Međimurske novine 1512

IVAN JAKOPIĆ (86) nakon petodnevne potrage pronađen mrtav na slovenskoj obali Mure

str. 9

Naručio gemišt, otišao na plivanje Murom i nestao

MEĐIMURSKI

ODLIKAŠI: Srednja Škola Čakovec, Srednja škola Prelog, Tehnička škola Čakovec

Oko 30 posto stanova građani kupuju da bi zaštitili svoju ušteđevinu jer se čuvanje novca u banci ne isplati

Posebni prilog

KUHANJE U STANOVIMA zbog novog zakona koji zabranjuje klime na pročeljima zgrada

Tko je ugradio klimu, ugradio je

str. 4-5

Bogatima porez ne

a mladi neće

ROKO FARKAŠ senzacionalan u skoku u dalj na Svjetskom juniorskom prvenstvu

Nitko ne skače kao naš Roko!

KOTORIPČANI nikako do asfalta na “zaštićenoj cesti”Radmanić: ŽUC misli da smo mi budale!?

Porezi

ANKETA POD VUROM

Vijest u uvođenju poreza na nekretnine ponovno je postala taboo tema. Sudeći po mrvicama informacija koje su ministar graditeljstva i ministar �inancija dali u javnost novi namet pogodit će one koji imaju više nekretnina, a ne iznajmljuju ih dugoročno. Iako su pušteni tek “probni baloni” i svi detalji nam još nisu poznati, zagovornici i protivnici poreza već su iznijeli svoje

stavove. Protivnici poreza zabrinuti su zbog mogućeg povećanja cijena nekretnina, a i samih troškova života. S druge strane zagovornici poreza tvrde da je konačno vrijeme da ljudi koji žive od iznajmljivanja nekretnina uplate nešto u državni proračun. Što o uvođenju poreza na nekretnine misle naši građani, doznajte u nastavku.

(Roberto Dežđek)

Siniša Kalinić (Rijeka) - Ne podržavam uvođenje poreza na nekretnine. Slušao sam dosta stručnjaka i muči me to što ima puno rupa i nedorečenos�, tako će opet neki pronaći način da se izvuku iz plaćanja tog poreza. Također mišljenja sam da će cijena nekretnina ponovno poras�, a tu će onda opet nadrapa� najmoprimci.

Lidija Jurak (Čakovec) - Iskreno nisam baš previše upućena u situaciju i ne opterećujem se �me. Po svemu što sam čula od drugih ljudi ipak se slažem s uvođenjem poreza na nekretnine. Svatko tko posjeduje nekretnine trebao bi državi pla�� porez. Ne znam hoće li cijena is�h onda ići gore, vidjet ćemo.

Ivan Vlahek (Čukovec) - Apsolutno podržavam uvođenja poreza na nekretnine i smatram da s njegovim uvođenjem kasnimo barem 20 godina. Mislim da cijene nekretnina neće poras�, nego pas�, a s �m novcima će se država barem malo “oporavi�”. Neki ljudi žive od iznajmljivanja nekretnina, a ne daju državi ništa.

Ana Pokopec (Pribislavec)Ne slažem se s uvođenjem poreza na nekretnine. Ne vidim svrhu plaćanja poreza na nešto što je tvoje, jer ionako smo mi svi već poplaćali sve što smo morali. Ovako ispada da je bolje bi� u najmu. Neka oporezuju one koji imaju više nekretnina i “kupčaju ih”, a ne sve nas.

Marko Novak (Selnica) - Ja sam za to da se uvede. Uvođenjem poreza na nekretnine država bi se bar na neki način “namirila”. Ako mi svi plaćamo sve druge vrste poreza, ne vidim razloga zašto netko tko dobiva novac od iznajmljivanja nekretnina ne bi plaćao porez na iste.

Lik iz crtića Paw Patrol zadnja donacija Županije bolnici

Malom svečanošću otvoren je preuređeni dio pedijatrije za liječenje pacijenta od 18 mjeseci do 18 godina. Župan Matija Posavec na otvorenje bolnice koju je preuzela država nije došao praznih ruku već je donio plišanu maskotu iz crtića Paw Patrol, u našem prijevodu Pseća ophodnja, želeći dati do znanja

da ćemo i dalje pratiti našu bolnicu. Prije nekoliko mjeseci najmlađi pacijenti nisu imali ni odvojene toalete za zarazne i nezarazne bolesti, stare tuševe, a sada je sve blistavo i novo. Na otvorenju su govorili ravnatelj bolnice i pedijatar Igor Šegović, šef Odjela pedijatrije Dejan Balažin, glavna

sestra odjela Dijana Farkaš, Maja Đurkin u ime izvođača radova, župan Matija Posavec i Jasminka Hlupić, dr. med., ravnateljica Uprave za bolničku zdravstvenu zaštitu, transplantaciju, biomedicinu i kvalitetu zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravstva. Uz njih su na svečanosti bili nazočni

IZGRADNJA prilazne rampe na zgradi Doma zdravlja Čakovec

Nakon prve petoljetke štenge na remontu

Na ulazu u čakovečki Dom zdravlja trenutno se odvijaju radovi na izgradnji tzv. prilazne pješačke rampe.

Jednostavnim riječima rečeno, radi se prilaz za invalidne osobe, osobe koje ne mogu ući u zgradu po onim ogromnim stepenicama. I ništa tu ne bi bilo čudno da je zgrada tek u izgradnji. Međutim, zgrada, u čiju je izgradnju uloženo tadašnjih 39 milijuna kuna, svečano je otvorena još početkom 2019. godine, točnije 19. ožujka uz prisustvo predstavnika ministarstva zdravlja.

U novom Domu na 5300 četvornih metara smjestilo se 35 ordinacija, od čega 16 ordinacija opće obiteljske medicine, šest ordinacija dentalne medicine, tri pedijatrijske ordinacije, dvije ginekološke i dvije medicine rada. Fotogra�irajući se na prilaznim stepenicama, očito se nitko od njih nije zapitao kako će starije osobe i one

brojni uzvanici iz javnog i političkog života Međimurja, no ne i Antonija Marodi Medvedec, predsjednica Upravnog vijeća Bolnice, koja se ispričala. Čast otvorenja preuređenog odjela pripala je Sidoniji Veble, medicinskoj sestri koja već 46 godina radi na odjelu. (BMO)

Očekuje se da rampa bude vrhunske kvalitete na čemu radi internacionalni �m stručnjaka

slabije pokretljivosti savladati stepenice kako bi došli do svog liječnika. Istina, lift postoji, no očito ili nije dovoljan ili ne služi svojoj svrsi.

Upravo se sada taj prilaz popravlja. Naime, stepenice su se izrezale/srušile na pola širine i na tom mjestu i umjesto njih gradi se rampa.

To pak znači da je druga polovica stepenica slobodna pa pacijenti mogu neometano do željene ordinacije. (vv)

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca čeka konkretna objašnjenja oko novog Zakona

Vanjski klima-uređaji načičkani su i po zgradama u središtu Čakovca

Tko je ugradio klimu, ugradio je

- Ugradite klimu, ako niste, još ove godine jer tko zna što će biti dalje. Imate li ju, servisirajte ju ili staru zamijenite novom

Piše: Vlasta Vugrinec

Klima nam se promijenila i donijela nam je posljednjih godina tropske, rekli bi mi, paklene vrućine. I tu nije kraj, nego će se temperature i dalje penjati. Samim time, klima-uređaji postaju neophodni i nasušni dio naših života. I već sada, kaže statistika, vrućina uzima svoj danak jer je tijekom ovog ljeta umrlo više ljudi nego lani. I umjesto da naša vlast pomogne svojim “podanicima”, ona priprema kontroverzni zakon kojim će zabraniti postavljanje klima-uređaja na pročelja zgrada koja gledaju na javne površine!

Više rupa u zakonu nego u švicarskom siru

Paklene vrućine još se i nekako podnose u obiteljskim kućama, no pitanje je kako je čovjeku koji živi na posljednjem katu neke višestambene zgrade u gradu, naročito ako je oko nje sami beton, ulica iz koje dolazi buka i smrad automobila.

Pare

I upravo će se te, kako sada stvari stoje, naći na udaru kontroverznog zakona. Saživi li, vlasnici tih stanova neće smjeti postaviti klima-uređaj na pročelje zgrade! Mirni su jedino ako klima-uređaj već imaju. Međutim, imat će problema ako im se on pokvari i moraju ga mijenjati. Naime, to više neće moći jer će biti kažnjeni kao i majstor koji će klimu postaviti. A kazne bi se kretale od 1000 do 5500 eura, kako za suvlasnike u zgradama tako i za tvrtke i njihove djelatnike koji ih eventualno budu postavljali.

Istina, pročelja zgrada, pa i u Čakovcu, načičkana su klimama i to bez ikakvog reda, a često i upitne instalacije. Uz vrućine, svjedoci smo i olujnih vjetrova koji bi takve uređaje mogli nositi poput lista papira i možda nekoga i ugroziti.

Trenutno je postavljanje vanjskih klima-uređaja uređeno Pravilnikom o komunalnom redu koji donosi svaka općina ili grad za sebe. U Gradu Čakovcu on je napisan još 2005. godine, kaže Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca.

- Po njemu vanjski klima-uređaji ne smiju se postavljati samo na stare secesijske zgrade koje su pod zaštitom, naglašava gradonačelnica Cividini te dodaje da svi ostali vlasnici stana moraju dobiti odobrenje, odnosno rješenje.

Prema njenim riječima, nikad se po tom pitanju nije pravio problem, već su se pronalazila kompromisna rješenja.

Kako će biti od iduće godine, ne zna, čeka da stupi na snagu novo pravilo.

- Klima-uređaji će se valjda postavljati na pod balkona, ne znam, zaključila je.

I u Čakovcu ima zgrada, poput onih u Vukovarskoj ulici ili Zrinsko-Frankopanskoj koje praktički sa svih strana gledaju na ulicu. I tu nije jasno što će biti s tim stanarima, naravno, ako već nemaju klimu. Neki nemaju čak ni balkon. Kuhat će se u svakom slučaju jer klima-uređaj na podu balkona i nije neko rješenje.

Ako će zbog toga i poželjeti odseliti u neki “hladniji” stan, pitanje je kako će ga prodati, odnosno po koliko

I kaj ve?

Mnogi stanari naći se od iduće godine u neobranom grožđu, naravno ako na snagu stupe nova pravila. Hoće li se moći nadati iznimkama koje potvrđuju pravilo, kako to već biva u našoj zemlji. Zakon se donese, a onda ćemo u hodu rješavati nastale probleme. Tko će pisati kazne? Komunalni redari svom susjedi ili prijatelju? Vlasnik zgrade koji neće moći prodati stanove?

Jesu li prijenosne klime jedino rješenje? Pitanja je za sada jako puno, a odgovora još nema.

Stoga je za sada jedina preporuka:

- Ugradite klimu, ako niste, još ove godine jer tko zna što će biti dalje? Imate li ju, servisirajte ju ili staru zamijenite novom. Uz klime, dio novog Zakona o upravljanju zgradama, su i naknadne preinake, poput zatvaranja balkona ili lođa te postavljanja satelitskih antena.

JE raspodijelila 100.000 eura za obnovljive izvore energije na privatnim kućama

Županija je za 129 kućanstava u Međimurju osigurala do 1200 eura koji su od srpnja prošle godine izradili energetski certi�ikat i izvješća o energetskom pregledu, izradili glavni elektrotehnički projekt fotonaponske elektrane te ugradili sustav za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Smiješi im se do 1200 eura po kući, s 200 eura predviđenih za izradu energetskog certi�ikata ili pro-

jekta te pritom pravo na su�inanciranje od strane Županije ne isključuje su�inanciranje iz drugih izvora pod uvjetom da ne prelazi cjelokupnu vrijednost ulaganja u investiciju. Međimurska županija je ove godine povećala sredstva, podigavši iznos na 100.000 eura, gotovo dvostruko više nego prethodne godine. To je omogućilo veći broj odobrenih prijava. Od ukupno zaprimljenih 150 prijava, 129

prijava je odobreno, što čini 86 % svih zaprimljenih prijava. - Ponovno će desetke kuća biti uključene u sustav, a planiramo dodatno povećati sredstva za sljedeću godinu, istaknuo je župan Posavec.

Alen Višnić, direktor Međimurske energetske agencije MENEA, istaknuo je da je ovim pozivom ukupno instalirano 573,06 kW fotonapona na 77 obiteljskih kuća što će donijeti godišnju proizvodnju električ-

ne energije od 659,02 MWh koji se neće morati kupiti od opskrbljivača na tržištu. - To je ukupna godišnja ušteda od 100.000 € gledajući trenutne cijene električne energije na tržištu.

Poziv je bio otvoren od 15. travnja do 20. svibnja 2024. godine, kazao je Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam.

(BMO)

KONTROLA parkinga kod malog Lidla

Besplatno parkiranje samo 90 minuta

Dobro je poznata stvar da Grad Čakovec, ali i vozači muku muči s parkiralištima. Naročito se to odnosi na ljude koji nisu iz Čakovca, a rade u Gradu i u tvrtki koja nema osigurano parkiranje za njih. Pa se onda ljudi snalaze na razne načine. Najjednostavniji način besplatnog parkiranja je ostaviti auto na parkingu nekog trgovačkog centra ili ispred višestambene zgrade. No, i tu dolazi do promjena. Kod Galerije Sjever parking se kontrolira i auto više ne može stajati besplatno dok je vlasnik na poslu. Na istom tragu je i tzv. mali Lidl koji je od ponedjeljka, 2. rujna, također uveo kontrolu.

- Trgovački lanac je sam tražio kontrolu parkiranja, odgovorio je na naš upit Ivica Perhoč, direktor GKP-a ČAKOM. Pred Lidlom se parkirao svatko tko je htio pa su kupci često ostajali bez slobodnog mjesta.

A to znači da nisu ušli u trgovački lanac već su potražili drugu trgovinu gdje mogu parkirati.

Stoga će se od ovog tjedna, na tom parkingu besplatno moći parkirati samo 90 minuta, a potom se parking naplaćuje. Kontrolu parkiranja obavljat će djelatnici ČAKOM-a i pisati kazne. O novom režimu naplate, svjedoči i ploča s obavijesti koja je postavljena na tom mjestu.

Kako se u blizini tog trgovačkog lanca nalaze i brojne višestambene zgrade čija parkirališta također nisu pod naplatom, stanari se boje pritiska vozila, pa i sami razmišljaju o sličnom potezu. Dakle, imali bi parkiralište pod naplatom, a samim time i pod kontrolom pa se ne bi dogodilo da nečiji auto tu stoji besplatno 8 i više sati. to znači da bi stanari također plaćali parking, naravno, godišnju kartu kupili bi po znatno nižoj cijeni. Međutim, o tome se tek razgovara tako da još ništa nije sigurno. Stanari trebaju, između ostaloga, dati privolu da se slažu s time. Jedino je sigurno da je parking kod malog Lidla pod kontrolom. (vv)

MEĐIMURSKA ZAKLADA solidarnosti Katruža

Darujte grožđe i mošt u humanitarne svrha

Uz pratnju brojnih aktivista i prijatelja Katruže, vesela povorka kreće u subotu 7. rujna po međimurskim goricama radi prikupljanja grožđa i mošta u korist Međimurske zaklade Katruža. Sav prihod od prikupljenog i prodanog grožđa i mošta iskoristit će se za kupnju skupih lijekova i terapije oboljelima koje ne priznaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Start Katružine karavane je ispred Gradskih bazena “Marija Ružić“ Čakovec te se upućuje prema domaćinima, obitelji Čavničar u Stanetincu i dalje put gorica Svetog Urbana i štrigovskog kraja. Za dobar

glazbeni štimung pobrinut će se limena glazba i Josip Sanjković Mitrica. Završetak ove akcije planiran je u Domu kulture Štrigova gdje će se aktivistima pridružiti načelnik Općine Štrigova, Stanislav Rebernik.

Organizatori i ovog puta veliku zahvalu upućuju svim sponzorima, a oni su: Jamnica plus d.o.o., Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Rudi express Čakovec, Elektro Novak Gornji Hrašćan, Tekstilna galanterija Panić Pušćine, Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomšić Železna Gora, Mesnice Kiš Čakovec te Općina Štrigova. (BMO)

Ploča upozorava na novi režim parkiranja

godine nema više klima na pročeljima zgrada

jer tko će poželjeti kupiti “saunu”.

Piše : Božena Malekoci Oletić

Za sve postoji tajming i razlog zašto se događa u određenom trenutku, a ne u neko drugo vrijeme. Tako je i s uvođenjem poreza na nekretnine. Postoji de�inirani interes zašto se on uvodi i zašto su okolnosti plodne za njegovo uvođenje. U javnost je izbačen podatak da je u Hrvatskoj oko 600.000 praznih nekretnina koje građani ne iznajmljuju, premda su u cigle uložili novac da bi sačuvali vrijednost kapitala. I s tim stanovima se maše kao rješenjem za spuštanje cijene kvadrata na novogradnjama i najma stanovima na tržištu. “Malo morgen” – rekli bi naši susjedi. Vlasnicima koji imaju dovoljno kapitala da ulažu u stanove koje drže praznima, novi porez neće predstavljati nikakav problem. Kao pijesak u oči baca se argumentacija da “ne žele podstanare zbog loših iskustava”, što je samo djelomično točno. U tom broju praznih kuća i stanova zaboravlja se iseljena i napuštena Hrvatska iz koje su ostale nekretnine koje nisu mogle u koferu sa svojim vlasnicima preko granice. Zaboravlja se prijašnjih generacija iseljenika koji su kuće gradili za povratak, a nikad se nisu vratili ili su gradili za svoju djecu, koja ih iz raznih razloga nisu uselila ili su se zapetljala u ostavinske sporove.

Slobodni kapital uvijek je tražio prostore u koji da uđe da ga oplodi. Kao rajski prostor sada se otvara taj uspavani stambeni kapital. Kad je domaći ljudski kapital iseljavao u rijekama iz zemlje, zaista ga se nije imalo kome ponuditi. Pa su prazni stanovi i kuće bili na čekanju.

No Hrvatska je stubokom promijenila i postala useljenička zemlja. Brojke useljenih radnika iz mjeseca u mjesec rastu. Ljudi će trebati negdje stanovati. I ne, ne brinite, neće oni kupiti naše prazne kuće. Ne zarađuju oni toliko, osim sporadično. Te nekretnine će kupovati oni koji imaju kapital za nekretninski biznis i čekaju priliku gdje će ga uložiti. Kupit će “cijela sela i manje gradove” za jeftine pare od onih koji će se rješavati nekretnina da na stare ili naslijeđene, a nenastanjene kuće, još ne plaćaju i porez. Bit će to velika rasprodaja nekretnina. Prelazit će iz ruku onih kojima će porez biti dodatni teret u ruke onima koji imaju višak novca i samo čekaju zvižduk za početak velike rasprodaje.

Agencije za buduću veliku rasprodaju u niskom startu

Možda već negdje, ako još nisu, osnivaju agencije za veliku buduću rasprodaju. Nije nužno da su u pitanju samo domaći igrači, već su tu i stranci, koji već dugo kupuju znatan dio nekretnina po Hrvatskoj, posebno na moru.

Kad se domognu nekretnina s rasprodaje, u one skromnije će naseljavati nove strane radnike koji će plaćati najamninu. Jednim udarcem dvije zarade. Okrupnjavanje nekretninskog portfelja i najamnina od podstanara

Hrvati će tako uskoro biti izbačeni s top mjesta na ljestvici kao vlasnici nekretnina.

Brojke useljenih radnika iz mjeseca u mjesec rastu. Ljudi će trebati negdje stanovati. I ne, ne brinite, neće oni kupiti naše prazne kuće. Te nekretnine će kupovati oni koji imaju kapital za nekretninski biznis

Posebice su prethodne generacije sav svoj imetak ulagale u nekretnine. Građani Hrvatske su u vrhu EU-a po vlasništvu u nekretninama. Udio vlasnika posebno je visok u istočnim članicama EU-a, kao što su Rumunjska (95 posto), Slovačka (93 posto), Hrvatska (91 posto) i Mađarska (90 posto).

Najmanji udio vlasništva, uz Njemačku i Austriju, je u Danskoj (60 posto) i Francuskoj (63 posto). Izvan EU-a, Švicarska ima još manji udio u vlasništvu od Njemačke, 42 posto. Godine 2022. udio Nijemaca koji posjeduju nekretninu u kojoj žive pao je s 49 na 47 posto. Nakon Njemačke, druga na ljestvici zemalja EU-a s najmanjim brojem stanara koji su ujedno vlasnici je Austrija. Njihov je broj pao s 54 na 51 posto, objavila je statistička agencija Eurostat.

Diljem EU-a broj vlasnika nekretnina smanjio se za nešto manje od jednog postotnog boda. Ukupno je u EU-u 69 posto stanara koji su ujedno i vlasnici nekretnina, a 31 posto njih su podstanari.

Porez od nekretnina između sebe dijelit će lokalna i državna uprava

Porez od naplate na nekretnine dijelit će, prema najavama, između sebe država i lokalna samouprava. A vidimo što se događa kad država i lokalna samouprava plivaju u novcu. Dižu plaće sebi i svojim proračunskim korisnicima. I dok njima plaće rastu u dvoznamenkastim postocima od 30 do 80 posto, umirovljenicima koji su na rubu egzistencije mirovine rastu skromnih 7 posto i to se još prikazuje kao velika solidarnost.

No pitanje svih pitanja je što će biti s porezom na dohodak kako glavni teret poreznog opterećenja ne bi

bio na plaćama, ako se uvodi novi porez?

Hoće li se smanjiti porezno opterećenje s plaća, uvođenjem poreza na nekretnine.

Za digresiju, i u ovom slučaju opet proračunski korisnici i političke elite bile bi dobitnici, jer u realnom sektoru poslodavci drugačije ugovaraju plaće s djelatnicima i nije isključeno da porezno rasterećenje plaća svi djelatnici ne bi osjetili.

No to je hipotetsko pitanje, jer ne znači da će država i lokalna uprava, domognu li se dodatnih poreznih prihoda, smanjiti porezno opterećenje na dohodak.

Vrijeme je da razderemo i drugu mrenu kojom Vlada pokušava zamagliti oči javnosti. Priča je da će mladi uvođenjem poreza na nekretnine lakše doći do vlastitih nekretnina, odnosno da je porez na nekretnine i u službi pozitivne demografske politike.

Mladi od toga neće imati koristi

Ne, mladi neće imati nikakvu korist od poreza na nekretnine. Nema izgleda da taj porez njima nekretnine učini dostupnim. To se nije dogodilo ni u drugim zemljama s puno duljom tradicijom naplaćivanja poreza na imovinu u koju spadaju i nekretnine.

Oni koji imaju, lako će platiti porez na nekretnine, a oni koji nemaju – prodat će ih onima koji imaju. čime se će samo okrupniti nekretninski lobi.

Najbolji scenarij kojemu se mladi u potrazi za nekretninama mogu nadati je taj da će ovako visoke cijene nekretnina i najma stagnirati.

Država je uvođenje poreza na nekretnine koje se ne koristi ispustila u javnost kao probni balon.

Vlada ga je trebala predstaviti u ponedjeljak, ali je prezentacija naknadno odgođena, vjerojatno da premijer Plenković čuje odjeke probnog balona koji je pušten i prema tome uskladi daljnje poteze.

To potvrđuje i njegova javna izjava: - Nismo nikad rekli ni precizirali dan. Samo smo pustili malo da vidimo reakcije pa kad sve skupimo, onda ćemo izaći javno, rekao je premijer Andrej Plenković. No da se vratimo na naše građane i ono što ih u budućnosti čeka. Ulagali su u nekretnine da bi koliko-toliko sačuvali zarađeni novac. Štednja u banci se ne isplati, a i gadno su se opekle starije generacije na deviznoj štednji. Novac, ako se ne okreće, gubi vrijednost. Drugi oblici oplođivanja kapitala vrijednosnim papirima kod nas nisu razvijeni. Premalo smo pismeni da bi se upustili u to i bojimo se rizika.

Ono što građani najbolje razumiju su nekretnine. Posebice prethodne generacije sav su svoj imetak ulagale

TEMA BROJA

Čak 30 posto stanova građani kupuju kao ulaganje, a ne za vlastiti krov nad glavom

Međimurske nekretnine u statistici

• Ukupan broj stanovnika u Međimurju: 105.863

• Kućanstva: 34.172

• Privatna kućanstva: 34.102

• Stambene jedinice: 45.212

• Stanovi za stalno stanovanje: 42.888

NA NEKRETNINE zvižduk za početak velike rasprodaje

Bogatima škodi, a mladi lakše do

nekretnina

- Uvođenjem poreza na nekretnine počet će velika rasprodaja nekretnina koje su stekle starije generacije koje su sav imetak uložile u njih, a neće imati dovoljno prihoda za plaćanje poreza

u nekretnine, zbog čega su građani Hrvatske u vrhu EU-a po vlasništvu u nekretninama. Udio vlasnika posebno je visok i u drugim istočnim članicama EU-a, kao što su Rumunjska (95 posto), Slovačka (93 posto), Hrvatska (91 posto) i Mađarska (90 posto). Godine 2022. udio Nijemaca koji posjeduju nekretninu u kojoj žive pao je čak s 49 na 47 posto u 2023. godini. Nakon Njemačke, druga na ljestvici zemalja EU-a s najmanjim brojem stanara koji

su ujedno vlasnici je Austrija – njihov je broj pao s 54 na 51 posto, objavila je statistička agencija Eurostat. Najmanji udio vlasništva, uz Njemačku i Austriju, je u Danskoj (60 posto) i Francuskoj (63 posto). Izvan EU-a, Švicarska ima još manji udio u vlasništvu od Njemačke, 42 posto. Diljem EU-a broj vlasnika nekretnina smanjio se za nešto manje od jednog postotnog boda u godinu dana. Ukupno je u EU-u 69 posto stanara koji su ujedno vlasnici

nekretnina, a 31 posto podstanari.

Prema podacima Eurostata za 2022. godinu, zemlje EU-a prikupe imovinskih poreza u visini od 2,2 posto BDP-a Unije, a u ukupnim porezima udio im je 5,2 posto. U Hrvatskoj imovinski porezi dosežu jedan posto BDP-a, a u ukupnim porezima sudjeluju s 2,5 posto. Premda smo među rekorderima prema vlasništvu nekretnina, druga je stvar kvaliteta tih nekretnina. Ali mi

POREZ

porez ne

mladi neće nekretnina

volimo živjeti u vlastitim, a ne iznajmljenim nekretninama.

Mnogi su nekretnine gradili ili kupovali i za svoju djecu, a djeca se odlučila na drugi životni put i zbog toga su naslijeđene nekretnine prazne.

I Međimurci rado čuvaju vrijednost stečenog kapitala u nekretninama, pa makar bile i prazne. Bili smo svjedoci nekretninskog booma u razdoblju od 2018. do 2023. godine, kada je samo u Čakovcu izgrađeno oko 500 novih stanova.

Vladimir Holetić, vlasnik Intermegrada, i sam je izgradio oko 200 stanova. Otkrio nam je da je oko 30 posto stanova kupljeno kao investicija, a ne za stanovanje

njihovih vlasnika u njima. Čak 10 do 15 posto stanova nije ni iznajmljeno od onih koji su kupljeni kao ulaganje. Od tog broja stanova kupljenih kao ulaganje, prema njegovim saznanjima, od 10 do čak 15 posto njih se ne iznajmljuje, nego su potpuno prazni. Vlasnici su ih kupili samo da sačuvaju vrijednost uloženog kapitala. Razlog je neisplativost štednje novca u bankama i strah od rizika ulaganja u vrijednosne papire. Intermegrad uskoro planira na području Čakovca graditi još dvije nove zgrade s još toliko stanova koliko su ih do sada izgradili i bit će zanimljivo pratiti tko će biti kupci tih novoizgrađenih ne-

samouprave. Lokalni i državni proračuni će imati najviše koristi od njega kada se uvede. A hoće li lokalna i državna uprava te porezne prihode pametno preraspodijeliti ili rasprčkati – to je već pitanje pametnog upravljanja poreznim prihodima. Šibensko-kninski župan Marko Jelić u razgovoru s novinarima izrazio je bojazan da će se dogoditi rasprodaja nekretnina. Izjavio je: - Naši umirovljenici, koji su godinama štedjeli upravo kroz nekretnine i posjeduju veliki broj njih, nemaju mirovine koje će im omogućiti plaćanje dodatnih poreza. Ostat će im jedina opcija, rasprodaja nekretnina.

Kad pukne zvižduk za porez na prazne nekretnine moćnici iz nekretninskog biznisa kupit će “cijela sela i manje gradove” za jeftine pare od onih koji neće imati novca za porez pa će se rješavati naslijeđenih ili starih nekretnina

Linić (SDP) predložio, ali porez nije uveo

Upitan za uvođenje poreza na nekretnine, bivši ministar �inancija Slavko Linić u Milanovićevoj, a ranije i Račanovoj vladi, koji je i sam gurao uvođenje poreza na nekretnine, ali ga nije uveo, kazao je:

Oni koji su štedjeli u nekretninama, to je velik broj bogatih građana koji ne participiraju dovoljno u snošenju socijalnih potreba građana Hrvatske. Zato ih treba oporezivati, poručio je.

U MEĐIMURJU

34.172 kućanstava i 45.212 stambenih jedinica

Međimurska županija kao i velik dio Hrvatske ima više nekretnina nego kućanstava. Prema zadnjem popisu Državnog zavoda za statistiku, u Međimurju je 2021. godine popisano ukupno 34.172 kućanstava, a 45.212 stambenih jedinica, od kojih je 42.888 stanova osposobljenih za stalno stanovanje. Iz tog je vidljivo da dio kućanstava

I sadašnji prijedlog je test javnosti

Aktualni ministar �inancija Marko Primorac prošli tjedan je kazao da je namjera transformirati sadašnji porez na kuće za odmor u porez na nekretnine. Tim bi porezom bile obuhvaćene sve nekretnine u kojima vlasnici ne žive niti ih dugoročno iznajmljuju.

Prihode od tog poreza dijelili bi država i jedinice lokalne samouprave, naglasio je.

Detalje poreza na nekretnine, a i šire porezne reforme, Vlada je trebala predstaviti u ponedjeljak, ali je prezentacija naknadno odgođena.

Bliže nam se lokalni izbore pa će se možda prije njih pripremiti teren, a nakon izbora uvesti porez. Početak novog mandata je najpogodniji trenutak za nepopularne mjere.

Uvede li se porez na nekretnine, pitanje koje se neizostavno nameće jest ono kakvog će imati odraza na tržište nekretnina?

Alibi za predlaganje tog poreza bio je argument da je čak 600.000 praznih nekretnina u Hrvatskoj.

ima više nego jednu nekretninu u istoj županiji, a one u drugim županijama, kuće za odmor ili iznajmljivanje na moru ili drugim turističkim destinacijama, nisu obuhvaćene ovim popisom. Danas 129 domaćinstava u Međimurju pruža smještajne usluge za odmor kod kojih je ukupno 178 smještajnih jedinica (soba, apartmana...).

nekretnine koje se iznajmljuju. Porez se temelji na nominalnoj vrijednosti dohotka od iznajmljivanja nekretnine. Od poreza je izuzet vlasnik, ako stanuje u nekretnini, stariji je od 75 godina i ima oporezive prihode ispod određene granice ili je korisnik nekih oblika državne skrbi. Novogradnje mogu biti oslobođene od ovog poreza unutar prve dvije godine od izgradnje.

Drugi porez, koji bi donekle odgovarao projekcijama onoga što se kod nas pod porezom na nekretnine do sad namjeravalo uvesti, zove se porez na stanovanje (Taxe d’habitation), ali je od srpnja prošle godine on ograničen samo na drugu nekretninu i kuću za odmor – prva nekretnina je od njega izuzeta. Obračunava se isto kao i porez na imovinu.

kretnina. Ulagači ili oni kojima treba krov nad glavom?

- Siguran sam da porez neće naštetiti onima koji ulažu u nekretnine, niti da će mladim osobama pomoći da lakše dođu do njih, kaže Holetić. Drugi faktori, a ne porez na nekretnine, zasigurno više utječu na stanje na tržištu nekretnina. Na cijenu nekretnina utječe ponuda i potražnja na tržištu, bankarske kamate, troškovi građenja, zemljišta i kupovna moć građana.

Korist od poreza će imati općine, gradovi i država

Porez na nekretnine je samo još jedan porezni prihod države i jedinica lokalne

Dodao je: - U vrijeme kada je SDP o tome razmišljao, HDZ je bio protiv. Sada je dobrim dijelom SDP protiv. Za ovakve reforme je itekako važno da opozicija poboljša prijedlog i da bude uz njega, jer tada je reforme lakše provoditi, dodao je.

Pojasnio je: - Htio sam komunalnu naknadu zamijeniti porezom na nekretnine, koja je, usput rečeno, već porez na nekretnine koji godinama plaćamo. Dodaje: - Uvijek je bolje ići na oporezivanje imovine, a olakšice i bene�icije u velikom postotku dati onima koji koriste imovinu. To je bila okosnica prijedloga koji sam načinio 2012. godine. Ja nisam išao na imovinu kao kuće na odmor, nego sam zamijenio komunalnu naknadu tim porezom. Isto tako, kao poticaj, dao sam dva indeksna poena manje za zdravstveni doprinos da bi se mogle povećati plaće, sve na račun uvođenja novog poreza, podsjetio je Linić.

Ako se uvede taj porez dio praznih nekretnina sigurno će otići u rentanje, a dio u prodaju, smatra Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za posredovanje u prodaji nekretnina iz Splita i dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Kako to čine drugi?

Malo smo istražili kako je to u drugim zemljama EU-a.

U Belgiji, svatko tko posjeduje nekretninu, mora platiti porez na nekretninu u iznosu između 1,25 – 2,5 % od vrijednosti nekretnine koja se procjenjuje na osnovu katastarskog dohotka. Ako se nekretnina iznajmljuje, onda se uz to dodaje porez na dohodak od najma po stopi između 25 i 30.

U Francuskoj porez na nekretnine koji moraju platiti svi vlasnici nekretnina.

Taxe foncière propisuju i ubiru lokalne vlasti, a odnosi se na

Francuska ima i porez na bogatstvo u nekretninama (Impôt sur la Fortune Immobilière) koji se odnosi isključivo na one nekretnine čija ukupna vrijednost prelazi 1.300.000 eura. Porezna stopa, ovisno o vrijednosti nekretnine, kreće se između 0,5 % i 1,5 % ukupne vrijednosti nekretnine.

Za sada je ministar �inancija Marko Primorac najavio: - Ako imate nekretnine koje nisu u trajnom najmu ili u kojima ne živite, te nekretnine već sada podliježu porezu na nekretnine. Iako se on ne zove onako kako bi se trebao zvati, zove se porez na kuće za odmor.

Sudeći po ministrovim izjavama, svrha poreza na nekretnine je, u najširem smislu, �inanciranje jedinica lokalne samouprave.

Obrazloženje vlade Andreja Plenkovića da uvode porez na nekretnine unatoč višegodišnjem bujanju �iskalnih prihoda zbog toga da spuste cijene stambenih kvadrata te tako pripomognu demografsku revitalizaciju Hrvatske, teza je u koju mogu povjerovati jako naivni. Bogate zemlje, od kojih neke po stotinjak godina primjenjuju porez na nekretnine, nisu ga nikad uspjele iskoristiti za kvalitetno upravljanje tržištem nekretnina.

Vladimir Hole�ć vlasnik Intermegrada kaže da kupci 30 posto nekretnina kupuju kao ulaganje

Trgovine otvorene ove nedjelje, 8. rujna

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Mihaljevec 74a

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Macinec, Glavna 61

• Novakovec, Selska ulica

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Pleškovec 30

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, Pavlinska 5

• Vularija, Prvomajska 22

• Zebanec Selo 11

NTL trgovine

• Gardinovec 183

• Goričan, Murska 3

• Jurovec 20a

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Novakovec, Glavna 32

• Okrugli Vrh 62b

• Pleškovec 160

• Pušćine, Školska 23

• Sivica, Glavna 45

• Totovec, Čakovečka bb

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53 Ostale trgovine

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)

• Pekara CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30)

• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, Antuna Mihanovića 82 (7-21)

• Stop Shop Čakovec (9-15 h)

• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-21 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

INA će provoditi seizmička istraživanja rezervi nafte i plina u Međimurju

Pratite kako radovi utječu na vaše nekretnine i usjeve

- Građani se mogu u slučaju štete obratiti na sljedeće kontakte u INI: Gojko Šušak: 092 139 56 60; Stjepan Pavelić: 099 698 01 32; Mato Medić: 097 770 39 90

INA – industrija nafte, provodit će seizmička mjerenja u svrhu istraživanje rezervi nafte i plina na poljoprivrednom i šumskom području općina: Gornji Mihaljevec. Selnica, Štrigova, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Vratišinec te gradu Mursko Središće. Seizmička mjerenja izvode se u okviru projekta 3D seizmika, a radove na terenu će za INA-u izvršiti ugovoreni podizvođač poljska kompanija Geo�izyka Torun, uz stalni stručni nadzor predstavnika INA-e.

Eventualne štete koje bi mogle nastati uslijed seizmičkih mjerenja procijenit će se već za vrijeme radova ili nakon njihova završetak, i to od strane komisije sastavljene od predstavnika lokalnih mjesnih odbora i INA-e.

Kome se obratiti za nastalu štetu

Vlasnici zemljišta i nekretnina o tome će biti na vrijeme obaviješteni. U slučaju nastanka štete odmah će biti na vrijeme obaviješteni. U slučaju štete istu će podmiriti INA temeljem Procjembenog elaborata.

U obavijesti koju su poslali jedinicama lokalne samouprave nalaze se i kontakti na koje se građani mogu obratiti u slučaju štete. To su Gojko Šušak: 092 139 56 60; Stjepan Pavelić: 099 698 01 32 i Mato Medić: 097 770 39 90.

Nazvali smo Gojka Šuška i zatražili od njega malo detaljnija pojašnjenja vezana uz pravo uz možebitne štete, tim više što i sama kao građanka živim na području gdje će se odvijati radovi i time imam dva razloga za dodatna pitanja. Zanimale su me buka i vibracije koje će nastati uslijed istraživanja. Buka bi trebala

građani

biti na razini one koju proizvode građevinski strojevi kad su u pogonu, rečeno mi je. Vibracije su druga stvar. Šušak me uvjerio da od vibracije ne bi trebale nastati nikakve štete na građevinama, ali da su iz INE u više navrata snimali stanje građevina na spomenutom terenu, kako bi imali uvid u stanje.

No, znamo da nisu sve kuće iste i utjecaj vibracija na njih treba uzeti s dozom zdravorazumskog opreza, neće li se sitna pukotina s vremenom proširiti. Nisu sve kuće jednake starosti, stabilnosti i vrijednosti.

Kućama će se približavati na 50 metara Svakome je njegov dom najdraži, pa makar to bila i “ježeva kućica”. Dom, ma kako skroman bio, nema istu vrijednost za njegova vlasnika i INA-u, koja je velika i moćna kompanija. Osim toga, samo je u polovičnom vlasništvu naše države, uz to ima moćni pravni aparat na raspolaganju za slučaj spora s vlasnikom nekretnine. U toj situaciji mali siromašni vlasnik nekretnine nije u istom položaju kao velika kompanija. Zbog toga je

bitno unaprijed znati što će se događati na terenu, pratiti stanje i prijaviti svaku štetu. Gojko Šušak nam je kazao da su sada u tijeku pripremni radovi, ali da su zamolili za suradnju s građanima predstavnike lokalnih mjesnih odbora za obavještavanje građana što će se zbivati u vrijeme radova.

Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak nam je kazao da oni nemaju nikakvu takvu komisiju za radove koje izvodi INA. Sve eventualne pritužbe građani trebaju uputiti na navedene u INA-u, kazao je. Gojko Šušak koji je naveden kao prvi kontakt za dodatne informacije u obavijesti INA-e, kazao nam je da građani ne moraju biti zabrinuti.

- Uređaji za seizmička mjerenja neće ulaziti u naselja, ni bliže od 50 metara od kuća.

Štete od prolaza na poljoprivrednim površinama naplaćivat će iznad tržišne cijene i obuhvatu širem od prolaza. Primjerice, strojevi za seizmičko mjerenje idu širinom od 2,6 metara, a INA naplaćuje štetu na širini od 4 metra. Ako je oštećena parcela kukuruza po procjembenom elaboratu, umjesto tržišne cijene od

Za kuće za koje smo sami miješali beton, država bi sada prilijepila porez M

oja kućica – moja slobodica. Hrvati vole svoje nekretnine, a Međimurci nisu izuzetak. Odlazili su u gastarbajtere na bauštele i tvorničke trake samo da izgrade kuće za sebe i svoju djecu. Većina kuća u Međimurju izgrađena je prije stambenih kredita: povoljnih, nepovoljnih, hipotekarnih... Gradilo se u kućnoj verziji – sam svoj majstor i prijatelji. Nerijetko su vlasnici umirovljenici s hrvatskim

mirovinama koji teškom mukom održavaju stečene kvadrate, a sada država na njihovu kuće gleda kao na bogatstvo podložno porezu.

Zašto pobogu, ako se državni proračun dobro puni, pa država može obilato dizati plaće svojim korisnicima? Zar, da ne pate od in�lacije, zaboravljajući da to dizanje plaća ne povećava spiralu in�lacije. S druge strane, umirovljenici s mirovinama na rubu egzistencije u svojim “bogatim

kućama” pod prijetnjom su poreza na nekretnine. Posebno ako su si za života priuštili luksuz izgradnje vikendice na moru ili u goricama. Sad će im doći na naplatu račun što su svaki vikend uzimali lopate, miješali beton, nosili cigle i gradili svoje kućice. Država ne želi imućne građane, posebno ne srednji sloj. One koji još uspijevaju održati stil života srednjeg sloja, želi svojim potezima osiromašiti, kako bi im na

kapaljku dijelila socijalnu milostinju, kao da je dobročinitelj.

Uloga države koja dobro upravlja svojom zemljom je stvoriti uvjete i poticati da što širi sloj građana dobro živi, da se ugodno osjećaju u svojoj zemlji, da se bogate, napreduju i nemaju potrebu za iseljavanjem. Čak ni gola svota novca koju zarađuju nije toliko bitna kao osjećaj da ste u vlastitoj zemlji poželjni i potrebni.

Građani ove zemlje bili su daleko zadovoljniji i sretniji kada su i bez kredita gradili i uređivali svoje nekretnine i po deset godina u vlastitoj režiji, jer su se osjećali ponosni, onim što su sami stvorili. Malo je sretnika koji su dobili društveni stan i otplatili ga na rate po povlaštenoj cijeni malog auta. To je bio zgoditak na lutriji, jer im je vrijednost nekretnine na tržištu narasla preko noći, a sad je to zaboravljeno.

170 eura po hektaru oni će plaćati 230 eura po hektaru, računajući prinos od 13 tona po hektaru.

Što se tiče nekretnina, kazao je da vibracije koju izazivaju strojevi nisu takve da bi štetile kućama, te da su oni u nekoliko navrata snimili postojeće stanje kuća, kazao je.

Sigurni smo da će svaki brižni vlasnik također snimiti stanje svoje nekretnine prije radova u slučaju da se primijetiti eventualni nastanak pukotina na svojoj nekretnini, nakon istražnih radova.

Šušak nam je u razgovoru potvrdio ono što su u obavijesti građanima službeno napisali iz INA-e – da će eventualne štete podmiriti. Ali prethodno iskustva sa seizmičkih mjerenja koja je u Međimurju provodila mađarska kompanija, koja se ponašala kao da građani i njihovo pravo na informacije ne postoje, daje nam za pravo da pušemo i na hladno i i da pažljivo pratimo što se događa ne terenu.

Planirano je da se radovi kontinuirano odvijaju sedam dana u tjednu, od sredine kolovoza do kraja listopada 2024. godine. (BMO)

Kakvoj buci i vibracijama će bi� izloženi

Villa je uređena u modernom s�lu, dok je dvorište u tradicionalnom

SVEČANO OTVORENA Villa Vukov breg u Vukanovcu

Spoj tradicije i luksuza u srcu Međimurja!

OBAVIJEST

O SNIŽENJU RAZINE VODE U AKUMULACIJAMA HE ČAKOVEC, HE DUBRAVA

Radi redovnog godišnjeg pregleda i održavanja asfaltnih obloga nasipa akumulacija HE Čakovec i HE Dubrava, u narednom razdoblju planira se sniženje vodostaja u akumulaciji do 2 metra u odnosu na minimalni vodostaj u normalnim pogonskim uvjetima.

Planirano trajanje uvjeta snižene razine vode u akumulacijama: HE Čakovec od 6.9.2024. do 15.9.2024. HE Dubrava od 13.9.2024. do 22.9.2024.

Snižavanje razine vode u akumulacijama provodit će se postupno kako bi se ostvarile što sporije promjene razine vode i tako smanjio utjecaj na ihtiofaunu. Odvijanje radova, a time i kretanje razine vode u akumulaciji ovisi o meteorološkim i hidrološkim uvjetima pa su moguća manja odstupanja od planiranih termina. Informacije o eventualnim promjenama u odnosu na planirane termine bit će objavljene putem mrežnih stranica HEP-Proizvodnje: www.hep.hr/proizvodnja/novosti/9

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

KLASA: 320-01/24-01/16

Dva prostrana moderno uređena apartmana, s vanjskim bazenom, mini saunom i jacuzzijem mogu funkcionirati kao zasebni apartmani, a mogu poslužiti kao i kuća za odmor u cjelini

Piše: Roberto Dežđek

Prošlog četvrtka 29. kolovoza u Vukanovcu na parceli obitelji Bacinger bilo je itekako svečano. Naime, uz poznato izletište Vukov breg, Bojan i Melanija Bacinger pred brojnim okupljenim prijateljima i uzvanicima svečano su otvorili Villu Vukov breg.

Želimo da gosti duže ostaju u Međimurju

Riječ je o dvama prostranim, moderno uređenim apartmanima, s vanjskim bazenom, mini saunom, jacuzzijem i ostalim popratnim sadržajem, koji mogu funkcionirati kao zasebni apartmani, a mogu poslužiti i kao kuća za odmor u cjelini. Prvi gosti apartmana bili su oduševljeni te smještaju dali najviše ocjene.

- Razvojem izletišta Vukov breg došli smo na ideju o pružanju smještaja jer su nas naši gosti često pitali mogu li gdje prespavati. Iako je prvotno ideja bila izgraditi kuću za više od

dvadesetak gostiju, ipak smo odlučili postojeću vikendicu prenamijeniti u dva apartmana. Nastojimo gostima pružiti toplinu, da se osjećaju kao kod kuće te ih upoznati sa svim znamenitostima i atrakcijama koje naš kraj pruža. Tako želimo posjetitelje zainteresirati za Međimurje, kako bi oni ostajali ovdje na neko duže vrijeme jer trenutno su to većinom vikend gosti, rekao je Bojan Bacinger.

Za uređenje apartmana zadužena je bila Bojanova supruga Melanija čiju su ideju u djelo proveli vrijedni majstori i članovi obitelji. Također, obitelj Bacinger je sa socijalnom zadrugom Humana Nova ostvarila suradnju, pa će tako njihove proizvode, kao što su vrećice za vino, za rublje, stolnjake, kućne papuče “Bibike” i druge stvari moći koristiti posjetitelji apartmana.

11 godina natezanja po sudovima

Melanija Bacinger iz

Nedelišća 2014. operirala je oba kuka u Njemačkoj te od države zatražila da joj nadoknadi troškove operacije zato što joj u Hrvatskoj nije bilo omogućeno da potrebni zahvat obavi u medicinski opravdanom roku.

HZZO ih više puta odbio

Naime, u Zagrebu Melanija nije dobila ni okvirni termin operacije, iako je trpjela velike bolove zbog kojih nije mogla ustati iz kreveta. Kroz razgovore s liječnicima,

Bacingeri su neslužbeno saznali da je u Hrvatskoj napravljen relativno mali broj artroskopija kuka, a gotovo ni jedna operacija kakve su trebale Melaniji, sa šivanjem živčanih završetaka. Upravo iz tog razloga, obitelj Bacinger odlučila se na operaciju u jednoj klinici u Münchenu, gdje se godišnje odradi 450 takvih operacija godišnje. Prema važećoj legislativi EU-a, pacijenti mogu, osim u slučajevima kad se pojedini zahvat uopće ne izvodi u matičnoj zemlji, zatražiti od države da im plati liječenje

u nekoj drugoj državi EU-a. Iako je obitelj Bacinger to i učinila te podnijela više zahtjeva prema HZZO-u, oni su odbijeni. Dva puta za troškove operacije lijevog i jednom za troškove desnog kuka, odbijeni su i na Upravnom sudu, no nisu odustali. Pravda je barem djelomično zadovoljena ovogodišnjom odlukom Ustavnog suda koji je nakon 11 godina pravne borbe usvojio žalbu i donio odluku u korist Melanije. HZZO je tako djelomično nadoknadio troškove operacije lijevog kuka u iznosu

Uzorni primjer razvoja obiteljskog turizma

Na tome im se zahvalio Ivan Božić, direktor zadruge Humana Nova iz Čakovca, dodajući kako su njihovi proizvodi prisutni na tržištu diljem Europe te u brojnim hotelskim lancima na Jadranu te sve više i u Međimurju. Okupljenima se kratko obratio i Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije.

– Znam kako je mukotrpno doći do svega ovoga. Strašno sam ponosan, sretan i zadovoljan jer znam kako je ovaj prostor izgledao nekad. Ovaj projekt je uzorni primjer za razvoj obiteljskog turizma u Međimurju i kakvu turističku ponudu moramo njegovati u Međimurju. Ovakvih projekata nikada ne može biti previše i oni nam moraju biti putokaz kako se turizam mora razvijati u Međimurju, zaključio je Grula.

10.280 eura zato što joj u Hrvatskoj nije bilo omogućeno da potrebni zahvat obavi u medicinski opravdanom roku. Ipak, pravna bitka nastavlja se i dalje za kamate koje HZZO nije isplatio, ali i za desni kuk u istom iznosu kao i za lijevi. Poznavajući naše pravosuđe i brzinu kojom se rješavaju ovakvi postupci, ova pravna borba još će potrajati. Jedino je sigurno da će obitelj Bacinger nakon što se izbori za sredstva koja im je HZZO dužan isplatiti, ista ponovno donirati u humanitarne svrhe

URBROJ: 2109-2-01-01-24-4 Čakovec, 06. rujna 2024.

Temeljem Zaključka o davanju u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta Grada Čakovca u svrhu poljoprivredne obrade javnim prikupljanjem ponuda i o raspisivanju javnog natječaja, KLASA: 320-01/24-01/16, URBROJ: 2109-201-01-24-2, od dana 30.08.2024. godine, Grad Čakovec daje

Obavijest o objavi

JAVNOG NATJEČAJA

za zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta Grada Čakovca

u svrhu poljoprivredne obrade javnim prikupljanjem ponuda

Cjeloviti tekst Javnog natječaja, u cjelokupnom sadržaju koji sadržava sva pravila i uvjete javnog nadmetanja, objavljen je na službenoj internetskoj stranici, www.cakovec.hr i na oglasnoj ploči Grada Čakovca.

Prijava na natječaj se dostavlja u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici s imenom i prezimenom te adresom podnositelja prijave, kao preporučena pošiljka s povratnicom na adresu: Grad Čakovec, Upravni odjel za EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju, Ulica kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec, uz naznaku: „Prijava na Javni natječaj za davanje u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta Grada Čakovca – ne otvaraj“ ili osobno u uredovno radno vrijeme u pisarnicu Grada Čakovca.

Prijave će se zaprimati do 26.09.2024. godine. Nepotpune prijave, prijave dužnika Grada Čakovca, prijave koje nisu predmet Natječaja kao i prijave dostavljene nakon isteka roka neće se razmatrati.

Dodatne informacije se mogu dobiti u Gradu Čakovcu, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec, II kat, soba 202 ili na telefon 040/314-937.

Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag. ing. traff./univ. spec. oec.

KOLIKO ĆE poskupiti plin

Plenković protiv HERE

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je bez objašnjenja objavila tablicu iz koje proizlazi da bi plin u narednom razdoblju znatno poskupio i to do šokantnih 30 posto više. Naravno da se javnost naježila na najavu, a premijer Plenković odmah reagirao protuizjavom da se to

neće dogoditi i da će trošak poskupljenja biti znatni niži, intervencijom Vlade. Ministar �inancija Marko Primorac rekao je da će cijene energenata porasti od 10 do 15 posto.. Mogli su se dogovoriti ranije, a ne se ponašati tako trgovci koji dižu cijene prije tzv. sniženja. (BMO)

Bojan i Melanija Bacinger

Tajna veza rata i platnog prometa

Mnogi se pitaju zbog čega rat u Ukrajini tako dugo traje i zašto nema ozbiljnih pregovora. Razlog je svakako okupacija dijelova Ukrajine od strane Rusije, no sve više postaje jasno da Rusija nipošto ne želi zaustaviti rat, bez obzira na to što navodno “stalno nudi pregovore“.

U jednoj rečenici, ruskoj politici odgovara rat jer jako ubrzava podjelu svijeta, te služi kao svojevrsni strateški lakmus papir s dvije opcije, Istok ili Zapad.

To je ovih dana jasno izrazila guvernerka središnje banke Rusije, izjavivši da čak 159 zemalja želi prihvatiti novi platni sustav zemalja BRICS, s tim da te brojke ipak treba uzeti s rezervom.

Za BRICS je organizacija novog platnog sustava najvažnije strateško pitanje jer se na taj način više ne treba koristiti dolar u platnom prometu. O tome će se već ove godine odlučivati na samitu zemalja BRICS, što je znatno ubrzanje.

Ono što se za sada još ne vidi dovoljno je pitanje novog globalnog ekonomskog lidera na Istoku. To je za sada nedvojbeno Kina, naime, prema ocjeni Australijskog instituta za stratešku politiku ASPI, Kina je ispred Amerike u čak 37 od ukupno 45 ključnih tehnologija današnjice, od čega Kina ima monopol u 10 tehnoloških područja. To je zbog drugačijeg odnosa prema �inanciranju znanosti, u Kini su instituti briga države koja ih debelo pomaže.

Po tome je jasno da Kini odgovora rat između Rusije i Ukrajine jer ubrzava globalno preslagivanje zemalja, a sama uopće ne mora voditi rat.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Problem s platnim prometom je uvijek odnos između valuta, odnosno takozvana monetarna zmija i međusobne vrijednosti valuta. Jednostavnije, tko dobiva i tko gubi u svemu tome. Hoće li se manje razvijene zemlje složiti da umjesto hegemona zapadnog tipa zamjene hegemonom istočnog tipa, pitanje je na koje još nitko nema odgovore.

U Europi je već poznat slučaj Grčke kad je Kina zbog dugova dobila luku Pirej, a nedavno i Crne Gore koja se na našla u dugovima prema Kini zbog gradnje autocesta. No ekonomska suradnja Brazila i Kine je mizerna da je jedva vrijedna spomena u globalnom razmjerima, iako su te zemlje članice BRICS-a. To sasvim dovoljno govori o teškoćama novog svjetskog poretka od dvaju polova i interesnim sferama.

Osim toga, Kina već ima suparnika, a to je Indija koja jako ubrzava svoj razvojni put i za deset godina ima šanse postati još jedan globalni lider. Za mnoge je iznenađenje i to što je Turska zatražila članstvo u BRICS-u, no jednostavno je. Ta zemlja želi biti spona između Istoka i Zapada kao što je bila vjekovima i želi surađivati s jednima i drugima jer tu vidi svoju korist. Da zaključimo, ova godina postaje ključna za novi ekonomski svjetski poredak, nije u pitanju samo rat.

SAJAM malih životinja u Nedelišću

Prava jagma za “avijacijom”

Nosile su se kutije, vozile vreće s hranom za ptice i kokoši, kupovali su se kavezi i druga oprema dok pak su se s druge strane dječje oči širile od čuđenja, a usta razvlačila u široki osmijeh

Piše: Vlasta Vugrinec

Ukrasne ptice, golubovi, zečevi, kokoši različitih pasmina, guske, patke, paunovi i još podosta toga, moglo se vidjeti na prvoj “jesenskoj” prodajno-pokaznoj izložbi malih životinja u Nedelišću, na prostoru MESAP-a. Riječ je o izložbi koju svake prve nedjelje u mjesecu, osim ljeta, organizira Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće.

Dugoočekivani sajam

Minule nedjelje 1. rujna održana je prva, tzv. jesenska izložba i to nakon ljetne stanke. Po viđenom, izložba je pobudila veliki interes kako uzgajivača tako i kupaca, ali i posjetitelja, naročito obitelji s malom djecom. Uzgajivači su doista došli sa svih strana, od Slovenije, Austrije i Mađarske pa do cijele Hrvatske.

Ivan Škvorc, predsjednik Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće nije krio zadovoljstvo odazivom posje�telja

- To je dugoočekivani sajam za sve uzgajivače, istaknuo je Ivan Škvorc, predsjednik Udruge. Naime, ljudi su dosta toga uzgojili preko ljeta, pa sada imaju viškove koje prodaju ili zamjenjuju. Drugim riječima, ovo je i najjači od svih sajmova tijekom godina jer kaže, ljudima fale ta mjesečna druženja, razmjena iskustva i životinja. I doista, tog nedjeljnog jutra, na vanjskom prostoru MESAP-a, vrvjelo je kao u košnici. Nosile su se kutije s rupicama po kojima se znalo da je u njima kupljena neka životinja, vozile su se vreće s hranom za ptice i kokoši, kupovali su se kavezi i druga oprema dok pak su se s druge strane dječje oči širile od čuđenja, a usta razvlačila u široki osmijeh.

- Sajam doista ima svoju svrhu i smisao postojanja, dodaje predsjednik. Uzgajivači i sami nešto prodaju, nešto kupe ili zamijene. Međusobno se dobro poznaju i rado si pomažu u nabavci “svježe krvi”. Sajam raste iz godine u godinu i to je i jedan od strateških ciljeva udruge.

- Nije to samo radi nas u Udruzi, već zbog uzgajivača, objašnjava. Što smo veći imamo i veću ponudu kako životinja tako i hrane, opreme te lijekova za njih.

Za Sajam ne treba nikakva prijava

A svi koji žele pokazati, prodati ili razmijeniti svoje male životinje mogu slobod-

no doći na Sajam. Dakle, ne moraju biti članovi Udruge, prijaviti se za sudjelovanje niti pak platiti mjesto, odnosno prodajno-izložbeni prostor.

Moraju jedino platiti ulaz, kao i svaki drugi pojedinac, te doći sa zdravom životinjom.

- Moraju jedino imati uredne papire o zdravstvenom stanju životinja, odnosno dokaz da je životinja zdrava, naglašava predsjednik.

Papiri se, naravno, dobivaju u svakoj veterinarskoj ambulanti.

Prijavu nisu trebali ni brojni kupci. Razgledavalo se i tražilo određenu životinju za koju se na kraju nije pitalo ni za cijenu.

Posebno interesantne bile su ogromne brame, lijepe, ali

i podosta osjetljive kokoši, par paunova brzo je našalo svog kupca kao i razne ukrasne ptice poput kanarinaca i papiga.

Išli su i golubovi kao i zečevi. Ništa manji interes nije bio ni za sjemenke poput suncokreta, a posebno se tražilo i proso. Nudila su se i jaja kokoši i pataka, a kad smo već kod pataka, najviše su se tražile pužolovke, odnosno indijske patke. Interesantna je i činjenica da se sva “avijacija” prodavala ili po komadu ili kao par i to po �iksnoj cijeni. Primjerice jedna bijela odrasla guska vrijedila je 50 eura, patka 15 eura, dok je najjeftinija kokoš stajala 10 eura.

Kupovalo se ne pitajući za cijenu

Brame su posebno privlačile pažnju svojom veličinom

IVAN JAKOPIĆ, povratnik iz Kanade nastanjen u Murskom Središću, pronađen mrtav u rijeci Muri

Naručio gemišt, otišao na

plivanje i više se nije vratio

- Naručio je gemišt i kazao: - Nek se malo zagrije dok ja otplivam. Međutim, više se nije vratio

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Ivan Jakopić (86), s prebivalištem u Murskom

Središću, četvrti dan nakon nestanka pronađen je u mrtav u hirovitoj Muri između Križovca i Miklavca, nizvodno od Murskog Središća. Kobnog 30. kolovoza otišao je zaplivati u Muru i više se nije vratio. Bio je povratnik iz Kanade, kamo je stigao iz rodnog Marofa. Najprije je 1964. godine prebjegao granicu i otišao u Austriju, gdje je kao radnik kopao kanale, a potom je iz Austrije otišao u Kanadu.

Pod stare dane vratio se u Hrvatsku prije nekoliko mjeseci. Iznajmio je mali stan u Murskom Središću i svakodnevno dolazio u Beach bar Trska na šetnicu uz Muru. Bio je vrlo društven i razgovorljiv. Rado se sa svima upuštao u razgovor. Prepričavao zgode iz svojeg života. Nedavno je proslavio rođendan i velikodušno tom prilikom častio sve go-

ste ovog kultnog lokala na šetnici uz Muru.

Hlađenje u Muri koštalo ga glave - Muru je jako volio. Premda je bio u visokim godinama, od plivanja nije odustajao, kazao nam je Rajko Bogdan koji se s njim često družio u Trsci gdje ga je upoznao. - Bio je u dobroj psihičkoj i �izičkoj kondiciji. Izgledao je puno mlađe od svoje dobi, kao kakav šezdesetogodišnjak, kazao je Rajko. Dodao je: - Ponosio se svojom kondicijom i svakodnevno se rado hladio i plivao u Muri. Rajko nam je pokazao mjesto odakle je Ivan Jakopić sa stepenica ulazio u Muru iza Beach bara Trska. Držeći se čim bliže kamenom utvrđenoj obali plivao je dvadesetak metara nizvodno do lučice. I tu je imao omiljeni kamen na kojemu se sunčao i hladio noge u rijeci. Tako je bilo i tog kobnog 30. kolovoza kad je posljedni put viđen u Trsci. Imao

je ovdje omiljeni stol, prvi red do Mure. Rajko Bogdan odveo nas je do tog stola i pokazao omiljeno mjesto nestalog Ivana za pijuckanje.

- Kazao nam je: - Bio je dobar plivač u dobroj kondiciji i mislim da ga je najvjerojatnije zadesio infarkt i da je to razlog njegovog nestanka, što se nije vratio s plivanja.

Karla Zadravec koja radi u Trsci pridružila nam se za stolom gdje je običavao sjediti Ivan Jakopić. Tog 30. kolovoza, popodne odlučio je malo plivati da se rashladi. Kolegama konobarima je dao novčanik da mu ga pospreme i pričuvaju dok on pliva.Naručio je gemišt i kazao. – nek se malo zagrije dok ja otplivam. Međutim do kraja radnog vremena bara više se nije vratio. To ih u baru nije previše zabrinulo jer su mislili da će se vratiti sutra, budući da je Ivan stanovao u blizini i znao više puta tijekom dana doći u Trsku na piće i druženje, otići, pa se vratiti.

NEDELIŠĆE

Motociklist nakon opasnog skretanja završio u bolnici

Ovog utorka 3. rujna u jutarnjim satima u Nedelišću, u Varaždinskoj ulici, dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđen 46-godišnji motociklist.

Pronašli ga u Muri između Križovca i Miklavca

Kad se nije pojavio ni drugog jutra, zabrinuli su se i prijavili nestanak. Tako je pokrenuta potraga za nestalim Ivanom Jakopićem. U srijedu 3. rujna u potragu za njim krenuli su vatrogasci Rajko Bogdan, Renato Matoša i pročelnik Josip Sršan s čamcem u vlasništvu Grada Mursko Središće, koji koriste vatrogasci i Civilna zaštita. U akciji je sudjelovao i vatrogasac Patrik Vrbanić koji je preuzeo čamac nakon akcije pronalaženja utopljenika, jer zbog vodostaja ne može ploviti uzvodno, te dva predstavnika JVP-a Čakovec. Nesretnog Ivana našli su jer je isplivao na površinu Mure i zakačio se na jednu granu 20 metara od slovenske obale i 80 metara od hrvatske obale Mure. Zbog toga su ga preuzeli slovenski policajci i forenzičari, koji moraju utvrditi uzroke utapanja.

U trenutku nesreće 46-godišnjak je upravljao motociklom varaždinske registarske oznake te se pritom kretao biciklističkom trakom uz desni rub kolnika Varaždinske ulice. Dolaskom do skretanja prema Ulici Martina Viljevca, skrenuo je ulijevo prema kolniku spomenute ulice bez da se prethodno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za sebe ili druge sudionike u prometu.

PODTUREN

Zato je prilikom skretanja u stražnji bočni dio njegovog motocikla udario prednjim dijelom automobil, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je krećući se desnom prometnom trakom Varaždinske ulice u istom smjeru upravljao 62-godišnjak. Nakon udara došlo je do prevrtanja motocikla i pada vozača na kolnik.

Ozlijeđeni motociklist vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvali�icirati.

Ispraznio bankomat!

Ovog ponedjeljka 2. rujna mještane Podturna dočekao je prizor iz �ilma. Naime u 10:25 Operativno-komunikacijski centar Policijske uprave međimurske zaprimio je telefonsku dojavu kako je provaljeno u bankomat.

Provedenim kriminalističkim istraživanjima utvrđeno je kako je nepoznati počinitelj u noći s nedjelje na ponedjeljak, 1./2. rujna u Ulici Florijana Andraše-

MALA SUBOTICA

ca u Podturnu, provalio u bankomat koji je smješten u pročelju ljekarne. Počinitelj je iz bankomata ukrao zasad neutvrđenu količinu novca, a točan iznos materijalne štete bit će poznat nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva oštećenog trgovačkog društva iz Zagreba. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Neuspjela krađa koštala jednog lopova

Sve krađe na vlasnikovu sreću, a lopovovu nesreću, uvijek ne prođu po planu. Tako je bilo prošle nedjelje 1. rujna, 40 minuta nakon ponoći, u Maloj Subotici. Naime, dvojica počinitelja provalila su u štagalj u Glavnoj ulici te su potom iz kokošinjca pokušali ukrasti kokoši. U trenutku kada su se s vrećama u rukama približavali kokošinjcu, u krađi kokoši spriječila su ih dvojica

ukućana. Hrabri ukućani jednog počinitelja uspjeli su zadržati do dolaska policije, dok je drugi pobjegao. Dolaskom policijskih službenika na mjesto događa utvrđeno je kako se radi o 40-godišnjaku s područja Općine Mala Subotica, koji je priveden u Policijsku postaju Čakovec na kriminalističko istraživanje. Za odbjeglim počiniteljem intenzivno se traga.

(rd)

Prometna Nedelišće - Motocikl je završio pod automobilom

(rd)

Ivan Jakopić (86)

U petodnevnoj potrazi za nestalim sudjelovao je i HGSS

Rajko Bogdan pokazuje mjesto s kojeg bi Ivan redovito zaplivao Murom

Karla Zadravec i Rajko Bogdan za stolom na kojem je Ivan ostavio novčanik i o�šao pliva�

ČAKOVEC

MEMORIJALNA BICIKLIJADA uz Dan međimurskih branitelja

Biciklom od grada do grada

Uz Dan međimurskih branitelja 14. rujna održat će se Memorijalna biciklijada koja će povezati međimurske gradove i naselja simbolizirajući zajedništvo Međimuraca. Naime, Skupština Međimurske županije je 17. rujna proglasila važnim danom za međimursku

povijest. Tog je dana 1991. Međimurje postalo prvi kraj u Hrvatskoj koji je oslobođen od JNA-a pa je ujedno proglašen i Danom međimurskih branitelja. Pokrovitelji ovogodišnje Memorijalne biciklijade su Ministarstvo hrvatskih branitelja i Grad Čakovec. (vv)

KNJIŽNICA prešla na zimsko radno vrijeme

Knjige se opet mogu normalno posuditi

S prvim danom mjeseca rujna, čakovečka Knjižnica Nikola Zrinski vratila se na svoje normalno radno vrijeme, odnosno ono zimsko. To znači da radi svakog rad-

nog dana od 7 do 19 sati, a radnim subotama od 7 do 13 sati. Naravno, na svoju redovnu rutu vratio se i Bibliobus. (vv)

Rotor i s druge strane nadvožnjaka

Stanari Kalničke i Zagrebačke ulice traže izgradnju rotora i s druge strane nadvožnjaka. Prijedlog je već uključen u plan Gradskog kotara zapad za 2025.

godinu. Hoće li išta biti od gradnje, odlučuje ipak Grad Čakovec. Trenutno se čeka rotor u Masarykovoj čija gradnja je već trebala krenuti. (vv)

Slogaši osvojili srca u Ohridu

Kulturno-umjetnička udruga Seljačka sloga Nedelišće predstavila se krajem kolovoza na Međunarodnom folklornom festivalu "Kostovski" u Ohridu u Makedoniji. Ovo je jedan od najvećih festivala u ovom dijelu Europe, a zbog velikog interesa, festival se održava u petnaest ter-

mina u proljeće, ljeto i jesen, od travnja do studenoga. Na festivalu se prema temama predstavljaju kulturno-umjetnička društva, mažoretkinje, zborovi, orkestri i moderni ples iz cijele Europe.

Sam Ohrid i Ohridsko jezero nalaze se na popisu UNESCO-ove Svjetske kulturne baštine kao spomenik kulture i prirode. Zbog velikog broja crkva zovu ga i balkanski ili europski Jeruzalem. Ohridsko jezero jedno je od najdubljih i najstarijih europskih jezera.

Za KUU Seljačka sloga Nedelišće, predstavili su se puhači i folkloraši. Puhački orkestar Općine Nedelišće osnovan je 17. studenog 2010. godine pod vodstvom prof. Daniela Đunđuša. Orkestar je do sada sudjelovao na brojnim festivalima i dobitnici su mnogih nagrada, poput brončane plakete na Susretu hrvatskih puhačkih orkestara.

ispred

Svetog Pantelejmona – centar slavenske pismenos�

Najljepši rođendan do sada Jasenka je proslavila upravo na obali Ohridskog jezera

Puhačkom orkestru pripala je čast da predvodi mimohod učesnika ulicama Ohrida i otvori taj dan festivala.

Folkloraši Seljačke sloge Nedelišće predstavili su se s dvjema koreogra�ijama – međimurskom pod nazivom “Matekov splet” i spletom plesova iz Gradišća pod nazivom “Na toj vašoj placi”. Za nastup su slogaše pripremali i Miroslav Novak, voditelj tamburaša te Ivana Hajdinjak, koreograf i voditeljica folklora.

Bilo je naporno, ali Makedoniju će pamtiti do kraja života

Na putovanje je iz Nedelišća krenulo 51 član udruge i to 20. kolovoza, a povratak

je bio 26. kolovoza u ranim jutarnjim satima. Društvo je bilo šaroliko, najmlađem plesaču tek je 10 godina, a najstarijoj plesačici 67 godina. Ispreplela se mladost i zrelost. Do Ohrida i Peštana u kojima smo bili smješteni, rekla nam je Jasna Hajdinjak, trebalo im je čak 18 sati, ali od prvog kilometra u autobusu ih je pratila pjesma, ples i dobra volja. Pjevalo se takoreći cijelim putem pa je vrijeme jako brzo prošlo. Sam boravak bio je jako sadržajan, jer osim samog festivala, imali su obilazak grada Ohrida i vožnju brodom i razgled Nauma, sve uz turističke vodiče. Svaku je večer bilo organizirano druženje, a zadnju večer domaćini Folklorni ansambl Filigrani i njihov voditelj Ilče Gjoerski organizirali su druženje za Slogu

i Udruženjem za očuvanje tradicije “Birač” iz Vlasenice Bosna i Hercegovina koje je također bilo smješteno u istom hotelu u Peštanima.

Sretan rođendan, Jasenka!

Jasenki Štimec, dugogodišnjoj članici društva, 23. kolovoza bio je rođendan, pa je na večernjem druženju počastila sve članove, a članovi sloge u ponoć su joj pripremili iznenađenje. Točno u ponoć članovi Puhačkog orkestra sišli su stepenicama pjesmom “Dobro jutro moj svečaru” i počelo je čestitanje.

Jasenka nam je rekla da ljepši rođendan nikad nije imala. Puhačima su se pridružili i tamburaši, a pjesmom i plesom svi članovi Sloge, ali i svi koje su privukli jer se pjesma i svirka orila obalom Ohridskog jezera. Jasenka, ali i svi članovi Sloge, pamtit će ovo putovanje do kraja života.

(S. Zorković)

MEĐUNARODNI FOLKLORNI festival u Ohridu

Članovi Sloge

manas�ra

Posjet manas�ru Sv. Naum, koji je 900. godine osnovao Sv. Naum, učenik Ćirila i Metoda

NATJECANJE U EKIPNOM VESLANJU drvenim čamcima

Preloški “Labudi“ briljirali na dravskoj regati

Na odvodnom kanalu HE Dubrava okupilo se 20 veslačkih ekipa koje su pokazale svoje veslačko umijeće

Na sunčan i vruć vikend, Nautički klub Fljojsar iz Donje Dubrave ponovno je organizirao svoju tradicionalnu regatu, koja se ove godine održala po petnaesti put. Natjecanje, smješteno na odvodnom kanalu HE Dubrava, okupilo je 20 veslačkih ekipa.

Pobjeda s impresivnim vremenom od 20:38 minute

U muškoj konkurenciji, od ekipa koje su se natjecale na dužoj stazi od 4060 metara, pobjedu su odnijeli veslači ekipe Labud 3 iz Preloga. Denis Malek, Saša Burić, Valentino Šalković i Miroslav Vrhaj postigli su fantastično vrijeme od 20 minuta i 38 sekundi, što je bilo dovoljno za prvo mjesto.

Drugo mjesto pripalo je ekipi Royal Transport u sastavu Miro Ivačić, Branko Ivačić, Miroslav Horvat i Dominik Miser s vremenom od 21 minute i 11 sekundi. Treće mjesto osvojila je prva ekipa Labud 1, koju su činili Darko Marđetko, Luka Marđetko, Ivo Višnjić i Josip Višnjić, s vremenom od 21:27 minute.

“Fljojsarice“ najbolje na kraćoj stazi

Ženske ekipe su se natjecale na kraćoj stazi dugoj 1760 metara, a najbolja je bila ekipa Fljojsarice u sastavu Danica Miser, Sara Magić, Marija Klarić i Smiljana Horvat, koje su stazu prešle za impresivnih 11 minuta i 5 sekundi. Ova pobjeda predstavlja vrhunsku pripremljenost i usklađenost ove ekipe. Drugo mjesto pripalo je ekipi KK Dubravčan koju su činile Mirela Lisjak, Mo-

rena Majcen, Mirjana Čituš i Karmen Lukša Radmanić. Njihovo vrijeme od 11 minuta i 55 sekundi pokazuje iznimnu konkurentnost na stazi. Treće mjesto zauzela je ekipa Vidovske zlatarke s članicama Melisom Matulin, Lanom Lukša, Ninom Nestić i Dijanom Fuš, koje su stazu prešle za 12 minuta i 35 sekundi. Za tri prvoplasirane ekipe u obje konkurencije osigurani su pehari i medalje, dok su svi ostali sudionici bili nagrađeni medaljama. (sb)

Već 90 godina spašavaju svoje sugrađane od vatre i vode

Članovi DVD-a Križovec su u subotu, 24. kolovoza, u nazočnosti brojnih uzvanika, proslavili veliki jubilej – 90 godina postojanja i humanog djelovanja najstarijeg društva u mjestu.

Davne 1934. godine, 21. svibnja, osmero Križovčana odlučilo je osnovati Dobrovoljno vatrogasno društvo Vatrogasci DVD-a Križovec i gosti na svečanosti obilježavanja 90 godina djelovanja društva

vjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Nikola Besedić, tajnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Tanja Smolković, predsjednica Vatrogasne zajednice Grada Mursko Središće, Josip Jezernik, zamjenik predsjednika vatrogasnih veterana Međimurske županije, Mihael Grbavec, načelnik Općine Vratišinec, Josip Sršan, direktor komunalnog poduzeća MursEkom, Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirodne Međimurske županije, Jerko Đuranec, predstavnik policijske postaje Mursko Središće te predstavnici okolnih vatrogasnih društva i mještani. (BMO, foto: Tin Tomanić) VATROGASCI DVD-a KRIŽOVEC proslavili veliki jubilej

Davne 1934. godine, 21. svibnja, osmero Križovčana odlučilo je osnovati Dobrovoljno vatrogasno društvo, a danas društvo broji 35 članova koji su neizostavni dio društvenog života mjesta, prije svega u službi pomoći građanima kada im zaprijeti požar ili donedavno učestale poplave zbog nabujale Mure. Nakon dočeka uzvanika, te svečanim mimohodom vatrogasaca kroz mjesto, održana je svečana proslava na kojoj su dodijeljene prigodne nagrade i priznanja, zatim srebrne i brončane medalje i plamenice te zahvalnice. Na bogatu povijest i rad DVD-a Križovec kroz godine u prigodnom govoru osvrnuo se predsjednik društva Marko Stojko. Predsjednik je uputio srdačne zahvale svim gostima, članovima DVD-a iz cijelog Međimurja

te predstavnicima političkog i društvenog života koji su se odazvali ovom svečanom obilježavanju velikog jubileja. Posebno priznanje primile su Zlata Varga, Klara Glavina i Barbara Kraljić koje su bile aktivne podupiruće članice dugi niz godina.

Za zvanje vatrogasca I. klase priznanje su primili –Roberto Horvat, Luka Leček, Mihael Murković, Gabrijel Jambrošić i Luka Vresk. Spomenicu za 10 godina primili su Luka Leček, Mihael

Vinković i David Munđar, za 30 godina – Zdravko Strojko i Josip Frančić, te za 40 godina Željko Bratinščak.

Brončanu plamenicu primili su: Danijel Korbelj, Luka Leček, Roberto Horvat, Ivica Leček i Florijan Vinković.

Brončane medalje primili Ivan Šimunković, Zdravko Stojko i Rudolf Novak.

Srebrne vatrogasne medalje dodijeljene su Josipu Kostanjeviću i Marku Stojku.

Svečanosti povodom obilježavanja 90 godina djelo-

vanja odazvali su se Dražen Srpak, gradonačelnik grada Mursko Središće i generalni

pokrovitelj proslave, Matija Posavec, župan Međimurske županije, Robert Meglić, zapo-

Uzvanici na svečanosti visokog jubileja DVD-a Križovec

Utrka drvenim čamcima Drava 2 - Veslačke ekipe iz Preloga osvojile 1. i 3. mjesto

Članice KUD-a Seljačka Sloga iz Donje Dubrave također su pokazale svoje veslačke vještine

OPĆINA ŠTRIGOVA

Štrigova 31

Klasa: 340-01/24-01/2

Urbroj: 2109-18-01-24-1

Štrigova, 4.9.2024.

Na temelju članka 123.-133. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23) te članka 67., 74. i 75., Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/2018) OPĆINA ŠTRIGOVA objavljuje

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta:

Nerazvrstana cesta u k.o. Štrigova, izvedena na dijelu čbr. 3186, 3189, 3185, 3190, 3191, 3184, 3182 i dr., u naselju Jalšovec, između kućnih brojeva Jalšovec 11 i 15, izlaz na županijsku cestu čbr. 4882/5. o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.–133. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23) temeljem kojeg će se nerazvrstana cesta evidentirati u katastru i upisati u zemljišnu knjigu kao: Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Štrigova, Štrigova 31, OIB: 21565174427, 40313 Sveti Martin na Muri.

Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izradit će �irma MREŽA M d.o.o.,Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21. Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će dana 13.09.2024. god., (petak) od 9.00.sati uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane, te uz prisustvo predstavnika općine Štrigova.

U slučaju lošeg vremena obilježavanje se odgađa za dan 16.09.2024. (ponedjeljak) od 9.00. sati. Nositelji stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 18.09.2024. god. (srijeda) od 9.00 do 14.00 sati u prostorijama �irme Mreža M, Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21. Općina Štrigova Načelnik Stanislav Rebernik

MURSKO SREDIŠĆE

Deset stipendija za studente

Grad Mursko Središće putem javnog natječaja želi dodijeliti deset studentskih kredita za studije neodređenog smjera.

Studentski krediti se dodjeljuju za studente u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Uvjeti za dodjelu studentskih kredita su sljedeći: hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Grada Mursko Središće. Visina studentskih kredita iznosi 200 eura mjesečno za studij na području Zagreba ili udaljenijih gradova na području Republike Hrvatske ili u inozemstvu, 150 eura mjesečno za studij na području grada Čakovca i Varaždina. (BMO)

Veće plaće ustanovama

Povećanjem koe�icijenata za sve zaposlenike u Dječjem vrtiću Maslačak povećane su im plaće. Kako su one u rashodima troškova ove ustanove, te su plaće u rashodima zastupljene gotovo 80 % i značajno utječu na ekonomsku cijenu. Iako ovaj Aneks ugovora potpisan sa Sindikatom znači značajniji rashod, Grad Mursko Središće neće

VATROGASCI IZ Murskog

Središća čine 60 posto ljudstva koji su ljeti dislocirani na moru

Požari na moru i na kopnu ne mogu se uspoređivati

Na moru je gašenje požara puno zahtjevnije prvenstveno zbog konfiguracije terena i prisutne smole među raslinjem, kazao je Renato Matoša koji je gasio požar iznad Bola na Braču

Vatrogasci iz Murskog Središća poznati su po tome da priskaču u pomoć ako je u pitanju nevolja u kojoj su ugroženi njihovi sugrađani ili njihova imovina. Dokazali su se nebrojeno puta u obrani od poplave kad je zaprijetila Mura. No prevladavaju i u ekipama iz Međimurja koje odlaze ljeti na dežurstva u pomoć kolegama na moru.Kroz sve dislokacije pokrivali smo 60 posto u ljudstva iz Međimurja, kazao je Rajko Bogdan, zapovjednik DVD-a Mursko Središće. Dodao je:Ovime smo dokazali da smo zasluženo dobili autocisternu u naš DVD Mursko Središće.

Prošlog četvrtka otišla je šesta smjena na dislokaciju na more u Bol na otoku Braču. U ekipi međimurskih vatrogasaca su murskosredišćanski vatrogasci: Miljenko Palnec iz JVP-a Čakovec i član DVD-a Mursko Središće te Mihael Vršić iz DVD-a Mursko Središće.

Stjepan Mesarić u ovoj smjeni odradit još jednu smjenu pa će tako biti u komadu na dežurstvu dvije smjene na moru.

Prije toga su kroz sve smjene na dežurstvima na moru bili Renato Matoša iz

JVP-a Čakovec i član DVD-a Mursko Središće i Dejan Majhen.

Na izvanrednoj dislokaciji u mjestu Tučepi bili

Renato Matoša, murskosredišćanski vatrogasac s kolegama s Brača

su članovi DVD-a Mursko Središće, Stjepan Mesarić i Mihael Vršić.

Renato Matoša gasio požar na Braču

Što je radio kao dislocirani vatrogasac na moru ispričao nam je Renato Matoša, koji je na Bolu na otoku Braču bio u srpnju. U vrijeme moje dislokacije, odradili smo neke manje intervencije u kojima sam sudjelovao s kolegama vatrogascima s Brača. Na otoku djeluje pet DVD-a. Sudjelovao sam u gašenju otvorenog prostora na kojemu je izbio požar 20. srpnja, gdje se zapalila suha trava i nisko raslinje.

Gašenje požara na otvorenom prostoru na moru jako

se razlikuje od gašenja požara na otvorenom prostoru na kontinentu. Na moru je gašenje požara puno zahtjevnije, prvenstveno zbog konfiguracije terena, koji je kamenit i brdovit, za razliku od naših ravnih površina kad se zapali strnište ili suha trava. Zbog prisutnih smola na niskoj makiji i zbog maslina s masnim plodovima, na moru je otežano obuzdati požar, opisao je. Tako smo požar na otvorenom prostoru iznad

Mi dislocirani vatrogasci radimo u smjenama s domaćim kolegama, kazao je Renato Matoša.

Kad se ne gasi požar, treniramo nove vještine

povećavati ekonomsku cijenu već će se trošak kompenzirati iz gradskog proračuna. U istim okvirima su usklađene i plaće djelatnika Grada, Centra za kulturu Rudar, Gradske knjižnice i čitaonice i Turističke zajednice područja Mura i gorice kako bi primanja bila primjerena troškovima. (BMO)

Bola gasili sat i 20 minuta, a u akciji je sudjelovalo 30-ak vatrogasaca s 14 vozila. Na kontinentu bi takav požar zbog drugačije kon�iguracije i raslinja obuzdali čas posla. Nakon što smo obuzdali širenje požara na Braču, morali smo još neko vrijeme natapati tlo vodom da ga ugasimo, kazao je.

Nastavlja: - Sljedeća akcija u kojoj sam sudjelovao s kolegama vatrogascima s Brača je bilo osiguranje uzleta helikoptera s medicinskim letom. Pacijente s otoka i u slučaju zdravstvene ugroze prevoze helikopterom koji je stacioniran na tamošnjem aerodromu, pri čemu vatrogasci osiguravaju njegov siguran uzlet.

Dodaje: - Radio sam u dvije smjene – u jutarnjoj do 14 sati ili popodnevnoj do 22 sata. Kad nije bilo potrebe za intervencijom, odrađivali smo treninge da bi savladali nove vatrogasne vještine. Ovaj put trenirao sam pripremu kruške s vodom koja se kači na helikopter za hitne intervencije. On se spušta tamo gdje nema druge vode za gašenje, nego je voda iz kruške izvor za gašenje požara. Posao vatrogasca je i iznimno i psiho�izički naporan. - Potrebna je dobra kondicija da bi se izdržali svi napori. Potrebno je piti puno tekućine da bi se izdržale vrućine što od vremenskih prilika što zbog isijavanja topline od vatre. Zbog toga je potrebno imati uz sebe uvijek dovoljne količine vode u naprtnjači, kazao nam je murskosredišćanski vatrogasac Renato Matoša. (BMO)

Odlazak na intervenciju

Naši vatrogasci na moru pomažu svojim kolegama i treniraju nove vještine kao što je gašenje uz pomoć kruške

18. TRAKTORIJADA u Selnici

SELNICA

U nove općinske prostorije?

Punoljetnost uveličalo 60 traktora

oldtimera

Na traktoru sa stilom

U Selnici je održana popularna Traktorijada, manifestacija koja već tradicionalno okuplja ljubitelje starih traktora i poljoprivredne mehanizacije

Piše i foto: Mario Golenko

Ovo je već punoljetna 18. traktorijada. Organizatori, Općina Selnica, u suradnji s Oldtimer klubom Selnica, ove su godine ponovno priredili događaj koji privlači mnogobrojne sudionike i posjetitelje iz Međimurja i šire.

- Ja sam sretan što se ovaj događaj nastavlja i što ima sve više traktora i ljudi, posebno iz Slovenije. Ignac Šardi dao si je puno truda oko organizacije, a Općina je to prepoznala i pomaže. Ljudi se druže i to je ono najvažnije, rekao je načelnik Ervin Vičević.

Okupljanje je započelo već u 10:30 u centru Selnice, gdje su se zaljubljenici u stare traktore okupili kako bi pokazali svoje metalne ljubimce. U 12 sati bio je

start, a povorka traktora krenula je u smjeru Zebanec Sela, gdje su se svi sudionici uputili prema nogometnom igralištu. A ruta ove godine je bila sljedeća: Selnica – Praporčan – Vukanovec – Frkanovec – Zebanec Selo (nogometno igralište NK-a Zebanec) gdje je za svakoga sudionika osigurana večera, podjela priznanja i nagrada. Upravo tamo, na ciljnom mjestu, bila je upriličena podjela priznanja i nagrada za sudionike.

Prvo mjesto je osvojio

Tomislav Radoš iz Velike

Gorice sa svojim traktorom Deutz d25 iz 1957 g., drugo mjesto je osvojio Branko Ne-

sve dobro proći jer smo se pripremili dobro i osigurali sudionike, rekao je Ignac Šardi. Okupljeni su razgledali i Muzej oldtimer vozila

Općinsko vijeće Selnica jednoglasno je na posljednje održanom vijeću izglasalo odluku o davanju suglasnosti načelniku Ervinu Vičeviću za potpis Ugovora o javnoj nabavi za izvođenje radova na uređenju i opremanju prizemlja poslovno-stambene zgrade u Selnici, gdje će se između ostalog nalaziti nove općinske prostorije i ambulanta.

Naime, Općina Selnica provela je otvoreni postupak javne nabave za navedeni projekt u vrijednosti

od 500.000 eura bez PDV-a. Nakon nabave ekonomski najpovoljniji ponuditelj bila je tvrtka Đurkin d.o.o. iz Čakovca s ponudom od 487.789 eura bez PDV-a, odnosno 609.736,25 eura s PDV-om. - Ja bih samo napomenuo da nam je Vlada odobrila kredit, banka je to već prije napravila. Kada prođe rok za pravovaljanost odluka, kreće potpisivanje ugovora i radovi na uređenju prizemlja, naglasio je načelnik Ervin Vičević. (sh)

Za 100 eura veća pomoć za novorođenčad

Povećana je i Jednokratna novčana pomoć roditeljima s područja Selnice za novorođenčad. Tako će se za rođenje prvog djeteta isplatiti iznos od

300 eura, za rođenje drugog djeteta iznos od 400 eura, a za rođenje trećeg i svakog sljedećeg djeteta iznos od 500 eura. (sh)

Velika fešta uz smijeh i glazbu!

Traktorijada u Selnici nije samo prilika za uživanje u prizoru starih traktora, već i za druženje, razmjenu iskustava i uživanje u zajedničkoj ljubavi prema bogatoj poljoprivrednoj povijesti kao i ljubavi prema tehnici i očuvanju zanimlji-

Proteklog vikenda, 30. i 31. kolovoza 2024. godine u Malom Mihaljevcu, u sklopu programa povodom Dana Malog Mihaljevca, održani su Dani humora. Organizator je bio Mjesni odbor Mali Mihaljevec, a potporu je pružila Općina Sveti Juraj na Bregu. Izložba karikatura te kulturni i glazbeni spektakl Tradicionalno deveto izdanja Dana humora započelo je promocijom satiričko-humorističkog lista “Zlatna smoliga”, a uslijedila je izložba uvaženog karikaturista Zorana Tkaleca iz Slatine. Za njegov posjet Malom Mihaljevcu zaslužan je naš međimurski karikaturist Damir Novak koji je sa Zoranom veliki prijatelj i suradnik.

Nakon izložbe publiku je do suza svojim predstavama nasmijala KUU Lipa Gornji Mihaljevec s točkom “Ljubav s dva lica” te KUU Društvo žena Gornji Mihaljevec koje je izvelo dramsku točku “Međimurski zajtrek i večerja.” Druženje se u petak 30. kolovoza nastavilo do dugo u noć uz nastup Tamburaškog sastava Kumovi. Subota 31. kolovoza bila je rezervirana za veliku glazbenu večer. Prvi su na pozornicu stupili popularni “Atomi”, a nakon njih Malim Mihaljevcem orili su se dalmatinski hitovi koje je pjevala sjajna Klapa Mirakul. Svi posjetitelji mogli su uživati i u bogatoj gastronomskoj ponudi koju su pripremili organizatori. (rd)

Dobitnici nagrada 18. Traktorijade: Tomislav Radoš, Ignac Šardi, Branko Nedeljko, Rajko Majer i Ervin Vičević

Dok se neki igraju u pijesku, drugi već voze traktor i to Porsche diesel junior

I najmlađima se sviđaju traktori

DANI MALOG Mihaljevca

Karikature Zorana Tkaleca mamile su poglede

PRELOG

Sjećanje na Krešu Madića, hrvatskog viteza

Članovi obitelji, predstavnici braniteljskih udruga te predstavnici Grada Preloga paljenjem svijeća i molitvom na posljednjem počivalištu u Draškovcu te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika u Čukovcu obilježili su godišnjicu smrti hrvatskog branitelja Krešimira Madića. U spomen na ovog hrvatskog heroja, Grad Prelog je prije dvije godine park u Čukovcu, uz kojeg je i postavljen spomenik Krešimiru Madiću, nazvao Park Krešimira Madića.

Kao hrvatski branitelj, u jednom od napada četnika, 26. kolovoza 1992. godine, na području Posavine Krešo

HEMUŠEVEC

Madić je bio ranjen zadobivši prostrijelnu ranu glave. Dva dana kasnije preminuo je od posljedica ranjavanja. Krešo Madić rođen je 4. ožujka 1972. godine u Čakovcu. Od rođenja živio je u Čukovcu, te polazio Osnovnu školu u Draškovcu od 1978. do 1986. godine. Svoje srednjoškolsko obrazovanje završava u Mariboru gdje je stekao zvanje kovinotokara. 1990. godine odlazi na odsluženje vojnog roka u Smederevo. Bio je pripadnik 54. samostalne bojne te je, s ostalim braniteljima, sudjelovao u obrani naše zemlje od napada agresora. (vv; studio vipro)

Prošćenje uz Malu Gospu

Svoje mjesno proštenje, blagdan Male Gospe, mještani Hemuševca obilježit će u nedjelju, 8. rujna. Misna će se slavlja održati u 7:30 (za bolesne i pokojne sela Hemuševec), 10:30 (svečana poldanjica) te u 15:00 (večernja misa).

Uz vjerska događanja, najmlađe će razveseliti predstava “Grga Čvarak“ Gradskog kazališta Scena Gorica. Ovom predstavom Scena Gorica nastoji novim naraštajima djece usaditi određenu dozu empatije tj. osjećaj za drugoga i osvijestiti ih da, kada nekome prilaze, to čine s najboljim namjerama te da isto očekuju od drugih. Temeljni je cilj kazališnog “Grge Čvarka” optimizmom probuditi ono najbolje u svakome od nas i učiniti ovaj svijet ljepšim mjestom. Početak predstave je u 16 sati. Prije predstave, od 15:30, glazbenim nastupom će blagdan uljepšati članice Udruge Pjesma. Slijedi i tradicionalna nogometna utakmica između "Iraca" iz Hemuševca i "Engleza" iz Draškovca, a u večernjim satima prigodno druženje bit će organizirano u centru Hemuševca, kod Caffe bara

Apollo.

Po kalendaru, blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući da se slavi “mala Marija”, spomendan Marijina rođenja, za razliku od “

Velike Gospe, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza. Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu. Iako je Mala Gospa manji nezapovijedani blagdan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu. Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže “Gospa Mala – jesen prava!” O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). (vv)

OV KOTORIBA

Piše: Roberto Dežđek

Sjednica OV-a u Kotoribi, održana ovog utorka 3. rujna, na dnevnom redu imala je 12 točaka. Ponovno je najviše interesa probudila 11. točka koja je sadržavala raspravu o famoznom eko-asfaltu na lokalnoj cesti LC 20066 Goričan – Kotoriba. “Jedino naša cesta nije asfaltirana!”

Naime, od protekle sjednice, Općina Kotoriba ŽUC-u je poslala pisanu zamolbu za očitovanjem o održavanju lokalne ceste LC 20066 te zatražila pojašnjenje zašto se ista ne može asfaltirati. Odgovor ŽUC-a revoltirao je općinske vijećnike koji nisu birali riječi. Vijećnik Zoran

Radmanić krenuo je prvi. - Duboko sam razočaranom odgovorom ŽUC-a, makar sam takav odgovor i očekivao. Oni nama odgovaraju kao da mi ništa ne znamo, da smo budale, a da oni jedini sve znaju. Tvrde nam da se cesta LC20066 nalazi na području regionalnog parka Mura-Drava, a to nije istina. Naime karta regionalnoga parka obuhvaća samo mali dio dionice uz spomenutu cestu. Nadalje, sve ostale ceste koje su označene na njihovoj karti žutom bojom sve su asfaltirane, samo cesta Goričan – Kotoriba nije.

Radmanić je potom priložio slike lokalnih cesta koje su asfaltirane u donjem Međimurju, a označene su žutom bojom na ŽUC-ovoj karti. To

Radmanić: ŽUC misli da smo mi budale!?

Općina Kotoriba ŽUC-u je poslala pisanu zamolbu za očitovanjem o održavanju LC 20066 te zatražila pojašnjenje zašto se iste ne može asfaltirati. Odgovor ŽUC-a revoltirao je općinske vijećnike

su redom LC 20061 od Svete Marije do željezničke stanice u Donjem Mihaljevcu, LC 20086 Hemuševec – Čukovec i LC 20042 Donji Mihaljevec – željeznička stanica Donji Mihaljevec. Nakon osvrta na fotogra�ije nastavio je sa svojim govorom.

Svugdje može, a kod nas ne može?

- Neka mi sada netko pametan objasni, zašto jedino cesta LC20066 nije asfaltirana?! Kad ja to pitam onda određene društvene strukture mene ismijavaju, prave me budalom i objašnjavaju da ta cesta ne može biti asfaltirana. Ovaj njihov odgovor upućuje na to da oni nikad ne planiraju i ne žele asfaltirati tu lokalnu cestu, rekao je

PREDSTAVLJEN novi projekt “Zlatarske avanture”

je adut donjeg Međimurja

Električni vlakić prevozit će turiste duž Zlatarske šetnice duge 60-ak km, zainteresirani će moći ploviti Dravom, voziti se biciklom i vidjeti kako se nekad ispiralo zlato

Prvog rujna pokrenut je veliki turistički projekt Lokalne akcijske grupe Mura-Drava koja djeluje na području donjeg Međimurja. Riječ je o Zlatarskim avanturama, vrijednim oko 1,2 milijuna eura koje se 80 % sufinancira iz programa Interreg Slovenija – Hrvatska. - Kada smo definirali i isplanirali projekt Zlatarske avanture, uključili smo partnere iz Slovenije i to Općinu Zavrč i Razvojnu agenciju Slovenske gorice, te partnere u Hrvatskoj, Općinu Donja Dubrava i Turističku zajednicu Međimurske županije, naglasio je Mario Moharić, predsjednik LAG-a Mura-Drava.

Nakon što je projekt prošao, od prijavljenih 150 tek

73 je ušlo u uži izbor dok je za su�inanciranje odabrano tek njih 6, a priključile su mu se i druge općine. To su, prije svega, gotovo sve općine koje pripadaju LAG-u, Općine Kotoriba, Sveta Marija, Legrad, Donji Vidovec i Donji Kraljevec te Grad Prelog. Sve te sredine putem projekta dobit će električni turistički vlakić vrijedan 120.000 eura i 15 novih električnih bicikala vrijednih 45.000 eura, te autoprikolicu za transport vrijednu 20.000 eura.

Općina Donja Dubrava kao partner dobit će još i čamce za spust po rijeci Dravi te digitalno opremanje multimedijske učionice.

Duž tzv. zlatarske staze uz rijeku Dravu na dužini od 60-ak kilometara bit će

postavljene klupe i koševi, infotočka sa slikama i opisima prirodnih ili povijesnih znamenitosti, eko-biciklističke točke sa solarnim panelima… U sklopu projekta bit će organizirano i šest demonstracija ispiranja zlata, dvije prekogranične vođene ture, šest spustova po rijeci Dravi, zajednička biciklistička tura te dva događaja usmjerena na testiranje igre “Cultural Escape room na Zlatarskoj šetnici”.

Drugim riječima, radi se o projektu koji je utemeljen na kulturnoj baštini i tradiciji ispiranja zlata koji traje dvije i pol godine, odnosno završava krajem veljače 2027. godine. Istina, ove godine ništa se konkretno neće događati, već je sve usmjereno na pripremu

Radmanić pa nastavio. - Zašto smo mi građani drugoga reda? Plaćamo im sve uredno isto kao i svi drugi, a u području koji su oni dali u svojoj “karti” samo mi ne možemo imati asfaltiranu cestu, jer se tek mali dio uz Muru nalazi u zaštićenom području regionalnog parka? S koga oni misle raditi budale?, govorio je Radmanić. Vijećnici i načelnik Friščić su Radmanića podržali te se dogovorili da se ŽUC-u pošalje novi pisani odgovor s priloženim fotogra�ijama ostalih dionica i zahtjevom da se uvrsti u program redovne rekonstrukcije i sanacije cesta LC 20066 do Goričana. Hoće li Kotoripčani konačno dobiti asfaltiranu cestu do Goričana – ostaje za vidjeti.

Mario Moharić, predsjednik LAG-a Mura-Drava, grupe koja intenzivno radi na promociji i obogaćivanju turističke ponude Međimurja

kako bi sve bilo spremno za iduću godinu. No, najvažnije od svega je to što se konačno prepoznao turistički potencijal donjeg Međimurja, odnosno da se nešto konkretno počelo događati. I to ne samo u jednoj općini, već se više njih povezalo. Projekt može poslužiti i kao temelj za daljnju nadogradnju jer uz ispiranje zlata, taj dio našeg kraja ima i prvu željeznicu, košaračiju, svetomarsku čipku... Samo treba složiti, osmisliti priču i lijepu ju prezentirati Europi koja lopatom daje sredstva za to.

Piše: Vlasta Vugrinec

Zoranu Radmaniću dosta je ŽUC-ovih ignoriranja

Primjer asfaltirane ceste LC 20086

Primjer eko-asfalta na LC 20066

Krešo Madić (20) smrtno je ranjen na području Posavine

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Bijelo i Crveno meso

Piše: dr. med. vet.,

Berislav Pizek

Meso je vrlo važna namirnica u zdravoj prehrani. Dijelimo ga na crveno i bijelo meso s obzirom na količinu mioglobina u mesu i što je on veći, meso ima jaču crvenu boju. Svinjetina, govedina, junetina, teletina, janjetina i jaretina spadaju pod crveno meso, a puretina i piletina u bijelo meso.

Crveno meso je vrlo važno za prehranu jer sadrži proteine, neophodne aminokiseline, minerale (željezo, fosfor, cink, selen) te vitamine B-kompleksa naročito B3, B6 i B12.

Vitamine dijelimo na topive u mastima (A, D, E, K) te vitamine topive u vodi (B-kompleks i C-vitamin).

Meso je najvažniji izvor sljedećih vitamina i minerala:

Vitamin A – dostupan u mesu (retinol) i namirnicama biljnog podrijetla (ß-karoten) važan za zdravlje očiju, imunološki sustav i izgradnju crvenih krvnih zrnaca

B2 – ribo�lavin: ključan u dobivanju energije

B3 – niacin: pretvorba masti, ugljikohidrata i proteina u energiju

B6 – važan za kožu i živčani sustav

B12 – važan u enzimskim reakcijama i regulaciji anemije te kod neuroloških i gastrointestinalnih simptoma

Minerali :

željezo (Fe) – prenosioc kisika od pluća do svih stanica u organizmu, sinteza DNA i sprečavanje anemije

kalcij (Ca) – rast i održavanje kostiju

cink (Zn) – razvoj, imunološki odgovor, reprodukcija fosfor (P) – izgradnja zubiju, važnost u metabolizmu masti i ugljikohidrata

Crveno meso je vrlo važan izvor željeza koje je nezaobilazan sastojak u metabolizmu živih organizama i njegov nedostatak uz nedostatak vitamina B12 izaziva anemije koje su vrlo česte u svijetu.

Bijelo meso je također vrlo važan izvor proteina, vitamina A, B3, B9, B12, Cvitamina te željeza i cinka, selena i aminokiseline triptofana.

Bijelo meso u odnosu na crveno ima manju kalorijsku vrijednost, manji udio kole-

sterola i zasićenih masnoća te se preporučuje u prehrani osoba s povišenim masnoćama i kardiovaskularnim bolestima.

Meso je vrlo bogata namirnica jer je izvor mnogih makro i mikroelemenata koji su prisutni u obliku koje organizam lakše apsorbira nego iz nekih drugih namirnica.

Crveno i bijelo meso i namirnice životinjskog podrijetla vrlo su važne u prehrani te uz konzumaciju ribe doprinose pravilnom funkcioniranju organizma i zdravlju ljudi. Naravno, ne treba pretjerivati s unosom crvenog i bijelog mesa, već držati se raznolikosti u prehrani (meso, mliječni proizvodi, voće i povrće).

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

MURSKO SREDIŠĆE

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Teško je bilo odoljeti običnim, ali sočnim breskvama

I prvi rujanski čakovečki sajam bio je u znaku potražnje za paprikom i grahom. Kupci su i došli na svoje jer je paprike bilo na sve strane. Tako se crvena rog paprika nudila po 1,5 eura dok pak je babura bila duplo skuplja. Mladi grah i dalje se drži 2 eura, odnosno 8 eura za kilogram očišćenog. Krastavci su se prodavali od 50 centi za kilogram debelih do 1,5 za one sitne. Pojavila se i prva endivija pa joj je i cijena bila visokih 3 eura za kilogram. Rajčici je očito došao kraj jer ju je imalo vrlo malo prodavača i to pretežno industrijskog.

S druge strane, voćnih predstavnika ima koliko čovjeku srce želi. Moglo se birati između domaćeg i “južnog”

PLAC

Mladi grah u mahuni (kg): 2,5

(kg): 2 € Presadnice (kom): 0,2 € CIJENE SAJAM

grožđa, lubenica i dinja, zelenih i suhih smokava, običnih vinogradarskih bresaka i onih vrhunskih sorti, bilo je i šljiva, jabuka, krušaka.

Mladi grah u mahuni

Krastavci (kg): 0,5-1,5

Salata (kg): 3

Lubenica (komad): 2

Šljive (kg): 1,5 € Kruška 2 €

Iako smo zašli u rujan, prodavača drva još uvijek nema u onom uobičajenom broju, no tko zna, možda su pronašli zanimljivije lokacije. (vv)

CIJENE

Željko Herman iz Strelca nudio je vinogradarske breskve

Ruža i Borivoj Vugrinčić iz Nove Vesi na sajmu

grah

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Zar smo zaista još na razini bacanja smeća u prirodu?

Pred nekoliko tjedana vrlo me je neugodno iznenadilo smeće bačeno na rub mog imanja uz šumarak, na ulazu iz Krištanovca u Novo Selo Rok. To je dio uz šumu koji je nekad bila livada koju su ljudi kosili da bi mogli hraniti svoje blago, no s vremenom, krava su se ljudi riješili, a livade su postale zapuštene.

Zadnjih 10-ak godina vraćam polako na tom dijelu krajolik iz zapuštenosti u prirodno stanište, pa smo tako tu pred dvije godine pokupili smeće koje su ljudi godinama bacali. I kosimo puteljak i prilaz na parcele, dok je ostatak močvarnog dijela ostavljen da rastu autohtone močvarne biljke i tako doprinose prirodnom očuvanju bioraznolikosti. Mnogi si tu i misle da to nije privatno nego državno zemljište - no čije god da jeste - nije normalno bacati smeće u prirodu. No eto, jedni još uvijek misle da je u redu tu voziti pepeo, suhe stabljike graška s hrpu plastične (nerazgradive!) mreže, a ovo zadnje je zaista bio “vrh” – ostaci svinje nakon kolinja u plastičnoj vreći.

Umjesto da se uzme motika ili lopata u ruke i to zakopa na vlastitom imanju (što se očekuje od svake razumne i odgovorne osobe). Fasciniraju me i vozači koji si uzmu pauzu i pojedu si gablec na puteljku prema prepumpnoj stanici – a onda jednostavno bace sve što im je ostalo od tog gableca uz cestu – čašice jogurta, škrnecle, limenke...kao da očekuju da će to smeće priroda magično prožvakati i nestati. Stvarno je nevjerojatno što u Međimurju, nakon preko 20 godina odvajanja otpada, edukacije, općenito svega što se radi - ima još uvijek pojedinaca koji tako bezobrazno bacaju smeće. Ovakvo ponašanje je jednostavno neprihvatljivo i takvi ljudi zapravo teroriziraju većinu stanovništva koja je odgovorna.

Tako da čisto za podsjetnik: ne, NIJE NORMALNO:

- bacati smeće u prirodu, na poljske puteve, državne ili privatne parcele - imate svu moguću infrastrukturu za odvoz otpada, a životinjski otpad možete zakopati na vlastitom gruntu ili odvesti kod ovla-

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

štene ustanove koja zbrinjava animalni otpad

- bacati životinje na cestu, "rješavati" se psića ili mačića ostavljanjem u šumi ili još gore ugrožavati sigurnost u prometu bacanjem na cestu

- sterilizirajte si životinju i budite odgovorni za nju

- odvesti smeće u šumu i zapaliti ga, ili pak paliti smeće na vlastitim gruntu - jer imate organiziran odvoz otpada, jer možete izazvati požar, jer terorizirate sve susjede otrovnim dimom od onoga što spaljujete i zagađujete zrak i okolno tlo, pa tako zagađujete i tuđe vrtove i tuđu hranu.

Bez preuzimanja odgovornosti za vlastito smeće i bez svijesti prema okolišu i drugim ljudima oko nas ne možemo očekivati napredak čovječanstva niti bolji svijet oko nas. Imamo svu infrastrukturu za zbrinjavanje otpada i nema izgovora za bacanje smeća u okoliš.

Bamiju je obožavala i kraljica Kleopatra

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

Na paleti povrtlarskih kultura, u Nadičinom vrtu posebno se ističu zeleni grmovi s prekrasnim blijedožutim cvjetovima s tamnoljubičastom unutrašnjošću. Radi se naravno o bamiji.

stop. Ako se na nešto može požaliti, onda su to smrdljivi martini koji ih opsjedaju. Protiv njih pak se bori opušcima (vv)

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

- Bamija se uzgaja iz sjemena koje se sije direktno na gredicu, otkriva nam Nadica. Sjeme je dobila prije par godina, probala ju je i jednostavno, kaže, bamija ju je osvojila svojim okusom. A da je �ina dokazuje podatak da ju je obožavala i kraljica Kleopatra.

Nadicu Gombar bamija je osvojila okusom

Prema njenim riječima, riječ je o biljci vrlo skromnih zahtjeva. Okopala ju je tek nekoliko puta, no bere ju non-

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

U VRTU Nadice Gombar iz Totovca

GULAŠIJADA GRABANICE

LD Srnjak Macinec ponovno skuhalo najfiniji

Ove godine nastupilo je čak 15 ekipa, čija su jela prošla kroz nepca sudaca: Josipa Ljubića, Patrika Žličara

U odličnoj organizaciji Udruge športske rekreacije Grabanice iz Nedelišća, prošle subote, 31. kolovoza, održano je tradicionalno natjecanje u kuhanju gulaša.

Ekipe iz općine, ali i gosti iz Slovenije

Ove godine nastupilo je čak 15 ekipa, čija su jela prošla kroz nepca sudaca: Josipa Ljubića, Patrika Žličara i Snježane Zorković. Gulaš su ove godine spremale ekipe: DŠR Grabanice, UŽ Gornji Hrašćan, Maxenca Macinec, UŽ Pretetinec, Steyer Središće Ob Dravi,

Točeri Pretetinec, LD Srnjak Macinec, A je to Dunjkovec, Nedelski mušketiri, Šogori,

Kamini-COP, Dunjkofski zeti, Vinska braća Dragoslavec, Udruga malih životinja i Pikači.

TREĆI FESTIVAL BALONA na vrući zrak u Prelogu

Više

Suhi vrganji tajna za uspjeh?

Prvo mjesto odnijela je ekipa LD Srnjak iz Macinca u sastavu: Suzana Hertarić, Mladen Podvezanec i Tanja Borko. Kako su nam rekli kušači njihovog gulaša, tajna je u suhim vrganjima. Drugo mjesto osvojila je ekipa Šogori Edi i Denis u sastavu Edi Zorković i Denis Mesarić, dok je treća bila udruga Maxenca iz Macinca čiji su gulaš pripremali Alen i Sanja Jaklin te Vesna i Željko Ko�jač.

Za sve posjetitelje domaćini su pripremili besplatan gulaš koji je bio dostupan od

od 35.000 ljudi gledalo u nebo iznad Preloga

Festival, koji slovi kao jedan od najljepših u Hrvatskoj, uspješno je spojio sport, rekreaciju, avijaciju, gastronomiju i glazbene sadržaje. Organizatori su istaknuli kako je Međimurje postalo omiljeno odredište međunarodnih pilota, koji se svake godine rado vraćaju zbog jedinstvenog iskustva letenja iznad ovog kraja. Ove godine na festival su pristigli piloti iz raznih krajeva svi-

jeta, uključujući Australiju, Sloveniju, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Italiju, Makedoniju, Nizozemsku, Indiju, pa čak i Saudijsku Arabiju. Ovi neustrašivi balonaši priredili su pravi nebeski spektakl, pružajući posjetiteljima nezaboravne prizore s visina, ali i u visine. Pogled iz košare balona puca na rijeku, polja, šume i pitoreskni kraj, a upravo fotogra�ije tih prizora

širile su se društvenim mrežama i ostavljale bez daha. Održano prvo hrvatsko natjecanje u Prelogu

Čak 22 balona iz cijelog svijeta natjecalo se na prvom Croatia Hot Air Balloon Open Championship. Prva dva mjesta osvojili su balonaši iz Australije, zatim iz Belgije, Velike Britanije, Austrije, SAD-a, a Hrvat Bo-

iznimno uspješan projekt Turis�čke zajednice Grada Preloga sufinanciran je iz Fonda za turis�čki nerazvijena područja i kon�nent, kao i od strane

Hrvatske turis�čke zajednice. Fes�val balona na vrući zrak još je jednom potvrdio svoju reputaciju kao događaj koji se ne propušta.

12 sati, a kasnije su se mogli kušati i gulaši svih ekipa koje su sudjelovale. Ispred općine Nedelišće, manifestaciji je prisustvovao je vijećnik,

Denis Šafarić. Iz UŠR-a Grabanice zahvalili su se svim ekipama na sudjelovanju te najavili ponovno druženje iduće godine.

jan Kugler bio je šesti. On je ujedno i prvak Hrvatske. Ovo natjecanje prethodilo je svjetskom natjecanju u Mađarskoj koje se odvija ovog tjedna.

4 dana festivala i čak 8 dizanja balona u zrak Program festivala započeo je u četvrtak popodne, a trajao je sve do nedjelje navečer. U tom periodu, održano je čak osam letova, uključujući natjecanje u preciznom letenju. Posjetitelji su navratili u Prelog i u večernjim satima kada ih je zabavila Minea u petak, DJ Vedran Car u subotu i Silente u nedjelju. Poseban naglasak bio je stavljen na veliki gastro kutak, koji je privukao brojne gurmane,

ali i obitelji s djecom koja su uživala u cjelodnevnim radionicama. Ovo je prije svega veliki obiteljski događaj, pa su domaćini or-

ganizirali i Piknik na Dravi, gdje su posjetitelji uz dekice mogli uživati u hrani, piću, glazbi, pogledu na balone i Dravu te u šetnji uz rijeku.

i Snježane Zorković

Suzana Hertarić, Mladen Podvezanec i Tanja Borko skuhali su najfiniji gulaš

Vesela ekipa Udruge uzgajivača malih živo�nja iz Nedelišća

Ekipa Šogori Denis Mesarić i Edi Zorković osvojili su 2. mjesto

Uvijek nasmijani članovi Maxence iz Macinca

Ovaj

Predivni prozori Međimurja s balonima na vrući zrak

Prelog je i ove godine

oduševio brojem ljudi i balona

Nema tko nije gledao u nebo ovog vikenda

Piše: Roberto Dežđek

FOTOKRITIKA iz Šenkovca

Drač iz tlakovci na Trgu svete Jelene strši na sve strane

Nakon našeg pisanja o nepravilnostima vezanima uz rekonstrukciju Trga svete Jelene u Šenkovcu koje su iznijeli

vijećnici OV-a Šenkovec u prošlom broju Međimurskih novina, u našu redakciju javila nam se čitateljica iz Šenkovca koja je izrazila

nezadovoljstvo uređenjem prethodno spomenutog trga. Prema njenim riječima, jedino što se tijekom cijelog ljeta radilo na trgu bila je

Žice koje strše van predstavljaju opasnost za djecu

košnja trave, dok nitko niti jednom nije počupao travu koja raste između tlakovaca. - Niti jednom nitko nije tu travu po tlakovcima počupao. To nije jedino mjesto koje bi se trebalo urediti, a nije se ništa taknulo, govori nam čitateljica ukazujući na zapuštenost prostora.

Situacija s fontanom na trgu također je zabrinjavajuća. - Voda u fontani je toliko zmazana da se dno ne vidi, iako fontana nije duboka, rekla nam je čitateljica i spomenula kako su još jedan od problema žice koje strše iz trga, nedaleko od fontane.

- Žice koje vidite na slici stoje tako van otkad su preuredili trg, dodaje čitateljica, izražavajući strah za sigurnost djece koja se igraju u blizini, budući da se škola nalazi odmah pored trga. - Moje dijete je tek prohodalo, ne možemo ju pustiti da hoda po trgu sama

MEĐIMURSKI OBRTNICI

Uživali u ljepotama Toskane

Tlakovci s dračom na središnjem trgu u Šenkovcu

jer se na te žice i sav taj drač može popiknuti i pasti, kaže zabrinuta majka.

Još jedan problem su nedavno zasađena mala stabla koja ne pružaju nikakav hlad. Čitateljica naglašava da zbog toga nitko ne sjedi na klupicama oko fontane, jer bi se na suncu "zrušili dole".

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD ČAKOVEC

Čitateljica iz Šenkovca

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-04/2401/21, Urbroj: 2109-2-01-01-24-02 od dana 04.09.2024., objavljuje se

JAVNI POZIV

ZA SUFINANCIRANJE IZGRADNJE SUNČANE ELEKTRANE ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE U KUĆANSTVIMA, ZA VLASTITU POTROŠNJU NA PODRUČJU GRADA ČAKOVCA ZA 2024. GODINU

1.Raspisuje se Javni poziv za su�inanciranje izgradnje sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju na području Grada Čakovca za 2024. godinu.

2. Javni poziv otvoren je za podnošenje prijava do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 01. prosinca 2024. godine Puni tekst javnog poziva nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

U vremenu od 29. kolovoza do 1. rujna četrdesetero

Obrtnička komora Međimurske županije i ove je godine nastavila petnaestogodišnju tradiciju organiziranja zajedničkog izleta u koji su se mogli uključiti svi zainteresirani međimurski obrtnici.

njih posjetilo je talijansku regiju Toskana. Uz obilazak gradova Firence, Bologne i nezaobilazan kosi toranj u Pisi, odu-

ševljenje putnika izazvalo je najslikovitije i najpoznatije mediteransko mjesto Italije, nacionalni park Cinque Terre. (BMO)

Međimurski obrtnici u Toskani

Jelena Varga voli čitati sve

Platnenu poklon-vrećicu

Međimurskih novina ovaj put poklonili smo u Pekari

Pek-Toni u Čakovcu. Dobila ju je Jelena Varga iz Čakovca koja nam je zauzvrat otkrila što voli čitati.

- Volim čitati razne teme, od crne kronike, novosti u općinama, zanimljivosti, kuharice, pa čak i sport me zanima, uglavnom čitam sve. Doslovno nema rubrike koja me ne zanima, a posebno

PRVA GODIŠNJICA Unplugged bara & grilla

Dođite na proslavu godišnjice otvorenja!

Brzo je prošla prva godina, pa ovaj petak i subotu u Unplugged bar & grillu pripremaju veliko slavlje. U petak uživajte u janjetini s ražnja, a za glazbeni užitak pobrinut će se tamburaški sastav Kumovi. Početak svir-

su mi zanimljive novosti i priče iz Grada Čakovca, rekla nam je Jelena. Fotogra�irali smo je u društvu ljubazne prodavačice Prene Kuqi iz Čakovca. (rd)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

MEĐIMURSKE NOVINE i Optika Briljant

Drugi kupon 113. kola

Novo, 113. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. rujna. Sretnog dobitnika 113. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. rujna. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

ke i dobre zabave je u petak od 18 do 23 sata!

Dobre hrane neće manjkati, a pripremili su i tri nova XXL hamburgera po promotivnoj cijeni od 9,90 eura. Dobra zabava se nastavlja i u subotu, kada iskoristite popust od 20 posto na svu hranu, uz �inu ambijentalnu živu muziku.

Vidimo se ovog petka i subote na proslavi godišnjice na adresi Braće Graner 5 u Čakovcu! (sz)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Vesela ekipa DJ-a s ovogodišnjeg Forestlanda uživala je u odličnoj hrani Unplugged bar & grilla

PEKARA Pek-Toni, Čakovec

Prena Kuqi i Jelena Varga

Jelena Novak na naslovnici medije je članica KUU-a Veseli Međimurci, a na sebi ima svečanu nošnju mlade djevojke, koja je vjerovali ili ne inspirirala i narodne nošnje drugih naroda. Više pročitajte na 3. str. Medije. (Foto: Mario Golenko)

Petak,

6. rujna

16:00

Doček gos�ju na Pikač rođendanu

Prostor čakovečkog sajma

19:00

Live svirka uz Izgubljene i Muzičare koji piju

Prostor čakovečkog sajma

Subota,

7. rujna

10:00

Dani otvorenih vrata

MIS i MIK

Metalska jezgra

10:00

Od Mure do kulture

– biciklijada

Šetnica svete Barbare

14:00

Gulašijada

Trg kod Doma kulture

Mala Subo�ca

16:00

Seoske sportske igre

Trg kod Doma kulture

Mala Subo�ca

16:00

GRATIS gulaš za bajkere by Rašo

Prostor čakovečkog sajma

18:00

Motoigre

Prostor čakovečkog sajma

19:00

Raspjevana večer

Dom kulture Štrigove

19:00

Zrinski Art Fes�val

Izložbeni salon Riznice

Međimurja

19:00

Live svirka uz Epidemiju, Finger fuck i Rockere

Prostor čakovečkog sajma

20:00

Predstava NIT

Centar za kulturu Čakovec

Nastavak vikend vodiča na desnom stupcu.

SIX YEARS ON THE ROAD

Pred nama je pravi moto vikend koji nam donosi pravu poslasticu za sve bajkere i one koji se tako osjećaju. Početak rujna već je tradicionalno rezerviran za proslavu rođendana udruge Pikač, moto kluba. U zelenoj oazi usred grada čeka vas vikend žestoke glazbe i miris oktana. Dođite i uz zvukove rock 'n'

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

najave

Pikač slavi rođendan

rolla prisjetite se istinskih vrijednosti – prijateljstvo, zajedništvo, sloga. Na partyju će se okupiti motoristi iz svih dijelova Hrvatske i susjednih država – Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije i Njemačke. Čeka nas dobra glazba, a cijene jela i pića su bajkerske uz gratis gulaš za bajkere. Za goste iz

ZRINSKI ART FESTIVAL

Ona je bitna

Ovogodišnji Zrinski Art festival uhvatio se u koštac s vrlo bitnom, no ujedno i iznimno delikatnom temom femicida. De�inicija kaže da je femicid ili feminicid zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve. I baš prema izvješćima pravobraniteljice femicid je u porastu, što je svakako alarm za uzbunu.

Zrinski Art Festival kao urbani vid umjetničkog izražavanja za svoj glavni cilj ima kroz društveno angažiranu umjetnost potaknuti javnost na uočavanje prikrivenih problema unutar suvremenog društva, problema koji svjesno ili nesvjesno ostaju ignorirani, a čijim osvještavanjem možemo educirati

publiku te takve probleme prevenirati. Vizualni šok jedini je pravi pristup ovakvim temama i jedini poticaj da se problematika osvijesti i počne rješavati. Umjetnici koji su se drznuli zagrebati ovu nelagodnu tematiku i koji će se prezentirati na ovogodišnjoj izložbi su: Sandra Požun, Ivana Mrčela, Nikolina Mekovec i Damir Klaić, a uz njih kompletnu statistiku femicida za Međimursku županiju istražio je i popisao novinar Tomislav Novak. Ova zanimljiva i pomalo šokantna tema za razgled publici nudi se u Multimedijalnoj dvorani Riznice Muzeja Međimurja, a otvorenje je u petak, 6. rujna od 19 sati.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ALEX DAHL: NAKON ŠTO

Dobitnik knjige Slikovnica crtančica objavljene u prošlom broju je Rajka Čuček iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1512

Alex Dahl: Nakon što je otišla

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

JE OTIŠLA

udaljenijih mjesta osigurano je mjesto za kampiranje. Ulaz je za sve besplatan. Party će trajati čitav vikend, počevši od popodnevnih sati u petak 6. 9. 2024., dok će se za večernju atmosferu pobrinuti grupe Izgubljeni i Muzičari koji piju. U subotu 7. 9. 2022. zabava počinje već od 16 sati s podjelom besplatnoga gula-

ša, nakon čega vas pozivamo da sudjelujete na bajkerskim igrama od 18 sati i osvojite neku od vrijednih nagrada koje su pripremili naši vrijedni sponzori. Od 19 sati pa do jutra vruću temperaturu održavat će live svirka sljedećih bendova: Epidemija, Finger fuck i Rockeri. (pt)

VRAĆAJU SE STRIDONNE

Glazbeni susret

pun emocija

Ženska vokalna skupina Stridonne iz Štrigove, obogaćene lijepim iskustvima gostovanja na raznim festivalima diljem Lijepe naše žele djelić te atmosfere dovesti u Štrigovu te su krenule s ozbiljnim projektom: organizacijom prvog susreta vokalnih sastava pod nazivom: „Raspjevana večer u Štrigovi“ koji će se održati 7. rujna 2024. godine s početkom u 19.00 sati u dvorani Doma kulture u Štrigovi čime se daje dodatni pečat Štrigovi kao mjestu susreta

raznih umjetnosti. Osim domačica, Stridonna, na glazbenom susret pjevat će pjevat će Ženski vokalni sastav kulturno umjetničke udruge Veseli Međimurci, Čakovec, popularno zvane „Vesele Međimurke“. Iz susjedne županije dolaze dva sastava, Vokalni ansambl Acapella iz Sračinca te Ženska vokalna skupina Erato koja djeluje u sklopu KUD-a Petrijanec. Najdulji put do susreta trebaju prevaliti članice Ženske klape Lađarice iz Siska. (pt)

...nastavak vikend vodiča

Nedjelja, 8. rujna

9:00

Šetnja uz Muru

Šetnica Mursko Središće

10:00

Stazama Srca Međimurja –

Biciklijada

Lovački dom u Nedelišću 14:00

Dan otvorenih vrata DVD-a Dekanovec

DVD Dekanovec

Četvrtak, 12. rujna

18:00

Izložba Nadica Golubić Zgrada Scheier

Petak, 13. rujna

10:00

1. filmski fes�val Ivo Šubić Mursko Središće

Nedjelja, 22. rujna

19:00

Globina, kazališna predstava KUD-a Mura, Makamusa, Xenixa i Grupe Sarcas Petak, 27. rujna

19:00

Pub quiz na temu glazbe Mursko Središće, dvorište iza Sokolskog doma 20:00

Vanna

Centar za kulturu Čakovec

Nedjelja, 29. rujna 19:00

Zoran Predin, koncert

(pt)

Liv živi skromno i samozatajno u Sande�ordu u Norveškoj, kao samo još jedna umorna samohrana majka koja pokušava spoji� kraj s krajem. Svojem sinu nikad nije rekla ništa o tajnama koje nosi i učinit će sve da ga zaš�� od toga.

Anastasji se život mijenja iz temelja kad se preseli iz Rusije u Milano kako bi radila kao model. Bogata je i poželjna, ali postoji mračna strana ambicioznih revija, talijanskih vila okupanih suncem, alkoholom natopljenih zabava koje organiziraju moćni i prljavo boga� muškarci.

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Selma je novinarka u Oslu. Istražuje skandale u modnoj industriji, ali članke ne uspijeva objavi�. Tada nestane žena i Selma se nađe nadomak najveće priče u svojoj karijeri…

Uzbudljiv i glamurozan psihološki triler koja raskrinkava strašnu stranu života modela, triler o opasnosti ljepote, privlačnosti moći i bogatstva te gorljivoj ljubavi majke prema sinu.

POKLANJA KNJIGU

MJESEČNI VODIČ

Čekaju vas najbolji bajkeri u gradu

š Pocinje škola!

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

MEĐIMURSKI ŽUPAN MATIJA POSAVEC Međimurskoj županiji učenici su na prvom mjestu

GRAD ČAKOVEC spreman za više osnovnoškolaca Nakon 20 godina gradi se nova škola

GRAD MURSKO SREDIŠĆE Za učenike i studente izdvajamo preko 80 tisuća eura

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE Uskoro dobivamo i međunarodnu potvrdu studijskog programa

STRUČNJACI IZ EURO-UNITA SAVJETUJU Odaberite pravi instrument, a da ne potrošite previše

GALERIJA SJEVER Sve za vašeg školarca potražite na jednom mjestu

Foto: Martina Strahija Model: Ria iz Domašinca

BACK TO SCHOOL

Zabavan i kreativan program te pogodnosti u poslovnicama našeg centra.

RASPORED SATI, SLATKIŠI I BALONI

Ponuda traje do isteka zaliha

PETAK • 6.9.2024.

CINE & FUN – BACK TO SCHOOL PARTY / 17-19 h / 15€

Facepainting, natjecateljske i društvene igre, palačinke i sok

SUBOTA • 7.9.2024.

JUG MALL – BESPLATNA KREATIVNA RADIONICA U ZABAVNOM KUTKU CENTRA (PRIZEMLJE) / 10-12 h

Izrađujemo topere za olovke, personalizirane privjeske za ključeve, raspored sati

NEDJELJA • 8.9.2024.

BOCCONE – BACK TO SCHOOL PUB KVIZ / 16-18 h

Besplatno sudjelovanje, prijava ekipe do 4 člana, prigodne nagrade za sve sudionike, glavna nagrada za pobjedničku ekipu, nezaboravna zabava

POGODNOSTI • 6.–8.9.2024.

BOCCONE → BACK TO SCHOOL MENU

Pizza Margherita + sok 0,2 l – 8 €

CINE & FUN → 1 + 1 ULAZNICA ZA KINO

Vrijedi za sve školarce

DM

Povodom nove školske godine u razdoblju od 6.9. do 9.9.2024. nagrađujemo svakog prvašića poklon-paketom.*

2+1 najjeftiniji gratis za proizvode Rauch*

Povratna naknada nije uključena u popust.

Više o načinu ostvarivanja popusta / pogodnosti potražite u svom dm-u ispred predmetnih artikala.

*Poklon-paket daje se isključivo djetetu 1. razreda osnovne škole koje dođe u pratnji roditelja i/ili bliže rodbine. Svaki prvašić pojedinačno ostvaruje pravo na maksimalnojedan poklon-paket. Ponuda traje do isteka zaliha.

Pomoć roditeljima na početku nastavne godine

Ovisno o području na kojem žive, osnovnoškolci mogu računati i na besplatne bilježnice, radne bilježnice, školski pribor ili pak određen novčani iznos za njihovu kupnju

Međimurske škole spremne su za početak nove školske godine, poručio je na ovotjednoj konferenciji za novinare Matija Posavec, župan Međimurske županije.

Početak nove školske godine u ponedjeljak, 9. rujna, označit će čak 81 prvašić manje u odnosu na lani te 46 srednjoškolaca više.

U klupe sjeda 13.218 učenika Ove jeseni u školske klupe sjeda 13.218 učenika. U osnovnoškolske klupe sjeda 9381 učenik što je 27 učenika manje nego lani. S druge strane, imamo 46 učenika više u srednjim školama, odnosno 3837, dok 1122 učenika po prvi put kreće u školu što je za 81 manje u odnosu na lani.

- Do porasta broja srednjoškolaca došlo je zbog upisa učenika iz susjednih županija i to Varaždinske i Koprivničke-križevačke, istaknuo je župan Matija Posavec te dodao kako te učenike privlači Tehnička škola zbog Regionalnog Centra kompetencije te preloška zbog ugostiteljskih smjerova.

Za 118 učenika s poteškoćama u razvoju županija je osiguravala 100 pomoćnika u nastavi, tzv. asistenata.

Nastavlja se i projekt asistenata u dječjim vrtićima gdje pak je angažirano 48 pomoćnika za 63 mališana.

Novina od jeseni je građanski odgoj koji će se provoditi u 15 škola dok pak se u OŠ Podturen provodi pilot-projekt cjelodnevna nastava. Produženi boravak organiziran je u 14 škola za učenike od prvog do četvrtog razreda.

Svoj rad nastavljaju i Centri izvrsnosti gdje učenici dodatno stječu svoja znanja i vještine.

- U Gimnaziji J. Slavenski bit će Centar izvrsnosti za biologiju, kemiju, �iziku i matematiku, u Graditeljskoj školi djelovat će Centar iz područja umjetnosti, odnosno keramike, pojasnio je župan. Centar umjetnosti bit će i u Gimnaziji J. Slavenski dok će u TIC-u i dalje djelovati Centar izvrsnosti iz informatike. Zbroje li se svi polaznici, ispada da će Centre polaziti oko 400 učenika. Centre su�inancira županija isto kao i školu plivanja za sve učenike trećih razreda osnovne škole.

I ove se godine stipendira 121 učenik de�icitarnih zanimanja koji primaju 800 eura stipendije godišnje, a srednjoškolci će uz besplatan prijevoz i stipendije dobiti i jednokratnu �inancijsku potporu od 50 eura za nabavu radnog materijala. Nisu zaboravljeni ni studenti koji će dobiti potpore od 100 eura.

Tijekom godine, za učenike će se organizirati Medni dan, a po prvi put, 28. studenoga sve škole obilježit će Dan međimurske popevke.

Besplatni prijevoz

Kao i svih dosadašnjih godina, svi učenici imat će osiguran besplatni prijevoz vlakom i autobusom neovisno o broju prijevoza i području vožnje.

Donji Kraljevec

Donji Vidovec

Goričan

Gornji

Jedina obaveza koju imaju je donijeti potvrdu za ostvarivanje prava na su�inanciranje i izraditi iskaznicu. Izrada iskaznice stoji 20 eura.

Dobrodošla pomoć roditeljima

Početak nove školske godine velik je stres za novčanike roditelje školaraca koliko god osnovna škola bila besplatna. Kako bi malo rasteretili obiteljske budžete, u pomoć roditeljima i ove godine uskaču gradovi i općine. Naime, uz već dobro poznato državno �inanciranje troškova nabavke obveznih školskih udžbenika, a sada i radnog za posebne kategorije učenika, te prijevoza čije pak troškove dijele općine, gradovi i županija, jedinice lokalne samouprave pomažu i pri drugim troškovima.

Ovisno o području na kojem žive, osnovnoškolci tako mogu računati i na

Ria iz Domašinca spremno čeka polazak u prvi razred

Sufinanciranje školstva po jedinicama lokalne samouprave?

besplatne bilježnice, radne bilježnice, školski pribor ili pak određen novčani iznos za njihovu kupnju. U tablici smo naveli osnovne oblike pomoći koje i opet variraju od općine do općine te je potrebno i dodatno objašnjenje. Svede li se sve pod zajednički naziv, uglavnom svi pokrivaju troškove kupnje bilježnica i radnog pribora. Oni pak koji to ne rade, �inanciraju samo učenike težeg materijalnog stanja, odnosno po preporuci socijalnog vijeća.

Primjer za to je Općina Sveta Marija koja radne bilježnice i radni materijal su�inancira samo djeci iz socijalno osjetljivih obitelji kao i iz obitelji s troje i više djece. Nagrade daje za prva tri mjesta na natjecanjima minimalno županijskog ranga dok školu u prirodi i maturalna putovanja su�inancira svim učenicima. No, Općina svake godine ulaže znatna sredstva za poboljšanje rada u osnovnoj i područnoj školi.

Općina Donji Kraljevec su�inancira s 50 eura osnovnoškolcima te 60 eura srednjoškolcima troškove kupnje radnog materijala. Općina Vratišinec daje jednokratnu pomoć u iznosu od 30 i 40 eur za učenike OŠ za nabavku radnih materijala odnosno ne tražimo pravdanje troškova. Roditelji mogu s novcima nabaviti bilo što im je potrebno za školu (bilježnice, radne, radni materijal i sl.)

Slična situacija je i u Gradu Prelogu koji redovno pomaže učenike slabijeg imovinskog stanja.

Kako srednja škola još uvijek nije obavezna u našoj zemlji, osim besplatnog prijevoza vlakom i autobusom, učenici mogu računati na jednokratnu novčanu isplatu od Županije, a u sve većom broju u to se uključuju i pojedini gradovi te općine. Osim toga, učenici koji se školuju za de�icitarna zanimanja imaju osigurane godišnje stipendije. Uz, to, u stipendiranje i nabavku udžbenika polako se uključuju i gospodarski subjekti.

Što se produženog boravka tiče, i dalje ga još nema većina škola, a one koje ga imaju, sudjeluju u njegovom su�inanciranju.

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurskoj županiji učenici na prvom

Međimurska županija spremna je za početak nove školske godine koja počinje 9. rujna, a u središtu svih aktivnosti nalazi se kontinuirano ulaganje u obrazovanje. Ovaj strateški cilj Županije postavlja obrazovni sustav na vrh liste prioriteta, prepoznajući da je on temelj budućeg razvoja. Kroz niz konkretnih mjera, ulaganja i projekata, Međimurska županija nastoji osigurati najbolje moguće uvjete za učenike i nastavnike, podižući obrazovni standard na zavidnu razinu i stvarajući preduvjete za daljnji gospodarski i društveni napredak. Fokus na kvalitetu obrazovanja i podršku učenicima

Nova školska godina u Međimurskoj županiji započinje uz sveobuhvatnu podršku za 13.218 učenika osnovnih i srednjih škola. Svi osnovnoškolci dobit će besplatne udžbenike, dok će srednjoškolci, osim besplatnog prijevoza, imati i pravo na jednokratnu financijsku potporu od 50 eura za nabavu radnog materijala. Ovo su samo neki od mjera koje Županija poduzima kako bi olakšala teret roditeljima i osigurala jednak pristup obrazovanju za sve učenike. Posebno je važno istaknuti podršku koju Županija pruža učenicima s teškoćama u razvoju. Ove školske godine, za njih je osigurano 100 pomoćnika u nastavi, koji će pomoći 118 učenika u 23 osnovne i šest srednjih škola. Ovaj projekt ne samo da omogućava učenicima s teškoćama ravnopravan pristup obrazovanju, već i pokazuje visok

“stupanj društvene odgovornosti i brige za najranjivije članove zajednice. Ulaganje u infrastrukturu i obrazovne programe

Programi iz područja strojarstva i ugostiteljstva privukli su više učenika nego prethodnih godina, a Srednja škola Prelog zabilježila je značajan broj upisa učenika iz susjednih županija.

Međimurska županija značajno je ulaganje usmjerila i na obnovu i modernizaciju školske infrastrukture. Tijekom ljetnih mjeseci, uloženo je više od 650.000 eura u građevinske radove, unutarnje uređenje te poboljšanje energetske učinkovitosti školskih objekata. Svi radovi provedeni su s ciljem stvaranja optimalnih uvjeta za nastavu i aktivnosti učenika, te se kontinuirano poboljšavaju uvjeti rada u svim našim školama i to će se nastaviti raditi kako bi se u svim školama omogućila nastava u jednoj smjeni. Ova ulaganja dio su šire strategije koja uključuje izradu idejnih projekata za dogradnju i izgradnju novih školskih objekata i sportskih dvorana. Županija aktivno radi na pripremi dokumentacije kako bi projekti bili spremni za prijavu na nacionalne i europske fondove, čime će se osigurati dodatna sredstva za daljnje unapređenje obrazovne infrastrukture. Uz fizičku infrastrukturu, Međimurska županija snažno investira i u razvoj obrazovnih programa koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Ove

godine, posebno se ističe porast interesa za strukovna zanimanja u Graditeljskoj i Tehničkoj školi te Srednjoj školi Prelog. Programi iz područja strojarstva i ugostiteljstva privukli su više učenika nego prethodnih godina, a Srednja škola Prelog zabilježila je značajan broj upisa učenika iz susjednih županija. Ovi trendovi pokazuju da Županija uspješno odgovara na izazove tržišta rada, potičući mlade da se obrazuju u deficitarnim zanimanjima koja nude sigurnu budućnost. Besplatan prijevoz kao standard

Jedan od ključnih prioriteta Međimurske županije jest osiguranje besplatnog prijevoza za sve učenike. Ova mjera, koja je financijski poduprta s 437.985 eura iz županijskog proračuna, omogućava svim osnovnoškolcima i srednjoškolcima da bez troškova putuju do svojih škola.

Asistenti u vrtićima i stipendije za učenike i studente

Međimurska županija jedina je u Hrvatskoj koja osigurava asistente u vrtićima za djecu s teškoćama u razvoju. Ove godine, ta će usluga biti dostupna

Cjelodnevna nastava provodit će se eksperimentalno u Osnovnoj školi Podturen

za 63 djece, uz podršku 48 pomoćnika. Ova inicijativa jasno pokazuje predanost Županije u pružanju podrške od najranije dobi, osiguravajući da nijedno dijete ne ostane zanemareno. Osim toga, Županija nastavlja s programom stipendiranja učenika deficitarnim zanimanjima, kao i učenika iz obitelji hrvatskih branitelja. Ukupno 121 učenik deficitarnog zanimanja dobit će godišnje stipendije u iznosu od 800 eura, dok će oko 40 učenika, djece hrvatskih branitelja, dobiti stipendije iz županijskog proračuna. Za ovu namjenu osigurano je 15.130 eura, čime se dodatno potiče obrazovanje u područjima koja su ključna za budući gospodarski razvoj regije.

Centri izvrsnosti i posebni programi

Međimurska županija ponosi se svojim centrima izvrsnosti, koji su usmjereni na razvoj nadarenih učenika u područjima biologije, kemije, fizike, matematike, informatike i umjetnosti. Ovi centri, smješteni u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec, nude specijalizirane programe i mentorstvo, omogućujući učenicima da razviju svoje talente i postignu izvrsnost u odabranim područjima. Također, program građanskog odgoja nastavlja se provoditi kao izvannastavna aktivnost u 15 osnovnih škola, obuhvaćajući oko 400 učenika. Cjelodnevna nastava provodit će se eksperimentalno u Osnovnoj školi Podturen, dok će produženi boravak biti organiziran u 11 škola za 550 učenika. Svi ovi programi imaju za cilj pružiti učenicima sveobuhvatno obrazovanje koje uključuje i razvoj socijalnih i građanskih vještina, pripremajući ih za aktivno sudjelovanje u društvu. Očuvanje kulturne baštine kroz obrazovanje

Međimurska županija prepoznaje važnost očuvanja svoje kulturne baštine, pa je 28. studenoga proglašen Danom međimurske popevke. Tog dana, u svim školama i kulturnim ustanovama održavat će se prigodni programi posvećeni našoj tradiciji, koja je sastavni dio međimurskog identiteta. Na taj način,

Škola počinje 9. rujna za 13.218 učenika osnovnih i srednjih škola

županiji prvom mjestu

“Čak 437.985 eura iz županijskog proračuna omogućava svim osnovnoškolcima i srednjoškolcima da bez troškova putuju do svojih škola

obrazovni sustav aktivno sudjeluje u očuvanju i promociji kulturne baštine, prenoseći je na nove generacije.

Obrazovanje kao temelj budućnosti

Međimurska županija jasno je postavila obrazovanje kao jedan od svojih glavnih prioriteta, svjesna da je kvalitetno obrazovanje temelj za dugoročni

razvoj i prosperitet regije. Kroz ulaganja u infrastrukturu, podršku učenicima i nastavnicima, te inovativne obrazovne programe, Županija stvara uvjete za suvremeno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje. Ovaj pristup ne samo da podiže obrazovni standard, već i postavlja temelje za izgradnju društva znanja, koje će biti spremno odgovoriti na izazove budućnosti. Ulaganje u obrazovanje nije samo investicija u sadašnjost, već i u budućnost Međimurja, koje se pozicionira kao predvodnik u obrazovnom sustavu Hrvatske. Županija nastavlja s planovima i projektima koji će osigurati da svaki učenik dobije priliku za osobni i profesionalni rast, stvarajući generacije koje će nositi razvoj i prosperitet ove regije.

Poruka župana Matije Posavca povodom početka nove školske godine

Budite

hrabri, znatiželjni i uvijek budite svoji

Dragi učenici, dragi prvašići, poštovani roditelji i cijenjeni nastavnici, u ime Međimurske županije, upućujem vam srdačne čestitke povodom početka nove školske godine!

Posebnu dobrodošlicu želim uputiti našim dragim prvašićima, koji prvi put ulaze u školske klupe i započinju nevjerojatno putovanje kroz svijet učenja. Ovaj dan je početak jednog od najvažnijih razdoblja u njihovim životu. Škola će vam biti mjesto gdje ćete otkrivati nova znanja, upoznavati prijatelje i učiti o svijetu oko vas. Neka vam svaki dan donese uzbuđenje i radost u otkrivanju novih stvari. Budite hrabri, znatiželjni i otvoreni za sve što vam škola nudi. Za sve učenike, bez obzira na to jeste li prvašići ili već iskusniji, želim vam uspješnu i inspirativnu školsku godinu. Svaki izazov koji se pojavi pred vama prilika je za rast i učenje, a vaš trud, predanost i strast za znanjem bit će ključni za vaš uspjeh. Svi smo svjesni da ponekad put može biti težak, ali budite sigurni da su vaši nastavnici i roditelji ovdje da vas podrže i pomognu vam u svakom koraku. Poštovani roditelji, vaša podrška i angažman temelj su uspjeha vaše djece. Hvala vam što ste uz njih, što pružate ljubav, podršku i motivaciju koja im je potrebna. Vaša uloga u obrazovanju djece je ključna, a vaš trud pomaže im da se razvijaju i uspijevaju.

Cijenjeni nastavnici, vaša uloga u obrazovanju i oblikovanju budućnosti naše djece je neprocjenjiva. Hvala vam na vašoj predanosti, strpljenju i inovativnom pristupu u nastavi. Vaš rad čini veliki utjecaj na živote naših učenika i cijele zajednice. Zajedno s vašim kolegama, doprinosite stvaranju okruženja u kojem učenici mogu rasti, učiti i razvijati se na najbolji mogući način.

Zajedno stvaramo zajednicu koja teži obrazovanju, rastu i napretku. Želim vam svima uspješnu školsku godinu, ispunjenu učenjem, radosti i zajedničkim uspjesima. Neka vam svaki trenutak u školi donese ponos i zadovoljstvo, jer znanje koje stječete je neprocjenjivo i predstavlja temelj vaše budućnosti. Sretno vam svima u novoj školskoj godini. Budite ponosni na svoja postignuća, hrabri i uvijek se trudite biti najbolja verzija sebe. Župan Matija Posavec, mag.ing.

Trenkova 23 Varaždin 042 203 303 091 203 3023

TEČAJEVI STRANIH JEZIKA

ZA SVE DOBNE SKUPINE!

Naučite strani jezik u školi s preko 3 desetljeća tradicije i provjerene kvalitete: engleski, njemački, talijanski, španjolski, francuski, ruski, švedski, japanski, kineski, hindski, Croatian as a foreign language

- opći/ specijalizirani/ konverzacijski tečajevi za odrasle

- pripreme za Cambridge ispite: FCE, CAE, CPE, IELTS

- pripreme za ispite Goethe-Instituta

- predškolski / đački / omladinski uzrasti

- redovna ili online nastava

www.skola-simunic.hr info@skola-simunic.hr

Čakovec nakon 20 godina konačno dobiva novu školu

Gradskim osnovnoškolcima i ove školske godine na raspolaganju brojne mogućnosti za stjecanje novih znanja i vještina

Usvijetu koji se rapidno mijenja, ulaganja u obrazovanje ključna su ako generacijama koje dolaze želimo osigurati sigurnu budućnost. Stoga i središte Međimurja svojim obrazovnim politikama stvara uvjete kako bi djeca i mladi u svom gradu imali što više mogućnosti za stjecanje kvalitetnih znanja i vještina te što bolje i suvremenije uvjete za učenje. Grad Čakovec u posljednje je tri godine pokrenuo mnogo novih programa vezanih uz naše škole, nastojeći dodatno povećati nadstandard koji je na raspolaganju svim učenicima. Prije dvije godine osmišljen je projekt zdrave školske užine koji je ujednačio obroke u svim školama, prilagodio ih potrebama djece te iz menija izbacio nezdrave namirnice. Lani je uvedena

fakultativna nastava Građanskog odgoja i obrazovanja koja zainteresiranima pruža mogućnost stjecanja dodatnih znanja potrebnih za život u današnjem društvu. Grad sufinancira kupnju radnih bilježnica svim učenicima koji žive na području Čakovca, bez obzira koju školu polaze. Povećan je broj djece u programu produženog boravka, koji je dostupan u svim gradskim školama gdje postoji interes. Uz osiguravanje pomagača u nastavi za sve učenike s teškoćama i plaćanja autobusnog prijevoza tamo gdje je potreban, Grad financira još niz izvannastavnih aktivnosti, od sporta do STEM radionica. Sve to ima mjerljive učinke, jer učenici čakovečkih škola na natjecanjima i smotrama postižu zapažene rezultate, a zahvaljujući naučenom, lako nastavljaju školovanje.

Važnija ulaganja iz Proračuna Grada Čakovca

Pomoćnici u nastavi: 650.000,00 eura

• Prijevoz učenika: 157.000,00 eura godišnje

Javni pozivi – tehnička kultura, odgoj i obrazovanje, mladi, mjesna samouprava: 166.175,00 eura

• Produženi boravak: 294.118,87 eura

Drugi obrazovni materijali (sufinanciranje radnih bilježnica i drugog pribora): 155.000,00 eura

Nabava računala i druge opreme: 32.000,00 eura

• Građanski odgoj i obrazovanje: 8.000,00 eura godišnje

Oxford University: 3.644,00 eura

Pred čakovečkim je školstvom dosad nezabilježeno razdoblje ulaganja u gradnju novih škola. U protekle dvije godine mnogo se radilo na pripremi dokumentacije kako bi se na vrijeme mogli javiti na javne natječaje za fondove iz kojih se financira izgradnja novih škola. Nakon prošlogodišnjeg potpisanog Sporazuma te početka gradnje Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra Čakovec, ovog ljeta Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dalo je suglasnost za još dva projekta. - Nakon dvadeset i nešto godina, Čakovec dobiva novu školu. Područna škola Sjever bit će osmogodišnja, polazit će je 400-tinjak učenika, a imat će i dvodijelnu školsku sportsku dvoranu. Projektirana je za cjelodnevnu nastavu, a njenom gradnjom rasteretit će se I. osnovna

Broj učenika redovitih škola 2 154

Ukupan broj učenika 2 653

Broj razrednih odjela redovitih škola 128

Ukupan broj razrednih odjela svih škola 206

Broj posebnih škola 2

(Umjetnička škola Miroslav Magdalenić i Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec)

Broj redovitih škola 5

škola koja će također raditi u jednoj smjeni. I najvažnije, najveći dio ove investicije koja će uljepšati sjeverni dio grada, financirat će se europskim sredstvima, ističe gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. Dodaje da će se u II. osnovnoj školi, također europskim novcem, dograditi novo krilo sa šest učionica, za što je Ministarstvo isto dalo pozitivno mišljenje. Novim učionicama i sportskom dvoranom proširit će se i kuršanečka škola, a u planu su i nove učionice u Ivanovcu. Dogradnja je planirana i u Područnoj školi Novo Selo Rok. Čim Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec preseli u novi objekt RERC-a, na prostore koje sad koriste proširit će se III. osnovna škola. - Ovim ulaganjima spremno ćemo dočekati školsku godinu 2026./2027. kad, prema planu, sve škole u zemlji trebaju prijeći na cjelodnevnu nastavu. Time ćemo osnovnoškolski sustav u gradu u potpunosti zaokružiti za nekoliko narednih desetljeća, zaključuje gradonačelnica Cividini. Od prvog dana nastave čakovečkim osnovnoškolcima na raspolaganju su i brojni programi koje provode udruge i sportski klubovi, škole su, prema potrebama, tijekom ljeta obnovljene i uređene, a velik dio troškova koje imaju roditelji platit će se iz gradskog proračuna. Dakle, uvjeti i mogućnosti su tu, na djeci je samo da prionu na učenje. Jer, kako im poručuje čakovečka gradonačelnica, znanje je nešto što vam nitko ne može oduzeti!

Idejno rješenje nove čakovečke škole

Ulaganje u školstvo, ulaganje

je u sadašnjost

i budućnost

Sljedeća školska godina u Murskom Središću bit će obilježena i velikim infrastrukturnim projektima. Mursko Središće i ove godine svjedoči značajnim promjenama koje će podići kvalitetu obrazovanja na novu razinu.

Lokalna zajednica, uz podršku Međimurske županije kao osnivača, i Grada Murskog Središća, ulaže iznimne napore u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata koji će dugoročno oblikovati obrazovnu i sportsku infrastrukturu grada. Ove inicijative nisu samo ulaganje u sadašnjost, već i u budućnost djece i mladih u ovom području.

Dogradnja osnovne škole

Jedan od ključnih projekata koji se trenutno provodi jest dogradnja osnovne škole, što predstavlja važan korak u stvaranju kvalitetnih uvjeta za obrazovanje. Ova dogradnja, koja će biti �inancirana u punom iznosu, omogućit će školovanje djece u prostorima koji su prilagođeni suvremenim standardima. Proširenje kapaciteta škole odgovara sve većim potrebama rastuće zajednice i osigurava prostor za inovativne metode poučavanja i izvannastavne aktivnosti. No, dogradnja osnovne škole nije jedini infrastrukturni pothvat koji se odvija u Murskom Središću. Grad i županija udružili su snage i u energetskoj obnovi velike sportske dvorane, čime će se osigurati bolja energetska učinkovitost i smanjenje troškova održavanja. Uz obnovu energetske infrastrukture, planira se i zamjena dotrajalog parketa,

Grad svake godine izdvaja značajna sredstva za sufinanciranje radnih bilježnica, školskih materijala, prijevoza, školskog pribora i produženog boravka za osnovnoškolce

što predstavlja projekt vrijedan nekoliko milijuna eura. Ova ulaganja ne samo da će produžiti vijek trajanja sportske dvorane, već će omogućiti i bolju iskoristivost prostora za sportske aktivnosti učenika i lokalne zajednice. Do završetka radova na sportskoj dvorani, učenici će imati priliku koristiti novoobnovljeni Sokolski dom, povijesno mjesto u kojem su se nekada održavale brojne sportske i kulturne manifestacije. Sokolski dom, koji je obnovljen s ciljem očuvanja kulturne baštine i stvaranja dodatnog prostora za sportske aktivnosti, savršeno se uklapa u viziju stvaranja modernog sportskog kompleksa u Murskom Središću. Uz postojeću vanjsku infrastrukturu, koja uključuje vanjske sportske terene, teniska igrališta i stadion NK-a Rudar, grad stvara sportski kompleks na kojem bi pozavidjela i veća mjesta. Osim toga, kulturna ponuda grada značajno se poboljšala u posljednjih nekoliko godina. Osnovnoškolci iz Murskog Središća sada redovito posjećuju Cen-

tar za kulturu Rudar gdje imaju priliku uživati u raznim kulturnim sadržajima, uključujući kazališne predstave, �ilmske projekcije i razne radionice. Ovaj centar, koji je postao srce kulturnog života u gradu, omogućava djeci i mladima da se susretnu s kulturnim sadržajima koje prije nisu imali priliku vidjeti u svom gradu. Osim toga, Spomen-dom rudarstva Cimper, koji čuva sjećanje na bogatu rudarsku povijest ovog kraja, redovito ugošćuje školske grupe i organizira edukativne programe, čime se dodatno obogaćuje obrazovni program škola.

Sufinanciranje potreba učenika i studenata preko 80 tisuća eura

Važno je napomenuti da Grad Mursko Središće nije samo usmjeren na infrastrukturne projekte, već kontinuirano ulaže i u su�inanciranje potreba učenika i studenata. Grad svake godine izdvaja značajna sredstva za su�inanciranje

Centar za kulturu Rudar postao je srce kulturnog života u gradu, omogućava djeci i mladima da se susretnu s kulturnim sadržajima koje prije nisu imali priliku vidjeti u svom gradu.

Početna slova grada Mursko Središće oblikovala su djeca, članovi udruga s područja Grada Mursko Središće

radnih bilježnica, školskih materijala, prijevoza, školskog pribora i produženog boravka za osnovnoškolce. Ovisno o uzrastu učenika, su�inanciranje varira od 20 do 60 eura po učeniku, a svaki učenik dobiva i 10 bilježnica sa simbolima grada, što dodatno jača identitet i pripadnost lokalnoj zajednici. Srednjoškolci s područja Murskog Središća također imaju mogućnost dobivanja jednokratne �inancijske pomoći na temelju javnog poziva, što im omogućava da lakše prebrode �inancijske izazove tijekom školovanja. Grad posebnu pažnju posvećuje i de�icitarnim zanimanjima te su�inancira stipendije učenicima koji upisuju smjerove u tim područjima. Na ovaj način, Grad aktivno potiče obrazovanje u zanimanjima koja su ključna za gospodarski razvoj regije i povećanje zapošljivosti mladih nakon završetka školovanja. Ova �inancijska izdvajanja, koja premašuju 80.000,00 eura godišnje, predstavljaju važan dio politike Grada Murskog Središća koja je usmjerena na osiguravanje jednakih uvjeta za obrazovanje svih učenika, neovisno o socio-ekonomskom statusu njihovih obitelji. Grad razumije da ulaganje u obrazovanje nije samo ulaganje u sadašnjost, već i u budućnost, te će, u skladu s proračunskim mogućnostima, nastaviti povećavati ove iznose i proširivati obuhvat su�inanciranja. Ovi projekti, zajedno s kontinuiranim su�inanciranjem obrazovnih potreba, čine Mursko Središće primjerom zajednice koja aktivno radi na poboljšanju kvalitete života svojih građana. Grad je postao mjesto u kojem djeca i mladi imaju pristup suvremenoj obrazovnoj i sportskoj infrastrukturi, gdje se potiče kulturno uzdizanje i gdje se osiguravaju sredstva za uspješno školovanje. Mursko Središće, grad s bogatom poviješću i svijetlom budućnošću, pokazuje kako lokalna zajednica može biti ključni pokretač promjena i razvoja, stvarajući bolje uvjete za život sadašnjih i budućih generacija.

Dječji vr�ć Maslačak osvojio je 2. mjesto za najljepši vr�ć u Hrvatskoj u kategoriji “gradovi”

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC i moderna Riznica Međimurja

Posjetite najbolji hrvatski postav!

Muzej Međimurja Čakovec nosi najveće priznanje muzejske struke, nagradu za najbolji realizirani stalni postav u Hrvatskoj, za Riznicu Međimurja i to već od 2021. godine. Djelatnici u Muzeju specijalizirani su i educirani za vođenje školskih grupa, rad s osobama s invaliditetom te slijepim i slabovidnim osobama. Tijekom godine se održavaju nematerijalne radionice za sve uzraste. Čuvaju i prenose stara međimurska vjerovanja

Na prvom katu postava Riznice, Minijature, prezentiraju se sva zaštićena nematerijalna kulturna dobra s područja Međimurja te vjerovanja i predaje. Upoznajte vrlo žive i intrigantne priče o nadnaravnim bićima poput svečara, dravskih i murskih deklica i vila, vodenjaka i vraga. Postojanje tih bića duboko je povezano s okolišem i prirodnim pojavama s kojima su se ljudi na ovom području susretali. Dio postava posvećen je predaji o zmaju Pozoju koja još uvijek živi u Međimurju.

Tamnice u kojima se još čuju jecaji zatvorenika

Donji dio postava Stoljeća utvrde uvjetovana je prostornom izvornom namjenom iz vremena kada su tamo bile smještene tamnice, oružje i oprema, stanovi vojske, konjušnice i slično. Upoznajte sljedeće interpretacijske cjeline: Razvoj oružja i opreme te sustav obrane čakovečke utvrde od 13. do 17. stoljeća, Zatvorenici u čakovečkom Starom gradu od 16. do sredine 20. stoljeća, Život u čakovečkom Starom gradu, Vojni pohodi međimurskih feudalnih gospodara i Obrambeni sustav na rijeci Muri u 16. i 17. stoljeću. Interpretacija pomoću najmodernijih tehnologija

U opremanju novog postava Riznice maksimalno su se iskoristile mogućnosti novih tehnologija poput 3D mapping tehnologije, hologramskog prikaza, multimedijskih ekrana i prikaza, 4D tehnologije doživljaja vibracija, zvukova i svjetlosnih efekata te specijalizirana aplikacija za

pametne telefone s uslugama vođenja i interpretacije.

Možete vidjeti i repliku čardaka na rijeci Muri, repliku dravske šajke (čamca), autorsku kiparsku izvedbu dekonstruirane legende o čakovečkom zmaju Pozoju, svjetleće stablo svijeta, hiperrealistične skulpture povijesnih likova u prirodnoj ljudskoj veličini, tradicijsku međimursku pokladnu masku „pikač“, hologram Nikole Zrinskog Sigetskog, zatvorenike u tamnicama, tajni labirint i poučne animacije. Stari grad Zrinskih

Na drugom katu palače nalazi se postav Zrinski i čakovečki Stari grad,

Iznenadit će vas priče o nadnaravnim bićima poput svečara, dravskih i murskih deklica i vila, vodenjaka i vraga u Međimurju.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, HR 40 000

T: +385 40 310 040 E: posjete@mmc.hr www.mmc.hr; www.riznica.hr INFO

suvremeni izložbeni koncept koji elaborira svakodnevni život obitelji Zrinski kroz političke i vojne teme te teme iz svakodnevnog života poput djetinjstva i obrazovanja, prehrane i blagovanja, mode i odijevanja, položaja žena, književnog stvaralaštva i vjerskog života. Za postav su posuđeni iz Hrvatskog povijesnog muzeja prekrasni primjerci hladnog i vatrenog oružja iz 16. i 17. stoljeća kao što su puške, kubure, mačevi i samostrel. Sastavni su dio izložbe i hologramske naočale i tableti koji sadrže posebno osmišljenu aplikaciju s pomoću koje posjetitelji mogu sami kreirati izgled Starog grada Zrinskih.

Uskoro nam stiže

i međunarodna potvrda kvalitete studijskog programa

FOI razvija svoje studijske programe, proširuje međunarodnu suradnju i programe mobilnosti, omogućujući studentima stjecanje globalnog iskustva i povezivanje s međunarodnim stručnjacima, na taj način želeći studentima omogućiti izlazak na međunarodno tržište te biti prepoznatljiva međunarodna obrazovna institucija.

Bliži se početak nove akademske godine, pa smo razgovarali s prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, dekanicom Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta organizacije i informatike, koji studijske programe izvodi u Varaždinu, Zagrebu i Sisku. Što njihovi studentu mogu očekivati u novoj akademskoj godini, kakve su novosti na fakultetu i kako se uspijevaju nositi s izazovima današnjeg tržišta rada kako bi njihovi studenti po završetku studija postali konkurentni i traženi od strane poslodavaca u svim industrijama, pročitajte u nastavku… Koji su najatraktivniji studijski programi na FOI-ju, ako je sudeći po ovogodišnjem upisu brucoša na ljetnom roku?

U ovoj akademskoj godini, Fakultet organizacije i informatike (FOI) bilježi značajan upis novih studenata na tri ključna studijska programa koji odražavaju potrebe suvremenog tržišta rada i brzo rastućih sektora gospodarstva. Na sveučilišnom prijediplomskom studiju Informacijski i poslovni sustavi (IPS), studenti mogu birati između četiri specijalizirana modula – Razvoj programskih sustava, Umjetna inteligencija u poslovanju, Umreženi sustavi i računalne igre te Analiza i dizajn poslovnih sustava. Ovaj multidisciplinarni studij omogućava studentima stjecanje širokog spektra znanja, od programiranja i dizajna softvera do primjene umjetne inteligencije u poslovnim procesima te ih priprema za izazovne karijere u IT industriji i šire. Također, prijediplomski sveučilišni studij Ekonomika poduzetništva (EP) nastavlja privlačiti studente koji žele kombinirati ekonomska i informatička znanja, pružajući im potrebne kompetencije za uspješno vođenje poslovanja u digitalnom dobu. Ovaj studij, jedinstven u Hrvatskoj, spaja teorijska znanja s raktičnim vještinama, omogućujući studentima da se specijaliziraju u različitim područjima kao što su marketing, financije, fintech, upravljanje ljudskim resursima i IT. Posebnu vrijednost ovog studija potvrđuje i prestižno međunarodno priznanje EFMD akreditacije, koja će uskoro dodatno osnažiti reputaciju FOI-ja i privući nove generacije studenata. Stručni studij Informacijske tehnologije i digitalizacija poslovanja (ITDP) godinama bilježi najveći interes mladih, osobito onih koji se već nalaze u sustavu rada i žele unaprijediti svoja znanja u području razvoja aplikacija ili informatičke podrške poslovanju. Ovaj program omogućuje studentima da se

specijaliziraju za jedno od tih područja, čime postaju ključni akteri u transformaciji poslovanja u digitalnom dobu. Sveukupno, FOI svojim studentima nudi obrazovanje koje im omogućuje stjecanje neophodnih kompetencija za uspješno suočavanje s izazovima današnjeg tržišta rada, čineći ih visoko konkurentnima i traženima od strane poslodavaca u svim industrijama. Koje ste glavne novosti i promjene uveli u svoje studijske programe i nastavne/izvannastavne procese te je li to razlog njihove atraktivnosti?

Svaka nova akademska godina na FOI-ju donosi niz uzbudljivih noviteta koji studentima omogućavaju još bolje prilike za profesionalni i osobni razvoj. Jedna od ključnih promjena je unapređenje sveučilišnog prijediplomskog studija Informacijski i poslovni sustavi (IPS), koji sada nudi, već ranije spomenuta, četiri specijalizirana modula prilagođena suvremenim zahtjevima tržišta rada. Ovi moduli – Razvoj programskih sustava, Umjetna inteligencija u poslovanju, Umreženi sustavi i računalne igre te Analiza i dizajn poslovnih sustava – omogućuju studentima usmjerenje prema područjima koja su trenutno najtraženija u industriji, osiguravajući im kompetencije koje će ih učiniti iznimno konkurentnima na tržištu rada. Jedna od ključnih prednosti FOI-ja je internacionalizacija, odnosno povezivanje s inozemnim prestižnim sveučilištima i visokim školama. Primjer te suradnje su programi poput ljetne škole koju održavamo na jesen u suradnji s prestižnom inženjerskom školom ESIEA iz Francuske, prilikom koje će studenti steći nova znanja i vještine u područjima baza podataka, web programiranja i sigurnosti. Osim toga, FOI kontinuirano razvija nove alate i aplikacije koje studentima olakšavaju svakodnevni rad, upise, odlazak na mobilnosti i sve ono što im pruža bolje mogućnosti za planiranje i razvoj karijere. CPSRK APP, jedna je od novijih aplikacija na FOI-ju a razvio ju je naš Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK). Ova aplikacija služi kao platforma za umrežavanje s poslodavcima, omogućujući studentima lakši pristup informacijama o stručnim praksama i zapošljavanju.

Tjedan karijera, koji će se i ove godine održati od 21. do 25. listopada, ključni je događaj u kalendaru FOI-ja i nudi brojne prilike za umrežavanje, edukaciju i zapošljavanje.

FOI također nastavlja s ulaganjima u infrastrukturu i resurse, uključujući projekte kao što je Regionalni centar za

Prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, dekanica Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta organizacije i informatike

predinkubaciju u pametnoj industriji, koji će mladim inovatorima i poduzetnicima pružiti sveobuhvatnu podršku u razvoju njihovih ideja u predinkubacijskoj fazi. Nedavno je ishodovana građevinska dozvola i vjerujem da će uskoro krenuti i izgradnja tik do FOI 2 i FOI 3 zgrade u Varaždinu, što će lijepo povezati objekte FOI-ja u samom središtu grada. Kako se fakultet prilagodio novim trendovima u obrazovanju i tehnologiji, te kako to utječe na studente i nastavni kadar?

FOI se kontinuirano prilagođava novim tehnologijama i obrazovnim trendovima kako bi studentima pružio vrhunsko obrazovanje koje ih priprema za izazove budućnosti. Integracija naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, strojnog učenja, Interneta stvari (IoT) i blockchain tehnologije u nastavni program omogućava studentima stjecanje vještina koje su trenutno među najtraženijima na tržištu rada. Primjerice, novi moduli na studiju Informacijski i poslovni sustavi (IPS) omogućuju studentima specijalizaciju u područjima kao što su razvoj programskih sustava i umjetna inteligencija u poslovanju, što ih čini konkurentnijima i priprema ih za rad u IT-u. Prepoznajemo značajnu ulogu alata umjetne inteligencije (UI) u oblikovanju i unapređenju procesa učenja, poučavanja te znanstveno- istraživačke djelatnosti, stoga smo u cilju promicanja primjene alata UI kao sredstva za poticanje inovacija i kreativnosti unutar akademske zajednice, među prvim fakultetima donijeli smjernice za korištenje alata UI u nastavi i istraživačkom radu. FOI je također pionir u primjeni modela učenja kroz rad (Work Based Learning), koji studentima omogućuje učenje kroz stvarne projekte i zadatke u suradnji s industrijom. Ovaj model obrazovanja stavlja studente u središte obrazovnog procesa, omogućujući im da aktivno sudjeluju u kreiranju vlastitog obrazovnog puta i stječu praktična iskustva koja su ključna za njihov profesionalni razvoj. Na primjer, suradnja s tvrtkama kroz projektne zadatke, stručne prakse i mentorstvo omogućava studentima FOI-ja da razviju svoje vještine u stvarnom radnom okru-

Integracija naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, strojnog učenja, Interneta stvari (IoT) i blockchain tehnologije u nastavni program omogućava našim studentima stjecanje vještina koje su trenutno među najtraženijima na tržištu rada.

U procesu smo stjecanja priznate međunarodne akreditacije za kvalitetu studija Ekonomika poduzetništva, a to će dodatno osnažiti reputaciju FOI-ja kao interdisciplinarne obrazovne institucije – jedinstvene u Hrvatskoj.

ženju, čime postaju spremni za ulazak na tržište rada odmah nakon diplome. Takve primjere imali smo nedavno s tvrtkama Konzum, Varteks, Cratis, Infinum, SICK Mobilisis i dr. Uz sve navedeno, FOI kontinuirano unaprjeđuje infrastrukturu i nastavni kadar kako bi osigurao kvalitetno obrazovanje. Koji su prioriteti i ciljevi za ovu akademsku godinu, te na koji način planirate unaprijediti iskustvo studenata? Jedan od glavnih prioriteta FOI-ja za ovu akademsku godinu je daljnje unapređenje studijskih programa i infrastrukture, kako bi studentima omogućili još kvalitetnije obrazovanje i bolje karijerne mogućnosti. U suradnji s partnerima iz privrede samo ove akademske godine uredili smo 3 laboratorijske dvorane na FOI-ju te ih opremili najsuvremenijom opremom. FOI se fokusira na kontinuirano unapređenje svojih programa i modula, uz poseban naglasak na inovacije i prilagodbu suvremenim tehnološkim i poslovnim trendovima. Osim toga, FOI nastavlja s modernizacijom svoje studentske infrastrukture, uključujući nove digitalne alate i aplikacije koje studentima olakšavaju svakodnevne aktivnosti i omogućuju im lakši pristup informacijama o studijskim programima, praksama, stipendijama i drugim prilikama za profesionalni razvoj. Kada govorimo o infrastrukturi jedan od najvećih izazova bit će rješavanje problematike neadekvatnih prostora za izvođenje nastave u FOI 2 zgradi, no uz dobru volju svih relevantnih institucija i tome ćemo problemu moći doskočiti. FOI također nastavlja razvijati svoje međunarodne suradnje i programe mobilnosti, omogućujući studentima stjecanje globalnog iskustva i povezivanje s međunarodnim stručnjacima i na taj način im želimo omogućiti i izlazak na međunarodno tržište rada, pogotovo kada govorimo o poduzetničkim inicijativama mladih. Želimo biti prepoznatljiva međunarodna obrazovna institucija i zato nam je strateški važno osigurati stjecanje međunarodnih akreditacija naših studijskih programa u skorije vrijeme.

Istražite STEM programe udruga MIS i MIK

Dođite na Dane otvorenih vrata

udruge MIS i MIK

Udruge Međimurski informatički klub (MIK) i Mladi informatički stručnjaci (MIS) pozivaju vas na Dan otvorenih vrata koji će se održati u subotu 7. rujna u Metalskoj jezgri u Čakovcu. Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku da se upoznate s našim radom, aktivnostima i izvrsnim programima koje planiramo za predstojeću školsku godinu, uključujući aktivnosti STEM Centra i Centra izvrsnosti Međimurske županije. Udruge su posvećene razvoju informatičkih i tehnoloških vještina kod mladih, pružajući edukaciju u područjima kao što su informatika, elektronika, robotika, strojarstvo, modelarstvo, kemija, �izika, 3D printanje i matematika. Naši programi STEM Centar i Centar izvrsnosti Međimurske županije pružaju izvrsne tečajeve iz STEM područja.

Na Danu otvorenih vrata imat ćete priliku:

• Upoznati stručne mentore: Tim stručnjaka iz različitih područja bit će prisutan kako bi vam detaljno predstavio svaki tečaj, odgovorio na vaša pitanja i pomogao vam odabrati idealan tečaj za vaše dijete. Mentori su aktivni suradnici STEM Centra i Centra izvrsnosti Međimurske županije, čime jamčimo visoku kvalitetu edukacije.

• Naučiti o metodologiji i upoznati se s opremom: Dođite i naučite više o metodologiji rada koja učenicima pruža priliku raditi na stvarnim projektima i usavršavanju svojih vještina uz pomoć najnovije teh-

nologije. Na Danu otvorenih vrata ćete moći vidjeti opremu koju koristimo i koja omogućuje učenicima stjecanje naprednih praktičnih znanja.

• Saznati više o tečajevima i aktivnostima: Predstavit ćemo vam bogatu ponudu tečajeva, uključujući one razvijene u suradnji sa STEM Centrom i Centrom izvrsnosti. Također, odgovorit ćemo na sva vaša pitanja o sadržaju tečajeva, metodologiji rada i speci�ičnostima programa koje nudimo.

• Upoznati druge roditelje i učenike: Ovo je izvrsna prilika za razmjenu iskustava i ideja s drugim roditeljima čija su djeca već dio naših tečajeva te s učenicima koji će podijeliti svoja iskustva i uspjehe postignute kroz programe STEM Centra i Centra izvrsnosti.

• Prijave za tečajeve: Na Danu otvorenih vrata bit će moguće prijaviti se za sve tečajeve koje nudimo u sklopu STEM Centra i Centra izvrsnosti Međimurske županije. Možete biti sigurni da ćemo vam pomoći u odabiru tečaja koji najbolje odgovara interesima i potrebama vašeg djeteta. Pozivamo vas da se pridružite i zajedno s nama istražite svijet tehnologije i inovacija. Vaše dijete zaslužuje najbolje, a mi smo tu da ga podržimo na putu prema uspješnoj budućnosti kroz napredne programe koje nudimo.

Vidimo se 7. rujna i gradimo digitalnu budućnost!

Pozivamo vas na DAN OTVORENIH VRATA

STEM CENTAR

Subota 7.9.2024. 10:00 - 12:00

CENTAR IZVRSNOSTI INFORMATIKE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Metalska Jezgra Čakovec

RAČUNALNI ALGORITMI

3D MODELIRANJE

Elektronika i IoT

modelarstvo i STROJARSTVO

Predstavljanje radionica za djecu i mlade.

Više informacija:

www.mik.hr/tecajevi

Omogućite svom djetetu razvoj vještina kroz naše programe

risutnost glazbe u svakodnevnom okruženju djeteta od njegove najranije dobi potiče razvoj različitih djetetovih sposobnosti i kompetencija te time pridonosi dječjem cjelovitom razvoju. Svako prosječno dijete ima mogućnosti za razvoj govora a time i mogućnost za razvoj raznih glazbenih sposobnosti. Na razvoj dječjih sposobnosti najviše utječe sredina u kojoj dijete živi i njegova vlastita aktivnost. Glazba tako utječe na intelektualni, emocionalni, socijalni te tjelesni razvoj djeteta. Glazbene igre možemo izvoditi već od prve godine djetetovog života. Razne motoričke vještine mogu se uspješno razvijati uz glazbu i ples. Plesanje i kretanje uz glazbenu pratnju pomaže pri razvoju koordinacije i vještini �ine motorike. Raznim glazbenim aktivnostima se utječe na razvoj dječje muzikalnosti ali i na cjelokupni razvoj zato već od najranije dobi treba omogućiti što češće susrete s glazbom kao izvorom radosti i vedrine.

Pozivamo vas da omogućite djeci predškolske i početničke glazbene i plesne programe, koji poboljšavaju koncentraciju te razvijaju �inu motoriku i čine vaše dijete uspješnijim.

Prijave za upis u predškolske i početničke glazbene i plesne programe

Glazba utječe na intelektualni, emocionalni, socijalni te tjelesni razvoj djeteta.

traju do 15. rujna, a redovna glazbena škola počinje s novom školskom godinom. Predškolski i početnički glazbeni i baletni programi odobreni su Agencijom za odgoj i obrazovanje i veri�icirani Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. Programi se organiziraju u nekoliko stupnjeva, ovisno o dobi djece. Predškolski i početnički glazbeni programi (glazbeni vrtić za djecu od

5 do 7 godina, mala glazbena škola za djecu od 7 do 8 godina i početnički solfeggio za djecu od 8 do 9 godina). Pristup polaznicima bazira se na socijalizaciji, ali i individualizaciji te višestrukom razvoju, uz naglasak na emotivno, intelektualno i psihosocijalno senzibiliziranje glazbom. Glazbeni programi namijenjeni su djeci u rasponu od 5 do 9 godina, u tri stupnja i u ma-

umjetnicka-skola-miroslav-magdalenic.com.hr ured@os-umjetnicka-ck.skole.hr, tajnistvo@os-umjetnicka-ck.skole.hr +385 40 390 201 ili +385 40 390 802

njim skupinama. Nastava se održava u Čakovcu, Murskom Središću, Prelogu i Donjem Kraljevcu. Predškolski i početnički programi klasičnog baleta (baletna predškola za djecu od 5 do 7 godina, mala baletna škola 1 za djecu od 7 do 8 godina, mala baletna škola 2 za djecu od 8 do 9 godina i početnički klasični balet s korepeticijom za djecu od 9 do 10 godina).

Zainteresiranim polaznicima pružaju mogućnost uvoda u plesnu umjetnost, obrazovanje u kulturi te stjecanje navike bavljenja aktivnošću od malih nogu. Predškolski i početnički programi klasičnog baleta obuhvaćaju djecu u rasponu od 5 do 10 godina, organizirani su u četiri stupnja i u skupinama, a održavaju se u Čakovcu.

OSIGURAJ SVOJE MJESTO

Što odabrati ako vaše dijete počinje svirati klavir

Dijete je izrazilo želju za sviranje klavira, a vas muči kako proći što jeftinije za slučaj da odustane.

Vaše dijete je talentirano za glazbu i zajednički ste odlučili upisati ga u glazbenu školu na smjer klavira. Sada je vrijeme kada razmišljate o kupnji najboljeg instrumenta za vaše dijete. Muče vas mnoga pitanja poput: tko zna do kada će dijete željeti svirati, kako za početak proći što jeftinije, može li za početak neki synthesizer zamijeniti ulogu klavira itd.

Digitalni pianino kao zamjena za klavir

Prvo što ćemo reći je da synthesizer, koji u većini slučaja uglavnom nema otežane tipke, nije adekvatna zamjena za klavir. Dio profesora će reći da je klasični akustični pianino najbolji izbor. Naravno da jeste u idealnim uvjetima, ali akustična pianina su znatno skuplja, zauzimaju puno prostora, vrlo su nezgodna za transport, prilično glasna, pogotovo ako živite u stanu i zahtijevaju kontinuirano održavanje i štimanje.

Na sreću, danas na tržištu postoje digitalna pijanina koja su adekvatna zamjena za akustični pianino i u potpunosti zadovoljavaju sve standarde glazbenih škola.

Ono što je najvažnije za pravilno učenje sviranja je kvaliteta klavirskih tipki. Postoji više vrsta različitih mehanika tipki koje daju osjećaj sviranja klavira. Najpoznatije su Yamaha GHS i GH3 mehanike. GHS (Graded Hamer Standard) mehanika je pogodna za pijaniste početnike i podrazumijeva stupnjevito otežane tipke koje učitelji preporučuju za izgradnju odgovarajuće tehnike sviranja akustičnog klavira. Najpopularniji modeli su Yamaha YDP-145 i YDP-165. Ako imate manjka prostora, na raspolaganju su vam “slim modeli” YDP-S35 ili najmanji modeli bez postolja koji su predviđeni za često prenošenje, Yamaha P-145 i P-225.

GH3 mehanika je namijenjena onima koji sviraju već neko vrijeme. Najveće razlike su u tome što se kod te mehanike tipke brže vraćaju, poput visokokvalitetnih klavirskih tipki. GH3 omogućuje onome tko svira da bolje osjeti težinu

Ako imate manjka prostora na raspolaganju, onda su vam “slim“ modeli ili najmanji modeli bez postolja koji su predviđeni za često prenošenje

same tipke kada ju drugi put pritisne, čak i kada nije potpuno otpuštena tipka nakon prvog pritiska. U svakom slučaju, ovo je najbolje rješenje za općenitu zamjenu standardnog akustičnog klavira. Najpoznatiji modeli su Yamaha

dvjema osnovnim opcijama, već reagira i na intenzitet pritiska nogom. Ono što je važno spomenuti je činjenica da početnici prvih nekoliko godina u pravilu ne koriste ništa osim sustain pedale. Također treba obratiti pozornost na polifoniju. Ono što je općeniti standard je da za bilo kakvo ozbiljnije sviranje polifonija ne bi smjela biti ispod 32, a poželjno je da je barem 64 polifona. Većina Yamaha modela je čak znatno iznad tih standarda te ima polifoniju od 128 do čak 256. Što je zapravo polifonija?

Euro-Unita

Najvažnije za pravilno učenje sviranja je kvaliteta klavirskih tipki.

YDP-165, “slim model“ YDP-S55 te cijela CLP/CSP i CVP serija Clavinova. Ono što se često pitamo su i klavirske pedale. Klasični pianino najčešće ima tri pedale. To su gledajući s lijeva na desno: Soft pedala koja “omekšava“ zvuk. Krajnji zvuk je bitno utišan, tih i manje oštar. Sostenuto pedala koja ima sličnu funkciju kao sustain pedala. Razlika je u tome što sustav pedala produžuje zvuk svih tonova koji se upravo čuju, a sostenuto pedala produžuje samo trajanje onih tonova koji su se čuli još prije pritiska na nju. Sustain pedala produžuje ton. Kvalitetniji modeli nude korištenje sustain pedale i s opcijom half pedale. Zahvaljujući ovoj sofisticiranoj opciji, pedala nije ograničena samo

Laičko objašnjenje bilo bi da je to broj tonova koje instrument može istovremeno odsvirati. I na kraju sam zvuk klavira je također jedna bitna stavka. Svi Yamaha modeli imaju originalne semplirane zvukove najpoznatijih koncertnih klavira što nam zapravo pruža ugođaj slušanja prirodnog zvuka klavira na ugrađenim zvučnicima ili putem slušalica. Od za školu manje bitnih stvari, valja napomenuti i niz dodatnih funkcija poput povezivanja na mobitele, računala, snimanja i produkcije koje možda nisu primarne za samu školu, ali će svakako dodatno potaknuti interes za sviranjem kod djece, ali i odraslih. Tu su još i različito dizajnirani modeli dostupni u više boja za savršeno uklapanje u estetiku vašeg prostora. Prilikom kupnje važno je obratiti pozornost i na dodatni pribor kao što su klavirska “klupica”; stolica koja bi trebala biti podesiva po visini za pravilan položaj sjedenja prilikom sviranja. Tu su još i slušalice koje će omogućiti sviranje u bilo koje doba dana i noći bez straha da ćete probuditi susjede.

Glazbeni instrumenti za svakog početnika, ali i najvećeg profesionalca Iz bogate ponude glazbenih instrumenata i glazbene opreme za početnike, polaznike glazbenih škola ili pak profesionalce, želimo izdvojiti ponudu klasičnih gitara (Ivan’S guitar, Yamaha, Cordoba, Alhambra, Ortega,…), električnih gitara (Ivan’S guitar, Guild, PRS, Yamaha, Fender, Ibanez, Gretsch, Jackson, Squier, Charvel, EVH), akustičnih gitara (Fender, Guild, PRS, Yamaha, Ivan’S guitar, Ibanez), ukulela (Ivan’S UKE, Cordoba, Cascha, Ortega, Fender), digitalnih pianina (Yamaha, Ro-

serija digitalnih glasovira koristi vrhunsku tehnologiju da rekreira iskustvo izvođenja na velikom klaviru, omogućavajući pijanistu da svira tipke s mnogo različitih brzina i dubina kako bi postigao neograničenu varijaciju tona i stvorio…

land, Kurzweil, Casio), akustičnih pianina, raznih vrsta klavijatura, orgulja, violina (Yamaha, Bwing, Strunal), violončela (Yamaha, Bwing, Strunal), saksofona (Buffet Crampon, Yamaha, Henri Selmer, Canorus), klarineta (Buffet Crampon, Henri Selmer, Yamaha, Canorus), trubi (Yamaha, Schilke, B&S, Canorus), flauti (Pearl Flutes, Yamaha, Canorus), usnih harmonika (Hohner, Canorus, Fender), harmonika (Hohner), bubnjeva (Yamaha,

Slušalice će omogućiti sviranje u bilo koje doba dana i noći bez straha da ćete probuditi susjede.

Pearl, Ludwig) i bubnjarske opreme, mikrofona (Beyerdynamic, Sennheiser, Neumann, Shure), slušalica (Beyerdynamic, Sennheiser, Yamaha), studijske opreme, profesionalne audio opreme, udžbenika i glazbene literature. Za sve informacije i dodatne upite posjetite EURO-UNIT trgovinu u Čakovcu na adresi Braće Graner 8, najveći prodajno-izložbeni prostor u ovom dijelu Europe, na preko 1000 m2. Ljubazno osoblje EURO-UNIT-a će vam pomoći u odabiru vašeg novog glazbenog instrumenta ili glazbene opreme.

CLP

Bilo da ste početnik ili profesionalac u Euro-Unitu vas očekuje najbolja ponuda i educirano osoblje

Poslovnica

u Čakovcu

GALERIJA SJEVER

Shopping prije škole obavite u Galeriji Sjever

Intenzivne pripreme za novu školsku godinu uzele su maha i većina roditelja u procesu je kupovine školskih potrepština, obuće, odjeće i opreme. Iako bi klinci još malo uživali u praznicima bez pritiska o početku školske godine, roditelji su itekako svjesni koliko je obaveza pred njima. No, sve je lakše kada postoji mjesto gdje se može sve odjednom obaviti, a u Čakovcu je to definitivno shopping centar Galerija Sjever.

Bogat izbor školske opreme za sve uzraste

Potrepština za školarce nikad dovoljno, na početku školske godine svima je bitno da ničega ne nedostaje i da pribora ima dovoljno za nekoliko mjeseci unaprijed. Dobra je stvar što ne morate tražiti dalje od Galerije Sjever, jer ćete biti odu-

Shopingirajte u centru s bogatom i kvalitetnom ponudom

ševljeni i bogatim izborom i kvalitetom ponude. Posjetite trgovine kao što su Müller, Pepco i Tedi i pronađite sve što je potrebno za uspješan početak školske godine: školske torbe, pernice, bilježnice, pribor. Neka vaši mališani budu spremni za školske izazove.

Galerija Sjever idealan je partner u pripremama za novu školsku godinu

Zima dolazi, kupite najkvalitetniju odjeću

Vaši klinci rastu brzinom munje i sigurno su prerasli odjeću iz prošle školske

Nakon odličnog shoppinga, predahnite i osvježite se u kafićima Park’s i Laganini bar, uz ugodnu atmosferu i odličnu ponudu hrane i pića. I ne zaboravite shopping planirati unaprijed: trgovine Galerije Sjever zatvorene su nedjeljom sve do sredine rujna. Galerija Sjever odličnim je Back to School ponudama još jednom dokazala zašto je omiljena destinacija mnogih Čakovčana.

godine. Odjeća je ključna, ali i predstavlja značajan financijski izdatak, osobito ako imate više djece. Upravo zbog toga svaki roditelj razmišlja o cijeni i kvaliteti odjeće i obuće. Posjetite trgovine kao što su C&A, Kik, New Yorker, Pepco i Takko i kupite najnovije kolekcije za prijelaz iz ljeta u jesen. Jakne, traperice, košulje i džemperi zadovoljavaju različite ukuse, uzraste i potrebe, a Back To School promotivne cijene itekako će olakšati kupovinu. Spremni za aktivnosti uz sportsku opremu i obuću

Potičete li svoju djecu za fizičke aktivnosti nakon škole, nemojte zaboraviti na kvalitetnu obuću i odjeću. Ponuda sportske opreme u Galeriji Sjever neće vas razočarati. Sport Vision nudi širok izbor sportske odjeće i obuće, dok su Deichmann i Froddo specijalizirani za kvalitetnu obuću koja će zadovoljiti potrebe tijekom jesenskih dana. Sigurno ćete pronaći nešto i za sebe

Tom Tailor, s.Oliver i Galileo nude bogat izbor odjeće i obuće, idealne za povratak na posao nakon odmora. Osvježite svoju garderobu i nabavite nove jesenske komade po najnovijim trendovima.

UPISI U TIJEK U

Škola stranihjezika

DOKAZ

IZVRSNOSTI:

ŠKOLA ŽIGER = EAQUALS ŠKOLA

Jeste li znali da Škola Žiger ima status akreditiranog člana u međunarodnoj udruzi kvalitetnih škola „EAQUALS“?

Od 2001. godine, Škola Žiger prolazi stroga vanjska ispitivanja kvalitete od strane međunarodne udruge „EAQUALS“. Samo 140 najboljih škola u Europi i svijetu mogu se pohvaliti našim statusom akreditiranog člana!

S. Vraza 37, VARAŽDIN

R. Rajtera 2, IVANEC 042/330-385 info@ziger.hr

Pametno investirajte u svoje obrazovanje i postanite dio zajednice koja cijeni kvalitetu i inovacije u učenju jezika!

Odaberite jezik: engleski, njemački, talijanski, španjolski, francuski, ruski, slovenski, švedski ili hrvatski za strance i prijavite se već danas. Nazovite nas na 330 385 ili se prijavite putem web stranice uz pomoć QR koda!

Ostali programi: Cambridge ispiti; ALOHA mentalna aritmetika

POSLODAVCI?

Vaučeri za učenje hrvatskog jezika za strane radnike!

Iskoristite 50 posto popusta u novoj sezoni

UGimnastičkom klubu Marijan Zadravec s ogromnom količinom dobrih vijesti najavljuju početak nove sezone. Nakon višemjesečne obnove legendarni dom čakovečke gimnastike i sporta općenito, Macanov dom, stavljen je u funkciju. “Vatreno krštenje“ odrađeno je u sklopu gimnastičkog kampa u projektu “Svaki tjedan sport jedan“ i reakcije djece, roditelja i trenera su i više nego pohvalne. - Ne nalazim riječi kojima bih opisala i njihovu i našu sreću što imamo ovakav objekt koji će stvarati nove, buduće generacije sportaša, ushićeno je rekla trenerica Marija Jurak Bošnjak dodavši kako svi u klubu, ali i svi koji će koristiti Macanov dom, zahvaljuju Gradu

Čakovcu, Ministarstvu turizma i sporta te GP-u Ekom što su pomogli u realizaciji ovog projekta. Pri kraju i radovi u dvorani

Učiteljskog fakulteta

Paralelno se završavaju radovi i u gimnastičkoj dvorani Učiteljskog fakulteta pa će tako sve gimnastičare dočekati dvije vrhunske dvorane s čime u klubu pokrivaju programe od prve do zlatnih godina, te od početnika pa sve do budućih vrhunskih sportaša. Po veri�iciranim programima radit će provjerena vrhunska trenerska ekipa: Marija Jurak Bošnjak, Luka Prprović, Tanja Mesarić Novak, Roko Sorić, Marija Zadravec, Matija Novak, Dora Kapustić, Domagoj Dominić, Igor Kriajimskii, Tatjana Goverdovskaja, Saki Dominić, Emica Vukoja, a timu se priključile dvije kineziologinje Ida Lesjak Keenannan i Lea Branilović. Brojne pogodnosti za članove kluba

Za sve koji krenu u još jednu sportsku avanturu s čakovečkim najtrofejnijim sportskim kolektivom pripremljena su dodatna iznenađenja. U rujnu će svi članovi kluba imati 50 popusta na članarinu, a svi predškolci (5. i 6. godina) pak će dobiti dodatan besplatni trening. Stalni treninzi gimnastike počinju u ponedjeljak, 9. rujna, a s obzirom na dvorane s kojima se raspolaže, u grupama ima mjesta za svu zainteresiranu djecu od 1. godine do završetka osnovne škole – samo provjerite raspored treninga na klupskom plakatu i vidimo se na gimnastici!

MACANOVCI ULAZE U NOVU SEZONU S OBNOVLJENIM DOMOM

OdlikAŠi meÐImurskih Osnovnih i Srednjih ŠKola ŠKOLSKA GODINA 2023./2024.

SREDNJA ŠKOLA ČAKOVEC

1. A - razrednik: Katarina Škvorc

Odlični učenici: Ria Flajpan, Miša Haček Lučić, Leona Horvat, Neli Kutnjak, Bela Veronika Lovrenčić, Lucija Premuš, Martina Sobočan, Tea Strahija, Mia Šela, Ana Šinko, Magdalena Vuković

1. B – razrednica: Tamara Pejić

Odlični učenici: Matija Bedi, Kaja Đuranec, Lea Đurđa, Janja Gotal, Anamarija Grabant, Rea Makovec, Ariana Novak, Noel Novak, Marko Strbat, Laura Tišljarić, Sara Zadravec

1. C - razrednica: Ivana Goričanec

Odlični učenici: Kiara Banić, David Dokleja, Ema Flac, Stela Krznar, Lorena Novak, Lara Strnad, Tara Vučenik, Julija Žganec

1. D - razrednica: Ivana Juranko

Odlični učenici: Zala Angel, Luka Forgač, Nina Horvat, Tessa Medved, Lucija Novak, Aleksandra Petroska, Marija Šergić, Marko Vuk, Ela Blagus

1. E - razrednica: Jelena Novinščak

Odlični učenici: Lana Balog, Nikolina Čukulic, Vita Makar, Kristina Oršuš, Ena Štefanec, Hana Toplek

2. A - razrednik: Denis Horvat

Odlični učenici: Ivan Bister, Janja Blažon, Noela Cimerman, Ilan Kovačić, Nela Kovačić, Leona Kukovec, Nika Kuzmić, Klara Mikulčić, Ema Nestić, Hana Oletić, Leah Palijan, Sofia Pandur, Ina Pucko, Hana Purgar, Nika Marciuš

2. B – razrednik: Lovro Fegeš

Odlični učenici: Sebastijan Farkaš, Stela Jalšovec, Kim Košir, Hana Labazan, Jelena Lesjak, Lana Polanec, Tia Todorović, Helena Veselko, Ema Vinko

2. C - razrednica: Mia Stubičar

Odlični učenici: Oto Bedić, Sven Petar Colarić, Hana Horvat, Dorotea Makovec, Lea Petek, Lucija Šalja, Matija Talaš, Oliver Židov

2. D - razrednica: Julijana Vlaisavljević

Odlični učenici: Noel Bukal, Tea Kanešić, Ziya Lepen, Ana Leskovar, Ema Makovec, Viktorija Novak, Lara Orehovec, Luka Vranović

2. E - razrednica: Evelin Horvat

Odlični učenici: Lucija Huzjak, Niko Molnar, Petra Perić, Ela Pintarić, Martina Zadravec

3. A - razrednica: Petra Horvat

Odlični učenici: Fran Debelec, Nola Filo, Lana Glavina, Magdalena Jepure, Asja Kasapović, Franka Kukovec, Beata Lovrić, Ema Mlinarić, Petar Novak, Antonia Srpak, Nikola Šafarić, David Šlezak, Lana Vršić, Alma Vuglač

3. B - razrednik: Mladen Tota

Odlični učenici: Nika Bunc, Adela Dvorščak, Stela Horvat, Nika Maltarić, Tena Klišan, Petar Mikić, Paris Posavec, Marta Novak, Lana Šergić, Martina Šestak, Stela Zorković

3. C - razrednica: Silvija Vrbičić

Odlični učenici: Borna Bujan, Emily Dvorščak, Barbara Mučić, Hana Pintarić, Lorena Šafarić, David Vibovec

3. D - razrednica: Marina Trajbar

Odlični učenici: Emili Balažić, Denis Barbaš, Ivan Berljak, Lovro Cesar, Niko Colarić, Hana Čemerika, Laura Golubić, Vida Kolarić, Rebeka Kovačić, Laura Marčec, Karlo Mlinarić, Damijan Ninić, Emili Vičar, Nina Vugrinec

3. E - razrednik: Marko Štefan

Odlični učenici: Dora Balog, Ivan Lukas Fric, Kaja Grudić, Kaja Paler, Antonia Vrtarić

4. A - razrednica: Barbara Čalopek

Odlični učenici: Luka Blagović, Lorena Dodlek, Klara Haman, Dora Hutinec, Nola Jambrošić, Lea Karlovčec, Mata Mikulić, Jelena Srša, Jana Turk, Emina Vićentijević, Luka Žižek

4. B - razrednica: Ivana Vesenjak

Odlični učenici: Lana Borković, Nika Ciglarić, Marijela Drvoderić, Tonka Đuranec, Ivano Gogić, Karla Hajdarović, Marta Horvat, Paola Horvat, Karla Hren, Leona Kovač, Hana Laptoš, Lana Lukša, Klara Mesarić, Lucija Mesarić, Megi Mezga-Antolović, Nina Nestić, Ema Petek, Lucija Podgorelec, Leo Šajnović, Ana Šegović, Nina Varga, Dina Vlahek

4. D - razrednica: Željka Ivanušić

Odlični učenici: Niko Blažinčić, Sara Farkaš, Ana Hemetek, Sara Kolonić, Sara Kovačić, Rea Verteš

4. C - razrednica: Dunja Brljak Gašparić

Odlični učenici: Ines Balog, Dora Cerovečki, Jana Cecilija Fuček, Kaja Horvatović, Ema Malović, Jana Pintarić, Asja Radiković, Luka Stančec, La-

ra Šavora, Tea Lena Špoljarić, Nikol Štefko, Elena Tepeš, Ivona Topolnjak, Lorena Vargek, Izidor Vinković, Brigita Višnjić, Viktorija Žerjav

5. C - razrednica:

Ivana Kacun Mlinarec

Odlični učenici: Ena Cenko, Dora Debelec, Vinko Fundak, Sofie Hozjan, Karolina Kinderić, Niko Kovačević, Katja Krumpić, Rea Matovina, Laura Novak, Magdalena Novak, Franjo Orehovec, Nina Oršuš, Sabina Oršuš, Nina Sabol, Lovro

Strnad, Simona Šarić, Venera Šiljak, Staša Škec, Katja Topličanec, Deni Varga, Dora Vojvoda

1. EK - razrednik:

Jurica Vugrin

Odlični učenici: Stela Vlah, Edi Vugrinec

1. THK - razrednica:

Sanja Kovačić

Odlični učenici: Magdalena Novak, Melani Vnučec

1. PM - razrednica:

Snježana Janković

Odličan učenik: Vito Varga

1. KU - razrednik:

Tomislav Mihalic

Odlični učenici: Matej Glavina, Lucija Žibek

1. PKS - razrednik:

Stjepan Trstenjak

Odlična učenica: Jasmina Ignac

1. PKO - razrednica:

Ivana Martinec Novak

Odličan učenik: Karlo Purić

1. SK - razrednik:

Branko Klinec

Odlični učenici: Leon Roman Blatarić, Saša Borko, Tina Sabol, Patrik Šmer

2. G - razrednica:

Tajana Štefok

Odlični učenici: Klara Benč, Gabriel Crnković, Nika Čonkaš, Marta Gregur, Monika Grubešić, Iva Malek, Antonia Martinković, Melani Mihoci

2. EK - razrednica:

Tanja Gregur

Odlična učenica: Melani Rak

2. THK - razrednica: Marina Branilović

Odlični učenici: Lana Hergotić, Maša Matjašec, Lana Pianec, Anđelina Rak, Antonia Strbad

2. KU - razrednica:

Jasenka Poljak

Odličan učenik: Leon Valjan

2. SK - razrednica:

Danijela Naranđa

Odlični učenici: Gloria Bulf, Tia Križaić, Anja Srebrnjak

2. PKS - razrednica:

Slađana Herman

Odlična učenica: Hana Oršuš

2. PKO - razrednica: Gordana Žvorc

Odlični učenici: Nikolina Anderlin, Valentina Goričanec Vuk, Josipa Štefković

3. G - razrednica: Tanja Baksa

Odlični učenici: Ivan Horvat, Jakov Kramar, Eva Petković, Rea Pongrac, Antonija Stančin

3. THK - razrednica: Maja Labaš Horvat

Odlični učenici: Lana Gizdavec, Nika Lovrek

3. KU - razrednica: Anica Čerepinko

Odlični učenici: Stjepan Novak, Valerija Novak, Helena Veseli

3.PKS/KO - razrednica: Milena Štajerec

Odlični učenici: Maja Mlinarić, Dominik Tkalčec

4.EK - razrednica: Dragica Koštarić

Odlični učenici: Nikola Frančić, Tea Kos, Ana Kovačić, Kjara Matjašec, Ivan Mikulaj

4. G - razrednica:

Željka Ivančok Varga

Odlični učenici: Lucija Bermanec, Lara Bihar, Erik Fundak, Leo Golubić, Ana Gregur, Lovro Hlišć, Laura Kolarek, Matija Kramar, Ana Mikec, Sara Mikec, Marko Režek, Martina Sokač, Nikola Srpak, Valentina Vrhovski, Ivona Žvorc, Sara Žvorc

TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC

1.ET – razrednica: Renata Turk

Odlični učenici: Lovro Jeđut, Fran Novak, Žan Vibovec, Dino Vinko

1.RM – razrednica:

Maja Markač Đurić

Odlični učenici: Lovro Belović, Leo Dragović, Lovro Hoblaj, Marko Jezernik, Dorijan Kovač, Lovro Kutnjak, Borna Petričević, David Rodinger

1.RT – razrednica: Sanja Loparić

Odlični učenici: Dario Madić, Petar Pintarić, Liam Rok, Marko Trstenjak, Matija Žganec

1.ST – razrednica:

Tamara Rihtarec

Odlični učenici: Fabijan Kovač, Mihael Trupković

1.E1 – razrednik: Željko Šebeštjan

Odlični učenici: Roko Benko, Vito Topolko

1.S1 – razrednik: Markus Pilić

Odlični učenici: Ivan Brizo, Said Kabarić , Leon Oršoš, Gabrijel

Režonja

1.S2 – razrednik:

Perica Hajdarović

Odličan učenik: Darin Palatinuš

1.S3 – razrednica:

Daniela Zadravec

Odlični učenici: Luka Horvat, Gabriel Kirić, Sebastian Van

1.S4 – razrednica:

Gabrijela Vrtarić Sklepić

Odličan učenik: Vito Lesjak

1.S5 – razrednica:

Renata Franić

Odličan učenik: Alex Bistrović

2.ET – razrednica: Andreja Benković

Odlični učenici: Leo Habjan, Ivan Sokač

2.MT – razrednica:

Jasminka Jelačić

Odličan učenik: Dominik Blažeka

2.RM – razrednica: Anja Žvorc

Odlični učenici: Leon Bistrović, Matija Hampamer, David Jambrošić, Krešo Lapat, Vito Lesar, Antonija Lisjak, Orlando Marciuš, Karlo Mesarić, Arsen

Munđar, Gabriel Murk, Martin Murković, Rafael Šimunić, Emil Švenda, Velimir Tota, Dino Zadravec, Mihael Želežnjak

2.RT – razrednica: Valerija Šercer

Odlični učenici: Gabrijel Blažon, Rafael Flac, Benjamin Makar, David Sabo, Mateo Turk

2.ST – razrednica: Veljka Žvorc

Odlični učenici: Juraj Horvat, Nikola Hren, Marko Škvorc, Josip Živko

2.E1 – razrednik: Siniša Suvajac

Odlični učenici: Antonio Artić, Karlo Balent, Erik Dobranić, Luka Lepen, Marko Madić, Mateo Orehovec, Fabijan Pegar

2.S1 – razrednica: Lucija Sanjković Horvat

Odličan učenik: Matija Janušić

2.S2 – razrednica: Mirjana Olčar

Odličan učenik: Sebastian Filipašić

2.S3 – razrednik: Dragutin Kelin

Odličan učenik: Jan Podgorelec

3.ET – razrednik: Mario Pinc

Odličan učenik: Dario Radek

3.GM – razrednica: Anica Antolek Hrgar

Odlični učenici: Josipa Halić, Marta Vinko

3.MT – razrednica: Sandra Štampar

Odlični učenici: Fran Bistrović, Filip David, Josip Sakač

3.RT – razrednica: Nataša Lončarić

Odlični učenici: David Čapek, Roko Dunjko, Tin Gašparlin, Leon Kolarić, Martin Molnar, Ivan Novak, Sebastijan Salaj, Jakov Žganec

3.ST – razrednik: Silvio Štefanac

Odlični učenici: Filip Novosel, Mateo Srpak, Petar Žganec

3.E1 – razrednik: Marko Možek

Odlični učenici: Sebastijan Haček, Mato Krajnik, Leonard Tisaj, Marko Toplek

3.S1 – razrednik: Ivan Fučko

Odlični učenici: Franko Barulek, Ivan Brizo, Emanuel Majerski, Renato Stančin, Fran Šmit, Florijan Vaser, Sebastijan Zadravec

3.S3 – razrednica: Emilija Rodinger

Odlična učenica: Matea Lajtman

3.S5 – razrednik: Jurica Keresteš Odličan učenik: Aleksandar Borko

4.ET – razrednica: Jelena Horvat

Odlični učenici: Leonardo Horvatić, Sebastian Lukša, Tristan Vrhar

4.GM – razrednica: Mateja Šafarić Novak

Odlični učenici: Josipa Jalšovec, Tijana Krišto, Anja Marodi 4.MT – razrednik: Anđelko Borković

Odlični učenici: Benjamin Hozjan, Gabriel Kontrec, Florijan Krznar, David Lovrenčić, Luka Novak, David Zadravec

4.RT – razrednica: Valerija Poljanec

Odlični učenici: Vinko Bel, Jakov Biškup, David Blažeka, Florijan Gotal, Orsat Luko Horvat, Antonio Ivanović, Franjo Kranjčec, Vito List, Ivan Magdalenić, Bruno Miklin, Noel Špoljarić, Ivor Trstenjak, Noa Turk

4.ET – razrednica: Dijana Savić

Odlični učenici: Emanuel Medved, Vedran Petek, Antonio Srpak, Denis Toplek, Domagoj Tota, Mateo Trstenjak, Niko Trstenjak

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

krevetiimadracizaučenikeistudente

• inovativni individualno prilagođeni kreveti i madraci u veličinama prema želji

• visokokvalitetni kreveti i madraci za hotele, pansione i apartmane

• kutne garniture, pomoćni ležajevi

Inovativnost naših proizvoda potvrđena je mnogobrojnim nagradama diljem Europe

• vrhunski ergonomski antibakterijski jastuci

• dječji antibakterijski madraci

• medicinski antidekubitalni madraci i jastuci

• krevetni sustavi za plovila

BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136A, Pušćine, T: 040 895 300

SALON BERNARDA ZAGREB, Radnička cesta 1A, T: 01 5626 425

Hrvatska kvaliteta

kultura i scena

MEĐIMURSKA NOŠNJA

Međimurska nošnja inspiracija

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 18.09.2024. u CineStaru Varaždin.

i u drugim državama

U petak, 30. kolovoza, u multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja održana je promocija knjige “Put međimurske nošnje”, uz svečano otvorenje istoimene multimedijalne izložbe. Među brojnim posjetiteljima našli su se predstavnici kulturno-umjetničkih udruga, gosti iz Slovenije i Mađarske, kao i župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini te ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan.

Kako je sve naša nošnja utjecala na bliske države može se pročitati u knjizi i pogledati na izložbi Piše i foto: Mario Golenko

Sam projekt “Out of the box” usmjeren je na očuvanje i revitalizaciju narodnih nošnji putem digitalizacije i prezentacije digitalnih materijala, a otvaranje izložbe započelo je nastupom ženske vokalne skupine KUU-a Veseli Međimurci uz pratnju Nevena Kolarića na cimbalu, koji su publiku uveli u prigodno raspoloženje pjesmom “Međimurje kak si lepo zeleno“.

- Danas smo ovdje zbog nečega što možemo svesti u jednu riječ, a to je naš identitet. Povijest Međimurja bila je kompleksna, a zbog svoje pozicije bila je na sjecištima velikih sila. Ipak, uspjeli smo sačuvati svoj identitet koji uključuje međimursku popevku, nošnju i sve ono što nas de�inira kao Međimurce, ponosne na svoju povijest i baštinu. Ova knjiga i izložba Put međimurske nošnje predstavljaju nastavak našeg putovanja u očuvanju kulture i tradicije našeg lijepog Međimurja, istaknuo je župan Posavec na samom početku. Program je obogatio nastup plesača i tamburaša HKD-a Pomurje iz Lendave, koji su prikazali svoju nošnju uz prekmurske plesove, a potom su nastupile učenice četvrtog razreda Osnovne škole Katarina Zrinski iz Serdahelja, Vil Kovač i Norina Kuzma, koje su se predstavile s trima međimurskim tradicionalnim pjesmama.

Viša kustosica i voditeljica Etnografskog odjela Muzeja

Međimurja Čakovec, Janja Kovač, prigodom predstavljanja knjige istaknula je kako se Put međimurske nošnje bavi narodnim nošnjama koje se i danas aktivno koriste u Međimurju i uspostavlja poveznice sa sličnim nošnjama u susjednim slovenskim i mađarskim regijama. - Rezultati istraživanja predstavljeni u knjizi ukazuju na nekoliko ključnih točaka trenutnog stanja narodnih nošnji u Međimurju te susjednim regijama. Studija jasno pokazuje da na tom području postoje nošnje, ljudi sa znanjem o njima te osobe koje ih aktivno nose u raznim prilikama, najčešće u folklornoj primjeni. Knjiga Put međimurske nošnje donosi rezultate istraživanja trenutnog stanja međimurskih narodnih nošnji u Međimurju, Sloveniji i Mađarskoj. Komparativni pristup koristi brojne visokokvalitetne fotogra�ije te pruža mogućnost pregleda uz kratke videozapise, kazala je Kovač. Na kraju, o projektu koji je predstavljen, jedan od ured-

nika knjige Nikola Kotur je istaknuo: - Ideja o suradnji nastala je prije tri godine, a ovo je ujedno i završetak projekta “Out of the Box”. Moja prvotna misao bila je nošnja, i tu smo i ostali. Velika zasluga pripada Aleksandru Novaku koji je pokrenuo inicijativu, dok sam ja pohitao tražiti nošnje. Ovaj proces bio je dugotrajan i mnogo puta smo se pitali jesmo li spremni za ono što nas čeka, no rezultati su ipak tu. Cilj nas kao istraživača i ljubitelja tradicije je pokušati očuvati od zaborava sve ono što su naši stari imali, znali i trudili se ostaviti nama, novim generacijama. Muzej Međimurja Čakovec sa svojim stručnjacima sigurno ima velik utjecaj na sve to. Bez ljudi na terenu i stručnjaka, naša tradicija i narodna nošnja zasigurno bi zamrle, kazao je Kotur.

Urednici knjige su Eva Mirjana Bosnyák, Nikola Kotur i Đanino Kutnjak. Tekstove potpisuju Eva Mirjana Bosnyák, Nikola Kotur, Đanino Kutnjak i Janja Kovač, dok je autor foto-

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U

1 x 2 ULAZNICE za film 200% vuk

ulaznica za film: Ines Virč

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

gra�ija i video materijala Zoran Fras. Autori koncepta izložbe su Aleksandar Novak, Zoran Fras i Nikola Kotur, lektorica knjige je Anja Jakopčević Kraljić, dok su ilustracije rad Anje Kohek. U sklopu izložbe, posjetitelji su imali priliku pogledati nošnje kroz VR naočale, a uz svaku fotogra�iju nalazio se QR kod s popratnim informacijama i video prezentacijom. Dio nošnji bio je prikazan i kroz zanimljivi hologram.

Izložba će biti otvorena do 10. rujna 2024., nakon čega se seli u slovensku Lendavu, u kazališnu i koncertnu dvoranu, a potom u Muzej Janusa Pannoniusa u Pečuh.

Dobitnica

DIJELIMO

Nosioci projekta Janja Kovač, Nikola Kotur, Aleksandar Novak i Zoran Fras

KUU Veseli Međimurci pokazao je bogatstvo Međimurske nošnje

Učenice četvrtog razreda Osnovne škole Katarina Zrinski iz Serdahelja, Vil Kovač i Norina Kuzma

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko

Suzana i Ema veselo su prošetale gradom

Ma�ja, Bruna, Borna i Jelena pozirali su našem fotografu

Tri generacije koje vole modu

Andreja i Kris�jan biraju klasiku, točkice i traper

Šarm je najbolji dodatak svakoj odjevnoj kombinaciji

Dražen, Ledora i Marina biraju jednostavne i zanimljive komade odjeće

SENZACIONALAN Nedelišćanec osvojio zlato na Svjetskom juniorskom prvenstvu

Roko na tronu svijeta

- Nisam očekivao ovakav rezultat, dojmovi se još nisu slegli, ali presretan sam zbog ove medalje, rekao je mladi atletičar

Pišu: Luka Maruševec, Roberto Dežđek Foto: privatna arhiva/ World Athletics

Talentirani mladi atletičar Roko Farkaš, na netom održanom Svjetskom juniorskom prvenstvu u Peruu, novim senzacionalnim nastupom, osvojio je zlatnu medalju u skoku u dalj te postao jednom od najvećih senzacija hrvatskog sporta.

Srušio rekord star 38 godina

Član varaždinskog Atletskog kluba Sloboda, inače primarno višebojac te hrvatski juniorski rekorder u desetoboju i u sedmoboju (dvorana), u Peruu je mislio nastupiti u desetoboju, no spriječila ga je dislokacija ramena. Imao je 19-godišnji Nedelišćanec normu za 200 metara, 110 metara prepone te za skok u dalj. Klub je prijavio sve tri discipline, no nakon što je rame dovedeno u red, zajedno s trenerom Patrikom Koščakom napravio je sjajnu procjenu te se posvetio samo skoku u dalj.

Na papiru je bio tek 12. po rezultatu na startnoj listi, da bi u kvali�ikacijama šokirao sve te u prvoj seriji skočio 8,15 metara čime je poboljšao osobni rekord za 43 cm te za čak 22 centimetara popravio hrvatski juniorski rekord star 38 godina koji je držao Lahor Marinović! S ovim je rezultatom došao i na 3. mjesto hrvatske seniorske ljestvice svih vremena. U �inalnom nastupu skočio je i 8,17, no vjetar je bio prejak pa se taj rezultat nije vodio kao novi rekord, što nije bilo niti bitno. Postao je svjetski prvak te ostavio konkurenciju daleko iza sebe.

Hrvatska deveta u ukupnom poretku

- Dojmovi se još nisu slegli, ali presretan sam zbog ove medalje te zbog hrvatske reprezentacije koja je završila 9. u poretku po broju meda-

lja. Češka je jedina europska država koja je u poretku bila ispred nas, zato smatram da je ovo velika stvar za hrvatski sport i atletiku, rekao je Roko u uvodu te pohvalio sve klupske kolege, a posebno Janu Koščak koja je postala svjetska prvakinja u sedmoboju. Roko i Jana prvo su u ponedjeljak svečano dočekani u Varaždinu, dok je u utorak za Roka priređen prijem u prostorijama Međimurske županije.

- Peruanski grad Lima nije baš prelijep, ali stadion je bio stvarno dobar i vrlo vjerojatno je napravljen potpuno nov, samo za ovo svjetsko prvenstvo. Prehrana je isto bila okej, a za privikavanje na klimu i zrak sigurno je pomogla i aklimatizacija u Čileu koju smo odradili tjedan prije prvenstva, a gdje je inače bilo još hladnije, nastavio je Roko o svojim dojmovima pa otkrio tajnu uspjeha.

- Kombinacija rada, ulaganja i malo talenta, no prvo i osnovno je rad. Treba stvarno puno raditi, odricati se i uložiti puno znoja kako bi se postigli veliki rezultati, govori mladi atletičar koji trenira već 13. godinu zaredom, a kada je najjači tempo tada trenira i dva puta dnevno. Trenutno je student prve godine Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, dok su njegovi atletski počeci vezani uz Nedelišće gdje je trenirao uz Željka Jageca nakon kojeg ga je preuzeo Aleksandar Puklavec.

“Publika me nosila”

- Žao mi je što nisam nastupio u desetoboju, no uzeo sam zlatnu medalju tako da ne mogu biti nezadovoljan. Dalje ću istovremeno raditi pojedinačne discipline i desetoboj jer nakon desetoboja treba puno odmora, nekoliko tjedana. Desetoboj je još uvijek moja glavna disciplina, dodao je Roko koji je ranije ove godine srušio državni rekord na 200 metara iz 1981. kojeg je držao Željko Knapić.

- Na treningu nikada nisam postigao tu daljinu jer se teško može skakati daleko pošto na natjecanju dolazi faktor adrenalina i atmosfere. Ustvari je publika mene nosila na taj skok u �inalu. Nisam očekivao ovakav rezultat, govori Roko, dok je njegov trener Koščak dodao da su naznake ovakvog rezultata ipak postojale.

- Već na priprema se vidjelo da je spreman. Ovo je inače skok koji bi donio 5. mjesto na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Parizu te možemo ozbiljno konkurirati za Igre u Los Angelesu, rekao je trener Koščak te dodao kako se norme za Igre počinju ispunjavati dvije godine prije, tj. period u kojem se norma može ispuniti ili se može kvali�icirati preko kvote.

Velike zasluge prijašnjih trenera uz podršku roditelja

- Ovim nastupom je ispunio normu za sljedeće seniorsko Europsko prvenstvo u dvorani te je također blizu sljedećeg seniorskog Svjetskog prvenstva. Želim istaknuti zasluge njegovih prijašnjih trenera Jageca i Puklavca koji su mu dali prve atletske korake jer Roko sada gotovo sve zna, ali i podršku roditelja bez koje ne bi bilo moguće, nastavio je Koščak pa spomenuo koliko odricanja zahtijevaju ovakvih uspjesi.

- Lijepo je kada zbrajamo sve ove rezultate, no kada bismo ga pitali kada je zadnji put za Božić ili Novu Godinu bio doma, vjerojatno se ne sjeća, valjda prije 6 do 7 godina. Isto tako za Uskrs ili ljetovanje teško da zna. Sve te termine koristimo za pripreme na različitim mjestima te oni gube vrijeme na takve stvari, dok su njihovi prijatelji doma i uživaju. Riječ je o velikom odricanju i žrtvi, zaključio je Rokov trener pa dodao kako će već na dvoranskom prvenstvu pokazati koliki napredak su ostvarili

u desetoboju, što ove godine nisu mogli zbog ozljede. Sposoban da bude u samom svjetskom vrhu - Roko je godinu dana ranije došao u školu te je imao sreću što je u Nedelišću djelovalo atletski klub, a to je bilo presudno. Osam godina je bio u AK Nedelišće te sam tri godine radio s njim, nakon čega ga je preuzeo Puklavec. Sve je to kod Roka stvorilo ljubav prema atletici i dobru bazu. Ovo što je sada skočio je svjetski rezultat, ali nije niti blizu njegov maksimum. Roko je sposoban za više i to u različitim disciplinama, da bude u samom svjetskom vrhu, rekao je prvi Rokov trener Željko Jagec.

- Što se tiče uspjeha svih međimurskih sportaša, iako je junior, njegov uspjeh je najveći jer samo je Branko Zorko bio na svjetskoj pozornici. Ovo je sada nešto posebno i preraslo je klupske okvire te je on sada hrvatski atletičar na svjetskoj pozornici, smatra Jagec.

- Sa ovom brzinom i tehnikom koju ima, Roko bi mogao doći i do 8,35 ili 8,40 metara. Ima tu puno detalja koji se mogu popraviti, ali ovo je već nešto i najvažnije je da ga ozljede zaobiđu. U atletici i drugim sportovima, možeš imati motoričke i intelektualne predispozicije, ali nekad se nađe slaba karika i svi planovi i želje mogu se izjaloviti, zaključio je Jagec nakon čega je Roko najavio svoj nastup na memorijalu Borisa Hanžekovića u Zagrebu.

- Već ovaj vikend očekuje me Hanžekovićev memorijal u Zagrebu na kojem će biti jaka konkurencija. U petak skačem skok u dalj na Trgu bana Jelačića, a u nedjelju me očekuje utrka na 200 metara na stadionu Mladost. Ove godine organizatori su ponovno uspjeli privući najveće zvijezde iz svijeta atletike i siguran sam da će miting biti sjajan. Nakon ovog natjecanja očekuje me odmor i njemu se njemu se iskreno jako veselim, zaključio je Roko kojem je najveći sportski cilj zlato na Olimpijskim igrama.

Roko u Peruu s osvojenom zlatnom medaljom

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Podturen i Međimurec na vrhu

Čakovečka Sloga u golijadi slavila na gostovanju u Orehovici, Vidovčan protiv Hajduka (B) u završnici susreta do 3 boda, Omladinac (DS) sa 7:2 bolji od Budućnosti (P), Parag slavio 5:3 protiv Bratstva (P)

Piše: Dino Jambrović

U Premier ligi, Podturen je bio bolji od Venere PMP. Za domaćine je u 63. minuti dosuđen kazneni udarac kojeg realizira Mihovil Balenović. Vodstvo Podturna povisuje Jurica Golubić u 78. minuti. Venera PMP dolazi do gola 5 minuta kasnije preko Saše Krnjaka. Sve dvojbe oko pobjednika riješio je Igor Šegović pogodivši mrežu gostiju u 88. minuti. Bez pobjednika u Draškovcu. Nakon 1. dijela, Centrometal je imao 1:0 zgoditkom Marsela Štrukelja. Bod domaćinu donosi Diego Campos Da Silva duboko u sudačkoj nadoknadi. Sloga do pobjede u završnici susreta. Štrigovčani su nakon prvih 45 minuta imali minimalnu prednost golom Patrika Pukšeca. Mladost Komet izjednačuje u 58. minuti preko Matije Kuhara, “jokera“ s klupe. Pet minuta kasnije potpuni preokret gostiju zgoditkom Alexandra Ribeira Da Silve. Drugi zgoditak za domaćine Pukšec zabija u 74. minuti. Veliko slavlje Slogi donosi još jedan “joker“ Matija Horvat u 1. minuti sudačke nadoknade.

Međimurec je nakon 64 minute imao 3:0 golovima Pone Pintarića, Patrika Mraza i Bojana Vručine. Poraz Dubravčana ublažio je Dino Pomper s dvama golovima. U posljednjoj minuti utakmice, gostima je isključen predstavnik kluba Dejan Vučenik zbog učestalog prigovaranja glavnom sucu Nini Škrobaru. BSK-a slavio u Gornjem Mihaljevcu. David Hađikan za gostujuću momčad upisao se 2 puta u strijelce u 26. i 37. minuti. Do kraja 1. dijela za domaćine smanjuje Dario Bubek. Jedinstvo izjednačuje u 51. minuti golom kapetana Nine Cvetkovića. Za pobjedu BSK-a najzaslužniji je Filip Igrec zgoditkom u 82. minuti. Remi u Maloj Subotici. Momčad Kraljevčana 38 u 1. dijelu može žaliti za propuštenim prilikama kada su zatresli 2 grede i propustili još 2 do 3 vrlo izgledne prilike za gol. Promašaje gostiju kažnjava Nikola Horvat zgoditkom u 62. minuti za kojeg je to prvijenac u dresu Spartaka, nakon dolaska iz Mladosti Ivanovec. Četiri minute kasnije za bod gostiju pobrinuo se Augusto Da Cruz. Istim rezultatom završen je susret između Bratstva i Dinama. Jurovčani dolaze do prednosti golom Nike Trstenjaka u 63. minuti. Tri minute kasnije konačan rezultat postavlja napadač Palovčana Edi Lacković.

Rezultati: Podturen - Venera PMP 3:1 (Balenović, Golubić, Šegović ; Krnjak), Draškovec - Centrometal 1:1 (Diego Campos ; Štrukelj), Sloga (Š) - Mladost Komet 3:2 (2x Pukšec, Horvat ; Kuhar, Ribeiro), Međimurec - Dubravčan 3:2 (P. Pintarić, Mraz, Vručina ; 2x Pomper), Jedinstvo (GM) - BSK 2:3 (Bubek, Cvetković ; 2x Hađikan, Igrec), SpartakKraljevčan 38 1:1 (N. Horvat ; Da Cruz), Bratstvo (J) - Dinamo (P) 1:1 (Trstenjak ; E. Lacković). U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Dinamo (P) - Draškovec, Venera PMP - Međimurec, Mladost Komet - Podturen, Centrometal –Sloga (Š). Nedjelja (17:00): Kraljevčan 38 - Bratstvo (J), BSK - Spartak, DubravčanJedinstvo (GM).

I. MEĐIMURSKA

LIGA

Savčanima derbi kola u Peklenici. Dalibor Frančić dovodi Bratstvo u prednost golom u 11. minuti. Šest minuta kasnije vodstvo gostiju povisuje Vedran Knežević. Minutu kasnije, Plavi se bude zgoditkom Roberta Kanskog. Treći zgoditak “Žibeka“ djelo je Mateja Lesara u pretposljednjoj minuti 1. dijela. Drugim golom na susretu, Knežević u 76. minuti postavlja konačan rezultat. Sokol slavio u Hodošanu. Domaćini su poveli golom Zorana Strahije u 9. minuti. Vratišinčani izjednačuju u 22. minuti preko Filipa Novaka. Potpuni preokret gostiju zgoditkom kapetana Nine Horvata u posljednjoj minuti 1. dijela. U 54. minuti, opravdano je dosuđen penal za Sokol. Udarac Miroslava Lisjaka pogađa vratnicu. Za 1:3 zabija Antonio Škvorc u 69. minuti. Dvije minute kasnije, poraz Hodošana ublažio je Nikola Šavora. Kod obje momčadi po 5 “požutjelih“. Pušćine je opravdalo ulogu favorita protiv Omladinca. Dvostruki strijelac za domaćine bio je kapetan Karlo Levanić, dok je 1 gol još dodao Robert Punčec. Počasni zgoditak za goste iz kaznenog udarca postigao je kapetan Deni Lukman 10 minuta prije završetka susreta. Trnava uvjerljivo poražena u Pribislavcu. Već nakon 1. dijela momčad Poleta imala je 4:0 zgodicima Predraga Višnjića, Dominika Kamenića, Patricka Oliveire i Nikole Munđara. U 2. dijelu još 1 gol Munđara za domaćine, dok su za goste pogađali Hrvoje Vugrinec

i Leonard Bistrović. U derbiju donjeg Međimurja Naprijed je bio uvjerljiv protiv Mladosti iz Svete Marije. Za Cirkovljančane je hat-trick upisao Filip Cvitanović, dok su po 1 gol postigli Petar Horvat, Borna Černov i Filip Varga. Počasni gol za goste djelo je Marka Ivkovića.

U pravoj golijadi, čakovečka Sloga je pobijedila 7:3 na gostovanju u Orehovici. Trostruki strijelac za goste bio je Ante Ivančić, dvostruki Krešimir Jelić, dok su po 1 mrežu domaćina pogađali Mario Burić i Andrej Bešlić. Za Croatiju je 2 puta pogodio Duarte Lobato te 1 Josip Bali. Zasadbreg 77 poražen u Strahonincu. Gosti su poveli u 28. minuti zgoditkom Filipa Levačića. Pet minuta kasnije za domaćine izjednačuje Fabricio Cruz. Tri boda Strahoninčanima u 3. minuti sudačke nadoknade donosi Luka Lađević, “joker“ s klupe. Rezultati: Plavi - Bratstvo (SV) 1:4 (Kanski ; 2x Knežević, Frančić, Lesar), Hodošan - Sokol 2:3 (Z. Strahija, Šavora ; F. Novak, N.Horvat, Škvorc), Pušćine - Omladinac (NSR) 3:1 (2x Levanić, Ro. Punčec ; De. Lukman), Polet (P) - Trnava 5:2 (2x Munđar, Višnjić, Kamenić, Oliveira ; H. Vugrinec, Bistrović), Naprijed - Mladost (SM) 6:1 (3x Cvitanović, Horvat, Černov, F. Varga ; Ivković), Croatia - Sloga (Č) 3:7 (2x Duarte, J. Bali ; 3x Ivančić, 2x Jelić, Burić, Bešlić), Strahoninec - Zasadbreg 77 2:1 (Fabricio Cruz, Lađević ; Levačić).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Omladinac (NSR) - Polet (P), Bratstvo (SV) - Hodošan, Sloga (Č) - Strahoninec. Nedjelja (17:00): Naprijed - Trnava, Sokol - Pušćine, Zasadbreg 77 - Plavi, Mladost (SM) - Croatia.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Mura “potopila“ Mladost iz Dekanovca. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Lovro Koščak, dok su po 1 gol postigli Nikola Drk, Valentino Bogdan i Nikola Šoltić. Još 1 uvjerljivu pobjedu u ovome kolu upisala je Sloboda protiv Drave. Dva zgoditka za Slakovčane postigao je kapetan Kristijan Fegeš, a po 1 Leon Podnar, Leonardo Krampek, David Vibovec i Luka Horvat.

Jadran upisao i 2. uzastopni gostujući poraz. Ovaj put bolji je bio Borac PMP golom Karla Košaka u 10. minuti. Mornari mogu žaliti za nekoliko propuštenih prilika, ponajviše u

2. dijelu. Budućnost poražena od Trnovca. Mreže su mirovale sve do 60. minute kada domaćini dolaze u vodstvo zgoditkom Danijela Košaka. Minutu kasnije za goste izjednačuje Krunoslav Majerić. Trnovec ponovno vodi u 65. minuti, strijelac David Rog. Do kraja susreta Ernest Horvat sa 2 gola potvrđuje pobjedu domaćina. Vidovčan u završnici susreta do 3 boda. U posljednjoj minuti 1. dijela domaćinu je isključen Dominik Friščić zbog namjernog udaranja laktom u predjelu lica protivničkog igrača. Hajduku je u 72. minuti isključen kapetan Davor Buhanec, zbog 2 opomene. Vidovčan dolazi do prednosti zahvaljujući golu Mihaela Matoteka u 83. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje Matija Herman, “joker“ s klupe trenera Marija Cvetka. Preokret ČSK. Pobjeda dolazi u vodstvo zgoditkom Lea Severa u 32. minuti. Do kraja susreta domaćini dolaze do pobjede sa 2 zgoditka Patricka Alvesa te 1 zgoditkom Aldina Begovića. Bez pobjednika u Ivanovcu. Dva zgoditka za Mladost postigao je Matija Barlović, dok su za Mali Mihaljevec strijelci bili Alen Galinec i Damjan Tomšić. Rezultati: Mura - Mladost (D) 5:0 (2x Koščak, Drk, Bogdan, N. Šoltić), Sloboda (S) - Drava (K) 6:0 (2x Fegeš, Podnar, Krampek, Vibovec, Horvat), Borac PMP - Jadran 1:0 (Košak), Trnovec - Budućnost (M) 4:1 (2x Horvat, D. Košak, Rog ; Majerić), Vidovčan - Hajduk (B) 2:0 (Mi. Matotek, Herman), ČSK - Pobjeda 3:1 (2x Alves, Begović ; Sever), Mladost (I) - Mali Mihaljevec 2:2 (2x Barlović ; Galinec, Tomšić).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Drava (K) - ČSK, Hajduk (B) - Sloboda (S). Nedjelja (17:00): Mali Mihaljevec - Borac PMP, Pobjeda - Mladost (I), Budućnost (M) - Vidovčan, Mladost (D) - Trnovec, Jadran – Mura.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Jedinstvo je sa 6 komada ispratilo kući Galeb. Hat-trick je za domaćine upisao Petar Krizman, dvostruki strijelac bio je Antonijo Fegeš dok je 1 gol još dodao Luka Makšadi. Počasni zgoditak za Oporovčane postigao je Marton Zdenko Balazsin. Graničaru lokalni derbi u Gardinovcu. Dva zgoditka za Novakovčane postigao je Saša Zlatar, a po 1 Petar Barbarić, Jožek Blagus, Marko Zorčec, Tomica Blažon i Filip Katančić.

Poraz Radničkog ublažili su Neven Horvat sa 2 zgoditka te Marko Baksa sa 1 zgoditkom. U još jednom efikasnom susretu u ovome kolu, Omladinac je bio bolji od Budućnosti. Čak 4 gola za domaćine postigao je Saša Škvorc, dok su po 1 dodali Marko Jančec, Dino Jančec i Ivan Krznar. Za goste su zabijali Petar Vlašić i Bruno Dodlek. Petarda Otoka u Donjem Hrašćanu. Mrežu domaćina 3 puta je pogađao Filip Reif, a po 1 Josip Igrec i Dejan Kočiš. Rezultati: Jedinstvo (NSnD) - Galeb 6:1 (3x Krizman, 2x Fegeš, Makšadi ; Balazsin), Radnički - Graničar (N) 3:7 (2x N. Horvat, Baksa ; 2x Zlatar, Barbarić, Blagus, Zorčec, Blagus, Katančić), Omladinac (DS) - Budućnost (P) 7:2 (4x S. Škvorc, Jakšić, Jančec, Krznar ; Vlašić, Dodlek), Borac (DH)Otok 0:5 (3x Reif, Igrec, Kočiš). U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Graničar (N) - Omladinac (DS). Nedjelja (17:00): Otok - Jedinstvo (NSnD), Budućnost (P) - Borac (DH), Galeb - Radnički.

III. MEĐIMURSKA

LIGA - B Lokalni derbi pripao Hajduku. U 1. dijelu mrežu Donjeg Koncovčaka pogodio je Karlo Šardi, a u 2. Valentino Mezga. Torpedo do pobjede u završnici. Križovčani su poveli golom Dominika Novaka u 42. minuti. Tri minute kasnije za Šenkovec izjednačuje Roko Zemljić. Pobjedu domaćinu donosi Andi Hatlek, 10 minuta prije završetka susreta. Dubrava poražena u Mihovljanu. Nakon 1. dijela, Sloboda je imala 1:0 zgoditkom Patrika Belše. Početkom 2. dijela za 2. gol u mreži Sivičana pobrinuo se Krešo Kovač. Tri minute prije završetka susreta, dosuđen je penal za domaćine. Siguran realizator bio je “joker” s klupe Igor Mihalic, potvrdivši time pobjedu svoje momčadi. Šestica Omladinca. Čak 4 puta mrežu Napretka pogađao je Tomas Makar, a po 1 Roko Mađarić i Marko Dokleja. Parag bolji od Bratstva. Hat-trick je za domaćine upisao Amadeos Horvat, dok su po 1 mrežu Presečana pogađali Enis Ignac i Roberto Ješarević. Strijelci za goste bili su 2 puta Bojan Novak te 1 Filip Komar. Rezultati: Hajduk (Š)Donji Koncovčak 2:0 (Šardi, Mezga), Torpedo - Šenkovec 2:1 (Novak, Andi Hatlek ; R. Zemljić), Sloboda (M) - Dubrava 3:0 (Belše, Kovač, Mihalic),

Omladinac (M) - Napredak 6:0 (4x Makar, Mađarić, Dokleja), Parag - Bratstvo (P) 5:3 (3x A. Horvat, Ignac, Ješarević ; 2x B. Novak, Komar). U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Bratstvo (P) - Hajduk (Š), Šenkovec - Sloboda (M), Napredak - Torpedo, Donji Koncovčak - Omladinac (M). Nedjelja (17:00): Dubrava - Parag.

Jadranka Maček i Jurica Tomac uvjerljivo trijumfirali!

Prošlogodišnji pobjednik Jurica Tomac i ove je godine ponovno slavio i ponovno postavio novi rekord staze koji sada iznosi 53 minute i 43 sekunde

TK Kotoripski begači i ove godine organizirali su tradicionalnu utrku Kotoripska petnajstica. Tako je prošle nedjelje 1. rujna ukupno 141 trkačica i trkača sudjelovalo na jubilarnoj 10. Kotoripskoj petnajstici.

NOGOMET

Jurica Tomac ponovno srušio rekord staze

Na glavnoj utrci dužine 15.3 km, koja se ujedno boduje i za Kup sjeverozapadne Hrvatske, trčalo je 53

natjecatelja, dok je na kraćoj nastupilo 88 natjecatelja.

Prošlogodišnji pobjednik Jurica Tomac (AK Međimurje) i ove je godine ponovno slavio i ponovno postavio novi rekord staze koji sada iznosi 53 minute i 43 sekunde. Drugo mjesto zauzeo je Igor Filipić (individualac) s vremenom od 59 minuta i 15 sekundi, a treći u ukupnom poretku bio je Igor Goričanec (individualac) s vremenom 1:01:14.

Kod žena, pobjednica Petnajstice je Jadranka Maček (TK Marathon 95) s rezultatom od 1:13:49. Drugo mjesto zauzela je Nada Siladi (AK Međimurje Čakovec) s vremenom 1:15:06, a treće Ines Novinić s 1:16:12.

Saša i Dubravka Horvat slavili na 3 km

Na utrci građana (3 km) u muškoj kategoriji pobjedu je odnio Saša Horvat (AK Međimurje

Čakovec) s vremenom 11:18. Drugo mjesto osvojio je Darko Okreša (Mugači) s vremenom 11:33, a treće Željko Mustač (AK Međimurje Čakovec) s 11:38. U ženskoj kategoriji, pobjedu je na 3 km odnijela Dubravka Horvat (individualka), koja je slavila s vremenom od 12:35. Drugo mjesto osvojila je Ivana Zeljko (AK Međimurje) s vremenom 12:57, a treće Lara Strnad (AK Međimurje Čakovec) s 13:21.

NOGOMET

Iako se najavljivalo u pripremama da se ove sezone želi plasman među prve četiri ekipe u ligi, nogometašice čakovečkog Međimurja porazom su startale u 1. HNL za žene. Od ove sezone liga je krenula u novom ruhu pa će pod pokroviteljstvom telekomunikacijskog giganta Hrvatskog Telekoma nositi naziv Magenta 1. HNLŽ. S gostovanja u Zagrebu vraćaju se praznih ruku, uvjerljivo bolji bio je domaći

KOŠARKA

Agram koji je upisao 5:1 pobjedu. Nažalost naše djevojke nisu uspjele ostvariti pozitivan rezultat na startu nove sezone. Ulazak u utakmicu nije bio dobar te je domaća ekipa već u 23. minuti imala prednost od triju zgoditka razlike. Već u 46. minuti domaće su imale nedostižnu prednost 4:0. Nakon toga znatno bolja igra Međimurki, no veoma dobra ekipa Agrama nije dozvolila našim nogometašicama da se rezultatski vrate

u utakmicu. Jedini pogodak za našu ekipu postigla je Hamamoto.

Strijelci: 1:0 Jakobašić (10-11 m), 2:0 Đoković (14), 3:0 Mazaly (23), 4:0 Đoković (46), 4:1 Hamamoto (59), 5:1 Jakobašić (89-11 m). ŽNK Međimurje: Forštnarić (81. Kelava), Fujio, Korimova, Damjanović, Vujević, Fot, Mazuchova, Dominić, Hamamoto, Varga, Tkalčec. Trener: Ivan Dizdar. Slijedi novo iskušenje, gostovanje u Splitu kod tamoš-

njeg istoimenog sastava koji je bio prvak države u nekoliko navrata. Utakmica se igra u nedjelju 8. rujna s početkom u 17:00.

- Istina je da su nas odlične domaće igračice Agrama iznenadile i teško je bilo stići vodstvo od 3:0. Okrećemo se novim izazovima, iako su Splićanke favorit nećemo se predati. Pokušat ćemo iznenaditi na gostovanju, rekao nam je direktor kluba Hrvoje Goričanec. (md)

Međimurca

Ove srijede odigrana su i dva posljednja susreta 3. kola kupa Međimurskog nogometnog saveza. Uvjerljive gostujuće pobjede upisali su Polet (SMnM) i Međimurec. Svoju odličnu golgetersku formu nastavlja Nino Patafta koji je upisao hat-trick protiv Jedinstva, dok su po jedan zgoditak još postigli Nikola Obadić i Andrej Jurinić. Međimurec je istim rezultatom slavio u Orehovici. Mrežu domaće Croatije dva puta je pogađao Ivan Špoljar te po jednom Matej Dobša, Patrik Mraz i Gabriel Fuček. Rezultati: Croatia - Međimurec (DP-Pretetinec) 0:5 (2x Špoljar, Dobša, Mraz, Fuček), Jedinstvo (NSnD) - Po-

Najbolje su, uz medalje i pehare, kao i uvijek dočekali vrijedni pokloni sponzora. Pokrovitelji utrke bili su: Općina Kotoriba, Pizzeria Majo, OPG Siladi i Carlsberg Croatia. Organizatori su se za kraj zahvalili svim natjecateljima, sponzorima i volonterima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji utrke te najavili i 11. izdanje Petnajstice koju će od sljedeće godine ipak malo skratiti za koji kilometar. (rd)

Odlično subotnje prijepodne na Macanovom domu, malo pretoplo, ali za gomilu klinaca koji haklaju i njihove roditelje i prijatelje koji navijaju vrlo pozitivan doživljaj. Uz to i odlična organizacija Košarkaškog saveza Međimurske županije!

Već poslije 10:00 krenuli su na trima koševima haklovi. U bebi košarci i U-9 prva dva mjesta zauzeli su čakovečki klubovi Čakovec i Međimurje. I u nešto starijoj U-11 kategoriji najbolji KK Čakovec s dvije ekipe – prvo mjesto KKČK1, a drugo mjesto KKČK2. ČK1 je redom pobjeđivao KK Međimurje 11:0, D. Kraljevec 11:1, Ivanovec s 8:0 te svoju drugu ekipu ČK 2

s 11:0! Treće mjesto osvojila je ekipa iz KK-a Međimurje. U toj je kategoriji natjecanje u slobodnim bacanjima osvojio Donat Sorić iz KKa. Međimurje. U kategoriji U-13 najbolji su bili dečki iz Trostruke prijetnje, drugi su bili Oceanovih 4, treće mjesto zauzeo je KKDK 2, a četvrto KKDK 1.

U slobodnim bacanjima je pobijedio Toma Šte�ičar iz KK-a Međimurje. U kategoriji U-15 najbolji Kraljevčani, drugi Međimurci, a treća Kotoriba, dok je trice najbolje šutirao Toni Levačić iz D. Kraljevca. Haklerska sezona pomalo završava, a uskoro kreće i ulazak u dvorane i prvenstvene utakmice. (bh)

let (SMnM) 0:5 (3x Patafta, Obadić, Jurinić).

Poznati parovi osmine finala

U prostorijama Međimurskog nogometnog saveza izvučeni su parovi 1/8 �inala Međimurskog nogometnog kupa. Utakmice su na rasporedu u srijedu, 18. rujna u 16:30. Parovi osmine �inala: Polet (Sveti Martin na Muri) - Sloga (Čakovec), BSK - Rudar, Sloga (Štrigova) - Draškovec, Trnovec - Dinamo (Domašinec) u Slakovcu, PodturenPolet (Pribislavec), Bratstvo (J) - Plavi u Sv. Martinu na Muri, Međimurec - Vidovčan, Pušćine - Graničar (Kotoriba). (dj)

Tri najbrža muškarca na glavnoj utrci: Igor Filipić, Jurica Tomac i Igor Goričanec

Najbrže kod žena na 15,3 km: Nada Siladi, Jadranka Maček i Ines Novinić

NOGOMET

ODIGRANO treće kolo 3. NL Sjever

Jukić podnio ostavku, Vabec novi trener

Piše: Miljenko Dovečer

Nestvarnu su pobjedu ostvarili igrači iz Sv. Martina koji su na gostovanju u Čakovcu uspjeli postići čak 8 pogodaka, a rijetko viđen pothvat je ostvario sjajni 1. strijelac lige Nino Patafta koji je mrežu Međimurja tresao čak 7 puta. Nakon toga Antun Jukić je odlučio odstupiti s klupe čakovečkog trećeligaša.

“Ostavljeni smo kao topovsko meso svima u ligi”

- Podnosim ostavku koju sam stavio na stol već i prije početka ovog prvenstva s obzirom na to da sam izigran od strane uprave po pitanju sastavljanja momčadi. Uprava za vrijeme prijelaznog roka nije dovela niti jednog igrača kao potrebno pojačanje za participaciju u ovoj ligi, iako su obećavali napad na 1. mjesto i vrh tablice. Proračun u odnosu na prošlu sezonu slabiji je za 30 %. Samim time ostavljeni smo kao topovsko meso svima u ligi. Osobno ne želim participirati u tome pa se zahvaljujem igračima na svim lijepim trenucima iz proljeća. Mišljenja sam da s ovom upravom klub ne može napredovati, a ja se s time ne slažem. Klubu želim sve najbolje u daljnjem natjecanju, a ja ću se vratiti prije ili kasnije u klub kad bude realnih ambicija i mogućnosti za ozbiljan iskorak, poručio je sada već bivši trener Međimurja. Na vruću klupu Međimurja sjeda legendarni Drago Vabec kojemu će u stožeru i dalje asistirati Andre Silva. Vabec je do sada bio trener u mnogim klubovima, a posljednje je vodio NK Šenkovec. Osim nižerazrednih međimurskih klubova Vabec je trenirao i Zagorec iz Krapine, Dubravu Tim Kabel, Archeu Čakovec. Još moramo spomenuti da je Vabec kao trener pred 20 godina Međimurje uveo u 1. HNL.

Rudar i Bilogora 91 na vrhu

Petarda je pukla u Varaždinu gdje je Varteks bio bez milosti za goste iz Nedelišća, a dvije udarne igle Besekove momčadi Kanceljak i Glavica su po 2 puta zabijali za uvjerljivu pobjedu. Bilo je ovo kolo pobjeda s 3 postignuta pogotka pa su Pitomača, Graničar (K), Podravina i Graničar (Đ) to tako ostvarili. Ivan Begović je s 2 povukao u Pitomači ostavivši gosta iz Koprivnice bez postignutog pogotka isto kao i Graničar iz Kotoribe na gostovanju u Virovitici. To je pošlo za rukom i igračima iz Ludbrega koji su razoružali gosta iz Slatine na krilima

dvostrukog strijelca Svena Goluba.

Za 1. pobjedu su 3 bila dovoljna i ekipi Zvonka Lipovca, no i gost iz Predavca je imao želju doći do bodova, ali dva gola na gostovanju nisu bila dovoljna niti za bod. Ivan Vrkić je zablistao kod domaćina upisavši hattrick. Rudaru su dva bila sasvim dovoljna za nova 3 boda i nastavak savršenog učinka dok je iskusni Tomislav Pleić bio jedini strijelac u Garešnici odakle novak u ligi nosi 3 boda te nastavlja berbu bodova za diobu 1. pozicije s Rudarom i svih 9 bodova na računu.

Polet utrpao osam komada

Nogometaši Međimurja postali su mušterije Poletu. Nakon što su prošle sezone dva puta izgubili i jednom remizirali, igrači čakovečkog trećeligaša u subotu su na stadionu Mladosti, razbijeni s 1:8 od gostiju iz Sv. Martina na Muri. Iako je tijek susreta uvjetovan sudačkom pogreškom na samom početku, Polet je u nastavku jednostavno materijalizirao daleko veću igračku kvalitetu i deklasirao domaćina.

- Teško je reći nešto pametno nakon ovakvog poraza osim čestitati protivniku. Što se nas tiče ovo je kulminacija loše odrađenog prijelaznog roka, prekratkih priprema i raznih drugih faktora. Što i kako dalje vidjet će se narednih dana, rekao je nakon utakmice Antun Jukić sada već bivši trener Međimurja.

- Poslije ovakve pobjede je suvišno bilo što pričati, rezultat govori sve. U polju nismo odigrali najbolju utakmicu, akumulirani umor iz utakmica protiv Pitomače i Kustošije te današnje teško vrijeme učinili su noge teškima te smo griješili više nego inače. Međutim, bili smo e�ikasni, pogotovo Patafta koji je odigrao utakmicu za anale sa 7 postignutih golova. Čestitke svim igračima na velikoj pobjedi, zadovoljno je komentirao trener Poleta Zoran Šardi.

Sedam golova

Patafte, Međimurje dodirnulo samo dno Fantastična utakmica Patafte rezultirala je sa 7 pogodaka u mreži čakovečke momčadi. Pokazao je pravi napadački instinkt, a sve što je dodirnuo, odmah je pretvorio u gol. Prošlosezonski najbolji ligaški strijelac već je na startu prvenstva odjurio konkurenciji te bi i ove sezone u ligi koja broji 16 klubova ponovno mogao doći do vrlo vrijedne titule.

Lokalni derbi tako je završen lakom i rekordno uvjerljivom pobjedom aktualnih prvaka, domaći i dalje slabi i neuvjerljivi doživjeli su jedan od najtežih prvenstvenih poraza. Nino Patafta s čak 7 postignutih pogodaka također je rekorder, a nakon razgovora s predsjednikom i direktorom kluba Vladimirom Peršićem i Rajkom Toplekom Antun Jukić nije više trener Čakovčana.

Uvjerljivom pobjedom Polet se suvereno vratio na stazu uspjeha nakon što je u Kupu protiv Kustošije prekinut njihov fantastičan niz neporaženosti u čak 44 službene utakmice. S druge strane katastrofalni poraz je produbio rezultatsku krizu Međimurja koje je nakon godina posrtanja od bivšeg prvoligaša dodirnulo samo dno. Činjenica je da s momčadi kakvu danas ima Međimurju predstoji teška borba za ostanak u ligi. Je li rješenje samo promjena trenera ili bi klub trebao doživjeti totalnu reorganizaciju, pa čak možda i promijeniti ime. Ili će se nastaviti ovakvom stihijom.

Pobjeda Rudara protiv Dinama (D) Pred lijepim brojem gledatelja u Murskom Središću sastali su se Rudar i Dinamo iz Domašinca. Bio je to sraz dviju momčadi koje se dobro poznaju, gdje je Rudar došao do 2:0 pobjede. Rudar je ovom 3. uzastopnom pobjedom i dalje ostao na 1. mjestu s 9 bodova koliko ima i Bilogora 91. Zanimljivo je da Rudar u dosadašnjem dijelu prvenstva nije primio zgoditak.

Rezulta� 3. kola

Pitomača - Koprivnica 3:0

Međimurje - Polet 1:8

Virovi�ca - Graničar (K) 0:3

Rudar - Dinamo (D) 2:0

Podravina - Sla�na 3:0

Graničar (Đ) - Dinamo (P) 3:2

Varteks - Nedelišće 5:0

Garić - Bilogora 91 0:1

Raspored 4. kola

(subota, 7. rujna, 17:00)

Koprivnica - Bilogora 91 Dinamo (P) - Varteks

Sla�na - Graničar (Đ)

Dinamo (D) - Podravina

Graničar (K) - Rudar Polet - Virovi�ca

Pitomača - Međimurje

Nedelišće - Garić (danas u 17:30)

Bila je to utakmica s koje će se pamtiti konačni ishod, bez izrazitih prilika za pogotke s obje strane. Prvi, vodeći gol nakon udarca iz kuta postigao je Kevin Nedeljko, a 2. u sudačkoj nadoknadi Janušić. Od 53.minute oba su sastava igrala s igračem manje, isključeni su K. Nedeljko i Šimunić, a ova pobjeda i igra dobar su pokazatelj domaćima kao treba igrati na idućoj utakmici na gostovanju kod Graničara u Kotoribi.

S druge strane Dinamo koji je dosta jalov u gostima u sljedećem kolu dočekuje na Kokotovom vezu Podravinu iz Ludbrega.

- Naporni tjedan i ciklus od 3 utakmice unutar 7 dana zaključujemo pobjedom protiv kvalitetne ekipe Dinama iz Domašinca. Utakmica je bila čvrsta i s puno agresivnih startova i duela, no i u takvom okruženju bilježimo nova 3 boda. Kao i u prethodnim utakmicama, veseli netaknuta mreža našeg vratara Kodbe i sama igra, gdje kontroliramo utakmicu prvih 60-ak minuta, do isključenja K. Nedeljka i protivničkog Šimunića nakon jedne gužve u protivničkom 16-ercu. I nakon toga, uspješno uspostavljamo kontrolu u igri i ne dozvoljavamo gostima ni jednu ozbiljniju priliku. Drugi gol dolazi u završnim minutama nakon odlične suradnje

opet svježih i odličnih igrača s klupe, Rihtarca i Janušića. Čestitam igračima na pobjedi i dobroj igri, zadovoljan je bio trener Rudara Damir Lepen Jurak.

- Utakmica je bila tvrda i ratnička, bez nekih prilika s obje strane. Neopreznost kod prekida stajala nas je 1. gola, kod 2. smo se već skroz otvorili pokušavajući izjednačiti. Rudar je za nijansu bio bolji i čestitke im na tome. Trebamo raditi dalje, puno toga je još u igri, ne treba dramatizirati. Ali da ovaj tjedan nismo bili uvjerljivi, niti danas niti u srijedu u kup utakmici gdje smo prošli, ali neuvjerljivo, to je istina. Zahvalio bih se velikom broju naših navijača, žao mi je da se nismo odužili pozitivnim rezultatom, vjerujem da ih bude i sve više u utakmicama koje dolaze. Već 1. koja slijedi, protiv Podravine, u kojoj moramo biti goropadni i nametnuti tempo i htijenje, pomalo je bio rezigniran nakon susreta trener Dinama Dalibor Gorupić.

Važna gostujuća pobjeda

Graničara (K)

Očito se ono što je novi predsjednik Ivan Kos u nedavnom intervjuu za naše novine izjavio polako ostvaruje: pobjeda doma, u gostima barem neporaženi.

Ovog puta i više od toga, važna i zaslužena pobjeda Graničara na gostovanju u Virovitici. Graničari su igrali vrlo dobro, kontrolirali igru svih 90 minuta i to im se na kraju isplatilo. Već nakon 1., vodećeg pogotka najavili su da će susret dobro završiti u njihovu korist, u završnici susreta s dva nova pogotka riješili su sve dileme. Novi igrač Graničara je 22-godišnji Kiyotaka Hosono koji dolazi iz FK-a Budve (Crna Gora). Najbolje se snalazi na poziciji napadača, a može pokriti i sve pozicije na desnoj strani. Navijačima Graničara se predstavio na najbolji način, zabio je pogodak na premijernom nastupu u Virovitici. Valja zabilježiti i podatak da su oba sastava od 32., odnosno, 37. minute igrala s igračem manje, pocrvenili su Spudić i Arambašić. Domaći se nisu nadali ovako uvjerljivom porazu, a gostima je pobjeda dobro došla pred subotnji susret, kada u lokalnom derbiju igraju s vodećim Rudarom. - Tijekom utakmice moji igrači su pokazali više u svakom pogledu, a što po prikazanom najbolje pokazuje i rezultat. Volio bih da se ovaj niz pobjeda nastavi makar nam u goste dolazi trenutni lider, Rudar. Siguran sam da ćemo u

derbiju pružiti maksimum na terenu, pa bi i bodovi trebali ostati doma, trener Graničara rekao je Mario Piškor. Petarda u mreži Nedelišća na gostovanju Nakon remija s Podravinom i slavlja nad đurđevačkim Graničarom uslijedio je težak poraz protiv Varteksa. Tri dana nakon ispadanja iz Međimurskog nogometnog kupa stigao je i ligaški poraz i u narednom razdoblju slijedi izvlačenje iz "crne rupe".

Utakmica je prelomljena do polovice 1. poluvremena. Varteks u 16. minuti pogotkom Davora Telebara dolazi u vodstvo 1:0, nogometaši Nedelišća tražili su prekršaj u napadu, a epilog svega bio je isključujući, 2. žuti karton kapetanu Franu Vibovcu. A nevolja nikad ne dolazi sama.

Nedelišće je i u 2. poluvremenu izdržalo otprilike do sredine tog dijela. Uz 3 gola domaćin je u 2. poluvremenu pogodio gredu i imao 1 poništen gol zbog zaleđa. Nedelišće u 90 minuta nije ozbiljno zaprijetilo. U 4. kolu domaćin je Gariću, utakmica će se dogovorom klubova odigrati danas 6. rujna (petak) u 17:30. - Do 15. minute smo dobro stajali na terenu. Kako smo se i dogovorili u pripremi utakmice da zatvorimo središnjicu terena i tražimo svoje situacije kroz tranziciju. No nepotrebna nervoza i isključenje našeg igrača u 17. minuti je odvela utakmicu u jednom smjeru. Prije isključenja jako diskutabilna situacija iz koje Varteks dolazi u vodstvo. Nakon toga sasvim druga utakmica gdje smo mi tražili neke situacije gdje bi mogli zaprijetiti, ali protiv jako raspoloženog protivnika i jako dobro posloženog i organiziranog više s igračem manje nismo mogli. Čestitke Varteksu, a mi se okrećemo sljedećem kolu gdje ćemo tražiti priliku za 3 boda na domaćem terenu, rekao je trener Nedelišća Davor Balent.

TABLICA 3. HNL

Novi trener Međimurja bit će Drago Vabec

Antun Jukić smatra da je izigran od strane uprave

Nino Pata�a opet je pokazao pravi napadački ins�nkt

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Vrijedni vr�ćanci u pripremi užine

Veselo ljeto u vrtiću Maslačak u Murskom Središću

Tijekom toplih ljetnih dana odgojiteljice Dječjeg vrtića Maslačak pripremile su prikladne aktivnosti kako bi se djeca osvježila i uživala u igri. Tako su

organizirane igre vodom i bojama koje omogućuju različite kreativne kombinacije.

Osim aktivnosti ovakvog tipa, djeca su jedva

dočekala kupanje u bazenčićima i štrcanje vodom.

Osim uživanja u vodenim igrama, djeca su se sunčala, izrađivala mjehuriće od pjene te punila vodene balone.

Nakon ljetne organizacije rada, krećemo u novu pedagošku godinu za koju je spreman cijeli tim Dječjeg vrtića Maslačak.

Krea�vne igre u pijesku zabavile su mališane

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Igre s vodom lje� su najljepše

Najmanji u zabavnim igrama s vodom

Blizanac niske potrošnje

Mazda2 Hybrid je blizanac Toyote Yaris Hybrid i to se nigdje ne skriva, no dotjerani branik sprijeda, drukčiji dizajn aluminijskih naplataka i preuređenja stražnja svjetla daju Mazdi vlastitu osobnost koja je danas i više nego potrebna ako želite nekome prodati nov automobil.

Tekst i foto: Igor Rudež

Već na prvu bi se zakleli da smo krivo napisali ime testnog auta? E pa prevarili bi se! Ne, ovo nije Toyota Yaris, već je Mazda2 Hybrid. Ustvari je Yaris, ali s Mazdinim znakom i imenom. A da ne bi bilo zabune, Mazda i dalje u ponudi ima model 2 s benzinskim motorom koji dolazi u potpunom Mazdinom dizajnerskom jeziku. To znači da su usporedno u prodaji dvije Mazde 2, stoga uz ovu uvijek pišemo i Hybrid jer joj je to puno ime, a i kako bi se razlikovala od benzinskog modela.

Suradnja Toyote i Mazde traje već niz godina, a već su slične zamjene modela postojale. Naime, prije desetak godina se u SAD-u Mazda 2 prodavala kao Toyota Yaris, pa ovakva suradnja nije uopće čudna. Mazda2 Hybrid je prvi puta predstavljena krajem 2021. godine, a tada je doslovno bila slika i prilika Yarisa, a jedina razlika su bili aluminijski naplatci i oznake proizvođača i modela, no Mazda je krajem prošle godine doradila ovaj model kako bi se ipak malo više razlikovao, pa sada Mazda2 Hybrid ima novi branik s peterokutnom maskom kakvu

koriste i ostali Mazdini modeli, a promjene su napravljene i straga gdje se između stražnjih svjetala ne nalazi veliki plastični crni dio koji povezuje stražnja svjetla, već je kod Mazde taj dio u boji karoserije. Naravno, aluminijski naplatci su također drugačijeg izgleda. I to je to što se tiče razlika u izgledu, a sve ostale prednosti i mane dijeli s Yarisom. A isto je i u unutrašnjosti. Doduše, testni model je imao sportska sjedala koja su prilično udobna i prilično velike površine za sjedenje za ovu klasu automobila, što omogućuje da se i nakon duljih putovanja bez odmora ne osjećate umorno. Tu su i sitne dorade na čitavoj komandnoj ploči, pa je tako sada ugrađen novi digitalni zaslon dijagonale 7 inča koji dolazi u Toyotinom dizajnu i rasporedu funkcija. Kod ovog modela nema jednostavnog gašenja neželjenih funkcija pomoći vozaču, već se mora prolaziti kroz izbornike putem tipki na upravljaču. A kad smo kod upravljača, moramo priznati kako je odlično pogođene veličine i debljine, no nekako je nelogično da se podešavanje glasnoće vrši s lijeve strane upravljača, dok se prebaciva-

nje između pjesama, odnosno radio stanica vrši putem tipki s desne strane.

9-inčni multimedijski zaslon ima četiri �izičke tipke s lijeve strane, koje olakšavaju brz povratak na početni zaslon. Ispod njega su smješteni ventilacijski otvori, ali i malena polica koja ima gumirani pod, pa predmeti koje stavite na nju neće klizati. Suprotno od toga je veća polica koja se nalazi ispred suvozača, odnosno tik do nje koja nema gumirani pod, pa se ne može iskoristiti ni za što.

Hvalimo komande dvozonskog klima-uređaja koji je odvojen od zaslona i dolazi s dvjema okruglim tipkama kojima se podešava temperatura, a i svim drugim funkcijama se upravlja �izičkim tipkama. Blago redizajnirani dio je ispod klime gdje su sada u red ispod postavljeni

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

3940 x 1745 x 1500 mm

Osovinski razmak: 2560 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1180 kg/ 435 kg

Veličina prtljažnika 286/935 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Hibridni/3

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, CVT

Snaga: 85 kW / 116 KS

Okretni moment: 141 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 175 km/h / 9,7 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 4,6

CO2 emisija: 97 g/km

Cijena: 28.659 eur

Oprema: 7-inčni digitalni instrumen�, 9-inčni mul�medijski sustav, bežični punjač, dvozonski automatski klima-uređaj, grijani kožni upravljač, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, grijana sportska sjedala presvučena tkaninom i sinte�čkom kožom, 17-inčni aluminijski naplatci...

prekidači grijača sjedala, dok su sada ugrađena dva USB-C priključka koja se nalaze s desne strane. Tu je i praktična polica koja je ujedno i bežični punjač, a dodatni maleni pretinac se nalazi i ispod središnjeg naslona za ruku koji bi mogao biti i bolje podstavljen, ali i malo širi. Šteta je što se iza njega ne nalazi ništa, odnosno putnici na stražnjim sjedalima ne-

Hibridni pogonski sustav se pokazao izuzetno štedljivim

Sada je sprijeda ugrađen novi branik s karakteris�čnom Mazda maskom

Osim znaka na upravljaču, sve je isto kao i u Yarisu

286

Preklapanjem stražnjih naslona obujam raste na 935 litara, no dobiva se velika stepenica

maju ni ventilacijske otvore, ali ni jedan USB priključak za punjenje. Šteta. No prostora na stražnjoj klupi ima u prosjeku klase, pa će se djeca lako smjestiti, a prigovor imamo na kut otvaranja vrata koji je izuzetno mali, pa će postavljanje djeteta u sjedalicu biti izazov, posebice ako ste veće građe. Prtljažnik s 286 litara osnovnog obujma među manjima je u klasi, no preklapanjem stražnjih naslona dobiva se obujam od 935 litara, ali i velika stepenica. I dalje postoje nosači za policu dvostrukog dna kao i na Yarisu, no tu policu još nitko nije vidio, no možda jednog dana stigne u ponudu, pa će onda i praktičnost biti veća. A što se tiče pogonskog sklopa, Mazda2 Hybrid dolazi samo sa slabijom izvedbom tog sustava, no treba napomenuti kako to nije nimalo loše. Naime, riječ je o sustavu koji se sastoji od trocilindričnog 1,5-litrenog

Dvozonski klima uređaj ima jednostavne komande, a iznad njega se nalazi mala polica s gumiranim dnom

atmosferskog benzinca s Atkinson procesom i razvija najveću snagu od 68 kW/92 KS, dok elektromotor sa starterom razvija snagu od 59 kW/80 KS. Ukupna snaga sustava je 85 kW/116 KS i nudi se ukupno 141 Nm okretnog momenta, a ugrađena litij-ionska baterija dolazi s kapacitetom od 0,7 kWh. Naravno, ovaj model nije sportaš, što zbog nedostatne snage za tako nešto,

Ručica automatskog CVT mjenjača ima klasičan oblik kojeg preferiramo u odnosu na tarnorazne tipke i slična rješenja

tako i radi CVT automatskog mjenjača kojemu odgovara lagana vožnja. Naime, kao i kod Toyote, on dozvoljava predugo zadržavanje motora u visokim okretajima, kada je motor izuzetno glasan, a istovremeno ne nudi sportske performanse. S druge strane, pri gradskoj vožnji, ali i s laganom nogom na gasu na otvorenoj cesti motor jedva da ćete i čuti. A sve to rezultira i jako niskom

Stražnja se vrata otvaraju pod prilično malim kutem, pa je ulazak i izlazak iz vozila malo otežan

potrošnjom, a prosjek nam je bio tek 4,6 litara. Naravno, ako se samo vozite u gradu prosjek može pasti i ispod četiri litre, jer upravo takva vožnja najviše odgovara ovakvom pogonskom sustavu. A što se tiče cijene, Mazda je i na njoj poradila, pa je i dvojka hibrid postala izuzetno korektna. Naime, testni model košta 31.659 eura, no do daljnjega kupac ostvaruje eko bonus u iznosu od 3000 eura, pa cijena pada na 28.659 eura. Nije malo, no riječ je o bogato opremljenom modelu, a pogledamo li početni model Prime-Line koji u startu košta 24.795 eura, uz bonus mu cijena pada na 21.795 eura, što je manje nego košta usporediva Toyota Yaris. Nažalost, Yaris s opremom koja se može usporediti s Homura paketom se nudi isključivo sa snažnijim motorom od 130 KS, pa se cijene ne mogu uspoređivati, jer Mazda2 Hybrid uvjerljivo pobjeđuje. Svakako moramo na kraju spomenuti i Mazdu2 s benzinskim motorom čija cijena je još povoljnija i starta od 17.437 eura. No ako Mazdu2 s 90 KS snažnim benzincem opremite Homura paketom opreme i automatskim mjenjačem, cijena takve izvedbe (22.415 eur) je ipak i dalje poprilično niža od hibridne izvedbe.

Mazda2 Hybrid djeluje napuhano i sportski

Dio između stražnjih svjetala je u boji karoserije, dok je kod Yarisa on crne boje

17-inčni crni aluminijski naplatci dio su Homura paketa opreme

litara je osnovni obujam prtljažnika

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 6. do 12. rujna 2024.

P 6 Zaharija pr., Magnus, Boris, Davor

S 7 Marko Križevčanin, Regina, Dragica, Markica

N8 23. KROZ GODINU, Rođenje BDM (Mala Gospa); Proštenje A. Padovanskog Čakovec, M. Subotica, Selnica

P 9 Petar Claver, Hijacinta, Ozana, Strahimir

U 10 Nikola Tolentinski, Pulherija, Emilijan

S 11 Prot i Hijacint, Helga, Miljenko

Č 12 Ime Marijino, Mirjam, Gvido

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Mateo Vuković, sin Ive i Nikole

Nea Vincek, kći Petre i Denija

Lora Ivanovć, kći Ivane i Dejana

Noa Kranjec, sin Ive i Vedrana

Teo Perko, sin Sare i Nikole

Raul Balog Badić, sin Deniz i Karla

Tea Horvat, kći Dijane i Vedrana

Ida Kalanjoš, kći Ivane i Snježana

Melani Bogdan, kći Ivane i Silvia

Hanna Balog, kći Mateje i Sandija

Roza Debelec, kći Vlatke i Ma�je

Abel Lajtman, sin Vanje i Alena

Dus�n Fic, sin Ive i Marija

Franka Šegović, kći Jelene i Antonija

Elenor Trupković, kći Renate i Marka

VJENČANI

Čakovec:

Dunja Novak i Jurica Okreša

Kris�na Košir i Karlo Veriga

Maša Kovačić i Karlo Panić

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Čakovec

DOKTORI KOJI

RADE OVU SUBOTU 7.

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Željka Smojver-Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Domašinec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Nedelišće

dr. Anja Štefić

Varaždinska 23 a, tel. 040/821-200

dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

RUJNA

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119 a, tel. 040/682-119

Orehovica

dr. Petra Pongrac

Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Selnica

dr. Monika Friščić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na

Bregu-Lopa�nec

dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vra�šinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Lana Debelec i Kris�an Požgaj

Helena Varga i Ivan Novak

Mursko Središće:

Veronika Jarni i Neven Kovačević

Doroteja Horvatek i Mateo Perčić

Prelog:

Rebeka Novak i Dejan Glavina

Emilija Gale i Marko Rojko

Lana Vidović i Tomislav Škribulja

UMRLI

Čakovec:

Ivan Zadravec r. 1953.

Petar Kos r. 1942.

Josip Vrbanec r. 1946.

Stjepan Ma�ć r. 1944.

Ana Božanić r. Horvat r. 1940.

Zlatko Vrbanec r. 1965.

Josip Fleten r. 1955.

Miroslav Toplek r. 1968.

Božidar Jo�ć r. 1934.

Gordan Mencinger r. 1968.

Josip Vugrinec r. 1944.

Agneza Švenda r. Fileš r. 1933.

Ivan Crnković r. 1941.

Ana Sklepić r. Gojnik r. 1928.

Marija Bel r. 1952.

Kotoriba:

Dragu�n Kopasić r. 1965.

Mursko Središće:

Teodora Šafarić r. Nemet r. 1949.

Gabrijela Horvat r. Vrtarić r. 1935.

Terezija Jarni r. Lovasić r. 1934.

Prelog:

Ivan Detoni r. 1948.

Štrigova:

Matej Vrtar r. 1937.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

5.09.2024., četvrtak

13:30 10 života 17:00 Malci 20:00 Beetlejuice- prem.

6.09.2024., petak

13:30 Priča o leptiru 17:00 200% vuk - prem 20:00 Vrana

7.09.2024., subota

10:00 Kao pas i mačka

13:30 200% vuk

17:00 Panda u Africi 20:00 Priča završava s nama

8.09..2024., nedjelja

10:00 200% vuk

13:30 Panda u Africi 18:30 Kao pas i mačka 20:00 Beetlejuice

9.09.2024., ponedjeljak

17:00 200% vuk 20:00 Priča završava s nama

10.09.2024., utorak

17:00 Kao pas i mačka 20:00 Vrana

11.09.2024., srijeda

17:00 Panda u Africi 20:00 Beetlejuice

Stjepan Topolnjak iz Čakovca preminuo 3. rujna u 90. godini života

Darko Pernek

HRVATSKI BRANITELJ iznenada preminuo 31. kolovoza u 56. godini života

Marija Rajter rođ. Vincetić iz Macinca preminula 29. kolovoza u 91. godini života

Ivan Lipić iz Čukovca preminuo u 73. godini života

Ana Habjan iz Svete Marije preminula u 97. godini života

Marija Vuković rođ. Medlobi iz Brezja preminula 31. kolovoza u 89. godini života

Cosimo Cataldo

iz Murskog Središća preminuo u 83. godini života

Blanka Košak rođ. Zadravec iz Badličana preminula 2. rujna nakon duge i teške bolesti u 72. godini života

Stjepan Škvorc – Pišta iz Čakovca preminuo 29. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 67. godini života

Ivan Grlač iz Čakovca preminuo 2. rujna u 93. godini života

Leonard Vadlja iz Goričana preminuo 2. rujna u 65. godini života

Josip Branilović

iz Svetog Jurja u Trnju preminuo u 91. godini života

Marija Mišić rođ. Sinković

iz Preloga preminula 3. rujna u 79. godini života

Irena Blažić rođ. Büki iz Gardinovca preminula 2. rujna u 79. godini života

Draga Baranašić

iz Turčišća preminula u 64. godini života

Marija Adrović iz Čakovca preminula 1. rujna nakon duge i teške bolesti u 89. godini života

Dušan

Stojanović

iz Gornjeg Hrašćana preminuo 30. kolovoza u 67. godini života

6. rujna 2024.

86. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 10 m/ž građevinskih radnika, m/ž voditelja gradilišta, m/ž vozača C+E kat., m/ž vozača miksera, m/ž građevinskog radnika na proizvodnji AB konstrukcije, m/ž ovlaštenog inženjera, m/ž građevinskog tehničara, m/ž projektanta čeličnih konstrukcija i m/ž montera suhe gradnje, javiti se na mob. 099/538-9083 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-pmp@m-pmp.hr do 28.9.

87. MEGRA d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž građevinskog tehničara, javiti se na mob. 099/2050-993 do 21.9.

88. MESO-PRERADA MESA KIŠ, D. Kraljevec, Kolodvorska 16, traži m/ž mesara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-219 ili na mob. 098/303-603 ili na email: kiskarmen5@gmail.com do 15.9.

89. Mesna industrija-Vajda d.d. Čakovec, Zagrebačka 4, traži m/ž radnika-viljuškaristu, 5 m/ž radnika na komisioniranju, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, m/ž strojobravara, m/ž tehnologa, 5 m/ž radnika na sanitaciji pogona, m/ž radnika na održavanju, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 30.9.

90. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž operatera cnc laser/plazma, m/ž administrativnog tajnika i m/ž inž. strojarstva - samostalni konstruktor metalnih konstrukcija, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9087412 do 25.9.

91. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, traži m/ž strojarskog tehničara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/958-6878 do 20.9.

92. MIKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije, javiti se na email: mika.servis@gmail. com do 30.9.

93. MIHA PROJEKT d.o.o., M. Gupca 16, Štefanec, traži m/ž pomoćnog radnika u vrtnom centru, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: iva. vrtnicentar@gmail.com do 30.9.

94. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.10.

95. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera - pomoćna montera za rad u Njemačkoj, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655-006 ili na email: multi. ing.hr@gmail.com

96. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće i Štrigova, javiti se na email: mirjana.blazi@ ntl.hr do 19.9.

97. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija, m/ž NDT kontrolora, m/ž kontrolora 3D mjerenja, 2 m/ž lakirera i m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, javiti se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 30.9.

98. NTT New Textile Technologies d.o.o., Štrigova, traži m/ž grafičkog tehničara za tisak u tekstilnoj industriji i m/ž operatera na numerički upravljanom stroju, javiti se na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 30.9.

99. Number One d.o.o., Čakovečka 42, D. Mihaljevec, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1863044 do 1.10.

www.mnovine.hr

100.OKNOd.o.o.,Čakovečka107/a,Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i montaži alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@okno.hr do 30.9.

101. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnogterapeuta-socijalnogradnika-njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara općenjege,javitisenamob:091/933-5666 do 30.9.

102. OLUK Robotics d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili pomoćnog građevinskog limara, javiti se na mob. 095/912-1436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail.com do 31.10.

103. PANEX AGM d.o.o., Brezje, traži m/ž vozača C kategorije i m/ž servisera strojeva, javiti se na tel. 040/384-357 ili na mob. 098/354-980ili naemail:filip.miko@ panexagm.com do 30.9.

104. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž operatera na asfaltnoj bazi, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i m/ž voditelja gradilišta, javiti se na tel. 040/655-2525 ili na mob. 091/6655508 do 30.9.

105. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi, Donji Pustakovec, traži 2 m/ž vozačaBiCkategorijezamjestorada:Donji Pustakovec i 5 m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Zabok, Samobor, ZaprešićiZagreb,javitisenamob:098/282147 do 23.9.

106. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika zaštite i sanitacije, m/ž vozača C+E kategorije, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž skladištara-viličarista, m/ž vozača traktora, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u klaonici, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, m/ž predradnika na farmi, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m/ž radnika na pranju pogona, javiti se putem linkova dostupnih na https://perutnina-ptuj.my.site.com/ recruitment/s/?language=hrdo 30.9.;više informacija na https://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta.aspx

107. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 19.10.

108. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž tokara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnolog u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 3 m/ž cnc operatera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, 2 m/ž operatera na cnc plazmi i 2 m/ž programera na cnc plazmi, javiti se na email: pib-extra@pib-extra.hr ili na tel. 040/338-050 ili osobno na adresu ili zamolbu na adresu do 11.9.

109. Proizvodnja PG d.o.o., Prelog, traži 20 m/žradnikaušivaoniim/žstručnjakazaštite na radu, javiti se na email: office@p-pg. hr do 21.9.

110. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu za tehničku pripremu u prodaji, javiti se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr ili putem linka: https:// prima-karijere.talentlyft.com/o/55y/apply do 9.9.

111. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača tig, m/ž lakirera I m/ž pomoćnog bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830-293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@primabiro.hr do 30.9.

112. PRO TEC TEKSTIL d.o.o. Mursko Središće, traži 1 m/ž radnika u skladištu i 1 m/ž administratora - referenta nabave, javiti se e-mailom: igor@ptt.hr do 30.9.; više info na: www.hzz.hr

113. PROKONA, N. Tesle 19, Prelog, traži m/ž inženjera strojarstva – cad konstruktor - solidworks, javiti se osobno na adresu: Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b, Prelog ili na tel. 040/295-398 ili na mob. 098/426-457 ili na email: info@ prokona.com ili na link: www.prokona. eu do 30.9.

114. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara i m/ž prodavača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/608-058 ili na mob. 091/5085701 ili na email: knjigovodstvo@regra. hr do 10.9.

115. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača autobusa i m/ž automehaničara - autoelektričara za teretni program popravak autobusa, javiti se na email: maja@rudi-express.hr do 31.8.

116. SECURITAS HRVATSKA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zaštitara, javiti se na email: ivica.budin@cevuritas.com do 30.9.

117. SLAD d.o.o., Glavna 79, Donji Vidovec, traži m/ž kuhara i 2 m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615-245 ili na mob. 098/242-670 do 30.9.

118. STELLA HOBLAJ, Čakovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 098/1922-710 ili na email: ordinacija. hoblaj@gmail.com do 30.9.

119. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec, javiti se na email: ljudskipotencijalikontinent@studenac.hr ili puem linka: https://studenac.talentlyft.com/o/vdG/ apply do 30.9.

120. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž automehaničara - vulkanizera i m/ž inž. kemije, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/646-505 ili na mob: 091/6465050 ili na email: svenda-tc@ck.t-com. hr do 30.9.

121. ŠERCER d.o.o., Murska 33, Donji Kraljevec, traži m/ž tehnologa u proizvodnji - pekara, m/ž pomoćnog radnika u pekari i m/ž spremača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/173-6941 ili na mail: info@sercer.hr do 28.9.

122. ŠTIKMA d.o.o., Slemenice, traži m/ž administratora, javiti se na email: martina@stikma.hr do 20.9.

123. Tehnološko inovacijski centar Međimurje d.o.o., Čakovec traži m/ž stručnog suradnika u odjelu za inkubaciju i edukaciju, javiti se na email: posao@ ticm.hr do 13.9.

124. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, tandem i hladnjača, javiti se na mob: 091/424-1707 ili na email: info@ tkalectrans.hr do 15.9.

125. TMT d.o.o., Kalnička 56, Čakovec, traži m/ž djelatnika u alatnici - alatničara, javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@tmt.hr do 30.9.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM MERCEDES A klasa 150 cdi 2012. godište, auto je očuvan i u dobrom stanju, redovito servisiran te je registriran do 9.12.2024., Klima, grijana prednja sjedala, el. podizači stakla, samozatamnjujuće unutarnje ogledalo, maglenke, upravljačke komande na volanu... Na vozilu se nalaze alu felge s ljetnim gumama 195/55 R16, kao i dodatni set original alu felgi s gumama 215/45 R17. Cijena: 4.500 eura. Više informacija na broj: 099 677 67 29

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old� mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJEM CRNI CITROEN C4 2007. god., motor 1.4 benzin + LPG 65 KW euro-kuka, 229.000 km, napravljen servis (zupčas� zatezači i vodena pumpa), cijena 1199 eura, info 091/5060821

PRODAJEM vjetrobransko staklo za oldtimer citroen žaba. Molim ponude putem sms-a na broj 099/7447-710

PRODAJE SE RENAULT MEGANE

4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846010

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM RENAULT CLIO 1.5 2002. god., prijeđeno 184 tkm, neregistriran ali ispravan za registraciju. Info na tel. 040/1600-415

POLJOPRIVREDA

POVOLJNO PRODAJEM RABLJENU KOSILICU za travu T475 Praktik Garden, te motokul�vator Labin Progres 8 KS s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, inverter, benzin, u radnom stanju. Informacije na 098/539-169

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM HIDRAULIČNU PREŠU za grožđe 400 lit, drvene bačve i rostfrei bačve. Info: 095 505 2760

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE MALA PRIKOLICA ZA TRAKTOR dimenzije: D160xŠ108xV70 cm, cijena 400 eura, info na mob: 099/6839984

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

PRODAJEM motokultivator F360 s frezom (550 eur); vaga koja važe do 150 kg (150 eur); kompresor na kotačima (150 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, pekmez, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

MLADI PAR BRINUTI bi za za stariju osobu u zamjenu za nekretninu. info na mob. 095/348-2820

POSAO

TRAŽI SE PRODAVAČICA PEKARSKIH PROIZVODA za rad u pekari CRO-PEK Čočaj u Čakovcu. Informacije na tel. 040/395-694

POZNANSTVA

DEČKO (50 g) traži žensku osobu od 40-50 g. za vezu, javi� se na mob. 095/7313-513

NEKRETNINE

TRAŽIM U NAJAM STAN u privatnoj kući s namještenom kuhinjom i kupatilom. Mob. 097/738-4072

KUPUJEM PARCELU/VOĆNJAK/ VINOGRAD u brežnom Međimurju sa ili bez kuće. Info: 095 505 2760

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas�ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJEM PARCELU u gornjem Međimurju (Gornji Zebanec) vel. 17x110 m, pogodono za vikendicu, voda i struja dostupni. Info na mob. 099/7220-573

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

ŽIVOTINJE

AKVARIJ osmerokutni s ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 50 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb, 098/9084-675

RAZNO

PRODAJEM ORAHOVO ULJE hladno prešano, “kom od voća” šljiva, kruški i breskvi za peći rakiju, vinogradarske breskve i viljamovke kruške nešpricane. Info: 095 505 2760

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/4047517

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao.

Rex život mu se raspao dok su se njegovi razdvojili. Sad dane provodi sam (dolaze ga nahrani�) na dugom lancu jer bježi iz dvorišta. Rex je stariji pas, ali dobre razigrane naravi. Ako bi mu netko pružio privremeni ili stalni dom, sklonište bi veterinarski sve obavilo, a u privremenom domu osim veterinara osiguravamo i hranu. Kontakt: 091 8988 004.

Nolan traži dom. Sve bolje i bolje koris� svoju operiranu nogu, oslanja se na nju, trči, skače, preskače. Divan je prema ljudima, voli šetnje, obožava uči�, ganja� lop�ce, a naučio je jes� i fine azilske kruške. Star je godinu i pol, cijepljen, kastriran, čipiran (mikročip broj 191035000184648).

Kontakt: 091 8988 004.

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 097/7384072

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJE SE SEAT LEON 1,2 TSI benzin, bijela boja, 77 kw, 105 KS, mehanički mjenjač, 6 stupnjeva, proizvodnja 2013. godina, u prometu od 2014. godine, reg.do 4/2025. godine, redovno servisiran kod ovlaštenog servisera, garažiran, 98800 prijeđenih km, info na mob: 091/761-3467

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

KONOPI RAZNI za sidrenje-privez brodica, vezanje tereta, debljine 2 cm, prodajem od 10 eura na više. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJU SE CRVENE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob.: 091/761-3467

PRODAJEM peć za centralno

30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb, 098/9084-675

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM drveni stol na razvlačenje i 6 stolica za blagovaonu, kauč, dvije fotelje i stol za dnevnu sobu te komplet novog suđa Emporio. Info na mob. 091/7626-015

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur) i el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJU SE DJEČJA KOLICA za 100 eura. Info na tel. 040/395936

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Smiriti se – ali kako?

Istraživanja pokazuju da ljudi koji se brzo oporavljaju od emocije imaju manju aktivaciju u amigdali i u lijevom prefrontalnom korteksu – području važnom za pozitivne emocije

Emocija nas izbacuje iz ravnoteže, ne da nam mirovati, aktivira misli i potiče na određeno (ne)djelovanje. Isprovocirani emocijom trebamo neko vrijeme da se vratimo u osnovno stanje smirenosti, da se oporavimo od nje. Poznato je da osoba koja se može brzo oporaviti ima nižu razinu kortizola, hormona nadbubrežne žlijezde, koji ima važnu ulogu u stresu. Kada se u okolini događa stresan događaj, većina će ljudi otpustiti kortizol, ali ljudi koji se brže oporavljaju od emocionalnog stresa imaju niže razine kortizola u osnovnom stanju organizma. Istraživanja na pacijentima koji boluju od teške depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja pokazuju dugotrajno prisutne visoke vrijednosti kortizola. Duboke su razlike među ljudima u načinima kako reagiraju na isti događaj i te su razlike zapisane u njihovom mozgu, ali ne samo kao genetske, već i kao posljedice različitih iskustava koja mijenjaju funkcioniranje mozga. Neuroznanost omogućava provjere u funkcioniranju mozga kojima se potvrđuje da neki ljudi imaju produljeni odgovor na emocionalno uzbuđenje, a neki se vrlo brzo vraćaju u osnovno stanje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji se brzo oporavljaju od emocije imaju manju aktivaciju u amigdali i u lijevom prefrontalnom korteksu – području važnom za pozitivne emocije. Introspektivni izvještaji opisuju ih kao osobe ispunjene osjećajima snage, optimizma i entuzijazma. Eksperimenti nadalje pokazuju da kada se osobe koje se brzo oporavljaju od negativnog događaja zamoli

da voljno kontroliraju svoje emocije, da zatome ljutnju ili strah, oni to mogu bolje učiniti od osoba sklonijih dugotrajnijoj emocionalnoj uznemirenosti. Znači: spontano iskazuju kraće vrijeme reakcije i brže se vraćaju u osnovno stanje, a k tome su i sposobniji aktivno kontrolirati svoje emocije. Oni također imaju bolje �izičko zdravlje i imunitet. Kao primjer, oni imaju višu razinu prirodne aktivnosti ubijanja stanica, osnovne obrane koju imunološki sustav koristi kako bi se obranio od mnogih vrsta stranih antigena, od kanceroznih tumorskih stanica, do obične prehlade. E sad, svi bismo mi voljeli biti u tom dijelu populacije koji je otporniji na emocionalni stres, a ako već pripadamo onoj drugoj skupini htjeli bi naučiti bolje upravljati uznemirujućim emocijama i brže povratiti svoj unutrašnji mir. Naravno, to je donekle moguće, postoji određeni potencijal za promjenu u toj dimenziji zbog opće biološke plastičnosti, pogotovo u ranijoj životnoj dobi. Dijete od tri godine koje ima dugu reakciju na stresni događaj neće nužno iskazivati istu reakciju u dobi od trinaest godina. Mogućnosti okoline u oblikovanju psihe možemo dobro iskoristiti tijekom djetinjstva, puno lakše nego u odrasloj dobi, ali ni kad odrastemo nismo nepromjenjivi i nepopravljivi. Kako idemo kroz život biologija našeg organizma se mijenja, stječemo različita znanja i iskustva te polako uviđamo da nema smisla previše se uzrujavati i zadržavati u negativnim emocijama. Tko zna gdje bi nam bio kraj da smo mudrost starosti posjedovali u svojoj mladosti...

Pogreške u razmišljanju ovisnika o alkoholu

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Prilikom stvaranja automatskih misli kod svake osobe može doći do pogreške u razmišljanju koje nesvjesno radimo kada interpretiramo vlastite postupke, emocije i osobnost

Misao je psihološka funkcija koja nam omogućuje da putem misaonih procesa određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima. Drugim riječima, misli se odnose na uočavanje karakteristika, zaključivanje i shvaćanje uzročno-posljedičnih veza. Kroz naš um svakodnevno prolazi ogroman broj misli koje mogu biti kontrolirane ili automatske, a s druge strane mogu biti pozitivne i negativne. Automatske misli nastaju brzo i spontano te često nismo ni svjesni da su se pojavile. Obično odražavaju načine razmišljanja, vjerovanja i interpretacija koje smo stekli tijekom života, a mogu imati snažan utjecaj na naše emocije i ponašanje. Prilikom stvaranja automatskih misli kod svake osobe može doći do kognitivne distorzije, odnosno pogreške u razmišljanju koje nesvjesno radimo kada interpretiramo vlastite postupke, emocije i osobnost, zatim postupke razmišljanja i emocije drugih ljudi, kao i kada pokušamo predvidjeti neku buduću situaciju. Važno je napomenuti da misli same po sebi nisu dokaz da je nešto istina, koliko god se osjećali kao da jesu. Postoje različiti oblici kognitivnih distorzija i prirodno je da se ponekad automatski jave svakom od nas. Nisu uvijek štetne, no važno ih je prepoznati jer mogu utjecati na to kako opažamo i doživljavamo događanja oko sebe, odnosno onemogućuju nam da vidimo stvari onakvima kakve zaista jesu. Negativne automatske misli i kognitivne distorzije često imaju značajnu ulogu u nastanku i održavanju brojnih problema mentalnog zdravlja, uključujuću i ovisnost o alkoholu.

Kognitivne distorzije se isprepliću i uglavnom se više njih pojavljuje istovremeno. Njihove osnovne karakteristike uključuju površno vrednovanje ljudi i događaja; procjene koje su često općenite, netočne i neprecizne te ne uzimaju u obzir speci�ične okolnosti i/ili speci�ične osobine čovjeka; vidimo samo jednu stranu medalje i imamo nerealnu sliku svijeta. Ovakav način razmišljanja temelji se uglavnom na emocijama, a vrlo malo ili nimalo na razumu. Problem nastaje kad se pogreške u razmišljanju počnu javljati često i kad zbog njih donosimo odluke koje nam odmažu u svakodnevnom funkcioniranju. Kognitivne distorzije možemo svjesno mijenjati, no najprije ih moramo znati prepoznati. U nastavku ćemo navesti samo neke od kognitivnih distorzija i kako one mogu negativno utjecati na razvoj i liječenje ovisnosti o alkoholu.

Sve ili ništa mišljenje (crno-bijelo mišljenje) je kognitivna distorzija kod koje na sve gledamo i doživljavamo u ekstremima iako se većina stvari nalazi negdje između. Npr. alkoholičar je za vrijeme tretmana jednom posrnuo i posegnuo za alkoholom zbog čega ignorira dosadašnji uspjeh te smatra da mu ništa ne može pomoći pa nema smisla nastaviti s tretmanom jer je napravio pogrešku.

Pretjerana generalizacija – na temelju jedne negativne situacije stvaramo zaključak da će sve slične situacije u budućnosti proći na isti način. Npr. osoba popije piće na jednom vjenčanju pa misli da će se to dogoditi na svakoj proslavi te zbog toga prestane odlaziti na slične događaje. Čitanje misli – uvjerenje da znamo što netko drugi misli ili osjeća. Npr. tijekom druženja osoba misli da će je ostali smatrati čudnom jer jedina ne pije alkohol. Također, ova pogreška mišljenja može ovisnika spriječiti da potraži pomoć jer će brinuti što bi drugi mogli misliti o tome.

Etiketiranje – pripisivanje trajne osobine („etikete“) na temelju jednog događaja. Npr. osoba popije jedno piće iako je obećala da to više nikad neće raditi. Radi toga osjeća neuspjeh i etiketira samog sebe kao gubitnika, a gubitnici nikad ne uspiju…

Prepoznavanje kognitivnih distorzija je tek prvi korak u promjeni negativnog i nerealnog načina razmišljanja koji se pojavljuje kod raznih poteškoća mentalnog zdravlja, a za što je često potrebna i stručna pomoć koju možete potražiti u Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Nikola Petričević, magistar psihologije

Kako u što kraćem vremenu pustiti vodu iz hidranta

Ovo jedinstveno vatrogasno natjecanje osmišljeno je u Gornjem Kraljevcu i iz godine u godinu privlači sve više natjecateljskih ekipa

PIŠE: Božena Malekoci - Oletić

Po 24. put održano je u Gornjem Kraljevcu vatrogasno natjecanje uporabom podzemnih hidranata.

Osmišljeno je pred skoro četvrt stoljeća u Gornjem Kraljevcu najprije kao natjecanje koje se će odvijati samo u mjestu, u malom formatu, u kojemu bi se međusobno natjecale ekipe formirane iz pojedinih ulica.

Natjecanje je poučno i vrlo korisno jer se sastoji u tome da se čim prije prikači na hidrant cijevi za vodu, pusti voda i u što kraćem vremenu pusti voda iz cijevi.

Ne treba posebno isticati da je u gašenju požara svaka sekunda bitna i čim prije se pristupi gašenju, to je manja šteta od posljedica vatre.

natjecanje kojeg do tada nigdje nije bilo, otpočeo je priču Ivan Srpak, zapovjednik DVDa Gornji Kraljevec. Nastavlja: - Antun Novak dosjetio se da bi bilo dobro natjecanje s podzemnim hidrantima. Dodaje: - To natjecanje je jedinstveno u Republici Hrvatskoj. Nigdje drugdje se ne odražava, jedino u Gornjem Kraljevcu.

tjecanja on, neće ići drugdje, kaže Srpak.

U početku je, kao što smo rekli, natjecanje uporabom podzemnih hidranata zamišljeno na ograničeno područje, no zbog svoje jednostavnosti, ali korisnosti počelo je privlačiti i druga dobrovoljna vatrogasna društva koja su se željele uključiti u ovo natjecanje pa se širio krug natjecatelja iz godine u godinu.

Ove godine, u nedjelju 2. rujna u Gornjem Kraljevcu vatrogasci iz raznih mjesta u Međimurju nisu žalili truda, već su došli i čitavo nedjeljno popodne marljivo se natjecali u tome tko će brže i bolje prikačiti vatrogasne cijevi na hidrant, razvući ih i pustiti spasonosni mlaz vode. Natjecanje okupilo 34 ekipe

No mi smo odlučili istražiti kako je nastalo to natjecanje i tko ga je osmislio.

Ističe: - Odmah u početku smo odlučili da natjecanje ne ide nekamo van izvan Gornjeg Kraljevca, nego neka ostane unutar tadašnje Vatrogasne zajednice područja koju su tada činili Grad Mursko Središće te Općine Selnica, Sveti Martin na Muri i Vratišinec. U međuvremenu je po novom ustroju formirana Vatrogasna zajednica Vratišinec, u kojemu su dva DVD-a: Gornji Kraljevec i Vratišinec. Odlučili smo da tako dugo dok nama ne bude dosta organizacije ovog na-

Najbolje ekipe su iz DVD-a Vratišinec, Domašinec i Miklavec

Natjecanje se održalo u četiri kategorije: muški, žene, mladež muški i mladež žene. Najviše ekipa bilo je u kategoriji muški. Natjecalo se 15 ekipa. Prvo mjesto zauzela je ekipa je DVD Vratišinec, drugo DVD Miklavec 1, a treće Lapšina 1. U kategoriji žene natjecalo se 7 ekipa. Najbolje su bile ekipe iz DVD-a Miklavec, DVD-a Vratišinec i DVD-a Mihovljan.

U kategoriji mladež muški natjecalo se 7 ekipa. Najbolje su ekipe bile iz DVD-a Miklavec i DVD-a Vratišinec. U kategoriji mladež žene natjecalo se 5 ekipa. Najbolje su ekipe bile DVD Vratišinec, DVD Domašinec i DVD Novakovec. Tri prvo plasine ekipe dobile su pehare, a ostali sudionici diplome za sudjelovanje na natjecanju.

Antun Novak i Ivan Srpak izmislili su ovo korisno natjecanje

Priču o nastanku ovog iznimno korisnog natjecanja za koje je potrebno naučiti upotrebu hidranata za gašenje požara, osmislio je pokojni Antun (Toni) Novak, profesionalni vatrogasac iz JVP-a Čakovec iz Žiškovca s Ivanom Srpakom, zapovjednikom DVD-a Gornji Kraljevec. Naime, zajedno su radili kako profesionalni vatrogasci, ali brinuli o razvoju dobrovoljnog vatrogastva u svojim sredinama.

pa vodi u slučaju stvarnog požara. Svi vatrogasci koji sudjeluju na vježbama i na

natjecanjima i u stvarnom životu osposobljenosti su kako najbrže pustiti vodu iz hidranta za gašenje požara. Natjecanju je iznimno korisno za osposobljavanje što većeg broja ljudi koji mogu u slučaju potrebe spašavati ljude i tuđu imovinu.

U natjecanju sudjeluje velik broj mladih, muških i ženskih osoba koje će znati što im je činiti dogodi li se požar.

Prije 24 godine Toni i ja smo sjeli i počeli razgovarati o tome da osmislimo vatrogasno

Međimurje je odlično prekriveno vodovodnom mrežom. Članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava održavaju hidrante po našim mjestima i znaju gdje se nalaze, a trening što većeg broja ljudi kako što prije doći do vode iz hidranata je itekako vrijedno znanje.

No s druge strane, članove DVD-a je sve manje, zbog poznatih razloga da se stanovništvo po našim mjestima smanjuje, kaže Srpak. Ali, paradoksalno taj razlog pridonosi popularnosti ovog natjecanje. Ekipe su sastavljene od pet natjecatelja, za razliku od natjecanja s vatrogasnom motornom štrcaljkom koja zahtijeva 9 članova, pojašnjava Srpak. Dodaje: - S druge strane, natjecanje uporabom podzemnih hidranata je e�ikasnije, jer osposobljava ljude za aktiviranje hidrantima. Već praktički malo dijete koje se uključilo u rad DVD- a time nauči kako otvoriti hidrant, spojiti cijev i pustiti vodu.

lekovidni u razmišljanju pri pokretanju natjecanja s uporabom podzemnih hidranata, jer se u to vrijeme snažno širila vodovodna mreža po Međimurju.

Zanimanje za to natjecanje je jako veliko, kazao je Ivan Srpak, zapovjednik DVD-a Gornji Kraljevec. Ekipa je svake godine sve više. Ove godine u Gornjem Kraljevcu natjecale su se 34 ekipe iz 16 DVDa diljem Međimurja, a na natjecanju se okupilo što natjecatelja što pratitelja i to oko 200 ljudi.

To je znanje koje se najviše u praksi koristi i treba za gašenje požara. Danas vatrogasne agregate više nemamo gdje upotrijebiti, jer svi imamo vozila, tako da je ovo natjecanje s hidrantima puno zanimljivije. Agregati su bili aktualni kada su bili zdenci iz kojih se crpila voda za gašenje požara. Ispalo je da su Antun Novak i Ivan Srpak bili da-

- Bili smo svjesni budućnosti koja dolazi i zbog toga smo rasporedili četiri hidrantska ormarića po selu. U to vrijeme u selu su još bili i “škednji” sa sijenom i slamom koji su dodatno pridonosili opasnosti od požara. Hidrant je dušu dao za spašavanje imovine koju je zahvatio plamen, kaže Srpak. Dodaje: - Zahvaljujući Antunu Novaku koji je bio inicijator ovog natjecanja ono je zbog praktičnosti održano do danas, a podršku natjecanju daje i Općina Vratišinec, čiji načelnik Mihael Grbavec je također strastveni i aktivni vatrogasac.

Trkom do spajanja cijevi s hidrantom

Ivan Srpak, zapovjednik DVD-a Gornji Kraljevec, u natjecanju je od njegova osmišljavanja prije

Za mlaz spremni

DVD DRAŠKOVEC proslavilo značajan jubilej

100 godina vatrogastva u Draškovcu

Osnovano 15. lipnja 1924. godine s 35 članova, Društvo je od samih početaka napredovalo kroz brojne izazove, uključujući ratne periode i promjene u organizaciji

Piše: Sania Bižupić

U Međimurju, svako dobrovoljno vatrogasno društvo predstavlja ključni stup podrške i sigurnosti zajednici. Iako su svi vatrogasni kolektivi u ovom kraju jednako važni i neprocjenjivi, proslava stote obljetnice zaslužuje posebnu pažnju i poštovanje. Ovaj jubilej označava ne samo dugogodišnji trud, već i trajnu predanost zajednici i vatrogastvu. Upravo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Draškovec obilježilo stotu obljetnicu svog postojanja.

Bogata povijest vatrogastva u Draškovcu

Svečanosti je prethodio mimohod vatrogasaca kroz mjesto, koji je simbolizirao zajedništvo i ponos članova Društva. Nakon mimohoda, središnja proslava održana je na nogometnom igralištu u Draškovcu, gdje su se okupili brojni uzvanici. Predsjednik DVD-a Draškovec, Nenad Tota, otvorio je svečanost, dok je potpredsjednica Monika Repalust pružila detaljan pregled povijesti Društva. Osnovano 15. lipnja 1924. godine s 35 članova, Društvo je od samih početaka napredovalo kroz brojne izazove, uključujući ratne periode i promjene u organizaciji. Kroz godine su se nabavljale nove opreme, povećavao broj članova, a Društvo je uspješno prevladavalo sve prepreke. - DVD Draškovec osnovano je 15. 6. 1924. godine i s tim datumom je u Društvo upisano 35 članova. Društvo tada, nije imalo opremu, dok su društva u

našoj okolici bila bolje opremljena. Uz veliku pomoć mještana 1924. godine Društvo je nabavilo prvu prijevoznu zaprežnu vatrogasnu špricu. Iduće godine, nabavilo je i ostalu opremu – kacige, užad, ljestve i cijevi. Nakon stagnacije tijekom Drugog svjetskog rata, Društvo je obnovljeno 1945. godine. Godine 1954. nabavljena je prva motorna štrcaljka, a 1956. otvoren je novi vatrogasni dom, istaknula je Repalust. Kroz 70e i 80-e godine, Društvo je prošlo kroz reorganizaciju s brojnim promjenama u članstvu i opremi. 1996. godine, s Prelogom kao gradom, Društvo je postalo dio vatrogasne zajednice grada Preloga. Na 85. obljetnicu 2009. godine otvorene su novoizgrađene prostorije DVD-a. U posljednjim desetljećima, DVD Draškovec se ističe sudjelovanjem na natjecanjima i radom s mladima.

Vatrogastvo u Međimurju je poštovanje, ponos, ljubav i tradicija Župan Međimurske županije, Matija Posavec, u svom govoru istaknuo je važnost vatrogastva u Međimurju, naglasivši da je županija poznata po velikom broju vatrogasaca. - Uspio sam nabrojati 24 DVD-a, a to je veliki broj otkako pratim obljetnice DVD-ova diljem Međimurja. Hvala na tome. Vatrogastvo u Međimurju je poštovanje, ponos, ljubav, tradicija, ali, najviše od svega, način života i upravo tome govori u prilog koliko je Međimurje regija koja ima jedno od najorganiziranijih i najmasovnijih, po glavi stanovnika, vatrogaskinja i vatrogasaca, i po rezultatima, a i po temeljnim ljudskim vrijednostima – solidarnosti, humanosti, pomoći bližnjemu i upravo to krasi

naše vatrogasce. Nema onoga tko živi u Međimurju, a da nije ponosan na svoj DVD i na svoje vatrogasce. Koga prvo zovemo? Zovemo vatrogasce. Zato je vatrogastvo imalo i imat će podršku svakog mjesta. DVD Draškovec dobiva novu karakteristiku, novi ponos, a to je da se može službeno pohvaliti stoljetnom tradicijom vatrogastva. DVD Draškovec ima 121 člana. U prosjeku svako domaćinstvo daje jednog vatrogasca. Mislim da toga ima rijetko gdje u Hrvatskoj, zaključio je župan Posavec.

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice i potpredsjednik Hrvatskog sabora, Ante Sanader, također je pohvalio dugu tradiciju vatrogastva u Hrvatskoj. - Ove godine slavimo 160 godina vatrogastva u Hrvatskoj. To je naša tradicija i naš ponos. Među najstarijem smo organiziranom sustavu vatrogastva.

Kroz ovih sto godina prošle su generacije vatrogasaca koje su dale sebe, svoj rad, svoju požrtvovnost da bi ovo društvo opstalo. Lijepo je što njegujete i poštujete svoje veterane, jer kada uvažavate svoje starije, uvažavat će i vas netko sutra. Posebno rad s mladima zaslužuje čestitke jer se vidi da je to vrijedan i požrtvovan rad. Mi smo najsnažnija organizacija u Hrvatskoj sa 160 tisuća vatrogasaca. Vatrogastvo je 3. stup sustava domovinske sigurnosti. S tim možemo biti ponosni, rekao je Sanader. Nova zastava, brojna priznanja i odlikovanja za 100 godina predanosti

Osim čestitki, DVD Draškovec je na svečanosti primio novu zastavu, simbol humanosti i hrabrosti, koju je predsjedniku društva Nenadu Toti uručio kum zasta-

ve, Nenad Matjačić. Također, dodijeljena su brojna vatrogasna odlikovanja i priznanja članovima društva za njihov dugogodišnji rad i predanost. DVD Draškovec primio je priznanje Vatrogasne zajednice Međimurske županije za 100 godina humanog rada i postojanja, a dodijeljena su i vatrogasna odlikovanja i priznanja članovima društva. Na svečanosti su dodijeljena brojna priznanja za izniman doprinos i rad u društvu. Vatrogasni simbol za poseban doprinos primili su Ivan Mirić, Đuro Ivančok, Ivan Slaviček i Ivan Horvat. Brončane plamenice primili su Ivan Verli, Filip Repalust, Tomislav Kovač, Dino Peklar, Zlatko Balent i Ivan Slaviček. Brončane vatrogasne medalje dodijeljene su Josipu Črepu, Jurici Židovu, Željku Škodi, Moniki Repalust, Stjepanu Repalustu i Zvonku Lipiću. Srebrnu vatrogasnu medalju primio je Mario Slaviček, a srebrne vatrogasne plamenice Nikola Vlah, Kristijan Taradi i Mihajlo Pongrac. Zlatne vatrogasne medalje dodijeljene su Đuri Mikecu i Nenadu Toti, dok je zlatnu plamenicu primio Stjepan Matjačić. Diplome za zvanje počasnog časnika dobili su Valent Mikec i Dragutin Taradi.

Na svečanosti su prisustvovali istaknuti gosti uključujući predsjednika Skupštine Međimurske županije Dragutina Glavinu, saborskog zastupnika i potpredsjednika Skupštine Međimurske županije Ivicu Baksu, počasnog predsjednika Vatrogasne zajednice Međimurske županije Zlatka Orsaga, te mnoge druge cijenjene uzvanike.

Brončane vatrogasne medalje dodijeljene su Josipu Črepu, Jurici Židovu, Željku Škodi, Moniki Repalust, Stjepanu Repalustu i Zvonku Lipiću

Vatrogasni simbol za poseban doprinos i rad u društvu primili su Ivan Mirić, Đuro Ivančok, Ivan Slaviček i Ivan Horvat

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pureći ražnjići za kraljevsku trpezu

Piše : Aleksandra Sklepić

Puretina je meso koje je iznimno bogato bjelančevinama i vitaminima, lako je probavljivo i važan je nutritivni element zdrave prehrane. Iako je u našem kraju piletina najzastupljenija kad je u pitanju meso peradi, puretina se sve više pojavljuje u mnogim receptima, posebno kod mlađih generacija koje stvaraju vlastite obiteljske zdrave navike.

Ražnjići od puretine popularni su na roštiljanju, a zahvaljujući svom lijepom izgledu, posebno ako se između mesa ukrase paprikom, šarenim tikvicama ili nekim

drugim povrćem, traženi su i kao dječji obrok na roštilj zabavama u vrtu ili na terasi. Puretina se preporučuje i za dijetnu ishranu jer je nemasna, a okusom nimalo ne zaostaje za svinjetinom ili piletinom. Uz malo mašte, pureći ražnjići vaš će stol učiniti kraljevskom trpezom. Priprema: Pureće meso narezati na kockice. Meso nabosti na ražnjiće, koliko stane. Naslagano meso zatim malo istući batom za meso da se izravna. Začiniti i staviti u duboku posudu. Zalijati bijelim uljem i ostaviti u hladnjaku da se marinira barem jedan sat. Ražnjiće pečemo u zagrijanoj

Vino tjedna

Sastojci (za 4 osobe):

- 1 kg purećeg filea

- začini: sol, vegeta, papar, crvena paprika

- malo ulja

- štapići za ražnjiće

pećnici na 200 stupnjeva 45 minuta, u tavi na ulju s jedne i druge strane ili na roštilju. Moraju dobiti lijepu crvenkastu boju. Za prilog se mogu servirati kroketi, krumpir (pofri), povrće na žaru ili nešto po vlastitom izboru.

Jakopić Cuveé

Sastavnice vrhunskog vina Jakopić Cuveé jesu Cabernet sauvignon, zatim Syrah i Merlot. Kad se sljubi ovaj izniman vinski trojac, �inalni rezultat može biti samo još jedno vrhunsko vino. Može se poslužiti uz divljač, steakove, zrele sireve, pašticadu, ali će nepca biti zadovoljna i kad nakon bečke šnicle i prženih krumpirića (pomfrita) osjete ovu osobitu kupažu.

Savršena bečka šnicla i pomfrit

Pohano meso mnogi vole vidjeti na jelovniku, a potom okusiti i uživati u ovoj gastronomskoj ponudi. Iako je naizgled priprema ovog jela jednostavna, dobro je poznavati tajne velikih majstora kuhinje. Bečku šniclu dobro je pripremati od teletine. Meso se preporučuje istući na debljinu od

5 do 6 milimetara te posoliti. U zdjelici se umute jaja, ali ih ne treba do kraja umutiti, već se može vidjeti razlika između bjelanjka i žumanjka. Meso posolimo, uvaljamo ga u brašno i potopimo u umućena jaja. Šnicla je spremna za pečenje. Bitno je da se u vruće ulje doda malo maslaca (omjer

Pita od tikvica

Ovo vino preporučuje se servirati na 14 do 16 stupnjeva stupnjeva. Ovo vrlo zanimljivo, gotovo hedonističko crno vino proizvedeno i njegovano je na štrigovskim padinama u poznatoj vinogradarskoj obitelji Jakopić. Uživajte u njegovoj pitkosti, aromi i punini. Uzdravlje i živjeli! (rr, zv)

Sastojci: - teleći šnicli - jaja - sol - brašno - krušne mrvice - bijelo ulje - maslac

neka bude 90 posto ulja, 10 posto maslaca) i tada bečka šnicla poprima svoj izvorni okus i izgled. Uz bečku šniclu najčešće se servira pomfrit, ali kao prilog može se poslužiti i kuhani krumpir sa svježim peršinom, ili neko drugi prilog prema vlastitim preferencijama. Dobar tek! (rr)

Priprema: Od brašna, ulja, praška za pecivo, soli i vode izradite glatko tijesto. Podijelite ga na četiri dijela, oblikujte kuglice i pokriveno ostavite da odstoji oko pola sata. Nasjeckani luk malo popecite i ohladite. Tikvice narežite na kockice, malo posolite i stavite da odstoje oko 10 minuta. Ocijeđene tikvice pomiješajte sa sirom. Dodajte luk, sol i sve dobro izmiješajte. Pripremljeno tijesto tanko razvaljajte. Po površini

tijesta rasporedite dio pripremljenog nadjeva, zarolajte i stavite u pleh. U zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva pecite oko 25 minuta.

Sastojci:

- 500 g glatkog brašna Čakovečkih mlinova

- 30 ml ulja

- pola vrećice praška za pecivo

- 1 žličica soli

- 200 ml vode

Nadjev:

- 60 g luka

- 400 g �kvica

- sol - 350 g svježeg sira

- 1 žlica ulja

ZINKA STOJKO iz Robadja

Piščančja obara u Međimurje je stigla iz Pomurja

Piletina ovom krepkom jelu daje potrebne bjelančevine i energiju, a povrće obiluje vitaminima neophodnima za zdravlje, što su naše bake oduvijek dobro znale

Piše: Aleksandra Sklepić

Piščančja obara jelo je na žlicu, od povrća koje raste u našem kraju, i piletine. Karakteristično je za gornje Međimurje, posebno za dijelove uz granicu sa Slovenijom, a Zinka Stojko (62), rođena u Raskrižju u Sloveniji, pokazala nam je kako ga priprema danas u Robadju, gdje sada živi.

- Ovo jelo je jelo iz mog djetinjstva, ispričala nam je. Podsjeća me na moju baku, a rado ga pripremam jer je lagano, zdravo i puno vitami-

na. Recept je pravi domaći, a ja ga kuham već napamet, bez gledanja u recept. S ovim sastojcima jelo mora biti ukusno, i jako je teško pogriješiti. Ovo ukusno varivo, doznali smo, posebno kad je sa žličnjacima od grisa, u vrijeme naših baka i prabaka bilo je zasebno jelo. Zasitno i okrjepljujuće, bilo je sasvim dovoljno da se čovjek najede, iako izgleda lagano. Piletina mu daje potrebne bjelančevine i energiju, a povrće obiluje vitaminima neophodnima

Piščančja obara

Sastojci za 4 osobe:

- 6 komada pilećeg mesa (krila, batak, zabatak, po želji)

- 2 do 3 žlice ulja

- 1 luk

- 2 češnja češnjaka

- 2 velike mrkve

- 1 korijen peršina

- 2 stabljike ili ¼ korijena celera

- 150 grama graška (svježeg ili smrznutog)

- peršin, �mijan, lovor, mažuran, biber - količina prema vlas�tom ukusu

- 1,5 litra vode

Za žličnjake od grisa:

- 1 jaje

- 80 g pšeničnog grisa

- 40 g rastopljenog putra ili svinjske mas�

- malo soli

Priprema: Na ulju malo popržimo meso dok ne dobije smećkastu boju. Meso se može prži� s kožom ili bez. Kad je meso prepečeno, izvadimo ga iz posude, na ulje stavimo narezani luk i malo češnjaka za miris. Za�m dodamo svo povrće – mrkvu narezanu na ploške, celer i peršin na kockice i dodamo sve zajedno, osim graška, na prženi luk. Sve zajedno ostavimo da malo

Zinka sa svojom krepkom “piščančjom obarom”

Recepti iz domaće

međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

pus� tekućinu, pa vra�mo meso u posudu. Zalijemo s vodom i kuhamo 35 do 40 minuta na slaboj vatri. Tada dodamo grašak i sve zajedno ostavimo da se kuha još 10 minuta.

Pred kraj pripremimo žličnjake od krisa tako da u posebnoj posudi pomiješamo gris, jaje, putar ili mast i malo soli, te ostavimo da se zgusne. Smjesa za žličnjake ne smije bi� ni pretvrda, ni premekana. Žlicom uzimamo smjesu za žličnajke i polako ih stavljamo u obaru. Žličnjaci se zajedno s ostalim sastojcima kuhaju još 10 do 15 minuta, a mogu se kuha� i zasebno u vodi, ovisno o ukusu kuhara, te se kuhani stavi� u gotovo jelo.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

za zdravlje, što su naše bake oduvijek dobro znale. Žličnjaci su pak točka na i, te je nakon slasne piščančje obare, teško i gotovo nemoguće ostati gladan.

Zinka je u mirovini. Radila je u Sloveniji kao tajnica u jednom građevinskom poduzeću u Ljutomeru, a zadnjih je godina bila zaposlena kao osobni asistent za bolesnike. Pokojni joj je suprug iz Robadja, pa se zato doselila ovamo što joj nije bio problem, jer su sela uz granicu sa Slovenijom, kako nekada, tako još i sada usko povezana, pa su životne navike gotovo jednake, a za obične ljude iz naroda, granice su nevidljive. Sin Marko i snaha Natalija rado joj dođu u goste, a unuk Žiga koji ovih dana kreće u prvi razred, gotovo je cijelo ljeto proveo s bakom, gdje je uživao

u bakinom zabavnom društvu i �inim domaćim jelima.

Zinka je aktivna članica i predsjednica Turističnog narodnopisnog društva Raskrižje koje se bavi očuvanjem tradicije i običaja svog kraja. Aktivni su na svim poljima, oživljavaju stare običaje, a imaju i puno izletnika oko “prazgodovinske nastambe” (prapovijeste nastambe) koja se nalazi u Raskrižju. Od gastronomskih tradicijskih specijaliteta posebno su ponosni na svoje domaće mlince i pogačice koje rado peku za turiste ili kad idu nekamo na izlet ili u posjet. Trenutno su započele berbe grožđa, pa je Zinka aktivna svaki dan. Rado pomaže prijateljima, a voli i društvo i rekreaciju, pa se raduje svakom pozivu među drage ljude.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 10. rujna do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 13. rujna. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1512

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 10. rujna 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 13. rujna 2024.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Kupališta naša svagdašnja

Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

Suvremeni naraštaji opsjednuti su čistoćom tijela, dok se spominjanje higijene duše u "pristojnom društvu" uglavnom izbjegava. Tako su jedan od simbola današnjice postala odmarališta, kupališta i brojne njihove kopnene i morske inačice. Pojava javnog okupljanja sa svrhom druženja, kupališnog odmora, razbibrige, a nekako usput i osobne higijene ima svoju povijest, obilježenu usponima i padovima, ovisno o prevladavajućoj civilizaciji i kulturi. Daleko od toga da su javna kupališta umotvorina

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Zapada, kako bismo, kao zadrti zapadnocentristi, vjerojatno pomislili. Najstarija saznanja o društvenom kupanju dolaze iz današnjeg Pakistana, gdje su arheolozi u ruševinama grada Mohenjo-daro, koji je pripadao indskoj kulturi, pronašli ostatke kupališta starog gotovo pet tisuća godina. Ondašnji “divlji Europljani" – premda su izgradili jedan Stonehenge – mogli su u svoje vrijeme samo sanjati uređena kupališta, koja će dijelom njihove kulture postati tek za nekoliko tisućljeća. U međuvremenu, Egipćani i Babilonci također su njegovali kult društvenog kupanja, da bi taj običaj od njih preuzeli nama bliži Grci i Rimljani, ostavivši ih u nasljeđe barbarima koji nisu znali što bi s njima pa su ih zapustili ili srušili. Veličina, raskoš i arhitektonska izvedba rimskih termi bila je zapanjujuća. Njihova najveća kupališta mogla su primiti nekoliko tisuća ljudi, imala su vježbaonice, saune, masaže, knjižnice, prostorije za predavanja, šetališta, perivoje, trijemove, prostorije s ugrijanim zrakom, tople, hladne i parne kupelji, bazene za plivanje, i sve to ukrašeno kipovima, freskama, podnim mozaicima… Povijest je doista bila poprilično nepromišljena i nepravedna dopustivši da civilizacija s tako profinjenim standardom čistoće padne na

koljena pred hordama pridošlih barbara.

Bilo kako bilo, razaranjem Rima i pojavom mračnog srednjovjekovlja, briga za vanjštinu povukla se pred mističnom i ćudljivom brigom za nutrinu - za dušu. Na tijelo se počelo gledati kao na “odvratnu odjeću duše“ pa je osobna higijena mjestimice zamrla, a ruine nekadašnjih raskošnih kupališta prekrila su stada koza i ovaca. Porastom populacije i pojavom gusto naseljenih gradova u kasnom srednjovjekovlju, nebriga za tijelo i svekolika prljavština uzrokovale su strašne zaraze, a do saznanja o povezanosti nečistoće i bolesti trebalo je proteći još nekoliko dugih i mučnih stoljeća.

A sad idemo doma. U Međimurju su prva javna kupališta, u Čakovcu (Perivoj Zrinskih) i kod Svetog Martina na Muri (lokacija Vučkovec), otvorena sredinom 30-ih godina prošlog stoljeća. Za spomenutim Mohenjo-darom kasnili smo, kao i ostali barbari, cirka pet tisuća godina.

Za starim čakovečkim bazenima i danas neki gorke suze liju, što je razumljivo, jer mladost je mladost. S druge strane, seoska djeca (danas postariji ljudi) ne mogu čeznuti za "čakoskim" bazenima, ali se oduševljeno prisjećaju potoka, jezera, rijeka pa i močvara u

kojima su uživali za ljetnih žega. Općenito gledajući, seljaci baš i nisu bili tako prljavi kako bi neki zlobnik pomislio. Istina, njihova javna brčkališta nisu bila uređena, nisu imala kabine za presvlačenje, zahode i tome slično, ali svakom svom bliskom biću darežljiva priroda ide na ruku, darujući mu ne samo prirodna kupališta - danas bismo rekli biobazene - nego i prikladan šumarak, gaj ili kakav grm gdje je mogao naći svoju intimu. Rijeke su bile brze i opasne s puno snažnih virova i plutajućeg drveća pa je dječurlija birala mirnije i sigurnije rukavce ili "grabe", dok se mladež, katkad nepromišljeno, hvatala u koštac s nepredvidivom i opasnom riječnom maticom. Močvarne vode, u kojima su se mnogi tada kupali, bile su mirne i puno toplije, ali mutne, s puno šaša, trske, rogoza, lopoča, divljih pataka, dabrova,

HOROSKOP

LJUBAV: Oni koji ne očekuju ništa spektakularno bit će zadovoljni. Oni koji maštaju o ljubavnim atrakcijama osjećat će se pomalo frustrirano. Moguća su povlačenja od društvenog života. Vezani će najradije boraviti kod kuće gdje će potiho uživati.

KARIJERA: Vaš poslovni interes sve se više usmjerava na skrivene teme ili područja gdje niste izloženi. Možda je ovo malo čudno, ali baš u spomenutom biste sada mogli imati uspjeha. Zato odbacite predrasude, a ako treba i publiku.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pretjerujte s konzumacijama.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Uživajte u društvu osobe koja vam je draga kad god možete. Ipak, pazite da katkada ne reagirate preburno. Uz malo samokontrole, sve će biti dobro. Samci neka izlaze. Nikad ne znate što vam se lijepo može dogoditi i to već danas.

KARIJERA: Uslijedit će određene protekcije. Potom ćete zamišljati sebe u ulozi onog koji vodi cijelu stvar. To će biti djelomično točno, no nemojte si umisliti. Treba odraditi još neke detalje. Činite to po pravilima struke.

ZDRAVLJE&SAVJET: Izađite van s prijateljima.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti, pa će najvjerojatnije ostati sami.

KARIJERA: Činit će vam se da ne možete mnogo utjecati na stvari. Što je najgore, bit ćete u pravu. U ovom trenutku morat ćete se prilagođavati, ali to ne znači da kasnije nećete moći svjesno mijenjati stvari. Da biste to dočekali spremni, nemojte se živcirati.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerujte u ljepše sutra.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojim možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav.

KARIJERA: Bit ćete aktivniji više nego inače, a cilj će vam biti stvoriti što kreativnije okruženje ili jednak proizvod. Neki će se pokazati kao pravi umjetnici. Ništa vam neće biti teško, pa ni prekovremeni rad. Mnogi će zapravo uživati. ZDRAVLJE&SAVJET: Povremeno zastanite.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude.

KARIJERA: Neki će započeti male kućne radove i uzeti nešto slobodnih dana da ih obave. Pokazat će se to kao pun pogodak. Oni koji ostaju na radnom mjestu morat će obaviti neke zaostatke ili male inventure koje su čekale. Ništa posebno.

ZDRAVLJE&SAVJET: Organizirajte boravak u prirodi.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Možda ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna zbrka s kojom se trebate suočiti na vješt način. Uz malo truda vi ćete izazove pretvoriti u veliku sreću za oboje.

KARIJERA: U poslu ćete se mjeriti s drugima, a povremeno i nadmudrivati. Ne inzistirajte na svojim idejama, jer vas drugi ovaj put neće potpuno razumjeti. Izdržite. Nećete čekati dugo. Vaši šefovi imat će velike apetite, ali vam se neće svidjeti.

ZDRAVLJE&SAVJET: Opuštajte se uz dobru glazbu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Većina idućih dana donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Nećete se mnogo isticati, ali to ne znači da ne žudite za ljubavlju. Dapače, povremeno će vas mučiti snažne čežnje. Izdržite.

KARIJERA: Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvoriti jedna vrata, ali da bi zablistali u punom sjaju, još ćete malo pričekati. Zato ne žurite.

ZDRAVLJE&SAVJET: Kad se ide postepeno, rezultati su čvršći.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja jer vam pozicija planeta u tom smislu donosi male prilike. Nije doduše isključeno da se od svega razvije i dublji odnos, ali ne odmah. Zato budite mudri i staloženi koliko god možete.

KARIJERA: Nakon što ste riješili jedan problem, odsada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti. Ipak, i dalje će biti malih provokacija. Zato budite budni i oslonite se na vlastitu samokontrolu.

ZDRAVLJE&SAVJET: Prošetajte prije spavanja. San će biti kvalitetniji.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

vretenaca, sivih i bijelih čaplji, roda, žaba, bjelouški i sljepića te osobito pijavica koje su se u trenu prilijepile za kožu pa su plivači morali stalno mrdati tijelom kako bi ih otjerali. Ako se ta sluzava i ljigava zvjerčica ipak za nekoga uhvatila, što nije bila rijetkost, društvo je hitro priskočilo upomoć stavljajući na "piefku" žar cigarete ili plamen šibice. No na jarkom suncu i na suhome vrlo brzo bi se i sama otpustila. Na potocima pijavica nije bilo, ali je voda bila hladnija i plića. No maštovita dječurlija našla je rješenje – pregradili bi potočno korito krupnijim kamenjem, a pukotine popunili muljem i drugim vodenim biljem. Voda je klincima bila do vrata, a mlađariji do pasa, ali veselju nije bilo kraja. Šezdesetih godina u blizini gotovo svakog naselja počele su se kopati šljunčare iz kojih se vadio šljunak za asfaltiranje

seoskih cesta. Tako su mnoga međimurska mjesta dobila "moderna" kupališta na koje je ljeti dolazilo i mlado i staro. Kakvo je to veselje bilo! Kako smo maloprije rekli, neki se Čakovčanci i danas sa sjetom prisjećaju starih bazena, premda su u novije vrijeme dobili javno kupalište kakvo su nekad mogli samo sanjati. Ali i oni koji su mladost proveli na selu s jednakim se žarom prisjećaju svojih graba, rijeka, potoka i močvara u kojima su uživali, premda si danas mogu priuštiti brčkanje s unucima u bazenu u vlastitom dvorištu. Sve u svemu, glede kulture osobne higijene i kupališne razonode dostigli smo i prestigli stare Rimljane, ali dok svoja tijela namačemo u toplim termalnim vodama, "kupališta" u kojima bismo trebali osvježavati svoje duše polako presušuju. No o tome se u pristojnom društvu ne raspravlja.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vaga, Škorpion, Ovan

LJUBAV: Prvih par dana ovog tjedna donijet će ugodnije ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog.

KARIJERA: Boravak u prirodi osvježio bi vas. Oni koji mogu, uzet će par slobodnih dana. Oni koji ne mogu, nakon posla neka prošetaju jer će tako brže i lakše dolaziti do dobrih poslovnih rješenja, a napunit će i baterije.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pazite da se ne počnete debljati.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Oni koji su još sami još uvijek će čekati svog princa na bijelom konju, ali će polako shvaćati da ga nema niotkuda. To će im vjerojatno donijeti još poneku ljubavnu frustraciju ili okrenutost prema samima sebi.

KARIJERA: Da bi poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima. Stav da je netko “bogom dan” nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe. Poradite na vlastitoj analizi i sve će vam biti jasnije, a onda i lakše.

ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će putovati. Veselite se.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Do sredine tjedna vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera ili će sve biti obojano frustracijama. U nastavku će se situacija razbistriti, a vama će se vraćati volja za ljubav. Utoliko će doći do poboljšanja.

KARIJERA: Sve što je kockasto vas sputava. Sad ćete biti u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi. Nemojte divljati, nego prođite kroz to. Druge vam nema. Ako ništa, sazrijet ćete. ZDRAVLJE&SAVJET: Osvježite se nekim vodenim sportom.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Mnogi će provjerenim potezima pokušati ispuniti svoja ljubavna očekivanja. Partner ili ona osoba koju pokušavaju osvojiti katkada će ih blokirati, ali ne trajnije. Bit će uspona i padova, a samo o upornosti ovisi hoće li ostvariti svoj cilj.

KARIJERA: Nije potrebno žuriti niti otkrivati sve adute jer se neke stvari još bistre. Nemojte se potpuno eksponirati, ali možete raditi u tišini i prema pravilima igre. Strpljivo čekajte svojih pet minuta. ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će se zainteresirati za fotografiju. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

Kupalište u Vučkovcu 30-ih godina

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Ljeto se polako gasi

VREMENSKA SLIKA: Klimatološko ljeto počelo je 1. lipnja i završilo 31. kolovoza (računa se drukčije nego kalendarsko). U cijeloj Hrvatskoj ovo ljeto je bilo dosad najtoplije otkad postoje mjerenja, a u nekim gradovima to je duže od 150 godina! S prvim danom rujna počela je tzv. klimatološka jesen, ali ljeto se nastavilo jer

su temperature išle do 34 °C. Postupno nestabilnije vrijeme u drugoj polovici ovog tjedna, a onda sljedeći tjedan i češća pojava kiše uz nižu temperaturu ipak će nam dati do znanja da se ljetu bliži kraj. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Toplina bi se još zadržavala nad nama i krajem tjedna, ali će atmosfera još i u petak biti nestabilna. Bit će djelomično sunčano, ali i dalje uz moguć kraći nalet kiše ili kakvog ljetnog pljuska. Nakon dugog niza dana s temperaturom iznad 30 °C, petak bi ipak trebao ostati stupanj-dva ispod te brojke. Vikend izgleda dosta povoljno. Čini se da bi i u subotu i

u nedjelju trebalo proći uglavnom suho uz puno sunčanog vremena. I dalje će biti vrlo toplo tako da bi se dnevni maksimalac vrtio između 28 i 30 Celzijevih stupnjeva. Toplo, ali više ne toliko vruće kao proteklih dana. Slobodno planirajte boravak na otvorenom jer će vrijeme biti dobro. Treba iskoristiti povoljne dane

SKANDINAVKA

Pučka meteorologija

Rujanska kiša zlato je poljima, ali otrov vinogradima

za berbe i druge aktivnosti jer se početkom tjedna vrijeme kvari.

U ponedjeljak oblačnije, hladnije i kišnije vrijeme. Veći dio dana bi mogao proći kišovito i mokro pa temperatura vjerojatno neće preko 20 Celzijevih stupnjeva što je za desetak stupnjeva manje nego tijekom vikenda.

Promjenjivo uz rizik za nalet kiše i pljuskova možemo očekivati i tijekom utorka, srijede i četvrtka, tako da bi prvi tjedan škole onda mogao donijeti ugodnije temperature primjerenije mjesecu rujnu. Povremenih naleta kiše može

biti i sljedećih nekoliko dana, to neće padati po cijele dane, ali je dobro imati kišobran pri ruci.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 5.9.2024.)

• 5. rujna 1873. godine tornado na Dugom otoku usmrtio desetak ljudi

• 7. rujna 1946. godine u Zagrebu na Griču izmjereno 34,2 Celzijusa

• 9. rujna 1755. godine u okolici Bjelovara jaka tuča oštetila raslinje

• 11. rujna 1970. godine pijavica zahvatila Veneciju i usmrtila 36 ljudi a 500 ih je ozlijedila

Ljubav

Dolazi Mujo sav razbijen kući.

Dočeka ga Fata: - E moj Mujo, ne volim ja tebe kad si pijan.

Mujo će: - A što ti bolan misliš da ja volim tebe kad sam trijezan?

Sretna nova godina svima

Ulazi pijanac u ka ć i viče s vrata:

Sretna nova godina svima!

Konobar ga pogleda preko oka: Budalo pijana, koja nova godina, tek je rujan! Pijanac zatetura i primi se za glavu: Ajoj! Žena će me ubiti! Nikad tako kasno nisam došao kući s proslave!

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Krunoslav Bedi

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 19.

Kaj je itak bil Fred Matič?

Verjem da ste si čuli da je hmrl čovek z dva imena Predrag Fred Matič, političar i član SDP-a. Si oni šteri so o jemo pisali i pripovedali so se složili v tomo da je on bil zastupnik Lepe Naše v EU parlamento i da so ga zbrali jegovi esdepeovci. Ruon tak si so znali da je bil minister branitelja vu Vladi Zokija Milanoviča i da je predi nek je postal minister ozdravil od PTSP-a šteri mo je ostal kak braniteljo. V semo drugomo so se nikak ne mogli složiti. Jeni so pripovedali da je bil vukovarski branitelj i to dragovoljac, a drugi so nam rekli kak so ga policaji vu Vukovari vlekli vum z pelnice v dečjemo zabavišto. Fred Matič se sam falil kak je ratuval vu Vukovaro na Trpinski cesti, a naši međimorski i zagroski braniteli, šteri so tam ratuvali so ga tam ne vidli. Bil je v logorima v Nišo i vu Stajčevo, ali jega so navek preskočili dok so naše „ustaše“ bili. Na se zadje ve nikak nebremo točno znati što je hmrl je li je to bil dragovoljac, branitelj ili pak nešči drugi. Najbrž je nejtočneše da je hmrl Fred Matič. Morem vam reči da je nejtočneše o Fredo Matičo rekel, očem reči, napisal Marcel Holjevac naš hrvatski novinar vu svojim novinama 7 dnevno. On je napisal: Hmrl je Fred Matič čime se je prepolovio broj branitelja SDP-a. Kuliko vidimo čovek je vpučeni, esdepeovci so se ne preveč motali okoli bojišnice, ne so preveč stisko delali nek so čakali kaj rat mine jerbo za jiv još navek trajeDrugi rat i kaj se vrnejo nazaj na vlast: oni so ne za ratuvati nek za hercuvati, to je jim Ljubičica bela obečala pred nek je odišel k Božeko na račun.

Ivek je spraznil direktorsko foteljo

Došlo je vreme kaj i Ivek Perhočov sprazni svojo direktorsko foteljo jerbo, kak to teca Franca veli, jegovo vreme je minulo i mi penzioneri ga čakamo. Ne bodete veruvali, ali jedanaest moljbi je došlo, a prazno je sam jeno mesto, sam jena fotelja. I to ne bilo kakša fotelja nek ona vroča. A zakaj vroča? Jerbo saki čas Totovčari kurijo spod pod tom foteljom. Kak bilo da bilo, napisal sam i ja moljbo za direktora Čakoma,

Politika i dale (ne)rešavle probleme štere si je sama stvorila

ali sam jo prekesno donesel. Prosil sam ovoga na porti v Čakomo nek zeme i mojo moljbo i nek jo porine vu sredino kupčeka. Obečal sam mo da mo to ne bode zabadaf i porinul sam roko v žep i vum sam zel ne praznoga kuvertlina, ali je portir nikaj ne bogal i neje pod milim bogom štel zeti moljbo v jenomo kovertlino i kviskija v drugomo (i to plavomo ) kuvertlino. Kaj vam nek rečem, ve stoprocentno znate kak ja ne bodem sedel vu Ivekovoj fotelji, a što bode to bodemo zazvedili čim se ovi z nadzornoga odbora vrnejo z urlaba. Najbrž mi Međimorci nemamo dosti doma mladi i sposobni direktori i zato smo iskali kaj se nudi okoli. Nikaj se je ne prinas spremenilo, zabadaf naša deca hodajo školo, ali mi jim ne verjemo da bi oni mogli sedeti v tak vručoj foteli kak je to fotelja direktora Čakoma.

Se se meja, pak i minister Bačič Hadezeovec Branko Bačič je predi nek je postal minister i potprecednik Plenkovičeve Vlade bil, kak stranački blagajnik, zaduženi za peneze v HDZ-u i unda je skupljal peneze, a čim je postal minister, a on je minister prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, počel je državne peneze reznašati i to tam de so nejbole potrebni. Verjem da se zmislite kuliko je penez reznosil na Banovino, v Petrinjo i Sisak dok je popravljal hiže štere je potres rezrušil, a minuli tjeden je dones ne male peneze, nekaj meje od pet milijonov ojerov k nam v Međimorje za energetsko obnovo zgradi društvenoga sektora. I unda bodo naši levičari rekli kak je precednik Plenkovič pozabil na nas Međimorce, a poslal je svojega potprecednika Bačiča k nam z kufrom penez. Kak zgledi ak bode naš župan več štečil bode več i dobil. Neje sramota prositi da znaš kaj prosiš tam de imajo peneze. Pak so to, ljudi moji i naši penezi, pak i mi Međimorci punimo državno kaso. Pak več hajdi dugo to delamo i več je red kaj nekaj i nazaj dobimo. Bar svoje.

Se posod fontane, očem reči, vodoskoki probleme delajo

Još negda dok je Milan Bandičov hercuval vu Belom Zagreb grado došlo je do svaje dok je počel delati vodoskoke po Zagrebo. Nebremo

Toni spasio trkače!

reči da so ne bili lepi, ali so se jako dugo delali i na se zadje se je nigdar ne točno zanlo kuliko so koštali. Navek je zadja cifra bila hajdi vekša nek ona o šteroj so se prvo spominali i po šteroj so donesli odluko kaj se bodo dali v posel. No, takše probleme Zagrepčanci več nemajo od da jiv je negdašji gracki načelnik Milan Bandič napustil jerbo načelnik Tomica Tomaševič, šteri of mandat hercuvle s Zagrebom ima nejvekšo brigo z smetjom i nema čas se brigati o fontanaj, očem reči, vodoskokaj i to tak nema čas kaj niti ne ftegne stare vodoskoke počistiti kaj nej tekla zelena voda.

Fontani, očem reči, vodoskoski vlečejo i druge načelnike jerbo dok se naparavi vu opčini lepi, kredni i lopošnati vodoskok unda se žnjim štimajo si, kak opčinari šteri so ga naprajli tak i ljudi šteri ga hasnujejo. Tak vam je zišel i šenkoski načelnik i ogjogasec Robi Megličov. Kak je on ogjogasec tak ga navek sploh nekaj k vodi vleče. Dok so šenkoski političari na vlasti donesli odluko kaj bodo zlišpali Trga Svete Jelene mam se je sima presvetila žarulica kak bi na Trgo mogli postajti vodoskoka i to bi bilo nekaj kaj nišči nema do Zagreba. Z tem so se složili opčjnski oci i zebrani ipčinski večniki i to je bil prvi korak prema novomo vodoskoko. A dok je trifrtalj penez obečalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva unda je posel bil sklopleni. Lepi, novi vodoskok za skorok nikše peneze. No, ono kaj je na samomo početko jako lepo zgledalo zvagnulo se je čim je svojo potporo povleklo ministarstvo jerbo so na stavki vodoskoki ne meli dosti penez. Posli okolo vodoskoka so bili več na pol napravleni, a �inancije so došle do toga: uzdaj se use i u svoje kljuse pak je načelnik Robi tak i napravil jerbo je ne štel kaj posel nej bil završeni i kaj nej Trg onakši fajni kak so ga Šenkovčari i zamislili, a i zaslužili. Posel je napravleni, fontana dela voda skače po vodoskosko, ali se je to koštal hajdi penez za ne preveč globoko opčinsko kaso. I svaje so počele, večnik mečejo cepanice pod noge načelniko ili pak pročelniko, a on se bori kak bi vodoskok ostal i kaj ne opčinska kasa ostala prazna. Šenkovčari se furt nekaj svadijo, ali verjem da se bodo dospomenuli i da bode vuk sit (vodoskok na Trgo), a i birke (penezi v kasi) na brojo! Tu čaka minister Bačič kak đoker.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Antun Horvat iz Kotoribe poznatiji pod nadimkom Toni, cijelo je nedjeljno prijepodne pekao �ine kobasice na 10. Kotoripskoj petnajstici. Trkači su nakon utrke po teškoj vrućini spas pronašli upravo u kobasicama koje su bile za prste polizati, a u prilog tome ide i činjenica da su sve ispečene kobasice brzo “nestale”. (rd)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak