Međimurske novine 1509

Dvije pročelnice dale

Kamo baciti stare lijekove?

Epicentar 11 km južno od Preloga

Srpak si povećao plaću, SDP-ovka ga podržala MEĐIMURSKI ODLIKAŠI:

ANKETA POD VUROM FOTO

I v hladu je vroće!

Ljeto je u punom zamahu, a samim time i temperature su bezobrazno visoke. Toplinski val ponovno je pogodio sve krajeve Lijepe Naše, a njegov vrhunac pogodio nas je ovaj tjedan. Šetajući Čakovcem, zamjetno je da je dosta građana otišlo na godišnji odmor, a većina njih pobjegla je na Jadran ili neke druge destinacije. Na moru se lakše podnosi vru-

ćina, jer ako ništa drugo, možeš se ohladiti bacivši se u more. Nama ostalima koji smo tijekom ovog toplinskog vala “zarobljeni” u Međimurju preostalo je pronaći druge načine kako se ohladiti od ovih pasjih “vrućina”. Stoga smo mi naše Međimurce upitali kako podnose i na koje se načine bore protiv visokih temperatura.

(Roberto Dežđek)

Terezija Lakušić (Čakovec) - A evo nekako se borim s vrućinama. Iako nemam klimu, ujutro rano ustanem, pa prirodno rashladim sve i opet prije nego dođe sunce sve zatvorim da drži hladnoću. Temperature su svake godine sve više stoga se nastojim drža� hlada i unosi� puno tekućine.

Mira Hižman (Čakovec) - Evo, iako je svima oko mene vruće, iskreno, meni odgovaraju ove visoke temperature. Ne mažem se ni kremom za sunčanje i baš mi je super. Živim u prizemlju, bez klime, ali unutra mi je dosta prohladno, tako da mi ona nije potrebna. Treba samo jes� više voća i pi� više vode nego inače i zdravo đaci.

Josip Lončarić (Čehovec) - Vrlo dobro podnosim ove vrućine. Mišljenja sam da bolje da je vruće vani, nego da je hladno. Jednostavno naviknut sam na ovakve temperature, zdrav sam, u kondiciji i ne dam da mi one poremete planove koje imam kroz dan. Nemam klimu doma, već ujutro sve razlu�am i u kući je kasnije podnošljivo.

Nada Horvat (Sveta Marija)Nikak se ne nosim s ovim vrućinama. Vruće je čak i u hladu, a ohladi� se pokušavam vodom, sladoledom, hladnim pićima i s čime god s�gnem. Doma imamo klimu, no ne koris�mo je stalno jer klima nije baš idealna za zdravlje. Nemamo bazen, već nam preostaje prirodan znoj, no nekak budemo izdržali.

Franciska Vida (Štrukovec) - S obzirom na to da imam visoki tlak, nikako ne podnosim ove vrućine. Pretežito se držim hlada, a kad idem na sunce nosim šešir kako bih se bar malo zaš��la. Klimu imamo i ona je itekako od koris�. Pijem puno tekućine, a imamo i bazen u koji ću se odmah baci� čim dođem doma.

Meteorolozi najavili još jedan toplinski val

Toplinski val zahvatio je regiju, donoseći nesnosne vrućine s kojima se suočavamo cijeli tjedan. Meteorolozi su

NA

za petak i subotu predvidjeli najviše dnevne temperature od čak 34°C, a osvježenje dolazi tek u nedjelju. Oni koji

RIBNJAKU u Šenkovcu pomor riba

nisu pobjegli na osvježenje uz rijeke, more ili u planine, mogu pronaći spas od vrućine na čakovečkim bazenima,

posebno u zabavnom parku s toboganom, koji pruža pravo osvježenje u ovim vrelim danima. (sh, foto: Mario Golenko)

Vrućina pobila smuđeve

Voda u ribnjaku dosezala je temperature do 30 °C, što je rezultiralo padom razine kisika u

Piše: Sania Bižupić Foto: Mario Golenko

Uginuli smuđevi i labudovi koji plutaju na površini vode prizor je koji ne ostavljaju ravnodušnim, a upravo se to događa na uzgojnom ribnjaku u Šenkovcu, gdje je po prvi put u povijesti zabilježen pomor riba. Voda u ribnjaku dosezala je temperature do 30 °C, što je rezultiralo padom razine kisika u vodi. Smuđevi, poznati po svojoj osjetljivosti na promjene u okolišu, prvi su osjetili posljedice.

Uvijek samo smuđ nastrada

Prema riječima Borisa Goričanca, predsjednika Ribolovnog saveza Međimurske županije, do uginuća je došlo zbog pada vodostaja, iznimno visokih temperatura i niskog postotka kisika u vodi. Predsjednik SRD-a Čakovec, Mario Radiković, opisuje trenutno stanje u uzgajalištu: - Poslije one kiše je opet bilo malo uginuća, ne znamo što se događa. Uvijek smrdi po nekom gnoju. Pušta li netko nešto sa strane, pa onda to kiša ispere unutra, ne znamo, ali uvijek samo smuđ nastrada. Do sada je uginulo četrdesetak velikih riba. Pomanjkanje je kisika i ako dođe nešto unutra, automatski se voda zaguši, a nema nekih dužih kiša da bi došlo

do povećanja vodostaja, a već sada fali jedan metar vode. Dok prognoze najavljuju još veće temperature, ribolovci u Šenkovcu suočavaju se s ozbiljnim izazovom – kako zaštititi riblji fond od daljnjeg pomora uz ograničene �inancijske resurse. – Dobijemo četrdesetak eura po prodajnoj karti, a cijelu sezonu moramo �inancirati i natjecanja, najam i ostale stvari, tako da mislim da smo istrošili sve rezerve koje smo imali.

Dok ribnjaci u Šenkovcu bilježe značajan pomor ribe, u ostatku županije situacija je stabilna. - Nigdje drugdje nije bilo ništa neobično. Na početku godine smo dobili prijave o uginuću šarana u Cirkovljanu. Slali smo ribu na analizu, te je taj slučaj bio uzrokovan pori-

Boris Goričanec, predsjednika Ribolovnog saveza MŽ-a

bljavanjem, rekao je Goričanec. Ovakvi slučajevi nisu rijetkost, posebno nakon poribljavanja, kada manje količine ribe često uginu zbog prilagodbe na nove uvjete.

Labudovi u Šenkovcu – ničija nadležnost?

U ribnjaku u Šenkovcu, uz pomor ribe, zabilježena su i uginuća labudova. No, pojavila se zagonetka o porijeklu labudova i uzroku uginuća. Mario Radiković je izrazio zbunjenost i zabrinutost zbog situacije koja se odvijala posljednjih tjedana. - Zvali smo Međimursku prirodu kada smo primijetili labudove, ali nije bilo jasno kako su se uopće našli u našem ribnjaku. Ti su labudovi bili negdje u Brezju, a kako su tamo završili – ne

znamo. Međimurska priroda je te labudove dovela u Šenkovec jer je njima netko rekao da su to labudovi iz Šenkovca. Međutim, mi nismo imali labudove posljednja tri mjeseca, rekao je. Jedini labud koji je tada ostao u ribnjaku je uginuo, a razlog za to ostaje nepoznat. Radiković je pokušao kontaktirati Međimursku prirodu kako bi riješili situaciju, ali naišao je na poteškoće. - Zvao sam Međimursku prirodu da preuzmu uginulog labuda, no odgovorili su da se oni ne bave time, a ne bavimo se niti mi. Ne znamo odakle su ti labudovi došli, a s obzirom na širenje Koi herpes virusa po Zagrebu i okolici, izrazili smo zabrinutost zbog mogućnosti dovođenja virusa, ali nismo dobili konkretne odgovore, zaključio je.

vodi

Uginuli smuđ pliva na površini ribnjaka u Šenkovcu

MEĐIMURCIMA će teško pasti izbacivanje županijska iz naziva bolnice

Vlada mijenja naziv bolnice!

- Naša bolnica je desetljećima nosila naziv Županijska bolnica Čakovec, novim statutom država kao osnivač forsira “opća bolnica” u nazivu

Piše:

Božena Malekoci-Oletić

Foto: Mario Golenko

Državnim preuzimanjem Županijske bolnice Čakovec, praktički se trebaju mijenjati svi dokumenti u kojima je dosadašnji naziv bolnice. Temeljni dokument bolnice je njezin Statut u kojemu se decidirano navedeni: naziv, sjedište i djelatnosti bolnice.

Naša bolnica je desetljećima nosila naziv Županijska bolnica Čakovec i time je davala do znanja da pripada svim građanima ove županije, a ne samo primjerice Čakovcu u kojemu se nalazi.

To nije ime iz hira, već i zbog posebnih povijesnih okolnosti i odnosa građana Međimurja prema svojoj najvažnijoj zdravstvenoj ustanovi. Međimurci su se u više navrata dobrovoljno odricali svojih prihoda kroz samodoprinos da bi izgradili bolnicu. Samonametnuti porez iznosio je i tri posto na plaće. Samodoprinosom smo gradili bolnicu kad država nije imala para Rijetko je tako bilo u drugim krajevima Hrvatske. Sve je to proizašlo iz želje Međimuraca da imaju što bolju zdravstvenu zaštitu.

Čak je i novi blok Županijske bolnice Čakovec građen na inventivan način. U vrijeme kad je međimurski župan bio Branko Levačić, a jedan od njegovih zamjenika Dragutin Lesar, zadužen za zdravstvo, podignut je kredit u Privrednoj banci Zagreb, uz jamstvo Županije. Pri tome je postojeća zgrada bolnice data pod hipoteku. Tako se izgradila bolnica kad država nije imala novac za investicije u zdravstvu.

Međimurci su u svim dosadašnjim razdobljima što kroz donacije, što kroz županijski proračun, uskakali u nabavku opreme za bolnicu kako bi pacijentima osigurali što bolji standard. I zbog toga ima puno značenja ovakav naziv bolnice. Njegovo ukidanje značilo bi poništavanje tog odnosa.

Uvjeti za ravnatelja su završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i najmanje pet godina radnog iskustva u struci

Što će u budućem statutu pisati u članku 3. Statuta, kojim se de�inira naziv bolnice, doznat ćemo, ako ne prije, a onda kad na svojim otpusnim pismima ili nalazima iz bolnice ugledamo zaglavlje i štambilj na kojemu će pisati novi naziv bilance i odjela.

Promjena naziva će koštati

Dakako da će sve te promjene vezane za promjenu osnivača iziskivati vrijeme i troškove. Izmjene će se morati unositi u svaki dokument koji je vezan uz bolnicu, svaki ugovor u kojemu je sadašnji naziv bolnice.

Možda će i naša bolnica uskoro kao i sve druge dobiti sterilni naziv Opća bolnica, uz dodatak Čakovec kao sjedišta bolnice. Time bi se izbrisao njezin županijski karakter koji je Međimurcima puno značio.

Politika je, ma kako mi to htjeli priznati ili ne, itekako prisutna u svim porama života i u svim odlukama. Na kraju krajeva to je nedvosmisleno pokazala i država postavljanjem svo-

jih ljudi u Upravno vijeće nakon preuzimanja bolnice. Sada je na redu imenovanje ravnatelja.

Iz natječaja će biti razvidno kome naginje ministar(stvo), premda se ono brani da odlučuje Upravno vijeća, ali zna se tko ga je postavio i tko iza njega stoji. Već i u Statutu ministarstvo je raširilo prostor za imenovanje ravnatelja tako da on “ne mora imati kompetencije upravljanja u zdravstvu koju vrstu i način stjecanja pravilnikom određuje ministar nadležan za zdravstvo.”

U Statutu se za pomoćnika ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite predviđa uvjet da ima završenu edukaciju/usavršavanje iz područja kvalitete u zdravstvu.

Uvjeti za ravnatelja su završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

Prethodni uvjet da mora imati kompetencije u zdravstvu ili ih steći u narednima trima godinama, sada se ne spominje i to daje široke mogućnosti za prijavu za ravnatelja pod uvjetom da se ponudi program rada bolnice.

Traže li se od novog ravnatelja kompetencije u zdravstvu?

Ovakvom širinom omogućava se da se na natječaj za ravnatelja bolnice javi i agronom i veterinar, inženjer strojarstva i informatičar.

Naime, nije šala, nego, podsjećamo da se na natječaj za ravnatelja Doma zdravlja svojedobno kandidirao i doktor veterine upravo zbog toga što natječaj nije ograničavao struke koje se mogu javiti na natječaj. Ipak u Upravnom vijeću Doma zdravlja prevladao je zdravi razum i na kraju je za ravnate-

SNAŽAN POTRES magnitude 3,9 uznemirio Međimurce

Epicentar 11 kilometara južno od Preloga

lja Doma zdravlja nije izabran veterinar, nego liječnik, sada već umirovljeni dr. Branko Vrčić.

Ovime samo želimo reći da se političari mogu zaigrati i zaboraviti neželjene aspekte pri izboru ravnatelja, a važne za funkcioniranje tako važne zdravstvene ustanove kao što je bolnica.

Potrebno je podsjećati da se ne pogubi putem. U reformu preuzimanja općih bolnica ušlo se s argumentacijom sanacije dugova u zdravstvu i da pacijent bude u fokusu.

I one bolnice kojima je i prije reforme upravljala država bile su u minusu, a to su kliničke bolnice. Kako će to država sada izvesti da bolnica ne bude u minusu, ne znam. Ako pacijenti budu u fokusu, a limiti se neće povećavati, ne znam kako se smanjiti minusi u svim bolnicama.

Naša bolnica je desetljećima nosila naziv Županijska bolnica Čakovec i time je davala do znanja da pripada svim građanima ove županije

Bolnice žive od odobrenih limita, �inancijskih ograničenja koliko bolnice mogu potrošiti za svoje poslovanje mjesečno. Iz tih prihoda moraju pokriti liječenje bolesnika, plaće zdravstvenih djelatnika, energente i hranu za pacijente. A ako se liste čekanja moraju smanjiti, kako smanjiti troškove? Kome će se rezati? Ili to više nećemo znati, ako se bolnice zatvore za informacije za javnost.

U srijedu ujutro mnogi su se probudili na nesvakidašnji i nimalo ugodan način. Naime, snažan potres magnitude 4,0 pogodio je sjevernu Hrvatsku, a njegov je epicentar bio nedaleko Apatovca na Kalniku, na dubini od 14 kilometara. Iako je potres trajao svega nekoliko sekundi, njegovi su se učinci itekako osjetili u Prelogu i okolici, gradu smještenom svega 11 kilometara južno od epicentra. Intenzitet potresa procijenjen je na V stupnjeva EMS ljestvice, što znači da se radilo o značajnom podrhtavanju koje je bilo itekako primjetno i uznemirujuće. Potres se dogodio u području koje je poznato po seizmičkoj aktivnosti, iako takvi događaji nisu česti. Naime, ovakav tip potresa spada u tipične potrese za ovaj dio Hrvatske. Ovaj je događaj podsjetio stanovnike na povijest seizmičke aktivnosti u regiji, uključujući seriju potresa iz 1982. godine kod Novog Marofa, koji se nalazi u blizini. Posebno se pamti potres iz 1993.

godine magnitude 4,7, koji je bio jedan od najjačih zabilježenih u tom području na što je podsjetio seizmolog Ivica Sović u nacionalnom dnevniku. - Centar 112 zaprimio je nekoliko poziva nakon potresa koji se jučer dogodio. Ljudi su zvali samo da jave kako su osjetili potres te nitko nije prijavio nikakvu materijalnu štetu. Za vrijeme njega ja sam bio u svom uredu i na prvi mah mislio sam da mi se pričinjava, no onda sam shvatio da je stvarno bio potres. Možemo reći da se u Međimurju na sreću, osjetio slab potres koji nije napravio nikakvu štetu, rekao nam je Josip Grivec, načelnik stožera civilne zaštite Međimurske županije. (sb)

NOVO SELO ROK Napokon otvorena cesta

U srijedu je nakon cjelokupne rekonstrukcije za promet otvorena cesta koja spaja Čakovec i Novo Selo Rok. Nova prometnica sada ima širinu svake kolničke trake od 3 metra, a posebnu pozornost zaslužuju otoci za razdvajanje prometnih traka, koji smiruju promet. S desne strane ceste napravljena je i pješačko-biciklistička staza. Sama asfaltna površina prometnice izvedena je u dva sloja – nosivim i habajućim slojem. Projekt je ukupno košta Grad 1.606.201,15 eura. (sh)

MURSKO SREDIŠĆE

Psihološka pomoć u bivšoj gradskoj upravi

Sve smo svjesniji važnosti mentalnog zdravlja, a ono se ne čuva tako da neriješen problem potiskujemo, nego da nam ga pomognu riješiti stručni ljudi. Razgovor sa psihologom može otvoriti vidike koji su nam pred nosom, a mi začahureni u svoje brige naprosto ne nalazimo izlaz.

Zato je odlična ideja da se psihološka ambulanta otvori i u Murskom Središću, bliže građanima koji gravitiraju tom području.

Ona se ne bi nalazila u zdravstvenoj ambulanti, već bi se prostor za nju osigurao

u bivšoj gradskoj upravi uz Centar za kulturu Rudar. No za to se trebaju ispuniti određeni uvjeti, a ključni je preseljenje Murs-ekoma iz bivše gradske uprave u prostor kupljene kuće u Martinskoj ulici preko puta crkve. U prizemlju te zgrade planira se dječja rođendaonica, a na katu bi bili uredi Murs-ekoma.

Dom zdravlja je i te kako zainteresirana za otvorenje ambulante, ali prema riječima gradonačelnika Srpaka rekao je to očekivati do kraja iduće godine. (BMO)

Josip Grivec, načelnik Stožera civilne zaš�te Međimurske županije

Piše: Sanja Heric

Svi smo barem jednom naišli na zaboravljenu kutijicu s tabletama negdje u dubini kućne apoteke. Možda je to bio antibiotik koji smo dobili za neku davnu infekciju, ili pak lijek za ublažavanje bolova koji nam više nije potreban. Ili pak kapi za oči ili nos? Što učiniti s tim neiskorištenim lijekovima? Kamo ih odnijeti? Baciti ih u smeće? Odnijeti ih u ljekarnu? A kada se suočimo s nestašicama vitalnih lijekova poput inzulina, pitanje odgovornog zbrinjavanja lijekova, pogotovo onih s važećim rokom trajanja, postaje još kompleksnije.

Ova pitanja, kao i što učiniti s lijekovima, otvorila nam je farmaceutkinja Klara Srša, voditeljica ljekarne Homeosan iz Selnice. Naime, ljekarne su prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom, kao zdravstvene ustanove, dužne od građana preuzimati stare lijekove ili sličan farmaceutski otpad. U svim se ljekarnama na vidljivom mjestu nalaze zeleni spremnici u koji građani donose stare lijekove koji im više ne trebaju i kojima je istekao rok valjanosti. Kad se veća količina takvog otpada nakupi, ljekarna zove specijaliziranu tvrtku koja ima licencu za sakupljanje i obradu takvog otpada i koja tu svoju uslugu naplaćuje.

Pronašli 12 kutija inzulina Apidra i četiri kutije Lantusa

- Praznili smo spremnik starih lijekova i zatekao nas je prizor koji nas je ujedno rastužio i pomalo razljutio. Naime, u spremnik je bila ubačena vrećica s kutijama inzulina, kao što je vidljivo na fotogra�iji, 12 kutija inzulina po imenu Apidra, što je takozvani kratkodjelujući inzulin, i četiri kutije inzulina Lantus, takozvani dugodjelujući inzulin. Kutije inzulina su bile u originalnom pakiranju nikad otvorene i rok valjanosti je prošao, prepričava nam scene.

Ljekarne su dužne od građana preuzimati stare lijekove ili sličan farmaceutski otpad

Ovisno o dozi inzulina koju pacijent primjenjuje, prosječno je jedna kutija inzulina Apidre dovoljna

Većina lijekova u nestašici ima svoju zamjenu

Klara Srša, voditeljica ljekarne Homeosan iz Selnice, objašnjava da nestašice lijekova ne bi trebale izazivati paniku među pacijentima. - Većina lijekova ima svoje zamjene koje sadrže istu aktivnu tvar u identičnoj dozi, ali su proizvedene od strane drugih kompanija i nose drugačiji naziv, kaže Srša.

Pacijenti često mogu odmah dobiti te zamjene, no neki traže dodatne potvrde

za mjesec dana, a Lantusa čak nekoliko mjeseci pa ove neotvorene kutije pokazuju da je godinu dana, a možda i više, netko redovno naručivao recepte kod liječnika i podizao inzuline u ljekarni, no nije ih primjenjivao.

Naša sugovornica pojašnjava i �inancijsku sliku ovog problema ostavljenih neupotrebljenih lijekova kojima je rok prošao. - Činjenica je da pacijent s aktivnim osnovnim i dopunskim zdravstvenim osiguranjem lijek Apidru dobiva besplatno, ali to ne znači da je lijek besplatan. HZZO, odnosno država, kutiju Apidre plaća 30,24 eura prema trenutno važećoj Listi lijekova. To znači da je država, a i mi koji uplaćujemo u državni proračun, za 12 kutiji Apidre platila 362,88 eura, dodaje u nastavku.

Što se inzulina Lantus tiče, ovisno o indikaciji, HZZO plaća punu ili djelomičnu cijenu lijeka dok ostatak plaća pacijent, tako da HZZO plaća jednu kutiju Lantusa 41,85 eura ili 26,20 eura za drugi slučaj. Tako da, ugrubo rečeno, možemo reći da je ovom vrećicom s inzulinima bačeno otprilike 500 eura. No problem nije samo novac, pogotovo u današnje vrijeme kada svjedočimo nestašicama lijekova kojih je sve više. Gomilati lijek doma i ne trošiti ga dok na drugom kraju države ili svijeta ima pacijent koji očajnički treba taj lijek, a nije mu dostupan jer ga nema dovoljno. - I treći problem je bolest za koju se navedeni lijek koristi, a to je dijabetes – tihi ubojica koji za sobom nosi niz komplikacija, od kardiovaskularnih, bubrežnih problema, problema sa živčanim sustavom, problema s vidom. Komplikacije su jače i brojnije ako se bolest, naravno, učinkovito ne liječi. Dijagnosticiranje i liječenje

od liječnika ili specijalista.Većina pacijenata to prihvaća, ali ima nekolicina njih koji žele višestruke potvrde liječnika je li to isti lijek, pa čak i specijalista. Ustvari ne bi trebali imati sumnje, jer smo mi kao ljekarnici odgovorni za davanje ispravne doze i ispravnog lijeka. Možda je nepotrebno zatrpavanje liječnika takvim upitima. U tom smislu bi trebali poraditi i na povjerenju pacijenata, dodaje.

tih dodatnih komplikacija opet košta – većim dijelom državu, naglašava naša sugovornica.

U razgovoru ističe da ovo nije jedini slučaj u njihovim ljekarnama u Selnici i Pribislavcu da su u spremniku otpada našli veću količinu neotvorenog istog lijeka, a vjeruje da takve priče imaju i druge ljekarne diljem Hrvatske.

- Pitamo se jesmo li svjesni svega ovoga što je navedeno? Žalimo se na naš zdravstveni sustav, na duge liste čekanja, na veće doplate nekih lijekova... Jesmo li svjesni da i mi možemo doprinijeti tome? Jesmo li svjesni da su doplate lijekova za pacijente možda veće jer HZZO troši svoje resurse na pacijente koji bacaju svoj neiskorišteni lijek? Jesmo li svjesni da su jednim dijelom liste čekanja duge jer netko tko nije liječio svoj dijabetes sad ima niz komplikacija pa zauzima mjesta na tim listama čekanja? Tko je kriv? Možda pacijent, a možda i zdravstveni djelatnik koji

za farmaceutski otpad zelene je boje i nalazi se u svakoj ljekarni

Voditeljica ljekarne u Selnici, Klara Srša

Spremnik

TEMA BROJA

MEDICINSKI OTPAD nastao u kućanstvu – kako ga pravilno zbrinuti?

bljive lijekove i medicinski otpad koji je nastao u kućanstvu samostalnim uzimanjem terapije.

učiniti s lijekovima koje više ne trebate?

Farmaceutkinja Klara Srša ukazala je na problem bacanja velikih količina neiskorištenih

lijekova, a koji s druge strane drugim pacijentima život znače

pacijentu nije objasnio ozbiljnost njegove bolesti i potencijalnih komplikacija, ističe Srša.

Uputila je i apel svim građanima da savjesno i odgovorno trošite lijekove koji su vam propisani. Ako pak imate strahove i nedoumice vezane uz terapiju ili svoju bolest, posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom i ako svejedno ne želite trošiti terapiju, onda je nemojte ni podizati i ostavite onima koji žele i kojima je potrebna. Kam se hiće medicinski otpad nastao u kućanstvu?

Tragom cijele ove problematike upitali smo se i gdje građani, osim u ljekarni, mogu baciti svoje neupotre-

Što s lijekovima kada nam umre osoba koja ih je koristila?

Kada osoba premine, postavlja se pitanje što učiniti s lijekovima koje je ta osoba koristila i sada više nisu potrebni. S obzirom na to da je to već plaćeni lijek od strane pacijenta, nema smisla da se oni vraćaju u ljekarnu, kaže nam naša sugovornica.

Umjesto toga, navedeni lijekovi s valjanim rokovima trajanja mogu se donirati zdravstvenim ustanovama, ordinacijama, staračkim domovima i bolnicama gdje

- Farmaceutski otpad može se ubacivati unutra u naš spremnik. Recimo, oštri predmeti poput lanceta, igla koje se stavljaju na inzulinske šprice, infektivni otpad u koji spada sve što je u dodiru s ljudskim izlučevinama kao što su krv i mokraća, ima i poseban spremnik u koji se treba odvajati, istaknula je Srša na naše pitanje dodajući da bi se oštri predmeti, poput igla, trebali prethodno staviti u plastični, metalni ili stakleni spremnik pa da se osoba koja uzima otpad van iz spremnika ne bi mogla ozlijediti.

- Imali smo već slučajeva ozljeda, da se kolegica treba ići liječiti protiv tetanusa, napominje.

No, kako ističe, u pravilu bi se igle i šprice trebale odnijeti u najbliže reciklažno dvorište. Upitali smo u Murs-ekom pa su nam rekli da oni u svojem reciklažnom dvorištu ne primaju medicinski otpad.

U ČAKOM-u su nam odgovorili da zaprimaju medicinski otpad koji se odnosi na one stavke otpada koje su navedene u Katalogu otpada. U svojem reciklažnom dvorištu, isto kao i preloški komunalci, zaprimaju citotoksike, citostatike, termometre sa živom i oštre predmete koji su upotrebljeni u kućanstvu. No nerijetko takvi otpad završava u kantama u miješanom komunalnom otpadu.

Ozempic nije lijek za mršavljenje

Svako malo čujemo za nestašicu nekog lijeka na tržištu pa su pacijenti prisiljeni uzeti zamjenski, a neki čak odlaze i u druge države da dobiju onaj lijek koji trebaju. Nestašice lijekova su dosta nepredvidive. - Ima lijekova koji su nekoliko dana u nestašici, ali ima i onih koji su u nestašici nekoliko mjeseci, a neki čak i po godinu dana, poput Ozempica, na primjer. Odnosno, ograničena je njegova količina pa nam onda dolaze i manje količine u ljekarnu, pojašnjava nam farmaceutkinja Srša. - Ozempic prvenstveno služi za liječenje dijabetesa tipa 2 i nije mu indikacija mršavljenje, ali uz preporuku specijalista taj se lijek može koristiti i za to.

Ako liječnik procijeni da

je pacijentu to jedina pomoć kod mršavljenja, može mu prepisati i na “crni recept” no onda nije na teret HZZO-a, pojašnjava zašto pacijenti osim dijabetesa koriste ovaj lijek. Naime, kod Ozempica je speci�ično to da sadržava sintetski crijevni hormon koji inače postoji u našem tijelu, a koji regulira apetit. Osim Ozempica, koji povremeno dolazi u ograničenim količinama, u nestašici su još u trenutku intervjua bile Herplexim, tablete za liječenje antivirusnih bolesti, no u međuvremenu su se vratile. Prije dva tjedna u nestašici je bio i Terbinax, koji služi za liječenje gljivičnih infekcija. Navedena situacija s lijekovima pokazuje koliko je tržište lijekovima dinamično.

rade zdravstveni djelatnici koji neće zloupotrijebiti takve lijekove.

- Donaciju ponekad i mi sami dajemo staračkim domovima kad vidimo da je lijek sačuvan i da mu je rok valjanosti još dobar. Naravno, ako lijek nikome ne služi, može se staviti u naš spremnik. Naime, u spremnik se mogu baciti lijekovi i koje pacijenti više ne trebaju ni ne koriste, odgovorila nam je farmaceutkinja Srša.

- Apeliram da se takav otpad, posebno igle, stavljaju u primjerice plastičnu kutiju i u takvom obliku predaju, kako se djelatnici ne bi ozlijedili, rekla nam je o toj problematici Snježana Tkalčec-Avirović. Osim ljekarni, izuzev bolničkih ljekarni, i reciklažnih dvorišta, prema članku 7. Pravilnika o gospodarenju medicinskim otpadom i djelatnici ustanova koje obavljaju zdravstvenu njegu u kući bolesnika i/ili slične djelatnosti, kao i zdravstvene ustanove, dužne su preuzeti opasni medicinski otpad iz kućanstva nastao njihovom djelatnošću. Obrada preuzetog otpada mora se osigurati na trošak ustanove. Isto vrijedi i za veterinarske ljekarne i ambulante. One su prema zakonu dužne od građana preuzimati stare veterinarske lijekove i/ili sličan farmaceutski otpad nastao pružanjem veterinarskih usluga u kućanstvima i/ili na poljoprivrednim gospodarstvima.

U spremniku su pronašli 12 nekorištenih ku�ja inzulina po imenu Apidra

Nastavno na to, upitali smo i ŽB Čakovec može li se kod od njih zaprimati takav medicinski otpad. - Mi kao ustanova nismo ovlašteni zaprimati takvu vrstu otpada i pacijente upućujemo na ljekarne, odnosno tamo gdje su kupili lijekove i medicinsku opremu. Prema zakonu imamo odobrenje za zbrinjavanje otpada koji nastaje u našoj bolnici, pojasnio nam je voditelj tehničke službe ŽB-a Čakovec Alojz Nestić. Problem zbrinjavanja medicinskog otpada iz kućanstava pokazao se kompleksnijim nego što se na prvi pogled čini. Iako postoje zakonske regulative i određene točke prikupljanja, praksa na terenu je neujednačena i često nejasna građanima, no nadamo se da smo ovime stvar učinili jasnijim.

Medicinski otpad koji stvaraju pacijenti u svojim kućama uglavnom završi u komunalnom otpadu iako ne bi smio

Činjenica je da velik broj građana još uvijek ne zna kako zbrinuti neupotrebljive lijekove, a nedovoljna informiranost dovodi do toga da se lijekovi, koji su zapravo opasan otpad, bacaju u kućne kontejnere. Takvom praksom ujedno zagađujemo i naš okoliš, a stradati mogu građani i životinje.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 18. kolovoza

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Domašinec, Glavna 164

• Donji Hrašćan 51

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Dunjkovec, Glavna 21

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183a

• Pleškovec 30

• Slakovec 61

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Trnovec 11

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Vularija, Prvomajska 22

• Žiškovec, Glavna 72

Trgovine NTL

• Belica, J. Slavenskog 22

• Dekanovec, Kalnička 18

• Domašinec, K. Zrinski 1

• Donji Kraljevec, Ludbreška 2

• Hodošan, Prvomajska 1

• Macinec, Glavna 24

• Miklavec 45

• Mursko Središće, Martinska 44

• Orehovica, Zrinskih 33

• Palovec, Glavna 33

• Peklenica, Glavna 13

• Pleškovec 160

• Podturen, Glavna 18

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15a

• Štrigova, Glavna 101a

• Vrhovljan, Čakovečka 5

Ostale trgovine

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)

• STUDENAC, Čukovec (8-21 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-21 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Traže se medicinske sestre, bravari i njegovatelji

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Krajem srpnja bilo je evidentirano 2176 nezaposlenih osoba. U usporedbi s lipnjem, zabilježen porast nezaposlenosti za 9,5 %. Srpanjsku evidenciju nezaposlenih kao i svake godine obilježili su novoprijavljeni direktno iz redovnog školovanja, njih 103, i novoprijavljeni izravno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja (106). Takav priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna, kada se novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja početkom nove školske godine ponovno zaposle u obrazovnom sektoru, a srednjoškolci zaposle ili upišu na fakultet. Stoga razlog porasta nezaposlenosti u srpnju nije posljedica nekih dodatnih otežanih poslovnih okolnosti. Zaposleno je 43.556 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za srpanj je 4,8 %.

Tijekom srpnja poslodavci su prijavili potrebe za 610 radnika. Potrebe su daleko najvećim udjelom iskazane u prerađivačkoj industriji –239. Po većem broju potreba možemo izdvojiti: djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (116), građevinarstvo (80), trgovinu (47) i obrazovanje (40).

Tijekom 2024. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključene su 752 osobe. Novouključene osobe obuhvaćene su sljedećim mjerama: - Obrazovanje i osposobljavanje – 328 osoba, pretežito se radi o korisnicima vaučera za obrazovanje – 232 osobe; potpore za zapošljavanje – 208 osoba; potpore za pripravništvo – 52 osobe; potpore za samozapošljavanje – 74 osobe; javni radovi – 54; Biram Hrvatsku – 26 osoba; Potpore za usavršavanje – 10 osoba. Krajem srpnja 2024.

One rade najtraženiji

Pet najtraženijih zanimanja

Izdvajamo pet najtraženijih zanimanja:

1. Medicinska sestra / medicinski tehničar opće njege – 40

2. Bravari – 33

3. Radnici na proizvodnoj liniji – 27

4. Njegovatelji ili njegovateljice u kući – 26

5. Prodavač / prodavačica – 23

godine evidentirano je 1175 aktivnih korisnika i korisnica mjera. Od toga, 533 korisnika je iz 2023. godine, a 642 iz 2024. godine.

Brisano 309 osoba iz evidencije nezaposlenih

Tijekom srpnja iz evidencije nezaposlenih izašlo je 309 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 201 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposlena je 181 osoba, dok je 20 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Osim izlazaka zbog zaposlenja, iz evidencije je iz ostalih razloga brisano 108 osoba.

Najviše su zapošljavale: prerađivačka industrija – 45 osoba, trgovina – 33 osobe,

Nema hlada do onog kakav su pružale stare dobre brajde

Početak kolovoza u mnogim međimurskim firmama je dvotjedni kolektivni godišnji odmor. Ima logike. Tamo gdje su vezani poslovni procesi, teško je organizirati proizvodnju ako svi u lancu nisu na poslu. Tada je bolje da su svi odjednom na odmoru, nego da trpi proizvodnja, a i oni koji su na odmoru, s jednim su uhom na mobitelu, ako što “zašteka”. No, novost je da su početkom kolovoza na godišnjem

odmoru i firme kojima je ljeto bilo udarna sezona. To su građevinske firme. Klimatske promjene odlučile su drugačije. Ove godine u prvim danima kolovoza mnoge građevinske firme poslale su radnike na godišnji. Po paklenim vrućinama teško je izvoditi radove. Bolje je da se ljudi odmaraju, nego razljućeni napuste firmu. Situacija je takva da se mogu šetkarati od firme do firme ili potražiti posao negdje zapadnije

ili sjevernije, gdje barem nije zvizdan na gradilištu. Tražeći fotografski motiv za obnovu škola koje se u pravilu preuređuju u ljetnim mjesecima, dok su školarci na školskim praznicima, saznala sam da radnika do 15. kolovoza nema na školskim gradilištima ni za slikanje. Svi su na godišnjem odmoru. Čudili smo se talijanskom ferragostu, ali nije bio bez razloga. Talijanima je i prije bilo više vruće nego nama i oni su se prilagodili

vremenskim prilikama. U Španjolskoj ni parkirni automati ne rade sredinom dana, a kamoli ljudi. Oni rade u skladu sa suncem – u jutarnjim satima kad još sunce nije pripeklo i u večernjim satima kad je sunce na zalazu. Kad su ušli u EU najstarije članice EU-a predvođene Njemačkom takvo radno vrijeme užasno je nerviralo. Tjerali su ih da se prilagode Europi, što su Španjolci argumentirano odbijali. Znali su da nema produktiv-

građevinarstvo – 26 osoba. Teritorijalno po ispostavama u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec (138 osoba), dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog (36 osoba) i Ispostavu Mursko Središće (27 osoba). Tijekom srpnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 497 osoba, najvećim udjelom izravno iz radnog odnosa – 315 osoba. Nadalje, 103 osobe evidentirane su direktno iz redovnog školovanja, 78 osoba iz neaktivnosti te 1 osoba iz ostalih razloga.

Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih prevladavaju žene, njih 1233, a nezaposlenih muškaraca je 943.

Prema dobi, osobe u dobi do 24 godine ima 413, udio

osoba srednje dobi je 1147, a starijih od 50 godina 616. Čak 882 osobe sa ili bez završene osnovne škole Imajući u vidu razinu obrazovanja prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 947 osoba i osobe s deficitom obrazovanja (bez ili sa svega završenom osnovnom školom) – 882 osobe. Preostalih 347 osoba odnosi se na osobe s 1. stupanjem fakulteta / više škole i fakultetskog obrazovanja. Na burzi je 740 osoba koje na zaposlenje čekaju duže od godine dana, od toga 344 muškarca i 396 žena. Najveći broj nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1542 osobe. U Gradu Čakovcu s pripadajućim naseljima evidentirano je 605 nezaposlenih osoba, a zatim slijede općine: Nedelišće (291), Pribislavec (154) i Mala Subotica (115). U Ispostavi Prelog evidentirano je 360 nezaposlenih osoba, od čega su na području Grada Preloga evidentirane 94 nezaposlene osobe. Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 274 osobe, od čega se na Grad Mursko Središće 137 osoba. Do porasta nezaposlenosti došlo je u svim ispostavama u odnosu na lipanj i to za 8,5 % u Ispostavi Čakovec, 11,8 % u Ispostavi Mursko Središće i 11,8 % u Ispostavi Prelog. U srpnju 2024. godine novčanu naknadu koristilo je 518 nezaposlenih osoba ili 23,8 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika naknade porastao je za čak 93,3 % u odnosu na lipanj. Prema spolu, udio žena je 78,4 % ili 406 korisnica naknade, dok je udio muškaraca 21,6 % odnosno 112 korisnika.

nosti kad je pripeka. Desetljećima kasnije možda će se cijela Europa prilagoditi tome, jer ni Nijemci nisu pošteđeni paklenih vrućina, barem ne nekoliko dana kad ih zahvate toplinski valovi. Nemilice smo sjekli šume, uklanjali travu i umjesto nje postavljati betonske opločnike po cijelom dvorištu. Neće proći puno vremena kad ćemo shvatiti da nema hlada do onog kakav su pružale stare dobre brajde.

posao – medicinske sestre

KOJE ŠKOLE će dočekati učenike u novom ruhu već početkom godine, a koje čekaju veći zahvati

Za ugodniji boravak u školi

- U novom ciklusu obnove viši standard dobit će škole u Strahonincu, Donjem Vidovcu i Dunjkovcu, te Gospodarska škola Čakovec, ali obnovit će se i brojne druge škole

Nedavnom dodjelom ugovora o bespovratnim sredstvima započeo je novi ciklus obnove škola Međimurske županije ukupne vrijednosti 4.558.649 eura, kojim će novo ruho i viši standard dobiti područni školski odjeli u Donjem Vidovcu i Dunjkovcu, te Osnovna škola Strahoninec i Gospodarska škola Čakovec. Dodjelom ugovora o bespovratnim sredstvima i službeno je započelo razdoblje provedbe projekata koji će u četiri naše škole donijeti znatno viši standard i sigurnost, odnosno kvalitetnije uvjete za

učenike i prosvjetne djelatnike. Za aktualni ciklus obnove četiriju škola dodijeljeno je ukupno 2.705.484 eura bespovratnih sredstava, što znači da će Međimurska županija uložiti dodatnih 1.844.165 eura do ukupne vrijednosti projekata.

Gospodarskoj školi slijedi velika obnova

Na zgradi Gospodarske škole Čakovec predviđeni su veliki zahvati. Uz postavljanje toplinske zaštite vanjskih zidova i krova, zamijenit će se stolarija te primijeniti mjera

za povećanje potresne otpornosti zgrade. Uredit će se 3.704,16 četvornih metara bruto površine na kojoj će se rekonstruirati kotlovnica, ugraditi novi sustavi za grijanje i hlađenje, obnoviti rasvjeta, ali i ugraditi platforma za pristup osobama s invalidnošću te urediti parkiralište za bicikle. Projektom je Gospodarskoj školi Čakovec osigurana i zelena infrastruktura odnosno hortikulturno uređenje okoliša.

ZAPOČELA trodnevnica u čast svetog Roka

I Osnovna škola Strahoninec dobiva novo ruho te će se u potpunosti obnoviti 1.921,80 četvornih metara površine. Uz toplinsku zaštitu objekta i ugradnju suvremenih sustava grijanja i hlađenja, zamijenit će se radijatori, rasvjeta i stolarija, ugraditi fotonaponska elektrana te postaviti električna punionica, projekt također podrazumijeva ugradnju platforme za pristup osobama s invalidnošću i novog parkirališta za bicikle.

U područnoj školi u Dunjkovcu obnovit će se 794,51 kvadratni metar građevinske bruto površine. Uz toplinsku ovojnicu vanjskog zida i stropa te toplinsku zaštitu kosog krova, izvest će se rekonstrukcija toplovodne kotlovnice te ugradnja suvremenih sustava za grijanje i hlađenje, ugraditi fotonaponska elektrana te implementirati sustav rasvjete koji koristi LED tehnologiju.

Projekt obnove zgrade područnog školskog odjela u Donjem Vidovcu, uz ugradnju održivih energetskih sustava, zamjenu stolarije i rasvjete, te postavljanje toplinske zaštite zidova na ukupnoj površini od 384,77 četvornih metara, također uključuje uređenje parkirališta za bicikle, okoli-

ša te parka nadomak školske zgrade.

U PŠ Gardinovec koja pripada Osnovnoj školi Belica izvode se radovi na preuređenju sportskih terena i nabava zaštitnih mreža što će biti gotovo do početka školske godine.

U PŠ Sveti Juraj u Trnju koja pripada Osnovnoj školi Hodošan do početka školske godine dovršit će se rekonstrukcija kotlovnice.

Osnovna škola Selnica do početka školske godine priključit će se na sustav javne odvodnje, kao i škola u Draškovcu.

Osnovna škola Sveta Marija također će se priključiti na sustav javne odvodnje. Radovi na izgradnji dvorane dovršit će se do prosinca, a učionice do 20. kolovoza.

Na red došle i područne škole

U područnim školama Miklavec, Sivica i Novakovec i matičnoj Osnovnoj školi Podturen također se obnavljaju prostori tamo gdje je to potrebno: saniraju se i zamjenjuju podovi, izvode soboslikarski radovi i ugrađuje klima sve s ciljem da učenike na početku godine dočekaju što ugodniji prostori. U Područnoj školi Zasadbreg zamijenjena je stolarija i svi instalacijski sustavi, podovi i keramike te uređeni okoliš škole. Uređene su dvije učionice na gornjoj etaži te prostor sportske dvorane u sklopu zgrade. Tehnički pregled je završen. (BMO)

škola se ugrađuje podno grijanje

Draškovec slavi svog zaštitnika

U utorak je u Draškovcu svečano započela trodnevnica u čast svetog Roka, zaštitnika mjesta. Ova trodnevna manifestacija ima duboke korijene u tradiciji mjesta, a svake godine donosi bogat program.

Prvog dana trodnevnice sportska dvorana Osnovne škole Draškovec pretvorena je u pravu galeriju umjetnosti. Otvorene su izložbe koje su privukle brojne posjetitelje željne uživanja u

radovima umjetnika. Franjo Mustač Medarov predstavio je svoje impresivne slike, čiji su motivi odražavali ljepotu međimurskog kraja. Rudolf Stančin, poznat po svojim drvenim skulpturama, izložio je niz umjetničkih djela koja su izazvala divljenje zbog preciznosti izrade i bogatstva detalja. Likovna udruga donjeg Međimurja također je sudjelovala u izložbi, prezentirajući raznovrsne radove svojih članova koji su

dodatno obogatili umjetnički doživljaj. Večer je upotpunio koncert Martine Sabljak, Krunoslava Lajtmana i Patrika Zamude.

U petak, na samo Rokovo, održat će se svečana hodočasnička procesija s kipom svetog Roka, koja će početi u 10:30. Župa sv. Roka i Udruga Prijatelji svetog Roka pozivaju sve zainteresirane da se pridruže ovom posebnom događanju.

(sb) Zvonimir Dolenec predstavio je svoju paletu slika

Obilazak Srednje škole Prelog u obnovi: Ma�ja Posavec, župan, Ivan Vinković, direktor županijske tvrtke MIN - Međimurje Inves�cije Nekretnine i Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog

Obnova PŠ Zasadbreg prošla je tehnički pregled

U sve više

prijateljice Nere

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Kineski lav i mađarski miš

PU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

redsjednik Mađarske Viktor Orban je nedavno održao više povijesnih predavanja na 33. Ljetnom studentskom kampu Balvanios sveučilišta u Rumunjskoj, u kojima na svoj način pojašnjava zašto je u sukobu s politikom Europske unije i europskim zemljama. Njegova je početna teza da se nakon 500 godina vladavine Zapada i kapitalizma stvara novi multipolarni svijet, a novi vladari svijeta će biti Kina i azijske zemlje, dok je Europa u sjeni Amerike.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

SVEN CEROVEC – europski viceprvak u esportu

“Najviše uspjeha sam doživio kad

me

ništa nije mučilo tijekom igre“

povezusu više

se nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli

različitih žanrova, klasike na voli navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana

VARAŽDINU,

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Zadirući u svojim predavanjima duboko u povijest, on smatra da je do propasti i podložnosti Mađara došlo nakon Mohačke bitke u kojoj su Mađari i Hrvatsko Kraljevstvo poraženi od Osmanlija 1526. godine. Sad nakon 500 godina, došlo je do promjene u matrici svijeta, pa je to nova povijesna šansa za Mađarsku. Tvrdi: - Danas postoji prostor za nezavisnu politiku Mađarske prema Americi, Aziji i Europi… Taj manevarski prostor je širi nego u posljednjih 500 godina, što će u konačnici i de�inirati granice mađarskog postupanja u “novom svijetu” u nastajanju.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Govoreći o povijesnim mijenama pojašnjava novi položaj Mađarske na ovaj način, prema pisanju Geopolitke News: - U prošlosti su promjene dolazile sa Zapada: Habsburzi su se uzdizali pa propali. Španjolska se uzdizala i bila centar moći, pa je propala. Onda su se Englezi uzdigli. Prvi svjetski rat dokrajčio je monarhije. Britance su kao svjetske lidere zamijenili Amerikanci koji su potom pobijedili i u Hladnom ratu protiv Rusa… Ali svi ovi događaji ostajali su unutar naše, zapadne, logike. Sad

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

se novi svjetski poredak po prvi put kroji iz Azije i zemalja BRICS-a. Za mnoga stoljeća u budućnosti dominantni centar svijeta biti će u Aziji, kaže Orban i nastavlja: - Kinezi su shvatili da razumijemo o čemu se radi i odgovorili ponudom da sudjelujemo u modernizaciji. Naravno, kad lav uputi pozivnicu mišu, morate biti obazrivi, jer na kraju krajeva realnost i veličina jesu bitni. Dakle, esencija velike strategije za Mađarsku je umreženost. To znači da nećemo dopustiti sebi da budemo zaključani. Svjetska ekonomija neće biti ekskluzivno zapadna ili istočna.

Svenov put u esportu započeo je skromno s igrom League of Legends u slobodno vrijeme. Kako je njegov interes za igru rastao, tako je i njegova posvećenost postajala ozbiljnija

Piše: Sania Bižupić

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Prema njemu, Europa ima samo dvije opcije: biti “muzej na otvorenom“ bez dinamike gospodarskog razvoja ili voditi politiku strateške autonomije i ne slijepo slijediti Ameriku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Tim studenata Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina nedavno je ostvario izvanredan uspjeh na prestižnom University esports Masters turniru. Osvajanje titule europskog viceprvaka predstavlja povijesni trenutak ne samo za ovu instituciju, već i za hrvatsku esport scenu u cjelini. Iza ovog impresivnog rezultata krije se ne samo visoki nivo vještine i strategije, već i posvećenost i rad koji su članovi tima uložili kako bi stigli do vrha europskog esporta. U središtu ovog uspjeha nalazi se igrač tima, 24-godišnji Sven Cerovec iz Čakovca, student koji završava diplomski studij Programsko inženjerstvo.

sve više posvećivao igri na razini vlastitih vještina, a želja za natjecanjem na timskoj razini potaknula me je da se ozbiljnije bavim esportom i tu se moj put sreo s esport ekipom FOI-ja. Kao FOI, natjecali smo se na sveučilišnim turnirima u Hrvatskoj na kojima smo većinski osvajali prvo mjesto, što nas je na kraju i dovelo do kvali�ikacija turnira University esports Masters, otkriva.

Pripreme za turnir bile su sveobuhvatne i zahtjevne. Sven ističe da su treninzi uključivali i individualne i timske aspekte s podrškom kolega iz drugih fakulteta.Pošto se radi o računalnoj igri, treniranje smo mogli raditi individualno i samostalno odrediti vrijeme kad smo vježbali. Trenirali smo i ekipno u čemu su nam pomogle kolege s FER-a i drugih fakulteta.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti.

Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Nova velika strategija za Mađarsku koja sad želi biti pobjednik u svjetskoj podjeli prilika je jer “500 godina Mađarska bila gubitnik, sad mora biti zasnovana na nacionalnim temeljima, mora uključivati sve oblasti naseljene Mađarima i mora prigrliti sve Mađare koji žive bilo gdje u svijetu. Mi Mađari nismo miješane rase i ne želimo takvi postati. Zemlje u kojima se dogodilo miješanje rasa ostale su bez nacije, izjavio je na kraju Orban, kako piše The Guardian. Ne podsjeća li vas to ne nešto?

Od skromnih početaka do europskog viceprvaka

Za Svena, titula europskog viceprvaka predstavlja kulminaciju godina truda i posvećenosti. - Osvajanje titule europskog viceprvaka je nevjerojatan osjećaj. Ulaskom u turnir nismo znali što očekivati od konkurencije i ponosni smo uspjehom i trudom koji smo uložili. Biti drugi najbolji u Europi je do sad naše najveće postignuće, priznaje.

Svenov put u esportu započeo je skromno s igrom League of Legends u slobodno vrijeme. Kako je njegov interes za igru rastao, tako je i njegova posvećenost postajala ozbiljnija. - Postupno sam se

Finale turnira bilo je ispunjeno napetošću, ali i uzbuđenjem. - Iako smo znali da ekipa Karlsruhe Institute of Technology igra na vrlo visokoj razini, bili smo fokusirani i motivirani. Izazovni trenuci su se događali tijekom čitavih �inala jer koliko god smo se pokušavali dovesti do vodstva, KIT je uvijek bio korak ispred. Najuzbudljiviji trenutak bio je u trećoj rundi gdje smo u samom početku uspjeli dovesti do vodstva, prisjeća se.

razvijena, a kao ekipa igramo samo na sveučilišnoj razini, nagrade mogu biti manje novčane nagrade ili sponzorski rekviziti. Svakom nagradom smo zadovoljni i zahvaljujemo organizatorima sveučilišnih turnira u Hrvatskoj jer su nagrade uvijek bile prigodne, objašnjava.

specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Sven vjeruje u velik potencijal hrvatske esport scene unatoč njenom trenutnom statusu u razvoju. - Mladi ljudi su sve više zainteresirani za esport. Mislim da je važno podržavati ljude koji su se posvetili esportu i ulagati u infrastrukturu kako bi se omogućio njegov rast i razvoj, govori Sven te ističe važnost mentalnog i �izičkog zdravlja, uz savjet mladim igračima da balansiraju svoje obaveze i igru kako bi postigli najbolje rezultate.

Kako se financiraju esport timovi i koliko je bitna podrška obitelji?

Što se tiče �inancijskog aspekta, trenutno zarada od esporta za Svena i njegovu ekipu dolazi isključivo iz nagrada na turnirima. - Pošto u Hrvatskoj scena još nije toliko

Podrška obitelji i prijatelja igrala je ključnu ulogu u Svenovom uspjehu. Dok su prijatelji odmah prihvatili njegovu strast prema igri, obitelj je isprva bila skeptična zbog prirode videoigara. - Većina mojih prijatelja voli igrati baš ovu igru tako da su me podržavali od samog početka. Obitelj je isprava bila skeptična, ipak se radi o videoigrama, ali nakon što se pokazao uspjeh pokazali su se kao najveći navijači čak iako ne razumiju sasvim sve što se događa na ekranu. Njihova podrška mi puno znači, ističe Sven.

Sven se sprema za završetak studija i odlazak iz FOI ekipe, ali ambicije tima ostaju visoke. - Turnir University esports Masters i osvojeno drugo mjesto su vrhunac moje karijere i time sam zadovoljan. Igru League of Legends zadržavam kao hobi u kojem se mogu zabaviti s prijateljima ili upoznati nove

ljude koji pokušavaju ući u esport prostor, zaključuje Sven. Gledajući unaprijed, planira se usredotočiti na profesionalnu karijeru izvan esport scene. - Trenutno se želim posvetiti profesionalnom svijetu. Zaposlen sam kao razvojni inženjer i vrijeme na poslu provodim pred računalom tako da sam se počeo baviti hobijima koji me vode na svjež zrak. Zadovoljan sam uspjesima u esportu, ali trenutan način života me jednostavno vodi u drugom smjeru. Ležerniji pristup igri mi više odgovara jer ne osjećam stres od neuspjeha, igra za mene tada postaje zabavnija. Unutar sljedećih pet godina trebam odlučiti kako dalje i u kojoj mjeri se mogu zadržati u esport sferi. Postoji puno opcija i nisam točno siguran gdje će me odvesti. Na kraju, Sven nudi savjete mladim igračima koji tek ulaze u svijet esporta.Najbolji savjet koji mogu dati osobama koje se žele baviti ovakvim natjecanjima je da prvo obave ostale obaveze i da brinu o svojem mentalnom i �izičkom zdravlju. Najviše uspjeha sam doživio kad me ništa nije mučilo tijekom igre. Jasno i aktivno razmišljanje čini najveću razliku u ovakvim igrama.

Sven Cerovec završava diplomski studij Programsko inženjerstvo

SUDAR dvaju automobila na ulazu u Kotoribu

Troje ozlijeđenih, među njima

i 15-godišnje dijete!

U jednom od automobila nalazilo se i 4-godišnje dijete, koje nije bilo smješteno u dječju sjedalicu, no na sreću nije zadobilo nikakve ozljede

Mještani Kotoribe ovog utorka, 13. kolovoza, u večernjim satima iznenada su začuli jak, tupi udarac. Naime, nešto iza 19 sati prije samog ulaza u Kotoribu dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila. Raskri-

žjem Ulice kralja Tomislava i Ulice Jug 1 kretao se 20-godišnji vozač iz Kotoribe koji je krenuo u pretjecanje osobnog automobila bez da se uvjerio može li isto sigurno obaviti. Zbog toga je u kočenju udario u stražnji dio osobnog automobila kojim je

SKUPE LAŽNE ŠTEDNJE

Na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave međimurske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjakinjom zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela prijevara i krivotvorenja isprava.

Naime, u razdoblju od travnja 2021. do svibnja 2024. godine osumnjičena se u svojstvu djelatnice, odnosno bivše djelatnice banke u Čakovcu, lažno predstavljala kao visokopozicionirana zaposlenica, a sve s ciljem da za sebe pribavi znatnu imovinsku korist. Tijekom spomenutog inkriminiranog razdoblja nudila je mogućnost ugovaranja povlaštenih štednji uz visoke kamatne stope, a kada su joj oštećeni povjerovali te joj predali novac, zadržala ga je za sebe. Kako bi oštećene uvjerila te ih potom držala u zabludi kako se doista radi

upravljao 29-godišnji vozač, također iz Kotoribe.

Zbog siline udarca, oba vozača i 15- godišnji putnik zadobili su ozljede te pomoć zatražili u Županijskoj bolnici Čakovec. U jednom od automobila nalazilo se i 4-godišnje dijete, koje ni-

je bilo smješteno u dječju sjedalicu, no na sreću nije zadobilo nikakve ozljede. Tijekom policijskog očevida promet se odvijao usporeno. Protiv 20-godišnjeg vozača ovisno o težini ozljeda podnijet će se kaznena ili prekršajna prijava. (rd)

Klamuterio nožem i vrijeđao konobaricu

o depozitu i oročenju novca u banci, napravila je lažne ugovore o oročenom depozitu. Na opisani način osumnjičena je oštetila ukupno 10 osoba s područja Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije za iznos nešto veći od 700.000 eura. Protiv osumnjičene 50-godišnjakinje zbog počinjenja kaznenih djela prijevara i krivotvorenja isprava, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Osumnjičena se trenutno nalazi u istražnom zatvoru zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Ovo kriminalističko istraživanje nastavak je istraživanja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, u kojem su bankarice lažnim štednjama oštetile banku za gotovo 2 milijuna eura. (rd)

Prošlog petka 9. kolovoza alkohol je ponovno bio uzrok ljudske gluposti. Naime tog dana nešto prije 14 sati u Prelogu, 59-godišnjak je narušavao javni red i mir u ugostiteljskom objektu u Glavnoj ulici. Pod vidnim utjecajem alkohola vikao je i galamio te pritom pogrdnim riječima vrijeđao konobaricu. Osim vrijeđanja, pijani muškarac mahao je preklopnim nožem čime je uznemirio zaposlenicu i goste objekta. Nakon nekog vremena, 59-godišnjak se potom udaljio s mjesta događaja. Preloški policajci ubrzo su ga pronašli te uhitili i priveli u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Tijekom istraživanja, kod počinitelja su pronašli i oduzeli mu preklopni nož.

Odmah drugi dan, u subotu 10. kolovoza u prijepodnevnim satima, okrivljeni je uz optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja doveden je na Prekršajni odjel Općinski suda u Čakovcu. Nakon saslušanja dežurni sudac prihvatio je prijedlog policije te 59-godišnjaku odredio zadržavanje do osam dana, nakon čega je prekršitelj predan u zatvor u Varaždinu. (rd)

SVETI KRIŽ

Autocestom vozio 210 km/h!

U sklopu akcije Nadzor brzine najveća izmjerena brzina kretanja vozila u naseljenom mjestu od 89 km/h izmjerena je u Podbrestu, u Ulici Marka Kovača. Na tom dijelu prometnice ograničenje brzine je 40 km/h. Prekršaj prekoračenja brzine kretanja utvrđen je u srijedu, 7. kolovoza u 11:24, kod 22-godišnje vozačice osobnog automobila čakovečke registarske oznake.

DONJI VIDOVEC

Najveća izmjerena brzina kretanja vozila izvan naseljenog mjesta od 210 km/h izmjerena je na autocesti A4 (Goričan – Zagreb) u visini naselja Sveti Križ, gdje je ograničenje brzine 130 km/h. Prekršaj prekoračenja brzine kretanja utvrđen je u utorak, 6. kolovoza u 16:20, kod 30-godišnjeg vozača osobnog automobila, varaždinskih registarskih oznaka. (rd)

Tko pjeva, zlo ne misli?!

Ovog ponedjeljka, 12. kolovoza u razdoblju od 22:30 do 23:55 u Donjem Vidovcu, u Glavnoj ulici, javni red i mir narušavao je 40-godišnjak tako što je putem zvučnika puštao glasnu glazbu. Preloški policajci oduzeli su zvučnik, dok će protiv 40-godišnjaka zbog počinjenja prekršaja kršenja javnog reda i mira, podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (rd)

DONJI PUSTAKOVEC Lopov ukrao

više od 100 kokoši

Burno je bilo u noći sa srijede na četvrtak, 7./8. kolovoza na području Donjeg Pustakovca i Svetog Jurja u Trnju. U Donjem Pustakovcu nepoznati počinitelji iz peradarnika smještenog u dvorištu obiteljske kuće, ukrao je 100-tinjak kokoši (nesilica). Materijalna šteta prema dostavljenom odštetnom zahtjevu oštećenog poduzeća iz Preloga, procijenjena je na više stotina eura. Iste noći, nepoznati počinitelj iz gospodarskog objekta koji je smješten u stražnjem dijelu dvorišta obiteljske kuće u Donjem Pustakovcu, ukrao je 20ak komada peradi (kokoši

MURSKO SREDIŠĆE

i patke). Materijalnu štetu 56-godišnja vlasnica procijenila je na nekoliko stotina eura. Treća krađa spomenute noći dogodila se u Svetom Jurju u Trnju. Nepoznati počinitelj iz kokošinjca koji se nalazi u stražnjem dijelu dvorišta obiteljske kuće, ukrao je 10-ak komada peradi (kokoši i patke). Materijalnu štetu 67-godišnja vlasnica procijenila je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja opisanih kaznenih djela krađa, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Opljačkan Fusek

Prošlog vikenda u noći sa subote na nedjelju, 9./10. kolovoza u Murskom Središću, nepoznati počinitelj provalio je u ugostiteljski objekt koji je smješten uz obalu rijeke Mure, u produžetku Murske ulice. Počinitelj je iz ugostiteljskog objekta ukrao razna alko-

GORIČAN

holna i bezalkoholna pića te razni inventar objekta. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura, a protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Provalio u ljekarnu pa probao u bankomat

Ove srijede, 14. kolovoza oko 4 sati poslije ponoći u Školskoj ulici, u Goričanu nepoznati počinitelj provalio je u ljekarnu. Nakon toga pokušao je provaliti u bankomat, ali u tome nije uspio. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe u pokušaju, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Toyota je prošla malo bolje

Totalka crnog Volkswagena nakon sudara

UREĐENIJI jug Čakovca

Uređene nove pješačke staze

Na području Martana

Istok nedavno je završeno asfaltiranje pješačkih staza u Ulici dr. Đorđa Pala, s ukupnom vrijednošću radova od oko 130 tisuća eura.

Uz postojeće desne rubove prometnica u Ulici

Josipa Bedekovića i Ulici

Jurja Križanića izgrađen je zeleni pojas te pješačko-biciklistička staza širine 3 metra i dužine 257 metara. Druga staza, smještena uz rub javne površine, također je širine 3 metra i dužine 182 metra. Uz to, unutar javnih površina izgrađene su dvije pješačke staze širine 2 metra, koje povezuju spomenute pješačko-biciklističke staze s rubovima prometnica.

ČAKOVEC

U planu je daljnje uređenje javnih površina, uključujući postavljanje dječjeg igrališta i javne rasvjete te hortikulturno uređenje budućeg parka. Time će se, ne samo obogatiti sadržaji za stanovnike, nego će se i estetski unaprijediti ovaj dio grada na čakovečkom Jugu, dajući mu sasvim novi izgled.

U sklopu projekta sanacije cesta, završeni su radovi i na asfaltiranju Ulice Janka Slogara u Čakovcu, s vrijednošću radova od oko 30 tisuća eura. Ovi projekti predstavljaju dio kontinuiranih ulaganja u prometnu infrastrukturu i poboljšanje kvalitete života građana. (sh)

Kamerama protiv ilegalnog odlaganja otpada

Zbog sve češćih neprimjerenih radnji na javnim površinama, osobito u vezi s nepropisnim odlaganjem otpada pored “zelenih otoka“ i “molock“ kontejnera, Grad Čakovec odlučio je poduzeti konkretne korake za rješavanje ovog problema. Nered koji se stvara neodgovornim ponašanjem pojedinaca s pravom iritira sve građane i prolaznike, a naročito stanare okolnih zgrada koji većinom uredno sortiraju otpad i propisno ga odlažu u odgovaraju-

će kontejnere za otpad. Riječ je naravno i o nepoštivanju zakona, narušavanju komunalnog i ekološkog standarda Grada Čakovca, a uz to je nesavjesno, nije ekološki te neodgovorno prema svima koji uredno izvršavaju svoje komunalne obaveze. Čist i uredan grad ovisi o ponašanju svakog pojedinca, a građane koji će se identi�icirani kao oni koji nepropisno odlažu otpad, komunalni redari Grada Čakovca sankcionirat će novčanim kaznama. (sh)

ČAKOVEC OBNAVLJA svoje škole

Lickaju se zidovi, podovi i stolarija

U tijeku su brojni radovi koji će učiniti obrazovne ustanove kojima je osnivač Grad Čakovec još ugodnijim i funkcionalnijim.

U OŠ Ivanovec postavljena je metalna konstrukcija za novu nadstrešnicu. Zamijenjena je dotrajala stolarija na južnoj strani zgrade OŠ Kuršanec. U Umjetničkoj školi “Miroslav Magdalenić“ u Čakovcu, zamijenjena je vanjska stolarija, a u planu je sanacija i hidroizolacije i temelja zidova u suterenu zgrade. U 1. OŠ Čakovec sanirani su stropovi i zidovi u hodniku koji zgradu škole povezuje sa

BRANIMIR VURUŠIĆ, umirovljeni nefrolog i pisac

Poznajem sve svoje čitatelje

- On je butik-autor i njegove knjige nisu za površne konzumente

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Branimir Vurušić, umirovljeni nefrolog, Čakovčanec, kojega poznaju generacije bubrežnih bolesnika iz vremena kada je radio u Županijskoj bolnici Čakovec, i sam je iskusio najteži oblik bubrežne bolesti. Rođeni je Trogiranin, ali ga je životni put odveo u Čakovec. Formalno, Branimir Vurušić je umirovljenik, a stvarno, on je pjesnik koji svako malo izdaje novu knjigu iznimnih stihova ili kratke proze.

Teško je opisati njegov stil jer njegove pjesme koketiraju s misaonim esejima. Nižu duboke, ponekad teške misli, promišljaju ljudsku egzistenciju, smisao toga što smo i tko smo. Čitamo promišljanja čovjeka koji je osjetio sam rub života kada je koketirao s onim preko ruba.

On ne teži biti komercijalno uspješan, “hit-pisac”. Njegove su knjige preduboke za komercijalizaciju. On je butik-autor i njegove knjige nisu za površne konzumente.

Trogiranin i Međimurec

Do njegovih knjiga možete doći samo ako ste pasionirani čitatelj. Svojevrsna je privilegija ako ga upoznate nekom prigodom dok gušta u društvu prijatelja u Arcusu i odluči vam pokloniti svoje povjerenje i knjigu.

- Osobno poznajem sve svoje čitatelje, a u pisanju nalazim spokoj, kaže Branimir Vurušić. Visoko je podignuo

literarne standarde u pisanju, ali on je nenametljiv čovjek, a istovremeno nevjerojatno radoznalog stvaralačkog duha s posebnim senzorima za hvatanje najtanjih niti života.

Čovjek je mora, koji je obožavao roniti dok mu bolest nije oduzela ronjenje koje je jako volio. Već desetljeće i pol zbog toga odbija odlaziti na more, jer se morao odreći radosti bivanja u moru.

Ali Vladimir Vurušić je i čovjek ravnice, koji se sa sjetom prisjeća djetinjstva kod japice u Međimurju, kod kojega je provodio dio ljetnih praznika. - S nostalgijom se prisjećam vožnji kolima s kravljom zapregom na rad u polje. Kao student dolazio sam mu pomagati u polju, a u smiraj dana kad su radovi završili i kuća utihnula prionuo sam učenju, kaže.

Najveće bogatstvo u životu su sjećanja i iskustva. Posebno je bogat onaj tko ih može pretočiti u knjigu. Branimir Vurušić iza sebe četiri zbirke poezije: “Nasumce”, “Iza ugla”, “Prstovet” i “Dovršenost” i knjigu proze: “Dvojnost”, u kojoj je opisao iskustva koja je prolazio u svojoj teškoj bolesti i koja je prevedena i na engleski, i prozne minijature “Letimični pogledi”.

Najnovija knjiga na uglatoj glagoljici i latinici

Posljednja u rukopisu, spremna za izdavača, posvećena je sjećanjima na djetinjstvo na Mediteranu u Trogiru.

Branimir Vurušić, doktor i pisac s najnovijom knjigom pjesmi na uglatoj glagoljici i la�nici

Iznimna po tome što je pisana latinicom i uglatom glagoljicom kojom Vurušić zna pisati. Pedesetak pjesma napisao je na jednom i drugom pismu. U najnoviju knjigu utkano je i puno simbolike. Potpisao se u stilu glagoljskih natpisa na kamenim spomenicima: Branimir Vurušić Trogiranin. U ilustraciji korica također je veliko ukrasno glagoljsko slovo V sa zrikavcima na vrhu krakova slova, kao simbolima Mediterana i Trogira.

- Dugo nisam bio u Trogiru. Zovu me da tamo objavim knjigu i promoviram ju.

- Teško mi se vraćati na more, ali možda na proljeće kad ne bude ove gužve, kaže. Želimo mu da se opet otisne na more, premda više ne može zaroniti u njegove dubine, ali će ga njegova mašta, šum valova i miris mora odvesti u najljepša sjećanja života uz more.

A on će svom zbirkom svojim vjernim čitateljima podariti novu dozu ljepote i intelektualnih i emotivnih izazova koje prepoznaju samo oni koji s treptanjem srca otvaraju novu knjigu i ispijaju vodu života iz nje.

sportskom dvoranom, dok su u 2. OŠ Čakovec postavljene nove žaluzine.

U PŠ Krištanovec kreće rekonstrukcija školske kuhinje te postavljanje nove kuhinjske nape u OŠ Ivanovec. Dobavljena je i montirana oprema za školsku kuhinju u 2. OŠ Čakovec. Obnova i zamjena parketa planirana je u PŠ Novo Selo Rok te u 3. OŠ Čakovec djelomična zamjena poda u jednoj učionici. Provedena je i Javna nabava za garderobne ormariće u 2. i 3. OŠ u Čakovcu, OŠ Ivanovec i Kuršanec. (BMO)

DAN KURŠANCA

Na slavlju najavljeni novi

Dan 5. kolovoza, blagdan Gospe Snježne, svečano je obilježen kao Dan Kuršanca, u mjestu koje pripada Gradu Čakovcu. Program je započeo svetom misom u kapeli Gospe Snježne, predvođenom vlč.

Ivanom Munđarom. Potom su kod spomen-obilježja Branku Kosu, branitelju iz Kuršanca stradalom u Vukovaru 1991., svijeće zapalili članovi obitelji, gradonačelnica Ljerka Cividini, predsjednik MO-a Kuršanec Siniša Kregar, vatrogasci i mještani. Svečanost je nastavljena na igralištu NK-a Drava u Kuršancu, gdje je gradonačelnica čestitala mještanima i najavila projekte proširenja osnovne škole s novim učionicama i sportskom dvoranom, nove prostore za DVD, a u planu je i skora gradnja novog dječjeg vrtića u Totovcu. Dan je zaključen svečanim ručkom, glazbenim programom te nogometnim turnirom. (sh)

Završeni su radovi i na asfal�ranju Ulice Janka Slogara u Čakovcu

Svečano je obilježen Dan Kuršanca na blagdan Gospe Snježne

LADISLAV RADEK (86) iz Šenkovca izdao svoju 17. zbirku

Radekizme pišem na pisaćoj mašini

Olivettici

Popularni Laci, kako ga ljudi od milja zovu, ima 17 knjiga. Osam ili devet njih sadrži pjesme satiričnog karaktera gdje prevladavaju aforizmi i epigrami. Pokojni Ivan Hans Haramija, njegova djela prozvao je radekizmima

Roberto Dežđek

Ladislav Radek iz Šenkovca dokaz je da su godine samo broj. Ovaj 86-godišnjak i dalje je ispunjen životnom energijom i nepresušnom umjetničkom inspiracijom, kako u glazbi tako i u poeziji. Iako je rođen u Mihovljanu, već dugi niz godina živi u Šenkovcu. Nakon osnovne škole, završava Školu učenika u trgovini, te Srednju ekonomsku školu u Čakovcu, a potom studira na VEŠ-u Varaždin. Četiri godine radio je u trgovini, a nakon toga, sve do umirovljenja, u tvornici ČATEKS u Čakovcu. Za svoj rad u tvrtki dobio je nekoliko priznanja za rad i inovaciju, a dobitnik je Ordena rada sa srebrnim vijencem. Od rane mladosti bavi se glazbom, a poznat je i po svojim pjesmama, poeziji, humoreskama i satiričnim radekizmima.

Moje misli još u potpunosti nisu zrele U mladosti, kada je bio najaktivniji u glazbenom stvaralaštvu, njegove su pjesme uglazbili brojni poznati skladatelji, poput Maria Bogliunia, Vanje Lisjak, Arsena Dedića, Hede Piliš i drugih. Na Festivalu kajkavskih popevki u Krapini izvodili su ih poznati vokalni solisti: Gertruda Munitić, Ana Štefok, Gabi Novak, Zdenka Vučković.

- Svoju najnoviju knjigu nazvao sam Dozrijevanje misli, upravo iz razloga jer još ne mogu reći da su moje misli u potpunosti zrele. Još tu nekaj fali, a mislim da niti one neće biti nikada u potpunosti zrele. Knjiga sadrži tri satirične novele. Pastiri su napisani čistom kajkavštinom, Kumovi štokavštinom, a Vujček z Amerike je također napisan na kajkavštini. Također, Vujček z Amerike i Kumovi napisani su po stvar-

nim događajima koji su se zbili u dalekoj prošlosti, a bio sam njihov sudionik. Žao mi je što knjiga ima pogrešaka u noveli Vujček z Amerike gdje su lektori “zbrljali” ritam događaja.

S obzirom na probleme koje ima s vidom, Ladislav se ne služi s kompjuterom. Sva njegova djela, odnosno radekizme, piše na talijanskoj pisaćoj mašini, nekada vrlo popularnoj Olivettici. Naravno, to sve kasnije treba prenijeti u digitalni oblik, a kod jedne takve pretvorbe dogodile su se pogreške koje su ga zasmetale.

Ladislav Radek sa svojom novom knjigom Dozrijevanje misli

PODTUREN

- Priređivač knjige me zvao i zamolio da mu pojasnim određene dijelove na kajkavštini koje sam napisao. Prošao sam s njim kroz sve što ga je zanimalo, a onda kad se knjiga objavila bio sam šokiran. Naime u mojih prethodnih 16 knjiga nije zajedno bilo toliko tiskarskih grešaka, koliko ima u ovoj najnovijoj.

Sve je počelo od pjesme

- Sve je počelo od pjesme, naime, moja majka pjevala je u Seljačkoj slogi, današnjem KUD-u. Moja majka, i općenito ljudi nekad, pjevali su u kućama cijelo vrijeme, pa su tako meni međimurske pjesme ušle u uho. Dan danas znam barem stotinjak međimurskih pjesama napamet. Također u mojoj užoj obitelji svi su bili glazbenici, mogli bi reći da je glazba bila neka naša obiteljska tradicija. Tako sam zajedno uz svojeg bratića koji je imao pjevački sastav počeo pjevati. Kasnije je Ladislav promijenio glazbeni sastav i 15 godina se bavio glazbom. Oformio je i svoj glazbeni sastav, a s obzirom na to

da je volio pjevati sve, na hrvatski je počeo prevoditi talijanske i francuske pjesme. Paralelno s prijevodom, započeo je pisati tekstove za pjesme koji bi se uklapali s notama. Zbog tadašnjeg posla i obitelji odlučio je prekinuti s glazbenom karijerom, ali je nastavio pisati pjesme.

- Desetak puta bio sam na Festivalu kajkavskih popevki u Krapini. Šest puta kao autor stihova, a šest puta kao autor glazbe i stihova raznih pjesmi. Tamo sam se predstavio i pjesmom Tam gore na bregu, koju sam posvetio Mihovljanu, a kasnije su je Mihovljančani uzeli za svoju službenu himnu. Tu me sve više počela zanimati poezija, a 1982. napisao sam popevku Sam jena. Popevka je uz glazbu Arsena Dedića osvojila prvu nagradu publike i drugu nagradu stručnog žirija na krapinskom festivalu. Već sam mislio da nećemo osvojiti nikakvu nagradu, a onda su pjesmu proglasili pobjedničkom, rekao nam je kroz smijeh Ladislav, prisjećajući se ovog lijepog trenutka.

Nadaleko poznati radekizmi

Poezija mu je bila usput, a svoju prvu zbirku pod nazivom Svetle tenje izdao je sa svojih 37 godina. Danas, 49 godina kasnije, popularni Laci kako ga ljudi od milja zovu, ima 17 knjiga. Osam ili devet njih sadrži pjesme satiričnog

karaktera gdje prevladavaju aforizmi i epigrami. Pokojni Ivan Hans Haramija njegova djela stoga je prozvao radekizmima.

- Aforizme sam počeo pisati mimo poezije, a prve aforizme objavljivao sam u nekadašnjem Vjesniku. Kasnije, 30 godina, povremeno sam surađivao sam i s Večernjim listom, slovenskom Pavlihom te mnogim drugim novinama i portalima koji su objavljivali moje pjesme satiričnog karaktera. U svojim aforizmima “žigosam” sve od glave do pete.

Kako nam je rekao Ladislav, ne zanimaju ga pametni telefoni, internet, a nije član niti jedne političke stranke. Mišljenja je da svaki iskreni satiričar mora biti izvanstranačka osoba, ako želi biti iskren i pošten. Nažalost sudbina mu je odredila da ne može puno toga raditi, no i dalje može raditi ono što jako voli, a to je pisati. - Da to nemam bio bih izgubljen. Pisanje je nešto što me pokreće, ispunjava i čini sretnim. Znatiželja čovjeka daleko pelja. Tak dugo dok budem imal znatiželju, onda mi život ima smisla. Naravno, tu je i svakodnevni đir po dvorištu te lagana tjelovježba koja je itekako potrebna i dobro dođe u mojim godinama, rekao nam je vedri Laci. Za kraj nam je otkrio da ima već sve spremno i za svoju 18. knjigu koju u skoroj budućnosti misli izdati.

Uz poticaj obnovite staru kuću

Općina Podturen raspisala je javni poziv za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na svom području u 2024. godini. Općina će korisnicima poticaja koji su tijekom tekuće kalendarske godine kupili, naslijedili, dobili na dar ili sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju za nekretninu na području Općine u 1/1 dijelu čestice na kojoj je izgrađen stambeni objekt koji namjeravaju urediti za stanovanje ili se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju koju namjeravaju ukloniti i na istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt, dodijeliti poticaj u iznosu od 3000 eura. Korisnici poticaja u roku od jedne godine nakon odobrenja poticaja moraju prijaviti prebivalište na

DOMAŠINEC

adresi nekretnine za koju je odobren poticaj te moraju zadržati prebivalište neprekinuto sljedećih 10 godina bez promjene. Također u roku od dvije godine moraju pribaviti važeću pravomoćnu građevinsku dozvolu, a u roku sedam godina važeću pravomoćnu uporabnu dozvolu.Prijave za dodjelu poticaja s traženom dokumentacijom dostavljaju se preporučenom pošiljkom ili osobno na adresu: Općina Podturen, Ivana Grščića 5. 40 317 Podturen s naznakom „PRIJAVA – POTICAJI ZA UREĐENJE NEKRETNINA 2024“. Rok za prijavu je 30. studenoga 2024. godine, a povjerenstvo će se sastajati prema zaprimljenim prijavama, odnosno prema potrebi. (rd)

Prijavite štetu od tuče

Obavještavaju se mještani da prijave štetu od tuče na poljoprivrednim površinama i građevinama na području Općine Domašinec. Prijave se zaprimaju u maloj dvorani Općine Domašinec na datum 19. kolovoza i to od 8 do 14 sati. Prijavi štete na poljoprivrednim površinama je potrebno priložiti: ispunjen obrazac prijave štete, kopiju jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2024. godinu (najnoviji Arkod upisni) te izjavu da prijavljene kulture nisu osigurane kod osiguravajućeg društva. Napomena: šteta se prijavljuje na kukuruzu, suncokretu, soji, tikvama, jabukama, orasima, povrću i žitaricama (tritikal i zob).

Prijavi štete na građevinama je potrebno priložiti:

ispunjen obrazac prijave štete, fotogra�iju oštećenja s vlasničkim listom i brojem tekućeg računa te izjavu da građevina nije osigurana kod osiguravajućeg društva. Obrasci za prijavu mogu se podignuti u Općini Domašinec ili preuzeti na službenim web stranicama Općine Domašinec www.domasinec.hr. Po isteku roka za podnošenje prijava Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Domašinec obići će prijavljene površine u svrhu utvrđivanja istinitosti i ispravnosti prijava. Za dodatne informacije možete se obratiti komunalnom redaru općina Domašinec na broj mobitela: 091 484 5401. (rd)

PRIBISLAVEC Povratak u osamdesete!

U sklopu proslave Dana Općine Pribislavec priprema se nezaboravan party. Pripremite otkačene out�ite i vratite se u zlatna doba 80-ih uz neponovljive hitove koje za vas vrte DJ Luksi i MC Berto! U prigodno uređenom šatoru uz NK Polet

Pribislavec te plesni podij u blistavom retro stilu pokažite vaša plesna umijeća

i osvojite neku od prigodnih nagrada. Tu je i retro foto kutak za ovjekovječiti vaš trenutak. Obucite svoje najbolje retro kombinacije i zaplešite s nama u ritmu osamdesetih! Vremeplov započinje od 21:00 stoga ne propustite ovu jedinstvenu priliku za povratak u prošlost i odličnu zabavu uz besplatan ulaz. (rd)

Piše:

Ilustracija stare kuće

VRATIŠINEC NEMA sreće s pročelnicima

Dvije dale otkaz, druga nakon tri mjeseca

Općina Vratišinec jedna je od najmanjih općina u Međimurskoj županiji i duže nego nekim drugim općinama trebalo im je da ustroje Jedinstveni upravni odjel. Razlozi su bili i �inancijske prirode jer je općina kuburila sa sredstvima. No prije nekoliko godina uspjeli su posložiti Jedinstveni upravni odjel i naći putem javnog natječaja i pročelnicu.

Podsjetimo, prijašnji načelnik Zdravko Mlinarić čak je pokušao dogovoriti sa susjednim Gradom Mursko Središće zajedničkog pročelnika, ali gradonačelnik Dražen Srpak nije na to pristao. Njihov pročelnik je imao previše posla u svom gradu da bi na pola radnog vremena taj posao radio i za susjednu općinu.

Vratišincu nije preostalo drugo nego da putem javnog natječaja potraže svog pročelnika. Dobili su Eminu Gajnik, mag. iur., za pročelnicu. Na tom radnom mjestu ostala je

MURSKO SREDIŠĆE

nekih sedam godina, a onda našla drugi posao i dala otkaz. Općina je u veljači ove godine ponovno krenula u potragu za pročelnikom ili pročelnicom. U ožujku ove godine Erna Treska Sorić, magistrica ekonomije, preuzela je mjesto pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela Općine Vratišinec. No ostala je svega tri mjeseca i dala otkaz. - Što se dogodilo, pitamo načelnika Mihaela Grbavca?

Nije bio raspoložen za detalje, kazao je samo: - Nismo se razišli u najboljim odnosima, kazao je. Općina je 17. srpnja po treći put putem javnog natječaj krenula u potragu za pročelnikom: izbor završava ovih dana. Pisano testiranje i praktična provjera kandidata održat će se u srijedu, 14. kolovoza, u vijećnici Općine Vratišinec, s početkom u 10 sati. Hoće li biti po onoj – treća sreća? (BMO)

Glasni razglas sakupljača sirovina remeti mir

Marijana Breglec (HSLS) upozorila je na neprimjereno vrijeme u kojima sakupljači sekundarnih sirovina na razglas puštaju svoje reklame za skupljanje sirovina. Pitala je može li se što učiniti da se sačuva pravo na mir i odmor građana? Nemamo ništa protiv toga da sakupljači skupljaju sekundarne sirovine, ali u primjereno vrijeme da ne narušavaju javni mir građana, kazao je gradonačelnik Srpak i zadužio komunalnu službu da upozore policije da vode računa da se ne izvikuje preko razglasa u neprimjereno vrijeme. (BMO)

Gradski proračun u plusu za 399.400,61 eura

Polugodišnji obračun proračuna Grada Mursko Središće za ovu godinu, zahvaljujući prenesenim viškom iz prošle godine, u plusu je za 399.400,61 eura. Mali manjak od 2000 eura zabilježio je Dječji vrtić Maslačak, unatoč povećanju ekonomske cijene. Bude li se manjak povećavao, Grad će morati razmisliti o novoj ekonomskoj cijeni što ne isključuje da će dio tereta povećanja pasti i na roditelje. (BMO)

Izmjena u Povjerenstvu za zakup poljoprivrednog zemljišta

Prihvaćen je i prijedlog

Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području Grada Mursko

Središće. Izmjenama i dopunama imenovana je nove predstavnica Međimurske županije u Povjerenstvo, i to Lea Senčar, umjesto dosadašnje članice Vedrane Jukić Posavec. (BMO)

Oporbena vijećnica Marina Orehovec (SDP) podržala povećanje plaće gradonačelniku

Manhart bila je protiv i kazala da će s povećanjem ima� veću plaću nego gradonačelnica Čakovca

Gradonačelnik Dražen Srpak

VEĆINA VIJEĆNIKA Gradskog vijeća Mursko Središće odobrila povećanje plaće gradonačelniku Draženu Srpaku

Povećao si plaću

Obradovala ga podrška oporbene Marine Orehovec (SDP)

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Stanje u prometu, polugodišnje poslovanje grada, strategija razvoja i povećanje plaće gradonačelniku bile su glavne teme kolovoške sjednice Gradskog vijeća Mursko Središće.

Gradonačelnik Dražen Srpak probio je led i ostalim međimurskim načelnicima i gradonačelnicima, nakon što su premijer Plenković i Vlada podizanjem iznosa osnovice omogućili povećanje plaća lokalnim, a ne samo državnim dužnosnicima. Gradonačelnik Srpak je mogao glatko računati da će odluka o povećanju plaće biti prihvaćena jer ima većinu i podršku u Gradskom vijeću, ali je sa sjednice otišao ozarena lica jer ga je podržala i oporbena vijećnica Marina Orehovec (SDP), koja je uz to i pohvalila njegov rad i kazala da će podržati tu odluku jer gradonačelnik Srpak to svojim radom zaslužuje.

Darija Dunjko Manhart (SD) i Julijan Varga (NL) protiv veće plaće Ipak odluka nije prošla jednoglasno. Julijan Varga s Nezavisne liste i Darija Dunjko Manhart (SD) bili su protiv povećanja. Julijan Varga pitao je koliko u postotku iznosi to povećanje, dobio je neodređeni odgovor, spominjala su se dva postotka od 30 i 50 posto?! Vijećnik Varga je ukazao na velik nesrazmjer između plaće gradonačelnika i prosječne plaće koja za područje Grada Mursko Središće

iznosi 800 eura neto. Darija Dunjko Manhart pak je kazala da će gradonačelnik ovim povećanjem imati veću plaću nego gradonačelnica Čakovca. Braneći gradonačelnika, Kristijan Antolović (HDZ) kazao je da je svojim radnicima od 2016. godine plaću povećao 120 posto, a da plaća gradonačelniku nije rasla.

Plaće lokalnim dužnosnicima osim osnovice diktira i broj stanovnika. Gradonačelnik Dražen Srpak je u grupaciji jedinica lokalne samouprave koje imaju od 3001 do 10.000 stanovnika, s pravom na koe�icijent do 4,55. Gradonačelnik je kazao da ne ide na maksimalni koe�icijent već na 4,35 koji se onda množi s osnovicom od 947,18 eura, što bruto iznosi 4.262,31 eura, bez 0,5 posto dodatka po godini staža.

Plaću po novom obračunu gradonačelnik će dobiti u rujnu za kolovoz ove godine. Po sistemu prenesi dalje, gradonačelnik je najavio povećanje plaća u gradskoj upravi, odgojiteljicama u vrtiću i veće naknade gradskim vijećnicima.

Nova prometna rješenja samo uz pozitivno mišljenje mještana

Rasprava o prometu na Gradskom vijeću vrtjela se oko usporivača prometa i vibro-traka.

U Hlapičini su upravo vibro-trake izazvale nezadovoljstvo jer nisu donijele smirivanje prometa, već naprotiv samo buku. To je rezultiralo

zaključkom Gradskog vijeća u nekoliko točaka.

- Do donošenja novog Zakona o sigurnosti na cestama koji je u proceduri, Grad Mursko Središće neće postavljati nikakve elemente tehničkih rješenja u vidu vibro-traka, usporivača, uzdignutih ploha, kućišta kamera ili semafora.

Nakon donošenja novog Zakona o sigurnosti na cestama Grad Mursko Središće će izraditi Elaborat uređenja prometa na cijelom području Grada, a Međimurskoj županiji predlažu da se to učini za područje cijele županije, s obzirom na to da se prometna rješenja jednog JLS-a neminovno odnose i na susjedne.

Nakon izrade Elaborata predložena rješenja implementirat će se uz pozitivno mišljenje Vijeća mjesnih odbora i u suglasju sa stanovnicima pojedinih lokacija obuhvaćenih rješenjima.

Do tada molimo policiju da mjerama koje su propisane zakonom djeluje u svrhu smanjenja brzine prometovanja i poštivanja svih ostalih prometnih pravila, stoji u zaključcima donesenim na sjednici Gradskog vijeća u petak, 9. kolovoza.

Na aktualnom satu vijećnici su po običaju pitali za aktualne projekte na području Grada Murskog Središća koji se trenutno provode. Iz odgovora gradonačelnika saznali su da će Hrvatske ceste projektirati prve kilometre zaobilaznice Murskog Središća od benzinske do industrijske zone, premda je

prvobitni plan bio da to radi Grad Mursko Središće.

Marko Varga (HDZ) pitao je za stanje u lovstvu i lovištima. Gradonačelnik mu je odgovorio da je želja grada jedno lovačko društvo na području grada, a da bi budući lovački dom i streljana svoje trajno mjesto mogli naći na području parka saniranog odlagališta Hrastinka. Grad očekuje inicijalna sredstva iz prodaje lovačkog doma koji je završio u stečajnoj masi kad je LD Zec završio u stečaju. Marko Strojko (HDZ) pitao je hoće li se urediti nova ograda na groblju Križovec – Peklenica. Gradonačelnik Srpak je obećao je rješavanje ograde, ako bude potrebno kroz dvije proračunske godine.

Nekoliko pitanja bilo je vezano uz klimatske promjene: zaštitu od poplave i vrućina Gradonačelnik je odgovorio da Mursko Središće ima dobru opremu za obranu od poplava i rješenje za Mursku ulicu: grad je dobio i pumpu velike snage iz donacije iz Njemačke, a grad će u nadolazećim godinama krenuti i u izradu zelenih oaza kako bi se stvaralo što više hlada protiv velikih vrućina. Nedavno je grad kupio zgradu u Martinskoj ulici u susjedstvu crkve.

Na kat te grade preselit će uprava Murs-ekoma, a u prizemlju će se urediti dječja rođendaonica u dvorištu zelena oaza, a kompletno �inanciranje tražit će se iz nacionalnih sredstava.

Julijan Varga NL pitao je koliko je to povećanje u postotku na što nije dobio precizan odgovor

Erna Treska Sorić, druga pročelnica koja je dala otkaz

VINA I JABUKE u Brezovcu i klimatske promjene

Temperature nalikuju kraju rujna, a vinogradi to osjete!

- Po sumi prosječnih temperatura mi smo sada kao da je 25. rujna, a tek je 9. kolovoza, istaknuo je mr. sc. Milorad Šubić te time ujedno najavio vrlo rani početak berbi grožđa

Piše: Sanja Heric

Dani vina i jabuke u Svetom Martinu na Muri održali su se po 22. put. Ovoga puta umjesto pohoda po kletima, susret vinogradara, voćara i povrćara bio je održan u voćnjaku starih sorti jabuka Kotić, što i nije bila loša ideja s obzirom na vrućinu i sparinu toga dana. Posjetitelji su prvo imali priliku čuti stručno predavanje mr. sc. Milorada Šubića o zaštiti vinograda i voćnjaka.

Veljača bila toplija za 8 stupnjeva

- Veljača je ove godine bila u prosjeku 8 stupnjeva toplija nego inače. U proljeće smo imali nešto smrzavanja na niskim položajima. Bilo je puno ekstrema, jako puno vlage i kiše u cvatnji. To je trajalo dobrih dva tjedna, naglasio je Milorad Šubić, osvrćući se na ovogodišnje uvjete u vinogradima.

- Ove godine se desilo da je u lipnju crna trulež grožđa

Luka u Malom Lošinju bila je poprište najveća

tragedija u Jadroliniji od pogibije pomoraca tijekom

Domovinskog rata odnijela je život vođi stroja Bošku Kostoviću (56) iz mjesta Vinišća te dvama kormilarima, Marku Topiću (39) iz Solina i Denisu Šariću (54) iz Zadra. Jadrolinija Rijeka je nakon nesreće za otprilike dva sata poslala priopćenje za javnost u

radila veće štete na grožđu nego peronospora, istaknuo je u nastavku Šubić te time ujedno najavio vrlo rani početak berbi grožđa. - Sigurno će za rane sorte berba doći dva tjedna prije, a ne znam što će biti s graševinom i šiponom, kasnim epohama, jer one još ovise o vremenskim uvjetima, dodao je između ostalog.

Za jabuke očekuju 60 centi - Godina za voćare je turbulentna. Na proljeće je bilo malo mraza. Za jabuku je godina dosta dobra, urodi su pristojni, prosječni. Jabuka je zdrava, lijepa i kvalitetna i nismo imali probleme s bolestima. Očekuje bar 60 centi za otkup. Ako bude toliko, bit ćemo zadovoljni, rekao nam je

Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, ujedno najavivši da će berba jabuka početi dva tjedna ranije nego prijašnje godine. Nakon edukacije, uslijedilo je druženje uz kušanje lokalnih vina i uživanje u sočnom vinskom gulašu, dok je za odličnu atmosferu bio zadužen Eko bend.

SVETI URBAN

Uranila prva berba grožđa solarisa

Klimatske promjene ove su godine učinile svoje pa je tako, ranije nego ikad, ovog vikenda obavljena i prva ovogodišnja berba grožđa kod obitelji Kerman u Svetom Urbanu. Brala se rana sorta Solaris. Riječ je inače o novom hibridu koji ranije dozrijeva, ima veću ortpornost na bolesti, treba puno manje špricanja, a zovu ga grožđem budućnosti. Jedini je problem što su prilikom berbe ove sorte jutarnje temperature zraka prilično

visoke zbog čega svakako treba hladiti grožđe prije prerade.

Prošle godine tu su istu sortu brali tek 3. rujna, pa možemo zaključiti kako će se ove godine s obzirom na ove vrućine berbe pomaknuti za dobrih mjesec dana. Ostale rane sorte u međimurskom vinogorju počinju se brati za otprilike dva do tri tjedna. Što pak se tiče zaliha vina u međimurskim podrumima, i one idu polako prema kraju. (sh)

U “inspekciji” izrade nove skulptura grozda bio je svetomar�nski načelnik Mar�n Srša SVETI MARTIN NA MURI

Grozd na ulazu u Općinu

Povodom Dana turizma Općine Sveti Martin na Muri održat će se predstavljanje nove skulpture i novog simbola Općine koji će trajno biti postavljen na rotoru u Vrhovljanu. Skulptura se sastoji od Dorskog stupa koji simbolizira antički Halicanum i skulpture grozda

MERHATOVEC

koji simbolizira običaje svetomartinskog kraja. Autor skulpture je umjetnik Ajrun Puri Šardi iz Selnice. Predstavljanje skulpture održat će se u subotu 17. kolovoza u 17:30, nakon čega će se formirati Povorka starih običaja i zanata. (sh)

Pikač kup u dvama danima

U cilju promocije sportskih aktivnosti među vatrogascima kao i promociji vatrogasnog sporta u Republici Hrvatskoj, organizira se međunarodno sportsko

natjecanje vatrogasne mladeži Pikač kup 2024. koje će se održati na sportskim terenima u Merhatovcu 17. i 18. 8. 2024. (sh)

kojima je ukratko u trima rečenicama iznijela što se dogodilo te da su duboko potreseni ovim nesretnim događajem. S obzirom na to da se sve to dogodilo prije cca dva sata, više odgovora javnosti nisu mogli ponuditi, no puno emotivnije i skrušenije je mogao reagirati kada je izjavu davao prvi čovjek Jadrolinije David Sopta. Na novinarsko pitanje je li i inače bilo problema s

brodom Lastovo koji broji više od 50 godina rekao je sljedeće: “Nikad nije bilo problema s tim brodom, ali ostavimo to za drugu priliku, danas je dan tuge i sućuti. Ajmo danas pregrmjeti ovo i vidjeti što se dogodilo.” Zar obitelji stradalih Boška, Marka i Denisa mogu to samo pregrmjeti?

Drugi debakl u komunikaciji bio je i onaj ministra ministar mora, prometa i

infrastrukture, Olega Butkovića. On pak je kao čelnik resora u čijoj je ovo domeni stao prvi put pred javnost tek dva dana poslije i onda je rekao: “Zbog ozbiljnosti situacije suzdržavao sam se od javnog komentiranja, što ću činiti i dalje, jer je ovo preozbiljna situacija. Ne smijem na bilo koji način, kao ministar, svojim izjavama utjecati na istragu. Istraga je u tijeku, utvrđuju

se i kaznene odgovornosti. Pozivam sve da budu odgovorni, inzistirat ćemo i tražiti odgovore da obitelji poginuli saznaju istinu.” Pa baš zbog ozbiljnosti situacije, morao je brže djelovati. Ovako ispada da nekoga štite. I treće, što me zaprepastilo je da je propisani rok za izradu nacrta završnog izvješća je godina dana. Zar stvarno toliko treba?

DANI

Mladen Dobranić, Milorad Šubić i Mar�n Srša

Milan Jaklin, Doris Kraljić, Stjepan Matjačić i Viktor Gerič nadgledali su pečenje kriški krumpira

Pozorno se slušalo Šubićevo predavanje o vinogradarskoj godini

DANI OTVORENIH VRATA sportova na vodi

Ljudi se isprva boje, no kasnije se oslobode straha

Svake nedjelje stotinjak posjetitelja okuša se u besplatnoj vožnji raft čamca, kanua, kajaka ili sve popularnijeg SUP-a

Piše: Roberto Dežđek

Unatoč velikom toplinskom valu, preloška Marina svakog vikenda privuče velik broj posjetitelja. S obzirom na velike vrućine, vrijedi se držati hlada ili pak se osvježiti vožnjom po jezeru Hidroelektrane Dubrava. Svi zainteresirani upravo to mogli su napraviti i prošle nedjelje u sklopu Dana otvorenih vrata sportova na vodi.

Besplatne vožnje čamcima, kajakom, kanuom i SUP-ovima

Turistička zajednica Grada Preloga i ove godine nastavila je s provođenjem uspješnog projekta “Razvoj i unapređenje turističkih proizvoda: Sportovi na vodi Grada Preloga“. Provoditelj aktivnosti na vodi je Udruga sportske rekreacije Croatian Outdoors iz Oporovca koja

kroz šest vrućih ljetnih nedjelja, počevši od 14. srpnja, održava Dane otvorenih vrata sportova na vodi.

- Ovo je idealna prilika da se svi oni koji se boje vode oslobode tog straha i isprobaju nešto novo. Ovdje besplatno mogu isprobati voziti raft čamac, kajak, kanu i SUP. Naravno, svi sudionici prvo se osiguraju sigurnosnim pojasom te dobe upute

FESTIVAL BALONA na vrući zrak u Prelogu

za upravljanje od educiranih skipera, poručio je Aleksandar Kučan iz kluba Croatian Outdoors.

Cilj samog projekta je nastaviti uspješno razvijati i unaprijediti turistički proizvod “Sportovi na vodi Grada Preloga“, uključiti turistički proizvod u ponudu smještajnih objekata destinacije i turističkih agencija u obliku izleta ili turističkih aranžmana.

Prsluk na tijelo, vesla u ruke i šibaj

Projekt se fokusira i na održivost destinacije, budući da je zahvat navedenih aktivnosti u okolišu minimalan.

- Svake nedjelje stotinjak zainteresiranih građana isproba se u vožnji nekih od plovila. Isprva su svi jako skeptični, u neku ruku i uplašeni, no kada vide druge ljude kako s malo ili nimalo iskustva upravljaju pojedinim plovilima i oni se odmah žele okušati. Reakcije

su vrlo pozitivne i smatram da su ovi Dani otvorenih vrata sportova na vodi pun pogodak, zaključio je Aleksandar.

- Isprva me bilo strah jer sam mislio da ću pasti sa SUP-a. Ipak na nagovor dečkiju iz kluba odlučio sam se okušati te nakon stavljanja sigurnosnog prsluka i uputa skipera stati na dasku. Kada sam shvatio da to zapravo nije tako teško te da je poprilično zabavno oslobodio sam se straha i krenuo uživati. Napravio sam jedan veliki krug po jezeru te se zadovoljno vra-

Čak 33 balona u zraku Međimurje

će pretvoriti u Kapadokiju

Označite svoje kalendare jer od 29. kolovoza do 1. rujna na obalama rijeke Drave u Prelogu traje Festival balona na vrući zrak!

Omiljeni obiteljski festival u Međimurju zadnjeg vikenda u kolovozu donosi letove balonom, koncerte, bogatu ponudu hrane i pića i odličnu priliku za

druženje. Na festivalu balona u trajanju od četiri dana, osim prekrasnih pogleda u zrak, očekuju nas i koncerti. Festival nedjeljnim koncertom zatvara grupa SILENTE,

Piknik na Marini i tri koncerta

Kao i proteklih godina, uz balone, na Festivalu nas očekuje i Piknik na Marini, ali i koncerti, nastupi DJ-a, aktivni park za najmlađe i kutak u organizaciji Dječjeg kluba SIMS.

Ove godine pripremili smo dva koncerta, jedan DJ nastup, ali i brojne radionice, aktivnosti, za sve uzraste! U petak 30. kolovoza očekuje nas koncert Minee i njenog benda, u subotu nam dolazi DJ Vedran Car, dok je nedjelja, 1. rujna, rezervirana za

SILENTE, rekao nam je Krešo Biškup iz organizacije. - Dolazi nam nekoliko food truckova, pripremili smo piknik zonu, ali i najveću promenadu i šetnicu uz rijeku u Hrvatskoj, kao i ljetnu terasu s najljepšim pogledom, onim na Dravu!

Ovaj projekt u organizaciji Turističke zajednice Grada Preloga dijelom se financira iz Fonda za turistički nerazvijena područja i kontinent, odnosno Hrvatske turističke zajednice.

u petak nam pjeva Minea, a u subotu upravljanje plesnim podijem preuzima DJ Vedran Car.

Ove godine natjecat će se 33 ekipe Čak 33 međunarodna tima stižu u Hrvatsku i to iz Kanade i SAD-a, ali i Australije, Indije, Belgije, Austrije i Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, a naravno da i iz naših susjednih država, iz Sjeverne Makedonije i Slovenije. Čak tri pilota sa

svojim timovima su domaćini, oni iz hrvatskog Balon kluba Zagreb!

Jedan od natjecatelja je tako i Igor Mikloušić, suorganizator festivala, pilot i predsjednik Balon kluba Zagreb: - Festival balona prekrasna je prilika i za poletjeti balonom, ali i za uživanje u prizorima neba obojenog ovim nježnim divovima, no veselim se da ćemo ove godine naše posjetitelje upoznati i s natjecanjima u balonaštvu!

tio na obalu. SUP je stvarno odlična stvar i razmišljam si ga kupiti u budućnosti, rekao nam je Jan. Sljedeće druženje i nova prilika čeka vas već ove nedjelje, 18. kolovoza, na istom mjestu, na Marini Prelog, od 14 do 18 sati. Stoga svi zainteresirani nemojte se bojati, već se besplatno okušajte u vožnji čamca, kanua, kajaka ili SUP-a. Tko zna, možda vas baš ova besplatna vožnja potakne da kasnije više vremena provodite na raftinzima i sličnim druženjima.

Festival počinje u

četvrtak

i traje do nedjelje

Prvi baloni će u Prelog stići već u tjednu uoči samog festivala koji ove godine traje i jedan dan duže! Natjecateljski letovi bit će već u četvrtak 29. kolovoza i to u jutarnjim i popodnevnim satima. - Uz same natjecatelje, na nebu iznad Preloga odvit će se i prava balonska Fiesta, odnosno rekreativni letovi balonaša, pa tako ćemo na nebu vidjeti i preko 30 balona, dodaje Igor Mikloušić.

U Hrvatsku tako pristižu ekipe iz cijelog svijeta, s čak četiriju kontinenata, što Festival balona čini iznimno atraktivnim: - Stiže nam velik broj ekipa iz daleke Australije, momčadi iz SAD-a i Kanade, ali i po prvi puta nam dolaze ekipe iz Indije i Saudijske

Arabije. Sve su to vrhunski piloti, timovi koji se uigravaju ovdje za Svjetsko prvenstvo u Mađarskoj i koji će zasigurno ostaviti gledatelje bez daha, jer pripremili smo mnogo zanimljivih atrakcija i natjecateljskih zadataka, dodaje Igor Mikloušić.

Djeca obožavaju vožnju SUP-ovima (Foto: Studio VIPRO)

Prije ulaska u vodu, primaju se upute educiranih skipera (Foto: Aleksandar Kučan)

Međimurje će ugostiti pilote iz cijelog svijeta, ali i mnoštvo posjetitelja

Osim balona, očekuje se bogat program, koncerti i ponuda hrane

SVEČANA SJEDNICA OV-a Općine Sveta Marija

Sveta Marija se itekako ima čime ponositi

Podijeljena su i priznanja za izvanredne doprinose u različitim područjima društvenog života Općine

Piše: Sania Bižupić

U sklopu ovogodišnjih Dana Općine Sveta Marija, održana je svečana sjednica Općinskog vijeća koja je okupila lokalne dužnosnike, mještane te brojne goste. Svečanost je započela izvođenjem hrvatske himne koju je otpjevala Tena Panić, nakon čega je sjednicu otvorila predsjednica Općinskog vijeća, Gabriela Jakupek Tokar.

Veliki infrastrukturni projekti i ulaganja u budućnost

Na sjednici je istaknuto sve što je postignuto u protekloj godini, a načelnica Općine Đurđica Slamek, u svom je govoru iznijela projekte koji su oblikovali život u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu.

- Prošla je još jedna godina u kojoj smo se trudili što više napraviti za dobrobit naših ljudi. Od Velike meše do Velike meše realizirali smo ogroman i veoma bitan projekt za našu općinu, a to je završetak kanalizacije te smo asfaltirali sve ulice našeg naselja, naglasila je Slamek.

Također je istaknula kako je u Donjem Mihaljevcu postavljena nova LED rasvjeta, uređene su zelene površine te je Dom kulture opremljen modernim termotehničkim instalacijama uključujući rekonstrukciju grijanja i uvođenje klima uređaja. - U Svetoj Mariji je također izgrađena pješačko-biciklistička staza

u Ul. Andrije Habuša, a u bliskoj budućnosti namjerava se rekonstruirati kompletna prometnica od Svete Marije do Donjeg Mihaljevca jer mislim da je to jedino što nam je ostalo što bi trebalo stvarno urediti, a s obzirom na veliku cirkulaciju prometa, mislim da je to veoma bitno te apeliram na župana neka mi on bude podrška u tome što se tiče realizacije toga projekta, istaknula je načelnica. U Općini Sveta Marija u tijeku je veliki projekt – izgradnja dječjeg vrtića, koji je pri završetku. – Investicija je to cca. 800 tisuća eura jer, pored same izgradnje, vrtić je potrebno i opremiti i urediti okoliš, a njegovom izgradnjom dobit ćemo kapacitete koji su dostatni za potrebe Općine, a kako bismo zadovoljili i državne pedagoške standarde, otvorit ćemo još jednu skupinu. Tu se iskreno nadam da će Vlada i resorno Ministarstvo, na temelju mnogih pritisaka, preuzeti �inanciranje plaća djelatnika dječjeg vrtića jer

voditelji zaslužuju plaće i potrebno im je dati, a Općine su preopterećene. Teško je izdvajati tako veliku sumu novaca jer po tome, ukoliko ćemo to učiniti, bit će nam zanemareni drugi projekti koji su od osnovne važnosti za našu Općinu. U tijeku je još jedna velika investicija, izgradnja sportske dvorane i dvije učionice, naglasila je Slamek.

Na svečanoj sjednici obratio se i međimurski župan Matija Posavec koji je pohvalio solidarnost mještana Svete Marije nakon nedavnog nevremena: - Kada pogledate na karti donjeg Međimurja, od Preloga do Donje Dubrave, Sveta Marija je na sredini, a ima jedna prekrasna pjesma “ti si meni vu sredini srca kak v črleni jabuki koščica“ i stvarno sam uvjeren i svjestan toga koliko mještani Svete Marije imaju veliko srce. Ali ako je itko ikada u to sumnjao, onda se mogao razuvjeriti sada neki dan. U sate, minute, ta organizacija

vatrogasaca, načelnice i mještana da se pomogne ljudima kojima je pomoć potrebna, to je jedna jako velika stvar i plemenita gesta kojom se pokazuje ljudskost.

Nagrađeni učenici, studenti i istaknuti mještani

U okviru sjednice nagrađeni su učenici osnovnih i srednjih škola, te studenti koji su svojim izvanrednim uspjesima na različitim poljima zaslužili priznanja. Među nagrađenima su Pavla Igrec, Luna Kočiš, Karlo Pavčec, Karlo Peter, David Poljak, Lucija Stanko, Lucija Tokar, Noa Jurić, Nikola Mustač, Tena Panić, Izidor Vinković, Patricia Pavlic, Vanesa Križaić i Nikolina Ban. Posebna priznanja uručena su i Viktoriji Gašparić i Davidu Mustaču, te učenicima koji su postigli iznimne rezultate na natjecanjima – Karlu Košaku, Niku Kanižaju i Sari Strbad. Podijeljena su i priznanja za izvanredne doprinose u različitim područjima društvenog života Općine: natjecateljskoj desetini mladeži muški DVD-a Sveta Marija, Davidu Kanižaju, skupini mladih članova Šahovskog kluba Sveta Marija - Donji Mihaljevec, Matiji Komorskom, Dragutinu Gašpariću, Slavku Kos, Ivanu Bariću, Antunu Pavlicu, Sari Strbad, Slavi Pongracu, Dragutinu Kranjecu i Slavku Kvakanu.

Dobravčice će i ove godine ponudi� domaći ljuk

Sve je spremno za Dane ljuka

Sve je spremno za 17. Dane ljuka i ekološke proizvodnje. Na prošlotjednom sastanku s organizatorima u vijećnici Doma kulture

Zalan potvrđeno je da će se ovogodišnji Dani ljuka održati u nedjelju, 25. kolovoza 2024. godine u dvorištu Doma kulture Zalan. Okupljanje izlagača bit će od 10 sati, dok će služ-

DONJI

beno otvorenje biti u 11:30 uz kratki prigodni program. Cjelokupni program upotpunit će izložbe kolača Udruge žena i Udruge umirovljenika, predavanje o luku profesora Željka Sobotke i kulturno-zabavni program na kojem će sudjelovati članovi KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava. (rd)

VIDOVEC Nagrađeni izvrsni učenici i studenti

U prostorijama Općine Donji Vidovec nedavno je održano svečano uručenje učenicima osnovnih i srednjih škola, te studentima za ostvarene iznimne uspjehe u školovanju. Za završenih svih osam razreda s odličnim uspjehom u osnovnoj školi nagrađeni su: Marija Šestak, Luka Lukša, Karlo Lukša i Karlo Nestić. Za prosjek ocjena 5.0 u školskoj godini 2023./2024. u srednjoškolskom obrazovanju novčane nagrade primile su Nika Kuzmić i Paola Lukša. David Lukša nagrađen je za osvojeno 1. mjesto na

županijskom natjecanju iz odbojke, dok je Nika Kuzmić nagrađena i za osvojeno 3. mjesto na državnom natjecanju hrvatskih GLOBE škola. Za redovne studente čiji je ukupan prosjek ocjena na studiju, u akademskoj godini 2022./2023. jednak ili veći od 4.5 novčanom nagradom nagrađena je Karmen Kedmenec.

Načelnica Općine Donji Vidovec, Bojana Petrić čestitala je svima na ostvarenim uspjesima, uloženom trudu te im zaželjela uspješan nastavak školovanja. (rd)

KK DUBRAVČAN DONJA DUBRAVA Pomozite u izradi monografije

Košarkaški klub Dubravčan planira izdati monogra�iju povodom 50. godišnjice osnutka kluba 2025. godine. U tijeku je rad na pisanju knjiga o povijesti Košarkaškog kluba Dubravčan i Lovačkog društva Fazan te ovim putem pozivaju sve koji imaju fotogra�ije ili dokumente da im se jave. Svi materijali će se skenirati i vratiti vlasnicima. Kontakt: Slaven Ujlaki: 040-688-307, Janja Kovač: 098-986-0517 ili na email: zara.kovac@ gmail.com (rd)

ČUKOVEC Ko

je najbolji

Nakon što je nedavno i službeno otvorena, sportsko-rekreacijska ona u Čukovcu, ove će subote 17. kolovoza ugostiti i prvi događaj. Bit će to natjecanje u lovu ribe udicom na plovak između mjesnih udruga.

Na ribolovnom natjecanju tako će snage odmjeriti mjesne Udruge: Udruga žena Žireki, DVD Čukovec, NK Čukovec 77 i Ekološka udruga HRAST. Svaka udru-

v ribičiji?

ga sudjeluje s trima članovima, okupljanje natjecatelja zakazano je za 16 sati, a natjecanje će trajati od 17 do 19 sati. Za sve posjetitelje, organizatori su pripremili raznovrsnu ponudu jela i pića. - Pozivamo sve mještane i simpatizere naše udruge da svojim dolaskom podrže naš rad, poručili su na Facebook stranici Ekološke udruge HRAST iz Čukovca. (rd)

Učenici Svete Marije svojim izvanrednim uspjesima potvrđuju visoki standard obrazovanja

Općina Sveta Marija ak�vno podržava svoje studente �jekom njihovog obrazovanja

Nagrađeni Svetomarščani i Svetomarščice

DONJA DUBRAVA

TKO SU nagrađeni u Gornjoj Radgoni

Lovrecima veliko zlato

za izbornu berbu

Brojni Međimurci ponovno su dokazali svoju izvrsnost na natjecanjima u sklopu Pomurskog sajma u Gornjoj Radgoni, osvojivši brojne nagrade i priznanja u različitim kategorijama. Na 38. Međunarodnom ocjenjivanju mlijeka, mliječnih proizvoda i njihove biljne zamjene u Gornjoj Radgoni u sklopu Pomurskog sajma zlatnu medalju za međimurski domaći sir i sir s tartu�ima osvojili su Tradicijski sirevi d.o.o. iz Šenkovca. Uz to su dobili još srebrnu medalju za sir škripavac, međimurski bijeli albuminski sir i lećavački sir, dok su brončanu medalju pokupili za lećevački mladi sir. Na 23. ocjenjivanju meda zlatnu medalju osvojilo je Pčelarstvo Trupković za med od bagrema, zatim Dražen Bogdan iz Vugrišinca brončanu medalju za med od bagrema te Josip Furdi iz Domašinca brončanu medalju za med od lipe.

Održano je i jubilarno 50. ocjenjivanje vina Slovenija. Najveće odlikovanje pokupila su Vina Lovrec iz Svetog Urbana, koji su osvojili veliku zlatnu medalju za traminac mirisavi izbor bobica. Vinogradarstvo i

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

Klasa: 320-02/24-01/1

Urbroj: 2109-2-01-01-24-17

Krešimiru Lovrecu ide zlatna velika medalja za traminac mirisavi izbor bobica

podrumarstvo Borisa Novaka iz Ban�ija osvojilo pak je čak pet zlatnih medalja za pušipel – izbornu berbu prosušenih bobica, chardonnay, chardonnay surlie barrique, graševina sur lie, žuti muškat i pjenušac pušipel klasična metoda. Zlatnom medaljom okitilo se i Vinogradarstvo i podrumarstvo Branimir Jakopić iz Železne Gore i izbornu berbu rajnog rizlinga. Vina Medenjak iz Svetog Urbana osvojila su četiri srebrne medalje za chardonnay, silvanac zeleni, muškat žuti i rizling rajnski. Srebrnu medalju osvojila su i Vina Horvat iz Svetog Urbana za sauvignon. Čestitamo svima. (sh)

Na temelju Zaključka, Klasa: 320-02/24-01/1, Urbroj: 21092-01-01-24-13, od 04. srpnja 2024. godine, Grad Čakovec daje obavijest o objavi

JAVNOG POZIVA

za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi za kontrolu plodnosti tla poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca

Grad Čakovec obavještava obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca i bave se poljoprivrednom prizvodnjom, podkategorije: ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo, da se zaprimaju zahtjevi za dodjelu bespovratnih potpora za provedbu kontrole plodnosti tla poljoprivrednog zemljišta.

Grad Čakovec su�inancira izradu analize 80 uzoraka tla. Maksimalno se jednom korisniku, poljoprivrednom proizvođaču, može odobriti su�inanciranje analize osam (8) uzoraka tla.

Uvjeti za dobivanje subvencije sadržani su u Javnom pozivu, Zaključku i Obrascu zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi, koji su objavljeni na oglasnoj ploči i na mrežnoj stranici Grada Čakovca, www.cakovec.hr. Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimat će se do popunjenja planirane kvote po kriteriju reda prvenstva zaprimanja zahtjeva ili do utroška sredstava, koji uvjet prije nastupi, a najkasnije do 15. rujna 2024. godine. Informacije vezane uz Javni poziv mogu se dobiti u Upravnom odjelu za EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju Grada Čakovca, soba 202, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec ili na tel. 040/314-937.

Za Grad Čakovec Ljerka Cividini, Gradonačelnica

NAJAVLJUJEMO: POMURSKI SEJEM - AGRA u Gornjoj Radgoni od 24. do 29. kolovoza

Fokus je umjetna inteligencija u poljoprivredi

Želite li saznati sve nove trendove u poljoprivredi, obavezno posjetite najveći regionalni sajam u Gornjoj Radgoni

Piše: Sanja Heric

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA, 62. izdanje,koji će se održavati od 24. do 29. kolovoza 2024. godine u Gornjoj Radgoni, i dalje zadržava reputaciju najvećeg i najznačajnijeg poljoprivredno-prehrambenog sajma u ovom dijelu Europe.

Fokus sajma bit će prehrambena sigurnost, mladi i inovacije, digitalizacija i umjetna inteligencija u poljoprivredi, ekološka poljoprivreda, održiva poljoprivreda, učinkovito gospodarenje šumama, budućnost sela, klimatske promjene i izvori vode. Kao i svake godine, osim bogatog izložbenog programa, predviđeni su i bogati stručni program, stručne izložbe životinja, stručne izložbe sajamskih vrtova, međunarodno ocjenjivanje kvalitete te prateći program.

Zemlja partner

Bugarska

Sajam AGRA ima 71.800 metara kvadratnih izložbenog prostora, prošle godine privukao je oko 1700 izlagača iz 35 država te oko 5000 posjetitelja. Među posjetiteljima je 30 % stručnjaka i poslovnih ljudi, 24 % ih dolazi iz

inozemstva, 70 % ih se bavi poljoprivredom, a 10 % dolazi iz proizvodnje hrane. Sajam će biti prilika za predstavljanje najnovije tehnologije proizvodnje, uzgoja i prerade hrane vodećih svjetskih robnih marki poljoprivredne i šumarske mehanizacije te opreme za preradu hrane. Očekuje se također ponuda vrhunskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, jela i vina. Održat će se i poslovni sastanak B”B Meet$Business, mađarsko-slovenski forum. Zemlja partner bit će Bugarska. Povodom predstavljanja Sajma, u Hotelu Park bila je održana konferencija za novinare na kojoj su govorili izvršni direktor Boris Erjavec i Marjan Novak, zadužen za odnose s javnošću u Hrvatskoj.

– Sa sajmu će biti predstavljena suvremena poljoprivredna mehanizacija širokog spektra većine najznačajnijih europskih i svjetskih brendova. Nije ovdje u pitanju npr. najveća snaga traktora ili najviša cijena, nego neke druge karakteristike. Naime, moramo znati da je Europska komisija donijela određena pravila koja su svrstana pod nazivom “precizna poljoprivreda”, naglasio je Novak.

Ovdje se prvenstveno radi o smanjenju klimatskih opterećenja tla kroz suvremeni

direktor, predstavili su program 62. po redu sajma AGRA

način mehaničke obrade uz smanjenje i uz racionalno korištenje pesticida te istovremenu uporabu digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije za upravljanje radnim procesima obrade tla. Proizvođači mehanizacije su odgovorili na izazove i na sajmu će ponuditi nove visokoso�isticirane proizvode koji mogu postići tražene režime. To bi trebao biti jedan od najvažnijih motiva za posjet sajmu naših poljoprivrednih proizvođača.

Sljedeći važan sadržaj po kome je poznat sajam AGRA je izvrsno organizirana i stručno vođena izložba životinja gdje će se predstaviti najbolji uzgojni rezultati.

U ponedjeljak će biti predstavljena i nagrađena najbolja goveda. U utorak će biti dan uzgajivača konja, a posebno dan slovenskog hladnokrvnog konja koji ove godine slavi 60. obljetnicu pasmine. Srijeda kao dan uzgajivača stoke sitnog zuba predstavit će pasmina ovaca i koza koje se uzgajaju u Sloveniji. Bit će tu i izložbe malih životinja, ribica u ribnjaku te uzgajališta malih životinja za najmlađe.

Uz stočne izložbe, veliki interes uvijek izazove bio biljna proizvodnja i sve što ide uz nju. Na raspolaganju će

biti sjemenska roba, sadnice, sredstva za prihranu i zaštitu bilja, oprema za poljoprivrednu industriju i gastronomiju. Pčelarski savez Slovenije u suradnji s Pčelarskim društvom Pomurja organizira promociju pčelarstva, pčela i pčelinjih proizvoda. Sajam će se ovom prilikom pohvaliti novom akvizicijom paviljonom Pčelinji svijet u kojem posjetitelji mogu upoznati svijet pčela.

Šumarski institut Slovenije bit će aktivan u parku šumske plantaže kroz organizaciju stručnih događanja, kao i atraktivnog natjecanja šumoposjednika u sječi stabala motornom pilom. Svečani i zabavni dio Osim toga, u Društvu Vinske kraljice posebno će zablistati plemenite vinske kapljice odabrane na 50. ocjenjivanju Vino Slovenije Gornja Radgona. U popratnim društvenim programima održat će se svečana dodjela priznanja najboljima na ocjenjivanju kvalitete mesa, mliječnih proizvoda, bezalkoholnih i mednih pića, vina ambalaže i poljoprivredne mehanizacije. Na sajmu će se odvijati i popratni zabavni programi poput krunidbe medene kraljice Slovenije, natjecanje u plesanju polke, prikaz držanja i vođenja teladi najmlađih uzgajivača, susret Steyr traktora, utakmica slovenske vinske reprezentacije, potezanje konoba John Deere za najjače slovenske mladiće, kao i mnogo drugih događanja koji obećavaju dobru zabavu. – Sajam je otvoren za posjetitelje od 9 do 18 sati. Cijena ulaznice za odrasle iznosi 10 eura, za umirovljenike i starije od 60 godina 8 eura, obiteljska ulaznica iznosi 18 eura, đaci, učenici i studenti platiti će 7 eura, a za grupe preko 20 osoba ulaznica iznosi 8 eura. Za djecu do šest godina i invalide u kolicama s pratnjom ulaz je besplatan. Parkiranje je besplatno, naglasio je završno izvršni

po-

direktor Erjavec i

zvao sve da dođete u Gornju Radgonu.

Marjan Novak, zadužen za odnose s javnošću i Boris Erjavec, izvršni

Proizvođači mehanizacije su odgovorili na trenutne izazove i na sajmu će ponudi�

s�cirane proizvode

Domaćim voćem protiv vrućina

Temperaturno laganije jutro u srijedu je na Čakovečki sajam ponovno privuklo velik broj posjetitelja. Na sajmu se moglo pronaći svega, od velikog izbora domaćeg voća, povrća, meda, jaja, bučinog ulja, pa sve do kokoši te ukusnih kobasica koje tamo možete pojesti. Naravno, tu je i velika ponuda raznorazne odjeće, proizvodi od šibe i ostale stvari. Ljudi su i ovog tjedna pohrlili na papriku, paradajz, krastavce, zelje, luk, presadnice… a traženi su bili i domaći pilići koji su se s placa iznosili u prepoznatljivim kartonskim kutijama.

S obzirom na visoke temperature, posjetitelje je također privuklo ukusno voće. Kupovale su se tako breskve, šljive, pa čak i lubenice.

ulaz na sajam vrvio je prodavačima drva, jer zima će stići i prije nego što mislimo, a za nju se treba pripremiti. Čakovečki plac, s druge strane, ove je srijede bio puno bolje

CIJENE PLAC

Mladi grah u mahuni (kg): 2,5 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 7-8 €

Krumpir (kg): 1 €

Zelje (kg): 2 €

Kelj (kg): 3 €

Paprika (kg): 2 €

Rajčica (kg): 2,5 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Mahune (kg): 3-4 €

Tikvice (kg): 2 €

Šljive (kg): 2 €

Presadnice (kom): 0,2 €

Bojila u mesnoj industriji

Bposjećeniji u odnosu na prošli tjedan. Ljudi su kao i na sajmu pohrlili na razno povrće te ukusne breskve i šljive koje posebno gode na ovoj pasjoj vrućini. (rd)

CIJENE SAJAM

Mladi grah u mahuni (kg): 2-3 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 8 €

Krumpir (kg): 1 €

Zelje (kg): 2 €

Lubenica (komad): 3 €

Paprika (kg): 2 €

Rajčica (kg): 2-2,5 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Kokoši: 10 €

Tikvice: 2 €

Šljiva (kg): 1,5-2 €

Breskva (kg): 1-2 €

ojila se dodaju hrani kao zamjena za prirodnu boju koju je hrana izgubila tijekom procesa proizvodnje i skladištenja kako bi prehrambeni proizvod zadržao svojstva koja ga čine privlačnima kupcu. Bojila mogu biti prirodna ili umjetna. Prirodna se bojila mogu izolirati iz prirodnih izvora kao što su voće i povrće, ali se obično upotrebljavaju bojila proizvedena laboratorijskom sintezom koja imaju istovjetnu kemijsku strukturu kao spojevi izolirani iz prirodnih izvora. U popisu dopuštenih aditiva bojila zauzimaju E brojeve od 100 do 181. Samo je određena bojila dopušteno upotrebljavati u mesnoj industriji, pa ćemo u nastavku iznijeti neke podatke o tim bojilima.

E 100 Kurkumin, Curcumin

Prirodno žuto do narančasto bojilo biljnog podrijetla koje se može dobiti ekstrakcijom iz začina kurkume, ali se uglavnom proizvodi kemijskom sintezom. Smatra se bezopasnim, a upotrebljava se u kobasicama i paštetama u količini od 20mg/kg.

E 101 Ribo�lavin

Prirodno žuto bojilo biljnog podrijetla poznato kao vitamin B2. Prirodno se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima, mesu, jajima, zelenom povrću i integralnom brašnu. Smatra se bezopasnom, a osim u suhomesnatim proizvodima upotrebljava se puno u pekarskim proizvodima.

E 129 Allura crveno AC, Allurared AC

Umjetno crveno azo-bojilo za koje se smatra da u osjetljivih osoba može uzrokovati alergiju, a u djece

sindrom hiperaktivnosti. Na deklaraciji proizvoda kojem je dodano ovo bojilo mora stajati upozorenje: "Može uzrokovati poremećaj aktivnosti i pažnje djece".

E 150a Karamel Prirodno bojilo poznato pod imenom karamel intenzivne je smeđe boje, a proizvodi se kontroliranim zagrijavanjem ugljikohidrata uz prisutnost katalizatora u procesu koji se naziva karamelizacija. Smatra se bezopasnim, a upotrebljava se u proizvodnji kobasica, pašteta, mljevenog mesa i hrenovki.

160a Karoteni: smjesa alfa, beta i gama karotena Narančasti i žuti biljni pigmenti prirodno prisutni u listovima, plodovima i cvjetovima voća i povrća, a u organizmu prelaze u vitamin A. Smatraju se bezopasnima, čak štoviše posjeduju svojstva koja mogu značajno pridonijeti ljudskom zdravlju. Dopuštena je upotreba u kobasicama i pa-

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

štetama u količini od 20mg/ kg dok u ostalim namirnicama maksimalna dozvoljena količina nije propisana.

E 162 Betanin, Beetroot red Prirodno crveno bojilo, dobiva se kao ekstrakt iz cikle. Betaninom su najbogatiji morski organizmi, pšenične klice i mekinje te špinat. Smatra se bezopasnim, a kao bojilo može se upotrebljavati u gotovo svim namirnicama u neograničenim količinama. U svrhu označavanja mesa i mesnih proizvoda (žigosanje, pečatiranje) sukladno odredbama propisanim posebnim propisom kojim se uređuje označavanje mesa i mesnih proizvoda mogu se koristiti samo sljedeća bojila: E 155 Brown HT E 133 Brillant blue FCF E 129 Allura Red AC Mješavina bojila E 133 i E 129

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

PLAC I SAJAM

Piše: Dražen Kranjec, dr. vet. med.

Sam

Mladi Vito Križaić na placu prodaje ukusne domaće šljive

Josip Golenja jedan je od najstarijih na čakovečkom sajmu, a svojim kupcima nudi domaće povrće

www.mnovine.hr

Vjerujte u svoje snove -

Nemoguće je imati vrt bez oranja, mineralnih gnojiva i špricanja”, govorili su mi na mojim počecima kad sam rekla da ću uzgajati vlastitu hranu isključivo organskim metodama i s minimalnom obradom tla.

“Sve će ti se posušiti i nikaj ti neće izrasti”, bili su uporni.

“Ma kak si si ti to zamislila ne orezivati voćke i imati uroda? Pa moraš barem malo rezati i obavezno špricati”, pokušavali su me uvjeriti u to.

“Ma nema šanse da ti opstane povrtnjak bez oranja.” A ipak, nisam orala 18 godina, a tlo je sve bolje i boje, toliko da se danas može rukama kopati.

Ne slušajte druge koji vam unose sumnju u vaše snove. Da sam slušala sve te skeptike, mog imanja i moje priče danas ne bi bilo. No ja sam odlučila to napraviti i svima dokazati kako je sve itekako moguće na potpuno organski način i to uz mini-

malno uplitanja u prirodu i uz minimum posla.

I pogodite što? Bogme mi je uspjelo do te mjere da danas učim ljude diljem RH kako to napraviti. Bogme mi je uspjelo do te mjere da ljudi diljem RH, ali i iz susjednih država, dolaze posjetiti ovo imanje i vidjeti to sve na licu mjesta.

Moje imanje i moje vrtlarsko iskustvo ove je godine postalo punoljetno – ima punih 18 godina. A put koji sam prošla zaista je bio zanimljiv i bogat. Od hobi povrtnjaka na 400 kvadrata do imanja koje je danas veliko preko 6 hektara, a sadrži povrtnjake veće od 1500 kvadrata, voćnjake, bobičnjake, šumske vrtove, livade, šume, pa čak i močvaricu.

I sve to radim u suradnji s prirodom, isključivo organskim metodama. Zanimljivo, ima uvijek onih koji će pokušati razloge zašto to ne bi moglo, pa su u počecima govorili – da, ali vrt ti je mali,

Pripremila:

nemoguće je to na većim površinama… a sad kad je imanje veće, sad jedni govore “da, ali vi imate veliki vrt, ja to ne mogu na malom prostoru napraviti.” No činjenica je da je ova metoda primjenjiva i na velikim i na malim površinama – no samo treba prestati tražiti izgovore i krenuti raditi na taj način. Sve to imate jedinstvenu priliku čuti i vidjeti u praksi kako funkcionira na edukativnim obilascima mog imanja. Na trosatnom obilasku vodim vas cijelim imanjem i objašnjavam kako sve funkcionira, a na kraju se družimo uz zakusku iz plodova iz mog Biovrta.

Sve o terminima i programu edukativnih obilazaka te kako se prijaviti pročitajte na biovrt.com.

U VRTU Marije Pahor (Olge) iz Murskog Središća

Biljke su sretne samo ako dobiju sve što im treba

Vrt Marije (Olge) Pahor iz Murskog Središća njezin je najveći ponos. U njemu se kroz sezonu može naći baš sve što uspijeva u Međimurju, sve vrste salate, krastavci, mahune, rajčica, paprika, patlidžani, crvena i žuta mrkva, peršin, špinat, grašak, blitva, tikvice. Osim povrća najveći joj je ponos cvijeće koje krasi uredan i njegovan vrt, i to također kroz cijelu godinu. U proljeće tu su tulipani, narcise, ljeti gladiole i ivančice, lepe kate i lepi dečki. Da bi biljke bile sretne, potrebno ih je zalijevati, čistiti korov i gnojiti, a Olgi, kao bivšoj frizerki koja je cijeli radni vijek bila okružena

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

ljudima, ne nedostaje dobrih trikova, jer je mnoge čula u svom salonu od mušterija. Da bi vrt bio ovako savršen, zaslužna je ponajviše

njegova vlasnica, a u pomoć uskaču i sin, snaha i unuk. Kao nagrada, tu su uvijek svježi plodovi iz domaćeg vrta za cijelu obitelj. (as) Marija je najsretnija u svom predivnom vrtu

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

Zajednička fotografija ispred spomen obilježja u Gornjem Viduševcu VETERAN - društvo branitelja Domovinskog rata

Studijsko putovanje u spomen na Oluju

Veteran, društvo branitelja Domovinskog rata, u partnerstvu je s Udrugom veterana inženjerijske bojne Domovinskog rata - Čakovec i suradnji s Krovnom udrugom veterana 54. samostalne pješačke bojne Međimurske županije i HOS Belica - klub branitelja Domovinskog rata Međimurske županije, 10. kolovoza 2024. godine organiziralo studijsko putovanje u spomen na VRO-a “Oluja”. Prva postaja Studijskog putovanje je bila Velika Gorica gdje su sudionici studijskog putovanja nazočili Svetoj misi za Domovinu u crkvi

Navještenja Blažene Djevice Marije, koju je predvodio vlč. Norbert Ivan Koprivec. Vlč. Koprivec je naš Međimurec koji je djetinjstvo proveo u Donjem Koncovčaku, Općina Selnica, a za svećenika je zaređen 27. lipnja 1993. godine u zagrebačkoj katedrali po rukama blagopokojnog kardinala Franje Kuharića. Mladu misu služio je u rodnoj župi Sv. Marka u Selnici 11. srpnja 1993. Susret Međimuraca sa župnikom Norbertom bio je vrlo emotivan, pun sjećanja na Međimurje. Poslije Svete mise vlč. Koprivec je, po

PISMO ČITATELJA iz Hodošana

tradicionalnom međimurskom običaju, za sudionike studijskog putovanja priredio “zajtrik” (doručak), te je blagoslovio sudionike i ispratio na daljnje putovanje. Druga postaja je bila u Gornjem Viduševcu (Topusko) posjetom spomeniku na mjestu predaje 21. kordunskog korpusa vojske tzv. Srpske krajine, generalu Petru Stipetiću u VRO-u “Oluja”. Tu je ratni načelnik inženjerije VI. Zbornog područja Bjelovar u VRO-u “Oluja”, umirovljeni pukovnik OS RH, Željko Tomašić, prigodnim obraćanjem podsjetio i upoznao sudio-

nike studijskog putovanja s ulogom i doprinosom Međimuraca predaji 21. korpusa tzv. RSK koji su u sastavu udarnih postrojbi VI. ZP Bjelovar u VRO-u “Oluja”, na veliko iznenađenje neprijatelja, prešli Savu u Jasenovcu i uzvodno, te su energičnim napredovanjem već drugi dan oslobodili hrvatsko Pounje do Hrvatske Kostajnice gdje su se spojili sa snagama Zbornog područja Zagreb, čime su doveli 21. korpus vojske tzv. RSK u okruženje, te rušenjem mostova na rijeci Uni (34. inžb) i utvrđivanjem na državnoj granici spriječili da

Semafor se pogrešno aktivira

U redakciju Međimurskih novina obratio se čitatelj iz Hodošana s pismom koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Poštovani, ovim putem želim ukazati na problematiku vezanu uz postavljene semafore s mjeračem brzine u Hodošanu i Donjem Kraljevcu.

Ova inicijativa je izvrsna i može značajno doprinijeti sigurnosti u prometu, pod uvjetom da su semafori pravilno postavljeni i da ih vozači poštuju.

Nažalost, primijetili smo nekoliko problema u Hodošanu: Pogrešno aktiviranje semafora: semafor se aktivira već i prije ulaska u Hodošan iz smjera Donjeg Hrašćana,

što usporava vozače koji se pridržavaju propisa. Na ulasku u Hodošan voze propisanih 50 km/h, ali semafor ih usporava nepotrebno ranije. Ignoriranje semafora: velik broj vozača koji su iritirani ovakvom postavkom semafora odlučili su ih ignorirati i prolaze kroz crveno svjetlo. Nažalost, nitko to ne kontrolira niti kažnjava, što smatramo velikim propustom. Ova se pojava događa u bilo koje doba dana, ali posebno je izražena radnim danima ujutro od 5:30 do 7:00.

S obzirom na navedeno, predlažemo sljedeće: Kalibracija radara: da se radar u Hodošanu kalibrira tako da brzinu mjeri na samom ulasku u naselje, a ne 200 metara prije.

Kontrola i kažnjavanje: da se počne kontrolirati i kažnjavati vozače koji prolaze kroz crveno svjetlo, jer semafor nema smisla ako ga nitko ne poštuje.

Nadam se da ćete uzeti u obzir naše prijedloge i poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se povećala sigurnost u prometu. Hvala unaprijed na razumijevanju i suradnji, te se veselim povratnoj informaciji.

U nastavku nam je proslijedio i odgovor koji je dobio od PU međimurske: Poštovani, vezano uz Vaš upit koji ste putem elektroničke pošte 6. kolovoza 2024. godine uputili Policijskoj upravi međimurskoj, dostavljam sljedeći odgovor. Policijski službenici Policijske uprave međimurske u prvih

sedam mjeseci ove godine na predmetnoj lokaciji u naselju Hodošan, na semaforiziranom obilježenom pješačkom prijelazu, postupajući po predstavci građana (nepostupanje po znaku crvenog svjetla) utvrdili su 16 prekršaja iz domene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega 2 prekršaja nepoštivanja crvenog svijetla na pješačkom prijelazu, 8 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te 6 prekršaja nepropisne uporabe mobitela za vrijeme vožnje. Napominjemo da ćemo i nadalje, a poglavito u periodu koje se navodi u prijavi, shodno mogućnostima obavljati nadzor prometa.

Sam rad semafora je u nadležnosti Općine Donji Kraljevec.

pomoć koja je poslana iz BiH 21. korpusu VRSK spriječili da ta pomoć stigne neprijatelju.

Treća postaja je bila kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Petrinji gdje je sudionike dočekao predstavnik Udruge ratnih veterana, veterani Domovinskog rata grada Petrinje, koji je kod spomenika održao sat povijesti, a potom su sudionici studijskog putovanja položili cvijeće i zapalili svijeće, te se pomolili za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.

Potom je za sudionike organiziran zajednički rad-

ni ručak u restoranu Štuka u Petrinji, te su samostalno obišli aktivnosti Lovrečeva u Petrinji. Puni dojmova i novih spoznaja sudionici su se u veselom raspoloženju, uz pjesmu koju je predvodio Veteran band, u večernjim satima vratili u Međimurje. Studijsko putovanje je jedna od aktivnosti programa “Stazama pobjednika” koju provodi Društvo Veteran, a koje podupiru Ministarstvo hrvatskih branitelja, Međimurska županija, Grad Čakovec te Općine Mala Subotica, Sveti Juraj na Bregu, Selnica, Štrigova i Međimurske vode d.o.o.”

DOM ZDRAVLJA Čakovec Počinju radovi na izgradnji prilazne pješačke rampe

Obavještavamo poštovane pacijente da će dana 19. kolovoza 2024. godine na zgradi Doma zdravlja Čakovec u Čakovcu, I. G. Kovačića 1e, započeti radovi na izgradnji prilazne pješačke rampe. U dogovoru s izvođačem radova, nastojat će se

omogućiti neometan ulazak u zgradu svim korisnicima. Zahvaljujemo na razumijevanju! Ravnateljica Doma zdravlja Čakovec Vlatka Pleh, dr. med. spec. obit. med.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1508

OSNOVNA ŠKOLA PRELOG

1.A – razrednica: Ljiljana Sraka

Odlični učenici: Albert Bartolić Fleten, Abel Bogomolec, David Čavlek, Lea Jambor, Luka Jeđud, Liam Knez, Tia Končec, Franka Lukačić, Toma Najman Hižman, Rebeka Pigac, Morena Pintarić, David Posavec, Ela Radiković, Ivan Sinković, Tijana Sirotić, Anja Stančin, Luka Strahija, Simon Škoda, Hana Švenda

1.B – razrednica: Ivana Patafta

Odlični učenici: Zara Bergovec, Borna Blažinčić, Nicol Cvetko, Lara Gašparović, Gabriel Hercigonja Puljić, Jakov Hercigonja Puljić, Karla Hertl, Adrian Jagoš, Anja Kalšan, Tin Kalšan, Fran Kolenko, Marin Mesarić, Eva Mihalec, Asja Novak, Tin Novak, Tena Režek, Ela Sraka, Kristijan Trajbar, Marija Zadravec

1.C – razrednica: Davorka Bogomolec Odlični učenici: Maša Blažeka, Liam Čavlek, Lora Golubić, Nina Hržić, Dalia Karol Švenda, Toni Kolar, Noa Matuza, Fran Mihalec, Nina Režek, Tin Režek, Luka Slivar, Anamarija Sobočanec, Ena Varga, Leda Vuk, Rahela Zvonarek, Lovro Židov

2.A – razrednica: Petra Hatlak Odlični učenici: Aleksandar Balent, Gabrijela Belić, Ana Bermanec, Ena Bermanec Barać, Matej Hrgar, Emil Hržić, Nikki Kečkeš, Amadea Kolarek, Tena Kolarek, Sebastijan Kolenko, Karlo Kovač, Marta Križanec, Teodora Novak, Abel Oto, Gita Podgorelec, Izak Radiković, Stjepan Radiković, Dino Režek, Mia Sabol, Ruta Šavora, Dorian Vugrinčić

2.B – razrednica: Vesna Krušelj Odlični učenici: Pavla Blažeka, Alexandar Božek, Lana Golomboš, Pavla Grabant, Gabriel Hatlak, Ziva Hlišć, Tena Jarić, Jura Kralj, Petar Lang, Jakov Madić, Lorena Mikec, Roko Naranđa, Valentina Novak, Ela Poredoš, Lora Sabolčec, Fabian Zrna, Vito Zvonarek

3.A – razrednica: Jagoda Glavak Odlični učenici: Marta Andročec, Elena Bednjač, Jakov Benč, Vito Čonkaš, Adrian Granatir, Ria Hladnik, Kira Kečkeš, Klara Markati, Mihael Martinec, Pavla Posavec, Vito Zrna, Ognjen Žegarac

3.B – razrednica: Jasminka Vuk Odlični učenici: Alisa Bađari, Matija Balaban, Lorena Fileš, Dominik Fleten, Noa Horvat, Luka Jambor, Tadej Katanec, Mila Kovač, Lucija Kvakan, Zvonimir Maltarić, Jan Stančić, Lana Strahija, Dalia Šestak, Nera Trstenjak, Tena Varga, Niko Vidović Švenda, Korina Vrbanec

3.C – razrednice: Mija Frančić i Andreja Belić

4.A – razrednica: Branka Podgorelec

Odlični učenici: Fran Bauer, Hana Bermanec, Tena Bermanec, Lara Gavran, Elena Hatlak, Sara Kečkeš, Lovro Križanec, Jan Malek, Lara Režek, Karla Žulj

4.B - razrednica: Silvija Kosec

Odlični učenici: Ina Marija Andjel, Ira Vito Blažeković, Noel Bogomolec, Borna Bukal, Lana Črep, Zara Golubić, Vida Hrkač, Roko Kalšan, Riano Kečkeš, David Filemon Koa Koa, Viktorija Kramar, Vida Levačić, Timon Lisjak, Ivan Lukačić, Gabriel Madić, Lovro Markati, Ozren Martinec, Martin Medved, Martina Sabol, Lara Slamek, Adrian Švenda, Jan Trstenjak, Dorian Zadravec

4.C – razrednica: Dorotea Glavina

Odlični učenici: Stefani Fileš, Marcela Glavina, Ivan Grabant, Kiara Lončarić, Marin Mikec, Talia Molnar Božić, Ilija Mustač, Vanja Štefok

5.A - razrednica: Melita Baranašić i Petra Slunjski Odlični učenici: Marija Andročec, Lovro Benč, Roko Djuran, Lea Gašparić, Tin Gavran, Jeronim Hatlak, Hana Horvat, Jana Horvat, Marko Horvat, Tin Horvat, Leona Kočet, Tena Mihoci, Ozana Radiković, Jakov Zrna, Leo Židov

5.B - razrednica: Valerija Golubić Odlični učenici: Lovro Bermanec, Marija Bermanec, Teo Božek, Ozren Gašparić, Patrik Grabant, Eva Jurinec, Noa Jurinec, Jakob Kalšan, Tena Latin, Jura Mlinarić, Roko Novak

6.A - razrednica: Marija Požgaj Odlični učenici: Freda-Marie Hurley, Leona Kavran, Tera Lacković, Nina Maltar, Ena Mati, Rea Sabol, Dinko Sačić, Eva Slaviček, Hana Strahija

6.B - razrednica: Gordana Košak

Odlični učenici: Tija Balent, Gabriel Friščić, Nikša Ivanović, Roko Kolar, Ena Madić, Timo Malvić, Ana Poredoš, Tesa Škoda, Matija Švenda, Izabela Vadlja

6.C - razrednica: Snježana Zebec

Odlični učenici: Ruben Bađari, Vedran Hržić, Igor Kalšan, Leona Kalšan, Elena Kolenko, Lovro Kralj, Lea Mikec, Karolina Turek, Luka Varga, Filip Zvonarek

7.A - razrednica: Danijela Turek

Odlični učenici: Rafael Bednjač, Antonio Mikec, Franka Murković, Viktor Toplek, Hana Trstenjak

7.B - razrednica: Ivana Samardžija-Bermanec

Odlični učenici: Filip Balaban, Laura Hajdarović, Tonka Katanec, Matija Kemec, Fran Matošić, Antonela Mesarić, Mihael Mikec, Matej Patafta, Dora Režek, Elizabeta Srpak

Odlični učenici: Vita Bermanec, Emil Blagus, Toma Blažeka, Abel Blažinčić, Leona Blažinčić, Gabriela Fleten, Greta Kečkeš, Marija Paula Levatić, Ema Sačer, Borna Turek, Eva Luna Židov

7.C - razrednica: Julija Novak

Odlični učenici: Gabrijel Andročec, Karlo Bermanec, Janja Grabant, Ana Grubić, Lucija Hozjak, Eva Kalšan, Lucija Kolonić, Helena Novak, Tena Posavec, Šimun Sokač

8.A - razrednica: Jasenka Poljak

Odlični učenici: Luka Bermanec, Mirna Beti, Neva Beti, Lana Čeh, Janja Gotal, Ivano Granatir, Vito Lukačić, Dario Madić, Ena Škoda

8.B - razrednica: Jasmina Malek Križanec

Odlični učenici: Helena Cmrečki, Edvin Hržić, Ivona Kalšan, Kaja Pajić, Sara Rođak

8.C - razrednica: Mirjana Vlahek

Odlični učenici: Tijana Čavlek, Anamarija Grabant, Noa Kuhanec, Lea Potarić, Lara Strnad, Ena Magdalena Šoštarec, Katja Vrbanec PŠ CIRKOVLJAN

1.d - razrednica: Ivana Habuš Herc

Odlični učenici: David Barila, Enola Loparić, David Marđetko, Iva Pintarić, Rea Verli, Leona Žvorc

2.c - razrednik: Ivan Mlinarić

Odlični učenici: Stela Mejaš Režek, Ivan Patafta, Lovro Patafta, Zoe Verli

3.d - razrednica: Ivana Habuš Herc

Odlični učenici: Jan Dolenec, Janja

Hižman, Ena Horvat, Lukas Krušelj, Ena Lončarić, Lana Mikec, Nela Sačić

4.d - razrednik: Ivan Mlinarić

Odlični učenici: Ena Cesar, David Krušelj, Nina Martinec, Nika Mužanić, Lea Risek, Sebastian Turek Lukas Krušelj, Ena Lončarić, Lana Mikec, Nela Sačić

OŠ SELNICA

1.a - razrednica: Marina Breglec Odlični učenici: Aida Panić, Andi Tkalčić, Ena Dvanajščak, Ivan Papa, Jakov Bistrović, Jakov Kodba, Leo Sobočan, Lovro Panić, Lucija Pintarić, Lucija Tkalčić, Mihael Majsen, Petar Petković, Tia Kopčić, Zara Ščavničar

2.a - razrednica: Lenče Rihtarec

Odlični učenici: Dea Tuksar, Ema Kraljić, Ena Čurin, Hana Novosel, Ivan Deban, Karlo Petković, Katarina Novak, Leon Kontrec, Lorena Zadravec, Lucija Kreminski, Manuela Posavec, Marc Mesarić, Marinela Vargazon, Mila Hren, Simon Kralj, Tia Čurin

3.a - razrednica: Roberta Barat

Odlični učenici: Aleks Trajbar, Ana Modlic, Frano Bajuk, Jakov Deban, Klara Ščavničar, Lenart Filipan, Leo Hamer, Leon Pintarić, Marin Babić, Nera Vinko

4.a - razrednica: Tanja Leček-Barić

Odlični učenici: Bruno Moharić, David Sobočan, Erika Nina Hozjan,

Gabriel Šoštarić, Izak Tomašković, Jan Matjašić, Jan Šajnović, Lana Kraljić, Lea Kontrec, Lucija Lajtman, Rafael Zember, Tena Kočila

5.a - razrednica: Mihaela Grahovec Odlični učenici: Andrija Premuš, Erik Hažić, Filip Bestijanić, Nila Zadravec, Zoja Perhoč

5.b - razrednica: Tanja Perhoč Odlični učenici: Dunja Goričanec, Fabijan Stojko, Fran Karlovčec, Lana Škvorc, Leon Trstenjak, Leona Sabo, Maja Korbelj, Simon Sklepić

6.a - razrednica: Alenka Debelec Odlični učenici: Ema Šafarić, Karlo Kraljić, Luka Radiković, Magdalena Ilijaš, Vita Premuš

7.a - razrednica: Damira Marušić

Odlični učenici: Deni Krnjak, Ema Rep, Ena Radiković, Eva Novak, Gloria Šardi, Lena Šoštarić

7.b - razrednica: Natalija Jurinec

Odlični učenici: Franka Debelec, Gabrijela Šardi, Lovro Vinko, Marin Hoblaj, Petar Petričević

8.a - razrednica: Dubravka Žignić Resman

Odlični učenici: Maksim Mlinarić

8.b - razrednik: Bojan Kozar Odlični učenici: Gita Podgorelec, Korina Kraljić, Kristina Kočila, Lovro Leko, Rea Lajtman, Sunčica Laptoš Bogomolec

PŠ ZEBANEC

1.b - razrednica: Vlasta Škrobar

Odlični učenici: Eva Hoblaj, Gabriel Šoštarić, Ivano Šardi, Jan Rihtarec, Lovro Flac, Mateo Bestijanić, Nathan Vuk, Nika Radek, Rafael Grof, Zola Pokrivač

2.b - razrednica:

Anica Rašperger

Odlični učenici: Daniel Pavičić, Evelin Brodarić, Mia Jalšovec, Roko Jalšovec, Tena Hrženjak

3.b - razrednica: Mirjana Dežđek-Ciglar

Odlični učenici: David Sklepić, Ian Šardi, Viktoria Vodušek, Vita Špoljarić Korunić

4.b - razrednica: Sunčica Vugrinec

Odlični učenici: Adam Zadravec, Danijel Kutnjak, Hana Bestijanić, Ian Kodba, Lorena Kraljić, Marta Radiković, Mihael Hrženjak, Nea Kojter, Nicole Jalšovec

STRAHONINEC

1. A - razrednica: Petra Žganec

Odlični učenici: Melisa Bajkovec, Samuel Bernat, Lea Đura, Rino Fučko, Ria Košak Lehkec, Tin Kovačić, Eva Marciuš, Jošua Martinčević, Dunja Oršoš, Dina Paler, Simon Posavec, Mila Radmanić, Marko Šegović, Petar Škvorc, Barbara Špoljarić, Liam Tompoš, Kian Vranović, Lina Vrček

1. B - razrednik Mario Kanižaj

Odlični učenici: Kan Andrašek, Ivano Bernat, David Dovečer, Luka Košćak, Hana Kralj, Jan Kraljić, Nikol Novak, Eva Ovčar, Leona Posavec, Iva Ptiček, Andreas Sklepić, Marta Soldo, Mateo Šafarić, Lukas Šimon, Elena Toplek, Liam Verteš, Gita Vurušić, Katarina Zanjko

1. C - razrednica: Sanela Gumbarević Odlični učenici: Ela Biškup, Erik Bogdan, Nera Frančić, Valentina Hižman, Nola Ivanović, Lara Kontrec, Nina Kraljić, Fran Majsen, Roko Mikulić, Fran Krsto Obadić, Dino Patafta, Elena Plevnjak, Kan Posavec, Ela Štefanac, Lukas Toplek, Karlo Trokter, Greta Vinković Gačal, Mia Zdolec, Mihael Živčec

2. A - razrednica Ksenija Meglić

Odlični učenici: Mateo Balog, Julijana Katerina Branović, Aleks Brez, Franka Jambrošić, Ivor Lajtman, Ema Magdalenić, Ana Josipa Mikolaj, Leon Mlinarić, Fran Rožman Veseli, Vita Sekirnik, Ema Tomašić, Leona Topčagić, Nera Varga, Klara Varović, Dorian Zanjko, Zita Zorković

2. B - razrednica: Lana Hohnjec Janžek Odlični učenici: Petar Bušković, Eva Kolarić, Ema Komar, Adrian Krznar, Dora Kukovec, Ivan Lepen, Maksim Mlinarić, Helena Novak, Lovro Rožej, Kiara Sabol, Tena Šopar, Ela Šprajc, Petra Topolko, Lena Vlah

2. C - razrednica: Rebeka Šavora Odlični učenici: Ena Đura, Ena Đurđek, Ana Fegeš, Luka Jagec, Jakov Jalšovec, Tia Kolarić, Leo Kralj, Janko Kraljić, Mia Mikac, Lukas Radiković, Anabela Sušec, Kiara Taradi, Mihael Topličanec, Luka Vuković

3. A - razrednica: Ana Horvat Odlični učenici: Hana Bajkovec, Kristina Bernat, Karlo Borak, Ivan Draščić, Tena Đura, Kevin Habek, Mia Hergotić, Manuel Klekar, Mauro Mlinarić, Nino Polak, Grgur Posavec, Lara Posavec, Ria Posavec, Tin Ptiček, Ivna Subotić, Tara Zorković, Vida Žganec

3. B – razrednica: Jadranka Škvorc Odlični učenici: Vera Bezek, Magdalena Bogdan, Maksim Borko Ivinović, Ivano Borković, Nikša Božanić, Ivano Evačić, Eva Gal, Ivano Hasnaš, Karla Lacković, Roko Naranđa, Zrinka Nemec, Toma Palašek, Martin Pintarić, Emanuela Punčec, Franka Škvorc, Adela Špancer, Erik Zaspan

4. A - razrednica: Adriana Delonga Klasić

Odlični učenici: Noa Borko, Ema Branović, Mia Đura, Rita Ivanović, Leon Ivanušić, Kaja Kolar, Inna Merlak, Greta Pejić, Jan Topolnjak, Dorian Trokter, Vita Varga, Ema Vidović, Maša Živković

4. B - razrednica: Sanja Hozmec Odlični učenici: Alesandro Bajkovec, Ema Brumen, Zara Danilović, Barbara Lucia Đunđuš, Lovro Josip Gregur, Fran Horvat, Žana Jambrošić, Luka Luketić Mesarek, Korina Mesarić, Marsel Mlinarić, Zara Mlinarić, Franka Petran, Ana Plevnjak, Magdalena Potočnjak, Mia Pucko, Hrvoje Taradi

5. A - razrednica: Marina Mrazović Odlični učenici: Gabriela Bernat, Dena Cerovec, Jana Gregur, Mia Komar, Jakov Krznarević, Nino Kukovec, Karla Masten, Sven Posavec, Filip Sutlar, Vito Toth, Enja Trupković, Lara Žganec

5. B - razrednik: Davor Žerjav Odlični učenici: Tena Bogdan, Liv Kolarić, Roko Mlinarić, Nela Novak, Petar Pasarić, Vjera Šlezak, Ela Zoričić

5. C - razrednica: Tamara Vidović Odlični učenici: Patrik Brez, Dina Carević, Filip Jalušić, Kevin Jalušić, Mateo Jalušić, Leo Kolarić, Dexter Kovačić, Benjamin Kraljić, Iva Krizman, Klara Šmaguc, Katja Vrtarić

6. A - razrednik: Aleksandar Rebernik Odlični učenici: Josip Barbir, Ana Dominić, Niko Kozar, Franjo Lehkec, Noa Lesjak, Tia Leskovar, Ela Šantl, Filip Šengula, Luka Zgrebec

6. B - razrednica: Nataša Pongrac Odlični učenici: Zara Bogdanić, Mika Brumen, Jan Grabant, Tea Horvat, Dora Hunjadi, Vjera Pintarić, Ian Posavec, Kaja Sušec, Ana Šlezak, Leo Topčagić, Fran Topolnjak, Rahela Vuković

7. A - razrednica: Vesna Mikulić Odlični učenici: Saša Andrašec, Mia Balenta, Lana Črep, Ivano Hižman, Greta Kolenić, Neven Kovač, Lara Krizman, Josipa Polak, Matej Posavec, Teo Škvorc, Helena Topličanec

7. B - razrednik: Kristijan Jabuka Odlični učenici: Tena Blagus, Zara Bujanić, Hana Carević, Ena Petran, Gabriel Soldo, Leo Srša, Fran Vidović, Mia Vuk, Eva Zdolec

8. A - razrednica: Dijana Pasarić Odlični učenici: Emma Bratinščak, Vid Bubek Kraljić, Lukas Čulinović, Karlo Fegeš, Katja Jalušić, Franka Krumpić, Marin Varga, Elena Vrtarić

8. B - razrednik: Janko Kalšan Odlični učenici: Maja Cmrečnjak, Vito Horvat, Toni Jagec, Nela Jalušić, Denio Jambrošić, Helena Kukolić, Klara Pavić, Albert Taradi, Leonard Vuković

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Međimurske kajkavske mudros� čitane su već i u Austriji, na izvoru Mure

objavio zbirku četverorječnih umotvorina međimurske kajkavštine

Piše i foto: Roberta Radović

Kaj si boksa hrdal?, I unda neš pil?, Niti bu, niti be, Dimo boš se ženijo!, tek dio je od gotovo 400 često izgovaranih frazema u Međimurju i Podravini, koje je zabilježio i objavio Siniša Golub u svojoj novoj autorskoj knjizi Eli kaj, eli nikaj. Frazeme je svrstao u 17 poglavlja, koje je stvorio prema intimnom nahođenju. Na dvjesto stranica donosi prije svega sočnu međimursku kajkavštinu u vidu četverorječnih umotvorina, koje su, kako ističu prvi čitatelji, vrijedan dokument svakodnevnog govora malog međimurskog čovjeka.

Antologija

kajkavske mudrosti

Kako se rodila ideja o nastanku djela autor govori: - Kao rođeni Međimurec

Eli kaj, eli nikaj

400 mudrosti, 400 međimurskih kajkavskih frazema

i kajkavac shvatio sam da postoji ogromni broj umotvorina koje u svega četiri riječi sažimaju cijeli svemir značenja. Što sam više slušao, što sam više se prisjećao i bilježio, to su mudrosti materinskog narječja nadolazile u sve većem broju. Kad sam ih zabilježio stotinjak, zablistala je ideja o zbirci međimurskih kajkavskih frazema sastavljenih od četiri riječi. Tako je, prije nekoliko godina, započet projekt ove knjige.

Prvih stotinjak četverorječica u bilježnicu je sjelo s lakoćom, a potom je uslijedio istraživački rad. Ono što je trebala biti osobna zbirka od stotinjak frazema, postala je mala antologija kajkavske mudrosti. U njoj sam zabilježio, iskreno vjerujem, dio kolektivnog iskustva i sjećanja kajkavaca. Nakana i cilj nisu mi bili napisati stručno djelo, odnosno rječnik međimurskih frazema.

To je posao profesionalnih jezikoslovaca. Ja sam se posvetio zapisivanju i interpretaciji najčešće korištenih frazema u svakodnevnom govoru u Međimurju. Nakladnik izdanja je Murania Mamut d.o.o, knjigu je uredila Srebrenka Peregrin, oblikovanje ovitka potpisuje Roberta Radović, a prijelom knjige Saša Bogadi. Knjiga u formatu 23 x 16 cm, tiskana je u 500 primjeraka u koprivničkoj tiskari Bogadigra�ika d.o.o. u srpnju ove godine. Prve reakcije na knjigu su i više nego pozitivne: Srebrenka Peregrin, urednica knjige, kratko i jasno poručuje: - Bila mi je čast i radost urediti ovu knjigu. Siniša je napravio nevjerojatan posao. Zgrabite je i uživajte!

Predstavljanje krajem kolovoza na Matulovu gruntu

Autor Siniša Golub, u stilu kajkavštine i duha knjige, najavljuje i poziva zainteresiranu javnost na njezino predstavljanje na Matulovu gruntu u Frkanovcu. Uz autora, o knjizi će govoriti nakladnica i urednica.

či nemate nikaj pametnejšega, dojdite na predstavu knjige

Eli kaj, eli nikaj na Matulov grunt, Frkanovec 30 vu nedelu, 25. augustuša na 16.30 uri

govorili bojo:

Sino Golobof, un šteri je spisal knjigu živo Srebro Peregrinovo, una štera je se lepo posložila Mihaela Mesaričova, štera je se to skupa spelala do kraja.

Tamara Vidović svoj dojam o knjizi opisala je koristeći objavljene frazeme: - Po istini vam povem, knjiga je genijalna, zabavna i odlična. Dobro kaj sam si ju privoščila, kak as na cenku je. Bravo, Siniša bog ti dal zdrovja!

Interpretacije pune duha

Pisac Kristian Novak na koricama knjige donosi ocjenu djela: - Siniša Golub je pjesničkom intuicijom skupio stotine petri�iciranih sintagmi iz međimurskog kajkavskog.

One povezuju taj divan jezik s tom divnom zemljom, a tu divnu zemlju s njezinim ljudima, njih pak sa samim svemirom mudrosti i metaforama kojima su ljudi med dvemi vodami stoljećima sami sebi objašnjavali svijet oko sebe. Autor nam ih ne

nabraja taksativno, on daje svoje interpretacije, pune duha, stava i života. Osobnog, ali i kolektivnog, duboko međimurskog. Kad jednom ovu knjigu otvorite, dobra je šansa da je zatvoriti nećete nikada. Jer, autor otvara prostor za novo prikupljanje i nove interpretacije. Lalo�ka bu vam se raskapčila.

Za na kruh namazati

Neki knjigu opisuju i kao zabavan alat protiv eliminacije stresa. A vaš dojam? Zabilježite u svoj planer datum, nedjelju 25. kolovoza, i dođite na predstavljanje zbirke.

Uzet ćete tada knjigu Eli kaj, eli nikaj u ruke i spoznati zašto će se svima, a osobito kajkavcima, pa i vama, vrlo brzo zavući pod kožu.

Zbirka je neuniš�va jer ni led na glečeru Dachstein ne smrzava njezinu čitkost i pitkost

MAŽORET KAMP u Nedelišću

Završite ljeto uz ples

Za sam kraj ljeta Mažoretkinje Nedelišća najavljuju 12. Mažoret kamp u Nedelišću. Kamp će se održavati od ponedjeljka 26. kolovoza do petka 30. kolovoza 2024. godine svakodnevno od 17 sati

na vanjskim prostorima MESAP-a u Nedelišću, uz stručno vodstvo trenerica te iskusnih dugogodišnjih mažoretkinja. Polaznice kampa će u pet zabavnih dana zaviriti u mažoret svijet te naučiti osno-

NAGRADNI NATJEČAJ

ve vrtnje sa štapom, a očekuje ih i puno rekreacije, plesa, ali i timskih igara te kreativnih radionica za najmlađe, prema dobro uhodanoj praksi. Sve sudionice dobivaju majicu, priznanje i fotogra�iju za us-

“Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 112. kola

Novo, 112. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 16. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

pomenu, a osigurana im je i okrjepa. Kotizacija iznosi samo 5 EUR za svih 5 dana kampa (plaća se prilikom prvog dolaska). Prijave se primaju do 23. kolovoza 2024. putem PRIJAVNICE https://forms.gle/

R3uMARHwmMswk63Y8 ili putem kontakta navedenih na plakatu. Prijava obavezno mora sadržavati: ime i prezime polaznice kampa, dob (od 4 godine), mjesto odakle dolazi, kontakt broj i e-mail.

Sudjelujte na najzabavnijem mažoret kampu i završite ljeto na najbolji način! Mažoret kamp se održava uz su�inanciranje Općine Nedelišće i Međimurske županije. (sh)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. kolovoza. Sretnog dobitnika 112. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. kolovoza (mk)

TRGOVINA KRK (METSS) Krištanovec Božena

Horvat voli čitati crnu

kroniku i kuharske recepte

Platnenom poklon-vrećicom Međimurskih novina iznenadili smo Boženu Horvat iz Krištanovca.

Bila je u jutarnjoj kupnji u Trgovini Krk u Krištanovcu.

Pitali smo ju što voli čitati.Najprije pogledam vijesti iz crne kronike, umrle, a zatim pogledam sve ostale vijesti i događaje. Zapravo, jako me zanimaju kulinarski recep-

ti i kuhanje, otkrila nam je Božena Horvat. Snimili smo je s prodavačicom Dijanom Biber, koja je kazala da je Božena njihova vjerna mušterija. (BMO)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Božena Horvat i prodavačica Dijana Biber

Mažoretkinje Nedelišća pozivaju djevojčice da im se priključe

KAKO SE HLADE MEĐIMURKE

Doroteja

skida u bazenu…

...doduše nismo sigurni koliko je u tome uspješna, jer fotogra�ija i dalje isijava vrućinom. Ali kaže Doroteja kako je uz vodene tobogane rashlađenje zagarantirano. Sto posto! Ipak priznaje naš 24-godišnji model – lako je do bazena kad radi u Pubu Potkova. A kad ne radi, onda obožava šetnju kroz šumu sa svojim pesekima jer to je pravi odmor za dušu. Ipak, i to je njoj lako jer u njezinom Merhatovcu i šuma je nadohvat ruke. Osim toga prepušta se i vježbanju joge, a sve voli raditi uz glazbu. Što reći? Doroteja, pojačaj ton! (tn, foto: Studio Marrtinez)

petak,

16. kolovoza

9:30

Zagonetna šuma

Knjižnica Nikole Zrinskog Čakovec

9:30

Sveta misa za bolesnike uz

blagoslov bolesnika, predslavi vlč. Alojzije Pakrac, župnik iz

Ivanovca

Draškovec crkva

10:30

Svečana hodočasnička procesija s kipom svetog Roka

Draškovec

11:00

Hodočasnička Sveta misa, predslavi mons. Bože Radoš, varaždinski biskup

12:00

Izložba umjetničkih radova

Dvorana OŠ Sveta Marija

14:00

Draškovski sejem – rukotvorine, cvijeće, suveniri, proizvodi OPG-ova

Draškovečki sejem

Draškovec

17:00

Euharis�jski blagoslov Draškovec

20:00

Stand-up best of Lajnap Comedy and trash party

Skelarska kuća Sve� Mar�n

subota,

17. kolovoz

8:00

Međunarodno sportsko natjecanje vatrogasaca Pikač KUP Merhatovec

9:00

NK Međimurec U-14

NK Međimurec Dunjkovec-Prete�nec

17:30

Predstavljanje skulpture i novog simbola općine – Sve� Mar�n na Muri / Vrhovljan

Rotor u Vrhovljanu

Nastavak vodiča za subotu na desnom stupcu...

VATROGASNA FEŠTA U KRIŽOVCU

Show Time Band i 90 godina vatrogastva

Idući vikend rezerviran je za veliku vatrogasnu feštu u Križovcu. Od 16 sati čeka nas doček gostiju kod nogometnog igrališta u Križovcu, a od

16:30 kreće svečani mimohod vatrogasaca. Od 17 sati čeka nas otvaranje proslave i podjela oblikovanja i priznanja istaknutim i nagrađenim

DANI TURIZMA U SVETOM MARTINU

NA MURI

Smijehom

rastjerajte komarce uz Muru

Kulturno-zabavni program povodom Dana turizma u Svetom Martinu na Muri nastavit će se u petak 16. kolovoza kod Skelarske kuće gdje Vas od 20 sati očekuje izvrstan stand-up show “Best of Lajnap“ u izvedbi popularnih komičara Vlatka Štampara, Saše Turkovića, Aleksa Curaća Šarića i Gorana Vugrinca nakon čega slijedi Trash party i hitovi 90-ih uz DJ-a. Za završetak Dana turizma, u nedjelju 18. kolovoza, Podružnica umirovljenika Sv. Martin na Muri 18. kolovoza od 14 sati održava tradicionalni Međunarodni susret umirovljenika.

Ovogodišnje događanje biti će u sklopu šatora na školskom igralištu, a očeku-

Nasmijte se do suza uz najpoznatijeg komičara iz Međimurja

je Vas prigodna zakuska, kazališna predstava “Međimurski zajtrik i večerja“ u izvedbi dramske sekcije KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec od 17 sati i koncert grupe El Combo, najpoznatijih hrvatskih meksikanskih glazbenika, od 18:30. (pt)

STARI OBIČAJI I ZANATI

...nastavak vodiča za subotu

18:00

članovima DVD-a. Nakon svečanosti slijedi domjenak za vatrogasce, a za sve ostale goste bit će osiguran besplatni roštilj, tu su još i hladna

tekuća pitanja u velikim količinama. Također slijedi velika fešta u šatoru predvođena grupom Show Time Band do ranih jutarnjih sati. (pt)

ROKOVO U DRAŠKOVCU I ČEHOVCU

Sveti Rok zaštitnik je brojnih hrvatskih gradova i mjesta te su razne zanimljivosti vezane uz obilježavanje ovog blagdana. U Draškovcu, popodnevnoj misi koja je glavni događaj dana,a počinje u 11 sati, prethodi velika procesija u kojoj sudjeluju vatrogasci, lovci, psi, domaće životinje, bolesni i djeca čiji je sv. Rok zaštitnik. Misa se održava i u 7 i 9 sati. Župa sv. Roka i Udruga „Prijatelji svetog Roka“ iz Draškovca, uz pokroviteljstvo Grada Preloga i Turističke zajednice Grada Preloga, kao organizatori „Rokova u Međimurju“ pripremili su za vjernike i posjetitelje zanimljiv vjersko-kulturni program.

Najbolje od tradicije

Ove subote 17. kolovoza čeka nas i Povorka starih običaja i zanata u Svetom Martinu na Muri. Riječ je o 52. povorci koja će se kretati od Marofa do centra Svetog Martina na Muri. Okupljanje sudionika bit će u Marofu (kod pila) od 17:30, a start povorke predviđen je u 18:00. Održavanje Povorke starih običaja i zanata od posebne

je važnosti za naš turistički kraj pa se svakako uključite u povorku. Za sve sudionike koji svojom originalnošću uprizore stare običaje i zanate ili prezentiraju svoju udrugu bit će osigurana okrijepa u šatoru na sportskom igralištu OŠ Sveti Martin na Muri, a sve organizira Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri. (pt)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ULF KVENSLER: U RALJAMA DIVLJINE

Dobitnica knjige Svakodnevno uz Montessori metodu objavljene u prošlom broju je Ivan Ružić iz Donjeg Kraljevca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1509

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

telefona:

Ulf Kvensler: U raljama divljine

u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Anna, Henrik i Milena tradicionalno provode vrijeme zajedno istražujući divljinu, no ovaj put njihova dinamika biva narušena kada Milena poziva svog dečka, Jacoba, da im se pridruži. Jacob, koji pokazuje snažan karakter i dominantan stav, uvjerava grupu da promijene svoju uobičajenu rutu i upute se u Sarek – izoliranu i krševitu planinsku oblast poznatu po svojoj nedostupnos� i opasnos�ma. To područje, gdje nema mobilnog signala ni� mreže, predstavlja pravi izazov čak i za najiskusnije planinare. Putovanje brzo prelazi iz idiličnog u katastrofalno, kako međusobne napetos� rastu, a fizički izazovi postaju sve teži.

Također, u 14 sati počinje Draškovski sejem.Tako osim Draškovca, Rokovo stiže i u Čehovec. Blagdan sv. Roka, kao zaštitnika svog mjesta, obilježavaju i mještani Čehovca. Naselja Prelog, Otok i Cirkovljan dio su Župe sv. Jakoba ap.st. iz Preloga, naselja Draškovec, Čukovec, Hemuševec i Oporovec dio su Župe sv. Roka iz Draškovca, dok naselje Čehovec, odnosno njegovi vjernici, pripada Župi Sveti Juraj u Trnju. Uz redovita misna slavlja, uz mesno će se proštenje u Čehovcu, organizirati i druženje svih mještana, u organizaciji lokalnih udruga. Izložba umjetničkih radova u školskoj dvorani u Draškovcu održava se od 12 sati. (pt)

Moda će vas odnijeti u neka druga vremena

Pulsirajući triler koji čitatelje vodi u nepredvidivu avanturu kroz neistražene, surove planinske vrhove sjeverne Švedske. Ova napeta priča istražuje granice ljudske izdržljivosti i psihološke dinamike unutar male grupe prijatelja kad se nađu suočeni s nemilosrdnom prirodom.

Povorka Starih zanata i običaja i Svetomar�nska noć uz koncert Zlatka Pejakovića Sve� Mar�n na Muri nedjelja,

18. kolovoza

8:00

Međunarodno sportsko natjecanje vatrogasaca Pikač KUP Merhatovec

9:00

NK Međimurec U-14

NK Međimurec Dunjkovec-Prete�nec

14:00

Međunarodni susret umirovljenika

školsko igralište u centru Svetog Mar�na na Muri

23. - 25. kolovoza

Jazz u vinogradu

Mađerkin breg

Subota, 24. kolovoza

13:00

Gulašfest 2024. NK Međimurec Dunjkovec-Prete�nec ponedjeljak, 26. kolovoza

Mažoret kamp Nedelišće MESAP Nedelišće petak

30. kolovoza

Fes�val balona na vrući zrak Marina Prelog subota, 31. kolovoza

Klapa Mirakul Dani Malog Mihaljevca

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

MJESEČNI VODIČ

intervju tjedna

NATALIJA KOVAČIĆ (53) iz Domašinca spas je pronašla u slikanju

Slikanjem mičem misli

od bolesti

- Akademska slikarica iz Njemačke jednu od mojih slika gledala je duže od sat vremena i rekla da nije mogla pronaći nijednu grešku, ističe Natalija Piše: Luka Pongračić

Umjetnost, a posebice slikarstvo, može biti snažan oblik terapije koji pomaže ljudima da se nose sa stresom i anksioznošću u najtežim trenutcima. Kada uronimo u stvaranje umjetnosti, često zaboravimo na �izičke i mentalne boli jer se fokusiramo na izražavanje svojih osjećaja i misli. 53-godišnja Natalija Kovačić iz Domašinca najbolji je primjer toga da kad te nešto muči i boli, nužno je zaokupirati se onim aktivnostima koje ti donose mir. Natalija je nekad imala aranžersku radnju, a bavila se i uzgojem cvijeća. Sve je to krenulo odmah nakon srednje škole, a gdje je u tu cijelu priču zakoračalo slikanje?

Srce mi funkcionira

50 posto - Kad sam bila jako mala, otac me uveo u svijet crtanja i slikanja. Pokazao mi je kako se crta drvo, kako se crta vrč i kako se mora sjenčati. Mislim da sam tad imala deset godina i narednih četrdeset godina nisam imala ni olovku ni kist u ruci. On mi je udario temelje, a sjećam se kako mi je pričao da ga je i njegov tadašnji učitelj poticao jer je bio vrlo talentiran. No, moja bolest sve je to promijenila jer se više nisam mogla puno kretati pa je tada to počelo tinjati u meni. Majka je govorila neka se samo opustim i uđem u taj svijet, a kći je oduvijek najveći i najiskreniji kritičar. I sama je dosta talentirana te svakako dva para očiju uvijek vide više od jednog, govori nam Natalija.

- Oboljela sam s 49 godina, dakle govorimo o kraju 2019. Operirala sam srčane zaliske i nije prošlo najbolje. Dobila sam gangrenu žuča te upalu srčane opne i ostala sam nekoliko mjeseci u bolnici. Moglo bi se reći da mi srce funkcionira na 50 %, a od samog djetinjstva imam probleme s njim. Preboljela sam već nekoliko bolesti koje su sjele na srce i sad je došlo

sve do klimaksa. Oporavak je bio dug, a stanje nije bilo pretjerano dobro, priča nam 53-godišnja Domašenčanka. Uslijedio je težak period korone, a Natalija je spas pronašla u slikanju.

- Mene je slikanje spasilo i nastojim i dalje uživati u procesu. Kad te nešto muči, zaokupi se nečim u čemu uživaš

- Bila sam u nemogućnosti odraditi neki �izički posao i sve je to dugo tinjalo u meni. Svoje umjetničke porive većinu života zadovoljavala sam aranžiranjem i cvjećarstvom, ali tad je bilo vrijeme da to promijenimo i da krenem slikati, a sve je to počelo 2022. godine. Obitelj je oduvijek bila najveća podrška, to je u tim trenutcima najbitnije. Kako kaže Natalija, još uvijek nije pronašla svoj stil, ali to pripisuje činjenici da stalno voli slikati nešto novo. - Znate, imam puno vremena, puno crtam, a onda kad dođem do neke granice i savladam, primjerice, mrtvu prirodu, i onda mi to dosadi. Prijeđem tako na prirodu, pa životinje, pa nešto malo i apstraktnije, to me trenutno jako zaintrigiralo. Volim akril na platnu, od svih materijala to mi najviše odgovara akril na platnu. Kako tvrdi, u ove dvije godine naslikala je šezdesetak slika, a trenutno su joj glavna zanimacija – stare zgrade!

- Teško je govoriti o brojkama, ali mislim da se tu radi o šezdesetak slika, a svakako ih je najviše na platnu. Nemam nešto što posebno volim slikati pa onda kad vidim da je to to i da više ne mogu napredovati, nastavim dalje. Trenutno uživam u slikanju starih zgrada, pošto ima tu raznih elemenata koje konstantno možete dodavati i činiti sliku dinamičnijom.

Inspiracija je Nataliji glavna stavka jer bez nje, kako ističe, nema ni dobrog proizvoda.

U ove dvije godine naslikala je šezdesetak slika, a trenutno su joj glavna zanimacija – stare zgrade

- Bez inspiracije mi nema uopće smisla sjediti kod platna jer onda vam ništa ne može ići od ruke. Ako nemam viziju u glavi, strašnu želju i poriv za slikanjem, nepotrebno je taj dan forsirati

nešto, a znam da neće ispasti dobro. Teško je objasniti, tad ne možete ni boju dobro izmiješati. Nemam ni neki određeni period koliko mi treba za jednu sliku jer ovisi o situaciji i slici. Jasno, svaka pozitivna kritika i pohvala daju mi motivaciju i inspiraciju pa mi i prisjećanje na nešto takvo puno pomažu, dodaje Natalija. Bližnji nekad mogu biti i previše subjektivni, pa je tako prošlogodišnji susret s akademskom slikaricom Nataliji dao puno odgovara. Akademska slikarica joj dala poguranac

- Teta iz Njemačke imala je pedesetu godišnjicu braka,

Mene je slikanje spasilo i nastojim i dalje uživati u procesu, rekla nam je Natalija Kovačić

a ja sam njoj nacrtala vazu prepunu ljiljana. Bijeli ljiljani, bez previše boja, jer znam da ne voli to. Igrom slučaja, teta je poznavala 80-godišnju akademsku slikaricu te joj je odnijela sliku kako bi ova pogledala imam li neke greške i gdje se mogu poboljšati. Sliku je gledala duže od sat vremena i rekla je da nije mogla pronaći nijednu grešku. To mi je bio strašno pozitivan poguranac jer se radilo o mojim prvim slikama, ponosno govori sjajna Natalija. Za kraj, Natalija ima poruku za sve koje je zadesila slična sudbina, ali poručuje samo jedno – nikad nema predaje!

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 28.8.2024. u CineStaru Varaždin.

1 x 2 ULAZNICE za film

ulaznica za film: Nikola Mustač

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

- Mene je slikanje spasilo i nastojim i dalje uživati u procesu. Kad te nešto muči, kad se boriš s bolesti, zaokupi se nečim što voliš i u čemu istinski uživaš. Nečime što te ispunjava i gdje možeš napredovati i tad si istinski sretan. Puno ljudi potone i ne mogu se izvući iz te depresije, samo razmišljaju o svojoj tragediji. Ljudi će vas možda i ismijavati jer znamo da se nije rodio taj koji bi svima ugodio, no to vas ne smije sputavati na vašem putu, zaključuje Natalija Kovačić.

Dobitnik

DIJELIMO

Tajna Maora

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Anja Tušek

Davor je odabrao elegantnu crnu majicu, a Jadranka haljinu živo�njskog uzorka

U gradu smo sreli i nasmijane Sanju i Đimija

Osim što š�te od sunca, naočale Dariju daju i dozu zagonetnos�

Elegantna Lidija prošetala je gradom

Marijan i Daliborka za tople dane odabrali su prozračnu odjeću

Anita i Franjo subotnje prijepodne iskoris�li su za uživanje na špici

Miroslav za informiranje i dalje bira dobre stare novine

KK GLOBUS osvojio čak pet medalja u Meksiku

Sven Strahija i Aida Trstenjak pomeli konkurenciju!

Piše: Roberto Dežđek

Na turniru Svjetske lige za mlade u meksičkom Cancunu

članovi Karate kluba Globus

Čakovec - Mala Subotica osvojili su čak pet medalja – od čega dva zlata, jedno srebro i dvije bronce.

Unatoč dalekom putovanju i sedam sati vremenske razlike, Globusovci su ostvarili vrhunske rezultate prikazavši

na tatamiju plodove marljivog treniranja.

Natjecanje za pamćenje

Sven Strahija u juniorskoj je kategoriji do 76 kg osvojio prvo mjesto nakon dvije uvjerljive startne pobjede nad predstavnicima Meksika i Gvatemale, da bi u napetim polu�inalnim i četvrt�inalnim borbama svladao Španjolca i

Nijemca. U �inalu je dominantno poveo 8:0 protiv Amerikanca nakon čega se borba automatski prekida zbog bodovne razlike. Njegovu �inalnu pobjedu Svjetska karate federacija (WKF) na svojim je stranicama proglasila najimpresivnijom pobjedom dana u svim kategorijama.

Aida Trstenjak je nakon slobodnog prvog kola među juniorkama do 48 kg svlada-

la Amerikanku, Kolumbijku, Talijanku te u �inalu Njemicu (2:0) za zlatnu medalju. Do �inala je stigao i Ervin Šoltić među kadetima iznad 70 kg. Nakon slobodnog prvog kola, pobjeđuje predstavnike Meksika, Slovačke i Gvatemale. U �inalu je bolji bio predstavnik Francuske.

Petar Slukić je nakon slobodnog prvog kola u kadetskoj kategoriji do 70 kg

uvjerljivo pobijedio predstavnike Kostarike i Perua stigavši time do polu�inala gdje ga je u neizvjesnoj borbi zaustavio Čileanac (0:1). U borbi za broncu svladao je Amerikanca 5:0.

Venecija za kraj

Paulina Magdalenić je nakon slobodnog prvog kola u kadetkinjama do 61 kg prošla predstavnice Meksika i Kostarike. U polu�inalu ju je porazila kasnija pobjednica iz Danske. Broncu je ostvarila pobijedivši Meksikanku 9:1. Nastupila je i juniorka Laura Strahija, koja se nakon bolesti tek vratila na tatami te je odlično odradila prvu borbu, nakon čega je poražena u drugom kolu.

Natjecatelje je vodio trener

Dejan Slukić. Na turniru je nastupilo 719 natjecatelja iz 55 zemalja. Turnir Svjetske lige u Cancunu bio je pretposljednji turnir Svjetske lige, a završni će se održati u prosincu u Veneciji.

PATRIK KOLARIĆ u uzlaznoj putanji UEFA mu sve više vjeruje

Patrik Kolarić aktivan je ovog ljeta, a UEFA ima sve više povjerenja u njega. Europsku sezonu 2024./2025. započeo je suđenjem utakmice između Ordabasyja i Petrocuba u kvali�ikacijama Lige prvaka. Uslijedilo je suđenje utakmice između Mlade Boleslav i ekipe TransINVEST u kvali�ikacijama Konferencijske lige, a prošlog tjedna je ponovno dijelio pravdu na europskoj utakmici.

Međimurski sudac ponovno je sudio susret kvali�ikacija za Konferencijsku ligu u kojem su se sastali izraelski Maccabi Petach Tikva i rumunjski Cluj. Gosti iz Rumunjske su slavili s 1:0, a jedini pogodak postigao je Hrvat Karlo Muhar. Uz Kolarića na susretu su bili Luka Pajić, Ivan Starčević, Ante Terzić, Mario Zebec i Tihomir Pejin.Ukupno je na susretu podijelio šest žutih kartona i jedan crveni koji je zaradio domaći igrač Guy Deznet. (nl) Patrik Kolarić u mjesec dana odradio je tri europske utakmice

Sven Strahija, Ervin Šol�ć, Paulina Magdalenić, Aida Trstenjak, Petar Slukić, Laura Strahija i trener Dejan Slukić

Osim borbi, pronašlo se vremena i za šetnju Cancunom

NOGOMET

1. KoLo KUP-a

MNS-a Gosti dominantni, Croatia prošla nakon lutrije jedanaesteraca

Ovog vikenda službeno je započela nogometna sezona susretima prvog kola Kupa Međimurskog nogometnog saveza. U nastavku donosimo rezultate i parove drugog kola. U Orehovici je odigran jedini susret u ovome kolu gdje je pobjednik odlučen udarcima sa jedanaest metara, domaća Croatia bila je bolja od Mure. Uvjerljive pobjede upisali su Plavi, Sloboda(S), Sokol, Vidovčan, Kraljevčan, Hodošan i Jedinstvo (NSnD).

KUP MNS-a –1. KoLo

U subotu, 10. kolovoza odigrane su četiri utakmice, a zanimljivo je da su u svima slavili gosti. Predajom Torpedo, u iduće kolo Kupa MNS-a, bez borbe prošla je ekipa Trnovca.

Šenkovec – Dinamo (P) 2-5, Napredak – Plavi 0-6, Torpedo – Trnovec 0-3 pf., Donji Koncovčak – Sloboda (S) 0-5, Bratstvo (P) – Sokol 1-10

Nedjelja, 11. kolovoza donijela nam je 13 utakmica u kojima su ponovno gosti dominirali s pobjedama.

ŽNK MEĐIMURJE

Pet djevojaka u reprezentaciji

Ovih dana na adresu ŽNK-a Međimurje stigli su reprezentativni pozivi za pet djevojaka.

Barbara Horvat, Ema Jalšovec i Karla Kivač dobile su poziv za sudjelovanje na Ljetnom kampu reprezentacija WU-17 i WU-16, koji će se održati u Zagrebu od 16. 8. do 20. 8., dok su Ena

Prolaz bez borbe u drugo kolo Kupa MNS-a osigurali su Pušćine i Otok. Radnički – Omladinac (M) 2:5, Strahoninec – Drava (K) 0:3, Borac PMP – Budućnost (P) 3:4, Borac (DH) – Vidovčan 0:10, Mladost (D) – Trnava 2:4, Torpedo – Trnovec 0:3, Croatia – Mura 7:6 (3:3), Parag – Hajduk (B) 2:4, Dubrava – Graničar (N) 1:3, Kraljevčan 38 – Sloboda (M) 9:2, Jadran – Hajduk (Š) 3:1, Galeb – Hodošan 1:10, Mali Mihaljevec – Jedinstvo (NSD) 3:7, Drava (DM) – Pušćine 0 –3 pf., Otok – Omladinac (DS) 3:0 pf.

2. kolo – KUP-a MNS-a

Ove subote, 17. kolovoza, s početkom u 17:30 sati sastat će se: Dinamo (P) – Sloga (Š), Drava (K) – Jedinstvo (Gm), Trnava – Plavi, Sloboda (S) – Zasadbreg 77, Pušćine – Hajduk (B), Graničar (N) – Polet (P)

Nedjelja, 18. kolovoza donosi nam susrete: Otok – Sloga (Č), Omladinac (M) – Spartak, Budućnost (P) –Mladost (I), Vidovčan – Dubravčan, Trnovec – Omladinac (NSR), Croatia – Pobjeda, Kraljevčan 38 – B.

NK GRANIČAR KotoRIbA

Ivan Kos novi je predsjednik

Nakon 8 i pol godina mandata, dosadašnji predsjednik Zoran Radmanić prepušta poziciju mlađim snagama, a izabrani su i novi dopredsjednik te tajnik kluba

NK Graničar Kotoriba ima novo vodstvo. Odlučeno je to na izbornoj skupštini koja je održana prošlog ponedjeljka, 5. kolovoza, u klupskim prostorijama.

Mlađe snage preuzele funkcije

Nakon 8 i pol godina mandata, dosadašnji predsjednik Zoran Radmanić prepušta poziciju mlađim snagama, a izabrani su i novi dopredsjednik te tajnik kluba, dužnosti koje su dosad niz godina obnašali Ivan Kos i Dario Hrašćanec. Skupština kluba predsjednički mandat povjerila je dosadašnjem dopredsjedniku Ivanu Kosu, za novog dopredsjednika izabran je Nikola Pišpek, a tajnika Mario Friščić.

Madić i Jana Škrlec dobile poziv u najmlađu reprezentaciju Hrvatske WU-15, koja sudjeluje na UEFA-inom razvojnom turniru u Ivanić Gradu od 21. 8. do 29. 8. Mlada reprezentacija Hrvatske WU-15 odmjerit će snage s reprezentacijama Poljske 24. 8., Walesa 27. 8. i Slovenije 29. 8. (nl)

MEĐIMUREC otišao put Austrije

Međimurski napadač Stjepan Igrec pronašao je novi klub nakon oproštaja od Nafte. Igrec je proteklu sezonu proveo u lendavskoj Nafti za koju je odigrao 27 ligaških utakmica, a postigao je četiri pogotka. U drugoj sezoni s Naftom je izborio najviši rang slovenskog nogometa. Poznato je kako su za Igreca zainteresirani bili klubovi iz Slovenije i Austrije, a on se odlučio

pristupiti austrijskom SV Allerheiligenu. Igrec je bio senzacija 2020. godine kada je u Međimurje stigao iz tadašnjeg četvrtoligaša Dinama (D). Tada je u 31 nastupu u 2. HNL postigao 10 pogodaka, uz 4 asistencije. Također, prvi dio te sezone radio je u jutarnjoj smjeni u jednoj poznatoj tvrtki da bi popodne odrađivao trening ili odlazio na utakmice. (nl)

Izabran je i novi Izvršni odbor u sastavu: Ivan Kos, Nikola Pišpek, Mario Friščić, Josip Kos, Zoran Radmanić, Hrvoje Trstenjak, Saša Balog, Zlatko Talaš, Mario Kovač, Marko Horvat, Zoran Horvat, Ivica Gregurec, Marko Nađ, Vilim Kos i Dario Hrašćanec. Nadzorni odbor i dalje će činiti predsjednik Stjepan Friščić te članovi Dražen Hertelendi i Josip Mikulan.

Podnesena su i izvješća o radu kluba u proteklom periodu, od proslave 95. godišnjice kluba u studenom prošle godine. Radmanić je istaknuo da je od tada na infrastrukturnom planu završeno tzv. cageball igralište (nogomet u kavezu), napravljeni su pripremni radovi poput rušenja drveća i dovoza zemlje za izgradnju pomoćnih terena, izgrađene su nove kućice za rezervne igrače te delegata, a nedavno je postavljena i solarna elektrana za što iz kluba posebno zahvaljuju Općini Kotoriba.

Ovime Graničar i Kotoriba, nakon izgradnje stadiona s popratnim sadržajima, dobiva pravi sportski kompleks koji nova uprava u idućem mandatu planira zaokružiti dodatnim ulaganjima.

Trener Mario Piškor podnio je izvješće o radu seniorske ekipe te naveo da je protekla sezona bila prva u 3. NL Sjever te istaknuo da je rezultat zadovoljavajuć, no da su svi zajedno klubu prionuli još boljoj organizaciji s nadom i u bolji rezultat. Poznat je raspored za nadolazeću sezonu, a Graničar u prvom kolu putuje u Pitomaču.

Ivan Kos podnio je izvješća za školu nogometa te veteransku ekipu, a posebno je naglasio da će ekipe U11, U13 i U15 od ove sezone nastupati u višem rangu u odnosu na prošlu sezonu, u 1. nogometnoj ligi HNS Središta Sjever. Ekipe U8, U9, U10, U17 i U19 natjecat će se u međimurskim ligama, tako da škola nogometa, koju uz Graničar čine i Vidovčan, Dubravčan te Mladost (SM), broji ukupno osam ekipa.

Klub ima novu himnu Novoizabrani predsjednik predstavio je i planove za naredni mandat.

– Cilj nam je, kao i do sad, rezultatski biti na razini našeg renomea, raditi na infrastrukturi te obogaćivati društveni život naše sredine i okupljati ljude prije svega sportskim, ali i ostalim sadržajem. Od infrastrukture, u planu nam je izgraditi dva pomoćna igrališta s automatskim sustavom navodnjavanja te rasvjetom za što smo već osigurali sredstva, renovirati postojeći teniski teren i izgraditi još jedan te urediti sav okoliš Sportskog parka. Uskoro ćemo u pogon pustiti i solarnu elektranu čime će naš objekt biti energetski gotovo u potpunosti samoodrživ. Što se tiče natjecateljskog dijela, i seniori i mlađi uzrasti nam trenutno igraju najviše amaterske rangove u državi te nam je cilj to zadržati i u narednim godinama, rekao je Ivan Kos. Najavio je i neka događanja koja će se uskoro održati u Graničarovom Sportskom parku. U nedjelju 18. kolovoza s početkom u 17:30 u Kotoribi odigrat će se prijateljska utakmi-

ca U17 reprezentacija Hrvatske i Škotske, dok će u rujnu Graničar ugostiti još jedan turnir mladih reprezentacija u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom. Pozvao je članove i na redovna okupljanja petkom što je dugogodišnja tradicija u klubu. Kratko se prisutnima obratio i kotoripski načelnik Dario Friščić koji je pohvalio klub na svim uspjesima koje ostvaruju, što na rezultatskom, što na infrastrukturnom planu te naglasio da će Općina Kotoriba uvijek podržati dobre projekte svih mjesnih udruga. Poželio je klubu puno sreće i u daljnjem radu, a novom vodstvu što više uspjeha u budućnosti. Prisutni skupštinari imali su prilike ekskluzivno čuti i klupsku himnu za koju su zaslužni Kotoripčani Dane Škoda i Benjamin Fabić, a iz kluba najavljuju da će ona uskoro s prigodnim spotom biti i javno objavljena te zahvaljuju ovom dvojcu na uloženom trudu i inicijativi. (dh)

Dosadašnji predsjednik Zoran Radmanić, predaje “vlast” Ivanu Kosu

Piše: Dino Jambrović

SRC Trate uskoro u novom ruhu!

Planira se i daljnje proširenje stadiona te izgradnja pomoćnog terena s umjetnom travom i atletskom stazom

Roberto Dežđek

Prošli petak 9. kolovoza označio je početak jednog novog razdoblja za SRC Trate u Nedelišću. Na konferenciji za medije potpisan je ugovor za radove na sanaciji, stadiona, izgradnji nadstrešnice i dovršenju kompleksa SRC Trate.

Dosta je bilo suđenja, primimo se posla!

Potpisivanju ugovora prisustvovali su načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, Sanja Zorković, direktorica Nekretnina Nedelišće, tvrtke koja upravlja objektom, Danijel Risek, direktor tvrtke HIDROING, Deni Korent iz NK-a Nedelišće i Aleksandar Puklavec iz AK-a Nedelišće. - Nakon svih silnih problema koje je ovaj stadion prošao i sudskih procesa koji su Općinu Nedelišće koštali oko 2 milijuna kuna, vrijeme je da se primimo posla. Pred

NOGOMET

godinu dana prekinuli smo sve sudske troškove i odlučili da ovaj stadion treba sanirati, dovršiti i da se on kasnije može koristiti u svrsi u kojoj je i bio zamišljen. Početkom ove godine započeli smo s ulaganjima u sam stadion te najprije uredili prostoriju za delegata, dok smo AK-u Nedelišće nabavili potrebnu sportsku opremu. Nastavili smo s uređenjem roh-bau prostora, odnosno prostora koji na stadionu nisu bili uređeni u prvotnoj fazi izgradnje. Tako da će nakon ovih radova sve prostorije na stadionu biti

dovršene i moći će se koristiti, rekao je načelnik Novak. Jedan od najvećih problema je i dalje voda koja u same prostorije stadiona ulazi kroz pukotine nastale gore na tribinama. Upravo te pukotine sanirat će se postavljanjem hidroizolacije, kao i pukotine nastale u prostoriji unutar samih prostora stadiona. Izgradit će se i nadstrešnica koja je potrebna kako bih se stadion mogao još bolje koristiti.

- Sama nadstrešnica imat će gore i fotonaponsku elektranu. Uredit će se još i prostor za kafić te novi se-

Ugovor su potpisali Danijel Risek, direktor tvrtke HIDROING i Sanja Zorković, direktorica Nekretnina Nedelišće

mafor. Radovi o kojima sam sad govorio koštat će nas 1,8 milijuna eura, od čega nam

je 300.000 eura sufinanciralo Ministarstvo turizma i sporta, dok će 1.500.000 eura

osigurati Općina Nedelišće. Završetak radova planiran je do kraja ožujka 2025.

Nogometno-atletski stadion do 2027.

Također tu nije kraj radovima na Tratama, već se planira daljnje proširenje stadiona. Cilj je u budućnosti izgraditi pomoćni teren s umjetnom travom i oko njega atletsku stazu. Taj projekt koštao bih oko 4.000.0000 eura, a plan je završiti ga do 2027. godine.

- Iako jedan dio godine zbog radova nećemo moći koristiti naše prostore, ovo je jedan hvale vrijedan projekt koji će nam kasnije osigurati bolje uvjete. Mi smo tu od samog početka i svaki dan gledali smo nedostatke i propadanje stadiona. Stoga smo sretni što je sanacija započela, a još nas više veseli druga faza i izgradnja nogometno-atletskog stadiona. Za naš klub to će biti još jedna značajna stvar, a nadam se da će ubuduće naši atletski talenti moći ostati trenirati u Nedelišću.

Mladići Crvene Zvezde brane titulu

Turnir koji je otkrio mnoge nogometne talente ove će godine ugostiti 16 ekipa, 4 hrvatske i čak 12 iz svih krajeva svijeta

Međimurec U-14, jedan od najjačih i najpoznatijih nogometnih turnira za mlađe dobne kategorije, doživjet će svoje 26. izdanje. I u 2024. godini visoko podignuta organizacijska očekivanja bit će opravdana.

Kovačić, Perišić, Gvardiol i mnogi drugi

Priča o nogometnom turniru kojeg je osmislio i godinama već uspješno provodi nogometni klub Međimurec iz Dunjkovca/Pretetinca velika je posebnost na nogometnoj karti Europe.

Nigdje drugdje u tako malim, po broju stanovnika, ali ne i po nogometnoj strasti, mjestima, ne dolaze tako etablirani europski nogometni klubovi. Predsjednik Međimurca i organizacijskog odbora

Mišel Ganzer poručuje kako se glas o dobroj organiza-

ciji proširio diljem Starog kontinenta i svake godine sve više klubova pokazuje interes.

- No, nije samo kvaliteta organizacije vrijednih Međimuraca magnet za ovaj turnir, već i kvaliteta samog nogometa koji se igra, rekao je. Govoreći o prošlosti, od prvih početaka daleke 1999. godine Ganzer je izjavio kako su na turniru igrala kasnije brojna poznata nogometna imena koja su ostavila zapaženi trag na europskoj klupskoj i svjetskog reprezentativnoj nogometnoj sceni.

- Ako gledamo posljednju vrijednost s Transfermarkta, ukupna vrijednost prvih 11 koji su igrali na ovom turniru iznosi 325 milijuna eura, naglasio je.

Zahvalivši na podršci i Općine i Županije, nacionalnom i županijskom nogometnom savezu, kao i Ministarstvu turizma i sporta, podsjetio je kako su igrači

Mladi nogometaši Crvene Zvezde pokušat će obraniti titulu pobjednika

poput Kovačića, Perišića, Kramarića, Pjace, Gvardiola i mnogih drugih, ovdje započeli svoj nogometni put.

- Ovaj turnir će izazvati pozornost naših ljudi, ali i gostiju te će još jednom prekrasne slike iz naše sportske regije otići u cijeli svijet, poručio je.

Dolaze jaka međunarodna imena

Međimurec U-14 bit će održan u subotu i ne-

djelju, 17. i 18. kolovoza, na nogometnom igralištu Međimurca u Dunjkovcu/ Pretetincu. Na turniru će nastupiti: Udinese (ITA), Aston Villa (ENG), Sparta Prag (CZK), Tromsø (NOR), Crvena Zvezda Beograd (SRB), CSKA Sofia (BUG), Malmö i IF Djurgardens (SWE), Rapid Beč (AUT), Slovan Bratislava (SLK), Ferencvaros Budimpešta (HUN), Maribor (SLO) te hrvatski sastavi: Dinamo,

Hajduk, Varaždin i domaćin Međimurec.

Sami turnir počinje u subotu u 8 sati kada će na otvaranju 26. izdanja igrati Hajduk i CSKA iz Sofije. Subotnji program završava utakmicom Dinama i Rapida Beč koja počinje u 19:30. Nedjelja je na jednom terenu rezervirana za završnicu dok će se na drugom igrati utješni turnir, što je dodatan plus za organizatora. Samo finale trebalo bi početi u 20 sati. Iz organizacijskog odbora poručuju kako svakom gostu ništa neće nedostajati te da će gastronomska ponuda biti vrlo bogata.

Piše:

Piše: Nikola Lukman

Deni Korent, Aleksandar Puklavec, Nikola Novak, Danijel Risek i Sanja Zorković

Međimurski derbi u Čakovcu, Nedelišće kod starih rivala u Ludbregu

Piše: Miljenko Dovečer

Natjecanje u novom formatu 3. NL Sjever koja od ove sezone broji čak 16 klubova (prošle sezone natjecalo se njih 10) krenulo je uvodnom utakmicu na praznik 15. kolovoza u kojoj je Polet ugostio Koprivnicu.

Šest međimurskih klubova kreće u novu sezonu

U novoj sezoni Međimurje će zastupati čak 6 klubova, starosjediocima Poletu, Rudaru, Dinamu (D), Međimurju i Graničaru (K) priključilo se Nedelišće koje se nakon desetak godina vratilo u probrano društvo.

Novi klubovi u ligi osim Nedelišća za sada su nepoznanica, a u ligu su došli Graničar Đurđevac, Slatina, Bilogora 91, Dinamo Predavac i Garić iz Garešnice.

Što se tiče ambicija međimurskih klubova one su različite, osim Poleta koji i ove sezone stremi na sami vrh, ostali naši trećeligaši žele biti konkurentni, stabilni s tendencijom u gornji dio tablice.

U 1. kolu ove subote, 17. kolovoza u 17.30 sastaju se: Pitomača - Graničar (K), Međimurje - Dinamo (D), Virovitica

- Slatina, Rudar - Dinamo (P), Podravina - Nedelišće, Graničar (Đ) - Bilogora 91 Grubišno Polje, Varteks - Garić (G), Polet - Koprivnica (igrano 15. 8.).

Polet iz Svetog

Martina na Muri brani naslov prvaka

Prošlogodišnji prvak Polet i ove sezone puca na sam vrh. Dok čitate ove redove prošlogodišnji prvaci su, zbog zauzetosti terena u subotu, već odigrali svoju utakmicu 1. kola protiv Koprivnice. Malo promjena je bilo u igračkom kadru Poleta u ovom prijelaznom roku, osim iskusnog Vukovića, Polet se pojačao s mladim nadama, Galom, Brlekom i Obadićem. Iskustvo i mladost krase klub koji ni u ovim pripremama u regularnom dijelu nije izgubio ni jednu utakmicu (ako ne računamo poraz na penale na turniru) pa su već više od godine i pol neporaženi što govori o kvaliteti ekipe. Zadnje dvije utakmice igrali su s kvalitetnim protivnicima Bjelovarom i slovenskim Rudarom iz Trbovlja i u obje bili bolji i dominantni. Osim toga imaju dobar raspored pa tako u prva 4 kola imaju tri domaćinstva i jedno gostovanje kod Međimurja. Sve u svemu su prvi favorit za osvajanje naslova prvaka pod paskom

mladog trenera Šardija i iskusnog starog lisca Orehovca. Rudar i ove sezone želi biti pri samom vrhu, pojačali se Janušićem

I ove sezone Rudar će imati jednu od najmlađih ekipa u ligi s kojom će pokušati ponoviti prošlogodišnji uspjeh kada su bili drugi iza Poleta. Najnovija akvizicija je 19-godišnji Fran Janušić koji dolazi iz slovenskog prvoligaša Radomlja. Inače svoj nogometni put Fran je započeo u Omladincu iz Novog Sela Rok pa prešao u Međimurje iz Čakovca da bi se odatle uputio u slovenski prvoligaš gdje je u mlađim kategorijama (kadeti, juniori) proveo tri godine. Trener Jurak dobro ga poznaje jer ga je trenirao u Međimurju. Osim njega klub su pojačali sve školovani igrači, mladi vratar Luka Zlatarek, u polju iskusni Karlo Sambolec i provjereni, a mladi, Nikola Malenović i Niko Ivančić.

Domašinečki

Dinamo također želi biti u samom vrhu

U pripremama su dobro djelovali, a u zadnjoj pripremnoj utakmici pred početak nove natjecateljske sezone u 3. NL Sjever Rudar iz Murskog Središća na svom je stadionu Šuderka ugostio člana trećeg ranga slovenskog nogometa ekipu NK Ljutomer. Gledatelji su u pobjedi Rudara 3:2 vidjeli pet zanimljivih zgoditaka, puno pravih duela i lijepih akcija i vidjelo se da Rudar početak natjecanja dočekuje spreman.

U 1. kolu odlazi na gostovanje u Predavac mjesto pored Bjelovara kod novajlije u ligi ekipi Dinama. Sve će biti samo ne lako jer protivnik je nepoznanica, no ekipa Rudara zna igrati takve utakmice.

Pobjedom u generalki pred prvenstvo protiv Centrometala 3:1, Dinamo je uspješno okončao dugotrajne sedmotjedne pripreme pred novo prvenstvo. Kao Poleti Rudar i ekipa Dinama uglavnom se oslanja na domicilne igrače. Tako su u ovom prijelaznom roku doveli tri mlada potentna, školovana igrača, iz Rudara je došao Antonio Martinjaš, iz Varteksa Saša Stojka, a iz Međimurca Dean Volar. Sve su to igrači koji su prvo zajednički prošli školu nogomet u čakovečkom Međimurju, da bi kasnije školovanje nastavili u Varaždinu i Slaven Belupu. Sva trojica su 2003. godište i spadaju u skupinu mlađih ispod 21 godine. Ekipa koja se par sezona održi na okupu svake nove sezone postaje iskusnija i bolja. Osim toga trener Gorupić već petu sezonu kormilari na čelu Dinama i to govori o postojanosti kluba. Prošle sezone bili su peti, ove streme barem jedno mjesto više. Prilika da to pokažu im je u subotu kada u 1. kolu u međimurskom derbiju gostuju u Čakovcu. Prijašnjih godina rekli bi da nemaju što tražiti protiv Međimurja, no sada su okolnosti malo izmijenjene pa Dinamo na SRC-u Mladost dolazi kao favorit.

Čakovečko Međimurje s dosta nepoznanica ulazi u prvenstvo Iako je predsjednik kluba Vladimir Peršić na početku priprema najavljivao borbu za sam

vrh, trener Jukić bio je malo oprezniji u izjavama kada je rekao da sve ovisi o kvaliteti ekipe. U samoj momčadi bilo je dosta promjena, otišlo je četiri, pet igrača iz prvog sastava no došlo je dosta novih igrača od kojih su još neki na probi. Rezultati u pripremnim utakmicama bili su šareni, od poraza, remija do pobjede 6:3 u zadnjoj pripremnoj utakmici protiv Novog Marofa. Teško je u ovom trenutku ocijeniti vrijednost i kvalitetu nekadašnjeg prvoligaša, prve utakmice će pokazati koje su mogućnosti čakovečkog trećeligaša.

U 1. kolu u međimurskom derbiju na svom travnjaku dočekuju domašinečki Dinamo kojeg su u prošloj sezoni dva puta pobijedili.

Ovaj put imat će puno teži zadatak jer Dinamo ne samo da je zadržao kompletni prvi sastav, nego se i pojačao. Po tome su Domašinčani favoriti, a na SRC-u Mladost dolaze i sa svojim navijačima. Biti će zanimljivo pratiti ovaj susret.

Kotoripski Graničar želi bolji plasman od prošlogodišnjeg

U ligi 10 Graničar je imao najslabiji plasman od međimurskih klubova, što žele ispraviti ove nastupajuće sezone. U igračkom kadru je bilo dosta promjena, otišlo je pet, šest igrača, a došli su novi uglavnom s varaždinskog područja. Klubu su pristupili Horvatić, Vlah, Posavec, Piškor, Vitković, Kečak i Štritar. Kako su rekli u klubu, prošlu sezonu su igrali s igračima koji su izborili

ulazak u Treću iz Premijer lige iz poštovanja prema njima. Sada je ekipa dosta izmijenjena, pojačan je ritam treninga pa trener Piškor očekuje i bolju prezentaciju svojih pulena i čim više bodova.

U pripremama se gubilo i pobjeđivalo, trener Piškor uigravao je novu ekipu, a sve će biti jasnije kroz par kola. Prvi ispit Kotoripčani polažu protiv favorizirane Pitomače u gostima. Vjerujemo da će pružiti jaki otpor i pokušati se vratiti barem neporaženi, a kako u klubu kažu, voljeli bi da na domaćem terenu budu neosvojiva tvrđava.

U novom trećeligašu Nedelišću bilo je jako prometno Osim što su doveli Ivana Habuša za sportskog direktora koji licencom pokriva i mjesto glavnog trenera, u novom trećeligašu bilo je jako prometno. Dosta igrača je otišlo, a klubu su pristupili vratar Hrvoje Grđan, te igrači u polju, Danijel Turk, Bruno Perišić te iz Brazila Jose Ricardo Ferreira Dos Santos “Paqueta”, Thiago de Oliveira Marchionatti i Matheus De Mattos Almeida i zadnje 20-godišnji Gabriel Prelec. Pripremne utakmice su pokazale trenerima Balentu i Habušu mogućnosti ekipe koja se još uvijek uigrava jer je došlo puno novih igrača. Prve prvenstvene utakmice pokazati će vrijednost novog trećeligaša, a priliku za prve bodove Nedelišće će tražiti u gostima, kod starog znanca Podravine u Ludbregu.

KRENULA nova sezona, proširene 3. NL Sjever

Nogometaši Poleta utakmicom na Veliku Gospu krenuli su u obranu �tule

ŽUPANIJSKI TAMBURAŠKI ORKESTAR “Stjepan Bujan Stipić” i gostujući vokalni solisti oduševili slavljeničkim koncertom

Kada vas ponovo slušamo i gledamo u Čakovcu?

Iako je kiša prijetila održavanju najavljenog koncerta te predviđeni termin za početak pomaknula sat i pol, to nije spriječilo mnogobrojnu publiku i posjetitelje da čekaju i na kraju dočekaju i budu nagrađeni čarobnim glazbenim doživljajem i nezaboravnim koncertom Županijskog tamburaškog orkestra “Stjepan Bujan Stipić“ Čakovec i njiho-

vih gostiju, posljednjeg dana ovogodišnjeg Porcijunkulova. Vrhunski mladi pjevači Martin Kosovec, Filip Hozjak, Hrvoje Krišto�ić Hjer i međimurska Filipinka Chriztel Renae Aceveda, čakovečka glazbena legenda Zoran Grujić Glaž, Mario Jagec na saksofonu i Oliver Novak na gitari kao i cijeli tamburaški orkestar “pojačan“ violinama

ZORAN PREDIN dolazi u Centar za kulturu Rudar

Ulaznice u prodaji od ponedjeljka

Rujan nam donosi bogat program uz manifestaciju September v Središću, a u sklopu toga u Centru za kulturu Rudar održat će se i koncert glazbene legende s ovih prostora, Zorana Predina. Koncert je na rasporedu u nedjelju 29. rujna s početkom u 19:00. Prilika je to da u jedinstvenoj atmosferi uživate u pjesmama kantautora koji je glazbenu slavu stekao kao vokal i frontmen popularne slovenske grupe Lačni Franc. Nastupit će u duetu s Igorom

i

Strelec, violi Danijela Rušeca, klaviru Maje Magdalenić Barić, udaraljkama Igora Magdalenića, bubnjevima Nikole Mikulića, back vokalima Lanom Cvrtila, Justinom Fučko i Ivanom Rebernik, pod ravnanjem prof. Tomislava Cvrtile stvorili su jedinstvenu glazbenu čaroliju i gotovo neponovljiv doživljaj za publiku

Polakom, a osim hitova Lačnog Franca i svoje vlastite, izvodit će i hitove Arsena Dedića, Gorana Bregovića i Leonarda Cohena. Koncert uključuje i promociju knjige Zorana Predina. Cijena ulaznice je 10 eura, uz napomenu da je koncert su�inanciran sredstvima HTZ-a za projekt Jesenski kulturizam. Ulaznice su u prodaji od ponedjeljka na blagajni ili internetskoj stranici Centra za kulturu Rudar. (sh) Koncert Zorana Predina je na rasporedu u nedjelju, 29. rujna

VINSKI GRAD nezaobilazni dio Špancirfesta

Čak 29 vinarija

predstavlja svoja vina

Posjetitelji će i ove godine od 22. kolovoza pa sve do 1. rujna na Špancirfestu uživati u vrhunskoj ponudi hrvatskih vinarija: Belović, Benvenuti, Delmati, De Mar, Fakin, Iločki podrumi, Jakopić, Kaznionica u Lepoglavi, Kopjar, Kostanjevac, Krauthaker, Markota, Podrum Mladina, Rossi, Roxanich, Statera Kotolenko, Simčić, St Jerome, Štampar, Tomšić, Vinarija Kutjevo i Vislander, zatim vina iz susjedne Slo-

venije - Herbersteinova klet, Kotolenko, Vinogradništvo Sedlak, Jeruzalem i Radgonske gorice, a inozemnu ponudu vina čine talijanski proizvođač prosecca Astoria i francuski Lillet. (sh)

koja je ispunila Zonu tradicije do posljednjeg mjesta. Redali su se na pozornici na Franjevačkom trgu domaći i strani evergrini i može se slobodno reći kako je ovo bio vrhunac proslave obilježavanja 25 godina rada i djelovanja ovog prepoznatljivog tamburaškog orkestra, koji u svojim vitrinama čuva nebrojene zlatne plakete, zlat-

ne tambure i druga priznanja i nagrade osvojene u minulih četvrt stoljeća. Uz mnogobrojne čestitke koje su primili od publike, jedino pitanje koje se postavljalo nakon koncerta bilo je ono – „Kada vas ponovo slušamo i gledamo u Čakovcu?“ Županijski tamburaški orkestar je i ovom koncertnom izvedbom pokazao za-

što je pod ravnanjem prof. Tomislava Cvrtile jedan od najboljih tamburaških orkestara u Hrvatskoj, a njihovi koncerti uvijek događaj i doživljaj za sebe.

Dorotee Božić Palašek

Dore

Mar�na Kosovca upoznali smo u emisiji The Voice, a sada niže

Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan S�pić“ ove godine slavi 25 godine rada

(sh, Foto: Mario Golenko)

Domaći tenor Filip Hozjak bio je jedan od gos�ju koncerta

ZAJEDNICA BRANITELJSKIH UDRUGA ratnih postrojbi Međimurske županije

Povelje časti Dragutinu Remenaru i Josipu Lisjaku

Zbog političkih razloga i jedinstva sjevera i juga Hrvatske, zajedničke povijesne fotografije zapovjednika 7. i 4. gardijske brigade na kninskoj tvrđavi nastale su potom oko 12 sati jer je 4. gardijska brigada iz Splita ušla u Knin u 12 sati 5. kolovoza

Tekst i foto: Josip Šimunko

U Društvenom domu Belica u utorak 6. kolovoza održana je svečana akademija u povodu Dana pobjede, dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u organizaciji Zajednice braniteljskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije.

Skup branitelja i mještana Belice pozdravio je domaćin skupa, načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi, uz zahvalnost svim braniteljima koji su dali svoj doprinos u Domovinskom ratu.

O organizaciji i mobilizaciji u ratno vrijeme govorio je Ivan Krčmar, sekretar Općinskog sekretarijata za obranu tadašnje Općine Čakovec (danas Ureda za obranu), koji se prisjetio svakodnevnih napora na ustrojavanju postrojbi i mobilizacije kao i organizaciji svih međimurskih postrojbi u Domovinskom ratu, uz ostalo: 34. inženjerijske bojne, 54. samostalne pješačke bojne, Športske čete, Međimursko-dalmatinskog voda, Baranjsko-međimurske bojne, Prve eskadrile lakih borbenih zrakoplova višestruke namjene HRZ i PZO, 4. Radarske postaje brigade ZMIN, 7. gardijske brigade, Zapovjedništva Domobranske bojne Čakovec, 35. inženjerijske bojne koja nije zaživjela, te mnoge postrojbe Hrvatske vojske i policije izvan općine prema potrebama.

Predsjednik Zajednice Željko Tomašić, umirovljeni pukovnik i ratni načelnik in-

ženjerije Zbornog područja Bjelovar u “Oluji“, uručio je zapovjednicima međimurskih postrojbi Dragutinu Remenaru, ratnom zapovjedniku 34. inženjerijske bojne Čakovec i Josipu Lisjaku, ratnom zapovjedniku 2. domobranske bojne Čakovec u sastavu varaždinske 24. domobranske pukovnije koje su sudjelovale u “Oluji“ Povelje časti za doprinos u Domovinskom ratu.

Tijek operacije

Oluja očima Željka

Tomašića

Govoreći o tijeku operacije “Oluja“ Željko Tomašić je uz ostalo rekao: - Kao danas sjećam se zore 4. kolovoza 1995. godine u Drenovom Boku kod Jasenovca s izvidnicima i inženjercima 125. domobranske pukovnije. U tišini, čuo se samo tihi žubor vode prilaznoj obali Save. Domobrani su maskirani i nose se razna plovila, bio je jedan gumeni vojni desantni čamac, ostalo su bili privatni čunovi koje su ljudi koristili za ribolov na Savi.

Spuštaju se prvi čamci u vodu, tišina, neizvjesnost. Znam da je sve dobro isplanirano, ali ovo više nije topografski zemljovid, jedna pogreška i plan više ne postoji.

Prvi val čamaca se otiskuje od ovostrane obale, čuju se samo tihi zaveslaji i čamci nestaju u magli. Napetost je na vrhuncu, ako nas poklope na vodi sve je propalo, ljudi će izginuti.

Javlja se motorola i izvješće: “Nalazimo se na položajima na desnoj obali Save.“ Olakšanje i tiha zapovijed za desant, u drugom i slje-

dećim valovima koriste se izvanbrodski motori i pente, Sava je oživjela. Javljaju bojovnici iz prvog vala da su stigli do željezničke postaje u Višnjici čime je stvoren mostobran. Vraćaju prve poginule i ranjene na Savu gdje naši Međimurci iz 34. inženjerijske bojne pružaju svekoliku pomoć i potporu.

Prenio sam zapovijed 34. inženjerijskoj bojni da uspostavi splavna mjesta prijelaza u Jasenovcu i Drenovom Boku. Bojna je ojačana pontonskim sredstvima iz 33. inženjerijske brigade. U Jasenovcu je prebacivanje naših snaga vršeno am�ibijskim transporterom PTS-m, a u Drenovom Boku je započelo uređenje silazne i izlazne rampe i sklapanje splavi od 40 tona nosivosti koja je kasnije povećana na 60 tona. Inženjerci 34. bojne su uspjeli jednom splavi prebaciti građevinski stroj – dozer preko Save na oko 500 m nizvodno od mjesta prijelaza, te je isti samovozno došao do mjesta gdje je započeo izradu izlazne rampe, jer je onostrana obala bila strma i pješčana, tako da je izgradnja izlazne rampe bio pravi građevinski pothvat. Kasnije se ispostavilo da smo imali i malo sreće, dozer je prošao između redova mina u neprijateljskom minskom polju i nije nagazio na minu. Do jutra 5. kolovoza oba splavna mjesta su bila u funkciji te su tijekom toga dana preko tih splavnih mjesta preko Save prebačene naše snage s kompletnom opremom i naoružanjem ekvivalenta pet brigada, čime su nadmašeni svi proračuni i planovi.

Noću s 4. na 5. kolovoza je preko privremeno osposobljenog željezničkog mosta u Jasenovcu u borbu uvedena Domobranska bojna Čakovec, sada pod nazivom 2. bojna 24. Domobranske pukovnije iz Varaždina, te je u ranim jutarnjim satima ušla u Hrvatsku Dubicu i nastavila djelovanje prema Hrvatskoj Kostajnici, čime je na tom potezu oslobodila hrvatsko Pounje i utvrdila se na državnoj granici, rijeci Uni.

Tijek VRO-a “Oluja” vidjeli ste na videu, želim samo istaknuti značaj postrojbi iz Međimurja, a posebno 34. inženjerijsku bojnu kojom je zapovijedao brigadir Dragutin Remenar. Kvalitetnim inženjerijskim osiguranjem, omogućila da su postrojbe VI. Zbornog područja Bjelovar već 5. kolovoza ušle u Hrvatsku Kostajnicu, čime je 21. kordunski korpus vojske Srpske krajine doveden u okruženje, što je omogućilo proboj naših snaga kod Petrinje, gdje se neprijatelj ogorčeno branio, kao i predaju toga korpusa generalu Stipetiću u Gornjem Viduševcu kod Topuskog, završio je Željko Tomašić. U koliko je podignuta zastava na kninskoj tvrđavi?

U ime Međimurske županije, skup je pozdravio dožupan Josip Grivec, uz čestitke svim braniteljima te istakao

da je Međimurje dalo izniman doprinos u Domovinskom ratu. Brigadir Marijan Kretić, jedan od zapovjednika 7. gardijske brigade, potom se prisjetio detalja same akcije “Oluja“ i oslobođenja Knina, te ispravio neke netočne navode koji se pojavljuju u medijima. Uz ostalo, 7. gardijska brigada ušla je u Knin u jutarnjim satima 5. kolovoza, a zastava na kninskoj tvrđavi podignuta je u 10 sati, često se spominje 10 sati i 15 minuta. Zbog političkih razloga i jedinstva sjevera i juga Hrvatske, zajedničke povijesne fotogra�ije zapovjednika 7. i 4. gardijske brigade na kninskoj tvrđavi nastale su potom oko 12 sati, jer je 4. gardijska brigada iz Splita ušla u Knin u 12 sati 5. kolovoza. Dvije dvadeset metarske zastave koje su donijele 4. i 7. gardijska brigada, pričvršćene su na zidine kninske tvrđave. Brigadir Marijan Kretić pojasnio je i slamanje neprijateljskog protunapada u pravcu Bosanskog Grahova i Knina od 13. kolovoza 1995. godine. U to je vrijeme bio zapovjednik naših snaga na kninskom području, dok je dio 7. gardijske brigade bio je na kraćem odmoru: - Kako smo u neprijateljskim skladištima zarobili ogromne količine svih vrsta streljiva, po prvi put u Domovinskom ratu zapovjedio sam maksimalno granatiranje srpskih položaja, uvijek smo

prije toga štedjeli streljivo. To je djelovalo i srpske snage morale su se povući, jedan njihov o�icir je u Haagu kasnije pričao da u životu nije doživio takvo strahovito granatiranje.

U ime Ministarstva branitelja izaslanik ministra Tome Medveda, general dr. sc. Kornelije Brkić, dr. med., načelnik uprave za zdravstvo Ministarstva obrane Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata, čestitao je međimurskim braniteljima na svim uspjesima u ratu te istakao da je danas potrebno govoriti istinu o tome što se i kako dogodilo. On je pozvao branitelje da vode brigu o svojem zdravlju, kako bi produžili svoj životni vijek, jer dosta branitelja rano umire zbog bolesti.

Nastupila je i Limena glazba Belica koja je izvela hrvatske i međimurske skladbe, dok je program vodila Milka Tomašić. Pjevač Ivica Pepelko je sa svojim sastavom na kraju održao koncert te otpjevao dvadesetak svojih poznatih skladbi. Na kraju je od publike zamoljen za “bis” i pjesmu “Rane devedesete“.

Uz izložbu ratnih fotogra�ija međimurskih postrojbi u Domovinskom ratu, prikazan je i kratki �ilm o operaciji “Oluja“. Svečana akademija organizirana je uz pomoć Općine Belica, Međimurske županije i Ministarstva hrvatskih branitelja.

Brigadir Željko Tomašić čes�ta na Povelji čas� Josipu Lisjaku, zapovjedniku 2. domobranske bojne iz Čakovca u sastavu 24. domobranske pukovnije iz Varaždina, koja je sudjelovala u VRO-u "Oluja"

Publika je pažljivo pra�la svaku izgovorenu riječ i nastup Ivice Pepelka

Brigadir Marijan Kre�ć: - Treba ispravi� neke netočne navode o "Oluji"

General dr. sc. Kornelije Brkić, izaslanik ministra branitelja Tome Medveda: Čes�tam međimurskim braniteljima na doprinosu u Domovinskom ratu i želim da paze na svoje zdravlje, previše branitelja umire

Ivica Pepelko

Dragu�n Remenar

U malom prostoru imam pravi ekosustav

- Moji pacijenti znaju da volim cvijeće i tako mi izražavaju zahvalnost. Draž je u uzgoju, kvalitetom zemlje dajete život biljci, ističe Ivana

Piše: Luka Pongračić

Posao medicinske sestre

često je veoma stresan

zbog intenzivnih radnih smjena, odgovornosti za pacijente i emocionalnog pritiska koji dolazi s pružanjem njege. Međutim, boravak u vrtu punom cvijeća pruža prijeko potrebnu mirnoću i olakšanje od svakodnevnih izazova, a Ivana Baksa iz Čakovca sjajan je primjer toga kako miris cvijeća, zvukovi krijesnica i boje biljaka pomažu smanjiti stres i obnoviti energiju. Kako nam kaže Ivana, u svom dvorištu ima

stotinjak sadnica te tridesetak različitih vrsta biljaka, a svoj mir pronalazi u šetnji kroz vrt i proučavanju svake grančice. Često i od svojih pacijenta dobije cvijeće na poklon te njime dodatno obogati svoje carstvo zelenila u dvorištu.Moji pacijenti su mi poklonili neke od predivnih biljaka koje držim u svom dvorištu. Bijeli oleandar poklonila mi je jedna krasna gospođa, hibiskuse sam također dobila od svog pacijenta. Znaju da volim cvijeće i tako mi izražavaju zahvalnost. Draž je u uzgoju, kvalitetom zemlje dajete život biljci, ističe Ivana. No, njeno bogatstvo ne krije se samo u zelenilu vrta, već ih njeguje i po cijeloj kući te se, kako kaže, u svakoj prostoriji nalazi barem jedna zelena biljka koja unosi svježinu i život u njezin dom. - Vani ih možete vidjeti više od tridesetak, sve su to sorte seoskog vrta. Rudbekije, hortenzije, lepi dečki, ljetni jorgovani, veronike, ivančice, jasmin, ima svega. Trudim se imati autohtoni seoski vrt, pravi zen vrtova koji imaju dinamiku i svaki put mogu biti drugačiji, to je čar svega ovog. Biljke uvijek pokušavam održati na životu i izvući maksimum iz svake, trudim se zalijati ih dobro nekoliko puta tjedno. Cilj je da sve bude zdravo i bez puno pesticida, dodaje Ivana. Najdraže su joj biljke hortenzije koje nose posebno mjesto u njenom srcu.

- One su kod mene najduže. Hortenzije su jedan od onih cvjetova koji su preživjeli moje “početničko vrtlarstvo“. Ove godine imale su malo slabiji period, ali oporavljaju se i dolaze bolji dani za njih. Trudim se i puno reciklirati kako bi sve dobilo značenje i odigralo svoju ulogu. Puno toga u mom vrtu je prenamijenjeno i preuređeno, govori nam Ivana, čiji je vrt prava riznica raznovrsnosti. Za kraj, otkrila je i kako voli razmjenjivati savjete i iskustva o čari-

ma biljnog svijeta sa starijima jer su, kako kaže, uvijek puni korisnih savjeta. - Uvijek su puni korisnih savjeta, a sve je to proizašlo iz godina pažljivog promatranja i njege cvijeća. Zanimljivo ih je slušati jer strašno su ispunjeni toplinom i strašću prema prirodi pa je svaki savjet koji dobijem posebno vrijedan i pomaže mi da još više zavolim ovaj svoj hobi te da konstantno isprobavam nove stvari, zaključuje Ivana Baksa.

SE u naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši

u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta. Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Ivana i Duki sate provode u Ivaninom carstvu mira

Hortenzije su preživjele sve nedaće

Predivni bijeli hibiskus

Novi Duster nudi i više nego što vam treba

Treća generacija Dacije Duster je opet otišla nekoliko koraka unaprijed u odnosu na prethodnu generaciju, a uz dobru opremu i zanimljiv pogonski sustav, cijena je ostala gotovo na razini prethodne generacije, što će posebno cijeniti ljubitelji marke.

Tekst i foto: Igor Rudež

Treća generacija Dustera je nedavno stigla na naše tržište, a na test nam je već pristigla prva izvedba, i to vjerojatno najzanimljivija domaćim kupcima. Naime, osim novog turbo benzinskog motora, testna je izvedba imala i pogon na sve kotače, što je čest izbor kod domaćih kupaca. Naravno, to je sve kombinirano s bogatom Extreme opremom, pa je ukupan dojam i više nego dobar.

Do sada su kupci kupili preko 2,5 milijuna Dustera, a s novom bi generacijom ta brojka mogla jako narasti. Naime, iako je ostao gotovo identičnih dimenzija kao prethodnik, zahvaljujući dizajnu novi Duster je puno privlačniji. Izgleda veće nego što je, a dizajn je robustan pa izgleda kao da s njime možete i na kraj svijeta, a u izvedbi s pogonom na sva četiri kotača to je možda i moguće. Gotovo okomito odrezan prednji dio je prilično visok, a s vozačeve pozicije se vidi čitav poklopac motora, a i sam zvuk tijekom vožnje daje osjećaj kao da je Duster nezaustavljiv.

U odnosu na prethodnu generaciju, Duster nije narastao u dužinu, no širi je 1 cm i viši 3 cm, no sada je i razmak od tla veći, pa je tako izvedba s pogonom na sve kotače udaljena 217 mm, a zahvaljujući drugačije dizajniranim donjim dijelovima branika, ova izvedba nudi i veći pristupni i odlazni kut u odnosu na ostale izvedbe Dustera. A zanimljivo je da je postavljen na CMF-B platformu koja nudi 1 cm kraći međuosovinski razmak nego prethodnik, a prostora u kabini je više. Tu je i prtljažnik obujma 456 litara, koji preklapanjem raste na 1548 litara, a testni je model bio opremljen i doplatnim rezervnim kotačem punih dimenzija (150 €). Preklapanjem sjedala se dobiva gotovo potpuno ravna površina, a zahvaljujući kutijastoj karoseriji prostor je vrlo dobro iskoristiv.

A novi Duster izgleda dobro bez obzira od kuda ga gledali. Serijska prednja LED svjetla dolaze s karakterističnim Y potpisom LED dnevnih svjetala, a između njih je moderno dizajnirana maska motora, dok su stražnja svjetla sada u Y obliku, a prednji i stražnji branici su prilično

masivni. Tu su i karakteristična proširenja karoserije oko lukova kotača, a Duster je dobio sakrivenu stražnju ručicu za otvaranje vrata, što se neće svidjeti djeci jer će do nje jako teško sami doći. No unutra će ih čekati dovoljno prostora, a na stražnjim sjedalima će se dobro osjećati i odrasli. Dacia je uspjela odlično iskoristiti prostor, pa će samo rijetkima

nedostajati prostora za koljena ili glavu. Ventilacijskih otvora i dalje nema, što je u skladu s cijenom, no stražnje će putnice obradovati dva USB-C priključka za punjenje. Osim toga, vrata se otvaraju prilično široko, pa ni ulazak ni izlazak iz vozila neće biti problem. A sprijeda je sada još više prostora za vozača i suvozača uz potpuno nov dizajn instru-

ment table. Da, i dalje je tu isključivo tvrda plastika, no zahvaljujući dizajnu i bojama sve izgleda prilično dobro, a što je najvažnije, sve je dobro posloženo. Nema škripanja ili klimanja, a tu su sada i najmodernije stvari. Tako je ispred vozača 7-inčna digitalna instrument ploča jednostavnog dizajna, no istovremeno jako pregledna, dok je u sredini ugrađen novi 10,1-inčni multimedijski sustav novog dizajna i puno bržeg rada nego prije. Osim toga, tu je i bežično spajanje s CarPlay i Android Auto uređajima, kao i dva USB-C uređaja + 12 V utičnica, ali i bežično punjenje uređaja, koje do sada nije bilo dostupno. Osim toga, Duster sada nudi i grijanje upravljača, a time se, kao i grijanjem sjedala, upravlja putem zaslona, dok su klimatizacijske tipke i dalje �izičke, smještene ispod samog zaslona, pa je i njime i dalje lako upravljati. Središnji naslon između prednjih sjedala je sada većih dimenzija i prilično udoban, no kako nije podesiv po dužini, samo će viši vozači od njega imati koristi, dok će onim drugima smetati. Osim toga, Dacia je napravila i nova sjedala koja su sada puno udobnija i bolje drže tijelo u zavojima, no nekako nam se čini kako je sjedeća površina malo kratka. A kad smo već kod sjedala, Extreme paket opreme dolazi serijski s perivim TEP MicroCloud presvlakama, koje ujedno ni ne upijaju tekućinu, što je odlično za one koji često prljavi ulaze

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4343 x 1813 x 1661 mm

Osovinski razmak: 2658 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1465 kg/ 430 kg

Veličina prtljažnika 456/1548 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Turbo benzinski/3

Pogon: Na sve kotače

Mjenjač: Ručni, 6 stupnjeva prijenosa

Snaga: 96 kW / 130 KS

Okretni moment: 230 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 180 km/h / 11,0 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,4

CO2 emisija: 135 g/km

Cijena: 29.010 eur

Oprema:

10,1-inčni mul�medijski sustav, 7-inčni digitalni instrumen�, M+S gume, automatski klima-uređaj, kar�ca „slobodne ruke“, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, rezervni kotač, modularni krovni nosači, perive presvlake, 18-inčni aluminijski naplatci...

u vozilo, no istovremeno navedena tkanina „ne diše“ pa ćete često iz vozila izlaziti mokrih leđa i stražnjice, posebice po visokim temperaturama koje su vladale tijekom testa ovog modela. Sve je nadohvat ruke, kao i novi izbornik vožnje, odnosno

Duster izgleda robusno iz svih kuteva

Novi trocilindrični blagohibridni benzinac sa 130 KS se odlično snašao u Dusteru

Zanimljivo dizajnirani stražnji krovni spojler Izbornik načina vožnje terenom, kao i Hill Descent sustav, se nalaze tik pored mjenjača

terena koji je postavljen tik pored ručice mjenjača. Upravljanje je lako, a okretati se može u nedogled, pa se ne treba vraćati od posljednje do prve postavke preko svih drugih, a u sredini je prekidač za Hill Descent sustav za spuštanje nizbrdo koji ne dozvoljava ubrzanje iznad 6 km/h. Svakako treba napomenuti i kako serijski sa svim 4x4 izvedbama dolaze i M+S gume, a na njima se nalazi i planina i pahulja, pa je riječ o pravim zimskim gumama. Osim toga, ovaj mo-

del je razvijen upravo za novi Duster, pa je s ovim gumama i najsposobniji van asfalta. Pogon je stalan na sve kotače, samo se omjer snage mijenja, no moguće je zaključavanje u omjeru 50:50. A za pogon se koristi novi 1,2-litreni blagohibridni turbo benzinac koji je kombiniran sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem koji i dalje ima prilično kratku prvu brzinu, pa je bez problema moguće startati i u drugoj brzini, bez ikakvog cukanja ili potrebe za jačim

drugačiji

Serijski dolaze 17-inčni naplatci, a testni je model imao ugrađene doplate dijagonale 18 inča

pritiskom papučice gasa. Poboljšana je i zvučna izolacija, no Duster ne voli previsoke brzine. Naime do 140 km/h je boravak u vozilu izuzetno ugodan, a pri 150 km/h je buka već poprilično prisutna. Naravno, razlog tome je i kockasta karoserija, kao i krovni nosači.

Motor razvija snagu od 96 kW/130 KS i dobra je mjera za novi Duster. Dovoljno je brz za grad i otvorenu cestu, a na autocesti bez problema održava brzine od oko 140 km/h.

Sjedala su sada udobnija, a Extreme izvedba dolazi s presvlakama koje je moguće prati

Naslon za ruke je udobniji i širi nego prije, no ne može se podešavati po dužini, pa će nižim vozačima više smetati nego pomagati

Uostalom, i to je dovoljno, a motor zna biti glasniji kada ga se forsira u previsoke okretaje. Osim što nećete dobiti bolja ubrzanja, bez razloga ćete povećati prosječnu potrošnju, koja nam je tijekom testa bila 7,4 litre. Neki će reći puno, no mi mislimo da je pošteno. Ipak je riječ o SUV-u sa stalnim pogonom na sve kotače.

E da, svakako moramo spomenuti i novi prekidač koji se nalazi lijevo od upravljača, a kojim se upravlja, odnosno

Ručice za otvaranje stražnjih vratiju su sakrivene i visoko postavljene, pa će djeca teško moći sama otvoriti vrata

pale i gase sigurnosni sustavi. Naime, u izborniku je moguće podesiti koje sustave pomoći (ADAS) želite imati upaljene, a koje ne, a onda nakon svakog paljenja automobila jednostavno dvaput pritisnete tipku i sve je podešeno onako kako volite. Nema dugotrajnog čekanja podizanja sustava ili prekomjernog lutanja izbornicima i podizbornicima. Ovako je najbrže i najjednostavnije!

A za kraj ostaje i cijena, a ona testnog primjerka s full

opremom i doplatama iznosi 29.010 eura, što je gotovo na razini prethodne generacije. Danas kada su automobili sve skuplji i skuplji, ovo znači puno. No već i osnovni Expression model s pogonom na sve kotače starta od 24.900 eura i donosi i više nego dobar popis serijske opreme, no dolazi bez bakrenih detalja na karoseriji i unutrašnjosti i gumenih tepiha, te još nekih detalja, bez kojih itekako možete, posebice ako će većinu vremena provoditi van asfalta.

od

Iako izgleda puno veće, Duster je

prethodnika duži tek za dva milimetra

Prednji branik je kod 4x4 izvedbe

kako bi imao bolji prilazni kut

Prtljažnik u osnovi zaprima 456 litara, a s preklopljenim stražnjim naslonima obujam raste na 1458 litara

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 16. do 22. kolovoza 2024.

P 16 Stjepan Ugarski, Rok, Roko; Proštenje Čehovec, Draškovec, Gornji MIhaljevec, Mursko Središće, Novo Selo Rok

S 17 Urzicin, Miron, Natalis, Natalija

N 18 20. KROZ GODINU, Jelena Križarica, Jelka; Titular Šenkovec

P 19 Ivan Eudes, Ljudevit, Ratko, Jordan, Tekla

U 20 Bernard, Samuel pr., Branko

S 21 BDM Voćinska, Pio X. papa, Agaton, Sidonija

Č 22 BDM Kraljica, Vladislava, Regina; Proštenje D. Pustakovec, Mursko Središće, Podbrest, Zasadbreg, Zaveščak

Sretan

Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Mila Klekar, kći Marije i Ma�je

Jakov Horvat, sin Višnje i Krešimira

Arian Sklepić, sin Ivane i Robija

Josip Škrobar, sin Sanele i Karla

Jura Krnjak, sin Kaje i Marka

Mihajlo Ignac, sin Dunje i Dorijana

Leo Dekanić, sin Jelene i Milorada

Jakov Goleš, sin Monike i Ante

Nikša Zamuda, sin Sandre i Kris�jana

Lovro Grozdek, sin Mar�ne i Maria

Lovro Varšić, sin Ivane i Krunoslava

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE

OVU SUBOTU 17. KOLOVOZA

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Domašinec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović

K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Macinec

Dom zdravlja-Tim bez nositelja Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414 Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860 Sve� Mar�n na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

David Borko Malek, sin Tanje i Marka

Ma�ja Kanizsai, sin Monike i Tamása

Graciyela Flujhar, kći Vesne i Mikole

VJENČANI

Čakovec:

Monika Kovač i Sebas�an-Ivan Godina

Jasmina Avdić i Alex Novak

Valen�na Tomašić i Marko Tkalčec

Anamary Mesarić i Aleksander Domijanić

Veronika Drk i Goran Slaviček

Marija Horvat i Ivan Posedi

Kotoriba:

Josipa Nes�ć i Luka Markač

Prelog:

Magdalena Horvat i David Šimić

UMRLI

Čakovec:

Zvonimir Vuk r. 1960.

Katarina Valpa�ć r. La�n r. 1938.

Agata Karlovčec r. Baumgartner r. 1929.

Dušan Čakalo r. 1939.

Josipa Križarić r. Jurinec r. 1957.

Štrigova:

Veronika Sužnik r. Lešnik r. 1937.

Augus�n Škvorc r. 1940.

Tražimo suradnike na portalu

Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

15.08.2024., četvrtak

17:00 Panda u Africi 20:00 Alien: Romulus- prem.

16.08.2024., petak

13:30 Panda u Africi

17:00 10 života 20:00 Priča završava s nama

17.08.2024., subota

10:00 Malci

13:30 10 života

17:00 Panda u Africi 20:00 Alien: Romulus

18.08..2024., nedjelja

10:00 10 života

13:30 Panda u Africi

17:00 Malci 20:00 Deadpool

19.08.2024., ponedjeljak

13:30 Malci

17:00 Priče iz skrivenog grada 2 20:00 Priča završava s nama

20.08.2024., utorak

13:30 10 života 17:00 Panda u Africi 20:00 Alien: Romulus

21.08.2024., srijeda

13:30 Priče iz skrivenog grada 2 17:00 10 života 20:00 Deadpool

Toma Buvač iz Čakovca

preminuo 12. kolovoza u 87. godini života

Jelena Tarnai

rođ. Hampamer iz Štrigove preminula u 80. godini života

Franjo Novaković

iz Belice

preminuo 12. kolovoza u 62. godini života

Nada Pavlic rođ. Jesenović

iz Goričana preminula u 74. godini života

Katarina Marđetko

rođ. Slaviček

iz Goričana preminula 10. kolovoza u 92. godini života

Valent Siladi

iz Kotoribe preminuo u 96. godini života

Franc Petek

iz Šalovci - Središče ob Dravi

preminuo 11. kolovoza

u 58. godini života

Saša Gojković iz Pule

iznenada preminuo 8. kolovoza u 48. godini života

Josip Prekupec iz Gardinovca

Preminuo 12. kolovoza

u 67. godini života

Đuro Matić

iz Cirkovljana

preminuo 12. kolovoza

u 77. godini života

Barbara Štefok iz Donjeg Kraljevca preminula u 75. godini života

Katarina Habuš rođ. Igrec iz Donjeg Mihaljevca preminula 10. kolovoza u 81. godini života

Đuro Pleša

iz Strahoninca preminuo 11. kolovoza u 87. godini života

Marija Kraljić rođ. Goričanec

iz Nedelišća preminula 8. kolovoza u 93. godini života

voljeni naš DAVORIN RADOŠEVIĆ

17.8.2005. – 17.8.2024.

S ljubavlju i tugom uvijek si u našim mislima i srcima.

na roditelje HABULA Tvoji najmiliji

Tereziju (rođ. Žnidar) 21.8.1983. - 21.8.2024.

Ivana 29.12.2010. - 2024.

Vrijeme prolazi, a uspomene na Vas ostaju. Uvijek ste u našim srcima i mislima. Kćerka Mirjana s obitelji

Gordana Đurčević

iz Čakovca

preminula 8. kolovoza u 78. godini života

Magdalena Blatnik

iz Goričana

preminula 8. kolovoza u 73. godini života

Margarita Škoda

rođ. Horvat

iz Draškovec preminula 8. kolovoza u 95. godini života

16. kolovoza 2024.

76. NOVI FEROMONT d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska 80b, traži m/ž cnc operatera na glodalici/ tokarilici, 2 m/ž bravara, 4 m/ž lakirera, 4 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž inženjera zavarivanja, m/ž djelatnika u pjeskari, 2 m/ž radnika na održavanju, 2 m/ž zavarivača, 3 m/ž lansera pozicija u proizvodnji, m/ž tehnologa za metalne konstrukcije, 2 m/ž komercijaliste, m/ž kranistu i m/ž autogenog rezača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655334 ili pismena zamolba na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont. hr do 18.8.

77. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnog terapeuta - socijalnog radnika - njegovatelja, javiti se na mob: 091/933-5666 do 31.8.

78. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, Donji Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javi� se na mob. 099/2411-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.8.

79. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, javi� se na tel: 040/655-252 ili na mob: 091/665-5508 do 18.8.

80. PAJNGLUCA j.d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž kuhara, javi� se na mob. 097/711-6276 do 1.9.

81. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi, Donji Pustakovec, traži 2 m/ž vozača B i C kategorije za mjesto rada Donji Pustakovec i 5 m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Zabok, Samobor, Zaprešić, Zagreb, javi� se na mob: 098/282-147 do 17.8.

82. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika zaš�te i sanitacije, m/ž vozača C+E kategorije, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž skladištara-viličarista, m/ž vozača traktora, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u klaonici, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, m/ž predradnika na farmi, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša i m/ž radnika na pranju pogona, javi� se putem linkova dostupnih na h�ps://perutnina-ptuj.my.site.com/recruitment/s/?language=hr do 18.8.; više informacija na h�ps://burzarada.hzz. hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx

83. Poljoprivredno gospodarstvo Šarčević Marko, Jalšovec 38a, Štrigova, traži m/ž radnika u pakirnici, javi� se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na mob: 098/9932-114 ili na email: voce.sarcevic@gmail.com do 31.8.

85. PPK karlovačka mesna industrija d.d., Čakovec, traži m/ž vozača, javi� se na email: goran.sajatovic@ ppk.hr do 31.8.

86. PPO NOVA j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž parketara - podopolagača i m/ž stolara, javi� se na mob: 098/160-1153 do 1.9.

87. Royal otpremništvo d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1925-939 ili na email: luka@ royaltransport.hr do 24.8.

89. RTK inženjering d.o.o., I. Mažuranića 2/1, Čakovec, traži m/ž izvoditelja geodetskih radova, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/982-369 do 29.8.

90. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača autobusa i m/ž automehaničara - autoelektričara za teretni program popravak autobusa, javi� se na email: maja@ rudi-express.hr do 31.8.

91. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, javi� se na email: posao@sportvision.hr do 31.8.

94. ŠERCER d.o.o., Murska 33, Donji Kraljevec, traži m/ž spremača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/173-6941 ili na email: info@sercer.hr do 16.8.

95. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž automehaničara - vulkanizera, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/646-505 ili na mob: 091/646-5050 ili na email: svenda-tc@ck.t-com.hr do 30.9.

96. Tehnološko inovacijski centar Međimurje d.o.o., Čakovec traži m/ž stručnog suradnika u odjelu za inkubaciju i edukaciju, javi� se na email: posao@�cm.hr do 13.9.

97. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, tandem i hladnjača, javi� se na mob: 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.8.

99. TMT d.o.o., Kalnička 56, Čakovec, traži m/ž djelatnika u alatnici-alatničara, javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@ tmt.hr do 30.8.

100. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 20.8.

101. TRGOVINA AS d.o.o., Zagrebačka 8, Donja Dubrava, traži m/ž prodavača, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/688975 ili na mob: 098/918-4039 do 19.8.

102. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec,

Vratišinec, Vularija, Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 20.8.

103. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt, Cvjetna 4, Čakovec, traži m/ž krojača i 4 m/ž šivača, javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na tel: 040/391-422 ili na email: info@ tristar.hr do 31.8.

104. Tvornica stočne hrane d.d., Ul. dr. Ivana Novaka 11, Čakovec, traži m/ž mlinara za mjesto rada Čakovec, m/ž skladištara za mjesto rada Kotoriba, javi� se osobno

na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: marko.krnjak@tshcakovec.hr do 31.8.

106. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži m/ž pružatelja potpore i podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 31.8.

107. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec, traži m/ž vozača kamiona s kranom, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-500 ili na mob. 091/369-2010 ili na email: branko. gregur@unimer.hr do 31.8.

109. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na email: rahela.bregovic@gmail. com do 1.9.

110. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara-mehaničara, javi� se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 31.8.

111. Volvo Hrvatska d.o.o., R. Steinera 6, Čakovec, traži m/ž automehaničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/4433-463 ili na email: �homir. jancec@volvo.hr do 31.8.

112. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevaraizometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača, 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj i 2 m/ž vodoinstalatera za rad u Švicarskoj, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 25.8.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJE SE RENAULT SCENIC registr. do 7/2025., metalik plavi, klima, podizači stakla, 180 tkm, servisiran, povoljno. Info na mob. 098/997-3689

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE RENAULT MEGANE

4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM PEUGEOT 407 2.0 HDI 5W AT papiri 2008.god., info na mob. 097/6292-783

PRODAJEM OČUVANU aluminijsku prikolicu na kotačima, u pola cijene, info na tel. 098/426-021

POLJOPRIVREDA

TRITIKAL prodajem uvrečan po 50 kg, uz moguću dostavu po Međimurju. Tel: 091/539-2870

PRODAJEM KORIŠTENU KOSILICU za travu T475 Prak�k Garden i motokul�vator Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, benzin, u radnom stanju. Informacije na mob. 098/539-169

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM CISTERNU INOKS od 600 lit. i jednu od 400 lit., te jednu mašinu za mljevenje jabuka s ugrađenim motorom. Cisterne imaju ispustne cijevi za talog. info na mob. 098/9137-887

PRODAJEM TRIMER Makita

mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače 24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM žensku osobu za pomoć u kući u blizini Svetog Mar� na na Muri. Više informacija na broj +38631280691

POZNANSTVA

TRAŽIM SRODNU DUŠU od 50 nadalje, vitka i nižeg rasta. mob. 097/738-4072

DEČKO 50 g. traži žensku osobu za ozbiljnu vezi od 40-50 g, info na mob. 095/7313-513

TRAŽIM ozbiljnu žensku osobu do 70 godina, bez obaveza. Info na broj +49 1515 725 6978

SLOBODNA DAMA želi upozna� momka bez obaveza za život u dvoje, brak moguć od 44-50 g. Nazva� na tel: 099/5166-780

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas� ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJU SE NOVI STANOVI srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/858-1502

IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 80 m2 u Čakovcu, super lokacija, struja i voda, te namještenu garsonijeru od 30 m2. Info na mob. 092/146-5716

PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA vel. 22x50 m, blizina gl. ceste u Pušćinama. Posla� sms na mob. 099/7447-710

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

TRAŽIM U NAJAM STAN u privatnoj kući s namještenom kuhinjom i kupaonom. Mob. 097/738-4072

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 097/7384072

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Hotela Zadar, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Aminessa, Božjakovine i druge dionice. info na mob. 098/905-1011

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (150 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJU SE ŠIVAĆI STROJEVIpuspulirka, 3-iglovka i 4-iglovka, ispravno i povoljno. Info na mob. 091/522-6958

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 200, 210 x 90, 95,140, 160 cm, tap.gar.4x1, stolice, dvosjed, regal, elemente predsoblja, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbitrex, rodlin za plin.boce, bicikl i još ostalog iz domaćinstva. Mob. 091 57 27 670

Dolazimo i donosimo radost (više

Naknada za udomljenje se

Ozzy ima 6 godina, dobar je s ljudima i djecom. Traži novi dom. Broj mikročipa je poznat skloništu. Nalazi se u okolici Čakovca, a zainteresirani za detalje mogu nazva� 099/4800-640.

Max isto traži dom. Ima 4 godine, cijepljen je, čipiran i kastriran. Mikročip broj 191100002092427. Nalazi se u okolici Čakovca, dobar s ljudima i djecom. Kontakt: 091 8988 004.

Švrćo ima 6,5 godina, nalazi se u Kotoribi, treba novi dom jer baka više o njemu ne može brinuti. Cijepljen i mikročipiran, mikročip broj 191035000221813. Molimo vas podijelite. Kontakt: 091 8988 004.

Rex ima 10 godina i ostao je sam u dvorištu, na dugačkom lancu. Donose mu vodu i hranu svaki dan, ali to nije život ni za jednog psa a kamoli djedicu. Rex je dobre i drage naravi, još uvijek prilično ak�van. Da li bi netko djedici pružio nekoliko godina lijepog staračkog života? Sklonište će obavi� sve što je potrebno kod veterinara. Kontakt: 091 8988 004.

Maleni čupko traži dom! Nalazi se u romskom naselju, cijepljen je i čipiran. Nadamo se da će ga netko poželjeti i da ne mora dolaziti u sklonište. Ima 6 godina, mužjak, mikročip broj 191100002140483. Kontakt: 091 8988 004.

MOTORNA VOZILA

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Deda i internet, to nikak nejde skupa, zove me za sako sitnico k’o da mu je v glavi rupa. Dok mi reče kaj mu fejzbuka složim, to je najgorša stvar na sveto, jer sam onda tam celo jedno leto. Dok mu se nešt pokvari, kak majstor f pomoć idem, i na kraju kak heroj

pred sima navek zidem. A dok mu kontakte moram složiti, pak se počnem za glovu loviti, jer bum tam pak celi den, a on bu celo vreme lepo, dosaden.

Ako pak se baka vmeša vu to, to nikak neje dobro, jer se onda si posvadimo i tjeden dni ne spominamo.

Njima je internet kak’ nama starinske reči, jer pol toga ne razmimo, mi se ne snalazimo ž njima, a oni z aplikacijama.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Alex Višnjić, 6. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Deda i internet

Sara Viktorija Košak,7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Stella Požgaj, 5. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Petar Štefulj i Sebas�jan Lerinc, 8. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Ella Braniša, 4 godine, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Antonio Marčec, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Kiara Mikolaj, 5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Upute za upotrebu elektroničkih medija u

dječjoj dobi

Nisu djeca ta koja su odabrala mobitele umjesto roditelja, ona su se samo našla u situaciji da su se prilagodila te surađuju s roditeljskim ponašanjima i izborima

Naravno, na internetu ćete naći dobre upute o svemu što postoji, samo je pitanje hoćete li tražiti. Ako ste roditelj, predlažem da se o upotrebi elektroničkih medija koji su prikladni za vašu djecu detaljnije informirate na portalu medijskapismenost. hr, a minutica potrebna za čitanje ovoga teksta može poslužiti kao uvod u temu. Ljeto je i djeca imaju puno slobodnoga vremena pa je na nama odraslima, ponajprije na roditeljima, da osiguramo načine za kvalitetno provođenje vremena u zajedničkoj igri, kućnim obavezama i ritualima, druženju u prirodi, rekreativnim aktivnostima, putovanjima i izletima, posjetima široj obitelji i prijateljima, svemu što su realni životni sadržaji. Vrijeme je i da se suočimo s činjenicom da i djeca i odrasli previše vremena provode pred ekranima svih vrsta i da pokušamo uvesti određene promjene. Otupjeli interes za stvarne međuljudske susrete i nevoljkost u suočavanju sa stvarnim životnim izazovima danak je koji smo platili u proteklom razdoblju pandemije kombinirane s masovnom upotrebom pametnih telefona i tableta. Informatička revolucija u punom je zamahu, svjedoci smo i korisnici svih njenih prednosti, a na redu je i suočavanje s posljedicama i štetom koju proizvodi u ljudskim životima. Najjednostavnije rečeno, nove komunikacijske tehnologije dovode do novih oblika otuđenja među ljudima, gubljenja međuljudskih veza i neposrednih odnosa koji su karakteristični za čovjeka kao socijalno biće. Ljudska interakcija se iz sfere realnih međuljudskih odnosa velikim dijelom preselila u virtualnu komunikaciju sve invazivnijim društvenim mrežama, koje su speci�ično oblikovane za različite dobne skupine. Dobra ideja socijalnog umrežavanja u masovnoj upotrebi pretvorila se u svoju suprotnost, teror stalne prisutnosti i nadzora koji nam kao pojedincima nije bio ni na kraj pameti, a vidi nas sad! Kad držim predavanje o roditeljima

21. stoljeća, prvo prikažem fotogra�iju četveročlane obitelji u kojoj su djeca rane školske dobi u krilu svojih roditelja, svi nasmiješeni ispred robusnog kompjutera na prijelazu tisućljeća, a zatim pokažem aktualnu fotogra�iju tročlane obitelji koja leži na podu i svatko gleda u svoj pametni telefon. U tim dvama prizorima rečeno je sve o promjeni koja nam se upravo događa u obiteljskom životu. Jesu li mobiteli postali naši najdraži članovi obitelji? Mnogo je djece i mladih koji bi odgovorili potvrdno. Kultura obiteljskog života toliko se promijenila u kratkom vremenu da je na odraslima da se zapitaju što i kako dalje. Nisu djeca ta koja su odabrala mobitele umjesto roditelja, ona su se samo našla u situaciji da su se prilagodila te surađuju s roditeljskim ponašanjima i izborima. Previše često dijete dobije odbijenicu od roditelja ili bude stavljeno na čekanje zato što je u roditelj u nekom virtualnom formatu non-stop dostupan ostatku svijeta. Dijete može pričekati, zar ne? Pa tu je, vidim ga, ima sve, na sigurnom je... Ja ću vam jasno reći: to je zanemarivanje, da, ima vas zašto peći savjest. Za utjehu, ne osjećaju se djeca zanemareno i ne poznaju taj pojam kad su mala, niti se osjećaju odbačeno. Ona su samo tužna ili razočarana ili ljuta ili zabrinuta ili prestrašena i nadaju se da će to mama i tata vidjeti. Nadaju se, pokušavaju, pa odustaju. Gube nadu, povlače se, i konačno se prestaju truditi biti u kontaktu, biti viđeni, doživljeni i uvaženi. Kako kaže obiteljski psihoterapeut J. Juul, u dobi od otprilike triju godina djeca počnu kopirati ponašanja odraslih i usmjeravaju se na vlastite ekrane – tablete, TV, a kasnije na pametne telefone. Razlozi za dječje „mirenje sa sudbinom“ su u osjećajima koji ste vi uzrokovali: osjećaju bespomoćnosti, zbunjenosti, nepovjerenja i usamljenosti. To ću vam objasniti drugi put, a sad brzo guglajte pravila o djeci i ekranima.

Motivacija

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Često alkoholičari kod pristanka na liječenje smišljaju plan kako će usput potajno i umjereno piti i pritom se nadaju da će na liječenju naučiti kako ubuduće kontrolirati svoje pijenje

Za razliku od nekih drugih bolesti, kod alkoholizma je vrlo teško motivirati bolesnu osobu na liječenje. Tijekom razvoja bolesti, alkoholičar razvija različite vrste obrane kako bi uvjerio okolinu da nije alkoholičar, već da samo popije koje piće previše, što se može desiti svakome. U isto vrijeme obitelj uvjerava sebe, ali i druge da čine sve kako bi ga nagovorili na liječenje. Kolege na poslu pak vrlo često okreću glavu od problema i ne žele se miješati u tuđe živote. Time se odgovornost uvijek prebacuje na nekog drugog, a alkoholizam se u međuvremenu pogoršava. Na kraju alkoholičar uglavnom bude primoran početi s liječenjem kao jedinim izlazom iz loše životne situacije. Motivacija je stanje ili proces unutar pojedinca koji potiče, održava i usmjerava ponašanje prema određenom cilju. Pritom je motivacija nešto pretpostavljeno, ne može se direktno opaziti niti izmjeriti. Koliko je netko motiviran može se zaključiti na temelju ponašanja pojedinca i prepoznavanja njegovih potreba i želja. Međutim, na ponašanje djeluju i brojni drugi faktori osim motivacije, pa samim opažanjem ponašanja ne možemo sa sigurnošću zaključivati o motivaciji pojedinca. Možemo primijetiti da je motivacija vrlo složen proces. Dodamo li k tome još i speci�ično ponašanje alkoholičara koji znaju biti vrlo promjenjivog ponašanja, teško pokazuju emocije, razdražljivi su, neodgovorni i manipulativni, možemo uvidjeti zašto je tako teško motivirati alkoholičara na liječenje.

Motivi koji osobu mogu pokrenuti na promjenu mogu biti unutarnji, odnosno oni koji dolaze i djeluju iznutra i vanjski, koji dolaze iz okoline. Unutarnji motivi mogu biti želja za zdravljem, zadovoljstvo, osjećaj pripadanja, potreba za znanjem itd. Unutarnji motivi, za razliku od vanjskih, traju duže, a uspješnost dolaska do određenog cilja je veća. Vanjski motivi mogu biti novac, slava, uspjeh, nagrade, pohvale drugih i sl. Oni su brz način motiviranja pojedinca, ali i kratkoročan i nekonzistentan, a nekad mogu razviti i neželjene nuspojave. Već smo spomenuli da su alkoholičari uglavnom primorani prihvatiti liječenje kao jedini izlaz iz životne situacije. Neki počinju liječenje nakon što partner napusti bračnu

zajednicu, drugi se odlučuju na liječenje nakon prijetnje otkazom na poslu, ili pak zbog učestalih problema sa zakonom dobiju mjeru obaveznog liječenja. Neki se odlučuju i nakon savjeta liječnika, kada razviju bolest do te mjere da im ugrožava život. Motivacija koja stoji iza ovakvog prihvaćanja liječenja je tek početna motivacija. Iako na prvu izgleda da su to velike i ozbiljne situacije koje zasigurno svakoga mogu potaknuti na promjenu, kod alkoholičara ne mora značiti da on u potpunosti shvaća ozbiljnost problema i neophodnost liječenja. Često alkoholičari kod pristanka na liječenje smišljaju plan kako će usput potajno i umjereno piti. Pritom se nadaju da će na liječenju naučiti kako ubuduće kontrolirati svoje pijenje. U svemu ovome sudjeluju i obitelj i okolina koji smatraju da su obavili pola posla nagovorivši alkoholičara na liječenje. Teško prihvaćaju činjenicu da su i oni, sa svojom tolerancijom alkoholizma, pridonijeli razvoju bolesti. Obitelj i okolina se moraju aktivno uključiti u liječenje kako bi došlo do temeljnih promjena u obitelji, radnom okruženju i socijalnoj okolini. Vrlo često obitelj očekuje od zdravstvenih stručnjaka da motiviraju alkoholičara na liječenje. A ne shvaćaju koliko sami djeluju demotivirajuće na njega kada ga napadaju i uvredljivo kritiziraju, često i kada je pod utjecajem alkohola. Takvi napadi i uvrede imaju negativan učinak na motivaciju alkoholičara. Umjesto toga, pokušajte razgovarati s alkoholičarom kada je trijezan. Pokušajte biti empatični, ali i konkretni, ponudite podršku i predložite načine kako da se ubuduće izbjegnu slične situacije. Dobro odabrani ciljevi mogu biti iznimno snažni motivatori. Pritom cilj mora biti realan, dostižan i toj osobi važan. Bolje je zadati si nekoliko manjih ciljeva i onda ih nadograđivati s novim ciljevima. Nerealan cilj može osobi brzo srozati motivaciju, već kod prvih prepreka do tog cilja. U procesu donošenja odluke, stručnjaci u Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti mogu Vam pomoći u kreiranju početne motivacije za liječenje, ali i u obnavljanju motivacije za apstinenciju tijekom čitavog trajanja tretmana.

Nikola Barat, bacc. med. techn.

28. MEĐUNARODNO NATJECANJE sa zaprežnim špricama

Tko najbolje barata zaprežnim špricama?

Posjetitelji su imali priliku svjedočiti napetim trenucima dok je preko 35 ekipa iz raznih društava pokazivalo svoju spretnost i snagu

Piše: Sania Bižupić

Međunarodno natjecanje sa zaprežnim špricama neizostavan je dio obilježavanja Dana općine Sveta Marija. Ovo natjecanje, koje se održava već gotovo tri desetljeća, ponovno je okupilo vatrogasce iz cijele Hrvatske i inozemstva. Atmosfera je bila ispunjena uzbuđenjem, a natjecatelji su pokazali izvanrednu vještinu u rukovanju zaprežnim špricama – tradicionalnim vatrogasnim alatima koji su kroz povijest imali ključnu ulogu u gašenju požara. Ovaj oblik natjecanja ne samo da potiče natjecateljski duh među vatrogascima, već i čuva bogatu kulturu i tradiciju vatrogastva.

Preko 35 ekipa u borbi za najboljeg

Posjetitelji su imali priliku svjedočiti napetim trenu-

cima dok je preko 35 ekipa iz raznih društava pokazivalo svoju spretnost i snagu, a nakon uzbudljivih borbi na stazi, uslijedila je dodjela nagrada najuspješnijim ekipama. U ženskoj kategoriji prvo mjesto osvojila je ekipa DVD Totovec, dok su drugo i treće

mjesto pripali ekipama DVD Gornji Vidovec i vatrogaskinjama iz Murakeresztura. U muškoj kategoriji najbolji su bili vatrogasci iz DVD-a Donji Kraljevec, dok su drugo i treće mjesto osvojili ekipa

DVD Sveta Marija 1 i DVD Kotoriba 1.

Osim natjecateljskih uspjeha, organizatori su posebnu pažnju posvetili i iskustvu, a najstarija ženska ekipa bila je iz DVD-a Gornji Vidovec, čije članice zajedno imaju impresivnih 445 godina. Najstarija muška ekipa, DVD-a Kne-

zovec, može se pohvaliti s nevjerojatne 673 godine iskustva svojih članova.

Najstariji vatrogasac

Antun Marčec

U središtu pažnje bio je i 88-godišnji Antun Marčec iz DVD-a Knezovec,

koji je sa svojim zavidnim iskustvom proglašen najstarijim vatrogascem natjecanja.

Na kraju je dodijeljena i titula za najljepšu vatrogasnu špricu, a pobijedila je ona iz Mađarske.

Pobjednici ovogodišnjeg natjecanja

Antun Marčec (u sredini) iz DVD-a Knezovec je sa svojih 88 godina najstariji vatrogasac natjecanja

Unatoč nepodnošljivoj vrućini, vatrogasci su pokazali odlučnost i dali sve od sebe

Najljepša zaprežna šprica iz Mađarske

Muška ekipa DVD-a Sveta Marija

Kukuruzne kiflice ponesite na plažu

Rješenje za brzu užinu, nakon popodnevnog drijemanja ili morskog osvježenja

Piše: Aleksandra Sklepić

Vruće je ovih dana i ne da nam se stajati uz štednjak i kuhati beskonačne kreme za kolače, a ipak bismo rado

Sastojci:

- 200 grama kukuruznog

brašna

- 300 grama pšeničnog

brašna

- 1 jogurt

- 1 jogurtova čaša ulja

- 2 žlice šećera

- 2 male žličice soli

- 2 dl mlijeka

- 1 kvasac

uzeli pokoji zalogajčić nakon popodnevnog sna, a možda čak i odnijeli na plaži? Rješenje za to su kukuruzne ki�lice, sitne i mekane, taman za jedan brzi “snack” trenutak. Recept za kukuruzne ki�lice s nama je podijelila Biserka Slamek iz Sivice. Rado ih peče jer je njihova priprema brza, laka, a ki�lice dugo stoje i čuvaju svježinu. Osim toga zasitne su, a napravljene su od zdravih namirnica jer kukuruzno brašno izvor je brojnih blagodati.

S ovim se ki�licama ne može pogriješiti, a voljet će ih, sto posto, svatko tko ih proba.

Priprema: Kvasac rastopiti u toplom mlijeku u koje smo dodali malo šećera i pustiti da se digne. Mlijeko i kvasac uliti u brašno pomiješano s ostalim sastojcima, te zamijesiti tijesto. Ostaviti da se diže još malo i zatim razvaljati. Nožem rezati kvadrate od tijesta koji se rolaju u ki�lice.

Prije pečenja ki�lice premazati razmućenim jajetom i posipati sezamom. Ki�lice se peku na 200 stupnjeva približno 30 minuta, kad dobiju zlatno žutu boju, spremne su za serviranje.

Sauvignon Jakopić

Uz jelo pripremljeno od raštike, odnosno povrća koje je primarno biljka koja se uzgaja u mediteranskim povrtnjacima, dobro će doći vino iz međimurskog vinogorja. Od najkvalitetnijih i najboljih sorti grožđa što rastu u međimurskom vinogorju, obitelj Jakopić proizvodi vrhunska i kvalitetna vina. Jedno od njih je i bijelo vino, sauvignon. Radi se o gospodskom i prestižnom vinu, a sama ga vinarija pro-

Recept plus Raštika s junetinom i krumpirom

Iako se raštika češće priprema u jesenjim i zimskim mjesecima, odlična će biti i u toplijem dijelu godine. Iako se raštika najčešće sadi i konzumira u mediteranskim krajevima, sve više se uzgaja i u kontinentalnim područjima, zbog svoje iznimne nutritivne vrijednosti. Raštika spada u osobito vrijednu kupusnjaču. Stoga, ako je imate u povrtnjaku ili ste je možda nabavili na tržnici, evo odličnog recepta za njezinu pripremu. Najbolje je krenuti s pripremom dan ranije nego li planiramo poslužiti jelo. Listove raštike očistimo tako da srednji, čvrsti dio raštike odvojimo. Listove potom dobro opere-

mo, malo osušimo od viška vode i stavimo je u zamrzivač, neka odstoji preko noći. Zamrzavanjem ćemo smanjiti njezinu gorčinu. Sljedeći dan izvadimo raštiku iz zamrzivača. U visoku posudu, najbolje onu od gusa, stavimo malo bijelog ulja, i dodamo narezan luk. Luk malo dinstamo i potom dodamo narezanu mrkvu. Sve malo posolimo. Kad luk poprimi staklastu strukturu, na njega stavimo red raštike, zatim junetinu nasjeckanu na kockice, malo suhog mesa (rebarca, šunka i sl. suho meso), krumpir narezan na četiri ili šest veća komada. Sve zalijemo toplom vodom, poklopimo i ostavimo

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- pola kg raš�ke

- 250 g june�ne

- 100 g suhog mesa

- 1/2 dl ulja

- 2 veće glavice luka

- povrtni temeljac

- 100 g mrkve

- sol, papar

- 4 veća krumpira

kuhati na laganoj vatri oko dva sata. Raštika se kuha ovisno o tome jesu li listovi raštike ubrani mlađi, ili stariji kada postaju tvrđi i pomalo kožasti. Prema potrebi dodaje se povrtni temeljac. Na kraju se dodaje malo papra. Tko voli okus češnjaka, kad je jelo skoro gotovo, može se dodati i dva, tri češnja češnjaka. Dobar tek! (rr)

movira kao "vino kojim se osvaja nebo u jurišu". Sauvignon s potpisom obitelji Jakopić vrhunsko je bijelo vino (alk. 12 %). Stoga će se odlično sljubiti s ovotjednom preporukom recepta plus, odnosno s raštikom, junetinom i krumpirom. Predloženo vino svakako kušajte uz ovo ili neko drugo jelo po vašem izboru. Svježina i pitko su zajamčeni. U zdravlje!

(rr, zv)

Gris na mlijeku

Priprema:

Mlijeko zagrijte gotovo do vrenja, smanjite vatru i polako sipajte griz u mlijeko uz neprestano miješanje pjenjačom kako se ne bi stvorile grudice. Nastavite kuhati pet minuta neprestano miješajući dok gris ne provrije. Dodajte sol, šećer ili med, vaniliju i cimet. Kada se gris zgusne, maknite ga s vatre i umiješajte žlicu maslaca. Servirajte u zdjelice i pospite voćem po izboru ili pekme-

zom, orašastim plodovima, kakaom ili naribanom čokoladom. Dobar tek!

Sastojci:

- 0,5 l mlijeka (običnog ili bademovog)

- 5 žlica grisa Čakovečki mlinovi

- 2 žlice šećera ili meda

- prstohvat soli

- žlica maslaca

- vanilija - cimet

BISERKA SLAMEK iz Sivice

Biserka voli peći brojne kolače s kukuruznim brašnom

MARIJA JANČEC I GRETA BLAGUS iz Donjeg Pustakovca

Gibanice s jabukama nigdar nega dosta

Marija je nadaleko poznata po izradi domaćih kolača i to onih pravih, starinskih, mamičinih, kao i po ručno rađenoj tjestenini i spremanju prave bakine zimnice

Piše: Aleksandra Sklepić

Gibanica je slatki klasik

Međimurja, a njezini bogati nadjevi čine je kraljicom domaćih slastica. Poznata je po tome da se nadjeva makom, orasima, jabukama i sirom, te joj splet tih oku-

sa daje njenu autentičnost i nezaboravan okus. Kako bi obogatila ponudu domaćih bakinih kolača koje gotovo svakodnevno peče, Marija Jančec iz Donjeg Pustakovca u svoj je asortiman uvela jednostavnu, a ukusnu i vrlo popularnu gibanicu nadjeve-

Gibanica s jabukama

Sastojci:

- kore za savijače ili domaće

- �jesto za pogače i gibanicu

- slatko vrhnje

- kiselo vrhnje

- šećer

- svježe jabuke

- keksi Pe�t

- malo cimeta

- mast za premaza� pleh Priprema :

Izrada domaćeg �jesta: 30 dag brašna (pola glatko, pola oštro), 2 – 3 dl tople vode, 2 žlice ulja, 1 žličica soli. Zamijesi� �jesto od brašna, ulja, soli i vode. Dobro ga izradi� da bude glatko i podatno, a da se ne lijepi. Ostavi� ga pokrivenog rastezljivom folijom ili u posudici s poklopcem. Tijesto razvalja� na najtanje moguće i koris�� umjesto gotovih kora.

Ako koris�te kupljene kore za savijaču ili domaće, obavezno ih premaza� s malo ulja i malo slatkog vrhnja. Jabuke oguli� i nariba� te doda� šećer i malo cimeta. Iz jabuka is�snu� sok i doda� mljevene obične kekse kako bi upili suvišnu vlagu. Nadjev od jabuka ravnomjerno rasporedi� po kori i zarola� te stavi� u prethodno namašćen pleh. Da gibanica bude dobra, ne smije se štedi� na nadjevu. Naša kuharica za pečenje svojih kolača koris� domaću mast. Gibanicu stavi� u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva. Malo prije kraja pečenja, gibanicu premaza� kiselim vrhnjem te ostavi� da se peče, sve skupa oko pola sata. Kad gibanica dobije lijepu boju, izvadi� je iz pećnice. Prije serviranja može se posu� šećerom u prahu.

Greta rado pomaže

baki Mariji u pripremi domaćih delicija

nu samo jabukama. Takva je gibanica nešto lakša, osvježavajuća je, a u njoj uživaju pravi ljubitelji jabuka u �inom prhkom tijestu.

Marija je nadaleko poznata po izradi domaćih kolača i to onih pravih, starinskih, mamičinih, kao i po ručno rađenoj tjestenini i spremanju prave bakine zimnice. Njezini su kolači traženi u obitelji, ali i kod svih njenih prijatelja i poznanika, može se reći da ima svoje fanove koji

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

je vjerno prate iz godine u godinu. Obitelj Jančec ima svoj OPG u Donjem Pustakovcu gdje uzgajaju domaće međimurske proizvode, od kojih spremaju prave međimurske delicije. U njihovom se domu i dvorištu na svakom uglu susreće svježina Međimurja, zeleno dvorište, povrtnjak i slasni domaći specijaliteti. Marija je prošle godine pobijedila sa svojim kolačem na Porcijunkulovom, pa je ove godine kao nagradu do-

bila štand za izlaganje svojih proizvoda. Kako je bila zauzeta svakodnevno i to po cijele dane pečenjem kolača za Porcijunkulovo, u pomoć je priskočila unuka Greta Blagus, studentica stomatologije, koja je pozirala za nas umjesto vječno zaposlene bake. Greta rado pomaže baki uvijek kad zatreba, a Marijin suprug Dragutin tu je za pomoć u nabavi i transportu. Domaći kolači najbolja su im plaća za njihov trud i nesebičnu pomoć.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 20. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Zdravko Novak iz Svetog Urbana

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1509

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 20. kolovoza 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 23. kolovoza 2024.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Kasnobrončanodobni nalazi Međimurja

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Iz razdoblja kasnoga brončanog doba s područja Međimurja poznati su relativno brojni arheološki nalazi i velika većina njih pohranjena je u Muzeju Međimurja Čakovec. Dok su tijekom nastajanja muzeja građu činili uglavnom slučajni pronalasci, kasnije su prilikom arheoloških istraživanja međimurskoga međurječja otkrivena značajna kasnobrončanodobna nalazišta sa zatvorenim cjelinama. Spomenuta arheološka baština datira uglavnom u rušku grupu, odnosno

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

mlađu fazu kulture polja sa žarama, dok starijoj fazi pripadaju slučajni nalazi s područja Peklenice. Radi se o devetnaest arheoloških nalaza okarakteriziranih kao skupni nalaz, nazvan ostava Peklenica. Muzejska dokumentacija kao mjesto pronalaska navodi ugljenokop kod sela Peklenica. Ostavu među ostalim, čine dva vrijedna primjerka mača, rijedak nalaz igle s kuglastom glavicom te keramička zdjela. Datira u razdoblje kraja 14. i 13. stoljeće pr. Kr., a kao vjerojatno vrijeme ukopavanja smatra se kraj 13. stoljeća pr. Kr. Ostava Peklenica pripada najznačajnijim ostavama kasnog brončanog doba u Hrvatskoj.

Sredinom prošloga stoljeća prilikom pripremanja zemljišta za eksploataciju gline nedaleko ciglane u Belici, u keramičkoj je posudi (naknadno zagubljenoj) na šezdesetak centimetara dubine otkriven kasnobrončanodobni skupni nalaz nazvan ostava Belica. Spomenuti su predmeti od djelatnika ciglane prikupljeni za fundus tadašnjega Gradskog muzeja Čakovec, međutim, ostava nije skupljena u cjelini, jer je dio nalaza raznesen. Sadrži 69 predmeta i to najvećim dijelom srpove, šuplje sjekire

i grumene bronce te datira u 11. stoljeće pr. Kr. Ostava iz kasnoga brončanog doba otkrivena je i prilikom izoravanja polja na nalazištu Gomile nedaleko sela Donji Pustakovec, a stjecajem okolnosti čuva ju berlinski Museum für Vorund Frühgeschichte. Sadrži 49 predmeta i to uglavnom nakita (ogrlice i narukvice) te srpova, a posebnošću se ističe nalaz dvostrukoga prstena na kojem su nanizani ulomak britve, kelta s ušicom i prstena sa spiralnim krajevima. Datirana je u 12. stoljeće pr. Kr. Značajnim slučajnim nalazima kasnog brončanog doba

pripada i mač tipa Tenja otkriven na položaju šljunčare kod sela Pušćine te malo lovorasto koplje s nalazišta Stara separacija u selu Totovec. Slučajni nalazi kasnobrončanodobnih sjekira potječu s područja Čakovca, sela Donji Kraljevec, Grkaveščak i Šenkovec, a rijetkošću se izdvaja nalaz kamenoga kalupa za lijevanje sjekira s nalazišta u Čakovcu. Vrijedan je i primjerak igle sa zdjeličastom glavicom datirane u 11. i 10. stoljeće pr. Kr. čije je nalazište nepoznato, međutim, pretpostavlja se da potječe s područja Međimurja. Na višeslojnom nalazištu Stara ves kod sela Nedelišće

HOROSKOP

LJUBAV: Oni koji se nalaze na putovanju mogli bi doživjeti ljubav iz svojih snova. Oni koji ne putuju, razmjenjivat će lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal. Ništa drugo neće dolaziti u obzir.

KARIJERA: Na dnevni red opet će se vratiti neke teme iz prošlosti ili ćete morati surađivati s ljudima koji vam baš nisu sjeli. No, što je, tu je. Treba ostati sabran i profesionalno odraditi svoj dio posla. Kasnije ćete biti zadovoljni što ste se tako postavili.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na zabavu s prijateljima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Kontakti će biti brojni, ali njihov karakter u emotivnog smislu ostat će površan. Stoga ćete o ljubavi više pričati, nego što ćete je osjetiti. Mnogi će bez obzira na sve organizirati lijepe provode za svoje društvo. Bit će im dobro.

KARIJERA: Ljudi s kojim poslovno surađujete i koji su vam nadređeni, mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete znati kako se postaviti, ali brzo ćete uvidjeti da se radi o dobroj prilici. Surađujte.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne ulazite u raspravljanja.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim reagiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se od komentara i usredotočite na ono što je dobro i ono što je važno. Tako ćete se oboje osjećati bolje i biti mirniji.

KARIJERA: Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite sve krene. Rezultat je to vašeg truda i vaše najdragocjenije osobine, a to je da ste vrijedan djelatnik. I ovih dana to će itekako doći do izražaja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite svjesni svojih kvaliteta.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U osobnim odnosima sve će vam važnije biti pitanje tolerancije, a upravo ono će vas odvesti korak prema naprijed. Ovo su dani kad ćete imate priliku vježbati uvažavanje jedno drugoga. Poradit ćete na tome na obostranu radost.

KARIJERA: Dobro su vam postavljeni kontakti, a pogotovo za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog i zatvorenog pristupa. Neke stvari zadržat ćete za sebe jer će vam vaš unutrašnji glas tako govoriti. Neki će se posvetiti inventurama.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne forsirajte ništa.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Druga strana će vas podržati i razumjeti. Bit ćete ohrabrivani da idete dalje.

KARIJERA: Premda će postojati pritisak da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu će zavladati opušteno ozračje, pa ćete svi raditi lakše. Nećete moći zanemariti pravila posla koja treba poštovati, ali znat ćete se i zabaviti s kolegama.

ZDRAVLJE&SAVJET: Slijedite svoj unutarnji glas.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Potreba za sigurnošću u privatnom životu bit će naglašena ovih dana. Ipak, ne gnjavite partnera s dokazima ljubavi jer to nitko ne voli. Shvatite da ne postoji garancija ni za što na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati bolje.

KARIJERA: Mnogi će biti u iskušenju da podlegnu vlastitoj pohlepi. Proanalizirajte ono što imate i ako uvidite da vam je to dostatno za normalan život, ne tražite više od toga. Skromnost je oduvijek zapravo bila vrlina.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ni u čemu ne treba pretjerivati.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

ustanovljeni su prvi kasnobrončanodobni nalazi područja međimurskoga međurjječja otkriveni prilikom arheoloških istraživanja. Naime, zaštitnim arheološkim iskopavanjima ustanovljeno je postojanje jamskih objekata i paljevinskog grobnog ukopa u žari, pripisanih ruškoj grupi. Ostatci nadzemnog objekta iz razdoblja kasnog brončanog doba, koji sugeriraju na postojanje naselja otkriveni su i tijekom arheoloških istraživanja nalazišta Čestinka u Šenkovcu. Uz spomenuto na nalazištu su otkriveni i makrofosili žitarica, kamene alatke te mnogobrojno keramičko posuđe koje pokazuje odlike ruške grupe. Radiokarbonskim datumima nalazi su datirani u kraj 10. i prvu polovicu 9. stoljeća pr. Kr. Kasnobrončanodobni arheološki nalazi otkriveni su i tijekom istraživanja nalazišta Murščak nedaleko sela Hodošan. Radi se o paljevinskom žarnom grobu s djelomično očuvanom žarom u kojoj su bili pohranjeni ostatci pokojnika. Radiokarbonskim datumima grobni je ukop datiran u razdoblje između druge polovice 10. i druge polovice 9. stoljeća pr. Kr. te je

pripisan ruškoj grupi kulture polja sa žarama. Tri groba ruške grupe, ali kao dijelovi većeg ravnog paljevinskog groblja otkriveni su prilikom arheoloških istraživanja višeslojnog nalazišta Gorica u Domašincu. Sva su tri groba bila ukopana u jamu nepravilnog ovalnog tlocrta sa spaljenim kostima pokojnika položenima u hrpi na sredini. Grobne priloge uglavnom je činilo keramičko posuđe s odlikama ruške grupe, a u jednom je od grobova, pretpostavlja se, otkriven i makrofosil leće. Značajni su osteološki ostatci otkriveni u tzv. grobu 3, jer je temeljem njihove antropološke analize bilo moguće utvrditi zdravstveno stanje i način života pokojnika. Naime, na kostima lubanje starijega djeteta, odnosno adolescenta, zabilježena je ektokranijalna poroznost koja se najčešće veže uz različite vrste anemija, parazitizam i pothranjenost u djetinjstvu. Groblje na nalazištu Gorica radiokarbonskim je datumima datirano u razdoblje od kraja 11. ili početka 10. stoljeća pr. Kr. do prijelaza 9. u 8. stoljeće pr. Kr., dakle, korišteno je sve do početaka starijeg željeznog doba.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Blizanac, Rak, Vodenjak

LJUBAV: Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i neobičnim temama i bavljenjima. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će osobu iz svojih snova.

KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, vi ćete raditi lakše. Odnosi s kolegama također će postati bolji. Male frustracije mogu se pojaviti zbog financijskih teškoća koje su prolaznog karaktera.

ZDRAVLJE&SAVJET: Učinite nešto za svoju kondiciju.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo trajne opcije odnosa.

KARIJERA: Vjerojatna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studenti bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan imati na pameti sve više odličnih ideja. Intelektualni djelatnici briljirat će u svom radu. ZDRAVLJE&SAVJET: Pijte više vode.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Bit će malo manje događaja, ali vaš ljubavni život i dalje će biti kvalitetan. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima.

KARIJERA: Maštat ćete o boljem poslu i većim poduzimanjima. Kad se trgnete brzo ćete se spustiti na zemlju. Važno je biti realan i postaviti ciljeve na zreo način. Oni koji u tome uspiju kretat će se prema dobrim rezultatima. Samo treba više strpljenja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite taktični sa šefovima.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima.

KARIJERA: Sanjat ćete o nekoj drugoj karijeri. To nije nemoguće, ali prvo treba odraditi ono što vam je dato. Spremnost da se izborite za ono što vam pripada bit će ključ vašeg uspjeha. Idite za svojim idejama i budite dosljedni i profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bilo bi dobro posjetiti zubara.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ideja zavođenja nešto je što vam je poput vode. Bez toga gotovo da ne možete. Ovih dana nisu isključene situacije kad vam se osobe suprotnog spola nabacuju kao same od sebe. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Ako ste u vezi, uživajte. KARIJERA: Što god se nađe na dnevnom redu, vi ćete biti glavni pokretač cijele stvari. Uz to će ići i određeni napori, pa i stresovi. Imat ćete energije za dvoje, pa vam ništa neće biti teško. Vaši potezi dobit će na značaju, a vaš ugled će porasti

ZDRAVLJE&SAVJET: Pazite da ne pregorite.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Sreća u duši zbog stvari koje su vam drage, ugodne zabave bez previše pompe, opuštenost u krugu dragih vam osoba – sve je to moguće doživjeti ovih dana. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete zadovoljni.

KARIJERA: Zamišljat ćete se u ulozi vođe. Mnogi će zaista voditi stvari na poslu jer će se situacija tako složiti. Drugi će se rado oslanjati na vas. Istovremeno ćete poticati razvoj sasvim novih ideja ili tehnologija. Bit će ovo dinamičan tjedan. ZDRAVLJE&SAVJET: Bude se neke stvari iz prošlosti. OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

Paljevinski grob s nalazišta Gorica u Domašincu

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Uskoro osvježenje

VREMENSKA SLIKA: Prvih desetak dana kolovoza su obilježili uglavnom sunčani i vrući dani. Noći su bile ugodne, a dnevna temperatura se vrtila oko 30 °C. U nekim danima nas je opet malo rashladila i fronta s pokojim pljuskom. U sljedećih tjedan dana doći

će konkretnije osvježenje i to na samom kraju ovog tjedna. Zato će novi tjedan biti temperaturno puno ugodniji od ovog. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U četvrtak će i dalje u glavnoj ulozi biti sunce i vrućina. Uz

jači razvoj oblaka mjestimice može pasti kraći pljusak, ali to baš neće biti ni česta ni raširena pojava. Temperatura zraka bi sredinom dana mogla biti između 33 i 36 Celzijevih stupnjeva, znači možda stupanj-dva ugodnije nego početkom tjedna.

Petak i subota i dalje će nam ponuditi puno sunčanog i vrućeg ljetnog vremena. I dalje bi temperatura zraka sredinom dana i poslijepodne trebala biti viša od 30 Celzijevih stupnjeva, možda čak i oko 35 °C. Mala je mogućnost za neki rijetki izolirani lokalni

Pučka meteorologija

Žira na drvu množina, bude jaka zima

pljusak. Treba pripaziti na jako sunce sredinom dana, osobito između 10 i 17 sati kad je i UV indeks najviši. Tek u nedjelju značajnije raste šansa za pravo osvježenje. Izgleda da bi do našeg dijela Europe moglo doći više oblaka pa povremeno može biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. Temperatura zraka trebala bi biti primjetno niža. Početak sljedećeg tjedna bit će onda svježiji i ugodniji nego ovaj tjedan. U ponedjeljak još mjestimice može biti kiše ili pljuskova s grmljavinom, sve manje kako dan ide kraju. U utorak i srijedu djelomično sun-

čano uz svježa jutra i ugodno tople dane. Ponegdje je moguće malo kiše ili kraći pljusak, ali rijetko. Neki prognostički materijali ponovno za četvrtak pokazuju mogućnost pljuskova. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 14.8.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15. kolovoza 1537. godine u Bologni je padala strahovita tuča, po zapisima komadi su bili do 14 kg

• 16. kolovoza 1981. godine temperatura u Kninu 39,6 Celzijusa

• 20. kolovoza 1898. godine veliko nevrijeme i "vijor" kod Čazme

SKANDINAVKA VICOTEKA

Kod doktora

Mujo: - Doktore ne mogu dobro disati.

Doktor: - Sestro donesi mi instrument.

Mujo: - Ja ne mogu disati, a vama je do muzike.

Zvono

- Halo, vi ste električar?

- Da gospođo, kako vam mogu pomoći?

- Obećali ste da ćete danas doći i popraviti zvono na ulaznim vratima, ali niste došli...

- Ja sam dolazio gospođo, zvonio sam duže od petnaest minuta, ali nitko nije izašao!

Trening

- Što radiš na sobnom biciklu?

- Treniram...

- Pa, ne vidim da okrećeš pedale?

- Nizbrdica je!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Zlatko Nedeljko

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 19.

Kam itak z temi

ženskimi pimpeki?

Minula je Olimpijada vu Francuskoj v Parizo, posle štere nikaj ne znamo, očem reči, se nam se je pošemerilo. Ne znamo ve šteri je lepši i nježniji spol, šteri je moški, a šteri pak ženski spol. Več se niti ne zna šteri so te šteri se podbrivlejo, a koga pak predstavljajo oni šteri se depilerajo? Ne zna se kaj so oni šteri se polevlejo z rodičinaj farbaj, a kaj pak oni šteri imajo med nogami luleka, očem reči, pimpeka, a kaj pak so oni šteri imajo doli jačkico, a gori pak bregece? Najte me krivo razmeti, ali sosed Tonča se je javil gospono Mateši našemo šefo Hrvackoga olimpijskoga odbora kaj bi on išel v Pariz i kaj bi bil glavni jerbo on more točno reči šteri je športaš moški, a štera pak žensko. Kak je več Zlatko Mateša čovek jako dobroga i mehkoga srca jerbo da je ne takši ne bi se bil sedem pot ženil i otpelal je pajdaša Tončija v Pariz i to ravno k še�ima Međunarodnoga olimpijskoga odbora i on je sima tam rekel kak bi on sorteral moške od ženskih. Verjem da i vi znate kaj jim je Tonča rekel? Pak porineš roko med noge i po onomo kaj napetaš presorteraš športaše. Dok jim je Tonča to povedal oni so se žnjega norca naprajli, hitili so se na pod od smeha: tak je to negda bilo, negda je istina bila med nogami, a ve pak je v srco i v duši. Dok so to Tončo rekli unda je stopram Tonča zazvedil kak je osramotil gospona Metešo, Lepo Našo, naše športaše, političare i doktore. Ve bode Tonča z Oporovca spametnim ljudima solil pamet. Moš mislit! Tončo se je žaruljica v glavi presvetila dok je videl kak je skorom zlatno kolajno vu skoko z motkom odnesla puca štera je z pimpekom zrušila letvico. I to je sreča kaj se je veni zbudil na vreme, dok je skakala ili pak skakal jerbo da se je to ne pripetilo zlatna želencija bi odišla v čistam krive roke, roke skakačice z pimpekom. Kaj nek vam rečem, tu je sam nastradala letvica, a kak je bilo v bokso de so boksačice z pimpekom tukle v glavo ove boksačice bez pimpeka i ne moram vam niti reči što je pobedil! Kaj reči, i pimpeki so počeli rasti na se strane i brez ikšega reda i srama.

Ste vidli: žene z velikimi zizeki imajo i velike hrmake med nogami?

Sam dragi Božek kaj je Olimpijada minula pak bode ve jeno vreme mir, a nejvekšega mira bodo mele žene jerbo jim bode pimpek probleme delal dok bodo one štele (?), očem reči, dok bodo ga žene pustile vu svoj međunožni kazneni prostor!

Sima nam je poznato kak so naši vaterpolisti igrali �inale na Olimpijadi protiv vaterpolistov Srbije. Predi utakmice so spali z srebrom, a senjali so zlato. Morem vam reči da se je posle utakmice nikaj ne spremenilo i dale spijo z srebrom, a sejajo zlato jerbo so bili malo preslabi kaj bi spali s zlatom!

Tre se dobro dospomenuti…

Bilo je to zdavnja da so se oženili vrtni sosed Pišta i soseda Tilča z druge vulice. Mam po gostuvanjo so se dospomenuli kak bode se odluke štere so važne za skupno živlenje donašal gazda pre hiži, gospon Pišta, a se one odluke štere so nek tak važne za sakodnevno skupno živlenje bo donašala gazdina žena, očem reči, gospa Tilča. Drugo leto v novembro bodo PIšta i Tilča obslužavali pedeset let kak so se oženili i kak se pre jivi hiži ne nikaj važnoga pripetilo.

Što itak vužiže našo

Jadransko obalo?

Najgerek sam, jako sam najgerek što itak vožiže drevje i grmje po našoj Jadranskoj obali? Mogli bi reči da dok dojdo nejvekše vručine unda se nekak to drvje i to grmje po Dalmaciji, a i drugdi polek debele vode, vužge. Mortik je to točno, a mortik je i ne? Več hajdi dugo pratim te ogje po našoj obali i nekak mi je v pamet došlo to kak ga nejveč ogjov podežgano malo predi i malo potlik našega Dneva pobjede, Dneva domovinske zahvalnosti i Dneva naših hrvackih braniteljov. Nebre biti točno da se navek instalacije za strujo počnejo kvariti okoli Dneva Oluje, a to smo več zdavnja zazvedili kak se je još nit jeden ogenj ne vužgal od ivanjskih kukcov. I ne sam to, se drugo se zazvedi sam nebremo nikak zazvediti što itak sako leto kuri to suho drevje, grmje i raslinje po našoj obali. Razmem da se negdi nebre zazvediti, ali da ruon nigdi nebremo najti što je vužgal to nebrem veruvati! Pak se mam vidi kak gori čim nešči vužge! Još mi nikak nejde v glavo kak se je nigdar to grmovje ne vužgalo na Brijunima

otkak je gazda Rade Šerbeđija. On se je izjasnil da je Hrvat makar so mo japek i mamika Srbi.

Kak se je mam vidlo i mam se je znalo što je vužgal dok je počelo goreti v Imockomo. Mam se je znalo da je to napravil Marko Perkovič Thompson i mam so si levi novinari z prstom pokazali na Thompsona. Čudno je kak so niti jenoga drugoga ne vidli što je de vužgal ogja, a ogjov je bilo nejmeje dvajsti?

Prcinkulovo – nigdar tuliko ljudi

Minulo je Prcinkulovo, glavno čakosko proščeje i kak si velijo (ak si velijo unda to more biti sam istina) da je nigdar ne bilo tuliko ljudi. Od zdavnja znamo da je negdašji čakoski gracki načelnik Štef Kovačov rad brojil ljudi šteri so došli na proščeje i zato je škoda kaj je ne i on bil jerbo bi unda točno znali kuliko je bilo ljudi i je li jiv je bilo vejč nek negda dok je on hercuval z Čakovcom?

Ve poglečte kak je to vtruc došlo, čim ga ne bilo mamreli po Čakovco mam je skorom saki den dežđ curel. Negda i po tripot. Morem deti roko na srce i priznati kak ga bilo čuda sega i ne sam čuda nek i vejč od toga sam mi nikak nejde v glavo zakaj je naše čakosko proščeje moralo biti generalna proba za koprivnički renesansni festival?

Pak ne verjem da mi v Čakovco nemamo nekaj svojega kaj nišči nema, a ne kaj moramo kupuvati ono kaj imajo Koprivničanci. Nebrem veruvati da naša čakoska Zrinska garda mora držati špalera Koprivničancima dok se jivi ratniki mačevaju vu grado Zrinskih, očem reči, vu Staromo grado. Ak so naši turistički težaki znali organizerati šezdeset proščeja Prcinkulovoga do denes unda več ve nekaj znajo i bil bi red kaj bi mi v Čakovco, glavnomo grado Međimurja meli nekaj našega čakoskoga i međimorskoga zbog radi čega ljudi dohajajo na proščeje v Čakovec grad Zrinskih. Najbrž to ne mora biti Halid Bešlič jerbo je on ne naše vere, to ne morajo biti fritule jerbo to moja mamica ne kuhajo ili pak langoši i to po pet ojerov. Ak je i to glavno proščeje pet ojerov za langoš je prek preveč! Bole da mi prejdemo na nekaj domače: pogače z tikvaj, jabukami, orehi, zeljom ili pak sirom… Em je domače i čuda faleše od pet ojerov!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Nikolina Ban 8. put primila nagradu

Na svečanoj sjednici OVa Općine Sveta Marija, među brojnim nagrađenim učenicima i studentima, posebno se istaknula studentica Nikolina Ban. Primila je nagradu za ukupni prosjek ocjena u akademskoj godini 2022./2023. jednak ili veći od 4,5, no ovo nije prvi put da njezini rezultati privlače pažnju. Naime, Nikolina je već osam godina za redom dobitnica nagrade Općine Sveta Marija. (sb)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak