BIZARNA NESREĆA u Peklenici - naletio autom na alkoholiziranog muškarca koji je zalegao na cestu
Policija
prijavila vozača, a što je s pijanim muškarcem?
Probajte naš recept plus za fritule s rakijom
VLADO VUK iz Preloga, treća je generacija u obitelji peradara i ratara - I danas je tak kak me deda vučil:
Zemlja je kak i žena, treba joj dati se
TKO TO plaši vozače s novom naplatom parkinga?
ZA ČAKOVEC, ŠENKOVEC I NEDELIŠĆE - pola sata u koloni u vrijeme špice postala svakodnevnica
PACIJENTI su izabrali najbolje Marko Labaš i Vesna Budišin najdoktori za 2024.
MA KAKAV DUBAI!
ANKETA POD VUROM FOTO tjedna
Pratite li predsjedničke izbore?
Predstojeći predsjednički izbori ponovno su u fokusu medija, a interes za izlaznost i političku angažiranost lagano raste. Iako kampanje kandidata tek ulaze u svoju punu fazu,
provjerili smo što građani, odnosno potencijalni birači misle o ovim predsjedničkim izborima i koliko su motivirani sudjelovati u odlučivanju za budućnost Lijepe Naše. (Ana Vadlja)
Jasminka Podvez, Čakovec - Uvijek izađem glasa�, ali to je sve ista banda. Na vrhu su nažalost uvijek najgori, za sad. Kandida� su jedan gori od drugoga i ne vidim nikoga ko bi mogel nekaj napravi�. Ne vjerujem da bude se tu nekaj poboljšalo jer smo jednostavno previše zaglibili u korupciji. Isto tak, mislim da bi one koji ne sudjeluju na izborima trebalo i kazni�.
Ines Turk, Čakovec - Planiram izaći na izbore, ali osobno previše ne pra�m poli�ku i nemam neko posebno mišljenje o potencijalnim kandida�ma, ne zanima me to baš. Od onih kandidiranih, imam svog favorita i znam za koga ću glasa�.
Vesele mažoretkinje i puhački orkestar
U subotu uoči samog početka adventa prijepodnevnu gradsku špicu vedrinom su dignule naše nagrađivane Čakovečke mažoretkinje i njihova prat-
Piše: Vlasta Vugrinec
Amalija Novak, Vuče�necHoću, izašla budem na izbore i znam za koga ću glasa�. Mislim da u Hrvatskoj baš i ne može bolje, barem ne dok se ne srede penzije i sve ostalo u državi. Penzioneri uvijek najgore prolaze kod nas kaj je stvarno žalosno. Nadamo se da bude bolje.
Tihomir Protrka, Nedelišće - Normalno. Planiram ići na izbore. Ja glasam za Milanovića, uvijek on i ostal bu. Biram njega jer je po mojem mišljenju najbolji i pod broj jedan, od svih kandidata ima najviše iskustva, a to je najbitnije za predsjednika.
Zoran Marciuš, Čakovec - Na izbore budem izašel. Još nemam svoga favorita, ali neko bu se našel. Postava kandidata je dosta interesantna, za Milanovića sigurno ne bi glasal, ali evo ostali kandidirani su dosta, reklo bi se, u najmanju ruku životopisni.
Marko Labaš, dr. med., spec. ortopedije, voditelj Odjela ortopedije u čakovečkoj Županijskoj bolnici i prim dr. Vesna Budišin, specijalistica �izikalne medicine i rehabilitacije, subspecijalist reumatolog, pročelnica Odjela za �izikalnu medicinu i rehabilitaciju s �izikalnom terapijom Poliklinike Medikol u Zagrebu i Čakovcu, po izboru pacijenata najbolji su liječnici u Međimurju. Izbor je kao i do sada obavljen u organizaciji portala Najdoktor.com. Glasove za liječnike i stomatologe koji rade Republici Hrvatskoj dali su korisnici portala. Po tom sistemu, najbolji liječnici proglašeni su sad već 11 godinu za redom.
nja, ništa manje cijenjeni i uvijek rado viđeni Gradski puhački orkestar. Razigrani de�ile je prošao cijelom Ulicom Kralja Tomislava, preko Franjevačkog trga
te završio velikim �inalom na Trgu Republike. Time je službeno označen početak Tradicijskog došašća u Gradu Čakovcu. Ako još niste, onda već hoćete kad uhvati-
PACIJENTI su izabrali najbolje
Marko Labaš i Vesna Budišin najdoktori su za 2024.
Nije zgorega za spomenuti kako su oboje i lani bili izabrani za najdoktore Međimurja.
Nisu prvi put najdoktori
- Naravno da mi je drago da su me pacijenti i ove godine izabrali, pohvalio se dr. Marko Labaš.
Međutim, kaže dalje da ta titula ne pripada samo njemu već cijelom našm timu jer u uspjehu liječenja osim ortopeda bitnu ulogu imaju i naši anesteziolozi, instrumentari, medicinske sestre te drugo osoblje i svi oni jednako zaslužuju ovu titulu te im se i ovom prilikom zahvaljujem na tome. Nadam se samo kako će vodstvo Bolnice to prepoznati i iznaći snage i mogućnosti te da od naše djelatnosti stvore
Centar izvrsnosti, dodaje naš ortoped.
Samim time smanjile bi se, između ostaloga i dugačke liste čekanja.
Da se na čakovečkoj ortopediji radi jako dobro, svjedoče i pacijenti koji su spremni čekati na listi samo da dođu do čakovečkog ortopeda, premda bi možda u nekoj drugoj bolnici zahvat puno prije napravili.
Ne komentiraju svi pacijenti doktore na portalu
Popis najboljih liječnika sastavljen je na temelju tri kriterija, a to su ukupni broj komentara, odnos broja pozitivnih i negativnih komentara te kvaliteta komentara.
Nikola Novak, načelnik
te priliku, uočiti novi smjer razdoblja došašća u Čakovcu koji je autorsko djelo mladog Čakovčana, arhitekta Borne Žganca. (tn)
Dakle, to ne znači da drugi doktori nisu dobri, štoviše odlični, no njihovi pacijenti očito nisu ništa ili su slabo komentirali na portalu. Umjesto toga, zahvalu svom doktoru možda su uputili njemu osobno, nose u sebi ili pak o njegovoj kvaliteti pričaju na sve strane. Uostalom, zato i postoje različite zahvale i pohvale, premda i oni samo rade svoj posao. Doduše, posao se može raditi s puno empatije i onako da se odradi.
Uz liječnike, pacijenti su birali i najbolje stomatologe, međutim tu nema ni jednog iz Međimurja. Nije valjda da su im i dalje “smrtni neprijatelji” odnosno da se boje zubarske bušilice!
Nedelišća,
ide po još jedan mandat
Nikola Novak (SDP), načelnik Nedelišća, najveće općine u Međimurju, najavio je da će se ponovno kandidirati za načelnika, a u srijedu je
u Nedelišće došao i Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a. Naime, SDP, osim Nedelišća, ima načelnike samo još u Štrigovi i Svetom Jurju
na Bregu, od čega je Nedelišće trenutno najjače uporište. Lokalni izbori na kojima ćemo birati načelnike, gradonačelnike i međimurskog
župana bit će u proljeće iduće godine, ali kandidati koji misle ozbiljno već se sada najavljuju svoje kandidature. (BMO)
Marko Labaš, najdoktor 2024. u Međimurju
Vesna Budišin, najdoktorica 2024. u Međimurju
TO plaši vozače s novim parkingom pod naplatom?
Veliki Lidl ne uvodi kontrolu parkiranja
Ako se ukaže potreba za osiguravanjem parkirnih mjesta za kupce Lidla, ta će se opcija razmotriti, kažu u Lidlu Hrvatska
- Trenutačno se ne planira uvođenje naplate ispred Lidla na adresi Ulica Stjepana Radića 31 u Čakovcu. Ako se ukaže potreba za osiguravanjem parkirnih mjesta za kupce Lidla, ta će se opcija razmotriti. U slučaju da dođe do uvođenja naplate na parkiralištu, informacija će biti pravovremeno objavljena i istaknuta, odgovorili su iz Lidla Hrvatska na upit Međimurskih novina. O naplati je brujio cijeli Čakovec
Time su sva nagađanja oko eventualne naplate o kojoj je brujio cijeli Čakovec razriješena. Dakle, kupci, ali i svi oni koji na tom parkiralištu
ostavljaju svoje limene ljubimce ili bolje rečeno prijevozno sredstvo do posla, ne moraju strahovati od naplate i eventualnih kazni.
A činjenica je da Gradu Čakovcu kronično nedostaju parkirna mjesta te da vozači muku muče s parkiralištima. Naročito se to odnosi na ljude koji nisu iz Čakovca, a rade u Gradu i u tvrtki koja nema osigurano parkiranje za njih. Pa se onda ljudi snalaze na razne načine, pronalaze mjesta koje još uvijek nisu pod naplatom. Nažalost, takvih je sve manje. Trenutačno je to parkiralište na Buzovcu te ono kod starog MTČ-a. Stoga su se mnogi pribjegavali parkiranju kod brojnih trgovačkih centara, višestambenih zgrada, kod Muzeja Međimurja, zgra-
POLOŽEN je kamen temeljac za
Ovisno o tome gdje tko radi.
Sve se mijenja
No, i tu dolazi do promjena. Nekad je Galerija Sjever bila prava meka. Blizu središta grada, s parkiralištem dovoljnim da se i Boeing parkira. No, kako je vrijeme odmicalo, tu je meku otkrivalo sve više vozača tako da na kraju nije bilo mjesta ni za sve kupce. I onda je uvedena kontrola parkinga tako da auto više ne može stajati besplatno dok je vlasnik na poslu. Ruku na srce, time nije riješen problem jer udarnim danima kupci kruže po parkiralištu kao pčele oko cvijeta. Kontrolu parkinga uveo je i tzv. mali Lidl.
parkiranja je i u velikoj mjeri kod višestambenih zgrada i ostalih stambenih zona gdje su parkirna mjesta ocrtana plavom bojom. Parkira li se između tih crta i uz plaćanje parkinga, slijedi “kazna” od dnevne karte.
Slijedom toga, nekako se Gradom prenijela vijest da će istim putem ići i veliki Lidl. Međutim, Lidl na tom mjestu nije sam jer mu je za vratom Stop Shop. Ako bi Lidl sam uveo kontrolu parkinga, narodski rečeno “pucao bi si u koljeno” jer bi kupci i svi ostali parkirali “preko puta”. Logika stvari nalaže da bi onda i tamo kupovali.
Dakle, za sada ništa od kontrole, jedino ako i trgovine u sklopu Stop Shopa ne uvedu to isto.
Krene li sve planiranim tempom, već sredinom idućeg ljeta, vrata bi mogao otvoriti prvi pravi trgovački centar ne samo u Prelogu, već i u cijelom donjem Međimurju. Naime, ovog četvrtka, u Prelogu je položen kamen temeljac za trgovački centar pod imenom Hey Park. Riječ je o lancu koji već uspješno djeluje u Vukovaru, Zadru i Zaprešiću s time da se jedan gradi i u Vinkovcima. Nalazit će se na ulazu u Prelog iz smjera Čakovca s desne strane, odnosno preko puta Plodina. Investicija je teška oko deset milijuna eura, a gradnja je povjerena varaždinskom poduzeću Hidrogradnja.
Vedran Abramović i Ljubomir Kolarek položili su kamen temeljac za budući
- Park će se protezati na 7200 kvadrata, osigurano je stotinjak radnih mjesta, a sa svojom pomno odabranom ponudom vjerujemo kako će
zadovoljiti sve potrebe građana Preloga. U Parku će se nalaziti desetak poslovnih prostora, trgovine Pepco, Tedi, Spar, DM, Kik te po prvi put
trgovina s asortimanom za uređenje kuće, doma i vrta, Majstorija, obznanio je Vedran Abramović, prokurist tvrtke Hey Park.
Dodao je i kako će postaviti i solarne elektrane na krov parka, te e-punionice kako bi pokazali da brinu o okolišu.
- Moja je želja da povežemo dva vrlo važna datuma za Prelog. Kamen temeljac je položen uz Dan Grada koji obilježavamo 6. prosinca, a 25. srpnja je blagdan sv. Jakoba i želja bi mi bila ispunjena kada bi tad bilo otvorenje, rekao pak je Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik. (vv, Foto: Mario Golenko)
Emanuel Sinković (HDZ), zamjenski vijećnik
ZAMJENA HDZ-ovih vijećnika u Skupštini Međimurske županije
Emanuel Sinković, umjesto Nikole Hrena
Kao šećer na kraju mandata, u Skupštinu Međimurske županije ući će eksplozivan i energičan Emanuel Sinković (HDZ), načelnik Općine Goričan. U Skupštini Međimurske županije zamijenit će Nikolu Hrena, dosadašnjeg vijećnika vijećnika HDZ-a. HDZ je u Skupštini Međimurske županije oporbena stranka i ima šest vijećnika od ukupno 38 vijećnika u županijskoj Skupštini u kojoj čvrstu većinu s 23 od vijećnika drži koalicija stranaka okupljenih oko župana Matije Posavca. Nikola Hren, ravnatelj županijske bolnice Čakovec. podnio je zahtjev za stavljanje svog mandata u mirovanje zbog nespojivosti dužnosti, zbog imenovanja na dužnost ravnatelja Županijske bolnice Čakovec. Zahtjev je zaprimljen 28. listopada 2024. godine. Skupština Međimurske županija je 4. prosinca 2024. godine zaprimila dopis Županijske organizacije Hrvatske demokratske zajednice Međimurske županije kojim se predlaže da zamjena Nikoli Hrenu bude Emanuel Sinković.
Mandatna komisija utvrdila je da su ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti te u Skupštini Međimurske županije umjesto Nikole Hrena vijećnički mandat počinje obnašati Emanuel Sinković, i to s danom 4. prosinca 2024. godine. Prema proceduri, izabranog kandidata na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste. Emanuel Sinković u Skupštinu dolazi na samom kraju mandata ovog županijskog saziva, ali će imati priliku sudjelovati u donošenju proračuna Međimurske županije za iduću godinu. Mandat ovog saziva Županijske skupštine traje do svibnja iduće godine, kada će se održati lokalni izbori pa će i proračun držati vodu do sredine iduće godine, kada će nova vlast ima priliku rebalansom prilagoditi proračun svom vođenju Međimurske županije.
(BMO)
NEOBIČNA POHVALA Gorana Romeka, državnog tajnika
Međimurci su pronašli dodatni dan u tjednu
Naslušali smo se do sada doista svakakvih pohvala, naročito iz usta onih koji po prvi puta u Međimurje. Tepali su nam da smo horvatski cvjetnjak, Mala Švicarska da smo marljivi, samozatajni i što sve već ne. Navikli na to, na takve pohvale više ni ne reagiramo jer su nam kao dobar dan. I kad smo već mislili da nas nikakva hvala ne može iznenaditi, evo ti ga na, Goran Romek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva na Gospodarskom forumu u Prelogu ispalio je ono što se do sada još nije čulo. - Grad Prelog, iako po veličini možda malen, simbol je poduzetničkog duha i goleme snage. Kažu da Međimurci tako dobro kori-
Goran Romek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva
ste svaki pedalj ove zemlje i svaki trenutak dana, da su negdje sigurno pronašli još jedan dodatni dan u tjednu kako bi sve stigli, pohvalio je Međimurce Romek. To bi značili da naš tjedan nema sedam, nego osam dana. (vv)
TKO
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
de Elektre, Doma lovaca, a dobro došla je i pokoja benzinska pumpa itd.
Kontrola
Kod Lidla se može i dalje parkira� do mile volje
shopping centar
Pišu: Sanja Heric
Foto: Mario Golenko
Ako se vozite na relaciji Šenkovec – Čakovec ili Čakovec – Nedelišće, vrlo je vjerojatno da ćete upasti u veliku prometnu gužvu, posebice u jutarnjim terminima prilikom odlaska na posao, te popodnevnim terminima od 14 do 16 sati kada svi odlaze kućama s posla. Ne daj Bože da se u to vrijeme dogodi i neka prometna nesreća, tada se situacija dodatno komplicira i produžuje put do željenog odredišta.
Ilustracije radi, ako pogodite ono najgore vrijeme za odlazak kući, recimo oko 15 sati, i morate iz Čakovca u smjeru sjevera, zapast ćete na gužvu već od Gradskih bazena Marije Ružić i voziti se s mjesta na mjesto sve do Šenkovca na takozvanom trokutu kod caffe bara Locco, odnosno nekadašnje
Crvene ruže. Sigurno ćete zbog toga potrošiti dodatnih 20 minuta na vožnju.
Situacija je puno gora ako putujete u smjeru Nedelišća. Najveće gužve su od 15 sati pa nadalje. Ako zapadnete u gužvu na udaljenosti od 7 kilometara, trebat će vam minimalno 40 minuta, dok tu kilometražu inače možete prijeći za samo 10 minuta kada nema gužvi.
Na ove činjenice ukazuje i statistika, prema brojačima prometa Hrvatskih cesta najveći broj automobila upravo je zabilježen u centru Nedelišća i u Šenkovcu. (Vidi Tablicu 1.)
S obzirom na to da se približavaju božićni blagdani, očekuje se da će gužve biti još veće. U takvim trenucima, dodatna opterećenja na prometnicama mogu izazvati još veće frustracije među vozačima, stoga je važno planirati putovanja unaprijed kako bi se izbjegle najkritičnije sate.
Park and Ride jedno
od mogućih rješenja?
Kao jedno od mogućih rješenja za smanjenje prometnih gužvi i poboljšanje mobilnosti u gradovima, sustav "Park and Ride", pokazuje se kao vrlo učinkovita opcija.
Ovaj sustav, koji se već uspješno primjenjuje u gradovima poput Murske Sobote i Graza, omogućava vozačima da ostave svoje automobile na posebno označenim parkiralištima izvan centra grada te nastave putovanje javnim
prijevozom ili biciklom. U Murskoj Soboti, na primjer, građani mogu parkirati svoje automobile i iznajmiti trekking bicikle ili e-skutere kako bi došli u grad na održiviji način. Dodajmo i taj podatak da Murska Sobota ima samo 11.107 stanovnika i već imaju ovaj sustav implementiran, dok Čakovec broji i više nego duplo od tog broja – 27.266 stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva.
Raste broj automobila, teretnjaka i broj
vozačkih dozvola
Što je dovelo do takvih gužvi? Istina, postali smo jako komotni, svi bi se najradije dopelali do samog ulaza i ne daj Bože da moramo malo duže pješačiti.
No, nije samo u pitanju to što smo komotniji – stvar je puno kompleksnija.
U Hrvatskoj je zabilježen značajan rast broja registriranih vozila, koji je u 2023. godini iznosio 2.554.524, što predstavlja povećanje od 4 % u odnosu na prethodnu godinu. Osobna vozila čine najveći dio ovog rasta, s 1.910.131 registriranim osobnim vozilom, što je povećanje od 3,8 % u odnosu na 2022. godinu.
Što se tiče samog Međimurja, prema podacima Centra za vozila Hrvatska u 2023. godini zabilježeno je povećanje broja motornih vozila u kategoriji M1-M3 za 2572 vozila, s ukupno 45.168 vozila u odnosu na 42.596 vozila iz 2020. godine.
Broj motornih vozila kategorije L porastao je za 59 vozila, što znači da je u 2023. godini evidentirano 3316 vozila, naspram 3257 vozila iz 2020. godine.
U kategoriji N1-N3, broj registriranih vozila povećao se za 240 vozila, s ukupno 4522 vozila u 2023. godini, u odnosu na 4282 vozila iz 2020. godine.
Iz ovih podataka možemo zaključiti da je u Međimurju došlo do značajnog povećanja broja motornih vozila u razdoblju od dvije godine, s ukupnim porastom od 2871 vozila. Ovaj trend rasta, osobito u kategoriji M1-M3, ukazuje na sve veću ovisnost stanovništva o osobnim automobi-
Tablica 1. Prosječni godišnji i ljetni promet na cestama Međimurske županije za 2023. godinu
Oznaka ceste Brojačko mjesto
Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP)
Prosječni ljetni dnevni promet (PGLP)
DC 3Pušćine 12332 12532
DC 3Nedelišće centar 18277 18112
DC3Čakovec 9095 9091
DC3Hodošan zapad 1120 1179
DC20Ivanovec 8653 8624
DC20Prelog istok 3065 3026
DC208Trnovec 1080 1184
DC209Mursko Središće 5409 6024
DC209Šenkovec 11431 11114
DC227Brezje 6362 6385
ŽC 2009Macinec 2341 2176
ŽC 2015Nedelišće 4311 4284
ŽC 2033Čehovec 2386 2311
ŽC 2026Prelog sjever 3171 3060
ŽC 2040Kotoriba 2746 2671
ŽC 2003Turčišće 2251 2244
ŽC 2005Selnica 3404 3375
ŽC 2002Jalšovec 876 879
PROMETNI ZASTOJI
Zašto Čakovec i okolica prometnih
Zoran Ilić, prometni redar Grada Čakovca lima kao glavnom sredstvu prijevoza, što svakako opterećuje naše ceste i pridonosi prometnim gužvama.
Kontaktirali smo i PU međimursku i pitali ih je li se usporedno s povećanjem broja registriranih vozila povećao i broj prometnih nesreća posljednjih godina, odnosno kakav je trend zabilježen?
Ističu kako je na području Međimurske županije prije pet godina (2020.) bilo je registri-
Svakodnevne prometne gužve na ulazima i izlazima iz Čakovca otežavaju putovanje radnicima, produžujući vrijeme dolaska na posao i povratka kući
rano 64 250 motornih vozila, dok je do 30. studenoga ove godine registrirano 72 445 vozila.Što se pak tiče prometnih nesreća, 2020. godine na području naše Županije evidentirano ih je ukupno 425, dok je ove godine do 30. studenoga evidentirano ukupno 490 prometnih nesreća. - Sukladno iznijetim statističkim pokazateljima može se zaključiti kako proporcionalno s povećanjem registriranih motornih vozila, raste i broj evidentiranih prometnih nesreća. Broj registriranih vozila konstantno raste, dok je broj kilometara prometnica sa suvremenim kolničkih zastorom (asfaltom) ostao isti, dakle gustoća prometa je sve veća i veća, odgovorio nam je glasnogovornik Radovan Gačal.
Međutim ni to nije sve, porastao je i broj vozačkih dozvola koje građani posjeduju. Prema najnovijim podacima, na dan 30. studenoga
2024. godine, u Međimurskoj županiji ukupno 35.908 muškaraca i 30.306 žena posjeduje vozačku dozvolu. U usporedbi s 2021. godinom, kada je broj muškaraca s vozačkom dozvolom iznosio 35.505, a žena 29.245, primjetan je porast broja vozačkih dozvola među ženama za 1061.
Gdje su najveće gužve?
- Najveće gužve bilježe se u strogom centru Čakovca, oko placa, oko bolnice, trgovačkih centara. Konkretno to su Ulica Otokara Keršovanija, Zrinsko-Frankopanska ulica, kao i Vukovarska ulica u čijoj je blizini nekoliko srednjih škola. Najveće gužve stvaraju se i na ulazima u grad iz smjera Šenkovca, Nedelišća, Novog Sela Rok i Mihovljana, rekao nam je Siniša Šajnović, načelnik Postaje prometne policije Čakovec, dodajući da je srijedom velika gužva
TEMA BROJA
U centru grada najveće gužve stvaraju se u popodnevnim sa�ma dok svi odlaze kući s posla
Čakovec pate od prometnih gužvi?
Rumunjska i Hrvatska na vrhu ljestvice!
Podaci Eurostata pokazuju da su središnje i istočne zemlje EU-a zabilježile visoke stope rasta osobnih automobila između 2012. i 2022. Među zemljama EU-a Rumunjska je zabilježila najveći rast osobnih automobila na 1000 stanovnika (+86,2 %; +193), a slijedi je Hrvatska (+44,8 % ; +152), Mađarska (+40,9 %; +123), Slovačka (+40,1 %; +135) i Estonija (+39,7 %; +181).
i na Sajmišnoj ulici u smjeru Pribislavca gdje se održava popularni Sajam srijedom. Vezano pak za gužve na parkinzima u samom gradu Čakovcu razgovarali smo i s prometnim redarom Grada Čakovca, Zoranom Ilićem.
- Lokacije za koje možemo reći da su svakodnevno pod pojačanim prometom vozila su Ulice Valenta Morandinija i Uska ulica, što dovodi do
Ljerka Cividini: Smirujemo promet i gradimo parkirališta
Gužve u prometu imaju dalekosežne posljedice kada se pogleda u širinu. Nabrojit ćemo samo neke: gubljenje vremena, manja produktivnost, povećana emisija štetnih plinova i čestica, veći broj prometnih nesreća, prometni buka, zagađenje zraka i stres povezan s gužvama… Ove posljedice dovoljno su ozbiljne da zahtijevaju aktivno bavljenje problematikom prometa, jer utjecaj gužvi ne pogađa samo pojedince, već i cijelu zajednicu. Rješavanje tih izazova može značajno poboljšati kvalitetu života svih građana te doprinijeti održivijem razvoju Međimurja.
O prometnoj situaciji u gradu Čakovcu pitali smo i gradonačelnicu Ljerku Cividini, koja je svjesna prometne situacije.
- Nažalost, uži centar grada građen je još 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, a broj automobila od onda neusporedivo se povećao. Neminovna je rekonstrukcija prometnica samo što to na mnogim mjestima podrazumijeva i mnogo veće zahvate kao što je rekonstrukcija ostale infrastrukture, pa to nije tako jednostavno i ne ovisi samo o Gradu.
sudionika u prometu, a dobili smo i novi prometni pravac koji je rasteretio taj dio grada.
Sljedeće godine u planu je izgradnja kružnog raskrižja ulica Globetke, Sportske i Braće Graner (kod Đurkina, Baumgartnera i Lesnine, op. a.), raskrižja Sajmišne ulice i Rudolfa Steinera. Rekonstrukcijom prometnice iz smjera Novog Sela Rok izgrađene su prometne kaplje za razdvajanje prometnih traka, koje bi također trebale smiriti promet. U tijeku je rekonstrukcija raskrižja u središtu Čakovca, kod Depadanse, s ciljem povećanja protočnosti, ali i lakšeg i sigurnijeg uključivanja u promet.
- Ovdje govorite o smirivanju prometa, no to neće smanjiti broj automobila u gradu ili gužve za vrijeme špice pri dolasku i odlasku s posla?
Od 2012. do 2022. tri zemlje više su nego udvostručile svoju stopu motorizacije kad su u pitanju cestovni tegljači: Rumunjska (+127,4 posto), Hrvatska (+121,5 posto) i, s relativno visokom stopom već 2012., Litva (+101,8 posto). Daljnje visoke stope rasta zabilježene su u Poljskoj (91,2 posto) i Sloveniji (82,9 posto).
veće potražnje za parkirališnim mjestima, osobito u blizini Gradske tržnice. Uobičajene gužve najčešće se javljaju prijepodne, kada dolazi do pojačanog dolaska vozila dostave, izlagača i korisnika tržnice, navodi Ilić. Najveće gužve očekuju se i stvaraju tijekom blagdana i održavanja različitih manifestacija u gradu, kada se broj vozila dodatno povećava, a za
koje objektivno ne postoje trenutačni parkirališni kapaciteti.
- U takvim situacijama važno je da vozači poštuju prometnu signalizaciju i pravilno parkiraju svoja vozila kako bi se izbjegli prometni zastoji. Također, naglašavam kako su spomenute lokacije pod stalnim nadzorom prometnih redara Grada Čakovca, koji prate promet u mirovanju i poduzimaju mjere prema prekršiteljima, ističe.
Još jedna lokacija koja se ističe po potražnji za parkirališnim mjestom je Ulica Tome Masaryka, odnosno parking sa stražnje strana robne kuće Međimurka, koja je gotovo uvijek puna.
Ovo parkiralište koriste posjetitelji grada, korisnici Hrvatske pošte i Autobusnog kolodvora Čakovec. No, praćenjem prometne situacije utvrđeno je kako na navedenom parkiralištu ne dolazi do zastoja i većih gužvi, prvenstveno zbog ulaza i izlaza s parkirališta koji je u obliku “kružnog toka”, objašnjava nam čakovečki prometni redar.
Jedni od prioriteta su projekti rekonstrukcije raskrižja zajedno sa smirivanjem prometa, najčešće izgradnjom kružnih raskrižja. Postavom uzdignutih ploha (tzv. hupsera, op. a.) nastoji se smiriti brzina prometovanja u stambenim zonama. Ove je godine završena rekonstrukcija prometnica kod bivše vojarne. Uređena je Ulica 34. inženjerijske bojne, koja je prije bila makadam, izgrađeno je novo kružno raskrižje ulica 34. inženjerijske bojne, Vjekoslava Špinčića, Stjepana Radića i Sajmišne. Uz nove pješačko-biciklističke staze te novu javnu rasvjetu, primjetno je poboljšana sigurnost
Tijekom većih gužvi, ono što također primjećuju je neovlašten ulazak i parkiranje vozila na parkiralištima namijenjenim stanarima, na primjer u Uskoj ulici, Ulici Josipa Kozarca i Ulici Stjepana Radića, kao i često nepoštivanje rezerviranih mjesta za osobe s invaliditetom.
- Najčešće pritužbe građana su na vozila koja su parkirana na nepropisnim mjestima, kao što su već spomenuta parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom, pješačke i biciklističke staze, ulazi u zgrade ili u „stanarskim zonama“, odgovara nam Ilić i dodaje da
- Svjesni smo da je ovdje riječ o smirivanju prometa, no to je možda prvi korak prema mijenjaju navika. Naime, danas želimo doći automobilom do praga, postali smo jako komotni. Djecu vozimo u školu i dočekujemo ih iz škole, vozimo ih na razne aktivnosti. Istina je da se opasnost od prometa povećala zbog većeg broja vozila, naše komocije, ali i prometne nekulture. Dakle, kako bi grad postao još sigurniji za pješake i djecu, trebali bi automobil parkirati na rubovima gradskog središta te se najviše 10 minuta prošetati do svog odredišta.
Povećat će se broj parkirnih mjesta?
- Sve je očitiji i problem s parkiralištima, naročito u najfrekventnijim dijelovima dana.
- Nastojimo povećati broj parkirnih mjesta. Namjera nam je proširiti parkiralište u Svetojelenskoj ulici, tamo iza bolnice. Također, određeni broj parkirnih mjesta može
apeliraju na sve vozače da se pridržavaju prometnih pravila i propisa.
U Međimurju je došlo do značajnog povećanja broja motornih vozila u razdoblju od dvije godine, s ukupnim porastom od oko 3.000 vozila
Postavlja se pitanje: može li se nešto učiniti da se putovanje u Čakovec i iz Čakovca učini bržim i ugodnijim? Da postoji zadovoljavajući javni
se dodati i na parkiralištu kod Buzovca. Kontinuirano povećavamo broj parkirnih mjesta oko stambenih zgrada, pogotovo onih izgrađenih u prošlim desetljećima. Tad su zgrade građene na način da je na jedan stan bilo izgrađeno 0,8 parkirnih mjesta. Danas imamo barem dva automobila po stambenoj jedinici. Naravno, pri proširenju tih parkirališta treba gledati i da se ne zadire u zelene površine. Nema smisla zbog automobila cijeli okoliš zgrada pretvoriti u parkiralište. Trebat ćemo izgraditi i nova parkirališta na jugu grada jer će se površine koje trenutačno koriste kao „divlja parkirališta“ pretvoriti u ulice. Uz Gradske bazene produžit će se ulica paralelna s Ulicom Globetka, gdje će se s obje stane izgraditi parkirališta, koja će s jedne strane biti natkrivena solarnim panelima.
Činjenica je da su prometne gužve u gradu sve veće, svi mi sudjelujemo u njima i glavna nam je strategija povećati broj parkirnih mjesta na rubnim dijelovima grada. Usmjeravat ćemo građane da tamo ostavljaju automobile, a da gradom što više hodaju pješke, jer Čakovec ipak nije tako veliki. O izgradnji podzemne garaže na prostoru MTČ-a već razmišljamo, to je vrlo složen projekt i �inancijski zahtjevan. Time bi se trebali baviti u predstojećem razdoblju.
prijevoz u Međimurju, građani se ne bi trebali toliko oslanjati na osobne automobile. Osim toga, stanovnici Čakovca mogli bi češće koristiti bicikle ili hodati do svojih odredišta, što bi im omogućilo uštedu na troškovima goriva i istovremeno ispunilo dnevne preporuke za tjelesnu aktivnost. Ipak, to nije uvijek izvedivo za stanovnike udaljenijih naselja poput Štrigove, koji su zbog 17 kilometara udaljenosti i nedostatka redovnih autobusnih linija prisiljeni koristiti automobile kako bi došli do grada.
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini kaže da je namjera proširi� parkiralište u Svetojelenskoj ulici, iza bolnice
Trgovine otvorene ove nedjelje, 8. prosinca
Trgovine KRK (7-11 sati)
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• Čehovec, Glavna ulica 131
• Črečan 42
• Donji Hrašćan 51
• Donji ČakovečkaKraljevec, 1
• Donji Vidovec, R. Končara 9
• Gardinovec, Glavna 262
• Goričan, Školska ulica 15
• Hlapičina 172
• Hodošan, Cvjetna ulica 1
• Kotoriba, K. Tomislava 98
• Mali Mihaljevec, R. Končara 23
• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)
• Podturen, I. Grčića 6
• Pušćine, Nikole Tesle 1a
• Savska Ves, J. Bajkovca 2
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveta Marija, B. Radića 28
• Vratišinec, Brodec 49
• Vularija, Prvomajska 22
• Žiškovec, Glavna 72
NTL trgovine
• Gardinovec 183
• Goričan, Murska 3
• Jurovec 20a
• Mursko Središće, Frankopanska 11
• Novakovec, Glavna 32
• Okrugli Vrh 62b
• Pleškovec 160
• Pušćine, Školska 23
• Sivica, Glavna 45
• Totovec, Čakovečka bb
• Vidovec, S. Radića 73
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53
Ostale trgovine
• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)
• JUG MALL Čakovec (8-16 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)
• KONZUM, Goričan (7-13 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)
• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)
• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)
• LUMINI, Varaždin (9-21 h)
• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21)
• Stop Shop Čakovec (9-15 h)
• STUDENAC, Cirkovljan (8-14 h)
• STUDENAC, Pribislavec (8-14 h)
• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)
• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Marin Pile�ć, ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi
Kaže se: stari ljudi i mala djeca. Političari su to shvatili doslovno i odlučili umirovljenike darovati za božićne blagdane kao malu djecu. Ni vrijednost poklon-bonova nije puno veća, nego darovi za djecu.
Umirovljenici imaju male mirovine iz niza razloga koje na ovom mjestu nema smisla elaborirati, čemu je prije svega kumovala politika. Ne bez razloga sada s osjećajem krivnje povremenim “vatro-
gasnim akcijama” spašavaju umirovljenike da ne potonu u siromaštvo.
Posebno su te akcije cinične u ovoj godini kada su si političari velike plaće podigli s još većim postotkom.
Blagdani su vrijeme kad svima rastu zazubice. Tko ne želi obilje za blagdane? Takvi koji to ne žele, žive samo u određenim sektama. Ovih dana svjedoci smo grozote koja proizlazi iz takve životne �ilozo�ije. Dvoje nedužne dje-
Pri kraju još jedne kalendarske godine, u Prelogu je minulog petka, već po tradiciji, održan susret tamošnjih gospodarstvenika pod nazivom Gospodarski forum Grada Preloga. Susret je okupio oko 300 sudionika s time da su se ovoga puta skupu sa svojim gospodarstvenicima pridružile i općine Donja Dubrava, Goričan, Mala Subotica, Podturen, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec i Kotoriba.
Poduzetnici i obrtnici pokretač su našeg razvoja
Kao i do sada, Forum je započeo radionicama u ranim popodnevnim satima da bi potom uslijedila završna svečanost.
- Ovo je praznik gospodarstva i volim istaknuti da nikad u Prelogu nije bilo toliko zaposlenih, pohvalio se Ljubomir Kolarek, na početku. Naime, Grad Prelog ima 314 trgovačkih društava, 149 obrta i 319 OPG-a, 5200 radnih mjesta zaposlenih i manje od stotinu nezaposlenih te kako je Grad Prelog prošle godine bio i među 10 najbolje rangiranih gradova po izdvajanjima za potpore poduzetnicima i obrtnicima.
- Ono što je sad još najvažnije, ovih dana održavaju se
Gospodarski forum Grada Preloga
Prelog može birati investitore koje želi
Bojan Režonja, direktor Proizvodnje PG
- Želimo tvrtke visoke profitabilnosti, moderne tvrtke koje će zapošljavati mlade i obrazovane ljude koji će za svoj rad dobiti adekvatnu plaću s kojom će moći živjeti ovdje u Međimurju, kaže gradonačelnik Kolarek
tehnički pregledi dviju novih tvrtki, dva puta po 5000 kvadratnih metara proizvodnih pogona, investicije vrijedne preko 10 milijuna eura, dodao je preloški gradonačelnik.
Riječ je o tvrtkama Bali iz Donje Dubrave te Modelariji Blažeka iz Čehovca koji sele u Gospodarsku zonu Sjever u Prelogu.
Prema njegovim riječima, Grad očekuje još veći pritisak investitora završetkom zaobilaznice Sjever.
- Ali sad smo mi u poziciji da biramo, naglasio je. Želimo, naime, tvrtke visoke pro�itabilnosti, moderne tvrtke koje će zapošljavati mlade i obrazovane ljude koji će za svoj rad dobiti adekvatnu plaću s kojom će moći živjeti ovdje u Međimurju.
Rast gospodarstva unatoč koroni, ratu i inflaciji
Mladen Križaić, predsjednik Županijske Hrvatske gospodarske komore, pohvalio se nikad boljim gospodarskim rezultatima. Kako je rekao, ni korona, ni rat u Ukrajini, ali ni in�lacija nisu donijeli stagnaciju.
- U posljednjih 10 godina, u konstantnom rastu su prihodi i u 2023. godinu iznosili su 3,1 milijardu eura, što je znatno više nego 2013. godi-
Umirovljenike mite darovima za Božić kao da su djeca
čice skapavalo je u oskudici i na kraju skončalo, jer je roditeljima netko isprao mozak.
Da se vratimo na temu, ljudima nije do trpljenja niti u tome nalaze radost. Naprotiv, ljudi vole veselje i izobilje, da nije tako ni Vatikan ne bi obilovao raskošnim umjetninama.
Iz dana u dan slušamo prozivke koliko milijardi eura će građani Hrvatske potrošiti za blagdane. Hoće, više nego lani, jer je sve skuplje nego
lani. A zapravo nitko jasno ne govori što zapravo ulazi u tu prosinačku potrošnju – zar i toalet papir za guzicu i sapun za ruke? To je svakodnevna, a ne blagdanska potrošnja, osim ako ćemo češće raditi jedno i drugo. Da bismo oprali savjest, političari kao Djed Mraz ili Djed Božićnjak, ovisi donose li darove slijeva ili zdesna, dijele umirovljenicima božićnice, kao i darove djeci. U utrku s darovima se uključila i Vlada.
ne, kada su bili 1,4 milijarde, dok su u odnosu na prošlu godinu porasli 5 %, naglasio je Križaić te dodao da su rasle i plaće te broj zaposlenih.
Tako je istaknuo da je u Međimurju prosječna plaća u lipnju iznosila 1209 eura, dok je u prosincu 2023. ona bila 1111 eura. Sve je manje i nezaposlenih.
- Uz sve dužno poštovanje prema brojkama u turizmu, prihodima, zaradi i utjecaju na BDP, gospodarstvo je to koje drži jednu zemlju na nekoj razini kvalitete života, istaknuo pak je Matija Posavec, međimurski župan.
Za naš kraj izuzetno je važna prerađivačka industrija. U toj industriji prošle godine bilo je zaposleno 234.000 ljudi, a ta je industrija ostvarila izvoz u vrijednosti od 22 milijarde eura, dok je cijeli hrvatski turizam zaradio 14,6 milijardi eura. Prerađivačka industrija je generator gospodarskog rasta zemlje, a tu Sjever Hrvatske ima najveći utjecaj.
Na preloški Forum došao je i Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi, naravno također hvaleći Međimurce uz već izlizanu poruku kako bi Grad Prelog i Međimurje trebali biti svijetli primjer i za druge hrvatske sredine.
- Nema zdravije sredine nego kad lokalna uprava kao svoje partnere prepozna gospodarstvenike, ne radi represiju na rad te ne podiže poreze!, istaknuo je Piletić.
Proizvodnja PG najzeleniji je poduzetnik
Grad Prelog ove je godine oformio i novu kategoriju nagrade, nagrada Najzeleniji poduzetnik koja je pripala Proizvodnji PG, odnosno poduzeću Paul Green.
- Od samog početka gradnje pogona zadali smo si velike zadatke, kaže Bojan Režonja, direktor Paul Greena. Uz to što nam je tamno zelena boja zaštitni znak, tvrtka se grije i hladi podzemnim vodama, na krovu imamo instaliranu solarnu energanu, velike prozore kako bi bilo što više prirodnog svjetla dok je okoliš prepun zelenila. I ne samo to, u proizvodnji cipela baziraju se isključivo na prirodnim materijalima, a ljepilo je na bazi vode. - Radimo sve kako bi naši djelatnici imali što bolje uvjete za rad i da bi što manje utjecali na okoliš, zaključio je.
Ne treba posebno spominjati da se nije nadao nagradi, ali i da ga je itekako razveselila jer je ona dokaz da su na pravom putu.
Imaju i oni svog kandidata na listi za predsjedničke izbore, pa treba podmazati birače. Božićnica pada pred Božić, a izbori između katoličkog i pravoslavnog Božića. Kalkuliraju: umirovljenici su već stariji, kratko pamte, ali će pamtiti do glasačkog mjesta ako im uljepšamo blagdane. Vladina božićnica je taman za pošteniji ručak. A s punim želucem čovjek drugačije misli, nego kad gleda u izlozima što drugi jedu.
HEP POSEBNO nagradio učenike strukovnih i srednjih škola u području Elektrotehnike i računarstva
Briljirali Tehničkeučenici škole Čakovec
za administraciju IT sustava
Hrvatska elektroprivreda već 30 godina nagrađuje učenike osnovnih i srednjih škola za ostvarene rezultate na državnim natjecanjima znanja, nagradom Imam žicu!, i to iz matematike i �izike te učenike strukovnih srednjih škola u području Elektrotehnika i računarstvo.
Uz 30. obljetnicu projekta HEP je povećao broj disciplina strukovnih škola, u kojima dodjeljuje nagradu Imam žicu! Uz discipline Električne instalacije, Izrada programskih rješenja i Administracija IT sustava, po prvi put su uključene i dvije međusektorske discipline - Robotika i Mehatronika, koje, osim u sektor Elektrotehnika i računalstvo, pripadaju i sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Tako HEP doprinosi podizanju vidljivosti i popularizaciji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja što odgovara pojačanim
potrebama tržišta rada za kvali�iciranim zaposlenicima tehničkih struka. Među srednjim strukovnim školama, ove se godine s pet nagrada istaknula Tehnička škola Čakovec.
Pet učenika, osim što su osvojili druga mjesta na državnim natjecanjima u svojim disciplinama, zahvaljujući tome dobilo je nagrade HEP-a.
To su Leonardo Horvatić, mentor Marko Markulija u disciplini robotika. Jakov Biškup, mentor Marko Markulija u disciplini robotika. David Zadravec, mentor Zlatko Leček u disciplini mehatronika, Vito List, mentor Krešimir Kočiš u disciplini izrada programskih rješenja i Orsat Luko Horvat, mentor Mirko Jambrošić u disciplini administracija IT sustava.
Učenik Ivan Dolenčić, čiji je mentor Perica Hajdarović u disciplini CNC i CAD/CAM
tehnologije osvojio je 2. mjesto na državnom natjecanju, no nije dobio nagradu HEP-a, jer oni preferiraju elektrotehniku i mehatroniku, a ne strojarstvo, pojasnio je Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole.
Budući da su se natjecanja odvijala krajem prošle školske godine, a HEP nagrađuje u studenom, spomenuti učenici više nisu učenici Tehničke škole jer su ju završili i upisali fakultete u raznim gradovima, a vezano uz struke koje su završili u Tehničkoj školi.
Novčane nagrade u iznosu 500 eura nagrađenim je učenicima uručio Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a. Nagrađenim učenicima je uručio i nagrade u iznosu od 500 eura. U dodjeli nagrada te prigodnih darova učenicima i mentorima, sudjelovali su izaslanica ministra znanosti i obrazovanja i
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA dala vjetar u leđa malim poduzetnicima
ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac, v.d. ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić te ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić.
Ukupno je nagrađeno 48 učenika, koje je pripremalo 50 mentora. To je najveći broj nagrađenih učenika do sada. Od 1995. godine do danas, uključujući i ovogodišnje dobitnike, dodijeljeno je ukupno 980 nagrada. Najviše nagrada u povijesti projekta, pa tako i ove godine, otišlo je u 15. gimnaziju Zagreb.
Spomenimo i to da je u kategoriji osnovnih škola zbog uspjeha u matematici na državnom natjecanju nagrađena Ivana Katalenić iz Osnovne škole Sveti Martin na Muri. Njezini mentori bili su Silvija Šoštarić i Dario Maltarski. (BMO, foto: Tehnička škola Čakovec)
Mali poguranac poduzetnicima Međimurska županija prakticira od 2019. godine. Od tada do danas mikro i malim poduzetnicima Međimurska županija je plasirala gotovo milijun eura u vidu potpora koje se poduzetnicima isplaćuju po izvršenim računima.
Na konferenciji za novinare u utorak su predstavljeni rezultati novog ciklusa potpora kojim Međimurska županija daje vjetar u leđa razvoju poduzetništva na svom području. Riječ je o bespovratnim sredstvima iz programa za poticanje razvoja poduzetništva, očuvanje radnih mjesta, povećanje broja zaposlenih te održavanje povoljnog gospodarskog okruženje za mikro, male i srednje poduzetnike na našem području.
Od 2019. godine potpore dobilo 605 poduzetnika
Ovo je direktna i konkretna podrška poduzetništvu jer je vrlo poticajna za sve koji se odvaže na nove razvojne korake ili nabavu opreme te strojeva. Zato mi je drago što je s nama poduzetnik Igor Kolman, korisnik sredstava u ovom ciklusu, u čijoj je tvrtki Termoenergy razvijen prototip telemetrijskog uređaja za praćenje rada suvremenih kotlovnica, ali i drugih postrojenja, te iz prve ruke dolazi potvrda o dobroj razrađenosti i usmjerenosti ovog županijskog programa, rekao je Matija Posavec te dodao: - Od 2019. godine, otkada Županija provodi Program do danas, dodijelili smo 605 potpora vrijednih gotovo milijun eura.
U zadnjem ciklusu dodijeljeno je 100 potpora ukupne vrijednosti 151.001,31 euro. Župan je također ista-
knuo da se podrška razvoju gospodarstva ogleda i u djelovanju REDEA-e, čiji su stručnjaci na raspolaganju našim poduzetnicima za prijavu projekata, uz Metalsku jezgru kao podršku metalskoj industriji, te Tehnološko-inovacijski centar Međimurje u čijem se poduzetničkom inkubatoru razvija 60-ak tvrtki.
Maksimalno 2000 eura po firmi
Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, ujedno i predsjednik Povjerenstva za provedbu Programa potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva, ističe da su bespovratna sredstva i ove godine dodijeljena za osnaživanje osnovne djelatnosti, ali i za ulaganja u aktivnosti vezane uz istraživanja i razvoj: - Želimo potaknuti naše poduzetnike na razvoj inovativnih proizvoda, odnosno proizvoda s dodanom vrijednošću te je ovim pozivom predviđeno maksimalno su�inanciranje do 2000 eura za ulaganje u osnovnu imovinu poput nabave strojeva, opreme i alata, računalne opreme, te jednako toliko maksimalnog iznosa potpore za inovativno poslovanje, odnosno troškove poslova i usluga vezanih uz izradu prototipa te zaštitu intelektualnog vlasništva, pojasnio je pročelnik Radanović. Dodao je: - Na poziv se javilo 106 poduzetnika, a prihvatljivih ponuda je bilo stotinu. U ime poduzetnika koji su ostvarili potpore u novom ciklusu, Igor Kolman, direktor tvrtke Termoenergy, zahvalio se na podršci i razumijevanju potreba poduzetnika. (BMO)
- Nagrađeni su Leonardo Horvatić za robotiku, Jakov Biškup za robotiku, David Zadravec za mehatroniku, Vito List za izradu programskih rješenja i Orsat Luko Horvat
Miroslav Krleža napisao je između dvaju velikih ratova u prošlom stoljeću pjesmu Noć u provinciji o odnosu vlasti i naroda. Njegova sintagma „Psi laju, a karavane prolaze“ ostala je do danas na nešto drugačiji način, kad želimo nekome reći da će se nešto dogoditi iako se nepotrebno protivi.
Krleža je tada prozivao vlast odnosno karavane koje prolaze i ne obaziru se na lajanje pasa, odnosno zahtjeve narodnih masa.
Danas, gotovo stoljeće kasnije, vječiti sukob vlasti i naroda, demokracija i autokracija, rata i mira, sloboda i nesloboda, znanosti i vjere i dalje dominira u svijetu, ratovi traju u ime nepostojećih viših ciljeva, ljudi ginu, a neki se bogate.
Nešto se ipak promijenilo. Karavane više nisu vlasti i vladari, već napredak znanosti koje je nemoguće zaustaviti, uz jednu zadršku. Znanstvene teorije, a tu se misli na sve ono što je dokazano znanstvenim putem, ne predstavljaju apsolutne, vječne istine.
One su ipak samo privremene konstrukcije koje trenutno najbolje tumače svijet, sve do novih spoznaja nakon novih otkrića i tako sve do novih paradigmi o svijetu. No te se znanstvene istine temelje na dokazanim i provjerenim činjenicama, za razliku od vjerskih dogmi, koje su jednom izrečene, zauvijek dane i nisu provjerljive.
Znanstveni pristup mnogo je bliži istini koju očekujemo kao duhovnu nagradu za
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
istraživanje, nego religijski pristup, koji je samo puko vjerovanje.
Napredak znanosti zadnjih godina pogotovo ove 2024. godine je gotovo nepregledan, toliko je novosti da niti sami znanstvenici ne mogu do kraja razumjeti posljedice novih otkrića na društvo.
Evo nekih novosti koje gotovo da nisu razumljive ljudima koji se ne bave znanošću, a koje mogu promijeniti svijet kakav je danas: otkriven je materijal koji deset puta ubrzava kretanje iona što će biti korisno za novu vrstu električnih baterija, pronađeni su takozvani kriogeni tranzistori za kvantna računala, Šveđani su otkrili molekulu koja zacjeljuje crijeva i suzbija rast tumora, genetičkim i KRISPR metodama zamjene gena liječit će se mnoge bolesti, a u KBC-u Zagreb roboti već izvode oko 90 posto operacija na određenim organima. To su samo pojedinačna od tisuća novih otkrića godišnje u svijetu. Od početka civilizacije ljudi razvijaju tehniku kao pomoć i alat za poboljšanje života, a tako je i danas. Kako je razvoj znanosti u načelu neutralan, on se može upotrijebiti i za dobro i za manje dobro, za bolji život i liječenje ljudi, ali i za oružje. No današnji ljudi više nisu samo Krležini psi na lancu, strgnuli su lanac.
KOSTIMOGRAFKINJA iz Kotoribe osvaja hrvatsku kazališnu scenu
Ines Čižmešija spaja maštu, kazalište i film
Ines Čižmešija probija se u svijetu kos�mografije
- Želim nastaviti raditi u kazalištu, ali se ne planiram ograničiti samo na kostimografiju, scenografiju i lutkarstvo. Razmišljam o filmskoj industriji, kaže Ines
Piše: Vlasta Vugrinec
Na nedavnoj manifestaciji Dan ruske kulture u Prelogu, po prvi puta tamošnjoj javnosti svojim kostimima predstavila se mlada Kotoripčanka Ines Čižmešija. Riječ je bila o modnoj reviji njenih najnovijih kreacija.
A još je u studentskim klupama
Ines Čižmešija (22) studentica je diplomskog studija kostimogra�ije na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Iza sebe ima zavidne rezultate. Naime, njena izložba kostimografskih radova privlači brojne posjetitelje diljem Hrvatske, dok njene inovativne scenogra�ije i lutke obogaćuju kazališne predstave.
Ines, ističe kako je njena strast prema kostimogra�iji počela već u djetinjstvu.
- Kao mala uvijek sam nešto crtala, kaže Ines. Stoga sam upisala Graditeljsku školu smjer dizajner keramike koju sam završila s odličnim uspjehom. Profesori su prepoznali moju ljubav prema umjetnosti pa su me usmjerili na nastavak školovanja.
S 18 godina, kaže osoba još nije dovoljno zrela da zna što želi od života. Znala je jedino da želi stvarati nešto lijepo. Kako joj je sestra studirala u Osijeku i ona se našla u tom gradu.
- Ne možete zamisliti koja je sreća bila kada sam upala na studij i na smjer koji želim. Kostimi i scenogra�ija su mi pružili priliku da svoju maštu prenesem u stvarnost, objašnjava. Iza sebe ima završen preddiplomski studij kostimogra�ije, lutkarstva i scenogra�ije, ali za diplomski studij je ipak prevagnula kostimogra�ija.
a na drugo su me organizatori sami kontaktirali i pitali želim li sudjelovati, kaže. Osim izložbi, trenutačno je angažirana na razvoju lutaka i scenogra�ije za novu kazališnu predstavu koja se priprema u Centru za kulturu u Čakovcu.
Ne voli raditi kopije
Ines tvrdi kako ne voli raditi kopije, već inspiraciju pronalazi u svemu što je okružuje i tako se rađaju ideje za nešto novo. Iza sebe ima dva kostimografska natjecanja. Iako nije pobijedila, tvrdi da je za nju to bilo nezaboravno iskustvo.
- Na prvo natjecanje sam se prijavila na nagovor sestre,
- Radim s talentiranim timom i svaki dan je nova avantura. Izrada lutaka i scenogra�ije za predstavu predstavlja poseban izazov, ali i priliku za razvoj vlastitog stila, dodaje s entuzijazmom. Rad na predstavama, kako samostalnih projekata, tako i u ulozi asistenta, pokazuje njenu svestranost i predanost. Surađivala je s poznatim kazališnim redateljima i umjetnicima, ali također se trudi podržati manje poznate projekte koji zaslužuju pažnju. -Vjerujem da je svaki projekt prilika za učenje. Kada radite s različitim ljudima, naučite mnogo o različitim perspektivama i stilovima, kaže mlada kostimogra�kinja.
Za Ines, budućnost je puna uzbudljivih mogućnosti. - Želim nastaviti raditi u kazalištu, ali se ne planiram ograničiti samo na kostimogra�iju, scenogra�iju i lutkarstvo. Razmišljam o �ilmskoj industriji i možda se jednog dana okušam u tim vodama. Imala sam prilike malo raditi i na �ilmskoj kostimogra�iji i vrlo je zanimljivo. Važno mi je istraživati, zaključila je Ines.
Radovi mlade Ines
BIZARNA PROMETNA nesreća u Peklenici
Treba li novi prometni znak pijanac leži na cesti?
- Policija prijavila vozača zbog neprilagođavanja brzine uvjetima na cesti, a što je s pijanim muškarcem?
Piše: Božena Malekoci-Oletić
U Peklenici je 32-godišnji vozač automobilom naletio na pješaka koji je pod utjecajem alkohola ležao na cesti. Ozlijeđeni 58-godišnjak vozilom hitne medicinske pomoći prevezen u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć te je pritom utvrđeno kako je u nesreći zadobio lake tjelesne ozljede s mogućom prekvalifikacijom u teške, prema izvješću Policijske uprave međimurske, dan nakon nesreće koja se dogodila 28. studenog oko 18:30 sati.
- U trenutku nesreće 32-godišnjak upravljao je osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, Čakovečkom ulicom te pritom brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste: blagi zavoj i nizbrdica, preglednosti –noć i atmosferskim prilikama – kiša. Uslijed opisane situacije prednjim lijevim kotačem udario je u stražnji dio prevrnutog bicikla te donjim postrojem u tijelo 58-godišnjeg pješaka koji je pod utjecajem alkohola (2,40 g/kg), ležao na kolniku desne prometne trake.
U trenutku nesreće pješak nije bio označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom.
Vatrogasci izvlačili unesrećenog koji je bio priklješten ispod auta
Ozlijeđeni 58-godišnjak vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno kako je u nesreći zadobio lake tjelesne ozljede s mogućom prekvalifikacijom u teške zbog čega je zadržan na promatranju.
Na mjestu događaja pripadnici DVD-a Peklenica pomagali su djelatnicima hitne medicinske pomoći u izvlačenju pješaka koji je nakon nesreće ostao priklješten ispod automobila.
Zbog očevida na mjestu događaja, od 19:04 do 20:45 sati dio Čakovečke ulice bio je zatvoren za sav promet, koji se odvijao okolnim ulicama. Nakon završne kvalifikacije ozljeda 58-godišnjaka slijedi i pravna kvalifikacija događaja: prekršajna ili kaznena odgovornost 32-godišnjeg vozača osobnog automobila.
Od mještana smo saznali da ozlijeđenom ovo
nije prvi put da pijan leži na cesti i tako ugrožava sebe i druge sudionike u prometu. Policija je kvalificirala odgovornost vozača u okolnostima ove nesreće. Sud će reći svoje kad se utvrde sve okolnosti, ali zanimalo nas je kakva je odgovornost pješaka, odnosno biciklista, kao sudionika u prometu, pogotovo kad se dogodi ovakva nesreća.
Pijani muškarac bit će kažnjen, jer nije bio propisno obilježen
Hoće li u ovom slučaju, s obzirom na to da je bio ozlijeđen, pijani muškarac koji je ležao na cesti, biti amnestiran od odgovornosti za nesreću?
Radovan Gačal, glasnogovornik PUM-a, objasnio je da u prijavi policije vozaču slijedi prekršajna ili kaznena prijava sudu, ovisno o kvalifikaciji ozljede unesrećenog, prema zakonu o sigurnosti prometa, a to ne znači da će pijani muškarac koji je ležao na cesti biti
POLICIJA NAŠLA način kako kradljivcima drva stati na rep
Pazi, snima dron!
Krajem prošlog tjedna policijski službenici Policijske postaje Prelog i Interventne jedinice policije Policijske uprave međimurske u suradnji s nadležnim lugarima proveli su preventivno-represivne aktivnosti s ciljem suzbijanja šumskih krađa. U razdoblju od 27. do 30. studenoga provedena je opservacija šumskih predjela u blizini mjesta Domašinec, Turčišće, Piškorovec, Držimurec i Kotoriba. Radi se o lokalitetima na kojima su najčešće evidentirane šumske krađe, odnosno nedozvoljena
sječa drva. U subotu, 30. studenoga u 9:50 sati prilikom obilazaka i opservacije šumskih predjela u blizini Piškorovca i Držimurca pronađena je osoba u nedozvoljenoj sječi drva. Počinitelju su oduzeta drva i motorna pila te će se protiv njega podnijeti optužni prijedlog nadležnom sudu zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o šumama. Tijekom opservacije spomenutih lokacija korišten je i službeni dron Policijske uprave međimurske. Upravo njegovim korištenjem otkriven je i počinitelj opisanog prekršaja. (BMO)
amnestiran. - I on će biti sankcioniran, prije svega za sve ono što je utvrđeno očevidom nesreće, a to je da nije bio propisno obilježen, te to što je bio alkoholiziran sudionik u prometu, objasnio je Gačal. Uz to u sudskom postupku će se odlučivati i o njegovoj odgovornosti, pri čemu je teret dokazivanja i na vozaču.
No čini nam se da nam je i zakon manjkav u smislu da ovakve situacije nije dovoljno precizno definirao, već se u prvom koraku odgovornost prebacuje na vozača zbog široke zakonske odredbe “da vozač brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste”. Na ulazu u naselje Peklenica određena je brzina kretanja od 50 kilometara na sat, doduše, nije nam poznato je li ju vozač prekršio. Bi li na ulazu svakog naselja trebao uz to biti i znak: Pazi, pijanac na cesti! - koji bi dodatno vozače upozoravao na opasnost u prometu?
31-GODIŠNJAK SKUPLJAO prekršaje pa propisno kažnjen
Morat će iskeširati
2800 eura
U ponedjeljak, 2. prosinca u 23:20 sati u Svetom Križu, prilikom nadzora cestovnog prometa u Čakovečkoj ulici, međimurski interventni policajci zaustavili su 31-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka. Provjerom putem evidencije registracije vozila i prometnih isprava te vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako je 31-godišnjak upravljao automobilom kojemu je istekla valjanost prometne dozvole za više od 15 dana te u vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije. Ujedno, vozačkoj dozvoli 31-godišnjaka istekao je rok važenja. Također, kod sebe nije imao osobnu iskaznicu, niti vozačku dozvolu, kao ni policu osiguranja za
osobni automobil kojim je upravljao.
Na poziv policijskog službenika 31-godišnjak dragovoljno je predao dva papirnata smotuljka ispunjena materijom nalik na drogu sintetski kanabinoid (tzv. "Galaxy"), pojedinačnih bruto težina 3,48 i 2,85 grama. Policijski službenici oduzeli su sumnjivu materiju koja će se dostaviti na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" u Zagrebu. Zbog počinjenja više prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 31-godišnjak kažnjen je novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 2 800 eura, uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca. (BMO)
RAZOTKRILI MU sumnjivi biznis
Pretragom kuće našli mu drogu
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 33-godišnjakom utvrđeno je kako je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.
Sumnja se kako je osumnjičeni u razdoblju od srpnja do listopada ove godine na području Pribislavca posjedovao drogu sintetski kanabinoid koju je nudio na prodaju te prodavao konzumentima.
U sklopu kriminalističkog istraživanja na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu pretražene su prostorije obiteljske kuće i dr. pripadajuće prostorije kojima se koristi osumnji-
CRNI PONEDJELJAK
čeni 33-godišnjak. Pretragom su pronađeni i oduzeti sljedeći predmeti: PVC vrećica ispunjena drogom sintetskim kanabinoidom mase 58,4 grama, PVC smotuljak ispunjen drogom sintetskim kanabinoidom mase 20,4 grama, digitalna vaga i mobitel.
Protiv osumnjičenog zbog počinjenja kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (BMO)
kradljivca iz sportskog dućana
Mimo blagajne s patikama od 250 eura
Mladić (19) osumnjičen je za krađu tenisica iz trgovine sportskom opremom. Sumnja se kako je u ponedjeljak, 2. prosinca oko 17 sati u Čakovcu, Svetojelenska cesta, iz trgovine sportskom opremom u sklopu trgovačkog centra, devetnaestogodišnji mladić ukrao dva para tenisica ukupne vrijednosti oko 250 eura. Nakon što je osumnjičeni s ukradenim tenisicama
izašao iz trgovine, zaštitar ga je zadržao do dolaska policijskih službenika. Protiv osumnjičenog 19-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 19-godišnjakom utvrđeno je kako je počinio kazneno djelo krađe. (BMO)
Mjesto nesreće u Peklenici
Policajcima službeni dron olakšava posao otkrivanja kradljivaca
UKRAS PONESI, radost donesi
djeci skromne želje
Grad Čakovec sa svojom Turističkom zajednicom i ove godine organizira humanitarnu adventsku akciju Ukras ponesi, radost donesi. Akcija je usmjerena na četrdesetak djece koja dolaze iz socijalno osjetljivih obitelji.
Želja je organizatora i njima uljepšati nadolazeće blagdane poklonom pod borom. Djeci mogu pomoći svi Međimurci i Čakovčani koji su spremni ispuniti skromne želje čakovečkih mališana.
Vodeći se primjerom dobre prakse ranijih godina, božićna humanitarna akcija “Ukras ponesi, radost donesi”, održat će se ove subote, 7. prosinca 2024. godine na Franjevačkom trgu u Čakovcu s početkom u 10:30, a pokloni se dostavljaju u ured Turističke zajednice Grada Čakovca do 16. prosinca 2024.
Zamisao Grada Čakovca i Turističke zajednice Čakovca je da božićni ukrasi s istaknutom božićnom željom za 40-ak mališana krase jelku kod župne cr-
kve sv. Nikole biskupa u središtu grada, a sugrađani će do blagdana Božića razveseliti djecu poklonima, njihovim božićnim željama. A njihove želje su doista skromne i kreću se od rukavica, knjige, pernice, lutke, društvene igre, šala, autića, lopte… U božićnu akciju uključile su se i osnovne škole kojima je Grad Čakovec osnivač (I., II., III. osnovna škola, Centar za odgoj i obrazovanje, OŠ Ivanovec i OŠ Kuršanec), a čiji učenici će izraditi božićne ukrase s istaknutim željama djece iz obitelji slabijeg imovinskog statusa.
Također, u akciju su uključena i sama djeca slabijeg imovinskog statusa iz evidencije kojom raspolaže Grad Čakovec.
Stoga, prošećite subotnjom špicom i svratite do središnje božićne jelke te odaberite jedan od jedinstvenih ukrasa koji će Vas dugo podsjećati kako ste svojim skromnim darom nekom djetetu uljepšali blagdan Božić. (vv)
VELIKI JUBILEJ
Veseli Međimurci proslavili 75 godina
Svoju 75. godišnjicu postojanja Veseli Međimurci proslavili su u subotu 30. studenoga na pozornici čakovečkog Centra za kulturu. Tijekom sat vremena pokušali su dati jedan presjek svega čime se bave, od pjesme, plesa i glume. Nemoguće je bilo prikazati sve, no, ono što su pripremili oduševilo je publiku u do posljednjeg mjesta ispunjenoj dvorani CZK-a.
- Kulturno-umjetnička udruga Veseli Međimurci Čakovec sa 75 godina dugom tradicijom djelovanja svakako zauzima značajno mjesto u međimurskom amaterizmu na različitim područjima kulturno-umjetničkog djelovanja, a zajedničkim kreativnim idejama, željom za napretkom, entuzijazmom svojih članova korača prema daljnjem napretku i uspješnom djelovanju u budućnosti, kazao je pritom
tajnik KUD-a Nikola Kotur, zahvalivši Međimurskoj županiji, Gradu Čakovcu i Zajednici hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije koji im pružaju podršku bez koje većim dijelom ovakvi uspjesi koje su postigli ne bi bili mogući. Prije nego što su se publici predstavili odličnim programom sa svim svojim sekcijama i generacijama, velikim i malim folklorom, tambura-
BESPLATNA
dostava gableca
Gableci
Dostava radnim danom od 9 do 13 sati Čakovec, Nedelišće, Strahoninec, Ivanovec, Savska Ves, Pribislavec, Šenkovec, Mihovljan ili osobno preuzimanje u Hotelu Park od 9 do 15 sati
*vikendom i praznikom nema gableca *za 10 i više gableca potrebna najava dan ranije
šima, dramskom skupinom i ženskom vokalnom skupinom, u kojem su scenskim nastupom prikazali jednu godinu u životu međimurskog čovjeka, predsjednica Veselih Međimuraca Martina Kuretić Sedlar još jednom je zahvalila svima koji su došli na proslavu. Pritom je istaknula kako su svima onima koji im se žele pridružiti vrata Veselih Međimuraca širom otvorena.
(Piše: Mario Golenko)
- s naglaskom na svježinu i kvalitetu te uz pažljivo odabrane namirnice i jedinstvene recepte, naši su jelovnici pravi gurmanski doživljaj.
* Kontaktirajte nas za personalizirane jelovnike i ponude!
Cijeli ansambl Veselih Međimuraca na sceni
OBNAVLJA se Sportsko-rekreacijski centar Trate u Nedelišću
Izgradnja atletskog stadiona unutar kojeg će biti nogometni teren s najmodernijom umjetnom travom kreće sljedeće godine
Piše: Vlasta Vugrinec
O sagi vezanoj uz SRC Trate dugo se pisalo i govorilo. Naročito s prokišnjavanjem tribina, nedovršenosti prostorija i neizgrađenosti atletske staze. Načelnik Nikola Novaka sada je odlučio kako je dosta i sudovanja i čekanja te da tamošnji sportaši i sama Općina zaslužuju jedan vrhunski sportski kompleks koji će postati središnje mjesto okupljanja sportaša svih generacija, od vrtićanaca, školaraca, studenata, rekreativaca do sportskih klubova i navijača!
Sanacija stadiona
- Nakon svih silnih problema koje je ovaj stadion prošao i sudskih procesa koji su Općinu Nedelišće koštali oko 2 milijuna kuna, vrije-
HUMANA GESTA
me je da se primimo posla, naglasio je načelnik Novak. Pred godinu dana prekinuli smo sve sudske troškove i odlučili da ovaj stadion treba sanirati, dovršiti i da se on kasnije može koristiti u svrsi u kojoj je i bio zamišljen. Stoga su ove godine pokrenute velike investicije koje će ovaj sportski kompleks staviti na kartu hrvatskog, ali i srednjoeuropskog sporta. Investicije su započele uređenjem nedovršenih prostorija, koje takve čekaju uređenje već desetak godina. Prvo je uređena prostorija koju koristi NK Nedelišće, zatim kuhinja i praonica. Time su sve prostorije unutar objekta dobile svoju namjenu. Dalje se krenulo u sanaciju cijelog objekta, skinut je gornji sloj na tribini i šetnici te se počelo s injektiranjem
smjese u brojne pukotine na tribinama kroz koje je voda desetak godina ulazila u stadion i oštećivala ga. Nakon dovršetka tih radova, stavit će se nova hidroizolacija koja više neće propuštati vodu. Kako bi se uz te dvije zaštite dodatno zaštitio cijeli stadion uključujući i gledatelje na tribini, počelo se s izradom nadstrešnice koja će se postaviti na objekt u prvoj polovici godine. Time će stadion dobiti novu vizuru i pružiti maksimalnu zaštitu kako gledatelja, tako i cijele građevine. Dogovoreno je i da će se u funkciju staviti kafić na vrhu šetnice. Za što kvalitetnije praćenje utakmica na stadion dolazi veliki semafor (dimenzija 7x4 metra), na terenu se mijenja dio travnjaka na kojem se rezervni igrači zagrijavaju i postavlja se umjetna
OTVORENJE vježbališta i solarne elektrane Prvi u Hrvatskoj
vrhunski kompleks
Nedelišća i Podturna
Sportaši zaslužuju vrhunski kompleks
trava radi lakšeg održavanja, a na kraju dolazi na red i ono što od svih nogometnih igrališta u općini jedino stadion u Nedelišću nema - postavljanje rasvjete za održavanje utakmica i treninga. Ide i atletska staza
Autoklub Čakovec je u četvrtak svečano obilježio završetak dvaju značajnih projekata, kao prvi autoklub u Hrvatskoj – izgradnju modernog prometnog vježbališta i instalaciju solarne elektrane. Na svečanosti su sudjelovali brojni uzvanici, uključujući istaknute predstavnike HAK-a, Međimurske županije, Grada Čakovca, MUP-a te lokalnih autoškola. Autoklub Čakovec, udruga s 3550 članova, ponosi se tradicijom, �inancijskom stabilnošću i ulaganjima u sigurnost i održivost. Klub je izgradio prometno vježbalište od 3260 m², vrijedno 200.000 eura, koje je prilagođeno potrebama nove gradske zaobilaznice.
Vježbalište uključuje modernu infrastrukturu za obuku kandidata, poput nadstrešnice, automatiziranog ulaza i videonadzora, a koristi ga šest autoškola. Kako bi smanjio troškove grijanja, klub je investirao
50.000 eura u solarnu elektranu. Projekt je završen u rujnu 2024. i smanjuje troškove energije te doprinosi održivosti. Suradnjom s lokalnim vlastima, HAK-om i PUM-om, klub aktivno radi na edukaciji djece i mladih o prometnoj sigurnosti, potvrđujući svoju vodeću ulogu u zajednici, rekla je ovom prigodom Darinka Tompoš, predsjednica Autokluba Čakovec. (sz)
PRIPREMA se Naš listek Male Subotice Šaljite materijale ako želite biti u novinama
Karla Hergotić dobit će nove proteze
Početkom ove godine, na inicijativu Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, Općina Nedelišće pokrenula je humanitarnu akciju za Karlu Hergotić, mladu djevojku koja unatoč izazovima nastavlja postizati nevjerojatne uspjehe. Cilj je bio prikupiti sredstva za nabavu novih proteza koje su Karli neophodne za svakodnevni život i nastavak ostvarivanja njezinih sportskih ambicija. Vrijednost potrebnih
ADVENTSKO-BOŽIĆNA izložba Udruge Brest iz Podbresta
Ručno oslikane kuglice za božićno drvce, adventski vijenci, anđeli i jaslice od komušine i još niz originalnih prigodnih ukrasa mogli su se vidjeti minule nedjelje u Društvenom domu u Podbrestu.
Svi radovi nastali su vrijednim rukama članica Udruge Brest koje već godinama organiziraju izložbu za svoje sumještane. I ovoga puta izložba je imala humanitarni karakter. Drugim riječima, sva sredstva prikupljena donacijom i ovoga će puta ići na već poznate adrese.
Svi ti radovi stajat će oko 1,8 milijuna eura, od čega je 300.000 eura su�inanciralo Ministarstvo turizma i sporta, dok će 1.500.000 eura osigurati Općina Nedelišće. Završetak radova planiran je do kraja ožujka 2025. Najveće ulaganje u stadion pak kreće sljedeće godine. To je izgradnja atletskog stadiona unutar kojeg će biti nogometni teren s najmodernijom umjetnom travom, cijeli će prostor biti osvijetljen, a uredit će se i tereni za košarku, odbojku i badminton. Vrijednost te investicije je 4.000.0000 eura, a plan je završiti ga do 2027. godine. (vv)
U Općini Mala Subotica pripremaju se za novi broj općinskog godišnjeg glasila „Naš listek“. Stoga pozivaju sve na dostavu zanimljivih materijala (tekstovi, fotogra�ije) iz djelokruga rada pojedinih udruga, društva, kluba ili ustanove, a koji se odnose na period od izlaska 31. broja glasila „Naš listek“ (ožujak 2024. godine) pa sve do predaje materijala za ovaj broj.
Apelira se na zainteresirane da pravovremeno prikupe i dostave materijale
kako bi bili dostojno predstavljeni u novom broju. Materijali se dostavljaju isključivo u digitalnom obliku do 15. siječnja 2025. godine na adresu uredništva naslistek.ms@gmail.com. Kasnije dostavljeni materijali neće se uvrstiti u sadržaj glasila, jer će nakon navedenog roka krenuti priprema za tisak. Ako niste dobili potvrdu primitka Vašeg e-maila, molimo da nazovete urednika „Našeg listeka“ Sašu Vukovića na tel. 098 164 1603. (vv)
OTVORENJE vrtića u Strahonincu
Vrtić
je proširen za tri skupine
Mještani Strahoninca s nestrpljenjem čekaju petak, 6. prosinca i svečano otvorenje nove dogradnje tamošnjeg Dječjeg vrtića Suncokret. Naime, prva dogradnja i proširenje bila je 2029. godine. Dogradnja je su�inancirana bespovratnim
ŠENKOVEC
sredstvima za projekte koji se �inanciraju iz mehanizma za oporavak i otpornost. Tako će vrtić dobiti još tri odgojne skupine. Do sada je vrtiću Suncokret bilo pet odgojnih skupina, od čega dvije jasličke. Sam čin otvorenja je u 10 sati. (vv)
A na nedjeljnoj izložbi, prigodne pakete dobila su i tamošnja djeca i to iz ruku sv. Nikole koji je stigao u pratnji krampusa.
- Sredstva uvijek doniramo Klubu žena operiranih od raka dojke Nova Nada Čakovec, našoj Udruzi neizlječivih, Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurja i to svima po isti iznos, poručila je Danijela Cirkvenčić, predsjednica Udruge. Kako je dalje dodala, prigodne pakete pripremaju i za starije i nemoćne sumještane, bili oni u vlastitom domu ili u nekom od Domova za starije.
Krampus je po tradiciji podijelio šibe i to one zlatne. To pak znači da su djeca bila dobra tijekom cijele godine, uz, naravno, male, ali samo male nestašluke. Jer, zločesta djeca dobivaju srebrne ili običnu brezovu šibu. (vv)
Dobili 15.000 eura za rampu
Ministarstvo branitelja donijelo je odluku o �inanciranju projekta rješavanja pristupačnosti objektima osobama s invaliditetom u Općini Šenkovec. Odobrili
su sredstva za �inanciranje rampe za osiguranje pristupa osobama s invaliditetom kod zgrade općine u iznosu od 15.000 eura. (sh)
Nikola Novak, načelnik
Općine Nedelišće
Djeca s veseljem dočekala svog zaštitnika, sv. Nikolu i Krampusa
Darinka Tompoš, predsjednica Autokluba Čakovec
Karla Hergotić
KRIŽOVCU POPLAVA odnijela skelu
Bez skele su bili
kao riba na suhom
U kolovozu 2023. godine kad je Mura dosegla povijesni vodostaj, od 543 cm, Križovec je 7. kolovoza ostao bez svoje skele. Otrgnula ju je i oštetila vodena bujica i odnijela je nizvodno prema Novakovcu.
Nakon više od godinu dana od tog događaja, 25. studenog ove godine Križovec je dobio novu, modernu riječnu skelu koja će ponovno prevoziti putnike s jedne na drugu obalu Mure.
Nova skela košta 294.831,25 eura, a pogodna je za svakodnevnu upotrebu na službu lokalnom stanovništvu, ali i za turiste koji posjećuju ovo područje.
U lipnju ove godine, gradonačelnik Dražen Srpak potpisao je ugovor o nabavi nove riječne skele s tvrtkom Tekeli projekt inženjering. Projekt je realiziran iz gradskog
proračuna, ali će se Grad prijaviti na Javni poziv Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za su�inanciranje navedenog projekta.
Iako je nova skela u Križovcu sada funkcionalna, projekt se nastavlja. U planu je izgradnja novih pristupnih puteva, pristaništa, sajle i druge potrebne infrastrukture koja će biti gotova tijekom 2025. godine.
U tijeku je i projektiranje male skele uzvodno od lučice, kod zvonika svete Barbare kao dio proširenja ponude šetnice uz obalu Mure. Omogućit će zabavnu pješačku turu na desnoj obali Mure, prijelaz rijeke skelom preko Mure i nastavak šetnje drugom stranom obale i povratak skelom natrag na šetnicu. (BMO)
Nova skela u Križovcu prije porinuća u Muru
VRATIŠINEC STIPENDIRA studente iz svoje općine
Sedam novih i deset
starih stipendista
- Ovisno o mjestu studiranja, stipendije iznose 55 ili 80 eura mjesečno
Općina Vratišinec studentima sa svojeg područja dodjeljuje stipendije kako bi im olakšala troškove studiranja. Ovisno o mjestu studiranja, stipendije iznose 55 ili 80 eura mjesečno. Niži iznos je za studiranje u Čakovcu ili Varaždinu, a viši iznos za studiranje u Zagrebu ili drugim udaljenim gradovima.
Na natječaj za dodjelu stipendije za ovu akademsku godinu javilo se osam stude-
nata, ali je u međuvremenu jedan kandidat odustao od stipendije, jer je dobio stipendiju iz drugog izvora pa je pravo na stipendiju ostvarilo sedam preostalih kandidata. Uz njih, Općina Vratišinec stipendira i 10 stipendista iz prijašnjeg razdoblja.
Jednokratne potpore daje svim redovnim studentima, kojih je 19 s područja Općine Vratišinec. (BMO)
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Mursko Središće svetu Barbaru slavi kao svoj spomendan zbog rudarske povijesti grada.
Ovaj dan ima za nas poseban emotivni značaj, jer su mnoge obitelji imale rudare, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak. Sve ih je manje oko stola kad imamo prijem za rudare, koji sam utemeljio prije 16 godina. Ove godine je na prijemu bilo svega šest ili sedam bivših rudara, a kad smo počeli tu tradiciju bilo ih je oko 150. Još ima živućih rudara, ali su već stari i bolesni i svjesni smo toga da za koju godinu više neće biti nikoga, kazao je gradonačelnik.
MURSKO SREDIŠĆE povodom sv. Barbare zaštitnice rudarskog grada dodjeljuje nagrade zaslužnim sportašima i osobi godine
David Pahor
i Eva Varga su najsportaši godine
Dodaje: - Ali slavljenjem svete Barbare čuvamo našu tradiciju i običaje i svake godine na taj dan slavimo neke gradske dosege. Uz to nagrađujemo i naše građane, jer su oni naše najveće blago. Na ovogodišnjoj proslavi dodjeljujemo priznanja osobi godine, najsportašima i najrekreativcima godine, kazao je Dražen Srpak na svečanosti u Centru za kulturu Rudar. Povodom blagdana svete Barbare – zaštitnice rudara, Grad Mursko Središće dodjeljuje godišnje nagrade za osobu godine i za sportska ostvarenja.
Ovogodišnji dobitnik prestižnog priznanja “Osoba godine” je mladi glazbenik, pijanist Edvin Nedeljko, koje je već do
PUNI SE se novi vratišinski vrtić
sada ostvario nebrojene uspjehe na glazbenim natjecanjima. Samo ove godine osvojio 13 prvih nagrada na glazbenim natjecanjima.
David Pahor je proglašen za najsportaša Grada Mursko Središće za 2024. godinu. Eva Varga proglašena je za najsportašicu godine. Oboje ostvaruju zavidne rezultate u svojim kategorijama.
Nagradu za najrekreativke Grada Mursko Središće zaslužile su Biserka Govedić, Marija Cmrečak i Anica Varga. Nagradu za najrekreativce zaslužili su Damir Vrančić, Vladimir Vinko i Rajmond Pokrivač. Godišnja nagrada za najrekreacijsku momčad godine
pripala je: USR-u Sport za sve Mursko Središće, Podružnici umirovljenika Mursko Središće i Radioklubu Međimurje – tim seniora.
Škola nogometa Rudar Mursko Središće – juniori (U-19) primili su nagradu za najbolju sportsku momčad Grada Mursko Središće u 2024. godine.
Uz brojne uzvanike na svečanosti je bio i Ljubomir Kolarek, kao izaslanik predsjednika Sabora i Vlade. U kulturnom dijelu programa sudjelovali su Mješoviti zbor KUD-a Mura te najmlađi čuvari tradicijskih običaja iz DV-a Maslačak i Školska folklorna grupa KUD-a Mura.
Srčeko popunjeno skoro do vrha
Premda je novi Dječji vrtić Srčeko u Vratišincu otvoren nakon što je početak pedagoške godine već odmaknuo, ipak su našli način da ga napune.
Prvi put u povijesti Općina Vratišinec ima vrtić kojemu je i osnivač. Do sada su djeca s područja Općine Vratišinec osim u privatni vrtić koji je djelovao u Vratišincu bila smještena u okolnim vrtićima.
No Općina je našla način da djecu vrati “doma” i to odlukom da su�inancira boravak djece u vrtiću u kojemu je ona osnivač jer sada u njemu ima dovoljno mjesta i u jaslicama i u vrtićkim skupinama.
Antonija Šoltić zatražila je podatke o popunjenosti vrtića na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća. Dječji vrtić Srčeko trenutno polazi 41 dijete, a još šest ih je na prilagodbi za u vrtić, dakle ukupno će ta brojka bi-
Klinci i tete-odgojiteljice iz DV-a Srčeko od nedavno u novom vr�ću ti 47 djece, a puni kapacitet vrtića je 53 mališana, kazao je Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca.
Dodao je: - Budući da su neka djeca još u okolnim vrtićima, za očekivati je da će se uskoro vrtić napuniti do punog kapaciteta, kazao je. Antonija Šoltić vijećnica SDP-a i sam je mama djeteta predškolske dobi pa je pojasnila da neki roditelji odgađaju preseljenje svoje djece u vratišinski vrtić za vrijeme iza praznika. Sada su djeca usred priprema za blagdanske vrtićke priredbe na kojima će sudjelovati. To
je prirodni slijed da se djeca što bezbolnije oproste sa sadašnjim vrtićkim prijateljima i presele u novi vrtišinečki vrtić. Naime, preseljenje djece u domaći vrtić omogućava da ostvare pravo na su�inanciranje boravka djeteta u vrtiću. (BMO)
Najsportaši uz Edvina Nedeljka (u bijelom sakou u sredini), izabranog za osobu godine
Eva Vraga, najsportašica godine
David Pahor, najsportaš godine
OPĆINSKO VIJEĆE Sveti Juraj na Bregu donijelo novi proračun
Na red dolaze Domovi kulture
Sveukupni prihodi i primici planirani
Piše: Sanja Heric
Općinski proračun za 2025. godinu u Općini Sveti Juraj na Bregu iznosi ukupno 9.048.100 eura i jednoglasno je izglasan na posljednje održanoj sjednici tamošnjeg Općinskog vijeća.
Iz čega se puni proračun?
Sveukupni prihodi i primici planirani su u iznosu od 7.748,100 eura, a višak iz prethodnih godina iznosi 1.300.000 eura. Sveukupni rashodi i izdaci planirani su u iznosu od 9.048.100 eura. - Od početka godine mi-
Povećava se potpora za novorođenčad
Od ostalih zanimljivosti sa sjednice, valja istaknuti da se povećava potpora roditeljima za novorođeno dijete s 850 eura na 1000 eura. Po prvi put planiraju se isplatiti poticaji za uređenje nekretnina, za što je u novom proračunu planirano 50.000 eura.
jenja se i porezna olakšica i tu očekujemo oko 2 milijuna eura. Više neće postojati porez na kuće za odmor nego porez na nekretnine. Planiramo za tu stavku prihod oko 20.000 eura, pojasnio je načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović. Iz EU fondova planiraju dobiti 1,5 milijuna eura, a od tekućih pomoći iz državnog proračuna, koje se odnose na kompenzacijske mjere i �iskalnu održivost dječjih vrtića planiraju dobiti 765.000 eura.
- Do sad smo bili u 5. skupini razvoja pa smo dobili 25 posto ekonomske cijene koje je država postavila, sada smo prešli u 6. kategoriju i sada ćemo dalje dobivati 17,25 posto. Nažalost, to je blesavo i glupo, rekao je načelnik Nagrajsalović.
Sredstava koja dobivaju od korištenja eksploatacije plina planiraju oko 100.000 eura.
- Trenutno su na području općine, odnosno čitavog Gornjeg Međimurja Poljaci koji ispituju teren. Prvo je bilo planirano samo traženje termalnih izvora, a sad se traži i plin i nafta, istaknuo je načelnik, a vijećnici se nadovezali da su napravili dosta štete. Treba prijavljivati štete
dobio svoju atrakciju Spomenik biciklinu
Zebanec je bogatiji za nesvakidašnju atrakciju – spomenik biciklu s osvijetljenim natpisom mjesta, nalik onom u Hollywoodu! Instalaciju je osmislio umjetnik Arjun Šardi Puri, a svečano je otvorena u petak navečer uz veliko oduševljenje mještana.
Načelnik Općine Selnica, Ervin Vičević, objasnio je kako je na mjestu spomenika nekada stajala ruševna kuća.
na zemljištima na kojima se izvodili istraživanje, a potom će INA tu štetu nadoknaditi. Planira se zaduženje od 1,5 milijuna eura prvenstveno zbog završetka projekta na vrtiću u Brezju.
Što se sve planira raditi?
Što pak se tiče rashoda, plaće za zaposlene planirane su u iznosu od 330.000
oduševio mještane
Općina je otkupila zemljište i odlučila postaviti spomenik biciklu, simbolu Međimurja. - Biciklin je nekad bio ono što je danas automobil, rekao je Vičević, dodavši kako će se u budućnosti urediti i okolni prostor s klupama i stazom.
Autor instalacije, Arjun Šardi Puri, istaknuo je simboliku bicikla s više sjedala: - Ako svi složno pedaliramo
BREŽNA PRIČAONICA
Jedna boca za 530.000 eura
Usvijetu vina, godine nisu samo broj. Neka vina s vremenom postaju sve dragocjenija, poput �inog nakita. Upravo to je slučaj s vinom Domaine de la Romanée-Conti iz 1945. godine, vinom koje je oborilo sve rekorde i dostiglo vrtoglavu cijenu od 530.000 eura. Da, dobro ste pročitali, to je boca vina koja vrijedi više od cijelog stana u nekim dijelovima svijeta.
Što je to što čini ovu bocu Pinot Noir-a iz Burgundije toliko posebnom da je izdvaja od svih ostalih? Loza je izrasla na površini od samo 1,8 hektara, što dodatno povećava njegov ekskluzivitet i vrlo visoke cijene njihovih butelja vina. Godišnje se proizvodi tek oko 450 boca, a upravo ta rijetkost, uz visoke standarde kvalitete, čini ovo vino jednim od najpoželjnijih na svijetu.
u istom smjeru, brže ćemo stići do cilja. Zanimljivo je da skulptura prikazuje Šardijeva djeda, koji se biciklom vozio na posao. Za izradu je korišten 80 godina star bicikl marke Diamant.
Osvjetljeni natpis ZEBANEC dodatno doprinosi atraktivnosti instalacije, posebno noću, a mještani su uvjereni da će postati prepoznatljiv simbol njihovog mjesta. (tn)
eura. Od većih projekata planira se 500.000 eura za Turističko edukacijski centar Sveti Juraj na Bregu, za SRC Rogoznica 150.000 eura, isto kao i za SRC Zasadbreg. Za rekonstrukciju Doma kulture i DVD Mali Mihaljevec planira se utrošiti 150.00 eura, za rekonstrukciju dijela Doma kulture u Pleškovcu 125.000 eura, za Dom kulture i DVD u Vučetincu 150.00 eura, a
za Dom kulture u Okruglom Vrhu 100.000 eura.
Za autobusne nadstrešnice i stajališta planira se utrošiti 25.000 eura, za asfaltiranje
Ulice Ljudevita Gaja u Lopatincu 60.000 eura, a za Ulicu
Marka Kovača 20.000 eura. Vijećnici su donijeli i odluku o isplati pomoći umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina s područja Općine povodom božićnih blagdana.
Uvjeti za ostvarivanje prava su sljedeći: prebivalište/stalno boravište na području Općine Sveti Juraj na Bregu, ukupni iznos svih mirovina može iznositi do 500 eura mjesečno, dohodak i neoporezivi primitci (bez socijalnih potpora) osoba starijih od 60 godina mogu iznositi do 250 eura mjesečno. Svim umirovljenicima koji ostvare pravo na božićnicu isplatit će se 50 eura.
Međimursko vinogorje ponosno se može pohvaliti s oko 90 posto bijelih vina, no onih 10 posto crnih vina izuzetno su kvalitetna i privlače sve više pažnje. Turisti, naime, sve više traže crna vina, a Međimurje im posljednjih godina nudi raznoliku paletu vinskih etiketa pinota, uključujući pinot crni, cabernet sauvignon, merlot i cuvee. Važno je dodati da na-
šem kraju, crni sortiment vina sve više dobiva na značaju zbog klimatskih promjena. Očekuje se da će se s porastom temperatura i promjenama u vremenskim uvjetima, stvarati sve bolja i bolja crna vina na kontinentu, a samim time i povećati i potražnja za crnim vinima. Ova situacija otvara nove mogućnosti za vinogradare, koji će morati prilagoditi svoje strategije i
pomno odabrati nove sorte vinove loze.
U svakom slučaju, međimurska vina danas imaju vrlo čvrste temelje na kojima se mora dalje raditi kako bi bili u trci s ostalim vinskim regijama. Cjenovno su se pozicionirala tako da igraju na kartu etabliranih vina, što im omogućava da privuku širu publiku. Put je vrlo dobar, a vidjet ćemo što će nam vrijeme doslovno donijeti.
Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
ZEBANEC
Autor Arjun Šardi Puri pokraj svoje instalacije
Vijećnici Vedran Kovačić, Tihomir Karničnik, Nikola Horvat i Anđela Novak
RAZGOVOR s Ljubomirom Kolarekom uz Dan grada Preloga
Priča Preloga traje 760 godina i uspješno se nastavlja
- U konačnici, prije svega sam ponosan što dijelim probleme Preloga sa svojim sugrađanima, ponosan sam što sam Priločanec. I volim svoj Prelog, naglašava gradonačelnik
Blagdan svetog Nikole, 6. prosinca, ujedno je i Dan grada Preloga. Datum nije izabran slučajno jer se upravo tog dana, daleke 1264. godine, po prvi put u nekom pisanom dokumentu spominje ime Preloga. Radi se o povelji hrvatskog bana Rolanda od Ratolda, odnosno presudi za posjed Trnava. Iste je godine ban izdao i povelju u kojoj stoji da grof Lancret mora ustupiti dio svog imanja hospitesima, njemačkim obrtnicima, koji su se počeli naseljavati na tom području u drugoj polovici 13. stoljeća s ciljem razvoja obrta. A obrt i poduzetništvo i danas su glavna obilježja po kojem je ovaj naš grad poznat u Hrvatskoj. I dok se gospodarstvo razvija dalje već po inerciji, gradonačelnik Ljubomir Kolarek, ističe kako se sada sve snage preusmjeravaju na razvoj turizma.
- U kakvom ozračju Prelog slavi svoju 760. obljetnicu, odnosno čime se sve može pohvaliti u prethodnom jednogodišnjem razdoblju?
- I protekla godina je bila zaista intenzivna i bogata događanjima. Radimo puno. Moja je želja da konačno krenemo i s ulaganjima u Prelog. Prije svega tu je završetak izgradnje kanalizacijskog sustava u tzv. starim ulicama Preloga, Vladimira Nazora, Stjepana Radića, Dragutina Domjanića i Jug 1. Uređen je Sportski park Mladost u Prelogu postavljanjem umjetne trave, što je poticaj cjelokupnom razvoju rada s mladima na nogometnim terenima. Uređuju se i naša mjesta, u Čukovcu se uredila sportsko-rekreacijska zona, ulaz u mjesto, društveni dom.
Obnovljeni su i društveni domovi u Čehovcu i Cirkovljanu, nabavili smo vatrogasna vozila, širi se širokopojasni internet. Posebno sam veseo bio prilikom otvorenja dograđenog Dječjeg vrtića u Draškovcu. Nabrojao sam samo mali dio toga. Imamo se čime pohvaliti.
-I trgovina je dio gospodarstva. To je nadogradnja, rekao bi i prilog kvaliteti života naših građana, poručuje Ljubomir Kolarek
- Ima i projekata koji se provode na području Preloga?
- Trenutačno razgovaramo puno, tražimo partnere za nove projekte. U tijeku je provedba nastavka projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći IV”. Pri završetku je provedba projekta SunSharing – Supporting Solar Energy Communities In SEE u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, u tijeku je i provedba projekta prijavljenog na javni poziv Programa LIFE inicijativu European City Facility (EUCF), prijavljen je projekt akronima PRELOVE –Powering Renewable Energy, Local Omni-mobility and Vibrant Economy koji obuhvaća izradu dokumenta kako bi se provedbom projekta izradila planska dokumentacija koja će omogućiti daljnje investicije u sektoru održivog prometa na projektnom području. Potom je tu i provedba projekta „Prelog GoGreen II – Gradski park Jug faza I”.
Ovdje ćemo konačno urediti prostor koji je namijenjen
parku na jugu Preloga. Puno se pričalo o tom prostoru, bilo je raznih dezinformacija i mislim da će građani ovdje ostati ugodno iznenađeni.
Tu je i projekt prijavljen na javni poziv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pod nazivom Izrada prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava ePlanovi i to projekta Izrada Prostornog plana uređenja Grada Preloga nove generacije, a Prijavljena su i tri projekta na program LIFE.
- Prelog je gospodarska lokomotiva donjeg Međimurja, a sada prema najavama kreće i s razvojem trgovačkog sektora. Zašto?
- Prije svega, moram reći da sam izuzetno zadovoljan ovogodišnjim Gospodarskim forumom Grada Preloga. Istakao sam i tamo. Poduzetnici i obrtnici pokretač su našeg razvoja. Oni su ti koji stvaraju novu ekonomsku vrijednost, oni stvaraju nova radna mjesta, ali ono najbitnije - oni su inovatori i kreatori, koji svojim idejama mijenjaju naš kraj i društvo nabolje.
Kao gradonačelnik Preloga iznimno se ponosim svim našim uspješnim poduzetnicima i obrtnicima, koji doprinose našem razvoju i razvoju cjelokupnog Međimurja.
I trgovina je dio gospodarstva. Ali to je sada i jedna
nadogradnja, ja bih rekao prilog kvaliteti života naših građana. Jako će se povećati broj trgovina sljedećih godina.
Ovih dana položit će se i kamen temeljac za trgovački centar u Prelogu i to lanac Hey Park koji će se prostirati na 8 tisuća četvornih metara, a u skoroj budućnosti projektiran će biti još jedan trgovački centar u gradu, kod Gospodarske zone Sjever.
- Promjenom prostornog plana, stvaraju se i uvjeti za izgradnju novih stambenih zgrada, možda s 4, 6 ili 8 stanova,ističe gradonačelnik
- Usvojen je novi proračun i to najviši do sada. Što on donosi stanovnicima Grada?
- Ukupni prihodi i primici proračuna Grada Preloga za 2025. godine planirani su u iznosu od 10.300.000,00 eura. To je zaista najviši proračun do sada. Trebat će snage za odraditi. Mislim da snage, znanja i iskustva imamo. Dovršetak već spomenute kanalizacije u starim dijelovima Preloga, ulaganja i dizanje kompletne infrastrukture na još viši nivo, moramo osigurati još bolje uvjete života ljudima, mladim obiteljima koji su svoj dom pronašli. Ljudi se doseljavaju, naročito mlade obitelji pa se treba odlučiti kako i u kojem smjeru će se Grad širiti. Kakvi su planovi?
- Naš DG Sport, Hotel Panorama i naša Marina temelj su te priče. Hotel Panorama dom je kompletnog Hrvatskog rukometnog saveza, hrvatskih futsal reprezentacija, ovdje su održana svjetska ribolovna prvenstva, stižu u sve većem broju i sportaši invalidi. Takva promidžba, takva priča koju imamo kroz njih je nevjerojatna i neprocjenjiva. Naša Marina zaista može biti centar vodenih sportova, to je ono što pokušavamo napraviti kroz projekte Turističke zajednice Grada Preloga, a tu je i neizostavan turistički dio kroz prije svega Festival balona i sve one druge stvari koje organiziramo na tom prostoru.
- Što je s Regionalnim distributivnim centrom?
- Regionalni distributivni centar je ulaganje Međimurske županije. Naravno Grad Prelog, kroz osiguranje cestovne i komunalne infrastrukture, mora osigurati sve uvjete kako, kada dođe do realizacije, da ne bi bilo nikakvih problema. Projekt je pri kraju, kreće se u ishođenje građevinske dozvole te će se nakon toga projekt prijaviti na neki od natječaja za �inanciranje. Veselim se, jer će i to dati novi zalet našoj poljoprivredi.
- Na kraju ste još jednog mandata. Jeste li zadovoljni učinjenim, što eventualno niste napravili, a htjeli ste? Koja Vam je najveća želja za Grad?
- Nažalost, polako zatvaramo priču oko Preloga. Ali velik je, zaista velik broj starih neuređenih gruntišta. Tu je taj problem nesređenih vlasničkih odnosa, ali moramo pronaći način kako ili stimulirati kupnju starih kuća ili stimulirati sadašnje vlasnike da krenu u uređenje. Naravno, promjenom prostornog plana, stvaraju se i uvjeti za izgradnju novih stambenih zgrada, možda s 4, 6 ili 8 stanova.
- Često spominjete razvoj sportskog turizma.
Do kuda se došlo i koji su planovi?
- Da sam zadovoljan jesam. Da sam prezadovoljan nisam, jer osluškujem i osjećam što nam fali. Konačno ćemo ove godine dobiti dugo čekanu zaobilaznicu, ali ostaje mi velika želja da se konačno urede naše škole, da Srednja škola Prelog postane zaista pravi centar, da uredimo centar Preloga i taj naš gradski trg. O Pre-komu ne treba trošiti riječi i tu moram istaknuti direktora Sinišu Radikovića koji je tom Pre-komu zaista posvetio svoj život. U konačnici prije svega sam ponosan što dijelim probleme Preloga sa svojim sugrađanima, ponosan sam što sam Priločanec. I volim svoj Prelog.
Gradonačelnik i Gradsko Vijeće
Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga
UDRUGA ČRLENO srce
Međimurje je Bogom dano za paradajz
Međimurci su “poludjeli” za novom kulturom koju sade na veliko. Nije riječ o nekoj nepoznatoj, već o običnom paradajzu. Istina, na velikim površinama sadi se isključivo industrijska sorta. Da je paradajz postao popularan, svjedoči i činjenica da je osnovana čak i udruga pod nazivom Črleno srce. Predsjednik udruge je Pero Pušić koji je i sam zasadio rajčicu.
Olakotna okolnost je to što je uzgoj zainteresirana obližnja, no ipak daleka koprivnička Podravka.
Uzgoj rajčice u Međimurju, kako se za sada
pokazalo je itekako isplativ jer ono obiluje vodom. S druge strane, početna ulaganja su vrlo visoka, proizvodnja još ima dosta mana pa su toi još uvijek skromne količine. Dodatna otežavajuća okolnost je krumpir, odnosno njegov uzgoj koji je dosta zastupljen. Naime, i krumpir i rajčica spadaju u istu porodicu pa samim time dijele i iste štetnike, prije svega krumpirovu zlaticu te bolesti poput plamenjače. No, jedno je sigurno, iduće godine rajčice će biti na svakom koraku, barem u donjem dijelu Međimurja. (vv)
POTPORE za šumoposjednike
Imate gubitke zbog
Nature, javite se
Imate li barem jedan hektar šume koji se nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000, imate mogućnost prijaviti se na intervenciju 72.01. Potpora za ograničenje u gospodarenju šumama. Riječ je, naime, o novoj intervenciji koja se prvi put provodi u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske. Ideja je, s obzirom na to da šumoposjednici čije se šume nalaze unutar tog područja imaju gubitke i dodatne troškove, kompenzirati iste, a kako bi mogli zadržati prakse i povećati interes za održivo gospodarenje šumama i održavanje bioraznolikosti. Jednostavnije, potpora se dodjeljuje kao
naknada za ograničenje u gospodarenju za propisane mjere za šume u obuhvatu područja ekološke mreže. - Zahtjevi za potporu podnose se kroz Agronet sustav, koji je sličan sustavu za poljoprivredne potpore, a uvjeti za prijavu uključuju da korisnici moraju biti vlasnici ili imati pravo gospodarenja šumama za koje traže novce, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Kako dodaju, ugovor se sklapa na pet godina, a tijekom prve i pete, potrebno je priložiti zapisnik o terenskom očevidu s geotagiranim fotogra�ijama, koje će ovjeriti ovlašteni inženjer ili Ministarstvo.
(vv)
PERADARI STRAHUJU od ukrajinskih investitora
malih gospodarstava
Hrvatska poljoprivredna komora uputila je pismo svim zastupnicima u EU parlamentu u kojem od njih traži pomoć u zaštiti od mega investicija dviju ukrajinskih tvrtki koje imaju namjeru ulagati u peradarski sektor u Hrvatskoj, čime se prijeti ugrožavanju domaće male proizvodnje.
Mladi proizvođači peradi su duboko zabrinuti zbog mogućeg utjecaja dviju predloženih mega farmi �inanciranih stranim kapitalom. Samo u Hrvatskoj ovi projekti i ugrožavaju opstanak i egzistenciju 250 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, piše između ostaloga u pismu. (vv)
VLADO VUK iz Preloga, treća je generacija peradara i ratara u obitelji
Zemlja je kak i žena, treba joj dati se
Na farmi se godišnje izmjenjuje 5 do 6 turnusa pilića i u svakom se nalazi po 15.000 komada. Preračunato, godišnje othrane i do 90.000 kljunova
Piše: Vlasta Vugrinec
Vlado Vuk (57) iz Preloga poznati je poljoprivrednik, odnosno peradar i ratar, član je tamošnjeg Nautičkog kluba Labud, a jedno vrijeme bio je i aktivan u političkom životu. Sve to prepoznato je u njegovom rodnom mjestu pa će u petak, 6. prosinca, primiti Plaketu Grada Preloga. Treba reći da je on treća generacija peradara u obitelji, s time da u posao uvodi i svog sina kao četvrtog iz naraštaja Vukovih.
Od običnih gajbi do moderne farme
Posao s peradarstvom, odnosno hranjenjem malih pilića prije 70-ak godina pokrenuo je njegov djed.
- Tko nije za školu, ostaje na poljoprivredi –više odavno ne vrijedi, čak ne vrijedi ni večernja škola, dodaje
- Deda je počeo hraniti male piceke u običnim drvenim gajbama, kaže Vlado. Posao je potom preuzeo tata Nikola koji je 1975. godine napravio prvi peradarnik već 20 godina u mirovinu, pa sam sad ja tu, a i sin Dino koji je izrazio želju da nastavi s tim poslom.
Od početnih običnih drvenih gajbi, obitelj je kroz godine gradila i dograđivala modernu farmu u kojoj se godišnje izmjenjuje 5 do 6 turnusa pilića i u svakom se
nalazi po 15.000 komada. Preračunato, godišnje othrane i do 90.000 kljunova. Obitelj je bila dugogodišnji kooperant Koke, praktički do njenog raspada, a sada piliće uzgaja za poduzeće iz Velikog Bukovca. Oni imaju svoje farme i klaonicu i pilićima snabdijeva trgovačke lance.
- Od njih dobijemo male piliće i smjesu i njima idu svi odrasli pilići, tako da smo sigurni što se tiče otkupa, dodaje.
Uz, peradarstvo, Vlado se bavi i ratarstvom. Otac Nikola obrađivao je 30-ak hektara poljoprivrednih površina, no on sada ima čak 150 ha. Istina, nije to sve njegovo zemljište, već je dio u najmu.
- Ja sijem na oko 120 ha, a ostalo moj sin Dino i svaki od nas ima svoj OPG, dodaje. Oba siju pšenicu, kukuruz, soju, uljanu repicu, a razmišljaju i o sadnji paradajza koji postaje sve popularniji, naročito u donjem dijelu Međimurja.
Stoku nemaju, dakle sve proizvode za tržište. U tom poslu, velika je pogodnost što imaju svoje skladište, sušaru i silos pa ne moraju ljetinu odmah prodavati pošto-poto.
- U silos ide 300 tona, napunimo ga da imamo čime hraniti piliće tijekom godinu, a ostalo se prodaje ugovornom kupcu, ističe.
Tko čeka poticaje, bolje da odmah odustane od poljoprivrede
- Odrasel sam u poljoprivredi i ona je bila logičan izbor mog životnog odabira, kaže. Istina, srednju školu je završio za šofera i jedno je
vrijeme bio u špediciji, ni na kraju se vratio svojim korijenima.
Ako je i njegov djed za današnje pojmove bio praktički nepismen, odnosno imao je završenih tek par razreda osnovne škole, danas, kaže poljoprivreda to više ne trpi. Štoviše, vrijeme naprosto tjera na obrazovanje, dodatno učenje i osposobljavanje. Poljoprivrednik sa završenom osnovnom školom čak se ni ne može javiti na nikakav natječaj iz fondova EU-a.
Tata me naučio da čovjek mora imati spremna sredstva da si može financirati proizvodnju za cijelu godinu
- Tko nije za školu, ostaje na poljoprivredi – više odavno ne vrijedi, čak ne vrijedi ni večernja škola, dodaje. Danas poljoprivrednik mora vladati kompjuterom, zakonima, propisima, ogromnom papirologijom i sve manje vremena mu ostaje za rad na zemlji.
Često se u razgovoru s poljoprivrednicima čuje da je poljoprivreda na koljenima, da se samo gomilaju gubici te da poljoprivrednici odustaju, bacaju “puške v kuruzu”.
- Grdo je, da je teško, je, naglašava. Poticaji su na izmaku i vjerojatno ih više neće ni biti. Ako čovjek čeka poticaj, bolje da ne dela. Tata me naučio da čovjek mora imati spremna sredstva da
si može �inancirati proizvodnju za cijelu godinu. Naime, usjeve može pogoditi suša, obilne kiše, tuča i slično, čovjek mora imati sredstva da to prebrodi.
- Znam da mi tijekom godine treba 65.000 do 70.000 eura i to si osiguram, objašnjava. I onda ako se i nešto desi nisam odmah u problemima primjerice s bankom, EU fondovima i slično.
Između ostaloga, samo za gorivo za traktore i poljoprivredne strojeve treba mu godišnje 15-ak tisuća eura jer troši oko 20.000 litara.
U svom voznom parku ima sve ono što mu je potrebno, od traktora i prikolica, kombajna, sijačica, podrivača...
Uzgoj pilića, odnosno pileći gnoj i te kako im dobro dođe za gnojidbu poljoprivrednih površina. Što više, nije im ni dovoljan jer ga moraju dodatno kupiti kao i umjetno gnojivo. Sjeća se što mu je pokojni djed uvijek govorio:
- Zemlja ti je kao i žena, ak joj nikaj ne buš dal, ne buš ju ni imal.
S obzirom na sve, on očito zemlji daje sve što joj treba jer od poljoprivrede živi cijela njegova obitelj. Čak je odškolovala i njegovo dvoje djece, kćer Dariju i sina Dinu koji je od malih nogu skakao oko traktora i kombajna. Interesiralo ga je sve oko poljoprivrede pa je tako završio i srednju školu poljoprivrednog smjera nastavlja posao kao četvrti naraštaj, kako je rekao: Vukova.
Vukovi na okupu: unuk Dino, sin Vlado i otac Nikola
Berba industrijskog paradajza u Donjoj Dubravi
BIOINSTITUT
Adventski vijenci u prvom planu
Kako smo ušli u vrijeme adventa, tako se i čakovečki plac svojom ponudom prilagodio tome. Drugim riječima, prvo što čovjeku upada u oči su adventski vijenci i to rađeni u domaćoj radinosti. Cijene im se kreću ovisno o veličini i količini ukrasa. Nude se i i tzv. klasični aranžmani sa samo jednom svijećom i to po 20, odnosno 25 eura. Aranžmani su od prirodne crnogorice i bez suvišnog plastikovja.
Što se sajma tiče, ove srijede bilo je puno življe što znači da je bilo i više prodavača i kupaca. Međimurci su bili među rijetki, no zato je bilo dosta prodavača s tzv. južnim voćem. Prodavale su se neretvanske mandarine, kaki, grožđe, suhe smokve (6 eur/kg) pa datulje (5 eur/ kg), šipak, maruni itd.
CIJENE PLAC
Kiselo zelje (kg): 3,2 €
Salata (kg): 3
Zelje (kg): 2
Hladetina (kom): 4
(kg): 7 €
Mrkva (kg): 1,3 €
Kelj (kg): 3 €
Rotkvice (pušlek): 1 €
Med (flašica): 10 €
Kesteni (kg): 4 €
Maćuhice (kom): 0,6 €
Adventski vijenci (kom): 20 €
Ostaci pesticida u hrani
Piše: Ena Makovec, mag. ing. biotechn.
UCIJENE SAJAM
Batat (kg): 2 €
Orasi (kg.): 9 €
Repa (kg): 2 €
Krumpir (kg): 1,2 €
Cikla (kg): 1 €
Mrkva (kg): 1,5 €
Kelj (kom): 1 €
Mandarine (kg): 1,99 €
Jabuke (kg): 1 €
Kukuruz (25 kg): 8 €
Šrot (25 kg): 10 €
Zelje za zečeve (vreća): 5 €
Kupci su se muvali i oko štandova s toplom odjećom, najviše oko kapa, šalova i rukavica.
A mogle su se dobiti i kokoši nesilice te zečevi. (vv)
Interesantna je bila i ponuda voćnih i loznih sadnica. Između ostaloga, mogao se kupiti badem, patuljasti varijeteti bresaka, krušaka i jabuka, zatim sadnica maruna kao i raznih dendroloških vrsta. Nudili su se čak i listovi zelja za zečeve, pa slama, sijeno, žitarice.
Goran Slaviček iz Preloga na sajmu je nudio jabuke iz svog voćnjaka
današnje vrijeme tijekom izrazitog rasta populacije popraćenog s povećanjem obradivih površina, došlo je do povećane potrebe za porastom prinosa prilikom proizvodnje hrane. Kako bi se osigurale uspješne berbe usjeva s istovremenim minimalnim gubicima prilikom skladištenja, dolazi do sve veće upotrebe pesticida. Pesticide se može de�inirati na razne načine, ali ono što im je svima zajedničko jest da posjeduju svojstvo uništavanja ili ubijanja određenog štetnika. Prema univerzalnoj de�iniciji iz dokumenta Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. FAO): „Pesticid je bilo koja tvar ili mješavina tvari namijenjena sprječavanju, uništavanju ili suzbijanju bilo kojeg štetnika, kao što su prenositelji bolesti u ljudi ili životinja, neželjene vrste biljaka ili životinja koje uzrokuju štetu tijekom proizvodnje, prerade, pohranjivanja, transporta ili trgovine hranom, poljodjelskim proizvodima, drvetom i drvnim proizvodima kao i stočnom hranom.”
Primjena pesticida obuhvaća razna područja ljudske djelatnosti. Najveći dio pesticida upotrebljava se za zaštitu bilja u poljodjelstvu (kao sredstva za zaštitu bilja), zatim za proizvodnju i skladištenje ljudske i stočne hrane te za zaštitu industrijskog i ukrasnog bilja. Primjenjuje se također i u stočarstvu, veterinarskoj djelatnosti i raznim drugim područjima. Akutna i kronična izloženost pesticidima može narušiti ljudsko zdravlje. Gotovo svi pesticidi svrstani su u određenu skupinu otrova (mnogi su i dokazano kancerogeni, toksični, reproduktivno toksični te vrlo štetnog utjecaja na okoliš i podzemne vode) pa su tako potencijalna opasnost
za ljudsko zdravlje i iziskuju naš pojačan oprez, kao i strogo pridržavanje uputa o njihovoj primjeni. Razina ostataka pesticida u hrani ovisi o količini primijenjenog sredstva, periodu koji je prošao od posljednjeg tretiranja kulture (tzv. karenci), broju primjena, �izikalno-kemijskim svojstvima sredstva i o poljoprivrednoj kulturi u/na kojoj se sredstvo primjenjuje. Nepravilna i/ili nedopuštena primjena pesticida najčešći su uzrok prisutnosti ostataka većih od dopuštenih, stoga se u svrhu zaštite potrošača provodi sustavna kontrola i praćenje ostataka pesticida. Hrana se može smatrati sigurnom za potrošača ako procijenjeni dnevni unos štetne tvari (pesticida) ne prelazi toksikološke referentne vrijednosti ADI (prihvatljivi dnevni unos), odnosno ARfD (akutna referentna doza). Ti pojmovi predstavljaju količinu pesticida koja može biti konzumirana u kratkom vremenu ili tijekom cijelog života bez rizika za zdravlje potrošača. S ciljem smanjenja izloženosti potrošača pesticidima, osigu-
ranja pravilne primjene pesticida i slobodnog kretanja proizvoda koji su tretirani pesticidima, zakonski je određena sigurna, maksimalna dopuštena količina ostataka pesticida, tzv. MDK-vrijednost. Maksimalna količina ostataka pesticida određena je za sve poljoprivredne proizvode gdje su pesticidi upotrebljeni izravno na usjevima namijenjenima za ljudsku konzumaciju ili na usjevima kojima se namjeravaju hraniti životinje. Sadržaj ostataka pesticida zaostao na usjevima uobičajeno opada prilikom transporta, skladištenja, pripreme i procesiranja namirnica. Na primjer, većina pesticida primjenjuju se direktno na usjeve, što znači da se većina ostataka pesticida nalazi na vanjskim površinama pa stoga mogu biti uklonjeni ljuštenjem, pranjem ili guljenjem. Kako bi doprinijeli proizvodnji kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane, nužna je pravilna upotreba pesticida u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom kao i edukacija svih sudionika u lancu od polja do stola.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Ivan Trupković iz Šenkovca na placu je nudio i božićne aranžmane
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Otvoreno pismo 139 organizacija
EU ministrima: hitno poboljšajte Zakon o sjemenu!
Uponedjeljak 2. 12. je 139 organizacija iz 23 europske zemlje uputilo otvoreno pismo 27 ministara poljoprivrede EU-a i novom povjereniku EU-a za zdravstvo, Olivéru Várhelyiju, koji je odgovoran za pitanja sjemena. Zajedno pozivaju na hitna poboljšanja zakonodavstva EU-a o sjemenu, što je na dnevnom redu sljedećeg sastanka Vijeća od 9. do 10. prosinca. - Trenutni zakonski prijedlog predstavlja ogromnu prijetnju raznolikosti naših kultiviranih biljaka i pravu naših poljoprivrednika da koriste vlastito sjeme upozoravaju organizacije, zajedno s više od 160.000 građana koji su do sada potpisali peticiju “Podignimo vilice za raznolikost” (www.raiseourforks. org).
Među 139 organizacija potpisnica su civilno društvo i poljoprivredne inicijative, regionalne sjemenske tvrtke diljem EU-a i hrvatske udruge Biovrt - u skladu s prirodom, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP), ZMAG - Zelena mreža aktivističkih grupa. Organizacije predstavljaju četiri zahtjeva za novo zakonodavstvo EU-a o sjemenu:
• Očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene
raznolikosti usjeva najvažniji je prioritet.
• Ljudsko pravo poljoprivrednika i vrtlara na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena mora se u potpunosti provoditi.
• Pristup raznolikih i lokalno prilagođenih sorti tržištu, regionalnih proizvođača sjemena, mora biti olakšan.
• Novoodobrene sorte ne smiju ovisiti o pesticidima ili sintetičkim gnojivima. Prijedlog Europske komisije ugrožava europsku poljoprivredu. Na temelju prijedloga, aktivnosti usmjerene na očuvanje rijetkih sorti - poput prijenosa reznica s ugroženih stabala jabuka ili dijeljenja ugroženih sorti graha - po prvi put bi ušle u de�iniciju tržišta i bile regulirane tim propisima. - Širom Europe, vrtlari i farmeri rade, često dobrovoljno, kako bi očuvali genetsku raznolikost usjeva za sadašnje i buduće generacije. Ti pojedinci uvelike pridonose našoj sigurnosti hrane. Ipak, kažnjavaju se složenim propisima namijenjenim komercijalnom tržištu sjemena, kaže Magdalena Prieler, stručnjakinja za politiku sjemena u ARCHE NOAH. Nacrt zakona također ograničava ljudsko
BOŽIĆNA pšenica
Sije se na sv.
Barbaru ili sv. Luciju
Tradicija je da se pod bor u našim krajevima stavlja božićna pšenica, odnosno mlada pšenica. Kako pak bi ona stasala do tada, upravo sada je vrijeme njene sadnje. Pšenica, a može i zob, tritikal ili raž, sije se na svetu Barbaru (4. prosinca) ili na svetu Luciju (13. prosinca).
Ranija sjetva se preporučuje ako je hladnije, a kasnija
ako je toplije. Sjetva je vrlo jednostavna.
Sjeme se stavi u odgovarajuću posudu i lagano zalijeva. Mogu se raditi i različiti ukrasi pa se može sjemenom napuniti najlonka ili šupljina u dječjoj lutki, odnosno što god tko želi. Najvažnije je da se posadi na vrijeme i zalijeva. (vv)
www.mnovine.hr
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
pravo poljoprivrednika da dijele vlastiti sadni materijal, sadržano u međunarodnom pravu.
Pozadina: U tijeku je rasprava o zakonodavstvu EU-a o sjemenu
U srpnju 2023. Europska komisija predstavila je nacrt nove uredbe o proizvodnji i stavljanju na tržište sjemena i sadnog materijala (npr. reznica voćaka ili sjemenskog krumpira).
U travnju 2024. Europski parlament pozvao je na poboljšanja u zaštiti agrobiološke raznolikosti i prava poljoprivrednika. Razgovori ministara poljoprivrede još traju. Pregovori u trijalogu između Komisije, Vijeća i Parlamenta mogli bi započeti u proljeće 2025. pod poljskim predsjedanjem Vijećem.
Kao široki savez, pozivamo kolege ministre poljoprivrede da ne podlegnu pritisku industrije, već da postave temelje za održiv, otporan i raznolik prehrambeni sustav, zaključuju organizacije.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 040/363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI
PARTNER
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE
UČINKOVITA POTROŠNJA
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
Vesna Novak iz Novog Sela Rok pšenicu sije na sv. Barbaru
NEZAVISNA PLATFORMA SJEVER
Za Učenički dom Graditeljske škole
osigurano 2 mil. eura
Nezavisna platforma Sjever poslala je priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Danas je u Hrvatskom saboru Vlada Republike Hrvatske prihvatila amandman zastupnika Nezavisne platforme Sjever Ivice Bakse za uvrštavanje 2.000.000,00 eura u proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu sa svrhom uređenja i opremanja Učeničkog doma Graditeljske škole u Čakovcu.
- Učenički dom u Čakovcu osigurava smještaj za naše učenike. Na Domu su permanentno vršena ulaganja u održavanje te su osigurana sredstva i realizirana je energetska
i statička obnova objekta, no modernizacija interijera, opreme i uređaja Učeničkog doma nije provedena već 30 godina. Svjesni potreba Učeničkog doma, ali i �inancijskih mogućnosti Međimurske županije kao osnivača, predložili smo �inanciranje ovog projekta iz sredstava državnog proračuna. Iako je ovo samo mali dio takvih i sličnih projekata koje smo predložili Vladi Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru za uvrštenje u Proračun RH za 2025. godinu, u ime sadašnjih i budućih učenika korisnika Učeničkog doma zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske na razumijevanju. Nadamo se da ćemo u budućnosti moći
AKADEMSKI SINDIKAT
izraziti zahvalnost i u ime palijativnih pacijenata Međimurske županije, naših umirovljenika, poljoprivrednika, osoba s invaliditetom, roditelja malodobne djece i ostalih građana za koje smo tražili sredstva u proračunu, izjavio je Matija Posavec, predsjednik Nezavisne platforme Sjevera. Ivica Baksa, saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever, izjavio je da je ovaj čin Vlade Republike Hrvatske dobar početak prakse da se prihvaćaju amandmani koji su na korist građana bez obzira na političku opciju iz koje dolaze prijedlozi. - Smatram da je moja uloga u Hrvatskom saboru pridonijeti boljem životu
Traže povećanje osnovice za 9 posto
Zbog neizdrživog inflacijskog pri�ska na osnovne životne troškove Akademski sindikat traži rast osnovice plaće u javnim službama od minimalno 9 % za 2025. godinu.
Prema Zakonu o reprezenta�vnos� udruga poslodavaca i sindikata (NN 93/14, 26/15) „Pregovarački odbor sindikata dužan je �jekom kolek�vnog pregovaranja obavješćiva� nereprezenta�vne sindikate ili sindikate koji nisu zastupljeni u pregovaračkom odboru o �jeku pregovora te im omogući� iznošenje mišljenja i prijedloga od posebnog interesa za njihove članove“.
Iako nažalost o �jeku pregovora saznajemo samo iz medija kao i ostala javnost, budući da smo trenutačno nereprezenta�vni sindikat dužni smo na ovaj način iznije� mišljenje i prijedloge. Akademski sindikat traži ukupni rast osnovice plaće za zaposlenike u javnim službama od minimalno 9 % za 2025. godinu. U tom smislu predlaže Vladinom pregovaračkom �mu prvi rast osnovice plaće od 3 % od 1. ožujka, drugi rast osnovice plaće od 3 % od 1. srpnja, a treći rast osnovice od 3 % od 1. studenog 2025. godine. Također,
Akademski sindikat traži dodatke na osnovicu plaće u 2025. godini:
1. 75 eura za naknadu za topli obrok
2. 400 eura za božićnicu
3. 400 eura za regres
4. 150 eura za godišnju nagrada za uskršnje blagdane
5. tri osnovice plaće pri odlasku u mirovinu
Razlog tome su samo neki od mnogih argumenata, npr: 1. prema ekonomskim pokazateljima i punjenju proračuna te izjavama predsjednika Vlade RH, opće financijsko stanje u državi je dobro s pozi�vnim trendom; 2. zbog stalne visoke inflacije unatoč donošenju Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvje�ma za raspored i koeficijen�ma za obračun plaće u javnim službama koja je imala u tom trenutku privremeni pozi�van učinak, radnici u javnim službama još uvijek imaju nisku kupovnu moć; 3. kupovna moć se stalno snizuje „divljanjem“ cijena osnovnih životnih potreba koje su višestruko više od službene prosječne stope inflacije koja ne odražava
realni pri�sak povišenja cijena na naše zaposlenike. Način ponderiranja košarice dobara nije očito realan a vjerojatno se u izračun uključuje i možebitno snižavanje cijena za prosječnog čovjeka „luksuzne“ robe koju zaposlenici u našem sustavu znanos� i visokog obrazovanja i inače ne kupuju; 4. sve veće zaostajanje plaća za troškovima života uzrokuje da zbog niskih plaća nema dovoljno zainteresiranih kandidata za zapošljavanje u javnim službama te se �me ugrožava osnovno funkcioniranje socijalnog društva (javno zdravstvo, javno školstvo, socijalna skrb, kultura i drugi važni sektori). Takvo urušavanje javnog i prelazak kvalitetnih stručnjaka pa i financiranja u privatno, koje si samo manjina stanovništva može priuštiti, posljedično može doves� do anomalija kojih smo svjedoci. Dugoročno i do potpunog raspada socijalnog društva koje se temelji na općoj dostupnos� �h javnih usluga; 5. u konačnici zbog niskih plaća umirovljenici javnih službi posljedično imaju i preniske mirovine.
svojih sugrađana pokretanjem inicijativa i prijedloga za poboljšanje zakonskih okvira i odnosa države prema svojim građanima, a naročito onima koji žive na sjeveru Hrvatske. Za to ću se i dalje zalagati s ciljem da nam svima danas bude bolje nego jučer, a sutra bolje nego danas, dodao je Baksa. Sredstva koja su ovim amandmanom prihvaćena u Proračunu za 2025. dostatna su za kompletno unutarnje uređenje Učeničkog doma Graditeljske škole u Čakovcu, realizacija čega se predviđa do početka školske godine 2025/2026.
Nezavisna platforma
Sjever
PISMO ČITATELJICE iz Čakovca Za koga su postavili kauč na ulazu u bolnicu?
U redakciju Međimurskih novina javila se čitateljica koja je iznijela svoje iskustvo tijekom posjeta hitnoj u ŽB Čakovec. U nastavku u cijelosti prenosimo njezino pismo: Nažalost, u posljednje vrijeme sam nekoliko puta noću posjetila hitnu pomoć u Čakovcu, gdje sam kao pratnja morala čekati neko vrijeme. Umjesto da sjedim u čekaonici, odlučila sam otići na udobni kauč koji su postavili kod ulaza. Međutim, na moje iznenađenje, svaki put je bio zauzet. Tamo se noću odmaraju (ili bolje rečeno, spavaju) naši poznati beskućnici, poznatiji kao T-rex i njegov prijatelj. Njih dvojica leže, gledaju televiziju i pune svoje mobitele. Ova situacija postavlja pitanje o svrsi tog kauča i televizora. Jesi li oni namijenjeni pacijentima i njihovim pratnjama, ili su postali prostor za odmor onih koji nemaju gdje drugdje otići?
Čitateljica iz Čakovca
SDP Međimurske županije Boška Ban: Očekujem konkretne korake za izgradnju
Centra palijativne skrbi
SDP Međimurske županije šalje priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Saborska zastupnica Boška Ban (SDP) izrazila je visoka očekivanja od nadolazeće sjednice Vlade Republike Hrvatske, koja će se održati u Čakovcu 11. prosinca, s naglaskom na potrebu hitne realizacije projekta Centra palijativne skrbi u Čakovcu.
Hrvatska trenutačno ima samo 314 kreveta za palijativnu skrb na razini cijele države, od čega četvrtina pripada Varaždinskoj županiji, dok Međimurje nema adekvatne kapacitete za potrebe svojih građana. - Ovaj projekt je ključan za naše građane i njihovu sigurnost. Svaki mjesec odgađanja znači da još više obitelji ostaje bez potrebne podrške, upozorila je Ban.
Projekt Centra palijativne skrbi u Čakovcu uključen je u Razvojni sporazum za sjever Hrvatske iz prosinca 2021. godine, a Međimurska županija već je pripremila prostor, osigurala dokumentaciju i ishodila građevinsku dozvolu. Međutim, realizacija i dalje nije započela. Zastupnica Ban naglasila je da Vlada već ima dobar primjer ulaganja u Međimurskoj županiji kroz Centar za odgoj i obrazo-
vanje Čakovec, za koji su osigurana sredstva. - Vjerujem da će Vlada prepoznati jednaku važnost Centra palijativne skrbi i poduzeti konkretne korake kako bi projekt postao stvarnost, kazala je Ban. Centar palijativne skrbi, osim što bi osigurao kvalitetnu skrb za pacijente, otvorio bi nova radna mjesta, pružio edukaciju volonterima i unaprijedio suradnju s organizacijama koje se bave palijativnom skrbi. - Volonteri su ključni, ali sustav mora osigurati stabilno �inanciranje i stručne ljude. Ovo je prilika da pokažemo odgovornost i solidarnost prema našim najranjivijim građanima, izjavila je.
Na sjednici Vlade, zastupnica Ban očekuje jasnu odluku o osiguravanju sredstava za realizaciju ovog projekta, čime bi se poslala snažna poruka da su ključne potrebe građana prioritet.
- Centar palijativne skrbi nije samo infrastrukturni projekt; on simbolizira zrelost našeg društva i našu spremnost da brinemo za najranjivije članove zajednice u najosjetljivijim trenucima života. To je ulaganje u humanost, dostojanstvo i kvalitetu života, zaključila je zastupnica Ban.
Izrađuje cvijeće, torbice, cekare, božićne ukrase, anđele, vjenčiće za vrata, jaslice i ovčice, a najnovija ideja su takozvane “obitelji” koje izrađuje za prijatelje, obitelj i rodbinu kao poklone za rođendan
Piše: Aleksandra Sklepić
Ana Grabar iz Slemenica uživa u izradi ukrasa od komušine, međimurski “luščija”. Ovih dana ima pune ruke posla, jer njeni su ukrasi prava umjetnička djela, pa je angažirana u brojnim školama i vrtićima gdje na djecu prenosi svoju vještinu. Bila je kao gošća u školi Žiškovec, Krišta-
novec, Mačkovec, u vrtićima u istim selima, a gostovala je i na radionici Udruge žena Krištanovec, kao i u jednom frizerskom salonu.
- Ukrase od luščija počela sam raditi kao mala djevojčica, najprije su to bile lutkice, a kasnije su došle ideje za sve ostalo. Od krpica koje sam mami uspjela “ukrasti” znala sam i šivati lutkice, to su
lijepe uspomene. Sad sam u mirovini i imam više vremena i volje, ispričala nam je Ana. Raduje me što mlade zanima ova lijepa tradicionalna tehnika, pa se rado odazivam na pozive.
Predmeti koje izrađuje zaista su kreativni i raznovrsni. Izrađuje cvijeće, torbice, cekare, božićne ukrase, anđele, vjenčiće za vrata, jaslice i ovčice, a najnovija ideja su takozvane “obitelji” koje izrađuje za prijatelje, obitelj i rodbinu kao poklone za rođendane. Na naš natječaj prijavila je svoje jaslice koje su bogate ukrasima i detaljima, te zaista imaju posebnu vrijednost zbog brojnih detalja kojima su obogaćene.
U pletenju i izradi ukrasa pomaže joj unuka Anela koja ima osam godina. Ona je bakina motivacija i pomoć, a mala Anela uživa u druženju
Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!
Piše: Sanja Heric
Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade?
Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas!
I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili.
Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.
Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti.
Naš žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.
Kako sudjelovati u natječaju?
Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase. Pošaljite nam nekoliko fotografija svojih ukrasa, ali obvezno fotografirajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.
Uz fotografije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 3. siječnja 2025. godine. Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!
s bakom i učenju ove lijepe vještine.
Ideje za ukrase Ana dobiva najviše pred spavanje, kad ima vremena za maštanje, a mala Anela rekla nam je da baka u snu dolazi do ideja. Kako bi ukrasi bili lijepi i kvalitetni, važno je znati kada se luščije skuplja, otkrila nam je Ana. Važno je da su listovi što veći u komadu, a to je najbolje kad još kukuruz nije do kraja zreo. Ako želi lijepe, zelene ili roza prirodne boje, najbolje je luščije kad je kukuruz još nezreo, kad ga se bere za pečenice.Cijela obitelj podrška je ovoj kreativnoj umirovljenici, a najveći su joj ponos i radost petero unuka: Anela, Bruno, Kevin, Lana i Damira, te dvije praunuke Alina i Arija, te njima želi u baštinu ostaviti vještinu za izradu ovih predivnih predmeta.
Prva nagrada poklon bon Turističke agencije Jakopić Travel
Za najljepši božićni ukras dijelimo sljedeće nagrade:
• Prva nagrada: Poklon bon Jakopić travel u iznosu od 50 eura, uz mogućnost izbora destinacije po želji.
• Druga nagrada: Poklon bon BIMA
- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.
• Treća nagrada: Poklon bon BIMA
- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.
Predivne živopisne jaslice pravo su umjetničko djelo
Adventski vjenčić za vrata ukrašen je brojnim detaljima
Ana s unukom Anelom koja joj pomaže u izradi ukrasa
ANA GRABAR iz Slemenica
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC
www.mnovine.hr
Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec. oec., Klasa: 940-01/23-01/22, Urbroj: 2109-2-01-01-24-10 od dana 03.12.2024. objavljuje se
JAVNI NATJEČAJ ZA
PRODAJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U ČAKOVCU
1. Dana 13.12.2024. na licu mjesta s početkom u 12:00 sati održat će se javno nadmetanje za prodaju zemljišta upisano u: zk.ul.br.7368, k.o. 302813 ČAKOVEC -čest.br.228/1/2/A/1/219/1/4/2 Ulica Janka Slogara, LIVADA, površine 259 m2 (ident. s kčbr. 927/49, k.o. Čakovec), u vlasništvu Grada Čakovca.
2. Jedinična cijena za zemljište iznosi 159,57 EUR/m2 (slovima: stopedesetdevet eura i pedesetsedam centi po metru kvadratnom). Puni tekst javnih natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Gradonačelnica
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”
Briljanta i naših novina
TRGOVINA KRK, Strahoninec
Željka Blagus i Natali Matoša: Najviše
pratimo aktualne objave na internetu
U podnevnom špeceraju u trgovini Krk u Strahonincu naišli smo na dvije neumorne dame. Simpatičnu Željku Blagus, voditeljicu smjene iz Strahoninca te vedru i nasmiješenu Natali Matošu iz Vratišinca koje su punom parom obavljale svoje svakodnevne zadatke. Odvojile su malo slobodnog vremena i otkrile nam kako baš i nisu ljubiteljice klasičnog papira, već sve naše vijesti prate digitalno.
Maja Čalopek iz Čakovca odabrala naočale
Najviše sreće u izvlačenju 115. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Maja Čalopek iz Čakovca. Svoje je naočale preuzela u srijedu u Optici Briljant. Naša je sretna dobitnica bila jako iznenađena kad smo je nazvali i rekli da je osvojila naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.
Drugi kupon 116. kola
Novo, 116. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi
Maja Čalopek, sretna dobitnica naših naočala i Neno Mekovec iz Briljanta nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do ponedjeljka 23. listopada. Sretnog dobitnika 116. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. prosinca. (mk)
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona: Sakupljene
Kad nisu na portalu, onda vole skrolati po Facebook stranici novina. Ma, sve aktualno je tamo, događaji, fotogra�ije i poneki naslovi koji te nasmiju ili potaknu na razmišljanje, rekla nam je Željka. Obje zaključuju kako digitalni oblik novina omogućuje da budu informirane bilo gdje i bilo kada, a da pritom uvijek nađu sadržaj koji
ih zanima te koji im uljepša dan. S veseljem su primile naš mali znak pažnje, platnenu
Međimurskih novina. (av)
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
šoping-vrećicu
Prodavačice Željka Blagus i Natali Matoša
Glazba je ovisnost pijanista
Danijela Ota
Danijel Oto, pijanist rodom iz Preloga, svoj glazbeni put započeo je kasnije nego većina, ali je ubrzo nadoknadio propušteno. Danas je profesor klavira i korepetitor te pročelnik Odjela za klavir u Glazbenoj školi Varaždin, a njegova pedagoška karijera obilježena je s više od 200 nagrada njegovih učenika. Ovaj strastveni glazbenik koji nastupa na prestižnim svjetskim pozornicama smatra da je glazba mnogo više od profesije – ona je njegov svijet, njegova „ovisnost“. Cijeli intervju pročitajte na 3. str. Medije. (sb, Foto: Mario Golenko)
Petak,
6. prosinca
10:15
Promocija knjige Pekinezer
Princ - Tajni agent AA7 autora
Krunoslava Mikulana
Mul�medijalna dvorana
Riznice Međimurja
19:00
Predavanje Sve što niste znali o seksu – mitovi, stvarnost i zdravi odnosi
Dvorana Murai, Pleškovec
19:00
Otvorenje izložbe Hrvatska pod zvijezdama i promocije istoimene monografije autora
Dani smijeha u Čakovcu Pokopaj me nježno Centar za kulturu Čakovec
Nedjelja, 8. prosinca
14:30
Priredba KUD-a Goričan povodom sv. Nikole
Dom kulture Goričan
15:00
30 godina KUD-a Sve� Jeronim, koncert Dom kulture Štrigova
GODIŠNJA IZLOŽBA
Likovne udruge Donjeg Međimurja
Što su sve nacrtali u godinu dana? najave
Članovi Likovne udruge
Donjeg Međimurja Prelog tradicionalno priređuju izložbu koja predstavlja presjek njihova stvaralaštva kroz prošlu godinu, koja će se otvoriti u petak, 6. prosinca, s početkom u 18 sati, u prostoru Multimedijalne dvorane Muzeja Croata insulanus Grada Preloga.
Izložba posjetiteljima pruža priliku da se upoznaju s različitim stilovima i tehnikama u kojima članovi LUDM-a Prelog rade. Likovnom umjetnošću bave se u svoje slobodno vrijeme, a njihova strast i kreativnost očituju se u raznolikim motivima i materijalima, od slika naslikanih tehnikom ulje na
platnu i akvarela, do skulptura u drvu i �igura od �ilca. Svake godine, izložba iznova oduševljava posjetitelje, nudeći bogatstvo ideja i izraza ovih velikih ljubitelja umjetnosti, članova LUDM-a Prelog.
Na ovogodišnjoj izložbi sudjeluju: Stanko Padarić, Mirjana Klobučarić, Zvonimir Dolenec, Miljenko Kranjčec, Pavao Ružman, Zvonko Živčec, Branka Toplek, Stjepan Kerovec, Nada Gorupić, Damir Šalari, Franjo Mustač, Stjepan Šarić, Franjo Ružman, Mateja Balent i Smiljana Strahija. Izložba se može razgledati do 20. prosinca 2024. godine. (sh)
DOM KULTURE Prelog
Božićna potraga
Hit Teatra
U Domu kulture kulture Grada Preloga možete u subotu 7. prosinca, s početkom u 11 sati, pogledati predstavu za djecu Hit Teatra "Božićna potraga". Luna i Lena su dvije sestrice koje u čarobnoj božićnoj noći s nestrpljenjem iščekuju dolazak Djeda Božičnjaka. No na njihovo veliko iznenađenje, stiglo je mnogo Djedova Božićnjaka, ali ni jedan nije onaj pravi kojeg čekaju.
Tako su upoznali Djeda Božićnjaka iz zoološkog vrta, slonića, majmuna, i ostale životinje, Djedicu lutka, čokoladnog patuljka, ali onaj njihov nikako da dođe, a ponoć ubrzo otkucava… Hoće li
pisma koja su napisala djeca nešto promijeniti? Koje su naše najljepše želje u božićnoj noći, a koja je poruka pravog Djeda Božićnjaka svoj djeci svijeta, saznat ćemo u predstavi. Tekst predstave pripremili su Matko Elezović i Matea Elezović Brdar, dok u predstavi glume Matea Elezović Brdar, Petra Težak i Dino Rogić.
Ulaz na predstavu je slobodan, uz besplatnu ulaznicu koja se može podići na blagajni Doma kulture Grada Preloga, u vremenu od 8:00 do 11:00 sati te od 17:00 do 19:00 sati svakog radnog dana od 2. do 7. prosinca 2024. godine. (sh)
Redatelj Krešimir Dolenčić i Nikolina Mekovec
UZ BOK VELIKIH kazališnih imena
Nikolina Mekovec asistirala u Krletki
Nikolina Mekovec, koreograf i voditeljica Studija suvremenog plesa Teuta, bila je asistentica koreografa Dinka Bogdanića, jednog od najuglednijih hrvatskih baletnih umjetnika s međunarodnom karijerom, u kazališnoj
PRELOG
predstavi „Krletka“, koju je HNK Varaždin nedavno postavio. Režiju potpisuje Krešimir Dolenčić, dok su scenogra�iju kreirale Marta Crnobrnja i Marta Dolenčić, a kostimogra�iju Doris Krstić. (sh)
Kulturne udruge donose čaroliju Božića
Sada već tradicionalno, u vremenu adventa, u Domu kulture Grada Preloga prigodnim programom predstavit će se kulturne udruge s područja Grada Preloga. Redom će se na pozornicu popeti članovi Kulturne udruge Seljačka sloga Prelog te
CRKVA
članovi Udruge umirovljenika Prelog sa svojim sekcijama, zatim Pjevački zbor Grada Preloga i članice Književnog kruga Prelog. Ulaz je slobodan, a program koji zajedničkim snagama organiziraju sve navedene udruge počinje od 17 sati. (sh)
SVETOGA NIKOLE u Čakovcu Pučpuljike pozivaju na
Adventski koncert
U iščekivanju Božića, Ansambl Pučpuljike priprema poseban doživljaj za sve ljubitelje glazbe. Adventski koncert održat će se 14. prosinca u 19:00 sati u crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu. Osim njih, nastupit će i Dječji zbor Ansamnla Pučpuljike Ftičeki, Dramska sekcija Ansambla Pučpuljike, Daniel Mario Novak i TS KUD-a Belica. Dođite i uživajte u toplini zajedništva i prekrasnoj glazbi! (sh)
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - LISA CARMEN WANG: POSLOVNA BIBLIJA OPAKO SPOSOBNE
Dobitnik knjige Strastveni neprijatelj objavljene u prošlom broju je Jasmina Brlek iz Pribislavca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
kupon br. 1525
Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona:
Lisa Carmen Wang: Poslovna biblija opako sposobne
natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Lisa Carmen Wang odgojena je da bude dobra djevojka, hvaljena zbog svoje poslušnosti, pristojnosti i skromnosti – osobina koje su postale temelj njezine osobnosti, no kako je odrastala, njezin beskrajni trud da bude savršeno dobra djevojka ostavio je u njoj osjećaj praznine unatoč postignućima.
Strahovi od neuspjeha i odbacivanja te brige o mišljenjima drugih ljudi spriječili su je da prihvati svoje autentično ja kako na poslu, tako i u životu.
Ali sve se promijenilo kada je Lisa shvatila da je sposobna za puno više…
...nastavak vodiča za nedjelju 17:00
Adventski koncert kulturnih udruga Grada Preloga Dom kulture Prelog 18:00
Godišnja izložba članova Likovne udruge Donjeg Međimurja, Prelog Mul�medijalna dvorana Croata Insulanus grada Preloga 20:00
Dani smijeha u Čakovcu Godišnjica mature Centar za kulturu Čakovec
Srijeda, 11. prosinca
20:00
Lajnap - Božićni specijal Centar za kulturu Čakovec 13. prosinca 11:30
Ja među lutkama - radionica izrade lutaka
Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja 18:00
Promocija monografije Stari grad Čakovec kroz stoljeća Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja
13. i 14. prosinca
Svetomar�nski Krampuslauf Centar Svetog Mar�na na Muri Petak, 20. prosinca Orašar Centar za kulturu Čakovec Četvrtak, 26. prosinca Koncert Alka Vuica i Trash Mesap Nedelišće
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Ova je knjiga njezin vodič bez ograničenja za žene koje se žele osloboditi ideje „dobre djevojke“ i preuzeti kontrolu nad svojim tijelima, sposobnostima i bankovnim računima
POKLANJA KNJIGU
DANIJEL
intervju tjedna
OTO – od prve note do vrhunskog uspjeha
Glazba je svijet u kojem se osjećam mirno i
sretno
Piše: Sania Bižupić
Foto: Mario Golenko
Kada je s 12 godina prvi put sjeo za klavir, Danijel Oto, pijanist rodom iz Preloga, nije mogao ni zamisliti kako će taj trenutak odrediti smjer njegova života. Danas, s više od dva desetljeća rada, nastupa na prestižnim svjetskim pozornicama i impresivnom pedagoškom karijerom, Oto je postao sinonim za posvećenost i ljubav prema klasičnoj glazbi. Njegov glazbeni put započeo je relativno kasno, ali ubrzo je nadoknadio propušteno. Danas je profesor klavira i korepeticije u Glazbenoj školi u Varaždinu i od jeseni pročelnik Odjela za klavir. Uz to radi kao asistent klavira na Odjelu za glazbu i medije Sveučilišta Sjever u Varaždinu, a iza sebe ima više od 200 nagrada koje su njegovi učenici osvojili na državnim i međunarodnim natjecanjima.
Klavirom do svjetskih pozornica
Danijel Oto prvi se put susreo s klavirom u dobi od 12 godina, a već nakon šest godina intenzivnog rada upisao je Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao s najvišim ocjenama u klasi profesora Vladimira Krpana. Usavršavao se kod eminentnih glazbenih pedagoga i nastupao na prestižnim svjetskim pozornicama, uključujući dvorane u Berlinu, Parizu, Beču i Rimu.
Danas iza sebe ima više od dva desetljeća glazbenog usavršavanja i bogatu karijeru koja uključuje nastupe na prestižnim pozornicama diljem Europe, snimanja za Hrvatsku radio-televiziju te suradnju s mnogim umjetnicima. - Glazbom se bavim od svoje dvanaeste godine kad sam prvi put sjeo za klavir. Znači već sad 26 godina sustavnog rada na sebi u vidu učenja, vježbanja, usavršavanja i stjecanja iskustava na pozornici, otkriva Danijel Oto.
Kao profesor klavira i korepetitor, svakodnevno se trudi motivirati učenike da otkriju čaroliju glazbe
Danijel se prisjeća svojih početaka i otkriva kako je u početku provodio sate za klavirom, otkrivajući svijet klasične glazbe: - Što sam više sati provodio za instrumentom sve je više rasla ta ljubav prema klasičnoj glazbi. To je jedan svijet u kojem sam se osjećao jako dobro, mirno i sretno i svakim mi je danom ta glazba postajala veća „ovisnost“. S obzirom na to da sam krenuo dosta kasno u taj svijet, jer djeca danas kreću vrlo rano, put je bio prepun izazova, odricanja i intenzivnog rada. Danijel Oto iza sebe ima brojne nastupe, a izdvojiti onaj najdraži za njega nije lako. Kao solist i komorni
glazbenik, nastupa više puta mjesečno, što iziskuje konstantan rad na sebi i održavanje forme. - Uvijek moram biti u formi, govori Danijel koji redovito nastupa. - U svakom slučaju nastupi u Berlinu, Parizu, Rimu, Bernu i seminar koji sam održao u Abu Dhabiju. Teško je izdvojiti neki posebni nastup. Svaki od nastupa ima svojih čari, priznaje Danijel naglašavajući kako je svaki koncert jedinstvena prilika za stvaranje nečega posebnog.
Posvećenost obrazovanju
Osim što gradi vlastitu umjetničku karijeru, Danijel je iznimno posvećen pedagoškom radu. Već je 15 godina posvećen pedagoškom radu, pomažući mladim glazbenicima da dosegnu svoj puni potencijal. Kao profesor klavira i korepetitor, svakodnevno se trudi motivirati učenike da otkriju čaroliju glazbe. Najvažnijim u poučavanju klavira smatra ljubav prema glazbi - osmijeh, posvećenost, ljubav prema glazbi, a onda i svakodnevno nalaženje mehanizama motivacija jer živimo u doba digitalizacije, društvenih mreža u kojima je sam proces učenja izazovan, a pogotovo učenje klasične glazbe, ističe. Rezultati takvog pristupa su impresivni. Njegovi učenici ne samo da osvajaju nagrade već redovito upisuju prestižne glazbene
Danijel je prvi put sjeo za klavir s 12 godina, a danas broji već 26 godina posvećenosti glazbi
Iza sebe ima više od 200 nagrada koje su njegovi učenici osvojili na državnim i međunarodnim natjecanjima
akademije u Hrvatskoj i inozemstvu. Danijel ponosno ističe kako su putovanja na natjecanja poseban dio tog procesa. - Prva motivacija jer uvijek osmijeh i briga kako se svako dijete osjeća kad dolazi na nastavu, napraviti najbolju atmosferu i pokazati djetetu da ti je stalo. Natjecanja su privilegija, kruna određenog perioda sustavnog, motiviranog rada i posvećenosti. Htio bih spomenuti da su motivacija za rad svakako i putovanja u druge države, nove velike gradove, hoteli, restorani… radost i uzbuđenje u očima djeteta dok razmišljamo i razgovaramo o putovanjima.
Inspiracija novim generacijama
Danijel Oto ističe da je najponosniji na posvećenost svojih učenika, koji uče kroz godine vježbanja i nastupa. - Ponosan sam na njihovu posvećenost, ljubav prema tome što rade, sustavni rad, stjecanje radnih navika koje ima kasnije pomažu i u drugim područjima učenja i razvoja, objašnjava. Osim individualnog rada s učenicima, Danijel se aktivno uključuje u međunarodne projekte i glazbene organizacije. Kao član Europske pijanističke organizacije i sudionik brojnih Erasmus projekata, nastoji mladima pružiti priliku za razmjenu iskustava i upoznavanje kolega diljem
Europe. - Zajednički radimo na tome da djeca uče, putuju, upoznaju svoje kolege diljem Europe, izmjenjuju iskustva, druže se i zajednički muziciraju, rekao je.
Njegov posljednji seminar, održan prije mjesec dana na Brighton Collegeu u Abu Dhabiju, dodatno potvrđuje njegov međunarodni ugled
Danijel Oto već četiri godine sudjeluje kao profesor na Ljetnoj Međunarodnoj pijanističkoj školi u Grožnjanu, gdje prenosi svoje znanje i iskustvo mladim pijanistima iz različitih dijelova svijeta. Osim toga, redovito održava seminare i predavanja u glazbenim školama, ali i putem online platformi, prilagođavajući se suvremenim načinima podučavanja. Njegov posljednji seminar, održan prije mjesec dana na Brighton Collegeu u Abu Dhabiju, dodatno potvrđuje njegov međunarodni ugled. Iako mu je radni dan često prepun obaveza - od nastave i korepeticija do nastupa i administrativnih poslova - Danijel Oto ne gubi entuzijazam i strast prema svom pozivu. - Nadam se da ću za deset godina biti na istom mjestu, s jednakim entuzijazmom i ljubavi prema pedagogiji i glazbi, priznaje.
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 18.12.2024. u CineStaru Varaždin.
Dobitnica ulaznica za film: Dea Malašić DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Za budućnost ima jasan cilj - inspirirati što više djece da se uključe u svijet glazbe. - Cilj mi je samo motivirati djecu kako bi oni potaknuli svoje prijatelje i što više djece da dolazi u glazbenu školu, razvija svoj mozak, steknu određene motoričke i socijalne vještine. Da se malo maknu s mobitela, tableta i računala, druže se, muziciraju i lijepo se osjećaju. Glazba povezuje ljude i pomaže da se bar na trenutak maknu od svakodnevnih briga, opuste i osjećaju bolje, zaključio je.
EXMAS
Crveni detalji dodaju dozu živahnos� ovoj snježno bijeloj kombinaciji
S kapuljačom na glavi šetnja je ugodnija i toplija
Čakovečka špica
se
Ležerna i udobna kombinacija
Pepsi u odijelu snjegovića pozira s Nives
Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko
Zeleni kaput - top izbor za ovu damu
Bucne
obavezno nose u hladnim, zimskim danima
Mirna nosi francusku beretku, koja savršeno upotpunjuje njen s�l
NOGOMET
SRC MLADOST ugostio je prijateljsku utakmicu Hrvatske i Slovenije
Nina Varga debitirala za reprezentaciju
- San mi se ostvario, bio mi je san zaigrati za hrvatsku
A reprezentaciju, pogotovo pred domaćom publikom, ističe Varga
Nina Varga, mlada nogometna nada iz Međimurja, ostvarila je nevjerojatan uspjeh debitiravši za hrvatsku žensku
A reprezentaciju na domaćem terenu. Njezin nogometni put, ispunjen predanošću, talentom i neprekidnim radom, prava je inspiracija za sve mlade sportaše, a posebno djevojčice koje sanjaju o karijeri u nogometu. Nina je započela svoj nogometni put u Donjoj Dubravi, gdje su njezin talent i ljubav prema nogometu brzo prepoznati. Godine 2019. prelazi u NŠ Međimurje Čakovec, gdje kao 14-godišnjakinja nastupa za kadetsku selekciju u HNLŽ-u Centar. Već sljedeće godine s kadetkinjama igra u novoosnovanoj 1. HNLŽ, pokazujući izniman napredak.
Ulazak u seniorski nogomet
Prvi seniorski nastup bilježi 13. lipnja 2021. godine,
NOGOMET
igrajući za NŠ Međimurje Čakovec protiv ŽNK-a Marjan u kvali�ikacijama za ulazak u 1. HNLŽ. Njezin talent prepoznat je i na nacionalnoj razini kada 25. kolovoza iste godine debitira za reprezentaciju Hrvatske WU-17 u utakmici protiv Turske. Godina 2022. označava početak nove ere za Ninu i ženski nogomet u Čakovcu –osnivanjem ŽNK-a Međimurje, kluba koji je već u prvoj sezoni ostvario povratak u 1. HNLŽ. Nina je u ovoj sezoni briljirala, predvodeći svoju ekipu i ostvarujući zapažene rezultate. Povijesni dan Subota, 30. studenoga 2024., u Čakovcu na stadionu Mladost, bila je povijesni trenutak za Ninu. Pred domaćom publikom debitirala je za hrvatsku žensku
A reprezentaciju u prijateljskoj utakmici protiv Slovenije, koja je završila rezultatom 1:1. Nina nije skrivala oduševljenje:
- San mi se ostvario, bio mi je san zaigrati za hrvatsku
A reprezentaciju, pogotovo pred domaćom publikom. Baš sam bila presretna, euforija! Moramo pristupiti kao da je natjecateljska utakmica i boriti se za Hrvatsku, izjavila je. Utakmica Hrvatske i Slovenije bila je prilika za testiranje novih igračica. Susret je obilježio pogodak Slovenke Nine Kajzba u 15. minuti, dok je za Hrvatsku u 85. minuti izjednačenje glavom postigla Ivana Slipčević. Izbornik Nenad Gračan bio je zadovoljan napretkom ekipe:
- Iako je bila prijateljska utakmica, bilo je dosta naboja. Veseli nas što su igračice koje
SUDAČKA KOMISIJA HNS-a dala je konačni sud
Mladi Strahoninčan pokazao se kao ključna figura na terenu, a Bertrand Layec i suradnici bili su zadovoljni svim viđenim
Piše: Luka Pongračić
U nedjelju je Poljud bio domaćin najvećeg derbija hrvatskog nogometa, gdje je Hajduk svladao Dinamo s minimalnih 1:0 u sklopu 15. kola SuperSport HNL-a. Pogodak odluke postigao je Niko Sigur, čime je momčad Gennara Gattusa zadržala vodeću poziciju na tablici s trima bodovima prednosti ispred Rijeke i čak sedam ispred Dinama. U utakmici koja nije obilovala atraktivnošću, sudac Patrik Kolarić pokazao
se kao ključna �igura, dosljedno kontrolirajući teren i donoseći pravovremene odluke, na što je pozitivno reagirala i Sudačka komisija HNS-a.
Kontroverzna
situacija u 30. minuti
Jedan od ključnih trenutaka dogodio se u prvom poluvremenu, kada je napadač Hajduka, Marko Livaja u kaznenom prostoru dodao loptu Ivanu Rakitiću. Slavni „Vatreni“ je pritom tražio kontakt s nogom Lukasa Kačavende, no intenzitet nije
bio dovoljan za kazneni udarac. Kolarić, koji je bio u savršenoj poziciji, ispravno je procijenio situaciju i odbio dosuditi penal. Prema tehničkoj analizi Sudačke komisije, to je bilo simuliranje koje bi opravdalo žuti karton. Unatoč tome što takva opomena nije dodijeljena, sučeva odluka da se ne dosudi jedanaesterac bila je ispravna. Crveni karton nakon
VAR intervencije
Drugi značajan trenutak dogodio se u 88. minuti, kada
SPEEDWAY
Matej Žagar
VELIKE VIJESTI iz Donjeg Kraljevca Matej Žagar vozit će pod hrvatskom licencom
su dobile priliku opravdale očekivanja. Važno je da nastave s radom u klubovima. Potencijal ženskog nogometa
Ninin uspjeh nije samo osobni trijumf, nego i pokazatelj potencijala ženskog nogometa u Međimurju. Njena predanost i postignuća motivacija su mladim sportašima da slijede svoje snove. Povratak u 1. HNLŽ, uspješne reprezentativne nastupe i podrška domaće publike dokaz su da uz rad i ljubav prema sportu sve prepreke mogu biti savladane. Nina Varga, sa samo 18 godina, postala je simbol nade i ponosa za cijelu regiju. Njezin put tek počinje, ali već sada je jasno da će ostaviti veliki trag u povijesti međimurskog ženskog nogometa.
Hrvatski motociklistički savez s ponosom je objavio kako će Matej Žagar, najuspješniji slovenski speedway vozač, u sezoni 2025. nastupati pod njihovom zastavom. Trostruki europski prvak i višestruki pobjednik Speedway Grand Prix utrka započinje novo poglavlje svoje impresivne karijere, čime dodatno osnažuje sportske veze između Hrvatske i Slovenije.
Bogata međunarodna karijera
Žagar je dominirao slovenskim speedwayom s 18 uzastopnih nacionalnih naslova i zapaženim nastupima u Grand Prix seriji, gdje je od 2006. do 2021. ostvario pet pobjeda i 23 �inala. Njegova nova baza bit će Speedway klub Milenium u Donjem Kraljevcu, čija mu je staza
već donijela uspjehe u Challenge utrkama 2019. i 2020. Nesuglasice u Sloveniji Prelazak pod hrvatsku licencu dolazi nakon nesuglasica sa slovenskim savezom. - Zahvaljujući velikim prijateljima iz Hrvatske mogu nastaviti karijeru na način kako želim, izjavio je Žagar. U nadolazećoj sezoni branit će boje poljskog Tarnowa i britanskog Birminghama, uz nastupe u kvali�ikacijama za Speedway Grand Prix i Europsko prvenstvo. S ovim potezom Hrvatski motociklistički savez dobiva velikog šampiona, dok ljubitelji speedwaya s nestrpljenjem očekuju nove uspjehe Mateja Žagara, a mnogi se i nadaju da će ovim potezom Matej privući i nove male Međimurce te možda i dobijemo novog Juricu Pavlicu, nakon dugo godina čekanja! (lp)
je igrač Dinama, Marko Rog, grubim startom na Filipa Krovinovića dobio crveni karton. Kolarić je u prvom trenutku procijenio start kao nesmotren i pokazao žuti karton, no nakon preporuke VAR-a pregledao je snimku i promijenio odluku u crveni karton. Sudačka komisija pohvalila je brzu i preciznu reakciju VAR-a, kao i odlučnost suca da ispravi početnu procjenu. Čvrsta utakmica i pohvale Kolariću
Sam derbi obilježio je čvrst i taktički oprezan pristup obje momčadi, uz velik broj duela i prekršaja. Kolarić je dijelio
kartone u ključnim trenucima, smirivao tenzije i osigurao da igra ostane pod kontrolom. Ukupno je podijelio osam žutih kartona i jedan crveni, a njegova je izvedba dobila pohvale čak i nakon utakmice. Hajduk sada gleda prema nastavku sezone s jasnom prednošću, dok Dinamo i dalje traži formulu za povratak na vrh. No, derbi će ostati upamćen i po našem Strahoninčanu, koji je još jednom pokazao da je dorastao najvećim izazovima hrvatskog nogometa.
Piše: Miljenko Dovečer Foto: Mario Šarić
Nina Varga sa svojom obitelji
JESENSKI PRVACI 3. MNL
skupine A i skupine B Omladinac i Sloboda na čelu tablica
Ekipa iz Držimurca upisala je 10 pobjeda i 1 poraz, dok su dečki iz Mihovljana ostvarili 12 pobjeda i također 1 poraz
Piše: Dino Jambrović
Momčad Omladinca iz
Držimurec-Strelca, osvojila je jesenski naslov prvaka u skupini A, upisavši 10 pobjeda, te su prvi dio prvenstva završili samo s jednim porazom. Taj poraz bio je u 6. kolu na gostovanju kod Jedinstva u Novom Selu na Dravi. Osvojili su 30 bodova, dok je prvi pratitelj Otok, s pet bodova manje, zatim slijedi Graničar s 21 osvojenim bodom. Imaju uvjerljivo naje�ikasniji napad lige s 48 postignuta zgoditka. Imaju daleko najčvršću obranu lige sa samo 8 primljena zgoditka.
Najbolji strijelac lige
Pod vodstvom trenera Dušana Podgoreleca, jesenski naslov prvaka osvojili su: Mišo Vibovec, Benjamin Dominić, Denis Halić, Dino Jančec, David Cirkvenčić, Sandi Magdalenić, Nikola Talan, Marko Jakšić, Saša Škvorc, Ivan Sambolek, Davor Horvat, Nino Škvorc, Martin Marčec, Leo Martinec, Ivan Krznar, Dejan Lovrenčić i Antonio Lončarić. Najbolji strijelac lige je Saša Škvorc s 18 postignutih zgoditaka, drugi naje�ikasniji u momčadi je Nikola Talan s 8 postignutih zgoditaka. Na čelu uprave kluba je predsjednik Nino Škvorc, sportski direktor je Stjepan Jalšovec, tajnik Jurica Tizaj i blagajnik Dražen Lovrenčić.
Tajna uspjeha
Trener Dušan Podgorelec, spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvog dijela prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta te povratak u II. MNL, što bi bila i najljepša čestitka navijačima. Posebno se zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.
Dominantni
Mihovljančani
Nakon 13 odigranih susreta u III. MNL – B skupina,
titulu naj-momčadi ponijela je momčad Slobode. Ostvarili su 12 pobjeda, dok su bili samo jednom poraženi u derbiju kola kod drugoplasirane Dubrave iz Sivice. Osvojili su 36 bodova, druga je Dubrava s 33, a treći Omladinac iz Mačkovca s 29 osvojenih bodova. Imaju naje�ikasniji napad lige s čak 64 postignuta zgoditka, dok je drugi napad lige Dubrava s 49 zgoditaka. Imali su najčvršću obranu lige, sa svega 10 primljenih zgoditaka, dok je u tom segmentu igre drugu obranu lige imao Omladinac s 11 zgoditaka. Pod vodstvom trenera Kristijana Culjaka, jesenski naslov prvaka osvojili su: Dino Križaić, Ivan Cerovec, Deni Pečarko, Filip Matjačić, Krešo Kovač, Luka Jambrović, Patrik Belše, Urban Goričan, Matic Topolnik, Denis Marčec, Dario Kukovec, Niko Vajda, Arian Dokleja, Jakša Koštarić, Neven Ivković, Igor Mihalic, Dejan Drvoderić, David Posavec, Erik Mutvar i Filip Novosel.
28 golova
Kreše Kovača
Najbolji strijelac lige Krešo Kovač dolazi iz redova Slobode koji je protivničke mreže pogodio čak 28 puta. Zatim slijedi Karlo Šardi iz Hajduka Štrukovec s 21 postignutim zgoditkom.
Predsjednik kluba je Stanko Sovar, Danijel Mutvar je dopredsjednik, Goran Čalopa je tajnik, Dražen Čalopa je blagajnik, dok su ostali članovi uprave: Željko Bratković, Nenad Matijačić, Mario Medved, Kristijan Culjak i Luka Bubek.
Ne kriju zadovoljstvo
Iz kluba poručuju da su prezadovoljni osvojenim prvim mjestom te im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti, nekoliko kvalitetnih pojačanja na de�icitarnim pozicijama. Zahvaljuju se i navijačima, koji su ih pratili na domaćem terenu, kao i na gostovanjima. Posebnu zahvalu posvećuju vjernim sponzorima, koji su uvelike pomogli oko rada kluba.
LEGENDARNI ZORAN PRIMORAC dolaskom je uveličao ovu svečanost
70 godina Stolnoteniskog kluba Mihovljan
- Najveći izazov ostaje privući i zadržati djecu u dvorani te osigurati potrebna sredstva za rad, rekao je Robert Mikac, predsjednik Međimurskog saveza.
Piše: Luka Pongračić
Foto: Mario Golenko
Stolnoteniski klub Mihovljan, simbol sportskog duha i zajedništva u Međimurju, proslavio je 29. studenoga 2024. godine svoju 70. obljetnicu na svečanosti održanoj u Multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Čakovec. Događaj je okupio članove kluba, ljubitelje stolnog tenisa i brojne uzvanike iz sportskog i društvenog života, slaveći desetljeća rada, uspjeha i predanosti ovom dinamičnom sportu. Moderator svečanosti, Tomica Jakopec, otvorio je događaj himnom Republike Hrvatske, nakon čega je pozdravio sve prisutne, uključujući istaknute goste poput Zorana Primorca, predsjednika Hrvatskog stolnoteniskog saveza, te gradonačelnicu Čakovca Ljerku Cividini. Jakopec je podsjetio okupljene na bogatu povijest kluba, koji je od svog osnutka 1954. godine postao vodeći promotor stolnog tenisa u regiji i šire.
Skromni početci
Nikola Mikac, predsjednik kluba, u svom je emotivnom govoru istaknuo ključne trenutke iz povijesti STK Mihovljan, od osnivanja u skromnim uvjetima do današnje pozicije među najuspješnijim klubovima u Hrvatskoj. Prisjetio se osvajanja titula prvakinja Hrvatske sa ženskom seniorskom ekipom, europskih medalja i mnogih drugih trenutaka koji su obilježili put ovog kluba.
- Klub je uvijek bio mjesto gdje se okuplja zajednica, a naši su rezultati dokaz da predanost, trud i ljubav prema sportu mogu donijeti velike stvari, istaknuo je Mikac. Ivan
Špicar, dopredsjednik Međimurskog stolnoteniskog saveza, pohvalio je klub zbog njegove uloge u razvoju stolnog tenisa u regiji: - STK Mihovljan nije samo sportski klub; on je institucija koja je oblikovala generacije mladih ljudi i dala im priliku da postignu vrhunske rezultate, rekao je Špicar.
Uspjesi i Planovi
Robert Mikac, predsjednik Međimurskog stolnoteniskog saveza, naglasio je da su uspjesi kluba, uključujući 19 ekipnih i pojedinačnih titula prvaka Hrvatske, rezultat ne samo talenta, već i sustavnog rada i potpore lokalne zajednice. Posebno je istaknuo uspjehe mladih igrača poput Ariena Kovačića i Matije Volfa, koji je osvojio brojne medalje na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima te predstavlja budućnost hrvatskog stolnog tenisa. Klub danas ima četrdesetak članova svih dobnih skupina. Njegova četiri trenera rade s mladim talentima, dok prva seniorska ekipa nastupa u Prvoj hrvatskoj ligi. Organizacija turnira, pokaznih treninga i ljetnih kampova pokazala se uspješnim načinom privlačenja novih članova. - Najveći izazov ostaje privući i zadržati djecu u dvorani te osigurati potrebna sredstva za rad, rekao je Robert Mikac. - Ipak, motivacija trenera, podrška lokalne zajednice i ljubav prema sportu ono su što nas drži.
u razvoju hrvatskog sporta.STK Mihovljan primjer je kako ljubav prema sportu može nadvladati sve prepreke. Klub je inspiracija svima nama, rekao je Primorac.
Pogled u Budućnost
Podrška i Priznanja
Svečanost je bila prilika za zahvaljivanje institucijama i pojedincima koji su pomogli klubu tijekom godina. Zahvalnice su dodijeljene Gradu Čakovcu, Međimurskoj županiji, Hrvatskom stolnoteniskom savezu i drugim partnerima. Posebna priznanja za dugogodišnji rad i doprinos dobili su istaknuti članovi kluba, uključujući Đurđicu Zver i Franju Flaca, koji je u emotivnom obraćanju zahvalio na podršci i priznanju. Legenda ovog sporta, Zoran Primorac istaknuo je važnost podrške ovakvim klubovima
STK Mihovljan ne planira stati na ostvarenim uspjesima. Ciljevi za naredne godine uključuju daljnje ulaganje u mlade igrače, modernizaciju opreme i još veću promociju stolnog tenisa u regiji. - Stolni tenis je sport za cijeli život, zaključio je Robert Mikac.Pozivamo sve, osobito mlade, da nam se pridruže i postanu dio naše priče!
Svečanost je završila uz domjenak i druženje svih prisutnih, u atmosferi ponosa i zajedništva. Stolnoteniski klub Mihovljan, s dugom tradicijom i snažnom vizijom za budućnost, nastavlja pisati svoju sportsku priču, inspirirajući generacije i promičući vrijednosti sporta u Međimurju i šire.
- Mnogi se ovome nisu nadali, malo su nam se poklopile i zvijezde, ali sve smo pošteno i zasluženo zaradili, govori trener Borković.
Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec
U prvom susretu 12. kola Paket24 Premijer lige – Lige B, rukometaši Čakovca su pobijedili Karlovac 37:29 i tako su si dva kola prije kraja prvog dijela natjecanja osigurali nastup u Ligi za prvaka. Karlovac je pak ostao pri dnu ljestvice i ide po nadu spasa u Ligu za ostanak. Iako su na konferenciji za medije uoči početka prvenstva najavljivali borbu za opstanak, rukometaši Čakovca ne samo da su to ostvarili, već su jako premašili zadani cilj i plasirali se u Ligu za prvaka. Kratko na prvom mjestu
Najugodnije iznenađenje cijelog natjecanja nije propustilo priliku da osvajanjem bodova barem na 24 sata izbije na vrh ljestvice, ali si i osigura nastup u Ligi za prvaka. Da misle ozbiljno, jasno su dali do znanja suparniku već na samom početku. Naime, u 10. minuti vodili su 5:1 s tim da su nanizali pet pogodaka za redom. Karlovčani su se silno trudili, ali raspoloženim domaćim igračima jednostavno nisu mogli parirati. Od 19 pogodaka Čakovčana, dva Bakovića – Luka i Tin, zabili su devet pogodaka. Dobar je u završnici bio i Tin Tompić. Uglavnom, Čakovčani su prvi dio dobili 19:11.
Suvereno do pobjede
U drugom dijelu bila je to malo ravnopravnija borba. Ali prednost domaćina nikada ni-
je ozbiljnije ugrožena. Ona se uglavnom kretala od šest do devet pogodaka razlike. Pri tome treba znati da je Josip Borković rotirao gotovo cijelu momčad. Stoga ne čudi da ih se čak 11 našlo među strijelcima. Najučinkovitiji je bio Tin Tompić sa sedam pogodaka. Po šest su dali Tin Baković i Bruno Levak. Kod gostiju prvo ime Domagoj Smojver sa sedam pogodaka. Trener domaće momčadi bio je zadovoljan nakon utakmice i ukupnim rezultatom koji su ostvarili u dosadašnjem dijelu sezone. - Mnogi se ovome nisu nadali, malo su nam se poklopile i zvijezde, ali sve smo pošteno i zasluženo zaradili. Što se tiče ove utakmice mislim da smo kontrolirali cijeli tijek susreta upravo onako kako smo to u pripremi utakmice i planirali, tako da ni u jednom trenutku naša pobjeda nije došla u pitanje. Čestitam gostima na fer i korektnoj utakmici, ali mi smo danas jednostavno, uz ponovo odličnu podršku naših navijača, bili bolji i dva boda sasvim zasluženo ostaju u Čakovcu, rekao je Josip Borković trener MRK-a Čakovec.
Oproštaj Tibora Tkalčeca
Na utakmici protiv Karlovca, kapetan rukometnog
MRK Čakovec
- ČAKOVEC: V. Horvat, Martinez, L. Baković 5, Hozjan 3, Friščić, Zadravec 1, Tkalčec 2, Vuković 1, Levak 6, Novak, Tompić 7, Lukac 1, Čuk 4, T. Baković 6, Goričanec, Malović 1. Trener: Josip Borković.
kluba Čakovec, Tibor Tkalčec, odigrao je svoju posljednju prvenstvenu utakmicu, čime se oprostio od kluba, ali ne i rukometa. Tkalčec, koji je za klub igrao posljednjih osam godina, bio je ključna figura u ostvarenjima kluba, a njegova posvećenost, stručnost i pozitivno djelovanje ostavili su neizbrisiv trag. Tkalčec je svojim igrama opravdao povjerenje od samog dolaska u klub. Već 2017. godine nagrađen je titulom najboljeg rukometaša Međimurske županije, a 2018./2019. godine bio je stožerni igrač u osvajanje naslova prvaka 2. HRL-a Sjever. Uz to, dao je ogroman doprinos u ostvarivanju povijesnog uspjeha kluba, plasmana u završnicu Kupa Hrvatske. Njegov pozitivan karakter, odgovornost i ozbiljan pristup, prihvatila je uprava kluba, stručni stožer i suigrači, a 2021. godine postao je kapetan seniorske ekipe kluba. Tijekom svoje karijere, Tkalčec je bio uzor mladim igračima, motivirajući ih svojim primjerom,
pristupom treningu i utakmicama.
Emotivni oproštaj Nakon zadnje utakmice u dresu Čakovca rekao je sljedeće:
- S obzirom na to kako mi je ovo bila posljednja utakmica u dresu Čakovca, ona je za mene bila posebno emotivna. Hvala suigračima na odlično odigranoj utakmici u kojoj ni u jednom trenutku nismo dozvolili Karlovcu da utakmicu odvede u nekakvu rezultatsku neizvjesnost. Danas nam je bilo najvažnije uzeti dva boda kako bi se osigurala Liga za prvaka i možda do kraja ovog dijela prvenstva omogućilo da se neki od suigrača koji su odlično odradili dosadašnji dio natjecanja malo odmore i pripreme za ono što ih čeka u veljači iduće godine. Slijedi poslastica Čakovečki pak rukometaši prije zasluženog odmora imaju odigrati još utakmicu protiv ekipe Nexe iz Našica koja će biti svojevrsni derbi prvenstva između prvog i drugog kluba u skupini B Paket 24 Premijer lige.
RUKOMET
TRI MEĐIMURSKE u ekipi
Reprezentacija ispala s Eura
Dok su seniorke ŽRK-a Zrinski na odmoru zbog nastupa reprezentacije Hrvatske na Europskom prvenstvu u Švicarskoj, njihove mlađe kolegice u punom su pogonu. Samo da spomenemo da je naša reprezentacija čije boje su branile i sestre Paula i Stela Posavec te Nikolina Kragulj brzo i neslavno završila svoje sudjelovanje na najvećoj Europskoj smotri. Jučer su poražene od domaće Švicarske, prije toga s Farskim otocima su remizirale, a u prvom kolu poražene su očekivano od jake Danske. Tri
2. HRL SJEVER
utakmice, samo jedan remi i dva poraza su jako malo. Farski otoci su protiv naše reprezentacije osvojili prvi bod u povijesti na velikom natjecanju, a Švicarska je prvi put prošla u drugi krug velikog natjecanja baš protiv Hrvatske. Nakon one rapsodije kad je Nenad Šoštarić bez pomoći igračica iz Podravke uzeo broncu, jedino odličje za hrvatski ženski rukomet u povijesti, ženski je rukomet u Hrvatskoj doživio novi pad. Očito je da će netko platiti ceh, a to će vjerojatno biti izbornik Ivica Obrvan. (md)
Zrinskice poražene od lidera
Druga je ekipa u dvorani ATON-a je u subotu odradila posljednje kolo prvog dijela prvenstva u 2. HRL sjever, a sljedeći vikend moraju još odigrati odgođeno sedmo kolo u Cerni. Na ovoj utakmici protiv Broda lidera prvenstva iz Slavonskog Broda koja je jasno komunicirala da sljedeće sezone želi u najjaču ligu naše su cure previše griješile da bi iznenadile gošće, no unatoč konačnom rezultatu odigrana je dobra i borbena utakmicu, ali fer i korektnu s obje strane. Utakmica je završila pobjedom gošći 23:33 (9:17).
Naša ekipa, iako s utakmicom manje, nalazi se na sredini ljestvice, što je odličan rezultat s obzirom na brojne ozljede i bolesti tijekom sezone. Posebno raduje što su igračice s manje prilika odlično iskoristile svoj trenutak, dajući treneru Hozjaku materijal za razmišljanje. Kao jedna od najmlađih ekipa lige, ovaj rezultat je tim vrjedniji. Nakon kratkog odmora slijede pripreme za drugi dio sezone, koji počinje 8. veljače 2025. Uz iskustvo i uvjete koje imaju, mlade Čakovčanke ciljaju na gornji dio tablice. (md)
U17 EKIPA Zrinskog Podijeljeni dojmovi iz
U-17 ekipa Zrinskog u Osijeku je odigrala dvije utakmice, upisavši poraz i uvjerljivu pobjedu. Protiv domaće ekipe Osijeka, u napetom susretu neporaženih ekipa, rezultat je bio 21:23. Utakmica je odlučena u zadnjih 20 sekundi, kada su umor i sreća prevagnuli na stranu domaćina. U
drugoj utakmici protiv Cerne, Zrinski je dominirao i slavio s uvjerljivih 35:10. Sve igračice dobile su priliku na parketu, a najkorisnije su bile Nika Marciuš i Simona Rubin. Posljednje ovogodišnje kolo igra se 14. prosinca, kada će Zrinski u Bjelovaru odmjeriti snage s Pakracom i Novskom. (md)
ODBOJKA TELEVIZIJSKE KAMERE popratile su meč Centrometal trijumfirao u Rijeci
Hrvatski odbojkaški savez utakmicu u Rijeci odredio je najzanimljivijom utakmicom kola i istu odredio da se igra pred televizijskim kamerama. S pravom jer odigrana je odlična utakmica. Riječani su mnogo bolje ušli u utakmicu i poveli 7:2. Centrometal je to stigao i izjednačio na 11:11. Kod tog rezultata zanimljiva situacija. Suci su procijenili smeč domaćih u terenu i dosudili im 12. poen.
Bizarna situacija
Centrometal je zatražio video provjeru i bio u pravu da je lopta bila u autu, čime su dobili 12. poen, ali Rijeci nije oduzet poen. Suci su provjerili i potvrdili grešku, no zapisnički stol opet dodaje poen domaćinu tijekom sljedećeg poena. Slične situacije događale su se ranijih godina na Trsatu. Međutim, Međimurci su zaigrali bolje, poveli 23:19, ali Rijeka izjednačuje. Pr-
vu set-loptu Centrometal ne koristi, no Raič as servisom donosi 26:24. U drugom setu Rijeka vodi 4:1, no gosti dominiraju blokom i napadom te osvajaju set 25:16. U trećem setu Rijeka drži malu prednost, ali Centrometal prvi put vodi pri 23:22. Uskoro opet u kupu Prvu meč loptu odmah su blokom iskoristili za 25:23. Ove dvije ekipe sastat će se ponovno već u subotu na istom mjestu u sklopu četvrtfinala Kupa Hrvatske “Vinko Dobrić”. Igra se samo jedna utakmica, a pobjednik ide u polufinale. Centrometal je ovom pobjedom drugi na tablici s istim brojem bodova kao i treća Ribola Kaštela. Upravo se ove dvije momčadi sastaju u narednom kolu koje se igra kroz dva tjedna nakon kupa. U toj će utakmicu pasti odluka tko će u zimsku stanku kao drugi u Hrvatskoj. (md)
Bruno Levak ponovo je bio motor ekipe
Tibor Tkalčec dobio je prigodan poklon
MRK Čakovec
KOŠARKA
DRUGA LIGA SJEVER U Đurđevcu
loše!
Još jedna slaba izvedba košarkaša Međimurja na gostovanju kod Mladosti u Đurđevcu i ukupno već peti poraz čakovečkoga kluba u novoj sezoni drugoligaškog natjecanja. Očito je da mladi sastav igra po sistemu toplo-hladno, bez kontinuiteta dobrih dijelova utakmice. Na vrhu je i dalje Radnik iz Križevaca sa skorom od 7/0, a Međimurje je sedmo sa 3/5.
Krenulo je i prvenstvo za dječake rođene 2014. i mlađe. Ukupno se prijavilo 6 klubova, a podijeljeni su u dvije skupine. U A skupini je Međimurje pobijedilo Varaždin i Donji Kraljevec, dok je u B skupini Čakovec pobijedio Varteks i Gra�ičara. (bh)
MALI NOGOMET
lige. U ostalim susretima Nedelišće se lako obračunalo s Vinicom, a Čakovec s Dubravčanom. (bh)
Uspješno je odigrano i 6. kolo Međimurskih liga „Međimurske novine“
Šenkovec 6 uzeo jesenski naslov
Piše: Denis Tratnjak
STK Goričan 1 pobijedio je Mihovljan uz sjajnu igru Matije Volfa. ZEN-Šenkovec nadigrao je STK Hodošan 1 zahvaljujući trici Matije Barića i Zorana Vidovića. Zasadbreg i Mihovljan podijelili su bodove uz tricu Nikole Magdalenića. Damir Rožman osigurao je sve pobjede za Putjane, ali je HE-DRA 1 izborio remi.
ČAKOVEC: Haramija 7, Vabec 19, Golubić 6, Naglić A 6. Trener Hrkač B. Čakovec - Grafičar 65:9 ČAKOVEC: Pleh M 5, Lajtman 4, Haramija 12, Vabec 19, Patafta 6, Dovečer 2, Golubić 6, Naglić A 11. Trener Hrkač B. Grafičar - Varteks 6:31
KLUPSKO PRVENSTVO Međimurja
Otvorene su prijave!
Međimurski nogometni savez organizira tradicionalni novogodišnji malonogometni turnir Klupsko prvenstvo Međimurja, koji će se održati od 21. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025. godine u sportskoj dvorani Graditeljske škole Čakovec. Prijave za seni-
SKUPINA B www.mnovine.hrfacebook.com/MedimurskeNovine
orsku kategoriju (kotizacija: 100 €) i veteransku kategoriju (kotizacija: 80 €) otvorene su do 17. prosinca, a prijavni obrasci poslani su klubovima. Svaki klub može prijaviti po jednu ekipu po kategoriji, a ove godine nastupat će i žene te će biti revijalnih utakmica. (nl)
Nedelišće 1 slavilo je protiv Čakovca 1 zahvaljujući Siniši Mesariću. USTA Belica 1 dominirala je nad Lopatincom 1 uz trice Gorana Martineza i Miljenka Vračara. ŠŠK ČAK Čakovec uvjerljivo je pobijedio u Maloj Subotici, dok su gosti iz Čakovca slavili protiv STK
Hodošan 2. Donji Kraljevec pobijedio je u Lopatincu uz briljantnu igru Marija Glavaka. 3. Međimurska liga: HE-DRA 3 Draškovec pobijedio je Šenkovec uz tricu Mira Baranašića. Goričan 5 tijesno je slavio nad Čakovcem 2, a Vladimir Rapaić bio je neporažen. HE-DRA 2 pobijedila je Šenkovec 5, dok je Goričan 3 uvjerljivo svladao Putjane 3. Susret Čakovca 4 i USTA Belica 2 odgođen je. 4. Međimurska liga: Sveta Marija 1 pobijedila je STK Kos-Kotoribu 2 uz tricu Davida Štefića. Nedelišće 2 i GSTK Prelog 2 podijelili su bodove, dok je Vesna Wrana donijela pobjedu Mihovljanu 4. Dragoslavec Breg 1 slavio je protiv STK Kos-Kotoribe 3, a Lopatinec 3 i Donji Vidovec 1 remizirali su uz tricu Mateja Šlibara.
5. Međimurska liga: STK Pribislavec 2022 svladao je Donji Kraljevec 1 uz tricu Vinka Legina. Donji Vidovec 2 pobijedio je STK Putjane 4 zahvaljujući trica Matije Lukše i Dragana Šajna. STK Pribislavec dominirao je protiv Joke-Čakovec, dok su STK Hodošan 3 predvodili Karlo Markati i Franjo Zrna.
6A. Međimurska liga: Sveta Marija 2 uvjerljivo je pobijedila OKUS Knezovec, dok je Dragoslavec Breg 2 slavio protiv Goričana 4 uz tricu Rajka Jakopića. GSTK Prelog 3 osigurao je pobjedu protiv Zasadbrega 2.
Ivan Šavora iz Ivanovca u vlastitom je dvorištu izradio pravu božićnu bajku
Piše: Martina Korent
Ivan obožava izrađivati predmete vlastitim rukama i za to zaista ima smisla i stila. Kako je od ove godine u mirovini, odlučio je svoju zlatnu dob sa suprugom Verom provesti u rodnom Međimurju, nakon što je radni vijek proveo u Švicarskoj. Svoje je umijeće pokazao izradom blagdanske dekoracije u svom dvorištu koje je poprilično veliko i trebalo je zaista mnogo truda i rada da se popuni božićnim motivima i žaruljicama. No, to nije bio nikakav problem za Ivana, već pravi užitak i izazov kojem se potpuno posvetio od rujna. Cijelo dvorište ispunjeno je žaruljicama i raznim �iguricama, a Ivan Šavora uživa u njiho-
vom svjetlucanju jednako kao i postavljanju koje je trajalo od jutra do mraka čak dva tjedna i planirano je sve do najsitnijih detalja.
Vlastitim rukama izradio kočiju Kako kaže Ivan Šavora, počeo je u rujnu i završio krajem studenog. Svaki dio predivne kočije koju danas vidimo izradio je sam. Rezao je drvene dijelove koje je zatim tapecirao i oblačio kožom. Kočija i sobovi ovogodišnja su atrakcija, a Ivan ih je dodatno ukrasio poklonima.
Jaslice s potpisom dedija Ivija
Osim kočije i sobova, prvo što ćete primijetiti ispred kuće su velike jaslice koje je deda Ivo također vlastitim rukama izradio prije dvije godine. Preslikao je pravi betlehemski ugođaj uz tri kralja, Mariju, Josipa, malog Isuseka, anđele, pastire, kravu i magarca
HUMOR & SATIRA
HUMORESKA Pismo Boccacciu
koji zorno prikazuju rođenje Isusa.
Sjaj žaruljica na veselje unučadi
Dvorište krasi čak 14.000 žaruljica koje su smisleno i s puno stila razmještene po cijelom dvorištu. Osim žaruljica, možete vidjeti jelene, Djeda Mraze, vlakić, kućice i ostale božićne motive.
Ivan se ipak najviše veseli dolasku djece i unučadi iz Švicarske, koji su mu od samog početka podrška i motivacija. U samom procesu nabave ukrasa djeca Mateja, Matija i Melani bili su od iznimne pomoći i sami se uključili u nabavku i osmišljavanje. Najveće oduševljenje pokazuju najmlađi, pa će unuci Noel, Elias i Malea Sophie božićne praznike provesti u sjaju žaruljica i diviti se djedovim kreacijama. No, dvorište Ivana Šavore u Ivanovcu prava je atrakcija za sve prolaznike, a jako mu je drago kada prolaznici dođu i slobodno prošeću dvorištem.
Dragi moj Boccaccio, odgovaram na Tvoje pismo koje me veoma obradovalo, dragi kolega, kako bih pojasnila začudne i zbunjujuće pojave u svom vremenu. Na sreću, preživjela sam bolest COVID-19. U izolaciji, često sam mislila na tebe, lipi moj, iznova diveći se tvom „Decameronu“. Mio caro uomo, Ti si već tada znao – sex sells. Seks prodaje sve. Lukavo, bog i bogme! No, putena ljubav, zvuči akademski, kulturno i uglađeno, ali, dođe na isto. Može se eto seksati i putenu ljubav. „Decameron“ je stoga omiljeno čitalačko štivo kroz više od šest stoljeća! Često je to najotrcanija knjiga u narodnim knjižnicama. Life �inds a way, reče znanstvenik u „Jurskom parku“, �ilmu s radnjom smještenom u doba Jure. Život nađe način. I dinosauri su vodili putenu ljubav, sve se Zemlja tresla. Što se pandemije tiče, s nama je to potrajalo gotovo tri godine. Pitaš se kako uza sve strojeve i znanje, dostupno današnjim medici, nismo sredili štakore svoga doba u samom početku? Možda nas precjenjuješ. Ako se trujemo mononatrijevim glutaminatom, bijelim šećerom, alkoholom, raznoraznim drogama, društvenim mrežama, da bismo dohvatili kakvu-takvu kratkotrajnu srećicu i mazili svoj ego, onda i nismo bistrići. Stupidi sciocchi! A kaj? Čekalo se da lova promijeni mjesto boravka u kajmanskim džepovima. Nema doba a da nema svoje vragom dane faraone. Ništa novo pod suncem, dragi moj Bocaccio! Uz svemoguće antibiotike, uz milijune bolnica diljem Planeta, i svekoliko suradnju svih zemalja, izgubili smo oko sedam milijuna ljudi, bi reći oko deset posto stanovništva. Statistika je kurva, kažu, bolje uzeti taj podatak s rezervom. Prema nekim podacima na internetu, a zapravo ne znam kako bih ti mrežu svih mreža opisala, u tvoje vrijeme kuga je odnijela između dvadeset pet i pedeset milijuna ljudskih života. Nemamo podatak koliki je to postotak ondašnjeg globalnog stanovišta, možemo samo nagađati. Izgleda, mi smo bolje prošli. Inače, naši štakori, pardon virusi su međusobno vodili putenu ljubav i rađali snažan podmladak, zagorčavajući nam život. I dok su tvoji junaci preživjeli u knjigama, svijet je plakao gledajući tvoje Talijane na zaslonima televizora i računala; umirali su pjevajući Verdijeve najljepše arije svijeta s gradskih balkona. Toliko toga si propustio, dragi moj GB, odabravši srednji vijek za svoju vremensku adresu. Baš šteta. Nedostaje nam pravog, opakog humora ovih dana. I ljubavi, može i putene...
Srdačno te pozdravljam, do skorog čitanja. Đurđa Vukelić Rožić
AFORIZMI
U početku mi je prigovarala samo žena, a sad mi prigovara i papiga. Uz riječ JA često ide SAM. Kada te lokva pita gdje ideš, onda je to barakuda. Ratari su najveći petokolonaši. Oni uvijek ruju po svojoj zemlji. I kad ste sigurni da ste isplakali sve suze, život vas uvjeri drugačije. Aljoša Vuković
Najbolja gnojidba vinograda jesu stope vinogradara.
Iz glave u koju vino ulazi, izlazi istina.
Drži se starog vina i starog prijatelja.
Na vrhu čaše vina je laž, a na dnu istina.
Više se ljudi utopi u čaši, nego u moru.
Pripremio: Dražen Jergović
Jaslice ispred kuće djelo su ruka dedija Ivija
Ivan Šavora tapecirao je i kožom obukao kočiju
Ivan i Vera Šavora iz Ivanovca
Kočija i sobovi ovogodišnja su atrakcija
Međimurje pristupačno svima
Turistička zajednica Međimurske županije dala si je zadatak osigurati jednak tretman zdravom i gostu s invaliditetom, a partner je trogodišnjeg projekta CE Spaces4All iz programa Interreg Central Europe
Biti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj nije lako. Štoviše, iako ćemo uskoro proći četvrtinu 21. stoljeća, država čiji se proračun oslanja na turizam, još uvijek uglavnom nema, čast izuzecima, infrastrukturu prilagođenu osobama s invaliditetom, kako bi ih učinila ravnopravnim građanima, a kakvi bi po zakonu trebali biti. Pa osim što su im nedostupne brojne javne institucije, ništa veći senzibilitet nemaju ni turističke destinacije, što se tiče hotela, prilaza kupalištima i šetnicama, ugostiteljskim objektima, sportskim i kulturnim sadržajima… Rampe za kolica su raritet, vrata na hotelskim sobama su preuska za prolaz u invalidskim kolicima, na kupaonice se puno troši, na mramorne pločice i
impozantne tuš kabine, ali ne i na držače za ruke, primjerice, kako bi osoba u invalidskim kolicima mogla samostalno na toalet. Ogledala su visoko, u onoj luksuznoj tuš kabini nema stolca na koji bi sjeli i istuširali se. Na njih se, očigledno je, ne računa, što je ne samo ponižavajuće nego i poražavajuće za društvo u cjelini. I kako u svakom kukolju ima žita, tako i u ovoj nepravdi ima izuzetaka. Istina, rijetki su, ali moguće da svojim primjerima ponukaju i druge da tretiraju invalidne osobe kao i svakog drugog gosta. Onoga koji je „uvijek u pravu“ i koji mora otići zadovoljan sa željom da se vrati, a u međuvremenu i preporuči destinaciju. Nije li to, na početku i na koncu, cilj svakog turističkog djelatnika? Osobito kad se zna, a što bi turistički djelatnici
Riznica
Međimurja u Čakovcu sjajan je primjer kako približiti kulturu osobama s invaliditetom
trebali znati, jer pronalaženje novih skupina gostiju i novih turističkih u opisu im je posla, da je samo u Hrvatskoj, prema Izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o osobama s invaliditetom za 2023. godinu, bila registrirana čak 657.791 osoba s invaliditetom, od čega je najviše njih, 188.623, s oštećenjima lokomotornog sustava. I opet - najviše je njih, gotovo 27.000 invalidizirala cerebralna paraliza i ostali pa-
ralitični sindromi. Pomagala za kretanje, prema izvješću koriste 53.021 osoba. I rijetko će se tko od njih, kao i gosti iz inozemstva sa svojim stanjem i sposobnostima, osjećati dobro došlo u domaćem turističkom smještaju. Rijetko, jer uz sve njima beskorisne smještaje, ima i svijetlih primjera, od kojih svakako valja izdvojiti Međimurje, kao rijetku destinaciju čija si je Županija i njezina Turistička zajednica, dala u zadatak osigurati jednak tretman zdravom i gostu s invaliditetom. Zbog toga je i partnerstvo na trogodišnjem projektu CE Spaces 4All iz programa Interreg Central Europe, započeto 2023. godine, bio logičan potez jer objedinjuje dva međimurska cilja – održivost i inkluzivnost. I nisu jedini partner iz Međimurja, tu su i Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, a pridruženi partneri projektu su i Međimurska županije te DOSTI, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom MŽ-a. Ukupno je partnera 12 iz sedam zemalja središnje Europe. Ukupni je budžet projekta veći od 2,6 milijuna eura, u
kojemu Turistička zajednica Međimurske županije participira sa 170.100 tisuća eura. Većinu ovog iznosa, 80 posto sufinancira Europski fond za regionalni razvoj, dok ostalih 20 posto, odnosno 34.020,00 eura sufinancira zajednica sama.
Tri pilotlokacije: Riznica Međimurja, Hotel Panorama i Terme
Sveti Martin
Pristupačan turizam omogućuje osobama s invaliditetom samostalno putovanje, ali nedostatak svijesti o njihovim potrebama velik je problem. Projekt CE-Spaces 4All, čiji je osnovni cilj unaprijediti pristupačan turizam za osobe s invaliditetom u ruralnim pograničnim regijama srednje Europe, povezuje javna tijela, turistički sektor i osobe s invaliditetom kako bi se poboljšalo upravljanje za pristupačniji turizam. Partneri razvijaju digitalni alat za mapiranje prepreka u ruralnim regijama i daju im zajedničku strategiju i lokalne
akcijske planove za bolju integraciju pitanja pristupačnosti u teritorijalno planiranje. U sklopu projekta, Međimurci su odabrali tri pilot-lokacije, Prelog, Čakovec i Sveti Martin na Muri. I dobro im ide. Riznica Međimurja u Čakovcu, Hotel Panorama u Prelogu i Terme Sveti Martin postali su ogledni primjeri pristupačnog turizma. Zadovoljstvo dijele i domaćini i gosti.
Hotel Panorama u Prelogu, poznat po tome što A reprezentacije rado dolaze ondje na pripreme, više od polovice svojih je soba prilagodio osobama s invaliditetom.
- Najveći su problem, uobičajeno, kupaonice i sam pristup sobama. Naše su kupaonice prilagođene po svim standardima i potrebama osobe u invalidskim kolicima, a svi su dijelovi povezani liftom. Vrata su, pak, dovoljno široka da u njih mogu ući bilo sportskim ili standardnim kolicima. Mnoge hotelske sobe imaju vrata široka 70 – 80 cm, prema nekadašnjim standardima, naša su od 90 – 100 cm. Gotovo sam siguran da nitko u ovom dijelu Hrvatske, nema tako, sasvim prilagođene uvjete, kaže vlasnik i voditelj hotela David Gregoraš. Baš ovih su dana u hotelu boravili članovi paraolimpijske reprezentacije u boćanju i stolnoteniske reprezentacije, a svi su izgledi da će Hotel Panorama postati referentni centar reprezentacije. – Maksimalno se prilagođavamo da se ljudi osjećaju kao kod kuće u svakom pogledu. Gradu Prelogu smo predložili suradnju da osobama s invaliditetom omogući „korištenje“ Drave, nasip uz nju i šetalište ondje, do kojeg sad ne mogu. Ako već nudimo Dravu kao našu priču, da je svima dostupna. Za nas
je svaki gost jednako vrijedan, sportaš rukometne reprezentacije ili paraolimpijac, kaže. Ubuduće se nada suradnji i s drugim paraolimpijskim reprezentacijama, s tjelesnim invaliditetom, kojima su potrebni posebni uvjeti i standardi. Ukrajinski paraolimpijci u boćanju redovni su dragi gosti preloškog Hotela Panorama.
Riznica Međimurja u Čakovcu sjajan je primjer kako približiti kulturu osobama s invaliditetom.
- Bitno nam je dati doprinos zajednici u kojoj se nalazimo. Ne samo da je naš muzej prilagođen za osobe s poteškoćama u kretanju, ali i za slijepe i slabovidne osobe imamo prilagođene postave, nego je i osoblje educirano za rad sa slijepim i slabovidnim osobama. Organiziramo za njih i posebna vodstva. Zaista nam je važno dati svoj doprinos da pomognemo ljudima koji možda ne bi mogli doži-
Maksimalno se prilagođavamo, da se ljudi osjećaju kao kod kuće u svakom pogledu, kažu u Panorami
vjeti kulturnu baštinu bez da im se pomogne, kaže ravnateljica Maša Hrustek Sobočan. I jedne od najpoznatijih toplica u Hrvatskoj, Terme Sveti Martin, prilagodile su svoje kapacitete osobama s invaliditetom pa Međimurje, osim održivosti, živi i inkluzivnost po čemu je već prepoznato kao destinacija.
Novi igrač B segmenta
Novi Fiat 600 donosi evoluciju izgleda modela 500e, a riječ je o blago povišenom crossover modelu koji spada u B segment, pa bi ga se moglo nazvati i svojevrsnim nasljednikom Punta, no za razliku od njega dolazi s blagohibridnim pogonskim sklopom koji je uvijek kombiniran s automatskim mjenjačem.
Tekst i foto: Igor Rudež
Ukolovozu 2018. godine je prestala proizvodnja modela Fiat Punto za europsko tržište, i od tog trenutka Fiat nije imao predstavnika u B segmentu, u kojem je nekoliko desetljeća žario i palio tržištem. No vremena su se konačno promijenila pa je predstavljen model 600 koji je dostupan u električnoj i hibridnoj izvedbi, a upravo potonju smo imali prilike i testirati. Upravo hibridna izvedba će zasigurno biti i traženija od električne jer donosi puno povoljniju cijenu, što je danas jako bit-
no, u vrijeme kada su novi automobili svakim danom sve skuplji i skuplji. Novi Fiat 600, osim imena, nema ništa zajedničkoga s originalom koji se proizvodio od 1955. do 1969. godine, a kojeg domaći ljudi znaju kao Fićo, već je riječ o novom crossoveru čiji se dizajn bazira na modelu 500e, a postavljen je na Stellantisovu CMP platformu. Riječ je o modelu dugom 4178 mm, širokom 1779 mm i visokom 1525 mm, dok mu je međuosovinski razmak dug 2557 mm, a upravo zahvaljujući tim dimenzijama nudi nešto više prostora u unutrašnjosti od bratskog
modela Avenger, a nudi i veći prtljažnik koji u osnovi prima 385 litara prtljage, odnosno s preklopljenim stražnjim sjedalima 1256 litara. Jedino je šteta što se preklapanjem stražnjih naslona ne dobiva ravna utovarna površina, a nešto malo prostora ima i ispod podnice.
A da prostora u unutrašnjosti ima više govori i činjenica kako sa 196 cm visine nisam imao potrebe pomaknuti sjedalo vozača do kraja, već je bio dovoljan i predzadnji zubac. Sjećam se da je tako bilo i u posljednjoj generaciji Punta. A to znači i mrvicu više prostora za
putnike na stražnjoj klupi, posebice ako se usporedi s Avengerom. Također, tu je i više prostora za glavu, a djeca će imati i više nego dovoljno prostora u svim smjerovima. No prava je šteta što straga nema ni ventilacijskih otvora, kao ni USB priključka za punjenje
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV): 4178 x 1779 x 1525 mm
Osovinski razmak: 2557 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 1355 kg/ 405 kg
Veličina prtljažnika 385/1256 litara
Vrsta motora/broj cilindara: Blagohibridni/3
Pogon: Prednji kotači
Mjenjač: Automatski, 6 brzina, dvije spojke
Snaga: 74 kW/100 KS + 21kw/29 KS (kratkotrajno)
Okretni moment: 205 Nm + 55 Nm (kratkotrajno)
Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 184 km/h / 10,5 s
Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,6
CO2 emisija: 109 g/km
Cijena: 25.910 eur
Oprema: 10-inčni mul�medijski sustav, 7-inčni instrumen�, klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, električni paket, dijelovi komandne ploče u boji vozila, kromirani detalji na karoseriji, stražnji parking senzori, 17-inčni aluminijski naplatci...
mobitela, a zanimljivo je vidjeti i kako nema pretinaca za sitnice u vratima! No sprijeda je raskošno. Tu je i puno prostora na sjedalima, nasloni na vratima su podstavljeni, doduše s jako tankom spužvom, ali bolje išta nego ništa, a pretinci na vratima su prilično veliki. Tu je i mala polica s gumiranom podlogom u samoj središnjoj konzoli, dok se
Jednostavna i pregledna unutrašnjost donosi i dijelove komandne ploče u boji karoserije
Radi nešto veće udaljenos� od tla, Fiat 600 je �pičan crossover B segmenta
Prepoznatljiv izgled modela 500 se uvelike koris� i na ovom modelu
ogroman otvoreni pretinac nalazi između nogu vozača i suvozača. Tamo su ugrađeni i USB priključci, kao i 12 V utičnica, a zanimljivo je kako je između prednjih sjedala ugrađena klasična ručica ručne kočnice. Da, kombinaciju hibridnog pogona s takvom ručnom kočnicom do sada nismo imali prilike vidjeti, a tu je i još jedan retro detalj –klasičan preklopni ključ koji se koristi za paljenje vozila. Fiat 600 je stvarno zanimljiva i jedinstvena kombinacija modernog i retro. No da nas krivo ne shvatite, ovo nije prigovor, već samo napomena. Svi u redakciji smo pobornici starijih automobilskih vremena.
A što se tiče samog unutrašnjeg uređenja, sve je također kombinacija modernih i retro detalja. Tako serijski dolaze 7-inčni digitalni instrumenti i 10-inčni multimedijski sustav, a na komandnoj ploči se nalazi veliki plastični umetak u boji karoserije, kao na modelu 600 iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Također, ako vam se unutrašnjost čini poznatom, u pravu ste, jer je riječ o zanimljivoj kombinaciji dijelova iz modela 500e i iz Avengera. Dvokraki upravljač izgleda odlično, a komande klimatizacije su odvojene od zaslona i dolaze s fizičkim tipkama, a tu je i okrugli
gumb za brzo podešavanje glasnoće. Ispod zaslona se nalaze i četiri fizičke tipke za brzi pristup, a među njima je i ona za pristup gašenju nekih sustava pomoći vozaču, što olakšava svakodnevnu upotrebu.
Fiat 600 nema klasičnu ručicu automatskog mjenjača, već ima tipke na središnjoj konzoli, gdje odabirete smjer vožnje. A kako je riječ o automatskom mjenjaču s dvjema spojkama, tu je i mogućnost ručnog prebacivanja brzina putem ručica koje su smještene iza upravljača. Ovaj model pokreće dobro poznati Stellantisov 1,2-litreni turbo benzinac s trima cilindrima koji je dostupan u izvedbama sa 100 KS i sa 136 KS i dolazi pod oznakom e-Hybrid, a riječ je o samopunjivom blagom hibridu. Mi smo testirali izvedbu sa 100 KS koja se pokazala kao idealnim izborom za gradsku vožnju gdje je snaga i više nego dovoljna, a dobro se snalazi i na otvorenoj cesti, dok će jedino na autocesti posustati pri većim brzinama kada ubrzanje postaje sporo. Maksimalna brzina mu je 184 km/h, dok ubrzanje traje 10,5 sekundi. Da, ovo nije jurilica, već automobil s kojim ćete prijeći od točke A do točke B, a da pritom ne potrošite puno benzina.
U osnovi prtljažnik zaprima 385 litara, a preklapanjem se dobiva obujam od 1256 litara, ali i stepenica jer pod nije ravan
17-inčni aluminijski naplatci su dio Style paketa koji se doplaćuje 1200 eura
Umjesto ručice automatskog mjenjača su ugrađene tipke za odabir vožnje, no brzine se mogu prebacivati i putem polugica iza upravljača
7-inčni digitalni instrumenti su serijska oprema
Prepoznatljiv izgled prednjeg dijela je s nama već godinama, a uz stalne dorade i evolucije i danas izgleda moderno
Tako nam je prosjek nakon tjedan dana bio 6,6 litara s dosta vožnje na autocesti i otvorenoj cesti, dok smo u gradu ipak proveli najmanje vremena. A tamo, ako ne pretjerujete s nogom na papučici gasa, možete trošiti i manje litara, dok će na otvorenoj cesti i vožnjom unutar ograničenja potrošnja biti između 6 i 7 litara. Jedino gdje 600 voli „popiti“ je autocesta, gdje je potrošnja između 7 i 8 litara, ako se vozite unutar ograničenja, a preko 9 ako idete iznad ograničenja.
Cijena za hibridni Fiat 600 starta od 23.990 eura, a cijena testnog modela se popela na 25.910 eura, u što je uključena i dodatna oprema u vidu metalik boje, paketa Style i još nekih sitnica. A ako vam se čini cijena visoka, ne zaboravite kako je riječ o modelu koji serijski dolazi s automatskim mjenjačem! Osim toga, doplata za izvedbu sa 136 KS je tek 1000 eura, dok je pak doplata za bogati paket opreme La Prima ravno 4h000 eura. Fiat 600 sigurno neće ponoviti uspjeh Punta, no mogao bi preoteti dobar dio kupaca u ovoj klasi, posebice onih ljepšeg spola, koji ipak imaju malo bolji osjećaj za dizajnerske detalje kojima ovaj model obiluje.
I straga 600 izgleda kao napuhnuti model 500e
Blagohibridni pogonski sustav je kao stvoren za grad, kada mu je i potrošnja najniža
Fiat 600 dolazi s klasičnom ručicom ručne kočnice
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 6. do 12. prosinca 2024.
P 6 Nikša, Nikica, Nikolina; Proštenje Sv. Nikole B. Čakovec, Novo Selo na Dravi
S 7 Ambrozije, Ambroz, Sabina, Urban
N8 2. DOŠAŠĆA, Bezgrešno začeće BDM, Marija
P 9 Ivan Diego C., Ciprijan, Zdravka, Valerija
U 10 Gospa Loretska, Eulalija, Julija
S 11 Damaz I. papa, Josip Egipatski, Danijel Č 12 Gospa Guadalupska, Spiridon, Špiro
Sretan
Vam imendan!
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 7. PROSINCA
dr. Sven Jevtić
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314
dr. Mirjana Dukić
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918
dr. Stella Hoblaj
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914
Dekanovec
dr. Zdenka Ivanović-Azenić
M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Donji Kraljevec
dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Kotoriba
dr. Lela Grabant
Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119
Nedelišće
dr. Anja Štefić Varaždinska 23a, tel. 040/821-200
dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216
Prelog dr. Diana Krešić
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
Pribislavec
dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012
Sve� Juraj na BreguLopa�nec dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791
Vra�šinec dr. Ivica Dukić
Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Marla Mesarić, kći Dee i Borisa
Toma Sinković, sin Marte i Nina
Izidor Pelko, sin Ivane i Tomislava
Lucia Kanižaj, kći Samante i Dominika
Borna Ignac, sin Biljane i Kreše
Borna Rainer, sin Ana Marije i Davora
Elena Ignac, kći Lucije i Lea
Luka Ignac, sin Valen�ne i Radovana
Eden Vuković, kći Tee i Kris�jana
Teodor Vrtarić, sin Gabrijele i Davida
Eni i Mae Murković, djeca Antonije i Davida
VJENČANI
Čakovec:
Dajana Škvorc i Denis Hajdarović
Marta Magdalenić i Denis Ma�ć
Mursko Središće:
Lucija Saratlija i Nino Horvat
UMRLI
Čakovec:
Vinko Mar�nec r. 1934.
Stanko Pec r. 1957.
Ivan Vadlja r. 1953.
Milica Petričević r. Horvat r. 1958.
Terezija Kovač r. Novak r. 1949.
Josip Šte�ović r. 1961.
Vladimir Vučenik r. 1946.
Marija Novak r. Antolašić r. 1930.
Barbara Hren r. Varšić r. 1934.
Katarina Kanižaj r. Šafarek r. 1951.
Ana Trstenjak r. Horvat r. 1944.
Milan Vrbanec r. 1962.
Franjo Krčmar r. 1951.
Josip Baranić r. 1950.
Jelena Pecik r. Vugrinec r. 1927.
Stanko Deban r. 1946.
Marija Posavec r. Saladi r. 1951.
Kotoriba:
Matej Lovrek r. 1929.
Mursko Središće:
Stjepan Tkalec r. 1952.
Katarina Kapelari r. Brumen r. 1947.
Bojan Perhoč r. 1962.
Magdalena Halić r. Vidović r. 1942.
Prelog:
Vladimir Pleh r. 1949.
Stjepan Krnjak r. 1956.
Josip Marčec r. 1966.
Katarina Legiša r. Horvat r. 1944.
Tražimo suradnike
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
S ljubavlju vas spominjemo, po dobrom pamtimo, u srcu nosimo. Neka vas čuvaju anđeli.
Sin Antonio i snaha Karolina
Kata Mutvar rođ. Trstenjak
iz Novakovca preminula 29. studenog u 92. godini života
Stjepan Vidović dr.vet.med.
iz Donje Dubrave preminuo 27. studenog u 82. godini života
Paulina Marx rođ. Neuburger
iz Wollstadta preminula 28. listopada u 100. godini života
Nenad Palatinuš
iz Ivanovca
Iznenada preminuo 30. studenog u 56. godini života
Zlatko Šantek
iz Šenkovca iznenada preminuo 3. prosinca u 65. godini života
Vladimir Bujan
iz Mačkovca preminuo 1. prosinca u 86. godini života
Ivan Novak
iz Nedelišća preminuo 3. prosinca u 73. godini života
Marija Posavec rođ. Saladi
iz Preloga preminula 28. studenog u 74. godini života
Stanislava Matotek
iz Donjeg Vidovca preminula u 72. godini života
Dragica Polanec rođ. Ivančić
iz Vukanovca preminula u 76. godini života
Dragutin Mikulčić
iz Kuršanca iznenada preminuo 3. prosinca u 80. godini života
dr. Slava Knapić iz Čakovca preminula 28. studenog u 73. godini života
Nenad Munđar iz Zasadbrega preminuo nakon duge i teške bolesti 3. prosinca u 44. godini života
Anđela Granatir rođ. Mlinarić iz Goričana preminula 29. studenog u 91. godini života
zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje
OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600 s fotografijom u boji već od 9,29eur
PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr
MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
6. prosinca 2024.
65. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., Štrigova, traži m/ž operatera na 3D na printu i numerički upravljanom stroju, javiti se na email: jelena.buhanec@ntt-hr. com do 20.12.
66. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/621-666 ili na mob. 098/242-629 ili na email: info@okno.hr do 31.12.
67. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara i m/ž pekara-voditelja proizvodnje, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/544-015 ili na mob. 099/7360951 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: panis.pekara@ gmail.com do 31.12.
68. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec,, traži 2 m/ž prometna tehničara-voditelja redovnog održavanja cesta, 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž strojara i m/ž voditelja gradilišta, javi� se na tel. 040/655525 ili na mob. 091/6655-508 do 31.12.
69. PADISS-HORVAT d.o.o., Prelog, A. Mihanovića 45/a, traži m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-738 ili na mob. 098/395-125 ili na email: info@padiss-horvat.hr do 13.12.
70. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, B. Radića 69, traži m/ž radnika u tehničkoj službi-izrada skica za lijepljenje, m/ž stolara, m/ž cnc programera, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje), m/ž djelatnika u odjelu informa�ke, m/ž operatera na cnc plazmi i m/ž programera na cnc plazmi, javi� se osobno na adresu ili na email: pib-extra@pib-extra. hr do 31.12.
71. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C+E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m/ž vozača C+E kategorije, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr a više informacija na: https:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_ RadnaMjesta.aspx.
kontrolora kvalitete, 3 m/ž zavarivača �g, m/ž zavarivača mig/mag i 2 m/ž lakirera, javi� se pismenom zamolbom osobno na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili e.filipic@primabiro.hr ili se javi� na tel: 040/396-553 ili na mob: 099/5277-332 ili 098/1830-293 do 20.12.
73. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž radnika na pakiranju plas�ficiranih metalnih pozicija, m/ž radnika na robotu za zavarivanje, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i posl. prostora, m/ž skladištara, m/ž električara i m/ž radnika na ručnom punktiranju, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386-313 ili na mob. 099/3807104 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@promming. hr do 27.12.
74. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži m/ž skladištara, javi� se na email: office@p-pg.hr do 6.12.
75. RIVA SUSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, 2 kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 15.12.
76. RONIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž asistenta veleprodaje u Čakovcu, javi� se na email: posao@ronis. hr ili putem linka: https://www. ronis.hr/prijava-za-radno-mjesto-asistent-u-veleprodaji/1058/ page/ do 20.12.
77. SandTech j.d.o.o., Totovec, traži m/ž mehaničara strojeva i vozila, javi� se na mob. 099/5152797 ili na email: info@sandtech. hr do 31.12.
78. SECURITAS HRVATSKA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaš�tara, javi� se na email: ivica.budin@securitas. com.hr do 30.12.
79. Solvera d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera, javi� se na email: info@solvera.hr do 31.12.
80. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži 2 m/ž vozača C kateg., 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž električara i 2 m/ž cjevara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@ summa-con.hr do 14.12.
81. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara, m/ž krovopokrivača i m/ž radnika na visini, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 15.12.
82. ŠERCER d.o.o. - mjesto rada Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara, m/ž pomoćnog radnika u pekari, m/ž pekara i 2 m/ž vozača dostavnog vozila-radnika na održavanju, javi� se na mob: 098/1736941 ili emailom: info@sercer.hr do 20.12.
83. Strojarstvo Branilović d.o.o., Čakovec, traži m/ž lakirera, javi� se na email: strojarstvo-branilovic@ ck.t-com.hr do 10.12.
84. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni
i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec. hr do 30.12.
85. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine,
Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 27.12.
86. Transporti Šafarić d.o.o., Trnovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 099/6858497 ili na email: transpor�safaric@ gmail.com do 31.12.
87. TONI d.o.o., Kolodvorska 80a, D. Kraljevec, traži m/ž računovođu, javiti se osobno na adresu ili na email: jasmina.kukovec@ perutnina.eu do 24.12.
88. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 6 m/ž mehaničara i 8 m/ž radnika na opsluživanju pletaćih strojeva, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 31.12.
89. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži 2 m/ž videćeg pra�telja, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@ usm.hr do 30.11.
90. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, ZAVNOH-a 45, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž fizioterapeuta, ja-
vi� se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 28.12.
91. URBIA d.o.o., I. G. Kovačića 10, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u arhitektonsko-urbanis�čkom birou, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-898 ili na email: vesna.makovec@urbia.hr do 30.12.
92. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, traži 20 m/ž montera centralnog grijanja za mjesto rada Njemačka, nazva� na mob: 099/5359717 ili posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.12.
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
TOMOS, PUCH i slične mopede, kupujem sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove. isplata odmah. tel 098 9656 624
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJEM FIAT PUNTO 1.2 8v 2002 god., reg. do 3. mj/2025, 161 tkm. Tel. 040/360-214 ili 091/572-7670.
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
RENAULT CLIO do 1,5 2002. god., 182 tkm, nije registriran, ima i zimske gume s felgama, cijena 2000 eura.
PRODAJEM BMW cabrio 2010. god., kožna sjedala. info na tel. 098/995-1559
PRODAJEM ČETIRI GUME “SAVA” M+S ESKIMO S3 dimenzija 195/65 R15 91 T komplet sa čeličnim felgama 5 rupa. Razmak između rupa 70 mm, kao nove, cijena 50 €/kom. Telefon: 091 611 3605
KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
POLJOPRIVREDA
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM PLUG, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Mob. 097/7289476
PRODAJEM DRVENE BAČVE više komada i ros� rei bačve, te hidrauličnu prešu 350 lit. Info: 095 505 2760
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM motokultivator
F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH
CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, staros� 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099
NEKRETNINE
I ZNAJMLJUJE SE ULIČNI LOKAL u centru Čakovca, površine 31,15 m2, za 500 eura + režije, EC “C”, mob 098/9919912
PRODAJU SE NOVI STANOVI izvedba srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 u Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/858-1502
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
KUPUJEM VOĆNJAK/VINOGRAD ili parcelu za voćnjak sa ili bez vikendice u bregima. Info: 095 505 2760
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN
STAN od 64 kvadrata, Galerija Sjever s garažnim mjestom i spremištem bračnom paru ili samcima bez kućnih ljubimaca od 1.1.2025. Info na broj: 098/928-1012
PRODAJEM GRAĐEVNU PARCELU u Gornjem Zebancu vel. 17x100 m, voda i struja dostupni, info na mob. 097/7220573
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane- nove francuske ležaje dimenzija 200, 210 x 90, 95,140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, gus kadu,tricikl-kvalitetni, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin.boce, bicikl, samohodnu vrtnu kosilicu i još puno toga iz kuće. Mob. 091 5727 670
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092
LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, laka montaža, malo korišteni, prodajem za 30 eura. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
KUPUJEM RABLJENI (rehabilitacijski) bicikl s podesivom visinom za razgibavanje ruku i nogu. ponude na broj 099/788-9108
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PANK-RADNI STOL, željezni, prodajem za 100 eura. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani dr veni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
Dolazimo i donosimo radost
BAKRENI KOTLIĆ ZA GULAŠ, sa mješalicom na struju, tronožac s lancem, 150 eura. Šaljem slike i video. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
APARAT ZA VARENJE sa elektrodama i maskom, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293
PRODAJEM dječji krevetić s madracem (80 €); dječji putni krevetić (40 €); dječja kolica (50 €); dječji bicikl “Frozen II” s pomoćnim kotačima 14 (70 €); dvije stolice, kožne bijele boje (35 €/kom). Telefon: 091 611 36 05
PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
Archi je maleni pas star četiri godine i hitno treba novi dom. Voli ljude, druge pse, ali nije za malu djecu. Cijepljen, označen mikročipom broj 191100002082243. Kontakt: 091 8988 004.
Astro je predivan pas star tri godine i traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca, dobar je s djecom, obožava ljude, dobar s drugim psima, cijepljen i označen mikročipom broj 191035000128917. Molimo vas podijelite, kontakt: 091 8988 004.
RAZNO
Dobitnici nagrada na natječaju Jesenska čarolija
Dragi naši čitatelji i stvaratelji Stvaraonice, završio je natječaj Jesenska čarolija. Primili smo do sada najveći broj vaših radova, pa nam je bilo jako teško odabrati najbolje. Sve vaše predivne pjesme i slike za koje vas je nadahnula ova čarobna jesen, a koji nisu objavljeni u novinama, jer bilo ih je zaista mnogo, moći ćete vidjeti u našoj Stvaraonici na web-stranici Međimurskih novina.
Dobitnici nagrada na natječaju Jesenska čarolija:
• Nikša Andrašec, 2. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški, obiteljska ulaznica u Centru za kulturu u Čakovcu
• Fran Pintar, 8. a, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja, obiteljska ula-
znica u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću
• 3. Borna Zadravec, 5. a, Osnovna škola Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak, obiteljska ulaznica u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću
Nagrade se podižu uz predočenje osobne isprave roditelja dobitnika, na blagajni Centra za kulturu. Čestitamo dobitnicima na nagradama, a sve ostale pozivamo da nas i dalje prate i šalju nam svoje radove.
Za vas smo već pripremili novi, božićni natječaj pod nazivom Jaslice koji počinje odmah, a svoje likovne i literarne radove nam možete poslati već sada.
ŠUMSKO
JUTRO
Sunce polako izlazi, I svjetlost svoju širi kroz zeleno granje… Pospano drveće iz sna se budi, da ga ne iznenade ljudi.
Raspjevane ptice veselu pjesmu pjevaju, Te vjeverice na najvišu granu tjeraju, Da uberu plodove, Za zimske odmore.
David Puklavec, 6. a, OŠ Mursko Središće
Učiteljica: Srebrenka Puklavec Trstenjak
Listek črleni
Listek žuti
Pali su
Na šumski pot
Još se zeleni
Ponekši bor
Životinje šumske
Osnivleju zbor
Celom šumom
Pesma se čuje
Dok se medved
Odnekud ne stvori
Brunda i brunda
Za san se spravla
Muzička tema
I šuma ftihne
Strah je v semaj
V PISANOJ ŠUMI
Ne odgovarja mu nikak
V pisanu šumu ide duga zima
Zara Perčić, OŠ Mursko Središće
Učiteljica: Srebrenka
Puklavec Trstenjak
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Vito Bubek, 2. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški
Fran Pintar, 8.a OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja
Tena Baksa, 7. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Čakovec, A. Šenoe 2a
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Blagdanska potrošnja
Materijalizam, odnosno želja za poklonima je najistaknutija kod djece, koja osobito misle da će biti sretna ako dobiju baš tu igračku ili baš taj gadget
Psihologijska istraživanja koja su proučavala kvalitetu života pokazala su da su daleko najvažniji - odnosi s drugim ljudima. Učestalost i kvaliteta odnosa s drugim ljudima određuje koliko ćemo biti sretni u životu, a neka istraživanja pokazuju da to čak utječe i na duljinu života. Blagdanska potrošnja trebala bi biti samo sporedan dodatak praznicima, no blagdani su vrijeme kad se groznica kupovanja širi poput zaraze. Živimo u potrošačkom društvu i svi oko nas troše, izloženi smo snažnim marketinškim utjecajima i u ponašanju se vodimo onim što vidimo kod drugih ljudi. Budući da svi drugi ljudi kupuju teško je, ako ne i nemoguće, ne kupovati više - manje nepotrebne blagdanske sitnice, a tko zna gdje je mjera opravdanog trošenja?! Po psihološkoj prirodi pretjerano trošenje je slično prejedanju, pretjeranoj konzumaciji pića ili pušenju jer nam čini trenutačnu ugodu koja kasnije dolazi na naplatu. Sjetite se samo da smo se osjećali puno siromašnijima kada smo počeli dobivati plaće u eurima i u početku smo bili oprezniji. No, pokazatelji potrošnje pokazuju da danas trošimo više nego ikad. Tranzicija na novu valutu je dodatni čimbenik iracionalnosti kod kupnje jer se još, ni nakon gotovo dvije godine, nismo naučili koliko stvari točno vrijede u novoj valuti. Možda je za to dijelom odgovorna i druga strana iluzije novca, a to je da nam se cijene izražene u eurima čine manjima. Pojesti kolač na adventskom štandu za 4 eura može se činiti prihvatljivom cijenom sve dok se ne preračuna da je to 30 kuna. Tko želi kolač za 30 kuna?! Situaciju dodatno otežava
in�lacija i rast cijena, koji ne prati i rast plaća. Prodavači i oglašivači jako dobro poznaju zakonitosti ljudske psihologije pa točno znaju stisnuti odgovarajuće prekidače da bi povećali našu potrošnju. Uz to, blagdani padaju u doba kada je dan najkraći, a vrijeme često loše. Kupnja nam tako služi za podizanje raspoloženja. Kratkoročno, jer sva istraživanja pokazuju da nas materijalne stvari čine manje sretnima nego što mi to očekujemo. Materijalizam, odnosno želja za poklonima je najistaknutija kod djece, koja osobito misle da će biti sretna ako dobiju baš tu igračku ili baš taj gadget. Velikim dijelom to proizlazi iz činjenice da djeca doživljavaju najveći pritisak vršnjačke skupine i najosjetljivija su na marketinške utjecaje. Zato je važno razgovarati s djecom kako bi imala realnija očekivanja. Za uspješno „preživljavanje prosinca“ dobro bi bilo slijediti barem neke od uputa koje slijede. Podsjećajte se da je suština blagdana zajedništvo, a ne potrošnja. Nemojte ići u trgovine više nego što je nužno. Kupujte iskustva, a ne stvari. Zajednička iskustva s drugim ljudima kao što su izlasci ili putovanja učinit će vas dugoročno sretnijima. Na stvari se brzo naviknemo. Kupujte drugima više nego sebi. Istraživanja pokazuju da ljude više usrećuju stvari koje kupe drugima nego one koje kupe sebi. Radije kupite više manjih stvari nego jednu veću. Sjetite se da postoji život i poslije blagdana. Bit će vam lakše ako Novu godinu dočekate bez dugova i s jasnim planom kako se nositi s izazovima koji slijede. Postblagdanski blues u u siječnju možete ublažiti racionalnim odlukama u prosincu!
Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja
Neka lica alkoholizma
• nepovratne alkoholičare, tj. one kod kojih su nastupila nepovratna psihoorganska oštećenja zbog pretjeranog pijenja.
Kontinuirano redovito pijenje alkohola može dovesti do brojnih alkoholom uzrokovanih problema, a kod nekih će osoba prerasti i u alkoholizam s brojnim posljedicama po psihičko, �izičko i socijalno funkcioniranje osobe.
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Nije baš uobičajeno, a nije ni popularno u našoj kulturi govoriti o alkoholu kao najstarijem i najraširenijem sredstvu ovisnosti, tj. legalnoj, kućnoj ili narodnoj drogi. Ipak, po de�iniciji, droga je svako sredstvo u krutom, tekućem ili plinovitom stanju koje unošenjem u organizam dovodi do tjelesnih ili duševnih promjena, a psihoaktivne droge su one koje djeluju na mozak i mogu mijenjati mišljenje, osjećaje i ponašanje onoga koji ih uzme. Pijenjem alkohola mijenja se raspoloženje, osjećanje i ponašanje čovjeka, dakle, alkohol djeluje kao opojno sredstvo i njegovo korištenje može imati ozbiljne posljedice po �izičko i psihičko zdravlje osobe koja pije.
Uz to što je pijenje alkoholnih pića kod nas usađena navika i ustaljen obrazac ponašanja u raznim prilikama, mnogi pronalaze svoje razloge i motive zbog kojih posežu za čašom. Neki od najčešće spominjanih razloga su pijenje zbog poboljšavanja raspoloženja, bijeg iz neke nepodnošljive životne situacije, usamljena osoba misli da će tako biti manje usamljena, a kod već razvijene ovisnosti, ljudi piju da bi izbjegli apstinencijsku krizu.
S obzirom na korištenje alkoholnih pića ljudi se dijele na:
Ovisnost o alkoholu često ima postepen, pritajen tijek, a problemi se, pogotovo oni s kojima se muči obitelj ovisnika, zbog srama i straha od osude društva, kriju ili se za njih izmišljaju drugi uzroci i razlozi
• apstinente ili nepilce koji ni u jednoj prilici ne konzumiraju alkohol: zbog uvjerenja, vjere, bolesti, liječenja od alkoholizma ili drugih ovisnosti,
• umjerene potrošače koji piju alkohol u nekim prigodama, rjeđe ili češće, i u stanju su kontrolirati svoje pijenje,
• alkoholičare, tj. ovisnike o alkoholu, ljude koji najčešće imaju potrebu piti svaki dan i nisu u stanju kontrolirati količinu alkohola koju će popiti,
Javnost obično zamišlja ovisnika kao osobu koja živi na margini društva, u siromaštvu, bez obitelji, bez posla i stalnih izvora prihoda, kao beskućnik, međutim, tako živi samo jedan manji dio osoba s razvijenim alkoholizmom.
Ovisnost o alkoholu često ima postepen, pritajen tijek, a problemi se, pogotovo oni s kojima se muči obitelj ovisnika, zbog srama i straha od osude društva, kriju ili se za njih izmišljaju drugi uzroci i razlozi. Na taj način traje atipični, socijalno još uvijek neupadljiv alkoholizam koji alkoholičaru „omogućava“ daljnje pijenje. Obitelj izvana djeluje „normalno“, iako su jako poljuljani njeni temelji. Funkcija obitelji kao zajednice koja osigurava svojim članovima ljubav, podršku, povjerenje, sigurnost, međusobno pomaganje i dobru komunikaciju uskoro biva jako uzdrmana i promijenjena. Obitelj alkoholičara pretvara se u „bojno polje“ s ozbiljno narušenim obiteljskim odnosima. Izraženi budu promijenjeni oblici komunikacije među članovima obitelji, zamjenjuju se funkcije i uloge članova obitelji (djeca često preuzimaju uloge roditelja), česti su emocionalni kon�likti, a nerijetko se javlja verbalno, emocionalno i �izičko zlostavljanje. Zbog straha od incidenata koji bi ih mogli osramotiti u javnosti, obitelji alkoholičara nerijetko biraju i društvenu izolaciju, kako bi sve ostalo u četiri zida. Takav pristup alkoholičaru ostavlja prostor za nastavak pijenja što će neminovno dovesti do njegovog daljnjeg �izičkog i psihičkog propadanja, kao i narušavanja blagostanja i zdravlja cijele obitelji.
Nastavi li alkoholičar prekomjerno piti, prije ili kasnije će doći do urušavanja slike o normalnom funkcioniranju i pokazat će se disfunkcionalni oblik alkoholizma sa svim izraženim posljedicama (bolest, gubitak posla, raspad obitelji i sl.).
Postoje na sreću i drugačiji ishodi. Ako se alkoholizam na vrijeme prepozna i potraži se stručna pomoć, velike su šanse da se uspostavi trajna apstinencija od pijenja alkoholnih pića, promijeni se stil života i obrasci komunikacije u obitelji, radnoj i društvenoj sredini. Takav ishod pokazuju brojne sretne obitelji koje su svoj problem riješile uz stručnu pomoć i pomoć kluba liječenih alkoholičara pri čemu pružaju pozitivan primjer te potiču i pomažu obitelji u problemu da se lakše odluče na liječenje.
RECEPT:
Recept za pizzu
Tricolori
Sastojci:
• Tijesto po napuljskom receptu
• Pesto alla genovese (bosiljak, grana padano, maslinovo ulje, pinjoli, češnjak)
• Mozzarella
• Mortadella
• Drobljena pistacija
Priprema:
Tijesto uvaljate u semulina brašno i razvucite do željene veličine. Premažite tanak sloj pestom, stavite mozzarellu, ispecite u pečnici te završite sa mortadelom i dro-
pistacijom.
Hrskava talijanska pizza s pistacijama u Bocconeu
Jedinstvena pizza po napuljskom receptu očekuje vas u restoranu Boccone u Jug Mall centru
Najbolje pizze svakako su u jedinom pravom talijanskom restoranu u Čakovcu.
Posjetite Restoran & Bar Boccone u Jug Mall centru. Ovaj ugodno uređen restoran s pogledom na najmoderniji kvart u Čakovcu oduševit će vas okusima prave talijanske kuhinje.
Bogata ponuda u Restoranu Boccone
Boccone je savršeno mjesto za sve prilike – bilo da planirate obiteljski ručak, poslovni sastanak ili romantičnu večeru. Njihova ponuda uključuje pizze s prozračnim tijestom po napuljskom receptu, bogate talijanske paste, ukusna i aromatična rižota,
a sva jela pripremljena se s najkvalitetnijim namirnicama. Osim toga, u Bocconeu možete kušati gurmanske burgere te osvježavajuće salate, a ljubitelji slastica mogu se počastiti slasnim desertima inspiriranim talijanskim receptima. Uz vrhunsku hranu, uživajte u pažljivo odabranom asortimanu hrvatskih vina koja će dodati poseban pečat vašem obroku.
Kuhar Karlo
Korbelj naglašava važnost namirnica
Karlo Korbelj zaposlenik je restorana već više od tri godine. Najviše priprema pizzu i pastu te naglašava kako posebne sastojke za pizzu
dobivaju direktno iz Italije. Njihovo tijesto mora se fermentirati najmanje 24 sata kako bi dobilo svoju idealnu teksturu za najukusniju pizzu. Također, ističe kako surađuju s lokalnim OPG-om Medved koji ih opskrbljuje domaćim jajima. Karlo i ostali zaposlenici Bocconea često sudjeluju na raznim edukacijama gdje isprobavaju nove zanimljive recepture i sastojke te najavljuje kako uskoro dolaze razne izmjene recepata, a neka poznata jela opet će se naći na meniju.
Pizze po napuljskom receptu Napuljska pizza (pizza napoletana) poznata je po svom tradicionalnom re-
ceptu i načinu pripreme koji potječe iz Napulja u Italiji. Prepoznatljive su po tankom tijestu, hrskavim rubovima i jednostavnim, kvalitetnim sastojcima.
Tijesto se priprema se od brašna, vode, soli i kvasca, a nakon što se zamijesi, mora fermentirati najmanje 8-24 sata.
Kada je spremno, tijesto se oblikuje u ruke, bez valjanja, kako bi ostalo mekano i zadržalo zrak u rubovima.
Tradicionalno se peče u posebnoj peći na temperaturama između 430°C i 480°C, a vrijeme pečenja je vrlo kratko, oko 60–90 sekundi, što daje prepoznatljivu teksturu: mekano tije-
sto s lagano pougljenjenim rubovima.
Na tijesto se najčešće stavljaju pelati rajčice, svježa mozzarella, maslinovo ulje i svježi bosiljak. No, u raznim iničicama ove pizze na vrh možete staviti mortadelu, pistacije i ostale sastojke koje volite.
RESTORAN & BAR BOCCONE
Jug Mall centar Ul. Tomaša Goričanca 1 40000 Čakovec T: +385 40 601 278
Pizza Tricolori iz Bocconea oduševljava okusom i izgledom
Kuhar Karlo Korbelj iz restorana Boccone
bljenom
Boccone se nalazi u Jug Mall centru
Složenac od špinata zanimljivog okusa i lijepog neobičnog izgleda
MEĐIMURSKA KUHARICA
Složenac od špinata
Piše: Aleksandra Sklepić
Donosimo recept za pripremu zanimljivog složenca od špinata s mozarellom i maslinovim uljem, koji će se sigurno dopasti ljubiteljima isprobavanja novih recepata. Sočan i primamljivog okusa, ovaj će složenac biti odlično prihvaćen kao novitet na brojnim međimurskim stolovima.
Priprema složenca od špinata:
Umijesiti mekano tijesto od sastojaka i ostaviti dizati oko jedan sat. Razvaljati i prstima utisnuti u namašćen pleh.
Priprema nadjeva: špinat oprati i prokuhati 1 minutu u slanoj vodi te ocijediti. U tavi zagrijati 2 žlice masli-
novog ulja, nasjeckati jedan luk, 3 češnja češnjaka posoliti i pržiti par minuta. Dodati špinat i pirjati još 2 minute te ohladiti.
Priprema umaka: Na rastopljen maslac dodati 1 veliku žlicu Gustina, izmiješati i dodati mlijeko. Stalno miješati dok ne zakuha. Posoliti, popapriti i dodati majčinu dušicu. Za bolji okus može se dodati 1 žlica praha od bijelih tartufa. Ohlađeni umak rasporediti po tijestu, dodati špinat s lukom naizmjence. Mozzarellu narezati na kolutove i rasporediti po tijestu. Pokapati s malo maslinovog ulja, po želji posoliti i posipati mljevenim bučinim sjemenkama. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva 20 minuta.
Sastojci:
Za tijesto:
- 200 g pirovog brašna
- 200 g glatkog brašna
- 1 žličica soli
- 1 suhi kvasac
- 1 dl maslinovog ulja
- 200 ml mlijeka
- 1 dl vode
Za nadjev:
- 500 g špinata
- 2 žlice maslinovog ulja
- 1 luk
- 3 češnja češnjaka
- malo soli
- 200 g mozarelle
Za umak:
- 8 dag maslaca
- 1 velika žlica Gustina
- 3,5 dl mlijeka
- sol, papar, majčina dušica
Recept plus
Fritule su postale simbol božićnih sajmova i druženja
Fritule s rakijom
U vrijeme adventa, fritule su postale simbol božićnih sajmova i druženja, te donosimo recept za njihovu pripremu.
Priprema fritula:
Pjenjačom izmiješati jaje, jogurt, šećere, rakiju i sol. Zatim umiješati brašno i prašak za pecivo. Sve dobro spojiti u gusto tijesto. Vrećici za ukrašavanje ili običnoj najlonskoj vrećici odrezati vrh debljine palca i napuniti smjesom za fritule.
Ulje ugrijati u loncu. Treba biti toliko ulja da fritule mogu plivati u njemu, ne
smiju dodirivati dno. Kada je ulje vruće, smanjiti vatru na lagano. Ako će se fritule pržiti na jakoj vatri neće se stići napuhati, pa će iznutra biti sirove. Fritule istiskivati iznad lonca s uljem. Kada izađe komad tijesta duljine slične kao i širine vrećice, samo ga prerezati nožićem kako bi pao u ulje. Lonac s uljem ne prepuniti, da fritule imaju mjesta, jer se prilikom pečenja povećaju. Kada se dovoljno isprže na jednoj strani obično se same okrenu na drugu, a može im se i “pomoći” vilicom. Fritule pržiti
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
Sastojci:
- 1 jaje
- 180 ili 200 ml tekućeg jogurta
- 2 žlice šećera
- 1 vanilin šećer
- 1 čep rakije po želji
- prstohvat soli
- 200 g glatkog brašna
- pola praška za pecivo (može i cijeli, bit će još mekše)
- po želji: limunova korica jabuka, cimet...
na umjerenoj vatri nekoliko minuta dok ne poprime zlatno-smeđu boju. Kad se malo ohlade posipati ih šećerom u prahu i po želji dodati čokoladni preljev.
Tijesto za pizzu
Vinarija Cmrečnjak u svojem asortimanu ima pinot crni, vrhunsko vino osebujnog karaktera.
Izražena mu je tamno rubinska boja i aroma dozrelog grožđa koja se tradicionalnom njegom u drvenim bačvama pretvara
u raskošan bouquet. Elegantnog je tijela s mirisima jagoda, kupina, malina i višanja. Godina berbe je 2020. godina, a ima 12 posto alkohola. Odlično se sljubljuje s racom, patkom i puricom. (sh)
Priprema: Suhi kvasac, žličicu šećera, žličicu brašna i malo toplog mlijeka dobro izmiješajte te ostavite na toplom mjestu da se kvasac digne. U većoj posudi prosijte brašno, dodajte soli i dobro izmiješajte. Zatim u brašno dodajte dignuti kvasac i mlaku vodu pa umijesite tijesto. Mijesite ga 10 minuta uz dodavanje brašna sve dok ne dobijete mekano tijesto koje se ne lijepi za ruke. Tijesto lagano nauljite
maslinovim uljem, vratite u zdjelu, prekrijte ga, a zatim ostavite da se diže barem 45 minuta. Preporučuje se čim duže odmaranje tijesta jer će biti prozračnije. Tijesto podijelite na dva dijela, svaku polovicu stavite na papir za pečenje, dobro razvucite, prebacite na pleh i nadjenite omiljenim sastojcima. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 250 stupnjeva Celzijevih (uz ventilaciju) na donjoj rešetki oko 10 minuta.
Sastojci za dvije pizze:
- 500 g pšeničnog bijelog brašna za pizzu Čakovečki mlinovi
- 1 žličica soli
- 1 vrećica suhog kvasca
- 50 ml mlijeka
- 1 žličica šećera
- 250-280 ml mlake vode
- 1 žlica maslinovog ulja
VINO TJEDNA
Sastojci:
NADA FARKAŠ
iz Krištanovca
Božićne kolačiće priprema cijelog adventa
Za svoje kolače koristi tradicionalne, domaće recepte, a uz sitne kolačiće, rado peče i kremaste, razne pite, kremšnite, kokosove kolače, pa i torte
Piše: Aleksandra Sklepić
U vrijeme iščekivanja
božićnih blagdana, najviše je posla u kuhinji, a poseb-
Medena srca
Sastojci:
Za �jesto:
no kod pripreme sitnih božićnih kolačića bez kojih su blagdani nezamislivi. Kućom se širi miris svježe pečenih slatkih zalogajčića, a kolači
- 25 dag mljevenog šećera
- 35 dag maslaca ili margarina
- 5 komada žumanjaka
- 5 velikih žlica meda
- 1 mala žličica sode bikarbone
- 75 dag glatkog brašna
- 25 dag mljevenih oraha
- 1 smjesa začina za medenjake
Ostalo potrebno:
- Marmelada - za lijepljenje srca - Čokolada za kuhanje
- Malo ulja
- Šarene mrvice za ukrašavanje
Priprema medenih srca:
Od sastojaka zamijesi� �jesto i ostavi� da odmara jedan sat u hladnjaku. Razvalja� i s pomoću kalupa reza� srca. Ispeći srca u plehu, na temperaturi 200 stupnjeva, oko petnaest minuta. Pečena srca međusobno lijepi� marmeladom i ukrasi� rastopljenom čokoladom pomiješanom s malo margarina ili maslaca, da preljev ne bude previše tekući. Ukrasi� prema vlas�toj želji, šarenim mrvicama ili nekim drugim ukrasima.
od meda, dodatno pojačavaju osjećaj toplih zimskih blagdanskih uspomena. Medenjaci su u Međimurju tradicionalni božićni kolač, a svatko od nas uživa u njihovoj mekoći i aromi. Tradicija pečenja božićnih kolača u Međimurju duboko je ukorijenjena u narodnim običajima, a sve se temelji na obiteljskim vrijednostima, simbolici i blagdanima. Kolači koji se peku u Međimurju za Božić obično imaju se pripremaju prema starim receptima koji su se prenosili s generacije na generaciju.
Nada Farkaš iz Krištanovca svaki slobodan trenutak kroz cijeli advent provodi radeći kolače, i u tome istinski uživa. Iako nije slastičarka,
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
Nada sa svojim bogatstvom božićnih sitnih kolačića
nego kuharica po struci, kolači koje ona napravi zaista su posebni - kako po okusu i kvaliteti, tako i po izgledu. Već na početku adventa, njezina kuhinja miriše na medenjake, breskvice i ostale kolače koji su obavezni cijelo vrijeme iščekivanja Božića. Za svoje kolače koristi tradicionalne, domaće recepte, a uz sitne kolačiće, rado peče i kremaste, razne pite, kremšnite, kokosove kolače, pa i torte. U njenim delicijama uživa cijela obitelj, ali i prijatelji i rodbina. Nada je aktivna višegodišnja članica Udruge žena Krištanovec, gdje sudjeluje u svim aktivnostima - sajmovi, predstavljanje domaćih kolača, razne radionice vezane uz
Recepti iz domaće
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
blagdane i izradu rukotvorina, te u druženjima s ostalim članicama.
Ideja im nikada ne nedostaje, a dobra je zabava zagarantirana. Nada se razumije i u domaće kolače, pa je tako ove godine ispekla najbolju gibanicu na Festivalu bakinih kolača koji se održava u atriju starog grada u Čakovcu.
- Sama sam naučila peći sve što znam, i u tome stvarno uživam. Već 40 godina život mi je sladak, zahvaljujući tome što sam stalno među kolačima, na kraju se našalila Nada.
Kušali smo njene kolače i shvaćamo zašto je baš ona uvijek “glavna” za slatku trpezu u krugu svoje obitelji i prijatelja.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 10. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 13. prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnica: Sanja Špiranec iz Nedelišća
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
br. 1525
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 10. prosinca 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 13. prosinca 2024.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Naša tradicija u svjetlu zapadnog sekularizma i dekristijanizacije
Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger
Unajrazvijenijem dijelu zapadnoga svijeta vjerski osjećaji slabe, a ponegdje se tako dramatično urušavaju da se crkve zatvaraju ili preuređuju u objekte sasvim druge namjene. Dekristijanizacija poprima ekstremne oblike te polako klizi u netoleranciju prema svemu vjerskom i crkvenom, a posljedično i prema vjernicima. Crkvu se proziva zbog koječega, a pojedinačni slučajevi se uopćavaju u cilju potpune diskreditacije. Povijest kao da se doista hegelovski dvaput
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
ponavlja: jednom kao tragedija, a drugi put kao farsa (ruglo). Pomanjkanje tolerancije i nesnošljivost srednjovjekovne crkve prema herezi, znanosti, znanstvenoj metodi i prvim znanstvenicima doista je bila tragedija. Suvremeni simbol tog mračnog vremena je spaljivanje Giordana Bruna. Danas smo svjedoci suprotnih, ovaj put farsičnih trendova: netolerancije, odbojnosti i otvorene mržnje prema svemu crkvenom i vjerskom. Simbol toga je palež pariške katedrale Notre Dame i sramotna devastacija drugih crkava diljem zapadnoga kulturnog kruga. U tom zahuktalom kotlu svega i svačega, u kojem se naprasno ruše stari svjetonazori, a nove vrednote još se ne naziru, našli su se i Međimurci. Zahvaljujući tehnološkom napretku i liberalnom svjetonazoru zapljusnuo nas je val globalizma koji nagriza nacionalne i lokalne posebnosti, ali i tradicionalne vrijednosti na kojima smo stoljećima odgajani. Tako je i nekoć snažno vjersko nadahnuće Međimuraca polako splasnulo. Prilično umjereni,
Iz knjige
Ferencza Gönczija „Međimurje – ljudi, vjerovanja, običaji“
štedljivi, radišni i trijezno pobožni Međimurci još su prije samo nekoliko desetljeća duhovni dio svojega obiteljskog i društvenog života ispunjavali u vjeri, a u njihovim su domovima, zacijelo baš zbog toga, vladale ljubav, vedrina i poštivanje. U knjizi Međimurje i njegov narod (Muraköz es nepe), tiskanoj 1895. godine, mađarski etnolog i pedagog Gönczi Ferencz (1861. – 1948.) među ostalim piše: „Karakter međimurskog naroda, njegovi moralni pogledi, njegove navi-
ke i obiteljski život determinirani su vjerom. Svaki važniji čin u njegovu životu nosi u sebi izvanjsko štovanje Boga. Sve što je dobro ili zlo Božja je volja i izvršavanje njegove naredbe… Ako se njegovom bližnjem dogodi nesreća, to je „Bog tako htio“. Ako je ljetina slaba, ako je uništi suša ili tuča, „nije čudo što nas Bog muči, svijet je već jako pokvaren". Smrt opakog čovjeka ne može biti drugo do „kazna Božja“. Glavni uvjet njegove sreće nalazi se samo u njego-
HOROSKOP
LJUBAV: U osobnim odnosima zanimat će vas sasvim obične stvari. Nećete imati velike prohtjeve, dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na mjestima na kojim se svakodnevno kreću. Bit će dobro.
KARIJERA: Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade. Otuda će proisteći i nova motivacija, te svježe ideje. Vaša discipliniranost, predanost i energija bit će zarazni. Neki će pokrenuti kolege oko sebe.
ZDRAVLJE&SAVJET: Činit će vam se da možete pokrenuti brda.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim pametnim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima.
KARIJERA: Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjivati samački i timski način rada, a vi ćete se prilagođavati čas jednom, čas drugom stilu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zaboravite ne opuštanje.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Privlačit će vas sve što je skriveno, a mnogi će obnoviti svoj erotski dio ljubavnog života. Ponekad vam strasti neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti se za razumom, bar zasad.
KARIJERA: Mnogi će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će biti dobro. Bit će i onih koji će vagati svoja postignuća iz prošlosti. Osjećate da je došlo vrijeme kad nešto treba mijenjati ili raditi drukčije nego do sada. Neki će odlučiti o tome.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pretjerujte s konzumacijama.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos.
KARIJERA: Sve na poslu vrtjet će se oko suradnje s drugima. Ništa nećete moći sami, ali ni na silu. Zato budite otvoreni i za drukčija mišljenja i metode. Ako se budete osjećali umorno, bolje se organizirajte i ekonomizirajte sa svojim snagama.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pustite da vas vodi unutrašnji glas. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s jednako važnim rezultatima. Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađivati drugu stranu. Ipak, bit ćete prihvaćeni.
KARIJERA: Pokušat ćete stvari usmjeriti u konstruktivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave. Ne zavaravajte se da vas vole, mnogi zapravo ne podnose vašu samouvjerenost. Ponekad ste tašti preko svake mjere. Poradite na odnosima sa suradnicima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Proanalizirajte i sebe.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Bit ćete zagonetka drugima, a u duši spremni na ljubav. Mnogi će otkrivati svoju erotičnost. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner bi se opet mogao zaljubiti u vas. Samci će biti pozivani u društvo, ali na diskretan način.
KARIJERA: Aktivirat ćete se u obnavljanju poslovnih kontakata, te pokušati oživjeti neke prijašnje projekte za koje vjerujete da su dobri. Balansirat ćete između otvorenog pristupa i diskrecije. Neke stvari ipak ćete zadržati za sebe.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
voj odanoj pobožnosti… Međimurski se narod s osobitom ljubavi klanja svim vanjskim formama vjere. Svugdje rado postavlja znakove svoje vjere. Na vrh svoje kuće stavlja križ, u kut svoje oranice sadi grah u obliku križa, prije načinjanja kruha i prije no što se raspara zaklana svinja zareže križ. Svoju djecu uči moliti čim počinju govoriti, a on sam liježe, ustaje i jede uz molitvu. Imenom Boga započinje i završava svaki dan. Njegov govor i pristup, u kontaktu s drugim ljudima pun je religioznih izraza. I prema stvarima se ponaša s religioznim štovanjem. Ako mu ispadne kruh, on ga podigne i poljubi“. Takvu dojmljivu vjeru Međimurci su, usprkos komunističkoj indoktrinaciji, a kasnije i agresivnom zapadnom liberalizmu, njegovali još duboko u 20. stoljeću. Tek su pomahnitali materijalizam i sekularizacija bitno razvodnili vjerske osjećaje. Stare vrijednosti počele su slabiti, postavši neprikladan teret novopridošlim naraštajima, religija je potisnuta na margine društvenih zbivanja, a moralni život izgubio je svoje utemeljenje u Bogu. Okupljena obitelj, primjerice, još je donedavno običavala prekrižiti se za prostrtim stolom, zahvaliti Bogu na jelu i potiho se pomoliti. Taj lijep, bezazlen i plemenit običaj danas je gotovo nestao. A kako i ne bi kad
je blagovanje u krugu obitelji postala rijetkost. Hrana više ne dolazi iz domaćeg vrta nego iz supermarketa, pa je izgubila epitet „Božjega dara“. Nekad sveti čin obiteljskoga blagovanja sveo se na samotno i usiljeno ulično žvakanje „brze hrane“. Prekrižite li se za stolom u društvu poslovnih partnera ili kolega, ili se, ne daj Bože, potiho pomolite, vaša će gesta izazvati podozrenje ili će u najmanju ruku, na ovaj ili onaj način, ostati primijećena. Da završimo, premda su vjerski osjećaji stoljećima bili izvorište moralnih vrednota koje su nas vodile kroz život i bez slova zakona, ipak smo ih se danas olako odrekli, a da im nismo rekli ni hvala. Pogledajmo svijet oko sebe – s čime smo ih zamijenili? U želji da afirmiramo međimursku nematerijalnu baštinu i identitet, okrenimo se ovih predbožićnih dana našoj drevnoj vjerskoj duhovnosti s kojom smo od pamtivijeka slijepljeni. Budimo svoji, u svojem domu, a ne preparirani trofeji tuđinaca koji nam nameću sumnjive i neprovjerene vrijednosti. Pokušajmo doživjeti Božić na starinski način, bez suvišnog kiča i glamura. I neka nas ne bude sram umjesto nedorečenoga i bezdušnoga "sretni blagdani" najmilijima čestitati onako kako su to čista i iskrena srca činili naši stari: Hvaljen Isus i Marija, sretan Božić, Isusek se rodil.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Škorpion, Ribe, Vodenjak
LJUBAV: Vjerojatno ćete se truditi razmjenjivati lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal. Ništa manje od toga. Ipak, objektivno gledajući, bit ćete na distanci jedno od drugog. Privremeno.
KARIJERA: Pred vama je tjedan povećanih kretanja. Mnogi će potegnuti u drugi grad zbog posla. Poslovna putovanja osvježit će kako vas, tako i način na koji radite. Bit će i onih koji će s lakoćom razmjenjivati nove ideje sa suradnicima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Prvo razmislite i osmislite, a onda iznesite.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u osamu svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu mogli bi je sresti na sasvim običnim svakodnevnim mjestima.
KARIJERA: Uslijedit će dani kad ćete biti vješti u obavljanju poslova, ali nespretni izražavanju. Moglo bi se dogoditi da vas pogrešno protumače ili krivo shvate. Zato se potrudite biti što jasniji.
ZDRAVLJE&SAVJET: Tjelesno ste u dobroj formi.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali postojat će i mogućnost sitnih provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Zato se ne zalijećite. Budite strpljivi i njegujte ono što imate. Sjetite se diplomacije.
KARIJERA: Vaše sposobnosti ovih će dana vjerojatno izaći na površinu. Radit ćete s više zadovoljstva, premda će ponekad biti zaista naporno. Zaposleni u uslužnim djelatnostima pripremat će velike ili zahtjevnije projekte. Imat će mašte.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pozovite prijatelje na kućnu zabavu.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Planete vam uglavnom idu na ruku kad se o ljubavi radi. Oni u vezama neka budu ipak malo tolerantniji. Oni koji su još sami rado će izlaziti i zabavljati se do mile volje. Jako će im goditi velika društva i bučna mjesta.
KARIJERA: Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke. Ako se pak želite upustiti u nešto veće, atraktivnije ili zahtjevnije, ovo nisu najbolji dani za takvo nešto. Bolje je zasad svoditi račune.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u prirodi.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Potreba za zaštitom u privatnom životu bit će naglašena. Ipak, ne gnjavite partnera da vas štiti jer niste malo dijete. Shvatite da ne postoji garancija ni za što na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati sigurnije. Odrastite.
KARIJERA: Neki će biti u iskušenju da podlegnu ljutnji. Proanalizirajte sve i pokušajte ostati mirni čak i ako vas kritiziraju. Ključ uspjeha ovih dana jedino je u suradnji i kompromisima s kolegama s kojim radite. Ne zaboravite na to.
ZDRAVLJE&SAVJET: Sjetite se pravila zlatne sredine.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Bit ćete željni zabava i događaja, a neće ih biti dovoljno da vas ispune. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. S druge strane, ako ste u duljoj vezi, stvari se razvijaju sasvim dobro.
KARIJERA: Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno. Ponekad će vam nedostajati pravih izazova jer oni koje doživljavate svakodnevno bit će manje atraktivni. Neka je i tako, radite najbolje što možete.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživat ćete u svakom sportu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
U nedjelju oborine
VREMENSKA SLIKA: U proteklih tjedan dana stigao je dojam rane zime koja je klimatološki i počela s prvim danom prosinca. No, sve je to i dalje relativno blago vrijeme, a takvo će nas pratiti i veći dio ovog tjedna. Do nedjelje većinom suho, a temperatura će biti slična kao prethodnih dana. Tijekom nedjelje
očekujemo kišu, mjestimice i snijeg. Zatim sljedeći tjedan opet više suhog vremena, ali uz puno oblaka i mjestimičnu maglu. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Prohladno vrijeme se nastavlja i tijekom petka. Puno oblaka, ali možda bude i malo sunca. Mjestimice će pasti
malo kiše ili susnježice, ali u maloj količini i lokalno. Jutarnja temperatura malo ispod nule. S obzirom na slab vjetar moguća je i magla. Dnevna temperatura većinom između 4 i 7 stupnjeva. U subotu bi moglo kratkotrajno zajužiti pa postoji šansa za malo više sunca i koji stupanj višu temperaturu. No,
ta južina je najava promjene vremena koja nam dolazi u nedjelju. Nove oborine stižu u nedjelju, najvjerojatnije u početku kao kiša, ali nije isključena ni susnježica, a u višim predjelima snijeg. Zapuhat će sjeverac. U nizinama se ponegdje može stvoriti bljuzga, ali pravi obilniji snijeg se čini
Blatan prosinac – blatna sva iduća godina
ipak samo u gorju. Temperatura cijeli dan blizu nule. Još malo slabih oborina može biti i u ponedjeljak, uglavnom u obliku susnježice ili slabe kiše. Tijekom dana će prestati, a temperatura bi mogla narasti do 3 ili 4 pozitivna stupnja. Čini se da nam utorak donosi uglavnom suho i hladno vrijeme. Ujutro mjestimična magla i mraz, a tijekom dana može biti i kraćih sunčanih razdoblja. Slično vrijeme se čini i za srijedu i četvrtak. Nisu na
vidiku nikakve konkretne oborine, ali moguća je dugotrajna magla i niska naoblaka pa je pitanje hoćemo li i koliko vidjeti sunca. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 5.12.2024.)
• 7. 12. 1726. godine na području Pakraca počeo snijeg koji je padao neprestance idućih 11 dana
• 5. – 9. prosinca 1952. godine katastrofalni "smog u Londonu" (4000 mrtvih)
• 12. 12. 1967. godine orkanska bura nad Jadranom
SKANDINAVKA VICOTEKA
Rajski vrt
Šetaju Adam i Eva rajskim vrtom i razgovaraju:
- Evo, voliš li me?
- Naravno, dragi, pa koga bih drugog?
Presporo
Vidio sam da te je uhvatila policija. Što se dogodilo?
- Išao sam presporo.
- Čekaj, misliš, išao si prebrzo?
- Ne, da sam išao prebrzo ne bi me uhvatili.
Vrijeme bolesti
Razgovaraju dvije bakterije:
- Što je bilo, što si tako tužna?
- Ma pusti, izgleda da sam zakačila neki antibiotik.
Autor: Mladen Mrčela
Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Kris�na Pongrac
Rješenje mozgalice objavljene u broju 1524. pronađite na stranici 19.
Z Očenašom so započeli adventa
Znate več kakši so političari kaj se medija dotikavle, se bi dali sam kaj bi jiv mi obični smrtniki, očem reči, biračko telo vidli kak na televiziji tak i bilo de drugdi. Čakoska gracka načelnica Ljerka Cividini je najbrž mela voljo i željo kaj bi bila na televiziji, ali verjem da joj je zadja želja bila kaj bi bila pre Zorano Šprajco, očem reči, Jovanovičo. A kak si je to zaslužila? V čakoski gracki upravi je mela konferencijo za novinare kaj Čakovčankama i Čakovčancima lepo reče kaj jim je v Čakovco prepravleno za ovoletošji advent, očem reči, vreme Došašča. Kak je žnjom na konferenciji bil i čakoski gvardjan i župnik fra-pater Filip konferencija je započela z molitvom Očenaša, a to se je Zokijo Šprajco ne dopalo jerbo je on več hajdi dugo na svojoj RTL televiziji i još je nigdar ne počel svojo emisijo z molitvom. Ne bi se štel mešati je li je to bilo vredo ili pak ne, ali se je Zoki z toga norca napravil. Mi znuomo, ali ne znati je li to Šprajc znua da je Čakovec Grad Zrinskih, a da je jeden od nejpoznateših Zrinski, posle Nikole Šubiča, junaka Sigeta, ruon tak Nikola, ali Čakovečki. On je bil hrvatski ban i pjesnik i hajdi toga je napravil za nas Hrvate, a i za naše Međimorje. On je 1659. leta dopelal fratre v Međimorje i saki den je svojega radnoga dneva započinjal z molitvom i z mešom vu svojoj kapelici vu Staromo grado. Pak ak je on tak na leta delal unda i denešji "gazdi" v Čakovco morejo nešterne posle započinjati z molitvom, očem reči, Očenašom vidlo se to Šprajco ili pak ne!
Dragi Božek je obečal moškima da bodo mogli dobre i poslušne žene najti na sakomo voglo, a unda pak je stvoril okroglo Zemljo!
Kaj zvezda dela na adventski sveči?
Več sam rekel da je molitva predi vekšega ili pak glavnešega dela ne nikši greh ili pak nevola, ali mi nikak nejde v glavo kaj dela zvezda, i to ne ona z neba nek
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Nikaj bez zvezde
petokraka, na adventski sveči? Za ve je na venco vužgata jena sveča i pod jom blešči jena petokraka, a čim bodo se vužigale i druge sveče saka bode mela svojo petokrako. Ne verjem ruon da advent ima bilo kakše veze s zvezdom petokrakom i da so se unda dok je zvezda petokraka vedrila i oblačila na ovomo našemo hataro vužigale adventske sveče? Kuliko se zmislim, a dosti dugo se več poteplem po ovomo našemo sveto, nigdar se je ne svetkuval advent, a niti pak Božič i nigdar so se ne vužigale sveče v ono vreme dok smo mi Hrvati ne meli svojo državo. Sveče so se počele vužigati dok so naši braniteli pretirali četnike i zafremali ovu našo samostalnu i neovisnu Lepo Našo. Po zadjemo popiso pučanstva v Lepoj Našoj prinas v Međimorjo se je prek osemdeset procentov Međimorcov izjasnilo da so krščani i to katolici i da verjejo kak dragi Božek postoji, a si znuomo da zvezda petokraka nema nikaj z katolicima kak niti oni žnjom, pak zato nebrem razmeti zakaj sikam rivlemo te petokrake? Ak očemo videti zvezde moremo zdiči glave i vidli bodemo da jiv je nebo puno. No, ove na nebi so ne petokrake!
Preljubljena moja ženica, dok ja hmerjem je li se bodeš ti venodjala z drugim moškima? Preštimoni možek, zbog radi toga ne moraš hmirati!
I v Starom grado hercuvle zvezda petokraka
Genul sam od čakoske gracke vure prema Staromo grado kaj poglednem kaj nam "Starina" nudi za ovoletošji advent. Prešel sam polek Nikolinoga "Orla", polek štrigoskoga Svetoga Remoša (čitaj: Jeronima) prešel sam prek novoga drvenoga mosta Katarine Zrinski šteroga je postavil Damir Klaić Ključ, a v promet so ga pustili gardisti Zrinske garde Čakovec i več sam bil pre Staromo grado šteri nam je osvetleni z sake fele svetlima. Se je to bilo vredo dok sam ne došel v atrij Staroga grada, a tam sam na vratima videl ono čemo sam se ne nadjal. Na vratima, črez štera se ide v multimedijalno dvorano se šepuri dosta velika zvezda petokraka. Nebrem razmeti kaj itak zvezda petokraka dela v Staromo grado, očem reči, v Grado Zrinskih jerbo sam još nigdi ne čul,
a niti pak prečital da so Zrinski negdi meli i nekaj delali s zvezdom petokrakom. Ne znam kaj nas to vleče kaj seposot mečemo to zvezdo petokrako, a si znuomo kuliko je zla zvezda petokraka naprajla nam Međimorcaj, nam Hrvatima i celomo sveto. Mesto kaj bi ono kaj je dobro napre rivali i štimali se z tem, ne mi se nebremo genuti od zvezde petokrake štera nam je donesla sam nevole?
Zakaj je petek črni? Zato kaj je radna sobota!
Splicka bura otpuhnula Dinamovce
Dugo so se prepravlali zagrebečki dečki (čitaj: Dinamovci) i splicki bili (čitaj: Hajdukovci) kaj odigrajo derbi utakmico naše Hrvacke labodoritaške lige i to v Splito. Dinamovci so se nadjali da bodo pobjedili i tak došli na prvenstvenoj lojtrici čistam blizo Hajdukovcima, a Hajdukovci so senjali čistam nekaj drugo, a to je da bodo oni pobedili i ostajli Dinamovce kaj jim bodo gledali v rit, očem reči, v hrbet. Bole so prešli Hajdukovci jerbo se je pripetilo ono kaj so senjali i ve so na prvomo mesti i imajo sedem bodi fora tak da se morejo nadjati da bodo ipak ovo sezono prvaki Lepe Naše v labodoritanjo. Moram reči da so zadji pot bili prvaki pred dvajsti let, to sam vam več rekel, dok se je narodil moj nejstareši vnuk, a on je več na fakulteto. Moram i to reči jerbo je to rekel trener Dinamovcov, Neno Bjelica, kak je veter Hajdukovcima pomogel kaj pobedijo šteri jim je celo drugo poluvreme puhal v hrbet. Nebrete veruvati da je "plavi" trener opče ne primetil kak je celo prvo poluvreme tiral Dinamovce, ali jim je to ne bilo dosti kaj bi bar jempot labodo vritnuli v Hajdukov gol. Još nekaj, utakmico je fučkal naš međimorski sodec Patrik Kolarič z Strahoninca. Oni šteri ga bole poznajo velijo da je Hajdukovec, ali se je to ne v nedelo primetilo. Jedino dok je dal Markijo Rogo črlenoga kartona, unda mo je malo roka drhtala. Prekopal sam celo labodoritaško arhivo i zazvedil sam kak je Hajduk ne zgubil niti jeno utakmico v Ligi prvaka duže od dvajsti let!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Marijan Šarić po prvi put u ulozi Djeda Božićnjaka
Poznati međimurski poduzetnik Marijan Šarić iz Savske Vesi, igrom slučaja našao se u ulozi Djeda Božićnjaka na Božićnom sajmu u Maloj Subotici. Stigao je tamo kao član Oldtimer kluba u svom �ičeku, naravno, prigodno ukrašenim snijegom. Bez imalo problema, po prvi put u životu, obukao je crveni kostim i stavio bradu. U novoj ulozi snašao se kao riba u vodi uveseljavajući sve prisutne, od djece do odraslih. (vv)
