Međimurske novine 1520

Bezočno kradu po grobljima

tajna

Razvojni centar

Međimurja i Caffe bar Bedem ostao bez direktora

Siniša Šalamon dao

otkaz: Odlazim u

ZLATNI I DIJAMANTNI PIR međimurskih parova

Zajedno više od pola

ZLATKO VIDOVIĆ o micanju kanalizacijskih šahtova u Selnici Ja sam kriv, ali i nisam

str. 3

Posebni prilozi

Gdje su najbolje martinjske fešte?

Koliko ćete novaca i na što potrošiti za Sve svece?

Blagdan Svih svetih koji se obilježava 1. studenoga posebna je prigoda kada se sjećamo i odajemo počast onima koji su nas napustili. U tom duhovnom okruženju mnogi ljudi odlučuju posjetiti grobove svojih voljenih, paliti svijeće i donositi cvijeće. No, s obzirom

ANKETA POD VUROM FOTO

na današnje ekonomske prilike, primijetili smo da građani manje troše na aranžmane. Upitali smo građane koliko će i na što konkretno usmjeriti svoj budžet uoči ovog blagdana te u nastavku donosimo njihove odgovore.

Vatrogasnim sirenama do bračne luke!

(Ana Vadlja)

Cvetka Novak, Sve� Urban - Uglavnom planiram potroši� nešto manje novaca, ali uvijek se potrudim izdvoji� za lijepo aranžirano cvijeće. Upravo smo krenuli provjeri� ponudu i cijene po gradu, nismo još kupili pa da sve bude spremno za petak.

Kata Momčilović, Čakovec - Što �če aranžmana od otprilike 50-70€. Nije važno materijalno, svakog našeg pokojnika nosimo u srcu svaki dan. Po meni je dovoljna jedna lijepa ruža i lampaš, ali to danas nije baš tako. Ljudi više idu na pres�ž i da se vidi raskoš. Nisam rasipnik, ni� preskromna ali sam jednostavna i zahvalna.

Gabrijela Benc, Čakovec - Ja sam penzionerka i planiram potroši� malo. Uglavnom je to nekakav aranžman i cvijeće za vazu, pošto imam više grobova za obići. Uvijek kupujem pravo cvijeće za vazu, plas�čno ne volim. Koliko sam vidjela po gradu, cijene su dosta solidne. Krizanteme su po 4 €, a vidjela sam i jedan lijepi aranžman bogat cvijećem za 60 €.

Rajko Lukman, Strahoninec - Planiram potroši� oko 10 do 20 €. Volimo i poštujemo tradiciju, ali nismo pobornici materijalizma i marke�nških fin�. Danas primjer konzumerizma viđamo svaki dan u svim područjima života, od hrane, odjeće te i kod svih blagdana pa tako i ovog.

Vjera Holman, ČakovecNemojte me ništa pita�! Pa jedna krizantema košta 5 €, ali ja to sve unaprijed naručim. Sve sam si organizirala i točno znam koliko ću potroši�. Naručila sam aranžman od krizantema sa zelenilom i još jedan za vazu.

Nikola Kraljić i Mihaela Novak iz DVD-a Mursko Središće uplovili su u bračni ži-

vot na poseban način! Njihovi kolege vatrogasci priredili su im ispraćaj za pamćenje uz zvuke vatrogasnih sirena. Čestitamo mladencima i pridružujemo se željama za

BESRAMNIH krađa nisu pošteđeni ni grobovi

Ne žurite s cvijećem, mogli biste

ostati bez svega

Nije tajna da se kradu aranžmani koji potom osvanu na istom prodajnom mjestu i ponovno se prodaju. Kradu se buketi te lampaši

Piše: Vlasta Vugrinec

Krađe po našim grobljima nisu novost. Sve više općina i gradova posežu za Big Brotherom kako bi zaštitili grobove od kradljivaca. Krade se naime sve, od cvijeća, sadnica, vaza, svijeća do karika na nadgrobnim pločama i ostalih ukrasa. No, u ovo vrijeme pred blagdan Svih svetih to je još su intenzivnije što je i razumljivo jer su groblja posebno uređena.

Da Bog da mu se ruka osušila

No, nisu samo groblja puna, već i razne Facebook grupe gdje se Međimurci žale kako su im grobovi pokradeni. S jedne strane natpisi tipa: “Da Bog dao da mu se ruka osušila” ili pak “Nesretna mu majka bila koja ga rodila” nasmijavaju, dok s druge strane izazivaju nevjericu i ogorčenje. Čovjek ne može potom, a da se ne zapita: - Pa, zar tim ljudima doista ništa nije sveto i kako ih nije sram krasti s tuđeg groba?

Međutim, kako ima svakakvih ljudi, tako neki nemaju nimalo srama. Štoviše, ne samo da kradu, već i zarađuju na tome. Ostavimo sada po

strani ukrase, karike s ploča i usredotočimo se na cvijeće i svijeće.

Nije tajna da se kradu aranžmani koji potom osvanu na istom prodajnom mjestu i ponovno se prodaju. Kradu se buketi kao materijal za aranžmane. Nije tajna da se kradu lampaši, tope se i istim para�inom pune se novi. Isto tako nije tajna da se kradu uljni lampaši te se ulje preprodaje.

Kradljivci sretno trljaju ruke

Nitko ne kaže da nema hrabrica koji jednostavno usred bijelog dana bez obzira na ljude, uzmu tuđe pod svoje.

Dakle, nije rijetkost da aranžman ili buket “vjetar” otpuhne nekoliko grobova dalje. Čovjek gleda i ne može vjerovati vlastitim očima kako potom ta ista, sumještanin ili sumještanka stoji na grobu s tuđim cvijećem i bez problema ili grižnje savjesti drži sklopljene ruke i moli. Da je barem koju ružu premjestila ili izvadila van. Ali, ne, cvijeće je baš ostalo onakvo kakvo je uzeto s tuđeg groba.

Umjesto tog kradljivca, sram osjeća osoba koja je ostala bez cvijeća, ne želi se svađati na groblju, mjestu mira, tišine i spokoja.

I kaj ve, na kraju? Treba dobro zapamtiti aranžman

A kradljivci već od prošlog vikenda imaju što raditi. Mnogi ljudi u želji da izbjegnu blagdanske gužve, posljednja počivališta svojih najmilijih “ukrase” puno ranije. Neki imaju grobove u udaljenim mjestima pa ne mogu istog dana sva obići pa to učine ranije. Dio njih ne “priznaje” blagdan Svih svetih pa donesu aranžmane, upale lampaše kako one obične tako i staklene po vlastitom ritmu. Dakle, lopovi imaju razloga za posjet i obilazak groblja tim više što “noć ima svoj moć” i ljudi jure doma prije sumraka. Tek rijetki se mogu sresti noću, rekli bi oni hrabriji koji se ne “boje” duhova. Rasvjeta, ako i postoji, uglavnom osvjetljava glavne staze ili središta groblja dok zakutci ostaju u mraku. Otimačima cvijeća, lampaša, vaza, raznih svetaca i ostalih ukrasa tada pak nastupa free zona. Mogu bez ikakvog straha lutati od groba do groba i birati što im se sviđa. Naravno, u obzir dolazi ono što se može prodati, odnosno dobro unovčiti.

ili

buket koji je kupljen kako ga ne bi kupili ponovno. Jer, čovjeku se ipak sviđa određeni tip cvijeća. Trebamo li zaboraviti ranije ukrašavanje grobova i tempirati ga baš za sam blagdan i čuvati, kao apostoli Isusov, “svoj” grob cijelo vrijeme? Svatko će naravno učiniti po svom, a tu su i pojačane ophodnje policije.

Zaključavanje groblja i pojačane ophodnje

Kako bi se ipak spriječile krađe na grobljima tijekom blagdana, pojedine općine, poput Svetog Martina na Muri odlučile su zaključati vrata groblja kroz noć. Vrata će biti zatvorena od srijede 30. listopada do petka, 1. studenog u to u vremenu od 20 sati do 6:30. S druge strane, Policijska uprava međimurska najavila je i pojačane ophodnje. (vv)

sretan i dug život ispunjen ljubavlju i srećom! (sh; foto: DVD Mursko Središće)

ISKOPANI KANALIZACIJSKI ŠAHTOVI u Zebanskoj ulici u Selnici dobivaju svoj epilog

Ja sam kriv, ali i nisam

Zlatko Vidović pokazuje nam kako izgleda potpisana, a kako nepotpisana Suglasnost za postavljanje kanalizacijskog priključka

Razgovarali smo sa Zlatkom Vidovićem, direktorom tvrtke Var-vak d.o.o. koja je bila Tegrin podizvođač radova u Selnici

Piše: Tomislav Novak

Prošli smo tjedan izvijestili o tome kako su u Selnici u Zebanskoj ulici na dvije parcele maknuti šahtovi za kanalizaciju, na poziv Damira Hrena i njegove majke Dragice, kojima je uz njihovu susjedu Anu Đuran maknut šaht s njihovih parcela bez da ih je itko išta pitao ili obavijestio. Napisali smo što je na to rekao načelnik općine Ervin Vičević, kao i Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda. Kako je direktorica Glavina usmjerila odgovornost na izvođača radova, što je u ovom slučaju čakovečka tvrtka Tegra d.o.o., pitali smo o slučaju micanja šahtova u Selnici i to Ivana Kolarića, direktora te tvrtke, koji je susretljivo odgovorio na naša pitanja.

- Svi su priključci bili napravljeni po nalogu Međimurskih voda. No na tom je području u Selnici za nas radio kooperant koji je na tim parcelama trebao napraviti samo kanalizacijske izvode. Ali on je svojom greškom postavio i priključne šahtove. A šaht se dobiva samo na svaki plaćeni priključak.

Zbog toga nije niti dobio plaćeno za te priključke, točnije napravio je sam sebi štetu i troškove. Nadzorni inženjer

Međimurskih voda izašao je na teren i utvrdio kako su ti priključni šahtovi postavljeni van plana. On je kontaktirao našeg podizvođača koji je nakon toga samoinicijativno otišao i izvadio te priključke. Ja o tome nisam ništa niti znao dok me nije Sunčana Glavina obavijestila nakon vašeg upita.

Ako je on Tegrin podizvođač, niste li onda vi njegov „naredbodavac“?, pitali smo.

- Podizvođač Var-vak d.o.o. je nominirani podizvođač, što znači da ga plaća po učinjenom investitor direktno. Zbog toga mi nismo niti znali za cijelu situaciju. A naro-

čito ne za neobavještavanje vlasnika zemljišta ili neovlaštenog ulaska u posjed ili što se već tamo dogodilo, rekao nam je Ivan Kolarić, direktor Tegre.

Okna „otišla“ u Mursko Središće

Slijedom toga kontaktirali smo Zlatka Vidovića, direktora tvrtke Var-vak d.o.o. iz Varaždina. Bez problema je pristao na razgovor iako je vrlo zauzet poslom.

- Ja sam osobno odgovoran za to. Nemam što kriti. Šahtove je postavila i izvadila moja �irma na moj nalog, počeo je gospodin Vidović.

Moja �irma je u Međimurju postavila tri tisuće kanalizacijskih priključaka i bilo je svakakvih situacija i uvijek smo ih riješili. No ova se možda nije trebala dogoditi.

Meni su prije godinu ili godinu i pol dana rekli u Tegri kako mi ne mogu platiti ta dva okna, jer za njih nije potpisana suglasnost. Kako su ta dva okna moja, tj. nisu mi ih platili, ja sam ih izvadio kad sam ih zatrebao u Murskom Središću na drugim lokacijama, rekao je Vidović, koji je, iako sada Varaždinac, rođeni Čakovčanac. - Zbog čega niste ova okna ostavili vlasnicima ako su već položena, pa u Murskom Središću postavili druga?

- Svako to okno košta 160 eura. Ja sam cijelo vrijeme znao da su tu. Računao sam na njih i izvadio sam ih kad sam ih trebao na drugom mjestu da ne kupujem nova. Ništa o tome nisu znale niti Međimurske vode niti Tegra, jer nisam niti osjećao potrebu obavijestiti ih.

Kanalizacijski izvodi su ostali netaknuti na dubini od 1,5 metara. Sad je vod povučen do parcele i začepljen. I kad vlasnici odluče aktivirati te kanalizacijske priključke, morat će sklopiti ugovor s Međimurskim vodama i tada im se postavlja ponovno postavlja kanalizacijski šaht (okno).

Ugovor s vodama i vraćam šahtove

- Pa mogli ste barem obavijestiti vlasnike. Preko katastra danas je lako saznati tko je vlasnik?, pitali smo dalje.

- Ja nisam imao niti imena vlasnika niti njihov broj. Mi dobijemo od Međimurskih voda dokument koji se zove Suglasnost o lokaciji izvođenja kućnog priključka. Ako je ta Suglasnost potpisana od strane vlasnika parcele, onda se postavlja priključni šaht, a ako nije, onda se stavlja samo izvod iz kanalizacijske cijevi koji se položi samo do početka parcele. Dakle ne ulazi se u

posjed. No evo previdom u mojoj tvrtki mi smo na te dvije lokacije postavili priključni šaht. Zato i kažem da je sve moja krivica, jer se ništa od toga nije trebalo dogoditi.

Ja dobivam dvije vrste suglasnosti, to su isti papiri, no jedni imaju potpis vlasnika parcele, a u tom slučaju su gore popunjene i rubrike s imenom i telefonskim brojem. Drugi koji nemaju potpis vlasnika, kao što je u slučaju s tim parcelama na kojima još nitko ne živi, označavaju parcele na kojima ostavljamo samo izvod. Tako je bilo i ovdje i zbog toga nisam znao tko je vlasnik niti sam imao njihove kontakte. Te suglasnosti su bile potpisivane tijekom ožujka 2021. godine. I vjerujte mi, na mnogim mjestima kad smo radili pojavio se vlasnik i pitao bismo li mu ipak mogli ugraditi priključni šaht. Mi bismo u tom slučaju nazvali gospodina Trupkovića u Međimurske vode i on bi ekspresno potpisao taj ugovor s njima i mi bismo postavili šaht. Ovdje nije bio takav slučaj. Uz to na tim je parcelama livada, nije nikakva kultura, inače bi već našli načina da kontaktiramo vlasnike.

LIDIJA MIŠE-JALŠOVEC 1. studenoga dolazi u GKP Čakom

Svi sveci na pomoć novoj direktorici!?

Nova direktorica

GKP-a Čakom na dužnost stupa s 1. studenim ove godine. Slučajno ili ne, datum je vrlo simboličan. Neki ga nazivaju Dan mrtvih premda je riječ o blagdanu Svih svetih. E, sad kako tko to gledao, datum može ići u korist ili na štetu nove direktorice. Blagdan Svih svetaca kao simbolična pomoć koja će novoj direktorici trebati da se uhvati sa svim izazovima koje takvo radno mjesto podrazumijeva, od novih ljudi do problema s odlagalištem Totovec. S druge pak strane, Dan mrtvih može znači i mrtvo poduzeće koje treba prodrmati ili pak će ono

i dalje ostati u skladu s tim datumom. Kako bilo da bilo, novoj direktorici želimo puno sreće na novom poslu. Trebat će joj! (vv)

UREĐENJE bolničkih parka

Ruši se 52 stabla, a sadi njih 100

Ovih dana počelo je uređenje parka u krugu čakovečke Županijske bolnice. Primijetili su brojni građani jer se prvo krenulo s rušenjem stabala.

- U parku smo izbrojili 308 stabala što raznih četinjača što lisnjača, istaknuo je Robert Sambolek iz tvrtke Cedrus koja je bila zadužena za procjenu zdravstvenog stanja stabala i grmlja. Srušit će se 52 stabla, a posaditi 100 novih stabala te 31 grm sve redom autohtonih vrsta.

Tako će se posaditi 10 malolisnih lipa, 38 javora mliječa, 21 klen, 22 crne

topole, 9 običnih smreka, a od grmlja tu je 13 svibova i 18 pasjih trnova. Sadnja je predviđena za rano proljeće. Za to vrijeme uredit će se i izgraditi nove staze, postavit će se urbana oprema koja podrazumijeva 5 stolova ispod pergola, 14 klupa s naslonom, 7 klupa bez naslona i 12 koševa za smeće. Što se pergola tiče, bit će ih dvije s vodenim prskalicama za ugodniji boravak tijekom vrućina. Prema planu, Međimurci bi u novouređenom parku u potpunosti mogli uživati krajem travnja iduće godine. (vv)

Šaht za kanalizaciju kakav je Var-vak d.o.o. izvadila s parcela

- A što ako su vlasnici željeli da im šahtovi ostanu? Naročito ako su već stavljeni. Oni su mislili da će naplata početi kad ih aktiviraju.

- Gledajte, ako vlasnici parcela odluče da im šahtovi trebaju, šahtove ćemo vratiti. Onda samo moraju na Međimurskim vodama potpisati ugovor i ja ću im te šahtove staviti o svom trošku. Naravno naplatit ću od Međimurskih voda ono što me ide, ali samo jednom iako sam ih dvaput stavljao, a vlasnici neće imati nikakve dodatne troškove, rekao nam je Zlatko Vidović ukazujući kako bi se ova čudna situacija mogla ipak riješiti.

RADOVI na novom rotoru

Krak po krak

do punog kruga

Prema najavama, započeli su radovi na obnovi vodovodne mreže u Ulici Ivana Gundulića koji će se potom preseliti i u Masarykovu i Ulicu Ivana Gundulića. Sve je to preduvjet kako bi počela izgradnja još jednog, cijelu godinu najavljivanog rotora u središtu Čakovca.

Srećom, uoči ovih blagdana radova na tim glavnim prometnicama

još nema, već se odvijaju na pješačkim stazama. - Što se kružnog toka tiče, radit će se krak po krak kako bi se promet koliko-toliko normalno odvijao, kaže Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica. Naime, mora biti osiguran prolaz Hitnoj pomoći k Depadansi za starije i nemoćne osobe, a i djeca tim dijelom prolaze na putu do I. O.Š. Čakovec. (vv)

I ovakva cijev od 1,5 metra, promjera 40 cm, maknuta je s parcela

Lidija Miše-Jalšovec, nova direktorica GKP-a Čakom

Piše: Božena Malekoci - Oletić

Ništa te ne potrese tako kao smrt bližnje osobe. Ove godine otišla je moja majka. Gasila se polako i moje žalovanje bilo je intenzivno puno prije nego nas je napustila. Bilo je vremena za razmišljanje gdje odlazi i kakav će biti taj trenutak kad nas napusti. Ako ste to i vi proživljavali sa svojim bližnjima, tada znate da ste barem sto puta u svojoj glavi prolazili budući trenutak smrti voljene osobe. Možda zato da lakše podnesete konačni gubitak. Svatko od nas pri tom trenutku smrti osjeća nelagodu tugu i strah, jer najveći misterij je smrt. Nitko zapravo ne zna što se u tom trenutku zbiva i kamo duša odlazi.

Premda sto puta u glavi prolazili taj scenarij što će biti, kad će biti, nećete biti spremni za to i neće biti onako kako ste zamišljali. Bit će potpuno drukčije. Tako je bilo i meni. Ostavila sam je to jutro, njezinog

zadnjeg svitanja. Bila je već danima nemoćna, osuđena na to da ju presvlačim, perem, dajem lijekove. Ali premda znate da nema nade u poboljšanje, ne vjerujete da je danas taj dan. Otišla sam na posao i kad me je zatekla vijest da je zauvijek otišla, za manje od dva sata od kad sam ju zadnji put pogladila, ponovni susret bio je susret s njezinim tijelom, koje više nije biloona. Kao da se presvukla, ostavila stari tjelesni oklop i otputovala.

Nama je samo ostalo da dostojno sahranimo njezino tijelo koje više nije bilo moja majka. Ona je bila negdje drugdje i imala sam kristalno jasni osjećaj da je tome tako, a da je ona „otputovala”.

Nakon tog duboko intimnog trenutka, oproštaja, postaneš svjestan toga da više ništa preminulu osobu nećeš moći pitati i da će sva pitanja upućena njoj u tvojoj glavi ostati bez odgovora.

Paralelno s tim nastupa onaj javni dio. Odabir grobnog mjesta, pogrebne opreme, cvijeća i svijeća. Dio u koji se uključuje svojevrsna javnost,

Trošimo ogromne novce na tone mramora za nadgrobne spomenike

Koliko košta kićenje grobova

Uobičajeni cvjetni aranžmani u slobodnoj prodaji, ovisno o veličini, prodaju se po cijenama od 25 do 80 eura. Kad su u pitanju aranžmani koji se rade po narudžbi u cvjećarnicama, samo je dubina novčanika naručitelja granica.

Jedan cvijet krizanteme stoji do 2 do 5 eura, ovisno gdje ga kupite.

Multiflore u posudi, ovisno o veličini, po trgovačkim centrima prodaju se od 2,5 do 5 eura. Izbor svijeća na tržištu je jako velik. Klasični

koja komentira svaki odabir, postupak sahrane, a potom i održavanja groba.

Pitanja koja ti se čine apsurdnim: - Koliko vremena treba proći do podizanja kamenog spomenika, od kakvog kamena, kakvih ukrasa, tko radi najbolje spomenike? Kome je pukla nadgrobna ploča i zašto? Je li problem u slijeganju groba, lošoj konstrukciji na koju je postavljen nadgrobni spomenik, odabiru kamena? Kakvo cvijeće se ostavlja ljeti na grobu? Je li bolje umjetno koje drži vrućine pa je grob uvijek u tip-top izdanju ili svježe, ali onda treba dolaziti gotovo svakodnevno da se cvijeće za ovih vrućina “ne skuha” u vazi.

Grobljanski inspektori

Svako groblje ima svoje neslužbene grobljanske inspektore koji ocjenjuju nasljednike prema stanju groba pojedinog pokojnika ili pokojnice.

Malo ljudi ima snage oduprijeti se tom društvenom utjecaju i reći baš me briga. Nevidljivi javni prijekor je jači. On ima takvu snagu da ljudi nadilaze svoje materijalne mogućnosti samo da ne bi stršali, bili na piku kao osoba koja zanemaruje svog pokojnika i to kao osoba koja kvari izgled ostalih grobova u svom polju. Došlo je dotle da nam je jedan kamenoklesar nakon tri, četiri mjeseca nakon pogreba diskretno ostavio svoju vizitku uz grob. Onako kao da ju je u prolazu izgubio. To je novi vid marketinga onih koji izrađuju nadgrobne spomenike. Kamenoklesari obilaze svježe grobove i ostavljaju vizitke, jer znaju da ćete prije ili kasnije napraviti spomenik. Pa neka vam se nađe njegov kontakt pri ruci.

Ljubav ili krivnja

Dok se nosite s tugom, morate se nositi i s nametnutim društvenim normama. Nevjerojatno kako je kod nas i zagrobni život postao unosni biznis, unosniji nego drugdje.

TEMA BROJA

SVI SVETI su dan kada sve snage usmjeravamo na uređenje grobova pokojnika

lampaši s voštanim punjenjem prodaju se po cijeni od 0,80 do 2,5 eura po komadu ovisno o veličini. Lampaši sa slikama prodaju se po cijeni od 2 do 5 eura.

Stakleni lampaši prodaju se po cijeni od 3 do 4 eura po komadu, a zamjenski ulošci od 1 do 1,5 eura.

Solarni lampioni prodaju se po cijenama od 12 do 16 eura po komadu, a staklene svijeće-uljanice prodaju se po cijeni od 8 do 16 eura po komadu.

(BMO)

Količina ljubavi ili krivnje prema pokojniku često se iskazuje razmetanjem, kakve nema u razvijenijim zemljama. Proputovala sam nekoliko zemalja i po sjeveru Europe. Obišla zemlje daleko bogatije od naše i uvijek kad sam u prilici pogledam i groblja. Naročito ako je moguće, ona manja mjesna groblja, kako bih ih usporedila s našima. Sve sjevernije i zapadnije od nas, već i u Ljubljani, je umjerenije i primjerenije. Možda se tamo ljudi nemaju potrebu prikazivati “velikim kršćanima”, ali način na koji se odnose prema svojim pokojnicima je u najmanju ruku kršćanskiji. Prvo što ćete primijetiti da su spomenici koji su skromniji. Naši nadgrobni

Razmetanje račun mrtvih

spomenici su često prekriveni tonama kamena: mramora i granita. Uvijek me pritom pogađa misao: - Zašto su ga tako zatvorili? Zar se boje da ne pobjegne van? Ili da se obitelj pokaže, koliko može potrošiti na svog pokojnika. Progoni li ih neki osjećaj krivnje? Svode li s pokojnikom naknadno nesređene račune, pokazuju “ljubav”, kakve za života nije bilo?

Ljudi vole glumiti i za javnost se prikazati u najboljem mogućem svjetlu. Mogli bi jako pogriješiti, ako sudite obitelji prema spomeniku kakav su napravili svom pokojniku, bio bogat ili skroman. Često su spomenici znakovi taštine, laži i obmane. Predstava za javnost. Poruka drugima:Pogledajte kakav mi spomenik možemo podignuti!

Grobovi kao

statusni simboli

Svojevrsni statusni simbol, uspoređivanje s drugima. Društveni pritisak oko toga teži je u manjim sredinama

gdje svi svakoga poznaju i kad vas s prijekorom gledaju, ako do drugog blagdana Svih svetih niste svom pokojniku podigli nadgrobni spomenik. Kao da time kvarite izgled grobnog polja u kojemu se nalazi grob vašeg pokojnika s drugim kamenim grobovima. U razvijenim zemljama ljudi imaju drugačije životne vrijednosti i znaju da je besmisleno graditi hram čovjeku poslije smrti, jer što si mu trebao dati je ono što mu treba za života, a vjernici znaju da mu poslije ovog života najviše koristi molitva.

A ona se izvana ne vidi, nije statusni simbol, ne može se mjeriti količinom potrošenih eura, pa ju ona “inspektorska grobna javnost” teško mjeri.

Zato imam potrebu podijeliti s čitateljstvom najnoviji običaj iz susjedne Slovenije, koji je za naše prilike možda i pomalo šokantan. I tamo je bio u početku, ali više nije.

U okolici Ljubljane kremiranje je pravilo, a klasični ukop izuzetak. Zbog toga

su i tamošnji grobovi manji, skromniji. Količina potrošenog kamena na nadgrobne spomenike u odnosu na naše je nemjerljivo manja, ali upravo zbog toga sve djeluje intimnije i toplije, premda je o groblju riječ. No njihovi građani otišli su i korak dalje, svjesni da se ljubav ne mjeri po tome koliko će tko kome donijeti cvijeća i svijeća na grob. Pogotovo danas kad su obitelji razasute po svijetu i kad je djeci teško nametati obvezu da dolaze redovito održavati grob. Pepeo kremiranih pokojnika rasipaju u travu na posebnom mjestu na groblju. Ovih dan obilazit ćemo grobove svojih pokojnika i bit će zanimljivo pratiti je li rast cijena cvijeća i svijeća utjecao na nas. Je li nas otrijeznio da nam grobovi moraju biti zatrpani aranžmanima i svijećama tako da groblja budu vidljiva i iz svemira. Bit će onih koji će se i u ovoj situaciji ponašati kao što košta da košta, a o trošku će razmišljati kasnije.

UZ BLAGDAN Svih svetih kada se sjećamo svojih pokojnika

Dubina novčanika određuje izbor aranžmana

Razmetanje živih na mrtvih

Solarne, umjesto običnih svijeća

Plastični lampaši polako izlaze iz mode, a istiskuju ih lampioni s bljeskalicamabljeskalice na baterije, koje traju duže i solarne svijeće. Uz to su se pojavile i staklene uljne svijeće. Iz sasvim praktičnih razloga da se vosak ne prolije po kamenu kad vjetar sruši i razlije voštanu svijeću. Razliveni vosak je teško očistiti. Masni flek ostane zauvijek. Nove vrste svijeća čuvaju skupocjeni kamen od ovakvih onečišćenja.

Obilazak grobova dragih pokojnika može krajem listopada izazvati ozbiljni izdatak, imate li veliku obitelj i mnogo dragih osoba kojima želite zapaliti barem jednu svijeću. Nerijetko se u takvim obiteljima kupuje i do 50 lampaša. Obično u većem pakiranju, jer je tako ipak jeftinije i praktičnije ih voziti u prtljažniku od groblja do groblja. Za ljude koji nemaju potrebe za razbacivanjem, popularne multiflore praktično su i lijepo

rješenje. Koštaju oko 5 eura, imaju bogatu cvjetnu loptu u jarkim žutim, ljubičastim bojama ili elegantnoj bijeloj boji. Tako se kupovinom pet multiflora može riješiti i do pet grobova, za cijenu jednog, najjeftinijeg cvjetnog aranžmana, kojim u tom slučaju riješite samo jedan grob. Neki vole aranžmane raditi i sami. Pritom imaju osjećaj da su nešto posebno napravili za svog pokojnika. Ali ni to nije jeftino, uzmete li u obzir da samo jedna krizantema košta od tri do pet eura. Uz to je potrebno imati dekorativno zelenilo, cvjećarsku spužvu, posudu za aranžman i neke druge dekorativne elemente. Onaj tko ima vlastiti vrt lako će kupovne krizanteme nadopuniti zelenilom iz svog vrta, a onaj tko ga nema, možda mu je bolje da se odluči na kupovni aranžman. Jedne godine uoči Svih svetih pa i na sam blagdan zatekla sam se u Italiji, u katoličkoj zemlji gdje se nalazi i papinska država Vatikan, s posebnom pozornošću sam pratila ponudu cvijeća u njihovim cvjećarnama prigodom Svih svetih. Zanimalo me je imaju li posebnu ponudu i aranžmana za svetkovinu Svih svetih. I na moje veliko iznenađenje - ovakvoj ponudi ni traga. Nije da u cvjećarnicama nije bilo cvijeća, bilo je jesenskog cvijeća, ali se ni po čemu nije moglo vidjeti da se približava svetkovina za koju će ljudi zatrpati grobove cvijećem.

I nigdje nisam vidjela u ponudi ni plastične lampaše. Nisam doduše na blagdan Svih svetih bila na njihovu groblju, ali po vanjskim znakovima trgovačke prakse, nisam stekla dojam da ih zahvaća takva groznica kićenja groblja kao kod nas. No

U Sloveniji

Što slavimo na Sve svete, a što na Dušni dan?

Svetkovinu Svih svetih slavimo 1. studenoga. Tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života te su njihove duše ušle u Kraljevstvo Božje. Budući da ne znamo poimence sve one koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila da se ovaj dan zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.

Riječ je o onom beskrajnom mnoštvu običnih ljudi, mnoštvu koje nam svjedoči da svetost ne znači nenormalnost, besprijekornost, nego puninu ljudskosti. Stoga su na svetost pozvani svi kršćani, svih razdoblja i svih životnih okolnosti. Kao što je rekao papa Benedikt XVI.: - Da bismo mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela, niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabre-

iz priča onih koji imaju obitelji u Italiji saznala sam da se ni prilikom posljednjeg ispraćaja pokojnika ne nadmeću s cvjetnim vijencima. Obično obitelj isprati pokojnika s jednim vijencem. Ostali radije novac umjesto za cvijeće i svijeće daju u humanitarne svrhe, posebice za liječenje pojedinih bolesti.

nja u teškim trenucima. Zapravo bi groblja trebali obilaziti na Dušni dan koji svake godine slavimo 2. studenoga. Pohodi grobovima i grobljima u tom pogledu redoviti su znak pažnje i vjere.

Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju svetoj Misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti te da ih uvede tamo gdje s oka svaka suza nestaje. Datumska povezanost blagdana Svih svetih i Dušnog dana dobra je prilika za razmišljanje o vječnosti. U ovom našem vremenu, više nego u prošlosti, čovjek je toliko zauzet zemaljskim stvarima da mu je teško misliti na Boga kao protagonista povijesti i samoga našeg života. Blagdan Svih svetih i Dušni dan mogu biti vrlo poticajni za razmišljanje o tome.

(BMO)

Premda je molitva ono što najviše može pomoći duši koja se preselila u vječnost, na svetkovinu Svih svetih i na Dušni dan vidjet ćete manje ljudi na misi, nego grobljima. Čak i oni koji sebe smatraju praktičnim katolicima tih dana nekako “preskoče misu” i umjesto toga obilaze groblja raznoseći svijeće.

U Sloveniji u Ljubljani i okolici zadnjih godina počeli su unutar groblja uređivati posebne travnate površine na kojima pospe pepeo pokojnika, bez polaganja urne u grob. U Zgornjem Pirniču, malom mjestu nadomak Ljubljane, nekoliko godina unazad također imaju parcelu za

prosipanje pepela iz urne. Urna za takvo posipanje pepela je drugačija od urne za polaganje u grob. Urna za posipanje ima odgovarajući otvor na dnu, da pepeo prilikom posipanja ne leti na sve strane, nego završi u travi na koja je zasađena za tu namjenu. Grobna površina za

rasipanje pepela pokojnika uređena je kao mala travnata uzvisina, s brezom na sredini uzvisine. Taj mali umjetni brežuljak okružen je šljunčanom stazom i obrubljen niskim kamenim krugom sastavljenim od kamenih kocaka jednakih dimenzija. Na tim kockama ispisana su

imena i prezimena kremiranih i razasutih pokojnika. Po želji neki uz ime i prezime pokojnika upisuju datumom rođenja i smrti, a neki samo smrti. Onaj tko želi obići to spomen-obilježje može zapaliti jednu svijeću ili položiti cvijetak uz ploču s imenom pokojnika. Nikako zatrpati

spomen-obilježje. Samo ove godine na tom mjesnom groblju tako je sahranjeno 12 osoba. Rasipanja pepela pokojnika prethodi vjerski ispraćaj, ako je pokojnik bio vjernik, ali istresanje pepela na travnatu površinu svećenik ne prisustvuje.

(BMO, foto: Mira Nerer)

Mjesto za posipanje na groblju u Sloveniji

Pranje groba dio je pripreme prije kićenja za Sve svete

Trgovine otvorene ove nedjelje, 3. studenoga

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Črečan 42

• Donja Dubrava, Trg Republike 16

• Donji Hrašćan 51

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Gardinovec, Glavna 262

• Hlapičina 172

• Krištanovec 122

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novakovec, Selska ulica

• Orehovica, N. Tesle 23

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Savska Ves, J. Bajkovca 2

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Vratišinec, Brodec 49 Trgovine NTL

• Donja Dubrava, Podravska 26

• Gardinovec 183

• Goričan, Murska 3

• Jurovec 20a

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Novakovec, Glavna 32

• Okrugli Vrh 62b

• Pleškovec 160

• Pušćine, Školska 23

• Sivica, Glavna 45

• Totovec, Čakovečka bb

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53 Ostale trgovine

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, Antuna Mihanovića 82 (7-21)

• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

POGLED ODOZDO

TKO ĆE BITI novi direktor Razvojnog centra Međimurje u sklopu kojeg radi Caffe bar Bedem

Siniša Šalamon dao otkaz i odlazi u privatnike

Nakon Šalamonova odlaska župan je postavio Tonija Andrašeca za v.d. direktora,

dosadašnjeg voditelja Bedema

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Siniša Šalamon dao je otkaz u trgovačkom društvu Regionalni centar za investicije – Međimurje u vlasništvu Međimurske županije. Jedan od rijetkih koji je napustio javni sektor, pa to izaziva nemalo iznenađenje, zašto se na to odlučio?

- Na pitanje Međimurskih novina zašto se odlučio na odlazak, odgovorio je: - Smatram to napredovanjem u karijeri. Bavit ću se poslovnim savjetovanja u građevini, ali neću poslovati s javnim sektorom, naglasio je i dodao: - A posebno ne s javnim sektorom u Međimurskoj županiji, odgovorio je Siniša Šalamon.

Firma se bavila bivšim općinskim odmaralištem i Caffe barom iznad Riznice Međimurja

Da podsjetimo, Regionalni centar za investicije – Međimurje d.o.o. vodi i održava županijske apartmane u bivšem odmaralištu u Sel-

Siromaštvo je najveći rizik za zdravlje

Siromaštvo najviše ugrožava zdravlje. Ne radi se samo o tome da siromašan čovjek jede ono što ima, a ne ono što je zdravo, nego i konstantno živi u egzistencijalnom strahu.

Hoću li imati dovoljno za sutra? A onda put od razdražljivosti do paljenja cigarete nije dugačak. Klinci s cigaretom u ruci u svojim očima izgledaju važniji nego što jesu, a obično dolaze iz nestabilnog okruženja. Taj im privjesak

u ustima daje osjećaj da su frajeri i frajerice, a zapravo su očima sigurnih i neovisnih ljudi - prepoznatljivi luzeri. Cigareta pruža određeni užitak, posebno onima koji nemaju priliku za druge užitke. Zato su vojnici u svim ratovima dobivali cigarete kao posebna sljedovanja, jer su živjeli na ponoru egzistencije i nikotin im je uz alkohol bio jedini mogući užitak. Droge su došle kasnije. Sirotinja koja se nema čemu nadati, a i ona sanja

o boljem životu. Poseže za kockom u nadi: “Sutra će mi se posrećiti”. Možda se koji put i posreći, ali to je samo motivacija za nastavak kockanja. Kocka daje kratkotrajni osjećaj ushita da bi se moglo potre�iti i izvući osobu iz gliba. U pravilu, glib postaje sve dublji. Nerijetko odvede u ponor i kockara i njegovu obitelj. Premda se zna idealizirati sirotinju kao moralnu i dobru stranu ljudskog roda, uistinu, nema ničeg dobrog i

cu i vodi ka�ić iznad Riznice Međimurja.

Korijen vuče iz nekadašnje REDEA-e koja se prije nekoliko godina po zakonu morala transformirati iz trgovačkog društva u Javnu ustanovu za razvoj. Na njezinu čelu je Sandra Polanec Marinović.

Prilikom transformacije Redea d.o.o. odlukom Skupštine Međimurske županije nije ugašena, nego je nastavila raditi radi nekih projekata u tijeku i očekivanog povrata novca koji su trebali slijediti po projektima.

Međimurska županija je za sebe zadržala trgovačko društvo Redea koje se preimenovalo u Regionalni centar za investicije - Međimurje (RCI) na čijem čelu je donedavno bio Siniša Šalamon.

Caffe bar Bedem na vrhu Starog grada koji je otvoren nakon njegove obnove ima i pripadajuću veliku terasu na vrhu Starog grada, gdje se znaju održavati i razni drugi eventi. Uz to Regionalni centar za investicije (RCI)

upravljao je i apartmanima u Selcu. Radi se o četiri mala apartmana koji su ostatak nekadašnjeg odmarališta bivše Općine Čakovec. Nekadašnje općinsko odmaralište je u tranziciji podijeljeno na više vlasnika, a nakon pada socijalizma odmarališta su trebala također poslovati preko trgovačkog društva, pojasnio je župan. Odmaralište je služilo za odmor općinskih službenika u vrijeme kada su postojala tzv. radnička odmarališta u kojima su koristili odmor po povlaštenim cijenama. U novim okolnostima četiri županijska apartmana su se iznajmljivala pod novim uvjetima.

Zamijenio ga Toni

Andrašec

Nakon Šalamonova odlaska s mjesta direktora RCI-a pod čijim okriljem posluje i ka�ić Bedem u Starom gradu, župan je za v.d. direktora postavio Tonija Andrašeca, koji je do imenovanja bio zaposlenik Županije za tzv. ugostiteljske poslove. No ka-

ko nam je najavio župan, to imenovanje je privremeno rješenje, jer će Međimurska županija raspisati natječaj za direktora Regionalnog centra za investicije - Međimurje. Konobari koji pak rade u Bedemu su zaposlenici Regionalnog centra za investicije, a ne Županije, kao što je do sada bio njihov voditelj Andrašec. On je pak kao zaposlenik Županije, dodatno radio u Bedemu kao voditelj Caffe bara, objasnio nam je Šalamon. Nakon njegova odlaska i Andrašec je napredovao i postao je v.d. direktor Regionalnog centra za investicije - Međimurje pod čijim okriljem posluje Bedem.

- Nije nam svejedno kakva vrsta lokala radi iznad Riznice Međimurja pa Županija želi da ostane dosadašnji malo otmjeniji ugođaj tog lokala i to je razlog zašto ga želimo zadržati pod svojom kontrolom, kazao je župan. Kroz Bedem godišnje prođe 25.000 gostiju, što je dovoljno za njegovo pokrivanje, kazao je župan.

sretnog u siromaštvu. Naročito mi na jetra idu licemjeri koji govore: kako su siromašni sretni. Posebno kad to govore oni koji landraju po siromašnom djelu kugle zemaljske. Sa svoje privilegirane pozicije usuđuju se donositi sudove o sirotinji. Zaboravljaju da istinska sirotinja ni ne zna za bolje izvan svog skučenog svijeta, jer je krug siromaštva zatvoren: �izički i mentalno. Možda su jedino u stanju blaženih u neznanju.

A i neznanje je nusprodukt siromaštva. Onaj tko je siromašan ima ograničene mogućnosti obrazovanja i napredovanja, a i kad stekne diplomu, nema, za razliku od bogatih, nikakvu, a kamoli razgranatu društvenu mrežu poznanstava da bi uspio. Blagostanje je ujedno i zdravlje, jer onome tko ga ima omogućava bolji pristup zdravoj hrani, stilovima života i liječenju ako zatreba. Drugo su priče za naivne i malu djecu.

Siniša Šalamon odlučio se bavi� poslovnim savjetovanjem

U POLJU KUKURUZA u Kuršancu kombajnom zahvatio psa

Muškarac (58) osumnjičen za ubijanje psa mješanca

Tijekom žetve kukuruza, vozač kombajna zahvatio je psa mješanca, vlasništvo 21godišnjaka, te mu nije pružio potrebnu pomoć

Piše: Sanja Heric

Žetva kukuruza na polju zvanom Lug, nedaleko naselja Kuršanec, pretvorila se u stravičnu nesreću u kojoj je stradao pas, što se dogodilo u nedjelju, 27. listopada 2024. oko 11:30. Naime, Policijska uprava međimurska dovršila je kriminalističko istraživanje nad 58-godišnjim muškarcem, koji se sumnjiči za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja. Kako je izvijestila policija, tijekom žetve kukuruza, vozač kombajna zahvatio je psa mješanca, vlasništvo 21-godišnjaka, te mu nije pružio potrebnu pomoć. Umjesto toga, spustio je adapter kombajna i nastavio s radom, što je rezultiralo amputacijom obje stražnje noge psa. Pas

je kasnije uginuo u veterinarskoj ambulanti, gdje su ga dovezli djelatnici udruge radi pružanja veterinarske pomoći. Osumnjičenom muškarcu slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, dok će nadležni državni inspektorat ispitati odgovornost vlasnika psa prema Zakonu o zaštiti životinja.

Ovaj incident izazvao je ogorčenje među ljubiteljima životinja i aktivistima. Aleksandra Hampamer iz udruge Prijatelji životinja i

prirode Čakovec istaknula je da u romskim naseljima Međimurja svakodnevno stradavaju psi zbog neodgovornog ponašanja njihovih vlasnika. Unatoč projektima zbrinjavanja pasa od 2018. godine, situacija se nije značajno poboljšala. Kako navodi, stanovnici romskih naselja i dalje dovlače pse u naselja koje zanemaruju, ne cijepe, ne čipiraju, ne liječe, koji se dalje razmnožavaju, a pomaka nema jer ova država to dozvoljava.

PROMETNA NESREĆA na cesti između Mačkovca i Slemenica

Hampamer je naglasila da psi u romskim naseljima često nemaju zadovoljavajuće uvjete držanja te da se njihovo razmnožavanje nastavlja bez kontrole. Od početka projekta spašeno je više od 3000 pasa, no problem ostaje prisutan. Udruga na čelu s Aleksandrom Hampamer zahtijeva hitne sastanke s predstavnicima romskih naselja, gradovima i općinama te Ministrom poljoprivrede kako bi se našla rješenja za ovaj problem.

Mladić s 1,53 promila završio na krovu u jarku

U dramatičnoj noći 26. listopada, dionica državne ceste broj 209 između Mačkovca i Slemenica postala je poprište prometne nesreće koja je mogla završiti tragično. Mladi vozač rođen 2005. godine odlučio je riskirati vožnju pod utjecajem alkohola s koncentracijom od 1,53 g/kg u krvi dok je upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka. Nesreća se dogodila kada vozač nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti tijekom noći i prometu ispred njega. Tijekom pretjecanja vozila, djelomično je automobilom sišao izvan kolnika na cestovnu bankinu, nakon čega je došlo do povratka automobila na kolnik. Potom je automobil u zanošenju izletio izvan kolnika u cestovni jarak, gdje se prevrnuo na krov.

Na sreću, ni on ni maloljetna putnica nisu zadobili ozljede. Međutim, vozač se ubrzo našao pred policijom koja ga je privela zbog nje-

govih prekršaja. Nakon što su mu izrečene kazne zbog više prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, mladić će morati platiti

NOĆNA DRAMA u Čakovcu Sukob s policijom završio uhićenjem trojice muškaraca

U subotu, 26. listopada oko 1 sat poslije ponoći u ugostiteljskom objektu u Čakovcu, u Zrinsko-frankopanskoj ulici, pod utjecajem alkohola javni red i mir narušavao je 25-godišnjak tako što je vikao i galamio te pritom naguravao ostale goste. Nakon što je počinitelj uhićen, čakovečki policajci smjestili su ga u službeni automobil kako bi ga priveli u policijsku postaju.

U tom trenutku ispred policijskog automobila stao je 22-godišnjak i tako pokušao spriječiti njegovo privođenje u policijsku postaju. Pritom je 22-godišnjak raznim pogrdnim riječima vrijeđao policijske službenike. Unatoč izdanim upozorenjima i naredbama policijskih službenika, 22-godišnjak se nije htio maknuti, zbog čega su nad njim uporabljena sredstva prisile. Tijekom uporabe sredstava prisile 22-godišnjak je pružao aktivni otpor i pritom je odgurnuo policijskog službenika, a zatim

ga pokušao srušiti na tlo. Istovremeno, policijskom službeniku s leđa prišli su 24-godišnjak i 27-godišnjak, te ga povlačenjem za ruke pokušavali spriječiti u obavljanju službene radnje. Nakon što su se u postupanje uključili redari iz spomenutog ugostiteljskog objekta i drugi policijski službenici, 24-godišnjak i 27-godišnjak uz uporabu su sredstava prisile uhićeni i privedeni u policijsku postaju. Dovršenim kriminalističkim istraživanjima nad trojicom muškaraca u dobi od 22, 24 i 27 godina utvrđeno je kako su počinili kazneno djelo prisile prema službenoj osobi u pokušaju, te će se protiv njih podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Ujedno, protiv 25-godišnjaka zbog počinjenja prekršaja javnog reda i mira, te 22-godišnjaka zbog počinjenja prekršaja, podnijet će se optužni prijedlozi Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (sh)

PALOVEC

ukupno 1580 eura te će mu biti zabranjeno upravljanje motornim vozilima B kategorije sljedeća tri mjeseca. (sh)

KRAĐE Između 27. i 29. listopada u Palovcu, u Čakovečkoj ulici, nepoznati počinitelj je provalio u prostorije lovačkog doma iz kojeg je ukrao zvučnik. Materijalna šteta iznosi nekoliko stotina eura.

Iz lovačkog doma ukrao zvučnik

Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ČAKOVEC

“Počastio” se pićem

U nedjelju, 27. listopada, u popodnevnim satima u Čakovcu, u Zrinsko-frankopanskoj ulici, iz vanjskog skladišnog prostora ugostiteljskog objekta, nepoznati počinitelj je provalio u taj prostor te ukrao razna pića. Materijalnu štetu će se utvrditi naknadno. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Opelješio trgovinu

U subotu, 26. listopada u poslijepodnevnim satima u Čakovcu, nepoznati počinitelj iz trgovine u sklopu trgovačkog centra u Ulici 34. inženjerijske bojne, ukrao je razne odjevne predmete u vrijednosti nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenih djela krađa, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Poslužio se nakitom

U srijedu, 23. listopada u poslijepodnevnim satima u Čakovcu, u Ulici Slavka Kolara, iskoristivši kraću odsutnost ukućana, nepoznati počinitelj kroz otključani stražnji ulaz ušao je u obiteljsku kuću, odakle je ukrao razni nakit. Materijalnu štetu 77-godišnja vlasnica procijenila je na više tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ozljeđena kujica u polju kukuruza u Kuršancu

Autom završio na krovu

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

se nisam ni

Ove godine

želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli različitih žanrova, klasike na voli navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Piše:JosipŠimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Najvažniji europski geopolitički zaokret

Jedan od najvažnijih geopolitičkih europskih zaokreta dogodio se gotovo neprimjetno ovih dana, a koji bi u budućnosti mogao znatno promijeniti položaj Europe. Njemačka i Indija dogovaraju Sporazum o slobodnoj trgovini, koji bi trebao stupiti na snagu već za par mjeseci.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Nakon dugog čekanja i lutanja zadnjih godina, najprije u odnosima s Rusijom, a potom s Kinom, Njemačka se napokon budi iz ekonomske letargije.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Novi cilj je tehnološka suverenost, a to znači da Nemačka želi biti nezavisna od SAD i Kine kad je riječ o novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.

S obzirom na potencijale i znanja njemačke industrije, to znači da će njemačko gospodarstvo veoma brzo doživjeti niz promjena, a onda dakako i Europska unija. Sporazum s Indijom uz ostalo znači da će godišnje stizati u Njemačku blizu sto tisuća stručne radne snage iz Indije, dok Njemačka može ponuditi Indiji razvojne resurse farmaceutskog i automobilskog, te drugih sektora.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Paradoksalno, rat u Ukrajini dodatno je uvjerio njemačko gospodarstvo u nužnost novih tehnologija i umjetne inteligencije. Takozvani psihološki fenomen „jezive doline“ odnosno negativni osjećaj zbog robotizacije i novih tehnologija prestao je biti kočnicom, iako je to još uvijek aktualno.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

VARAŽDINU,

Razlog zašto je baš sad došlo do promjene stava dogodio se zapravo u tehnološkom sektoru na

svjetskoj razini. Godišnja ulaganja u nove tehnologije i umjetnu inteligenciju ove će godine doseći oko 800 milijardi dolara, iako nove AI tehnologije još ne donose takvu dobit, već samo oko 200 milijardi godišnje. Čini se da se ovoga puta uči na greškama iz prošlosti. Prije dvadeset godina u Americi je bilo neiskorišteno čak 85 posto širokopojasnog interneta, da bi do danas internetski promet porastao nevjerojatnih 300 puta, te su nastali veliki internetski divovi koji danas vladaju svijetom novih tehnologija. Računa se da će se nešto slično dogoditi i novim valom ulaganja u umjetnu inteligenciju.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Tome u prilog ide sam razvoj umjetne inteligencije, koja postaje nezaobilazna u nizu novih tehnologija budućnosti.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Parovi koji su zajedno

Pišu: Sania Bižupić, Sanja Heric, Božena Malekoci-Oletić, Vlasta Vugrinec

Dok veliki i skupi modeli poput Chat GPT-ja moraju koristiti trilijune operacija da bi bili uspješni, manji specijalizirani modeli su čak šest puta jeftiniji, a obrađuju samo nekoliko milijardi podataka, što znači da je dolazi vrijeme masovne implementacije specijaliziranih malih i jeftinijih AI sustava.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Gdje je tu Hrvatska? Začudo, čini se da je ovaj puta uhvatila korak s velikima. U komercijalizaciji AI Hrvatska je među najboljima u svijetu, na desetom smo mjestu, zahvaljujući razvoju privatnog sektora vezanom za AI i nizu uspješnih tvrtki, dok je državni sektor u debelom zaostatku i među najlošijima u svijetu.

U organizaciji Matice umirovljenika Međimurske županije, u Gornjoj Dubravi u kavani K Jeleni, okupili su se parovi koji slave svojih 50, odnosno 60 godina braka. Prekrasna obljetnica nije samo obilježila ljubav i odanost, bila je prilika da se prisjete svog bogatog zajedničkog života uz međusobno druženje članova Matice umirovljenika iz cijelog Međimurja.

Kao i svake godine, lijepom gestom slavljenike je razveselila Međimurska županija, pa je zamjenik župana

Josip Grivec čestitao svakom paru, poklonivši damama crvenu ružu. Tom prilikom je istaknuo kako su ljubav, poštovanje i međusobna podrška ključni za dugotrajne veze, a oni upravo to danas potvrđuju.

U uvodnom dijelu programa, Štefanija Oreški čitala je pjesme međimurske spisateljice Rajke Trokter, a predsjednica Matice umirov-

ljenika Međimurske županije, Nada Lovrec, podsjetila je na vrijednosti ljubavi, poštovanja i zajedničkog života. U emotivnom govoru, istaknula je koliko su te vrline utkane u svaki trenutak dugogodišnjih veza, te kako

specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Tko slavi 50, a tko 60 godina ljubavi?

65

U Belici 50 godina ljubavi slave Alojz i Slavica Baksa, Josip i Đurđica Polgar, Drago i Vera Kolar, Đuro i Marija Dragović, Stjepan i Vera FiU Domašincu godina braka slave Antun i Marija Hruška, a 50 godina

braka sljedeći parovi: Antun i Olgica Kovač, Stjepan i Vjekoslava Sabadi, Andrija i Ljuba Juračić tei Antun i Mila Lisjak. U Donjem Kraljevcu 60 godina braka slave Mijo i Agneza Dominić iz Hodošana koji nisu došli, a 50 godina braka Matija i Emilija Baranašić, Stjepan i Emilija Tizaj, te Andrija i Ljubica Ilijaš, koji nisu

Zamjenik

župana Josip Grivec udijelio je svakoj ženi crvenu ružu

ZLATNI I DIJAMANTNI jubileji ljubavi

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Matica umirovljenika Međimurske županije okupila je u kavani K Jeleni parove koji slave svojih

Četiri slavljenička bračna para iz Murskog Središća: Hoblaj, Kontrec, Hren i Sobočan

Parovi iz Nedelišća na svečanom susretu

zajedno kroz pola stoljeća i više!

svojih 50, odnosno 60 godina braka

došli na ovu svečanost zbog bolesti. Iz Donjeg Vidovca 50 godina braka ove godine slave Martin i Bernardica Lukša.

Iz Goričana 60 godina proslavili su Đuro i Marija Ivanec, a Ivan i Ana Žeželj 50 godina braka. Iz Gornjeg Mihaljevca 50 godina braka slave: Martin i Anica Močnik, Stjepan i Gabrijela Posel, August i Anđela Jambrović.

U Kotoribi 50 godina braka slave Stjepan i ružica Petrac te Franjo I Marija Švec. U Mačkovcu 50 godina braka slave Drago i Marija Makovec, dok Ivan i Marija Cvrtila slave 60 godina. Stjepan i Katarina Čeh ove godine slave čak 68 godina braka. Zbog bolesti nisu bili prisutni Josip i Verica Lesjak koji su u braku 50 godina.

Iz Male Subotice Ivan i Ruža Ciglar slave 50 godina braka, a Stjepan i Katarina Gregorinčić 60 godina braka. Iz Mihovljana 50 godina braka obilježili su: Stjepan i Ana Vrbanec, August i Katarina Labazan te Stjepan i Katarina Kuretić.

Pola stoljeća ljubavi u Murskom Središću slave Marijan i vikica Kontrec, Mladen i Nada Hoblaj, Marijan i Draga Hren, a 60 godina braka Janez i Zora Sobočan. U Nedelišću Zvonko i Marija Špiranec te Franjo i Katarina Cmrečnjak slave 60 godina braka, dok parovi Dragutin i Smiljana Jagec te Ivan i Marija Dolovski slave 50 godina braka.

Iz Novog Sela Rok tri para obilježavaju 50 godina braka: Marijan i Ružica Huzjak, Mirko i Mirjana Varga te Josip i Štefanija Jambrošić.

Biserka i Melko Horvat iz Palovca također slave 50 godina braka, a zbog bolesti nisu došli Stjepan i Marija Živčec koji su u braku također 50 godina. Iz Podturna 50 godina braka slave dva para: Josip i Monika Molnar, te Đuro i katarina Kovač. Verica i Antun Lovrenčić, Zvonko i Slavica Kovačić, Drago i Slavica Horvat iz Strahoninca ove godine slave 50 godina braka.

U Svetoj Mariji tri para slave 50 godina braka: Antun i Katarina Peter, Stjepan i Anka Orehovec, te Matija i Terezija Komorski. U Svetom Jurju na Bregu, Stjepan i Katarina Angel slave 60 godina braka, dok 50 godina braka obilježavaju: Ivan i Biserka Tarandek,

Ivan i Dragica Mesarić, Ivan i Jasna Horvat Dragoslavca te Dragutin i Josipa Čurin. Šezdeset godina braka iz Svetog Martina na Muri slave Ivan i Magdalena Oletić, dok 50 godina obilježavaju Drago i Majda Žinić te Ivan i Danica Sakač. U Šenkovcu 60 godina braka ove godine

slave Vida i Elizabeta Črep, a 50 godina: Vladimir i Elizabeta Medlobi, Dragutin i Jelena Galić, Ivan i Ružica Pintarić, Branko i Marija Novak. Iz Štrigove 60 godina braka slave Franjo i Emilija Novak te Antun i Brankica Žižek. Iz Vratišinca ove godine tri para slave 50 godina

braka: Stjepan i Vera Antolović, Drago i Branka Rob te Valentin i Nevenka Srpak. Podružnice umirovljenika iz Selnice, Donje Dubrave, Novog Sela na Dravi i Pribislavca ove godine nisu imale parove, kao ni Čakovec jer je izašao iz Matice umirovljenika Međimurske županije.

Bračni parovi iz Svetog Martina na Muri koji su proslavili 50 i 60 godina braka

Bračni parovi iz Podturna koji slave 50 godina braka

Bračni parovi iz Novog Sela Rok

Stjepan i Ana Vrbanec, August i Katarina Labazan te Stjepan i Katarina Kuretić iz Mihovljana slave 50 godina braka

ĐURO BEL, intervju povodom 1300. kolumne Premišlavanje Jožeka

Radnika

Satirični društveni komentator i čuvar međimurske kulture

Malo je naših čitatelja koji znaju tko se već 25 godina krije iza pseudonima Jožek Radnik, autora naše kolumne na zadnjoj stranici Međimurskih novina

Piše: Tomislav Novak

Foto: Mario Golenko

Kolumna pod nazivom „Premišlavanje Jožeka Radnika” prije dva tjedna „okrenula“ je svoj 1300. broj. To znači da neprekidno izlazi već 25 godina, koliko Jožek Radnik neumorno komentira društvene i političke situacije svojim britkim humorom, koji na međimurskom narječju zvuči još autentičnije. Iza pseudonima Jožek Radnik krije se Đuro Bel, poznati poduzetnik, danas doduše u mirovini, no i dalje društveno vrlo aktivan. Najčešće ćemo ga u javnosti viđati kao predsjednika Zrinske garde.

- Koji je bio povod da započnete pisati kolumnu koja često pleše po rubu živaca međimurskih političara i javnih osoba?

- Prva kolumna izašla je 10. listopada 1999. godine u 219. broju Međimurskih novina. Prije toga sam stekao neka iskustva s pisanjem, već sam redovito pisao kolumnu u mjesečniku „Zvona” koju sam počeo 1995. godine pod nazivom „Tončekov kutak”. Na prijedlog Stjepana Mesarića, 1999. godine došao sam u redakciju Međimurskih novina u vrijeme kad je v.d. glavnog urednika bio Josip Šimunko i počeo s pisanjem kolumne „Jožek Radnik”.

Sjećam se kako je prva kolumna bila o tome kako župan Levačić nije htio primiti Matešu, premijera, prilikom otvaranja Pročistača. Župan ga nije mogao primiti jer je imao već dogovoren pregled kod zubara.

- Kolumna je stilski osebujna upravo zbog me-

đimurskog narječja koje koristite. Jeste li prije tih kolumni već pisali neke satirične tekstove u takvom stilu ili u nekim svojim drugim radovima?

- Nisam, ali sam kasnije počeo pisati aforizme. Najprije sam sakupljao izreke pametnih ljudi, a onda sam počeo pisati svoje. Zahvaljujući tome sam 2021. godine izdao knjigu aforizama „Spameten zapišuvle” u kojoj je objavljeno 750 najvrednijih aforizama uz karikature prijatelja i našeg svjetski poznatog karikaturista Damira Novaka. Jezik kojim pišem nazivam naš svakodnevni. To je način na koji ljudi u Čakovcu svakodnevno razgovaraju. Sad, netko dođe iz Čakovca, netko iz Nedelišća, netko iz Murskog Središća ili Preloga, pa je prilično velik izbor riječi i izraza. Daleko veći nego da uzmem samo riječi koje se koriste u jednom dijelu Međimurja. Naravno, kako uhvatim neku zaboravljenu riječ, i naročito osebujnu iz nekog našeg sela, odmah je prisvojim. Ne držim se nekih striktnih pravila oko izbora riječi. Naše je bogatstvo što je za isti pojam moguće izabrati više riječi. Neke je teško uopće prevesti na standardni hrvatski jezik.

- Politika i političari redovita su meta Jožeka Radnika. I sam ste bili političar. Kako komentirate današnji politički život u Hrvatskoj?

- Slobodno mogu reći da imam i sam neko političko iskustvo. Bio sam vijećnik Županijske skupštine u prvom sazivu te gradski vijećnik u trima mandatima do 2005.

godine. Tako da dovoljno dobro poznajem funkcioniranje politike. Danas bismo mi trebali biti već blizu nekakve razvijenije demokracije. No umjesto toga došli smo u situaciju kada je sve to malo čudno. Izgubilo je i sadržaj i duh. Bez veze mi je kako se sad političari svakog dana prepucavaju, jer je to ispod svake kulturne razine. To što danas javno govore postalo je čisto vrijeđanje.

Istina, moje su teme i dalje većinom političke. U početku sam pisao i o nekim drugim društvenim situacijama, ali je danas politika došla u sve pore društva. Kao da nema drugog javnog života. Na televiziji više ne gledam dnevnike ili političke emisije, jer tamo političari, kad se međusobno ne vrijeđaju, govore samo ono što ljudi žele čuti. Čini se da su i novinari navikli samo takve stvari prenositi. Mada, nažalost, danas ljudi niti ne znaju kako funkcionira politika. Naročito lokalna. Kako bi onda imali i bilo kakve koristi od nje.

- Što se promijenilo u tih 25 godina u politici, a što u Vašim osobnim pogledima?

- Nije se ništa promijenilo u mojim pogledima, što se ne može reći i za politiku. No kako se politika mijenja u svijetu i državi, tako se mijenja i lokalno. Ono što je loše jest to što su političari prestali biti servis građana. Kvaliteta usluge pada unatoč tome što su povećali broj zaposlenih po svojim upravama. Sada već vidimo kako svi političari koji dođu na vlast zaborave što su obećali i odakle su otišli.

- Jesu li danas političari osjetljiviji na kritike nego što su bili ranije?

- Meni je cilj prije svega ukazivati na probleme, a ne komentirati političare. A onda to osobno, od političara do političara, ovisi kako tko na to reagira.

Netko to može iskoristiti pozitivno, prepoznati kritiku i napraviti promjene, dok se netko drugi počne ljutiti i shvaćati to kao napad na sebe. No, sada su političari ipak osjetljiviji. Naročito su osjetljivi u predizborno vrijeme.

Iako s političarima nikad nisam imao problema, nekakvih stvarnih problema, no znalo je biti pojedinih društvenih skupina. Bilo je i prijetnji tužbom, ali se od njih odustalo.

Generalno se u politici svašta promijenilo. Ili je možda bolje reći vratilo na staro? Ispada da se niti jedan problem nije stvarno riješio, već samo odgodio. Od Palestine, Ukrajine, a gledamo i kako na nečijim glavama ponovno rastu kokarde.

- Osobno ste vrlo aktivni i u društvenom životu. Dobitnik ste Nagrade Grada Čakovca za životno djelo. U kojim ste sve područjima naročito angažirani?

- Najviše sam se bavio rukometom. Gotovo 40 godina sam bio sudac, član Uprave, trener, sportski direktor i „marica za sve“ u ženskim rukometnim klubovima u Čakovcu. Svojedobno sam i sam igrao rukomet za Malu Suboticu 15 godina, a za Prelog 5 godina. U rukometu sam bio od 1975. do 2020. godine. Što je naročito zanimljivo jer sam ja bio nesuđeni nogometaš. Naime, nakon prometne nesreće, na prijedlog liječnika, promijenio sam sport. To je isto za humorističku kolumnu. Naime, on mi je predložio da umjesto nogometa izaberem neki nježniji sport i poslao me u rukomet. Nisam ja tada znao da je rukomet još agresivniji, pa sam pristao (smije se i nastavlja u vedrom tonu). Na kraju sam u rukometu odigrao oko 700 utakmica. Što se tiče agresivnosti, znam da nikad nisam

nekog prvi udario, ali nikome nisam ostao niti dužan. Od 1983. do 2020. godine sam neprekidno bio u Upravi ženskog rukometnog kluba. Ili sam bio dopredsjednik, sportski direktor ili član upravnog odbora, a često i trener. Osim toga, član sam predsjedništva Matice hrvatske već dvadesetak godina, a od 2018. predsjednik Zrinske garde Čakovec. Vjerujem da smo u Zrinskoj gardi u minulih sedam godina dosta toga napravili. Nije lako, ali dobra smo ekipa pa nam ništa nije teško, kako meni tako i mojim suradnicima, a posebno gardistima koji su najviše angažirani. Član sam i Družbe braće hrvatskog zmaja, koji su me i predložili za Nagradu Grada Čakovca, a podržala Matica hrvatska i Zrinska garda. Od Zajednice sportskih udruga dobio sam nagradu „Franjo Punčec”, odgovorio nam je naš Jožek Radnik kojem želimo da napiše još brojne kolumne i spasi još mnogo međimurskih riječi od zaborava.

Đuro Bel kao Jožek Radnik kolumnu piše već četvrt stoljeća

FOLKLORNA VEČER u Nedelišću

Matek oživio u srcima folkloraša koje je vodio

Ovim događajem međimurska folklorna društva koja je Matek vodio, odaju počast jednom od najvećih prenositelja hrvatske tradicijske baštine koje je Međimurje ikad imalo

Zasigurno ponajveće ime nedelišćanske Sloge je ime i djelo Matije Grabrovića, Mateka. U sjećanjima Matek će ostati kao drag i nenametljiv učitelj koji je znao svoju neizmjernu ljubav prema folkloru prenijeti mladima i to je zalog besmrtnosti njegovog djela. Tim su povodom protekle nedjelje s početkom u 17 sati, u Sportskoj dvorani OŠ Nedelišće, održani Folklorni susreti Mateku u čast obilježeni njegovim koreogra�ijama. Društva koja su se predstavila su: KUU

Seljačka sloga Nedelišće, KUD Žiškovec, KUD Sveti Jeronim Štrigova, KUD Općine Donji Kraljevec i KUU Veseli Međimurci.

Matek je rođen 1933. godine u Lendavi, a Pučku školu završio je u Čakovcu gdje je upisao i Učiteljsku školu. 1947. godine završio je tečaj za voditelja folklora i uz studiranje vodio je folklornu skupinu u čakovečkoj Preparandiji za čiji je prvi nastup sam sašio potrebne nošnje. Već 1949. s nepunih 17 godina postaje jedan od osnivača i voditelj folklorne skupine u Međimurskoj trikotaži koja

kasnije prerasta u „Vesele Međimurce“.

1951. godine na inicijativu Martina Viljevca koji je prepoznao rad Mateka, Matek dolazi u Osnovnu školu Nedelišće gdje se uz učiteljski rad odmah uključuje u rad Sloge Nedelišće što je i bio cilj Martina Viljevca. Matek uz Slogu Nedelišće počinje voditi i druga međimurska društva: Mačkovec, Donji Kraljevec, Žiškovec, Ivanovec, Štrigovu te društvo Obrež u susjednoj Sloveniji.

Uz folklor radio je i u Gradskom kazalištu lutaka u Čakovcu kao redatelj,

glumac i koreograf. Vodio je tečajeve standardnih plesova, držao predavanja na temu folklora, izrađivao replike narodnih nošnji, kako Međimurja tako i iz raznih područja bivše Jugoslavije i Lijepe Naše. Tijekom svog života nastupio je na više tisuća priredbi, na brojnim festivalima i smotrama folklora u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji, Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj… S pravom se može reći da je Matek bio i ostat će legenda međimurskog folklora i plesa.

OŠ OREHOVICA predstavila novu hrvatsko-bajašku zbirku učeničke poezije

“Krila - Haripiljé” u cijelosti prevedena na bajaški jezik

Zbirka je nastala s ciljem izražavanja i prihvaćanja različitosti, a cilj ovog projekta bio je da učenici stvarajući i sudjelujući u procesu nastanka knjige spoznaju njenu vrijednost

Piše: Aleksandra Sklepić

U petak, 25. listopada 2024., u večernjim satima u Osnovnoj školi Orehovica obilježen je Dan škole i 155. obljetnica školstva u Orehovici, te predstavljena nova zbirka pjesama i lirske proze učenika Osnovne škole Orehovica pod nazivom „Krila“. U stvaranju zbirke „Krila“ sudjelovalo je ukupno trideset četvero učenika razredne i predmetne nastave, pripadnika romskog i hrvatskog naroda. U zbirci se uz pjesme, nalaze i učeničke ilustracije, u cijelosti ju je na bajaški jezik

prevela učiteljica razredne nastave Natalija Sklepić. Glavna urednica zbirke je učiteljica hrvatskoga jezika Ivanka Novak, a likovna i gra�ička urednica učiteljica likovne kulture Sara Sabol. Škola je do sada izdala već tri zbirke poezije: “Zlatne vrpce” izdali su 2011. godine, 2012. godine nastala je zbirka fantastičnih priča “Francek, Slavek i ostali patuljci”, a 2015. godine zbirka literarnih radova “Raširena krila mašte”. - Za učenike i zajednicu u kojoj žive osobito je vrijedna činjenica da je zbirka u cijelosti prevedena na bajaški

jezik. Osim standardnim jezikom, učenici su pisali i kajkavskim narječjem. Zbirka je nastala s ciljem izražavanja i prihvaćanja različitosti, a cilj ovog projekta bio je da učenici stvarajući i sudjelujući u procesu nastanka knjige spoznaju njenu vrijednost. Nastojali su pobuditi potrebu za čuvanjem riječi i misli, duhovnog bogatstva koje u suvremeno doba neopravdano gubi popularnost. Učenici su spoznali da su i njihove riječi važne te da od njih može nastati gotov proizvod, plod njihova rada. čuvanja jezika i kulturnih

ATON do kraja godine u vlasništvu Općine Nedelišće

vrijednosti dvaju naroda, rekli su nam organizatori, OŠ Orehovica. Gostima su se, uz urednice i prevoditeljicu, obratili i ravnatelj škole Branko Sušec, učenica Tihana Ignac i profesorica Učiteljskog fakulteta u Čakovcu dr. sc. Tamara Turza-Bogdan te pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Međimurske županije

Maja Odrčić Mikulić koja je istaknula kako su Osnovna škola Orehovica i općina Orehovica pozitivan primjer suživota hrvatskoga i romskog naroda.

Treći rebalans ovogodišnjeg proračuna, izvješća o radu općinskih ustanova te samog načelnika, bile su neke od tema posljednje sjednice općinskog vijeća Nedelišća. Sjednica ovoga puta nije održana u općinskim prostorima, već u novoizgrađenom Dječjem vrtiću Lastavica u Dunjkovcu.

Velike investicije u obrazovanje

Iako je trećim rebalansom općinski proračun smanjen za gotovo 2 milijuna eura, točnije za 1.887.210 eura i sada umjesto planiranih 20.887.210 eura iznosi ravnih 19.000.000 eura, ipak su investicije u odgojno-obrazovni sektor i dalje u prvom planu. Posebno se to odnosi na novu osnovnu školu. - Izgradnja nove škole u Nedelišću koja bi se protezala na oko 4000 kvadrata dobila je suglasnost Ministarstva znanosti koje ju je spremno su�inancirati s oko 58 % sredstava, pohvalio se načelnik Nikola Novak. Naravno, svi bi bili sretniji da je iznos sufinanciranja veći, međutim pravila igre su takva da ministarstvo sufinancira samo razliku. Drugim riječima, uzima u obzir postojeća razredna odjeljenja u odnosu na proširenje pa sredstva daje samo za taj drugi dio, odnosno dogradnju. Njima nije bitno hoće li se razredi dograditi na postojećoj školu ili će se ići u gradnju nove zgrade. Međutim, Županija, koja je vlasnik škole, odlučila je ići u kompletnu izgradnju nove škole koja bi za razliku od sadašnje s 10 učionica i 2 kabineta, shodno izračunu koji se temelji na broju djece, imala 22 razredna odjeljenja. Konkretno, 7 razreda bilo bi u nižim odjeljenjima te 12 u predmetnoj nastavi kao i posebni odjel.

- Potpisan je sporazum između Općine i Međimurske županije o zajedničkoj izgradnji nove škole s time da sredstva za gradnju osiguravaju ministarstvo i županija, a sportsku dvoranu općina, dodao je načelnik.

Suglasnost je stigla i za jednodjelnu sportsku dvoranu u Dunjkovcu sa su�inanciranjem od oko 23 %. Kako je riječ o PŠ, premda najvećoj na području općine, za potrebe tamošnjih učenika dvorana će imati oko 100 kvadrata. Za sada još nema odgovora za dogradnju OŠ Macinec s time da se očekuje, kazao je načelnik, �inanciranje od 100 posto. Velika kreditna zaduženja

Sredinom rujna, kod javnog bilježnika potpisan je ugovor o kupoprodaji Atona i već je isplaćen dogovoreni prvi dio od 100.000 eura, a ostatak će biti nakon realizacije kreditnog zaduženja koje je u međuvremeno i odobreno. - Očekujem da će do kraja godine SGC Aton biti u vlasništvu općine kojim će upravljati općinska tvrtka Nekretnine Nedelišće, dodao je načelnik.

Što se kreditnog zaduženja tiče, Nedelišće je dobilo suglasnost Vlade RH za podizanje kredita od 3,17 milijuna eura za kupnju te dvorane. Osim toga, kako je već pokrenut postupak izgradnje Dječjeg vrtića Dunjkovec i tu će Općina uzeti kredit od 2,3 milijuna. No, najveći kreditni iznos ipak je onaj od 7,6 milijuna eura za izgradnju Centra za starije osobe koristit će se kreditna linija u visini od 7,6 milijuna eura.

Ne treba posebno spominjati kako su oporbeni vijećnici rešetali načelnika jer su smatrali da on u svemu tome iznosi svoj izborni program. (vv)

Privremena regulacija prometa kod groblja

Privremena regulacija prometa koncipirana je na način da se u Grobljanskoj ulici ukida dvosmjerno vođenje prometa, te se promet vodi jednosmjerno iz Ulice braće Radića u smjeru groblja. Daljnje vođenje prometa odvija se od Grobljanske ulice do Ulice Antuna Gustava Matoša te nastavno do Čakovečke ulice u Nedelišću. Iz smjera Ulice A. G. Matoša i LC 20078 zabranjuje se skretanje u Grobljansku ulicu te je predviđen obilazni pravac. (sh)

Piše i foto: Mario Golenko

Učenici i djelatnici OŠ Orehovica na predstavljanju zbirke poezije “Krila” (Foto: OŠ Orehovica)

Matekovi slogaši poziraju prije nastupa

Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće

PJEŠAČKO-BICIKLISTIČKA

staza kroz Peklenicu

Sigurnije za pješake po glavnoj ulici

Od ulaza u Peklenicu iz pravca Murskog Središća do dućana NTL nakon zavoja i raskršća u Peklenici, gradi se nova pješačko-biciklistička staza kako bi se osiguralo sigurnije prometovanje biciklista i pješaka cestom koja je zapravo županijska cesta, odnosno murska magistrala koja kroz Peklenicu vodi prema donjem

Međimurju. Vrijednost radova je oko 240.000 eura, a troškove po pola dijele Grad Mursko Središće i Županijska uprava za ceste Međimurske županije. Grad je iz Ministarstva graditeljstva osigurao 40.000 eura za svoj udio, čime je smanjio svoj dio troškova u izgradnji staze. (BMO)

POČELE pripreme za advent Prvi put će se osvijetliti željeznički most

Premda je studeni tek počeo, u Murskom Središću su već počele pripreme za advent i božićne blagdane.

Priprema je pala na Turističku zajednicu područja „Mura i gorice“ za organizaciju blagdana Svete Barbare, Božićnog sajma, Badnjeg jutra i Dočeka Nove godine u podne. Prvi u nizu događaja je paljenje prve adventske svijeće – 30. studenoga, u parku u centru Murskog Središća. Božićno ukrašavanje iluminacijom i osvjetljavanja božićnom rasvjetom ove godine proširilo bi se i na osvjetljavanje željezničkog mosta.

MALA POTPORA

Bit će to posebna atrakcija koja će grad učiniti još atraktivnijim u najveselijem dijelu godine.

Gradonačelnik je odlučio u blagdanskom duhu nabaviti i 10 paketa kolekcije čestitki i malih kalendara izdavačkih kuća umjetnika koji slikaju ustima i nogama. Nabavit će pakete kolekcije u iznosu od 13,50 eura po paketu.

Grad će kupiti i 30 komada kalendara „Čuvari malih zvijezda“ u iznosu od 7 eura po komadu Udruge za sindrom Down Međimurske županije.

(BMO)

na početku studentske godine Svakom studentu po 100 eura

Grad Mursko Središće svim redovitim studentima osigurava pravo na isplatu novčanih sredstava u iznosu od 100 eura. Pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći ostvarili su svi studenti koji imaju prebivalište na području grada Mursko Središće, a u akademskoj godini 2023./2024. upisani su kao redoviti studenti. Na javni poziv za dodjelu jednokratnih naknada pristiglo je 78 potpunih prijava. Stoga je gradonačelnik Dražen Srpak u subotu, 26. listopada, održao prijem za studente s područja Murskog Središća. Između

UMIROVLJENICI IZ Udruge umirovljenika Vratišinec

Ponosni vlasnici 165 pehara s natjecanja

Pehare skupljaju od 1998. godine otkako su formirali svoju Udrugu

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Vesna Murković, nova tajnica Udruge umirovljenika Vratišinec, prilikom spremanja ureda u kutijama je pronašla mnoštvo pehara i medalji koje su članovi Udruge osvojili na sportskim natjecanjima. Vidjevši da među peharima ima lijepih primjeraka, došla je na ideju da ih javno izlože kako bi ih svi

ostalog, poželio im je puno sreće i uspjeha u ovoj akademskoj godini. Podsjetio je da je 2. rujna ove godine objavljen Javni natječaj za dodjelu studentskih kredita za studente s područja Grada. Natječajem je predviđena dodjela 10 studentskih kredita. Za studente koji studiraju na području Zagreba ili drugih udaljenijih gradova u Hrvatskoj ili inozemstvu osiguran je iznos od 200 eura mjesečno, dok je studentima koji studiraju na području Čakovca ili Varaždina osiguran iznos od 150 eura studentskog kredita mjesečno. (BMO)

Od ideje do realizacije nije bio dugačak put. Minule nedjelje poslijepodne pozornica Doma kulture Vratišinec blistala je, jer je na njoj bilo poredano 165 pehara i k tome još i nebrojene medalje izložene na stolu ispod pozornice, sve znamenja koje su osvojili vrijedni članovi Udruge umirovljenika Vratišinec. U Udruzi je 160 članova –umirovljenika

Pehare su skupljali od osnutka Udruge, od 1998. godine. Ranije su umirovljenici s područja Vratišinca djelovali pod okriljem Udruge umirovljenika Mursko Središće, ali su se spomenute godine odvojili u samostalnu Udrugu. U prijašnjim godinama imali u 260 članova. a sada ih je znatno manje, njih 160.

Druženja i sportski susreti im puno znače, ispričali su nam Terezija Mlinarić, donedavna tajnica Udruge i Stjepan Šafarić, dugogodišnji član Udruge umirovljenika Vratišinec. Natječu se

s umirovljenicima iz susjednih Udruga umirovljenika Mursko Središće, Selnica, a mjesto sportskih nadmetanja su tereni oko Štefove Kleti u Donjoj Dubravi. Dakako, za sportske susrete je potrebno i vježbati. Vratišinečki umirovljenici se sastaju dva puta tjedno i vježbaju na poligonu iz Društvenog doma u Vratišincu, otkrila nam je Terezija Mlinarić. Nakon vježbanja slijedi drugi dio druženja uz priču i okrjepu. Zajedno slave rođendane i značajne obiteljske događaje kao što je rođenje unuka i slično. Druženje im puno znači, kažu naši sugovornici umirovljenici, jer im to omogućava izlazak iz kuće, a priprema za natjecanja su im dobra rekreacija za bolju pokretljivost. Njihova natjecanja svode se na zabavne igre primjerene njihovoj dobi. Natječu se u sportskim disciplinama kao što je: viseća kuglana, pikado, mala košarka, gađanje zračnom puškom, bacanje kolutova i kartanje u beli.

Medicinske sestre Vesna i Mihaela izmjerile im šećer i tlak

Pojedini članovi udruge kroz godine su skupili i do 40 medalja. Otkrivaju nam da su njihovi najtrofejniji sportaši: Katarina Zadravec, Draga Antolašić, Ana Jezernik i Josip Hlišć.

U nedjelju poslijepodne okupili su se kako bi se i sami podsjetili na pehare i medalje koje su osvojili te uživali u njihovoj ljepoti, ali i kako bi se družili uz kavu i kolače koje su poslužili i svim zainteresiranim mještanima koji su došli razgledati njihove pehare.

U Vratišincu je dosta profesionalnih medicinskih sestara, a dvije od njih, Petra Šoltić i Mihaela Goričanec svim zainteresiranim su mjerile šećer u krvi i tlak. Tako su brojni umirovljenici nedjeljni susret iskoristili za druženje i da bi provjerili svoje zdravlje.

Dio članova Udruge umirovljenika Vra�šinec ispred svojih 165 pehara

Petra Šol�ć, medicinska sestra iz Vra�šinca volonterski je mjerila šećer u krvi

Mihaela Goričanec medicinska sestra mjerila je tlak umirovljenicima

Stjepan Šafarić, dugogodišnji član Udruge umirovljenika

U �jeku su zemljani radovi

KOD STJEPANA KOCENA, zvanog Pišta, u Robadju

Umjesto grozdja obilno rodio kivi!

Brajde kivija prava su atrakcija na vrhu brijega u Robadju kod obitelji Kocen

- U jednom Robadju naći takav jedan kivi! Nisam još nigdje vidio tako debelog kivija pa ni u područjima koja su pogodnija za njegov uzgoj, ispričao nam je Stjepan Kocen, zvani Pišta, dok nam je ispred svoje kuće na vrhu brijega u Robadju pokazivao svoj velebni kivi.

- Gledajte, gledajte koliko ih je! Ovo su trojčeki, a imamo i četvorke, uzbuđeno nam je pokazivao Pišta, ponosni vlasnik kivija, inače relativno mlade vrste voćke.

Blaga klima postala pogodna za kivi u Međimurju

Naime, uzgajati se počela tek prije 50-ak na Novom Zelandu, koji je danas vodeći po njegovom uzgoju. Prije nekih 20-ak godina kivi se javio u Francuskoj, a nakon toga u Italiji i Grčkoj. U Hrvatskoj se uzgaja uglavnom i primorskom području, dok je u kontinentalnom dijelu zemlje prava rijetkost. Zanimljivo je da naziv "kivi" potječe od ptice koja je simbol Novog Zelanda. Ova voćka može narasti do devet metara visine i karakteristična je po odvojenim muškim i ženskim cvjetovima. Prilikom

Iako je prije petnaestak godina bilo nezamislivo uzgajati kivi na kontinentu, blage zime u Međimurju omogućile su da ova voćka zaživi

StjepanKocenponosanjenasvojobilnikivi

sadnje važno je osigurati da se muške i ženske biljke sade odvojeno.

A prije 15-ak godina bilo je nezamislivo da netko uzgaja kivi na kontinentu. Međutim, blage zime doprinijele su tome da u Međimurju zaživi i ova voćka, koja se pokazala kao vrlo rentabilna kultura, naime u punom rodu u intenzivnom nasadu donosi oko 20 tona po hektaru. Zanimljivo je i to da je naziv "kivi" dobio je po ptici kiviju, koja je simbol Novog Zelanda.

Može narasti do 9 metara. Karakteristično je za ovu voćnu vrstu da ima odvojene muške od ženskih cvjetova. Prilikom sadnje kivija treba voditi računa da se muške i ženske bilje odvojeno sade.

- Uzgojem kivija bavim se oko 15 godina. Sadnice sam dobio od Ignaca iz Slovenije.

Tama, a nakon toga svjetlo

Smrt i rođenje. Tama i svjetlo. Početak i kraj ovozemaljskog života. U jednom trenutku žaluješ zbog smrti voljene osobe, a već u drugom trenutku se raduješ zbog dolaska novog života. Ova suprotnost često nas zbunjuje, dok se čini da život igra svoju igru, ponekad s nevjerojatnom lakoćom, a ponekad s teškim teretom. Krug života se zatvara, a mi plovimo njegovim nepred-

vidivim ritmom, balansirajući između radosti i tuge. Blagdan Svih svetih podsjeća nas na neizmjernu vrijednost života i povezanosti s onima koji su otišli. Ovaj dan donosi val uspomena, često ispunjenih tugom, jer kako godine prolaze, blijede slike i sjećanja na one koje smo voljeli. Njihovi osmijesi, glasovi i dodiri postaju sve dalji, a bol gubitka ostaje prisutna, poput sjene koja nas prati. S

Dobio sam tri sadnice, muški mi se posušio pa sam onda još jednoga kupio u Murskom Središću. Ženske pa su Mariborčanke, prisjetio se Pišta dok smo ga pitali kako je sve krenuo.

- Treba znati kako ga dobro izrezati. Ja sam došao do saznanja da mlade, enoletnike, rodiju. I one su rod, govori nam dalje i dodaje da se kivi proširio na sve strane ispred kuće pa sada služe i kao brajde.

- Vidio sam da im odgovara ovaj zidani zid pored koje su zasađeni. Tu vam je dole pihnica, i tu je zid zidani starinskom ciglom. Ovdje ima vlagu. Inače, kivi vam ima korijenje kao smreka, rekao nam je naš sugovornik.

- Rekli su mi da će biti droben jer je fest roden, ali nije tako. Lani smo ga nabrali preko 350 kila, a ove godine

očekujem negdje oko 500 kilograma. Ne zalijevam ga, ne dohranjujem. To se ne šprica, sve je prirodno, s ponosom je istaknuo Pišta.

Kivi skladišti kao i jabuke

Plodove skladišti u kišticama poput jabuka, a kako bi im ubrzao proces omekšavanja, miješa ih s jabukama.Tada omekšaju za dva tjedna, dodaje. Inače, uskladišten u kištice izdrži sve do proljeća. Kivi je bogat vitaminom C, vlaknima i antioksidansima, što ga čini iznimno zdravim izborom. Preporučuje se konzumirati svježeg ili ga dodavati u salate i smoothieje. - Mi ga stavljamo u ledeni vjetar i puno ga jedemo svježeg, pogotovo ispred televizije, zaključuje sa smiješkom na licu Pišta, koji kreće u svoju bogatu berbu.

TOPLICE SVETI MARTIN Što rade crne vreće u potoku?!

U nedjeljnoj šetnji našim krajem naišli smo na prizor koji nas je duboko rastužio. Na jednoj od najfrekventnijih turističkih točaka u našem kraju naišli smo na dvije crne vreće smeća bačenih u potok kod Termi Sveti Martin, nedaleko od skretanja za restoran Jastreb. Ovaj ružan prizor nije bio izoliran - s druge strane mosta dočekao nas je isti prizor, još jedna crna vreća puna smeća u potoku.

Prošli tjedan pisali smo o tome da smo u Hrvatskoj među najboljima o sortiranju otpada, a ovakvi slučajevi sve

to bacaju u vodu. Osim što se ovakvim odlaganjem smeća onečišćuje priroda, smeće se nalazi upravo na mjestu gdje se najčešće okupljaju turisti, pješaci i biciklisti koji dolaze uživati u ljepotama našeg zelenog kraja, kojim se toliko ponosimo. Ovakvi prizori ne samo da ruše imidž našeg zelenog Međimurja, već mogu odvratiti turiste od posjeta. Definitivno loša slika koja stvara i lošu reputaciju. Što je to u glavi ljudima da u 21. stoljeću bacaju svoje smeću u potoke!? Jako smo napredovali, zar ne? (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Slavi se sveti Martin!

Općina Sveti Martin na Muri naveliko se priprema za proslavu dana svog župnog patrona, svetog Martina, s brojnim događanjima koja će obogatiti ovaj poseban vikend. Proslava započinje poznatom Gulašijadom u subotu, 9. studenoga, u prijepodnevnim satima, a nastavlja se bogatim programom i u nedjelju.

U nedjelju, 10. studenoga, u 17 sati, posjetitelji će moći uživati u Godišnjoj likovnoj izložbi članova Likovne republike koja će se održati u Galeriji i Kongresnoj dvorani

Općine Sveti Martin na Muri. U 18 sati slijedi koncert ženske vokalne skupine Kaliope u OŠ Sveti Martin na Muri, dok će u 19 sati biti uprizorena kazališna predstava "Globina" u izvedbi Dječjeg vrtića KUD-a Mura. Svečana sjednica Općinskog vijeća Sveti Martin na Muri održat će se u ponedjeljak, 11. studenoga, u 18 sati u Termama Sveti Martin. Pozivamo sve mještane i posjetitelje da se pridruže proslavi i uživaju u raznovrsnim sadržajima koje je općina pripremila za sve mještane. (sh)

Iskoristite poticaj do 1990 eura

Općina Sveti Martin na Muri raspisala je javni poziv za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina u 2024. godini u iznosu od 1990,84 i

1327,23 eura. Prijave se mogu podnositi do 22. studenoga 2024. godine, a detalji su dostupni na službenim stranicama općine. (sh)

time dolazi i težina spoznaje da ih ništa više ne može vratiti. Međutim, blagdan svih svetih nije samo dan tuge i sjete, on nas potiče na duboko promišljanje o vlastitim životima. Ovaj dan otvara vrata unutarnjoj introspekciji. Tko smo, što smo, što činimo i što nam je činiti da bi ovaj svijet bio malo bolje mjesto za život? Kako želimo da nas pamte? Koje nasljeđe ostavljamo iza sebe?

Isto tako, to je dan kada se pitam što se događa s nama nakon ovozemaljskog života. Kamo mi to zapravo idemo? Katolička crkva uči da nakon smrti duša odlazi na jedno od tri mjesta: nebo, pakao ili čistilište. Oni koji su umrli u milosti Božjoj i sukladno njegovim zapovijedima idu u nebo, gdje uživaju vječno zajedništvo s Bogom. Oni koji umru u smrtnom grijehu bez

pokajanja idu u pakao, dok se duše koje trebaju pročišćenje šalju u čistilište kako bi se pripremile za nebo. Na kraju, postavlja se ključno pitanje: hoćemo li se nakon smrti ponovno susresti s onima koji su nas napustili? Vjerovanje u vječni život pruža nam utjehu i nadu u tu mogućnost. U tom duhu nade pronalazimo snagu za nastavak našeg putovanja kroz život.

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Piše Sanja Heric

Crna vreća smeća završila je potoku kod Termi Sveti Martin

1. studenoga 2024.

SVIJET tikvi i tikvica

Od gustih juha do kremšnita

Muškatna i hokaido tikva idealne su namirnice, naročito sada u jesen i zimi, za guste krem juhe, može se od njih pripremiti varivo, rižoto, mogu se peći u pećnici, a da se o slasticama ni ne govori

Piše: Vlasta Vugrinec

Velike, male, dinjastog, okruglog ili jabučastog oblika, žute, zelene, narančaste ili bijele, ima ih svakakvih. Pečene, pripremljene na salatu, pekmez, marmeladu, varivo ili pak za kolače i torte. Biljka za ljudsku i životinjsku ishranu, ukrasni predmet, zanimljiva grickalica ili pak pretočena u �ino gusto i mirišljavo ulje. Sve to je buča, tikva ili bundeva. Upravo su tikve kulture koje se često viđaju u našim vrtovima, u trgovinama, sajmovima i placevima.

Iznimno kvalitetna namirnica

Pojedinci su otišli i korak dalje pa su se posve posvetili njima i od njih izgradili svoje poslovno carstvo. Među njima je već svima nama dobro poznata obitelj Hranjec-Belak koja čak radi i sirupe te namaze.

- Mogu reći da je tikva iznimno nutritivno bogata namirnica koja se uz malo ma-

šte može pripremiti na tisuću načina, kako u slatkim tako i slanim jelima, svojevremeno nam je rekla Nevenka Belak. Jedina je šteta što ju ljudi više ne konzumiraju pa i sade. Ne traži puno pažnje, a plod, ako se dobro uskladišti, može stajati i do godinu dana. Drugim riječima, pri ruci je u svježem stanju od berbe do berbe. Uzgoji li se još i na ekološki način, prava je riznica zdravlja.

Stručnjaci kažu da su tikve ili buče nepravedno zapostavljena i nedovoljno istražena te iznimno kvalitetna namirnica za ljudsku prehranu. Naime, njeno žućkasto-narančasto meso sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, sadrži i niz vitamina A, C, E i K te B grupe – B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i drugo, kao i mineralnih sastojaka – K, P, Ca i Fe. A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Zbog niske kalorijske vrijednosti

vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu.

Čuvaju svoje sjeme

- Koštice za sjeme uzimamo od najljepših tikvi bilo da je riječ o butternut tikvi, hokaido ili kakvoj treći sorti, napominju supružnici Nada i Dragutin Novak koji na svom

imanju u Okruglom Vrhu doista uzgajaju prava čudesa.

Nada od tikvi rade pre�ine kolače, prije svega zlevanke i biskvite.

Inače, muškatna i hokaido tikva idealne su namirnice, naročito sada u zimi, za guste krem juhe, može se od njih pripremiti varivo, rižoto, mo-

„Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“

gu se peći u pećnici, a da se o muf�inima i kremšnitama ni ne govori. Važno je to za one koji ne vole puno jaja u kolačima.

Danas se, prema nekim procjenama, u našoj zemlji uzgaja oko 400 vrsta bundeva od kojih je oko 250 vrsta jestivo, a ostale pri-

padaju ukrasnim vrstama. O popularnosti bundeve u novije vrijeme govore i sve brojnije bučijade i festivali koji se odvijaju ovih dana. Festival bundeva imali smo svojevremeno i mi u Međimurju, no doživio je svega par izdanja i onda je sve zamrlo.

Energetska obnova Centra za kulturu Čakovec

Radovi počinju u ponedjeljak, 4. studenoga 2024., a svi programi će se odvijati nesmetano

Ministarstvo kulture i

medija objavilo je u ožujku 2023. godine poziv na dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra” iz Nacionalnog plana oporavka i otpornos� 2021. – 2026. Cilj Poziva bio je usmjeren na energetsku obnovu zgrada koje imaju status pojedinačno zaš�ćenog kulturnog dobra ili se nalaze

unutar zaš�ćene kulturno-povijesne cjeline, u stopostotnom su javnom vlasništvu, namijenjena su obavljanju kulturne djelatnos� i nisu oštećene u potresu. Prihvatljivi prijavitelji bile su ustanove u kulturi kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili JLP(R)S i/ili su osnovane od strane ustanove kojoj je osnivač RH i/ili JLP(R)S.

Centar za kulturu Čakovec uspješno je prijavio i potpisao

Ugovor o financiranju u iznosu od 1.087.355,19 €, stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova (intenzitet potpore) je 100 %, a završetak provedbe planiran je do listopada 2025. godine. Glavni cilj projekta je energetska obnova zgrade CZK-a Čakovec te provođenje mjera energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije što će rezul�ra� smanjenjem potrošnje energije i smanjenjem emisija CO2. Mjerama energetske obnove koje obuhvaćaju: izvedbu toplinske izolacije zidova, krova i podova/stropova, modernizacija i zamjena sustava grijanja, zamjena sustava rasvjete, ugradnja sunčane elektrane te mjere za smanjenje potrošnje vode rezul�rat će se uštedom godišnje potrebe toplinske energije za grijanje od 58,02 %, uštedom godišnje primarne energije od 86,59 % i smanjenjem CO2 od 88,34 %.

Grad Čakovec kao osnivač ustanove pružat će CZK-u �jekom provedbe svu potrebnu pomoć i podršku (financijsku, stručnu i drugu) u održavanju i upravljanju objektom.

Radovi počinju 4. studenoga 2024., a svi programi će se odvija� neometano, no molimo za razumijevanje

�jekom provođenja radova u ustanovi i oko ustanove.

Završetak provedbe projekta planiran je do listopada 2025. godine.

INFORMACIJE O PROVED-

BI PROJEKTA: „Energetska obnova Centra za kulturu Čakovec“ referentni broj ugovora: NPOO.C6.1.R1-I3.01.0043

„Financira Europska unija – Next Genera�on EU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne održava nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatra� odgovornima za njih.“

Nada i Dragu�n Novak obožavaju hokaido i bu�ernut �kve

Grobljansko cvijeće potisnulo je ostalu ponudu

Na čakovečkom sajmu, ali i placu, ove srijede bila je prava opsada, kako kupaca tako i trgovaca. Drugim riječima, gužva na sve strane, a sve zbog blagdana Svih svetih. Shodno tome, kuda se god čovjek okrenuo prvo je uočio krizanteme, špine, margarete i multiflore. A ljudi su ih nosili kao da su badava. Istina, u odnosu na prošli tjedan cijene su znatno pale pa su se tako krizanteme mogle dobiti već za 2 i pol eura, multiflore po 3 eura koliko se tražilo i za buket rezanog cvijeća. Aranžmani su se mogli kupiti već od 20 eura pa nadalje.

Kako je u novije vrijeme i kod nas popularna Noć vještica, naišli smo i na štand s tikvama koje su se nudile od 2 do 6 eura ovisno o veličini.

Što se ostale ponude tiče, najviše se bilo vreća sa zeljem,

CIJENE PLAC

Kiselo zelje (kg):

BIOINSTITUT

Trovanje hranom – prevencija, simptomi, liječenje

Piše: Jadranka Stanković, dr. med. vet.

Sprječavanje trovanja hranom (prevencija) Da bi se osigurala zdravstveno ispravna hrana i spriječila pojava bolesti, od posebne je važnosti pravilna higijena prilikom pripreme, čuvanja i konzumiranja hrane (4Cs - eng.).

CIJENE SAJAM

(kg):

Kesteni (kg): 4

Lampaši (kom): od 1

Multiflore (kom): 5

Margarete (pušlek): 5

krumpirom i kestena. Nudile su se i presadnica kasnih kupusnjača i salata te voćnih i loznih sadnica. Primjetna je bila i ponuda sadnica maruna te kestena.

(pušlek): 3 €

Krizanteme (kom.): 3 €

Drva (metar): 65-75 €

Multiflore (kom): 6 €

Voćne sadnice (kom): 5-10 €

Na svoje su došli i prodavači svijeća i lampaša. Ovisno o veličini, mogli su se kupiti već od jednog eura. U ponudi su bili stakleni, plastični, punjeni parafinom ili uljem. (vv)

1. Čišćenje (Cleaning): Ruke, posuđe i daske za rezanje treba prati prije i nakon rukovanja sa sirovim mesom, morskom hranom i jajima te prije konzumiranja hrane. Za rezanje su najprikladnije daske od plastičnog ili drugog ne poroznog materijala. Ruke treba prati redovito, osobito nakon toaleta, nakon rukovanja sirovom hranom i prije jela. Ne pripremajte odnosno ne dirajte sirovu hranu kada imate želučanih tegoba, kao što su proljev ili povraćanje. Ne dirajte hranu ako imate rane ili posjekotine koje nisu zaštićene.

Za brisanje radnih površina preporučuje se korištenje jednokratnih, papirnatih ubrusa. Ako se koriste platneni ubrusi, treba ih često mijenjati i iskuhavati prilikom pranja.

2. Kuhanje (Cooking): Pravilno kuhanje uništava bakterije koje mogu izazvati trovanje hranom. Hranu je važno kuhati dovoljno dugo, posebno meso. Prilikom podgrijavanja hrane potrebno je provjeriti je li potpuno zagrijana te se ostatak nakon konzumiranja preporučuje baciti, ne ponovo zagrijavati.

3. Hlađenje (Cooling): Pokvarljive namirnice, kuhanu hranu i ostatke jela obvezno spremite u hladnjak što je prije moguće. Hranu je potrebno odmrzavati na dnu hladnjaka, pod mlazom hladne vode ili u mikrovalnoj pećnici. Prije zamrzavanja velike količine hrane treba je razdijeliti u više posuda kako bi se što prije zamrznule. Ako prilikom pripreme hrane koristite posuđe koje dugo čuva toplinu, preostalu hranu odmah premjestite

u drugu posudu kako bi se čim prije rashladila. Hranu sumnjive boje i mirisa, ili koja je dulje vrijeme u hladnjaku, treba baciti.

4. Križna kontaminacija hrane (Cross-contamination): To je prijenos bakterija iz hrane (obično sirove) na druge namirnice. Bakterija se može prenijeti direktno, kada jedna vrsta hrane dođe u dodir s drugom vrstom hrane ili indirektno, preko ruku, opreme, radnih površina, noževa i drugog pribora. Križna kontaminacija hrane dodirom jedan je od glavnih uzroka trovanja hranom. Kako bi je spriječili, uvijek temeljito perite ruke poslije kontakta sa sirovom hranom, držite sirovu hranu podalje od hrane spremne za konzumaciju, čuvajte sirovo meso u plastičnim posudama koje se mogu zatvoriti, a nalaze se pri dnu hladnjaka, tako da ne može doći do kontakta s drugim namirnicama, upotrebljavajte zasebne daske za sjeckanje/radne površine za sirovu hranu i hranu spremnu za konzumaciju, temeljito očistite noževe i drugi pribor ili posuđe nakon rada sa sirovom hranom.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Najčešći simptomi trovanja hranom su: bol u trbuhu, grčevi, mučnina, povraćanje, proljev, groznica, gubitak apetita, slabost i umor. Simptomi trovanja hranom uzrokovani bakterijama (Salmonella spp., Campylobacter spp., L. monocytogenes, E.coli) mogu se pojaviti nekoliko sati ili čak dana nakon konzumiranja kontaminirane hrane ili pića. Postupanje kod trovanja hranom:

• Piti puno vode ili nezaslađenog čaja radi nadoknade izgubljene tekućine.

• U slučaju jačih tegoba obratiti se obiteljskom liječniku ili hitnoj medicinskoj pomoći (posebno oboljelo dojenče, malo dijete, trudnica ili osoba oslabljenog imuniteta).

• Ako sumnjate da je trovanje hranom posljedica konzumiranja hrane iz restorana ili drugog objekta koji posluje s hranom, o tome obavijestite svoga liječnika, ili direktno kontaktirajte lokalni Zavod za javno zdravstvo i sanitarnu inspekciju, kako bi se spriječilo širenje zaraze hranom.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Bogata ponuda aranžmana i cvijeća na sajmu

Miljenka Matjašec iz Čakovca na placu svakodnevno nudi svijeće i lampaše

Silvija Kolar-Fodor

jedna je od govornika na “Flow! summitu”

Najveći europski on-line događaj o osobnom rastu i duhovnosti, “Flow! Summit” održat će se od 4. do 10. 11. 2024. u organizaciji Younity Croatia. Ovo je jednotjedni on-line događaj na kojem vas može inspirirati preko 65 vrhunskih međunarodnih i hrvatskih govornika, a sve je besplatno i prevedeno na hrvatski. Najpoznatiji svjetski i regionalni mentori, govornici, učitelji i treneri pridružit će vam se u udobnosti vašeg doma kako bi podijelili najnovija znanja iz osobnog rasta i duhovnosti. Sve što trebate imati je e-mail na koji ćete primiti poveznicu za gledanje, te mobitel ili računalo za praćenje on-line predavanja.

Flow! summit 2024. započet će u ponedjeljak, 4. 11. 2024. i traje do 10. 11. 2024. Svaki dan imat ćete opciju pogledati besplatno nekoliko predavanja raznih govornika. Dr Joe Dispenza, Bruce Lipton, Howard Martin, Gregg Braden, Marcela Lobos, Frank Kinslow kao još mnogi drugi – donose vam najnovije uvide i tehnike za transformaciju života.

Nakon vaše on-line prijave, poveznicu za pristup videozapisima primit ćete e-mailom svaki dan. Svaki video �low! summita 2024. bit će dostupan 48 sati nakon objave. Sudjelovanje i pristup svim videozapisima s �low! summita 2024. potpuno su besplatni. A zaista

OSJETLJIVO cvijeće sprema se na sigurno

Sobno bilje ne voli nagle promjene

Temperature zraka još se nisu spustile ispod nule niti su joj se približile. No, to nije razlog da se čeka sa spremanjem osjetljivog cvijeća na sigurno. Istina, prognostičari za kraj tjedna i početak idućeg najavljuju prodor pravog jačeg hladnog vala.

A takve nagle promjene osjetljivo cvijeće ne voli. Na-

ime, ako se seli s hladnoće u toplinu doma, reagira odbacivanjem cvijeća. Stoga ga je najbolje preseliti sada ili ga treba postepeno prilagođavati zagrijanoj sobi. Šteta bi bilo da se za samo par dana uništi cjelogodišnji trud i čeka da biljka opet dobije listove kakve je prije imala. (vv)

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

mi je izuzetno velika čast što na ovogodišnjem summitu sudjelujem i ja kao jedna od govornica i jako sam počašćena što je moj rad prepoznat i kroz aspekte osobnog i duhovnog rasta.

Tema mog predavanja je o vrtlarenju kao duhovnom putu - jer zaista, vrtlarenje nije samo “kopanje po zemlji”, nego nešto što nam u životu može dati priliku za veliki osobni i duhovni rast. Više o tome možete saznati u mom predavanju koje će u sklopu ovog događaja biti dostupno od petka 8. 11. 2024.

Prijavite se na Flow! summit poveznici https://www. �lowsummitcroatia.com/ , ili ovu poveznicu potražite na naslovnici na biovrt.com

Cvijeće u toplini doma

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 040/363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

4. STUDENOGA 2024.

18 sati

otvorenje izložbi: "Fenomen u dva stiha: bećarac", autora Marija Katića iz Muzeja bećarca u Pleternici, dvorana Riznice Međimurja u Čakovcu

"Međimurska popevka – jučer, danas, sutra“, autorice Janje Kovač, dvorana Riznice Međimurja u Čakovcu. Postav se može razgledati do 1. prosinca 2024. 18:30

okrugli stol na temu glazbene baštine na UNESCO-vim listama, moderatorica Janja Kovač, dvorana Riznice Međimurja u Čakovcu.

16. STUDENOGA 2024.

19 sati

Memorijal "Deca, moja deca", uz koncert Ansambla Lado, sportska dvorana OŠ Donja Dubrava.

OD 25. DO 29 . STUDENOGA 2024.

od 9 do 10 sati i od 11 do 12 sati popularna predavanja na temu međimurske popevke za škole predavači: Janja Kovač i Ines Virč dvorana Riznice Međimurja u Čakovcu Potrebna najava na e-adresu: ines.virc@mmc.hr.

27. STUDENOGA 2024.

18 sati

predstavljanje knjige Antologija međimurske popijevke (autori: Stjepan Hranjec i Branimir Magdalenić) uz nastup međimurskih glazbenika dvorana Jure Petričevića Matice hrvatske u Zagrebu, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb.

28. STUDENOGA 2024.

19 sati

predstavljanje knjige u nakladi Međimurske županije MEĐIMURSKA POPEVKA –– BLAGO ČOVJEČANSTVA: Ti si meni po sredini srca dvorana Riznice Međimurja u Čakovcu

20 sati

Tribina Čakovec četvrtkom: Večer međimurske popevke - koncert, izvođači: Cecilija Merkač Hudopisk, Cinkuši, Patricija Juračić, Centar za kulturu Čakovec.

29. STUDENOGA 2024.

18 sati

Popularno predavanje petkom, dr. sc. Lidija Bajuk: "Međimurska popevka" dvorana Riznice Međimurja u Čakovcu.

tamjavidimjasnezvezde Čimibolejasnezvezdeigraju, bolemojemlàdosrcekàlaju. Međimorje,kaksilepozeleno, cvétičemsitimeniobgrajeno… Vehni,vehnifijolica, nežalostime, akteftrčinemremjà, vehnigrlica. Zasadilsamjàtebevu

Mjesec međimurske popevke

www.mnovine.hr

TRGOVINA KRK ČREČAN

Darka Ozmeca smo nagradili baš na 61. rođendan

U trgovini Krk u Črečanu zatekli smo Darka Ozmeca, kojeg prijatelji znaju po nadimku Pančo, baš na njegov 61. rođendan.

Rado je pristao na fotogra�iranje i pitao sjećam li se da sam ga pred nekoliko godina također slikala za rođendan, što mu je bilo jako drago. Rado je podijelio što voli čitati. Kako nam je rekao, u novinama pogleda nogometne rezultate i sve što se događa u mjestu i cijeloj općini, ali i okolici.

Kako je već 45 godina aktivni ribič zanima ga i sve što se piše o ribolovu, od rezultata natjecanja do velikih riba. Pohvalio nam se da je i sam na ribnjaku u Črečanu ulovio šarana od preko 15-ak kilograma.

Uz čestitke za sretan rođendan Darku Ozmecu uručili smo platnenu poklon-vrećicu s logom Međimurskih novina. Fotogra�irali smo ga s ljubaznom prodavačicom Simonom Balog iz Macinca. (SZ) Simona Balog i redovni kupac trgovine Darko Ozmec iz Črečana

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

kola

Novo, 115. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. studenog. Sretnog dobitnika 115. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. studenog. (mk)

MURSKO SREDIŠĆE dobilo dodatna sredstva iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za dogradnju vrtića

Lijepa

eura sjest će im na račun

Radovi na dogradnji Dječjeg vrtića Maslačak u Murskom Središću krenuli su početkom rujna, a radove izvodi tvrtka Kontura iz Varaždina. U projektu dogradnje vrtića su i natkrivene terase koje su dosad nedostajale pogotovo za toplijih dana kada je potrebno da djeca borave na otvorenom. U sklopu dogradnje planira se posaditi i više drveća oko vrtića kako bi djeca mogla uživati u hladovini za ljetnih dana. Rok završetka gradnje vrtića je polovica srpnja iduće godine. Premda je Dječji vrtić Maslačak relativno novi, on po sadašnjim kapacitetima ne zadovoljava sve potrebe za upis djece u vrtić. Dogradnja će omogućiti da se već iduće pedagoške godine 2025./2026. u njega upiše puno više djece nego što je to sada. Vrijednost gradnje vrtića je 1.746.263,39

eura, a prije početka gradnje Gradu su dodijeljena sredstva iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak u iznosu od 649.810,87 eura. Pri tome bi na Grad Mursko Središće još uvijek otpao znatan trošak od preko milijun eura. To je velik financijski zalogaj za Grad pa su se zbog toga zahtjevom obratili Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta

ne bi li dobili dodatna sredstva za gradnju vrtića. Ovih dana im je Ministarstvo odobrilo dodatna sredstva u iznosu od 610.314,43 eura. To je za Mursko Središće značajna pomoć, jer bi se u suprotnom puni iznos od preko milijun eura trebali osigurati iz gradskog proračuna pa i po cijenu stopiranja nekih drugih projekata. (BMO)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Prvi kupon 115.

Uskoro će i djeca sa svojim odgojiteljicama mora� dogradi� maketu DV-a Maslačak, jer ih od iduće jeseni čeka novi vr�ć

Karla, Pavla i Gabrijela - naše nove glazbene nade

Među 120 prijava na ovogodišnjem internacionalnom Malom MEF-u, među 13 skladbi odabrane su i tri male međimurske pjevačice. Jedanaestogodišnja Karla Fleten iz Preloga otpjevala je pjesmu Moj tata je vatrogasac. U duetu su nastupile 12-godišnjakinje Karla Markati i Pavla Posavec, također iz Preloga, s pjesmom Zečja pustolovina. Više o MEF-u donosimo na 3. stranici Medije. (sh, Foto: Mario Golenko)

Subota, 2. studenoga

21:00

Veliki humanitarni trash party

Meta bar Čakovec

Nedjelja, 3. studenoga

10:00

FundRace 2024, humanitarna utrka

Terme Sve� Mar�n

12:00

30. Fes�val Orgulje Heferer

Koncert u Macincu

Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije

19:00

predstava Črne Noči

Centar za kulturu Rudar

Mursko Središće

Ponedjeljak, 4. studenoga

18:00

Otvorenje izložbe Fenomen u dva s�ha: bećarac

Dvorana Riznice

Međimurja u Čakovcu

Otvorenje izložbe

Međimurska popevka - jučer, danas, sutra

Dvorana Riznice

Međimurja u Čakovcu

Utorak, 5. studenoga

18:30

Predstavljanje romana „Šangri-la” Krunoslava

Mikulana

Knjižnica Nikole

Zrinski Čakovec Srijeda, 6. studenoga

20:00

Stand-up comedy Best of Vlatko Štampar Centar za kulturu Čakovec

najave

MJESEC MEĐIMURSKE POPEVKE

Četvrtak, 7. studenoga

Tribina Čakovec četvrtkom: Film Himera Centar za kulturu Čakovec Petak, 8. studenoga

16:30

Mar�nje u gradu Rudara Šetnica svete Barbare Mursko Središće 18:00

Izložba povodom 30. obljetnice Udruženja arhitekata

Međimurja

Kako ćemo obilježiti naš kulturni dijamant?

Program su pripremili Međimurska županija, Muzej Međimurja, Centar za kulturu Čakovec, Ogranak Matice hrvatske Čakovec te Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije

Piše: Ana Vadlja

U utorak, 29. listopada 2024. godine, u 10 sati u multimedijalnoj dvorani u Riznici Međimurja, predstavljen je program Mjeseca međimurske popevke.

Program je bio posvećen Danu međimurske popevke koji se prema odluci Skupštine

Međimurske županije obilježava 28. studenoga, na dan upisa popevke na Reprezentativnu listu blaga čovječanstva UNESCO-a.

Konferenciju za medije vodili su župan Matija Posavec, ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan te predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske Županije

Dejan Buvač.

Kako ističe župan: - Međimurska popevka je neraskidiv dio osobnosti svake Međimurke i Međimurca, svakog tko voli naše Međimurje te je najvrjedniji dio identiteta

kojeg nosimo u sebi, sa sobom i koji ostavljamo generacijama. Pozivam sve građanke i građane, Međimurke i Međimurce da poštuju i promoviraju ovu kulturu i naš identitet. Zahvaljujem svima koji su i koji će dati svoj doprinos u svemu tome, obilježavajte dane međimurske popevke u bogatom programu koji smo pripremili. Isto tako, važno je naglasiti kako ove godine 16. studenoga 2024. naša Teta Liza, ikona interpretacije međimurske popevke slavi 100. rođendan te će to biti događaj koji županija namjerava prigodno obilježiti. Program su pripremili Međimurska županija, Muzej Međimurja, Centar za kulturu Čakovec, Ogranak Matice hrvatske Čakovec te Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.

- Nadam se da ćete svi biti zadovoljni programom i da će međimurska popevka imati svoje mjesto gdje zaslužuje.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - OLIVER PÖTZSCH: IGRA SMRTI

Dobitnik knjige Tri poljupca objavljene u prošlom broju je Rebecca Sekur iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1520

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Oliver Pötzsch: Igra smrti

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Svibanj je 1670. godine. Schongauski brijač Simon Fronwieser putuje sa svojim 7-godišnjim sinom Peterom u Oberammergau kako bi dječaka upisao u školu koju vodi Simonov stari prijatelj, tamošnji učitelj i crkveni kantor Georg Kaiser. No u trenutku Simonova oproštaja sa sinom, dolazi vijest o strašnom smrtnom slučaju: mladić koji na predstojećim pasionskim igrama igra ulogu Krista nakon probe je pronađen raspet na križu. Budući da u mjestu trenutačno nema brijača, Simon je pozvan da pregleda �jelo, a načelnik mu ponudi da ostane mjesec dana u selu jer upravo hara teška groznica.

Elizabeta Toplek, poznatija kao Teta Liza, najpoznatija je čuvarica međimurske popevke

Naša je zadaća prezentirati baštinu iz godine u godinu te mlade naraštaje naučiti nečemu što je naša kulturna ostavština, kazao je Buvač. Ova posebna vrsta narodnog pjevanja obuhvaća bogatu tradiciju koja je oblikovana tijekom stoljeća i prožeta je lokalnim kulturološkim i povijesnim utjecajima. Ova glazba nije samo izričaj umjetnosti, već i važan dio identiteta naše

U ovom vrlo napetom povijesnom romanu Pötzsch briljantno žonglira s nekoliko linija pripovijedanja. Fabula je slojevita i složena, a opasnost se krije iza svakog ugla.

lokalne zajednice. Međimurska popevka kroz godine je doživjela revitalizaciju, a mladi izvođači, kulturno-umjetnička društva i ansambli nastoje očuvati ovu tradiciju. Kroz različite projekte i festivale, međimurska popevka nastavlja živjeti i privlačiti nove generacije tako da njezina bogata baština nikada ne bude zaboravljena. Cijeli program možete pogledati na stranici 19.

Centar za kulturu Čakovec 18:00

Otvorenje 15. bijenalne izložbe projekata i realizacija Dvorana Scheier Čakovec 18:00

Mlado Međimurje Dom kulture Štrigova

Subota, 9. studenoga

10:00

Mar�nje na Mesapu Nedelišće 10:30

Svetomar�nska gulašijada Skelarska kuća Sve� Mar�n na Muri

19:00

Komedija Dimnjačar Društveni dom Podturen Nedjelja, 10. studenoga

16:00

Vina z brajdi u Selnici Društveni dom Selnica 17:00

Godišnja likovna izložba članova Likovne republike Galerija i Kongresna dvorana Općine Sve� Mar�n na Muri

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Maša Hrustek Sobočan, Dejan Buvač i Matija Posavec na predstavljanju programa Mjeseca međimurske popevke

Martinje

VINARIJA ŠTAMPAR

Koji noviteti stižu iz poznate vinarije

VINARIJA CMREČNJAK

Jedna od najboljih berbi ikad

NARODNI OBIČAJI

Zašto se slavi Martinje u Međimurju

NAJBOLJE MARTINJSKE FEŠTE

Gdje možete proslaviti Martinje

MARTINJSKI VINSKI GULAŠ

Gulašijada u Svetom Martinu na Muri se ne propušta

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

POVIJESNI I KULTURNI KORIJENI MARTINJA

Je li krštenje mošta u Međimurju vezano uz

župe Svetog Martina?

Opet nam je došlo Martinje, jedan od najveselijih društvenih običaja vezan za proizvodnju vinove loze i pijenje vina

Piše: Josip Šimunko

Danas se krštenje mošta ponajprije vezuje za Križevačke štatute. Čini se ipak da je običaj krštenja vina stariji i da potječe iz vremena početne proizvodnje vinove loze, dok su običaji krštenja vina u vrijeme novog mošta kao veseli dio vinskih svečanosti nastajali lokalno.

Zapravo vjerojatno nikad nećemo kako su i kad nastali običaji krštenja mošta. Moguća je i takozvana generativna hipoteza, da su običaji krštenja mošta nastali zbog mnogih nevolja u pretvaranju mladog mošta u vino, pa je zazivanje Božje pomoći bilo važno i presudno. Naime, nekad su vjerovanja bila mnogo čvršća i čovjek je jače bio povezan s prirodom.

Tako bi se od prvotnih molitvi ili zazivanja božje pomoći postupno događala kulturizacija u vidu posebnog obreda. Prijašnje zazivanje božje pomoći u puku pretvaralo se tako postupno u šaljivi obred, a „nastradao“ je biskup Martin, čiji su se datumi poklapali s krštenjem mošta. U današnje doba običaji Martinja se vezuju i za razne druge legende. Za nas u Međimurju je posebno zanimljiv podatak da se kod prvog spomena katoličkih župa u Međimurju 1334. godine spominju i četiri župe Svetog Martina i to u gornjem dijelu Međimurja. To je intrigantan podatak, koji još nije dovoljno rasvijetljen nod strane povjesničara i etnologa.

U Svetom Martinu na Muri koji ima jednu od najstarijih crkvi posvećenih Svetom Martinu i danas žive legende i vitezovima templarima i ivanovcima. Tako i danas u Svetom Martinu postoji legenda da su kroz njega proputovali vitezovi Okruglog stola i glavom i brdom – kralj Artur. Čini se da je riječ o spojenoj legendi od više vremenskih razdoblja, a u Svetom Martinu na Muri danas imamo i „prave“ Rimljane, a kao spomen na povijest mjesta.

Legende o Svetom Martinu potječu iz franačkog doba

Četiri gornjomeđimurske župe, za koje se kaže da su prastare, posvećene

Krštenje mošta vrhunac je svakog

Martinja, kad se mošt pretvara u vino

„Došel je došel, Sveti Martin” su stihovi Josipa Kerestutija iz Štrigove

su Svetom Martinu. On je bio najveći franački svetac, što znači da se često spominjao na našim prostorima još od osmog stoljeća. Osim toga, etnologinja Antonija Zaradija Kiš spominje da je možda opat Martin bio prvi hrvatski biskup u ranom sedmom stoljeću. Danas pedesetak župa u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji nosi ime po Sveti Martinu i to sigurno nije slučajno.

Prava je nepoznanica kako je kult Svetog Martina spojen s vinom, a to se dogodilo čini se upravo u našim krajevima. Naime, Sveti Martin je u europskim zemljama, posebno Francuskoj, bilo slavljen kao istinski svetac. Antonija Zaradija Kiš zaključuje da je veza Svetog Martina i vina prastari hrvatski običaj te zaključuje: - Aktualni hrvatski Sveti Martin konstantno gubi na svojem prvotnom značenju i iskonskoj svetosti, utapajući se u sofisticiranom folklornom nasljeđu krštenja mladoga vina te izgrađujući tako tradiciju pijančevanja uz šarolike pučke inovacije koje ga transformiraju u hedonističkog i raskalašenog sveca...“ Božja pomoć zbog mnogih loših pretvorbi mošta u vino

Očito je u životu ljudi našega kraja i susjednih kajkavskih krajeva vino značilo toliko mnogo da ga je trebalo”krstiti”, to jest umilostiviti sile prirode da se mošt pretvori u vino, što može biti i

reakcija na mnoge loše pretvorbe mošta u vino. Po tome bi se dalo zaključiti da je kult Svetog Martina pogodovao širenju vina, a isto je tako moguće da je katolička crkva u Hrvata i zbog pokrštavanja (misno vino) širila ideju vina i putem kulta Svetog Martina, a kako bi se zaboravila medovina i stari hrvatski običaji i mitovi stare vjere.

Kultura medovine gotovo nestala zbog vina

Nije čudo da se kultura pijenja vina širila kao požar u Europi i po Hrvatskoj.

Kultura medovine kao podsjećanje na davnu prošlost ipak nije zaboravljena, medovina se do danas pije na našim proščenjima i kupuju slastice od meda.

Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašćenje. S tim bi datum počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba.

Od Bakhusa do Svetog Martina

Naša najstarija očuvana i zapisana tradicija krštenja mošta očuvana je u

Križevačkim štatutima. Prema legendi došlo je do sukoba „plemića šljivara“ koji su pomogli kralju Beli i građana Križevčana, pa je prilikom mirenja organizirana velika svečanost uz rituale krštenja mošta. To je dakako još jedna legenda. Nije do kraja jasno zašto se parodira baš crkvena svečanost, no običaji krštenja mošta koji postaje vino imaju svoje „stroge“ rituale. Zanimljivo je da se u nedalekom Virju mošt

Domaće delicije uvijek su tražene

"Sveti Martin na Muri ima jednu od najstarijih crkvi posvećenih Svetom Martinu

„krstio“ i uz pomoć boga Bakhusa, govorilo se: - Tako mi pomogao otec vina vinski bog Bakus, krstitelj vina Sveti Martin i podrumar Sveti vinski Vincek.“ Prema etnologinji Dragici Cvetan obred krštenja započinje dolaskom Svetog Martina kad se pjeva: „Došel je došel, Sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napi, dugo nas nebu, daj se ga vži.“

To su stihovi Josipa Keresturija iz Štrigove s početka devetnaestog stoljeća, je li ih on samo prenio ili napisao, ne zna se. Danas se pjesma „Nikaj na svetu lepšega ni“ smatra himnom Martinja. U suvremeno doba kultura krštenja mošta u vino seli se iz privatne sfere u javnu, danas gotovo svaki kafić organizira krštenje mošta na svoj način, njegujući time davni veseli dionizijski kult. Više se i ne zna je li običaj Martinja parodija, povratak poganskih dionizijskih običaja ili šaljiva estradna veselica, dok je prvotni smisao zazivanja božje pomoći ostao u sasvim drugom planu. Kad bi bilo po starim pravilima, bilo bi još više opijanja, jer bi oni koji su krstili mošt morali probati - baš svaki mošt koji je trebao postati vino. Danas su to organizirana veselja radi zabave i druženja u lokalima i kletima na koja rado dolaze i mlađi i stariji.

Sveti Martin (Martinje)

l ovo smo leto,

Dok je biv Martin Sveti, Krstili mošta, V Štefovi kleti.

Biškup je moliv, vinske litanije.

A mi smo mu odgovorjali, Na te jegove huncutarije.

Biškup je moliv kaj bi ljudi, vek veseli bili,

Dok bodo v Štefovi kleti, dobro domaće vino pili. Dobroga novuka nam je biškup dovav, Kak moramo poslušni biti.

Ako nemamo vodu pre roki, Si moremo i čisto vino spiti. Rekev je, kaj punice i svekrve, moraju dobre biti, Snehama moraju kavicu skuhati, z zetima pak dobre gemište natočiti.

Biškup je moliv kaj bi se može, lepe puce rade mele.

Zabiv je kaj bi i žene, Lepe dečke meti štele.

Išče je rekev biskup, da se treba bojati, Proznoga kebelora.

Ali išče se bole treba bojati, ovih naših političara. Šteri se po novinama, Samo naslikovljejo.

Čudaj pripovedajo i obečovljejo, Nikaj ne delajo, niti nam kaj dovljejo.

Dej nam vinček jokosti svoje, kaj zobimo na se nevole.

Okrepi nas, kaj bomo veseli, kaj nam bode drugo leto bole.

Nej tvoje kaplice, razveselidu celi svet, Kaj bomo si veseli i zdravi, i živimo srečno jezero let!

Đurini mustači

Ovo vam je bilo v “Štefovi kleti”, dok se je slaviv biškup, Martin Sveti. Mi penzioneri - bilo nas je dosta, v Štefovi smo kleti krstili mošta.

Z nami je biv i Đura,

On vam lepe mustoče ima.

Lepo mu stojidu,

I joko se z jimi štima. Biškupa smo zbrali, biv je Franc Čoski. Šteri je dorasev, toj preveljkoj časti. Makar je biv malo, mršavi i mali, Biškupovu botu, smo mu v roke doli.

I Đura je štev, Domištrant biti.

I on je štev, belo kiklu nositi.

Koli biškupa je hodiv, za kiklu ga navločiv, A biškup veli: “Nebre biti, domištrant z mustoči!”

I tak je biv, za domištranta, Mesto Đurija zebroni, svetođurski Mata.

Biskup je mošta okrstiv, Mlado vino smo pili.

Lepo smo si zaplesali, si smo veseli bili.

Samo je Đura gombav, neje štev nikaj piti.

Zato kaj je ne mogev, biškupu domištrant biti. Mi smo mu rekli, nej se ne srdi

More on domištrant biti.

Samo si drugo leto, mora mustoče podbriti. Đura se obrnuv, grdo nas pogledav i kaj budu si čuli rekev: “Niti za deset domištranti, Svoje mustoče nedam!”

Štefanija Sabol, Palinovec

ČESTITKA ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Matije Posavca

I Martinje je dan kada slavimo predanost naših

ljudi međimurskoj zemlji

Blagdan svetog Martina, kojega slavimo 11. studenoga, donosi nam svojom simbolikom dašak radosti u svakodnevicu. Ovaj dan označava skori kraj jeseni i predstavlja vrijeme kada se naši vinogradari osvrću na trud koji su uložili tijekom godine, osluškujući šapat vina koje je od berbe zrelo u podrumima. To je trenutak kada slavimo plodove predanosti naših ljudi međimurskoj zemlji. Naši vinari i vinogradari, čije su vrijedne ruke neiscrpan izvor kvalitete, zaslužuju našu zahvalnost. Strašću i znanjem stvaraju najbolja vina na svijetu, održavaju našu tradiciju živom, te enološku ponudu kraja čine vrhunskom. Zbog toga s ponosom ističemo da je međimurska vinska cesta, okićena renomiranim svjetskim nagradama za vrhunska vina, prepoznata kao jedna od najboljih u Europi.

Naša mala, ponosna regija, sa 600 hektara vinograda, samo ove godine osvojila je čak 29 medalja na prestižnom međunarodnom natjecanju Decanter World Wine Awards u Londonu, te što potvrđuje kontinuitet kvalitete i izvrsnost naših vina.

Martinje nije samo prilika za uživanje u dobrom vinu, već i za isticanje ljepota Međimurja i bogate tradicije koju njegujemo. Pozivam vas da se i ovog Martinja okupite s obitelji i prijateljima, da nazdravite čašom međimurskog vina. Naši vinari s radošću će otvoriti vrata svojih podruma

i toplo vas ugostiti. Na putovanju međimurskom vinskom cestom otvorite oči i srca te uživajte u bajkovitom krajoliku zavičaja. S Mađerkinog brega pruža se nezaboravan pogled na našu zelenu oazu, koja je postala omiljena destinacija brojnim posjetiteljima.

Neka nam i ovaj blagdan probudi nadahnuće za buduće uspjehe. Sretan blagdan svetoga Martina!

Župan Međimurske županije Matija Posavec, mag. ing.

KAMO JOŠ NA MARTINJE?

MARTINJE UZ MESNICE KIŠ

Vinska avantura po bregima

Međimurske vinarije pripremaju poseban doživljaj za sve ljubitelje vina i dobre hrane

Vinarija Cmrečnjak nudi bogat program u svojoj vinoteci u subotu, 9. studenoga, s radnim vremenom od 8:00 do ponoći. Posjetitelji će moći uživati u svim vinima iz ponude, plati mesa s tiblice i siru, a posebna atrakcija bit će promocija mladog Rizvanca berbe 2024. Od 18:00 atmosfera će se zagrijati uz Tamburaški sastav Kumovi, a dodatno se nude pečenice s dinstanim zeljem te neizostavna međimurska gibanica.

Vinarija Knehtl Medenjak poziva ljubitelje vina na opušteno subotnje popodne uz degustaciju mladog vina i hladne plate.

Vinarija Kocijan i ove godine tradicionalno organizira proslavu Martinja uz tamburaše! Pozivaju vas da 8. studenoga od 19:00 uživate u čarima vinorodnih brega, zvucima tamburaškog sastava Podrumari, te ukusnoj hrani koju priprema Škartoc ljubavi. Čašica vrhunskog

vina, dobra glazba i društvo su pravi recept za nezaboravan provod.

Vinska kuća Hažić poziva vas na posebno Martinje uz mlado vino, pečene kestene i ukusne domaće deserte u toploj atmosferi pokraj vanjskog ognjišta. Oba dana posjetitelje će zabavljati Srećko Krišto�ić uz gitaru. U petak, 8. 11., Martinje će se obilježavati od 15:00 do 20:00, a u subotu, 9. 11. od 12:00 do 21:00.

Vinarija Jakopić i Restoran Terbotz pripremaju pravu gurmansku poslasticu za Martinje! U subotu, 9. studenoga, od 18 sati uživajte u posebnom martinjskom meniju s tradicionalnim specijalitetima poput purice, čurki, mlincima i kiselom zelju. Iz vinskog podruma izlaze mlada vina koja će biti blagoslovljena u sklopu svečanog obreda krštenja mošta, a za atmosferu će se pobrinuti tamburaški sastav Podrumari.

Okusi koji pričaju najukusniju priču

Pripremate se za Martinje? Ove godine neka bude posebno. Mesnice Kiš vas pozivaju da doživite pravu simfoniju okusa, pa neka tradicija i kvaliteta ove godine dođu i na vaš stol. Uz čašu vina, ponuda mesnih delicija pretvorit će vaše Martinje u pravu gozbu uz krvavice – bijele i crne, te sočne pečenice koje će biti pravi hit na svakom slavlju.

S više od 69 godina vlastite prerade, znamo što znači dobar zalogaj, pa smo postali sinonim za vrhunsko meso i domaće specijalitete, izrađene prema starim, provjerenim receptima. U ponudi možete naći sve – od mesnih narezaka, kobasica i krvavica, do svježeg mesa i mesnih proizvoda koji će oduševiti i najprobirljivije nepce.

Kontrolirana proizvodnja, recepti koji se prenose iz generacije u generaciju i 100 posto domaće meso jamči svježinu i kvalitetu. - Svaki komad mesa nosi našu obiteljsku strast i posvećenost, kažu iz mesnica Kiš.

Na vrijeme se opskrbite i posjetite mesnice u Donjem Kraljevcu, Prelogu, Čakovcu (Jug i centar), Domašincu i Murskom Središću. Bilo da slavite Martinje ili planirate neko drugo okupljanje, Kišovo meso ostaje vaš pouzdani partner za najbolje mesne proizvode.

Kiš mesnice – mjesto gdje tradicija susreće vrhunsku kvalitetu. Doživite savršenstvo u svakom zalogaju!

Jer, prava tradicija nikada ne izlazi iz mode.

Mesnice Kiš

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA, studeni 2024.

AC BAUMGARTNER

TEST zimskih guma za sezonu 2024./2025.

28 Na testu modela u dvjema dimenzijama

Za sezonu 2024./2025. ADAC, HAK i ostali europski autoklubovi testirali su 28 modela zimskih guma, i to 12 modela u dimenziji 205/55 R16 i 16 modela u dimenziji 215/55 R17. Manju dimenziju koriste uglavnom kompakti, koji su i najbrojniji na europskim cestama, dok veću dimenziju koriste manja SUV vozila – kategorija koja je trenutno i najtraženija na europskom tržištu.

Za zimu 2024./2025. HAK i partneri testirali su čak 28 modela zimskih guma u dvije, trenutno prilično popularne dimenzije 205/55 R16 i 215/55 R17. Manje dimenzije koriste uglavnom kompakti, dok veću dimenziju pak najčešće koriste manji gradski SUV modeli, koji su i najprodavanija klasa na europskom tržištu. Za manju dimenziju na test je pristiglo 12 modela, dok je u većoj dimenziji na test pristiglo 16 modela, a zanimljivo je kako ni jedan model nije osvojio najbolju ocjenu izvrstan, no zato su po tri modela u svakoj dimenziji vrlo preporučljiva. A s druge strane ljestvice stiže šok –čak četiri modela su dobili ocjenu ne preporučuje se!

Test zimskih guma 205/55 R16

Matematički gledano, u manjoj dimenziji 205/55 R16 tri su gume vrlo preporučljive, po četiri su preporučljive i djelomično preporučljive, dok se jedna ne preporučuje. Na vrhu se iskristalizirala poznata trojka u sastavu Continental, Goodyear i Michelin, čiji su proizvodi vrlo ujednačeni i kompaktni, a to znači da ne pokazuju nedostatke ni na jednoj podlozi te blistaju s visokom predviđenom kilometražom. Unutar ove velike trojke Continental se izdvojio po pitanju sigurnosti i postavio generalne standarde u klasi (pogotovo na mokroj podlozi i u zimskim uvjetima), dok je Michelin odigrao na kartu ekološke izvrsnosti, s najvećom predviđenom kilometražom i najnižim stupnjem

Zanimljivo je kako nijedan model nije osvojio najbolju ocjenu izvrstan, no zato su po tri modela u svakoj dimenziji vrlo preporučljiva, dok su čak četiri modela dobili ocjenu ne preporučuje se!

abrazije. Goodyear se smjestio upravo negdje između njih.

Hankook, Dunlop, Nokian i Falken su pokazali manje nedostatke barem na jednoj podlozi, što je ipak dovelo do snižavanja ocjene na polju sigurnosti, a neki od njih nisu briljirali ni na polju predviđene kilometraže. Naravno, ovisno o profilu vozača i cijeni proizvoda, ova četvorka može biti ozbiljna alternativa za top trojku, zato što ne pokazuje značajniju razinu sigurnosnog rizika, nego eventualno može utjecati na smanjeni komfor u vožnji. Sljedeća četvorka koju čine Zeetex, GT Radial, Vredestein i Pirelli je na ovom testu definitivno otkrila jasne nedostatke na najmanje jednoj podlozi, pa se zbog tih sigurnosnih propusta može tek djelomično preporučiti. Winrun

Kako bi zimske gume do sljedeće sezone zadržale svoja svojstva, osim pravilne upotrebe ključno je i njihovo pravilno skladištenje. Pa ako svoje gume ne želite ostaviti u nekom od hotela za gume i to platiti, onda napravite mjesta u svojoj garaži. Gume trebate čuvati na tamnom, suhom i hladnom mjestu. Gume s naplatcima objesite na nosače ili ih složite jednu na drugu (najviše četiri gume), a gume bez naplataka čuvajte usporedno u uspravnom položaju. Na isti način se skladište i ljetne i zimske gume, pa kada jednom napravite, odnosno pripremite mjesto na kojem ćete ih skladištiti, više o njemu nećete trebati razmišljati.

je, pak, ostvario toliko slabe rezultate na mokroj podlozi da se ne može niti djelomično preporučiti, nego se ovaj proizvod jednostavno ne preporučuje. Spomenuti model na testu nije pokazao gotovo nikakvo prianjanje uz vlažnu cestu, pa pod utjecajem uzdužnih i bočnih sila vozilo opremljeno Winrunovim zimskim gumama prečesto preupravlja i podupravlja. Od dna poretka ovaj model nisu mogle spasiti ni dobre sigurnosne karakteristike na suhoj podlozi i u zimskim uvjetima.

Test zimskih guma

215/55

R17

I u većoj dimenziji 215/55 R17 na vrhu su se izdvojila tri proizvođača, ali ipak u ponešto izmijenjenom sastavu.

Naime, Goodyear je i ovdje ostao na top razini, dok su Continental i Michelin zamijenili Dunlop i Vredestein. Navedene gume apsolutno se preporučuju, dok se jednaki broj modela (tri) ne preporučuje. Dva zbog jasno izraženih sigurnosnih nedostataka na mokroj podlozi (Triangle i Davanit), a jedan zbog ekološke komponente i prevelike težine.

Naime, Kenda je sa svojih 12,4 kg čak 3,6 kg teža od najlakšeg Goodyeara (8,8), što na kompletu od četiri gume donosi razliku od čak 14,4 kg (35,2 kg/49,6 kg). Veća težina trebala bi u teoriji donijeti veći doseg, pa premda Kenda ima predviđenih visokih 65.100 km, ni lagani Goodyear sa svojih 57.500 km nije nimalo loš.

Nažalost, navedena trojka sa začelja ukupnog poretka nije ništa bolje prošla ni na testu kočenja od 80 km/h do potpunog zaustavljanja. Dok je po-

bjedničkom Pirelliju trebalo samo 34,2 m, Kenda i Triangle (oboje 41,1 m) bili su čak 2,8 m slabiji od trinaestoplasiranog Maxxisa (38,3 m), a Davanit je bio još tragičniji (41,3 m). Prevedeno na jezik brzine, tamo gdje se Pirelli zaustavio, ova je trojka jurila brzinom od oko 33 km/h, što bi nedvojbeno dovelo do ozbiljnih ozljeda u slučaju sudara. Nakon što smo u ovoj kratkoj analizi obuhvatili šest proizvođača s vrha i dna poretka, preostalih deset se podijelilo u dvije skupine. Preporučljivu sedmorku čine Semperit, Hankook, Continental i Pirelli koji su pokazali manje nedostatke na području sigurnosti, ali su se zato istaknuli na ekološkom polju, dok Yokohama, Giti i Firestone nisu uspjeli niti to. Ipak, ovih sedam modela može se smatrati legitimnim zamjenama za top trojku, naravno, ako ste potpuno svjesni njihovih prednosti i nedostataka. Preostala tri modela – Viking, Kumho i Maxxis – samo se djelomično preporučuju, prvenstveno zbog nedostataka na suhoj podlozi. Ovaj sigurnosni propust ne može sakriti ni njihova visoka previđena kilometraža.

Na kraju nekoliko dobronamjernih savjeta. Prilikom kupnje novog kompleta zimskih guma naravno da ćete paziti i na cijenu, ali pokušajte zapamtiti da i sigurnost ima svoju cijenu. Ako se već odlučite na ekonomski povoljniji proizvod ili onaj s većom predviđenom kilometražom, pokušajte barem postići da taj model nema ozbiljnijih nedostataka u glavnim sigurnosnim kategorijama. U zimskim uvjetima pogotovo opreza nikad dosta!

VRLO PREPORUČLJIVO

Continental WinterContact TS 870

ujednačena guma, sigurna i precizna na suhom, sigurna i precizna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, visoka predviđena kilometraža, mala težina i niska potrošnja goriva nema

Goodyear UltraGrip Performance 3

ujednačena guma, dobra preciznost na suhom, sigurna i precizna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, visoka predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, učinkovita guma

manji nedostatci u vožnji na limitu na suhom, manji nedostaci pri kočenju na ledu

Michelin Alpin 6

ujednačena guma, sigurna i precizna u vožnji na limitu na suhom, sigurna i precizna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, vrlo visoka predviđena kilometraža, vrlo nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva lagano ispodprosječan put kočenja na suhom

PREPORUČUJE SE

Hankook Winter i*cept RS3 sigurna i precizna na suhom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, dobra predviđena kilometraža, vrlo nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva manji nedostaci prilikom upravljanja na mokrom, sitni gumeni otpad �jekom prvih kilometara

Dunlop Winter Sport 5

rubno dobra prilikom upravljanja na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, visoka predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, učinkovita guma

nedostaci u preciznos� i kod vožnje na limitu na suhom

Nokian Tyres Snowproof 2 sigurna na mokrom, nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva

manji nedostaci prilikom upravljanja na suhom, manji nedostaci prilikom upravljanja u zimskim uvjetima, ispodprosječna predviđena kilometraža

Falken Eurowinter HS02

sigurna na suhom, rubno dobra na mokrom, rubno dobra predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, učinkovita guma

nedostaci u zimskim uvje�ma

DJELOMIČNO SE

PREPORUČUJE

Zeetex WH 1000

dobra predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, niska potrošnja goriva

slaba prilikom upravljanja na suhom, slaba prilikom upravljanja na mokrom, nedostaci u zimskim uvje�ma, sitni gumeni otpad �jekom prvih kilometara

GT Radial WinterPro2 Evo nisko abrazivna guma, niska potrošnja goriva

slaba prilikom upravljanja na suhom, nedostaci na mokrom, manji nedostaci u zimskim uvje�ma, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža, teža guma

Vredestein Wintrac

dobra u zimskim uvje�ma, nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva slaba prilikom upravljanja na suhom, nedostaci prilikom upravljanja na mokrom, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža

Pirelli Cinturato Winter 2 dobra prilikom upravljanja na mokrom, dobra u zimskim uvje�ma, rubno nisko abrazivna guma, lagana guma značajni nedostaci prilikom upravljanja na suhom, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža

NE PREPORUČUJE SE

Winrun Winter-max A1 WR22

rubno dobra prilikom upravljanja na suhom, dobra u zimskim uvje�ma, dobra predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, niska potrošnja goriva vrlo slaba prilikom upravljanja na mokrom, nedostaci na mokrom, teža guma

VRLO PREPORUČLJIVO

Dunlop Winter Sport 5

sigurna i precizna na suhom, sigurna i precizna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, vrlo visoka predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, učinkovita guma nema

Vredestein Wintrac Pro

sigurna na suhom prilikom vožnje na limitu, rubno dobra prilikom upravljanja na suhom, dobra u zimskim uvje�ma, nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva manji nedostaci u preciznos� na suhom, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža

Goodyear UltraGrip Performance+

sigurna na suhom, još dobra na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, izdržljiva guma, učinkovita guma nešto duži zaustavni put na mokrom

PREPORUČUJE SE

Semperit Speed-Grip 5 sigurna i precizna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, dobra predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva nedostaci prilikom upravljanja na suhom Hankook Winter i*cept RS3 rubno sigurna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvjetima, dobra predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva manji nedostaci prilikom upravljanja na suhom, sitni gumeni otpad �jekom prvih kilometara

Continental WinterContact TS 870 P

sigurna i precizna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, dobra predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva nedostaci prilikom upravljanja na suhom

Pirelli Cinturato Winter 2

sigurna i precizna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, dobra predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, mala težina i niska potrošnja goriva nedostaci prilikom upravljanja na suhom

Yokohama BluEarth-Winter V906

sigurna i precizna na suhom, ukupno još dobra prilikom upravljanja na mokrom nedostaci u zimskim uvje�ma, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža, samo zadovoljavajuće abrazivna guma, veća težina

Giti GitiWinter W2

ukupno još dobra prilikom upravljanja na mokrom, niska potrošnja goriva manji nedostaci prilikom upravljanja na suhom, nedostaci u zimskim uvje�ma, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža, samo zadovoljavajuće abrazivna guma, veća težina

Firestone Winterhawk 4

sigurna i precizna na mokrom, sigurna i precizna u zimskim uvje�ma, mala težina i niska potrošnja goriva slaba prilikom upravljanja na suhom, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža, samo zadovoljavajuće abrazivna guma

DJELOMIČNO SE PREPORUČUJE

Viking WinTech

vrlo visoka predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, lagana guma, niska potrošnja goriva slaba prilikom upravljanja na suhom, nedostaci prilikom upravljanja na mokrom, nedostaci u zimskim uvje�ma

Kumho WinterCraft WP52 dobra u zimskim uvje�ma, visoka predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma značajni nedostaci prilikom upravljanja na suhom, manji nedostaci prilikom upravljanja na mokrom, lagano povećana težina

Maxxis Premitra Snow WP6 vrlo visoka predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma, lagana guma, niska potrošnja goriva slaba prilikom upravljanja na suhom, nedostaci prilikom upravljanja na mokrom, nedostaci u zimskim uvje�ma

NE PREPORUČUJE SE

Triangle WinterX TW401 dobra u zimskim uvje�ma, nisko abrazivna guma, lagana guma, niska potrošnja goriva manji nedostaci prilikom upravljanja na suhom, vrlo slaba prilikom upravljanja na mokrom, nedostaci na mokrom, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža

Kenda Wintergen 2 KR501 dobra u zimskim uvjetima, vrlo visoka predviđena kilometraža, nisko abrazivna guma vrlo teška guma, slaba prilikom upravljanja na suhom, slaba prilikom upravljanja na mokrom, nedostaci na mokrom, samo zadovoljavajuća predviđena kilometraža, povećana potrošnja goriva

Davanit Wintoura + dobra predviđena kilometraža, rubno nisko abrazivna guma, niska potrošnja goriva nedostaci prilikom upravljanja na suhom, vrlo slaba prilikom upravljanja na mokrom, nedostaci na mokrom, teška guma

Više snage i autonomije za Audi A3 Sportback

Audi je predstavio obnovljeni A3 Sportback i u plug-in hibridnoj izvedbi u izvedbama s 204 KS i 272 KS, a nova baterija omogućuje autonomiju do 143 km

Nakon što su već predstavljene obnovljene izvedbe modela A3 i S3, Audi je sada predstavio i A3 Sportback TFSI e, odnosno plug-in hibridne izvedbe ovog kompakta. Novost je što sada umjesto 1,4-litrenog TFSI motora osnovu čini 1,5-litreni TFSI evo2 motor koji je kombiniran s elektromotorom koji razvija snagu od 85 kW/116 KS i 330 Nm okretnog momenta, a integriran je u kućište šesterostupanjskog S tronic automatskog mjenjača s dvije spojke.

Tako se nude dvije izvedbe snage – 40 TFSI e i 45 TFSI e. Izvedba 40 TFSI e ima ukupnu snagu sustava od 150 kW/204 KS, dok je ukupni okretni moment 350 Nm, što omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za 7,4 sekunde, dok je maksimalna brzina ove izvedbe 225 km/h. Pritom treba naglasiti kako je maksimalna brzina vožnje samo na struju 140 km/h.

Snažnija izvedba 45 TFSI e pak daje ukupnu snagu sustava od 200 kW/272 KS i

pritom se nudi 400 Nm okretnog momenta, što omogućuje prilično dobre performanse, pa tako ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 6,3 sekunde, dok mu je maksimalna brzina 237 km/h. I ova izvedba na struju vozi do brzine od 140 km/h.

Sve izvedbe dolaze s polugicama iza upravljača putem kojih je moguće lako odabrati snagu regenerativnog kočenja, a punjenje se, osim standardnog AC 11 kW, po prvi put može puniti i DC do 50 kW, što znači da na takvoj punionici punjenje baterije od 10 do 80 % traje manje od pola sata, dok na AC kućnom Wallboxu od 11 kW punjenje traje 2,5 sata. Baterija je bruto kapaciteta 25,7 kWh, a s punom baterijom na struju u gradu možete prijeći do 143 km. Audi je objavio cijene u Njemačkoj, gdje cijena za Audi A3 Sportback 40 TFSI e starta od 44.200 eura, dok cijena za Audi A3 Sportback 45 TFSI e starta od 47.700 eura.

Autocentar Buzovec

Vaš pouzdan partner za rabljena vozila!

S više od 30 godina iskustva u otkupu i prodaji rabljenih vozila te pružanju vrhunskih usluga servisiranja svih marki automobila. Naša misija je pružiti vam vrhunske usluge i osigurati da pronađete savršeno vozilo koje odgovara vašim potrebama.

U autocentru nudimo široku paletu kvalitetnih rabljenih automobila, pažljivo odabranih i provjerenih kako bismo vam omogućili sigurnu i bezbrižnu vožnju. Bez obzira jeste li u potrazi za svojim prvim automobilom, obiteljskim vozilom ili nečim specifičnim, naš tim stručnjaka je ovdje da vam pomogne. Ne čekajte! Posjetite nas u Autocentru Buzovec i pronađite svoje novo rabljeno vozilo već danas!

Prodaja rabljenih vozila raznolika ponuda automobila svih marki i modela, sa svim potrebnim informacijama o stanju vozila.

Brzi i jednostavni otkup vozila ako razmišljate o prodaji svog automobila, nudimo brzu uslugu bez dodatnih komplikacija.

Kompletne servisne usluge od redovnog održavanja do generalnih popravaka, pružamo računalnu dijagnostiku, ultrazvučno čišćenje dizni, eko-testove, servis klima uređaja te vulkanizaciju –izmjenu i balansiranje guma.

Autocentar Buzovec – Kvaliteta, povjerenje i sigurnost na prvom mjestu!

Auto centar Buzovec, Preloška 20, 40 000 Čakovec |

GOODYEAR NUDI BOGAT IZBOR ZIMSKIH GUMA

Vozači s premium zimskim gumama imaju više samopouzdanja

Studija je pokazala da se europski vozači s premium zimskim gumama osjećaju znatno samopouzdanije i opuštenije u vožnji u zimskim uvjetima od vozača s nepremium gumama

Studija koju je proveo Ipsos za tvrtku Goodyear dokazala je da je odabir pravih guma jedna od najvažnijih odluka koje vozači donose kako bi se pripremili za zimske uvjete.

Prema izvještaju koji je izradio Ipsos u ime tvrtke Goodyear 65 posto vozača sa zimskim gumama premium robnih marki osjeća se samopouzdanije u vožnji tijekom zime, što je znatno više od vozača koji imaju nepremium gume (54 posto). Podaci ukazuju na to da vozači ne bi smjeli zanemariti prednosti ulaganja u gume vrhunskih robnih marki, osobito u zahtjevnijim zimskim uvjetima.

Navedene spoznaje posebno su važne za one koji jako vole vožnju i uživaju u njoj čak i u zahtjevnim vremenskim uvjetima. Studija je pokazala da taj pro�il vozača, a to su obično mlađi u usporedbi s prosječnim vlasnikom automobila, već izvještava o višoj razini

Izvrsnost gume Goodyear UltraGrip Performance 3 dokazuju i posljednji HAK-ovi testovi zimskih guma jer je guma zauzela prvo mjesto u dimenziji od 17 cola, a drugo mjesto u dimenziji od 16 cola

samopouzdanja u vožnji u zimskim uvjetima i susreće se s manje situacija koje bi im uzrokovale nelagodu.

Zimske gume povećavaju osjećaj sigurnosti i u blažim zimama

Iako se procjenjuje da će zbog blažih zima i napretka u tehnologiji

i performansama cjelogodišnjih guma do 2029. godine segment zimskih guma pasti za oko 1,6 posto, za mnoge su vozače zimske gume još uvijek najpouzdaniji izbor budući da u mnogim europskim zemljama vladaju zimski uvjeti. Prema mišljenju vozača zimske gume su na snijegu i ledu najizdržljivije. Unatoč nešto blažim zimama više od polovice eu-

65 posto vozača sa zimskim gumama premium robnih marki osjeća se samopouzdanije u vožnji tijekom zime

ropskih vozača još uvijek navodi da tijekom vožnje nailaze na snijeg i led, odnosno na takve uvjete u kojima bi se sa zimskim gumama osjećali sigurnije.

Goodyear nudi zimske gume i za naplatke većih dimenzija

Za samouvjerenu vožnju u zimskim uvjetima Goodyear nudi bogat izbor zimskih guma. Izvrsnost gume Goodyear UltraGrip Performance 3 dokazuju i posljednji HAK-ovi testovi zimskih guma jer je guma zauzela prvo mjesto u dimenziji od 17 cola, a drugo mjesto u dimenziji od 16 cola. Guma je dostupna u najviše dimenzija do sada, čak i za veće naplatke. Za naplatke od 19 cola i veće dostupno je gotovo 40 novih dimenzija.

Pouzdanost gume Goodyear UltraGrip Performance 3 osiguravaju brojne inovativne tehnologije, naprimjer Snow Protect, koja povećava broj rubova prianjanja na gaznoj površini gume i tako omogućuje bolje prianjanje na snijegu. Tehnologija Wet Grip+ istiskuje vodu u stranu, a ne na prednji dio gume, čime se smanjuje rizik od akvaplaninga. Kao i sve gume u Goodyearovoj ponudi i ove su prikladne za električna vozila jer nose oznaku EV-ready i osmišljene su za smanjenje buke pri kotrljanju i povećanje učinkovitosti.

Zimske gume osnovni su uvjet za sigurnost na cestama zimi

AC Baumgartner d.o.o.

Vaš novi Suzuki uz

10 godina jamstva,

financiranje i zimske kotače

Tražite idealan automobil koji se ne kvari uz vrhunske uvjete financiranja? AC Baumgartner i Suzuki imaju upravo ono što vam treba!

Piše: Martina Korent

Iskoristite priliku za probne vožnje i osjetite kako Suzuki automobili pružaju izvanrednu kombinaciju udobnosti, sigurnosti i ekonomičnosti. Ljubazan tim u AC Baumgartneru stoji vam na raspolaganju za sve dodatne informacije i pomoć pri odabiru idealnog modela.

Plaćanje na trećine i polovine

U suradnji s OTP leasingom nude vam izuzetno povoljno �inanciranje. Akcija popularno nazvana "trećine" ponovno je aktivna i omogućuje vam plaćanje novog Swifta u tri jednake rate kroz period od dvije godine. Prvu ratu za svoj Swift platite sada, drugu za godinu dana, a treću idućih godi-

nu dana. Također, možete se odlučiti i za plaćanje 50:50, pola sada i pola za godinu dana ako se odlučite za Vitaru ili S-Cross. Najbolja stvar je što nema

dodatnih kamata i troškova obrade! Vozite Swift sada za trećinu cijene, a ostali iznos platite kroz dvije godine. Vozite Vitaru ili S-Cross sada za pola

Suzuki Vitara - najsigurniji i najprodavaniji SUV

Suzuki Vitara predstavlja savršen izbor za one koji traže kvalitetan SUV s pristupačnom cijenom, izvrsnim performansama i visokom razinom sigurnosti. Odlikuje je izvanredan omjer cijene i kvalitete. Vitara često nudi snažnije motore po nižoj cijeni, čime postaje privlačna opcija za sve koji žele više za svoj novac. Osim što se lako uklapa u urbani stil života, Vitara se ističe i izuzetnim terenskim sposobnostima. Zahvaljujući opciji pogona na sve kotače, ovaj model omogućava sigurnu i pouzdanu vožnju u različitim uvjetima, što je rijetkost među urbanim crossoverima u njenom segmentu. Ispod dinamične, moderne vanjštine krije se lagana konstrukcija i čvrst ovjes koji omogućuju udobnost i stabilnost pri svakom manevru. S visinom od tla od 18 cm, Vitara lako

savladava gradske prepreke, a pritom ulijeva osjećaj sigurnosti i kontrole.

Unutrašnjost Vitare koncipirana je tako da, unatoč kompaktnim dimenzijama, nudi dovoljno prostora za putnike i prtljagu, dok visoka pozicija sjedenja dodatno poboljšava preglednost i udobnost vozača. Kako bi odgovorili na sve zahtjevnija ekološka očekivanja, hibridne verzije modela Vitara omogućavaju smanjenje potrošnje goriva i emisije štetnih plinova, a pri tome zadržavaju zavidne performanse.

Suzuki Vitara je poznata po visokoj razini sigurnosti – na Euro NCAP testovima sudara osvojila je maksimalnih pet zvjezdica, što potvrđuje njenu izvrsnu zaštitu putnika.

30 godina ovlaštenog BMW servisa

Od 1982. godine, kada je otvoren prvi obrt za servis vozila, do 1994. godine kada su postali ovlašteni BMW prodajno-servisni centar, tvrtka AC Baumgartner je prošla dug put. Preseljenjem u moderni objekt u Čakovcu 1999. godine, dodatno su unaprijedili kvalitetu usluge i tehnologiju i približili se klijentima.

Posvećeni su kvaliteti i najvišim standardima

Kontinuirano ulažu u obrazovanje djelatnika te najmoderniju dijagnostičku i servisnu opremu po standardima BMW AG-a, što omogućava pružanje usluga na vrhunskom nivou. Već 42 godine prisutni su na tržištu Hrvatske i EU, a njihovo iskustvo i posvećenost kvaliteti osiguravaju povjerenje klijenata koji se uvijek iznova vraćaju. Njihov tim broji 33 strastvenih djelatnika, posvećenih održavanju i servisiranju BMW i MINI vozila, čime osiguravaju klijentima sigurnost i zadovoljstvo na svakom koraku.

Pioniri u održivosti i društvenoj odgovornosti

AC Baumgartner je ponosni nositelj međunarodnog standarda ISO 26000, koji obuhvaća aspekte poput CO2 otiska, energetske učinkovitosti i održivosti. U salonu i servisu u Čakovcu energiju za čak 2/3 poslovnice dobivaju iz solarnih panela snage 30 kW, a dodatno koriste toplinske crpke i punionice za hibridna i električna vozila. Usmjereni su prema održivoj budućnosti, a konstantno ulažu u tehnologije koje pomažu da ostvare taj cilj.

Vjernost klijenata i poziv novima

Predanost poslu te dugi niz godina povjerenja i profesionalnosti rezultirali su bogatim iskustvom i zadovoljstvom klijenata. Zahvalni su dugogodišnjim klijentima na vjernosti. Također, srdačno pozivaju nove klijente da posjete centar, dožive kvalitetu usluge i pridruže se zajednici zadovoljnih vozača BMW i MINI vozila.

iznosa, a iduće godine platite drugu polovicu.

Garancija od 10 godina i zimski kotači

Počela je primamljiva akcija u kojoj su pripremili odlične pogodnosti financiranja i jamstva

S obzirom na to da su vaša sigurnost i bezbrižnost na cesti prioritet, Suzuki daje 10 godina jamstva zahvaljujući Suzuki garant programu! Uz ovu akciju možete biti sigurni da ste kupili vječan auto koji se ne kvari i koji će vas služiti u svim uvjetima! No, to nije sve! Za sve kupce pripremili su i posebnu akciju seta zimskih kotača po posebnim cijenama koja vas već čeka u salonu. Ova ekskluzivna ponuda vrijedi uz određene uvjete �inanciranja, pa nemojte čekati – posjetite AC Baumgartner i iskoristite ovu priliku za savršeno opremljen i siguran Suzuki uz povoljne uvjete �inanciranja!

AC Baumgartner proslavio je 30 godina ovlaštenog BMW servisa

Platite pola sada, pola za godinu dana

Financiranje je bez dodatnih troškova i kamata

Swift platite u tri jednake rate

MONDIAL DE L’AUTO 2024

Paris Motor Show vraća nadu, ali...

Konačno je sajam automobile na europskom tlu zasjao barem djelomičnim sjajem, a iako je bilo dosta toga za vidjeti, ovogodišnji Paris Motor Show je ipak samo djelić nekadašnjeg glamura. Ipak, bilo je nekoliko svjetskih premijera, a prikazani su i neki koncepti, a nadamo se da će kroz dvije godine zasjati u punom sjaju.

Nekada glavni događaji u godini, automobilski sajmovi su od početka korone, odnosno od 2020. godine prilično skromni i, budimo iskreni, loši. Neki su u potpunosti ugašeni, kao što je ženevski auto salon, dok su drugi dobili nove prilike ili su prilagođeni novim vremenima. A upravo je ovogodišnji Paris Motor Show vratio tračak nade kako će se vremena autosalona poboljšati, no ni tamo nisu cvjetale ruže. Od japanskih i korejskih marki nastupala je jedino Kia, a nedostajali su i mnogobrojni europski proizvođači kao što su Opel, Mercedes-Benz, Fiat, Volvo, Jaguar i ostali, a jedino su francuske marke zasjale u potpunom svjetlu.

Stellantis je zauzeo najveći prostor

Citroen je predstavio redizajnirani C4 i C4 X, redizajnirani Ami, novu C3 obitelj, ali i koncept budućeg C5 Aircrossa, dok je Peugeot predstavio čitavu gamu električnih modela, s premijerom modela E-3008 i E-5008 s produženom autonomijom, kao i novi električni E-408. Peugeot je imao i dvije velike zvijezde na štandu – koncept Peugeot Inception koji dolazi s revolucionarnim Hypersquare upravljačem i Drive By Wire tehnologijom koja je trenutno u fazi testiranja

Nedostatak japanskih i europskih izlagača su omogućili dominaciju onih iz Kine.

i kroz par će godina biti ponuđena u serijskim modelima, kao i Peugeot 9X8 Hybrid Hypercar s kojim će Peugeot nastupati na 2024 World Endurance Championshipu. Osim toga, najavljeno je i kako će svi električni putnički automobili imati 8 godina ili 160.000 km garancije na automobil i na bateriju, a u cijenu će biti uključen i kućno wallbox punjač, kao i karticu za punjenje na Free2Move punjačima kojih ima preko 800.000 u Europi. Premijeru je imao i model B10, električni SUV B segmenta iz Leapmotora, koji se na pozornici pokazao pored već poznatih modela T03, C10 i C16, sve odreda električnih modela. Leapmotor je novi kineski brend pod upravom Stellantisa koji se upravo probija na europskim tržištima. Alfa Romeo je na svom štandu predstavio Junior Ibrida koja je opremljena 136 KS snažnim 48-voltnim blagohibridnim sustavom, a bila je izložena i Giulia Quadrifoglio Super Sport s 520 KS, jedan od rijetkih novih automobila pogonjena snažnim benzincem koji nudi odličan doživljaj u vožnji. Predstavljen je i Tonale MY25 s hibridnim pogonskim sustavom sa 160 KS koji je uparen s novim 7-stupanjskim automatskim mjenjačem, a najveća zvijezda ovog štanda je bila moderna izvedba modela Alfa Romeo 33 Stradale.

Renault je imao mnogo premijera

Bogatu paletu noviteta je pripremio i Renault koji je imao svjetsku premijeru nove generacije modela 4, kao i ostale novitete kao što je R5 i najava nove generacije Twinga. Zvijezda Dacijinog štanda je bio potpuno novi Bigster, a uz ostatak modela iz ponude, isticao se i Sandrider, model koji je napravljen za Dakar natjecanje.

BMW je također u fokusu imao električne modele, a na jednom su se mjestu mogli vidjeti koncepti BMW Vision Neue Klasse i BMW Vision Neue Klasse X, dok je Mini predstavio prvi električni performance model MINI John Cooper Works Electric. Audi je pak premijerno prikazao novi Q6 Sportback e-tron, kao i ostatak modela u ponudi.

Od europskih proizvođača su se još našli Volkswagen sa svojom gamom električnih i hibridnih modela, a premijeru je imao novi Golf GTE, kao i koncept ID. GTI kojeg smo vidjeli još prije godinu dana, a Škoda je pokazala čitavu paletu modela, dok je na njenom štandu glavna zvijezda bila novi električni SUV Elroq, a Škoda je također imala izložene modele koji nisu električni. Ford je imao prilično mali štand na kojem su uglavnom bili prikazani električni modeli, izuzev Pume, a glavna zvijezda je bio novi Capri.

Kineski proizvođači stižu u sve većem broju

Na sajmu su bili sveprisutni kineski proizvođači sa svojim uglavnom električnim modelima i kao da ih nije briga za visoke carine koje su uvedene za takva vozila, jer većina njih vrlo brzo želi napraviti tvornicu na europskom tlu kako bi izbjegli visoke carine, no ostaje pitanje hoće li i cijene ostati niže jer su plaće u Europi ipak puno više nego u Kini. Budućnost automobila u Europi je neizvjesna, i tek će se kroz par godina iskristalizirati situacija, no već tada bi moglo biti prekasno za pojedine europske proizvođače. A na sajmu su se mogli vidjeti mnogi zanimljivi štandovi na kojima se nisu nalazili novi automobili, pa su tako na štandu Dream Zone bili izloženi luksuzni i sportski automobili, a bilo je zanimljivo vidjeti i neke značajne automobile u povijesti, od Forda model T pa do Priusa prve generacije, a bili su izloženi automobili koji su unijeli velike novosti. Jednako zanimljiv je bio i veliki štand s �ilmskim automobilima, gdje ste izbliza mogli vidjeti sve relevantne modele iz mnogobrojnih �ilmova.

Iako je ovogodišnji salon i dalje tek dio onoga što je nekad ovaj sajam nudio, ipak bi mogli zaključiti – bolje išta, nego ništa!

Peugeot Inception

Peugeot 9X8

Hongqi Guoya

Audi Q6 Sportback e-tron

Renault Espace F1

Citroen C4

Citroen C3 Aircross

Dacia Bigster

Leapmotor T03

Citroen C5 Aircross koncept

Alfa Romeo 33 Stradale

Renault 4 E-Tech

Batmobil

Alpine A290

Cadillac Lyriq

Alfa Romeo Giulia Quadrifoglio

Leapmotor C10

Renault Twingo koncept

DeLorean, Povratak u budućnost

Skyworth Y

TEST Lexus LBX 1.5 HEV Original Edition

Luksuz u malom pakiranju

Izgledom je LBX potpuno drugačiji od Yarisa Cross

LBX je najmanji Lexus s kojim ova tvrtka želi napraviti bum na europskom tržištu. LBX nudi privlačan izgled, fer cijenu, bogatu opremu i provjereni hibridni pogonski sklop, a je li bolji od sestrinske Toyote Yaris Cross, pročitajte u nastavku.

Tekst i foto: Igor Rudež

Manjih gradskih premium SUV-ova nema baš puno, a Lexus LBX je najnovija pridošlica na tržištu. Razvijen je posebno za europsko tržište, a tehniku dijeli sa sestrinskom Toyotom Yaris Cross i tu sve sličnosti prestaju. LBX je puno ozbiljniji automobil, ali i tiši i luksuzno opremljen s puno kvalitetnijim materijalima, a zanimljivo je kako su cijene početnih modela niže od Yaris Crossa! Ime LBX dolazi od Lexus Breakthrough Crossover, a ovaj je model jako važan Lexusu, barem u Europi, jer s njime želi napraviti najveći uspjeh. Naime, svi dobro znamo da se u Europi ipak kupuju manji automobili, pa se

Lexus po prvi puta upušta i u ovu klasu gdje im je cilj godišnje prodati 45.000 primjeraka ovog automobila.

Postavljen je na GA-B platformi koju koriste Yaris i Yaris Cross, a po prvi je puta koristi neki Lexus. Dolazi s 20 mm većim međuosovinskim razmakom (2580 mm) od Yaris Crossa, a LBX je i širi i niži. Dug je 4190 mm, širok 1825 mm i visok 1560 mm, a upravo te kompaktne dimenzije su idealne za malene europske ceste i parkinge. Osim toga, LBX djeluje elegantno i lijepo, posebno u dvobojnoj karoseriji i s crnim naplatcima. Prednja LED svjetla su nešto drugačijeg dizajna od ostatka Lexusovih modela, dok je bočna linija tipična za SUV vozila. Straga su svjetla trendovski spojena, a sveukupno nam

se LBX dizajnerski puno više sviđa od sestrinske Toyote. A tek kad otvorite vozačeva vrata i vidite unutrašnjost, tu razlika postaje još veća. Potpuno drugačiji dizajn, bogata oprema i visokokvalitetni materijali prvo su što ćete primijetiti kada uđete u automobil. Sjedala su veće sjedeće površine i puno udobnija, a središnji 9,8-inčni multimedijski zaslon je lagano polegnut i spušten na nižu točku, pa su središnji ventilacijski otvori smješteni iznad njega, što olakšava podešavanje smjera puhanja. Za pohvalu je i što su u Lexusu ostali vjerni mnogobrojnim �izičkim tipkama, pa se njima može podešavati temperatura, ali i glasnoća. Bolje je riješeno i isključivanje naprednih sigurnosnih sustava putem zaslona

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4190 x 1825 x 1560 mm

Osovinski razmak: 2580 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1280 kg/ 475 kg

Veličina prtljažnika 332/992 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni/3

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, CVT

Snaga: 100 kW / 136 KS

Okretni moment: 185 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 170 km/h / 9,2 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 5,4

CO2 emisija: 105 g/km

Cijena: 41.265 eur

Oprema: 9,8-inčni mul�medijski sustav, digitalni instrumen�, sjedala presvučena kombinacijom kože i alcantare, automatski dvozonski klima-uređaj, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci, head-up zaslon, kamere u 360 stupnjeva, akus�čna stakla, ak�vni nadzor buke, električna i grijana prednja sjedala...

u tek tri dodira, no sama gra�ika i dizajn ipak više pripadaju Toyoti nego nekom luksuznom proizvođaču. No barem sustav radi poprilično brzo, pa mu je to prednost.

Za pohvalu je i prilično brz bežični punjač, a čitav središnji dio je dobro dizajniran i posložen, te donosi i dodatnu policu „kat niže“, odnosno ispod punjača, gdje se nalazi dodatna polica, ali i 12V utičnica, kao i standardni USB priključak. Naslon za ruke je također udoban i prilično širok, no upravo radi svega nabrojanoga – većih sjedala, većeg središnjeg dijela i luksuzno opre-

Stražnja svjetla su trendovski spojena, no LBX izgleda prilično zanimljivo

Regenerativno kočenje je moguće podešavati prekidačima iza upravljača

mljenih obloga vratiju, za upravljačem se dvometrašima može činiti skučeno. No ako ste visoki do 185 cm, nećete imati nikakvih problema sa smještajem ili prostorom.

Na stražnjoj će se klupi ipak najbolje osjećati djeca, jer s višim vozačem, nitko se iza ne može smjestiti. To je danak kompaktnim dimenzijama. No s prosječnom visinom vozača, i straga će stati osoba prosječne visine, no sve druge kombinacije su dovoljne samo za kratke relacije. Također, u premium modelima bi trebali biti ugrađeni i stražnji ventilacijski otvori kojih ovdje nema, već su tu tek dva USB punjača, no s druge strane, obloge vratiju su napravljene od istih materijala kao i prednja vrata, a isto je i sa sjedalima, nešto što je danas rijetkost i za pohvalu.

Za gradski hibridni SUV je prtljažnik od 332 litre prosječan, a prava je šteta što nema dvostruko dno, jer kada se preklope stražnji nasloni, nastaje velika stepenica, a tada obujam raste na 992 litre. S druge strane, otvaranje vrata prtljažnika se vrši s pomoću struje, što je rijetkost u ovoj klasi. S jedne strane se dobiva puno, a s druge ne. Zanimljiva kombinacija.

Trenutno jedini pogonski sklop koji se koristi za ovaj model se sastoji od 3-cilindarskog 1,5-litrenog benzinca i dva elektromotora, a ukupna snaga je 100 kW/136 KS, odnosno 6 KS više nego u Yarisu Cross. Osim toga, i kapacitet baterije je malo povećan pa ona ima kapacitet od 1 kWh, a Lexus koristi nikal-metal-hidridnu bateriju koja bi trebala bolje podnositi brza punjenja i pražnjenja. LBX nudi dobro ubrzanje od 9,2 sekunde do stotke, dok je

maksimalna brzina ograničena na 170 km/h, no ovdje je vožnja puno ugodnija. Tu prvenstveno mislimo na puno bolju zvučnu izolaciju koja omogućuje puno tišu vožnju, izuzev kod velikih opterećenja, kada je motor jednako glasan, na primjer prilikom dugih uzbrdica ili na autocesti pri punom pritisku papučice gasa. S druge strane, kada ne pretjerujete s nogom na gasu onda je LBX izuzetno tih i pravi ga je užitak voziti. Ovjes je nešto tvrđi, ali i dalje udoban, čak i na 18-inčnim naplatcima.

Kao i svaki hibrid, najmanju potrošnju ima u gradu, gdje je LBX trošio uglavnom oko 4 litre, dok je na otvorenoj cesti prosjek oko 5,5 litara, dok je na autocesti trošio uglavnom oko 7 litara, što je dobar rezultat za atmosferski benzinski motor, jer se baterija brzo potroši, a nema se kako napuniti. Prosjek nam je na kraju bio 5,4 litre.

Lexus LBX kakav smo testirali košta 41.265 eura, no zanimljivo je kako

Unutrašnjost donosi kvalitetne materijale i 9,8-inčni multimedijski zaslon

Najveća brzina: 170 km/h 0 - 100 km/h: 9,2 s

je početna cijena ovog modela 31.500 eura, što je čak 2.200 eura niža cijena od početne izvedbe Yarisa Cross sa 130 KS snažnim hibridnim pogonskim sustavom! Da, ni mi nismo mogli vjerovati, a LBX ipak nudi puno kvalitetnije materijale i ljepši izgled, ali i ono najvažnije – bolju zvučnu izolaciju. A ni taj osnovni model nije loše opremljen. Lexus nudi pet paketa opreme za LBX i svi dolaze s fer cijenom uloženo-dobiveno, a izuzev osnovne izvedbe, za sve ostale je moguće doplatiti i pogon na sve kotače! Doduše, to košta 2.000 eura, ali se dobiva i dodatni elektromotor na stražnjoj osovini, a straga onda dolaze i dvostruka poprečna ramena. Lexus LBX bi stvarno mogao postići uspjeh na europskom tržištu, jer nudi premium model po prilično fer cijeni, a prave konkurencije gotovo da ni nema. No ipak će o svemu tome odlučiti kupci koji će odlučiti žele li premium SUV u kompaktnim dimenzijama ili ne.

U osnovi prtljažnik zaprima 332 litre

Hibridni motor sa 136 KS je trenutno i jedini motor u ponudi

Na svu sreću, LBX još uvijek ima dovoljno fizičkih tipki za lakše podešavanje

VINARIJA ŠTAMPAR iz Svetog Urbana

S Mađerkinog brega lansiramo dva nova vina!

Vinogradar i vinar David Štampar otkrio nam je kako vinarija prati trendove, usklađuje se s klimatskim promjenama i donosi dva nova vina koja će oduševiti ljubitelje vinske kapljice

Piše: Sanja Heric

Vinarija Štampar iz Svetog Urbana, iako ima uhodanu ponudu, ne prestaje nas iznenađivati novim vinima iz svog podruma, ali i eventima koji su sve popularniji na Mađerkinom bregu. O tome smo razgovarali s Davidom Štamparom, vlasnikom istoimene vinogradarske kuće ususret Martinju.

- Kakve ste novitete pripremili za sve zahtjevnije tržište vina i osjetljiva nepca vaših kupaca?

- Predstavljamo dva nova vina u svojoj ponudi s položaja Mađerkin breg. To je Pušipel Classic berba 2023., a s istog položaja uskoro stiže i crno vino, berbe 2021. Riječ je o kupaži Cabernet Sauvignona, Merlota i Cabernet Franca.

Ponosni smo što možemo predstaviti ova dva nova vina, izjavio nam je David Štampar i nastavio. Pušipel Classic je vino iznimne kvalitete, a crno vino s Mađerkinog brega je naša prva kupaža. Vjerujemo da će oba vina oduševiti ljubitelje vina.

U studenome vinarija planiramo promociju novih vina i naše vinarije u Zagrebu, gdje će posjetitelji imati priliku kušati i naša druga popularna vina.

"Imali smo dvije uzastopne iznimno dobre godine, 2023. i 2024., što je prava rijetkost u vinogradarstvu pa će i ovogodišnja vina biti ekstra dobra

- Kako biste opisali ovogodišnju berbu s obzirom na to da smo bili pogođeni iznimnim vrućinama tijekom ljetnih mjeseci?

- Zbog visokih temperatura, u berbu smo kretali ujutro te je završavali do podneva. Bilo je to nešto zahtjevnije, ali smo se uspješno prilagodili onome što je situacija zahtijevala. Zbog suše znatno su manji prinosi, čak trideset posto u odnosu na neki prosjek. No unatoč tome, ili možda i zahvaljujući tome, kvaliteta grožđa je izvrsna, što obećava vrhunska vina.

Imali smo dvije uzastopne iznimno dobre godine, 2023. i 2024., što

je prava rijetkost u vinogradarstvu pa će i ovogodišnja vina biti ekstra dobra.

Ovakve vremenske prilike zahtijevaju prilagodbu i inovativna rješenja, dodaje. U budućnosti ćemo se još više morati usmjeriti na prilagodbu klimatskim promjenama kako bismo osigurali konstantnu kvalitetu vina.

- Znači li to da će sljedeća godina podbaciti te da će biti manjka vina u našim podrumima?

- Da, to može značiti da će s nekim sortama vina biti vrlo oskudno. Kooperanti su nam ove godine vozili manje grožđa, a jednom kada započne berba, teško je pronaći dodatno grožđe. Na primjer, teško smo ove godine mogli naći dodatnog grožđa sorte sauvignon jer je već sve bilo prodano. U našoj vinariji imamo neku zalihu, pa ćemo možda kombinirati s tim kako bismo zadovoljili potražnju.

To znači da će neka vina morati brže izaći na tržište.

- Kakvi su trenutno trendovi u vinskom svijetu?

- U vinskom svijetu i dalje dominira trend uživanja u svježim vinima, kakva upravo mi proizvodimo u Međimurju. Ovaj trend sve više dobiva na značaju, a vinogorje Međimurja postaje sve važnije. U Dalmaciji su također počeli ranije brati grožđe kako bi dobili lakša vina, dok su na istoku Hrvatske, uključujući Baranju, berbe započele već početkom kolovoza. Na primjer, graševina se brala 15. kolovoza, dok je prije deset godina to bilo u listopadu. Očigledno je da svi žele uhvatiti taj trend svježih vina, iako im je izazov postići isti omjer šećera i kiselina kao što mi imamo ovdje u Međimurju.

Isto, tako predviđam da ćemo u budućnosti moći proizvesti još bolja crna vina. Sada nam klima kod proizvodnje crnih vina ide u korist.

Također, primjetan je porast potrošnje pjenušaca, što dodatno obogaćuje vinsku scenu. Potrošači postaju sve svjesniji kvalitete i raznolikosti vina, a to nas potiče da se prilagodimo i unaprijedimo našu ponudu kako bismo zadovoljili njihove želje.

David Štampar predstavio nam je novi Pušipel Classic s Mađerkinog brega

INFO

VINARIJA ŠTAMPAR

Sveti Urban 2, 40312 Štrigova

T: +385 91 276 70 58

M: stampar@vinarija-stampar.hr www.vinarija-stampar.hr

- Mađerkin breg postaje sve popularniji i popularniji. Vaš ugostiteljski objekt jedna je od bitnih karika da je tome tako. Kakve sve događaje pripremate na najljepšem vidikovcu u Međimurju?

U vinskom svijetu i dalje dominira trend uživanja u svježim vinima, kakva upravo mi proizvodimo u Međimurju

- Na Mađerkinom bregu organiziramo razne događaje poput Otvorenih podruma, Dočeka ljeta i Jazza u vinogradu. Ponekad ugostimo i poznate kuhare koji obogaćuju našu ponudu tijekom ljetnih mjeseca. Tijekom lijepih vikenda, naš objekt je pun posjetitelja, dok se zimi zatvaramo kako bismo se pripremili za sljedeću sezonu. Do tada slobodno navratite u našu vinariju!

MARTINJE NA MEĐIMURSKOJ VINSKOJ CESTI

Provedite nezaboravan vikend u čast svetog Martina

Martinjske veselice možete posjetiti u Štrigovi, Murskom

Središću, Svetom Martinu na Muri i Selnici

Ovog studenoga ljubitelji vina, gastronomije i tradicije ponovno će imati priliku doživjeti čaroliju Martinja na Međimurskoj vinskoj cesti. U organizaciji Turističke zajednice Općine Štrigova, Turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri i Turističke zajednice područja Mura i gorice, a pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, ovogodišnje obilježavanje blagdana svetog Martina donosi bogat program koji traje od petka, 8. studenoga do ponedjeljka, 11. studenog. Međimurski vinari predstavljaju mlado vino u Štrigovi

Već tradicionalno, u Štrigovi će se u petak, 8. studenoga održati festival mladog vina - MLADO Međimurje. Od 18 sati, Dom kulture Štrigova postat će središte uživanja u mladim vinima deset renomiranih vinarija: Cmrečnjak, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kovač, Kunčić, Novak, Preiner i Štampar.

Mlado vino, poznato po nježnoj svježini i živahnim okusima, donijet će radost svakom nepcu, dok će posjetitelji moći uživati u prigodnom kulturnom programu i pravom eno-gastronomskom doživljaju. U sklopu večeri, održat će se nastup Folklorne skupina KUD-a “Sv. Jeronim” Štrigova, kao i kazališna predstava “Don Quijote od Hrvatske”, koju će izvesti poznati glumci Igor Baksa i Sven Jakir, a glazbeni program zaokružit će sjajna Tamara Korunek Lesar i bend The Players. Uz bogat glazbeno-scenski doživljaj, posjetitelji će moći uživati i u tradicionalnim delicijama s martinjskog tanjura i ponudi lokalnih OPG-ova.

Martinje u gradu rudara

Mursko Središće također se pridružuje proslavi s manifestacijom ”Martinje u gradu rudara”. U petak, 8. studenoga, na Šetnici sv. Barbare od 16:30 održat će se krštenje mošta uz tamburaški sastav “Taubeki”. Posjetitelji će moći uživati u besplatnoj degustaciji vina, uz domaće

specijalitete poput kobasica, langoša, kestena, kuhanog vina i čaja.

Tradicionalna svetomartinska gulašijada U subotu, 9. studenoga, Sveti Martin na Muri priprema tradicionalnu gulašijadu! Ova eno-gastronomska manifestacija, koja okuplja više od 60 ekipa, održat će se kod Skelarske kuće na desnoj obali rijeke Mure. Ekipe će se natjecati u pripremi najboljeg vinskog gulaša, a ocjenjivanje i proglašenje pobjednika očekuje se oko 15:00 dok se gulaši kuhaju od 11:00, a posjetitelji će moći uživati u proizvodima lokalnih OPG-ova, nastupu svetomartinskih

Program traje od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga

Vina z brajdi u Selnici Vikend prepun vina, delicija i kulture zaokružit će se u nedjelju, 10. studenoga u Selnici, gdje će se u Domu kulture od 16 sati održati krštenje mošta. Tamburaški sastav “Frikovi” osigurat će dobru atmosferu, uz besplatnu degustaciju vina “Z brajdi” i bogatu gastronomsku ponudu. Pozivamo vas da nam se pridružite u ovom nezaboravnom slavlju Martinja na Međimurskoj vinskoj cesti koje tijekom četiri dana postaje nezaobilazan dio jesenske turističke ponude ovog kraja.

mažoretkinja i druženju uz Privatt bend.

VINARIJA CMREČNJAK

Imali smo jednu od najboljih berbi ikad

Iako su nepovoljni vremenski uvjeti, poput proljetnog mraza, smanjili prinos i do 30 posto, pažljivo vođena berba i selekcija sorti omogućili su stvaranje vrhunskih vina

Piše: Snježana Zorković

Vinarija Cmrečnjak iz Svetog Urbana bilježi uspješnu godinu, unatoč izazovima s kojima se suočila. Iako su nepovoljni vremenski uvjeti smanjili prinos, pažljivo vođena berba i selekcija sorti omogućili su stvaranje vrhunskih vina koja odražavaju bogatstvo međimurskog terroira. Inovacije u podrumu i prilagodba suvremenim vinskim trendovima, poput novih etiketa i proširenog asortimana, dodatno su osnažili reputaciju vinarije, čineći njezina vina traženima među domaćim i stranim potrošačima.Više o postignućima i planovima Vinarije Cmrečnjak saznali smo u razgovoru s Markom Cmrečnjakom.

- Kako biste ocijenili ovogodišnju berbu i kvalitetu grožđa i koji su ove godine glavni aduti u vašem podrumu te je li neka sorta posebno dominirala u kvaliteti ili prinosu?

- Ovogodišnja berba je bila jedna od najboljih ikada, što potvrđuju naša mlada vina u podrumu. Količine su bile dosta manje, čak do 30 posto čemu je najveći krivac mraz na proljeće. Od sorti koje bih izdvojio po kvaliteti ove godine su sauvignon i posebno pušipel koji je nakupio visoke šećere u grožđu. Uglavnom sve sorte su dale maksimalnu kvalitetu, pa trenutno u podrumu nema vina slabije kvalitete.

- Često se govori o novitetima u svijetu vina. Imate li ove godine neko novo vino ili posebnu seriju butelja koje biste posebno istaknuli?

- Prije par mjeseci predstavili smo Traminac Crveni macerirani 14 dana iz naše nove serije vina CMR. To je ozbiljno orange vino jačeg tijela s višim alkoholi-

Marko Cmrečnjak izuzetno je zadovoljan ovogodišnjom berbom

Vinarija Cmrečnjak od 2006. godine proizvodi Rizvanac kao mlado vino koji je ove godine iznimne kvalitete

ma, naravno suho, otkriva Cmrečnjak. U pripremi su još neka vina iz serije CMR, a uskoro stiže i Chardonnay barrique.

Starinski š�h podruma skriva najbolja vina

- Poznata su već vaša mlada vina, a kakva je potražnja za njima ove godine?

- Prije par dana krenula je prodaja mladog Rizvanca, iznimne kvalitete. Vi-

narija Cmrečnjak ga proizvodi od 2006. godine, a prije nekoliko godina uključili smo se i u projekt Mlado Međimurje, kaže Cmrečnjak. Potrošnja mladog vina raste, iako tržište još uvijek treba dodatnu edukaciju o tom tipu vina.

- Vinogradarstvo i podrumarstvo nisu samo proizvodnja, već su

INFO

Vinoteka vinarije Cmrečnjak Sv. Urban 273, 40312 Štrigova T: +385 98 295 206 www.cmrecnjak.hr

dio tradicije i kulture. Se u vinariji Cmrečnjak doživljava Martinje i planirate li proslavu ove godine? -Oko vina i vinske kulture ima mnogo tradicije, uglavnom vesele, pa je naravno i praznik sv. Martina dio toga. Ove godine ćemo ga proslaviti s vinskim prijateljima u našoj vinoteci. Bit će veselo u subotu 9. studenoga, jer će naše goste zabavljati tamburaški sastav Kumovi. Tada ćemo uz standardnu ponudu koju nudi naša Vinoteka ponuditi martinjsku ponudu hrane. Moći ćete uživati u pečenicama i dinstanom zelju te se zasladiti uz međimursku gibanicu. Naravno sve to ćemo upotpuniti s mladim vinom sorte Rizvanac.

Inovacije u podrumu te prilagodba suvremenim vinskim trendovima, uključujući nove etikete i prošireni asortiman, dodatno su osnažili reputaciju vinarije

- Kako se kreće potražnja za vašim vinima na domaćem i stranom tržištu? Primjećujete li neke trendove ili promjene u preferencijama kupaca i kako im se prilagođavate? -Srećom po nas, potrošnja kvalitetnih vina već je na zavidnom nivou i još ubrzano raste. Kako smo mi sve kvalitetniji, tako privlačimo i kvalitetnije potrošače koji prepoznaju naš trud i napredak iz godine u godinu. Tako da se mogu pohvaliti da se vinarstvo dobro razvija. Ali... budućnost vinogradarstva pa time i vinarstava postaje sve neizvjesnija zbog velikih promjena. Bolesti u vinogradima, posebice zlatna žutica koja ne popušta sa zarazom, male je vinograde već desetkovala, ali još je neizvjesno kako će završiti borba protiv nje.

No sve u svemu, za to vrijeme možemo uživati u sve kvalitetnijim vinima, pa se ponekad i prepustiti samo sretnim mislima baš kao za Martinje.

Neki od aduta iz Cmrečnjakovog podruma

MARTINJE USVETOMMARTINUNAMURI

SVETOMARTINSKAGULAŠIJADA

10:30SVETAMISAZAHVALNICAZA PLODOVEZEMLJEIZALOVCEPOVODOM DANASVETOGHUBERTA (ZAŠTITNIKLOVACA) KAPELICASV.MARGARETE(KAPELŠČAK) NEDJELJA 10.11.

8.11.

PETAK

16:00OCJENJIVANJEIODABIRMLADIH VINAUVVPSVETIMARTINNAMURI IZLETIŠTEGORIČANEC

18:00SVETAMISAIMARTINSKAPROCESIJA SALAMPIONIMA,RIMLJANIMAISVETIM MARTINOMNAKONJU CRKVASV.MARTINABISKUPA (SVETIMARTINNAMURI)

MARTINSKE

KAVANAICATERINGARKA 08.11.-11.11. – PRIGODNIMARTINSKIMENU

RESTORAN POTRTIKOTAČ 08.11.-11.11. – PRIGODNIMARTINSKIMENU 09.11.OD19SATI-CEREMONIJAKRŠTENJA MOŠTAUZBOGATIMARTINSKIMENUIŽIVU GLAZBU

RESTORAN „HALICANUM“ 08.11.-11.11. – PRIGODNIMARTINSKIMENU(UZ REZERVACIJU)

BISTRO „JASTREB

08.11.-10.11.. – PRIGODNIMARTINSKIMENU

IZLETIŠTEGORIČANEC

08.11.-10.11.. – CJELODNEVNE DEGUSTACIJE MLADOGVINAUZPRIGODNIMARTINSKIMENU

11:00NATJECANJEUKUHANJU SVETOMARTINSKOGVINSKOGGULAŠA

11:00-16:00SAJAMIPREZENTACIJAPROIZVODALOKALNIHOPG-OVA

15:00PODJELAVINSKOGGULAŠA

15:30NASTUPSVETOMARTINSKIHMAŽORETKINJA

15:45PROGLAŠENJENAJBOLJIHMLADIHVINAUVVP SVETIMARTINNAMURI

16:00PROGLAŠENJENAJBOLJEGGULAŠAICEREMONIJA KRŠTENJAVINAPOOBIČAJIMA

ZABAVLJAVAS:GRUPAPRIVATTBAND LOKACIJA:SKELARSKAKUĆA VODITELJMANIFESTACIJE:SVETOMARTINSKIVAJNČEK

14:00BESPLATNAVOŽNJATURISTIČKIM VLAKIĆEMODTERMISVETIMARTINDO SVETOG MARTINANAMURI (POVRATAKU16H)

IZLETIŠTEVINSKAKUĆAHAŽIĆ

08.11.(15:00-20:00) 09.11.(12:00-21:00)

DEGUSTACIJAMLADIHVINAUZPRIGODNI MARTINSKIVINSKIMENUIGLAZBENIPROGRAM

PUBPOTKOVA

08.11.-10.11.MARTINSKIVIKENDUZ PONUDUPRILAGOĐENUMARTINJU

CAFFEBARMURA

08.11.-11.11.-PONUDAPRILAGOĐENAMARTINJU

CAFFEBARARIES

08.11.-11.11.-MARTINSKAVESELICA

CAFFEBARBAZZA 08.11.-GEMIŠTPARTY 09.11.-MARTINJEPARTY

CAFFEBARMALIPARIS

08.11.-11.11. – PONUDAPRILAGOĐENAMARTINJU

07:30SVETAMISA 10:30SVETAMISA CRKVASV.MARTINABISKUPA (SVETIMARTINNAMURI) NEDJELJA

17:00GODIŠNJALIKOVNAIZLOŽBA ČLANOVALIKOVNEREPUBLIKE GALERIJAIKONGRESNADVORANA OPĆINESVETIMARTINNAMURI

18:00KONCERT ŽENSKEVOKALNESKUPINEKALIOPE OŠSVETIMARTINNAMURI

19:00KAZALIŠNAPREDSTAVA "GLOBINA"UIZVEDBIDSKUD-AMURA OŠSVETIMARTINNAMURI

11.11. PONEDJELJAK

08:00SVETAMISA PODJELABESPLATNIHKESTENAI PEČENEGUSKE 08:45BLAGOSLOVVINA

11:00SVEČANASVETAMISAPOVODOM ZAŠTITNIKAMJESTAIBLAGDANASV. MARTINABISKUPA PODJELABESPLATNIHKESTENA IPEČENEGUSKE

17:00SVETAMISA, CRKVASV.MARTINABISKUPA

događaj tjedna

INTERNACIONALNI DJEČJI FESTIVAL Mali MEF

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 13.11.2024. u CineStaru Varaždin.

Eva Brumen Košar osvojila Grand Prix

Na festival je pristiglo čak 120 pjesama, no pravo nastupa je izborilo samo trinaest, jer je konkurencija svake godine sve jača

Piše i foto: Mario Golenko

Tko god je posjetio dvoranu Srednje škole u Čakovcu ove subote, mogao je uživati u fenomenalnoj glazbenoj večeri na internacionalnom Dječjem festivalu Mali MEF. Glasovi mladih natjecatelja s autorskim pjesma nizali su se redom u sjajnim interpretacijama, stajlingu i raspoloženju. Još jednom potvrđena je kvaliteta ovog festivala na koji godišnje pristigne čak 120 pjesama.

Ove godine Organizacijski odbor odlučio se isključivo za autorske pjesme koje su pristigle iz Slovenije, Hrvatske i dakako iz našeg lijepog Međimurja. Za ovaj festival umjetnički direktor Vladimir Košir Tonka odabrao je 13 skladbi s time da je jedan izvođač odustao zbog bolesti. Festival se održao uz svesrdnu pomoć Grada Čakovca, Međimurske županije, Turističke zajednice Grada Čakovca i Turističke zajednice Međimurske županije.

Članovi žirija u sastavu Vanessa Kralj, Kiara Cenko, Esmeralda Slaviček, Tatjana Jezernik, Vladimir Košir Tonka i predsjednik žirija Ivan Mikulić nisu imali lak zadatak u odabiru najboljih. Festival se održao u dvije dobne kategorije, a samo jedan izvođač dobiva Grand prix.

U prvoj kategoriji nastupilo je pet izvođača u dobnoj skupini od 5 do 10 godina: Anica Skorin (9 godina) iz Zagreba s pjesmom Moj Tata; Emily Hegeduš (9 godina) iz Grabrovnice pjevala je Glazba i ja; Karla Slišković (9 godina) iz Zagreba s pjesmom The Pink; Tia Kališnik Klemenc (10 godina) iz Dravograda, Ker jaz

1 x 2 ULAZNICE za film

Dobitnica ulaznica za film: Kristina Kukovec

Karla Balog iz Zagreba pobjednica je u kategoriji od 11 do 16 godina

sem ta; Petra i Stela Tomić (15 godina) iz Zagreba s pjesmom Čemu Služi Moda. Sedam izvođača nastupilo je u drugoj kategoriji, u dobnoj skupini od 11 do 16 godina: Tiya Valh (13 godina) iz Maribora s pjesmom To je moj job; Karla Balog (12 godina) iz Zagreba pjevala je Djeca svijetom vladaju; Gabrijela Fleten (11 godina) iz Preloga otpjevala je Moj je tata vatrogasac; Tara Lozić (12 godina)

iz Zagreba s pjesmom Želim život; Pia Kralj (14 godina) iz

Gornje Radgone s pjesmom Ti, ti, ti; Karla Markati i Pavla Posavec (12 godina) iz Preloga s pjesmom Zečja pustolovina te Eva Brumen Košar (13 godina) iz Maribora s pjesmom Pokaži mi tvoj dlan.

Tako je u kategoriji od 5 do 10 godina najboljom proglašena Anica Skorin (8 godina) iz Zagreba, drugo mjesto osvojila je Tia Kališnik Klemnec (10 godina) iz Dravograda, dok je treće osvojila Emily Hegeduš (9 godina) iz Pitomače.

U kategoriji od 11 do 16 godina najbolja bila Karla Balog (12 godina) iz Zagreba, drugo mjesto pripalo je Tari Lozić (12 godina) iz Zagreba, a treće Gabrijeli Fleten (11 godina) iz Preloga.

Najbolje scenske nastupe ostvarile su Karla Slišković iz Zagreba i Tiya Valh iz Maribora.

Najbolje scenske dodati: Ukupnu pobjedu i Grand Prix je odnijela Eva Brumen Košar iz Maribora.

Festivalski dekor upotpunile su odličnim predstavljanjem Dječja vokalna skupina "Malinka", Juniorska skupina mažoretkinja Nedelišće, Ma-

li zbor OŠ Prelog te Kiara Cenko i Vanessa Kralj, dok je prisutne kroz program vodila Velina Novak.

Ovogodišnji festival potpomogli su HDS, Međimurska županija, TZ Grada Čakovca i TZ Međimurske županije.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

DIJELIMO

Bagman

Osmogodišnja Anica Skorin iz Zagreba najbolja je u kategoriji od 5 do 10 godina

Eva Brumen Košar (4. po redu) uz članove žirija Vladimira Košira Tonku, Vanessu Kralj, Kiaru Cenko i Rajka Dobošića

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Simpa�čni Alma i Emir u sportskom izdanju

Bežneizostavna jesenska boja

Nabacite osmijeh i hop u šetnju!

U maminom naručju je najljepše

Mar�na i Valen�na znaju kako nosi� kožne jakne

Frizura i šminka za čistu pe�cu!

RUKOMET

PREPUNA DVORANA Graditeljske škole tresla se do zadnje sekunde

Levak i Horvat zapečatili trijumf

- U sljedećem 9. kolu rukometaše Čakovca čeka međužupanijski derbi u Varaždinu, u subotu 2. studenoga, u dvorani Graberje u 18 sati

Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec

Rukometaši Čakovca pobjedom protiv direktnog protivnika za ligu za prvaka trenutno su na 3. mjestu. U neizvjesnoj utakmici protiv Bjelin Spačve, pred ispunjenim tribinama dvorane Graditeljske škole, domaćin je slavio rezultatom 33:32 (18:17). Prvih 27 minuta Čakovec je vodio s prednošću od jednog do četiri gola, ali gosti stižu do izjednačenja (15:15). Domaćin ipak završava poluvrijeme minimalnom prednošću (18:17).

Drama do samog kraja

Taj rezultat značio je samo jedno – uzbuđenje i dramu

u drugom dijelu, a to smo i dobili. Čak 7 izjednačenja imali smo u nastavku susreta, a onda je prednost otišla na stranu Vinkovčana (29:30). U igri živaca i trenerskog nadmudrivanja, dobitnu kuglicu izvukli su Čakovčani i u posljednje tri minute nizom 3:1, dobili s minimalnih 33:32. Pogodak odluke zabio je Bruno Levak 16 sekundi prije kraja. Vinkovčani su imali napad za izjednačenje, ali pokušaj Tina Kužea zaustavio je Vito Horvat.

Vito opet briljantan

Inače domaći vratar imao je 11 obrana. S 11 pogodaka briljantnu noć imao je Luka Baković. Kod gostiju 8 pogo-

Vito Horvat skidao je zicere

daka Tina Kužea, te 6 Patrika Maroša. Trener domaćih Josip Borković bio je zadovoljan nakon utakmice: - Odličan i zanimljiv susret, baš kakav smo očekivali. Vodili smo cijelo vrijeme osim nekoliko minuta pred kraj, kad smo

izgubili koncentraciju, ali smo se uz pomoć odlične publike vratili i stigli do važnih bodova. Čestitam svojim dečkima na izdržljivosti, a i gostima na odličnoj igri u Čakovcu. S njim se složio Filip Goričanec: - Odigrali smo izvrsno, dali sve od sebe i čestitam svojoj momčadi, kao i večerašnjem protivniku na pravom rukometnom spektaklu. Publika nam je svih 60 minuta bila podrška. Znali smo da je ovo možda najvažnija utakmica sezone. Golman Vito Horvat obranio je par ključnih zicera i zasluženo smo pobijedili. U sljedećem 9. kolu rukometaše Čakovca čeka međužupanijski derbi u Varaždinu protiv istoimenog protivnika. Utakmica je na rasporedu u subotu 2. studenoga u dvorani Graberje u 18 sati.

Iako je momčad Međimurja tri dana ranije u Čakovcu nadigrala križevački Radnik u Kupu, u prvenstvu to nije bio slučaj. U trećem kolu Druge lige Sjever opet je u Čakovcu gostovao Radnik, odlično odigrao prvu i posljednju četvrtinu što je bilo dovoljno za poprilično

Međimurje - Radnik 79:90 (16:25, 23:18, 21:21, 19:26).

MEĐIMURJE: Šarić 19, Hren 19, Gašparić 4, Kranjčec 18, Palić 6, Zaspan 8, Balent 2, Maček 3. Trener Novak S.

Rezultatski napetu i prilično neizvjesnu utakmicu u Čakovcu odigrali su dječaci Čakovca i ludbreškoga Gra�ičara u ligi za dječake rođene 2012. i mlađe. Iako su cijeli dvoboj domaći dječaci vodili prosječno desetak razlike, nikako da se odlijepe na veću razliku. No, piše se pobjeda! (bh)

TABLICA LIGA U-13 A

1. Čakovec 3 3 0 6/133

2. Grafičar 3 2 1 5/93

3. Varteks 3 1 2 4/25

4. Vinica 3 0 3 3/-251

TABLICA LIGA U-13 B

1. Međimurje 3 3 0 6/82

2. Varaždin 4 2 2 6/7

3. D. Kraljevec 3 2 1 5/13

4. Varteks 2 2 0 2 2/-46

5. Rudar 2 0 2 2/-56

uvjerljivu pobjedu i neporaženi status prvoplasiranoga na tablici. Međimurje pak novim porazom pada na šesto mjesto uz učinak od jedne pobjede i dvaju poraza. U idućem kolu čakovečki drugoligaš gostuje kod Petra Zrinskoga u Vrbovcu. (bh)

Podravac - Ivančica 99:78

Mladost (Đ) - Petar Zrinski 96:80

Varaždin - Virka 117:63

Koprivnica - Grafičar 54:90

GRUPA A

Čakovec - Grafičar 68:61 (24:16, 17:15, 14:11, 13:19).

ČAKOVEC: Novak 11, Naglić P 6, Pleh 20, Pesek 29, Novaković 2. Trener Hrkač B.

GRUPA B

Donji Kraljevec - Rudar 50:35 (14:11, 9:8, 19:6, 10:8) DONJI KRALJEVEC: Habuš 2, Mohl 10, Klemenčić 2, Gudlin 2, Horvat 21, Vlašić 4, Križaj 6, Žegarac 3. Trener Balent N. RUDAR: Damjanović 8, Kirić 5, Vurušić 13, Valenta 9. Trener Damjanović B.

Međimurje - Varaždin 72:43 (12:9, 21:12, 14:16, 25:6)

MEĐIMURJE: Žignić 4, Štefičar 10, Novak 6, Tomašek 13, Hatlak 9, Smolković 22, Čajić 6, Mezga 2. Trener Čajić I.

Na kratko je prekinuto natjecanje u 1. HRL za žene zbog okupljanja reprezentacije u Prelogu na kojem je sudjelovala i članica Zrinskog Paula Posavec. Pred curama trenera Vladimira Vujovića slijede dva važna gostovanja.

Prvo se odlazi u subotu u goste Zametu četvrtoplasiranoj ekipi u prvenstvu.

Europski ispit

Zrinskice koriste predah u prvenstvu za konsolidaciju

forme i pripremu za Europski kup. Prva europska utakmica čeka ih 9. studenoga protiv JDA HANDBALL u Francuskoj.

Trener Vladimir Vujović ističe važnost ove pauze i nada se pozitivnom rezultatu u gostujućem susretu protiv Zameta u Rijeci, koji se igra 2. studenoga u 17 sati.

Remi druge momčadi

Druga ekipa Zrinskog remizirala je protiv Radnika Križevci rezultatom 31:31,

iako je domaćin prvo poluvrijeme završio s visokih 16:9. Trener Hozjak uspio je motivirati ekipu, koja je 12 minuta prije kraja stigla do izjednačenja, no preokret im je ipak izmaknuo. Naje�ikasnija u redovima Zrinskog bila je Hana Vidović s 11 pogodaka. Nakon šest kola, Zrinski II zauzima visoko 4. mjesto s 7 bodova i sljedeći susret igra protiv Podravke Lino 2 u Koprivnici. (md, foto: ŽRK Zrinski)

KOŠARKA

Leteći medvjedići i dalje gaze

U15, kadeti, juniori Odigrana tri finala

Proteklog tjedna odigrana je završnica međimurskog kupa u trima kategorijama. U U15 �inalu, Međimurje je pobijedilo Rudar 3:1, a pogotke su postigli Teo Zadravec, Teo Božek i Neven Vuk, dok je Ivano Rihtarec bio strijelac za Rudar. Međimurje: Tuksar, Rok, Jambrošić, Vuk, Šegović, Gelo, Leskovar, Sklepić, Okreša, Kovačić, Kondić (Novak Domjanić, Zadravec, Trupković, Skroza, Bedić, Božek, Vilić). Rudar: Cerovec, Žerjav, Frančić, Vinko, Sakač, Kraljić, Munđar, Nedeljko, Rihtarec, Medved, Mikolaj (Boj, Bedić, Šoltić, Špoljarić, Huzjak, Goričanec, Kodba). Kod kadeta, nakon izjednačenja 1:1 protiv Sloge, Međimurje je pobijedilo 5:4 nakon jedanaesteraca. Međimurje: Trupković, Čavlek, Bratković, Fučko, Srša, Mikulić, Antonović, Horvat

Kupa

J., Mesarić, Juršić, Horvat K. (Jukić, Ramadani, Vincetić, Premec, Kuhanec, Rok).

Sloga: Šoltić, Sever, Toplek, Andrašec, Pintarić, Kovač, Toth, Vurušić, Baumhak, Stojiljković, Vuković (Horvat, Božić, Nedeljko, Obadić, Ivanuša). U juniorskom �inalu, Polet je pobijedio Slogu 5:3. Polet je poveo s 2:0 zahvaljujući Fran Hočuršćaku, no Sloga je izjednačila. Na kraju, Hočuršćak je s dvama golovima osigurao pobjedu. Polet: Novinščak, Bogdan, Mlinarić, Novak L., Novak M., Krajačić, Hočuršćak, Tuksar, Novak P., Muršić K., Muršćić N. (Gradiček, Stojko, Novak F., David, Bister, Muršić, Kodba). Sloga: Šoltić, Toplek, Kregar, Andrašec, Novak, Carin, Baksa F., Baksa L., Vuković, Moreira, De Oliviera (Nedeljko, Toth, Stojiljković). (nl)

MURK I ŠKVORC brzo napreduju Međimurci u stožeru prvoligaša

Nogometni klub Slaven Belupo pojačao je treneru Mariju Kovačeviću stručni stožer. Za kondicijsku pripremu u Slaven Belupu brine se Luka Murk, međimurski trener koji je zadnje radio u omladinskom pogonu Nafte. Luka Murk je profesor kineziologije, nositelj UEFA B i nacionalne PRO licence, te trener s višegodišnjim iskustvom u individualnom i momčadskom radu. Brzo se razvija trenerska karijera Dine Škvorca iz Strahonin-

ca. U ljetnim mjesecima je zajedno s Reneom Pomsom preuzeo grčkog drugoligaša Gianninu, a nakon sjajnih rezultata, u kratkom vremenu došla im je ponuda austrijskog bundesligaša. Rene Poms preuzeo je Grazer AK 1902, trenutno posljednju momčad lige. Za svog prvog pomoćnika odabrao je Dinu Škvorca s kojim je sjajno surađivao u Grčkoj, ali i ranije u Loebenu. Svoju premijeru na klupi imat će u domaćem susretu protiv Rapida. (nl)

ODIGRANO JE 11. kolo 3. NL Sjever

Međimurje iznenadilo u Garešnici

Graničar minimalno poražen od vodećeg Dinama, Đurđevac uvjerljiv protiv Rudara, Dinamo zasluženo slavio u Slatini, međimurski

derbi pripao Poletu

Piše: Miljenko Dovečer

U subotnjem terminu odigrano je nekompletno kolo bez promjena na vrhu ljestvice. Polet je zadržao vodeću poziciju pobjedom u Nedelišću, gdje je jedan pogodak Nikole Obadića bio dovoljan za tri boda. Bilogora je tijesno pobijedila Pitomaču, a Međimurje je slavilo u Garešnici zahvaljujući Iordanidisu i Bešliću. Varteks je ostvario uvjerljivu pobjedu protiv Virovitice s dva gola

Dine Kovačeca, dok je duel Koprivnice i Podravine završio bez pobjednika. Graničar je, predvođen Snozykom koji je postigao hattrick, pobijedio Rudar i udaljio ga od borbe za naslov jesenskog prvaka. I u Slatini je pobjednik minimalno slavio najčešćim rezultatom kola 2:1, a na žalost domaćina radovao se na kraju gost iz Domašinca koji je pitanje pobjednika riješio u prvom dijelu kada Volar i Mezga donose prednost koju Slatina u drugome dijelu reže na pola no dalje od toga nije išlo. Kolo su nedjeljnim ogledom zaključili Dinamo i Graničar iz Kotoribe u Predavcu, a bodovi su ostali domaćinu.

U međimurskom derbiju Polet minimalno pobijedio Nedelišće

Nogometaši Nedelišća doživjeli su prvi domaći poraz ove sezone; favorizirani Polet, aktualni prvak i lider lige, slavio je s 0:1 na privremenom terenu u Čakovcu. Osakaćeni izostancima, Nedelišće se hrabro borilo, ali je Polet poveo u 15. minuti golom Obadića nakon neodlučnosti golmana Grđana. Sporna situacija dogodila se u 37. minuti kada je Paqueta zaustavljen u šesnaestercu, no sudac nije dosudio jedanaesterac. U zadnjih deset minuta Grđan je obranio slobodan udarac Jurinića i penal Šarića, ali je Polet ipak zadržao pobjedu.

Rezulta� 11. kola

Podravina - Koprivnica 1.1

Graničar(Đ) - Rudar 3:0

Varteks - Virovi�ca 5:0

Garić - Međimurje 1:2

Bilogora’91 - Pitomača 2:1

Nedelišće - Polet 0:1

Dinamo(P) - Graničar(K) 2:1

Sla�na - Dinamo (D) 1:2

Raspored 12. kola

(subota, 2. studenoga u 14:00)

Podravina - Graničar(Đ)

Koprivnica - Dinamo(D)

Graničar(K) – Sla�na

Polet - Dinamo(P)

Pitomača – Nedelišće

Međimurje - Bilogora’91

Virovi�ca – Garić

Rudar - Varteks

cu i nadam se da će nam se taj pristup vratiti u narednim utakmicama, rekao je nakon utakmice Ivan Habuš, trener Nedelišća.

- Čestitke mojim igračima na zasluženoj pobjedi. Kontrolirali smo utakmicu u potpunosti, međutim bili smo spori i sterilni u napadu te nismo uspjeli na bolji način iskoristiti dominaciju u posjedu. Na kraju se ipak pišu nova 3 boda što je na kraju dana najvažnije, objektivan je bio Zoran Šardi trener Poleta.

Međimurje iznenadilo u Garešnici i vraća se s 3 boda

Međimurje je priredilo iznenađenje kola pobjedom nad Garićem u Garešnici rezultatom 2:1. Iako je Garić poveo u 14. minuti golom Ivana Sabljića, Međimurje je izjednačilo u nadoknadi prvog poluvremena pogotkom Petra Bešlića. U drugom dijelu, nakon kornera, Sergios Iordanidis ostao je sam na drugoj vratnici i zabio za preokret. Unatoč pokušajima domaćina, rezultat se do kraja nije mijenjao.

da sam baš zadovoljan nakon ove utakmice i ove pobjede koja nam je baš jako trebala sretan je nakon utakmice bio Drago Vabec, trener Međimurja pobjedom koja je pala baš na njegov 74. rođendan. Čestitke legendi i od nas za rođendan. Dinamo se iz Slatine vraća pjevajući

Dinamo je zasluženo pobijedio Slatinu s 2:1, ponajviše zahvaljujući boljoj igri u prvom poluvremenu. Gosti su poveli u 32. minuti kada je Volar, unatoč pritisku obrane, precizno pogodio. Prednost su povećali u nadoknadi prvog dijela nakon što je Mezga iskoristio izgubljenu loptu domaćina. Slatina je smanjila na početku drugog dijela golom Pecolaja, ali Dinamo je zadržao kontrolu i potvrdio svoju kvalitetu. – Vjerovali smo da možemo prekinuti niz poraza, no gosti su zasluženo pobijedili zahvaljujući odličnoj igri u prvom poluvremenu. Primili smo drugi gol u zadnjoj minuti prvog dijela. U drugo poluvrijeme ulazimo odlučnije i smanjujemo zaostatak, ali se otvaramo, što gosti koriste za kontranapade. Čestitam Dinamu na zasluženoj pobjedi, a nama slijede tri teške utakmice protiv ekipa iz gornjeg dijela tablice, rekao je trener Slatine, Nikica Hat. – Čestitam svojim igračima na pobjedi i dobroj igri, posebno u prvom poluvremenu, dok smo u drugom ipak uspjeli kontrolirati utakmicu i osigurati pobjedu. Nije lako igrati protiv momčadi koja ne zaslužuje biti na dnu ljestvice, a to stvara dodatni pritisak koji smo osjećali cijeli tjedan. Danas smo pokazali da rastemo kao momčad i kao pojedinci, učimo vjerovati u sebe i jedni u druge. Čestitke domaćinu na fer igri, a mi ćemo proslaviti pobjedu i rođendane Filipa Petaka i Antonia Martinjaša, izjavio je zadovoljni trener Dalibor Gorupić.

protivnika. Odigrali smo dobru utakmicu koja je bila zanimljiva gledateljima, a Rudar je također bio dobar. U prvom dijelu iskoristili smo jednu šansu preko Snozyka. Na odmoru smo se dogovorili da nastavimo u istom ritmu, ali smo na početku imali problema zbog slabijeg treniranja nekolicine igrača, pa smo se orijentirali na kontru. Snozyk je zaradio penal koji je i iskoristio, čime smo prelomili utakmicu. Čestitam svojim dečkima, posebno trostrukom strijelcu, te gostima na fer igri. Ova pobjeda je podstrek za daljnji rad, izjavio je zadovoljan trener Graničara, Mario Vodanović.

- S obzirom na to da nam je nedostajalo zbog suspenzije i ozljeda praktički pola ekipe pružili smo jako dobar otpor i hrabro odigrali protiv favorita prvenstva. Polet je bio za taj jedan pogodak bolji iako smo pogotovo u drugom poluvremenu imali dobre situacije i šanse da izbjegnemo poraz. Fazu obrane smo korektno odigrali i nismo dopustili puno situaciji gostima, ali opet smo primili prenaivan gol koji je odlučio utakmicu. Čestitke Poletu na pobjedi i mojim igračima na borbenosti i hrabroj utakmi-

– Teško mi je komentirati ovu utakmicu zbog nedostatka zalaganja i poštenja prema suigračima i trenerima. Ovo je jaka liga gdje se nepažnja kažnjava. Iako smo imali dobre prilike, jednostavno nije išlo. Slijedi nam važna utakmica protiv izravnog konkurenta za ostanak u Virovitici. Čestitam Međimurju na pobjedi, izjavio je nezadovoljni trener Garića, Dragan Vaclavek.

- Vrlo sam sretan i zadovoljan i pokazuje se da smo uvijek bolji u gostima gdje nas dođe gledati više ljudi, atmosfera bude poticajna pa tako reagiraju i moji igrači. Bio sam zadovoljan i s bodom no i ova tri su me jako obradovala. Dao sam priliku i mlađim igračima tako

Rudar uvjerljivo poražen u Đurđevcu Rudar je zasluženo poražen od Graničara s 3:0, što pokazuje potrebu za promjenama ako žele ostati u vrhu ljestvice. Graničar je poveo u 42. minuti golom Snozyka, koji je ujedno bio strijelac i u 78. minuti iz penala te ponovno u 85. minuti. Rudar je imao nekoliko prilika, ali nije uspio izjednačiti. Ovim porazom Rudar je pao na peto mjesto i u idućem kolu dočekuje trećeplasirani Varteks. – Velika pobjeda mojih igrača protiv favoriziranog

- Čestitke kolegama iz Đurđevca na zasluženoj pobjedi, mi se polako okrećemo derbi susretu s Varteksom. Tu moramo biti puno bolje angažirani, imati veće htijenje ako želimo do novih bodova, kratak je bio nakon utakmice Damir Lepen Jurak trener Rudara. Graničar(K) pokleknuo u Predavcu od Dinama Graničar je na teškom terenu u Predavcu poražen od Dinama 2:1 u utakmici gdje su svi golovi pali u prvom poluvremenu. Dinamo je poveo golovima Gucića u 21. i Prskala u 41. minuti, dok je Hoson smanjio na 2:1 u 45. minuti. U drugom dijelu Graničar je pokušao izjednačiti, no Dinamo je zadržao vodstvo. Graničar je morao mijenjati tri ozlijeđena igrača zbog oštre igre domaćina, ali su pohvalili gostoprimstvo nakon susreta. Dinamo se ovom pobjedom popeo na 12. mjesto, dok je Graničar ostao četvrti.

- Zbog službenog puta nažalost nisam mogao nazočiti današnjoj utakmici, pa mi je teško bilo što reći o samoj utakmici. Čuo sam se s ljudima iz uprave, vidio slike terena i moram reći da je sve ovo primjerenije treće županijskom nogometu nego nogometnom dvoboju na razini 3. HNL Sjever, izjavio je Mario Piškor, trener Graničara.

studenoga 2024.

STOLNI TENIS

RINO MEGLA (68) iz Čakovca svjetski je prvak u stolnom tenisu u kategoriji oboljelih od Parkinosonove bolesti

Zlatni heroj borbe s Parkinsonom

- Imam velike probleme sa žilama, kad igram ne mogu ni stajati za stolom više od 10 minuta. To je i razlog zašto uopće nisam u mogućnosti trenirati, otkriva Megla

Piše: Luka Pongračić

Rino Megla 68-godišnji je Čakovčanec koji je nedavno osvojio zlatnu medalju na svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu za oboljele od Parkinsonove bolesti. Megla, talentirani sportaš i inspiracija mnogima, u konkurenciji najboljih natjecatelja, osvojio je prestižnu zlatnu medalju u prvoj kategoriji nakon što je prošle godine napravio isti uspjeh u trećoj kategoriji. Što se tiče Parkinsonove bolesti, radi se o poremećaju u mozgu koji postupno otežava kontrolu pokreta. To znači da osobe s ovom bolešću s vremenom počinju osjećati drhtanje, usporenost pokreta, ukočenost mišića i probleme s ravnotežom. No, kako je zlatni Rino uopće ušao u svijet stolnog tenisa?

- Karijera mi traje još od samog djetinjstva, kad sam kod strica u dvorištu iz čiste razonode udarao lopticu i odmah mi se svidjelo. Imao je jedan predivni orah u dvorištu, tamo bi se nas nekoliko skupilo i mislim da se tu rodila moja ljubav prema ovome sportu. To je bilo pred šezdesetak godina, od moje osme godine ja sam u stolnom tenisu. Volio sam igrati i košarku, naime, u jednom periodu svoje mladosti igrao sam profesionalno u dvije lige: prvoj hrvatskoj stolnoteniskoj te prvoj hrvatskoj košarkaškoj ligi. Bilo je naporno, ali sve se stigne kad se hoće, a tu moram spomenuti i ženu koja je bila velika podrška u cijelom procesu, govori Rino Megla, koji je kroz život radio kao građevinski tehničar. Rak i začepljenje arterija

Stolni tenis, kao i svaki sport, s godinama je poprilično evoluirao, a najveću razliku Megla primjećuje u načinu treniranja i odnosu prema ovome sportu.

- Nekad je bio veći gušt trenirati i igrati. Treniralo se tri puta tjedno, dok se danas

trenira i po dva puta dnevno, što naravno ovisi o razini profesionalnosti igrača i klubova. To se nekad smatralo da je dovoljno, danas je sport kao takav napredovao i brojna istraživanja su potvrdila da ljudsko tijelo može podnijeti puno jači trenažni proces. Profesionalaca je, jasno, malo kod nas jer od ovog sporta ne može se živjeti. U Hrvatskoj imamo tek nekoliko takvih, ističe 68-godišnji Megla. Rini je bolest otežala svakodnevni život i njegovo bavljenje sportom gotovo pa onemogućila te svela na minimum. - Što se tiče Parkinsonove bolesti, ona mi je dijagnosticirana prije šest godina, točnije 2018. Nažalost, kroz godine sam se borio s mnogim drugim nedaćama koje su me zadesile. Prije 14 godina dobio sam pacemaker, pred

12 godina imao sam rak prostate, potom su mi se začepile i arterije, krenula su zračenja, dva neuspješna bypassa, tri stende. Imam velike probleme sa žilama, kad igram ne mogu ni stajati za stolom previše dugo, možda ni više od 10 minuta. To je i razlog zašto uopće nisam u mogućnosti trenirati kroz tjedan pa tako isključivo igram povremeno turnire, govori Megla.

Velika podrška obitelji

- Obitelj i generalno moja okolina oduvijek su bili enormna podrška i motivacija kad je bilo malo bolnije i teže. Sve je to u glavi, ljudi moji. Kad sam dobio rak prostate, šalio sam se s kolegama iz tadašnje �irme da mi se u tijelu nalazi mali škamp. Sve je lakše podnositi uz dozu humora, gdje

bih došao da se zamaram, žalim, a ni sam ne znam niti ću znati što me čeka. Kad su mi otkrili rak, rekli su da dosta stvari moram izbaciti i promijeniti, ali ostao sam isti i ne želim se mijenjati. Živim normalno kao i prije svih nedaća jer smatram kako je bolje umrijeti sretan nego ograničavati se, a ionako nas sve čeka ista sudbina. Kako kaže, najteže mu je pada što ne može raditi �izički posao jer ga Parkinsonova bolest limitira u tom aspektu. Na nedavnom svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu za osobe s Parkinsonovom bolesti, govori Rino, iznenadilo ga je koliko su kolege pokretni i hitri s reketom u rukama.

- Ma, skaču kao zečevi! Meni je teško jer ne mogu ni pokupiti lopticu, stojim za stolom i igram. Kolege su jako

pokretne i to je odlična stvar.

Dosta njih je došlo iz razonode, nisu profesionalni igrači stolnog tenisa. Ja sam u sportu šezdesetak godina pa me re�leksi i ta memorija koju sam stekao kroz godine drže na potrebnoj razini da se mogu natjecati s ostalima. Ima odličnih igrača, siguran sam da bi nekolicina njih bez problema mogla igrati u hrvatskoj ligi. Mene je najviše unazadilo kad mi se zbog zračenja začepila arterija i otad više nisam isti. Doktori nisu mogli vjerovati, govori osebujni Rino Megla. Savez, nažalost, nije odviše od pomoći.

- Na svjetskom prvenstvu nas je bilo tristotinjak, od toga 135 Nijemaca. Imaju taj luksuz da ih savez pošteno plaća, dok kod nas to ipak nije slučaj. Pomažu mi Grad Čakovec, Međimurska županija i nekoliko mojih prijatelja, kojima ovim putem istinski zahvaljujem. Upisnina nije baš jeftina, ali takva su pravila i moramo ih poštovati. Od najdražih postignuća Megla ističe nagradu “Franjo Punčec” za životno djelo te Grb grada Čakovca, a posebno mjesto u njegovom srcu drže naslovi koje je osvajao diljem Lijepe Naše.

Sreća u nesreći okruglog oblika

- Kad su mi dijagnosticirali Parkinsonovu bolest, sreća

u nesreći bila je ta što igram stolni tenis. Nisu mi postavili nikakva ograničenja, a vjerujem da ovaj sport značajno pomaže, ističe Rino, a njegova teorija ima i znanstvenu potvrdu. Studija iz 2020., provedena na 12 osoba s blagim do umjerenim oblikom Parkinsonove bolesti, pokazala je smanjenje simptoma kod pacijenata koji su igrali stolni tenis jednom tjedno tijekom šest mjeseci. Prema autoru studije dr. Ken-ichi Inoue s japanskog Sveučilišta Fukuoka, stolni tenis kao aerobna vježba poboljšava koordinaciju, re�lekse i stimulira mozak. Sudionici, prosječne dobi od 73 godine i s prosječnim trajanjem bolesti od sedam godina, trenirali su pet sati tjedno uz prilagođene vježbe istezanja i stolnog tenisa. Zatim su, nakon tri mjeseca te na kraju šestomjesečnog programa ponovno testirali promjene, a rezultati su pokazali značajna poboljšanja u svakodnevnim aktivnostima poput govora, rukopisa, oblačenja, hodanja te ustajanja iz kreveta. Primjerice, na početku programa sudionicima su bila potrebna prosječno dva pokušaja kako bi ustali iz kreveta, dok je do kraja studije taj broj smanjen na samo jedan pokušaj. Kartanje, ping pong i Hajduk - Nemam neku percepciju kad bih volio odigrati zadnji meč. Dokle god ću uživati u igri, igrat ću! Unuci Magda (6), Paula (2) i Tibor (1) danas su moje najveće ljubavi, a ostalo kako bude, bit će. Bit će tu još nekoliko turnira koje ćemo organizirati i odraditi, a onda tko zna. Velik sam navijač Hajduka, volim vikendom pratiti domaću ligu uz kartanje s prijateljima. Uživam dok traje, zaključak je velikog sportaša i čovjeka, Rina Megle.

Foto: Mario Golenko

Priznanje “Franjo Punčec” za životno djelo

Rino Megla

Meglina karijera traje 60-ak godina

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Petarda Otoka u Novom Selu na Dravi

Sloga poražena u Palovcu, Trica BSK-a kod kuće, Pušćine nastavljaju pobjeđivati, Trnava bolja od Croatije, Četvorka Mure u Malom Mihaljevcu, ČSK bolji od Vidovčana

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, iznenađenje u Draškovcu. Domaćini su dominirali posjedom lopte, dok je momčad Jedinstva svoje prilike čekala preko kontranapada. Jedan takav napad iskoristili su u 47. minuti zgoditkom Mislava Šinceka. Do kraja susreta gosti ne koriste još 2 – 3 izgledne prilike za još uvjerljiviju pobjedu. U 81. minuti, Draškovcu je isključen Antonio Balent, zbog dvije opomene. Po završetku susreta zaiskrilo je između igrača obje momčadi, ali srećom bez incidenata. Sloga poražena u Palovcu. Dinamo dolazi u vodstvo u 51. minuti prekrasnim zgoditkom Edija Lackovića iz slobodnog udarca. Vodstvo domaćina povisuje Matija Taradi u 68. minuti. Konačan rezultat utakmice postavlja Davor Štrok u 77. minuti. Međimurec siguran u Maloj Subotici. U 19. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za vodeću momčad lige. Siguran realizator bio je Dario Struški. Za drugi zgoditak u mreži Spartaka pobrinuo se Patrik Mraz u 55. minuti potvrdivši pobjedu svoje momčadi. Podturen poražen u Svetom Martinu na Muri, gdje svoje susrete igra Bratstvo iz Jurovca. Domaćini su poveli zgoditkom Sama Žalika u 10. minuti. Vodstvo Jurovčana povisuje „joker“ s klupe Niko Trstenjak u 70. minuti. Još jedan „joker“ s klupe Filip Bogdan za goste zabija u posljednjoj minuti utakmice. Svojim drugim zgoditkom na susretu, Trstenjak u četvrtoj minuti sudačke nadoknade vremena rješava sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta. Preokret Kraljevčana 38. Nakon prvih 45 minuta igre, Centrometal je imao prednost 1-0 zgoditkom Vedrana Kršlaka. U drugom dijelu domaćini se „bude“ te dolaze do pobjede zgodicima Antonija Blažeke, Josipa Validžića i Pedra Xaviera Dos Santosa. U 66. minuti zbog ozljede koljena igru je morao napustiti kapetan domaćina Dino Novak. Trica BSK-a. Već u 5. minuti mrežu Mladosti Komet načeo je David Hađikan. Za 2-0 zabija Karlo Baksa u 35. minuti. Početkom drugog dijela, Filip Igrec postavlja konačan rezultat. Venera PMP slavila u Donjoj Dubravi. U 27. minuti gostima je isključen Matija Ovčar, zbog dvije opomene. Unatoč igraču manje na tere-

nu za igru Venera PMP dolazi u vodstvo zgoditkom Filipa Sanjkovića u 39. minuti. Samo pet minuta kasnije vodstvo gostiju povisuje Tomislav Tomašić. Poraz Dubravčana ublažio je Dino Pomper u 67. minuti.

Rezultati: Draškovec –Jedinstvo (GM) 0-1 (Šincek), Dinamo (P) – Sloga (Š) 3-0 (Lacković, Taradi, Štrok), Spartak – Međimurec 0-2 (Struški, Mraz), Bratstvo (J) – Podturen 3-1 (2x Trstenjak, Žalik ; Bogdan), Kraljevčan 38 – Centrometal 3-1 (Blažeka, Validžić, Xavier ; Kršlak), BSK – Mladost Komet 3-0 (Hađikan, Baksa, Igrec), Dubravčan – Venera PMP 1-2 (Pomper ; Sanjković, Tomašić). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Venera PMP –Draškovec, Mladost Komet – Dubravčan, Centrometal –BSK, Podturen – Dinamo (P). Nedjelja: Sloga (Š) – Kraljevčan 38, Međimurec – Bratstvo (J), Jedinstvo (GM) – Spartak. Utakmice se igraju s početkom u 14 sati.

I. MEĐIMURSKA

LIGA

Pušćine nastavlja pobjedničkom serijom. Već u 52. sekundi utakmice domaćini dolaze do zgoditka preko Roberta Punčeca. Taj zgoditak na kraju se pokazao kao i pobjednički. Plavima je u 64. minuti isključen Ivan Rožman, zbog povlačenja protivničkog igrača u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Polet također nastavlja svoju vrlo dobru formu. Pribislavčani su poveli u 18. minuti zgoditkom Predraga Višnjića. Desetak minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Nikola Munđar. Poraz Strahoninca ublažio je Leon Novak u 55. minuti. Gosti su pogodili vratnicu u 20., a domaćini u 27. minuti. Omladinac uvjerljiv protiv Mladosti. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Deni Lukman, dok su po zgoditak postigli Domagoj Lukman i Kazuma Suzuki, a Luka Tićak je postigao vlastitu mrežu kao i igrač Omladinca Marko Lukman. Četvorka Bratstva. U prvom dijelu mrežu Zasadbrega 77 pogađali su Matej Lesar i Patrik Horvat, a u drugome Vedran Knežević i Aoba Osaki. Svoj trenerski debi na klupi Zasadbrega 77 na ovome susretu imao je Danijel Kojter. Bez zgoditaka u Cirkovljanu. Momčad Naprijeda tijekom susreta propustila je nekoliko

izglednih prilika za postizanje zgoditka, te je mreža Hodošana ostala netaknuta. Trnava bolja od Croatije. Trnava dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Leonarda Bistrovića u 5. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje „joker“ s klupe Tomislav Markušić u 69. minuti. Sloga se vratila na pobjedničke staze. Nakon 74 minute igre slogaši su imali visoku prednost 3-0 s dvama zgoditcima Leonarda Vuka te jednim Marija Burića već u 1. minuti. Za Sokol je u 75. minuti, opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Filip Novak. Sedam minuta kasnije, Vuk ostvaruje hat-trick. Konačnih 2-4 postavlja domaći igrač Frano Mesarić u 87. minuti. Rezultati: Pušćine – Plavi 1-0 (Ro.Punčec), Polet (P) – Strahoninec 2-1 (Višnjić, Munđar ; Novak), Omladinac (NSR) – Mladost (SM) 5-1 (2x De.Lukman, Do.Lukman, Suzuki, Tićak ag ; M.Lukman ag), Bratstvo (SV) – Zasadbreg 77 4-0 (Lesar, Horvat, Knežević, Osaki), Naprijed –Hodošan 0-0, Trnava – Croatia 2-0 (Bistrović, Markušić), Sokol – Sloga (Č) 2-4 (Novak, F.Mesarić ; 3x Vuk, Burić).

U sljedećem kolu sastaju

se: Subota: Sloga (Č) – Bratstvo (SV), Plavi – Polet (P), Hodošan – Pušćine. Nedjelja: Zasadbreg 77 – Naprijed, Mladost (SM) – Sokol, Croatia –Omladinac (NSR), Strahoninec – Trnava. Utakmice se igraju s početkom u 14 sati.

II. MEĐIMURSKA

LIGA

ČSK je pobijedio Vidovčane 1-0 golom Roberta Višnjića u 50. minuti, a gostima je isključen Matija Herman u 68. minuti. U završnici Nikola Grabant obranio je kazneni udarac Domagoja Leskovara. Dekanovčani su također slavili 1-0 u Kuršancu golom Dominika Bajsa, dok je za Dravu isključen Gabriel Vitorino zbog nesportskog ponašanja. U napetoj utakmici domaćini su imali dva, a gosti sedam kartona. Hajduk je pobijedio Budućnost 3-0 uz golove Moreire, Oliveire i Senčara. Bez pobjednika u derbiju kola. Već u 3. minuti Borac PMP je poveo zgoditkom Estevaa Coste. Samo minutu kasnije za Slobodu izjednačuje Ilija Gale. Gosti vode u 16. minuti, strijelac Leonardo Krampek. Za domaćine izjednačuje „joker“ s klupe Nikola Patafta u 63.

minuti. Slakovčani ponovno imaju prednost u 76. minuti zgoditkom Leona Podnara. Bod domaćinu donosi svojim drugim zgoditkom na susretu Patafta u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. Trnovcu tri boda u Ivanovcu. Strijelci za goste bili su Jan Senčar, Danijel Košak, Matej Flac i Ernest Horvat. Za Mladost su zabijali Andrej Bešlić i Nino Gajnik. Četvorka Mure u Malom Mihaljevcu. Nakon prvog dijela gosti su imali prednost 1-0 zgoditkom Marka Šoltića. Isti igrač isključen je u 37. minuti, zbog dvije opomene. U drugom dijelu mrežu domaćina dva puta pogađa „joker“ s klupe Lovro Koščak te jednom Nikola Šoltić. Jadran upisao i šestu uzastopnu prvenstvenu pobjedu. Mrežu Pobjede načeo je Josip Kranjčec u 21. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je gostujući igrač Luka Jurović u 52. minuti zgoditkom iz slobodnog udarca.

Rezultati: Drava (K) –Mladost (D) 0-1 (Bajs), Hajduk (B) – Budućnost (M) 3-0 (Almeida, Oliveira, Senčar), Borac PMP – Sloboda (S) 3-3 (2x Patafta, Costa ; Gale, Krampek, Podnar), ČSK – Vidovčan 1-0 (Višnjić), Mladost (I) – Trnovec 2-4 (Bešlić, Gajnik ; Senčar, D.Košak, Flac, Horvat), Mali Mihaljevec –Mura 0-4 (2x Koščak, M.Šoltić, N.Šoltić), Pobjeda – Jadran 0-2 (Kranjčec, Jurović).

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Mura – Pobjeda, Sloboda (S) – ČSK. Nedjelja: Budućnost (M) – Borac PMP, Mladost (D) – Hajduk (B), Jadran – Drava (K), Trnovec –Mali Mihaljevec u Slakovcu, Vidovčan – Mladost (I).

III. MEĐIMURSKA LIGA – A Petarda Otoka u Novom Selu na Dravi. Mrežu Jedinstva redom su pogađali Dominik Petković, Nikola Blažinčić, Patrik Tkalec, Josip Igrec i Dino Božek. Borac bolji od Budućnosti. Strijelci za domaćine bili su Matija Pintarić, Božidar Nikolić i Josip Harmicar, a za goste Nikola Juras i Patrik Piškor. Omladincu derbi kola. Već u 1. minuti vodstvo domaćina zgoditkom Nikole Talana. Vodstvo Omladinca povisuje Saša Škvorc u 8. minuti. Isti igrač desetak minuta kasnije zabija za 3-0. Graničar se “budi” u 41. minuti zgoditkom Petra Barbarića. Hat-trick za domaćine

Škvorc upisuje u 83. minuti. Poraz Novakovčana ublažio je Josip Barbarić u 87. minuti. Galeb slavio u Gardinovcu. Dvostruki strijelac za Oporovčane bio je Marton Zdenko Balazsin, dok je jedan zgoditak još dodao Danijel Belić. Počasni zgoditak za Radnički postigao je Luka Spudić. Rezultati: Jedinstvo (NSnD) – Otok 0-5 (Petković, Blažinčić, Tkalec, Igrec, Božek), Borac (DH) – Budućnost (P) 3-2 (Pintarić, Nikolić, Harmicar ; Juras, Piškor), Omladinac (DS) – Graničar (N) 4-2 (3x Škvorc, Talan ; P.Barbarić, J.Barbarić), Radnički – Galeb 1-3 (Spudić ; 2x Balazsin, Belić). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N) – Borac (DH). Nedjelja: Radnički – Jedinstvo (NSnD), Galeb –Omladinac (DS), Budućnost (P) – Otok. Utakmice se igraju s početkom u 14 sati.

III. MEĐIMURSKA

LIGA - B

Hajduk uvjerljiv protiv Paraga. Hat-trick je za domaćine upisao Karlo Šardi, dva zgoditka postigao je Marko Žganec, a jedan Denis Levačić. Sloboda je slomila čvrsti otpor Bratstva u posljednjih tridesetak minuta igre. Za vodstvo vodeće momčadi lige pobrinuo se Neven Ivković u 60. minuti. Pet minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Krešo Kovač. Gostujući igrač Dino Ferlin pogađa vlastitu mrežu u 83. minuti. Svojim drugim zgoditkom na susretu, Kovač u 86. minuti postavlja konačan rezultat.

Trica Dubrave u Križovcu. Nakon prvog dijela Sivičani su imali prednost 1-0 zgoditkom Petra Kovača. U drugom dijelu mrežu Torpeda pogađaju još Borna Filipović i Mark Bistrović. Petarda Donjeg Koncovčaka. Tri puta je mrežu Napretka pogađao Patrik Cerovec, te po jednom Antonio Oletić i Mihael Goričanec. Počasni zgoditak za goste postigao je Žan Rubin. Omladincu susjedski derbi. Mrežu Šenkovca redom su pogađali Tomas Makar, Denis Mesarić, Benjamin Flac i Igor Beštek. Počasni zgoditak za goste postigao je Nikola Krištofić.

Rezultati: Hajduk (Š) –Parag 6-0 (3x Šardi, 2x Žganec, Levačić), Sloboda (M) –Bratstvo (P) 4-0 (2x Kovač, Ivković, Ferlin ag), Torpedo –Dubrava 0-3 (Kovač, Filipović, Bistrović), Donji Koncovčak

– Napredak 5-1 (3x Cerovec, Oletić, Goričanec ; Rubin), Omladinac (M) – Šenkovec 4-1 (Makar, Mesarić, Flac, Beštek ; Krištofić). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Donji Koncovčak – Hajduk (Š), Napredak – Omladinac (M), Šenkovec –Torpedo, Bratstvo (P) – Parag. Nedjelja: Dubrava –Sloboda (M). Utakmice se igraju s početkom u 14 sati.

STOLNI TENIS

ODIGRANO je 3. kolo Međimurskih liga „Međimurske novine“

Šenkovec maksimalan na vrhu

STK Hodošan 1 uvjerljiv nad STK-om Mihovljan, Lopatinec 1 slavila protiv Čakovca 3, Mihovljan 4 odnosi pobjedu nad Dragoslavec Bregom, remi Nedelišća 3 i Svete Marije 3

Piše i foto: Denis Tratnjak

Uz odigrane zaostale utakmice prošlog kola ostala je samo jedna odgođena utakmica. U ovome kolu uspješniji su bili domaćini, koji su od 28 odigranih utakmica bili bolji u 14, 4 utakmice su završile neriješenim rezultatom, a u 10 susreta gosti su odnijeli pobjedu. Odigrane su i zaostale utakmice drugog kola, te su tri utakmice odgođene.

1. Međimurska liga

STK Hodošan 1 uvjerljivo je pobijedio STK Mihovljan uz istaknute Markati i Vidovića.

STK Putjane Restart i Mihovljan 3 Primabiro remizirali su. Goričan 1 je slavio protiv HE-DRA 1 zahvaljujući Grdu, dok je STK Putjane Pinky-S nadigrao STK Kos-Kotoribu 1 s 10:0. ZEN-Šenkovec 2 pobijedio je STK Zasadbreg 1 uz pomoć Godine.

Rezultati 3. kola: STK Hodošan 1 - STK Mihovljan 8:2, STK Putjane RestartMihovljan 3 Primabiro 5:5, STK Goričan 1 - HE-DRA 1 Draškovec 6:4, STK Kos-Kotoriba 1 - STK Putjane Pinky-S 0:10, ZEN-Šenkovec 2 - STK Zasadbreg 1 6:4.

TABLICA 1. MEĐIMURSKA LIGA

1.ZEN-Šenkovec2330026-46

2.STKPutjaneRestart321021-95

3.STKHodošan1321020-105

4.Mihovljan3Primabiro312018-124

5.STKZasadbreg1320118-124

6.STKPutjanePinky-S311118-123

7. STK Goričan 1 311115-153

8.HE-DRA1Draškovec30038-220

9.STKMihovljan30034-260

10.STKKos-Kotoriba130032-280

Skor igrača: Filip Godina (8-0), Matija Barić (6-0), Eugen Šimon (8-1), Paula Markati (8-1), Boris Preksavec (7-1), Zoran Vidović (5-1), Tomislav Koprivec (7-2), Davor Vidović (7-2), Nikola Magdalenić (7-2), Karlo Jambor (7-2), Dario Grd (7-2), Robert Mikac (6-2), Filip Panić (5-2)…

Parovi 4. kola: STK Mihovljan - STK Zasadbreg 1,

Ove sezone Marsonia je sastavila odličnu momčad, uključujući tri Južnoamerikanca. U zahtjevnom gostovanju protiv Centrometala, meč je počeo izjednačeno. Centrometal je

STK Putjane Pinky-S - ZENŠenkovec 2, HE-DRA 1 Draškovec - STK Kos-Kotoriba 1, Mihovljan 3 Primabiro - STK Goričan 1, STK Hodošan 1STK Putjane Restart.

2. Međimurska liga

Lopatinec 1 je uvjerljivo slavio protiv Čakovca 3, STK Donji Kraljevec 2 nadjačao je Nedelišće 1, a Jan Zrna osigurao je bod Hodošanu 2 u remiju s Malom Suboticom 1. Dva meča su odgođena. Rezultati 3. kola: ČAK Čakovec - Čakovec 1 odgoda, Lopatinec 1 - Čakovec 3 10:0, Nedelišće 1 - STK Donji Kraljevec 2 4:6, USTA Belica 1 Angry MooseLopatinec 2 odgoda, Mala Subotica 1 - STK Hodošan 2 5:5.

TABLICA 2. MEĐIMURSKA LIGA

1. ŠŠK ČAK Čakovec 220012-84

2.STKDonjiKraljevec2320117-134

3. Čakovec 1 220019-14

4.Belica1AngryMoose220017-34

5. Nedelišće 1 320118-124

6. Lopatinec 2 21019-112

7. Lopatinec 1 310217-132

8. Mala Subotica 1 30129-211

9.STKHodošan230128-221

10. Čakovec 3 30034-260

Skor igrača: Božidar Krnjoul (6-0), Marko Lovrek (6-0), Miljenko Vračar (6-0), Goran Spahija (4-0), Siniša Mesarić (81), Goran Martinez (5-1), Nino Bašek (5-1), Dominik Filipašić (7-2), Karlo Šoltić (7-2), Alen Veseli (6-2), Denis Tratnjak (42), Ivan Fileš (4-2)… Parovi 4. kola: Čakovec 1 - STK Hodošan 2, Lopatinec 2 - Mala Subotica 1, STK Donji Kraljevec 2 - USTA Belica 1 Angry Moose, Čakovec 3 - Nedelišće 1, ŠŠK ČAK Čakovec - Lopatinec 1.

3. Međimurska liga

Goričan 5 pobijedio je ZEN-Šenkovec 3 zahvaljujući braći Dominik. USTA Belica 2 svladala je Šenkovec 5, a Čakovec 4 nadigrao STK Putjane 3 s dominacijom Marđetka i Novoselca.

Rezultati 3. kola: Goričan 5 - ZEN-Šenkovec 3 7:3, USTA Belica 2 - Šenkovec 5 6:4, HEDRA 3 Draškovec - Goričan 3 4:6, Čakovec 4 - STK Putjane 3 8:2, Čakovec 2 Euroland - HEDRA 2 Draškovec 3:7.

TABLICA 3. MEĐIMURSKA LIGA

1.HE-DRA2Draškovec330025-56

2. Goričan 3 321017-135

3. Čakovec 2 Euroland 320118-124

4.USTABelica2320118-124

5. Goričan 5 312017-134

6.Šenkovec5302114-162

7. Čakovec 4 310212-182

8.HE-DRA3Draškovec310211-192

9.ZEN-Šenkovec3301210-201

10.STKPutjane330038-220

Skor igrača: Vladimir Rapaić (9-0), Ivan Hajdinjak (6-0), Marko Tota (8-1), Nikola Varga (8-1), Jurica Godina (81), Josip Repalust (6-1), Patrik Bašnec (5-1), Gabriel Dominik (7-2), Slavko Tratnjak (6-3), Dejan Gudlin (6-3), Stanko Novoselec (4-2), Josip Čižmešija (3-2)…

Parovi 4. kola: ZEN-Šenkovec 3 - HE-DRA 2 Draškovec, STK Putjane 3 - Čakovec 2 Euroland, Goričan 3 - Čakovec 4, Šenkovec 5 - HE-DRA 3 Draškovec, Goričan 5 - USTA Belica 2.

4. Međimurska liga

STK Kos-Kotoriba 2 tijesno je pobijedio HE-DRA 4 Draškovec uz Dornika, dok su Donji Vidovec 1 i Nedelišće 2 upisali pobjede. Mihovljan 4 je svladao Dragoslavec Breg 1. Rezultati 3. kola: HE-DRA 4 Draškovec - STK Kos-Kotoriba 2 4:6, GSTK Prelog 2 - STK KosKotoriba 3 odgoda , Sveta Marija 1 - Donji Vidovec 1 3:7, Nedelišće 2 - Lopatinec 3 6:4, Mihovljan 4 - Dragoslavec Breg 1 6:4.

TABLICA 4. MEĐIMURSKA LIGA

1.DonjiVidovec1330021-96

2. Nedelišće 2 321018-125

3.Mihovljan4312016-144

4.STKKos-Kotoriba2312016-144

5. Lopatinec 3 320118-124

6.STKKos-Kotoriba3211015-53

7.SvetaMarija1310215-152

8.GSTKPrelog220026-140

9.DragoslavecBreg130039-210

10.HE-DRA4Draškovec30036-240

Skor igrača: Dejan Marčec (9-0), Matej Šlibar (8-0), Stanislav Sović (6-0), Željko Odorčić (3-0), Hana Zadravec (8-1), Zoran Matulin (8-1), David Štefić (8-1), Josip Šestanj (5-1), Mario Štefičar (7-2), Pavlo Dornik (72), Sanimir Mihalković (6-3), Vito Prskalo (4-2)…

Parovi 4. kola: STK KosKotoriba 2 - Dragoslavec Breg 1, Lopatinec 3 - Mihovljan 4, Donji Vidovec 1 - Nedelišće 2, STK Kos-Kotoriba 3 - Sveta Marija 1, HE-DRA 4 Draškovec - GSTK Prelog 2.

5. Međimurska liga

STK Pribislavec nadjačao je STK Pribislavec 2022 (6:4), ključan je bio Tepšić. STK Pribislavec VIDA pobijedio je STK Putjane 4, a Sredanović i Sirc osigurali pobjedu Joka-Čakovca protiv STK Hodošana 3. Rezultati 3. kola: STK Pribislavec - STK Pribislavec 2022 6:4, STK Putjane 4 - STK Pribislavec VIDA 4:6, STK Donji Kraljevec 1 - Goričan 2 4:6, Donji Vidovec 2 - USTA Belica 3 3:7, Joka-Čakovec - STK Hodošan 3 6:4.

TABLICA 5. MEĐIMURSKA LIGA

1.STKPribislavec330024-66

2.STKPribislavec2022320123-74

3. Goričan 2 320118-124

4.USTABelica3320117-134

5. Joka-Čakovec 320113-174

6.STKDonjiKraljevec1311116-143

7.STKHodošan3302114-162

8.STKPribislavecVIDA31026-242

9.DonjiVidovec2301212-181

10.STKPutjane430037-230

Skor igrača: Ian Tepšić (6-0), Marijan Sirc (5-0), Ali Avdija (8-1), Vinko Legin (8-1), Hrvoje Kulić (4-1), Neven Hrastić (4-1), Marko Šupljika (7-2), Velimir Vukina (5-2), Siniša Legin (6-3), Nenad Pigac (6-3), Danijel Mavrin (6-3), Karlo Markati (6-3), Matija Lukša (63), Saša Kneklin (4-2), Danijel Škvorc (4-2)… Parovi 4. kola: STK Pribislavec 2022 - STK Hodošan 3, USTA Belica 3 - Joka-Čakovec, Goričan 2 - Donji Vidovec 2, STK Pribislavec VIDA - STK Donji Kraljevec 1, STK Pribislavec - STK Putjane 4. 6A. Međimurska liga

Udruga OKUS Knezovec i GSTK Prelog 3 remizirali su, dok je STK P1367 “Grupa TNT” uvjerljivo nadigrao STK Zasadbreg 2. Sveta Marija 2 slavila je nad Goričanom 4.

Rezultati 3. kola: Udruga OKUS Knezovec - GSTK Prelog 3 5:5, STK P1367 “Grupa TNT” - STK Zasadbreg 2 10:0, Sveta Marija 2 - Goričan 4 9:1.

TABLICA 6 A. MEĐIMURSKA LIGA

1.STKP1367“GrupaTNT”321023-75

2.GSTKPrelog3211012-83

3.UdrugaOKUSKnezovec211011-93

4.SvetaMarija2211014-63

5.DragoslavecBreg2210112-82

6. Goričan 4 30037-230

7.STKZasadbreg220021-190

Skor igrača: Renato Varga (5-0), Romeo Novak (5-0), Dario Dobošić (8-1), Dragutin Mustač (5-1), Krešo Horvat (51), Dino Štirinić (5-1), Anton Jambrović (3-1), Rajko Jakopić (4-2), Mario Kovačić (2-1), Tin Horvat (2-1), Dragutin Peter (2-1), Robert Pintarić (3-2)… Parovi 4. kola: STK Zasadbreg 2 - Sveta Marija 2, GSTK Prelog 3 - STK P1367 “Grupa TNT”, Dragoslavec Breg 2Udruga OKUS Knezovec. 6B. Međimurska liga USTA Belica 4 pobijedila je STK Zasadbreg 3, Nedelišće 3 i Sveta Marija 3 remizirali su, dok je Mala Subotica 2 nadigrala Šenkovec 6 uz neporaženu Trupković. Rezultati 3. kola: STK Zasadbreg 3 - USTA Belica 4 2:8, Nedelišće 3 - Sveta Marija 3 5:5, Mala Subotica 2 - Šenkovec 6 7:3.

TABLICA 6 B. MEĐIMURSKA LIGA

1.USTABelica4321019-115

2.SvetaMarija3312016-144

3.Šenkovec6311115-153

4. Nedelišće 3 311114-163

5. Mala Subotica 2 310215-152

6.STKZasadbreg3301211-191

Skor igrača: Nikola Merdanović (8-0), Ivan Sokač (6-0), Maja Trupković (5-0), Antun Mustač (7-2), Miroslav Hren (7-2), Dominik Čanaki (63), Domagoj Heric (4-2), Goran Habijan (3-2), Kristian Pintarić (5-4), Noa Kovačić (5-4), Valentino Škvorc (5-4) … Parovi 4. kola: USTA Belica 4 - Šenkovec 6, Sveta Marija 3 - Mala Subotica 2, STK Zasadbreg 3 - Nedelišće 3.

propustio prilike, a Marsonia povela 10:7. Međimurci su preokrenuli na 18:16, ali su domaći uspjeli izjednačiti. Nakon uzbudljivog finala prvog seta, gosti su iskoristili svoju sedmu set loptu

za 33:31. U drugom setu obje momčadi su se izmjenjivale u vodstvu, no domaći su osvojili set s 25:23. Brođani su u trećem setu dominirali i završili ga s 25:19. Ipak, Međimurci su se

u četvrtom setu vratili sa 6:0, završivši set 25:20. U petom setu nastavili su s odličnom igrom, osiguravši pobjedu s 15:7. Utakmica je trajala dva i pol sata, a obje ekipe imale su

odličan prijem. Centrometal je bio bolji u blokovima (15:12), dok su Raič i Peterlin za domaće, te Zečević i Budim za Marsoniju, bili istaknuti igrači. Ovim porazom Marsonia je iz-

gubila stopostotni učinak, dok su Centrometal i Mladost jedine momčadi bez poraza. Ove dvije momčadi sastaju se u subotu u Atonu, što je pozivnica za odličnu odbojkašku utakmicu. (nl)

BLAST FROM THE PAST najavljuje novi party

HUMOR & SATIRA

Uskačemo u vremeplov 80-ih!

Nakon deset godina nezaboravnih partyja inspiriranih 90-ima, Blast from the past otvara novo poglavlje

Piše: Sanja Heric

Laste dance je gotov. Blast from the past, prvi trash party u Međimurju, koji je nastao čisto spontano i bez prevelikih očekivanja 2013. godine, prošle je godine doživio svoj vrhunac. Sada okreće novu stranicu, vjerujemo, još bolju, jaču i uzbudljiviju.

Željni promjene

- Deset godina trash partija, najboljeg, najvećeg, najluđeg u Čakovcu je gotovo. Dosta nam je 90-ih jer sada već svi rade ovakve partije oko nas. Došlo je do zasićenosti i vrijeme je za neke novitete jer vidimo da su ljudi željni tih noviteta. Mi smo ga baš iz tog razloga organizirali jedanput godišnje bez obzira na to kako je velika bila potražnja, govori nam entuzijastična ekipa okupljena u udruzi 3FF i Centar za mlade Čakovec, koja je pokrenula ovaj sada poznati brend Blast from the past.

- Kada smo vidjeli koliko je bio uspješan naš Blast from the past, želja nam je bila još "osvojiti" GOC, najveću dvoranu u Čakovcu i u tome smo uspjeli prošle godine. Krenuli iz Hrasta pa se premijetili u Metalac i došli smo do toga da smo uspjeli napunili dvoranu GOC-a s 2500 partijanera, dodaju nam u nastavku organizatori koji nisu na početku nisu ni u snu mislili da će ovaj event prerasti u tako veliki događaj.

Organizacija na najvišoj razini

Organizacija je bila na visokom nivou – GOC je bio ukrašen i spreman za party u svega pet sati, s čak šest ekipa koje su simultano radile. Planiranje je trajalo gotovo godinu dana, a rezultat je bio spektakularan.

- S priprema i ukrašavanjem smo započeli u 19 sati, a iz dvorane smo izašli u ponoć, kada je bila u potpunosti uređena i spremna za najluđi party, prisjećaju se organizatori. Svaki detalj bio je pažljivo osmišljen i usklađen, što je doprinijelo fantastičnoj atmosferi.

Iako je ovo bio komercijalni event, imao je i humanitarnu notu jer su dio prihoda od ulaznica donirali za Županijsku bolnicu Čakovec i HGSS. Vrhunac je bio kada su pravi auto marke Yugo stavili na pozornicu i ukrasili cijelu dvoranu GOC-a s temama koje su bile do sada. Trash 2017. godine obilježio je Super Mario, 2018. Jurassic Park,

HUMORESKA Smiješkovci

trash ljetno izdanje Baywatch, 2019. Kolo sreće, 2020. je bila korona stanka, 2021. Space Jam, a 2022. Pokemoni.

Sada zatvaraju ovo poglavlje i okreću novu stranicu – onu iz 80-ih! Njihova je želja vratiti stariju publiku na plesne podije i pružiti im priliku da se ponovno vrate u svoju mladost.

Novi event - gdje i kada?

U ovom novom izdanju Blast from the 80’s, organizatori pripremaju sve kako bi oživjeli najuzbudljivije momente tog razdoblja: od glazbenih klasika koji su de�inirali generaciju, do vizualnih elemenata koji prizivaju duh osamdesetih.

Sam event Blast from the 80's održat će se 14. prosinca 2024. godine u Meti. Prodaja ulaznica počinje 14. studenoga putem Entria. Budite brzi, jer ulaznice će se rasprodati u rekordnom roku!

Pripremite se za noć punu nostalgije, plesa i zabave!

U malom selu Smiješkovci živjeli su ljudi s najneobičnijim prezimenima. Oni su se voljeli međusobno družiti, pa su tako i za najmanji povod organizirali fešte na koje su se svi rado odazivali. Tako je jednog dana gospodin Mošnja odlučio organizirati kod sebe veliku feštu. Pa je tako pozvao sve svoje susjede: gospodina Guzića, gospođu Pimpi i obitelj Puzigaća. Gospodin Lešina, koji je bio poznat po svojoj mršavosti, došao je kao i uvijek prvi noseći veliki kolač. Kenjalo je kasnio, jer je, naravno ne prvi put, zaspao. Zlomislić i Zlovolić pak su se cijelo vrijeme svađali oko toga tko od njih dvoje ima gore prezime, dok ih je Zlojo samo promatrao sa strane i potiho se smijuljio.

Zezula je donio svoju harmoniku od 120 basova, a Šega je, ne mogavši se suzdržati odmah počeo pričati sočne viceve. Rugana pak, je po svom ustaljenom običaju, kritizirala sve oko sebe, dok je Papak pokušavao smiriti uzavrelu situaciju. Pičak i Krkan su se natjecali (ne prvi put) tko od njih može pojesti više kobasica, dok je malo popunjeni Šupko sve to promatrao s podsmijehom.

Fuker i Pofuk su se stalno šalili na račun svojih smiješnih prezimena, dok je Dreković pričao strašne priče, o „dreku“, naravno. Drkelić je, po svom ustaljenom običaju sve to snimao svojim mobitelom. Guza i Piško su plesali, dok je Kučko pokušavao impresionirati sve svojim virtuoznim plesnim pokretima.

Kogej je donio domaće crveno vino, a Bedak je, kao i uvijek, opet napravio neku svoju glupost. Kokoš i Guska su se pak svađale oko toga tko ima ljepše perje, dok je Krtica kopala rupe po cijelom dvorištu. Krivac je, naravno, kao i uvijek bio kriv za sve, dok je Tukac tukastim riječima pokušavao sve pomiriti.

Zekonja je pričao priče o svojim brzim avanturama, dok je Tikvan poput tikve sve to slušao s nevjericom. Nevoljić je, kao i uvijek opet upao u ne zna se već koju nevolju, a gospodin Mrgudić pak ja kao i obično bio mrzovoljan cijelu večer. Tulum i Fešta su (naravno da se to od njih i očekivalo) bili zvijezde večeri organizirajući raznovrsne igre i veselu zabavu za sve prisutne.

I tako su žitelji Smiješkovca proveli još jednu nezaboravnu večer u nizu, smijući se i uživajući u društvu svojih neobičnih susjeda smiješnih prezimena.

Ivan Grahovec

EPIGRAM GLAVE

Pametne glave ćelave teško karijeru prave. Uspješnije su glave tupe, koje su spremne pokazati dupe.

Slavko Kenđelić

KAJFORIZMI

Od da so v modo došli plitki žepi čuda se teži živi. Đaki navek podržavlejo navučitele šteri štrajkajo. Žena je priznala: bil sam joj prvi, ali se je pobrigala kaj ne bodem i zadji.

Robin Hud je mel praf: leži se krade od bokcov, a i vejčjiv je. Kupil sam fakultetsko diplomo. Punica je štela meti školanoga zeta.

Od zelene stranke vekša nevola so zeleni političari.

Bokci so kak i Dinamovci, sam je nebo ober jiv. Nebre saki bedak dojti na vlast, sam oni zebrani.

SATIRIČNA PJESMICA IMA RJEŠENJA

Đuro Bel

Ima rješenja naših problema da se makne „ne tema“. To bi bilo kad bi htjeli, svi oni koji ne bi smjeli, da ne šute i promijene kapute.

Ivan Grahovec

KOZERIJA

GODIŠNJA DOBA

Čim umre ljeto, rasplače se jesen. Čim umre zima, nasmiješi se proljeće.

Danko Ivšinović

Pripremio:

Dražen Jergović

Najluđi party u Međimurju održat će se 14. prosinca

Event je uvijek ispunjen do zadnjeg mjesta i traži se ulaznica više

Trash ljetno izdanje Baywatch, 2019.

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 1. do 7. studenoga 2024.

P 1 SVI SVETI, Sve�slav, Sveto; Proštenje Dekanovec

S 2 Dušni dan, Duško, Dušica

N 3 31. KROZ GODINU, Martin iz Porresa, Hubert, Silvija; Proštenje Otok (kapela sv. Huberta)

P 4 Karlo Boromejski, Dragutin, Karolina, Drago

U 5 Srijemski mučenici, Emerik, Mirko, Elizabeta

S 6 Melanija, Leonard pustinjak, Teobald, Vedran, Kristina; Proštenje Goričan

Č 7 Lazar Stilit, Engelbert, Anđelko

IZ MATIČNOG UREDA

Sretan Vam imendan! ROĐENI

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 2. STUDENOGA

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Karmela Matjan –

Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119 a, tel. 040/682-119

Nedelišće

dr. Anja Štefić

Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

Orehovica

dr. Petra Pongrac

Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Selnica

dr. Monika Friščić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na BreguLopa�nec

dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vra�šinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Čakovec:

Lovro Vinković, sin Andreje i Mar�na

Marta Flujhar, kći Vlatke i Marka

Ena Vinković, kći Melani i Alena

Vito Fegeš, sin Sare i Kris�jana

Andrej Ignac, sin Gabrijele i Jasmina

Mateo Glavina, sin Ree i Mladena

Lovro Horvat, sin Lucije i Maria

Tibor Žegarac, sin Lane i Damira

Eva Jakšić, kći Ane i Vanje

Arya Tkalčec, kći Sare i Mihaela

Pavo Koren, sin Zrinke Valerije i Domagoja

Rita Šafarić, kći Gabriele i Tina

Zrinka Kozjak, kći Anje i Filipa

Fabian Ignac, sin Antonije i Tomislava

Oliver Pedić, sin Mirte i Josipa

VJENČANI

Čakovec:

Josipa Benković i Mihael Novak

Ljerka Herman i Mišo Janušić

Ana Maurović i Luka Bermanec

Ivana Vuk i Valen�no Mirić

Mirna Marciuš i Elvis Horvat

Prelog:

Ana Marija Mandić i Marko Malek

UMRLI

Čakovec:

Mijo Sirc r. 1945.

Ivanka Mate r. Šajnović r. 1929.

Josip Stojko r. 1932.

Josip Šipoš r. 1939.

Agneza Stamenković r. Škvorc r. 1940.

Juraj Škvorc r. 1943.

Franjo Trstenjak r. 1948.

Jelena Varga r. 1925.

Marijan Berdin r. 1949.

Željko Carević r. 1959.

Marija Koštarić r. Trstenjak r. 1943.

Alex Salaj r. 2008.

Marija Jančec r. Pavleković r. 1932.

Mursko Središće:

Veronika Kutnjak r. Tomašić r. 1944.

Ana Ilijaš r. Halonja r. 1939.

Dragu�n Bistrović r. 1955.

Prelog:

Đuro Hobor r. 1942.

Magdalena Sinković-Gašparić r. Gašparić r. 1942.

Terezija Hrašćanec r. 1948.

Marica Čanadi r. Miko r. 1935.

Štrigova:

Marija Varšić r. Vugrinec r. 1943.

MOZGALICE IZ BROJA 1519

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@ mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

31.10. ČETVRTAK

17:00 Moja friki obitelj - prem. 20:00 Dražen -prem.

10:00 Kao pas i mačka 13:30 Divlji robot 17:00 Moja friki obitelj 20:00 Dražen 3.11. NEDJELJA

10:00 Moja friki obitelj 13:30 Kao pas i mačka 17:00 Divlji robot 20:00 Venom 3

4.11. PONEDJELJAK

17:00 Kao pas i mačka 20:00 Dražen

5.11. UTORAK

Divlji robot 20:00 Venom 3

Moja friki obitelj 20:00 Dražen

SJEĆANJE

na našu dragu majku JULIJANU BEL

6.11.2015. –6.11.2024.

Ostavila si tragove koji se ne brišu I dobrotu koja se zauvijek pamti...

na dragu Veroniku Sanjković rođ. Bedić iz Čakovca

30.10.2021.30.10.2024.

Prošle su tri godine bez tebe. Volimo te kao što si i ti nas voljela. Čuvamo uspomenu na tebe.

Dragica Gaćeša rođ. Došen iz Čakovca preminula 29. listopada u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Tomislav Varga iz Ivanovca tragično preminuo 28. listopada u 51. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zvonimir Resman iz Čakovca preminuo 25. listopada nakon duge i teške bolesti u 87. godini života

Vladimir Matijačić iz Oporovca preminuo u 70. godini života

Slavko Matotek

iz Kotoribe preminuo u 77. godini života

Rozina Šafarić rođ. Ivančić iz Gornjeg Hrašćana preminula 24. listopada nakon kratke i teške bolesti u 77. godini života

Katarina Tot rođ. Horvat iz Domašinca preminula 28. listopada u 68. godini života

OBAVIJEST

Vinko Sabol iz Palinovca preminuo 26. listopada u 78. godini života

Miran Antolašić iz Murskog Središća preminuo u 59. godini života

Ana Jarni rođ. Tkalčec iz Mačkovca iznenada preminula 28. listopada u 85. godini života

Ivan Posarić iz Čakovca iznenada preminuo 23. listopada u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivanka Ladašić rođ. Posedi iz Šenkovca preminula 26. listopada nakon kratke bolesti u 90. godini života

Ivan Novaković iz Maribora (Slovenija) preminuo u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Petra Belić iz Preloga preminula u 43. godini života

Boris Novak iz Murskog Središća preminuo u 60. godini života

Kćerka Verica te sinovi Đuro i Ladislav s obiteljima

Tvoji najdraži

1. studenoga 2024.

73. Neores d.o.o., Mursko Središće, Teks�lna 1, traži 5 m/ž rukovatelja �skarskim strojem za teks�l, 5 m/ž šivača i m/ž uredskog administratora, javiti se emailom: neores@ neores.hr ili �na@neores.hr ili osobno na adresu do 30.11.

74. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž juniora project managera, javiti se emailom: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 30.11.

75. OLUK Robo�cs d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili pomoćnog građevinskog limara, javi� se na mob. 095/912-1436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail.com do 4.11.

76. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc tokara i m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), javi� se mob. 098/803355 ili email: omt@omt.hr do 4.11.

77. PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C+E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša i m/ž m/ž vozača C+E kategorije, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr a više informacija na: https:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_ RadnaMjesta.aspx.

78. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-frankopanska 23, traži 3 m/ž bravara, m/ž tehnologa AKZ-a, 3 m/ž zavarivača tig i 2 m/ž lakirera (rok prijave 15.11.), m/ž voditelja AKZ-a i opreme, m/ž poslovođu u proizvodnji i m/ž skladištara (rok 17.11.), javi� se pismenom zamolbom osobno na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili e.filipic@primabiro.hr ili se javi� na tel: 040/396-553 ili na mob: 099/5277-332 ili 098/1830-293 do 15.11.

79. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž radnika na pakiranju plas�ficiranih metalnih pozicija, m/ž radnika na robotu za zavarivanje, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i posl. prostora i m/ž radnika na ručnom punk�ranju, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386-313 ili na mob. 099/380-7104 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@promming.hr do 30.11.

80. Poljoprivredni proizvođač vl. Zlatko Vinković, Belica, N. Š. Zrinskog 20, traži 5 m/ž rukovatelja pakirnim strojem, javi� se na mob. 095/396-2110 do 5.11.

81. RAGUSA d.o.o., Čakovec, Športska ulica 6, traži m/ž samostalnog knjigovođu, m/ž knjigovođu robno-skladišnog knjigovodstva, m/ž skladištara i m/ž operatera na proizvodnom stroju, javi� se sa zamolbom na adresu ili emailom: ragusa@ ragusa.hr do 4.11.

82. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/608058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 23.11.

83. REINOX d.o.o., Brezje 81 a, Lopatinec, traži 2 m/ž tig zavarivača, m/ž radnika na završnoj obradi inox materijala i m/ž radnika u bajcaoni, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/268-700 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 4.11.

84. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž čistača, m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se na mob: 098/393-001 do 22.11.

85. Riva Sunset d.o.o., Zadar - mjesto rada Čakovec, traži 2 m/ž konobara, 2 m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javi� se emailom: zamolbe@markov. hr do 15.11.

86. SKUBACH - obrt za frizerske usluge, Prelog, Jug II 31, traži m/ž frizera, javi� se na email: ines.mozek@gmail. com do 4.11.

87. S.P.E.C. d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu za održavanje prostora, javiti se na mob. 091/601-4778 do 4.11.

88. STUDIO OBSCURA, Čakovec, T. Masaryka 22, traži m/ž grafičkog-medijskog tehničara, javi� se na email: obscura1808@gmail.com do 3.11.

89. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, N. S. Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača i m/ž radnika na visini, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/853813 ili na mob. 091/5722-091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 4.11.

90. ŠERCER d.o.o. - mjesto rada Donji Kraljevec, traži m/ž slas�čara, m/ž pomoćnog radnika u pekari i m/ž pekara, javi� se na mob: 098/173-6941 ili emailom: info@sercer.hr do 15.11.

91. TE-PRO d.o.o., Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž tokara, 5 m/ž glodača i 2 m/ž IWE međunarodnog inženjera zavarivanja, javi� se na tel: 040/500-831 ili emailom: office@te-pro.net do 22.11.

92. Tesarski obrt vl. Ljubomir Ceilinger, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 5 m/ž tesara - krovopokrivača, javi� se na mob. 098/426-080 ili na email: ljubomir. ceilinger@gmail.com do 23.11.

93. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž anali�čara za izvještavanje i m/ž komercijalistu - logis�čara, javi� se emailom: jasmina.kukovec@ perutnina.eu do 23.11.

94. Toplice Sve� Mar�n, Izvorska 3, Toplice Sveti Martin, traži m/ž sauna domaćina, 3 m/ž spasioca, 2 m/ž kućnog majstora - električara, 2 m/ž konobara i 2 m/ž kuhara, javiti se emailom: posao@termesve�mar�n. com do 4.11.

95. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 11.11.

96. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenko-

vec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 30.11.

97. Transporti Šafarić d.o.o., Trnovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 099/685-8497 ili na email: transpor�safaric@gmail.com do 4.11.

98. TS prom trgovina d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javi� se na mob: 099/202-3881 ili emailom: tot.petar2@gmail.com do 21.11.

99. Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž komunikacijskog posrednika za osobe oštećena sluha, javi� se na email: gluhi.cakovec@gmail.com do 3.11.

100. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž fizioterapeuta, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9354-328 ili na email: rahela.bregovic@gmail. com do 31.11.

101. Ustanova za zdravstvenu skrb dr. Helga Dental, Šenkovec, traži m/ž dentalnog asistenta - medicinsku sestru, m/ž doktora dentalne medicine i m/ž doktora dentalne medicine za mjesto rada Kotoriba, javi� se na email: helga.golubich@gmail.com do 25.11.

102. VOLVO – HRVATSKA d.o.o., R. Steinera 6, Čakovec, traži m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/4433-463 ili na email: �homir.jancec@volvo.com do 30.11.

103. West Alpine Arbeitnehmerüberlassung d.o.o, traži 6 m/ž autogena zavarivača, 6 m/ž montera centralnog grijanja, 6 m/ž industrijskih mehaničara, m/ž montera ventilacijskih sustava, m/ž vodoinstalatera i m/ž električara za rad u Njemačkoj, javiti se na email: westalpineaug@ gmail.com ili na mob. 091/4580-880 do 4.11.

104. Zaštitarsko-ekološka udruga Prijatelji živo�nja i prirode, Čakovec,

traži m/ž djelatnika u skloništu za pse, javiti se na mob: 099/4800-640 ili emailom: info@prijatelji-zivotinja. org do 4.11.

105. ZOKI PAL d.o.o., Turčišće 167, traži m/ž stolara, javiti se na mob. 098/632-455 ili pismena zamolba na adresu ili na email: zoran.lisjak@ ck.t-com.hr do 4.11.

106. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 5 m/ž samostalnih montera ven�lacije, nazvati na mob: 099/535-9717 ili poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.11.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE RENAULT KOLEOS 2018. god., atrak�van, dodatna oprema, cijena 15.990 €. Upita� na mob. 098/723-160

PRODAJEM MERCEDES A

klasa 150 cdi 2012. godište, auto je očuvan i u dobrom stanju, redovito servisiran te je registriran do 9.12.2024., Klima, grijana prednja sjedala, el. podizači stakla, samozatamnjujuće unutarnje ogledalo, maglenke, upravljačke komande na volanu... Na vozilu se nalaze alu felge s ljetnim gumama 195/55 R16, kao i dodatni set original mercedes alu felgi s gumama 215/45 R17. Cijena: 4.500 eura. Više informacija na broj: 099 677 67 29

PRODAJEM CHEVROLET

SPARK 2012. god. Ponude na tel. 040/584-051

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209984

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, vrtna kosilica, električna, te uljni plamenik za centralno. info na mob. 091/164-8472

PRODAJEM VEĆI TRUPAC

ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM POLJOPRIVREDNE STROJEVE: tanjurače, trebljačicu (6 valna), hors (kao malčer 2-redni), sijačicu za kukuruz Olt mehanička 2-redna, plug 2-redni IMT755 produženi 12 cola. Info na tel. 098/632-156, Ivan

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214107

PRODAJE SE MALA PRIKOLICA za traktor, dimenzije: D160xŠ108xV70 cm, cijena 400 eura, info na mob: 099/683-9984

PRODAJEM motokultivator F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi� h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM PILU kružno-stolnu, pogon na elektromotor, tip Mio Standard. Info na mob. 098/819-675

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POZNANSTVA

TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, staros� 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099

SLOBODAN MUŠKARAC

SREDNJIH GODINA traži gospođu za prijateljstvo i druženje, može i kontakt sms -om. Mob 095/816-5206

NEKRETNINE

DRAMALJ - prodajem ili mijenjam dvojnu kuću s pogledom na more, ne�o površine 115 m2 i dvorište 154 m2, 150 m do mora. Zamjena za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini info na mob. 098/426-021

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

ŽIVOTINJE

ČISTOKRVNI KRUPNI ŠTENCI njemačkog ovčara, crvenocrnog plašta, roditelji s rodovnicom, stari dva mjeseca, cijepljeni, pročišćeni nekoliko puta od parazita i nametnika. Sve info na mob. 097/6006038.

PRODAJEM ČISTOKRVNU ŽENKU njemačkog ovčara staru osam mjeseci, roditelji s rodovnicom. Prodaje se zbog nemogućnos� držanja u dobre ruke. Štene je velikog rasta i razvoja. Sve info. na mob. 097/600-6038

PRODAJE SE KLIMA 3,5 kW Tecro, grijanje/hlađenje, wi-fi, orig. zapakirano s računom, jamstvo 5 god., cijena 310,00 €. Info na mob. 099/4045-455

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 095/3423-099

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao.

ili na lanac

Nero je stigla iz romskog naselja polomljenih nogu. Operirali smo je i sad je potpuno oporavljena. Jako je draga, obožava se maziti, naučena na život u kući (nalazi se na privremenom smještaju) i jako bi voljela samo svoju obitelj. Cijepljena je, kastrirana, stara dvije godine. Označena mikročipom broj 191035000197651. Javite se na 099 4800 640.

je oduzeta s lanca na kojem je proživjela svoje najranije godine. Srednjeg je rasta i iako je nabrojila poneku godinicu, još je uvijek aktivna, obožava igračke i šetnje, pažnju ljudi, ali ne baš i druge pse i zato je teže udomljiv pas u skloništu. No, vjerujemo da ima netko i za nju. Cijepljena je, označena mikročipom broj 191100000821074 i kastrirana. Kontakt: 099/4800-640

Solon je završio na lancu nakon što su se njegovi razišli. Tražili smo barem privremeni smještaj da ne mora dolaziti u azil, ali došao je. I sad se ipak nadamo da će se naći netko da mu pruži lijepi zauvijek dom. Solon ima 10 godina, drag je i dobar, obožava njuškati i istraživati na našoj livadi, voli ići u šetnje. Mikročip broj je 191100000642769. Kontakt: 099/4800-640

Dax Unatoč tome što je velik i star, nadamo se da netko ima srce za njega pa da konačno vidi što je to pravi dom i ljubav. Dax voli drijemati u svojoj kućici, ali voli i ići u šetnje i ljudski pažnju. Mikročip broj je 191035000017906, a za više informacija nazvati na broj: 099/4800-640

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

Fenja

RAZNO

Likovni i literarni natječaj u Stvaraonici - Jesenska čarolija

Dragi naši kreativci Stvaraoničari, Svuda oko nas jesen je stvorila čaroliju prekrasnih boja, oblika i mirisa, a njeni zvukovi – ptice u šumi, kiša po krovovima, vjetar u krošnjama, zajedno s divnim jesenskim pejzažima, nijednu umjetničku dušu ne ostavljaju ravnodušnom. Stoga vas pozivamo da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Jesenska čarolija. Možete crtati i pisati na temu jesenskih plodova, radova u vrtu i polju, možete nam jednostavno nacrtati ili opisati drvo čije je lišće promije-

nilo boju… Sve je to jesen. Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do 15. studenog 2024. godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i zabavne nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 22. studenog 2024. godine. Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Gospođica

Gospođica Jesen- Elena Brzuhalski, 3.razred, OŠ Podturen, učiteljica Vlatka Žganec

USUSRET SVIM SVETIMA, danu kad se sjećamo naših dragih koje smo izgubili

Oblaci na nebu djetinjstva

Kao djeca, mnogo toga ne razumijemo. Ne znamo prepoznati stvarnost i maštu, ne znamo koliko smo sretni, ne razumijemo koje su sve poteškoće u svijetu.

Kao mala, često bih išla na šetnje sa svojim ocem i psom, Bonom. Šetali bismo selom, poljem ili bismo išli u šumarak iza moje kuće. U tom šumarku je bila mala bara koja je izgledala kao da je ravno iz bajke. Tamo bismo često vidjeli vilinske konjice i druge bube, koje bi Bona rado lovila, no nikad ih ne bi uhvatila. To mjesto je bilo čarobno, prepoznatljiv dio mog djetinjstva, jer sam tamo išla gotovo svaki dan. Moj otac i ja pričali smo o svemu; vrtiću, njegovom djetinjstvu, mojim poteškoćama, bajkama ili pričama. Pričao mi je o legendi zmaja Pozoja, zmaja koji spava ispod grada Čakovca. Jedna od mnogih stvari o kojima smo govorili su oblaci. Zašto su takvi? Zašto postoje? Zašto nastaju? Naravno, moj otac nije znao kako odgovoriti na sva pitanja, nije znao objasniti proces kruženja vode u prirodi, pa mi je objasnio pričom. Većinom je koristio priču o anđelima. Rekao mi je da su to domovi anđela, oni tamo spavaju i odmaraju se od teškog posla, tamo mogu opustiti krila i ne trebaju brinuti o obavezama. „Tata, ti poznaš kojeg anđela?“ Upitala

bih ga, svojim nevinim glasom. On bi malo razmislio i odgovorio mi :„Pa, moglo bi se tako reći.“ „Tko? Koga poznaš?“ ispitivala sam. On bi se nasmijao i odgovorio mi : „Moj tata je anđeo. Ili tvoj djed Franjo.“ Ja bih ga gledala zbunjeno: „Deda Franjo? Zato ga ne mogu vidjeti?“ „Možda. Nisam siguran.“ Odgovorio bi na moja silna pitanja i promijenio temu. Nije mu uvijek bilo lagano sa mnom, no kako sam odrastala, bila sam manja briga za sve u kući. Jedina osoba kojoj bih uletjela u naručje čim bi došao k nama bio je moj kum i očev najbolji prijatelj. Oni su odrasli skupa, otac bi mi često pričao o njemu u onim šetnjama, na koje više nismo išli. Kum mi je bio kao drugi otac. I on je sa mnom volio razgovarati. Kum i kuma su bili kod nas skoro svaku subotu, sa sinom, Petrom. Uvijek sam se veselila kad su došli, osjećala sam kao da kumu mogu reći bilo što, bilo kad. No, to se sve promijenilo godine 2020. Bila je to potresna večer. Moji roditelji su bili na zabavi, te je brata i mene pazila baka. Bilo je kasno, oko 10 navečer i ona je pokušala spremiti mene i mog brata na spavanje. Vikala je na nas jer smo bili neposlušni. Taman kada sam htjela pospremiti mobitel i ići u krevet, jedna mi je prijateljica poslala poruku. Bila je

jednostavna s dvije riječi: „Moja sućut.“ Bila sam zbunjena. Poslala mi je poruku kao da je netko umro, no koliko ja znam, svi koje poznam su živi. Tada je stigla poruka još jedne prijateljice, s iste te dvije riječi. Nisam znala što se događa. Baka je i dalje vikala na mene da ugasim mobitel i da idem na spavanje, pa sam odlučila da je to pitanje na koje ću dobiti odgovor sutra. Sljedećeg jutra probudio me zvuk iz hodnika. Ustala se iz kreveta, otvorila vrata i pogledala u hodnik. U hodniku su bili moji roditelji. Otac je izgledao kao da plače, a majka ga je pokušala smiriti. Kada sam ugledala svog oca, nisam povjerovala vlastitim očima. To je bio prvi put u mojih jedanaest godina da sam ga vidjela kako plače. Za minutu je otišao u svoju sobu, a majka je ostala u hodniku i tek me tada spazila. „Mama, zašto tata plače?“ upitala sam ju. Ona je uzdahnula, pozvala me u sobu i posjela na krevet. Nije pokušavala izbjeći situaciju, te mi je odgovorila na pitanje „Kum je doživio nesreću, jučer navečer.“ Olabavila su mi se ramena. „Aha… Je li živ?“ upitala sam. Nije mogla odgovoriti riječima, već je samo mahnula glavom. Oči su mi se raširile dok sam pokušavala procesuirati što mi je upravo rekla. Nakon par sekundi

ja plakati. Zagrlila me i pokušala tješiti: „Dobro je, on nas sada pazi, gleda nas s oblaka. Brine se za nas s ostalim anđelima.“ Nisam ju baš slušala, bila sam prezaokupljena svojom tugom. I još dan danas žalim što mu nisam mogla dati barem još jedan zagrljaj, samo jedan. Ne možeš shvatiti smrt tako dugo dok tebi netko blizak ne umre. Smrt općenito ili smrt bližnjih ne bih poželjela ni svom najgorem neprijatelju, no ja ne odlučujem tko umire i tko živi, nitko to ne može odlučiti.

Na žalost, svi ćemo jednom umrijeti, no do tada trebamo cijeniti svaki trenutak koji imamo, od najvećeg do najmanjeg. A za sve one kojima je netko bližnji umro, samo znajte da vas oni gledaju, te da su ponosni na vas. Ja znam da će me moj kum uvijek gledati i paziti s onog oblaka, oblaka iz mog djetinjstva. Karla Kraljić, Ivanovec

Uređuje: Aleksandra Sklepić

počela sam i

Jesen - Zrinka Trstenjak, 3. razred, OŠ Podturen, učiteljica Vlatka Žganec

Jakov Blažinčić, 3.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Vito Peharac, 3.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Žan Bedi, 4.razred PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Tia Mučić, 4.razred, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Svako četvrto dijete treba psihologa!

Oko 44 tisuće adolescenata u dobi 10 do 19 godina u Hrvatskoj ima problema u mentalnom zdravlju, a najčešće probleme djece i mladih čine anksiozni i depresivni poremećaji, praćeni suicidalnošću te samoozljeđivanjem

Prema UNICEF-ovom izvještaju Stanje djece u svijetu 2021., oko 44 tisuće adolescenata u dobi 10 do 19 godina u Hrvatskoj ima problema u mentalnom zdravlju. Toliko ste puta to već pročitali u ovoj kolumni, a opet ću ponoviti: najčešće probleme djece i mladih čine anksiozni i depresivni poremećaji, praćeni suicidalnošću te samoozljeđivanjem. Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da polovica svih psihičkih smetnji počinje prije 14. godine života, a tri četvrtine svih psihičkih poremećaja do sredine 20-ih. godine. Rezultati liječenja psihičkih poremećaja u dječjoj dobi uz pravovremenu detekciju i terapiju su do 80 posto učinkoviti, ali, prema istraživanjima, samo od 10 do 30 posto psihičkih poremećaja u dječjoj dobi se liječi. Prevenirati pojavu psihičkih oboljenja u odrasloj dobi moguće je samo uz adekvatnu skrb za mentalno zdravlje djece i mladih. A ta skrb u ovome trenutku nije adekvatna nigdje na svijetu. Godinama su se na svjetskoj razini spominjale brojke 20 - 20. Dakle, pojednostavljeno, oko 20 posto mladih ima neki oblik psihičkih smetnji, a 20 posto od njih dobije psihološku pomoć, ostale smetnje nisu prepoznate. Sadašnji podaci govore o 25 posto, dakle ne svaki peti, nego svaki četvrti učenik ima poteškoće u mentalnom zdravlju. Školski psiholozi trebali bi biti na prvoj crti obrane mentalnog zdravlja učenika, ali njih nema dovoljno u školama. Situacija s dječjim kliničkim psiholozima u zdravstvenom sustavu još je poraznija, kao i sa psihijatrima koji bi se ovom populacijom trebali baviti već iz pozicije primarne zdravstvene zaštite, kako bi se smanjio pritisak na nedostatne bolničke kapacitete. Osim deklarativne razine skrbi za mentalno zdravlje djece u hrvatskom zdravstvenom sustavu nema naznaka rješenja za epidemiju mentalnih poremećaja djece i mladih za

koju već sada znamo da će nas snaći. Puno je istraživanja zadnjih godina i sva jednoznačno govore o tom problemu. Evo najsvježijeg, s domaćeg terena. Nedavno su predstavljeni rezultati prvog vala istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje se provodi u pet hrvatskih gradova, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Varaždinu. U petogodišnji projekt koji je počeo od školske godine 2021./2022. uključeno je ukupno 3464 učenika prvih razreda srednje škole, kao i 1710 roditelja te 1012 nastavnika. Rezultati prve godine istraživanja pokazali su slične trendove u svim uključenim gradovima. Zabrinjavajući rezultati istraživanja u Varaždinskoj županiji na koje ovdje želim skrenuti pozornost odnose se na visoko prisutne simptome nekih mentalnih poremećaja. Ozbiljne simptome depresivnosti, anksioznosti i stresa navelo je 20 do 30 posto učenika. 4 posto adolescenata pokušalo je počiniti samoubojstvo. Više od 20 posto učenika izjasnilo se da su se namjerno samoranjavali. Dosta su prisutni i poremećaji prehrane. Između 20 i 30 posto adolescenata opterećuje se promišljanjem o hrani, 34 posto smatra da su debeli, iako to ne smatra nitko u njihovoj okolini, a njih 10 posto izjavljuje da je u zadnja tri mjeseca izgubilo čak osam do deset kilograma. Daljnji problem je ogromna konzumacija opojnih sredstava u srednjoškolskoj dobi. Nekadašnju sklonost konzumiranju alkohola i marihuane, nadvladala je sklonost ljepilu, što je također zabrinjavajući podatak jer se sve više ide prema jeftinijim sredstvima koja brzo dovode do ovisnosti. U nama susjednoj županiji alarmantni su i podaci vezani uz konzumaciju energetskih pića kod mladih, a na temelju vlastitog kliničkog iskustva ja bih rekla da je kod nas situacija identična. Jednom riječju - katastrofalna.

Žrtva ste kaznenog djela?

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Alkohol uzrokuje mnogobrojne probleme, no posebno se ističu problemi praćeni agresivnim ponašanjem koji kod bolesnikove okoline uzrokuju strah, bol, patnju. Alkohol tada djeluje kao provocirajući faktor, potaknut ljubomorom, osjetljivošću, uvrijeđenošću, obiteljskim nesuglasicama koji onda aktiviraju i povećavaju agresiju kod alkoholičara. Tako se pod utjecajem alkohola mogu dogoditi razna kaznena i prekršajna djela kao što su uvrede, prijetnje, �izičko nasilje, seksualno nasilje, pa čak i ubojstva. Najčešće žrtve kaznenih djela i prekršaja uzrokovana alkoholom su bračni partneri, djeca, mladi ljudi u noćnim izlascima, pješaci i vozači u prometu, prijatelji i radnici u ugostiteljstvu.

Biti žrtva ili svjedok kaznenog djela samo po sebi je vrlo stresan i traumatičan događaj. Prijavljivanje događaja policiji ili nekoj drugoj službenoj osobi je neophodno, no i ono žrtvi može predstavljati brojne izazove. Zbog nerazumijevanja postupka, straha od ponovnog susreta s počiniteljem, kao i straha od predugog trajanja i visokih cijena sudskog postupka, neke žrtve se niti ne odluče prijaviti kazneno djelo.

Najčešće žrtve kaznenih djela i prekršaja uzrokovana alkoholom su bračni partneri, djeca, mladi ljudi u noćnim izlascima, pješaci i vozači u prometu, prijatelji i radnici u ugostiteljstvu

U Republici Hrvatskoj, žrtve kaznenih djela i prekršaja imaju određena prava koja su uređena brojnim zakonima. Prema zakonu o kaznenom postupku, između ostalog, žrtva ima pravo na pristup službama za potporu i pravo na djelotvornu psihološku ili drugu stručnu pomoć tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela. Na području Međimurske i Varaždinske županije nadležan je Odjel za podršku žrtvama i svjedocima, koji ima sjedište u Županijskom sudu u Varaždinu. Odjel žrtvama pruža emocionalnu podršku, informacije o fazama kaznenog i prekršajnog postupka, informacije o pravima i ostale praktične informacije. Na području Međimurske i Varaždinske županije djeluje i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima. Ona nudi usluge pravnog savjetovanja, psihološkog savjetovanja, pratnje na sud, pružanje emocionalne podrške i praktičnih informacija. Također, besplatne informacije možete dobiti potpuno anonimno i na broj 116-006 (radnim danom od 8 do 20 sati). To je Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja koji žrtvama i svjedocima pruža informacije o njihovim pravima, emocionalnu podršku te ih upućuje na druge ustanove i organizacije koje pružaju stručnu pomoć. Žrtve kazne-

nih djela najčešće zanimaju pitanja kao što su: što ako se ne odazovu sudskom postupku ili odbiju svjedočiti, koliko će se zadržati na sudu, što će ih sudac pitati, tko će ih sve ispitivati, hoće li se susresti s okrivljenikom i sl. Na sudu, prije ispitivanja žrtve, provodi se pojedinačna procjena žrtve. To je postupak kod kojeg se utvrđuje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite žrtve, primjerice, poseban način ispitivanja, uporaba informacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta s počiniteljem, isključenje javnosti s rasprave, pratnja osobe od povjerenja, ispitivanje od strane osobe istog spola i dr. Pritom se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta i okolnosti kaznenog djela, odnos s počiniteljem, rizični čimbenici za ponavljanje nasilja i dr. U slučaju da je žrtva pretrpjela teške tjelesne ozljede ili je došlo do teškog narušenja zdravlja, a kazneno djelo je prijavljeno policiji ili državnom odvjetništvu, žrtva ima pravo i na novčanu naknadu. U slučaju da je žrtva kaznenog djela dijete, sud, državno odvjetništvo, istražitelj i policija su dužni prema djetetu postupati posebno obzirno, imajući na umu dob, osobnost i druge okolnosti kako bi se izbjegle štetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Uz sva prava koja žrtvi pripadaju, djeca imaju pravo i na opunomoćenika na teret proračuna, tajnost osobnih podataka i na isključenje javnosti. Kod prekršajnog postupka sud može donijeti i neke od mjera opreza kao što su: zabrana napuštanja boravišta bez dozvole suda, zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrana približavanja određenoj osobi i sl. Sud na kraju postupka donosi odbijajuću, oslobađajuću ili osuđujuću presudu. Osuđujuća presuda može biti: novčana kazna, zatvorska kazna, izricanje zaštitne mjere, uvjetna osuda, uvjetna osuda uz posebne obveze. Sud tako može donijeti zaštitnu mjeru obaveznog liječenja od alkoholizma okrivljeniku, zabraniti mu upravljanje motornim vozilom ili pak mu zabraniti posjećivanje određenog mjesta ili područja. Podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja ovakvih djela i pružanje pomoći žrtvama koraci su prema prevenciji i smanjenju štetnih posljedica alkohola. Članovima obitelji koji se susreću s problemom alkoholizma preporuča se već kod prvih naznaka problema potražiti stručnu pomoć, kako bi se izbjegle moguće, prije navedene posljedice.

Nikola Barat, bacc. med. techn.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RESTORAN & BAR Boccone

Kraljica talijanske kuhinje

Pasta Siciliana

na čakovečki način

Jedinstveni okusi prave talijanske kuhinje očekuju vas u restoranu Boccone

Pišu: Martina Korent, Ana Vadlja

Zaželjeli ste se autentičnih talijanskih jela? Imamo prijedlog za vas! Posjetite Restoran & Bar Boccone u Jug Mall centru. Ovaj ugodno uređen restoran s pogledom na najmoderniji kvart u Čakovcu oduševit će vas okusima prave talijanske kuhinje.

Talijanski specijaliteti

Bocconea

Boccone je savršeno mjesto za sve prilike – bilo da planirate obiteljski ručak, poslovni sastanak ili romantičnu večeru. Njihova ponuda uključuje pizze s prozračnim tijestom po napuljskom receptu, bogate talijanske paste,

ukusna i aromatična rižota, a sva jela pripremljena se s najkvalitetnijim namirnicama. Osim toga, u Bocconeu možete kušati gurmanske burgere te osvježavajuće salate, a ljubitelji slastica mogu se počastiti slasnim desertima inspiriranim talijanskim receptima. Uz vrhunsku hranu, uživajte u pažljivo odabranom

u Jug Mall centru

asortimanu hrvatskih vina koja će dodati poseban pečat vašem obroku.

Kuhar Karlo

Korbelj naglašava važnost namirnica

Karlo Korbelj zaposlenik je restorana već više od tri godine. Najviše priprema pizzu i pastu te naglašava

kako posebne sastojke za pizzu dobivaju direktno iz Italije. Njihovo tijesto mora se fermentirati najmanje 24 sata kako bi dobilo svoju idealnu teksturu za najukusniju pizzu. Također, ističe kako surađuju s lokalnim OPG-om Medved koji ih opskrbljuje domaćim jajima što je iznimno važno za dobro i kvalitetno tijesto.

Karlo i ostali zaposlenici

Bocconea često sudjeluju na raznim edukacijama gdje isprobavaju nove zanimljive recepture i sastojke te najavljuje kako uskoro dolaze razne izmjene recepata, a neka poznata jela opet će se naći na meniju.

Pasta

Siciliana

Srž talijanske kuhinje su tjestenine, ili paste, koje dolaze u mnogo oblika, okusa i tekstura. Svaka vrsta paste drugačije upija određene umake. Pasta Siciliana je klasično talijansko jelo koje potječe sa Sicilije, a glavne su mu karakteristike bogati okusi rajčica, svježih začina, papričica i kremastog vrhnja za kuhanja. Jelo se može poslužiti uz piletinu, a dodatak svježeg bosiljka prije posluživanja donosi dodatnu svježinu jelu. Sicilijanski stil kuhanja ovdje dolazi do izražaja kroz jednostavnost i upotrebu sezonskih sastojaka koji su ključni za tradicionalna mediteranska jela.

RESTORAN & BAR BOCCONE

Jug Mall centar

Adresa: Ul. Tomaša Goričanca 1, 40000 Čakovec T: +385 40 601 278

Sastojci: • Pileća prsa • Suha rajčica • Češnjak • Bijelo vino • Peperochini • Vrhnje za kuhanje • Sol, maslac • Poriluk

• Tjestenina tagliatelle

Priprema

Začinjenu piletinu narežite na trakice. Popržite je na luku da dobije lijepu crvenkastu boju. Piletina je pečena te joj možete dodati na manje komade narezanu suhu rajčicu i sjeckani češnjak. Promiješajte. Nakon što se sve sjedini, jelo zalijte vinom i pričekajte da se vino reducira. Sa strane popecite julienne poriluk. U posebnoj zdjeli skuhajte tjesteninu. Piletini dodajte peperochini, zalijte s vrhnjem za kuhanje, začinite te dodajte maslac i julienne poriluk. Na kraju dodajte kuhanu tjesteninu i promiješajte. Poslužite uz dodatak bosiljka ili parmezana.

Kuhar Karlo Korbelj iz restorana Boccone

Pasta Siciliana je tradicionalno talijansko jelo

Ugodni interijer za ukusne obroke

Recept plus

MEĐIMURSKA KUHARICA

Varivo od graška i leće s piletinom - za dobro zdravlje i pun novčanik

Piše: Aleksandra Sklepić

Jedna od nepravedno zaboravljenih i zanemarenih namirnica koje su korisne za naše zdravlje je leća. Bogata je vitaminima i mineralima, a posebnost joj je visoki sadržaj željeza i vlakana, a odlična je namirnica za trudnice jer je dobar izvor folne kiseline (vitamin B9) koja je posebno važna u trudnoći. Za leću je vezano i zanimljivo praznovjerje: zbog svog oblika koji podsjeća na novčiće, leća simbolizira bogatstvo. Stoga, mnogi vjeruju da obrok pripremljen od ove skromne mahunarke, konzumiran kao prvo jelo u novoj godini, donosi �inancijski dobitak. Stoga je konzumiranje leće situacija u kojoj ćete svakako biti na dobitku - u zdravlju i u novčaniku.

Priprema

Leću isprati i ostaviti u vodi preko noći da omekša. Na ulju popržiti luk i mrkvu, te dodati pileći �ile narezan na male komadiće. Sve zajedno dinstati desetak minuta. Dodati sol i papar, a nakon par minuta i češnjak, origano, bosiljak i timijan, pa još kratko popržite, oko minutu.

Dodati koncentrat rajčice, pasiranu rajčicu, grašak i promiješati i pržiti još oko minutu.

Na kraju dodati leću koju smo isprali, lovorov list i vodu, poklopiti, i na laganoj vatri ostaviti da se kuha još 15-ak minuta ili dok se leća nije mekana. Vrijeme kuhanja i potrebna količina vode će ovisiti o tome koliko ste dugo namakali leću.

Poslužiti toplo i po želji ukrasiti usitnjenim peršinom.

Sastojci:

- 0,5 kg pilećeg filea

- 1 luk

- 2 srednje mrkve

- 2 češnja češnjaka

- 1/2 žličice origana, bosiljka i �mijana

- 1 žlica koncentrata rajčice

- 80 g pasirane rajčice

- 160 g graška

- 180 g crvene leće

- 1 lovorov list

- 4,5 dcl vode

- 2-3 žlice usitnjenog peršina + za ukrasi�

- sol, papar

- ulje za prženje

Sauvignon - Belović

Uz kukuruznu zlevanku preporučujemo poslužiti bijelo vino. Vinska karta međimurskog vinogorja sve je bogatija odličnim vrhunskim i kvalitetnim vinima, stoga ponekad odabir vina nije nimalo lak zadatak. Ovog puta preporuka je pala na sauvignon obiteljske vinarije Belović koji je "izbrušen" gotovo do savršenstva. Ovo vino iznimno je

atraktivno, osvježavajuće te prepoznatljivo po svojoj herbalnoj svježini koja se osjeća po nepcu još dugo nakon ispijanja. Ovo vrhunsko vino bit će odlična "partija" uz tradicionalnu međimursku zlevanku. Svakako sljubite i kušajte ove dvije perjanice tradicionalne gastronomije i enologije kraja između rijeka Mure i Drave. Uzdravlje! (rr, zv)

Kukuruzna zlevanka

Za svega dvadeset minuta može se napraviti jelo koje može biti glavno za večeru, ili pak kao odličan desert. Riječ je o kukuruznoj zlevanki. Koliko u Međimurju ima kuharica i kuhara, toliko ima i recepata za zlevanku. Ali uvijek je dobro iskušati nešto novo. Evo odličnog recepta, s kojim ćete zadiviti svoje ukućane, prijatelje ili goste. Najprije u visokoj posudi izmiješajte sve

sastojke (kukuruzno i oštro brašno, mlijeko, jaja, vanilin šećer, prašak za pecivo, šećer i ulje). Količinu šećera prema želji možete smanjiti. Kad ste dobili �inu, glatku smjesu ulijte je u namašćeni pleh za pečenje. Na kraju, na vrh zlevanke pokapajte kiselo vrhnje i pekmez (domaći od šljiva). Kukuruznu zlevku stavite peći na 175 stupnjeva oko pola sata. U slast svima bilo! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

- 4 dcl kukuruznog

brašna

- 4 dcl oštrog brašna

- 4 jaja

- 1 vanilin šećer

- 2 praška za pecivo

- 20 dag šećera

- 2 dcl ulja

- 1 kiselo vrhnje

- 10 žličica pekmeza

U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu. Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite. Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju “bacajte” o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena.

Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta. Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano pouljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može ispucati. Možete upotrijebiti i valjak za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama. Špinat narežite na trakice i posolite. Stavite da odstoji da pusti vodu. Sve sastojke nadjeva dobro pomiješajte i pustite da odstoji. Nadjev rasporedite po razvučenom tijestu do 3/4 kore i zarolajte stolnjakom. Pecite na 180 stupnjeva 40 min. Kažu da je burek �iniji što je masniji. Dakle, kad ga

Sastojci za tijesto:

- 500 g brašna za burek Čakovečkih mlinova

- prstohvat soli

- 5 žlica ulja

- 280 ml mlake vode

Sastojci za nadjev: - špinat

- 500 grama svježeg sira

- 3 jaja

- 200 grama kiselog vrhnja

- žlica kajmaka

- sol - malo kukuruznog brašna (da upije tekućinu)

- ulje i rastopljeni maslac

Sastojci:

Varivo od leće koje donosi zdravlje i obilje

zarolate i smjestite u tepsiju, namažite ga smjesom ulja i rastopljenog maslaca.

Zeljanica

Međimurska gibanica na brežni način

Međimurska gibanica obično se radi s domaćim sirom, jajima, i dodatkom vrhnja, što joj daje bogatiji okus

Piše: Aleksandra Sklepić

Iako spada među složenije kolače, Međimurska gibanica ne izlazi iz top liste pet najtraženijih kolača, pa se brojne kuharice, kako starije, tako i mlađe, rado upuštaju u zahtjevan i složen posao

pripreme ove vrhunske delicije. U Međimurju, gibanica ima svoje speci�ičnosti i prepoznatljive karakteristike. Međimurska gibanica obično se radi s domaćim sirom, jajima, i dodatkom vrhnja, što joj daje bogatiji okus. Obavezni su sastojak mak i orasi, što je

Međimurska gibanica

Sastojci i priprema:

Za kore:

- 500 g glatkog brašna

- 50 ml ulja

- prstohvat soli

- mlaka voda, oko 2 dl

Umijesimo mekano, glatko �jesto podijelimo ga na pet dijelova, nauljimo i ostavimo pokriveno do upotrebe.

Za nadjev od maka trebamo:

- 300 g maka,

- 100 g šećera, vanilin šećer

i 3 dl vrelog mlijeka.

Sve sastojke pomiješamo i prelijemo vrelim mljekom.

Nadjev od sira:

- 500 g sira

- 100 g šećera

- 2 jaja i vanilin šećer

Sastojke izmiješamo da se dobro povežu.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Snježana s gibanicom koju rado peče

Nadjev od oraha:

- 300 g oraha

- 150 g šećera

- 2 dl vrelog mlijeka, vanilin šećer

Prelijemo vrelim mlijekom i izmiješamo.

Nadjev od jabuka:

- 800 g naribanih jabuka,

- šećera prema želji, ovisno o kiselos� jabuka vanilin šećer i cimet

Kad smo sve pripremili slažemo gibanicu, razvučeno �jesto na veličinu posude, malo ga premažemo rastopljenim maslacem i slažemo red nadjeva pa �jesto. Prije pečenja gibanicu možemo preli� s 2 dl kiselog vrhnja u koje smo umiješali žličicu šećera ili ju nakon pečenja posipamo šećerom u prahu.

čini još aromatičnijom. Osim toga, gibanica u Međimurju može imati i složenije oblike, s različitim vrstama punjenja ili slojeva, a često se služi kao dio svečanih obroka ili na lokalnim manifestacijama. Ovo jelo predstavlja dio bogate tradicije i recepti se često prenose s generacije na generaciju. Snježana Šoltić (52) iz Dragoslavca pokazala nam je kako se gibanica peče u međimurskim bregima. Za svoju gibanicu koristi recept lokojne mame Ivane iz Gornje Dobrave, prema sjećanju, a usavršava ga svaki put kad je ponovno peče. Snježana

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

i suprug Dušan roditelji su četvero djece: Antonio, Dunja, Luka, koji su već odrasli i malog Dominika koji ima deset godina. Svi oni rado s njima provode svoje vrijeme, a buduća snaha Patricia i zet Marko također rado dolaze u goste, posebno kad su na jelovniku gibanica, klipići, domaća makovnjača, orehnjača ili štrukli.

Snježana nije zaposlena i kaže za sebe da je kućanica na puno radno vrijeme. Svi znamo koliko je to zahtjevan posao, ali uz sve obveze i poslove, stigne se baviti i svojim hobijem. Sa suprugom su dugogodišnji

članovi Udruge “Vredne roke” iz Dragoslavca gdje su aktivni na svim područjima. “Naše roke” poznate su po izradi rukotvorina, a vrijedni su i na drugim poljima i akcijama. Postali su prepoznatljivi s maskama “Faraona i Kleopatre” te “Suncokreta”. Kostime sami izrađuju na radionicama te ih svake godine dorađuju. Sudjeluju na fašnicima u Međimurju i izvan njega, a rado se odazivaju i na brojne kulinarske manifestacije gdje predstavljaju zaboravljene recepte našeg lijepog Međimurja.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 5. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 8. studenoga. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Nikola Ružić iz Donjeg Kraljevca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

na

tri

donije�

br. 1520

Sakupljena

kupona

osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled”

adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 5. studenoga 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 8. studenoga 2024.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Od donacije do zbirke - Marija Zidarić (dio prvi)

Piše: Marta Horvat, kustosica Likovne galerije

Onajnovijoj donaciji, skulpturi Mala, složena forma Mihaela Štebiha iz srpnja ove godine pisano je jednom od prethodnih brojeva kada je i navedeno kako je sakupljačka politika Muzeja od samih početaka postojanja ustanove bila vezana uz područje Međimurja, a osim otkupom, donacijom, terenskim radom i istraživanjem muzej u posjed muzejske građe može doći i zamjenom, naslje-

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak:

od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

đivanjem ili na druge zakonom dopuštene načine. Od svojeg osnutka, muzej je primio brojne donacije od kojih su neke brojnošću predmeta

bile toliko velike da su oformljene zasebne zbirke. Jedna od takvih donacija, uz nekoliko ranijih ali manjih, omogućila je stvaranje Zbirke Marije Zidarić.

Tko je Marija Zidarić?

Marija Zidarić bila je istaknuta čakovečka umjetnica, rođena 1924. Upisala je Akademiju primijenjene umjetnosti u njenoj prvoj generaciji, Odjel za tekstil i kostimogra�iju u Zagrebu, koju je završila 1955. u klasi prof. Branke Hegedušić. Kao kostimogra�kinja i scenogra�kinja radila je u kazalištu Komedija, Zagrebačkom kazalištu lutaka, te na Televiziji Zagreb, a surađivala je i s kazalištima diljem bivše Jugoslavije. Njezini radovi, koji uključuju skice za kazališne predstave, kostime i lutke, ali i slikarsko-crtačke radove i tapiserije predstavljeni su na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. U Grožnjanu je osnovala galeriju M-65 u kojoj je često izlagala svoje aktualne radove ali i radove kolega likovnih umjetnika. Predavala je na Odjelu za tekstilni dizajn Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu te Višoj tekstilnoj školi u Varaždinu. Marija Zidarić preminula je 2008. godine, a njen rad ostao je

HOROSKOP

LJUBAV: Vaša zna�željna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće bi� važne atrakcije, nego ćete uspje� uživa� u sasvim malim i običnim situacijama. To je zrelost, bilo para, bilo osobe.

KARIJERA: Istraživači će dobi� novi vjetar u leđa. To će ih potaknu� da rade još predanije. I umjetnici će istraživa� nove načine izražavanja. Svi ostali na poslu će pokaziva� jaču crtu krea�vnos�, a njihova intuicija bit će im najbolji vodič.

ZDRAVLJE&SAVJET: Raste vaš interes za alterna�vu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Znate da možete više i bolje, ali to ne ovisi samo o vama. Nitko nije savršen, pa nije ni vaša najdraža osoba. Pokušajte je prihva�� onakvu kakva ona jest i vidjet ćete da bez nepotrebnih pri�saka i zahtjeva možete bi� sasvim sretni.

KARIJERA: Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Neki će se čak usudi� i riskira�. Ova igra donijet će vam i određenu radost jer neće bi� dosadno. Umjetnici pred publikom imat će sve više posla, a pljesak neće izosta�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Poradit ćete na svom s�lu. Mijenjate ga. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokuplja� vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s �m da će im odnos s voljenom osobom malo škripi�. Samci će osta� kod kuće.

KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, primije�t ćete da postajete sve krea�vniji. Zbog toga ćete poče� radi� s više zadovoljstva. Vaše ideje bit će dobro prihvaćene od strane mladih osoba. Neki će dobi� priliku za nastup ili prezentaciju pred publikom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Neobavezna druženja uz kavicu mogla bi se lako pretvori� u nešto više. Bit ćete ugodno iznenađeni ovom mogućnošću. Uspjet ćete u potpunos� pokaza� ono što osjećate. Bit će to dobro. Važno je jedino da ne pričate previše. Idite polako.

KARIJERA: U temama povezanim s financijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to mora� sagleda�, proanalizira� i donije� odluke koje će usmjeri� daljnji �jek razvoja. Pokušajte bi� što objek�vniji i ne žurite. ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte disanje za opuštanje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Ako izađete među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro.

KARIJERA: Predlagat će vam mnogo toga, ali vi sami nećete moći utjeca� na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova. Surađujte i pažljivo slušajte. Čitajte između redova. Ono što sad ne ide, ići će kasnije.

ZDRAVLJE&SAVJET: Svaki dan nađite nešto što vas veseli.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Osjećat ćete se kao da se ne možete uhva�� ni za što što je sigurno. U pravu ste, ali razmislite koliko ste sami zaslužni za to. Partner će vam ukaza� način kako bolje izražava� emocije. Primijenite savjete za koje vjerujete da su dobri.

KARIJERA: Pred vama su novi izazovi koji zah�jevaju pametan i promišljen pristup. Također ćete treba� sve više surađiva� s kolegama, a nerijetko tako da stvarate ili prihvaćate kompromise.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite svaki dan malo mira samo za sebe.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

trajna inspiracija u hrvatskoj scenogra�iji i kostimogra�iji.

Zbirka Marije Zidarić

Povodom 40 godina njenog stvaralaštva, u Muzeju Međimurja Čakovec bila joj je 1994. postavljena retrospektivna izložba, nakon čega je ova je svestrana umjetnica muzeju darovala veći broja radova, a isto je učinila i 1999. i 2004. Nakon smrti Marije Zidarić 2008., njena je sestra, gospođa Helena Barković iz

P�ca iz predstave Bambi

Zagreba 2009. Muzeju darovala većinu predmeta ove zbirke zbog čije se brojnosti ističe u fundusu Likovne galerije nakon zbirki Pavla Vamplina, Luje Bezeredija i Ladislava Kralja Međimurca. Riječ je o 465 radova koji su nastali u razdoblju od 1952. do 2002., a koji uključuju kostimografske skice, skice za lutkarske predstave, lutke iz dječjih predstava, predloške za žensku i dječju odjeću i dezenirani tekstil, skice za tapiserije, tapiserije i tkalački stan te slikarsko-crtačke radove u akvarelu i tušu. Zbirka Marije Zidarić zaštićena je 2010. Rješenjem Ministarstva kulture RH kao kulturno dobro, a opus ove umjetnice najraznolikiji je u krugu međimurskih likovnih umjetnika.

LJUBAV: Neki će sve više drža� do toga što okolina misli o njima i partneru. Ovaj stav učinit će to da svako malo pazite kako izgledate i gdje se pojavljujete. Ne zaboravite da je uvijek važnije ono što je unutra, nego ono izvana. Samo iskrenost donosi sreću.

KARIJERA: Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage pro�vnika, te da postupite realno i pametno. Važno je da ekonomizirate sa svojim snagama jer će vam nedostaja� energije.

ZDRAVLJE&SAVJET: Red odmora uvijek neka pra� red ak�vnos�.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidje�, pa se potrudite poves� je sa sobom ili objasni� svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalazi� društvo suprotnog spola.

KARIJERA: Sve će vam bi� važnije vaše znanje i stručnost u poslovanju. Mnogi će dobiti priliku pokaza� svoje specifične talente ili će njihova diploma dobi� na težini. Oni koji uče bit će uspješni u polaganju ispita. ZDRAVLJE&SAVJET: Ustrajte kao i uvijek. Ispla� se. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Velik broj izlazaka i širok krug ljudi koji neprestano raste učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će bi� sami, a uglavnom će se oko vas mota� drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni bez obzira na vaš status samca ili „u paru“.

KARIJERA: Suradnja s mladim osobama bit će najbolji dio posla ovaj tjedan. Sve ostalo bit će povezano sa stresovima ili malim borbama u kojim ćete izgara�. Uspjet ćete postavi� neke stvari, ali na kraju ćete se pita� koliko sve ima smisla. Ima.

ZDRAVLJE&SAVJET: Potrudite se bi� jasni i s manje stras�.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Izgledat će kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i bi� doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno bi� odsutna. Čežnje će ojača�, a s njima i osjećaj usamljenos�. Neki će mir nalazi� u ak�viranju mašte i svojih snova.

KARIJERA: Moći ćete se bez imalo bojazni osloni� na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoris�� da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živje� na staroj slavi dokle god ide. Uglavnom, nemojte se uspava�, posao napreduje, a s njim i vi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Osigurajte si više vremena za san.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ako ste još sami i iskreno želite ljubav, pokrenite se. Ovo su dani kad bi moglo zaiskri� na terasi lokalnog kafića, u sasvim neobaveznim druženjima uz kavu ili na putu do škole. Ako ste u vezi, oboje ćete se kreta� više nego inače. Možda ćete i putova�. KARIJERA: Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši, a pra�t će ih i vaša veća otvorenost prema drugima. Putem jasnije komunikacije sklapat ćete nove poslovne dogovore.

ZDRAVLJE&SAVJET: Moguća su kraća putovanja.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama obnovit će svoj erotski život na najbolji mogući način. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će bi� vrlo uporni i ići do kraja.

KARIJERA: Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenu� ili će se od njih zah�jeva� veći angažman na radnom mjestu. Oni koji traže posao također će bi� prilično ak�vni. ZDRAVLJE&SAVJET: Nemojte zanemari� redovan san. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ovan, Škorpion, Vaga

Marija Zidarić

Skica za kos�m predstave P. Merimee-a

Pučka meteorologija PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Ugodno i mirno vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Proteklih tjedan dana prošlo je u znaku mirnog jesenjeg vremena, a za vikend smo prešli i na zimsko računanje vremena. Postupno smo ušli u drugi dio jeseni kad sve češće imamo pojavu magle i niskih oblaka koji u našim nizinskim područjima ponekad mogu značajno smanjiti količinu

sunca i dnevne topline što se može dogoditi u nekim danima ovog i sljedećeg tjedna. Načelno je prognoza ipak većinom povoljna jer nema kiše na vidiku. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I petak i subota trebali bi nastaviti s uglavnom mirnim i pitomim vremenskim prilika-

ma. Moguća je magla i niska naoblaka koja se mjestimice može zadržavati i prijepodne, ali poslijepodneva izgledaju djelomično sunčano i ugodno toplo. Temperatura zraka bez veće promjene tako da bi dnevni maksimalac trebao biti oko 15 Celzijevih stupnjeva, samo u slučaju dugotrajne magle nešto niže. Nema još

mrazeva u najavi, bit će relativno toplo, nema ni nekih kiša ili vjetrova pa će uređenje i obilazak grobova za blagdan Svih svetih proći bez vremenskih neprilika. Tek krajem subote bi nas mogla okrznuti jedna hladna fronta sa sjevera uz umjeren sjeverni vjetar pa će se temperatura zraka u nedjelju i

Svi sveti mrzli dan, Božić u snijegu okovan

početkom sljedećeg tjedna ipak sniziti.

Vrijeme će u nedjelju biti suho i djelomično sunčano, ali dnevna temperatura će ostati nekoliko stupnjeva niža.

Početkom sljedećeg tjedna moguća je i pojava jutarnjeg mraza, a ponovno će se i povećati vjerojatnost za maglu i niske oblake. Jutarnja temperatura oko nule, možda čak i u laganom minusu, a dnevne vrijednosti će uvelike ovisiti o dugotrajnosti magle i pojavi sunca. U najboljem slučaju idemo do 13 °C, a ako se magla ili niski oblaci dulje

zadrže ostat će hladnije. Kiše zasad nema na vidiku. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 30.10.2024.)

• 3. studenoga 1859. godine povodanj potoka Medveščaka u Zagrebu

• 4. studenoga 1996. godine val topline u Hrvatskoj, u Zagrebu 24 Celzijusa, Slavonskom Brodu i Gradištu 26 Celzijusa

• 5. – 8. studenoga 1980. godine dugotrajna ledena kiša oštetila dalekovode u Lici i Gorskom kotaru

SKANDINAVKA VICOTEKA

IQ

Pitali našeg Muju je li ikada mjerio svoj IQ. Kaže on: - Posve sam zdrav i nemam nikakav IQ!

Kod doktora

Pijanac je na pregledu kod doktora: - Zbilja ne mogu ustvrditi što vam je. Mislim da je to zbog alkohola, kaže doktor. A pijanac odgovara: - Dobro, gospon doktor, bum došel kad se otrijeznite!

Puževi

Konobar u restoranu gostu čita menu: - Znate, specijalitet našeg restorana su puževi. - Znam! Jedan od njih me jučer posluživao.

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma

Hmirajo sam dobri ljudi!?

Od da znuom za sebe, očem reči, od da sam počel hodati na sprevode primetil sam kaj hmirajo sam dobri ljudi. Najte kaj, još sam nigdar ne čul kaj bi se o pokojnomo pripovedalo nekaj hudoga bar na na sprevodo. To je po onoj negdašjoj: o pokojnima se nejlepše, a moj pajdaš Tonča bi rekel: drugo nikaj so si niti ne zaslužili. Ali moram vam reči da se i tua šega meja šteli mi to priznati ili ne? Mortik je to sam prinas, jerbo prinas se predi nek se o pokojnomo nekaj reče, dobroga ili pak hudoga, pogledne z štere je stranke. Ak je z, nedaj Božek, HDZ-a unda se o pokojnomo more govoriti i nekaj hudoga jerbo teško ili pak nikak nebre biti kaj bi hadezeovac mogel biti dober čovek. Sima nam je poznato kak ga vu sakomo žito jega kukolja, ali sam ak je pokojni z HDZ-a unda se to more i sme naglas reči, ali ako je levičar unda vum ido sam lepe stvari. Mogli ste to doživeti, napriliko predi šest meseci dok je hmrl 104-letni Joža Manolič, šef Udbe, ali se nikaj hudoga o jemo ne moglo čuti, niti pak prečitati, a pred dva mesece je na drugi svet odišel stoletni Buda Lončar šteri se je celo živleje boril protiv Lepe Naše i drukal je za Jugo, ali nikaj se je hudoga niti o jemo ne čulo, a niti pak napisalo. Još je dobil groba na Mirogojo i to zabadav. A ve da je hmrl ravnatelj zagrebečke bolnice Rebro Ante Čorušič unda smo mogli čuti hajdi toga o jemo, ali nikaj dobroga niti pak lepoga. Što mo je kriv kaj je bil hadezeovec i k tomo Hercegovac? Neje dosti kaj se ljudi (čitaj: političari) svadijo dok so živi nek se jim unda kajkaj toga naklada i dok hmerjejo. Kam bo nas to dopelalo?

Znuom da ste vure poštelali na zimsko vreme, a ve još poštelajte vage na zimsko računaje kilaže!

Da bodo prestale rasprodaje v Maksimiro?

Ne muoči prepoznati Dinamovce šteri igrajo v našoj Hrvac-

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Najte me krivo razmeti Vajdo ne bodem spominjal!

koj labodoritaškoj ligi od oni z Lige prvakov. Posle debaklina protiv Bajerna v Minkeno, Dinamovci so popušili 4:1 na grbavici v Koprivnici. Posle toga Dinamovci soodigrali ejnštelj z Monacom i pobedili vu Salzburgo 2:0 tak da so Dinamovi kibici bili stoprocentno sigurni da je došel kraj rasprodaji bodova v Maksimiro. Ali došli so Osječani i potanjurali so Dinamovce v Maksimiro. Sima nam je poznato kak je trener Jakirovič dobil z nogom vrit posle Minkena, a ne znati kaj se bode Bjelici pripetilo posle Osijeka. Ak bodo Dinamovci mejali trenera posle sake zgube ne znati de se bode zmoglo tuliko trenerov. Kak smo rekli Jakirovič je odišel zbog radi Lige prvaka, a Bjelica bi moral zbog ove naše domače hrvacke lige. Nekaj sam si gruntal (pomogel mi je i profesor Baltazar) i predložil sam Zajeco kaj bi vrnul Jakirovič i to tak kaj bi on vodil Dinamovce v domačemo prvenstvo, a Bjelica bi se brigal za utakmice i pobjede v Ligi prvakov. Najte se nikaj smijati, to bi bilo čuda bole nek da saki mesec davlejo otpremnimo bivšemo trenero, a novoga kupuvlejo na pijaco kaj je ne ruon tak fal. Nejdražeše je kupuvati, očem reči, mejati trenera dok se lige igrajo i dok si dobri treneri imajo svoje posle, a one druge i tak nišči neče. Dva treneri za dve lige bi najbrž bila dobitna kombinacija. I teca Franca je rekla da imam praf. Hmrl je električar Štef! Uzemljenje bode zbavljeno zutra odvečer v štiri vure!

Da sam rafangerač mala moja…

Znuomo si da rafangerači nosijo srečo k hiži, a nejbole to znajo naše žene i snehe. Odnavek je poznato kak so se snehe štricale štera bode doma ostala kaj počaka rafangerača jerbo ak se je dobro držala kcoj unda je bilo se vredo i pre hiži. Šteroga rafunga je sneha pokazala on ga je počistil jerbo pravi rafangerač nosi meštrijo za se rafunge i za sakefele pečke. Nek se stareši rafangerači ne srdijo, ali mladi so na vekšoj ceni. Znuomo da stareši rafangerači to z roštajo

kaj se se praši, ali mlada roka i mlada meštrija je ipak na vekšoj ceni. No, kuliko sam mel za čuti dok so se rafangerači falili v krčmi pre Muniki što bole i vejč rafongi počisti. Dok je došla štrta runda na šank unda se je se zazvedilo i ono kak je nejmlajša sneha z tretje vulice jako frčna i kak je dočakala mladoga rafangerača, rekel bom kak je i rafangerač rekel, bez gač. Unda znate kuliko je vur bilo i kak je mladi rafangerač počistil i snehinoga rafunga. Meli smo priliko čitati v našaj novinaj kak je z rafung, šteroga je počistil vanoski rafangerač, tekel med, no nejsmo zazvedili je li je to bil hižni rafung ili pak snehin? Jerbo ak je sneha mlada i frčna unda je čistam nekak normalno da z jenoga rafunga teče med pak unda zato i to čiščenje rafunga duže traje. Denite roko na srce i priznajte je li bi vi ostajli takšega rafunga z šteroga teče mede, a kaj nej to zvrcali do kraja? Priznajte, prosim lepo!

Žensko dobroto je ne muoči zmeriti, samo ženska more oprostit moškomo greha šteroga je ne napravil!

Saki trener si zbira pomočnike

Je li ste v pamet zeli da dok so Dinamovci zmenili trenera došel je Bjelica i z sobom dopelal i celo svojo ekipo: pomočnoga i kondicionoga trenera, analitičare, trenera golmani i kaj ne bodem dale nabrajal, a cela Jakirovičova družina je odišla po riti k meši skupa žnjim jerbo saki novi trener si dopela svoje. Denemo ve to na stran kaj Bjeličin trener golmani kesni pak Dinamovci pušijo štiri komade po utakmici, ali dok on dojde i golmani bodo mam bole branili. To sam vam sam štel reči kaj se unda čudite kaj si je novi ravnatelj naše Međimorske bolnice posložil ekipo i vugnul je staro Šegovičovo. Tak je to navek bilo, što je došel z jenom politikom i žnjom je odišel, tak se bode pripetilo i z ovima šteri bodo ve zeli v roke cugle vlasti. Još je niti jeden šef ne bil tak dober kaj bi pasal dvema gazdi kaj ne bodem gazdarice spominjal!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Željko Tuksar iz Čakovca zaslužuje svaku pohvalu za ustrajnost. Nakon čak 55 godina pušačkog staža prestao je pušiti. Apstinent je već duže od godinu dana. Čvrsto je odlučio da više neće pušiti. Počeo je vrlo rano, nakon šestog razreda osnovne škole. Jednom se pokušao ostaviti pušenja, ali je izdržao četiri mjeseca. No kad ga je supruga potaknula da se javi u školu nepušenja u Zavod za javno zdravstvo MŽ, uspio je. I ne samo to. - Jako sam ponosan što sam uspio, kazao je Željko. (BMO)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak