Međimurske novine 1524

Mladi kojima su ukrali budućnost

ANKETA POD VUROM

Vjerujete li u Crni petak?

Black Friday, poznat kao dan velikih popusta i šoping groznice, svake godine izaziva različite reakcije među građanima. Dok jedni strpljivo čekaju priliku da uštede, drugi tvrde da su popusti često prenapuhani i

da ne opravdavaju ogromne gužve po šoping centrima. Istražujemo koliko su naši sugrađani skloni korištenju ovakvih akcija te koriste li zaista popuste ili se radije klone ovakve kupovne euforije? (Ana Vadlja)

Ruža Kozjak, Čakovec - Pa inače ne. Cijene su prak�čki iste, što bi se reklo. Malo se dignu, pa se spuste na razinu koja je i inače bila. Još nismo kupili ništa za Black Friday, ali možda budemo kupili nekaj za kuhinju, to čekamo da naiđu neki popus�. Svega ostaloga imamo dosta, po ovim cijenama stvarno i previše, tako da ne planiramo uzima� nikaj dodatnoga.

Dijana Šutnjak, ČakovecUglavnom koris�m popuste za Black Friday i kupila sam baš puno toga, više se ni� ne sjećam kaj sam sve kupila. Mogla bi sad još dok traju akcije moglao kupi� i poklone za Božić pa možda nekaj i uštedim.

Pavao Kren, Čakovec - Baš i ne koris�m popuste za Black Friday. Jedino kaj sam si kupil mobitel koji je bio na akciji ovaj mjesec, to je ipak jedna malo veća inves�cija, ali obavezno planiram provjeri� ponudu, di je kaj na sniženju da se opremim s božićnim poklonima za ostale.

Valerio Domjanić, ČakovecNe koris�m popuste za crni petak, ali s obzirom da popus� traju cijeli 11. mjesec, prošli petak sam kupio Philips aparat za kavu, cijena je inače bila 500 €, a sad je bila dobra prilika s još nekim dodatnim popus�ma za kar�čno plaćanje pa je to bila dosta ispla�va kupnja.

Maja Paola Peran, Štrigova - Trenutno ih ne koristim. Možda i kupim nešto, ali najvjerojatnije tek onda u petak. Košarica mi je uglavnom spremna na aplikacijama jer najviše volim kupova� odjeću, pogotovo kad je snižena. S božićnim poklonima se još nisam opremila, ne planiram ih već sad kupova�.

Sedi si kraj mene

Instalacija Ivanu Glavini, autoru pjesme

Ivan Glavina, pučki pisac, pjesnik i skladatelj čuven po pjesmama “Sedi si kraj mene” i “Trsek moj zbudi se”, koji je od 1955. do 1980. živio u Čakovcu, napokon je dobio zasluženo spomen-mjesto uz kuću u Čakovcu gdje je živio. Na Dan međimurske pjesme u njegovu čast instalaciju mu je postavio Danijel Hampamer Kiga s dvama simbolima: stolicom za “pajdaše” i QR kodom na prozoru u razini pločnika uz pomoć kojega možete poslušati pjesmu – pajdašu, dok vas sa slike na posteru gleda Ivan Glavina. Možete to i skenirajući QR kod ovdje. (BMO, foto: M. Golenko)

Nikola Hren tvrdi

da mu prijete

Tvrdnja Nikole Hrena, ravnatelja bolnice da je primio anonimnu prijetnju, a supruga pismo uznemirujućeg sadržaja, dodatno je uzdrmala javnost ionako poljuljanu u povjerenju u zdravstveni sustav zbog skandala bivšeg ministra Beroša.

Nikola Hren je prijetnju prijavio policiji, ali sadržaj pisma nije želio otkriti, a niti to tko mu je objavio “rat”.

Umjesto o sadržaju prijetnji progovorio je o svojim osjećajima: - Duboko sam uznemiren i razočaran razvojem situacije koja prelazi granice civilizirane komunikacije te ulazi u područje prijetnji i zastrašivanja. Od trenutka preuzimanja

funkcije ravnatelja Županijske bolnice Čakovec, suočavam se s neutemeljenim napadima, a već tada su mi najavili "rat". No, nisam mogao zamisliti da će ti napadi dosegnuti razinu uključivanja moje obitelji, što se dogodilo posljednjih dana slanjem anonimnih prijetnji, od kojih je posljednja stigla danas na adresu moje supruge.

Ovakvi pokušaji opstrukcije, stvaranja atmosfere straha te privida da bolnica ne funkcionira ne pogađaju samo mene kao ravnatelja ili moju obitelj, već predstavljaju pokušaj narušavanja stabilnosti naše ustanove i nanošenja štete bolnici, što u konačnici najviše ugrožava naše pacijente.

Prijetnje koje sam primio, kao i one usmjerene prema mojoj obitelji, moja supruga i ja ćemo prijaviti nadležnim institucijama, vjerujući u njihovu stručnost i odlučnost u otkrivanju počinitelja. Jasno poručujem da ovakvi postupci neće poljuljati moju odlučnost niti usporiti naše ciljeve i planove za unapređenje rada bolnice. Nastavit ću se predano zalagati za interese naših pacijenata, zaposlenika i zajednice.

Pozivam sve one koji imaju kritike, neslaganja ili prijedloge da ih iznose na konstruktivan način, u skladu s demokratskim načelima i pravnim okvirom. Ovakvo ponašanje, koje uključuje prijetnje i pokušaje zastrašiva-

MEĐIMURSKA PRIRODA ima novu ravnateljicu

Ovih dana završen je proces biranja novog ravnatelja Javne ustanove Međimurska priroda. Kao jedina kandidatkinja koja se prijavila, Monika Cindrić dobila je stopostotno povjerenje Upravnog odbora.

Samim time, postaje i ravnateljica, no odluku još mora potvrditi i Skupština Međimurske županije koja svoju sjednicu ima 12. prosinca. Monika je i do sada radila u Međimurskoj prirodi i to kao viša stručna suradnica za upravljanje projektima. Prema njenim riječima, Siniša Golub i dalje ostaje u Ustanovi i više će se posvetiti radu Međimurske prirode.

nja, nema mjesta u našem društvu, stoji u Hrenovom priopćenju.

U ime povjerenja u sustav i vraćanja stvarnosti bolnici, prije svega radi pacijenta očekujemo da će policija rasvijetliti slučaj, brzo kao što je to bilo u slučaju bivšega gradonačelnika Kovača. (BMO)

(vv)

Monika Cindrić (foto: Davorin Mance)

ŠTO JE u igri oko prijetnji Nikoli Hrenu

Nikola Hren, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

Općina nam je uzela zemlju

U vrijeme načelnika Josipa Lepena, zemljište je preneseno na općinu, a sadašnji načelnik Perica Hajdarović nema sluha za problem svojih građanki

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Ankica Varga, Nada Posavi i Ljubica Golubić pozvale su nas u Celine i ispričale kako je zamjena zemljišta s Agromeđimurjem za njih pošla po zlu. Ostale su bez svoje obiteljske imovine, ali i zamijenjene zemlje.

U Celinama, u kući Ljubice Golubić, su nas dočekali Rudolf Horvat, Slavko Horvat, Miroslav Horvat, Ankica Varga, Nada Posavi, domaćica Ljubica i Josip Kovač. Svi su oni sudjelovali u zamjeni zemljišta s Agromeđimurjem koje je 1987. godine okrupnjavalo zemljište i nagovaralo vlasnike privatnih parcela da s njima uđu u zamjenu. Stjecajem okolnosti muški sugovornici

su uspjeli dobiti i gruntovni prijenos zemljišta, a njihove sumještanke ostale su bez zemlje.

Problem se vuče još iz 1987. godine

Da bi razjasnili priču moramo se vratiti u 1987. godinu, kad je to zemljište koje su dobili u zamjenu bilo državno, a Hrvatska još nije bila samostalna država, nego je još postojala SFRJ i drugačije društveno uređenje s društvenim i državnim vlasništvom.

Tek 1993. godine, u novostvorenoj Hrvatskoj, formiraju se i općine, tako i Općina Podturen, pri čemu i društvena i bivša državna imovina dobiva nove vlasnike. Sve navedeno je imalo utjecaj na to da je zamjena zemljišta s bivšim društvenim poduzećem

Agromeđimurje za Ankicu Varga, Nadu Posavi i Ljubicu Golubić pošla po zlu. Naime, one su, unatoč ugovoru o zamjeni zemljišta, ostale bez zemlje, jer zamjena nije provedena kroz zemljišne knjige, nego je zemlja ostala državna. Agromeđimurje nikada, unatoč tome što su se na to obvezali ugovorom, nije zamjenu provelo kroz zemljišne knjige s ove tri vlasnice. Firma je uzgred rečeno završila u stečaju. Na razgovor o nesretnoj zamjeni zemljišta za Međimurske novine došli su i Rudolf Horvat, Slavko Horvat, Miroslav Horvat i Josip Kovač, čije su obitelji također sudjelovale u zamjeni zemljišta, ali je njihova zamjena provedena u zemljišnim knjigama, ali ne i našim spomenutim sugovornicima.

Slučaj zamjene zemljišta već se 37 godina vuče neriješen, ali je eskalirao sada kada je Općina Podturen odlučila njihovo zamjensko zemljište rasprodati za gradilišta. Naime, općina je nakon formiranja državno zemljište preuzela kao svoje.

- Slučaj zamjene zemljišta već se 37 godina vuče neriješen, ali je eskalirao sada kada je Općina Podturen odlučila njihovo zamjensko zemljište rasprodati za gradilišta. Naime, općina je nakon formiranja državno zemljište preuzela kao svoje

O problemu koji ih muči svih tih godina pričala je Ankica Varga, a ostali su je nadopunjavali. - Iz Agromeđimurja su te 1987. godine zvali naše roditelje i nagovarali ih na zamjenu zemljišta da si oni okrupne svoje. Naši roditelji su im dali obradivo zemljište, a u zamjenu dobili močvare i neobrađeno zemljište koje je trebalo navoziti zemljom da se preobrazi u obradivo. Još su bili oštećeni jer su u zamjeni dobili manju površinu, nego onu koju su dali u zamjenu i manje vrijednosti tla. Npr. umjesto 600 dobili su 450 klaftri. Prilikom zamjene bilo im je rečeno da neće imati nikakav trošak zamjene i da

OGORČENE CELINČANKE ispričale su kako su izigrane pri zamjeni zemljišta s Agromeđimurjem

Posavi pokazuje ugovor o zamjeni

ona ide na trošak Agromeđimurja, uključujući i prijenos zemljišta, a na zamjenu su ih namamili uvjeravanjem da će im nove parcele biti pogodne za gradilišta.

Tvrde: “Zakuhao” je bivši načelnik Lepen, a ni Hajdarović ne pomaže

Ankica, Nada i Ljubica gorku istinu su saznale u državnom odvjetništvu nakon 31 godine otkako je ugovorena zamjena. Naime godinama se upis u zemljišne knjige odgađao, unatoč stalnim obećanjima.

Do tada su nas pošiljali ovamo-onamo, tek kad smo došle na državno odvjetništvo otkrili su nam istinu, da je Općina Podturen upisana kao vlasnik zemljišta koje smo mi dobili u zamjenu za parcele date Agromeđimurju. Sve je “zakuhao” bivši načelnik Josip Lepen, kažu, za čije vrijeme je zemljište preneseno na općinu, ali žale se da ni i sadašnji načelnik Perica Hajdarović nema sluha za njihov problem. I k jednome i drugome smo hodale, ali bez rješenja.

Sve što im je ostalo su papiri koji svjedoče o tome da je zamjena ugovorena.

Dodaju: - Pet godina smo mi tri hodale k Hajdaroviću, a prije i k načelniku Lepenu. Hajdarović nam je do ove godine obećavao rješenje, a ove godine nam je počeo

govoriti: Tužite nas! Dodale su da im je načelnik Hajdarović još i zaprijetio da bi mogle dobiti i kaznu što su obrađivale općinsku zemlju tolike godine! Ranijih godina pak nam je govorio da će stati iza nas, da će to rješavati Općinsko vijeće pod prvom točkom dnevnog reda, jer mu je poznato da je u pitanju bila zamjena, ispričale su nam sugovornice i dodale: - No, saznale smo da to nikada nije bilo na dnevnom redu Općinskog vijeća. Prema njihovim riječima načelnik Hajdarović se izvlači na to da vijećnici ne daju, a da bi on stao iza toga da se naš problem riješi, kažu nam žene. Kad smo saznale da se sprema parcelacija našeg zemljišta za prodaju i da dolazi mjernik, nije bilo druge nego smo angažirali odvjetnika, kako bi stavio blokadu na prodaju zemljišta i na neki način ga zaštitio dok se problem ne riješi. Prije smo imali povjerenje da će se problem riješiti pa se u angažiranje odvjetnika nismo upuštale da si ne stvaramo dodatni trošak. Dosta smo već ranije potrošili novaca na uređivanje zamjenskog zemljišta koje smo godinama obrađivali, ispričale su nam u nadi da još nisu potrošene sve šanse da dođu do svog zemljišta.

Rudolf Horvat, Slavko Horvat, Miroslav Horvat, stoje Ankica Varga i Ljubica Golubić, sjede Nada Posavi i Josip Kovač

Nada

zemljišta

Ljubica Golubić i Ankica Varga još čekaju pravdu

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurskažupanija i Grad Čakovec ovih su dana postali dio humanitarnog pokreta „Dobri ljudi djeci Hrvatske” koji je pokrenula Zaklada Hrvatske pošte s ciljem pružanja �inancijske potpore mladima bez roditeljske skrbi pri prelasku u samostalan život. Ulaskom u taj pokret u narednom razdoblju oni će osigurati pomoć u visini od 10.000 eura mladoj osobi s našega područja u cilju osamostaljivanja, nakon izlaska iz udomiteljske obitelji. Upraviteljica Zaklade istakla je da je riječ o suradnji koja mladima šalje poruku da nisu sami na svom putu.

Naime, iduće godine iz sustava socijalne skrbi na području naše Županije izlaze tri mlade osobe i u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalni rad Čakovec odlučit će se kome će od njih pripasti polica za pomoć u prvim samostalnim koracima u životu.

Lijepa je to priča, no tek za jednu mladu osobu. Međutim, prema podacima tog istog Zavoda trenutačno je u Međimurju 255 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u udomiteljskim obiteljima koja će kad-tad izaći i kojima itekako treba također pomoć pri prvim samostalnim koracima u stvarni život. Djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi su djeca bez roditelja, djeca čiji roditelji zanemaruju ili zlorabe roditeljske dužnosti, djeca žrtve obiteljskog nasilja, djeca s teškoćama u razvoju. To su djeca kojoj je već u ranom djetinjstvu, slobodno možemo reći, ukradena budućnost. Naravno, da sve ne bude tako crno, ima doista i svijetlih primjera. Ima ih koji završavaju više škole i fakultete, koji su dobri u svom poslu i odani roditelji, ima ih koji su se posvetili pomaganju upravo djeci u istoj ili sličnoj situaciji.

Djeci pomažu i brojne udruge

U Međimurju postoje brojne udruge kojima je svrha pomaganje, između ostaloga i djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

- Mi uglavnom surađujemo s udomiteljskim obiteljima i doniramo ih prema potrebama, kaže Matija Bogdan, direktor Fijoline. Trenutačno nemamo ni jednog studenta stipendistu, no pomagali smo i studentima.

Rotary klubovi također se uključuju svojim donacijama i pomoći takvoj djeci, posebno onoj koja se žele dalje školovati, odnosno koja žele studirati. Ne treba zaboraviti ni Zaklade, ali i samozatajne pojedince koji

Dečki u kriminal, djevojke srljaju u maloljetničke veze Čitajući naše zakone, stječe se dojam kako je sve uređeno, kako svako dijete ima pravo na bezbrižno djetinjstvo, obrazovanje i blistavu budućnost. No, svi znamo kako papir može svašta podnijeti dok je stvarnost jako daleko od pisane riječi. Drugim riječima, budućnost te djece, kako se to lijepo kaže, bez odgovarajuće roditeljske skrbi, je daleko od idealne, daleko od zapisanih dječjih prava. Više uglavnom ovise o njihovim udomiteljima, a u konačnici i njima samima kako će se prilagoditi u situaciji kad su izdvojeni iz vlastite, biološke obitelji. Jer, nemaju svi dobre mame i tate, možda djedove i bake. Djeca koju socijalni radnici izdvoje iz biološke obitelji, ne rastu u toplini doma, uz topli obrok, grijani dom, odnosno brigu roditelji. Njihovi su roditelji, rekli bi osobe s asocijalnim ponašanjem, sklone alkoholu, opijatima, možda i s psihičkim poremećajima, jednom riječju, osobe koje se nisu u stanju brinuti o sebi, a kamoli o djeci. Naravno, takav način života sa sobom povlači i socijalnu komponentu, odnosno siromaštvo te obično i veći broj djece. I takva djeca već od malena gledaju ono što ne bi smjela, svađe, obiteljsko nasilje, neimaštinu, možda i glad, ne polaze vrtić, a samim time nema ni dobrih rezultata u školi. Ne treba posebno govoriti da su obično bez prijatelja, da znaju biti predmet ismijavanja i maltretiranja svojih vršnjaka.

Djevojke obično ni ne dočekaju završetak školovanja i izlaze iz sustava ulazeći u rane veze. Dečki u želji za brzom zaradom više su skloni kriminalu

Matija Bogdan, predsjednik Fijoline, glazbeno-humanitarne udruge za pomoć djeci bez roditelja ili adekvatne roditeljske skrbi i bolesnoj i siromašnoj djeci i mladima daju, ali ne žele da se javnost raspriča o tome.

Nažalost, neki se povuku u sebe dok drugi na agresiju odgovaraju još jačom agresijom.

I što se prije izdvoje iz takvih obitelji, imaju veću šansu da se i oni same ne “pokvare”, odnosno ne usvoje navike svojih roditelja. I, ne, nisu tu u pitanju samo djeca iz romskih obitelji. Smještaj se osigurava za djecu od najranije dobi, do završetka redovnog školovanja, a najduže do 26. godine.

Međutim, ni sva djeca ne mogu biti na vrijeme izdvojena iz takvog okruženja. Nemaju se gdje smjestiti jer je udomitelja premalo, a nažalost s godinama se njihov broj i smanjuje. Stoga u posljednje vrijeme niču Centri za pružanje usluga u zajednici.

- Izvaninstitucionalna skrb je prepoznata kao prioritet u osiguravanju skrbi djece u potrebi, a sve kako bi se djeci osiguralo pravo na život u obiteljskom okruženju, poručili su iz Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb.

Izvaninstitucionalna skrb je danas “in” kako u brizi za mlade tako i starije. Shodno tome ide se na smanjenje kapaciteta domova, a više na tzv. zajednice.

- Zakonodavac je donio zakone, a nije osigurao stručnjake i dovoljno kadra, naglašavaju iz stručnih krugova. Istina, bolje je za djecu da budu barem dio dana izdvojena iz svoje obitelji nego da ih se smjesti u prekapacitirane udomiteljske obitelji.

Kako smo doznali, ni udomitelji nisu svemogući. Ma koliko oni radili s tom djecom, koliko se god trudili ne uspiju sve dovesti na pravi put. Naime, djevojke obično ni ne dočekaju 18. godinu života i završetak školovanja već odu prije. Drugim riječima, pronalaze partnera s kojim započinju život. Naravno, bez završene škole nemaju šanse pronaći dobar posao, ako ga uopće i traže. Stoga završavaju kao domaćice, vezane uz šporet i brdo djece o kojih će neka sigurno završiti tamo od kud su im majke otišle prije vremena. Istina, zadnjih godina, malo se povećao broj djevojaka koje završavaju škole i to uglavnom trogodišnje zanate ili pomoćna zanimanja. Povećao se i broj njih koje se dodatno obrazuju preko Pučkih otvorenih učilišta, no to je opet daleko od pronalaska dobro plaćenog posla. zanimanja

S druge strane, doznajemo u stručnim krugovima, dečki u većem postotku završavaju srednju školu, naravno trogodišnju.

- Kad dobiju prvu plaću, naprosto su impresionirani iznosom koji nikad u životu nisu imali. Obično tada daju otkaz i tako se vrte u krug u želji za što bržom zaradom, doznajemo.

ODRASTANJE djece odvojene od bioloških roditelja

Mladi s trajnim ožiljcima iz prošlosti

U Međimurskoj županiji u ovom je trenutku u udomiteljskim obiteljima smješteno 255 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Svake godine iz sustava u neizvjesnu budućnost izlazi 5 do 6 njih

A ta brza zarada ili zarada preko noći, to svi znamo, nikome ne pada s neba, osim ako se ne radi o tamnijoj strani života, odnosno o kriminalu. Naravno, to je često i posljedica načina života u ranoj mladosti koja se zna manifestirati stečenim poremećajem u ponašanju. Teški prvi koraci samostalnosti

Uljuljkani u sigurnost udomiteljske obitelji, za djecu, odnosno mlade ljude, pravi je šok kad trebaju izaći iz sigurnog gnijezda. Naime, većina njih ne može se osloniti na svoju biološku obitelj, nemaju

se gdje vratiti, gdje skloniti. U Međimurju nema kuće ili zajednice koja bi im pružila smještaj dok se ne snađu. Ne treba posebno govoriti da nemaju nikakvo �inancijsko zaleđe, ušteđevinu, osobu koja bi im uskočila s �inancijskom injekcijom za primjerice ratu stanarine, vozački, a kamoli za kakav automobil u slučaju potrebe vožnje na posao. O studiranju razmišljaju tek rijetki. Ti mladi izgledaju kao da su ptići koji su prerano ispali iz gnijezda. Dakle, obično ovise o svojim udomiteljima koji im pomažu u pronalasku posla i stana, odnosno brinu se za

njih do prve plaće. Osim toga, ti mladi trebaju i nekoga s kime bi porazgovarali, nekoga tko bi im bio i moralna pomoć, kome bi se mogli ispovjediti, pojadati jer to obično ne mogu kod svojih roditelja. Drugim riječima, nemaju onu sigurnu luku u koju bi se mogli skloniti kad zapušu vihori i orkani života. Jedino se mogu osloniti na svoje udomitelje, koji su srećom, većinom tu uvijek za njih kad zaškripi. - U trenutku kad shvate da su sami na svijetu, nažalost za pojedine mlade ljude to zna biti previše, pa se nerijetko i slome, kaže stručni krug. Možda ni ne znaju na

Foto: Pixabay

prošlosti

što sve imaju pravo ili se ne žele ponovno vratiti u sustav iz kojeg su izašli jer žele sami nešto postići. Naravno, kad ne uspiju, teško to priznaju. Pojedinci znaju kod udomitelja ostati i duže nego što bi to “smjeli”. Međutim ni to ne može ići u nedogled. Naime, udomitelji za njih više ne dobivaju nikakva �inancijska sredstva, a s druge strane svakodnevna je potražnja za udomiteljskim mjestima za novu “siročad”.

Stoga se znaju vratiti u svoju obitelj od koje su bili razdvojeni u mladosti. Dakle, vraćaju se u sredinu koja ih može unazaditi, koja može poništiti sve ono što su naučili, uništiti sve ono dobro u njima. I opet su tamo gdje su i bili, na početku, na koraku do dna.

Udomiteljstvo nije posao već život

U obradi ove teme pokušali smo doći do mlade osobe koja je izuzeta iz svoje biološke obitelji. Razgovarali smo s nekoliko njih, no ni jedna nije željela sa svojom pričom izaći u javnost. Uglavnom su navodili da im je to preteško, da se ne žele vraćati u prošlost s kojom su raskrstili. Neki su raskrstili i sa svojim biološkim roditeljima te svoje udomitelje zovu mamom i tatom i vraćaju im se i desetljećima poslije, u svoju staru sobu, svoj krevet iz kojeg su izašli prije mnogo godina. Doduše, pojedini se uopće ne žele podsjećati na te dane, dane koje su ostavili iza sebe, a još manje razdoblja prije izuzimanja iz vlastite obitelji. Jedni od takvih udomitelja kojima se djeca rado vraćaju su Anica i Drago Bogar iz Ban�ija. Riječ je o supružnicima koji nemaju svoju biološku djecu, no imaju brojnu zahvalnu djecu koju su izveli na pravi put tijekom 35 godina koliko primaju djecu na stalni smještaj. Djecu koju su preodgojili, odškolovali, pronašli im posao, stan, dali im vozački i svu moguću pomoć.

Dijete ima pravo na održavanje kontakta s obitelji

Smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj smatra se privremenim i roditelji djece dobivaju podršku s ciljem da steknu uvjete i preuzmu skrb o svojem djetetu. U nekim slučajevima taj proces je uspješan i dijete se može vratiti u obitelj, u protivnom mogu se steći uvjeti za posvajanje djeteta.

Dok je u udomiteljskoj obitelji, dijete ima pravo na održavanje kontakata, susreta i druženja sa svojim

đu, odnosno po prve plaće. Sva djeca koja su otišla od njih, kaže, ili su se vratila svojim roditeljima ili su se zaposlila i otišla na stan.

- To je veliki problem, to razdoblje nakon završetka škole, ističe. Njih vuče biološka obitelj. Ima ih koji im se mogu vratiti, no pitanje je što s onima koji nemaju tu mogućnost.

Trenutačno na smještaju imaju 10 mališana od kojih su samo 4 iz romskih obitelji. Prema njihovim riječima, godinama unatrag nisu imali nikoga od romske djece. Od njih 10, samo 5 redovito komunicira sa svojim biološkim roditeljima, odnosno svaki drugi vikend provode kod njih, a u roditeljskom domu su i za praznike. Preostalih 5, nažalost, nisu te sreće i stalno su s udomiteljima.

- Djeca su iz obitelji izdvojena zbog alkohola, em se majka ne zna nositi s roditeljstvom, em su se roditelji razboljeli i nisu se u stanju brinuti o djeci. Supružnici su u mreži domova i kažu da ima jako puno zahtjeva za smještajem djece, praktički ih svakodnevno zovu iz cijele Hrvatske.

roditeljima i drugim članovima biološke obitelji, u cilju održavanja i razvoja bliskosti. Kontakti se održavaju samo ako je procijenjeno da je to u djetetovom interesu. U nekim slučajevima, susreti djeteta s biološkom obitelji mogu se održavati u kontroliranim uvjetima (u određenom prostoru, uz nadzor stručne osobe), a u nekim slučajevima su i zabranjeni ako bi mogli ugroziti dijete.

Uz njih s djecom radi i jedna profesorica koja im pomaže u rješavanju školskih obaveza s kojima se također teško u početku suočavaju. Sve to nekako prebrode i nauče se na novi red.

- Po završetku školovanja tek nastaje pravi problem, kako i gdje naći posao jer nikoga ne poznaju, ne znaju se okrenuti oko sebe, dodaje pak Drago. Ja sam jednostavno tada išao s njima jer poznajem dosta poslodavaca. Iako neki i nisu zapošljavali nakon što sam im objasnio situaciju, odnosno zamolio ih da pomognu, ipak su našli mjesto i dali mladima posao. Za posao ili primjerice za bankovnu karticu treba im i adresa pa oni koji imaju biološku obitelj daju njihovu adresu, a ostali adresu Bogara.

- Kroz vrijeme skrbili smo o djeci u dobi od tri do 21. godine života, kaže Anica Bogar. S time da smo imali i djecu koja su studirala. Njima smo prekinuli službeni smještaj, ali su i dalje bili kod nas, kao dio obitelji. Oni su naime imali prava na temelju svog statusa pa su dobivali stipendije ili smještaj u studentski dom, a kod nas su dolazili vikendima i praznicima. Obitelj ima veliku kuću i imala ih je gdje smjestiti. - Kod gradnje kuće napravili smo prostor za smještaj 20-ero djece, dodaje Anica. Kako se zakon u međuvremenu promijenio i smanjio broj djece kod udomitelja na 10, ostalo nam je mjesta. Kod njih do godinu dana ostaju i mladi koji završe srednju školu dok se ne sna-

Udomiteljstvo se mora živjeti, to nije posao s određenim radnim s vremenom i svakodnevnom rutinom. Djeca koja dođu kod njih najčešće su zapuštena u svim segmentima života, od socijalnog, intelektualnog do higijenskih i radnih navika.

- Treba im barem tri godine da se prilagode novom načinu životu, naglašava Anica. Kad dođu kod nas, oni su kao ptica na grani, smatraju da ništa ne moraju. Najteže im pada to što odjednom moraju složiti svoj krevet, što se moraju umivati, prati, to im je najveći problem jer doma ništa od toga nisu morala.

U poslu im odmaže i to što djeca smiju kontaktirati sa svojom obitelji, odnosno odlaze kod njih.

- U ta dva dana vikenda, roditelji uspiju poništiti sav naš dosadašnji trud pa moramo s njima raditi iz početka, navodi Drago.

- Djecu smo uvijek pokušali gurati naprijed, naglašava Ružica, tražiti od njih da daju najviše što mogu. Imamo i desetak mališana koja su posvojena i otišla novim roditeljima. Jedna mala curica Romkinja kod novih je roditelja čak završila i fakultet i ima svoju stomatološku ordinaciju. Dakle i oni mogu uspjeti samo im treba dati priliku. Početak je težak jer dijete mora shvatiti, kažu, da je dobrodošlo i da su oni tu da im pomognu. Pitanje je naravno, koliko je dijete spremno prihvatiti tu pomoć, odnosno koliko na njegove želje i mogućnosti utječe biološka obitelj.

- Imamo slučaj gdje je utjecaj obitelji bio prejak i dijete, nažalost, koliko se god mi trudili, nije iskoristilo svoje kapacitete, već je išlo linijom manjeg otpora. Žao mi je zbog toga, ali ne može se pomoći onome tko pomoć ne prihvaća. Srećom, takva su djeca, barem kod njih, u manjini. Iako većinom djeca dolaze zapuštena na svim razinama, ipak većina njih ima volju i želju za boljim životom, grizu i bore se, i kaže Darko, gušt je takvima posvetiti se do kraja.

Anica Bogar iz Banfija 35 godina udomljuje djecu koja ne mogu odrasta� u vlas��m obiteljima

Trgovine otvorene ove nedjelje, 1. prosinca

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Donji Kraljevec, Čakovečka 1

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Gornji Mihaljevec 74a

• Hlapičina 172

• Krištanovec 122

• Macinec, Glavna 61

• Mali Mihaljevec, R. Končara 23

• Novakovec, Selska ulica

• Orehovica, N. Tesle 23

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Savska Ves, J. Bajkovca 2

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Vratišinec, Brodec 49

NTL trgovine

• Gardinovec 183

• Goričan, Murska 3

• Jurovec 20a

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Novakovec, Glavna 32

• Okrugli Vrh 62b

• Pleškovec 160

• Pušćine, Školska 23

• Sivica, Glavna 45

• Totovec, Čakovečka bb

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53

Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21)

• Stop Shop Čakovec (9-15 h)

• STUDENAC, Cirkovljan (8-21 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Da ga nema, prosinac bi trebalo izmisliti, jer potreban nam je mjesec u godini drukčiji od drugih, razdragan, blještav i veseo. Mjesec druženja, završnih fešti, iščekivanja božićnih i novogodišnjih, odlaska na obližnje adventske sajmove. Smišljanju kolača i jelovnika za blagdanske stolove, dekoraciju kuća i natjecanja čije će dvorište biti blještavije okićeno. Ukratko, u to doba godine obuzima nas djetinje raspoloženje i kičasto

sladunjava želja za mirom i dobrom voljom. Tako je to bilo u neka mirnija vremena kad su se velike brige ostavljale za druge dijelove godine. No zadnjih godina živimo u nekoj zbrkanoj grozničavoj atmosferi, kad događaji jedni druge grizu rep i ništa ne uspijevamo istinski doživjeti, nego kao da sve što se događa oko nas halapljivo gutamo ni ne osjećajući okus, mir i puninu događaja. Zbog svega toga iz jednog jutra u

TVRTKA ALPRO-ŠARDI proslavila veliki jubilej

U tridesete godine ušli puni znanja i snage

Ozbiljnu godišnjicu proslavila je poznata �irma Alpro-Šardi iz Selnice, čiji početak izgleda poput nekog romantiziranog �ilma o uspjehu. Počelo je 1990. godine, skromno, u garaži Ignaca i Biserke Šardi. Tada je uz tek jednog zaposlenog radnika svatko radio što je stigao. Uspjeh ne samo da nije došao preko noći, nego su počeci bili skromni i prvih je pet godina firma djelovala kao obrt u koji su utkane mnoge neprospavane noći i radni dani. Nitko se ne žali da je bilo teško, ali svi znaju da nije bilo lako. Ubrzo se otvorio proizvodni pogon u poslovnom centru u centru Selnice, kad se ozbiljno počeo razvijati brend. Kako se s vremenom stjecala poslovna mudrost, vještina, kao i stručno znanje, potkraj 1994. godine donesena je odluka da se obrt pretvara u d.o.o. te se preobražava u ozbiljnog tržišnog igrača u svojoj branši. Dobrim vođenjem firma se konstantno razvijala sigurnim tempom te je 2011. godine preselila na poziciju u gospodarskoj zoni, gdje se danas prostire na tri tisuće kvadratnih metara s proizvodnim pogonima koji prate najviše standarde u izradi i ugradnji aluminijske i PVC stolarije.

No kako su Alpro-Šaridiju uvijek isticali, njihova snaga bila je u njihovim ljudima

drugo jutro budimo se s osjećajem loše probave.

Uz to, ove godine i politika se ugurala u prosinačko veselje i nastoji nam ukrasti pažnju s prosinačkog veselja na ozbiljne teme. Izbor predsjednika države nije nimalo banalan, već vrlo ozbiljan izbor i nije u redu da se građanima krade pažnja. Održat će se krajem prosinca nakon Božića, prije Nove godine. Kao da se na neki način htjelo anestezirati građane da ne obraćaju pažnju na njih.

koji su zajedno stvarali �irmu kakva je danas - pouzdan partner na tržištu koji primjenjuje najmodernije tehnologije. Zbog toga su svojim najvjernijim zaposlenicima dodijelili i posebna priznanja za doprinos i razvoj tvrtke. Najprije naravno treba spomenuti današnje umirovljenike koji su takoreći od prvog dana radili u Alpro-Šardiju: Zdravko Kodba, Dragutin Oletić, Ivan Cmrečnjak, za kojeg je priznanje preuzeo sin Luka, koji je u istoj �irmi na praksi. Odmah do njih je Zdravko Sakač koji također u toj �irmi radi od prvog dana, no mirovini nije još niti blizu. Ubrzo za njim su stigli i još danas rade u �irmi Zvonko Stojko i Drago Kohek. Priznanja su dobila i četvorica koji cijeli svoj radni staž, preko 20 godina, rade

u Alpro-Šardiju: Tomica Deban, Danijel Herenčić, Mihael Lajtman i Andrija Munđar. A kao šećer na kraju priznanje je dodijeljeno i Sandri i Vilimu Vurušić, bračnom paru koji ukupno ima 42 godine radnog staža. Osnivači tvrtke također prije nekog su se vremena odlučili umiroviti, tako da već uhodano tvrtkom upravlja druga generacija obitelji, ali

su već i prvi pripadnici treće generacije počeli raditi u Alpro-Šardiju, tako da nema bojazni da će se tradicija dobrog upravljanja nastaviti. Prvi, službeni dio proslave, održan je u pogonima tvrtke, da bi se kasnije druženje zaposlenika, kupaca, dobavljača, poslovnih partnera, prijatelja i drugih čestitara produžilo u hotelu Terme sveti Martin. (tn)

Svjesni da im blagdansko veselje kvare ozbiljne teme koje moraju nametati predsjednički kandidati.

A kome se da razmišljati o teškim temama uslijed kremastih kolača, pečene janjetine, odojaka, francuskih salata. Samo se pojačava averzija prema politici, predsjednički izbori pali su između dvaju omiljenih blagdanskih raspoloženja, božićnih blagdana i Nove godine. Drukčije bi se razmišljalo već u siječnju, nakon blagdana, kad se novčanici istanje, a blagdansko raspoloženje splasne. No, premda smo mlada demokracija, više nismo tako nezrela kao na početku i stavove o politikama pojedinih političkih opcija koje guraju svoje kandidate jako dobro poznajemo i imamo svoje mišljenje o tome.

No postoji još jedna kvaka dobro poznata političarima - da ishod izbora ovisi i o izlaznosti birača. Ali jezičac na vagi mogu biti neopredijeljeni, koji nisu dio stranačkih mašinerija.

Nagrađeni zaposlenici s upravom tvrtke

Druga i prva generacija obitelji: Igor Vinko i supruga, Karmen Šardi Vinko, Ignac Šardi, Marko i Marija Šardi te Biserka Šardi

Pogoni tvrtke Alpro-Šardi u gospodarskoj zoni u Selnici

ČAKOVEČKA TVRTKA UNIMER PROSLAVILA 75 GODINA RADA

Lideri u prikupljanju sirovina i zaštiti okoliša

Od svojih skromnih početaka, do modernog poduzeća certificiranog po najvišim međunarodnim standardima Unimer uspješno i odgovorno gospodari otpadom, a njegova uloga u zaštiti prirode je vizionarska.

Piše: Snježana Zorković

Ovih dana Unimer obilježava 75 godina postojanja, slavljeničku obljetnicu koja svjedoči o dugogodišnjoj predanosti održivom razvoju, inovacijama i očuvanju okoliša. Povijest tvrtke započinje 1949. godine, osnivanjem Čakovečkog otpada, prve organizacije u regiji koja se bavila prikupljanjem i plasiranja sekundarnih sirovina. Četvero zaposlenih, nekoliko drvenih hangara, otvorene deponije, vage i mali prodajni prostor na tzv. starom čakovečkom sajmištu, bio je početak velikih ambicija. Prikupljali su željezo, obojene metale, papir, tekstil, staklo i kosti – sirovine koje su se mogle reciklirati i ponovno koristiti. Unatoč ograničenim resursima, tvrtka je od samih početaka pokazivala viziju održivog razvoja, stavljajući

Dobitnici jubilarnih

nagrada za vjernost su:

Za 10 godina:

• Stanka Novak

• Ana Škvorc

• Filip Palir

Za 20 godina:

• Dejan Mihalković

Za 40 godina:

• Branko Mlinarić

naglasak na očuvanje resursa i okoliša.

Prekretnice tvrtke: preseljenje, reorganizacija i privatizacija Godine 1985. Čakovečki otpad preselio se na današnju adresu, u Ulicu Rudolfa Steinera 3 u Čakovcu. Ova promjena omogućila je bolju organizaciju rada i pripremu za budući razvoj. Krajem 1980-ih poduzeće je pripojeno SUOR-u Unija Zagreb, čime je dobilo novo ime – RO Unimer Čakovec. Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1992. godine, kada je Unimer privatiziran, a njegovi radnici postali stopostotni vlasnici tvrtke. Ovaj model vlasništva stvorio je snažnu

povezanost između zaposlenika i tvrtke, osiguravajući dodatnu motivaciju i zajednički interes za uspjeh. Danas je Unimer tvrtka specijalizirana za gospodarenje otpadom i promicanje kružne ekonomije kroz prikupljanja, opskrbu i plasman sekundarnih sirovina. Pozicionirali su se kao lider u regiji, uslužujući lokalnu metalnu industriju i ostale subjekte koji trebaju usluge gospodarenja otpadom. Posjeduju sve potrebne dozvole za prikupljanje i oporabu opasnog i neopasnog otpada, čime pokriva širok spektar usluga gospodarenja otpadom. Godišnje zbrinu oko 20 tisuća tona raznih sekundarnih sirovina, što je potvrđeno strogim međunarodnim standardima. Tvrt-

ka ima certi�icirani sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001 te upravljanja okolišem ISO 14001, čime se osigurava visoka razina kvalitete usluga i minimalan utjecaj na okoliš. U Unimeru danas radi 50 radnika, a prema riječima Branka Gregura, direktora tvrtke, zaposlenici su njihov najvredniji resurs, te je nastavio: - Svaki čovjek na svom radnom mjestu je karika u lancu uspjeha našeg poduzeća. Danas je Unimer obiteljsko poduzeće, u kojem su vlasnici čak 40 posto naših djelatnika ili netko iz njihovih obitelji. Ova posebna povezanost tvrtke i zaposlenika osigurava ne samo stabilnost nego i iznimno visok stupanj posvećenosti u radu.

Tehnološki napredak i odgovornost prema zajednici Kroz desetljeća, Unimer je kontinuirano ulagao u modernizaciju opreme i procesa. Suvremeni pogoni i tehnologije omogućuju učinkovito sortiranje, recikliranje i zbrinjavanje otpada, pri čemu se pridaje posebna pažnja ekološki prihvatljivim metodama. Kroz godine su predano radili na proširenju i modernizaciji infrastrukture, a sortirnica i specijalizirana vozila rezultat su uspješne suradnje s lokalnim poduzećima – svjetski poznatim liderima u eko-industriji. Osim tehničkih inovacija, Unimer je prepoznao važnost edukacije i osvještavanja zajednice o važnosti pravilnog gospodarenja otpadom. Organiziraju radionice, sudjeluju u kampanjama za zaštitu okoliša i surađuju s obrazovnim institucijama kako bi potaknuli odgovoran odnos prema otpadu i resursima. Akcija “Papir nije smeće” godinama podiže svijest o važnosti recikliranja među najmlađima.

Doprinos gospodarstvu i okolišu

Unimer godišnje zbrinjava velike količine otpada, čime

značajno doprinosi smanjenju odlaganja na deponijima i povećava stopu recikliranja. Ovakva praksa ima direktan pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša, smanjenje emisija stakleničkih plinova i očuvanje prirodnih resursa. Osim što pridonosi zaštiti okoliša, tvrtka ima važnu ulogu u lokalnom gospodarstvu. Unimer surađuje s mnogim poduzećima i institucijama u regiji, pružajući visokokvalitetne usluge gospodarenja otpadom. I u budućnosti Unimer će ostati posvećen održivom razvoju i inovacijama. Fokus na nove tehnologije, širenje djelatnosti za reciklažu i ponovnu upotrebu još više vrsta sekundarnih sirovina i suradnju s partnerima osigurava da tvrtka ostane lider u industriji gospodarenja otpadom.

Njihova misija je dalje razvijati modele kružne ekonomije i promovirati odgovorno poslovanje, a kao ključni partner poduzetnicima omogućiti zakonski usklađeno zbrinjavanje sirovina koje nastaju u njihovim proizvodnim procesima.

Unimer je danas primjer kako se inovacije, gospodarski razvoj i očuvanje planeta za buduće generacije mogu uspješno kombinirati.

Branko Gregur, direktor Unimera istaknuo je kako su zaposlenici njihov najvredniji resurs

Branko Mlinarić (lijevo), prilikom uručenja jubilarne nagrade za 40 godina rada i posvećenos�

Zaposlenici Unimera na okupu

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni

Ove godine

želim ići na u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije

svoj fokus ilustracije za

sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Bajka o pravednom svijetu

JU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

TROGODIŠNJI SREDIŠĆANAC postao prava filmska zvijezda

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

edna od bajki u koju vjeruju milijuni ljudi, pa tako i kod nas, je da se dobre stvari događaju dobrim ljudima, a loše zlima. To je posljedica našeg načina stava o svijetu koji je složen uz mnogo informacija, pa su nam potrebna jednostavna objašnjenja. Bajka o pravednom svijetu doista je proizvod vlastita uvjerenja, jer su pojednostavljene misli nama važnije od stvarnih činjenica. Ljudi žele živjeti u okolini koju poznaju i zbog koje ne moraju strahovati. Moderni ljudi i danas vjeruju u bilo što, a samo vjerovanje je veoma složen proces koji obuhvaća životno iskustvo, ali je suptilni biološki krivac i naš mozak, koji želi čim prije naći veze i uzroke kako bi razumio svijet. Osim toga, mi smo također svojevrsni proizvodi društva u kojemu živimo, jer usvajamo vjerovanja zajednice i medijskih pritisaka. Na kraju, ljudi su skloni vjerovati u ono što već misle, pa samo dodaju nova ista vjerovanja. Na taj način misao pravednog svijeta postaje ono za što mi mislimo da je pravedan svijet, a to je za svakoga nešto osobno i drugo. Upravo o tome i pogledu na stvarnost govori nova hit knjiga švedskih autora Faktologija koju ovih dana čita i bivši ministar Vili Beroš.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Današnja tehnološka elita društva vjeruje da dostupnot brojnih informacija putem interneta ljude čini pametnijima. Iako je to istinito, to ne mora biti za svakoga istinito, jer postoji niz prepreka u šumova, kao i nerazumijevanja.

O tome najbolje svjedoče demokratski izbori u zadnjih desetak godi-

ŠTRIGOVA

i koji dolaze ni od kuda, ili pak kandidati za koje znamo da lupetaju bilo što. Imamo dobre primjere i u Hrvatskoj.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Danas znamo i zašto je to tako. Futurolog Ari Wallach smatra da su jednostavne priče temeljni oblik ljudske spoznaje, jer nude gotove recepte za snalaženje u složenom svijetu u kojemu živimo.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga sve češće na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji zna pričati jednostavne priče, bile one istinite ili ne, a to postaje nevažno. Govori s mnogo činjenica ne mogu pokrenuti ljude kao jednostavne priče, nemaju tu pokretačku snagu da angažiraju emocije. Osim toga, pričanje priča, zapravo modernih bajki, uvijek pokazuje svijet boljim pa to daje nadu ljudima, što je u biti politike.

Arian Vidalin glumi Tinčeka u Dnevniku velikog Perice

- Uglavnom je to bila improvizacija na samom setu s njim. Pametnica je, mudrica mali i odmah je shvatio da se nešto događa i da od njega tražimo da učini nešto posebno. Bilo mu je zanimljivo s kamerama i svima oko njega. Za svaku scenu dobio je kockicu čokolade, ispričala nam je Arianova majka Ivana Matoša

Piše: Sanja Heric

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

To je i odgovor na pitanje zašto su mediji postali toliko važni, uz napomenu da su mediji danas brojni internetski kanali i društvene mreže, a ne samo klasična televizija, radio i novine.

Osim priča i modernih bajki, biološki volimo biti i lovci sakupljači, no ne u šumama kao nekad, već krećemo u traganje po trgovačkim centrima pa smo sretni ako donesemo ulov doma, kakav god bio. Zato su praznici već počeli i trajat će do veljače.

Poklon bonovi od 50 i 100 eura

VARAŽDINU, Gajeva 5

Trogodišnji Arian Vidalin iz Murskog Središća postao je prava mala zvijezda! Odabran je za jednu od glavnih uloga u drugoj sezoni popularne serije Dnevnik velikog Perice, koja se vraća na male ekrane u ponedjeljak, 2. prosinca, s početkom u 20 sati na HRT-u. Radnja serije nastavlja pratiti avanture Perice Šafraneka, čija ljubavna priča prolazi kroz brojne izazove. U novoj sezoni, Perica i Nada su u braku i ponosni su roditelji dvogodišnjeg sina Martina, kojeg zovu Tinčeka. Radnja se odvija tijekom ljeta ljubavi 1967. godine, vremena poznatog po kulturnim promjenama i novim generacijama koje su tražile svoje mjesto u svijetu.

U glavnim ulogama serije nastupaju poznata imena poput Živka Anočića, Ive Babić, Rade Šerbedžije, Dušana Bućana, Pjera Meničanina, Nikole Koja, Mirjane Bohanec Vidović, Csille Barath Bastaić, Gorana Navojca, Lane Ujević Telenta, Lane Meniga, Bernarda Tomića, Hane Hegedušić, Ane Begić Tahiri, Jana Kovačića, Tita Medveška, Vilija Gobca, Dejana Aćimovića i Dade Ćosića, uz Arianovu ulogu.

on je na Facebooku vidio objavu agencije koja traži malog glumca za snimanje serije. Predložio mi je da prijavim malog Ariana jer zna da je otvoren, veseo i pristupačan. Bez ikakvih očekivanja, Ivana je poslala nekoliko Arianovih fotogra�ija, a ubrzo su ih pozvali na video casting. U to vrijeme, Arian je imao samo dvije godine i jedva je znao reći "mama" i "tata", dok mu je omiljena igračka bila ovčica Ba. Na video kastingu dobio je dva zadatka: jedan od njih bio je da mama primi ovčicu, a mali Arian dotrči do nje, pokaže prstom na ovčicu i kaže "deda" ili "tata".

Iako su prvotno mislili da nisu prošli, ubrzo su ih ponovno kontaktirali jer je redatelj htio vidjeti Ariana kao Dublera. Pozvali su ih u Avenue Mall gdje su se susreli s glavnim glumcima Ivom i Živkom.

I tako je krenula Arianova �ilmska priča.

- Napravila sam to da Arian u odrasloj dobi ima zanimljivu priču i lijepu uspomenu. To je kultni hrvatski film na temelju kojeg je onda nastala i serija, dodaje dalje njegova majka.

Snimanje se odvijalo u travnju ove godine u Zagrebu, gdje su proveli tjedan dana. Prije snimanja, roditelji su morali potpisati obrasce u Centru za socijalnu skrb kako bi osigurali da je sve u redu s njihove strane. - Imali smo vlastiti smještaj, ali su nudili i svoj ako bismo ga trebali, kazala je Ivana.

Za svaku scenu dobio je kockicu čokolade

Načelnik Općine Štrigova donio je Odluku o isplati božićnice iz Proračuna za 2024. godinu, kojom se odobrava isplata poklon-kartica korisnicima mirovina, nacionalnih naknada, stalne novčane pomoći te nezaposlenim osobama starijim od 60 godina. Prema Odluci, pravo na božićnicu ostvaruju korisnici čija ukupna primanja iznose do 300 eura, kojima će biti

za specijalne i progresivne naočalne leće

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

dodijeljena poklon-kartica u iznosu od 100 eura. Oni čija primanja iznose između 300,01 i 500 eura dobit će poklon-karticu od 50 eura. Također, nezaposlene osobe starije od 60 godina koje ne primaju nikakva sredstva također će dobiti poklon karticu u iznosu od 100 eura. Isplata božićnice bit će realizirana iz proračunskih sredstava Općine Štrigova. (sh)

Scenarij su napisali Marko Hrenović, Vinko Brešan, Renato Baretić, Nikolina Bogdanović i Sandra Antolić. Režiju potpisuje Vinko Brešan, dok su kostimogra�iju i scenogra�iju radile Željka Franulović i Željka Burić. Autor serije je Albino Uršić, a montažu je radio Vladimir Gojun. Skladatelj muzike je Coco Mosquito, a direktor fotogra�ije Radislav Jovanov Gonzo. Izvršni producent serije je Neven Malenica. Prijavili se za ulogu sasvim slučajno

O ovoj uzbudljivoj �ilmskoj avanturi razgovarali smo s Erianovom mamom, Ivanom Matoša. Ona je otkrila kako je došlo do prijave za ulogu: - Sasvim slučajno. Frend i frendica su bili kod mene i

- Zamolili su nas da ga uzmu i vide kako se snalazi u nepoznatom dok nema mame. On je otišao s njima i nije ga bilo 20-ak minuta, ja sam ostala da čuvam naše stvari. Kada se vratio, bio je zamusikani i kažem evo prodao se za jedan kolačić i svi su se smijali, prisjetila se mama Ivana.

Nakon nekoliko dana, dok su putovali prema Rotterdamu kako bi posjetili njenog brata, stigla je vijest da se je redatelj odlučio za Ariana i samo njega te da će im poslati ugovor na potpisivanje.

Snimanje se odvijalo na različitim lokacijama u Zagrebu, uključujući jedan stan i Zoološki vrt Maksimir. Tijekom dva dana snimanja kada mama nije mogla prisustvovati, Arianov otac i ujak bili su uz njega.

- Uglavnom je to bila improvizacija na samom setu s njim, jer drugačije nije moguće. Pametnica je, mudrica mali i odmah je shvatio da se nešto događa i da od njega tražimo da učini nešto posebno. Bilo mu je zanimljivo s kamerama i svima oko njega. Za svaku scenu dobio je kockicu čokolade, ispričala nam je nasmiješena Ivana, dodajući da je maleni Arian za svoju ulogu dobio i određenu naknadu. Ivana se prisjetila i jedne smiješne anegdote sa seta: - Bilo je smiješno kada su Ariana morali zamazati čokoladom oko usta. Htjeli su ga premazati Nutellom, no on to do tada nije probao jer je tek dvogodišnje dijete. Jedna žena došla je do njega s bijelim rukavicama, u jednoj ruci imala Nutellu, a u drugoj špatulu. Arian je samo pogledao Nutellu i rekao da njemu to nije �ino. Ivana priznaje da je iskustvo bilo naporno, ali i izuzetno lijepo te će ga Arian pamtiti cijeli život. Cijela obitelj se sada priprema za emitiranje prve epizode serije u ponedjeljak, 2. prosinca. Ovaj trenutak donosi im radost i uzbuđenje, a Arianova avantura na malim ekranima vjerujemo tek počinje.

Arian Vidalin s ovčicom s kojom se igrao i na setu serije Dnevnik velikog Perice

Za uspomenu su dobili ovu fotografiju - Arian glumi dvogodišnjeg sinčića Nade i Perice

SUKOB VRŠNJAKA u Perivoju Zrinskih zbog bačene grude snijega umalo završio kobno

Maloljetnik osumnjičen za pokušaj ubojstva

- Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju na štetu vršnjaka

OBILJEŽEN Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nasilnici su sve brutalniji

U ponedjeljak 25. studenoga u Čakovcu je prigodno obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. I ovoga puta naglasak obilježavanja bio je na žrtvama koje su nezaštićene i praktično prepuštene same sebi, odnosno nemaju dovoljnu podršku od mjerodavnih institucija.

- Zbog toga imamo situaciju da se žrtva često nerado odlučuje na prijavljivanje nasilja jer nema podršku i povjerenje u institucije zadužene za rješavanje problematike bilo kojeg oblika nasilja nad ženama. Unatoč povećanju prijava nasilja za 8,8 %, u Hrvatskoj slučajevi nasilja prema ženama su sve brutalniji, naglasila je Franciska Ćetković, dodavši da su kazne za nasilnike često neadekvatne i neprimjerene.

U akciju se uključila i policija s porukom „Često se kaže da je ‘šutnja zlato'”. - No, šutjeti o nasilju nad ženama ili bilo koga u obitelji, vašoj vlastitoj, susjedovoj ili tek nekoj vašoj poznanici u ovom slučaju nije mudar potez. Nećete učiniti dobro djelo ako odlučite prijeći preko saznanja o nasilju, imajući za ispriku kako se ne želite petljati u privatne stvari, ali ako se odvažite i prijavite nasilnika, prekinut ćete agoniju koja možda traje godinama; možda ćete nekom djetetu omogućiti ljepše djetinjstvo, vratiti mu osmijeh na lice, izmučenu ženu iščupati iz „ralja nasilnika“, a prije svega, možda ćete spasiti nečiji život. To je nagrada koja se ni s čim ne može mjeriti. Stoga, nemojte ignorirati nasilje! Prijavite ga na broj 192. (vv)

SRNE NE poznaju znakove i ne poštuju prednost

U 48 sati tri naleta na divljač

Policijski službenici

Policijske uprave međimurske su nakon sukoba dvojice vršnjaka u čako-

Što je nagnalo maloljetnika da na bačenu grudu snijega vršnjaku uzvrati nanošenjem opasne rane nožem u predjelu vrata i uha, pitanje je nad kojim se trebaju zamisliti obitelj i društvo, ali i maloljetnik kojega je ovaj nemili čin obilježio na početku života. Policijska uprava međimurska je o nemilom događaju izvijestila javnost u kojemu iznosi okolnosti događaja: - U petak 22. studenoga oko 14 sati u čakovečkom parku Perivoj Zrinskih, nedaleko Vukovarske ulice, oštećeni maloljetnik pred osumnjičenika bacio je grudu snijega. Revoltiran opisanim događajem osumnjičeni je prišao oštećenom te mu zaprijetio ubojstvom. Nakon što se oštećeni počeo udaljavati, osumnjičeni je krenuo za njim te mu hladnim oružjem, koji je prethodno izvadio iz ruksaka, nanio reznu ranu u predjelu vrata i uha. Ozlijeđeni maloljetnik zatražio je medicinsku pomoć u čakovečkoj bolnici, gdje su mu ozljede sanirane te je utvrđeno kako je u događaju lakše ozlijeđen.

večkom parku Perivoj Zrinskih, dovršili kriminalističko istraživanje nad mlađim maloljetnikom.

Istraživanjem je utvrđeno kako je počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju na štetu vršnjaka.

Uz kaznenu prijavu podnijetu nadležnom državnom odvjetništvu, osumnjičeni maloljetnik predan je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (BMO, foto: M. Golenko)

Građanin u Međimurju predao

- Oružje, streljivo i minsko-eksplozivna sredstva nemojte sami donositi u policijske postaje, već želju za dragovoljnom predajom prijavite na broj 192, odnosno najbližoj policijskoj postaji

U ponedjeljak 25. studenoga u poslijepodnevnim satima u prostorijama Policijske postaje Čakovec, građanin je dragovoljno predao više od 600 komada raznih vrsta streljiva kalibra do 14,5 mm. Predano streljivo preuzeo je policijski službenik protueksplozijske zaštite. Ogromni arsenal streljiva građanin je predao policijskom službeniku protueksplozivne zaštite nakon tragedije u Kninu. Tamo je mladić na party donio eksplozivnu napravu, koja je eksplodirala uz kobne posljedice za mladića. Premda je rat završio pred više od trideset godina, nažalost oružja i zaostalog streljiva još je previše po kućama. Opomena iz Knina trebala

bi biti dovoljna da se isprazni oružje i streljivo iz kućnih arsenala, kako se ovakve tragedije ne bi događale. Policija podsjeća građane na nacionalnu preventivnu kampanju “Manje oružja, manje tragedija”, koja omogućava dragovoljnu predaju eksplozivnih i ubojitih sredstava, bez ikakvih sankcija. Naglašavaju da oružje, stre-

ljivo i minsko-eksplozivna sredstva nemojte sami donositi u policijske postaje, već želju za dragovoljnom predajom prijavite na broj 192, odnosno najbližoj policijskoj postaji. Nakon dojave, na teren će se uputiti stručno osposobljeni policijski službenici koji će preuzeti takva opasna i ubojita sredstva. (BMO)

U razmaku od samo 48 sati ovaj tjedan na međimurskim prometnicama dogodila su se tri naleta osobnim automobilima na srneću divljač koja je pretrčavala kolnik.

Naleti na divljač dogodili su se na prometnicama između Palovca i Donjeg Pustakovca, između Turčišća i Držimurca te između

Podturna i Sivice. Srne prometne znakove ne poznaju, niti znaju što je oduzimanje prednosti. Jedini način da izbjegnete sudar sa srnom je pažljivo voziti na cestama označenim znakovima “divljač na cesti”. Divljač pretrčava kolnik najučestalije u ranim jutarnjim te kasnim večernjim satima. (BMO)

PONAVLJAO PREKRŠAJE pa mu stali na rep Oduzeli mu automobil

U nedjelju, 24. studenoga, u 7:05 sati u Svetom Jurju u Trnju, prilikom nadzora cestovnog prometa preloški policajci zaustavili su 39-godišnjaka koji je upravljao osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka. Alkotestiranjem vozača utvrđeno je kako je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 0,79 g/kg. Također, provjerom putem evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako mu je vozačka dozvola

poništena i oduzeta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova. Pošto je 39-godišnjak višestruki povratnik u počinjenju najtežih prometnih prekršaja, privremeno mu je oduzet osobni automobil koji je vučnom službom premješten u dvorište Policijske uprave međimurske. Tom prilikom vozač je uhićen i smješten u posebnu prostoriju za zadržavanje te se protiv njega podiže optužni prijedlog na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu. (BMO)

Šutnja u ovom slučaju nije zlato, poručuju iz Policijske uprave međimurske

Sukob se odvio na oko 50 metara od ulaza u Perivoj Zrinskih iz pravca Vukovarske ulice

Izložbu su otvorili Mihaela Jurčević i Vlatko Štampar, djeca poginulih hrvatskih branitelja Ivana Oreškog i Vlade Štampara

PU MEĐIMURSKA poziva na razgled njihove nove izložbe

Šokac, jelen, zagi i alka u Scheierici

Puške, strojnice, pištolji, policijske uniforme i kacige, a posebno zanimljiva scena uprizorenja mjesta kriminalnog događaja mogu se vidjeti na izložbi Budi zakon! jučer - danas - sutra, koja je otvorena 27. studenoga u zgradi Scheier.

Zanimljivo je i izbliza vidjeti poligraf, kao i lažne umjetnine. Međimurje i Čakovec kroz tu izložbu postaju novo kulturno i edukativno središte koje će posjetiteljima omogućiti jedinstven uvid u bogatu povijest i razvoj hrvatske policije. Izložba je nastala kroz suradnju Muzeja policije koji je oformljen u sklopu Policijske akademije u Zagrebu i Policijske uprave međimurske, uz potporu Međimurske županije i Grada Čakovca te drugih partnera.

U svom obraćanju načelnik Sokač osvrnuo se na povijesni razvoj hrvatske policije te na današnju ulogu policije u stvaranju boljeg i sigurnijeg društva. Najavio je i uvođenje dronova prilikom policijskih izvida, kao i kamere koje će biti dio policijske uniforme i snimati svaku intervenciju.

Načelnik Policijske akademije, Josip Ćelić, u svom obraćanju pak ističe kako su u ovom trenutku na sjeveru Republike Hrvatske aktivne dvije izložbe posvećene radu policije, jedna u Varaždinu i jedna u Čakovcu.

Voditelj muzeja policije Nikša Jelovčić, autor postava izložbe, upoznao je nazočne s cjelokupnim postavom te je pritom istaknuo prvenstveno edukativni karakter izložbe.

U svojim obraćanjima gradonačelnica Ljerka Cividini i župan Matija Posavec istaknuli su uspješnu suradnju lokalne uprave i samouprave, koja se očituje u osmišljavanju i provođenju niza preventivnih projekta. Svečanost svojim prekrasnim izvedbama uveličali su Policijska klapa Sveti Mihovil i glazbena umjetnica Marija Jambrošić, dok su rezanjem vrpce izložbu otvorili Mihaela Jurčević i Vlatko Štampar, djeca poginulih hrvatskih branitelja Ivana Oreškog i Vlade Štampara. Izložbu možete razgledati do 5. siječnja 2024. (Mario Golenko)

NOVI MOST na ulazu u Stari grad Zrinskih

Ana Katarina Zrinski

dobila most

U sklopu ovogodišnjeg Zrinski Art Festivala, koji organizira Damir Klaić-Ključ, svečano je otvoren drveni most koji vodi prema ulazu u Stari grad Čakovec. Most, nazvan po Ani Katarini Zrinski, negdašnjoj vladarici Međimurja, predstavlja umjetničku instalaciju koja spaja povijesnu baštinu i suvremenu umjetnost.

Ani Katarini Zrinski posvećen poseban trenutak

Datum otvorenja mosta simbolički je povezan s 351. obljetnicom smrti Ane Katarine Zrinski, koja je umrla 16. studenoga i točno na taj dan je most otvoren, o kojoj je na svečanosti govorio prof. Ivan Pranjić. - Ana Katarina bila je velika hrvatska pjesnikinja. Kada govorimo o hrvatskoj književnosti, moramo reći da je ona bila zaista prva. U njezino vrijeme nije bilo uobičajeno da se žene bave književnošću i pišu liriku, a Ana Katarina bavila se i jednim i drugim. Godine 1661. tiskala je Putni tovaruš, molitvenik s poetskim elementima, koji je jedno od najljepših djela hrvatske književnosti, a knjiga je u Njemačkoj proglašena među stotinu najljepših djela na svijetu, kazao je profesor Pranjić.

- Osim toga, zbirka pjesama Libar od spominka, za koju povjesničari vjeruju da je nastala u obliku dnevnika tijekom sumornih dana njezina zatočeništva, također svjedoči o njezinoj izuzetnoj književnoj vrijednosti. Ana Katarina pisala je tužaljke, elegije koje su odraz sretnih i teških trenutaka njezina života, uključujući i razdoblje zatočeništva u Grazu, gdje je bila zatvorena zajedno s desetogodišnjom kćeri, rekao je prof. Pranjić. Čitajući pjesme prve hrvatske pjesnikinje Ane Katarine Zrinski, profesor Pranjić otkrio je okupljenima način razmišljanja, brige, strahove i veliku životnu volju jedne od

najpoznatijih hrvatskih gro�ica. Posebno je dirnulo pismo Ane Katarine njezinom voljenom mužu Petru u trenu kada su se supružnici našli odvojeni, svaki u svome zatvoru. Malo je poznato da uz najpoznatije oproštajno pismo “Moje drago serce” postoji i drugo koje započinje stihom “Kako se još ladaš, drago serce moje?”. Nažalost, nijedno pismo nije bilo dostavljeno jer su oboje tada bili u zatvoru.

Velikani naše prošlosti živjet će dok god budemo s ovoliko ponosa i entuzijazma čuvali povijesno i kulturno nasljeđe, a Međimurci su ponosan narod svjestan svojih vrijednosti, srca otvorenog za svakog dobronamjernika, a ovaj most zasigurno je simbol vezanosti s našom kulturno-povijesnom baštinom koju čuvaju utvrda i palača Staroga grada Čakovca.

- Ovo je već drugi most koji smo napravili, a uljepšava vizuru ulaza u Stari grad Čakovec. Ideja o ispreplitanju povijesne baštine i umjetnosti postoji već dugo, a sada smo je uspjeli realizirati zahvaljujući potpori Muzeja Međimurja i Međimurske županije, rekao je autor instalacije Damir Klaić Ključ.

Most nije jedina kreativna ideja Svečanost otvorenja mosta obogatili su nastupi plesača Studija suvremenog plesa Teu-

ta iz Čakovca te čitanje stihova iz Pjesmarice Ane Katarine Zrinski u interpretaciji profesora Ivana Pranjića, što je ovom događaju dalo poseban svečani ugođaj. Uz čitanje pjesama, program je upotpunio i Studio suvremenog plesa Teuta u čijim se plesnim točkama ogledala životna borba poznate gro�ice – od blaženih i bezbrižnih trenutaka do njezine smrti. Glavni inicijator ideje te umjetnički direktor ZAF-a, Damir Klaić Ključ, naglasio je kako umjetnički koncept vezan uz

Most nije završen. Most je prvi dio koncepta vizuala mosta prema ulazu u Stari grad. Sljedeća akcija je postavljanje kućica za Zrinsku gardu na postojećim postoljima, a bit će napravljene u secesijskom stilu i koristit će se za doček delegacija ili raznih protokolarnih događanja. Drugi dio koncepta je obnova zvona

Zrinskih i satnog mehanizma u tornju. Zvona su postojeća i nalaze se u tornju, a potrebno je obaviti restauraciju i staviti ih u funkciju. - Na sljedećem Zrinski Art Festivalu sigurno ćemo osposobiti zvono Zrinskih u tornju, a ideja je da se zvono javlja svakog dana u 11 sati kada su u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni naši junaci. Kad se sve to vizualno spoji u funkciju kreće treći dio koncepta Zrinski Art festival koji će biti posvećen Zrinskima koji su imali balove, poetske večeri i izložbe. Sve što se tiče Zrinskih događat će se u prostorima Starog grada i na mostu. Ključ je još izrazio želju: - Želim da se Grad Čakovec s poglavarstvom uključi u cijelu ovu priču �inancijskom potporom i svim ostalim potporama koje su potrebne jer ovaj projekt je od interesa Grada Čakovca a ne samo Muzeja i županije. Po tome smo urbana sredina i to treba dalje potencirati, rekao je Ključ.

Naj se zabiti iz imena moga… Vrpcu su presjekli članovi Zrinske garde te službeno otvorili Most. Otvorenju mosta uz brojne građane, nazočili su gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, saborski zastupnici Ivica Baksa i Boška Ban Vlahek, načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi te brojni uzvanici.

Piše i foto: Mario Golenko

Autor mosta Damir Klaić Ključ pra� dok Zrinska garda presijeca vrpcu

Prof. Pranjić čita Katarinine pjesme

Strojnica šokac i snajperska puška kao jedan od eksponata

ISKRILO JE u redovima nedelišćanskih oporbenjaka

Franjo Cimerman: Ovaj put stajem na stranu načelnika

Piše: Vlasta Vugrinec

Po već ustaljenom običaju i posljednja sjednica

Općinskog vijeća Nedelišća održala se na dislokaciji. Drugim riječima, vijećnici nisu zasjedali u prostorijama

Općine, već u Pušćinama, i to u obnovljenom Vatrogasnom domu koji su tamošnji vatrogasci sanirali vlastitim sredstvima.

Općina je kriva za propast Atona!? Kako smo pisali u prošlom broju Međimurskih novina, OV Nedelišća dobilo je novog predsjednika, Vladimira Topolnjaka, bivšeg direktora Međimurskih voda. Dosadašnji predsjednik, Hrvoje Kolman, podnio je ostavku i sasvim se povukao iz rada Vijeća. Naime, on je imenovan direktorom općinske tvrtke Nekretnine Nedelišće. Umjesto njega, prisegu je dala Dragica Posavec koja je tako postala nova općinska vijećnica.

- Gospodin se zale�o u megalomansku ideju koju nije uspio realizira� i sad se traže krivci na sve strane, branio je Općinu oporbeni vijećnik Franjo Cimerman

- Teza da je za propast Atona kriva Općina je neprihvatljiva. Aton i gospodin Tkalčec propali su u svom osobnom biznisu, oponirao je svom kolegi oporbenjaku Cimerman

OPĆINA

PRIBISLAVEC dijeli božićnice 60 eura svakom umirovljeniku

Prošlog četvrtka, 21. studenog 2024. godine, s početkom u 19 sati održana je 28. sjednica Općinskog vijeća Općine Pribislavec. Sjednici su prisustvovali načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, predsjednica Općinskog vijeća Dina Korent, potpredsjednik Nikola Bakoš, pročelnica Ivana Lesjak te vijećnici Mladen Ladić, Dragutin Prprović, Jasna Rakić, Zoran Tomašić, Nikola Lepen i Ivana Lesjak Možek. Jedna od ključnih odluka bila je iznos ovogodišnjih božićnica za umirovljenike. Dogovoreno je da će svaki umirovljenik primiti božićnicu u iznosu od 60 eura.

Dodatno sufinanciranje vrtića i igrališta

Jedna od pozitivnih vijesti sa sjednice bila je objava da je Općina Pribislavec osigurala dodatna sredstva za izgradnju novog vrtića i dječjeg igrališta. Ovo su�inanciranje omogućit će brži napredak u realizaciji projekata o kojima se već duže vrijeme govori i koji će značajno unaprijediti životne uvjete za mlade obitelji i njihovu djecu. Načelnik Ladić izrazio je zadovoljstvo podrškom nadležnih institucija i dodao kako će Općina uložiti maksimalne napore da ovi projekti budu dovršeni što prije.

Dragica Posavec, nova vijećnica

A o radu te tvrtke koja će uz stadion i sportske domove upravljati i SGC-om Aton, povela se žučna rasprava na relaciji bivšeg i sadašnjeg općinskog načelnika, Mladena Posavca i Nikole Novaka. Posavec je naime bio načelnik u vrijeme kada se gradio Aton i prema njegovim riječima, tadašnji vlasnik u velikoj mjeri računao je na školsku djecu, sportaše i udruge koje će koristiti dvoranu.

Međutim, kako se kasnije uspostavilo, iz razno-raznih razloga, između ostaloga i neizgrađene nove škole odmah do Atona, dvorana je zjapila više prazna nego puna. Drugim riječima, stanovnici Nedelišća nisu se njome služila “kako je bilo dogovoreno”. Posavec je otišao tako daleko da je maltene Općinu optužio za propast Atona. I onda se dogodio još jedan neviđen trenutak.

Franjo Cimerman, inače oštri oporbenjak stao je na stranu načelnika i praktički odbrusio Posavcu: - Ovaj put stajem uz načelnika, započeo je Cimerman. Teza da je za propast Atona kriva Općina je ne-

prihvatljiva. Aton i gospodin Tkalčec propali su u svom osobnom biznisu. Probali su napraviti Nacionalni gimnastički centar i tu su podbacili do kraja. Gospodin se zaletio u megalomansku ideju koju nije uspio realizirati i sad se traže krivci na sve strane.

- Jeste li prije kupnje napravili elaborat isplativosti kupnje?, pitao je Posavec. Hoće li sada Općina iz proračuna plaćati manje za Aton nego što je to bilo do sada?

- Naravno da ćemo u početku plaćati više jer se cijeli sustav mora pokrenuti, odgovorio je Novak nezadovoljnom Posavcu koji se i dalje nije mirio s kupnjom objekta građenog još 2007. godine.

Nekretnina je kupljena za provođenje školskih i sportskih aktivnosti te aktivnosti iz programa javnih potreba u sportu i rekreaciji kao i održavanja kulturnih, gospodarskih i sličnih programa i manifestacija.

Bez odjeka je bilo načelnikovo objašnjenje da se sada ulaže u općinsko vlasništvo, a ne u iznajmljivanje prostora te da je kupnja ipak bila najlogičnije rješenje od triju ponuđenih.

SGC Aton je inače s 21. studenim ove godine i službeno prešao u vlasništvo Općine koja je nakon “predujma” od 100.000 eura, nakon realizacije kredita s još oko 3 milijuna eura, u potpunosti isplatila bivšeg vlasnika.

- Od tog dana, bivši vlasnik dobio je 14 dana da se iseli, poručio je načelnik Novak te dodao kako su obavljeni razgovori i sa zaposlenicima od kojih su neki otišli, dok će dio ostati.

U svakom slučaju, bit će novih zapošljavanja i to

djelatnika na recepciji, dva konobara, dvije čistačice, jednog domara i trenera. Uprava pak Atona imat će tri zaposlenika, direktora, zamjenika direktora i jednog administratora.

- Za sada sve ostaje po starom, a službeni početak rada Atona pod novom vlasnikom je 2. prosinca ove godine.

Što sa starom školom

Kako je najavljena gradnja nove osnovne škole, na aktualnom je satu vijećnike zanimalo što će biti sa starom školskom zgradom i dvoranom. Naime, tu je nekretninu župan Matija Posavec obećao “dati” Općini. - Hoće li nam one pripasti po sustavu automatizma, glasilo je pitanje.

Prema riječima načelnika, to ipak neće ići tako jednostavno. Odluka o prijenosu najprije mora ići na sjednicu Županijske skupštine, a mora dobiti i suglasnost resornog ministarstva.

Božićnice za sve umirovljenike

Uz ovogodišnje božićno-novogodišnje blagdane, božićnicu će dobiti svi umirovljenici s područja Općine Nedelišće. Pod time se misli na sve umirovljenike koji su u mirovini, dakle oni s hrvatskom i oni s inozemnom mirovinom. Svi će oni dobiti po 60 eura.

Treba reći da do sada nije bila takva praksa i, kako je naglasio načelnik Novak, nada se da će s njom nastaviti i iduća vlast. Dakle nema nikakvog cenzusa u iznosu mirovina, a s druge strane umirovljenici bi trebali uz božićnice i dalje dobivati i uskrsnice.

Načelnik Matija Ladić naglasio je kako Općina ovim potezom želi uljepšati blagdansko razdoblje svojim najstarijim sugrađanima, a sami detalji o načinu preuzimanja i podjele božićnica bit će pravovremeno objavljeni na službenoj internetskoj stranici Općine Pribislavec.

NEDELIŠĆE

Nova komunalna radnica

Na sjednici je objavljeno i da je Vesna Sobočanec od 28. listopada preuzela dužnost komunalne radnice, čime je, naglašava Općina, dodatno osnažen tim koji se brine za održavanje komunalne infrastrukture i javnih prostora. (lp)

Puhački orkestar proslavio 14. roćkas

Puhački orkestar Nedelišće u nedjelju, 17. studenog, proslavio je svoj 14. rođendan. Bila je to večer ispunjena prekrasnim hrvatskim skladbama, a program su dodatno obogatili dragi gosti – Puhački orkestar Petrovsko - Špoljari. Također, ovom prilikom su uručili zahvalnice našim

članicama Ivoni Topolnjak i Katji Dania te dirigentu Danielu Đunđušu za 10 godina predanog rada i sudjelovanja u orkestru. Ove godine oprostili su se od najstarijeg člana, Štefa. U njegovu čast, prisjetili su se zajedničkih trenutaka, koji će zauvijek ostati u srcima i sjećanju. (sh)

ADVENT u Maloj Subotici

Od sajma do podnevnog dočeka Nove godine

Općina Mala Subotica za svoje sumještane organizira bogati predblagdanski program pod nazivom Advent u Maloj Subotici.

Program započinje božićnim sajmom u nedjelju 1. prosinca u 14 sati ispred Doma kulture u Maloj Subotici. Bit će tu toplog čaja, kuhanog vina, kobasica, langoša, fritula, hladetine, ljutih proizvoda od voća i povrća, mirisnih božićnih kolačića, raznih svjetlucavih dekoracija i još mnogo toga. Blagdanskom ugođaju sajma doprinijet će HJER, dječji zbor Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice, Moto mrazovi iz Moto kluba Orlovi Mala Subotica, općinski Puhački orkestar te tamošnje mažoretkinje.

Vikend kasnije, točnije u subotu 7. prosinca u 19 sati, u Domu kulture Mala Subotica održat će se veliki koncert moderne duhovne glazbe.

U petak 13. prosinca u 17 sati u Osnovna škola Tomaša Goričanca Mala Subotica održat će božićnu priredbu u Domu kulture. U nedjelju, 22. prosinca 2024. godine, u Crkvi rođenja Blažene Djevice Marije u Maloj Subotici, s početkom u 17 sati, KUU Zvon održat će Božićni koncert Sretan Božić dobri ljudi. I za kraj, na samu Staru godinu, u utorak 31. prosinca 2024. godine organizira se Podnevni doček na trgu ispred Doma kulture u Maloj Subotici. Program započinje od 11 sati. (vv)

GODIŠNJI SUSRET poduzetnika

Domaćin je Quadro iz Križovca

Svake godine poduzetnici s područja Grada Mursko Središće susreću se u siječnju na godišnjem susretu kako bi čuli i razmijenili novosti iz gospodarstva. I svake godine netko od gospodarstvenika je domaćin tog susreta u svojoj �irmi.

Domaćin godišnjeg susreta poduzetnika, gospodarstvenika i OPG-ova s područja Grada Mursko

GRADSKI VIJEĆNICI Murskog Središća usvojili proračun za iduću godinu i dobitnike godišnjih nagrada

Središće, 17. siječnja 2025. godine, jest tvrtka Quadro iz Križovca.

Prije tri godine promijenio se način održavanja Susreta tako da se uzvanici pobliže upoznaju s proizvodnjom tvrtke domaćina Susreta. Za organizaciju događaja zadužen je Jedinstveni upravni odjel Grada Mursko Središće. (BMO)

Božićni poklon od

20 eura

Svako dijete od dojenačke do osnovnoškolske dobi s područja Grada Mursko Središće ima pravo na poklon-bon za blagdane. Grad je roditeljima osigurao poklon bon u vrijednosti od 20 eura, a najpovoljniju ponudu dala je Müller trgovina u iznosu od 13.600 eura. Roditelji, odnosno skrbnici će poklon-bonove namijenjene isključivo za kupnju proizvoda za potrebe djece

PJEŠAČKO-BICIKLISTIČKA

staza u Peklenici

Prisilno suženje jer vlasnik ne da na svoje

moći iskoristiti u spomenutoj trgovini. Gradonačelnik Dražen Srpak će poklon-bonove sredinom prosinca podijeliti u Osnovnoj školi i predškolskim ustanovama, dok će roditelji/skrbnici djece dojenačke dobi ili djece koja ne pohađaju predškolsku ili školsku ustanovu poklon-bonove moći podići u Gradskoj upravi o čemu će biti pravovremeno javno obaviješteni. (BMO) ZA VEĆU sigurnost

U Peklenici je u tijeku izgradnja pješačko-biciklističke staze u Glavnoj ulici koja vodi od ulaza u Paklenicu iz pravca Murskog Središća do trgovine NTL. No kod predzadnje kuće prije raskršća i spomenute trgovine staza će se znatno suziti, jer vlasnik ne dopušta nikakve intervencije na svom zemljištu. Jedan ugao njegove kuće izgrađen je vrlo blizu ceste zbog čega ne dopušta nikakve intervencije koje bi zaštitile kuću i omogućile proširenje staze. Na tom dijelu staza će se suziti na svega 60 centimetara, dakle ni polovicu širine ostalog dijela staze. (BMO)

Svi frekventniji prostori i zgrade u Murskom Središću pokrivene su videonadzorom: centar, tržnica, dio šetnice, sportska dvorana i škola kao i okoliš oko njega, Centar za kulturu Rudar, gradska uprava, a uskoro i Sokolski dom. Otkad je postavljen videonadzor, smanjen je vandalizam, a osvijetlje-

ni prostori u širem centru odbijali su okupljanja zbog uporabe opijata. Ako pak nekome i padne na pamet uništavati gradsku imovinu, policija pregledom videosnimaka lako počiniteljima uđe u trag. Sokolski dom je nedavno obnovljen pa je potrebno da bude osiguran videonadzorom da ostane sačuvan i lijep. (BMO)

Povodom blagdana svete Barbare – zaštitnice rudara, Grad Mursko Središće dodjeljuje godišnje nagrade za osobu godine i za sportska ostvarenja.

Gradski vijećnici jednoglasno su usvojili odluku da je Edvin Nedeljko osoba godine Grada Mursko Središće u 2024. godini. On je mladi središćanski glazbenik, koji je samo ove godine osvojio 13 prvih nagrada na glazbenim natjecanjima.

David Pahor je proglašen za najsportaša Grada Mursko Središće za 2024. godinu, a Eva Varga za najsportašicu godine. Oboje ostvaruju zavidne rezultate u svojim kategorijama.

Nagradu za najrekreativke Grada Mursko Središće primit će Biserka Govedić, Marija Cmrečak i Anica Varga, dok će nagradu za najrekreativca primiti Damir Vrančić, Vladimir Vinko i Rajmond Pokrivač. Godišnja nagrada za najrekreacijsku momčad godine pripast će USR-u Sport za sve Mursko Središće, Podružnica umirovljenika Mursko Središće i Radioklub Međimurje – tim seniora. Škola nogometa Rudar Mursko Središće – juniori (U-19) primit će nagradu za najbolju sportsku momčad Grada Mursko Središće u 2024. godine.

Sjednica Gradskog vijeća Mursko Središće na kojoj se donio proračun za iduću godinu, najvažnija u godini, održana je u tužnoj atmosferi. Zasjenio ju je tragični obiteljski događaj u obitelji Miljenka Cmrečaka, predsjednika Gradskog vijeća kojemu je preminula kćer.

Sjednicu je umjesto predsjednika Miljenka Cmrečaka vodio je Dragutin Stojko, zamjenik predsjednika Gradskog vijeća. Zbog suosjećanja s predsjednikom Gradskog vijeća, vijećnici nisu imali volje za postavljanjem pitanja na aktualnom satu, već je sjednica prošla bez

Jedinstveni Edvin Nedeljko osoba je godine

raspravi. Oporbeni vijećnici svoje mišljenje o određenim točkama dnevnog reda izražavali su glasanjem, za ili protiv određenih odluka s dnevnog reda. Oporbeni vijećnici Renata Kovačić i Marina Orehovec iz SDP-a, Darija Dunjko Manhart iz SD-a i Julijan Varga iz Nezavisne liste nisu prihvatili predloženi proračun za iduću godinu, već su bez primjedbi i rasprave glasali protiv. Proračun za iduću godinu 9.625.000 eura

Proračun za 2025. godinu iznosi 9.625.000 eura. Izdvojit ćemo veće investicije planirane proračunom za iduću godinu. Spomenimo da je preko milijun eura osigurano za su�inanciranje djece u predškolskim ustanovama, bez sredstva za dogradnju vrtića u iznosu od 1,3 milijuna eura. Od proračunskih transfera u korist građana tu su uskrsnice i božićnice za umirovljenike, poticaji za mlade obitelji od kojih je novina da Grad uvodi poticaj za mlade obitelji za su�inanciranje kamata na stambeni kredit, otkup zemljišta za dom za starije i nemoćne osobe socijalne pomoći, pomoć osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima. Slijedi izrada prostornih planova te energetska obnova sportske dvorane. Po 50.000 eura ide mjesnim odborima Križovec i Peklenica za uređenje ograde na zajedničkom groblju i ulaganje u društveni dom u Hlapičini. U proračunu se planira izgradnja male skele kod zvonika sv. Barbare, uređene Ulice Slatine, multikulturnog centra u naselju Sitnice, uskrsnice i božićnice za umirovljenike, poticaji za mlade obitelji od kojih je novina da Grad uvodi poticaj za mlade obitelji za su�inanciranje kamata na stambeni kredit, otkup zemljišta za dom za starije i nemoćne osobe, izrada prostornih

planova, dogradnja dječjeg vrtića, energetska obnova sportske dvorane i zamjena parketa, socijalne pomoći, pomoć osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima.Vijećnici su jednoglasno usvojili Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. godinu koji iznosi svega 50 eura. Prihvatili su jednoglasno najpovoljnije ponuđače na natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području grada Mursko Središće. No odluka još nije okončana je mora proći i suglasnost ministarstva.

Vijećnici su jednoglasno usvojili i odluku o rashodovanju stare skele Križovec koja je prilikom poplave veoma oštećena i nasukana na sprudu u rijeci Muri blizu Podturna.

Kupnja zemljišta za dom za starije u Hlapičini

Daleko zanimljivija je bila odluka o kupnji nekretnine u Hlapičini čija površina iznosi 5446 metara kvadrat-

nih. Parcela je predviđena za buduću izgradnju doma za starije i nemoćne osobe kad se stvore uvjeti za �inancijsku konstrukciju tako ambicioznog projekta, pri čemu se računa na natječaje iz EU izvora. Vijećnici su bili jednoglasni pri donošenju te odluke. Složno su prihvatili i davanje na korištenje nekretnine TIC-a Turističkoj zajednici područja Mura i gorice radi prijave uređenja ureda na projekte. Jednoglasno su odbili molbu vlasnice nekretnine u kojoj je smještena Hitna pomoć u Murskom Središću za povećanje zakupnine. Naime, Grad Mursko Središće je 2016. godine potpisao Ugovor o zakupu poslovnog prostora u prizemlju njezine zgrade, ukupne površine 123,22 metara kvadratnih za što cijena ugovorene zakupnine iznosi 616,10 eura mjesečno. Budući da ugovorom nije predviđena mogućnost revalorizacije ugovorene cijene, gradski vijećnici su jednoglasno odbili povećanje koje je zatražila vlasnica.

Edvin je od malih nogu koristio svaku priliku da se "dočepa" klavira

Glazbu i klavir zavolio je uz svog brata Sebastijana koji je također talentiran i svestran glazbenik, trenutno student solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od malih nogu, Edvin bi koristio svaku priliku da se “dočepa” klavira. Uporno je htio i on svirati sve što je čuo Sebastijana da svira. I tako je počela njegova glazbena priča, a kad se s 8 godina upisao u Glazbenu školu u Varaždinu, u klasu profesora Danijela Ota, od prvog sata klavira nastala je prava glazbena čarolija

koja traje i danas i mislim da nema rok trajanja.Edvin obožava nastupati pred publikom, jako se veseli svakom nastupu, koncertu ili natjecanju. Sretan je dok svoju emociju može prenijeti i na publiku. Kad odraste, najveća želja mu je biti koncertni pijanist, ali ujedno i profesor klavira, da jednog dana svoje znanje i ljubav do klavira može prenijeti drugima. Da poput njegovog profesora Danijela Ota jednom i on bude inspiracija mnogim novim naraštajima, poručila je ponosna mama Sandra Nedeljko. (BMO)

SVAKO DIJETE dobit će dar

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Edvin Nedeljko, mladi pijanist

Mladi središćanski glazbenik samo je ove godine osvojio 13 prvih nagrada na glazbenim natjecanjima

SVEČANA SJEDNICA OV-a Gornji Mihaljevec

Priznanja najboljim učenicima i udrugama

Piše: Sanja Heric

Sveta Kata, osim snijega na vrata, donijela je i obilje zahvalnica koje su dodijeljene uspješnim osnovnoškolcima i srednjoškolcima, kao i udrugama s područja općine na svečanoj sjednici OV-a Gornji Mihaljevec za Dan Općine. No, krenimo redom.

Najprije su načelnik Općine Goran Lovrec te predsjednik Općinskoga vijeća Robert Veselko poželjeli dobrodošlicu brojnim uzvanicima te izvijestili sve prisutne o postojećim i planiranim projektima u ovoj općini u narednom razdoblju.

Ide se u dogradnju škole i izgradnju dvorane

Najiščekivaniji projekt zasigurno je dogradnja osnovne škole i izgradnja sportske dvorane. Dogradnja škole uključuje četiri učionice s kabinetima za odvijanje jednosmjenske nastave, novu kuhinju, prostoriju za posluživanje užine te dvije prostorije

za produženi boravak s potrebnim sanitarnim čvorovima i skladištima. Radovi bi trebali početi na proljeće 2025. godine. Zbog prilaska sportskoj dvorani uklonit će se i postojeći Vatrogasni dom. Nove garaže trebale bi se napraviti uz postojeću bivšu poljoprivrednu zgradu, koja se nalazi iza Društvenog doma u centru Gornjeg Mihaljevca. - Spomenimo i izgradnju Centra za cjelodnevni boravak starijih osoba s dvije rehabilitacijske ambulante, restoranom te dostavom lijekova i

ostalih potrepština na adrese naših umirovljenika na području općine. Centar će se izvoditi preuređenjem dijela društvenog doma Preseka i izgradnjom centra za posjetitelje sa smještajnim kapacitetima uz tamošnji Sportski dom, naveo je načelnik Lovrec.

Park Mladosti u budućem će razdoblju dobiti nove rekreativne sadržaje, poput vanjskog �itness vježbališta, za koji iščekujemo pozitivnu odluku na prijavljeni natječaj. Napravit će se i boćalište, urediti paintball poligon, proširi-

Pravo lice sustava

Državne institucije osnovane su kako bi osigurale red, pravdu i sigurnost. No već smo odavno svjedoci toga da su postale previše birokratske, fokusirajući se skoro isključivo na procedure. O tome je na policijskoj izložbi Budi zakon - jučer, danas, sutra govorio načelnik Ivan Sokač. Kao primjer je naveo da policija mora izlaziti na svaku intervenciju, primjerice, dok učenik u školi razbije stakleni

izlog, zove se policija umjesto da to riješi njegov nastavnik, odnosno razrednik. Idemo dalje. U zdravstvu situacija nije bolja. To je institucija u kojoj se kolege boje riješiti onih koji još uvijek primaju plave kuverte za svoje usluge, koje su već plaćene iz državnog proračuna, čitaj nas poreznih obveznika. Nego takoreći žicaju pacijente za uslugu koja bi im trebala biti javno dostupna i omogućena.

Ako želiš na operaciju, ili da ti riješi zdravstveni problem, daj pare. Da, da, ima toga i u Međimurju. Najžalosnije je to da još niti jednog doktora nisam čula da se javno sukobio s takvim kukoljem u svojoj branši. Čuju se samo vapaji za većim plaćama. Ova afera s Berošem, iznijela je prljavo rublje zdravstvenog sektora van. I kako vrijeme prolazi, sve je mučnije gledati i slušati sve to i onda još ići u bolnicu

ti trim staza, urediti poučne staze. U planu je i izgradnja malog kupališta kapaciteta do 100 kupača. Planiraju se postaviti i solarne elektrane za proizvodnju električne struje za cijeli kompleks.

- Ne zaboravimo ni na uređenje područja uz budući sportski park Badličan, uređenje igrališta i dječjeg okupljališta u Dragoslavec Selu, Dragoslavec Bregu, Gornjoj Dubravi i konačno u svim naseljima u općini, dodao je načelnik.

S druge strane, predsjednik OV-a Robert Veselko najavio je da u 2025. godini uvode potpore za instaliranje solarnih panela u kućanstvima, ali i subvencije na kamate za stambene kredite mladih mještana.

Tko su nagrađeni učenici i udruge?

Svečana sjednica Općinskoga vijeća bila je prigoda za dodjelu općinskih priznanja te su u prvi plan i ove godine stavljeni učenici osnovnih

i srednjih škola koji su se istaknuli rezultatima. Nagrađeni su: Leona Petričević, Elena Vurušić, Laura Posavec, Leon Kuzma, Zara Perko, Nino Jularić, Antonio Hren, Helena Jurković, Zoran Krobot, Luna Boršić, Petar Zadravec, Tijana Bogdan, Leona Novak, Kaja Novak, Maja Krobot, Maja Gregorinčić, Edward Moharić, Stjepan Tkalec, Klara Mikulan, Stela Novak, Nela Bukovec, Mia Novak, Nihael Horvat, Bruno Ladić, Rian Šprajc, Julia Lovrec, Laura Brežnjak, Tea Novak, Marina Srša, Vito Leskovar, zatim Fran Vurušić i Filip Zadravec, dok su pohvaljeni učenici Lea Zadravec, Danijel Pilaj i Leona Kovač. Načelnik Lovrec i predsjednik Općinskog vijeća Veselko potom su uručili zahvalnice predstavnicima udruga koje ove godine obilježavaju obljetnice djelovanja. Zahvalnice su primili: Nogometni klub Bratstvo Preseka za 45 godina djelovanja, Podružnica Udruge umirovljenika Gornji

Mihaljevec uz 30. godišnjicu osnutka, Udruga Sportske rekreacije Sport za sve za 20 godina uspješnog rada te Društvo branitelja Domovinskog rata Veteran i Udruga Luna Gornji Mihaljevec koje su osnovane prije 5 godina. U ime spomenutih udruga zahvalila je predsjednica Podružnice Udruge umirovljenika Nadica Lovrec. U programu su nastupili članovi vokalne skupine Pjevačkog zbora Sveti Juraj na Bregu pod ravnanjem kantora Milovana Horvata, a svečanu sjednicu pratili su brojni uzvanici i mještani, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i gradonačelnik Murskoga Središća Dražen Srpak, zamjenik župana Josip Grivec, župnik Župe sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu Filip Jakupec, zatim načelnici općina Nedelišće, Šenkovec, Sveti Juraj na Bregu i Sveti Martin na Muri: Nikola Novak, Robert Meglić, Anđelko Nagrajsalović i Martin Srša.

k takvim “doktorima”. Eksreman slučaj zabilježen je i i školstvu ovog tjedna. Strašan slučaj pedofilije potresao je OŠ Novo Čiče pokraj Velike Gorice. Sve je izašlo van, ne od djelatnika tog sustava, nego od djevojčica čije su prijateljice žrtve tog 29-godišnjeg domara, pedofila.

No to nije sve, privedena je i ravnateljica, no ona više nije u pritvoru, zbog čega su nezadovoljni roditelji uključeni

u slučaj. Roditelji smatraju da je dugo vremena znala za nečasne i nedolične radnje svog zaposlenika i, kada su joj se učenice obratile za pomoć, ona je učinila sve da prikrije njegova djela, a ne da im pomogne i pruži stručnu pomoć. Postavlja se pitanje zar stvarno nitko iz sustava nije primijetio da se to događa u školi? Pa ja mislim da je to nemoguće. No, sve dok se ne dira nečija plaća, ili radno mjesto, svi šute.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

Nagrađeni osnovnoškolci i srednjoškolci s načelnikom Goranom Lovrecom i predsjednikom OV-a Robertom Veselkom

Popunjen mihalovski Dom kulture na svečanoj sjednici

Renata Heric, Željko Dvanajščak, Goran Miljančić, Nada Lovrec i Anđelko Krznar

GRAD gospodarstva dobiva četvrti trgovački lanac

Prelog

postaje pravo trgovište

Idućeg četvrtka, 5. prosinca, u Gradu Prelogu bit će položen kamen temeljac za četvrti tamošnji trgovački lanac. Gradit će se na ulazu u Grad i to iz pravca Čakovca, pored benzinske pumpe. Međutim, u procesu projektiranja je još jedan koji pak bi trebao osvanuti uz zao-

bilaznicu koja je praktički u fazi završetka i to na ulazu u Gospodarsku zonu Sjever. Prema riječima gradonačelnika Ljubomira Kolareka, vrijeme je da se Prelog počne razvijati i na planu trgovine jer to građani zaslužuju. (vv)

LAUREATI nagrada Grada Preloga

Među nagrađenima

je i teta Marica

Uz Dan Grada Preloga, odabrani su laureati ovogodišnjih javnih priznanja. Shodno tome Plaketu Grada Preloga primit

će Vladimir Vuk iz Preloga, Franjo Ekart iz Cirkovljana, Autopraona Tizaj, vl. Nevenka Tizaj iz Čehovca, Josip Mihalec i Marija Fleten iz Preloga.

Grb Grada Preloga dobit će Radio Studio M d.o.o., Dobrovoljno vatrogasno društvo Draškovec i Srednja škola Prelog.

Nagrade će dobitnicima biti uručene u petak 6. prosinca na svečanoj sjednici Gradskog vijeća. (vv)

Fleten dobitnica je Plakete Grada Preloga

NOVI USPJEH preloške Knjižnice

Maja Lesinger u

Maja Lesinger, ravnateljica preloške Knjižnice, postala je članicom Komisije za informacijske tehnologije pri Hrvatskom knjižničarskom društvu. Ovo je najstarija komisija koja je osnovana 1982., a osnovna joj je svrha pratiti standarde, propise, načela i praksu na području informacijskih tehnologija u knjižničarstvu, te njihovim prevođenjem i izradom

MARKO ŽIDOV novi je direktor TZ-a Grada Preloga

Lj. Kolarek: Ne, nije član HDZ-a

Piše: Vlasta Vugrinec

Turistička zajednica Grada

Preloga ipak je dobila svog prvog čovjeka. Riječ je o mladom Marku Židovu (29) iz Cirkovljana, diplomiranom geografu i sociologu. U svom predstavljanju je naglasio da dolazi iz

prosvjete, odnosno da je pet godina predavao u Gospodarskoj školi Čakovec i Varaždin.Između ostaloga, predavao sam i turističku geogra�iju tako da imam veze s turizmom, naglasio je novi direktor dodavši da još samo čeka zeleno svjetlo resornog ministarstva. Naime,

da bi mogao stupiti na dužnost po planu, 1. prosinca ove godine, njegovo imenovanje još mora amenovati ministarstvo. - I, ne nije član HDZ-a, našalio se tom prilikom gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Marko naime, kako je rekao, nije član ni jedne stranke. Marko

DAN ruske kulture u Prelogu

Večer uz balalajku i fina jela

Članice i članovi Udruge

Komisiju

smjernica pri njihovoj primjeni u Hrvatskoj. Iz ove osnovne svrhe proizlazi i rad na permanentnom obrazovanju knjižničara za primjenu informacijske tehnologije u cilju unapređenja rada knjižnica. Knjižničarsko društvo Međimurske županije tako ima tri članice koje će svoj mandat u radnoj grupi i komisiji obnašati volonterski od 2024. do 2028. (vv)

Kalinka, koja okuplja osobe ruskog govornog područja u Međimurju, minule su subote u Prelogu obilježili Dan ruske kulture. Kao i svih godina do sada, tu je bila i manifestacija

Općina Donja Dubrava Trg Republike 13 40328 Donja Dubrava OIB: 63140387407

Ruska kuhinja na međimurskom stolu. Večer je to bila u kojoj su članovi iz nekadašnje multinacionalne države, a danas Rusije, Ukrajine, Litve pa nadalje, predstavili svoju glaz-

bu, narodne običaje i nošnju i naravno gastronomiju. Bilo je tu svega – od kanapea sa sirovom ribom, preko slikovitih salata do boršča i deserata. - Pripremili smo tradicionalna ruska jela, ali s namirnicama

iz Međimurja, rekla je Kristina Čižmešija Belić iz Preloga koja je druga generacija Rusa iz Novosibirska. U Hrvatsku je s majkom Ruskinjom i ocem Međimurcem stigla sa 6 mjeseci života. (vv)

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama (“Narodne novine” broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (“Narodne novine” broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

kojim Općina Donja Dubrava, Trg Republike 13, 40328 Donja Dubrava, OIB: 63140387407, kao pravna osoba u čijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na dijelovima k.č. 1630, 1631, 1632/1, 1632/2, 1634, 1635, 1636, 1637, 1638, 1639, 1640, 1641, 1642, 1643/1, 1643/2, 1643/3, 1644, 1647, 1648, 1649/1, 1649/2, 1650, 1651, 1652, 1653, 1654, 1655, 1656, 1657, 1658, 1659, 1660, 1661, 1662, 1666, 1667, 1668/1, 1668/2, 1669, 1670, 1671, 1673, 1674, 1675, 1676, 1677, 1678, 1679, 1680, 1681, 1682, 1683, 1285, 1281, 1279, 1278, 1276/2, 1272, 1270/2, 1261, 1290, 1291, 1292, 1293, 1294, 1295, 1297, 1298, 1299, 1326, 1300, 1268, 1267, 1315, 1316, 1317, 1333 u k.o. DONJA DUBRAVA, obavještava nositelje stvarnih prava na katastarskim česticama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem su izgrađene ili se koriste kao putevi (poljski, šumski ili dr.) nerazvrstane ceste, o započinjanju postupka evidentiranja istih u katastar i zemljišnu knjigu.

Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuju se snimke izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta.

Predstavnici Općine Donja Dubrava započeti će 02.12.2024. s obilježavanjem granica zemljišta na kojem su izgrađene nerazvrstane ceste uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije tvrtke GiP Šarić d.o.o. iz Vučetinca, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem su izvedene nerazvrstane ceste, mogu obaviti uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 04.12.2024. godine od 09:00-11:00 sati u poslovnici tvrtke GiP Šarić d.o.o., u Prelogu, na adresi Glavna 29/1. kat. Općina Donja Dubrava Načelnik: Marijan Varga

Marija

Maja Lesinger, ravnateljica Knjižnice Prelog

Židov, mlada snaga preloškog turizma

Svojim kos�mima Kalinke očaravaju gdje god da se pojave

BOŽIĆNA ZVIJEZDA kraljica je blagdana

Krvavo crvenoj biljci

teško je odoljeti

Kako nam se bliže najljepši blagdani u godini, teško je ovih dana ne zamijetiti prekrasne božićne zvijezde u svim trgovačkim centrima. Polako se šire i na lokalne sajmove i placeve.

To je i razumljivo jer je to cvijet bez kojeg se Božić ni ne dočekuje. Stoga ju mnogi nazivaju i kraljicom Božića. Em cvate, ustvari stvara atraktivne crvene listove upravo u ovo vrijeme, a i crvena boja nekako je najzastupljenija u našim domovima.

Istina, danas se božićna zvijezda može nabaviti i s braktejama u bijeloj, žutoj, narančastoj pa čak i u kombinaciji boja, tako da ne mora biti isključivo u crvenoj boji.

Svojom cijenom dostupna je svakome. Naime, mini varijeteti mogu se kupiti već od 1 do 2 eura, dok su elegantniji, veliki primjerci, naravno, puno skuplji. No, kako se to lijepo kaže, Božić je ipak samo jednom u godini, pa kud’ sve, tud’ i nekoliko eura za prekrasni cvijet.

Težak izbor prave boje

Bogata ponuda danas doista otežava izbor boje. Čovjek ne zna bi li se držao tradicije i kupio s crvenim braktejama ili bi se okrenuo roza, žutim, bijelim, odnosno šatiranim.

Kao da ni to nije dosta, već se mogu nabaviti i u različitim veličinama. U biti postoje tri osnovne - velika, srednja i mala zvijezda. Doduše, tu je lakše odlučiti jer sve ovisi o prostoru u kojem će se cvijet smjestiti. Dakako, najljepša je ipak ona najveća, plameno crvene boje, i to na stolu u sredini dnevne sobe.

Kako očuvati cvijet

Međutim, nabavili mi veliku ili malu biljku, crvenih, žutih ili šatiranih brakteja, svima je jedno zajedničko - kako ju sačuvati što dulje. Naime, zvijezda i bor obično u paketu izlaze iz domova

BORIS KOVAČEVIĆ iz Čakovca ima najbolji med u Međimurju

nakon blagdana. Međutim, zvijezdu je vrlo lako čuvati dulje, štoviše i za iduću godinu jer je riječ o višegodišnjoj biljci.

Ipak se ljudi obično žale da im božićna zvijezda u domu traje koliko božićni dani. Prvi problem je u tome što se kupljeni cvijet ponosno stavi na stol tople, a koji put i pretople sobe. I onda se listovi najprije objese te opadaju jedan po jedan dok na kraju ne ostanu samo gole grane. Raskošni cvijet izgleda tada kao da ga je poharao tornado.

- To je prva i osnovna greška, kaže Vesna Novak, iskusna cvjećarka iz Novog Sela Rok. Previsoka temperatura smeta ne samo zvijezdi, već i svim ostalim sobnim biljkama. Zvijezda je osobito pogođena, odnosno doživljava svojevrsni šok zbog promjene temperature. Posebno se to odnosi na kupnju cvijeta primjerice na placevima ili tržnicama gdje se nerijetko kupuju, a ni u trgovačkim centrima i cvjećarama se temperature ne penju do 25 i više stupnjeva. Nije lijepo kupiti raskošni cvijet i onda ga držati u hodniku ili verandi jer ga ipak nabavljamo za vlastiti gušt i za uživanje u njegovoj ljepoti. Stoga treba pripaziti na temperaturu. Uostalom nije ni za čovjeka dobro biti u jako toploj sobi.

Uz pažnju i poštovanje njenih zahtjeva, zvijezda u našim domovima može trajati i godinama. Ima ljudi koji uspijevaju brakteje zadržati do Uskrsa i duže i njih je sve više. Oni pak uporniji i uspješniji uzgajivači čak je s godinama uspijevaju i oblikovati kao biljku stablašicu s kuglom na vrhu. I za kraj, možemo samo ponoviti kako pravilna njega božićnu zvijezdu pretvara u biljku koja nas može svojom ljepotom radovati više godina, a ne samo tijekom nadolazećih blagdana. (vv)

Trud je napokon došao na naplatu

Rezultati su pokazali da su pčelari osvojili 16 zlatnih diploma (25,8 %), 30 srebrnih (48,4 %) te 16 brončanih (25,8 %)

Piše: Vlasta Vugrinec

Na ovogodišnje, sada već 18. ocjenjivanje kvalitete međimurskog meda pristiglo je 62 uzoraka meda. Kao i do sada, ocjenjivanje i analiza uzoraka obavljeni su na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ocjenjivanje je izvršilo tročlano povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc Dragan Bubalo (predsjednik povjerenstva), izv. prof. dr. sc. Lidija Svečnjak te doc. dr. sc. Saša Prđun. Rezultati su pokazali da su pčelari osvojili 16 zlatnih diploma (25,8 %), 30 srebrnih (48,4 %) te 16 brončanih (25,8 %).

- Kao zaključak ocjenjivanja de�initivno jest taj da kvaliteta međimurskih medova nije upitna, a i više puta je dokazana na raznim ocjenjivanjima u Hrvatskoj i susjedstvu.

Ove godine pčelari se mogu pohvaliti izuzetnom kestenovom pašom jer je nagrađeno čak 9 kestenovih meda.

Najviše je bilo bagremovog meda i to čak 33 uzoraka, 17 cvjetnog, 9 kestenovog te po jedan lipov, kremasti i medun.

Prema tradicionalnoj praksi, svi uzorci meda s ocjenjivanja donirat će se u humanitarne svrhe, poručio je Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Agacija Međimurske županije.

Prve košnice polio benzinom i spalio

- A što da kažem, i čorava kokoš jednom najde zrno, rekao je za Međimurske novine Boris Kovačević iz Čakovca čiji je kestenov med dobio najvišu ocjenu.

Čakovečki pčelar u svijet pčelarstva po prvi je put ušao prije 40 godina i to više iz hobija.

Započeo je s jesenskom pašom stacioniravši košnice uz rijeku Muru. No, kako je bio zaposlen nije im se stigao posvetiti koliko je trebalo i sve je neslavno završilo.

- Pčele su nestale, uginule, prisjetio se. Košnice sam odnio na nasip, polio benzinom, zapalio i rekao si: ‘Nikad više!’.

Međutim, kako to biva u životu: Nikad ne reci nikad!, predomislio se nakon umirovljenja.

Kupio je zemlju u Dragoslavcu i logički je izbor bio naseliti ju košnicama. Danas ima 40 košnica i o njima brine dušom i tijelom. A to pak je rezultiralo i najboljim ovogodišnjim medom.

- Stacionirani sam pčelar i osim kestenovog meda, dobio sam i bagremov te cvjetni med, kaže.

Kako je jesenska paša bila bogata i cvjetovima nedirka te zlatošipke, pčele su proizvele te vrste medova.

- Te medove nisam vrcao, već sam ih ostavio pčelama za zimsku hranu.

Tko je sve poslao med na ocjenjivanje

Zlatne medalje: Boris Kovačević iz Čakovca (kesten), Pčelarstvo Furdi iz Domašin-

ca (lipa, kesten), Pčelarstvo Trupković, Novo Selo Rok (kesten, bagrem, kremasti, cvjetni), Stjepan Pokrivač, Vučetinec (bagrem), Dragutin Pintarić, Pretetinec (bagrem), Mario Branović iz Orehovice (cvjetni), Darinka Horvat iz Stanetinec (bagrem), Vedran Barlek iz Pribislavca (kesten), Ivan Ko�jač iz Čakovca (cvjetni), Robert Zorković iz Nedelišća (bagrem), Obiteljsko pčelarstvo Trstenjak iz Mačkovca (cvjetni), Branko Lipić iz Murskog Središća (bagrem).

Uljana repica i pčelari posljednjih se godina baš i ne ljube. Stoga nije ni čudno da nije bilo ni jednog meda od uljane repice.

Srebrne medalje: Ivan Vrbanec, Palinovec (bagrem), Goran Novak, Mala Subotica (bagrem), Obiteljsko pčelarstvo Trstenjak, Mačkovec (bagrem, kesten), Vitomir Mlinarec, Šenkovec (kesten, cvjetni), Simon Mlinarec, Šenkovec (bagrem), Gordana Posedi, Krištanovec (bagrem), Zlatko Vrtarić, Sivica (bagrem), Josip Ceilinger, Nedelišće (bagrem), Krešimir Stjepan Črnila, Jurketinec (cvjetni), Željko Mrazović, Ferketinec (bagrem), Dejan Grabar, Pribislavec (cvjetni), Mladen Vinko, Mursko Središće (kesten), Tatjana Šardi, Čakovec (bagrem,), Nikola Vinko, Mursko Središće (cvjetni), Marijan Grabar,

Pribislavec (bagrem), Pčelarstvo Heđa, Slakovec (bagrem), Jadranka Ferencek, Čakovec (bagrem), Štefanija Borko, Trnovec (cvjetni), Drago Golubić, Kotoriba (bagrem), Ranko Branović, Orehovica (cvjetni), Stanko Varga, Miklavec (bagrem), Božidar i Margareta Reif, Varaždin (cvjetni), Marijan Borko, Trnovec (bagrem), Olga Vinko, Mursko Središće (medun), Natalija Branović, Caska (kesten), Petar Ferenčak, Čakovec (cvjetni), Ivan Bujanić, Čakovec (bagrem). Brončane medalje: Franjo Petek, Štrigova (bagrem), Velimir Glumac, Čakovec (cvjetni), Simon Mlinarec, Šenkovec (kesten), Željko Jakopić, Grabrovnik (bagrem), Ivan Bobičanec, Mursko Središće (bagrem), Filip Kovačević, Čakovec (bagrem), Vedran Brlek, Pribislavec (bagrem), Zvonimir Novak, Žiškovec (bagrem, cvjetni), Ivan Ciglar, Mala Subotica (bagrem), Stjepan Mađarić, Križovec (bagrem), Pčelarstvo Kovačević, Gornji Kraljevec (bagrem), Mirko Pruginić, Mursko Središće (cvjetni), Alojzije Friščić, Nedelišće (cvjetni), Mihael Novinić, Donji Zebanec (cvjetni) i Stjepan Mesarek, Dekanovec (cvjetni).

Podjela priznanja bit će u subotu, 30. 11. 2024. u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u Čakovcu, s početkom u 10 sati.

U sklopu podjele priznanja, održat će se predavanje Tvrtka Matijevića: Pčelinji otrov kao budućnost pčelarstva (ljekovitost, primjena, tehnologija proizvodnje pčelinjeg otrova).

Boris Kovačević uspio je otkri� formulu za dobar med

Mario Toplek iz Poleva u carstvu plamenog cvijeta

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Moving oko domaćih kobasica i krvavica

Kišni dan i ove je srijede prorijedio moving na čakovečkom sajmu. Tek nešto malo bolje bilo je na središnjoj tržnici jer su se neki prodavači tamo sklonili od kiše.

Drugim riječima, i kupce i prodavače moglo se nabrojiti na prste. Uglavnom se nudila roba iz susjednih županija, najviše iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke.

Ako su se kupci muvali oko nečijeg štanda, onda je to sigurno bio onaj sa suhomesnatim proizvodima. Domaće kobasice, krvavice, čvarci, jeger i niz drugih delicija u pravom su smislu poticali slinu na usta.

Ostala ponuda svela se već na uobičajeno, zelje, krumpir, citruse, smokve, marune, mrkvu, ciklu i repu. Našao se

CIJENE PLAC

Kiselo zelje (kg): 3,2 €

Salata (kg): 3 €

Zelje (kg): 2 €

Hladetina (kom): 4 €

Grah (kg): 7 €

Mrkva (kg): 1,3 €

Kelj (kg): 3 €

Rotkvice (pušlek): 1 €

Med (flašica): 10 €

Kesteni (kg): 4 €

Maćuhice (kom): 0,6 €

Zimnica (flašica): 3,5 €

tu i pokoji štand s odjećom i naravno, domaće kokoši nesilice. Ni ove srijede nije izostala ponuda voćnih i loznih presadnica jer je upravo pravo vrijeme za njihovu sadnju. A

BIOINSTITUT

Newcastle bolest

NCIJENE SAJAM

Batat (kg): 2 €

Salata (kom): 1 €

Repa (kg): 2 €

Krumpir (kg): 1,2 €

Cikla (kg): 1 €

Mrkva (kg): 1,5 €

Kelj (kom): 1 €

Šrot (25 kg): 10 €

Mandarine (kg): 1 €

Kesteni (kg): 3 €

Slama (bala): 3 €

Kukuruz (25 kg): 8 €

još uvijek nije prekasno i za sadnju maćuhica i sličnog cvijeća koje se nudi na placu. Onih pak željnih malo boja u domu, mogu nabaviti ciklame i naravno, božićne zvijezde. (vv)

ewcastle bolest je akutna, vrlo kontagiozna zaraza divljih i domaćih ptica, naročito domaće peradi, koju karakterizira krvarenje u različitim organima, općim respiratornim, probavnim i nervnim simptomima. Bolest je donedavno bila poznata i kao atipična kuga peradi (AKP).

Uzročnik bolesti je virus. Postoji više sojeva virusa Newcastle bolesti, koji se prema patogenosti svrstavaju u velogeni, mezogeni i lentogeni. Velogeni sojevi izazivaju prvenstveno hemoragične promjene u probavnom traktu, mogu izazvati i akutni oblik bolesti s promjenama u respiratornom traktu i nervnom sistemu. Znatno blaži oblik bolesti može biti izazvan mezogenim sojevima, a gotovo inaparentnu formu mogu izazvati lentogeni sojevi virusa.

Prema kliničkoj slici kod peradi, sojevi se razlikuju i svrstavaju u pet grupa patotipova virusa, i to:

1. viscerotropni velogeni: izazivaju akutnu letalnu infekciju, obično s hemoragičnim lezijama u probavnom traktu in�iciranih ptica

2. neurotropni velogeni: uzrokuju respiratorne i nervne simptome, obično bez promjena u probavnom traktu, s visokim mortalitetom

3. neurogeni: klinička slika s respiratornim i neurološkim znacima, i nizak mortalitet

4. lentogeni: izazivaju blage infekcije respiratornog trakta

5. asimptomatski enteritični: uzrokuju avirulentne infekcije, uz povremenu pojavu preklapanja, a neke je viruse teško ustanoviti. Virus je relativno otporan u vanjskoj sredini, što ovisi od materijala u kojem se nalazi. U peradarniku gubi patogena svojstva za 7 dana ljeti, u jesen za 14, a zimi za 30 dana. Virus je

osjetljiv na sva poznata kemijska dezinfekcijska sredstva. Naročito je e�ikasna otopina 2% natrijeve lužine ili 5% otopine formalina. Infekcija nastaje najčešće preko respiratornog trakta, a rjeđe preko probavnoga. Ulaskom virusa u organizam nastaje viremija i promjene koje karakterizira krvarenje u različitim organima

Bolest je raširena po cijelom svijetu. Pojavljuje se češće u ekstenzivnom, ali ponekad i u intenzivnom, načinu uzgoja. S obzirom na visok mortalitet, koji u akutnom toku može biti 100%, a u kroničnom do 60%, bolest nanosi velike ekonomske štete. Na početku epizootije, u prva tri dana od infekcije, mogu uginuti gotovo svi pilići jednog jata, bez vidljivih kliničkih simptoma. Mortalitet kod golubova može biti do 80%. Infekcija kod nesilica uzrokuje nagli pad nosivosti, koji traje i do dva mjeseca. Jaja su sitnija, nepravilne ljuske, lošije kvalitete, često neoplođena, što povećava gubitke. Bolest se širi direktnim i indirektnim kontaktom. In�icirana životinja izlučuje virus već dva dana

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

nakon infekcije i dan prije iskazivanja kliničkih znakova bolesti. Preboljele životinje izlučuju virus tijekom 30 dana. Klinička slika bolest je vrlo različita ovisno od tipa virusa. Općenito klinički znaci NCD su depresija, proljev, klonulost, otok glave i krijeste, nervni znaci kao što su paraliza i tortikolis (okretanje vrata), i respiratorni znaci (otežano disanje). Pad nesivosti, pa čak i potpun prekid. Inkubacija u prosjeku traje 4-6 dana, a sama bolest ovisno o tipu virusa od 2-4 dana , pa do nekoliko tjedana u subakutnom protrahiranom toku. Patološke promjene u organizmu vidljive su najčešće kao točkasta krvarenja cjelokupnog organizma a posebice u probavnom traktu (tanka crijeva, žljezdani želudac), i na mozgu. Bolest se suzbija po zakonu, a u slučaju pojave bolesti oboljele životinje se usmrćuju i provode se ostale mjere za sprečavanje širenja bolesti. Sprečavanje pojave bolesti sastoji se od strogih mjera izolacije u peradnjacima i u provođenju obavezne vakcinacije pilića.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Pripremio: Igor Moharić, dr. med. vet.

Dragu�n Kranjčec iz Ivanovca na placu s povrćem sa svog imanja

Robert Sedlar na sajmu nudi proizvode OPG-a Kvež iz Svetog Križa Začretje

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Tri sastojka potrebna za samodostatnost

Živimo u zaista turbulentnim vremenima sve veće nesigurnosti, in�lacije, krize, ratova.... S jedne strane tehnološki napredak nikad nije bio brži, tako da je veliki izazov nositi se s svim tehnologijama koje su nam dostupne i imamo osjećaj kao da vrijeme (i život) juri. S druge strane, imamo osjećaj da kao društvo ne napredujemo baš u pogledu brige za ljude, za okoliš, za zdravlje. Sve manje vjerujemo da se će se država pobrinuti za našu dobrobit, jednako kao i da prehrambeni sustav donosi dobru hranu na naše tanjure. Svako malo neka nova obavijest o povlačenju proizvoda s polica radi štetnih sastojaka, svako malo novo istraživanje koje ukazuje na još veću štetnost pesticida nego što se je to prije mislilo. Što nam onda treba da počnemo živjeti bolje?

Rekla bih da su tri sastojka bitna za započinjanje svog puta prema neovisnosti, a to su: zemlja, sjeme i znanje.

Srećom, zemlja je u većem dijelu RH prilično

dostupna, ako se usporedimo s drugim zemljama EU. Ulaganje u zemlju danas je najpametnija investicija koju možete napraviti. Pametnije je uzeti si kredit za kupovinu zemlje, nego za novi auto, upamtite to.

Pitanje očuvanja sjemenja starih sorti trenutno je predmet donošenja novog zakona u EU, u ovu priču sam i ja uključena, no o tome ću više pisati u prosincu. Za sad je odlična vijest što u udruzi Biovrt imamo društvenu banku sjemenja u kojoj smo pohranili preko 700 uzoraka raznih vrsti i sorti, a za sve koji se učlane u udrugu Biovrt, osiguravamo poklon sjemenja starih sorti za razmnožavanje u svojim vrtovima.

I na kraju znanje. A to je nešto što možete dobiti od mene. Mnogi koji su učili od mene vele da imam odličnu sposobnost prenošenja znanja, pa čak i kompliciranu materiju predočiti na jednostavni način. Mnogi vele da svojim izlaganjima jako motiviram i inspiriram ljude.

U VRTU SLAVICE ŠEGOVIĆ iz Ivanovca

Kovrčavi kelj oduševljava svojom slatkoćom

Kelj baš i nije omiljena namirnica premda je vrlo hranjiv i pun vitamina. Naročito je to važno kroz predstojeće zimske mjesece. Prednost mu je i u činjenici da se upravo u to vrijeme može pripremati na mnoge načine i to svježe ubran.

Gorkaste i žilave listove običnog kelja vrlo je lako zamijeniti �inijim varijetetima poput kelja pupčara ili kovrčavog kelja koji po-

sebno hvali Slavica Šegović iz Ivanovca. Riječ je o kelju koji ne raste u glavicama, nego na stabljici. Prilikom berbe, beru se donji listovi, a gornji se ostavljaju da bi kelj nastavio svoj rast. Otporan je i na vrlo niske temperature tako da njegova berba zapravo traje sve do proljeća. Štoviše, na niskim temperatura u njegovim se listovima nakuplja šećer i samim time daju mu izvjesnu slatkoću. (vv)

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Pozivam vas da krenete uzgajati vlastitu hranu u skladu s prirodom i time steknite veliki dio svoje neovisnosti. Neovisnosti u pogledu kvalitete i dostupnosti hrane, u pogledu sigurnosti u uvjetima divljanja cijena. No nećete dobiti samo to, jedna od nuspojava uzgoja vlastite hrane je usporavanje osjećaja protoka vremena, otkrivanje radosti stvaranja i u konačnici uzgoj boljeg, zahvalnijeg i strpljivijeg sebe.

Sva znanja koja će vam trebati u tome uvijek možete naći na biovrt. com i mojim pro�ilima na društvenim mrežama. A za 2025. pripremam i brojna predavanja i edukativne programe, poput Škole vrtlarenja u koju se možete uključiti početkom sezone.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 040/363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

Slavica Šegović redovno sije kovrčavi kelj

NEZAVISNA PLATFORMA SJEVER

Ivica Baksa: Građani si ne mogu priuštiti osnovne namirnice

Nezavisna platforma Sjever šalje priopćenje koje u nastavku u cijelosti objavljujemo.

Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjevera Ivica Baksa istaknuo je alarmantno stanje s cijenama hrane u Hrvatskoj. Baksa je upozorio na rastući pritisak na kućne budžete građana, posebno onih najsiromašnijih, zbog drastičnog poskupljenja osnovnih namirnica.

- Kad smo nekoć mogli napuniti kolica, a sada jedva nekoliko vrećica, jasno je da imamo problem. Hrana nije luksuz, već osnovna potreba, a činjenica da hrvatski građani izdvajaju oko 25 % svojih prihoda na hranu, dok kod onih siromašnijih taj postotak doseže i 50 %, porazna je. Za usporedbu, Nijemci tro-

še tek 10 % svojih prihoda na hranu, istaknuo je Baksa, naglasivši kako ovakve razlike ukazuju na ozbiljne probleme u kvaliteti života. Osvrnuo se i na težak položaj hrvatskih umirovljenika, od kojih mnogi preživljavaju na rubu siromaštva. - Gotovo 800 tisuća umirovljenika ovisi o jednokratnim državnim potporama, a prošle godine blagdanska košarica dosezala je 417 eura, što je za mnoge umirovljenike s prosječnim mirovinama nedostižno, upozorio je Baksa, dodajući da će ovogodišnje cijene vjerojatno biti još više. Baksa je ukazao na paradoksalnu situaciju u kojoj zemlja s bogatim prirodnim resursima sve više ovisi o uvozu. - Produktivnost naše poljoprivrede

daleko je ispod prosjeka EU-a. Cijene ključnih proizvoda rastu, a građani si ne mogu priuštiti domaće, kvalitetne namirnice jer su skuplje od uvoznih proizvoda niže kvalitete, istaknuo je.

Pozvao je na hitnu intervenciju države u sektoru poljoprivrede: - Potrebno je ulagati u domaću proizvodnju kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali pristupačne cijene hrane.

Posebno je zabrinjavajuće, istaknuo je Baksa, što su cijene osnovnih potrepština u Hrvatskoj više nego u Njemačkoj, iako su plaće u Njemačkoj dvostruko veće. - Medijalna plaća u Hrvatskoj iznosi 1134 eura, a osnovne potrepštine skuplje su nego u Njemačkoj. Kako to objasniti građa-

nima koji već sada jedva sastavljaju kraj s krajem?

Predložio je konkretne korake za rješenje problema visoke cijene hrane: veće poticanje domaće poljoprivredne proizvodnje, smanjenje poreza na osnovne prehrambene proizvode i jaču kontrolu cijena kako bi se zaštitili potrošači.

- Vrijeme je da iskoristimo svoje resurse i okrenemo se svojim ljudima. Građani ne smiju ostati gladni – to je nedopustivo, poručio je Baksa. - Hrvatska ima potencijal, ali moramo ga početi pravilno koristiti. Ne smijemo dopustiti da in�lacija najviše udara tamo gdje boli – na osnovne životne potrebe naših građana, zaključio je.

Nezavisna platforma Sjever

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA DEKANOVEC

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 604-01/24-01/02

URBROJ: 2109-20-03-24-3

Dekanovec, 28.11.2024.

OBAVIJEST O RASPISANOM NATJEČAJU

za dodjelu stipendija redovnim studentima s područja Općine Dekanovec za akademsku godinu 2024./2025.

Općinski načelnik Općine Dekanovec dana 28.11.2024. godine raspisao je natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima s područja Općine Dekanovec za akademsku godinu 2024./2025 (u nastavku natječaj). Cijeli tekst natječaja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici Općine Dekanovec: www.dekanovec.hr Prijave na natječaj podnose se zaključno do 09.12.2024. godine do 12:00 sati, bez obzira na način dostave. Sve ostale informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dekanovec ili na telefon: 040/849-488.

Općinski načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1523

DVADESET GODINA frizerskog salona Viva

Naši su djelatnici srce salona

Industrija ljepote neprestano napreduje, pa trebamo pratiti najnovije trendove i tehnike kako bismo našim klijentima uvijek mogli ponuditi ono najbolje. Jednako nam je važno održati ugodnu i pozitivnu radnu atmosferu za sve naše djelatnike, jer vjerujemo da sretni i zadovoljni zaposlenici stvaraju sretan i zadovoljan salon, što se na kraju osjeti i kroz osmijeh naših klijenata

Razgovarali smo s Višnjom Tompoš - Grabrović, vlasnicom frizerskog salona Viva, koji već 20 godina uspješno posluje u samom centru Čakovca. Iako nije frizer, Višnja je kroz svoj menadžerski pristup i posvećenost uspjela stvoriti prepoznatljiv brend, okupivši tim talentiranih frizera koji svakodnevno pružaju vrhunske usluge klijentima. U ovom razgovoru otkrit ćemo više o izazovima vođenja frizerskog salona, njenoj viziji poslovanja te tajnama uspjeha koje su salon Viva učinile omiljenim mjestom u gradu.

- Frizerski salon Viva obilježava 20 godina poslovanja. Kako ste došli na ideju o otvaranju salona i kako biste opisali Vaš put kroz sve te godine?

- Otvaranje Frizerskog salona Viva bio je prirodan nastavak jedne poslovne vizije koja je započela osnivanjem Trgovačkog društva Vito d.o.o. 2004. godine. S radom smo započeli 4. prosinca iste godine, a ideja o salonu nije se rodila preko noći. Naime, moja karijera započela je u autoindustriji, što je potpuno drugačiji svijet. Međutim, kroz godine rada u tom sektoru, osjetila sam potrebu za novim izazovom, nečim što bi mi pružilo mogućnost kreativnog izražavanja i direktnijeg rada s ljudima. Frizerski salon mi se činio kao savršen spoj svega onoga što volim – estetike, kreativnosti i prilike da pomognem ljudima da se osjećaju bolje i samopouzdanje. Kroz tih 20 godina prošli smo kroz brojne promjene i prilagodbe, ali ono što je uvijek ostalo isto je naša predanost pružanju vrhunske usluge i stvaranju toplog, ugodnog okruženja za naše klijente. Ponosna sam što je frizerski salon Viva postao ne samo mjesto gdje ljudi dolaze da se uljepšaju, već i mjesto gdje se osjećaju kao kod kuće. Svaka nova godina donosi nova iskustva, nove trendove i nove izazove, ali ono što nas vodi kroz sve te promjene jest strast prema frizerskom zanatu i briga za naše klijente. Ova

obljetnica samo je potvrda da smo na pravom putu, a uz podršku naših vjernih klijenata, vjerujem da ćemo i u budućnosti nastaviti rasti i razvijati se.

- Koji su ključni momenti koji su doprinijeli uspjehu salona?

- Otvaranje salona bilo je odrađeno više očima klijenta, nego frizera. Nisam frizerske struke, te sam u naš salon pokušala prenijeti sve što mi je kao klijentu bilo važno, a to je: kvalitetna usluga, čistoća i urednost, ugodna atmosfera u salonu i osjećaj da se frizer posveti klijentu s kojim radi. Na tome i dalje inzistiram.

- Čovjek kad uđe u frizerski salon želi se osjećati ugodno i opušteno. Kako njegujete dobre vibracije unutar tima i možete li nam predstaviti djelatnike koji su dio vašeg tima, kao i voditelja salona? Kada ljudi uđu u naš frizerski salon, želimo da se odmah osjećaju dobrodošlo, opušteno i kao kod kuće. Upravo ta topla

i vedra atmosfera nešto je na što se naši klijenti često osvrnu, a za to su zaslužni naši vrijedni djelatnici, koji su srce i duša Frizerskog salona Viva. Naš tim je poput obitelji, a svatko od njih unosi svoj osobni pečat u svakodnevni rad s klijentima. Tu su Sanja Podvezanec, Sanja Marčec, Mihaela Turk, Sara Fegeš, Andreja Kos, Željka Šimunić i Nenad Kolac. Svatko od njih ima svoj jedinstveni talent i energiju, ali ono što ih sve povezuje je ljubav prema frizerskom zanatu i predanost stvaranju najboljeg iskustva za naše klijente. Nenad Kolac je voditelj našeg salona već 10 godina, a s nama je od 2005. godine. Njegova smirenost, profesionalnost i sposobnost da odlično organizira tim ključni su za naš uspjeh. Održavanje takve atmosfere zahtijeva puno entuzijazma, međusobnog poštovanja i strpljenja. Svakodnevno radimo na tome da podržavamo jedni druge, učimo zajedno i rastemo kao tim. Mislim da je upravo ta povezanost i odličan timski duh ono što klijenti prepoznaju čim uđu kroz vrata našeg salona. Uspješan tim ne čine samo profesionalci – oni su i prijatelji koji zajedno stvaraju nešto posebno. A mogu s ponosom reći da je naš tim u frizerskom salonu Viva ne samo dobar, već jednostavno – odličan.

- Je li se frizerska industrija promijenila tijekom proteklih 20 godina, i na koji način ste seprilagođavali tim promjenama kako biste ostali konkurentni na tržištu?

Naravno da se frizerska industrija promijenila. Mijenjaju se modni trendovi koje naši djelatnici vrijedno prate te redovno odlaze na edukacije i školovanja. Glavna premisa od samog početka je bila kvalitetna usluga uz prihvatljive cijene. Mislim da to uspješno održavamo već 20 godina.

- Frizerski salon Viva se nalazi u samom centru Čakovca. Koliko je ta lokacija pridonijela uspjehu vašeg poslovanja i koliko vam je važan taj aspekt u poslovnom modelu?

- Frizerski salon Viva, od samog početka smješten je u RK Međimurka, Trg Republike 6. Pozicija je odlična, na potezu Autobusni kolodvor – centar Grada. U blizini je nekoliko velikih parkirališta. Ulaz nam je prilagođen osobama s invaliditetom, tako je olakšan prilaz s kolicima.

- Koji su vaši planovi za budućnost salona? Postoji li nešto novo što pripremate za svoje klijente?

- Kroz svih ovih 20 godina, našim vjernim klijentima uvijek smo nastojali pružiti više od samih usluga – trudili smo se stvoriti osjećaj zajedništva i nagraditi njihovu odanost.

Našim klijentima pružamo kvalitetnu uslugu, čistoću i urednost, ugodnu atmosferu u salonu i osjećaj posvećenosti jer nam je svaki klijent važan

Organizirali smo različite nagradne igre, uključujući nezaboravna putovanja kao nagrade, a sada, povodom ovog posebnog jubileja, želimo se zahvaliti na još jedan način. Za naš 20. rođendan pripremili smo posebnu ponudu – od 2. do 7. prosinca 2024. nudimo 20 % popusta na sve usluge! Ovo je savršena prilika da naši klijenti isprobaju nove stilove ili jednostavno uživaju u svojoj omiljenoj usluzi po povoljnijoj cijeni. Kako bismo osigurali da svi dobiju termin koji im odgovara, važno je unaprijed rezervirati svoj termin pozivom na 040 311 878. Naša �ilozo�ija uvijek je bila pružiti vrhunsku uslugu i stvoriti ugodno iskustvo za svakoga tko nas posjeti, a ovaj popust simbolizira našu zahvalnost svima koji su nam kroz godine ukazivali svoje povjerenje. Radujemo se što ćemo ovaj poseban trenutak proslaviti zajedno s našim klijentima!

- Kako vidite daljnji razvoj Frizerskog salona Viva? Izuzetno smo ponosni na prvih 20 godina našeg postojanja, no još više smo ponosni nanaš tim, jer bez njihovog truda i predanosti ovo ne bi bilo moguće. Naši djelatnici su srce i duša Frizerskog salona Viva, a njihova stručnost, kreativnost i profesionalnost zaslužni su za kvalitetu usluga i ugled koji salon uživa već dva desetljeća. Što se tiče budućnosti, naš glavni cilj je nastaviti pružati izvanrednu uslugu i zadržati visoke standarde koji su postali sinonim za Viva. Svjesni smo da industrija ljepote neprestano napreduje, pa nam je plan i dalje pratiti najnovije trendove i tehnike kako bismo našim klijentima uvijek mogli ponuditi ono najbolje. Osim toga, jednako nam je važno održati ugodnu i pozitivnu radnu atmosferu za sve naše djelatnike. Vjerujemo da sretni i zadovoljni zaposlenici stvaraju sretan i zadovoljan salon, što se na kraju osjeti i kroz osmijeh naših klijenata. U konačnici, naš plan je jednostavan – želimo nastaviti rasti, razvijati se i biti mjesto gdje naši klijenti uvijek mogu pronaći vrhunsku uslugu, pozitivnu energiju i osjećaj dobrodošlice. Nadamo se da će nam sljedećih 20 godina donijeti još više uspjeha, zadovoljnih klijenata i lijepih trenutaka koje ćemo podijeliti s našom zajednicom.

Višnja Tompoš - Grabrović vlasnica salona

Nenad Kolac voditelj je salona već 10 godina

Tim frizerskog salona Viva: Sanja Marčec, Sanja Podvezanec, Mihaela Turk, Željka Šimunić, Andreja Kos, a sjedi Nenad Kolac

- Što se nosilo od 20-ih do 50-ih godina prošlog stoljeća na selu

Zaviriti u ormar djedova i baka nije uzbudljivo samo djeci. To je tema i dugoživuće smotre narodnih nošnji, koja datira iz 2002. godine. Na toj prvoj smotri u organizaciji KUD-a Žiškovec prikazano je odijevanje međimurskih mladenki. Već tada je na njoj sudjelovao pet kulturno-umjetničkih društava. Smotra je “legla” pa je stavljena na razne teme.

- Prvih godina organizirale su se i radionice prilagođene temi smotre, otpočela je priču Jagoda Srša, članica KUD-a Žiškovec i predsjednica Odbora za narodne običaje pri HKUU-u Međimurske županije. Nastavlja: - U to vrijeme bili smo relativno mlado društvo i svugdje oko nas su se događale razne smotre pa smo željeli biti jedinstveni, napraviti nešto što nitko drugi nema i tako se rodila ideja o smotri nošnji, ispričala je.

- U tim ranim godinama da sve bude kako treba i autentično, smjernice za rad i podršku nam je davala Smiljana Petr Marčec, kustosica Muzeja. Nastavlja: - Svoju ide-

ju o smotri izložili smo Hrvatskoj kulturno-umjetničkoj zajednici pa su nas stavili u Odbor za narodne običaje, tako da paralelno svake druge godine održavamo smotru običaja ili međimurske nošnje. Ove godine je to bila smotra nošnji koje je prezentiralo pet KUD-ova članica zajednice: KUD Veseli Međimurci, KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, KUD Katruže Iva-

novec, KUD Goričan i KUD Žiškovec. Gosti smotre bili su: Stanko Trstenjak, Cecilija Merkač Hudopisk i HKD Pomurje iz Lendave, kazala je. - Prikazali smo nošnje kakve pamtimo po pričanjima svojih mještana ili po uzoru na fotogra�ije nastale do 1950. na kojima se vidi svečanija odjeća u kojoj se išlo u Čakovec. Odlazak u grad podrazumijevao je posebnu, a ne običnu, svakodnevnu radnu odjeću.

Muškarci koji su do početka 30-ih godina prošlog stoljeća bili siromašniji i još uvijek su nosili pretežno bijelu odjeću od domaćeg platna: gače i robaču, a iznad “robače”, “prusleka”, na glavi “škrlak”, a na nogama “šolce” ili čizme, ono što su imali. Pod utjecajem migracija i drugih sredina muška nošnja je doživjela je bržu promjenu, nego ženska. Pod tim utjecajem muški su bijele gače i robače zamijenili “ancugima” i košuljama te kapama umjesto škrlaka na

Kaj se obleklo dok se išlo v Čakovec

glavi. Kupovna odjeća sve više je ulazila u mušku garderobu. Žene su dulje zadržale odjeću od domaćeg tkanog platna sve do sredine dvadesetih godina prošlog stoljeća, sve dok razvoj trgovine nije došao i do naših sela. Putujući trgovci prodavali su svoje materijale i robu od vrata do vrata. Tko je imao novaca mogao je kupiti pokoji kupovni komad. Većinom su se kupovali materijali od kojih se šivala odjeća. Izrađivale su se guzanke – suknje s vrlo sitnim faldama rađene uz pomoć letvica. Za njih se koristio tanki štof u čijem sastavu je bila vuna. Ukrašavao se rukom našivenim sitnim uzorcima, a kasnije su uzorci bili strojno utisnuti u materijal. Zdulci, dudači i reklin

Doma su žene nosile radne košulje: ljeti nabrane uz vrat, potkošulje šivane od platna zvale su se “zdulci”, a iznad su nosile nabrani “dudače”. Strukirana košulja s puf rukavima zvala se “reklin”. Doduše

svako selo ima svoj naziv za te odjevne komade. Zimi su žene nosile debele “bajke i štrikance”, jer za kaput je rijetko tko imao novaca. Na glavi su zimi žene nosile vunene marame, ljeti tanke “končence”, a za svečane prilike, sjajne “prelevance”, različitih boja.

Na smotri u Žiškovcu je prikazano kako se išlo oblečeno na sajam, k doktoru, k �iškalu i kako su se parovi išli slikati k fotografu.

Na smotri u Žiškovcu je prezentirana autentična odjeća sačuvana od naših predaka, ali i replike odjeće po uzoru na originale i to zato jer bi originalnu odjeću današnji ljudi teško navukli na sebe, jer su nekadašnji ljudi bili puno manji i slabiji, kazala je Jagoda Srša. Na smotri su prikazane originalne guzanke, dudači, rupci. Odjeća se nekada ručno šila ili na šila rijetkim šivaćim mašinama, legendarnim Singericama. Jedna takva starija od sto godina bila je izložena

K doktoru se nije išlo u najsvečanijoj odjeći, ali je ona morala biti čista i uredna. Žene su za tu priliku obukle faldanu suknju, “svilnati” ili “glotnati” fertof s kockom ili bez kocke i “reklin”.

K �iškalu su mogli ići samo oni koji su imali peneze, bogatiji ljudi koji su se jako svečano obukli za tu priliku i “dali su se videti”. Muškarci su si obukli “prič hlače” - kao konjičke s proširenjem iznad koljena, izrađene od štofa.

Odjeća se luftala, a ne prala

Odjeće je u ormarima ondašnjih žena bilo puno manje nego danas. Zato se ona odmah skinula po dolasku doma. Zatim se obavezno “luftala”, a ne prala. Nakon prozračivanja se zamatala u pak-papir i spremala u ormar ili škrinju i brižljivo čuvala. Bila je izrađena od prirodnih kvalitetnih materijala i trajala je desetljećima.

Druga, radna odjeća, bila je od domaćeg tkanja i češće se prala, a mogla je biti i zakrpana ili se za svakodnevnu upotrebu koristila ona koja je prije bila svetešnja, ali se pohabala.

KUD ŽIŠKOVEC ORGANIZIRA jedinstvenu smotru narodnih nošnji

Članovi KUD-a Žiškovec u svečanoj odjeći iz vremena prve polovice 20. stoljeća

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Mario Golenko

Kak’ se negda zrihtalo za slikanje, prikaz KUD-a Katruže

Stanko Trstenjak u prič-hlačama

Jagoda Srša s končencom i Suzana Kutnjak s prelevancom na glavi

Ivanovčani iz KUD-a Katruže Ivanovec kak’ da idu na sejem

TRGOVINA KRK, Pribislavec

Doris i Renata vole recepte

Platnenu poklon-vrećicu Međimurskih novina ovaj put poklonili smo u dućanu Trgovine Krk broj 12/2 u Pribislavcu. Dobile su ju Doris Cikatić i voditeljica dućana Renata Makar. - Volim čitati razne teme. Prvo odem pogledati koji su recepti unutra, a onda pročitam što aktualno u našem Pribislavcu.

Politiku ne volim pretjerano pa to većinom preskočim. Uvijek se nađe nešto zanimljivo i korisno u vašim novinama, govori Renata. Doris također primarno čita recepte, iako voli pogledati i kakva se kulturna događanja zbivaju narednog vikenda diljem Međimurske županije. (lp)

www.mnovine.hr

redakcija@mnovine.hr

Jačanje tržišne

pozicije i

rast produktivnosti poduzeća

IM-COMP ulaganjem u nova digitalna rješenja

Ukupna vrijednost projekta: 210.202,13 EUR

EU su�inanciranje projekta: 95.464,86 EUR

Razdoblje provedbe projekta: 1.12.2022. – 1.12.2024.

Projekt je kandidiran na javni poziv "Bespovratne potpore za digitalizaciju", Referentni broj: NPOO.

C1.1.2.R3-I3.01,0350. te je su�inanciran Europske unije iz NextGenerationEU.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Maja Čalopek iz Čakovca. Dobitnicu

ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Prvi kupon 116. kola Novo, 116. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom,

koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 13. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do ponedjeljka 23. prosinca. Sretnog dobitnika 116. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. prosinca. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nabavit će se napredni digitalni alati i oprema s ciljem korištenja digitalnih tehnologija i rješenja sa svrhom povećanja učinkovitosti, kompetitivnosti, internacionalizacije poslovanja, jačanja digitalnih vještina za razvoj i primjenu novih proizvoda, usluga i procesa kroz primjenu tehnologija i rješenja u proizvodnim i organizacijskim procesima s ciljem optimizacije poslovanja i jačanja tržišne pozicije.

Projekt će dovesti do povećanja prihoda od prodaje za 20 %.

Ciljne skupine su zaposlenici poduzeća koji će raditi na transformaciji i digitalizaciji organizacijskih procesa te naučiti koristiti nove suvremene tehnologije.

Ciljevi projekta

Cilj je jačanje konkurentnosti na domaćem i svjetskim tržištima kroz uvođenje digitalnih rješenja u poslovanje putem ulaganja u digitalne alate i opremu za uvođenje novog načina poslovanja poduzeća, odnosno novih poboljšanih proizvodnih postupaka, organizacijskih praksi, te jačanje digitalnih vještina na temelju plana potreba digitalizacije u svrhu digitalne transformacije, razvoj novih kompetencija i očuvanja postojećih te poticanje stvaranje novih radnih mjesta.

Speci�ični cilj projekta je poboljšan razvoj i rast IMCOMP d.o.o. kroz korištenje digitalnih tehnologija i rješenja sa svrhom povećanja učin-

kovitosti, kompetitivnosti i internacionalizacije poslovanja sa svrhom optimizacije poslovanja i jačanja tržišne pozicije.

Rezultati ulaganja:

• Nabavljena i implementirana softverska inovativna digitalna rješenja

• Nabavljena i implementiran hardver

• Nabavljena kibernetička rješenja za osiguranje sigurnosti podataka

• Povezan ured u Zagrebu i Pribislavcu

Projekt su�inancira Europska unija u sklopu Poziva „BESPOVRATNE POTPORE ZA DIGITALIZACIJU“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO). Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Doris Cika�ć i Renata Makar

Glazbom do Afrike!

Fotogra�kinja Martina Strahija i profesor Nikola Mutvar pokrenuli su učenike Gimnazije “Josip Slavenski” te snimili glazbeni spot s djecom iz Tanzanije.

Projekt Gimnazija za Afriku predstavlja se u ponedjeljak, 2. prosinca, u 19 sati u Centru za kulturu Čakovec. Dođite i podržite ovu inspirativnu priču o glazbi, zajedništvu i nadi! Opširnije na stranici 3.

Petak,

29. studenoga

17:00

Izložba Božićna čarolija

Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec

18:00

Popularno predavanje

petkom, dr. sc. Lidija Bajuk:

Međimurska popevka

Dvorana Riznice

Međimurja Čakovec

19:00

Retrospek�vna izložba ilustracija Željke Mezić

Putovanja i susre�

Muzej Croata insulanus

Grada Preloga

19:00

Interak�vna izložba pod nazivom Adeleine

KEC MURAI

Subota,

30. studenoga

9:00

Adventska košarica

Ulica Katarine Zrinskih, Čakovec

12:00

Otvorenje božićne kupole

Ulica kralja Tomislava

14:00

Adventske rados� v Dobravi

Dvorište Doma kulture Zalan

18:00

Otvorenje izložbe Svjetlost Božića - Božić u djelima Ivana

Lackovića Croate

Pastoralni centar blaženog

Alojzija Stepinca

19:00

Proslava 75. godina KUU-a

Veseli Međimurci Čakovec

Centar za kulturu Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

BOŽIĆNI SAJAM u

Maloj

najave

Subotici Zimsku čaroliju donose

Hjer, Moto mrazovi i Puhački orkestar

Advent u Maloj Subotici započinjemo božićnim sajmom koji će se održati u nedjelju 1. prosinca 2024. godine s početkom u 14 sati ispred Doma kulture u Maloj Subotici. Bit će tu toplog čaja, kuhanog vina, kobasica, langoša, fritula, hladetine, ljutih proizvoda od voća i povrća, mirisnih božićnih kolačića, raznih svjetlucavih dekoracija i još mnogo toga. Blagdanskom ugođaju sajma doprinijet će HJER, dječji zbor Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice, Moto mrazovi iz Moto kluba Orlovi Mala Subotica, Puhački

CZK

Čakovec

Hjer - Hrvoje Kristofić doprinijet će blagdanskom ugođaju

orkestar Općine Mala Subotica i mažoretkinje Male Subotice. (sh)

Veseli Međimurci

slave 75 godina

Veseli Međimurci proslavit će u subotu, 30. studenog, svoj 75. rođendan u CZK-u Čakovec s početkom u 19 sati.

KUU Veseli Međimurci Čakovec osnovana je 1949. godine, u okviru MTČ-a, a kasnije djeluje samostalno kao udruga građana. Šezdesetak aktivnih članova djeluje u šest sekcija: dječjoj i starijoj folklornoj, tamburaškoj, dramskoj, vokalnoj te sekciji za očuvanje narodnih nošnji i običaja. Udruga prvenstveno njeguje međimurske narodne pjesme i plesove, ali uvježbava i pjesme i plesove drugih krajeva Lijepe Naše. Uz

pjesmu, ples, glazbu i glumu, članovi udruge posebnu brigu posvećuju brojnim originalnim narodnim nošnjama, tradicionalnim uporabnim predmetima i narodnim običajima koje nastoje očuvati i prezentirati širom Hrvatske. Udruga je za svoj rad primila pregršt značajnih nagrada i plaketa, a posebno izdvajamo nagradu Zrinski koju je udruga primila 2002. godine za izuzetne doprinose na području kulture Međimurske županije. 2019. godine udruga je primila nagradu Grb Grada Čakovca za izniman doprinos u kulturi na području Grada Čakovca. (sh)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - KATE BATEMAN: STRASTVENI NEPRIJATELJ

Dobitnik knjige Holokaust u Zagrebu objavljene u prošlom broju je Inka Rajter iz Nedelišća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1524

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Kate Bateman: Strastveni neprijatelj

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

OTVORENJE IZLOŽBE

ilustracija Putovanja i susreti Željke Mezić

Adventsku čaroliju u Prelogu Muzej Croata insulanus počinje otvorenjem izložbe ilustracija Putovanja i susreti Željke Mezić, u petak 29. studenoga, u 19 sati. Željka Mezić profesionalno se bavi ilustracijom od 2001. godine te je do sada ilustrirala mnoge udžbenike, knjige, slikovnice i zbirke poezije. Ujedno je napisala čak šest autorskih slikovnica, a svoje priče i pjesme objavljivala je i u časopisima "Radost" i "Prvi izbor". Izložba Putovanja i susreti svojevrsna je intimna retrospektiva putem koje se dubinski upoznajemo sa svijetom ilustracije Željke Mezić.

Autorica se predstavlja pomnom selekcijom radova, ukupno 62 ilustracije iz 12 slikovnica, jedne knjige i jednog umjetničkog projekta, koji su nastali u periodu od 2010. do 2021.

DOM

KULTURE Zalan

godine. Predstavljeni radovi ukazuju na svu širinu i bogatstvo autoričinog umjetničkog djelovanja u mediju ilustracije. Iako je oblikovanje ilustracija uvjetovano nizom različitih zakonitosti koje ovise o namjeni publikacije i ciljanoj publici, važno je istaknuti umjetničku slobodu autorice koja kroz mnoge izazove i projekte razvija i njeguje svoj jedinstveni umjetnički rukopis. Uz izložene originalne ilustracije, posjetitelji će moći razgledati i niz radnih elemenata poput niza skica, bilježnica, tekstova, papira, kistova i boja izloženih u vitrinama, a koji zorno svjedoče o cjelokupnom stvaralačkom procesu. Autorica stručne koncepcije izložbe je Sonja Švec Španjol. Izložba se može razgledati do 19. prosinca 2024. godine. (sh)

Adventske radosti v Dobravi

Bliži nam se prvi adventski vikend pa tako i treće po redu Adventske radosti v Dobravi. Dekoracija se već naveliko postavlja u centru mjesta, a ispred crkve je već složen i prekrasan adventski vijenac.

U subotu, 30. studenog 2024. godine, Općina Donja Dubrava na inicijativu općinskog Odbora za turizam, prekograničnu suradnju i projekte, organizira adventski sajam s bogatim popratnim

programom koji počinje u 14 sati, a traje sve do 19 sati u dvorištu Doma kulture Zalan. Na sajmu će se svojim proizvodima predstaviti brojni dobravski OPG-ovi i poduzetnici, a kao obično neće nedostajati ni bogate gastro ponude i toplih napitaka za koje će se pobrinuti dobravske udruge. Ove godine je ponuda ponovno bogata i raznovrsna, a mališane će oduševiti i božićni konjić kojeg će čuvati pravi vilenjaci. (sh)

Nedjelja, 1. prosinca

14:00

Božićni sajam Mala Subo�ca Ispred Doma kulture 14:00

Tradicionalna izložba

Udruge žena Brest

Društveni dom Podbrest 17:00

Koncert U san mi dođu tambure

Dom kulture Zasadbreg 17:00

Koncert Gradski puhački orkestar

Centar Čakovca

Ponedjeljak, 2. prosinca 19:00

Gimnazija za Afriku Centar za kulturu Čakovec Srijeda, 4. prosinca 19:00

Vinska radionica u vinariji Cmrečnjak: Crna vina Međimurja u odnosu na svijet Vinarija Cmrečnjak Četvrtak, 5. prosinca

Otvorenje izložbe Transformacija sjećanja Lucija Berdin Kokol Centar za kulturu Čakovec Petak, 6. prosinca 19:00

Predavanje Sve što niste znali o seksu-mitovi, stvarnost i zdravi odnosi

Dvorana Murai, Pleškovec Nedjelja, 8. prosinca 18:00

Godišnja izložba članova Likovne udruge Donjeg Međimurja, Prelog Multimedijalna dvorana Croata Insulanus grada Preloga

Carys Davies ne želi se uda�. Jedino tako može sakri� tajnu koja bi upropas�la nju i njezinu obitelj pa je posljednje dvije sezone provela skandalizirajući visoko društvo i tako odbijala potencijalne udvarače. No koliko god se doimala samopouzdano, razočarana je muškarcima i izgubila je vjeru u ljubav. Srce joj brže zakuca samo zbog Tristana Montgomeryja, jednog od najljućih neprijatelja njezine obitelji, ali i jedinog muškarca koji je može prozre�.

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Tristan je pak, kao stup društva, morao pronaći čednu i pristojnu suprugu koja će se uklopi� u njegov s�l života, no nikad nije prestao želje� hrabru, crvenokosu Carys.

U ovoj divnoj romansi isprepliću se strast, ljubav i ambicija. Kemija između naših junaka uistinu je nevjerojatna, a zaplet će vam doslovno oduzeti dah!

POKLANJA KNJIGU

MJESEČNI VODIČ

intervju tjedna

Glazba prenosi emocije i preko kontinenata

Učenici iz čakovečke Gimnazije i sirotišta u Tanzaniji snimili jedinstveni spot koji briše granice između kontinenata

Čakovečki CZK ugostit će u ponedjeljak jedinstveni projekt Gimnazija za Afriku u kojem su učenici naše Gimnazije

Josip Slavenski surađivali s djecom iz sirotišta sv. Franje u Tanzaniji kako bi snimili glazbeni spot. O značaju projekta i njegovom tijeku razgovarali smo s Martinom Strahijom, osnivačicom udruge Ti nisi sam i inicijatorice projekta, koja je koordinirala snimanje u Tanzaniji i povezala učenike iz Čakovca s djecom iz sirotišta.

- Odakle se pojavila ideja o suradnji između učenika iz Čakovca i Tanzanije?

Ideja je rođena iz jednostavne, ali snažne želje –stvoriti most između dvaju različitih svijeta s pomoću glazbe. Ideja mi je sinula tijekom boravka u Tanzaniji kad

Nadmašili smo i vlastita očekivanja

Sugovornik nam je i Nikola Mutvar, profesor glazbe u Gimnaziji, koji je vodio i motivirao učenike tijekom projekta. Sada su to već bivši maturanti generacije 2023. i 2024. Saznali smo kako je on doživio cijeli projekt. - Koji su speci�ični glazbeni i umjetnički elementi uključeni u ovaj projekt?

Teško je zapravo dati „pravi“ odgovor na ovo pitanje. Možemo reći da je prvotna ideja snimanja ovog videospota bila predstaviti četverogodišnji rad njih kao darovitih učenika iz područja glazbe, tj. fakultativnih predmeta (Orkestar, Zbor, Mali glazbeni sastavi u koje spadaju sastavi poput Vokalne skupine, Brass kvinteta, Školskog benda i drugih sastava) koje su polazili tijekom srednjoškolskog obrazovanja u našoj gimnaziji. Međutim, nakon jednog

sasvim opuštenog razgovora s gospođom Martinom rodila se ova ideja koju su naši učenici odmah prihvatili s iznimnom inspiracijom i zainteresiranošću za dubljim i detaljnijim upoznavanjem novog naroda, njihove kulture i običaja o kojima su slušali u sklopu nastave Glazbene umjetnosti. Učenici su projektu pristupili apsolutno angažirano u skladu sa svojim mogućnostima u pogledu glazbe, a najviše ih je dotaknula priča o djeci iz Tanzanije i njihovom načinu života i školovanja. Tu se rodila empatija i ideja da se prikupe sredstva kojima bi se njima omogućili bolji uvjeti u pogledu obrazovanja. Koristilo smo sve znanje stečeno kroz četverogodišnje obrazovanje i iskoristili svu raspoloživu tehnologiju dostupnu školi pa je videospot zapravo proizvod

isključivo naših učenika pod vodstvom mene kao nastavnika te Martine kao profesionalnog fotografa i osobe koja dobro poznaje tamošnje životne prilike te naravno našeg snimatelja i montažera Igora. - Kakve su bile reakcije na videospot?

Reakcije su bile i više nego pozitivne – moram reći da su svi ostali oduševljeni. U početku smo očekivali „prosječan učenički proizvod“, koji je na kraju ispao puno više od toga. Mislim da je de�initivno dah svježine i emociju cijeloj glazbi dao onaj osjećaj pripadanja i pomoći drugima koji njegujemo kod svih učenika tijekom četiri godine koje su kod nas. Bit će jasno o čemu govorim kad se pogleda video. Vjerujemo kako će ta ista energija i emocija doprijeti do svakog gledatelja i slušatelja.

sam tamo radila s djecom. Želja mi je bila povezati glasove i srca Hrvatske i Tanzanije. U razgovoru s profesorom Nikolom Mutvarom ideja je dobila dublji smisao. Odlučili smo spojiti njegove učenike s mojim mališanima iz Tanzanije i glazbom ispričati priču o zajedništvu, ljubavi i nadi. Ovo nije samo pjesma; ovo je dokaz da granice postoje samo ako ih dopustimo. - Kako ste uspjeli snimiti spot unatoč tolikoj udaljenosti?

Snimanje na dvama kontinentima, bila je prava avantura nabijena izazovima i emocijama. U Tanzaniji sam, unatoč jezičnim barijerama i činjenici da su moji mališani teško pratili za njih “prespori” ritam pjesme, uz mnogo truda i smijeha uspjela snimiti njihove glasove i osmijehe. U Hrvatskoj je, zahvaljujući profesorovoj stručnosti i entuzijazmu učenika Gimnazije, glazbeni dio tekao lakše, a njihova energija savršeno je upotpunila priču. Igor Županić, pravi majstor iza kamere, sve je to spojio u jedno

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 11.12.2024. u CineStaru Varaždin.

čarobno djelo – točno onako kako sam zamišljala. Kroz njegovu montažu, emocije i želja našeg zajedničkog rada blistaju u svakom kadru.

- Kako biste opisali glavnu poruku koju zajednički spot želi prenijeti publici?

Glavna poruka našeg zajedničkog projekta je jednostavna, ali snažna: ‘We are the world’. Bez obzira na to odakle dolazimo, koje jezike govorimo ili kakve ritmove plešemo, svi smo dio istog svijeta – povezani ljubavlju, solidarnošću i željom da činimo dobro.

- Kakav je značaj sudjelovanja u ovakvom međunarodnom projektu za učenike obje škole?

Sudjelovanje u ovakvom međunarodnom projektu za učenike obje škole ima neprocjenjiv značaj. Za učenike Gimnazije Josip Slavenski to je prilika da kroz glazbu i kreativnost upoznaju drugu kulturu, razviju empatiju i prošire svoje vidike izvan granica vlastite zajednice. Za mališane iz sirotišta sv. Franje u Tanzaniji, ovaj projekt je podsjetnik da nisu sami i da njihovi glasovi mogu odjekivati daleko, donoseći radost i nadu. Ovaj projekt uči sve sudionike da je svijet bogatiji kada dijelimo jedni s drugima – bilo pjesmom, osmijehom ili srcem.

- Što očekuje publiku na koncertu u CZK-u?

- Osim promocije spota, publika će na koncertu doživjeti emotivno i inspirativno putovanje kroz priče i glazbu. Kratko predavanje upoznat će ih sa sirotištem sv. Franje u Tanzaniji, donoseći uvid u svakodnevicu, izazove i snove djece koja su dio ovog projekta. Predstavit ćemo i Gimnaziju Josip Slavenski te njihove učenike, čije su talent, energija i entuzijazam ključni dio ove priče. Glazbeni program učenika Gimnazije poslužit će kao emotivna priprema za vrhunac večeri – promociju spota koji spaja dva svijeta.

Dobitnica ulaznica za film: Kristina Kukovec DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Heretik

KAKO DO

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

- Razmišljate li već o budućim suradnjama s drugim zajednicama ili školama? Apsolutno! Projekti poput ovoga uvijek nas inspiriraju na nove korake. Predavanja u vrtićima, osnovnim i srednjim školama o empatiji i prihvaćanju različitosti već su stalni dio našeg djelovanja – to je naš način da sijemo sjeme razumijevanja među najmlađima. Što se tiče novih suradnji, tko zna? Svaka prilika da povežemo ljude i zajednice, bez obzira na udaljenost, za nas je izazov koji s radošću prihvaćamo. Svijet je prepun priča koje čekaju da budu ispričane, a možda će baš jedna od njih biti naš sljedeći projekt.

Martina Strahija i prof. Nikola Mutvar s gimnazijalcima

Djeca iz sirotišta sv. Franje u Tanzaniji

Kapa s leopard uzorkom

dodaje dašak odvažnos� i s�la svakom izgledu

Čakovečka špica

Nasmiješeni Josipa i Kevin zrače pozi�vnom energijom

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Dama u ružičastom kaputu is�če se svojom odvažnošću i s�lom

Andrejina crna kombinacija - savršena za svaku prigodu

Kombinacija crvene i bijele boje stvara savršenu harmoniju

Sunčane naočale su omiljeni modni dodatak naših špicera, savršene za svaki ou�it

JUDO

ADAPTeD JUDo „Get Together Tournament“ u Venrayu u Nizozemskoj

Nova zlatna medalja Nenada Vrbanca

Nenad i Mateo, osobe s Down sindromom, ovaj su uspjeh ostvarili natječući se i protiv sportaša s drugim intelektualnim poteškoćama

Piše: Luka Pongračić Foto: Judo klub Zrinski

Od 22. do 24. studenoga održao se Adapted Judo „Get Together Tournament“ u Venrayu, u Nizozemskoj, pod organizacijom Europske judo unije. Natjecanje je okupilo brojne sudionike, a među njima su briljirali hrvatski predstavnici Nenad Vrbanec iz Novog Sela Rok i Mateo Holjevac iz Duge Rese. Dvije pobjede na ippon

Nenad Vrbanec, u kategoriji Level 4 do 81 kilograma, osvojio je zlatnu medalju nakon dvije izvrsne pobjede na ippon. Prvu borbu zaključio je tehnikom tai otoshi, dok je u drugoj, unatoč izazovima s pravilima, dominirao i na kraju slavio tehnikom ko soto gake. Nenad je tijekom cijelog natjecanja pokazao taktičku zrelost, slušajući upute trenera Filipa Šekete, što ga je zasluženo dovelo na najvišu stepenicu postolja. Mateo Holjevac natjecao se u kategoriji Level 3 do

TENIS

73 kilograma. S čak pet borbi iza sebe, Mateo je četiri puta briljirao te sve četiri borbe pobjedio na ippon, koristeći nožne tehnike poput ouchi gari i ko soto gake. Jednu je borbu izgubio zbog trenutka nepažnje, no nije dopustio da ga to obeshrabri. S ukupno četiri pobjede, osvojio je srebrnu medalju, čime je upotpunio ovaj uspjeh.

Trener nije krio ponos

- Dečki su dali svoj maksimum i ostavili srce na tatamiju. Nenad i Mateo su osobe s Down sindromom, a borili su se protiv natjecatelja s drugim intelektualnim poteškoćama, što njihov uspjeh čini još većim. Nakon njihovih pobjeda, osjetio sam nevjerojatnu sreću i ponos, ovo je rezultat njihovog truda i predanosti. Nenad i Mateo inspiracija su svima, dokazujući da granice postoje samo u glavama, a predani rad i srčanost donose nevjerojatne rezultate, riječi su Filipa Šekete. Podsjetimo, Nenad i Mateo

nastavlja briljirati diljem Europe

su ranije ove godine osvojili medalje na „Trisome Games Antalya 2024.“, olimpijskim igrama za osobe s Down sindromom, gdje su osvojili brončanu i srebrnu medalju. Ovo je njihovo drugo zajedničko natjecanje, na kojem su ponovno pokazali nevjerojatnu sinergiju i borbeni duh.

Uspjesi se gomilaju

Nenad Vrbanec je član SUDS-a (Sportske unije za sportaše s Down sindromom) od 2019. godine. Tijekom svoje karijere već je osvojio dvije srebrne medalje na Svjetskim prvenstvima, u Guimarãesu 2019. i na Madeiri 2022. Nakon niza impresivnih uspjeha u prethodnim godinama, uspio je nadmašiti dosadašnja postignuća i osvojiti svoju prvu europsku zlatnu medalju prošle godine u Italiji.

Tonka pokorila Slovačku

Međimurska tenisačica

Antonia Ružić na ITF World Tennis Touru u slovačkoj Trnavi (nagradni fond 40.000 dolara) ostvarila je izvanredan rezultat, osvojivši naslov i produživši niz pobjeda na čak deset mečeva. Ovo je nova potvrda njezine sjajne forme, koja je i ranije pokazivala potencijal za velike uspjehe. Turnir je započela pobjedom u prvom kolu protiv kanadske kvalifikantice Katherine Sebov, 365. na WTA listi. U napetom dvoboju Ružić je slavila rezultatom 7:5, 6:4. U drugom kolu, Antonia je bila bolja od Čehinje Julie Štruplove, 257. na WTA ljestvici, nakon što je pokazala izdržljivost i odlučnost u pobjedi od 2:1 u setovima.

Pala je i domaća zvijezda

U četvrtfinalu je s uvjerljivih 2:0 (6:3, 6:2) svladala domaću tenisačicu Adrienn Toth. Pobjedom protiv još jedne Čehinje, Do-

minike Šalkove (185. na WTA ljestvici), Antonia je izborila svoje mjesto u finalu. Šalková, koja je u ranijim mečevima na turniru izgubila samo dva gema, bila je težak izazov, no

Ružić je sjajno odigrala ključne trenutke meča. Prvi set odlučen je u ‘tie-breaku’, gdje je Antonia dominirala i osvojila pet uzastopnih poena nakon rezultata 1:1. U drugom setu presudio je rani ‘break’ za vodstvo 3:2, što je hrvatska igračica zadržala do kraja i slavila s 7:6 (2), 6:4.

Uvjerljiva u finalu Veliko finale protiv Čehinje Tereze Valentove, ovogodišnje pobjednice juniorskog French Opena u pojedinačnoj i parovima, bilo je kruna turnira. Unatoč reputaciji Valentove, Antonia je pokazala svoju klasu i sigurnost. Uvjerljivom igrom slavila je s 2:0 u setovima (6:3, 6:2), potvrdivši

NOGOMET

PATRIK KOLARIĆ pred važnim ispitima Strahoninčanu pripao “vječni derbi”

U nedjelju nas od 17:45 sati na Poljudu očekuje najveći hrvatski derbi – Hajduk protiv Dinama, a suđenje utakmice vodećih Splićana i trećeplasiranih Zagrepčana pripalo je našem Međimurcu Patriku Kolariću. Zadnji derbi Kolarić je sudio prošle godine, 17. prosinca, kada se igralo 19. kolo, a utakmica na Maksimiru završila je 0:0.

Liga prvaka mladih Prije nego što stigne na Poljud, Strahoninčanin je odradio i važnu međunarodnu dužnost. Naime, u srijedu je sudio na utakmici Lige prvaka mladih između Liverpoola i Real Madrida, u sklopu petog kola natjecanja. Na tom susretu pomagali su mu hrvatski suci Luka Pajić i Ivan Starčević, dok je četvrti sudac bio Englez Scott Jackson. Potencijalno presudna utakmica SHNL je u punom zamahu, a mnogi vjeruju kako bi upravo ova utakmica mogla biti presudna u borbi za naslov jesenskog prvaka, pogotovo uz činjenicu da Dinamo stiže bez nekoliko ključnih prvotimaca. Kolariću će pomagati suci Goran Pataki iz Đakova i Ivan Mihalj iz Velike Gorice. Četvrti sudac je Zdenko Lovrić iz Đakova. VAR sudac je Dario Bel iz Osijeka, a njegov asistent je Mario Zebec iz Cestice. (lp)

da se nalazi u iznimnoj formi. Ova pobjeda ne samo da Ružić donosi novi trofej, već i osigurava skok na WTA ljestvici. Trenutno 143. igračica svijeta, Antonia će nakon ovog uspjeha napredovati za nekoliko mjesta, dodatno učvrstivši svoj status. (nl, foto: zv)

ANTONIA RUŽIĆ

Mateo Holjevac i Nenad Vrbanec

Nenad Vrbanec na tronu

Antonia Ružić

Patrik Kolarić

SPORTSKI VIKEND u Nedelišću donio je pregršt zanimljivih duela

Malonogometni hakl oduševio 50 ekipa

U dinamičnom haklu najboljom se pokazala ekipa Lepi dečki 2010 koja je u sjajnom finalu slavila s 4:2 protiv Naftaša

Prvog dana hakla na MESAP-u nastupali su oni najmlađi, mladi nogometaši 2017. i 2018. godišta. U ovoj kategoriji nastupalo je 8 ekipa, što je zbog ograničenog kapaciteta bio maksimalan broj. Najboljima se u ovoj kategoriji pokazala NK Podravina Ludbreg koja je u finalu slavila (4:2) protiv ŠN-a Ivanovec/ Štefanec. U susretu za treće mjesto ŠN Bat bio je bolji od žutih Žibeka s 2:1. Uz to što svaki natjecatelj dobiva nagradu za sudjelovanje, posebnost ovog turnira je ta što

RUKOMET

svaka ekipa igra minimalno četiri utakmice. Tako je bilo i u petosatnom programu ove kategorije. U velikom finalu susreli su se ekipa Pikavci i ekipa Fisi boys. U vrlo napetom susretu Fisi Boys su bili uspješniji za jedan pogodak (0:1). Medalja za treće mjesto pripala je ekipi Ježko koja je nakon raspucavanja pobijedila ekipu Tosteri (4:5). Dan su

svojim nastupom Hakl začinile Mažoretkinje Nedelišća koje su se pokazale u pravom svjetlu. Svoj pozdravni govor održao je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak. Subota popodne rezervirana za najstarije

U vrlo dobrom i dinamičnom haklu, najboljom se

RUKOMET EUROPSKO PRVENSTVO

Strahoninčanke putuju s reprezentacijom

Nakon osam dana priprema i dvaju susreta na Croatia cupu sa Sjevernom Makedonijom i Srbijom, izbornik Ivica Obrvan odabrao je igračice koje će nas predstavljati na Europskom prvenstvu koje zajednički organiziraju Mađarska, Austrija i Švicarska. Među njima su i tri međimurske igračice, točnije Strahoninčanke, sestre Stela i Paula Posavec, te Nikolina Kragulj (djevojački Zadravec).

Velika pohvala Zrinskom

To je još jedno priznanje da se dobro radi u čakovečkom prvoligašu jer sve su one bile članice Zrinskog, tj. Paula Posavec se je u klub vratila početkom ove sezone nakon uspješnih sezona igranja u zagrebačkoj Lokomotivi i renomiranim stranim klubovima u Sloveniji (Krim Ljubljana) i Rumunjskoj (CS Gloria). Njezina sestra blizankinja Stela Posavec trenutno je članica

ekipe MKS Funflor Lublin, dok Nikolina Kragulj brani boje koprivničke Podravka Vegete.

Teška skupina pred curama

Hrvatskoj će nastup u Švicarskoj biti 13. europsko prvenstvo. Naše rukometašice propustile su samo tri europske smotre i to u nizu: 1998., 2000., 2002. godine. Najveći uspjeh im je brončana medalja osvojena prije četiri godine u Danskoj. Na posljednjem Europskom prvenstvu u Sloveniji bile su desete. Kao što je poznato od ranije, Hrvatska se nalazi u skupini s Danskom, Farskim Otocima i Švicarskom. Prvi susret na europskoj smotri naše rukometašice igraju 29. studenog u 20:30 sati protiv Danske. Dva dana poslije čeka ih nastup protiv Farskih Otoka u 15:30 sati. I konačno, 3. prosinca slijedi susret protiv domaćina koji bi mogao biti odlučujući za prolaz dalje u 20:30 sati. (md)

pokazala ekipa Lepi dečki 2010 koja je u vrlo uzbudljivom finalu slavila s 4:2 protiv Naftaša. U dvoboju za 3. mjesto Paraglejderi su s 5:3 bili bolji od Varteksa plavih. Nedjeljno prijepodne na Haklu bilo je rezervirano za kategoriju 2016. i mlađi u kojoj su dominirali nogometaši iz Nogometne škole Sveti Juraj na Bregu

LETEĆI MEDVJEDI

s dvije ekipe te oni iz čakovečke Sloge pod nazivima Slogaši i Mali Slogaši. Na samom turniru nastupalo je 11 ekipa, a svi natjecatelji pokazali su dobru razinu nogometne igre. U susretu za treće mjesto Mali Slogaši su s 2:1 pobijedili NŠ Sveti Juraj na Bregu 2. U velikom finalu snage su odmjerili Slogaši i NŠ Sveti

Juraj na Bregu 2, a zlato su kući ponijeli "dečki z brega" pobjedom 7:1.

Zatvaranje

6. izdanje Hakla

U kategoriji 2012. i mlađi nastupilo je 10 ekipa podijeljenih u dvije skupine. Četiri najbolje ekipe iz svake skupine prošle su dalje u četvrtfinale. Nakon svih odigranih utakmica najboljom se pokazala ekipa Young Boys koja je u uzbudljivom finalu pobijedila ekipu Trajno mleko s 4:2. U susretu za treće mjesto No Name je slavio s 3:1 protiv Bumbara. Medalje i nagrade najboljima podijelili su načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, direktor tvrtke NED-KOM Ivica Petković i predstavnik organizatora Nikola Lukman. (nl)

Povijesni petak međimurskog sporta

MRK Čakovec večeras dočekuje Karlovac u potencijalno ključnoj utakmici prvog dijela sezone

U 11. kolu su gostovali

kod Dubrave koju su ispratili pobjedom od 10 golova razlike. Domaći rukometaši koji se bore za opstanak pružali su otpor tamo do 25. minute (11:14). Do odlaska na odmor Čakovčani su još malo povećali razliku (12:17). U nastavku rukometaši Čakovca koji imaju puno veći i jači roster ne dozvoljavaju domaćinu da im se približi i ugrozi vodstvo. Najbliže su bili Čakovčanima odmah u početku drugog dijela, u 34. minuti rezultatom 15:17. Nakon toga pa sve do kraja dominacija čakovečkih dečki koji samo povećavaju vodstvo i na kraju susret završava pobjedom Čakovca 25:35.

Levak i Baković ponovo odlični

Nezaustavljivi su bili

Bruno Levak i Tin Baković koji su postigli po 7 pogodaka. Odmah do njih bio je Tin Tompić sa 6, dok su po 5 golova postigli Filip Goričanec i Fran Friščić. Na golu odlični Martinez i Vito Horvat, svaki s po 10 obrana. Poznati trener domaće

Dubrave Vlado Šola priznao je premoć čakovečke ekipe. - Uvijek mi je žao kada izgubiš s deset razlike, a mogli smo izgubiti s pet. Naši se igrači još uvijek uče natjecati, a ne samo igrati. Zadovoljan sam većim dijelom utakmice s obzirom na to da nismo bili kompletni uslijed ozljeda i bolesti nekih igrača. Čakovec je bio favorit iako smo mi u pripremi ove utakmice gledali kako da ih iznenadimo. Određeni dio utakmice smo izdržali, a u drugom dijelu smo dosta i rotirali sa željom da dobijemo nekog novog igrača za utakmice koje nam slijede, a koje su rezultatski puno važnije, kazao je Šola. Puno zadovoljniji su bili u čakovečkim redovima i pred ulaskom su u Ligu za prvaka.

Na vratima raja

- Bila nam je važna ova utakmica za borbu za Ligu za prvaka. Znali smo da neće biti nimalo lako, ali smo uspjeli rezultatski kontrolirati cijelu utakmicu i doći do pobjede. Vjerujem da će nam još dva boda biti dovoljna za ulazak u Ligu za prvaka, kratko je rekao uspješni trener Čakovca Josip Borković.

- Imali smo dosta promašenih zicera i objektivno mogli smo se ranije odvojiti na veću razliku. Dubrava nas je dosta namučila, a nama je najvažnije da smo upisali još jednu pobjedu na putu prema Ligi za prvaka, zadovoljno je zborio igrač Čakovca Filip Goričanec.

Namučili se za prolaz u Kupu Najtežu utakmicu u ovoj sezoni rukometaši Čakovca odigrali su u 1. kolu Kupa regije Sjever. Čakovečki rukometaši gostovali su kod prvoligaša Bjelovara, a do prolaska dalje došli su tek nakon raspucavanja na sedmerce. Regularni dio završio je 34:34, a u sedmercima s(p)retnija je bila momčad Čakovca te su upisali pobjedu

- Izlazak igrača bit će popraćen atraktivnim fire showom, a svoj nastup izvest će i plesna skupina PS Korak. Za glazbeni ugođaj tijekom večeri bit će zadužen DJ!

39:37. MRK Čakovec danas u 19:30 sati dočekuje HRK Karlovac u dvorani Graditeljske škole Čakovec (GOC) u utakmici koja bi mogla biti ključna za prvi dio sezone. Iako je HRK Karlovac trenutno na posljednjem mjestu ljestvice, iz MRK-a Čakovec poručuju da ulaze u utakmicu s maksimalnim respektom prema protivniku, svjesni da su iznenađenja uvijek moguća. (md, foto: MRK Čakovec)

Sedam golova Brune Levaka

Bumbari i No Name

Međimurke porazile Hajduk za kraj

Protekle nedjelje je odigrana utakmica 11. kola T-Magenta lige na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu, a naše djevojke ostvarile su veliku pobjedu protiv ŽNK-a Hajduk rezultatom 3:1! Okupio se i poveći broj navijača po prohladnom vremenu, a svi zajedno uz domjenak proslavili su pobjedu naših cura. Snijeg nije bio faktor - Snijeg koji je prekrio teren prije utakmice 11. kola Magenta Lige protiv Hajduka nije zaustavio naš tim zahvaljujući nevjerojatnom trudu radnika EKOM-a i roditelja naših djevojaka. Njihovom pomoći teren je očišćen na vrijeme, omogućivši djevojkama da odigraju posljednje je-

sensko kolo i zaokruže sezonu pobjedom! Ova pobjeda nije samo rezultat igre na terenu, već i zajedništva i podrške izvan njega. Hvala svima koji su svojim trudom omogućili da ostvarimo još jedan cilj – zajedno rastemo i idemo

naprijed, rekao je direktor kluba Hrvoje Goričanec.

Dva pogotka Škrlec

Utakmica je bila ravnopravna što se tiče inicijative, ali naše su igračice stvorile više prilika i bile preciznije.

POSLJEDNJE KOLO jesenskog dijela 3. NL Sjever

Mazuchove i dvostrukim pogocima Škrlec osigurale su zasluženu pobjedu 3:1 za kraj jesenskog dijela sezone.

– Čestitamo našim djevojkama na odličnoj predstavi i zahvaljujemo svim navijačima

Polet (SMnM) je jesenski prvak

Polet je pobjedom u Kotoribi postao jesenski prvak i nastavio sjajne predstave u zadnjih nekoliko sezona

Piše: Miljenko Dovečer

U posljednjem jesenskom kolu 3. NL Sjever neobično i neuobičajeno malo utakmica u subotnjem terminu odigrano je zbog lošeg vremena i snijegom okovanih terena, koji nisu bili spremni za odigravanje prvenstvenih utakmica tako da su odigrane tek četiri na stadionima u Garešnici, Kotoribi, Grubišnom Polju i Slatini. U nedjeljnom terminu odigrana je i ona u Predavcu gdje je Dinamo bio bolji od gostiju iz Virovitice. Preostali odgođeni susreti odigrat će se na proljeće tako da ćemo tek onda imati kompletnu tablicu. Ono što je sigurno je da nema upitnika tko je jesenski prvak pošto su i Polet i Bilogora uspjeli dovršiti svoj posao za ovu kalendarsku godinu. Polet je pobjedom u Kotoribi postao jesenski prvak i nastavio sjajne predstave u zadnjih nekoliko sezona. Perčić je odigrao sjajnu utakmicu i pokrenuo svoju momčad nakon izjednačenja domaćina prema novoj pobjedi i novim bodovima, no pokazalo se na kraju da bi i s porazom Polet bio prvak pošto je Podravina uvelike pomogla Šardijevim momcima svladavši Bilogoru u Grubišnom Polju na pogon sjajnog Svena Goluba koji je zabio za vodstvo i zaradio ponovo epitet igrača utakmice. Slatina je za kraj donijela malo osmijeha na licu osvojivši bod

protiv jako dobrog gosta iz Čakovca koji je imao vodstvo od 2:0, no uporni Hatovi igrači su to anulirali i dali si malo razloga za zadovoljstvo i optimizam uoči zimske stanke, novog prijelaznog roka, kako bi se ojačali za nastavak natjecanja. Do vrijedne pobjede za miran zimski san je stigao i Garić na pogon dvostrukog strijelca Ivana Sabljića te odlične partije Mateja Kraljevića svladavši probuđene goste iz Đurđevca koji neće previše žaliti za ovim porazom pošto su imali prije toga odličnu seriju i skupili lijepu zalihu bodova za miran počinak do nastavka natjecanja. Da još jednom konstatiramo, dogovorom klubova odlučeno je da će odgođene utakmice Nedelišće – Rudar, Dinamo (D) – Pitomača i Varteks – Koprivnica. biti odigrane tjedan dana uoči početka proljetnog dijela prvenstva u Trećoj NL - Sjever. Odlukom Povjerenika za natjecanje klubovi će ove utakmice biti u obavezi odigrati isključivo s igračima registriranima u trenutku kad je utakmica prvotno bila na rasporedu.

Polet potvrdio klasu i uzeo naslov

Rezultati 15. kola

Garić – Graničar(Đ) 3:0

Bilogora’91 – Podravina 1:2

Slatina – Međimurje 2:2

Graničar(K) – Polet 1:3

Dinamo(P) – Virovitica 3:0

Varteks – Koprivnica, Nedelišće - Rudar i Dinamo(D) – Pitomača odgođene za proljeće 2025.

da bi domaćini poravnali u 42. minuti golom Dežđeka. U prvom dijelu Polet je dominirao igrom, a domaći Graničar dobro se postavio i prijetio uglavnom iz kontri. U nastavku nije bilo pogotka do 63. minute kada Perčić ponovo dovodi Polet u vodstvo. Pobjedu 1:3 potvrdio je Benko u 86. minuti. Sveukupno Polet je bio bolji i zasluženo dolazi do sva tri boda i naslova jesenskog prvaka. Čestitke prvacima! Prvi pratitelj Bilogora ’91 bila je domaćin Podravini i izgubila 1:2 tako da je sada prednost Poleta pred njima 4 boda. Igrači iz Svetog Martina na Muri tijekom cijelog prvenstva bili su dominantni u većini utakmica. Jedini kiks dogodio im se u Garešnici protiv Garića gdje su se pošteno ispromašivali. Imaju dobro posloženi klub na čelu s predsjednikom Novinščakom i godinama su najbolji u 3. NL Sjever. Sljedeće godine slave 60 godina postojanja kluba pa će si vjerojatno čestitati s još jednim naslovom prvaka lige.

šić (83. Čmrlec), Vlah. Trener: Mario Piškor. POLET: Jambres, Mesarić, Štefanec, Mezga (89. P. Novak), Obadić (46. Šarić), Barat, Jurinić (86. L. Novak), Patafta, Tuksar (46. Fotak), Benko (87. Gal), Perčić. Trener: Zoran Šardi.

- Moramo priznati da je danas pobijedio bolji protivnik, kojem čestitam na zasluženo osvojenom naslovu jesenskog prvaka. Također čestitam i mojim dečkima koji su uistinu dali, što se kaže, sve od sebe, ali to danas nije bilo dovoljno za više od časnog poraza. Tijekom utakmice gosti su dominirali igrom. Mi možemo žaliti za nekoliko situacija u kojima smo mogli bolje reagirati, priznao je premoć gostiju Mario Piškor, trener Graničara.

na podršci tijekom ovog dijela sezone. Sad slijedi zasluženi odmor, a na proljeće se vraćamo još jači, poručuju iz ŽNK-a Međimurje. Moramo reći da su odličnu polusezonu u T-Magenta ligi odradile nogometašice ŽNK-a Međimurje-Čakovec i čestitamo im na 4. mjestu nakon 11 odigranih kola! U posljednjoj jesenskoj utakmici nanijele su tek drugi poraz ekipi ŽNK-a Hajduk Split i imaju samo pet bodova manje od prvoplasiranog ŽNK-a Agram. (md, foto: ŽNK Međimurje)

Jedno veliko hvala i našim vjernim navijačima na podršci gdje god igrali. Zahvaljujem današnjim domaćinima na gostoprimstvu, zadovoljan učinjenim bio je Zoran Šardi, trener Poleta.

Međimurje ispustilo dva gola prednosti

Samo još jedan međimurski klub igrao je ovo kolo. Čakovečko Međimurje ispustilo je vodstvo od 0:2 i dozvolilo posljednjoj Slatini da izjednači na 2:2 i uzme bod. Čakovčani su poveli u 32. minuti golom Matheusa, da bi pet minuta kasnije pogotkom Drka imali vodstvo 0:2. Ali ne zadugo, jer u 42. minuti domaćin smanjuje golom Farkaša na 1:2. U nastavku Slatina postiže još jedan gol u 73. minuti i Međimurje se vraća samo s jednim bodom.

Raspored 16. kola (proljeće 2025.)

Koprivnica – Polet

Graničar(K) – Pitomača

Dinamo(D) – Međimurje Slatina – Virovitica

Dinamo(P) – Rudar

Nedelišće – Podravina Bilogora’91 - Graničar(Đ) Garić - Varteks

- Najteža utakmica u kojoj sam se jako bojao da ne kiksamo, što se ipak ostvarilo nakon našeg vodstva od 2:0. Prvo poluvrijeme je bilo izvanredno, dobili smo nesretan gol i tu smo malo pali što je domaćin iskoristio i izjednačio. Drugo poluvrijeme je bilo lošije no na kraju nismo izgubili i napravili smo pozitivan rezultat za kraj polusezone, pomalo nezadovoljno je komentirao susret Drago Vabec, trener Međimurja. ODIGRANA JE

Polet iz Svetog Martina na Muri pobjedom u Kotoribi protiv Graničara postao je jesenski prvak. Polet je poveo autogolom Vlaha u 37. minuti,

GRANIČAR (K) – Polet 1:3 (1:1). GRANIČAR: Kečak, Mikulan, Vađunec (63. Nađ), Pišpek (72, Mihoković), Golenja, Dežđek (83. Horvatić), Jadanić, Štritar, Gal, Aramba-

- Na najbolji mogući način zaključili smo rezultatski iznimno uspješnu godinu, jako dobrom igrom i pobjedom na teškom gostovanju. Veći dio utakmice bili smo potpuno dominantni, domaćini su se postavili u niski blok i pokušali nas ugrožavati iz kontranapada. Uspjeli su nam na taj način zabiti gol i nekoliko puta jako dobro i opasno zaprijetiti. Mi smo uz postignute golove promašili nekoliko odličnih šansi, a domaći golman je sigurno imao desetak obrana. Čestitke mojim igračima na izuzetnoj godini. Ovim putem htio bih zahvaliti predsjedniku i upravi kluba na podršci i osiguravanju odličnih uvjeta za rad, nadam se da smo se svi skupa odužili predstavama na terenu i rezultatima.

SLATINA – MEĐIMURJE 2:2 (1:2). SLATINA: Lukaček, Šuntić, Petrinjak, Farkaš, Piskač, Kupres,Potočki, Hudoletnjak (81. Kapetanović), Aragao (74. Cordero), Mužar, Chaves Dos Santos (64. Pecolaj). Trener: Nikica Hat. MEĐIMURJE: Hozjan, Pejanović, Iordanidis, Drk, Matheus, (81.Cesar), Milan Edhil, Vinski,Senčar, Štajerec, Budo (72. Žerjav), Bešlić. Trener: Dragutin Vabec.

- Za kraj sezone osvojen bod iako smo po prilikama mogli i morali pobijediti. Ali nakon što smo bili u zaostatku od dvaju pogotka, raduje ipak činjenica na karakteru momčadi da se vrate u igru i skoro uzmemo puni plijen. Slijedi zaslužen odmor za igrače, kojima zahvaljujem na

odazivu kako na treninzima tako i na utakmicama iako nije bila bajna polusezona s obzirom na plasman na kraju. Uprava je dala obećanje za rješavanje igračke križaljke kako bi dodatnom kvalitetom bili konkurentniji na proljeće gdje Slatinu očekuje grčevita borba za opstanak. Za kraj zahvaljujem portalu Sportalo na sjajnoj suradnji, zadovoljan je bio domaći trener Nikica Hat.

TABLICA

Golovima

ŽNK Međimurje

KOŠARKA

DRUGA LIGA SJEVER

Pobjeda nad Podravcem!

Da mogu i ugodno iznenaditi, košarkaši Međimurja dokazali su u sedmom kolu Druge lige Sjever kada su na domaćem parketu pobijedili Podravac iz Virja. Gosti su bolje otvorili prvu četvrtinu nakon koje su i vodili, no od druge četvrtine, a naročito drugo poluvrijeme bila je to za domaćine jednosmjerna ulica.

Pobjeda od 18 koševa viška sve govori. Sada treba na-

TREĆA LIGA

REZULTATI I KOŠEVI

Varaždin - Vedi 86:67

Koprivnica - Ivančica 46:86

Grafičar - Petar Zrinski 107:104

Međimurje - Podravac 98:80 (23:27, 26:21, 22:14, 27:18)

MEĐIMURJE: Šarić 22, Hren 24, Gašparić 7, Kranjčec 9, Palić 13, Zaspan 20, Rušnjak 3. Trener Novak S.

staviti ovaj pobjednički niz na gostovanju u Đurđevcu kod Mladosti. (bh)

Nedelišće bolje u derbiju!

U derbiju dviju do prošloga kola neporaženih ekipa, Nedelišće je mnogo efikasnijom igrom u posljednjoj četvrtini svladalo Čakovec. Kotoriba je do prvih bodova došla u Vinici, dok je Rudar najizgledniji kandidat da bude na kraju prvenstva prikovan za dno tablice. U ovom su kolu izgubili kod kuće od Dubravčana. (bh)

REZULTATI,

KOŠEVI, TABLICA

Nedelišće - Čakovec 71:60 (19:27, 14:9, 14:15, 24:9)

NEDELIŠĆE: Drk 10, Momčilović L 4, Drvenkar 12, Kranjčec 14, Momčilović I 5, Horvat 22, Mikolaj 2, Kuhanec 2. ČAKOVEC: Podvezanec 15, Levačić 12, Vurušić 10, Capek 12, Šopar 2, Terek 9

Rudar - Dubravčan 44:67 (15:5, 10:20, 18:21, 11:21)

RUDAR: Bedi 1, Zadravec 4, Murković 8, Radiković 13, Bogdan 13, Sobočan 5. DUBRAVČAN: Raić 11, Ribić 6, Miser 21, Međimurec 2, Lukša 21, Horvat 2, Strbad 4

TABLICA

1.Nedelišće 330 6/37

2.Čakovec 321 5/23

3.Dubravčan 321 5/21

4.D. Kraljevec 220 4/82

5.Vinica 312 4/-14

6.Kotoriba 312 4/-22

7.Rudar 303 3/-113

8. Varteks 202 2/-14

Vinica - Kotoriba 67:75 (26:19, 7:25, 17:18, 17:13)

KOTORIBA: Habuš 14, Ujlaki N 3, Ujlaki D 29, Fuš I 12, Fuš P 3, Zvošec 8, Puštek 5

LIGA MLAĐIH KADETA U-15 Varaždin

prvak!

U ligi za mlađe kadete rođene 2010. i mlađe košarkaši Međimurja u posljednjem su kolu izgubili prvo mjesto domaćim porazom od Varaždina s 11 koševa razlike. Budući da su u prvoj njihovoj međusobnoj utakmici slavili sa 6 koševa razlike, to je bilo nedostatno za osvajanje prvoga mjesta. Tako će Varaždin, a ne Međimurje, igrati kvalifikacijsku utakmicu za ulazak u Jedinstvenu prvu ligu mlađih kadeta. (bh)

ODBOJKA

SLIJEDE Riječani

REZULTATI, KOŠEVI

Međimurje - Varaždin 69:80 (16:16, 16:22, 21:12, 16:30)

MEĐIMURJE: Strbad 16, Terek 7, Majsan 20, Režek 6, Beuk 2, Ostoja 10, Poznić 8. Trener Novak M. Donji Kraljevec - Grafičar 55:70 (16:17, 14:18, 13:22, 16:13) DONJI KRALJEVEC: Grabant 2, Hranjec 38, Bađari 19. Trener Ružić M.

TABLICA

1.Varaždin 651 11/108

2.Međimurje 651 11/129

3.Grafičar 624 8/-85

4.D. Kraljevec 606 6/-152

STOLNI TENIS

Uspješno je odigrano i 6. kolo Međimurskih liga „Međimurske novine“

Hodošan uvjerljiv protiv Kotoribe

Odigrane su sve zaostale utakmice petog kola te je jedna utakmica odgođena zbog bolesti igrača

Piše: Denis Tratnjak

Također su i odigrane sve zaostale utakmice prošlog kola. Domaći teren je i ovo kolo bio bolji te su domaćini ostvarili 15 pobjeda od 30 odigranih utakmica, gosti su slavili u njih samo 8, a 7 utakmica je završilo neriješenim rezultatom.

1. Međimurska liga

Rezultati 6. kola: STK Mihovljan - STK Putjane Pinky-S 6:4, HE-DRA 1 Draškovec - STK Zasadbreg 1 5:5, Mihovljan 3 Primabiro - ZEN-Šenkovec 2 odgoda zbog bolesti, STK Hodošan 1 - STK Kos-Kotoriba 1 7:3, STK Putjane Restart - STK Goričan 1 7:3.

1. MEĐIMURSKA LIGA

1.STK Putjane Restart 6510 42-1811

2.ZEN-Šenkovec 2 5500 44-610

3.STK Hodošan 1 6411 38-22 9

4.Mihovljan 3 Primabiro 5320 37-13 8

5.STK Zasadbreg 1 6312 32-28 7

6.STK Mihovljan 6204 19-41 4

7.STK Goričan 1 6114 22-38 3

8.STK Putjane Pinky-S 6114 28-32 3

9.HE-DRA 1 Draškovec 6114 22-38 3

10.STK Kos-Kotoriba 1 6006 6-54 0

Parovi 7. kola: STK Goričan 1 - STK Mihovljan, STK Kos-Kotoriba 1 - STK Putjane Restart, ZEN-Šenkovec 2 - STK Hodošan 1, STK Zasadbreg 1 - Mihovljan 3 Primabiro, STK Putjane Pinky-S - HE-DRA 1 Draškovec.

2. Međimurska liga

Rezultati 6. kola: Čakovec 1 - Lopatinec 2 8:2, STK Donji Kraljevec 2 - STK Hodošan 2 8:2, Čakovec 3 - Mala Subotica 1 6:4, ŠŠK ČAK Čakovec - USTA Belica 1 Angry Moose 4:6, Lopatinec 1 - Nedelišće 1 4:6.

2. MEĐIMURSKA LIGA

1.Čakovec 1 6600 49-1112

2.Belica 1 Angry Moose 6510 43-1711

Centrometalu pripao

susjedski derbi

U subotu je u Atonu Centrometal uvjerljivo pobijedio Varaždin rezultatom 3:0 (25:15, 25:16, 25:21) u samo 71 minutu. Nakon početne prednosti gostiju u prvom setu, Centrometal je preuzeo kontrolu zahvaljujući seriji na servis Raiča. Drugi i treći

set protekli su u dominaciji domaće ekipe, uz povremeno smanjenje tempa. Centrometal, s omjerom 6-1, drži drugo mjesto u najvišem rangu hrvatske odbojke. Sljedeći izazov je u nedjelju u Rijeci, uz prijenos na Sportskoj televiziji. (md)

3.Nedelišće 1 6501 39-2110

4.STK Donji Kraljevec 2 6411 37-23 9

5.Lopatinec 2 6303 29-31 6

6.ŠŠK ČAK Čakovec 6213 28-32 5

7.Lopatinec 1 6114 28-32 3

8.Čakovec 3 6105 14-46 2

9.Mala Subotica 1 6015 20-40 1 10.STK Hodošan 2 6015 13-47 1

Parovi 7. kola: Nedelišće 1 - Čakovec 1, USTA Belica 1 Angry Moose - Lopatinec 1, Mala Subotica 1 - ŠŠK ČAK Čakovec, STK Hodošan 2Čakovec 3, Lopatinec 2 - STK Donji Kraljevec 2.

3. Međimurska liga

Rezultati 6. kola: ZENŠenkovec 3 - STK Putjane 3 5:5, Goričan 3 - HE-DRA 2 Draškovec 5:5, Šenkovec 5 - Čakovec 2 Euroland 5:5, Goričan 5Čakovec 4 5:5, USTA Belica 2 - HE-DRA 3 Draškovec 5:5.

3. MEĐIMURSKA LIGA

1.HE-DRA 2 Draškovec 6510 47-1311

2.Goričan 3 6420 36-2410

3.Goričan 5 6240 34-26 8

4.Čakovec 2 Euroland 6312 36-24 7

5.USTA Belica 2 6312 33-27 7

6.HE-DRA 3 Draškovec 6222 27-33 6

7.Čakovec 4 6213 25-35 5

8.Šenkovec 5 6033 27-33 3

9.ZEN-Šenkovec 3 6024 20-40 2 10.STK Putjane 3 6015 15-45 1

Parovi 7. kola: HE-DRA 3 Draškovec - ZEN-Šenkovec 3, Čakovec 4 - USTA Belica 2, Čakovec 2 Euroland - Goričan 5, HE-DRA 2 Draškovec - Šenkovec 5, STK Putjane 3 - Goričan 3.

4. Međimurska liga

Rezultati 6. kola: STK Kos-Kotoriba 2 - Lopatinec 3 4:6, Donji Vidovec 1 - Dragoslavec Breg 1 6:4, STK Kos-Kotoriba 3 - Mihovljan 4 3:7, HE-DRA 4 Draškovec - Nedelišće 2 3:7, GSTK Prelog 2 - Sveta Marija 1 4:6.

4. MEĐIMURSKA LIGA

1.Mihovljan 4 6420 37-2310

2.Donji Vidovec 1 6501 35-2510

3.Sveta Marija 1 6402 35-25 8

4.STK Kos-Kotoriba 3 6312 36-24 7

5.Lopatinec 3 6312 33-27 7

6.Nedelišće 2 6312 32-28 7

7.STK Kos-Kotoriba 2 6231 33-27 7

8.GSTK Prelog 2 6114 25-35 3

9.Dragoslavec Breg 1 6015 20-40 1

10.HE-DRA 4 Draškovec 6006 14-46 0

Parovi 7. kola: Sveta Marija 1 - STK Kos-Kotoriba 2, Nedelišće 2 - GSTK Prelog 2, Mihovljan 4 - HE-DRA 4 Draškovec, Dragoslavec Breg 1STK Kos-Kotoriba 3, Lopatinec 3 - Donji Vidovec 1.

5. Međimurska liga

Rezultati 6. kola: STK Pribislavec 2022 - USTA Belica 3 6:4, Goričan 2 - STK Hodošan 3 9:1, STK Pribislavec VIDA - Joka-Čakovec 5:5, STK Pribislavec - Donji Vidovec 2 7:3, STK Putjane 4 - STK Donji Kraljevec 1 2:8.

Parovi 7. kola: STK Donji Kraljevec 1 - STK Pribislavec 2022, Donji Vidovec 2 - STK Putjane 4, Joka-Čakovec - STK

Pribislavec, STK Hodošan 3STK Pribislavec VIDA, USTA Belica 3 - Goričan 2.

5. MEĐIMURSKA LIGA

1.STK Pribislavec 6501 43-1710

2.STK Pribislavec 2022 6501 43-1710

3.Goričan 2 6501 44-1610

4.STK Donji Kraljevec 1 6411 38-22 9

5.Joka-Čakovec 6312 28-32 7

6.STK Hodošan 3 6123 28-32 4

7.USTA Belica 3 6204 24-36 4

8.Donji Vidovec 2 6114 24-36 3

9.STK Pribislavec VIDA 6114 15-45 3 10.STK Putjane 4 6006 13-47 0

6A. Međimurska liga

Rezultati 6. kola: GSTK Prelog 3 - Goričan 4 10:0, Dragoslavec Breg 2 - Sveta Marija 2 6:4, Udruga OKUS Knezovec - STK P1367 “Grupa TNT” 6:4.

6A. MEĐIMURSKA LIGA

1.GSTK Prelog 3 5410 39-11 9

2.Dragoslavec Breg 2 5401 36-14 8

3.Udruga OKUS Knezovec 5212 23-27 5

4.Sveta Marija 2 5212 24-26 5 5.STK P1367 "Grupa TNT" 6213 30-30 5 6.STK Zasadbreg 2 5203 18-32 4 7.Goričan 4 5005 10-40 0

Parovi 7. kola: Sveta Marija 2 - Udruga OKUS Knezovec, Goričan 4 - Dragoslavec Breg 2, STK Zasadbreg 2 - GSTK Prelog 3.

6B. Međimurska liga

Rezultati 6. kola: USTA Belica 4 - Sveta Marija 3 2:8, Šenkovec 6 - STK Zasadbreg 3 8:2, Mala Subotica 2 - Nedelišće 3 8:2.

6B. MEĐIMURSKA LIGA

1.Šenkovec 6 6411 37-23 9

2.Mala Subotica 2 6312 35-25 7

3.Sveta Marija 3 6222 30-30 6

4.USTA Belica 4 6222 29-31 6

5.STK Zasadbreg 3 6123 25-35 4 6.Nedelišće 3 6123 24-36 4

Parovi 7. kola: Mala Subotica 2 - USTA Belica 4, Nedelišće 3 - Šenkovec 6, STK Zasadbreg 3 - Sveta Marija 3. U 1. Međimurskoj ligi Arien Kovačić je bio ključan igrač za Putjane Pinky-S, briljirajući s tricom. Zasadbreg 1 i HE-DRA 1 remizirali su u napetom susretu u kojem je Karlo Jambor osvojio tri pojedinačne pobjede za goste. Hodošan je uvjerljivo svladao Kos-Kotoribu zahvaljujući sjajnim nastupima Davora Vidovića i Paule Markati. Putjane su pobijedile Goričan predvođene nepobjedivim Eugenom Šimonom i Borisom Preksavcem.

U 2. Međimurskoj ligi Čakovec 1 je potvrdio dominaciju

sigurnom pobjedom, u kojoj su Božidar Krnjoul i Marko Lovrek ostvarili trice. Donji Kraljevec 2 bio je uvjerljiv protiv Hodošana 2, a Dominik Filipašić i neporaženi Miljenko Belovari osigurali su trijumf. Čakovec 3 je u tijesnom susretu pobijedio Malu Suboticu zahvaljujući trici Danka Šimona. USTA Belica 1 ostvarila je vrijednu pobjedu u gostima predvođena nepobjedivim Miljenkom Vračarom.

U 3. Međimurskoj ligi svi susreti završili su neriješeno. U dvoboju ZEN-Šenkovec 3 i STK Putjane 3, kao i u utakmici Goričan 3 protiv HE-DRA 2, snage su bile izjednačene, bez neporaženih igrača. Vladimir Rapaić istaknuo se za Čakovec 2 u remiju sa Šenkovcem 5, dok je Krešimir Marđetko donio bod Čakovcu 4 protiv Goričana 5. Damir Sečan pomogao je USTA Belici 2 u remiju protiv HE-DRA 3. U 4. Međimurskoj ligi Lopatinec je tijesno svladao Kotoribu zahvaljujući trici Maria Štefičara. Donji Vidovec 1 bio je uspješan protiv Dragoslavec Brega, dok su Mihovljan predvođen Draženom Bubekom i Nedelišće s Dejanom Marčecom ostvarili gostujuće pobjede. Sveta Marija odnijela je pobjedu u Prelogu predvođena Davidom Štefićem, čija je trica bila ključna.

U 5. Međimurskoj ligi Pribislavec 2022 je minimalno svladao USTA Belica 3 zahvaljujući trici Vinka Legina. Goričan je bio dominantan protiv Hodošana 3 uz podršku Nevena Hrastića i Velimira Vukine. Juraj Vidović donio je pobjedu Pribislavcu protiv Donjeg Vidovca 2, dok je Donji Kraljevec 1 bio uvjerljiv protiv Putjana 4 zahvaljujući Nenadu Pigcu i Marku Šupljiki.

U 6A. ligi GSTK Prelog 3 je bio nezaustavljiv, završivši meč bez izgubljenog boda. Dragoslavec Breg 2 ostvario je tijesnu pobjedu protiv Svete Marije 2, dok je Renato Varga osigurao pobjedu Udruga OKUS Knezovcu protiv STK P1367 Grupa TNT. U 6B. ligi Dominik Čanaki predvodio je Svetu Mariju 3 do uvjerljive pobjede nad USTA Belica 4, dok su Maja Trupković i Ivan Sokač bili ključni za pobjedu Šenkovca 6 protiv STK Zasadbrega 3. Kristian Pintarić i Stjepan Mikulić bili su najbolji igrači Male Subotice 2 u pobjedi nad Nedelišćem 3.

VRTIONICA – nagradni natječaj Vrtnog centra Iva i Međimurskih novina

Pošaljite nam maketu dvorišta vrtića i osvojite 1200 eura!

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta dobit će vrtić koji će napraviti najljepšu maketu svog željenog dvorišta

Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, uz koji će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je izrada makete vlastitog željenog dvorišta. Sve što trebate je izraditi maketu, poslati nam je na e-mail i opisati što vaša maketa prikazuje, odnosno što biste željeli u svom dvorištu učiniti s ovom nagradom. Predstavit ćemo vaš projekt u Međimurskim novinama.

Vrtić koji najviše oduševi svojom kreativnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu.

Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Tko se može prijaviti?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske

aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

Prijave primamo do 31.12.2024. Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece.

Možete nam poslati kako su klinci sudjelovali u izradi makete, kakve su želje imali, koliko su se uključili roditelji, čime ste izradili maketu. Prijavu pošaljite na e-mail marketing@mnovine Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama. Napomena: Vrtići koji su poslali svoje prijave u lipnju, ostaju kandidati u ovom natječaju.

u Samoboru i Rudama

Studijsko putovanje započelo je u centru Samobora srdačnom dobrodošlicom djelatnica LAG-a SAVA u suradnji s njihovim vrijednim članicama udruge Etno Fletno uz tradicionalni samoborski Bermet te domaće kiflice. Ukratko nam je predstavljeno djelovanje LAG-a te su članice udruge Etno fletno predstavile svoje uspjehe u zaš�� nematerijalnih kulturnih dobara samoborskog kraja. Uz stručno vodstvo obišli smo središte Grada Samobora, crkvu sv. Anastazije, prošetali uz potok Gradinu te smo naučili ponešto o bogatoj povijes� i značajnim osobama koje su živjele i stvarale u Samoboru. Tako smo se, između ostalog, upoznali s pričom o neuzvraćenoj ljubavi između Stanka Vraza i Julijane Can�lly, prisje�li

smo se glazbenog stvaralaštva Ferde Livadića te vječnog klasika hrvatske kinematografije ”Tko pjeva zlo ne misli” kroz koji vječno živi uspomena na legendarni vlak Samoborček. Slobodno vrijeme iskorišteno je za isprobavanje najpozna�jeg samoborskog deserta, samoborske kremšnite. Samobor nudi razne sadržaje i zanimljivos�, tako je u sklopu ovog studijskog putovanja posjećena i cra� pivovara Razum koja je svoja vrata otvorila 2014. godine i u kojoj su degus�rani njihovi najpozna�ji cra� lageri znakovi�h naziva: Vilenjak, Coprnica i Norc. Pivovara je specifična po tome da sve što se proizvede da se proda na licu mjesta u vlas�toj pivnici. Put nas je dalje odveo van centra Samobora u malo mjesto Rude poznato po Rudarskoj greblici i rudniku svete Barbare gdje smo

se upoznali s načinom pridobivanja željezne i bakrene rude u jednom od najstarijih europskih rudnika. Rudnik je revitaliziran na inicija�vu profesora s Rudarsko-geološko-na�nog fakulteta od strane stanovnika Ruda te članova KUD-a Oštrc koji i danas održavaju rudnik te nude eduka�vne obilaske uređenih rudarskih okana kao i demonstracije kovačkog zanata. Studijsko putovanje nastavljeno je na području grada čiji je nadimak (Jaska) pozna�ji od njegovog imena (Jastrebarsko) i koji je nadaleko poznat po svojoj izvrsnoj eno-gastro ponudi. Tako smo u vinariji Režek uživali uz tradicionalnu domaću hranu te lokalna vina. A kako plešivička regija ponosno nosi nadimak ”Hrvatska Champagne” logičan završetak ovog našeg studijskog putovanja bila je poznata plešivička vinarija Kolarić

Cole�. Plemićka obitelj Kolarić tradicionalno se bavi vinogradarstvom i vinarstvom. Njihovi vinogradi smješteni su u dolini svetojanskog vinogorja, posebno pogodnom za uzgoj vinove loze. Posjeduju oko 30.000 trsova od čega godišnje proizvedu oko 30.000 litara kvalitetnog vina. Vinoteka obitelji nalazi se u sklopu gospodarstva u malom selu Hrastje, smještenom podno planine Jape�ć, a prilikom ovog studijskog posjeta, uz vođenje vlasnika vinarije, degus�rano je njihovih pet najreprezenta�vnijih vrsta vina. Ovo studijsko putovanje bila je još jedna prilika da se članovi LAG-a upoznaju s primjerima dobre prakse razvoja ruralnog turizma, a koje će moći primijeni� u svome radu na našem području.

HUMORESKA

Kozje noge

Neki dan na putu za metropolu, (pogađate da nejdem u šoping), već na željezničkoj stanici prije polaska vlaka pitala sam Boga što sam u životu tako jako zgriješila da me maksimalno kažnjava sa svim i svačim. A valjda on zna, a ja senilna bakica to sam zaboravila (izem ti starost i usporeni rad vijuga, nadam se da ih još ima, jer ponekad mi se čini da imam samo kašu u glavi). Čekajući to čudo što se zove vlak, cug i još puno drugih naziva, a najbolje bi mu odgovaralo pužovozilo sjedila sam na klupi da ne umorim ova debla od nogu kako bi me izdržala do Zagreba. Kasnio je normalno samo pola sata, u što nisam ni sumnjala jer u zadnjih barem dvije godine nikada nije krenuo na vrijeme. Stigao je i stao na pola puta do Zagreba, da ne trčim za njim jer moglo bi mi koljeno preskočiti pa bi putovala u metropolu razbijena nosa odlučim se popeti u vlak na vrata koja su mi najbliža ali tu nema povišenog stajališta već prelaz za perone, e to je bio prvi zaj.... prije pokušaja ulaska u vlak, bolje da sam potrčala pa makar razbila i nos nego kalvarija koju sam prošla pri ukrcaju. Svi putnici izgurali su se prije mene, kako to ide u našem društvu ‘ko šiša mrelce, nema pomoći da se sigurno ispentram. Penjanje na planinu zvanu vlak krenulo je dizanjem lijeve noge u vlak jer desna klempava i potrošena samo je smetalo, pokušam tijelo dignuti na ruke ali tu ima samo jedan držač za ruke pa nema šanse da ovo brdo nepotrebnog sala tako utrpam, onda pokušam klečeči na lijevo koljeno dignuti i desno pa da četveronoški ispužem u vlak, ali jok desno koljeno nema šanse da zgrčim i kleknem, bacim torbe i skotrljam se u vlak ležečki kao vreća krumpira, jupi u vlaku sam, nekako ću se iskoprcati da se dignem i dođem do sjedala.U pokušajima da ustanem ugledam na sjedalima tri Filipinca koji su gledali u mene kao da su se kladili “hoće li baba ući u vlak ili će se pod njega skotrljati“ ni jedan da priskoči pružiti ruku i tako pomogne. Pogledam ih upitnim pogledom i u sebi pomislim “Bože zar tamo od kuda dolaze nema starih i nemoćnih ljudi, i ako ima zar nije kulturno i ljudski pomoći starima i nemoćnima“. Jadna nam majka domorodcima ako nas ovakvi stranci preplave,već danas nitko ne mari za starce, od vlasti koja nas potkrada gdje stigne, do mladosti koja misli da nikada neće ostariti. Moja mašta ne može ni zamisliti što nas sve još čeka. Dok sam kupila torbe s poda i pokušala ustati popusti ono neposlušno i poderano koljeno i ja zateturam kao da sam suknula pola litre dvadesetčetiri gradne šljive i skoro završila u krilu jedog od ona tri �ilipinaca.“ O zemljo Indijo otvori se, sada će de�initivno stranci misliti da se baba naroljala ko majka“. A znate što, baš me briga neka misle što hoće ionako me ne poznaju, ja sam u vlaku i imam slobodno sjedalo za odmarati do metropole, zavalim se u sjedalo torbe ostavim na drugo i gledajući kroz prozor razmišljam kako jedva čekam pregled kod ortopeda (ako do mog termina ne odperja u Arapske Emirate) i zakazan termin za zamjenu ovog istrošenog koljena za umjetno pa makar bilo i kozje samo da funkcionira, da se više ne sramotim nespretnošću među ljudima.

Štefica Vanjek

AFORIZMI

Kad mi žena pametuje, ja poludim. Mijenjam sve iz temelja – srušio sam staru kuću. Držao sam je na oku – i dobio podočnjake. Dugo mi djeca studiraju a i po kući mi �ilozo�iraju. Hoću da psujem – svakom je zagarantirana sloboda izražavanja.

Abdurahman Halilović Ahil

HUMORESKICA

OBLIK GLAVE

Ima teorija koja kaže kako se čovjek može procijeniti prema obliku glave. Kad bi naše političare ošišali na nulu, svi bi imali kvrgave glave zbog gravitacije. To je zbog ludih ideja koje im na um padaju. I što ti to govori? Pa da oni puno govore, a ne kažu ništa. Sve je već rečeno. Nađan Dumanić

HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

Članovi LAG-a Mura Drava u Samoboru

GORNJI KURŠANEC

30.

JAZZ

FAIR

360 godina od smrti velikana Nikole VII. Čakovečkog

U Gornjem Kuršancu obilježena je 360. obljetnica smrti povijesnog velikana Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog, stradalog u lovu u Kuršanečkom lugu. Uzvanici su se okupili na misi, koju je predvodio generalni vikar Varaždinske biskupije mons.

Antun Perčić uz domaćeg župnika vlč. Ivana Munđara i vlč. Matiju Berljaka te postrojavanje Zrinske garde i Zrinyi kadeta, a potom je u spomen parku otkrivena bista Nikole VII. Zrinskog.

Novi spomenik djelo je akademskog kipara Mihaela Štebiha, a otkrili su ga župan Matija Posavec, gradonačelnica Ljerka Cividini, načelnik Nikola Novak, predsjednik Zrinske garde Đuro Bel, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec Zoran Turk i pročelnik Zmajskog stola Čakovec Ivica Zanjko.

Pod bistu su položeni vijenci brojnih izaslanstava iz Hrvatske i Mađarske. Obratili su se predsjednik Zrinske garde Đuro Bel i Petar Feletar, ispred Družbe Braće hrvatskog zmaja.

U Čakovcu su položeni vijenci, zapaljene svijeće i održana svečana akademija. Program obilježavanja nastavljen je polaganjem vijenca Nikoli VII. Zrinskom, podno čakovečkog Orla, potom i svečanom akademijom u Katoličkom domu.

Sudionicima akademije dobrodošlicu je poželjela gradonačelnica Ljerka Cividini. Izlaganja su imali prof. dr. sc. Hrvoje Petrić i povjesničar Markus Pilić, profesor povijesti u Tehničkoj školi Čakovec. Na kraju svečanosti, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek čestitala je čuvarima kulturno-povijesnog nasljeđa Međimurja, a svečanost su izvedbama dviju skladbi zaključile članice Ansambla Pučpuljike. Obilježavanju 360. obljetnice smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog nazočili su i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, izaslanik predsjednik Hrvatskog sabora Ljubomir Kolarek, voditeljica Konzervatorskog odjela u Varaždinu dr. sc. Vesna Pascuttini Juraga, izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja, izaslanstvo Matice hrvatske, Ogranak Čakovec, s predsjednikom Zoranom Turkom, izaslanstvo Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja Zmajskog stola Čakovec s pročelnikom Ivicom Zanjkom, predstavnicima veleposlanstva Republike Mađarske u Hrvatskoj, izaslanstvo Grada Szigetvara, izaslanstvo Vojne akademije iz Budimpešte, načelnica Općine Ortiloš te predstavnici pomurskih Hrvata iz Murakeresztura.

(mg)

Magija jazza napunila CZK Čakovec

Čakovečka publika imala je priliku čak tri dana uživati u Jazz fairu koji je proslavio 30. rođendan. Prvog dana predstavio se se Kelly Green (vokal i klavir), Jean John (bubnjevi) i Luca Soul (kontrabas) te Big Band Čakovec. U petak je publika uživala u Clemensu Christianu Poetzschu, a subota je bila rezervirana za Marka Tolju i njegov septet.

Tamara Korunek Lesar, voditeljica glazbene djelatnosti Centra za kulturu, po završetku 30. Jazz fair festivala rekla je: - Jako smo zadovoljni ovogodišnjim jazz fairom, pogotovo jer je ovaj bio rođendanski pa smo povećali na tri dana. Još jedna stvar je to što je bila vrlo šarolika skupina izvođača tako da je puno šira publika mogla naći ne-

što za sebe. Publika je sjajno prihvatila jazz fair. Bilo je dosta gledatelja i prvih dvaju dana, dok je na Tolji bio ‘full house’ i iznenadilo je da je bio toliki interes publike. Imam osjećaj da se puno više ljudi okupilo i da je puno jače odjeknulo u gradu. Posebno je zanimljivo da su se izvođači družili međusobno nakon koncerata do dugo u noć.

ČAKOVEČKI MUZEJ stigli mamuti iz ledenog doba

Svi su se htjeli

slikati

Izložba vunastih mamuta otvorena je 22. studenoga u 18 sati u izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec.

Ova jedinstvena izložba, koju je autorirala Branka Marciuš uz pomoć Mihaele Mesarić, donosi fascinantne fosilne ostatke surlaša iz neogena i vunastog mamuta iz gornjeg pleistocena.

- Moram se i posebno zahvaliti Laciju Vargi koji je pokrenuo Jazz fair i zato ga i imamo već 30 godina poslije, zatim Turističkoj zajednici Grada koja je pokrenula projekt Čakovec – grad jazza, a podršku je pružilo i Ministarstvo kulture i medija RH, kao i Grad Čakovec i Međimurska županija, rekla je Tamara Korunek Lesar. (Piše i foto: Mario Golenko)

s Mannyjem

Ova građa se sustavno obrađuje u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom. Najstariji nalaz je Mamuta borsonija iz gornjeg pliocena, a okvirno se mogu datirati unatrag dva milijuna godina,

Branka Marciuš, autorica izložbe Vunas� mamu�

a ti nalazi su vrlo dragocjeni jer su iznimno rijetki. Fosilni nalazi kostiju i zuba vunastih mamuta relativno su česti u gornjopleistocenskim naplavinama rijeka, a omeđenost Međimurja dvama velikim vodotocima uvjetovala je njihovo postojanje i na području međimurskoga međurječja. U zbirci su pohranjeni značajni paleontološki ostatci vunastih mamuta, ali i fosilnih surlaša iz geološkoga perioda neogena. Prema načinu prikupljanja, svi pripadaju slučajnim nalazima. Većina ih potječe iz naplavina rijeka Mure i Drave, dok su četiri primjerka prikupljena prilikom eksploatacije ugljena nedaleko Murskoga Središća. (mg)

Bista Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog

Tamara Korunek Lesar, organizatorica ovogodišnjeg Jazz faira

Najmlađima je najzanimljivija bila pješčana jama za iskapanje kos�ju

Svima omiljeni Manny

NAGRADNI NATJEČAJ

najljepše ukrase

Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2024.

SESTRE Ines (9), Asja (12) i Sara (10) Vranović iz Gardinovca

Borići od konca i tri sestre

U adventsko vrijeme izrađuju boriće od konca, kartona i drvenih štapića. Svoje ukrase izrađuju za obiteljski dom, ali ih dijele i kao poklone svojim prijateljima

Piše: Sanja Heric

Sa svojim kreativnim borićima na naš su se natječaj javile kreativne

sestre Ines (9), Asja (12) i Sara (10) Vranović iz Gardinovca.

U adventsko vrijeme izrađuju boriće od konca,

kartona i drvenih štapića. Svoje ukrase izrađuju za obiteljski dom, ali ih dijele i kao poklone svojim poznanicima i prijateljima.

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Piše: Sanja Heric

Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade?

Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas!

I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili.

Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.

Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti.

Naš žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.

No ni to nije sve, jer kreativne kakve jesu, izrađuju i božićne ukrase od gipsa, kao i svijeće za adventski vijenac. - Svi se zajedno okupimo i izrađujemo ukrase. To su naša druženja, naše ženske večeri, ispričala nam je njihova majka Mateja Vranović.

Sestre Ines, Asja i Sara prisustvovale su kreativnim radionicama, koje su održane u mjesnoj crkvi, a imaju i humanitarnu notu.

Spomenimo uz sve ovo i da su sestre vrlo proaktivne. Asja koja trenutno pohađa 6. razred inače trenira boks, odbojku te pohađa likovnu i planinarsku grupu. Desetogodišnja Sara, učenica 4. razreda, pak je uz školske obaveze završila 1, razred baletne škole, a uz to pohađa još i folklornu i planinarsku grupu. Najmlađa sestra Ines, učenica 3. razreda, ima iza sebe 4 godine baleta, a pleše i folklor. Svaka čast cure!

Kako sudjelovati u natječaju?

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase. Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 3. siječnja 2025. godine. Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!

Prva nagrada poklon bon Turističke agencije Jakopić Travel

Za najljepši božićni ukras dijelimo sljedeće nagrade:

• Prva nagrada: Poklon bon Jakopić travel u iznosu od 50 eura, uz mogućnost izbora destinacije po želji.

• Druga nagrada: Poklon bon BIMA

- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.

• Treća nagrada: Poklon bon BIMA

- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.

Simpa�čni borići izbliza

KREATIVNE

Ines (9), Asja (12) i Sara (10) Vranović iz Gardinovca vole se krea�vno izrazi�

TEST Dacia Duster Hybrid 140 Journey

Može li samopunjivi hibrid zamijeniti dizel?

Treća generacija Dacije Duster je iz ponude izgubila turbo dizel motor, a kao svojevrsna zamjena se nudi samopunjivi full hibridni pogonski sustav koji uvijek dolazi s automatskim mjenjačem, no može li on zamijeniti toliko obožavanog dizelaša?

Tekst i foto: Igor Rudež

Iako je od premijere treće generacije Dacije Duster prošlo već godinu dana, mediji ne prestaju pisati o ovom modelu. Duster je iznimno važan model za Daciju, no izgleda kako je i vrlo zanimljiv kupcima, posebice u novoj generaciji koja donosi sve novo. Odnosno gotovo sve novo, jer je od prethodne generacije preuzela početni Eco-G motor. No ni on ovog puta nije tema testa već jedan posve drugačiji pogonski sklop – hibridni. I kako smo

već mnogo puta čuli komentare o tome da se ljudima ne da puniti takav automobil, treba naglasiti kako je riječ o samopunjivom hibridu, odnosno ne treba ga nikada uključiti u utičnicu. Uostalom, ni ne možete, što znači sve što trebate je samo voziti automobil kao i svaki drugi, a baterija će se sama puniti.

A o kakvom je hibridnom sustavu riječ? Pa o dobro poznatom sustavu kojeg već koriste mnogobrojni Renault modeli, a s malim razlikama već se ugrađuje u Jogger, a sada je dostupan i u Dusteru.

Riječ je o hibridnom sustavu koji se sastoji od atmosferskog benzinskog motora obujma 1,6 litre koji razvija maksimalnu snagu od 69 kW, odnosno 94 KS, a koji je uparen s elektromotorom snage 36 kW, odnosno 49 KS. Tu je i starter-generator od 15 kW, a ukupna snaga sustava je 104 kW/140 KS. Ugrađena baterija ima kapacitet 1,2 kWh, a čitav sustav je uparen s MultiMode automatskim mjenjačem koji radi na isti način kao i na bolidu Formule 1.

E sad, što se tiče potrošnje, nakon tjedan dana korištenja nam je prosjek bio, za ovaj tip motora popriličnih 7,5

litara, no treba imati na umu da smo dosta vremena proveli na otvorenoj cesti i autocesti. I tu se vidi koliko hibridi troše više od turbo dizel motora. Naime, prije godinu dana smo na testu imali drugu generaciju Dustera s turbo dizel motorom i pogonom na sve kotače, a tada nam je prosjek bio 6,1 litru dizela na 100 km. Doduše, čitava perspektiva se mijenja ako se uglavnom vozite po gradu, jer ćete tada uglavnom voziti na struju, koja je nusprodukt kočenja, odnosno neće vas koštati ništa! A upravo po gradskoj vožnji, posebice kreni – stani, prosjek će pasti na 4 litre! Da, dobro

ste pročitali. Jedina stvar koja nam je ovdje nedostajala je Auto Hold opcija, odnosno sustav koji vam omogućuje da auto stoji, a da morate držati pritisnutu papučicu kočnice. No negdje se moralo uštedjeti, kako bi cijena bila konkurentnija. Ovdje moramo spomenuti i, hajdemo to tako reći, nemirniji rad čitavog sustava u odnosu na onaj koji se ugrađuje u Renault. Iako je u 95 posto slučajeva sve isto, kod Dustera se ponekad upali benzinski motor u previsokim okretajima, pa imate osjećaj kao da ste papučicu gasa pritisnuli do kraja, iako to nije slučaj. I to traje kratko vrijeme

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4343 x 1813 x 1661 mm

Osovinski razmak: 2658 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1455 kg/ 415 kg

Veličina prtljažnika 430/1545 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Full hibrid/4 - Samopunjivi

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, 6 stupnjeva prijenosa Snaga: 104 kW / 140 KS

Okretni moment: 205 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 160 km/h / 10,1 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,5

CO2 emisija: 114 g/km

Cijena: 28.880 eur

Oprema: 10,1-inčni mul�medijski sustav, 7-inčni digitalni instrumen�, kamere u 360 stupnjeva, upozorenje na mrtvi kut, automatski klima-uređaj, kar�ca „slobodne ruke“, automatska LED svjetla, naslon za ruke sprijeda, bežični punjač mobitela, zatamnjena stražnja stakla modularni krovni nosači, 18-inčni aluminijski naplatci...

kada sustav konačno prebaci u višu brzinu, ili ponovno isključi benzinski motor. I da, to se nije događalo isključivo pri većim opterećenjima tipa

Moderna unutrašnjost dolazi sa 7-inčnim digitalnim instrumen�ma

Y dizajnerski detalji su vidljivi po čitavoj karoseriji

29. studenoga 2024.

dugih uzbrdica, već se znalo dogoditi i na otvorenoj cesti gdje smo se vozili u koloni 70ak kilometara na sat. Dakle, nema pravila. No kad usporedite cijenu s konkurencijom odmah ćete zaboraviti na taj detalj.

Što se same vožnje tiče, prelazak sa struje na benzin i obratno je uglavnom neprimjetan, a ovjes je dobro podešen za naše ceste. Udaljenost od tla je nešto manja nego kod izvedbe s pogonom na sve kotače, te iznosi 209 mm, što omogućuje i dobre mogućnosti vožnje izvan asfalta, bez bojazni kako ćete zapeti na kamen ili neku drugu prepreku. I sjedala su sada veća i udobnija, a presvlake koje dolaze u Journey, ali i Expression paketu opreme, dišu i puno su ugodnija i za dulje vožnje. Naravno, ne možete očekivati da će vas idealno držati pri brzim prolascima kroz zavoje, ali ovaj automobil nije ni namijenjen takvoj vožnji.

Osim toga, novi Duster i izgleda odlično, a Sandstone bež metalik boja je odlično pogođena. Iako na prvi pogled teško možete vidjeti razlike između izvedbe s pogonom na sve kotače i ostalih izvedbi, malene promjene se kriju u donjem dijelu prednjeg branika, no sve ostalo je isto. A iako se to ne bi na prvu reklo, novi Duster nije narastao u

dužinu, no širi je 1 cm i viši 3 cm. Osim toga, dizajneri su malo „napuhali“ karoseriju, pa je prostora u kabini, ali i u prtljažniku više nego prije. A svakako treba napomenuti i kako je postavljen na novu platformu, a riječ je o CMF-B platformi koja, pazite sad ovo, ima 1 cm kraći međuosovinski razmak nego prethodna generacija. Kako je do Dacijinim inženjerima uspjelo, ne znamo, ali ih svakako moramo pohvaliti. A hibridna izvedba nudi i najmanji prtljažnik od svih izvedbi radi baterije, no ni kod ovog modela on nije mali, već ima obujam od 430 litara, a s preklopljenim stražnjim naslonima dobiva se ravna utovarna površina i obujam od 1545 litara. Tu je i dvostruko dno ispod koje komotno stane prva pomoć aparat za gašenje i ostala obvezna oprema, a za pohvalu je i što je podnica podijeljena na dva dijela, pa prvu polovicu možete staviti okomito i napraviti pregradu kako manje stvari ne bi „bježale“ po prtljažniku. Iako se koristi samo tvrda plastika, unutrašnjost izgleda odlično, a nigdje ništa ne cvrči ili ne škripi, a upravo takva plastika omogućuje lako čišćenje i manje šanse kako ćete negdje nešto ogrepsti ili oštetiti. Ispred vozača se nalazi 7-inčna digitalna instrumentna ploča koja nema

puno mogućnosti prilagodbe, no prikazuje važne podatke te je stoga i dobro čitljiva. Središnjim dijelom pak dominira 10,1-inčni multimedijski sustav koji dolazi s novim softverom koji je dovoljno brz u radu, no nešto jednostavnijeg dizajna. To mu opraštamo jer je pametno napravljen pa je lako naći traženu postavku i nema „milijun“ podizbornika i opcija. Tu je sve što vam treba, ni više, a ni manje. Za pohvalu je i što se Android Auto i CarPlay uređaji mogu spojiti bežično, a za spajanje su tu i dva USB-C priključka, a dostupna je i 12-voltna utičnica.Ne smijemo zaboraviti pohvaliti i to što se klimatizacija i dalje podešava putem fizičkih tipki ispod zaslona što je i dalje puno jednostavnije, ali i sigurnije u vožnji od onih koji se podešavaju putem zaslona. Poboljšan je i središnji naslon za ruke koji sada skriva veći pretinac, a površina samog naslona je veća i bolje podstavljena, pa ga je ugodno koristiti.

Tu su i nova sjedala koja su nešto većih dimenzija, ali puno udobnija nego prije. Ljepši je i dizajn, posebice s ovim paketom opreme koji donosi umetke koji podsjećaju na traper. Moderna je i ručica automatskog mjenjača, a prisutna je i tipka kojom se jednostavno gase svi sustavi pomoći u vožnji koje ne želi-

Hibridna izvedba nudi najmanji prtljažnik, iako ni on nije maliosnova mu je 430 litara, a s preklopljenim sjedalima 1545 litara

18-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski u Journey paketu opreme

klimatizacije se vrši

Novi 10,1-inčni zaslon je brži u radu i donosi nov dizajn softvera

te. Jednostavno u izborniku odaberete što želite da bude uključeno, odnosno isključeno i prilikom paljenja vozila dva puta pritisnete tipku lijevo od upravljača i svi sustavi su podešeni onako kako vama odgovora. Jednostavnije ne može!

Straga nema ventilacijskih otvora, što je u skladu s cijenom i klasom, no stražnje će putnice obradovati dva USB-C priključka za punjenje. Osim toga, vrata se otvaraju prilično široko, pa ni ulazak i izlazak iz vozila neće biti problem.

A za kraj ostaje i cijena, a ona iznosi 28.880 eura s doplatama, dok mu je cijena s ovom opremom 27.800 eura. Najpovoljniji hibrid pak košta 26.000 eura, dok je cijena Extreme izvedbe jednaka Journey izvedbi. Hibridni Duster bi trebao zamijeniti dizelski, a iako je cijena tek nešto viša od prethodne generacije, a treba uzeti u obzir i automatski mjenjač, potrošnja je ipak viša neko što nam je trošio turbo dizel. No moramo se priviknuti na nova vremena da Dustera više nema s dizelskim motorom.

Sandstone bež metalik boja je pun pogodak na novom Dusteru

Hibridni pogonski sklop sa 140 KS je poznat iz ostalih modela grupe

Moderna ručica automatskog mjenjača

Podešavanje

pomoću fizičkih tipki

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 29. studenoga do 5. prosinca 2024.

P 29 Svi sve� franjevačkog reda, Svjetlana, Vlasta

S 30 Andrija apostol, Andrija, Andro, Andrea

N 1 1. DOŠAŠĆA, Natalija, Edmund, Nahum pr.

P 2 Habakuk pr., Bibijana, Živka, Blanka

U 3 Franjo Ksaverski, Sofonija pr., Lucije

S 4 Barbara, Ivan Damaščanski, Adolf, Sunčica; Proštenje Štrigova

Č 5 Krispina, Saba, Slavka, Kristina

Sretan Vam imendan!

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 30. STUDENOGA

dr. Amila Janković

A.K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Sven Jevtić

M. Tita 1, tel. 040/821-803

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad

R. Končara 7, tel. 040/615-006

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Lara Jurčan, kći Patricije i Davida

Fran Šalamon, sin Kris�ne i Filipa

Anastazija Mikulić, kći Valen�ne i Antuna

Dia Golub, kći Pie i Jurice

Luna Blanuša, kći Lane i Luke

Elin Dovečer, kći Lorene i Denisa

Liam Horvat, sin Davorke i Marka

Ema Vrhar, kći Manuele i Nikole

Kaja Trstenjak Bukovčak, kći Diane i Tomislava

Deniz Ignac, sin Dubravke i Marka

Eva Marciuš, kći Mateje i Filipa

Greta Noemi Miholič, kći Dijane i Erwina

Dorijan Bogdan, sin Verice i Zlatka

Ivona Oršuš, kći Anđele i Srđana

Alex Novak, sin Gabrijele i Kris�jana

VJENČANI

Čakovec:

Stella Zlatarek i Karlo Kolac

Natalia Del Carmen Olivier Sucre i Marko Šafran

Mar�na Jagec i Josip Kenjereš

Mursko Središće:

Sanela Šimon i Karlo Škrobar

Prelog:

Mar�na Horvatek i Josip Najman

UMRLI

Čakovec:

Terezija Bartolić r. Mustač r. 1934.

Roza Bobičanec r. Jezernik r. 1929.

Rozalija Liklin r. Levačić r. 1936.

Štefanija Pertlik r. Kelenc r. 1941.

Stjepan Brez r. 1943.

Ivan Trupković r. 1934.

Franciska Dolenec r. Kuzmić r. 1934.

Terezija Horva�ć r. Križajić r. 1944.

Marija Malović r. Krznar r. 1935.

Ana Jarni r. Silaj r. 1943.

Renato Zadravec r. 1967.

Anđela Petran r. Kirić r. 1956.

Jurica Marić r. 1980.

Jela Bjelobrk r. Jurić r. 1947.

Marije Bence r. Bes�janić r. 1944.

Kotoriba:

Zdenka Bajkovec r. Marđetko r. 1963.

Antonio Svrta r. 1996.

Mursko Središće:

Jelena Mesarić r. Kozol r. 1929.

Štefanija Ignjatović r. Kontrec r. 1932.

Prelog:

Marija Lisjak r. Baksa r. 1938.

Štrigova:

Josip Bernat r. 1944.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

Autobusni kolodvor

Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

28.11. ČETVRTAK

17:00 Vaiana 2 -prem. 20:00 Fatalna četvorka -prem

29.11. PETAK

17:00 Veliko putovanje 2 20:00 Zlica

30.11. SUBOTA

10:00 Vaiana 2 13:30 Veliko putovanje 2 17:00 Divlji robot 20:00 Gladijator 2 1.12. NEDJELJA

10:00 Vaiana 2 13:30 Divlji robot 17:00 Veliko putovanje 2 20:00 Fatalna četvorka 2.12. PONEDJELJAK

17:00 Veliko putovanje 2 20:00 Zlica 3.12. UTORAK 17:00 Vaiana 2 20:00 Gladijator 2

SRIJEDA 17:00 Divlji robot 20:00 Fatalna četvorka

Nadu Mekovec

29.11.2023. – 29.11.2024. Tvoji najmiliji

Matej

Lovrek

iz Donjeg Vidovca preminuo 22. studenog u 96. godini života

SUNČICA POMOR

29.11.2009. - 29.11.2024.

Sestra Nikolina s obitelji

Dragica Tomašić

rođ. Kušter

iz Pušćina

preminula 22. studenog u 81. godini života

Ana Trstenjak

iz Novakovca preminula 25. studenog u 81.godini života

Josip Baranić

iz Mihovljana preminuo 26. studenog u 75. godini života

Jadranka Oreški

iz Čakovca

iznenada preminula 20. studenog u 70. godini života

Ivan Sanjković

iz Turčišća preminuo u 79. godini života

Nada Pintarić rođ. Blažeka

iz Preloga preminula u 85. godini života

Vladimir (Josip)

Pleh

iz Mihovljana preminuo 20. studenog u 76. godini života

Katarina Kanižaj rođ. Šafarek

iz Svete Marije preminula u 74. godini života

Terezija Kovač

iz Dekanovca preminula u 76. godini života

Stjepan Krnjak

iz Novakovca preminuo u 68. godini života

Ivan Vadlja

iz Čakovca iznenada preminuo 21. studenog u 70. godini života

na voljenu kćer Sunčicu Pomor

29.11.2009.29.11.2024.

S ljubavlju… Roditelji

Milan Vrbanec

iz Nedelišća iznenada preminuo 25. studenog u 63. godini života

Milica Petričević rođ. Horvat iz Vučetinca

preminula 22. studenog u 67. godini života

Jela Bjelobrk rođ. Jurić

iz Ivanovca preminula 20. studenog u 78. godini života

Katarina Legiša rođ. Horvat

iz Cirkovljana preminula 22. studenog u 80. godini života

Marija Malović

iz Domašinca preminula u 89. godini života

Anđela Petran rođ. Kirić iz Črečana preminula 20. studenog u 69. godini života

Bojan Perhoč

iz Murskog Središća preminuo u 63. godini života

29. studenoga 2024.

74.Montagetehnikd.o.o.,Zagrebačka99, Čakovec, traži m/ž zavarivača mag postupkom,m/žbravaraim/žstrojobravara,javiti se osobno na adresu ili na mob. 092/1987483 ili na email: info@montagetehnik. com do 10.1.2025.

75. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan,javitisenaemail:mirjana.blazi@ ntl.hr do 19.12.

76. NENO Koprivnica, traži m/ž prodavača u ribarnici, javiti se na mob. 099/812-1510 do 10.12.

77. NDK d.o.o., Štrigova 126 , traži 2 m/ž operateranasavijačicii5m/žbravara,javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1666176 ili na email: nikola@ndk.hr do 31.11.

78. Neores d.o.o., Mursko Središće, Tekstilna 1, traži 5 m/ž rukovatelja tiskarskim strojem za tekstil i 5 m/ž šivača, javiti se emailom: neores@neores.hr ili tina@ neores.hr ili osobno na adresu do 30.11.

79. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž juniora project managera, javiti se emailom: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 30.11.

80. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.ing arhitekture, 2 m/ž građ. tehničara i 2 m/ž suradnika projektanta građevinskih projekata, javiti se na email: kadrovska. nording@gmail.com do 28.11.

81. NTT New Textile Technologies d.o.o., Štrigova, traži m/ž operatera na 3D na printu i numerički upravljanom stroju, javiti se na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 20.12.

82. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javitiseosobnonaadresuilinatel.040/621666 ili na mob. 098/242-629 ili na email: info@okno.hr do 31.12.

83.PANISd.o.o.,Selska3,MurskoSredišće, traži 2 m/ž pekara, m/ž pekara-voditelja proizvodnje,javitiseosobnonaadresuilina tel.040/544-015ilinamob.099/736-0951 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: panis.pekara@gmail.com do 31.12.

84. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec,, traži 2 m/ž prometna tehničara-voditelja redovnog održavanja cesta i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, javiti se na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655-508 do 30.11.

85. PADISS-HORVAT d.o.o., Prelog, A. Mihanovića 45/a, traži m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-738 ili na mob. 098/395-125 ili na email: info@ padiss-horvat.hr do 13.12.

86. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se na email: zaposljavanje@ plodine.hr do 30.11.

87. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C+E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m/ž vozača C+E kategorije, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na: https://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.

www.mnovine.hr

88. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-frankopanska 23, traži 3 m/ž pomoćna bravara, m/ž tehnologa AKZ-a, m/ž viličaristu, 2 m/ž rezača na strojnoj pili, m/ž kontrolora kvalitete, 3 m/ž zavarivača tig, m/ž zavarivača mig/ mag i 2 m/ž lakirera, javiti se pismenom zamolbom osobno na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili e.filipic@primabiro.hr ili se javiti na tel: 040/396-553 ili na mob: 099/5277-332 ili 098/1830-293 do 25.11.

89. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž radnika na pakiranju plastificiranih metalnih pozicija, m/ž radnika na robotu za zavarivanje, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i posl. prostora, m/ž skladištara, m/ž električara i m/ž radnika na ručnom punktiranju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386313 ili na mob. 099/380-7104 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@promming.hr do 27.12.

90. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se na email: office@p-pg.hr do 6.12.

91. RIVA SUSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, 2 kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 15.12.

92. RONIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž asistenta veleprodaje u Čakovcu, javiti se na email: posao@ronis.hr ili putem linka: https://www.ronis.hr/ prijava-za-radno-mjesto-asistent-uveleprodaji/1058/page/ do 20.12.

93. SALON VJENČANICA LIDIJA, Optujska 107, traži m/ž šivača u salonu za iznajmljivanje vjenčanica za mjesto rada Čakovec, javiti se na mob. 091/8902067 do 30.11.

94. SandTech j.d.o.o., Totovec, traži m/ž mehaničara strojeva i vozila, javiti se na mob. 099/515-2797 ili na email: info@sandtech.hr do 31.12.

95. SECURITAS HRVATSKA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara, javiti se na email: ivica.budin@securitas.com.hr do 30.11.

96. SENSE d.o.o., Čakovec, F. Punčeca 2, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na email: zoran.room@gmail. com do 30.11.

97. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž prodavača-blagajnika, javiti se na email: posao@spar.hr do 30.11.

98. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži 2 m/ž vozača C kateg., 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž električara i 2 m/ž cjevara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@summa-con.hr do 14.12.

99. ŠERCER d.o.o. - mjesto rada Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara, m/ž pomoćnog radnika u pekari, m/ž pekara i 2 m/ž vozača dostavnog vozila-radnika na održavanju, javiti se na mob: 098/1736941iliemailom:info@sercer.hrdo20.12.

100. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž inženjera kemije, javiti se osobno na adresu ili na email: svenda-tc@ck. t-com.hr do 30.11.

101. Strojarstvo Branilović d.o.o., Čakovec, traži m/ž lakirera, javiti se na email: strojarstvo-branilovic@ck. t-com.hr do 10.12.

102. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 30.11.

103. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.11.

104. Transporti Šafarić d.o.o., Trnovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javiti se na mob. 099/6858-497 ili na email: transportisafaric@gmail.com do 31.12.

105. TONI d.o.o., Kolodvorska 80a, D. Kraljevec, traži m/ž računovođu, javiti se osobno na adresu ili na email: jasmina. kukovec@perutnina.eu do 24.12.

106. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži 2 m/ž videćeg pratitelja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm.hr do 30.11.

107. UNION d.d., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 14, traži m/ž recepcionera i m/ž konobara u Hotelu Park, javiti se osobno na adresu ili na email: uprava.hotelpark@gmail.com do 30.11.

108. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži

m/ž fizioterapeuta, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9354-328 ili na email: rahela.bregovic@gmail.com do 31.11.

109. URBIA d.o.o., I. G. Kovačića 10, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u arhitektonsko-urbanističkom birou, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241898 ili na email: vesna.makovec@urbia. hr do 30.12.

110. VOLVO-HRVATSKA d.o.o., R. Steinera 6, Čakovec, traži m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/4433-463 ili na email: tihomir.jancec@volvo.com do 30.11.

111. ZAREA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog vozila u međunarod-

nom prometu, javiti se na tel. 040/821100 ili na mob. 091/182-1114 ili na email: info@zarea.hr do 4.12.

112. Zaštitarsko-ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži m/ž djelatnika u skloništu za pse, javiti se na mob. 099/4800-640 ili na email: info@prijatelji-zivotinja.org do 30.11.

113. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, traži 5 m/ž samostalnih montera ventilacije i 20 m/ž montera centralnog grijanja za mjesto rada Njemačka, nazvati na mob: 099/535-9717 ili poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 30.11.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505.

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

TOMOS kupujem sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove - isplata odmah, varaždin i međimurje. tel 098 9656 624

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJEM motokultivator F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POZNANSTVA

TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, staros� 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099

MUŠKARAC SREDNJIH GODINA, visok, vitak, slobodan, traži gospođu za prijateljstvo i druženje, može i kontakt smsom. Mob. 095/816-5206

NEKRETNINE

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021

POVOLJNO PRODAJEM STAN u Zagrebu-Trešnjevka, 63 m², 2. kat, 1967. god., osiguran parking u dvorištu. Informacije na mob. 099/654-4009, radnim danima 8-12 h.

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u soliteru kod hotela Park, EC/C. Info na tel. 364097

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 64 kvadrata, Galerija Sjever s garažnim mjestom i spremištem bračnom paru ili samcima bez kućnih ljubimaca od 1.1.2025. Info na broj: 098/928-1012

PRODAJEM ČISTOKRVNU ŽENKU NJEMAČKOG OVČARA staru osam mjeseci, roditelji s rodovnicom, prodaje se zbog nemogućnos� držanja u dobre ruke. Štene je velikog rasta i razvoja. Sve info. na mob. 097/600-6038

PRODAJEM OVNA za rasplod, slovenske rase, star 2.5 godine, te poklanjam male peseke male rase. Info na mob. 095/803-1114

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM: pank-radni stol, željezni, šrafštok-škripac, veliki, 100 eura svaki. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 095/3423-099

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

AKVARIJ osmerokutni sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje, kompletno uređen, 50 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

i donosimo radost (više

potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Marlon je upravo na svoj rođendan, prije nekoliko dana, bio donor krvi za jednog bolesnog psa. Marlon je spasio nečiji život. I sad se nadamo da će netko baš njega odabrati za svog vjernog životnog pratioca i pružiti mu dom. Ima dvije godine, cijepljen je, kastriran, označen mikročipom broj 191035000197355. Kontakt: 091 8988 004.

Fiduz isto čeka svoj dom. Star je četiri godine, stabilan, drag, dobar, znatiželjan. Potpuno je cijepljen i označen mikročipom broj 191035000229051, kastriran. Obožava šetnje, dobar je na lajni, ima ožiljak oko vrata, vjerojatno od lanca. Nalazi se u skloništu i javlja na 091 8988 004.

Astro je predivan pas star tri godine i također traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca, dobar s djecom, obožava ljude, dobar s drugim psima, cijepljen i označen mikročipom broj 191035000128917. Molimo vas podijelite, kontakt: 091 8988 004.

PRODAJEM dvije fotelje i trosjed, 10-djelno posuđe Emporio, crni ženski bicikl s više brzina i hrastova sobna vrata dim. 200x85 cm. info na mob. 091/7626-015

KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092

APARAT ZA VARENJE, elektrode i masku, prodajem za 100 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb Utrina, 098/9084-675

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš s mješalicom na struju, tronožac s lancem, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb, 098/9084-675

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM dječji krevetić s madracem (80 €); dječji putni krevetić (40 €); dječja kolica (50 €); dječji bicikl “Frozen II” s pomoćnim kotačima 14 cola (70 €); dvije stolice kožne, bijele boje (35 €/kom). Telefon: 091 611 36 05

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, EkoMeđimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Aminessa, Božjakovine i druge dionice. Mob. 098 905 1011

RAZNO

Likovni

i literarni natječaj

u StvaraoniciJesenska čarolija

Dragi naši kreativci Stvaraoničari, Svuda oko nas jesen je stvorila čaroliju prekrasnih boja, oblika i mirisa, a njeni zvukovi – ptice u šumi, kiša po krovovima, vjetar u krošnjama, zajedno s divnim jesenskim pejzažima, nijednu umjetničku dušu ne ostavljaju ravnodušnom. Stoga vas pozivamo da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Jesenska čarolija. Možete crtati i pisati na temu jesenskih plodova, radova u vrtu i polju, možete nam jednostavno nacrtati ili opisati drvo čije je lišće promijenilo boju… Sve je to jesen. Radovi

se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@ mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do 15. studenog 2024. godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i zabavne nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 6. prosinca 2024. godine zbog velikog broja pristiglih radova.

Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Lepa (i grda) jesen

Jesen je došla lepa kak da ju je nešči naslikal, ofarbala je so listje.

Zemlja je več ne lačna, grozdje , hruške, jakuke… Sega ima, ništ nam ne fali. Al dok mrzli veter stiže, si bežimo v naše hiže.

Jesen je ve pri kraju, ali namo ve tožni, ona dojde i dide i usput zimu zide.

Ela Krčmar, 7. b,

Dijana

Jesen se zbuja z meglami

Jesensko me je mrzlo jutro zbudilo, dok selo se je celo vu meglu skrilo.

Niti prsta si pred nosom ne vidim i lefko bi v školu zamudil, jer sam se skorom v megli zgubil.

Začas je polne kazala vura, a megla se i dale po vulici kutura.

Bledo sunce fkrej ju rivle i svoje tenke zrake čez jo meče, al; megla se i dale vleče i oditi nikam neče.

Več je večer i još nikam neje dišla.

Mislil sam da bu se kak tat vu kmicu skrila.

Al kaj bi - ve je još hujša jer se z kmicom zišla.

Borna Zadravec, 5. a, Osnovna škola Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Osnovna škola Ivanovec, učiteljica

Kozjak

Andrija Magdalenić, 3b. OŠ Petar Zrinski, Šenkovec, učiteljica Ladislava Šestak - Horvat

Ela Cilar Horvat, učenica 2.B OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Nikša Andrašec, 2a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Leon Palir, 4.razred, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Jakša Jambrović, 3b. OŠ Petar Zrinski, Šenkovec, učiteljica Ladislava Šestak - Horvat

Tia Dodlek, 2.B OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Izabela Poljaković, 4.razred, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Krsto Simun, 3.razred, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi- Šela

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Djela, ne samo riječi, dragi roditelji!

Djeca imaju jak osjećaj za pravednost i poštenje, ozbiljna su i iskrena, jasna i temeljita. Sve rade punoga srca i s jakom ambicijom, posvećena su svojim ciljevima i aktivnostima. Djeca su najbolji i najodgovorniji ljudi. Imam sreću da puno radim s djecom, pa me uvijek iznova iznenađuje snaga i ljepota dječjeg unutarnjeg svijeta, kao i sposobnost za razumijevanje bitnih istina o životu već u predškolskoj dobi. Još mi se nije dogodilo da neko dijete ne shvati neku bitnu stvar ili da ju okrene naglavačke, kao što to rade odrasli. Odrasli i kad govore ono što misle često tako ne rade, a pitanje je da li uopće misle onako kako govore i kakve to veze ima s onim što rade. Znam da ako nastavim ovako pisati neću dobro proći kod čitatelja... Ali da, ako mislite da se prethodna rečenica odnosi na sve nas odrasle u pravu ste, odnosi se na sve nas, srećom ne uvijek. Osim toga, mislite da je moj panegirik djeci obično pretjerivanje i idealiziranje?

Opet ste u pravu, pohvala i divljenje dječjoj duši s kojom sam počela ovaj tekst jesu pretjerane i pojačane, iako u osnovi točne. Čemu sve to?

Dok su nam djeca mala mi smo za njih gotovo božanstva, a takvima se i ona čine nama, a kako vrijeme prolazi ta se očaranost i posvećenost lagano topi ako ne radimo na njenom održavanju i razvoju

Da nas malo prodrmam iz uljuljkanosti koja nam dopušta da budemo onakvi kakvi ne bismo trebali biti: površni, neodgovorni, neiskreni, pasivni, nedosljedni, lijeni... Često smo takvi, mi odrasli. Zašto bi djeca bila drugačija kada to vide svuda oko sebe? Kakav smo model, možemo li biti bolji? Da, trebamo se po-

svetiti osnovnim vrlinama i mudrosti dobrog roditeljstva. Znamo da nismo savršena bića, ali naša nas mala djeca upravo tako doživljavaju. Djeca znaju da za njih brinu svemogući roditelji, osjećaju se sigurno i zaštićeno na ovom svijetu. Riječi i djela roditelja su putokaz, imaju smisao i moć. Dok su nam djeca mala mi smo za njih gotovo božanstva, a takvima se i ona čine nama. Kako vrijeme prolazi ta se očaranost i posvećenost lagano topi ako ne radimo na njenom održavanju i razvoju. Odgovornost je na nama odraslima, mi smo primjer za sve što je važno da naša djeca usvoje i izgrade u svom ponašanju. Pouku za život dajemo im svojim riječima i djelima koja su prvi i najsnažniji izvor životnih načela, iako će se on već u prvoj godini djetetovog života zamutiti informacijama koje dolaze iz ostalih okolinskih izvora. To je neizbježno, i nama odraslima stalno se događa da se čudimo svijetu u kojem živimo, da se uvijek iznova moramo snalaziti i razvijati nova znanja. Osim toga, kao roditelji trebamo poticati svoju djecu u njihovom rastu i razvoju. Nema stanke, nema prekida. To je život. Djeca trebaju čestite i pouzdane odrasle osobe uz sebe, da bi i sama takva (p) ostala. Trebaju roditelje koji stoje iza svojih riječi i djela, da bi to isto mogli tražiti od svoje djece. Vrijeme došašća je pred nama, zastanite malo i zapitajte se kakve roditeljske vrijednosti i ciljeve njegujete.

U redu je reći NE

U našoj je kulturi alkohol sveprisutan. Pije se i u javnosti i kod kuće, u restoranima i barovima, na koncertima i sportskim događanjima, na rođendanima i sahranama...

Pije se uz obrok, kao i prije i poslije obroka, dok se družimo, za slavlje i za tugu, dok jednostavno čekamo... Mnogo je razloga za pijenje: alkohol pruža osjećaj bezbrižnosti, pije se kako bi se nosili s raznim emocijama i stresorima... pije se jer svi piju. Uglavnom, pijenje alkoholnih pića smatra se sasvim normalnim.

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Najbolja strategija je potpuno izbjegavanje društvenih okupljanja, izazovnih situacija i poziva. Ako se osjećate krivima zbog posvemašnjeg izbjegavanja događaja ili zbog odbijanja poziva, podsjetite se da ćete s vremenom razviti čvrstu naviku odupiranja piću

No, kako u takvom ozračju prolaze oni koji su odlučili smanjiti pijenje ili potpuno prestati piti alkohol, svjesni niza rizika koje alkohol donosi? Odluka u tom pravcu svakako znači zdravije živjeti. Dobrobiti koje donosi nepijenje alkohola su brojne i niz je bene�ita za vlastiti organizam – manji su zdravstveni rizici, jačanje imunološkog sustava, bolje pamćenje, stabilnije raspoloženje, pouzdanije svakodnevno funkcioniranje…

Možda se pitate kako možete izbjeći pijenje alkohola kada je on toliko sveprisutan, a uz to postoji i svojevrsni društveni pritisak da se pije. Naime, društveni pritisak prijatelja ili drugih može otežati smanjenje ili prestanak konzumacije alkohola. Osim izravnog društvenog pritiska - kada vam netko ponudi piće, ili štoviše, nagovara vas na pijenje, postoji i neizravni društveni pritisak: kada se osjećate u iskušenju da pijete samo zato što ste u blizini drugih koji piju. Kako ostati vjeran svojim vrijednostima i odluci?

Uputno je razmisliti o razvijanju vještina odbijanja pijenja. U okolnostima za koje znate da će vam biti poslužen alkohol, korisno je unaprijed pripremiti neke odgovore.

Morat ćete biti spremni izgovoriti uvjerljivo “Ne, hvala!”. Pri tome gledanje izravno u osobu i uspostava kontakta očima odaje stav odlučnosti. Najbolje je da odgovor bude kratak, jasan i jednostavan. Dobro birajte riječi - umjesto “Ne mogu”, recite “Ne želim!”. Ne oklijevajte (npr. „Ovaj... uh... ne, mislim da ne bih... Ja… hm… ah…”). Izbjegavajte duga objašnjenja i nejasne isprike („Nekako mi baš sad nije za to... znaš...“). To sve može produljiti raspravu te pružiti više prilike za popuštanje, ali i priliku smisliti opravdanje zašto biste prihvatili ponuđeno piće. Razina inzistiranja može varirati. Dobro je isplanirati niz odgovora u slučaju da osoba ustraje, od jednostavnog odbijanja do asertivnijeg odgovora. Biti asertivan znači stavom odavati odlučnost i samopouzdanje, gledati osobu u oči, govoriti čvrstim glasom, a uz to biti pristojan. Ili pak okrenite pritisak, pozivajući osobu da vam se pridruži u pijenju soka. Ili umjesto da se ode „na gemišt“, pozovite osobu u šetnju. U krajnjoj liniji, smislite izliku pozivajući se na neke obaveze idući dan, radi kojih želite ostati trezvene glave. Uključite i druge strategije. Razgovarajte s drugima o tome, s prijateljima, članovima obitelji... Tražite podršku od njih kako biste se nosili s mogućim iskušenjem. Ako se pojavi žudnja, imajte plan za distrakcije (uzeti žvakaću gumu, ocijediti limun i napraviti limunadu, nazvati nekog, okupirajte se zalijevanjem cvijeća ili pranjem suđa...). Podsjećajte se na razloge zašto ste donijeli odluku. Podsjećajte se na željeni cilj. Najbolja strategija je potpuno izbjegavanje društvenih okupljanja, izazovnih situacija i poziva. Ako se osjećate krivima zbog posvemašnjeg izbjegavanja događaja ili zbog odbijanja poziva, podsjetite se da ćete s vremenom razviti čvrstu naviku odupiranja piću i da ćete imati potpuno povjerenje u svoje vještine otpora. Tada ćete moći postupno se upuštati u situacije koje ste sada odlučili izbjegavati.

Zapamtite, to je vaš izbor

Način na koji razmišljamo o bilo kojoj odluci može utjecati na uspjeh u postizanju cilja. Mnogi ljudi koji odluče smanjiti ili prestati piti polaze od pomisli: “Ne smijem piti”, kao da je to pravilo nametnuo vanjski autoritet. Takav način razmišljanja može izazvati ogorčenost i dovesti do popuštanja. Važno je suprotstaviti se ovakvom načinu razmišljanja zauzimajući stav da ste samoinicijativno donijeli odluku, da znate kakav život želite živjeti i da ste sami odlučili napraviti promjenu. Podsjećajte se da je to vaš život i vaš izbor, te da vašu odluku treba poštovati.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

Ljubav prema hrani ima oblik burgera!

Jedinstveni okusi očekuju vas u restoranu Boccone u Jug Mall centru

Pišu: Martina Korent, Ana Vadlja

Zaželjeli ste se okusa i mirisa pravog američkog burgera? Imamo prijedlog za vas! Posjetite Restoran & Bar Boccone u Jug Mall centru. Ovaj ugodno uređen restoran s pogledom na najmoderniji kvart u Čakovcu oduševit će vas okusima prave talijanske kuhinje. Gurmanski burgeri u Bocconeu

Boccone je savršeno mjesto za sve prilike – bilo da planirate obiteljski ručak, poslovni sastanak ili romantičnu večeru. Njihova ponuda uključuje pizze s prozračnim tijestom po napuljskom receptu, bogate talijanske paste, ukusna i aromatična rižota, a sva jela pripremljena se s najkvalitetnijim namirnicama.

Osim toga, u Bocconeu možete kušati gurmanske burgere te osvježavajuće salate, a ljubitelji slastica mogu se počastiti slasnim desertima inspiriranim talijanskim receptima. Uz vrhunsku hranu, uživajte u pažljivo odabranom

asortimanu hrvatskih vina koja će dodati poseban pečat vašem obroku.

Kuhar Karlo Korbelj naglašava važnost namirnica

Karlo Korbelj zaposlenik je restorana već više od tri godine. Najviše priprema pizzu i pastu te naglašava kako posebne sastojke za pizzu dobivaju direktno iz Italije. Njihovo tijesto mora se fermentirati najmanje 24

sata kako bi dobilo svoju idealnu teksturu za najukusniju pizzu. Također, ističe kako surađuju s lokalnim OPG-om Medved koji ih opskrbljuje domaćim jajima. Karlo i ostali zaposlenici Bocconea često sudjeluju na raznim edukacijama gdje isprobavaju nove zanimljive recepture i sastojke te najavljuje kako uskoro dolaze razne izmjene jela, a neka poznata jela poput risotta opet će se naći na meniju.

Burger classic iz Bocconea

Klasični burger je jednostavan, ali omiljen sendvič s raznovrsnim dodacima kojeg vole svi, i mladi i stariji. Mekano pecivo sa sezamom, pljeskavica od kvalitetnog najčešće junećeg mesa, zelena salata, rajčica, luk, kiseli krastavci te razne varijacije umaka i sireva kombinacija su koja osvaja baš sva nepca. Odličan je izbor kada vam se

RECEPT:

Burger Classic

Sastojci:

• Brioche pecivo

• Burger classic umak (mješavina umaka, aromatiziran začinskim biljem)

• Rajčica

• Kiseli krastavci

• 100 % juneća pljeskavica iz Mesnice Bašljan

• Ementaler sir

• Hrskavi luk

• Salata

jede nešto kaloričniji obrok, osobito na rođendanima ili izlascima s društvom. Klasični burger može se personalizirati prema ukusu, ali upravo ovaj jednostavan spoj sastojaka čini ga jednim od najpoznatijih i najomiljenijih jela diljem svijeta. Priprema je brza, a obično se poslužuje uz priloge poput pomfrita te uz gazirano piće, što je kao kombinacija pun pogodak.

Priprema:

Povrće operite i narežite na tanke ploške. Salatu također operite i narežite na male komade. Pljeskavicu od junećeg mesa začinite sa soli i paprom i pecite na roštilju ili tavi, sve do željene unutarnje temperature koju želite postići. Pecivo tostirajte da biste dobili dodatnu hrskavost izvana, a ono će i dalje ostati mekano iznutra. Na vruću pljeskavicu stavite sir da se otopi. Završite burger redoslijedom: pecivo, umak, povrće, pljeskavica, salata, umak i na kraju pecivo. Po želji, uz burger možete pripremiti krumpiriće ili kolutove luka. Uživajte u slasnom burgeru! Dobar tek!

Klasičan burger iz Bocconea

Kuhar Karlo Korbelj iz restorana Boccone

Ugodni interijer za ukusne obroke

MEĐIMURSKA KUHARICA

Odresci od svinjetine s restanim krumpirom

Piše: Aleksandra Sklepić

Odresci od svinjetine rado su viđeni na našim stolovima, a njihova je priprema brza i jednostavna. Još kad je uz njih fini prilog, poput restanog krumpira preprženog na luku, obrok je savršen i svi će njime biti zadovoljni.

Restani krumpir tradicionalno se priprema u Međimurju, a slaže se savršeno s jelima od mesa - odrescima, pečenim rebarcima, pa čak i kobasicama ili krvavicama.

Svima nam je poznat još iz djetinjstva, a mnogi ga vole jesti i kao samostalno jelo. Restani je krumpir staro jelo s područja Europe, te se recepti za njegovu pripremu pronalaze još u austrougar-

skim kuharicama. Nije pouzdano poznato kako je dobio naziv, ali je vjerojatno preuzet iz njemačkog, Röstkartoffel, što znači prepečeni krumpir.

Priprema:

Krumpir oprati i skuhati u ljusci. Kad je krumpir kuhan, oguliti ga. U tavici ili manjem loncu na ulju ili masti prepržiti luk nasjeckan na kockice. Na pečeni luk ribežom naribati oguljeni krumpir i sve zajedno prepeći da se dobije lijepa korica. Lagano podlijevati za vrijeme prženja, ali ne s previše vode.

Odreske prepržiti u tavici uz dodatak začina po želji, sol, papar, vegeta i nekoliko češnja češnjaka. Nakon što je meso pečeno, češnjak i ulje koje je ostalo u tavici može se upotrijebiti

Sastojci za pripremu odrezaka i restanog krumpira:

- 10 komada manjih krumpira

- 7 – 8 svinjskih odrezaka

- 1 veća glavica luka - ulje

- začini: sol, papar, vegeta

- 1 do 2 glavice češnjaka

da se njime prelije restani krumpir, kako bi bio još sočniji. Uz restani krumpir i odreske odlično paše salata od domaćeg crvenog radiča.

Recept plus

Bijele ledene kokos kocke

Pravi zimski, snježnoledeni desert su bijele ledene kokos kocke. Njihov lagani okus odgovara i najprobirljivijim sladokuscima, pa donosimo recept za ovaj sočni osvježavajući kolač.

Priprema: Izmiksati šećer i bjelanjke, te dodati ostale sastojke. Ispeći biskvit. Kad je pečen, preliti ga s 3 dl toplog mlijeka. U jednu litru mlijeka

umiješati kokosovo brašno i kuhati dok ne zavrije. Dodati smjesu od žumanjaka, šećera, pudinga i brašna koju smo prethodno napravili mikserom. Kad se krema skuha, ohladiti je i u hladnu umiješati margarin. Premazati preko biskvita i na kraju ukrasiti šlagom i posipati kokosom. (as)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

Biskvit:

- 6 bjelanjaka

- 6 žlica šećera

- 4 žlice brašna

- 2 žlice kokosovog brašna

- 5 žlica ulja

- 1 prašak za pecivo

Krema:

- 1 l mlijeka

- 80 g kokosovog brašna

- 6 žumanjaka

- 2 pudinga od vanilije

- 4 žlice oštrog brašna

- 10 žlica šećera

- 250 g margarina

Ostalo potrebno:

- 3 dl toplog mlijeka

- 2 vrećice šlaga ili slatko vrhnje za šlag

- 3 dl hladnog mleka

Pušipel Classic 2023

Vinarija Štampar ponosno predstavlja svoje novo vino, Pušipel Classic 2023. Pušipel (furmint, šipon, moslavac) poznato je vino vinarije Štampar, no ovaj put na etiketi je istaknut i naziv položaja - Mađerka. Riječ je dakle o prvom pušipelu koji dolazi iz mladih Štamparovih vinograda s te speci�ične pozicije, najvišeg međimurskog vinogradar-

skog položaja. Lepršavo i lagano, ovo vino savršeno oslikava terroir i najavljuje nove senzacije sorte. Njegova svježina i mineralnost čine ga idealnim izborom za sparivanje s raznim jelima. Preporučuje se uživanje uz morske plodove, piletinu, svježe salate ili blage sireve, čime se dodatno naglašavaju okusi i arome ovog izvanrednog vina. (sh, Foto: Reci da)

Tijesto: Pjenasto istucite cijela jaja sa šećerom, dodajte kakao i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Smjesu izlijte u namašćen i pobrašnjen lim te pecite na 180 stupnjeva. Ohlađen biskvit premažite kremom.

Krema: Jaja, šećer, vanilin-šećer i gustin promiješajte s malo mlijeka i zakuhajte u preostalom mlijeku. U vruću kremu dodajte čokoladu. Kuhajte sve

zajedno oko 10 minuta da se zgusne. U ohlađenu kremu dodajte izrađeni margarin i izmiksane banane. Kremu premažite sa šlagom.

Sastojci:

Tijesto:

- 6 jaja

- 6 žlica šećera

- 1 žlica kakaa

- 5 žlica glatkog brašna Čakovečkih mlinova - pola praška za pecivo

Krema: - 2 jaja - 7 žlica šećera

- 2 žlice gus�na

- 2 dl mlijeka

- 7 dag čokolade

- 1 vanilin-šećer

- 1 margarin

- 3 banane

Glazura: - 2 pjene za šlag

VINO TJEDNA

Pušipel classic

Boga� ručak s odrescima i restanim krumpirom

ABEL BABIĆ iz Gornjeg Kraljevca

Za dobar bograč i dobar maraton treba barem četiri sata

U slobodno vrijeme Abel se bavi sportom, konkretno trčanjem, te je već istrčao dva polumaratona, a upravo je u velikim pripremama za svoj prvi službeni maraton Piše: Aleksandra Sklepić

U hladnim zimskim danima najviše nam odgovara topla, jaka hrana, a posebno nam godi ona na žlicu, posebno kad je kuhana u dobrom društvu, uz kotlić ispod kojeg nas dodatno

Bograč:

Sastojci:

- Svinjska mast

- 4 kg luka (količinski luka mora bi� isto kao i mesa)

- Nekoliko komada svježe mrkve

- 4 glavice češnjaka

- 1 kg mesa divlje svinje

- 1 kg srne�ne

- 2 kg june�ne

Začini:

- Sol - Papar

- Vegeta - Ajvar

- Lju� feferoni

- Mljevena paprika

- Lovorov list

- 1 litra vino po želji, crveno ili bijelo

Priprema bograča:

Na svinjskoj mas� poprži� nasjeckan luk. Nakon što luk

grije vatrica koja pucketa. Zbog toga je bograč savršen izbor ako se u zimskim danima želimo okrijepiti i ugrijati, a pritom se i dobro najesti slasnog mesa i sočnog krumpira. Bograč se tradicionalno kuha u velikim, dubokim kotlovima

poprimi blago smeđu boju doda� naribanu mrkvu i češnjak. Nakon par minuta doda� meso narezano na kockice. Dinsta� sve dok se meso malo izmiješa s lukom i dobije malo boje. Nakon toga doda� vodu i začine.

Stalno isprobava� okus i stalno miješa�. Nakon što se meso kuhalo 2 sata, doda� krumpir narezan na kockice i pola litre vina. Začini� s 2 žličice slatke mljevene paprike, 3 žlice ajvara i 250 ml pasirane rajčice. Kuha� na laganoj vatri još barem 2 sata, uz stalno isprobavanje. Po potrebi doda� još začina, ovisno o ukusu. Drugu polovicu vina dotoči� zadnji put barem pola sata prije planiranog završetka kuhanja.

na otvorenoj vatri, što mu daje speci�ičan dimljeni okus. Često se priprema u društvu, kao simbol zajedništva. Zbog velike količine sastojaka, obično se sprema za obiteljska okupljanja, fešte i festivale. U posljednje vrijeme, u Međimurju se organizira sve više druženja uz kotliće, pa se ovo jelo još više populariziralo i zbog njega je skinuta prašina s mnogih, gotovo zaboravljenih recepata.

Tajna dobrog bograča leži u izboru savršenog mesa i u strpljenju kuhara i onih koji čekaju da se njime počaste, otkrio nam je Abel Babić (22) iz Gornjeg Kraljevca. On bograč kuha po obiteljskom receptu, a u naslijeđe ga je dobio od

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

svojih roditelja, mame Marine i tate Denisa.

Svi iz mog društva vole jesti moj bograč i uvijek me nagovaraju da kuham, ispričao nam je Abel. Bograč su probali kod mene doma, a sada je postao obavezan na rođendanima i raznim druženjima u društvu, pa uvijek imam zadatak biti kuhar.

- Abel je student 5. godine na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu, a kuhanje mu je hobi. Osim bograča voli pripremati odreske na roštilju ili u tavici, oni su mu specijalnost. Zna kuhati i druga jela, a kolače, za sada, ne peče, rekao nam je u šali.

U slobodno vrijeme bavi se sportom, konkretno trča-

njem, te je trčao dva polumaratona, a upravo je u velikim pripremama za svoj prvi službeni maraton od 42 kilometra koji će trčati u veljači sljedeće godine. Priprema se sam, ali i u teretani, a trudi se živjeti zdravo i sportski. Dugogodišnji je član DVD-a Gornji Kraljevec, gdje obnaša funkciju zamjenika zapovjednika, čime se jako ponosi. Osim za kuhanje i sport, ovaj svestrani mladić ima i glazbeni talent, pa svira tamburicu u KUD-u “Dr. Vinko Žganec” u Vratišincu i to već desetak godina, još od osnovne škole. Sa svim kvalitetama koje posjeduje, sigurni smo da će biti odličan učitelj i primjer svojim budućim učenicima.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 3. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 6. prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1524

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 3. prosinca 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 6. prosinca 2024.

Abel s bogračom koji kuha po obiteljskom receptu

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

ŠtO sE U MUZEJU RAdI?

Dio osmi – baze podataka

Piše: Janja Kovač, viši kustos, voditeljica etnografskih zbirki

Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla. Kako Muzej Međimurja Čakovec ove godine obilježava 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često ne-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

vidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.

Baze podatak kao rezultat stručnog rada

Muzeji su dio GLAM sektora (galleries, libraries, archives, museums - galerije, knjižnice, arhivi, muzeji) kojemu je cilj prikupljati predmete, stručno ih obrađivati te trajno pohranjivati. Svi podaci o pojedinom predmetu upisuju se u njegovu predmetnu karticu kao rezultat stručnog rada muzejskih zaposlenika. Cijela inventarna knjiga je jedna velika baza podataka u cjelini, no uneseni podaci se mogu i

filtrirati te se tako dobiju specijalizirane baze. Npr., mogu se filtrirati samo predmeti koji su vezani uz Goričan, svadbene običaje ili oni na kojima se prikazuje arhitektura sela.

Baza podataka o nositeljima tradicije međimurske popevke

Primjer specijalizirane baze podataka je novo osmišljeni projekt izrade baze podataka o nositeljima tradicije međimurske popevke. Prikupljat će se audio i videozapisi pjesama, biografije nositelja tradicije, fotografije, rukopisna i tiskana građa, novinski članci, podaci o osobama (poput istraživača,

zapisivača, organizatora događaja) te institucijama povezanima s narodnim pjesmama (Smotra međimurske popevke, Smotra međimurskog folklora, muzeji, knjižnice, arhivi, istraživačke institucije).

Baza podataka bit će vezana uz digitalnu inventarnu knjigu Muzeja Međimurja Čakovec u kojoj se nalaze podaci o predmetima te građu pohranjenu u sekundarnim fondovima vezanima uz narodne pjesme Međimurja. Projekt je zamišljen kao kontinuirani proces prikupljanja podataka te će se stoga voditi u digitalnom obliku, a ako to mogućnosti dopuste svakih pet godina i fizički publicirati. dostupnost javnosti

HOROSKOP

izrađenog tezaurusa za nematerijalnu baštinu

Muzeji su zakonski obavezni korisnicima omogućiti uvid u građu i dokumentaciju pohranjenu u muzeju. Uvid se odvija u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno „Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja dokumentacije o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti te načinu ostvarivanja uvida u muzejsku građu i dokumentaciju“. Započinje iskazom interesa korisnika za uvidom u građu ispunjavanjem zahtjeva koji se upućuje nadležnom kustosu. Uvid u građu može se odvijati u prostorima muzeja (korisnik dolazi u muzej te mu se omogućava pristup željenim predmetima) ili digitalnim putem (ako su predmeti digitalizirani korisnicima se može omogućiti uvid u digitalne verzije predmeta ili ga se uputiti na internetske stranice/platforme na kojima su dostupni podaci). Uvid u građu najčešće se traži u svrhu istraživanja pojedine teme s ciljem objave knjiga ili članaka, korištenja u promotivne i edukativne svrhe i sl.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ribe, Vaga, Vodenjak

LJUBAV: Obiteljski izazovi dobrim će dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom škripiti. Samci će ostati kod kuće.

KARIJERA: Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donijeti dosta borbe u poslu i karijeri. Neće biti ni lako ni glatko. Cijeli tjedan čekat ćete da se situacija razbistri, a kad vam se učini da je sve jasno, uvidjet ćete da nailaze nova pitanja. I tako stalno.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi i skromniji.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Aktivirat će se vaša mašta i kreativnost, pa ćete služeći se spomenutim uspijevati rješavati sve dvojbe u privatnom životu. Ako još uvijek tražite svoju ljubav, dotjerajte se i izađite među ljude. Bit ćete im zanimljivi i prihvatit će vas.

KARIJERA: Sazrela vam je ideja o poslu za koji se treba potruditi, no vi ste potpuno predani i spremni ići u to. Pokrenut ćete neke stvari koje možda neće odmah dati rezultate, ali bit ćete na dobrom putu.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite uporniji.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Većina vašeg privatnog života bit će usmjerena na sasvim obične aktivnosti kroz koje ćete uživati i nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Sasvim jednostavno i dobro.

KARIJERA: Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog financijskog pitanja. Otvorit će se teme ulaganja, raspoređivanja sredstava ili sufinanciranja. No ovaj put, o tome će ovisiti mnogo toga. Budite realni i profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Manje jedite, više se krećite.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će pomalo turbulentno razdoblje gdje će trebati otvoriti karte i jasnije definirati zajednički odnos. Ipak, još uvijek neće sve biti jasno.

KARIJERA: Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide. Uglavnom, nemojte se uspavati, posao napreduje kroz suradnju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Naspavajte se. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojim će obje strane otkrivati ponešto novo. Shvatit ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog. Samci će također biti otvoreni za nova iskustva.

KARIJERA: Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati definitivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome. Završit ćete neke priče i okrenuti novi list. Kod nekih će to biti malo radikalnije. Ne žurite, nego prvo odvažite.

ZDRAVLJE&SAVJET: Osjetljivost na stres. Opuštajte se.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Neki bi se povremeno mogli osjećati usamljeno. Najbolje je primiriti se i povući u tišinu i meditaciju. Svoja očekivanja formirat ćete prema trenutačnom stanju, pa će ona biti skromna. Ipak, bit će i lijepih događaja. Zato se više otvorite.

KARIJERA: U temama povezanim s financijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja. Pokušajte biti što objektivniji i ne žurite.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte duboko disanje za opuštanje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Kamo god išli primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat.

KARIJERA: Moguće je da će vam se neke stvari na poslu učiniti težim nego što one zapravo realno jesu. Stalno ćete imati osjećaj da gubite tlo pod nogama ili da sve ovisi o drugima, a baš ništa o vama. To je samo privremeno i dakako, prolazno.

ZDRAVLJE&SAVJET: Osigurajte si dovoljno sna i odmora.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Pojavit će se niz pitanja povezanih s vašim privatnim životom. Neki će čačkati do kraja, a baš tu bi se trebali zaustaviti i malo pričekati. Najviše zato jer će odgovori s vremenom doći sami od sebe.

KARIJERA: Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati motiva više nego drugi, a volje možda i najviše. Unosit ćete kreativnost u svoj rad i rado pokazati drugima oko sebe ne samo što ste napravili, nego i kako bi oni mogli napraviti više i bolje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dopustite si malo opuštanja.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Peripetije u vašem privatnom životu nizat će se bez plana i mogućnosti odgode. Okidač će biti potreba za dominacijom ili kontrolom, a ništa nećete moći kontrolirati. Budite strpljivi i tolerantni koliko god možete, te više uvažavajte partnera.

KARIJERA: Što god se našlo na dnevnom redu, vi ćete biti onaj pokretač ili glas koji će dati završnu riječ bilo da se radilo o važnim odlukama, bilo o redovnim zadacima. Vaši potezi dobit će na težini, pa pazite što radite. Držite se ciljeva.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite u prirodu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo sigurne opcije.

KARIJERA: Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više. Ograničenja će dolaziti zbog vanjskih okolnosti i nitko zasada ne može ubrzati stvari. Sagledajte realno što se može i povedite se za tim. Vidjet ćete da ima izlaza.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zamarajte se brigma. Radije se proveselite.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Male nesuglasice u osobnim odnosima bit će povezane s nesporazumima ili neiskrenostima. Ne morate sve otkriti, ali ono što pokažete neka bude iskreno. Također ne gurajte glavu u pijesak, te se fokusirajte na ono dobro između vas.

KARIJERA: S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena otvorenost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću, pa će se mnogi iznenaditi kako smjelo vodite cijelu stvar. Uspjet ćete. ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje ima ljudi. Vole vas.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Iz dana u dan bit će sve više događaja u vašem privatnom životu. Mnogi će zablistati na raznim društvenim okupljanjima, a drugi će ih rado prihvaćati. Moguće su nove ljubavi, zaljubljivanja ili sreća u postojećem odnosu. Uživat ćete.

KARIJERA: Svakim danom sve će se više povećavati obim poslova koje trebate vi obavljati, a s tim će ići i veći napori. Kriteriji bi mogli biti strogi, no ne bojte se – imate sve kvalitete da uspješno odradite sve što treba. ZDRAVLJE&SAVJET: Sve ste jači i jači. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Primjer obrađene kartice – Lidija Bajuk

Pregled

Pučka meteorologija PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Promjenjivo, vjetrovito i prohladno

VREMENSKA SLIKA: U drugom dijelu ovog tjedna opet će biti polako hladnije uz mjestimičnu slabu kišu, u gorju ponegdje i slab snijeg. No, sve je to oko prosjeka za ovo doba godine, nema nekog jakog zimskog zahladnjenja na vidiku ni u sljedećih sedam dana. Sjeverni vjetar će pojačavati osjećaj hladnoće

i dati dojam rane zime koja klimatološki počinje s prvim danom prosinca. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak nam donosi kratkotrajno razvedravanje uz kraća sunčana razdoblja sredinom dana. No, s dolaskom večeri opet su moguće slabije obo-

rine, u nizinama uglavnom malo kiše, a u brdovitom i planinskom području i malo snijega. Zapuhat će umjeren i pojačan sjeverac pa će se temperatura držati malo ispod desetke. Čini se da bi i u danima vikenda trebalo biti puno oblaka uz prohladno vrijeme. U našoj blizini bi se mogla

nalaziti ciklona, ali s obzirom na to da ćemo mi biti na njenom rubu, oborine će najvjerojatnije sasvim izostati ovdje na sjeveru zemlje. Tijekom dana može biti kraćih sunčanih razdoblja, vjerojatnije u nedjelju. Umjeren i pojačan sjeverni vjetar će održavati dojam hladnog vremena. Još će malo zahladiti pa će

Barbare mraz trajat će cijeli zimski čas

se temperatura držati uglavnom između 3 i 7 Celzijevih stupnjeva.

Prohladno će početi i sljedeći tjedan. Pri tome bi u ponedjeljak i utorak trebalo biti uglavnom suho, možda bude i malo sunca. Jutarnja temperatura malo ispod nule, osobito u slučaju vedrijih noći. S obzirom na slabljenje vjetra, moguća je i magla. Dnevna temperatura većinom između 6 i 8 stupnjeva. Nove oborine su moguće oko srijede, najvjerojatnije kiša, ali nije isključena ni susnježica, a u višim predjelima možda i

kratkotrajan snijeg. U četvrtak se nastavlja promjenjivo i prohladno vrijeme.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 28.11.2024.)

• 1. 12. 1861. godine počela je raditi meteorološka postaja Zagreb-Grič

• 2. 12. 1973. na Muri kod Murskog Središća najranija pojava ledohoda

• 3. 12. 1963. godine temperatura u Gospiću - 26. 6 Celzijusa (najniža u prosincu za Hrvatsku)

• 5. 12. 1855. godine rođen botaničar i meteorolog Ambroz Haračić

SKANDINAVKA VICOTEKA

Papuče

Razgovaraju dva susjeda:

- Sused, vaš pas mi je ukrao papuče!

- Ma, dajte, molim vas, vidio sam ga kada se vratio, kući je došao bos...

Zub

Bolio me zub, pa ga je zubar izvadio.

- I jel’ te još uvijek boli?

Ne znam više, jer zub je ostao kod njega.

Bojler

- Halo?

- Izvolite, gospodine, dobili ste tehničku podršku.

- Ne radi mi ruter od interneta.

- Ok, koja lampica vam trenutačno svijetli?

- Ona od bojlera. Da ugasim?

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke

Od šteri penez se bodo zidala zabavišta ili pak stani?

Naši levičari i levičarke so protiv toga kaj bi mi v Lepoj našoj kupuvali reoplane ili pak tenke, a ruon tak i samohotke. Kaj če nam reoplani, kaj če nam tenki, kaj če nam puške, kališnikovi, kaj če nam se to pak mi živimo mam polek Balkana, a tu je navek bilo se mirno, a i Lepa naša je v NATO, a on nas brani od si nevoli. Si se znajo kaj jim se bode pripetilo ak bodo ratuvali protiv zemlji članici NATO pakta. To znajo si sam se nešterni pridržavlejo toga, a nešterni, kak napriliko naši sosedi Srbi, jiv se to ne dotikavle i oni delajo kaj sami očejo. Što Srbima kaj more, pak oni so i Turkima zobe pokazali pred nekaj vejč od šesto let na Kosovo makar so unda odišli po riti k meši i do dneva denešjega so ne došli k sebi. Puce na levoj strani vulice so pomalem zračunale kuliko bi se zabavišti moglo naprajti z penezima štere smo potrošili za francoske reoplane Rafale, a kuliko pak z oni štere bodemo potrošili na Dojčland tenke. Kuliko vidimo saki šteri zna računati more čistam le�ko to zračunati, kak moški tak i žene. Znuomo da moškima čuda leži ide množenje i zbrajanje, a ženama djelenje i oduzimanje.

To smo čuli i to smo rešili, a štel sam pitati kuliko bi se zabavišti dalo naprajti od tri milijonov ojerov šteri so poslani v kaso Milčijo Pupovco kaj bode zidal kulturne centre i to vu sakomo malo vekšemo seli de živijo jegova bratja. Za tenke je zrečunala Ivana Kekin, a za kulturne dome bode, najbrž, Sandra Benčič jerbo je ona nejduže hodala vu škole. Nebrem vam točno reči kak joj je išla matematika, očem reči, računica od roke jerbo se je diploma z ocjenama negdi zgubila na poto od fakulteta do sabornice.

Naš grad daruje penzionere za Božič, pak ak nešči oče penzinera za Božič nek se javi v gracko upravo!

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Pak kaj ruon si poti vodijo v Remetinec?

Kaj je sfondalo Vilija Beroša, korona ili pak "Mikroskopi"?

Nebremo reči, istina je, Vili Beroš je bil minister šteroga so, ne tak zdavnja, dok je korona hercuvala si falili i to tak fest kaj si je Sveti otec Papa več počel premišlovati kak bi ga proglasil svetim kuliko je "dobroga" napravil za nas i naše sosede Hrvate. Kak znuomo, mic po mic, korona se je nekam preselila, a minister Vili je furt i navek bil na meti opozicije i jega so nejveč pot mejali. Ne znati zakaj ga je precednik AP ne dal i dale ga je držal kak malo zdraviča na junačkoj desnici. Svi su "veruvali" kak je Vili pravi čovek na pravomo mesto. A tak je i precednik AP rekel, a dok on nekaj veli unda je to istina o šteroj se ne raspravlja. Ali kak i vu sakoj lepoj priči (čitaj: bajki) semo jenoga dneva dojde kraj pak je tak bilo i z našim Vilekom. Nišči je ne računal na Iveka Turudičovoga, glavnoga državnoga advokata i kak je on stiha došel i počel delati svojega posla zbog radi čega je i postavleni i to mimo naši levičarov, šteri so se postavljali na zadje noge i to skupa s Zokijom Milanovičom. Najbrž je Ivek jako dober čovek i k tomu još je ne zlopamtilo, očem reči, neje nejpredi presorteral ove na levoj strani vulice nek je mam prešel na drugo strano i kak se je pokazalo da so tam čuda vekši grešniki. Kak smo vidli, Vilek je jako visoko namanđeral tak da ve dok je opal je čuda bole zružilo. Ne znati je li je nekaj kriv? On veli da je ne! No tak si velijo, tak je rekla i soseda Barika ali se je pravica skozala črez devet meseci. Tak je i Vili, predi nek je nekaj ftegnul reči završil na kvarteljo v Remetinco pre svojemo negdašjemo stranačkomo pajdašo Ivijo Sanadero. Vili je bil v Remetinco 4-5 dni dok so minoli oni mrzleši dnevi, a čim se je sneg restopil Vilija so pustili dimo. Kak da je ne nikaj kriv. Bil je dosti dugo kaj ga je premijer Drašek ftegnul zmeniti.

Čuda bole da so Vilija pustili dimo kaj nam ne bode v rešto stroške delal kak Sanader, šteri je po reštima več petnaest let, a neje vrnul oni deset milijonov ojerov kaj

je dobil kak mito. Priznal je da je dobil i ostavil jiv je doma. Čudna nekša pravica!

Duže sam ja bil v kazni dok je japa došel z roditeljskoga sastanka nek je Vili bil v Remetinco!

Neje lefko biti lider, kaj ne bodemo spominjali elito

Saki od nas ima nekšo svojo listino na šteroj so zapisani oni šteri nejveč vredijo i štere nebremo nigdar, pak niti unda pozabiti. Tak smo minuli tjeden v našim novinama čitali o liderima šteri so, črez stoletja, zadužili Međimorje i nas Međimorce. Čistam bi bilo čudno ak tu ja ne bi mel nekaj za zgombati. Morem vam reči da mi je malo čudno da smo od Nikole Šubiča Zrinskoga našega hrvatskoga Leonide i branitela Sigeta skorom štiristo let ne meli nikoga šteri si je zaslužil kaj bi se o jemo nekaj reklo ili kaj bi se ga bar spomenulo. No, rekel sam več, saki od nas ima nekšo svojo listo, svojo elito i svoje favorite. Napriliko ja se ne slažem kaj tak čuda falimo Ivija Novaka z Macinca, a on je k nam v Međimorje dopelal srpsko žandarmerijo mam drugi den čim so naši braniteli oslobodili Međimurje na Badnjak 1918. leta, a nišči niti ne spomene fratra Kapistrana Gecija šteri je skupa z svojim pajdašima plebanošima i župnikima 9. januara 1919. leta dozval na Fratarski trg prek deset jezer Međimorcov, šteri so aklamacijom dali svoje glase za to kaj se Međimorje pripoji matici Hrvackoj. To sreča je ne dugo trajala jerbo so Srbi fčasi pokazali svoje pravo lice, a mi Hrvati smo odišli po riti k meši kak Radičove goske v megli. A kaj ne bodemo pitali što nam je pretiral gospodarstvenike Židove z Međimorja?

Nesmo niti spomenuli našega prvoga međimorskoga župana Marijana Ramuščaka jerbo da smo jega ne meli ne bi meli niti županijo, a brzčas bi nam Štrigova bila odišla za sneho v Deželo skupa z Raskrižjem. Bez njega Prilok i Središče nikdar, pak niti unda, nej bili gradi.

Jedini problem nas penzionerov je kaj nemamo niti dneva dopusta!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Bojan Lovrek rado pomogne u problemu s gumama

Čakovec ima svoje neokrunjene heroje, a jedan od njih je svakako Bojan Lovrek. Osim što je vrsni mehaničar i vulkanizer u svom servisu, Bojan je postao prepoznatljiv po svom vedrom duhu i spremnosti pomoći svakom

vozaču koji mu se obrati. U vrijeme intenzivne promjene guma, kada se gomilaju redovi, Bojan pronalazi način da svakog klijenta usluži na najbolji mogući način, a pritom zadrži svoj prepoznatljiv osmijeh. (mg)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak