VELIKI POŽAR u Prelogu
SMJENA GENERACIJA u GPK-a Čakom
Lidija Miše Jalšovec na čelu Čakoma
KRUNOSLAV NOVAK, generalni tajnik HBK-a, uz 25. godišnijcu svećeništva
Izgradili su me ljudi koje sam susretao
ILIJANA BODLOVIĆ, fitness guru iz Ljubuškog gostovala u Čakovcu U ekstazi i s vriskom dočekalo je 130 oduševljenih Međimurki
NENAD ZLATAREK, gospodar somova Najradije lovim ribe “svoje generacije”
Započela je nova školska godina 2024./25., a s njom i slatke brige. Ili skupe brige? Troškovi obrazovanja svake su godine sve veći. Oni ne uključuju samo osnovne potrepštine kao što su bilježnice, olovke i školske torbe, već i udžbenike, dodatne obrazovne materijale kao što su Likovna mapa, te razne izvannastavne aktivnosti. Osim toga, roditelji se
često susreću s dodatnim troškovima poput školskih izleta, sportskih aktivnosti i dodatnih radionica, što dodatno komplicira �inancijsko planiranje. U ovoj anketi, istražili smo koliko su roditelji potrošili na svoje školarce na početku školske godine, uključujući troškove školskog pribora, knjiga i dodatnih obrazovnih aktivnosti. (Jelena Tomašić)
Debora Klobučarić - Knjige sve zajedno su koštale oko 300 eura, bilježnice i ostali pribor koji uključuje bilježnice, olovke, bojice, flomastere, školski ruksak i druge osnovne potrepš�ne oko 200 eura, za�m djeca brzo rastu pa im treba obnavlja� odjeću. Ove smo školske godine za odjeću izdvojili 200 eura, sveukupno bih zaokružila 700 eura za dva đaka.
Dino Kus - Ove smo godine izdvojili 100 eura za knjige, torbe su sve skuplje, a iznos naše je 100 eura, recimo 300 sveukupno. Ako nadodamo odjeću, zaokružimo na 400 eura. Uvijek postoji dodatni trošak za neočekivane potrebe, kao što su dodatni materijali.
Prošle subote, 14. rujna, unatoč lošem vremenu, brojne kotoripske udruge iskazale su se u kuhanju tradicionalnih jela. Tako su uz odlično raspoloženje i zajedništvo, čak 22 kotoripske udruge u šatoru kod
Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba pripremale različita jela.
Među ponuđenim delicijama našli su se grah s kosanom masti, lovački gulaš, pečena riba, zelje s mesom, teleća jetra s palentom, špek �ileti, sataraš, krumpirovi faširanci, jetrica od jelena i druge delicije. Ipak, unatoč brojnim mesnim delicijama, posjetiteljima su najviše za oko zapeli neizostavni kotoripski vanjkovci koje su napravile vrijedne članice Društva žena Kotoriba. Vanjkovci su zapravo štrudle, odnosno kolač od vučenog tijesta, no u Kotoribi se zovu “vanjkovci“ jer se režu u oblik jastuka –vanjkuša. (rd)
Anita Pongrac - Jako puno novaca smo potrošili, a on tek ide u prvi razred. Samo torba je koštala 90 i nešto eura. Danas je sve to previše. Bijele majice za tjelesni obavezno, trenirke, pa�ke, papuče dva para, jedne za školu, jedne za boravak. Udžbenici su bili besplatni. Čak bih rekla da možemo dođi do 400 eura.
Ma�ja Švenda - Sve skupa? Oko 600 eura. To uključuje cijeli pribor, odjeću za tjelesni, radne bilježnice, za dva učenika. Iako se čini da su troškovi obrazovanja stalno u porastu, uvijek se potrudimo da naše dijete ima sve što mu je potrebno i korisno.
Lana Fegeš - Idem u srednju školu, a moji su roditelji za ovu školsku godinu izdvojili 70 eura. U to ubrajam knjige i školski pribor. Odjeću za tjelesni kradem sestri pa tako ni ne moram kupova�. Knjige sam kupila u Logosu, uspjela sam dobi� neki popust haha. Rekla bih 80 eura sveukupno pošto odjeća koju kupujem nije skupa.
UNUTARSTRANAČKI izbori u SDP-u
Andreja Marić, Mario Medved i Nikola Makar izabrani – između 9 kandidata dobili su najviše glasova i ušli su u Glavni odbor
Piše: Vlasta Vugrinec
Andreja Marić, Mario Medved i Nikola Makar trenutno su najjači članovi SDP-a.
Tako su barem pokazali prošlotjedni unutarstranački izbori u ovoj, recimo to tako, najjačoj oporbenoj stranci. Naime, njih troje ušlo je u
Glavni odbor stranke i na toj
će dužnosti ostati naredne četiri godine.
Uz njih troje, iz Međimurja se za Odbor kandidiralo još 6 kandidata, među kojima su i prekaljeni SDP-ovci poput
Ivice Perhoča i Vladimira Kalšana.
Za članstvo u predsjedništvo stranke kandidirala pak se samo Boška Ban Vlahek, no nije dobila dovoljno glasova. Kako stranka nije dobila svog predsjednika, dvojica kandidata, Siniša Hajdaš Dončić i Zoran Paunović, koji su dobili najviše glasova idu u drugi krug.
- Nije to nikakvo iznenađenje jer je ipak bilo 5 kandidata, poručio je Mario Medved, predsjednik međimurske organizacije.
Na pitanje koga će međimurska organizacija podržati naglasio je:
- Svaki član ima svoju glavu i glasa po svojoj savjesti, kaže Medved.
Po broju glasova, inače najbolja kotira Andreja Marić, dosadašnja saborska zastupnica.
- S golemom zahvalnošću onima koji su nam dali povjerenje, ali i s velikim ponosom mogu reći da sam osvojila visokih 87.38 % od svih važećih listića. Ovakav rezultat obvezuje da i dalje
radim marljivo, pošteno i s puno žara za naše građane, uz socijaldemokratske vrijednosti u srcu, riječima i djelima. Sigurna sam da će tako raditi i moji izabrani kolege. A naše Međimurje nam je posebno u fokusu. Kao ni do sada, neću ni u GO šutjeti i samo dizati ruku, već itekako braniti ispravne stavove i ideje te predlagati rješenja za nagomilane probleme u stranci i državi. Jer i stanje u našoj stranci itekako ima utjecaj na politiku i cijelo društvo, poručila pak je Andreja Marić.
ZAHLAĐENJE šokiralo ptičji svijet
Kiša im je namočila krila, otjerala kukce kojima se hrane. Da bi se osušile i ugrijale, trebale su hranu koje nije bilo nigdje na vidiku. Sve je to rezultiralo iznemoglošću, pothlađenošću i napokon uginuću
Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Aleksandra Sklepić
Naglo zahlađenje, nakon podužeg perioda paklenih ljetnih vrućina, šokiralo je sav živi svijet. Nije se bilo lako nama ljudima priviknuti na pad temperature od 20-ak stupnjeva, a kamoli malim pticama koje su to najteže podnijele. Naime, svjedočili smo brojnim uginućima lastavica, najviše zbog pothlađenosti. I nije to bilo samo tu kod nas u Međimurju, već su ptice ugibale diljem Europe, najviše u mjestima koje je pogodila oluja Boris.
Lastavice su prema Zakonu o zaštiti prirode strogo zaštićene ptice u Republici Hrvatskoj. Ne smije ih se hvatati, uznemiravati, rušiti im gnijezda bez obzira gdje ih napravili – na fasadama kuća, u potkrovljima, iznad ulaznih vrata... Onaj tko ruši gnijezda lastavica i piljaka riskira novčanu kaznu u rasponu od 929.06 do 981.68 eura.
Kažu da su oni domovi koje lastavica odabere sretni te da im upravo njihovo vraćanje donosi sreću.
Lastavice trebaju toplinu
I koliko ih god do sada mi štitili i ne uznemiravali, oluja Boris i naglo zahlađenje donijeli su njihov
masovni pomor. Istina, u prvi se mah činilo da ih netko truje, no brzo se ispostavilo da je riječ o kiši i hladnoći. Kiša im je namočila krila, otjerala kukce kojima se hrane. Da bi se osušile i ugrijale trebale su hranu koje nije bilo nigdje na vidiku. Sve je to rezultiralo iznemoglošću, pothlađenošću i napokon uginuću. Poneke su imale sreće da su ih ljudi našli na vrijeme te ih nahranili i utoplili pa su preživjele. Smatra se da lastavice dnevno pojedu i više od 600 insekata, najviše muha i komaraca. Zbog kratkih i relativno slabih nogu se vrlo rijetko kreću po tlu. Kako ne podnose hladnoću, svake se godine sele u tzv. toplije krajeve. Istina, kako vrijeme ide, nije nemoguće da više neće trebati ići na drugi kontinent. A opet, nagli prodori hladnog zraka poput ovog, može ih stajati života. Prema riječima Manuela Jacmenovića, predsjednika Društva za zaštitu, pomoć i
proučavanje ptica "Ornitološki laboratorij", ne pamti da se ikada prije događalo ovako nešto. Dodao je da su lastavice koje u normalnim uvjetima ostanu do sredine listopada u našim krajevima sada, ne odselivši se na jug, ostale zarobljene u hladnoći i gladi. Napomenuo je da je lastavicama toplina potrebnija nego hrana.
- Kad je toplo, ptice ne gube tjelesnu masu na zagrijavanje tijela kao što sada moraju raditi i imaju vremena i pretrpjeti koji kišni dan, s oskudnijom trpezom. Međutim, ako se zaredaju naglo hladni dani i nedostatak hrane, događa se kolaps - jer tijelo troši masu na grijanje i potragu za hranom, a ne unosi dovoljnu količinu kalorija da bi održavalo tjelesnu masu', objasnio je ornitolog.
Srećom, kako dani odmiču, temperature se polako ponovno vraćaju u
normalu i ostaje nam za nadati se kako se ovakva situacija neće ponoviti. Međutim, kako se vrijeme opisuje kao trenutačno stanje u atmosferi, nema garancije da neće doći do nove vremenske anomalije. Ako ne ove godine, ona one koje su pred nama. Stoga nije zgorega zapamtiti kako pomoći pticama u životnoj nevolji.
Kako pomoći onemoćalim pticama
S Veterinarskog fakulteta objavili su kako pomoći lastavici, piljku ili čiopi koje možete naći u lošem stanju:
- skloniti pticu s kiše/poda na kojem ste ju našli
- osušiti i ugrijati pticu (npr. u plastičnu bocu staviti tople vode, bocu omotati ručnikom i staviti u kutiji pored ptice)
- staviti pticu u kutiju s otvorima za protok zraka
- staviti pticu na mirno i toplo mjesto
- izbjegavati nepotrebno rukovanje i ostale oblike stresa Fakultet možete kontaktirati na: telefon 099 534 6979 ili e-mail adresu: wildrescue@vef.hr/ wildrescuevef1@gmail. com
GKP ČAKOM dobilo novu direktoricu
Izborom Lidije Miše-Jalšovec, ekonomistice iz Čakovca, stavljena je “točka na i” oko izbora nasljednika Ivice Perhoča u GKP-u Čakom. Time su završena i sva naklapanja oko toga hoće li Perhoč otići u mirovini iz direktorske fotelje. Psi su lajali, a kolone su prolazile, no nitko od “sigurnih” kandidata ili kandidata “kojima se namješta direktorska fotelja” nije izabran. Čak se nije, odnosno, nisu ni javili. Na opće iznenađenje izabrana je ekonomistica koja dolazi s mjesta zaposlenice Ureda državne revizije u Čakovcu. Ili nije iznenađenje? Vidjet će se tek nakon što Skupština Društva potvrdi odluku te se čuje i nova direktorica.
Naime, kontaktirali smo je, ali i ona s istupom u javnost čeka službeno imenovanje kako bi, kako je rekla, sve išlo po pravilima.
Uglavnom Lidija Miše-Jalšovec za direktoricu je izabrana u drugom, po-
novljenom natječaju, na koji je pristiglo 11 prijava iz cijele zemlje. Samo 5 prijava zadovoljilo je kriterije natječaja, a među njima su bile i prijave kandidata s poništenog natječaja. Nakon obavljenih razgovora i proučene pristigle dokumentacije pravovaljanih prijava kandidata, Nadzorni odbor GKP-a ČAKOM d.o.o. je jednoglasno donio odluku te predložio Skupštini Društva GKP-a ČAKOM d.o.o. da za novu Upravu Direktora imenuje gđu. Lidiju Miše-Jalšovec, dipl. oec. iz Čakovca. (vv)
MANDATNO IMUNITETNO povjerenstvo razriješilo dilemu Županijskog suda u Zagrebu
Mandatno imunitetno povjerenstvo Hrvatskog sabora zaključilo je da Matiji Posavcu nije potrebno skidanje zastupničkog imuniteta. S obzirom na to da je svoj mandat stavio u mirovanje, nema imunitet. Time se odgovorili na zahtjev Županijskog suda u Zagrebu za kazneni postupak protiv Matije Posavca. Stoga nije potrebna odluka Sabora za pokretanje postupka.
Posavec je svoj mandat stavio u mirovanje u svibnju zbog nespojivosti zastupničke dužnosti s funkcijom župana Međimurske županije, a njegovu poziciju u Saboru preuzeo je Ivica Baksa (Nezavisna platforma Sjever). Ovime Županijski sud u Zagrebu može nastaviti suđenje, a Matija Posavec dobiti priliku da kaže svoju stranu priče na optužbe za koje ga se tereti. (BMO)
DOMOVI ZA starije nedostupni našim građanima
Optuženom Darku Panduru, odvjetniku iz Preloga, privremeno je oduzeta licenca za rad. Točnije, privremeno ne obavlja odvjetničku dužnost, kako piše na službenim stranicama Hrvatske odvjetničke komore. Posljedica je to procesa koji se odvijaju protiv njega. Naime, Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu 21. veljače 2022. podiglo je pred Općinskim sudom u Čakovcu
optužnicu protiv njega zbog počinjenih pet kaznenih djela prijevare iz čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona. Optužnicom ga se tereti da je od studenog 2015. godine do prosinca 2020. godine, na području Međimurske i Varaždinske županije, kao odvjetnik i punomoćnik stranaka u parničnom, kaznenom i upravnom postupku, neistinito predočio strankama da će u postupcima u kojima ih zastupa podnositi
pravne lijekove i poduzimati druge radnje u njihovu korist za što je tražio da mu isplate različite iznose novca za poduzimanje tih radnji.
Tereti ga se da navedeno uopće nije namjeravao učiniti, ali su mu stranke vjerovale i plaćale zatražene iznose novca, no on ni nakon toga nije ništa poduzeo, već je dobiveni novac zadržao za sebe čime si je, tereti ga se, ostvario protupravnu korist veću od 125.000 kuna. (vv)
Pola domova u Mursko Središću popunjavaju
U domovima za starije mjesto je teško naći, a mnogi koji bi rado u dom ne mogu zbog primanja. Malobrojni su umirovljenici koji imaju 900 eura mirovine koliko košta mjesto za pokretne umirovljenike u privatnim domovima u Murskom Središću, a za polupokretne i nepokretne cijene se penju
i na iznos od 1200 eura mjesečno. Nikakvo čudo da polovicu kapaciteta dvaju privatnih domova za starije u Murskom Središću popunjavaju korisnici iz susjedne Slovenije. Ovdje im je sve blisko zbog geografske blizine, a i puno je jeftinije. (BMO)
Piše: Sanja Heric
urđica Jovanović, iskusna njegovateljica u 24-satnoj skrbi iz Podbresta, već deset godina svoj dom zamjenjuje tuđim, pružajući skrb starijim osobama u Austriji. Odlučila se na ovaj korak kako bi osigurala egzistenciju svojoj obitelji, jer u rodnom Međimurju, unatoč svom iskustvu, nije mogla pronaći posao.
U inozemstvo je otišla s pedeset godina jer je Međimurju “tako staru” nitko nije želio zaposliti. No, Đurđica je bila spremna na novi početak. Novu nadu pronašla je u Austriji gdje je otvorila svoj obrt, odnosno na njemačkom takozvani Gewerde. Iako se joj na početku bilo teško prilagoditi, posebice na to da joj radni dan počinje u 6:15 te traje uz pauzu od jednog sata negdje do 20:30, potpuno je prihvatila takav način rada i života. Spomenimo da u opis posla idu i dežurstva jer tijekom noći, ako ju klijent-pacijent bilo što zatreba, odmah mu mora skočiti u pomoć. Posao njegovatelja je stresan, �izički i psihički, a posebno je teško kada su im klijenti dementni ljudi.
Dva tjedna radi u Austriji, potom se na dva tjedna vrati doma u Podbrest i tako u krug. U tih deset godina prošla je ukupno kroz 12 obitelji. Trenutno je smještena kod jedne obitelji u gradu Völkermarkt na samom jugu Austrije. Unatoč napornom radu, teško joj je ponekad sastaviti kraj s krajem zbog dvostrukog oporezivanja. No ima, kako kaže, i puno gorih slučajeva nego što je njezin. Naime, njena priča je samo
jedna od tisuća sličnih u Hrvatskoj.
Dvije države oporezuju isti kruh
Zbog različitih poreznih zakona u Hrvatskoj i Austriji, Đurđica plaća porez na dohodak u obje države. To znači da za isti novac koji zaradi, dva puta plaća porez. Isto kao i njezine kolegice njegovateljice. U njezinoj struci prevladavaju žene, no ima i muškaraca njegovatelja.
- U Međimurju nas s pedeset i nešto godina nitko nije htio zaposliti. To nam je bio jedini izbor, a sada nova nepravda. Oporezuju nas i u Hrvatskoj i u Austriji. Dok napravimo poreznu prijavu u Austriji tamo uzimaju u obzir bruto dohodak i na temelju toga plaćamo porez. U Hrvatskoj pa je slučaj da gledaju neto iznos. Kada platimo te poreze, na kraju nam ostane nešto više od minimalca, opisuje nam naša sugovornica, s kojom sudbinu dijele i ostale njegovateljice iz Hrvatske.
Velika je to nepravda koju osjećaju njegovateljice, a upravo se nepravda mogla čuti i na nedavno održanom sastanku njegovateljica s područja Hrvatske na kojem su prisustvovali i predstavnici sindikata VidaFlex i djelatnici porezne uprave Međimurske županije.
Njegovateljice sa sjevera Hrvatske postavljale su bezbroj pitanja: Zašto u Hrvatskoj u poreznoj nismo uvedeni kao obrtnici? Zašto ne mogu biti paušalisti u Hrvatskoj? Zašto nam se austrijska obrtnica ne prizna u Hrvatskoj? Zašto se nama ne prizna porez kao pomorcima? Po kojoj osnovi smo onda mi oporezovani? Zašto nemamo olakšice kao ostali
Njegovateljica
Đurđa Jovanović
iz Podbresta
Otišli su raditi van jer ih s preko pedeset godina nitko u Hrvatskoj nije želio
zaposliti, a sada ih iz Hrvatske tjeraju porezi
obrtnici? Od koje je godine napravljen taj zakon? Tko bi morao u Hrvatskoj ili čime, u Saboru ili negdje, da se da nekakav zahtjev za promjenu zakona?
Jedna od njegovateljica je rezolutno istaknula: - Mi radimo u Austriji. Sav novac koji zaradimo donesemo u Hrvatsku i sve tu ostavljamo. Kroz PDV, kupovina hrane, odjeće i svega ostalo. Kroz 25 posto PDV-a. Zar to nije dovoljno? I još nam uzimate porez na sve to?
Iz porezne su im potom “pokušali” pojasnili situaciju na sljedeći način: - Zakon u Hrvatskoj propisuje da bi u Hrvatskoj morali upisati obrt, da vode samostalni rad i vode poslovne knjige. Ne možete zato što zakon tako propisuje. Trebali bi voditi isključivo poslovne knjige. Onda bi se taj vaš bruto dohodak koji ostvarite u Austriji priznao, a vaši troškovi, ali oni troškovi koji se u Hrvat-
skoj smatraju troškovima, to vam možemo priznati te vaše neoporezive primitke i onda bi se napravio godišnji obračun poreza, razrezali predujmovi i onda bi se mogli tretirati kao obrtnici u Hrvatskoj. Vi se sad upisani da obavljate samostalnu djelatnost u inozemstvu.
Dodatno su istaknuli da je oporezivanje je vezano uz poreznu rezidentnost. Hrvatska i Austrija imaju sklopljen međunarodni ugovor da se primjenjuje metoda uračunavanja. Porez koji je plaćen u Austriji smatra se do iznosa koji bi bio izračun u Hrvatskoj da je uplaćen u proračun u RH. Znači, može nastati razlika ili nula. Ali što se događa s dohotkom?
- Vi imate relativno mali dohodak. U Austriji je prošle godine bilo oko 11.000 eura neoporezivo, a u Hrvatskoj je 6870 eura. Vama je onda problem da kada se obrade primitci u samostalnoj dje-
latnosti, vama ispadne 9000 eura godišnje i nemate nikakav uvećani osobni odbitak.
I ta razlika oporezuje se s u Međimurju s 20 posto i 30 posto, pojasnili su iz porezne. Naravno, naše glavne aktere takav odgovor nije zadovoljio pa su išli korak dalje. Uslijedilo je pitanje što se događa ako se ovakvi radnici odjave iz Hrvatske i prebivalište prijavimo dalje u Austriji. - Hoćemo li mi i dalje plaćati porez u Hrvatskoj, upitala je jedna od brojnih njegovateljica na sastanku u Međimurskoj županiji. - Opet se vraćamo da treba zadovoljiti određene uvjete da vi postanete hrvatski nerezident. Odnosno rezident određene države. Sve se vezuje uz životne interese. Oni su iznad gospodarskih. Ako je vama centar življenja u Hrvatskoj, zato što vam je tu obitelj, tu vam je centar življenja, istaknuli su iz međimurske porezne.
Nakon 4 godine rada ugasio se Hrvatski sindikat radnika migranata
A mi se pitamo - nije li to onda već zadiranje u osobne odnose.
Osim dvostrukog oporezivanja i opasnosti retrogradnog obračuna poreza, drugi su problem male mirovine njegovateljica. Naime, one iznose oko 153 eura pa je krenula peticija za potpisivanje dohotka na mirovinu.
- Borimo se preko sindikata Vida�lex u Austriji da skupimo potpise, bilo tko da nas podrži. Taj bi dodatak iznosio, ako radiš više od pet godina, barem 400 eura,
naglasila je naša sugovornica s početka priče.
Sindikat prestao s radom, radnici sada prepušteni sami sebi
No ni tu nije priči kraj ove problematike. Svi radnici-dnevni migranti donedavno su se mogli obratiti za pomoć u obrani svojih prava Hrvatskom sindikatu radnika migranata (HSRM). Međutim u kolovozu on prestaje s radom nakon četiri godine postojanja u kojima je, prema riječima bivšeg predsjednika sindikata Franje Lazara, naišao na zid institucija uz čiju su pomoć trebali biti riješeni porezni i statusni problemi naših radnika koji rade u inozemstvu.
Na stranici sindikata samo stoji obavijest na kojoj piše: - Moramo Vas obavijestiti da naš Sindikat zbog nedostatnih �inancijskih sredstava prestaje s radom. Svi članovi do isteka članarine mogu se javiti dosadašnjoj djelatnici Sindikata Mateji na broj mobitela: +385 99 755 31 57. Ona će Vas uputiti na odvjetnički ured s kojim smo surađivali u posljednje vrijeme i s kojim smo dogovorili da će svima izaći u susret
Njegovatelji iz čitave središnje Hrvatske na sastanku u Međimurskoj županiji raspravljali o problemu dvostrukog oporezivanja
prilikom dogovaranja posla i cijene rada. Pokušali smo nekoliko puta kontaktirati navedeni broj i Mateju Lazar, ali bezuspješno. U jednim je slučajevima telefon samo zvonio, dok je u drugima slučajevima mobitel bio isključen. Željeli smo saznati što je to točno pošlo u krivo i dovelo do zatvaranja sindikata. Nakon zatvaranja je predsjednik sindikata Franjo Lazar za Jutarnji list rekao:Govorimo o prvom redu o Poreznoj upravi i Ministarstvu �inancija, ali ni drugi se nisu iskazali. Tražili smo, između ostalog, sastanke s predsjednikom Republike Milanovićem i premijerom Plenkovićem, nikad ih nismo dobili. Problem je, navodi naš sugovornik, što sindikat nije mogao postići ciljeve zbog kojih je osnovan i podržan od članstva. Dodao je i da interes naših radnika migranata za sindikalno organiziranje nije bio upitan kao ni plaćanje članarine. - Nije da nije bilo pomaka, nešto se u reguliranju poreznog statusa naših članova postiglo u pregovorima i razgovorima s Poreznom upravom i ravnateljem Bo-
židarom Kutlešom, ali generalno smo dobili poruku da će država raditi onako kako ona misli da treba, a mi neka se snalazimo, rekao je Lazar još za Jutarnji list. Inače, prilikom osnivanja u Hrvatski sindikat radnika migranata učlanilo se oko 1500 radnika, a godišnja članarina iznosila je 50 eura. Cilj ovog sindikata bio je da se porezni status radnika migranata regulira tako da plaćaju porez samo u jednoj od članica Europske unije, da ih se ne oporezuje dvostruko. Članovima sindikata i danas stižu porezna rješenja u Hrvatskoj iako su poreze podmirili u članici Unije u kojoj su zaposleni.
U Hrvatskoj je dodatan problem i taj što svaka porezna ispostava provodi, kako kažu,drugačiju, “svoju“ politiku oporezivanja i primjene odredbi zakona što se odnose na obračun poreza. To je isto jedna od stvari s kojom su htjeli izaći na kraj.
Tko će sada braniti prava radnika migranata?
Razgovarajući s različitim ljudima o toj temi otvorilo se još nekoliko pi-
Župan Ma�ja Posavec iznio je ovaj problem pred Vladu i veleposlanika Austrije
tanja. Jedni su nam odmah napomenuli da im je samo vodstvo sindikata “čudno” s obzirom na to da su čelni ljudi bili povezani rodbinskim vezama. Uz to, veliko je pitanje i gdje su ili gdje će završiti svi novci koji su bili prikupljeni od članarina. Ako uzimamo u obzir da ih ima minimalno 1500 članova, to godišnje iznosi 75.000 eura. A vjerujemo da se u tih četiri godine broj članova i povećao, pa je i taj iznos vjerojatno i veći. Osim ovog viđenja, jedan nam je gospodin u srditom tonu izjavio da se sindikat ugasio zato što su “Međimurci preškrti da bi plaćali godišnju članarinu.” Bilo kako bilo, a kako se za sada čini, radnici migranti su sada u Hrvatskoj opet prepušteni sami sebi da se snalaze kako umiju, a u raljama birokracije i poreza to je jako teško. Hrvatska ih zakida u “služenju kruha”, a to će ih vjerojatno naposljetku primorati i da se trajno isele iz Hrvatske. Izbori su pred vratima i u Hrvatskoj i u Austriji, tko zna, možda će sada netko napokon uslišati vapaj naših radnika migranata.
ŽUPAN Matija Posavec zalaže se za ukidanje dvostrukog oporezivanja
Župan Međimurske županije, Matija Posavec, upozorio je hrvatsku Vladu i austrijskog veleposlanika na problem dvostrukog oporezivanja hrvatskih građana koji rade u susjednim zemljama, a s kojima Hrvatska nema potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. O navedenoj problematici rekao nam je sljedeće: - Međimurska županija se zalaže za ukidanje dvostrukog oporezivanja za naše građane koji rade u Sloveniji, Austriji i Švicarskoj, tj. zemljama s kojima Hrvatska nema potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Razlozi leže u tome što želimo na taj način zaustaviti daljnje iseljavanje naših građana koje je posljednjih godina pojačano uslijed masovnog slanja obračuna poreza od strane porezne uprave, pa se događa da našim sugrađanima dolaze uplatnice za obračun poreza u posljednjih nekoliko godina. To je demotivirajuće, i ne pridonosi povratku naših ljudi iz inozemstva.
Razlog leži i u činjenici da takav slučaj nemaju građani koji rade u Njemačkoj, nego oni u Austriji, Sloveniji i Švicarskoj.
Kao župan, taj sam problem dva puta iznio na zajedničkom sastanku predstavnika Vlade i zajednice županija, tražio podršku veleposlanika Austrije u Hrvatskoj prilikom njegovog posjeta Međimurju, te pisao predsjedniku Vlade da razmotri ovaj prijedlog. Obzirom da Republika Hrvatske posljednjih mjeseci potpisuje sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s brojnim zemljama, posljednje sa SADom, mišljenja sam da bi bilo pametno, i u interesu građana sjevera Hrvatske to učiniti što prije. Do sada konkretne volje od strane Vlade RH nije bilo, no najavljujem da ću tu temu nametnuti na dnevni red prilikom skorog posjeta ministra demogra�ije Ivana Šipića Međimurskoj županiji, te tražiti da ta tema bude formirana kao stav Ministarstva i stavljena u program Vlade. Do tada ćemo njegovati intenzivnu suradnju sa Sindikatom radnika i migranata, s pomoću kojih smo prikupili svu dokumentaciju, podatke, prijedloge i sve ono s čime se naši sugrađani susreću, a sve kako bismo im olakšali životnu svakodnevicu.
Trgovine KRK (7-11 sati)
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Čakovec, S. Radića 22
• Čakovec, V. Morandinija 21
• Čakovec, Vukovarska 1
• Držimurec 98
• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52
• Gornji Kraljevec, Potočna 4
• Gornji Mihaljevec 74a
• Hlapičina 172
• Kotoriba, K. Tomislava 98
• Macinec, Glavna 61
• Novakovec, Selska ulica
• Novo Selo Rok, M. Tita 49
• Pleškovec 30
• Šenkovec, Pavlinska 5
• Štrigova 25a
• Zebanec Selo 11
NTL trgovine
• Belica, J. Slavenskog 22
• Dekanovec, Kalnička 18
• Domašinec, K. Zrinski 1
• Donji Kraljevec, Ludbreška 2
• Hodošan, Prvomajska 1
• Macinec, Glavna 24
• Miklavec 45
• Mursko Središće, Martinska 44
• Orehovica, Zrinskih 33
• Peklenica, Glavna 13
• Podturen, Glavna 18
• Savska Ves, J. Bajkovca 44
• Sveti Juraj u Trnju 15a
• Štrigova, Glavna 101a
• Vidovec, S. Radića 73
• Vrhovljan, Čakovečka 5
Ostale trgovine
• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)
• JUG MALL Čakovec (8-16 h)
• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)
• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)
• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)
• LUMINI, Varaždin (9-21 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-21 h)
• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A (7-12 h)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
CIMERMAN
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
KRAJEM KOLOVOZA u Međimurju 2251 nezaposlena
- U ožujku je broj zaposlenih bio je 43.560, u lipnju 43.699, a u kolovozu 43.450, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Krajem kolovoza bila je evidentirana 2251 nezaposlena osoba, što je u usporedbi sa srpnjem zabilježen porast nezaposlenosti za 3,4 %.
U Međimurju je bilo 43.450 zaposlenih osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za kolovoz iznosila je 4,9 %. Iznenađujuće da je stopa nezaposlenosti iznad hrvatskog prosjeka koji je u kolovozu iznosio 4,6 %. Međimurje je do sada redovito imalo nižu stopu nezaposlenosti u odnosu na državni prosjek.
Narančasti alarm za stanje zaposlenih u Međimurju se pali na lagani pad zaposlenosti. Broj zaposlenih u ožujku u Međimurju je bio 43.560, uz stopu nezaposlenosti od 4,7 %, u svibnju je u Međimurju bilo 43.699 zaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenost je bila 4,1 posto.
Sezonski pad ili stagnacija proizvodnje?
U kolovozu se dogodio pad. U Međimurju je bilo registrirano 43.450 zaposlenih, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, uz stopu nezaposlenosti od 4,9 posto.
Što je uzrok tom padu zamolili smo za objašnjenje Nikolu Hrena, predstojnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Čakovec.
Je li uzrok tome sezonski pad zaposlenosti zbog prijava prosvjetara na Zavod zbog
Međimurje bez velikih igrača gubi na značaju
Da biste bili moćni i utjecajni morate imati velike igrače ili barem jednog od njih koji će bildati ugled i utjecaj regije. Ovaj put govorim o liderima iz gospodarstva, jer gdje je novac tu je i moć. Na njihov utjecaj kači se i značaj regije, njezin politički i društveni ugled, socijalni status građana, mecenatstvo u sportu, kulturi. Susjedi Varaždinci izgubili su Varteks, ikonu svoje prepoznatljivosti. Premda je taj tekstilni div po računovodstvenim
kriterijima bio zreo za stečaj kad i pokojni MTČ, Varaždinci svoj Varteks nisu dali. Od MTČ-a nije ostao ni kamen na kamenu, nego samo drač koji je na sramotu svom gradu i sadašnjem vlasniku parcele.
No dok su Varaždinci gubili Varteks, gradili su Vindiju. Danas nema frižidera u Hrvatskoj u kojemu nije na lageru njihov jogurt, puding, sir ili mlijeko. Mi smo nekad imali građevinski gigant GK Međimurje, koji je gradio od Umaga do Du-
brovnika. Imali smo Zrinski koji je tiskao “hrdeke i marke”. Sve to pokopano je u tranziciji. Nakon građevinara u međimurske lidere su izrasli međimurski metalci. Đuro Horvat bio je naša zaštitna markica, kojemu su hodočastili redom hrvatski predsjednici i premijeri i ministri. Što je Đuro rekao, to je bio zakon u trendovima u gospodarstvu, no pred kraj života slomili su ga, ali time i značaj Međimurja u očima Hrvatske.
osoba
• 1. Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi 114
• 2. Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 28
• 3. Medicinska sestra/ medicinski tehničar opće njege 26
• 4. Obućar/obućarka 20
• 5. Prodavač/prodavačica 20
rada na određeno radno vrijeme u školama ili stagnacije industrijske proizvodnje koja je u Međimurju vezana na njemačku industriju koja je u stagnaciji?
- Rezultat usporavanja zapošljavanja je djelomično vezan za sezonalni karakter ugovora o radu zaposlenih u prosvjeti, kazao je Hren. Ali kad se usporede obrađeni podaci iz kolovoza u odnosu na ožujak i svibanj ove godine, tada se vidi da postoje i drugi razlozi za smanjenje zaposlenosti u kolovozu, kazao je. Istodobno, to je i paradoks jer potražnja za radnicima ne jenjava. Tijekom kolovoza poslodavci su prijavili potrebe za 735 radnika, kazao je.
Da su pronašli odgovarajuću radnu snagu brojke o broju zaposlenih bile bi drugačije. Problem je u strukturi nezaposlenih. Do pada broja zaposlenih nije došlo zbog toga da bi neka �irma otpustila veći broj radnika,
kao primjerice, u susjednoj Varaždinskoj županiji gdje je došlo do većih otpuštanja u Varteksu i Boxmarku. Kod nas je problem neodgovarajuća struktura obrazovanja, čija posljedica je nedostatak radnika strukovnih zanimanja. Na burzi se s druge strane nalaze administrativni djelatnici koji završavaju srednje ili veleučilišno obrazovanje: tipa menadžment u turizmu, koje tržište ne traži, kazao je Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda za zapošljavanje Čakovec. U kolovozu su potrebe za djelatnicima u daleko najvećim udjelom iskazane u obrazovanju (191) i prerađivačkoj industriji (180). Nadalje, u većem broju iskazane su potrebe u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (99), trgovini (94) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (43). S obzirom na veći broj potreba možemo izdvojiti: tehničare i stručne suradnike (88), jednostavna zanimanja (68), uslužna i trgovačka zanimanja (64) i rukovatelje strojevima, indu-
Problem je u strukturi nezaposlenih, traže se proizvodni radnici kojih na burzi nema
strijske proizvođače i sastavljače proizvoda (64).
Tijekom kolovoza iz evidencije nezaposlenih izašle su 274 osobe. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 209 osoba.
599 korisnika novčane naknade
Tijekom kolovoza u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 349 osoba. Naspram kolovozu prošle godine zabilježen porast za 10,8 %. Promatrajući strukturu novoprijavljenih najvećim udjelom evidentirane su osobe izravno iz radnog odnosa – 201 osoba. Nadalje, 78 osoba evidentirana je iz neaktivnosti i 70 osoba direktno iz redovnog školovanja.
U kolovozu 2024. godine novčanu naknadu koristilo je 559 nezaposlenih osoba ili 24,8 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika naknade veći je za 7,9 % u odnosu na srpanj, dok je u odnosu na kolovoz prošle godine broj korisnika manji za 2,3 %. Novčanu naknadu koristi 439 žena i 120 muškaraca. (BMO)
Čakovečki mlinovi oduvijek su se pak odupirali liderskom statusu, a sada više i nisu rukama međimurskih vlasnika. Tako polako kližemo s rejting liste važnih gospodarskih regija. Nalazimo se u svojevrsnoj gospodarskoj letargiji. Očajnički nam nedostaje gospodarski lider, kojega bi svi u Hrvatskoj automatski povezivali s Međimurjem.
Možda je to neki prirodni proces u kojemu nakon raz-
doblja “jakih vladara” dolazi razdoblje usitnjavanja, dok ponovno ne izraste neko veliko i jako ime. No, danas se nije dovoljno pouzdati samo u prirodne procese, jer oni su spori. Treba imati gospodarsku strategiju koja stvara uvjete za jake gospodarske lidere. Dok smo mi spavali na lovorikama, druge regije u Hrvatskoj su otvorile vrata novim industrijom i poduzetnicima. Moramo se probuditi.
KATASTROFA u Prelogu
Inspektor zaštite od požara očevidom je utvrdio da je uzrok požara kvar na hladnjaku
Piše: Roberto Dežđek
Ovog ponedjeljka 16. rujna građane Preloga probudili su zvuci vatrogasnih sirena. Naime, u ranim jutarnjim satima došlo je do požara na gospodarskim i stambenim objektima obitelji Zimprich u Prelogu.
Požar je gasilo 28 vatrogasaca sa sedam vozila
Na intervenciju su odmah izašli vatrogasci DVD-a Prelog, a u pomoć su im pristigli i vatrogasci DVD-a Donji Kraljevec te Javne vatrogasne postrojbe Čakovec.
- Prvotno nam je dojavljeno da je u pitanju požar kuće. Dolaskom na teren utvrdili smo da je u pitanju stambena jedinica iznad stolarske radnje. S dvama vozilima intervenciju su već započeli članovi DVD-a Prelog, a priključili su im se i dečki iz JVP-a te DVD-a Donji Kraljevec. Sveukupno je u intervenciji
sudjelovalo 28 vatrogasaca sa sedam vozila, a kad je požar lokaliziran, na mjestu događaja ostali su članovi DVD-a Prelog. Oni su do 14 sati dežurali i do kraja ugasili požar, rekao nam je predsjednik JVP-a Čakovec, Mladen Kanižaj.
Pomoć za obnovu i sanaciju štete
Grad Prelog, kao i mnogo puta u sličnim situacijama, otvorio je humanitarni žiro račun na koji se mogu uplatiti sredstva koja će pomoći u obnovi i sanaciji štete. Račun je otvoren kod Hrvatske poštanske banke, a broj računa je HR35239 00011500284661. Račun će biti otvoren 30 dana, do 16. listopada. Svima koji će se uključiti u ovu akciju, Grad Prelog unaprijed se zahvaljuje.
Vatrena stihija progutala je velik dio obrta obitelji Zimprich čija je povijest duža od stotinu godina. Također, u požaru je stradao i veći dio stambenih prostorija. Inspektor zaštite od požara očevidom je utvrdio da je uzrok požara tehnički kvar na hladnjaku. Hladnjak se nalazio u pomoćnom objektu, a požar se kasnije proširio dalje na krov i druge dijelove objekta.
Auto je izletio na poljoprivrednu površinu, a dobrano je uništen
GORNJI HRAŠĆAN / NEDELIŠĆE
Prošle nedjelje 15. rujna oko 11:30 na dionici državne ceste broj 208, između Gornjeg Hrašćana i Nedelišća, došlo je do izlijetanja izvan kolnika. 22-godišnji vozač upravljao je osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka te pritom brzinu kretanja nije prilagodio osobinama i stanju ceste te atmosferskim prilikama. Zbog toga je izlaskom iz de-
snog zavoja automobilom izletio izvan kolnika, niz cestovnu kosinu na poljoprivrednu površinu, gdje se automobil prevrnuo. U izlijetanju je ozlijeđena 20-godišnja putnica iz osobnog automobila, koja je osobnim automobilom prevezena u čakovečku bolnicu gdje joj je pružena liječnička pomoć, dok će se težina ozljede naknadno okvali�icirati. (rd)
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 27-godišnjakom, sumnja se da je u noći s ponedjeljka na utorak, 9./10. rujna u Čakovcu, iz otvorenog dijela dvorišta privatnog poduzeća u Kalničkoj ulici, ukrao 500-tinjak kilograma
otpadnog inox lima. Materijalna šteta procijenjena je na više stotina eura, a protiv osumnjičenog muškarca zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)
Prošlog četvrtka 12. rujna u prijepodnevnim satima u Čakovečkoj ulici, u Pušćinama, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću. Počinitelj je iz kuće potom
ukrao nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)
Između 8. i 13. rujna u Zaveščaku, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 39-godišnjaka, odakle je ukrao novac i nakit. Materijalna šteta procijenjena je
na više tisuća eura, a protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)
U subotu 14. rujna u ranim poslijepodnevnim satima u Čakovcu, nepoznati počinitelj iz trgovine u Ulici kralja Tomislava, ukrao je razne kozmetičke proizvode. Ukupna materijalna
šteta procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)
Jedno druženje u Čakovcu dovelo je do, čini se, najbolje ideje koja je rođena zadnjih godina u Hrvatskoj, što je još jedan dokaz da ništa nije slučajno. Prema vijestima iz kulture, u pripremi je snimanje �ilma „Urotnici“ posvećen Petru Zrinskom i Frani Krstu Frankopanu s velikim ciljem koji nadolazi Čakovec i Hrvatsku. Redatelj i producent �ilma, za koji su već počele pripreme, je Boško Grubić, u svijetu marketinga i �ilma poznatiji kao Bobby G, koji je nositelj triju američkih nagrada Emmy, dok je scenarist akademik Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske i naš poznati pisac.
Ideja producenta Grubića ujedno i redatelja dugometražnog igranog �ilma je globalne naravi, želi napraviti �ilm koji će biti ravan epskom spektaklu „Hrabro srce“ ili „Patriotu“, velikim svjetskim uspješnicama.
Ako ta ideja i �ilm uspiju, a zašto ne bi, to će biti neizmjeran marketing i reklama za Hrvatsku koji se ne može platiti nikakvim novcima.
Globalni doseg teško je i zamisliti. Hrvatska, a onda i Čakovec i Međimurje, postali bi kultna i idejna pokrajina u svjetskim razmjerima, nešto poput današnjeg statusa Irske i Škotske.
Prema scenariju, �ilm bi trebao imati pedesetak hrvatskih, mađarskih i austrijskih glumaca, ali i scene nastale novim tehnologijama.
Epski spektakl „Urotnici“ bio bi i najbolji odgovor na turske serije o osvajaču Sulejmanu Veličanstvenom koje zadnjih godina preplavljuju domaće televizijsko tržište, ali i na zaplete bečkog dvora stoljeće kasnije
o uretnicima o kojima govori �ilm. Susret dvojice autora �ilma s istom idejom doista nije bilo slučajan. Miro Gavran kao mladi pisac i zaljubljenik u kazalište u osamdesetim godinama prošlog stoljeća dolazio je u Čakovec zbog SKAKOH-a, Susreta kazališnih amatera i kazališta mladih Hrvatske u organizaciji Centra za kulturu Čakovec. U kasnijim godinama to je rezultiralo suradnjom najboljih alternativnih kazališnih skupina Hrvatske, Pinkleca iz Čakovca, družine Lero iz Dubrovnika, skupine Daska iz Siska, Dr. Inata iz Pule, te zagrebačkih skupina. Već kao mladi pisac, Kavran piše dramu o Zrinskima.
S druge strane, režiser �ilma Bobby Grubić rođen je 1972. godine u Sisku, gdje je završio srednju školu te od ranih dana iskazivao interes za umjetnost i novinarstvo, pod dojmom kreativne atmosfere kod mladih Siska i uspješnih kazališnih projekata sisačke Daske, sjetimo se predstave Pif, paf, puf. Ukratko, suradnja na �ilmu velikih kreativaca i zaljubljenika u umjetnost Mire Gavrana i Bobbyja Grubića nipošto nije slučajna, to je put traganja za najboljim idejama. Zgodno je da se ideja za �ilm rodila upravo u Čakovcu.
INTERVJU S KRUNOSLAVOM NOVAKOM povodom 25. godina svećeništva
Zapravo su susreti s ljudima oni koji obilježavaju svaki život. To je ono što ostaje vrijedno u listanju po stranicama vlastite prošlosti, kao i u življenju svakodnevice
Piše: Tomislav Novak
Krunoslav Novak bio je vrijedan dječak iz skromne međimurske obitelji, čija skromnost nije proizlazila iz njihova imutka, već naprotiv, iz njihova karaktera. Odlikaš u školi, redoviti ministrant, uglavnom zaigran kao i svako dijete, istina, na mahove ozbiljniji i pronicljiviji od generacije kojoj je pripadao, ali i dalje jednako nenametljiv i susretljiv. Takvog ga se sjećamo mi ostali klinci iz Župe Selnica.
Odlučio se za poziv svećenika, što nas nije iznenadilo, no zamah kakav je napravio kad je u potpunosti raširio krila i osobna transformacija koju je prošao, od skromnog dječaka postao jedna od ključnih i najodgovornijih osoba u našoj Katoličkoj Crkvi, toliko je velika da mora iznenaditi. Oduševiti je možda točnija riječ. No, za mnoge bi ovo bila nekakva priča o uspjehu iz snova, a naročito kad bi u pitanju bila druga područja ljudskog interesa koja su pod drugačijim re�lektorima javnosti. Ali…
Krunoslav Novak na Malu je Gospu u Selnici, na istom mjestu na kojem je održao i svoju mladu misu, proslavio 25. godišnjicu svog svećeništva. Ovog puta kao doktor znanosti i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije. No, sve je to bilo dru-
gima važnije nego njemu. Na radost svih, on kad se vrati u svoju župu i dalje je onaj razdragani dječačić koji će spontano obradovati svakog koga susretne. Ali, ako treba i saslušati i pomoći. Kako li to uspijeva? Možda je dio odgovora u rečenici koju sam voli citirati: „cijelo je selo potrebno da se odgoji jedno dijete“… Ostalo ćete moći posložiti i sami iz ovog jubilarnog intervjua.
Ako samo potiskujemo rane iz prošlosti, ne samo da ne pomažemo sebi, nego i riskiramo da mlade generacije ponove iste greške koje još uvijek dijele naše društvo. Riječi iz Evanđelja: „Istina će vas osloboditi“, pozivaju nas da odgovorno sagledamo i cijenimo svoju osobnu i zajedničku prošlost kako bismo stvarali bolju budućnost
- 25. obljetnica svećeništva velik je osobni jubilej, a s obzirom na Vaše odgovorno poslanje i službu u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj u koji ste krenuli iz rodne Župe sv. Marka u Selnici i Međimurja, jednostavno zahtijeva od nas da Vas tražimo nešto osobniji uvid u tih uspješnih četvrt stoljeća djelovanja. Sjećate li se još uvijek kako ste se odlučili za svećenički poziv?
- Spomenuli ste da dolazim iz Župe sv. Marka u Selnici. Odrastao sam u Donjem Koncovčaku u krugu moje obitelji s roditeljima, sestrom i bakom koja je živjela s nama. Moj put odluke prema svećeničkom pozivu proizašao je iz mojeg odrastanja u vjeri i upoznavanja Isusa najprije u obitelji, zatim u župi, gdje sam od malih nogu ministrirao i pojedinih trenutaka koji su me stavili pred pitanje što želim biti u životu. Bilo bi ovdje previše prepričavati svaku
pojedinost, ali tek za ilustraciju spomenut ću jedan detalj mojih djetinjih propitivanja. Svećenik je pozvan pomagati ljudima Moj pokojni otac gotovo se cijeli život borio s teškom bolešću te sam jednom prilikom kad je u noći hitno bio odvezen u bolnicu zapravo prvi put doživio kako je jedva preživio i kako smo ga skoro izgubili. Liječnik koji ga je liječio u bolnici bio je vrlo dobar i pozitivan čovjek i puno je tati pomogao kao liječnik, koji je bio i ljudski blizak njemu i cijeloj obitelji. To me je potaknulo da sam i ja htio kao liječnik pomagati ljudima. Naravno da se tom mišlju nisam bavio svakodnevno, ali su to bile misli koje su me vodile u nekim dječačkim promišljanjima o mojoj budućnosti. Kada je vlč. Josip Horvat, tadašnji župnik u Selnici, organizirao misije u župi, jedan od misionara više puta je naglasio kako je svećenik onaj koji je pozvan pomagati čovjeku u njegovim duhovnim previranjima. Misao da i svećenik pomaže ljudima me zaokupila i očito postala dostatna da se u meni otvori pogled prema Bogu koji me je, vjerujem, pozvao u ovu službu. Bilo je i drugih situacija kojima sam sve više prihvaćao pomisao da sam pozvan biti svećenik. Tako sam se malo pomalo upustio u avanturu s Bogom razmišljajući o tome kako ću kao svećenik biti onaj koji će u ime Isusovo pomagati ljudima.
Kad govorimo o tome da smo u društvu zaglavljeni između prošlosti i budućnosti, to znači da možda zanemarujemo sadašnji trenutak. Istina je da možemo djelovati samo u sadašnjosti, koristeći iskustva iz prošlosti da bismo ispravili njezine greške
- Kako je izgledao put svećeništva, od samih početaka nakon odluke da postanete svećenik, sjemeništa, prvih zaduženja, školovanja pa do ozbiljnih i vrlo zahtjevnih i odgovornih funkcija u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj te ove generalnog tajnika u HBK-u?
- Sada već davne 1989. godine krenuo sam u sjemenište u Zagrebu na Šalatu i završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Nakon toga primljen sam u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište te sam upisao Katolički bogoslovni fakultet. Kao kandidat za prezbiterat Varaždinske biskupije po rukama biskupa Marka Culeja zaređen za đakona 1998., a sljedeće 1999., prije dvadeset i pet godina, zaređen sam za svećenika. Đakonsku službu vršio sam u Dječačkom sjemeništu u Zagrebu kao magistar, odnosno suradnik u odgoju sjemeništaraca. Nakon mlade mise najprije sam bio župni vikar, odnosno kapelan u Nedelišću, gdje sam stekao prva pastoralna iskustva na župi i kao vjeroučitelj u osnovnoj školi. I danas se rado sjećam tih dana: susreta s mladima, zajedničkih hodočašća, biciklijada, pjesme i molitve. Posebno su mi u sjećanju prvi susreti s bolesnicima, koje sam posjećivao u njihovim domovima. Nevjerojatan je izvor blagoslova, kad vam osoba koja podnosi tešku bolest kaže da svoje trpljenje prikazuje za mlade u župi i za snagu svećenicima koji naviještaju Božju riječ. Prvi susret s najtežom boli
U tim danima posebno važnu ulogu za mene imao je vlč. Nikola Samodol, tadašnji župnik u Nedelišću. Osim povjerenja koje mi je iskazivao u mojim mladenačkim idejama, nije se ustručavao niti pokazati autoritet kojim mi je pomogao da još odgovornije vršim svećeničku službu. Sjećam se jedne prilike koja nas je sve snažno potresla, kada je u prometnoj nesreći smrtno stradao jedan moj vjeroučenik iz osnovne škole. Molio sam župnika da on vodi sprovod
jer sam slomljen od žalosti. Međutim, župnik je inzistirao da ja vodim sprovod jer sam poznavao dječaka, zbog drugih vjeroučenika, nastavnika i obitelji kojoj će moj dolazak i molitva barem malo olakšati njihov gubitak. Ne sjećam se što sam govorio jer sam bio duboko potresen tragedijom, ali znam da je župnik imao pravo što je inzistirao. Tada sam susreo vjerojatno jednu od najtežih boli za čovjeka –gubitak vlastitog djeteta. S tim ljudima dijelio sam bol tog rastanka kao i nadu ponovnog susreta u vječnosti, obećanu u Evanđelju. Nakon toga nikada nisam pomislio da bih se trebao skloniti od čovjeka koji podnosi trpljenje i patnju.
Nakon samo godinu dana koje sam proveo u Nedelišću, bio sam poslan za župnika u Kneginec, gdje je iznenada umro župnik. Okupila se zajednica mladih, formirali smo kazališnu skupinu, a postojeće zajednice pjevačkih zborova, Kursilja, Kolpinga, Djela Marijina itd. nastavile su s djelovanjem. Svoju otvorenost za suradnju zajednica je pokazala kada smo inicirali i organizirali prvi i drugi križni put mladih Varaždinske biskupije, koji se do danas svake godine održava. Uveli smo zornice u došašću, pješice hodočastili na Mariju Bistricu i još mnoge druge inicijative.
Ljudi su obilježili moj život
Nakon dvije godine biskup Marko me poslao na
studij u Rim, gdje sam upisao Fakultet znanosti društvenih komunikacija na Papinskom salezijanskom sveučilištu, te sam se nakon završetka magisterija 2005. godine vratio u Varaždinsku biskupiju.
Povjerena mi je služba pokretanja Ureda za pastoral u medijima, te se tada intenzivirala suradnja s lokalnim i regionalnim medijima na području naše biskupije.
Crkva treba pružiti duhovnu podršku ljudima koji se suočavaju s posljedicama globalnih promjena, kao što su ekonomske nepravde, kulturne promjene i migracije. To uključuje i rad na promicanju ljudskih prava i socijalne pravde
Tijekom prve tri godine djelovanja ureda imali smo različite oblike formacije za mlade iz područja medija posebno s Biskupijskim uredom za pastoral zvanja, te se malo po malo formirao i novi ured za pastoral medijima koji i danas producira televizijske i radijske emisije, vodi internetsku stranicu Varaždinske biskupije i druge projekte koji se tiču Crkve i medija. Nakon te tri godine, biskup Josip Mrzljak poslao me u Rim na nastavak studija te sam se
nakon obranjenog doktorata vratio u Hrvatsku na Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, gdje i danas djelujem. Na HKS-u je tada bio u tijeku projekt pokretanja Odjela za komunikologiju u koji sam se uključio te sam uz redovite obaveze na sveučilištu svoje vrijeme rado posvećivao studentima u različitim izvannastavnim aktivnostima od pjevačkog zbora, duhovnih obnova i hodočašća, do snimanja videopriloga, fotogra�iranja i pokretanja studentskog lista. U razdoblju do 2020. godine vršio sam i službu voditelja Hrvatske katoličke misije u Mariboru te sam često bio u pastoralnoj ispomoći u Župi naše Gospe Kraljice Hrvata u Torontu u Kanadi. Prije četiri godine, biskupi Hrvatske biskupske konferencije izabrali su me za generalnog tajnika HBK-a na mandat od pet godina, te tu službu i danas vršim. U međuvremenu sam tijekom dvije i pol godine bio i v. d. ravnatelja Hrvatske katoličke mreže.
Puno sam riječi izgovorio, a spomenuo malo osoba. Spomenuo sam tek pokoju crticu iz života, a zapravo su susreti s ljudima oni koji obilježavaju svaki život. Imao sam blagoslov susretati ljude koji su mi bili na izgradnju i kao čovjeku i kao svećeniku. To je ono što, smatram, oplemenjuje naše službe i što ostaje vrijedno u listanju po stranicama vlastite prošlosti, kao i u življenju svakodnevice.
- Nakon 25 godina u ovom zvanju, kakva su vaša iskustva, a kakva su bila očekivanja? Jeste li zadovoljni svojim životnim putom iako se on, za pretpostaviti je, dosta razlikuje od mladenačkih ideala?
- Na Malu Gospu, 8. rujna, zahvalio sam Bogu za 25 godina svećeništva u mojoj rodnoj Župi Selnica. Stojeći pred oltarom na kojemu sam prije četvrt stoljeća slavio svoju mladu misu činilo mi se da su te godine prošle u jednom trenu… Ipak, toliko se toga dogodilo u tom vremenskom razdoblju. Sigurno da kao dječak od četrnaest godina, koliko sam imao kada sam krenuo u sjemenište, nisam mogao ni zamisliti što
će sve život donijeti. Odazvati se Božjem pozivu i živjeti ga
zapravo ne ostavlja puno prostora za neka očekivanja, jer tek što počneš planirati nešto, Gospodin te iznenadi nekim svojim planovima. Kao svećeničko geslo izabrao sam riječi „Kao djeca svjetlosti hodite“, iz Pavlove Poslanice Efežanima. Onoliko koliko uspijevam u svojem svećeništvu živjeti kao dijete svjetlosti, kao dijete Boga koji je darivatelj života, toliko mogu reći da se moji mladenački ideali ispunjavaju.
Naviještati Božje kraljevstvo je stalni posao Crkve - Kako biste de�inirali današnju zadaću Katoličke crkve u Hrvatskom društvu koje je još uvijek razapeto između svoje povijesti i budućnosti, a sve je to začinjeno tehnološkim napretkom i globalizacijom koja je dovela do novih društvenih trendova?
Zadaća Katoličke Crkve u Hrvatskoj, kao i svugdje drugdje je – naviještati Božje kraljevstvo. Crkva stoga treba prepoznati znakove vremena i odgovarati na pitanja i izazove koji se javljaju u društvu u kojemu danas živimo. To se napose posljednjih nekoliko godina prepoznaje u sinodalnom procesu u kojemu Crkva raspravlja o novim načinima evangelizacije, ulozi laika u Crkvi, i drugim aktualnim pitanjima.
Kad govorimo o tome da smo u društvu zaglavljeni između prošlosti i budućnosti, to znači da možda zanemarujemo sadašnji trenutak. Istina je da možemo djelovati samo u sadašnjosti, koristeći iskustva iz prošlosti da bismo ispravili njezine
greške. Ako samo potiskujemo rane iz prošlosti, ne samo da ne pomažemo sebi, nego i riskiramo da mlade generacije ponove iste greške koje još uvijek dijele naše društvo. Riječi iz Evanđelja: „Istina će vas osloboditi“, pozivaju nas da odgovorno sagledamo i cijenimo svoju osobnu i zajedničku prošlost kako bismo stvarali bolju budućnost. U društvu koje je podijeljeno između prošlosti i budućnosti, Crkva treba imati ulogu posrednika u dijalogu između različitih generacija i društvenih skupina. To uključuje poticanje razumijevanja i suradnje među ljudima različitih svjetonazora, kao i jačanje zajedništva. U kontekstu brzog tehnološkog napretka, Crkva treba poticati odgovorno korištenje tehnologije i promicati temeljne ljudske vrijednosti. Globalizacija donosi nove izazove i prilike. Crkva treba pružiti duhovnu podršku ljudima koji se suočavaju s posljedicama globalnih promjena, kao što su ekonomske nepravde, kulturne promjene i migracije. To uključuje i rad na promicanju ljudskih prava i socijalne pravde. Tehnološki napredak i globalizacija imaju svoje prednosti, poput olakšanog pristupa informacijama i poboljšane povezanosti među ljudima. Međutim, to ne znači nužno da nas tehnologija uvijek potiče na bolju komunikaciju. Ako tehnologiju koristimo za širenje netrpeljivosti ili vrijeđanje drugih, gubimo iz vida da iza ekrana stoji stvarna osoba. Bitno je da naučimo odgovorno koristiti tehnologiju, prepoznati korisne sadržaje i zadržati kontrolu nad vlastitom moći.
Društvene promjene ne mijenjaju Isusovu poruku - Hoće li se Crkva u Hrvata prilagođavati novonastaloj situaciji kako ne bi izgubila na brojnosti tj. popularnosti ili će pokušati držati kormilo u istom smjeru, bez obzira koliko visoki bili valovi pomodnosti? Crkva u Hrvatskoj, kao i Crkva u bilo kojem dijelu svijeta, suočava se s brojnim izazovima u današnjem kompleksnom društvenom kontekstu. Ipak, temeljni cilj njezinog poslanja ostaje vjernost Evanđelju. Ova odanost ostvaruje se u autentičnom življenju Kristove poruke. To je poziv svim Kristovim učenicima.
Globalizacija, tehnološki napredak i promjene u društvu mogu utjecati na način na koji se vjera prakticira i doživljava. Međutim, unatoč tomu Crkva ne može odustati od temeljnih vrijednosti i svoga poslanja. Njezina misija nije biti popularna, već pružiti duhovnu hranu i donijeti Radosnu vijest – Isusa Krista – svim ljudima. Kristova poruka, koja poziva na ljubav prema Bogu i bližnjima, ostaje konstanta u svim promjenama kojima smo okruženi. U svijetu koji se često čini fragmentiranim i polariziranim, Crkva nastoji biti jasan znak Kristove prisutnosti među nama. Njen prioritet je odražavati Kristovu ljubav u svakodnevnim djelima i služenju svim ljudima. Vjernost Evanđelju koja se očituje u ljubavi prema Bogu i bližnjima ostaje nepromjenjivi cilj, koji daje smisao i svrhu djelovanju Crkve u svakom vremenu pa tako i u ovom našem.
VEĆI IZNOS za mape, atlase i radne bilježnice
Grad Čakovec povećao je iznos sufinanciranja drugih obrazovnih materijala za školsku godinu 2024./2025. Riječ je o kupnji radnih bilježnica, mape za likovni odgoj te geografskog atlasa. Učenici od 1. do 3. razreda za navedene potrebe dobivaju po 40 eura, oni koji ove školske godine pohađaju 4. razred 60, a učenici od 5. do 8. razreda za kupnju drugih obrazovnih materijala ostvaruju pravo na 80 eura.
Sufinancira se i kupnja ostalih sredstava potrebnih za odgojno-obrazovni rad učenika s teškoćama koji pohađaju Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, i to u iznosu od 20 eura.
Zahtjev za sufinanciranje s računom roditelji, odnosno skrbnici, predaju u školska računovodstva, a to trebaju učiniti najkasnije do 31. listopada 2024. godine. Treba napomenuti da se drugi obrazovni materijali sufinanciraju svim učenicima koji imaju prebivalište na čakovečkom području, neovisno pohađaju li školu kojoj je Grad Čakovec osnivač. Naime, djeca iz Savske Vesi pohađaju školu u Strahonincu, a iz Mačkovca, Slemenica i Žiškovca Osnovnu školu Petar Zrinski u Šenkovcu. (vv)
FORMALIZIRA se suradnja s Bečkim Novim Mjestom
Grad Čakovec uskoro potpisuje Povelju o prijateljstvu s Bečkim Novim Mjestom. Naime, u protekle dvije godine intenzivirala se suradnja s ovim austrijskim gradom, s kojim Grad Čakovec ima mnogo zajedničkih tema, te je dogovoreno da se na ovaj način formalizira suradnja. Do sada je sklopio prijateljstvo s gradovima Schramberg, Plonsk, Nagykanizsa, Kyrat Tivon, Blagoevgrad i Szigetvár. (vv)
UREĐENJE DVAJU parkova u Čakovcu ukupne vrijednosti 725.255 eura
Počinje novi ciklus ozelenjavanja površina oko javnih zgrada.
Ugovore o uređenju dvaju novih parkova u Čakovcu, u krugu Županijske bolnice Čakovec te kod Gimnazije Josipa Slavenskog i Ekonomske i trgovačke škole, ukupne vrijednosti 725.255 eura, potpisao je župan Matija Posavec s Marijem Lackovićem, direktorom tvrtke Vodogradnja iz Varaždina.
Radi se o projektima sufinanciranim iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za koje Međimurska županija osigurava 20 posto sredstava, a u novi park kod Županijske bolnice bit će uloženo ukupno 390.332,26 eura, dok će se u uređenje parka kod spomenutih srednjoškolskih ustanova investirati 334.922,08 eura.
– Uređenje zelene površine uz Gimnaziju i ETŠ otvara zapravo novi, veliki projekt obnavljanja vanjskih sportskih terena koji nam je vezan uz projekt dogradnje Gimnazije Josipa Slavenskog te stvaranja uvjeta za jednosmjensku nastavu u toj školi, za koji još čekamo odgovor po prijavi, pojasnio je župan Posavec, naglasivši da će krajobrazno uređenje obuhvatiti i park u Centru znanja Međimurske županije, zatim kod Tehničke
POVEĆANE naknade vijećnicima i predstavnicima mjesnih odbora
Predsjednik vijeća mjesnog odbora koje ima 7 i 9 članova ima naknadu od 250 eura neto mjesečno, a predsjednik vijeća koje ima 5 članova 200 eura neto mjesečno
Piše: Vlasta Vugrinec
- Sjednice Mjesnog odbora održavamo svakog prvog utorka u mjesecu, odgovorio je na naš upit Miroslav Novak, predsjednik MO-a Novo Selo Rok.
Dodao je kako mu je naknada po novom sa 150 porasla na 250 eura mjesečno. Po tome ispada da mu godišnje na račun sjeda još 3000 eura. Isplati se društvenopolitička aktivnost
Miroslav Novak samo je jedan od 13 predsjednika Mjesnih odbora koji djeluju na području Grada Čakovca. I svima njima, uz povećanje plaće gradonačelnici, izgla-
sano je povećanje mjesečnih naknade za 100-ak eura. Naime, sve ovisi koliko Odbor ima članova. Tako predsjednik vijeća mjesnog odbora koje ima 7 i 9 članova ima naknadu od 250 eura neto mjesečno, predsjednik vijeća mjesnog odbora koje ima 5 članova 200 eura neto mjesečno.
- Nemamo fiksni datum sjednica, već sjednice održavamo prema potrebi, poručio je Ivica Križaić, predsjednik MO-a Štefanec koji ima 5 članova.
neto iznosu od 120 eura i još 130 eura po održanoj sjednici. Njegovim potpredsjednicima pak slijedi 90 eura mjesečno i još 115 po sjednici.
Naknade su porasle i vijećnicima pa će dobivati mjesečno 60 eura plus 100 eura po sjednici. Nije zaboravljen ni predsjednik radnog tijela Gradskog vijeća Grada Čakovca koji ima pravo na naknadu u neto iznosu od 50, a članovi od 40 eura po sjednici.
i Graditeljske škole, kao i na prilazu Starom gradu iz pravca Trga Republike. Također, uredit će se park kod Matulovog grunta u Frkanovcu te površine ispred ambulanti u Murskom Središću, Goričanu i Svetoj Mariji, kao i kod Doma za odrasle osobe u Orehovici, dok se parkovi kod Doma za starije i nemoćne u Čakovcu te pripadajuće depadanse već uređuju.
– Novo, zeleno ruho dobit će i okoliš 13 naših škola – u Pribislavcu, Donjem Kraljevcu, Prelogu, Donjoj Dubravi, Draškovcu, Hodošanu, Kotoribi, Orehovici, Selnici, Goričanu, Svetom Jurju na Bregu te Podturnu i Štrigovi. Cjelinom ovih brojnih krajobraznih zahvata, naše Međimurje će još snažnije opravdati naziv zelene oaze u srcu Europe, naglasio je župan.Voditeljica projekta iz županijske Javne ustanove za razvoj REDEA Sandra Majsan pojasnila je da je riječ o projektima prijavljenima Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti te da podrazumijevaju sadnju stotinu stabala uz postavljanje sjenica i izvora vode, odnosno prskalica, uređenje staza, a kada je riječ o parku kod srednjih škola – uredit će se i dva amfiteatra za izvođenje nastave na otvorenom. (BMO)
Štefanija Damjanović duplicira naknade kao gradska vijećnica i predsjednica kotara Zapad što znači 210 eura mjesečno plus 100 eura po sjednici
Ovisno od naselja do naselja, neki se sastaju redovno svakog mjeseca dok drugi prema potrebi. No, svim predsjednicima, održali oni sjednicu ili ne, svakog mjeseca redovno na račun sjeda 200, odnosno 250 eura. Te sreće nisu članovi Odbora jer oni dobivaju naknadu samo za prisustvovanje sjednicama i to po 50 eura.
Lijepu naknadu dobiva po novom i predsjednik vijeća gradskog kotara i to 150 eura neto mjesečno dok članovi vijeća gradskog kotara dobivaju 40 eura neto za prisustvovanje sjednici (maksimalno 12 sjednica na godinu).
Naknada je porasla i Josipu Vargi, predsjedniku Gradskog vijeća Čakovca koji će dobivati mjesečnu naknadu u
OTVOREN dograđeni dio DV-a Cipelica
Prigodnom svečanošću minulog je petka otvoren dograđeni dio matičnog objekta Dječjeg vrtića Cipelica Čakovec. Na 550 četvornih metara dograđene su prostorije za smještaj dviju vrtićkih skupina, odnosno 40-ak djece, tu su i prateće prostorije, prostorije rehabilitatora, garderoba, sanitarni čvorovi, ured za stručne službe te novi ulaz, dvije natkrivene terase za pojedine skupine kao i novouređeni okoliš samog objekta. Radi se o investiciji vrijednoj oko 940 tisuća eura, koja je s 324.905 eura sufinancirana zahvaljujući uspješnoj prijavi na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. - Pobrinuli smo se da ovaj prostor bude repre-
Multipliciranje naknada
Ako i Miroslavu Novaku na račun mjesečno sjeda 250 eura, ima ljudi koji su članovi i gradskih kotareva te gradskog vijeća ili pak mjesnog odbora.
Štefanija Damjanović tako je primjerice predsjednica Gradskog kotara Zapada za što mjesečno prima naknadu od 150 eura. Uz to, još je i vijećnica čakovečkog gradskog vijeća pa ima pravo na redovnih 60 eura mjesečno plus 100 eura po sjednici. Zbroji li se sve to zajedno, na mjesec joj sjeda dodatnih 210 eura plus još 100 eura otprilike svaka 3 mjeseca kako je interval održavanja sjednica.
Naknade se duplicira i Lovri Horvati i to kao gradskom vijećniku, ali i članu
Mjesnog odbora Novo Selo Rok. Međutim, kako je poručio na posljednjoj sjednici čakovečkog gradskog vijeća, on se svoje naknade odrekao u korist svog Mjesnog odbora. I to su samo naknade za rad u lokalnoj samoupravi, bez onih koje se (ne)dobivaju za članstvo u raznim drugim Odborima (Nadzorni, Upravni....). Primjerice, predsjednik vijeća, Josip Varga, član je NO-a Međimurskih voda, vijećnik Dragutin Bajsić, član je Upravnog odbora GKP-a Čakom, Štefica Damjanović je i članica NO-a Ekom kojemu je predsjednik Renato Slaviček, također gradski vijećnik. I sve se to plaća iz naših džepova.
zentativan i spada u moderne tzv. “pametne prostore“, opremljen svim potrebnim sadržajima koji će poticati razvoj djece i njihovu kreativnost. Ali, ono što nama prije svega treba je da ovaj prostor bude ispunjen čakovečkim mališanima, rekla je tom prilikom gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. - Dogradnjom ovog dijela matičnog odjela dobili smo mogućnost upisa još dvije skupine čime smo postali najveća ustanova u Međimurju sa sedam objekata, 32 jasličke i vrtićke skupine s upisanih 560 djece i 120 zaposlenih, istakla je Eleonora Glavina, ravnateljica DV-a Cipelica.
ODRŽANA sjednica OV-a Male Subotice
- Naša škola je dobila suglasnost za projekt dogradnje jednog od najvažnijih infrastrukturnih radova u našoj sredini, pohvalio se načelnik Škvorc
Piše: Vlasta Vugrinec
Izgradnja Aglomeracije i sanacija cesta na području
Općine Mala Subotica, dva su problema, odnosno pitanja koja se iz sjednice u sjednicu ponavljaju na aktualnom satu tamošnjeg Općinskog vijeća.
Vječna pitanja o Aglomeraciji i sanacija prometnica
Problem je u tome što se problemi nadovezuju jedan na drugi, odnosno Općina smatra da se ne isplate velike investicije u ceste prije Aglomeracije. A s druge strane, početak Aglomeracije još nije na vidiku, u planu je, ali se ne nazire nikakav datum. Kako Općina nema nikakve ingerencije po tom pitanju, već Međimurske vode, u principu se razglaba bez pokrića. Jedino se može apelitrati na Vode čiji pak je pogled usmjeren prema Vladi RH koja je obećala dodatna sredstva za Aglomeracije.
Što se cesta tiče, vijećnici navode kako se građani žale da se asfalt raspada, prolaskom sve većeg broja vozila stvara se velika buka. Tu su još i šleperi kroz Držimurec koji su preusmjereni s državne na županijsku cestu koja, uzgred budi rečeno, ima sa-
mo do pola povučenu bijelu crtu. Naglasili su se i neriješeni prilazi prema tamošnjim školama, traže se semafori. Srećom, vječna pitanja vezana uz nasip Trnave ovoga puta su izostala jer su započeli radovi. Naime, Hrvatske vode obnavljaju nasip potoka Trnave – Mala Subotica i to proširenjem krune nasipa uz povišenje od oko pola metra. Prvi rebalans proračuna
Vijeće je izglasalo i prvi ovogodišnji rebalans. Kako stoji u obrazloženju, I. izmjenama i dopunama proračuna planirano je povećanje planiranih prihoda i primitaka u iznosu od 751.372,76 eura.
Načelnik Valentino Škvorc pohvalio se lijepom viješću vezanom uz dogradnju škole.
- Naša škola je dobila suglasnost na projekt dogradnje, jednog od najvažnijih infrastrukturnih radova u našoj sredini. Koliko mi je poznato, odobreno je 89 % troškova izgradnje. Čisto podsjetnik, općina je u potpunosti �inancirala izradu idejnog projekta kako bi ubrzali stvari i stvorili uvjet županiji za prijavu na natječaj.
Dodao je kako sada slijedi izrada glavnog projekta, i tek onda nabava za radove.
Valen�no
JVP ČAKOVEC
Škvorc:
Slijedi nam izrada glavnog projekta za dogradnju škole
Ako škola tek ide u dogradnju, radovi na proširenju vrtića gotovo su pri kraju, odnosno idućeg mjeseca trebao bi biti gotov građevinski dio. Trenutno je u tijeku javna nabava za opremu.
U tijeku su i radovi u Društvenom domu u Držimurec – Strelec koji bi trebali biti gotovi do kraja ove godine.
- Izmijenit ćemo stolariju, urediti fasadu uz toplinsku izolaciju, rekonstruirati grijanje i postaviti klimu. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU su�inancira radove s 50.000 eura.
Dodao je i kako je započelo uređenjem Međugene-
racijskog parka u Maloj Subotici. Tamo je predviđeno postavljanje stolova za stolni tenis, stolove za šah i društvene igre i zipline, za čime su mještani izrazili veliku želju. Naravno, neće se zaobići ni hortikulturno uređenje. Radove u iznosu 40.700 eura su�inancira Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Nažalost, dodao je dalje: - Sanacija smeća Piškorovec je trenutno na čekanju zbog nedovoljno mjesta na odlagalištu Totovec, nakon dobivanja uporabne dozvole za novu kazetu obavit ćemo i te radove.
Vrtić imati tri jasličke te dvije vrtićke skupine, odnosno kapacitet za ukupno 84 mališana U najvećoj općini u Međimurju, u Nedelišću, početkom ovog mjeseca djeca su krenula su u novi vrtić. Naime, završena je izgradnja Dječjeg vrtića Lastavica u Dunjkovcu. Vrijednost ove investicije iznosi preko tri milijuna eura. Vrtić ima tri jasličke te dvije vrtićke skupine, odnosno kapacitet za ukupno 84 mališana. Završetkom ovog velikog projekta koju je ujedno i jedna od najvećih kapitalnih investicija koja je u Općini ikad provedena, uvelike je olakšana dostupnost vrtiću svim mještanima Dunjkovca i okolnih mjesta. - Što se tiče su�inanciranja dječjih vrtića, za prvo dijete u obitelji roditelji plaćaju 50 eura, dok je za drugo,
treće i svako sljedeće dijete smještaj besplatan. Isto tako su�inanciran je i produženi boravak u dječjem vrtiću koji je svakom djetetu sada besplatan, poručio je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak. (rd)
Ovog ponedeljka, 16. rujna 2024. godine, u prostorima Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, potpisan je Ugovor za nabavu novih vatrogasnih autoljestvi.
Nove vatrogasne autoljestve, vrijedne više od 1.100.000 eura
Potpisivanju su uz članove JVP-a Čakovec prisustvovali: gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, Tino Herceg, direktor tvrtke LUVETI koja će osigurati nove vatrogasne autoljestve te načelnici međimurskih općina, osnivača JVP-a Čakovec.
Naime nove vatrogasne autoljestve koštat će oko 1.180.000 eura, a kreditno zaduženje JVP-a Čakovec is�inancirat će Grad Čakovec te međimurske općine ovisno o postotku učešća u vlasništvu.
– Nabava vatrogasnih autoljestvi bila je tema još od mog dolaska na dužnost gradonačelnice. Ovim prilikom željela bih zahvaliti svim načelnicima i vodstvu JVP-a Čakovec jer smo zajedno pronašli model i način kojim bismo mogli �inancirati nabavu novih vatrogasnih autoljestvi, rekla je Cividini.
Ponos i zadovoljstvo nije krio ni predsjednik JVP-a Čakovec, Mladen Kanižaj. – JVP Čakovec stare autoljestve ima već 40 godina. Cijeli postupak krenuo je u siječnju ove godine, a evo devet mjeseci kasnije, danas potpisujemo ugovor za nabavu. Ponovno se pokazalo da JVP Čakovec s razlogom ima 15 osnivača te ovim putem želim zahvaliti svima koji ste dali suglasnost i sredstva za nabavu vatrogasnih autoljestvi. Kad god zatrebamo, tu smo!, poručio je Kanižaj. Za kraj se okupljenima u ime tvrtke LUVETI koja je zadužena za nove autoljestve. Tvrtka LUVETI zastupnik je renomirane austrijske tvrtke Rosenbauer koja je najveći proizvođač vatrogasne opreme na svijetu. Ispred tvrtke obratio se direktor, Tino Herceg. – Ove vatrogasne autoljestve imaju �leksibilne opcije postavljanja te kompaktan radni radijus. Vatrogascima to omogućava siguran i kvalitetan rad te dolazak teško dostupna mjesta tijekom intervencija. Potrudit ćemo se da autoljestve stignu na odredište i prije roka ako to bude ikako moguće, poručio je Herceg. (rd)
GDJE?
Agrin voćnjak u Vra�šincu, na glavnoj ces� Žiškovec-Vra�šinec
KADA?
Svaki dan od 07:00 do 19:00 sa�, a nedjeljom do 12:00 sa�.
CIJENA? 60 cen� za kilogram
INFO?
Tel: 097 66 000 51
IZNIMNO SVEČANO otvorenje spomen obilježja poginulim i preminulim braniteljima rodom iz Vratišinca
U nazočnosti članova obitelji te brojnih visokih uzvanika svečano je otkriveno spomen obilježje poginulim i umrlih branitelja rodom iz Vratišinca. Premda su prošla desetljeća od njihove pogibije i smrti, bol u srcu obitelji ne jenjava. I danas članovi obitelji teško nalaze riječi, potreseni njihovim gubitkom.
Dragutin Golubić otac poginulog Damira, slomio se pred govornicom i jedino što je uspio izgovoriti je zahvala svima koji su došli.
I kasnije kada smo ga zamoli za izjavu nakon otkrivanja spomenika što mu znači ovo spomen obilježje na rubu suza, kazao je : - Ne znam što
reći, teško mi je. Nisam ja za izjave. Uvijek ga se sjećam od dana kada je bio maleni dječak. Damir je i u sjećanju mnogih koji su ga poznavali ostao dječak koji je u vrijeme žetve
na kombajnu pratio svog strica kombajnera. U rat je otišao kao medicinski tehničar, zbrinjavao je svoje suborce, poginuo 1995. godine pa se dragi “dječak” nije se vratio.
Jedva nešto snage za riječi o svom bratu Vladimiru Lečeku uspjela je izgovoriti njegova sestra Ana Perhoč. Jako mi je teško zbog njega, ne znam što govoriti i što bih rekla. To su duge godine, koje su prošle. On je živio u Rijeci i tamo je pokopan, a preminuo je 1994. godine
Na otkrivanju spomenika bili su i članovi obitelji Darka Vrančića, ali također zakopani u svoju tugu, bez riječi. Darko se u Domovinskom ratu
priključio Tigrovima u rujnu 1991. godine, a iste godine u topničkom napadu u akciji u zapadnoj Slavoniji podlegao je ranama na putu do bolni-
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Općina Vratišinec je na svečanoj sjednici uz Dan općine Vratišinec, koji se slavi na župni blagdan Uzvišenja Svetog Križa, dodijelila priznanja zaslužnima.
Plaketu Dr. Vinko Žganec posthumno je dobila Katarina Kukovec, a primio ju je njezin sin Tomislav Kukovec.
Franciski Varga i Ani Hutinec Pečat
Općine
Franciski Varga i Ani Hutinec, promotoricama izvornog izvođenja međimurske popevke i vjernim članicama Društva žena Gornjeg Kraljevca dodijeljen je Pečat Općine Vratišinec.
KUU-u Društvo žena Gornji Kraljevec Općina je na svoj rođendan dala pokroviteljstvo za obilježavanje 35. godišnjice djelovanja i čuvanja baštine.
Zahvalnice Općine za zasluge su dobili Terezija Mlinarić, dugogodišnja tajnica podružnice udruge umirovljenika te Ljekarna Bećirović, za brigu u pacijentima i predanost lokalnoj zajednici. Općinske pohvalnice primili su Abel Babić, mladi vatrogasac DVD-a Gornji Kraljevec, Draga Antolašić i Marija Šoltić, trofejne sportašice udruge umirovljenika, te Mladen Glavina za doprinos razvoju sporta, osobito NK Sokol. Svojim su dolaskom svečanu sjednicu uveličali brojni uvaženi gosti, Ljubomir Kolarek, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade, župan Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, saborski zastupnik i potpredsjednik Skupštine Ivica Baksa, saborska zastupnica Boška Ban Vlahek, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, predsjednik Gradskog
ce u Zagrebu. Spomen ploča s njihovom imenima trajno će čuvati uspomenu na tri izgubljena života koja su dali za druge. Na svečanost otvorenja došli su general-pukovnik Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, general Ivan Pokaz, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Tome Medveda, Ljubomir Kolarek, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora,Na otvaranju spomen obilježja govorio je i načelnik Mihael Grbavec. Spomen obilježje posvetio je župnik Josip
Predstavnici obitelji, Golubić, Vrančić i Leček s načelnikom Grbavcem i Stjepanom Horvatom u ime braniteljskih udruga otkrili su spomen obilježje
Blažon, a prigodne recitacije izrekli su učenici OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec: Adam Vugrinec i Iva Kordić, a pripremila ih je učiteljica hrvatskog jezika Nina Jambrošić Vidra. Himnu na početku i pjesmu Međimurje kak si lepo na kraju otpjevala je sopranistica Marija Magdalena Kočila. Vijence i svijeće položili su izaslanici predsjednika Republike potpredsjednika Vlade i ministra branitelja, Hrvatskog sabora, udruga proizašlih iz domovinskog rata, predstavnici Općine Vratišinec, Međimurske županije, članovi obitelji, prijatelji i suborci. (BMO)
vijeća Grada Čakovca Josip Varga, župnik Josip Blažon, te načelnici i zamjenici načelnika međimurskih općina, ravnatelji i direktori javnih poduzeća te brojni mještani.
Domaćini proslave bili su načelnik Mihael Grbavec i predsjednica Općinskog vijeća Milena Granatir, koji su govorili o tome što se radilo u općini u proteklih godinu dana.
Prigodni program uveličali su Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec, mališani iz Dječjeg vrtića Srčeko, te članovi i članice KUD-ova
Dr. V. Žganca i Društva žena Gornjeg Kraljevca. Ženama iz
Gornjeg Kraljevca, okupljenima u KUD-u, Općina je na svoj rođendan dala pokroviteljstvo za obilježavanje 35. godišnjice djelovanja i čuvanja baštine. Milena Granatir, predsjednica Općinskog vijeća, naglasila je da je u radu ovoga tijela vidljivo koliko je dobrobit mještana svima najvažnija:Povećali smo potpore građa-
nima, od dara za novorođenčad, do visine su�inanciranja boravka u vrtiću, te pomoći za osnovnoškolce, srednjoškolce, studente, umirovljenike, kao i potpore za kupnju nekretnine mladim obiteljima. Ulaganje u ljude pokazalo se dobrim potezom jer na našem području nestaje problem praznih kuća, rekla je Milena Granatir, dodavši da Vratišinčani predano čuvaju svoje kulturno naslijeđe, nadahnuti ostavštinom akademika Žganca. Izlaganje je Milena Granatir završila stihovima Vratišinčanke Smiljane Novak, s ljubavlju napisane svom mjestu.
Mihael Grbavec:
Mjera uspjeha je zadovoljstvo građana
Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, naglasio da je mu je mjera uspjeha zadovoljstvo građana koje susreće na svakom koraku što mu je motivacija za nove pothvate, te da su nove stečevine
rezultat rada ljudi s vizijom: - Kada razmišljam o našem napretku, pred očima mi se stvara slika slagalice. Kao da su svi naši projekti, ideje, trud i rad – male kockice koje se polako, ali sigurno slažu u jedinstvenu sliku. Uz brojne realizirane projekte zadnjih godinu dana, najveća kockica u slagalici razvoja općine je izgradnja matičnog dječjeg vrtića. Ta investicija predstavlja najznačajniji pothvat u novijoj povijesti Općine Vratišinec. Općina je preuzela Dječji vrtić Srčeko, a naša mala srčeka s veseljem čekaju preseljenje u nove prostore, naglasio je načelnik Grbavec.Župan Matija Posavec čestitao je vodstvu općine na dosadašnjim razvojnim dosezima, naglasivši kako su primjer posvećenosti potrebama svojih građana. Potpora Međimurske županije uvijek je bila prisutna i ostat će tako i ubuduće. Dotaknuo se i planirane izgradnje sportske dvorane, napomenuvši da je
to već dugo željeni projekt: - Dugo smo čekali raspisivanje natječaja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Čim je natječaj bio otvoren, prvi projekt koji smo prijavili bila je dogradnja škole u Vratišincu i izgradnja dvorane, kazao je župan te dodao da je proces čekanja suglasnosti Ministarstva je bio spor, a nakon pregleda dokumentacije, odobreno je tek 40 % sredstava. - Smatram da je taj iznos su�inanciranja premalen i ako će biti potrebno – u taj projekt krenut ćemo sami bez ičije pomoći, istaknuo je župan. Ljubomir Kolarek, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade na proslavi je poručio: - Vaš trud i predanost u stvaranju boljih uvjeta za život svih stanovnika Općine Vratišinec zaslužuju svaku pohvalu. Ovdje vidimo zajedništvo koje vodi prema napretku i razvoju, a rezultati vašeg rada bit će vidljivi generacijama koje dolaze.
ZAHVALA
Antolović (HDZ) i gradski pročelnici: Marko Jurović, Josip Sršan i Vlatka Županec
GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće obilježila vijećnička pitanja
Aktualni sat na kojemu gradski vijećnici postavljaju pitanja u pravilu je najdinamičniji dio sjednice. Nisu ni ovaj put razočarali,. Renata Kovačić (SDP) pitala je kako stati na kraj paljenju smeća čemu su skloni pojedini građani. -Nema potrebe za paljenjem smeća jer u gradu postoji organizirani odvoz svih vrsta otpada, odgovorio je gradonačelnik . Iznenadili smo se paljevinama od strane građana od kojih se to ne bi očekivalo, kazao je. Za one koji krše tu zabranu, prvi put ih se opominje, a zatim slijedi kazna. Dvije prijašnje neuralgične točke na ilegalnim odlagalištima u romskim naseljima u Sitnicama i Hlapičini su očišćene, čiste kao sunce i pod nadzorom kamera, kazao je. Upozorio je građane da ne pale otpad, posebice zbog otrovnih dimova koji se razvijaju pri paljenju plastike ili ambalaže.
Skela u Križovcu za Božić
Marko Strojko (HDZ) pitao je kad će stići nova skela na Muru u Križovec. Stara je stradala u prošlogodišnjoj poplavi, kad ju otkinula vodena bujica. Križovec će novu skelu dobiti za Božić, kao poklon koji će pamtiti. Pitao je i za ugovore Međimurskih voda koje nude građanima za odvoz fekalija. Gradonačelnik je objasnio da su Križovec i Štrukovec dobili su mogućnost odvo-
za otpadnih voda od strane Međimurskih voda najmanje četiri puta godišnje specijalnim vozilom po cijenama kao za one koji su priključeni na cjevovodnu kanalizaciju. Po cijeni od 55 centi po kubiku vode. Na građanima je odluka o potpisivanju ugovora s Međimurskim vodama.
Jedan vlasnik se zainatio i ne da zemljište za stazu
Marko Strojko pitao je i što s pješačko biciklističkom stazom kroz Peklenicu, te hoće li se popraviti oštećenja na stazi kroz Križovec. - Priprema za stazu u Peklenici su počele, ali još nije riješen imovinski problem s jednim vlasnikom na trasi. Ako se ne riješi, staza bi na tom dijelu mogla biti i prekinuta, kazao je gradonačelnik. U Križovcu će se popravak rješavati kroz sanaciju prometnica. Dragutin Stojko (HDZ) pak je pitao hoće li u sklopu izgradnje pješačko biciklističke staze od Hlapičine do Murskog Središća sanirati i kolnik uz stazu. Hoće, ali moguće za godinu dvije, jer mora ući u plan ŽUC-a, odgovorio je gradonačelnik Marijana Breglec (HSLS) pitala je što je s najavljenim vidikovcem na carinskom terminalu u Murskom Središću? - Od vidikovca nije odustalo, ali se ispostavilo da zemljište
na kojem bi se postavio nije državno, već u vlasništvu Čakovečkih mlinova, zbog čega ga je potrebno otkupiti, kazao je gradonačelnik. Za sad postoji idejno rješenje, ali grad ne odustaje od te atrakcije koja bi šetnicu uz Muru učinila još atraktivnom. Željka Blagus (HDZ) pitala je u kojoj fazi je dogradnja osnovne škole.
- Čeka se odluka o �inanciranju kako bi se raspisao natječaj za izvođače, a u potpunosti će se �inancirati iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak , a dogradit će se 8 učionica, blagovaonica, knjižnica, zbornica i drugi nužni prostori, odgovorio je Srpak.
Milorad Mihanović, nezavisni vijećnik pitao je što uključuje prva faza gradnje multifunkcionalnog centra u Sitnicama i koliko košta.Prava faza znači gradnju pod krov i košta 566.000 eura, od čega je 420.000 osigurano iz državnog proračuna.
Točke dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća bile su više informativno tehničkog karaktera. Prihvaćena su izvješća o radu Centra za kulturu, Dječjeg vrtića Maslačak i o radu gradonačelnika za prvo polugodište ove godine. Gradonačelnik se u svom obrazloženju osvrnuo na projekte koji se trenutno provode u gradu Mursko Središće, a to su: dogradnja Dječjeg vrtića Maslačak, izgradnja multikul-
Ironija sudbine je ponekad nevjerojatna
Ako se pitate gdje su to žene prošle puno bolje od muškaraca, to je onda zasigurno Dalmacija. Priča je vezana uz nasljeđivanje u obitelji i ide ovako. Muškarci su nekada dobivali zemlju u nasljedstvu koja se nalazila u unutrašnjosti. Ona je navodno bila plodnija, lakše ju se obrađivalo i u ono vrijeme vrijednije nasljedstvo. S druge strane, za žene, odnosno kćeri, u nasljedstvo
bi davali onu zemlju koja je bila manje vrijedna, a takva se najčešće nalazila uz samu obalu, uz puno kamenja, što u poljoprivredi i nije baš od neke koristi. Dok su muškarci mukotrpno obrađivali polja u unutrašnjosti, žene su tada nesvjesno sjedile na pravom rudniku zlata – obali. Ono što se nekada smatralo kamenjarom bezvrijednim za poljoprivredu, postalo je najtraženija nekretnina,
posebice razvoja masovnog turizma na Jadranu. Zemljište prvi red do mora de�initivno je zlatna žila i tada, a bome i sada.
Podsjetilo me na sve to jedna scena koju sam doživjela na gradskoj plaži nedaleko od centra Makarske, ispod hotela Osejava. Na metar-dva do mene gospođe na kupanju i nisam mogla, a da kroz jedno uho ne prisluškujem razgovor. Pita jedna gospo-
U redakciju Međimurskih novina javila nam se Martina Kostanjević koja je htjela javno zahvaliti svim vatrogascima koji su sudjelovali u gašenju požara u ponedjeljak, 9. rujna, u Martinuševcu. Zahvalna iz dubine srca rekla nam je sljedeće: - Poštovani, vezano na događaj 10. 9. 2024. požar u obiteljskoj kući Marti-
nuševec 23, zahvaljujemo na brzoj i e�ikasnoj intervenciji. Ovim putem zahvaljujemo svim i vatrogasnim intervencijskim postrojbama koje su sudjelovale u gašenju požara: DVD Martinuševec, Stanetinec, Štrigova, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, JVP Čakovec. Vatrogastvo je plemeniti poziv, hvala na požrtvovnosti. (sh)
turalnog centra u Sitnicama, energetska obnova sportske dvorane, izgradnja pješačko biciklističke staze u Peklenici i između Hlapičine i Murskog Središća, projekt male skele u Murskom Središću, aktivnosti oko dogradnje osnovne škole, rješavanje pravno imovinskih poslova za Sportski park, ulaganja u sportske objekte, izgradnju skele Križovec. Nagrade sportašima u više kategorija
Vijećnici su prihvatili Odluku o sanaciji neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina Na području grada Mursko Središće nalazi se neaktivno eksploatacijsko polje građevnog pijeska i šljunka Verk – Zavrtje ukupne površine 12,51 ha.
Prema Zakonu o rudarstvu dužni su donijeti takvu odluku te je dostaviti ministarstvu nadležnom za rudarstvo u roku od 12 mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu. U protivnom bi sav teret neke buduće sanacije pao na Grad.
Vijećnici su prihvatili dopunu Pravilnika za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja. Njome se želi omogućiti dodjelu nagrada sportašima u više kategorija, s obzirom na to da na javni poziv pristiže sve više prijava za sportska ostvarenja značajnih sportskih rezultata. (BMO)
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA ŠTRIGOVA
KLASA: 351-03/24-01/1
URBROJ: 2109-18-02/1-24-5 Štrigova, 17.9.2024.
Nositelj izrade, Jedinstveni upravni odjel Općine Štrigova temeljem članka 96. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'' broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) objavljuje,
o Prijedlogu IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Štrigova (u daljnjem tekstu: Prijedlog plana) Javni uvid o Prijedlogu plana trajat će 15 dana, od 23. rujna do 07. listopada 2024. godine.
Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat će se 26. rujna (ČETVRTAK) 2024. godine u 16.00 sati u prostorijama Doma kulture, Štrigova 103.
Izloženi materijal može se vidjeti radnim danom od 08:00 do 14:00 sati u prostorijama Općine Štrigova (Štrigova 87, 40312 Štrigova) te na mrežnim stranicama Općine Štrigova https://opcinastrigova.hr/ i Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije https://zavod.hr/.
Poziva se javnost - sudionici u javnoj raspravi, da temeljem izlaganja i uvida u izloženi materijal svoje prijedloge i primjedbe na Prijedlog plana, osim na javnom izlaganju, bilo upisom u knjigu javnog uvida ili u pisanom obliku, dostave najkasnije do 07. listopada 2024. bez obzira na način dostave, na adresu Općine Štrigova, Štrigova 87, 40312 Štrigova ili na službeni e-mail info@opcinastrigova.hr Primjedbe koje nisu čitko potpisane s adresom predlagatelja ili su dostavljene poslije zakazanog roka, neće se razmatrati. Jedinstveni upravni odjel Općine Štrigova
đa drugu koja je tek stigla na plažu: “Iiii, jesi prodala stan? To si sad prodavala onaj novi što imaš?” A ova druga će joj da je prodala stan, ali ne taj novi, taj je sad za sebe uzela s prizvukom da joj to nije jedini. Uz to sve su bile okićene zlatnim nakitom po sebi. Jedna čak toliko da je to izgledalo nakaradno. Jedno šest zlatnih narukvica na jednoj ruci, pa na drugoj, debeli lančići oko vrata. Ako
se dobro sjećam, čini mi se da je jedan od privjesaka bio zlatni slon. I naravno, zlatne naušnice.
Ako napravimo usporedbu, nekadašnje gospodarice kuće morale raditi od zore do mraka, a njihove nasljednice sada mogu provoditi dane sunčajući se i brojeći svoje zlatne narukvice. Tko bi rekao da će baš one koje su nekada bile na margini, postati nove kraljice Dalmacije?
Ovih dana u Zagrebu je otvoren Muzej Zaboravljenih priča. Naime, ugledni i talentirani hrvatski multimedijalni umjetnik i književnik Zdenko Bašić bavi se zaboravljenim narodnim predajama i pričama koje vješto vizualizira putem prekrasnih gra�ika i impresivnih umjetničkih instalacija. Svoj rad temelji na istraživanju i zapisivanju usmenih predaja diljem RH, a ovaj Muzej sukus je njegova predanog višegodišnjeg rada i stvaranja.
Muzej se sastoji od 5 soba u kojima se skrivaju vilenjaci, coprnice, suđenice, vukodlaci i mnogi drugi, ali i priločki pesjanek! Za samo razgledavanje potrebno je uzeti si vremena jer su posvuda skriveni zakutci s malim prizorima i većina izložaka ima svoju priču koja je istaknuta na vidljivom mjestu. (vv)
I ove godine, jedanaesti put po redu, organiziraju se Dani Kalmana Mesarića i to od 20. do 27. rujna. Nositelj ovog projekta je Kazališna scena Kalmana Mesarića, voditeljica projekta je profesorica Mirjana Hržić, a cijeli se projekt odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Međimurske županije.
Ovogodišnji Dani posvećeni su edukaciji djece i mladih kao i promociji novog izdanja novele Kalmana Mesarića “Divlji ples“, a novost je organizacija Festivala dječjeg dramskog stvaralaštva. Ovaj će se Festival održati prvog dana, u petak 20. rujna, u Domu kulture Grada Preloga gdje će se predstaviti Bjelo-
varsko kazalište, KUD “Anka Ošpuh“ Ludbreg, Dječje gradsko kazalište Čakovec te Kulturna udruga Seljačka sloga Prelog.
U utorak 24. rujna u Mulitmedijalnoj dvorani Muzeja Croata insulanus Grada Preloga predstavit će se novo izdanje novele “Divlji ples“, a zanimljivo predavanje održat će profesor Marijan Lazar. U srijedu 25. rujna u Osnovnoj školi Prelog održat će se edukativni kviz “Susret s Ka Mesarićem“, a nakon toga Dani Kalmana Mesarića sele u prostore Srednje škole Prelog, gdje će se održati trodnevna kazališna radionica u suradnji s Kontrast teatrom, a voditelj radionice bit će glumac Andro Damiš. (vv)
Početak listopada, odnosno prva subota u listopadu, donosi u centar Preloga manifestaciju Dani kruha i zahvale. I ove se godine ova manifestacija održava uz Tjedan župnog Caritasa, a organizator Dana kruha i zahvale je Turistička zajednica Grada Preloga, uz sudjelovanje brojnih udruga s područja Preloga. Cilj ove manifestacije je pokazati bogatstvo tradicije i baštine našeg kraja s izložbom plodova zemlje te degustacijom kruha i kolača, uz sudjelovanje škola, udruga te poljoprivrednih proizvođača našega kraja. Dani kruha i zahvale održat će se na
Trgu Slobode, ispred Doma kulture u Prelogu, u subotu 5. listopada od 8 sati ujutro. Uz tradicionalan poziv izlagačima, udrugama, školama, poljoprivrednim proizvođačima i ove se godine pozivaju i udruge s područja Preloga koje žele sudjelovati u pripremi bograča, graha, ribe ili kakvog drugog jela u kotliću da se također prijave. Ako želite izlagati na Danima kruha i zahvale, prijave se primaju najkasnije do 2. listopada u 12 sati na info@prelog.hr, odnosno do popunjavanja izlagačkih mjesta (broj mjesta je ograničen). (vv)
OBILJEŽENA 71. obljetnica velike tragedije na rijeci Dravi
Kako sada stvari stoje, a slažu se i brojni Priločanci, najbolje je da detalji tog prohladnog nedjeljnog jutra i dalje ostanu u tamnim i hladnim dubinama rijeke Drave
Piše: Vlasta Vugrinec
Minule nedjelje, Grad Prelog i Preložani, prisjetili su se svojih sumještana koji su stradali prije 71 godinu utopivši se u rijeci Dravi.
Misno slavlje u kapelici sv. Huberta u Otoku predvodio je varaždinski biskup mons. Bože Radoš. Nakon mise položen je vijenac i zapaljene su svijeće kod spomen-obilježja uz samu kapelu, a na kojem za trajni spomen piše:
- Te nedjelje 13. rujna 1953. godine u virovima nabujale rijeke Drave utopilo se 14 mještana našeg Preloga. Oni su vjerovali da se treba boriti za život po cijenu života. Naši su i nezaboravljeni.
Vijenac i svijeće položeni su i u rijeku Dravu koja i danas 7 desetljeća od tragedije krije sudbinu dvojice Preložana: Ivana Zvornika (17) i Antuna Možeka (45).
Sve se zna, a opet ništa se ne zna
Stradanje 14 Preložana upisano je kao najveća tragedija na europskim rijekama. Isto tako, činjenica je da nitko nije odgovarao za tu tragediju. Nitko do dana današnjeg nije javno izgovorio ime i prezime čovjeka koji je naredio da se tog ranog nedjeljnog jutra, od 15 čamaca, otključaju samo dva. Istina, bila su to teška vremena i nitko se nije usudio javno progovoriti, a kamoli javno uprti prst u glavnog i odgovornog krivca.
No, zato se o tome šaputalo, da nitko ne čuje, po svim kućama, i to godinama. Neki od njih zahvaljivali su Bogu što nisu uspjeli ući u taj čamac i tako su ostali živi. I o tome se šaputalo.
Nažalost, danas više nema vinovnika tog događaja, ali živi su članovi njihovih
obitelji, rodbine, susjedi kojima ne preostaje ništa drugo već paliti svijeće na njihovom posljednjem počivalištu. Međutim, obitelj Zvornik i Možek ne može čak ni to jer tijela njihovih članova nikad nisu pronađena. Njima pak preostaje tek Spomen-obilježje u Otoku, postavljeno nedaleko mjesta tragedije. Žalosna je činjenica da nisu sačuvani, namjerno ili nisu ni postojali, ni nikakvi službeni spisi o nesreći, makar samo oni koji bi razjasnili poneki detalj. Ovako, kad ne postoji ništa službeno, a zna se tko piše službene izvještaje, puno je prostora za razna tumačenja. Doduše, postoje svjedočanstva preživjelih, no ona uglavnom govore o vlastitom doživljaju, preživljenju tragedije, a manje o, kako se to danas popularno kaže, aktualnoj, dnevno-političkoj situaciji. S obzirom na poslijeratno vrijeme, nije teško
donijeti zaključke o pozadini najveće riječne tragedije u Europi. No, zaključak je jedno, a gole činjenice i dokazi, sasvim nešto drugo. Priča koju još nije prekrila prašina govori i kako je puno ljudi stradalo od oštrog alata poput srpova i rezača koje su ponijeli sa sobom za rezanje šibe. U panici počelo se tim alatima mahati na sve strane, tako da je dio njih i porezan, razrezan, možda čak i smrtonosno. Nitko to nije potvrdio niti pak opovrgnuo, pa je sve ostalo na priči. Kako sada stvari stoje, a slažu se i brojni Priločanci, najbolje je da sve i dalje ostane zakopano u tamnim i hladnim dubinama rijeke Drave. I danas je popularna rečenica: Istina je voda duboka!
Sprovod za sprovodom
Jedino što nitko ne može osporiti je činjenica da su se tog 13. rujna preko rijeke Drave uputila dva čamca puna ljudi. Jutro je bilo prohladno pa su se ljudi dobrano utoplili i u čamce se ukrcali naoružani srpovima i oštrim noževima. A išli su samo po vrbovu šibu za vezanje kukuruzovine. Nažalost, pretrpani čamac nije
izdržao. Prevrnuo se. Drava, koja je inače Preložanima život značila, ovoga je puta bila okrutna. Hladna i virovita, oduzela je 14 života s time da dva tijela nikad nije izbacila. Šok, tuga i nevjerica Preložane je držala danima, tjednima pa i godinama. Posljednji ispraćaji odvijali su se kako je koje tijelo pronađeno. Prvi sprovod bio je već dan kasnije, a posljednji 30. rujna. U najvećoj riječnoj tragediji tog su dana živote izgubili: Ivan Božek (ratar, rođen 1929. godine), Štefanija Božek (domaćica, rođena 1924. godine), Magdalena Kramar (domaćica, rođena 1894. godine), Mijo Lukačić (ratar, rođen 1889. godine), Andrija Malek (ratar, rođen 1912. godine), Ana Mikec (rođena 1938. godine), Antun Možek (ratar, rođen 1908. godine), Ivan Novak (ratar, rođen 1886. godine), Stjepan Novak (ratar, rođen 1900. godine), Margareta Pavčec (domaćica, rođena 1900. godine), Ivan Sinković (ratar, rođen 1938. godine), Stjepan Šestan (ratar, rođen 1921. godine), Ivan Zvornik (učenik, rođen 1936. godine) i Đuro Zvornik (zidar, rođen 1907. godine).
SVEČANA sjednica OV-a Općine Kotoriba
KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena
Medalje Općine Kotoriba primili su: Liljana Marđetko, Katica Marđetko, Drago Pintarić, Josipa Dornik i Poduzeće LUG d.o.o
Prošlog petka 13. rujna u Domu Kulture u Kotoribi održana je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Kotoriba. Sjednica je započela intonacijom hrvatske himne u režiji, a prisustvovali su joj brojni uzvanici: gradonačelnik
Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama
Piše: Vlasta Vugrinec
- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake. Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.
Grada Preloga Ljubomir Kolarek, ispred Hrvatskog sabora, Darko Klasić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Julije Domac, zamjenik ravnatelja fonda za zaštitu okoliša Miroslav Budiša, predsjednik skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, zamjenik župana Međimurske županije
Josip Grivec, načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić te mnogi drugi gradonačelnici i načelnici
kli odgovorni u društvu AAT Geothermae, inspekcija nije našla nikakve nepravilnosti. - Ovim putem društvo AAT Geothermae obavještava zainteresiranu javnost kako je, sukladno dobivenim smjernicama, izvršena sanacija bušotinskog prostora projekta Napredna geotermalna
vijeća Općine Kotoriba Hinko Virgej. – Danas s ponosom prikazujemo rezultate u prethodnom razdoblju koji nas raduju i potiču na daljnje planove i napredak. Zahvaljujem se vijećnicima na dobroj suradnji i želim da u takvom pozitivnom ozračju nastavimo rad. Hvala svima na porukama podrške, prijedlozima i kritikama koje su dobrodošle, a interes nam je svima isti, rast i razvoj Kotoribe, rekao je Virgej. Ponos nije krio ni općinski načelnik Dario Friščić: – Ove godine obilježavamo 300 godina vrijednog povijesnog zapisnika, Kotoripskih protokola. Dokumenta čiji spisi svjedoče da je Kotoriba
taj prostor, o kojima je ranije izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva. Drugim riječima, na postojeću ogradu s trima bodljikavim žicama koje su međusobno bile razmaknute oko 70 cm dodana je gusta žica, mi Međimurci bismo rekli, drot, koji sprečava ulaz
gospodarskog razvoja. Bogata povijest zadužuje nas da radimo i da budućim generacijama ostavimo trag na koji će biti ponosni, poručio je načelnik. Nakon govora predsjednika općinskog vijeća i načelnika uslijedio je �ilm koji je prikazao završene ptojekte i projekte u izgradnji te događanja koja su obilježila proteklu godinu Općine Kotoriba. Okupljenima se kratko obratio i gradonačelnik grada Preloga, Ljubomir Kolarek. - Kotoriba je danas gospodarski stabilna sredina kao rijetko koja u ovom kraju. Tu se danas vodi briga o svakom stanovniku. Na tome vam najiskrenije čestitam u ime pred-
rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam re-
MEĐIMURSKA POSLA
MEĐIMURSKA POSLA
DONJA DUBRAVA
“Trebamo
Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu. Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-
dečeca koji plete korpu daje nadu svima nama koji smo ovdje, zaključio je Kolarek. Nakon njihova govora krenulo se s dodjelom javnih priznanja Općine Kotoriba. Medalje Općine Kotoriba primili su: Liljana Marđetko, Katica Marđetko, Drago Pintarić, Josipa Dornik i Poduzeće LUG d.o.o.. Zahvalnice Općine pripale su: Josipu Foraueru, Anici Škoda, Mateju Hertlendiju, Ivanu Markanu, Janu Špirancu i Mihaelu Hederiću. Povelje Općine Kotoriba dodijeljene su udrugama: TK Kotoripski begači i Limenoj glazbi Općine Kotoriba za 10 godina rada i djelovanja. Program svečane sjednice svo-
svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi. - Istovremeno želimo naglasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i s ciljem poštovanja visokih ekoloških standarda i zaštite okoliša te podzemnih voda prilikom izgradnje energane. Radi se o privremenim objektima za testiranje vo-
Na nedavno održanoj sjednici OV-a Općine Kotoriba vijećnici su raspravljali i o pitanju komunalnog redara. Naime, prema trenutnom stanju, komunalni redar je u Kotoribi dostupan dva dana u tjednu, a kroz protekla vijeća povela se inicijativa da Kotoriba zaposli komunalnog redara na puno radno vrijeme. - Lako je reći da želimo komunalnog redara na puno radno vrijeme, a puno teže je pronaći osobu za obavljanje tog posla. Ako zaposlimo nekog domaćeg koga ljudi poznaju, to opet povlači opasnost. Ljudi kojima bi naplaćivao kazne možda bi mu se krenuli osvećivati, rekao je vijećnik Ljubomir Grgec. Vijećnik Stanko Vugrinčić rekao je da je Kotoribi nužan komunalni redar na puno radno vrijeme jer razno-razni događaji prolaze nekažnjeno. S njim su se složili i drugi vijećnici, ali se slažu kako je pro-
Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge. Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih
Vijećnik Stanko Vugrinčić misli da se nitko neće javi� na natječaj za komunalnog redara blem u �leksibilnom radnom vremenu, jer redar bi morao biti dostupan i izlaziti na teren u bilo koje doba dana. To je skoro pa nemoguće, a s obzirom na to da sumnjaju da će se itko javiti ako se novi natječaj raspiše, načelnik Dario Friščić i vijećnici složili su se da bi svatko od mještana morao odmah kada uvidi, bez zadrške, prijaviti problem trenutnom komunalnom redaru. (rd)
i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja. Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja. (vv)
Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto
Općina Donji Kraljevec dodjeljuje 10 stipendija učenicima koji se obrazuju za de�icitarna zanimanja: zidar, stolar, tesar, obućar, ličilac-soboslikar, instalater grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, vodoinstalater, monter suhe gradnje, armirač, limar, keramičar-oblagač, bravar, CNC operater, strojobravar, tokar, vozač motornog vozila, kuhar,konobar, prodavač, krojač, autolakirer, automehaničar, elektromehaničar, mesar, pekar, fasader, dimnjačar,za-
varivač, frizer, medicinski tehničar i strojarskorađčunalni tehničar za školsku godinu 2024/25. koji imaju prebivalište na području Općine Donji Kraljevec. Stipendija dodijeljena po ovom natječaju iznosi 50,00 EUR mjesečno. Obrasci i izjave prijave podižu se u Općini Donji Kraljevec u Donjem Kraljevcu, Kolodvorska 52D ili na općinskim službenim internet stranicama.
u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn. Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca. (vv)
Natječaj je otvoren do kraja rujna. (vv)
CUnašem Međimurju ili se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”. Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj
iklona Boris, iznenadila je i mene. Iako se danima najavljivalo pogoršanje vremena i pad temperature, teško mi je bilo pojmiti pad od gotovo 20 stupnjeva. Shodno tome, ne pamtim kad sam zadnji put posegla za grijanjem tako rano, odnosno u mjesecu rujnu. Istina, malo su mi se izmijenile i okolnosti jer nisam grijala kuću samo zbog sebe već i zbog malog, najvažnijeg bića oko kojeg se trenutno vrti cijeli moj svijet..
privući će naravno veliki interes Međimuraca. S obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković. Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se
I naravno, odmah se rodilo pitanje, plin ili drva, naročito nakon posjeta čakovečkom sajmu i pogleda na cijenu. Naime, ako je plin poskupio, cijena drva poletjela je u nebo posljednjih godina. A, kako i ne bi, jer se svi pozivaju na zakon tržišta, potražnja je veća od ponude. Premda, iskreno sumnjam, u stvari ne vjerujem u taj argument. Uglavnom, kontam i kontam ovih dana, misli mi lete na sve strane, čas na stranu
sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu.
Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a
drva, pa na plin i na kraju nisam ništa pametnija. To me dovodi do toga da mi je najbolja opcija kombinacija jednog i drugog. Jer 75 eura plus 7 eura za piljenje za metar miješanog drva, ipak je previše u odnosu na lani. Gruntam o kupnji drva, prvenstveno s toga jer mi je ostalo od prošle zime još poprilično cjepanica pa sada treba, onako kako se kaže: zlu ne trebalo. Obično, u ta-
imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina.
kvim situacijama, uvijek se to zlo pojavi, pa tako nisam sigurna da zima neće pošteno, barem jednom ošinuti repom i spustiti temperature. Stoga i cijela moja dvojba. Osim toga, pogled na ponuđena drva na sajmu nije me baš oduševio. Ne znam nudi li se ona prava kvaliteta putem preporuke i dosadašnjih iskustava dok se na sajmu probijaju novi. Plin pak se konačno, koliko toga našao na tržištu, postoji konkurencija pa samim
Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-
time i plinači moraju privući kupce. Doduše, nema ih baš toliko da bi cijena drastično pala, a uvijek se mogu pozvati i na logiku, potražnja je veća od ponude. Drugim riječima, rast cijena pravdati situacijom u Europi, ratom u Ukrajini, posljedicama oluje Boris itd. Kako god okretala, euro sim ili tam, skupo će me doći bilo koja opcija, pa makar i kombinacija. Osim, ako ne odselim poput lastavice u toplije krajeve.
ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.
Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!
ŠKOLSKI medni dan 14 pčelara
U ponedjeljak 2. rujna 2024. objavljen je Javni poziv za iskaz interesa osnivača školskih ustanova za sudjelovanje u programu “Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka za 2024. godinu”. Pozivom su osigurana sredstva u iznosu od 190.540,00 eura za podjelu staklenki meda učenicima prvih razreda osnovnih škola na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Program će se provoditi u prvim razredima osnovnih škola 9. prosinca 2024. godine, povodom obilježavanja Sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, a u cilju educiranja i
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC
podizanja svijesti djece o važnosti meda kao sastavnog dijela prehrane, kao i pčelarstva za sveukupnu poljoprivredna proizvodnju i biološku raznolikost te promidžbu meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima.
Tijekom šest godina održavanja u Programu je sudjelovalo 860 osnovnih škola s ukupno 209.380 učenika prvih razreda te svake godine sudjeluje prosječno 192 pčelara. Ove godine u Međimurju sudjeluje 14 pčelara. Javni poziv otvoren je do 2. listopada 2024. godine. (vv)
Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-01/2301/8, Urbroj: 2109-2-01-01-24-03 od dana 18.09.2024. objavljuje se
1. Dana 04.10.2024. na licu mjesta održat će se javno nadmetanje za prodaju zemljišta upisano u: zk.ul.br.6224, k.o. 302813 ČAKOVEC čest.br.1135/4/1/1/6/1/3/1/1, ULICA PUTJANE, PAŠNJAK (ident. s kč.br.4128/11), površine 392 m², u vlasništvu Grada Čakovca, s početkom u 12:00 sati čest.br.1135/4/1/1/6/1/3/1/2, ULICA PUTJANE, PAŠNJAK, (ident. s kčbr.4128/36), površine 438 m², u vlasništvu Grada Čakovca, s početkom u 12:15 sati. 2. Početna cijena za zemljište iznosi 83,93 EUR/m², (slovima: osamdesettrieuraidevedesettricenta). Svako od tih zemljišta prodaje se zasebno. Puni tekst javnih natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr
Gradonačelnica
- Kuruza je ve do tog datuma, a riječ je o 10.
Piše: Vlasta Vugrinec
Suša i visoke temperature ove su godine našim poljoprivrednim proizvođačima zadale velike glavobolje. I ne samo njima, već i svima koji imaju vrtove. Sve je izgorjelo, se se ščvrknulo, opisi su stanja u vrtovima.
Naime, suša se još može savladati navodnjavanjem, dok su višetjedne visoke temperature sasvim druga priča. Kukuruz i suncokret, kulture koje su najviše stradale, prisilno su sazrele što znači da se zrnje nije dovoljno napunilo pa je ostalo sitno i neispunjeno. Raniju berbu imaju i vinogradari i voćari.
Premda već sada kreće u raniju sadnju, kaže, očito će morati sjetvu još više pomaknuti.
Kolike su štete od vrućina, a posljedično i od suša, ovisi prvenstveno o vrsti tla, primijenjenoj agrotehnici, a kažu poljoprivrednici i datumu sjetve. Dan ranije sjetva u proljeće, znači tjedan dana raniju berbu na jesen.
Ranija sjetva
U razgovoru s našim poljoprivrednicima čuli smo različite priče, jedni su zadovoljni, drugi bi sve zatvorili, dok treći kreću u promjenu kultura.
- Imam 14 hektara zemljišta u komadu i 8 vrsti tla, naglasio je Mladen Novak, ratar iz Preloga. Naravno da je urod svakojak, no u globalu sam zadovoljan.
S berbom kukuruza još nije započeo jer je posijao kasne sorte koje zriju u listopadu i birao je kvalitetnije zemljište.
- Istina, berba će uraniti oko dva tjedna, a pogled na klipove ne odaje velik odraz ljetnih žega, dodaje Novak.
- Nekad se znalo da se kuruza sadi u đurđevskom tjednu, a ve sadim dva tjedna ranije. Nastavi li se ovakvo vrijeme, a očito će žege biti i dalje, sadit ću još i ranije. Ranije sjetva, objašnjava, rezultira ranijem nalijevanju zrnja, taman prije ljetne pripeke.
- Kaj se do Lovreča zmeče, to se v kuružnjak nameče –više ne vrijedi – jer je kuruza do tog datuma, a riječ je o 10. kolovozu, već pečenica.
Sličnom logikom već godinama vode se i proizvođači krumpira. Uzimaju sadni materijal srednje-kasne epohe sazrijevanja upravo zbog kolovoških vrućina i suša.
Repica i pšenica umjesto kukuruza i suncokreta
Nekako se čini kako je žega i pripeka najviše pogodila poljoprivrednike u samom središtu Međimurja, odnosno oko Grada Čakovca.
- Kukuruz koji smo planirali za silažu sav je sazrio tako
već
da smo silirali onaj namijenjen normalnoj berbi, poručio je Dragutin Kranjčec iz Štefanca. Zemlja je tu uglavnom šuder ili pjeskovita i jednostavno pomoći nije bilo.
Suncokret je “šaka jada”, glavice su male, a zrna više prazna nego ispunjena. Jedino rješenje za takva tla, ističe, je promjena kultura.
Drugim riječima, umjesto kukuruza i suncokreta, sijat će na njima samo pšenicu i repicu.
Suncokret podbacio i do 60 posto
- Kukuruz je slabije urodio gdje nije bilo zelene gnojidbe i gdje su izostale padaline, kaže Zvonimir Babić, ratar iz Svetog Martina na Muri.
Njegov, kaže, izgleda dobro i još je poprilično zelen te nije počeo s berbom. No, zato je ubrao tikve koje su puno sitnije dok su koštice na minimumu. Dakle, slabo su rodile.
- Suncokret je jako podbacio, dodaje. Ima parcela gdje je podbacio svega 20 posto, ali i onih gdje je temperatura ubrala 60 i više posto uroda. Ne raduje se baš ni berbi šećerne repe.
Zvonko koji je desetljećima na zemlji, vrlo je pesimističan u pogledu budućnosti poljoprivrede.
- Poljoprivreda traži preveliko ulaganje, administracija te hoće zatući, repromaterijal je skup, otkupne cijene su male, naglašava. Mislim da će se sve više OPG-a zatvarati.
Njegovo razmišljanje ne dijeli Mladen Novak iz Preloga.
- To su gluposti. Ak’ kuruzi daš sve kaj joj treba, dat će ona i tebi, navodi.
- Prilagođavali su se poljoprivrednici kroz povijest svemu i svačemu, pa tako moramo i mi. Da će biti lako, neće, to je sigurno. Najlakše je odustati, naglašava Mladen Novak.
Drugim riječima, morat će se prilagoditi žegi i suši, odnosno nedostatku padalina. Pomoći može obilna zelena gnojidba, promjena termina sjetve, otporni sadni materijali na hladnoću. To pak znači da se zrnja kukuruza više neće sijati u toplu zemlju već u onu koja je tik pred stvaranjem ledene pokorice.
I naravno, sustav navodnjavanja trebao bi biti pod normalno. Nažalost, “javni” ne postoji, a onaj koji postoji se ne koristi. Onaj na području Općine Belice još se gradi. Uostalom, tamošnji veliki poljoprivrednici, svi redom već godinama imaju vlastite sustave, bilo da je riječ o bunarima ili rolomatima.
Druga je stvar, kaže, da je repromaterijal skup da se štedi, ne baca se uglavnom preskupa UREA koja, osim što gnoji tlo, zadržava i vlagu. Sve se mijenja, dodaje, pa tako i vrijeme i moramo se prilagoditi, kaže.
Naglo zahlađenje Međimurce je ove srijede, između ostaloga, nagnalo da se nešto intenzivnije vrte oko kamiona s drvima na čakovečkom sajmu. Istina, nakon pogleda na cijene, mnogi će kalkulirati isplati li ih se kupovati. Naime, za metar agacije tražilo se 65 eura, a za miješana (bukva, grab) 75 eura. Uz to, u račun treba pribrojiti i 7 eura za rezanje, naravno po metru.
CIJENE PLAC
Batat (kg): 2 €
Batat (kg):
Mahune (kg): 4 € Zelje (kg): 1 €
Paprika (vreća): 10 €
Rajčica (kg): 1,5 €
Krastavci (kg): 0,5-1,5 € Salata (kg): 3 €
Grah (kg): 4 €
Rotkvice (pušlek):
Što se tiče ostale ponude, kako na placu tako i na sajmu, i ona je u znaku jeseni, odnosno zime. Tako se nudilo zelje na vreće i to 1 eur za kilogram, na vreće se nudio krumpir, paprika te krastavci. Za oko su zapinjali i ogromni gomolji batata (bijeli, narančasti i ljubičasti) koji su se nudili za svega 1 eur po kilogramu. Na placu pak se može kupiti i domaća zimnica, kiseli krastavci, miješana salata, meksička salata, ajvar… Mladi grah zamijenio je suhi koji se mogao nabaviti već po 4 eura.
Mladen
Pobačajem se smatra svaki prijevremeni prekid graviditeta gdje nezreli plod biva istisnut iz porođajnog kanala. Plod je mrtav ili ugiba neposredno nakon pobačaja.
Pobačaj kod goveda može nastati iz različitih razloga (zarazne bolesti, trovanje, nepravilna hranidba, genetski uzroci itd.). Pobačaji se s obzirom na etiologiju dijele na zarazne i nezarazne pobačaje.
Multiflore: (komad): 6 €
Šljive (kg): 1 €
Drva (metar): 65-75 €
Kokoši (kom): 10 €
Iz tjedna u tjedan, sve je šira ponuda jesenskog cvijeća koje predvode maćuhice, multi�lore, vrijesak i erike. Posebno se isticao vrijesak, što u prirodnim što dodatno poprskan umjetnim bojama. (vv)
Pobačaji mogu biti uzrokovani zaraznim bolestima od kojih su neke ozbiljne bolesti koje se prenose na ljude (zoonoze).
Zarazne bolesti koje mogu uzrokovati pobačaj kod goveda su: bruceloza, groznica, leptospiroza, genitalna kampilobakterioza, zarazni goveđi rinotraheitis, Infekcija Schmallenberg virusom. Neke od ovih bolesti su opasne zoonoze koje mogu prijeći na ljude (bruceloza, q groznica, leptospiroza), a neke su gospodarski značajne bolesti goveda koje je važno na vrijeme otkriti i iskorijeniti iz uzgoja kako bi stado bilo zdravo i produktivno. Od zaraznih pobačaja najznačajnija je bruceloza. Uzročnici su bakterije iz roda brucella, (brucella abortus, brucella suis, brucella ovis, brucella canis…). Bolest se prenosi direktnim i indirektnim kontaktom, a dijagnosticira se izdvajanjem i identi�ikacijom uzročnika. Glavni naglasak suzbijanja bolesti je preventiva i kontrola izbijanja bolesti.
Nezarazni pobačaji obično su uzrokovani unutrašnjim (nježna konstitucija, hormonalna insu�icijencija, torzije pupkovine, kolike, nadutost) i vanjskim uzrocima (udarac, pad, transport, hladnoća, vrućina, prehrana, lijekovi).
Pobačaje dalje možemo podijeliti prema vremenu
nastanka na; embrionalnu smrtnost (rana i kasna) rani pobačaj i kasni pobačaj. Kod rane embrionalne smrtnosti embrio ugiba prije 13. dana, dolazi do autolize i apsorpcije ploda i teško ga je uočiti. Uzroci mogu biti stres, povišena temperatura, transport, promjene u smještaju i prehrani, virusne infekcije te gljivične bolesti.
Kasna embrionalna smrtnost od 14 – 42 dana, pobačaj od 42 – 271 dana, te mrtvorođeni plod od 272 dana. Također pobačaji mogu biti kompletni (plod zajedno sa plodnim ovojnicama), te nepotpuni (samo plod bez plodnih ovojnica).
Parcijalni (nepotpuni) pobačaji su pobačaji gdje je jedan plod pobačen, a drugi se normalno razvija do termina.
Od kliničkih simptoma kod kasnih pobačaja i preranih poroda, treba izdvojiti, edem vimena, pojava kolostruma, omekšanje zdjeličnih ligamenta, pojava sluzi iz stidnice. Teško je, gotovo nemoguće spriječiti pobačaj koji je već u tijeku.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
Kad dođe do pobačaja rodilju treba izolirati, plod ili krv treba poslati na laboratorijsku pretragu a posteljicu treba ukloniti. Pritom treba postupati oprezno (ne znamo je li pobačaj zarazan ili nije) Svaki pobačaj kod goveda treba prijaviti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji koja će nakon prijave pobačaja uzeti uzorke za pretragu (krv od životinje koja je pobacila, pobačeni materijal, fetus, posteljica) i dostaviti u laboratorij. Prilikom rukovanja s pobačenim materijalom treba se pridržavati propisanih higijenskih pravila.
Ako se laboratorijskim pretragama utvrde zarazne bolesti koje se suzbijaju prema zakonskim propisima, naredit će se mjere za suzbijanje bolesti kojih su se vlasnici životinja dužni pridržavati! Prognoza je obično povoljna, ako se ne pojave komplikacije, (infekcije) a pomoć je potrebna samo pri težim pobačajima.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
I
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
uta kukuruzna (ili pamukova) sovica (Helicoverpa armigera) ove se godine u većini vrtova u našem kraju pojavila u većem broju i zadnjih je mjesec dana napravila značajne štete ubušavajući se u plodove rajčice, ponegdje i paprike. Ovo je vrsta noćnog leptira koji je žućkaste do smećkaste boje. Gusjenice mogu biti svijetlozelene, žute, ali i s nijansama-crtama crvenkasto-smeđe boje. Odrasle gusjenice narastu do 3,5 – 4 cm. Sovica tijekom godine ima 2 – 3 generacije. Prva generacija se razvija krajem svibnja i tijekom lipnja, druga tijekom srpnja, a treća tijekom kolovoza i početkom rujna. Razvoj jedne generacije traje oko mjesec dana. Gusjenice ove sovice hrane se na oko 250 biljnih vrsta, od kojih su mnoge poljoprivredne kulture na kojima onda rade velike štete. Ubušuju se u kukuruz, pamuk, rajčice, paprike, kupusnjače.....
ZAŠTO SE JE OVE GODINE TAKO MASOVNO POJAVILA? Radi sve većih temperatura, a ove godine imali smo zaista dugotrajna razdoblje visokih temperatura. Ova sovica značajni je
štetnik u toplijim krajevima gdje se uzgaja pamuk (otud i naziv) - no kako je i kod nas sve više (pre)toplih razdoblja - to je pogodovalo njenom širenju, pa je ove sezone i kod nas napravila značajne štete. Prijašnjih sam ju godina primijetila u neznatnom broju, nikad do sad ih nije bilo kao ove godine.
KOJA SU ORGANSKA RJEŠENJA ZA VRT? Prvenstveno čim veća bioraznolikost. Što veća raznolikost u vrtu i oko vrta - to ćete imati manje štete od novih invazivnih vrsta poput ovih gusjenica i stjenica (zelene i marmorirane). U takvim situacijama mnoge biljke imaju i ulogu mamaca, pa se nametnici ne hrane na povrću, nego na mamcima. Drugo, privlačenje i čuvanje prirodnih predatora. A to su prvenstveno pauci i ptice, koji se hrane nametnicima. U mom vrtu uvijek ima puno suncokreta koji privlači sjenice u moj vrt, koje onda “usput” poberu i gusjenice.
PRIRODNA SREDSTVA ZA PRSKANJE? Od prirodnih sredstava kod jače pojave gusjenica preporučuju se biološki preparati na bazi alga ili pak neema, pri kojima će doći do poremećaja u ishrani.
SLONOVSKI češnjak Đurđe Knapić iz Pribislavca
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
Pripravak od gorkog pelina (namočiti na 24 sata i onda prskati) isto će tako odvratiti gusjenice od hranjenja poprskanih biljaka. Isti učinak može imati i papar, chilli, češnjak.
KAKO SAM IH JA OVE GODINE ZAUSTAVILA? Ja sam ove godine odlučila gusjenice loviti. Ionako sam često sad kod rajčica, em ih još vežem i em ih još berem pa je najjednostavnije pogledati ako ima štete na plodovima, tu su onda i gusjenice. Jedna gusjenica se seli na više plodova, pa kad ju ulovim zaustavim dosta štete, za to mi treba najmanje vremena - kad sam ionako već kod gredice rajčice drugim poslom.
Velika biološka raznolikost mi je itekako pomogla da i u ovoj izazovnoj godini, unatoč pojavi i stjenica i gusjenica - imam jako malo šteta. Kako kreirati ovakav vrt saznajte prateći moje savjete na biovrt.
www.mnovine.hr
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
je dosta slabiji.Jednom kad se zasadi u vrtu i pusti li se da procvjeta i razvije sjeme, ne treba ga više ni saditi. Naime, uz ogromne češnjeve razvija i puno manje koje je dovoljno ostaviti u zemlji i iduće godine narast će nove. Njega i čuvanje mu je isto kao i kod običnog češnjaka s time da njegove glavice izgledaju atraktivnije ispletene u pletenice. (vv) Gigant
- Zasadila sam svega nekoliko glavica da bi danas slonovski češnjak brala gotovo na hektar površine, pohvalila se Đurđa Knapić iz Pribislavca. Slonovski češnjak nije nepoznat u našem kraju jer se često viđa u vrtovima. Kako mu i samo ime govori, glavica mu je “slonovska” u odnosu na, primjerice, starinsku sortu. Glavice mogu doseći i veličinu omanjeg buzdovana no s druge strane, miris mu
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITA POTROŠNJA
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
SUPRUŽNICI Blaženka i Dragutin Boj iz Gornjeg Hrašćana proslavili zlatni pir
Blaženka i Dragutin Boj iz Gornjeg Hrašćana ovih su dana proslavili pedesetu godišnjicu braka. Proslavu su za njih priredili kći Davorka sa suprugom Sašom i sin Davor sa suprugom Karolinom, a uža obitelj okupila se u restoranu u Čakovcu, gdje su uz tortu, razgovor i druženje oživjeli zajedničke uspomene.
Blaženka i Dragutin imaju tri unuka: Stivena, Andreasa i Kevina te dva praunuka: Reu i Tea, koji su također bili na ovoj lijepoj godišnjici. Stiven je bio s curom Teom i Andreas sa suprugom Elom i
njihovom djecom. Pitali smo zlatne mladence da nam otkriju tajnu sretnog braka, te smo otkrili da su potrebna samo dva glavna sastojka: popuštanje i razumijevanje. Količine ovih sastojaka prilagođavaju se ovisno o prilici, otkrili su nam, ali bez njih nijedan brak neće uspjeti. Od njihove smo pak djece doznali da Blaženka i Dragutin jedan bez drugog ne mogu, pa stoga ne čude osmijesi na njihovim licima i radost što su zajedno dočekali ovu veliku zlatnu obljetnicu.
OSVRT OBRTNIČKE komore Međimurske županije na upise u strukovne škole
- Zadnji je čas za uvođenje obrazovnih programa za nova strukovna zanimanja za koja postoji interes na tržištu rada
- Obrtničku komoru posebno veseli povećan interes za upis u trogodišnja strukovna zanimanja iz razloga što to doprinosi očuvanju obrtničkih vještina i prijenosu tih vještina na nove generacije te razvoju poduzetništva.
Nedostatak kvali�icirane radne snage i sve veći udio nekvali�iciranih i stranih radnika potaknuli su poslodavce na promjenu razmišljanja, što je dovelo do značajnog porasta interesa za primanje učenika na naukovanje i praktičnu nastavu. Poslodavci su prepoznali da kroz naukovanje imaju najbolju priliku osigurati si kvalitetne i stručne radnike, jer učenici provode tri godine u njihovim radionicama, što im nakon školovanja omogućuje brži i lakši prelazak u punu radnu sposobnost.
Stipendije kroz
školovanje
Osim obvezne naknade za naukovanje, mnogi poslodavci nude svojim naučnicima i vrijedne stipendije, što dodatno motivira
BORIS BISTROVIĆ, predsjednik Kluba vijećnika stranke Fokus
Predsjednik Kluba vijećnika stranke Fokus Boris Bistrović reagirao je na povećanje plaće gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini priopćenjem koje u nastavku u cijelosti objavljujemo:
učenike na veće zalaganje. Ova suradnja omogućuje učenicima primjenu stečenog znanja u stvarnim radnim uvjetima i razvoj ključnih profesionalnih vještina. Kroz naukovanje stječu iskustvo koje ih čini konkurentnijima na tržištu rada i olakšava im pronalazak posla po završetku školovanja. Često se događa da učenici odmah nakon školovanja ostanu raditi kod poslodavaca kod kojih su obavljali naukovanje. Razlog za trenutno povećan interes za upis u strukovna zanimanja zasigurno leži u brzom pronalasku posla i pristojnim plaćama, brojnim mogućnostima za napredovanje u karijeri, ali i onom bitnom – da se i nakon strukovne škole može upisati fakultet.
- Mišljenja smo da bi u svim zanimanjima za koja ne postoji interes na tržištu rada trebalo revidirati upisne kvote, a planirati upis i provođenje školovanja za zanimanja za koja postoji interes kako kod učenika tako i na tržištu rada, poru-
čio je Dražen Novak, predsjednik, Obrtničke komore Međimurske županije.
Predrasuda je da obrtnička zanimanja upisuju loši učenici
Dodaje: - Upravo su tradicionalna obrtnička zanimanja kao što su na primjer zidari i fasaderi, soboslikari, automehaničari, keramičari, kuhari i konobari iznimno de�icitarna, no neka od ovih zanimanja nisu atraktivna djeci pa treba i dalje raditi na njihovoj promociji i osuvremenjivanju. Isto tako, zadnji je čas za uvođenje obrazovnih programa za nova strukovna zanimanja za koja postoji interes na tržištu rada.
Još uvijek je jedan od ključnih izazova, s kojim se nažalost suočavamo, stigmatizacija strukovnih škola i strukovnih zanimanja. Velik broj građana u Hrvatskoj mišljenja je da strukovne škole upisuju samo učenici s lošim ocjenama. Ovu predrasudu treba mijenjati, a jedan od načina je kroz aktivnu promociju
uspješnih karijera naših obrtnika i poduzetnika koji su završili strukovno obrazovanje. Vrlo je važno jasno komunicirati da strukovno obrazovanje nudi odlične karijerne mogućnosti. Učenici koji završavaju strukovne škole često su vrlo uspješni u svojem poslu, a mnogi od njih i ne završavaju svoje školovanje već nastavljaju obrazovanje na fakultetima. Obrtnička komora Međimurske županije stoga već niz godina provodi brojne promotivne aktivnosti obrtničkih odnosno strukovnih zanimanja, a ove godine uspješno smo započeli i novi projekt –održavanje sajma #StrukoVizija koji je na jednom mjestu okupio sve strukovne škole u našoj županiji, brojne poslodavce koji su predstavljali strukovna zanimanja i što je najvažnije – velik broj učenika završnih razreda osnovnih škola, stoji u osvrtu iz Obrtničke komore Međimurske županije.
(BMO)
- Na Sjednici Gradskog vijeća Grada Čakovca održanoj 11. rujna 2024. godine, gospođa Cividini uz pomoć svojih žetončića izglasala je povećanje vlastite plaće u nevjerojatnom postotku od gotovo 80 %, nakon kojeg ćemo iz gradske blagajne na trošak njezine plaće trošiti gotovo 8000 eura mjesečno odnosno 60.000 nekadašnjih kuna!!! Svakog mjeseca! Iako smo tijekom rasprave argumentirano pokušali objasniti vladajućima kako brojni čakovečki radnici, umirovljenici, roditelji čakovečkih vrtićaraca i školaraca jedva spajaju kraj s krajem i mogu samo sanjati takve plaće/mirovine, gospođa Cividini je bez imalo grižnje savjesti odbacila naše argumente i progurala točku na izglasavanje.
Da bi cijela situacija oko povećanja plaće bila još i de-
gutantnija, pobrinula se sestra gradonačelnice Cividini. Vijećnica Željka Novak, unatoč preporuci Povjerenstva za provedbu kodeksa ponašanja vijećnika Grada Čakovca, glasala je ZA astronomsko povećanje i na taj način omogućila ogromnu materijalnu korist svoje sestre – gradonačelnice Cividini. Po završetku Sjednice, gradonačelnica Cividini napustila je gradsku vijećnicu sa širokim osmijehom na licu bez imalo srama i grižnje savjesti čime je nedvosmisleno potvrdila ono što govorimo već duže vrijeme: “Ja sam nedodirljiva u ovom Gradu. Mogu raditi što god hoću i ne možete mi ama baš ništa!”
Sva sreća pa su lokalni izbori za osam mjeseci kad će pošteni i moralni građani Grada Čakovca kazniti njezin bahatluk, podmuklo okretanje kaputa, besramnu kupnju žetončića i ostale gadosti koje je uspjela proizvesti u proteklim trima godinama.
Boris Bistrović, predsjednik Kluba vijećnika stranke Fokus
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1513
Iako im vrijeme nije bilo naklonjeno, unatoč hladnoći i kiši, ljubitelji kuhanja i dobrog društva ipak su se okupili u velikom broju Piše: Aleksandra Sklepić
U subotu, 14. rujna, u popodnevnim satima, na rukometnom igralištu kod Osnovne škole Dr. Vinka Žganca u Vratišincu održana je zabavna kulinarska manifestacija “2. Vratišinski kotlić”. Dio je to višednevne proslave Dana općine Vratišinec koji se obi-
lježavaju u sklopu “Križova”, velikog blagdana Vratišinca, čija crkva nosi ime Uzvišenja svetog Križa. Iako im vrijeme nije bilo naklonjeno, unatoč hladnoći i kiši, ljubitelji kuhanja i dobrog društva ipak su se okupili u velikom broju. U kuhanju kotlića sudjelovalo je čak 18
ekipa: Općina Vratišinec, Toni i društvo, Vatrogasci Vratišinec, Vatrogasci Gornji Kraljevec, Punica, zet i kumić, UMV, Ko nebre piti nek ide doma, Sajko i plaćenici, Rukometni klub Sokol Vratišinec, Bobić-Srnec, Najjači, KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, KUD Dr. Vinko Žganec, Lovačko društvo
Zec Vratišinec, Nama nade, V&TMMM, Mješoviti pjevački zbor Dr. Vinko Žganec i OPG Škvorc Vratišinec. Kuhala su se svakojaka jela: nezaobilazni lovački bograč, grah na saftu, gulaši i brojne maštovite varijante jela na žlicu koja su dio naše tradicije.
Uz kuhanje kotlića, održan je i 1. Sajam domaćih proizvoda, gdje su posjetitelji mogli razgledati i kupiti neke od proizvoda lokalnih OPG-ova.
Članice KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec organizirale su i tombolu, a pošto je Križovo vratišinsko proštenje, bilo je
i brojnih vrsta kolača kojima su se posjetitelji mogli �ino zasladiti nakon kušanja �inog jela iz kotlića.
Općina Vratišinec svakoj je ekipi osigurala mjesto i kotlić, te bon u vrijednosti od 30 EUR za nabavu namirnica potrebnih za kuhanje.
Načelnik Mihael Grbavec s tročlanim je povjerenstvom obišao svaki kotlić i kušao svako jelo. Nakon što je degustacija završila, zaključio je da će Vratišinec, nastave li istim tempom, uskoro moći konkurirati velikim gastro manifestacijama koje imaju puno dužu tradiciju.
Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Dječja mašta iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama i roditeljima zasadili su biljke u dvorištu vr�ća Dječja mašta
Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta dobit će vrtić koji će napraviti
Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, uz koji će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je izrada makete vlastitog željenog dvorišta. Sve što trebate je izraditi maketu, poslati nam je na e-mail i opisati što vaša ma-
keta prikazuje, odnosno što biste željeli u svom dvorištu učiniti s ovom nagradom. Predstavit ćemo vaš projekt u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom kreativnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu. Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva
pri odabiru biljki i savjete o sadnji.
Tko se može prijaviti?
Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktiv-
nosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.
Kako se prijaviti?
Prijave primamo do 31.12.2025. Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u
vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece. Možete nam poslati kako su klinci sudjelovali u izradi makete, kakve su želje imali, koliko su se uključili roditelji, čime ste izradili maketu. Pri-
javu pošaljite na e-mail marketing@mnovine Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.
TRAGOM VAŠIH PITANJA: Ima li u Međimurju velikih somova?
Nenad Zlatarek iz Čakovca već dugi niz godina lovi somove. Njegov život bio je isprepleten s rijekom, vodama i prirodom još od malih nogu. Kao dijete provodio je vrijeme u Hrženici, a gotovo svi njegovi bližnji bili su ribiči. Za Nenada je ribolov puno više od običnog hobija – to je način kojim održava vezu s prirodom. Kako kaže, smisao ribolova je nadmudriti ribu i onda ju vratiti ponovo prirodi
Piše: Snježana Zorković
Foto: Arhiva Nenada Zlatareka
Prošli je tjedan u Ivanovcu na jezeru Preloge, Nenad Zlatarek iz Čakovca uhvatio soma od stotinjak kilograma, dugog skoro dva i pol metra. Kako kažu, takav som je starosti tridesetak do četrdesetak godina, pa nam je to bio i povod za razgovor. Vedar, nasmijan počeo je priču:Nije da se hvalim, ali nikada nisam došao iz ribičije bez ribe, započeo je svoju priču. Zaljubljenik sam u prirodu i vodu. Najveća motivacija mi je prevariti ribu. Pogotovo kad je riba “moje generacije”. S obzirom na to da još uvijek radim ribe, lovim isključivo po
danu. Osim soma lovim i sve grabežljivce od smuđa, štuke, bolena, a najzanimljivija riba koju sam upecao je mladica. Mladica je dosta rijetka riba pa je nije lagano naći, a niti uhvatiti. Kažu da je to najveća trofejna riba svakog sportskog ribolovca, a ja sam imao sreće da na kanalu upecam primjerak od 13 do 14 kilograma. Na pitanje zašto najviše lovi baš somove, Nenad je odgovorio: - Za lov na somove trebam najmanje vremena, a da dobijem najbolji rezultat. U svom dugogodišnjem ribičkom stažu ulovio sam ih više od pet tisuća. Najveći mi je uspjeh bio čak 19 somova u jednom ribolovu, računajući samo one veće od 5 kilograma.
Plivači oprez! Som nije sklon napadanju, no ako slučajno na njega skočite ili se u njega prilikom plivanja zaletite, on će se braniti prirodnim nagonom, a svaki je takav susret upitan za plivača, pogotovo ako je riba velika
Som je slatkovodna riba koja ima izduženo tijelo, široko i zdepasto na prednjem dijelu, a lagano spljošteno na stražnjem dijelu u razini repne peraje. Koža mu nema ljuski, a prekrivena je sa sluzi koja mu daje ljepljiv izgled. Glava mu je velika i masivna, uzdužno spljoštena, a završava široko rasječenim ustima, sa šest brkova. Živi na dubokim i zakrčenim mjestima kao što su obale, vrtlozi, jarci, potopljena stabla, stjenoviti nasipi. Najčešće se hrani u jutarnjim i večernjim satima, a ako mu je plijen nadohvat, neće ga oklijevati zgrabiti u bilo koje doba dana.
Nikad ne brojim točno ulov i rijetko važem. Za mene je svaki som dokaz strpljenja, iskustva i vještine, ali i poštovanja prema vodi i životu koji se u njoj skriva. Osjećaj napetosti i adrenalina tijekom borbe, ali i unutarnji mir koji ribolov donosi.
Kako uhvatiti soma?
S vremenom, Nenad je postao legenda među lokalnim ribičima. Mnogi ga dolaze gledati, učiti od njega. Rado udjeli pokoji savjet, no kako kaže, najvažnije je iskustvo, osjećaj što napraviti kad osjetite kad imate ribu na udici. Obično koristi prirodne mamce, a kad ih nema i oni umjetni tipa gumenih riba ili varalica su dobrodošli, jer kako kaže, rezultat je isti. Som napada različito. Nekad na miris, nekad na pokret, nekad jer tako tjera neprijatelja. U ribolovu nema dva jednaka dana, pa je stoga i jako zanimljiv. Pri lovu na soma koristi bućkanje. No važno je kako bućkati. Nenad ima čak 16 različitih bučki, a koju koristi ovisi o temperaturi zraka, vode, boji vode, vjetru, tlaku, jesu li su somovi na dnu ili blizu površine vode… Som je pametna riba i kad bučkate dva do tri puta on se digne, ali iza toga više ne. Dobrodošao je i sonar, jer se tako riba brže nađe, kao i čamac.
Male tajne kako pripremiti ukusnog soma
Ako ste upecali ili kupili soma, evo kako ga pripremiti. Sve počinje kod čišćenja. Koža soma treba se oguliti i odstraniti masnoća koju som ima ispod kože po kralježnici, a koja somu daje speci�ičan, mnogima neugodan miris prilikom pripreme. Odrezati glavu i peraje. Mesu obavezno staviti u pac koji se sastoji
Dobro je imati i pomagalo s kojim podignete ulovljenog soma u čamac, jer iako som nema zube, brani se masom i može i jako ozlijediti ribiča, pa treba jako paziti kad ga vadite iz vode, kaže Nenad. Naše su vode bogate somom, jer ima dosta hrane. Som je čistač voda jer on u vodi pokupi sve od mrtvih riba, strvina, pa vrlo često i konzervi i slično.
Najveći kojeg je Nenad ulovio i uspio dobiti u čamac je težine 130 do 140 kilograma. Na udici vjeruje da je imao i veće, no nije ih mogao dobiti u čamac. Kod nas, kako kaže, ima i onih dugih oko 3 metra, ali su preveliki i ne postoji način na koji se takvoj ribi može suprotstaviti. Cijeni isključivo sportski ribolov i nadmetanje s prirodom. Sve somove kapitalce u otvorenim vodama pušta, kako bi doživjeli duboku starost.
Pomoć ribičkim društvima
Međimurska ribička društva često muče veliki somovi koji žive u njihovim vodama (ili grabama). Ti su somovi
od bijelog vina, češnjaka, vegete i malo crvene paprike. Meso u pacu držati barem nekoliko sati jer on izvlači miris ribe, a najbolje ostaviti preko noći. Tako pripremljeno meso možete uvaljati u kukuruzno brašno i peći ili na roštilju ili u dubokoj masnoći (koju po pečenju skinete papirom). Dobar tek!
veliki i često puta jako stari. Zbog ilustracije, smo jedan som ako živi nekih 30-ak godina u svom staništu pojede čak tonu ribe. Tako ribička društva i usprkos poribljavanju muku muče s ribom za takmičenja i pecanje. Nenada zovu u pomoć, kako bi ulovio što više somova. U lov na somove nikad ne ide sam. Svaki je takav lov prijavljen u dogovoru s Međimurskim ribičkim savezom, a lovu prisustvuje obavezno predsjednik ili predstavnik društva za koje se lov radi, ribočuvar i pomagač koji pomaže izvaditi ulovljenu ribu.
Do sada je lovio u Pušćinama, Prelogama (Ivanovec) i na Goričanu, na poziv tamošnjih ribolovnih društava. Zadnji je ulovljeni som bio za Sportsko-ribolovno društvo Linjak Ivanovec na Prelogama. Ogromna ribetina imala je oko 130 kilograma, a kako su nam rekli, pojest će se uskoro na Somijadi koju društvo planira. Tjedan dana prije toga ulovio je sličnog, a prije nekih mjesec dana u istom popodnevu čak tri soma svakoga od tridesetak kilograma.
TRGOVINA KRK (METSS) Ivanovec
poklon-vrećicama
www.mnovine.hr
S obzirom na istek mandata Uprave Direktora GKP-a ČAKOM d.o.o. g. Ivana Perhoča, bacc. ing. el. Nadzorni odbor GKP-a ČAKOM d.o.o. je objavio natječaj za izbor nove Uprave Direktora GKP-a ČAKOM d.o.o. Kako po provedenom prvoobjavljenom natječaju nije odabran nijedan kandidat, natječaj je ponovljen. Po ponovljenom natječaju pristiglo je jedanaest prijava, od kojih su pet prijava bile pravovaljane. Sa svim kandidatima koji su poslali pravovaljane prijave, članovi Nadzornog odbora su
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPĆINA SVETA MARIJA Načelnica
KLASA: 944-08 /24-01/03
URBROJ: 2109-24-24-1 Sveta Marija, 20.09.2024.
obavili razgovor. Nakon obavljenih razgovora i proučene pristigle dokumentacije pravovaljanih prijava kandidata, Nadzorni odbor GKP-a ČAKOM d.o.o. je jednoglasno donio odluku te predlaže Skupštini Društva GKP-a ČAKOM d.o.o. da za novu Upravu Direktora imenuje gđu. Lidiju Miše Jalšovec, dipl. oec. iz Čakovca.
U Čakovcu, 17. rujna 2024. godine Nadzorni odbor GKP-a ČAKOM d.o.o.
Na temelju članka 14. Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Općine Sveta Marija ("Službeni glasnik Međimurske županije", br. 15/10) te Odluke o prodaji nekretnine u vlasništvu Općine Sveta Marija (Vladimira Nazora 36, Sveta Marija), (KLASA: 944-06 /22-01/01,URBROJ: 2109-24-24-1) od 29.05.2024. godine, načelnica Općine Sveta Marija raspisuje
Petra Jalušić i Jasenka Marciuš-Hozjak. Kako su nam rekle, Međimurske novine obavezno čitaju čim izađu u patak. Prvo potraže stranice s receptima koje isprobavaju, a oni koji im se svide postaju
S našom prepoznatljivom crvenom vrećicom, ovoga tjedna navratili smo u Ivanovec i tamošnje prodajno mjesto Međimurskih novina. U redovnoj jutarnjoj kupnji sreli smo Jasenku Jurjević te ju obradovali poklonom. Vrećicu su dobile i djelatnice
NAGRADNI NATJEČAJ
sastavni dio obiteljskog jelovnika. Potom je na redu stranica s osmrtnicama gdje traže poznate, a zatim čitaju i sve ostalo. Naravno, to su vijesti s područja Grada Čakovca, a zanimljiv im je bio i natječaj Čiji je vrt najljepši. (vv)
“Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
MEĐIMURSKE NOVINE i Optika Briljant
kupon 113. kola
Novo, 113. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,
trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. rujna. Sretnog dobitnika 113. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. rujna. (mk)
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
za prodaju nekretnine javnim prikupljanjem pisanih ponuda
1. Predmet natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveta Marija (dalje u tekstu: prodavatelj) i to: a) čestica br. 12, kuća,dvor, pašnjak, vrt od 286 čhv-a u 1/1 dijela, upisana u ZK uložak broj 3851 k.o. Sveta Marija početni iznos kupoprodajne cijene nekretnine pod a) iznosi 2.600,00 eura
2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju �izičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.
3. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u visini 10% utvrđenog iznosa početne cijene. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Sveta Marija IBAN: HR92 2340 0091 8607 0000 6, uz naznaku "jamčevina za sudjelovanje u natječaju", s pozivom na broj: HR68 7757-OIB.
4. Pisane ponude, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama s naznakom "Ponuda na natječaj – ne otvaraj" na adresu: Općina Sveta Marija, Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama, Trg bana Jelačića 1, 40326 Sveta Marija, predajom neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveta Marija na navedenoj adresi ili preporučeno poštom.
5. Ponuda mora sadržavati: - za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, te izvadak iz sudskog registra u originalu ili ovjerenoj presliku ne stariji od šest (6) mjeseci računajući od zadnjeg dana roka za dostavu ponuda), - za �izičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice, - oznaku nekretnine (broj katastarske čestice) za koju se daje ponuda, - iznos ponuđene cijene, - dokaz o uplaćenoj jamčevini, - podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude ne budu prihvaćene.
Obrazac Ponude je dostupan na službenoj Internet stranici prodavatelja.
Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).
6. Rok za dostavu pisanih ponuda je 30.09.2024. godine.
7. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.
8. Porez na promet nekretnine snosi kupac kao i troškove prijenosa vlasništva.
9. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem, smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena.
Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećim i neće se razmatrati.
10. O odluci Općinskog vijeća Općine Sveta Marija o odabiru najpovoljnije ponude, sudionici natječaja biti obaviješteni u roku od (15) petnaest dana od dana odabira. 11. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru. Kupac može kupoprodajnu cijenu platiti jednokratno ili u dva obroka što će se de�inirati kupoprodajnim ugovorom. Uplaćena jamčevina izabranog sudionika uračunava se u kupoprodajnu cijenu. Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom. Ukoliko izabrani sudionik u utvrđenom roku ne sklopi ugovor ili u ugovorenom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu, smatrat će se da je odustao od ponude, čime gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.
12. Sudionicima natječaja koji ne uspiju u natječaju uplaćena jamčevina vraća se u roku 8 (osam) dana od donošenja Odluke o odabiru.
13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.
14. Nekretnina koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana od 12 do 14 sati uz prethodnu najavu.
15. Javno otvaranje ponuda bit će 04.10.2024. godine u 14:00 sati u prostorijama Općine Sveta Marija u Svetoj Mariji, Trg bana Jelačića 1. Načelnica Općine Sveta Marija
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Ilijana Bodlović, poznatija kao Anny, �itness trenerica koja je pokrenula revoluciju u životima tisuća žena diljem regije, postala je sinonim za promjenu �izičkog izgleda i mentalne snage. Sa svojim jedinstvenim pristupom, Ilijana je stvorila zajednicu žena koje podržavaju jedna drugu, rušeći predrasude i promičući važnost ženske solidarnosti. U razgovoru s njom, otkrivamo tajne njezinoga uspjeha, izazove s kojima se suočava i nevjerojatne transformacije koje su inspirirale tisuće žena. (sh, Foto: Jelena Tomašić)
VIKEND VODIČ
20. rujna
17:00
Dani Kalmana Mesarića
Dom kulture Grada Preloga 18:00
Nikola Borić: ‘’Život u skladu s prirodom’’
Bajkovita šuma, Lopa�nec, Vladimira Nazora 29a
18:00
Kulturna večer: Od pakla s dušom do kan-kana u papučama
Dvorana Scheierica
19:00
Predstava Globina
Centar za kulturu Rudar
21. rujna
10:00
4. Eko kotlić na Trgu međimurske prirode Križovec
17:35
Obilježavanje 33. obljetnice ustrojavanja 34. inženjerijske bojne Čakovec Perivoj Zrinski
22. rujna
14:30
Serjojnska berba grožđa Mursko Središće, na parkingu ispred groblja
MJESEČNI VODIČ
Ponedjeljak, 23. rujna
10:00
Dani Europske baš�ne Mul�medijalna dvorana
Riznice Međimurja Utorak, 24. rujna
18:00
Dani Kalmana Mesarića
Mul�medijalna dvorana
Prelog
Nastavak mjesečnog vodiča na desnom stupcu...
DVA DANA piva, glazbe i dobre zabave
U svojem '24 izdanju, Beerfest u izdanju pivovare LepiDečki, ovaj vikend 20. i 21. rujna u dvorištu pivovare donosi pregršt zanimljivosti i noviteta uz bogat popratni program. Uz standardnu pivsku ponudu od preko 20 točenih piva pivovara Lepi Dečki, Crafters, Mlinarica, Saperlot, Nova Runda, Bura Brew i Istrian Crafters,
program je bogat muzičkim programima. Nastupaju DJ Forever, DJ Poncije, Pastiri, a premijerno će se predstaviti i čakovečki pop bend Nuovo. Osim toga, očekuju vas pivske igre kao i odlična ponuda hrane koju sprema ekipa iz Pušione (ex. Smokeraj). Ove godine premijerno uvode i višekratne festivalske čaše! Početak je od 17 sati. (mk)
...nastavak mjesečnog vodiča Srijeda, 25. rujna 14:00
Dani Kalmana Mesarića Osnovna škola Prelog Četvrtak, 26. rujna 16:00
Dani Kalmana Mesarića Srednja škola Prelog Petak, 27. rujna 16:00
Nastupaju DJ Forever, DJ Poncije, Pastiri, a premijerno će se predstaviti i čakovečki pop bend Nuovo
Dani Kalmana Mesarića Srednja škola Prelog 18:00
PROMOCIJA knjiga i druženje u dvorani Scheier
Ovog nas petka 20. rujna 2024. godine čeka još jedna kulturna poslastica. „Od pakla s dušom do kan-kana u papučama“ održati će se s početkom u 18 sati u predivnoj Dvorani Scheier. Osim druženja, u okviru ovog događanja, predstavit će se promocija knjige “Pakao vječni daruj im Gospodine’’ autora Gorkića Taradija. Uz njega će biti prisutni i gosti-autori: Katarina Herman iz Donjeg Pustakovca, Suzana Martinuš iz Varaždina, rodom iz Preloga i Goran Radiković iz Šenkovca. Talentirani pisci podijelit će svoja iskustva i vizije, a ugođaj večeri će upot-
Gorkić Taradi predstavit će publici svoju novu knjigu Pakao vječni daruj im Gospodine
puniti Plesno-scenska sekcija Udruge umirovljenika Prelog gdje ćemo imati prilike osjetiti dozu humora. Ovo događanje je poziv na zajedništvo i podršku. Pozivamo vas da dođete i podržite autore i izvođače! (jt)
PRELOG slavi svog najpoznatijeg pisca Čekaju
vas Dani Kalmana
Kalman Mesarić jedan je od malobrojnih suvremenih pisaca iz Međimurja. Ova manifestacija pokrenuta je 2021. godine kako bi zainteresirala Priločance, a i ostale sugrađane za njegov opus. Njegova djela sadrže raznorazne tematike; roman Dravom zlato plovi, komedija Gospodsko dijete, drama I u našem gradu, drama Poslovne tajne, Korak preko rampe, Joco Udmanić, Estera te roman Poker Baltazara Bodora. I ove godine naglašavaju o
važnosti edukacije i kreativnosti za mlade ljude pokušavajući ih potaknuti na sudjelovanje. Jedna od najzanimljivijih vijesti ovogodišnjeg programa je Festival dječjeg dramskog stvaralaštva i promocija novog izdanja novele Kalmana Mesarića pod nazivom Divlji ples. Program započinje 20. rujna u 17 sati, u Domu kulture grada Preloga. Sljedeći termin je 24. rujna pa sve do 27. rujna Program možete pogledati na portalu Međimurskih novina. (jt)
INSPIRIRAJTE SE pričom Nikole Borića Svoju milijunsku tvrtku poklonio i preselio u slamnatu kućicu
Imate priliku čuti inspirativnu priču Nikole Borića, čovjeka koji je napustio uspješnu sportsku karijeru i odlučio tragati za dubljim smislom života. Mogućnosti su svuda oko nas, samo nam ponekad nedostaje mrvicu hrabrosti. Zanima nas ka-
ko je Nikola naučio živjeti u skladu s prirodom, a da je pritom udovoljavao ravnoteži između svojih potreba i resursa koje mu priroda pruža. Zanimaju nas i izazovi s kojima se suočavao i koliko dugo je tražio svoj vlastiti put. Jedva čekamo čuti od-
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - JANE GRAHAM: PISMO MLAĐEM SEBI
Dobitnik knjige Moje financije objavljene u prošlom broju je Nadica Naranđa iz Hodošana. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
kupon br. 1514
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
Jane Graham: Pismo mlađem sebi
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Kada biste mogli napisa� pismo mlađem sebi, kako bi ono glasilo?
Prije više od deset godina The Big Issue se to zapitao i otad su neki od najbriljantnijih i najuspješnijih ljudi iz svijeta zabave, poli�ke, gastronomije, sporta i šoubiznisa objavili svoja pisma u tom časopisu. Ova kolekcija od 100 nevjerojatnih pisama uključuje Paula McCartneyja koji piše o pronalasku inspiracije, Oliviu Colman koja govori o prevladavanju problema sa samopouzdanjem, Mo Farah o važnos� gubitka, Jamieja Olivera koji je oduvijek slijedio svoj ins�nkt. Tu su još i inspira�vna pisma Roda Stewarta, Margaret Atwood, Buzza Aldrina, Tracey Emin, Michaela Palina, Melanie C, Dionne Warwick, Ewana McGregora i mnoga druga.
govore! Nacionalni mediji svojedobno su se raspisali da je vlastitu tvrtku vrijednu nekoliko milijuna dolara u Kini poklonio prijatelju za rođendan i svoje mjesto pod suncem pronašao u Orahovici u slamnatoj kućici. Ne propustite predavanje 20.
Knjiga je podijeljena po dijelovima u simboličnih trinaest poglavlja što se nije pokazalo kao nesretan broj u ovoj priči, a poglavlja su grupirana na sljedeći način: starenje, retrospektiva, ljubav, upornost, hrabrost, sudbina te svako poglavlje ima oko šest do sedam priča
rujna 2024. u 18 sati s lokacijom u Bajkovitoj šumi, na adresi: Lopatinec, Vladimira Nazora 29a. Za sudjelovanje na predavanju, potrebna je prijava. Molimo javiti se Kristini Strniščak na broj mobitela 098 963 0123.
Predstavljanje monografije dr. sc. Tanje Baran “Hrvatska vinska kultura“ Dom kulture u Štrigovi 19:00
Pub-quiz na temu glazbe Mursko Središće, dvorište iza Sokolskog doma 20:00
VANNA Centar za kulturu Čakovec
Subota, 28. rujna
10:00
Jesen s�že na Forestland u Brezje! Forestland Park u Brezju
10:00
9. Fes�val međimurskih slas�ca Atrij Starog Grada Čakovec 18:00
Fes�val svetog Jeronima Crkva sv. Jeronima Štrigova
Nedjelja, 29. rujna 19:00
Koncert Zorana Predina CZK Rudar u Murskom Središću
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Briga o zdravlju i �izičkoj kondiciji postala je prioritet za mnoge. Ove smo subote imali priliku razgovarati s �itness trenericom Ilijanom - ženom koja igra ključnu ulogu u oblikovanju mentalnog i emocionalnog stanja svojih klijenata. Žena koja je izvela nevjerojatne transformacije. U nastavku saznajte što je motivira, kako izgleda njezin radni dan i zašto nam je potreban balans.
- Kako to da ste odlučili doći u Čakovec?
- Pa mislim da svi znaju da u našem programu sređujemo žene koje skinu najveći broj kilograma, i eto imamo u Čakovcu i više od dvije, ali ne znam točan broj.
- Ako rastem ja, rastu i moji radnici, ističe Ilijana Bodlović
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 25.09.2024. u CineStaru Varaždin.
Primjer, imamo jednu klijenticu, izgubila je 63 kilograma. Njeno ime je Katarina i došla sam zbog nje, nedavno smo objavili njezine rezultate. Ali u međuvremenu, pošto smo naknadno napravili druženje, javila se još jedna djevojka koja je skinula oko 40 i nešto. Nevjerojatna transformacija, mislim da nećete vjerovati da je to moguće i onda smo je eto, danas sredili. Sad izgleda 20 godina mlađe, ako ne i više. Savršeno kažem, trenutno pije kavu, njeno ime je Milena, a kada je vidite ostat ćete oduševljeni. Kažem, opet smo ovdje uskoro jer imamo mnogo djevojaka za srediti. A i sviđa nam se grad, što je je. - Imate li informaciju koliko ste sveukupno Međimurki “sredili”?
- Nemam točne informacije, nisam ni planirala raditi analizu jer smo preumorni. Međutim, moje žene su brzo shvatile da sam ja ovdje i eto, napravili smo druženje. Moja procjena bila je 30 – 40, a već ih se sad javilo 50 – 60. Opet ne vjerujem da će biti puno njih pošto imaju obaveze, poslove, imaju dječicu. Imamo jako puno žena i u Varaždinu. Ali da, ne može ove naše žene nitko spriječiti. Rekle su dvije djevojke da dolaze u Čakovec iz Zagreba, ali opet, nije blizu i zbog kiše put potraje...
- Koliko klijentica općenito s vama vježba?
- Naš program trenutno broji 15.500. To je sad za 9. mjesec, nadamo se da će u desetom doći do 20.000. Ljudi pitaju zašto stopiramo upise, zato što ja uvijek kažem – kvaliteta je nešto što čovjeka jedino može izdvojiti. Najlakše je klijentu uzeti novac, i onda ne pružiš kvalitetnu uslugu. Ako ja nemam dovoljno nutricionista, agenata, psihologa i �izioterapeuta ljudi će čekati poruku duže od 10 minuta. Ja se trudim da odgovor dobiju u roku 5 minuta. Dosta ljudi govore da lažem, da je nemoguće.
- Koliko zaposlenih broji Vaš tim?
- Broji nas trenutno oko 90, s time da prelazimo u veći objekt. To će biti moja kruna ovog svega i tu ćemo zaokružiti na 100 radnika. I opet ću ponoviti, to su radnici koji su prijavljeni jer sam regularna. Na to sam najviše ponosna. Meni je cilj da kako rastem ja, da ljudi dobiju posao jer smatram da žena ženi može biti najbolji prijatelj. Ako rastem ja, rastu i moji radnici. Uglavnom, imam najbolje klijentice na svijetu.
- Plan zvuči zanimljivo. Kad ste spomenuli ‘’žena ženi najbolji prijatelj’’, je li Vam to na početku bilo izvedivo?
- Kaže jedna mila djevojčica, kod tebe je drugačije. U
tvom programu žena ženu voli. Mi živimo u vremenu, nećemo se zavaravati, gdje dok vidiš malo zgodniju ženu, bude ti krivo. Ja dok sam bila debela i nezadovoljna, znam da to zvuči ružno, mrzila sam svaku lijepu ženu. I čim bih vidjela da je lijepa, svašta bi o njoj pričala. Samo da bi ubili svoja nezadovoljstva potiskala. Stvarno se trudim u programu i to mi je nešto najbitnije, da svi znaju reći ajmo pomoć, ajmo napredovati skupa, ako napredujem ja ajde i ti. Kažu žene da se to osjeti i preko društvenih mreža. Narod ostane šokiran jer većinom su to ljudi koji pružaju podršku jedni drugima. Većinom i od djevojaka čujem da im jako puno znači podrška na društvenim mrežama.
- A što ako malo padne motivacija?
- Upalim društvene mreže i onda kažem sebi pa dobro ženo vidi ove žene, s troje, petero djece, pršti od ljepote i sreće. Ljudi su u krivu kad kažu ti si uvijek motivirana. Nije istina jer svi mi imamo svoje uspone i padove. Ja mislim da sam netko kome se na društvenim mrežama može vidjeti kako je zapravo i teško u životu. I kada nemam motivaciju, uvijek sam motivacija svojim ženama. Svi imamo nekoga tko nas motivira jer nekad se ni meni neda ustati iz kreveta.
- Nikola je netko tko Vam pomaže u treninzima, kako se on snašao?
- Malo ćemo se dodirnuti i te teme... Kod nas ljudi ne daju priliku mladim ljudima. Kako će netko steći iskustvo ako ne radi? On je tražio posao u našem gradu, naravno da je bio odbijen. Nikola je netko tko se uklopio, podijelili smo neke treninge. On je osvježenje. Pripremamo na aplikaciji svašta, snimke treninga iz teretane će biti dostupne. Da sve bude na jednom mjestu.
S time da otvaramo teretanu pa ćemo imati treninge dostupne za žene koje žele vježbati uživo. U tijeku je priprema još snimaka, za vas koji ste duže učlanjeni u program i bit će malo teže pošto se radi o cardiju. Jedva se čekam vratiti kući u ponedjeljak da mogu raditi.
- Da malo skrenemo s teme, u koliko se ono sati budite?
- Dosta ljudi ima krivu sliku o meni, ali opet ponavljam, to su društvene mreže. Težila sam tome da shvatim koje vrijeme meni odgovara, jednostavno mi je falilo vremena. Jedno vrijeme sam se budila u 7, pa zatim u 6, na kraju sam shvatila da mi odgovara u 4. Oko 4:20 budem na nogama, i taj dan nekako sve stignem onako kako treba. Ljudi budu u šoku kad im kažem da idem rano na spavanje. Znači ja sam u 22:00, 22:15 u krevetu. Tim tempom funkcioniram savršeno.
- A što kao trenerica birate za prehranu? Rekli bismo da jedete najnormalniju hranu, ali kad vidimo da tako dobro izgledate, ne vjerujemo.
- Netko sam tko pokušava ljudima prikazati normalan život. Rekla bih da živimo u lažnom vremenu te da zato ima jako puno depresije. Svi prikazuju samo savršenstvo. Balans je jednostavno nešto što čovjek mora razumjeti i imati u vidu. Ne treba si dozvoliti da se ne jede. Od ponedjeljka do petka sam odgovorna, pazim šta jedem, unosim raznovrsno voće i povrće. Volim i kuhati, kako ja kažem, malo ‘’seljačku’’ hranu. Ćorba stoji i za dva dana. Ali zato je vikend opušten, i to pošteno. U treningu jesam. Bitno da jedem nešto kuhano, nikakva dijeta ne dolazi u obzir.
Dobitnica ulaznica za film: Ana Marija Gregur DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Smrtonosni susret
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
- Što na sve to kaže okolina? Jeste li imali neugodnih iskustava?
- Jedino čega se sjećam od neugodnih iskustava je to mišljenje da je sve to sramota, žena treba samo raditi, biti u kući, baviti se djecom, ljudi kažu što ćeš vježbati, idi raditi nešto. Slažem se da trebamo imati posao i djecu, i obaveze, ali postoji vrijeme koje svaka žena treba odvojiti za sebe. Je li to �itness, šetnja, kava s prijateljicom. Nikad u životu ne bi trebalo zaboraviti na sebe. Nismo svjesni kako brzo vrijeme leti.
Piše: Paulina Topolko
Foto: Mario Golenko
Tmurno vrijeme voli neutralne boje
Na špici se krije i veselo društvo
je
Paula Posavec pokazala se kao veliko pojačanje ekipi
Piše: Miljenko Dovečer Foto: Siniša Ludaš
U dvostrukom prvoligaškom programu prošle subote u dvorani Graditeljske škole prve su na parket izašle Zrinskice koje su ugostile Rudar iz Labina. Gošće su odolijevale samo prvih 15 minuta, prve su povele i imale u nekoliko navrata vodstvo (1:2, 3:4, 4:5). Nakon što su Čakovčanke povele 10:9 u 16. minuti, vodstvo više nisu ispuštale do kraja. Do odlaska na odmor rukometašice trenera Vujovića dižu vodstvo i na poluvremenu imaju +4 (20:16). Utakmica je praktički riješena početkom nastavka kada s trima uzastopnim golovima Zrinski dolazi na +7 (23:16). Do kraja utakmice naše cure drže razmak od tri, četiri gola razlike, a dvije minute pred kraj susreta igračice iz Labina dolaze na dva razlike, no to je bilo sve jer golom Paule Posavec susret završava pobjedom Zrinskog 33:30.
Gabriela Gudelj zabila 9 golova
Najefikasnija u redovima Zrinskica bila je Gabrijela Gudelj s 9 pogodaka, slijede Paula Posavec i Bruna Zrnić s po 7. U redovima gošći najbolji strijelac bila je Ana Jajčević sa 11 golova.
ŽRK Zrinski: Potočnjak, Jerković, Makarova, Posavec 7, V. Novak, Gudelj 9, Golub 3, G. Novak, Janković 3, Varga, Zrnić 7, Vidović, Rumek, Ljubić 2, Robida 2, Babić. Trener: Vladimir Vujović. - Na žalost, moje Labudice nisu uspjele u naumu da se neporažene vrate iz Čakovca. Znali smo da nas čeka jako težak protivnik i u početku utakmice dobro smo se držali, u nekoliko navrata i vodili.
Međutim, kad su protivnice prvi put otišle na 3 razlike, više se nismo uspjeli približiti na manje od dva gola zaostatka. Dvadeset primljenih golova u prvom poluvremenu bilo je previše, usprkos odličnom izdanju Ane Ugrin koja je u tom periodu sakupila 9 obrana, a do kraja utakmice 14. Na kraju
Pionirke uzele bod Dinamu u Zagrebu
MEMORIJALNI turnir Darko Vidović 3X3
Ove subote hakl u dvorani
U spomen na svog tragično preminulog brata Darka, Danijel Vidović organizira turnir u streetballu. Davne 1986. godine Darko je kao 17-godišnjak bio na praksi na tokarskom stroju u jednom čakovečkom poduzeću i tragično stradao. Bio je vrlo talentirani mladi košarkaš. Turnir njemu u spomen će biti organiziran u subotu, 21. rujna
od 10:00, u dvorani Druge osnovne škole u Čakovcu, a prijaviti se za hakl mogu slijedeće uzrasne kategorije: U-13 (rođeni 2012. i mlađi), U-15 mlađi kadeti (2010. i ml.), U-17 kadeti (2008. i ml.), seniori (2005. i stariji), senatori 40+. Osigurane su medalje i pehari za prve tri ekipe u svim uzrasnim kategorijama. (bh)
lo ublažiti poraz, što nam je ipak slaba utjeha. Naš najbolji strijelac bila je Ana Jajčević s tamo domaćinu na pobjedi
kmici protiv Splita 2010, nije bio razočaran nakon utakmice
slijedi najdalje gostovanje
- Onoga trenutka kad smo dvaput u kratkom razdoblju prvog poluvremena povezali po dva pogotka, prednost Rudara je nestala i otišla na našu stranu. Do poluvremena smo uspjeli izgraditi četiri pogotka viška. Kada smo drugi dio otvorili s trima pogotcima u nizu i digli svoju prednost na plus sedam (23:16) praktički smo riješili pitanje pobjednika, rekao je trener Zrinskog Vladimir Vujović. U sljedećem kolu Zrinskice odlaze u goste Dalmatinki Ploče. Utakmica na najdaljem gostovanju igra se danas u petak u dvorani Doma Športova u Pločama s početkom u 19:00.
KUP Krešimir Ćosić Poznati termini utakmica
U nedjelju 22. rujna igra se prva polu�inalna utakmica Kupa Krešimir Ćosić za našu županiju. U Murskom Središću igraju Rudar i Donji Kraljevec s početkom u 16:00 u dvo-
rani osnovne škole. Druga polu�inalna utakmica se igra u utorak 24. rujna u 19:30 u Čakovcu, na Prvoj osnovnoj školi, a sučelit će se Čakovec i Međimurje.
(bh)
Nogometašice Međimurja su u nedjelju na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu odigrale 3. kolo T-Magenta 1. HNLŽ protiv ekipe ŽNK-a Gorica. Naše su djevojke, nakon pobjede u Splitu, nestrpljivo iščekivale ovaj susret te su od prve minute pritisnule gol gošći, pokušavajući doći do ranog vodstva. Bile su dominantne tijekom cijelog susreta, dok su gošće prijetile iz kontranapada. U 1. dijelu naše djevojke su uspjele povesti s trima golovima prednosti, no gošće nakon jednog prekida smanjuju na 3:1, pa se na odmor otišlo s tim rezultatom. U 2. dijelu ništa se bitnije nije promijenilo. Gošće su nakon jednog kontranapada smanjile na samo gol razlike, no naše djevojke su brzo vratile prednost od 2 gola, koju su potom i povećale. Do kraja bilo je još mnogo akcija i stvorenih prilika te su naše djevojke samo podebljale prednost i završile susret zasluženom pobjedom 8:2. Ovog vikenda opet ih očekuje gostovanje u Splitu, no ovaj put protiv ŽNK-a Hajduk.
Zgoditke su postigle: Škrlec Paula 17′, 57′, Mazuchova Lenka 34′, 65′, Tkalčec Tara 36′, Hamamoto Marin 54′, Damjanović Helena 63′, Županić Kaja 81′.
Ekipe pionirki i kadetkinja u subotu su na stadionu Maksimir u Zagrebu, u večernjim satima, odigrale utakmice 1. kola Prve HNLŽ mladeži protiv ŽNK-a Dinamo. U susretu pionirki domaća je ekipa nakon razdoblja podjednake igre došla do prednosti od 2 gola, no naše se djevojke nisu predavale, već su nastavile vršiti pritisak. Najprije su smanjile vodstvo, a pred kraj susreta postigle zasluženo izjednačenje za konačnih 2:2. Oba pogotka za Međimurje postigla je Ena Madić. Kod kadetkinja sličan scenarij. Domaća ekipa je rano došla do prednosti od 2 gola, no naše djevojke su nakon toga imale više od igre, stvarajući nekoliko prilika. Pred kraj 1. poluvremena smanjile su vodstvo domaće ekipe. U 2. dijelu, iako su uspješno otklanjale svaku opasnost pred svojim golom, prema naprijed su bile sve opasnije, stvarajući odlične prilike za izjednačenje, ali nisu uspjele postići pogodak. Nakon neiskorištenih prilika, domaća ekipa je pred kraj susreta s 2 gola povećala vodstvo i došla do pobjede rezultatom 4:1. Jedini pogodak za kadetkinje postigla je Leona Radi. U 2. kolu ponovo gostuju u Zagrebu, ovaj put kod Agrama ove subote. (md)
NOGOMET
NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
BSK siguran kod Bratstva (J), Dinamo (P) preokrenuo Kraljevčan za prvu pobjedu sezone, Pušćine uz hat-trick Levanića dobila Bratstvo (SV) 4:3
Piše: Dino Jambrović
U Premier ligi Sloga je slavila u Draškovcu. Pobjednički zgoditak djelo je Alena Hercega u 33. minuti, a ovo mu je prvijenac u dresu Štrigovčana. U čvrstom susretu sa malo prilika za postizanje zgoditaka gosti su iskorištavaju jednu te zasluženo pobjeđuju. Istim rezultatom Centrometal je pobijedio u Podturnu. Odlučujući trenutak dogodio se u 55. minuti kada pobjednički zgoditak za Macinčane zabija Marsel Štrukelj. Ovo je Podturnu prvi prvenstveni poraz, nakon 3 pobjede u prva 3 kola. Prva prvenstvena pobjeda Dinama. Deni Kovačić u 11. minuti dovodi Palovčane u prednost. Za domaćine je u 52. minuti opravdano dosuđen penal, koji Dinamovom Ediju Lackoviću brani vratar Kraljevčana 38 Luka Topolnjak. Promašaj domaćina kaznio je Antonio Blažeka u 65. minuti. No, desetak minuta kasnije pobjedu Dinamu donosi udarcem s dvadesetak metara Martin Dodlek, “joker“ s klupe trenera-igrača Josipa Fažona. Međimurec slomio čvrsti otpor Mladosti Komet u drugom dijelu. U 33. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za momčad iz Preloga. Međutim, udarac Elvisa Sabola brani domaći vratar Dean Šafarić. Međimurec dolazi do prednosti zahvaljujući golu Bojana Vručine u 50. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika riješio je Patrik Mraz u 82. minuti. U derbiju gornjeg Međimurja, Jedinstvo je bilo bolje od Venere PMP. Nakon prvih 45 minuta, Mihaljevčani su imali vodstvo 1:0 golom Morisa Kuhte. Isti igrač u 2. dijelu još 1 zgoditkom potvrđuje pobjedu Jedinstva.
Dubravčanu 3 boda u Maloj Subotici. Dino Pomper zabija za goste u 12. minuti. Vodstvo Dubravčana povisuje Neven Andrlon u 71. minuti. U listu strijelaca za goste iz Donje Dubrave upisuje se i Igor Kvezić u 82. minuti. Poraz Spartaka, ublažio je Ayamu Matsumoto u 4. minuti sudačke nadoknade. BSK siguran kod Bratstva. Za vodstvo gostiju pobrinuo se David Partlić u 16. minuti. Mrežu Bratstva pogađa Petar Šarić u 44. minuti te postavlja konačan rezultat.
Rezultati: Draškovec - Sloga (Š) 0:1 (Herceg), Podturen - Centrometal 0:1 (Štrukelj), Dinamo (P) - Kraljevčan 38 2:1 (Kovačić, M. Dodlek ; Blažeka), Međimurec - Mladost Komet 2:0 (Vručina, Mraz), Jedinstvo (GM) - Venera PMP 2:0 (2x
Kuhta), Spartak - Dubravčan 1:3 (Matsumoto ; Pomper, N. Andrlon, Kvezić), Bratstvo (J) - BSK 0:2 (Partlić, Šarić). U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Venera PMP - Spartak, Mladost Komet - Jedinstvo (GM), Centrometal - Međimurec. Nedjelja (16:30): Kraljevčan 38 - Draškovec, BSK - Dinamo (P), Dubravčan - Bratstvo (J), Sloga (Š) - Podturen.
Zasadbreg 77 poražen u Hodošanu. Nakon 1. dijela vodstvo domaćina zgoditkom Zorana Strahije. Vodstvo Hodošana povisuje Nikola Šavora u 70. minuti. Osam minuta kasnije, svoj 2. gol na susretu za domaće zabija Strahija. Poraz gostiju ublažio je Filip Levačić u posljednjoj minuti utakmice.
U dvoboju do ovog kola dviju neporaženih momčadi, Pušćine je bilo bolje od Bratstva. Leon Mikulan dovodi domaćine u prednost zgoditkom u 18. minuti. Pet minuta kasnije za goste izjednačuje Matej Lesar. Pušćine ponovno vodi u 37. minuti, strijelac Karlo Levanić. U posljednjoj minuti 1. dijela opravdano je dosuđen penal za domaćine. Siguran realizator bio je Levanić. Početkom 2. dijela za Bratstvo zabija Benjamin Ignjić. Pet minuta kasnije za 3:3 gol postiže David Bujanić. U 68. minuti, opravdano je dosuđen penal za Savčane. Udarac kapetana Matea Horvata brani domaći vratar Petar Kratzl. Promašaj gostiju kažnjava Levanić, hattrickom u 75. minuti te donosi 3 boda svojoj momčadi. Minimalna pobjeda Poleta. Pobjednički gol za Pribislavčane postigao je udarcem iz slobodnog udarca Ivan Deglin u 19. minuti. Sokolu je u 72. minuti isključen Filip Novak, zbog psovanja glavnog suca utakmice Marka Fletena. U nervoznom susretu, kod domaćina 3 opomenuta, a kod gostiju čak 6. Preokret Naprijeda. Croatia je povela zgoditkom Matea Hanžekovića u 12. minuti. Za Cirkovljančane desetak minuta kasnije izjednačuje Shota Sasaki. Za gostujuću momčad je u 64. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Hanžeković ne uspijeva realizirati najstrožu kaznu, odnosno puca visoko preko vratiju. Croatiji je u 85. minuti isključen Fabijan Gal zbog pregrubog starta. Pobjedu domaćinu donosi Petar Horvat u 3. minuti sudačke nadoknade.
Bez zgoditaka u Strahonincu. Gledatelji tijekom 90 minuta nisu vidjeli gol te je susret Strahoninca i Mladosti završen sa 0:0. Kod domaćina 2 opomenuta, a kod gostiju čak 5. Sloga slavila u Peklenici. Čvrsti otpor Plavih, Slogaši su slomili u svega pet minuta razmaka. Najprije je u 29. minuti mrežu domaćina načeo Krešimir Jelić, dok je u 34. minuti pobjedu gostiju potvrdio Luka Marković. Još jedan preokret u ovome kolu upisao je Omladinac. Gosti dolaze do prednosti zahvaljujući golu Kazume Suzukija u 24. minuti. Tri minute kasnije za Trnavu izjednačuje Lucas Da Costa. Isti igrač zabija za 2:1 u 44. minuti. Za gostujuću momčad početkom 2. dijela izjednačuje Aleksandar Vincek. Domaći igrač Fran Jakšić pogađa vlastitu mrežu u 84. minuti. Pobjedu Omladinca potvrđuje Deni Lukman u 2. minuti sudačke nadoknade.
Rezultati: Plavi - Sloga (Č) 0:2 (Jelić, Marković), Hodošan - Zasadbreg 77 3:1 (2x Z. Strahija, Šavora ; Levačić), Pušćine - Bratstvo (SV) 4:3 (3x Levanić, Mikulan ; M. Lesar, Ignjić, Bujanić), Polet (P) - Sokol 1:0 (Deglin), Naprijed - Croatia 2:1 (Sasaki, P. Horvat ; Hanžeković), StrahoninecMladost (SM) 0:0, TrnavaOmladinac (NSR) 2:4 (2x Da Costa ; Suzuki, Vincek, F. Jakšić ag, De. Lukman).
U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Omladinac (NSR) - Naprijed, Bratstvo (SV) - Polet (P), Sloga (Č) - Hodošan. Nedjelja (16:30): Sokol - Trnava, Zasadbreg 77Pušćine, Mladost (SM) - Plavi, Croatia – Strahoninec.
II. MEĐIMURSKA
LIGA
Sloboda je nastavila dobru formu pobjedom 4:1 nad Budućnosti, uz hat-trick Leona Podnara i gol Davora Prihera. Za goste je zabio Natanijel Šimunić. Mura je s 3:0 svladala Borac PMP, zahvaljujući golovima Marka Šoltića. Trnovec je bio bolji od Jadrana s 3:2, uz 2 gola Ernesta Horvata. “Vruće“ u Donjem Vidovcu. Već u 3. minuti Mladost je povela golom Yuye Tanake. Za Vidovčan izjednačuje Mihael Matotek u posljednjoj minuti 1. dijela. Već u 1. minuti nastavka gosti ponovno vode, strijelac David Hajdarović. Domaćini izjednačuju u 48. minuti zgoditkom Matije Hermana. Desetak minuta kasnije, svoj 2. gol na susretu postiže Tanaka. Minutu kasnije dvostruki strijelac je i Hajdarović. U 64. minuti,
Tanaka ostvaruje hat-trick za Dekanovčane. Emanuel Habijan “joker” s klupe domaćeg trenera Marija Cvetka, smanjuje na 3:5 u 72. minuti. Isti igrač 3 minute kasnije postavlja i konačan rezultat. Mladosti je u 78. minuti isključen Matija Andrašec, zbog 2 opomene. U pretposljednjoj minuti, gostima je isključen Eugen Pintarić zbog pregrubog starta, a domaćinu je isključen Patrik Strbad zbog grubog odgurivanja protivničkog igrača. Sedmica ČSK. Po 2 puta mrežu Hajduka pogađali su Roberto Višnjić i Patrick Alves te po 1 Antonio Grabant, Dino Bukal i Aldin Begović. Brezovčanima je u 59. minuti isključen Dominik Horvat, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Mali Mihaljevec poražen od Pobjede, uz golove Đakovića i Planinca. Mladost Ivanovec poražena je 1:3 na domaćem terenu protiv Drave (K). Poveli su gosti u 40. minuti preko Roka Kregara, a rezultat je nakon prvih 45 minuta bio 0:1. Gledatelji su na rasplet morali čekati sami kraj utakmice. U 83. minuti rezultat za domaće poravnava Nino Gajnik. Za goste u 85. minuti zabija Da Silva Souza, da bi konačnih 1:3 u drugoj minuti sudačke nadoknade postavio Vitorino Tertuliano Dos Santos.
Rezultati: Sloboda (S)Budućnost (M) 4:1 (3x Podnar, Priher ; Šimunić), Borac PMP - Mura 0:3 (3x M. Šoltić), Trnovec - Jadran 3:2 (E. Horvat, Senčar ; Toplek, Kranjčec), Vidovčan - Mladost (D) 4:5 (2x Habijan, Mi. Matotek, Herman ; 3x Tanaka, 2x. D. Hajdarović), ČSK - Hajduk (B) 7:0 (2x Višnjić, 2x Alves, A. Grabant, Bukal, Begović), Mladost (I) - Drava (K) 1:3 (Gajnik ; Kregar, Da Silva Souza, Vitorino Tertuliano Dos Santos), Mali Mihaljevec - Pobjeda 1:2 (Đaković ; 2x Planinac).
U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Drava (K) - Mali Mihaljevec, Hajduk (B) - Mladost (I), Mura - Trnovec. Nedjelja (16:30): Pobjeda - Borac PMP, Budućnost (M) - ČSK, Mladost (D) - Sloboda (S), Jadran - Vidovčan.
III. MEĐIMURSKA
LIGA – A Jedinstvo je slavilo protiv Radničkog s 5:2, uz hat-trick Antonija Fegeša, dok su Luka Kregar i Luka Makšadi dodali po jedan pogodak. Za goste su zabili Marko Baksa i Tomislav Blažić. Omladinac je pregazio Galeb s 5:1, uz trostruki uči-
nak Saše Škvorca te golove Sandija Magdalenića i Dejana Lovrenčića. Hikaru Takahashi zabio je počasni pogodak za Galeb. U Donjem Hrašćanu, Borac je iznenadio Graničar s 3:0, uz 2 gola Mateja Pozdereca i 1 Božidara Nikolića. Derbi između Otoka i Budućnosti završio je 2:2, a bod Budućnosti spasio je Petar Sraka u nadoknadi.
Rezultati: Jedinstvo (NSnD) - Radnički 5:2 (3x Fegeš, Kregar, Makšadi ; Baksa, Blažić), Omladinac (DS) - Galeb 5:1 (3x S. Škvorc, Magdalenić, Lovrenčić ; Takahashi), Borac (DH) - Graničar (N) 3:0 (2x M.Pozderec, Nikolić), Otok - Budućnost (P) 2:2 (Igrec, Tkalec ; Martinec, P. Sraka).
U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Graničar (N) - Otok. Nedjelja (16:30): Budućnost (P) - Jedinstvo (NSnD), Galeb - Borac (DH), Radnički - Omladinac (DS).
III. MEĐIMURSKA
LIGA – B
Omladinac je poražen u Štrukovcu. Odlučujući trenutak utakmice, dogodio se u 55. minuti kada pobjednički gol za Hajduk postiže Karlo Šardi.
U susretu sa čak 8 zgoditaka, Torpedo je bio bolji od Donjeg Koncovčaka. U listu strijelaca za domaćine upisali su se Dominik Novak, Sebastian Turk, Sandro Habola, Karlo Pintarić i Andi Hatlek, a za goste Mihael Goričanec, Jura Vinko i Patrik Cerovec. Sloboda slomila čvrsti otpor Napretka. Već u 9. minuti gostima je isključen Marinko Žganec, zbog udaranja protivničkog igrača rukom u predjelu glave. Zgoditak vrijedan pobjede postigao je Niko Vajda u 15. minuti.
Preokret Dubrave. Nakon 1. dijela, vodstvo Bratstva zgoditkom Filipa Jambrovića. U 2. dijelu Sivičani dolaze do 3 boda zgodicima Dine Halabareca i Petra Kovača. Parag bolji od Šenkovca. Već nakon prvih 45 minuta domaćini su imali uvjerljivu prednost 3:0 sa 2 zgoditka Gorana Oršoša i 1 Sandija Baloga. U 2. dijelu poraz gostiju ublažili su Vedran Oršoš i Matteo Drk. Rezultati: Hajduk (Š)Omladinac (M) 1:0 (Šardi), Torpedo - Donji Koncovčak 5:3 (D. Novak, Turk, Habola, Pintarić, An. Hatlek ; Goričanec, Vinko, Cerovec), Sloboda (M) - Napredak 1:0 (Vajda), Bratstvo (P) - Dubrava 1:2 (F. Jambrović ; Halabarec, Kovač), Parag - Šenkovec 3:2 (2x G. Oršoš, S. Balog ; V. Oršoš, Drk). U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Šenkovec - Bratstvo (P), Napredak - Parag, Donji Koncovčak - Sloboda (M). Nedjelja (16:30): Dubrava - Hajduk (Š), Omladinac (M) - Torpedo.
NOGOMET
ODLIČAN start u najvišem rangu
Piše: Miljenko Dovečer
Iako je njihov predsjednik
Željko Kavran pred prvenstvo govorio da im je jedini cilj opstanak, Čakovec je s drugom pobjedom najavio da bi mogao biti jako važan faktor ove sezone u Premier ligi.
Susjedski derbi nakon 15 godina
Jako zanimljiv i uzbudljiv bio je susjedski derbi između MRK-a Čakovec i GRK-a Varaždin u Čakovcu, koji je ponovo igran u najvišem rangu nakon 15 godina. Oba sastava su naime osvojila bodove u prvom kolu i silno su željela to potvrditi i u ovom okršaju. Budući da se sjajno poznaju, to je očekivano bila jako neizvjesna i velika borba. Pet minuta prije kraja prvog dijela bilo je minimalnih 17:16 za domaćina. Ipak, u samoj završnici s 4 pogotka za redom Čakovčani rade razliku i odlaze na predah s golemih (21:16) s obzirom na to kako se rezultat kretao u prvom dijelu. U dvorani Graditeljske škole preko 1500 gledatelja u nastavku je vidjelo istu
STOLNI TENIS
Tin Baković zabio je najviše na utakmici (9)
PRVENSTVO počinje 12. listopada
- Dočekali smo ponovo i taj susjedski derbi u Premijer ligi nakon gotovo 15 godina. Odigrali smo jedan zanimljiv i kvalitetan susret u kojem se na mojim igračima osjetio određeni umor jer smo igrali u srijedu utakmicu u Vinkovcima. No uspjeli smo večeras dati maksimum i sasvim zasluženo pobijedili. Pri kraju prvog poluvremena uspjeli smo se odlijepiti na pet golova razlike, što vjerujem da je odlučilo i daljnji
Kotizacija za sudjelovanje u ligi iznosi 40 eura po ekipi i mora biti uplaćena na račun Međimurskog stolnoteniskog saveza do 31. listopada, dok kotizacije za sudjelovanje u kupu nema
Nova sezona međimurskih liga 2024./25., pod sponzorstvom Međimurskih novina, započinje pod vodstvom Denisa Tratnjaka, koji ulazi u svoju 4. sezonu na čelu organizacije. S iskustvom stečenim tijekom prethodnih godina, natjecanja će se odvijati u redovnom ritmu, uz nadu da će biti što manje odgoda. Također, najavljuje se postrožavanje uvjeta za odgode utakmica.
Prvenstvo kreće 12. listopada
Na 11. sjednici Izvršnog odbora Međimurskog stolnoteniskog saveza donesena je odluka da prvenstvo
međimurskih liga za sezonu 2024./25. počinje u subotu, 12. listopada. Prvo kolo Međimurskog kupa održat će se tjedan dana ranije, 5. listopada, a rok za prijavu ekipa za sudjelovanje u ligi i kupu je 30. rujna te će prijave biti dostavljene voditeljima ekipa i predsjednicima klubova putem e-maila. Obrasci za prijavu također su dostupni on-line, gdje se mogu ispuniti i poslati najkasnije do kraja rujna.
U prijavama će biti naznačeno u kojoj ligi ekipa sudjeluje na temelju prošlogodišnjeg plasmana, dok novoformirane ekipe taj dio mogu ostaviti prazan. Naknadne prijave igrača i igračica bit će moguće do 31. prosinca, a svaka ekipa mora imati najmanje
4 igrača na popisu. Pravila ostaju nepromijenjena: pravo nastupa imaju svi igrači i igračice s prebivalištem u Međimurskoj županiji, dok oni s prebivalištem izvan Međimurja mogu sudjelovati jedino ako nisu registrirani kod Hrvatskog stolnoteniskog saveza ili sličnih saveza iz drugih država. Sve detalje vezane uz propozicije moguće je pronaći u službenom dokumentu. Također, ekipe moraju prijaviti nazive loptica koje koriste kao domaćini i pridržavati se toga tijekom natjecanja. Svaka ekipa, uz redovne termine, mora prijaviti i rezervni termin za utakmice kako bi se olakšalo dogovaranje odgođenih susreta u opravdanim situacijama.
Drugo izdanje
Međimurskog kupa
Međimurski kup nastavlja se s drugim izdanjem, a ekipe pri prijavi mogu naznačiti žele li sudjelovati. Prvo kolo kupa igrat će se 5. listopada, dok će drugo kolo uslijediti 16. studenoga. Sistem natjecanja ostaje isti – eliminacija do konačnog pobjednika. U slučaju neriješenog rezultata, odlučivat će se prema broju setova, a zatim prema broju osvojenih poena. Odgode utakmica kupa neće biti dozvoljene, a pobjednici osvajaju pehar i medalje. Kotizacija za sudjelovanje u ligi iznosi 40 eura po ekipi i mora biti uplaćena na račun Međimurskog stolnoteniskog saveza do 31. listopada, dok kotizacije za sudjelovanje u kupu nema.
tijek utakmice, pa tako i sam ishod susreta. Zahvaljujem svojim igračima na odlično odigranoj utakmici, ali i navijačima na ogromnoj podršci s tribina što nam jako puno znači na samom terenu, zadovoljan je nakon utakmice bio strateg MRK-a Čakovec Josip Borković. - Bila je stvarno dobra utakmica od prve do posljednje minute. Mi smo dali sve od sebe, a imali smo veliku podršku naše brojne publike. Čvrsta obrana i odličan napad odlučili su ovaj susret u utakmici s jako puno golova što je rijetkost u takvom rangu natjecanja. Evo već druga uzastopna pobjeda na startu
NOGOMET
OSMINA finala Kupa
što nas sve veseli, idemo dalje, a ja sam jako sretan što sam se vratio u svoj klub, rekao je povratnik kluba Bruno Levak. MRK Čakovec: Horvat V. (6 obrana), Martinez (2 obrane), Baković L., Zadravec 1, Tkalčec, Kranjec, Sklepić, Varošanec, Lukac 2, Ćuk 4, Tompić 2, Levak 6, Baković T. 9, Goričanec 8, Malovic, Friščić 8. Trener: Josip Borković. Nakon prva dva kola rukometaši Čakovca dijele prvo mjesto s istim brojem bodova kao i Nexe te Gorica kojoj za vikend odlaze na megdan. Utakmica u Velikoj Gorici igra se u subotu 21. rujna u 18:00.
Ovog tjedna odigrano je sedam susreta osmine �inala kupa Međimurskog nogometnog saveza. Preostali susret ove faze natjecanja između Bratstva iz Jurovca i Plavih odigrat će u srijedu 2. listopada s početkom u 16:00 u Sv. Martinu na Muri. Rudar je poražen u Belici s 3:2, dok su pobjednika odlučivali udarci sa 11 metara u Podturnu, gdje je spretniji i sretniji bio Polet iz Pribislavca. Uvjerljive pobjede upisali su Polet (SMnM), Dinamo (D), Sloga (Š), Međimurec i Graničar (K). Parovi četvrt�inala i točni termini susreta odredit će se naknadno. Rezultat utakmice odigrane u utorak: TrnovecDinamo Domašinec 0:7. Rezultati utakmica odigranih u srijedu: Polet (SMnM) - Sloga Čakovec 5:1, BSK - Rudar 3:2, Sloga Štrigova - Draškovec 3:1, Podturen - Polet Pribislavec 1:1 (7:8 11 m), Međimurec - Vidovčan 6:2, Pušćine - Graničar (Kotoriba) 1:4. (dj)
TALENTIRANE igračice
Tri reprezentativna poziva
Na adresu ŽNK-a Međimurje prošlog je tjedna stigao reprezentativni poziv za Karlu Vujević, Taru Tkalčec i Emu Čurin, koje su se našle na popisu izbornika mlade hrvatske ženske reprezentacije WU-19, Jure Srzića. Djevojke su se okupile u Zagrebu kako bi sudjelovale na kampu reprezentacije WU-19, koji se održava od 16. do 20. rujna. (nl)
NOGOMET
ODIGRANO neizvjesno 5. kolo 3. NL Sjever
Piše: Miljenko Dovečer
Prvih 5 kola u 3. NL Sjever pokazalo je da će liga u novom formatu biti zanimljivija i izjednačenija nego prošle sezone kada je brojila samo 10 klubova. Momčadi se još upoznavaju kroz utakmice, a svojevrsno iznenađenje na otvaranju prvenstva svakako je momčad iz Grubišnog Polja koja u svom sastavu ima i neka provjerena imena (Pleić, Majtanić, Hajdarović, Osterman).
Tako Bilogora 91 nastavlja pisati povijest i živjeti predivne dane pa je nakon novih 90 minuta i nove pobjede samostalno prespavala nekoliko noći prije dolaska Hajduka u Kupu. Nova je pobjeda stigla na domaćem travnjaku u Grubišnom Polju gdje je otpor Nedelišća slomljen tek u finišu, do pobjede je povukao dvostruki strijelac Domagoj Škojo.
Rudar je prosuo prve bodove, no kada igrate s aktualnim prvakom ne treba očajavati, iako je Polet bio gost u Murskom Središću i zbog činjenice da je gost prvi poveo odmah na otvaranju susreta, no Rudar se vratio malo prije odlaska na odmor pa su do kraja utakmice mreže mirovale.
Na pogon Frana Kožarića Koprivnica je stigla do 1. pobjede, a bodovi su tim slađi što su osvojeni na gostovanju u Čakovcu kod vrlo dobrog Međimurja. Virovitica pak nije uspjela u naumu doći do 1. pobjede, a planove je pokvarila odlična Pitomača koja je sva 3 pokupila s Vegeške. Kolo je proteklo u znaku gostiju pa se tu dobro uklopila i momčad iz Kotoribe koja je puni plijen uzela na gostovanju u Ludbregu. Dinamo iz Predavca se također priključio neugodnim gostima u ovom kolu pa se s gostovanja u Garešnici vraća s bodom iako je dobar dio utakmice i ostala dva držao u džepu. Imenjak iz Domašinca je po sličnom receptu ponio kući bod iz Đurđevca, s razlikom da su tamo mreže mirovale svih 90 minuta. Uz
Bilogoru 91 čast domaćinima je spašavao Varteks koji je na krilima Kataneca i Kanceljaka svladao Slatinu.
Vječiti derbi u 3. NL završio podjelom bodova
Pred preko 600 gledatelja u vječitom derbiju Rudara i Poleta, po kišnom vremenu i teškom terenu podjela bodova u Murskom Središću. Rudar je otvorio utakmicu s trima uzastopnim kornerima nakon kojih je malo nedostajalo da dođe do vodstva. U 6. minuti gosti uzvraćaju i dolaze u vodstvo. Nakon gužve u domaćem šesnaestercu lopta se odbila na nekih 18 metara odakle ju je kapetan Poleta Barat snažnim udarcem po zemlji pospremio u mrežu vratara Kodbe.
Brzo pokušava Rudar uzvratiti no Roginić u 14. minuti nije uspješan, Ratajec u 24. minuti promašuje stopostotnu šansu. Ipak u 43. minuti domaći dolaze do izjednačenja kada nakon ubačaja iz kuta Radikovića Patrik Nedeljko odlično glavom zabija za poravnanje na 1:1. Kasnije se ispostavilo da je to bio i konačan rezultat.
U drugi dio utakmice Rudar opet ulazi silovito. U 46. minuti Ratajec je opet u stopostotnoj prigodi kada sam izlazi pred vratara Jambresa, no loptu šalje visoko iznad gola. Minutu kasnije u izglednoj prigodi je Vaš, no njegov udarac odlazi pokraj gola.
U 64. minuti domaći traže kazneni udarac nakon što je u izglednoj prigodi srušen Ivančić, ali sudac Kristić ostao je nijem, što je jako razljutilo domaće gledatelje. Pregledavanjem snimke vidi se da je Perčić faulirao Ivančića, no kako smo rekli sudac nije reagirao i tako oštetio domaću momčad. Do kraja u otvorenoj borbi prilike s obje strane, no bez učinka i susret završava podjelom bodova. Derbi “della Mura”, kako smo ga mi nazvali, unatoč lošem vremenu i teškom terenu, opravdao je očekivanja i ponudio odličan nogomet s
TABLICA 3. NL SJEVER
1. Bilogora 91 55 00 12-3 15
2. Rudar (MS) 541 0 13-413
3. Varteks54 0 1 12-312
4. Polet (SMnM) 5 320 20-6 11
5. Pitomača 5 3 1114-5 10
6. Graničar (K)
Rezultati 5. kola
Rudar-Polet1:1
Međimurje - Koprivnica 1:3
Virovitica - Pitomača 1:3
Podravina - Graničar (K) 1:2
Varteks - Slatina 2:0
Garić - Dinamo (P) 1:1
Bilogora 91 - Nedelišće 3:0
Graničar (Đ) - Dinamo (D) 0:0
Raspored 6. kola (subota, 21. rujna, 16:30)
Dinamo (P) - Bilogora 91
Slatina - Garić
Dinamo (D) - Varteks
Graničar (K) - Graničar (Đ)
Polet - Podravina
Pitomača - Rudar
Međimurje - Virovitica
Koprivnica - Nedelišće (22. rujna)
obzirom na uvjete. Podjela bodova je, na kraju, najpravednija.
ne iskorištavamo još 2-3 dobre prilike za postizanja pogotka. Gost može ovakvim ishodom biti daleko zadovoljniji, no bilo kako bilo, na kraju se i mi moramo zadovoljiti samo bodom. Čestitao bih svojim momcima na angažmanu i na odličnoj utakmici, a Poletu želim sreću u sljedećim utakmicama, ipak je bio zadovoljan nakon derbija trener Rudara Damir Lepen Jurak.
- Derbi utakmica koja je po meni opravdala očekivanja. Prava, borbena, “muška” utakmica, puna dinamike, duela, šansi. Šteta što je vrijeme malo pokvarilo dekor i učinilo teren teškim za igru. Utakmica je mogla otići na jednu i na drugu stranu, domaćini su bili agresivniji i za nijansu poduzetniji 1. poluvrijeme, mi 2. Na kraju dok se sve stavi na vagu, smatram da je konačni rezultat najrealniji, rekao je trener Poleta Zoran Šardi. Koprivnica prepustila fenjer Virovitici
kom po mjeri, Viroviticom. Možemo sigurno bolje i nama je bitno da u narednom periodu vidimo gdje smo, pomalo je razočarano govorio trener Međimurja Drago Vabec.
Graničar iznenadio i uzeo bodove u Ludbregu
Očito je da je Podravina mušterija kotoripskom Graničaru. Prošle sezone u sve 3 utakmice pobijedio je Graničar, a tu tradiciju nastavili su i u novoj sezoni. Ovim uspjehom došli su do 9 bodova i 6. mjesta na tablici.
- Derbi utakmica po kišnom vremenu završava podjelom bodova, a mi po viđenom, možemo itekako više žaliti od protivnika. Odlično, agresivno ulazimo u utakmicu koju otvaramo s 2 odlične šanse iz prekida koje na našu žalost završavaju na stativi i pored vrata gostiju. Kontroliramo utakmicu i stvaramo velik broj prigoda, no danas je izostalo realizacije, pa u otvaranju utakmice Polet dolazi do vodstva. I nakon toga, namećemo se u igri kao bolja momčad koja stvara odlične prigode te to dolazi na naplatu nakon jednog kornera gdje lijepo poentira P. Nedeljko. U nastavku čvrstom i kompaktnom igrom u fazi obrane ograničavamo protivnika na tek 1 do 2 poluprilike, dok mi opet stvaramo zavidan broj, neiskorištenih prilika. U 65. minuti Ivančić biva srušen u kaznenom prostoru, po mišljenju većine, za čisti jedanaesterac. No kako na višu silu ne možemo utjecati, prepustit ćemo takve situacije onima koji su odgovorni za iste. I nakon toga imamo kontrolu u igri te
Kako je u prošlom kolu Međimurje ugodno iznenadilo pobijedivši Pitomaču u gostima, tako je sada neugodno iznenadilo na stadionu Mladosti u Čakovcu. Koprivnica koja je do tog susreta s jednim bodom bila posljednja očitala je lekciju pulenima Drage Vabeca. Utakmica je riješena praktički u 1. poluvremenu kad su pali svi golovi. Luka Mikor u 17. i Fran Kožarić u 25. minuti doveli su Koprivnicu u vodstvo 0:2, da bi njihovo u 36. minuti smanjio Sergios Iordanidis. Pred sam kraj 1. dijela Fran Kožarić postavlja rezultat na 1:3, što se na kraju ispostavilo kao konačan rezultat i pobjeda gostiju. Zanimljivost ovog susreta je i to što je utakmicu pratio najmanji broj gledatelja u ligi. Na samom susretu bilo ih je tek tridesetak. Očito je već duže vrijeme da gledatelje ne zanima ovaj klub.
- Pretpostavio sam da će nakon pobjede nad Pitomačom biti teško i upozoravao sam cijeli tjedan da zaborave što smo napravili tamo. Jako smo loše krenuli u utakmicu i osobno mi je jako žao, jer to nije to. Planirali smo nešto drugačije da se s dvije domaće pobjede priključimo sredini tablice, no na žalost nismo uspjeli. Jako sam razočaran, ali idemo dalje dignute glave. Slijedi utakmica s protivni-
Još jedno dobroj predstavi na travnjaku Podravine Kotoripčani su pobjedu ostvarili nakon preokreta. Domaćini su poveli u 28. minuti pogotkom Andrije Gudelja. U sljedećem napadu Graničar izjednačuje na 1:1 preko Filipa Štritara. S tim rezultatom otišlo se na odmor. U 2. dijelu ključan trenutak susreta dogodio se u 56. minuti kada Japanac Kiyotaka Hosono postiže pogodak za potpuni preokret i pobjedu Graničara. - Apsolutno zaslužena pobjeda moje ekipe. Mogu im samo čestitati na požrtvovnosti, pristupu, a posebice na prikazanoj igri. Dominirali smo gotovo cijelu utakmicu, domaćini su bili nešto bolji u posljednjih 10 minuta, a što je i razumljivo jer smo mi vodili. Čestitke i domaćoj ekipi na fer i sportskoj utakmici, rekao je trener Graničara (K) Mario Piškor.
Nedelišće pokleknulo od Bilogore u nastavku
Ni treće gostovanje nije bilo sretno za nogometaše Nedelišća. Utakmicu je presjeklo isključenje Jana Vibovca, odnosno 2. žuti karton u 63. minuti, nakon kojeg je Bilogora 91 preuzela inicijativu i stigla do uvjerljive pobjede. Samo 10 minuta nakon što je ušao u igru Wilson Kleber u 68. minuti postiže pogodak za 1:0, a za potpuno slavlje domaćih pobrinuo se Domagoj Škojo golovima u 80. i 90. minuti za 3:0. Do isključenja igralo se ravnopravno, Nedelišće je imalo nekoliko prilika u kojima je trebalo bolje reagirati, dok je sve protivničke pokušaje na vratima uspješno zaustavljao Domagoj Kanižaj. U 6. kolu ponovo gostovanje, ovaj puta u Koprivnici, a utakmica se zbog zauzetosti terena
(igraju Slaven Belupo - Dinamo) igra u nedjelju. - Jako dobra utakmica sa obje strane. U 1. poluvremenu smo jedni i drugi tražili da dolazimo u završnicu kroz pas igru. Domaćin se tu malo bolje snalazio, ali mi smo imali neke situacije iz kontre i polukontre gdje smo mogli i trebali biti opasniji. Domaćin u 2. poluvrijeme ulazi ofanzivnije sa više rizika, ali i mi odgovaramo dobrom igrom i dolazimo u situacije gdje bi trebali biti bolji u ofenzivnom smislu. Nažalost, u 60. minuti ostajemo sa igračem manje, nakon toga domaćin lakše dolazi u završnicu i nakon jedne akcije i poentira. Poslije toga tražimo pogodak, ali domaćin sa svojim iskustvom pronalazi rješenja u kontrama i s još 2 pogotka u završnici rješava pitanje pobjednika. Čestitam Bilogori na zasluženoj pobjedi, a mi se okrećemo sljedećem kolu gdje idemo tražiti bodove, kazao je poslije susreta trener Nedelišća Davor Balent. Dinamo u Đurđevcu nije iskoristio igrača više Iako su obje momčadi krenule s tendencijom da osvoje sva 3 boda, na kraju u jedinoj utakmici ovog kola bez golova i po bod za svaku momčad. Bilo je nekih prilika na utakmici, ali golmani su bili na visini zadatka. Dinamo teško prima, ali i teško daje golove i na tom polju po riječima trenera Gorupića žele napredak. U subotu dočekuju varaždinski Varteks, momčad koja je najavila borbu za sam vrh i napredak u viši rang i bit će sve samo ne lako. - Ne znam točno jesmo li osvojili bod ili izgubili 2. Do isključenja domaćeg igrača mislim da smo bili bolja momčad, a od te 70. minute je utakmica mogla otići na bilo koju stranu. Kroz dosadašnje prvenstvo primamo malo golova, ali teško i zabijamo golove, to je ponovno danas bilo vidljivo. Ponavljam, opet nismo izgubili, međutim, trebat će i pobjeđivati. Već u utorak igramo 1/8 finala kupa, tako da već sutra krećemo s pripremom za tu utakmicu, a nakon toga zahtjevni meč s Varteksom. Trebamo samo biti pozitivni, vjerovati u ovo što radimo, dočekat ćemo svojih pet minuta, kazao je nakon utakmice trener Dinama Dalibor Gorupić.
Piše: Roberto Dežđek
Iako je viša sila ove godine imala drugačiji plan, kiša nije uspjela otjerati mještane Kotoribe da s veseljem proslave Dane općine Kotoriba. Ništa nam neće ovaj dan pokvarit!
Tako su prošle subote, 14. rujna, unatoč lošem vremenu, brojne kotoripske udruge iskazale u kuhanju tradicionalnih jela. S obzirom na kišu, koja je neumorno pa-
dala, tradicionalna kotoripska šumica, ove godine zamijenjena je šatorom kod Osnovne škole Jože Horvata.
U odličnom raspoloženju i zajedništvu kotoripskih udruga, njih čak 22, koje su u šatoru kod Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba kuhale tradicionalna međimurska jela.
Među ponuđenim delicijama našli su se grah s kosanom masti, lovački gulaš, pečena riba, zelje s mesom,
teleća jetra s palentom, špek �ileti, sataraš, krumpirovi faširanci, jetrica od jelena i još mnogo toga. Svaka udruga je odabrala specijalitet karakterističan za svoje područje, a primamljivi mirisi su privukli mnogobrojne posjetitelje, koji su imali priliku besplatno kušati jela.
Šator zbližio
Kotoripčane
Osim glavnih jela, bilo je tu i mnoštvo slastica. Za oko
su svima zapeli neizostavni kotoripski vanjkovci koje su napravile vrijedne članice Društva žena Kotoriba. Bilo je tu i kolača i klipića koje su za svojim stolovima nudile Mažoretkinje te članovi Podružnice umirovljenika Kotoriba.
Promjena lokacije kuhanja tradicionalnih međimruskih jela donijela je i neke dobre stvari. Tako je kotoripski šator mještane itekako zbližio, a u prilog tome govori osmijeh na licima ljudi koje smo sreli te sjajna i vesela atmosfera koja je vladala pod šatorom.
Za nastavak subotnjeg slavlja, pobrinuo se sastav Dobre vibracije. Posljednji dan proslave Dana općine Kotoriba, nedjelja, 15. rujna bila je posvećena kulturnom programu u kojem su sudjelovali KUD Kotoriba, Kotoripske mažoretkinje i Limena glazba, a proslavu Dana Općine sjajnim nastupom završio je tamburaški sastav Frikovi.
STJEPAN KEROVEC i Varijacije otvaraju novi pogled na svijet
Njegova filozofija nije težiti savršenstvu, već poigravanju s idejama i materijalima gdje skulpturama daje novi život, preobražavujući ih u ptice, konje i bikove
Piše i foto: Jelena Tomašić
Prošli smo vikend prisustvovali jednoj od najzanimljivih izložbi. U Centru za kulturu otvorena je izložba pod nazivom Varijacije. Autor je umjetnik, koji je na otvorenju izložbe osvojio mnoga srca posjetitelja, Stjepan Kerovec.
Kako je zakoračio umjetnost?
Njegova je karijera započela u ranoj dobi, kada ga je učiteljica motivirala da se pridruži školi animiranog �ilma pošto lijepo crta. Srednju graditeljsku školu zatim završava u Čakovcu, smjer
Željezna ptica nagrađena je priznanjem za najbolji trodimenzionalni rad na Godišnjoj izložbi Hrvatskog sabora kulture 2023.
keramičar. Nekada se izražavao karikaturama, a danas kiparstvom. Aktivni je član Likovnih kolonija s kojima redovito izlaže na zajedničkim izložbama. Godinama nakon, uslijedile su obaveze te se nije stigao baviti umjetnošću kao u mladosti. Sve dok nije osnovao svoju obitelj i izgradio kuću, tek tada je nastavio sa stvaranjem. Prvo u garaži, a zatim i u dvorištu.
Nakon govora i predstavljanja same izložbe, imala sam priliku popričati sa Stjepanom. Toplina njegove osobnosti zračila je prostorijom. Kada me zamolio da pričamo na međimurskom, čuo se glasan osmijeh i olakšanje. Priča kako većinom koristi materijale koje pronalazi na otpadu. Ili u prirodi. Voli šetnje i uvijek iskoristi priliku da od nemogućeg stvori moguće. Ili obrnuto. S drugačijom perspektivom gledanja na svijet, opaža svakakve razne oblike oko sebe. Njegova �ilozo�ija nije težiti savršenstvu, već poigravanju s idejama i materijalima gdje skulpturama
daje novi život, preobražavujući ih u ptice, konje i bikove.
Jedan od najvećih radova na izložbi je konj Šarga koji predstavlja spoj mašte i realnosti, dok je najzapaženiji rad na izložbi Željezna ptica prepoznata i nagrađena priznanjem za najbolji trodimenzionalni rad na Godišnjoj izložbi Hrvatskog sabora kulture 2023. godine. Njegova djela, uključujući konja Šargu visokog 2,5 metra, zahtijevala su šest mjeseci rada i učenje novih tehnika,
poput šivanja s CO2 aparatom. Njega možete vidjeti ispred ulaza u Centru za kulturu.
Umjetnost u svemu
što nas okružuje
Na izložbi ćete moći prepoznati i: Konja 1, Konja 10, Ragu, Bika 3, Čovjeka sa šeširom i još mnoga druga djela. Ovo je Stjepanova druga samostalna izložba; prva je održana 2022. godine u Scheierici. Stjepan Kerovec pokazuje da umjetnost može biti prisutna u svemu što nas okružuje, a njegov rad nas potiče na razmišljanje o vrijednosti i ljepoti onoga što često zanemarujemo. Ne brinite! Izložbu niste propustili jer traje od 12. rujna 2024. do 3. listopada 2024. Dođite i upoznajte vještinu prepoznavanja motiva u prirodnim materijalima!
- Ne mogu slikati svaki čas kad se sjetim. Sve ovisi o zovu mog duha, mog duhovnog bića. Motivacija ovisi o porivu mog unutarnjeg bića, govori Nadica
Piše i foto: Luka Pongračić
Prošlog četvrtka otvorena je izložba Nadice Gorupić iz Otoka pod nazivom „Vedrina i radost“ u čakovečkoj Scheierici, a svi zainteresirani imali su punih šest dana da razgledaju ovu fenomenalnu izložbu. No, kako lj je Nadica, po zanimanju komercijalistica, ušla u slikarski svijet? - Sve je krenulo 1989. godine, dakle prije 35 godina. Kad sam išla u školu nerijetko su moji radovi išli na natjecanja, i onda malo po malo postajala sam sve bolja i sve sigurnija u svoje radove. Profesori su me ohrabrivali i govorili da imam jedinstven stil jer bila sam svjesna da realizam nije za mene. Slikam na duhovnoj osnovi jer tu nema ograničenja, čim si vi zadate motiv gubite slobodu. Moje slikarstvo nije ničim ograničeno, slobodna sam poput ptice na grani. Time si punim energiju, uživam u
tome, govori nam osebujna Nadica Gorupić iz Otoka kraj Preloga. No, kako kaže, nema uvijek inspiracije za slikanje i stvaranje novih remek-djela. Sve ovisi o zovu mog bića
- Ne mogu slikati svaki čas kad se sjetim. Sve ovisi o zovu mog duha, mog
duhovnog bića. Sve ovisi o porivu mog unutarnjeg bića. Slikam pastelom, akril, akvarelom, akrilikom, ebru tehnikom i enkaustikom, a kako kaže Rudolf Steiner, boje su živa bića i ako se stavljaju na mokru podlogu one same stvaraju razna bića i pejzaže, uz moj doprinos. Obožavam raditi s bojama.
Vjerujem da i ostala duhovna bića sudjeluju u stvaranju mojih djela pa se zato uvijek veselim �inalnom proizvodu. Nikad ne znam što me čeka, ističe Nadica, a za jednu sliku nije joj potrebno puno vremena uz ovakvu kombinaciju. - Nije uvijek jednostavno. Primjerice, ebru tehnika je dosta komplicirana. Naime, morate
imati posudu speci�ičnih dimenzija te se stavlja sredstvo koje zgušnjava vodu, a boje su od prirodnih pigmenata, a unutra se stavlja goveđa žuč kako se boje ne bi izmiješale. Svaka boja je za sebe. Što se tiče mojih slika, zaista ne mogu istaknuti koja slika mi je najdraža. Svaka mi je lijepa i svaka ima posebnu priču. Kad slikam, često mi se prikazuju konji, a oni simboliziraju slobodu. Kako to interpretirati, zaista ne znam, ali vrlo mi je drago što je tako, dodaje jedinstvena Nadica. Sve zajedno, kako kaže, ima toliko slika da ih ni sama ne može izbrojiti, a u Scheierici je izložila četrdesetak svojih unikatnih djela.
Svaka boja ima svoj smjer kretanja
A kad Nadica nije za slikarskim platnom, vrijeme provodi – u svom eko-voćnjaku!
- Radi se o eko-voćnjaku „starinske vrste“, a berem i ljekovito bilje. Od ljekovitog bilja sebi i rođacima radim razne kreme, čajeve, tinkture i ostale kozmetičke preparate. Volim živjeti zdravo, zaključuje sjajna Nadica Gorupić.
- Svaka boja ima svoj smjer kretanja pa radim po principu kako je i Steiner govorio, dakle, svaka se kreće u svom smjeru. Ponekad i prodam koju sliku, zna se naći dosta zainteresiranih za radove.
33. OBLJETNICA oslobođenja Međimurja
Piše: Jelena Tomašić
Dana 17. rujna 2024. imali smo čast sudjelovati na 33. obljetnici Dana oslobođenja Međimurja 1991. godine i Dana međimurskih branitelja. Svečanost je započela u 16 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Perivoju Zrinski, odajući počast svim smrtno stradalim i nestalim osobama. Nakon toga, program se nastavio u Katoličkom domu u Čakovcu gdje su se okupili brojni štovatelji. Ovo je poseban dan za Međimurje, regiju smještenu između rijeka
Mure i Drave. Naime, 17. rujna 1991. godine Međimurje je postalo prvi hrvatski kraj koji je oslobođen, a taj povijesni trenutak ponosno se obilježava svake godine.
Program je vodio Dejan Buvač koji je srdačno pozdravio sve prisutne i zaželio im dobrodošlicu. Svečanosti su
prisustvovali izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, brigadni general Ivica Kranjčević, premijer Andrej Plenković, saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, saborska zastupnica Boška Ban te gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. Uvaženi gosti uputili su posebne pozdrave veteranima i raznim udrugama, uključujući Udrugu branitelja Međimurske županije, Udrugu veterana Domovinskog rata, Udrugu hrvatskih vojnih invalida i mnoge druge. Gradonačelnica Ljerka Cividini u svom je govoru izrazila zahvalnost međimurskim braniteljima, istaknuvši da je više od 8000 ljudi aktivno sudjelovalo u obrani Hrvatske, dok se 78 suboraca nikada nije vratilo kući. Naglasila je da njihova žrtva nije bila uzaludna i da se na njihovu hrabrost svi trebamo ponositi. Govori
prisutnih podsjetili su nas na važnost zajedništva i sjećanja na teške trenutke. Njihova hrabra borba nije zaboravljena, a svake godine organiziraju se ovakve akademije kako bi se sačuvala povijest od zaborava. Istaknuli su da mladi često nisu svjesni kakve su bitke vođene u prošlosti te je važno prenositi tu svijest na buduće generacije. Vinko Horvat, član Općinskog štaba Teritorijalne obrane Čakovec i zapovjednik 54. samostalne bojne, prisjetio se ključnih događaja iz jeseni 1991. godine, kada je započela blokada i osvajanje vojnih objekata u Međimurju, a osigurano oružje pomoglo je u obrani ostatka Hrvatske. Okupljenima se obratio i Ljubomir Kolarek, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga: - Njihova djela trebaju služiti kao poticaj mladima za bolje i ljepše Međimurje. Povijest nas uči, a vaša hrabrost
Na glavnom čakovečkom trgu održana je Izložba osobnog naoružanja i opreme Hrvatske vojske. Tom prilikom okupljenima su hrvatski vojnici pokazali razno-razne puške, kamu�lažne odore i ostale stvari. Zanimljivo je da sve izloženo naoružanje proizvedeno u Hrvatskoj. Također zainteresirani su mogli saznati sve detalje o tome kako mogu postati hrvatski vojnici ili upisati vojni fakultet. (rd) Bilo je i
je primjer, rekao je. Tijekom svečanosti, prisustvovali smo i nastupu ženske vokalne skupine "Sveti Marko" iz KUD-a Selnica te Mariji Jambrošić,
koja je izvela emotivnu pjesmu “Tu dobri su ljudi“. Ovi nastupi dodatno su obogatili atmosferu. Obilježavanje se završilo svetom misom u ča-
kovečkoj crkvi sv. Nikole, koju je predvodio fra Filip Đurđević, dodatno osnažujući zajedništvo i sjećanje na hrabrost međimurskih branitelja.
Dana 11. rujna 2024. godine korisnici poludnevnog boravka Društva osoba s tjelesnim invaliditetom bili su na izletu po Međimurju u sklopu provedbe druge godine programa „PONUDIMO VIŠE V“ �inanciranog od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Korisnici poludnevnog boravka posjetili su Centar dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu i Marinu Prelog.
Centar dr. Rudolfa Steinera je institucija na svjetskom nivou za promociju i primjenu nauka dr. Rudolfa Steinera u svim aspektima njegovog djelovanja a naročitu na području biodinamičke poljoprivrede.
Biodinamika je holistički, ekološki i etički pristup poljodjelstvu, vrtlarstvu, hrani i prehrani u kojoj vitalnost ima najveći prioritet. Biodinamička poljoprivreda prakticira se gotovo stoljeće, na svim kontinentima. Biodinamički principi i prakse temelje se na duhovnim uvidima i praktičnim prijedlozima dr. Rudolfa Steinera, a razvijeni su suradnjom mnogih poljoprivrednika, istraživača i znanstvenika ranih 1920-ih. Steiner je posebno potaknuo poljoprivrednike da razviju osobni odnos prema biljkama, životinjama, tlu, pa čak i stajskom gnoju, kako bi holistički razmišljali o poljoprivredi. Danas biodinamički pokret obuhvaća tisuće regenerativnih vrtova, farmi,
rančeva, voćnjaka i vinograda, u širokom rasponu klime, ekološkom kontekstu i ekonomskim uvjetima na svim kontinentima svijeta.
Nakon predavanja o biodinamici razgledali smo rodnu kuću dr. Rudolfa Steinera i kolodvor na kojem je radio otac dr. Steinera.
Druženje uz zakusku nastavilo se na Marini Prelog do popodnevnih sati. Cilj organizacije izleta je uključivanje osoba s invaliditetom u društveni život, zajednice.
Redizajnirana Toyota Proace City Verso u produženoj karoseriji s pet sjedala donosi jako puno prostora u prtljažniku pa će teško nedostajati prostora za odlazak na more s djecom i svim njihovim stvarima, a pokreće ga turbo dizel motor, što će izmamiti osmijeh na lice mnogim vozačima
Tekst i foto: Igor Rudež
Kada ste prije deset ili petnaest godina kupovali obiteljski automobil s puno prostora znali ste da trebate kupiti monovolumen, bez obzira na to što je on kompaktan ili velik, nudio je mnogo prostora za putnike i prtljagu u prilično malim dimenzijama. No danas je stvar bitno drugačija jer monovolumen ne možete kupiti. Sve to su samo SUV-ovi koji se “pretvaraju“ da nude mnogo prostora, a svatko tko je ikada posjedovao upravo monovolumen samo odmahuje rukom na zamjenu koju proizvođači nude. Stoga su se takvi kupci morali pomiriti s malom ponudom prostora ili se pak moraju okrenuti nečemu sasvim drugome – put-
ničkim izvedbama dostavnih vozila, a upravo takav model smo testirali. Riječ je o Toyoti Proace City Verso Long, odnosno produženoj izvedbi koja je ovog puta bila opremljena s pet zasebnih sjedala. A što to znači? Pa ovaj model nudi mogućnost postavljanja tri sjedalice u drugi red, a iza njega se nalazi ogroman prtljažni prostor.
Dimenzije (DxŠxV): 4751 x 1848 x 1818 mm
Osovinski razmak: 2975 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 1569 kg/ 741 kg
Veličina prtljažnika 912/2693 litara
Vrsta motora/broj cilindara: Turbo dizel/4
Pogon: Prednji kotači
Mjenjač: Ručni, 6 stupnjeva Snaga: 96 kW / 130 KS
Okretni moment: 300 Nm
Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 186 km/h / 11,6 s
Oprema: 10-inčni mul�medijski sustav, bežični Apple CarPlay i Android Auto, 10-inčni digitalni instrumen�, automatski klima-uređaj, Bi-LED svjetla, stražnja kamera, krovni nosači, senzor za kišu, grijani upravljač, naslon za ruke sprijeda, 16-inčni aluminijski naplatci... TEST Toyota Proace City Verso Long 1.5 D-4D Family
A kad kažemo ogroman, tako i mislimo! Naime prtljažnik u osnovnom obliku ima obujam od čak 912 litara, a dug je toliko da ni dvometraši rukom ne mogu doći do naslona sjedala već moraju kleknuti u prtljažnik! Tu stane i dječji bicikl, i kolica, nekoliko velikih kofera, gajba pive, šteka mlijeka, napuhani luftić, a čak će se naći i mjesta za punicu! Naravno, moramo se malo i zezati, a kako i ne bi kad nas je ovaj model tako pozitivno iznenadio ponudom prostora.
A dovoljno je prostora i u drugom redu sjedala, a tu mislimo na prostor za koljena, jer ne postoji osoba koja na bilo kojem sjedećem mjestu ne bi imala dovoljno prostora za glavu. Naime, krov je prilično visok pa djeca bez problema mogu stajati u vozilu bez bojazni da bi glavom mogli lupiti u krov. Osim toga, na vozačkom i suvozačkom naslonu je ugrađen i preklo-
pni stolić, pa će tamo moći i odlagati stvari, a dostupna im je i ventilacija kojoj sami mogu birati snagu puhanja, a šteta je što je ugrađen samo jedan USB priključak za punjenje. Doduše, bolje i to nego ništa, no moglo bi biti svađe ako klinci potroše bateriju u isto vrijeme. Ni sprijeda ne nedostaje prostora, a vozačku poziciju je stvarno lako pronaći, a koliko se prostora nudi govori i činjenica da ja kao dvometraš ne mogu biti naslonjen
na vozačko sjedalo i rukom podešavati unutarnji retrovizor jer do njega ne mogu doći! A osim toga, tu je i niz pretinaca – najveći se prostire čitavom širinom vozila iznad vozača i suvozača, tu je i veliki zatvoreni pretinac između prednjih sjedala, mala polica je i u središnjoj konzoli ispod tipki za klimatizaciju, zatim slijede dva nosača za čaše smještena na vrh komandne ploče iznad ventilacijskih otvora s lijeve i desne strane, veliki zatvoreni pretinac iza
Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,7
CO2 emisija: 146 g/km
Cijena: 32.846 eur
upravljača gdje bez problema stane i torba preko ramena, tu je i polica iza središnjeg zaslona, a ispred suvozača su dva pretinca, klasični pretinac za rukavice, te gornji pretinac u koji stanu mnogobrojne sitnice. No ni to nije sve. U vratima vozača i suvozača su još po dva pretinca, a jedan je toliko velik i dubok da zaboravite što ste u njega stavili. Eto, nadamo se da nešto nismo zaboravili spomenuti, no ne
bi nas iznenadilo da postoji još koji pretinac koji nismo pronašli.
Vozačevo sjedalo je udobno i dovoljno veliko, a sjedi se povišeno, kao nekada u monovolumenima, te dolazi s preklopivim, takozvanim avionskim, naslonom za ruke. Nažalost, naslon je preuzak, pa udobnost nije na najvišoj razini, a ista stvar je i kod suvozača. No to je dio koji je preuzet s originala, jer ste već sigurno primijetili kako vam Proace City Verso straga izgleda poznato. Da, riječ je o blizancu Berlinga i ostalih modela Stellantisa, no to nije nimalo loše. Nedavni redizajn je donio privlačniji prednji izgled, a Toyota daje i dužu garanciju na ovaj model od braće, a cijena je na njihovoj razini.
Od tamo je i brundavi D-4D turbo dizel motor koji
Komande klima uređaja su jednostavne za upravljanje, no ako koristite
USB teže ćete doći do tipki za brzinu ventilacije
samo nosi tu oznaku, a riječ je o Stellantisovom 1,5-litrenom motoru koji je dostupan u izvedbi sa 102 KS i sa 130 KS, a upravo je potonji bio ugrađen u testni model. On nudi i 300 Nm okretnog momenta, a daha gubi jedino pri strmim i dugim usponima, dok ostatak vožnje obavlja bez ikakvih
Ispred
problema i prigovora. Uparen je sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem prilično dugih hodova, no treba imati na umu kako je ovaj model napravljen za izdržljivost, a ne sportsku vožnju. Ne smije se zaboraviti da je prvenstveno razvijan kao dostavno vozilo, no bez obzira na to ipak nudi ugodnu vožnju. Buka nije prevelika, a buka vjetra se izrazito pojačava iznad 135 km/h, no podnošljiva je do 150 km/h. U zavojima se Proace City Verso voli naginjati, no to nije ništa opasno, a najbolje mu paše lagana vožnja kada će i najmanje potrošiti. Nama je prosjek bio 7,7 litara uz mnogo gradske vožnje i autoceste, dok će na otvorenoj cesti potrošnja lako pasti i ispod 6 litara. Za preko tonu i pol težak
prazan automobil s prilično velikim otporom zraka i nije loš rezultat.
Naravno, testni model je došao u dugoj Long izvedbi karoserije pa je dužina vozila 4751 mm, i ovaj model kupuju uglavnom oni koji trebaju velik prtljažnik ili pak koji trebaju sedam sjedala jer se na ovaj model mogu doplatiti dva dodatna sjedala 1200 eura, a iza njih će vam ostati 322 litre prtljažnog prostora! Da, uz sedam sjedala dobit ćete prtljažnik koji je obujma kao onaj u kompaktnim automobilima.
I za kraj ostaje cijena, a testni model košta 32.846 eura s metalik bojom. Nije malo, ali sigurno nije ni puno gledajući kako se kreću cijene novih automobila, a posebno ako ste u potrazi za automobilom koji nudi mnogo prostora. Doduše, ako vam je važan samo prostor, moguće je dobiti i Shuttle paket opreme, no onda ga pokreće slabiji turbo dizel sa 102 KS, ali cijena tada pada na 26.355 eura, dok je najpovoljnija izvedba Shuttle koju pokreće 1,2-litreni turbo benzinac sa 110 KS, a cijena tada kreće od 24.595 eura. Naravno, ovo vrijedi za Long izvedbu, dok su cijene Compact izvedbi niže za 200 do 800 eura, one se mogu dobiti i u N1 izvedbi.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 20. do 26. rujna 2024.
P 20 Andrija Kim i dr., Svjetlana (kvatre)
S 21 Matej ap. i ev., Mate, Matea, Debora (kvatre)
N 22 25. KROZ GODINU, Kandid, Emerita, Mauricije i dr.
P 23 Pio iz Pietrelcine, Zaharija i Elizabeta, Lino, Ksenija
U 24 Gospa od Otkupljenja, Anatolij, Vuk, Mercedes
S 25 Aurelija, Zlata, Kleofa, Rikarda
Č 26 Kuzma i Damjan, Damjana, Damir
Čakovec:
Vita Balog, kći Renate i Dražena
Iskra Radinović, kći Snježane i Adija
Tia Sklepić, kći Marte i Marka
Mauro Gašparić, sin Klarise-Katarine i Dominika
Rea Kocijan, kći Klemen�ne i Klaudija
Rea Ignac, kći Nine i Roberta
Ma�ja Čok, sin Maje i Daniela
Maša Balenta, kći Mateje i Davora
Dominik Horvat, sin Lane i Mihaela
Anastasija Balog, kći Jadranke i Andrejasa
Marija Šarić, kći Marte i Marka
Freja Kovač, kći Melise i Maria
Edi Čugalj, sin Sinje i Hrvoja
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 21. RUJNA
Čakovec
dr. Marta
Domljanović
Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777
dr. Franjo Carović
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445
dr. Nina Knežević
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257
dr. Verica Grkavec
-Mađarić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307
dr. Dora Goričanec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917
Donji Kraljevec
dr. Željko Kovač
Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Donji Vidovec
dr. Marija
Haramija Strbad
R. Končara 7, tel. 040/615-006
Kotoriba
dr. Snježana Permozer Hajdarović
K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059
Macinec
Dom zdravlja-Tim bez nositelja
Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475
Mala Subo�ca
dr. Anica Belić
Glavna 31, tel. 040/631-182
Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414
Prelog
dr. Lidija Vidović Zvonar K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860
Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012
Sve� Mar�n na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Erik Pec, sin Manuele i Sebas�jana
Lovro Ignac, sin Mar�ne i Gabrijela
Čakovec:
Marina Posavec i Danijel Evačić
Željka Varga i Roberto Kosalec
Monika Kolarić i Marko Mikulaj
Edita Kodrnja i David Petek
Barbara Bradić i Dino Pe�
Patricija Babok i Marko Pergar
Dora Držanić-Vukina i Mislav Sajko
Bojana Sekovanić i Igor Magdalenić
Mursko Središće:
Paula Flac i Jasmin Novak
Tessa Jesenaš i Sebas�jan Kralj
Karolina Škvorc i Nikola Ferlin
Prelog:
Karmela Vadlja i Krunoslav Lajtman
Ivana Naranđa i Miro Lacković
Čakovec:
Gizela Horvat r. 1946.
Darko Pernek r. 1968.
Marija Kukovec r. Komes r. 1947.
Dragu�n Kocijan r. 1949.
Marija Puklavec r. Črep r. 1929.
Marta Sedmak r. Kovačić r. 1956.
Velimir Marković r. 1973.
Antonija Bukovec r. Krištofić r. 1929.
Jelena Ružić r. Božić r. 1926.
Vesna Dokleja r. Maček r. 1961.
Stjepan Topolnjak r. 1935.
Mijo Štampar r. 1941.
Stjepan Vrbanec r. 1942.
Mursko Središće:
Josip Meznarić r. 1950.
Prelog:
Leonard Vadlja r. 1959.
Nada Šupljika r. Vadlja r. 1950.
Štrigova:
Ivan Ilijaš r. 1938.
Zdravko Novak r. 1953.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Bubimir
19.9. ČETVRTAK
17:00 200% vuk 20:00 Transformers: početak -prem.
20.9. PETAK
17:00 Panda u Africi 20:00 Bubimir Bubimir
21.9. SUBOTA
10:00 200% vuk
13:30 Panda u Africi
17:00 Kao pas i mačka
20:00 Transformers: početak
22.9. NEDJELJA
10:00 Panda u Africi
13:30 Kao pas i mačka
17:00 200% vuk
20:00 Transformers: početak
23.9. PONEDJELJAK
17:00 Kao pas i mačka 20:00 Bubimir Bubimir
24.9. UTORAK
17:00 Panda u Africi 20:00 Ne govori zlo
25.9. SRIJEDA
17:00 200% vuk 20:00 Transformers: početak
TUŽNO SJEĆANJE
na voljenu bakicu
Veroniku Bujan iz Šenkovca
26.9.2021. - 26.9.2024.
Prošle su već tri godine otkad te nema...
Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.
Tvoji unuci Dijana, Vlatka i Dino
Margarita Bakač rođ. Pintarić
iz Zasadbrega preminula 14. rujna u 83. godini života
Jelena Hranilović rođ. Strmac iz Čakovca preminula u 95. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Miroslav Hradel iz Čakovca preminuo 16. rujna nakon duge i teške bolesti u 69. godini života
Biserka Marciuš rođ. Vabec
iz Čakovca preminula u 78. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Dragica Šimunić rođ. Tišlarić iz Čakovca
preminula u 79. godini života
Zlatko Toplek
iz Mačkovca preminuo 15. rujna nakon duge i teške bolesti u 69. godini života
Marija Baranašić rođ. Sabol
iz Palinovca preminula 18. rujna u 88. godini života
Rozalija Ruža Logožar rođ. Leček
iz Nedelišća preminula u 92. godini života
Marijan Tišlarić
iz Totovca preminuo 13. rujna u 72. godini života
Antonija Lesjak rođ. Taradi
iz Pribislavca preminula u 80. godini života
PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr
MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
OBAVIJEST O SMRTI
Ana Bengez iz Čehovca
preminula 13. rujna u 83. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Lenard Mulković iz Goričana preminuo 13. rujna nakon kratke i teške bolesti u 68. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Danica Glavak iz Donjeg Kraljevca preminula u 85. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Mladen Hatvalić iz Čakovca preminuo u 82. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Anđela Kalšan iz Draškovca preminula u 87. godini života
OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600
20. rujna 2024.
70. LE´SLASTICE d.o.o., traži m/ž prodavača u pekari i slas�čarni za mjesto rada Pušćine, Prelog i Čakovec, m/ž prodavača za radno mjesto Donji Kraljevec, m/ž čistača, m/ž dostavljača za mjesto rada Pušćine, m/ž prehrambenog tehnologa - voditelja proizvodnje i m/ž čistača za mjesto rada Donji Vidovec, javi� se na mob. 099/456-7630 ili na email: leslas�ce@leslas�ce.hr do 25.9.
71. LIMOND limarski obrt, Mihovljan, traži 2 m/ž djelatnika u limarskoj radionici, javi� se na mob. 098/814-122 ili na email: Info@Limond.hr do 31.10.
72. LIST MEĐIMURJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika u marke�ngu, javi� se na email: marke�ng2@medjimurje. hr do 30.9.
73. Mala Mima j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž pomoćna radnika za terenski rad, javi� se na tel. 040/384-175 ili na email: info@mala-mima.hr do 20.9.
74. MARKO-tesarski obrt, Prelog, S. Radića 14, traži 5 m/ž zidara, javi� se na tel. 040/646-256 ili na mob. 098/9386-382 do 17.10.
75. MANITU d.o.o., Poljska ulica 16a, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji namještaja, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ manitu.com do 30.9.
76. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, m/ž mag. ili dr. strojarstva, 2 m/ž bravara, m/ž industrijskog lakirera, m/ž skladištara i m/ž poslovođu, javi� se na email: dubravka.brkljacic@mik.com. hr do 30.9.
77. Marodi prijevoz, Domašinec, S. Mezge 1, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 099/833-5125 ili na email: stjepanmarodi@net.hr do 16.9.
78. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž tehnologa na odjelu drva i m/ž djelatnika-operatera na laseru, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/630-730 ili na email: info@mar�.hr do 30.9.
79. MEDICAL ONE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodajna predstavnika, javi� se na email: karijera@medicalone.hr do 4.10.
80. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika za rad na lopa� za utovar pijeska na stroju za cementni estrih i radnika na raspoređivanju i zbrinjavanju materijala za cementni, 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojnu žbuku, javi� se na mob: 098/241533 do 30.10.
81. MD AIR SYSTEM j.d.o.o., Goričan, traži 2 m/ž montera ven�lacije, javi� se na mob. 091/1831-991 ili na email: info@ md-air-system.hr do 10.10.
82. Međimurske vode d.o.o., Matice Hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera i vodoopskrbe te m/ž vodoinstalatera priključaka, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: voda@ medjimurske-vode.hr do 30.9.
83. MEC d.o.o. Industrijska 9, Pribislavec, traži m/ž skladištara i m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na email: ks@mec. hr do 2.10.
84. MEĐIMURSKE NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m/ž novinara, javi� se na email: posao.redakcija@mnovine.hr do 30.9.
85. Međimurje Graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 3 m/ž građevinskih poslovođa - građevinskog inženjera, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob. 099/3372357 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 24.9.
www.mnovine.hr
86. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 10 m/ž građevinskih radnika, m/ž voditelja gradilišta, m/ž vozača C+E kat., m/ž vozača miksera, m/ž građevinskog radnika na proizvodnji AB konstrukcije, m/ž ovlaštenog inženjera, m/ž građevinskog tehničara, m/ž projektanta čeličnih konstrukcija i m/ž montera suhe gradnje, javi� se na mob. 099/538-9083 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-pmp@m-pmp.hr do 28.9.
87. MEGA-SS, Sivica, Duga ulica 11, traži m/ž čistačicu, javi� se na mob. 099/3677566 do 16.10.
88. MEGRA d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž građevinskog tehničara, javi� se na mob. 099/2050-993 do 21.9.
89. MESO-prerada mesa Kiš, D. Kraljevec, Kolodvorska 16, traži m/ž mesara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-219 ili na mob. 098/303-603 ili na email: kiskarmen5@gmail.com do 25.9.
90. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži 2 m/ž mesara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@gmail.com do 30.9.
91. Mesna industrija-Vajda d.d. Čakovec, Zagrebačka 4, traži m/ž radnika-viljuškaristu, 5 m/ž radnika na komisioniranju, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, m/ž strojobravara, m/ž tehnologa, 5 m/ž radnika na sanitaciji pogona, m/ž radnika na održavanju, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu i m/ž voditelja u skladištu smrznute robe, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 30.9.
92. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž operatera cnc laser/plazma, m/ž administra�vnog tajnika i m/ž inž. strojarstva - samostalni konstruktor metalnih konstrukcija, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9087412 do 25.9.
93. METALLIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž zavarivača mig-mag i �g, javi� se na mob. 091/284-9031 do 20.9.
94. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, traži m/ž strojarskog tehničara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/958-6878 do 20.9.
95. MIKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž instalatera centralnog grijanja i klima�zacije, javiti se na email: mika.servis@gmail. com do 30.9.
96. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača na�nih derivata, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.10.
97. MODNI STUDIO LATEA, Glavna 26, D. Vidovec, traži m/ž mehaničara industrijskih strojeva, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/615-113 ili na mob. 098/553-140 ili na email: luksa.suzana@ gmail.com do 1.10.
98. MW PRODUCT d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž zavarivača mig-mag, javi� se na mob. 091/160-1013 ili na email: mwproduct@mwproduct.hr do 31.10.
99. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera - pomoćna montera za rad u Njemačkoj, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655-006 ili na email: mul�.ing.hr@gmail.com do 31.10.
100. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće i Štrigova te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 19.10.
101. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i �g postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija, m/ž NDT kontrolora, m/ž kontrolora 3D mjerenja, 2 m/ž lakirera i m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, javi� se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 30.9.
102. NEORES d.o.o., Mursko Središće, traži m/ž domara i m/ž referenta nabave, javi� se na �na@neores. hr do 30.9.
103. NESTOR d.o.o., Prelog, traži m/ž ekonomistu - komercijalistu, javiti se na mob. 091/621-5858 ili na email: nestor-d.o.o@ck.t-com.hr do 30.9.
104. Number One d.o.o., Čakovečka 42, D. Mihaljevec, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1863044 do 1.10.
105. OPG Herman Josip, Donji Pustakovec, traži m/ž vozača - dostavljača piletine, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/628-217ilinamob.098/241-828ilina email: josip.herman@gmail.com do 21.9.
106. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i montaži alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@ okno.hr do 30.9.
107. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnog terapeuta - socijalnog radnika - njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara opće njege, javi� se na mob: 091/933-5666 do 30.9.
108. OLUK Robo�cs d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili pomoćnog građevinskog limara, javi� se na mob. 095/9121436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail. com do 31.10.
109. Obrt za pranje i čišćenje SKOKO, Čakovec, traži 3 m/ž perača prozora i tepiha, javitisenamob.098/167-2980ilinaemail: skoko85@gmail.com do 30.9.
110. PANEX AGM d.o.o., Brezje, traži m/ž vozača C kategorije i m/ž servisera strojeva, javiti se na tel. 040/384-357 ili na mob. 098/354-980 ili na email: filip.miko@panexagm.com do 30.9.
111. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž operatera na asfaltnoj bazi, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, m/ž voditelja gradilišta i m/ž prometnog tehničara - voditelja redovnog održavanja cesta, javi� se na tel. 040/6552525 ili na mob. 091/6655-508 do 30.9.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJEM CITROEN C4 2007. god., motor 1,4 benzin + LPG 65 kW ima euro kuku, 228.000 km, napravljen servis zupčas�, zatezači, vodena pumpa, crne boje, cijena 1199 eura 091/5060-821
PRODAJEM MERCEDES A klasa 150 cdi 2012. godište, auto je očuvan i u dobrom stanju, redovito servisiran te je registriran do 9.12.2024., Klima, grijana prednja sjedala, el. podizači stakla, samozatamnjujuće unutarnje ogledalo, maglenke, upravljačke komande na volanu... Na vozilu se nalaze alu felge s ljetnim gumama 195/55 R16, kao i dodatni set original mercedes alu felgi s gumama 215/45 R17. Cijena: 4.500 eura. Više informacija na broj: 099 677 67 29
PRODAJEM RENAULT CLIO 1.5 2002. god., prijeđeno 184 tkm, u ispravnom stanju, neregistriran, povoljno. info 098/1600415
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
RENAULT CLIO SCe 70, 2020. god., 40000 km, klima, oprema, garažiran, servisiran, 1. vlasnik, tel. 098 729 629
PRODAJE SE RENAULT MEGANE
4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846010
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505.
KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit (2 kom). Upita� na 040/364-354
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
KUPUJEM STROJ za vrcanje meda i traktor Steyr 18 KS. Ponude na tel. 040/584-051
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJU SE plastične kace s poklopcem od 60 lit. i jedna bačva od 120 lit., cijena 10 eur/ kom. Info na mob. 098/9536132
PRODAJEM hidrauličnu prešu, bačve drvene i ros�rei, orahovo ulje. Info: 095 505 2760
KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339
PRODAJEM motokultivator
F360 s frezom (550 eur); vaga koja važe do 150 kg (150 eur); kompresor na kotačima (150 eur); inoks cijevi + klap ven�li različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJEM MOTOKULTIVATOR
Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, inverter, benzin, u radnom stanju i rabljenu kosilicu za travu T475 Prak�k Garden, povoljno. Informacije na 098/539-169.
PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601
PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH
CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POZNANSTVA
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, starosti 50 godina i više. info na mob. 097/738-4072
DEČKO (50 g) traži ozbiljnu žensku osobu za vezu, javi� se na mob. 095/7313-513
DRAMALJ - prodajem dvojnu kuću s pogledom na more, ne�o površine 115 m2 i dvorište 154 m2, 150 m do mora, info na mob. 098/426-021
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO
ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
IZNAJMLJUJEM dvije namještene garsonjere u Čakovcu, povoljno. info na mob. 092/1465716
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 097/738-4072
PRODAJEM GRAĐEVINSKU PARCELU u gornjem Međimurju vel. 17x100 m, voda i struja kod parcele, info 098/1600-415
IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u Čakovcu. Mob. 098/195-7448
KUPUJEM VIKENDICU s voćnjakom ili samo voćnjak/vinograd u brežnom Međimurju. Info: 095 505 2760
PRODAJU SE NOVI STANOVI srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja, a poklanja se cca. 20-tak kamiona crne zemlje s gradilišta. Mob. 095 858 15 02
KUPUJEM MANJU USELJIVU KUĆU do 170 m2, okolica Čakovca, koja nije za adaptaciju. Sa zemljištem do 1000 m2. Tel. 099 4056 582
AKVARIJ 20 litara sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 40 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, mob. 098/9084675
RAZNO
NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac
Švrćo Švrćo ima 6,5 godina, nalazi se u Kotoribi, treba novi dom jer baka više o njemu ne može brinu�. Cijepljen i mikročipiran, mikročip broj 191035000221813. Molimo vas podijelite. Kontakt: 091 8988 004.
PRODAJE SE indukcijska ploča i vrhunsko 10 djelno posuđe Emporio, novo, nekorišteno, te kauč, dvije fotelje i drveni stol na razvlačenje za dnevni boravak dim. 160x80. info na mob. 091/7626-015
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/4047517
KONOPI RAZNI za sidrenjeprivez brodica, debljine 2 cm, prodajem od 10 eura na više. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PRODAJEM ŠATOR s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240293
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM podesivu podnicu za madrac 90x200, bicikl ROG, plinsku peć na bocu, roštilj na ugljen i za kotlovinu. tel 098/241-176
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike i video. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur) i el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM VRLO POVOLJNO: očuvane nove francuske ležaje dim. 200, 210 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tuš kadu s više funkcija kao i gukadu, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin. boce, bicikl, samohodnu vrtnu ispravnu kosilicu i još ostalo iz kuće. Mob. 091 57 27 670
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.
Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one
između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.
Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Rajna Vladić iz Varaždina učenica je 6. razreda II. OŠ u Varaždinu i 5. razred glazbene škole, svira violinu. Crta i slika oduvijek, voli izrađivati i makete od balze. Bila je lani i na državnom natjecanju mladih tehničara u kategoriji maketarstvo. Prošle godine je išla u školu crtanja i slikanja Artelje u Čakovcu. S obzirom na puno školskih i izvanškolskih aktivnosti
baš i ne stigne puno slikati, eventualno kroz praznike, ispričala nam je. Najviše voli suhe pastele, a slika hortenzija prvi joj je rad s akrilnim bojama i slikala ga je 11 sati. Rajna ima međimurske korijene, majka joj je iz Gornjeg Kraljevca. Deda po tatinoj strani lijepo crta, a ujna po maminoj strani je isto vrlo talentirana samouka slikarica pa joj ponekad pokazuje neke tehnike.
U ovim kišnim danima koji su iznenada zamijenili toplo i bezbrižno ljeto, prvašići u OŠ Mursko Središće, učenici 1.a razreda, sa svojom su učiteljicom Lidijom Vuri crtali svoje uspomene na ljetne dane. Tako su se usput oprostili i od ljeta i
od vrtićke bezbrižne igre. No, učiteljica je draga i puna razumijevanja, pa će oni polako usvajati nova znanja, te će im uskoro, sigurni smo, u školi biti puuuno ljepše nego u vrtiću. U 1.a razredu su sljedeći učenici: Tadea Ajvaz Turk, Noa Bogdan, Nal Božić, Lana Dobranić, Alvin Horvat, Tin Horvat, Jan Jug, Noa Kolman, Fabijan Lajtman, Petra Levačić, Vito Matjašić, Mark Nemec, Anastazia Orehovec, Kristijan Oršuš, Dalija Šabić, Teo Šimunković i Gabrijela Špoljarić.
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, A. Šenoe 2a
RADNO VRIJEME:
PON. – PET: od 16 do 18 sa�
Subota prema dogovoru.
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Važno je njegovati dobar odnos i razumijevanje među članovima obitelji i ne odricati djeci kompetentnost i odgovornost za vlastiti razvoj u važno je vidjeti ih kao dobre i pozitivne osobe koje se ponašaju kako mogu i znaju
Život roditelja i djece kontinuirana je interakcija, a svaki dom je mjesto gdje se stalno nešto događa. Želja je svih roditelja svijeta stvoriti siguran i sretan dom za svoju djecu. Da bi im to uspjelo podjednako trebaju osnovne materijalne resurse kao i međusobnu povezanost i razumijevanje. Kvalitetna interakcija u obitelji važan je element za zdravlje i razvoj djece. Atmosferu u domu stvaramo svi zajedno, ali neprenosiva i nedjeljiva odgovornost za atmosferu leži na odraslim članovima obitelji. Djeca utječu na procese u obitelji prije svega svojim pomanjkanjem životnog iskustva i nekim svojim osobinama, ona se vidljivije u kraćim vremenskim jedinicama mijenjaju jer rastu, ali djeca ne nose teret odgovornosti za kvalitetu interakcije. Povjerenje, ljubav, sigurnost, stabilnost i bliskost u obitelji osiguravaju i održavaju roditelji. Zato im je ponekad jako teško jer su svjesni svoje zadaće, a nemaju uvijek dovoljno znanja i vještina da bi postigli optimalne odgojne rezultate. To je jednostavno tako, treba prihvatiti da u roditeljstvu, kao ni u ostalim životnim ulogama, ne možemo uvijek biti uspješni. Osim toga, nije sve u rukama roditelja, dijete ima osobne resurse, svoje prednosti i ograničenja, a veliki utjecaj imaju i okolinski faktori, u današnje vrijeme posebice obrazovni i digitalni mediji. Samo mirno i strpljivo, roditeljstvo se uči čitavoga života. Kroz nepuna četiri desetljeća profesionalnoga rada svjedočim brojnim promjenama u pristupu roditeljstvu. Nastojim djelovati edukativno i preventivno, godinama razvijajući projekt “Roditelji, gdje ste?” kao malu školu mentalnog
zdravlja u kojoj je najvažnije razumjeti neke psihičke fenomene i procese u vlastitom životu i u psihičkom razvoju djeteta. Naglašavam da je važno njegovati dobar odnos i razumijevanje među članovima obitelji i ne odricati djeci kompetentnost i odgovornost za vlastiti razvoj, važno je vidjeti ih kao dobre i pozitivne osobe koje se ponašaju kako mogu i znaju, a neprestano uče i razvijaju se, pa zato svakim danom mogu i znaju sve više. Dobar roditelj bi u svakom trenutku djetetu trebao biti primjer autentičnog i odgovornog ponašanja, a svi mi odrasli trebali bi znati da je to ideal kojem samo možemo težiti, bez nade da ćemo ga dostići. Zato ni od djece ne smijemo tražiti previše, ali ih trebamo shvaćati ozbiljno, kao što od njih tražimo da nas i cijeli svijet shvaćaju ozbiljno. Jako inzistiram na tome da odgoj djece nije dresura i da je pitanje postavljanja granica drugoj osobi prvenstveno način našeg iskazivanja moći. Iako u životu trebamo jasna pravila, važno je znati da i djeca i odrasli imaju svoje osobne granice i da svatko egzistira ponajprije u okviru vlastite ličnosti. Naše unutarnje granice podrazumijevaju uzajamno uvažavanje. Samo u najranijoj životnoj dobi roditelji trebaju za djecu (ne umjesto njih) postavljati sigurnosne granice, vrlo obazrivo, podržavajući uspješne pokušaje djeteta da to učini ono samo, a stojeći ipak dovoljno blizu da ga zaštite ako bude ugroženo. Ljubav i prihvaćanje su nezamjenjiva duševna hrana za izgradnju i oblikovanje ličnosti. Primijetila sam da djeca vole svoje roditelje kakvi god da jesu, a ponekad se pitam vrijedi li i obrnuto...
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Često osobe u alkoholiziranom stanju koje su bez svijesti, a dišu i imaju puls, bivaju ostavljene bez nadzora, da se otrijezne, a u mnogim situacijama ovo može biti vrlo opasno
Pretjerana konzumacija alkohola u kratkom periodu glavni je uzrok trovanja alkoholom. Alkohol se brzo apsorbira, a tijelu je potrebno puno više vremena kako bi ga eliminiralo. Možemo posumnjati na trovanje alkoholom ako oko osobe vidimo boce alkoholnih pića, ako osoba ima miris po alkoholu, a k tome se javljaju i neki od simptoma kao što su: zbunjenost, dezorijentiranost, mučnina, povraćanje, nesvjestica, napadaji, sporo ili nepravilno disanje, blijeda ili plava koža itd. Prvi korak prve pomoći je pristupiti osobi na siguran način, pazeći prvenstveno na svoju sigurnost, a onda i sigurnost osobe kojoj želimo pomoći. Moguće su situacije u prometu gdje je potrebno pomoći osobi koja je otrovana alkoholom nakon što je izazvala prometnu nesreću, ili je pala s bicikla ili jednostavno leži na cesti u mraku. U takvim situacijama je vrlo važno poduzeti mjere sigurnosti prije nego se krene u daljnje postupanje, jer u protivnom bi moglo doći do još veće nesreće. Nakon što smo se uvjerili da je pristup siguran, potrebno je provjeriti reagira li osoba, tako što osobi protresemo ramena i upitamo: „jeste li dobro“? Ako osoba reagira i pri svijesti je, ostavimo osobu u nađenom položaju i pokušamo saznati što se dogodilo. Ako osoba ne reagira, potrebno je glasno pozvati pomoć drugih ljudi koji su u blizini i otvoriti dišni put tako što osobi zabacimo glavu unatrag i podignemo bradu. Zabacivanjem glave ne otvaramo samo dišni put već i sprečavamo gušenje povraćenim sadržajem. Kod osobe bez svijesti nikako ne smijemo izazivati povraćanje zbog povećanog rizika od aspiracije sadržaja, a samim time i gušenja. Ako dođe do povraćanja, postavimo osobu u bočni položaj, tako da povraćeni sadržaj može izaći iz usne šupljine, bez blokiranja dišnih puteva. Nakon što smo utvrdili da osoba nije pri svijesti i otvorili dišni put, potrebno je provjeriti diše li normalno. To ćemo učiniti tako što ćemo naše lice i uho približiti nosu unesrećene osobe kako bi čuli disanje, ali i kako bi osjetili disanje na našoj koži, a u isto vrijeme ćemo gledati prema prsnom košu i promatrati dizanje i spuštanje prsnog koša. Postupak provjere disanje ne bi trebao trajati duže od 10 sekundi. Ako osoba diše, postavimo je u stabilan bočni položaj i pozovemo hitnu
pomoć. S dispečerom hitne pomoći važno je razgovarati mirno i razgovijetno. Potrebno se predstaviti, dati točnu adresu i opisati mjesto gdje se nalazite, objasniti što se dogodilo, opisati stanje pacijenta i slijediti sve upute koje dispečer daje. Važno je ostati s osobom do dolaska hitne pomoći. Često osobe u alkoholiziranom stanju koje su bez svijesti, a dišu i imaju puls, bivaju ostavljene bez nadzora, da se otrijezne. U mnogim situacijama ovo može biti vrlo opasno. Npr. u zimskim mjesecima kada je vani temperatura zraka vrlo niska, osoba u alkoholiziranom stanju bez svijesti ima velike šanse za razvoj hipotermije. Alkohol je poznat po tome što utječe na regulaciju temperature u mozgu i time smanjuje mogućnost tijela da drhti i koristi energiju koja bi obično pomogla u stvaranju temperature. Ostati uz alkoholiziranu osobu bez svijesti bi trebali i zbog toga što se stanje osobe može pogoršati. Gubitak svijesti ne mora nužno biti posljedica trovanja alkoholom već može biti i zbog nekih drugih problema kao što su ozljeda glave kod pada, hipoglikemija ili nešto treće.
Ako pak osoba ne diše, nazovite hitnu pomoć ili zamolite nekoga u blizini da nazove umjesto vas i krenite s kardiopulmonalnom reanimacijom (KPR), odnosno s masažom srca i umjetnim disanjem. KPR se izvodi tako što korijen dlana jedne ruke postavimo na sredinu prsnog koša, drugu ruku postavimo povrh prve i isprepletemo prste, a zatim pritišćemo prsni koš spuštajući ga 5-6 cm brzinom od 100-120 pritisaka u minuti. Nakon 30 pritisaka slijede 2 upuha tako što zabacimo osobi glavu unazad, zatvorimo joj nosnice, obuhvatimo joj usta i 2 puta upuhnemo zrak do podizanja prsnog koša. Ponavljamo ovaj ciklus od 30 pritisaka i 2 upuha sve dok ne stigne hitna pomoć ili dok osoba ne počne normalno disati ili dok spašavatelj ne bude previše iscrpljen da bi nastavio. Često ljudi nisu svjesni koliko je trovanje alkoholom opasno i može dovesti do teških stanja rizičnih po život. Poznavanje osnovnih koraka prve pomoći kod trovanja alkoholom može spasiti nečiji život. Ako niste sigurni spava li netko samo u pijanom stanju ili je situacija mnogo ozbiljnija, bolje je pozvati pomoć i ostati uz osobu do dolaska pomoći.
Piše i foto: Mario Golenko
Državnom i vatrogasnom himnom, koju su izvele
članice KUD-a Šafran, započela je proslava jubileja na kojoj su gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Mjesnog odbora Štefanec Ivica Križaić na samom početku predali predsjedniku DVD-a Štefanec Branimiru Mihalicu novu vatrogasnu zastavu, koju je potom uz prigodnu molitvu blagoslovio župnik župe Bl. Alojzija Stepinca u Ivanovcu vlč. Alojzije Pakrac. Uslijedila je svečanost na kojoj su uz gradonačelnicu Ljerku Cividin bili nazočni i saborski zastupnik i potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinent Mario Paluh, predsjednik Mjesnog odbora Štefanec Ivica Križaić, predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i Vatrogasne zajednice Grada Čakovca Srećko Mrazović, predstavnik Kluba vatrogasnih veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije Vladimir Jambor, zapovjednik DVD-a Štefanec
Dario Mesarić, župnik Župe Bl. Alojzija Stepinca u Ivanovcu vlč. Alojzije Pakrac te predstavnici prijateljskih dobrovoljnih vatrogasnih društava i podupiratelji DVD-a Štefanec.
Danas broje 57 aktivnih članova
U prigodnim govorima i upućenim čestitkama, čakovečka gradonačelnica, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije, predstavnik vatrogasnih veterana, predstavnici HVZ-a i VZ-a MŽ-a i predsjednik DVD-a Štefanec naglasili su važnost dobrovoljnih vatrogasnih društava
diljem cijelog Međimurja koji su vitalan dio zajednice te prvi kada treba pomoći, ali su i pokretači društvenog života. Svi su govornici odreda istaknuli ključnu ulogu koju dobrovoljni vatrogasci imaju u našim zajednicama, jer njihov rad nije samo herojski čin u trenucima opasnosti, već i temelj sigurnosti i solidarnosti u društvu. Dobrovoljno vatrogasno društvo Štefanec osnovano je 24. travnja 1924. godine. Na osnivačkoj skupštini bila su 34 člana, za prvog predsjednika je bio izabran Mijo Vugrinec, dok je prvi zapovjednik bio Franjo Obadić. Odmah po osnutku, izgrađeno je drveno spremište u središtu sela, gdje je bila smještena ručna vatrogasna štrcaljka s pripadajućom opremom za gašenje požara. Većina vatrogasaca bili su glazbenici, pa je 1928. godine u sklopu DVD-a započela djelovati i Limena vatrogasna glazba koja se nakon tri godine zajedničkog djelovanja osamostalila.
Ono što iz natjecateljske povijesti kroz godine postojanja i djelovanja DVD-a Štefanec treba izdvojiti je 2000. godina, kada su sudjelovali na državnom natjecanju u Varaždinu. 2003. godine muška A ekipa izborivši 2. mjesto na Županijskom natjecanju u Domašincu kvali�icirala se na Državno natjecanje koje se održalo u Osijeku, a 2007. godine ženska A ekipa izborivši 3. mjesto na Županijskom natjecanju u Zasadbregu također se kvali�icirala na Državno natjecanje koje se održalo u Splitu, gdje je osvojila 19 mjesto. Društvo danas broji 57 aktivnih članova uz veliku podršku svih mještana Štefanca. Dodijeljena priznanja za dugogodišnji rad u društvu i podjelu je obavio predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i Vatrogasne zajednice Grada Čakovca Srećko Mrazović.
Tomislav Mihalic, Danijel Mihalic, Davor Klobučarić, Davor Vugrinec, Suzana Pongračić, Katica Dominić, Tanja Petrović, Željko Krčmar, Marko Horvat, Ana Jambrović i Lidija Križaić. Brončanu vatrogasna medalju primili su Robert Pintarić, Sara Bašek, Branimir Mihalic, Tomislav Mihalic, Santino Janković, Davor Vugrinec, Davor Klobučarić. Dobitnici Brončane vatrogasne plamenice su Denis Klinec, Edvin Bujan, Rajka Kocijan, Roko Kranjčec i Paolina Kranjčec.
Na samom kraju svečanosti dodijeljena je i Srebrna vatrogasna plamenica
Tko su nagrađeni vatrogasci?
Svečanost obilježavanja stote obljetnice postojanja DVD-a Štefanec bila je i prigoda da se dodijele spomenice i priznanja zaslužnima, pa su tako prvo dodijeljena priznanja i medalje za 10 godina članstva u DVD-u Štefanec koje su primili Santino Janković, Tihana Vugrinec, Sara Bašek, Nino Kocijan, Roko Tompoš, Josipa Petrović, Ivana Topolko Slamek, Jasmina Miri, Monika Mihalic.
Za 20 godina sudjelovanja u radu društva nagrađeni su Ivana Dodlek, Dario Mesarić, Roko Kranjčec, Josip Kranjčec i Josip Rep. Priznanje za 30 godina članstva primili su Zoran Kocijan, Branimir Mihalic,
koju su primili Danijel Mihalic, Dario Mesarić, Josip Kranjčec, Zoran Kocijan, Marko Horvat i Željko Krčmar, dok je predsjednik društva uručio i posebne zahvalnice za doprinos i razvoj vatrogastva u Štefancu Gradu Čakovcu, Međimurskoj županiji, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Vatrogasnoj zajednici Međimurske županije, Vatrogasnoj zajednici Grada Čakovca te mještaninu Štefanca Sebastianu Peteku. Predsjednik DVD-a Štefanec Branimir Mihalic je primio i plakete Vatrogasne zajednice Međimurske županije i Vatrogasne zajednice Grada Čakovca.
Županijska uprava za ceste Međimurske županije Mihovljanska 70, Čakovec, 40000 OIB: 77095600371
KLASA: 340-01/24-05/7
URBROJ: 2109-120-02-04-24-10
Na temelju članka 123. - 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 04/23, 133/23), te članka 73. i 75. „Pravilnika o geodetskim elaboratima“ (NN 59/18) objavljuje se
Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena županijska cesta ŽC 2026 (Goričan (DC3) - Donji Kraljevec - Prelog (DC20)) u naselju Donji Kraljevec u k.o. Donji Kraljevec, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne čestice u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.133. „Zakona o cestama“ (NN broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 04/23, 133/23), temeljem kojeg se javne ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom upravljanja Županijske uprave za ceste Međimurske županije.
Geodetski elaborat izvedenog stanja županijske ceste ŽC 2026 (Goričan (DC3) - Donji Kraljevec - Prelog (DC20)) izradit će tvrtka Geoplan d.o.o. za premjer zemljišta, kompjutorska obrada podataka, izrada planova i karti, trgovina, Trg Eugena Kvaternika 8, 40000 Čakovec.
Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će 27.09.2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 30.09.2024. godine u službenim prostorijama tvrtke Geoplan d.o.o. na adresi Trg Eugena Kvaternika 8, Čakovec od 9.00-12.00 sati.Tel.040 390-780. Ravnateljica Đurđica Hamer, mag. oec.
Recept plus MEĐIMURSKA KUHARICA
Rižoto s povrćem i fileom, bilo pilećim ili purećim, lagana je hrana koja odgovara u svakoj prilici. Riža kao namirnica poželjna je u prehrani zbog malo masnoća i lake probavljivosti, a odlična je za pripremu brojnih vrsta jela. U Međimurju riža se koristi u pripremi raznih priloga, kao dodatak mesu u sarmi i filanoj paprici, a nerijetko se pripremala kao glavno jelo, uz dodataka laganog mesa. Rižoto se može pripremiti u crvenoj varijanti, s pasiranom rajčicom i crvenom slatkom mljevenom paprikom ili u bijeloj, bez rajčice i paprike. U svakom slučaju, riječ je o jelu zanimljivog okusa i lijepog izgleda, ponajprije zbog obilja povrća koje se savršeno stapa s ukusnom rižom.
Priprema: Luk narezati na kockice i pržiti na ulju dok ne dobije zlatno-žutu boju. Dodati
slatku mljevenu papriku i promiješati. Meso narezati na kockice i staviti na luk. Podlijevati s malo vode ili temeljca da meso bude u tekućini i sve zajedno pirjati oko petnaest minuta. Zatim dodati meso i povrće, te doliti vodu. Začiniti vegetom i soli po želji.
Dodati malo rajčice u tubi. Na kraju dodati rižu koju smo prethodno namočili u toploj vodi i ostavili u vodi pola sata. Kuhati na laganoj vatri uz stalno miješanje, još pola sata, do četrdeset pet minuta, ovisno o vrsti riže. Kad je riža kuhana, jelo je spremno za posluživanje.
Uz rižoto s povrćem najbolje je poslužiti sezonsku salatu, jer se odlično slaže i sa zelenom salatom, rajčicom, kupus salatom ili ciklom.
Sastojci:
- 300 g pilećeg ili purećeg filea
- 300 g riže
- 0,5 kg miješanog povrća (mrkva, grašak, brokula, cvjetača ili po želji), može i smrznuto
- 2 kom luka
- malo ulja
- vegeta, sol, po želji
- 1 do 2 žličice slatke mljevene crvene paprike
- rajčica u tubi
Ovotjedna preporuka i izbor za vino tjedna nosi proizvod odnjegovan u obiteljskoj Vinariji, odnosno Obiteljskom gospodarstvu Hažić. Preporučujemo vino prepoznatljivo pod nazivom chardonnay barrique (s osvojenom brončanom medaljom u Londonu na prestižnom natjecanju vina iz cijeloga svijeta, Decanteru). Vino karakterizira 12,4
% alkohola. Zahvalno je za servirati uz brojna slana jela, ali i slasticu kao što je kremšnita iz ovotjedne rubrike “Recept plus”. Fina aroma i miris vina krasno će se sljubiti sa slatkoćom pre�ine kremšnite sa šlagom. Uživajte u okusima i mirisima u društvu obitelji, prijatelja i vama dragih osoba. Svakako kušajte! Uzdravlje! (rr, zv)
U visokoj i velikoj posudi pomiješati šest čaša s 2 dcl mlijeka (koristite punomasno mlijeko 3,8) i šest čaša s 2 dcl obične vode. Dobivenu smjesu kuhati zajedno do vrenja. U međuvremenu pomiješati 10 žumanjaka s 30 dag šećera tako dugo dok se ne dobije pjenasta smjesa. Smjesu žumanjaka i šećera treba preliti s 2 šeflje kipućeg mlijeka, i još jednom sve miksati. Zatim se u tu smjesu doda 30 dag oštrog brašna i postepeno se miksa uz dodavanje ostatka mlijeka.
Smjesu staviti na peći i sve miješati 15 minuta na srednje jakoj vatri. Za miješanje koristiti kuhaču. U međuvremenu od 10 bjelanjaka treba izmiksati tvrdi snijeg te u njega dodati 30 dag šećera. Smjesu žumanjaka maknuti s peći i odmah u nju (još kad je vruća) sipati snijeg od bjelanjaka. Dodati tri vanilin šećera i sve lagano kuhačom promiješati. U velik i dubok lim za pečenje staviti na dno prethodno ispečenu koru za kremšnite i na nju naliti dobivenu smjesu. Kad
Sastojci:
- 1,2 l mlijeka - 1,2 vode - 10 jaja - 60 dag šećera - 3 vanilin šećera - biljni šlag - kore za kremšnite
- šećer u prahu
se ohladi, obilato premazati biljnim šlagom i zatim na njega staviti drugu koru za kremšnite. Na kraju koru treba posipati šećerom u prahu. U slast svima bilo. (rr)
Priprema: Pjenasto izmiješajte jaja i šećer. Potom postepeno dodajte jogurt, vrhnje, ulje, mlijeko, sol, kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Sve zajedno dobro izmiješajte da dobijete jednoličnu smjesu. Smjesu izlijte u dobro nauljeni lim pa ju prelijte slatkim vrhnjem. Pecite oko 30 min na 180-200 stupnjeva. Pečenu i ohlađenu kukuruznu zlevku posipajte šećerom u prahu i poslužite.
Sastojci:
- 2 jaja
- 25 dag kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova
- 5 dag šećera
- 200 ml jogurta
- 200 ml kiselog vrhnja
- 100 ml ulja
- 500 ml mlijeka
- 1 žličica soli
- 1 žličica praška za pecivo
- 100 ml slatkog vrhnja
Dušanka s pretepenom šporgom spravljenom po receptu njezine bake i mame
Pretepeno jelo naziv je za jelo u koje se na kraju dodaje kiselo vrhnje, a nekada je ono bilo obavezan dio tjednog jelovnika svake
međimurske kuharice
Piše: Aleksandra Sklepić
Fino starinsko varivo od mahuna koje se u mnogim obiteljima kuha još i danas u našem Međimurju nosi naziv “pretepena šporga”. Pretepeno jelo naziv je za jelo u koje se na kraju dodaje kiselo vrhnje, a nekada je ono bilo obavezan dio tjednog jelovnika svake kuharice. Tako su se, u vrijeme naših baka “pretepale” mahune, grah, krastavci, tikvice, pa čak i piletina, a svaki pravi Međi-
Sastojci:
- 500 grama mahuna
- 3 veća krumpira
- 3 do 4 mrkve
- 3 do 4 češnja češnjaka (ili više, po želji)
- Začini: vegeta, sol, majčina dušica, kurkuma, lovorov list
- Mljevena slatka crvena paprika
- Sol po želji
- 2 do 3 dl kiselog vrhnja
- malo brašna za zapršku
- malo mas� za zapršku
Priprema:
Mahune očistiti i narezati na manje komadiće. Oprati i staviti u veći lonac
za kuhanje, ne u previše vode. Dodati sol, biber, vegetu, lovorov list, majčinu dušicu i malo kurkume. Kad mahune provru, dodati mrkvu narezanu na ploške. Nakon toga oguliti krumpir, narezati ga na kockice i dodati u lonac k mahunama i mrkvi. Vode ne smije biti previše jer će varivo biti prerijetko. Dok se povrće kuha, u zasebnoj posudi pripremiti zapršku. Na mast staviti malo brašna (2 do 3 žlice, ili više ako želite jako gu-
sto varivo) i pržiti kratko dok brašno ne dobije žućkastu boju. Dodati češnjak narezan na sitno, da pusti aromu. Zatim dodati mljevenu crvenu slatku papriku, promiješati i izliti sve zajedno u posudu gdje se kuha povrće. Na kraju dodati u jelo kiselo vrhnje koje smo prethodno dobro razmutili. Ostaviti sve zajedno da vri još pet minuta i servirati. Pretepena šparga ukusna je i topla i hladna, a uz nju jako dobro paše domaći luk, posebno mladi.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
murec dobro se sjeća najboljih pretepenih jela svoje mamice koja su bila neodoljiva i cijela je kuhinja mirisala na vrhnje i domaće povrće. Mahune su posebno zdrave, a zbog mnoštva vitamina i vlakana koja u sebi sadrže, preporučljiva su namirnica za sve generacije i nose u sebi brojne blagodati korisne za organizam. Rastu u svakom međimurskom vrtu, a �ine su jednako i žute i zelene. Kako se kuha pretepena šparga u međimurskim bregima, pokazala nam je Dušanka Lesjak (62) iz Štrigove.
- Mnoga jela kuham još i danas po receptima svoje mame i bake, i ništa nisam mijenjala. Volim kuhati razna variva, posebno iz domaćeg povrtnjaka, iako u posljednje vrijeme imamo muke, malo sa sušom, a malo s puževima, tako da iz vrta ne naberemo bogzna što, rekla nam je Dušanka. Ipak ne odustajemo od domaćeg vrta i nadamo se boljim vremenima. Unatoč poteškoćama u vrtu, ona se za povrće snalazi, a uzgoji ga dovoljno za sebe i svog supruga Franju. Kći Vlatka s obitelji živi u Austriji, a sin Roberto u Njemačkoj, tako da je ručak najčešće samo za dvoje. Kad obitelj dođe u posjetu, Dušanka pripremi bogat stol, a posebno se potrudi za unuku Laru koja ima
dvanaest godina i jako voli jesti bakina jela.
Dušanka ima celijakiju pa sve proizvode od brašna doma izrađuje sama. Peče kruh, slaže rezance i tjesteninu, a sve kolače također peče od bezglutenskog brašna, iako po starinskim tradicionalnim receptima. Zbog toga je uvijek, kako sama kaže, “pre šporhetu”, ali to joj ne pada teško, jer voli kuhati i peći.
Doma rađena tjestenina i kruh, kao i domaća jela, poput pretepene šparge zdravi su i ukusni, a što je najvažnije, u njima nema štetnih aditiva i konzervansa, pa se za zdravlje isplati truditi.
Dušanka je zaposlena u Domu za starije Japa u Štrigovi, pa zna koliko je zdrava prehrana važna za zdravlje. Trenutno je na bolovanju, ali nije joj dosadno jer stalno za sebe nađe zanimaciju, u kući i oko kuće, a najčešće i s najviše ljubavi, kao što smo već rekli, u kuhinji.
Članica je udruge Sport za sve iz Štrigove gdje hoda na organiziranu sportsku rekreaciju jednom tjedno.
Recepte koje je naslijedila od baka i mame Dušanka čuva i drago joj je podijeliti ih i time osigurati njihovu besmrtnost među generacijama koje dolaze.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 24. rujna do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 27. rujna. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnica: Vera Dobranić iz Slemenica
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Piše: Maša Hrustek Sobočan, muzejska savjetnica
Da i suvremeni muškarci ulažu trud u svoj izgled, danas više nije novost. Popularna muška brada vuče korijene još iz viteških vremena srednjega vijeka, kada je bila simbol hrabrosti, muškosti i moći, a ako bi kojim slučajem protivnik dotaknuo bradu drugoga muškarca, to se smatralo uvredom. U 18. stoljeću zamijenila su je obrijana lica, a tek u drugoj polovici 20. stoljeća, kada se većinom preferira solo brk, pokoji pojedinac odvažuje se na puni bradati stil. No,
MUZEJ MEĐIMURJA
ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO
VRIJEME:
1. travnja – 31. listopada
Ponedjeljak: od 10 do 20 sati
Utorak – Petak: od 8 do 20 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
zadnjih desetak-petnaestak godina puna brada vraća se na velika vrata te postaje trend muškoga modernog izgleda, čak i određeni 'must have', a odražava jednakovrijedno muškost, kao i njegovanost. Jer brada danas mora biti održavana i stilizirana, a sirova muška snaga ukroćena i podređena romantiziranoj verziji modernoga muškarca. Želju za savršeno oblikovanom bradom pratilo je otvaranje brijačnica. Brijač je osoba koja brije, šiša, njeguje i oblikuje bradu i mušku kosu, a brijačnice su poznata mjesta društvene interakcije još od antike. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća brijači su ujedno bili i kirurzi i stomatolozi, pa su osim šišanja često odradili i vađenje zuba ili krpanje rane s nekoliko šavova. Današnje brijačnice nisu više sve to, ali osim primarne usluge brijanja stavljaju naglasak na atmosferu, ugodno druženje i kreiranje okolnosti u kojima se mušterija osjeća paženo i maženo. Uz čašicu žestokoga pića muškarci uživaju u svojim salonima ljepote koji su danas uvijek uređeni u vintage stilu – uostalom retro je i stil koji bradom njeguju. Većina modernih brijačnica ima posebne brijačke
stolice te posebnu opremu za ispiranje i pranje kose. Razvoj specijalizirane brijačke stolice krenuo je od 1880-ih godina kada su na običan stolac počeli dodavati pojedine dijelove kako bi se olakšao i ubrzao brijački posao. Jednu takvu, sasvim neobičnu brijačku stolicu, ovih dana poklonio je u fundus Muzeja Međimurja Čakovec najpoznatiji čakovečki brijač, Stanislav Mučić zvani Brico. Stanislav je vlasnik nadaleko poznate Brijačnice Brico, smještene u Kalničkoj 10 u Čakovcu. Po tradiciji zanata je brijač, a od 2010. godine kada je prvi u ovom kraju otvorio modernu brijačnicu, njegujući staru školu zanata, postigao je zavidne rezultate te i sam postao prepoznatljiv brend. Stariji Čakovčanci pamte glavnu brijačku radnju u 2. polovici 20. stoljeća, u samom centru Čakovca, u ugaonoj zgradi na spoju današnje ulice kralja Tomislava i Katarine Zrinski. Sada se unutra smjestio „Tisak“. No, odmah iza ugla, unazad nekoliko godina, izvrsno posluje popularna brijačnica poznatog čakovečkog brijača Jurice Vrbanca. Nešto dalje, u haustoru preko puta crkve sv. Nikole djeluje brijačnica Todana. U novije vrijeme otvoreno ih je još nekoliko:
LJUBAV: Ozbiljnost vaših namjera prema drugoj strani ponekad će je uplaši�. Činit će se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi.
KARIJERA: Nećete bi� zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više. Ograničenja će dolazi� zbog vanjskih okolnos� i nitko za sada ne može ubrza� stvari. Sagledajte realno što se može i povedite se za �m. Kroz ovo sazrijevate.
ZDRAVLJE&SAVJET: Takt i diplomacija su vrijedne osobine. Koris�te ih.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Povremeno će vam se čini� da stvari idu sporije nego što biste vi željeli. Vaša strast ovih je dana probuđena i zah�jeva više ljubavne akcije. Ipak, morat ćete se usuglasi� s drugom stranom kako bi išli zajedno. Uspjet ćete uz nešto strpljenja.
KARIJERA: Neki poslovni problemi konačno će osta� iza vas. Zapam�te da ne valja plaka� nad prolivenim mlijekom. Pred vama se sada otvaraju nove mogućnos� i samo o vama ovisit će kako ćete ih iskoris��.
ZDRAVLJE&SAVJET: Medi�rajte.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će prolazno turbulentno razdoblje gdje će treba� pokaza� dosta tolerancije i samokontrole. Neka ne ulaze u jalove rasprave.
KARIJERA: Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što ne biste poželjeli nikome. Ipak, ono najgore je prošlo, pa sad polako hvatate konce u svoje ruke. To će ići postepeno. Zato ne žurite, nego idite korak po korak.
ZDRAVLJE&SAVJET: Sve će doći na svoje mjesto.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Ljubavna svakodnevica jedan dan će vam se čini� kao iz bajke, a već drugi će vam izgleda� dosadno. Oni u vezama trebat će bolje balansira� i njegova� svoje pamćenje kako ne bi zaboravili da im je jučer bilo sasvim dobro. KARIJERA: Zaposleni u pedagoškim, estradnim i sportskim djelatnos�ma moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače. Mnogi će bi� prepoznati kao talentirani ili barem kao kvalitetni djelatnici. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste i ne bojte se. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5
LJUBAV: Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to bi� drago. Već ste se pomalo zasi�li silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježi�. Slično će osjeća� i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izosta�.
KARIJERA: Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donije� preokret u poslu i karijeri. Neće bi� ni lako ni glatko. Cijeli tjedan čekat ćete da se situacija razbistri, a kako dani budu prolazili sve će se čini� još zapetljanijim. Ipak, brzo ćete shva�� što je na stvari.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite budni.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Napokon će se pojavi� prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokaza� kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaća�. Otuda će uslijedi� i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto bi� bolje.
KARIJERA: Pred vama je novi zadatak. Sje�te se stoga što vi sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskoči� neki ljudi koji imaju utjecaja, ali tek toliko, radi njihove rekreacije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Djela su važnija od riječi.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
Brico i donirani stolac, Nizozemska brijačka stolica 19. st.
Brijački salon Marko, BarberShop Leon, Best Time i Gentlemen barber shop. Spomenuta poklonjena stolica, koja datira u zadnju četvrtinu 19. stoljeća, mogla je služiti kao stomatološka stolica, stolica za tetoviranje ili kao brijačka stolica. Kožno sjedalo može se okretati jer je dvostrano, pri čemu se pazilo na higijenu svake mušterije, rješavajući se ošišanih dlaka i kose jednim okretom. Tu je i naslon za glavu koji se može podizati i spuštati. Po Bricinim riječima, provenijencija stolice je grad Prelog, a zadnjih nekoliko godina koristila se u Bricinom salonu u Čakovcu. Stolica je služila dugi niz godina i odslužila svoje, a u muzej na svoje zadnje prebivalište donosi gotovo stoljeće i pol upijanih muških priča koje će stolica vjerojatno ipak zadržati za sebe.
LJUBAV: Mnogi će se predati traču i uživa� ogovarajući. Neće im pas� na pamet da su i oni i njihova ljubav možda meta nečijeg tuđeg trača. Zato bi bilo najbolje prvo počis�� u vlas�tom dvorištu, a tek onda analizira� nečiji tuđi odnos. Razmislite.
KARIJERA: Pred vama su dani kad ćete vjerojatno ima� priliku pokaza� koliko ste krea�vni u svojoj profesiji. Bit će to dobrodošao izazov koji ćete objeručke prihva��. Mnogi će tek sada shva�� da imaju još neke talente. Budite svoji.
ZDRAVLJE&SAVJET: Odlično ćete surađiva� s mladima.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ćete se malo udalji� od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uze� preozbiljno, nego ćete sve nadilazi� humorom i pozi�vnim stavom.
KARIJERA: Niste sigurni u svoje ideale. Zato tražite nove uzore. Neki će jednostavno poče� oponaša� osobe iz njihove profesije koje im se sviđaju. I to je neki put, ali kad-tad trebate doći do sebe i svojih specifičnos�. Pozabavite se svojim ciljevima u poslu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Napunite baterije svojim omiljenim sportom.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Pojavit će se novo svjetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći povjerova� da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite među ljude. Ipak, nemojte pretjera� s vlas�tom prezentacijom.
KARIJERA: Volite vidjeti konkretne rezultate, a upravo će se oni poče� pojavljiva� ovih dana. Možda to neće bi� ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznava� činjenicu da ste posao usmjerili onamo kuda i treba.
ZDRAVLJE&SAVJET: Prepoznajte što je dobro, a što nije.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubavnim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihva�� ono što jest i bez velikih ambicija čeka� povoljnije dane.
KARIJERA: Cjelokupna situacija na radnom mjestu mogla bi vam ove dane učini� teškim. Stalno ćete ima� osjećaj da gubite tlo pod nogama ili da sve ovisi o drugima, a baš ništa o vama. To je samo privremeno.
ZDRAVLJE&SAVJET: Razgibajte vratnu kralježnicu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojim će obje strane otkriva� ponešto novo. Shva�t ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog. Samci će također bi� otvoreni za nova iskustva.
KARIJERA: Vjerojatno ćete se zateći u situaciji kad će se najozbiljnije mjeri� vaša pos�gnuća. Kriteriji bi mogli bi� strogi, no ne bojte se – imate sve kvalitete da dobijete zasluženu dobru ocjenu. Samo budite ono što jeste.
ZDRAVLJE&SAVJET: Manje jedite, više se krećite.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaš ljubavni život postat će �ši, diskretniji. Oni u vezama nalazit će se na sasvim običnim mjestima gdje se kreću svakodnevno, dok će mogućnost izlazaka na atrak�vne događaje zanemari�.
KARIJERA: Na poslu će se sve više osjeća� prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljava� druge kad naiđu teže minute. Netko će možda kuka� što ima puno posla, ali vi ćete sve okrenu� na šalu. Tako ćete po�ca� i sebe i kolege. ZDRAVLJE&SAVJET: Manjak energije nadomjes�te boljim planom. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: Protekli tjedan stigla nam je jača i dugotrajnija promjena vremena. S njom je palo i dosta kiše, a temperatura zraka se značajno snizila pa smo potpuno zaboravili na ljeto, mnogi su počeli i sezonu grijanja. U najvišem gorju je zalepršao snijeg, a u zemljama sjevernije od nas bile su grozne poplave.
Srećom, do kraja tjedna će se vremenska situacija polako popraviti, a temperatura se vratiti na ugodne brojke. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Za petak prognoza pokazuje djelomično sunčano, ali još uvijek nestabilno vrijeme. Postoji mogućnost za koju kap
kiše ili kraći pljusak, ali to će biti rijetka i kratkotrajna pojava. Jutro svježe uz mjestimičnu maglu, a dnevni maksimalac oko 21 °C. Za kraj tjedna možemo najaviti lijepo i toplije vrijeme. U subotu bi trebalo biti dužih sunčanih razdoblja, a temperatura zraka će, nakon prohladnog i mjestimice maglo-
vitog jutra, u popodnevnim satima narasti na topla 23 Celzijeva stupnja. U nedjelju se nastavlja suho i pretežno sunčano vrijeme. Jutro prohladno i mjestimice maglovito, a danju će biti ugodno pa bi se temperatura mogla popeti do 24 ili 25 Celzijevih stupnjeva. U 14 sati i 44 minute
Pučka meteorologija
Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče
počinje i astronomska jesen. To ujedno znači da su nam dan i noć jednako dugi. U ponedjeljak će zapuhati povremeno umjeren jugozapadni vjetar, ali bi vrijeme i dalje trebalo biti suho, pretežno sunčano i toplo. Ugodno ranojesenje vrijeme.
Tijekom utorka nestabilnije pa raste mogućnost za nešto kiše ili pljusak, ali zasad nema nekog većeg zahladnjenja. Čini se da bi se djelomično sunčano vrijeme moglo zadržati u srijedu, a onda opet malo rizičnije za pljusak oko četvrtka.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 19.9.2024.)
• 20. rujna 1880. godine veliko nevrijeme i poplava potoka Medveščaka u Zagrebu
• 23. rujna 821. godine počela je vrlo jaka zima u Europi koja je trajala do 12. travnja 822. godine
• 25. rujna 1979. godine tajfun Mac u Kini uzrokovao katastrofalne poplave, palo je preko 800 litara kiše po kvadratnom metru
Pijanstvo
Napio se lik, nekako došao kući, legne u krevet.
Eto babe da mu drži lavor.
Kaže on: - Baba, pusti lavor, drži sobu!
Vampir
Ugrizao se vampir za prst dok je jeo burek pa se žali kolegi.
- Joj, ugrizao sam se, postat ću vampir.
- Pa već jesi vampir.
- Uh, hvala Bogu.
Tko ti dobro želi?
Tvoj mehaničar bi da imaš sudar.
Tvoj odvjetnik želi da se razvedeš.
Tvoj zubar bi da ti izbiju zube.
Tvoj liječnik bi da se razboliš.
Jedino poreznici i lopovi žele da uspiješ.
- pronađi 10 razlika
Naš Roko Farkaš na krovo sveta, bolši i od Štefa
Imamo i mi Međimorci svojega sveckoga prvaka, a to je devetnajstletni Nedeliščanec Roko Farkašov, šteri je na Sveckomo juniorskomo prvenstvo skočil 8,17 metrov i osvojil zlatno želencijo. I to sam zato kaj je bil nejbolši, očem reči, si drugi so bili slabeši od jega. Kak je to lepo dok svecka želencija, i to zlatna, dojde k nam v Međimorje na te naš "Falaček med dvemi vodami". Ne moramo niti govoriti kuliko se je let Roko muočil, kuliko let je treneral kaj bi bil nejbolši, ali dok se mo je jempot pružila prilika unda je skočil nejdale. Pred jim ga još hajdi prvenstvi tak da se moremo nadjati još želenciji i još fešti. Zazvedili smo kak je Roko hapil skakati još v pučkoj školi jerbo biti nejbolši na sveto to ne muoči postati prek noči. Kak smo rekli hapil je z treningima v pučkoj školi v Nedeliščo de se je i narodil, a nastavil je vu Varaždino v atletskomo klubo Sloboda. Da se vu Slobodi dobro dela, da so dobri treneri govori i podatak da je osemnajst letna Jana Koščak ruon tak svecka juniorska prvakinja i to v sedmobojo. A kak je mlada neje još rekla zadjo reč, očem reči, neje još pokazala se kaj zna i kaj more. Makar je Jana naša soseda, ali mi smo ne jalnoši nek jednako navijamo kak za Rokija tak i za Jano, oni so svecki prvaki tak da morejo dosti dece povleči na atletsko stazo i to �krej od televizije, mobitela, kompjutera, ka�iča… Predi Rokija nejdale je skočil Štef z Puščin i to za vreme korone. Štef je sam skočil v pekarnico po kruha, a našli so ga na Varaždin brego i to na šanko.
Zakaj so Budo ne šteli ovi na otoko Ugljano?
Kak znamo pred tri tjedne je hmrl Budimir Buda Lončar i to v Preko na otoko Ugljano de se je narodil i de je živel ova svoja zadja leta, zadje dneve. V Preko se je narodil, v Preko je živel, v Preko je hmrl pak so se si nadjali da bode i zaslužan sin bivše države Juge, šteri je ne mel rad Lepo našo, zakopani
na grobjo vu svojemo rodno mesti. No, to se je ne pripetilo i nišči je nigdar ne rekel što je bil protiv da bode Buda zakopani na rodni grudi. Najbrž so boduli s Ugljana meli nekaj protiv Bude pak so ga sforšibali na Mirogoj v Zagreb. Hajdi je dugo živel, prek sto let, a još je ne ftegnol poravnati račune z svojim sosedima na otoko. Ili pak je to po onoj staroj, negdašjoj: saki svojega nejbole pozna!
Da mi je to nešči rekel ne bi veruval
Ne bodete veruvali, ali več leto dni nebremo nikoga najti što bi v direktorskoj fotelji komunalnoga poduzeča Čakom iz Čakovca zamenil Ivico Perhoča. Čovek se ravna v penzijo i mirovino i nebre nikak oditi jerbo nebremo nikoga najti što bi dale hercuval na grobjo i na totoskom smetliščo. Nejpredi smo probali direktora najti po Čakovco i Međimorjo, ali je ne išlo: malo jiv se javilo, a i oni šteri so se javili so ne bili onakši kakše je nadzorni odbor i grad Čakovec kak glavni gazda iskal. A si mi smo si gruntali da je gospodariti z grobjom, smetjom, saditi cvetje po Čakovco i kositi travo tak le�ko i da to si morejo. Nebrem nikak razmeti kak je se bilo stiha v Čakomo ovih minulih nekaj vejč od tridesti let, a ve je zaškripalo na smeni direktora. Dobro veli teca Franca, vu zadja leta se se je spremenilo i kaj je negda bilo jako le�ko denes je nejteži. Nikak mi nejde v glavo kak je teca Franca tak spametna, a ima sam štiri razrede pučke škole i to pol mađarske. Najbrž so leta donesla svoje. Kaj bom vam rekel, noge jo ruon ne držijo kak treba, ali v glavi je još navek spametna kak vrag. A sam joj malo fali kaj joj se spuni prva stotka.
No, da je problem z smetjom i komunalcima ne sam prinas v Čakovco nek je tak i v Zagrebo. Poznato vam je kak se je več parpot vužgalo smetje v Zagrebo na Jakuševco, kak so zagrebečke vulice pune vreči, konti i kontejneri štere nišči ne vozi, kak nišči ne kosi travo, nišči ne obrezavle drevje, nišči ne sadi cvetje, nišči ne farba tramvaje šteri furt kesnijo i kaj ne bodem dale nabrajal… Zagrebečki gracki načelnik i jegovi igrači nikak nebrejo dojti na kraj z tem komunalnim nevolama i ve so platili stranjske savjetnike, i to pet milijonov ojera,
kaj bodo jim rekli kak nek "beli" (negda) Zagreb grad v red dotirajo. Morete vi zeti v pamet kuliko je to pet milijonov ojera? Ali kaj morete, dok je vrag v sili i muhe žere, tak je i Tomica napravil.
Naši stari so rekli: uzdaj se use i svoje kljuse. Zakaj? Jerbo dok se osloniš na sebe bar znaš z kim imaš posla! Bar bi moral znati?
Dinamovcima je v pipi vgaslo
Minuli petek je Dinamovcima prvič vgaslo v pipi dok so jim Hajdukovci očitali lekcijo v Zagrebo, očem reči, v Maksimiro. Najme kaj, Hajdukovci so došli v Maksimir onak stiha i šteli so kaj čim meje zgubijo od Dinamovci šteri so se zalaufali v našemo labodoritaškomo prvenstvo i čakali so Bajerna v Ligi prvakov. Neje se bog zna kak igralo, ali so, na se zadje, Hajdukovci pobedili, a gola je zabil Marko Livaja. Saka čast pobedi "belih ftičov", ali se Torcida ne skazala jerbo so kurili kak da so doma na Poljudo. Dinamovci so ne mam došli k sebi nek drugi den vjutro i falili so se kak bodo očitali lekcijo labodoritašima Bajerna v Minheno i da se pobjeda Hajduko tre�ila. V Maksimiro je osvanul gra�it: Posle velike pobjede Hajduka v Zagrebo, igrači Hajduka se obraćajo k svojim evropskim obavezama, gledanjo utakmice Lige prvakov Bajern – Dinamo!
Neso si kibici Dinama niti mogli misliti z kakšim veseljem so Torcida i Hajdukovci gledali utakmico z Minkena, a posebno drugo poluvreme. Verjem da si znate kak je Dinamo fasoval 9:2 i v Minkeno mo je drugoč vgaslo v pipi. Dok tak zgubiš nemaš se kaj buniti na soca makar je španjolski sodec Munuera zmislil tri elvere. To so bili takši elveri štere negdašji varaždinski državni sodec Marijan Rauš ne bi niti svojemo brato dosodil. No, kak je bilo bilo je, Dinamovci so odišli po riti k meši, a jedino kaj jim ostaje je kaj se zmislijo kak je velika Barcelona i to z Mesijom, pred štiri leti, zgubila v Minkeno 8:2 tak da so ve Dinamovci egal z Barcelonom. Za Bajern je unda igral dofčerašji Hajdukovec Ivan Perišič i zabil je jenoga gola. Se se moremo spominati z Dinamovcima sam kaj ne bodete nikaj pitali za ovih 9:2. Malo treba kaj se tua velika nevola pozabi.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Nikola Zrna iz Dekanovca nedjeljno kišno jutro iskoristio je kako bi razveselio mlade nogometaše ŠN Dinamo-Zelenko. Nakon što su dečki po kišom natopljenom terenu odigrali utakmicu, kao nagradu za zalaganje dočekali su ih ukusni ćevapčići vrsnog roštilj majstora. Tome u prilog govori i činjenica da su ćevapi brzo “nestali”. (rd)
