Međimurske novine 1518

MEĐIMURJE predvodnik u sortiranju otpada

Belica je najbolja u Hrvatskoj

ODGAĐA se gradnja Dječjeg vrtića na čakovečkom jugu

(Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

Izvođači su preskupi

3

TEMA BROJA

USPOREDBA CIJENA OD UVOĐENJA EURA

Iako je inflacija stala, a cijene nekih namirnica čak i pale, i dalje imamo osjećaj da nam je novčanik sve tanji

Inflacija stala, a mi i dalje tiskamo svaki euro

NEZNANAC 24-godišnjaku skinuo s računa više tisuća eura Nadao se zaradi, ostao bez gaća str. 9

ALEN DRK iz Ivanovca, dimnjačar koji donosi sreću

INES GORIČANEC pohvaljena za svoj rad u policiji

8 str. 15 Iz jednog je dimnjaka doslovno potekao med Policajka koja je spasila život

TIJANA KORENT proslavila 30 godina karijere

Gimnastika je i dalje moja droga

3

ANKETA POD VUROM

Osjećate li inflaciju ili smatrate da se smirila?

Danas građani najviše osjećaju teret in�lacije kroz povećane troškove života. Cijene osnovnih namirnica, stanovanja i komunalnih usluga doživjele su značajan skok, što otežava svakodnevno funkcioniranje mnogim obiteljima. Ova situacija ne utječe samo na osobne proračune, već i na širu ekonomsku stabilnost,

potrošačku potražnju i povjerenje u tržište te potiče daljnju zabrinutost oko buduće �inancijske stabilnosti građana. U nastavku donosimo odgovore naših Međimuraca na pitanje osjete li i dalje posljedice in�lacije ili smatraju da se smirila. Više o ovoj temi donosimo na str. 4.-5. (Ana Vadlja)

Josip Jezernik, MihovljanInflacija se još jako osjeća, pogotovo prema kupovnoj moći. Ali uglavnom nemam nekakve nove potrošačke navike jer nisam u mogućnos�.

tjedna

Mirjana i njezin kapitalac od 1 kilograma!

Kada ga je zgledala, gljivarka Mirjana Heric iz Železne Gore ostala je za-

panjena. Kako i ne bi, kada takve kapitalce ubereš vjerojatno samo jedanput

u životu. Težio je jedan kilogram i bio čitav zdrav. Čisto savršenstvo za gurmane!

Danica Bratković, MihovljanInflacija je defini�vno još uvijek prisutna. Prehrana mi je najskuplja. Evo baš sam danas sa sinom uspoređivala cijene. On radi novu kuhinju koja danas košta od 5 do 7 �suća eura, a ja sam svoju prije pet godina pla�la 25.000 kuna. Smatram da postoje abnormalne razlike od nekada i danas, uglavnom sve je strašno skupo.

Zdenka Gregorec, ČakovecInflacija se nikako nije smirila i bude još veća. Jako je prisutna i sve cijene ionak idu gore. Vidite da sve užasno poskupljuje, a sad pogotovo još i struja, plin, komunalna naknada, smeće, sve. Nema govora da će se smanjiti. Hrana i režije su zasigurno najskuplje.

Dušan Lapov, DomašinecNaravno da se inflacija nikako nije smirila, i dalje je sve skupo. Najveće poskupljenje osjećam kod kupnje hrane, voća i povrća. Penzionerski baš i ne štedim, makar je penzija uglavnom solidna. Kod mene nema štednje, samo ono što je od prije sačuvano.

Božidar Kos, Čakovec - Inflacija se ništa nije smirila i jako se osjeća. Čujte, mi penzioneri se moramo prilagođava� svemu jer drugačije nema pomoći. Vlada i ostali su se namirili, a penzionere zanemarili. Veliko je povećanje cijena u usporedbi s prijašnjim godinama.

ODGAĐA se gradnja Dječjeg vrtića na čakovečkom jugu

Izvođači su preskupi

Ipak neće biti ništa od gradnje novog vrtića na čakovečkom jugu, barem ne za sada.

- Trenutno se razmatra hoće li se, s obzirom na iznose ponuda, ponavljati natječaj ili ova investicija staviti „na čekanje“, kaže Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica. Grad Čakovec je preko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobio sredstva za rekonstrukciju matičnih objekata dječjih vrtića Cipelica i Cvrčak te izgradnju novog vrtića na čakovečkom Jugu. Radovi u Cipelici završeni su ovog ljeta, a novouređeni dio u Cvrčku prve korisnike dobit će u siječnju iduće godine. Za te dvije investicije dobiveno je 324.905,43 eura za svaku, dok je za gradnju novog vrtića dobiveno 726.251,21 eura. Treba napomenuti da dobiveni iznosi predstavljaju otprilike 50 posto potrebnih sredstava dok ostatak daje Grad iz svog proračuna. Za izgradnju novog vrtića na čakovečkom Jugu raspisana je Javna nabava za izvođača radova, no pristigle ponude za dvostruko premašuju predviđeni iznos za izgradnju, koji je iznosio 1.530.000 eura. Financiranje predškolskog odgoja najveća je stavka u čakovečkom proračunu, na njega odlazi oko

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca

trećine izvornih prihoda, a slična je situacija i u ostalim gradovima u Hrvatskoj. Unatoč najavama, središnja država još nije preuzela dio troškova �inanciranja predškolskog odgoja, konkretnije plaća zaposlenih. Sredstva koja se dodjeljuju kao pomoć u organizaciji predškolskog odgoja, daleko su premala, u čakovečkom slučaju iznose 5,5 posto prosječne ekonomske cijene. Naime, kriterij je razvijenost, a Čakovec je u najvišoj, VIII. skupini. Zbog toga su i dodijeljena sredstva za rekonstrukciju i izgradnju za navedene projekte dovoljna za otprilike pola troškova. Zahvaljujući investicijama u posljednje tri godine kao i Sporazumom s vrtićem u Strahonincu, u vrtićkim programima ima dovoljno mjest, a uređenjem nove dvije skupine u Cvrčku, mjesta bi trebalo biti dovoljno i u jasličkim programima. (vv)

U PONEDJELJAK počinje cijepljenje protiv sezonske gripe

Cjepivo pro�v COVID-a i cjepivo pro�v gripe, osobe starije od 12 godina mogu primi� istovremeno, Foto: Pixabay

Za Međimurce ukupno

11.100 doza cjepiva

Termin za cijepljenje poželjno je dogovoriti unaprijed i na cijepljenje doći s maskom

U ponedjeljak počinje cijepljenje protiv sezonske gripe. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije je preuzeo cjepivo protiv sezonske gripe od ukupno 11.100 doza. Sve osobe za koje je cijepljenje namijenjeno, mogu se cijepiti primarno kod svog izabranog liječnika, no moguće je i u Djelatnosti za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije (pogotovo za one osobe koje nemaju svog izabranog liječnika i zdravstvene djelatnike).

Termin za cijepljenje poželjno je telefonskim putem unaprijed dogovoriti radi izbjegavanja gužvi koje su povoljne za širenje COVID-19, ali i drugih respiratornih infekcija.

Stoga da bi se zaštitili od navedenih bolesti, preporuka je doći na cijepljenje s maskom.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je ove godine osigurao četverovalentno cjepivo protiv gripe od proizvođača: Sano�i Pasteur, Francuska, zaštićenog imena Vaxigrip Tetra.

Cjepivo sadrži sojeve virusa preporučene od strane Svjetske zdravstvene organizacije i Europske agencije za lijekove za sezonu 2024./2025. godine.

Cjepivo protiv COVID-a i cjepivo protiv gripe, osobe starije od 12 godina mogu primiti istovremeno.

Kao i prijašnjih godina, cjepivo je preporučeno i besplatno za osobe starije od 65 godina, s povećanim rizikom od teškog oblika bolesti i komplikacija, kao i osobama koje su profesionalno izložene većem riziku zaraze.

(BMO)

Pored njega rastao je i njegov mini brat. (sh)

MEĐIMURJE predvodnik u sortiranju otpada

Belica je najbolja u Hrvatskoj

U prvih deset najboljih gradova i općina, nalazi se čak 9 iz Međimurja, s time da ih je 8 iz obitelji preloškog Prekoma dok Općina Strahoninec spada pod okrilje Čakoma

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurci su opet na vrhu.

Ne, nismo po visini plaće, po zaposlenosti ili BDP-u, već po poslu oko smeća, pardon otpada. Eto, barem negdje, i to već niz godina.

Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ovih je dana objavilo podatke o odvojenom sakupljanju otpada za 2023. godinu.

Sam pogled na tablicu doista je impresivan jer se među najboljih deset sredina nalazi čak 9 iz Međimurja, s time da ih je 8 iz obitelji preloškog Prekoma dok Općina Strahoninec spada pod okrilje Čakoma. Idemo li dalje, u prvih 20 općina i gradova, 16 je međimurskih. Od svih njih, 12 je Prekomovih, dvije Čakomove – Strahoninec na 9. mjestu te Šenkovec na 11., dok su preostale dvije Sveti Martin na Muri 16. i Vratišinec 20. od Murs Ekoma. Grada Čakovca nema ni među prvih 30 gdje se našlo čak 16 međimurskih općina uz Grad Prelog koji je na 8. mjestu s 66,95 % odvojenog otpada te Mursko Središće koje je na 24. mjestu s 54,86 %. Općina Belica sa 73,70 % odvojenog komunalnog otpada najbolja je općina u Hrvatskoj i to peti puta.

Stvarni rezultati još su i bolji - Sam sustav izračuna odvojenog sakupljanja otpada, koji se primjenjuje, izuzetno je loš i nepošten, jer se u odvojeni otpad prizna npr. odvojeno sakupljeni biootpad ili glomazni otpad koji je "bačen" na odlagalište postupkom D1, ogorčen je Siniša Radiković, direktor GKP-a Prekom iz Preloga. Dodaje i kako sustav zbraja miješani komunalni otpad od kućanstva i pravnih osoba, ali u korisni otpad se prizna samo otpad od kućanstva (zbrajaju se kruške i jabuke). Time su oštećene sve naše JLS (od 1,5 do 16 %) a posebno su oštećene one s jakom industrijom (Jalžabet, Prelog, Donji Kraljevec, Kotoriba).

Direktor Prekoma na ovakav izračun upozorava već niz godina, no do sada se nije ništa promijenilo. Prekomove jedinice lokalne samouprave vodeće su i u obradi korisnog otpada.

Popis 30 najuspješnijih gradova i općina u Hrvatskoj

Redni broj Županija sakupljanja otpada JLS sakupljanja otpada Stopa odvojenog sakupljanja (%)

1. Međimurska Belica 73.7

2. Međimurska Domašinec 68.79

3. Međimurska Sveta Marija 68.12

4. Međimurska Dekanovec 67.95

5. Međimurska Podturen 67.94

6. Međimurska Donja Dubrava 67.49

7. Međimurska Goričan 67.44

8. Međimurska Prelog 66.95

9. Međimurska Strahoninec 65.02

10. VaraždinskaMar�janec 64.98

11. Međimurska Šenkovec 64.87

12. Međimurska Donji Vidovec 64.85

13. Međimurska Donji Kraljevec 62.97

14. Međimurska Pribislavec 61.39

15. Varaždinska Mali Bukovec 60.78

16. Međimurska Sve� Mar�n na Muri 60.55

17. Koprivničko -križevačka Koprivnica 60.06

18. Primorsko -goranska Klana 59.69

19. Međimurska Kotoriba 59.59

20. Međimurska Vra�šinec 59.58

21. Međimurska Selnica 57.96

22. Osječko-baranjska Osijek 57.65

23. Istarska Buzet 56.11

24. Međimurska Mursko Središće 54.86

25. Brodsko-posavska Slavonski Brod 54.72

26. Osječko-baranjska Semeljci 52.39

27. Varaždinska Ludbreg 52.18

28. Koprivničko -križevačka Legrad 51.86

29. Primorsko -goranska Punat 51.7

30. Primorsko -goranska Baška 51.3

NAKNADE ZA VOĐENJE računa u banci dodatni namet na plaću

Ministar financija ukida naknadu za vođenje računa?

Skupoća nas je natjerala da vodimo računa o svakom centu. Postali smo osjetljiviji i na razne naknade kojima nam grickaju zarađeni novac. Jedna od tih je i naknada za vođenje računa u banci preko kojeg primamo plaću. Naknade na vođenje računa uvele su banke nakon što je ministar Slavko Linić izmijenio Pravilnik o porezu na dohodak po kojemu je se plaća može isplaćivati samo preko banke, smatrajući da će se time suzbiti siva ekonomija. Dakle građani nemaju izbora, a banke su to iskoristile.

Mlađi zaposlenici se toga ne sjećaju, ali stariji znaju da su se nekad plaće isplaćivale u kešu, a pravi izbor bi bio da svatko ima pravo izbora kako će mu se isplatiti plaća. Država pak, ako građanima neda mogućnost izbora, treba u tom slučaju ograničiti

i naknade bankama. Ovim pogodovanjem banke ne samo da masno zarađuju na naknadama, već i besplatno dobivaju baze podataka. Potpredsjednik Vlade i ministar �inancija Marko Primorac, kad se u javnosti počelo rogobariti protiv bankarskih naknada, u ponedjeljak je najavio da će se zakonodavnim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja �inancijskih sredstava s računa bez naknade. Primorac je govoreći o naknadama rekao i to da se o naknadama vode razgovori na nekoliko razina te ustvrdio da su naknade koje banke naplaćuju u Hrvatskoj previsoke. Živi bili pa vidjeli hoći li banke natjerati da ne naplaćuju naknadu za vođenje računa. (BMO)

MARIJA NOVAK oduševila narodnom nošnjom u Trnjanima

Međimurci, odnosno Kulturno-umjetnička udruga Veseli Međimurci, po prvi je put sudjelovala na manifestaciji „Obnavljamo baštinu – revija rekonstruiranih narodnih nošnji“ koja se održala u Trnjanima kod Slavonskog Broda. Prvi nastup i odmah vrijedno priznanje – i to zahvaljujući Mariji Novak iz Turčišća. Naime, nošnja mlade snahe koju je izradila osvojila je 3. mjesto. (vv)

Treće mjesto za “mladu snehu”

NITKO NEĆE u suce porotnike?

Prejeftina satnica za pravdu

Čini se kako građani nisu pretjerano zainteresirani za obnašanje časne dužnosti suca porotnika. Unatoč nedavnom povećanju naknada, odaziv na javne pozive je i dalje slab. Podsjetimo, suci porotnici na općinskim sudovima sada primaju 6,65 eura po satu, dok oni na županijskim sudovima primaju 8,00 eura po satu, uz naknadu troškova. Zakonski uvjeti za suce porotnike su prilično ekskluzivni: moraju biti punoljetni hrvatski državljani, dostojni obnašanja dužnosti, te ne smiju biti članovi političkih stranaka niti obavljati poslove koji bi mogli utjecati na njihovu nepristranost.

Znači to bi trebali biti pravi, pošteni ljudi, bez veze. Iako je dužnost suca porotnika važna za funkcioniranje pravosudnog sustava, čini se kako građani nisu motivirani sudjelovati u tom procesu, a kako i bi kad naknade, unatoč povećanju, i dalje nisu atraktivne. Ostaje za vidjeti hoće li se u budućnosti pronaći način kako potaknuti veći interes građana za ovu časnu dužnost.

No ako vas je iznenada uhvatila želja za pravicom, javite se za suce porotnike na Županijskom sudu u Varaždinu, natječaj je objavljen na službenoj web-stranici Grada Čakovca, a otvoren je do 31. listopada 2024. (tn)

Marija Novak zna kako se izrađuje prava narodna nošnja

Sor�rnica u Prelogu

Siniša Radiković, direktor PREKOM-a

Piše: Sanja Heric

Tko nije osjetio da mu je od uvođenja eura novčanik sve tanji?! Dovoljno je samo da se nalukneš u dućan i odmah ostaneš bez 20 eura, a kupiš samo tek nekoliko proizvoda. Više-manje svaki razgovor o cijenama navodi ovakva iskustva.

Iako najčešće u hipu optužimo cijene u dućanima, hrane i proizvoda široke potrošnje ispada kako to baš i ne odgovara realnosti. Istina, cijene proizvoda u trgovinama diljem Hrvatske značajno su fluktuirale u posljednje dvije godine.

Kako smo o cijenama pisali i nakon uvođenja eura, radi objektivne procjene stanja usporedili smo cijene identičnih osnovnih proizvoda u Lidlu. Uzeli smo te cijene iz siječnja 2023. i direktno ih usporedili s aktualnim cijenama u listopadu 2024. što možete vidjeti u tablici. Moramo napomenuti i to da je vlada zaštitila cijene za 30-tak proizvoda prvi put u rujnu 2022. godine.

Na temelju prikupljenih podataka o cijenama od siječnja 2023. do početka listopada 2024. godine, uočavamo različite trendove kod pojedinih proizvoda (Vidi tablicu).

Šokirali smo se i mi sami. Najveći porast cijene zabilježen je kod instant kave Bellarom (za čak 22 %), dok je cijena piva Heineken porasla za 21 %. Također, cijena deterdženta za pranje rublja Maxitrat varira ovisno o vrsti, ali u prosjeku je viša nego u siječnju 2023. godine.

No sve ostale cijene su pale ili stagniraju. Tako je, primjerice, cijena suncokretovog ulja Vita D’or, pilećih prsa i tjestenine Combino niža nego prije godinu i pol. Najveće smanjenje cijene zabilježeno je kod toaletnog papira Floralys (preko 30 %). Cijene brašna Belbake i smrznutog povrća Freshona ostale su skoro pa iste. Razlika je u jednom centu.

Dakle, na temelju naše usporedbe cijena možemo konačno zaključiti da su samo cijene kave i pive Heineken porasle značajno, dok su za ostale proizvode koje smo promatrali cijene sada niže nego u siječnju 2023., a za ulje, brašno i smrznuto povrće cijene iste ili je razlika u jednom centu.

U čemu je problem?

Pa zašto nam se onda čini kako je sve otišlo u nebesa s cijenama? Nedavno je Državni zavod za statistiku objavio podatke da su cijene svega što kupujemo, od hrane do frizera, u rujnu 2024. bile veće za 1,6 % nego u rujnu 2023. A ako usporedimo s kolovozom 2024., porasle su za 0,3 %. Nije neka drama, ali ipak se osjeti.

Najviše poskupjele usluge, čak 6,2 %. Znači, frizer, mehaničar, odvjetnik…

Kad malo bolje pogledamo, vidimo da su najviše poskupjele usluge, čak 6,2 %. Znači, frizer, mehaničar, odvjetnik... sve je to skuplje. Hrana, piće i cigarete su isto otišli gore, i to za 3,2 %. Industrijski proizvodi, bez onih vezanih za energiju, poskupili su za 0,6 %, skoro pa ništa. Jedino što je pojeftinilo je energija, i to za 7,3 %. Valjda da nas malo utješe.

Ako gledamo samo u odnosu na kolovoz, industrijski proizvodi bez energije su skočili za 2,9 %, a hrana, piće i cigarete za 0,2 %. S druge strane, energija je pala za 2 %, a usluge za 0,7 %.

A zašto nam se svejedno čini da smo stalno na knap s novcima? Pa vjerojatno zato što su nam režije i ostale usluge pojele dobar dio plaće, a to su baš one stvari koje najviše utječu na kućni budžet.

Zato smo se malo više fokusirali na taj dio, pogotovo na one stvari koje nam

Tablica: Usporedba cijena od siječnja

Naziv proizvoda:

daju osjećaj sigurnosti i da smo daleko od toga da jedva spajamo kraj s krajem.

Cijene nekretnina vinule se u nebo

Ono što uvelike utječe na osjećaj jesmo li sirotinja ili nismo je pitanje možemo li si priuštiti nekretnine po prihvatljivim cijenama. A cijene nekretnina u Hrvatskoj su u posljednje dvije godine zabilježile značajan rast, s različitim stopama rasta ovisno o regiji i vrsti nekretnine.

Cijene nekretnina počele su rasti već i prije uvođenja eura, jer je inflacija počela s koronom, a kod nas i dodatnim dizanjem plaća u javnom sektoru. U zadnjoj godini s kunama, 2022. godine cijene nekretnina su porasle za 20,2 % u odnosu na 2021. godinu. U Zagrebu je rast bio još izraženiji, s povećanjem od 32,4 %.

No nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine, cijene su već u prvom tromjesečju bile 14 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Situacija se kasnije ipak malo smirila, no kontinuitet rasta je nastavljen u 2024. i do sada je cijena porasla 9,1 %. Cijene postojećih stambenih objekata povećane su za 9,5 %, dok su novi stambeni objekti poskupjeli za 6,2 %. Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvom polugodištu 2024. iznosila je 2377 eura, što predstavlja rast od 7,1 % u odnosu na isto razdoblje 2023.

Rast cijena nekretnina razlikuje se od regije do regije. U Zagrebu su cijene nekretnina porasle za 14,7 % na godišnjoj razini u prvom tromjesečju 2024., dok je na Jadranu godišnji rast iznosio oko 8,9 %, a ostale su regije zabilježile rast od 10,8 %.

Kretanje cijena nekretnina u Međimurskoj županiji 2022. godina: Cijene nekretnina su rasle, ali umjerenijim tempom nego u većim urbanim sredinama. Prosječna cijena kvadratnog

Lidl Hrvatska - cijena siječanj, 2023.

Lidl Hrvatska - cijena listopad, 9. 10. 2024.

Suncokretovo ulje, Vita D’or, 1 1,75 eura 1,70 eura

Instant coffee, Classic, Bellarom, 1 kg 23,75 eura28,95 eura

Pileća prsa bez kože, 1 kg 5,97 eura5,55 eura

Mješavina smrznutog povrća, Freshona, 1 kg 3,54 eura3,53 eura

Deterdžent za pranje rublja, Maxitrat, 1 kg 1,41 euro1,28 – 1,73 eura

Toaletni papir, Floralys troslojni, 10 rola 4,10 eura2,99 eura

Glatko brašno, TIP 550, Belbake, 1 kg 0,76 eura0,75 eura

Tjestenina, mali pužići, Combino, 1 kg 2,58 eura 1,70 eura

Heineken pivo, 1 l 2,70 eura 3,28 eura

TEMA BROJA

USPOREDBA CIJENA od uvođenja eura

Inflacija stala, mi i dalje svaki euro

metra stana kretala se između 1200 i 1500 eura, ovisno o lokaciji unutar županije. S uvođenjem eura u 2023. godini, cijene nekretnina su nastavile rasti, s prosječnim povećanjem od oko 10 % u odnosu na prethodnu godinu. U gradovima poput Čakovca,

cijene su se kretale od 1400 do 1800 eura po kvadratu. Sa sljedećom 2024. godinom cijene su nastavile rasti i u prvom polugodištu je prosječna cijena stana u Međimurju iznosila otprilike 1600 eura, što predstavlja godišnji rast od oko 8 %. Iako su najavljene

stagnacije cijena, danas novogradnja u Čakovcu dostiže i 2500, pa čak i do 2700 eura po kvadratu. Na cijene je utjecala i povećana potražnja za stanovima, posebno među mladim obiteljima koje se sele u Čakovec i druge gradove ili

Iako je inflacija stala, a cijene nekih namirnica čak i pale, i dalje imamo osjećaj da nam je novčanik sve tanji

Cijene sezonskog voća i povrća i dalje su poprilično visoke

stala, a tiskamo

je privuklo više kupaca na tržište nekretnina. Euro koji stranci smatraju kao sigurniju valutu, dodatno je povećao interes stranaca za kupovinu nekretnina.

No cijene je digao i nedostatak ponude. Hrvatska se suočava s dugogodišnjim nedostatkom stambenih jedinica zbog smanjenja građevinske aktivnosti nakon preduge prethodne ekonomske krize. Zbog toga je potražnja veća od ponude, što dodatno potiče rast cijena.

Tu je i naš svehvaljeni turizam. Povećanjem turističkih aktivnosti mnogi su Hrvati svoje nekretnine pretvorili u apartmane za iznajmljivanje, čime se još više smanjila dostupna ponuda stambenih jedinica za domicilno stanovništvo.

Na kraju, ali ne i najmanje bitno, poznavatelji tržišta spominju i ekonomske faktore. Smanjenje nezaposlenosti i rast BDP-a doprinijeli su jačanju kupovne moći građana, što također utječe na rast cijena nekretnina, a na ruku su im išle i niske kamatne stope.

Unatoč kompleksnom buketu silnica koje utječu na cijene nekretnina, ukratko bi se moglo reći da će one rasti dok god ne dođe do značajnijih promjena u ponudi i potražnji.

Automobili su također poskupjeli

Druga važna stvar i statusni simbol, a time i razlog za osjećaj da nismo sirotinja, je automobil. U posljednje dvije godine cijene automobila su značajno porasle, kako za nova, tako i za rabljena vozila. Na rast su utjecali različiti faktori, uključujući inflaciju, promjene u poreznoj politici i globalne probleme s opskrbom.

Hrvatska je po inflaciji pri vrhu eurozone

Izvor: Pixsell/Marko Picek povećanjem između 13 % i 18 % u odnosu na 2021. godinu. Cijene su nastavile rasti i kroz cijelu 2023. godinu jer je potražnja za automobilima zbog njihove nestašice godinu dana ranije bila naročito velika, a u siječnju ove, tj. 2024. godine, zabilježen je rast cijene automobila za 33 % u odnosu na godinu dana ranije, ali se tržište rabljenih donekle smirilo. No zbog nametanja električnih automobila pitanje je kad će opet cijena polovnih automobila čudesno rasti.

prigradska mjesta, a poneka i iz drugih dijelova Hrvatske zbog povoljnijih cijena i kvalitetnijeg života.

Cijene obiteljskih kuća također su porasle, s prosječnim cijenama između 120.000 i 250.000 eura, ovisno o veličini i lokaciji. Zbog rasta potražnje, investitori su počeli ulagati u nove projekte stanogradnje, što dodatno potiče rast cijena. No to nije sve.

Što je toliko poskupjelo nekretnine?

Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj u posljednje dvije godine može se povezati s uvođenjem eura, ali je to samo jedan od više faktora koji utječu na tržište nekretnina. Euro je prije svega povećao potražnju koju je počelo dizati već i otvaranje granica,

sinergijom su omogućili lakše ulaganje stranih investitora u hrvatske nekretnine. Investitori iz zemalja poput Turske, Ukrajine, Mađarske, Češke i Poljske počeli su ulagati značajne iznose u projekte, što je dodatno potaknulo potražnju za nekretninama. Naime uvođenje eura u tom je trenutku donijelo percepciju stabilnosti i povjerenja u ekonomiju, što

Opća inflacija utjecala je na rast troškova proizvodnje automobila, a porezna politika s našim ogromnim porezom na dodanu vrijednost od 25 % puno više povećava svako poskupljenje repromaterijala za automobile, nego da je porez recimo 20 posto ili npr. 17 %. A dolaskom do globalnih problema s opskrbom, točnije u lancima opskrbe, naročito povezane s čipovima, bila je smanjena proizvodnja novih automobila, a time i njihova ponuda. Naravno da je to diglo potražnju, a time i same cijene, a naši porezi i trošarine su tu da to još „potomplaju“.

Još su 2022. godine cijene novih automobila počele rasti zbog spomenutih problema u proizvodnji i zbog inflacije. U prosjeku cijene su porasle za oko 10 do 15 % u odnosu na prethodnu godinu. To je utjecalo i na rast cijena polovnih automobila koje su također rasle, s

Prosječna cijena stana u Međimurju u prvom dijelu 2024. iznosila je otprilike 1600 eura, što predstavlja godišnji rast od oko 8 %

Ukratko, tržište automobila u Hrvatskoj suočava se s kontinuiranim rastom cijena zbog kombinacije ekonomskih faktora, a očekuje se da će ovaj trend potrajati i u narednim godinama.

Plaće rastu, a blagostanje ne

Iako su cijene hrane u Hrvatskoj u posljednje vrijeme zabilježile stabilizaciju, pa čak i pad za određene proizvode, percepcija inflacije među građanima ostaje visoka. Niz faktora može objasniti ovaj osjećaj.

Prema podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) usporila je na 3,4 % u srpnju 2024., dok je inflacija cijena hrane pala na 2,5 %. Ipak to je i dalje kontinuirana inflacija.

Određenih namirnica, poput povrća i sezonskog voća, i dalje su visoke. Na primjer, cijena trešanja na tržnicama može doseći i 8 eura po kilogramu, što stvara osjećaj da su cijene hrane i dalje izuzetno visoke unatoč općem smanjenju inflacije. Cijene sezonskog voća i povrća često su nestabilne i podložne velikim oscilacijama, što dodatno doprinosi osjećaju da inflacija nije pod kontrolom. Pristranost prema percepciji viših cijena čini da mnogi potrošači osjećaju kako su cijene više nego što to službene statistike prikazuju. Ova pristranost može biti uzrokovana svakodnevnim iskustvima s cijenama na tržnicama i u trgovinama, ali i sjećanjem na to kakve su zadnje cijene bile u kunama. Npr. sjećamo se kako ono što se prije moglo kupiti za 100 kuna u dućanu, danas se ne može niti za 20 eura. Tu je naravno i inflacija usluga koja dalje raste. Dok su cijene hrane stabilnije, inflacija u sektoru usluga, posebno tijekom turističke sezone, ostaje visoka i još raste. U srpnju 2024. godine, inflacija cijena usluga iznosila je 7,2 %, što može dodatno utjecati na ukupni dojam o inflaciji. To je velikim djelom i posljedica rasta plaća u javnom sektoru koje su se povećavale šakom i kapom prije izbora, pa turizam nije niti morao brinuti o tržištu.

Uglavnom, opća ekonomska situacija koja je nestabilna, uključujući sve više troškove života i stagnaciju plaća u realnom sektoru, pridonosi osjećaju nesigurnosti i straha među građanima. Nadamo se da će se to stabilizirati što ranije, no sve se čini kako se to neće dogoditi prije ozbiljnih promjena u percepciji hrvatskog društva.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 20. listopada

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-19 sati)

• Čakovec, V. Morandinija 21

• Čakovec, Vukovarska 1

• Domašinec, Glavna 164

• Držimurec 98

• Hlapičina 172

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Macinec, Glavna 61

• Orehovica, N. Tesle 23

• Slakovec 61

• Sveti Urban 33

• Vratišinec, Brodec 49

• Zasadbreg 153a

• Žiškovec, Glavna 72

NTL trgovine

• Belica, J. Slavenskog 22

• Dekanovec, Kalnička 18

• Domašinec, K. Zrinski 1

• Donji Kraljevec, Ludbreška 2

• Hodošan, Prvomajska 1

• Macinec, Glavna 24

• Miklavec 45

• Mursko Središće, Martinska 44

• Orehovica, Zrinskih 33

• Palovec, Glavna 33

• Peklenica, Glavna 13

• Podturen, Glavna 18

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15a

• Štrigova, Glavna 101a

• Vrhovljan, Čakovečka 5 Ostale trgovine

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, Antuna Mihanovića 82 (7-21)

• STUDENAC, Cirkovljan (8-21 h)

• STUDENAC, Donja Dubrava (8-21 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-21 h)

• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

POGLED ODOZDO

IZ RUJNA iz evidencije nezaposlenih izašlo je 607 osoba

Najtraženije su odgojiteljice

– tete u vrtiću

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih izašlo je 607 osoba. Broj brisanih iz evidencije veći je u odnosu na kolovoz za 121,5 %. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 509 osoba, što je porast u odnosu na kolovoz za čak 143,5 %. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 490 osoba, dok je 19 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Iz evidencije je iz ostalih razloga brisano 98 osoba. Razlog velikom zapošljavanju u rujnu je i ponovno zapošljavanje 218 osoba u obrazovnom sektoru, a koje su prestale raditi tijekom lipnja, što obilježava statističko kretanje vezano uz zapošljavanje svake godine.

Osim u obrazovanja, zapošljavala je i prerađivačka industrija – 83 osobe, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 57 osoba i građevinarstvo – 32 osobe.

Gledano teritorijalno po ispostavama Područnog ureda Čakovec u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 355 zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog (100 osoba) i Ispostavu Mursko Središće (54 osobe).

Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 394 osobe. Broj ulazaka veći je u odnosu na kolovoz za 12,9 %, te svega 0,5 % u odnosu na rujan prošle godine. Promatrajući strukturu novoprijavljenih, najvećim udjelom evidentirane su osobe izravno iz radnog odnosa – 206 osoba. Nadalje, 99 osoba evidentirano je direktno iz redovnog školovanja i 89 osoba iz neaktivnosti.

Parkiranje postaje noćna mora

Ž

ivot bez automobila je nezamisliv, jer kamo god krenuli potreban je auto, jer na drugi prijevoz se u Međimurju ne možete osloniti. Zbog toga su autima zakrčene prometnice i prepuna parkirališta, naročito u Čakovcu kamo vode svi putevi na posao, k liječniku u bolnicu ili u šoping...

U većini automobila vozi se samo vozač, rjeđe i drugi putnici, naročito u špicama s posla i na posao. Gorljivi zaštitnici okoliša imali bi

pregršt argumenata zašto to nije dobro, ali pitanje je: je li izvedivo? Susjedi iz iste ulice teško mogu uskladiti odlazak na posao istim automobilom, ako jedan počinje raditi od sedam, a drugi od osam sati. Nitko danas nema vremena čekati sat vremena drugoga na početku, odnosno završetku radnog vremena.

Danas je radno vrijeme �leksibilno i rastezljivo i često nije moguće posao koji se radi do tri ili četiri sata završiti baš na sekundu pa

zna potrajati i duže. Tako da je auto svakome praktično rješenje.

Javni prijevoz prilagođen radnim ljudima ne postoji, pa je auto jedina alternativa.

I dok oni koji se autom voze na posao prežive čepove pri dolasku na posao, čeka i nova mora – gdje parkirati? Većina zaposlenih želi izbjeći dodatni namet plaćanja parkiranja, jer auto moraju ostaviti i po osam sati na nekom parkirnom mjestu. To košta i nije svugdje moguće ga osta-

Pad nezaposlenosti

Krajem rujna bilo je evidentirano 2038 nezaposlenih osoba, što je pad nezaposlenosti u odnosu na rujan 2023. godine i kolovoz 2024. godine za (9,5 %). Zaposleno je 43.902 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za rujan je 4,4 %. Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, udio dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje na zaposlenje čekaju duže od 1 godine je 36,9 % (752 osobe).

Prvi put posao je tražilo 658 nezaposlenih osoba, što je 4,7 postotnih bodova više nego u kolovozu.

Promatrano prema ispostavama odnosno teritorijalno, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1.435 osoba ili 70,4 % ukupne nezaposlenosti u Županiji. U Gradu Čakovcu s pripadajućim naseljima evidentirano je 540 nezaposlenih osoba, a zatim slijede općine: Nedelišće (283), Pribislavec (166) i Mala Subotica (106). U Ispostavi Prelog evidentirane su 344 nezaposlene osobe, od čega su na području Grada Preloga evidentirane 93 nezaposlene osobe. Najmanje nezaposlenih eviden-

tirano je u Ispostavi Mursko Središće – 259 osoba od čega se na Grad Mursko Središće odnosi 134 osobe. Promatrano po ispostavama zabilježen je pad nezaposlenosti u svim ispostavama u odnosu na kolovoz, i to za 12,5 % u Ispostavi Prelog, 4,7 % u Ispostavi Čakovec i 3,0 % u Ispostavi Mursko Središće.

Naknadu s burze koristi 479 nezaposlenih U rujnu 2024. godine novčanu naknadu koristilo je 479 nezaposlenih osoba ili 23,5 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika naknade manji je u odnosu na kolovoz (14,3 %) i rujan prošle

5 najtraženijih zanimanja u rujnu

• Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 40

• Medicinska sestra/ medicinski tehničar opće njege 34

• Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi 29

• Bravar/bravarica 26

• Radnik/radnica na proizvodnoj liniji 20

godine (3,8 %). Naknadu za nezaposlene je koristilo 342 žena i 137 muškaraca.

Tijekom rujna poslodavci su prijavili potrebe za 606 radnika. Potrebe su daleko najvećim udjelom iskazane u prerađivačkoj industriji (200 osoba, 33 %). Nadalje,po većem broju potreba možemo još izdvojiti: obrazovanje (132), djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (84) i građevinarstvo (71).

Tijekom 2024. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključene su 974 osobe.

Novouključene osobe obuhvaćene su sljedećim mjerama: obrazovanju i osposobljavanju (382) osobe, pretežito se radi o korisnicima vaučera za obrazovanje – 277 osoba potporama za zapošljavanje – 289 osoba, potporama za pripravništvo – 99 osoba, potporama za samozapošljavanje – 97 osoba, javnim radovima – 59 osoba, mobilnosti radne snage – Biram Hrvatsku – 32 osobe i potporama za usavršavanje – 16 osoba.

Krajem rujna 2024. godine evidentirano je 1119 aktivnih korisnika i korisnica mjera. Daleko najveći udio odnosi se na potpore za zapošljavanje (347).

viti auto zbog vremenskog ograničenja parkiranja. Treba biti dovitljiv i naći slobodne parkirne “rupe” gdje je moguće ostaviti automobil na osam sati. Pomažu i obiteljska dvorišta, ako vam je rodbina blizu radnog mjesta. Ako nije, ostaje vam švercanje po stambenim zonama tamo gdje oni koji rade jutrom oslobode vanjsko parkiralište. Spas su i neizgrađene poludivlje zone gdje vam neće dirati auto. A i takvih je iz godine u godinu sve manje.

Nedavno je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini podijelila svoja razmišljanja o gradnji podzemnih garaža za koje se naziru i investitori. Dobra vijest je da bi time mjesta za parkiranje bilo više, a manje dobra da će se podzemno parkiranje plaćati. Dodatni trošak u kućnom proračunu za onoga tko bi se osam sati parkirao svaki radni dan u garaži ili za �irmu koja bi velikodušno svojim zaposlenicima plaćala godišnju parkirnu kartu.

Vr�ći se bore kako doći do teta (ilustracija)

TKO U MEĐIMURJU brine za neizlječive bolesnike

Da ne budu samo briga uplašene i izmorene obitelji

- Briga za neizlječive bolesnike, tzv. palijativne pacijente, kod nas za sada funkcionira kroz Udrugu Pomoć neizlječivima i Mobilni palijativni pri Domu zdravlja Čakovec, čija koordinatorica je Renata Bermanec

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Ne tako davno, od bolesnika kod kojih liječenje više nije davalo rezultata, uslijedilo je otpuštanje iz bolnice uz čuvenu izreku: “Nema mu pomoći!”, nakon čega je pacijent često bio prepušten na brigu obitelji koja se s bolesnikom snalazila kako je znala i umjela.

Svijest da je važno nastaviti liječenje pacijenta i kad aktivno liječenje ne daje rezultata, posebno kad su u pitanju uznemirujući simptomi kao što je jaka bol, teško disanje i slično, novijeg je datuma i kod nas za sada u rukama mobilnog palijativnog tima, Udruge za neizlječive bolesnike, a nerijetko takvi bolesnici pomoć dobivaju u dnevnoj bolnici.

Sustavna institucionalna skrb za palijativne bolesnike u smislu palijativnog odjela još ne funkcionira, nego je tek u začecima. Briga za neizlječive bolesnike kod nas za sada funkcionira kroz Udrugu Pomoć neizlječivima i mobilni palijativni pri Domu zdravlja Čakovec, čija koordinatorica je Renata Bermanec.

Prepoznavanju palijativnih pacijenata i osiguranju bolje skrbi za njih zasigurno

bolnice i kemoterapije

će pripomoći i prošlotjedni Stručni skup na temu palijativne skrbi, održan u Metalskoj jezgri u Čakovcu. Za javnost je vrlo zanimljiv bio dio vezan uz rezultate istraživanja o palijativnoj skrbi u našoj županiji.

Božena Kapitarić, glavna sestra dnevne bolnice s kemoterapijom, prezentirala je rezultate istraživanja o informiranosti članova obitelji palijativnih bolesnika o palijativnoj skrbi.

Ne živimo u višegeneracijskim obiteljima i ne znamo brinuti o starijima

Danas ne živimo u višegeneracijskim obiteljima sa starijima i zbog toga ne znamo brinuti njima, kazala je u uvodu. Dio pacijenata na koje se odnosi palijativna skrb su i onkološki pacijenti, kazala je Božena Kapitarić koja je s kolegicom Ljubicom Kocijan provela anketu među 30 članova obitelji onkoloških pacijenta o tome koliko znaju o palijativnoj skrbi. O oboljelima obuhvaćenim anketom brinu članovi obitelji u dobi od 18 do 80 godina, od unuka, djece do supružnika oboljelih. Anketa je otkrila da neki ni ne prepoznaju da imaju palijativnog pacijenta u kući. To pokazuje potrebu edukacije o tome koji su simptomi za de�iniranje palijativnih pacijenata. Prema anketi 83 posto palijativnih pacijenta je u kućama, a 17 posto u domovima za starije. Anketa je pokazala da 37 posto obitelji nema uvjete za zbrinjavanje palijativnih pacijenta u kući, većinom imaju premale stanove za to. Za sada o samo oko 20 posto palijativnih pacijenata brine palijativni tim, a 80 posto ih koristiti dnevnu bolnicu kod pogoršanja zdravstvenih tegova. Čak 80 posto palijativnih pacijenta ne koristi pomagala koja su im na raspolaganju uz pomoć Udruge Pomoć neizlječivima, najvjerojatnije jer ne znaju za tu mogućnost ili da su pomagala iz bolnice zapravo osigurana preko Udruge. Malo palijativnih bolesnika i članova njihovih obitelji zna za palijativnu skrb. Na pitanje što bi trebali, odgovaraju da bi palijativni pacijenti trebali biti smješteni u

bolnicu. Božena Kapitarić je došla do zaključka da bi bilo potrebno poraditi na većoj edukaciji građana o postojanju palijativne skrbi, te da bi bila korisna izrada letaka koji bi se nalazili po čekaonicama ambulanti u zdravstvenim ustanovama kako bi se pacijenti i njihove pratnje mogli upoznati s prepoznavanjem palijativnih bolesnika i postojanjem palijativne skrbi. Uz to je naglasila da bi u dnevnoj bolnici pacijentima trebala psihološka pomoć, te da je palijativnim pacijentima potrebna 24-satna skrb i zato je potreban Palijativni odjel.

Dr. Dženana

Mulaomerović

Musić istražila broj pacijenata s palijativnom dijagnozom u našoj bolnici

Dženana Mulaomerović Musić, dr. anesteziolog, koja pomaže u radu palijativnog tima, predstavila je svoje istraživanje koliko je palijativnih pacijenata među bolničkim pacijentima u našoj bolnici. Godine 2016., kad je radila to istraživanje, od 14.441 hospitaliziranih pacijenata, njih 1700 njih su bili pacijenti s palijativnim dijagnozama, ne nužno i palijativni pacijenti. Kazala je da većina zdravstvenih djelatnika pruža otpor prema palijativi, jer ona ne vodi izlječenju, ali je naglasila da je potrebno shvati da neizlječive pacijente i dalje

treba liječiti, bez iluzije da će ih se izliječiti. Provela je još jedno istraživanje. “Snimila” je jedan dan u bolnici kako bi saznala koliko ih je palijativnih. Pitala je liječnike i medicinske sestre bi li među svojim pacijentima tog dana prepoznali one koji će umrijeti u roku od 12 mjeseci, jer to su palijativni pacijenti. Prepoznali su ih u visokom postotku od 90 posto. Od 175 pacijenta koji su se našli u bolnici tog “snimljenog dana”, 34 njih su bili palijativni, dakle 19,5 posto.

Dženana Mulaomerović Musić je isključila rodilište i pedijatriju iz tog istraživanja.

Selma Pernar, dr. anesteziolog, naglasila je važnost suzbijanja boli. Važnost spoznaje da je bol ono što pacijent veli da je bol. Uz to je naglasila da je Palijativni odjel, odjel na kojemu se drugačije pristupa pacijentima, nego na odjelima gdje se provodi aktivno liječenje.

Renata Bermanec, koordinatorica mobilnog Palijativnog tima pri Domu zdravlja, također je ukazala na važnost edukacije zdravstvenog osoblja i što su to palijativni pacijenti i njihove tegove. Za primjer je navela da se susrela pri edukaciji za sestrinsko zvanje da je i na trećoj godini školovanja njihovo znanje o boli malo.

Stručni skup o skrbi palijativnih bolesnika je pokazao da ima jako puno prostora za učenje o palijativnim pacijentima, kako u zdravstve-

noj struci tako i u obiteljima palijativnih bolesnika.

Kako prepoznati palijativne pacijente

Pokušat ćemo dati i svoj doprinos tome donošenjem znakova koji upućuju na palijativne bolesnike, kojima je potrebna tuđa pomoć. Dovoljna su dva ili više simptoma da biste znali da je riječ o palijativnom pacijentu.

To je osoba koja provodi u krevetu ili stolici više od 50 posto vremena tijekom dana i ovisna je o tuđoj pomoći. To je osoba koja je imala dvije ili više neplaniranih hospitalizacija u posljednjih 6 mjeseci. Suočila se s gubitkom težine od 5 do 10 posto u posljednjih 3 do 6 mjeseci ili ima nizak indeks tjelesne mase, uporne i teške simptome unatoč optimalnom liječenju uzročnih stanja. To su i pacijenti koji zahtijevaju palijativnu skrb ili prekid liječenja.

Palijativni pacijenti su često oni koji pate od maligne bolest kada je pacijent preslab za onkološko liječenje ili se liječenje svodi na kontrolu simptoma.

To su demanti pacijenti, kada se pacijent ne može oblačiti, hodati ili jesti bez pomoći, ima poteškoće u održavanju ishranjenosti, urinarnu i fekalnu inkontinenciju, više ne može verbalno komunicirati, ima više padova.

U pitanju su i pacijenti s neurološkim bolestima što podrazumijeva progresivno propadanje �izičkih ili ko-

gnitivnih funkcija, usprkos terapiji.

Pacijenti koji zbog srčana ili vaskularne bolesti trpe grudnu bol u mirovanju ili pri minimalnom naporu. Oni koji imaju respiratornu bolest uz tešku kroničnu bolest pluća.

Zatim su tu bubrežni bolesnici kod kojih dolazi do zatajenja bubrega koji komplicira druga stanja, skraćuju životni vijek ili pak komplicira liječenje. Jetreni bolesnici pri uznapredovaloj cirozi jetre s jednom ili više komplikacija u protekloj godini.

Na stručnom skupu o palija�vnoj skrbi bilo je puno zdravstvenih djelatnika koji su se dodatno o tome educirali

Božena Kapitarić, glavna sestra dnevne

Renata Bermanec, koordinatorica Mobilnog �ma palija�vne skrbi

Selma Pernar dr, anesteziolog

Dženana Mulaomerović - Musić dr, anesteziolog

Oči svijeta

bit će u Kazanu

Pred velikim smo događajem u idućem tjednu na koji valja obratiti pozornost. Mjesto događaja i ruski grad Kazan, gdje će od 22. listopada započeti samit zemalja BRICS-a, koji će moguće odrediti puteve novog svjetskog ekonomskog i globalnog poretka. Htjeli ili ne, zapadni analitičari tom će događaju morati posvetiti dužnu pažnju. Osnovni cilj cijelog projekta je stvaranje nove ekonomske i geopolitičke globalne ravnoteže snaga između Zapada i Istoka, odnosno multipolarni svijet. Pritisnuta sankcijama, Rusija će na samitu predložiti takozvani multivalutni sustav zemljama BRICS-a, kojim bi se omogućile �inancijske transakcije među zemljama u nacionalnim valutama, koji bi bio otporan na sankcije Zapada. Iza novog prijedloga stoji Ministarstvo �inancija i banaka Rusije te jedna konzultantska kuća.

U prijedlogu sporazuma predviđa se stvaranje više centara u zemljama BRICS-a za ključne robe, a to su prema navodima nafta, prirodni plin, žitarice i zlato, pa bi te robe putovale svijetom bez utjecaja Zapada i dolara. U planu se predviđa korištenje takozvane tehnologije distribuirane knjige (DLT), koja je bliska blockchainu.

U biti, predlaže se takozvani sustav međusobnih plaćanja kao prsten valuta, no nije jasno kako bi to u stvarnosti funkcioniralo. Temeljni problem je kako odrediti vrijednosti razmjene jedne prema drugoj valuti, a da ne bude na štetu slabije valute. Što znači da bi bila potrebna

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

stalna usklađivanja, što je složeno. Nekad davno je postojala takozvana monetarna zmija s dolarom kao vodećom valutom, danas je kod zemalja BRICS-a vodeća valuta zapravo sporno pitanje i tu će biti najviše neslaganja.

Konkretno, Kina i Iran sigurno će biti za sustav koji predlaže Rusija jer žele prekinuti ovisnost o dolaru, no Indija, Južna Afrika i Ujedinjeni arapski emirati, zemlje koje su članice BRICS-a, mogli bi to protumačiti kao loš potez. Indija je već unaprijed naglasila da niti ne razmišlja o depolarizaciji, a UAE treba dolar da bi ostao globalni igrač. Skupinu BRICS čine zemlje: Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Iran, Egipat, Etiopija, Saudijska Arabija i UAE. U ovom trenutku oko 60 međunarodnih transakcija plaća se dolarom.

S druge strane, Rusija i pojedine zemlje BRICS-a žele stvoriti pandam MMF-u i Svjetskoj banci, no to sporo napreduje, priznaju i sami. Ekonomski analitičari su skeptični i sumnjaju u povoljan ishod, no sigurno će s dužnom pažnjom pratiti ovaj događaj. Oči svijeta bit će na trenutak u ruskom Kazanu, koji su nekad davno osnovali stari Bugari, mnogi ni ne znaju da je glavni grad republike Tatarstan.

Iz jednog je dimnjaka doslovno potekao med

- Kak sam porinul četku, tak je iz peći počeo teći med, kaže Alen koji je iz dimnjaka izvlačio i ptice, ose, stršljene, stare cigle, stare cipele...

Piše: Vlasta Vugrinec

Iako smo tek zašli u jesen, a i temperature su još daleko od nule, manje-više svi su Međimurci počeli grijati svoje domove. Za jedne veselje jer obožavaju zimu, dok je za druge to godišnje doba noćna mora povezana s visokim računima za grijanje. I to bez obzira radi li se o plinu ili krutim gorivima, prije svega drvima.

Istina, lagano se mijenja odnos u korist plina koji je opet jeftiniji, a ruku na srce, i elegantniji i čišći energent. S druge strane, cijena drva poletjela je u nebo i kubik se kreće i do 90 eura. Međutim, bez obzira na energente, grijanje sa sobom povlači i niz opasnosti. S jedne strane, tu su požari, a s druge trovanje ugljičnim monoksidom kao posljedica neispravnih i neočišćenih instalacija.

Zašto treba održavati dimnjake?

Mi ćemo se ovdje zadržati na dimnjacima koji su temelj dobro zagrijanih prostora. A dimnjake najbolje poznaju, znaju kako ih održavati i čistiti isključivo dimnjačari koji svojim potpisom garantiraju da su posao napravili kako treba. Uostalom, zakonska je obveza dimnjačara pustiti u kuću da odradi svoj posao. Srećom, i tu se stvar mijenja pa su dimnjačari dobrodošli kao ljudi koji donose sreću, odnosno svojim radom spašavaju ljude od nesreće, a u krajnjem slučaju i od smrti. Istina, ni oni nisu magičari niti pak Katice za sve, tako da

dio posla iliti obveza pada i na leđa samih građana.

- Treba provjeriti sve što je spojeno na dimnjak, naglašava naš dimnjačar. A to se odnosi na plinska i ložišta na kruta goriva i naravno, na stanje samih peći i bojlera, naglašava Alen Drk, dimnjačar iz Ivanovca zaposlen u GKP-u Prekom Prelog.

Kako to obično biva, ljudi koji se griju na kruta goriva, zimi im je peć i svojevrsna kanta za otpad pa spaljuju praktički sve što gori. Time, naročito plastikom, ne samo da zagađuju zrak, već uništavaju svoje peći te štopaju dimnjake.

- Najveće opasnosti od neočišćenog dimnjaka jesu požar i prodor ugljikova monoksida u prostoriju koji može svojim trovanjem prouzročiti smrt ukućana, upozorava dimnjačar Alen.

Osim toga, dobro očišćen dimnjak znači i bolju zagrijanost doma jer ogrjevno sredstvo bolje gori.

Ljudi, kaže, nisu ni svjesni opasnosti čađe misleći kako je ona neopasna jer je produkt sagorijevanja. Međutim, to je vrlo pogrešno razmišljanje jer čađa itekako gori.

- Ona je inače jako zapaljiva i teško ju je pogasiti, ističe. Gorenjem razvija vrlo visoku temperaturu i najbolje ju je gasiti pijeskom ili pjenom.

Gašenje vodom izaziva se samo suprotan efekt. No, nije samo čađa opasnost u dimnjaku. U svom radnom vijeku dimnjačara koji je duži od 30 godina, iz dimnjaka je vadio već svašta.

- Našao sam pčele, stršljene, ose, golubove, vrane i ostale ptice, pa stare cigle, raznu gamad i slično, nabrojio je, između ostaloga.

Naravno, takve stvari neće zapaliti dimnjak, ali ga mogu zaštopati i vraćati otrovni plin.

Posebno mu je u sjećanju ostatak dimnjak u kojem su pčele napravile svoj roj.

- Kak sam porinul četku v dimnjak, tak je iz peći počeo teći med, dodao je.

Uglavnom, susretao se sa svakakvim zgodama i nezgodama no, jednostavno ih je prihvatio pod normalno.

Kako bi dom bio dobro zagrijan i bez opasnih plinova, preporuka je i redovno prozračivanje prostorija poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica i garaža te sve one gdje se

upotrebljavaju razne peći za grijanje.

Posebno pak upozorava i napominje da se instalacije bojlera, peći, štednjaka i ostalih aparata prepuste profesionalcima. Nije poželjno igrati se igre “sam svoj majstor” jer je to najskuplja, a nekad i najtragičnija igra.

Problem su japičine stare i preprhjene lojtre

Alena smo u poslu u Prelogu susreli s mladim naučnikom, Sinišom Strbadom iz Donjeg Vidovca, koji je na poslu dimnjačara tek 15-ak dana. Iako je riječ o poslu “sa sedam kora” i u kojem si uvijek zmazani, kaže da vode ima i može se oprati. Međutim, ima jedna stvar koja ga posebno muči i čega se najviše boji.

- Najveća opasnost su nam japičine, 100 let stare preprhjene lojtre koje su pojeli kukci, kaže. Ve ti idi sa 100 kil gori čistit dimnjaka. Istina, dimnjačari se više ne penju toliko na krov kao prije jer ljudi danas pretežno imaju kotlovnice gdje su i dimnjaci.

Alen Drk i Siniša Strbad š�te domove od požara i trovanja

NEZNANAC mu skinuo s računa više tisuća eura

Nadao se zaradi, a ostao bez “gaća”

NESREĆA NA radu u hali u Donjem Kraljevcu

Radniku (36)

priklješteno prsište

U petak, 11. listopada oko 16:45 u Donjem Kraljevcu, u proizvodnoj hali jedne tamošnje tvrtke 36-godišnji zaposlenik se zavukao između postolja i "stola" lasera za rezanje metala u trenutku spuštanja "stola" prilikom čega je priklješten u predjelu prsišta.Unesrećeni radnik

je vozilom hitne pomoći prevezen je u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život te je zadržan na liječenju. O događaju je obaviješten inspektor zaštite na radu koji je izašao na mjesto događaja. (BMO)

INCIDENT U Pribislavcu

Mladić bez vozačke odbio stati policajcima, a stariji ih vrijeđao

Nepoznata osoba navela ga je da joj da podatke bankovnog računa i kod, pod izgovorom da mu treba radi isplate dobiti od porasta vrijednosti Bitcoina

Piše: Vlasta Vugrinec

U petak, 11. listopada, 24-godišnji muškarac je zaprimio poziv na mobitel od njemu nepoznate muške osobe koji mu je rekao da mu je vrijednost Bitcoina značajno porasla te da bi bilo dobro da povuče taj iznos.

Pritom ga je neznanac naveo da mu da podatke bankovnog računa i kod, pod izgovorom da mu treba radi isplate dobiti, davši mu i elektroničku poštu na kojoj će moći to provjeriti.

Budući da oštećeni nije mogao otvoriti link na toj pošti, išao je provjeriti stanje računa te je uvidio da mu je skinut iznos od više tisuća eura s računa.

Bankovni podaci ne odaju se nikome

Ovo je najnoviji slučaj internetske prijevare koje postaju dio našeg života. Koliko kod nam internet u svakodnevnom životu pomaže, toliko čovjeku i odmaže jer vrlo lako može postati meta snalažljivaca. S druge strane, koliko se god upozoravalo na sve strane da se nikome ne odaju bankovni podaci, još uvijek ima ljudi koje spretni prevaranti uspiju nadmudriti. A kad se prevara shvati, najčešće je već kasno i teško je doći do počinitelja. Stoga i opetovano ponavljamo, nema brze zarade, nema simpatičnih vojnika koji samo što nisu stigli kod vas kako bi se vjenčali, nema onog “bogataša” koji

je umro bez nasljednika ili je na samrti i traži nasljednika, sigurno niste zaboravili da ste naručili paket i slično.

Na što treba paziti i što izaziva sumnju

Preko internetskih oglasa posebno su opasni/ sumnjivi oni koji obećavaju zaradu preko noći. A zna se kako to nije moguće jer bi onda svi bili bogati poput Kreza. Evo nekoliko osnovnih smjernica kojima se treba voditi prilikom javljanja na oglase, odnosno sklapanja kojekakvih poslova:

• obećanja o brzoj zaradi novca bez posla

• poruke u kojima se nudi laka zarada

u Vratišincu i Podturnu

• molbe za manjim donacijama ili neki drugi načini traženja novčane pomoći

• traženje osobnih podataka (preslika ili fotogra�ija osobne iskaznice, bankovne kartice, PIN ili CVV broj)

• molba da kliknete na određeni link i spojite se na određeni servis gdje su uglavnom kreirane lažne stranice za plaćanje –primjer tipičnog phishing e-maila

• nepersonalizirane poruke i poruke s očiglednim pravopisnim i gramatičkim greškama poput onih o nasljedstvu

• - poruke koje pozivaju na hitno poduzimanje neke radnje.

Kako prepoznati trgovanje ljudima

Policijska postaja Mursko Središće je u četvrtak 10. listopada 2024. godine u Vratišincu, u Ulici dr. Vinka Žganca, uz korištenje mobilnog preventivnog centra policije provodila aktivnosti u okviru preventivnog projekta „Zajedno do veće sigurnosti“ kao i aktivnosti iz nacionalne preventivne kampanje „Zajedno“.

Sljedećeg dana, 11. listopada u Podturnu, u Ulici Ivana Gršića, također, uz kori-

štenje Mobilnog preventivnog centra policije postupano je po preventivnoj akciji „Zajedno“, u suradnji sa sportskom udrugom „Ftruc“ koja je u sklopu projekta „Murski kamp zdrave hrane“, djeci iz dječjeg vrtića „Mala tratinčica“ te školskoj djece nižih razreda, održano predavanje o sigurnom sudjelovanju u prometu, o sigurnom prelasku preko pješačkog prijelaza, o obveznoj uporabi zaštitne kacige, sigurnosnog pojasa i

sigurnosne sjedalice, u kojem je ukupno sudjelovalo više djece iz vrtića i osnovne škole. Građani su pak educirani su o oblicima kažnjivog ponašanja vezanima uz trgovanje ljudima, gdje je cilj osnažiti prepoznavanje i reagiranje na opasne situacije i adekvatno prepoznaju potencijalne prijetnje povezane s takvim oblikom kriminaliteta ili sličnim nezakonitim radnjama te je ispunjeno više informativnih upitnika o trgovanju ljudima.

Posebno za tu priliku organiziran je dolazak službenog psa „Loke“ uz nadzor vodiča službenog psa Policijske uprave međimurske. Pas je pokazao osobine koje ga krase i čine uspješnim službenim psom – brzinu, koncentraciju, hrabrost i snagu, a što su djeca s velikom oduševljenjem i pozornošću pratila, a potom i iskoristila priliku da se fotogra�iraju za uspomenu.

(BMO)

U subotu 12. listopada u 23:50 u Pribislavcu, u Varaždinskoj ulici, policijski službenici uočili su osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka, vozač kojega je odbio postupiti po zvučnim i svjetlosnim znacima kojima su ga pokušavali zaustaviti te je nastavio s vožnjom do Ulice Stanka Vraza, gdje je zaustavljen.

Utvrđeno je da je vozilom upravljao 18-godišnjak prije stjecanja prava na samostalno upravljanje vozilima, a taj je vozač unazad tri godine, tri puta pravomoćno osuđen za opisani prekršaj. Vozač je potom odmah uhićen. Prilikom postupanja,

do policijskih službenika je pristupio 48-godišnjak (u bliskoj rodbinskoj vezi s vozačem) koji je pogrdnim riječima vrijeđao policijskog službenika pa je i on uhićen uz uporabu sredstava prisile. Zbog počinjenog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima, protiv javnog reda i mira 48-godišnjaku je izdan prekršajni nalog. Mladićevo vozilo je oduzeto te vozilom vučne službe prevezeno u dvorište policijske uprave. protiv njega je zbog počinjenih prekršaja podnesen optužni prijedlog nadležnom općinskom sudu, prekršajnom odjelu. (BMO)

Što li je samo tražio, a nije našao?

Provalio u školu, ali ništa nije ukrao

Tijekom noći s 14. na 15. listopada u Svetom Martinu na Muri, na Trgu Svetog Martina, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije škole iz kojih nije ništa ukrao, počinivši materijalnu štetu

DONJA DUBRAVA

koja će se utvrditi naknadno. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (BMO)

Pronađen kradljivac i ukradeni mobitel

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 27-godišnjak počinio kazneno djelo krađe. Sumnja se tako da je 1. kolovoza ove godine iza 13 sati u Donjoj Dubravi, u Ulici

Matije Gupca, iz otključane kuće (dnevne sobe) ukrao mobilni telefon marke Xiaomi počinivši materijalnu štetu od nekoliko stotina eura. Mobitel je pronađen i vraćen vlasniku. (BMO)

Ilustracija (Željko Lukunić, Pixsell)

SVETI MARTIN na Muri

ENERGETSKA OBNOVA

Gospodarske škole Čakovec

Još nije napunila dvadesetu, već joj treba “lifting”

Uskoro počinje energetska obnova Gospodarske škole Čakovec vrijedna

2.920.099,50 eura. Dobra vijest je da će tijekom obnove učenici i njihovi profesori dobiti bolje uvjete za učenje i praksu, a manje dobro je to da je škola otvorena prije 19 godina i nije u laskavom građevinskom stanju.

Na početnoj konferenciji u Gospodarskoj školi istaknuto je da projekt uključuje niz zahvata, od povećanja toplinske zaštite zgrade, ugradnje suvremenih, fotonaponskih energetskih sustava čime će se ostvariti i ciljevi vezani uz korištenje obnovljivih izvora energije i posljedično – smanjene emisije CO2 u atmosferu.

Smanjenjem troškova za toplinsku i primarnu energiju ostvarit će se značajne uštede u odnosu na trenutne. Obnovom će zgrada biti i ojačana te će joj se za 14 posto povećati otpornost na potrese. Riječ je o obimnim radovima koji će se odvijati do lipnja 2026. godine.

Ravnateljica škole Vesna Stunković naglasila je da će projekt omogućiti ugodnije uvjete boravka u školi te unaprijediti izvođenje

nastave za 360 učenika te njihove nastavnike. Župan Matija Posavec istaknuo je: - Radi se velikom projektu, čija ukupna vrijednost doseže gotovo tri milijuna eura, za što nam je odobreno sufinanciranje od 50 posto, čime nismo zadovoljni, no odustajanja nema i Međimurska županija će do završetka projekta uložiti još milijun i pol vlastitih sredstava. Još čekamo odluku o projektu dogradnje Srednje škole Prelog koji smo kandidirali kako bismo i tu investiciju okončali te navedenoj ustanovi priskrbili zaslužen status centra izvrsnosti. Time ćemo zaokružiti aktualni ciklus ulaganja u naše srednje škole, rekao je župan Posavec. Antonija Bekić, izvršna direktorica tvrtke Satec Digital, čiji će djelatnici upravljati projektom, dodala je da ova škola više neće biti ista nakon obavljenog posla. Od ukupne vrijednosti projekta, koji doseže 2.920.099,50 eura, 1.480.999,00 eura sufinancirano je sredstvima Europske unije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će razliku financirati Međimurska županija. (BMO)

UREĐENJE OKOLIŠA Starog grada Više zelenila i manje parkirnih mjesta

Dva mjeseca trajat će radovi na uređenju okoliša i parkirališta Muzeja Međimurja. Za vrijeme radova sadašnje parkiralište će biti zatvoreno.

Novouređeno parkiralište imat će 38 parkirnih mjesta i parkiralište za invalide. Dobit će i električnu punionicu za automobile. Broj parkirnih mjesta bit će manji nego je to sada, jer će šljunčani dio parkirališta biti pretvoren u zelenu površinu.

Budući da je parkiralište na zemljištu u vlasništvu Muzeja, nakon uređenja ulaz na parkiralište bit će kontroliran i ograničen na

KREĆU RAdOVI u Ulici Tome Masaryka

Od ponedjeljka gužvovito u središtu Čakovca

Piše: Vlasta Vugrinec

Rekonstrukcija raskršća čakovečke Ulice Ivana Mažuranića i Tome Masaryka bila je najavljivana, barem od gradonačelnice Ljerke Cividini još u ljetnim mjesecima. Točnije, nakon završetka školske godine kada je trebala započeti gradnja novog, 13. po redu kružnog toka u Čakovcu. Međutim, kako to biva s planovima, jednostavno su se pripreme odužile pa sve kreće u ponedjeljak, 21. listopada.

- Međimurskim vodama bio je poništen natječaj i to je razlog kašnjenja, odgovorila je na naš upit gradoinačelnica Cividini.

Hoće li to na kraju za Grad i građane biti sretni 13. ili ne, vidjet će se.

Radovi započinju rekonstrukcijom vodovodne mreže

Međimurske vode d.o.o, dakle u ponedjeljak izlaze na teren i kreću s radovima na rekonstrukciji dijela vodovodne mreže u dijelu Ulice Ivana Mažuranića i Ulice Tome Masaryka.

Projektom je predviđeno izvođenje rekonstrukcije dijela vodovodne mreže u ukupnoj duljini oko 285 metara. Postojeće dotrajale cijevi zamijenit će novima i to šireg profila. U sklopu rekonstrukcije izvršit će se prespajanje postojećih vodovodnih priključaka na

novoizvedeni cjevovod. Rekonstrukcija vodovoda je predviđena po novoj trasi, načelno položenoj u trupu prometnog traka prometnice, odnosno u pješačko-biciklističkoj stazi te većim dijelom u zelenom pojasu, a sve zbog toga što postojeća vodovodna mreža mora biti u funkciji za cijelo vrijeme radova na rekonstrukciji dijela vodovodne mreže. Završetak radova predviđen je do sredine prosinca 2024. godine. Za vrijeme izvođenja radova promet će se odvijati prema privremenoj regulaciji prometa. Sukladno svemu navedenom, ovim putem se mole građani za razumijevanje i strpljenje za vrijeme izvođenja radova, uz napomenu da će izvođač radova Međimurske

vode d.o.o poduzeti sve potrebne radnje kako bi sveli navedene zastoje u prometu i privremena nefunkcioniranja vodoopskrbe ili bilo kojeg drugog energenta prema krajnjim korisnicima na minimum.

Tjedan dana poslije ide i gradnja rotora

Tjedan dana nakon izlaska radnika Međimurskih voda, na teren izlaze i radnici Tegre d.o.o. koji će na toj dionici graditi već spomenuti rotor. Izgradnja kružnog raskrižja projekt je koji će omogućiti sigurnije i brže odvijanje prometa, posebno u vrijeme odlaska i povratka s posla. Osim rekonstrukcije raskrižja, uredit će se sva komunalna infrastruktura i javna rasvjeta.

Riječ je o križanju ulica kojim se ulazi u središte Grada, a i glavni je put do bolnice za one koji dolaze iz donjeg dijela Međimurja. Prema planu, u radove će se uložiti 350 tisuća eura. - Promet na tom dijelu dionice neće se u potpunosti zatvoriti jer je riječ o dijelu grada za koji je teško naći alternativne pravce. Samim time, promet će se uz posebnu regulaciju odvijati kroz samo gradilište, ističe gradonačelnica. Prema planu, u radove će se uložiti 350 tisuća eura. Samo da spomenemo da je gradonačelnica u planu za ovu godinu najavila i gradnju 14. rotora i to na vrlo opasnom raskršću kod Lesnine. Međutim, kako sada stvari stoje, teško da ćemo se zavrtjeti po njemu.

posjetitelje muzeja i goste kafića.

U uređenju parkinga zajedničkim sredstvima sudjeluju Međimurska županija, Grad Čakovec i Fond za razvoj turizma Ministarstva turizma. Međimurska županija će za uređenje parkinga i parkirališta izdvojiti preko 77.000 eura, Grad Čakovec preko 38.000 eura, a Fond za razvoj turizma 69.000 eura. U ponedjeljak je između predstavnika izvođača radova Dražena Igreca, župana Matije Posavca i gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini potpisan ugovor o izvođenju radova. (BMO)

Fotografiranje ispred Pelješkog mosta za trajnu uspomenu ŠTEFANČARI na izletu u Dubrovniku i Međugorju Bespuću Međugorja

Predvođeni svojoj Udrugom žena i njenom predsjednicom, Verom Mihalic, Štefančari su minuli vikend proveli na nezaboravnom izletu. Tijekom dva izletnička dana, razgledali su Dubrovnik i Međugorje. Među njima je

bilo dosta njih kojima je to bio prvi posjet ovim sredinama, posebno Međugorju. U Dubrovniku su razgledali dubrovačke zidine, neki se popeli na Srđ, prošetalo se Stradunom, a ušlo se i u tamošnje muzeje. Posjet Međugorju pak je priča za sebe. Neki su išli iz znatiželje, drugi kako bi se zavjetovali Majci Božjoj ili pak jednostavno obišli svetište koje crkva kao takvo ne priznaje, ali ga zato priznaju vjernici širom svijeta. Dio posjeta bio je, naravno, i uspon na Brdo ukazanja te na Križevac, odnosno križni put uz molitvu. Ne treba posebno spominjati kako je jedna od dražih fotografija za uspomenu ona ispred novog Pelješkog mosta. (vv)

Gospodarska škola Čakovec prije obnove

Raskršće Masarykove i Mažuranićeve za par mjeseci imat će sasvim drugačiju vizuru

OPĆINSKO VIJEĆE Šenkovec

RADOVI na DV-u Potočnica

Još samo opremanje prostora

Načelnik Meglić tražio nižu plaću za kuhara

Prva tema uvijek napete sjednice bio je odlazak pročelnika Tomice Vranovića, a druga najzanimljiva plaća kuhara, koji je ujedno i općinski vijećnik

Piše: Sanja Heric

Što se krilo iza odlaska pročelnika Tomice Vranovića u Općini Šenkovec, bilo je glavno pitanje na aktualcu tamošnjeg Općinskog vijeća. Pitanje o tome pokrenuo je vijećnik Saša Horvat, ujedno i bivši načelnik.

Što se priča po Šenkovcu?

- Po Općini Šenkovec ponovno se šire neistine i laži. Općinsko vijeće je prvo trebalo biti održano 19. rujna, pa je pomaknuto na 26. rujna.

Danas imamo sjednicu, ali ne mogu se oteti dojmu da je sve planirano kako bismo izbjegli susret s našim sada već bivšim pročelnikom. Siguran sam da bi nas pročelnik, kao i prethodni pročelnici, izvijestio o svom odlasku, izjavio je Horvat. Horvat je izrazio sumnju da je odlazak pročelnika bio namjerno orkestriran od strane načelnika. - S obzirom na to da po selu pričate da je pročelnik izričito otišao iz općine jer vijećnik Saša Horvat stalno ima neka pitanja, stalno nešto pita, stalno mu se nešto treba dostavljati. Žalosno je da radite takve stvari kad vi jako dobro znate da je pročelnik taj koji je dao

glasio je na aktualcu vijećnik Horvat.

Potom je u svom izlaganju rekao da je pročelnik Vranović otišao svojom voljom i da je, po riječima samog pročelnika, otišao zbog neljudskih i neposlovnih odnosa. Spomenuo je i vijećnicima i da je sam pročelnik zbog mještana koji rade do 15 sati predložio da dolazi jedan sat kasnije na posao i da onda popodne svoje radno vrijeme produži do 16 sati kako bi ti mještani mogli doći obaviti što trebaju na općini, no da mu je to zabranio sam načelnik Robert Meglić.

- Da li je istina da ste mu zabranili da stvarno radi mještana dođe na posao i radi od 8 do 16 sati? Ovaj put vas molim, budite iskreni, prvi put u životu, rekao je Horvat nakon svog pitanja.

- Ova konstatacija da ću sad biti iskreni prvi put u životu vam ne stoji, jer sam ja stalno iskreni. To nije istina, odgovorio mu je načelnik Meglić.

Horvat je također postavio pitanje o troškovima vezanim uz fontanu te o dostavi tih dokumenata,

Koeficijent kuhara problem?

Poprilično burno bilo je i prilikom točke o donošenju uredbe o nazivima radnih mjesta i koe�icijentima za obračun plaće u DV-u Vrapčić u Šenkovcu.

ujedno i u upravnom vijeću vrtića, istaknuo je problem s pronalaskom kuhara.Godinu i pol smo tražili kuhara, nitko se nije javljao. Krpali smo se s cateringom i zaposlili umirovljenicu na četiri sata. Na kraju smo morali povećati plaću kako bismo privukli kuhara, objasnio je Lajtman vijećnicima.

U raspravu se potom uključio i vijećnik Saša Horvat i spočinuo načelniku nedosljednost jer je i on nagrade na općini isplaćivao iznad onoga što je propisala Republika Hrvatska. - Ja se slažem da cure na općini jako dobro rade, i one trebaju biti nagrađene. Sad vi očekujete da mi koji smo konstantno imali zamjene, pomoćne kuhare, nekompetentne kuhare, nekvali�icirane kuhare, i sad radimo problem od povećanje od 100 eura?, upitao je vijećnik Horvat.

U sklopu projekta rekonstrukcije i dogradnje Dječjeg vrtića Potočnica Mala Subotica, Općina je provela postupak javne nabave za opremu dograđenih boravaka. Najpovoljnijom ponudom odabrana je ponuda renomirane čakovečke tvrtke Novi Godovi d.o.o. u iznosu od 61.556,75 € s PDV-om. Rok za isporuku je dva mjeseca od dana uvođenja u posao.

Nabavu opreme sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Također, pri kraju je izvedba građevinskih radova koje vodi Đurkin d.o.o. Otvorenje i puštanje u rad dograđenog i rekonstruiranog vrtića s dvije dodatne skupine očekuje se početkom 2025. godine, što zasigurno željno iščekuju mnogi roditelji i mali vrtićarci. (vv)

DV ZVONČIĆ dobio je novo igralište

Jasličari Nedelišća imaju se gdje igrati

U sklopu Dječjeg vrtića Zvončić u Nedelišću dovršena je izgradnja dječjeg igrališta namijenjenog djeci jasličke dobi. S obzirom na to da vrtić trenutno nema skupine za djecu jasličke dobi, postojeće dječje igralište nije bilo prilagođeno njihovim potrebama.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 29.010,50 eura. Općina Nedelišće projekt izgradnje igrališta namijenjenog djeci jasličke dobi prijavila je na javni poziv za prijavu projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim

vrtićima u 2024. godini koje je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade. Prijava je bila uspješna te je dana 14. ožujka 2024. godine s Ministarstvom demografije i useljeništva potpisan Ugovor o sufinanciranju koji projekt sufinancira sa 70 % vrijednosti investicije. Izgradnja ovog igrališta dio je šireg projekta Općine Nedelišće kojim će se postojeći vrtić Zvončić prenamijeniti isključivo djeci jasličke dobi. U sklopu tog projekta uklonjena je postojeća ograda na igralištu, čime se stvorio prostor za postavljanje novih igrala. (vv)

PRIKUPLJANJE ambalaže od pesticida

Besplatni povrat otrovnih flaša

S njim se složio i ostatak vijeća koji smatra da je povećanje plaće kuharu stimulacija za dobar rad i da im kuhar ostane u vrtiću. Na kraju su se svi jednoglasno izglasali koe�icijent od 1,63 i podržali veću plaću kuhara.

- Na zadnjoj sjednici smo

Načelnik Robert Meglić prvi se oglasio po toj točki, ističući da je na zahtjev predstavnika radnika posjetio vrtić kako bi razgovarao o povećanju koe�icijenata.Slažem se da se koe�icijenti povećaju. U mom mandatu osnovica se već četiri puta dizala, a sada su na redu koe�icijenti. Rečeno mi je da su to već odradili u Maloj Subotici, Donjem Kraljevcu i Murskom Središću. Jedino mi je zapelo za oko je koe�icijent za kuhara, koji je u našoj uredbi predložen na 1,63, dok je u drugim općinama 1,30, rekao je Meglić.

- Razgovarao sam i s našim ravnateljem u osnovnoj školi, poslao mi je i sistematizaciju. Kuhar slastičar ima 1,30. Pa predlažem da se 1,60 ili 1,63, koliko je već, smanji na 1,30, rekao je Meglić.

Predsjednik Općinskog vijeća Alen Lajtman, koji je

Međimurske općine i gradove obično su na kraju kalendarske godine na redu za prikupljanje prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja. Tako se obavještavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja

Općine Belica da će dana 12. studenoga 2024. (utorak) od 8 do 11 sati tvrtka CIAK prikupljati praznu ambalažu sredstava za zaštitu bilja na adresi Lipovke 6, Belica (zona jugozapad, uz tvrtku Dodlek Agro d.o.o.). Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Albaugh TKI (Pinus Agro), Agrozov, BASF Croatia, Bayer Crop Science (Monsanto), Certis Belchim

HR (Orchem), Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals (Genera), Stockton, Syngenta Agro. Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta. U sklopu projekta, sakuplja se samo prazna primarna/ opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao i ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća. (vv)

Saša Horvat tražio je ponovno račune za fontanu

Načelniku Robertu Megliću zasmetao je visoki koeficijent za kuhara u vrtiću

Vijećnik i novi kuhar u vrtiću Dražen Polak

Predsjednik

vijeća Alen Lajtman smirivao je uzavrele strasti

Nova igrala za najmlađe

12 Gornje Međimurje

POZIV STUDENTIMA

za izradu tema vezanih uz grad

Radovi se nagrađuju

Grad Mursko Središće nagrađuje diplomske, poslijediplomske specijalističke radove, magisterije i doktorske radove vezane uz područje Grada Mursko Središće.

Cilj nagrađivanja je razvoj i poticanje interesa stručnog rada i stvaralaštva u području kulture, sporta, gospodarstva vezanog uz područje Grada Mursko Središće.

Stručno povjerenstvo u sastavu od triju članova, koje

imenuje gradonačelnik, ocijenit će najbolje radove koji će biti nagrađeni novčanom nagradom od 600 eura.

Nagradit će se jedan diplomski rad stručnog studija ili sveučilišnog studija te jedan poslijediplomski rad, specijalistički rad ili magistarski rad nakon završenog poslijediplomskog studija.

Razdoblje za koje se obavlja nagrađivanje je između dvaju poziva. (BMO)

NATJEČAJ ZA poljoprivrednike

Do 105 eura za kontrolu plodnosti tla

Grad Mursko Središće odlučio je dodijeliti potpore za kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima. Analiza tla obuhvaća uzimanje uzoraka tla na terenu, laboratorijsku analizu tla i interpretaciju rezultata. Poljoprivrednici time dobivaju preporuke za gnojidbu tla.

Izvršitelja usluga za analizu tla odabire Međimurska županija i Grad Mursko Središće.

Iznos potpore iznosi 80 posto, od čega 40 posto plaća Grad Mursko Središće, a preostalih 40 posto Međimurska županija, od dokumentiranih prihvatljivih troškova. Najviši iznos potpore Grada Mursko Središće po prijavitelju po godini za ovu mjeru može izno-

siti do 105 eura. Prijavitelji svojim potpisom na prijavnici potvrđuju da će osigurati vlastiti udio sufinanciranja od 20 posto po uzorku i da će ga uplatiti na račun izvršitelja usluge.

Natječaju za dobivanje potpore male vrijednosti mogu pristupiti obiteljska gospodarstva, samoopskrbna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredni proizvođači koji imaju status fizičke osobe ili obrtnika. Moraju biti upisani u Upisnik OPG-ova ili Upisnik poljoprivrednika, imati prebivalište ili sjedište na području Grada Mursko Središće, te nemati dug po osnovi poreza, doprinosa na i iz plaća. (BMO)

GRADONAČELNIKOV KOLEGIJ povoljnije cenzuse za umirovljenike

Koga oslobađaju

plaćanja

smeća i komunalne naknade

S Kolegija gradonačelnika na sljedeću sjednicu Gradskog vijeća Grada Mursko Središće upućena su dva prijedloga koji će olakšati stanje u kućnom proračunu umirovljenika s niskim mirovinama. Prvi prijedlog se odnosi na povećanje cenzusa za oslobađanje plaćanja odvoza kućnog smeća sa dosadašnjih 180 eura na 250 eura po članu domaćinstva, a drugi prijedlog se odnosi na povećanje cenzusa za oslobađanje plaćanja komunalne naknade s dosadašnjih 159,27 eura na 250 eura po članu domaćinstva. Budući da su mirovine nešto porasle, neki bi umirovljenici da se ceznus nije povećao ostali bez prava na oslobađanje plaćanja komunalne naknade i smeća. Vrijednost boda komunalne naknade ostaje ista. Nove odluke bi se primjenjivale od 1. siječnja 2025. godine.

Gradonačelnikov kolegij donio je i odluke vezane uz isplate udrugama. KUD-u Mura odobreno je pokroviteljstvo za odlazak članova

ČLANICE KUU-a DRUŠTVO žena Gornji Kraljevec proslavile 35 godina djelovanja

Uspjele su jer se drže skupa kao složna obitelj

- Prilikom osnutka ni slutila nisam da ću nakon 35 godina još uvijek biti na čelu vrlo vrijedne i marljive udruge, koja je postigla velike rezultate, kazala je predsjednica Štefica Jambrošić

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Prije 35 godina, točnije 27. kolovoza 1989. godine, osnovan je Aktiv žena Gornji Kraljevec. S vremenom su prerasle u Društvo žena Gornji Kraljevec, pa se registrirale kao KUU Društvo žena Gornji Kraljevec. Članice društva pjevaju međimurske narodne pjesme, glume u dramskoj sekciji, redovito nastupaju na smotri dramskih amatera. Izvornim pjevanjem međimurskih narodnih pjesama proslavile su se na državnoj razini i time promoviraju Međimurje, svoju Općinu Vratišinec i Gornji Kraljevec. Imaju i svoju himnu: “Kralovec, Kralovec” koju pripremaju za objavu na YouTube-u i registraciju kod ZAMP-a.

na tradicionalni kazališni festival u Draganić u vidu financiranja autobusnog prijevoza u iznosu od 580 eura.

DVD-u Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 9350 eura s uključenim PDV-om za troškove dorade na navalnom vozilu.

Zajednici braniteljskih udruga Međimurske županije odobrena je isplata 350 eura za 32. vojno-redarstveno hodočašće u Mariju Bistricu.

Savjetnik za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove dobio je zadatak za raspisivanje postupka jednostavne nabave za radove na zacjevljenju kanala uz dječji vrtić u ulici Slatine kako bi se dobila dodatna zelena površina s obzirom na to da je ona zbog dogradnje vrtića osjetno smanjena.

Jednako tako zadužen je i za raspisivanje postupka jednostavne nabave za izradu Plana rasvjete i Akcijskog plana za Grad Mursko Središće. (BMO)

Autorica teksta je Štefanija Jambrošić, a uglazbila ju je voditeljica Vokalne skupine Julijana Kočila.

Ista predsjednica od osnutka do danas

KUU Društvo žena Gornji Kraljevec je jedinstvena udruga. Čine ju samo žene, a od osnutka do danas vodi ju ista predsjednica – Štefanija (Štefica) Jambrošić.

Prilikom osnutka, 1989. godine, ni slutila nisam da ću nakon 35 godina još uvijek biti na čelu vrlo vrijedne i marljive udruge, koja je postigla velike rezultate i koja je prepoznata diljem Međimurja i šire, kazala je Štefica Jambrošić. Voditi udrugu je čast, ali i velika obveza, istakla je. Ali uz potporu obitelji kakvu sam ja imala od supruga i djece nijedan zadatak nije mi bilo teško realizirati. Puno puta morala sam pokucati na nepoznata vrata, a nisam bila sigurna hoće li se vrata otvoriti. Iz dana u dan naši ciljevi su se povećavali

da kulturno nasljeđe našeg mjesta bude zaštićeno od zaborava. Od samog početka Udrugu sam doživljavala kao svoju drugu obitelj. Da bi mogla uspješno djelovati, na razne načine smo dolazile do donatora, sponzora, a u posljednje vrijeme do sredstava dolazimo kroz redovita javljanja na natječaje i javne pozive za potporu kulturno-umjetničkim udrugama. Izvornim pjesmama osam puta predstavljale

Međimurje

Dodaje: - Osjećam se ponosno, jer je udruga zapažena u svim sferama, od očuvanja narodnih običaja kroz zbirku Mamičina škrija, čuvanja međimurske popevke, prezentiranje na smotrama dramskih amatera do predstavljanja udruge na različitim manifestacijama. Ističe: - Ne pamtim da je netko osam puta predstavljao Međimurje na državnim susretima kao što je to Vokalna skupina KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec predstavljala Međimurje na državnim smotrama izvornog pučkog pjevanja.

Nastavlja: - Mnogi se pitaju čemu sve to, zašto vrijeme radije ne provodimo negdje drugdje, zašto se negdje ne zabavljamo, čak i prigovaraju da to rade oni koji imaju viška vremena. Teško im je to objasniti, ali zamislite društvo bez kulture? kaže Štefica Jambrošić. - Bez običaja svijet bi bio dosadno, jednolično mjesto. Običaji i kultura ljudi prije nas stvorila je svijet kojemu se danas divimo, a kad je o našem kraju riječ, istovremeno to ne poštujemo, kritična je. Onaj tko ne cijeni običaje, ne cijeni ni svoje pretke. Drži nas nada da će mladi nastaviti ono što smo počele – nje-

govati običaje i našu popevku, nada se Štefica.

Pitali smo ju kako su uspjele svih ovih godina održati svoje zajedništvo i zbog čega je predsjednica svih 35 godina od osnutka?

- Sigurno ni kao predsjednica ne bih ostala tako dugo da su bile trzavice ili manipulacije u društvu. Svatko tko se nije snašao u našoj udruzi, koji nije bio kao član obitelji udruge, taj nije mogao izdržati. Mi smo svakoga rado prihvatile. Sve smo domaće žene koje međusobno dijele sve životne probleme i radosti. To nas drži skupa, jer nikada nitko nikome ne prkosi. Ako je jedna žena predložila nešto, mi smo sve prihvatile dobar prijedlog i ako je trebalo mi smo ga nadopunile, ali nikad nismo odbacile ničiji prijedlog.

- Jesi li mogla zamisliti kad ste osnovale udrugu da ćete biti poznate na nacionalnoj razini?

- Ne, nisam si mogla to zamisliti, ali me je uvijek potreba da stvaramo nešto novo vukla naprijed, kazala je predsjednica Jambrošić.

Važan jubilej –35 godina postojanja i djelovanja Kulturno-umjetničke udruge Društvo žena Gornji Kraljevec proslavile su najprije svetom misom u mjesnoj

kapeli, a kanije svečanošću u Društvenom domu. Gosti na svečanosti bili su KUD Mihovljan i TS Šandorovec. Obje skupine su sudjelovale u umjetničkom dijelu programa u Društvenom domu Gornji Kraljevec, uz slavljenice Vokalnu skupinu KUU-a Društvo Gornji Kraljevec i uz isječke predstava “Pre doktoru” i “Čišćenju je došao kraj,” koje su izvodile na smotrama. Na svečanosti su bili nazočni i tekstopisci predstava koje su igrale: Stjepan Škvorc i Ignac Šardi. U ime Međimurske županije, župan Matija Posavec izrazio je duboku zahvalnost za njihov trud i neiscrpnu energiju koju ulažu u promicanje kulturne baštine. -Vi ste ponos vaše općine, ali i cijelog Međimurja, poručio je župan.

Uz brojne mještane i goste, proslavi jubileja nazočili su i načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec sa zamjenicom Milenom Granatir, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture i predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije Dejan Buvač, ravnateljica OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec Maja Lukman Šprajc te župnik Josip Blažon.

Isječak iz predstave “Pre doktoru”

Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec

HALICANUM i dalje živi zahvaljujući 40-ak entuzijasta

Kako je biti Rimljanin u 21. stoljeću?

Sekciju Rimljani čini 40-ak članova koji istinski uživaju u svojoj preobrazbi i dočaravanju

Piše: Hana Kovačić

Zamislite da se na trenutak vratite u vrijeme Rimskog Carstva. Oko vas marširaju legionari, ususret vam prilaze Rimljanke u gracioznim haljinam nudeći vam grožđe, a na forumu se širi miris rimskih jela. No, da biste doživjeli ovo iskustvo, ne morate putovati tisućama kilometara. Dovoljno je posjetiti Sveti Martin na Muri, gdje skupina strastvenih entuzijasta okupljenih u sekciju Rimljani HKUU-a Sveti Martin oživljava antički Rim.

Sve je počelo sa župnim križnim putom

Sveti Martin na Muri, mjesto s bogatom poviješću, krije zanimljivu poveznicu s antičkim Rimom. Naime, pod rimskim imenom Halicanum, ovo područje bilo je važno prometno čvorište na trgovačkim rutama koje su povezivale Rim sa slovenskim Ptujom i dalje prema Mađarskoj.

Sama ideja o osnivanju sekcije Rimljana potekla je od članova HKUU-a i svećenika Ivana Hercega, koji su željeli obogatiti tradicionalni župni križni put živim prikazima iz rimskog vremena.

- Sekcija je počela sa sudjelovanjem na župnom križnom putu kroz 15 naselja i

tamo su Rimljani obogatili događaj u rekreaciji tih scena. Da bi se križni put koji je nekada u župi bio izrazito jak, upotpunio se glumom i kostimima. Sama sekcija je osnovana jer je Sveti Martin rimsko staro naselje, ispričao nam je predsjednik HKUU-a Dominik Padarić. Članovi sekcije uvijek su atraktivni na svakoj manifestaciji u općini, a posebno su atraktivni njihovi kostimi, koji uglavnom prikazuju kako je živjela aristokracija u Rimu. - Sami kostimi su poprilično jednostavni, osim naravno vojske koja je kompliciranija

Ljepotan na Dravi

Maribor sam prvi put posjetila prije dvije godine, a ovog vikenda ponovila taj posjet i ostala jako ugodno iznenađena. Prvo, novouređena šetnica uz Dravu koja prije dvije godine nije postojala. Uz nju se proteže i gredica s ukrasnim biljem i stablima, a posebno je zanimljiv novoizgrađeni drveni most za pješake s kojeg se pruža panoramski pogled na

Dravu i grad sa svih strana. Lijepo po danu, a još ljepše u noćnom razgledu kada se upale i lampice koji daju poseban šarm i romantičnu notu. Po novome promet autima je u ovom dijelu zabranjen, što dodatno umiruje gradsku vrevu. Mjesto je to za opuštanje, ispijanje kave, a za one aktivnije idealno za rekreaciju. Promet je smiren i u ostalim dijelovima gradova,

pošto ima mač, koplje, oklop i kacigu. Ženska odjeća je jednostavna, na sebi ima tuniku povezanu ispod prsa s užem koja drži tu tuniku te je svezano u struku. Muškarci su obično nosili toge, komad tkanine preko ramena koje je visjelo. Razlikovala se tunika senatora koja je ipak bila malo bogatija, prepričava nam Dominik o kostimima Rimljana. Senatori su nosili bogato ukrašene tunike, dok su oni slabijeg �inancijskog stanja imali jednostavne toge. Vojnici su nosili mačeve i koplja, dok su žene u rukama nosile pšenicu i voće, posebno grožđe, koje simbolizira hedonizam. Grožđe, doneseno od Rimljana, dodatno obogaćuje vinorodne krajeve Međimurja.

Gdje ih možete vidjeti?

U samoj sekciji ima članova isto kao u KUD-u, oko 40 članova. Nisu svi Rimljani, nego po potrebi kako je tko slobodan i sve to ovisi o nastupima.

- Najviše nastupa ima ljeti, kad je lijepo vrijeme budući da je rimska odjeća namijenjena ljeti te se rjeđe nosi zimi. Nikada nema određen broj osoba

koje sudjeluju na nastupima, ponekad ih bude 10 ili više, a nekad i samo 4 do 5 člana i sve to ovisi o vremenu, opisao nam je kako funkcionira sekcija Dominik.

Što se tiče nastupa, najviše su, kako nam kaže voditelj, orijentirani na svoju općinu. Tako ih možete vidjeti na Danima turizma u ljetnim mjesecima. Unatrag nekoliko godina organizirali au šetnju Rimljana po naselju, sudjelovali na križnom putu te na Martinju u suradnji s OŠ Sveti Marti na Muri. Prošle godine su prvi puta sudjelovali u Ptuju. Također, organiziraju jedinstven događaj „Halicanum fest“ koji se održava u Termama Sveti Martin te je već stekao simpatije publike iako se održava tek dvije godine. To je jedan dan koji je odvojen samo za rimsku kulturu i na tom festivalu se može vidjeti kako izgleda rimski hedonizam.

Planiramo nove kostime koje nam šiva gospođa Mira Perčić, sretni smo jer svoje vizije tih Rimljana prenosi na kreacije za nas. Trenutno jedini nastup do kraja godine je za Martinje, blagdan sv. Martina biskupa u našoj općini, najavio nam je predsjednik HKUU-a. Ove godine će to biti 8. studenoga u suradnji s OŠ Sveti

Martin na Muri. Ovaj projekt su pokrenule učiteljice Valentina Bogdan i Monika Turk, te uključuje procesiju s lanternama i školskom djecom kroz Glavnu ulicu Svetog Martina na Muri. Procesiju predvodi vojnik na konju, a po povratku kod crkve izvest će čuveni čin rezanja plašta i davanja siromahu. Nakon Božića, u siječnju, organiziraju Pastirski pohod, koji se održava već nekoliko godina. Spremanje za nastup i druženja su nezaboravna

A kako je to biti član sekcije otkrila nam je članica Lucija Perčić. - Biti Rimljanka je zaista nešto posebno. Svi se uživimo u tu ulogu Rimljana kao da smo stvarno u tom vremenu kad su oni živjeli na našem području i uvijek uživamo u svakom događaju na kojem se pojavimo. Veselja i smijeha nikad ne nedostaje. Ekipa je super. Spremanje za nastup i druženja nakon obavljenih zadataka su nezaboravna. Dobrodošao je svaki novi član, ispričala nam je s osmijehom na licu članica Lucija Perčić. Dominik Padarić pak nam je rekao da mu kao predsjedniku svaki događaj koji odrade donosi nešto lijepo i ne može izdvojiti samo jedan događaj. - Svakako

- Uvijek uživamo u svakom događaju na kojem se pojavimo, kaže Lucija Perčić, članica sekcije

- Lijepi su susre� s ljudima i djecom koji su zainteresirani kad vide Rimljane, is�če Dominik Padarić, predsjednik HKUU Sve� Mar�n

festival „Halicanum“ gdje smo cijeli dan na jednom mjestu iskače iz svega toga, ali to je unatrag dvije godine. Najljepše je navečer kad ide već kraj svemu. Pogotovo su lijepi susreti s ljudima i djecom koji su zainteresirani kad vide Rimljane. Neki se boje, neki ne, ali mislim da su zapravo ta druženja najljepša, zaključio je na kraju.

što baš pozitivno iznenađenje. Nema pretjeranih gužvi, ali zato ima puno biciklističkih staza i biciklista. Šarmantna je i Poštna ulica koja krije mnoštvo pubova, ka�ića i restorana. Nešto je slično poput zagrebačke Tkalče, ali u smanjenom obujmu. Ono što me također jako iznenadilo jesu cijene. Prema Tripadvisoru posjetili smo restoran koji se nalazi na

drugom mjestu u Mariboru. Jela sam rebarca 500 grama s krumpirićima i umacima, koje sam platila samo 15 eura, a porcija je obilna i teško da ju možeš pojesti do kraja. Usluga je bila vrlo dobra, a kada se sa svime time usporedi i cijena – to je čista petica za krajnjeg korisnika. Drugo iznenađenje pak je bilo i sa slastičarnom u samom centru grada. Vruće maline sa

sladoledom i šlagom, ponovno obilna porcija, samo za 5,50 eura. Ma može!

Sve u svemu, jako ugodno iznenađenje za grad, koji je poznat i kao studentska destinacija za naše Međimurce. A kada u obzir uzmemo to da je od nas udaljen samo nekih 60-ak kilometara i nekih sat vremena i 10 minuta, ispada kao odličan izbor za vikend bijeg i opuštanje.

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Rimljanke s grožđem u rukama na Halicanumfestu

Atrak�vni Rimljani rado su viđeni na svakom događaju

DANI MEDA u Prelogu

Jedite med, bit ćete zdraviji

Članovi Udruge pčelara Nektar iz Preloga organizirali su minule subote Dane meda. Manifestacija je okupila pčelare koji uglavnom dolaze iz donjeg dijela Međimurja. Uz veliku, marljivu pčelicu, maskotu Udruge Nektar, mogao se degustirati med, pripravci od meda, kao i razne delicije poput medenjaka i pita. Udruga pčelara Nektar iz Preloga osnovana je 4. rujna 2013. godine, na inicijativu osnivača Ivice Balenta, Nenada Režeka i Vladimira Sabolića, koji su sazvali osnivačku Skupštinu. Cilj je suradnja s Hrvatskim pčelarskim savezom i drugim srodnim organizacijama. Udruga na dobrovoljnoj osnovi razvija i unapređuje pčelarstvo na području Grada Preloga, kao i Međimurske županije, okuplja i aktivira članstvo te razvija oblike stručnog obrazovanja članova. Predsjednik Udruge

Ivica Balent istaknuo je zadovoljstvo radom Udruge i aktivnošću članova kojih je danas pedesetak. Istaknuo je također želju za gradnjom pčelarskog doma na području Grada Preloga. Od kada je pčela i cvijeća postoji med. A ljudima nije puno trebalo da shvate da je ta zlatna slatka i ljepljiva tekućina odlična hrana. Postoje različite vrste meda, ovisno o cvijeću oko kojeg lete marljive pčelice, ali sastav bagremova, livadnog ili kestenovog meda uvijek je isti. Jedna žličica meda sadrži samo 64 kalorije (što je malo), a istovremeno je ta mala žličica visoke energetske vrijednosti. Ne sadrži ni masti i kolesterol. Med je i bogat vitaminima A, D, C, E, i K. Često se kaže: „Ako svaki dan jedete med, bit ćete zdraviji“, a to poručuju i članovi Udruge pčelara Nektar iz Preloga. (vv)

PRIJAVE ZA štetu od suše Što je poharala suša?

Iz Grada Preloga pozivaju sve poljoprivrednike da prijave štetu koju su zbog suše i visokih temperatura pretrpjele njihove poljoprivredne kulture. Naime, odluka župana Međimurske županije o proglašenju prirodne nepogode suše odnosi se i na područje Grada Preloga. Šteta se prijavljuje putem e-mail adrese ured-grada@ prelog.hr ili osobnom dostavom na Grad Prelog, Glav-

na 35, Prelog uz obavezno potpuno ispunjen obrazac prijave štete, kopiju Jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2024. godinu (Arkod upisnik - najnoviji) te izjavu da prijavljene kulture nisu osigurane kod osiguravajućeg društva. Rok za dostavu prijave štete je 21. listopada 2024. godine. Prijave dostavljene nakon isteka roka odbacit će se i neće se obrađivati. (vv)

JAVNA PRIZNANJA Grada Preloga

Predložite

Uz obilježavanje Dana Grada Preloga, i ove će se godine dodijeliti javna priznanja zaslužnim građanima i udrugama koji su pomogli razvoju Grada Preloga. Slijedom toga, pozivaju se građani i pravne osobe na podnošenje inicijative za do-

STJEPAN BELIĆ (61) iz Otoka skuplja i restaurira stare traktore

djelu javnih priznanja Grada Preloga. Javna priznanja su: Počasni građanin Preloga, Nagrada Grada Preloga za životno djelo, Grb Grada Preloga te Plaketa Grada Preloga. Prijedlozi se šalju najkasnije do 18. studenoga ove godine. (vv)

Obnavljam traktore za svoj gušt

Stjepan s unukom Gabrijelom na Stayeru iz 1948. godine

Svaki kupljeni traktor morao je najprije kompletno rastaviti i onda šraf po šraf, dio po dio čistiti, brusiti, farbati, odnosno napraviti one dijelove koji nedostaju ili su u neupotrebljivom stanju

Piše: Vlasta Vugrinec

Stjepan Belić iz Otoka doista ima neobičan hobi. Kupuje stare traktore i udahnjuje im novi život. Doduše, ne onaj za polje kukuruza, već za napasanje očiju na prigodnim manifestacijama i okupljanjima. Kroz godine, u njegovim se garažama smjestilo 12 obnovljenih, a ima i onih koji čekaju da Stjepan uhvati vremena i s Damirom počne raditi na njima. Najstariji u njegovoj kolekciji ima 76 godina, odnosno datira još iz 1948. godine. Naravno, riječ je o starom, dobrom Stayeru.

Od mladosti ga zanimaju traktori

Stjepan je po struci zidar, dakle struka mu nema nikakve dodirne točke s mehanizacijom i drepankom, odnosno tokarskim strojem.

- Struka i hobi ne idu skupa, ali traktori me privlače od mladosti, ističe Stjepan Belić i dodaje da se oduvijek motao oko njih i šra�io.

Stare traktore nabavlja praktički po svuda, nažalost, najmanje u Međimurju koje je slovilo kao poljoprivredni kraj. Naime, starih traktora više nema. Svi su prodani u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Njemačku, Austriju. U principu kaže, dosta ih je teško naći.

- Ako se i nešto nađe, to je u pravilu u vrlo lošem stanju

jer nije redovno održavano, dodaje.

Naime, nekad su ljudi bili “sami svoj majstor” ili pak je lokalni kovač popravio kvar za “prvu silu” tako da traktor može brže-bolje u polje.

Drugim riječima, svaki kupljeni traktor morao je najprije kompletno rastaviti na sastavne dijelove i onda šraf po šraf, dio po dio čistiti, brusiti, farbati, odnosno napraviti one dijelove koji nedostaju ili su u neupotrebljivom stanju.

Danas je teško doći i do pojedinih dijelova pa zna prijeći i po nekoliko stotina kilometara kako bi ih nabavio. Naravno, dijelove nabavlja i preko internetskih oglasa. Ipak, za veliki dio toga ipak se mora sam snaći. To pak znači da radi vlastitim rukama, a dio prosljeđuje kovačima, tokarima, automehaničarima, limarima... - Dosta toga napravi i sin koji je bolji železni mešter od mene, kaže. Naravno, rastavljanje, traženje i izrada novih dijelova traži vrijeme tako da se zna restauracija jednog traktora rasteći i na godinu i više dana. Naime, svaki traktor je stroj za sebe i veliki dio dijelova nije univerzalan pa ne može uzeti s jednoga i staviti na drugi. Stjepan želi da obnovljeni traktor normalno radi i ima sve svoje dijelove, pa čak i oznake poput Stayer koje također mora iznova raditi.

Srećom, danas postoje laserski rezači i to nije veliki problem. Za većinu dijelova koji nedostaju, napominje, uzima mjeru, nekad čak radi i skicu i onda prema tome izrađuje novi dio. - Kako sam radio u Austriji, s traktorima sam se bavio vikendima, kaže, te dodaje da ga uopće ne moramo ni pitati kako je cjelodnevne boravke u garaži prihvatila i komentirala supruga Ivanka.

I šraf po šraf, dio po dio, traktor dobiva novi izgled koji se nadograđuje farbanjem i na kraju registracijom. Istina, nisu svi registrirani već samo oni s kojima izlazi na ulicu. Često takvi traktori dobivaju i nastavak poput originalnih plugova te prikolice s bačvom i slično, ovisno o manifestaci-

ji koju posjećuje. Tako često traktorom obilazi gornje Međimurje, ide čak i do Zagreba i Slovenije pa je razumljivo zbog čega mora biti registriran. Prodaja ne dolazi u obzir Ima danas ljudi koji još uvijek čuvaju svoje stare traktore kako iz sentimentalnih razloga tako i zbog toga da ih prodaju što skuplje. Naročito ako naleti neki sakupljač i restaurator poput Stjepana.

- Meni se iskreno ne isplati davati silne novce za stroj u kojeg onda moram još barem nekoliko puta više uložiti u njegovu obnovu, kaže Stjepan. Zna naići na dosta dobre i jeftine cijele traktore, a kupio ih je već i u dijelovima. Drugim riječima, radi se o hobiju koji je poprilično skupi i traži puno slobodnog vremena. Međutim, kada se nešto radi iz gušta sve se zaboravi. Malo teže, dodaje je zaboraviti suprugino gunđanje.

- Ne interesira me nikakva prodaja jer ih obnavljam za vlastiti gušt, naglašava. Jedino je jedan rezervira za unuku Gabrijelu.

Uz obnovljene traktore, u zapećku garaže već godinama stoji i jedna “buba”.

- Ma, nabavio sam ju prije nekoliko godina, ali me auti ne interesiraju toliko jer nisam s limarijom na “ti”, naglašava naš sugovornik. Gdje je granica i na kojem broju restauriranih traktora će stati, ne zna.

Mladen Punek sa svojim košnicama

Iako ima tek deset godina, Gabrijela je od djeda Stjepana već dobila traktor

Ruina koja u garaži čeka na svoj red za obnovu

Poljoprivreda

ODRŽAN IZBOR najuzornije seoske žene 2024.

Ivana Golenko izabrana za drugu pratilju

U Benkovcu je u subotu 12. listopada 2024. godine održan 24. Izbor najuzornije hrvatske seoske žene. Gradu Benkovcu i Zadarskoj županiji pripalo je domaćinstvo ovog jedinstvenog natjecanja zahvaljujući prošlogodišnjoj pobjednici natjecanja za najuzorniju seosku ženu, Marini Šunić iz mjesta Rodaljice na području Grada Benkovca.

Prema glasovima stručnog ocjenjivačkog žirija na 24. Izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu titulu je ponijela Aleksandra Berić iz Brodsko-posavske županije, prva pratilja je Dijana Matuzalem iz Virovitičko-podravske županije, dok je druga pratilja naša Ivana Golenko iz Robadja.

Svojim predanim radom na polju, u kuhinji i u zajednici, Ivana je postala simbol uspješne seoske žene koja čuva tradiciju.

Kao članica udruge Opge, Ivana je aktivno uključena u proizvodnju domaćeg, neprskanog povrća. Ukupno obrađuje 10 hektara zemlje na kojima se nalaze različite kulture. Posjeduje mini farmu kokoši, a jaja koristi za proizvodnju tjestenina, kolača i mlinaca. Plasira svoje proizvode u pet restorana i prodaje ih na kućnom pragu. U planu je otvaranje trgovine sa svojim proizvodima, restoran s domaćom hranom i pogon za izradu tjestenine u samom centru Štrigove.

Osim poljoprivrede, Ivana se bavi i turizmom, nudeći smještaj u bungalovima u mirnom okruženju. Tako promovira Međimurje kao idealnu destinaciju za odmor i uživanje u domaćim proizvodima. Svaki gost koji dođe kod njih može jesti domaću hranu koju uzgajaju. Osim povrća, nude im i domaće meso s tiblice, domaća jaja i sve ostalo što uzgoje i proizvedu na imanju koje zovu Pešta.

Na izbor se prijavilo 13 žena s time da su pojedine županije imale i dvije kandidatkinje.

Organizator ovog natjecanja je Udruga “Hrvatske seoske žene”, a izbor je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, Sunčane Glavak, zastupnice u Europskom parlamentu, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zadarske županije te Grada Benkovca. (vv)

OPREZ kod sjetve vlastite pšenice

Tavanuša se mora obavezno pregledati

Kao osnovna mjera u borbi protiv smrdljive snijeti preporučuje se sijati isključivo certi�icirano, kvalitetno tretirano sjeme.

Sukladno Pravilniku o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva poljoprivredni proizvođač može koristiti vlastito sjeme uz uvjet da je provedena laboratorijska analiza sjemena na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat analize negativan.

Sadite

sada kako biste

uživali u ljetnim plodovima

Pri sadnji treba razmišljati i nekoliko godina unaprijed. Treba znati koliko će voćka narasti, hoće li ona okolnom bilju zaklanjati sunce ili će ono njoj, naglašava Marko

Piše: Vlasta Vugrinec

Na oko zdravo zrno može kri� opasnu snijet

poljoprivredni proizvođač ima obvezu čuvati najmanje dvije godine od dana njenog izdavanja.

Uzorke sjemena s poljoprivrednog gospodarstva za analizu uzima uzorkivač sjemena upisan u Upisnik uzorkivača poljoprivrednog sjemena. Popis uzorkivača objavljuje se na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Potvrdu o obavljenim laboratorijskim analizama na prisutnost spora Tilletia spp.

Bolest se može održati u snetljivom zrnu čak 15-tak godina, odnosno proklijati u površinskom sjetvenom sloju nakon 2-3 godine. Smrdljiva snijet je jedna od rijetkih bolesti protiv kojih se ne možemo boriti prskanjem usjeva fungicidima u vegetaciji, a jedine mjere kemijske zaštite protiv ove opake bolesti se poduzimaju tretiranjem sjemena fungicidom. (vv)

Mlade voćne sadnice, znaju svi, mogu se presađivati od kasne jeseni do ranog proljeća. Ipak se svi slažu kako je taj posao najbolje napraviti u jesen, u ovo vrijeme. Istina, one kontejnirane mogu se presađivati u bilo koje godišnje doba. U praksi se mlade voćke kao i bobičasto voće uglavnom nabavljaju golog korijena pa im je samim time, trenutno idealno vrijeme za presadnju na stalno mjesto.

Sadnja voćaka

Stoga i nije čudno da je ovih dana velika potražnja upravo za takvim sadnim materijalom. Među onima koji to dobro znaju je i Marko Stanojlović iz Ban�ija. Na svom malom rasadniku, doista ima raznoliku robu.

- Imamo praktički sve što se danas na tržištu traži, kaže voćar Marko. Dakle, od uobičajenih sadnica za naše podneblje pa do badema na dalje.

Naime, i u tom svijetu postoji moda, pa se uz crveni uzgaja bijeli, žuti i crni ribiz, pa žuta i crvena malina, dakle stalno neke nove vrste ili križanci postojećih izlaze iz rasadnika.

Marko nam je otkrio kako je prvo i osnovno kod uzgoja, naravno uz određenu sadnicu, odrediti i mjesto sadnje.

- Pri tome treba razmišljati i nekoliko godina una-

prijed, dodaje. Treba znati koliko će voćka narasti, hoće li ona okolnom bilju zaklanjati sunce ili će ono novoj voćki. Hoće li voćka svojim rastom prijetiti možda kući vlasnika ili susjedovoj kući ili pak žici telefona.

Istina, kaže, danas svi uglavnom traže niske vrste, ali nikad se ne zna.

Kad je čovjek siguran u mjesto sadnje, sadnica se stavi na zemlju i oko nje se označi krug, duplo veći od njene korjenove bale koji se potom iskopa.

Drugim riječima, sadna graba mora biti duplo veća od korijenja. Važno je, kaže, i da se dno grabe prekopa kako bi korijenje lakše prodrlo u dublje slojeve. Sadnica se stavi u sredinu i zatrpa se i na kraju joj se doda kolac kao oslonac.

Dobro bi bilo na dno grabe staviti i komadiće stakla budući da korijenje mladih biljaka vole grickati voluharice. Naravno, doda se i sloj humusa ili pak stajskog gnoja te se obilno zalije.

Presadnja trajnica

Osim sadnje voćaka, grmlja i ostalih trajnica duboka jesen idealno je vrijeme i za presadnju cvjetnih trajnica u vlastitom dvorištu. Bez brige se mogu presaditi one trajnice koje se žele premjestiti na drugo mjesto. Naime, ima onih vrsta koje smo možda

posadili na krivo mjesto, koje su se možda previše razrasle pa ih treba razdijeliti ili pak smo naprosto promijenili koncept izgleda dvorišta pa nam na postojećem mjestu ne odgovaraju.

Presaditi se mogu i pelceri žive ograde koji su se njegovali tijekom ljeta. Tu se prvenstveno misli na kalinu i lovor-višnju koje najčešće viđamo u funkciji žive ograde. Dakle, vrijeme mirovanja dozvoljava manipulaciju našim biljem tako da se seliti mogu i grmovi ruža, sadnice jorgovana, hibiskusi itd. Iako vlage ima dosta, a i kiša nam je čest gost, ipak treba voditi računa da novozasađeno bilje ne ostane suho. Naravno, u ovo doba godine vrlo su rijetke takve situacije, no nikad se ne zna.

Nešto teže, selidbu, odnosno presadnju, podnose određene vrste crnogorica poput porodice borova pa je njih najbolje ne dirati. Osim, naravno, eksperata koji im posvećuju dužnu pažnju.

Isto tako, mogu se podijeliti grmovi različitih hosti, eucera, katruža, raznih trava od pampasa pa nadalje.

Tko još nije, može posaditi maćuhice i erike koje će cvjetati sve do idućeg proljeća.

Što se vrta tiče, vrijeme dozvoljava i dalje sjetvu primjerice matovilca, potočarke, sadnju graška, luka, češnjaka te presadnica zimsko-proljetnih salata koje će u rod, ako

potraju ovakve prilike, stići oko nove godine.

I kad se sve to obavi, može se krenuti s orezivanjem. Među cvjetnicama već smo spomenuli ruže, tu su i ostale penjačice, prije svega glicinija koja se inače orezuje kroz cijelo ljeto pa tekoma, pasi�lora, što već tko ima u dvorištu. U ovo doba godine, najosjetljivije sobno cvijeće već je bilo na sigurnom, međutim i sada ga još držimo vani. Ipak, poželjno bi bilo da je već unutra kako ne bi doživjelo šok prevelikom razlikom u temperaturi. Naravno, onom vanjskom ili unutarnjim grijanim prostorom što može rezultirati odbacivanjem lišća.

Iz godine u godinu, sve se više tegla ostavlja vani jer nema oštrih zima. Dapače, mediteranske palme su također postale trajnice u dvorištima, kao i banane koje se također više ne štite pokrivanjem dok se citrusi drže vani, no u teglama za zlu ne trebalo.

Vrijeme je i za vađenje lukovica osjetljivijeg cvijeća poput kala, gladiola, dalija, kana… Istina, kale i gladiole također mogu preživjeti blagu zimu pa i one sve češće ostaju u zemlji. S druge strane, sade se lukovice tulipana, narcisa i šafrana. Orezuju se i skraćuju grmovi ruža i lavande, dok se skroz reže nadzemni dio biljaka koje nestaju preko zime.

Sretna Ivana Golenko

JESENSKA SADNJA voćaka

Marko Stanojlović pravi je maher za voćni sadni materijal

BIOINSTITUT

Nema do domaćeg zelja

Ako još nekome nije jasno da blagdan Svih svetih kuca na vrata, dovoljno je samo prošetati placevima i sajmovima. Drugim riječima, multi�lore su sve preplavile, a pojavili su se i prvi primjerci krizantema. Doduše, riječ je o onima u tegli koje ne razvijaju prepoznatljivo, krupne cvjetove.

Uz tipično jesensko cvijeće, ovotjedna ponuda na čakovečkom sajmu u srijedu bila je i u znaku varaždinskog zelja kojeg doista ima u izobilju. I ne samo to, uz glavice, nudilo se već i narezano za kiseljenje. A na čakovečkom placu, primijetili smo i prve kante s kiselim zeljem za čiji se kilogram tražilo 3,2 eura. Naravno, u ovo virozno vrijeme pojačano se tražio i med.

Kiselo zelje (kg): 3,2 € Salata (kg): 3 € Zelje (kg): 2 € Paprika (kg): 2 € Mrkva (kg): 1,3 €

(kg): 3 € Rotkvice (pušlek): 1 € Med (flašica): 10 €

Kesteni (kg): 4 €

Maćuhice (kom): 0,6 €

Multiflore (kom): 6 €

Presadnice jagoda (kom): 1,5 €

U prosjeku, �lašica stoji oko 10 eura, ovisno o vrsti meda. Svi oni koji nisu presadili kasne povrtne vrste, ponuda je izdašna. Izdašna je i ponuda voćnih sadnica koja se kreće od jagoda, preko bobičastog

Rajčica (kg): 1,5 €

Salata (kom): 1 €

Zelje (20 kg): 5 €

Grah (kg): 2 €

Mrkva (kg): 1,5 € Kelj (kom): 1 € Mandarine (kg): 1,99 €

Vrijesak (kom): 3 €

Kesteni (kg): 4 €

Drva (metar): 65-75 €

Multiflore (kom): 6 €

Voćne sadnice (kom): 5-10 €

voća do uobičajenih vrsta voća pa sve do badema i maruna.

Na na samom ulazu na sajamski prostor, po običaju nude se drva s cijenom da čovjeka zaboli glava.(vv)

Histamin u ribi i ribljim proizvodima: potencijalni rizik za zdravlje ljudi?

Piše: Rene Trupković, mag. chem., Analitičar u Laboratoriju za ekologiju, kemiju hrane i POU

Histamin je spoj, točnije biogenski amin, koji se sintetizira prirodnim putem najčešće u tkivu životinja, prvenstveno riba. Nastaje dekarboksilacijom slobodnih amino kiselina histidina ili aminacijom aldehida i ketona, procesa koji se prirodno javljaju u mnogim vrstama riba, ponajviše skuša, tuna, srdela, sardina, inćuna i dr. Predstavlja potencijalni rizik zbog opasnosti od trovanja ako se unosi u tijelo čovjeka u većim količinama. Histamin se proizvodi s pomoću bakterija koje luče speci�ični enzim, histidin dekarboksilazu. Dva uvjeta potrebna za širenje i povećanu proizvodnju spomenutog enzima su vrijeme i temperatura. Izloženost svježe ribe povišenim temperaturama povećava rast i razvoj bakterija koje proizvode histidin dekarboksilazu, a time i same količine histamina. Također, vrlo je bitan postupak i kvaliteta smrzavanja ulovljene ribe, jer nečistoće u ledu, koji se koristi za smrzavanje, mogu biti potencijalni izvor bakterija koje proizvode histamin. Nadalje, vrijeme koje svježa riba provodi između ulova i smrzavanja dodatni su parametar koji utječe na količinu proizvedenog histamina.

Mnoga istraživanja pokazala su da konzumirane ribe i riblji proizvodi koji sadrže visoke količine histamina predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Jednom kad se histamin unese u ljudsko tijelo, njegova prisutnost najčešće se manifestira u obliku alergijske reakcije. Dolazi do tzv. skombrotoksičnog trovanja, povezanog s konzumacijom ribe iz obitelji Scombridae (tuna, skuša, haringa). Simptomi trovanja obično nestanu nakon 24 sata zbog rada detoksi�icirajućeg sistema u probavnom traktu, koji uspješno meta-

bolizira niže količine unesenog histamina s pomoću enzima monoamin i diamin oksidaze. Ipak, kod unošenja većih količina histamina, sistem ga ne može eliminirati te dolazi do spomenutog trovanja.

Nadalje, određivanje histamina i njegova zastupljenost u ribi i ribljim proizvodima može poslužiti kao indikator svježine ribe koju nalazimo u hladnjacima prodavačkih lanaca. Mnoga istraživanja diljem svijeta u proteklih desetak godina pokazala su da su količine izmjerenog histamina iznad granične vrijednosti prisutne u proizvodima koji nisi bili pravilno hlađeni. Stoga je izuzetno bitan cjelokupni proces hlađenja ribe, od njihovog ulova, koji je kritičan u kontroli formiranja bakterija koje proizvode histamin, do samog smrzavanja i pakiranja ribe za prodaju. Idealno, riba i riblji proizvodi trebaju se čuvati na 0°C ili niže kako bi se spriječio rast bakterija i aktivacija enzima histidin dekarboksilaze. Nepravilnim čuvanjem i hlađenjem, samo 2–3 sata na temperaturama od 20°C ili višim, može doći

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

do formiranja toksičnih levela histamina.

Vrlo bitno je napomenuti da je nastali histamin gotovo nemoguće ukloniti iz proizvoda u kojima se formirao. Iako kuhanje ili pečenje ribe na visokim temperaturama uklanja bakterije koje su zaslužne za proizvodnju histamina, sam histamin koji se formirao do tog trenutka se ne uklanja, te predstavlja potencijalnu opasnost od trovanja s temperaturno obrađenim proizvodima. Nedavna istraživanja pokazala su da svježa riba i riblji proizvodi koji se prodaju u hladnjacima diljem Europe općenito zadovoljavaju kriterij sigurnosti hrane naveden u Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005. Ipak, rezultati pokazuju prisutnost proizvoda čije su granice histamina iznad onih granično dozvoljenih, što ih čini neprikladnim za konzumaciju. Adekvatno hlađenje, poštivanje odgovarajućih postupaka obrade ribe i poštivanje međunarodnih standarda higijene hrane prioritet su prevencije nastajanja bakterija, proizvodnje histamina i trovanjem istim.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Marija Belalov na placu je nudila kiselo zelje

Pažnju na sajmu je plijenio supstrat s gljivama s OPG-a Katalenić iz Donje Poljane

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Sve su gljive jestive, a neke samo jednom

Spočetkom jeseni počela je i sezona gljiva, a ono što u ovo doba godine počinje na FB vrtlarskim grupama su s jedne strane upiti ljudi koji su fotografirali ili čak i pobrali neke njima nepoznate gljive pa sad pitaju da li bi ih mogli pojesti, a s druge strane administratore grupa koji već godinama upozoravaju da se tako ne identificiraju gljive i nek ljudi to prestanu raditi - i koji polako lude radi nepromišljenosti pojedinaca. I ja sam jedna od tih admina u FB Biovrt.com grupi, gdje već zaista godinama ponavljamo da se gljive ne identificiraju on-line, no ljudi to svake godine iznova rade. Dakle, da ponovimo gradivo:

1. Gljive NE identificiramo putem fotografije, jer je za pravilnu identifikaciju potrebno gljivu vidjeti, pomirisati, vidjeti boju,

presjek i druge karakteristike, vidjeti točno stanište, znati s kojim se vrstama može zamijeniti...

2. Nemojte ih također čupati i brati ako ne znate o čemu se radi, ona na određenom staništu rastu s razlogom i korisne su za ravnotežu biosustava. Neke su gljive toliko otrovne da se čak možete otrovati i samo dirajući ih.

3. Staviti fotografije samo tako online i očekivati da će vam netko dati točnu identifikaciju je sasvim nerealno, a danas se nažalost na društvenim mrežama javlja puno “stručnjaka” koji se uključuju u razne rasprave - no istovremeno nitko ne preuzima odgovornost od krive identifikacije i mogućih posljedica iste - a posljedica konzumacija krivih gljiva može biti SMRT!.

Jedna sjetva, tri berbe

Matovilac, rukola i potočarke salate su koje se siju ili su se posijale već ovih dana. Sve tri vrste mogu se brati dva ili tri puta. Prvi puta već početkom ili tijekom prosinca, sve ovisi o danu sjetve, a drugi i treći put rano na proljeće. Stoga je važno da ih se ne čupa s korijenom, već da se režu. Vrlo je jednostavna za uzgoj, ali i za razmnožavanje. Naime, može se njeno sjeme pokupiti i sačuvati za narednu sezonu kako to čini Štefica Meanđija iz Pušćina ili pak

pustiti sjeme da padne na tlo i na jesen će samo niknuti. Iako je svima fina, mnogi te vrste baš i ne vole jer se dugo bere, naročito potočarka koja ima male, srcolike nježne listove. Osim za salatu, listovi se mogu se upotrijebiti kao dodatak juhama, umacima, sirevima i sendvičima ili za dekoriranje jela. Osušeni listovi i sjemenke mogu se koristiti kao začin, a nedozreli plodovi se mogu kiseliti (kao kapari). (vv)

4. Gljive se NE identificiraju ON-LINE i točka

O gljivama se ne uči s interneta i knjiga - to može biti samo dopuna znanja nakon što učite o gljivama od učitelja uživo. I u stručnim FB grupama jasno je napomenuto da se ne vrši determinacija gljiva putem interneta. Jedini pouzdani način: učlanite se u obližnje gljivarsko društvo ili zamolite stručnog gljivara da vam gljive identificira uživo.

Dobar tek svima

Ja se pametno držim onoga što znam - a to je vrtlarenje i konzumacija svega što uzgojim u svom vrtu.

A gljive s kojima se družim gore na fotografiji su keramičke, u Zmajevom vrtu kojeg smo nedavno posjetili s članstvom udruge Biovrt u Železnoj Gori.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

SJETVA potočarke

Štefica Meanđija redovno sije vlastito sjeme potočarke

od

na desno: Vlado Setnik, Ivan Sačer, Milan Logožar, Josip Višnić, Drago Kramar, Miljenko Hercigonja, Drago Glavina, Dubravko Pavčec. U srednjem redu: Josip Bogomolec, Zvonko Kavran, Anđelko Krušelj, Stjepan Mlinarić, Franjo Štefan, Đuro Fleten, Vera Berljak, Katarina Jurčan, Katarina Turek, Ivanka Vahtarić, Marija Kečkeš, Agneza Belić, Katarina Belić. U donjem redu: Dragica Belić, Anica Štampar, Milica Puhalković, Marija Ružman, Katarina Pata�a, Katarina Kalšan, Ljubica Tomašić, Vera Burić, Štefanija Frančić, Emilija Vahtarić, Terezija Slaviček i Milica Šopar. Prisutni su

ali

na fotografiranje: Stjepan Kečkeš, Katarina Kočiš, Nikola Zvonarek, Stjepan Negovec i Vinko Rojko

UČENICI OŠ PRELOG OBILJEŽILI 55. godišnjicu od završetka škole

Emotivni susret generacije

Prošlu subotu u Prelogu, počevši s misom u župnoj crkvi sv. Jakoba, nekadašnji učenici Osnovne škole Prelog obilježiIi su (veliku) 55. godišnjicu završetka osnovne škole.

Radi se o generaciji koja je u prvi razred krenula 1961. godine i osmi razred završila 1969. godine. U trima razrednim odjeljenima brojila je više od 90 učenika. Prije početka mise, na podnožju Grupnog

pila sv. Obitelji na Trgu sv. Jakoba u Prelogu, u spomen na preminule kolegice i kolege, upaljeni su lampioni i položen je cvjetni aranžman. Misu je služio župni vikar Dominik Cestar. Podsjećajući

na životne vrijednosti, predvodio je zajedničku molitvu za preminule školske kolegice i kolege, učiteljice i učitelje, kao i članove obitelji. Nakon mise i zajedničkog fotogra�iranja, u dobrom raspolože-

nju, druženje je nastavljeno u ugostiteljskom objektu, nedaleko crkve. Prisjećajući se nekadašnjih zajedničkih dana, dijelile su se priče iz školskih klupa, ali i o životnim putevima u ovih 55 godina nakon

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA GORIČAN

završetka osnovne škole. Uz smijeh i pjesmu, prepričavane su brojne zgode iz dana zajedničkog školovanja. Na kraju oproštaj, zagrljaj i zajedničko obećanje: “Generacijo, vidimo se opet!” (sz)

Općinski načelnik Goričan, 18. listopad 2024.g.

Međimurje plin poslao je priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Odlukom Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) od 29. svibnja 2024. godine, nakon provedenog drugog natječaja za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom, obzirom da je prvi poništen, Međimurje-plin d.o.o. Čakovec izabran je kao najpovoljniji ponuditelj i određen za opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom za distribucijsko područje operatora distribucijskog sustava Gradska plinara Zagreb za razdoblje od 01. listopada 2024. godine do 30. rujna 2027. godine odnosno na distribucijskom području gradova Zagreb, Zaprešić i Velika Gorica. HERA je predmetni natječaj provodila dva puta ove godine. Međimurje-plin je na prvom natječaju u travnju 2024. godine bio najpovoljniji ponuditelj te je ponudio cijenu troška opskrbe plinom u iznosu od 10,8 EUR/MWh, dok je Gradska plinara Zagreb-opskrba ponudila cijenu od 10,9 EUR/MWh. Taj prvi natječaj je poništen od strane HERA-e kako bi se dala druga šansa GPZ-opskrba (kako je objavio Jutarnji list). Na drugom natječaju, provedenom u svibnju 2024. godine, Međimurje-plin je ponovno ponudio nižu cijenu troška opskrbe od Gradske plinare Zagreb-opskrba odnosno bio je najpovoljniji ponuditelj ponuđenom cijenom od 9,5 EUR/MWh, dok je Gradska plinara Zagreb-opskrba ponudila 10,2 EUR/MWh, tako da će Međimurje-plin u

svemu postupati prema Odluci HERA-e kojom je određen za opskrbljivača obzirom na najpovoljniju ponudu. Međimurje-plin ne čeka od Vlade Republike Hrvatske sredstva iz proračuna, kao što to očekuje Gradska plinara Zagreb-opskrba. Prema službenim podacima na dan 31.12.2024. godine iz financijskih izvještaja Gradska plinara Zagreb-opskrba, Plinara očekuje od države 81.789.000 EUR, s kojim sredstvima može godinu dana građanima grada Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića davati plin, a ne prodavati. Za razdoblje od 01.04. – 30.09.2024. godine Gradska plinara Zagreb-opskrba očekuje od države sljedećih 21.000.000 EUR, što je objavljeno u tjedniku Nacional – izjavu je dao gradonačelnik Tomašević. Tako da će se velika energetska kriza u trgovačkom društvu Gradska plinara Zagreb-opskrba od gotovo 103.000.000 EUR rješavati putem državnog proračuna odnosno riješiti će Vlada Republike Hrvatske. Sukladno Odluci HERA-e kojom smo izabrani za opskrbljivača u obvezi javne usluge, Međimurje plin je osigurao plin, skladišne i transportne kapacitete, kao i ljudske i materijalne resurse. Međimurje-plin ima pouzdanog dobavljača plinom (i više njih) te može primijeniti i opciju „sell-back“ prema ugovoru, tako da Gradska plinara Zagreb-opskrba kao trgovačko društvo koje ima akumulirani gubitak morali bi uvažavati Međimurje-plin jer dosada mi nismo omalovažavali Gradska

plinara Zagreb-opskrba odnosno njihove radnike.

Međimurje-plin je prisutan na tržištu plina Republike Hrvatske od 2011. godine i nikada nije svoje kupce subvencionirao državnim novcem, a „višak“ plina ćemo po povoljnijim cijenama ponuditi krajnjim kupcima, za 0,20 EUR/MWh (dvadeset eurocenti) nižoj cijeni od 01.11.2024. godine. Međimurje-plin se nije natjecao, niti borio, niti lažno optuživao, činjenica je da smo utvrdili da kupci nisu potpisali zahtjeve obrazaca za promjenu opskrbljivača na tržišnu uslugu Gradska plinara Zagreb-opskrba, da ima izmišljenih OIB-a. Tako smo od 9135 pokrenutih postupaka dana 07.10.2024. godine od strane Gradska plinara Zagreb-opskrba prebrojili ukupno 4.587 nepotpisanih obrazaca zahtjeva od samog krajnjeg kupca, uz tehničku prepreku nemogućnosti pregleda još oko 3.000 obrazaca, što je još najmanje oko 1500 nepotpisanih obrazaca, odnosno od 9.135 pokrenutih postupaka promjene ukupno oko 6000 nepotpisanih obrazaca. Napominjemo da do 01.10.2024. godine nismo imali uvid u pokrenute postupke promjene na tržišnu uslugu opskrbe plinom od strane Gradska plinara Zagreb-opskrba na platformi HROTE –ROMM, što je sukladno Općim uvjetima opskrbe plinom koji reguliraju provođenje postupaka promjene opskrbljivača plinom odnosno detaljno razrađuju uloge sudionika u procesu promjene opskrbljivača, tako da smatramo da

je na isti način, bez potpisa samog kupca, u ukupnosti oko 80.000 kupaca počelo koristiti tržišnu uslugu opskrbe plinom od Gradska plinara Zagreb-opskrba.

Člankom 35. Općih uvjeta opskrbe plinom jasno je definirana obveza novog opskrbljivača koji pokreće promjenu, Gradska plinara Zagreb-opskrba odnosno odgovornost za valjanost zahtjeva krajnjeg kupca kojim pokreće promjenu opskrbljivača plinom.

OBAVIJEST

O RASPISANOM JAVNOM NATJEČAJU ZA DODJELU POTICAJA ZA KUPNJU, GRADNJU I UREĐENJE NEKRETNINA U 2024. GODINI

Ovim putem obavještava se zainteresirana javnost da je na internetskim stranicama Općine Goričan www.gorican.hr objavljen javni natječaj za dodjelu poticaja za kupnju, gradnju i uređenje nekretnina u 2024. godini.

Prijave se zaprimaju zaključno sa 06.11.2024.g. do 12.00 sati bez obzira na način dostave.

Sve informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Goričan svakog radnog dana u vremenu od 07.00 do 15.00 sati.

NAČELNIK Emanuel Sinković PRIOPĆENJE

Nastavno, Odlukom HERA-e smo odabrani za opskrbljivača plinom u obvezi javne usluge, a građanima je zbog navedenog oduzeto pravo na odabir i korištenje javne usluge opskrbe plinom.

Na kraju, ponovno ističemo da kupci od 01.11.2024. godine mogu koristiti tržišnu uslugu opskrbe plinom od strane Međimurje plinai to po cijeni koja je povoljnija, ne 10 eurocenti, već 20 eurocenti od javne usluge.

Isto tako, dodajemo da su za vrijeme svjetske globalne krize, kao i za razdoblje od 01.04. do 30.09.2024. godine svi opskrbljivači plinom u Republici Hrvatskoj ostvarili loše rezultate i imali poteškoće u poslovanju, tako da u slučaju da se nadoknađuje šteta za svjetsku globalnu krizu i razliku u cijeni plina za razdoblje 01.04. do 30.09.2024. godine, sredstva iz proračuna na ime toga bi trebali dobiti svi opskrbljivači plinom, a ne samo Gradska plinara Zagreb-opskrba.

Međimurje-plin d.o.o. Čakovec

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom

MJESEČNA: 6 eur

TROMJESEČNA: 18 eur

POLUGODIŠNJA: 36 eur

GODIŠNJA: 72 eur

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

Na slici u prvom redu gore,

lijeva

bili,

zakasnili

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA GORIČAN

Općinski načelnik

KLASA: 024-03/24-01/31

URBROJ: 2109-8-03-24-02

Goričan, 15.10.2024.g.

Na temelju Odluke Općinskog vijeća Općine Goričan o prodaji nekretnina u vlasništvu Općine Goričan namijenjenih za stambenu gradnju od 18.09.2024.g.; KLASA: 024-03/24-01/31; URBROJ: 2109-8-03-24-01; Načelnik objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine Goričan namijenjenih za stambenu gradnju

1. Objavljuje se javni natječaj za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine Goričan namijenjenih za stambenu gradnju i to:

• K.č.br. 2580/57 identična sa zk.č.br. 5049/607 ukupne površine 669 m2

• K.č.br. 2580/64 identična sa zk.č.br. 5049/614 ukupne površine 1458 m2

• K.č.br. 2580/131 identična s zk.č.br. 5049/659 ukupne površine 1168 m2

• K.č.br. 2580/136 identična s zk.č.br. 5049/664 ukupne površine 1128 m2

• K.č.br. 2580/137 identična s zk.č.br. 5049/665 ukupne površine 1123 m2

• K.č.br. 2580/138 identična s zk.č.br. 5049/666 ukupne površine 1117 m2

• K.č.br. 2580/139 identična s zk.č.br. 5049/667 ukupne površine 1113 m2

• K.č.br. 2580/141 identična s zk.č.br. 5049/669 ukupne površine 1013 m2

• K.č.br. 2580/142 identična s zk.č.br. 5049/670 ukupne površine 1099 m2

• K.č.br. 2580/143 identična s zk.č.br. 5049/671 ukupne površine 1114 m2

• K.č.br. 2580/144 identična s zk.č.br. 5049/672 ukupne površine 1113 m2

• K.č.br. 2580/145 identična s zk.č.br. 5049/673 ukupne površine 973 m2

• K.č.br. 2580/146 identična s zk.č.br. 5049/674 ukupne površine 973 m2

• K.č.br. 2580/147 identična s zk.č.br. 5049/675 ukupne površine 973 m2

• K.č.br. 2580/148 identična s zk.č.br. 5049/676 ukupne površine 972 m2

2. Početna tržišna visina cijene zemljišta iznosi 10,00 EUR/m2

3. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve �izičke i pravne osobe.

4. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u vremenu od 18.10.2024.g. do 28.10.2024. godine do 12.00 sati. Ukoliko na natječaju ne budu prodane sve nekretnine natječaj ostaje otvoren do daljnjega a prikupljanje pisanih ponuda za kupnju nekretnina vršiti će se svaki treći ponedjeljak u mjesecu.

5. Ponuditelji su dužni pisane ponude dostaviti putem pošte ili predajom u Jedinstveni upravni odjel Općine Goričan u zatvorenoj omotnici uz naznaku „Ne otvaraj – ponuda za kupnju nekretnina" Pisana ponuda mora sadržavati:

• Ime i prezime, adresa ponuditelja

• Broj čestice za koju se nadmeće

• Ponuđena cijena koja ne može biti niža od utvrđene početne tržišne vrijednosti izraženu u kunama i ispisana brojkama i slovima

• Dokaz o uplati jamčevine u visini od 10 % ponuđene cijene

6. Kriterij odabira: najviša ponuđena cijena.

7. Ponuditelji koji uspiju na javnom nadmetanju moraju kupoprodajnu cijenu nekretnine isplatiti u cijelosti u roku od 15 dana od dana dostave odluke o odabiru.

8. Jamčevina se uplaćuje u korist poslovnog računa Općine Goričan IBAN broj: HR17 2340009 1812300005, model: 68, s pozivom na broj: 7781 i OIB ponuditelja, uz naznaku: "jamčevina po natječaju".

Sudionicima koji uspiju na javnom natječaju jamčevina se uračunava u cijenu zemljišta a onima koji ne uspiju ista se vraća u roku od 3 dana.

U slučaju da odabrani ponuđač odustane od sklapanja ugovora o prijenosu prava vlasništva/kupoprodaji gubi pravo na povrat jamčevine.

Sudionik koji uspije na natječaju dužan je snositi naknadu za promjenu namjene zemljišta.

9. Prijenos vlasništva nad nekretninom provesti će se tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljišta.

10. Troškove ovjere potpisa ugovora snosi Općina Goričan, a trošak uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Goričan od ponedjeljka do petak u vremenu od 07.00 do 15.00 sati ili na broj telefona 040/601-192. NAČELNIK Emanuel Sinković

REZULTATI KAMPANJE

Marija Jančec iz Male Subotice za nagradu odvezla bicikl

Završila je kampanja “Biciklom ili pješke na posao, druženje, rekreaciju” koju od 2007. godine provodi Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. Uz njih, organizator kampanje su i Gradski bazeni Marija Ružić Čakovec. Kampanja je namijenjena punoljetnim osobama koje imaju prebivalište u Međimurskoj županiji ili rade u Međimurskoj županiji. Traje tri tjedna, od 9. do 29. rujna, a osobe koje ispune osnovne kriterije za prijavu ulaze u ždrijeb za izbor nagrada. U utorak 15. listopada je upriličeno svečano uručivanje nagrada dobitnicima na prostoru ispred Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

Sudionici koji su sudjelovali u kampanji trebali su u svakom tjednu barem tri dana pješačiti ili koristiti bicikle u svrhu transporta, rekreacije ili u svrhu sportskih aktivnosti kako bi tom prilikom zadovoljili minimalnu preporučenu razinu aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta od 2,5 sata tjedno. Tijekom svakog tjedna pješaci trebaju pješice proći barem 10 kilometara, biciklisti 40 kilometara, a tijekom cijele kampanje pješaci 30 kilometra, a biciklisti 120 kilometara. Postoji mogućnost da se kombinira pješačenje i bicikliranje. Sudionici tijekom kampanje bilježe broj prijeđenih kilometra i broj sati tjelesne aktivnosti te po završetku kampanje prijavljuju rezultate u Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, koji je organizirao izvlačenje i dodjelu nagrada.

Prijavilo se 92 pješaka i biciklista

Ove godine kišno vrijeme nije išlo na ruku u vremenu kampanje onima koji pješače i bicikliraju, pa je i prijava bilo nešto manje nego ranije, kazala je dr. Renata Kutnjak Kiš

iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Prijavilo se 92 sudionika, od čega je jedna prijava bila nevažeća, a od važećih prijava, prijavilo se 66 žena i 25 muškaraca.

Prijavljeni su sveukupno prošli pješke ili na biciklu 15.039,15 kilometara.

Od ukupnog broja važećih prijava, 62 su se odnosile na zaposlene osobe.

Redovita tjelesna aktivnost smanjuje povišeni tlak, pomaže u kontroli tjelesne težine, smanjuje rizik od srčane bolesti, šećerne bolesti tipa 2, moždanog udara i brojnih sijela raka, podiže imunitet i smanjuje rizik od infekcije, povećava mišićnu snagu i jača koštanu masu te poboljšava ravnotežu, �leksibilnost i kondiciju aktivnih osoba.

Kod starijih osoba smanjuje rizik od padova i posljedičnih ozljeda koje često dovode do trajnog invaliditeta ili pak do smrtnog ishoda.

Redovita tjelesna aktivnost poboljšava mentalno zdravlje, rizik do depresije, može odgoditi nastanak demencije te dovodi do općeg osjećaja zadovoljstva, kazala je dr. Kutnjak Kiš.

Suprug Mladen skupio najviše kilometra biciklom

Marija Jančec iz Male Subotice imala je sreću da je baš nju ždrijeb htio i osvojila je nagradni bicikl u ovoj kampanji.

- Radim kao spremačica u OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici i u vrijeme kampanje prošla sam 440 kilometara. Suprug i ja pješačimo i bicikliramo i stalno smo u pokretu. Za primjer, ovaj vikend smo napravili 70 kilometara biciklom i 10 kilometra pješice. Biciklom i pješice bilo smo i na Mariji Bistrici. Svaki dan pješačimo oko 10 kilometara po okolici, a vikendom više bicikliramo, oko 150 do 200 kilometara.

Marija ima 58 godina, sjajno izgleda, a na rekreaciju ju je motivirao suprug Mladen Jančec. On je u ovoj kampanji bio prvi u kategoriji prijeđenih kilometara biciklom jer je u tom razdoblju prošao 750 kilometra i za to je nagrađen ciklokompjuterom, pojasnom torbicom, reflektirajućom navlakom za ruksak i dryfit majicom.

Bračni par Marija i Mladen Jančec zahvaljujući ovoj kampanji i prijeđenim kilo-

metrima osvojili su vrijedne nagrade.

Marija je kazala da su se počeli rekreirati pješačenjem i vožnjom biciklima prije desetak godina. - Osobno se prije nikada nisam bavila sportom, kazala je, ali se suprug Mladen bavio sportom.

- Pitali smo ju kako se osjeća nakon šetnji i vožnji biciklom?

- Jako dobro, a uz to mi rekreiranje dobro dođe za posao. Po zanimanju sam ekonomist, ali nakon stečaja �irme u kojoj sam radila, sada sam spremačica u osnovnoj školi U Maloj Subotici pa sam jako puno u pokretu cijeli dan. Uz posao u školi imam još i puno drugih obveza, pa mi šetnje i vožnje biciklom daju snagu za sve obveze koje moram obaviti, kazala je.

Dodaje: - Suprug Mladen je ove godine u kampanji skupio najviše kilometara biciklom, a lani ih je skupio još i više. On biciklom putuje na posao u Čakovec, a auto nam stoji doma, pohvalila ga je.

Nastavlja: - Imamo četvero djece, troje odraslih koji već rade, a jedna kćer još studira. Uz to imamo i dvije unučice, pa pokušavamo i obitelj motivirati na što više kretanja. Suprug i ja na brzinu obavimo kućanske poslove, a onda krećemo na rekreaciju. Na kretanje smo potaknuli i svoje prijatelje i prijateljice. Kod nas u Maloj Subotici jako se puno ljudi kreće. Tome doprinosi i Udruga Sport za sve pa je jako puno ljudi u mjestu aktivno, kazala je Marija Jančec. U kategoriji pješaka najveći broj prijeđenih kilometra u kampanji “Pješke ili biciklom na posao, druženje, rekreaciju” ostvario je Davor Baksa iz Čakovca, koji je prošao 350 kilometara i koji je zbog toga nagrađen ciklokompjuterom, pojasnom torbicom, re�lektirajućom navlakom za ruksak i dry�it majicom. (BMO)

Nagrađeni sudionici kampanje s djelatnicima Zavoda za javno zdravstvo, organizatorima i sponzorima

Marija Jančec iz Male Subotice osvojila je prvu nagradu – bicikl

Izletom počastili strastvene vrtlare

Svečana dodjela nagrada održana je u ugodnoj atmosferi Zlatnog brega u Zasadbregu

Nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši završili smo u najljepšem mogućem tonu – razgledom vrta, obilaskom poznatih turističkih točaka Međimurja, svečanom dodjelom priznanja i buketa pobjednicima, te ručkom.

Nakon što su sudionici natječaja imali priliku razgledati prekrasan vrt Roberta Kosa iz Dragoslavec Sela, drugoplasiranog na ovogodišnjem natječaju, uputili su se u obilazak poznatih međimurskih znamenitosti. Posjetili su Matulov grunt u Frkanovcu, razgledali Mlin na Muri i Etnografsku zbirku "Jen den v živleju mlinara

Franca Žalara" u Žabniku, te se popeli na prekrasni vidikovac Mađerkin breg. Za organizaciju i vođenje izleta bila je zadužena Snježana Zorković Svečana dodjela nagrada održana je u ugodnoj atmosferi Zlatnog brega u Zasadbregu.

Tko je sve sudjelovao u natječaju?

Nimalo lak zadatak odabira najljepšeg vrta i okućnice odradila je stručna komisija Međimurskih novina u sastavu Vlasta

Vugrinec, Sanja Heric i Snježana Zorković, koje su obišle mnoge lokacije, ocjenjujući originalnost, uložen trud te njihov rezultat. Za nagrade su se pobrinuli: Rasadnik Iva, Međimurka BS, Rasadnik Stella Floris i Vrtlarija Vijenac. Ovogodišnji pobjednici u akciji Čiji vrt je najljepši su Marijana Breglec iz Murskog Središća, Robert Kos iz Dragoslavec Sela, te

Miljenko Dominić iz Hodošana. U izboru za najljepši vrt sudjelovali su: Marija Višnjić iz Štefanca, Tija Mance iz Čakovca, Ljiljana Mikulan iz Kotoribe, Mirjana Matotek iz Kotoribe, Jasminka Šmit iz Belice, Valentina Novak iz Vukanovca, Blaženka Heric iz Železne Gore, Milan Vujić iz Novakovca, Margareta Šardi iz Murskog Središća, Jasmina Marčec iz Čakovca, Ivana Baksa iz Čakovca, Đurđica Rihtarec Zadravec iz Murskog Središća te Marija Tutić iz Novakovca.

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

https://www.stella-floris.hr/

Prepoznali trud Međimuraca

Međimurske novine ovu akciju Čiji je vrt najljepši provode već 11. godinu zaredom na što je posebno ponosan direktor Međimurskih novina i glavni urednik Tomislav Novak.

- Međimurske novine ponosne su što su nositelj ovog projekta koji je postao tako dugovječan. Zahvalio bih i Turističkoj zajednici Međimurske županije i Međimurskoj županiji što su prepoznali vrijednost projekta i trud Međimuraca da održavaju svoj okoliš tako lijepim, istaknuo je u svom obraćanju Novak te je zahvalio sudionicima i pohvalio njihov trud.

Osam godina u akciji sudjeluje i Turistička zajednica Međimurske županije, čiji direktor Rudi Grula ističe da su uređene okućnice i krajobraz nezaobilazan te važan dio svake turističke destinacije. - Već prvi pogled na Međimurje očarava posjetitelja i to je ključno, naglasio je tom prilikom Grula.

Župan Međimurske županije Matija Posavec svim sudionicima natječaja uputio je čestitke za njihov trud i doprinos ljepoti Međimurja: - “Međimurje kak si lepo zeleno, cvetićem si ti meni ograjeno“ – stihovi su stare pjesme, ali i dalje žive zahvaljujući vama, koji čuvate i uređujete taj svoj mali dio zavičaja i pretvarate ga u cvjetnu oazu, rekao je župan Posavec.

- Dok postoje ljudi poput vas, Međimurje će uvijek ostati zeleno i predivno mjesto za život i posjet. Budimo i dalje najpoželjnija županija, jer gdje god da krenemo, svako dvorište i svaka kuća može biti primjer uređenosti i ponosa, dodao je na samom kraju.

Prijavite se i sljedeće godine

Još jednom čestitamo svim sudionicima na njihovom entuzijazmu i kreativnosti. Vjerujemo da će i sljedeće godine natječaj "Čiji je vrt najljepši" okupiti brojne ljubitelje prirode i pokazati da Međimurje zaista nosi titulu najzelenije županije.

Ljubav prema cvijeću spojila ih nakon 35 godina

Naš izlet obogatio je neočekivani susret dviju dugogodišnjih prijateljica, Tije Mance i Mirjane Matotek. Nakon 35 godina, ponovno su se našle, a zajednička ljubav prema vrtu spojila je njihove putove. Naše strastvene vrtlarke

sjetno su se prisjetile zajedničkih dana provedenih u školskim klupama, a naravno njihov razgovor nastavio se o cvijeću i vrtlarstvu. Obje vole uređivati svoje vrtove i činiti naše Međimurje ljepšim mjestom za život.

https://vrtnicentariva.hr

Piše: Sanja Heric

Tija Mance iz Čakovca i Mirjana Matotek iz Kotoribe vidjele se nakon 35 godina

Zajednička fotografija sudionika natječaja Čiji je vrt najljepši na svečanoj dodjeli priznanja

Naši natjecatelji popeli su se i na vrh vidikovca Mađerkin breg i zapjevali

TRGOVINA MIDRANO, Železna Gora

Skupa čitamo horoskop i recepte!

U jutarnjoj smjeni u trgovini Midrano u Železnoj Gori susreli smo izrazito simpatične prodavačice Viktoriju Cipot iz Štrigove i Eminu Kovačić iz Vugrišinca. Smirene,

ljubazne, uvijek spremne dati odgovor kada kupac ima pitanje. U razgovoru su nam otkrile kako novi broj čitaju skupa, a prvo na što bace pogled su horoskop i recepti.

Darovali smo im naše platnene vrećice, a Emina nam je otkrila i da njena baka rado čita naše novine pa će njoj proslijediti vrećicu. (sh)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

Joker kupon 114. kola

Novo, 114. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 11. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 22. listopada. Sretnog dobitnika 114. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. listopada. (mk)

www.mnovine.hr

REZULTATI

Ime i prezime:

Adresa:

040 323 601

NATJEČAJA Bit ću faca – bit ću humorista

Tko je najbolji humorista?

Nakon što je proglašeno pet najsmješnijih faca Međimurja stigli su i rezultati natječaja za najface humoriste Hrvatske po odluci žirija UHAH-a.

U periodu od 10. travnja do 10. listopada 2024. Udruga „Mlada pera“ iz Čakovca je u suradnji s Udrugom hrvatskih aforista i humorista (UHAH) iz Splita – Zagreba raspisala natječaj za najbolju humoresku-anegdotu, humorističko-satiričku pjesmu odnosno karikaturu mladih autora iz Hrvatske (od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole).

Po isteku roka za slanje radova isti su ocijenjeni od strane stručnog povjerenstva UHAH-a u sastavu: Josip Balaško, književnik, pisac za djecu i mlade, aforist i bivši član povjerenstva LiDraNo-a, Boris Nazansky, književnik, pisac za djecu i mlade, zagonetač, aforist, haiđin, glavni urednik enigmatske revije Kvizorama

te Dražen Jergović, koordinator i dopredsjednik UHAH-a, pisac, humorist, glavni urednik humorističko-satiričkog e-magazina Uh!Aha. Povjerenstvo je pregledalo ukupno 73 rada učenika iz 17 osnovnih te tri srednje škole iz svih krajeva Hrvatske, od kojih su 36 bili crteži i karikature a 37 kraći spisateljski radovi (20 pjesama, 6 kratkih priča, 3 anegdote, 2 basne i 6 misli).

U kategoriji humorističko-satiričke pjesme, prvo mjesto osvojio je Matija Sabljak, drugo Fran Barić, obojica iz III. osnovne škole Bjelovar, dok je treće mjesto pripalo Matei Latin iz OŠ Šijana Pula. Pohvale su dobili: Mara Grilec iz OŠ Josipa Broza Kumrovec: Moj pas i Ruđer Horvat (OŠ Trsat Rijeka): Gluposti (2 boda).

U kategoriji humoreske-anegdote, najviše bodova osvojila je Tena Panić iz OŠ "Vladimir Nazor" u Đakovu svojom pričom "Više od devet". Drugo mjesto pripalo je Miha-

elu Mogušu iz PŠ Stipanovci s humoreskom "Ima tih dana".

U kategoriji šaljivog crteža-karikature istaknuli su se Filip Jovinac i David Vranjković, obojica iz OŠ Ladimirevci, osvojivši prva dva mjesta. Treće mjesto osvojila je Ema Kodba iz OŠ Ivanovec. Nagrade najboljima, koje osigurava Udruga hrvatskih aforista i humorista, sastoje se od: diplome za 1., 2. i 3. mjesto, pohvalnica, dječjih knjiga, humorističkih časopisa, enigmatske revije, školskog pribora te uvrštenja u posebnu rubriku.

Iz Udruge Mlada pera napominju kako će svi radovi (osim diskvalificiranih) biti obavljeni u zborniku humora koji je sada u grafičkoj pripremi i svi autori (i face Međimurja i face Hrvatske) dobit će svoj besplatan primjerak. Najface (i regionalne i nacionalne) također će dobiti i plakete koje će im biti uručene na promociji zbornika o kojoj će svi biti naknadno obaviješteni. (sh)

Na temelju članka 15. Odluke - Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 22/23.) Općina Štrigova objavljuje

JAVNI POZIV

za dodjelu potpore studentima u 2024. godini

Pravo sudjelovanja na temelju ovog javnog poziva imaju studenti koji imaju prebivalište na području Općine Štrigova.

Na javni poziv mogu se javiti studenti prve, druge, treće, četvrte i pete godine, upisani kao redovni i vanredni studenti (status studenta).

U svrhu dodjele potpore, potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

• potvrdu o upisu na veleučilište ili sveučilište (status studenta)

• presliku osobne iskaznice (s OIB-om)

• podatak o računu banke (IBAN) • kontakt (mobitel i email)

Prijave se podnose putem web obrasca objavljenog na web stranici općine od 18. do 31. listopada 2024.

Potpore studentima s područja Općine Štrigova isplaćivat će se u iznosu od 450,00 EUR i to jednokratno do kraja studenoga 2024.

Za ostale informacije možete se obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova ili na telefon 040/851-134.

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je

22.10. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Tandem Viktorija Cipot i Emina Kovačić u jutarnjoj smjeni, uvijek na usluzi svojim kupcima

Tijana Korent, jedna od najuspješnijih hrvatskih gimnastičarki, proslavila je 30 godina karijere. U intervjuu tjedna otkrila nam je kako se nosi s pritiskom natjecanja, ozljedama, zašto je gimnastika postala njezin životni stil, ali i svojoj velikoj ljubavi prema životinjama. (sh, Foto: Slobodan Kadic/HaloPix/Pixsell) Gimnastika je moja droga, a

TIJANA KORENT

Petak, 18. listopada

19:00

Predstava Babinjak

Dom kulture Prelog

19:30

Izložba Hommage

nekom vremenu Scheierica, Čakovec

Subota, 19. listopada

9:00

Kestenijada Rotary kluba Prelog

Trg Slobode, Prelog

10:00

Otvorenje izložbe i proglašenje pobjednika 9. Međunarodne izložbe karikatura Čakovec 2024. Gradska kavana, Čakovec

11:00

Dragon boat Marina Prelog

17:00

Pozdrav jeseni

Dom kulture u Zasadbregu

18:00

20 godina udruge

žena Dunjkovec

Društveni dom Prete�nec

19:00

Predstava Bankrot

Dom kulture Prelog

Nedjelja, 20. listopada

12:00

Svjetski dan jabuka Voćnjak starih sor� jabuka u Brezovcu

18:00

Koncert Podium brass kvintet Dom kulture Cirkovljan

19:00

predstava Dimnjačar

Dom kulture Prelog

KNJIGU VIKEND VODIČ

8. DANI SMIJEHA u Prelogu

najave

Babinjak, Dimnjačar i bankrot čekaju na vas

Kerekesh Teatar, u suradnji s Gradom Prelogom, s ponosom vas poziva na osme Dane smijeha, koji će se održati od 18. do 20. listopada 2024. godine. Pripremite se za tri večeri ispunjene smijehom i zabavom uz sljedeći program: Prva večer, u petak 18. listopada 2024. godine u 19 sati, donosi predstavu „Babinjak“. Tekst i režiju potpisuje Ljubomir Kerekeš, a glume Isidora Ferenčina, Mirna Medaković Stepinac, Zdenka Šustić i Lana Gojak Bajt. „Babinjak“ donosi priču o članicama Udruge žena „Moramo“ koje se suočavaju s ozbiljnim problemima i odlučuju se na osvetu lokalnom mesaru. Kroz humor i dramu, predstava obrađuje teme nasilja nad ženama, etiketiranja i empatije.

Druga večer, u subotu 19. listopada 2024. godine u 19 sati, rezervirana je za predstavu „Bankrot“. Tekst i režiju potpisuje Aleksandar Lazić, a glume Aleksandar Lazić i Nataša Popović. „Bankrot“ je predstava puna preokreta i iznenađenja, u kojoj se pronalaze svi – od dama i gospode do šljakera i domaćica. Očekujte neočekivano u ovoj dinamičnoj i zabavnoj izvedbi.

Treća večer, u nedjelju 20. listopada 2024. godine u 19 sati, donosi predstavu „Dimnjačar“. Tekst je napisao Mirko Kelek, a adaptaciju i režiju potpisuje Ljubomir

Kerekeš, koji ujedno i glumi dimnjačara Štefa. „Dimnjačar“ je najizvođenija hrvatska predstava s više od 1350 izvedbi. Ljubomir

GALERIJA SCHEIER u Čakovcu

Nasmijte se uz Ljubomira Kerekeša u predstavi Dimnjačar (Foto: Pixsell/Damir Špehar)

Kerekeš kroz humoristične dimnjačarske priče uspostavlja neposrednu komunikaciju s publikom, donoseći salve smijeha i interakciju. Cijena ulaznice za svaku predstavu iznosi 8 eura, a broj mjesta je ograničen. Pretprodaja ulaznica počinje 7. listopada na blagajni Doma kulture, od ponedjeljka do petka od 8 do 11 sati te subotom i nedjeljom od 16 do 20 sati. Ne propustite priliku za tri nezaboravne večeri smijeha i dobre zabave! Vidimo se na Danima smijeha! (sh)

Uđite u umjetničku retroperspektivu Filipa Novaka

Galerija Scheier s ponosom najavljuje otvorenje samostalne izložbe Filipa Novaka pod nazivom „Hommage… nekom vremenu“. Svečano otvorenje održat će se u petak, 18. listopada 2024. godine u 19:30.

Izložba „Hommage… nekom vremenu“ predstavlja jedinstvenu umjetničku retrospektivu koja kroz trinaest slika, nastalih kombiniranom tehnikom ulja na platnu i ugljena,

evocira sjećanja na starija, često zaboravljena vremena. Inspiriran fotogra�ijama i foto-reportažama od početka 20. stoljeća do danas, Novak nas vodi na putovanje kroz surovu realnost života na selu, nasuprot urbanom životu koji dominira suvremenom kulturom.

Kroz radove koji variraju između �iguracije i stilizacije, autor prikazuje vrednote nekadašnje ruralne kulture, naglašavajući odnos

VAS KNJIGOM - MILANA VLAOVIĆ I DARIJO SRNA: ZAŠTO TE

Dobitnik knjige Uzgajajte svoju superhranu objavljene u prošlom broju je Sanja Špiranec iz Nedelišća Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1518

Milana Vlaović i Darijo Srna: Zašto te zovu Srna

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Po osobnom priznanju, Darijo Srna cijeloga se života samo želio dopas� ljudima. I u tome je bio – i ostao! – veoma uspješan.

U Hrvatskoj i Ukrajini danas uživa u statusu nogometnog besmrtnika, iako njegovo hrvatstvo i ukrajinstvo nije pitanje krvi i nasljeđa, nego slobodnog izbora zbog kojeg je oduvijek plaćao visoku cijenu. Darijo Srna ispričao je svoju priču uz pomoć Milane Vlaović.

prema zemlji i živadi kao ključnim elementima kvalitete života. Sužena paleta boja i nedovršeni crteži u ugljenu simboliziraju zaborav i nepouzdanost sjećanja, dok slijed radova od „Jutra“ do „Ispraćaja“ aludira na trajanje dana ispunjenog aktivnostima i motivima iz međimurskih sela.

Ova izložba nije samo omaž prošlim vremenima, već i podsjetnik na važnost tradicije u oblikovanju osob-

nog i kolektivnog identiteta. Novak nas potiče da se prisjetimo „starih načina“, ne kako bismo im se vratili, već kako bismo ih održali živima u našoj memoriji. Jer, što je društvo bez sjećanja? Pozivamo vas da nam se pridružite na ovom izuzetnom kulturnom događaju i zajedno s nama otkrijete bogatstvo i ljepotu prošlih vremena kroz umjetnički izričaj Filipa Novaka. (sh)

Ponedjeljak, 21. listopada

18:00

Otvorenje izložbe „Vragi, strahi, črlene kapice... međimurska narodna predaja danas”

Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec Utorak, 22. listopada

18:00

Predstavljanje knjige „Velika važnost malih priča: zašto i kako čita� djeci”

Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec Četvrtak, 24. listopada

20:00

Premijera ‘’Grad složenog stanja’’ Centar za kulturu Čakovec Petak, 25. listopada

19:00

Ansambl Glazbene staze Dvorana Scheier

Subota, 26. listopada

19:00

Fes�val mladog vina Mesap Nedelišće

19:30

31. Susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina Čakovec

21. – 23. studenoga Jazz fair Čakovec Centar za kulturu Čakovec 20. prosinac Orašar Centar za kulturu Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Znate ono kad se dvoje velikih igrača razumiju isprve i bez puno kompliciranja?

E takav je to tandem fantazista iz veznog reda koji spaja nogomet i književnost.

Ovo je priča o jednom životu zbijenom između dva rata, o ranjivom dječaku koji je to ostao i u zrelim godinama, kojemu se povijest uporno vraća i od koje stalno pokušava pobjeći i s lakoćom nadmašuje sve naoko slične ispovijedi slavnih sportaša

NAGRAĐUJEMO

ZOVU SRNA

POKLANJA

MJESEČNI

intervju tjedna

TIJANI KORENT gimnastika je i dalje svakodnevica, a u slobodno vrijeme voli brinuti o napuštenim macama u sklopu udruge Sklonište dobrote

Gimnastika je i dalje moja droga

- Imam muža koji je sportaš i pun razumijevanja, neke stvari se moraju i žrtvovati, ali to je cijena koja se plaća za uspjehe, govori Tijana Piše: Luka Pongračić

35-godišnja Tijana Korent ove godine obilježila je tri desetljeća gimnastičarske karijere, koja je bila prepuna izazova. Od treniranja u Bratislavi, ozljeda koje su ju udaljile od dvorane na nekoliko godina, pa sve do velikih pobjeda na svjetskim kupovima. No, kako je sve počelo?

- Ljubav prema gimnastici usadila mi je moja prva trenerica. Prvo sam išla u plesnu školu, tu se nisam pronašla te sam probala s gimnastikom. Kroz igru i zabavu približila nam je sport te se tako razvila ljubav koja traje već 30 godina. Nije za uspoređivati, ali ispadne da je ovaj sport kao droga jer postane svakodnevica i ne vidiš se ni u čemu drugom, započinje Tijana Korent, simpatična gimnastičarka koja je u posljednjih 15 godina osvojila gimnastički svijet.

Briga o napuštenim mačkama

- Moj radni dan je prilično pun raznih obaveza i pokušavam sve spojiti u cjelinu. Pola radnog vremena radim na recepciji u dvorani Aton, a ostatak vremena sam u

Tijana Korent sa svojim trenerom

Ričardom Crnjcom

dvorani na treningu. Imam taj luksuz da si mogu to posložiti. U dvoranu odem u 8 ujutro te sam tamo do 12 sati, volim u slobodno vrijeme volontirati u skloništu za napuštene mace, što mi nekad bude teško uklopiti jer potrebno im je puno brige i njege. Otprilike svaka četiri sata ih moram nahraniti. Nakon tog odradim kod kuće što treba, a već u 17 sati sam nazad u dvorani na treningu i to traje do 20 sati. Ostatak večeri je rezerviran za malo opuštanja, ističe Tijana, koja ima i licencu za sutkinju u gimnastici, a kako kaže, mladih gimnastičarki je sve manje. - Kad sam kretala bilo nas je generalno puno, pa čak i do 40 na nivou države. Sad nas je značajno manje jer potrebno je puno odricanja te je nužno rano krenuti s gimnastikom, već s četiri ili pet godina. Do 15. godine nema puno natjecanja pa se sav trud ne vidi brzo i mnogi odustaju jer ne vide smisao u omjeru uloženog i dobivenog, no radimo na tome da dodamo više natjecanja u mlađim kategorijama. Roditelji se, isto kao i djeca, moraju odreći puno toga i biti uvijek na raspolaganju, na što mnogi nisu spremni. Korent

ističe kako je mentalni trening izrazito važan u sportu, a nažalost premalo se priča o toj problematici.

Još uvijek tabu tema - Na našim prostorima na to se ne gleda tako i misle da dolazi samo od sebe. Ili još gore, misle da je sramota obratiti se i popričati sa sportskim psihologom. Nama se zna dogoditi da imamo nekoliko dana zaredom natjecanja, što iziskuje veliki mentalni napor jer najmanja greška može rezultirati padom i teškom ozljedom. Tijana ističe kako je tek posljednjih nekoliko godina počela raditi u teretani. - U nekim drugim državama se puno ranije prepoznala važnost �itnessa jer gimnastički trener ne može voditi trening u teretani. Sve vježbe moraju biti prilagođene treningu u dvorani jer zglobovi ovdje puno pate i prevencija od ozljeda je nužna. Ove godine sam odradila svaki �itness trening i dobro se pripremala, bila puno snažnija, ali dogodila se ruptura mišića zadnje lože, što je s vremenom prošlo u kronične upale i morala sam prekinuti trening na dva mjeseca. Imala sam i slomljen skočni zglob pa sam tada i puno duže pauzirala, dvije godine prestala s treningom zbog bolesti bubrega, ali vra-

tila sam se jača nego prije, govori Tijana Korent. Minimalno šest sati sna

- U pubertetu se zna dogoditi porast kilaže, a teško se nositi s time u dvorani jer je to nova situacija za mladu osobu. Generalno, nemam poseban režim prehrane jer stalno sam u pokretu i puno energije trošim. Nekad je bilo puno strože, nekad se smatralo da gimnastičarke moraju biti visoke i vitke, a danas se traži drukčija �izika tijela. Elementi su teži te je potrebna mišićna snaga. San je isto vrlo važan, teško mi je funkcionirati s manje od šest sati sna, iako sam kao mlađa mogla i sa puno manje. Sve je to normalno, dodaje Tijana. Natjecanja su posebna vrsta pripreme, a Tihana je istaknula nekoliko svojih najdražih. - Pamtim 2000. godinu i prvu zlatnu medalju iz Luksemburga u višebojskom natjecanju. Izdvojila bi i pobjedu na preskoku 2010. godine, kad sam bila i ukupna pobjednica svjetske rang liste na preskoku. Tu je i 2013. i prvo �inale na europskom prvenstvu koje sam izborila, ne za sebe već i za hrvatsku gimnastiku, pa onda i prošlogodišnje zlato iz Varne na preskoku

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 30.10.2024. u CineStaru Varaždin.

Specifičnost gimnastike

- U gimnastici imamo jedan zalet pa skok, drugi zalet pa skok i to je to, nema ponavljanja, nema druge šanse, nema odmora. Morate sve imati savršeno tempirano, malo i sportske sreće. Sutkinje nekad nisu najobjektivnije iz raznih razloga, a upravo to nekad može presuditi. Pomakneš prst, nasmiješ se, pogriješiš, pitaš se gdje je pošlo po zlu, a većinom nije uopće tvoja krivica. Faktor iznenađenja nije toliko čest, poredak se većinom može procijeniti prije, ističe Korent. Kako kaže, pritisak je nešto s čim se s godinama naučiš nositi.

- Na treningu nam vlada tišina, no veći je problem dok je puna dvorana jer na to se ne možete naviknuti. I onda dođete na natjecanje gdje ima nekoliko tisuća ljudi, navijaju u isto vrijeme i tad nastane pritisak. Adrenalin je uvijek velik, a svaki krivi milimetar znači pad, pogotovo na gredi. Godinama sam usavršavala nošenje s pritiskom.

Ne žalim ni za čim

- Nemam nekakvog žaljenja, ni privatno ni što se tiče karijere. Imam muža koji je sportaš i pun razumijevanja, neke stvari se moraju više podrediti i žrtvovati, ali to je cijena

VODE VAS U KINO KAKO DO

Dobitnik ulaznica za film: Daniel Vinko DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Vikend misija

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

koja se plaća za uspjehe. Volontiranje me najviše opušta, odrasla sam uz životinje i već sad desetak životinja sam u udruzi. Zahtjevno je, ali na kraju kad se udome shvatim da svaka žrtva vrijedi. Izrađujem i rukotvorine koje prodajemo kako bi skupili novce za udrugu jer fokusiramo se na volontiranje i udomljenja. Kako kaže Tijana, nema jasni plan i viziju o kraju karijere. - Ne volim si davati rokove, ali znam da dok god me tijelo može pratiti ostat ću u gimnastici. Ne vidim se kao trenerica, voljela bih suditi međunarodna natjecanja, ali opet, tko zna što nam nosi budućnost, zaključuje Tijana Korent.

Upečatljiv kontrast trapera

Čakovečka špica

Kratki karirani kaput podignuo je sivo-crni ou�it

suknja savršeno je zaokružila tonove smeđih boja

Upečatljiva jakna s raznolikim uzorcima

u pravom jesenskom danu

Piše i foto: Jelena Tomašić

Tata i sin uživaju na zraku

Žuta

Traper suknje u modi su ove jeseni

Mama je odabrala elegantni kaput, dok sin nosi sportsku verziju

Sven je svjetski viceprvak!

Na dočeku su se našle brojne generacije karatista iz kluba, treneri, roditelji, prijatelji, te visoki predstavnici hrvatskog karatea, otac Esad i sin Enes Garibović

Karatisti čakovečkog kluba Globus, predvođeni izbornikom Dejanom Slukićem, sudjelovali su na svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore koje se održavalo od 9. do 13. listopada u talijanskoj Veneciji. Nastupali su Petar Slukić u kategoriji kadeta -70 kg, Ervin Šoltić u kategoriji kadeta +70 kg te Sven Strahija u kategoriji juniora, -76 kg. Ervin Šoltić je u kategoriji kadeta 70+ kg nakon slobodnog prvog kola izgubio od jakog Kazahstanca

(0:5) koji je nakon toga pobijedio cijeli pool i na kraju osvojio broncu. Petar Slukić je u kategoriji kadeta -70 kg ostvario tri pobjede, najprije nad predstavnikom iz Rusije (4:0), zatim Venezuele (4:0) i Njemačke (3:3), da bi ga u �inalu poola pobijedio natjecatelj iz Turske (0:3). Nedostajalo je malo sportske sreće pa se Slukiću nije otvorila prilika za borbu za broncu kroz repasaž. Najbolji rezultat od trojice ostvario je Sven Strahija.

Dominantno do finala

Nakon slobodnog prvog kola nanizao je pobjede nad predstavnicima Estonije

(9:0), Kanade (8:0), Azerbajdžana (7:7, senshu) te Francuske (3:3, senshu), plasiravši se u �inale gdje ga je čekao najteži mogući protivnik – Kazahstanac Kadyrgali Alikhan, prvoplasirani na svjetskoj rang-listi. U �inalu je Kazahstanac osvojio zlato pobjedom 3:0, čime je Sven postao svjetski viceprvak. Kako smo nedavno pisali, Strahija je prije dvije godine bio srebrni u Veneciji u kategoriji kadeta -70kg, dok je ove godine osvojio sjajno srebro u Gruziji na europskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe kadete, promoviran je u crni pojas te je postao i dvostruki prvak Hrvatske.

Doček za srebrnu zvijezdu

Karate klub Globus organizirao je svečani doček koji se održao u klupskoj dvorani Amerika u Maloj Subotici (Glavna ulica 55). Uz Svena, na dočeku su još bili trener Dejan Slukić i klupski kolege Petar Slukić i Ervin Šoltić, koji su također nastupali u Veneciji. Na dočeku su se našle brojne generacije karatista iz kluba, treneri, roditelji, prijatelji, a posebne čestitke dobio je od dva načelnika, Valentina Škvorca, načelnika Općine Mala Subotica i Ivana Hajdarovića, načelnika Općine Dekanovec. a podršku mladim karatistima došao je dati i međimurski župan Matija Posavec, predsjednik Hrvatskog karate saveza Davor Cipek te visoki predstavnici hrvatskog karatea, otac Esad i sin Enes Garibović.

DRUGA LIGA SJEVER

Poraz u zadnjih 5 minuta!

Na otvaranju nove sezone Druge lige Sjever čakovečko Međimurje je protiv ludbreškog Gra�ičara izgubilo kod kuće s 5 koševa razlike. Pomlađeni čakovečki sastav čine većinom juniori i mlađi seniori, no igrali su protiv ekipe koja je otprilike istih godišta. Tridesetak minuta je Međimurje bilo bolje na parketu, vodili su i s 14 koševa razlike, no u posljednjih 5 minuta posljednje četvrtine su "zaboravili" igrati obranu, pa im je protivnik zabio 7 trica u tom periodu i prelomio utakmicu u svoju korist. Zanimljivo da su

REZULTATI I KOŠEVI

Međimurje - Grafičar 87:92 (22:18, 25:22, 25:22, 15:30) MEĐIMURJE: Šarić 12, Hren 18, Kranjčec 16, Zaspan 14, Palić 22, Gašparić 5. Trener Novak S. Vedi - Petar Zrinski 89:78

Podravac - Radnik 77:92

Varaždin - Koprivnica 90:35 Mladost (Đ) - Virka 76:65 Ivančica slobodna.

najbolji igrači u redovima Gra�ičara bili Međimurci – Lovro

Horvat i Bono Krušelj! Iduće kolo Međimurje gostuje u Virovitici kod Virke. (bh)

LIGA DJEČAKA U-13 Čakovečke momčadi neporažene!

U novoj sezoni lige za mlade košarkaše rođene 2012. i mlađe razigrava 9 momčadi podijeljenih u 2 skupine. U Skupini A s 4 ekipe je Čakovec na gostovanju u Varaždinu kod Varteksa pobije-

REZULTATI I KOŠEVI

Grafičar - Vinica 90:2 Varteks - Čakovec 56:75 (14:19, 16:17, 18:18, 8:21)

ČAKOVEC: Novak 14, Vabec 4, Angel 2, Naglić

P 8, Kozar 2, Pleh 14, Pesek 31. Trener Hrkač.

Međimurje - Varteks 2 70:37 (24:6, 20:16, 16:5, 10:10).

MEĐIMURJE: Žignić 6, Štefičar 4, Posavec 7, Novak 3, Tomašek 21, Hatlak 8, Smolković 5, Čajić 16. Trener Čajić.

dio s dvadesetak koševa razlike. U skupini B koja broji 5 ekipa Međimurje ima dvije pobjede –nakon domaće pobjede protiv Varteksa 2 nadjačali su i Donji Kraljevec na gostovanju! (bh)

Varaždin - Rudar 66:25

RUDAR: Damjanović 9, Premuž 2, Kirić 4, Vurušić 8, Božić 2. Trener Damjanović.

Varteks2 - Varaždin 35:48.

Donji Kraljevec - Međimurje 34:54 (4:9, 6:16, 8:13, 16:16). DONJI KRALJEVEC: Habuš 4, Mohl 12, Klemenčić 6, Tota 2, Horvat 1, Vlašić 5, Kavran 4. Trener Balent

NOGOMET LEGENDE ODIGRALE u revijalnom tonu Reprezentacija veterana gostovala u Šenkovcu

Piše i foto: Nikola Lukman

Na inicijativu Dragutina Vabeca, na ŠRC-u Gorčica u Šenkovcu, odigrana je revijalna utakmica između veterana NK-a Šenkovec i Reprezentacije veterana Hrvatske, u čast oproštaja Željka Palatinuša od aktivnog nogometa. Palatinuš, legenda kluba i međimurskog nogometa, dobio je prigodnu plaketu, a početni udarac izveo je Vabec. Iako je rezultat bio u drugom planu, gosti su slavili

11:1. Nakon utakmice, domaćini su priredili domjenak u klupskim prostorijama. NK Šenkovec: Željko Palatinuš, Ivan Sabolić, Siniša Posavec, Danijel Štefulj, Matija Novak Alen Toplek, Petar Sanjković, Dario Novak, Zoran Farkaš, Renato Pušar, Elvis Bezek, Robert Moharić, Davor Vinković, Jadran Kukovec, Nikola Križarić, Dejan Žižek, Vjeran Dodlek, Miroslav Mavrin, Dragan Dobri, Marko Šantek, voditelj; Zoran Zanjko, službeni predstavnik Dražen Polak. Reprezentacija veterana Hrvatske: Vlatko Sarapa, Goran Vincetić, Dalibor Vokić, Igor Prahić, Mario Lučić, Siniša Ferenček, Robert Radić, Nikola Šafarić, Dino Kresinger, Miljenko Mumlek, Josip Golubar, Saša Dmitrović, Branimir Bizjak, Igor Pristovnik, Mijo Kovačević i Vladimir Dragosavljević, izbornik Robert Uroić, službeni predstavnik Nenad Stražanac.

Pišu: Luka Pongračić, Nikola Lukman

Foto: KK Globus, Nikola Lukman

KARATE KLUB GLOBUS u Maloj Subotici organizirao je svečani doček

Srebrni Sven Strahija

Ponosni roditelji Svena Strahije

Ervin Šol�ć, Petar Slukić, Sven Strahija, Dejan Slukić

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Petarda Podturna u G. Mihaljevcu

Štrigovčani stigli do vrijedna tri boda, hattrick Munđara za remi s Mladosti, Vidovčan slavio u Turčišću, preokret Omladinca protiv Bratstva.

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi, Međimurec slavio u Draškovcu. U prvom dijelu mrežu domaćina pogodio je Ivan Špoljar, a u drugom Jakov Pintarić. Nakon drugog postignutog zgoditka gostiju, isti ne koriste još nekoliko izglednih prilika. Tako da je sasvim zaslužena pobjeda Međimurca. Mladost Komet upisao je i drugu uzastopnu prvenstvenu pobjedu. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 44. minuti. Tada igrač Dinama Leonardo Lacković pogađa vlastitu mrežu, što se na kraju pokazao kao i konačan rezultat utakmice. Petarda Podturna u Gornjem Mihaljevcu. Hattrick je za goste upisao Matija Antolović, dok je dva zgoditka postigao Igor Šegović. Slogi derbi kola u Maloj Subotici. U utakmici s malo izglednih prilika ključna je bila 29. minuta. Štrigovčani su do vrijedna tri boda stigli zgoditkom Alena Hercega u spomenutoj minuti. Centrometalu pobjeda uz četiri različita strijelca. Centrometal je sve već riješio u prvih 45 minuta. Gosti su poveli u 4. minuti zgoditkom Dine Premužića da bi samo pet minuta kasnije Darijan Treska zabio za 0:2. Do kraja prvog dijela Macinčani povećavaju prednost zgoditkom Alana Novka. U sudačkoj nadoknadi prvog dijela domaćini ostaju s igračem manje. Nakon jednog dosuđenog prekršaja za goste, domaći igrač Kristijan Padarić prema navodima delegata Zorana Novaka vrijeđa glavnog suca Damira Klarića, zbog čega je isključen, a na kraju ga i pljuje po nogama. Nogometaši Kraljevčana 38 upisali su uvjerljivu pobjedu protiv Venere PMP. Već nakon kraja prvog dijela domaćin je imao prednost 3:0. David Mihoci otključao je gostujuću mrežu u 22. minuti, a pogotke su nastavili zabijati Josip Validžić i Dino Novak. U drugom dijelu Validžić s još dvama zgoditcima potvrđuje visoku pobjedu 5:0. BSK stigao do sva tri boda. Domaći nogometaši postigli su oba zgoditka u prvom dijelu. Filip Igrec zabio je za 1:0 u 31. minuti. Drugi zgoditak za BSK postigao je Robin Zanjko iz kaznenog udarca u sudačkoj nadoknadi. Dubravčan se vraća u susret zgoditkom Dine Pompera u 58. minuti. Nakon trećeg zgoditka na susretu, mreže se više nisu tresle.

Rezultati: Draškovec – Međimurec 0-2 (Špoljar, J.Pintarić), Dinamo (P) – Mladost Komet 0-1 (L.Lacković ag), Jedinstvo (GM) – Podturen 0-5 (3x Antolović, 2x Šegović), Spartak – Sloga (Š) 0-1 (Herceg), Bratstvo (J) – Centrometal 1-4 (Lesar ; Premužić, Treska, Novko, Štrukelj), Kraljevčan 38 – Venera PMP 5-0 (3x Validžić, Mihoci, Novak), BSK – Dubravčan 2-1 (Igrec, Zanjko ; Pomper). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Venera PMP – BSK, Mladost Komet – Kraljevčan 38, Centrometal – Dinamo (P), Podturen – Spartak. Nedjelja: Dubravčan – Draškovec, Sloga (Š) – Bratstvo (J), Međimurec – Jedinstvo (GM). Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Bez pobjednika u Hodošanu. Nakon prvog dijela vodstvo Strahoninca 2-0 zgodicima Fabricia Cruza i Luke Lađevića. Početkom drugog dijela za domaćine smanjuje rezultat Zoran Strahija. Za 2-2 zabija Nikola Šavora u 65. minuti. Osam minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za Hodošan. Udarac Roka Zrne brani gostujući vratar Luka Bulić. Četvorka Pušćina. Mrežu Croatije redom su pogađali Dario Lesar, Renato Punčec, Robert Punčec i Karlo Levanić. Treba spomenuti da je gostujuća momčad cijeli susret odigrala s desetoricom igrača. Preokret Poleta. Nakon prvih 45 minuta Mladost je imala prednost 1-0 zgoditkom Marka Ivkovića. U 53. minuti za Pribislavčane izjednačuje Nikola Munđar. Za potpuni preokret domaćina ponovno je zaslužan Munđar u 64. minuti. Hattrickom u drugoj minuti sudačke nadoknade Munđar potvrđuje pobjedu svoje momčadi. Zasadbreg 77 slavio u Novom Selu Rok. Gosti dolaze u vodstvo zgoditkom Florijana Rodingera u 41. minuti. U posljednjoj minuti prvog dijela susreta vodstvo Zasadbrega 77 povisuje Shuto Kato. Počasni zgoditak za Omladinac postigao je Benjamin Horvat u 81. minuti. Još jedan preokret u ovome kolu viđen je u Cirkovljanu. Već u 4. minuti vodstvo Plavih zgoditkom trenera-igrača Roberta Jezernika. U drugoj minuti sudačke nadoknade vremena prvog dijela susreta Naprijed izjednačuje zahvaljujući zgoditku Borne Černova. Isti igrač

svojim drugim zgoditkom na susretu u 67. minuti donosi pobjedu Cirkovljančanima. Sloga slavila na gostovanju kod Trnave. Nakon 70 minuta igre, Čakovčani su imali prednost 3-0 zgodicima Leonarda Vuka, Ante Ivančića i Marija Burića. U posljednjoj minuti utakmice poraz domaćina ublažili su Lucas Da Costa i Hrvoje Vugrinec. Bratstvo do pobjede u samoj završnici susreta. Sokol dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Antonija Škvorca u 20. minuti. Samo tri minute kasnije za Savčane izjednačuje Karlo Obadić. Za potpuni preokret gostiju pobrinuo se Dalibor Frančić u 81. minuti. Četiri minute kasnije već je 1-3, strijelac Vedran Knežević. “Joker” s gostujuće klupe Patrik Horvat, postiže svoj prvijenac u trećoj minuti sudačke nadoknade. Vratišinčani tijekom susreta mogu žaliti za nekoliko propuštenih vrlo izglednih prilika za postizanje zgoditka. Svoj debi na klupi Sokola na ovome susretu imao je Miljenko Dovečer, koji je zamijenio Marka Mikolaja.

Rezultati: Hodošan –Strahoninec 2-2 (Z.Strahija, Šavora ; Cruz, Lađević), Pušćine – Croatia 4-0 (Ro. Punčec, Re.Punčec, Lesar, Levanić), Polet (P) – Mladost (SM) 3-1 (3x Munđar ; Ivković), Omladinac (NSR) – Zasadbreg 77 1-2 (Horvat ; Fl.Rodinger, Kato), Naprijed – Plavi 2-1 (2x Černov ; Jezernik), Trnava – Sloga (Č) 2-3 (Da Costa, H.Vugrinec ; Vuk, Ivančić, Burić), Sokol – Bratstvo (SV) 1-4 (Škvorc ; Obadić, Frančić, Knežević, P.Horvat)

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Bratstvo (SV) –Naprijed, Sloga (Č) – Omladinac (NSR), Plavi – Hodošan. Nedjelja: Zasadbreg 77 – Sokol, Mladost (SM) – Trnava, Croatia – Polet (P), Strahoninec – Pušćine. Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Slobodi pripao općinski derbi. Strijelci za Slakovčane bili su Leonardo Krampek, Davor Priher, David Vibovec i Niko Jalušić, a za goste Ernest Horvat i David Rog. Preokret Drave. Već u 2. minuti vodstvo Hajduka zgoditkom Dominika Horvata. Za domaćine izjednačuje Eduardo Da Silva u 19. minuti. Za potpuni preokret Kuršančana zaslužan je Gabriel Vitorino u 45. minuti.

Pobjedu Drave potvrđuje Roko Kregar u 59. minuti. U posljednjoj minuti utakmice, Brezovčanima je isključen Renato Tomašić zbog dvije opomene. Vidovčan slavio u Turčišću. Sve do 85. minute gosti su imali prednost 4-0 s dvama zgoditcima Matije Hermana, te po jednim Dominika Friščića i Danijela Kvakana. U spomenutoj minuti, počasni zgoditak za Borac PMP postigao je Karlo Košak. Mura poražena u Čehovcu. U derbiju kola, domaćini su poveli zgoditkom Roberta Višnjića u 33. minuti. Pobjedu ČSK-a, potvrđuje Thiago Lopes Pereira u prvoj minuti sudačke nadoknade vremena prvog dijela susreta. Jadranu vječiti derbi. Mornari su mrežu Mladosti iz Ivanovca načeli u 38. minuti. Vodstvo gostiju povisuje Anderson Batista u 47. minuti. Isti igrač osam minuta kasnije postavlja konačan rezultat utakmice. Ovo su prvi zgodici za Andersona u dresu Jadrana. Najuvjerljiviju pobjedu kola upisala je Mladost iz Dekanovca. Čak četiri zgoditka za goste postigao je Yuya Tanaka, dva su postigli Eugen Pintarić i Dominik Bajs, te po jedan Luka Tomašek i Emilijan Sanjković. Počasni zgoditak za Mali Mihaljevec djelo je Luke Levačića. Bez pobjednika u Gornjem Hrašćanu. Pobjeda dolazi u vodstvo zgoditkom Gustava Firmina u posljednjoj minuti prvog dijela susreta. Za Budućnost izjednačuje Nenad Kolundžić u 48. minuti. Spomenuti igrač zabija za 1-2 u 62. minuti. U drugoj minuti sudačke nadoknade vremena dosuđen je kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Marko Vuleta.

Rezultati: Sloboda (S) –Trnovec 4-2 (Krampek, Priher, Vibovec, Jalušić ; Horvat, Rog), Drava (K) – Hajduk (B) 3-1 (Da Silva, Vitorino, R.Kregar ; D.Horvat), Borac PMP – Vidovčan 1-4 (Košak ; 2x Herman, Friščić, Kvakan), ČSK – Mura 2-0 (Višnjić, Pereira), Mladost (I) – Jadran 0-3 (2x Batista, Janković), Mali Mihaljevec –Mladost (D) 1-10 (Levačić ; 4x Tanaka, 2x Pintarić, 2x Bajs, Tomašek, Sanjković), Pobjeda – Budućnost (M) 2-2 (Firmino, Vuleta ; 2x Kolundžić).

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hajduk (B) – Borac PMP, Mura – Mladost (I). Nedjelja: Budućnost (M) – Drava (K), Mladost (D) – Pobjeda, Jadran – Mali Mihaljevec, Trnovec – ČSK u Slakovcu, Vidov-

čan – Sloboda (S). Utakmice se igraju s početkom u 15:30. III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Borac iznenađuje Jedinstvo u Novom Selu na Dravi; nakon vodstva Božidara Nikolića, Petar Krizman izjednačuje, a pobjedu gostima donosi Matej Pozderec. Omladinac uvjerljivo svladava Otok 5-0, uz dva pogotka Nikole Talana i po jedan Dine Jančeca, Marka Jakšića i Dejana Lovrenčića. Budućnost pobjeđuje Radnički u Gardinovcu 3-1; strijelci za goste Patrik Piškor, Nino Sraka i Gianluca Halić, dok je za domaće zabio Tomislav Blažić. Graničar osvaja tri boda u Oporovcu s pogocima Jožeka Blagusa, Josipa Barbarića i Roberta Zorića, dok je za Galeb zabio David Granatir.

Rezultati: Jedinstvo (NSnD) – Borac (DH) 1-2 (Krizman ; Nikolić, M.Pozderec), Omladinac (DS) – Otok 5-0 (2x Talan, Jančec, Jakšić, Lovrenčić), Radnički – Budućnost (P) 1-3 (Blažić; Piškor, N.Sraka, Halić), Galeb – Graničar (N) 1-3 (Granatir ; Blagus, Barbarić, Zorić).

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N) –Radnički. Nedjelja: Galeb –Jedinstvo (NSnD), Budućnost (P) – Omladinac (DS), Otok – Borac (DH). Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Sloboda nastavlja pobjednički niz pobjedom nad Hajdukom uz pogotke Urbana Goričana, Kreše Kovača i Nike Vajde. Omladinac preokreće protiv Bratstva u Preseki; nakon ranog vodstva Bojana Novaka, Dorian Leskovec izjednačuje, a Tomas Makar i Perica Šoštarić donose pobjedu Omladincu. Šenkovec slavi nad Napretkom s 2:1, golovima Jurja Bistrovića i Matije Talaša, dok je za goste zabio Luka Božak. Torpedo nadjačava Parag uz hat-trick Karla Pintarića i autogol Mihaela Baloga, dok su za Parag strijelci bili Sandi Ignac i Roberto Ješarević. Dubrava petardom svladala Donji Koncovčak, uz trostrukog strijelca Nevena Vidačeka.

Rezultati: Hajduk (Š) –Sloboda (M) 0-3 (Goričan, Kovač, Vajda), Bratstvo (P) – Omladinac (M) 1-3 (Novak ; Leskovec, Makar, Šoštarić), Šenkovec – Napredak 2-1 (Bistrović, Talaš ; Božak), Parag

– Torpedo 3-4 (2x S.Ignac, Ješarević ; 3x K.Pintarić, M.Balog ag), Dubrava – Donji Koncovčak 5-0 (3x Vidaček, Hajdarović, Kovač).

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Napredak – Hajduk (Š), Donji Koncovčak –Šenkovec, Torpedo – Bratstvo (P), Sloboda (M) – Parag. Nedjelja: Omladinac (M) – Dubrava. Utakmice se igraju s početkom u 15:30.

STOLNI TENIS

Počela je nova sezona 2024./25. Međimurskih stolnoteniskih liga Međimurskih novina

11 pobjeda gostiju!

- Ukupno je 31 utakmica bila zakazana, od kojih je 27 odigrano, no već na početku sezone 4 utakmice se igraju van redovnog kola

Piše i foto: Denis Tratnjak

Pozdravljam vas na početku nove sezone 2024./25. Međimurskih stolnoteniskih liga Međimurskih novina. Ove sezone u natjecanju sudjeluju ukupno 63 ekipe. U prvih pet liga natječe se po 10 ekipa, dok je šesta liga podijeljena na A i B skupinu s ukupno 13 ekipa. Iako imamo jednu ekipu manje u odnosu na prošlu sezonu, uz tri nove ekipe, te su tri odustale, očekuje nas uzbudljiva nova sezona. Podsjećam voditelje da se dogovor oko utakmica treba izvršiti početkom tjedna, bilo da se utakmica igra u redovnom terminu (subota u 17:00) ili zamjenskom rezervnom terminu. Voditelji trebaju osigurati dvoranu i uvjete za igranje u dogovorenom terminu. U slučaju da dogovor nije postignut, važeći je službeni termin odigravanja. Također, ostaje na snazi pravilo da se odgođene utakmice moraju odigrati najkasnije 14 dana od planiranog termina. Uzbuđeni smo što možemo podijeliti prve statistike nove sezone 2024./25. Međimurskih stolnoteniskih liga Međimurskih novina. Ukupno je 31 utakmica bila zakazana, od kojih je 27 odigrano, no nažalost, već na početku sezone 4 utakmice se igraju van termina redovnog kola. Što se tiče rezultata pobjede domaćina bilo je u 10 utakmica, neriješeno u 6 utakmica dok je pobjeda gostiju bilo 11. Početak sezone donosi puno uzbudljivih dvoboja, a veselimo se daljnjim izazovima i uspjesima svih ekipa!

1. Međimurska liga

Rezultati 1. kola: Mihovljan 3 Primabiro - STK Mihovljan 8:2, STK Hodošan 1 - HE-DRA 1 Draškovec *odgoda, STK Putjane RestartSTK Putjane Pinky-S 7:3, STK Goričan 1 - STK Zasadbreg 1 4:6, STK Kos-Kotoriba 1ZEN-Šenkovec 2 0:10.

TABLICA 1. MEĐIMURSKA LIGA

1.ZEN-Šenkovec2110010-02

2.Mihovljan3Primabiro11008-22

3.STKPutjaneRestart11007-32

4.STKZasadbreg111006-42

5.HE-DRA1Draškovec00000-00

6.STKHodošan100000-00

7. STK Goričan 1 10014-60

8.STKPutjanePinky-S10013-70

9.STKMihovljan10012-80

10.STKKos-Kotoriba110010-100

Skor igrača: Zoran Vidović (3-0), Matija Barić (3-0), Nikola Mikac (3-0), Matija Strbat (3-0), Eugen Šimon (3-0),

Nikola Magdalenić (3-0), Filip Godina (2-0), Boris Preksavec (2-0), Robert Mikac (2-0)… Raspored 2. kola: STK Mihovljan - ZEN-Šenkovec 2, STK Zasadbreg 1 - STK Kos-Kotoriba 1, STK Putjane Pinky-S - STK Goričan 1, HE-DRA 1 Draškovec - STK Putjane Restart, Mihovljan 3 Primabiro - STK Hodošan 1.

2. Međimurska liga

Rezultati 1. kola: Čakovec 3 - Čakovec 1 0:10, ŠŠK ČAK Čakovec - STK Donji Kraljevec 2 6:4, Lopatinec 1 - Lopatinec 2 4:6, Nedelišće 1 - STK Hodošan 2, odgoda zbog bolesti gostiju, USTA Belica 1 Angry Moose - Mala Subotica 1 7:3.

TABLICA 2. MEĐIMURSKA LIGA

1. Čakovec 1 110010-02

2.Belica1AagryMoose11007-32

3. Lopatinec 2 11006-42

4. ŠŠK ČAK Čakovec 11006-42

5. Nedelišće 1 00000-00

6.STKHodošan200000-00

7. Lopatinec 1 10014-60

8.STKDonjiKraljevec210014-60

9. Mala Subotica 1 10013-70

10. Čakovec 3 10010-100

Skor igrača: Božidar Krnjoul (3-0), Marko Lovrek (30), Miljenko Vračar (3-0), Nino Bašek (3-0), Nenad Perko (30), Goran Spahija (2-0), Ivan Fileš (2-1), Dominik Filipašić (2-1), Goran Martinez (2-1), Ivan Pongračić (2-1), Karlo Šoltić (2-1)... Parovi 2. kola: Čakovec 1 - Mala Subotica 1, STK Hodošan 2 - USTA Belica 1 Angry Moose, Lopatinec 2 - Nedelišće 1, STK Donji Kraljevec 2 - Lopatinec 1, Čakovec 3 - ŠŠK ČAK Čakovec.

3. Međimurska liga

Rezultati 1. kola: Šenkovec 5 - ZEN-Šenkovec 3 5:5, Goričan 5 - Goričan 3 5:5, USTA Belica 2 - STK Putjane 3 8:2, HE-DRA 3 Draškovec - HE-DRA 2 Draškovec 1:9, Čakovec 4 - Čakovec 2 Euroland 3:7.

TABLICA 3. MEĐIMURSKA LIGA

1.HE-DRA2Draškovec11009-12

2.USTABelica211008-22

3. Čakovec 2 Euroland 11007-32

4.Šenkovec510105-51

5. Goričan 5 10105-51

6. Goričan 3 10105-51

7.ZEN-Šenkovec310105-51

8. Čakovec 4 10013-70

9.STKPutjane310012-80

10.HE-DRA3Draškovec10011-90

Skor igrača: Nikola Varga (3-0), Marko Tota (3-0), Ivan Hajdinjak (3-0), Vladimir Rapaić (3-0), Slavko Tratnjak

StjepanMikecizSTK-a He-DraDraškovec

(3-0), Jurica Godina (3-0), Dragutin Godina (2-0), Josip Repalust (2-0)…

Parovi 2. kola: ZEN-Šenkovec 3 - Čakovec 2 Euroland, HE-DRA 2 Draškovec - Čakovec 4, STK Putjane 3 - HEDRA 3 Draškovec, Goričan 3 - USTA Belica 2, Šenkovec 5 - Goričan 5.

4. Međimurska liga

Rezultati 1. kola: STK Kos-Kotoriba 3 - STK KosKotoriba 2 5:5, HE-DRA 4 Draškovec - Donji Vidovec 1 2:8, GSTK Prelog 2 - Lopatinec 3 2:8, Sveta Marija 1 - Dragoslavec Breg 1 8:2, Nedelišće 2 - Mihovljan 4 5:5.

TABLICA 4. MEĐIMURSKA LIGA

1.SvetaMarija111008-22

2. Lopatinec 3 11008-22

3.DonjiVidovec111008-22

4.STKKos-Kotoriba210105-51

5.STKKos-Kotoriba310105-51

6. Nedelišće 2 10105-51

7.Mihovljan410105-51

8.DragoslavecBreg110012-80

9.HE-DRA4Draškovec10012-80

10.GSTKPrelog210012-80

Skor igrača: Mario Štefičar (3-0), Dejan Marčec (3-0), Stanislav Sović (3-0), David Štefić (3-0), Matej Šlibar (3-0), Zoran Matulin (3-0), Nebojša Novak (2-0)… Parovi 2. kola: STK KosKotoriba 2 - Mihovljan 4, Dragoslavec Breg 1 - Nedelišće 2, Lopatinec 3 - Sveta Marija 1, Donji Vidovec 1 - GSTK Prelog 2, STK Kos-Kotoriba 3 - HEDRA 4 Draškovec.

5. Međimurska liga

Rezultati 1. kola: STK Pribislavec VIDA - STK Pribislavec 2022 0:10, STK Pribislavec - Goričan 2 8:2, STK Putjane 4 - USTA Belica 3 3:7, STK Donji Kraljevec 1 - STK Hodošan 3 5:5, Donji Vidovec 2 - Joka-Čakovec 4:6. Skor igrača: Vinko Legin (3-0), Ivica Knežević (3-0), Željko Mihalic (3-0), Ali Avdija (3-0), Ian Tepšić (3-0), Siniša Legin (3-0), Danijel Škvorc (30), Marijan Sirc (2-0)…

Parovi 2. kola: STK Pri-

TABLICA 5. MEĐIMURSKA LIGA

1.STKPribislavec2022110010-02

2.STKPribislavec11008-22

3.USTABelica311007-32

4. Joka-Čakovec 11006-42

5.STKHodošan310105-51

6.STKDonjiKraljevec110105-51

7.DonjiVidovec210014-60

8.STKPutjane410013-70

9. Goričan 2 10012-80

10.STKPribislavecVIDA10010-100

bislavec 2022 - Joka-Čakovec, STK Hodošan 3 - Donji Vidovec 2, USTA Belica 3 - STK Donji Kraljevec 1, Goričan 2 - STK Putjane 4, STK Pribislavec VIDA - STK Pribislavec.

6 A. Međimurska liga

Rezultati 1. kola: Dragoslavec Breg 2 - STK Zasadbreg 2 9:1, Udruga OKUS KnezovecGoričan 4 6:4, STK P1367 “Grupa TNT” - Sveta Marija 2 5:5.

TABLICA 6 A. MEĐIMURSKA LIGA

1.DragoslavecBreg211009-12

2.UdrugaOKUSKnezovec11006-42

3.STKP1367“GrupaTNT”10105-51

4.SvetaMarija210105-51

5. Goričan 4 10014-60

6.STKZasadbreg210011-90

7GSTKPrelog300000-00

Skor igrača: Rajko Jakopić (3-0), Renato Varga (2-0), Robert Pintarić (2-0), Mario Kovačić (2-0), Dragutin Mustač (2-1), Dario Dobošić (2-1), Marijan Cerovec (2-1), Josip Novak (2-1), Dino Štirinić (2-1), Dominik Dominik (2-1)…

Parovi 2. kola: Goričan 4 - STK P1367 “Grupa TNT”, STK Zasadbreg 2 - Udruga OKUS Knezovec, GSTK Prelog 3 - Dragoslavec Breg 2.

6 B. Međimurska liga

Rezultati 1. kola: Sveta Marija 3 - USTA Belica 4 *igra se u četvrtak, STK Zasadbreg 3 - Šenkovec 6 *igra se u petak, Nedelišće 3 - Mala Subotica 2 6:4.

TABLICA 6 B. MEĐIMURSKA LIGA

1. Nedelišće 3 11006-42

2. Mala Subotica 2 10014-60

3.Šenkovec600000-00

4.USTABelica400000-00

5.SvetaMarija300000-00

6.STKZasadbreg300000-00

Skor igrača: Miroslav Hren (3-0), Zoran Musić (2-0), Mirko Doroghazi (1-2), Valentino Škvorc (1-2), Ljubo Ignac (1-2), Kristian Pintarić (1-2)

Parovi 2. kola: USTA Belica 4 - Mala Subotica 2, Šenkovec 6 - Nedelišće 3, Sveta Marija 3 - STK Zasadbreg 3. Sezona je započela sjajno, a očekujemo još mnogo uzbudljivih susreta u borbi za titulu.

RUKOMET

6. kolo PAKET24 Premijer lige Peti trijumf Letećih medvjedića

U uzbudljivoj utakmici u Kutini, Moslavina i Čakovec borili su se do posljednjih trenutaka. Gosti su sredinom drugog dijela vodili s pet razlike (21:16) i činilo se da drže kontrolu, osobito nakon što je domaći Bruno Negran dobio crveni karton. No, Ivan Laljek je s trima uzastopnim golovima izjednačio na 31:31 tri minute prije kraja. Prave pomoći suigrača nije bilo i Vito Horvat mu je najprije obranio jedan udarac izvana pa onda i sedmerac i tako prelomio susret. Završilo je 31:33, što je peta pobjeda novog premijerligaša MRK-a Čakovec ove sezone.

Susret se igra u subotu u 19:00 u ŠSD-u OŠ Kralja Tomislava u Našicama.

RUKOMET

ČAKOVEC: V. Horvat, Marciuš, T. Baković 13, Hozjan 1, Friščić 2, Zadravec,Tkalčec, Vuković, Varošanec, Levak 4, Tompić 6, Lukac, Čuk, L. Baković 4, Goričanec 3, Malović. Trener: Josip Borković. Ivan Laljek s 9 pogodaka bio je najučinkovitiji kod Moslavine. Kod Čakovčana fantastičan Tin Baković s 12 pogodaka. Vito Horvat je skupio 12 obrana, odlično je branio u nastavku, posebno pred kraj susreta u nekim ključnim situacijama, te se pretvorio u junaka utakmice. Za nadolazeću utakmicu u subotu protiv momčadi RK Nexe, što je ujedno po plasmanu i derbi kola, promijenjeno je domaćinstvo tako da čakovečka momčad gostuje u Našicama. (md)

DERBI SJEVERA Hrvatske Koka bolja od Zrinskica

Derbi sjevera Hrvatske završio je s dvama pogotcima razlike, 24:22, no Varaždinke su dominirale većim dijelom susreta. Nakon sjajnog otvaranja i vodstva 4:0, na poluvremenu su imale plus pet (12:7). Koka je održavala prednost do sredine drugog dijela, kada su gošće izjednačile na 15:15. Ipak, domaće su stabilizirale igru i u 49. minuti ponovno povećale vodstvo na 20:17 te sačuvale pobjedu.

ZRINSKI: Potočnjak, Makarova, Jerković, P. Posavec 6, Gudelj 3, Golub 1, G. Novak, Janković 2, Varga, Ivančić 4, Rumek, Ljubić 2, Robida 4. Trener: Vladimir Vujović. Sara Šopar je imala 14 obrana. Sa sedam pogodaka Lana Jurlina bila je najbolji strijelac. Kod gošći 11 obrana Dore Potočnjak. Prvi strijelac Zrinskog bila je Paula Posavec sa šest pogodaka. Domaći trener usprkos porazu nije bio nezadovoljan. - Utakmica

se igra 60 minuta, a mi u prvih 30 minuta nismo bili na visini svojih zadataka. Igrali smo malo pod ručnom. Mi na najodgovornijim mjestima u obrani igramo djevojke koje još uvijek idu u srednju školu i time plaćamo danak neiskustvu, ali moramo biti strpljivi i doći će to na svoje, a to će biti uskoro, tada ćemo biti prava ekipa i samo trebamo strpljivo dalje raditi, rekao je nakon utakmice Vladimir Vujović, trener Zrinskog. - S obzirom da smo jako loše krenule u utakmicu, još je i jako dobro završilo. U drugom poluvremenu smo dodale gas i uspjele doći do izjednačenja, ali nestalo je snage i sreće da to preokrenemo u našu korist, a domaćini su ovaj puta bili bolji i imali više sreće te im čestitamo na pobjedi, kazala je jedna od najiskusnijih u ekipi, reprezentativka Zrinskog, Paula Posavec. (md)

6. KOLO MAGENTA 1. HNL

Slavlje Međimurki u Metkoviću

Utakmica je započela na najbolji mogući način, jer je Lenka Mazuchova postigla rani pogodak za vodstvo od 0:1. Naše su djevojke imale dominaciju, ali im je nedostajalo mirnoće u završnici napada kako bi ozbiljnije zaprijetile domaćoj vratarki. Uz to, domaće igračice su igrale čvrsto, ne dopuštajući našim djevojkama previše prostora. I dok se očekivalo povećanje vodstva, uslijedio je kontranapad i izjednačenje Neretve.

ŽNK Međimurje ove nedjelje igra prvenstvenu utakmicu 7. kola MAGENTA 1. HNL za žene protiv ekipe ŽNK-a Dinamo Zagreb, osvajačice kupa Hrvatske, a utakmica je na rasporedu u 15:30 na stadionu SRC-a Mladost

S rezultatom 1:1 otišlo se na odmor. U drugom poluvremenu naša je ekipa igrala znatno bolje i odlučnije te su Kirara Fujio i Lenka Mazuchova u samo 5 minuta dovele našu ekipu u vodstvo od dva gola prednosti. Kruna dobre igre u drugom dijelu bio je pogodak Paule Škrlec za konačnih 1:4 i zasluženu pobjedu.

ŽNK Međimurje: Forštnarič, Fujio, Korimova, Damja-

ODBOJKA

2. KOLO Superlige

Odbojkaši Centrometala u dvorani Aton u Nedelišću pobijedili su u derbi utakmicu drugog kola Superlige. Nepuna tri dana nakon teške utakmice protiv Mađara u europskom kupu, domaći nisu dobro ušli u utakmicu protiv Osječana. Mursa je povela sredinom prvog seta sa šest poena prednosti i to održavala do same završnice. Lošiji prijem domaćih i mnogo neiskorištenih kontri Centrometala pridonijeli su tome da Međimurci izgube prvi set 21:25. U drugom setu Centrometal je poveo 4:0, ali Osječani su brzo izjednačili i poveli 21:19. Domaći su se obranili, a uz poene Zelenike i Raiča izjednačili na 22:22. U spornoj situaciji Viloria je dva puta igrao loptom,

nović, Čurin, Mazuchova, Škrlec, Varga, Tkalčec, Miranda, Katalenić (Fot, Hamamoto). Trener: Ivan Dizdar. S druge strane, pionirke i kadetkinje su na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu odigrale susrete 5. kola Prve HNLŽ Mladeži protiv vršnjakinja iz Zadra. Najprije su pionirke odigrale zanimljivu i izjednačenu utakmicu u kojoj su gošće povele iz jednog kontranapada, no naše djevojke brzo su se vratile u egal, praktički minutu kasnije. U drugom dijelu, naše su djevojke bile dominantnije i odlučnije te su uspjele pomalo sretno postići drugi gol nakon ubačaja sa strane, za konačnu pobjedu od 2:1. Pogotke za pionirke su postigle Ana Raimund i Karla Žganec. Kod kadetkinja, gošće su bile dominantnije i rano su došle do prednosti od dva gola, nakon čega su naše djevojke uspjele uspostaviti ravnotežu, no bez izraženih prilika. U drugom dijelu malo bolja igra, u kojoj su uspjele stvoriti nekoliko izglednih prilika, no opet nisu uspjele postići pogodak za smanjenje vodstva. Umjesto toga, gošće iz još jedne prilike postižu pogodak za konačnih 3:0 i zasluženo pobjeđuju. (md)

ODIGRANO JE 9. kolo 3. NL Sjever

Nedelišću derbi Međimurja

- Naša najvrjednija pobjeda dosad, ostvarena bez par ključnih igrača. Imali smo samo tri zamjene, stoga posebne čestitke igračima, riječi su trenera Nedelišća, Ivana Habuša.

Piše: Miljenko Dovečer

Na vrhu ponovo promjena pošto je ekipa Bilogore iz Grubišnog Polja čistom pobjedom slavila protiv gosta iz Kotoribe, te nakon dvaju brzih pogotka sredinom prvoga dijela utakmice zakaparila pobjedu koja je značila proboj na vrh nakon poraza Poleta u Garešnici gdje su Starčević i Šinko skinuli skalp dotadašnjem lideru. Podravina je ugasila nade Virovitice da može do premijerne pobjede, a solidan otpor gosta su slomili Golub i Tihelka u drugome dijelu susreta. Rudar, Graničar (Đ) i Nedelišće minimalnim su pobjedama stigli do tri boda, a samo jedan pogodak je bio dovoljan momcima iz Murskog Središća, a potpisao ga je Kevin Nedeljko minutu prije odlaska na odmor. Snozyk je donio prvu pobjedu Mariju Vodanoviću nakon preuzimanja ekipe iz Đurđevca sa svoja dva pogotka i preokretom nakon vodstva gosta u jako zanimljivoj završnici meča. Istim rezultatom je Nedelišće slavilo protiv gosta iz Domašinca pa je nakon drugog vodstva rezultat ostao nepromijenjen. Polet prepustio vrh Bilogori

Rezultati 9. kola

Rudar – Koprivnica 1:0

Podravina – Virovitica 2:0

Graničar(Đ) – Međimurje 2:1

Varteks – Pitomača 0:1

Garić – Polet 2:0

Bilogora’91 – Graničar(K) 3:0

Nedelišće – Dinamo(D) 2:1

Dinamo(P) – Slatina 2:0.

Raspored 10. kola (19. listopada u 15:30 sati)

Dinamo(D) - Dinamo(P)

Graničar(K) – Nedelišće

Polet - Bilogora’91

Pitomača – Garić

Međimurje – Varteks

Virovitica – Graničar (Đ)

Koprivnica - Slatina (21.10 u 19:30)

U međimurskom derbiju bodovi idu Nedelišću Nedelišće je zadržalo stopostotni učinak u domaćim utakmicama i slavilo 2:1 protiv Dinama (D) u Čakovcu. Prelec je doveo domaćine u vodstvo, no Novak je ubrzo izjednačio. Pobjedu Nedelišću donio je Rodrigo u 73. minuti. Sljedeći susret igraju protiv Graničara u Kotoribi, dok Dinamo dočekuje imenjaka iz Predavca.

Rudar ponovo na pobjedničkom kolosijeku

Nakon male rezultatske krize Rudar je upisao drugu uzastopnu pobjedu i popeo se na 3. mjesto, poravnat s Poletom i samo dva boda iza vodeće Bilogore. Sama utakmica nije pružila previše kvalitetnog nogometa, a nije bilo niti previše prigoda za postizanje zgoditaka čemu je svakako pridonijelo i dosta loše stanje travnjaka na Šuderki. Na takvom terenu ipak se bolje snašao Rudar koji je zasluženo došao do nova tri boda i to zgoditkom Kevina Nedeljka u 44. minuti.

- Tvrda utakmica bez velike ljepote. Loš teren uzrok je pogrešaka u dodavanju. Dekoncentracija na kraju prvog poluvremena uzrokovala gubitkom bodova. U završnici utakmice bili smo dominantniji i propustili uzeti bod preko Jambrušića koji bi bio najrealniji ishod utakmice, pomalo razočarano konstatirao je Sergej Milivojević trener Koprivnice.

rednim utakmicama, sretan je bio nakon pobjede Mario Vodanović trener Graničara (Đ).

Prekinut pobjednički niz kotoripskog Graničara

no suci su dosudili aut za Centrometal, koji je na kraju set dobio 25:23 i izjednačio na 1:1. U trećem setu Centrometal je dominirao i slavio 25:20. Četvrti set bio je izjednačen do 19:19, no domaći su završili serijom poena i osvojili meč s 3:1 u setovima. Iznimno bitna pobjeda međimurskih odbojkaša protiv direktnog konkurenta u borbi za vrh tablice. U sljedećem kolu Centrometal gostuje u Splitu, a utakmica se igra u nedjelju u 17:00. Prije toga u srijedu su odradili gostovanje u CEV Challenge cupu u Mađarskoj u uzvratnom susretu protiv ekipe MAV Elore Foxconna. U prvom susretu Mađari su pobijedili 3:2. (md)

U 9. kolu 3. NL Sjever, Polet (SMnM) poražen je u Garešnici s 2:0, što je njihov prvi poraz nakon 43 utakmice. Domaći su poveli u 30. minuti golom Starčevića, a nakon isključenja Mesarića u 32. minuti, Polet je imao priliku izjednačiti u 49. minuti, no Nino Patafta je promašio jedanaesterac. Iako su s igračem manje diktirali tempo i stvarali šanse, nisu uspjeli postići pogodak. Konačnih 2:0 osigurao je Šinko u sudačkoj nadoknadi, u 92. minuti.

- Što reći, uzeli smo tri boda protiv odlične ekipe Poleta. Zasluženo smo dobili i uzeli tri boda. Igramo dobro stvaramo šanse, ali nas jednostavno nije išlo i danas nam se to vratilo. Čestitke igračima na zalaganju, borbi i velika tri boda za nas, prezadovoljan je nakon pobjede bio Dragan Vaclavek trener Garića.

- Loše smo ušli u utakmicu i nismo se prilagodili terenu. Dominirali smo u drugom poluvremenu unatoč igraču manje, ali promašili smo penal i nekoliko prilika. Domaćini su zasluženo slavili borbenošću, rekao je Zoran Šardi, trener Poleta.

- Naša najvrjednija pobjeda dosad, ostvarena bez nekoliko ključnih igrača. Imali smo samo tri zamjene, stoga posebne čestitke igračima na karakteru i pobjedničkom mentalitetu. Utakmica je bila izjednačena, obje ekipe imale su dobre faze. Poveli smo lijepim golom Preleca, ali gosti su brzo izjednačili. U drugom dijelu oni su bolje krenuli, ali nakon 60. minute preuzeli smo inicijativu i zasluženo poveli nakon sjajne akcije brazilskog dvojca. Zadnjih 15 minuta obranom smo sačuvali vodstvo. Čestitke gostima na fer igri – rekao je trener Nedelišća Ivan Habuš.

- Teško je išta reći nakon izgubljene utakmice. Opet nismo pobijedili, iako primamo čestitke za igru, ali to vrijedi jako malo, rekao bih čak ništa. Čestitam Nedelišću, borili su se svih 90 minuta i zasluženo pobijedili. S naše strane, previše propuštenih prilika. Stvaramo šanse, ali realizacija nam je slaba točka. U preostalih šest kola moramo skupiti što više bodova kako bismo dočekali proljeće u povoljnoj situaciji. Nije lako, ali vjerujem da ćemo naplatiti trud i doći na svoje, izjavio je trener Dinama, Dalibor Gorupić.

- Odlična utakmica po odličnom terenu s pregršt kombinatorike s obje strane, nakon kontinuiranog napada i odličnog završetka Nedeljka odlazi na nasu stranu. Koprivnici želim sve najbolje u nastavku natjecanja, a mi se okrećemo Podravini, zadovoljan pobjedom bio je Damir Lepen Jurak trener Rudara.

Međimurje bez bodova nakon preokreta u Đurđevcu Međimurje je povelo protiv Đurđevca golom Pejanovića u 76. minuti, ali domaćini su preokrenuli s dvama golovima Snozyka u 88. i 90. minuti, te ostavili Čakovčane bez bodova. Nakon 9. kola, Međimurje je 14. na tablici. Sljedeća prilika za bodove je protiv Varteksa, koji također prolazi kroz krizu. - Jako bitna pobjeda za nas, čestitam svojim igračima i na želji i volji da se okrene rezultat, gostima čestitke na fer igri. Prvi dio premalo igre, za zaborav, u drugom dijelu je bilo puno bolje, prvih 15 minuta je bilo jako dobro, ali ipak primamo gol iz prekida no pokazali smo karakter i malo sretno i spretno zabili iz penala pa iz prekida došli do pobjede. Ovo je veliki podstrek mojim igračima za bolji rad i bolje rezultate u na-

U prvoj utakmici 9. kola 3NL Sjever Graničar (K) igrao je u gostima sa do tada drugoplasiranom Bilogorom. Došao je kraj i pobjedničkoj seriji kotoripskog Graničara. Nakon četiri uzastopne pobjede igrači trenera Piškor pokleknuli su u Grubišnom polju. Domaća Bilogora’91 bila je bolja i pobijedila rezultatom 3:0. Golove su postigli Kunštek, Juan Carlos i Junior Wilson. ovom pobjedom i nakon kiksa Poleta Bilogora je ponovo prva, dok je Graničar i dalje visoko plasirani na 4. mjestu sa samo 4 boda manje od ekipe iz Grubišnog polja. Ove subote igra se međimurski derbi kada Graničaru u goste dolazi Nedelišće. - Zahvaljujemo NK Graničaru na prilagodbi satnice. Zasluženo smo uzeli tri boda, od početka smo bili bolji i brzo zabili dva gola. Kotoriba je na kraju pokušala sve ili ništa, ali smo to iskoristili u kontri i postavili konačnih 3:0. Sada neopterećeno idemo u Sv. Martin na derbi i jedva čekamo utakmicu, izjavio je sretan trener Bilogore, Željko Ostrman.

- Na teškom gostovanju domaća ekipa zasluženo je slavila. Bili su bliže igraču, čvršći u duelu, a na takvom terenu igra nije mogla doći do izražaja. U zadnjem dijelu utakmice pokazali smo nešto što se može nazvati igrom, ali to nije bilo dovoljno. Sada se okrećemo međimurskom derbiju protiv Nedelišća i tamo tražimo nove bodove, izjavio je trener Graničara Mario Piškor.

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Dječja mašta iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama i roditeljima zasadili su biljke u dvorištu vr�ća Dječja mašta

VRTIONICA – nagradni natječaj Vrtnog centra Iva i Međimurskih novina

Pošaljite nam maketu dvorišta

vrtića i osvojite 1200 eura!

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta dobit će vrtić koji će napraviti najljepšu maketu svog željenog dvorišta

Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, uz koji će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je izrada makete vlastitog željenog dvorišta.

Sve što trebate je izraditi maketu, poslati nam je na e-mail i opisati što vaša maketa prikazuje, odnosno što biste željeli u svom dvorištu učiniti s ovom nagradom. Predstavit ćemo vaš projekt u Međimurskim novinama.

Vrtić koji najviše oduševi svojom kreativnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu.

Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Tko se može prijaviti?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske

aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

Prijave primamo do 31.12.2025. Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE u Knjižnici Nikola Zrinski

Možete nam poslati kako su klinci sudjelovali u izradi makete, kakve su želje imali, koliko su se uključili roditelji, čime ste izradili maketu. Prijavu pošaljite na e-mail marketing@mnovine Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama. Napomena: Vrtići koji su poslali svoje prijave u lipnju, ostaju kandidati u ovom natječaju.

Zašto i kako čitati djeci?

U utorak 22. listopada 2024. u 18 sati dođite u Aulu Dječjeg odjela Knjižnice na predstavljanje knjige „Velika važnost malih priča: Zašto i kako čitati djeci” autorica Ande Bukvić Pažin i Marije Ott Franolić. Velika važnost malih priča je popularnoznanstvena knjiga koja govori o čitanju djeci i s djecom. Objašnjava kako u današnje digitalno doba djecu motivirati i naučiti ih da uživaju u čitanju te kako im pomoći da obogate

svoj rječnik i povećaju koncentraciju, ne samo za čitanje nego i za pamćenje i učenje. Ako ste roditelj, odgojitelj i odgojiteljica, učitelj i učiteljica ili knjižničar i knjižničarka potražite u ovoj knjizi odgovore na pitanja kako u moru slikovnica i knjiga za najmlađe prepoznati kvalitetne i estetski vrijedne sadržaje te zašto je s djecom korisno čitati umjetničke slikovnice i knjige. Susret moderira Željka Hatvalić Strahija. (sh)

Otkrijte zašto je s djecom korisno čita�

( Foto: Sasa Miljevic / Pixsell)

BASNA - SATIRA Mišja rupa

Držeći se običaja, poslije obilnog ručka, lav kralj životinja, a posebno mačjeg roda prošeta savanom. I tako šetajući naiđe na uplakanog i uzdrhtalog miša koji se nije na vrijeme sklonio u svoju mišju rupu.

- Ne boj se, danas sam sit i zadovoljan da bi mi ti kao zalogajčić mogao nešto značiti. Nemam čak ni trn u nozi. Nego, zanima me zašto se tako treseš, kao da ti je stigao porez na nekretnine. Možda ti mogu pomoći, ipak sam ja lav. Nesretni miš se pomalo smiri, pa malo ohrabren lavljom prijaznošću reče:

- Gospodaru, Vi dobro znate da otkada postoji mišji rod, taj vječno živi u tamnim i dubokim mišjim rupama, a kad se usudimo da nas ugrije malo topline i sunca već nas čeka opasnost i često smrt. Meni je, Gospodaru, iskreno govoreći, dojadila ta mišja rupa, ta tama i opasnost po život, pa Vas molim da mi izdate nekakvo rješenje i dozvolu da živim na suncu i zraku, bez svakodnevnog straha za goli život.

Lav ga promotri onako sitnog, mudro se zamisli i reče:

- Mali moj, tako bi kao trebalo bit`, da svak` ima svoje mjesto pod suncem. No, ti si miš i to neskroman. U najmanju ruku htio bi se usporediti s mačkom. Ali eto, danas sam dobre volje i dat ću ti vrijedan savjet. Poslušaj me, kako bi bilo da položiš nekakav tečaj, moguće i diplomiraš, te postaneš mačak. Tada bi se tvoj slučaj sam po sebi riješio. Nadležnima reci da imaš moju preporuku.

Mali miš toplo zahvali velikom lavu na savjetu i sav sretan ode. Fakultet kojeg je vodio stari lisac u svojoj jazbini nije bio daleko, tako da je mali miš brzo stigao s preporukom. Preporuka od lava popunila je indeks u jedno jedino poslijepodne. Sutradan, dok se lav odmarao u sjeni rijetkog baobaba, jave mu da neki mačak traži da ga primi na razgovor.

- Neka priđe, zapovijedi lav i ugledavši mačka pred sobom zapita ga:

- Što želiš od mene, ti mačji rode?

Mačak se lijeno protegne i prozbori:

- Svijetli Gospodaru, sjećaš li se, ja sam onaj mali miš od jučer...

- Dobro, dobro, drago mi je da su ti moj savjet i preporuka pomogli. Što danas opet tražiš od mene?

Mačak umiljato pogleda lava i molećivim glasom prozbori:

- Kralju moj, vječno sam ti zahvalan, ali molio bi te ako ima kakav posao za mene?

- Pa, kada razmislim, ima. Pošto si nekada bio mali miš, imenujem te mojim visokim savjetnikom za mišja pitanja.

Danima i godinama kasnije taj isti nekadašnji mali miš, a sadašnji mačak, lovio je miševe po cijeloj savani. Kako bi kojeg uhvatio kad bi provirio da ga ugrije sunce, progutao bi ga govoreći: - Što se tu može, za miša je mišja rupa!

Emil Strniša

CINIZMI

U Međugorju se ukazala ekonomija održiva do Sudnjeg dana. Razlika između analitičara i šank-stručnjaka je u scenogra�iji u kojoj nastupaju.

Dinamo za otvaranje Lige prvaka na jednu večer promijenio ime u – Primamo.

Mijenjam privatnika za posao u javnom sektoru, šifra: Politička tabula rasa. Vozači na romobilima kao kamikaze bez cilja. Jugonostalgija – babaroga kojom se plaši odrasle ljude. Nije mito, nego podmazivanje sistema. Život na vagi, između životarenja i siromaštva.

Ivan Dermiček

EPIGRAM

RIJEČ

Jaka riječ je često ubijala, a još češće premlaćivala.

HUMORESKICA

Danko Ivšinović

UH, AHA

Osmislica, domislica, smišljenica, mudrosnica, podmislica, promislica, umislica, pa da se čovjek ne zamisli. Za mene je stvar ista, javi se jedan aforista. Samo dodajte malo esencije u obliku sentencije, dva, tri grama epigrama, a tu je i gnoma da se osjećate kao doma. Poslovično onako u vicu ispričat ću poslovicu, a da misao bude u tijeku sve vam stane u izreku: Aforisti su štedljivi humoristi. Nađan Dumanić

HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

umjetničke slikovnice i knjige

Likovni

Uređuje: Aleksandra Sklepić

i literarni natječaj u Stvaraonici - Jesenska čarolija

Dragi naši kreativci Stvaraoničari, Svuda oko nas jesen je stvorila čaroliju prekrasnih boja, oblika i mirisa, a njeni zvukovi – ptice u šumi, kiša po krovovima, vjetar u krošnjama, zajedno s divnim jesenskim pejzažima, nijednu umjetničku dušu ne ostavljaju ravnodušnom. Stoga vas pozivamo da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Jesenska čarolija. Možete crtati i pisati na temu jesenskih plodova, radova u vrtu i polju, možete nam jednostavno nacrtati ili opisati drvo čije je lišće promijenilo

boju… Sve je to jesen. Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@ mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do 15. studenog 2024. godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i zabavne nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 22. studenog 2024. godine. Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Nea Kraljić, 2. a., OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Iztok Tkalec, 4. b.

OŠ

Brotva v Međimurju

Beroči berejo črleno, žuto, zeleno, zlotno grozdje. Roke so im pune grozdja, poforbane, keleče.

Putari nosijo velke pute na hrpto. Kulko to grozdja nutri zide!

Kak je to teško!

Nosijo pute gori pa doli gori pa doli

Nosijo grozdje v prešo.

Deca po grozdjo gozijo gozijo gozijo

Deca so vesela, skočejo, pomožejo.

Jedva čekajo probati gostoga mošta!

Si jedva čekajo jesti i piti: meso z tiblice, domočega kruha, makovnjačo, orehnjačo.

To bi saki čovek na sveto jesti šteo!

Na krajo dojde i zobava, si plešejo, popevlejo na brotvi v Međimurju. Gabriel Orehovec, 4. b. razred OŠ Mursko Središće, učiteljica Zvjezdana Balent

razred

Mursko Središće, učiteljica Zvjezdana Balent

Mia Kelkadi, 3. razred, PŠ Gardinovec, učiteljica Štefanija Mihalic

Alisa Božić, 4 godine, Ivanovec

Maša Smolković, 2. a., OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Nika Babok, 3. razred, PŠ Gardinovec, učiteljica Štefanija Mihalic

Rafael Paler, 4. razred, PŠ Gardinovec, učiteljica Lidija Hertarić

TALENTI NA NAŠOJ POZORNICI:

Ivona Colarić iz Gardinovca

Među deset najboljih pjesnika studenata u Hrvatskoj

Ivona se najbolje osjeća okružena knjigama

Ivonine pjesme prije nekoliko smo godina objavili u našoj Stvaraonici te joj je to bila glavna motivacija da ih pošalje na ovaj natječaj. Otkrila nam je da smo je ohrabrili objavom njenih pjesama, a sada nam je drago što je svoje prve stihove objavila upravo u našim novinama

Piše: Aleksandra Sklepić

Ivona Colarić iz Gardinovca prvostupnica je �izioterapije. Voli čitati, fotogra�irati, a piše i poeziju, još od osnovne škole. Sudjelovala je na nekoliko literarnih natječaja i na LiDraNo-u. Koliko je talentirana, ove je godine dokazala sudjelovanjem na literarnom natječaju koji je proveo Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci, Studentski Vrisak 2024. Na natječaju je sudjelovalo ukupno 120 studentskih radova. Stručni žiri odabrao je 10 najboljih studentskih autorica i autora između 36 prijaviteljica i prijavitelja sa sveučilišta iz Rijeke, Zagreba, Osijeka, Zadra, Pule, Splita, Varaždina i Koprivnice. Najviše prijavljenih pohađa neki od smjerova �ilozofskih fakulteta, no zaprimljeni su i radovi studentica i studenata Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Arhitektonskog fakulteta, Akademije primijenjenih umjetnosti, Fizioterapije te ekonomskih i pravnih fakulteta, a radovi su pristigli iz cijele Hrvatske: Rijeka, Pula, Sisak, Čakovec, Zadar, Zagreb, Borovo, Buzet, Duga Resa, Đurđevac, Ilok, Karlovac, Korenica, Križevci, Nuštar, Ogulin, Sinj, Sit-

no, Slavonski Brod, Šibenik, Umag, Vinkovci, Vodice, Njivice. Odabrano je 10 radova, među kojima su bile i Ivonine dvije pjesme.

Ivonine pjesme prije nekoliko smo godina objavili u našoj Stvaraonici, te joj je to bila glavna motivacija da ih pošalje na ovaj natječaj. Otkrila nam je da smo je ohrabrili objavom njenih pjesama, a sada nam je drago što je svoje prve stihove objavila upravo u našim novinama. Zahvalnost duguje, rekla nam je, i svojoj profesorici iz srednje škole koja ju je također ohrabrivala i poticala na pisanje.

Svi najbolji sudionici natječaja dobili su priliku da u Rijeci, na sajmu knjiga i festivalu autora Vrisak, pod svjetlima pozornice pročitaju svoju pjesmu. Ivona se predstavila pjesmama “Zahvalen bodi” i “Bodi dober”. Kako je izgledao cijeli događaj i kakve je emocije u njoj pobudio, ispričala nam je Ivona: - Za natječaj sam saznala na fakultetu i prvo se nisam mislila javiti, ali sam onda ipak odlučila poslati te dvije pjesme bez ikakvih očekivanja i na kraju se ugodno iznenadila. Odabrala sam baš njih dvije jer su bile međimurske i pisane na kajkavskom. Čitanje radova održalo se u

ZAHVALEN BODI

(Ivona Colarić)

Lepi si, al si nemaš kaj bleči, Dober si, al grde so � reči. Lepoga auta voziš, al nega � krova od hiže, Boga� si, al te penez sam vleče bliže.

Za kruh dela� moraš, al si srečen, Sediš doma v miru i povedaš da si naotečen. Bole očeš pomoči, al vekše zlo dobiš, Najbolši si, al za sobom herce drobiš.

Lažeš, al buš bole zišel, Nemaš peneze, al buš pak nekam dišel.

Peneze imaš, al na vulici spiš,

caffe baru Gala – Art kvart Benčić u Rijeci. Na početku smo se svi upoznali, razgovarali i dogovarali se oko reda čitanja svojih radova, drugi studenti stvarno su bili jako druželjubivi, bilo je zafrkancije da, ako neće razumjeti kajkavski da se odma jave i da im prevedem. Atmosfera je bila super, od samog ka�ića do ljudi koji su nas došli slušati, ali i organizatora. Na poklon

Srečen si, al se saku večer bečiš. Teško � je, al se nebuš spotr� dal, Malo delaš, a itak sam bi doma spal. Žališ se, al ne znaš kak � je lepo, Drugi se veseliju makar su sveta vidli sam na slepo.

Otpri oči, pogledni koli sebe, Srečen bodi z onim kaj imaš, z onim kaj je tvoje, Jer čuda jih bi dalo vse kaj bude melo bar nekaj svoje.

Nej se ocerja�, nej bezobrazen bi�, Zahvalen bodi, I zmisli se Božeku zafali�.

smo dobili svatko po jednu knjigu. Dojmovi su predivni, od same organizacije, do ljudi nemam apsolutno ništa loše za reći. Divno iskustvo, osjećaš se posebnije kad si okružen ljudima koji se razumiju u pisanje i vide širu sliku u svakom tekstu. Drago mi je da sam ipak poslala te pjesme na natječaj i da mi se na kraju pružila takva prilika, a i ako ništa drugo, barem sam vidjela kako je u Rijeci.

VEČER S DRAKULOM Je li u Međimurju bilo vampira?

U multimedijalnoj dvorani knjižnice se tražilo mjesto više za ovo zanimljivo predavanje. Kod mladih je posebno izazvalo pažnju. Treba napomenuti kako je Drakula nastao u doba romantizma u književnosti, ali da bi bilo jasno pod romantizmom se ne misli na romantiku nego na osjećaje, a jedan od najjačih je osjećaj straha. Tako su u to vrijeme nastali romani protkani jezom, a najpoznatiji je Moderni prometej poznatiji kao Frankenstein.

Sedam godina za Draculu

Te davne 1897. godine, 26. svibnja, u nekoliko se londonskih knjižara pojavila jedna knjiga, ispočetka gotovo neprimijećena. U to doba moderne žute korice s krvavo crvenim ispisanim naslovom polako su, ali sigurno, počele privlačiti interes tadašnje čitalačke javnosti, a uskoro se počelo i pričati o samoj radnji romana, koji je u kratkom periodu postao predmet kako kritika, tako i pohvala. Pa, ipak, u samom početku zanimanje za taj roman nije bilo dovoljno kako bi njegovom autoru donio ikakvu znatniju �inancijsku korist.

Abraham Bram Stoker, kada je napisao Drakulu, za što mu je trebalo sedam godina, nije ni znao kako

će pokrenuti pravu lavinu ponovnog interesa naspram mračnog slavenskog folklora u kojem glavnu riječ imaju – vampiri jer upravo vampir je riječ koja se u svijetu ukorijenila potječe iz južnoslavenskih jezika. Stoker nije znao kako će njegov zlikovac tijekom vremena doživjeti više od 300 ekranizacija te mnogih interpretacija kako u stripu tako i u animiranom �ilmu. Nije znao ni da je uspio napisati roman koji će postati jedan od najprevođenijih u povijesti književnosti, s bezbroj izdanja diljem svijeta. Nije znao kako će upravo zbog Drakule neki autori podosta godina kasnije postati najpoznatiji svjetski pisci horrora.

Vampiri u Međimurju?! U Međimurju nisu nikada zabilježeni slučajevi vampirizma ili ukopa vampira, dok su takvi običaji zabilježeni u Istri i primorju. Ono što je zanimljivo, ako se prati rodbinska loza druge žene Vlada Tepesa, Justine Szilágyi de Horogszeg bila je mađarska plemkinja, koja je postala druga supruga vlaškoga kneza Vlada Drakule. Naime, njeni direktni potomci mogu se pronaći u Međimurju pod promijenjenim prezimenom.

(Mario Golenko)

Kris�jan Petrović

U publici je dominirala mladež, koja je pažljivo slušala predavanje

DOMAĆA PREMIJERA

Francuski ljepotan s mnogo prostora

Renault od sada domaćim kupcima nudi Symbioz, potpuno novi model koji se smjestio između manjeg Captura i većeg Australa, a može se pohvaliti izvrsnom ponudom prostora u kompaktnim dimenzijama.

Symbioz je potpuno novi model u ponudi Renaulta, koji se može pohvaliti nečim što ne viđamo puno u posljednje vrijeme – kompaktne dimenzije i mnogo prostora. Naime, u 4413 mm dužine, 1797 mm širine, 1575 mm visine i 2638 mm međuosovinskog razmaka je dovoljno prostora za 5 putnika i prtljažnik od 492 do 624 litre, ovisno o tome kako je postavljena stražnja klupa. Ona se može pomicati po dužini za 16 cm, pa vlasnici mogu birati treba li im veći prtljažni prostor ili

pak više prostora na stražnjoj klupi. Osim toga, preklapanjem stražnjih naslona dobiva se obujam od 1582 litre, ali i utovarna dužina od 1,68 metara. Naravno, tu su i uvijek dobrodošli krovni nosači ako ponestane prostora.

U Renaultu kažu kako je Symbioz idealne veličine i za poslovne korisnike i za obitelj, a od ovog se modela očekuje puno jer bi, u neku ruku, mogao zamijeniti nekadašnji Megane s ICE motorima. Naime, cijena ICE izvedbe će biti na razini kompaktnih vozila,

a u njemu se nudi i jednaka količina prostora kao u kompaktima, dok je prtljažnik ipak malo veći. Osim toga, sjedi se povišeno, što se danas i traži.

Symbioz spada u C-SUV segment, a to se može vidjeti i po opremi koja uključuje električno otvaranje vrata prtljažnika, ili pak stakleni panoramski krov Solarbay koji nudi funkciju zatamnjivanja jednim dodirom. Upravo smo tako opremljeni Symbioz i vozili, a zatamnjenje je bilo dovoljno za ovo jesensko suce, pa ono nije nimalo smetalo.

Izvana Symbioz izgleda privlačno s prednjim dijelom koji podsjeća na manji Captur, a donosi novi svjetlosni potpis marke, dok je straga riječ o potpuno novom dizajnu kojeg ne koristi ni jedan drugi Renault. Izgledu doprinose i lijepo dizajnirani 19-inčni aluminijski naplatci koji dolaze s gumama dimenzija 225/45 R19, a niski pro�il ne utječe na udobnost u vožnji. Kupci mogu birati između sedam boja karoserije, a zanimljivo je kako je besplatna boja Flamme crvena, a ne bijela. Unutrašnjost dolazi s mekim materijalima, a serijski

dolazi i 10,4-inčni dodirni zaslon s Google uslugama, a podešavanje klimatizacije se može vršiti i s pomoću �izičkih tipki koje su smještene podno zaslona. Ispred vozača se pak nalazi 7-inčni zaslon instrumenata, odnosno 10,3-inčni zaslon u boljim paketima opreme. Za pohvalu je i tipka My Safety s kojom jednostavno upravljate koji od 27 sigurnosnih sustava želite koristiti ili ne. Tako putem dodirnog zaslona podesite što od sustava želite ugasiti, i nakon svakog paljenja automobila dvaput pritisnete �izič-

ku tipku My Safety, te time ugasite sve sustave koje ne želite koristiti. Jednostavnije ne može.

Trenutno je u ponudi samo hibridna izvedba sa 145 KS, a naknadno će stići i benzinska izvedba. Dobro poznati E-Tech hibridni pogon se odlično snašao i u Symbiozu. Serijsko-paralelna hibridna arhitektura kombinira dva električna motora (glavni električni motor snage 36 kW i visokonaponski elektropokretač-generator snage 18 kW) s 1,6-litrenim četverocilindarskim benzinskim

Potpuno novi model C segmenta koji nudi mnogo prostora

19-inčni Pulsar aluminijski naplatci izgledaju odlično, a serijski dolaze u iconic paketu opreme

17 cm je duži od Captura, a sve je to utrošeno na raskošan prtljažni prostor

10,3-inčni digitalni instrumen� dolaze od drugog paketa opreme

Stražnja klupa je klizna, pa osnovni obujam prtljažnika mjeri između 492 i 624 litre obujma

motorom snage 69 kW (94 KS), pametnim dog-clutch mjenjačem s više načina rada i baterijom od 1,2 kWh. Tako smo na putu od Zagreba do Suhopolja brzom cestom i po selima trošili ravno 5 litara, dok smo se pri povratku vozili i autocestom, pa je prosjek bio malo viši – 5,2 litre, što je i dalje izvrstan rezultat za samopunjivi hibrid. Ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 10,6 sekundi, dok je maksimalna brzina 176 km/h. Tu je i nova funkcija E-SAVE, koja se aktivira pritiskom gumba na armaturnoj ploči (s lijeve strane upravljača), pomaže održati napunjenost baterije na najmanje 40 %. Na taj se način osiguravaju optimalne performanse prilikom zahtjevnijih vožnji, kao što je vožnja uzbrdicom, kada će dobro doći dodatna snaga. Renault Symbioz je dostupan u četiri paketa opreme – evolution, techno, techno

esprit Alpine i iconic, a cijene kreću od 29.690 eura pa do 34.490 eura. Naravno, to se odnosi na hibridnu izvedbu, dok će cijene ICE, odnosno benzinske izvedbe biti niža. Već osnovni paket opreme evolution donosi bogat sigurnosni paket, full LED prednja svjetla, dodatno zatamnjena stražnja stakla, automatski klima uređaj, središnju konzolu s naslonom za ruke, 10,4-inčni multimedijski sustav s Arkamys Classic ozvučenjem, 7inčne instrumente i bežični punjač mobitela. Techno paket donosi 18-inčne aluminijske naplatke, adaptivni tempomat, električno sklopive retrovizore, MultiSense sustav i drugu opremu. Od dodatne opreme bi spomenuli Harman/Kardon premium zvučni sustav za 900 eura koji se isplati doplatiti svakom ljubitelju dobrog zvuka, dok doplata za Solarbay panoramski krov košta 1500 eura. (ir)

Sve izvedbe serijski dolaze s 10,4-inčnim multimedijskim zaslonom

Lijepo dizajnirana sjedala udobna su i dobro drže tijelo u zavojimaNitko ne može reći kako Symbioz ne izgleda privlačno

Solarbay panormaski stakleni krov se jednim dodirom zatamnjuje

Sprijeda Symbioz većinu dizajna dijeli s manjim Capturom

Straga Symbioz donosi potpuno novi dizajn u Renaultu

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 18. do 24. listopada 2024.

P 18 Luka evanđelist, Lukša, Svjetlovid

S 19 Ivan Brebefski i Jogues i dr., Pavao od Križa

N 20 29. KROZ GODINU, Vendelin, Irena, Miroslava

P 21 Uršula, Karlo, Zvjezdana, Laura

U 22 Ivan Pavao II. papa, Marko Jeruzalemski

S 23 Ivan Kapistranski, Teodoret, Severin, Janko

Č 24 Antun M. Claret, Jaroslav, Flor

IZ MATIČNOG UREDA

Sretan Vam imendan! ROĐENI

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 19. LISTOPADA

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Nina Knežević

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad

R. Končara 7, tel. 040/615-006

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović

K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059 Macinec

Dom zdravlja-Tim bez nositelja Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182 Mursko Središće

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Sve� Mar�n na Muri

dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Čakovec:

Dino Ignac, sin Sanele i Alena, Grga Križaić, sin Branke i Luke, Elda i Adil Ignac, djeca Tihane i Rudija, Rumi Ružić, kći Andree i Dina, Isabell Novak, kći Natalije i Kris�jana, Klaudija Oršuš, kći Ljubice i Tomice, Ella Rodinger, kći Anamarie i Manuela, Tia Ivanuša, kći Maje i Siniše, Teo Kalanjoš, sin Biljane i Silvia, Ena Cvetković, kći Margarete-Mar�ne i Borisa, Mato Zamuda, sin Vlatke i Mihaela, Lota Trupković, kći Tamare i Kris�jana, Sara Bogdan, kći Bosiljke i Zvezdana, Jan Baumgartner, sin Sanje i Mar�na

VJENČANI

Čakovec:

Sindi Mikuljan i Velimir Mlinarić

Ivona Taradi i Vanja Žganec

Anja Slovenc i Miroslav Žganec

Mursko Središće:

Karla Kovačić i Alen Vinko

Prelog:

Darija Kanižaj i Dragec Podvezanec

Lara Zrna i Denis Tuksor

Ana Turk i Emanuel Mesarić

UMRLI

Čakovec:

Nikola Petković r. 1967.

Franciska Goričanec r. Jalšovec r. 1939.

Rozina Božanić r. Horvat r. 1931.

Magdalena Golec r. Zver r. 1941.

Zorka Pucko r. Novak r. 1936.

August Krsnik r. 1943.

Marija Horvat r. Obadić r. 1933.

Vladimir Novak r. 1945.

Sidonija Vibovec r. Hrustek r. 1937.

Antun Polak r. 1947.

Anđelko Slaviček r. 1972.

Ivan Vince�ć r. 1957.

Slavko Bubek r. 1936.

Zoran Lešnjak r. 1961.

Paulina Koraj r. Lovrec r. 1933.

Ana Oreški r. Verteš r. 1940.

Kotoriba:

Ljuba Fundak r. Maltar r. 1936

Marijan Matulin r. 1953

Mursko Središće:

Vladimir Novak r. 1955.

Đuro Jarni r. 1937.

Ivan Kosalec r. 1945.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

17.10. ČETVRTAK

17:00 Divlji robot - prem. 20:00 Smiješak 2 -prem.

18.10. PETAK

17:00 Panda u Africi 20:00 Bubimir Bubimir

19.10. SUBOTA

10:00 Kao pas i mačka 13:30 Panda u Aafrici 17:00 Divlji robot 20:00 Joker 2

20.10. NEDJELJA

10:00 Transformers 13:30 Divlji robot 17:00 Panda u Africi 20:00 Smiješak 2

21.10. PONEDJELJAK

17:00 Panda u Africi 20:00 Joker 2

22.10. UTORAK

17:00 Transformers 20:00 Bubimir Bubimir

23.10. SRIJEDA

17:00 Kao pas i mačka 20:00 Smiješak 2

Rozalija Mikolaj rođ. Đerkeš

iz Mačkovca preminula 16. listopada u 80. godini života

Dušanka Horvat rođ. Črep

iz Kuršanca preminula 13. listopada nakon kratke i teške bolesti u 65. godini života

Antun Krištofić iz Pribislavca preminuo 12. listopada nakon duge i teške bolesti u 77. godini života

Agneza Stamenković rođ. Šimunić iz Pribislavca preminula 15. listopada u 85. godini života

Ana Oreški rođ. Verteš iz Čakovca preminula 10. listopada nakon duge i teške bolesti u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Amalija Strbad

iz Donjeg Mihaljevca preminula 13. listopada u 95. godini života

Mirjana Damiš rođ. Toplek iz Mačkovca preminula 13. listopada u 84. godini života

Marija Novak rođ. Krnjak iz Dekanovca preminula 13. listopada u 87. godini života

Hinko Tuksar

iz Strahoninca preminuo 14. listopada u 83. godini života

Nadica Karamarković –

Beba rođ. Kovačić iz Čakovca preminula 11. listopada u 74. godini života

Josip Šipuš

iz Turčišća preminuo u 86. godini života

Katarina Loparić iz Donjeg Hrašćana preminula u 84. godini života

Bosa Miljančić rođ. Stevanović iz Okruglog Vrha preminula 12. listopada u 71. godini života

Anastazija Beliga iz Kotoribe preminula u 96. godini života

Franciska Horvatić rođ. Franjković

iz Strahoninca preminula 14. listopada u 80. godini života

Stjepan Trnovčanec

iz Pretetinca preminuo 10. listopada u 91. godini života

18. listopada 2024.

79. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće i Štrigova te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 10.11.

80. OLUK Robotics d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili pomoćnog građevinskog limara, javi� se na mob. 095/9121436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail. com do 31.10.

81. OLUK Robotics d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili pomoćnog građevinskog limara, javiti se na mob. 095/912-1436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail.com do 31.10.

82. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž prometnog tehničara - voditelja redovnog održavanja cesta, m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i m/ž operatera na asfaltnoj bazi, javi� se na tel. 040/655-2525 ili na mob. 091/6655-508 do 31.10.

83. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi, Donji Pustakovec, traži 2 m/ž vozača B i C kategorije za mjesto rada Donji Pustakovec i 5 m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Zabok, Samobor, Zaprešić i Zagreb, javi� se na mob: 098/282-147 do 27.10.

84. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/6134377 do 21.10.

85. PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o., Čakovec,tražim/žkontrolorakvaliteteuindustriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/žradnikauklaonici,m/žoperateramlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnihpostrojenja,m/žvozačaC+Ekat., m/žskladištarautvornicistočnehrane,javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na: https://burzarada.hzz. hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.

86. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-frankopanska 23, traži 3 m/ž bravara, m/ž tehnologa AKZ-a, 3 m/ž zavarivača �g i 2 m/ž lakirera, javi� se pismenom zamolbom osobno na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili se javi� na tel: 040/396-553 ili mob: 099/5277-332 do 15.11.

87. PROKONA, Prelog, N. Tesle 19, traži 2 m/ž inž. strojarstva - cad konstruktora - autodesk inventor i solidworks, javi� se osobno na adresu Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b ili na tel. 040/295398 ili na mob. 098/426-457 ili na email: info@prokona.com ili na link: www. prokona.eu do 21.10.

88. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž radnika na pakiranju plastificiranih metalnih pozicija, m/ž radnika na robotu za zavarivanje i m/ž radnika na ručnom punk�ranju, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386313 ili na mob. 099/380-7104 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@ promming.hr do 31.10.

89. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika, javi� se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr ili putem linka: h�ps://prima-karijere. talently�.com/o/59o/apply do 20.10.

90. PPK Karlovačka Mesna Industrija d.d., Čakovec, traži 3 m/ž vozača, javi� se na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 31.10.

91. Poljoprivredni proizvođač vl. Zlatko Vinković, Belica, N. Š. Zrinskog 20, traži 5 m/ž rukovatelja pakirnim strojem, javi� se na mob. 095/396-2110 do 31.10.

www.mnovine.hr

92. Pozamanterija-materijali, trake, čipke, d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž djelatnika na digitalnom tisku tehničkog tekstila i 2 m/ž radnika u proizvodnji tehničkog teks�la, javi� se na email: posao@pmtc.hr do 20.10.; više info na: www.hzz.hr

93. REINOX d.o.o., Brezje 81 a, Lopa�nec, traži 2 m/ž �g zavarivača, m/ž radnika na završnoj obradi inox materijala i m/ž radnika u bajcaoni, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/268-700 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@ reinox.hr do 31.10.

94. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1925-939 ili na email: luka@ royaltransport.hr do 25.10.

95. Sand Tech j.do.o., Totovec, traži m/ž mehaničara strojeva i vozila, javi� se na mob. 099/515-2797 ili na email: info@sandtech.hr do 31.10.

96. SIGURNOST d.o.o., P. Z. Dražića 3, Zagreb - mjesto Rada Prelog, traži m/ž zaš�tara s licencom, javi� se osobno na adresu ili na tel: 031/283-470 ili 099/273-1250 ili emailom: sigurnost@ sigurnost.hr do 31.10.

97. SKUBACH - obrt za frizerske usluge, Prelog , Jug II 31, traži m/ž frizera, javi� se na email: ines.mozek@gmail.com do 31.10.

98. S.P.E.C. d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu za održavanje prostora, javi� se na mob. 091/601-4778 do 31.10.

99. STUDIO OBSCURA, Čakovec, T. Masaryka 22, traži m/ž grafičkog-medijskog tehničara, javiti se na email: obscura1808@gmail.com do 3.11.

100. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, N. S. Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača i m/ž radnika na visini, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/853813 ili na mob. 091/5722-091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 31.10.

101. ŠIŠ ŠIŠ j.d.o.o., Goričan, traži m/ž frizera, javi� se na mob. 099/671-8966 do 31.10.

102. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Čehovec, Glavna ulica 138, traži m/ž automehaničara-vulkanizera, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-505 ili na mob. 091/6465050 ili na email: svenda-tc@ck.t-com. hr do 31.10.

103. Tesarski obrt vl. Ljubomir Ceilinger, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 5 m/ž tesara - krovopokrivača, javi� se na mob. 098/426-080 ili na email: ljubomir. ceilinger@gmail.com do 23.11.

104. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 31.10.

105. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži m/ž viljuškarista, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.10.

106. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 30.10.

107. Transporti Šafarić d.o.o., Trnovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 099/685-8497 ili na email: transpor�safaric@gmail.com do 31.10.

108. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na odjelu peglanja i pakiranje čarapa, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 21.10.

109. Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec, traži m/ž komunikacijskog posrednika za osobe oštećena sluha, javi� se na email: gluhi. cakovec@gmail.com do 20.10.

110. UO COBRA, Podturen, Čakovečka 18, traži m/ž voditelja restorana, m/ž dostavljača pizze i m/ž konobara, javi� se osobno na adresu do 30.10.

111. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž fizioterapeuta, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9354-328 ili na email: rahela.bregovic@gmail.com do 31.10.

112. Ustanova za zdravstvenu skrb dr. Helga Dental, Šenkovec, traži m/ž dentalnog asistenta-medicinsku sestru, m/ž doktora dentalne medicine i m/ž doktora dentalne medicine za mjesto

rada Kotoriba, javi� se na email: helga. golubich@gmail.com do 25.11.

113. VIZ-EX d.o.o., Nedelišće, traži m/ž inž. građevine, javi� se na email: info@ viz-ex.hr do 28.10.

114. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž radnika u sor�rnici neopasnog otpada, javiti se na mob. 099/535-9734 ili na email: sor�rnica@wang-x.com do 31.10.

116. ZOKI PAL d.o.o., Turčišće 167, traži m/ž stolara, javi� se na mob. 098/632455 ili pismena zamolba na adresu ili na email: zoran.lisjak@ck.t-com.hr do 31.10.

117. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 5 m/ž samostalnih montera ven�lacije, nazva� na mob: 099/535-9717 ili posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 31.10.

115. West Alpine Arbeitnehmerüberlassung d.o.o, traži 6 m/ž autogena zavarivača, 6 m/ž montera centralnog grijanja, 6 m/ž industrijskih mehaničara, m/ž montera ven�lacijskih sustava, m/ž vodoinstalatera i m/ž električara za rad u Njemačkoj, javi� se na email: westalpineaug@gmail.com ili na mob. 091/4580-880 do 31.10.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE PEUGEOT PARTNER dostavno vozilo produženo, 2017.god., registr. do 7.mj./2025., 5 sjedala, prijeđeno 153.000 km, redovito servisiran i garažiran. Info na mob. 098/570-103

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME dim. 145/70 R14 utor 5 mm, cijena 40 eura. Posla� sms na broj 099/7447-710

PRODAJEM MERCEDES A klasa 150 cdi 2012. godište, auto je očuvan i u dobrom stanju, redovito servisiran te je registriran do 9.12.2024., Klima, grijana prednja sjedala, el. podizači stakla, samozatamnjujuće unutarnje ogledalo, maglenke, upravljačke komande na volanu... Na vozilu se nalaze alu felge s ljetnim gumama 195/55 R16, kao i dodatni set original mercedes alu felgi s gumama 215/45 R17. Cijena: 4.500 eura. Više informacija na broj: 099 677 67 29

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM DRVA 5 m, cijena 1 m2 za 50 eur. Zvati na broj mob. 099/7644-388

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

U PRAPORČANU DAJEM NA RUŠENJE pedesetak stabala drveća uz minimalnu naknadu. Mob 098/355-032

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJEM motokultivator F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

POKLANJAM TRI ORAHA U RASTU - vaše rušenje. Info na mob. 099/518-2484

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJEM TRAKTOR Zetor 2511 25 KS. Ponude na tel. 040/584-051

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POSAO

TRAŽIM SOBU za 2-3 radnika. info na tel. 091/972-8867

POZNANSTVA

TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, staros� 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJU SE NOVI stanovi izvedba srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja, a poklanja se cca. 20-tak kamiona crne zemlje s gradilišta. Mob. 095 858 15 02

DRAMALJ - prodajem dvojnu kuću s pogledom na more, ne�o površine 115 m2 i dvorište 154 m2, 150 m do mora, info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE NAMJEŠTENA KUĆA od 101 m2 s imanjem, udaljena 15 km od ČK. Info na mob. 099/638-6073

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI JEDNOSOBNI STAN od 35m2, centralno grijanje, PVC stolarija, parking, blizina centra i svih sadržaja (škola, vrtić, doktor, trgovine, apoteka i dr.). Useljivo od 1.11.2024. Cijena 400 eur/mjesec. Polog 1 mj. najam! Informacije na tel. 091 611 36 05

PRODAJEM GRADILIŠTE u Šenkovcu s građevinskom dozvolom za duplex kuću. Info na mob. 098/241-559

ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, 154 m2 dvorišta, 150 m od mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. info na tel. 098/426-021

DAJE SE U NAJAM dugogodišnji uhodani ugostiteljski objekt u Nedelišću uz glavnu cestu. Dostupno od 1.1.2025. god. Info na mob: 092/1642556

KUPUJEM PARCELU sa ili bez vikendice u brežnom Međimurju. Info: 095 505 2760

ŽIVOTINJE

Čistokrvni krupni štenci njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, roditelji s rodovnicom, stari osam tjedana, cijepljeni, dva puta pročišćeni od parazita i nametnika.Sve info. na 0976006038.

AKVARIJ od 54 litre, s ribicama, puževima čistačima, živo bilje, akvarijski pijesak, ukrasno drvo, s�jena, kompletno uređen, 60 eura. Zagreb, info na mob. 098/9084-675

RAZNO

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Hotela Zadar, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Aminessa, Božjakovine i druge dionice. 098 905 1011

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane- nove francuske ležaje dim. 200, 210 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, gus. kadu, tricikl-kvalitetni, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin.boce, bicikl, samohodnu vrtnu kosilicu, ribež za zelje i još puno toga iz kuće. Info na mob. 091 57 27 670

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, cijena 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb, 098/9084675

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM dječji krevet bijele boje s kotačima, očuvan (70 €); prenosni dječji kreve�c (60 €); dječji bicikl s pomoćnim kotačima “Frozen II” (80 €); dječja kolica (90 €); dječji kreve�c boja drveta s madracem (90 €). Tel. 091 611 36 05

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

BAKRENI KOTLIĆ ZA GULAŠ s mješalicom na struju, tronožac s lancem, 150 eura. Šaljem slike i video. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 095/3423-099

PRODAJU SE ŠIVAĆE MAŠINE 3-iglovka, 4-iglovka i paspulirka, ispravno i povoljno. info na mob. 091/522-6958

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

KONOPI RAZNI za sidrenjeprivez brodica, vezanje tereta, debljine 2 cm, od 10 eura na više. Šaljem slike, ZagrebUtrina, 091/9240-293

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM: kauč, dvije fotelje, sobna hrastova vrata dim. 100x83 (3 kom) i crni ženski bicikl s više brzina. info na mob. 091/7626-015

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ORAHOVO ULJE, hidrauličnu prešu i bačve drvene i rostfrei.Info: 095 505 2760

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM dječji krevet bijele boje s kotačima (60 €); dječja kolica (50 €); dječji putni krevetic (40 €); dječji bicikl “Frozen II” s pomoćnim kotačima 14 cola (50€). Info na tel. 091 611 36 05

DANI ZAHVALNOSTI u Nedelišću

Kulturno društvo Bukovci iz Slovenije, skuhalo je i ove godine preko 40 kila restanog krumpira za sve posjetitelje

Omiljena manifestacija živi već 20 godina

Najdugovječnija i najveća manifestacija u organizaciji Turističke zajednice područja Srce Međimurja i Općine Nedelišće, Dani zahvalnosti za plodove zemlje, i prošle je subote okupila više tisuća ljudi u sajamskoj dvorani MESAP u Nedelišću

Ove godine obilježena je dvadeseta godišnjica manifestacije Dani zahvalnosti za plodove zemlje, koja okuplja brojne ljubitelje tradicije, finih kolača, ukusnih mesnih delicija, ručnih radova i očuvanja kulturne baštine. Ova manifestacija je postala nezaobilazan događaj u kalendaru lokalne zajednice, poznat po iznimnom broju sudionika, uključujući sve udruge koje djeluju na području Općine Nedelišće, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te domaće radinosti. Na početku, hranu je blagoslovio Ivan Herceg, župnik Župe Nedelišće i dekan Štrigovskog dekanata, a prisutne pozdravio Nikola Novak, načelnik Općine. U bogatom kulturno-umjetničkom programu nastupali su djeca iz DV-a Zvončić i Zvjezdica, učenici

ODRŽANI SU Dani zahvale za plodove jeseni u Maloj Subotici

Mišo

i Severina

OŠ Nedelišće, Dječji pjevačkog zbora Josip Vrhovski, te desetak folklornih društava iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Ispred Mesapa izlagali su članovi Oldtimer kluba Međimurje, a priređena je i izložba gljiva. Za sve sudionike manifestacije lovci LD-a Fazan iz Nedelišća skuhali su nezaobilazan bograč, dok su ribiči SRD-a Amur pekli pržene ribice, a pomagali su im i članovi Udruge veterana i dragovoljaca. Ove se godine ocjenjivala najbolja kukuruzna zlevanjka. U oštroj konkurenciji, zlevanjka Davorke Novak iz Udruge žena Gornji Hrašćan, osvojila je 1., Radmila Kopačević iz Udruge žena Črečan drugo, dok je treće mjesto pripalo Štefaniji Serec, članici KUU-a Seljačka sloga Nedelišće. (sz)

plijenili pažnju

Piše: Luka Pongračić

U nedjelju je u Maloj Subotici održana tradicionalna manifestacija Dana zahvale za plodove zemlje u organizaciji Kulturno-umjetničke udruge Zvon uz sudjelovanje brojnih udruga s područja općine. Sunčano jutro prolazilo je u veselom tonu, a za održavanje besprijekorne atmosfere brinuo je Puhački orkestar Općine Mala Subotica, čiji je nastup, kako su rekli stanovnici Male Subotice, još dodatno uljepšao njihovu proslavu zajedništva i zahvalnosti. Dani zahvale za plodove jeseni imali su i plemenitu svrhu jer svakom kupnjom jela, pića i širokom ponudom slastica pomoglo se Udrugama koje djeluju na području Općine Mala Subotica. Na Danima zahvale svoja tradicionalna jela i ručne radove izložili su KUU Zvon, Puhački orkestar Općine Mala Subotica, Podružnica umirovljenika Mala Subotica, Dječji vrtić Potočnica, Eko udruga Sveti Rok, OŠ Mala Subotica, Eko udruga Vrba,

Podružnica umirovljenika Palinovec, NK Spartak Mala Subotica, Udruga žena Palovčanke i Udruga Sport za sve, no prava senzacija bili su Mišo Kovač i Severina, napravljeni od plodova jeseni, a sve je to bilo djelo ruku gospođe Ivanke Kalamari. - Sama izrada je 15-ak minuta, sve su to stvari koje imam u vrtu, a htjela sam napraviti nešto malo drukčije i

osebujnije za ovu prigodu. Oni su legende hrvatske glazbe, pa tko zna, možda ih ovime i privučemo da sljedeće godine dođu k nama nastupati. Ima svega, vlasca, ljute papričice, kukuruza, cvijeća… malo kreacije uvijek dobro dođe, riječi su autorice. Nakon sajma u 10:30 održala se i misa zahvalnica, također u župnoj crkvi, kojom se zaokružio duhovni dio programa.

Marijana Hadeljan i Ljubica Blažona iz KUU Zvon

“Mišo i Severina”: Ivankine kreacije bile su pravi hit

Udruga žena Gornji Hrašćan s pobjednicom Davorkom Novak (zadnja desno)

Udruga žena Pretetinec napravila je najinovativniji kotač s jesenskim plodovima

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Ljubav i brak

Brak je čuvao društveni poredak i u prošlim je stoljećima bilo neprilično ulaziti u brak isključivo iz ljubavi jer je to značilo prkositi običajima, roditeljskoj volji, materijalnim i statusnim interesima

Brak je običajno ili pravno formaliziranje zajedničkog života muškarca i žene koji u različitim povijesnim epohama i različitim kulturnim podnebljima ima svoje speci�ičnosti, ali vi znate da u ovom tekstu ne možemo razrađivati nijanse. Brak je prastara društvena institucija koja za osnovni cilj ima rađanje i podizanje djece, ali sve do prošlog stoljeća uopće nije počivao na uzajamnim osjećajima supružnika nego na ekonomskim i socijalnim kriterijima. Parovi nisu ulazili u brak iz ljubavi nego zato što je to društveno poželjna forma života. Možda vam nije poznato da su u srednjem vijeku postojali sudovi koji su na svoj način uređivali probleme braka i ljubavi, priznajući pravo na postojanje takozvanoj «čistoj ljubavi» koja povezuje ljubavnike izvan bračne zajednice i koja je prihvatljiva jer je aseksualna. Preljub se strogo kažnjavao jer je seksualnost bila vezana uz brak i dužnosti supružnika, ali nije bilo kažnjivo voljeti nekog izvan braka. Bilo je to kompromisno rješenje koje je stoljećima funkcioniralo iako se nama danas čini besmisleno. Brak je čuvao društveni poredak i u prošlim je stoljećima bilo neprilično ulaziti u brak isključivo iz ljubavi jer je to značilo prkositi običajima, roditeljskoj volji, materijalnim i statusnim interesima. Brak se više ticao obiteljskih i staleških interesa nego supružnika, pa su svi oni koji bi se odlučivali na zajednički život zbog ljubavi u pravilu plaćali visoku cijenu, gubili društveni status i obiteljsko nasljeđe. Tek je u prosvje-

titeljstvu procvjetala ideja da je ljubav prirodni motiv za brak i da ona treba biti jača od dotad vladajućeg materijalnog motiva, jer parovi žele živjeti zajedno i imati obitelj zbog ljubavi, a ne zbog statusnog i materijalnog interesa. Ipak je trebalo još stotinjak godina da se dogodi da jedna okrunjena glava oženi običnu ženu, a bio je to Napoleon III, nakon čega je pokrenuta lavina brakova iz ljubavi. U svim društvenim slojevima počeli su se sklapati brakovi iz ljubavi koji su u suprotnosti s tradicionalnim moralom, i tako se postupno uspostavio novi vrijednosni poredak. U novom civilizacijskom obrascu odbačen je brak bez ljubavi. U suvremenom razvijenom svijetu stvari idu još dalje, sklapa se sve manje brakova, ljudi žive u braku ili izvan njega , ali sa onima koje vole, a kad ljubav prestane i odnos se prekida. Novi trenutni ideal, ono što se medijski propagira kao savršen brak je brak iz ljubavi s uglednom i bogatom osobom (ups!). Živimo u neskromnim vremenima u kojima bi mnogi htjeli sve spojiti i dobiti maksimum. Ali to nije tako jednostavno, ljubav se ne može baš samo tako naručiti i ostvariti, a ni brak! Brak iz ljubavi donio je probleme instituciji braka. Sada je prestanak ljubavi dovoljan razlog za razvod, a u prošlim je stoljećima razvod braka bio dopušten samo u iznimnim slučajevima. I tu smo gdje smo, brak kao temelj civilizacijskog poretka uzdrman je jednom nejasnom i nestalnom pojavom kao što je ljubav. Što ćemo kad (zbilja?) u ljubav vjerujemo.

Razgovor sa svojim tinejdžerom o alkoholu

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Za neke roditelje, razgovor sa svojim tinejdžerom o alkoholu, uz postavljanje pravila glede konzumacije alkohola, može biti neugodan. Iako roditelji razumiju da je njihova odgovornost poučiti svoju djecu o štetnosti pijenja, kao i postavljati granice vezano za pijenje, a svjesni da će njihova djeca zbog lake dostupnosti alkohola i zbog rasprostranjenosti pijenja vrlo vjerojatno biti u prilici posegnuti za pićem, može biti teško razraditi kako pružiti smjernice i stvoriti strategije o tome kada, koliko, gdje i kako piti. Međutim, bez obzira na to koliko ovi razgovori mogu biti uznemirujući, roditeljima se savjetuje da rano u djetetovoj dobi započnu razgovor o alkoholu.

To je važno ne samo iz razloga kako bi djeca bila svjesna rizika i mogućih problema, nego i kako bi pomogli svojoj djeci kad budu u tinejdžerskoj dobi da donesu pametan izbor i kažu ne pijenju alkohola. Nekad će djeca sama pokrenuti temu alkohola, tada valja biti spreman za razgovor i ne odbijati ga ili odlagati “za kasnije”, jer tada su najotvoreniji čuti savjet.

Od iznimne je važnosti da roditelji održavaju otvorenu komunikaciju s djecom, a poglavito tijekom tinejdžerskih godina i također je važno da slušaju svoje dijete, pri čemu se podrazumijeva slušanje s potpunom pažnjom

Općenito, od iznimne je važnosti da roditelji održavaju otvorenu komunikaciju s djecom, a poglavito tijekom tinejdžerskih godina. Također je važno da slušaju svoje dijete, pri čemu se podrazumijeva slušanje s potpunom pažnjom, s uvažavanjem, bez prosuđivanja. Nadalje je važno da komunikacija bude iskrena, uz roditeljsko prilagođavanje, odobravanje, podršku. To sve je osobito važno kod tema kao što je pijenje alkohola.

Odlično vrijeme i mjesto za konstruktivne razgovore može biti u bilo kojoj situaciji kad se zajedno nešto radi, u šetnji ili dok se zajedno priprema obrok ili tijekom vožnje u autu. Postoji i mnogo trenutaka u stvarnom životu koji će potaknuti razgovor, primjerice sadržaji na televiziji povezani s alkoholom. Pokretanje diskusije na način predavanja (“Sad tu sjedni i slušaj!”) u pravilu ne funkcionira.

Što im treba objasniti?

Često je potrebno osporavati neutemeljena mišljenja. Naime mladi će često reći: “Svi drugi roditelji daju alkohol” ili “Svi drugi piju”, što uopće nije točno. Dajte tinejdžerima do znanja da to ne rade svi, da je to njihova zabluda koja je rezultat jednostrane perspektive – vide samo one koji piju, ne vide druge. Detaljno objasnite kako je alkohol otrovna tvar koja štetno djeluje na sve organe u tijelu, te da je visokorizičan za zdravlje. Važno je predočiti im kako alkohol oštećuje živčane stanice, srčani mišić, uzrokuje mnoge tumore. Također je po-

trebno objasniti djeci da alkohol djeluje na mozak na način da mijenja um, ometa donošenje ispravnih odluka i jasno razmišljanje. Alkohol može učiniti osobu ranjivijom na ozljede i olakšava upadanje u nesreće, jer djeluje na ponašanje na način na koji se inače ne bi ponašali, djeluje na preuzimanje većih rizika s manje razmišljanja o posljedicama nego kad bi bili trijezni. Mozak završava svoj razvoj u dvadesetim godinama, pa konzumiranje alkohola dok se taj razvoj odvija može lako dovesti do oštećenja. Dodatno, pijenje može rezultirati kaznenim ili pravnim problemima, kao i poteškoćama u školi. Razbijte mit o tome koliko alkohol može biti glamurozan, što su možda vidjeli na reklamama ili �ilmovima – primjerice pivo, šampanjac, kokteli... i objasnite kako su medijski prikazi često lažni i pogrešni. Budite svjesni različitih izazova s kojima se djeca mogu suočiti, poput pritiska vršnjaka ili izloženosti novim okruženjima. Naučite svoje dijete strategijama za odupiranje nagovaranjima prijatelja da piju, osnažite ih da kažu “ne hvala” kada im se ponudi alkohol, i osvijestite im koje druge opcije imaju. Potaknite zdrava prijateljstva. Istaknite opasnosti ulaska u automobil s vozačem koji je pio i dajte mu zeleno svjetlo da vas nazove u bilo koje vrijeme za vožnju kući. Pokažite djeci da alkohol nije mehanizam za suočavanje s nepovoljnim emocijama. Umjesto toga, dajte zdrave alternative za upravljanje stresom, kao što su vježbanje, razgovor s drugima, umjetničko izražavanje ili slušanje glazbe. Jedna od najboljih stvari koje roditelji mogu učiniti kako bi educirali svoju djecu o pijenju alkohola jest biti dobar uzor. Djeca uvijek gledaju, čak i kada roditelji toga nisu svjesni. Kao roditelji možete dati dobar primjer ako pijete odgovorno, ili uopće ne pijete, budete aktivni i jedete zdravo. Modelirajući odgovornu konzumaciju alkohola i razgovarajući s djecom o sigurnosti alkohola, roditelji mogu snažno utjecati na ponašanje svoje djece kada je u pitanju pijenje. Roditelji, imajte na umu da maloljetni tinejdžeri koji konzumiraju alkohol imaju veću vjerojatnost da će u svojim budućim godinama doživjeti niz šteta uzrokovanih alkoholom i razviti problematično pijenje. Rani razgovor s djecom o sigurnoj i odgovornoj konzumaciji alkohola može značajno utjecati na buduće obrasce pijenja. Tinejdžeri koji se kod kuće osjećaju podržano i voljeno manje je vjerojatno da će početi piti, a kada to učine, također su manje izloženi riziku od razvoja problema povezanih sa zlouporabom i ovisnošću o alkoholu.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

OSNAŽENA operativnost DVD-a Gornji Vidovec

Nakon 14 godina dobili novi vatrogasni kombi

Novo vatrogasno vozilo, koje zamjenjuje staro vozilo, ima ista operativna svojstva, ali donosi ključnu prednost

Piše: Sania Bižupić

Na području Ivanovca djeluju dva dobrovoljna vatrogasna društva, što je prava rijetkost. Nedavno je Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornji Vidovec, koje je prošle godine proslavilo svoju stotu obljetnicu, dobilo novo vatrogasno vozilo, čime je dodatno osnažilo svoje operativne sposobnosti.

Povećanje operativnosti i efikasnosti na terenu

Novo kombi vozilo marke Renault Tra�ic, vrijedno više od 45.000 eura, namijenjeno je za prijevoz članova DVD-a, a predsjednik DVD-a Gornji Vidovec, Mario Petek, izrazio je zadovoljstvo ovim pojačanjem, napominjući da će novo vozilo bitno olakšati

rad Društva i omogućiti bolje funkcioniranje na terenu. Novo vatrogasno vozilo, koje zamjenjuje staro vozilo staro 14 godina, ima ista operativna svojstva,

ali donosi ključnu prednost – omogućuje Društvu da istovremeno djeluje na dvama različitim mjestima. Do sada su članovi, zbog ograničenja s jednim vozilom,

često koristili svoja osobna vozila. - Sada će moći dvije ekipe ići na natjecanja, te se nećemo morati vraćati po članove, kao kada smo imali samo jedno vozilo. Kada idemo na natjecanja ili u posjete prijateljima van županije ili na neka događanja, uvijek jedno vozilo može ostati, koje je operativno jer uvijek imaš ljude koji idu na akciju jer se uvijek nešto može dogoditi i naravno da će nam novo vozilo puno značiti, govori predsjednik Petek.

Društvo broji pedesetak članova

DVD Gornji Vidovec trenutno broji oko 56 članova, uključujući jednu ekipu djece. Iako se suočavaju s poteškoćama u formiranju punih ekipa zbog manjka članova, Petek je optimističan. - Mislim da ćemo tim kombijem čak i privući mladež na neke aktivnosti jer imamo

većinom polovične, mješovite ekipe. Ne možemo oformiti ekipu. Neka kriza se događa, ali sada imamo mlade dečke – A ekipu i imamo pola ekipe, te ju popunjavamo sa starijim osobama da se možemo pojaviti na natjecanjima, no oni ne ostvaruju neke rezultate, a svatko bi htio imati rezultate.

Imamo žensku i mušku B ekipu. Nas starijih ima, a Društvo nam se osipa nakon 16. godine, no uvijek se nekako složimo. Prije smo imali dvije ekipe djece i nadam se da se bude sada to vratilo budući da smo dva društva u jednom selu. Mislim da jako dobro stojimo s članovima u odnosu na druga sela koja imaju samo jedno društvo, objašnjava.

Jedinstveno selo s dva DVD-a

Prošle godine, DVD Gornji Vidovec imao je nekoliko intervencija, uključujući požar kuće i garaže te inter-

vencije na otvorenom. Petek je istaknuo kako su ove godine zbog proslave 100. godišnjice društva bili više fokusirani na organizaciju tog događaja, no inače redovito sudjeluju na vatrogasnim natjecanjima. - Ove godine nismo mogli biti na nekim vanjskim natjecanjima jer smo imali organizaciju stotu godišnjicu društva, pa nam je to puno vremena iziskivalo, naglasio je Petek.

DVD Gornji Vidovec i DVD Ivanovec dijele jedinstvenu tradiciju koja traje već sto godina, što je prava rijetkost, ne samo u Hrvatskoj, već i šire. - Sto godina smo društvo i jedni i drugi i mislim da toga nema nigdje u Europi. Jedinstveno smo selo s dvama društvima, istaknuo je predsjednik DVD-a Gornji Vidovec. Ova dugogodišnja suradnja i zajedništvo između dva društva predstavljaju snažan temelj vatrogastva u ovom kraju.

Grad Čakovec, koji aktivno podržava rad Društva, obećao je izgraditi nadstrešnicu, odnosno garažu, čime će se riješiti problem skladištenja vozila. - Imamo novi kombi u našoj garaži, a stari kombi u susjedovoj garaži. To je odmah preko ceste i to su naši jako dobri podupirajući članovi. Kombi je dostupan u svakom trenutku, a Grad nam obnavlja i vatrogasni dom. Nadam se da će biti i dalje uz nas. Velika su nam podrška. Znači da ipak nešto vrijedimo ako se ulaže u nas, a mi to vidimo i znamo to cijeniti i paziti ono što imamo, priznaje.

Vlč. Alojzije Pakrac blagoslovio je novo vozilo DVD-a Gornji Vidovec

Novo vatrogasno vozilo DVD-a Gornji Vidovec

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pureća mesna rolada

Piše: Aleksandra Sklepić

Puretina je lagano i bjelančevinama bogato meso te se zbog toga na velika vrata vraća na jelovnike naših kuharica. Svjesni važnosti kvalitete namirnica koje koristimo u prehrani, sve više obraćamo pažnju na prehranu od domaćih sastojaka i za svoj stol biramo zdravo i provjereno. Puretina se u Međimurju koristi kao namirnica od pamtivijeka, jer su purice, uz domaće kokice, trčkarale gotovo po svakom dvorištu. Danas toga više nema, ali recepti za �ina jela od puretine još su uvijek popularni, posebno među mlađim generacijama. Pureću mesnu roladu rado priprema Karmen Mlinarić iz Donjeg Kraljevca te nam je preporučila svoj recept.

Priprema pureće mesne rolade:

Fino narezanom luku dodati kim, sol i papar te ga ispeći na maslinovom ulju dok ne postane žut i staklenkast. Dok se luk hladi, samljeti krekere. U ohlađeni luk dodati senf i umiješati u meso . Dodati jaje, sol, papar, muškatni oraščić, origano i krekere (po potrebi) sve dobro umijesite zajedno, nabolje rukama.

Zamastite ruke maslinovim uljem i oblikujte meso u štrucu. Položite štrucu na papir za pečenje na pleh i stavite u pećnicu na sredinu. Peći na 200 °C tridesetak minuta. Uz pureću mesnu roladu preporučamo mlince kao prilog, a za salatu kiselu papriku punjenu narezanim zeljem.

Sastojci:

- 500 g mljevenog purećeg mesa

- 1 jaje

- 1 luk

- maslinovo ulje

- 1 žličica mljevenog kima

- 2 žličice Dijon senfa

- 4 – 5 komada integralnih krekera (može i krušnih mrvica)

- 2 žličice origana

- 1 žličica svježe mljevenog muškatnog oraščića

- sol, papar

Jesenski trokut s vrganjima

Jesenski dani listopada idealno su vrijeme za potragu za šumskim darovima prirode - jestivim gljivama. Košarice gljiva ovih dana prepune su gljiva, pa se tako često u pletenoj košari nađu i mnogima najdraže i najukusnije gljive – vrganje. Stoga smo za našu standardnu rubriku odlučili preporučiti vam brz i jednostavan objed. Na tanjuru će se tako pronaći vrganji, komad pečene svinjetine i zelena salata. Priprema je brza i jednostavna. U tavu stavimo

malo bijelog ulja, te prethodno očišćene i na ploške narezane vrganje. Vrganje dinstamo na laganoj vatri oko sedam do deset minuta. Na kraju ih posolimo, popaprimo i dodamo malo meda. Svinjetinu smo već prije ispekli u pećnici te ohlađenu narezali na odreske. Zelenu salatu narežemo na trakice. Na tanjuru poslužimo jesenski trokut: vrganje, odrezak pečenje svinjetine i malo salata. Jelo možemo ukrasiti i preliti bučinim uljem ili ako vam odgovara slatko-slana

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- svinje�na

- vrganji

- zelena salata

- bijelo ulje

- bučino ulje

- sol, papar

kombinacija može se preliti s malo aceto balsamico pastom. U slast svima bilo i uživajte u jesenskim darovima prirode. (rr)

Chardonnay

barrique - Hažić

Uz vrganje, svinjetinu i

zelenu salatu odlično će se sljubiti vino proizvedeno u obiteljskoj Vinariji, odnosno

Obiteljskom gospodarstvu Hažić.

Riječ je o vinu chardonnay barrique (s osvojenom brončanom medaljom u Londonu na prestižnom

natjecanju vina iz cijeloga svijeta, Decanteru). Vino sadrži 12,4 % alkohola. Svojom aromom, svježinom i osobitim karakterom, osvojit će sve vinske znalce. Svakako kušajte uz predloženo jelo ili neko jelo prema vašem odabiru. U zdravlje! (rr)

Kukuruzni kruh

Priprema U dublju zdjelu stavite kukuruzno brašno, prelijte ga mlakom vodom i dobro promiješajte kuhačom. Dodajte bijelo glatko brašno, sol, prašak za pecivo i dobro promiješajte. U sredini napravite udubinu pa u nju dodajte suhi kvasac, šećer, mlijeko, otopljeni maslac pa ih umiješajte kuhačom. Kad se svi sastojci povežu, na pobrašnjenoj podlozi rukom umijesite glatko i jednolično tijesto. Tijesto stavite u zdjelu, pokrijte krpom i ostavite na toplom oko jedan sat dok se ne digne. Tijesto premijesite pa ga oblikujte u kuglu. Stavite ga u papirom za pečenje obloženi željezni lonac ili pekač s po-

klopcem, pospite kukuruznim brašnom i ostavite da se još diže (što se duže diže, kruh će biti manje zbijen). Zagrijte pećnicu na 180 Celzijevih stupnjeva, pecite 40-50 minuta poklopljeno, a zatim oprezno uklonite poklopac i pecite još 10 minuta.

Sastojci:

- 300 g kukuruznog brašna Čakovečki mlinovi

- 300 g pšeničnog bijelog glatkog brašna Čakovečki mlinovi

- 2 žličice soli

- 1 prašak za pecivo

- 1 suhi kvasac

- 1 žličica šećera

- 100 g otopljenog maslaca

- 150 – 180 ml mlake vode

- 250 ml mlakog mlijeka

Slasna pureća rolada s mlincima kao prilogom

Recept plus

EMILIJA BARANAŠIĆ iz Palinovca

Jesenski slatki ježići od biskvitnih okrajaka

Majstorica pripreme kolača ne baca nijedan komad biskvita, već od svaki od njih upotrijebi za izradu maštovitih sitnih kolačića

Piše: Aleksandra Sklepić

Boje jeseni i obilje njenih plodova, u našim kuharicama uvijek iznova bude kreativnost kojoj zaista nema granica. Predivnu jesensku kreaciju s čokoladnim ježićima osmislila je i sprovela u djelo Emilija Baranašić iz Palinovca. Otkrila nam je tajnu pripreme, a ona se sastoji u tome da je ježiće pripremila od

Jesenski slatki ježići

Sastojci za jednostavni

biskvit:

- 3 jaja

- 140 g šećera

- 1 vanilin šećer

- 200 glatkog brašna

- 1 prašak za pecivo

- 100 ml ulja

- 100 ml mlijeka

- prstohvat soli

Za ukrašavanje ježića:

- bijela čokolada

- smeđa čokolada za pečenje

Priprema jesenskih slatkih ježića: Pomiješajte brašno i prašak za pecivo. U posebnoj posudi izmiksajte jaja, šećer i vanilin šećer, dok ne dobijete pjenastu smjesu bez kristala šećera. Dodajte ulje i mlijeko i sve dobro izmiješajte kako bi

se sastojci sjedinili. U dobivenu smjesu dodajte prosijane suhe sastojke te kuhačom dobro promiješajte kako bi dobili homogenu smjesu bez grudica. Biskvitnu smjesu odmah ulijte u pleh i kalup za pečenje te stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 180 stupnjeva 30 – 35 minuta.

Čačkalicom provjerite je li biskvit gotov, ako čačkalica zabodena u sredinu ostane čista, biskvit je pečen.

Ohlađen biskvit razmrvite rukom, te oblikujte kuglice od tijesta, u obliku ježića željene veličine. Ako se tijesto ne da formirati, može se u njega dodati rastopljena čokoladu, pekmez ili ostatke krema od drugih kolača. Ježiće nakon toga ukrasiti najprije rastopljenom smeđom čokoladom te na nju naribati bijelu čokoladu. Oči i nosići mogu se izraditi od bjelanjaka.

okrajaka biskvita koje je upotrijebila za druge kolače. Majstorice pripreme kolača, posebno one koje peku za svadbe ili druge svečanosti gdje trebaju veće količine kolača, ne bacaju nijedan komad biskvita, već od njih izrađuju kuglice, slatke salame i slično. Emilija je otišla korak dalje, pa je, u skladu s jesenskim raspoloženjem, od ostataka biskvita za kremaste kolače, izradila divne slatke ježiće.

Ježići se mogu pripremiti i posebno, od jednostavnog biskvita čiji recept donosimo.

Emilija je bila glavna kuharica na mnogim svadbama, a sada je u mirovini. Aktivna je i svestrana, pa je zbog toga i dugogodišnja članica Udruge žena Palinovec, od njenog osnutka. Sudjeluje u svim aktivnostima u koje je Udruga uključena, posebno onima gdje se izlažu kolači ili na druženjima gdje je uključena u pripremanje hrane.

Emilijina obitelj raduje se svakom kolaču koji ona za njih priprema s posebnom ljubavi i pažnjom. Pomažu joj, ako joj je pomoć potrebna, a nagrada je uvijek pun stol tradicionalnih, domaćih jela i kolača, kad god se svi zajedno okupe.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 22. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 25. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik:

Vlado Janković iz Svete Marije

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 22. listopada 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 25. listopada 2024.

Krea�vna Emilija sa slatkim jesenskim ježićima

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

ŠTO SE u muzeju radi?

Dio šesti – stotine tisuća podataka u inventarnim knjigama

Piše: Janja Kovač, viši kustos, voditeljica etnografskih zbirki

Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla.

Kako Muzej Međimurja Čakovec ove godine obilježava 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Muzejska dokumentacija

U prijašnjim člancima bilo je govora o načinima prikupljanja predmeta, njihovoj restauraciji i pohrani u muzejskim čuvaonicama, izlaganju na povremenim izložbama i terenskom radu. U svim tim fazama prikuplja se velika količina informacija o samim predmetima, ali i procesu njihovog ulaska u muzej.

Stručni djelatnici muzeja zakonski su obavezni bilježiti te podatke kao muzejsku dokumentaciju koja je de�inirana Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja dokumentacija o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti te načinu ostvarivanja uvida u muzejsku građu i dokumentaciju: „Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka koji je nastao tijekom procesa stručne i znanstvene obrade, zaštite i prezentacije svih muzejskih predmeta koji govore o njihovu stvaranju, svojstvima, povijesti, stjecanju, konzervaciji i prate sve ostale promjene od njihova ulaska u muzej.“

Ona se dijeli na primarnu, sekundarnu i tercijarnu te se

štiti kao kulturno dobro Republike Hrvatske.

Primarna dokumentacija

Primarnu dokumentaciju čine inventarna knjiga muzejskih predmeta, knjiga ulaska, knjiga izlaska, knjiga pohrane, evidencija zbirki, evidencija studijskih zbirki, evidencija revizija i evidencija o otpisu muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije.

Inventarna knjiga najvažnija je baza podataka u koju moraju biti upisani svi predmeti koji čine fundus jednog muzeja. Prije su bile isključivo �izičke, no danas većina muzeja vodi digitalnu inventarnu knjigu. Proces upisa novih predmeta u inventarnu knjigu naziva se inventarizacija. Svaki predmet dobiva svoj jedinstven inventarni broj, a sastoji se od pre�iksa koji je skraćeni naziv

muzeja i sljedećeg slobodnog broja. Tako danas inventarne oznake Muzeja Međimurja Čakovec imaju oblik, npr., MMČ 3705. Svaki predmet u inventarnoj knjizi ima svoju karticu u kojoj se ispunjavaju mnogobrojna polja; od naziva predmeta, mjera, �izičkog opisa, materijala od kojeg je izrađen, tko ga je i kada izradio, tko ga je inventirao, u kakvom je stanju, tko ga je, gdje i za što koristio. Obavezna je i fotogra�ija predmeta. Naravno, za mnoge predmete nije moguće ispuniti sva polja jer mnogi podaci nisu poznati. No, proces obrade predmeta nikad ne prestaje te se predmetne kartice neprestano nadopunjavaju novim podacima i saznanjima. MMČ u svom fundusu broji 30.660 predmeta i za svaki predmet postoji njegova kartica. Druga kategorije primarne dokumentacije vode se kod po-

HOROSKOP

LJUBAV: Ako još tražite srodnu dušu, obra�te pažnju na osobe iz svoje radnog okruženja. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primije�te. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane zadovoljne i mirne.

KARIJERA: Možda će vam se čini� kao da vas pri�šću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovori� kako bi došli do boljih poslovnih rezultata. Pred vama je mala borba u kojoj trebate bi� borac. Druge vam nema.

ZDRAVLJE&SAVJET: Osjetljivost na promjene temperature i klime.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Uviđate da ne vrijedi mrzi� ni� se svađa� jer to ne vodi nikamo. Bolje je povući se i razmisli� u �šini, pa i onom što nam se sada ne sviđa. Potom sve to otpus�te i fokusirajte se na ono št je dobro u vašem privatnom životu. Naći ćete nešto.

KARIJERA: Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog financijskog pitanja. Otvorit će se teme ulaganja, raspoređivanja sredstava ili sufinanciranja. No ovaj put, o tome će ovisi� mnogo toga. Budite realni i profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Gdje god da se nađete, širit ćete op�mizam.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vjerojatno ćete se osjeća� usamljeno, osim ako to nije vaš vlas�� izbor. Oni u vezama prolazit će jedno razdoblje zasićenja kad će treba� dosta trezvenos� da izdrže. To neće traja� još dugo, zato jednostavno prođite kroz to.

KARIJERA: Neki vaši suradnici će vam otvoreno pokaza� svoju naklonost, dok će vam drugi jednako tako pokaza� to da vas ne vole. Prihva�te i jedno i drugo na miran način. Barem ćete zna� s kim imate posla. Držite se zacrtanih pravila.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nakon šetnje na svježem zraku, dobro se naspavajte.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vaša podsvijest bit će vrlo ak�vna u ljubavnim temama. Ovo je vrijeme dobro za vaša in�mis�čka preispi�vanja, pa se okrenite sebi. Nekima će is�nski odgovara� samoća jer će intuicijom osje�� da su pred dubljim promjenama ili novos�ma. Bit će u pravu. KARIJERA: U poslu ćete se i dalje nadmudriva�. Utjehu ćete nalazi� u privatnom životu. S autorite�ma nećete staja� najbolje, a pogotovo sada. Ne inzis�rajte na svojim idejama, jer ste u nepovoljnoj poziciji. Izdržite uz toleranciju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Opuštajte se kroz sport i rekreaciju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Imat ćete dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihva�te pozive i krenite među ljude. Oni vas čekaju.

KARIJERA: Da bi popravili ono što radite, morate se otvori� i više surađiva� s drugima. Stav da je netko bogom dan nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe. Poradite na vlas�toj analizi i sve će vam bi� jasnije, a onda i lakše.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na jogu ili meditaciju i opus�te se.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Premda emo�vno nećete osjeća� ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozi�van stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeni� i razumje� vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Budite strpljivi i tak�čni.

KARIJERA: Ključ uspjeha u poslu ovih dana nalazi se u suradnji i prihvaćanju ponekog kompromisa. Ne tjerajte po svom jer glavnu riječ zasad vode drugi. Budite otvoreni i koopera�vni, pa će sve krenu� u dobrom pravcu. ZDRAVLJE&SAVJET: Eliminirajte frustracije kroz gimnas�ku.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljša� odnos s voljenom osobom. Nikakva rasprava, a pogotovo mo�virana ljubomorom neće donije� rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdržani.

KARIJERA: Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete bi� kotač koji je važan u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopus�te sebi da izrazite i sovje ambicije. Spoznajte svoju poziciju, a još više priliku.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pretjerujte s konzumacijama. Krećite se.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Neke od vas mučit će čežnje. Mislit će da je ljubav daleko od njih. Ipak, ona je zapravo bliže nego što im se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu.

KARIJERA: Vaš trud bit će nagrađen, vi ćete dobi� na cijeni. Ponekad ćete ima� osjećaj da vas previše is�ču. Skromnost i neka vrsta s�dljivos� koji dolaze od vas bit će primjer drugima. Radit ćete predano i bez puno pitanja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Maske kad tad padnu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

jedinih predmeta nad kojima se provodi neki postupak. Tako se, npr., u knjigu izlaska upisuju predmeti koji �izički napuštaju muzej kako bi bili izloženi na izložbi, oni koji su upućeni na restauratorsko-preparatorske radove ili na digitalizaciju.

Sekundarna dokumentacija

Sekundarnu dokumentaciju čine knjige audiovizualnih fondova, knjiga hemeroteke, knjiga planoteke, knjiga dokumentacijskih crteža, evidencija izložbi, evidencija konzervatorsko-restauratorsko-preparatorskih postupaka, evidencija terenskih istraživanja i prikupljanja, evidencija o stručnom i znanstvenom radu, evidencija o izdavačkoj djelatnosti, evidencija edukativnih aktivnosti, evidencija događanja, evidencija interaktivnih, multimedijskih i digitalnih

proizvoda, evidencija o osnivanju i povijesti muzeja i druge evidencije prema općem aktu muzeja. Raznolikost fondova govori o šarolikoj muzejskoj djelatnosti koja često prolazi nezamijećeno, a u tim fondovima MMČ ima oko 25.000 zapisa.

Tercijarna dokumentacija

Tercijarnu dokumentaciju čine pomagala u obliku raznovrsnih kataloga i indeksa: predmetnih, autorskih, kronoloških, topografskih i drugih, koji proizlaze iz primarne i sekundarne dokumentacije, a u funkciji bržeg pretraživanja i korištenja podataka. Ona je obično rezultat dugogodišnjeg rada tima stručnjaka u jednom polju, a tendencija je da bude što univerzalnija kako bi je mogli koristiti i drugi muzeji. Uz to, MMČ vodi i stručnu knjižnicu s oko 8800 zapisa knjiga i članaka.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Djevica, Blizanac, Ovan

LJUBAV: Malo ćete se opus�� i uspori� svoj s�l zavođenja i uživanja. Voljena osoba rado će s vama priča�, a to će vas još više zbliži�. Oni koji su još sami lako će nalazi� društvo, a sve bi moglo poče� neobavezno, no bit će i rasprava.

KARIJERA: U suradnji s mladim osobama ili s novim suradnicima pokazat ćete emocije više nego što bi trebalo. Pazite da ne ispadnete neprofesionalni. Zbrka u komunikaciji rezultat je žurbe. Uz bolju pripremu doći ćete do više staloženos� i do boljih rezultata.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nema potrebe za velikim planiranjem.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vaša energičnost i poduzetnost u ljubavnom životu ponekad će graniči� s ludošću. Nisu isključene ni male ljubomore, ali s većim intenzitetom. No kako dođe, tako će i proći. Potrebno je malo više samokontrole da bi bili sretniji.

KARIJERA: Pogledajte bolje oko sebe i naći ćete mnogo onih koji bi željeli surađiva� s vama. Potrebno je bolje se poveza� i osmisli� učinkovi�ji organizacijski plan. Kad to napravite, preostaje vam samo da isto slijedite. Vi to možete.

ZDRAVLJE&SAVJET: Analizirajte svoje sposobnos�.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Ono do čega će vam bi� najviše stalo u životu bit će zabavljanje. Nećete teži� ozbiljnoj vezi, bar ne pod svaku cijenu, no ako se ona dogodi, prihva�t ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom, te će zajedno tulumari�.

KARIJERA: Pus�te druge da se izraze, te ih pažljivo slušajte. U ovom trenutku to će jednostavno bi� daleko bolje, nego da radite na svoju ruku. Budite razumni, strpljivi i vjerujte da će kasnije sve doći na svoje mjesto. Drukčije ne može.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ništa se ne događa slučajno. Vi to dobro znate.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ljubav ćete nalazi� na svakom koraku i u svakom danu. Neće bi� potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ovaj mir će vas zbunjiva�, jer vi volite provokacije. Ipak, većina vas bit će zadovoljna i s najmanjom sitnicom koju će rado dijeli�.

KARIJERA: Ne navaljujte sa svojim idejama jer premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da krenete u akciju. Radite u �šini i prema pravilima igre. Strpljivo čekajte svojih pet minuta. One će doći. Potražite vedre ljude.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne činite ništa na silu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Fizička inventarna knjiga Etnografskog odjela i zapis o �betu inventarnog broja MMČ 3705

Digitalna inventarna knjiga Etnografskog odjela i skraćeni zapis o �betu inventarnog broja MMČ 3705

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Ulazimo u kasnu jesen

VREMENSKA SLIKA: Proteklih tjedan dana prošlo je u znaku mirnog ranojesenjeg vremena. Dani su bili uglavnom suhi, prošla je jedna kišna fronta, ali prije i nakon toga je bilo djelomično sunčano i ugodno toplo. Ipak smo ušli u drugi dio jeseni kad sve češće imamo tmurno vrijeme pa će tako sljedećih nekoliko dana biti puno oblaka uz

malo kiše ili rosulje. Ponovno mirnije vrijeme sa sunčanim razdobljima očekujemo na kraju ovog i početkom sljedećeg tjedna, ali uz moguću dosadnu maglu i niske oblake. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I tijekom petka postoji mogućnost za malo slabe kiše tako da bi dan trebao proći

uglavnom oblačno, možda ujutro ponegdje uz koju zraku sunca. Jutarnja temperatura bez veće promjene, a dnevna bi mogla biti stupanj viša nego u četvrtak pa očekujemo oko 14 Celzijevih stupnjeva. Mirno bi se vrijeme onda trebalo zadržavati tijekom vikenda. Nema nekog velikog pogoršanja ni velikog zahladnjenja, ali će biti dosta

oblaka, u jutarnjim satima i mjestimične magle. Ipak su sredinom dana i poslijepodne moguća i kraća sunčana razdoblja, vjerojatnije u nedjelju nego u subotu. Temperatura zraka će u subotu narasti do 14 Celzijevih stupnjeva, a i u nedjelju bi moglo biti slično jer će zapuhati sjeveroistočni vjetar. Početak sljedećeg tjedna nastavio bi s pitomim jesenjim vremenom. Ostaje suho i ugodno, ali i dalje postoji mogućnost za maglu i nisku naoblaku koja može smanjiti količinu sunca. O tome će ovisiti i dnevna temperatura koja bi u slučaju sunčanih popodneva mogla narasti iznad 15 Celzijevih stupnjeva, ali u mjestima gdje će se dulje zadržavati magla ili niski oblaci ostat će prohladno. Malo kiše ponegdje može pasti krajem srijede ili u četvrtak prijepodne, ali čini se

U listopadu mraz i bura vije, siječnja i veljaču sunce grije.

da to neće biti nikakva značajnija ni dugotrajnija promjena. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 17.10.2024.)

• 24. listopada 1739. godine počela nečuveno duga i jaka zima

• 25. listopada - prosječni nadnevak završetka izletničke sezone

• 26. listopada 1964. godine strašna poplava Save u Zagrebu uz 17 poginulih

SKANDINAVKA VICOTEKA

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Pučka

Ples

Upita Mujo Fatu:

- Fato, jesi l' slobodna sljedeći ples?

- Jesam, odgovori Fata.

- Super. Možeš li mi pridržati pivu?

Izlet

Razgovaraju paradajz i pašteta u frižideru.

- Što ne spavaš?

- Ne mogu od uzbuđenja.

- Kakvog uzbuđenja?!

- Pa sutra idemo na izlet.

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Stjepan Kovač

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 19.

Kak nam je, tak nam je

Morete si pregruntati dokod je to došlo da me je teca Franca pitala kaj je to nacija? Bil sam srečen kak črv v jabuki kaj me je ne nekaj težešega pitala pak sam joj lepo pojasnil da smo ona i ja akupa z sima vama v Lepoj Našoj nacija, oliti narod. Ve se vi najbrž pitate kak je teci Franci nacija na pamet pala? To je i meni mam bilo čudno, ali mi je rekla kak je gledala na televiziji Zokija Šprajca i jegovo "Stanje nacije". Najme kaj, teca je se dobro razmela kaj joj je Zoki štek reči sam je ne znala kaj je to nacija. Morete si misliti kak ljudi morejo mirno spati dok jim Zoki Šprajc, djevojački Jovanovič, pojasni kaj muoči nacijo, očem reči, narod v Lepoj Našoj, jerbo čim Zoki ne dojde na rendes v dogovorjeno vreme mam su ljudi v paniki, očem reči, v streso. Znate kak je to, pak Zoki nejbole od sih zna kak je nam v Lepoj Našoj i što je tomo kriv kaj nam rekel zaslužan. Čuda se toga pripeti kaj nam običnaj smrtnikaj pobegne kaj ne ftegnemo v pamet zeti, ali zato je Zoki tu kaj nam se to donese na svetlo dneva. Jempot nam on pripoveda kak Zoki Šprajc, a drugi pot kak Zoki Jovanovič, kak mo da paše, očem reči, kakše so se nevole šteri tjeden pripetile. Morem vam reči da me je teca nikaj ne razmela sam je mahnula z rokom i odišla je vu svojo hižo, a tam si more gruntati kaj oče i ne mora nikomo nikaj reči jerbo jo nišči nikaj ne pita. I kaj je nejglavneše nema se z kim posvaditi.

Levo, desno

nigdi pravice

Kakše so sam svaje bile med našaj političaraj minuli tjeden dok je v našemo Dubrovniko bila velika sesija sakefele političarov. Morete si pregruntati o čemo so se spominali političari z Jugoistočne Evrope ak je došel i precednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Čistam je nekak normalno dok Rusija ratuvle v Ukrajini unda se navek tam de je precednik Ukrajine spomina o tomo kak bi več bila skradja vura kaj bi rat završil i kak bi se mir vrnul kak v Ukrajino tak i v Evropo, a i bilo bi čistam vredo da se prestane ratuvati po celomo sveto. Se je to v Dubrovniko bilo vredo, ali naši političari z leve strane so

Da jempot levica ne bode znala kaj dela desnica?

zamerili našemo premijero Drašeko Plenkovičo kaj je v Dubrovnik na sesijo pozval srpskoga precednika, kaj nem rekel, četnika, Aleksandra Vučiča, a ne je pozval našega žir heza z Pantovčaka druga Zokija Milanoviča. Ne bi vam tu znal reči što ima praf i je li je pravica na levoj ili pak na drugoj strani, ali nikak nebrem razmeti kak se je za reč javila Sandra Benčič z partije štera se "More", se zna, a nikaj ne dela (kaj se nejbole vidi v "belom" Zagreb grado) kaj bode zbajala i na red pobrala premijera Plenkoviča kak je napravil dva velike grehe: prvi je greh kaj je ne pozval našega precednika Zokija, a drugi, i to vekši, je greh kaj je pozval srpskoga precednika Vučiča, šteri je bil četnik za vreme našega Domovinskoga rata i ratuval je protiv Lepe Naše. Ne bi se štel mešati vu to kuliko je ona mela prav ili pak ne, ali kak more ona nekoga na red pobirati, a si znuomo, verjem da smo ne pozabili jerbo to nebremo pozabiti, kak je Sandra lani v novembro na Den sječanja na žrtve Vukovara i Škabrnje hitala venca v Dunav za poginule četnike, očem reči, poginule agresore vu Vukovaro. Najte me krivo razmeti, ali mi to nikak nejde v glavo kak smo jempot na jenoj strani, a drugoč na drugoj kak da ne znamo de je pravica, očem reči, de je istina?

Naši Međimorski plinači so pobedili na "vročemo tereno" v Zagrebo

Nejpredi se je nišči ne nadjal kaj bi naši Međimorski plinači mogli pobediti Zagrebečke plinače i to na jivomo igrališčo v Zagrebo. Kaj reči, pripetilo se ruon ono kaj se je nišči ne nadjal: Međimorci so pobedili skorom kak Bayern Dinamovce i to dvapot. Da so Dinamovci meli priliko znova igrati v Minheno ne bi brzčas drugoč fasovali devet komadov, ali kuliko znuomo Tomaševič i jegovi plinači so i drugoč zgubili i odišli so po riti k meši. Nemam tuliko placa kaj bi napisal kakše je se hujncvutarije i norije delal Tomek Tomaševičov šteri si je pregruntal da on se more i da mo je se dopuščeno, ali na se zadje je ipak moral hititi puške v kuruzo tak da je vreme pokazalo da mo je pol Zagrepčancov (i to ona vekša polovica) obrnulo hrpta i da mo ne verje pak so se priklonili našim plinačima. Neje niti čudno jerbo je Tomica naklal cele kupe smetja po

celomo Zagrebo i ve čim dojdete v Sesvete duha po smrdljivomo smetjo vam se rivle vu nos kak se nam je negda rivala duha iz zagrebečke klaonice mesne fabrike "Sljeme", štera je bila vu Sesvetama. Kuliko sam mel za čuti od profesora Baltazara purgerski gracki načelnik Tomek je kanil kuriti smetje i tak greti Zagrepčance, ali je nigdi ne mogel nabaviti tak velike peči jerbo to več nišči, pod milim Božekom, ne dela na kugli zemaljskoj. Kuliko vidimo ovi kaj se "Morejo" so malo zaostali za napretkom tehnologije.

Čuda je leži drugoga kritizerati, probajte se zmisliti kuliko so drevja i kameja nahitali na negdašjega gradonačelnika Milana Bandiča. Najgerek sam, jako sam najgerek je li se bodo zagrebečki gracki oci navčili kaj od naši Međimorski plinači? Nekaj mi se zdi da je brzčas več prekesno jerbo drugo leto v majušo bodo zgubili izbore: stiha so došli na vlast, a još bole stiha bodo odišli v ropotarnico povjesti, a Živi zid jim bode špalera držal na sprevodo. Kak veli teca Franca, voda jiv je donesla, a smetje jiv bode odneslo. Bandič je bil onakši kakši je bil, ali dvajsti let je držal v rokami cugle vlasti i hercuval v belom Zagreb grado.

Kaj so se direktori zdošli?

Mortik nemam praf, ali si vejč hajdi dugo gruntam o tomo kak so se prinas v Međimorjo zdošli direktori, očem reči, ravnateli? Najbrž je ne tak, ali čim dojdejo natječaji na svetlo dneva dojde i hajdi moljbi, ali hajdi oni šteri dajo moljbe imajo nekšo falingo ili pak jim nekaj fali kak v imovinski kartici Sandre Benčič. Najme kaj, več hajdi dugo zbiramo direktora komunalnoga poduzeča Čakom v Čakovco i nikak da zberemo nejbolšega, a cvetje, trava, smetje i grobiče čakajo što bode, posle Ivice, držal cugle komunalne vlasti v Čakovco i što bode hercuval z grobičom? Sa je sreča kaj Ivica ima čas i kaj jega mesto penzionera čaka jerbo da je ne tak unda bi novi komunalni direktor došel na mrzlo foteljo, a ve mo jo Ivek greje. Istina Božek da to nekaj košta, ali denes je več ne nikaj zabadav, a čuda je bole da novi direktor dojde v toplo foteljo nek da se odma prvi den prehladi i odide na bolovanje.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Stanka Kutnjak vodi Svetomartinske

mažoretkinje 20 godina

Stanka Kutnjak, nezaobilazna �igura svetomartinske mažoretne scene, obilježila je 20 godina trenerskog staža. Ujedno je i osnivačica Svetomartinskih

mažoretkinja, prati sve skupine na svakom nastupu, vodi ih na natjecanja, smotre i različite manifestacije u općini i diljem zemlje. Svaka čast! (sh)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak