Međimurske novine 1523

Lideri koji su oblikovali Međimurje

ANKETA POD VUROM

Kako Vam se sviđa novi most

Ane

Katarine Zrinski?

Prošle subote u gradu je svečano otvoren drveni most Ane Katarine Zrinski koji vodi prema ulazu u Stari grad Čakovec te kao takav predstavlja instalaciju koja spaja povijesnu baštinu i suvremenu umjetnost. Smješten je u srcu jednog od najljepših zelenih površina grada i dizajniran kako

bi unaprijedio povezanost unutar parka i pružio lijep doživljaj za prolaznike. Postavljanje mosta realizirano je u suradnji s Međimurskom županijom i Muzejom Međimurja, a mladi prolaznici u parku otkrili su nam kako su zadovoljni izgledom i funkcionalnošću samog mosta. (Ana Vadlja)

Dina Drakulić, Vukanovec - Pa izgleda onako, fora. Pridodaje izgledu Staroga grada, jedino što je jako sklizak sada kad pada kiša. Uglavnom, jedna lijepa nova stvar u gradu.

Vukovar živi vječno u našim srcima

Svijećama, cvijećem i molitvama – tako je Međimurje još jednom pokazalo svoju

Veronika Rušak, ŠtrigovaMost je okej, jedino mi je žao starog puta koji su maknuli. Lijep je, može se normalno hoda� jer nema onih kamenčića koji su bili nespretni za hodanje, stariji se mogu primi� za most kad prolaze, tako da super je.

Antun Sršan, PeklenicaMost mi je lijep, ipak je novi. Osobno ne bih promijenio ni� dodao ništa na njemu, jedino što je malo sklizak kada pada kiša.

Nino Andrašec, NedelišćeMeni se jako sviđa jer gradu daje modernost. Po gradu uglavnom imamo dosta starije elemente tako da ovaj most Čakovcu baš daje i moderan š�h, sve u svemu je super.

Mia Vlah, Čakovec - U principu mi se sviđa, ne izgleda loše, ali mislim da je takav projekt trebao pra�� samu este�ku dvorca pa bi se malo bolje uklopio.

zahvalnost i poštovanje prema žrtvama Vukovara. Nizom dostojanstvenih obilježavanja

BOŠKA BAN, saborska zastupnica, govorila zašto SDP pokreće opoziv premijera

Neće sudjelovati u donošenju

potvrđeno je da sjećanje i pijetet na herojsku obranu Vukovara s godinama ne blijedi,

TRI ISPRAĆAJA stare godine u Čakovcu

SDP neće sudjelovati u donošenju proračuna koji ne odražava potrebe građana, već služi interesima korumpiranih političara, rekla je Boška Ban, saborska zastupnica SDP-a na konferenciji za novinare u Čakovcu. Zbog svega toga odlučili smo pokrenuti inicijativu za opoziv premijera Plenkovića. Hrvatska mora reći: dosta je, naglasila je.

Osvrnula se i na poteze državnog odvjetnika Ivana Turudića, optužujući ga za zloupotrebu pravnog sustava kako bi zaštitio bivšeg ministra Beroša i pritisnuo novinare koji istražuju slučajeve korupcije. - Ovo je direktan udar na slobodu medija, što je u demokratskom društvu nedopustivo, upozorila je.

Iako SDP nije predao amandmane na prijedlog proračuna, Boška Ban je osobno pripremila 62 amandmana ukupne vrijednosti preko 220 milijuna eura. Amandmani su usmjereni na ravnomjerni razvoj regije, a posebno na projekte u Međimurju, među kojima je i osnivanje Centra palijativne skrbi. Ovaj projekt, prema njenim riječima, i dalje čeka na �inancijsku podršku unatoč uključenju u Razvojni sporazum za sjever Hrvatske još 2021. godine.

proračuna

Očekujemo da Vlada prepozna važnost ovog projekta i osigura sredstva za njegovu realizaciju. Riječima se često hvale projektima u Međimurju, ali konkretnih pomaka još nema, rekla je, naglašavajući kako se posebno zalaže za pomoć najranjivijim skupinama – od djece s posebnim potrebama do socijalno ugroženih građana.

Kazala je da rashodi državnog proračuna iznose više od 37 milijardi eura, te upozorila: - Ako samo jedan posto tog proračuna završi u rukama ma�ije i korumpiranih političara, građani ostaju zakinuti za osnovna prava i potrebe. (BMO)

Vesna Pisarović uvodi nas u 2025.

Grad Čakovec ove se godine doista raspištoljio.

Naime, ispratit će ju čak tri puta i tako ući u 2025. godinu.

Prvi doček je tzv. mali u podne uz New York band i Bojana Jambrošića na Trgu Republike. Drugi je doček australske Nove

godine na ledu uz šampanjac, klizanje i prskalice na Macanovom domu u 14 sati.

I na kraju, rekli bismo onaj pravi veliki doček, počinje u 22 sata na Trgu Republike. Čakovčance će tako u 2025. godine uvesti Vesna Pisarović. (vv)

ZBOG SLUČAJA Beroš – Petrač

Tamara Laptoš, europska tužiteljica,

zatražila zaštitu

Europska tužiteljica iz Hrvatske u Uredu europskog javnog tužitelja Tamara Laptoš, rodom iz Čakovca, tražila je zaštitu EPPO-a, nakon otvaranja slučaja Beroš – Petrač. Prema pisanju N1 navodno je zatražena osobna zaštita za delegirane europske tužitelje u Hrvatskoj. Zaštita je zatražena vezano uz slučaj Beroš – Petrač i razmatraju se načini kako zaštitu osigurati. (BMO)

već postaje sve dublje ukorijenjeno u srca Međimuraca. (sh, Foto: Mario Golenko)

Boška Ban, saborska zastupnica SDP-a

Tamara Laptoš, Foto: Pixsell, Davorin Visnjic

IZGUBLJENO POVJERENJE U ZDRAVSTVO

Vili Beroš je kompromitirao izbor novih Upravnih vijeća i ravnatelja bolnica

- Nije ih Vladi predložilo Društvo naša djeca, već resorni ministar, a s kim i kako je on dogovorao kandidate i što su bili kriteriji, prije ili kasnije će i to isplivati na površinu

Piše: Božena

Malekoci-Oletić

Vili Beroš izazvao je neviđeni skandal u zdravstvu, izazvao pad povjerenja kod pacijenata, a da ne govorimo koliko je ovom aferom okrnjen ugled liječničke profesije. On koji je govorio da je pacijent u središtu pažnje, optužen je za mito pri nabavi medicinske opreme. To je još gore od priča o kovertama za dobivanje usluge i preusmjeravanju pacijenata da prije dođu na red u svoje privatne klinike. EPPO je uhićenjem bivšeg ministra Beroša te još nekih liječnika bacio svjetlo na to da nije pacijent, već novac u fokusu zdravstva.

Ono što izaziva mučninu je to da se oprema kupovala od ma�ijaških pajdaša i da se kupovalo ono na čemu se moglo ušićariti. Ni govora o stvarnim zdravstvenim prioritetima, o čemu je progovorio i liječnik iz jedne zagrebačke klinike. Prioritetan je bio onaj uređaj na kojemu se moglo maznuti novce.

Ima časnih ljudi, koji su odbili mito

Da ima i časnih ljudi u zdravstvu potvrdio je i Ured europskih istražitelja koji je iznio da bivši ravnatelj splitskog KBC-a Julije Meštrović koji nije htio ući u prljavu rabotu, nego je radije dao neopozivu ostavku, no ubrzo mu je nađena smjena.

E sad kad smo doznačili s kakvim smo ministrom imali posla, ne možemo biti takvi naivci da se ne pitamo zašto je trebala centralizacija svih bolnica u državi?

- E sad kad smo doznačili s kakvim smo ministrom imali posla, ne možemo biti takvi naivci da se ne pitamo zašto je trebala centralizacija svih bolnica u državi?

Je li javna nabava po stilu ministra Beroša i njihovi pajdaši bio put da se novac lakše izvlači, kad bi ministra imao sve pod kontrolom i bolnice i opremu i ljude koji njima upravljaju. Ako je to bio plan, tada je ministar Beroš kompromitirao cijeli proces izbora Upravnih vijeća i ravnatelja bolnica. Da ne govorimo kako su se imena bolničkih ravnatelja, pa i našega, znala i prije nego što su zatvoreni natječaji za izbor ravnatelja.

Premijer Plenković samo što nije iskočio iz kože kada je na svjetlo dana izašlo da se radi pretres u Beroševoj kući, još se nismo opravili do te vijesti, a već ga je Plenković smijenio bez razmišljanja o presumciji nevinosti.

Pacijenti su već oštećeni

Naime, smjena ministra u njegovoj vladi već

je rutina kao na tvorničkoj traci. I dok se on trudi prema javnosti umivati lice HDZ-a uprljano brojnim aferama, njegov dečko brlati javni novac s čudnom pajdašijom, za koju smo mislili da je potonula u glib devedesetih kad se jamilo na sve strane.

No Plenković nikako ne može od sebe odgurnuti odgovornost za izbor Upravnih vijeća i ravnatelja jer ih je na svojoj sjednici imenovala Vlada i četiri većinska člana koji osiguravaju majoritet u odlukama u Upravnom vijeću. To su njihovi ljudi, članovi HDZ-a ili lojalni njima.

Na novinarsko pitanje o tome, nakon izbijanja afere s uhićenjem ministra Beroša, Plenković se pravdao da su ti ljudi od nekoga predloženi. Pa nije ih Vladi predložilo Društvo naša djeca, već resorni ministar! A s kim i kako je on dogovorao kandidate i što su bili kriteriji, prije ili kasnije će i to isplivati na površinu. Bilo bi dobro da Ljubo Kolarek, saborski zastupnik HDZ-a, koji je pokazao do sada najveći interes za pajdaške ugovore kad su u pitanju dobavljači bolnica, sad u Saboru pita i za ove nove pajdaške dobavljače za bolnice.

Naime, pacijenti su već oštećeni. Novac koji su Beroš i pajdaši strpali u džep, a radi se o javnom novcu, nije potrošen na njihovo liječenje. Oštećeni su i na drugi način, za sve one dijagnostičke pretrage koje nisu dobili, jer nije

HRVOJE KOLMAN izašao iz Vijeća Nedelišća

Vladimir

Topolnjak na čelu općinskog vijeća!?

Došlo je do promjene na čelu općinskog vijeća Nedelišća. Naime, dosadašnji predsjednik, Hrvoje Kolman, dao je ostavku i izašao iz Vijeća.

- Hrvoje je 15. studenoga imenovan direktorom naše općinske ustanove Nekretnine Nedelišće d.o.o. koje će upravljati SGC-om Aton, kaže Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće. Smatrao je da nije u redu da bude predsjednik i direktor općinske ustanove.

S načelnikom smo razgovarali u četvrtak oko podneva kad smo zaključivali novine. Sjednica pak OV-a bila je zakazana za isto večer, dakle, 21. stude-

POHVALNO

bilo potrebnih uređaja u bolnicama, već onih koji su kupljeni zato jer su ministru i pajdašima bili prioritet. Podsjećamo na zaustavljeni projekt Centra za palijativnu skrb u Čakovcu, koji je zamrznut unatoč tome što su premijer i sada već smijenjeni ministar Beroš pred godinu dana bivšem ravnatelju Šegoviću uručili ugovor, a Županija već osigurala građevinsku dozvolu. No natječaj za radove još nije raspisan.

- Nakon izbijanja afere s uhićenjem ministra Beroša, Plenković se pravdao da su članovi Upravnog i ravnatelji od nekoga predloženi. Pa nije ih Vladi predložilo Društvo naša djeca, već resorni ministar!

A s kim i kako je on dogovorao kandidate i što su bili kriteriji, prije ili kasnije će i to isplivati na površinu

Na predstavljanju je novopostavljeni ravnatelj bolnice Nikola Hren kazao da traži zatvaranje �inancijske konstrukcije za taj projekt, o čemu se trebao sastati sa sada već bivšim ministrom zdravstva. Ali europski tužitelji su iznenadili ministra, pa je došlo do novog zapleta.

noga u 19 sati. U to je vrijeme postojao samo jedan kandidat za novog predsjednika i to Vladimir Topolnjak, bivši direktor Međimurskih voda. Kako načelnik ima većinu u Vijeću, teško da će oporba pogurati nekog svog kandidata. (vv)

Gornji Mihaljevec uveo niže porezne stope

Općinski vijećnici su jednoglasno na ovotjednom OV-u Gornji Mihaljevec donijeli odluku o smanjenju poreznih stopa poreza na dohodak. Niža stopa smanjuje se s 20 na 17 posto, a viša stopa s 30 na 27 posto. One će biti na snazi od 2025. godine.

- Znamo da je zakonska mogućnost promjena pore-

znih stopa. Niža stopa će od 1. siječnja 2025. smanjit će se s 20 posto na 17, a viša s 30 na 27 posto, što rezultira određenim viškom u novčanicima svih onih zaposlenih, obrtnika i poduzetnika na području Općine Gornji Mihaljevec, rekao je tom prilikom načelnik Goran Lovrec. Ovakav korak zaslužuje pohvalu. (sh)

PADAJU ostavke u bolnici

Mihajlo Kovačić

i Lidija Vitez podnijeli ostavke

Nikola Hren, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec, potvrdio nam je informaciju o ostavci dosadašnjeg v. d. voditelja Službe internističkih djelatnosti. - Bolnica je zaprimila odluku dr. Mihajla Kovačića o povlačenju s te funkcije.

Dr. Kovačić istaknuo je kako je razlog povlačenja njegova želja da se u potpunosti posveti svojoj stručnoj djelatnosti i profesionalnom usavršavanju, kako unutar matične ustanove, tako i kroz sudjelovanje na kongresima i edukacijama.

Dr. Mihajlo Kovačić dosadašnji v. d. voditelj Službe internističkih djelatnosti

Što se tiče izbora novog voditelja Službe, natječaj za tu poziciju bit će raspisan sukladno internim procedurama i pravilnicima bolnice, odgovorio je na naš upit pisanim putem Nikola Hren, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.

Jednako tako nam je potvrdio da je ostavku iz osobnih razloga dala i Lidija Vitez, voditeljica nabave.(BMO)

Vladimir Topolnjak zamjenjuje Hrvoja Kolmana

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Politička mudrost ključni je čimbenik koji neki kraj uzdiže ili pretvara u zabit. Kakvo vodstvo takav kraj. Krucijalne promjene vežu se uz pojedince i njihovo liderstvo. Lider je taj koji sublimira duh vremena u vizije koje pokreću razvoj. Nerijetko u vremenu u kojemu lider djeluje i donosi promjene i ne budu odmah prepoznate, nego tek s vremenskim odmakom postajemo svjesni njihova značenja.

Lider je taj koji kao lokomotiva vuče cijelu kompoziciju zajednice za sobom. Lider je lokomotiva koja vuče kompoziciju zajednice za sobom, no prekine li se veza između kompozicije i lokomotive, razvoj izostaje. Izbor lidera te lokomotive koja će za sobom vuči kompoziciju iznimno je važan za zajednicu. Pred nama su dvostruki izbori, krajem prosinca za predsjednika države, a u proljeće lokalni izbori. Izbor građana će de�inirati buduću viziju Hrvatske, a na proljeće izbori za župana, načelnike i gradonačelnike, budućnost Međimurja. Za Međimurje su oba izbora iznimno važna, jer ne smije nam biti svejedno u kojem pravcu ide Hrvatska, a još manje što će biti s Međimurskom županijom.

Korijeni naše zbilje utemeljeni su davno prije nas i oni nas obvezuju. Lideri u prethodnim razdobljima formirali su Međimurje kakvo je danas, oblikovali su naš mentalitet, vrijednosti, razvoj.

Zašto su nas Zrinski obilježili

Sve ono što nas čini Međimurcima kakvi jesmo, kakve nas drugi prepoznaju kao različite, u odnosu na druge, rezultat je dugotrajnog oblikovanja našeg speci�ičnog mentaliteta na koji smo ponosni.

Posebnu ulogu u tome je imala obitelj Zrinski, a da nije tako zašto bismo ih spominjali stoljećima nakon što su preseli u vječnost. Međimurjem su vladali brojni gospodari, ali nitko nije ostao zapamćen i slavljen kao oni. Zbog svega onoga što su bili, nisu završili u ropotarnici povijesti. Kad govorimo o liderima, nipošto ih ne smijemo doživljavati kao svece svojeg doba, jer oni to nisu. Oni su samo pronicljive, energične osobnosti koje imaju snage uhvatiti se u koštac sa svim izazovima svog vremena, čije su vizije daleko preko horizonta svog vremena i područja na kojemu žive. Zrinski su bili vojskovođe i ratnici. Nikola Zrinski Sigetski, najpoznatiji među njima, poznat je po obrani od Turaka. Kako bi sve bilo drugačije da se nije suprotstavio veli-

kom sultanu i da je popustio turskoj sili! Živjeli bismo na margini turskog carstva, kao zaboravljeni vilajet, kakva je bila Bosna sve do oslobođenja od Turaka.

Zrinski su bili vješti političari, banovi, diplomati, vojskovođe. Imali su posjede po srednjoj Europi. Bili gospodarski magnati. Premda su generacije u Hrvatskoj učile o feudalizmu u svjetlu tzv. klasne borbe kmetova i feudalaca, stvari su zapravo drugačije. Feudalizam je bio način gospodarenja, usporediv s današnjim velikim kompanijama na čijem čelu nije bio predsjednik uprave, nego gospodar - feudalac koji je strukturirao onodobni način gospodarenja. Nerijetko, jedini pismen i zbog toga i u kontaktu s ostalim svijetom i dodirom s promjenama u njemu, jer u to vrijeme nije bilo uvjeta za masovno opismenjavanje. Kmetovi gospodaru nisu služili da bi se na njima iživljavao, već da bi cijela zajednica, gospodarski i društveno opstala. Ono što su danas porezi, to su nekad bile desetine i ostala davanja gospodaru iz kojeg novca su se gradili putevi, silosi, utvrde, razvijala trgovina i �inancirali ratovi.

Dakako, kao i danas bilo je raznih osobnosti vladara, pa i brutalnosti, ali to nije bila dominantna značajka te vrste gospodarstva.

Kad smo kod prosvjećivanja i važnih točaka u razvoju Međimurja, značajnu ulogu u formiranju Međimurja ima sin Nikole Zrinskog Sigetskog, Juraj IV. Zrinski koji je 1570. godine doveo tiskaru u Nedelišće.

Prije tiskanja, knjige su bile rijetke, slabo dostupne jer su se prepisivale i oslikavale rukom, vrlo sporim postupkom, a upravo je tiskarski stroj omogućio širenje pismenosti. Danas smo svjedoci tehnoloških promjena koje se odvijaju neviđenom brzinom, ali promjenu tehnologija, ne treba smetnuti s uma jer prati promjenu svijesti koja pak utječe na razvoj društva.

Da nije bilo tiskare, ne bi bilo suvremenog školstva. Za masovno obrazovanje potreban je velik broj tiskanih knjiga.

Još početkom 20. stoljeća bio je nezamisliv san da svi znaju čitati i pisati.

Ali ruku na srce, još u 21. stoljeću statistika bilježi 832 nezaposlene osobe u Međimurju bez ili sa svega završenom osnovnom školom. To je strahovit pomak u odnosu na samo sto godina ranije kada za većinu poslova i nije bilo potrebno formalno obrazovanje, nego su se vještine prenosile s koljena na koljeno, a ne u formalnim školama koje bi masovno pohađao mladi

Nikola Zrinski

Sigetski - da nas nije obranio od Turaka, postali bismo turski vilajet

Josip Posavec ispregovarao je vojarnu od države i trasirao budući Centar znanja

Vladimir Ivković otvorio je vrata Josipu Posavcu za dobivanje vojarne koja je danas prostor inova�vnih tehnologija i znanja koji Međimurje vode u budućnost

VELIKANI

KOJI SU OBLIKOVALI MEĐIMURJE

Zašto su elite

Lider je lokomotiva koja vuče kompoziciju zajednice za sobom, no prekine li se veza između kompozicije i lokomotive, razvoj izostaje

dio populacije u pripremi za ulazak u odrasli život.

Novak i Žganec pobrinuli su se da nas povijest ne zbriše

No takav način života ne vodi napretku. Zemlje koje su ranije provodile prosvjetiteljsku politiku i poticale masovno obrazovanje, brže su se razvijale. Stvarale intelektualne, političke i gospodarske elite zaslužne za napredak i inovacije.

Međimurju se taj preporod dogodio pred nešto više od sto godina, kada dolazi do velikog narodnog preporoda

koji su predvodili nacionalno osviješteni Međimurci. Bili su novi značajni val lidera, narodnih preporoditelja koji su radili na nacionalnom osvještavanju Međimuraca na početku 20. stoljeća. Kao lidere tog procesa izdvajamo dr. Ivana Novaka i dr. Vinka Žganca. Udarili su temelje suvremenom Međimurju. Dvije stvari bile su u tom procesu ključne. Izgradnja nacionalne samosvijesti, pravo na samoodređenje, pravo na vlastito pismo i govor u javnoj upravi, vlastite novine – Međimurske novine i vlastita, a ne tuđinska uprava. Nije slučajno da je u postupku prava na sa-

moodređenje krunski dokaz prava Međimurja na to bila zbirka međimurskih popevki koje je zapisao Vinko Žganec iz Vratišinca. Da popevke nisu zapisane, nego da je sve ostalo na usmenoj predaji, danas ih ne bi bilo na listi Unescove baštine, već bi možda bile zaboravljene, a mi bismo ostali zaboravljena zabit pod tuđinskom vlašću. Veliki preporoditelji, ili kako danas kažemo lideri, okreću sudbinu zajednice velikim kotačem pa narode ili pojedine njegove dijelove umjesto u ropotarnicu povijesti, prebacuju među značajne čimbenike.

To uvijek moramo imati na umu. Međimurci su se do sada uvijek pokazali žilama, ali to nije dovoljno. Moramo biti akteri, a ne promatrači povijesti, što nam se događalo u pojedinim razdobljima. Nakon nacionalnog preporoda i velike Skupštine iz 1919., koje slavimo svakog 9. siječnja, zahvaljujući inicijativi Dragutina Lesara u Hrvatskom saboru, imali smo razdoblje kad je međimurska samosvijest potisnuta, premda ne i ugušena. U razdoblju dviju Jugoslavija, Međimurje se opet našlo na margini zbivanja. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije dijelilo je sudbinu Hrvatske i

TEMA BROJA

Ma�ja Posavec je Međimurce oslobodio osjećaja njihove inferiornos� u odnosu na vlast

Dr. Ivan Novak, međimurski nacionalni preporoditelj zaslužan za samoodređenje Međimuraca

i slično. Jedan od rijetkih koji se nije libio uloge lidera bio je Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa, koji je udarao trendove. Gradio je inovativnu tvrtku. Družio se sa svim političarima, bio gospodarski savjetnik predsjednicima države, družio se s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda. Internacionalizirao je biznis i učinio za međimurske radnike više nego svi sindikati do tada, jer se otvoreno zalagao za, u to vrijeme, radikalno podizanje plaća. Nažalost dogodila mu se sudbina mnogih velikana, neslavni pad. Sustigla je optužnica od koje se nije mogao obraniti jer je umrla s njim. Međutim, zasluge za liderstvo u gospodarstvu njegovu �ilozo�iju i podizanje međimurskog gospodarstva na višu razinu, ne može mu oduzeti nitko.

s građanima i kao lokomotiva izgubio je vezu sa svojom kompozicijom, zbog čega je izgubio izbore. Važnost njegove vizije moguće je sagledati tek sa sadašnje duge vremenske perspektive.

Đuro Horvat bio je gospodarski lider kakvog više nemamo

elite važne?

ostalih naroda koji nisu bili Srbi. Naime srpski političari na čelu s kraljevskom obitelji u zajedničku južnoslavensku državu ušli su s “�igom u džepu”, kao proširenu Srbiju. Ta politika nije nova kao što misle mlađe generacije i nije nastala s Memorandumom Dobrice Ćosića i SANU koja se aktivirala krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je Slobodan Milošević širio velikosrpsku politiku. Ideja o Velikoj Srbiji je puno starija i vodi od Načertanija (Nacrt) Ilije Garašanina iz 1844. godine, ondašnjeg ministra unutarnjih poslova i poslije dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Srbije. Izdana je kao tajni državni dokument, prvi Politički program Velike Srbije.

Nakon pada Kraljevine Jugoslavije suočavamo se s drugom vrstom liderstva, jednopartijskim vođom, Titom. Takva politika osim uzdizanja partijskog vođe, kažnjava svaku intelektualnu, gospodarsku, političku i društvenu ideju koja svojom potentnosti ugrožava ozakonjenog doživotnog predsjednika. U takvoj vrsti autoritarnog liderstva bilo je i sjeme njezina sloma. Nakon pada socijalizma ponovno se formiraju lideri, kako na hrvatskoj nacionalnoj sceni tako i na našoj regionalnoj razini, Međimurskoj županiji.

Prva velika stvar za nas je bilo formiranje regionalne samouprave - Međimurske županije. To nas je vratilo na temeljne pozicije samoodre-

đenja iz 1919. godine koje se nikad do kraja u jugoslavenskim državnim tvorevinama nisu ostvarile.

Devedesete, s formiranjem samostalne hrvatske države, bile su nova prilika za to. Ako ostavimo po strani da svaki novi proces ima i svoje negativne popratne pojave, okrenut ćemo se svijetloj strani medalje, onomu što nas je učinilo onakvima kakvi danas jesmo.

Međimurje je devedesete dočekalo s još uvijek nedostatnom vlastitom intelektualnom elitom, jer su prethodna desetljeća, premda masovno opismenila stanovništvo, ipak bila usmjerena na politiku obrazovanja radne snage koja čim prije ima kruh u rukama.

Pretežita industrija bila je sitno posjednička poljoprivre-

da s polutantskom radnom snagom s jednom nogom na zemlji, a s drugom u tvornici. Žene su pretežito bile zaposlene u tekstilnoj industriji, a muškarci u građevinskoj industriji i pratećim obrtničkim djelatnostima.

Đuro Horvat se liderstva nije libio Nakon tranzicije u Međimurju su počeli bujati privatni biznisi od kojih su mnogi izrasli iz obiteljskih garaža ili oslobođenih dječjih soba. Međutim, u međimurskom gospodarstvu malobrojni su bili spremni preuzeti lidersku ulogu. Više je bilo onih koji su gradili svoje biznise ne preuzimajući društvenu odgovornost s alibijem “meni to ne treba”, “ne bih se miješao”

Devedesete su po prvi put omogućile Međimurcima da se aktivno bave politikom. Uključuju se u različite političke stranke. Sve relevantne političke stranke ovdje su imale podružnice i ogranke u svim općinama i gradovima. U tom procesu počeli su izrastati i politički lideri. Dvojicu bismo izdvojili i oboje su bili međimurski župani.

Dva važna Posavca koji nisu u rodu

Obojica nose prezime Posavec, premda nisu u rodu. Stariji je Josip Posavec, koji je u aktivnu politiku ušao iz IT biznisa i u nju unio poduzetnički pristup. Gledao je daleko preko horizonta. Utemeljitelj je �ilozo�ije da se Međimurje mora okrenuti industriji znanja. Bez njega ne bi bilo Centra znanja na prostoru današnje vojarne.

Njegova politička mudrost sastojala se u strateškom političkom savezništvu s međimurskih HDZ-om. Politički saveznik mu je bio Vladimir Ivković, kao predsjednik Skupštine Međimurske županije, a tada i na čelu međimurskog HDZ-a, a zamjenik župana Mladen Križaić, Ivkovićev stranački kolega. U ono vrijeme međimurski HDZ je slovio “da nije kao drugdje” u pozitivnom smislu. Josip Posavec je govorio da je uzeo međimurski HDZ u koaliciju da mu “otvara vrata” na nacionalnoj razini, gdje je na vlasti bio HDZ. Čelni ljudi međimurskog HDZ-a bili su lojalan partner Josipu Posavcu i pomogli su da Međimurje dobije ogromni kompleks vojarne. Aktiviranje i obnova nekadašnje vojne imovine na tom prostoru je promijenilo lice Čakovca, a Međimurska županija je počela razvijati razvojne agencije i ustanove koje unapređuju Međimurje i koje mu omogućuju da znalački povlači sredstva iz EU-a. Na prostoru vojarne u poduzetničkom inkubatoru, deseci IT �irmi započele su svoje poslovanje.

Nažalost, Josip Posavec nije znao dobro komunicirati

Ono što nije uspjelo Josipu Posavcu, uspjelo je dvadesetak godina mlađem političaru Matiji Posavcu, talentiranom retoričaru i političaru kojega su do sada Međimurci najviše voljeli. Čak i nakon njegove ostavke zbog pravosudnog progona, Međimurci su ga ponovno izabrali na vlast. Najveća zasluga Matije Posavca u očima građana je ono što mnogi političari danas podcjenjuju - da su građanima od izuzetne važnosti vrijednosti koje zagovaraju političari. Matija Posavec je Međimurce oslobodio osjećaja njihove inferiornosti u odnosu na vlast koja dolazi odozgo. Oslobodio ih je osjećaja manje vrijednosti koji su osjećali zbog svog govora i straha od javnog izražavanja da će zbog svog govora biti ismijani. Građani u njemu vide svoju ikonu koja je u stanju središnjoj vlasti reći ono što građani žele poručiti, a ne znaju tako vješto i tečno kao on. I glasat će za njega tako dugo dok se on bude želio kandidirati.

Važnost Međimurskih novina

Nije svejedno kakve se ideje usuđuju u medijski prostor, jer one hrane društvo novim vizijama. Nećemo biti samozatajni, nego istaknuti da su Međimurske novine, utemeljene 1995. godine, a po uzoru na nekadašnjeg pretka iz 1919., otvoreno zagovarale podizanje razine visokog obrazovanja u Međimurju i protiv do tada raširene politike da je potrebno dati djeci čim prije “kruh u ruke”. Ponos da je potrebno djecu slati na fakultet postala je “narodna predaja”, a Međimurci su se, kad se politika poticanja visokog obrazovanja ukorijenila u društvo, ponosili sa svakom stečenom diplomom, a još više stečenim doktoratima svoje djece. Podizanje razine obrazovanja među Međimurcima je dovelo do eksplozije izdavačkih izdanja čiji su autori Međimurci, posebno je to izraženo u novom radu Matice hrvatske Čakovec. Međimurci zadnjih godina puno pišu, izdaju knjige, bave se svim vrstama umjetnosti, za razliku od generacija od prije nekoliko desetljeća, kada su bili samo skromni konzumenti kulture.

Za građane su lideri oni koji sublimiraju duh vremena i ono što narod želi izraziti kao svoju poruku u datom trenutku. Za svog lidera biraju onog tko je to sposoban zorno uobličiti u jednostavnu ideju. U tome je i tajna pobjede američkog predsjednika Trumpa.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 24. studenoga

Trgovine KRK

(7-11 sati)

• Črečan 42

• Hlapičina 172

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novakovec, Selska ulica

• Orehovica, N. Tesle 23

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Savska Ves, J. Bajkovca 2

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Vratišinec, Brodec 49

Ostale trgovine

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21)

• Stop Shop Čakovec (9-15 h)

• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-21 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-21 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Ima li Hajdaš Dončić

SDP se odlučio na opoziv premijera Plenkovića, ali glavno pitanje je imaju li volje i kapaciteta za upravljanje državom. Pitanje je hipotetsko jer niti će njihovi glasovi za opoziv premijera dovesti do njegova pada niti su ovaj čas na vidiku prijevremeni izbori. Građani Hrvatske premoreni su i izborima i aferama koje iz dana u dan isplivavaju kao govna nakon izlijevanja iz kanalizacije na svjetlo dana.Čovjek se pita;

STANJE NA međimurskom tržištu rada

Rekordnih 44.256 zaposlenih

- U listopadu je nezaposlenost pala na 1947 nezaposlenih, razinu koja se dogodila i ranije, ali nije rezultirala ovako visokom zaposlenošću

Piše: Božena Malekoci-Oletić

U listopadu je u Međimurju bilo 44.256 zaposlenih osoba. To je broj onih koje su poslodavci uredno prijavili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Vijest je to koja zaslužuje pažnju, jer se radi o rekordnoj brojci zaposlenih u Međimurju. Istina da je u listopadu pala i nezaposlenost ispod dvije tisuće osoba prijavljenih na burzi, konkretno, 1947 nezaposlenih osoba, ali ta brojka nije novost.

Takvih situacija smo već imali, pa unatoč tome broj zaposlenih nije prelazio brojku od 44.000 zaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za listopad je 4,2 % i taj postotak smo već imali, što vjerojatno signalizira da mirovinski fond sve više pune strani radnici.

To je dakako dobra vijest za omjer umirovljenika i zaposlenih.

Poslodavci tražili 707 radnika

Još bolja vijest bila bi da su poslodavci u listopadu pronašli 707 traženih radnika. Potrebe su daleko najvećim udjelom iskazane u prerađivačkoj industriji - 238, obrazovanje - 152, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - 105 i građevinarstvu

zagorsku predsjedničku

pa zar se za HDZ lijepe samo oni kojima je javni novac bankomat za raskalašeno trošenje: kupovinu nekretnina, glisera i ostalih skupih igračaka?

U politici je to zarazno, jer čim netko ispadne iz igre u mrežu, ulazi drugi kojemu se to brzo omili.

Nema druge, nego strahom i kaznama odgajati političare nezrele demokracije. EPPO je postao naša nova uzdanica, kao u početku USKOK.

SDP se na nedavno održanim parlamentarnim izborima nije pokazao dovoljno potentnim da bi mu građani dali povjerenje za upravljanje državom,

Peđa Grbin je izgledao kao Veli Jože, ali u njemu nije bilo energije ni potencijala za upravljanje državom.

Jaki autoriteti do sada su u politiku dolazili iz Zagorja. Ima li Hajdaš Dončić tu predsjedničku krv i je li se i on napio zraka iz Kumrovca i Velikog Trgovišća?

- 76 . Naime, na Zavodu su pronašli manje od polovice traženih radnika. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 313 osoba.

Na temelju radnog odnosa zaposleno je 287 osoba, dok je 26 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Iz evidencije je iz ostalih razloga brisano 128 osoba.

Najviše zapošljavanja bilo je u prerađivačkoj industriji –90 osoba, trgovini – 45 osoba, građevinarstvu – 38 osoba, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 21 osoba, obrazovanju – 21 osoba.

Tijekom listopada u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 350 osoba. Broj ulazaka manji je odnosu na rujan za 11,2 %. Izravno iz radnog odnosa na burzu se prijavila 211 osoba, direktno iz redovnog

Najtraženiji: suradnici u

praktičnoj

nastavi i medicinske sestre

U listopadu na listu pet najtraženijih zanimanja utjecala i sezona. Osim početka nastave i potreba za suradnicima u praktičnoj nastavi i učiteljima poveća se potreba za instalaterima grijanja i vodoinstalaterima.

1. Suradnici u praktičnoj nastavi: 44

školovanja 69 osoba i iz neaktivnosti 70 osoba. Novopristigli na burzu stigli su iz prerađivačke industrija – 46 osoba, ugostiteljstva – 28 osoba, trgovine – 27 osoba, prijevoza i skladištenja – 25 osoba.

U ukupnom broju nezaposlenih prevladavaju žene, njih 1066, dok je na burzi 881 nezaposleni muškarac.

Novčane potpore iz mjera Zavoda koristi 1130 osoba

Krajem listopada 2024. godine evidentirano je 1130 aktivnih korisnika mjera za zapošljavanje. Od toga, 239 korisnika je iz 2023. godine, a 891 iz 2024. godine.

Najveći udio odnosi se na potpore za zapošljavanje - 349, obrazovanje i osposobljavanje - 275 i potpore

krv?

No u SDP-u na čijem se čelu dogodila selekcija, izgon članova, pri čemu postoji velika opasnost od negativne selekcije, ali i negativne energije stranke koja izbacuje, a ne privlači članstvo. Stranku treba razvijati, njegovati i s ljudima raditi. Zadnjih desetak godina stranke ne djeluju, već se ad hoc skupe i pred izbore sastave listu susjeda, rođaka i prijatelja i nakon što izborno natjecanje završi nikoga više i nije briga za stranku

za samozapošljavanje - 264. Zatim u znatno manjem opsegu slijede potpore za pripravništvo134, potpore za usavršavanje - 39, javni radovi - 35 i mobilnost radne snage –Biram Hrvatsku koristi 34 povratnika. (BMO)

2. Medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege: 36

3. Instalater/instalaterka grijanja i klimatizacije: 24

4. Vodoinstalateri i plinoinstalateri: 22

5. Učitelji i zavarivači: 21

Među nezaposlenima najmanje mladih Prema dobi, osobe u dobi do 24 godine je 435 mladih nezaposlenih osoba, osoba srednje dobi je 953, a starijih od 50 godina 559. Imajući u vidu razinu obrazovanja, prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 838 osoba i osobe s de�icitom obrazovanja (bez ili sa svega završenom osnovnom školom) – 832 osobe s udjelom od 42,7 %. Preostalih 277 osoba ili 14,2 % odnosi se na osobe s 1. stupnjem fakulteta / više škole i fakultetskog obrazovanja.

Dugotrajno nezaposlenih osoba je 721, to su oni koji na zaposlenje čekaju duže od jedne godine.

Među dugotrajno nezaposlenima je 321 muškaraca i 400 žena. Prvi put posao je tražilo 612 nezaposlenih osoba.

s kojom su išli na izbore. Pa gdje će novi članovi naučiti što je javni posao, što se smije i može s javnim novcem, ako ne na sastancima stranke na edukaciji stranačkog članstva? U suprotnom se događa da ljudi postanu općinski, gradski i županijski vijećnici, a pojma nemaju koje su im zadaće, ovlasti i odgovornosti. Ima ih koji nisu ni svjesni svog neznanja i gluposti koje izvaljuju, ali misle da su pametni jer ih je netko sličan njima zaokružio.

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca, Davor Vukmirić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda i Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda

UVOĐENJE REDA u sustav vodoopskrbe

Od 156 isporučitelja vode ostaje ih tek 41

Kako to već biva, Međimurske vode su ozbiljno shvatile situaciju i prve u Hrvatskoj dobile potrebnu licencu za daljnji rad

- Hrvatska je do sada imala 156 javnih isporučitelja vodnih usluga što je u svakom slučaju pretjerani broj, naglasio je ovoga tjedna u Čakovcu Davor Vukmirić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda te dodao kako će ih ostati samo 41.

Ušteda ili koncentracija moći

Rezultat je to tzv. reforme sustava javnih isporučitelja vodnih usluga. Konkretno, tvrtki ili ustanova koje građanima Hrvatske “daju”

vodu, odnosno nagledaju odvodnju.

U Međimurju tu ovlast ima jedino poduzeće Međimurske vode koje je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Reforma je već trebala stupiti na snagu s prvim danom ove godine, odnosno isporučitelji su se trebali pripremiti na nove uvjete rada, koje diktira naravno EU i predati dokumentaciju za tzv. licence.

- Zbog ustavnih tužbi pojedinih isporučitelja te objektivnih razloga, rok je prolongiran do kraja ove godine, rekao je Vukmirić te dodao

Dražen Srpak: Malim prstom neću mrdnuti da zatvorim vodovod u Hlapičini!

Pitali smo gradonačelnika Dražena Srpaka na čijem području se nalazi mjesni vodovod u Hlapičini, što znači jedan distributer za jedno područje za taj lokalni vodovod?

- Malim prstom neću mrdnuti da zatvorim vodovod u Hlapičini, odlučno je odgovorio i dodao: - Ako su Međimurske vode tako moćne, neka ga one zatvore, poručio je Srpak. (BMO)

da od početka iduće godine nema alternative jer je obveza Hrvatske spram EU-a.

Kako to već biva, međimursko poduzeće je ozbiljno shvatilo situaciju i prvo je u Hrvatskoj dobilo potrebnu licencu za daljnji rad.

Naime, od tih 156 isporučitelja, do sada ih je samo sedam, uključujući i Međimurske vode, dobilo licence, desetak prijava je u obradi dok se u narednim danima očekuje prijava još njih 30-ak.

Na novinarsko pitanje što će se dogoditi s ostatkom poduzeća koje neće dobiti potrebnu licencu, Vukmirić je odgovorio:

- Ništa, neće se zatvoriti, već će se jednostavno udružiti više njih ili će neki raditi kao podružnice.

Prema njegovim riječima, novi sustav trebao bi građanima i poduzećima donijeti velike pogodnosti. Prije svega to znači da će lakše doći do sredstava iz EU-a, a značit će i uštede u poslovanju.

ZAKLADA ZA obrazovanje dr. Vinko Žganec organizira humanitarni koncert

Jednima zabava, drugima korak bliže znanju

Putem Zaklade “dr. Vinko Žganec” do sada su osigurane 562 potpore za izvrsnost u obrazovanju, vrijedne 73.670 eura. Jednako tako potiču se učenici kojima je potrebna određena vrsta potpore da bi ostvarili svoje ciljeve u obrazovanju. - U broju potpora ogleda se svrsishodnost Zaklade, rekao je župan i pozvao građane da se odazovu humanitarnom događaju, koji će se održati u utorak, 26. studenoga u 19 sati u Centru za kulturu Čakovec.

Tog dana Međimurska zaklada za obrazovanje “dr. Vinko Žganec” organizira humanitarni događaj pod nazivom U ritmu znanja.

S licencom lakše do EU novaca

- Ova licenca će nam omogućiti da se prijavljujemo i na buduće natječaje i projekte, jer već sada imamo spremne aglomeracije Podturen vrijednosti 65 milijuna eura, Podbrest u vrijednosti 30 milijuna eura i Donji Kraljevec u vrijednosti 12 milijuna eura. Za sve njih su riješeni imovinsko-pravni odnosi i građevinske dozvole te očekujemo poziv i nadamo se da ćemo barem jednu uspješno prijaviti, rekla je tom prilikom Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda. Međimurske vode su jedni od naje�ikasnijih upravljača gubicima, ne samo u Hrvatskoj, već i na međunarodnoj razini. Naime, trenutačni postotak stvarnih gubitaka je ispod 20 %, dok je na razini Hrvatske u prosjeku 40 %. Isto tako, učinkovito upravljaju s postojećih šest uređaja za pročišćavanje, dok je u gradnji još jedan koji će biti završen 2025. godine.

U programu će nastupiti: Vlatko Štampar, Hjer i Mario Petreković. Plesni studio “Korak”, Sci�idelity Orchestra i Brass band Gimnazije Čakovec.

Upraviteljica Međimurske zaklade “dr. Vinko Žganec” Sandra Breka Ovčar, prof., ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, pozvala je građane Međi-

IZ

murja da se odazovu događaju te osnaže Zakladu na putu prema njezinu cilju – podršci mladima na putu obrazovanja. Svaka ulaznica po cijeni od 10 eura bit će izravno uplaćena u fond Zaklade za izvrsne učenike i studente. Izvođači su zdušno pristali nastupati bez naknade. Jednako tako otvoren je i poziv svim međimurskim načelnicima i gradonačelnicima da se podrže rad Zaklade. - Zaklada “dr. Vinko Žganec” ima socijalnu komponentu kako bismo spriječili da netko s izvrsnim rezultatima tijekom školovanja ne bi, zbog materijalnog statusa, ostao zakinut za kvalitetno obrazovanja, kazao je župan. Plakat kojim se najavljuje humanitarna priredba izradila je učenica IV. razreda Graditeljske škole Čakovec, smjer web dizajner, Lorena Crkvenčić, uz mentorstvo Darija Štokića, a na plakatu se nalazi i kod s brojem računa na koji je moguće uplatiti novac za rad Zaklade. (BMO)

DRŽAVNE blagajne stiže

Za dogradnju Gimnazije

4,8 milijuna eura

Današnji dan donosi još jednu novu lijepu vijest o novom ulaganju u obrazovanje u Međimurju: za projekt adaptacije Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec za jednosmjensku nastavu odobren nam je maksimalni iznos su�inanciranja od 4,8 milijuna eura. Projekt je vrijedan 12 milijuna, a omogućio bi izgradnjom dodatnih učionica nastavu u jednoj smjeni. Pregovarat ćemo s resornim Ministarstvom oko pove-

Za

ćanja tog iznosa, rekao je župan Posavec te naglasio da će ovim projektom biti uređeni i sportski tereni ove škole, dok je uređenje parka nadomak Gimnazije i Gospodarske škole, koja je i sama u energetskoj obnovi, u tijeku.

U Županiji se s nestrpljenjem očekuje i informacija o ishodu kandidiranja projekta adaptacije i uređenja Srednje škole Prelog, dodao je župan Matija Posavec. (BMO)

Piše: Vlasta Vugrinec

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine

želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Pouka rata i mira

OU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

vih dana potiho se spominje neslavni rekord i apsurdni rekord razaranja i ubijanja u Ukrajini. Rat je počeo prije tisuću dana, još sto dana i biti će ravno tri godine od početka. Rusija, jedna moćna i velika zemlja, napala je mnogo manju zemlju kao nekad u srednjem vijeku zbog teritorija, uništavajući na taj način dostignutu razinu svjetskog međunarodnog poretka koji je uspostavljen upravo radi toga da štiti slabije i njihovu slobodu.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Da nije pomoći međunarodne zajednice, Amerike i Europe, Ukrajina bi već bankrotirala, no i ovako je velikim dijelom uništena. Raseljeno je ili otišlo u druge zemlje blizu 7 milijuna ukrajinskih izbjeglica, dok je unutar Ukrajine prisilno preseljeno oko 4 milijuna ljudi, što je ukupno više od deset milijuna raseljenih ljudi.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

iz političkih razloga. Izvan EU-a najviše pomažu Velika Britanija i Kanada. Novi američki predsjednik nagovješćuje da će završiti rat u Ukrajini, ne zna se po koju cijenu, a već je najavio i smanjenje američke pomoći. No on nije svemoćan.

U godinama rata BDP-a Ukrajine pao je za 35 posto, prema procjenama Ujedinjenih naroda oko 40 posto stanovništva Ukrajine ovisi o humanitarnoj pomoći. Štete na infrastrukturi i zbog razaranja penju se na više stotina milijardi eura.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve. Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

U javnosti se često govori da Europa, za razliku od Amerike, nedovoljno pomaže Ukrajini, no brojke to demantiraju. Sjedinjene Američke Države su do sada od početka rata 24. veljače 2002. godine pomogle Ukrajini s ukupno 85 milijardi eura, najviše u oružju, no Europska unija i članice dale su u istom periodu preko sto milijardi eura, najviše financijske pomoći. Taj podatak zapravo demantira

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

VARAŽDINU, Gajeva 5

Prije ili kasnije doći će vrijeme mira, a tu će Rusija izgubiti. Nije uspjela uništiti ukrajinsku naciju kao što je namjeravala neuspješnim napadom na Kijev, već ju je ojačala. Putin također nije ostvario svoj cilj da razoruža i slomi Ukrajinu, upravo suprotno. Ukrajini ne preostaje ništa drugo nego da u vrijeme mira postane srednja vojna sila, kako bi se zaštitila od posezanja Rusije. To konkretno znači da će na dnevni red u Ukrajini doći stalna modernizacija vojske, a uz pomoć EU-a s kojim se već pregovara, doći će do naglog oporavka. Već danas Ukrajina ima sposobnosti da za šest mjeseci do godine dana postane atomska sila, ima dovoljno urana iz svojih atomskih centrala za oko sto atomskih bombi. Predsjednik Zelenski je nedavno izjavio: - Ako nas ne primite u NATO, nemamo drugog izbora već se naoružati. Putinu je strateški najmanje trebao drugi Izrael pred njegovim vratima, no to je pouka mira.

temelj važne priče!

Inicijativa Javne ustanove Međimurska priroda okupila je svojevrsne poduzetnike u kulturi čiji se glas još nedovoljno čuje. Ovim skupom to je promijenjeno

Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Interpret i visitor fest nazvan „O tom – Potom‟ održan je od 5. do 7. studenoga u Međimurju. Okupio je više od stotinu vrhunskih stručnjaka iz cijele Hrvatske koji su predstavljali više od 45 institucija. U kraj između Mure i Drave stigli su predstavnici onih koji interpretiraju prirodnu, kulturnu i industrijsku baštinu te sakralne i znanstvene teme. Konstruktivni dijalozi, rasprave i programi polučili su odluku osnivanja udruge hrvatskih posjetiteljskih centara kako bi se kroz nju zastupali zajednički interesi. Iskazana je potreba za održavanjem skupa djelatnika i voditelja centara za posjetitelje barem svake dvije godine. Sudionici skupa složni su u mišljenju kako su tri radna

dana u Međimurju za sve bili kotač zamašnjak i poticaj prema umrežavanju hrvatskih centara za posjetitelje.

Devet stručnih predavanja i šest radionica

Međimurje je ponudilo svoje atrakcije i postignuća na radost, uživanje i učenje sudionicima iz svih krajeva Lijepe Naše. U program su uključena i dva velika imena međimurskih korijena koja se, svako na svoj način, bave interpretacijom baštine i zbilje: etnologinja i glazbenica Lidija Bajuk te znanstvenik i pisac Kristian Novak. Kako je Skup održan u Mjesecu hrvatske knjige, radionicu je održala i ovogodišnja ambasadorica MHK-a, pripovjedačica i spisateljica Srebrenka Peregrin. Lista predavača i tema bila je poduža. Čak devet stručnih predavanja i rasprava,

panel-diskusija sa sudjelovanjem sedam panelista, šest tematskih radionica, studijski razgledi nekoliko međimurskih posjetiteljskih centara i muzeja, terenski obilasci, pub kviz, degustacija međimurskih vina i međimurske gastronomske ponude, sažetak je raznolikog trodnevnog programa.

Na početku „Zadnja noć“

Značaj događaja prepoznalo je Ministarstvo turizma i sporta RH, čiji će predstavnik Slavko Šte�ičar bio sudionik panel-diskusije odmah po otvorenju skupa u CZK-u Rudar u Murskom Središću. Uz njega, panelisti su bili Tatjana Arnold Sabo, Manuela Hrvatin, Rudi Grula, Miljenko Hajdarović, Lidija Bajuk koja je kao i Zlatko Nedeljko Pepsi, svatko na svoj način, predstavila izvedbu

glazbene teme „Klinček stoji pod oblokom‟. Kratka kazališna predstava “Zadnja noć” u izvedbi glumaca, članova čakovečke Kazališne družine Štolcer, Anje Zanjko i Siniše Obadića, temeljena na stvarnom događaju rudarske nesreće i dramskom tekstu Kristine Štebih, bila je emotivna uvertira u svečano otvorenje na kojem su nazočili Dražen Srpak gradonačelnik Murskog Središća i međimurski župan Matija Posavec. Za prijevoz sudionika po Međimurju bila je angažirana Jakopić travel turistička agencija, a velika pomoć u tehničkim detaljima bili su volonteri, učenici Ekonomsko-trgovačke škole Čakovec. Dio programa u Hotelu Park gdje su bili smješteni sudionici bio je i izložbeni postav fotogra�ija na temu divljih životinja autorice Kristine Poljak iz Svete Marije.

za specijalne i progresivne naočalne leće

U MEĐIMURJU održan 1. stručni skup za voditelje i djelatnike centara za posjetitelje u Hrvatskoj

Stručni skup „O tom – Potom‟ okupio je vrhunske stručnjake interpretacije iz cijele Hrvatske

Napuštena kuća u Kotoribi u kojoj je nakon nekoliko mjeseci pronađeno tijelo mladića

TRAGEDIJA U KOTORIBI kakva se ne pamti

Piše: Sania Bižupić

U napuštenoj kući u Kotoribi, u petak navečer, 15. studenoga, pronađeno je tijelo muškarca rođenog 1996. godine. Na tijelu nisu pronađeni nikakvi vidljivi tragovi nasilja koji bi upućivali na kazneno djelo, te je mrtvozornički pregled pokazao da je uzrok smrti prirodan, čime su otklonjene sumnje na nasilnu

smrt. Tijelo mladića (28), identificiranog kao A. S. iz Kotoribe, u napuštenoj je kući ležalo nekoliko mjeseci. Pokojnika je pronašao njegov otac upravo u toj kući, gdje je mladić prebivao prije smrti. Iako se priča kako A. S. nije bio previše društven, te se često povlačio u samoću, mnogima je neobično da nitko iz obitelji, kruga prijatelja ili poznanika nije pri-

mijetio njegovu odsutnost tijekom nekoliko mjeseci. Posebno je šokantno to što obitelj preminulog živi samo nekoliko kuća dalje od mjesta gdje je mladić pronađen. Posjetili smo Kotoribu, gdje su nam mještani rekli kako je riječ o velikoj tragediji, ali su izbjegavali komentirati slučaj u detalje. - Ima tu puno svega, ali bolje da ne pričamo ništa, rekli su neki, ostavljajući

dojam da iza priče možda stoji još neispričanih detalja. Kako je moguće da mladić nestane na toliko dugo vrijeme, a da nitko to ne primijeti? Mjesecima je ležao u napuštenoj kući, a nitko iz obitelji, prijatelja ili poznanika nije osjetio njegovu odsutnost. Kakvo smo to društvo postali, kada jedan mladi život može nestati, a da nitko to mjesecima ne primijeti?

UHVAĆEN DVOJAC koji je krao po Murskom Središću i Svetom Martinu na Muri

Krali od bicikla do televizora i nakita

Dovršeno je kriminalističko istraživanje koje se bavilo 27-godišnjakom i mlađim maloljetnikom, a rezultati su otkrili da su zajedno počinili ukupno osam kaznenih djela teških krađa i krađa. Osim toga, 27-godišnjak je samostalno odgovoran za još dvije krađe. Sumnja se da su ovaj dvojac, u razdoblju od ko-

lovoza do studenoga ove godine, provalili u nekoliko obiteljskih kuća, gospodarskih zgrada i trgovinu u Hlapičini, Žabniku i Marofu. Njihov "plijen" uključivao je mobitele, razni električni i ručni alat, motorne pile, televizor, novac, nakit i druge predmete.

Tijekom listopada, 27-godišnjak je iz dvorišta

obiteljske kuće u Murskom Središću ukrao bicikl, a iz nezaključanog kombija parkiranog uz prometnicu između Hlapičine i Murskog Središća ukrao je ruksak s mobitelom, ključevima i drugim stvarima. Procijenjena ukupna materijalna šteta od svih deset kaznenih djela teških krađa i krađa iznosi više

ČAKOVEC i Strahoninec

Uhvatili lopova koji je ubrao plijen od 23.000 eura

Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 41-godišnjakom koji se sumnjiči za četiri kaznena djela protiv imovine, uključujući dvije teške krađe i dvije krađe. Prema informacijama, osumnjičeni je u studenom ove godine provalio u dvije obiteljske kuće u Čakovcu i Strahonincu, odakle je ukrao novac. Osim toga, tijekom kolovoza i studenoga, iskoristio je priliku i iz dvije nezaključane kuće u Čakovcu ukrao novac i razni nakit.

Procijenjena ukupna materijalna šteta od ovih provala i krađa iznosi oko 23.000 eura. Nakon što su podnesene kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu, 41-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. Na temelju prijedloga državnog odvjetnika, sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu odredila mu je istražni zatvor do mjesec dana, nakon čega je sproveden u varaždinski zatvor. (sh)

Na temelju članka 10. Odluke o uvjetima, načinu i postupku upravljanja nekretninama u vlasništvu Općine Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 15/16.) Općina Štrigova objavljuje da je raspisan

JAVNI NATJEČAJ

ZA

PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU OPĆINE

OPĆINA ŠTRIGOVA prodaje:

A. Građevinsko zemljište sa zgradama za uklanjanje, ukupne površine 392 m2, broj ZK uloška:1078, zk.čest.br. 244/B/1, k.o. II Brežni kotar kat čest. 2885/1, KO Sveti Urban, vlasnički dio: 1/1, adresa Sveti Urban bb, tereta nema POČETNA CIJENA IZNOSI: 3.000,00 E JAMČEVINA – 10% IZNOSI: 300,00 E Energetskog certifikata za objekte nema jer su objekti predviđeni za uklanjanje i nisu uporabni zbog svoje starosti i trošnosti.

B. Građevinsko zemljište sa zgradama za uklanjanje, ukupne površine 2.694 m2, broj ZK uloška: 215, zk.čest.br. 262/A, k.o. III Brežni kotar kat čest. 3118, 3121, 3122, KO Štrigova, vlasnički dio: 1/1, adresa Banfi 22, teret ima, u toku je postupak brisanja tereta i ugovor se sklapa nakon brisanja tereta POČETNA CIJENA IZNOSI: 10.000,00 E JAMČEVINA – 10% IZNOSI: 1.000,00 E

Energetskog certifikata za objekte nema jer su objekti predviđeni za uklanjanje i nisu uporabni zbog svoje starosti i trošnosti.

C. Poslovni prostor br. 1 u prizemlju stambeno poslovne zgrade, ukupne površine 31,14 m2, (u planu posebnih dijelova zgrade označeno plavom bojom) broj ZK uloška:123, zk.čest.br. 31/2, KO Štrigova kat. čest. 2790, KO Štrigova, suvlasnički dio: 142/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO E-1, adresa Štrigova 29, tereta nema

POČETNA CIJENA IZNOSI: 13.000,00 E

JAMČEVINA – 10% IZNOSI: 1.300,00 E

Energetski certifikat – razred D/G

Prodaja se vrši javnom dražbom. Javna dražba provodi se povećanjem usmene ponude. Najmanji iznos povećanja usmene ponude iznosi 150,00 EUR. Usmeno nadmetanje (licitacija) okončat će se po davanju najpovoljnije ponude, a najpovoljniji sudionik u natječaju smatrat će se onaj tko na javnom nadmetanju ponudi najviši novčani iznos povrh početne cijene te će se s njim zaključiti ugovor.

tisuća eura. Protiv 27-godišnjaka podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, dok je mlađi maloljetnik također obuhvaćen postupkom. Osumnjičeni 27-godišnjak predan je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

Rok za podnošenje ponude za kupnju nekretnine izložene na prodaju u ovom Javnom natječaju je 2.12.2024. DO 15.00 SATI bez obzira na način dostave.

Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87.

Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 040/851-039 ili 040/851-134.

Stanko često vadi iz koša za smeće ono čemu tu nije mjesto

STANKO GORIČANEC iz GKP-a Čakom u borbi sa psećim izmetom

Ja bum zdržal, al’ ne

znam kak budu drugi

- Koš za smeće postavljen u parku Rudolfa Kropeka netko je napunio izmetom i to onako, kako se to lijepo kaže, u rinfuzi, upozorava Stanko

Piše:

Stanko Goričanec iz Selnice dugogodišnji je djelatnik GKP-a Čakom. U svom radu u održavanju reda i čistoće na čakovečkim ulicama nagledao se svega i svačega. Samim time, naučen je na čišćenje i struganje s asfalta raznih ljudskih i životinjskih izlučevina. Pa, sad da ne nabrajamo koje su sve to. I naravno, oni koji to ostave, ne razmišljaju niti ih je briga za čovjeka koji će to morati očistiti za njima.

Kanta puna dreka u rinfuzi

Međutim, ono što ga je posebno zasmetalo i zbog čega nam se i obratio je izmet pasa. Naime, koš za smeće postavljen u Parku Rudolfa Kropeka netko je napunio izmetom i to ne u vrećici predviđenoj za te namjene, već onako, kako se to lijepo kaže, u rinfuzi. I kaže kako to nije prvi puta.

- Ja bum zdržal još nekak jer radim samo do kraja ove godine i onda idem u mirovinu, naglasio je Stanko te dodao da se na ovaj čin odlučio zbog “zaštite” kolega koje će doći na njegovo mjesto.

Kako bi očistio kantu, čakomov djelatnik bi trebao golim rukama sve to vaditi van.

- Ne samo da se tako ne zbrinjava takav otpad, već to nisu niti kante predviđene za to, dodaje dalje.

Naime, za tu namjenu, da ne kažemo pseće govno, postoje posebne kante, a svaki vlasnik koji šeće svog ljubimca trebao bi imati vrećicu i očistiti iza njega.

OGRANAK MATICE hrvatske Čakovec

Okitili se s dvama priznanjima za dva izdanja

“Antologija međimurske popijevke” autora Stjepana Hranjeca i Branimira Magdalenića, osvojila nagradu „Ivan Kukuljević Sakcinski” kao i monografija „Apostoli Insulani” Marijane Korunek-Medved

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Zoran Turk, predsjednik

Ogranka Matice hrvatske Čakovec i Ivan Pranjić, potpredsjednik Ogranka, predstavili su sjajne nagrade koje su dobili novi izdavački pothvati Bibliothece Murodravana.

Naravno, ima divnih i brižnih vlasnika koji stvarno vode brigu o tome, no ima i onih na čije tjelesne izlučevine svakog dana nailazimo svuda po gradu, od samog središta do staza i stazica.

“Nagazne mine” po dječjim igralištima

Srećom, takve “nagazne mine” vidljive su na pločniku, no to se ne može reći za travu na dječjim igralištima, koja su, složili se mi ili ne, prepuna “mina” svih veličina i oblika. A djeci, posebno onoj maloj, gušt je prstiće gurati u nove stvari, naročito ako su mekane. Ne treba posebno govoriti da ona nisu svjesna opasnosti i da ne odjure doma odma prati ručice. Ako i odjure, pitanje je što sa sobom u dom donesu na svojim cipelama.

Sve to i ne bi bilo tako strašno da se ta slika odnosi samo na tzv. javna dječja igrališta, već je to i slika igrališta u blizini dječjih vrtića koja svakodnevno posjećuju vrtićarci i jasličari.

I to je slika Čakovca i Čakovčanaca jer teško da vlasnici pasa iz okolnih naselja dođu prošetati svog ljubimca u međimursku metropolu. Ili pak da je riječ je psima lutalicama, premda, ruku na srce, ima i toga. Djelatnici na održavanju Grada Čakovca stoga apeliraju na vlasnike pasa, da malo misle i na druge oko sebe, na djecu i na kraju, na one koji moraju odrađivati njihov posao. Nikome nije ugodno sa sobom donijeti u kuću ili na posao smrad govna iako se kaže kako je sreća kad čovjek stane u nečiji drek. Sreća, možda je, tko vjeruje u to, ali ugoda svakako nije.

Djelo “Antologija međimurske popijevke”, dvojice autora, Stjepana Hranjeca i Branimira Magdalenića, izdana u nakladi Ogranka u Čakovcu te u sunakladi s Međimurskom županijom, Gradom Čakovcem i Zajednicom hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, osvojila je nagradu Matice “Ivan Kukuljević Sakcinski”.

Ovo djelo posvećeno blagu naše baštine bit će u sklopu programa Mjeseca međimurske popevke predstavljeno i u Zagrebu, u Matici hrvatskoj, 27. studenoga od 19 sati.

Riječ je o jedinstvenoj nagradi koju Matica dodjeljuje za najbolje djelo objavljeno tijekom tekuće godine.

Posljednji put Kukuljevićevu nagradu Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu osvojio je 2004. godine za pretisak Decretuma Ivanuša Pergošića, prve knjige na kajkavskom narječju tiskane u Nedelišću 1574. godine.

Vrhunska djela uz podršku Čakovca i Županije

Uz navedeno, Zlatnu povelju Matice hrvatske, nagradu dodijeljenu autorima, pojedincima i ustanovama zaslužnima za razvoj Matičina rada i ugleda, dobilo je još jedno izdanje Ogranka, objavljeno u suradnji s Međimurskom županijom, Muzejom Međimurja Čakovec i Centrom za istraživanje Međimurja – monumentalna monogra�ija „Apostoli Insulani: Crkveni red pavlina u Međimurju i integralna studija matičnog samostana“, autorice Marijane Korunek-Medved, istaknuo je predsjednik Ogranka MH-a u Čakovcu Zoran Turk, te dodao: - Ovako vrhunska djela ne bi bilo moguće tiskati da nismo uz podršku Međimurske županije osnovali Bibliothecu Murodravana.

Uz to je podsjetio da je Ogranak Matice hrvatske Čakovec prošle godine nagrađen s čak trima Zlatnim

poveljama te je bilo uistinu teško nadmašiti taj uspjeh.

Tada su nagrađena sva tri kandidirana izdanja Bibliothece Murodravana, koju su osnovali Međimurska županija i Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu.

Radilo se o knjigama “Rječnik govora Kotoribe”, “Stoljeće bolnice u Čakovcu, 1922. – 2022.” te “Jučer je bilo sutra”. Da će nagrada biti još, dalo se naslutiti iz najave Zorana Turka da su u pripremi dvije velike monogra�ije – Čakovca i Međimurja.

Marijana Korunek Medved nagrađena autorica monografije

„Apostoli Insulani: Crkveni red pavlina u Međimurju”

Ogranak osvojio 14 Povelja Matice hrvatske

Ivan Pranjić, potpredsjednik Ogranka istaknuo je da u Međimurju gotovo da nema područja u kojem ne prednjači u Hrvatskoj, a tako je i s djelovanjem našega Ogranka Matice hrvatske koji je najaktivniji u zemlji. - Od 1998. godine do danas osvojili smo 14 Povelja Matice te dvije nagrade “Ivan Kukuljević Sakcinski“, rekao je Ivan Pranjić, dok je glavna tajnica Ogranka Anita Novak

dodala: - Nagrađena knjiga o pavlinima je impresivno djelo nagrađeno Zlatnom poveljom s punim pravom, a nakon 20 godina ponovo nam se vraća prestižna Matičina nagrada „Ivan Kukuljević Sakcinski” zahvaljujući iznimnom radu profesora Hranjeca i Magdalenića te njihovoj „Antologiji međimurske popijevke”. Nagrade su i velika obveza jer natrag više ne možemo, već samo u ovom ritmu dalje i bolje, rekla je Anita Novak. Matija Posavec, župan, čestitao je članovima Ogranka Matice te autorima nagrađenih djela, istaknuvši da izdavačka djelatnost Bibliothece Murodravana danas predstavlja vrelo tiskanog materijala za budućnost:Djelo o pavlinima ne samo da predstavlja izvor znanja, već je njime ispravljena i povijesna nepravda jer o djelovanju, važnosti i tragu pavlina u Međimurju dosada nismo imali dovoljno zapisa. Knjiga o međimurskoj popevki posebno nam je draga jer govori o našem blagu kojem smo posvetili i dan u godini – 28. studenoga. Stručnjaci u Matici hrvatskoj dobro su procijenili vrijednost rada naših stručnjaka nagradivši ga najvišim priznanjima, rekao je župan. Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, nagrađenima i čelnicima Matice poručila je:Zahvaljujem vam u ime Grada što radite ovako divne stvari koje će trajati dugo nakon nas te pridonosite otkrivanju naše povijesti.

Stjepan Hranjec i Branimir Magdalenić autori knjige “Antologija međimurske popijevke

Vlasta Vugrinec

OTVOREN JE novi vrtić u Dunjkovcu

Djeca su dobila tri jasličke i dvije vrtićke skupine

Bit će to toplo gnijezdo za naše male lastavice iz Dunjkovca, Pretetinca i Slakovca, istaknula je ravnateljica Slana

Piše: Vlasta Vugrinec

Svečanim otvorenjem novog dječjeg vrtića u Dunjkovcu, Općina Nedelišće zaokružila je još jednu investiciju na području odgoja i obrazovanja. Novi vrtić nazvan Lastavica ustvari je područni odjel Dječjeg vrtića Zvončić i su�inanciran je europskim sredstvima iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Su�inanciranje je iznosilo 907.000 eura, dok je Općina uložila više od 2,5 milijuna eura sredstva iz svog proračuna.

ŠENKOVEC

- Ovo je događaj koji predstavlja važan korak u postizanju kvalitetnijeg predškolskog odgoja i obrazovanja, čime se dodatno obogaćuje i život mladih obitelji u Općini Nedelišće, naglasila je tom prilikom Sandra Slana, ravnateljica Lastavice te dodala kako sve djelatnike posebno raduju prve jasličke skupine koje djeluju unutar vrtića Lastavica, a čije je otvorenje bila dugogodišnja težnja. Vrtić je naime dobio tri jasličke skupine za 36 mališana. Uz jasličke, u vrtiću su formirane još dvije skupine za ukupno 80-ak djece. Ime su mu zajednički birali djelatnici vrtića i djeca.

Čast da prerežu vrpcu

- Odabrali smo ime Lastavica jer ona simbolizira dolazak proljeća, buđenje života, a što je djetinjstvo ako ne buđenje života u malom djetetu. Bit će to toplo gnijezdo za naše male lastavice iz Dunjkovca, Pretetinca i Slakovca, istakla je ravnateljica.

Otvorenje ovog objekta znači puno tamošnjim roditeljima jer više ne moraju tražiti smještaj za svoju djecu izvan Općine. Međutim, potrebe za smještaj djece i dalje ne prate raspoložive kapacitete.

- Ovo je najiščekivaniji projekt u zadnjih 30 godina u Općini Nedelišće, pohvalio se načelnik Nikola Novak, te dodao da se ide u izgradnju novog vrtića i u Nedelišću s 10 skupina te dogradnjom matičnog Dječjeg vrtića Zvončić koji će imati jasličke skupine.

U dvorištu novoga objekta uređeno je dječje igralište, a vrtić ima i vlastitu kuhinju što će omogućiti svježe i zdrave obroke za djecu. Izmjenom tehničkog plana omogućena je ugradnja dizalice topline i fotonaponske elektrane čime je postignut viši energetski razred, odnosno bolji uvjeti za boravak u zgradi uz uštede i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš.

Općina Šenkovec i ove će godine isplaćivati božićnicu povodom božićnih i novogodišnjih blagdana. Božićnica će iznositi 50 eura i isplaćivat će se na tekući račun primatelja. Pravo na božićnicu imaju: umirovljenici s područja Općine Šenkovec i s mirovinom do 600 eura, mještani stariji od 65 godina koji ne primaju mirovinu i nemaju novčana primanja (predati potvrdu porezne uprave) te mještani Općine Šenkovec koji su korisnici Centra za socijalnu skrb Ča-

STRAHONINEC

kovec, osobe s invaliditetom i onkološki bolesnici (predaju liječničku potvrdu). Ako ste primatelj i inozemne mirovine, ukupan iznos hrvatske i inozemne ne smije prelaziti 600 eura. Mještani koji prvi put primaju božićnicu trebaju predati potvrdu o visini mirovine, svi ostali donose samo OIB i IBAN broj tekućeg računa. Prijave možete dostaviti u poštanski sandučić na zgradi Općine ili na e-mail maja. radek@senkovec.hr do 6. 12. 2024. godine. (sh)

Umirovljenici, Djed Mraz vas zove!

Općinski načelnik Franjo Lehkec povodom nadolazećih blagdana donio je Odluku o isplati božićnice svim umirovljenicima te osobama starijim od 75 godina bez mirovine s prebivalištem u našoj općini. Božićnica u iznosu od 40 eura pripada korisnicima starosnih, prijevremenih starosnih, obiteljskih i invalidskih mirovina (opća i profesionalna nesposobnost) koji nisu zaposleni. Prošle godine božićnicu je

primilo 660 umirovljenika. S obzirom na to da Općina već posjeduje potrebne podatke o korisnicima, nije potrebno dolaziti u Općinu. Međutim, svi novi umirovljenici ili oni s promjenama podataka mogu se javiti Jedinstvenom upravnom odjelu na broj 040 333 088 ili putem e-maila info@ strahoninec.hr. Dokumentaciju je moguće dostaviti osobno, poštom ili e-mailom od 30. studenog 2024. do 10. prosinca 2024. (sh)

novog vrtića pripala je najmlađima

RAZGOVOR S GORANOM LOVRECOM povodom Dana općine Gornji Mihaljevec

Krećemo u dogradnju škole i izgradnju sportske dvorane

Piše: Sanja Heric

Kao što kaže izreka "Sveta Kata, snijeg pred vrata", dolazak zime često donosi promjene i nove početke. A novi početak očekuje i Općinu Gornji Mihaljevec. Naime, konačno na red dolazi izgradnja dugoočekivane sportske dvorane. U razgovoru s načelnikom Goranom Lovrecom uoči Dana Općine saznali smo planove ove općine, kako se pripremaju za proslavu ovog posebnog dana i što sve očekuje mještane u nadolazećem razdoblju. U nastavku donosimo razgovor o viziji Gornjeg Mihaljevca kroz oči njegovog načelnika.

- Kako ćete ove godine proslaviti Dan Općine?

- Dane Općine slavimo uoči blagdana svete Kate, uz podršku Župe koja organizira bogat program tijekom triju dana. Mi ćemo našu proslavu ograničiti na dva dana. U nedjelju, 24. studenoga, u jutarnjem terminu održat će se predstava "Jonathon" za mališane, dok će u 19:30 na rasporedu biti predstava "Sve o muškarcima" Teatra Gavran. Obje predstave održat će se u Domu kulture u središtu mjesta. Na sam blagdan svete Katarine, u ponedjeljak, u 18 sati planirana je svečana sjednica Općinskog vijeća Gornji Mihaljevec.

- Što se sve u vašoj općini napravilo od prošle proslave Dana Općine?

- Postoje vidljive i opipljive promjene, ali i one koje nisu odmah očite, a koje su također važne. Ono što mi prvo pada na pamet, a što je ključno za našu budućnost, jest da je riješena projektna dokumentacija koja će do kraja prosinca biti �inalizirana i poslana na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ovaj projekt obuhvaća dogradnju škole i izgradnju nove sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu. Radi se o dugoočekivanim i potrebnim projektima koji su planirani još 2018./2019. godine. Dobili smo potpuno odobrenje za �inanciranje dogradnje škole i vanjskog uređenja te 53 % za izgradnju sportske dvorane. Sportska dvorana bit će dvokrilna i omogućit će razne aktivnosti, ne samo za

- Dobili smo potpuno odobrenje za financiranje dogradnje škole i vanjskog uređenja te 53 % za izgradnju sportske dvorane, napomenuo je načelnik Goran Lovrec

tjelesnu kulturu kako je prvotno de�inirano od strane županije. Dvorana će uključivati prostorije za produženi boravak, dodatne učionice i novu kantinu. Smatram da si nitko danas, niti u Hrvatskoj, ne može priuštiti da ima jednu dvoranu samo za jednu namjenu i drugu za drugu namjenu. Kao što to naši političari kažu, vjerom dobrog gospodara treba sve to posložiti. To je jedan od vitalnih projekata koji ide i konačno su nam srca na mjestu da to krene.

Škola se širi za dodatne četiri učionice, što je dostatno za jednosmjensku nastavu. Još su predviđeni prostori za produženi boravak, te još jedna priručna dvorana od 80 kvadrata za treniranje tipa mažoretkinja i pilatesa.

- Što je još važno za naglasiti od ostalih projekata?

- Pripremljena je dokumentacija za dogradnju zgrade uz općinu, koja uključuje ljekarnu i frizerski salon, te proširenje prostora za DVD Gornji Mihaljevec. Tijekom gradnje dvorane, postojeći vatrogasni dom će morati biti uklonjen jer se nalazi na glavnoj prometnici. Rušenje se ne može započeti bez alternativnog rješenja, a potrebno je produžiti građevinsku dozvolu. Također, planira se adaptacija krovišta i kata zgrade uz dogradnju triju garaža za DVD, čime će se riješiti dio problema koji nas očekuje. Ove godine prikupljaju se zahtjevi za treće izmjene i dopune prostornog plana općine. U planu je izgradnja dvosmjerne ceste prema groblju, prijavljene na natječaj Europskog fonda, čije rezultate još uvijek čekamo. Projektira se cjelodnevni centar za starije sa smještajnim kapacitetima u Dragoslavec Bregu i rehabilitacijske ambulante u Preseki. Sve su to stvari koje još nisu opipljive, i još su velikim dijelom na papiru, ali idu u smjeru realizacije 2025./2026.

Pored toga, zadnjih dva mjeseca, počelo je asfaltiranje nekoliko cesta koje će do kraja studenog biti gotove. Radimo na cestama u Vugrišincu, dva odvojka u Vukanovcu, te popravku ceste Preseka – Badličan. Također sudjelujemo u

su�inanciranju ceste Gornja Dubrava – Zelena sa ŽUC-om, a u tijeku je nabava za produžetak ceste u Bogdanovcu do Sršovih.

Počeli su zemljani radovi na pripremi parkirališta za mjesno groblje. Ove godine planira se izmjena polovice ograde na groblju, dok će sljedeće godine biti izmijenjena druga polovica.

Instalirane su četiri nadstrešnice na autobusnim stajalištima u Dragoslavec Bregu, Badličanu, Martinuševcu i Vukanovcu. Također se nadopunjava javna rasvjeta, s posljednjim radovima u Gornjoj Dubravi gdje je izvršena rekonstrukcija elektrovodova. Prošle godine završen je PRŠI projekt koji omogućava brzi

pristup internetu po cijeloj općini, a trenutno se pokrivaju područja koja nisu bila obuhvaćena. Tu je bilo izvjesnih problema, kao u svim ostalim mjestima.

- Što je za mještane Gornjeg Mihaljevca najvažnije?

Na Općinskom vijeću ovog tjedna donijeli smo proračun za 2025. i jedna od novina je da smo donijeli odluku o smanjenju poreznih stopa poreza na dohodak. Niža stopa smanjuje se s 20 na 17 posto, a viša stopa s 30 na 27 posto. One će biti na snazi od 2025. godine. S obzirom da nam je zakonodavac pružio tu mogućnost, mislim da smo išli u dobrom smjeru s tom odlukom.

Ove godine dodijeljeno je i oko 40 poticaja za rekonstrukciju ili izgradnju novih objekata na području Općine Gornji Mihaljevec, svaki u iznosu od 3300 eura. Također dodjeljujemo jednokratne stipendije od 150 eura te redovne stipendije od 100 eura mjesečno kroz školovanje (150 eura u deset jednakih anuiteta). Imamo jedan ugovor o su�inanciranju de�icitarnih zanimanja u suradnji s Obrtničkom komorom.

Škola se širi za dodatne 4 učionice, što je dostatno za jednosmjensku nastavu

Što se tiče osnovnoškolaca, tu je išla pomoć za nabavku udžbenika i radnog materijala. Zatim, tu je dio prijevoza koji pokrivamo direktno iz općinskog proračuna. Ovih dana ide i pomoć za umirovljenike. Oni koji primaju do 270 eura mirovine, moći će dobiti bon od 70 eura. S druge strane, oni koji imaju dohodak od 270,01 eura do 470 eura, imaju pravo na 40 eura pomoći. Isplate na račun banaka izvršit će se do 16. prosinca 2024., a za osobe koje nemaju otvoreni račun u banci isplata će ići na blagajni Općine Gornji Mihaljevec u uredovno radno vrijeme Općine od 17. do 19. prosinca 2024. godine.

- Društvo Veteran poslalo je na općinsku adresu inicijativu da se trg u središtu mjesta nazove Trg hrvatskih branitelja. Razmatrate li taj prijedlog?

- Kad smo kod trga, možemo ga zvati trg, možemo ga zvati okupljalište ili bilo kako. Trg u Gornjem Mihaljevcu još nije proglašen. Mi ga koristimo u namjeni trga. Do imena trga još nismo došli. Postoji već duže vrijeme inicijativa da se zove Trg hrvatskih branitelja. Ono što kola po terenu je Mihalovski trg. Onoga trenutka kad ćemo ga zvanično oformiti, registrirati, budemo rješavali i ime trga. Za jedno vrijeme ćemo još uvijek ostati kod toga da je to mjesto uz općinsku zgradu koja u budućnosti bude trg, ali zakonski on to još uvijek nije. Osim prethodne inicijative, predloženo je i da se hrvatskim braniteljima s prebivalištem u općini omogući besplatno korištenje terena na SRC-u Mladost.

- Tereni na SRC-u Mladost koriste se uz naknadu, no naše udruge ne plaćaju korištenje terena. Što se tiče upita spomenute udruge za korištenje terena, koliko mi je poznato, niti direktor niti itko od zaposlenika nije primio takve upite. Specijalnu odluku nismo donijeli, iako postoje udruge koje su koristile terene i prostor za koji je upravljačko poduzeće ispostavilo fakturu koja je plaćena.

- Planirate li se ponovno kandidirati za načelnika?

- Morat ću se kandidirati. Ulazim u četvrti mandat, a s obzirom na to da su izbori iduće godine, pripreme još nisu započele. Vjerojatno ću to organizirati u posljednja tri tjedna kada budem trebao ispuniti obrasce za kandidaturu. Posao koji smo započeli moram dovršiti.

svim žiteljima

Općine Gornji Mihaljevec

Goran Lovrec, načelnik Općine Gornji Mihaljevec

UKLANJANJE GRANIČNOG prijelaza u Murskom Središću otvorilo mogućnost povezivanja šetnice i parka

Čeka li Sv. Ivana Nepomuka nova seoba?

Sv. Ivan Nepomuk zaštitnik je mostova i zaštitnik od poplave, svojedobno slomljen i bačen u Muru, ali i spašen i ponovno postavljen u gradski park

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Mursko Središće je dugo trpjelo zbog �izičke barijere granične konstrukcije na rijeci Muri u samom centru grada. Prije granice gradski park u neposrednoj blizini bio je središte mjesta, a nakon uklanjanja konstrukcije bivšeg graničnog prijelaza prema Sloveniji omogućeno je povezivanje i spajanje gornje razine i šetnice Sv. Barbare. Kao što se šetnica uređivala etapno i obogaćivala brojim zanimljivim detaljima, tako se i gornja etaža može uređivati postupno.

Novi gradski panoramski trg već smo predstavili. Naj-

veću zanimljivost predstavljat će vidikovac s pogledom na krajolik obale rijeke Mure.

Arhitekt Lorand Klemenčić u idejnom rješenju predlaže da konstrukcija vidikovca bude ujedno i nosač zelenila i cvijeća, tzv. okomiti zeleni cvjetni vrt površine 300 m2

Ukidanje granične konstrukcije otvorilo prostor

Ne manje intrigantno od izgradnje vidikovca na ulazu u državu, što ne postoji nigdje na svijetu, je i prijedlog o preseljenju kapelice Svetog Ivana Nepomuka, zaštitnika mostova i zagovornika protiv poplava, koji je postavljen 1846. godine, a preseljen nakon obnove 1996. godine. U idejnom rješenju za uređenje prostora šetnice i parka, Klemenčić predlaže novu lokaciju neposredno kod cestovnog mosta i rijeke Mure.

Sudbina kipa ovog sveca je zbilja zanimljiva. Premda Mursko Središće ima itekako razloga postaviti kip svecu zaštitniku mostova i zagovorniku protiv poplava, nakon drugog svjetskog rata i dolaska novog komunističkog režima, kip sv. Ivana Nepomuka je srušen, slomljen i bačen u Muru. Sa svecem zaštitnikom mostova i od poplava obračunao se prema usmenoj predaji gorljivi zagovornik komunističkog režima. Prema predaji Kapelica da�ra iz 1846. godine

BREŽNA PRIČAONICA

zna mu se i ime, ali pokojnike, pogotovo bez dokaza, najbolje je pustiti da počivaju u miru. Seoba kapelice bliže mostu na Muri No, neka dobra duša ipak je spasila kip oštećenog sveca i sklonila ga na sigurno do boljih vremena. Nakon demokratskih promjena kip Sv. Ivana Nepomuka je obnovljen devedesetih godina prošlog stoljeća i ponovno se našao pod krovom kapele u središnjem parku nasuprot spomeniku Rudaru u Murskom Središću.

Predložena nova seoba kapelice s kipom Sv. Ivana Nepomuka značila bi njegovo postavljanje na novi trg bliže mostu i obali Mure, kako bi štitio građane od nabujalih voda Mure, a putnike i prolaznike preko mosta od svih nevolja koje ih mogu zadesiti na putu.

Eventualnim preseljenjem kapele i sv. Ivana Nepomuka otvorilo bi se mjesta novim idejama za uređenje parka koji je nekada, prije uređenja šetnice, služio kao mala arena na otvorenom za razne gradske manifestacije.

Supermen s tajnom recepturom za multitasking

Usvijetu medicine, gdje se očekuje da liječnici budu posvećeni pacijentima i zdravstvu, pojavio se pravi Supermen – dr. Krešimir Rotim. Ovaj neurokirurg, nekadašnji ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice i dugogodišnji predstojnik Klinike za neurokirurgiju, očito je pronašao način kako uskladiti nevjerojatno visoke standarde medicinske struke s nevjerojatnim talentom za multitasking.

Dok obični smrtnici jedva žongliraju s jednim ili dva

posla, dr. Rotim se može pohvaliti čak sa sedam radnih mjesta kako je izvijestio Jutarnji list! Kako samo to uspijeva? Možda koristi neku tajnu metodu upravljanja vremenom koju bismo svi trebali naučiti. Ili je možda otkrio način da se klonira? U svakom slučaju, njegovo radno vrijeme mora biti ispunjeno nevjerojatnim podvizima da uspije sve to, na čak sedam radnih mjesta, obaviti.

Dr. Rotim isplivao je u žižu javnosti zbog svoje involviranosti u veliku aferu

koja je uzdrmala hrvatsko zdravstvo. Naime, sumnja se da je sudjelovao u kriminalnoj organizaciji koja se bavila namještanjem poslova vezanih uz nabavu medicinskih uređaja. Zbog toga je smijenjen, uhićen i priveden ministar zdravstva Vili Beroš, a dr. Rotim će se braniti sa slobode.

Na kraju krajeva, tko bi mogao zamisliti da će neurokirurg postati glavni junak u priči o korupciji? Dr. Krešimir Rotim, čovjek koji je u svojoj karijeri postigao

toliko toga, sada se suočava s izazovima koji nadmašuju i najteže operacije. Možda će mu trebati više od jednog superheroja da izdrži ovu borbu – ili barem dobar tim odvjetnika!

U svakom slučaju, dok čekamo rasplet ove nevjerojatne priče o Supermenu u bijeloj kuti, možemo samo zamisliti koliko bi posla obavio da nije bio uvučen u ovu situaciju. Možda bi mogao razmisliti o tome da otvori i školu za upravljanje vremenom.

PRIJEM ZA Damira Hodića povodom dobivanja prestižne nagrade

Woolf je regionalni lider u on-line prodaji obuće

Damir Hodić, direktor samozatajne tvrtke Woolf, koja se bavi prodajom obuće, može se pohvaliti prestižnim priznanjem - regionalnim liderom u on-line prodaji. Lokalci trgovinu na ulazu u Mursko Središće na državnoj cesti iz pravca Čakovca jako dobro poznaju, jer se ondje obućom opskrbljuju mnoge obitelji.

Manje je poznato da su postali regionalni lider u on-line prodaji.

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, 14. studenoga održao je prijem za Damira Hodića, direktora tvrtke Woolf, povodom osvojenog prestižnog priznanja e-commerce sektora – titule Hall of Fame i nagrade Best Cross Border Shop. Prijem je bio prilika da gradonačelnik osobno čestita direktoru na izvanrednom poslovnom uspjehu Woolfa, regionalnom lideru u on-line prodaji.

Gradonačelnik Dražen Srpak pohvalio je uspjeh Woolfa i istaknuo važnost i za grad: - Ovo je sjajan primjer kako uspješan poslovni model može rasti i razvijati se, a istovremeno

Nije ni čudo da se u pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi da ne mogu raditi privatno u vrijeme svoje smjene, turnusa, dežurstva ili pripravnosti. To bi se trebalo podrazumijevati, uostalom, propisano je Zakonom o radu, ali činjenica da se takva samorazumljiva obveza unosi i u pravilnik dovoljno govori o tome koliko se poštuje u praksi. A učiti mogu od Supermena – jer očito zna kako obaviti nemoguće!

ostati povezan s lokalnom zajednicom.

- Woolf je 2015. godine krenuo s web-shopom fokusirajući se na kvalitetu i inovacije. Tvrtka je poznata po svojoj sposobnosti da prilagodi ponudu potrebama tržišta, a prva prodaja klompa on-line bila je ključna prekretnica u njihovom poslovanju. Danas Woolf ostvaruje značajan broj narudžbi svakodnevno, kazao je Hodić. Dodaje: - Iako su počeci bili skromni, Woolf je tijekom godina razvio snažnu mrežu kupaca diljem regije, a njihova odluka da ulažu u web-shop umjesto širenja maloprodajne mreže dala je izuzetne rezultate. Na prijemu je Damir Hodić, direktor, najavio daljnje korake u razvoju tvrtke, uključujući preseljenje �izičke trgovine u Murskom Središću na novu lokaciju u neposrednu blizinu trgovine Konzum.Nova lokacija bit će pristupačnija kupcima, a mi ćemo zadržati atraktivnu ponudu i konkurentne cijene, čime ćemo dodatno ojačati vezu s našom lokalnom zajednicom, kazao je Hodić. (BMO)

Woolf je regionalni lider u online prodaji obuće

Nakon Drugog svjetskog rata bio je polomljen, bačen u Muru ali i spašen

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

DONACIJA tvrtke Komet preloškom Domu zdravlja

Ambulanta dobila novi holter

Tvrtka Komet d.o.o. iz Preloga darovala je Ambulanti Prelog Doma zdravlja Čakovec Holter EKG uređaj. Uređaj je vrijedan oko 2500 eura, a jedna je ovo u nizu donacija tvrtke Komet d.o.o. ustanovama i udrugama s područja Grada Preloga i Međimurske županije.

- Tiho i nenametljivo pokušavamo pomoći koliko možemo. I naši zaposlenici trebaju medicinsku pomoć, također su dio nekih od udruga kojima pomažemo i to je na neki način i naša dužnost, istakao je Dražen Sinko, direktor Kometa.

Holter EKG je 24-satno kontinuirano praćenje i bilježenje aktivnosti srca za vrijeme uobičajenih dnevnih aktivnosti.

S pomoću Holtera prate se promjene u zdravlju srca nakon srčanog udara ili pri promjeni lijekova za srce. Holter EKG može biti od neizmjerne dijagnostičke vrijednosti zbog speci�ičnosti da jednostavno bilježi mnogobrojne parametre električne

Dražen Sinko, direktor tvrtke Komet Prelog

aktivnosti srca. Isto tako, tijekom 24 sata moguće je zabilježiti poremećaje koji se javljaju rjeđe, u dužim vremenskim razmacima, no treba imati na umu da također ne mora “uhvatiti” neki poremećaj aktivnosti srca u tih 24 sata te je ponekad pretragu potrebno ponoviti ako simptomi perzistiraju. (vv)

PRIPREME za Adventsku čaroliju u Prelogu

Izložite svoje radove

na božićnom sajmu

Turistička zajednica

Grada Preloga i ove godine poziva sve zainteresirane na božićni sajam koji je ove godine dio Adventske čarolije u Prelogu. Sajam će se održati na Trgu Slobode u ispred Doma kulture, 13. i 14. prosinca 2024. godine (petak i subota) od 16 do 20 sati.

Kako bi čarolija bila potpuna, Trgu će se posebno urediti kako bi izlagači mogli predstaviti i prodavati svoje proizvode u sjajnoj atmosferi. Oba će dana pozornicu zauzeti odlični akustični sastavi. U petak tako stiže Civilizacija band, a u subotu će izlagače i posjetitelje razveseliti Zibe unplugged. Ne propustite priliku za druženje uz kuhano vino, pre�ine božićne kolače i dobro društvo.

U subotu se očekuje i posjet „moto mrazeva“ Moto kluba Ren-Ban iz Preloga, koji će okupljene mališane darivati slatkišima. U petak pak će mali glazbeni dodatak božićnom sajmu biti i nastup

UČENICI SŠ-a Prelog osmislili digitalnu kuharicu

Kuharica se temelji na ostavštini sv. Hildegarde

Piše: Vlasta Vugrinec

Prigodnom svečanošću, učenici preloške Srednje škole zaključili su Mjesec hrvatske knjige čija je središnja tema bila “Čitaj mi”. Bio je to za njih intenzivan mjesec, no najvažnije je da su dosta toga naučili, ali i ostavili i za buduće generacije.

Jedna od ostavština je i digitalna kuharica koja je kruna istraživačkog dvogodišnjeg

projekta o svetoj Hildegardi. Tijekom radionica učenici su istraživali Hildegardinu kuhinju, otkrivali ljekovitost hrane kako bi kreirali vlastite zdrave proizvode i tako formirali zdrave prehrambene navike. Tako i kuharica sadrži reciklirane recepte koje su učenici 2. PM i 3. THK razreda na inovativan i suvremen način osmišljavali tijekom pekarskih i kuharskih radionica sa svojim strukovnim

nastavnicama, Jasenkom Poljak i Anicom Naranđa. - Temeljni sastojak svih recepata je pir, jedna od najstarijih žitarica koja, parafrazirajući svetu Hildegardu, stvara dobru krv, jača mišiće i potiče dobro raspoloženje, poručila je Nataša Sakač, knjižničarka koja je također sudjelovala u stvaranju digitalne kuharice. Sveta Hildegarda bila je njemačka katolička svetica koja je već u srednjem vije-

ku poznavala mnoge nutricionističke činjenice koje je u proteklih stotinjak godina otkrila i potvrdila suvremena znanost.

Kuharica je podijeljena na dva dijela, pekarski i kuharski. Uz navedene mentorice i knjižničarku, voditeljice projekta bile su nastavnice Anica Čerepinko, Tajana Štefok i Kristina Jančec, a u planu je prijevod digitalne kuharice na njemački jezik.

Na temelju članka 35. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), Odluke o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 27/24) i članka 46. Statuta Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 5/21 i 16/22), načelnik Općine Selnica raspisuje dana 20. studenoga 2024. godine

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU OPĆINE SELNICA

PREDMET PRODAJE:

Red. br. Broj kat. čes�ce Katastarska općina Površina/m2 Način uporabe kat. čes�ce

Pravo podnošenja pisane ponude imaju sve �izičke i pravne osobe koje po važećim propisima Republike Hrvatske mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske.

Puhačkog orkestra Grada Preloga.

Pozivaju se svi zainteresirani izlagači koji se bave ručnim radovima, izradom nakita, božićnih dekoracija i božićnih čestitaka, ugostitelji, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, predstavnici udruga, da se prijave za izlaganje i/ ili prodaju svojih proizvoda, radova i usluga. Svim izlagačima osigurana su mjesta za izlaganje, a sudjelovanje je besplatno. Sajam će se održati na otvorenom te organizator, Turistička zajednica Grada Preloga, zadržava pravo otkazivanja božićnog sajma, u slučaju lošeg vremena. Prijave za sudjelovanje primaju se do 11. prosinca u Turističkoj zajednici Grada Preloga, na broj telefona 040 638 694 ili na e-mail: info@prelog.hr. Svakog dana broj mjesta za izlaganje ograničen je na dvadeset mjesta za izlaganje. Mole se svi zainteresirani da kod prijave navedu koji dan žele izlagati. (vv)

SADRŽAJ PONUDE

Ponuda mora sadržavati:

• naziv i točnu adresu ponuditelja; za �izičke osobe: ime i prezime, adresu, OIB; za pravne osobe: naziv tvrtke, sjedište, OIB,

• oznaku nekretnine koja je predmet natječaja,

• ponuđeni iznos kupoprodajne cijene,

• broj računa (IBAN) na koji će se izvršiti povrat uplaćene jamčevine u slučaju neprihvaćanja ponude.

Uz ponudu treba priložiti:

• dokaz o izvršenoj uplati jamčevine (presliku uplatnice ili virmana);

• potvrdu Općine Selnica o podmirenim obvezama prema Općini Selnica;

• izvadak iz sudskog registra ne stariji od 30 dana (za pravne osobe);

• dokaz o hrvatskom državljanstvu, preslika domovnice ili osobne iskaznice (za �izičke osobe);

• dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva (za strane osobe).

JAMČEVINA

Ponuditelji su za nekretnine koje su predmet natječaja dužni položiti jamčevinu u otvorenom roku natječaja u korist računa za redovno poslovanje Općine Selnica, IBAN: HR88 2390 0011 8385 0000 9, s pozivom na broj 68 9016 – OIB, te s naznačenom svrhom doznake: ”jamčevina za natječaj”. Jamčevina koju su položili ponuditelji koji nisu utvrđeni najpovoljnijim, vratit će se u roku od 30 dana od konačnosti Zaključka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Najpovoljnijem ponuditelju položena jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu. Ako najpovoljniji ponuditelj odustane od svoje ponude, nema pravo na povrat jamčevine.

Jedinična cijena EUR/m2

Utvrđeni ukupni iznos početne cijene (EUR)

Ako najpovoljniji ponuditelj ne pristupi sklapanju ugovora o kupoprodaji bez opravdanog razloga, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora i nema pravo na povrat jamčevine, a ugovor će se sklopiti sa sljedećim najpovoljnijim ponuditeljem.

NAJPOVOLJNIJA PONUDA, PODNOŠENJE I OTVARANJE PONUDA

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji je ponudio najvišu kupoprodajnu cijenu i ispunjava sve druge uvjete natječaja.

Ako dva ili više ponuditelja s urednom ponudom ponude isti najviši iznos kupoprodajne cijene, Povjerenstvo će ih pozvati da pristupe usmenom nadmetanju.

Zadržava se pravo ne prihvatiti niti jednu ponudu.

Zaključak o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi načelnik Općine Selnica i dostavlja se svim sudionicima natječaja.

Na zaključak se, radi njegova preispitivanja, može uložiti prigovor nadležnom tijelu u roku od 8 dana od dana dostave. Zaključak o prigovoru je konačan.

Plaćanje kupoprodajne cijene definirat će se ugovorom o kupoprodaji.

Rok za podnošenje pisanih ponuda je 8 dana računajući od dana objave natječaja.

Zakašnjele i nepotpune ponude te ponude bez traženih priloga neće se razmatrati.

Ponude za natječaj se predaju u zatvorenoj i zapečaćenoj omotnici neposredno u ured Općine Selnica, 1. kat, ili šalju preporučenom pošiljkom na adresu: Općina Selnica, Jelačićev trg 4, 40314 Selnica, uz napomenu: „NE OTVARATI – PONUDA ZA KUPNJU NEKRETNINE RED.BR. (upisati redni broj nekretnine)“

Ponude će biti javno otvorene i pročitane 02.12.2024. godine u 14:00 sati, u Vijećnici Općine Selnica, Jelačićev trg 4, Selnica. Otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji, odnosno ovlašteni predstavnici uz predočenje valjane punomoći. Informacije u vezi nekretnine mogu se dobiti u Općini Selnica, 1. kat ili telefonom 040/861-344. Načelnik Općine Selnica Ervin Vičević

Anica Naranđa, Jasenka Poljak i Nataša Sakač vodile su učenike �jekom stvaranja kuharice

18. MEĐIMURSKO ocjenjivanje meda Tko ima najbolji med?

Međimurski pčelari predali su svoj med i ove godine na analizu u sklopu 18. ocjenjivanjea meda. Što su proizveli, odnosno njihove pčele, doznat će 30. studenoga kada će biti javno prezentirani rezultati. Samim time, tada će im biti podijeljene i zaslužene diplome. Svečanost će se održati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimur-

ja u Čakovcu s početkom u 11 sati.

Sat prije, odnosno u 10 sati, predavanje će održati Tvrtko Matijević na temu: “Pčelinji otrov kao budućnost pčelarstva (ljekovitost, primjena, tehnologija proizvodnje pčelinjeg otrova)”. Nakon dodjele diploma uslijedit će druženje uz medenjake i ostale kolače s medom. (vv)

U BRUXELLESU zatražena pomoć za sušu Aktivirajte pričuve i pomozite poljoprivrednicima

U Bruxellesu je dana 18. studenoga 2024. održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva na kojem je hrvatsko izaslanstvo predvodio državni tajnik Tugomir Majdak.

Državni tajnik u svom je obraćanju izrazio solidarnost i podršku Ukrajini koju Hrvatska itekako razumije jer upravo obilježava 33. godišnjicu pada herojskog grada Vukovara. Pozvao je na EU jedinstvo, ali i upozorio da je za to potrebna detaljna analiza utjecaja budućih trgo-

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

TRG BRAĆE RADIĆA 4

MURSKO SREDIŠĆE

KLASA: 406-05/24-01/15

URBROJ: 2109-11-01-24-1

Mursko Središće, 21.11.2024.

vinskih odnosa s Ukrajinom na osjetljive sektore, posebno proizvodnju žitarica i šećera. Hrvatska delegacija je podsjetila na velike štete uslijed vremenskih nepogoda od ožujka do rujna ove godine koje su značajno poremetile uobičajene aktivnosti hrvatskih proizvođača i uzrokovale ogromne �inancijske gubitke u mnogim sektorima. Pozvala je Europsku komisiju da uzme u obzir već dostavljene podatke o štetama i aktivira mehanizam poljoprivredne pričuve. (vv)

Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Grad Mursko Središće objavljuje

JAVNI POZIV

kojim Grad Mursko Središće, kao pravna osoba u čijem je vlasništvu nerazvrstana cesta na području: k.o. Mursko Središće, katastarske čestice 3100/1, 3100/10 u naravi nerazvrstana cesta u Murskom Središću

obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnici Grada Mursko Središće, započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta dana 26.11.2024. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Ivica Miše dipl.ing.kut. teh. (Geo447), predstavnika tvrtke GeoTop d.o.o. Štefanec, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem je izvedena spomenuta nerazvrstana cesta mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja 28.11.2024. godine, u vremenu od 08.00 – 12.00 sati, u prostorijama tvrtke GeoTop d.o.o. Čakovec, R. Boškovića 16.

Gradonačelnik

Grada Mursko Središće

Dražen Srpak

Broj proizvođača pao za tri četvrtine

Šećerna kola već duže klize nizbrdo s time da su znakovitije ubrzanje

godine i to ukidanjem proizvodnih kvota

Piše: Vlasta Vugrinec

- Ma, nejte me nikaj opće pitati za repu, bilo je prvo što nam je rekao Zvonko Židov, dugogodišnji proizvođač šećerne repe iz Cirkovljana.

Upravo tako reagiraju i ostali proizvođači slatkog korijena diljem Hrvatske. Gorko-slatki korijen

Zvonko repu sije gotovo 30 godina i kaže da mu nikad digestija nije bila ispod 13 %.

- Ove sam godine dobio oko 770 tona repa i to s digestijom 11,7 %, kaže. Je li u pitanju suša, visoke temperature ili nešto treće, ne želim uopće znati. Znam samo da sam razočaran.

Unatoč tome, sijat će je i dalje jer je vezan subvencijskim ugovorom na njenu proizvodnju do 2027. godine. Jedino je sigurno da to više neće biti tako velike površine.

A, površine pod repom iz godine u godinu, svi ratari

redom nepovratno smanjuju. I čovjek ne može, a da se ne zapita u čemu je “kvaka”. Jer repa je godinama slovila kao jedina poljoprivredna kultura za koju se uvijek sve unaprijed znalo i plaćalo se na vrijeme.

Prema podacima Hrvatske industrije šećera, privremena proizvodnja šećerne repe u 2023./2024. godini je manja u odnosu na prethodnu godinu za 27.6 posto. Prošle godine je bila rekordno niska proizvodnja šećera, odnosno najniža u zadnjih 20 godina.

Kao i ostale ratarske kulture i šećerna repa trpi posljedice klime pa je tako Slavoncima praktički sva istrunula što nije slučaj u Međimurju gdje je dobro rodila, ali sa smanjenim digestijom.

nja kvota proizvodnje šećera, čime se proizvođačima davala određena sigurnost, ali im se i limitirao tržišni potencijal. Smatralo se kako će ukidanjem kvota proizvodnja šećera rasti, no dogodilo se suprotno. I ne samo to, propadale su i šećerane pa smo danas spali samo na onu u Virovitici.

Broj proizvođača pao s 1200 na 300 Prije ulaska Hrvatske u EU šećernu repu uzgajalo je oko 1200 ratara, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a potporu je u 2023. godini ostvarilo 319 korisnika.

I što na kraju reći ili zaključiti? Ili se nešto ključno mora promijeniti ili ćemo jesti, odnosno uvoziti jeftiniji šećer od šećerne trske. Ili ironično reći: pa bijeli šećer ionako nije

Šećerna kola već duže klize nizbrdo, no znakovitijie ubrzanje dobila su 2017. godine i to ukidanjem proizvodnih kvota. Naime, u Europskoj uniji se od 1968. godine de�inirala godiš-

Pčelari osvojili dva zlata, jedno srebro

U dvorani Narodne čitaonice u Kostreni, prošlog su tjedna dodijeljene nagrade 17. ocjenjivanja kvalitete meda Primorsko-goranske županije, poznatijeg kao Zlatno ulište. Ocjenjivanje ni ovoga puta nije prošlo bez sudjelovanja naših, međimurskih pčelara. I ne samo to, međimurski pčelar uspio je po treći put biti ukupni pobjednik.

Prvi put ukupni pobjednik bio je Dražen Bogdan iz Macinca s bagremovim medom 2020. godine. Dvije godine kasnije, 2022., s istom vrstom meda ukupni je po-

i dvije bronce

bjednik bio Željko Trupković iz Novog Sela Rok. I ponovno, dvije godine kasnije, dakle 2024. to je uspjelo Nataliji Branović iz Orehovice s kestenovim medom. Iako sa suprugom Rankom živi u Orehovici, pčelinjak ima na otoku Pagu, u mjestu Ceska kod Novalje. Zlatom se okitilo i Pčelarstvo Trupković iz Novog Sela Rok i to za bagremov med. Natalija je osvojila i srebro za medun, dok je njen suprug Ranko dobio broncu za cvjetni med. Broncu je dobio i lipov med Josipa Furdija iz Dekanovca.

Ocjenjivanje kvalitete meda Primorsko-goranske županije održano je u organizaciji Biopčele, Udruge za promociju i primjenu ekološke pčelarske etike iz Rijeke te pod pokroviteljstvom i potporom Općine Kostrena. Na 17. Zlatno ulište pristiglo je 56 vrsta meda i svi su bili podvrgnuti kemijskoj i melisopalinološkoj (peludnoj) ocjeni kvalitete. Kemijski parametri koji su se ocjenjivali uključivali su postotak vlage, električnu pro-

vodnost te udio hidroksimetilfurfurola (HMF) i postotak peludi, koju je obavio Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod u Rijeci. (vv)

Zvonko Židov iz Cirkovljana repi je vjeran već 30 godina

KRIZA u proizvodnji šećerne repe

Brda repe danas je već teško vidje� u Međimurju

MEĐIMURCI po treći put pokorili Ulište

Željko Trupković dobio je zlato za svoj bagremov med

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Šrot za kokice ima dobru prođu

Ove srijede, po prvi put u tzv. zimskoj sezoni, na čakovečkom sajmu vladala je prava pustoš. Nestali su prodavači s tekstilom, nije bilo toliko ni onih koji redovno nude starine, dok su se cvjećari mogli nabrojiti na prste jedne ruke. Istina, možda su slušali prognozu i zbog kiše nisu izlazili iz kuće. Ostalo je tek 20-ak standardnih prodavača, pretežno onih s druge strane rijeke Drave. A oni su nudili svoju standardnu robu: zelje, krumpir, kelj, mrkvu, peršin, repu, ciklu. Cikla i repa očito su dobro rodile jer ih je bilo doista na sve strane.

Isticali su se i prodavači tzv. južne robe poput mandarina, limuna, šipka, smokava, maruna i slične robe. Bilo je

CIJENE PLAC

Kiselo zelje (kg): 3,2 €

Med (flašica): 10 €

Kesteni (kg): 4 €

Ciklame: 3 €

Zimnica (flašica): 3,5 €

nešto kokoši nesilica i zečeva, a smanjio se i broj kamiona s drvima. No, pažnju je posebno privlačio Stjepan Balija koji je nudio robu za hranjenje živo-

CIJENE SAJAM

Batat (kg): 2 € Salata (kom): 1 € Repa (kg): 2 €

Krumpir (kg): 1,2 €

Cikla (kg): 1 €

Mrkva (kg): 1,5 €

Kelj (kom): 1 €

Šrot (25 kg): 10 €

Mandarine (kg): 1 €

Kesteni (kg): 3 €

Jabuke (kg): 1,2 €

Kukuruz (25 kg): 8 €

tinje. Između ostaloga, nudio je slamu i sušenu djetelinu u balama, pa šrot, kukuruz i zob. I kaže, jako dobro mu ide i isplati mu se iz susjedne županije poteći do Čakovca. (vv)

BIOINSTITUT

Crveno i bijelo meso

Piše: dr. med. vet., Berislav Pizek

Meso je vrlo važna namirnica u zdravoj prehrani. Dijelimo ga na crveno i bijelo meso s obzirom na količinu mioglobina u mesu i što je on veći, meso ima jaču crvenu boju. Svinjetina, govedina, junetina, teletina, janjetina i jaretina spadaju pod crveno meso, a puretina i piletina u bijelo meso.

Crveno meso je vrlo važno za prehranu jer sadrži proteine, neophodne aminokiseline, minerale (željezo, fosfor, cink, selen) te vitamine B-kompleksa naročito B3, B6 i B12.

Vitamine dijelimo na topive u mastima (A, D, E, K) te vitamine topive u vodi (B-kompleks i C-vitamin).

Meso je najvažniji izvor sljedećih vitamina i minerala:

Vitamini:

• Vitamin A – dostupan u mesu (retinol) i namirnicama biljnog podrijetla (ßkaroten) važan za zdravlje očiju, imunološki sustav i izgradnju crvenih krvnih zrnaca

• B2 – ribo�lavin: ključan u dobivanju energije

• B3 – niacin: pretvorba masti, ugljikohidrata i proteina u energiju

• B6 – važan za kožu i živčani sustav

• B12 – važan u enzimskim reakcijama i regulaciji anemije te kod neuroloških i gastrointestinalnih simptoma

Minerali:

• željezo (Fe) – prenosioc kisika od pluća do svih

stanica u organizmu, sinteza DNA i sprečavanje anemije

• kalcij (Ca) – rast i održavanje kostiju

• cink (Zn) – razvoj, imunološki odgovor, reprodukcija

• fosfor (P) – izgradnja zubiju, važnost u metabolizmu masti i ugljikohidrata

Crveno meso je vrlo važan izvor željeza koje je nezaobilazan sastojak u metabolizmu živih organizama i njegov nedostatak uz nedostatak vitamina B12 izaziva anemije koje su vrlo česte u svijetu.

Bijelo meso je također vrlo važan izvor proteina, vitamina A, B3, B9, B12, Cvitamina te željeza i cinka, selena i aminokiseline triptofana.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Bijelo meso u odnosu na crveno ima manju kalorijsku vrijednost, manji udio kolesterola i zasićenih masnoća te se preporučuje u prehrani osoba s povišenim masnoćama i kardiovaskularnim bolestima. Meso je vrlo bogata namirnica jer je izvor mnogih makro i mikroelemenata koji su prisutni u obliku koje organizam lakše apsorbira nego iz nekih drugih namirnica. Crveno i bijelo meso i namirnice životinjskog podrijetla vrlo su važne u prehrani te uz konzumaciju ribe doprinose pravilnom funkcioniranju organizma i zdravlju ljudi. Naravno, ne treba pretjerivati s unosom crvenog i bijelog mesa, već držati se raznolikosti u prehrani (meso, mliječni proizvodi, voće i povrće).

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Katarina Mikloška iz Čakovca redovno dolazi na plac sa svojim povrćem

Stjepan Balija iz Malog Bukovca nudio je i sijeno te slamu u balama

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

Znate li da su jabuke voće koje možemo brati iz svojih voćnjaka tijekom većeg dijela godine? Kako? Pametnim izborom sorti kod same sadnje. Naime, najranije jabuke kreću zoriti već u lipnju, a najkasnije beremo u listopadu, no one stoje u podrumu sve do proljeća iduće godine. Najgore što možete napraviti kod sadnje je ne proučiti sorte i ići samo logikom da trebate imati različite sorte - jer vam se onda može dogoditi da u jednom dijelu godine imate previše jabuka, a u drugom ništa i morate kupovati.

Da biste brali jabuke cijele sezone u vašem voćnjaku, obavezno proučite i sadite sorte da imate kontinuitet dozrijevanja u vašem voćnjaku.Jabuke možemo podijeliti na najraije, ljetne

U VRTU Darka Zorčeca

i jesenske sorte, a neke od njih su:

• Najranije sorte: Starkova rana, Bjeličnik, Petrovka - beremo ih već u lipnju i dijelom srpnja

• Ljetne sorte: Mantet, Vista bella, Red melba, Julyred, Prima... - berba tijekom srpnja i kolovoza

• Jesenske sorte: Liberty, Florina, Idared, Topaz, Enterprise, Mašanka, Bobovec... - berba od rujna nadalje, nerijetko se jako dobro čuvaju u podrumima i hladnjačama. Rane i ljetne sorte ne traju dugo i ne skladištimo ih nego direktno trošimo, no nerijetko su divne i osvježavajuće, dok one kasne mogu stajati cijele zime ako su dobro uskladištite i tako u konačnici možete imati vlastite jabuke dostupne tijekom cijele sezone. Sve što trebate znati o odabiru vrsti,

Črna repa “liječi” prehladu i kašalj

Svim štovateljima narodne medicine, itekako je dobro poznata crna repa. Riječ je o korijenu koji “liječi” prehladu, kašalj, odnosno bronhitis. A kako i ne bi kad je procedura izrade lijeka vrlo jednostavna. Rotkva se izdubi, u udubinu se stavi med i ostavi stajati preko noći kako bi se dobio tzv. ljekoviti sirup. Naravno, neki rotkvu samo naribaju i nakapaju med i to

Pripremila:

sorti i podloga voća za vaš voćnjak, kako isplanirati voćnjak, dobro odrediti položaj i razmake, kako posaditi voćku, zaštititi ju od bolesti i nametnika, kako održavati voćnjak, pripremila sam za vas u konkretnim i sažetim on-line edukacijama koje će vam dati sve znanje i sigurnost da možete već ove jeseni isplanirati i posaditi svoj organski voćnjak.

Samo do kraja mjeseca (30. 11.) nabavite komplet edukacija za kreiranje organskog voćnjaka uz veliki popust i krenite već danas s planiranjem i kreiranjem bilja. Pogledajte više detalja i naručite komplet edukacija o voćnjaku na našoj web-stranici: biovrt.com

jedu… Stoljećima se također upotrebljava za bolji rad žučnog mjehura, bolji protok te za izbacivanje kamenca u žučnoj vrećici. Osim toga, crna rotkva ima antibakterijsko djelovanje, a može popraviti apetit i pomoći kod reume. U kulinarstvu se rotkva najviše spominje kao salata, a najbolje ju je pojesti bez soljenja. (vv)

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 040/363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

Darko Zorčec dobro poznaje ljekovitost crne repe

GRAD ČAKOVEC reagirao na kritike

Nije istina da ne podržavamo Zrinski Art Festival!

Organizatori Zrinski art festivala poslali su nam priopćenje za medije vezano uz izostanak podrške Grada Čakovca Zrinski art festivalu, koje smo objavili u prošlom broju Međimurskih novina. Nastavno na to, stiglo nam je priopćenje Grada Čakovca, odnosno njihov odgovor koji u nastavku u cijelosti objavljujemo: Poštovani!

Dana 9. studenoga na vašem je portalu objavljeno otvoreno pismo „organizatora i sudionika IX. Zrinski Art Festivala“ upućeno gradonačelnici Grada Čakovca Ljerki Cividini, pod nazivom „Zašto izostaje podrška Grada Čakovca Zrinski Art Festivalu?“. Pismo je upućeno preko vašeg medija, a u njemu je izneseno niz netočnosti i neistina, zbog čega moramo reagirati.

Kao prvo, gradonačelnica

Grada Čakovca nije bila na otvaranju izložbe zbog drugih protokolarnih obveza, što organizatori festivala vrlo dobro znaju. Na otvaranju i na samoj izložbi bili su zaposlenici

Grada Čakovca, tako da ne stoji tvrdnja da Grad nije zainteresiran za temu izložbe te davanje potpore aktivnostima usmjerenim na borbu protiv

zlostavljanja žena, uključujući i femicid.

To je vidljivo i iz niza sličnih akcija i događanja koja se tijekom godine održavaju na području Grada Čakovca, a koje za cilj imaju upozoravanje javnosti na crne brojke vezane uz zlostavljanje i ubijanje žena. Gradonačelnica Grada Čakovca ove je godine bila na nekoliko takvih događanja, od obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, preko Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama, pa sve do ovogodišnjeg 9. međunarodnog festivala karikature kojem je tema bilo upravo nasilje nad ženama. Čakovec ima ustrojeno Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, a Grad �inancira i njihove aktivnosti. Su�inanciramo i nekoliko projekata udruga i ustanova koje imaju za cilj preveniranje i smanjenje pojavnih oblika svih vrsta nasilja, uključujući i femicid kao jedan od najekstremnijih. Na žalost, osim organizatora te nekolicine dužnosnika i javnih osoba na takva događanja, unatoč javnim i osobnim pozivima, dolazi malo ljudi. Među onima koji ove godine nisu bili ni na jednom takvom

događanju su i potpisnici otvorenog pisma. Grad Čakovec je Zrinski Art Festival �inancijski podupirao od samog početka, su�inancirajući ga putem javnog poziva, koji je i namijenjen davanju �inancijskih potpora takvim manifestacijama. Ustvari, ove manifestacije ranijih godina ne bi ni bilo da nije bilo javnih gradskih sredstava. Na ovogodišnji Javni poziv organizator Zrinski Art Festivala nije se javio te mu se zbog toga sredstva nisu ni mogla dodijeliti. Uoči i tijekom trajanja Javnog poziva, gradski su službenici kontaktirali organizatora potičući ga da se javi, no on to nije učinio. Na njega se mogao javiti svatko tko je smatrao da je njegov program od interesa za građane Čakovca. Nejavljanjem na Javni poziv raspisan za ovu godinu, organizatori Zrinski Art Festivala, očito su smatrali da njihov program to nije. Zbog toga nam nije jasna zabrinutost potpisanih zbog izostanka �inancijske podrške Grada. Podsjećamo da je Čakovec prepoznatljiv po bogatome javnom životu s velikim brojem udruga i pojedinaca koji svojim aktivnostima

PRIOPĆENJE načelnika Općine Selnica Ervina Vičevića

Gotovo je!

Iako još uvijek ne mogu vjerovati, u petak je Dobrovoljno vatrogasno društvo Selnica primilo Odluku o završnoj isplati sredstava za izgradnju vatrogasnog doma.

Nakon niza godina, stotine poziva i zamolbi, mogu reći, gotovo je! Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zadržava pravo kontrole sljedećih 5 godina, a što će se, pretpostavljam, ostvariti jer smo prije dva tjedna imali kontrolu prvog općinskog projekta, Izgradnja nerazvrstane ceste u Bukovcu.

Provedba projekta je bila iscrpljujuća. Nakon predanog završnog izvješća o izgradnji vatrogasnog doma, prije gotovo godinu dana, DVD je u tom razdoblju dobio 11 zahtjeva za dopunu/obrazloženje/ dostavu dokaza o izvršenju projekata te niz pitanja koja su ponekad bila i skroz nelogična.

Prihvaćanjem završnog izvješća i izdavanjem odluke o isplati, DVD-u Selnica propisana je �inancijska korekcija od 5 %. Uplatom zadnje rate potpore osjetno će se smanjiti rate kredita, a samim dobivanjem Odlu-

ke, čeka se isplata sredstava i od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a koja su namjenski dodijeljena za razliku �inanciranja prihvatljivih troškova i samih troškova gradnje.

Mogu reći da sam sada neopterećen i sretan zbog svega. Sretan sam zbog ljudi koji koriste taj vatrogasni dom i mnogih pohvala koje dolaze sa strane, od samih korisnika prostora, pa do posjetitelja. Nadalje, našu obvezu službenog i svečanog otvorenja vatrogasnog doma upriličiti ćemo 13. 12. 2024.

obogaćuju i oplemenjuju naš grad. Fizički je nemoguće stići na sve događaje koji se organiziraju, no spriječenost gradonačelnice ili bilo kojeg drugog dužnosnika ne znači da teme kojima se takvi eventi bave Gradu nisu važne.

I na kraju, povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Čakovca u ponedjeljak 25. studenoga 2024. godine u prijepodnevnim satima u središtu Čakovca obilježit će Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Na obilježavanju će biti i gradonačelnica Grada Čakovca koja će još jednom ove godine poslati poruku o nultoj toleranciji za sve oblike nasilja nad ženama, od verbalnog, �izičkog, �inancijskog i seksualnog nasilja, preko zlostavljanja putem društvenih mreža, pa sve do onog najekstremnijeg oblika, ubojstva. Ovim putem pozivamo sve kojima je istinski, a ne deklarativno stalo do ženskih prava da svojim prisustvom podupru ovu aktivnost Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Čakovca.

S poštovanjem, Grad Čakovec

općine Selnica Ervin Vičević

godine s početkom u 12 sati.

Još jednom šaljem iskrenu zahvalu svima koji su nam pomogli na ovom projektu!

Ervin Vičević Načelnik općine Selnica

& SATIRA

Jana

U malom hrvatskom pobožnom selu, gdje su se vijesti širile brže od vjetra, živjela je jedna djevojka, Hrvatica Jana. Jana je bila poznata po svojoj ljepoti, a nadasve po svojoj skromnosti. Jednog jutra Jana je primijetila neke čudne promjene na svom tijelu. No tek nakon nekoliko tjedana shvatila je što se dogodilo s njenim tijelom – postala je trudna!

Svi njezini suseljani ostali su šokirani. “Kako je to moguće?” pitali su se… Jer, Jana je bila poznata po svojoj nevinoj pobožnosti i nikada nije imala dečka. “To mora da je čudo!” uzviknula je baka Mara, koja je i inače bila sklona dramatiziranju. Jana je, naravno, bila sasvim zbunjena. A što bi drugo, pa je tako otišla do seoskog svećenika, oca Pavla, da potraži savjet. Otac Pavao ju je pažljivo saslušao, a zatim se zagonetno nasmiješio. “Ana, možda je to djelo Duha Svetoga,” rekao je s osmijehom. Naravno, vijest se brzo proširila malim hrvatskim selom. Ljudi su dolazili, čak i iz okolnih sela, da vide to neviđeno “čudo” i čestitaju Jani. Neki od njih su joj donosili i darove, uvjereni da je Jana odabrana za nešto posebno. Jana pak je s druge strane bila pomalo zbunjena i iznenađena cijelom ovom situacijom. Nakon nekih pedesetak dana dok je sjedila u vrtu i odmarala, prišao joj je mladić, njezin poznanik iz susjedstva Ivan. “Janice”, rekao je sramežljivo, “moram ti napokon nešto priznati. Sjećaš li se one večeri kad smo zajedno gledali zvijezde? Sjećaš. Pa, mislim da si tada popila malo previše vina…” Jana je ostala zatečena i bez riječi. “Ivane, ti si…?” Aaaa, nije Duh Sveti? Ivan je kimnuo glavom, pocrvenjevši pri tom sve do ušiju. “Da, Janice, ja sam bio taj Duh Sveti.”

Jana se na kraju od srca nasmijala svemu tome i to tako glasno da ju je čulo pola sela. “Pa, Ivane, čini se da si ti moje čudo!” rekla je kroz smijeh iznenađenom Ivanu.

I tako je Jana na svoju radost, rodbine, susjeda i ostalih seljana uz pomoć “Duha Svetoga” Ivana, postala sretna majka. A u selu pak je ostala za svagda priča o čudu (bezgrešnog) začeća po Duhu Svetomu (Ivanu), a ta priča se prepričava još i dan danas. Ivan Grahovec

OSMISLICE Kriza

Tko grize izaziva krize. Vrag Vrag radi da život zgadi. Ivan Bradvica

HAIKU ZABUŠAVANJE

Gazda odlazi, vani pljusak se sprema. Ne radim ništa.

HUMORESKICA

Dražen Jergović

ULJE NA PLATNU

Išao san začiniti slane sardele uljem i prolio malo istoga na platno ženi koja je na stolu slikala. - A kojom tehnikom ti se koristi žena? - Ne znam kojom je crtala, ali sad je to ulje na platnu. Kako riba ne može bez vina, idućeg je puta namjeravam uputiti u tehniku vinorela.

(vinorel – crtanje crnim vinom)

Nađan Dumanić

SATIRIČNA PJESMA

SREĆA

Šum tramvaja udesno Ulomci razgovora lijevo Toplina sunca iznad mene Okus kave na stolu ispred Smijeh se kreće u desno Može li se to nazvati srećom?

DJETINJARIJE

Ivana Ilić

Čista priroda je tamo gdje samo životinje pišaju i kakaju. On je škrt pa svoje mišljenje uvijek zadrži za sebe. Bolje ništa, nego buhe.

Da biste bili veliko dijete, ne smijete biti dijete. Kad je lijepo vrijeme i problemi se odmaraju. Željko Funda

Načelnik

HUMOR

Pripremio: Dražen Jergović HUMORESKA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gableci

BESPLATNA dostava gableca

Dostava radnim danom od 9 do 13 sati

Čakovec, Nedelišće, Strahoninec, Ivanovec, Savska Ves, Pribislavec, Šenkovec, Mihovljan ili osobno preuzimanje u Hotelu Park od 9 do 15 sati

*vikendom i praznikom nema gableca

*za 10 i više gableca potrebna najava dan ranije

www.hotelpark.hr

040/311-244

Catering

- s naglaskom na svježinu i kvalitetu te uz pažljivo odabrane namirnice i jedinstvene recepte, naši su jelovnici pravi gurmanski doživljaj.

* Kontaktirajte nas za personalizirane jelovnike i ponude!

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina Joker kupon 115. kola

Novo, 115. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. studenog. Sretnog dobitnika 115. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. studenog. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Zdenka Zelić, Snježana Rodinger i Biserka Bes�janić

TRGOVINA KRK Mali Mihaljevec

Biserka Bestijanić:

sve o društvenim događanjima

Muž čita sport, a ja

U jutarnjoj kupnji namirnica u Malom Mihaljevcu zatekli smo gužvu u trgovini Krk u Malom Mihaljevcu. Na blagajni smo odmah susreli nasmiješenu Biserku Bestijanić iz istoimenog

sela. - Moj muž čita sport, a mene najviše zanimaju vijesti iz našeg kraja, posebno društvena događanja. I recepte pogledam, ustvari pročitamo sve, ispričala nam je Biserka kojoj smo

poklonili platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina. Vrećicu smo darovali i njezinoj sumještanki Zdenki Zelić te uslužnoj prodavačici Snježani Rodinger. (sh)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Juračić spojila

VIKEND VODIČ

Petak,

22. studenoga

18:00

Otvorenje izložbe: Vunas� mamu� - divovi ledenog doba Muzej Međimurja - Čakovec

19:00

Aleks i Bara - Bankrot

Dani smijeha u CZK-u Rudar

19:00

Otvorenje izložbe

Emocije u pokretu

KEC Murai Pleškovec

20:00

Jazz fair Čakovec

Clemens Chris�an Poetzsch

An Evening with Eric Clapton's Songs

Centar za kulturu Čakovec

Subota,

23. studenoga

15:00

XIV. Ruska kuhinja na međimurskom stolu

Hotel panorama Prelog

18:00

Rođendanski koncert

ŽVS-a Stridonne

Dom kulture Štrigova

19:00

Kerekesh Teatar – Babinjak

Dani smijeha u CZK-u Rudar

20:00

Jazz fair Čakovec

Marko Tolja - Dear Mr. Sinatra Centar za kulturu Čakovec

21:00

Koncert Adi Šoše

Meta bar Čakovec

Nedjelja, 24. studenoga

10:00

Predstava Jonathan

Dom kulture

Gornji Mihaljevec

16:00

Smotra međimurske

narodne nošnje

Dom kulture Žiškovec

I

CENTAR ZA KULTURU Čakovec

najave

Proslavite 30 godina jazza s Markom Toljom, Kelly Green i mnogim drugima

Fantastična ekipa glazbenika sa svih strana svijeta od New Yorka do Njemačke sprema se ovih dana za dolazak u Čakovec, a dvorana Centra za kulturu od 21. do 23. studenog spremna ih je, zajedno s publikom, ugostiti za veliki

Očekuje vas i osebujni njemački pijanist

Clemens Christian Poetzsch s autorskom večeri za solo klavir

jubilej – okrugli, obljetnički 30. Jazz Fair. Marko Tolja za Čakovec priprema svoju dobro poznatu posvetu Franku Sinatri, s njim na JFČ stiže ekipa vrhunskih glazbenika i to je događaj koji će sigurno mnoge zanimati. Ivan Pešut pak dolazi s tributeom kralju gitare i bluesa Ericu Claptonu, a vječne hitove kao što su Layla, Tears in Heaven ili Cocaine sigurno ne želite propustiti.

Iz New Yorka u goste Čakovcu stiže i karizmatična američka pjevačica i pijanistica Kelly Green koju doista vrijedi doživjeti, a tu je i osebujni njemački pijanist Clemens Christian Poetzsch s autorskom večeri za solo klavir koja će mnoge i iznenaditi. Čakovec grad jazza ne može bez Jazz Faira, a Jazz Fair, pak, ne može bez Big Banda

CENTAR ZA KULTURU

Rudar Mursko Središće

Bankrot, Babinjak

i Ništa bez reklame

Vikend koji dolazi donosi nam pravu poslasticu za sve ljubitelje kazališta i smijeha – Kerekesh Teatar ponovno se vraća s trima fantastičnim komedijama! Od 22. do 24. studenoga, svaki dan u 20 sati uživat ćemo u razigranim predstavama koje će nas zasigurno nasmijati do suza. U petak, 22. studenoga, očekuje vas Aleks i bara s Bankrotom, potom u subotu slijedi predstava Babinjak

Kerekesh Teatra, a u nedjelju 24. studenoga očekuje vas Ništa bez reklame Zia produkcije. Cijena ulaznica je 10 eura. Možete ih nabaviti na blagajni CZK-a Rudar prije svake predstave, ili ih jednostavno kupiti on-line putem njihove web-stranice ili sustava Entrio. Ne propustite priliku da se dobro zabavite i nasmijete prije nego što adventski dani donesu svoje razdraganosti! (sh)

Dobitnik knjige Bonton za djecu i mlade objavljene u prošlom broju je Marko Kraljić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1523

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Ivo i Slavko Goldstein: Holokaust u Zagrebu (2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje)

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Prvo izdanje knjige 2001. izazvalo je veliku pozornost javnos� i žestoke debate. Knjiga je doživjela američko izdanje (pod naslovom Holocaust in Croa�a), a ovo drugo izdanje zadržalo je istu dramaturšku osnovu, ali je značajno dopunjeno i prošireno. Autori su koris�li obimnu arhivsku građu i privatnu dokumentaciju mnogih pojedinaca. Prvi su put obrađeni i objavljuju se neki arhivski fondovi koji dosad nisu bili predmet istraživanja: Ravnateljstvo ustaškog redarstva, MUP NDH, kartoteka židovskog znaka, kartoteka Jasenovca i kartoteka jasenovačkih zatočenika iz kraja 1944., ma�čne knjige pokrštenih, projekt „Dotrščina“, arhivi OZN-e i SUP-a SRH…

Iz New Yorka u goste Čakovcu stiže i karizmatična američka pjevačica i pijanistica Kelly Green

Čakovec. Dečki i cure iz BBČ-a marljivo se spremaju za nastup na obljetničkom JFČ-u i pod vodstvom Jošue Kovačevića spremni su pokazati kako se praši jazz po međimurski. U trima danima čakovečkog Jazz Faira svirat će se razno – i swing, i blues, i mnogo toga drugog, ali je nakon nastupa velikih svjetskih zvijezda Belle Flecka i Chrisa Bottija postalo jasno: Čakovec – grad jazza, nikad ne spava. I još nešto: od 21. do 23. 11. Jazz Fair Čakovec je mjesto na kojem jednostavno morate biti!

KEC MURAI u Pleškovcu

Ulaznice za tri dana odličnih koncerata i uzbudljivih glazbenih doživljaja osigurajte na vrijeme na linku: https:// ulaznice.czk-cakovec.hr/ulaznice.php. (sh)

Filip Anić donosi apstraktnu umjetnost

U studenome u Kreativno-edukativnom centru Murai u Pleškovcu kreće nova tura kulturno-umjetničkih programa, koja se ne smije propustiti. U petak, 22. studenoga, s početkom u 19 sati u KEC Murai stiže Filip Anić, mladi umjetnik iz Osijeka koji istražuje vizualne medije kako bi preispitao egzistencijalna pitanja osobnog identiteta kao umjetnika. Trenutno pohađa magistarski studij Vizualnih umjetnosti na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. U KEC-u Murai će predstaviti inovativan program pod nazivom “Emocije u pokretu: dječje iskustvo apstraktne umjetnosti” koji spaja izložbu njegovih radova s radionicom apstraktne umjetnosti na kojoj će sudjelovati učenici

nižih razreda Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu. Ovaj jedinstveni koncept po prvi put će u našem centru spojiti izložbu autorovih djela i radova djece, polaznika radionice. Program je osmišljen kako bi potaknuo dječju kreativnost i omogućio im da kroz apstraktno slikarstvo izraze svoje emocije i percepcije svijeta. (sh)

Ovaj rukopis nije samo golemi rudnik podataka i nezaobilazno štivo za svakog budućeg istraživača već je i temeljno sintetsko historiografsko djelo o holokaustu u Zagrebu i NDH kakvo dosad hrvatska historiografija i povijesna publicistika nije imala

IVO

SLAVKO GOLDSTEIN: HOLOKAUST U ZAGREBU (2. DOPUNJENO I IZMIJENJENO IZDANJE)

TRADICIJSKO DOŠAŠĆE u Čakovcu

dolazi u grad

30. studenoga

Bogat program Adventa u Čakovcu započinje 28. studenoga i traje sve do 5. siječnja 2025. godine Piše: Sanja Heric

Advent u Čakovcu donosi bogat program kulturnih i zabavnih događanja, koji započinje 28. studenoga i traje sve do 5. siječnja 2025. godine. Tijekom ovog razdoblja, posjetitelji će moći uživati u raznovrsnim aktivnostima koje će obogatiti blagdansko vrijeme.

Otvorenje

božićne kupole

Program započinje u četvrtak , 28. studenoga, s Večeri međimurske popevke u CZK-u Čakovec s početkom u 20 sati. Sama adventska događanja počinju u subotu, 30. studenoga 2024. Ovaj dan nudi raznovrsne aktivnosti, od tradicionalnih sajmova do kulturnih nastupa. Adventska

košarica otvorit će svoja vrata od 9:00 do 13:00 u Ulici Katarine Zrinski, gdje će posjetitelji moći uživati u domaćim proizvodima i rukotvorinama. U 9:30 centrom grada proći će mimohod Čakovečkih mažoretkinja i Gradskog puhačkog orkestra, donoseći veselje i blagdanski duh. Za najmlađe, od 10 do 12 sati, u Knjižnici “Nikola Zrinski” održat će se radionica izrade međimurske gibanice, dok će u isto vrijeme Teatar.002 izvesti predstavu za djecu pod nazivom Vilenjačke priče. U centru grada, posjetitelji mogu uživati u besplatnoj podjeli pečenih kestena u 10:30 sati. Kulturni program nastavlja se nastupima raznih kulturno-umjetničkih društava. Od 11 sati nastupaju KUD-ovi Mihovljan, Lipa iz Gornjeg Mi-

VIKEND VODIČ

Božićna čarolija

Dođite i uživajte u blagdanskoj atmosferi na ulicama Čakovca

haljevca, Podturen, Mura iz Novakovca, Žiškovec i Šafran iz Štefanca. U 12 sati bit će otvorena božićna kupola u Ulici Kralja Tomislava, koja će dodatno obogatiti adventsku atmosferu.

Poslijepodne donosi još više zabave s vožnjom vlakićem i druženjem s Djedom Božićnjakom od 17 do 19 sati na stanici Dom sindikata. U isto vrijeme, ponovo će se održati Adventska košarica. U večernjim satima, planirano je paljenje prve adventske svijeće ispred Crkve sv. Nikole Biskupa u 18:15. Slijede koncerti povodom 75. obljetnice KUU Veseli Međimurci te nastupi Trio No Lokal i Ljubavne inspekcije u različitim

lokacijama. Subotnji program završava s Bassonic Legacy V3 – Tribute to Emil u Klubu Prostor “CeZam” u 20 sati. Advent u Čakovcu nastavlja se i u nedjelju, 1. prosinca 2024., s raznovrsnim aktivnostima koje će obogatiti blagdansku atmosferu.

Od 17 do 19 sati, posjetitelji će imati priliku uživati u vožnji vlakićem i druženju s Djedom Božićnjakom na stanici Dom sindikata, dok će Gradski puhački orkestar održati koncert u centru grada s početkom u 17 sati.

Ljubitelji klizanja dolaze na svoje

Mise zornice održavat će se kroz cijelo došašće u Crkvi

sv. Nikole Biskupa i Crkvi sv. Antuna Padovanskog, dok će Dječji Božić uključivati izložbu radova dječjih vrtića u Ulici Josipa Jurja Strossmayera. U Ulici Kralja Tomislava bit će postavljena umjetnička skulptura i božićne kupole, a ljubitelji fotogra�ije moći će se prijaviti za božićno fotogra�iranje u Starem Passageu. Za ljubitelje klizanja, klizalište Macanov dom nudi disco večeri petkom i subotom, kao i dječji disco tijekom vikenda. Tijekom tjedna, klizalište će biti otvoreno za školu na ledu. Za cijeli program skenirajte priloženi QR kod koji vodi na naš portal Mnovine.hr. (sh)

SAMOSTALNI KONCERT u Domu kulture u Štrigovi

Stridonne

slave svoj

15. rođendan

Samostalnim koncertom u Domu kulture u Štrigovi 23. 11. 2024. godine s početkom u 18 sati Stridonne žele svojoj publici darovati ono u čemu su najbolje – pjesmu.

U 15 godina u skupini je pjevalo ili još pjeva 15 pjevačica: uz početnih pet pjevačica 2012. godine pridružila im se Silvija, sadašnja predsjednica Udruge. U skupini su svoje mjesto našle i Kristina, Rahela, Judita i Ivana, a trenutno Stridonne čini njih devet (taman koliko je kapacitet kombija): Nora (umjetnička voditeljica), Dejana, Danijela, Silvija, Vlasta, Tea, Jelena, Marija i Martina.

O Stridonnama i njihovu putu govore i brojke pa su tako glasovi Stridonna otpjevali: 7 samostalnih koncerata, 19 klapskih susreta, 8 sudjelovanja u emisiji Lijepom

nastavak vodiča za nedjelju ... 17:00

Zlatni hitovi evergreena Sportska dvorana OŠ Strahoninec 19:30

Predstava Sve o muškarcima Dom kulture Gornji Mihaljevec 20:00

Predstava Ništa bez reklame CZK Rudar Mursko Središće

Utorak, 26. studenoga

Predavanje Darka Pribega Tri principa Muzej Croata insulanus Prelog

Srijeda, 27. studenoga 14:00

Otvorenje izložbe Budi zakon Zgrada Scheier, Čakovec Četvrtak, 28. studenoga 19:00

Predstavljanje knjige Međimurska popevka - blago čovječanstva: Ti si meni po sredini srca Dvorana Riznice Međimurja u Čakovcu 20:00

Tribina Čakovec četvrtkom: Večer međimurske popevke, koncert Centar za kulturu Čakovec Petak, 29. studenoga 18:00

Našom, 2 nosača zvuka (2012. studijski, a 2016. album uživo), nebrojna sudjelovanja na gotovo svim događanjima u štrigovskom kraju, gostovanja na promocijama, festivalima, humanitarnim događanjima u Međimurju, a i diljem Lijepe Naše (u prosjeku 20-ak godišnje), 6 natjecanja s klasičnim repertoarom u posljednje dvije godine gdje su osvojile 3 zlata, 2 srebra i jednu broncu te jedan ulazak u Grand prix. Želite li čuti još više zanimljivih detalja i crtica iz djelovanja Stridonna, dođite i budite publika koja će im pljeskom čestitati 15. rođendan! Svi navedeni uspjesi, a i oni koji nisu spomenuti, garancija su da će koncert u subotu 23. studenoga 2024. biti glazbena poslastica. Ulaz je slobodan, pridružite se! (sh)

Popularno predavanje petkom, dr. sc. Lidija Bajuk: Međimurska popevka Dvorana Riznice Međimurja Čakovec 19:00

Retrospek�vna izložba ilustracija Željke Mezić Putovanja i susre� Muzej Croata insulanus Grada Preloga 19:00

Interak�vna izložba pod nazivom Adeleine KEC MURAI

Subota, 30. studenoga 9:00

Adventska košarica Ulica Katarine Zrinskih, Čakovec 12:00

Otvorenje božićne kupole Ulica kralja Tomislava Čakovec

Iako više nije

među nama, baština Tete Lize živjet će kroz buduće generacije

MEMORIJAL DECA, MOJA DECA u Donjoj Dubravi

“LADO ne bi bio to što jest danas da nije bilo

Tete Lize”

U subotu, 16. studenoga, Donja Dubrava je ponovno postala središte kulturnog života Međimurja, kada je održan tradicionalni Memorijal "Deca, moja deca" u čast Teti Lizi. Ova manifestacija, koja se od 2018. godine održava pod okriljem KUD-a Seljačka Sloga Donja Dubrava, ove je godine bila posebna jer je po treći put pozornica bila prepuštena profesionalcima - Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO.

Stoti rođendan Tete Lize

Ove godine, dan 16. studenoga imao je još veću simboliku, jer je upravo na taj dan prije točno 100 godina rođena Teta Liza, žena koja je ostavila neizbrisiv trag u međimurskoj glazbenoj baštini. Za sve koji su je poznavali, Teta Liza bila je neumorna, strastvena i tvrdoglava čuvarica međimurskih popevki. Poznata po tome što je pjesme nosila u srcu i pamtila ih do posljednjeg stiha, Teta Liza je postala simbol međimurskog identiteta.

Kako je istaknuto tijekom programa, i Ansambl LADO ima važnu poveznicu s Tetom Lizom. Naime, suradnja između Tete Lize i Ansambla LADO započela je 2008. godine, kada je nastao projekt "Teta Liza i Lado" koji je nagrađen s trima Porinima. Godinu dana kasnije, Teta Liza je snimila nosač zvuka "Teta Liza i Tonček" s Antunom Horvatom, učiteljem glazbe u Osnovnoj školi Donja Dubrava, čime je svojoj Donjoj Dubravi i Međimurju donijela još dva Porina.

Na samom događaju, nazočnima su se obratili brojni istaknuti gosti, uključujući načelnika Donje Dubrave, Marijana Vargu, koji je istaknuo kako mu je posebno drago što slavimo

nasljeđe Tete Lize. - Posebno mi je drago da na dan kada je prije sto godina jedna deklica došla na svijet, da se svi skupa prisjetimo onoga što je iza nje ostalo i da to što je ostalo što više i što duže njegujemo, volimo i pamtimo, rekao je.

Tetu Lizu nosimo u srcu

Župan Međimurske županije, Matija Posavec, prisjetio se Tete Lize kao ambasadorice međimurskog identiteta. - Rekla bi Teta Liza, koja nas sada gore gleda „Ah, deca, moja deca, pa kaj vi tu delate?“, a onda bismo mi rekli: „Mi smo došli upravo zbog Vas, zbog tebe, zbog Tete Lize“. Naša tradicija, kultura, popevka i identitet ne bude nikada zaboravljeni i bude prenošeni s generacije na generaciju. Ovo nije samo proslava stotog rođendana Tete Lize, osobe koja je ambasadorica Međimurja i međimurskog identiteta, osobe koja je već za života bila legenda, jer smo je tako doživljavali, osobe koje više nema s nama sedam godina. Ali, netko kada �izički ode, on ne mora umrijeti u pravom smislu te riječi. On živi toliko dugo koliko ju nosimo u srcu i meni je jako drago da Tetu Lizu nosimo u srcu. Ove godine smo zato proglasili po prvi put da imamo dan Međimurske popevke 28. studenoga. Mislim da LADO ne bi bio to što jest danas da nije bilo Tete Lize, a ne bi ni međimurska popevka bila to što jest da nije LADO dao jedan doprinos, istaknuo je župan.

Ansambl LADO, nacionalni profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine, oduševio je donjodubravsku publiku. S vrhunskim plesačima, koji su ujedno i pjevači, te s izvanrednim glazbenicima, LADO je u Donjoj Dubravi izveo prekrasne koreogra�ije i glazbene brojeve.

kultura i scena

INTERVJU S MARKOM TOLJOM ususret Jazz fairu

Sinatra je moj veliki glazbeni uzor

Koncert „Dear Mr. Sinatra“ ponudit će publici priliku da uživaju u bezvremenskim hitovima poput pjesme "My Way" koju Tolja naziva posebnom i izazovnom

Piše: Sania Bižupić

Foto: Jelena Balić

Centar za kulturu Čakovec od 21. do 23. studenoga postaje središte vrhunskog jazz slavlja povodom jubilarnog 30. izdanja Jazz Faira. Glazbeni će spektakl zatvoriti Marko Tolja u subotu, 23. studenoga, kada će publiku počastiti posebnim koncertom iz svoje zimske turneje pod nazivom „Dear Mr. Sinatra“, kojim će Tolja odati počast Franku Sinatri, legendarnom glazbeniku čiji su hitovi obilježili čitavu glazbenu eru.

Glazbeni hommage Franku Sinatri

Marko Tolja, poznat po svom so�isticiranom stilu i emotivnoj interpretaciji, priprema repertoar koji će, kako sam kaže, biti miks jazz standarda, evergreena i autorskih pjesama, u svakom slučaju, za svakoga ponešto. Jazz Fair će tako postati mjesto gdje će se proslaviti Sinatrina glazba koja i danas, desetljećima nakon njegovog vremena, nosi posebnu emociju i eleganciju.

- Usporite. Nađite malo vremena za sebe i za nešto malo drugačije što vam se svakodnevno nudi. Širite vlastite horizonte i uživajte u emocijama koje nam ova glazba pruža već preko pola stoljeća, kaže Tolja

- Sinatra je svakako moj veliki glazbeni uzor. Obožavam njegov vokal, lakoću kako izvodi sve te pjesme i općenito volim tu glazbenu eru. Jako sam puno naučio

slušajući ga i puno mu dugujem po tom pitanju. Zato sam i izmislio koncertni program „Dear Mr. Sinatra” kao svojevrsnu zahvalu toj glazbenoj legendi, ističe Tolja.

Iako poznati glazbenik ne skriva svoju ljubav prema cijeloj Hrvatskoj, sjeverni krajevi uvijek zauzimaju posebno mjesto u njegovom srcu. - Svaki put kada dolazim u vaše krajeve osjećam neku vrstu smiraja. Ljudi mi se tu čine vrlo pitomi, kulturni i sjajni domaćini zato me uvijek i vesele nastupi u Čakovcu jer je sve na nivou, priznaje glazbenik.

Koncert „Dear Mr. Sinatra“ ponudit će publici priliku da uživaju u bezvremenskim hitovima poput pjesme "My Way" koju Tolja naziva posebnom i izazovnom, ali ujedno i nezaobilaznom u svakom nastupu. - “My way” ima neku nevjerojatnu moć. To je stvarno posebna pjesma. I ne samo meni, već to primjećujem i kod publike. Ne postoji koncert na kojemu je publika ostala ravnodušna na tu pjesmu. Postoje neke pjesme koje se možda ne bi ni trebale pjevati jer su originalne verzije legendarne. Takva je i „My way”, ali si ne mogu pomoći i moram ju pjevati koliko god ona bila veća od mene i teška svaki put, otkriva.

Povratak u šarmantnija vremena

Jazz Fair u Čakovcu neće biti samo glazbeni događaj već i putovanje u neka prošla, sporija i šarmantnija vremena, kada su emocije bile srž glazbe. No, što je to u Sinatrinoj glazbi što i danas privlači publiku? - Mislim da se tako lijepa glazba više niti ne piše niti snima. Osim toga, rijetko gdje ju se može čuti uživo. Ljudi ju vole jer ih vraća u neka prošla, puno šarmantnija vremena kad se živjelo sporije, i po mom mišljenju, puno prilagođenije čovjeku, objašnjava Tolja. S koncertom „Dear Mr. Sinatra“ Tolja ne želi samo interpretirati Sinatru, već publici približiti jazz kao žanr koji nosi univerzalnu emociju i sjedinjuje prošlost s budućnošću. - Postoji puno predrasuda vezanih uz Jazz. To je zapravo jedan jako široki pojam. Npr. Sinatrina glazba danas spada pod jazz, a tada je bila mainstream. To je plesna, vrlo zabavna glazba i jedan od mojih bitnijih ciljeva u glazbi je približiti ju što većem broju publike koji možda inače ne slušaju takvu glazbu, otkriva glazbenik.

Na pitanje kako doživljava razliku između jazz publi-

ke i one koja prati njegove autorske pjesme, odgovara: - Publika je uvijek publika i najbitnija. Bilo njih 10 ili 10.000. Zaslužuju i moraju uvijek dobiti najbolje od mene što im u tom trenutku mogu pružiti.

- Svaki put kada dolazim u vaše krajeve osjećam neku vrstu smiraja. Ljudi mi se tu čine vrlo pitomi, kulturni i sjajni domaćini zato me uvijek i vesele nastupi u Čakovcu jer je sve na nivou, ističe Tolja

Kad bi imao priliku provesti večer s Frankom Sinatrom, Tolja bez razmišljanja kaže da bi mu prvo postavio pitanje: „Možete mi molim vas nešto otpjevati?“

Koncert „Dragi gospodine Sinatra“ nosi posebnu poruku - zastati na trenutak i uživati u ljepoti glazbe. - Usporite. Nađite malo vremena za sebe i za nešto malo drugačije što vam se svakodnevno nudi. Širite vlastite horizonte i uživajte u emocijama koje nam ova glazba pruža već preko pola stoljeća, zaključuje Tolja.

Marko Tolja obećava vrhunski glazbeni doživljaj i putovanje u zlatnu eru glazbe

Međimurske koline

NAPRAVITE kolinje bez klanja Moderno kolinje s mesom iz dućana

MESNICA OLETIĆ Oduševit će Vas domaćim okusima

BIOINSTITUT

Kolinje – tradicija koja traje

DELICIJE u vlastitoj režiji: Tradicionalni kolinjski recepti

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Međimurske koline

Piše: Vlasta Vugrinec

Studeni i prosinac prije tridesetak i više godina bili su mjeseci u kojima su se tradicionalno u našem kraju odvijale koline ili kolinje, ovisno u kojem kraju Međimurja su se svinje klale. Bio je to za jedne pravi praznik i fešta, dok je za druge to značilo tjedan dana posla, posuda na svim stranama kuće, masnih kvaki i jurnjave. Jer tek što je mesar otišao, počeo je pravi posao spremanja mesa, pravljenja kobasica, krvavica, prezvuršta, masti i slanina. Ovisno o veličini obitelji, klale su se jedna, dvije ili više svinja. Svinjetina je tada bila osnovna mesna namirnica ispred kokoši, pilića, patki i guski. Svaki Međimurec koji je držao do sebe želio je čuti kako mu “svinja cvili na gruntu”.

Tradicionalno kolinje je odumrlo

Najveći pokolj svinja odvijao se tijekom državnog praznika, 28. ili 29. studenoga, jer se nije radilo pa su glave obitelji bile doma.

Pripreme za kolinje, započele su već rano ujutro. Gazda je svog mesara, a u principu se radilo o priučenom meštru, odnosno susjedu, prijatelju ili članu šire tj. dalje rodbine, dočekao već u 6 sati ujutro s kropom. Drugim riječima, ustao je puno ranije kako bi naložio vatru u kotlenki da bi voda ključala do dolaska mesara. Naravno, prije nego što se otišlo do svinjca, malo su se domaćom rakijicom ili kojom drugom žesticom zagrijale ruke, grlo i želudac ili, kako se znalo reći, trebalo je osigurati bolju cirkulaciju jer se očekuje dug dan.

I tako od ranog jutra, klanje, pa haranje, svinju na galge, guljenje kože i komadanje mesa kod čega je bilo neophodno prisustvo gazdarice. Ona je mesaru asistirala i govorila koliko velike komade kojeg mesa treba, posebno šunku za Uskrs, kako narezati vratinu, želi li krmenadlu s lokotima ili bez, koliko će se mesa ostaviti za kobasice, koji dio glave ide u prezvuršt, a koji u krvavice... Istina, gazdarica je bila i kod klanja kako bi držala zdjelu u koju je skupljala krv za krvavice.

Crijeva za kobasice i krvavice te za prezvuršt nisu se kupovala, eventualno u nedostatku domaćih koje je mesar sam čistio.

Dok su muški vani ili u komorama, sobicama, garažama, škednjima ili gdje su se već smjestili, radili kobasice, krvavice i prezvuršt, žene su se posvetile špeku. Dio se rezao na kockice kako bi se rastopio za mast i čvarke, dok pak se onaj ljepši posebno kuhao za kosanu mast tj. slanine.

I trajalo je to i trajalo. Međutim, danas zime nisu ono što su nekad bile pa šunka ne dočeka Uskrs na tavanu, već se zbog toplog vremena mora već krajem siječnja ili u veljači, ovisno o temperaturi, spremiti u zamrzivač. Za selh iliti dimljenje također treba imati prijatelja, poznanika ili pak nekoga tko to radi uslužno, uz plaćanje. Među tim sušenim komadima uz kobasice, špek i kare je svakako i oveća šunka za uskršnji stol. Naime, neka se nitko ne uvrijedi, ali miris domaće šunke je poseban i nijedna kupljena ne može se mjeriti s njom. Jer se ipak dimi danima, polako i uz određenu vrsta drva. Danas za to rijetko tko ima vremena i volje, a još manje se želi gledati patnja životinje. Svi su nekako postali �ini, senzitivniji pa se radije kupuje u trgovini.

Međutim, svi ti komadi mesa ipak ne rastu tamo, sve su to dijelovi životinja koje su prije toga hodale po staji, odnosno farmi. I svima njima netko je uskratio život, htjeli mi to sebi priznati ili ne. Ovako, kad se kupuje komad mesa, ne razmišlja se o svinji, kravi ili junici već o butu, šunki, vratini, bifteku, ramsteku… Kako vrijeme ide dalje, nije nevjerojatno da će se meso uzgajati u laboratorijima. Naime, farme su proglašene kao najveći onečišćivači zraka pa ih treba eliminirati, zatvoriti!?

Lakše je očito uništiti seljaka, farmera i ratara, nego rastjerati brojna vozila s ceste, smanjiti količinu plastike i ostali otpad poput perilica koje se kupuju svakih nekoliko godina kao i televizori, a da se o IT aparatima i uređajima ne govori. Ipak, kažu – jedna krava ili svinja više zagadi zrak od auspuha.

Kolinje bez klanja, s mesom iz dućana

Tradiciju kolinja, dakle, zatrlo je vrijeme, moderan način života, ali i svjetonazor. Svinjci zjape prazni, odnosno odavno su već porušeni ili prenamijenjeni za druge svrhe, svinje se više ne isplati hraniti doma, posebno za vlastite potrebe. S jedne strane, u obitelji su oba supružnika zaposlena, a i tempo života je takav da se ne stignu baviti još i takvih stvarima. A i zašto bi, jer se u trgovačkim lancima i mesnicama danas može kupiti sve, od igle do broda. S takvim načinom života promijenio se i jelovnik, odnosno način pripreme hrane. Drugim riječima, rijetko tko će nakon posla još satima stajati kraj štednjaka i kuhati složeniju i kompliciranu hranu, već se sve svelo na nešto “na brzinu”.

Danas više ne treba čuvati šunku za Božić ili Uskrs, raditi krvavice ili kobasice, meso z tiblice, slanine i slično. Kobasica u trgovačkim centrima ima kakvih samo nepce poželi, od tankih i debelih do bijelih, ljutih, masnih i bezmesnih, tj. od soje.

E, sad, sasvim je druga stvar o kakvom se mesu radi i od kud je, je li friško ili pak je stajalo u hladnjači tko zna kako dugo. “Sreća” je ako mu je porijeklo EU, a ne Argentina, Brazil ili sveprisutna Kina. Stoga i nije čudno što se svako malo povlači neki proizvod s polica “jer nije u skladu u propisima” ili sadrži u sebi salmonelu ili neku sličnu bakteriju.

MEĐIMURSKO

KOLINJE bez klanja

Moderno mesom iz

Svi kupljeni komadi mesa ipak ne rastu u trgovini, sve staji, odnosno farmi. I svima njima netko je uskratio život,

Kakva bi to sarma bila bez svinjetine i hrge suhoga, posebno na novogodišnjem stolu, kiselo zelje bez krvavica ili bunceka, domaćeg špeka s lukom, odnosno grah salatom, a tek friški domaći čvarci, pa hladetina…

Obradu cijele svinje na dvorištu danas rade još samo rijetki

Ruku na srce, teško da se uvijek radi o domaćem, friškom mesu kad je stočarstvo već odavno pokleklo, a ljudi i dalje jedu meso istim intenzitetom. Dobro, možda frišku svinjetinu, odnosno šnicle, vratinu i krmenadle ne peku kao što su to činili naši preci, jer, kaži liječnici, prije svega kardiolozi, da česta konzumacija crvenog mesa, šteti ljudskom organizmu. I to onim vitalnim organima poput srca, krvnih žila do crijeva itd. Koliko god se odrekli svinjetine, ipak je teško zamisliti roštilj ili kotlovinu bez napacanog komada svinjetine. O kobasicama da se i ne govori. Kakva bi to sarma bila bez svinjetine i hrge suhoga posebno na novogodišnjem stolu, kiselo zelje bez krvavica ili bunceka, domaćeg špeka s lukom, odnosno

Krvavice su prava delikatesa i vrlo lako ih je napravi�

kolinje s

dućana

su to dijelovi životinja koje su prije toga hodale po život, htjeli mi to sebi priznati ili ne

Krvi za krvavice

imaju sve mesnice

U kolinju bez klanja, dakle nema krvi, no ona se ipak može nabaviti. Naime, gotovo sve mesnice ju imaju od mesnice Oletić, preko mesnice Mihalić do mesnice Kiš. Stvar je samo u načinu na koji ga distribuiraju. Tako primjerice mesnica Mihalić krv ima za prodaju jedino ako im ostane jer i oni prave krvavice. Zapisati se za potrebnu količinu treba u mesnici Mihalić, dok je kod Kiša dovoljno donijeti adekvatnu ambalažu i oni vas pozovu kad ju napune, obično je to krajem tjedna. A litra svinjske krvi stoji oko 2,5 eura. (vv)

grah-salatom, a tek friški domaći čvarci, pa hladetina…

Tradicionalno kolinje pada u zaborav

Neka se nitko ne uvrijedi, ali miris domaće šunke je poseban i nijedna kupljena ne može se mjeriti s njom. Jer se ipak dimi danima, polako i uz određenu vrsta drva

Iako se i to sve može kupiti, ipak, domaće je domaće, napravljeno vlastitim rukama po vlastitoj proceduru. To je uvijek cjenjenije i puno ukusnije, a i čovjeku je ljepše jer zna da je nešto i sam napravio. Ako ništa drugo, ono bar da se susjedima i prijateljima pohvali domaćim proizvodima. Osim toga, proizvodi napravljeni od domaćeg mesa, za kojeg se zna od kuda je, gdje je svinja rasla i čime je hranjena, danas je neprocjenjivo blago.

Naime, ljudi se sve više okreću tzv. zdravom životu i zdravoj hrani temeljenoj na voću i povrću. Međutim, to ima i onu drugu strane medalje. Jer sada, u studenom, teško je kupiti rajčicu ili papriku uzgojenu u prirodnim uvjetima, a upravo se to kupuje u velikim količinama. Dakle, ne jede se sezonsko, već glavno da je povrće. Tu dolazimo i do svinjetine koja ne mora značiti smrt za naše srce ili žile, naravno ako je jedemo umjereno kao i sve drugo.

Kolinje, koje su nekad bile na svakom gruntu, danas je moguće nabrojiti na prste ruku. Samim time, one prave, domaće međimurske koline nepovratno odumiru.

Jedno vrijeme bilo je popularno kupiti svinju u selu, odvesti je kod mesara koji ju je u svom domu obradio, eventualno napravio osnovne prerađevine, a mi smo samo došli s posudama po gotovo, narezano meso. Prerađevine poput kobasica i krvavica radile su se doma ili pak dogovorno kod mesara. Neki put nismo svinju ni vozili, već ju je vlasnik sam dopremio do mesara, a mi smo samo iskeširali potrebni iznos. Bilo je i slučajeva da su se dvije obitelji dogovorile za polovice jedne svinje, no opet bez masnih kvaka i prljavog posuđa u vlastitom domu. Dakle, jednostavno i elegantno se dolazilo do domaćeg i svježeg svinjskog mesa.

Priprema kobasica i krvavica nije bauk

I išlo je to tako neko vrijeme dok ponovno nije postalo moderno “domaće je ipak domaće”. Uz to što se prekopavaju travnjaci i pretvaraju u vrtne gredice, sve više ljudi uzgaja piliće i kokoši i ponovno mjeri teren za gradnju svinjca. Drugim riječima, zaželjeli su se ljudi domaćih čvaraka čija cijena i dalje leti u nebo, svinjska mast se ponovno cijeni više nego biljno ulje jer se dokazalo da su masnoće životinjskog porijekla zapravo zdrave, otkriva se okus krvavica, domaćih kobasica, mesa z tiblice, a hladetina je top hrana za novogodišnju noć. Želja za domaćom hranom i negativne konotacije o uvozu mesa te ponuda svježeg mesa i iznutrica u našim me-

snicama nekako su preokrenuli naše prioritete pa je sasvim razumljivo da se sve više njih okreće tzv. vlastitim kolinama.

Nisu to više kolinje uz cviljenje životinja jer smo ipak danas puno humaniji, već se radi o obradi svinjskih polovica koje se mogu kupiti od individualnih uzgajivača ili pak u našim mesnicama. S jedne je strane to evociranje uspomena na dane vlastitog djetinjstva i rane mladosti, odnosno priča roditelja, djedova i baka.

Imati pak takvo kolinje, bez krvi i mesara, vrlo je lako i dostupno praktički svakom. U mesnicama i trgovačkim lancima može se po povoljnim cijenama kupiti sve, od polovice koja se primjerice trenutačno nude za nešto manje od 3 eura za kilogram ili većih komada mesa do nogica, kožica, svinjske glave pa nadalje, zavisno od toga što se od prerađevina radi. Kod takvih kolinja ne treba razmišljati kamo s utrobom, dlakom, svinjskom kožom i ostalim dijelovima svinje koje vam ne trebaju. Drugim riječima, kupite samo ono što želite.

I ne samo to, trgovački lanci nude i sav potreban pribor. Pa tako nude mesarske noževe, noževe za otkoštavanje, pa sjekače, čak i oštrače noževa. Tu je naravno i stroj za mljevenje mesa ili električni aparat, pa posude za meso, aparati za pravljenje kobasica. Imaju baš pravi kolinjski set.

Potrebno je samo malo vremena, truda, volje i želje, po mogućnosti posebna prostorija i naravno pravi provjereni recepti.

Meso se lako raskomada, samo treba pratiti kosti, znati što se želi s pojedinim komadom. Čak nije problem napraviti ni vlastite čvarke. Treba samo velika posuda i izvor vatre ako već nemate popularne kotlenke ili alfe, kako tko ih već zove. Prema grubim procjenama, za kilogram čvaraka treba oko 8 do 10 kilograma špeka, ovisno koliko ih želite stisnuti ako ih uopće tiskate. Druga je sad stvar isplati li se to ili ne, ali u svakom slučaju rađeni su vašom rukom i po vašoj mjeri. Ne treba zaboraviti da nakon čvaraka ostaje i domaća mast, danas također cijenjena namirnica.

Krvavice je tako malo teže napraviti jer se krv malo teže nabavlja, no moguće je doći do nje. No, zato se crne mogu zamijeniti bijelima, od prosene kaše koje se mogu pripremiti praktički i bez mesa. U one prave dodaje se meso iz glave. I može se tako nabrajati u nedogled. Stvar je samo za što se čovjek odluči i u kojoj količini kako bi uživao u pravim domaćim delicijama od svježeg mesa, preko kobasica, krvavica do čvaraka i hladetine.

Mesnim prerađevinama od svinje�ne teško je odolje� posebno ako su domaće izrade

Cvirki

SASTOJCI:

• svinjski špek od potrbušine ili sala (ako ne radite slanine, može i špek skinut s leđnog dijela svinje)

PRIPREMA:

Kolinjski recepti

Domaći svinjski špek koji nismo izdvojili za slanine, dakle, onaj nešto manje kvalitete, obično od potrbušine i sala, narežite na kockice i pecite u prikladnoj posudi na laganoj vatri tako dugo dok čvarci ne porumene. Kada su čvarci pečeni, dodajte malo mlijeka, stisnite ih prešom za čvarke. Stisnute čvarke posolite dok su još topli. Ako ih jače stisnete, čvarci će biti tanji i hrskaviji. Za kilogram čvaraka, ovisno koliko su stisnuti, treba od 8 do 10 kilograma špeka. Drugim riječima, kilogram čvaraka stajat će ovas oko 40-ak eura.

Bele čurke

SASTOJCI:

• 1 kg prosene kaše

• 4 luka

• pileća mast

• sol i papar po potrebi

• 1 glavica češnjaka

• crijeva

PRIPREMA:

Črne čurke od hajdinske kaše

• 2 kg heljdine (hajdinske) kaše

• 2,5 l svinjske krvi

• polovica svinjske glave

• 1 svinjska pluća

• 300 g luka

• mljevena crvena paprika

• 1 žlica masti

• 100 g začina za krvavice (čurke)

• 30 g soli

• 10 m tankih crijeva

• lovorov list

Kašu skuhajte, dodajte pečeni luk, sitno sjeckani češnjak, sol, papar te pileću mast. Izmiješajte i napunite crijeva, a zatim ih prokuhajte pet minuta i ohladite. Prije posluživanja ispecite ih u pećnici ili na tavi.

Kilogram prosa stoji oko 3,5 eura za kg.

SASTOJCI: SASTOJCI:

Glavu i pluća kuhajte s lovorom. Nakon što se skuha, ohladite i sameljite. Hajdinsku kašu operite i na nju ocjedite vodu u kojoj se kuhalo meso. Kaša treba dobro nabubriti. U međuvremenu, luk popržite na masti. Kada je sve pripremljeno, u veću posudu stavite kašu, meso, luk i pola količine krvi te sve dobro promiješajte. Dodajte začin za krvavice, sol, papar po želji te još krvi prema potrebi. Dobro sve promiješajte i punite crijeva. Oblikujte kolutove željene veličine i crijeva dobro vežite tankom špagom. Krvavice kuhajte u vreloj vodi oko 10 minuta i ohladite. Prije posluživanja pecite 20 minuta u pećnici zagrijanoj na 170 stupnjeva. Poslužite uz dinstano (pirjano) kiselo zelje i restani krumpir. Za črne čurke treba cca. 25 eura. Kako Vajda ne drži krv, za taj dio trebate se snaći sami.

Domaće kobasice

• 8 kg svinjetine: but, lopatica te sitniji dijelovi mesa ostali od rezanja i oblikovanja pojedinih komada mesa i špek

• 2 kg govedine, obično se radi o junećoj lopatici

• 30 dag soli

• 5 dag papra

• 5 dag crvene paprike

• 4 glavice češnjaka

PRIPREMA: PRIPREMA:

Priprema: Meso sameljite na krupnijim šajbama. Nakon toga sve sastojke dobro zamijesite i začinite te napunite svinjska crijeva dobivenom smjesom. Kada napunite crijeva, vežite ih na dužinu oko 10 cm. Nakon toga ih stavite dimiti 2 – 3 dana. Kada ih izvadite iz dima, možete ih malo prepeći te dobro ohlađene staviti u tiblicu. Ako ih želite jesti kuhane, kuhajte ih oko 15 minuta.

Napomena: Dan prije nego ćete spremati kobasice, 4 glavice češnjaka kuhajte u 1 litri vode dok ne omekša te kroz gazu procijedite sav sok.

Za kobasice će vam trebati oko 60 eura.

Prezvuršt

SASTOJCI:

• svinjski želudac

• 5 kg svinjskog mesa od glave

• 20 do 25 dkg svježi špek

• 20 do 25 dkg masne i nemasne kožice

• papar

• crvena mljevena paprika

(i slatka i malo ljuta po želji)

• sol po potrebi

PRIPREMA:

Svinjski želudac i meso stavite u rasol na 2 do 3 dana. Za jedan svinjski želudac potreban je nadjev od otprilike 5 kg mesa (i masniji i manje masni dio), špeka i kožice. Ako će biti više kožica, prezvušt će se ljepše stisnuti. Sve sastojke narežite na rezance, dodajte papar, sol, crvenu slatku i ljutu mljevenu papriku - sve po želji. Sve dobro promiješajte i napunite svinjski želudac, a krajeve čvrsto zavežite špagom. Špagu možete vezati tako da želudac stavite na štap na kojem će se kuhati, zato što želudac mora visjeti u vodi, a ne smije biti na dnu. Kuhajte na laganoj vatri sat i pol do dva sata. Na nekoliko mjesta želudac probodite iglom kako bi izašao zrak te tako provjerite je li prezvuršt kuhan. Kada je kuhan, izvadite ga, stavite na ravnu površinu, pokrijte čistom daskom te na njega stavite kamen. Pritom pazite da kamen ne bude pretežak jer bi prezvuršt mogao puknuti. Kada se dobro stisne, sušite ga na dimu najmanje 24 sata. Cijena: 10-ak eura.

Meso z tiblice (rasol)

SASTOJCI: PRIPREMA:

• svinjsko meso: but, vratina, kare, lopatica

• svježi svinjski špek s kožom

• sol,

• papar

• češnjak

Slanine (kosana mast)

SASTOJCI:

• svježi svinjski špek

• sol

Meso natrljajte solju i paprom. Pripremite rasol: voda, sol, malo octa. Stavite meso u rasol te ga svaki dan polijevajte i okrećite. To radite do deset dana. Nakon toga maknite rasol. Natrljajte meso češnjakom i ostavite tijekom noći. Ujutro na meso nalijte hladnu vodu i ostavite nekoliko sati. Nakon toga ga dobro obrišite i stavite sušiti. Sušenje traje 3 do 4 dana. Nakon što je sušenje završeno, u vrućoj vodi opere se meso te se stavi peći u pećnicu. Meso se nakon toga ohladi i tako ohlađeno spremi u tiblicu. Ovisno koji komad mesa odaberete i naravno koju količinu, tako će na kraju ispasti i računica. Uglavnom, svinjski vrat kilogram stoji oko 3,99 eura, lopatica bez kosti 3,98 eura, but 4,90 eura, slabina 4,50 eura.

PRIPREMA:

Svježi svinjski špek, i to onaj najkvalitetniji odnosno najtvrđi odvojeni od leđa svinje, narežite na komade i kuhajte zajedno s kožom. Kada je kuhan, odstranite kožu i dobro ohladite. Nakon toga špek sameljite što sitnije. Mljevenom špeku dodajte sol i dobro promiješajte. (Sol se može dodati i prije samog mljevenja i to tako da se dvije strane komada lagano uvaljaju u sol i potom se stavljaju u mašinu za mljevenje).

Napomena: Potrebno je dodati 2 % soli na količinu kuhanog špeka.

Kilogram špeka stoji cca. 4 eura pa sve zavisi koliko želite slanina, toliko ćete kupiti i potrošiti za špek.

MESNICA OLETIĆ IZ STANETINCA

Domaći okusi koji će vas oduševiti

Ova obiteljska tvrtka sinonim je za izvrsnost, vrhunsku kvalitetu i predanost tradiciji u pripremi mesa i mesnih prerađevina.

Bliži se Božić, Nova godina, završne svečanosti i razna druga druženja na kojima svojim prijateljima i obitelji želimo poslužiti samo najbolje. Mesnica Oletić iz Stanetinca, koja već desetljećima postavlja zlatni standard u pripremi mesa i mesnih prerađevina, donosi bogatstvo domaćih okusa koji će oduševiti svakog gosta za blagdanskim stolom. Svoj uspjeh temelje na pažljivom odabiru domaćih sirovina, izvornim recepturama i vrhunskoj obradi, nudeći široku paletu svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda i delikatesa od divljači. Njihov asortiman prepoznatljiv je po izvanrednom okusu i visokoj kvaliteti koja se ističe na tržištu, pa im se kupci već godinama vraćaju. U ponudi se nalazi velik izbor mesaod junetine, svinjetine, teletine i piletine

Na druženjima i svečanostima svojim prijateljima i obitelji želimo poslužiti samo najbolje i domaće

Plate iz

Mesnice Oletić uvijek su odličan izbor, no obavezno ih treba naručiti barem tjedan, a u vrijeme blagdana i desetak dana ranije

do najfinijih komada divljači, poput srne, vepra i jelena. Njihovi proizvodi stekli su povjerenje brojnih ugostitelja diljem Hrvatske, koji ih s ponosom uključuju na svoje jelovnike. Ljubitelji mesa prepoznaju i cijenjene suhomesnate proizvode prerađene na tradicionalan način: domaće kobasice za pečenje, obarene kobasice, polutrajne kobasice od divljači, kao i pršut od divljači. Osim toga, tu su i suhomesnate plate te meso iz tiblice, a njihovi domaći čvarci i svinjska mast savršeno nadopunjuju asortiman.

Svakodnevno ponuda svježeg mesa i mesnih prerađevina mamac su za kupce pa tako g. Stjepan Logožar redovno, već godinama, kupuje u Mesnici Oletić.

Zadovoljstvo kupaca prije svega

Poslovna filozofija Mesnice Oletić usmjerena je na zadovoljstvo kupaca kao ključni cilj. S ponosom jamče da njihovo meso potječe od životinja uzgojenih na međimurskom, varaždinskom i podravskom području, čime osiguravaju kvalitetu koja zadovoljava široke kuli-

Iz ponude izdvajamo:

• vepar za gulaš

• srna za gulaš

• jelen za gulaš

• kobasica vepra/jelena

• pršut vepra/jelena

• čurke

KOLINJE - TRADICIJA KOJA JOŠ UVIJEK TRAJE (TINJA) U NAŠEM MEĐIMURJU

Bilo

mi je žal

Došao je i taj studeni, tradicionalno je to mjesec kada se u selima, u dvorištima često čuje cvilež svinja, buka i veselje ljudi jer se radi svinjokolja (nažalost sve manje i manje)

PPreporučujemo svinje kupovati samo iz objekata koji su registrirani

ošto sam dijete sa sela, jako se dobro sjećam tih događaja, najljepše mi je bilo to što su tih dana bili dvorište i kuća puna ljudi, od ranog jutra su trajale pripreme i započinjao se taj posao, često mi je bilo "žal našega pajceka", ali kad se sve obavilo i kad smo napravili kobasice, krvavice, slanine, čvarke i dr., nekako me žal pustila. Nekad je kolinje trajalo u prosjeku dva dana, a danas su svi nekako u žurbi, nitko nema vremena ni za koga i kolinje traju 1 do 1,5 sat, to sad izgleda kao da se mesari takmiče koji će prije zaklati i obraditi svinju. Danas kad se prisjetim 20 i više godina unatrag (toliko sam terenski veterinar), vidim da se sela prazne, stariji ukućani napuštaju držati svinje, i općenito sve domaće životinje, mladi većinom rade, i nemaju niti volje, niti vremena hraniti "blago", te ne ostaju na poljoprivrednim gospodarstvima (čast izuzecima), gotovo u svakom trenutku je velika dostupnost svih vrsta mesa i mesnih prerađevina u mnogim trgovačkim lancima i mesnicama. Nekad je kolinje trajalo u prosjeku dva dana, kuća je bila puna ljudi, a pripreme su trajale od ranog jutra

Obavezno provjerite zdravstvenu ispravnost mesa

Nekako uz svinjokolju moramo spomenuti i vrlo neugodnu situaciju s pojavom afričke i klasične svinjske kuge (ASK/KSK) u mnogim dvorištima na istoku naše zemlje u 2023. godini, a i u 2024. godini je bilo sporadično zabilježeno slučaja ASK-a/KSK-a. Vrlo je važno voditi brigu o svim onim biosigurnosnim mjerama koje se moraju voditi u objektima u kojima se drže svinje, a mi kao terenski veterinari stalno educiramo i apeliramo na pridržavanje visokih zoohigijenskih uvjeta u svinj-

cima, svaku sumnju na bolesnu svinju obavezno prijaviti nama, kupovati svinje samo iz objekata koji su registrirani, koji se pridržavaju svega ovoga navedenoga (to su samo neke od tih mjera), također je i vrlo važno prilikom svakog uginuća svinje pozvati ovlaštene veterinare da uzmu uzorak slezene uginule svinje i da ga pošalju u Hrvatski veterinarski institut u Zagreb, gdje će se napraviti pretraga na ASK/KSK, i da se ona isključi, jer jedino tako ćemo moći držati ASK i KSK daleko od naših farmi, svinjaca i jedino tako ćemo i u budućnosti moći imati tradicionalnu svinjokolju u našem Međimurju.

INFO

Posjetite ih:

• Varaždin, Zagrebačka 39, tel. 042 /212-750

• Šenkovec, Maršala Tita 19A, tel. 040/343-660

• Prerada mesa Oletić, Stanetinec 37a, tel. 040/584-138

narske zahtjeve. Mesnicu Oletić možete posjetiti i na dvjema lokacijama: u Šenkovcu, Maršala Tita 19A, te u Varaždinu, Zagrebačka 39. Kroz neprekidnu posvećenost kvaliteti i tradiciji, Mesnica Oletić postala je prepoznatljivo ime u mesnoj industriji, pružajući vrhunsku ponudu koja zadovoljava najviše standarde i očekivanja svojih klijenata.

INFO

Bioinstitut d.o.o.

Rudolfa Steinera 7, Čakovec

T: +385 40 391 480 Ambulanta Čakovec: T: +385 40 390 896 dežurni: 098/463-464 www.bioinstitut.hr

Naravno, da bismo bili sigurni u zdravstvenu ispravnost mesa naše svinje, potrebno je nakon svakog klanja svinja na gospodarstvu uzeti uzorak ošita (dijafragme) svinje i donijeti ga u ovlaštene veterinarske organizacije na pregled na Trichinellu, tako da smo sigurni da nam meso svinje nije zaraženo tim "svinjskim crvom" i da je kao takvo bez rizika od oboljenja, upotrebljivo za preradu i korištenje za vlastite potrebe. I ako se budemo pridržavali svih navedenih biosigurnosnih mjera, radili trihineloskopiju mesa naših svinja, onda možemo biti sigurni da ćemo još dugo, dugo godina uživati u našem tradicionalnom kolinju.

Piše: Sandro Korent, DVM, univ. mag. hiologije

intervju tjedna

PATRICIJA

JURAČIĆ iz Belice

Kada se violina, bisernica i informatika sretnu

Kada bi mogla razgovarati sa sobom iz dana kada je prvi put počela svirati, ne bi imala mnogo savjeta, već ponajviše riječi pohvale

Piše: Sania Bižupić

Foto: Mario Golenko

U svijetu gdje tehnologija i umjetnost često djeluju udaljeno, Patricija Juračić, 27-godišnjakinja iz Belice, pokazuje kako ih spojiti u harmoničan život ispunjen uspjesima. Informatika kao profesija i glazba kao ljubav oblikovale su ovu svestranu mladu ženu koja kroz svoje aktivnosti ponosno njeguje tradiciju Međimurja.

Od baza podataka do violine

Patricijin profesionalni put započeo je u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec, nakon koje je upisala FOI u Varaždinu, a diplomski studij završila je u Rijeci. - Razmišljala sam koji faks upisati i čime bih se dalje htjela baviti. Informatika mi se činila kao dobar izbor dugoročno, prisjeća se. Danas radi u Varaždinu, specijalizirajući se za baze podataka.

Još u drugom razredu osnovne škole Patricija je otkrila ljubav prema glazbi, kada je u novinama vidjela oglas za Umjetničku školu Miroslav Magdalenić. - Odlučila sam pokušati s violinom, i to se pokazalo kao izvrsna odluka, prisjeća se. Tijekom glazbene škole, pod mentorstvom učiteljica Lidije Bobić i Doroteje Božić Palašek, usavršavala je svoj talent. Nakon završene glazbene škole, početkom osmog razreda dobila je poziv da se pridruži KUD-u Belica. - Zvali su me jer sam svirala violinu, i evo, od 2011. godine sam članica društva, kaže Patricija, ponosna na svojih 13 godina u očuvanju međimurske tradicije.

Umjetnica u stalnom pokretu Patricija svoje slobodno vrijeme koristi na izuzetno kreativan način, uključujući se u razne umjetničke i društvene aktivnosti. Uz članstvo u KUD-u Belica i tamburaškom sastavu, članica je Ansambla Pučpuljike. Kazalište također zauzima posebno mjesto u njezinu životu. Nastupa za Kazališno društvo Štolcer, a sudjeluje u predstavi "Tarzan i svinja na posljednjoj večeri" gdje, iako nije službena članica, doprinosi izvedbama svojim glazbenim talentom.

Patricija Juračić talentirana je glazbenica i stručnjakinja za informatiku

Posebno zanimljiv dio njezine priče je članstvo u irskom folk bendu Captain's Daughter & The Sailors. - Nas je sedmero i sviramo irish folk glazbu već pet godina, objašnjava. Povremeno nastupa na vjenčanjima, gdje kombinira pjevanje i sviranje, a često surađuje s prijateljem Mateom Mikulićem. Patriciju posebno inspirira ljepota pjesama i zajedniš-

tvo koje osjeća u udrugama u kojima djeluje. - Lijepo mi je u svim udrugama u kojima sam članica, a posebno me raduje što s Pučpuljikama pjevamo prekrasne folklorne pjesme, ističe. Ponosna je na to što se u njezinu kraju kultura i tradicija poštuju i cijene, a dodatnu motivaciju pronalazi u publici koja prepoznaje i podržava njihovu baštinu. -

Drago mi je što ljudi dolaze na naše koncerte i događaje, to me motivira, dodaje. Kroz godine, pjesme koje izvodi postale su joj sve draže, no teško joj je izdvojiti najdražu. - Jedne od najljepših su mi „Z međimurskih zdenci“, „Tu dobri su ljudi“ Marije Jambrošić i „Lehku noć“, narodna iz Međimurja koju je obradio Vinko Žganec, otkriva.

VODE

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 4.12.2024. u CineStaru Varaždin.

Što se uzora tiče, ističe kako je obitelj njezina najveća podrška, dok inspiraciju crpi i iz zajedništva u svojim udrugama. - Obitelj i društvo me stvarno podržavaju i dolaze na koncerte. Mogu reći da su mi moja ekipa ljudi koji daju vjetar u leđa, priznaje Patricija.

Violina i bisernica: Zahtjevni, ali neodoljivi instrumenti

Patricija Juračić s jednakom strašću svira violinu i bisernicu, no ističe kako svaki instrument nosi svoje izazove. - Violina je malo zahtjevnija. Nju sviram kada je folklor u pitanju, a kada nastupam samo s tamburaškim sastavom, onda uzmem bisernicu, objašnjava. Iako je violinu počela svirati ranije, bisernica je postala dio njezina glazbenog putovanja nešto kasnije, nakon što je prije nje svirala brač. - Mislim da je oboje dosta zahtjevno. Treba biti ustrajan posebice oko violine i konzistentno vježbati, otkrila je Patricija.

Patricijin profesionalni put započeo je u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec, nakon koje je upisala FOI u Varaždinu, a diplomski studij završila je u Rijeci

Patricijin doprinos glazbi prepoznat je na brojnim natjecanjima. - KUD Belica je već 6. godinu zaredom prvi na državnom natjecanju. S Pučpuljikama sam početkom ove godine bila u Veroni na međunarodnom natjecanju gdje smo dobile zlatnu plaketu, otkriva. Kao osobni uspjeh izdvaja nastup na MEF-u.

Poruka sebi:

“Dobro si izabrala”

Trema je stalni pratitelj svakog Patricijina nastupa, no s vremenom je naučila nositi se s njom. - Kroz godine, kako sam sve češće nastupala, uspjela sam smanjiti tremu. Nikada ne nestane do kraja i uvijek postoji ta pozitivna trema, no to nije loša stvar. Ali, kada sam sa zborom, opće nemam tremu, priznaje. Kada bi mogla razgovarati sa sobom iz dana kada je pr-

Dobitnik ulaznica za film: Monika Kutnjak DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Ovdje

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

vi put počela svirati, Patricija Juračić ne bi imala mnogo savjeta, već ponajviše riječi pohvale. - Možda nije toliko savjet, nego bih si čestitala što sam dobro odlučila i krenula se baviti glazbom. Ništa ne bih promijenila, isto bih izabrala kao i sada, otkriva. Ljubitelji međimurske glazbe mogu uživati u nastupima KUD-a Belica 28. studenog u Centru za kulturu Čakovec, dok će Pučpuljike imati božićne koncerte 8. prosinca u Murskom Središću i 14. prosinca u Čakovcu, gdje će im pratnja biti upravo tamburaški sastav KUD-a Belica.

Piše: Sanja Heric

Foto: Mario Golenko

Nakon deset godina fenomenalnog uspjeha

"Blast From The Past 90’s" partija, koji je započeo kao spontana ideja i prva trash zabava u Međimurju, dolazi nova dimenzija – "Blast From The 80s"! Ovaj put, uz još više entuzijazma i nostalgije, vraćamo vas u jedno od najuzbudljivijih razdoblja u glazbi i kulturi.

Kao i svaka velika transformacija, ovaj događaj donosi potpuno novi pravac, a vjerujemo da će biti još bolji, veći i intenzivniji nego ikada prije. "Blast From The 80s" bit će prava vremenska kapsula koja će oživjeti sve ono što je obilježilo osamdesete – od glazbenih klasika koji su oblikovali generacije, do mode, vizualnih efekata i atmosfere koja nas vraća u nezaboravne godine.

Kao uvertiru u ovaj spektakl, razgovarali smo s Miljenkom Milovićem, poznatijim pod nadimkom Miloje, jednim od ključnih �igura čakovečke društvene i glazbene scene osamdesetih godina. Kroz instituciju "Klub mladih", tijekom sedamdesetih i osamdesetih, aktivno je sudjelovao u animaciji zabavnog života mladih Čakovca. Kao DJ, započeo je svoju karijeru početkom 70-ih i neprekidno radio punih 18 godina do kraja 80-ih, a istovremeno je imao i stalno zaposlenje u svojoj struci.

- Kako je došlo do zatvaranja Rupe u Starom Gradu i otvaranja "Kluba" u čakovečkom Centru za kulturu?

- U Starom gradu 25. svibnja 1972. zalaganjem i razumijevanjem gradskih vlasti, otvoren je "Klub mladih". Prostor namijenjen boravku omladine, u kojem su gostovali glumci, književnici, plesne grupe, glazbeni sastavi... a subota je bila rezervirana za disko program. Bio sam tada jedan od rijetkih koji je imao glazbenu opremu

i gramofonske ploče, pa su me odabrali za DJ-a. Prostor je dobio popularno ime "Rupa", prilikom disco programa obično je bilo 500 do 700 ljudi. "Zavod za zaštitu spomenika" iz Zagreba 1979. zabranjuje korištenje prostora, tvrdeći kako bi se zbog zvučnih vibracija zidovi (debeli nekoliko metara) mogli oštetiti. Zato popularni "diskač" seli u sportsku dvoranu "Partizan" (sada "Macanov dom"), naravno, program je bio samo subotom, a opremu sam dovozio i odvozio kombijem. Tu se kroz večer znalo izmijeniti i do tisuću mladih.

Prvi diskač u Čakovcu koji je otvorio Bajber ispod "Delikatese", otvoren je u jesen 1969., dakle nekoliko mjeseci prije prvog zagrebačkog diskača

Srećom, upravo je započela gradnja Centra za kulturu Čakovec u kojem prvotno nije bio predviđen prostor za mlade. No, projekt je brzo prilagođen, a ispod glavne pozornice osmišljen je prostor za druženje. CZK je otvoren 29. 11. 1981., a popularni "Klub mladih" ponovno je bio aktivan tijekom cijelog tjedna, čime se disko program vratio iz Partizana u novi prostor. Treba naglasiti da se tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina svake subote u disku okupljalo 500 do 1000 mladih – danas bi to bila nemoguća misija. - Kamo se još sedamdesetih godina izlazilo u Čakovcu?

- Sedamdesetih godina jedino mjesto za izlazak mladih, izuzev nekoliko ka�ića i restorana, bila je Rupa u Starom gradu. Povremeno su u "Partizanu" gostovali bendovi iz cijele tadašnje Jugoslavije. Početkom osamdesetih, "silom prilika" tu je gotovo dvije godine bio i

Zahvaljujući Čakovčancu Toniju Sabolu, koji je organizirao nastupe stranih bendova u cijeloj bivšoj državi, u Čakovcu su gostovala mnoga svjetska glazbena imena: John Mayall, Alvin Lee, Peter Green, Saga, Ginger Baker…

diskač. Otvaranjem Centra za kulturu mladi ponovno dobivaju svoj "Klub". Iako relativno moderne izvedbe, taj prostor je u CZK "naknadno utrpan na silu" i nije bio pogodan za sve sadržaje. Nema pozornicu, nedovoljne je visine, mogao je maksimalno primiti 400 do 500 ljudi, jedan ulaz odnosno izlaz. Uvijek sam se brinuo što se može dogoditi u slučaju panike u prepunom prostoru. Dvorana GOC-a otvorena je 1978. i postaje mjesto masovnijih zabavnih okupljanja. U drugoj polovici osamdesetih otvaraju se Diana"u Hotelu Park, te "Pikač" (opet) ispod pozornice, u kinu "Dom". To je značajno obogatilo glazbenu disko scenu, i publika je mogla birati mjesto izlaska, ovisno o svom glazbenom ukusu.

- Kako se u to vrijeme nabavljala oprema?

- 70-e, a posebno 80-e godine, kod nas su bile nabijene glazbenim događajima. Nastao je velik broj bendova, svi su bili amateri, odnosno ljudi su imali svoja stalna zaposlenja. Tada nisi mogao uvesti opremu ako ti to nije bilo profesionalno zanimanje. Naravno, pojedinci su uvozili gitare i pojačala za "osobno korištenje". Uvesti cijelo ozvučenje, pogotovo za diskač, bilo je teško izvedivo. Tehničke sam struke, pa sam si svu opremu za disko izradio sam. To je jedan od razloga da sam i postao DJ, naravno i iz ljubavi prema glazbi.

Izrađivao sam i ozvučenja i svjetlosne uređaje za mnoge sastave. Nisam bio jedini, bili smo dvojica, takve uređaje popravljao je i izrađivao i Marijan Tkalčec. Prijatelji koji su radili u inozemstvu, a dolazili doma vikendom, dobili bi popis otpornika, čipova, tranzistora, i svega ostalog, iz čega sam doma radio pojačala. Drvene kutije za zvučnike, radile su se doma, a same zvučnike, jedan po jedan, smo uvozili. Iako se ta oprema selila s nastupa na nastup, rijetko se nešto pokvarilo. Radile su se i kopije svjetski poznatog "Marshalla", pojačala za gitare, radilo je na "lampe", odnosno elektronske cijevi. Kvaliteta je dosezala oko osamdeset posto od originala, što je bilo dobar tehnički doseg.

- Tko je sve od svjetskih izvođača nastupao u Čakovcu u to vrijeme?

- Tih godina govorilo se kako je Varaždin grad Baroka, a Čakovec grad Rocka. S razlogom, jer je Čakovec, uz poznati diskač i mnoštvo vrlo kvalitetnih lokalnih sastava, imao i neviđenu tradiciju scenskog nastupa. Gotovo da nema poznatog sastava iz bivše Jugoslavije koji nije nastupao u Čakovcu. Zahvaljujući Čakovčanu Toniju Sabolu, koji je organizirao nastupe stranih bendova u cijeloj bivšoj državi, u Čakovcu su gostovala mnoga

Miljenko u kabini u Rupi u Starom gradu 1972.

Svake subote

okupljalo 1000 mladih

svjetska glazbena imena: John Mayall, Alvin Lee, Peter Green, Saga, Ginger Baker.... Budući da je Čakovec mali kontinentalni gradić, a nije razvikana turistička destinacija, sigurno je prvi na svijetu po broju nastupa popularnih svjetskih glazbenika. U Čakovcu je

bio i David Bowie sa svojim glazbenim timom. Skrenuli su busom, dok su išli iz Budimpešte na koncert u Zagreb, htjeli su vidjeti mjesto u kojem živi "onaj" Toni Sabol, jer ga je poznavalo "pola" britanskih Rokera. Išli su i na ručak u kineski restoran "Chang Du".

- Koji su još čakovečki bendovi doprinosili glazbenoj sceni Čakovca? - Najstarija i najomiljenija bila je grupa "Demoni". Grupa "Fire" djelovala je u Holandiji i Njemačkoj, a vratili su se u Čakovec 1977. te su se udružili u grupu "Demoni-Fire".

INTERVJU S DJ-em Miljenkom Milovićem, jednim od ključnih aktera

Miljenko Milović, poznatiji pod nadimkom Miloje, kao DJ počeo je svoju karijeru ranih 70-ih i neprekidno radio 18 godina

aktera glazbene scene 70-ih i 80-ih godina u Čakovcu

subote

Početkom osamdesetih postigli su zavidan uspjeh na rock sceni bivše države. Izdali su i nekoliko ploča. Nabrajanje svih lokalnih rock bendova bilo bi dugotrajno. Spomenuti ću grupu "Tablete protiv stida" jer je osvajala i nagrade na međurepubličkim natjecanjima. Također "Charlie band" koji su prvenstveno imali uigrane i kvalitetne nastupe.

Osamdesetih godina ljudi su često izlazili, kako mladi tako i njihovi roditelji, prilično veliki lokali bili su vikendom puni. Bilo je puno vrlo kvalitetnih bendova koji su svirali sve, od zabavnjaka preko popa pa do rocka. Nastupali su po hotelima, bezbrojnim međimurskom izletištima, također u inozemstvu. Diskači su također bili krcati. Glazba

intervju

DJ Miljenko danas sa svojom Jig-a-Jig pločom, takva mu je doletjela u ruke dok je u Zagrebu čekao tramvaj

okupljalo se do mladih

je bila način življenja, mnogi roditelji slušali su istu glazbu kao i njihova djeca.

- Čakovec je bio jedan od prvih gradova u bivšoj Jugoslaviji koji je dobio kabelsku televiziju sredinom osamdesetih. Kako je to promijenilo svakodnevni život?

- Sredinom 80-ih u Pribislavcu, u lokalu Viktorija bila je postavljena prva satelitska

antena u Jugoslaviji, kupljena iz inozemstva. Godinu i pol kasnije, moja malenkost sama je izradila u kućnoj radinosti, prvi satelitski sustav, od prijemnika do "tanjura" promjera 2 metra. Niti jedna tvornica to nije izrađivala, bio sam također prvi u bivšoj državi, a među prvima u Europi. Nikad neću zaboraviti dan kad mi je sustav proradio. Tog dana prvi put su emitirali spot "Final Countdown" grupe "Europa". Prateći satelitske programe, imao sam stalnu informaciju o glazbenim kretanjima u svijetu. Nedjeljom sam snimao (video rekorderom) britansku glazbenu top listu u sedam navečer, u osam se top lista već "vrtjela" na dva televizora u diskaču "Pikač". Jedne zagrebačke novine opisale su to kao "čudo", i pitali su ako još netko ima nešto takvo u bivšoj državi. Nitko se nije javio. Prilikom velikog svjetskog humanitarnog "Live Aid" glazbenog koncerta, u diskaču u CZK direktno sam s koncerta u New Yorku umiksavao u program neke izvođače. Danas, imajući mobilne uređaje, cijeli svijet nam je na dlanu, sredinom osamdesetih, nešto takvo graničilo je s fantastikom, meni veliki izazov. Sve ovo sam spomenuo, kako bi se vidjelo u čemu sve smo bili prvi. Zato je "normalno" da smo tih godina imali prvi u Jugoslaviji kabelski sustav, u cijelom gradu i okolnim naseljima. Inicijatori referenduma za KDS bili su inženjeri s čakovečke Elektre, na čelu s ing. Orlovcem. Dovezli smo kamionom moj satelitski sustav ispred CZK i ljudi su dva dana mogli na televizorima gledati kakvi programi se nude. Referendum je pozitivno prošao, odnosno građani su sami, svojim sredstvima, izgradili KDS. Bio je to veliki prozor u svijet, sve informacije, �ilmovi, glazba, sport, bili su na raspolaganju 24 sata. Taj KDS koristi se i danas.

- Kako ste došli do ploče Jig A Jig, ali i do ostalih tada popularnih ploča?

MODNI TRENDOVI OSAMDESETIH Svi su željeli izgledati

kao rock zvijezde!

Modna revolucija krenula je krajem šezdesetih, prvo su odbačena do tada obavezna odijela. Nastupila je sloboda u izboru odjeće. Rock zvijezde diktirale su stilove i trendove, svi su željeli izgledati kao oni. Predvodili su "Beatlesi": njihova duga kosa, trapez hlače, maksi kaputi, muške čizme s visokim petama, šarena odjeća, traperice... Žene su postale slobodne, svjesne svoga tijela, uživale su u modnom izričaju: vruće hlačice, bikini, indijsko platno, cvijeće u kosi, široki rukavi i kragne... - U početku, najviše problema bilo je s Beatles frizurama, profesori su nas tjerali iz škole na šišanje. U Londonu su na trgovima organizirali masovna šišanja čupavaca. Stariji su teško prihvaćali tako nagle i radikalne promjene, međutim, već nakon koju godinu duga kosa zavladala je svijetom.

- Pjesma "Jig A Jig" sastava East of Eden, mnogima je dan danas ostala u sjećanju. Do singl ploče došao sam na najčudniji mogući način: u Zagrebu, dok sam čekao tramvaj, netko je iz velike zgrade bacio ploču kroz prozor i doletjela mi je ravno pred noge. Naravno, ploča je doputovala u Čakovec. 1972. Rupa u Starom gradu bila je jedino glazbeno okupljalište. Dolazili su mladi različitih ukusa, neki su voljeli "tešku glazbu", rijetko što je bilo za čagu: "Pink Floyd", "Black Sabath", "UFO", "Led Zeppelin" i slično. Drugi su dolazili zbog trenutnih hitića, odnosno plesa. Treći su pak, voljeli čagati, ali na dobre stvari "s ukusom". Moj zadatak bio je da svi na kraju izađu veseli i zadovoljni, dakle, nemoguća misija. Ipak, našao sam rješe-

Nosili su ju i oni profesori i političari i TV zvijezde i naši roditelji, mi smo se slatko smijali. O modnim trendovima, saznavali smo na televiziji gledajući spotove omiljenih bendova, pratili smo glazbeni tisak, uvijek je u sredini bilo velikih postera. Mnoge stvari davali smo šivati, po odjeću, posebno traperice, odlazilo se u Trst. Ne zato što kod nas nije bilo takve robe, traperice Levi Strauss moglo se kupiti i u Grazu i u Zagrebu, ali roba je bila vrlo kvalitetna, pa samim time i skupa. U Trstu, na pijaci Ponte Rosso, bilo je sve bitno jeftinije, ali i manje kvalitetno. Kupovali smo "Diesel" i "Super Ri�le" (noge ti ko' ki�le) traperice. Mi iz ovih krajeva bili smo povlašteni, zamislite one iz Dubrovnika ili Niša, koji su imali preko tisuću kilometara puta, ispričao nam je Miljenko.

nje: dok su se ljudi skupljali, svirao sam "teške stvari" i glazbeni sladokusci došli su na svoj račun. Kad se skupilo dovoljno ljudi, zasvirala je špica "Jig A Jig" odnosno znak da čaga počinje, svi su to čekali i odmah skočili plesati. Kad su najmlađi otišli doma, svirao sam dobre plesne stvari "one s ukusom". Ha, ha! Tijekom tih godina, teško se dolazilo do ploča; naručivao sam ih iz Londona, a kasnije mi je sestrična slala nove naslove iz Njemačke. Nikad nije bilo problema s pošiljkama, a ploče su uvijek stizale u dobrom stanju. Kako su godine prolazile, do glazbe se sve lakše dolazilo. Zanimljivo je da nikad nije izgubljena niti jedna pošiljka, nije bilo razbijenih ploča, carinici nikad nisu "zezali".

Povratak u 80-te uz Blast From The Past ekipu čeka vas 14/12/24

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Elegantno u camel boji, savršeno usklađeno za svaki trenutak

Dotjerana Sonja u svim nijansama smeđe boje

Bez kape i šala? Nikako! Ovi dodaci su neizostavni za zimski s�l

Ruku pod ruku je najljepše

Ivona i Mišel u šetnji sa svojim ljubimcem

Ovaj jedinstveni uzorak kaputa osvaja pažnju! Izvrsno!

Marina i Anita u šik zimskom izdanju

RUKOMET 1600 GLEDATELJA u nedjelju je napravilo sjajnu atmosferu

Leteći medvjedi pregazili Goricu

Čakovčanci su trenutačno na diobi prvog mjesta sa 16 bodova, zajedno s Nexeom koji ima utakmicu manje!

Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec

U posljednjem susretu

10. kola Paket24 Premijer lige – Lige B, Čakovec je pred oko 1600 gledatelja pobijedio Goricu 40:26 i tako ih pretekao na ljestvici. Trenutačno

su na diobi prvog mjesta sa 16 bodova zajedno s Nexeom koji ima utakmicu manje. To je malo tko mogao očekivati od novog premijerligaša.

Tražilo se mjesto više

U sjajnoj atmosferi ispunjene Graditeljske škole, gdje

VARAŽDINCI stižu u subotu

Čakovec: Horvat 10 obrana, Martinez 3 obrane, Baković L., Hozjan 1, Friščić 3, Zadravec 2, Tkalčec 1, Sklepić 2, Levak 9, Novak, Tompić 2, Lukac 3, Ćuk 1, Baković T. 8, Goričanec 6, Malović 2. Trener: Josip Borković.

se tražilo mjesto više, odličan susret odigrali su Čakovec i Gorica. Bio je to derbi kola gleda li se učinak u dosadašnjem dijelu sezone. Domaćin se postavio jako čvrsto od prve minute. I gostima dopustio samo jedno izjednačenje u prvih 30 minuta. I to na samom početku (2:2). Sve ostalo vrijeme rezultatska prednost bila je na njihovoj strani. Prvu osjetniju prednost Čakovčani su imali u 14. minuti kada su vodili (8:3). Od toga trenutka

do predaha, gotovo u transu odigrali su susret i na predah otišli s velikih sedam pogodaka prednosti (19:12).

Nemilosrdni do kraja Gorica je malo aktivnije ušla u drugi dio. I kada se serijom 1:4 približila na minus četiri (20:16), učinilo se da prava utakmica tek počinje. Ali bila je to samo prolazna kriza u igri domaćina. Uskoro su odgovorili s trima pogotcima u nizu i opet pobjegli u sigurnu zonu prednosti od sedam pogodaka (23:16). I nisu posustali do kraja. Završilo je s plus 14 (40:26). A jurili su 18 razlike s koliko su poraženi u Velikoj Gorici u prvom susretu. Nisu to ostva-

rili, ali i ovakva pobjeda je zbilja impresivna. Ukupno 13 obrana skupili su domaći vratari (Vito Horvat 10, Adan Armando Calzado Martinez 3).

Slijedi gostovanje u Dubravi

Najbolji strijelac u domaćim redovima bio je Bruno Levak s 9, a odmah do njega Tin Baković s 8 pogodaka. Kod gostiju najbolji Jakov Dujić sa šest pogodaka, pet je dao Marin Lisac. U sljedećem 11. kolu rukometaši Čakovca gostuju kod Dubrave, a utakmica se igra u subotu 23. studenoga s početkom u 18 sati.

Centrometal lagano do četvrtfinala

Kada su odbojkaši Centrometala u osmini �inala Kupa Hrvatske izvukli Umag, bilo je jasno da će imati lagani prolazak u sljedeće kolo. Trećeligaš iz Umaga teško se nosio s Međimurcima.

U manje od sat vremena

Trener Novak u igru uopće nije uvodio Raića, Frana Peterlin i Radoša, a tek nekoliko minuta odradili su Matej Martinko i Juras. Ostatak međimurske momčadi dobro je odradio posao i za rekordnih 56 minuta završio utakmicu. Po setovima je bilo 25:12, 25:15 i 25:9. Veliku minutažu dobili su Andrej Peterlin, Lučić i Marko Martinko. Solidnu minutažu odradili su i Stanković, Marciuš i Novak. Na mjestu srednjaka cijelu su utakmicu odradili Zelenika

i Brčić, a na mjestu libera Vuk. U sljedećem kolu Centrometal će opet biti nositelj. To znači da će opet gostovati i to će već biti mnogo teži zadatak. Ždrijeb četvrt�inala

je 22. studenog a igra se 7. prosinca.

Stižu im Varaždinci

Sada se Međimurci okreću prvenstvu u kojem za sada

odlično stoje, imaju skor 5-1. U subotu u Nedelišće stiže susjedni Cratis Varaždin. Varaždinci nisu na nivou na kojem su bili prošlih sezona ali još uvijek je to jak i nez-

godan protivnik. Derbi je derbi. Utakmice se igra od 18 sati, pozivaju se gledatelji da opet naprave dobru atmosferu. (nl)

RUKOMET

UZVRATNI SUSRET 3. pretkola EHF Europske lige Zrinskice završile europski put

U uzvratnom susretu 3. pretkola EHF Europske lige, odigranom u popunjenoj dvorani Graditeljske škole, rukometašice Zrinskog poražene su od JDA Bourgogne Dijon Handballa 17:26 i tako su završile svoj europski put ove sezone. Podsjećamo, francuski sastav slavio je u prvom susretu 12:43. Gošće, kao kvalitetniji sastav, autoritativno su otvorile susret vodstvom 0:3. Čakovčanke su se borbeno vratile i izjednačile na 4:4 u 14. minuti, no gošće nisu dopustile preokret. Pet minuta prije poluvremena Dijon vodi 7:10, a na odmor se odlazi s rezultatom 9:12.

Bolje drugo poluvrijeme

Zrinski drugi dio otvara serijom 4:2 i hvata novi priključak dolazeći na 13:14. I tu počinje njihov pad, odnosno kriza realizacije. Dijon radi niz od 1:7 i rješava pitanje pobjednika odlazeći u tom trenutku u vodstvo (14:21). Ništa Zrinski više nije mogao napraviti u ostatku vremena. Dapače, s obzirom na skromnu rotaciju, doživio je još nekoliko manjih serija gošći pa konačnih 17:26 i nije iznenađenje. Sa šest pogodaka iz sedam pokušaja, Paula Posavec bila je najbolja u domaćim redovima. Pogodak manje dala je Tia Robida. Kod gošći prvo ime Lilou Pintat s četiri pogotka.

Zrinski s optimizmom nakon europskog nastupa Trener rukometašica Zrinskog, Vladimir Vujović, izrazio je zadovoljstvo prikazanim u uzvratnom susretu protiv Dijona, unatoč porazu 17:26: - Bili smo neusporedivo bolji nego u Francuskoj. Ovo iskustvo je dragocjeno i vjerujem da će nam mnogo značiti u budućnosti. Kapetanica Gabriela Gudelj pohvalila je trud ekipe: - Borile smo se i dale sve od sebe, pokazujući da možemo držati rezultat u neizvjesnosti. Ponosna sam na suigračice, trenere i volontere. Klub se zahvalio navijačima, sponzorima i Gradu na podršci te najavio fokus na domaće prvenstvo nakon pauze zbog obveza reprezentacije. Cilj je dodatno se pripremiti i napraviti iskorak na tablici. (md)

Osam pogodaka Tina Bakovića

Bruno Levak je devet puta digao dvoranu na noge

OK Međimurje Centrometal

Nogometašice Međimurja nastavile su niz pobjeda u 10. kolu Magenta Prve HNLŽ, svladavši Goricu 2:1. Iako su imale više prilika, ekipa Gorice pružila je jak otpor, pa su se Međimurke morale potruditi za nova tri boda. Pogotci Jimenez pred sam kraj prvog dijela u 45. minuti i Hamamoto na početku drugog u 57. minuti bili su dovoljni za pobjedu 1:2 i nova tri boda i s 19 osvojenih bodova trenutno su na visokom 4. mjestu.

Mlađe kategorije rasturaju

Pionirke i kadetkinje Međimurja odigrale su posljed-

KARATE

ZAGREB Karate Cup

U Samoboru je u nedjelju održan 11. Zagreb Karate Cup, turnir koji je okupio 680 natjecatelja iz 63 kluba i 5 zemalja. Važnost turnira bila je u tome što se radilo o drugom izbornom turniru za plasman na Europsko prvenstvo koje će se u veljači iduće godine održati u Poljskoj. Članovi Karate kluba Globus Čakovec-Mala Subotica osvojili su čak 15 medalja, od čega šest zlatnih, četiri srebrne i pet brončanih. Uspjeh s prvog izbornog turnira (Kup Hrvatske) prvim mjestom ponovili su Petar Slukić (kadeti, -70 kg), Ervin Šoltić (kadeti, +70 kg), Aida Trstenjak (juniorke, -48 kg) i Sven Strahija (juniori, -76 kg), čime su pred vratima plasmana na Europsko prvenstvo. Uz njih, zlatnim medaljama okitili su se i Tesa Balog (učenice, -54 kg) te Petar Filipović (mlađi kadeti,

nje kolo Prve HNLŽ Mladeži protiv Rijeke na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu. Pionirke su dominirale i slavile s uvjerljivih 6:0. Ena Madić postigla je čak pet pogodaka, a jedan je dodala Lana Raimund. Jesenski dio završile su na trećem mjestu s 17 bodova, samo bod iza drugoplasiranog Dinama. Kadetkinje su u uzbudljivom susretu slavile 3:1. Nakon što su gošće izjednačile u drugom dijelu, Međimurke su pred kraj utakmice odgovorile s dvama pogotcima Leone Radi i jednim Mihaele Letonje. Kadetkinje su šeste s 12 bodova i optimistično čekaju proljetni dio sezone. (md)

NOGOMET

PRETPOSLJEDNJA

Tko će biti

Polet i Bilogora ostvarili su pobjede i ostavili borbu za jesenskog prvaka otvorenom do zadnjeg kola

Piše: Miljenko Dovečer

+69 kg). Srebrna odličja osvojili su Mara Brnadić (mlađe učenice, -35 kg), Leon Novak (učenici, -39 kg), Dalia Šestak (učenice, -44 kg) i Nikola Topličanec (mlađi seniori, -60 kg). Na pobjedničko postolje trećim mjestom popeli su se i Lucija Kovačić (cicibanke, -30 kg), Paulina Magdalenić (kadetkinje, -54 kg), Tino Panić (kadeti, -52 kg), Dalia Šestak (mlađe učenice, 43 kg) te Ervin Šoltić (juniori, -76 kg). Osvajači drugih i trećih mjesta također su u igri za reprezentativni nastup na Europskom prvenstvu. Za plasman na to natjecanje boduju se najbolja tri rezultata s četiri izborna turnira. Nastupili su još Evan Novak, David Bermanec i Laura Strahija, ali uz nedostatak sportske sreće nisu uspjeli doći do plasmana. Natjecatelje su vodili treneri Dejan Slukić i Mladen Vizinger. (lp)

Polet je na krilima dvostrukih strijelca Andreja Jurinića i Nina Patafte stigao blizu cilja, dok je Bilogora slavila protiv Rudara dvama pogocima Brune Kunšteka. Nedelišće je uvjerljivo slavilo u Virovitici, dok su bodovi iz Koprivnice otišli Kotoribi zahvaljujući golovima Golenje i Štritara. Slatina će prezimiti na začelju nakon poraza u Pitomači, a Varteks je prekinuo niz Đurđevca hattrickom Petra Havojića. Međimurje je upisalo drugu pobjedu u tjedan dana, predvođeno dvostrukim strijelcem Placeom Milanom Edhilom, dok je Garić osigurao bodove u Ludbregu sjajnom izvedbom Santane da Silve Dioga. U posljednjem kolu Polet gostuje u Kotoribi, dok Bilogora dočekuje Podravinu, prateći ishod rivala.

Polet zadržao lidersku poziciju

U Svetom Marinu na Muri Polet je u srazu međimurskih ekipa ugostio Dinamo iz Domašinca. Dinamo je bolje otvorio utakmicu i u vodstvo došao u 20. minuti golom Petaka. Gosti iz Domašinca dobro su igrali u tom periodu protiv lidera i imali još dvije prilike. Najbolja momčad prvenstva preokreće rezultat krajem prvog dijela. Prvo na 1:1 u 41. minuti poravnava najbolji strijelac lige Nino Patafta, da bi se na odmor otišlo vodstvom Poleta 2:1 nakon pogotka Andreja Jurinića u 45. minuti. U nastavku Jurinić je još jednim golom u 66. minuti samo potvrdio pobjedu Poleta iz Svetog Martina.

Rezultati 14. kola

Koprivnica – Graničar (K) 1:2

Polet – Dinamo (D) 3:1

Međimurje – Dinamo (P) 3:1

Virovi�ca – Nedelišće 1:5

Rudar – Bilogora 2:3

Koprivnica – Graničar (K) 1:2

Pitomača – Sla�na 3:0

Podravina – Garić 1:3

Graničar (Đ) – Varteks 2:4

inicijativu i preokrenuo utakmicu. Mogu biti jako zadovoljan igrom svoje momčadi do tog izjednačenja, poslije više nije bilo dobro. Nažalost, nogomet se igra 90 minuta, a ne 41 minutu. Preostaje nam da se naredni tjedan dobro pripremimo i pokušamo godinu zatvoriti pobjedom. Krenemo, stanemo, ponovo krenemo, volio bi da budemo napokon konkretniji nego što jesmo, pomalo je bio razočaran nakon utakmice Dalibor Gorupić trener Dinama.

Rudar pokleknuo protiv Bilogore

- Čestitke Bilogori na pobjedi, znali su iskoristiti baš svaku pogrešku u našoj obrani. Generalno mi smo odigrali dobru utakmicu, ali po ko zna koji put ove sezone opet je izostala realizacija odličnih gol prilika koje smo kreirali, kazao je Damir Lepen Jurak trener Rudara.

- Dobra utakmica za gledatelje; vidjeli su pet golova uz dobru igru, koliko je teren to dopuštao, te mnogo prilika, više naših, koje naša ekipa, nažalost, nije znala iskoristiti. Gostujuća ekipa zabila je 3 gola, uglavnom iz naših grešaka, i to je odlučilo pobjednika, riječi su dokapetana Arpada Vaša. Rudar je tako nakon 14 odigranih kola na 6. poziciji s 24 osvojena boda, 11 iza vodećeg Poleta. U posljednjoj utakmici u 2024. igra se protiv Nedelišća na SRC-u Mladost u Čakovcu.

Nedelišće uvalilo petardu Virovitici

Raspored 15. kola

(subota, 23. studenoga u 13:30)

Varteks – Koprivnica

Garić – Graničar(Đ)

Bilogora’91 – Podravina

Nedelišće – Rudar

Dinamo(D) – Pitomača Sla�na – Međimurje

Graničar(K) – Polet

Dinamo(P) – Virovi�ca

- Bili smo svjesni i znali kakav protivnik nas očekuje, organiziran u niskom bloku, agresivan, rastrčan i prvih pola sata današnje utakmice gosti su bili agresivniji, rastrčaniji, bolji. Mi smo teško pronalazili put do protivničke trećine i gola te je vodstvo gostiju u tom dijelu utakmice bilo potpuno zasluženo. Nakon tridesete minute počeli smo igrati bolje, počeli smo napadati prostor, pronalaziti kanale u probijanju linija, međuprostore i do kraja utakmice bili dominantni te zasluženo preokrenuli rezultat i na kraju slavili novu pobjedu koja je na kraju mogla biti izražena i većom razlikom. Čestitke mojim igračima na nova tri boda, rekao je Zoran Šardi trener Poleta.

- Čestitam domaćinu na pobjedi. Do izjednačenja u 41. minuti bili smo bolja momčad, nakon toga je Polet preuzeo

Rudar nije uspio osvojiti bodove kod kuće u derbiju kola protiv druge Bilogore’91. Apsolutno zasluženo pobjeda gostiju jer su znali iskoristiti sve pogreške domaćina i postići tri gola, dok su domaći igrači promašivali i ono što se nikako ne smije promašiti. Gosti prvi prijete, ali je prva povela domaća ekipa u 15. minuti golom Kevina Nedeljka. No na odmor se odlazi u egalu, a gol za goste postiže Kunštek u 30. minuti. U nastavku potpuni preokret, prvo Ostrman nakon kornera neometano zabija za vodstvo 1:2. U 77. minuti dva uzastopna žuta kartona dobiva gostujući igrač Željko Ostrman pa Rudar do kraja utakmice ima igrača više. Rudar svim silama pokušava doći do poravnanja što otvara prostora gostima za brze protunapade te to koriste u 87. minuti kada svoj drugi zgoditak za vodstvo od 1:3 postiže Bruno Kunštek. U sudačkoj nadoknadi Radiković iz kaznenog udarca uspijeva samo smanjiti na 2:3 i bodovi odlaze u Grubišno Polje. Ovim porazom Rudar je pao na 6. mjesto prvenstvene ljestvice te mu je do kraja jesenskog dijela ostala još jedna utakmica s ekipom Nedelišća.

- Znali smo da nas čeka teška utakmica, ali i da s ova tri boda ostajemo u utrci za jesenski naslov. Čestitke mojim dečkima i okrećemo se pripremi za zadnje kolo i Ludbreg, zadovoljan je bio nakon pobjede Željko Ostrman trener i igrač Bilogore.

Nedelišće je prekinulo niz od četiri poraza uvjerljivom pobjedom 5:1 u Virovitici. Golove su postigli Jan Vibovec, Ian Treska, Rodrigo, Pedro i Fran Vibovec, dok su Luka Mavriček i vratar Domagoj Kanižaj odigrali ključne uloge u veznom redu i obrani. Trener Ivan Habuš izrazio je zadovoljstvo: Ovo je izuzetno važna pobjeda. Utakmicu smo riješili već u prvom poluvremenu i zasluženo uzeli bodove, unatoč pritiscima domaćina. Ova pobjeda nam daje samopouzdanje za posljednje kolo jeseni protiv Rudara. Nedelišće sada ima priliku završiti polusezonu pozitivnim rezultatom u međimurskom derbiju.

Graničaru(K) gostujući bodovi iz Koprivnice

Kotoripski Graničar je bodove u Koprivnici praktički osigurao u prvom poluvremenu. Nikola Golenja u 11. minuti dovodi svoju ekipu u vodstvo, a na 0:2 povećava Filip Štritar u 41. minuti. Domaći su u nastavku uspjeli samo smanjiti na 1:2 golom Haračija iz slobodnog udarca, pa bodovi odlaze u Kotoribu. - Čestitke mojoj ekipi na igri i disciplini u igri kao i protivnicima iz Koprivnice na fer igri i ponašanju. Tijekom cijele utakmice domaćini su ti koji su se nametnuli u posjedu. Sve prave prilike su pak bile na našoj strani, a u nekima smo uspjeli učiniti i ono što je gotovo nemoguće. Sve u svemu, s obzirom na

to da smo mi imali barem 5 do 6 prilika, a domaćini jednu dvije, mislim da smo zasluženo pobijedili, rekao je Mario Piškor, trener Graničara. U posljednjem jesenskom kolu u međimurskom derbiju domaćini su lideru na tablici, ekipi Poleta. Bit će to zanimljiva utakmica koja će sigurno privući veliki broj znatiželjnika.

Međimurje preokretom u nastavku do pobjede U Čakovcu je Međimurje protiv Dinama iz Predavca došlo do bodova preokretom u drugom dijelu utakmice. Gosti na odmor odlaze vodstvom 0:1. Drugo poluvrijeme bilo je u znaku Milana Edhila kojeg je uveo trener Vabec u nastavku. Milan se dva puta upisao u strijelce, a još gol za domaće postigao je Budo Kutbi. Na kraju zaslužena pobjeda Međimurja 3:1, a po prilikama domaćih igrača mogla je biti još veća. Čakovčani odlaze sada na gostovanje u Slatinu s namjerom da uzmu sva tri boda i malo se približe gornjem dijelu tablice.

- Odigrali smo loše na početku utakmice, ali napravili smo dobre izmjene i na kraju je ispalo odlično. Idemo zadnje kolo zadnjem na ljestvici i bit će teško. Ova pobjeda nam je bila jako važna i presretan sam zbog kluba, igrača i navijača. Imali smo još prigoda pa je to moglo biti i uvjerljivije. Zabili smo na vrijeme izjednačujući pogodak pa je sve bilo lakše nakon toga, sretan je bio nakon utakmice Drago Vabec, trener Međimurja.

Poletu naslov, a Predragu životna suputnica

Piše: Luka Pongračić

Foto: Predrag Višnjić

Derbi kola 1. međimurske nogometne lige odigran je u Pribislavcu, gdje je domaći Polet (P) svladao Pušćine rezultatom 3:1. Iako je susret obilježio odličan nogomet, prava priča večeri odvila se nakon posljednjeg sučevog zvižduka. Jedan od strijelaca za Polet, napadač Predrag Višnjić, postao je junak i izvan terena.

Neposredno nakon završetka utakmice, Višnjić je otrčao do tribina i pozvao svoju djevojku Paolinu Kranjčec da se pridruži fotografiranju.

Prosidba na zelenom tepihu

Međutim, ono što je uslijedilo bilo je pravo iznenađenje. Nakon zajedničkog fotografiranja, Predrag je izvadio zaručnički prsten i kleknuo pred svoju djevojku, na što je

Paolina, ganuta gestom, izrekla sudbonosno "da". Romantični trenutak izazvao je oduševljenje svih prisutnih – navijači, suigrači i stručni stožer Poleta pridružili su se slavlju koje je potrajalo dugo nakon utakmice.

- Osjećaj osvajanja jesenskog naslova prvaka prvi put u karijeri predivan je sam po sebi, ali prosidba je dala svemu još veće značenje, rekao je Višnjić nakon utakmice. Otkrio je

da je plan za prosidbu smišljao dva mjeseca i zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji. - Ekipa je odradila ključni dio prije prosidbe i pomogla da ovo postane savršena priča! Predrag je priznao da je cijelo jutro bio smiren i fokusiran na utakmicu, svjestan da je pobjeda posljednji korak u njegovoj pažljivo osmišljenoj slagalici.

- Svijet stane kad klekneš i čekaš odgovor. To je neopisivo iskustvo, dodao je.

Predrag Višnjić i Paolina Kranjčec

Planovi za budućnost - Prvo ćemo uživati u ovom trenutku, zimskoj stanci i planiranju budućnosti s Paolinom. Nakon toga, cilj je naslov prvaka 1. međimurske lige, zaključio je Višnjić. S

ovom nezaboravnom večeri, Polet ne samo da je učvrstio svoju dominaciju na terenu, nego su i klub i sam Predrag dokazali da nogomet može biti i priča o ljubavi i zajedništvu.

Pet komada Draškovca u gradskom derbiju, Spartak slavio u ludoj utakmici, preokret Sloge, Omladinac bolji od Hajduka

U Međimurskoj Premier ligi, Draškovec je u gradskom derbiju svladao Mladost Komet 5-0, uz hat-trick Diega Camposa Da Silve i dva gola Matije Pintara. Venera PMP pobijedila je Centrometal 2-1 golovima Karla Šopara i Dominika Novaka u sudačkoj nadoknadi. Dubravčan je preokrenuo protiv Sloge u Štrigovi, slavivši 2-1, uz golove Nevena Andrlona i Lovre Rebreka, dok je domaćin završio s crvenim kartonom i čak šest opomena. Podturen je svladao BSK 2-1, a strijelci su bili Benjamin Šardi i Luka Petak, dok je poraz gostiju ublažio David Hađikan. Međimurec je bio uvjerljiv protiv Kraljevčana 38, pobijedivši 3-1, uz golove Patrika Mraza, Filipa Hrusteka i Jakova Pintarića. Dinamo Palovec svladao je Jedinstvo 3-1, predvođen Denijem Kovačićem s dva gola iz kaznenih udaraca. Spartak je u završnici slavio 4-2 protiv Bratstva, zahvaljujući hat-tricku Srećka Šegovića. Rezultati: Mladost Komet – Draškovec 0-5 (3x Diego Campos, 2x Pintar), Centrometal – Venera PMP 1-2 (Kos ; Šopar, D. Novak), Podturen – BSK 2-1 (Šardi, L. Petak ; Hađikan), Sloga (Š) – Dubravčan 1-2 (Kirić ; N. Andrlon, Rebrek), Međimurec – Kraljevčan 38 3-1 (Mraz, Hrustek, J. Pintarić ; Validžić), Jedinstvo (GM) – Dinamo (P) 1-3 (Kuhta ; 2x Kovačić, Štrok), Spartak – Bratstvo (J) 4-2 (3x S. Šegović, Gašparić ; Jambrović, Žalik)

I MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, preokret Sloge. Naprijed je već nakon 18 minuta igre imao

prednost 2-0 zgodicima Filipa Varge i Filipa Cvitanovića. U 21. minuti za domaćine zabija kapetan Mateo Novak. Za Čakovčane je u 29. minuti, opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Leonard Vuk. Pobjednički zgoditak slogaša djelo je Krešimira Jelića u 75. minuti. Petarda Zasadbrega 77 u Svetoj Mariji. Mrežu pretposljednje plasirane Mladosti dva puta je pogađao Bruno Šimunković, te po jednom Filip Rodinger, Roko Zelić i Shuto Kato. Istim rezultatom Bratstvo je slavilo u Orehovici. U listu strijelaca za Savčane dva puta se upisao Matej Lesar, dok su po jednom mrežu posljednjeplasirane Croatije pogađali Dalibor Frančić, Aoba Osaki i Vedran Knežević. Strahoninec slomio otpor Sokola u završnici susreta. Vratišinčani su većim dijelom susreta imali bolji posjed lopte te nekoliko izglednih prilika za postizanje zgoditka. Međutim te promašaje gostiju kažnjava domaći igrač Fabricio Cruz de Souza zgoditkom u 85. minuti. Isti igrač u drugoj minuti sudačke nadoknade vremena potvrđuje pobjedu Strahoninca. Omladincu tri boda u Peklenici. Nakon prvog dijela gosti iz Novog Sela Rok imali su prednost 1-0 zgoditkom Haruta Morija. Početkom drugog dijela za Plave izjednačuje kapetan Tomica Nerer. Pobjedu gostima donosi Lovro Panić Levak u 60. minuti. Bez pobjednika u susjedskom derbiju. Hodošan je poveo u 7. minuti zgoditkom Zorana Strahije. Dvadesetak minuta kasnije za Trnavu izjednačuje Lucas Da Costa. Domaćin ponovno vodi u 36. minuti, strijelac Simon Jakšić. Tri minute kasnije bod gostima donosi Da Costa svojim

drugim zgoditkom na susretu. Domaćinu je u 87. minuti isključen Nikola Pavlic, zbog dvije opomene. U međusobnom dvoboju protiv Pušćina, Polet je osigurao jesenski naslov prvaka. Pribislavčani dolaze do rezultatske prednosti, zahvaljujući zgoditku Nikole Munđara u 11. minuti. Desetak minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Predrag Višnjić. Gosti smanjuju na 2-1 zgoditkom Karla Levanića u 35. minuti. Tri minute kasnije pobjedu Poleta potvrđuje Renan Franca. Rezultati: Sloga (Č) –Naprijed 3-2 (Novak, Vuk, Jelić ; F.Varga, Cvitanović), Plavi – Omladinac (NSR) 1-2 (Nerer ; Mori, Panić), Hodošan – Trnava 2-2 (Z. Strahija, Jakšić ; 2x Da Costa), Polet (P) – Pušćine 3-1 (Munđar, Višnjić, Franca ; Levanić), Mladost (SM) – Zasadbreg 77 0-5 (2x Šimunković, Fi. Rodinger, Zelić, Kato), Croatia – Bratstvo (SV) 0-5 (2x M.Lesar, Frančić, Osaki, Knežević), Strahoninec – Sokol 2-0 (2x Cruz de Souza Fabricio).

II MEĐIMURSKA LIGA

U II. međimurskoj ligi, Mladost uvjerljiva u lokalnom derbiju protiv Borca PMP. Hat-trick je za Dekanovčane postigao Yuya Tanaka, dok su po zgoditak dodali Eugen Pintarić, Mihael Čeh, Ivan Feldi i Rio Yamamoto. Počasni zgoditak za goste postigao je Nikola Kolarić. Spomenuti igrač isključen je dvadesetak minuta prije završetka susreta zbog pregrubog starta nad domaćim igračem. Iznenađenje u Štefancu. Budućnost je bila bolja, te je prekinut niz mornara od osam uzastopnih susreta bez poraza. Miklavčani dolaze u vodstvo prekrasnim zgoditkom Pavla Sklepića iz slobodnog udarca u 35. minuti. Pobjedu gostiju potvrđuje Alen Drk u 46. minuti.

Još jedan iznenađujući rezultat u ovome kolu svakako je pobjeda Hajduka na gostovanju kod favorizirane Mure. Već u 4. minuti Brezovčani su poveli zgoditkom Davora Buhaneca. Za domaćine izjednačuje Marko Šoltić u posljednjoj minuti prvog dijela susreta. Hajduk ponovno vodi u 62. minuti preko Luke Marčeca. Mura po drugi puta izjednačuje zgoditkom Šoltića u 65. minuti. Pobjednički zgoditak gostiju djelo je Halena Oliveire u 83. minuti. Trnovec vrlo efikasan u Kuršancu. Trostruki strijelac za goste bio je Ernest Horvat, dva zgoditka postigao je Mario Pintarić te jedan Jan Senčar. Treba spomenuti da za momčad Drave kazneni udarac u prvome dijelu nije realizirao Marko Zavrtnik, odnosno udarac mu je obranio gostujući vratar Miljenko Melnjak. Bez pobjednika u Donjem Vidovcu. Nakon prvog dijela Pobjeda je imala prednost 1-0 zgoditkom Tibora Planinca u 23. minuti. Bod Vidovčanu donosi Patrik Strbad u 81. minuti. ČSK jesenski prvak. Vodeća momčad lige upisala je najuvjerljiviju pobjedu ovog kola, isprativši s čak devet komada u mreži kući Mladost iz Ivanovca. Po tri zgoditka za domaćine postigli su Patrick Alves i Roberto Višnjić, a po jedan Thiago Pereira, Leo Braniša i Nikola Grabant. Gostima je dvadesetak minuta prije završetka susreta isključen Leon Jelenić, zbog dvije opomene. Rezultati: Mura – Hajduk (B) 2-3 (2x M.Šoltić ; Buhanec, Marčec, Oliveira), Drava (K) – Trnovec 0-6 (3x Horvat, 2x Mario Pintarić, Senčar), Mladost (D) – Borac PMP 7-1 (3x Tanaka, Pintarić, Čeh, Feldi, Yamamoto ; N.Kolarić), Jadran – Budućnost (M) 0-2 (Sklepić, Drk), Vidovčan – Pobjeda 1-1 (Strbad ; T.Planinac), ČSK – Mladost (I) 9-0 (3x Alves, 3x Višnjić, Pereira, Braniša, N.Grabant), Sloboda (S) – Mali Mihaljevec

igra se 23. 11. 2024. (subota) s početkom u 13:30.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

U III. međimurskoj ligi skupina B, Omladinac u derbiju kola bolji od Hajduka. U 14. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Tomas Makar. Pobjedu Omladinca potvrđuje Perica Šoštarić u 58. minuti. Štrukovčanima je u 72. minuti isključen vratar Mišel Bistrović, zbog igranja rukom izvan kaznenog prostora. Sedmica Donjeg Koncovčaka. Po dva puta mrežu Torpeda pogađali su Marko Vuković i Lovro Flac, a po jednom Mihael Goričanec, Jura Jurović i Jura Vinko. U 43. minuti Križovčanima je isključen Andi Hatlek, zbog namjernog udaranja protivničkog igrača u prsa tijekom igre. Sloboda jesenski prvak. Na gostovanju u Gornjem Kraljevcu nisu imali većih problema te su slavili sa 6-0. Dva puta je strijelac za goste bio Neven Ivković, a po jednom Niko Vajda, Krešo Kovač i David Posavec. Igrač Napretka Luka Božak, pogodio je vlastitu mrežu. Šenkovec bolji od Paraga. Hat-trick je za domaćine postigao Matteo Drk, dok su za goste zabijali Vedran Oršoš i Dario Balog. Pet minuta prije završetka susreta Paragu je isključen Dario Balog, zbog psovanja glavnog suca utakmice Manuela Trupkovića. Nova tri boda za Dubravu. U prvom dijelu mrežu Bratstva pogađao je Matija Novak, a u drugom dijelu Borna Filipović. Rezultati: Donji Koncovčak – Torpedo 7-0 (2x Vuković, 2x Flac, Goričanec, Jurović, Vinko), Napredak – Sloboda (M) 0-6 (2x Ivković, Božak ag, Vajda, Kovač, Posavec), Šenkovec – Parag 3-2 (3x Drk ; V.Oršoš, D.Balog), Omladinac (M) – Hajduk (Š) 2-0 (Makar, Šoštarić), Dubrava – Bratstvo (P) 2-0 (M.Novak, B.Filipović).

Piše: Dino Jambrović

STOLNI TENIS

MEMORIJAL Mirko Abramović

Mila Hrkec brončana

Osvojila je postolje pobjedama u trima mečovima grupne faze bez izgubljenog seta. U osmini finala svladala je L. Magdalenić s 3:2, dok je u četvrtfinalu bila uvjerljiva protiv V. Despot s 3:0.

KOŠARKA

U polufinalu ju je zaustavila

S. Presečki (Zagorec) rezultatom 0:3. Uspješan nastup zabilježila je i Tena Špoljarić, koja se u kategoriji mlađih kadetkinja plasirala u četvrtfinale. (lp)

DRUGA LIGA SJEVER

Težak poraz u Bjelovaru!

Na gostovanju u Bjelovaru kod Vedija koji ima samo dvije pobjede kao i Međimurje (do ove utakmice!) košarkaši Međimurja doživjeli su još jedan, već četvrti poraz ove sezone. Bila je to jednosmjerna ulica od samoga početka, gostima je samo Hren igrao košarku, dok su ostali bili manje-više samo promatrači zbivanja na parketu. Nakon ovakvog rezultata Međimurje pada na osmo mjesto na tablici, a na vr-

TREĆA LIGA

REZULTATI I KOŠEVI

Radnik - Grafičar 106:56 Petar Zrinski - Koprivnica 102:67 Ivančica - Varaždin 67:84 Podravac - Mladost 94:81 Vedi - Međimurje 91:64 (26:15, 21:13, 25:22, 19:14). MEĐIMURJE: Šarić 10, Hren 28, Gašparić 5, Kranjčec 2, Palić 11, Zaspan 4, Karamatić 4. Trener Novak S.

hu je Radnik iz Križevaca s čistih 6/0. U sljedećem kolu Međimurje igra kod kuće protiv staroga znanca - Podravca iz Virja! (bh)

Još tri neporažene ekipe!

Nakon dva kola Treće lige na vrhu tablice su tri neporažene ekipe -

REZULTATI I KOŠEVI

Čakovec - Rudar 63:34

ČAKOVEC: Levačić 9, Vurušić 11, Marković 7, Novak M12, Novak D 4, Terek 10, Šopar 6, Jelenić 4.

RUDAR: Bedi 2, Zadravec 2, Radiković 7, Bogdan 13, Žganec 2, Sobočan 8. Dubravčan - D. Kraljevec 70:82 (19:18, 19:23, 15:22, 17:19) DUBRAVČAN: Raić 17, Lissjak 3, Ribić 12, Lukša 12.

D. Kraljevec, Čakovec i Nedelišće. (bh)

DONJI KRALJEVEC: Lepen 20, Vlah 7, Ivanović J 21, Švenda 5, Truupković 9, Ivanović D 11, Međimurec 9. Kotoriba - Nedelišće 59:75 (14:20, 8:20, 18:13, 19:22)

KOTORIBA: Habuš 11, Ujlaki N 3, Ujlaki D 13, Tkalčec 2, Zvošec 16, Puštek 2. NEDELIŠĆE: Drk 7, Drvenkar 7, Kranjec 33, Momčilović 8, Horvat 14, Šegović 3, Posedi 3

LIGA DJEČAKA U-13 Sve izgledniji putnici na Final four!

Liga za mlade košarkaše rođene 2012. i mlađe ide kraju i sve je jasnije da će na završni turnir četiri

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICE

GRUPA A

Čakovec - Varteks 62:48 (16:14, 20:10, 14:14, 12:10)

ČAKOVEC: Novak 14, Vabec 2, Haramija 4, Naglić P 4, Pleh 7, Pesek 27, Novaković 4. Trener Hrkač B.

GRUPA B

Međimurje - D. Kraljevec 63:47 (6:17, 16:8, 17:10, 24:12).

MEĐIMURJE: Štefičar 8, Posavec 8, Novak 10, Hatlak 6, Smolković 19, Čajić 10, Čurlin 2. Trener Novak M.

DONJI KRALJEVEC: Gudlin 2, Novak 11, Horvat 27, Žegarac 1, Križaj 6. Trener

Balent N.

Rudar - Varaždin 25:55

RUDAR: Damjanović 7, Kirić 12, Vurušić 6. Trener Damjanović B. Varteks 2 - D. Kraljevec 30:57.

DONJI KRALJEVEC: Mohl 7, Klemenčić 2, Horvat 31, Vlašić 10, Križaj 7.

STOLNI TENIS

ODIGRANO JE 2. kolo Međimurskog kupa

Favoriti opravdali status

Pojedine utakmice obilježila je neizvjesnost i individualne briljantne partije, a u dvjema utakmicama su pobjednika odlučivali setovi

Piše i foto: Denis Tratnjak

Drugo kolo Međimurskog kupa donijelo je niz očekivanih, ali i nekoliko iznenađujućih rezultata. Favoriti su uglavnom opravdali očekivanja, dok su pojedine utakmice obilježili neizvjesnost i individualne briljantne partije, a u dvjema utakmicama su pobjednika odlučivali setovi.

HE-DRA 4 Draškovec - ZEN-Šenkovec 2 (0:10)

Branitelji prvog mjesta u kupu ZEN-Šenkovec 2 uvjerljivo su desetkom savladali domaćine.

Mala Subotica 1 - Lopatinec 2 (5:5)

Najnapetiji meč kola završio je remijem, uz neizvjesnu borbu i set razliku od 20:21 u korist gostiju. Ivan Pongračić bio je ključna figura za domaće, ostvarivši tricu. Obje ekipe su ostavile sve na stolu, ali Lopatinec 2 ipak ide dalje zbog bolje set razlike.

Goričan 3

- STK Mihovljan (1:9)

Prvoligaš Mihovljan je uvjerljivo prošao dalje, predvođen odličnim partijama Ariena Kovačića i Matije Volfa.

PLIVANJE

najbolja sastava ići Čakovec, Grafičar, Međimurje i Donji Kraljevec. (bh)

TABLICA

1.Čakovec 440 8/147

2.Grafičar 321 5/93

3.Varteks 413 5/11 4.Vinica 303 3/-251

TABLICA

1.Međimurje 660 12/176

2.Varaždin 532 8/37

3.D. Kraljevec 532 8/24

4.Rudar 514 6/-150

5.Varteks 2 505 5/-87

Rudar - Međimurje 10:78

RUDAR: Damjanović 7, Podgorelec 3. Trener Damjanović B. MEĐIMURJE: Štefičar 4, Posavec 11, Novak 10, Tomašek 8, Hatlak 6, Smolković 20, Čajić 7, Čurlin 6, Mezga 4, Debelec 2. Trener Novak M.

Parovi osmine finala kupa:

ZEN-Šenkovec 2 - Lopatinec 2

STK Mihovljan - USTA Belica 1 Angry Moose

STK Goričan 1 - ŠŠK ČAK Čakovec

Čakovec 2 Euroland - STK Putjane Restart

STK Putjane Pinky-S - Čakovec 3

USTA Belica 2 - Mihovljan 3 Primabiro

Čakovec 1 - HE-DRA 1 Draškovec

Lopatinec 1 - STK Hodošan 1

Goričan 5 - USTA Belica 1

Angry Moose (1:9)

Dominantni nastupi Miljenka Vračara i Gorana Martineza doveli su USTA Belicu 1 do uvjerljive pobjede.

Dragoslavec Breg 1

- STK Goričan 1 (3:7)

Prvoligaš Goričan 1 prošao je u narednu fazu zahvaljujući sjajnim izvedbama Daria Grda i Josipa Đurana, koji su ostvarili ključne pobjede za svoju ekipu.

HE-DRA 3 Draškovec - ŠŠK ČAK Čakovec (4:6)

Tijesna pobjeda Čakovčana, predvođenih Ninom Bašekom, koji je tricom bio ključan za prolazak svoje ekipe. Čakovec 2 Euroland - STK

Donji Kraljevec 2 (7:3)

Sjajan nastup Vladimira Rapaića donio je ekipi Čakovec Eurolandu siguran plasman dalje, dok su gosti igrali bez svojeg najboljeg igrača.

Donji Vidovec 1

- STK Putjane Restart (3:7)

Prvoligaš Putjane Restart potvrđuje kvalitetu i odnosi pobjedu, uz briljantne partije Borisa Preksavca i Eugena Šimona.

Sveta Marija 1 - STK

Putjane Pinky-S (0:10)

Prvoligaš Putjane Pinky-S ostvario je rutinsku pobjedu desetkom protiv četvrtoligaša.

HE-DRA 2 Draškovec - Čakovec 3 (5:5)

Još jedan remi kola, s ukupnim omjerom setova 17:19 u korist Čakovca 3. Danko Šimon bio je najistaknutiji pojedinac gostiju, što je bilo dovoljno za prolazak.

USTA Belica 2 - STK Zasadbreg 1 (10:0)

Zasadbreg 1 nije nastupio, pa USTA Belica prolazi dalje službenim rezultatom 10:0.

Nedelišće 2 - Mihovljan 3

Primabiro (0:10)

Ekipa prvoligaša Mihovljan 3 ostvarila je maksimalnu pobjedu nad ekipom četvrtoligaša.

STK Pribislavec - Čakovec 1 (0:10)

Favorizirani Čakovec 1 nije imao problema uz sigurnu desetku protiv petoligaša.

Šenkovec 5 - HE-DRA 1

Draškovec (2:8)

Tihomir Kovač predvodio je HE-DRU 1 do uvjerljive pobjede i nastavka natjecanja.

Lopatinec 1 - STK Hodošan 2 (9:1) Dominantna izvedba Lopatinca 1, koji su predvođeni Rajkom Belom i Damirom Ivanušom osigurali prolazak u među najboljih 16 ekipa.

Goričan 2 - STK Hodošan 1 (2:8)

Prošlosezonski finalist STK Hodošan 1 potvrdio je ulogu favorita. Sjajne partije Davora Vidovića i Paule Markati donijele su ekipi sigurnu pobjedu. Drugo kolo Međimurskog kupa donijelo je nekoliko neizvjesnih mečeva, poput dvoboja HE-DRA 2 i Čakovec 3, dok su favoriti poput ZEN-Šenkovca, Hodošana, Putjana, Mihovljana i Čakovca opravdali status sigurnim pobjedama. Od trećeligaša su ostale još ekipe USTA Belica 2 i Čakovec 2 Euroland. U nadolazećim kolima očekujemo još uzbudljivih susreta i moguće nove preokrete, dok će se domaćini odrediti naknadno ždrijebom!

Miting „Mladost 2024.“ – Zagreb i plivačko natjecanje „Sveti Krševan“ – Zadar

Čakovečki plivači izvrsni u Zagrebu i Zadru

Luka Pongračić

Članovi Čakovečkog plivačkog kluba (ČPK) imali su dva izuzetno uspješna natjecanja iza sebe, nastupajući na prestižnim plivačkim natjecanjima u Zagrebu i Zadru. Sami rezultati potvrđuju da klub nastavlja s odličnim radom i razvojem svojih plivača, kako među seniorima, tako i u mlađim dobnim kategorijama.

Miting „Mladost 2024.“ – Zagreb

Na 52. izdanju međunarodnog plivačkog mitinga „Mladost 2024.“, ČPK su predstavljali Meri Furdi, Tin Furdi, Adam Šinjori i Roko Radek pod vodstvom trenera

Gorana Kolarića, prof. Ovo prestižno natjecanje okupilo je 464 plivačice i plivača iz 52 kluba iz Hrvatske i inozemstva te je bilo kvalifikacijsko natjecanje za Svjetsko pr-

venstvo u malim bazenima. Najuspješnija predstavnica ČPK-a bila je Meri Furdi, koja je osvojila tri brončane medalje. Njezina najvrjednija medalja bila je u disciplini 50 metara slobodno u apsolutnoj kategoriji, dok je dvije brončane medalje osvojila u juniorskoj konkurenciji – na 50 metara slobodno i 100 metara slobodno. Meri je također zauzela odlično peto mjesto u disciplini 200 metara slobodno. Mario Beliga briljirao je u disciplini 1500 metara slobodno, gdje je osvojio brončanu medalju. Osim toga, bio je peti na 200 metara leptir i četvrti na 400 metara mješovito, što ga je stavilo na korak do još jednog odličja. Roko Radek je nastupio u disciplinama 50 i 100 metara leđno te 50 i 100 metara prsno, isplivavši svoja najbolja vremena. Tin Furdi i Adam Šinjori, studenti u Zagrebu, iskoristili su ovo

natjecanje kao priliku za testiranje forme. Tin je plivao u disciplinama 50 metara slobodno i 100 metara leđno, dok je Adam nastupio na 50 metara leptir i 100 metara slobodno.

Plivačko natjecanje

„Sveti Krševan“ – Zadar

16. i 17. studenoga, plivači ČPK-a putovali su u Zadar kako bi sudjelovali na natjecanju „Sveti Krševan“. Na bazenima Športskog centra Višnjik okupilo se oko 560 natjecatelja, a ČPK je predstavljalo 13 plivača pod vodstvom trenera Luke Dodleka, mag. cin. Najsjajniji rezultat ostvario je Mihael Martinec, osvojivši zlatnu medalju u disciplini 50 metara leđno i srebrnu medalju na 100 metara leđno. Hana Dolar također je briljirala, osvojivši brončanu medalju na 50 metara prsno, dok je Eduardo

Pigac bio treći u disciplini 100 metara leptir. Ostali članovi ČPK-a, među kojima su bili Eduardo Pigac, Šime Urem, Roko Kokić, Timon Mrazović, Domagoj Janušić, Oleg Jeđut, Dora Kovačević, Ida Levačić, Nela Kovačić, Zoa Vinko i Tena Horvat, pokazali su velik trud i potencijal. Iako su neki za dlaku ostali bez medalja, njihovi nastupi u jakoj konkurenciji ulijevaju optimizam za buduće nastupe.

Nastavljaju se uspjesi Rezultati s oba natjecanja potvrđuju kvalitetu rada u ČPK-u i predanost njegovih plivača i trenera. Osvojene medalje i brojni osobni rekordi svjedoče o izvrsnim treninzima i sportskoj disciplini. Kako poručuju iz kluba, ovi uspjesi dodatno motiviraju članove za buduće izazove na domaćoj i međunarodnoj sceni.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2024.

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Piše: Sanja Heric

Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade? Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase u tjedniku

Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje original-

ne i maštovite ukrase koje ste sami napravili. Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.

Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela,

ANA KRNJAK ŠESTAK iz Čakovca

svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti. Naš žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.

Kako sudjelovati u natječaju?

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu po-

ruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukra-

sili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323601. Natječaj je otvoren do petka, 3. siječnja 2025. godine.

Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima.

Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i

Unikatni ukrasi za bor

u decoupage tehnici

Prva nagrada poklon bon Turističke agencije Jakopić Travel Za najljepši božićni ukras dijelimo sljedeće nagrade:

• Prva nagrada: Poklon bon Jakopić travel u iznosu od 50 eura, uz mogućnost izbora destinacije po želji.

• Druga nagrada: Poklon bon BIMA - Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.

• Treća nagrada: Poklon bon BIMA - Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.

osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!

Osim ovih ukrasa, Ana izrađuje i ukrašava tegle za cvijeće, bočice, svijećnjake, stalke za ubruse, oslikava namještaj

Piše: Aleksandra Sklepić

Ana Krnjak Šestak iz Čakovca otkrila je svoju kreativnost na radionicama u koje se uključila na poziv kolegice. Od tada je prošlo šest godina, a ljubav prema izradi raznih predmeta i ukrašavanju decoupage tehnikom svakim danom jača. Uz pomoć interneta pronalazi nove ideje, kojih ima beskrajno mnogo, pa inspiracija dolazi svakodnevno. Na našem natječaju predstavila se s predivnim, unikatnim ukrasima za bor.

- Podlošci za ukrase su drveni, ispričala nam je Ana, a ukrašavanje je isključivo moja ideja. Koristim decoupage tehniku, uz pomoć motiva sa salveta. Svaki je ukras original, a ukrašeni su s obje strane. Za izradu svakog potrebno je nekoliko sati, jer se ukrašavaju u fazama. Najprije treba svaki podložak obojiti na svijetlu boju, kako bi motiv ukrasa došao do izražaja, zatim se ukrašava rub uz pomoć “das mase”, korištenjem željenog kalupa za određenu borduru. Na naličju svakog ukrasa također izrađujem pahuljice

ili neke druge motive, sa specijalnom masom i šablonom. Između svake faze potrebno je sušenje boje i ljepila, a na kraju se svaki ukras mora lakirati, tako da mi je za ove ukrase trebao cijeli tjedan, svaki dan po nekoliko sati. Ana ima dosta slobodnog vremena jer su i ona i suprug Vladimir u mirovini. Imaju dvije kćeri, Dunju i Irenu i sina Emila, dva unuka, Filipa i Šimuna koji ima mjesec dana i dvije

unuke Mirnu i Klaru s kojima rado provode svaki slobodni trenutak.

Osim ovih ukrasa, Ana izrađuje i ukrašava tegle za cvijeće, bočice, svijećnjake, stalke za ubruse, oslikava namještaj, poslužavnike; teško je sve i pobrojati, ideje joj stalno dolaze, a ona svaku realizira s istom ljubavlju, tako da je do sada, po njenoj procjeni, kroz njene ruke prošlo nekoliko stotina predmeta kojima je svojom kreativnošću udahnula novi život. Ove je godine izradila i prekrasne kugle za bor, ukrašene zimskim motivima.

Ana sa svojim unikatnim ukrasima

- Pod starije dane otkrila sam ovaj divan hobi, koji mi, uz moje unuke, predstavlja najveće zadovoljstvo, na kraju nam je rekla.

Ljepota ukrasa koje Ana izrađuje najveća su plaća za sve sate provedene uz njih, a brojni su se od njih našli kod prijatelja i obitelji, kao poklon i uspomena.

Jedinstvene kugle za bor sa zimskim mo�vima

Svaki je ukras malo umjetničko djelo, oslikano s obje strane

Lexus po ukusu Europljana

Premium modeli Lexusa su konačno dobili i manje pakiranje koje je prilagođenije manjim europskim cestama, a upravo s ovim modelom Lexus želi napraviti veliki uspjeh i u Europi. Može li LBX podnijeti toliki pritisak i uspjeti?

Tekst i foto: Igor Rudež

Danas tržištem prevladavaju SUV-ovi i crossoveri, ovisno kako ih tko naziva i gleda, a ustvari je riječ tek o automobilima koji imaju mrvicu veću udaljenost karoserije od tla i nešto drugačiji izgled karoserije. Čast iznimkama, ali u klasi B-SUV modela, odnosno gradskih crossovera, gotovo da ni nema modela koji se nudi s pogonom na sve kotače. Većina ih je čista šminka s kojom se malo lakše popeti na (pre)visoke rubnjake

koji su naša svakodnevica. A kakav je najmanji Lexus? Pa on je sposobna šminka. Naime, LBX je baš jedan od rijetkih modela u klasi na koji je moguće doplatiti pogon na sve kotače, i to u svim izvedbama osim početnog paketa opreme. Lexus nije jedan od proizvođača koji pogon na sve kotače veže isključivo na najskuplje pakete opreme. Lijepo je znati da još neki proizvođač misli na kupce.

A LBX je i prava šminka, posebno u izvedbi kakvu smo testirali, bilo da ga gledate

izvana ili iznutra. Trendovski „namrštena“ prednja svjetla spojena su kromiranom letvicom, a velika maska motora i

male maglenke daju i pomalo sportski izgled prednjeg dijela vozila. Bočna silueta vozila je standardna za ovaj tip i

donosi „lažan“ treći bočni prozor, dok su straga ugrađena trendovska spojena svjetla, a donji rubovi branika su naglašeni kromiranim detaljima, kako bi se naglasila širina vozila. Oko vozila su zaštitne plastike kako bi se naglasila robusnost, no elegantan dizajn 18-inčnih aluminijskih naplataka smiruje robustan dizajn. LBX je postavljen na GA-B platformi koju koriste Yaris i Yaris Cross, a po prvi je se put koristi za neki Lexus model, no dolazi s 20 mm većim međuosovinskim razmakom (2580 mm) od Yaris Crossa. Osim toga, LBX je širi od njega, ali i

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4190 x 1825 x 1560 mm

Osovinski razmak: 2580 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1280 kg/ 475 kg

Veličina prtljažnika 332/992 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Hibridni/3

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, CVT

Snaga: 100 kW / 136 KS

Okretni moment: 185 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 170 km/h / 9,2 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 5,1

CO2 emisija: 105 g/km

Cijena: 40.915 eur

Oprema: 9,8-inčni mul�medijski sustav, digitalni instrumen�, sjedala presvučena Semi-Aniline kožom, Mark Levinson ozvučenje s 13 zvučnika, automatski dvozonski klima-uređaj, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci, head-up zaslon, kamere u 360 stupnjeva, akus�čna stakla, ak�vni nadzor buke, grijana prednja sjedala...

niži, što je donijelo elegantnije proporcije. Dužina mu je 4190 mm, širina 1825 mm i visina 1560 mm, čime se svrstava

Prtljažnik ima obujam od 332 litre, a preklapanjem naslona se ne dobiva ravna površina

Lexus je dobro uredio unutrašnjost najmanjeg modela, a koriste se kvalitetni materijali

LBX je najmanji Lexus, no ostavlja pravi premium dojam

18-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski

Stražnji putnici imaju dva USB priključka ali ne i ventilacijske otvore

9,8-inčni multimedijski zaslon je velik i pregledan, ali ljepši dizajn softvera ne bi bio na odmet

Klasična ručica automatskog mjenjača odlično leži u ruci

Vrata se otvaraju elektronski, pritiskom ručice unutra

Hibridni pogonski sustav je pun pogodak s omjerom uloženodobiveno, no ne bi bilo naodmet ponuditi i snažniju izvedbu

u čisti prosjek klase. Obujam prtljažnika u osnovi je 332 litre, što je čisti prosjek klase, no zanimljivo je što nema dvostruko dno, što bi se očekivalo od premium modela, pa preklapanjem stražnjih naslona nastaje stepenica, što otežava utovar. S preklopljenim sjedalima obujam prtljažnika raste na 992 litre.

Lexus je za LBX pripremio samo jedan pogonski sklop, a riječ je o samopunjivom hibridu koji se sastoji od 3-cilindarskog 1,5-litrenog benzinskog motora i dvaju elektromotora, koji daju ukupnu snagu sustava od 100 kW/136 KS, što je 6 KS više nego u Yarisu Cross. Osim toga, i kapacitet baterije je malo povećan pa ona ima kapacitet od 1 kWh, a Lexus koristi nikal-metal-hidridnu bateriju koja bi trebala bolje podnositi brza punjenja i pražnjenja. Kada se dostigne radna temperatura, u gradu ćete uglavnom voziti na

struju, osim ako ne pritišćete papučicu gasa do kraja, kada se automatski pali benzinski motor. A s dovoljno napunjenom baterijom možete voziti i brzinama od 80 km/h, a da se ne pali benzinski motor. Iako na prvu snaga motora nije velika, ona omogućuje i više nego zadovoljavajuće performanse. Tako ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 9,2 sekunde, no maksimalna brzina je ograničena na 170 km/h. Uostalom, toliko brzo ni ne smijete voziti na našim cestama. A dodatan osmijeh na lice će vam izmamiti i potrošnja koja je ovog puta bila 5,1 litru, ali s dosta vožnje otvorenom cestom. Ako se samo vozite po gradu i u gradskim gužvama, računajte s prosjekom od oko 4 litre, dok ćete pak na autocesti trošiti oko 7 litara. No ono što je napravljeno puno bolje nego na bratskom modelu je zvučna izolacija, pa ćete zaista rijetko

Dizajneri su napravili odličan posao prilikom stvaranja ovog modela

čuti motor koji je poznat po priličnoj buci kada se pritisne papučica gasa do kraja. A kod Lexusa su ugrađene bolje zvučne izolacije između motora i kabine, ugrađena su akustična stakla i još čitav niz sitnica kako bi vožnja bila što sličnija drugim Lexus modelima, odnosno što ugodnija. Ovjes je također podešen za udobnu vožnju, pa baš ne voli prebrze prolaske kroz zavoje. A udobnosti pridonosi i unutrašnjost, koja je miljama daleko od Yaris Crossa, a kombinacija boja u unutrašnjosti kod testnog nam se modela poprilično svidjela. Semi-Aniline presvlake sjedala u svijetlo smeđoj boji, s istim umetcima na komandnoj ploči, ali i na oblogama vrata stvaraju pravi premium doživljaj. Tu su i meki materijali koji se koriste na svim gornjim površinama, a svidio nam se i dobro popunjen i mekan središnji naslon za ruke. No

ono što nam se nije svidjelo je količina prostora, pa se meni sa 196 cm visine bilo teško smjestiti na vozačevo mjesto i nedostajalo je da se još samo malo pomakne sjedalo straga ili da ga se može još malo spustiti. No svi koji ste visine do 185 cm, moći ćete se smjestiti bez ikakvih problema. A nedostatak prostora, posebice u predjelu koljena, možemo pripisati i prilično širokoj središnjoj konzoli na koju je smješten 9,8-inčni multimedijski zaslon, no za pohvalu je što su s vanjske bočne strane podstavljeni dijelovi gdje koljena dodiruju konzolu. Dobro je i to što se temperatura klimatizacije podešava fizičkom tipkom, a tu su i ostali fizički prekidači koje uvijek volimo vidjeti.

Za pohvalu je i prilično brz bežični punjač, a ispod ručice automatskog mjenjača je napravljena dodatna polica s USB i 12-voltnim priključkom.

Sve je na dohvat ruke i lako za korištenje, no kao i kod svakog Lexusa i Toyote opciju Hold morate uključiti kod svakog paljenja automobila. Dobro je napravljeno i gašenje sustava pomoći vozaču koje se radi u tri-četiri dodira zaslona.

A što se tiče prostranosti straga, iza prosječno visokog vozača, straga će stati osoba prosječne visine, no sve druge kombinacije su dovoljne samo za kratke relacije. Također, u premium modelima bi trebali biti ugrađeni i stražnji ventilacijski otvori kojih ovdje nema, već su tu tek dva USB priključka za punjenje.

Testni Lexus LBX s opremom Relax i paketom Advanced košta 40.915 eura, dok cijene za LBX počinju od 31.500 eura. Cijene su to bolje opremljenih modela konkurencije, i LBX ne odskače cijenom, iako odskače premium doživljajem u kabini, za razliku od nekih konkurenata.

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 22. do 28. studenoga 2024.

P 22 Cecilija, Dobrila, Slavujka

S 23 Klement I., Kolumban, Felicita, Lukrecija

N 24 33. KROZ GODINU, KRIST KRALJ

P 25 Katarina Aleksandrijska, Kata, Katica; Proštenje G. Mihaljevec

U 26 Leonard, Konrad, Delfina, Dubravko

S 27 BDM od čudotv. medaljice, Fakundo, Virgil

Č 28 Jakov Markijski, Držislav, Božica, Božana

Sretan Vam imendan!

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 23. STUDENOGA

Belica

dr. Iva Trstenjak-zamjena:

dr. Lucija Zanze

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Gornji Mihaljevec dr. Amela Srša -zamjena: dr. Dragana Marušić Momčilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Macinec Tim bez nositelja Glavna 26, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Nedelišće

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveta Marija

dr. Marko Šrajbek

P. Miškine 1, tel. 040/660-103 Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Filip Baksa, sin Silvije i Danijela

Filip Ivančić, sin Nikite i Rajka

Mateo Zobec, sin Valen�ne i Edvina

Ema Oršuš, kći Suzane i Maria

Rian Perteshi, sin Shprese i Fatluma

Eva Janković, kći Sanje i Tomice

Josip Brežnjak, sin Lane i Nenada-Josipa

Nika Balgavi, kći Karoline i Tomislava

Aria Novak, kći Ruth Itzel i Patrika

Tin Vlašić, sin Ivane i Dina

Iris Zamuda, kći Nikoline i Bojana

Julian Ciglarić, sin Ines i Valen�na

Noel Zobec, sin Patricije i Leona

Jan Nemec, sin Samante i Kris�jana

Mila Šegović, kći Ivane i Daria

VJENČANI

Čakovec:

Valerija Pintarić i David Mihoci

Nikolina Trstenjak i Antonio Drvoderić

Marija Škvorc i Ivan Kos

Prelog:

Ana Novak i Luka Marđetko

UMRLI

Čakovec:

Branko Bobičanec r. 1937.

Marijan Živolić r. 1983.

Ana Božić r. Kovač r. 1940.

Darko Erić r. 1972.

Julio Lastavec r. 1939.

Helena Ovčar r. Hozjak r. 1981.

Đuro Lisjak r. 1966.

Josip Pala�nuš r. 1943.

Vladimir Molnar r. 1948.

Ivan Šavora r. 1937.

Pavao Grahovec r. 1937.

Margareta Tkalčić r. Huzjan r. 1950.

Dragu�n Ratajec r. 1951.

Ivan Sabol r. 1947.

Ivka Perhoč r. Pergar r. 1928.

Petar Režek r. 1941.

Kotoriba:

Josip Kivač r. 1934.

Mursko Središće:

Vladimir Korpar r. 1941.

Ivan Kvakan r. 1938.

Katarina Verteš r. Sutnjak r. 1940.

Prelog:

Marija Kočiš r. Toplek r. 1938.

Kata Gosarić r. Goričanec r. 1940.

Stjepan Hohnjec r. 1952.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

21.11. ČETVRTAK

17:00 Moja friki obitelj 20:00 Zlica -prem

22.11. PETAK

17:00 Divlji robot 20:00 Gladijator 2

23.11. SUBOTA

10:00 Divlji robot - KINO 13:30 Moja friki obitelj - KINO 17:00 Veliko putovanje 2 20:00 Zlica

24.11. NEDJELJA

10:00 Divlji robot -KINO 13:30 Divlji robot - KINO

17:00 Divlji robot - KINO 20:00 Gladijator 2

25.11. PONEDJELJAK

17:00 Veliko putovanje 2 20:00 Zlica

26.11. UTORAK

17:00 Divlji robot 20:00 Gladijator 2

27.11. SRIJEDA

17:00 Moja friki obitelj 20:00 Zlica

IGOR MEZGA

24.11.2023. – 24.11.2024.

Na dragog i voljenog sina IGORA MEZGU iz Selnice koji nas je prije godinu dana iznenada napustio u tuzi i neizlječivoj boli. Iako nas tvoj glas ne doziva, tvoje nas oči više ne prate, ali zato naše u suzama čuvaju tvoju ljubav, dobrotu i vječnu uspomenu na tebe. Bila je velika čast poznavati te i učiti od tebe. Svaki trenutak s tobom bio je dar od Boga.

HVALA TI NA SVEMU!

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji: Roditelji Vera i Ivan, kćerke Ema i Zita, sestre Ivana i Ksenija, nećakinja Kiara, bake Fana i Katarina, teta Dušanka i tetak Zlatko, ujak Radovan, sestrična Valentina s obitelji, bratić Vedran sa obitelji, Karmen i ostala rodbina, prijatelji, te kolege sa Radija 105 u čijoj ćeš ekipi zauvijek nedostajati.

VOLIMO TE IGORE !

Ana Jarni rođ. Silaj

iz Pribislavca preminula 18. studenog u 82. godini života

Peter Klanjščak

iz Čakovca preminuo 15. studenog u 79. godini života

Vinko Martinec

iz Svetog Križa preminuo 19. studenog u 91. godini života

Stjepan Brez

iz Čakovca preminuo 19. studenog nakon kratke bolesti u 82. godini života

Štefanija Pertlik

rođ. Kelenc

iz Dunjkovca preminula 16. studenog u 84. godini života

Ivan Trupković

iz Šenkovca preminuo u 91. godini života

Vladimir Vučenik

iz Nedelišća preminuo 18. studenog nakon duge bolesti u 79. godini života

Josip Bernat

iz Strahoninca preminuo 15. studenog u 81. godini života

Dragutin Zuber iz Čakovca

preminuo 18. studenog u 90. godini života

Marija Cenko iz Donjeg Vidovca preminula u 77. godini života

Antonio Svrta iz Kotoribe preminuo u 29. godini života

Marija Lisjak rođ. Baksa iz Gardinovca preminula 19. studenog u 87. godini života

Franciska Dolenec iz Donjeg Vidovca preminula u 91. godini života

Josip Marčec iz Goričana preminuo 15. studenog u 59. godini života

Terezija Bartolić rođ. Mustač iz Donjeg Mihaljevca preminula 16. studenog u 90. godini života

Zdenka Bajkovec iz Kotoribe preminula u 62. godini života

Renato Zadravec iz Zasadbrega preminuo 14. studenog u 58. godini života

Rozalija Liklin rođ. Levačić iz Murskog Središća preminula u 89. godini života

Dragan Dobranić iz Mačkovca preminuo u 69. godini života

Ivan Turk iz Vinkovca rodom iz Gornjeg Zebanca preminuo u 75. godini života

Marija Bence

rođ. Bestijanić

iz Pušćina

preminula nakon teške bolesti 13. studenog u 80. godini života

Jelena Mesarić rođ. Kozol

iz Lopatinca preminula nakon teške bolesti 13. studenog u 96. godini života

Jurica Marić

iz Vučetinca iznenada preminuo 18. studenog u 45. godini života

Na temelju Odluke Gradskog vijeća Grada Mursko Središće o zamjeni nekretnina u k.o. Mursko Središće ( KLASA:042-01/24-01/56, URBROJ: 2109-11-05-24-1) od 24.06.2024. godine („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 16/2024), Gradonačelnik Grada Mursko Središće objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za zamjenu nekretnina u k.o. Mursko Središće I. PREDMET I UVJETI ZAMJENE

Grad Mursko Središće provodi postupak prikupljanja pisanih ponuda javnim natječajem za zamjenu nekretnina za stjecanje nekretnine koje predstavljaju interes Grada Mursko Središće u svrhu izgradnje građevine športsko-rekreacijske namjene –Sportski park Mursko Središće u Murskom Središću sukladno V. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće. Za stjecanje zemljišta koja predstavljaju javni interes Grada Mursko Središće namijenjena za izgradnju i uređenje građevine športsko-rekreacijske namjene – Sportski park Mursko Središće u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, u zamjenu se nude nekretnine Grada Mursko Središće upisane u:

• zk.ul.br.10239, k.o. Mursko Središće – čest.br. 480 oranica u selu ukupne površine od 1191,00 m2 u cijelosti u vlasništvu Grada Mursko Središće

• zk.ul.br. 7577, k.o Mursko Središće – čest.br. 479 oranica u selu ukupne površine od 1076,00 m2 u cijelosti u vlasništvu Grada Mursko Središće,

• zk.ul.br. 7583, k.o. Mursko Središće – čest.br. 476/4, oranica u selu ukupne površine od 1772,00 m2 u vlasništvu Grada Mursko Središće

Procijenjena vrijednost nekretnina Grada Mursko Središće koje se nude za zamjenu utvrđena je procjembenim elaboratom stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (broj elaborata 346/23) te sveukupno iznosi 10.420,00 eura. II. UVJETI ZAMJENE

Prihvatljive su ponude za zamjenu zemljišta do ili jednake vrijednosti s vrijednošću ponuđenog zemljišta iz točke I. i koja se nalaze na administrativnom području Grada Mursko Središće. Osnova za zamjenu zemljišta je iskazana vrijednost bez obzira na eventualnu razliku. U posjed zemljišta navedenog pod točkom I. ovog Natječaja s pozivom na podnošenje pisanih ponuda stjecatelj stupa odmah po sklapanju Ugovora o zamjeni nekretnina.

III. OPĆI UVJETI NATJEČAJA -SADRŽAJ PONUDE

Ponuda mora sadržavati:

• osnovne podatke o ponuditelju (ime i prezime, prebivalište za �izičke osobe/naziv tvrtke i sjedište pravne osobe, preslika osobne iskaznice ili podatke o registraciji za pravne osobe, OIB),

• oznaku nekretnine (redni broj za koje nekretnine se natječe, broj katastarske čestice, zk.ul.,katastarska općina)

• iznos ponude i dokaz o pravu vlasništva (vlasnički list) neopterećenih nekretnina koje se nude u zamjenu Pravo sudjelovanja na Natječaju imaju sve pravne i �izičke osobe koje ispunjavaju uvjete za sudjelovanje na Natječaju. Ponuditelji koji se natječu, moraju po svim osnovama imati podmirene dospjele obveze prema Gradu Mursko Središće do trenutka otvaranja ponuda.

Cjelovit tekst javnog natječaja s detaljnim uvjetima i kriterijima za odabir najpovoljnijeg ponuditelja objavljeni su na službenoj Internet stranici Grada Mursko Središće: https://mursko-sredisce.hr/ Krajnji rok za podnošenje ponuda, bez obzira na način dostave je 02.12.2024. godine, do 12.00 sati.

Ponudu sa svim potrebnim podacima i dokazima navedenim u natječaju potrebno je dostaviti u zapečaćenoj omotnici preporučenom pošiljkom s naznakom: «Ponuda za zamjenu nekretnina po natječaju – NE OTVARATI» na adresu: Grad Mursko Središće, Trg braće Radića 4, 40 315 Mursko Središće.

Gradonačelnik

Dražen Srpak

75. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž juniora project managera, javiti se emailom: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 30.11.

76. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.ing arhitekture, 2 m/ž građ. tehničara i 2 m/ž suradnika projektanata građevinskih projekata, javi� se na email: kadrovska.nording@gmail. com do 28.11.

77. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/621-666 ili na mob. 098/242629 ili na email: info@okno.hr do 31.12.

78. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec,, traži 2 m/ž prometna tehničara-voditelja redovnog održavanja cesta i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, javi� se na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655-508 do 30.11.

79. PINKY-S d.o.o., Pribislavec, traži m/ž radnika u proizvodnji premaza i aditiva za beton, javiti se na tel. 040/360-700 ili na mob. 091/360-7001 ili pismena zamolba na adresu ili na email: milivoj@pinky-s.com do 26.11.

80. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 30.11.

81. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-frankopanska 23, traži 3 m/ž bravara, m/ž tehnologa AKZ-a, 3 m/ž zavarivača �g i 2 m/ž lakirera, javi� se pismenom zamolbom osobno na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili e.filipic@primabiro.hr ili se javi� na tel: 040/396-553 ili na mob: 099/5277-332 ili 098/1830-293 do 25.11.

82. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/608058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 23.11.

83. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž radnika na pakiranju plastificiranih metalnih pozicija, m/ž radnika na robotu za zavarivanje, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i posl. prostora, m/ž skladištara i m/ž radnika na ručnom punk�ranju, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386-313 ili na mob. 099/380-7104 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@promming. hr do 30.11.

84. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž čistača, m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se na mob: 098/393-001 do 22.11.

85. RIVA SUSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, 2 kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 15.12.

86. RONIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž asistenta veleprodaje u Čakovcu, javiti se na email: posao@ronis.hr ili putem linka: https://www.ronis.hr/ prijava-za-radno-mjesto-asistent-uveleprodaji/1058/page/ do 20.12.

87. SECURITAS HRVATSKA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaš�tara, javi� se na email: ivica.budin@securitas.com.hr do 28.11.

88. SENSE d.o.o., Čakovec, F. Punčeca 2, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na email: zoran. room@gmail.com do 30.11.

89. STUDIO OBSCURA, Čakovec, T. Masaryka 22, traži m/ž grafičko-medijskog tehničara, javi� se na email: obscura1808@gmail.com do 23.11.

90. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži 2 m/ž vozača C kateg., 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž električara i 2 m/ž cjevara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@summa-con.hr do 14.12.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM TOMOS MOPED u bilo kakvom stanju, sa ili bez dokumenata za dijelove. Info na tel. 098 96 56 624

KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJEM ZIMSKE GUME

175/65/14 s felgama. info na mob. 098/1600-415

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM RENAULT CLIO

DCI 1.5 2002. god., prijeđeno 180tkm, neregistriran ali tehnički ispravan, cijena 2.000 eur. Info na mob. 099/7220573

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike, video. Novi Zagreb, 098/9084-675

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086

PRODAJEM motokultivator F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi� h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu za gradnju vikendice vel. 17x110 metara, voda i struja dostupna kod gradnje, info na mob. 098/1600-415

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POZNANSTVA

TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, staros� 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

ŽIVOTINJE

AKVARIJ od 64 lit., s ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 70 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb, 098/9084-675

RAZNO

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM komunikator Freecom 4 (200 eur), Samsung monitor (50 eur), maramu Isara (50 eur), ženske moto čizme (30 eur), ženske moto hlače (40 eur), moto jakna (80 eur) i ženska kaciga. Info na mob. 099/195-1054

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

APARAT za varenje sa elektrodama, maskom, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb, 098/9084-675

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 095/3423-099

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PLOČICE za lovačke trofeje, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJEM: pank-radni stol, glomazni 100 eura. Šrafštok veliki, 100 eura. Aparat za varenje, elektrode, maska 100 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

LANCI ZA SNIJEG, univerzalni za većinu auta, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao.

Rex traži novi dom! Njegov je čovjek smješten u dom za starije i više se neće vratiti doma. Obitelji nema i Rex je ostao sam. Rex ima 4 godine, srednjeg je rasta i ima oko 20 kg. Mikročip broj 191035000078031. Kontakt: 098 9765 639.

Max je ostao bez svog čovjeka i traži novi dom. Ima dvije godine, cijepljen i označen mikročipom broj 191100002235904, nalazi se u Peklenici. Kontakt: 091 8988 004. Skibby je rođen u prosincu 2015., visok je oko 45. cm, broj mikročipa je 191100000829163. Skibby je još uvijek aktivan psić, voli biti vani. Brzo je naučio i šetati na povodniku. Voljeli bismo da ne mora zimu provesti u skloništu. Kontakt: 091 8988 004.

Jaro nam je došao ozlijeđen nakon udarca automobila. Oporavio se i veseo je pas koji obožava mekane krevetiće, igračke i šetnje. Rođen je u veljači 2015., mikročip broj: 191035000149123. Jaro ima odrezane uši i rep. Kontakt: 091 8988 004.

Joschi ima osam godina, a u skloništu je već dugih šest godina. Dugo je bio nedodirljiv i branio se lavežom, a zapravo je on jedna nježna duša koja se bojala ljudi. Sad ide u redovite šetnje i jako ih voli. Obožava trčati, njuškati i istraživati i unatoč godinama još je aktivan i fit. Svi bismo bili jako sretni da konačno dobije svoju obitelji svoj dom. Mikročip broj je: 191035000049294. Kontakt: 091 8988 004.

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite

USLUGE

Likovni i literarni natječaj u Stvaraonici - Jesenska čarolija

Dragi naši kreativci Stvaraoničari, Svuda oko nas jesen je stvorila čaroliju prekrasnih boja, oblika i mirisa, a njeni zvukovi – ptice u šumi, kiša po krovovima, vjetar u krošnjama, zajedno s divnim jesenskim pejzažima, nijednu umjetničku dušu ne ostavljaju ravnodušnom. Stoga vas pozivamo da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Jesenska čarolija. Možete crtati i pisati na temu jesenskih plodova, radova u vrtu i polju, možete nam jednostavno nacrtati ili opisati drvo čije je lišće promijenilo boju… Sve je to jesen. Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do 15. studenog 2024. godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i zabavne nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 6. prosinca 2024. godine zbog velikog broja pristiglih radova.

Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Pjesmu napisao i gljivu u šumi fotografirao, Edi Cilar, 6. a, OŠ Mursko Središće. Tekst uredio Edward Valenta Jevstifejev, a za printanje je zaslužan Adrian Ribarić

Prevrtliva jesen

Jesen je prestrla čuda toga lepoga kaj dohaja za uživanje, pred nas. Jesen je štivo štero saki mora čitati, negda tiho, negda na ves glas. Jer lepa je… i grda zna biti.

Kak obrne i kak komu da.

… A meni?

Žalim za suncem

i za ftičekima žalim i za dnevima dukšim i dnevima toplešim , dnevima listja punim. Ima… ima jesen svoje čari. Dok se sred podneva toplo sunce skaže, dok veter ne puše, sneg ne curi, megla ne stoji… Sikakša je jesen, i radosna i šarena, i plačljiva, i tožna, kak da si sako malo premisli kakša oče biti…

A mi?

Mi živimo z njom i v njoj, radosni, šareni, negda plačljivi, negda tožni.

Kak da smo i mi sami prevrtlivi rom kak i jesen. Jasen Borković, 7. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Japica

Kouli štrte vjutro japico je zbudilo cinkaje vekerice. Zvrrrrrrn! Japica so se tak splašili kaj so mislili kaj de nešt gori. I vidli so to! Joj… Pa nej je to plamen. To je listje, listje štero več zaran doli z drejva curi. Jesen je. A to so japica znali.

Oj, oj! Kakši lejpi den bo denes! – rekli so dok so se naherovali nad oblok.

Ali, tre se stati i iti delat. Vu pole!

Odšepali so v kuhjo i mesto domočega, friško naprovlenoga mleka v štumblek rakijo natočili (kaj se malo „rezdramijo“). Dok so zeksali celoga štumbleka, pogledali so se v zrcalo i zakričali:

- Joj, ti bokca! Pa kak to zgledim! Bodo mi rekli kaj sem kak vandravec!

Fletno so dišli v kupaono, zgrajli česalo i tak se počesali kaj bi ve čovek rekel kaj so precednik, a nej vandravec! A bilo bi i dobro veša malo ziprati. Kaj se mamica posle nado morali močiti. Donesli so rijplo z rumora i hopili se rijplati tj. zipirati. Več je prejšlo dobrih vuru i frtol dok so bili gotovi. Dnesli so veša vum sušit i kaj so tam vidli? Pa… Nikaj posebnoga. Sosedov moček sedi vu storomu, olovnomu žlejbu, sosed na svom dvoru posluša „Jutarnje vijesti“, a soseda svojo čerko v škaulo otprovlajo. Ana se zove.

Una je z Zogreba, ali več od svoje druge leti živi tu, na Peklenici, pa se dobro nafčila serjojnski govoriti.

Dobro jutro, japica! Kak ste kaj?!, zakričala je prejk ograde.

Ide, Anika, ide, rekli so japica i vtem časo se zmislili kaj je škaula stopedestet metri prije japičinoga pola, još na asfaltu i kaj bi Ano mogli usput tam otpelati, kaj se soseda nado morali močiti. A i bilo bi dobro kaj Ana vidi kak je to pelati se na kolima.

Anika, hoj sejm malo, pok so japica zakriknuli.

Kaj je, japica?, rekla je Ana.

Čuj, bi te jo mogel v škaulo otpelati, mi je usput, kaj si soseda još malo predremlejo, je to za jejne leti još zarano, rekli so japica z smejhekom na obrazu.

Može, dapače! Kulko sem vam dužna?, stiha je rekla Ana.

Tiiiiho boj!, črez zobe so pretisli japica i deli Ano na kola.

Čim so japica rekli „Điha!“ koji so tak počeli bežati kaktiga strejle. I tak so i Ano tpelali v škaulo.

Dok so došli na pole, japica so vidli svojega pajdoša z doljega kraja pak so se, črez teški rad, uspeli i malo spospominati i domoče vino spiti. Posle pol štiri japica so z kolaj dojšli dimo i vidli mene kak vejžbam vezati zavoj za Prvo pomoč, a nejde mi i nejde.

Bok, Jona! Ti jo malo pomorem, kaj se naš moral močiti, zgrabili so uni zavoja i pokazali mi kak se veže. Bok, japica! Fala, kaj ste mi pomogli!, rekel sem jo zdušno.

Te čovek, sem si mislil, je bil takši pomogač i veseljok kaj to ne moči zamisliti. Se je delal sam na dobro drugima (kaj se „nado morali močiti“), a vmest jijh se un namočil dozlaboga. Dimo je dolazil z veseljem, dobrotom, sakoga je pozdravil… Imam sam jeno reč za jega. ANĐEL! Za por minot v kuhji se čulo „BUUM!“. Japica so �letno dbežali nutri i vidlo so kaj je šporhet eksploderal! Mamica so mom krunico zgrajli i počeli se moliti, a bili so črni od dima kaj bi čovek rekel kaj so dimnjačar. Na so Božjo srečo, vatrogasci so odma to čuli i dobežali z kolaj v roku od dvej minote. Raspodelili so se i saki je mev svojo cejv za gasiti, no mamica so ounda nekaj naprajli kaj je nišči nej očekival: zgrajli so jeno cejv i rekli: I jo vam malo pomorem, KAJ SE JAPICA NADO MORALI MOČITI.

Nažalost, nej so uspeli. Japica so se od sega toga dima vruhnuli kak letva i završili v bolnici.

Drugi den smo im išli v posetu, bili so donekle dobro. Pitali smo ih:

Trebaš kaj, japica naš drogi?, a uni so nam rekeli: Sam vašo dobroto, vaše zdrovje i srečo. Za mene se najte brigati. Drugo nek se veter odnese!!!

Nasmehnuli so se z istim onim smejhom kak dok so Ano vozili v škaulo, no za por sekundi počeli so zdihovati. Idejo - mislil sem si jo - na drugi svejt. Što zno, mortik tam, v toj tuđoj zemli nojdejo isto takšega anđela šteri je negda zdovja, zdovja bil kak un.

Jona Jakšić, 6. b, OŠ Mursko Središće

Učiteljica: Srebrenka Puklavec Trstenjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Jesensko stablo - Iva Žerjav, 3. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Tia Topličanec, 2.a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Žan Bedi, 4. razred PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Vanessa Karlovčec, 3.razred PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Povećajte vlastitu asertivnost

Asertivnim ponašanjem izbjegavamo negativne posljedice pasivnog i agresivnog stila komunikacije, te iskazujemo svoju slobodu izbora i prihvaćanje odgovornosti za svoje ponašanje, što izaziva poštovanje drugih ljudi i jača samopoštovanje

Kao što znate, asertivnost je vještina komunikacije kojom se zauzimamo za sebe ne ugrožavajući prava drugih ljudi. Asertivnim ponašanjem izbjegavamo negativne posljedice pasivnog i agresivnog stila komunikacije, te iskazujemo svoju slobodu izbora i prihvaćanje odgovornosti za svoje ponašanje, što izaziva poštovanje drugih ljudi i jača samopoštovanje. Asertivnost povećava e�ikasnost suočavanja s kon�liktima i kritikom i daje nam alate za pozitivno utjecanje na druge ljude. Pa kako povećati vlastitu asertivnost? To sigurno nećemo uspjeti od danas do sutra, jer smo godinama uvježbavali neke od pasivnih ili agresivnih obrazaca kojima se e�ikasno služimo. Problem i jest djelomično u tome što smo sami, a i drugi oko nas, naviknuti na neke uhodane poteze, pa bi nagle promjene u ponašanju mogle izazvati negativne posljedice i izgledati neuobičajeno. Zato polako, ali sigurno zaplovimo prema asertivnijim rješenjima, ponajprije za one situacije u kojima nam je naša neasertivnost osobito mrska i želimo je ukloniti. Najprije treba razmisliti koje su to situacije i osobe s kojima bi se htjeli drugačije ophoditi. Vrlo su rijetki ljudi koji su uvijek neasertivni, uglavnom imamo problema sa nekim osobama koje doživljavamo kao manje ili veće autoritete, a situacije su takve da osjećamo strah od njihove procjene ili sukoba stavova i potreba, pa odustajemo od moguće konfrontacije. Sjetite se onih svojih dobrih taktika zastu-

panja sebe koje već imate, pa malo razmotrite kako bi se one mogle i šire upotrijebiti, a također odredite one stvari koje vam se u vašem stilu nikako ne sviđaju i spremni ste se potruditi da ih promijenite. Recimo, mnoge žene koje znam jako se loše osjećaju zbog svog pasivnog iznuđivanja pomoći od strane supruga, a nije lakše ni onima koje agresivno eksplodiraju zbog nesporazuma i nesuradnje u kućanskim poslovima. Mnogi ljudi ne znaju reći «ne» i na sve načine vrdaju samo da uklone neugodu, a to je zapravo nemoguće u većini situacija. Zato se divimo nekima koje vidimo da to sasvim jednostavno i obzirno odrađuju, pa je to prilika da promatrajući ih u akciji, i sami naučimo. Promatranje asertivnog ponašanja drugih osoba, a koje mi sami želimo naučiti, dobar je način da se ohrabrimo za nešto što, eto, dobro funkcionira. Kad smo identi�icirali situacije u kojima se ponašamo neasertivno i neko vrijeme promatrali ponašanje asertivne osobe u toj situaciji, dobro je pokušati zamisliti sebe kako se ponašamo asertivno. Ne treba se odmah zaletjeti i isprobati u stvarnosti, vježbajte najprije u mašti, a zatim probajte vježbati spornu situaciju s nekim kome se možete povjeriti, što će vam uliti samopouzdanja da napokon isprobate i u stvarnim uvjetima. Prvi pokušaji u stvarnom životu ne moraju nam se činiti savršenima, ali najvažnije je da smo pokušali i ne smijemo odustati. S vremenom ćemo se usavršiti!

Razine alkohola u krvi

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Alkohol i u malim količinama negativno utječe na naše tijelo, dok u velikim količinama može biti vrlo opasan po život pojedinca, ali i okoline. Utjecaj alkohola se razlikuje od osobe do osobe, ali odgovorno ponašanje i poznavanje svojih granica mogu spriječiti neugodne i opasne situacije

U periodu nakon Martinja, u medijima možemo pojačano vidjeti policijska izvještavanja o broju alkoholiziranih vozača. Često se podaci prikazuju kao dio svojevrsnog natjecanja tko će više „puhnuti“ te time dobiti titulu rekordera ovogodišnjeg Martinja. Na ovaj način se pokušava preventivnim aktivnostima probuditi svijest kod pučanstva da bi se ubuduće nekoga odvratilo od vožnje u pijanom stanju. Kod nekih je štetnost alkohola dovoljan razlog za izbjegavanje pijenja, kod drugih pak više učinka ima strah od policijskih kazni. Alkohol i u malim količinama negativno utječe na naše tijelo, dok u velikim količinama može biti vrlo opasan po život pojedinca, ali i okoline. Količina alkohola u krvi se mjeri u promilima. Ako osoba ima 0,5 promila alkohola u krvi, ona zapravo ima 0,5 grama alkohola u litri krvi. Razina alkohola u krvi ovisi o količini i vrsti popijenih pića, rasponu vremena pijenja, tjelesnoj težini i građi osobe, metabolizmu, zdravstvenom stanju, a na razinu može utjecati i uzimanje određenih lijekova. Već kod 0,1 do 0,3 promila se primjećuju prve promjene. Ljudi se mogu osjećati malo opuštenije, s više samopouzdanja, ali bez izrazitih promjena u ponašanju ili motorici. Kod 0,3 do 0,5 promila promjene počinju biti vidljivije jer ljudi počinju doživljavati blagu euforiju. Smanjuju se prepreke u ponašanju, osoba se može osjećati društvenijom i opuštenijom. No, ovaj osjećaj je subjektivan jer tada dolazi do smanjenja razboritosti i opreza. Također, dolazi do laganog usporavanja refleksa. Do 0,5 promila, u većini je zemalja dozvoljena vožnja pod utjecajem alkohola, osim za mlade vozače, profesionalne vozače, instruktore vožnje i vozače određenih kategorija vozila. Svi oni moraju imati 0,0 promila. Od 0,5 do 0,8 promila alkohol ima primjetan učinak i

smatra se da je osoba s tom količinom alkohola u krvi blago intoksicirana. Osoba se može osjećati dodatno opušteno, samouvjereno i s manjkom „kočnica“ u ponašanju. Ovaj nivo alkohola smanjuje motoričku koordinaciju i sposobnost koncentracije, a refleksi su još dodatno usporeni. Može se činiti da je stanje svijesti još nepromijenjeno, ali je opasno voziti, jer je prosudba oslabljenja, a koordinacija pokreta pogoršana. Od 0,8 do 1,2 promila osoba ulazi u stanje euforije, ponašanje je preuveličano, a osoba za sebe smatra da funkcionira bolje nego što u stvarnosti jest. Ravnoteža i koordinacija su oslabljeni pa često dolazi do nestabilnosti prilikom hodanja. Sposobnost izražavanja je narušena, a može doći i do problema s vidom i sluhom. Promjene su prisutne i u emocionalnim reakcijama –ljudi mogu postati razdražljiviji ili pretjerano veseli. Ova razina alkohola u krvi se smatra srednjom intoksikacijom. Jaka intoksikacija je kada osoba u krvi ima između 1,2 promila i 2,0 promila. Osobe tada mogu biti dezorijentirane, s manjkom samokontrole, a raspoloženje im može brzo oscilirati od euforije do tuge. Motorika je ozbiljno narušena, a govor postaje sve teže razumljiv. Reakcije su puno sporije, što može biti izrazito opasno za osobu koja pokušava obavljati složene zadatke, kao što je npr. vožnja. Osobe su zbog poremećene koordinacije sklone padovima, ozljedama i drugim nespretnostima. Osobe koje imaju između 2,0 i 3,0 promila alkohola u krvi su u stanju teške intoksikacije kada dolazi do jako oslabljenih mentalnih i fizičkih funkcija. Vrlo su slabo orijentirane, mogu doživjeti privremeni gubitak pamćenja i gube kontrolu nad osnovnim pokretima. Emocionalno su vrlo nestabilni te pokazuju agresivno ili plačljivo ponašanje. Postoji povećan rizik od nesvjestice jer alkohol usporava središnji živčani sustav do razine gdje je teško održati svijest. Može doći do problema s povraćanjem, a samim time do povećanog rizika od gušenja povraćanim sadržajem.

Kod kritične intoksikacije, kada osoba u krvi ima od 3,0 do 4,0 promila, dolazi do vrlo usporenog disanja i poremećaja rada srca i pluća. Alkohol djeluje kao depresor živčanog sustava, zbog čega osoba može pasti u nesvijest. Mnogo ljudi pri ovoj razini alkoholiziranosti trebaju hitnu medicinsku pomoć. Svaka razina alkohola iznad 4,0 promila predstavlja iznimno visok rizik za smrt. Disanje i rad srca su toliko usporeni da mogu prestati, zbog čega može doći do kome i smrti.

Utjecaj alkohola se razlikuje od osobe do osobe, ali odgovorno ponašanje i poznavanje svojih granica mogu spriječiti neugodne i opasne situacije. U situacijama poput vožnje, važno je staviti brigu o sebi i drugima ispred neumjerenog uživanja u alkoholu.

Nikola Barat, bacc. med. techn.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Međimurska kuharica

s mljevenim orasima i šećerom vraćaju nas u dje�njstvo

MEĐIMURSKA KUHARICA

Šiškrlini su jelo našeg djetinjstva

Sastojci:

- 600 g krumpira

- 300 g glatkog brašna

- 1 jaje

- malo soli

- Za slatku varijantu: mljeveni orasi i šećer

- Za slanu varijantu: domaće slanine

Piše: Aleksandra Sklepić

Šiškrlini, luleki ili valjušci naziv je za tradicionalno jelo od krumpirovog tijesta koje su pripremale naše bake.

Mekano tijesto koje se topi u ustima posuto orasima ili prepečeno sa slaninama, garancija je za pravi autohtoni gastronomski doživljaj.

Uvijek obožavani i traženi, posebno od djece, šiškrlini su jelo koje se relativno lako priprema, a ima �ini okus i zasitno je.

Može se jesti kao zasebno jelo, u slatkoj ili slanoj varijanti, a može se poslužiti i kao prilog.

Tko želi zaista osjetiti okus prave Međimurske kuhinje, šiškrlini su za njega odličan izbor.

Urban red

Uz domaću prhku orehnjaču poslužite crveno vino. Preporučujemo servirati crveno vino Urban red proizvedeno i odnjegovano u obiteljskoj Vinariji Štampar. Riječ je o vinu koje odiše čvrstim karakterom te ga krasi duboka tamnocrvena boja s re�leksima ljubičaste (13 % alk.). Ovo vino

Prhka domaća orehnjača

Približavaju se blagdanski dani, kada se između ostaloga na stol iznosi domaća orehnjača. Donosimo recept za prhku orehnjaču prema receptu naših baka. Najprije izmrvite svježi kvasac i stavite u zdjelu. Dodajte toplo mlijeko i brašno te lagano pjenjačom promiješajte. Ostavite da se kvasac digne. U drugu posudu stavite brašno, sol, šećer i limunovu koricu. Sve promiješajte. U međuvremenu ugrijte mlijeko i rastopite maslac. Jaja istucite. Kad se kvasac dignuo, dodajte brašno, rastopljen maslac, toplo mlijeko i jaja. Zamijesite dok se tijesto ne odljepljuje od stijenke posude, oblikujte kuglu tijesta, posipajte malo

brašna i ostavite jedan sat da se tijesto digne. Nadjev pripremite tako da sameljete orahe, dodate šećer, naribanu limunovu koricu, rum i mlijeko pa sve pomiješate. Kad se tijesto digne, formirajte dvije kugle i razvaljajte ih. Lim za pečenje namažite maslacem i posipajte malo brašna. Višak brašna odstranite. Kugle tijesta razvaljajte i premažite pripremljenim nadjevom. Tijesto zarolajte i ostavite stajati oko 15 minuta u limu za pečenje. Zatim orehnjače premažite razmućenim jajima i stavite na pečenje oko 45 minuta na 180 stupnjeva. Kad se orehnjača ispeče, pokrijte je kuhinjskom krpom i pustite da se ohladi. U slast!

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- 35 g svježeg kvasca

- 1 žlica šećera

- 30 g glatkog brašna

- 1,5 dl toplog mlijeka

Tijesto:

- 500 g glatkog brašna

- 2 jaja

- 100 g rastopljenog maslaca

- 1,2 dl toplog mlijeka

- 40 g šećera

- limun (naribana korica)

- prstohvat soli

Nadjev :

- 500 g mljevenih oraha

- 180 g šećera

- 2 dl vrućeg mlijeka

- žlica ruma

- limun (naribana korica)

Priprema šiškrlina: Krumpir oguliti, narezati na ploške i skuhati u posoljenoj vodi, ocijediti, ohladiti i zgnječiti, kao za pire. Dodati brašno, jedno jaje i malo soli. Zamijesiti tijesto i oblikovati duge valjkaste trake debljine prsta, te ih rezati na dužinu oko 3 do 4 centimetra. Kuhati šiškrline u vreloj vodi, te dok isplivaju na površinu vode kuhati još nekoliko minuta. Oprati ih, ocijediti i u posebnoj posudi zagrijati na malo maslaca. Posipati mljevenim orasima koje smo prethodno pomiješali s malo šećera. Ako ste ljubitelj slane varijante, šiškrlini su odlični kad se u tavici preprže domaće slanine i onda se u njih umiješaju kuhani šiškrlini.

je sočno, dinamično, voćnog je karaktera i zbog tih svojih osobina imalo pomalo gradski štih. Miris je slojevit jer se u vinu isprepliću note poput paprati sa zrelim višnjama i primjesama tamne čokolade. Odlično zvuči. Svakako kušajte uz orehnjaču ili pak neko glavno jelo po vašem izboru. Uzdravlje! (rr)

Priprema: Kvasac pomiješati s malo mlijeka i šećera te ostaviti na toplom mjestu da se digne. U brašno dodajte ulje, jaje, žumanjak, sol i sve zajedno promiješajte te dodajte dignuti kvasac. Zatim dodajte toplo

mlijeko, izradite glatko tijesto i stavite ga na toplo mjesto da se diže. Kada tijesto udvostruči volumen, razvaljajte ga na debljinu od 1 cm. Po površini tijesta naribati margarin, a zatim ga savijte u roladu. Podijelite ju na pet dijelova i ostavite neka se diže oko 20 minuta na toplom mjestu. Razvaljajte svaku roladu, izrežite manje trokute i zamotajte u obliku ki�lica. Premažite ih razmućenim jajem i pecite u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva oko 15 minuta.

Sastojci:

- 40 g svježeg kvasca

- 1 žličica šećera

- 500 ml mlijeka

- 1 jaje

- 1 žumanjak

- 3 žlice ulja

- 1 margarin

- 1 žličica soli

- 800 g brašna za dizana �jesta Čakovečkih mlinova

VINO TJEDNA Recept

Kroasani

Šiškrlini

NEVENKA POSAVEC iz Slakovca

Prhka i mirisna Belina pita ne

izlazi iz mode

Ovu finu, prhku pitu vole sve generacije, a njen bogat okus omiljen je u našem podneblju, prije svega jer su sastojci dostupni u svakom domaćinstvu

Piše: Aleksandra Sklepić

Belina pita je tradicionalni kolač od prhkog tijesta nadjeven orasima i sirom. Popularna je u Međimurju, a priprema

Belina pita

Sastojci:

Za tijesto:

- 30 dag glatkog brašna

- 10 dag šećera

- 17 dag margarina

- 4 žumanjka

- 1 prašak za pecivo

- 1 vanilin šećer

- 2 žlice vrhnja

Za nadjev od oraha:

- 15 dag mljevenih oraha

- 10 dag šećera

- snijeg od 2 bjelanjka

Za nadjev od sira:

- 50 dag svježeg sira

- 25 dag šećera

- snijeg od 2 bjelanjka

- 2 žlice grisa

se još iz vremena naših baka i mama. Vole je sve generacije, a njen bogat okus omiljen je u našem podneblju, prije svega jer su sastojci dostupni u svakom domaćinstvu. Nekada je na svakom dvorištu rastao orah, a u svakoj štalici bila je bar jedna kravica. Odatle i ljubav Međimuraca prema kolačima s orasima i sirom. Starinski okusi unutar mirisnog prhkog tijesta čine ovu pitu savršenom jesenskom

Priprema:

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Zamijesiti tijesto od navedenih sastojaka i podijeliti ga na dva dijela. Tijesto ostaviti da barem pola sata počiva u hladnjaku. Prvi dio tijesta razvaljati na veličinu pleha i staviti u pleh koji smo prethodno namastili. Na tijesto rasporediti nadjev od oraha koji smo pripremili tako da smo izmiksali sastojke s prethodno pripreljenim snijegom.

Na nadjev rasporedimo i nadjev od sira, a drugu polovicu tijesta ribežom naribamo po nadjevu od sira. Stavimo peći u pećnicu na 175 do 180 stupnjeva, dok kolač ne dobije lijepu boju.

cijela kuća poprima miris prošlosti i zbog toga naviru sjećanja na davne dane, kad smo išli u posjetu bakama.

Kako se Belina pita pripremala i kako se još uvijek priprema u Slakovcu, pokazala nam je Nevenka Posavec (62) iz Slakovca. - Pečem ovu pitu po maminom i bakinom receptu i uvijek je lijepo prihvaćena, ispričala nam je Nevenka. Vole je i stari i mladi, a priprema je brza i jednostavna, dok je rezultat jako �ini kolač kojeg svi obožavamo.

Nevenka je po struci KV pletač, a cijeli je radni vijek radila u pletioni u nekadašnjem MTČ-u. Kao mnoge Međimurke, nažalost, tamo je ostala

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 26. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 29. studenoga. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Franjo Drvoderić iz Sivice

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

za mirovinu, i bavi se brojnim hobijima kojima si uljepšava dane. Suprug Stanko je također u mirovini, pa imaju i zajedničke, ali i ponaosob vlastite aktivnosti. Nevenka je dugogodišnja članica Udruge “Zlatne ruke” iz Čakovca, još od 2017. godine, a članice se druže redovito jednom tjedno. Bave se izradom rukotvorina i ukrasa, heklaju, vezu i slično, a odazivaju se i na aktivnosti vezane uz izradu i promociju domaćih kolača. Nevenka i Stanko imaju sina Gorana i dvije kćeri blizanke, Marinu i Mateju. Imaju jednog unuka i četiri unuke: Dina, Hana, Asja i Dita. Nevenka najviše voli provoditi svoje slobodno

vrijeme uz unuke i obitelj, a na brojnim obiteljskim druženjima, poput rođendana, proštenja, Božića, Uskrsa i Nove godine, ima priliku svoje najmilije počastiti domaćim jelima i kolačima za koje je recepte sačuvala od svoje bake i mame.

Kad kuha samo za sebe i supruga, voli kuhati domaća jela, poput raznih domaćih variva, a kćeri su, kao mlađa generacija, sklonije pripremi modernih kolača i jela.

Na kraju se na stolu nađe za svakoga ponešto, a ionako je svima najvažnije da se vide, popričaju i dobro se zabave u krugu najdražih. Klipiće vole peći i mama i kćeri, pa je to sredina u kojoj se spajaju moderno i tradicija u ovoj obitelji.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 26. studenoga 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 29. studenoga 2024.

Nevenka rado peče prhku Belinu pitu po receptu svoje mame

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Najava izložbe „Vunasti mamuti –divovi ledenoga doba”

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Muzej Međimurja Čakovec u sklopu svojega fundusa čuva malu, ali značajnu Zbirku paleontološke građe koja sadrži fosilne nalaze �lore i faune otkrivene na području Međimurja. Među njima se ističu vrijedni paleontološki ostatci vunastih mamuta, pa je ideja o osmišljavanju izložbe o spomenutim ledenodobnim divovima pokrenuta s namjerom upoznavanja javnosti s jednim od najuspješnijih velikih sisavaca tijekom Zemljine prošlosti, prilagođenih hladnoći.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Vunasti mamut je izumrla vrsta surlaša koja je živjela tijekom geološke pleistocenske epohe, ali i novija životinjska vrsta koja je bila suvremenik modernoga čovjeka. O vunastim mamutima znamo više nego o bilo kojoj drugoj izumrloj životinji iz Zemljine prošlosti. Istraživanjima ostataka iz sibirskoga permafrosta, uz kosti i zube, otkrivena je njihova koža i dlaka, mišićno tkivo, unutarnji organi i krv, pa čak i sadržaj želuca te izmet. Osim toga, uvid u izgled vunastih mamuta pružaju nam mnogobrojni primjerci paleolitičke špiljske umjetnosti te �iguralni prikazi od kamena, kosti, bjelokosti i keramike. Objedinimo li sve spomenute spoznaje s opažanjima danas živućih slonova, dobit ćemo sveobuhvatnu prirodnu povijest vunastih mamuta.

Ove jedinstvene životinje osvajaju maštu svih uzrasta: prisutni su u muzejima, dokumentarnim �ilmovima i stručnoj literaturi, a svoje su mjesto pronašli i u popularnoj kulturi – animiranim �ilmovima, dječjim knjigama, čak i videoigrama. Proučavanjem i razumijevanjem vunastih mamuta učimo o dinamičnoj

geološkoj prošlosti našega planeta, složenim vezama ljudi i svijeta prirode te o važnosti očuvanja bioraznolikosti Zemlje.

Izložba „Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba” nastala je kao rezultat suradnje djelatnika Muzeja Međimurja Čakovec i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, koja je unatrag nekoliko godina rezultirala adekvatnom zaštitom paleontološke građe te njezinom kvalitetnijom stručnom muzejskom obradom. Namjera je izložbe prezentirati fosilne nalaze surlaša iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, ali i upoznati javnost s dinamičnom geološkom prošlošću Zemlje, odnosno paleoklimom i paleookolišem pleistocena te suživotom ljudi i vunastih mamuta. Uz paleontološku građu iz fundusa Muzeja izložba prezentira i dvadesetak fosilnih nalaza pleistocenske faune iz privatne zbirke obitelji Zvijerac, pronađenih prilikom eksploatacije šljunka na području Koprivničke Podravine, pri čemu osobitu zahvalnost za ustupanje odabranih predmeta te iskazano razumijevanje i susretljivost dugujemo gospodinu Ivanu

Zvijercu. Cjelokupan izložbeni program ne bi bio izvediv bez suradnje s kolegama iz partnerskih ustanova: s muzejskim savjetnikom i voditeljem Geološko-paleontološkoga odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Draženom Japundžićem te Mihaelom Mesarić, stručnom voditeljicom u ustanovi Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode kojima zahvaljujemo na pruženoj stručnoj pomoći i savjetima te susretljivosti i podršci.

Oblikovanje postava izložbe Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba potpisuje umjetnik i profesor Andrija Večenaj, a osmišljeno je s ciljem što uspješnije vizualne i prostorne komunikacije sadržaja te postizanja što boljega doživljaja i pozitivnoga iskustva. Prostor je podijeljen na segmente kojima se posjetitelje vodi kroz izložbene teme, čime se postiže stvaranje osjećaja iščekivanja i otkrivanja. Kreiranje atmosfere ledenodobnoga okoliša postignuto je paravanima od višeslojnoga prozirnog netkanog tekstila koji asociraju na ledenjake te instalacijama biljnih elemenata koji asociraju na stepsko stani-

HOROSKOP

šte. Izložba sadrži i interaktivne elemente za uključivanje publike kao primjerice interpretaciju paleontološkoga nalazišta s kostima vunastoga mamuta i alatkama za iskopavanje, scenu za fotogra�iranje, repliku krzna vunastoga mamuta u funkciji taktilne instalacije te štafelaj za crtanje po uzoru na paleolitičku špiljsku stijensku umjetnost. Bolja je interpretacija izložaka i pristupačnost sadržaja postignuta vizualno

usklađenim umjetničkim akvarelima, lentom geološke prošlosti Zemlje te projekcijom dokumentarnoga �ilma o vunastim mamutima.

Izložba „Vunasti mamuti –divovi ledenoga doba” bit će postavljena u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, a njezino će se otvorenje održati 22. studenog u 18 sati. Za zainteresiranu javnost će biti otvorena do 31. ožujka 2025. godine.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vodenjak, Bik, Djevica

LJUBAV: Nikako da dosegnete ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte bori� s nečim što nema smisla. Razlučite što je što, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate i priliku da to učinite ispravno.

KARIJERA: Sje�te se samo koliko ste pos�gli u prošlos�, a najviše zato da mo�virate sami sebe za budućnost. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put. Razmislite o tome.

ZDRAVLJE&SAVJET: Postajete introver�rani.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Iako će vas idući dani svako malo dovodi� u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ćete podložni neprimjerenim reagiranjima, te stoga i eliminiranju mogućih zbližavanja. Uz dozu samokontrole sve će ispas� bolje. Potrudite se.

KARIJERA: Neki će bi� iznenađeni važnošću posla koji je pred njima. Možda će se i uplaši�. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli. Ova prilika dobiva se rijetko i bilo bi prava šteta propus�� je.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bolje se organizirajte.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Pred vama su dani boga� ljubavnim iskustvima koje će za vas bi� ugodna. Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Oni u vezama uživat će u sitnicama.

KARIJERA: Slušajte druge više nego sami sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojim poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari. Zato se povežite i ne pitajte previše. Slijedite ih do cilja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Naspavajte se do mile volje.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Napokon ćete se osjeća� sigurnije u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami plijenit će pažnju drugih svojom vedrinom.

KARIJERA: Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči bi� uprte u vas i od vas će se očekiva�. Neki će povući poteze koji će ima� utjecaja na sve s kojim rade Učinit će to i više nego uspješno i zato će ih drugi cijeni�. ZDRAVLJE&SAVJET: Oslobađat ćete se iluzija.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađiva� ono što im u emo�vnom smislu nedostaje. U tome će i uspje�.

KARIJERA: Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlas�te sobe. Neki će ove utjecaje iskoris�� za prave kućne radove, pa će im završi radno vrijeme poći s posla kući gdje će se pretvara� u prave majstore. Ono na poslu bit će u drugom planu.

ZDRAVLJE&SAVJET: Još niste zablistali. Pričekajte.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Premda ćete objek�vno ima� dobar vjetar u leđa u ljubavi, svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnos� samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se. Moguće je nešto prelijepo.

KARIJERA: Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će veliku priliku u svom radu. Neki će se zbog toga zaletje� i poče� gradi� kule u zraku. Prilika jest tu, ali je tu zato da se pametno iskoris�. Treba osta� na zemlji.

ZDRAVLJE&SAVJET: Volite sebe kao i druge.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Mnogi će uživa� kako odavna nisu. Prilike za zbližavanja bit će gotovo svakodnevne. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Oni vas čekaju. Već vezani će osje�� kako se njihov odnos razvija u pravcu u kojem i treba. Bit će im drago.

KARIJERA: Sve ćete se više zanima� za nove sustave koji bi mogli poboljša� rezultate onog što radite. Izgradit ćete nove planove u tom smislu. Borit ćete se za podršku drugih da ih provedete u djelo ili da ih barem pokrenete. Bit ćete na usluzi svakome.

ZDRAVLJE&SAVJET: Trebat će vam više sna.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život bit će uglavnom zanemariv, kao da će vas ljubav mimoilazi�. Premda će vam se u jedan čas čini� da je moguće baš sve, već idući tren uvidjet ćete da nije moguće ništa. Ono što imate čuvajte, a sve ostalo izdržite.

KARIJERA: Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji će vas osnaži� i potaći da još predanije radite dalje. Cijenite svačiji trud, ali ono što se ovaj put pos�glo smatrat ćete prije svega svojom zaslugom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Jednaka pravila trebaju vrijedi� za sve.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoris�te ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primijeni� samokontrolu jer ćete povremeno reagira� kako ne treba. Budite suzdržani.

KARIJERA: Neki poslovi dolaze svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Bit će i onih koji će silom prilika o�ći na godišnji odmor. Neki treći će radi� od kuće i u tome će nalazi� više smisla nego u radu u poduzeću.

ZDRAVLJE&SAVJET: Svijet se mijenja sve brže.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Bit ćete pozivani na putovanja ili na društvena okupljanja van mjesta boravka, a baš tako biste mogli sres� osobu koja će vas zaintrigira�. Zato prihva�te pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i zadovoljni.

KARIJERA: Privilegije kojim ste se nadali bit će tu, ali vi sami nećete bi� sigurni kako ih iskoris��. Više će to izgleda� kao da vam se nešto nudi jer je to nečija dužnost ili jer su takva pravila. Oni pametniji zanemarit će takav stav.

ZDRAVLJE&SAVJET: Napravite zabavu za prijatelje.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: U ljubavi će vas većinom pra�� sreća. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridava� značaj. Objek�vno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. KARIJERA: Poslove ćete obavlja� s lakoćom, a vaše samopouzdanje će poras�. Mnogi će ovih dana ima� prilike više pokaza� i dokaza� svoje radne sposobnos�. Zato neka nitko ne oklijeva. Treba zasuka� rukave i jednostavno - radi�. ZDRAVLJE&SAVJET: Od vas se očekuje sve više.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Bit ćete poduzetni i ak�vni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam bi� teško o�ći na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu s prijedlozima punim ak�vnos� i dinamike.

KARIJERA: Na radnom mjestu svako ćete malo pokaziva� borbeni stav, pa nećete bi� ugodni kolegama. Pokušajte na sve gleda� mirnije i ne skačite na svaki postavljeni izazov. Vaš trud i upornost mogu se primijeni� i na diskretniji način. ZDRAVLJE&SAVJET: Usvojite vježbe disanja.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Nalaznik Ivan Smolek iz Donje Dubrave s fosilnim nalazom vunastoga mamuta otkrivenim na nalazištu Legrad – Sabolićev siget.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Suh vikend

VREMENSKA SLIKA: Od početka studenog imali smo čestu pojavu magle i niskih oblaka koji u našim nizinskim područjima značajno smanjuju količinu sunca i dnevne topline. Za to vrijeme na Jadranu i u gorju su uživali u vedrom i zdravom lijepom vremenu. Barem je

bilo suho, već dugo vremena nismo imali ozbiljniju kišu, ali i to se promijenilo ove srijede. Nakon kraćeg proljepšanja u četvrtak, nova fronta nam je stigla već u noći na petak. Nakon toga za vikend suho i mirnije vrijeme. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U noći na petak osim kiše mjestimice može biti susnježice i snijega, prije svega u okolnom gorju, ali možda ponegdje i u nižem području. Temperatura zraka je granična pa je teško točno procijeniti gdje će biti kiše, a gdje i snijega. Najviše oborina se čini do ju-

tra, a zatim sredinom dana smirivanje vremena i polako razvedravanje. Od subote ide stabilnije vrijeme. To znači da bi u danima vikenda trebalo biti uglavnom suho i hladno vrijeme. Jutra će biti u minusu uz mraz i mjestimičnu maglu koja se u subotu može i dulje

SKANDINAVKA

Sveta Kata bijelog konja jaše (najavljuje snijeg)

zadržati, a popodnevni sati bi nam mogli dati više sunca. U subotu hladno, a u nedjelju poslijepodne bi sa sunčanim razdobljima i novom južinom trebalo malo zatopliti pa će se dnevni maksimalac približiti desetki.

Vjerojatno će sa suhim vremenom početi i novi tjedan, a zbog južine bi trebalo još malo zatopliti. To bi značilo porast i jutarnje i dnevne temperature u ponedjeljak i utorak. Prema sredini tjedna opet raste mogućnost za nešto kiše, već tijekom utorka,

ali je može biti i sredinom tjedna. Nakon početnog toplijeg vremena, prema sredini tjedna će se temperatura zraka opet postupno snižavati. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 21.11.2024.)

• 26. 11. 1970. godine u Guadalupeu u jednoj minuti palo 38 mm oborine

• 27. 11. 1948. godine od studenoga do 1. prosinca u Londonu magla neprestance 114 sati

• 28. do 30. studenoga neobično obilne snježne oborine (Zagreb-Grič 50 cm, križevci 75 cm, Bjelovar 79 cm)

Konjak

Doktor lista Mujine nalaze i vrti glavom:

- Gospodine Mujo pijete li?

- Pa može jedan konjak kad već pitate.

Smrt

Stavila Smrt masku, uzela kosu, i ide od vrata do vrata... Dođe na jedna vrata, zvoni, kad ono, vrata otvara Chuck Norris.

Gleda Smrt Chuck Norrisa, gleda on Smrt, kad odjednom, Smrt digne ruke i vikne: - Maskenbal!!!

Cijev

- Cijev je šipka kroz koju je provučena rupa.

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma

Međimorci so ipak ne pozabili na Nikolu Zrinskoga

Dečki iz Zrinske garde so se pobrigali kaj se obljetnica pogibije Nikole Zrinskoga Čakoskoga v Kuršanskomo lugo obileži onak kak to dragi Božek zapoveda. Nejpredi je v cirkvi v Gornjemo Kuršanco služena meša jerbo je velemožni Nikola saki svoj den započinjal z mešom i to mam vjutro predi nek se je hapil bilo kaj delati. Posle toga smo mi Međimorci postavili novoga spomenika našemo Nikoli i to 360. let posle kak je poginul. Bole igda nek nigda. Do ve je naš i hrvacki ban, političar i pjesnik, Nikola Zrinski Čakoski, mel spomenika na glavnomo trgo v Čakovco, šteroga si poznamo kak „Orla“, šteroga so pred 120 let postavili Mađari, a v Kuršanskomo lugo, šteri je ve pod vodom jezera HE Čakovec, a po katastro je na hataro Gorjega Kuršanca, de je "strašna" divja svija z "bečkim naglaskom" sfondala nejjakšega vojskovođo 17 stoletja, je markiza Pignateli, udana Althan, postavila spomenika (obeliska) 1728. leta na šteromo je napisala kakši je junak bil naš Nikola i kak je nastradal, očem reči, kak so ga sfondali. Novi spomenik je čistam blizo staroga ali se zna što ga je postavil, a postajli smo ga mi Međimorci kaj se bode znalo da smo ne pozabili na Nikolo i na se ono kaj je on dobroga napravil za nas Međimorce, a i naše prve sosede Hrvate. Prinas v Čakovco se je narodil, po celoj ondašjoj Evropi je vu spametne škole hodil i štel je od Habsburgovci kaj bi oni priznali kuliko mi Hrvati i mi Međimorci vredimo. On je bil nejbolši, nejjakši i nejspametneši, a to so mo Osmanlije (čitaj: Turki) priznali, a car i kralj Leopold v Bečo se je okrajal toga i mesto kaj bi se dospomenuli i kaj bi skupa išli protiv nevole, štera je dohajala z Istoka (kak i denes) Habsburgovci so ga dali sfondati. A črez 6-7 let so v Bečkomo Novigrado sfondali i jegovoga brata Petra i šogora

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nikola Zrinski znova jaše

Frana Krsto Frankopana i tak pomogli Osmanlijama kaj dojdo čistam do Beča. Kak bilo da bilo Nikola Zrinski ima ve i našega međimorskoga spomenika, a na svoj trg ili pak svojo vulico, svojo školo to bo još malo počakal. Nebre se najempot. Glavno je da se je nekaj genulo. Fala Gardi i sima onima šteri so pomogli kaj Nikola ne bode pozableni. A fala i našemo čakoskomo kiparo Mihaelo Štebiho šteri je Nikolino poprsje zafremal i zgotovil tak da ve, posle Doljnje Dobrave i Gornji Kuršanec ima svojega Nikolo. Čakovec se najbrž ne bode dal doli jerbo Garda oče kaj bi v Čakovco na glavnomo trgo bil Nikola Zrinski Čakovečki i to na konjo. Gracki oci so na potezo.

Zimska vojna našega Nikole Zrinskoga Čakoskoga

Makar smo se v školi nikaj ne vučili o Zrinskima, a i denes se deca vučijo čistam malo vejč od nikaj, verjem da ste ipak čuli za Zimsko vojno Nikole Zrinskoga. Bilo je to v zimi, v januaro, 1664. leta da je Nikola vodil konjico i na konjima je ratuval po ledo i snego i to tak kaj je došel tijam do Osjeka i tam je Turkima, vtruc, vužgal jivoga poznatoga Sulejmanovoga mosta z šterim so se jako štimali. Si znuomo čim ga je mogel vužgati znači da je most bil drveni. Več hajdi let poslušam po Čakovco kak naši ljudi šteri se bavijo z konjima očejo kaj bi naprajli borbeni prikaz Nikoline Zimske vojne, očem reči kaj bi sima v Čakovco i v Međimorjo pokazali kak je to Nikola kak nejbolši vojskovođa ondašjega vremena osvojil i vužgal toga osječkoga mosta. Rekli so naši međimorski konjaniki ak morejo ovi v Gorčano pokazati sima kak so izborili Gorčansko republiko, štera je trajala tjeden dni, unda morejo i oni pokazati kak je to bilo v Osjeko za vreme Zimske bojne. Ve i mi v Čakovco pre Staromo grado imamo mosta pak bode konjanikima čuda leži kaj nam to pokažejo. Jako sam najgerek kak i da bodo itak to napravili, a ve je prilika jerbo što zna da bodemo pak meli mosta pre Staromo grado i to drvenoga?

Na blanjkaj je bila pločica na šteroj je pisalo: Pazi, pes je jako hudi. Nešči je dopisal: Žena je još hujša…

Denes je međunarodni den tolerancije…, prinas se ne obiležavle! Žena i mož skupa spijo

Denes ga čuda meje ženidbi nek je to negda bilo, denes je čuda mladi, puce i dečki, šteri skupa živijo, skupa spijo, skupa so za stolom, očem reči, delijo dobro i zlo zajedničkoga živleja, a neso ožejeni. Mladi so se nejvečpot ženili zbog radi toga kaj bodo skupa spali i kaj se ne bodo morali skrivati dok jim milo dojde. Ve vidite kak je to, mož i žena skupa spijo, na istomo vanjkušo i glave imajo, a pak si saki svoje grunta. No, to ne dok spat dojdejo nek potli dok zbavije obaveze zajedničkoga, očem reči, bračnoga živlenja. I tu se nikaj neda spremeniti jerbo saki drži za sebe ono kaj si vu svoji glavi grunta. Ako bodo jednoga dneva umjetno inteligencijo zašili vu bračne vanjkuše unda bodo i vanjkoši mogl "prečitati" i ono kaj si što grunta, a dok to dojde na svetlo dneva pak se bode povečal broj rastavi. Toplo se nadjam da umjetno inteligencijo ne bodemo tak včasi pustili vu spavače hiže. Nekaj čistam sličnoga vam je i z nama Hrvatima, a i z nami Međimorcima: Mi si dišemo istoga zraka, gazimo po istoj zemli, govorimo istim jezikom, a si ne živimo v istoj državi, jeni živijo v Jugi, a mi drugi v Lepoj našoj!

Ameri so priznali…

Verjem da vam je sima poznato kuliko je naši ljudi v Lepoj našoj šteri so kleli Amerima se po spisko, a i mimo spiska, sam zato kaj so si zebrali Trampa za precednika,a ne Kamalo Haris za štero so naši levičari drukali. Ameri so ipak priznali da so ne zebrali nejbolšega nek so zbirali od dva zla i zebrali so ono menše. A što prizna pol mo se mam opraosti, a druga polovica drugi den.

Jako teško pratim ovo borbo države protiv kriminala, ne znaš šteri je šteri.

Pitali so mamico šteroga vnuka ima nejrajši: Pa kaj ja znuom, se jiv imam rada, mortik pelinkovca…

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Štefanija

Antolek duša

je Srednje

škole Prelog

Štefanija Antolek (64) iz Preloga u tamošnjoj Srednjoj školi radi od kako ta škola postoji. To znači da čisti i pere njezine hodnike i učionice već 26 godina. I nitko bolje od nje ne poznaje svaki kutak i zakutak škole, ni jedna učenička nepodopština ne može ostati a da ju ona nije vidjela, koji put i zataškala, kao i svaka dobra teta čistačica kojih se svi s toplinom sjećamo iz svojih škola. Kaže da je zadovoljna atmosferom u školi i teško joj je razmišljati o mirovini za koju već iduće godine ima uvjete. Tko zna, možda ju i učenici nagovore da ostane još koju godinu. (vv)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak