4-5
DONOSIMO NAGRAĐENE u prošloj školskoj godini
GRAD PRELOG u trećem pokušaju traži direktora ili direktoricu Turističke zajednice
Nitko ne želi biti prvi čovjek turizma!?
IVAN SOKAČ načelnik međimurske policije Policiji treba vratiti ovlasti na terenu!
DANI KRUHA i Festival krumpira u Belici Festival krumpira je gecrkt
Posebni prilog
li poskupljenje hrane vaše prehrambene
Poskupljenje hrane nakon uvođenja eura značajno utječe na prehrambene navike građana, što se vidi u različitim pristupima i rješenjima koja ljudi biraju. Dok neki smatraju da im cijene ne mijenjaju rutinu, drugi su primorani prilagoditi se novim uvjetima, što dovodi do promjena u načinu kupovine i izboru namirnica. Mnogi se sve više oslanjaju na domaće izvore hrane ili traže po-
voljnije opcije u trgovinama, dok neki razmatraju i konzumaciju hrane u restoranima kao alternativu, iako često s naglaskom na cijenu i kvalitetu. U ovoj situaciji, građani se suočavaju s izazovima održavanja svojih prehrambenih navika, balansirajući između kvalitete, cijene i praktičnosti. U nastavku pročitajte koliko poskupljenje hrane mijenja prehrambene navike.
(Jelena Tomašić)
Slavica Brozović, PribislavecPoskupljenje ne mijenja moje prehrambene navike, imam dalma�nsku prehranu. Više lešo, čisto na vodi. Mjesečni troškovi su se malo promijenili, vidim kad kupujem. Većinom kupujem u Konzumu, i na pijacu. U restoranima ne jedem, volim to što imam doma.
Slika mališana iz Udruge za sindrom Down Međimurske županije odledit će i najtvrđa srca. Zabilježena je na promociji 11. po redu humanitarnog kalendara Čuvari malih zvijezda 2025. poznatog fotografa Vjerana Žganca Rogulje u prostoru Razvojno-edukacijskog centra za metalskoj industriju – Metalska jezgra. (sh, Foto: Međimurska županija)
ruke ishodom borbe za tržište N.
Branko Mihalović, ČakovecPoskupljenje ne mijenja moje prehrambene navike. Što se �če kupnje hrane u dućanima ili od domaćih OPG-ovaca, kupujem pola-pola. Kada kupujem namirnice, primjećujem fest poskupljenje. Katastrofa.
Patrik Vugrin, ČakovecPoskupljenje mijenja moje prehrambene navike jer si nebrem rom se kupi�. Moji kupuju većinom po dućanima. Finiše mi je v restoranu, ali nekak se doma več spla�.
Petar Hodak, Nedelišće - Poskupljenje ne mijenja moje prehrambene navike jer ne kupujem ja nego roditelji, a mislim da njima ne baš. Defini�vno je ispla�vije jes� v restoranu, ali ovisi v kojemu. Generalno dućan. Kupujemo više brendiranu marku hrane.
Valerija Mlinarić, VaraždinPoskupljenje jako mijenja naše prehrambene navike. To je katastrofa, iskreno nekada je je�inije jes� u restoranu, ali nije toliko kvalitetno koliko si � sam moreš napravi�. Is�na je da idemo od dućana do dućana pa tražimo je�inije varijante.
Zagrebačkoj Plinari od 290.000 kućanstava ostalo je vjerno oko 150.000 korisnika, s 2. listopadom Međimurje-plin izabralo je njih 133.483. Treba reći da to nije konačna brojka, jer prijelaz je još uvijek moguć
Piše: Vlasta Vugrinec
Unatoč neviđenoj hajci, da ne kažemo linč, u čemu je sudjelovao i dobar dio medija, naročito Hrvatska televizija i tvrtka Međimurje-plin, može zadovoljno trljati ruke. Naime, u našem glavnom gradu
Zagrebu, po broju korisniku opasno diše za vrat tamošnjoj Gradskoj plinari. I dok je Plinari od 290.000 kućanstava ostalo vjerno oko 150.000 korisnika, s 2. listopadom Međimurje-plin izabralo je njih 133.483. Treba reći da to nije konačna brojka, jer prijelaz je još uvijek moguć.
Oko 135.000 novih, “vanjskih” korisnika
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević dakle mjesecima je pucao iz svih dozvoljenih i tržištu nedozvoljenih oružja, a žalio se i sudu, a sve kako bi istisnuo, kako je rekao, “malo poduzeće” sa svog područja. Međutim, ni najjača državna dalekovidnica nije mu pomogla.
Jasna vizija i tržišna strategija koje se držao Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina i nije uzmicao ni milimetar pod razno-raznim pritiscima, ipak su doveli do rezultata te svima dali do
znanja o kakvom se “igraču” radi. Igraču koji se našao na brisanom prostoru i za vrijeme korone i “vladavine” zaštićene i povlaštene cijene plina. Prozivali su ga i tada, nazivali kojekakvim imenima, prijetili da će prestati biti njegovi korisnici. I umjesto da poklekne, naše javno poduzeće je prema odluci HERA-e i na temelju javnog natječaja, određeno za opskrbljivača javne usluge plinom za hrvatski glavni grad. Točnije rečeno, za područje grada Zagreba, Zaprešića i Velike Gorice te općina Brdovec, Pušća, Marija Gorica i Dubravica i to razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027. Time je ušlo u distribucijski teritorij koje je do tada neprikosnoveno pokrivala Gradska plinara Zagreb.
Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina
Naravno, da je to za Plinaru kao i za samog gradonačelnika, nenaviklih na isključivo tržno poslovanje, bio šok. Između ostaloga, plašili su Međimurce kako će ostati bez svog Plinača uz argumente da nema dovoljne kapacitete za veliko tržište. Tim više što je Međimurje-plin, također na temelju natječaja, dobio i područje operatera distribucijskog sustava HEP-Plin d.o.o.
Osijek. Konkretno riječ je o gradu Krapini te općinama Đurmanec, Jesenje, Radoboj, Petrovsko, Novi Golubovec, Mihovljan, Bednja, Hum na Sutli te Krapinske Toplice. Sve zajedno, Međimurje-plin je do 2. listopada tako u ovoj tranši natječaja dobio oko 135.000 novih korisnika van Međimurja. U Međimurju sve je ostalo isto, osim što je na temelju natječaja opskrbljivač javne usluge plinom postalo zagrebačko poduzeće E.ON Plin. Ugovor s Međimurje-plin potpisalo je 21.270 međimurskih domaćinstava.
Plin za Međimurce poskupljuje 6,7 % Poznato je da cijenu plina određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), tako da Međimurje-plin mora primjenjivati tu određenu cijenu do 30. rujna iduće godine. Dakle u razdoblju od
1. listopada do 31. prosinca ove godine te od 1. siječnja do 30. rujna 2025. Međutim, za svoje je distribucijsko područje kupcima ponudio ugovore s cijenom nižom za 0,90 eura/MWh od cijene javne usluge. Treba naglasiti da ni marža nije ista za cijelo područje Hrvatske. Pa je tako Plin u Međimurju ima maržu od 7,8 % dok je ona primjerice za zagrebačko područje 9,5 %. Kako pak je Vlada u međuvremenu donijela novi paket mjera pomoći građanima koji između ostaloga nosi sa sobom povećanje cijena plina i struje, plin je neminovno poskupio. Naime, i uz Vladinu odluku o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstva za razdoblje od 1. listopada ove do 31. ožujka iduće godine cijena plina veća je za 6,7 % te iznosi 9,6 eura/MWh.
NAGRAĐENI ODGOJNO-OBRAZOVNI djelatnici u školskoj godini 2023./2024.
Piše: Sania Bižupić
Povodom Svjetskog dana učitelja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih već tradicionalno nagrađuje najbolje odgojno-obrazovne djelatnike u Hrvatskoj. Ove godine, Povjerenstvo za nagrađivanje odabralo je 513 najuspješnijih iz školske godine 2023./2024., koji će biti nagrađeni novčanim iznosom od 1327 eura.
Nagrada, koja se dodjeljuje već šestu godinu zaredom, uvedena je 2019. godine s ciljem prepoznavanja i honoriranja rada kvalitetnih i motiviranih djelatnika u sustavu odgoja i obrazovanja. Kroz ovu inicijativu, Ministarstvo potiče izvrsnost u radu, što ima izravan utjecaj na poboljšanje kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj.
Među nagrađenima ove godine nalaze se i djelatnici iz Međimurske županije, koji su svojim predanim radom zaslužili ovu prestižnu nagradu: Tanja Baksa, Ana-Marija Bogdanović, Nives Kocijan, Dražen Crnčec, Jelena Tuksar, Tanja Debelec, Ivana Ružić, Danijela Perenc-Jaušovec, Romina Fic, Đurđica Hlapčić, Mladen Tota, Marina Trstenjak Petran, Denis Horvat,Tea Horvatić,
Dijana Pasarić, Ljiljana Ille, Suzana Šestan, Kristina Jančec, Maja Labaš Horvat, Vedrana Močnik, Tamara Srnec, Iva Naranđa, Kristijan Ovčarić, Dražen Ružić, Robert Posavec, Katica Mikulaj Ovčarić, Ivana Filipan i Daniela Zadravec. Svi ovi djelatnici su svojim radom ostavili značajan trag u obrazovanju i doprinijeli stvaranju boljeg i kvalitetnijeg školskog okruženja.
UPRAVNO VIJEĆE Županijske bolnice Čakovec izabralo novog ravnatelja
Nikola Hren, pravnik, dosadašnji predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec izabran je za novog ravnatelja Županijske bolnice Čakovec. Odluku je o njegovu izboru donijelo je Upravno vijeće u petak, 4 listopada. U Upravnom vijeću Županijske bolnice Čakovec većinu čine članovi koje je imenovala Vlada, nakon preuzimanja Bolnice u ruke države. Odluka o njegovu izboru, kako doznajemo, nije bila jednoglasna, već je za Hrena bilo četvero od šest članova Upravnog vijeća i to oni imenovani od strane države – Antonia Marodi Medvedec predsjednica, te Marko Jurković, Ivana Batisweiler i Anita Milas Anzić članovi. Protukandidat Nikoli
Hrenu bio je dosadašnji ravnatelj Igor Šegović. Njegov izbor nije iznenađenje jer se o tome u javnosti pričalo i prije završetka natječaja.
Rad nove uprave Bolnice kao i rad Upravnog vijeća koje će usmjeravati politiku bolnice pacijenti kao i svi građani, sadašnji ili budući korisnici bolničkih zdravstvenih usluga, ocjenjivat će upravo po tome koliko će im brzo i kvalitetno one biti pružene.
Za sada je u tijeku žestoko sukobljavanje oko toga što će biti s našom bolnicom čiji projekti su na čekanju. Vidjet ćemo vrlo skoro jesu li zaleđeni ili će čast da ih otvori imati novo ravnateljstvo i Upravno vijeće Bolnice.
PRIOPĆENJE PREDSJEDNICE
Upravnog vijeća Županijskle bolnice Čakovec, Antonie Marodi Medvedec, mag. oec., MBA nakon izbora novog ravnatelja
Pacijenti ne moraju znati tko je osnivač, njima je bitno da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu
Iz Županijske bolnice Čakovec nakon održane sjednice
Upravnog vijeća dostavili su medijima priopćenje predsjednice Antonie Marodi Medvedec, mag.oec., MBA , koje donosimo u nastavku:
– Predstavljanje teze, da netko želi uzeti bolnicu i mi to ne damo jer smo pravi Međimurci je potpuno krivo. Mi smo Međimurci, ali smo i Hrvati i Europljani. Budućnost je u suradnji, modernizaciji i upravljanju, a ne samo u branjenju sadašnjih pozicija. Sustav gdje osnivačka prava stvaraju temelje za reformu zdravstvenog sustava cijele države, kako bi se sveobuhvatnim pristupom svim općim bolnicama u državi ta reforma kvalitetno provela, ne uzima nikome ništa. Općenito, ova priča o vlasništvu i ravnatelju, zapravo skreće pažnju s onoga što je važno. A to je da pacijenti i dalje imaju kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. Oni ne moraju znati tko je osnivač, njima je bitno da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. I to je najbitnije. Upravno vijeće je dalo prijedlog za izbor g. Hrena iz razloga što su za upravljački dio bolnice potrebne promjene, a s druge strane to je osoba koja ima znanja i iskustva u upravljanju financijama, ljudskim resursima, organizacijom rada, vođenjem projekata, javnom nabavom i drugim procesima koji su bitni za veliki sustav. Nadamo se da će g. Hren opravdati povjerenje koje smo mu dali te da će
A ŠTO SADA: Matija Posavec dao negativno mišljenje na imenovanje ravnatelja bolnice
Antonia Marodi Medvedec, predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec
njegovo menadžersko iskustvo u javnom i privatnom sektoru osnažiti našu bolnicu, pridonijeti stabilizaciji naše bolnice te unaprijediti razvoj. Isto tako ćemo, u suradnji s novim ravnateljem, u najkraćem mogućem roku, sazvati konferenciju za novinare i predstaviti sve podatke o poslovanju bolnice u prošlom razdoblju kako bi javnost dobila sve potrebne i detaljnije podatke kao dio primopredajnog procesa i time uvid u podršku koju bolnici pruža država, regionalna, ali i lokalna samouprava.
Željela bih se zahvaliti na suradnji doktoru Igoru Šegoviću u ovom proteklom razdoblju. Županijska bolnica Čakovec u njemu ima prije svega sjajnog stručnjaka, koji svoj posao zaista radi predano i sigurna sam da će to tako biti i dalje, na zadovoljstvo naših, u ovom slučaju, malih pacijenata, stoji u priopćenju predsjednice Upravnog vijeća Antonie Marodi Medvedec, mag. oec., MBA.
- Sukladno članku 86a Zakona o zdravstvenoj zaštiti na izbor ravnatelja treba pribaviti
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Dat ću argumentirano negativno mišljenje na izbor novog ravnatelja Bolnice, pa neka ministar zdravstva pokaže koliko mu je stalo do našega zdravstva i do naših građana, javno je na konferenciji za novinare dao do znanja međimurski župan.
Što to znači u izboru ravnatelja nejasno je. Hoće li se Upravno vijeće, većinski postavljeno od ministarstva zdravstva, na to oglušiti?unatoč tome što sukladno članku 86 a Zakona o zdravstvenoj zaštiti na izbor ravnatelja treba pribaviti prethodno mišljenje izvršnog tijela jedinice regionalne samouprave, u ovom slučaju Međimurske županije. - Negativnim, ali argumentiranim mišljenjem dat ću mogućnost ministru zdravstva da još jednom preispita odluku Upravnog vijeća, da pokaže koliko mu je važno što
o tome misli legitimno izabrana županijska vlast, što o tome misle građani ili pacijenti, koji se u velikoj mjeri liječe upravo u svojoj bolnici, i koliko cijeni sve ono što radimo mi koji živimo razvoj našega zdravstva i budimo se s idejama o novim projektima, ulažući i financirajući isključivo u ime kvalitetne zdravstvene zaštite naših građana, kazao je župan, uz naglasak da će negativno mišljenje biti i još jedna priliku Upravnom vijeću: - Kada zatraže mišljenje od mene, tražit ću da mi dostave obrazloženje izbora novog ravnatelja, kriterije kojima su se vodili, razloge zbog kojih su donijeli baš ovakvu odluku te argumente na osnovu kojih tvrde da je novi ravnatelj kompetentniji, stručniji, iskusniji i bolji, naglasio je župan Posavec.
Neću odšutjeti nepravdu
Nastavlja: -Ovo je stvar principa, da nitko nikad ne
pomisli da ćemo odšutjeti na nepravdu. Da se svatko bez pitanja ne sjeti oduzeti nam ili preuzeti nešto u što smo ulagali i što smo razvili. Da pokuša gospodariti našim ustanovama od strateškog značaja. Mi, Međimurci, se moramo oduprijeti porobljavanju institucija na našem području. Otkad sam župan nikada to nisam dozvoljavao i strogo vodio o tome računa. Dokaz toj tvrdnji je činjenica da u županijskoj administraciji, ni pročelnici upravnih odjela, kao ni direktori ustanova, poduzeća i trgovačkih društava koja su pod županijskom odgovornošću, nisu članovi niti jedne političke stranke. Provjerite svakog direktora i ravnatelja s pozornošću usmjerenom na njihov politički aktivizam. S druge strane, sve, ali apsolutno sve državne institucije vode HDZ-ovci. I to je ta velika razlika, razlika vidljiva iz aviona koju gra-
đani prepoznaju, kazao je župan te dodaje da nikoga ne osuđuje zbog političkih preferencija, ali pristojnost je i u ovom slučaju, izbora ravnatelja, nalagala zdravu komunikaciju. U ovom slučaju se ne radi o pitanju nečijega ega, tko je pobijedio ili nije, već je ključno pitanje hoće li Županijska bolnica Čakovec i razvoj zdravstvenog sustava u Međimurju biti državi veći prioritet, nego je to bilo kada je o našem zdravstvenom sustavu brinula Međimurska županija,istaknuo je župan. Dodao je: - U situaciji da država ima 60-ak općih bolnica na upravljanju od kojih je naša, iako jedna od najuspješnijih, jedna od manjih. Volio bih da me uvjere da će na najmanje jednaki način i država u svojim prioritetima brinuti o potrebama naših ljudi i naših pacijenata. Dosada me u to nisu uvjerili, kazao je župan.
prethodno mišljenje Međimurske županije Već je izbrisana Viber grupa medicinskih sestara Upozorio je: - Nadam se da se sada neće događati da novi ravnatelj krene u obračun sa stručnim osobljem što potencijalno može dovesti i do odljeva stručne radne snage.
Nadam se da novi ravnatelj, bude li potvrđen, neće pristati biti marioneta političkog razmišljanja, već motiviran brigom o kvaliteti usluge i boljitku pacijenata naše Bolnice, Pozivao je na zdrav razum: - Žao mi je što se već prvi dan dogodilo da je izbrisana Viber grupa medicinskih sestara bolničkih odjela koja je formirana radi bolje organizacije e�ikasnosti rada.
Nadam se da se neće ime doktora Igora Šegovića sada blatiti nekim imaginarnim dugovima ili „prijateljima-dobavljačima“ u maniri sramotnog iskaza zastupnika Ljubomira Kolareka u Hr-
ŠTO JE NIKOLA HREN izjavio nakon što ga je Upravno vijeće izabralo za ravnatelja
- Mene još nitko službeno nije obavijestio da sam izabran za ravnatelja, kazao nam je Nikola Hren kad smo ga tražili izjavu, nako što smo saznali odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice
župan Matija Posavec
Čakovec da je izabran za novog ravnatelja. Ipak spremno je odgovorio na pitanje što je predložio u programu koji je ponudio za izbor ravnatelja.
- Moj stav je da modernim zdravstvenim su-
stavom treba upravljati stručno u vođenju ljudskih resursa, �inancija i organizaciji rada.
To su područja mojega djelovanja u kojemu imam bogato i dugogodišnje radno iskustvo. Nikola Hren, novi ravnatelj bolnice
- Je li vapaj „Ne damo našu bolnicu“, zapravo slogan za nove izbore: „Ne damo našeg župana“?
Hrvatska demokratska zajednica Međimurske županije prije svega je s velikom zabrinutošću slušala sve ono što je izrekao međimurski župan Matija Posavec te ovim priopćenjem iznosi svoj stav o situaciji u Županijskoj bolnici Čakovec, naglasio je Ljubomir Kolarek, predsjednik HDZ-a Međimurske županije.
Zbog važnosti toga što međimurski HDZ misli o Bolnici, priopćenje prvog čovjeka međimurskog HDZ-a donosimo u cijelosti:
Na početku valja ustvrditi da je ovo očiti osobni stav Matije Posavca jer o ovoj temi nije raspravljala Skupština Međimurske županije. S obzirom na tu činjenicu, nejasno je i što je na konferenciji za novinare radio Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine Međimurske županije, koji o ovoj temi očito nije znao ili mogao reći niti jednu riječ.
vatskom saboru, kojeg smo nedavno čuli, a na pitanje da se očituje konkretno o kojim se „prijateljima“ radi, nastao je muk.“ Župan je naglasio da ne želi vjerovati da će bilo kome pasti na pamet zaustaviti pokrenute projekte:- Ne pomišljajte na ukidanje odjela, nekakvo spajanje s drugim bolnicama ili svemu onome što ugrožava organizaciju i kvalitetu, te identitet naše jedine sekundarne zdravstvene ustanove i kvalitetu koju smo dosegnuli.
Kazao je da su se proteklih mjeseci HDZ-ovci bavili kadroviranjem, te istovremeno ignorirali njegove molbe i apele da Ministarstvo izda suglasnost za početak gradnje palijativnog centra za koji je ishođena građevinska dozvola. - Da nam nisu oduzeli upravljačka prava nad Bolnicom, danas bismo imali dizalice nad palijativnim centrom, rekao je župan
Kolarek: Bez podrške premijera Plenkovića i ministara teško da bi brojni projekti u Međimurskoj županiji bili i blizu završetka
Nastavlja: - Izuzetno smo ponosni što posljednjih nekoliko godina Vlada Republike Hrvatske, s Hrvatskom demokratskom zajednicom na čelu, podržava sve projekte koji stižu iz Međimurske županije i svih njezinih gradova i općina. Velika su ulaganja u našu županiju, između ostalog i u zdravstveni sustav i u Županijsku bolnicu Čakovec. Stoga, s prezirom čitamo stavove župana Posavca. Jer, s jedne strane, pokušava prikazati sve uspjehe kao svoje, a s druge strane dobro zna da bez podrške premijera Plenkovića i ministara u Vladi teško da bi brojni projekti u Međimurskoj županiji bili i blizu završetka. Uostalom, svi ministri i premijer ite-
kako se svečano dočekuju u Međimurskoj županiji od strane župana i njegovih suradnika. Primjer ovdje je nabavka CT uređaja gdje je zaista impresivno bilo slikanje i medijsko priopćavanje. Uređaj je u cijelosti, 766.000 eura, �inanciralo nadležno ministarstvo.
Unutar naše županije, imamo situaciju gdje se župan Posavec predstavlja kao jedini i pravi spasitelj Međimuraca i Međimurske županije. Vidljivo je to i iz njegovog posljednjeg zabrinutog priopćenja. Župan tako, između ostalog, kaže: - O razvoju zdravstva u Međimurju odlučuju stranački podobni. A do sada je bilo drukčije? Podsjetit ćemo župana Posavca na neke činjenice. 2019. godine smijenio je, posve nelegalno, o čemu postoji i sudska presuda, uspješnog i isto tako omiljenog ravnatelja Roberta Grudića. Samo za informaciju. Robert Grudić bolnicu ostavlja s milijun i pol eura duga, a sadašnji dug iznosi oko 16 milijuna eura. I nasljednika Roberta Grudića, dr. Novinščaka, Upravno vijeće smijenilo je bez razloga. Nadalje, tjedan dana nakon što izlazi iz članstva naše stranke, dosadašnji ravnatelj bolnice pojavljuje se na listi Matije Posavca za lokalne izbore u Gradu Čakovcu. Slijedi također nagrada i mjesto ravnatelja Županijske bolnice Čakovec, a za kraj i na prošlim izborima za Hrvatski sabor ponovno je na listi Matije Posavca. To vjerojatno nema baš nikakve veze s politikom, jer mi smo pošteni. Kada župan spominje imaginarne dugove vjerojatno misli na dug županije prema bolnici u iznosu od 1,3 milijuna eura koji je utvrđen Odlukom Skupštine Međimurske županije I potpisanim Sporazumom Međimurske županije i bolnice i nalazom državne revizije. Župan taj dug ne priznaje,
a Međimurska županije ga vodi vanbilančno?
Bolnicu će i dalje voditi Međimurci
Apsolutno se slažemo sa stavom Upravnog vijeća, koje je, kao i članove Upravnih vijeća u svim bolnicama Hrvatske postavila Vlada Republike Hrvatske: - Općenito, ova priča o vlasništvu i ravnatelju, zapravo skreće pažnju s onoga što je važno. A to je da pacijenti i dalje imaju kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. Oni ne moraju znati tko je osnivač, njima je bitno da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. I to je najbitnije. Bolnicu će i dalje voditi Međimurci, čiji su roditelji također gradili bolnicu, ali očiti je problem da župan više nema kontrolu nad njima. I također, još jednom, nitko neće uzeti Županijsku bolnicu Čakovec. Ta priča je stvorena samo iz razloga što je to dobra priča u kojoj je glavni zaštitnik Međimurja Matija Posavec. Ovdje ćemo ispustiti priču o načinu zapošljavanja u samoj Međimurskoj županiji i institucijama Međimurske županije. Sigurni smo da tamo pogodovanja nema, jer to je ipak naš župan. Samo pošteno. Jedan samo primjer također vezan uz Županijsku bolnicu Čakovec. Gospođa uz koju je vezana priča o optužnici župana Posavca, brzo je premještena iz Međimurske županije u Županijsku bolnicu Čakovec. Župan u svom obraćanju kritizira predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Međimurske županije Ljubomira Kolareka, na njegovoj rečenici u Hrvatskom saboru gdje je jasno ukazao na veze između pojedinih političara i tvrtki koje su dobavljači za Županijsku bolnicu Čakovec. Možda je gospodin Kolarek lagao? Mislimo da nije, a sve se to dade iščitati i iz poslovanja Županijske
Ljubomir Kolarek, gradonačelnik grada Preloga
bolnice Čakovec. Uostalom, o tim stvarima, vjerujemo da će državne institucije vrlo brzo reći svoje mišljenje. Žalosno je također što se govori o zaustavljanju projekata u zdravstvenom sustavu. Ta je rečenica nevjerojatna. Pa tko je do sada bio podrška projektima ako ne Vlada Republike Hrvatske. Logikom stvari, ako se toliko govori o podobnosti, ulaganja će sada biti još i veća. Žalosno je da se prijeti odlaskom doktora, kao da se već unaprijed zna da će netko otići. Možda i hoće, ali isključivo oni koji su možda do sada imali određene povlastice. Koje im je donijela, gle čuda, podobnost, o kojoj župan priča. Odjeli se sigurno neće ukidati, nitko se neće tjerati, a svi će imati iste prilike za profesionalni rast i napredovanje. Kao što se već puno puta reklo, nitko nikome ne uzima ništa. Jednostavno i opet ponavljamo, stvara se sustav gdje osnivačka prava stvaraju temelje za reformu zdravstvenog sustava cijele države, gdje je cilj isključivo racionalnost i učinkovitost te dizanje kvalitete usluge u zdravstvu. Bolnica i zdravstvo su iznad politike, a novi ravnatelj bolnicu treba i mora voditi odgovorno, transparentno i s najvećom mogućom brigom za sve pacijente bolnice, napisao je u priopćenju za javnost Ljubomir Kolarek, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Međimurske županije.
Trgovine KRK (7-11 sati)
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-19 sati)
• Čakovec, V. Morandinija 21
• Čakovec, Vukovarska 1
• Črečan 42
• Domašinec, Glavna 164
• Donji Vidovec, R. Končara 9
• Draškovec, Draškovićeva 13
• Držimurec 98
• Hlapičina 172
• Hodošan, Cvjetna ulica 1
• Krištanovec 122
• Orehovica, N. Tesle 23
• Podturen, I. Grčića 6
• Slakovec 61
• Sveti Urban 33
• Vratišinec, Brodec 49
• Zasadbreg 153a
• Žiškovec, Glavna 72
NTL trgovine
• Belica, J. Slavenskog 22
• Dekanovec, Kalnička 18
• Domašinec, K. Zrinski 1
• Donji Kraljevec, Ludbreška 2
• Hodošan, Prvomajska 1
• Kotoriba, Murska 24a
• Macinec, Glavna 24
• Miklavec 45
• Mursko Središće, Martinska 44
• Orehovica, Zrinskih 33
• Palovec, Glavna 33
• Peklenica, Glavna 13
• Podturen, Glavna 18
• Savska Ves, J. Bajkovca 44
• Štrigova, Glavna 101a
• Vrhovljan, Čakovečka 5
Ostale trgovine
• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-21 h)
• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
CIMERMAN
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
POGLED ODOZDO
Marin Piletić ministar za sirotinju, službenog naziva ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, hvali se uštedama u svom resoru. Bilo bi mu bolje da se drži poslovice: šutnja je zlato. A uštedio je zato što kasni obrada inkluzivnog dodataka po novom zakonu. Invalidske komisije su zagušene hrpom zahtjeva koje ne uspijevaju obraditi. Ministra i Vladu se upozoravalo na to da će neki prije umrijeti nego
KRVNA
SLIKA međimurskog
gospodarstva po općinama i gradovima
Božena Malekoci-Oletić
Metropolizacija gospodarstva nije isključivo samo hrvatski trend u kojemu je najrazvijenija gospodarska aktivnost skoncentrirana u glavnom gradu Zagrebu.
Jednako tako ona se preslikava i na županijsku razinu, gdje je najveća koncentracija gospodarske snage u najvećim gradovima županija: Varaždinu, Koprivnici, Osijeku, Splitu, Rijeci itd. - To je uočljivo i u našoj županiji po tome da je gospodarska aktivnost najizraženija u Čakovcu, koji je prvi u odnosu na ostale gradove i općine po broju poduzetnika, u zaposlenih, ukupnim prihodima, dobiti i gubitku.
Ravnomjerni razvoj
Međimurja dao rezultate
Kod nas se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća politički gurao ravnomjerni razvoj Međimurja. Vjetar u leđa toj politici dat je devedesetih godina prošlog stoljeća s administrativnom podjelom Međimurja na općine. Tada su se općine međusobno natjecale u otvaranju gospodarskih zona. Premda su mnoge od njih nepopunjene, ipak su dale rezultate. I to iz dvaju razloga. Općine su kroz prostorno planiranje spriječile da se pogoni otvaraju u stambenim zonama čega je bilo u početku, a drugo dale su poduzetnicima priliku da se poslovno šire izvan stambenih zona i zapošljavaju lokalno stanovništvo.
Najbolji primjer je Općina Sveti Martin na Muri koja je stvaranjem gospodarske zone otvorila gospodarsku perspektivnu svom kraju, koja do devedesetih u toj općini nije postojala. A sada je ta općina među prvih šest po gospodarskom značaju u Međimurju. Šesta na listi po ostvarenoj dobiti.
Zanimljivo da Općina Sveti Martin na Muri, lider međimurskog turizma, uspijeva paralelno razvijati i prerađivačku industriju i to tako da se te dvije vrste gospodarske djelatnosti
ne sudaraju niti ne smetaju jedna drugoj u razvoju. Čakovec u svemu prvi, ali Na rang listi gradova i općina Međimurske županije poduzetnici grada Čakovca u 2023. godini prvi su prema broju poduzetnika (1.474), 1. prema broju radnika (12.304), prvi prema ukupnim prihodima (1,5 milijardi eura), prvi prema dobiti razdoblja (91,7 milijuna eura), prvi prema gubitku razdoblja (5,9 milijuna eura) te prvi prema neto dobiti (85,8 milijuna eura).
Iza Čakovca prema brojnosti poduzetnika slijedi općina Nedelišće s 327 poduzetnika, Grad Prelog (315 poduzetnika), Grad Mursko Središće (200 poduzetnika) te Općina Donji Kraljevec sa 144 poduzetnika, dok najmanji broj poduzetnika imaju Općina Dekanovec (13 poduzetnika) i općina Donji Vidovec (24 poduzetnika).
Prema broju radnika, iza poduzetnika grada Čakovca (12.304) i grada Preloga
(3.590) slijede poduzetnici općine Nedelišće (2.171), općine Donji Kraljevec (1.919) te općine Mala Subotica (1.600). Najveću neto dobit ostvarili su poduzetnici sa sjedištem u Gradu Čakovcu u iznosu od 85,8 milijuna eura, a najmanju u općini Vratišinec u iznosu od 227 tisuća eura.
Iza Čakovca na rang listi po ostvarenoj dobiti su Prelog, Donji Kraljevec. Nedelišće, Mursko Središće, Sveti Martin na Muri, Mala Subotica i Šenkovec. U Čakovcu još uvijek radio oko 40 posto zaposlenih u međimurskom gospodarstvu. U Čakovcu poduzetnici ostvaruju gotovo polovicu ukupnih prihoda međimurskog gospodarstva i gotovo polovicu ostvarene neto dobiti.
Međutim dobro je to da u Međimurju sve općine i svi gradovi imaju gospodarsku aktivnost. Kao gospodarski centri nametnule su se općina Donji Kraljevec sa svojom metaloprerađivačkom industrijom, već spomenuti Sveti Martin na Muri gdje se paralelno razvijaju
metalska industrija i turizam, Nedelišće pak kao najveća u općinu Međimurju ima dugi poduzetničku aktivnost, razvijenu još u bivšem sustavu, premda se u njoj ne izdvaja neki jači regionalni igrač. Za razliku od Grada Preloga koji je u svoju poduzetničku zonu privukao niz izvozno jakih firmi pretežito iz metaloprerađivačke proizvodnje, Mursko Središće se nakon gospodarskog zastoja u devedesetima u 2000-tima, naročito zadnjih desetak godina značajno gospodarski oporavilo. Kao nositelj razvoja i modernih tehnologija u Murskom Središću se nameće firma Sobočan. U prstenu Čakovca po gospodarskim aktivnostima izdvaja se Šenkovec gdje već desetljećima uspješno posluje i zapošljava tvrtka Eko Međimurje. Dobar potez u privlačenju gospodarske investicije napravila je i općina Mala Subotica u kojoj posluje tvrtka HAIX koja se ističe na ljestvicama po ukupnom prihodu i zapošljavanju u međimurskom gospodarstvu.
dočekati svoje pravo, a to se i dogodilo. On se sada hvali da su neiskorištena sredstva, ušteda. Kakva je to ušteda? To je ruganje korisnicima. Sretnog li ministra financija, kojemu umiru oni kojima zbog preseljenja na drugi svijet ne mora biti isplaćena naknada iz proračuna. Ostat će mu više novaca za povećanje plaća svojim kolegama političarima da ne bi trpjeli poskupljenja, koja su sami izazvali.Ako pitate našeg premijera, u njegovim očima
naša zemlja u svakom trenutku sve više napreduje. Svi njegovi stranački kolege na niže rangiranim mjestima od općine do ministarstva moraju pri predstavljanju svakog projekta zahvaliti našem premijeru Andreju Plenkoviću, kao da mole očenaš. Hvala Andreju Plenkoviću što smo dobili... i slijedi navod što su zahvaljujući njemu dobili. To se nekada zvalo stvaranje kulta ličnosti. Danas je to zastarjelo i ponižavajuće za
zdravu pamet građana, jer ništa nama Andrej Plenković iz svog džepa nije dao. Vlada s premijerom na čelu samo upravlja našim novcima i radi posao za koji je plaćena. A ti nižerangirani poltroni nemaju osjećaj koliko su smiješni u očima građana s tim zahvaljivanjem premijeru. Neka otvore oči i pitaju se gdje je napredak ako mladi ne mogu do priuštivih stanova ni do priuštivog najma, ako stari s mirovinama ne mogu spojiti mjesečnu egzistenciju, a kamo li osigurati si smještaj u domu. Kakav je to napredak, ako roditelji razmišljaju kamo s djetetom jer nema mjesta u vrtiću. Kakav je to razvoj ako morate imati osobni automobil, jer javnog prijevoza nema. Ako država željezničku infrastrukturu razvija puževim korakom pa će ju kad bude dovršena pregazit će ju nove prometne tehnologije. Vrti mi se u glavi od milijardi ulaganja u željeznicu, a da ne znam nikoga tko se zadnjih 40 godina vozio vlakom.
ŽELJEZNIČKI PROMET na sjeveru Hrvatske
Kad će brzi vlak do Zagreba za Žarka Tušeka, državnog tajnika u ministarstvu prometa je kompleksnije pitanje
Božena Malekoci-Oletić
Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu prometa na konferenciju o razvoju prometne infrastrukture na sjeveru koja je održana u Varaždinu, došao je kao izaslanik ministra prometa Olega Butkovića. Za Međimurske novine smo ga pitali ono što je od vitalnog interesa za Međimursku županiju: - Kad će brzi vlak do Zagreba za sat vremena?
Državni tajnik Žarko Tušek nije precizirao rok, već je odgovarao zaobilazno kao mačak oko vruće kaše.
- Sjever je ekonomski i gospodarski motor razvoja Hrvatske i ima izvrsne industrijske pokazatelje i naravno da kontinuitet ekonomskih i gospodarskih politika nije moguć ako nemamo ozbiljnu ku infrastrukturu, kazao je.
Žarko Tušek, državni tajnik u ministarstvu prometa došao je kao izaslanik ministra prometa Olega Butkovića
Nastavio je: - Kad će se moći brže putovati do Zagreba je kompleksnije pitanje, kazao je. Nastavio je: - U projekte željeznice na sjeveru u osam godina mandata ove Vlade uloženo je 350 milijuna eura. Sada idemo s obnovom dionice pruge Čakovec – Varaždin. Naveo je i ostale projekte koji su potrebni da se spoje u mrežu kako bi se Čakovec uključio na brže prometovanje vlakom. Kao digresiju je kazao: - Dužina putovanja ne ovisi samo o kvaliteti pruga, nego i rasporedu i tehnologiji vlakova. Naši ljudi vole da u svakom selu bude stajalište za prugu, tako da i najbrži vlakovi, ako moraju stati svakih pet do sedam kilometara, to zahtijeva svoje vrijeme. U perspektivi spremamo nekakva rješenja za aktualnu prugu Zagreb – Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec, koju bismo htjeli revitalizirati, podići brzinu i staviti na nju moderne vlakove. Za nekoliko mjeseci raspisat ćemo natječaj za 15 novih vlakova, među njima električnih i hibridnih koji bi brže vozili. Strateški željeznicu gledamo u sljedećih 4, 8 i 10 godina, jer ulaganja u željeznicu traže ogromnu količinu novaca, tehnologije, znanja i inženjeringa i puno su skuplji nego projekti u cestama. Ali za sjever to bi trebalo biti završeno za četiri do pet godina, kazao je Tušek. Na konferenciji prisustvovali su župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, župan Koprivničko-križevačke županije, Darko Koren, zamje-
nik gradonačelnika Varaždina Miroslav Marković, gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, član uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić, načelnik Gornjeg Kneginca Goran Kaniški, predsjednik uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić te brojni drugi stručni djelatnici sjevernih županija i gradova, županijskih uprava za ceste te poduzetnici vezani uz granu prometa. Jedan od njih je ukazao na važnost gradnje terminala i industrijskih kolosijeka radi pretovara robe s kamiona na željeznički transport.
Župan Posavec:
Ubacite projekte u petu brzinu
- Međimurje, kao vodeća regija Hrvatske, regija koja dvostruko više izvozi, nego uvozi, te područje koje predvodi u projektnoj aktivnosti i koje predstavlja vrata
Hrvatske, umnogome ovisi upravo o ulaganju u cestovnu i željezničku infrastrukturu, kazao je na konferenciji župan Matija Posavec. Istaknuo je da se projekti vezani uz prometnu povezanost ubace u petu brzinu te da Međimurje svakako bude dio tih projekata. Podsjetio je da je granica Hrvatske na Muri, a ne na Dravi. I građanima Međimurja mora se omogućiti da u najkraćem mogućem roku mogu od Kotoribe i Čakovca vlakom stići do Zagreba i drugih dijelova Hrvatske. To je jedini način da se gospodarstvo Međimurske županije nesmetano razvija te da svim našim građanima povećamo kvalitetu života, istaknuo je župan Posavec.
102 dana od potpisivanja za obilaznicu Nedelišća, a izvođača nema na terenu
Dvadeset godina smo se borili za gradnju obilaznice
Čakovec – Varaždin, kako bismo rasteretili pravac kojim danas dnevno prođe oko 22.000 vozila i koji prolazi jednom od najvećih općina u Hrvatskoj – Općinom Nedelišće.
To su argumenti koji po pravilima struke ovaj projekt svrstavaju u prioritete.
Radi se o 10 kilometara, za koje su radovi ugovoreni 27. lipnja 2024., no do danas, 102 dana od potpisivanja, izvođača nema na terenu, rekao je župan Posavec.
- Podsjećam da je još 1995. godine, 16 kilometara autoceste u Međimurju završeno za 9 mjeseci.
To je još jedan argument da su odlučnost i volja presudni u projektnoj aktivnosti, kazao, te napomenuo da je Međimurska županija spremna obnoviti i derutne željezničke postaje na svom području, no preduvjet je promptno izdavanje suglasnosti Hrvatskih željeznica.
U uvodu u konferenciju, župan Varaždinske županije
Anđelko Stričak pozdravio je sudionike, istaknuvši da će ova najveća konferencija o prometu u sjevernom dijelu Hrvatske sigurno doprinijeti kvalitetnijem rješavanju problema.
Državni tajnik Žarko Tušek, na panel-diskusiji u okviru konferencije kazao je: - Proteklih godina mnogo se ulagalo u cestovnu, ali i željezničku infrastrukturu diljem zemlje, no kada je riječ o željeznici to nije toliko vidljivo.
Objektivna okolnost je i što dosad nije ni bilo na raspolaganju toliko novca iz EU fondova za razvoj željezničkih koridora u čiju revitalizaciju sada krećemo.
Potom će na red doći i županijski koridori, uz čiju modernizaciju planiramo kontinuirano nabavljati nove vlakove, rekao je državni tajnik Tušek, te se osvrnuo na aktualne i bliske projekte u kojima se riječi Međimurje i Čakovec nisu čule.
POSTOJNSKA JAMA I LJUBLJANA, 9. 11. 2024. Istražite impresivne pejzaže Postojnske jame, poznate po svojim spektakularnim podzemnim galerijama, stalaktitima i stalagmitima te poznate pećinske životinje poput čovječje ribice, dok istovremeno uživate u šarmu Ljubljane, glavnog grada Slovenije.
DOLINA NERETVE, ŠIBENIK I NP KRKA 26.-27.10.2024. Metković, smješten u dolini rijeke Neretve, poznat je po vrhunskim, sočnim mandarinama. Svake jeseni, polja ožive berbom, a miris svježih citrusa širi se zrakom. Doživite slatkoću i aromu mandarina iz srca Neretve!
FESTIVAL ČOKOLADE U OPATIJI, 9. 11. 2024.
Festival čokolade u Opatiji, održavan svake godine u studenom, prava je poslastica za ljubitelje slatkog. Posjetitelji mogu uživati u degustacijama vrhunskih čokoladnih proizvoda, radionicama i izložbama renomiranih majstora. Ovaj događaj stvara jedinstvenu atmosferu u predblagdanskom duhu prekrasne Opatije.
tom umjetničkom baštinom, dok otoci Burano i Murano oduševljavaju šarenim kućama i ribarskom tradicijom. Venecija, sa svojim kanalima i povijesnim znamenitostima, pruža jedinstveni doživljaj koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
prijateljice Nere
povezusu više hororima
nisam ni
Ove godine
želim ići na
sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je
ilustracije
svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Znatan dio naših
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
građana vjeruje da svijetom vladaju ljudi iz sjene, dok su političari samo puki izvršitelji, odnosno vjeruju u razne teorije zavjere. Raznim teorijama zavjere kod nas pogodovalo je i to što zakonski nije bilo regulirano pitanje lobista, ljudi koji javno lobiraju za nečije interese.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Stupanjem na snagu novog zakona o lobistima, po prvi put dobivamo malo širi uvid u zapletene puteve politike, iako smo i dosad znali da su veze i vezice, ali i mnogi lovci u mutnom svih boja, doprinosili kaosu na političkoj sceni. Od sada će zbog zakonske regulative ipak dosta toga biti javno, no to će ipak biti samo jedan dio svih skrivenih i nejavnih postupaka.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Lobiranje je u demokratskim državama zakonita djelatnost jer se smatra da pozitivno utječe na javnost i demokraciju, razvijajući dijalog između vlade i privatnog sektora i pospješujući međusobno razumijevanje i širinu pogleda. U sjedištu EU-a u Bruxellesu danas djeluje šezdesetak hrvatskih lobista i to je legalan i legitiman posao kao i svaki drugi. Osnovne odrednice našeg novog zakona o lobistima su dio europske prakse pa čak i nešto strožije. Tako će se razne udruge morati i službeno i javno registrirati kao lobisti, na primjer udruga banaka, te podnositi godišnja izvješća o lobiranju. Oni koje se uhvate da lobiraju, a nisu registrirani, morat će platiti kaznu i
VARAŽDINU, Gajeva 5
TRANSFORMACIJE ŽIVOTA dokaz da
Bez bližnjih nema motivacije Lobisti
Piše: Jelena Tomašić
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
drugo je pitanje kako će se to provoditi kako na razini države, tako i na razini lokalne samouprave. Pravo državnih i lokalnih službenika je da znaju tko lobira i u čije ime, tako da se lobist mora predstaviti pri prvom susretu s javnom osobom. Uobičajeno je da su socijalni partneri odnosno sindikati i HUP izuzeti iz zakona o lobistima, jer direktno pregovaraju s Vladom na temelju posebnih propisa, no jasno je da su i oni lobisti. Kako se god to činilo čudno, lobiranje ima i svojih dobrih strana po demokraciju, oni razvijaju transparentnsot u javnom odlučivanju, jer teme o kojima se lobira postaju javne, a time i tko za koga lobira, a to zapravo znači da se javno iznose argumetni za i protiv neke odluke te tako postupak odlučivanja postaje vidljiv. Najvažnija je spoznaja da će proces odlučivanja barem u nekoj mjeri postati javniji, a ne kao do sada, kad se odlučivalo iza zatvorenih vrata i čak u mito i korupciju. Lobiranje i lobisti su korak više prema zreloj demokraciji ili bi barem tako trebalo biti, oni „pročišćuju“ donošenje političkih i ekonomskih odluka. Ukratko, više lobista, manje teorija zavjera i korupcije, barem je tako u teoriji, a kako će biti u praksi, vidjet će se uskoro.
za specijalne i progresivne naočalne leće
U današnje vrijeme, kada se suočavamo s brojnim izazovima u održavanju zdravog načina života, priče o transformaciji i uspjehu postaju još inspirativnije. U ovom intervjuu upoznajemo dvije od stotine nevjerojatnih žena koje su kroz program vježbanja Fitness Anny uspjele izgubiti više od 40 kilograma. Njihova iskustva nisu samo priče o �izičkoj promjeni, već i o emocionalnoj i mentalnoj transformaciji koja dolazi s tom promjenom.
- Pa evo za početak, predstavite se i ispričajte mi kada ste počele sa programom?
- Moje ime je Milena Herman i dolazim iz Pribislavca. Učiteljica sam razredne nastave. S programom sam počela 2. siječnja ove godine. Izgubila sam 46 kilograma.
- Ja sam Katarina Špoljar. Dolazim iz Domašinca. U programu sam od 12. prosinca 2023. godine i skinula sam 65 kilograma.
- planove za dalje?
- Milena: Imam, nastavljam dalje sa vježbanjem, u cilju mi je izgubiti još nešto kilograma. Jako sam zadovoljna.
- Je li bilo možda teških trenutaka?
- Milena: Meni je iskreno bilo dosadno prvih tjedan, prvih par dana, kriza što se tiče prehrane i upale koje su stizale. Ali dok je taj tjedan prošao i kako vrijeme prolazi, sve mi je lakše. Nije se desilo da sam odustala i krenula ispočetka već sam se striktno držala svoje obaveze. Svima bih preporučila, tko želi pro-
mjenu neka se prijavi. Odlično je to što ne moraš ići do teretane, ne gubiš vrijeme na prijevoz, jednostavno vježbaš kad ti odgovara.
- Znači totalno mijenjanje režima?
- Zajedno: Tako je. Od prehrane, vježbanja, do količine pijenja vode. Što se tiče ukućana i kuhanja, prilagodile smo se. Njima bi išao prilog, nama ne.
pa sam tako i krenula. Ona mi je pružila motivaciju.
Milena i Katarina ponosne su svojim rezultatima
- Kako to da ste se odlučile na takvu promjenu?
- Milena: Meni je bilo prvenstveno zbog zdravlja. Imala sam problema sa štitnjačom i imala sam petni trn. Osjećala sam se jako loše, tromo. Prijateljica je bila u tom programu, ona mi je zapravo predložila da počnem
- Katarina: Meni je najveća motivacija bila psiha. Izaći iz depresije. A imala sam i dijastazu. Oporavak je trajao, ali sve se završilo uspješno.
- Jeste li imale potrebnu podršku?
- Katarina: Od dežurnih seoskih ismijavanja, naravno, ali od obitelji i bližnjih podrška.
- Milena: Bližnji su mi davali vjetar u leđa. Dok je
trebalo uvijek su bili tu. A najviše me trenerica motivirala. Otkad sam smršavila, krvna mi je slika odlična. Sve od zdravstvenih problema je nestalo.
- Jeste li ste koristile i druge njezine usluge?
- Zajedno: Koristile smo sve. Od nutricionista, doktora, psihologa, �izioterapeuta, sve.
- Koji Vam je krajnji cilj?
- Katarina: Ja bih skinula još 10 kilograma.
- Milena: Ja bih još 4.
NEZAPAMĆENA TRAGEDIJA u Hlapičini
Mrtvozorničkim pregledom na tijelu preminulog pronađene su opekline četvrtog stupnja, dok drugi tragovi nasilne smrti nisu pronađeni
Piše: Božena Malekoci-Oletić
U kratko vrijeme svjedoci smo druge životne tragedije koja je zadesila povratnika iz inozemstva.
Prije nešto više od mjesec dana u Muri se utopio povratnik iz Kanade, rodom iz Marofa, a ovaj tjedan, u ponedjeljak, tragedija je zadesila muškarca iz Hlapičine, koji je izgorio nepokretan u krevetu u vlastitoj kući.
U ponedjeljak, 7. listopada oko 18:30 u Hlapičini, izbio je požar u obiteljskoj kući, u vlasništvu 79-godišnjaka, Ivana Kosaleca. Tijekom gašenja požara u unutrašnjosti kuće vatrogasci su pronašli njegovo mrtvo tijelo kuće.
Mrtvozorničkim pregledom na tijelu preminulog
pronađene su opekline četvrtog stupnja, dok drugi tragovi nasilne smrti nisu pronađeni.
O događaju je obaviještena zamjenica nadležne državne odvjetnice koja je naložila obavljanje očevida na mjestu događaja te obdukciju mrtvog tijela koje
boravio u domu za starije osobe, ali je poželio biti doma i zbog toga je angažirao jednu ženu koja mu je pomagala budući da je bio nepokretan. Ona ga je obilazila više puta tijekom dana, pa je tako i za kasnopopodnevnog obilaska otkrila dim u kući, nažalost prekasno.
je potom prevezeno na Odjel patologije Županijske bolnice Čakovec.
Slijedio je očevid požarišta kako bi se utvrdio uzrok požara i druge relevantne okolnosti događaja.
Uspjeli smo doznati kako je nesretnik po povratku iz Austrije jedno vrijeme
PROMETNA NESREĆA na relaciji Štrukovec – Žiškovec
U petak, 4. listopada, oko 17:40 na cesti između naselja Štrukovec i Žiškovec, dogodila se prometna nesreća u kojoj su ozlijeđene tri osobe. U trenutku nesreće 27-godišnja vozačica, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,46 g/kg, upravljala je osobnim automobilom, požeških registarskih oznaka, kolnikom državne ceste iz smjera Štrukovca u smjeru Žiškovca. Pritom se nije kretala sredinom obilježene prometne trake zbog čega je na ravnom dijelu ceste automobilom djelomičnom prešla na prometnu
traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjim bočnim dijelom automobila udarila u prednji bočni dio osobnog
automobila, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljala 21-godišnja vozačica. U pokušaju izbjegavanja
Maloljetna pješakinja ozlijeđena je u prometnoj nesreći koja se dogodila u petak, 4. listopada, oko 6:40 u Gornjem Kuršancu. Državljanin Bosne i Hercegovine rođen 1982. s prijavljenim boravištem u Varaždinu, upravljao je teretnim automobilom s pridodanom poluprikolicom, varaždinskih registarskih oznaka, Čakovečkom ulicom te se pritom obilježenom pješačkom prijelazu nije približavao sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake. Uslijed opisane situacije prednjim bočnim dijelom teretnog automobila udario u tijelo
PRIBISLAVEC
pješakinje, mlađe maloljetnice koja se nalazila na pješačkom prijelazu i prelazila kolnik Čakovečke ulice.
Nakon udara pješakinja je pala na kolnik. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđena maloljetnica prevezena je u čakovečku bolnicu, gdje je zadržana na daljnjem liječenju, dok će se težina ozljeda naknadno okvalificirati. Nakon kvalifikacije ozljeda slijedi i pravna kvalifikacija događaja, prekršajna ili kaznena odgovornost 42-godišnjeg vozača teretnog vozila. (sh)
Glasnom muzikom remetio mir susjedima
U utorak, 8. listopada oko 11:30, na dvorištu obiteljske kuće u Pribislavcu, u Ulici Dobriše Cesarića, pod utjecajem alkohola javni red i mir narušavao je 24-godišnjak tako što je putem prijenosnog zvučnika puštao glasnu glazbu te time uznemiravao susjede.
ČAKOVEC
Stradali je navodno bio pušač, a žarište požara je bilo oko kreveta. Vatrogasci su prilikom ulaska u kuću tijekom gašenja požara uz pomoć termokamere otkrili žrtvu, kojoj nije bilo spasa. Službeno se još ne zna uzrok požara.
U gašenju požara sudjelovalo je osmero vatrogasaca DVD-a Mursko Središće i četiri pripadnika JVP-a Čakovec.
Čakovečki policajci oduzeli su zvučnik, dok će protiv 24-godišnjaka zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (sh)
Pronađen četvorac koji je opelješio sakralnu kasicu
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad četvoricom muškaraca u dobi 23, 27, 31, 32 godine, utvrđeno je kako su počinili kazneno djelo teške krađe.
Naime, sumnja se kako su u ponedjeljak, 30. rujna ove godine, u ranim poslijepodnevnim satima u Župnoj crkvi sv. Nikole u Čakovcu, provalili u sakralnu kasicu iz koje je potom ukrali novac. Materijalna
sudara 21-godišnja vozačica prešla je automobilom na suprotnu prometnu traku. Vozilom hitne medicinske pomoći vozačica i dvije putnice iz osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, prevezene su u čakovečku bolnicu, gdje im je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvalificirati. Nakon kvalifikacije ozljeda slijedi i pravna kvalifikacija događaja, odnosno prekršajna ili kaznena odgovornost 27-godišnje vozačice osobnog automobila, požeških registarskih oznaka. (sh)
šteta procijenjena je na više desetaka eura. Protiv osumnjičenih zbog počinjena kaznenog djela teške krađe, podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Ujedno, trojica osumnjičenih muškaraca u dobi od 23, 27, 32 godine, višestruki povratnici u počinjenju kaznenih djela protiv imovine, predani su pritvorskom nadzorniku PU međimurske. (sh)
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad dvojicom muškaraca u dobi od 32 i 38 godina te starijim maloljetnikom utvrđeno je kako su počinili kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako su u petak, 23. kolovoza ove godine, u poslijepodnevnim satima u Kuršancu, u Glavnoj ulici, iz otvorenog spremišta u dvorištu obiteljske kuće ukrali dva motorna trimera, vrtnu
pumpu te električnu kutnu brusilicu. Materijalnu štetu 73-godišnji vlasnik procijenio je na oko 500 eura. Tijekom kriminalističkog istraživanja čakovečki detektivi pronašli su dio ukradenih predmeta te ih vratili vlasniku. Protiv osumnjičenog trojca podnijet zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
POBJEDA
i život nakon dijagnoze
Jasenka Šte�ić podijelila je s nama svoju priču o suočavanju s dijagnozom koja joj je promijenila život. Prvi osjećaj kada je saznala za dijagnozu bio je šok i nevjerica, no odmah se pribrala i otišla u bolnicu. Sve se brzo odvijalo, a zahvaljujući brzoj reakciji, dijagnoza je prvi put riješena 2019. godine. Kada se dijagnoza pojavila drugi put, ponovno se borila.
Jasenka ističe kako su promjene tijekom liječenja bile velike, posebice nakon operacije, što je povremeno bilo teško. Našalila se kako više neće biti "�ilmske dive", a ožiljci su postali najmanje bitni. Najvažnije je da bude među svojim ljudima i da nastavi živjeti. Podrška obitelji i prijatelja bila je ključna, jer kada znaš da imaš nekoga uz sebe, možeš izdržati sve, govori nam. Jasenka priznaje da su dolazile krize, ali nikada nije željela pokazati slabost drugima. Trudila se ostati optimistična i vjerovati u pomoć. Savjet za žene koje
Kako dijagnoza može posta� novi početak govori nam Jasenkin široki osmijeh
su tek primile dijagnozu je da ne klonu i da ne staju, jer život ide dalje. Naglašava da je to novi početak koji treba iskoristiti i živjeti punim plućima, jer život je samo jedan.
Članice Kluba Nova Nada, uz podršku Županijske lige protiv raka Čakovec i Srednje škole Čakovec, obilježile su Dan ružičaste vrpce, posvećen hrabrim ženama koje se bore protiv raka dojke. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije pridružio se akciji organiziranjem šetnje pod nazivom Ružičasta tura hodanja, gdje smo susreli i našu sugovornicu s početka priče Jasenku Šte�ić, predsjednicu Kluba žena liječenih od raka dojke.
PROMJENA na čelu dječjeg gradskog vijeća
Andrija Šikić, učenik Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec, izabran za novog dječjeg gradonačelnika, čime je zamijenio dosadašnju dječju gradonačelnicu Nolu Grošević.
Između ostalog, novi dječji gradonačelnik najavio
DAN POLICIJE obilježen Svečanom akademijom te Sajmom sigurnosti i prevencije
Stanje sigurnosti željeli bismo popraviti na način da se za svako romsko naselje u Međimurju osmisli mješoviti tim ljudi koji bi se sastojao između ostalog od kontakt-policajaca, mentore za školu, komunalnih redara, socijalnih radnika, radnika Ministarstva pravosuđa i predstavnika Roma
Piše: Sanja Heric
(Jelena Tomašić)
je susret gradova i općina prijatelja djece, radionice uz Dane kruha i zahvalnosti, aktivnosti vezane uz Advent, sakupljanje hrane i potrepština za azil Prijatelji životinja, humanitarni koncert uz projekt „I ja bih na more“, i druge projektne aktivnosti. (vv)
PREDSTAVLJENO rješenje uređenja središta Novog Sela Rok
U Novom Selu Rok zainteresiranim je građanima predstavljen Urbanistički plan uređenja središnjeg dijela ovog naselja. Izradu plana inicirao je Mjesni odbor na temelju interesa građana za otvaranjem novih gradilišta. Sam plan, koji na dijelu naselja omeđenog ulicama Vladimira Nazora, Rade Končara, maršala Tita i Školskom, predviđa mogućnost formiranja stotinjak novih gradilišta, predstavio je arhitekt Armin Sovar iz poduzeća Arhitekt Atelje d.o.o. Čakovec koje je izradilo prijedlog plana. Kako je rekao, na tome dijelu potrebno je izgraditi komunalnu i prometnu infrastrukturu, koja bi omogućila komunikaciju do
novih građevinskih parcela. Po jednom budućem cestovnom koridoru već je postavljena kanalizacijska mreža, a na cijelom tom području dopuštena je stambena i mješovita gradnja. Javna rasprava traje do 16. listopada, a sam UPU središnjeg dijela naselja Novo Selo Rok može se pogledati na mrežnim stranicama Grada Čakovca. Do 17. listopada primaju se i pisani prijedlozi i primjedbe. Nakon toga, izrađuje se konačno Izvješće o javnoj raspravi te prijedlog Odluke koja se upućuje Gradskom vijeću na donošenje. Očekuje se da će se čakovečki gradski vijećnici o ovom dokumentu izjašnjavati u prosincu. (vv)
- Naša speci�ičnost je narušeno stanje sigurnosti, što ne krijemo, u romskim naseljima i naseljima u blizini romskih naselja, istaknuo je u svom govoru bez suzdržavanja Ivan Sokač, ravnatelj PU međimurske, na Svečanoj akademiji održanoj prošlog petka 4. listopada, u holu Srednje škole Čakovec.
Mješoviti timovi za romska naselja rješenje?
Pred nama je, kako je rekao, funkcionalna reorganizacija policijske uprave koja bi trebala uvažiti speci�ičnosti svake policijske uprave, pa tako i naše međimurske. Stanje sigurnosti željeli bismo popraviti na način da se za svako romsko naselje u Međimurju osmisli mješoviti tim ljudi koji bi se sastojao između ostalog od kontakt-policajaca, mentore za školu, komunalnih redara, socijalnih radnika, radnika Ministarstva pravosuđa i predstavnika Roma.
- To bi bio veliki napredak za povećanje sigurnosti, istaknuo je Sokač i dodao da je druga stvar koja bi se trebala napraviti jest vratiti policijske ovlasti na terenu.
Izaslanica glavnog ravnatelja policije Sandra Veber u svom obraćanju pohvalila je rad policijskih službenika Policijske uprave međimurske na prevenciji svih kažnjivih ponašanja. Međimurske policajke i policajci poznati su po uspješnom provođenju i osmišljavanju novih preventivnih projekata, a pravi primjer dobrog rada je dugogodišnja
organizacija Sajma sigurnosti i prevencije. Ujedno, pohvalila je rad i zalaganje svih policijskih službenika, posebice onih nagrađenih koji svakako trebaju ostalim službenicima poslužiti kao pozitivan primjer za daljnji rad i dodatno zalaganje.
Tko su nagrađeni policajci?
Na samoj svečanosti uručene su i pohvalnice policijskim službenicima i službenicima koji su primjernim obavljanjem zadaća pridonijeli ugledu PUM-a. Pohvaljen je Radovan Gačal iz Ureda načelnika Policijske uprave međimurske, zatim Anita Šantek i Ines Goričanec iz Službe kriminalističke policije. Dejan Ignac iz Policijske postaje Čakovec, zatim Barbara Balenović i Davor Košir iz Policijske postaje Mursko Središće te iz Policijske postaje Prelog Spomenko Gojsek, a iz Postaje prometne policije Čakovec Mario Levačić i Nenad Kos.
Ujedno, u znak zahvale za višegodišnju suradnju i potporu u provođenju preventivnih aktivnosti načelnik Policijske uprave međimurske dodijelio je Zahvalnice Auto klubu Čakovec, Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te Međimurskoj županiji. Zahvalnice su primile Darinka Tompoš, prim. Marina Payerl Pal i Maja Odrčić Mikulić.
Glazbeni dio svečane akademije obogatili su svojim nastupima Chriztel Renae Aceveda, Srećko Krišto�ić, Marija Jambrošić i klapa Sveti Mihovil.
Atrak�vna pokazna vježba interventnih policajaca
9. SAJAM SIGURNOSTI I PREVENCIJE
Policijska uprava Međimurska, u suradnji s partnerima, organizirala je deveti “Sajam sigurnosti i prevencije”. Održan u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu od 10 do 16 sati, sajam je okupio brojne posjetitelje koji su imali priliku razgledati više od 60 informativnih punktova. Predstavljena su razna tehnička pomagala i oprema koju koriste policija, vatrogasci, civilna zaštita, gorska služba spašavanja, hitna medicinska pomoć i civilne udruge, svi s ciljem unapređenja sigurnosti i prevencije.
Mališani iz vrtića te učenici okolnih osnovnih i srednjih škola iz Međimurske županije sudjelovali su u raznolikim preventivnim radionicama. Na radionica-
U svojim su obraćanjima gradonačelnica Ljerka Cividini, župan Matija Posavec te zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak pohvalili rad međimurske policije
ma su se obrađivale teme poput “Sigurnosti djece na internetu”, “Prevencije zlouporabe sredstava ovisnosti” i “Stop nasilju među djecom i mladima”, čime se nastojalo educirati najmlađe članove zajednice. Naučili su kako funkcionira uzimanje otisaka prstiju, saznali nešto o kemijsko �izikalnim vještačenjima, a od prometne policije učili su prometne znakove i kako se ponašati na cesti. Najatraktivniji dio sajma bile su vježbe policijskih i vatrogasnih postrojbi, uz prelete helikoptera Ministarstva unutarnjih poslova i pokazne vježbe u kojima su sudjelovali policijski psi. Ovaj događaj naglašava važnost zajedničkog rada na prevenciji i sigurnosti svih građana. (Jelena Tomašić)
i ostvarene radne rezultate. Posebice one koji su ostvareni na provođenju preventivnih projekata, po čemu je Policijska uprava međimurska jedna od najboljih u Republici Hrvatskoj.
DAN KRUHA i Festival krumpira u Belici
raspisala je natječaj
Ovo što se moglo vidjeti ove nedjelje bilo je i više nego li otužno, grubo rečeno – sramota za krumpir i tamošnje ponosne krumpiraše
Piše: Vlasta Vugrinec
Belica i Beličanci u cijeloj su našoj zemlji poznati po krumpiru, namirnici koja je hranila i prehranila obitelji te podigla cijelu općinu. Krumpir je opjevan u brojnim pjesmama, podignut mu je i spomenik u središtu općine, a godinama mu je bio posvećen i jedinstven Festival.
Međutim, ovo što se moglo vidjeti ove nedjelje bilo je i više nego li otužno, grubo rečeno – sramota za krumpir i tamošnje ponosne krumpiraše.
Naime, dosadašnji Festival, ruku na srce, izuzev nekoliko godina unazad, uvijek je okupio masu ljudi iz Belice i okolice pa čak i susjedne Slovenije.
Okupili su se stručnjaci, proizvođači krumpira, njihovi partneri, pripremala su se znana i neznana jela od ove nekad sirotinjske poljoprivredne kulture, dijelile su se nagrade uspješnim krumpirašima, organiziralo se natjecanje u kuhanju jela u kotliću...
U nedjelju, 6. listopada, u tamošnjem Domu kulture, ništa od toga nije se moglo vidjeti, čak ni novog predsjednika Udruge proizvođača merkantilnog krumpira, Mirjana Dodleka. Doduše,
Općina Pribislavec raspisala je natječaj za dodjelu stipendija studentima za akademsku godinu 2024./2025., a iznos same mjesečne stipendije za Čakovec iznosi 50 eura, za Varaždin 65 eura, za Zagreb je ove godine na 80 eura, dok je za ostale gradove udaljene od Zagreba iznos 95 eura mjesečno. Pravo sudjelovanja imaju studenti s prebivalištem na području općine, uz uvjet da su državljani RH te da
imaju prosjek ocjena najmanje 2,5 (za više godine studija) ili 3,5 (za studente prve godine studija koji imaju prosjek najmanje 3,5 tijekom srednjoškolskog obrazovanja). Stipendije se dodjeljuju za 10 mjeseci, a studenti moraju dostaviti zamolbu, potvrde o upisu, prosjeku ocjena, �inancijama kućanstva i druge dokumente koji su dostupni na službenoj internetskoj stranici Općine Pribislavec ili na broj 040/360-211. (lp)
on je tu funkciju preuzeo više pod “mus” i na nagovor nego svojom voljom. Je li Festival zbog toga ispao tako jadan i bezličan ili pak je u pitanju postojeći format koji se izlizao o čemu smo već pisali u Međimurskim novina, ili nešto treće – na samim je krumpirašima. Može se samo zaključiti da je šteta, jer poznato je da su Belica i krumpir nepovratno povezani.
Dakle, nije bilo Festivala kao samostalne priredbe već se uklopio u Dane kruha, u stvari kolači i kruh u potpunosti su potisnuli krumpir. Drugim riječima, moglo se vidjeti tek nekoliko vreća, bolje rečeno vrećica s krumpirom, jedna torta od krumpira, a jedino što je ostalo od prijašnjih izdanja je biranje najdeblješega krumpira.
Titulu najvećeg "kalampera" osvojili su Aida i Eddie Herman s krumpirom težim 1.444 kg. Drugo mjesto pripalo je Fabijanu Filipoviću s krumpirom težim 1.434 kg, dok je treće mjesto osvojio Petar Filipović, čiji je krumpir težio 1.418 kg.
Bogatstvo plodova zemlje
Ako je i Festival krumpira bio jadan i bezličan, barem
Torta je predvodnica slastica od krumpira i redovno se našla na svim dosadašnjim Festivalima krumpira. Vrlo je jednostavna za pripremu, a o pre�inom okusu može se danima pričati.
Priprema: 1 kg kuhanog krumpira (ljuska se oguli i još vrući se propasira). U topli krumpir umiješa se 500 grama margarina, 300 grama mljevenih oraha, 300
grama šećera, 10 do 12 petit keksa i 0,5 dcl ruma.
Sve se izmiješa i raspodjeli na dva dijela. U jedan dio doda se 250 grama otopljene čokolade.
Posuda za pečenje premaže se margarinom i žlicom se stavlja po jedan red od svake mase. Nakon pečenja, torta se može posipati mljevenim šećerom ili ukrasiti sa šlagom.
su tamošnje udruge, vrtići i škola pripremili dosta ostalih plodova zemlje, domaćih kolača, kruha i peciva kojima su počastili pristigle goste nakon svete mise. Sveta misa je naime bila u znaku Dana kruha koji se veže uz Svjetski dan hrane. Dan je to kojim se želi podići svijest o važnosti zdrave prehrane, ekološke proizvodnje i očuvanju biološke raznolikosti.
Prije nego što je počela gozba, hranu je blagoslovio župnik Karlo Kruljac.
Cijeli događaj pratio je bogat kulturni program uz nastup KUD-a Belica, Limene glazbe Belica te zbora umirovljenika Općine Belica.
KUD FIJOLICA na Danu kruha u Štefancu Muž pleše kako žena svira
Udruga žena Štefanec minule je nedjelje organizirala manifestaciju Dani zahvalnosti za plodove zemlje u tamošnjoj sportskoj dvorani. Po tradiciji, članice Udruge pripremile su domaće delicije. Bilo je tu svega, od kolača, kruha i peciva do jabuka i grožđa. U prigodnom programu sudjelovala pak su djeca OŠ Ivanovec, Pjevački zbor Šafran te crkveni zbor. Posebni pak je gost bio KUD Fijolica iz Orehovica koji je otplesao splet međimurskih plesova. Među KUD-ovcima, za oko je svima zapala Smiljana Sušec koji je plesače pratila na basu, odnosno kontrabasu, rekli bismo mi, Međimurci na bojsu. Veliki instrument svira već dobrih 15 godina, a u ruke ga je uzela slučajno, odnosno iz potrebe.
- Krenulo je sve nekako s revitalizacijom KUD-a Fijolica, kaže Smiljana. U to doba bilo nas je više ženskih nego muških članova u tamburašima. Sada pak je situacija obrnuta. I jednostavno se dogodilo da ju je pripao bas.
- Jednostavno sam nastavila sa sviranjem jer volim folklor, volim društvo i volim Međimurje. I onda mogu s bojsom tu nešto i doprinijeti.
Smiljana, naime, nije sama u KUD-u već je član KUD-a i njen suprug Branko. Štoviše, Branko je trenutno i njegov predsjednik. I on svira, ali malu bisernicu. Međutim, donedavno je aktivno i plesao.
- I onda je doista moj suprug plesao kako ja sviram, sa smješkom je dodala Smiljana. (vv)
HRVATSKE VODE dale Gradu na korištenje pumpu za obranu od poplave
Velika i nagla promjena klime koja donosi rekordne vodostaje Mure, kao što je bilo prošlogodišnji, zahtijevaju temeljite pripreme i odgovarajuću opremu da Grad Mursko Središće ostane na suhom.
Prošle je godine u Murskom Središću zabilježen povijesni vodostaj rijeke
Mure koji je iznosio 543 cm, a zahvaljujući nadljudskim naporima vatrogasaca i Civilne zaštite i pumpama za ispumpavanje, voda iz korita Mure nije prodrla u grad. No iz ove situacije izvučena je pouka da je potrebno poboljšati i unaprijediti mjere zaštite od poplave.
U tom cilju gradonačelnik Dražen Srpak je odradio nekoliko sastanaka s Hrvatskim vodama na kojima je
dogovoreno da će se izgraditi vodna građevina u Murskoj ulici. Uz to su prošli tjedan Hrvatske vode dale Gradu pumpu velike zapremine na korištenje, koja će štiti centar grada u situaciji visokih vodostaja Mure. Pumpa je kapaciteta 24.000 litara u minuti odnosno 400 litara u sekundi te sada slijede radnje stavljanja pumpe u funkciju.
Trenutno je u tijeku projektiranje vodne građevine za obranu stanovnika Murske ulice od razlijevanje rijeke Mure. Građevina će ujedno služiti kao most koji će spajati Mursku ulicu i Ulicu Matije Gupca s kojim će Murska ulica na neki način biti „odrezana“ od vodostaja rijeke Mure.
(BMO)
GROBLJE KRIŽOVEC - Peklenica dobiva novu ogradu
Zajedničko groblje dvaju susjednih naselja Križovec – Peklenica samo je djelomično omeđeno zelenim čempresima koji groblje odvajaju od okolnih polja. To nije najbolje rješenje jer se tako ne čuva dostojan mir pokojnika, jer preko te ograde u groblje mogu ulaziti psi i druge životinje.
Gradonačelnik Dražen Srpak je najavio da će se iduće godine početi s postav-
ljanjem betonske ograde na groblju, ali i da će se posaditi stabla na pročelju groblja kako bi pružala hlad u ljetnim vrućinama onima koji dođu na ispraćaj pokojnika. Trošak zatvaranja groblja ogradom procjenjuje se na oko 150.000 eura, a odvijat će se po fazama. Stari dotrajali čempresi će se izvaditi, jer više ne pružaju lijep estetski izgled. (BMO)
KUU Društvo žena Gornji Kraljevec Kralovske žene
KUU Društvo žena Gornji Kraljevec obilježava 35. obljetnicu osnutka društva. Ovaj značajan jubilej proslavit će svečanom misom zahvalnicom u kapelici Uza-
USPJEH KUU-a Lipa Gornji Mihaljevec na Murskim cimerima, Festivalu hrvatske pučke drame
šašća Isusova u Gornjem Kraljevcu, a potom svečanom sjednicom Udruge i bogatim kulturno-umjetnički programom koji počinje u 19 sati u Domu kulture. (BMO)
Božena Malekoci-Oletić
Protekli vikend je u CZK-u
Rudar u Murskom Središću održan Treći festival hrvatske pučke drame Murski cimeri. Odigrano je dvanaest kvalitetnih predstava iz cijele Hrvatske, a među njima i jedna međimurskih kazališnih amatera KUU-a Lipa iz Gornjeg Mihaljevca. Povjerenstvo u sastavu Sanja Nikčević, Iva Srnec Hamer i Dubravko Sidor imalo je tešku zadaću ocijeniti najbolje predstave, glumice i glumce.
Nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu dobio je Franjo Halabarec iz KUU-a Lipa za ulogu Jandraša u predstavi Ljubav s dva lica. Pitali smo ga je li iznenađen nagradom.
- Publika je jako dobro reagirala na moju glumu, ali ipak žiri nagrađuje, kazao nam je Franjo Halabarec. Nastupili smo s predstavom prvi dan smotre i žiri je dao naslutiti da sam napravio nešto dobro. Ovo mi nije prava nagrada za glumu. Dva puta sam bio proglašen najboljim muškim glumcem na KAM-u: 2006. godine kad sam bilo član Kaštela iz Pribislavca i 2017., kao član KUU-a Lipa iz Gornjeg Mihaljevca. Ovaj put sam nagrađen na državnoj razini za sporednu ulogu. Uz to sam već dva puta dobio i
posebna priznanja na KAM-u, pa sam time najnagrađivaniji muški glumac u Međimurju. Na kazališnim daskama sam ukupno već 22 godine, što u Kaštelu što u KUU-u Lipa. U KUU-u Lipa ima nas 17 članova, jako smo vesela ekipa, radimo s veseljem i ljubavlju i to prenosimo na publiku, žiri i ova nagrada je došla i zahvaljujući cijelom KUU-u Lipa, kazao je
Franjo Halabarec. Nagradu za najbolju predstavu pod nazivom Tamo gdje tuga spava dobila je Kazalište Županja.
Festival je ostvaren u organizaciji Grada Mursko Središće, Centra za kulturu Rudar, Turističke zajednice područja Mura i gorice, Zajednice HKUU-a Međimurske županije, Hrvatskog sabora kulture i KUD-a Mura, te uz financijsku
potporu Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva kulture i medija te Međimurske županije. Nagrađenima su nagrade uručili direktor festivala, Dejan Buvač. ravnatelj Centra za kulturu Rudar Zoran Turk i gradonačelnik Dražen Srpak, koji se svima ujedno i zahvalio na velikom doprinosu međimurskoj i hrvatskoj kulturi.
ZBOG OBNOVE sportske dvorane djeca i sportaši vježbat će u drugim dvoranama
Energetska obnova sportske dvorane u Murskom Središću može početi nakon što je gradonačelnik Dražen Srpak potpisao ugovor za izvođenje radova u vrijednosti od 1.173.941,34 eura s tvrtkom Team građenje.
Za vrijeme izvođenja radova sportska dvorana će biti u potpunosti zatvorena.
- Učenici Osnovne škole Mursko Središće nastavu tjelesne kulture imat će u obnovljenom Sokolskom domu koje je i nekada služio učenicima za tu nastavu. Sokolski dom je 50 do 60 metara udaljen od zgrade škole i taj dio će učenici pretrčati na odlazak iz školske zgrade u Sokolski dom (Sokolanu). Osim toga, oko dvorane su uređeni i novi sportski tereni te će se dio nastave odvijati koliko god
je moguće više na otvorenom, kazao nam je Elvis Šarić, ravnatelj škole.
Sportska dvorana koja se obnavlja služila je i brojnim sportskim i rekreacijskim klubovima, ne samo za treninge, već i klubovima za odigravanje utakmica. - Koristilo ju je barem 15 udruga za svoje aktivnosti, kazao je Srpak. U dogovoru s gradom koji financira korištenje dvorane udrugama oni će za vrijeme njezine obnove morati pronaći druge dvorane za treninge, vježbe i igranje utakmica u okolici od Selnice do susjedne Lendave, a grad će im pokriti troškove najma tih dvorana, kazao nam je gradonačelnik. Ujedno, gradonačelnik Dražen Srpak i župan Matija Posavec potpisali su Sporazum o sufinanciranju energetske
obnove sportske dvorane i rekonstrukcije sportske dvorane u Murskom Središću u dijelu koji otpada na njih. To je zamjena sportskog poda odnosno sufinanciranje preostalog gradskog iznosa od 330.453,23 eura u jednakom omjeru –pola Grad, pola Međimurska županija, s obzirom na to što je ona osnivač Osnovne škole Mursko Središće, a sportsku dvoranu u većinskom postotku koriste učenici Osnovne škole Mursko Središće. Tako će Međimurska županija energetsku obnovu sportske dvorane sufinancirati u iznosu od 160.314,70 eura obzirom što je udio Grada Mursko Središće za navedeni projekt 320.629,40 eura, a za zamjenu sportskog poda gdje je udio Grada 9.823,83 eura Županija će sufinancira-
ti u iznosu od 4.911,92 eura. Potpisivanju je prisustvovao i ravnatelj Osnovne škole Mursko Središće Elvis Šarić. Energetska obnova sportske dvorane obuhvaća postavljanje novog krova, fasade, prozora, rasvjete, solara, ugradnju toplinskih pumpi. Realizacijom ovog projekta sportska dvorana svakako će postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.
Uz to, uredit će se svlačionice, zamijeniti semafor, uredit će se ljetna terasa i kafić za koji je želja da se putem natječaja stavi u funkciju.
(BMO)
PEKLENIČARI VJERNO vjerno čuvaju tradiciju svog proštenja
- Ove godine su po prvi put izostali i Pekleničari su zbog toga bili razočarani
Nitko ne zna zašto je pekleničko proštenje, u čast Marije od Svete Krunice, početkom listopada jedno od najvećih proštenja u Međimurju. Unatoč svim promjenama u društvu, Pekleničari vjerno čuvaju tradiciju svog proštenja.
U nedjelju, 6. listopada, Pekleničari i njihovi gosti su se u velikom broju okupili na svetoj misi kraj Kapele blažene Djevice Marije od Krunice.
Jednako slavan je i drugi dio proštenja tzv. goščenje uz bogat ručak i proštenjske kolače kojima Pekleničari časte svoje goste. Slijedi obilazak štandova koji nude sve: od pečenih kestena, kokica, gvirca, licitarskih proizvoda do igračaka za djecu.
Svake godine do sada dio ugođaja bili su i ringišpili koji su više dana gostovali u mjestu.
Ove godine su po prvi put izostali. Gradonačelnik Srpak kazao je da su vlasnici ringišpila pokazali interes za dolazak, ali na kraju ni-
proštenjski ugođaj u Peklenici
su došli, premda je cijena najma bila ista kao i lani. Pekleničari su zbog toga bili razočarani i pitali su: gdje
OPĆINSKO VIJEĆE Selnica
su ringišpili bez kojih cjelokupni doživljaj proštenja nije bio potpun. Hoćemo li ubuduće vlasnicima rin-
gišpila morati plaćati da bi očuvali tradiciju narodnih proštenja? (BMO)
Piše: Sanja Heric
Općina Selnica ulazi u novu fazu razvoja s izradom novog Prostornog plana uređenja. Odluka je donesena na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća. Novi plan će zamijeniti postojeći, koji je zastario i više ne zadovoljava potrebe suvremenog razvoja. Naime, trenutno važeći Prostorni plan uređenja Općine izrađen je kao prostorni plan stare generacije. Kako navode iz općine
u posljednje dvije godine značajno se intenzivirala potražnja za građevinskim zemljištima koja bi bila speci�ično predviđena u ugostiteljsko - turističkoj namjeni, posebice u smislu preoblikovanja i prenamjene dosadašnjih vikendica i klijeti u zgrade smještajne turističke namjene. U tom smislu je za cijelo područje Općine potrebno preispitati namjene građevinskih područja, kako bi se planski odgovorilo na ovaj povećani interes, te buduću grad-
Njegovo veličanstvo – vrganj!
esen mi je već od najmanjih nogu najdraže godišnje doba. Od svega je najljepše uživanje u jesenskim delicijama i odlazak u šumu. Kada idemo brati gljive, vlada posebno uzbuđenje. Uzbuđenje kao kad da ideš na godišnji odmor ili na neki daleki put. Ili pak uzbuđenje na arheološkim iskopima kada pronađeš novac ili pak neki grob još iz rimskog doba.
No vratimo se mi – u šumu! Srce lupa malo jače dok pažljivo pregledavamo tlo, mičemo lišće i mahovinu. I onda, u trenutku, ugledamo ga! Kupast šešir smeđe boje, debela drška – njegovo velečanstvo vrganj! To je trenutak trijumfa, trenutak kada se osjećamo kao pravi lovci koji su upravo ulovili svoj plijen. A još dok ga pomirišeš, to je to!
nju i korištenje površina u ugostiteljsko - turističkoj namjeni predvidjelo na način koji neće narušiti postojeće vrijednosti krajobraza Gornjeg Međimurja.
Također, povećava se interes za korištenjem geopotencijala područja, posebice iskorištavanje ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe, a što je i jedan od elemenata izmjena i dopuna Prostornog plana Županije, koji je u tijeku, te je u tom smislu potrebno i ažurirati podatke
u prostornom planu kako bi bili sukladni podacima iz Prostornog plana Županije.
- Konačno, nakon konzultacija s Ministarstvom, ova je odluka na stolu. Sada je pitanje hoće li nam trebati jedna strategija. nadam se da neće, rekao je načelnik Ervin vičević i naveo d aimaju jak puno zahtjeva za promjenom.
- Pojedinci čekaju da si počnu graditi kuće. Stvarno se nadam da će se to brzo riješiti, zaključio je Vičević.
SVETI MARTIN NA MURI
U subotu 9. studenoga 2024. u Svetom Martinu na Muri, kod Skelarske kuće, uz desnu obalu rijeke Mure priprema natjecanje u kuhanju Svetomartinskog vinskog gu-
laša. Planirano je natjecanje između 60 ekipa. Okupljanje ekipa bit će od 10:30, a sam početak kuhanja zakazan je u 11 sati. (sh)
OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI
TRG SVETOG MARTINA 7
SVETI MARTIN NA MURI
KLASA: 940-07/24-01/03
URBROJ: 2109-17-02-24-01
Sveti Martin na Muri, 11.10.2024.
Na temelju članka 123.-133. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23) te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI objavljuje
Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta:
1. Nerazvrstana cesta u k.o. Gradiščak, izvedena na čbr. 3569 u naselju Grkaveščak, (izlaz na Martinsku ulicu prema toplicama)
o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.–133. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23) temeljem kojeg će se nerazvrstana cesta evidentirati u katastru i upisati u zemljišnu knjigu kao: Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Sveti Martin na Muri, Trg Svetog Martina 7, Sveti Martin na Muri, OIB: 90870759737.
Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izradit će �irma MREŽA M d.o.o., Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21. Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će dana 18.10.2024. godine (petak) od 9.00 sati uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane, te uz prisustvo predstavnika općine Sveti Martin na Muri.
U slučaju lošeg vremena obilježavanje se odgađa za dan 21.10.2024. (ponedjeljak) od 9.00 sati. Nositelji stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 23.10.2024. godine (srijeda) od 8.00 do 14.00 sati u prostorijama �irme MREŽA M, Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21.
OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI
OPĆINSKI NAČELNIK Martin Srša
U kuhinji, taj skromni dar šume pretvaramo u pravo kulinarsko remek-djelo. Miris prženih vrganja koji se širi prostorijom nešto je zaista “posebno” i daje osjećaj prave atmosfere doma. Potvrdit će to svaki kuhar i kuharica. Na jesen mi valjda nema boljeg jela nego kad popržimo luk, na njega stavimo vrganje, potom kada se zapeku, jaja i voila! Jednostavno, brzo i
preukusno! S tim se ne može mjeriti niti jedno jelo u restoranu! Osim s jajima, isto su tako odlični u juhama u kombinaciji s tikvicama te u umacima uz svinjetinu. Ovih sam dana malo više proučavala taj začuđujući svijet gljiva pa se osjećam dužnom i obavezno reći da prilikom branja obavezno koristite drvene košarice, a nikako ne plastične vrećice ili
što ja znam drugo. Jer kuda god idete, spore s klobuka padaju na zemlju i tako se vrganji razmnožavaju. Uz vrganje, druga posebna delicija su kesteni. Njih doduše još nisam do sad našla, vjerojatno njihovo vrijeme tek slijedi. Kuhani us �ini, ali kako su tek �ini oni pečeni. A tek miris koji se širi dok ih pečeš. Ma jednostavno nema boljeg od ovog!
4
GODINE Topoteke Prelog
Prije četiri godine, preloška Knjižnica i čitaonica u suradnji s tamošnjim muzejom Croata insulanus pokrenula je projekt Topoteke. Od tada do danas platforma je zabilježila 2788 posjeta i 1828 jedinstvenih korisnika. Fotke iz Preloga gledali su ljudi iz SAD-a, Austrije, Australije, Njemačke, Rusije, Slovenije, Turske, Belgije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kazahstana, Nizozemske, Srbije i Španjolske. Zbirka sadrži preko 300 fotogra�ija, dokumenata i razglednica.
Topoteka Prelog želi prikazati život običnih ljudi s naglaskom na kulturu, umjetnost i arhitekturu. Za razliku od dosadašnjih prikaza povijesti Preloga, Topoteka se ne oslanja toliko na gospodarski razvoj, već na svakodnevicu običnog malog čovjeka koja je činila bogati društveni život zajednice. Ujedno se time želi udahnuti život starim fotogra�ijama, dokumentima, razglednicama, porukama, mislima i pismima te omogućiti što većem broju ljudi da uroni u svijet prošlosti. (vv)
Jasminka Zadravec iz Oporovca sve je čas�la kozjim sirevima sa svog OPG-a
DANI KRUHA i zahvale u Prelogu
Tradicionalna manifestacija Dani kruha i zahvale ispunila je centar Preloga u kišno prijepodne, prve listopadske subote, 5. listopada. I ove se godine manifestacija održala uz Tjedan župnog Caritasa, a organizarala ju je Turistička zajednica Grada Preloga, uz sudjelovanje brojnih tamošnjih udruga. Cilj ove manifestacije bio je pokazati bogatstvo tradicije i baštine našeg kraja s izložbom plodova zemlje te degustacijom kruha i kolača, uz sudjelovanje škola, udruga te poljoprivrednih proizvođača našega kraja.
Pozivu Turističke zajednice Grada Preloga odazvali su se i popunili izlagačke prostore: OPG Patafta, OPG Franjo Miser, OPG Držanić Ljutomania, Dječji vrtić Fijolica, OPG Jasmina Malek Križanec, ART-EM, obrt, vl. Tanja Baranašić, Pjevački zbor i Kreativne radionice Udruge umirovljenika Prelog, Policijska postaja Prelog Policijske uprave međimurske, Srednja škola Prelog,
OPG Danijela Poštenik, Domaća radinost Dinin kutak, Udruga žena Priločko srce, Dječji vrtić Vesela loptica, Holera d.o.o., OPG Zadravec Sirana Opor, Osnovna škola Prelog, Kreativna udruga Poklonček, OPG Mladen Punek, Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske, Rotaract Club Međimurje, OPG Štefanija Kozar i Pjevački zbor Grada Preloga. Za sve okupljene kotliće su grahom, bogračem, gulašem napunili NK Naprijed, NK Mladost Komet, Udruga Laganini, Udruga Kalinka, ŠRD Glavatica, Planinarsko društvo Prelog, Nautički klub Labud i HVIDR-a Prelog. Nažalost, zbog lošeg vremena otkazana je bila 2. jesenska biciklijada “Putevima Grada Preloga“ Udruge Laganini, no članovi Udruge Laganini okupili su se u velikom broju na Danima kruha i zahvale te već kovali planove za nova biciklistička druženja. Za dobru atmosferu pobrinuo se Tamburaški sastav Vragolani. (vv)
- Na prvi natječaj nije nam se javio nitko dok su na drugi stigle dvije prijave, no nisu bile prihvatljive, odgovorio je Željko Sokač, svojevrsni glasnogovornik Grada Preloga
Piše: Vlasta Vugrinec
Grad Prelog 30. rujna ove godine po treći put raspisao je natječaj za imenovanje direktora/ice svoje Turističke zajednice. Bira se jedna osoba na određeno vrijeme od 4 godine. Bez svog čelnog čovjeka turizma Prelog je još od svibnja ove godine. Naime, tadašnjoj direktorici zadnji posao je bila organizacija Prvomajske biciklijade. I od tada Grad pokušava popuniti to upražnjeno mjesto.
Na prvi natječaj nije se javio nitko!
- Na prvi natječaj nije nam se javio nitko dok su na drugi stigle dvije prijave, no nisu bile prihvatljive, odgovorio je na upit Međimurskih novina Željko Sokač, svojevrsni glasnogovornik Grada Preloga, ali i “Katica za sve”.
Prosto je nevjerojatno za jednu sredinu poput Grada Preloga koji ima prepoznatljivu turističku ponudu da ne može dobiti osobu koja bi se prihvatila tog posla. Sredina je to koja ima već dobro uhodane i prepoznatljive manifestacije poput Sajma cvijeća, Opere pod zvijezdama, Fašnjaka u Prelogu, Dana kruha i zahvale, a niz godina u partnerstvu s Koncertnim uredom u Varaždinu održavaju se i Baroknih večeri.
Ne treba zaboraviti i činjenicu da se Prelog nameće kao lider u razvoju turizma i turističke ponude u donjem dijelu Međimurja. Naime, u ožujku prošle godine Turistička zajednica Grada Preloga, Općina Sveta Marija, Općina Donji Vidovec i Općina Donja Dubrava dobile su suglasnost Ministarstva turizma te su službeno ušle u projektno odnosno sporazumno udruživanje. Sporazum je prigodno nazvan „Dravsko blago“, a potpisnice Sporazuma obvezale su se da će zajednički raditi na razvoju turističke infrastrukture i unapređenju turističkih proizvoda vezanih uz rijeku Dravu. Sporazum im također otvara mogućnost prijave zajedničkih, za područje važnih turističkih projekata, na Fond za udružene turističke zajednice.
Naravno, to je tek dio toga s obzirom na to da se na tjednoj bazi održavaju i druge manifestacije, priredbe i razni drugi eventi.
Drugim riječima, put novom čovjeku je trasiran i samo se treba uključiti i eventualno svemu tome dodati svoj štih. Mjesta za organizaciju i osmišljavanje novih evenata ima tipa Put svile ili uzgoj dudovog svilca u Prelogu, pa Put soli jer je poznato da je u Prelog nekad bila solana.
I moglo bi se tako nabrajati još jedno vrijeme. Sigurno ljudi s traženim uvjetima iz natječaja ima jer nisu nimalo teški i zahtjevni. Traži se završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima koji odgovaraju stupnju stečene stručne spreme ili jedna godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u turizmu, znanje jednog stranog jezika te znanje rada na osobnom računalu.
Dakle, ne traži se znanje i vrsnost u znanju atomske �izike. Možda se u natječaju traži jedno, a na razgovoru nešto sasvim drugo, tipa: ne muško nego žensko ili obratno, visoka ili niska osoba, znanje njemačkog, a ne engleskog ili je možda riječ o vrsti stranačke knjižnice. No, to već ide, naravno, u red naklapanja. Pa, opet...
Čeka se prijava podobne osobe?
U cijeloj toj priči, još je nevjerojatnije da nitko od gradskih vijećnika ni na jednoj sjednici gradskog vijeća nije postavio pitanje gradonačelniku Ljubomiru Kolareku koji je ujedno i predsjednik gradske Turističke zajednice o natječajima. A postavljaju se različita pitanja, istina, velik broj ih je naručenih kako
se to političkim žargonom lijepo veli. E, sad, smije li se “ljutiti” gradonačelnika Kolareka takvim pitanjima ili vijećnici nemaju pojma što im se pod nosom događa, drugi je par rukava.
A kruže doista nevjerojatne priče. Od toga da se na toj poziciji jedno vrijeme želio čak i Krešo Biškup koji im je organizirao Festival balona. U igri je i Sandra Herman, andragoška voditeljica Pučkog otvorenog učilišta u Prelog koja je u Grad stigla kao gradonačelnikova pomoćnica za turizam. Priča ide da se samo čeka njena prijava. Ima zu još podosta, od toga da nitko ne želi biti direktor ako nema odriješene ruke, već mora plesati kako prvi čovjek Preloga svira. Pa nekome smeta preloška “Katica za sve” za koju se navodi da iskače iz paštete… Priče će se tako nizati i dalje i to samog izbora. A u takvom okruženju, tko god i po čijim željama i nakanama bio izabran, neće mu biti nimalo lako. Naročito ako se direktor doista izabere na temelju natječaja, a ne na temelju dogovora. U potonjem bit će joj svejedno jer će imati koga da mu čuva leđa. Kako god bilo, bliži se Advent i najljepši blagdani u godini i trebat će netko tko će to organizirati ili barem staviti potpis na organizaciju.
PROGLAŠENA je prirodna nepogoda suša Visoke temperature
Matija Posavec, župan Međimurske županije, donio je 4. listopada ove godine odluku o proglašenju prirodne nepogode suše. Odluka se odnosi na područje grada Čakovca i općina Domašinec, Donji Kraljevec, Sveti Martin na Muri i Štrigovu. Elementarna nepogoda proglašena je zbog suše i natprosječno visokih temperatura u razdoblju od 1. kolovoza do 8. rujna zbog čega je došlo do oštećenja i opadanja plodova
te značajnog gubitka očekivanog uroda u voćnjacima. Slijedom toga, općinska i gradska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda zadužena su da u roku od 50 dana od dana proglašenja nepogode procijenjenu štetu prijave županijskom povjerenstvu putem Registra šteta. Županijsko povjerenstvo će u zakonskom roku izraditi zbirno izvješće o šteti za područje županije. (vv)
NAJAVA 18. Međimurskog ocjenjivanja meda
Pokažite
Udruga pčelara Agacija poziva pčelare da se odazovu 18. Međimurskom ocjenjivanju meda, odnosno da pošalju svoje uzorke. Uzorci su se mogli dostaviti već u četvrtak 10. listopada, a svi koji su zaboravili mogu to učiniti još u subotu 12. listopada od 8 do 10 sati u prostorijama udruge. Uzorak se sastoji od dvije neoznačene �lašice težine 0,5 kg i jedne �lašice od 1 kg s naljepnicom i zaštitnom trakom. Ocjenjivanje je besplatno članovima udruge za prvi uzorak, a za drugi (i svaki sljedeći) cijena je 25 eura kao i pčelarima koji nisu članovi udruge.
Med koji se predaje na ocjenjivanje mora biti vlasti-
te proizvodnje, pčelar se u radu s pčelama i pčelinjim proizvodima mora pridržavati smjernicama “dobre pčelarske prakse”. Pčelari koji daju med na ocjenjivanje, predajom istog dozvoljavaju javnu objavu rezultata.
Analiza meda i senzoričko ocjenjivanje će se vršiti na Agronomskom Fakultetu u Zagrebu.
Mjesto i vrijeme podjele diploma bit će određeno naknadno (najvjerojatnije 30. studenoga).
U slučaju nejasnoća kontaktirati na tel. 098/803333 u večernjim satima. (vv)
25. DRŽAVNA IZLOŽBA ovčjih i kozjih sireva Tko je napravio najbolji sir?
Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH, Centar za stočarstvo), 28. i 29. listopada 2024. u Opatiji (Hotel Admiral), organiziraju 26. savjetovanje za uzgajivače ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Najveći dio predavanja održat će stručnjaci s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu te Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Istovremeno sa savjetovanjem održat će se i 25. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva s ocjenjivanjem kvalitete tih proizvoda. Ocjenjivat će ih stručno povjerenstvo kojeg čine stručnjaci Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (vv)
SEZONA je skupljanja šumskog blaga
- Ima zainteresiranih berača koji su nas već zvali, no mi im ne možemo dati dozvolu za berbu. Naime, na tlu Međimurja nema šume s “pogodnim” žirevima, naglasio je Horvat
Piše: Vlasta Vugrinec
Šume su danas prepune šumskog blaga koje se može i te kako dobro unovčiti. Mnogi to već rade, između ostaloga, berući i prodajući kestene i gljive. Sada pak im se pruža nova mogućnost za dodatnu zaradu. Naime, šume i šumarci te parkovi prepuni su žireva. Velik dio ih je popadao dok se neki još uvijek drže za svoje stablo hrasta. Godinama je skupljanje žireva za mnoge ljude bio način da dođu do dodatne zarade. Ni, ove godine zarada nije nezanemariva jer se dnevno može zaraditi i više od 100 eura.
Međutim, te dodatne zarade Međimurci ostaju uskraćeni jer na tlu Međimurja jer ono nema “pogodne” žireve. Jedina prilika za dodatnu zaradu im je ako odu u šume o od Vinkovaca do Karlovca, na područje kvalitetnih hrastovih šuma kojima gospodare Hrvatske šume.
Otkup žireva započeo 1. listopada Hrvatske šume 1. listopada na svojim otkupnim stanicama počele su otkupljivati žir. Otkupljuju se plodovi hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka.
Međutim, berač ne može samo uzeti kantu u ruku i krenuti u prvi park ili šumu po dodatnu zaradu. Naime, u najbližoj ispostavi šumarije trebaju dobiti dozvolu za sakupljanje sjemenskog materijala. Drugim riječima, ne otkupljuje se bilo kakav
žir već samo zdrav, bez ikakvog oštećenja kako bi se mogao dalje koristiti za sadni materijal.
To, pak znači i da se žir ne može skupljati bilo gdje već samo u certi�iciranim šumama sadnog materijala. Djelatnici Hrvatskih šuma pomno će voditi računa o kvaliteti, jer samo kvalitetnim žirom može se pripomoći prirodnoj obnovi šuma, proizvodnji sadnica te u naslijeđe ostaviti kvalitetne šume hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka.
- U dozvoli za sakupljanje sjemenskog materijala naveden je broj šumskog sjemenskog objekta u kojem berač može sakupljati žir, masa žira koju može skupiti te krajnji rok za predaju sakupljenog žira, navodi Benjamino Horvat, upravitelj Šumarije Čakovec.
Nažalost, dodaje u Međimurju nema takvih objekata.
- Ima zainteresiranih berača koji su nas već zvali, no mi im ne možemo dati dozvolu za berbu, naglasio je Horvat.
Samim time kod nas ne postoji ni otkupna stanica koje nema čak ni u Varaždinu. Najbliža nam je ona u Koprivnici.
- Žir će se prikupljati isključivo u registriranim sjemenskim objektima koje su odabrali stručnjaci iz Hrvatskih šuma i nadležnog ministarstva, poručio je Tihomir Dević iz Šumarije Koprivnica koja je nadležna i za Međimurje.
Pri preuzimanju žira, djelatnici Hrvatskih šuma pomno će voditi računa o kvaliteti, jer samo kvalitetnim žirom može se pripomoći prirodnoj obnovi šuma, proizvodnji sadnica te u naslijeđe ostaviti kvalitetne šume hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka. Beračima se inače isplaćuje bruto cijena od tri eura po kilogramu za žir hrasta lužnjaka i 3,30 eura za hrast kitnjak.
Što preostaje Međimurcima?
Može se samo reći da ćemo se na žireve popikavati
na svakom koraku. Dok su domaćinstva držala svinje, ljudi, prije svega djeca, redovno su odlazila u šumu s vrećama u berbu tog šumskog blaga. Žirevi, cijeli ili mljeveni bili su prava poslastica za svinje. Njima nije bilo važno je li žir od hrasta kitnjaka ili lužnjaka. Jednako im je bio dobar. Dakle, sada više nema toga, a nema ni tzv. žirovanja, odnosno puštanja svinja u šumu da si sama pronalazi žir i tako se hrani cijele jeseni. Danas žireve sakupljaju jedino kreativci za izradu prigodnih ukrasa uz predstojeće božićno-novogodišnje blagdane.
Međutim, naše šume ipak nisu “za baciti” jer ipak kriju potencijalno blago na kojem se može dodatno zaraditi. Istina, nije to tako jednostavno i treba za taj posao biti posebno opremljen i osposobljen.
- U Međimurje se mogu skupljati plodovi bijelog bora koji raste oko Macinca, naglašava Benjamino Horvat. Riječ je o češerima u kojima se nalaze dosta male sjemenke koje se koriste kao sadni materijal. Kako se sjemenke s češerima nalaze visoko na stablu, pri samom vrhu, upozorio je da se to ne radi,
na vlastitu ruku, odnosno samoinicijativno
Riječ je u principu o običnom boru (lat. Pinus sylvestris), crnogoričnoj vrsti drveća iz porodice Pinaceae koji može doseći i do 40 metara u visinu.
Istina, i hrast lužnjak, najzastupljenija vrsta hrasta u Međimurju nije ništa manje korpulentniji. Doseže visinu i do 50 m, a ističe se i promjerom do 2,5 m te starošću do oko 1500 godina. Tako da je naš donjovidovski Arpad sa svojih 400-njak godina i opsegom debla od 560 centimetara u stvari još mladić.
- Slovenci su nam glavni kupci i oni spašavaju, kažu brojni prodavači na čakovečkom sajmu. I doista, ako se malo pažljivije osluškuje, slovenski jezik se može čuti na svakom koraku. Uzmemo li u obzir i veliki broj prodavača, povrćara i cvjećara iz susjednih županija, prije svega Varaždinske i Koprivničko-križevačke, ispada da je najmanje njih iz Međimurja.
Bilo kako bilo, i ove je srijede na sajmu vladala vreva i žamor. Naročito oko štandova s varaždinskim zeljem, pa kestenima, običnim i marunima te oko cvjećara koji su nudili jesensko cvijeće. To se posebno odnosi na maćuhice, multi�lore, erike i vrijesak.
Ipak, najveći je red bio na stolu s vrganjima za čiji se kilogram tražilo 20 eura.
CIJENE PLAC
Batat (kg): 2 €
Krastavci (kg): 1-3 € Patlidžan (kg): 2 € Kelj (kg): 3 €
Rotkvice (pušlek): 1
Šljive (kg): 2
Kesteni (kg): 5
Maćuhice (kom): 0,6 €
Uz standardnu ponudu povrća, voća i cvijeća, sve je veća ponuda i sadnog materijala. Između ostaloga, nudile su se lukovice ljiljana, tulipana, narcisa te sadnice
Piše: Ena Makovec, mag. ing. biotechn.
Batat (kg): 2 €
Mahune (kg): 4 €
Zelje (20 kg): 20 €
Paprika (kg): 2 €
Rajčica (kg): 3 €
Krastavci (kg): 0,5-1,5 €
Cikla (kg): 1,5 €
Maruni (kg): 7 €
Maćuhice: (komad): 3 €
Mrkva (kg) 1,5 €
Kesteni (kg): 5 €
Drva (metar): 65-75 €
badema, kakija, jabuke, breskve itd. Nije izostala ni ponuda peradi i naravno, drva kako rezanih tako i cijelih cjepanica. (vv)
današnje vrijeme tijekom izrazitog rasta populacije popraćenog s povećanjem obradivih površina, došlo je do povećane potrebe za porastom prinosa prilikom proizvodnje hrane. Kako bi se osigurale uspješne berbe usjeva s istovremenim minimalnim gubicima prilikom skladištenja, dolazi do sve veće upotrebe pesticida. Pesticide se može de�inirati na razne načine, ali ono što im je svima zajedničko jest da posjeduju svojstvo uništavanja ili ubijanja određenog štetnika. Prema univerzalnoj de�iniciji iz dokumenta Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. FAO): „Pesticid je bilo koja tvar ili mješavina tvari namijenjena sprječavanju, uništavanju ili suzbijanju bilo kojeg štetnika, kao što su prenositelji bolesti u ljudi ili životinja, neželjene vrste biljaka ili životinja koje uzrokuju štetu tijekom proizvodnje, prerade, pohranjivanja, transporta ili trgovine hranom, poljodjelskim proizvodima, drvetom i drvnim proizvodima kao i stočnom hranom.“
Primjena pesticida obuhvaća razna područja ljudske djelatnosti. Najveći dio pesticida se koristi za zaštitu bilja u poljodjelstvu (kao sredstva za zaštitu bilja), zatim za proizvodnju i skladištenje ljudske i stočne hrane te za zaštitu industrijskog i ukrasnog bilja. Primjenjuje se također i u stočarstvu, veterinarskoj djelatnosti i raznim drugim područjima. Akutna i kronična izloženost pesticidima može narušiti ljudsko zdravlje. Gotovo svi pesticidi svrstani su u određenu skupinu otrova (mnogi su i dokazano kancerogeni, toksični, reproduktivno toksični te vrlo štetnog utjecaja na okoliš i podzemne vode) pa su tako potencijalna opa-
snost za ljudsko zdravlje i iziskuju naš pojačan oprez, kao i strogo pridržavanje uputa o njihovoj primjeni. Razina ostataka pesticida u hrani ovisi o količini primijenjenog sredstva, vremenskom periodu koji je prošao od zadnjeg tretiranja kulture (tzv. karenci), broju primjena, �izikalno-kemijskim svojstvima sredstva te o poljoprivrednoj kulturi u/na kojoj se sredstvo primjenjuje. Nepravilna i/ili nedopuštena primjena pesticida najčešći su uzrok prisutnosti ostataka većih od dopuštenih, stoga se u svrhu zaštite potrošača provodi sustavna kontrola i praćenje ostataka pesticida. Hrana se može smatrati sigurnom za potrošača ukoliko procijenjeni dnevni unos štetne tvari (pesticida) ne prelazi toksikološke referentne vrijednosti ADI (prihvatljivi dnevni unos), odnosno ARfD (akutna referentna doza). Ovi pojmovi predstavljaju količinu pesticida koja može biti konzumirana u kratkom vremenu ili tijekom cijelog života bez rizika za zdravlje potrošača. S ciljem smanjenja izloženosti potrošača pesti-
cidima, osiguranja pravilne primjene pesticida te slobodnog kretanja proizvoda koji su tretirani pesticidima, zakonski je određena sigurna, maksimalna dopuštena količina ostataka pesticida tzv. MDK vrijednost. Maksimalna količina ostataka pesticida je određena za sve poljoprivredne proizvode gdje su pesticidi korišteni izravno na usjevima namijenjenima za ljudsku konzumaciju ili na usjevima kojima se namjeravaju hraniti životinje. Sadržaj ostataka pesticida zaostao na usjevima uobičajeno opada prilikom transporta, skladištenja, pripreme i procesiranja namirnica. Na primjer, većina pesticida primjenjuju se direktno na usjeve, što znači da se većina ostataka pesticida nalazi na vanjskim površinama pa stoga mogu biti uklonjeni ljuštenjem, pranjem ili guljenjem. Kako bi doprinijeli proizvodnji kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane, nužna je pravilna upotreba pesticida u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom kao i edukacija svih sudionika u lancu od polja do stola.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
“Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka”
ZPripremila:
nate li da je idealno vrijeme za sadnju voćaka bilo prije pet godina? Toliko je potrebno čekati da voćke koje smo posaditi daju nekakav značajniji rod.
Ali nemojte očajavati, drugo idealno vrijeme je upravo sad – i to na jesen. Stoga nemojte propustiti priliku da posadite voćnjak ove jeseni.
Upravo sada je idealno vrijeme da se pripremite za sadnju vašeg voćnjaka i osigurate si obilje voća za vas i vašu obitelj u godinama koje slijede.
Ako vas muče pitanja koje vrste voćki odabrati, koje sorte, kako isplanirati voćnjak, kako posaditi voćku, kako se zaštititi od nametnika, na pravom se
mjestu – sve to ćete naučiti u mojoj edukaciji. Sama radionica održat će se u mojim voćnjacima i bobičnjacima, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o kreiranju voćnjaka na konkretnim primjerima.
Neke od tema koje će biti posebno obrađene na radionici:
– planiranje voćnjaka (izbor vrsti, sorti, podloga, razmak kod sadnje…) – sadnja voćaka i bobičastog grmlja – zaštita voćaka od nametnika i voluharica
– zaštita voćaka od divljači – zaštita voćaka od mrazopuca – kako sami uzgojiti i razmnožiti voćke
MARTIN ŠIROK iz Peklenice
Street cherry i divovske
– osnovne tehnike kalemljenja voćaka – praktični prikaz
Moguće su promjene termina sukladno vremenskoj prognozi, o čemu će biti dogovoreno s polaznicima.
EDUKACIJU:
19. 10. (subota) 10:00 –14:00 (u slučaju lošeg vremena radionica se odgađa na 26. 10.)
KAKO SE PRIJAVITI:
Sve ostale detalje o samoj radionici i kako se prijaviti pogledajte na naslovnici stranice www.biovrt.com. Prijave primamo isključivo putem on-line prijavnice koja se nalazi na stranici. Broj sudionika je ograničen.
Martin Širok po zanima nju je autolakirer i većinu vre mena provodi u svojoj radioni. Za vrt, nažalost, nema previ še vremena, iako voli raditi i po dvorištu i vrtu. Jednom je prilikom, za vrijeme koš nje, na ulici ugledao nekoliko samoniklih malih stabljika cherry rajčice i presadio ih u svoje dvorište, a one su narasle na visinu od preko tri metra. Pošto ih je našao na ulici, Martin im je dao i trendy ime – street cherry rajčice. Da ne budu u dvorištu jedine tako visoke i spektaku larne, Martin se pobrinuo već prije desetak godina, te tako uz divovsku rajčicu, dvorište krase i divovske banane koje ovom međimurskom dvorištu daju pravi tropski izgled. (as)
www.mnovine.hr
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
KOTORIPČANI obilježili 60 godina od završetka škole
Navršavajući 75. godinu životu, u Kotoribi se okupila generacija učenika koja je iz tamošnje osnovne škole izašla
prije 60 godina. Nažalost, nisu se svi odazvali a i godine su učinile svoje pa dio njih više nije među živima. A među “živima”
nije više ni školska zgradu u kojoj su proveli najljepše dane djetinjstva. Stoga im je mjesto sastanka bila tamošnja crkva.
Zajedničko druženje započelo svetom misom nakon čega su obišli posljednja počivališta svojih preminulih školskih kolega.
Attitude Ink Tattoo vlasnice Mateje Rumplin slavi 3 godine postojanja i više od 1000 napravljenih tetovaža
O počecima ulaska u svijet tetoviranja razgovarali smo s Matejom Rumplin, vlasnicom tattoo studia
Attitude Ink Tattoo koji slavi tri godine postojanja. Tetoviranje kao bijeg od stvarnosti
Nikad zapravo nisam odlučila biti tattoo majstor. Jednostavno sam postala. Počela sam crtati s 19 godina kada sam se preselila i ostavila svoj dotadašnji život iza sebe. Nakon crtanja, počela sam tetovirati na bananama, narančama i umjetnoj koži, a zatim na prijateljima i obitelji. Tetoviranje je za mene postalo bijeg od stvarnosti i daje mi je osjećaj sreće i zadovoljstva jer radim ono što volim, rekla nam je Mateja.
S 22 godine otvorila svoj studio
Prve tri godine Mateja je radila od kuće i sav novac uložila je u opremu i materijale.
Nikad nisam odustajala, i svakim danom sam željela znati i raditi sve više. Najveći motivator su mi bili zadovoljni klijenti, a i ja sama sebi, ispričala nam je Mateja. 10. studenog 2021. godine otvorila je „Attitude Ink Tattoo“ studio u Čakovcu na adresi Josipa Kozarca 15. Zahvaljujući klijentima i vlastitoj upornosti studio sljedeći mjesec puni tri godine poslovanja i broji preko 1000 tetovaža. Ključno za poslovanje je klijentima pružiti opušten, otvoren odnos,
Najčešće pitanje prije tetoviranja je hoće li boljeti. Odgovor je i da i ne. Tetovaža nije nešto što se ne može izdržati ili nešto čemu se ne biste ponovno vratili. Male tetovaže gotove su kroz 5 do 10 minuta, a ako želite veliku, morate doći spremni da ih u miru odsjedite. Nakon prve tetovaže sigurno ćete gledati po tijelu gdje biste mogli staviti još jednu.
lijepo iskustvo i u konačnici lijepu tetovažu.
Olovka ima gumicu, igla i tinta ne Primjećujem da se tetoviraju svi, od mladih od 16 godina koji trebaju pristanak roditelja pa sve do ljudi u ozbiljnim godinama. Maloljetnicima odbijam raditi tetovaže na šaci ili na vratu, jer su to vidljiva mjesta koja se ne mogu
sakriti, a nedefinirani mladi ljudi svakako bi jednom mogli zažaliti. Preporučeno je da prvu tetovažu ne radite na vidljivim mjestima, jer
Tattoo & Piercing Shop
Ul. Josipa Kozarca 15, 40000 Čakovec
M: +385 99 3660 333
ipak, tek kad se tetovirate prvi puta, upoznajete se s cijelim procesom i što zapravo znači imati tetovažu.
Tetovaže su sve popularniji način ukrašavanja tijela Često mi dođu klijenti i kažu da se spremaju na tetovažu već 10 godina. Vjerujte mi da nećete požaliti. Tetoviranje je proces koji traje, pa je poželjno da se nigdje ne žurite.
Također, definitivno nije pametno požurivati svog tattoo majstora. Poslije svakog procesa tetoviranja, tetovažu treba njegovati i paziti kako bi pravilno zacijelila. Sva uputstva dobijete nakon tetoviranja.
Koliko košta tetovaža?
Cijena tetovaže ovisi o mnogim faktorima kao što su dizajn, veličina, položaj tetovaže na tijelu, ali i kvaliteti izrade.
Tetovaža je nešto što vam ostaje cijeli život, stoga na njoj ne biste trebali štedjeti.
Tri godine studia i šest godina iskustva u tetoviranju
Tetoviranje zapravo uopće nije lako i bez iskustva jako je teško voditi tattoo studio. Iziskuje puno odricanja i posvećenosti samoj grani umjetnosti.
Al ono što bih ja poručila jest da nikad ne odustajete od svojih snova jer trud se uvijek isplati!
Potom su se preselili u Svetu Mariju i tamošnji restoran gdje su dugo evocirali uspomene. Za kraj je pao dogovor kako će se
SABORSKA ZASTUPNICA
Boška Ban Vlahek
nadalje sastajati svake godine i to posljednje subote u rujnu u kotoripskoj pizzeriji Majo bez da se dodatno pozivaju. (vv)
U nastavku u cijelosti objavljujemo priopćenje
Boške Ban Vlahek:
Saborska zastupnica Boška Ban danas je u Hrvatskom saboru oštro osudila potpuni kolaps Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH), ključne digitalne platforme koja povezuje sve dijelove zdravstvenog sustava, ocijenivši ga kao nacionalnu sramotu koja izravno ugrožava živote građana Republike Hrvatske.
Kolaps CEZIH-a nije tehnički propust – to je ozbiljna prijetnja zdravlju i životima ljudi!
U 2024. godini, u zemlji koja se voli nazivati modernom, ovakvi sustavi ne smiju padati i blokirati osnovnu zdravstvenu skrb. Ovaj debakl zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju, a odgovorni moraju podnijeti odgovornost, poručila je Ban.
Zastupnica Ban naglasila je da su zdravstveni radnici i pacijenti,
osobito kronični bolesnici i starije osobe, žrtve nesposobnosti i nemara onih koji su zaduženi za održavanje i funkcioniranje sustava.Dok HZZO i nadležne institucije prebacuju odgovornost i nude prazna obećanja, naši liječnici se bore s nemogućim uvjetima, a građani ostaju bez lijekova i osnovne skrbi. Ovakva situacija je neprihvatljiva i krajnje opasna. Ban je posebno istaknula da je ovo pitanje političke i moralne odgovornosti te da je vrijeme za odlučne mjere. - Više nema prostora za izgovore i improvizacije. Potrebna su hitna ulaganja u modernizaciju i stabilizaciju CEZIH-a, kao i smjena odgovornih za dosadašnje propuste. Hrvatski zdravstveni sustav ne smije biti talac lošeg vođenja i neodgovornosti!
Građani Republike Hrvatske zaslužuju sustav koji će ih zaštititi, a ne sustav koji im ugrožava zdravlje. Svaki dan kašnjenja u rješavanju ovog problema je dan kada se ugrožavaju životi naših građana, zaključila je Ban.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1516
TRGOVINA NTL Frankopanska ulica Mursko Središće
U trgovini NTL u Frankopanskoj ulici u Murskom Središću Željku Vrbaniću iz Murskog Središća uručili smo platnenu poklon-vrećicu s logom Murskog Središća. Za uzvrat nam je otkrio što voli
čitati. Novine počinjem čitati od sporta. Najviše se me zanimaju nogometne lige i kako je odigrao Rudar. Zaim prelazim na vijesti iz Murskog Središća pa okolnih općina Selnice, Svetog Marti-
na na Muri i šire dok sve ne pročitam sve. Fotogra�irali smo ga s iznimno šarmantnom i ljubaznom prodavačicom Irenom Dvanajščak.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”
Briljanta i naših novina
MEĐIMURSKE NOVINE i Optika Briljant
Novo, 114. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri
kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor
pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 22. listopada. Sretnog dobitnika 114. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. listopada. (mk)
www.mnovine.hr
Pijenje u društvu je i dalje prihvatljivo ponašanje
Uz Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma i Svjetskog dana zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije predstavio je javnosti slikovnicu „Alkohol Rugalica u gostima“. Promocija se održala u okviru stručnog dijaloga “Važnost rane prevencije – Kako s djecom razgovarati o alkoholu?” u čakovečkoj knjižnice Nikola Zrinski.
Autorica slikovnice je Diane Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti. Autorica se u svom svakodnevnom radu susreće s osobama kojima je ovisnost narušila kvalitetu
OPĆINA ŠTRIGOVA
Štrigova 87
života, a isto tako i njihovim obiteljima. Ona je inače i terapeutkinja u preloškom Klubu liječenih alkoholičara tako da su joj itekako poznate sve razorne posljedice alkoholizma. Stoga je, slikovnica namijenjena odgojno-obrazovnim djelatnicima te djeci i roditeljima s ciljem poticanja preventivnog rada s djecom predškolske i rane školske dobi te usvajanja pravilnih stavova o konzumaciji alkohola i njegovom štetnom djelovanju.
Alkoholizam nije samo bolest pojedinca, nego cijele obitelji, a brojne posljedice ostavlja i na društvo u cjelini. Stavovi o zdravlju i dobrim
40313 SVETI MARTIN NA MURI
KLASA: 340-01/24-01/4
URBROJ: 2109-18-01-24-01
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
životnim navikama i stilovima stječu se od najranijeg djetinjstva i mladosti, stoga je od iznimne važnosti provođenje preventivnih programa koji uključuju cijelu obitelj, pa i njene najmlađe članove. - Živimo u društvu u kojem je pijenje alkohola društveno prihvatljivo ponašanje, unatoč spoznaje da se zlouporaba alkohola ubraja u vodeće čimbenike rizika za razvoj brojnih bolesti i stanja te je uzrok velikog postotka invaliditeta i smrti. Često ističemo kako je alkohol u našem društvu jako prisutan i vidljiv, a posljedice njegove konzumacije se premalo vide i ističu, čulo se između ostaloga na promociji. (vv)
Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Općina Štrigova objavljuje
kojim općina Štrigova, kao pravna osoba u čijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na području:
k.o. Robadje kat. čestice 724, 726, 727, 734, 736, 737, 741, 742, 743, 522, 524, 532 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici općine Štrigova započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta dana 17.10.2024. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera
geodezije Sruk Dalibora mag.ing.geod. et geoinf. (Geo1700), predstavnika tvrtke IPM BLOK d.o.o. Prekopa 23, PJ Štrigova 88a, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem je izvedena spomenuta nerazvrstana cesta mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u ponedjeljak 21.10.2024. godine, u vremenu od 13.00 – 15.00 sati, u prostorijama tvrtke IPM BLOK d.o.o. , Štrigova 88a.
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Ivanova strast prema handpanu započela je sviranjem džembe, a otkriće ovog fascinantnog instrumenta promijenilo je njegov život. Nakon što je po prvi put čuo zvuk handpana, odmah je bio očaran, a ubrzo je i sam postao vlasnik. Otvorivši obrt "Od srca", Ivan Judaš počeo je organizirati radionice za djecu i odrasle, povezivajući ljude kroz glazbu. Njegova misija je dijeliti radost sviranja i terapeutske bene�icije handpana, stvarajući zajednicu koja cijeni opuštajuće zvukove i tehniku sviranja. (Jelena Tomašić)
Petak, 11. listopada
11:00
Kazalište lutaka Zadar: Zezop Centar za kulturu Čakovec
16:00
Mali teatar u koprodukciji s Teatrom 002.: Jonathan Centar za kulturu Čakovec
19:00
Izložba Hrvatskog društva karikaturista
Muzej Croata insulanus, Grad Prelog
Subota, 12. listopada
9:00 Taste Fest
Ulica Ma�ce hrvatske (između zgrade Scheier i Doma sindikata)
9:00
3. Vintage buvljak Zgrada Scheier
9:00 Dani meda
Trg Slobode Prelog 16:30
Priločki folklorni susre� Osnovna škola Prelog
10:00
20. Dani Zahvalnos� u Nedelišću Dvorana MESAP, Nedelišće 12:00
Kestenijada
Trim staza Plešivica
18:00
35. obljetnica osnutka KUU Društvo žena Gornji Mihaljevec
Kapelica Uzašašća Isusova u Gornjem Kraljevcu
Nedjelja,
13. listopada
10:30
Dani kruha u Draškovcu Ispred crkve sv. Roka u Draškovcu
11:00
Pozdrav jeseni i dani kruha Crkva svete Katarine u Gornjem Mihaljevcu
TASTE FEST 2024. donosi nam gastronomsko putovanje Isprobajte filipinsku, nepalsku, indijsku i japansku kuhinju
Festival u Čakovcu ove godine donosi uzbudljivo drugo izdanje, koje će trajati nekoliko dana i obuhvatiti raznolik niz aktivnosti i događaja. Središnja manifestacija
Festival okusa – Taste Fest 2024., održat će se u subotu, 12. listopada, u srcu grada, pružajući posjetiteljima jedinstveno gastronomsko putovanje kroz različite kulture. Ova manifestacija nije samo prilika za uživanje u raznovrsnim specijalitetima, već i nastavak važnog cilja – integracije stra-
nih radnika u lokalnu zajednicu. Glavni kuhari na festivalu bit će strani radnici iz raznih dijelova svijeta, uključujući Filipine, Indiju, Nepal, Kamerun, Senegal i Japan. Ovaj festival slavi zajedništvo i solidarnost, a u njemu će sudjelovati i članovi Udruge ruskog govornog područja Kalinke, uz poznate ličnosti koje će predstaviti specijalitete iz Libanona. Očekuje se da će posjetitelji uživati u okusima, dok će istovremeno učvrstiti zajedništvo unutar lokalne zajednice. (jt)
Najveća i najdugovječnija manifestacija u organizaciji Turističke zajednice Općine Nedelišće, „Dani zahvalnosti za plodove zemlje“, ponovno otvara svoja vrata u subotu, 12. listopada 2024., u dvorani MESAP u Nedelišću, s početkom u 10:00. Ove godine slavimo okruglih 20 godina manifestacije koja okuplja pletilje, čuvare tradicije i ručnih radova. Mnoge udruge,
obiteljska poljoprivredna gospodarstva i domaće radinosti ponosno predstavljaju svoje proizvode, a plodovi jeseni su glavna tema svih izložbenih štandova. Degustacijski dio s tradicionalnim međimurskim specijalitetima, biti će dostupni na štandovima svih udruga iz Općine Nedelišće i šire. Svečano otvorenje započet će u 10:00 blagoslovom hrane i jesenskih plodova,
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - GAYLA TRAIL: UZGAJAJTE SVOJU SUPERHRANU
Dobitnik knjige Vodič za dane koji dolaze objavljene u prošlom broju je Andreas Blašković iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1517
Gayla Trail: Uzgajajte svoju superhranu
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI
u znak zahvalnosti za sve darove koje smo primili tijekom godine. Posjetitelji mogu uživati u bogatom kulturno-umjetničkom programu, izložbeno-prodajnom sajmu domaćih proizvoda i rukotvorina, izložbi oldtimer vozila, izložbi gljiva, raznim degustacijama, te pripremljenom bograču i besplatnim prženim ribicama. (jt)
TRADICIONALNI FOLKLORNI SUSRETI
Kulturna udruga „Seljačka sloga“ iz Preloga tradicionalno organizira i folklorne susrete, koji će se ove godine održati 12. listopada 2024. pod nazivom „29. priločki folklorni susreti“. Očekuje se dolazak KUD-ova u Prelog do 15:00 nakon čega će sudionici presvući u Osnovnoj školi Prelog. Mimohod će započeti u 16:30, a sam program započinje u sportskoj dvorani osnovne škole u 18:00, a nakon nastupa uslijedit će večera i druženje za sudionike i uzvanike. Ove godine, ugostiti će Glazbeno društvo „Sokol“ iz Buzeta, Etno udrugu „Zipka“ iz Kumrovca, KUD „Anka Ošpuh“ iz Ludbrega, KUD „Elizabeta“ iz Jalžabeta, Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ iz Garešnice i KUD Strahoninec iz Strahoninca. (jt)
Subota, 19. listopada
11:00
Dragon boat
Marina Prelog 17:00
Pozdrav jeseni Dom kulture u Zasadbregu Nedjelja, 20. listopada 12:00
Svjetski dan jabuka Voćnjak starih sor� jabuka u Brezovcu (KOTIĆ) Utorak, 22. listopada
Mjesec hrvatske knjige Gradska knjižnica Nikola Zrinski čakovec Četvrtak, 24. listopada
20:00
Premijera ‘’Grad složenog stanja’’ Centar za kulturu Čakovec Petak, 25. listopada
19:00
Ansambl Glazbene staze Dvorana Scheier
Subota, 26. listopada 19:30
31. Susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina Čakovec
21.-23. studenoga Jazz fair Čakovec
Centar za kulturu Čakovec 20. prosinac
Orašar
Centar za kulturu Čakovec
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Ovaj bogato ilustrirani priručnik obavezno je š�vo za sve one koji žele sami uzgaja� voće, povrće i začinsko bilje. Namijenjena je prije svega ljudima koji žive u urbaniziranim sredinama, ali dakako da je sjajan priručnik i za sve one koji žive u ruralnim područjima okruženi velikim parcelama zemlje. Bez obzira na to želimo li uštedje� pri kupnji hrane ili jednostavno iskusi� kakav je to užitak kad današnju večeru uberemo ispred vlas��h vrata, ova je knjiga pravo š�vo za sve one koji vrtlare na malim prostorima – vrt nije obavezan!
Dakle, svaka terasa, balkon, krovna terasa, trijem, prozorska klupica ili žardinijera potencijalni su vrtovi koji čekaju da ih zasadimo.
Autorica u ovoj knjizi potanko objašnjava, savjetuje i pokazuje nam kako možemo sami, doslovno bilo gdje, na svakom slobodnom komadiću zemlje, uzgajati ukusnu i jeftinu organsku i zdravu hranu.
POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
NIJE KASNO ZA
PRIPREMU ZIMNICE
Ajvar s gljivama i drugi recepti
SILVIJA KOLAR - FODOR
IZ UDRUGE BIOVRT Ne morate pozubačiti svaki list
DANI JESENI U
VRTLARIJI VIJENAC
GNOJIDBA PO STEINEROVU RECEPTU Čudesni gnoj iz kravljeg roga
Dođite na sajam niskih cijena!
DANI KRUHA NA MESAPU Kuruzna zlevanjka, zvijezda manifestacije
PČELAR DRAŽEN BOGDAN IZ VUGRIŠINCA
Niti jedna godina nije po receptu
VRTNI CENTAR IVA
Stvorite svoju oazu mira i ljepote
SILVIJA KOLAR - FODOR IZ BIOVRTA SAVJETUJE:
Ako je u najavi zahlađenje ispod 4 stupnja, to može značiti i prvi mraz, pa preporučam da prije toga obavite berbe osjetljivog voća i povrća.
Piše
i
foto: Silvija Kolar - Fodor
Jesenski radovi uvelike ovise o vremenskim prilikama koje nisu jednake svake godine. Naime, u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve ovisi o tome kada će biti prvi jesenski mraz. On nažalost završava vrtlarsku sezonu za mnogo vrsta povrća i cvijeća. Pripreme za prvi mraz Ponekad se dogodi da mraz bude već krajem rujna/početkom listopada, a ponekih godina imamo sreću pa on nastupi tek krajem listopada, pa onda u vrtu imamo produženu jesensku sezonu za osjetljivije vrste bilja. U svakom slučaju, to je razdoblje kada morate redovito pratiti vremensku prognozu i planirati radove u skladu s prognozom.
Ako je u najavi zahlađenje ispod 4 stupnja, to vrlo lako može značiti i prvi mraz, pa preporučam da prije toga svakako obavite berbe osjetljivog voća i povrća. Naime, prvi mraz uništava sve osjetljivije povrće, voće i cvijeće. Svakako onda poberite preostale plodove paprika, rajčica, patlidžana, tikvi i tikvica, krastavaca te mahuna i mladi grah. Prije zahlađenja vrijeme je i za spremanje krumpira u podrum. Prema bakinim uputama, sve do prvog
U svom vrtu sadim presadnice crvenog radiča, a listopad i studeni su idealno vrijeme za sadnju jesenskih lukovica, kaže Silvija Kolar - Fodor
Malčiranje je puno bolja opcija pripreme tla za iduću sezonu od oranja jer ispod malča tlo je zaš�ćeno od erozije, zaš�ćeno je i od nabijanja kiše te š�� život u tlu
mraza krumpir držim pod nadstrešnicom, pokrivenog tj. zaštićenog od sunčeve svjetlosti. Naime, u podrumu je na jesen često toplije nego vani
i to može izazvati prerano klijanje krumpira. Zato se krumpir na jesen drži čim duže na vanjskoj temperaturi i sprema u podrum tek dok krenu prvi mrazevi.
Ako se prema prognozama najavljuje samo trenutno zahlađenje i nakon toga toplija jutra, možete probati osjetljivije povrće zaštititi agrotekstilom.
Proljetna salata, matovilac, luk i češnjak će bez problema rasti tijekom jeseni i zime na vrtu, njih ne morate štititi. Blitvi lišće može biti "popareno" od mraza, ali ona iznova raste ako nakon toga zatopli i nerijetko može prezimiti do iduće godine, kad ide u sjeme. Na vrtu ostavljamo zimske sorte salate koje smo sijali krajem ljeta, a blaže zime bez problema podnose radiči i endivije.
Za razliku od osjetljivog povrća, velik broj povrća iz obitelji kupusnjača postaje ukusnije nakon prvih mrazeva. Naime, upravo radi mraza se povećava
količina šećera u njegovim listovima i oni postaju slađi. To najviše vrijedi za kelj, lisnati kelj, kelj pupčar (prokulica). Kupus ipak poberite prije jačih mrazeva, ono nije tako jako otporno na mraz. Doduše, manje glavice često znaju opstati tijekom toplije zime, ali baš lijepe pune glavice zelja radije poberite u spremite u podrum. I šenon te crvena cvjetača mi često prebrode prve blaže mrazeve i tek tada počnu obilnije rađati, ali veća zahlađenja ih uništavaju. A kelj, lisnati kelj i kelj pupčar su često vrste koje možete brati u vrtu i tijekom zime nakon smrzavanja. Brokula također najbolje rodi dok je vrijeme malo hladnije i podnosi prve mrazeve. Prije jakih zahlađenja i smrzavanja tla ne trebate vaditi niti mrkvu, ciklu, rotkve, daikon… jedino preporučujem svakako čim prije izvadite mrkvu i ciklu ako imate problem s voluharicama, te ih spremite u podrum.
"Porežite veće ostatke biljaka, a ostavite korijen koji tijekom zime hrani brojne organizme u tlu.
Spremanje lončanica u zatvoreno
Sukladno vremenskim prognozama spremamo i osjetljivije lončanice koje tijekom ljeta držimo na balkonima i terasama na zimovanje. Kad su nešto toplije jeseni bez ranih mrazeva, sve lončanice još jedno vrijeme prije spremanja držim na otvorenom pod nadstrešnicom i na južnoj strani kuće, kako bi čim duže bile vani na dovoljno svjetla. Međutim, kad su u prognozi temperature niže od 3 stupnja, počinjem sve polako unositi u zatvoreno jer su npr. tropski hibiskusi jako osjetljivi na niže temperature i mogu ozepsti i prije samog mraza.
Vađenje i spremanje osjetljivijih trajnica i lukovica
Vrijeme je za vađenje osjetljivijih lukovica i gomolja – onih koje ne mogu podnijeti zamrzavanje tla. To su dalije, frezije, acidanthera, tigridia, ixia, sparaxis, kane… Njih možete spremiti i nakon prvog mraza – bitno je da ih spremite na zatvoreno prije prvog smrzavanja tla.
Sjetva u listopadu
Ovisno o vremenskim prilikama, na otvoreno možete još posijati matovilac, špinat i rotkvice.
Sadnja češnjaka i luka
Jesenski češnjak i luk sade se tijekom listopada i studenog. Neki tvrde da je bolje pričekati listopad za sadnju češnjaka, to zapravo nije isto za cijelu Hrvatsku i ovisi o klimi i vrsti tla. Kod mene recimo sadnja mora biti tijekom listopada, jer ako moju ilovaču
Lijepe dane u listopadu koristite za sadnju lučice luka (sadi se i srebrenac, ali i klasične sorte luka)
previše namoče jesenje kiše ili počne smrzavanje tla koje se može dogoditi početkom studenog, ne mogu posaditi češnjak. Zato uvijek pratim prognozu i iskoristim lijepe dane u listopadu za sadnju češnjaka i lučice luka (sadim i srebrenac, ali i klasične sorte luka).
Tijekom listopada presađujem i češnjak slon nakon što nikne, te presađujem zimsku salatu koju sijem u kolovozu i to na rubove gredica češnjaka. Nakon sadnje češnjaka i luka, gredice malčiram mješavinom pepela i polurazgrađenog komposta, te slojem sijena – tako pomalčirani češnjak često izdrži druge sezone sve do berbe bez ozbiljnijeg korova i bez okopavanja.
"Ako se prema prognozama najavljuje samo trenutno zahlađenje i nakon toga toplija jutra, možete probati osjetljivije povrća zaštititi agrotekstilom.
centrima. Sadimo narcise, tulipane, zumbule, proljetne šafrane, ljiljane, visibabe, ukrasni luk, irise….
Sadnja trajnica i grmlja
voćkavanja vrtova – voćke počinjemo saditi nakon prvih mrazeva.
Priprema vrta za zimu
Nakon svih berbi, na vrtu svakako povadite i spremite kolce za rajčice i mahunarke. Spremanjem na suho preko zime produžavate im vijek trajanja. Ja ih spremam pod nadstrešnicu na suho – ali hladno, izloženo zimskim temperaturama. Na ovaj način sam sigurna da će eventualni uzročnici bolesti (razne gljivice i sl.) neće preživjeti na kolcima uslijed hladnoća, kao što je to moguće ako spremite kolce u podrum na toplije.
Velik broj povrća iz obitelji kupusnjača postaje ukusnije nakon prvih mrazeva
Evo jednog posla koji je mnogima mukotrpan u mjesecu kada pada lišće s drveća i grmlja, a koji možete mirne duše preskočiti. Naime, lišće ima jako bitnu funkciju u biosustavu i s razlogom pada upravo ispod grmlja i drveća te je ono dobro stanište brojnim korisnim organizmima, a štiti ih od hladnoće i smrzavanja, dok istovremeno mnogima, poput glisti, pruža i hranu. Grabljanjem ili otpuhivanjem lišća ispod drveća i grmlja ruše se staništa brojnim organizmima i onemogućuje im se uspješno prezimljavanje Tu prezimljuju brojni korisni kukci, poput bumbara i divljih pčela. Još bitniji razlog je taj što grabljanjem lišća drveću oduzimate hranu koje je ono stvaralo za sebe tijekom cijele sezone. Na jesen to lišće padne na tlo, gdje ga gliste uvlače pod tlo i prerađuju u humus, te to lišće tako opet hrani svog domaćina. Sve otpalo lišće ispod drveća i grmlja zapravo je vrijedna sirovina kojim priroda sama sebi proizvodi tj reciklira hranu. Zato i šume imaju najbogatije tlo humusom – radi stalne „proizvodnje" iz otpalog lišća na tlu. Stoga na najlakši način – ne-grabljanjem i ne-uklanjanjem lišće vi sami bez ikakve muke gnojite tlo oko grmlja i drveća.
Sadnja lukovica
Listopad i studeni su idealno vrijeme za sadnju jesenskih lukovica koje se u to vrijeme mogu nabaviti u cvjećarnama i raznim trgovačkim
Dok padnu temperature i počnu kišnija razdoblja, idealno je vrijeme za sadnju trajnica i ukrasnog grmlja, ali i rasađivanje istih. Možete saditi i kontejnirano bobičasto grmlje i voćke. I to je polako uvod u novu sezonu po-
A nakon što spremite sve kolce i sve poberete, vrijeme je za pripremu vrta za zimu. Na vrtu ne čupam, samo porežem veće ostatke biljaka, poput suncokreta i kukuruza, te ih posložim po stazama. Naime, korijen tijekom zime hrani brojne organizme u tlu i puno je onda lakše počupati ostatke korijena u proljeće, ako i ostanu. A tijekom zime, sve raslinje na vrtu ostaje kao sklonište za korisne kukce na vrtu, dok brojni ostaci sjemenki na suhim cvjetovima hrane ptice zimi. Nakon toga vrt pomalčiram, odnosno gredice prekrijem slojem sijena. Malčiranje je puno bolja opcija pripreme tla za iduću sezonu od oranja. Naime, ispod malča tlo je zaštićeno od erozije (dok se upravo zbog oranja tijekom zime događa erozija – vjetar otpuhuje i odnosi humus). Zaštićeno je i od nabijanja kiše, štiti život u tlu. A najbolje od svega – na pomalčiranom vrtu mogu bilo kada zimi ili u rano proljeće saditi i sijati – što ne možete ako ste preorali vrt i čekate proljetnu pripremu tla. A već u veljači radim prve sjetve boba te sadim lučice luka.
Proizvodni asortiman poduzeća Quadro uključuje opločnike, betonske ploče, dekorativne obloge, rubnjake, palisade, betonske kanalice, stepenice, ograde i zidove
Quadro d.o.o. sa sjedištem na adresi Križovec 139D, tvrtka je koja ima dugogodišnju tradiciju poslovanja u proizvodnji betonske galanterije koja je započela davne 1965. godine proizvodnjom betonskih blokova.
Svako razdoblje u razvoju poduzeća nosilo je nove izazove, no usprkos svemu ono je jačalo svoju poziciju među vodećim proizvođačima betonske galanterije u Hrvatskoj i regiji.
Kvaliteta u proizvodnji i odnosu s kupcima
Quadro d.o.o. danas zapošljava 40-ak ljudi i vodi politiku razvoja kroz brigu o zaposlenicima i okolišu, investiranjem u nove tehnologije te razvoj novih proizvoda, vodeći se pritom konceptom društveno odgovornog poslovanja. Uz sve navedeno brinu i o usklađivanju s najnovijim propisima, zahtjevima i standardima Europske unije.
Poduzeće posjeduje ISO 9001 certifi-
Iz svoje ponude opločnika kao novitet ističu opločnik Grenadu koja dolazi u kombinaciji sa 3 različite dimenzije većih formata, u različitim colormix bojama, te ANTIKA ZID MURANO koji predstavlja novu eneraciju Quadro ograda.
kat koji sadržava međunarodno primjenjive zahtjeve za kvalitetu proizvoda, usluga i razvoja. Tu još svakako treba istaknuti odličan odnos njihovog prodajnog osoblja s kupcima te inovativni pristup zaposlenih pri razvijanju novih pro-
izvoda i unapređivanju tehnoloških procesa.
Jesenska akcija u Quadro
Proizvodni asortiman poduzeća Quadro uključuje opločnike, betonske ploče,
Quadro d.o.o.
Križovec 139D, 40315 Mursko Središće T: +385 40 866 234 E: quadro1@ck.t-com.hr www.quadro.hr INFO
dekorativne obloge, rubnjake, palisade, betonske kanalice, stepenice, ograde i zidove. Iz svoje ponude opločnika kao novitet istaknuli bi opločnik Grenadu koja dolazi u kombinaciji sa 3 različite dimenzije većih formata, u različitim color-mix bojama, te ANTIKA ZID MURANO koji predstavlja novu generaciju Quadro ograda. Javite im se i imat ćete najljepše dvorište
Obratite im se sa povjerenjem i posjetite ih na adresi Križovec 139D, 40 315 Mursko Središćem, od ponedjeljka do petka u vremenu od 7h do 15h.
USTANOVA CENTAR DR. RUDOLFA STEINERA
Jedan od najvažnijih biodinamičkih pripravaka je gnoj iz kravljeg roga tzv. biodinamički pripravak 500 koji se koristi za jačanje strukture tla, poticanje rasta korijenja i stvaranje humusa te mikrobiološke aktivnosti.
Za razliku od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, biodinamička poljoprivreda promatra farmu kao samoodrživi ekosustav koji stvara i održava vlastitu vitalnost, bez vanjskih ili neprirodnih dodataka. Riječ je o integriranom sustavu uzgoja koji se usredotočuje na zdravlje čitavog gospodarstva, maksimizirajući njegove jedinstvene karakteristike. Tlo, biljke, životinje i ljudi zajednički funkcioniraju kao cjelina, stvarajući sliku živog organizma. Recikliranje unutar farme dodatno ističe njenu individualnost kroz integraciju životinja, biljne hrane, višegodišnjih biljaka, cvijeća, drveća, vodenih elemenata i kompostiranja. Time se smanjuje potreba za vanjskim sredstvima koje djeluju na prinos i kontrolu štetočina te se izbjegava upotreba sintetičkih kemijskih pesticida i umjetnih mineralnih gnojiva. Umjesto toga, naglasak je na prirodnim rješenjima proizvedenim na farmi te se minimalno 10 posto zemljišta izdvaja za biološku raznolikost.
Poljoprivreda budućnosti
Očuvanje vode također ima ključnu ulogu. Biodinamičke farme koriste tehnike poput sakupljanja kišnice, stvaranja prirodnih akumulacija i pažljivog upravljanja vodnim resursima kako bi optimizirale korištenje vode i spriječile njezino nepotrebno gubljenje.
Biodinamička poljoprivreda predstavlja najviši oblik održivog gospodarenja zemljom, s minimalnim ugljičnim otiskom te se kao takva smatra poljoprivredom budućnosti.
Radionice su zanimljive, poučne i dobro posjećene
Biodinamički pripravci
"u proljeće i jesen, kada je tlo vlažno, a temperatura zraka topla.
Priprema pripravka
Najvažniji biodinamički pripravak je gnoj iz kravljeg roga tzv. biodinamički pripravak 500 koji se koristi za jačanje strukture tla, poticanje rasta korijenja i stvaranje humusa te mikrobiološke aktivnosti.
Pripravci, poput posebno pripremljenih ljekovitih biljaka, minerala i kompostiranog stajskog gnoja, koriste se za povećanje vitalnosti usjeva i povezivanje svake farme s njenim okolišem. Zone poput močvara, travnjaka i šuma smatraju se sastavnim dijelovima života farme. Biodinamička poljoprivreda predstavlja najviši oblik održivog gospodarenja zemljom, s minimalnim ugljičnim otiskom te se kao takva smatra poljoprivredom budućnosti.
Neizostavni i jedan od najvažnijih biodinamičkih pripravaka je gnoj iz kravljeg roga tzv. biodinamički pripravak 500 koji se koristi za jačanje strukture tla, poticanje rasta korijenja i stvaranje humusa te mikrobiološke aktivnosti. Pripravak nije gnojivo, već dinamički aktivator, a koristi se u malim količinama (120 grama po hektaru u 40 litara vode), jednom do dva puta godišnje, u kombinaciji sa zelenim gnojivom i dubokim rahljenjem tla. Primjenjuje se
Priprema pripravka 500 uključuje punjenje lijepo oblikovanih, neoštećenih kravljih rogova dobro prerađenim kravljom balegom. Rogovi se oko blagdana sv. Mihovila (29. rujna) zakapaju u humusno tlo na dubini od 30 do 50 cm gdje ostaju preko zime. Proces sazrijevanja traje do Uskrsa, nakon čega se pripravak 500 otkapa, dinamizira i koristi za prskanje biljaka. Korištenjem ovog pripravka biljke
Preparat 500 koris� se za jačanje strukture tla, po�canje rasta korijenja i stvaranje humusa te mikrobiološke ak�vnos�
Centar dr. Rudolfa Steinera Prvomajska 4, 40320 Donji Kraljevec T: +385 40 655 612
E: info@centar-rudolf-steiner.com www.centar-rudolf-steiner.com
razvijaju snažnije korijenje, a tlo postaje bogato humusom i biodinamički aktivno. Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam bazirana na nauku i znanju dr. Rudolfa Steinera. Centar dr. Rudolfa Steinera provodi edukacije i radionice te organizira nacionalne i međunarodne seminare i konferencije iz područja djelovanja i nauka dr. Rudolfa Steinera. Centar upravlja i rodnom kućom dr. Rudolfa Steinera koja predstavlja dugi niz godina mjesto susreta mnogobrojnih posjetitelja iz čitavog svijeta.
Sekcija za biodinamičku poljoprivredu u Goetheanumu uvrstila je Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca kao edukacijsku točku u svijetu biodinamike. Centar dr. Rudolfa Steinera je referentni centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj te nudi stručnu podršku i edukaciju na ovom području. Biodinamički preparati, uključujući pripravak 500, dostupni su u Centru za sve zainteresirane.
Pripremanje zimnice ne znači samo konzerviranje povrća i voća za hladne mjesece, već i čuvanje autentičnih obiteljskih recepata i običaja. U vrijeme kada se sve više pažnje posvećuje prirodnim i domaćim proizvodima, zimnica simbolizira povratak korijenima i uživanje u domaćim specijalitetima.
Zimnica, kisela i slatka, radi se od proljeća pa sve do kasne jeseni. Istina, može se napraviti i tijekom zime i to povrćem iz zamrzivača, primjerice mađarskim ili meksičkim grahom. Cikla se također može kiseliti jer stoji u podrumu, a s obzirom na vrijeme stoji i na vrtnoj gredici.
Većina je svoje police u špajzi popunila staklenkama krastavaca, paprikom, tikvicama i ostalim povrćem. Sada pak je vrijeme da se pokupe ostaci s vrta od kojih se također mogu napraviti �ini zimski zalogaji. Tako se preostala paprika, eventualno zelena rajčica, po-
Sastojci:
• 6 kg očišćene crvene paprike
• 1 l vode
• 2 kg očišćenih patlidžana
• 6 štrokica češnjaka
• 2 l vode
• 1 l octa
• šaka soli
• šaka šećera
• malo bibera u zrnu
• 9 dcl ulja
Postupak:
koji krastavac, cvjetača i mrkva režu i sprema se miješana salata. Kiseliti se mogu i sitne lučice luka, deblju papriku je šteta rezati pa ju je idealno napuniti zeljem bez obzira radi li se o crvenom ili bijelom. Radi se ajvar, spretnije, odnosno voljnije domaćice spremaju i pinđur te kečap. Peče se i rog paprika koja može završiti u staklenkama ili pak u zamrzivaču.
"Pokupite ostatke s vrta jer se od njih mogu napraviti fini zimski zalogaji
Paprika se očisti i opere, patlidžani se bijele i narežu na kolutove. Zakuha se voda, ocat, sol, šećer, češnjak i biber pa se u vruće stavlja paprika i patlidžani da kratko prokuhaju. Paprika i patlidžani se moraju dobro ocijediti. Nakon toga se samelju i stave se peći na ulje. Peče se 45 minuta uz stalno miješanje. ili dok ajvar ne postane kremast. Vrući ajvar ulijte u staklenke pa ih zatvorite. Staklenke stavite na pasteliziranje u pećnicu 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.
I sve tako do početka studenoga kada se u Međimurju tradicionalno kiseli zelje. Kako danas naše obitelji nisu mnogobrojne, malo njih zelje kiseli u drvenim bačvama. Bačve su zamijenile plastične kace s time da se glavice za sarmu kiseline posebno, u vrećama. Što god da se pripremi itekako dobro dođe tijekom zime kada su vrtovi pusti. Doduše, sve se može kupiti u trgovačkim centrima, no to nije to. Naročito kod ljudi koji su navikli na domaću zimnicu i njen poseban okus i miris.
Sastojci:
• 3 kg rezanog bijelog zelja
• 3 kg rezane paprike
• 2 kg mrkve narezane na kocke i 15 minuta prokuhane
• 1 kg rezanog luka, a možete dodati i rezani zeleni paradajz, krastavce….
• 1 l octa
• 12 dag šećera
• 8 dag soli
Postupak:
Ocat, sol i šećer pomiješati, rastopiti i preliti preko narezane smjese. Sve ostaviti 24 sata da stoji, a tijekom stajanja dvaput promiješati. Nakon 24 sata staviti u staklenke, zalijati sokom koji je u posudi, zatvoriti staklenke i pasterizirati u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.
Katarina Vugrinec iz Čakovca, članica GD-a Smrčak iz Čakovca uz obični ajvar, redovno priprema i ajvar od gljiva.
- Recept je isti kao i za obični ajvar, kaže Katarina. Samo se patlidžan zamjenjuje gljivama. Termički se obrade kao i patlidžan. Za dobar ajvar i puni okus, važno je da bude što više različitih gljiva. Najčešće to budu vrganji, pečurke, trube, sunčanice. No, isto tako, može se staviti i samo jedna vrsta gljiva.
Sastojci:
• 20 kg zelja
• oko 0,5 kg soli
• voda
• papar
• lovorov list
Postupak:
Naribati zelje i onda ga složiti u slojevima u posudu. Svaki sloj posolite i pritišćite tako dugo dok ne pusti vodu, drvenim batom ili možete i gaziti zelje. Na svaki sloj staviti malo lovorovog lista i papar u zrnu. Među redove naribanog zelja možete staviti i cijele glavice, kojima izdubite srce i tu stavite sol. Kada je posuda puna voda koju je pustilo zelje treba ga i prekriti. Na zelje možete staviti daske ili vreću s vodom (čime izbjegavate pranje dasaka). Da bi zelje bilo prije ukiseljeno možete ga tjedan dana (ili dok se zapjeni) ostaviti na toplome, a onda ga odnijeti na hladnije.
Sastojci:
• 3 kg paprike najbolje žute babure ili paradajzerice
• 1 glavica bijelog zelja
• 1 glavica crvenog zelja
• 1,4 l octa
• 4 l vode
• 50 g soli
Postupak:
Sastojci:
• 1 kg žutih mahuna
• 1,2 l vode
• 1 velika žlica šećera
• 1 velika žlica sol
• 1 dl vinskog octa
Priprema:
Operite paprike i očistite ih od sjemenki. Najbolje približno iste paprike, žute babure ili paradajzerice. Prelijte ih kipućim preljevom od 2 l vode i 0,4 octa. Zelje očistite i tanko narežite pa ga posolite. Ocijedite paprike i napunite ih rezanim zeljem, te složite u veću staklenku. Skuhajte 2 l vode i 1 l octa sa solju, ohladite i prelijte paprike. Zatvorite staklenke. Stavite na pasteliziranje u pećnicu 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.
Katarina
Vugrinec godinama priprema ajvar s gljivama
Sastojci:
• 1 kg sitnih jednakih lučica
• 10 zrna papra
• 7 dl crnog vinskog octa
• 1 žličicu soli
• 1,5 žličice šećera
Postupak:
Ogulite lučice, zakuhajte ocat sa soli i šećerom i kuhajte 5 minuta, dodajte lučice i kuhajte još par minuta. Rasporedite ih u zagrijane staklenke te zalijte octom i dodajte par zrna papra. Malo protresti staklenku da izađe zrak, po potrebi dodati ocat i pasterizirati u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.
Sastojci:
• 5 kg cikle
• 15 dkg šećera
• 15 dkg soli
• 3 l vode
• 1 l octa
Postupak:
Skuhati ciklu. Kuhanu ciklu naribati i njome napuniti staklenke. Skuhati ocat, vodu, sol i šećer, te vruće preliti po cikli. Zatvoriti staklenke. Po želji na vrh možete staviti par zrna kumina. Pasterizirati u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.
Mahune očistite, narežite. Vodu, sol i šećer zakuhajte i dodajte mauhe. Kuhati dok ne omekšaju, ali ne ih raskuhati. U kuhane mahune dodati ocat i kuhati još minutu. Vruće mahune posložite u staklenke i prelijete kuhanom tekućinom. Potom zatvorite staklenke i pasterizirajte u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.
Sastojci:
• 5 kg mladog graha
• 2 kg crvene paprike narezati na kockice
• 2 kg paradajza oguliti
• 0,5 kg luka
• 1 glavica češnjaka
• 2 l vode
• 0,5 l octa
• 0,5 l ulja
• 5 žlica na vrh soli
Postupak:
Skuhati mladi posoliti i ocijediti ga. Na ulju peći luk 5 minuta, dodati papriku, malo dinstati, te dodati paradajz, češnjak, sol, šećer i vodu. Sve zajedno dinstati još desetak minuta, pa dodati kuhani grah. Dinstati još 20 minuta, te vrućim napuniti staklenke. Pasterizirati u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.
Naša tvrtka, osnovana 1986. godine, započela je svoj put pružanjem usluga održavanja poljoprivredne mehanizacije. Vođeni posvećenošću kvaliteti i stručnosti, već 1990. godine predstavili smo tržištu naš prvi proizvod. Danas se ponosimo širokim asortimanom inovativnih proizvoda za ratarstvo, šumarstvo i vinogradarstvo.
HRVATSKI PROIZVOD UTOVARIVAČI
Info: STROJOMETAL FAIĆ d.o.o. Međgaje 9, Mačkovec, 40 000 Čakovec T: +385 40 341 216 E: info@strojometal-faic.hr www.strojometal-faic.hr
VRTNI CENTAR IVA – VAŠA OAZA PRIRODE
U Vrtnom centru Iva potražite raznovrsne biljke za sve tipove vrtova, od ukrasnih drveća i grmova, do voćnih sadnica i sezonskog cvijeća.
Vrtni centar Iva iz Štefanca oduševit će vas svojom ponudom biljaka, cvijeća i vrtnog materijala koje je savršeno za uređenje vašeg vrta, dvorišta ili balkona.
Najveći izbor cvijeća, sobnih i vanjskih biljaka
U Vrtnom centru Iva možete pronaći raznovrsne biljke – od egzotičnih sobnih biljaka, trajnih cvjetnica, do sezonskog cvijeća koje će unijeti boje u vaš vrt.
Drveće, grmlje i živice
Tražite li drvo koje će postati simbol vašeg dvorišta ili gustu živicu za prirodnu ogradu, stručni tim Vrtnog centra Iva pomoći će vam izabrati idealne sadnice.
Povrtnjaci i začinsko bilje
Vrtni centar Iva nudi i bogat izbor sadnica povrća i začinskog bilja.
Vrtni alati i oprema
Kako bi vaš vrt bio savršen, nude i vrhunske vrtne alate, zemlju, gnojiva, ukrase, tegle i sve ostalo što vam je potrebno za uzgoj i održavanje biljaka.
Stručni savjeti i usluge
Njihov iskusni tim vrtnih stručnjaka tu je za vas! Trebate li savjet oko sadnje, održavanja ili dizajna vrta, uvijek možete računati na njihovo znanje i podršku.
Koja drveća predlažu za sadnju ove jeseni?
Ove jeseni u svoje dvorište zasadite zelenolisnu japansku trešnju Prunus serr. Kanzan koja prekrasno cvjeta ružičastim cvjetovima u proljeće, a idealna je za ukrasne vrtove. Možete odabrati i crvenolisnu
i vremena oblikovati Bonsai, u Vrtnom centru Iva potražite forme Pinusa i ariša. Idealan za stvaranje pompona i spirala je Lejlandski čempres (Cupressocyparis leylandii).
Žive ograde su sve popularnije
Ove jeseni zasadite erike, callune, maćuhice, ciklame, mini ruže, raznovrsne sezonske biljke koje dodaju boje i teksturu vašim vrtovima tijekom cijele godine.
japansku trešnju Prunus serr. Royal Burgundy s tamnocrvenim lišćem i bogatim cvatom koja stvara dojam elegancije. Dvorište će ukrasiti i japanska šljiva Prunus cer. Nigra karakteristična po tamnoljubičastom lišću i ružičastim cvjetovima. Želite li jesenske boje u svom dvorištu, odaberite Likvidambar (Liquidambar styraci�lua), drvo koje impresionira jesenjim bojama, od zlatne do tamnocrvene. Oduševit će vas i Tulipanovac (Liriodendron tulipifera), veliko, ukrasno drvo s karakterističnim cvjetovima u obliku tulipana. Iznimno primamljiva je i tužna vrba (Salix babylonica) zbog svojih elegantnih, visećih grana. U ponudi imaju i japansku vrbu (Salix integra Hakuro Nishiki), ukrasno drvo s bijelim, ružičastim i zelenim lišćem. Sve češći stanovnik modernih dvorišta je japanski crveni javor (Acer palmatum), drvo s prekrasnim crvenim lišćem koje mijenja boju kroz sezonu. Ako imate veliko dvorište i želite drveće s dugovječnom ljepotom odaberite cedrove. Imate li volje
Lovor višnje (Prunus laurocerasus) gusto je i zimzeleno grmlje, idealno za stvaranje privatnosti, a izgleda jako lijepo i otmjeno. Fotinija (Photinia) s karakterističnim crvenim mladicama daje živici poseban kontrast boja. Možete odabrati i tise (Taxus), zimzeleno, tamnozeleno grmlje koje se može orezivati u razne forme. Vrlo popularna zimzelena biljka za stvaranje urednih živica je Tuja Smaragd. Lejlandski čempres je brzorastuće, gusto zimzeleno drvo, idealno za visoke živice.
Niski grmovi za popunjavanje dvorišta
Tuja Danica u zelenoj i zlatnoj varijanti je kompaktni, okrugli grm idealan za niske živice i rubove vrtova. Za manje prostore idealna je patuljasta tuja (Thuja occidentalis Tiny Tim). Patuljasta smreka (Picea abies Nidiformis) raste nisko, ali vrlo rašireno, stoga je pogodna za veća dvorišta. Pačempresi (Chamaecyparis) su niske, guste biljke različitih boja, idealne za kamenjare. Borovice (Juniperus) su odlične za pokrivanje tla. Popularan je planinski bor (Pinus mugo) koji podnosi sušu i hladnoću.
Cvjetajući grmovi za vedra dvorišta
Nećete pogriješiti ružama koje oduzimaju dah bogatim cvatom i dugim raz-
Vrtni centar Iva Braće Radića 54, Štefanec E: webshop@vrtnicentariva.hr T: +385 40 337 741 www.vrtnicentariva.hr INFO
dobljem cvjetanja. Pogodan je i kukurijek (Helleborus) koji cvate zimi i u rano proljeće, izdržljiv i elegantan. Atraktivan je kalifornijski jorgovan (Ceanothus) s prekrasnim plavim cvjetovima i zimzelenom formom. Vajgela (Weigela) cvjeta obilno u proljeće, privlači pčele i leptire. Ljeti će vas cvijetom oduševljavati ljetni jorgovan (Buddleja), ali i meksička naranča (Choisya). Vrtni centar Iva ima i voćne sadnice
• Sibirske i američke borovnice
• Kivi, maline, kupine
• Ribizl (crni, bijeli, crveni)
• Nashi kruška, kaki jabuka
• Badem, običan i kesten maron, pekan orah
• Šipak (nar)
• Sibirski limun
Novost u ponudi: Mediteranske sadnice
U Vrtnom centru potražite mediteranske sadnice: avokado, liči, mango, čerimoja – egzotične voćke koje mogu obogatiti svaki vrt. Naravno, dostupne su i mediteranske voćne sadnice: limuni, limeta, naranče, mandarine, kumkvat, masline – klasične mediteranske biljke koje unose sunčani duh Mediterana u svaki vrt.
Za pčelara Dražena Bogdana iz
Vugrišinca protekle dvije godine nisu bile baš bajne. Još uvijek trpi posljedice pomora pčela od svibnja 2023. godine kada je poljoprivrednik iz Gornjeg Mihaljevca špricao repicu u punom cvatu i uzrokovao pomor pčela u cijelom kraju.
- Trovanje na relaciji Bogdanovec –Gornji Mihaljevec bilo je prije godinu i pol. Još se nisam do kraja oporavio od toga. Nabavio sam oko 75 posto pčela. Ukupno su mi tada uginule 42 pčelinje zajednice. Sada sam uspio obnoviti 37 zajednica, no na novoj lokaciji, u novom pčelinjaku i novim košnicama, priča nam Dražen, dok nam pokazuje novi pčelinjak.
- S teškom mukom sam jedan dio obnovio. Stavio sam sve na papir. Oko 300 eura po košnici, a ja imam 42 košnice. Plus dvije godine sam bez meda, a druge godine treba nabaviti rojeve pčela i automatski s tim gubim i kupce i tržište. Ukupno sam zbog pomora imao štete oko 20.000 eura,
Livadni med najviše koriste u obitelji
Obitelj Bogdan preferira livadni med zbog njegove raznolikosti okusa i bogatog sastava. Ovaj med, koji sadrži pelud različitih biljaka poput lijeske, jaglaca i voćki, smatraju pravim darom prirode. Za razliku od mono�lornog bagremovog meda, livadni med nudi širi spektar vitamina i minerala. No, kako bi sačuvali sva njegova ljekovita svojstva, važno je izbjegavati zagrijavanje meda na temperature više od 42 stupnja. Stavljaju ga u čaj, potom u kolače, a omiljeni su im medenjaci.
Jelena i Dražen pokazali su nam svoje proizvode: bagremov, cvjetni i kestenov med te propolis i pčelinji vosak
Njegov med, koji uključuje bagremov, cvjetni i kestenov, poznat je po izvrsnom okusu i kvaliteti
Dražen je uspio obnoviti svojih 37 zajednica nakon zadnjeg pomora pčela
Draženova supruga Jelena pokazala nam je i njihov medomat
pojašnjava nam Dražen nadajući se da će dobiti i oštetu koju su im obećali Međimurska županija i Općina Gornji Mihaljevec.
- Županija i općina su obećali novac, i župan i načelnik tvrde da novci jesu, ali ne dolazi do realizacije. Općina čeka Županiju, a Županija nema obrasca na koji način bi to riješila. Neki pčelari su već i odustali od proizvodnje meda nakon pomora, istaknuo je Bogdan te se nada da će dobiti barem nekakvu odštetu, kaže u nastavku.
Rojeve pčela treba prihraniti
Iako je proizvodnja meda znatno smanjena, Bogdan ne odustaje od svojih standarda. Njegov med, koji uključuje bagremov, cvjetni i kestenov, poznat je po izvrsnom okusu i kvaliteti. Osim meda, proizvodi propolis i pčelinji vosak. Kazali su nam da im je najbitnija kvaliteta proizvoda, a ne količina. S plasmanom proizvoda nemaju problema jer sve prodaju na kućnom pragu, a kupci su uglavnom domaći koji dođu po preporuci.
Propolis za bildanje imuniteta
Za prehlade i bildanje imuniteta tu je propolis. Dodajući nekoliko kapi propolisa u med, jačaju svoj imunitet i štite se od prehlada. - Propolis je prirodni antibiotik na koji ne možeš postati ovisan, ističe Dražen, i dodaje da u njihov obitelji nisu često bolesni. No isto tako, kažu da nije dovoljno med i propolis koristiti samo kada smo bolesni, već bi to trebali raditi tijekom cijele godine.
Ova godina bila je zahtjevna i zbog pomora, ali i zbog suše. Što će biti druge godine, vidjet će se. Bilo kako bilo, Dražen je pripremio svoje pčele za zimu.
- Roj s grane treba prihraniti šećernom otopinom, lipovačom. To stavljamo u košnicu jer roj dolazi u praznu košnicu. Treba izgraditi saće. Roj inače kupujemo nakon glavne, bagremove paše. Uz to, kada nastane suša, tada slabo mede, tako da pčelama treba pomoći, kaže dražen pokazujući nam svoje proizvodne prostore Medne kuće.
No usprkos tome što je imao problema s medom, Dražen niže nagrade za svoj med. Posljednju koju je dobio je ona sa sajma u Gornjoj Radgoni koji je bio održan krajem kolovoza.
- Dobio sam priznanje za kvalitetu, no još ga nisam uspio otpakirati.
Pčelar ostao alergičan na ubod pčele
Iskusni vugrišinski pčelar suočio se s neočekivanim problemom –razvio je alergiju na pčelinji ubod. - U međuvremenu sam i ja postao alergičan na ubod. Ove godine sam prije mjesec dana zaradio ubod u uho i završio sam na hitnoj na infuziji. Nije mi toliko naoteklo uho, koliko mi je pao tlak. Tako da su me morali malo “natankati” i sad se dalje moram jako paziti, kaže Dražen i dodaje da je sada to još jedan faktor zbog kojeg ne zna kako će to utjecati na proizvodnju meda.
Nisam ni uspio otići na dodjelu, pa su mi priznanje poslali na kućnu adresu. Dobio sam priznanje za bagremov med, brončano, navodi Bogdan. Bitna i edukacija kupaca
- Dok mi dođe kupac, nije mi bitno samo njemu prodati med, nego ga i malo educirati o proizvodnji meda i kako naše proizvode koristiti. Kako trošiti med, potom koja je važnost pčela za okolinu, o oprašivanju i tako, istaknuo je Dražen te je dodao da mu je prošli vikend u posjet došla i grupa pčelara iz Slovenija s kojima su razmijenili svoja iskustva.
- Jako im se dopao i njihov medomat, kaže supruga Jelena koja se također priključila našem razgovoru. Ovaj bračni par zajedno se educira o pčelarenju i obavezno pohađaju predavanja s tom tematikom.
- O medu, peludu, propolisu, liječenju pčela, raznim bolestima, uzgoju matica, i dobroj pčelarskoj praksi, ističe pčelarski bračni par, dodajući da probaju nikako ne propustiti takva predavanja.
- Nekada je svaka kuća imala kravicu koja je pasla. Bila je livadna paša, no sada toga nema. Sada su industrijski otkosi, a sve ide prije cvatnje, tako da od toga pčele nemaju koristi. Sade se samo hibridi. To je bilje koje ide na masu, količinu, primjerice suncokret, a od toga nema nektara, otkriva nam Dražen promjene u svijetu pčelarenja.
- Niti jedna godina nije po receptu, zato je pčelarenje zanimljivo. Svaka je godina speci�ična. Moj mentor kaže da je svaka godina sve teža za pčelarenje, što zbog vremenskih uslova, što zbog ljudskog faktora, neznanja, nemara i trovanja pčela, zaključuju na kraju našeg razgovora.
Na Mesapu nas očekuje bogat program i fine delicije koje okupljaju tisuće posjetitelja.
Ove subote od 10 do 15 sati, u dvorani Mesapa održavaju se tradicionalni Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, koji se obilježavaju svake godine tijekom listopada.
Na Mesapu se tada skupe sve udruge koje djeluju na području Općine, pa uz blagoslov, zahvale na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine bili podareni. Na tradicionalnim štandovima nižu se plodovi zemlje, mirisna peciva i kolači, kreativni uradci, nastupi folkloraša i tamburaša. Svake godine je i jedna
Marija Krnjak sa svojom zlevanjkom
Udruga Luna iz Gornjeg Mihaljevca priprema atraktivan program za Dane kruha. U nedjelju, 13. listopada, a sve počinje u 11 sati svetom misom u Crkvi sv. Katarine, u okviru koje će djeca izvesti bogat program. Od 14 sati u Parku mladosti u Gornjem Mihaljevcu počinje kestenijada, jesenske igre, napuhanci, nastup DJ-a… Za dobre delicije iza mise pobrinut će se vrijedne žene Gornjeg Mihaljevca. U slučaju lošeg vremena program se otkazuje.
Sastojci:
• 3 cijela jaja
• 1 šalica šećera
• 1 šalica ulja
• 1 i pol šalica kukuruznog brašna
• 1 i pol šalica glatkog brašna
• 1 šalica mlijeka
• malo soli
• 1 pecilni prašak
Postupak:
• Za nadjev:
• 25 dag oraha
• 2 žlice šećera
• kiselo vrhnje
Šalica kojom mjerite neka bude 2 dcl. Sve sastojke dobro izmiješati. Nakon toga pola smjese uliti u tepsiju. Smjesu posipati �ilom (orasi ili mak sa šećerom). Debljina �ila i količina šećera po ukusu. Gore izliti ostatak smjese i sve zalijevati kiselim vrhnjem.
Peče se u pećnici cca. 40 minuta na 180 stupnjeva (ne duže da se ne posuši). Gore dobro posipati kristal šećerom.
zadana tema - ove je godine kuruzna zlevanjka, a najbolju će birati žiri.
Marijina kuruzna zlevanjka
Kako se peče kuruzna zlevanjka rekla nam je Marija Krnjak iz Dunjkovca. Marija dugi niz godina peče kolače, pogotovo je majstor za one tradicionalne, koje su mnogi zaboravili. Mnoge recepte je naslijedila još od svoje bake, poznate kuharice na mnogim svadbama. Jedan od tih recepata je i kuruzna zlevanjka, koja se jednostavno topi u ustima. Najžešći ocjenjivači su, kako nam je rekla, njezine unuke – prvoškolka Livija
i Ivona, koja je još u vrtiću. Obje su se odmah složile da baka peče najbolje kolače. Nije loša ni mama Kristina, ali bakini su kolači ipak malo bolji.
Marija je članica Udruge žena Dunjkovec, koja ove godine slavi 20 godina postojanja. Udruga je prisutna na svim događanjima i manifestacijama u općini, sportskim susretima, jer vrijedne ženske ruke uvijek dobro dođu.
Danas donosimo Marijin recept, pa ako vam se svidi, još uvijek ga možete isprobati za subotu, ili tek doći kušati na Mesap.
(SZ)
Prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja:
● gotovi vrtići od sobnog bilja
● cvjetne dekoracije
● gotovi vrtići za dvorišta i okućnice
● aranžmani i tegle za groblja
● velik izbor vrijeska, erika i jesenskih trajnica
● svijeće i lampaši po promotivnim cijenama
● velika ponuda vrtnog alata, gnojiva i ukrasnih tegli
● kombiniramo i sadimo prema vašim željama i mogućnostima
● multiflore, krizanteme i margarete iz vlastitog uzgoja
• maćuhice • 0,60 €
• orhideje
• multiflore iz naše proizvodnje
ZA BLAGDAN SVIH SVETIH
• živi aranžmani u slobodnoj prodaji
• svileni aranžmani
• lampaši
GLAZBA KAO TERAPIJA – kako sam došao do svojeg prvog handpana?
Ljudi dođu i osjete preko usmene predaje
Piše i foto: Jelena Tomašić
U svijetu glazbe, svaki instrument nosi svoju priču, a handpan je bez sumnje onaj jedan koji se izdvaja. Kroz svoj put, Ivan otkriva kako je upravo taj instrument postao središnja točka njegovog kreativnog izražavanja i povezivanja s drugima. Prvi susret s handpanom dogodio se on-line, gdje ga je očarao njegov jedinstven zvuk i način sviranja. Danas, osam godina kasnije, ne samo da svira handpan, već je otvorio obrt "Od srca", gdje kroz radionice dijeli svoju strast sa zajednicom. Njegov pristup glazbi je pristupačan, a iskustva koja stvara s ljudima, uključujući rad s osobama s posebnim potrebama, govore o ljekovitom učinku glazbe. Kroz opuštajuće koncerte i edukativne radionice, ovaj talentirani glazbenik uspijeva donijeti radost i harmoniju raznim generacijama, dok istovremeno potiče ljude da se otvore prema čarima glazbenog stvaralaštva.
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 23.10.2024. u CineStaru Varaždin.
- Što te prvi put privuklo hanpdanu i kako si počeo svirati?
- Prvi puta sam vidio handpan online, na internetu. Privukao me zvuk, način sviranja, bio mi je zanimljiv instrument kao takav, ali onda sam pogledao na internetu koliko košta i kako ga nabaviti. Cijena mu je bila 3.000 eura, trebalo se poslat pismo, zašto bi ga tebi prodali, čekaš godinu dana da ti se jave, ako te odaberu i ako te odaberu, moraš doći osobno kod njih po instrument i upoznati se s njima. Uglavnom to za mene nije bilo moguće jer sam imao 17 godina. Tad sam počeo džembe svirat. Kako je vrijeme prolazilo, spontano sam dobio priliku da ga imam za tjedan dana. I mama mi je posudila neke novce, otišao sam u Italiju, kupio handpan
i tako je počelo. U trenutku kad sam odlučio imati ga, to jest kad sam zaželio da bi bilo lijepo, u srcu sam osjetio sve i tjedan nakon toga sam imao instrument. Ali isplatilo se i čekanje drugih stvari u životu poslije. Eto, sad sviram već osam godina.
-Možeš li opisati svoj prvi doživljaj sviranja handpana?
- Primio sam instrument u ruke, počeo sam svirati i imao sam neki svoj pristup tome. Obuzeli su me osjećaj u tijelu, neka sreća. Kad dotakneš instrument, on zavibrira i po cijelom tijelu osjetiš tu vibraciju, bilo mi je ono, jako, jako lijep doživljaj i taj zvuk mi je bilo nešto što me jako primamilo i jednostavnost sviranja. Ma samo katarze sam proživljavao.
-Kakva je bila tvoja prva reakcija kada si prvi put čuo zvuk handpana?
- Bio sam u čudu, zanimalo me svakako ono što je prirodno, je li to akustičan instrument, ima li elektronike, zanimalo me kako se proizvodi zvuk i kako funkci-
onira. Bilo mi je fascinantno kako takav instrument koji je od metala može zvučati tako nježno. Tako da bio sam blago rečeno fasciniran sa zvukom.
-Koje pjesme ili kompozicije najčešće sviraš?
- Pa u principu svoje, neke još nemaju naziv. Imam svoje melodije i improvizacije, imam neke skladbe koje sam napisao i snimio. Ima jedna koja se zove Od srca, tako mi se zove i obrt, a tako će se zvati i album. Kompozicija mi je draga i ajmo reći ritualna, ali svaki put je opet sviram drugačije, jer imam te neke teme, melodije koje kombiniram na različiti način u trenutku. Tako da nema službeni slijed, nekad u trenutku smišljam svoje što nisam nikad svirao. I uglavnom, nekako se događa da ljudi sviraju svoje nešto, neki svoj ritam, imaju malo drugačiji pristup glazbi, recimo kroz te instrumente. Ljudi vole unikatnost. -Spomenuo si obrt, možeš mi ispričati kako si odlučio da otvoriš nešto svoje?
- Znači prije dvije godine, malo više, otvorio sam obrt. Zove se Od srca. Tražio sam poticaj, dobio sam lovu i uglavnom kupio instrumente za radionice, gdje imam pet istih instrumenata, ista je ljestvica, tako da svi mogu skupa svirat. Imam i radionice za djecu, odrasle. Evo sad sam i u centru Dosti nešto počeo radit sa ljudima sa cerebralnom paralizom, znam ići u vrtiće, upao sam u Podturen u sklopu B2 programa. Tako da ću tamo podučavati isto djecu, čekam prijave za radionice. Radim to što volim. Isto imam opuštajuće koncerte, gdje ljudi mogu doći i slušati sat vremena, sat i pol, glazbu te leći se i uživati, meditirati, šta god hoće. Drago mi je podijeliti to sa ljudima i da svi mogu doći bez obzira dal si tko može priuštiti ili ne. Znaš šta, ima puno interesa. Nov sam u Čakovcu, dosta ljudi još ne poznaje instrument, ne znaju bene�icije instrumenta i što zapravo on sam može ponuditi. Ima i terapeutski učinak radio sam i u centru za djecu s posebnim potre-
bama, s autistima. Zvali su me da dođem kao vanjski suradnik, kao terapeut, ali trebao bih završiti tu školu. Iskreno, mene više zanima da se bavim glazbom, kao vanjski suradnik. Svakako mnogo toga ima za ponuditi kroz radionicu, a da nije samo edukativno. Tako da, teško mi je predstaviti ljudima takav način i dajem što manje informacije u tom smislu, samo dopuštam da se spontano odvije priča, da ljudi dođu i osjete jer nekako više ide preko usmene predaje. Pomalo se ljudi otvaraju na ulici, upoznam ih, stvaram konekcije i zapravo shvatiš kako ti ljudi cijene opuštajuću glazbu, koliko primjećuju da lijepo utječe na njih. I to baš svakakav žanr ljudi kak bi rekao, od starih, mlađih, punkeri, metalci. Čak i Romi. Osjete istu tu radost i veselje kao i ja kad sviram i to mi je jako lijepo. Nekad mi bude situacija da nemam baš nešto prijava na koncerte i radionice. Sljedeći put je opet bolje. Moram vam reći, događaju mi se lijepe stvari
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO
Dobitnik ulaznica za film: Jurica Baksa DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film TERRIFIER 3
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
otkad sam došao svirati na cestu.
- Možeš li izdvojiti jedan savjet za nekoga tko razmišlja početi?
- Tko god da želi početi neka se javi meni ili nekome iskusnom. Da im objasnim najprije nešto o instrumentu, gdje kupiti, koji se savjetuje da ne bi bio nekvalitetan instrument. Čisto da se izbjegne bacanje novaca u prazno. Svatko tko želi kupiti instrument, a nije siguran je li to dugoročno, ima prilike doći kod mene i isprobati te dobiti poduku.
ROĐENOJ BJELOVARČANKI Međimurje je brzo priraslo srcu
- Sportski uzor mi je moj dečko koji mi je potpora u svemu i koji je nadobudan oko trčanja kao i ja. Volimo putovati, odlaziti na utrke, družiti se s trkačima, već se svi znamo, ističe Ivana Zeljko.
Piše: Luka Pongračić
Foto: Ivana Zeljko
Često nam je izlika za izlazak iz kuće to da nemamo vremena, da smo umorni, da je hladno, da je vruće, no činjenica je da gotovo uvijek – lažemo sebe. Ivana Zeljko (28) pripada u drugu skupinu ljudi, skupinu onih koji vole biti aktivni, koji vole biti puni obaveza i koji ne mogu sjediti u kući cijelo popodne. Ivana se u Međimurje iz rodnog grada Bjelovara preselila prije malo više od 9 godina. Kako sama kaže, u njenom govoru se primjećuje da je već poprimila dosta toga, pogotovo kada priča sa svojim Bjelovarčanima koji to odmah primijete i spomenu.
- Trčanjem, odnosno atletikom, počela sam se baviti oko dvanaeste godine svog života. Vidjelo se da sam dosta brza, jer sam gotovo uvijek dominirala na krosevima koje sam trčala za školu. Prije atletike par godina sam trenirala rukomet, tako da sam u sportu odmalena. Trenutno trčim za Atletski klub Međimurje Čakovec. Kako Ivana kaže, ovo je doista sjajan splet okolnosti jer
na svom radnom mjestu gotovo stalno sjedi za računalom.
Najbolji ispušni ventil
- Na svom radnom mjestu uglavnom sjedim za računalom, tako da se ne krećem baš previše. Trčanje mi, uz to što je gušt, druženje, sklapanje poznanstava, zezancija, putovanje, uživanje u prirodi, dobro dođe i kao ispušni ventil. Osim mog glavnog posla, treniram djecu u školi trčanja te sam tajnica u Atletskom klubu Međimurje i Hrvatskoj atletskoj ligi sjever pa i tu uvijek ima nešto za odrađivati. Nakon svega odradim i svoj trening i dan brzo prođe. Jako volim planinariti, veslati, voziti bicikl, slagati puzzle, igrati se s kućnim ljubimcima, no uz sve obaveze za ovo i nemam baš previše vremena, ističe 28-godišnja Bjelovarčanka. - Svoje treninge uglavnom odrađujem nakon posla i ostalih obaveza. Otkako radim nemam više vremena za svakodnevna treniranja, kao što je bio slučaj kada sam bila na faksu. Sada treniram tri do četiri puta tjedno, a uz to gotovo svaki vikend odem na utrku, dvije ili čak tri, dodaje
Ivana. Osmosatno radno vrijeme prisililo ju je i da promijeni odabir disciplina.
- Pošto zbog radnog vremena, otkako radim, više ne stignem na termine treninga na stadionu gdje je naravno i trener, treninge odrađujem sama ili s dečkom. To je i razlog zašto se u posljednje vrijeme više orijentiram na utrke van samog stadiona, tj. duže cestovne ili trail utrke, jer je za sprint i tehničke atletske discipline potrebno puno treninga i boravka na stadionu, za što više nemam vremena. Naravno želja mi je otići na još pokoji višeboj, onako iz gušta. U našem Međimurju ima jako puno utrka kroz godinu, a isto tako i u drugim dijelovima Hrvatske, tako da bih rekla da su više manje svi mjeseci jednako zahtjevni. Uz sve to, uključena je i u vatrogasni sport koji kod nas u Hrvatskoj još nije toliko poznat kao u nekim drugim državama poput Češke, Njemačke, Ukrajine, Bugarske. Vlasnica klupskih rekorda
Kako kaže, od silnih utrka nemoguće je izdvojiti najposebniju.
Ivana je brzo zavoljela Međimurje
razlike, no nikad nisu dosadne i priroda je fenomenalna. Stvarno ne bih mogla izdvojiti najdražu utrku niti pobjedu, jer godišnje sudjelujem na jako, jako puno utrka i više manje su mi sve super. Postoji nekoliko utrka na kojima sam bila baš svaki put od prvog izdanja i na njima uvijek osvojila prvo mjesto, kao što su Bilogora trail (4x), Vukovarskih 198 (3x), Klopotec trail Pitomača (3x), RangerRUN Lonjsko polje (3x) itd., da ne nabrajam. Kako kaže Ivana, teško joj pada kad zna da postoji neka utrka na koju bi vrlo rado išla, no zbog poslovnih obaveza to nije moguće odraditi.
je koljena zbog čega sam morala duže pauzirati od trčanja. Priprema za utrku izgleda tako da na dan utrke napravim zagrijavanje i razgibavanje što traje oko pola sata i to je to, nema previše kompliciranja, ističe Ivana. Prehrana je, kako kaže, raznolika, ali pokušava unositi što kvalitetnije nutrijente.
Finale Kupa Krešimir Ćosić za Međimursku županiju odigrano je u Donjem Kraljevcu između domaćina i čakovečkog Međimurja. Prošle godine Donji Kraljevec je slavio, ali ove godine mlada ekipa Međimurja, prepuna juniora i mlađih seniora, nametnula je brz tempo igre koji domaćini nisu mogli pratiti duže od petnaestak minuta. Ton takvoj igri pobjednika davao je mladi Niko Šarić (rođen 2007.) koji je bio najbolji strijelac utakmice uz postignutih 27 koševa. Franjo Palić, pojačanje Međimurja, bio je najbolji igrač �inala, igrajući na pozicijama 1 i 2. U redovima poražene ekipe istaknuli su se Ivanović mlađi i Moharić s po 16 poena. Statistika pokazuje podjednak šut (Međimurje 51 %, Donji Kraljevec 48 %) te jednak broj skokova (47-44), ali domaćini su imali problem s izgubljenim loptama (24 naspram 16 Međimurja). Novo prvenstvo Druge lige Sjever počinje u subotu, a Međimurje igra protiv Gra�ičara. (bh) KOŠARKA KUP KREŠIMIR ČOSIĆ
LIGA MLAĐIH kadeta U15
Razigravaju dvije jakosne skupine
- Još uvijek držim nekoliko klupskih rekorda i ponosna sam na sve državne medalje koje sam osvojila do sada, a možda još koja i padne. „Danas“ sam nekako više orijentirana na izvanstadionske utrke, gdje najviše preferiram trail utrke, premda su one najzahtjevnije jer se tu skuplja dosta visinske
- Osim toga, kroz godinu sudjelujem i na nekoliko liga, kao što su Vatrogasna trkačka liga, Zimska liga SZH, ZBL Ivančica, Ljetna i Zimska liga u Prelogu, što mi je isto jako interesantno.
Anegdote i pripreme za utrke
- Najdražu anegdotu ne bih mogla izdvojiti, jer mi je svaka utrka draga i posebna na svoj način, a najlošije razdoblje je svakako bilo nakon operaci-
- Jedem manje-više sve, ali u ograničenim količinama. Nekako mi je najbitnije odraditi doručak koji se nikako ne bi smio preskakati. Pokušavam se hraniti čim zdravije, jer smatram kako i prehrana ima utjecaja na rezultate. Imam dobro posložene radne navike tako da mi nije teško balansirati sve obveze i sport. Točno znam kad što imam i što moram odraditi koji dan. Za kraj, otkrila nam je kako joj je dečko ipak najveća potpora te ujedno i sportski uzor.
- Sportski uzor mi je moj dečko koji mi je potpora u svemu i koji je nadobudan oko trčanja kao i ja. Volimo putovati, odlaziti na utrke, družiti se s trkačima, već se svi znamo. Uz sve navedemo trčanje je zdravo i zaista mijenja život, preporučila bih ga svima, zaključuje Ivana Zeljko.
Liga za igrače rođene 2010. godine broji čak 11 momčadi podijeljenih u dvije kvalitativno različite skupine. U jačoj igraju čakovečko Međimurje, Donji Kraljevec, ludbreški Gra�ičar i Varaždin. U slabijoj igraju Nedelišće, Međimurje 2, Kotoriba, Varteks, Dubravčan, Rudar iz M. Središća i Ivančica iz Ivanca. Međimurje je pobijedilo Donji Kraljevec rezultatom 78:33. Naje�ikasniji za Međimurje bio je Strbad s 28 poena, dok je Kranjec postigao 30 za Donji Kraljevec. U ostalim utakmicama, Međimurje 2 svladalo je Varteks 57:51, predvođeno Terekom (22 poena). Kotoriba je pobijedila Dubravčan 53:47 uz 24 poena Doleneca, dok je Nedelišće uvjerljivo slavilo protiv Rudara 77:45, s 16 poena Podvezanca. U daljnjim susretima, Nedelišće je nadigralo Kotoribu 66:47, a Međimurje 2 deklasiralo Dubravčan 90:25. (bh)
NOGOMET
NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Venera PMP i dalje je uvjerljiva, BSK bolji od Draškovca, Trnava slavila u Zasadbregu, ČSK doživio prvi poraz sezone u Štefancu, susret pun preokreta u Kuršancu.
Piše: Dino Jambrović
Venera PMP nastavlja svoju vrlo dobru formu u Međimurskoj Premier ligi. Nakon pobjede u prošlom kolu protiv Bratstva, ovog puta bili su bolji od Dinama iz Palovca. Gosti su poveli u 26. minuti zgoditkom trenera-igrača Josipa Fažona. Osam minuta kasnije domaćinu je isključen Ivan Glavina, zbog udaranja laktom u nos protivničkog igrača. Venera PMP izjednačuje u 70. minuti zgoditkom Jana Šimunića. Za veliko slavlje domaćina pobrinuo se Karlo Šopar u prvoj minuti sudačke nadoknade vremena pogodivši mrežu gostujućeg vratara Luke Tizaja. Mladost Komet upisala je u sedmome kolu prvu prvenstvenu pobjedu ove sezone. Novi trener momčadi iz Preloga je Davor Balent, koji je naslijedio Đuru Kolonića. Bratstvo je povelo u 14. minuti zgoditkom Sama Žalika. Samo tri minute kasnije za domaćine izjednačuje Matija Kuhar. Za potpuni preokret najzaslužniji je Saša Kočet u 30. minuti. U drugom dijelu za Mladost Komet još zabijaju Emanuel Pintarić i Dorian Andročec. Dok je potkraj susreta svojim drugim zgoditkom na susretu Žalik samo ublažio poraz svoje momčadi. Bez pobjednika u Macincu. Nakon 47 minuta igre, Spartak je imao prednost 2-0 zgodicima Nike Frančića. U 49. minuti za Centrometal zabija Alan Novko. Bod domaćinu donosi Filip Debelec u 66. minuti. Pobjednički niz Međimurca zaustavljen je u Podturnu, gdje su domaćini stigli do boda u samoj završnici susreta. Već nakon šest minuta igre bilo je 0-2 zgodicima Luke Rodeka i Jakova Pintarića. Za domaćine zabija Mihovil Balenović u 24. minuti. Za goste se u listu strijelaca upisuje i Bojan Vručina u 30. minuti. Igor Šegović postiže zgoditak za Podturen u 66. minuti. Bod crvenima donosi Matija Antolović u 87. minuti. BSK bolji od Draškovca. Domaćini dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Karla Bakse u 54. minuti. Za goste izjednačuje Vedran Vinko u 66. minuti. Pobjedu BSK donosi Fabijan Novak u 73. minuti. Istim rezultatom Dubravčan je pobijedio Kraljevčan 38. Gosti prvi dolaze u vodstvo zgoditkom Karla Balenta u 16. minuti. Za 1-1 zabija Neven Andrlon u 35. minuti. Pobjednič-
ki zgoditak Dubravčana djelo je Igora Kvezića u 81. minuti. Slogi derbi gornjeg Međimurja. Nakon 9 minuta igre Štrigovčani su imali prednost 2-0 zgodicima Patrika Kirića i Davida Šoštarića. Za 3-0 zgoditak postiže Patrik Pukšec u 52. minuti. Počasni zgoditak za Jedinstvo postigao je kapetan Izidor Kolarić u pretposljednjoj minuti utakmice. Rezultati: Venera PMP – Dinamo (P) 2-1 (Šimunić, Šopar ; Fažon), Mladost Komet – Bratstvo (J) 4-2 (Kuhar, Kočet, Pintarić, Andročec ; 2x Žalik), Centrometal – Spartak 2-2 (Novko, Debelec ; 2x Frančić), Podturen – Međimurec 3-3 (Balenović, Šegović, Antolović ; Rodek, J.Pintarić, Vručina), BSK – Draškovec 2-1 (Baksa, Novak ; Vinko), Dubravčan –Kraljevčan 38 2-1 (N.Andrlon, Kvezić ; Balent), Sloga (Š) – Jedinstvo (GM) 3-1 (Kirić, Šoštarić, Pukšec ; Kolarić) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Draškovec – Međimurec, Dinamo (P) – Mladost Komet. Nedjelja: Jedinstvo (GM) – Podturen, Spartak – Sloga (Š), Bratstvo (J) – Centrometal u Svetom Martinu na Muri, Kraljevčan 38 – Venera PMP, BSK – Dubravčan. Utakmice se igraju s početkom u 15:30.
I MEĐIMURSKA LIGA
U I. međimurskoj ligi, minimalna pobjeda Bratstva. U 4. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Savčane. Siguran realizator bio je Vedran Knežević. U 36. minuti domaćinu je isključen Aoba Osaki, zbog dvije opomene. Omladincu pak je u 83. minuti bio isključen Aleksandar Vincek, zbog udaranja protivničkog igrača nogom po nozi tijekom prekida igre. Poletu derbi kola. Već u 5. minuti vodstvo Sloge zgoditkom Saše Treske. Za goste izjednačuje Nikola Munđar u 21. minuti. Slogaši ponovno vode u 57. minuti zgoditkom Marija Burića. Po drugi put na susretu Munđar izjednačuje u 75. minuti. Za potpuni preokret Pribislavčana pobrinuo se Roger Robillard u 85. minuti. Pobjedu Poleta potvrđuje Niko Gelo u drugoj minuti sudačke nadoknade vremena. Bez pobjednika u Vratišincu. Strijelci za Sokol bili su Nino Horvat, Antonio Škvorc i Lovro Mesarić, a za Naprijed je dva zgoditka postigao Filip Cvitanović te jedan Fran Pintač. U Zasadbregu, Trnava je
vodila 2-0 zahvaljujući Lucasu Da Costi, no domaćini su smanjili kaznenim udarcem Brune Šimunkovića u 68. minuti. Pušćine su slavile u Svetoj Mariji, s Punčecem koji je zabio dva puta, uključujući kazneni udarac u 86. minuti. Niko Pintarić postavio konačan rezultat u drugoj minuti sudačke nadoknade. Strahoninec je pobijedio Plave s 2-0 nakon prvog poluvremena, a Cruz je postigao dva gola. Pekleničani su smanjili preko Zvonimira Panića, dok je Siniša Čeko realizirao kazneni udarac. Domaćin je završio s igračem manje nakon isključenja Dina Jalušića.
Rezultati: Bratstvo (SV) – Omladinac (NSR) 1-0 (Knežević), Sloga (Č) – Polet (P) 2-4 (Treska, Burić ; 2x Munđar, Robillard, Gelo), Sokol – Naprijed 3-3 (N.Horvat, Škvorc, Mesarić ; 2x Cvitanović, Pintač), Zasadbreg 77 – Trnava 1-2 (Šimunković ; 2x Da Costa), Mladost (SM) – Pušćine 0-3 (2x Ro.Punčec, N.Pintarić), 9, Strahoninec – Plavi 3-2 (2x Cruz, Balić ; Panić, Čeko).
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hodošan – Strahoninec, Pušćine – Croatia, Polet (P) – Mladost (SM), Omladinac (NSR) – Zasadbreg 77. Nedjelja: Naprijed – Plavi, Trnava – Sloga (Č) u Hodošanu, Sokol – Bratstvo (SV). Utakmice se igraju s početkom u 15:30.
II MEĐIMURSKA LIGA
U II. međimurskoj ligi, susret pun preokreta u Kuršancu. Nakon 24 minute igre Borac PMP je imao prednost 2-0 zgodicima Ivana Drka i Nikole Patafte. Posebno je bio prekrasan zgoditak Patafte iz slobodnog udarca. U pretposljednjoj minuti prvog dijela susreta za Dravu smanjuje rezultat Roko Kregar. Domaćini izjednačuju 61. minuti zgoditkom Eduarda Da Silve. Gosti ponovno vode u 66. minuti drugim zgoditkom Patafte na susretu. Također po drugi puta na ovome susretu strijelac je bio za Dravu Da Silva u 77. minuti. Igrač Borca PMP Stiven Drk pogađa vlastitu mrežu u 80. minuti. Roko Kregar svojim drugim zgoditkom na susretu u 82. minuti postavlja konačan rezultat. Svakako treba pohvaliti gostujućeg vratara Lucijana Tota koji je u nekoliko navrata odlično intervenirao. Trica Pobjede u Brezju. Mrežu Hajduka, redom su pogađali
Mario Kovač, Marko Vuleta i Gustavo Barbosa Firmino. Mura „potopila“ Slobodu. U derbiju kola, Mura je lako pobijedila momčad iz Slakovca, a dvostruki strijelac bio je Lovro Koščak. Sloboda se dobro branila zahvaljujući vrataru Marinu Kiriću. Budućnost je u derbiju začelja ostvarila prvu pobjedu sezone protiv Malog Mihaljevca, a Pavao Sklepić postigao je dva gola. U dvoboju Mladosti iz Dekanovca, domaćini su preokrenuli rezultat nakon što je Jakov Mihaljević doveo Ivanovčane u vodstvo, a hat-trickom Yuye Tanake i golovima Dominika Bajsa i Ivana Hlišća završili susret s 6-3. ČSK je doživio prvi poraz sezone u Štefancu, gdje su domaćini vodili 2-0, dok je Vidovčan slavio protiv Trnovca zahvaljujući Matiji Hermanu, koji je postigao odlučujući pogodak u 9. minuti.
Rezultati: Drava (K) –Borac PMP 5-3 (2x R.Kregar, 2x Da Silva, S.Drk ag ; 2x Patafta, I.Drk), Hajduk (B) –Pobjeda 0-3 (Kovač, Vuleta, Firmino), Mura – Sloboda (S) 5-0 (2x Koščak, Goričanec, L.Perčić, M.Šoltić), Budućnost (M) – Mali Mihaljevec 3-0 (2x Sklepić, Igrishta), Mladost (D) – Mladost (I) 6-1 (3x Tanaka, 2x Bajs, Hlišć ; Mihaljević), Jadran – ČSK 2-1 (Modesto, Toplek ; Alves), Trnovec – Vidovčan 0-1 (Herman). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (S) – Trnovec, Drava (K) – Hajduk (B). Nedjelja: Borac PMP – Vidovčan, ČSK – Mura, Mladost (I) – Jadran, Mali Mihaljevec –Mladost (D), Pobjeda – Budućnost (M). Utakmice se igraju s početkom u 15:30.
III. MEĐIMURSKA LIGA – A
U III. međimurskoj ligi skupina A, Graničaru derbi kola. Zanimljivo da je na ovome susretu Ricardo Da Costa postigao zgoditak u vlastitu i gostujuću mrežu. Za Novakovčane su još zabijali Jožek Blagus, Josip Barbarić i Robert Zorić, a za Jedinstvo Simon Novak. Istim rezultatom Budućnost je slavila u Oporovcu. Dvostruki strijelac za pobjedničku momčad bio je Gianluca Halić, dok su po jednom mrežu domaćina još pogađali Leon Strnad i Patrik Piškor. Poraz Galeba ublažili su Marton Zdenko Balazsin i Antonio Bartolić. Trica Otoka u Gardinovcu. Dva puta je mre-
žu Radničkog pogađao Nikola Blažinčić te jednom Filip Reif. Domaćinu je isključen Neven Horvat zbog dvije opomene, a gostima Dominik Klarić zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Omladinac je s tri komada u mreži ispratio kući Borac. Dva zgoditka postigao je “joker” s klupe Nikola Talan, dok je jedan dodao Dino Jančec. Rezultati: Graničar (N) –Jedinstvo (NSnD) 4-2 (Blagus, Da Costa, Barbarić, Zorić ; Da Costa ag, Si.Novak), Galeb –Budućnost (P) 2-4 (Balazsin, Bartolić ; 2x Halić, Strnad, Piškor), Radnički – Otok 0-3 (2x Blažinčić, Reif), Omladinac (DS) – Borac (DH) 3-0 (2x Talan, Jančec).
U sljedećem kolu sastaju se: Jedinstvo (NSnD) – Borac (DH), Omladinac (DS) – Otok, Radnički – Budućnost (P), Galeb – Graničar (N) Utakmice se igraju u nedjelju s početkom u 15:30.
III. MEĐIMURSKA
LIGA – B
U III. međimurskoj ligi skupina B, Hajduk je slavio u Šenkovcu. Oba zgoditka za goste postigao je Karlo Šardi. Dubravi susjedski derbi. Hattrick je za Sivičane upisao Petar Kovač, dva puta je mrežu Napretka pogađao Mark Bistrović te jednom Neven Vidaček. Donji Koncovčak bolji od Bratstva. Za Koncovčane su zabijali Sourayel Bennani i Patrik Cerovec, dok je poraz gostiju ublažio Perica Šoštarić u pretposljednjoj minuti. Gostima iz Preseke je desetak minuta prije završetka susreta isključen Mario Čabradi, zbog dvije opomene. Sloboda uvjerljiva u Križovcu. Već u 3. minuti Torpedo je poveo zgoditkom Andija Hatleka. Mihovljančani su preokrenuli rezultat s golovima Kreše Kovača (2), te po jednim Nike Vajde, Patrika Belše, Luke Jambrovića i Denisa Marčeca. Omladinac je također preokrenuo utakmicu nakon što je Parag vodio 1-0 golom Darija Baloga. U drugom dijelu domaćini su došli do pobjede s po dva gola Benjamina Flaca, Tomasa Makara i Roberta Zorkovića.
Rezultati: Šenkovec – Hajduk (Š) 0-2 (2x Šardi), Napredak – Dubrava 0-6 (3x Kovač, 2x Bistrović, Vidaček), Donji Koncovčak – Bratstvo (P) 2-1 (Bennani, Cerovec ; Šoštarić), Torpedo – Sloboda (M) 1-6 (An.Hatlek ; 2x Kovač, Vajda, Belše, Jambrović, Marčec),
Omladinac (M) – Parag 6-1 (2x Flac, 2x Makar, 2x Zorković ; D.Balog) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hajduk (Š) – Sloboda (M), Bratstvo (P) – Omladinac (M), Šenkovec – Napredak. Nedjelja: Parag –Torpedo u Žiškovcu, Dubrava – Donji Koncovčak. Utakmice se igraju s početkom u 15:30.
JUDO
EUROPSKI JUDO KUP za uzrast do 15 godina
Iker Novak zbog nezgodnog pada na glavu morao je predati borbu. Srećom, nije zadobio teže ozljede
Piše: Nikola Lukman
Foto: JK Zrinski
Početak listopada donio je novi Europski kup za uzrast do 15 godina pod nazivom "European Judo Hopes Cup U15", koji se održao u Brnu, Češka. Na ovom prestižnom natjecanju sudjelovalo je 300 natjecatelja iz 19 zemalja, a našli su se i članovi judo kluba Zrinski – Petar Balunović i Iker Novak, obojica u kategoriji do 55 kg, koja je brojala 30 natjecatelja. Iker Novak u prvoj borbi suočio se s Jakubom Krčálom iz Češke, gdje je taktički odlično odradio borbu, iskoristio
priliku i prošao u sljedeće kolo. U drugom kolu čekao ga je prvak Srbije, s kojim se odlično borio i pokazao sjajno kretanje, no trenutak nepažnje koštao ga je pobjede. U repasažu je odmjerio snage s Timofejem Lazorkinsom iz Latvije, no zbog nezgodnog pada na glavu morao je predati borbu. Srećom, nije zadobio teže ozljede. Petar Balunović krenuo je pobjedom protiv Šimona Havlíčeka (Češka), a zatim bio bolji i od Jana Kučera (Češka). Četvrt�inalna borba bila je vrlo zahtjevna, pogotovo zbog čudnog sudačkog kriterija, ali Petar je u sudačkoj na-
LOV RIBE UDICOM NA PLOVAK
doknadi sjajnom tehnikom bacio Tudora Lascaua (Rumunjska) i plasirao se u polu�inale. Polu�inalna borba bila je psihološki vrlo napeta, jer pobjeda znači ulazak u �inale, dok poraz vodi u borbu za broncu. Petar je svojom specijalkom bacio protivnika i dobio wazari, nakon čega je kontrolirao napade Čeha Tomáša Pham Tien Dunga te sačuvao vodstvo do kraja. Time je osigurao ulazak u veliko �inale Europskog kupa. Finalna borba bila je vrlo napeta, s napadima s obje strane. Petar je zamalo ostvario wazari, ali protivnik je preuzeo inicijativu i
nizao napade. Nažalost, Petar je zbog kazni ostao bez zlatne medalje, no srebrno odličje je ogroman uspjeh na ovom turniru! Trener Filip Šeketa izjavio je: - Želio bih prije svega čestitati dečkima na lavovskim borbama, posebno Petru koji sad već ima konstantu sa osvajanjem europskih medalja, naime četiri Europska kupa, jedno 3. mjesto, tri 2. mjesta što znači tri �inala. Jednostavno nevjerojatan uspjeh, moram napomenuti da su dečki tek ulazna godina i da se ove godine bore sa svojim uzrastom i starijim od sebe. Petar je pokazatelj da stvarno s upornošću, trudom
Povijesni uspjeh za Hrvatsku reprezentaciju ribe udicom na plovak
ZLATO IZ Francuske
Hrvatska je sada petnaesta zemlja koja je osvojila pehar pobjednika na svjetskom prvenstvu u lovu ribe udicom na plovak
Piše: Sania Bižupić
Foto: Mario Pejaković
Na kanalu d’Aire à la Bassée u Bethuneu sredinom rujna održano je 70. svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak. Hrvatska reprezentacija, među 27 timova, osvojila je svoju prvu titulu svjetskih prvaka s ukupno 31 negativnim bodom i težinom ulova od 20,006 kg. Matija Kraševac istaknuo se osvajajući pojedinačnu brončanu medalju. Iako je prvenstvo bilo izazovno, hrvatski ribolovci su pokazali vještinu i ustrajnost.
Težak put do zlata
Mihael Pongrac, međimurski ribolovac i trener sportskog ribolova iz Goričana, otkriva složenost priprema za natjecanje na francuskom kanalu. Naglašava da se nisu mogli adekvatno pripremati jer u Hrvatskoj nemaju slične kanale s teretnim brodovima koji
mijenjaju protok i visinu vode. Unatoč tome, trudili su se prikupiti informacije o uvjetima i vrstama riba koje obitavaju u tom području. Jedan od najvećih izazova s kojima se hrvatska reprezentacija suočila tijekom natjecanja bio je nedostatak ribe. - Najveći izazov je bio nedostatak ribe, ističe Pongrac. Svako natjecanje u Hrvatskoj, od lokalnih kupova do liga, bilo je prilika za trening i razvoj taktika. Iako su uvjeti na kanalu bili izazovni, s promjenama protoka vode i prolascima brodova koji su podizali mulj s dna, hrvatska reprezentacija pokazala se odličnom u prilagodbi. Hrvatsku reprezentaciju na ovom prvenstvu vodili su trener Martin Vrčković i kapetan Damir Škorić, a logistiku su činili Kristijan Kosmančin, Josip Vrčković i Krunoslav Lešić. Pongrac je naglasio koliko je njihova podrška bila presudna: - Svaki član logistike pratio je
određeni sektor i svake večeri nam prenosio što su otkrili – tko je tamo trenirao, koje su tehnike koristili i s kojim uspjehom.
Put do Francuske bio je dug i naporan, s 18 sati provedenih u kombiju, gdje su hrvatski ribolovci često preuzimali ulogu vozača. Pongrac naglašava koliko truda, treninga i taktičke pripreme je potrebno za uspjeh na natjecanju tog ranga. Svakodnevno su se budili u pet sati i odlazili na spavanje oko ponoći. Prvog dana natjecanja skupili su najmanje negativnih bodova i zauzeli prvo mjesto od 27 reprezentacija. Drugi dan, unatoč bliskoj konkurenciji, mlada reprezentacija ponovno je briljirala i osvojila zlato. Kada je službeno objavljeno da je Hrvatska prvak, emocije su bile neopisive. - Osjećaj je nevjerojatan jer da bi postao prvak, moraš pobijediti sve one koji dominiraju svjetskim
ribolovom, poput Talijana, Francuza, Engleza, kaže Pongrac.
Važnost timske suradnje
Tijekom natjecanja, timska suradnja bila je presudna. - Suradnja i komunikacija unutar reprezentacije je ključna za uspjeh, uz iskusnu logistiku i dobar odabir taktike, naglašava Pongrac te ističe i ponos na tim i vjeruje da je ovo tek početak budućih uspjeha, naglašavajući mladu dob reprezentacije. Posebno priznanje ide obiteljima i prijateljima, a zahvalio se svojoj obitelji, SRK-u Klen Sveta Marija i navijačima iz Međimurja, posebno djevojci Simoni. Ovo zlato predstavlja nagradu za naporan rad i poticaj za cijelu zajednicu sportskih ribolovaca u Hrvatskoj, što je rezultat ulaganja u razvoj mladih ribolovaca. Pongrac se nada da će Hrvatska nastaviti osvajati medalje na svjetskim natjecanjima.
i zalaganjem može se doći do velikih rezultata. Ovo je tek jedna od stepenica i ciljeva koje smo si zadali, nadam se
RUKOMET
u skorijoj budućnosti da ćemo se još više veseliti ovakvim uspjesima naših sportaša, poručuje trener Filip Šeketa.
SLIJEDI novo gostovanje Čakovčanci i dalje sjajni
U pet nastupa, MRK Čakovec ostvario je 4 pobjede i postao najugodnije iznenađenje lige. Domaćin Karlovac imao je dva početna vodstva, no gosti su odgovorili s 4 uzastopna pogotka, preuzeli vodstvo i na poluvremenu otišli s plus tri (13:16). Neizvjesnost je trajala još desetak minuta, a Karlovčani su se približili na 19:21. U završnih 15 minuta igralo se pogodak za pogodak, a gosti su na kraju slavili s plus četiri (31:35). Ivan Rukavina bio je najbolji kod domaćih s 9
RUKOMET
pogodaka, dok je Vito Horvat zabilježio 11 obrana, a Ante Baković 11 pogodaka. MRK ČAKOVEC: V. Horvat, L. Baković (6), Hozjan (1), Friščić, Zadravec (2), Tkalčec, Čuk, Marciuš, Vuković, Varošanec, Lukac, Tompić (5), Levak (7), T. Baković (11), Goričanec (3), Malović. Trener: Josip Borković. Sljedeće kolo novo gostovanje, ovog puta u Kutini kod Moslavine. Domaćini su dosad ostvarili dvije pobjede te tri poraza, a utakmica se igra u nedjelju 17 sati, uz prijenos na Sportskoj televiziji. (md) PRED
U utakmici protiv višestrukih prvakinja, ekipe Osijeka, nogometašice Međimurja pružile su kvalitetnu partiju, no na kraju su poražene. Domaće su već u uvodu zaprijetile preko Zaire Caroline Mirande Jimenez, no nisu iskoristile prilike. Osijek je poveo golom Maje Joščak u 17. minuti, a Međimurke su se oslobodile pritiska i pokušale izjednačiti, ali bez uspjeha. U završnici, u 86. minuti, suigračica Lubina je zaradila kazneni udarac, koji je izvela Izabela Lojna i povisila na 0:2. Utakmica se odigrala na stadionu Mladosti u Čakovcu pred 100 gledatelja. Čestitke djevojkama na borbenosti prepoznala je
i publika, koja ih je nagradila pljeskom. Nakon utakmice, pohvale za trud i rad u klubu su stizale, s naglaskom na inicijative za pokretanje amaterskih ženskih ekipa i lige “Amaterke”. - Slogan kluba, „Ubi Concordia Ibi Victoria“, ne odnosi se samo na pobjede u smislu natjecanja, već i na zajedništvo između ženskih klubova s kojima zajedno gradimo bolju budućnost hrvatskog ženskog nogometa. I drugi ljudi što su prepoznali naš trud i nastojanja da budemo svakog dana sve bolji i bolji. U tome ćemo i dalje ustrajati, ističu iz ŽNKa Međimurje. (md)
STOLNI TENIS
POČELA JE nova sezona Šenkovčani brane naslov
Početkom drugog izdanja Međimurskog kupa, koji sponzoriraju Međimurske novine, službeno je započela sezona Međimurskih stolnoteniskih liga 2024./25. Prošlogodišnji pobjednici kupa, ekipa ZEN-Šenkovec 2, brane svoj naslov, kao i prvo mjesto u 1. međimurskoj ligi, te će sigurno imati izazovan zadatak održati svoj status na vrhu. Ovaj vikend službeno započinje natjecanje u svim Međimurskim ligama, a ekipe će odmjeriti snage u prvom kolu sezone. Svim sudionicima želimo puno sportske sreće, fer igre i uspješnu sezonu. Ove sezone do isteka roka za prijave zaprimljene su prijave od ukupno 63 ekipe za Međimursku ligu, te od toga su tri nove ekipe, dok su tri ekipe odustale u odnosu na prethodnu sezonu. Za ligu mladi organiziran je radni sastanak 2. Listopada te za razliku od prošle druge sezone, na njemu će se dogovoriti sa voditeljima broj ekipa, sastavi liga,
ODBOJKA
te prijedlozi i rasprava sa njima, te će se nakon toga formirati i „Liga mladi“ za sezonu 2024./25. U kupu su bila samo dva iznenađenja, dok su ostali rezultati i parovi gdje su bolje plasirane ekipe igrale protiv slabijih bili i očekivani. U Pribislavcu je mlada ekipa predvođena Avdijom i Trupkovićem izbacila stare lisce iz KOS-Kotoribe 2 visokim rezultatom, a također je i ekipa Goričan 2 koja se pojačala za petu ligu ove sezone, svladala ekipu Lopatinca 3, koji je igrao bez svojeg najboljeg igrača i prvog igrača lige prošle sezone. Napeto je bilo u Donjem Kraljevcu gdje se Dejan Marčec istaknuo i odnio pobjedu gostima u Nedelišće, dok je ekipa HE-Dra 4 Draškovec na susjednom gostovanju bila bolja od ekipe Preloga. Ostali favoriti su lako i bez previše muke. Drugo kolo se igra sredinom studenog, točnije 16.11 ove godine, kada je pauza u ligama i igra se drugo kolo kupa. (dt)
NOVA SEZONA je krenula Centrometal otvorio pobjedom
Odbojkaši Centrometala odlično su otvorili novu sezonu gostovanjem u Rovinju, gdje su brzo poveli 10:3 i s lakoćom osvojili prvi set rezultatom 25:14. U drugom setu domaći su se ohrabrili i poveli 15:11, ali su Centrometali preokrenuli utakmicu serijom 7:1 i završili set bez većih problema. Treći set bio je napet, s Centrometalom koji je većinu vremena vodio, no domaći su poveli 22:21. Ipak, Raič i Peterlin donijeli su pobjedu Centrometalu rezultatom 25:23.
OK ROVINJ – OKM CENTROMETAL 0 : 3 (14:25, 22:25, 23:25). Dvorana Gimnasium, gledatelja 150. Suci: Kušljić, Curać (oboje Rijeka). Rovinj: Kisić, Šetić, Matić, Da Silva, Sponza, Pulić, Stjepić, Preden, Pamić, Aleksandar i Andrea Fatorić, Kovačević. Trener: Gavrilov. Centrometal: Juras, Vuk, Novak, Fran i Andrej Peterlin, Marko i Matej Martinko, Raič, Lučić, Radoš, Marciuš, Brčić, Zelenika Trener: Novak. U drugom kolu Centrometal u subotu 12. listopada u Atonu dočekuje osječku Mursu. Utakmica započinje u 17 sati uz prijenos na Sportskoj televiziji. (md)
NOGOMET
Odigrano je 8. kolo 3. NL Sjever
Međimurje poraženo na domaćem terenu, Polet pobijedio Varteks i zasjeo na vrh tablice, Domašinčani remizirali s Bilogorom kod kuće
8. kolo 3. NL Sjever odigralo se kroz tri dana. U utorak su Međimurje i Podravina završili utakmicu pod reflektorima, gdje je Podravina iznenadila preokretom. U nedjeljnom derbiju Polet je bez poteškoća pobijedio Varteks s 3:0, zauzevši vrh tablice. Koprivnica je također slavila, preokrenuvši vodstvo Dinama iz Predavca za pobjedu 2:1.
Od subotnjih utakmica, zadovoljni su igrači Nedelišća, Rudara i Graničara iz Kotoribe. U Domašincu je Dinamo podijelio bodove s Bilogorom, zadržavši je s vrha tablice. Rudar je slavio pobjedom od 1:0 zahvaljujući Petru Ratajcu, dok su Štritar i Vlah donijeli pobjedu Graničaru 2:0. U Pitomači nije bilo golova, a najefikasnija utakmica bila je u Slatini, gdje je gostujuće Nedelišće slavilo s 3:1.
Polet zasjeo na prvo mjestu nakon pobjede u derbiju s Varteksom
Pred 500 gledatelja, Polet je u derbiju 8. kola 3. NL Sjever uvjerljivo pobijedio Varteks 3:0. Već u 33. sekundi Perčić je zabio prvi gol nakon Brlekova prodora, a u 35. minuti Benko je povisio na 2:0 protiv svog bivšeg kluba. Varteks je u drugom dijelu pokušao preokrenuti utakmicu, ali Polet je kontrolirao igru. U završnici, Patafta je postigao svoj 14. gol sezone za konačnih 3:0 i slavlje domaćih navijača. Trener Varteksa Besek priznao je razočaranje izvedbom svoje ekipe, dok je trener Poleta Šardi pohvalio svoju momčad za agresivnu i zasluženu pobjedu.
Iznenađenje prvenstva Graničar iz Kotoribe na trećem mjestu Graničar iz Kotoribe nastavlja iznenađivati u 3. NL Sjever, pobjedom 2:0 nad Garićem stigli su do trećeg mjesta, samo bod iza druge Bilogore i dva boda iza vodećeg Poleta. Bila je to njihova četvrta uzastopna pobjeda. Vlah je zabio vodeći pogodak u 13. minuti, ali ubrzo nije iskoristio kazneni udarac. U 60. minuti Štritar je postigao drugi gol, osiguravši pobjedu. Slijedi derbi protiv Bilogore u gostima. Trener Garića, Dragan Vaclavek, priznao je da ekipa pati zbog nedostatka iskustva, dok je trener Graničara Mario Piškor pohvalio fokus i zasluženu pobjedu svoje ekipe.
U Domašincu Dinamo remizirao s vodećom Bilogorom i skinuo je s vrha
Dinamo je na domaćem terenu remizirao 1:1 protiv vodeće Bilogore 91 u teškim uvjetima. Gosti su poveli autogolom Šimunića u 20. minuti, dok je Dinamo izjednačio golom Dominika Novaka u 62. minuti, nakon odlične asistencije Nevena Hlišća. U 69. minuti, Dinamo je ostao s igračem manje zbog isključenja Rališa, ali su se domaći borili i imali nekoliko opasnih prilika. Trener Bilogore, Željko Ostrman, pohvalio je obje ekipe, dok je trener Dinama, Dalibor Gorupić, izrazio nezadovoljstvo suđenjem i naglasio da je njegov tim dobro pripremio utakmicu.
Novi uspjeh
Nedelišća, ovaj put u gostima u Slatini
Nedelišće je u 8. kolu Treće NL Sjever ostvarilo prvu gostujuću pobjedu pod novim trenerom Ivanom Habušom, svladavši Slatinu 3:1. Rodrigo je već u 7. minuti zabio za 0:1, a Paqueta je tri minute kasnije povisio na 0:2. Slatina je smanjila na 1:2 pogotkom Kupresa u 19. minuti. U 65. minuti Wesley postavlja konačnih 1:3. Nedelišće je od 75. minute igralo s igračem manje nakon isključenja Thiaga, ali su uspjeli obraniti vodstvo. Trener Habuš bio je zadovoljan igrom i zasluženom pobjedom.
Rudar izašao iz rezultatske krize pobjedom u Virovitici Nakon nekoliko loših rezultata, Rudar je na gostovanju u Virovitici osvojio tri vrijedna boda. Jedini pogodak postigao je Petar Ratajec u 73. minuti, nakon ubačaja iz kuta Radikovića. Ratajec je imao priliku i ranije, no njegov udarac u 63. minuti obranio je domaći vratar Klaver. Rudar je imao još dvije izgledne šanse, dok je domaćin propustio najbolju priliku u 85. minuti kada je Niko Kodba obranio udarac. Ovom pobjedom Rudar je prekinuo rezultatsku krizu i otvorio si put za bolji plasman u sljedećim kolima, dok će sljedeće dvije utakmice igrati kod kuće. Trener Virovitice, Krešimir Crvenka, komentirao je poraz istaknuvši jeftini gol koji su primili, dok je Damir Lepen Jurak, trener Rudara, bio zadovoljan igrom svoje ekipe i pohvalio obrambeni dio.
Rezultati 8. kolo
Koprivnica – Dinamo(P) 2:1
Slatina – Nedelišće 1:3
Dinamo(D) – Bilogora’91 1:1
Graničar(K) – Garić 2:0 Polet – Varteks 3:0
Pitomača – Graničar(Đ)
Poraz Međimurja nakon preokreta pod svjetlima reflektora
Posljednji susret 8. kola između Međimurja i Podravine odigran je u utorak na stadionu Mladosti u Čakovcu. U obostrano slaboj utakmici, gosti iz Ludbrega došli su do važne pobjede preokretom. Međimurje je povelo u 25. minuti, kada je Drk nakon dubinskog dodavanja matirao vratara Kovačića. U 41. minuti gosti su izjednačili golom Goluba iz odbijene lopte. Nakon 25 minuta bez ozbiljnih prilika, gosti su preokrenuli rezultat u svoju korist. Tihelka je preciznim udarcem s distance doveo Podravinu u vodstvo. Iako su Krznar i Drk imali prilike za izjednačenje, Međimurje je na kraju izgubilo. Ovim porazom ostali su na 8 bodova i sada su bliže dnu tablice. U sljedećem kolu imaju priliku za popravak protiv Graničara u Đurđevcu.
Prošli tjedan u unaprijed odigranom susretu 4. kola 1. HRL za žene višestruke prvakinje u Koprivnici ugostile su Čakovčanke u utakmici u kojoj je zamijenjeno i domaćinstvo. Rukometašice Podravke Vegete pobijedile su Zrinski 38:24 (19:11). Tako su Zrinskice dobile više vremena da se kroz trenažni proces pripreme za važnu utakmicu ove subote. Svaka je utakmica važna, no lokalni
derbi između varaždinske Koke i Zrinskica ima posebnu draž bez obzira na stanje klubova na tablici. Ove godine favorit su varaždinke koje su dobro stratale i upisale u četiri kola tri pobjede i jedan poraz i sa 6 bodova su na diobi trećeg mjesta. S druge strane Zrinskice nisu još uvijek u željenoj formi, no treba naglasiti da su cure trenera Vujovića tri puta gostovale i samo jednom bile
domaćin, a na svom kontu imaju 4 boda. - Međusobno se dobro poznajemo i vjerujem da će utakmicu odlučiti nijanse. Za ovakve utakmice nije potrebna posebna i dodatna motivacija. Vjerujem da će naše djevojke biti prave i polučiti pozitivan rezultat, rekao je trener Zrinskog Vladimir Vujović. Utakmica između Koke i Zrinskog igra se u subotu 12. listopada u Maloj dvorani
Arene Varaždin s početkom u 17:00. (md)
PEREX: U klubu su ponosni što se na popisima za reprezentaciju našlo pet Zrinskica i još jedna je u pričuvi. Kod seniorki je pozvana Paula Posavec, kod mlađih juniorki pozive su dobile Sara Golub, Una Ivančić i Leona Janković (pričuva), a u kadetsku reprezentaciju su pozvane Rahela Varga i Kristina Goričanec. (md)
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRAD ČAKOVEC
Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama
KLASA: 112-01/24-01/4
URBROJ: 2109-2-08-24-1
Čakovec, 7. listopada 2024.
Na temelju članaka 17. i 19. stavka 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 86/08, 61/11, 4/18, 96/18, 112/19), članka 13. Pravilnika o unutarnjem redu Uprave Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca, broj 4/23, 6/23, 2/24), pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama, raspisuje
za prijam u službu na neodređeno vrijeme:
REFERENTA – KOMUNALNOG I PROMETNOG REDARA (1 izvršitelj) u Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama
Stručni uvjeti za prijam u službu REFERENTA – KOMUNALNOG I
PROMETNOG REDARA su:
- četverogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje ili gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje - najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima - poznavanje rada na PC-u
- položen državni ispit - položen ispit za prometnog redara - položen vozački ispit B kategorije
- zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima.
Osim navedenih uvjeta kandidati moraju ispunjavati i uvjete za prijam u službu koji su propisani odredbom članka 12. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi - uz zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima, punoljetnost i hrvatsko državljanstvo.
U službu ne može biti primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine broj 42/18), Grad Čakovec kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe.
Osoba se prima u službu uz obvezni probni rad od tri mjeseca.
Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Javnom natječaju odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.
Natjecati se mogu i kandidati koji nemaju položen državni ispit ili ispit za prometnog redara, uz obvezu da ga polože u propisanom roku. Kandidati su dužni dostaviti:
- vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj, - životopis,
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika važeće osobne iskaznice, putovnice ili domovnice),
- dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe), - elektronski zapis s podacima o radnom stažu i radnom odnosu iz HZMO,
- presliku rješenja, ugovora o radu ili potvrdu poslodavca da je osoba obavljala odgovarajuće poslove sukladno članku 13. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
- uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci)
- vlastoručno potpisanu izjavu da za prijam u službu ne postoje zapreke iz članaka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, - presliku uvjerenja o položenom Državnom ispitu (ako kandidat ima položen državni ispit), - dokaz o poznavanju rada na PC-u (izjava, potvrda, uvjerenje…) - dokaz o promjeni osobnog imena, ako je ono mijenjano u odnosu na predočene isprave - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta - presliku uvjerenja o položenom ispitu za prometnog redara - presliku vozačke dozvole za vozila B kategorije
Dostavljene preslike ne moraju biti ovjerene, a izabrani kandidat dužan je prije donošenja rješenja o prijmu u službu na neodređeno vrijeme dostaviti na uvid originalne dokumente. Potvrde ili uvjerenja javnopravnih tijela mogu se dostaviti u izvorniku. Dokumenti predani uz prijavu neće se vratiti kandidatima. Kandidati koji ne prilože svu traženu dokumentaciju neće se pozivati na dopunu prijave.
Kandidatom prijavljenim na Natječaj smatrat će se samo osoba koja podnese pravovremenu i urednu prijavu te ispunjava formalne uvjete iz Natječaja. Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve osobne podatke i priloge navedene u Natječaju.
U prijavi na Natječaj navode se osobni podaci podnositelja prijave (osobno ime, OIB, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, broj mobitela, e-mail adresa, isključivo za potrebe postupka) i naziv radnog mjesta na koje se prijavljuje uz vlastoručni potpis.
Povjerenstvo za provedbu Natječaja utvrđuje popis kandidata prijavljenih na Natječaj, koji ispunjavaju formalne uvjete i čije su prijave
uredne i pravodobne te ih upućuje na prethodnu provjeru znanja i sposobnosti. Smatra se da je kandidat koji nije pristupio testiranju povukao prijavu na Natječaj i više se ne smatra kandidatom.
Kandidati koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz Natječaja bit će o tome pisano obaviješteni.
Opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava Natječajem, sadržaj i način na koji će se testirati kandidate koji ispunjavaju formalne uvjete i iz kojeg područja te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za testiranje, objaviti će se na službenoj web stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr. Vrijeme i mjesto održavanja testiranja objaviti će se najmanje pet (5) dana prije testiranja na istoj web stranici i na oglasnim pločama u zgradi Uprave Grada Čakovca, Kralja Tomislava 15, Čakovec. Ako kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu, dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo, te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Kandidat koji može ostvariti pravo prednosti kod prijma sukladno članku 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), članku 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine broj 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13 i 98/19), članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 84/21) i članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), dužan se u prijavi na javni natječaj pozvati na to pravo te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti u skladu s člankom 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, uz prijavu na natječaj dužan je priložiti, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/NG/12%20Prosinac/Zapo%C5%A1ljavanje/popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20 prednosti%20pri%20zapo%C5%A1ljavanju.pdf
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti u skladu člankom 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, uz prijavu na natječaj dužan je priložiti, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta odredbe na koju se poziva, odnosno dokaz o priznatom statusu, dokaz da to pravo već nije koristio te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka, sporazum i slično), a pravo prednosti ostvaruje samo pod uvjetom da nema osoba koje to pravo ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti sukladno članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Nikola/popis%20 dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20 zapo%C5%A1ljavanju-%20Zakon%20o%20civilnim%20stradalnicima%20iz%20DR.pdf
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uz prijavu na natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom. Nakon raspisanog Natječaja, ne mora se izvršiti izbor, ali se u tom slučaju donosi Odluka o poništenju Natječaja (u cijelosti ili djelomično) u roku iz članka 24. stavka 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 8 dana od dana objave Natječaja u Narodnim novinama.
Prijave se podnose na adresu: Grad Čakovec, Čakovec, Kralja Tomislava 15, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama, s naznakom „Za javni natječaj – radno mjesto REFERENT – KOMUNALNI I PROMETNI REDAR“.
O rezultatima izbora prijavljeni kandidati biti će obaviješteni u zakonskom roku.
PROČELNIK
Damir Šoltić, mag. ing. traff.
Ustajati u šest ujutro na lijevu nogu. Započinjati dan radeći trbušnjake prije doručka i pospremajući krevet. Umivati se, prati zube, češljati se, odijevati svježe opranu košulju i izglačano odijelo, vezati kravatu onako kako znadem, obuvati nalakirane cipele, izlaziti iz kuće s podočnjacima i prvim sijedim vlasima iznad ušiju. Voziti se starim automobilom na posao koji se nakon svakih dvadesetak kilometara ugasi iz nepoznatog razloga. Na parkingu ispred zgrade gnjevno kružiti u potrazi za slobodnim mjestom. Ispijati jutarnju kavu na iritirajućim sastancima naše old-fashioned �irme. Pušiti najjeftinije cigarete i na hodniku pozdravljati stalno namrgođenog šefa.
Dizati se starijima u tramvaju samo zato jer je to bontonom propisano. Misliti o tome koga ću zaokružiti na listiću na sljedećim izborima, kao i o čemu razmišlja vječno pripiti susjed Zdenko. Podnositi da me „draga“ stalno provjerava gdje sam i s kim pa ću se pošto-poto riješiti mobitela za svagda. Začepiti uši i praviti se kako ne čujem ogovaranje i podsmijeh najboljih prijatelja iza leđa. Biti pristojan i ne podrigivati na svečanim domjencima. Boraviti uzalud na besplatnim seminarima samo zato jer je potrebno skupljati bodove za karijeru. Pred rodbinom improvizirati uzornog sina i zataškavati sve ozbiljnije probleme s alkoholom. Svakom jadniku, koji onako usput naiđe, biti jamac i rame za plakanje. S primitivcima dangubiti slušajući „cajke“ jer je to sada in. Čitati u novinama koji je nogometaš s kojom manekenkom te kamo će na ponovljeni medeni mjesec neki od naših celebrityja. Tugovati zbog djetinjstva bez roditelja i odgoja kod neprivlačnih i uštogljenih časnih sestara. Slaviti Novu godinu uvijek u društvu poznatih faca, bez mogućnosti upoznavanja s novim “komadima”. Častiti licemjere koji me okružuju i u buduće odlaziti na ćevape s ekipom iz kuglane jer organski ne podnosim luk. Slušati prijetnje prvih susjeda da će pozvati policiju ukoliko još koji put preglasno pustim glazbu iza 22 sata. Izazivati lokalne štemere i plaćati za seks na brzaka. Cijelog života udisati smog metropole i provoditi vikende uz očajan tv-program. Čekati u redu pred bankomatom i jesti kruh od jučer. U poštanskom sandučiću pronalaziti reklamne letke s cijenama novih modela kosilica te protiv volje odabirati boju vrtne garniture koja bi najbolje odgovarala uz fasadu na našoj vikendici. Raspitivati se o kvaliteti i porijeklu uskršnje šunke kao i što pokloniti najmilijima za Božić. Plaćati režije i njezine prečeste odlaske frizeru, pedikeru i u solarij, jer ni ona meni ne kupuje pivo, benzin i čarape. Glumiti budalu kreveljeći se uz karaoke i masne viceve na godišnjicama mature. Ostavljati novac u kladionici i nastaviti tečaj informatike s klincima. Slati cvijeće za Valentinovo i nakon žustre ljubavne svađe donositi indijski čaj u krevet. Slati SMS-poruke isprike i bombonijeru za novi početak. Na partneričin zahtjev otputovati s njom na more gledati spaljene europske guzice i mlohave sise njihovih pjegavih žena. Crvenjeti se zbog tuđih pogrešaka i braniti nemoralne interese beskrupuloznih grabežljivaca. Ostajati u uredu i izvan radnog vremena, iako su prekovremeni sati ostali neplaćeni. Odlaziti na godišnji odmor ili bolovanje jer dajem bezuvjetan otkaz. Samom sebi ulijevati lažnu nadu kako mogu promijeniti ovaj bešćutni svijet. Odlučio sam kako neću više: sjediti na dva stolca, pružati nepovratne usluge, pristajati na kompromise, maštati o nemogućemu, poželjeti da sam netko s imenom i prezimenom, nositi vlastiti obraz s ponosom, a opet tapkati u mjestu ili se beskonačno vrtjeti u krug... Jednostavno NEĆU i gotovo! Dražen Jergović
AFORIZMI
Papuk de�initivno nije gol, a u vokativu je i obučen. Normalno je da je nogometaš svukao dres. Pa gol je. I sadašnjost postaje prošlost kad je izgovorimo. Bakar i željezo iz periodnog sustava prodani su na otpad.
Apsurd je kad farmer oženi kravu koja njega muze. Aljoša Vuković
Vole lagodan život, bez puno truda i muke. Od dugih prstiju žive, kad već nemaju zlatne ruke. Slavko Kenđelić
TEST Hyundai Tucson 1.6T 160 7DCT 4WD Luxury
Redizajnirani Tucson nije puno mijenjao uspješan i prepoznatljiv izgled, no dobio je tehnološka i sigurnosna poboljšanja, a testni je model bio i najbogatije opremljen Tucson koji se može dobiti, pa je sve prepušteno luksuzu, dok doplatni N Line paket opreme donosi sportsko odijelo.
Tekst i foto: Igor Rudež
Kada je Hyundai na jesen 2020. godine objavio prve fotogra�ije četvrte generacije modela Tucson, svi su odmah rekli WOW! Da, u prenapučenoj kategoriji kompaktnih SUV modela Hyundai je uspio u onome u čemu nitko drugi nije uspio – stvoriti jedinstven izgled modela koji je prepoznatljiv već na prvi pogled, čak i onima koji nemaju previše znanja o automobilima. Tome su najveći razlog parametrijska LED dnevna svjetla sprijeda koja Tucsonu daju jedinstven izgled. A upravo je to i donijelo priličan uspjeh ovog modela koji je samo tijekom prošle godine prodan u preko 158.000 primjeraka.
Nešto što je uspješno ne treba puno mijenjati, a ta misao vodilja je bila u glavi dizajnera. Tako blago redizajnirani Tucson donosi dorađena prednja LED svjetla koja su i dalje „sakrivena“ u masci, koja je također malo promijenjena, kao i izgled branika. Blago je dotjeran i stražnji branik, a pridodane su i nove boje karoserije, kao i nov dizajn naplataka. No zaključak ostaje isti – Tucson je zasigurno jedan od jedinstvenijih, ali i atraktivnijih modela u ovoj klasi vozila. Testni model je pak još bio opremljen i N Line paketom opreme koji je donio sportske branike i veće naplatke od 19 inča, ali i plastične obrube oko karoserije u boji, a ne crne, kako je na ostalim izvedbama.
Nama baš radi toga malo fali izgleda robusnosti, no o ukusima se ne raspravlja.
Dimenzije (DxŠxV): 4510 x 1865 x 1650 mm
Osovinski razmak: 2680 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 1646 kg/ 544 kg
Veličina prtljažnika 354/1237 litara
Vrsta motora/broj cilindara: Benzinski/4, 48V blagi hibrid
Pogon: Na sve kotače
Unutrašnjost je pretrpjela malo veće promjene, a posebice je to vidljivo na središnjem grebenu gdje je postavljen nov zaslon od 12,3-inča koji se spaja s digitalnim instrumentima iste dijagonale. Tu je i polica ispred vozača, a voljeli bismo da je malo više pro�iliranija, jer ovako iz nje lako ispadaju predmeti u vožnji. Središnji ventilacijski otvori su ispod zaslona, a odmah do njih je postavljena tipka za paljenje i gašenje automobila. Naravno, kao i uvijek, hvalimo odvojene tipke klimatizacije, a za pohvalu je i što se sve tipke za grijanje i hlađenje sjedala ili za grijanje upravljača nalaze na jednom mjestu, odnosno nisu „razbacane“ po komadnoj ploči. Tu su i �izičke tipke prečaca na zaslonu, kao i veliki gumb za podešavanje glasnoće. Ispod toga se nalaze USB priključci od kojih se jedan može birati služi li samo za punjenje ili za punjenje i prijenos podataka. Visoka središnja konzola donosi udoban i velik središnji naslon ispod kojeg je spremište, s tu su i držači za čaše, kao i bežični punjač mobitela, na samom vrhu su
Parametrijska LED svjetla koja postaju nevidljiva kada su ugašena, prepoznatljiv su detalj Tucsona
Straga su promjene minimalne, a Tucson i dalje izgleda atrak�vno
�izičke tipke važnih funkcija, što je za dodatnu pohvalu, kao i velika otvorena polica ispod konzole.
Upravljač je također opremljen �izičkim tipkama, a na samom stupu upravljača se nalazi sada već dobro poznata ručica automatskog mjenjača koja je postavljena s desne strane, a tu su i polugice za mijenjanje brzina koje su postavljene iza upravljača. Vozačka pozicija je dobra i lako se svatko može namjestiti zahva-
Mjenjač: Automatski, dvije spojke Snaga: 118 kW / 160 KS
Okretni moment: 265 Nm
Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 192 km/h / 9,8 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 9,4
CO2 emisija: 153 g/km
Cijena: 45.710 eur
Oprema: 12,3-inčni instrumen�, 12,3-inčni mul�medijski sustav, 12-inčni head-up zaslon, automatski trozonski klima-uređaj, Krell premium audio sustav, grijana prednja i stražnja sjedala, hlađena prednja sjedala, kamere u 360 stupnjeva, kožna sportska sjedala, 19-inčni aluminijski naplatci, N Line paket...
ljujući izdašnom podešavanju upravljača i sjedala, a voljeli bi da se zaslon s instrumentima može malo više prilagođavati. Naime, uvijek su prisutna dva okrugla odjeljka, a to je povezano sa sustavom kamera i bolje preglednosti. Tako kada upalite pokazivač smjera za desno, u desnom krugu se pali kamera s desne strane vozila pa možete vidjeti kamo vozite
Karakteristična ručica automatskog mjenjača postavljena je iza upravljača s desne strane
Odvojene komande klimatizacije su za svaku pohvalu jer su postavljene na gotovo idealnu visinu
19-inčni dvobojni aluminijski naplatci dio su N-Line paketa opreme
i dolazi li vam neko dijete ili se pak tamo sakrio niski stupić koji ne vidite. Ista stvar je s lijevim okruglim odjeljkom.
Zanimljivo rješenje na kojeg se treba priviknuti, no kad se jednom priviknete, nedostajat će vam ako ga nemate u vozilu.
Prostranost straga je u prosjeku klase, a svi do visine od 1,85 m će se osjećati ugodno, dok će višim osobama nedostajati mjesta za koljena, ali i za glavu, a treba spomenuti i kako ova izvedba ima panoramski krov, pa je i to utjecalo na prostor. A stražnji putnici
dobivaju svoje podešavanje klime, trozonska klima dolazi serijski, kao i ventilacijske otvore i USB priključke. Tu je i naslon za ruke, a pohvalili bi i što su obloge stražnjih vratiju napravljene od istih materijala kao i prednja, što danas nije čest slučaj. Tu je
i podešavanje nagiba naslona, a testni je model imao i dodatne zavjese na bočnim vratima kako putnicima ne bi smetalo sunce. Za pohvalu je i prtljažnik pravilnog oblika koji u osnovi zaprima popriličnih 577 litara prtljage, a s preklopljenim sjedalima se dobiva ravna površina i obujam od 1756 litara.
Testni model je pokretao blagohibridni 48-voltni sustav čiju osnovu čini 1,6-litreni turbo benzinac koji razvija maksimalnu snagu od 118 kW/160 KS i pritom nudi 265 Nm okretnog momenta. Uparen je s automatskim mjenjačem s dvije spojke, a pogon se prenosi na sve kotače. Upravo ovaj motor će vjerojatno biti jedan od najčešćih izbora domaćih kupaca jer ujedno nudi i najpovoljniju cijenu, a može se dobiti i s ručnim mjenjačem. Tucson je poprilično težak s preko 1600 kg mase praznog vozila, pa ovih 160 KS ne nude baš sportsku vožnju. Nemojte nas krivo shvatiti, 160 KS nije malo za ovaj automobil, ali će mu više odgovarati smirenija noga na gasu, posebice jer je tako podešen i mjenjač. Naime, pri snažnijim pritiscima papučice gasa, Tucson postaje „nervozan“ i kao da ne zna svaki put u koju bi brzinu prebacio, no u Eco načinu rada čitav dojam vožnje je uglađeniji. S lakoćom će prestići neki automobil ili kamion, a za svaku pohvalu je odlična zvučna izolacija, pa ni na autocesti neće
biti problema s velikom bukom izvana, već ćete moći pričati normalnim tonom. I upravo to je prednost ovog vozila. Lagana vožnja autocestom ili otvorenom cestom dovest će vas daleko u tišini, a pritom će putnici uživati u mnogobrojnoj opremu koja pridonosi i ugodnom boravku u automobilu. A pritom će nekima zasmetati malo viša potrošnja, koja nam je na kraju testa bila 9,4 litre, uz napomenu kako je poprilično vremena Tucson proveo u gradu. Na otvorenoj cesti će potrošnja pasti na oko 7 litara, a na autocesti će ona biti između 7 i 10 litara, ovisno koliko vam je teška noga na gasu. I ne zaboravite da je riječ o izvedbi s pogonom na sve kotače. Testni model je bio opremljen najboljim paketom opreme Luxury na koji su pridodani i ostali dodaci, pa se cijena popela na 45.710 eura. Početni Tucson s ovim motorom i ručnim mjenjačem pak starta od 27.990 eura, dok je najpovoljnija izvedba s automatskim mjenjačem 33.290 eura, odnosno s pogonom na sve kotače 36.990 eura. Svakako treba spomenuti i kako je Tucson dostupan sa 115 i 136 KS snažnim dizelašima čije cijene počinju od 30.790 eur, odnosno od 34.990 eur, a tu je i 215 KS snažna hibridna izvedba čije cijene kreću od 33.990 eura. Tucson je dostupan i kao plug-in hibrid (PHEV) s 252 KS, a cijene tada startaju od 37.990 eura.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 11. do 17. listopada 2024.
P 11 Ivan XXIII. papa, Milan, Milijan
S 12 Maksimilijan, Makso, Velibor, Serafin
N 13 28. KROZ GODINU, Teofil, Bogoljub, Edouard
P 14 Kalist I. papa, Ljeposlav, Divna, Krasna
U 15 Terezija Avilska, Tereza, Aurelija
S 16 Marija Margareta Alacoque, Hedviga, Hrvojka
Č 17 Ignacije Antiohijski, Vatroslav, Vatro
Sretan Vam imendan! ROĐENI
Čakovec
dr. Karmela MatjanBogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
dr. Brigita Haubrich Hrandek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Goričan
dr. Ivana JambrovićHorvat Školska 16b, tel. 040/601-538
Lopa�nec dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113
dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Prelog dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065
Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Larisa Jug, kći Dijane i Aleksandra
Vita Igrec, kći Viktorije i Davida
Ervin Cvetko, sin Silvije i Leona
Marla Sabolčec, kći Nives i Josipa
Daša Vrančić, kći Ivane i Marka
Kaja Čemerin, kći Mateje i Vanje
Ljiljan Ignac, sin Tanje i Ljiljana
Luka Kos, sin Sanje i Filipa
Arden Cerovec, sin Monike i Mihaela
Cris�ano Ivanović, sin Larise i Kris�jana
Ida Kovačić, kći Patricije i Marka
Emir Kalanjoš, sin Sabine
Gaja Lukša, kći Ine i Vedrana
Sven Hrženjak, sin Anamari i Tomice
Zrin Štefičar, sin Ivone i Renata
Čakovec:
Kris�na Kukolić i Sandro Novak
Karolina Lehkec i Marko Pergar
Katarina-Stela Stolčić i Antonio Nemeš
Tea Vuk i Ma�ja Mihalković
Ana-Elena Pongračić i Mateo Sutnjak
Saša Tkalčec i Neven Kraljić
Mursko Središće:
Leila Kontrec i Vladan Žujević
Prelog:
Lorena Janković i Josip Mikloška
Čakovec:
Ana Kocijan r. Barbir r. 1939.
Stjepan Blagus r. 1950.
Veronika Jeđut r. Rogina r. 1934.
Barbara Lukman r. Toplek r. 1934.
Jelena Grubišić r. Obadić r. 1943.
Stjepan Petek r. 1949.
Franjo Miljančić r. 1952.
Marija Vrbanec r. Kutnjak r. 1948.
Stjepan Jagec r. 1954.
Terezija Vodopija r. Korent r. 1934.
Nada Petek r. Novak r. 1950.
Vladimir Munđar r. 1941.
Anica Branilović r. 1960.
Ivanka Previšić r. Moharić r. 1956.
Mira Mikec r. Grašić r. 1935.
Mar�n Nemet r. 1939.
Slavko Zadravec r. 1956.
Slavica Krištofić r. Vargantolić r. 1928.
Marija Kolar r. Murakezi r. 1937.
Kotoriba:
Ana Lovrek r. Strbad r. 1936.
Mursko Središće:
Gizela Videc r. 1948.
Prelog:
Franciska Perčić r. 1944.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec
ZZJZ Čakovec
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
tel. 040 372 370
tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
na dragog brata AUGUSTINA
BELA
iz Novog Sela Rok 16.10.2020. - 16.10.2024.
Još i danas sve nas na njeg’ sjeća stare kopačke vise pokraj vrata. I što mati znala nam je reći
Bog je dao srce mu od zlata!
Sestra Verica, braća Đuro i Ladislav s obiteljima
Antun Polak iz Totovca preminuo 3. listopada nakon duge i teške bolesti u 78. godini života
Antun Golubić
iz Svete Marije preminuo u 80. godini života
Nikola Petković
iz Kotoribe preminuo 3. listopada u 56. godini života
Ivan Vincetić iz Strahoninca preminuo 6. listopada u 68. godini života
Zoran Lešnjak
iz Pleškovca preminuo 8. listopada u 64. godini života
Talan Irma 13.10.2008.13.10.2024.
Prošlo je dugih i bolnih 16 godina no ti ćeš zauvijek biti tu u srcu i mislima. Nedostaješ.
Vole te tvoji najmiliji
Gizela Videc iz Čakovca preminula 1. listopada nakon kratke i teške bolesti u 77. godini života
Marija Horvat rođ. Obadić iz Belice preminula 4. listopada u 92. godini života
Vladimir Novak
iz Donjeg Hrašćana preminuo u 68. godini života
Magdalena Golec rođ. Zver
iz Strahoninca preminula 3. listopada u 84. godini života
Franciska Goričanec
iz Zebanec Sela preminula u 86. godini života
OBAVIJEST O
Đuro Jarni
iz Mačkovca
preminuo 6. listopada nakon duge i teške bolesti u 88. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Vladimir Novak iz Šenkovca (rođen u Zasadbregu)
preminuo 5. listopada u 80. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ljuba Fundak iz Kotoribe preminula u 89. godini života
Anđelko Slaviček iz Čukovca preminuo 4. listopada u 53. godini života
Sidonija Vidovec rođ. Hrustek iz Slakovca preminula 6. listopada u 87. godini života
Rozina Božanić rođ. Horvat iz Strahoninca preminula 2. listopada u 94. godini života
11. listopada 2024.
81. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80 b, D. Kraljevec, traži m/ž zaš�tara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/655-331 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 16.10.
82. OLUK Robo�cs d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili pomoćnog građevinskog limara, javi� se na mob. 095/9121436 ili na email: oluk.nedelisce@ gmail.com do 31.10.
83. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž prometnog tehničara - voditelja redovnog održavanja cesta, m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i m/ž operatera na asfaltnoj bazi, javi� se na tel. 040/655-2525 ili na mob. 091/6655-508 do 31.10.
84. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi, Donji Pustakovec, traži 2 m/ž vozača B i C kategorije za mjesto rada Donji Pustakovec i 5 m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Zabok, Samobor, Zaprešić i Zagreb, javi� se na mob: 098/282-147 do 27.10.
85. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/6134377 do 21.10.
86. PEVEX d.d., Čakovec, traži m/ž skladištara-viličaristu, javi� se putem linka: h�ps://karijere.pevex.hr/jobs/ skladistar-vilicarist-mz-6Ht do 14.10.
87. PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C+E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na: h�ps://burzarada.hzz. hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.
88. PROKONA, Prelog, N. Tesle 19, traži 2 m/ž inž. strojarstva - cad konstruktora - autodesk inventor i solidworks, javi� se osobno na adresu Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b ili na tel. 040/295-398 ili na mob. 098/426-457 ili na email: info@prokona.com ili na link: www.prokona.eu do 21.10.
89. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž radnika na pakiranju plastificiranih metalnih pozicija, m/ž radnika na robotu za zavarivanje i m/ž radnika na ručnom punk�ranju, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386313 ili na mob. 099/380-7104 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@promming.hr do 31.10.
90. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika, javi� se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr ili putem linka: https:// prima-karijere.talently�.com/o/59o/ apply do 20.10.
91. PPK Karlovačka Mesna Industrija d.d., Čakovec, traži 3 m/ž vozača, javi� se na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 31.10.
92. Poljoprivredni proizvođač vl. Zlatko Vinković, Belica, N. Š. Zrinskog 20, traži 5 m/ž rukovatelja pakirnim strojem, javiti se na mob. 095/396-2110 do 31.10.
93. Pozamanterija-materijali, trake, čipke, d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž djelatnika na digitalnom �sku tehničkog teks�la i 2 m/ž radnika u proizvodnji tehničkog teks�la, javi� se na email: posao@pmtc.hr do 20.10.; više info na: www.hzz.hr
94. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž kuhara, m/ž konobara i m/ž pomoćna kuhara javi� se na email: zamolbe@ markov.hr do 15.10.
95. REINOX d.o.o., Brezje 81 a, Lopa�nec, traži 2 m/ž �g zavarivača, m/ž radnika na završnoj obradi inox materijala i m/ž radnika u bajcaoni, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/268-700 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@ reinox.hr do 31.10.
96. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1925-939 ili na email: luka@ royaltransport.hr do 25.10.
97. Sand Tech j.do.o., Totovec, traži m/ž mehaničara strojeva i vozila, javi� se na mob. 099/515-2797 ili na email: info@ sandtech.hr do 31.10.
98. SIGURNOST d.o.o., P. Z. Dražića 3, Zagreb - mjesto Rada Prelog, traži m/ž zaš�tara s licencom, javi� se osobno na adresu ili na tel: 031/283-470 ili 099/2731250 ili emailom: sigurnost@sigurnost. hr do 31.10.
99. SKUBACH - obrt za frizerske usluge, Prelog , Jug II 31, traži m/ž frizera, javi� se na email: ines.mozek@gmail.com do 31.10.
100. SMART ROOF d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž pomoćna građevinska radnika, javi� se na mob: 091/604-2628 do 18.10.
101. S.P.E.C. d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu za održavanje prostora, javi� se na mob. 091/601-4778 do 31.10.
102. STUDIO OBSCURA, Čakovec, T. Masaryka 22, traži m/ž grafičkog-medijskog tehničara, javiti se na email: obscura1808@gmail.com do 3.11.
103. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, N. S. Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača i m/ž radnika na visini, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 31.10.
104. ŠIŠ ŠIŠ j.d.o.o., Goričan, traži m/ž frizera, javi� se na mob. 099/671-8966 do 31.10.
105. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Čehovec, Glavna ulica 138, traži m/ž automehaničara-vulkanizera, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646505 ili na mob. 091/646-5050 ili na email: svenda-tc@ck.t-com.hr do 31.10.
106. TEAM GRAĐENJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na poslovima tehničke pripreme, m/ž voditelja gradilišta i m/ž zidara, javi� se na email: ihoblaj@ teamgradjenje.hr do 15.10.
107. Tesarski obrt vl. Ljubomir Ceilinger, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 5 m/ž tesara - krovopokrivača, javi� se na mob. 098/426-080 ili na email: ljubomir. ceilinger@gmail.com do 23.11.
108. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 31.10.
109. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži m/ž viljuškarista, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.10.
110. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vrati-
šinec, Vularija i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.10.
111. TRATTORIA RUSTICA d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na email: sonja@tra�oria-rus�ca.hr do 8.11.
112. Transpor� Šafarić d.o.o., Trnovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 099/685-8497 ili na email: transpor�safaric@gmail.com do 31.10.
113. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., I. Novaka 11, Čakovec, traži 2 m/ž poljoprivredna tehničara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 14.10.
114. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na odjelu peglanja i pakiranje čarapa, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 11.10.
115. Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec, traži m/ž komunikacijskog posrednika za osobe oštećena sluha, javi� se na email: gluhi. cakovec@gmail.com do 20.10.
116. UO COBRA, Podturen, Čakovečka 18, traži m/ž voditelja restorana, m/ž dostavljača pizze i m/ž konobara, javi� se osobno na adresu do 30.10.
117. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž fizioterapeuta, javi� se osobno na
adresu ili na mob. 098/9354-328 ili na email: rahela.bregovic@gmail.com do 31.10.
118. Ustanova za zdravstvenu skrb dr. Helga Dental, Šenkovec, traži m/ž dentalnog asistenta-medicinsku sestru, m/ž doktora dentalne medicine i m/ž doktora dentalne medicine za mjesto rada Kotoriba, javi� se na email: helga. golubich@gmail.com do 25.11.
119. VIZ-EX d.o.o., Nedelišće, traži m/ž inž. građevine, javi� se na email: info@ viz-ex.hr do 18.10.
121. ZOKI PAL d.o.o., Turčišće 167, traži m/ž stolara, javi� se na mob. 098/632455 ili pismena zamolba na adresu ili na email: zoran.lisjak@ck.t-com.hr do 31.10.
122. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 5 m/ž samostalnih montera ven�lacije, nazva� na mob: 099/535-9717 ili posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 31.10.
120. West Alpine Arbeitnehmerüberlassung d.o.o, traži 6 m/ž autogena zavarivača, 6 m/ž montera centralnog grijanja, 6 m/ž industrijskih mehaničara, m/ž montera ven�lacijskih sustava, m/ž vodoinstalatera i m/ž električara za rad u Njemačkoj, javiti se na email: westalpineaug@gmail.com ili na mob. 091/4580-880 do 31.10.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
PRODAJE SE BMW 316 TS 2002. god., komplet ili za dijelove. info na mob. 091/563-2125
PRODAJEM MERCEDES A klasa 150 cdi 2012. godište, auto je očuvan i u dobrom stanju, redovito servisiran te je registriran do 9.12.2024., Klima, grijana prednja sjedala, el. podizači stakla, samozatamnjujuće unutarnje ogledalo, maglenke, upravljačke komande na volanu... Na vozilu se nalaze alu felge s ljetnim gumama 195/55 R16, kao i dodatni set original mercedes alu felgi s gumama 215/45 R17. Cijena: 4.500 eura. Više informacija na broj: 099 677 67 29
PRODAJEM Renault Koleos 2018.god., cijena 15.990 EUR, nazva� na mob. 098/723-160
PRODAJEM ZIMSKE GUME (4 kom) dim. 215/65 R17 cola, cijena 100 eur. info na mob. 098/170-5311
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM VOĆNJAK/VINOGRAD sa ili bez vikendice u brežnom Međimurju. Info na mob: 095 505 2760
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM motokultivator
F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJEM hidrauličnu prešu i bačve za vino drvene i ros�rei. Info: 095 505 2760
PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601
PRODAJE SE konjska kočijaželjezna, 1-osovinka prikolica kiper Tehnostroj 3 tone, auto prikolica 2-osovinka na stranice, 4 m x 190 m, nosivos� 2200 kg, kvar kočnice, te cisterna od 4000 lit. tandem za gnojnicu. info na mob. 091/563-2125
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH
CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
INSTALACIJE I MONTAŽA
- voda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, starosti 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJU SE NOVI stanovi srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja, a poklanja se cca. 20-tak kamiona crne zemlje s gradilišta. Mob. 095 858 15 02
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO
ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u Čakovcu, info na mob. 098/1957448
DRAMALJ - prodajem dvojnu kuću s pogledom na more, ne�o površine 115 m2 i dvorište 154 m2, 150 m do mora, info na mob. 098/426-021
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE SE NAMJEŠTENA KUĆA od 101 m2 s imanjem, udaljena 15 km od ČK. Info na mob. 099/638-6073
ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, 154 m2 dvorišta, 150 m od mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. info na tel. 098/426-021
Čistokrvni krupni štenci njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, roditelji s rodovnicom, stari osam tjedana, cijepljeni, dva puta pročišćeni od parazita i nametnika.Sve info. na 0976006038.
AKVARIJ osmerokutni s ribicama, puževima čistačima, živo bilje daje kisik, kompletno uređen, 50 eura. Šaljem slike i video. Zagreb, info na mob. 091/9240-293
KONOPI RAZNI za vezanje tereta, sidrenje-privez brodica i slično, od 10 eura na više. Šaljem slike, Zagreb, 098/9085-675
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321
BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb, 098/9084-675
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac
Amy je stigla iz romskog naselja polomljenih nogu. Operirali smo je i sad je potpuno oporavljena. Jako je draga, obožava se maziti, naučena na život u kući (nalazi se na privremenom smještaju) i jako bi voljela samo svoju obitelj. Cijepljena je, kastrirana, stara dvije godine. Označena mikročipom broj 191035000197651. Javite se na 099 4800 640.
Kad priđete njezinom boksu, odmah se baci na leđa pozivajući na češkanje po trbuhu. Obožava se i igrati i ići u šetnje. Cijepljena je, označena mikročipom (čip broj 191035000124347), kastrirana. Ima 6 godina i većeg je rasta. Kontakt: 099 4800 640 Bonita
NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb, 091/9240-293
PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 095/3423099
PRODAJEM: kauč, dvije fotelje, stol sa drvenim postoljem, sobna hrastova vrata dim. 100x83 (3 kom) i ženski bicikl crne boje, više brzina. info na mob. 091/7626-015
ŠATOR za tri osobe s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Zagreb, 098/9084-675
PRODAJU SE ŠIVAĆI strojevi 3-iglovka, 4-iglovka i paspulirka, ispravno i povoljno. info na mob. 091/522-6958
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PLOČICE za lovačke trofeje, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJE SE nova orig. zapakirana klima Tecro 3.5 kW grijanje/hlađenje, račun i garancija 5 god., cijena 300 EUR, nazva� na mob. 099/40-45-455
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJU SE DASKE od trešnje debljine 5 cm. Nazva� nakon 17 sa� na mob. 098/768-429
KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane- nove francuske ležaje dim. 200, 210 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, gus. kadu, ivericu cca. 50 m2 za pod, šiv. mašinu Višnja bagat, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin. boce, bicikl, samohodnu vrtnu ispravnu kosilicu i još ostalo iz starije kuće. Mob. 091 57 27 670
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.
Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve
one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Hodi k nam, na međimursko brotvo, hodi med trseke, nacifrane i pune grozdja, lilastoga, zelenoga i žutoga.
Na trsekaj boš videl čuda grozdja, tak bo ti dišalo ka bi se pojeo i boš si sikak malo fčuknul. Doji na brotvo, bodi beroč ili pak putar.
Če boš beroč, brao boš grozdje črleno, žuto, zeleno pa buš ga putarima stepel. Dok dojdeš gori na kraj reda, boš si jenoga koloča zeo i jenoga soka spio. I unda nazoj brot ! Če bo putar, za decom, ženskaj za moškima boš hodio, kričao boš: - Štera kaonta je puna?
Pobrono grozdje boš neseo prešat. Hodio boš i hodio po bregima. Negda si boš s punom putom seo na trovo i rekeo boš v sebi ‘Joj, kak me kičma boli!”
Joj, kak buš vesel dok bo se gotovo! Jeo boš meso z tiblice, domoči kruh, bograča i međimursko
gibanico. Dok se boš najeo, boš išeo glet kak se je grozdje preša. Prsta boš v mošt porinuo i tak ti bo prst sladek kaj boš dale prste namako dok se stareši na tebe ne rasrdijo. Beroči dimo didejo, a samo nešteri ostonejo i v kleti mošta v lagve natočejo. Dojdi i ti na međimursko brotvo, dojdi, popevao boš i lepo ti bo. 11. novembra se bo na Martije mošt krstio i tek unda boš vino pio. Veš ti nebrem reči. Ak buš došeo, boš video lepoto i veselje međimurske brotve.
Ana Horvat, 4. b. razred OŠ Mursko Središće
Učenici 2. i 4. razreda Područne škole Peklenica marljivo su od početka školske godine skupljali jesenske
plodove. Na satu domaćinstva učenici 4. razreda s učiteljicom Lidijom Škvorc od tih su plodova i svojih likovnih
radova osmislili školski jesenski pano. Na slici su : Učiteljica Lidija Škvorc i učenici 4. razreda: Franka Živko, Hana
Filip Jezernik i Ivan Herceg.
Hote na brotvo na međimurske brege! Na brotvi se huška, popejva, beroči so veseli.
Tam je grozdje črleno,žuto, plovo i dešeče. Dok se grozdje pobere putari nesejo žmetne pute do žrmle. Dok se zažrmla, unda se grozdje meče v prešo. Dok se preša, teče mošt i unda ga v kontaj nesemo v lagve. Dok mošt zavri, prvo dobimo mlodo vino, a tek posle provo vino.
Posle brotve idejo ludi v klet jejst. Kleti v goricaj so store, drvene i slamnate. Tam se jej domoči kruh, slanine, meso z tiblice, makovnjača,orehnjača, međimurska gibanica i jo čuda toga �inoga. Hote, pa bote vidli kaj je joko lejpo na brotvi v Međimurju.
Dora Deban, 4. b. razred OŠ Mursko Središće
Učenici 4. b razreda likovnim i literarnim radovima “Putuju Hrvatskom”
Učenici 4. b razreda Osnovne škole Mursko Središće sa svojom učiteljicom Zvjezdanom Balent aktivno sudjeluju u projektu Putujemo Hrvatskom. U projektu sudjeluju učenici iz svih županija Republike Hrvatske.
Svojim radovima svi učenici iz Hrvatske predstavljaju značajke svojih županija. Učenici 4. b poslali su nam svoje prve radove - likovne, na temu Pejzaž, Međimurski bregi i literarne na temu Brotva v Međimurju.
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, A. Šenoe 2a
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Ključ je u razvoju emocionalne inteligencije, prije svega empatije i osobnih vrlina kao što su ljubaznost, požrtvovnost i kooperativnost. S pomoću takvog unutarnjeg kompasa djeca već u ranoj životnoj dobi mogu naučiti razlučivati kratkoročne egoistične dobiti od dugoročnih životnih vrijednosti
Pandemija, ratovi, in�lacija, klimatske promjene… Živimo u vremenu permanentne krize, nestabilnosti i nesigurnosti. A zar je ikad bilo drugačije?! Homo sapiens nastanjuje Zemlju već 200. 000 godina, održavajući kroz to dugo razdoblje opstojnost ljudskih zajednica i prirodnih resursa. Povijesni izvori pokazuju da su se ljudi oduvijek pitali hoće li ovaj svijet opstati, a iz istih također znamo da su civilizacije propadale i da su na njihovim zgarištima nastajale nove. Jedan od moćnih alata koji je razvila naša vrsta i drugi društveni primati, za koji evolucijska psihologija kaže da nam je urođen, jest povjerenje, spremnost vjerovanja i oslanjanja na druge osobe i na samoga sebe. Povjerenje je naša supermoć. Odluka da ćemo nekome vjerovati ključna je za otpornost pojedinca, ali i za otpornost zajednice. Pitanje je što kao pojedinci možemo učiniti da bi se povećala opća razina povjerenja, ako se osjećamo nemoćno i ugroženo jer živimo u epohi permakrize? Nepovjerenje i nesigurnost posljedica su brojnih negativnih pojava kako u našoj neposrednoj okolini, tako i na globalnoj razini, vidimo da pokvareni moćnici ni pred čim ne prezaju kako bi postigli svoje, za većinu drugih ljudi štetne ciljeve. Na svijetu nikada neće živjeti samo pošteni i pouzdani ljudi, a ipak je mnogo više ljudi koji to jesu, kojima se može vjerovati i koji mogu nastojati podići opću razinu poštenja i pouzdanosti. Kako učiniti ovaj svijet boljim i sigurnijim mjestom za buduće naraštaje? Slažem se sa stručnjacima koji kažu da bi taj posao trebali odraditi brižni i
dobri odrasli, bilo da su roditelji ili edukatori, treneri, rođaci i prijatelji mlađim generacijama. Ključ je u razvoju emocionalne inteligencije, prije svega empatije i osobnih vrlina kao što su ljubaznost, požrtvovnost i kooperativnost. S pomoću takvog unutarnjeg kompasa djeca već u ranoj životnoj dobi mogu naučiti razlučivati kratkoročne egoistične dobiti od dugoročnih životnih vrijednosti. I sad pazite što ću vam reći. Moralne edukacije u obitelji i odgojno-obrazovnom sustavu ima dovoljno. Podižemo djecu tako da im pričamo o poštenju, poučavamo ih kako je važno održati riječ koju su nekome dali i kako trebaju biti odgovorni, marljivi, ne lagati, ne krasti, itd. Ono što ne radimo dovoljno dobro je emocionalna praksa. Riječ je o emocionalnom iskustvu djece, o prilikama koju djeca imaju kako bi osjetila skromnost, samilost, zahvalnost, sram, kajanje ili krivnju, ono što je još Adam Smith nazvao moralnim osjećajima, a koji su nužno potrebni za izgradnju emocionalne inteligencije. Jako je važno da roditelji izlože djecu raznim emocionalnim iskustvima, umjesto da ih sklanjaju iz situacija koje uključuju težinu i neugodu. Djeca trebaju osjetiti posljedice pogrešnih ponašanja bez pokroviteljskog progledavanja kroz prste, trebamo im pomoći da prorade složene doživljaje, a ne da ih izbjegnu. Takvo „emocionalno cjepivo“ potrebno je da bi djeca mogla dalje rasti s ispravnim osjećajima vrline i poštenja. Također odrasli, svi redom, trebali bi se redovito „emocionalno docjepljivati“ kako bi djeci bili dobar uzor i pouzdani čuvari ljudskosti.
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Oglašavanje nije ograničeno samo na televizijske reklame, već se provodi i kroz sponzoriranje raznih sportskih i glazbenih događaja, ali i pojedinačnih sportskih klubova
Čak i ako niste redovit gledatelj hrvatskih televizijskih programa, zasigurno ste vidjeli nekoliko reklama kojima se promoviraju domaći brendovi piva. U njima se često pojavljuju poznati hrvatski glumci, sportaši i druge javne ličnosti, a uglavnom su humoristične, opuštene ili pak nabijene energijom. Reklame predstavljaju pivo kao neizostavan dio društva i zabave, bez obzira odvija li se druženje u ka�iću, u dnevnom boravku, na roštilju ili na nogometnom stadionu. Usmjerene su na pobuđivanje pozitivnih emocija, (nacionalnog) ponosa ili zajedništva, no pritom ne spominju negativne posljedice koje pivo može imati na osobu. Budući da se pivo često ne određuje kao alkoholno piće nego kao prehrambeni proizvod, nije teško primijetiti da se pijenje na ovaj način pokušava prikazati kao uobičajenu aktivnost, a istovremeno se umanjuje njegovo štetno djelovanje na organizam. Oglašavanje nije ograničeno samo na televizijske reklame, već se provodi i kroz sponzoriranje raznih sportskih i glazbenih događaja, ali i pojedinačnih sportskih klubova. Dovoljno je spomenuti da je jedna pivovara već više od 25 godina sponzor hrvatske nogometne reprezentacije što je čini najdugovječnijim partnerom i omogućuje joj stalnu prisutnost i vidljivost na najvećim i najgledanijim sportskim događajima. Prema hrvatskim zakonima, slabija alkoholna pića (s 2 do 15 % alkohola, uključujući vino, piva i mješavine piva s voćnim sokovima) dopušteno je reklamirati ako zadovoljavaju sljedeće uvjete: ne smiju biti usmjereni posebno na maloljetnike ili prikazivati maloljetnike koji konzumiraju takva pića,
ne smiju povezivati konzumiranje alkohola s poboljšanim �izičkim stanjem ili vožnjom, ne smiju stvarati dojam da potrošnja alkohola pridonosi društvenom ili seksualnom uspjehu, ne smiju tvrditi da alkohol ima ljekovita svojstva ili da je stimulans, sedativ ili sredstvo za rješavanje osobnih problema, ne smiju poticati neumjerenu potrošnju alkohola ili prikazivati apstinenciju i umjerenost u negativnom smislu te ne smiju stavljati naglasak na visok sadržaj alkohola kao pozitivno svojstvo pića. Navedeni uvjeti trebali bi biti usmjereni na sprječavanje prekomjerne konzumacije alkohola te učinkovito smanjenje izloženosti maloljetnika alkoholnim pićima. Kršenje ovog zakona kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 13.270 do 132.720 eura.
Budući da današnja mladež ne provodi mnogo vremena gledajući klasične televizijske programe, problem reklamiranja alkoholnih pića proširio se i na društvene mreže poput TikToka, Snapchata i Instagrama koji su mnogo privlačniji djeci i mladima. Na društvenim mrežama uvjeti za reklamiranje su blaži i lakše ih se zaobilazi jer nisu tako čvrsto regulirani. Za razliku od televizije, na društvenim mrežama je dozvoljeno i promoviranje jakih alkoholnih pića (s više od 15 % alkohola), uz pravilo da reklame ne smiju biti usmjerene na maloljetnike. Iako se u postavkama objavljenih videa može odrediti minimalna dob osobe kojoj će se reklame prikazivati, to zasigurno ne rade svi oglašivači. Dodatan problem je i što se nečija stvarna dob ne može provjeriti pa djeca potencijalno mogu biti izložena reklamama ako njihovi roditelji ne prate kakve sadržaje gledaju. Proizvođači alkoholnih pića koriste in�luencere na društvenim mrežama s ciljem promoviranja proizvoda na diskretan i neizravan način. Nije neobično vidjeti da in�luenceri sebe opisuju kao “istraživače koktela, ljubitelje vina, kreatore recepata, koktel entuzijaste, miksologe ili profesionalne ispijatelje pića” zbog čega alkoholna pića promoviraju kao dio stila života, a često ne spominju da se zapravo radi o reklamiranju određenog brenda. Usporedite vlastito iskustvo gledanja reklama i pokušajte sami zaključiti u kojoj se mjeri proizvođači alkoholnih pića drže opisanih smjernica. Još bitnije pitanje je utječu li ovakve reklame na povećanje problema izazvanih alkoholom, pogotovo kod maloljetnika. Istraživanja su pokazala da reklame mogu utjecati na stavove, percepciju i ponašanje vezano uz pijenje alkohola, odnosno da postoji veza između izloženosti reklamama i ranijoj dobi prve konzumacije alkohola, ali i češćim i intenzivnijim pijenjem.
DVD GARDINOVEC u službi zajednice od 1925. godine
Pred društvom je poseban jubilej – sljedeće godine DVD Gardinovec slavi 100 godina postojanja
Piše: Sania Bižupić
Dobrovoljno vatrogasno društvo Gardinovec osnovano je davne 1925. godine i već skoro cijelo stoljeće ponosno služi svojoj zajednici. Društvo je prošlo kroz brojne promjene, ali misija spašavanja života i imovine ostala je nepromijenjena.
Društvo okuplja članove svih generacija - Glavni ciljevi našeg Društva su spašavanje imovine, života, sudjelovanje u
svim vrstama intervencija – od poplava, rušenja stabala, prometnih nesreća do požara stambenih objekata i otvorenih prostora, otkriva zapovjednik Hrvoje Novaković. DVD Gardinovec je i dalje posvećen pružanju pomoći gdje god je potrebna, a to je
bio temelj Društva od samih početaka.
Danas DVD Gardinovec broji 15 ženskih i 36 muških članova, a Društvo ponosno okuplja članove različitih generacija. - Najstariji član je Branko Bobičanec, rođen 1937. godine, dok najmlađi član ima tek četiri godine, ističe Novaković, naglašavajući kako društvo vodi brigu o mladim naraštajima vatrogasaca.
Posebno je važan rad s vatrogasnom mladeži.Imamo ekipu muške i ženske mladeži, kao i muški i ženski pomladak. Ukupno brojimo 52 člana vatrogasne mladeži i pomladka, a naši mladi članovi sudjeluju u mnogim natjecanjima, dodaje zapovjednik. Upravo su natjecanja jedan od glavnih motiva za uključivanje mladih u vatrogastvo. - Dosta smo prisutni na natjecanjima vatrogastva tako da klinci stvarno puno prođu i imaju zapažene uspjehe. Bili smo
prvaci države i prvaci kupa, bili smo na dvije vatrogasne olimpijade u Češkoj i Francuskoj. Predstavljali smo državu u Sloveniji, Austriji, tako da se dosta putuje i dosta se tih vještina stekne da mogu poslije obavljati posao vatrogasca, iako ne ostaju svi poslije kao operativci. Druženja, upoznavanje novih prijatelja i sama ta putovanja – na taj način motiviramo mlade članove. Imamo dobar odnos sa svima i idemo u našu školu, gdje prezentiramo opremu. Sve je besplatno, ne plaća se ništa, a dobe opremu i majice te putovanja �inancira DVD, otkriva zapovjednik.
Redoviti treninzi i međunarodni uspjesi
Natjecateljski treninzi su redoviti i zahtjevni, a održavaju se dva do tri puta tjedno. - Prođemo deset do petnaest natjecanja godišnje. Nedavno smo bili u Kopru na 24. susretu vatrogasne mladeži Slovenije i Hrvatske, gdje su
cure osvojile 2. mjesto. Dosta je međunarodnih uspjeha, otkriva Novaković. Kao i mnoga druga dobrovoljna vatrogasna društva i DVD Gardinovec suočava se s izazovima. Iako im općina pruža dobru podršku, problem je u manjku ljudi. - Nekada je problem bio u �inancijama, danas je problem u ljudima. Mnogi su otišli u potrazi za poslom, ali unatoč tome uspijevamo pokriti sve operativne aktivnosti i natjecanja, objašnjava Hrvoje. Pred društvom je poseban jubilej – sljedeće godine DVD Gardinovec slavi 100 godina postojanja. - Proslava će uključivati pokaznu vježbu, mimohod, izvještaj o radu i svim našim aktivnostima, a potom druženje za sve prijatelje, vatrogasce i mještane, otkriva zapovjednik Novaković. Očekuje se veliki odaziv te će to biti prilika za prisjećanje na bogatu povijest, ali i za slavlje zajedništva koje DVD Gardinovec predstavlja.
MEĐIMURSKA KUHARICA
U Međimurju se od tikvica pripremaju brojna jela
Piše: Aleksandra Sklepić
Popečci od tikvica lijepog su izgleda i posebno su zanimljivi djeci, a zbog njihovog laganog i dijetnog sastava, preporučljivi su kao jelo koje je brzo gotovo, ukusno je i hranjivo. Tikvice su odličan izvor vitamina B i C te kalija, koji regulira rad srca, snižava krvni tlak i sprječava razne bolesti krvožilnog sustava. U našem kraju od tikvica se pripremaju brojna jela: krem juhe, pogače, kropci, variva, pečemo ih na roštilju, a maštovitije kuharice od njih pripremaju čak i torte. Ako izaberete tikvice kao temu nekog od svojih biranih obroka, sigurni smo da
će one, posebno u ovim slasnim popečcima, opravdati sva vaša očekivanja. Lako ih je nabaviti, pa čak i uzgojiti u vlastitom vrtu, a popečci će, od domaćih tikvica, biti savršeni.
Priprema popečaka od tikvica:
Tikvice oguliti i naribati. Malo posoliti i ostaviti kratko vrijeme te ih dobro zgnječiti da iz njih izađe što više tekućine. Dodati jaja, brašno, mlijeko, prašak za pecivo i malo vegete. Po želji može se dodati i malo sjeckanog peršina i češnjaka. Rukom oblikovati okrugle popečke, kao pljeskavice, te ih pržiti u vrućem ulju, do
Sastojci:
- 2 srednje velike �kvice
- 2 jaja
- 3 dcl mlijeka
- 20 žlica glatkog brašna
- 1/2 praška za pecivo
- vegeta
- ulje za prženje
- malo soli
- češnjak i peršin po želji
zlatne boje. Kad su pečene, staviti ih na papir da se iz njih ocijedi višak ulja.
Puretina je lagano bijelo meso i uvijek je pogodna kad želimo pripremiti lagan i zdrav obrok. Za ovotjednu preporuku recepta plus preporučujemo pripremiti pureće ražnjiće, a uz njih se mogu servirati njoki ili neki drugi prilog po želji. Pureće meso narežemo na okruglaste �ile komade, pokapamo narančinim sokom i ostavimo u toj marinadi u hladnjaku. Prije pripreme meso izvadimo iz hladnjaka,
posolimo ga, dodamo šareni papar i ostavimo na sobnoj temperaturi. Zatim piletinu nabodemo na štapiće za ražnjiće i stavimo ih peći na roštilju ili roštilj tavi. U međuvremenu krumpir očistimo i kuhamo za domaće njoke. Krumpir sjedinimo s brašnom, oblikujemo njoke, uvaljamo ih u izmućeno jaje i krušne mrvice te pečemo u dubokom ulju. Na tanjuru poslužimo ražnjiće, krokete, a možemo sve lagano zači-
Sastojci: - pure�na
- naranča
- sol, papar
- krumpir
- jaje
- krušne mrvice
niti umakom od suhih šljiva. U slast svima bilo! (rr)
Sastojci:
- 5 velikih žlica ulja - 280 ml mlake vode Vino tjedna
Pro�injeno bijelo kvalitetno vino prepoznatljivo pod nazivom muškat žuti, proizvedeno i odnjegovano u obiteljskoj vinariji Kocen, sljubit će se odlično s brojnim jelima. Ovog puta preporučujemo ga poslužiti uz bijelo meso, odnosno uz puretinu
i krokete. Umjereno slatko muškatno vino Kocen laganog alkohola (10,5 %) zaokruženo je aromom voća. Vino je mirisno i pitko, i u njegovoj laganoj slatkoći i svježini uživat će svi poklonici dobrog međimurskog vina. Uzdravlje! (rr)
Priprema: U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu. Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite. Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju bacajte o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena. Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte
ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta. Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano nauljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može ispucati. Možete se koristiti i valjkom za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama. Ovaj osnovni recept za vučeno tijesto možete koristiti za sve slane i slatke varijante bureka i savijača.
- 500 g pšeničnog polubijelog brašna za burek Čakovečki mlinovi - prstohvat soli
MAJA NOVAK iz Turčišća
Mašta i kreativnost, ali i teški uvjeti u kojima se nekad živjelo, silom prilika iznjedrili su bezbroj varijanti jela od graha, ove punovrijedne i kvalitetne namirnice
Piše: Aleksandra Sklepić
Jela od graha u Međimurju zauzimaju važan dio jelovnika svake kuharice, a običaj je da se grah obavezno kuha petkom, na dan posta. Mašta i kreativnost, ali i teški uvjeti u kojima se nekad živjelo, silom prilika iznjedrili su bezbroj varijanti jela od ove punovrijedne namirnice. Grah, naime, sadrži obilje folne kiseline koja je potrebna za razvoj i zdravlje živčanog sustava, te gotovo sve esencijalne aminokiseline. Bogat je izvor minerala, dušika, kalija, kalcija, željeza, fosfo-
ra, magnezija, cinka i natrija. Obiluje bjelančevinama, a ima malo masti, te ne sadrži one zasićene, kao ni kolesterol. Zbog dijetalnih vlakana daje osjećaj sitosti, te održava nivo šećera u krvi stabilnim. Zbog toga ne čudi što su ga naše bake, osim što je bio jeftin i lako ga se uzgajalo u svakom domaćinstvu, koristile u bezbroj varijanti: grah salata, grah sa zeljem, grah s ričetom, variva od graha, pretepeni grah i slično, a kako se grah na saftu priprema u Turčišću, pokazala nam je Maja Novak (41):
Sastojci:
- 3 kg luka
- 1 kg mrkve
- ½ kg graha
- 10 komada paprika
- 1 glavica češnjaka
- svinjska mast
- 1 kg suhih kobasica
- 400 g pancete
- 1, 5 kg špeka (hamburger)
- sol, biber, mljevena slatka paprika
- žarka mješavina začina
Priprema:
Očistimo luk, mrkvu, papriku i češnjak. Usitnimo i stavimo dinstati na svinjsku mast. Dinstamo oko dva sata na laganoj
vatri i između malo posolimo. Tada dodamo sve meso koje smo pripremili i narezali. Ako je potrebno, podlijemo s malo vode. Dinstamo tako dugo dok meso ne pusti svoju aromu i ne omekša.
Kad su se meso i povrće lijepo spojili i omekšali, dodamo grah (količina prema želji), može biti više ili manje od pola kilograma, opet podlijemo s malo vode da meso i povrće budu u saftu. Kuhamo tako dugo dok grah ne omekša. Prema potrebi dolijevamo vodu. Dvadesetak minuta prije kraja dodamo začine prema vlastitom ukusu.
- Volim kuhati razna domaća jela, ispričala nam je Maja. Uglavnom kuham grah sa zeljem, pretepeni krumpir, knedle sa šljivama, razne gulaše, te mnoga jela koja sam naučila kuhati još u djetinjstvu. Grah na saftu kuhala sam nedavno na manifestaciji “Vratišinski kotlić” u Vratišincu i pokazao se �inim, barem kako sam vidjela po reakcijama onih koji su ga probali. Uz mene je na “Kotliću” bila i moja prijateljica Marija Bedić, žena mog bratića.
Osim što voli kuhati, Maja je umjetnica u pečenju ko-
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 15. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 18. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
lača svih vrsta, domaćih, kao što su zdigani i pogače, ali i kremastih. Posebno joj uvijek uspijeva mađarica, pa je to njezina obaveza za sve fešte i rođendane. Nije nam htjela otkriti tajnu zašto je njezina mađarica najbolja, ali da je tome tako, svjedočili su nam njeni prijatelji. Mnogo jela koje kuha i kolača koje peče, naučila je od pokojne mame Marije i bake, a usavršila se s godinama.
Maja je zaposlena, radi kao obućar, a živi u Turčišću sa suprugom Mihaelom i kćeri Magdalenom, studenticom treće godine. Kako je ona uči-
la kuhati od mame, tako je i na svoju kćer prenijela ljubav prema tradiciji pripremanja jela kakva su kuhali naši stari. U slobodno vrijeme, cijela obitelj voli igrati odbojku na igralištu blizu kuće, zajedno s prijateljima iz ulice. Tu je i dječje igralište, pa se sve generacije zajedno zabavljaju u igri i druženju na svježem zraku. Maja je već dvije godine i članica DVD-a Turčišće, gdje se također lijepo zabavlja i čini nešto za svoje selo. Kad je u gužvi s obavezama, suprug Mihael uskoči i skuha ručak, jer također zna i voli kuhati.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.
Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Piše: Marta Horvat, kustosica
Jedanaestu godinu zaredom, Udruga STRIPoblaČAK odaje počast devetoj umjetnosti, stripu. Ove godine u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja organizirano je predstavljanje knjige Maurović: Od Mula do Mula nakon čega je uslijedilo otvorenje izložbe Hrvatski strip i reklame, treće izdanje, oboje autora Veljka Krulčića. Čovjek širokog spektra interesa, od novinarstva, stripa, �ilma i popularne kulture općenito koji se bavi nakladništvom i publicisti-
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME: Ponedjeljak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
kom, Veljko Krulčić, autor je i mnogobrojnih eseja, studija, povijesnih i fenomenoloških prikaza, tematskih i pojedinačnih izložbi s područja stripa, karikature i �ilma, a autor je i navedene monogra�ije o Andriji Mauroviću. Često nazivan ocem hrvatskoga stripa, Maurović je bio slikar, ilustrator i crtač stripova, koji je u ovaj medij ušao instinktivno ali mu se strastveno posvetio pa njegove stripove karakteriziraju hrabro obrađeni kadrovi i kompozicije, jedinstvena karakterizacija glavnih likova i zavidna razina vizualnog jezika. Prvu
monogra�iju o ovom velikanu hrvatske strip scene, napisao je upravo Krulčić 1986., a prošle je godine izdao knjigu Maurović: Od Mula do Mula (Mz Muo, 2023.) u kojoj na 250 stranica donosi 555 fragmenata i 244 ilustracije (od kojih i neke dosad nepoznate) iz njegova života i stvaralaštva. Na predstavljanju knjige govorili su njen autor, predsjednik udruge STRIPoblaČAK Josip Mihalković, stripo�il i likovni urednik David Ivić te autor stripova Mihael Bađun. Strip kao umjetnički medij koji je spoj likovne umjetnosti, književnosti i �ilma na
poseban način komunicira s čitateljima i omogućuje nam svojevrsnu intelektualnu montažu kroz povezivanje kadrova stripa. Posebnu razinu komunikacije strip ostvaruje kroz formu strip-reklame koju je Krulčić ovom izložbom stavio u fokus. Zanimljiv dio povijesti stripa i oglašavanja, strip-reklame korištene su da bi se privukla pažnja publike koristeći popularnost stripa za propagandu određenog proizvoda, a pojavljivale su se u samim stripovima, novinama ili pak je forma stripa korištena na razini likovnog vizuala. Izložbom Hrvatski
LJUBAV: Pred vama su iskustva koja će vjerojatno oboga�� vaš privatni život. Oni koji su još sami možda imat će više udvarača, premda će im se neki od njih čini� pomalo ludi. Ipak neka ostanu otvoreni za mogućnost ljubavi. Kasnije će sve posta� jasnije.
KARIJERA: Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite sve krene. Rezultat je to vašeg truda i vaše najdragocjenije osobine, a to je da ste vrijedan djelatnik. I ovih dana to će i te kako doći do izražaja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite svjesni svojih mogućnos�.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno nećete bi� zadovoljni onim što vidite da se sprema. Suzdržite se od suvišnih komentara, jer bi oni moglo samo doli� ulje na vatru. Budite umjereni, strpljivi, a ako treba, povucite se. Privremeno. Kasnije će bi� lakše.
KARIJERA: Nastavit ćete diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjiva� �hi i bučniji način rada, a vi ćete se prilagođava� čas jednom, čas drugom s�lu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bavite se sportom. Ojačat će vas.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Sposobni ste razluči� što vam je važno, a što nije. S takvim stavom možete s�ći dalje nego do sada. Vaša zrelost i promišljenost smirivat će poneku provokaciju ili situaciju u kojoj druga strana neće zna� kako reagira�. Vodite oboje kamo treba.
KARIJERA: Do nedavno ste samo maštali o nekim poslovnim potezima, a sada ćete ima� vremena sve to osmisli� i razradi�. Istovremeno ćete se malo više pozabavi� i pitanjima komunikacija. Naći ćete način kako bolje surađiva�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite svjesni svojih kvaliteta.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Kontak� će bi� brojni, ali većina njih neće u potpunos� ispunjava� vaša ljubavna očekivanja. Stoga ćete o ljubavi više priča�, nego što ćete je osje��. Mnogi će bez obzira na sve organizira� lijepe provode za svoje društvo. Bit će im dobro.
KARIJERA: Pogledajte malo bolje oko sebe i naći ćete mnogo kandidata koji bi željeli surađiva� s vama. Potrebno je bolje se poveza� i osmisli� kvalitetniji organizacijski plan. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne dajte da vas sitnice izbace iz takta. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Manjak interesa za ljubav koji ćete vjerojatno osjeća� idućih dana brinut će vas. Imajte na pame� da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridava� previše značaja. S druge strane, svako malo bit ćete u krugu ljudi s kojim ćete rado komunicira�.
KARIJERA: Premda će se zah�jeva� da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu će ipak vlada� veselo i opušteno ozračje, pa ćete svi radi� lakše. Nećete moći zanemari� pravila posla koja treba poštova�, ali znat ćete se i zabavi�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Slijedite intuiciju.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Postat će vam zanimljivije jer će bi� više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. No bit će i provokacija. Stoga ne skačite na svaki izazov koji vam možda u prvi tren nije ugodan. Idite polako, ali sigurno.
KARIJERA: Vaše zasluge pomalo izlaze na vidjelo, a na vama je da se još malo strpite dok se ne pokažu sasvim jasno. Ne forsirajte svoje stavove čak i ako ste u pravu. Pametnije je pričeka� da i drugima zasvijetli. To što vi vidite bolje, vaša je prednost. ZDRAVLJE&SAVJET: Stvari će doći na svoje mjesto.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Vjerojatno će vas muči� neočekivane čežnje, ali prihva�te to kao prolaznu fazu u kojoj će iskristalizira� svoje ljubavne želje i ciljeve. Plane� će vam i ovaj tjedan donosi� različite utjecaje, a na vama je da se prilagođavate. Budite strpljivi i mudri.
KARIJERA: Plodovi vaših napora polako izlaze na vidjelo, no ima još dosta toga što treba napravi�. Ipak, sve je više zadovoljstva, pa i napredovanja. Oni čiji je posao upravljačkog karaktera, bit će pohvaljeni. Svi će ima� volje za rad.
ZDRAVLJE&SAVJET: Mali problemi s mladima. Nasmijte ih.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: U vašim osobnim odnosima svi će izazovi bi� usmjereni na temu tolerancije, a upravo će ovladavanje istom bi� ono što će vas odves� korak prema naprijed. Ovo su dani kad ćete imate priliku vježba� uvažavanje jedno drugoga. Poradite na tome.
KARIJERA: Neki će, htjeli-ne htjeli, bi� u iskušenju da podlegnu vlas�toj pohlepi. Proanalizirajte ono što imate i ako uvidite da vam je to dostatno za normalan život, ne tražite više od toga. Skromnost je oduvijek zapravo bila vrlina.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite umjereni u svemu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
strip i reklame, treće izdanje, predstavljen je period od skoro cijelog jednog stoljeća, a impresivan je i broj od trideset i troje crtača zastupljenih na izložbi, među kojima su i Borivoj Dovniković, Žarko Beker, Niko Barun, Krešimir Zimonić, Helena Janečić, Nedjeljko Dragić, Ismet Voljevica, Ninoslav Kunc i Andrija Maurović.
Izložba ostaje otvorena do 27. listopada i može se razgledati u radno vrijeme Muzeja.
LJUBAV: Možda ste pomalo otupjeli od silnih ljubavnih pokušaja. Frustracije ćete izbjeći strpljenjem i suzdržanošću. Plane� usporavaju pozi�vne utjecaje, ali to ne znači da vas ne čeka lijepa budućnost. Oni u vezama neka budu tolerantniji dok ne dođu bolji dani.
KARIJERA: Neki će bi� u iskušenju da potroše više nego što treba. Ako vam nedostaje sredstava, ne posuđujte. Pažljivo razlučite što vam je važno, a što nije. Uvidjet ćete da vam dosta toga zapravo ni ne treba. Radit ćete jednostavnije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Sje�te se pravila zlatne sredine.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Pojavit će se potreba za zaš�tom u privatnom životu. Ipak, ne gnjavite partnera da vas stalno drži kao kap vode na dlanu, jer može posta� naporno. Prihva�te da je i ovako dobro, a više proanalizirajte sebe. Vidjet ćete da ste sami dovoljno jaki.
KARIJERA: Još će biti dosta borbe, ali već se naziru i neke pobjede. Vaš fokus interesa sad će se prebaci� na viša znanja. Mnogi će gleda� da usavrše svoju stručnost. Oni koji uče, bit će na dobitku.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne idite preko svojih granica.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo, rasprave ili čak svađe. Stoga razgovarajte, ali ne inzis�rajte na zagrljajima. Uz malo više strpljenja bit ćete oboje zadovoljni.
KARIJERA: Ne želite se bavi� tračevima, ali neugodno je što ćete ih mora� sluša�. Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcira�. Svi smo ljudi, a ljudi nisu savršeni. Vi to dobro znate. Zato neka na jedno uho uđe, a na drugo izađe.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u životu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Netko od vaših suradnika mogao bi vam se jako svidje�. Možda ćete dvoji� što učini�, otvori� li se za moguću vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješi�. Oni u vezama bit će vrlo društven par. KARIJERA: Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studen� bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan ima� na pame� sve više odličnih ideja. Intelektualni djelatnici briljirat će u svom radu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne namećite svoje stavove.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Pučka meteorologija
Čim više kiše u listopadu, tim više bure u prosincu
VREMENSKA PROGNOZA: Nakon kiše u noći na petak, već u petak ujutro dolazi nam razvedravanje pa će dan proći uglavnom suho i djelomično sunčano. Postoji mala moguć-
VREMENSKA SLIKA: Prvi listopadski tjedan počeo je ugodno, ali je ubrzo stiglo novo pogoršanje uz obilniju jesensku kišu i zahladnjenje. U nekim dijelovima Hrvatske bilo je poplava, a strašna tragedija dogodila se u susjednoj BiH. Srećom, vrijeme se ubrzo smirilo, a ni u tjednu pred nama nema tako ekstremnih vremenskih nepogoda. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
nost za kraći lokalni pljusak popodne, ali rijetko. Jutro ugodno, ali dnevna temperatura će ipak biti niža nego u četvrtak, do 18 ili 19 Celzijevih stupnjeva. Subota nam donosi većinom suho i djelomično sunčano vrijeme, a čini se da bi slično vrijeme trebalo biti i
u nedjelju. Jutra će biti nešto hladnija uz mogućnost za maglu koja se ponegdje može i dulje zadržati, a popodnevna temperatura uglavnom između 15 i 18 Celzijevih stupnjeva, u nedjelju možda i malo višu.
Vjerojatno će i novi tjedan početi mirno s temperaturom
primjerenom listopadu. Čini se ipak da neće biti tako puno sunca jer možemo imati i nešto niske jesenske naoblake, a ujutro i mjestimične magle. Vjerojatno će biti i sunčanih razdoblja. Noći i jutra prohladni, a dnevna temperatura između 15 i 20 stupnjeva, ovisno o količini sunca.
Srijeda pokazuje naznake za oblačnije vrijeme, po nekim proračunima možda padne i malo kišice. Zbog toga će danju vjerojatno biti
dva-tri stupnja svježije. U četvrtak opet izgleda uglavnom suho i ugodno sa sunčanim razdobljima.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 10.10.2024.)
• 14. listopada 1755. godine u Švicarskoj vrlo jak vjetar, crvena kiša, u Alpama pao crveni snijeg
• 17. listopada - prosječni dan početka hladnijeg dijela godine
• 21. listopada - Kakva je Urša, takva bu zima
Gospodar prstenova
Kako se zove čovjek koji se više puta ženio? Gospodar prstenova!
Pekara
Dođe lik u pekaru i pita ga prodavačica: - Izvolite!
- Ništa, ništa, samo gledam...
Mexico City
Kako je Mexico City dobio ime? Išao čovjek putem i sretne ogromnog puža! I začuđeno ga pita: - Meksi, ko si ti?!
MOZGALICA - pronađi 10 razlika
Čija je pravzaprav naša bolnica?
Več hajdi dugo se pripoveda o tomo kak nam bode država zela našo bolnico. I kaj se je pripetilo, ne bodete veruvali, ali tu je država, kaj se drugdi jako retko pripeti, održala svojo reč i ve je naša (županiska) bolnica postala naša (hrvacka) bolnica. Makar smo mi Međimorci tožili Lepo Našo Ustavnomo sodo, ali niti to je ne nikaj pomoglo (bar za ve) i bolnica je odišla v roke države, očem reči Ministarstva za zdraviče tak da ve žnjom hercuje minister za zdraviče Vili Beroš. Nikaj je niti to ne pomoglo kaj smo si mi Međimorci pol bolnice sami zazidali (zadji samodoprinos smo plačali predi nekaj meje od četrdeset let i jako je malo onih šteri so plačali, a ve kričijo da nedajo bolnico štero smo si sami zidali). Istina, za nas Međimorce je navek nejglavneše kaj bodemo meli doktora dok nam se pohabi zdraviče i kaj bodemo na vreme dobili lekece štere nucamo. Dej Božek kaj ne bodemo nucali niti doktore, a niti pak bolnico, ali nigdar se ne zna. Još sam nekaj štel reči: Čistam je nekak normalno da gazda postavlja ravnatelja bolnice i da ima svoje Upravno vječe, pak tak je bilo i do ve dok je Županija bila glavna, ona je postavljala Upravno vječe, ona je zbirala ravnatelja i ona je zela na posel koga je štela i kuliko je štela. I nišči joj se je ne mešal v posel. Zato ve ne razmem dok so došli nekši novi klinci, novi igrači, kak mi znuomo da oni ne bodo vredo i da bode se odišlo po riti k meši. Treba novim ljudima dati šanso, nek se skažejo pak bodemo unda mogli reči je li so vredo ili pak ne, je li se razmijo v posel ili pak so došli sam zato kaj so fajni ili pak zato kaj se furt držijo desne strane vulice jerbo nikomo na čeli ne piše kaj zna i kuliko zna i je li bode znal držati cugle vlasti v našoj bolnici. Ak te boli vuho, a doma imaš sam kaplice za oči pusti si kaplice za oči vu vuho i boš videl kak boš bole čul!
A kaj je z desnom stranom vulice?
Ne tak zdavnja sam pisal o tomo kak je raskrižje pre cirkvi
i parko na čakoskomo Jugo v kmici, a jesen nam je unda bila pred pocekom. Sima nam je poznato da nam dok dojde jesen dohajajo i dežđi, megle, a i kmica je čuda raneše. Lepo sam napisal kak prek toga raskrižja mala deca hodajo na nihaljke i igrališta v parko, a oni stareši v školo, štera je prek parka. Morem vam reči da so se, črez kratek čas pojavili meštri z kandelaberom i z LED lampašaj i črez dva-tri dni raskršče je bilo osvetleno kak božični smrek, očem reči, kak pol cmreka. Najme kaj, meštri so lampaše postajli sam na levoj strani raskrižja, a desna strana je još dendenes v kmici. Kak da so sfalili penezi dok so si gracki oci zdigli plače. Nebrem nikak razmeti kakši je to polovični posel jerbo je v kmici ostala desna polovica raskrižja štera je nejveč v prometo i nejveč jo nucajo deca i đaki. Nebrem nikak razmeti što je naručil toga polovičnoga posla, a što pak je zebral kaj se bode naprajla sam leva strana vulice, očem reči, raskrižja?
Mi v Lepoj Našoj prvi na sveto imamo hibridne plače, pol ide na benzin, a pol na strujo!
Da bodemo dobili novoga križa na novomo čakoskomo grobjo?
Več hajdi dugo se spominajo Čakovčanke i Čakovčanci o tomo kak bi na našemo miholjanskomo grobjo trelo postajti novoga križa na novomo grobjo. Novo grobje se več zdavnja počelo puniti, predi vejč od tridesti let, a kak nas je saki den se vejč i vejč na desnomo Miholjanskomo brego, tak se je i novo grobje počelo puniti i širiti čuda predi nek smo planerali. Staro grobje se je, ruon tak, hajdi preširilo tak da je glavni križ ostal skorom na početko grobja tak da novo grobje nuca i novoga križa. O tomo so se dospomenuli i čakoski komunalci v Čakomo, šteri se brigajo za grobje, Grad i gracki oci šteri so jivi gazde, a i opčine štere hasnujejo čakosko grobje. Si so bili za to kaj se na novomo čakoskomo grobjo postavi novi križ. Čim so se dospomenuli, naprajli so projektlina respisali natječaj i zebrali so onoga šteri bode dal novo krednešo formo novomo čakoskomo grobjo. Do toga je se išlo kak po lojo, a dale od
toga nikak da genemo. Pitam se pitam, kaj se čaka? Jeno vreme se je pripovedalo kak ga v gracki kasi ne dostik penez i da se čakajo bolša i bogateša vremena, ali ve več duže od leto dni se gracki oci falijo kak v kasi imajo viška penez i da so vrnuli se duge štere je negdašji gracki načelnik Štef Kovačov napravil. Ak je tak, a tak je, nebremo kaj ne bodemo veruvali gradonačelnici dok nam veli da ima viška penez, unda se moramo zapitati kaj se čaka z novim križom? To moramo pitati jerbo si oni šteri imajo svoju rodbino na grobju hajdi plačajo od mesta, za grobno mesto, tak da so to ne mali penezi šteri se sako leto dokoturajo v gracko kaso štero drži Čakom tak da verjem da bodo i pokojni na ovomo grobjo meli, črez kratek čas, svojega novoga svetešjega križa.
Varaždinske toplice prestigle Čakovca…
Još v marcijušo ovoga leta so dečki i puce iz Zrinske garde, Čakoske Matice hrvacke i Družbe "Brača Hrvackoga Zmaja" z Čakovca šteli v Čakovco pred cirkvom postajti spomenika kardinalo i blaženiko Lojzeko Stepinco. O tomo kaj so oni šteli so morali pitati Grad Čakovec i čakoske gracke oce. Kak so čakoski gracki oci ne bili sigurni je li bilo dobro kaj blaženi Lojzek Stepinac dobil kvartelja v grado Čakovco pak so o tomo respisali anketo i to prek Interneta, očem reči, on-line. Još v aprilo je anketa završila, a v upravi Grada Čakovca so još do dneva denešjega ne uspeli prebrojiti glase tak da se još ne zna da bode i de stanuval blaženi Lojzek. Dok Čakovčanci brojijo glase, dok se nanujajo z Lojzekovim spomenikom naši sosedi vu Varaždinskaj toplicaj so postavili Lojzekovoga spomenika, ruon tak pred cirkvom i to blizu vrati črez štera se hoda v cirkvo. A de bi drugdi? Ve vidite, Čakovčanci so kanili biti prvi, kanili so prvi meti spomenika blaženomo Lojzeko, ali so se pre dugo nanujali tak da je Lojzek, bar za ve, dobil kvartelja pre našim sosedima!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Kulturno-umjetnički život u Kotoribi cvjeta kroz rad KUD-a Kotoriba, a jedno ime privlači posebnu pažnju – Borna Lončarić. Sa samo pet godina, Borna je najmlađi član Društva, te iako je još vrlo mlad, s lakoćom se uklapa među starije članove Društva. Njegova majka Ivana, koja je već dugogodišnja članica KUD-a, s ponosom ističe kako Borna pokazuje veliku volju. (sb)
