PREMIJER PLENKOVIĆ održao radni sastanak sa županom Posavcem
2
NOROVIRUS POKOSIO pedesetak osoba na produženom vikendu u Toplicama Sveti Martin
1,50 eur
ŽUPANIJSKI VIJEĆNICI jednoglasno usvojili proračun Međimurske županije težak oko 150 milijuna eura
Sklopili
3
APEL EPIDEMIOLOGA: Perite i dezinficirajte ruke na domjencima!
MEĐIMURSKI PODUZETNICI
često opstaju zahvaljujući svojoj snalažljivosti i originalnosti
BURNA SJEDNICA čakovečkog Gradskog vijeća Okršaj Borisa Bistrovića s direktoricom Čakoma
NIKOLA HREN, RAVNATELJ BOLNICE raspisao natječaj za sve bolničke šefove iako je najavljivao da ih neće mijenjati
str. 4-5
Igor Kolman, direktor tvrtke Termoenergy, o tome kako je osvojio njemačko tržište
MONIKA VIŠNJIĆ iz Štefanca postala senzacija u srpskom showu Nikad nije kasno
Mlada baka (43) osvojila Balkan glasom i energijom
PRODAVAČICA ZASKOČILA LOPOVA i spriječila krađu
Uhvatila sam ga s jaknom punom neplaćene robe!
Blagdansko vrijeme već je stiglo, a time i ovogodišnja potrošačka groznica.
Iako mnogi uživaju u duhu darivanja, pitanje koje se svake godine ponavlja je koliko smo spremni izdvojiti za božićne poklone. Kako bismo otkrili što građani planiraju staviti pod bor
ove godine i koliko će ih to stajati, prošetali smo gradskim ulicama i porazgovarali s prolaznicima. Od praktičnih darova do malo skupljih iznenađenja, saznali smo kako blagdanski budžet izgleda u 2024. godini.
(Ana Vadlja)
Marija Hefer, Čakovec - Planiram potroši� čim manje jer kupujemo dok trebamo. Unaprijed sam već kupila nekve sitnice. Poklone uglavnom uvijek kupim u dućanima jer čovjek danas više nema vremena nešto sam ručno izradi�. Darujemo se svi ukućani zajedno.
Vita Petek, Čakovec - Ja planiram potroši� oko 200 eura, ali još nisam ništa kupila. Planirala sam mami i sestri kupi� nekakav nakit, na primjer narukvicu, a ta� možda neki poklon-paket, pošto se darujemo svi u obitelji. Navikla sam poklone kupova� u dućanima uglavnom.
Tony Lukša, Pribislavec - Možda potrošim oko 100 eura, ali nisam još ništa kupoval za sad. Planiram mami kupi� neke ženske stvari, na primjer parfem, šminku, ili tak nekaj. Možda i sam probam izradi� neku sitnicu ako budem mogel, ako ne, onda uglavnom kupim u trgovini.
Ines Malović, Kotoriba - Pa otprilike planiram potroši� oko nekih 100 eura. Više-manje sam već sve božićne poklone unaprijed kupila, tak da sam spremna. Uvijek imamo tradiciju da se darujemo svi doma, znači partner, djeca i uglavnom bliži prijatelji s nekom sitnicom, ništa posebno.
Elena Vebarić, Štrigova - Pa evo ne znam, dosad sam kupila samo jedan poklon i potrošila sam možda oko 50 eura najviše. Kupila sam nekakvu igračku, slatkiše i to je to. Doma se većinom darujemo svi, kako kad.
Neprikosnoveni pobjednici višekratnih izbora – mwđimurski župan Matija Posavec i predsjednik Vlade
Andrej Plenković, premda ne pripadaju istim političkim opcijama, našli su se i izvan formata sastanka premije-
ra s hrvatskim županima u Čakovcu. Da se znaju i mogu dogovoriti, pokazali su na primjeru Centra za
palijativnu skrb za neizlječive bolesnike, za koji će Vlada osigurati najveći dio sredstava. (BMO, M. Glenko)
PREMIJER PLENKOVIĆ održao sastanak s hrvatskim županima u Čakovcu, a prije toga i radni sastanak sa županom Posavcem
Za taj manje obimni projekt osigurali bi pet do šest milijuna eura za uređenje Centra, a radovi bi trebali krenuti iduće godine
Premijer Vlade Andrej Plenković u Riznici Međimurja održao je sastanak s hrvatskim županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina i to u Čakovcu, u srijedu 1. prosinca. Takva praksa sastanaka s premijerom se održava od prosinca 2016. godine. Teme sastanka u Čakovcu bile su Nacionalni plan stambene politike, zdravstvena skrb, socijalno uključivanje te odgoj i obrazovanje djece s teškoćama i invaliditetom i unaprjeđenje digitalnih usluga prema građanima.
Prije sastanka sa županima, premijer Plenković sastao se u Županiji sa županom Matijom Posavcem. Razgovarali su o dogradnji međimurskih škola za jednosmjensku nastavu. Međimurska županija ima gotove projekte za 17 škola. Druga tema je bio Centar palijativne skrbi za koju Međimurska županija ima na raspolaganju Feštetićevu zgradu u bolničkom krugu i građevinsku dozvolu kojoj samo što nije istekao rok, dok čeka suglasnost Vlade za početak radova.
Dogradnja škola kreće na proljeće
Te teme su posebno važne za Međimurje, stoga smo za Međimurske novine inzistirali upravo na tim temama, na presici na kojoj su premijer
Plenković i njegovi ministri odgovarali na pitanja. Ministar Fuchs je kazao da bi škole trebale u dogradnju početkom iduće godine, kako budu završavali natječaji za izvođenje radova.
IVICA BAKSA nije glasao za opoziv premijera
Premda Ivica Baksa svojim pitanjima u Hrvatskom saboru parira vladajućoj većini, inicijativi SDP-a za opoziv premijera nije se ni pridružio ni glasao za opoziv premijera.
Podsjetimo, Baksa je u Saboru zamjenski zastupnik Nezavisne platforme Sjever, umjesto Matije Posavca koji zbog nespojivosti dužnosti ne može istodobno biti župan i saborski zastupnik.
Ivica Baksa, saborski zastupnik NPS-a
Na pitanje Međimurskih novina zašto nije glasao za opoziv premijera, odgovorio je: – Tako smo dogovorili na Predsjedništvu stranke (NPS), i to zato što nismo htjeli sudjelovati u igri između SDP-a i HDZ-a. Osim toga, inicijativa SDP-a je ionako bila unaprijed osuđena na propast, kazao je Baksa. (BMO)
Premijer Plenković pak je odgovorio da je sa županom dogovoren Centar palijativne skrbi koji bi se izvodio u revidiranom obliku, manje ambicioznom nego što je bio zamišljen. Za taj manje obimni projekt osigurali bi šest milijuna eura za uređenje Centra, a radovi bi trebali krenuti iduće godine. Prethodno je potrebno raspisati natječaj za radove.
Hvalio Primorca, kudio Milanovića, druge ne “priznaje” Puno neodređeniji bio je oko toga kad će Čakovec željeznicom biti povezan za sat vremena sa Zagrebom. Upitan za rokove, odgovorio je da se neće obvezivati davanjem rokova i nije htio de�inirati rok. Opširno je hvalio njihova predsjedničkog kandidata Dragana Primorca, a kudio Zorana Milanovića, namjerno svodeći predsjedničku utrku samo na ta dva kandidata, zanemarujući ostale predsjedničke kandidate na ovom izborima. (BMO, Foto: Mario Golenko)
NOROVIRUS POKOSIO pedesetak osoba na produženom vikendu
Virus je vrlo zarazan, naročito u ovo vrijeme božićnih domjenaka. Ako kod sebe prepoznate neke od nabrojenih simptoma, ostanite doma. Izdržite ta dva dana. A na feštama redovito perite i dezinficirajte ruke
Opušteni produženi vikend članova Nacionalnog sindikata policije i njihovih obitelji u Toplicama Sveti Martin nije bio ugodan koliko su željeli. Naime, gotovo polovica njihove ekipe, što policajaca što njihovih pratnji, bilo je zaraženo norovirusom. Članovi sindikata stigli su u četvrtak, a pozlilo im je u subotu, pa se na prvi mah proširila vijest kako je riječ o trovanju hranom. Naime, počeli su povraćati i dobivati proljev. No epidemiološka služba koja je po pozivu hotela izašla ne teren i uzela uzorke, zaključila je kako je riječ o norovirusnoj infekciji probavnog trakta. To se zaključilo po uzorcima uzetih iz stolica nekolicine oboljelih. Tako da je daljnje postupanje i obrada usmjerena prema utvrđenoj virusnoj etiologiji, rekla nam je dr. Višnja Smilović, še�ica odjela za epidemiologiju za javno zdravstvo Međimurske županije.
Tko je donio virus?
Gdje su članovi policijskog sindikata pokupili norovirus, nemoguće je saznati. Naime to je virus koji se širi izuzetno brzo i dovoljna je vrlo malena količina da se osoba zarazi. Srećom, simptomi ne traju dugo.
Iako je Bono Kovačević, predsjednik Nacionalnog sindikata policije, i sam bio gost, nije želio dati izjavu međimurskoj javnosti jer je bio umoran od noćne smjene, prenosimo njegovu izjavu iz Jutarnjeg lista: - Da, mogu vam potvrditi da se to sve doista dogodilo. Mi smo treću godinu zaredom organizirali izlet u isti hotel jer nam je svake godine tamo bilo jako lijepo, a ideja je bila druženje za članove našeg
sindikata i njihove familije. No, u subotu ujutro počeli su se javljati ljudi s problemima pa smo odmah obavijestili hotel koji je dalje zvao epidemiologe. Nakon što su oni obavili nadzor, potvrdili su nam da je riječ o norovirusu, no srećom, nakon povratka kućama, nitko nam se više nije žalio na zdravstvene probleme tako da je sve na kraju dobro završilo, izjavio je Bono Tomašević. No nekoliko djelatnika simptome je dobilo u nedjelju 8. prosinca, pa je pitanje je li zaista ta „policijska mini epidemija“ završila. Naime, do srijede je stigla prijava za 51. oboljelog te nekoliko djelatnika. Šest njih prema nekim informacijama.
- Od 8. 12. 2024. do 11. 12. 2024. nemamo prijave novooboljelih među gostima, no imamo kod nekoliko djelatnika što je bilo i za očekivati, s obzirom na ranije naveden lako moguć prijenos
Doktorica Višnja Smilović, šefica odjela za epidemiologiju za javno zdravstvo Međimurske županije
ove bolesti. Niti jedan djelatnik kuhinje i restorana do sada nije obolio, rekla nam je dr. Smilović.
Jesu li ostali gosti bili u opasnosti?
Sanitarna inspekcija je uzela službene uzorke namirnica i briseve površina, no analize tih nalaza su još u tijeku. No od strane sanitarnog inspektora i epidemiologa, odgovornoj osobi objekta
naložene su mjere za sprečavanje širenja bolesti. Te mjere obuhvaćaju prijavljivanje novooboljelih osoba, zatim je tu izolacija i liječenje oboljelih, pravilna higijena ruku svih djelatnika, stavljanje dozatora za ruke s dezin�icijensom na više mjesta u objektu gdje gosti češće borave (pogotovo uz restoran, sanitarne prostore i prostore za kupanje i dr.) uz sve ostale opće mjere sprječavanja kontaktnog prijenosa bolesti (postupak čišćenja i dezinfekcije svih površina i predmeta, dekontaminacija površina i predmeta, pravilno odlaganje i postupanje s posteljinom i rubljem, završno čišćenje i dezinfekcija soba oboljelih, kao i svih prostorija navedenog objekta) što je prema informacijama odgovornih osoba objekta i učinjeno, rekla nam je epidemiologinja Višnja Smilović. (sh, tn)
Iako se govori kako je ovo izolirani slučaj, to ustvari nikako nije točno. Naime, kako nam je rekla dr. Smilović, norovirus je vrlo uobičajen u ovo doba godine, naročito kad su u pitanju novogodišnja druženja. Obožava mjesta gdje se okuplja više ljudi i tamo se vrlo lako širi. Najčešće su na udaru zdravstvene ustanove, kolektivi za smještaj djece i starijih, turistički objekti kao što su hoteli i hosteli, ali rado se proširi i unutar obitelji i sl., no norovirus nije jedini. Usporedno s njim sada se često šire i rotavirus i adenovirus. - Norovirus je najznačajniji uzročnik virusnih proljeva u odraslih, a drugi po učestalosti uzročnik virusnih proljeva u djece (odmah nakon rotavirusa). Virus se nalazi u stolici i povraćanom sadržaju zaražene osobe, vrlo je kontagi-
ozan i lako se prenosi i širi. Prenosi se fekalno oralnim putem, odnosno direktnim ili indirektnim kontaktom s površinama kontaminiranim fecesom i/ili povraćanim sadržajem in�icirane osobe, kontaminiranom hranom, kao i aerosolom koji nastaje prilikom povraćanja. Virus je relativno stabilan u okolini i može preživjeti smrzavanje i temperaturu do 60 °C. S obzirom na to da postoje različiti genotipovi norovirusa, osoba može oboljeti od norovirusne infekcije nekoliko puta tijekom života. Infekcija jednim tipom ne štiti od infekcije drugim tipom virusa, što je glavni problem u razvoju cjepiva protiv norovirusa. Inkubacija je uobičajeno 24 do 48 sati, no može biti i kraća, već nakon 12 sati od zaraze. Bolest počinje naglo, uz povraćanje, vodenast proljev
RAVNATELJ ŽUPANIJSKE bolnice raspisao natječaj za sve bolničke šefove
i grčeve u trbuhu, malaksalost, ponekad glavobolju, subfebrilitet.
Simptomi traju kratko, najčešće 1 do 3 dana. Nema podataka da oboljele osobe ostaju dugotrajni nosioci virusa, no virus ipak može biti prisutan u stolici i dva tjedna nakon prestanka simptoma kod posebnih skupina bolesnika: kod kroničnih bubrežnih, kardiopulmonalnih bolesnika, bolesnika na imunosupresivnoj terapiji te kod djece, osobito mlađe od 2 godine. Najčešće se smatra da osoba nije zarazna dva dana nakon prestanka simptoma bolesti.
Uglavnom u ovo vrijeme fešti, ako prepoznate da imate neke od nabrojenih simptoma, ostanite doma. Izdržite ta dva dana. A ako se nađete na fešti, redovito perite i dezin�icirajte ruke.
Nikola Hren, novi ravnatelj Županijske bolnice Čakovec, raspisao je natječaj za izbor i imenovanje svih pročelnika i voditelja zdravstvenih ustrojstvenih jedinica unatoč tome što je na prvoj konferenciji za novinare koju je održao nakon preuzimanja dužnosti tvrdio da neće mijenjati voditelje.
Pisane prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta iz natječaja zainteresirani kandidati trebaju dostaviti u roku od 10 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama. Tekst natječaja objavljen je i na internetskoj stranici Županijske bolnice Čakovec.
Kandidati će o rezultatima natječaja biti obaviješteni najkasnije u roku od
10 dana od dana isteka roka za primanje prijava. Intrigantno je to da Bolnica zadržava pravo poništenja natječaja djelomice ili u cijelosti, odnosno neizvršenje izbora kandidata, bez obrazloženja. (BMO)
USVOJEN PRORAČUN MŽ težak oko 150 milijuna eura
Kao zaraćeni vojnici prve godine Prvog svjetskog rata kad su sklopili primirje za Božić – tako su postupili i vijećnici Međimurske županije prilikom izglasavanja proračuna za iduću godinu. Usvojili su ga jednoglasno. Nijedna strana nije imala volje za dramu iz dvaju jednostavna razloga. Prvi je taj da je iduća godina izborna pa će usvojeni proračun držati vodu tek do polovice iduće godine. Već u lipnju iduće godine, kad poluge vlasti preuzme novoizabrani župan, radit će se rebalans (izmjene i dopune proračuna) i tada će biti prilagođen potrebama nove vlasti. Drugi razlog je taj što proračunski prihodi rastu i na temelju povećanih prihoda, poreza na dohodak (plaće), novaca ima pa župan ima manevarski prostor udovoljiti zahtjevima svojih i oporbenih vijećnika. Međimurska županija završila je ovogodišnje poslovanje u plusu za 3 milijuna eura i novaca ne nedostaje. Proračun za iduću godinu je projiciran na gotovo 150 milijuna eura i kako je kazao župan Matija Posavec, predlagač proračuna: - Najveći je do sada. U njemu je čak 48 kapitalnih investicija od kojih neće sve biti završene iduće godine, već će se nastaviti i narednih godina. Za njihovu realizaciju samo iduće godine utrošit će se oko 40 milijuna eura. Županijska bolnica Čakovec više nije dio proračuna
jer ju je preuzela država i to je jedan od razloga zašto Županija nije u minusu. Evo što su vijećnici tražili i izborili da uđe u županijski proračun. Dragutin Glavina, predsjednik Županijske skupštine, tražio je i 200.000 eura za dogradnju OŠ Prelog i 100.000 eura za su�inanciranje kanalizacije u Prelogu. Bojana Petrić tražila je 50.000 eura za uređenje ceste u Donjem Vidovcu od hotela Golf do kanala. Andreja Marić (SDP) tražila je 15.000 eura koji bi se isplaćivali starijima od 65 godina, koji im je uskraćen za putne naloge HZZO-a zbog prava na besplatnu vožnju vlakom, kad odlaze na liječenje ili dijagnostiku u Zagreb. Ivica Baksa (NPS) tražio je 5000 eura za potporu programima za darovitu djecu koje provode vrtići, te 50.000 eura za su�inanciranje Kuće krumpira u Belici.
Matija Posavec prihvatio je i set HDZ-ovih amandmana. Ivan Borović tražio je 30.000 eura za rad udruga mladih, Emanuel Sinković koji je prisegnuo za vijećnika umjesto Nikole Hrena tražio je 70.000 za sanaciju cesta nakon izgradnje kanalizacije u Goričanu i 50.000 eura za arheološka iskapanja u Goričanu.
Ovakvim raspletom svi su bili zadovoljni, jer nakon glasanja o proračunu nitko se nije osjećao kao gubitnik. (BMO)
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Još ne tako davno imali smo jaki kompleks manje vrijednosti do te mjere da je u Hrvatskoj smišljena i pjesma Danke Deutschland! Doduše, bila je komponirana u čast njemačkom priznanju Hrvatske, ali u našoj ulizivačkoj, gastarbajterskoj maniri.
Srećom, posramili smo se te pjevačke ulizivačke manire i danas imamo gospodarstvenike koji nemaju te komplekse što smo mali narod i gospodarstvo, pa bez kompleksa rješavaju njemačke probleme.
Shvatili su da je, gledano iz druge perspektive, ponekad lakše riješiti problem, preoblikovati ga u dobar proizvod i prodati ga.
Upoznali smo jednog takvog poduzetnika na dodjeli sredstava male vrijednosti koje Međimurska županija dodjeljuje kao mali poguranac poduzetnicima koji su uložili svoj novac u svoj razvoj, a Županija im, nakon što su platili račun, vraća novca, ali ne više od 2000 eura. Dovoljno malo da se ne može reći da žive od proračunskog novca, a opet kao gestu da cijene inovativnost poduzetnika.
Igor Kolman, direktor tvrtke Termoenergy, koja je hrvatskom pameću iznašla rješenje za njemačko tržište
Telemetrijski uređaj daljinski prati sustav kotlovnica
- Mi poduzetnici se moramo prilično truditi da ostvarimo dobre rezultate. Kao �irma trudimo se razvijati neke nove proizvode. Radimo na telemetrijskom uređaju koji prati sustav kotlovnica, odnosno primjenjiv je i na bilo kakvu drugu industriju gdje je potrebno dobiti povratne informacije o radu uređaja u funkciji. Ideja je bila da taj naš uređaj kontrolira kotlovnice
Međimurje se ubrzano mijenja, što je vidljivo i iz sljedećih podataka. Najveća gospodarska kriza u ovom stoljeću koja je nastupila nakon 2008. godine protresla je i pročistila gospodarstvo u Međimurju, Promijenila je dotadašnji način razmišljanja i poslovanja u Međimurju. Međimurski poduzetnici su shvatili da moraju biti inovativni da bi bili konkurentni. Najveći ceh je platila do tada vodeća građevinska industrija kojoj se do tada tepalo da je lokomotiva međimurskog gospodarstva. Od nekadašnjih gotovo 10.000 građevinara u zlatno doba, pala je na današnjih 4100 djelatnika. Štafetnu palicu od građevinara preuzela je metalska industrija, koja je najznačajnija u prerađivačkoj industriji. Prerađivačka industrija u Međimurskoj županiji stvara gotovo 55 posto prihoda. No jačaju i druge, do prije desetak godina, marginalne gospodarske djelatnosti. Informacijske i komunikacijske djelatnosti koje danas zapošljavaju oko 650 djelatnika stvaraju 50 milijuna eura prihoda i preko 8 milijuna eura dobiti. Stručne, znanstvene i tehničke dje-
koje proizvodimo za njemačko tržište. Njime smo osigurali da netko drugi npr. serviser, može dobiti povratnu informaciju što se događa. Kod drugih postojećih uređaja na tržištu samo se neke greške mogu vidjeti. A mi smo odlučili unaprijediti taj sustav tako da učinimo vidljivom točno određenu grešku: ima li protoka, temperaturu koju uređaj nije registrirao, a došli smo do te faze da smo uspjeli složiti da je uređaj moguće spojiti na lokalni WiFi i na nekakav uređaj koji je udaljeniji. Naši prvi uređaji su već isporučeni u Njemačku, rade, dakle ne radi se više o prototipnom uređaju, već funkcionalnim uređajima. Naša prednost je u tome da imamo malu ekipu djelatnika koja je voljna istraživati i raditi. To su mladi i nadobudni dečki koji vole raditi.
Iza mene stoji mlada ekipa koja je voljna programirati i istraživati i u tome je snaga našeg projekta, kazao je Igor Kolman.
latnosti zapošljavaju 1218 djelatnika, a stvaraju gotovo 70 milijuna eura prihoda i oko 9,5 milijuna dobiti. Za usporedbu, građevinarstvo u današnjem obimu zapošljava 4124 djelatnika, stvara 328.62.000 eura prihoda i nešto više od 20 milijuna eura dobiti. Očigledna je nerazmjerno manja dobit građevinara u odnosu na ranije spomenute djelatnosti informacije, komunikacije i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Te su djelatnosti znatno pro�itabilnije u odnosu na niže akumulativno građevinarstvo. Dobra je vijest da pro�itabilnije djelatnosti rastu u strukturi međimurskog gospodarstva. One će tim prije skinuti stigmu Međimurja kao vrijednih i marljivih radnika spremnih raditi za male plaće. No i taj proces otvoren je s krizom gospodarstva između 2008. i 2013. godine. Najprije kroz odljev radnika u inozemstvo nakon ulaska Hrvatske u EU, a zatim i kroz povećanje plaća u �irmama koje su shvatile da je poanta u traženju inovativnih rješenja. One donose proizvode više dodane vrijednosti i time isplatu većih plaća.
Zasada je naše tržište vani, a ne u Hrvatskoj. Nastojat ćemo uskoro svoj proizvod predstaviti i na hrvatskom tržištu. Ima interesa za njega, ali za sada nam je njemačko tržište najinteresantnije. Prepoznali smo da je na razdaljini od 200 kilometara, uz pomoć našeg uređaja, moguće detektirati grešku u radu kotlovnice. Naš uređaj znatno smanjuje troškove servisiranja, jer se za svaku grešku koju javlja uređaj na daljinu ne mora putovati da bi se ona uklonila. Njihov uređaj detektira i javlja gdje je problem pa serviser može dati upute korisniku na daljinu kako je otkloniti, bez potrebe da serviser izlazi na stotine kilometra udaljeni teren da bi pritisnuo jedan gumb i ispravio grešku.
Nastavlja: - Budući da više od dvadeset godina radimo na instalacijama i grijanju, iz svojeg iskustva u radu razvili smo tu inovaciju, kazao je Kolman. Znamo što se događa na tržištu i pokušavamo digitalna rješenja primijeniti na naš proizvod.
Poslujemo kroz �irme. Termoenergy smo osnovali prije dvije godine, u sklopu nje je i �irma Termoklima. Ukupno zapošljavamo 22 ljudi i među njima tri inženjera. Dugo smo poslovali u Prhovcu, a sada smo preselili u Nedelišće.
U tišini niz mikro i malih poduzeća radi u specifičnim tehnološkim nišama
Ivan Plačko, direktor Tehnološko-inovacijski centra Međimurje, koji je osnovan s ciljem pomaganja poduzetnicima u prvim koracima razvoja poduzetničkog pothvata, kazao nam je da je
Igor Kolman, direktor firme Termoenergy, bio je taj poduzetnik koji je s nama podijelio svoju priču kako je hrvatskom pameću riješio njemački problem
kroz inkubator TICM-a, koji djeluje u trima zgradama u Centru znanja Međimurske županije u bivšoj vojarni od 2009. godine do danas, prošlo više od stotinu poduzeća. Trenutačno u tim prostorima posluje njih šezdesetak.
Bave se pružanjem usluga razvoja ili razvojem softverskih rješenja dok se dio njih bavi razvojem hardvera, dakle �izičkih uređaja.
Razvoj i komercijalizacija ovakvih proizvoda iznimno su zahtjevni u smislu potrebnih znanja i ulaganja resursa te njihovog plasiranja na tržište.
TICM je otišao i dalje. - Svoje usluge nudimo i vanjskim klijentima, tj. poduzećima koja nisu u našem inkubatoru, a surađujemo i s brojnim partnerima kao što su fakulteti, Metalska jezgra
i brojni drugi tako da imamo relativno dobar pregled “stanja tehnike” u Međimurju, kaže Plačko.
Dodaje: - Osim nekolicine poznatih većih inovativnih poduzeća koja su etablirana na zahtjevnim inozemnim tržištima, tu je cijeli niz mikro i malih poduzeća koja su pronašla svoje niše u speci�ičnim tehnološkim područjima. Ona svoj posao rade ispod radara
Vito List, prošlogodišnji superodlikaš i maturant Tehničke škole koji je već na državnom natjecanju bio u vrhu primjene računalnih znanja za što je nagrađen i nagradom “Imam žicu”
reflektora. Ovakvim poduzećima pomažemo u apliciranju na fondove kojima mogu financirati razvoj i komercijalizaciju proizvoda, internacionalizaciju poslovanja, certificiranje i niz drugih inicijativa koja im pomažu u realizaciji projekta i rastu poslovanja, kazao je Plačko.
Ističe: - Mišljenja smo da, osim u daljnjem razvoju etabliranih poduzeća, upravo u ovim mikro i malim inovativnim poduzećima leži najveći transformacijski potencijal međimurskog gospodarstva i da će neka od njih pametnim i mar-
Prosjek izvoza po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi 5900 eura, a u Međimurju on doseže 9900 eura. Međimurski župan kao prvi čovjek naše regije alergičan je na frazu da Hrvatska živi od turizma. Tvrdi: nije tako! Prerađivačka industrija ostvarila je 23 milijarde eura izvoza, za razliku od 13 milijardi ostvarenih u turizmu. U prerađivačkoj industriji, a osobito u metaloprerađivačkoj industriji, sjever Hrvatske je dominantan, a Međimurje najjače na sjeveru, kaže. U Međimurju posluje 1900 obrta. Njihov broj znatno je porastao u posljednjih osam godina od 2016. godine naovamo. U tih osam godina otvoreno je 600 novih obrta, što je gotovo 50 % rasta. Promijenila se i struktura
Tablica:
Međimurska županija je ove godine malim potporama poduprla 100 poduzetnika koje ulažu na različite načine u svoj razvoj
ljivim radom izrasti u buduće nositelje razvoja Međimurja. Za takav pristup potrebno je odgajati i obrazovati nove generacije mladih stručnjaka. To je najvidljivije u Tehničkoj školi u Čakovcu, koja izvrsno surađuje s gospodarstvom. U zadnjoj generaciji maturanata šest njihovih učenika ostvarilo je vrhunske rezultate na državnom natjecanju strukovnih škola s radovima koji spajaju teoriju i praksu. Inovativnost počinje tamo gdje se razmišlja kako riješiti problem. Vraćamo se na početak naše priče, na poduzetnika Igora Kolmana koji je do inovativnog rješenja došao po tom jednostavnom modelu. Kako riješiti tuđi problem i zaraditi. Oko sebe je okupio mladi tim koji voli, ne samo istraživati, već i riješiti izazove.
obrta. Nekada smo obrtništvo povezivali s keramičarima, zidarima, stolarima, raznim uslužnim djelatnostima kao što su frizerke, krojačice, ugostitelji, a danas je sve više obrtnika dolazi iz IT sektora. Međutim, ne treba zanemariti da se dodana vrijednost, specifična znanja kakva su tražena na stranim tržištima, jer su i tamo rijetka, nalaze i među tradicionalnim obrtima. Na dodjeli obrtničkih nagrada upoznali smo oca i sina Matijašević iz Podbresta koji su nam otkrili da su stare kovačke vještine danas zlata vrijedne. Njihov 75-godišnjeg otac kovač pomaže u izradi unikatne umjetničke kovane ograde ili obnovi kovanih grbova za stare austrijske plemenitaše.
DIZAJN d.o.o.391,20
INST. DBM j.d.o.o.2.000,00
d.o.o.2.000,00 27. BUMERANG INTERIJERI j.d.o.o.195,66
28. ELEKTRO LADIČ obrt2.000,00
29. SYSTAL 1T d.o.o.2.000,00
30. SPECIJALIST INTERIJERA d.o.o.2.000,00
31. KROV-GRADNJA KEMEC d.o.o.1.927,85
32. AM - AKUSTIK MONTAŽA d.o.o.1.990,09
33.EKONOMAT d.o.o.2.000,00
34.ESOLUTIONS d.o.o.618,99
35. B LINEE obrt1.748,60
36. BELOVIĆ INTERIJERI d.o.o.1.630,23
37. SINO GRADNJA j.d.o.o.2.000,00
38.RADIKOVIĆ obrt1.080,20
39. VAGE BUKOVIĆ d.o.o.1.453,50
40. VDG SERVIS obrt2.000,00
41.METAL-HIT d.o.o.2.000,00
42.INTERSOFT d.o.o.1.863,89
43. DRVO - MONTAŽA obrt864,97
44. EST- CNC d.o.o.540,05
45.LBL-CNC d.o.o.855,31
46.LINDERIOR d.o.o.1.910,00
47. 3D MONTAGE d.o.o.1.606,63
48. NEŠO- MONT j.d.o.o.528,00
49. KERAMOS - VALKAJ obrt432,00
so.LATERAMEN d.o.o.2.000,00
51. ELKOS AUTOMATIKA d.o.o.2.000,00
52. AUDIO SYSTEMS d.o.o.823,20
53.EUROTECHNOLOGY d.o.o.1.770,00
54. MEGA METAL d.o.o.2.000,00
ss.ZINOX d.o.o.1.441,34
56. GRIJANJA RODEK -PETEK RODEK obrt423,79
57. JUREN GRADNJA d.o.o.936,06
58. PEDO GRADNJA j. d.o.o. 963,13
59. CNC- ING d.o.o.1.716,48
60. MW PRODUCT d.o.o.1.482,11
61. MMK- MATIĆ d.o.o.2.000,00
62. STOLAR SERVIS obrt2.000,00
63. FOLIATEC HRVATSKA obrt823,56
64. VELY DIGITAL j.d.o.o.1.602,40
65.FEROPROJEKT d.o.o.1.390,99
66.JID d.o.o.903,45
67.RIP d.o.o.1.479,20
68. VODOINSTALATERI BALOG d.o.o.2.000,00
69. INOX BALENT obrt266,09
70. SL INTERIOR DESIGN obrt451,25
71.MEDIA-SOFT d.o.o.2.000,00
72.FONDEX d.o.o.1.599,33
73. TESARSKI OBRT LACI obrt1.448,23
74. KING GRAVER d.o.o.2.000,00
75. MODNI STUDIO LATEA obrt793,51
76. ZLATNO DRVO d.o.o.2.000,00
77.MALER d.o.o.1.903,59
78. ZLATAR BENJAMIN obrt1.491,56
79. D - ELL SYNERGY d.o.o.1.910,80
80. CALLIX - INTERIJERI j.d.o.o.1.599,08
81. DA - KRA PROJEKTI j.d.o.o.1.328,86
82.KLASIKA d.o.o.1.076,67
83. MARTINAS CAKE WORLD d.o.o.1.083,79
84. METALNE KONSTRUKCIJE ŠVENDA d.o.o.2.000,00
85.VADAS d.o.o.2.000,00
86.ŠKROBAR d.o.o.546,28
87. HORVATIC INSTALACIJE d.o.o.549,60
88.KONPLAST d.o.o.1.025,36
89.HIWESQS d.o.o.2.000,00
90. D.G. COMMERCE d.o.o.2.000,00
91. SLIKA PADARIĆ d.o.o.1.466,88
92.TOMAPLAST d.o.o.2.000,00
93.VODENA j.d.o.o.1.640,08
94. MESO I PRERADA MESA "KIŠ" obrt2.000,00
95.ASA d.o.o.1.656,09
96.STEELING j.d.o.o.1.115,69
97. TREM ELECTRIC d.o.o.863,36
98.GORANUX obrt1.239,60
99.TERMOENERGY d.o.o. 2.000,00
Trgovine KRK (7-11 sati)
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• Čakovec, S. Radića 22
• Čehovec, Glavna ulica 131
• Črečan 42
• Donja Dubrava, Trg Republike 16
• Donji Hrašćan 51
• Donji Kraljevec, Čakovečka 1
• Donji Vidovec, Glavna 45
• Gardinovec, Glavna 262
• Goričan, Školska ulica 15
• Hlapičina 172
• Hodošan, Cvjetna ulica 1
• Mali Mihaljevec, R. Končara 23
• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)
• Podturen, I. Grčića 6
• Pušćine, Nikole Tesle 1a
• Savska Ves, J. Bajkovca 2
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveta Marija, B. Radića 28 Turčišće 21
• Vratišinec, Brodec 49
• Vularija, Prvomajska 22
• Žiškovec, Glavna 72 NTL trgovine
• Belica, J. Slavenskog 22
• Dekanovec, Kalnička 18
• Domašinec, K. Zrinski 1
• Donji Kraljevec, Ludbreška 2
• Hodošan, Prvomajska 1
• Macinec, Glavna 24
• Miklavec 45
• Mursko Središće, Martinska 44
• Orehovica, Zrinskih 33
• Palovec, Glavna 33
• Peklenica, Glavna 13
• Podturen, Glavna 18
• Savska Ves, J. Bajkovca 44
• Sveti Juraj u Trnju 15a
• Štrigova, Glavna 101a
• Vidovec, S. Radića 73
• Vrhovljan, Čakovečka 5 Ostale trgovine
• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)
• JUG MALL Čakovec (8-16 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)
• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)
• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)
• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)
• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)
• LUMINI, Varaždin (9-21 h)
• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h)
• Stop Shop Čakovec (9-15 h)
• STUDENAC, Donja Dubrava (8-20 h)
• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)
• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
CIMERMAN
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
TRŽIŠTE RADA u Međimurskoj županiji
Ivančica Božić, v.d. predstojnica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec: Poslodavci traže manje stranih radnika nego lani
Piše: Božena Malekoci - Oletić
Na burzi rada u Međimurskoj županiji trenutačno je 1907 nezaposlenih osoba, međutim, malo je njih raspoloživih za tržište rade. Upravo je stanje na tržištu rada bila ključna točka ovotjedne sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije. - Struktura nezaposlenih je veoma loša jer prevladavaju osobe s nezavršenom ili tek završenom osnovnom školom, osobe koje iz zdravstvenih razloga nisu sposobne za tržište rada. Istodobno među nezaposlenima prevladavaju osobe srednje životne dobi, iznijela je osnovne karakteristike tržišta rada Ivančica Božić v.d. predstojnica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec.
Umjetno nezaposleni radi socijalne pomoći Evidentiranih nezaposlenih osoba vjerojatno bi na
- U isto doba prošle godine bilo je zatraženo 4070 pozitivnih mišljenja za zapošljavanje stranca, a ove godine taj je broj smanjen na 3640 zahtjeva
burzi bilo manje za još oko 500 osoba da evidentiranje na burzu nije uvjet za primanje socijalne pomoći, kazao je župan Matija Posavec.
Dodao je: - Vlada bi trebala poraditi na tome da sve radno aktivno sposobne građane aktivira za tržište rada, a da ih svojim odlukama potiče na prijavu na burzu rada.
Zanimljiv fenomen na međimurskom tržištu rada je manja potražnja za stranim radnicima. Još se ne znaju stvarni razlozi tome.
U isto doba prošle godine bilo je zatraženo 4070 pozitivnih mišljenja za zapošljavanje stranca, a ove godine taj je broj smanjen na 3640 zahtjeva.
Ne zna se koliko stranaca stvarno radi u Međimurju Nevjerojatno je to da nemamo stvarni podatak koliko stranih radnika radi
Političke elite tu i tamo skliznu s moralnih tračnica i tada pokažu koliko su daleko od naroda koji im je povjerio upravljanje državom.
Siromašan narod ide im na živce, naročito kad zanovijeta da nema para čak ni za najobičnije štruce kruha.
Prva dama, Sanja Musić Milanović, pokušava pretile hrvatske građane vratiti u prihvatljive gabarite.
U svojoj edukativnoj poslanici narodu preporučila im
je da jedu crni (integralni) kruh, umjesto bijelog koji samo deblja. Upitana zna li da je taj crni kruh skuplji, pa ljudi biraju, bijeli jeftiniji, premda najzdraviji, poručila je: neka crni režu na tanje šnite!
Neiscrpna politička tema – kruh, ponovno se ovih dana našla u političkom ringu.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjara je nezadovoljnom narodu, koji gunđa na rast cijena i in�laciju, udijelio savjet kako da uštede na kruhu.
Poručio je: - Sami pecite kruh, ako vam je ovaj iz pekarnice preskup! Zasigurno mu je ostvarenje nacionalnog sna - zajapurena žena koja mijesi kruh prije nego ujutro ode na posao.
Što je to ustati dva sata prije posla za dobrobit svoje obitelji i nacije? Još ako tim činom ubija in�laciju, već je ministar nemoćan! Takvoj uzor-ženi bilo bi najbolje da svoje ukućane dočeka za doručak sa svježe
pečenim kruhom narezanim na tanke šnite pa će in�lacija još pasti, a ministar svojom biser-idejom postati nacionalni heroj.
Ali ministar gospodarstva zaboravio je da su on i njegovi kolege dužnosnici dali svoj doprinos spirali in�lacije, povećanjem svojih plaća za 80 posto na radost pekara i trgovaca.
I nakon spomenutih proglasa, kao šlag na torti ili šećer na kraju, predsjednički
u Hrvatskoj, pa time i u Međimurskoj županiji. Strane radnike prati se s dvjema osnovama. Ministarstvo unutarnjih poslova “prati” strane osobe, time i strane radnike, kojim odobrava rad i boravak u Hrvatskoj, poslodavci zahtjeve za radnu snagu upućuju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u čijoj je ingerenciji izdavanje pozitivnog mišljenja za uvoz stranih radnika.
Prema procjenama koliko ih stvarno radi kod naših poslodavaca, župan Posavec je iznio podatak o 3500 stranih radnika.
Među stranim radnicima prevladavaju Filipinci, Nepalci i radnici iz Srbije.
Među mjerama za poticanje zapošljavanja Ivančica Božić v.d. predstojnica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdvojila je vaučere, koje većinom više koriste zaposlene, nego nezaposlene osobe.
Sanja Ostroški direktorica Regionalnog ureda HUP-a: Dajte poslodavcima vaučere za interno osposobljavanje radnika
Zaposleni više koriste mogućnost za unapređenje svojeg znanja i time konkurentnosti na tržištu rada. Sanja Ostroški, direktorica Regionalnog ureda HUP-a, na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća pitala je postoji li mogućnost da poslodavci koriste te vaučere kako bi unaprijedili znanja i vještine svojih zaposlenih pogotovo uz digitalizaciju poslovanja.
Naime ta bi mjera poslodavcima jako dobro došla za interna osposobljavanja svojih zaposlenika. Potreba za time bit će izraženija u narednom razdoblju.
- Poslodavci bi interno osposobljavanje e�ikasnije obavljali u svojim poslovnim sredinama, budući da bi zaposlenike educirali za svoje poslovne procese na tehnologijama koje imaju na raspolaganju u svojim �irmama, kazala je.
kandidat Dragan Primorac građanima šalje mesijanske poruke o nacionalnom zajedništvu. On bi sve mirio. I one koji jedu bijeli s onima koji jedu crni kruh. One koji ga režu na debele s onima koji ga režu na tanje šnite. Čovjek se zalaže za zajedništvo pretilih i �it Hrvate.
Ipak lakše bi ih pomirio oko slasne pečenke narezane na malo deblje šnite, jer ljubav ma kakva bila, najbolje ide kroz želudac.
Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komora Međimurja, Ivan Matjašec, dobitnik nagrade za životno djelo, Dražen Matjašec, sin i Velibor Mačkić, posebni savjetnik za ekonomiju i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića
OBRTNIČKA KOMORA proslavila 30 godina djelovanja i nagradila zaslužne obrtnike
Piše: Božena Malekoci - Oletić
Obrtnička komora Međimurske županije proslavila je 30 godina djelovanja i tom prigodom podijelila priznanja zaslužnim obrtnicima. Najviša nagrada za životno djelo pripala je Ivanu Matjašecu (75), kovaču i potkivaču iz Podbresta. Ivan Matijašec je iz obitelji s dugom tradicijom obrtnika u kojoj se tradicija prenosi iz generacije u generaciju. Na dodjelu nagrade došao je u pratnji sina Dražena koji je nastavio zanat, ali ne više kao potkivač, jer je taj posao zamro otkako su konji u Međimurju postali rijetkost. Obitelj se danas bavi izradom ukrasnih kovanih ograda, pri čemu je Ivanovo znanje zanata kovanja neprocjenjivo. I danas nam trebaju njegove zlatne ruke, kazao je sin Dražen.
Ivan je zanat naučio od svog oca, potkivača, a kako je zanat bio u obitelji, od svoje desete godine života upijao je ovaj posao, kazao nam je uoči dodjele nagrade za životno djelo. Sa sobom je ponosno ponio statuu “Obrtnik Međimurja”.
Ivana Matjašeca pitali smo što radi danas kad više nema konja za potkivanje?
- Danas u svojim godinama malo asistiram, po-
gledam po radioni. Nažalost, konja više nema, to je sada prošlost. Moj otac je bio potkivač i ja sam se obrazovao u Školi za učenike u privredi (ŠUP), ali kad sam završio školu, više nije bilo ispitivača za potkivače, ja sam jedini koji sam među zadnjima završio to obrazovanje i jedini sam bio zainteresirani potkivač.
Ali zahvaljujući ocu bavili smo se drugim kovačkim poslovima, očekivali smo kola, kovali razne plugove i druge stvari koje su ljudi trebali. Učio sam od oca koji je jako dobro savlado zanat, pa sam i ja dobio volju za to.
No neki su majstori bili grubijani pa je i to kod neke djece uzimalo volju za kovački zanat. Neki nisu znali prenijeti znanje. Ali moj otac ne samo da je bio dobar majstor, već je znao pridobiti me za taj zanat i tako sam ostao. Posebno me privlačilo potkivanje konja, jer moj otac je potkivao konje - pastuhe koji su nekada odlazili na izložbe. No traktori i ostala mašinerija istisnuli su konje.
S potkivanja na umjetničku bravariju
Danas se bavimo prešanom umjetničkom bravarijom, a otac nam pomaže u izradi elemenata koji se
Boris Lukovnjak, frizer iz Čakovca
Ivan Zrnić, automehaničar
ponavljaju na starim gredama, kazao je sin Dražen. Sada smo radili na ogradi jedne vile u Ičićima, pa ruke kakve ima otac puno pomažu, kazao nam je sin Dražen. Hvala Bogu da ga imamo da nam može pokazati, jer mi mladi više ne znamo raditi na taj način. S druge strane ima mušterija čak iz Austrije, koji imaju svoje grbove koje treba kovati ručno, kazao je Dražen. Dražena Novaka, predsjednika Obrtničke komore Međimurske županije, pitali smo koja je razlika biti obrtnik dana ili prije trideset godina. Da li je obrtnik danas “gospon - čovjek”?
- Danas nam je puno lakše raditi, jer imamo bolje alate, tehnologiju, jaču zaštitu na radu, bolje su plaće i zbog toga je danas lakše biti obrtnik nego prije 30 godina, ali je teže biti obrtnik što se tiče administracije i papirologije, kazao je uoči svečanosti Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.
Na svečanosti koja je održana u Metalskoj jezgri niz je obrtnika dobilo zaslužena priznanja.
Dobitnici diploma i priznanja
Plakete Majstor godine dobili su: Ivan Zrnić, auto-
Stanislav Mučić, brijač iz Čakovca
mehaničar iz Pušćina, Stanislav Mučić, brijač iz Čakovca i Boris Lukovnjak, frizer iz Čakovca.
Diplome Obrtničke komore dobili su: Marijana Haman, stručna suradnica za obrazovanje Obrtničke komore Međimurja, Lovro Pergar, lončar iz Zasadbrega, Josip Kiš, ugostitelj iz Čakovca, Svjetlana Škvorc, krojačica iz Murskog Središća i Željko Lukša, metaloobrađivač iz Donjeg Vidovca.
Priznanja su dobili: Josip Baranašić, keramičar iz Donjeg Hrašćana, Željko Bogdanić, ugostitelj iz Strahoninca, Franjo Cimerman, informatičar iz Nedelišća, Andreja Genov, vlasnica posudionice vjenčanica iz Čakovca, Dubravko Heđa, uzgajivač peradi iz Slakovca, Nataša Horvat Žinić, knjigovotkinja iz Donje Dubrave, Josip Horvat, autoprijevoznik iz Podturna, Radovan Jambrović, građevinar iz Preseke, Darko Kalšan, elektrotehničar iz Preloga, Mijo Kolarić, monter stolarije iz Donje Dubrave, Vlado Horvat, autoprijevoznik iz Podturna, Ivan Kolmanić, strojobravar iz Svetog Urbana, Suzana Lukša, krojačica iz Donje Dubrave, Zlatko Marciuš, trgovac iz Nedelišća, Ivan Mikulaj, vlasnik agencije za promidžbu iz Štrukovca, Robert Miletić, autoprijevoznik iz Gornjeg Hrašćana, Natalija Novak Kovač, uzgajivačica peradi iz Dunjkovca, Kristijan Oreški, krojač iz Slakovca, Marjan Pavlic, keramičar iz Svete Marije, Tomislav Petric, autoprijevoznik iz Selnice, Kristijan Preložnjak, tesar iz Šenkovca, Mirela Srnec, frizerka iz Pušćina, Karlo Škrobar, ugostitelj iz Čakovca, Božena Taradi, ugostiteljica iz Belice, Mario Tomašić, monter stolarije iz Vratišinca, Thomas Christian Tot, soboslikar iz Podturna, Dragan Turk, izrađivač sjenila iz Murskog Središća, Damir Vinković, uzgajivač stoke iz Frkanovca.
Robot nađe traženi lijek u skladištu i pripremi ljekarniku za izdavanje LJEKARNA ČAKOVEC ima robotizirano skladište
- Robotizirano skladište pohranjuje 18.500 različitih kutija s lijekovima i drugom robom
Robotizirano skladište u Ljekarni Čakovec znači da će robot umjesto ljekarnika vaditi lijekove prema receptu iz skladišta. Ljekarnici neće više morati tražiti i vaditi lijekove iz ladica, a pacijenti će, zbog toga, prije dobiti potrebni lijek.
Robotizacija nije zamjena za ljekarnike
- Robotizacija skladišta ne znači zamjenu za ljekarnike – magistre farmacije i farmaceutske tehničare, već im omogućiti da više vremena posvete kvalitetnoj ljekarničkoj skrbi gdje je ključno njihovo znanje i stručnost.
Robotizirano skladište ima kapacitet pohrane 18.500 različitih kutija s mogućnošću proširenja od 21.000 kutija lijeka. Opremljeno je s dvije robotske ruke, tako da je istovremeno moguće izdavanje lijeka na osnovu recepta i skladištenje. Imamo 4 recepture pa sukladno tome i 4 izlaza za izdavanje lijekova, a automatsko skladištenje s pokretnom trakom kao i ručni unos lijeka, objasnila je Andreja Knežević, ravnateljica Ljekarne Čakovec. Nastavila je: - Prilikom uskladištenja skenira se 2D
kod koji nosi podatke serijalizacije i roka valjanosti svake kutije lijeka te će na taj način rokovi valjanosti svake kutije lijeka biti pod kontrolom što će racionalizirati poslovanje.
U ljekarnu dnevno ulazi 2000 kutija lijekova i ostale robe
U ljekarnu dnevno dolazi u prosjeku 2000 kutija lijekova i ostale robe, a od čega oko 1000 kutija lijekova koji se izdaju na recept i spremaju se u robotizirano skladište. Isto tako i 1000 kutija na dan izađe iz robota, istakla je Andreja Knežević, ravnateljica Ljekarne Čakovec. Investicija nabave robotiziranog skladišta iznosila je 268.312 eura s PDV-om. Kako bi osigurali optimalne uvjete za rad robotiziranog skladišta, bila je potrebna i adaptacija prostora. - Morali smo izmjestiti laboratorij u novi prostor i opremiti ga novim namještajem i osigurati klimatizaciju tako da je ukupna investicija koja uključuje robotizirano skladište, građevinske radove i opremanje stajala 366.886 eura s PDV-om, kazala je Andreja Knežević, ravnateljica. (BMO)
prijateljice Nere
GLOBALNO I LOKALNO
povezusu više
nisam ni Ove godine
želim ići na u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
Piše:JosipŠimunko josip.simunko@mnovine.hr
PREDSTAVLJAMO EMU ŠAMARIJA, jednu od najvolonterki Gradskog društva Crvenog križa Čakovec za 2024.
Usvega deset dana
svrgnut je režim
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
Bašara Al Asada u Siriji, pa su narodi Sirije konačno „omirisali“ slobodu o kojoj su sanjali pola stoljeća, te sad zbrajaju zločine propalog sustava.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Država Sirija, nekada velika vojna sila, a još više u povijesti, danas je uništena zemlja s neizvjesnom budućnošću zbog dugotrajnog građanskog rata. Što će se zbivati narednih mjeseci i godina još nikome nije jasno, no počelo je dobro. Predstavnik oporbenih snaga je donio dekret da se ženama dopušta odjeća kakvu žele nositi i da se vojnici prošlog režima ne smiju ubijati.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
visoravni, dok su ruske baze ostale gotovo odsječene.
Piše: Sanja Heric
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
Nije to bila velika vojna pobjeda, već gotovo šetnja oporbenih snaga od sjevera prema jugu Sirije, da se ne spominje Izrael i slamanje Hamasa i Hezbolaha. Kad je iz Moskve stigao odgovor da Rusija ne može braniti Asada, a oslabljeni Iran mudro šutio za razliku od prije dva mjeseca, sve je bilo jasno.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
Čini se da ja pad režima u Siriji ipak donio nešto dobro i Hrvatskoj, ponovno su postala aktualna naftna polja INA-e u Siriji, vrijedna oko 25 milijardi dolara. Prema izjavi ondašnjeg predsjednika uprave INA-e, a danas poslovnog savjetnika za energetiku Davora Šterna, ta naftna polja danas pripadaju hrvatskoj državi jer nisu prodana MOL-u, već su bila samo upisana na INA-u.
Za bolji uvid u stanje u Siriji valja naglasiti da je ona duboko podijeljena zemlja, a tako će i ostati.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Najveći dio naftnog kolača drže Kurdi koji su izvrsno organizirani i imaju dobru vojsku, a nešto manje Nacionalna sirijska armija pod patronatom Rusa koja je čak htjela napasti Kurde i oduzeti im izbor bogaćenja. Alaviti na jugu nemaju nafte ili je imaju malo, a time i novca od nje, što je presudilo starom režimu. Sa sjevera prijeti Turska, jer želi smanjiti utjecaj Kurda, a pogotovo prekinuti veze prema Turskoj, pa stvara tampon-zonu, a s juga Izrael, koji sad na 25 kilometara
Ako bi se to ostvarilo, Hrvatska bi dobila božićni poklon ukupno vrijedan oko 23 milijarde dolara. Kako je poznato, INA se povukla iz Sirije zbog raznih skrivenih igara koje se tek danas razotkrivaju, ali i embarga Europske unije. S druge strane, sigurno je da će MOL pokušati doći do sirijskih naftnih polja, jer ih je već htio kupiti za džeparac prije desetak godina zbog pogrešne i glupave hrvatske politike i nesposobnih političara na najvišim položajima.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Pravo je pitanje hoće li Vlada znati iskoristi taj bogati poklon na najbolji način, ili će se sve opet prekriti interesnom maglom. Dakako, mnogo toga ovisi i od sigurnosne situacije u Siriji, no Vlada mora preuzeti odgovornost, takav se bogati poklon ne odbija. U svakom slučaju, slijedi naftni triler u Hrvatskoj.
VARAŽDINU, Gajeva 5
za specijalne i progresivne naočalne leće
*Vašspecijalistzaspecijalne i progresivne naočalne leće
Ema Šamarija je već s 15 godina prepoznala važnost pomaganja drugima
Ema Šamarija, mlada volonterka iz Nedelišća, nedavno je proglašena jednom od najistaknutijih volonterki Gradskog društva Crvenog križa Čakovec. Ova 17-godišnja učenica trećeg razreda Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu već je stekla značajno iskustvo u volontiranju koje je započela s tek 15 godina. Njezina predanost prema pomaganju drugima čine je pravim uzorom mladima u zajednici.
U dvije godine skupila preko 900 sati volontiranja
Na poziv za intervju, Ema se ugodno iznenadila i rado je podijelila svoja iskustva. - Volontirati sam najprije započela u Crvenom križu, zatim u Udruzi za sindrom Down Međimurske županije i u Udruzi Pogled. Uključila sam se i volonterski pomagala Udruzi za osobe s intelektualnim poteškoćama, Atletski klub Čakovec te Međimurskoj prirodi, otkrila je Ema. Njezine aktivnosti obuhvaćaju rad s ljudima, sudjelovanje u sportskim i kreativnim radionicama te pomoć u organizaciji raznih događanja.
Ema ističe da je željela volontirati još od osnovne škole, no nije imala prilike sve do upisa u gimnaziju, gdje ju je privukla prezentacija volonterskog kluba na Danima otvorenih vrata.
Balansira između školskih obaveza i volontiranja,
Ema Šamarija učenica je 3. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec drugima
Ema naglašava važnost organizacije: - Dosta volim planere i to pa si sve unutra zapisujem. Možda ponekad trebaš i prijatelje sa strane. Ove godine skupila je oko 300 sati volontiranja, dok je prošle godine imala više od 600 sati.
U okviru Crvenog križa sudjelovala je u raznim aktivnostima poput radionica s mladima, izleta i organizacije štandova na događanjima.
- Najljepše iskustvo volontiranja de�initivno je kada ti se djeca obraduju kada im ponovno dođeš, kaže Ema s osmijehom.
- Osjećaj ispunjenosti je najbolji dio volontiranja!
Jednostavno mi to poboljša dan!, ističe naša mlada sugovornica.
- Trenutno sada ne volontiram puno jer se moram posvetiti školi. Počelo je biti dosta zahtjevno. Treniram i idem u teretanu, kada je ljepše vrijeme volim biciklitarati, provoditi vrijeme u prirodi. volim glazbu i koncerte, rekla nam je u intervjuu i dodala da ljudi cijene kada imaš iskustvo u volontiranju.
U budućnosti planira upisati strojarsko inženjerstvo ili se usmjeriti prema političkim znanostima ili psihologiji.
Ema također želi razbiti predrasude o volontiranju:
- Puno ljudi ima krivu koncepciju o tome što to volontiranje je. Na primjer, misli da ako jedanput odu nekamo, da će morati svaki tjedan dolaziti i da će se, ako više ne dođeš, ljutiti. Htjela bih naglasiti da je volontiranje svojevoljno, nitko se neće ljutiti ako nećeš stalno dolaziti.
Sudjelovala i u Erasmus programima
Ova mlada volonterka ne samo da se ističe svojim volonterskim angažmanom, već je i aktivna članica svoje škole. Ove godine sudjelovala je u dvama Erasmus programima što dodatno obogaćuje njezino iskustvo i znanje.
- Najprije su nam došli učenici iz Poljske, Grčke, Italije i Litvanije, a tjedan dana prije toga imali smo velike pripreme. Organizirali smo radionice o prirodi, zelenim poslovima i zelenom inženjerstvu. Također smo posjetili Zagreb i Varaždin te im predstavili naš kraj, opisuje Ema svoje iskustvo. Osim toga, Ema je imala priliku sudjelovati u Erasmus programu u Njemačkoj, gdje su se kroz razne radionice upoznavali s europskim vrijednostima i kulturom. - Tamo smo raspravljali o onome što Europa nudi, kritički razmišljali o njezinoj budućnosti te se međusobno upoznavali s različitim kulturama, dodaje Ema. Njezina priča inspirira mnoge mlade ljude da se što više uključe u volonterske aktivnosti i doprinesu svojoj zajednici.
- Dobar dan, zovem iz Hrvatskog telekoma, osvojili ste besplatan mobitel! ili pak: - Dobar dan, na računu imate poveću svotu zbog rasta kriptovaluta! – samo su neki od lažnih poziva koje su građani primili u posljednjem tjednu. Ove prevare često rezultiraju značajnim �inancijskim gubicima; a nedavno je zabilježen slučaj u kojem je s bankovnih kartica skinuto čak 2000 eura. Osim telefonskih i internetskih prevara, lopovi su aktivni i u �izičkim trgovinama. Primjerice, u subotu 7. prosinca, u prijepodnevnim satima, djelatnica supermarketa Plodine u Čakovcu u Zagrebačkoj ulici,
primijetila je osumnjičenike koji su pokušavali proći kraj blagajne s ukradenim artiklima skrivenim u jaknama. - Kad sam ga skužila da ima ukradenu robu u jakni, uhvatila sam ga za jaknu, a on se nije dao, nego je tolikom silom povukao da je povukao mene i blagajnički blok. Potom je pobjegao prema van. Izašla sam i ja van i pokušala ga zaustaviti, i u tom trenutku je došlo do naguravanja. On se uspio otrgnuti i pobjegao. Nakon toga sam nazvala policiju, ispričala nam je blagajnica koja je na vlastitoj koži sve ovo doživjela.
Dodajmo i to da je blagajnica slabija stasom, ali je pokazala iznimnu hrabrost. Tijekom tog incidenta dio ukradenih artikala ispao je
Hrabra prodavačica u Plodinama pokušala je zaustavi� kradljivca iz jakne, ali su se osumnjičenici uspjeli otrgnuti i pobjeći iz trgovine s ostatkom plijena. Djelatnica je prošla bez ozljeda, ali potresena događajem. I nije to izolirani slučaj, dogodilo se to više puta. Navečer istog dana zabilježen je još jedan sličan in-
PREVARA s kriptovalutama
torbicu s novčanikom i osobnim dokumen�ma
Početkom prosinca ove godine 50-godišnjak je primio telefonski poziv u kojemu ga nepoznati muškarac navodi da bi bilo dobro, s obzirom na rast vrijednosti kriptovaluta, da se izvrši isplata. Nakon što je oštećenik pristao na
DONJI KRALJEVEC
isplatu, nepoznati mu je rekao da mora radi isplate instalirati novu aplikaciju na mobitel, a potom istovremeno koristiti i službenu aplikaciju svoje banke. Nakon kraćeg vremena dobio je obavijest iz svoje banke da je s
njegovog računa skinuto više tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela računalne prijevare podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
(sh)
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 31-godišnjakom utvrđeno je kako je počinio kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako je u četvrtak, 5. prosinca ove godine, u poslijepodnevnim satima u Donjem Kraljevcu, kod Doma
zdravlja u Čakovečkoj ulici, ukrao nezaključani električni romobil. Materijalnu štetu oštećeni 54-godišnji stranac na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj procijenio je na 500 eura. Tijekom kriminalističkog istraživanja preloški
policajci pronašli su ukradeni električni romobil te ga vratili vlasniku. Protiv osumnjičenog 31-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
KREŠIMIR GOLUBIĆ o privremenom izlasku Smiljane Srnec iz zatvora
U javnost je procurila vijest da Smiljana Srnec, koja u zatvoru u Požegi služi 15-godišnju kaznu za ubojstvo svoje sestre Jasmine Dominić, ponovno privremeno izlazi na slobodu. Kako bi saznali u čemu je stvar, kontaktirali smo njenog odvjetnika Krešimira Golubića koji tu informaciju nije ni potvrdio ni demantirao. - Ovaj put ne želim ništa komentirati, poručio je odvjetnik Golubić te dodao
cident. Na parkiralištu ispred trgovine Lidl u Ulici Stjepana Radića u Čakovcu, nepoznati počinitelj iz kolica za kupovinu ukrao je torbicu, inače vlasništvo 32-godišnjeg Egipćanina na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj. U ukradenoj torbici nalazili su se novac, osobni dokumenti i bankovne kartice, dok je ukupna materijalna šteta procijenjena na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Između 12. lipnja i 9. prosinca ove godine u Piškorovcu, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, odakle je ukrao razni alat i druge predmete. Materijalnu štetu 40-godišnji vlasnik procijenio je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Smiljana Srnec na suđenju za ubojstvo sestre Jasmine
kako je riječ o informaciji koja uopće nije smjela izaći u javnost.
Smiljana je već bila na “slobodi” lani i to od 12. rujna do 4. prosinca zbog zdravstvenih problema. U zatvoru je pod optužbom da je usmrtila svoju sestru i to tijekom ljeta 2000. godine u obiteljskoj kući u Palovcu. Tijelo je sakrila u Končarovu škrinju i tu je jezivu tajnu čuvala 19 godina, sve do veljače 2019. godine kada je tijelo slučajno otkriveno. (vv)
U petak, 6. prosinca oko 1:30 sati u Čakovcu, na parkiralištu kod trgovine u Ulici Stjepana Radića, dogodila se prometna nesreća u kojoj nije bilo ozlijeđenih sudionika. U trenutku nesreće 28-godišnji vozač upravljao je osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,83 g/kg. Krećući se prilaznom cestom parkiralištu obavljao je skretanja prema kolniku Ulice Stjepana Radića. Tom prilikom djelomično je izletio izvan kolnika na šljun-
čano-travnatu površinu, gdje je prednjim bočnim dijelom udario u prometni znak. Ujedno, neposredno prije početka upravlja automobilom 28-godišnji vozač nije očistio zaleđena vjetrobranska stakla. Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 28-godišnji vozač kažnjen je novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 1700 eura, uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca. (sh)
U utorak 3. prosinca, oko 23 sata u Kuršancu, u Ulici Matije Gupca, javni red i mir pod utjecajem alkohola narušavao je 31-godišnjak tako što je putem glazbene linije sa zvučnicima, kroz otvorene prozore kuće, puštao glasnu glazbu te time uznemiravao okolne susjede. Ujedno, 31-godišnjak je vikao i galamio na susjeda te ga pritom pozivao na �izički sukob, a sve iz razloga jer ga je
došao upozoriti na neprimjereno ponašanje. Čakovečki policajci su od 31-godišnjaka oduzeli glazbenu liniju sa zvučnicima te ga uhitili i priveli u policijsku postaju. Protiv okrivljenika zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (sh)
Piše: Vlasta Vugrinec
Čakovečko gradsko vijeće ovoga tjedna održalo je maratonsku, ali i posljednju ovogodišnju sjednicu u postojećem sazivu. S obzirom na viđeno, svi su se dobro zabavljali pa se u jednom trenutku nije znalo tko vodi sjednicu, odnosno jesu li na sjednici ili na kavi u ka�iću.
Sjednicom su dominirale dvije teme, rebalans ovogodišnjeg proračuna i prijedlog proračuna za narednu 2025. godinu.
Prije samog početka sjednice, vijećnicima su se predstavile novoimenovane ravnateljice i to Lidija Miše Jalšovec, direktorica GKP-a Čakom, Matea Pintarić, ravnateljica DV-a Cvrčak i Eleonora Glavina, ravnateljica DV-a Cipelica.
Opomena Borisu
Bistroviću
Lidija Miše Jalšovec još se praktički nije vratila na svoje mjesto, a već ju je dočekalo pitanje oporbenog vijećni-
ka Borisa Bistrovića. I to ne jedno, već više njih. Naime, Bistrović je želio znati kako je izabrana na mjesto direktorice s obzirom na to da je uvjet natječaja bio 5 godina rada na rukovodećoj poziciji. - Ja nisam sama sebe izabrala. Nadzorni odbor je u skladu sa svojim ovlastima proveo postupak i utvrdio je sve uvjete za zapošljavanje i pod tim uvjetima su provedena ocjenjivanja svih kandidata, pojasnika je Miše Jalšovec. Ono što sam ja ponudila je osobito moj rad u zadnjih deset godina u ulozi višeg državnog revizora, gdje je i kompetencija rukovođenja suradnicima jedna od visokovrednovanih propisanih kompetencija i ona podrazumijeva rad sa suradnicima u skladu sa svim međunarodnim standardima koji se traže za to radno mjesto.
Ispalo je, dodala je, kako je ostvarila najviše bodova na programu rada kojeg je sastavila za Čakom.
Naravno da takav odgovor nije zadovoljio Bistrovića koji se više puta požalio, istina, upadajući u riječ di-
Ni ovoga puta nije izostalo prepucavanje Stjepana Kovača i Ljerke Cividini. Letjeli su osmijesi, što lažni, a što pravi, ali i teške riječi:
- Svi jedva čekamo da iz Kine stigne pošiljka s likom naše gradonačelnice, poručio je Stjepan Kovač
- Samo mi se nemojte opet rasplakati, odapela je strijelu Ljerka Cividini.
rektorici Miše Jalšovec, da mu se ne odgovara na postavljeno pitanje. - Postavio sam kratka i koncizna pitanja i tražim takve i odgovore, inzistirao je Bistrović. Koliko je on upozoravao da traži jasne odgovore, toliko ga je Josip Varga opominjao da se drži Poslovnika o radu gradskog vijeća.
Nakon višekratnog upadanja u riječ, Bistrović je na kraju zaradio opomenu, a da nije dobio konkretne odgovore.
Tko i kome treba naplatiti penalizaciju?
Koplja su se lomila i oko obnove i rekonstrukcije ceste Novo Selo Rok – Čakovec i to zahvaljujući oporbenom vijećniku Lovri Horvatu. Uz pitanje, on je na sjednicu donio i friške fotogra�ije ceste koje pokazuju nezavršene izlaze na poljoprivredne površine, nedovršenu odvodnju s otvorenim kanalima...
Naime, ugovoreni radovi za tu cestu bili su dva puta prolongirani, najprije zbog kišnih dana, a potom zbog
Kovač: Ja sam mala beba u odnosu na gradonačelnicu!
- Loše planirate proračun i radite na kredit, predizborne govore ostavite za koji mjesec kasnije, naglasio je Kovač.
- Poanta je da se u ovom gradu sve zna unaprijed. Ja sam mala beba u odnosu na ovo što vi gradonačelnice radite, pucao je, između ostaloga, Kovač.
Bistrović je želio znati kako je Miše Jalšovec izabrana na mjesto direktorice s obzirom na to da je uvjet natječaja bio 5 godina rada na rukovodećoj poziciji
velike vrućine, ali navodi Horvat: - Cesta u Štrukovcu se normalno radila.
Krajnji rok završetka napokon je trebao biti 31. kolovoza.
- Ugovorna kazna za prolongiranje završetka radova je 2 promila po danu, ali maksimalno do 10 % ukupne vrijednosti radova, pojasnio je Horvat.
Prema njegovim riječima, tehnički pregled nije ni prijavljen, već je dobio samo zapisnik o konačnom obračunu shodno kojemu se smatra da su radovi završeni.
Ono što mu najviše smeta u svemu tome je to da izvođač radova ima “lufta” i to od 31. kolovoza do 17. listopada kada je potpisan zapisnik. A taj luft je ustvari predmet penalizacije.
- Pitanje je što je s tih 47 dana, to je penalizacija, kaže Horvat. Preračuna li se to, ispada da je to 126.000 eura. Izvođač radova je smanjio cifru za 72.000 eura. Ja pitam gdje je nestalo preostalih 47.500 eura.
I riječ po riječ, ispalo je po Stjepanu Kovaču da postoje privilegirane �irme kojima se penalizacija ne naplaćuje. Inzistirao je i na odgovoru o broju poduzeća koje je grad penalizirao, međutim nije ga dobio.
Proračun za 2025. godinu iznosi oko 81 milijun eura
Drugim rebalansom, ovogodišnji je proračun s dosadašnjih 74.304.024,41 eura smanjen na 67.169.184,92 eura, što predstavlja smanjenje od 7.134.839,49 eura. Do smanjenja proračuna je
došlo zbog nerealiziranih investicija, odnosno zbog kašnjenja objave natječaja ili sporijeg izvršenja planiranih radova uslijed situacije na tržištu i nedovoljnog kapaciteta radne snage. Većina investicija prolongirana je za narednu godinu.
Na prijedlog proračuna za 2025. godinu oporba je imala dva amandmana, no ni jedan nije dobio potrebnu većinu glasova.
Prvim amandmanom, Lovre Horvata i Sandre Oslaković, predloženo je smanjenje plaće gradonačelnice Ljerke Cividini na 4500 bruto, s time da bi se razlika od sadašnje dala mentorima nadarene djece kako bi ih mogli pratiti na natjecanje.
Drugim amandmanom predložilo se ukidanje mjesečnih naknada vijećnicima te da se one daju za potrebite, odnosno za djecu s poteškoćama u razvoju.
Amandman je odbijen uz obrazloženje da za sve te namjene postoje sredstva rezervirana u proračunu.
Kada je riječ o proračunu za 2025. godinu, on je usvojen u visini od 80.718.432,67 eura od čega je 32.830.251,78 eura planirano za investicije.
Između ostaloga, u 2025. godini počinje izgradnja Područne škole wwSjever, te uređenje okolnih ulica, prometne i ostale infrastrukture, a paralelno s time dovršava se izrada projektne dokumentacije za sportsku dvoranu OŠ Kuršanec. Nakon što je otvoren dograđeni dio Dječjeg vrtića Cipelica, slijedi tehnički pregled dograđenog prostora Dječjeg vrtića Cvrčak, zatim
opremanje te početak rada oko 1. ožujka 2025. godine. Kreće i izgradnja dječjeg vrtića u Totovcu za dvije skupine.
- Iduće godine građevinski strojevi dolaze i na Trg Republike, za što su također predviđena sredstva u Proračunu, najavila je gradonačelnica. Nastavit će se i rekonstrukcija ulica i prometnica na cijelom čakovečkom području, od četvrti kod Hotela Park, kvartu kod Dječjeg vrtića Cvrčak, ulica u Mihovljanu i Ivanovcu, rekonstrukcija prometnice s pješačko-biciklističkom stazom od Savske Vesi do Totovca. Ulaganja su planirana na cijelom gradskom području te njime završavamo ono o čemu smo govorili protekle tri godine, dodala je.
Povećanje ekonomske cijene vrtića
S Proračunom za 2025. godinu povećava se i ekonomska cijena u predškolskim ustanovama na području Grada Čakovca. Ekonomska cijena boravka djece u jasličkim programima iznosit će 385,00 eura umjesto dosadašnjih 350,00 eura, a u vrtićkim programima 330,00 eura, umjesto dosadašnjih 300,00 eura. To povećanje roditelji neće osjetiti, odnosno računi koje svakog mjeseca plaćaju ostat će isti, 119,00 eura za jaslice, odnosno 92,00 eura za vrtić. Cijene za roditelje ostaju iste i za 4 – 6 satne programe, za integrirane programe za djecu s teškoćama te alternativne programe.
OTVOREN novi dio Dječjeg vrtića Suncokret u Strahonincu
Novi prostori uključuju moderno uređene sobe za boravak, vježbaonicu, sanitarne čvorove te natkrivene terase
Piše: Ana Vadlja
Na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 2024. godine, održano je svečano otvorenje novog dijela Dječjeg vrtića Suncokret u Strahonincu, čime su se proširili prostorni kapaciteti ovog omiljenog mjesta za najmlađe. Atmosfera je bila ispunjena radošću, smijehom i dječjom pjesmom.
Otvaranju su prisustvovali načelnik Općine Strahoninec Franjo Lehkec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, župan Matija Posavec, ravnateljica vrtića Svjetlana Topolnjak, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac, članovi općinskog vijeća i brojni drugi.
Vrtić je izgrađen davne 1982. godine, a u dogradnju i opremanje ukupno je utrošeno 710.000 eura, od čega je iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti projekt su�inanciran s 415.000 eura. Ovom će se investicijom stvoriti još viši standardi predškolskog odgoja, a najmlađi sumještani, pa čak i oni iz
Čakovca i Savske Vesi, dobit će veći i suvremeniji prostor za stjecanje novih znanja i vještina.
Dogradnjom Dječjeg vrtića Suncokret osigurano je više od 340 četvornih metara prostora za korištenje. Novi prostori uključuju moderno uređene sobe za boravak, vježbaonicu, sanitarne čvorove te natkrivene terase, čime su značajno unaprijeđeni uvjeti za rad djelatnika i boravak djece. Trenutno vrtić
pohađa više od 130 mališana, raspoređenih u četiri vrtićke i tri jasličke skupine.
Uvodnu riječ uputila je ravnateljica vrtića Svjetlana Topolnjak: - Ovo nije samo novi dio zgrade. Ovo je prostor gdje će naša djeca raditi prve korake u otkrivanju svijeta, stvoriti prva prijateljstva, razvijati svoje vještine i graditi temelje za budućnost.
Načelnik Općine Strahoninec Franjo Lehkec dodao je kako su djeca budućnost
BOŽIĆNICE za beličke umirovljenike Pod bor stiže bon od 70 eura
Općina Belica će od 16. prosinca do 20. prosinca 2024. godine dijeliti bonove u vrijednosti od 70,00 eura svim koji su ostvarili mirovinu u tuzemstvu i inozemstvu do 400,00 eura i svim osobama starijim od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu. Umirovljenicima koji su ostvarili mirovinu u tuzemstvu i inozemstvu od 400,01 do 600,00 eura isplatit će se bon od 50,00 eura. Kao dokaz o visini mirovine kod podizanja bona,
umirovljenik mora dostaviti bankovni odrezak zadnje mirovine, dok osobe koje nemaju pravo na mirovinu dostavljaju Potvrdu porezne da nemaju prihode. Za umirovljenike u Belici podjela će se obavljati svakim radnim danom od 9 do 12 sati u prostorijama Općine Belica. Umirovljenici iz Gardinovca bonove će moći podići u Društvenom domu Gardinovec 17. 12. (utorak) i 18. 12. (srijeda), od 9 do 12 sati. (vv)
NOGOMETNI pub kviz Pokažite kakav ste poznavatelj
Za kraj ove kalendarske godine u Nedelišću su se odlučili organizirati nesvakidašnji kviz. Riječ je o nogometnome kvizu u pub stilu. S druge strane, kako naša zemlja ima izbornika koliko i stanovnika, nesumnjivo će kviz naići na veliki odaziv.
On će se održati u dvije dobne kategorije i to u petak, 27. prosinca, dakle na dan sv. Ivana. Prvi je na redu dječji kviz koji počinje u 17 sati. Ekipa može imati maksimalno tri člana s time da svaka plaća 15 eura kotizacija. Za to će dobiti pizzu i sok, a prve tri ekipe dobivaju posebne nagrade. U 19 sati svoje će znanje o Dinamu, Hajduku, nogometnoj reprezentaciji Hrvat-
ske, nogometnim ikonama, europskim ligama i ostalim stvarima iz najvažnije sporedne stvari na svijetu odmjeravati odrasli. Ekipe čine isto tri člana s time da je za njih kotizacija 18 eura. Oni pak dobivaju tri pive i grickalice te nagrade za prve tri ekipe. Kviz će se održati u dvorani Mesap u Nedelišću. Prijavite svoje ekipe na mail adresu (u mailu napišite ime ekipe i imena i prezimena članova): mesap@mesap. hr ili na broj mob: 095 385 0716 (Ivica) 099 440 2093 (Nikola). Stoga, prijavite se i dokažite da ste nogometni znalac te ispratite 2024. godinu s jednim lijepim događajem. (vv)
te kako su najveće kapitalne investicije općine, unatrag desetak godina, bile namijenjene upravo za najmlađe, djecu. - Strahoninec je postao poželjno mjesto za život mladih ljudi, gdje se ispunjavaju najviši kriteriji koje obitelj treba.
Na kraju svečanosti, mališani su simbolično rezali vrpcu zajedno s ravnateljicom vrtića i načelnikom općine, uz obećanje da će nova prostorija biti ispunjena smijehom, igrom i novim prijateljstvima.
Obavještavaju se umirovljenici na području Općine Nedelišće da je osigurana božićnica u obliku bonova u vrijednosti 60 eura, koja se može podići u petak, 13. prosinca, u vremenu od 9 do
16 sati, te u subotu 14. prosinca 2024. u vremenu od 9 do 13 sati u prostorima Matice umirovljenika MŽ - podružnica Općine Nedelišće na adresi Maršala Tita 60. (sh)
ŽGANČEVI ZAPISI u Vratišincu dr. Vinku Žgancu u čast
Svake godine u prosincu uoči obljetnice smrti dr. Vinka Žganca, u Vratišincu se održava manifestacija Žgančevi zapisi u čast tog rođenog Vratišinčana, akademika i etnomuzikologa.
Prošlo je gotovo pola stoljeća otkako nas je napustio 12. prosinca 1976. godine. Važnost zapisivanja međimurskih pjesma mladi Žganec shvatio je vrlo rano, još 1916. godine, kada je u Zagrebu izdao prvi svezak Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja. Knjiga je pobudila veliko zanimanje, gotovo senzaciju u kulturnim i političkim krugovima Hrvatske, te odigrala veliku ulogu pri konačnoj odluci Versajske mirovne konferencije o ostanku Međimurja u sastavu Hrvatske. Zahvaljujući zbirki međimurskih pjesama koje je
skupio Žganec, Međimurje je spojeno s maticom zemljom.
KUD dr. Vinko Žganec iz Vratišinca, organizator manifestacije Žgančevi zapisi, koncipirao ju je tako da razni izvođači, vokalne skupine i domaće Kulturno-umjetničko društvo Dr. Vinko Žganec na pozornici Doma kulture u Vratišincu izvode međimurske narodne pjesme i plesove.
U duhu blagdanskog ugođaja i ove godine domaćin KUD Dr. Vinko Žganec pred punom dvoranom vratišinskog doma kulture svoje mještane i goste počastio je vrsnim izvođačima Žgančevih pjesama.
Uspomena na Žgančevo djelo i međimurska baština na taj način trajno ostaju u memoriji Vratišinčana. (BMO)
KRIŽOVEC IMA dva razloga za veselje
Sv. Nikola djeci darove donio u obnovljeni dom
Društvo žena Križovec svake godine pobrine se da djeca dobiju darove za sv. Nikolu u lijepom ozračju uz prigodnu priredbu.
Ove godine razloge za veselje imali su i stariji mještani, jer se priredba i podjela darova događala u obnovljenom društvenom domu.
Uz pomoć sredstava Ministarstva kulture i medija i Grada Mursko Središće u potpunosti je promijenjen parket, elektro instalacije te s obnovljeni zidovi dvorane. Već otprije je sanirano krovište, uređena kuhinja i sanitarni čvorovi, a ugrađene su i klime te je nabavljen razglas. Opravdanost ulaganja vrlo je brzo dokazana na najbolji način. Obnovlje-
Piše: Božena Malekoci - Oletić
Božićni koncert KUD-a Mura održan je na Nikolinje u Centru za kulturu Rudar. Prošle godine bio je u znaku božićnih priča, Vladimira Borovskog (Vladimira Mesarića), a ove godine donijeli su sasvim drugačije iznenađenje okupljenoj publici.
Koncert su podigli Nadja Bistrović i Sohrab Kašev, pijanist iz Irana. Glazbenici su se upoznali u Beču, a publika ih je imala čast upoznati na pozornici Centra za kulturu Rudar.
Sohrab Kašev pratio je na klaviru i Mješoviti pjevački zbora KUD-a Mura koji očigledno prolazi generacijsku smjenu tako da su ove godine nastupili u znatno manjem brojčanom sastavu nego lani.
Dali su sve od sebe izvedbama Božić dolazi, Božićna priča i Cmreki v snegu spiju.
Sopranistica Nadja Bistrović i Sohrab Kašev kao njezina pratnja na klaviru izveli su poznate božićne pjesme I wish you Christmas i Feliz navidad, u vrhunskoj izvedbi kakve su
U CENTRU ZA KULTURU RUDAR predstavljena knjiga “Ptice iz serjojnske okolice“
se do sada rijetko imale priliku čuti na pozornici Centra za kulturu Rudar. Glumci DS-a KUD-a Mura izveli su Božićnu pjesmu, autora Vladimira M. Borovskog, a folkloraši su uz pjesmu Marija se majka trudi na pozornicu donijeli predmete koji su se nekada
na Badnjak stavljali na božićni stol, stvorivši pravu božićnu atmosferu. Najmlađe članice KUD-a Mura publiku su podsjetile na bajanje, kakvo je bilo uobičajeno na Barbarje. Vrhunac večeri bio je zajednički nastup svih izvođača uz pjesmu Tiha noć.
ni društveni dom svečano je otvorenje dočekao na tradicionalnoj priredbi uz svetog Nikolu. U programu su sudjelovali mališani iz područnog dječjeg vrtića i područne osnovne škole u Peklenici. Učenici 1. i 3. razreda izveli su predstavu Orašar, na oduševljenje svojih roditelja, baka i ostale publike u dupkom punoj dvorani društvenog doma. Pjesmom je sve razveselila i legenda Križovca, Zlata Varga.
Lijepe želje okupljenima su uputili Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, Marko Strojko, predsjednik VMO-a Križovec te Gordana Šoltić u ime Društva žena Križovec. (BMO)
Malo tko od nas zna da u okolici Murskog Središća obitava 111 vrsta ptica. A Draženu Vinku Novaku – Vinacu pošlo je za rukom fotogra�irati ih da bismo svi mi kojima su sve ptice samo “sive mrlje u letu” bilo zorno kako one zapravo izgledaju. Rezultat je sjajna knjiga „Ptice iz serjojnske okolice“.
Da bi izdvojio 111 savršenih fotogra�ija ptica, izradio sam 56.000 snimaka i promatrao ih između osam i devet godina. - Trebao sam se pritajiti u njihovim staništima, stopiti s prirodom, pratiti njihove navike i strpljivo čekati da bi nastale objavljene fotogra�ije.
- U početku sam se nadao da ću uz pomoć grada napraviti samo svojevrsni katalog slika, koje sam na stiku donio gradonačelniku Draženu Srpaku, kazao je.
Uviđajući vrijednost Vinacova fotomaterijala, gradonačelnik ga je uputio Zoranu Turku, predsjedniku Turističke zajednice područja Mura i gorice. Kako bi knjiga dobila na kvaliteti, krenulo se u su-
radnju s partnerima, Javnom ustanovom Međimurska priroda.
Priručnik za sve ljubitelje ptica
Zahvaljujući stručnjacima iz Međimurske prirode koji su svojim stručnim tekstovima popratili svaku fotogra�iju, te recenzentima, vodećim ornitolozima Republike Hrvatske, knjiga u svom konačnom obliku ima gotovo 300 stranica i svojevrsni je jedinstveni
spomenik krajobraza uz rijeku Muru, ujedno stručna knjiga te divan priručnik za sve ljubitelje ptica, bilo da je riječ o ljudima ovog kraja ili turistima.
Knjiga je javno predstavljena u Centru za kulturu Rudar. Na predstavljanju su uz autora knjige Dražena Novaka Vinaca bili Siniša Golub, još uvijek aktualni ravnatelj Međimurske prirode, koja je nakladnik knjige, Mihaela Mesarić kao urednica knjige, Zoran Turk, kao predstavnik drugih dvaju nakladnika: TZP-a Mura i gorice i Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, te Sara Kočiš i Antonio Krušelj kao autori tekstova.
Glazbena pratnja na handpanu bio je Ivan Judaš. U opuštenoj atmosferi dobro popunjen Centar za kulturu, a oni koji su došli na prezentaciju knjige saznali su i anegdote oko nastanka same knjige, te iskustva autora fotogra�ija prilikom fotogra�iranja.
Kak vuge vu rudniku
Knjiga Ptice iz serjojnske okolice u podnaslovu nosi naziv Kak vuge vu rudniku. Nekadašnji rudari nosili su vuge u rudnik kako bi uz pomoć njih otkrili ima li metana u rudniku i neke tako i žrtvovali. S druge strane, u suvremenim uvjetima kada ptice gube staništa, nisu više ugrožene pod zemljom, nego nad zemljom. U drugom dijelu programa, nakon prezentacije knjige o provedenim volonterskim akcijama, govorila je Sara Kočiš iz Međimurske priroda – Javne ustanove za zaštitu prirode. Toni Koren predstavio je rezultate Treninga prepoznavanja dnevnih leptira na području Međimurske županije, a Magdalena Janeš Istraživanje stanja populacije ciljanih vrsta šišmiša u području ekološke mreže NATURA 2000. Od čega je najzanimljivije stanište šišmiša pod krovom Starog grada u Čakovcu. (BMO)
SVETI
MARTIN NA MURI Novi
4,8 milijuna eura
obljetnicu
Miljenko Zelenbaba uručio je KUD-u „Sveti Jeronim“ srebrnu plaketu za tri desetljeća uspješnog rada na očuvanju kulturnog amaterizma i međimurske kulturne baštine te zlatnu diplomu Hrvatskog sabora kulture
Piše: Sanja Heric
U dupkom punoj dvorani Doma kulture u Štrigovi, KUD „Sveti Jeronim” proslavio je svoj značajan 30. rođendan. - Jako smo zadovoljni, sretni i ponosni na ovih 30 godina KUD-a „Sveti Jeronim”. Puno je truda uloženo, i jako smo dobra ekipa, rekao nam je predsjednik štrigovskog kuda Matej Ščavničar, koji svoj mandat obanaša već 213. godinu za redom.
Na pozornici su se predstavile sve sadašnje sekcije društva, uz gostovanja nekih bivših članova i sekcija koje su tijekom godina pridonijele radu i ugledu KUD-a. Pu-
bliku su svojim izvedbama oduševili: Dječja folklorna sekcija pod vodstvom Nikole Kotura, Ženska vokalna skupina KUD-a pod vodstvom Metke Cimerman, Dječja tamburaška sekcija pod ravnanjem Josipa Zlatareka, Vokalno-instrumentalni sastav Štrigovčanci, Ženska vokalna skupina Stridonne koju vodi Nora Nemec, Folklorna sekcija pod vodstvom Nikole Kotura, Manuel Lesar i Rok Mikec, Mješoviti zbor, pod vodstvom Nore Nemec, Tamburaška sekcija, pod vodstvom Josipa Zlatareka te Dramska sekcija pod vodstvom Jasmine Rep. Poseban dodatak proslavi bila je simbolična prisutnost
moderatora koji su tijekom proteklih 30 godina vodili programe KUD-a te su se na ovu veliku obljetnicu vrlo rado odazvali: Jasmina Rep, Ivan Novak, Ljerka Sobočan, Martina Vuk i Stanislav Rebernik, evocirajući duh svih onih nezaboravnih trenutaka koje su obilježili svojim glasovima i vođenjem.
Na kraju večeri, uslijedila je dodjela priznanja. Ispred Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije i Hrvatskog sabora kulture Miljenko Zelenbaba uručio je KUD-u „Sveti Jeronim“ srebrnu plaketu za tri desetljeća uspješnog rada na očuvanju kulturnog
amaterizma i međimurske kulturne baštine te zlatnu diplomu Hrvatskog sabora kulture za uspješan rad na širenju i razvijanju kulturno-umjetničkog amaterizma i hrvatske kulture.
Trenutno je u KUD-u aktivno 64 člana, a nove članovi primaju u sve svoje sekcije. - Naš KUD okuplja vrijedne ljude, ljude kojima nije teško ni po hladnoći ni po vrućini dolaziti na probe, ljude koji će učiniti sve da se prikaže naše nasljeđe u najboljem svjetlu. Iako smo mali KUD, naš rad i smisao našeg postojanja ostat će zabilježen u povijesti Štrigove, ali radit ćemo tako da obilježimo i budućnost.
Sveta Lucija bila je kršćanska mučenica koja je živjela u 3. stoljeću.
Rođena je u imućnoj plemenitaškoj obitelji u Sirakuzi, na Siciliji. Prema legendi, njezina majka Eutihija bolovala je od teške bolesti, a Lucija je nagovorila majku da zajedno odu na hodočašće grobu svete Agate u Kataniji kako bi isprosile ozdravljenje. Tamo joj se prema predaji ukazala
sveta Agata i objavila da će njezina majka ozdraviti, dok će Lucija podnijeti mučeničku smrt.
Prema predaji, sv. Luciji su zbog kršćanstva izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida. Njeno ime potiče od latinske riječi lux, što znači "svjetlo" pa je u narodu uvriježena i izreka “Sveta Lucija, mrak ubija”.
Osim što se u našem kraju na svetu Luciju sadi pšenica koja simbolizira novi život, još je nekoliko zanimljivih običaja u Hrvatskoj vezan za ovaj blagdan. U Slavoniji je primjerice uvriježen običaj unošenja žeravice na tanjuru vezuje se također uz ručni rad. Ako s tog tanjura ništa ne padne tom prilikom na pod, djevojci kojoj je to uspjelo, sljedeće
Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri izglasalo je novi proračun za 2025. godinu u iznosu od 4.751.920 eura. - Najveći rashodi planirani su za 3. i 4. fazu izgradnje Doma kulture u centru svetog Martina na Muri, potom za početak izgradnje sportske dvorane uz školu. Pojačat ćemo i izgradnju pješačko-biciklističkih staza, rekao nam je načelnik Martin Srša. Tako je za Dom kulture planirani trošak 1.633.178 milijuna eura, a za uređenje centra Svetog Martina na Muri 80.000 eura. Što pak se tiče investicija komunalne infrastrukture, za izgradnju Murske ulice planira se utrošiti 6650 eura, za prometnicu u naselju Gradiščak-Grkaveščak 100.000 eura, za izgradnju pješačke staze Jurovec 225.000 eura, za izgradnju pješačke staze od kružnog toka do Ulice Zrinskih u Žabniku 150.00 eura, a za pješačku stazu Ulice Zrinskih u Žabniku 238.000 eura. Prema programu potreba u socijalnoj zaštiti, za pomoć podmirenja troškova ogrjeva planirano je 1999 eura. Što se tiče jednokrat-
Načelnik Martin Srša najavio je izgradnju pješačko-biciklističkih staza
nih pomoći za novorođenčad, planirano je 6000 eura. Potom u planu je i 2500 eura za su�inanciranja prijevoza učenika osnovne škole, 25.000 eura za troškove školarina i stipendija za studente, 3500 eura za troškove pomoćnika u nastavi i za produženi boravak 27.000 eura. Načelnik može u 2025. godini na zahtjev korisnika dodijeliti jednokratnu novčanu pomoć samcu ili obitelji, koji imaju prebivalište na području općine, a koji zbog trenutnih okolnosti kao što su npr. bolest, smrt člana obitelji, požar, poplava ili drugih nevolja nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe. U tu svrhu planirano je 2000 eura. (sh)
SVETI JURAJ NA BREGU
U vijećnici Općine Sveti Juraj na Bregu 13 studenata potpisalo je nove ugovore o stipendiranju. Uključujući stipendiste iz prethodnih godina, Općina trenutno stipendira ukupno 63 studenta s područja općine.
Među novim stipendistima nalaze se: Teodora Turk, Selena Benkovič, Paola Žarković, Emili Glavina, David Novak, Kim Jezernik, Anamarija Turk, Asja Vidović, Anja Okreša, Karlo Karničnik, Aleks
Florijan, Borna Škrobar i Klara Mesarić.
Visina stipendije ovisi o mjestu studiranja: studenti koji pohađaju fakultete u Čakovcu primaju 100 eura mjesečno, dok oni u Varaždinu, Koprivnici i Križevcima dobivaju 120 eura. Za studente koji studiraju u Zagrebu ili udaljenijim gradovima Hrvatske te u inozemstvu, stipendija iznosi 150 eura mjesečno. Stipendije se isplaćuju tijekom 10 mjeseci u godini. (sh)
godine uspjet će svaki ručni rad: vezenje, šivanje ili pletenje. Naime, Lucija se također smatra zaštitnicom krojača, kovača i lađara.
U sjeverozapadnim krajevima karakteristično pak je prema jednim izvorima da se peku kukuruzna peciva, bez soli i masti, od kojih svaki ukućanin mora pojesti komadić, a daje se od tog peciva i svim životinjama u
okućnici kako bi se zaštitili od bjesnoće. Najstrašnije je svakako obilazak Svete Lucije po selu umotane u bijelu plahtu, držeći u ruci tanjur na kojem su nož i dva oka neke domaće životinje kako bi se plašila djeca. Osim toga, zanimljiv je i običaj izrade drvenog tronošca koji bi se na ponoćku donio u crkvu i onaj tko je na njemu stajao uspijevao je vidjeti vješticu.
PRELOG širi zdravstvene usluge Preložani dobivaju
Polikliniku Althea
Grad Prelog, uz sve ostalo, radi i na širenju zdravstvenih usluga. Tako je u dogovoru s čakovečkim Domom zdravlja, u tamošnjem Poduzetničkom centru, ovih dana s radom započeo psiholog.
- Na pomolu je otvaranje i Poliklinike Althea na Trgu bana Josipa Jelačića 6, poručio je gradonačelnik Kolarek na posljednjoj sjednici tamošnjeg Gradskog vijeća.
Riječ je o ustanovi koja će imati šest liječnika, od radiologa preko dermatologa do ostalih usluga u zdravstvu.
Velika želja Preložana je preseliti ginekološku
ordinaciju u primjerenije prostore, pa je tako opcija Poduzetnički centar koji ima kompletnu infrastrukturu, od parkirališta do čekaonice. Doduše, trebalo bi dograditi pregradni zid i urediti dovod vode. Prema gradonačelnikovim riječima, ravnateljica Doma zdravlja, dr. Vlatka Pleh, složila se s tom idejom.
Za sada Prelog ima četiri ordinacije primarne zaštite i stomatološke ordinacije, dvije privatne zdravstvene ustanove rada i sporta, ambulantu �izikalne terapije te psihološku i ginekološku ordinaciju.
(vv)
KORAK do novog Centra za socijalnu skrb
Centar se širi i na dnevni boravak za starije
Nije tajna da Grad Prelog želi izgraditi novi objekt za svoj Centar za socijalnu skrb koji trenutačno djeluje u staroj zgradi nekadašnje srednje škole, odnosno zgradi iz koje je iselio GKP Pre-kom. Najnovije vijesti su da je projekt prošao na natječaju te da će Centar dobiti i dnevni boravak za
starije osobe vrijedan više od 1,2 milijuna eura. U gradnju se ide zbog sve većeg obima posla Centra te nedostatnih prostornih kapaciteta. U tu svrhu već je izrađena kompletna dokumentacija koja je predana urbanistima koji trebaju izdati građevinsku dozvolu. (vv)
SJEDNICE gradskog vijeća uz e-glasanje
Nakon što su prije nekoliko godina vijećnici preloškog gradskog vijeća dobili laptope kako bi lakše pratili sjednice, ovih dana rad će im biti još više olakšan. Naime, više neće morati za svaku točku dizati ruke, već će glasovanje obavljati elektroničkim putem. I ne, neće dobiti crvene, žute i zelene pločice jer Grad Prelog uvodi e-glasovanje. Istina, tako će malo teže
“prepisivati” jedni od drugih, odnosno neće odmah vidjeti kako tko glasa već na kraju. Doduše, vijećnici se ionako dogovaraju prije sjednice kako će glasati, što će poduprijeti, protiv čega će biti, a gdje će ostati suzdržani. Elektronske prijave zamijenit će ruke za pitanja na aktualnom satu kao i kod sudjelovanja u raspravama.
(vv)
KREĆE uređenje parka na preloškom jugu
Ovih dana je u Prelogu potpisan Ugovor o javnoj nabavi radova na uređenju Gradskog parka Jug. Ugovor je potpisan sa Zajednicom ponuditelja (Team Građenje d.o.o. i Ambijenti d.o.o.), u čije ime je Ugovor, vrijedan 616.712,31 eura potpisao direktor tvrtke Team Građenje d.o.o., Igor Hoblaj. Planirano je uređenje parka sa zelenom površinom pri čemu će se zasaditi 467
GRAD PRELOG proslavio svoj Dan
Plakete Grada Preloga primili su Vladimir Vuk, Franjo Ekart, Marija Fleten, Josip Mihalec te Autopraona Tizaj, vl. Nevenke Tizaj, a grbove DVD Draškovec, Radio postaja Studio M te Srednja škola Prelog
Piše: Vlasta Vugrinec
Nizom događanja Grad Prelog obilježio je svoju 760. obljetnicu.
Kao i do sada, sve je započelo u prijepodnevnim satima druženjem građana uz kuhano vino i kobasice te nezaobilaznu živu muziku. U popodnevnim satima, varaždinski biskup mons. Bože Radoš u Župnoj crkvi sv. Jakoba ap. st. predvodio je svetu misu nakon koje su položeni vijenci na spomen-ploču priločkim velikanima te prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.
Podjela javnih priznanja
Središnji dio proslave bila je svečana sjednica Gradskog
vijeća u tamošnjem Domu kulture. Uz nabrajanje svega što se napravilo u minulih godinu dana, dodijeljena su i najviša javna priznanja. Tako su plakete Grada Preloga primili Vladimir Vuk iz Preloga, Franjo Ekart iz Cirkovljana, Marija Fleten iz Preloga, Josip Mihalec iz Preloga te Autopraona Tizaj, vl. Nevenke Tizaj iz Čehovca, a grbove su primili Dobrovoljno vatrogasno društvo Draškovec, Radio postaja Studio M te Srednja škola Prelog, čiji je ravnatelj Tomislav Gregur zahvalio u ime svih nagrađenih. U umjetničkom programu sudjelovali su Filip Hozjak, uz pratnju Zvonimira Glibušića, Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog, Pjevački
sadnica autohtonog bilja te uređenje šetnica kroz novouređeni park. Osim uređenja prostora parka, projekt Prelog GoGreen II obuhvaća i radionice za djecu predškolske i školske dobi gdje će se djeci prezentirati važnost sadnje drveća i očuvanja biološke bioraznolikosti. Predviđeno trajanje projektnih aktivnosti je 24 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta je 625.200,45 €. (vv)
Uz Dan Grada Preloga, tradicija je da se pale svijeće i kod kipa sv. Nikole na prostoru Nautičkog kluba Labud u parku Vrbica. Na Marini Prelog upaljene su svijeće Sv. Nikoli, Svetom Nikoli, zaštitniku pomoraca, djece i putnika, na poticaj župnika iz Preloga, Antuna Hoblaja, kip su u Prelogu, 2022. godine postavili čla-
zbor Grada Preloga, dok su čestitku Gradu Prelogu uputili Društva Naša djeca i Dječji forum Grada Preloga, stihovima koje je pročitao Matija Švenda.
Ništa od obećanja Radovana Fuchsa
- Vi u Međimurju trčite ispred drugih, što je dobro jer nam time olakšavate posao, poručio je s govornice Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih koji je došao u Prelog kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Nabrajao je tako ostvarenje Vlade i planove, no ni jednom riječju, barem javno, nije spomenuo dogradnju tamošnje Srednje škole i njeno
pretvaranje u Centar izvrsnosti.
Uz vodstvo Grada, obećanje su čekali i mnogi od onih koji su se našli u publici.
Umjesto toga, ministar se usredotočio na priču o tome kako škola već par godina unatrag nema ni jednog upisanog gimnazijalca te poručio kako se nada da će se taj “nedostatak” ispraviti u narednom razdoblju. Tako se s jedne strane riječi ministra Fuchsa mogu protumačiti kao svojevrsna pljuska, a s druge strane njegovo nesnalaženje, da ne kažemo neznanje, aktualnim zbivanjima u njegovom resoru.
novi Nautičkog kluba Labud. Molitvu je predvodio župni vikar Dominik Cestar, a posebno su spomenute osobe koje su izgubile svoj život u vrtlogu Drave. Ovoga puta bilo je posebno svečano jer je paljenjem svijeća obilježen i završetak radova na kompletnoj obnovi i rekonstrukciji unutrašnjosti prostora Labudovaca.
Mario Naranđa od srca je zahvalio svim dobročiniteljima i donatorima koji su pomogli u realizaciji rekonstrukcije doma. - Stojimo ispred novouređenog nautičkog doma, koji nije samo građevina, već simbol zajedništva, povijesti i budućnosti, istaknuo je predsjednik Naranđa.
Dodao je kako je riječ o domu koji čuva priče vjetrova, valova i brojnih plovidbi. Iz njega polazi hrabrost, a vraća se sjećanje Sve je na kraju svojim dolaskom razveselio i najdraži gost, Sveti Nikola. I to bez Krampusa, jer su članovi Labuda očito bili jako dobri! (vv)
REAKCIJA HPK-a na tekst o internetskoj prevari
Potaknuti gotovo svakodnevnim internetskim prevarama ovoga tjedna na našoj internetskoj stranici objavili smo tekst pod naslovom „Nova internetska prevara, na meti su OPG-ovii“.
Na tekst su nas potaknuli čitatelji koji su nam javili da su dobili e-mail o pozivu na plaćanje članarine Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, a koji se uopće ne bave poljoprivredom. I ne samo to, uz poziv na plaćanje stajalo je da je to ujedno i opomena pred naplatu u ovršnom postupku. I sve je to sastavio odvjetnik Tihomir Rožmarić.
Ipak se ne radi o prevari
Međutim, promptno su reagirali iz Hrvatske poljoprivredne komore te nas upozorili kako se ipak ne radi o prevari, već o originalnom dopisu upućenom poljoprivrednicima za plaćanje članarine.
Stoga, ovim putem objavljujemo njihov osvrt, u stvari demant na naš tekst.
- Hrvatska poljoprivredna komora putem ovog priopćenja šalje ispravak netočne informacije čijom su objavom povrijeđena prava i interesi Hrvatske poljoprivredne komore, te se u javnosti šire lažne informacije usmjerene na rad HPK-a.
Naglašavaju kako se radi o originalnom dopisu upućenom poljoprivrednicima za plaćanje članarine, dok se predmetnim tekstom sugerira kako se radi o internetskoj prevari, na koji poljoprivrednici ne mi trebali nasjesti.
- Zakon o HPK-u je jasan i jasno de�inira tko je obvezan plaćati članarinu. Godišnju članarinu u visini od 9,60 eura, što je nekadašnjih 72 kune, odredila je država. HPK mora učiniti sve da se ista naplati, na što nas je upozorila i Državna revizija jer će se u suprotnom smatrati da nismo zaštitili instituciju. Ujedno, donesena je i odluka Upravnog odbora Komore da će se pokušati naplatiti dugovanja, stoji u priopćenju HPK-a.
- Podsjećamo kako smo slali podsjetnike, molili ljude da to plate, apelirali i na brojnim konferencijama i izjavama u medijima, ali bezuspješno jer se 35.000 ljudi „oglušilo“ na plaćanje članarine, navodi predsjednik HPK-a Mladen Jakopović. Jakopović ističe da je iznos koji potražuje HPK spomenutih 9,60 eura. Iznos od dodatnih 20 eura, koje su oni koji
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Na tekst su nas potaknuli čitatelji koji su nam javili da su dobili e-mail o pozivu na plaćanje članarine Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, a koji se uopće ne bave poljoprivredom
nisu platili članarinu dužni pokriti, je trošak odvjetnika prema odvjetničkoj tari�i. Ministarstvo poljoprivrede je donijelo takav zakon koji ne odgovara ni samom HPK-u i čije smo izmjene, među njima i iznos članarine, tražili u nekoliko navrata. I sami smo isticali da nije isti onaj tko ima ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva 3000 i onaj s 30.000 EVPG, ali je Ministarstvo stava –jedan član, jedan glas.
Nije bilo mogućnosti za slanje uplatnica
Zakon je donesen 2018. godine, a Državna revizija upozorila nas je i na neplaćanja članarine od 2021. do 2024 godine. Međutim, za spomenuto razdoblje Agencija za plaćanja u poljoprivredi nam nije bila dostavila popis poljoprivrednika te nismo niti imali mogućnost ikome slati uplatnice, stoji u priopćenju HPK-a. I za kraj, mi samo možemo dodati kako je upravo nedostatak tih uplatnica izazvao sumnju i kod ljudi, ali i kod nas.
- Nije nam bila namjera blaćenja nikoga, najmanje Hrvatske gospodarske komore. Očito je sve to bio veliki nesporazum jer smo samo htjeli upozoriti ljude. Stoga, isprika svima. (vv)
Ne može se poreći da su umjetna drvca na izgled ljepša s gušćim i pravilno razmještenim granama, no nemaju ono nešto, a to je miris crnogorice!
Piše: Vlasta Vugrinec
Miris borovine s okićenog drvca pomiješan s cimetom u toploj sobi na sam Božić mnoge asocira na djetinjstvo i taj običaj prakticiraju i danas, prenoseći tradiciju jednog od najvećih kršćanskih blagdana s koljeno na koljeno.
Srećom, danas se sve više ljudi okreće kićenju prirodnog bora, odnosno kite pravo, živo drvce. Drugim riječima, nekad, vrlo popularno tzv. ekološki prihvatljivije umjetno drvce polako odlazi u zaborav. Istina, još uvijek ima onih koji ne vole iglice po podu, već u skladu s modernim trendovima skloniji su plastici i to ne samo zelenoj nego i bijeloj, srebrnoj pa čak i u zlatnoj boji. Ne može se poreći da su takva drvca na izgled ljepša s gušćim i pravilno razmještenim granama, no nemaju ono nešto. A to je miris borovine.
Koje drvce odabrati, pitanje je sad?
Okićeno drvce ili kako se to kod nas kaže, bor odnosno cmrek, tijekom najljepših blagdana u godini, zauzimat će središnje mjesto u našim domovima. Stoga je već započela potraga za idealnim drvcem, posebno onih koji kite živo drvce, bez obzira radi li se o rezanom ili pak drvcu u posudi. Nezaobilazno mjesto je svakako borik Franje Hrastića u Ivanovcu gdje se ljudi već naveliko muvaju, traže i biraju ono najljepše.
U boriku doista ima drvaca na biranje, od onih malih do srednjih i velikih. Neka su već odrezana, druga rezervirana i čekaju rezanje, a ima i onih u posudama.
- Imam trenutačno šest vrsta drvaca, kaže Franjo. Tu je obična i srebrna smreka, Pančićeva omorika, nordijska te koloradska jela. Ljudi najviše traže običnu i nordijsku jelu. Naravno da na izbor utječe i cijena te veličina prostorije u kojoj će drvce stajati.
Prema njegovim riječima, cijene su iste kao i lani i kreću se od 10 do 80 eura.
Franjo je, razumljivo, veliki pobornik prirodnih drvaca koja su, kako kaže, ekološki najčišća. Em se mogu spaliti u peći, em se mogu kompostirati ili pretvoriti u malč, em iglice mogu poslužiti kao izvrsno gnojivo za biljke koje vole kiselo tlo poput rododendrona, borovnica, em grane mogu poslužiti kao savršena zimska zaštita gredica i povrtnjaka od mraza.
Osim toga, drvca koja se kite za Božić, zasađena su upravo za tu namjenu. I kako se jedno izvadi ili poreže, tako se drugo zasaditi.
- Najgora opcija je odrezati drvce u šumi ili u parku, dodaje.
S druge strane, priznaje da je umjetno drvce ekološki prihvatljivo samo na prvu i to zbog toga što se može godinama koristiti. I tu sve prestaje. Drugo je pak pitanje od kakvog je materijala napravlje-
no i koliko toga štetnoga ljudi udišu boraveći u sobi s njim. No, posebna i najteža priča jest njegovo zbrinjavanja. Iako je umjetno, ni ono se ne može trajno koristiti. Uglavnom im je rok od 20 do 30 godina, ovisno o kvaliteti izrade. Naime, s vremenom se ofuca, a i čovjeku dosadi neprestano isti izgled.
- Najgore je takvo drvce spaliti jer se u zrak emitiraju tko zna kakvi plinovi, kaže Franjo. Samo od sebe neće struniti jer se radi o plastici rađenoj na bazi nafte.
Međutim, na umjetno drvce, koje je u startu skuplje od prirodnog jer je riječ ipak o dugogodišnjoj investiciji, primorani su ljudi koji su alergični na eterična ulja crnogorice.
Božićna drvca u tegli
Međimurci koji imaju velika dvorišta sve više kupuju drvca u posudama jer ih nakon blagdana mogu presaditi u dvorište. Istina, drvce u kanti može dočekati i idući, odnosno nebrojeno novih Božića. Naravno, ako se pravilno njeguje i ako je riječ o dobroj sadnici.
- Ima dosta kupaca koji traže drvce zasađeno u kantu, dodaje Franjo. Nakon što se kupi božićno drvce u tegli i donese doma, prvo ga treba staviti u hodnik ili garažu gdje je temperatura malo viša od one vani. Idealno bi bilo da
drvce tamo ostane jedan dan. Nakon toga može se unijeti u kuću na sobnu temperaturu s tim da ga je poželjno smjestiti što dalje od izvora topline, odnosno radijatora ili peći. Prema njegovim riječima, takvo drvce bez problema može ostati u kući sve do blagdana Tri kralja, odnosno do vremena kada velik dio ljudi posprema božićne ukrase.
- Svaka dobra sadnica koja se želi presaditi, kad se uzme van iz kante, mora na sebi zadržati barem 10 kilograma zemlja, naglašava Franjo. Konkretno, to znači da se sva zemlja iz kante mora držati za korijen. Ako zemlja padne, sadnica se u pravilu baca, kaže.
- Ako se i primi, doživjet će veliki šok i neće se oporaviti, naglašava. S obzirom na naše zime, sadnica može praktički odmah u zemlju. Ipak, preporuka je sadnja do temperature zraka od -5 stupnjeva.
- Iskopa se graba u veličini posude u kojoj se ona nalazi i važno je zemlju dobro nagaziti da se istisne sav zrak. Ne treba ju čak ni zalijevati, eventualno ako nema kiše duže vrijeme, objašnjava. Dakle, svaka vrsta drvca ima svoje prednosti i na kraju svatko za sebe odlučuje koje će i kakvo kupiti.
Ove srijede baš i nije bilo sreće ni na čakovečkom sajmu ni na placu. Štoviše, na sajmu je bilo više blata i lokvi vode, nego prodavača i kupaca. Ništa bolja situacija nije bila ni na placu. Može se reći kako je u svakom redu bio po jedan prodavač. A nudila se standardna roba, od krumpira i zelja do mandarina i grožđa. Možda je nešto primjetnija ponuda tzv. turskih tikvi koje su prava delicija. Naročito pečene u pećnici. Mogla se kupiti i već poprilično narasla božićna pšenica koja se nudila po euro i pol. Uz kiselo zelje, na placu su se mogle kupiti i glavice za sarmu. Kisele repe nije bilo, no zato je svježe bilo na izbor jer je obilno rodila. Ni ove srijede nije izostala ponuda suhomesnatih trajnih i polutrajnih proizvoda kao i domaćih sireva.
Kiselo zelje (kg):
(kom): 0,6 €
Adventski vijenci (kom): 20
Kako je ovo idealno vrijeme za presadnju, na sajmu se još uvijek mogu nabaviti različite voćne i lozne sadnice. S druge strane, Božić nam kuca na vrata pa su se ostali prodavači opskr-
Piše: Rene Trupković, mag. chem., Analitičar u Laboratoriju za ekologiju, kemiju hrane i POU
H(kg): 4 €
Jabuke (kg): 1 €
Orasi (kg): 9 €
Kukuruz (25 kg): 8 €
Božićna pšenica (kom.): 1,5 €
bili prigodnim ukrasima svih vrsta, boja i veličina. Tako su se nudile božićne lampice, girlande i naravno dječje igračke poput Djeda Božićnjaka nadalje. (vv)
istamin je spoj, točnije biogenski amin, koji se sintetizira prirodnim putem najčešće u tkivu životinja, prvenstveno riba. Nastaje dekarboksilacijom slobodnih amino kiselina histidina ili aminacijom aldehida i ketona, procesa koji se prirodno javljaju u mnogim vrstama riba, ponajviše skuša, tuna, srdela, sardina, inćuna i dr. Predstavlja potencijalni rizik zbog opasnosti od trovanja ako se unosi u tijelo čovjeka u većim količinama. Histamin se proizvodi s pomoću bakterija koje luče speci�ični enzim, histidin dekarboksilazu. Dva uvjeta potrebna za širenje i povećanu proizvodnju spomenutog enzima su vrijeme i temperatura. Izloženost svježe ribe povišenim temperaturama povećava rast i razvoj bakterija koje proizvode histidin dekarboksilazu, a time i same količine histamina. Također, vrlo je bitan postupak i kvaliteta smrzavanja ulovljene ribe, jer nečistoće u ledu, koji se koristi za smrzavanje, mogu biti potencijalni izvor bakterija koje proizvode histamin. Nadalje, vrijeme koje svježa riba provodi između ulova i smrzavanja dodatni su parametar koji utječe na količinu proizvedenog histamina.
Mnoga istraživanja pokazala su da konzumirane ribe i riblji proizvodi koji sadrže visoke količine histamina predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Jednom kad se histamin unese u ljudsko tijelo, njegova prisutnost najčešće se manifestira u obliku alergijske reakcije. Dolazi do tzv. skombrotoksičnog trovanja, povezanog s konzumacijom ribe iz obitelji Scombridae (tuna, skuša, haringa). Simptomi trovanja obično nestanu nakon 24 sata zbog rada detoksi�icirajućeg sistema u probavnom traktu, koji
uspješno metabolizira niže količine unesenog histamina s pomoću enzima monoamin i diamin oksidaze. Ipak, kod unošenja većih količina histamina, sistem ga ne može eliminirati te dolazi do spomenutog trovanja. Nadalje, određivanje histamina i njegova zastupljenost u ribi i ribljim proizvodima može poslužiti kao indikator svježine ribe koju nalazimo u hladnjacima prodavačkih lanaca. Mnoga istraživanja diljem svijeta u proteklih desetak godina pokazala su da su količine izmjerenog histamina iznad granične vrijednosti prisutne u proizvodima koji nisi bili pravilno hlađeni. Stoga je izuzetno bitan cjelokupni proces hlađenja ribe, od njihovog ulova, koji je kritičan u kontroli formiranja bakterija koje proizvode histamin, do samog smrzavanja i pakiranja ribe za prodaju. Idealno, riba i riblji proizvodi trebaju se čuvati na 0°C ili niže kako bi se spriječio rast bakterija i aktivacija enzima histidin dekarboksilaze. Nepravilnim čuvanjem i hlađenjem, samo 2–3 sata na temperaturama od 20°C ili višim, može doći
do formiranja toksičnih levela histamina.
Vrlo bitno je napomenuti da je nastali histamin gotovo nemoguće ukloniti iz proizvoda u kojima se formirao. Iako kuhanje ili pečenje ribe na visokim temperaturama uklanja bakterije koje su zaslužne za proizvodnju histamina, sam histamin koji se formirao do tog trenutka se ne uklanja, te predstavlja potencijalnu opasnost od trovanja s temperaturno obrađenim proizvodima.
Nedavna istraživanja pokazala su da svježa riba i riblji proizvodi koji se prodaju u hladnjacima diljem Europe općenito zadovoljavaju kriterij sigurnosti hrane naveden u Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005. Ipak, rezultati pokazuju prisutnost proizvoda čije su granice histamina iznad onih granično dozvoljenih, što ih čini neprikladnim za konzumaciju. Adekvatno hlađenje, poštivanje odgovarajućih postupaka obrade ribe i poštivanje međunarodnih standarda higijene hrane prioritet su prevencije nastajanja bakterija, proizvodnje histamina i trovanjem istim.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
– u skladu s prirodom”
Približavaju nam se blagdani i vrijeme darivanja. Za sve ljubitelje vrtlarenja kao idealan blagdanski poklon i ove godine pripremili smo Kalendar iz Biovrta za 2025. uz koji vam poklanjamo biovrtni blagdanski paketić sjemenja. Kalendar iz Biovrta za 2025. godinu je u boji, veličine 23x16,5 cm, zidni (s rupom za objesiti) – dakle kad se otvori, onda je veličine 23x33 cm. Kalendar ima 32 stranice, prepun je šarenih i veselih prigodnih fotografija, čime ćemo vam uljepšati svaki mjesec u godini. Ovo NIJE mjesečev kalendar, ali radi praktičnosti dodali smo na njega oznake mjesečevih mijena (kad je mladi mjesec, prva i posljednja četvrt te pun mjesec).
Kalendar iz biovrta nije samo obični kalendar. U njemu vas čeka puno znanja uz čak dva priručnika:
1. Pregled radova na vrtu po mjesecima Uz prekrasne fotografije iz Biovrta, tu su i mjesečni
vrtlarski savjeti. Uz svaki mjesec imate i popis osnovnih vrtlarskih radova u mjesecu, te direktnu poveznicu na detaljni tekst o mjesečnim vrtlarskim radovima. Tako ćete se osigurati da uz naše savjete obavite vrtlarske poslove na vrijeme.
2. Opisi i fotografije najčešćih pomagača u vrtu Sa željom da upoznate najčešće pomagače u vrtu, ove godine kalendar iz Biovrta ima i dodatni edukativni karakter. Cilj mi je da vas svojim fotografijama i tekstovima u kalendaru uvedem u čudesni raznoliki svijet brojnih pomagača u vrtu.
Uz svaki naručeni kalendar pripremili smo vam i poklon. Birate između 5 prigodnih kompleta sjemenja: Šareni vrt, Ljekoviti vrt, Divne rajčice i Najbolja vrtlarska godina, a imate opciju i sami odabrati sadržaj svoj paketića u paketiću „Moj vrtlarski izbor“.
KISELO ZELJE Jasmine Groman
Domaće kiselo zelje danas se može kupiti i na placevima i sajmovima od poljoprivrednih proizvođača koji još uvijek njeguju tu tradiciju. Među njima nalazi se i Jasmina Groman iz Novog Sela Rok, koja je već nakiselila nekoliko tura zelja. Prema njenim riječima, receptura se prenosi s generacije na generaciju. Drugim riječima, ona sada zelje kiseli po recepturi svoje praprabake.
Naši paketići su pravi eko poklon. Zapakirani su u ručno izrađene vrećice od čistog pamuka obojenog netoksičnim bojama, te zavezani ukrasnim trakama. Svaki blagdanski paketić sadrži poklon sjeme i poklon karticu (veličina platnene vrećice je cca 13x23 cm, a kartice 9x9 cm).
“Vrt je mjesto gdje se čovjek i priroda susreću na pola puta ” – naša je ovogodišnja poruka na inspirativnoj poklon kartici. Vrt nije potpuno prirodno mjesto - ali ako dozvolite Prirodi da vas vodi - vi od tog vrta možete napraviti čudesa. Vrtlarenjem stvarate svoj rajski vrt, svoj povratak sebi i trenutku u kojem jeste. Sijući vrt, sijete i radost koje vam donosi vaše stvaranje u suradnji s Prirodom.
Želim vam vesele blagdane, dobro se odmorite jer nam je nova Vrtlarska sezona već pred vratima!
Kalendar možete naručiti putem narudžbenice na www.biovrt.com
Kiselo zelje se u našim krajevima obično povezuje sa suhim buncekom, sarmom ili pak dinstano uz pečene krvavice i restani krumpir. No, mnogi ga obožavaju i u svježem stanju, na salatu, što je prava blagodat za naše tijelo. Jer, takvo zelje jedemo zimi, u vrijeme prehlada i viroza, kada naše tijelo vapi za vitaminom C za podizanje imuniteta. (vv) Jasmina
www.mnovine.hr
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
Članovi Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja DGITM Čakovec su u sklopu stručnog usavršavanja otputovali na trodnevno stručno putovanje od 6. do 8. prosinca 2024. godine u Italiju.
Prvoga dana su posjetili gradić Treviso, koji nazivaju još i „Mala Venecija“. Poznat je po svojoj bogatoj povijesti i kulturnoj baštini, kao i slikovitim ulicama i vodenim putovima. Jedna od najatraktivnijih karakteristika Trevisa je njegovo povijesno središte, koje je ispunjeno krivudavim kamenim ulicama, prekrasnim zgradama te skrivenim trgovima i dvorištima. U pauzi je nakon odličnog originalnog tiramisua, izvrsno za nepce
sjelo lokalno pjenušavo vino Prosecco.
Sljedeće odredište bila je Padova, šarmantan i gostoljubiv grad s bogatom poviješću i prekrasnom arhitekturom. Jedna od glavnih znamenitosti Padove je Bazilika svetog Antuna, katolička crkva koja je glavno mjesto hodočašća katolika diljem svijeta. Padova je također dom sveučilišta, koje je osnovano 1222. godine i jedno je od najstarijih sveučilišta na svijetu. Putnici su kavu popili u kavani Pedrocchi, poznatom kultnom mjestu kojeg nazivaju i „caffe koji nikad ne zatvara svoja vrata“ budući da je do Prvog svjetskog rata bio otvoren dan i noć. Padova je zaista posebna u vrijeme Adventa kada je ukrašena prigodnim
dekoracijama i lampicama. Mirisi bombona, kuhanog vina te raznoliki proizvodi domaćih radionica oduševili su putnike.
Drugoga dana posjetili su Božićno selo u mjestu
Bussolengo koje je napravljeno po uzoru na njemački gradić Rothenburg i čarobnu romantičnu cestu. Kombinacija svjetla, ukrasa, Djed Božićnjak i jaslice u prirodnoj veličini te čudo mirisa i božićnih pjesama pružaju jedinstven doživljaj.
Verona je jedan od talijanskih gradova kojeg turisti najviše vole posjećivati jer se ovdje odigrala najljepša i najtragičnija ljubavna priča svih vremena, ona o Romeu i Juliji. Šetnjom kroz grad posjećene su znamenitosti od
ZAJEDNICA BRANITELJSKIH UDRUGA Međimurske županije
kojih su najpoznatije Julijina kuća s poznatim balkonom i rimski amfiteatar (Arena) iz 1. stoljeća koji je treći po veličini očuvani. U adventsko vrijeme Piazza Bra i Arena su posebno ukrašeni. Na velikom božićnom sajmu s preko 300 štandova putnici su degustirali i kupili domaće lokalne proizvode.
Nažalost, posljednjeg dana zbog jake kiše i vjetra nije posjećena Vicenza, ali je zato ostalo više vremena za shopping u Noventa di Piave Designer Outletu, što je najviše oduševilo putnice.
Povratak kući je zbog veselog raspoloženja vrlo brzo prošao. Svi putnici jedva čekaju novo putovanje kojih će u 2025. godini opet biti mnogo.
Ove godine svi politički dužnosnici ili moćnici dijele „Božićnice“, a jedino je Vlada RH primjerom pokazala što je to Božićnica, dajući dar za Božić svim umirovljenicima. Stoga su BRANITELJI
ZAJEDNO odlučili javnosti predočiti svoje mišljenje i stav, jer su mnogi osim sirotinji odlučili dati „Božićnice“ i braniteljskoj sirotinji, jasno potaknuti predstojećom izbornom godinom. Zapravo se ne radi ni o kakvim „Božićnicama“, zar samo sirotinja
slavi Božić? Što je s vjernicima koji u svojoj vjeri nemaju Božić, imaju li i oni pravo na „Božićnice“? Bilo bi zanimljivo vidjeti reakciju zaposlenika općina, gradova i Županije, da se Božićnice daju samo zaposlenicima koji primaju minimalac, a ne svi zaposlenici?
Nije li odluka da se „Božićnica“ da samo sirotinji diskriminacija većine koji ne spadaju u te nepromišljene cenzuse i ograničenja. Skrb o sirotinji je problem s kojom
se tijela javne političke vlasti moraju nositi cijele godine, a ne samo za Božić. Tijela javne političke vlasti bi skrb u siromašnima morali imati ugrađene u svoje Planove provođenja socijalne politike, jer siromašni, nisu siromašni samo na Božić. Božićnica je dar koji se daje za Božić, a nije socijalna pomoć.
Stoga pozivamo sva tijela javne političke vlasti, ako dajete Božićnice hrvatskim braniteljima, dajte svima,
a socijalnu pomoć socijalno ugroženima dužni ste osigurati po Zakonu cijele godine, a ne samo za Božić ili pred izbore. Podvlačimo da je Vlada RH primjerom pokazala kako se daje Božićnica ugroženoj kategoriji građana, dajući Božićnicu svim umirovljenicima bez ikakvog cenzusa i uvjeta, jer svim umirovljenicima će stići Božić. Predsjednik Željko Tomašić
RAZVOJNA AGENCIJA zaštite potrošača
Kupujte promišljeno, a ne pod pritiskom
Blagdansko vrijeme donosi toplinu, zajedništvo i radost, ali i sveprisutno šarenilo reklama koje nas pozivaju na "najbolje ponude" i "savršene poklone". U ovom emocionalno nabijenom razdoblju lako je podleći pritisku i potrošiti više nego što je planirano, često na stvari koje nam zapravo nisu potrebne. Reklame su osmišljene tako da izazovu emocije i uvjere nas da su proizvodi koje promoviraju ključ sreće. No, stvarna vrijednost blagdana leži u zajedništvu, ljubavi i pažnji, a ne u količini poklona ispod bora.
Savjeti za mudru blagdansku kupnju Kako bi građanima pomogli donijeti promišljene odluke, podsjećamo na nekoliko važnih smjernica:
1. Planirajte i držite se budžeta. Izbjegnite financijski stres tako što ćete unaprijed odlučiti koliko možete potrošiti.
2. Birajte promišljeno. Darovi koji nose osobnu priču često su vredniji od skupih i impulzivno kupljenih stvari.
3. Čuvajte se zaduživanja. Kupnja na rate ili kori-
štenje kredita može vas dugoročno opteretiti više nego što vrijedi trenutni blagdanski užitak.
4. Istražujte prije kupnje. Reklame ne prikazuju cijelu priču – provjerite što stvarno dobivate i je li to zaista ono što vam treba.
5. Pokažite djeci pravu vrijednost blagdana. Djeca uče iz primjera, a blagdani su savršeno vrijeme za pokazivanje da zajedništvo i pažnja vrijede više od materijalnih stvari. Poziv na promišljanje Blagdani su vrijeme ljubavi, a ne utrke u kupovini. Uspostavimo ravnotežu i ne dozvolimo da nas šarenilo reklama odvuče od pravog značenja ovog posebnog razdoblja. Darujte pažnju, osmijehe i vrijeme – jer to je ono što traje. Neka ovaj Božić bude bogat zajedništvom, a ne dugovima. Za više informacija o pravima potrošača i savjetima za odgovorno kupovanje, kontaktirajte nas putem e-maila tajnistvorozp@rozp.hr i rozp@rozp.hr . Gordana Lukić
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1525
BESPLATNA dostava gableca
Dostava radnim danom od 9 do 13 sati
Čakovec, Nedelišće, Strahoninec, Ivanovec, Savska Ves, Pribislavec, Šenkovec, Mihovljan ili osobno preuzimanje
u Hotelu Park od 9 do 15 sati
*vikendom i praznikom nema gableca
*za 10 i više gableca potrebna najava dan ranije
Vera je jako spretna u šivanju, pa svoju dugogodišnju praksu u tom poslu vješto koristi za izradu svakojakih prigodnih ukrasa i predmeta
Piše: Aleksandra Sklepić
Čarolija Božića u kući Vere Drk iz Peklenice, svake se godine nadopunjava novim originalnim ukrasima koji proizlaze iz Verine mašte i kreativnosti. Vera je jako spretna u šivanju, pa svoju dugogodišnju praksu u tom poslu vješto koristi za izradu svakojakih prigodnih ukrasa i predmeta.
Ovog su Božića kuću obitelji Drk nastanili veseli božićni vilenjaci koji im rade društvo u dugim zimskim večerima. - Vilenjake izrađujem od viška tekstila koji mi ostaje kod šivanja i jako mi je za-
bavno. Izradila sam ih već više desetaka, malih, većih, veselih i ozbiljnih, ispričala nam je Vera. Imam i neke koji nisu božićni, nego ih ukrasim prigodno, za rođendane, razne druge prilike, a imam i dva sa znakom Dinama, koje sam izradila jer nisam imala društvo za gledanje nedavne utakmice, u šali nam je rekla Vera.
Za izradu vilenjaka, doznali smo, potrebna je samo dobra volja i osnovne vještine šivanja, kao i neizostavna mašta. Kape vilenjaka Vera izrađuje od starih pletenih vesti, brada je od ostataka materijala za deke i prekrivače, ogrtači su - s naglaskom na svježinu i kvalitetu te uz pažljivo odabrane namirnice i jedinstvene recepte, naši su jelovnici pravi gurmanski doživljaj.
* Kontaktirajte nas za personalizirane jelovnike
Čizmice za najmlađe Verina su tradicionalna rukotvorina
im od �lisa, a punjeni su rižom ili spužvom. Vješto ukrašeni zaista izgledaju jedinstveno, te kuću u blagdansko vrijeme pretvaraju u bajku. Osim vilenjaka, Vera izrađuje i snjegoviće od stiropora, te šiva čizmice za mlađe članove obitelji i rodbine u koje Sveti Nikola dostavlja svoje darove. Iako je u mirovini, Vera je stalno zauzeta. Rado putuje sa suprugom, vole šetnje i druženja s prijateljima. Za Božić ipak mora ostati nešto slobodnog vremena za kolače koje rado peče, kao i za ukrašavanje kuće i dvorišta u čemu posebno uživa.
Međimurskih novina - božićne
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2024.
Zahvaljujući novim alatima za rezanje stiropora i drva, koje je nabavio prije nekoliko godina, proces je postao još učinkovitiji i brži
Piše: Luka Pongračić
Mario Jerković, 47-godišnji umirovljeni hrvatski vojnik iz Pribislavca ponovo se natječe u našem tradicionalnom božićnom natječaju za najljepše i najkreativnije ukrase. Prije dvije godine zadivio nas je svojim jedinstvenim ručno izrađenim božićnim kućicama, a ove godine nastavlja istim putem, obogaćujući adventski duh mjesta. Marija je sudbina dovela iz Slavonije u Međimurje, gdje je pronašao ljubav i novi dom, a on u slobodno vrijeme izrađuje prava mala umjetnička djela – božićna betlehemska sela.
Plod četverogodišnjeg rada
Do sada je napravio više od stotinu detaljno
Marijevo nedavno remek djelo
razrađenih kućica koje su rezultat četverogodišnjeg predanog rada. Mario kaže
kako mu je ideja došla dok je pregledavao društvene mreže i tražio inspiraciju za ukrase. Počeo je s manjim projektima, ali ubrzo su njegove kućice prerasle u veće i kompleksnije radove. Zahvaljujući novim alatima za rezanje stiropora i drva, koje je nabavio prije nekoliko godina, proces je postao još učinkovitiji i brži.
Kućice od stirodura
- Poseban je užitak kad ljudi uživo vide moje kućice i ostanu iznenađeni.
Piše: Sanja Heric
Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade? Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili.
Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.
Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti.
Naš žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.
Kako sudjelovati u natječaju?
Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase. Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.
Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 3. siječnja 2025. godine. Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!
Za najljepši božićni ukras dijelimo sljedeće nagrade:
• Prva nagrada: Poklon bon Jakopić travel u iznosu od 50 eura, uz mogućnost izbora destinacije po želji.
• Druga nagrada: Poklon bon BIMA
- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.
To mi daje dodatnu motivaciju, ističe Mario, koji izrađuje kućice od stirodura, oblikuje ih glet-masom i boji u razne tonove koristeći obične zidne boje. Njegov rad inspiriran je i iskustvom iz Afganistana, gdje je služio kao vojnik i gdje je imao priliku vidjeti arhitekturu sličnu onoj koju sada oživljava kroz svoje kućice.
Kada se doda prigodna rasvjeta i �igurice, Jerković stvara atmosferu koja podsjeća na vrijeme Isusova rođenja.
• Treća nagrada: Poklon bon BIMA
- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.
TRGOVINA KRK Donji Vidovec
U Trgovini Krk u Donjem Vidovcu dvije vesele i uvijek nasmijane zaposlenice, Slađana Cenko i Ljiljana Poljak, svakodnevno dočekuju kupce s osmijehom. Uz svoje radne obaveze, pronađu i vrijeme za uživanje u Međimurskim novinama. - Ja obožavam cvijeće, pa kada se piše o cvijeću, najljepšim vrtovima ili kada je poučan članak o sadnji cvijeća, to me uvijek razveseli. Čitam i slikam recepte, a kako sam članica KUD-a Sveta Marija, pratim sve što se događa vezano uz kulturu. Uz to, često pratimo i rubrike s cijenama na tržnici. Sve prolazimo, sve je zanimljivo, pa uvijek nešto pronađemo, govori Ljiljana uz smiješak. Dok Ljiljana priznaje da najmanje čita sport, Slađana se nadovezala:- Ja s djecom volim pročitati i sport. Kako bismo zahvalili na vremenu koje su nam posvetile, poklonili smo im platnene vrećice s logom Međimurskih novina. Slađana Cenko i Ljiljana Poljak
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Novo, 116. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” uskoro završava.
I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor
pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka 24. prosinca. Sretnog dobitnika 116. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. prosinca. (mk)
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o.
Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Na temelju Zaključka, KLASA: 320-02/24-01/4, URBROJ: 2109-2-01-01-24-2, od 06. prosinca 2024. godine, Grad Čakovec daje obavijest o objavi
za podnošenje zahtjeva za korištenje poticajnih �inancijskih sredstava za su�inanciranje dijela troškova za ekološku biljnu proizvodnju poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca Grad Čakovec obavještava obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava / Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, sa sjedištem / prebivalištem na području Grada Čakovca i koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca, bave se ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i ispunjavaju druge propisane uvjete, da se do 24. prosinca 2024. godine zaprimaju zahtjevi za dodjelu subvencije za ekološku biljnu proizvodnju. Subvencionira se 100% troškova nadzora i izdavanja godišnje Potvrdnice za tekuću godinu i ekološka proizvodnja voća, povrća i žitarica koja je propisano evidentirana na minimalnoj površini od 0,1 ha u iznosu od 150,00 EUR / ha. Najviši iznos subvencije koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 440,00 eura.
Uvjeti za dobivanje subvencije sadržani su u Zaključku i Javnom pozivu koji su u cjelokupnom sadržaju objavljeni na oglasnoj ploči i na službenoj internetskoj stranici Grada Čakovca, www.cakovec.hr.
Dodatne informacije vezane uz Javni poziv mogu se dobiti u Gradu Čakovcu, u Upravnom odjelu za EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju, soba 202, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec ili na tel. 040 / 314 - 937.
Za Grad Čakovec Ljerka Cividini, Gradonačelnica
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr);
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Monika Višnjić (43) iz Štefanca postala je senzacija u popularnoj srpskoj emisiji Nikad nije kasno nakon što je svojom izvedbom pjesme "Neka mi ne svane" oduševila žiri i publiku. U ekskluzivnom intervjuu, Monika je otkrila kako uspijeva uskladiti brojne obaveze s pjevačkom karijerom. Njezina priča inspirira mnoge, a ona sama poručuje da nikad nije kasno za ostvarenje snova. (sh, Foto: Z. K. Munja/ Grand portal)
Petak,
13. prosinca
11:30
Ja među lutkama - radionica
izrade lutaka
Mul�medijalna dvorana
Riznice Međimurja
16:00
Božićni sajam u Prelogu Trg slobode
17:00
Božićni sajam u Šenkovcu Trg svete Jelene
18:00
Promocija monografije Stari
grad Čakovec kroz stoljeća
Mul�medijalna dvorana
Riznice Međimurja
20:00
Crvena jabuka
Sve� Mar�n na Muri
Igralište iza osnovne škole
14. prosinca
9:00
Kuhanje međimurske juhe
Trg Republike, Čakovec
16:00
Advent u Malom Mihaljevcu
Dom kulture Mali Mihaljevec
16:00
Advent u Pribislavcu Ispred zgrade općine
18:00
Svetomar�nski Krampuslauf
Centar Svetog Mar�na na Muri
18:00
Pjesma gradu rudara
CZK Rudar
18:00
Predstavljanje knjige
Biljane Fundak
Mul�medijalna dvorana
Muzeja Croata insulanus
Grada Preloga
19:00
Adventski koncert
ansambla Pučpuljike
Crkva svetog Nikole Čakovec
SVETI MARTIN NA MURI
U Općini Sveti Martin na Muri obilježava se 13. izdanje Svetomartinskog Krampuslaufa koje će se održati u petak i subotu, 13. i 14. prosinca 2024. godine. Posjetitelje očekuje lauf krampusa i bogat glazbeni program. Manifestacija započinje u petak, 13. prosinca, kada će nastupiti popularni bend Crvena jabuka, a koncert predgrupe Privatt Band započinje u 18 sati. Ulaznice je moguće nabaviti u pretprodaji po cijeni od 12 eura, dok će
na dan koncerta cijena biti 15 eura.
U subotu, 14. prosinca, program će započeti laufom krampusa u 18 sati, od vatrogasnog doma prema centru Sv. Martina na Muri. Nakon laufa, u 20 sati, zasvirat će bend New Casino i popularni DJ/MC Berto. Ulaznica za lauf iznosi 2 eura, dok je ulaz na subotnje koncerte slobodan. Svi koncerti tijekom oba dana Krampuslaufa izvodit će se u velikom grijanom šatoru na školskom igralištu. (sh)
Mirko Švenda Žiga dolazi u Selnicu
BOŽIĆNI SAJAM u Selnici
Dolazi najljepše doba godine, a s njime i Božićni sajam sv. Marka u Selnici. U subotu, 21. prosinca, s početkom u 18 sati, u Vatrogasnom domu Selnica očekuje se dolazak Djeda Božićnjaka.
Božićni sajam održat će se u nedjelju, 22. prosinca, s
Dobitnik knjige Poslovna biblija opako sposobne objavljene u prošlom broju je Ivica Horvat iz Pretetinca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
kupon br. 1526
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
telefona:
oglasnik@mnovine.hr
Posjetite jedinstveni Krampuslauf u Hrvatskoj
početkom u 14 sati. Posjetitelji će imati priliku kušati domaće delicije, poput kolača, kobasica i kuhanog vina, razgledati ponudu rukotvorina i ukrasa te uživati u nastupu Mirka Švende Žige. Organizatori sajma su Udruga Oaza 98, DVD Selnica i Općina Selnica. (sh)
Tracy Wol : Žeđ
u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Cijeli se moj svijet promijenio kad sam zakoračila u Akademiju Katmere. Sve je u vezi ovog mjesta i njegovih učenika jednostavno… neobično. Ali, ipak, evo me tu, smrtnice među bogovima – ili čudoviš�ma. Još uvijek ne uspijevam odluči� kojoj od ovih zaraćenih strana pripadam, ako uopće pripadam ijednoj. Jedino što znam jest da postoji jedna stvar koja ih povezuje – mržnja prema meni. Ovo je zasigurno posljednje mjesto na kojem želim bi�, ali nakon tragične smr� mojih roditelja, i nemam previše izbora.
A tu je, naravno, i Jaxon Vega. Vampir sa smrtonosnim tajnama koji sto�nama godina ne osjeća apsolutno ništa.
Lions klub Zrinski Čakovec tradicionalno organizira humanitarnu akciju „Kuhano vino“ povodom adventskih dana u Čakovcu. Ove godine prikupljena sredstva usmjerit će se na proširenje „Kutka za slijepe i slabovidne“ u Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec. Ovaj projekt, pokrenut 2012. godine, omogućuje osobama s oštećenjem vida lakši pristup knjigama i drugim materijalima. Cilj ovogodišnje akcije je nabava programa Omoguru, inovativnog alata koji poboljšava čitanje, koncentraciju i učenje za osobe s posebnim potrebama.
Osim toga, na štandu Lions kluba bit će izloženi crteži osnovnoškolaca iz akcije „Poster mira“. Posebno ćemo zahvaliti mentorima, likovnim pedagozima i psihologinji koja pomaže obitelji stradaloj u potresu na području Siska. Pozivamo sve građane da se pridruže akciji u subotu, 14. prosinca 2024., s početkom u 10:30 sati na štandu Lions kluba u centru grada. Donacijom za tople napitke poput kuhanog vina, čaja ili punča, dat će se doprinos razvoju inkluzivne zajednice. (sh)
Žeđ je prva knjiga u istoimenoj seriji od šest nastavaka. Radi se o young adult fantasy ljubavnom serijalu u kojem se ponovno vraćamo starim dobrim vampirima. Serijal se uzduž i poprijeko uspoređuje sa Sumrakom.
... nastavak vodiča za subotu 21:00 A Blast from the 80’s Meta bar, Čakovec Nedjelja, 15. prosinca 10:00
Božićni sajam u Belici Društveni dom Belica 15:00
Božićni sajam Draškovec Ispred crkve sv. Roka u Draškovcu 17:00
Božićno disco rolanje Mesap Nedelišće
Petak, 20. prosinca
17:00
Priča o Božiću Kod stabla platane u Nedelišću 18:00
Popularno predavanje petkom Vunas� mamu� - divovi ledenog doba Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja
20:00
Orašar Centar za kulturu Čakovec Subota, 21. prosinca 16:00
Božićni sajam, utrka i dolazak Djeda Božićnjaka Kotoriba
20:00
Vanessina božićna čarolija Dom kulture Štrigova Četvrtak, 26. prosinca Koncert Alka Vuica i Trash Mesap Nedelišće
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Monika Višnjić iz Štefanca nastupila je pjesmom Neka mi ne svane u srpskoj emisiji Nikad nije kasno i prošla u drugi krug. Oduševila je svojom karizmom, životnom pričom i glasom
Piše: Martina Korent
Foto: Z. K. Munja/ Grand portal
Monika Višnjić, mlada baka od 43 godine iz Štefanca, postala je prava senzacija nakon nastupa u popularnoj natjecateljskoj srpskoj emisiji Nikad nije kasno na Prvoj srpskoj televiziji. Kao mlada baka, majka i supruga s nevjerojatnim glasom i karizmom, Monika je uspjela oduševiti i publiku i žiri te proći u drugi krug natjecanja.
Njezina priča o ljubavi prema glazbi, obitelji i životu, nastupu je dala drugačiju i još pozitivniju notu. Nastupala je s pjesmom Neka mi ne svane, a u romantičnom izdanju i s nježnim glasom oduševila je sve. U ekskluzivnom intervjuu, Monika je
otkrila što je motivira, kako uspijeva balansirati brojne obaveze i kakvi su njezini planovi.
- Kakvu vrstu glazbe voliš slušati?
- Oduvijek slušam pop, zabavnu i narodnu glazbu, ali volim čuti i dobru stranu pjesmu. Glazba za mene nema granica, bitno mi je samo da prenosi emociju. Svaka pjesma koja ima dušu može me dirnuti, bez obzira na žanr.
- Što bi voljela postići u sljedećih pet godina?
- U sljedećih pet godina želim ostvariti san i pjevati u bendu. Voljela bih imati više nastupa po našem kraju, sudjelovati na raznim kulturnim događajima i festivalima. Nije mi važno o kakvoj je glazbi riječ – važno je da pje-
MONIKA VIŠNJIĆ iz Štefanca postala senzacija u srpskoj emisiji Nikad nije kasno
sma povezuje ljude i stvara lijepe uspomene. Zapravo je cijela ideja oko nastupa na Nikad nije kasno bila povezana s traženjem novog benda, jer se prijašnji nažalost spletom okolnosti razišao.
Moniku ćemo gledati 19. siječnja u trećem krugu gdje će se ponovno truditi za prolaz u novi krug.
Držimo fige za odličan nastup i prolaz
- Koji su tvoji hobiji ili interesi izvan pjevanja?
- Na prvom mjestu mi je uvijek obitelj. Imam puno obaveza oko djece, njihovih školskih i sportskih aktivnosti. Imam dvije kćeri, jedna je udana i živi sa suprugom i sinom u Murskom Središću, a mlađa je gimnazijalka koja upravo razmišlja o upisu na fakultet. Najmlađi Alex ide u sedmi razred i bavi se košarkom. Volimo se družiti s prijateljima, kod nas je uvijek veselo i rijetko kad se ništa ne događa. Osim toga, radim u proizvodnji obuće tako da moje slobodno vrijeme počinje nakon 14 sati. Idem i na trening zumbe koju jako volim. Iako mi je svaki dan ispunjen do maksimuma, trudim se uvijek pronaći trenutke za sebe i ono što volim.
- Imaš li neku posebnu pjesmu koja ti puno znači?
- Teško je izdvojiti samo jednu pjesmu. Imam nekoliko njih koje me podsjećaju na posebne trenutke u životu, ali ne mogu se odlučiti za samo jednu. Glazba mi je poput dnevnika emocija – svaka pjesma nosi svoju priču.
- Kada si počela pjevati?
- Pjevam otkad znam za sebe, ali moj prvi javni nastup bio je kada sam imala 13 godina. Od tada nisam stala. Nastupala sam u KUD-u, na raznim manifestacijama, priredbama, festivalima, veselicama… Glazba je uvijek bila moja najveća ljubav i motivacija, čak i u trenucima kada sam se bavila drugim stvarima.
- Kada si stupila u prvi bend?
- Već u srednjoj školi počela sam pjevati u duetu, što je trajalo godinama. Uvijek je to bio neki duet ili trio, ali pravi bend prvi put sam imala tek 2018. godine – Mohokos Party Band. S tim bendom najčešće smo svirali na feštama i posebnim prigodama i zaista smo imali mnogo gaža. Nažalost, razišli smo se i trenutačno nemam bend. No, vjerujem da će doći prava prilika za novi početak.
- Kako stigneš balansirati posao, obitelj i pjevanje?
- Balansiranje između obitelji, posla i pjevanja nije lako, ali ljubav prema glazbi mi daje snagu da ne odustanem. Uz veliku podršku supruga i djece, uspijevam organizirati svoje vrijeme.
VODE VAS U KINO
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 25.12.2024. u CineStaru Varaždin.
Dobitnica ulaznica za film: Benjamin Šobak DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Emmanuelle
Najteže je pronaći trenutke za vježbu, ali trudim se uvijek odvojiti vrijeme za nastupe i pripreme. No, pjevušim stalno, što god da radim, pjesma je dio moje svakodnevnice.
- Tko ti je uzor?
- Oduvijek pjevam pjesme Doris Dragović, Zorice Kondža, Magazina, Lepe Brene i Hanke Paldum. One su mi uzor, ne samo zbog svojih zavidnih karijera, nego i zbog toga što su uspješne žene, supruge i majke. Njihova posvećenost i ljubav prema glazbi su inspirativni.
- Tko ti je najveća podrška?
- Podršku sam imala odmalena od roditelja, sestre i brata. Oni su i danas uz mene, ali glavnu ulogu sada su preuzeli moj suprug i djeca. Zajedno biramo pjesme za nastupe, kćeri mi pomažu s odjevnim kombinacijama i šminkom, a suprug mi je najveća logistika. Bez problema me vozi na nastupe, čak i u Beograd, i uvijek je tu za mene.
- Kada vježbaš pjevanje?
- Iako pjevam odmalena i ne trebam puno vježbati, za nastupe u Beogradu potrudila sam se dodatno vježbati. Nakon posla i svih obaveza, uvijek pronađem trenutak da se posvetim pripremama kako bih bila što bolja.
- Kako se osjećaš pred kamerama?
- Pozitivna trema uvijek je prisutna, pogotovo pred kamerama. Ipak, emisiju pra-
KAKO DO
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
ti nekoliko milijuna ljudi, što je veliki izazov. Produkcija, žiri, publika i orkestar emisije Nikad nije kasno pružaju nevjerojatnu podršku i sve je na vrhunskoj razini. Zahvaljujući njima, osjećala sam se kao prava zvijezda.
- Planovi za budućnost?
- Želim nastaviti s glazbom, nastupati, povezivati ljude pjesmom i stvarati uspomene. Nadam se da će ova avantura biti tek početak nečega još većeg. Svojom energijom, glasom i srdačnošću Monika je dokazala da nikad nije kasno za ostvarenje snova.
Kris�na Štebih je dokaz da se i zimi može izgleda� kao da ste upravo izašli iz modnog časopisa
Zelena jakna – jer svatko treba malo božićnog duha, čak i u ormaru
Kovrče koje su spremne za svaku blagdansku avanturu
Karirani šal najbolji je prijatelj božićnih blagdana
Mar�na Kocijan s djecom u blagdanskom izdanju
NINA VARGA napreduje munjevitom brzinom, a izbornik
Nenad Gračan nagradio je trud
- Od 8 do 16 sam na fakultetu, odem u menzu, potom kratko učiti u stan, a u 18 sati krećem na trening u Čakovec i zatim kasno natrag u Zagreb, govori Nina
Piše: Luka Pongračić
Foto: Mario Šarić
Nina Varga, mlada nogometašica iz Donje Dubrave, od malih nogu pokazuje strast i predanost nogometu. Današnja reprezentativka svoje prve korake napravila je u NK-u Dubravčan, gdje je trenirala sa starijim dječacima, što ju je dodatno motiviralo.
- Kao mala, uvijek sam vrijeme provodila u društvu dječaka na nogometnom igralištu. Gledajući ih kako igraju nogomet, poželjela sam se i sama okušati u tome. Kad sam navršila 7 godina, odlučila sam započeti svoj nogometni put u nogometnom klubu Dubravčan. U klubu su me odmah prihvatili, iako sam bila jedina djevojčica. Moji suigrači su bili brižni i nježni prema meni od samog početka pa sve do našeg rastanka. Trenirala sam s dječacima koji su bili stariji od mene, što me dodatno motiviralo jer sam se morala boriti s jačima i iskusnijima. To mi
je puno pomoglo u razvijanju nogometne inteligencije te u dobivanju snage i čvrstoće, započinje Nina.
Prelazak u žensku ekipu
2019. godine Nina prelazi u NŠ Međimurje Čakovec, gdje započinje igrati s djevojčicama, što je za nju bio novi izazov. - Počela sam igrati s djevojčicama, što je bilo novo iskustvo za mene jer prije nisam imala priliku igrati u ženskoj ekipi. Djevojčice su �izički bile slabije od dječaka, što mi je predstavljalo prednost jer sam bila čvrsta na terenu i imala dobro razvijenu nogometnu inteligenciju. To mi je pomoglo da se brzo prilagodim i pokažem svoje vještine. Varga je već tada napredovala velikim koracima te brzo prelazi u seniorsku ekipu NŠ Međimurja Čakovec i 2021. godine debitira za hrvatsku reprezentaciju WU-17, ali sve je to bio tek početak. - Godine 2021. debitirala sam u senior-
skom nogometu i za reprezentaciju WU-17. Pokušavala sam se prilagoditi, učiti od starijih i iskusnijih igračica. Bilo je puno novih iskustava, ali uz puno truda i podrške, uspjela sam se nositi s tim velikim koracima, nastavlja Nina.
Izbornik je nagradio trud
Nedavno je ostvarila svoj san, prvi nastup za A reprezentaciju Hrvatske. - Bila sam vrlo sretna i ponosna. San svakog nogometaša i nogometašice je zaigrati za A reprezentaciju, a moj san se ostvario i to pred domaćom publikom i na domaćem terenu što me posebno razveselilo i obradovalo. Osim sporta, Nina studira na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.
- Poprilično mi je teško uskladiti treninge, utakmice i obaveze izvan nogometa pošto studiram Kineziološki fakultet u Zagrebu i odlazak na trening mi oduzme gotovo cijeli dan. Od 8 do 16 sati sam na fakultetu, pojedem nešto u
menzi, dođem u stan, imam sat vremena za učenje, u 18 sati krećem na trening u Čakovec i natrag u Zagreb se vraćam oko 23 sata te umorna legnem na spavanje, ističe Varga.
Prehrana i održavanje energije za uspjeh
Prehrana je ključan faktor u životu sportaša, a Nina nastoji održati zdrav režim ishrane i ulogu koju ona ima za njezine performanse.
Omiljeni zdravi obrok
Nine je krem juha od tikvice, pečena piletina s tjesteninom u umaku od vrhnja i brokule te svježi domaći krastavci
- Tijekom studija teško je voditi nekakav poseban režim, no najviše moguće pazim da se što zdravije i pravilnije hranim. U klubu ne moramo strogo paziti na prehranu, no smatram da se moje suigračice samostalno vode brigu o tome kao i ja, ističe. Omiljeni zdravi obrok
Nine je krem juha od tikvice, pečena piletina s tjesteninom u umaku od vrhnja i brokule te svježi domaći krastavci. S druge strane, Nina ne može odoljeti svom omiljenom „cheat mealu“ – burgerima. Kao i za svakog mladog sportaša, najveći problem i izazov je pronalazak balansa između sporta i obrazovanja.
- Jedan od najvećih izazova mi je bio uskladiti školske i nogometne obaveze pošto sam iz Donje Dubrave i do Čakovca mi je trebalo 40 minuta vožnje
autom, no uz veliku pomoć i podršku mojih roditelja uspijevala sam sve to stići. S istim izazovom susrećem se i dan danas kad sam na fakultetu u Zagrebu, no uspijevam nekako posložiti vrijeme za učenje i odvojiti vrijeme za trening, priznaje Nina.
Poruka mladim nogometašicama
- Djevojkama koje se žele baviti nogometom želim poručiti da kad naiđu na prepreke na nogometnom putu da vjeruju u sebe, budu uporne i predane disciplini te da nikad ne odustaju jer se svi ciljevi ostvaruju vlastitim radom, trudom i željom. Nina je i dalje posvećena svom cilju da jednom postane prvakinja s klubom i nastavi uspješno igrati za reprezentaciju Hrvatske. - S klubom bih željela jednog dana osvojiti naslov prvaka lige te nastaviti nastupati za hrvatsku reprezentaciju te po završetku fakulteta okušati se dalje u trenerskim vodama, zaključuje. Svojim radom, predanošću i ljubavlju prema nogometu, Nina Varga inspirira mnoge mlade djevojke koje sanjaju o nogometnoj karijeri, pokazujući im kako uz strast, rad i podršku mogu ostvariti svoje snove.
Rijeka je minimalnom pobjedom od 0:1 svladala Šibenik na Šubićevcu, a međimurski sudac Patrik Kolarić imao je dosta posla, osobito u završnici utakmice. Podsjećamo, Kolarić je 2022. godine na istom stadionu debitirao u HNL-u. Već u 2. minuti, Kolarić je dosudio penal, no Janković je promašio izuzetno dobru priliku.
Pet žutih kartona
Tijekom utakmice podijelio je pet žutih kartona, a susret je bio prekinut zbog bakljade domaćih navijača, što je sudac primorao produžiti za dodatnih 10 minuta. Rijeka je uspjela održati minimalnu prednost i obraniti gol. Nakon utakmice, brojni igrači i članovi stožera Šibenika pristupili su Kolariću nezadovoljni njegovim odlukama, što je rezultiralo s trima crvenim kartonima. Isključen je i oružar Nakon utakmice i oružar Matej Grubišić i trener Rajko Vidović isključeni su zbog uvredljivih komentara prema sucu. Također, kondicijski trener Šibenika, Dino Bušljeta, isključen je u 43. minuti zbog psovki. Podsjetimo, Strahoninčanin je nedavno sudio Liverpoolu i Realu u Ligi prvaka mladih te vikend ranije derbi Dinama i Hajduka. (lp)
SVJETSKA LIGA u Veneciji
brončani
Na turniru Svjetske lige za mlade u Veneciji, najvećem karate događaju godine s preko 4000 natjecatelja iz 81 zemlje, članovi Karate kluba Globus Čakovec-Mala Subotica osvojili su dvije medalje. Sven Strahija, svjetski viceprvak, ovog je puta otišao korak dalje i osvojio zlato u juniorskoj kategoriji do 76 kg, pobjedivši natjecatelje iz sedam zemalja.
Fenomenalan u finalu
Finalna 8:0 pobjeda za zlatnu medalju protiv Austrijanca Pascala Platisa bila je posebno dojmljiva. Svjetska karate federacija (WKF) proglasila ju je najdominantnijom izvedbom dana. - Strahijina snažna napadačka taktika donijela je uvjerljivu pobjedu Hrvatskoj u �inalu, naveo je WKF na svojim internetskim stranicama. Petar Slukić osvojio je brončanu medalju među kadetima do 70 kg. Nakon četiri pobjede, u �inalu poola zaustavio ga je kasniji pobjednik iz Ukrajine u napetoj borbi rezultatom 8:7. U repasažu Petar je slavio u obje borbe i na koncu sa 7:1 pobjedom protiv predstavnika Luksemburga osvojio brončanu medalju.
Šoltić ovog puta sedmi
U konkurenciji kadeta iznad 70 kg Ervin Šoltić osvojio je sedmo mjesto. Nanizao je četiri pobjede, da bi u �inalu poola nakon neriješenog rezultata sudačkim preglasavanjem 2:3 pobjedu odnio njemački natjecatelj. U repasažu je bolji bio predstavnik Turske. Paulina Magdalenić ostvarila je tri pobjede među kadetkinjama do 54 kg. Malo je nedostajalo i za četvrtu, no protivnica iz Njemačke prošla je dalje sudačkom odlukom nakon borbe bez ostvarenih bodova. U kvali�ikacijama su zaustavljeni Nikola Topličanec (mlađi seniori, -60 kg), Laura Strahija (juniorke, -66 kg), Aida Trstenjak (juniorke, -48 kg) David Bermanec (kadeti, -70 kg) i Tino Panić (kadeti, -52 kg). Natjecatelje je vodio trener i izbornik nacionalne juniorske i U21 reprezentacije Dejan Slukić. (lp)
DALIBOR GORUPIĆ, trener Dinama (D), zadovoljan odrađenim u polusezoni
- Iluzorno je pričati o nekim višim ciljevima, jedini trenutni cilj je pobijediti sljedeću utakmicu, riječi su trenera Gorupića
Piše: Miljenko Dovečer
Mladi trener domašinečkog Dinama, Dalibor Gorupić, već petu sezonu je za kormilom međimurskog trećeligaša. U ljeto 2022. godine uveo je Dinamo u 3NL Sjever u kojoj od samog početka ne igra sporednu ulogu, dapače uvijek su od sredine prema gore. Njegova ekipa uglavnom se oslanja na domicilne igrače i nije sklona velikim promjenama u igračkom kadru. S utakmicom manje trenutno su na 9. mjestu od 16 klubova. U kratkom razgovoru prokomentirali smo proteklo razdoblje.
Ulogu ozlijeđenog Čepe preuzeo je Dominik Novak
- Više ne zabijamo kao prije, a jedan od velikih razloga tome je ozljeda Čepe Krznara, kojeg nismo imali na raspolaganju na pola utakmica. Pred kraj polusezone napokon je zaliječio ozljedu koljena, koristili smo ga po 30 do 45 minuta, ali ozljeda je ostavila trag. Uvjeren sam da će kroz zimske pripreme dobro trenirati i da ćemo na proljeće opet imati Čepu kakav nam je potreban za dobar rezultat. Njegovu ulogu najboljeg strijelca je preuzeo Dominik Novak, iako je pod
kraj polusezone bio naje�ikasniji napadač, u sezonu nije ušao kako je trebao, platio je danak nepotrebnoj ekshibiciji pred kraj ljetnih priprema, tek je nakon 5 do 6 kola ulovio formu, tako da isto od njega očekujem da bude naša snaga i napadačka moć u proljetnom dijelu prvenstva, rekao je u uvodu trener Gorupić.
Na ljeto ste se pojačali s mladim kvalitetnim igračima
- Kostur momčadi su nam bili Prekupec, Petak, Malenovic, Hlišć i Žulić, dok su nam Rališ i Bacinger uz spomenute Krznara i Novaka bile napadačke opcije s kojima smo mogli igrati presing na protivnika. Od igrača koji spadaju još u kvotu mladih igrača moram istaknuti Mateja Mezgu i Niku Jakšića, mladići koji su na dobar način koristili sve minute koje su dobili. Kovač, Marodi, Sabol i Šimunić jako su važan dio naše momčadi i donose nam stabilnost i kvalitetu, ali volio bih od njih na proljeće veći učinak. Primjerice, Šimunić je skoro pa sve utakmice koje je igrao, igrao izvanredno, ali veliki je hendikep za momčad kada igrač takvog značaja i kvalitete pauzira čak 4 od 14 utakmica zbog kartona. U ljeti
smo se pojačali s trima igračima, stigli su nam Antonio Martinjaš, Dean Volar i Saša Stojko. Moram reći da su sva trojica opravdala status pojačanja, donijela su nam puno u igri i s njihovim izdanjem sam zadovoljan, iako vjerujem da mogu još više. U ovoj pauzi nećemo dovoditi nove igrače, a u kadru imamo i juniore, Tea Krznara, Frana Zadravca, Ivana Horvata i Florijana Tomašeka. Na njima je da marljivo treniraju i čekaju priliku da skupe koji nastup u seniorskom nogometu, nastavio je trener Dinama.
Dobro ste igrali obranu, 8 utakmica niste primili gol
- Imali smo nekoliko stvarno dobrih utakmica ove jeseni, prije svega utakmicu protiv tada vodeće Bilogore u Domašincu. U toj utakmici smo dominirali protiv jedne snažne momčadi, vratili se iz zaostatka, a kada smo negdje pola sata prije kraja utakmice ostali bez Rališa koji je bio isključen, još smo dodali gasa, imali nekoliko prilika za pobijediti, a složit će se oni koji su bili na utakmici da smo bili zakinuti i za penal. Dominantni smo bili i u utakmici protiv Graničara Kotoribe kod kuće, to je jedna
od utakmica kada sam jako zadovoljan nakon utakmice. Kada kontroliramo tijek utakmice i na utakmici sprovedemo ono što smo kroz tjedan trenirali. Žao mi je utakmica gdje smo odigrali neriješeno, a bili smo bliže pobjedi i upravo su te utakmice razlog što nam nedostaje nekoliko bodova da bi bili bliže vodećim momčadima. Neriješeno kod kuće s Podravinom, u gostima kod Đurđevca i Međimurja, mislim da smo u tim utakmicama trebali pobijediti, barem smo bili bliže pobjedi. Ono što je pomak u našoj igri naspram svih dosadašnjih sezona je sposobnost i zrelost da znamo odigrati utakmicu na nulu. Igrali smo na jesen 16 službenih utakmica, uključujući i kup, u 8 utakmica nismo primili gol. Istina je da ne zabijamo više kao što smo ranije, ali sada smo puno stabilniji, iskazao je zadovoljstvo igrom u obrani Gorupić.
Imate ambicije i u Međimurskom kupu
- Volio bih da budemo iz dana u dan, iz treninga u trening i iz utakmice u utakmicu bolji. Da i dalje budemo stabilni, da možemo kontrolirati cijeli tijek utakmice i da imamo glavu i rep. Nadam se da nas takav pristup može pomaknuti što
bliže vodećim momčadima. Kada stigneš do četvrt�inala u županijskom kupu, sigurno moraš imati ambicije da ga i osvojiš. Ali imaju ih i ostalih sedam momčadi koje su još u igri. Neću davati neke velike najave i obećanja, za nas je utakmica protiv BSK Belice jedina važna i jedina koja postoji u Kupu. Iluzorno je pričati o nekim višim ciljevima, jedini trenutni cilj je pobijediti sljedeću utakmicu. Pripremit ćemo se maksimalno za BSK, to je momčad koju izuzetno respektiram i koja ima sjajne pojedince, oprezan je u najavi kup utakmice trener Domašinčana.
Pripreme odrađujete na moru
- S pripremama počinjemo 13. siječnja s obzirom na rani početak nastavka prvenstva. Trenirat ćemo kombinirano na našim terenima i dvorani u Domašincu, a dio ćemo odraditi u Biogradu na Moru. Početak veljače ćemo boraviti u Biogradu, odigrat ćemo tamo tri pripremne utakmice. Protiv Posedarja, Polače i Zadra. Moramo reći da smo tradicionalno unazad nekoliko godina tamo i već smo se pomalo i udomaćili u tom kraju, rekao je za kraj trener Dinama Dalibor Gorupić.
Iako je powerlifting pojedinačni sport, želja Pozoja je bila okupiti što više srednjoškolaca te uz poticajnu atmosferu napraviti ekipno natjecanje bodujući najbolje liftove ukupno pet dizača svake škole. U plasman su ulazili i mladići i djevojke jer se bodovalo po GL bodovima, koja se koriste na powerlifting natjecanjima, pa su i one također bile konkurentne. Tako je ovo natjecanje prvo u Hrvatskoj i izvan nje, po ekipnom plasmanu i mješovitom bodovanju.
Slavenski bolji od TŠČ-a
Prva je bila Gimnazija Josipa Slavenskog, koja je jedina imala i natjecateljice, i za
nekoliko bodova bila bolja od Tehničke škole Čakovec, dok su mladići iz Graditeljske škole zauzeli treće mjesto. Prve tri ekipe su u svoje škole ponijele pehare dok su najbolja tri dizača osvojila majice i
nagrade sponzora. Rezultati, iako je bilo vrhunskih liftova, pr. mrtvo od 260 kg, su bili u drugom planu, a nakon izrazito pozitivnih dojmova Pozoji u budućnosti planiraju još više takvih susreta. Natje-
canje je bilo besplatno za sve natjecatelje.
Pozoji čekaju državno
Članovi PLK-a Pozoj se okreću brušenju forme za na-
NOGOMET
NK ČSK ČEHOVEC – Jesenski prvak II. MNL
Najbolji klupski strijelac je Patrick Alves koji je postigao 14 zgoditaka, zatim slijedi kapetan Roberto Višnjić s 13 postignutih zgoditaka.
Piše: Dino Jambrović
Najbolja momčad lige u prvome dijelu prvenstva bio je ČSK iz Čehovca. U 13 odigranih susreta, ostvarili su 11 pobjeda, te su dva puta poraženi.
Drugi po efikasnosti
obrane i napada S 44 postignuta zgoditka imaju drugi naje�ikasniji napad lige, dok je vodeća u tome segmentu igre Sloboda s 47 postignutih zgoditaka. Imaju
RUKOMET
drugu najčvršću obranu lige s 10 primljenih zgoditaka, dok je ispred njih Mura sa svega 8 primljenih zgoditaka u svojoj mreži. Osvojili su 33 boda, dok su prvi pratitelji Mura i Sloboda, s četiri osvojena boda manje. Jesenski naslov prvaka pod vodstvom trenera Ivana Dominića, osvojili su: Nikola Grabant, Bruno Kramar, Tomica Mlinarec, Pereira Lopes Soares Thiago, Dino Bukal, Alvez Bazezi Patrick, Roberto Višnjić, Leo Braniša, Božidar Horvat, Zvonimir
Grabant, Damjan Habuš, Renato Horvat, Dejan Lončarić, Aldin Begović, Karlo Mlinarić, David Švenda, Josip Pintar i Antonio Grabant. Treba spomenuti i upravu kluba na čijem je čelu predsjednik Ivan Horvat, tajnik Stjepan Šafarić te članovi uprave Dragutin Baranašić, Dragutin Kramar, Damir Baranašić, Dejan Ilijaš i Danijel Horvat.
Nadaju se i pojačanjima
Najbolji klupski strijelac je Patrick Alves koji je posti-
gao 14 zgoditaka, zatim slijedi kapetan Roberto Višnjić s 13 postignutih zgoditaka. Cilj momčadi iz Čehovca je ostati na vodećoj poziciji i zadržavanje momčadi na okupu, uz nekoliko kvalitetnih pojačanja, tijekom zimskog prijelaznog roka. Svakako zahvaljuju svojim vjernim navijačima koji su ih pratili kroz sezonu, kao i brojnim sponzorima koji uvelike pomažu u radu za boljitak kluba.
PRAVA POSLASTICA u posljednjem kolu prvog dijela Paket 24 Premijer lige
Predstoji povijesna večer za MRK Čakovec jer klub slavi ulazak u Ligu za prvaka, što je ogroman uspjeh u njihovoj prvoj sezoni u najvišem rangu rukometa
Piše: Miljenko Dovečer
Još prošli četvrtak Čakovec je s lakoćom pobijedio Moslavinu, baš kao i Nexe koje je nadmašilo Karlovac, a sada ih u subotu čeka međusobni susret. U prvom susretu 13. kola Paket24 Premijer lige –Lige B, rukometaši Čakovca uvjerljivo su pobijedili Moslavinu 40:25 i tako preuzeli vrh ljestvice s dvama bodova više, ali i dvama susretima više od Nexea. Upravo protiv sastava iz Našica igraju posljednje kolo ovog dijela natjecanja ovaj vikend.
Jednosmjerna ulica od početka
Od početka susreta protiv Moslavine bila je to zapravo jednosmjerna ulica. Domaćin je u 12. minuti imao sedam pogodaka razlike (9:2). Ali onda su gosti uspjeli napraviti seriju 1:4 i uhvatiti priključak (10:6). Ali nije to previše uzdrmalo domaći sastav koji je igrao svoju igru i sedam minuta prije predah ponovno
bio na plus sedam (15:8). Na predah su Čakovčani donijeli šest pogodaka viška. Ništa se bitnije nije dogodilo u drugom dijelu. Domaćin je bio u svom elementu, a gost se pokušavao spasiti teškog poraza. Ali nije uspio. Sredinom nastavka bili su Kutinjani na minus devet (27:18). Domaćin je do kraja susreta zabio još 13, a primio samo sedam pa je na kraju imao golemih 15 razlike (40:25). Ukupno 13 obrana skupili su domaći vratari. Prvi strijelac bio je Tin Tompić sa sedam pogodaka. Pet je dodao Luka Baković. Kod gostiju 11 obrana dvaju vratara. Andrija Pervan pak sa sedam pogodaka bio je njihov najučinkovitiji igrač.
Najbolja pozivnica za navijače
Evo kako su vidjeli utakmicu protiv Moslavine trener Borković i igrač Levak. – Znali smo kako gosti u Čakovec ne stižu u kompletnom sastavu, no moja ekipa u svakoj utakmici daje svoj
maksimum. Tako je bilo i večeras i smatram da smo sasvim zasluženo slavili s velikih 15 golova razlike jer smo od prve minute odigrali onako kako je to u pripremi susreta bilo i dogovoreno. Danas su svi igrači imali prilike odigrati utakmicu i to su dobro iskoristili. Gostima želim puno uspjeha u nastavku prvenstva, a na nama je da se dobro pripremimo za posljednju utakmicu ovog dijela prvenstva kada nam u goste stiže Nexe, što vjerujem da je dobra pozivnica za navijače i ponovo ispunjenu dvoranu do posljednjeg mjesta, rekao je trener Josip Borković. Zadovoljan pobjedom bio je i jedan od ponajboljih igrača Čakovca Bruno Levak. – Tijekom tjedna dobro smo se pripremili za ovaj susret jer smo znali kako nam u goste stiže jedna čvrsta ekipa. Danas im je nedostajalo nekoliko igrača, no to nimalo ne umanjuje ovu sasvim zasluženu i visoku pobjedu moje ekipe jer smo još jednom
ODBOJKA
OPROŠTAJ Ivana Raiča Centrometal ponovo pobijedio Rijeku
Nakon što su proteklog vikenda odbojkaši Centrometala ostvarili maksimalnu pobjedu u Superligi u Rijeci, šest dana kasnije isti suparnici našli su se u istoj dvorani u četvrt�inalu Kupa Hrvatske.
Riječani uzeli prvi set
Ivan Raič odigrao je svoju posljednju utakmicu za Centrometal prije odlaska u Katar. Trener Novak započeo je bez njega, a Rijeka je povela 8:2, osiguravši prvi set 25:17. Raič je ušao kod 11:18, no prekasno za preokret. U drugom setu Centrometal se razigrao i izjednačio s 25:19, uz ključne blokove. Potom su Međimurci dominirali, osvojivši treći set 25:14 i četvrti 25:21, uz priliku za mlade igrače Martinka i Marciuša pred kraj utakmice.
RUKOMET
2.HRL SJEVER
Favoriti suvereno prošli
U polu�inale su prošli svi favoriti. To su uz Centrometal još Mladost Zagreb, Ribola Kaštela i Mursa-Osijek. Ždrijeb je 13. prosinca, a igra se jedna utakmica 26. veljače. Nema dirigiranog ždrijeba tako da Centrometal može igrati sa svima ili kod kuće ili u gostima. Zadnji put je Centrometal igrao u polu�inalu kupa 2018. godine. Do kraja polusezone Centrometalu preostaje još jedna utakmica. I to ona najbitnija. U direktnom srazu protiv Ribole Kaštele odlučit će se tko će na zimsku pauzu kao drugi a tko kao treći u državi. Utakmica se igra u dvorani Sport Hub Nedelišće u subotu 14. prosinca s početkom u 16 sati. (nl)
odigrali odlično, gotovo bez greške cijeli susret, o čemu na kraju govori sam rezultat i pobjeda od 15 golova razlike, kazao je nakon susreta Bruno.
Poslastica za kraj
U posljednjoj utakmici prvog dijela Paket 24 Premier lige, skupina B, veliki derbi za prvo mjesto između Čakovca i Nexea igra se u subotu 14. prosinca s početkom u 18 sati u dvorani GOC-a. Ovo nije samo obična utakmica – predstoji povijesna večer za MRK Čakovec jer klub slavi ulazak u Ligu za prvaka, što je ogroman uspjeh u njihovoj prvoj sezoni u najvišem rangu natjecanja! Navijače očekuje pravi rukometni spektakl, a izlazak igrača bit će popraćen spektakularnim light i �ire showom, nastupit će plesna skupina PS Korak, atmosferu će uživo podizati DJ, a nakon utakmice slijedi velika proslava, dok RK Nexe, jedan od najjačih klubova u ligi, dolazi spreman za napetu borbu uz glasnu podršku publike. - Pozivamo sve navijače, ljubitelje rukometa i prijatelje kluba da se pridruže i budu dio ove nezaboravne večeri te podrže MRK Čakovec na njihovom putu prema povijesnom uspjehu, poručuju iz kluba.
Domaće rukometašice Multinorm Cerne odlično su otvorile susret i povele 6:1. No Čakovčanke ih do kraja prvog dijela pomalo stižu i na odmor odlaze s golom prednosti (18:19). U drugom poluvremenu domaće cure su brzo preokrenule rezultat i one uglavnom vodile s dva, tri razlike i s tri razlike na kraju
i pobijedile 37:34. Zrinskice nisu igrale u kompletnom sastavu, a kada je trebalo preokrenuti rezultat nisu imale dovoljno koncentracije i sportske sreće. Bila je to inače odgođena utakmica 8. prvenstvenog kola, a prvenstvo se nastavlja 8. veljače iduće godine kada naše djevojke dočekuju Garešnicu. (md)
U15 momčad Zrinskog Pobjeda i poraz u Kutini
U-15 ekipa u nedjelju je gostovala u Kutini i odigrala dvije utakmice petog kola. Cure su se vratile s dvama osvojenim bodovima. U prvoj utakmici domaćin je bio bolji od igračica trenera Pukleka dok je u drugoj upisana pobjeda protiv ekipe Orahovice. U ovoj generaciji još je uvijek nažalost dosta povrijeđenih i bolesnih igračica pa trener kadar popu-
njava igračicama iz U-13 ekipe, no unatoč tome cure se ne predaju i ravnopravno se bore ponekad i s tri godine starijim protivnicama. Najkorisnijom igračicom prve utakmice proglašena je Tara Vrban, a druge Leona Kočet. Prvenstvo se nastavlja iduće godine 25. siječnja kada mlade Zrinskice u svojoj dvorani ugošćuju Petrijevce i ekipu Osijeka. (md)
KOŠARKA
TREĆA LIGA
Derbi petoga kola odigran je u Donjem Kraljevcu gdje je istoimeni domaćin porazio Nedelišće s pola koša razlike i nanio mu prvi poraz, pa više nema neporaženih momčadi. U zaostalom
Donji Kraljevec - Nedelišće 81:80 (18:15, 23:18, 24:22, 16:25)
DONJIKRALJEVEC:Lepen10,Vlah2, Ivanović J 26, Švenda 11, Trupković 3, Ivanović D 12, Međimurec 9, Moharić 8. NEDELIŠĆE: Drk 18, Kranjčec 29, Pintarić 5, Momčilović 8, Horvat 11, Mikolaj 6, Šegović 3 Vinica - Čakovec 43:62 (19:15, 2:17, 11:17, 11:13)
ČAKOVEC: Podvezanec 16, Levačić 16,Novak Mat 12, Capek 6, Volf 4, Novak D 2, Terek 3, Novak Man 13 Kotoriba - Rudar 76:50 (23:10, 22:14, 15:12, 16:14)
KOTORIBA: Habuš 6, Sokač 4, Ujlaki N 4, Fuš I 16, Ujlaki D 15, Fuš P 8, Tkalčec 5, Zvošec 16, Špilak 2
RUDAR: Bedi 12, Zadravec 5, Murković 7, Radiković 12, Bogdan 6, Zadravec J 8
susretu 3. kola je taj isti D. Kraljevec teško poražen od Varteksa, također kod kuće. Čakovec na gostovanju u Vinici nije imao problema s upisom nove pobjede. (bh)
TABLICA
1.Čakovec 54 1 9/62
2.Nedelišće 54 1 9/53
3.Varteks 53 2 8/59
4.D. Kraljevec 53 2 8/35
5.Kotoriba 53 2 8/25
6.Dubravčan 5 2 3 7/-19
7.Vinica 5 1 4 6/-50
8.Rudar 5 0 5 5/-165
Donji Kraljevec - Varteks 63:90 (21:27, 16:18, 12:25, 14:20) DONJI KRALJEVEC: Lepen 8, Ivanović J 21, Švenda 7, Trupković 4, Pongrac 3, Ivanović D 8, Hranjec 3, Međimurec 9 Varteks - Rudar 70:44( 10:7, 21:8, 19:18, 20:5)
RUDAR: Bedi 15, Murković 4, Radiković 16, Bogdan 6, Sobočan 3
LIGA MLAĐIH KADETA U-15
U ligi za mlade košarkaše rođene 2010. godine i mlađe u kojoj razigravaju slabije kvalitetne momčadi (jača skupina je završile
REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA
Ivančica - Dubravčan 76:47 (23:10, 23:7, 11:16, 21:14)
DUBRAVČAN: Pintač 5, Strbad 4, Miser 20, Globlek 16, Martinović 2. Trener Čituš M
Međimurje 2 - Nedelišće 63:55 (23:6, 20:16, 12:24, 8:9)
MEĐIMURJE 2 : Dobša 4, Terek 15, Posavec 6, Špranec 2, Ostoja 5, Brkinjač 12, Sobočan 3, Koren 2, Višnjić 8, Lapat 8. Trener Novak M
NEDELIŠĆE: Maček 6, Podvezanec 2, Magić 5, Novak 2, Podvezanec F 16, Štefulj 8, Fegeš 16. Trener Bence E Nedelišće - Kotoriba 87:29
NEDELIŠĆE: Maček 4, Podvezanec 8, Gerenčer 8, Ciglarić 8, Dragaš 2, Magić 10, Novak 7, Podvezanec F 15, Štefulj 13, Fegeš 12. Trener Bence E
KOTORIBA: Dolenec 10, Cenko 11, Frišćić 8. Trener Zvošec F Dubravčan - Međimurje 2 31:62
DUBRAVČAN: Pintač 4, Klipić 3, Miser 5, Žinić 2, Globlek 15, Martinović 2. Trenerica Čituš M
MEĐIMURJE 2: Špiranec 6, Horvat 4, Sobočan 2, Ostoja 22, Rubin 6, Višnjić 8, Brkinjač 10, Dobša 4. Trener Novak M Kotoriba - Rudar 33:57
KOTORIBA: Dolenec 13, Cenko 4, Friščić 4, Raimund 10, Friščić R 2. Trener Zvošec F
NOGOMET
svoje natjecanje) više nema neporaženih ekipa, a svih 7 ekipa koje igraju imaju bar po jednu pobjedu! (bh)
TABLICA
1.Međimurje 2 98 1 17/174
2.Nedelišće 963 15/154
3.Ivančica 8 71 15/146
4.Varteks 844 12/126
5.Dubravčan 9 27 11/-160
6.Rudar 8 2 6 10/-215
7.Kotoriba 9 1 8 10/-225
RUDAR: Damjanović 2, Bogdan 7, Nesstić 17, Valenta 2, Posedi 5, Drk 2, Tomašić 18, Goričanec 4. Trener Damjanović B
Međimurje 2- Varteks 52:44 (10:17, 10:11, 8:11, 11:5)
MEĐIMURJE 2: Rubin 4, Terek 14, Korent 2, Sobočan 3, Ostoja 14. Trener Novak M
Kotoriba - Dubravčan 37:64
KOTORIBA: Dolenec 27, Raimund 4, Cenko 6. Trener Zvošec F DUBRAVČAN: Pintač 12, Klipić 4, Miser 26, Žinić 6, Globlek 10, Martinović 6. Trenerica Čituš M
Nedelišće - Rudar 103:33
NEDELIŠĆE: Maček 6, Podvezanec 12, Gerenčer 9, Ciglarić 6, Burela 4, Magić 20, Janeš 2, Novak 8, Podvezanec F 15, Fegeš 11, Štefulj 10. Trener Bence E
RUDAR: Damjanović 12, Bogdan 5, Kirić 6, Posedi 8, Nestić 2. Trener Damjanović B
NINA VARGA nije jedina
Nakon što je Nina Varga, seniorka ŽNK-a Međimurje, ostvarila prvi nastup u reprezentaciji Hrvatske, na adresu kluba stigli su pozivi i za njezine mlađe kolegice kadetskog uzrasta.
STOLNI TENIS
Uspješno je odigrano i 8. kolo Međimurskih liga „Međimurske novine“
Domaćini su slavili u 12 od 26 utakmica, gosti u 10, a 4 utakmica je završilo neriješenim rezultatom
Piše i foto: Denis Tratnjak
STK Mihovljan ostvario je uvjerljivu pobjedu protiv HEDRA 1 Draškovec rezultatom 9:1. Arien Kovačić i Matija Volf briljirali su za domaćine, svaki upisavši po tricu, čime su osigurali dominantan nastup svoje ekipe. STK Hodošan 1 nije ostavio prostora gostima iz Zasadbrega te je uvjerljivo slavio s maksimalnom desetkom. Goričan 1 prikazao je sjajnu igru protiv Kos-Kotoribe 1, ostvarivši uvjerljivu pobjedu također desetkom. Dvije utakmice su odgođene za drugi tjedan.
1. Međimurska liga
Rezultati 8. kola: STK
Mihovljan - HE-DRA 1 Draškovec 9:1,STK Hodošan 1 - STK
Zasadbreg 1 10:0,STK Goričan 1 - STK Kos-Kotoriba 1 10:0, Mihovljan 3 Primabiro - STK
Putjane Pinky-S. Odgoda zbog bolesti: STK Putjane Restart - ZEN-Šenkovec 2 – igra se 17. 12. 2024.
1. MEĐIMURSKA LIGA
1.ZEN-Šenkovec 2 7700 58-1214
2.STK Putjane
- Mala Subotica 1 7:3, Nedelišće 1 - USTA Belica 1 Angry Moose 6:4.
2. MEĐIMURSKA LIGA
1.Nedelišće 1 8 701 51-2914
2.Čakovec 1 86 11 58-2213
3.Belica 1 Angry Moose 86 11 54-2613
Parovi 9. kola: STK KosKotoriba 1 - STK Mihovljan, ZEN-Šenkovec 2 - STK Goričan 1, STK Zasadbreg 1 - STK Putjane Restart, STK Putjane Pinky-S - STK Hodošan 1, HEDRA 1 Draškovec - Mihovljan 3 Primabiro.
2. Međimurska liga
Parovi 9. kola: USTA Belica 1 Angry Moose - Čakovec 1, Mala Subotica 1 - Nedelišće 1, STK Hodošan 2 - Lopatinec 1, Lopatinec 2 - ŠŠK ČAK Čakovec, STK Donji Kraljevec 2 - Čakovec 3.
3. Međimurska liga
Goričan 3 uvjerljivo je svladao ZEN-Šenkovec 3, uz briljantne nastupe Siniše Dvorskog i Saše Korena. Šenkovec 5 pobijedio je STK Putjane 3 zahvaljujući trici Miljenka Perasa. HE-DRA 2 slavila je protiv Goričana 5 uz odličnu igru Nikole Varge. Čakovec 2 Euroland pobijedio je USTA Belicu 2, predvođen Vladimirom Rapaićem. HEDRA 3 tijesno je svladala Čakovec 4, uz ključnu tricu Danijela Matjačića.
Rezultati 8. kola: ,ZENŠenkovec 3 - Goričan 3 1:9, Šenkovec 5 - STK Putjane 3 7:3, Goričan 5 - HE-DRA 2 Draškovec 3:7, USTA Belica 2 - Čakovec 2 Euroland 3:7, HE-DRA 3 Draškovec - Čakovec 4 6:4.
3. MEĐIMURSKA LIGA
1.HE-DRA 2 Draškovec 8 710 60-2015
2.Goričan 3 86 20 53-714
3.Goričan 5 834 1 43-37 10
4.HE-DRA 3 Draškovec 84 22 40-40 10
5.Čakovec 2 Euroland 84 1 3 47-33 9
6.USTA Belica 2 84 1 3 44-36 9
Sovićem. Dragoslavec Breg 1 uvjerljivo je pobijedio HE-DRA 4, uz tricu Bojana Jambrovića. Mihovljan 4 tijesno je svladao GSTK Prelog 2, dok je Dražen Bubek bio ključan igrač. Nedelišće 2 slavilo je protiv Svete Marije 1 momčadskom igrom. Rezultati 8. kola: STK KosKotoriba 2 - Donji Vidovec 1 4:6, STK Kos-Kotoriba 3 - Lopatinec 3 6:4, HE-DRA 4 DraškovecDragoslavec Breg 1 2:8, GSTK Prelog 2 - Mihovljan 4 4:6, Sveta Marija 1 - Nedelišće 2 4:6.
4. MEĐIMURSKA LIGA
1.Mihovljan 4 86 20 49-3114
2.Donji Vidovec 1 86 11 46-3413
3.Nedelišće 2 84 22 43-37 10
4.Sveta Marija 1 85 0 3 47-33 10
5.STK Kos-Kotoriba 3 84 1 3 46-34 9 6.Lopatinec 3 83 2 3 42-38 8 7.STK Kos-Kotoriba 2 8 2 33 39-41 7 8.Dragoslavec Breg 1 8 21 5 34-46 5 9.GSTK Prelog 2 8 12 5 34-46 4 10.HE-DRA 4 Draškovec 8 00 8 20-60 0
Parovi 9. kola: Nedelišće 2 - STK Kos-Kotoriba 2, Mihovljan 4 - Sveta Marija 1, Dragoslavec Breg 1 - GSTK Prelog 2, Lopatinec 3 - HEDRA 4 Draškovec, Donji Vidovec 1 - STK Kos-Kotoriba 3.
5. Međimurska liga
- USTA Belica 3 0:10, STK Pribislavec - STK Hodošan 3 7:3, STK Putjane 4 - Joka-Čakovec 3:7, STK Donji Kraljevec 1Donji Vidovec 2 5:5. Parovi 9. kola: Donji Vidovec 2 - STK Pribislavec 2022, Joka-Čakovec - STK Donji Kraljevec 1, STK Hodošan 3 - STK Putjane 4, USTA Belica 3 - STK Pribislavec, Goričan 2 - STK Pribislavec VIDA. 6A. Međimurska liga
Ekipa STK-a Zasadbreg 2 doživjela je maksimalan poraz od ekipe Dragoslavec Breg 2 sa svih deset pobjeda gostiju. Mlada ekipa Goričan 4 i ekipa u oslabljenom sastavu Udruga OKUS Knezovec remizirali su i podijelili bodove. Renato Varga se kod gostiju istaknuo s trima pobjedama. Sveta Marija 2 je također s desetkom na domaćem terenu pobijedila ekipu STK P1367 “Grupa TNT” te im nije pružila nikakvu šansu za bodove. Rezultati 8. kola: STK Zasadbreg 2 - Dragoslavec Breg 2 0:10, Goričan 4 - Udruga OKUS Knezovec 5:5, Sveta Marija 2 - STK P1367 “Grupa TNT” 10:0.
Od 9. do 13. prosinca u Medulinu se održava Zimski kamp reprezentacija WU-15 i WU-16, a svoje predstavnice ima i čakovečki klub, ŽNK Međimurje.
Lopatinec 1 bio je bolji od Male Subotice 1 u rezultatski bogatom susretu, završivši s pobjedom u utakmici gdje na kraju nije bilo neporaženog igrača. Nedelišće 1 upisalo je tijesnu pobjedu u derbiju kola protiv ekipe USTA Belica 1 Angry Moose. Ključan doprinos dao je Siniša Mesarić, koji je ostvario tricu i doveo svoju ekipu na vrh tablice.
Ema Jalšovec i Karla Kivač branit će boje reprezentacije WU-16, dok Jana Škrlec i Ena Madić sudjeluju u reprezentaciji WU-15. (md)
Rezultati 8. kola: Čakovec 1 - STK Donji Kraljevec 2 5:5, Čakovec 3 - Lopatinec 2 8:2, ŠŠK ČAK Čakovec - STK Hodošan 2 8:2, Lopatinec 1
7.Čakovec 4 8 21 5 31-49 5 8.Šenkovec 5 8 1 34 38-42 5 9.ZEN-Šenkovec 3 8 02 6 24-56 2 10.STK Putjane 3 8 017 20-60 1
Parovi 9. kola: Čakovec 4 - ZEN-Šenkovec 3, Čakovec 2 Euroland - HE-DRA 3 Draškovec, HE-DRA 2 Draškovec - USTA Belica 2, STK Putjane 3 - Goričan 5, Goričan 3 - Šenkovec 5.
4. Međimurska liga
Donji Vidovec 1 pobijedio je STK Kos-Kotoribu 2, uz doprinos Siniše Šlibara. Kos-Kotoriba 3 svladala je Lopatinec 3, predvođena Stanislavom
Pribislavec 2022 i Goričan 2 podijelili su bodove u izjednačenom dvoboju vrha tablice. Vinko Legin ostvario je tricu, što je bilo ključno za domaći tim. USTA Belica 3 ostvarila je uvjerljivu pobjedu protiv Pribislavca VIDA desetkom. STK Pribislavec nadigrao je STK Hodošan 3 na domaćem terenu. Ian Tepšić i Ali Avdija svaki su upisali tricu, vodeći svoju ekipu do pobjede. JokaČakovec slavio je protiv STK Putjana 4. Branko Lovrek bio je najistaknutiji igrač utakmice ostvarivši tricu. Još jedan napet susret završio je podjelom bodova između STK Donjeg Kraljevca 1 i Donjeg Vidovca 2. Dragan Šajn briljirao je s tricom za gostujući tim.
Parovi 9. kola: Goričan 4 - STK P1367 “Grupa TNT”, Udruga OKUS Knezovec - STK Zasadbreg 2, Dragoslavec Breg 2 - GSTK Prelog 3. 6B. Međimurska liga Kolo 7 igra se na proljeće: Mala Subotica 2 - USTA Belica 4, Nedelišće 3 - Šenkovec 6, STK Zasadbreg 3 - Sveta Marija 3.
Rezultati 8. kola: STK Pribislavec 2022 - Goričan 2 5:5, STK Pribislavec VIDA
Grad Mursko Središće i ove godine organizira tradicionalni doček u podne na Šetnici svete Barbare, 31. prosinca 2024. godine. Podnevni doček postao je već jedan od najposjećenijih događaja godine u Gradu, a u slavljeničko raspoloženje građane Murskog Središća i posjetitelje uvest će Mozart band koji sa svirkom počinje u 11:30 sati na Šetnici svete Barbare. Nakon Mozart banda, do kasnih popodnevnih sati zabavljat će Vas DJ.
Podnevni doček u Murskom Središću poznat je po odličnoj zabavi i atmosferi pa iz godine u godinu okuplja sve više posjetitelja. Ovaj doček Nove godine u podne u Murskom Središću bit će posebno sretan za dobitnike zanimljivih nagrada kao i svake godine. Za vrhunsku eno i gastro ponudu pobrinut će se ugostitelji. Točno u podne u zrak će najmlađi pustiti stotine balone. (sh)
Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Dječja mašta iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama i roditeljima zasadili su biljke u dvorištu vr�ća Dječja mašta
VRTIONICA – nagradni natječaj Vrtnog centra Iva i Međimurskih novina
Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta dobit će vrtić koji će napraviti najljepšu maketu svog željenog dvorišta
Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, uz koji će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je izrada makete vlastitog željenog dvorišta. Sve što trebate je izraditi maketu, poslati nam je na e-mail i opisati što vaša maketa prikazuje, odnosno što biste željeli u svom dvorištu učiniti s ovom nagradom. Predstavit ćemo vaš projekt u Međimurskim novinama.
Vrtić koji najviše oduševi svojom kreativnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu.
Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji. Tko se može prijaviti?
Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske
aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.
Kako se prijaviti?
Prijave primamo do 31.12.2024. Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece.
Možete nam poslati kako su klinci sudjelovali u izradi makete, kakve su želje imali, koliko su se uključili roditelji, čime ste izradili maketu. Prijavu pošaljite na e-mail marketing@mnovine Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama. Napomena: Vrtići koji su poslali svoje prijave u lipnju, ostaju kandidati u ovom natječaju.
U malom selu Hrvatska, dva velika politička diva, Andrej Plenković i Zoran Milanović, odlučili su riješiti svoje nesuglasice na najneobičniji način – natjecanjem u kuhanju. Plenković, poznat po svojoj ljubavi prema europskim delicijama, odlučio je pripremiti so�isticirani francuski quiche. S druge strane, Milanović, strastveni zagovornik domaće kuhinje, odlučio je napraviti tradicionalni slavonski čobanac. Natjecanje je započelo u lokalnom parku, a mještani su se okupili kako bi svjedočili ovom povijesnom događaju. Plenković je pažljivo miješao sastojke, dodajući točno odmjerene količine začina, dok je Milanović energično miješao svoj lonac, dodajući šaku paprike i prstohvat soli s takvom strašću da su svi začini letjeli na sve strane.
Dok su se jela kuhala, Plenković i Milanović su se upustili u žustru raspravu o tome tko ima bolji recept. Plenković je tvrdio da je njegov quiche simbol europske so�isticiranosti, dok je Milanović inzistirao da je čobanac srce i duša Hrvatske. Konačno, došao je trenutak istine. Mještani su kušali oba jela i donijeli presudu. Na iznenađenje svih, pobjednik je bio… lokalni pekar koji je donio svježe pečeni kruh! Plenković i Milanović su se nasmijali, shvativši da su njihova neslaganja zapravo bila besmislena u usporedbi s jednostavnim užicima života.
I tako su se dva politička diva složila da se nesuglasice najbolje rješavaju uz dobar obrok i smijeh. Možete si misliti!
Ivan Grahovec
Bolesnici boluju za zdravljem. U što ateisti vjeruju, Bog zna! Nosi mi se bijela boja... BBB: Ma, nosi mi se! Dobar gra�it - ukras na fasadi. Knock out – udarac po džepu. Oderati ga – uzeti mu mjeru. Svećenici - d.o.o. djelatnici. Danko Ivšinović
Ča san ti’ nisan bi’, Di nisan ti’ tu san bi’, Sebi se od muke smija, Satraven ma bez grija. Mora crnčit dešvat škinu, Nisan se zna nikad izmaknit, Glupji od mene za katrigu brinu, Zapovid pišu meni ča radit. Da mi ni’ smija, težje bilo bi, Da nisam vesel i kad mi teško, Ne bi bi’ ča bi bi’, Ličenje smijon i teško ni' priteško. Marinko Radovčić
- Bolje je da kola krenu niz brdo, ako su svačim napunjena!
- Bolje je da ti je prazan hladnjak, nego prazno srce!
- Bolje je nositi teret, nego odležati s teretom!
- Bolje je biti otvoren, nego zatvoren!
- Bolje je pucati od zdravlja, nego od zavisti!
- Bolje je izgarati za druge, nego ložiti!
- Bolje je trpjeti za pravdu, nego uživati u nepravdi!
Marko Ivica Blažević
KOZERIJA Članak 133.
"Ako je verbalni delikt ukinut, zašto me onda držite iza rešetaka!?", žali se papagaj.
Danko Ivšinović
DAN OTVORENIH VRATA
čakovečkog plivačkog kluba
U Knjižnici i čitaonici
„Nikola Zrinski“ u Čakovcu 6. prosinca održan je Dan otvorenih vrata Čakovečkog plivačkog kluba. Cjelokupna organizacija djelo je učenice četvrtog razreda, smjer medijske kulture Građevinske škole Čakovec, Anje Tušek iz Čakovca. Naime, profesor dr. sc. Krunoslav Bedi dao je zadaću da u potpunosti samostalno osmisli projekt iz područja medijske kulture i realizira ga u svim fazama te je pratio njezino napredovanje.
Anja Tušek nije nepoznata javnosti. Već je dobila nagradu za fotogra�iju kojom je predstavljeno Međimurje u Zadru, snimila je željezničku prugu u Donjem Kraljevcu, kako bi označila da smo mi u Međimurju prvi imali prugu.
U novom projektu koji je osmislila smjela je imati pomoć, no organizaciju je morala obaviti sama od početka do kraja te to dokumentirati, a to znači mnogo toga: traganje za temom, razgovore s plivačima da pristanu biti dio projekta, razgovor s vodstvom kluba, izradu scenarija od oko 30 minuta, snimanje spota i drugo. Na kraju je kao �inalni proizvod bio predstavljen Čakovečki plivački klub i njegova djelatnost na način da su plivači uživo odgovarali na pitanja koja su postavljena u scenariju putem videa na Danu otvorenih vrata, kako je nazvana manifestacija.
U nekoj daljnoj razradi može se napraviti spot ili kraći video o plivačkom
Goran Kolarić, predsjednik
Čakovečkog plivačkog kluba: Cilj je mlade naučiti plivanju zato pozivam sve da nam se pridruže
Anja Tušek: - Kad su čuli o čemu se radi, plivači su odmah pristali na suradnju
klubu s pozivima plivača mladima da im se pridruže, jer je plivanje jako zdravo. Profesor Krunoslav Bedi bio je zadovoljan prezentacijom, tim više što je Anja sve sama osmislila.
U razgovoru s predsjednikom Čakovečkog plivačkog kluba Goranom Kolarićem, koji predaje tjelesni odgoj na III. OŠ Grada Čakovca, te već osam godina vodi udrugu građana, odnosno Čakovečki plivački klub, a koji je također bio prisutan na Danu otvorenih vrata, saznajemo da je riječ o doista masovnoj udruzi. Trenutno Čakovečki plivački klub ima oko 250 članova, 65 natjecatelja svih uzrasta, djece i učenika svih dobi koji treniraju plivanje, najmlađa djeca imaju svega četiri godine. Mnogobrojne plivače vodi jedanaest trenera, a trebalo bi ih i više. Goran Kolarić naglašava: - Velika je to i odgovorna organizacija koju vodim, sve je važno. Cilj je mlade naučiti plivanju, a imamo i dobre sportske rezultate, a želimo još više povećati broj polaznika škole plivanja. Od Grada Čakovca i Međimurske županije koji nas �inancijski prate, na čemu smo jako zahvalni, dobijemo određen broj ulaznica za bazene, naime sve plaćamo kao i građani na čakovečkim bazenima. No naši plivači ulaznice brzo potroše, pa onda i sami dalje plaćaju treninge. No ne žalimo se, volimo plivanje kao sport. Na žalost nemamo pedesetmetarske bazene, pa zbog natjecatelja zimi moramo na treninge u Sloveniju ako želimo dobre rezultate. (jš)
MOTO MRAZEVI već šest godina prava atrakcija za advent
Ove godine zabilježen je najveći broj motorista do sada; okvirno 130 motora sudjelovalo je u vožnji, a pripremljeno je 350 poklona za djecu
Piše i foto: Mario Golenko
Ova manifestacija, koju organizira Udruga Pikač u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Čakovca, svake godine privlači sve veći broj posjetitelja.
Na dan događaja, zvuk motora odjekivao je centrom Čakovca, stvarajući uzbudljivu atmosferu koja je privukla brojne građane. Djedovi Božićnjaci na motorima, božićni vilenjaci i nestašni Grinch razveselili su djecu darovima i zajedničkim fotogra�ijama. Reakcije djece bile su raznolike; dok su neka sramežljivo promatrala vozače, druga su se veselila i grlila djedice, čekajući svoj red za slikanje.
U Djede Mrazove se obuklo preko
130 motorista
Akcija Moto mrazovi održava se već šest godina, a poklapa se s osnutkom udruge Pikač Čakovec. - Kako je moto udruga Pikač Čakovec nastala, odmah je pokrenuta akcija
po osnutku pokrenuli akciju moto mrazova jer smo smatrali da bi bila zanimljiva za nas kao i za grad Čakovec jer djelujemo na području grada. Družimo se i imamo potporu drugih motorista iz drugih gradova koji dolaze kao podrška nama, ispričao nam je Mišo Trstenjak, predsjednik udruge Pikač Čakovec.
sudjelovalo je u vožnji, a pripremljeno je 350 poklona za djecu. - Na nekim motorima je bilo i po dva člana, neki su stigli i na quadovima. Pripremili smo 350 poklona i to je maksimum što smo mogli, a kako vidimo da to iz godinu u godinu raste, za iduću godinu morat ćemo pripremiti minimalno 500 poklona kao i posebno iznenađenje za naše najmlađe, ali to ćemo još držati u tajnosti, govori nam dalje.
Bajkeri humanitarci
Kroz godine raste broj motorista u akciji. - U početku je bilo dosta ljudi, ali je bila slabija organizacija, danas je to na puno višem nivou imamo puno više bajkera kao i podršku Turističke zajednice grada Čakovca kao i potporu Grada Čakovca. Tako je puno lakše organizirati veće akcije, dodaje Trstenjak.
uključujući podjelu karan�ila za Dan žena i ljetni rođendanski party. Ove godine održan je Međunarodni susret bajkera iz svih okolnih država. - Popunili smo smještajne kapacitete u gradu. Sudjelujemo i u humanitarnom radu u akciji za malog Petra skupili smo preko 3000 eura u suradnji sa ostalim bajkerima iz regije. Isto tako ako u nekom klubu nešto zapne ili treba pomoći odmah uskačemo i učinimo sve što možemo,
Ove godine
rista do sada; okvirno
tora
Darovi za ovu manifestaciju prikupljaju se iz različitih izvora. Dio sredstava dolazi iz vlastitih sredstava udruge Pikač, kao i od dobrovoljnih priloga. Također, Turistička zajednica grada Čakovca značajno doprinosi poklonima i �inancijskim sredstvima. Tijekom organizacije događaja, podršku pružaju i ostali moto klubovi iz regije, čime se dodatno jača zajedništvo među bajkerima. Naši članovi aktivno sudjeluju u drugim događanjima, pružajući pomoć i podršku kolegama kada je to potrebno. Osim Moto mrazova, Udruga Pikač organizira razne aktivnosti tijekom godine,
...nastavak teksta s 15. stranice
teksta s 15. stranice
- Na to pitanje već sam odgovorio u prethodnom odgovoru. Budući da “Kotoribski protokol” čini integralni dio zavičajne povijesti, a takav bi trebao biti i u nastavi, trebalo bi doista promijeniti odnos u vrednovanju te povijesti.
Svaki koji završi osam razreda OŠ u Kotoribi, trebao bi biti upoznat s vrijednošću “Kotoribskoga protokola” i o njemu, u kasnijem životu, drugima prenositi tu vrijednost i značenje, dakako, s ponosom na jezik kojim je pisan i sadržaj u kojem se razabire život i razvoj javnoga života trgovišta Kotoribe u 18. i početkom 19. stoljeća.
Spominjete Vinodolski zakonik (iz 1288.). Istina, to je najstariji pravni rukopisni tekst na hrvatskom jeziku kojim je utvrđeno običajno pravo u feudalnim općinama Vinodola toga doba. No mi imamo najstariji u Hrvatskoj, uopće, tiskani pravni kodeks iz 1574. tiskan u Nedelišću, “Decretum” Ivana Pergošića, o kojemu se također ne govori dovoljno!
Po analogiji bi se moglo reći da je i “Kotoribski protokol” najstariji hrvatski kajkavski tekst kojim je uređeno samoupravno funkcioniranje trgovišta Kotoribe. Kao što sam u Pogovoru, u izdanju spomenu-
tih Protokola (2017.) naveo, oni su poznati široj znanstvenoj javnosti tek 1885. kad je varaždinski gimnazijski profesor Matija Valjavec (1831. – 1897.) o njima pisao, a potom i Vatroslav Oblak (1864. – 1896.) prikazao jezik Protokola (tekst ostao u rukopisu u Institutu za slavistiku u Beču). Budući da prvi zapis u “Protokolu” ima nadnevak 12. siječnja 1724., s pravom se ove godine 2024. obilježava 300. obljetnica toga prvoga zapisa. Posljednji zapis u Protokolu datira s 23. ožujka 1805. godine, tako da će 2025. biti 220 godina od završetka pisanja “Kotoribskoga protokola”. Uostalom Matija Valjavec je rukopis Protokola otkrio (ili mu ga je netko u Međimorju dao) i predao ga je 1887. tadašnjoj JAZU = HAZU gdje se i danas nalazi.
Vijećnici su prisezali na kajkavskom
- Koje biste odrednice Protokola izdvojili kao najvažnije, u oči upada činjenica da je riječ o dosta uređenom sustavu?
- Svaki je zapis u Protokolu vrlo zanimljiv i važan. U njima se zrcali rad Uprave varaša/trgovišča Kotoribe na području gospodarstva i života, u cjelini, Kotoribe, Vidovoca, Donje Dubrave i dijelom Legrada. Protokol pokazuje
administrativno funkcioniranje u 18. stoljeću dotičnoga trgovišča i spomenutih mjesta u kojima su dužnosti obnašali domaći ljudi časno i odgovorno, poštivajuć odredbe (zaključke prisežnikov Kotoripskoga varaša, danas bismo rekli „Općinskoga vijeća“), jer samo na taj način mogla su ta mjesta imati napredak u svom gospodarstvenom i društvenom razvoju.
Hrvatski kroatolog, književni povjesničar, jezikoslovac i �ilolog, Professor emeritus Alojz Jembrih jedan je od najzaslužnijih ljudi u Hrvatskoj za renesansu kajkavskog jezika i otkrića niza starih i zaboravljenih kajkavskih tekstova kao dijela hrvatske književne baštine. Rođen je 11. lipnja 1947. u Varaždinu. Osnovnu je školu završio u Mihovljanu, gimnaziju u Zagrebu, a studij slavenske �ilologije na Sveučilištu u Beču (1976.). Na istom je Sveučilištu doktori-
rao (1977.) radom o Antunu Vramecu. Radio je na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu Univerze u Ljubljani, Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, te na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je predavao više kolegija, te na poslijediplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao gostujući profesor održao je niz predavanja u Eisenstadtu, Tübingenu, Mannheimu, Klagenfurtu, Regensburgu, Marburgu, Bambergu, Beču, Trajštofu.
AKCIJA na ugovorene fasade do 31.12.
Do danas je objavio 20 knjiga te napisao preko 300 znanstvenih radova, uredio trideset zbornika sa znanstvenih skupova. Jedan je od utemeljitelja grupe KAJ, u Zagrebu 1967. godine, prethodnice Časopisa Kaj i Kajkavskoga spravišča. Pripremio je za tisak “Kotoribski protokol” te o tome napisao veliku studiju, bio je suorganizator Znanstvenoga kolokvija o 450. obljetnici tiskare u Nedelišću i Pergošićeva “Decretuma” u Nedelišću.
Da, pisan je kajkavskim jezikom, to pak znači da se je samo tim jezikom komuniciralo i to je bio službeni jezik varaške kotoribske komunikacije kao i u ostalim mjestima – Vidovcu, Donjoj Dubravi, Legradu, pa i u Međimurju. Svi ti prisežniki (vijećnici) javno su prisegli te izgovorili, svaki posebno: - Da ja gospode moje zemeljske hočem veren i poslušen biti, gosponu vojvode vu dostojneh zapovedih podložen i pravičen, vu vsakom dugovanju (poslu) koja se mene zaufaju (povjere) i mene dostojala (pripadala) budu poleg pravice i mojega dušnoga spoznanja (po savjesti) hočem verno služiti i pravicu vučiniti na stran vergši (odbacivši) prijateljstvo, rodbinstvo, kumstvo, prošnju, mito, nazlob, odurjenje i ljubav… Dakle, prisegli su da neće, u obavljanju svojih dužnosti prema pravdi (pravici), podleći prijateljstvu, rodbini, kumstvu, nečijoj prošnji, mitu, zlobi, prijekoru i ljubavi. To znači da neće nikom ići na ruku što bi se moglo protumačiti kao korupcija u obnašanju dužnosti – današ-
Iako bismo danas napisali Kotoripski protokol, ipak, Kotoribski protokol je izvorni naziv iz 18. stoljeća
njim rječnikom rečeno. Moglo bi se navesti niz prisega za obavljanje različitih dužnosti. Sve škole bi trebale dobiti po primjerak protokola
Prisega brodarov, prisega krčmara: „…da ja varaša kotoripskoga hočem verno i pravično služiti, pravičen račun varaškem o�icerom, ali onem kojem varaš zruči, davati i med vino vodu mešati nečem, niti ne prepustim (dopustim) od moje družine mešati vučiniti…“.
Zanimljiva je odredba o kotoripskom romu Horvat Mišku kojemu su prisežniki (Viječnici varaša Kotoribe) dozvolili biti u Kotoribi, pod uvjetom: da bude dužen varaškomu poglavaru podložen biti, da tuđe Rome pri sebi zadržane pod kaštigu (kaznu) ne sme imati, da mora drobno kovačko meštriju delati, ako se kakva tadbina (krađa) od njega znajde (nađe), vsega mentuvan (sve mu se oduzme) mora ga se iz varaša našega izhititi (otjerati iz varaša).
Možda je ovo dobra pouka i za današnju situaciju na razini cijele Hrvatske. Mislim da je treba to doista uvažiti i modi�icirano staviti u zakon. “Kotoribski protokol” treba i danas čitati i proučavati.
Budući da je izdavač knjige bila Općina Kotoriba, smatram da je trebalo po jedan primjerak Protokola dostaviti svim školama po Međimurju, ako to nije učinjeno, svako bi trebalo, pa makar, ako nema više dovoljno primjeraka, sada iznova dotiskati novu nakladu “Kotoribskoga pro-
kada u kajkavskom književnom jeziku pri pisanju nije dolazilo do glasovnih promjena.
tokola”. Nakon tristo godina to zavrjeđuje ta knjiga! - Mi ovdje govorimo Međimorje, a pišemo Međimurje. Slažem se s Vašom analizom kao i dr. Zvonimirom Bartolićem da je trebalo iznaći snage i promijeniti ime Međimurje u Međimorje, kako se i danas izgovara u našem kraju. Svakako bi na kajkavskom jeziku trebalo uvijek izgovarati Međimorje, da se napravi uočljiva razlika. Možda bi to trebalo potaknuti u školama i na fakultetima?
Vrijednost Protokola nije prepoznata u sjevernoj Hrvatskoj. O njemu se ne uči u školama, niti se piše, ističe dr. Jembrih. - Nestajanjem historijske svijesti nestaje i znanje o vlastitoj povijesti. To se dogodilo s kajkavskom književnošću u 19. stoljeću, a posljedice su vidljive i danas
To je možda danas malo teže. Nažalost taj je oblik u hrvatskom standardnom jeziku prihvaćen kao Međimurje, a trebalo bi Međimorje. Ne preostaje ništa drugo, nego početi pisati Međimorje, i to će onda postati uporabna norma. Dakle, pišite i govorite Međimorje, također „Međimorske novine“. Uostalom, Stjepan Glavač je izradio hrvatski zemljovid 1673. i na njemu upisao naziv Megymorie (Međimorje). Dakle izvorno bi se tako i danas trebalo pisati.
• Gips ploče snižene 20 %
• Suha gradnja do 60 %
• Boje i lakovi sniženi 25 %
• Komplet materijal za fasadu snižen do 30 %
*Uz kupnju iznad 400 eura gratis visokopokrivna boja za 100m2 Sve vrste plaćanja
Dođi i ti i pokupi najbolje cijene na suhu gradnju, fasadne sustave i na više od 10 000 artikala
Druga generacija Porschea Macan dolazi samo s električnim motorima, a imali smo prilike družiti se par dana s njime u izvedbi s dvama elektromotorima i pogonom na sve kotače, a Macan 4 je pokazao da je i dalje riječ o pravom Porscheu
Tekst: Igor Rudež
Foto: Goran Vrhovec
Kada je 2002. Porsche predstavio svoj prvi SUV Cayenne, auto svijet zastao je u nevjerici. Proizvođač koji je svoj imidž gradio kroz desetljeća utrkivanja i izrade najprepoznatljivijih sportskih automobila odjednom želi proizvoditi velike terence? Koliko je taj potez bio vizionarski najbolje govori podatak da je dvije godine nakon toga svaki drugi prodani Porsche bio upravo Cayenne, a slijedili su ga 911 i Boxster. Stoga nikoga nije začudilo ni kada je prije deset godina Porsche odlučio napraviti i manji SUV pod imenom Macan. Od tada do danas prodano je skoro nezamislivih (za Porsche) 850.000 Macana diljem svijeta. Brojke su to kojih se ne bi posramili ni gradski automobili, a kamo-
li jedan Porsche za koji je, na našem tržištu, cijena kretala od 90.000 eura naviše.
Vrijeme i trendovi ne čekaju nikoga pa je tako nakon neobično dugog vijeka prve generacije Macana stigla i potpuno nova, druga. Apsolutno ništa na novom Macanu nije preuzeto sa starog modela, pa čak ni znak na prednjem poklopcu. Novi model proteže se skoro do 4.8 m u duljinu i gotovo 2 u širinu. Dizajn je prepoznatljivo Porscheov, a posebno su karakteristični svjetlosni potpisi koji će i onim manje upućenima iz daljine reći da se ovdje radi o jednom od izdanaka najplemenitijeg njemačkog auto plemstva.
Glavni novitet nove generacije Macana svakako je električni pogon. Ne kao jedna od opcija pogonskog sklopa, već svaki novi Macan ide isključivo i 100 % na struju.
Dugo najavljivan i prilično hrabar potez Porschea da će krenuti tim smjerom s novom generacijom Macana, ali i sportskih modela Boxster i Cayman različito je prihvaćen kod ljubitelja marke. Neki su oduševljeni, no neki ipak smatraju da je Porsche malo pretjerao u svojoj odluci da se toliko okrene struji. Najnoviji trendovi prodaje električnih vozila u svijetu nisu baš preoptimistični što se tiče 100 % električnih modela pa je i sam Porsche odlučio zadržati neke stare i klasično pogonjene
modele (čitaj benzince) na tržištima izvan Europe, između ostalog i Macana. Razloga za to ima više, no nećemo previše ulaziti u detalje oko toga. Recimo samo da brojni kupci i dalje žele motore s unutarnjim sagorijevanjem, a i vole da im njihovi automobili drže vrijednost što s električnima baš i nije slučaj.
No krenimo mi na našeg novog Macana 4. Kao što mu ime kaže, radi se o verziji koja ima pogon na sve kotače, odnosno elektromotore i sprijeda i straga. Zahvaljujući ba-
teriji koja je u podnici težište novog Macana niže je 174 mm u odnosu na prošlu, klasično pokretanu generaciju. Ipak, baterija od 100 kWh (95 kWh neto) sa sobom donosi i povećanu masu pa je tako Macan otežao na 2.4 tone! Potpuno je novi kokpit koji se sada snažno oslanja na novog Taycana, pa high-tech osjećaj širi gdjegod vam oko seže. Onaj prepoznatljiv osjećaj solidnosti kakav smo navikli imati u Porscheima nije se promijenio. Sve je uređeno u minimalističkom tonu, ali
Dimenzije (DxŠxV): 4784 x 1938 x 1622 mm
Osovinski razmak: 2893 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 2405 kg/ 590 kg
Veličina prtljažnika
540/1348 litara + 84 litre sprijeda Vrsta motora: Električni/100 kWh bruto, 95 kWh neto
Pogon: Svi kotači
Mjenjač: Automatski
Snaga: 285 kW / 387 KS (Overboost 300 kW/408 KS) Okretni moment: 650 Nm
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h: 220 km/h / 5,2 s
Potrošnja (prosječna kWh/100 km): 22
CO2 emisija: 116 g/km
Cijena: 136.932 eur
Oprema: 12,6-inčni digitalni instrumen�, 10,9-inčni mul�medijski sustav, 10,9-inčni zaslon ispred suvozača, BOSE audio sustav, automatski četverozonski klima-uređaj, prednja sjedala grijana, ven�lirana i električno podesiva, grijano vjetrobransko staklo, LED Matrix svjetla, panoramski krov, 22-inčni aluminijski naplatci, Sport Chrono paket, zračni ovjes...
svaki detalj je osmišljen i dizajniran sa svrhom i kvalitetom kakva se i očekuje. Ispred vozača je zaslon od 12.6-inčni na kojem se projicira prepoznatljiva gra�ika tri odvojena kruga, dok je u sredini glavni zaslon infotainmenta dijagonale 10.9-inčni, a ispred suvozača (u testnom modelu, opcionalno) se nalazi dodatni 10,9-inčni zaslon na
kojem se mogu prikazivati aplikacije, ali i informacije o vožnji i sl. Svakako treba pohvaliti kontrole klima uređaja koje se nalaze nadohvat ruke i potpuno su fizičke tako da se ne morate „šetati“ kroz izbornike da bi pronašli gdje smanjiti ili pojačati grijanje. Prostora u kabini ima dovoljno i sprijeda i straga, čak i za odrasle i to a da se vozač ili suvozač moraju žrtvovati po pitanju udobnosti. Putnicima straga namijenjena je „klupa“, ali s dobro definiranim rubovima tako da se zapravo radi o četverosjedu (iako ne tako izraženom kao kod nekih drugih modela iz obitelji Porsche). I prostora za glavu straga ima dovoljno osim ako niste dvometraš. Ovdje treba napomenuti i da je testirani primjerak imao panoramski pomični krov koji dodatno smanjuje prostor za glavu, a ni to nije bio problem za ni za koga na stražnjim sjedalima. Što se tiče praktičnosti recimo i to da Macan ima dva prtljažnika, prednji tzv. „frunk“ poput onog na 911-icama od 84 litre i stražnji na koji smo navikli kod SUV-ova od 540 litara. Ukupna zapremina s oborenim naslonima sjedala može narasti do maksimalnih 1348 litara.
Kako je ovdje ipak riječ o Porscheu, iako obiteljskom i još k tome električnom, svaki kupac sigurno želi doživljaj
vožnje i performanse u skladu s imenom. Macan 4 razvija 360 KS, dok u „overboost“ modu (kada je uključen launch-control) kratkotrajno snaga raste na 408 KS. Tada za ubrzanje do „stotke“ Macanu treba svega 5,2 sekunde. Ako ustrajete s pritiskom na pedalu gasa, ubrzanje neće stati sve do 220 km/h, pa tako ni na Autobahnu nećete morati gledati drugima u leđa. Naravno, električni modeli nisu baš zamišljeni za jurcanja visokim brzinama na dulje ture, ali ono što možemo reći jest da se Macan 4 vozi kao pravi Porsche SUV. Pritom mislimo na agilnost koju zaista ne bi očekivali od vozila ova klase, a kojoj svakako doprinosi i opcijski sustav zakretanja stražnjih kotača. U zavojima nema naginjanja zahvaljujući zračnom ovjesu (poznati Porscheov PASM) koji se podešava ovisno o modu vožnje, dok upravljač pruža perfektan osjećaj i pregršt povratnih informacija o tome što rade prednji kotači. Krutost karoserije očituje se u savršenoj sintezi s ovjesom, pa se svaki pomak upravljača pretvara u trenutačnu promjenu smjera i slijedi vozačeve upute u milimetar. Idealna sredina za Macan 4 su magistralne ceste gdje upravo te karakteristike, zajedno sa sjajnim međuubrzanjima, daju ono što se i očekuje od svakog Porschea. Ni brza vožnja autocestom mu
ne smeta a posebno treba naglasiti i otpor zraka od svega 0.25, te aktivne i pasivne aero elemente, čime je maksimalno optimiziran protok zraka a sve u svrhu performansi i što manje potrošnje energije. Porsche deklarira 547 kilometara autonomije po WLTP protokolu. U praksi, u skoro zimskim uvjetima u kakvima smo vozili našeg Macana, s potpuno napunjenom baterijom imali smo autonomiju od 430 km što je potvrdila i prosječna potrošnja od 22 do 23 kWh na 100 km. Za punjenje od 10 do 80 % na najvećoj snazi treba svega 21 minuta (270 kW snaga punjenja), dok na 11 kW kućnom punjaču isti proces traje 10 sati. Baterija ima osmogodišnje jamstvo tako da vjerojatno i sljedeći vlasnik bude siguran u njen kapacitet.
Na kraju naravno, dolazimo do cijene. Testirani model do registracije košta 136.932 eura u što je uključeno i puno dodatne opreme za čije navođenje bi nam trebao gotovo još jedan ovakav tekst. U skladu s očekivanjima, mogućnosti personalizacije su gotovo neograničene, kao i rast cijene ako se zaigrate na konfiguratoru. No ono što treba svakako spomenuti jest da je novi Macan 4 pravi sportski SUV koji nudi sve što se od jednog Porschea može očekivati.
U skoro zimskim uvjetima u kakvima smo vozili našeg Macana, prosječna potrošnja je bila od 22 do 23 kWh na 100 km
vozača je zaslon od 12.6 inča na kojem se projicira prepoznatljiva grafika tri odvojena kruga
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 13. do 19. prosinca 2024.
P 13 Lucija, Svjetlana, O�lija
S 14 Ivan od Križa, Oton iz Pule
N 15 3. DOŠAŠĆA, Drinske muč., Ned. Caritasa
P 16 Adela, Albina, Zorka, Hagaj pr.
U 17 Lazar Stilit, Izak, Jolanda
S 18 Malahija pr., Gracijan Tourski, Dražen, Bosiljko (kvatre)
Č 19 Anastazije, Benjanim, Urban, Vladimir, Eva
Vam imendan!
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 14. PROSINCA
dr. Karmela Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
dr. Željka Smojver Benko
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
dr. Brigita Haubrich Hrandek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Goričan
dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538
Lopa�nec
dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113
Mala Subo�ca dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Orehovica
dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130
Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065
Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak
Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Bruno Botak, sin Sandre i Tihomira
Nika Horvat, kći Dijane i Maria
Mike Perčić, sin Mateje i Davora
Mirta Filipić, kći Ines i Ma�je
Benjamin i Artur Stunković,
djeca Barbare i Kris�jana
Rina Jalušić, kći Ide i Ivana
Mila Fodor, kći Lorene i Luke
Vida Hozjak, kći Lane i Maria
Franko Kovačić, sin Danijele i Dominika
Liam Balog, sin Višnje i Mihaela
Patricija Levačić, kći Ivane i Kris�jana
Čakovec:
Anita Novak i Dino Novak
Kris�na Strbad i Ma�ja Srnec
Helena Zdolec i Filip Frančić
UMRLI
Čakovec:
Ivan Sanjković r. 1946.
Dragica Tomašić r. Kušter r. 1944.
Slava Knapić r. 1952.
Dragica Polanec r. Ivančić r. 1949.
Ana Šela r. Pilhar r. 1957.
Biserka Levak r. Kovač r. 1956.
Milica Krčmar r. Skoliber r. 1944.
Viktorija Novinščak r. Petermanec r. 1932.
Damir Golubić r. 1967.
Nenad Pala�nuš r. 1969.
Mijo Rendarić r. 1944.
Vladimir Bujan r. 1938.
Jelena Kanižaj r. Hunjadi r. 1937.
Franjo Novak r.1946.
Stjepan Vidović r. 1942.
Mursko Središće:
Bernhard Eduard Konrad Schäfer r. 1944.
Prelog:
Nada Pintarić r. Blažeka r. 1940.
Angela Grana�r r. Mlinarić r. 1934.
Cecilija Vadlja r. Barić r. 1936.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor
Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
12.12. ČETVRTAK
17:00 Niko 3 - putevima polarne svjetlosti -prem. 20:00 Crveni - prem.
13.12. PETAK
17:00 Vaiana 2 20:00 Kraven the hunter - prem.
14.12. SUBOTA
10:00 Šapice sreće
13:30 Vaiana 2 17:00 Niko 3 - putevima polarne svjetlosti 20:00 Crveni
15.12. NEDJELJA
10:00 Niko 3 - putevima polarne svjetlosti
13:30 Vaiana 2 17:00 Šapice sreće 20:00 Kraven the hunter
16.12. PONEDJELJAK
17:00 Šapice sreće 20:00 Crveni
17.12. UTORAK
17:00 Vaiana 2 20:00 Kraven the hunter
18.12. SRIJEDA
17:00 Niko 3 - putevima polarne svjetlosti 20:00 Crveni
na voljenog Marijana
Zaspana - Zmaja iz Šenkovca 15.12.2021. - 15.12.2024.
Bio si skroman u životu, a velikodušan u ljubavi kojom si ispunio naša srca.
S ljubavlju... Tvoja supruga Anika te Mario i Bisera s obitelji
na drage roditelje Mošmondor iz Čakovca
- 11.12.2024.
Godine prolaze, uspomene ostaju. Kći Anika s obitelji
Kata Kuhar
rođ. Kos iz Mačkovca
preminula 10. prosinca u 78. godini života
Agneza
Jalšovec – Agica iz Čakovca
preminula 6. prosinca u 88. godini života
Jovanka Posavec rođ. Puklavec
iz Macinca
preminula 9. prosinca u 64. godini života
dragom pajdašu
Stjepanu
Horvatiću – Pišti
19.12.2009. – 19.12.2024.
Fala ti za sve one cajte kaj bili smo skupa… Fala ti za vsaku dobru reč kaj reči si nam znal…
PAJDAŠIJA: Medo, Štef, Zoki, Drago, Poštar, Ivica i Đura
na roditelje BRKINJAČ iz Trnovca
Vrijeme prolazi, a uspomene na vas ostaju. Uvijek ste u našim srcima i mislima. Djeca s obiteljima
Agata Mudri
rođ. Kušteljega iz Čakovca
preminula 9. prosinca u 88. godini života
iz Čakovca preminula u 70. godini života
Marija Sakal rođ. Cik
iz Nedelišća preminula 6. prosinca u 76. godini života
Blaženku Heric iz Železne Gore 17.12.2014. - 17.12.2024.
Daleko na nebu tvoj je dom, a mi te čuvamo u srcu svom.
tata te braća Stanko i Drago s obiteljima
Ladicki - Popaj 15.12.1986. – 15.12.2024.
Prijatelji ne umiru nikada...
S ljubavlju i sjetom čuvamo uspomenu na Tebe. na kćerku
na našeg dragog JOSIPA DOVEČARA
4. 3. 1933. - 17. 12. 2010.
Radoslav sa suprugom Jožicom te sinovima Nikolom i Simonom s obitelji
Anđela Toplek rođ. Karažinec iz Dunjkovca preminula 6. prosinca u 70. godini života
Vera Horvat rođ. Silaj iz Domašinca preminula 10. prosinca u 69. godini života
Veronika Koštarić rođ. Kraljić iz Pribislavca preminula 5. prosinca u 85. godini života
Katica Lukša iz Donjeg Vidovca preminula u 84. godini života
Katica Gadanec iz Kotoribe preminula u 88. godini života
Klara Čemerika iz Zagreba preminula u 94. godini života
Marija Janušić iz Belice preminula 7. prosinca u 93. godini života
Antun Hošnjak iz Hodošana preminuo u 84. godini života
13. prosinca 2024.
73. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/621-666 ili na mob. 098/242-629 ili na email: info@okno. hr do 31.12.
74. Ordinacija opća medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.12.
75. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara i m/ž pekara-voditelja proizvodnje, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/544015 ili na mob. 099/736-0951 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: panis.pekara@gmail.com do 31.12.
76. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec,, traži 2 m/ž prometna tehničara-voditelja redovnog održavanja cesta, 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž strojara i m/ž voditelja gradilišta, javiti se na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655508 do 31.12.
77. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, B. Radića 69, traži m/ž radnika u tehničkoj službi-izrada skica za lijepljenje, m/ž stolara, m/ž cnc programera, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje), m/ž djelatnika u odjelu informatike, m/ž operatera na cnc plazmi i m/ž programera na cnc plazmi, javiti se osobno na adresu ili na email: pib-extra@pib-extra.hr do 31.12.
78. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž mesara, m/ž vozača B kat. i m/ž vozača C kat., javiti se na mob. 098/282-147 ili na email: blagus@peradarstvo.hr do 4.1.
79. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C+E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m/ž vozača C+E kategorije, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na: https://burzarada. hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta. aspx.
80. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-frankopanska 23, traži 3 m/ž pomoćna bravara, m/ž tehnologa AKZ-a, m/ž viličaristu, 2 m/ž rezača na strojnoj pili, m/ž kontrolora kvalitete, 3 m/ž zavarivača tig, m/ž zavarivača mig/mag i 2 m/ž lakirera, javiti se pismenom zamolbom osobno na adresu ili na email: v.petric@ primabiro.hr ili e.filipic@primabiro. hr ili se javiti na tel: 040/396-553 ili na mob: 099/5277-332 ili 098/1830-293 do 20.12.
www.mnovine.hr
81. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž radnika na pakiranju plastificiranih metalnih pozicija, m/ž radnika na robotu za zavarivanje, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i posl. prostora, m/ž skladištara, m/ž električara i m/ž radnika na ručnom punktiranju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386-313 ili na mob. 099/3807104 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@promming.hr do 27.12.
82. RIVA SUSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, 2 kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 15.12.
83. RONIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž asistenta veleprodaje u Čakovcu, javiti se na email: posao@ronis. hr ili putem linka: https://www. ronis.hr/prijava-za-radno-mjestoasistent-u-veleprodaji/1058/page/ do 20.12.
84. SandTech j.d.o.o., Totovec, traži m/ž mehaničara strojeva i vozila, javiti se na mob. 099/5152797 ili na email: info@sandtech. hr do 31.12.
85. Securitas Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara, javiti se na email: ivica.budin@securitas. com.hr do 30.12.
86. Solvera d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera, javiti se na email: info@solvera.hr do 31.12.
87. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara, m/ž krovopokrivača i m/ž radnika na visini, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 15.12.
88. ŠERCER d.o.o. - mjesto rada Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara, m/ž pomoćnog radnika u pekari, m/ž pekara i 2 m/ž vozača dostavnog vozila-radnika na održavanju, javiti se na mob: 098/1736941 ili emailom: info@sercer.hr do 20.12.
89. Trans-Kukovec d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 31.12.
90. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 31.12.
91. Transporti Šafarić d.o.o., Trnovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javiti se na mob. 099/6858497 ili na email: transportisafaric@ gmail.com do 31.12.
92. TONI d.o.o., Kolodvorska 80a, D. Kraljevec, traži m/ž računovođu, javiti se osobno na adresu ili na email: jasmina.kukovec@perutnina.eu do 24.12.
93. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 6 m/ž mehaničara i 8 m/ž radnika na opsluživanju pletaćih strojeva, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 31.12.
94. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži 2 m/ž videćeg pratitelja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@ usm.hr do 31.12.
95. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, ZAVNOH-a 45, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž fizioterapeuta, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail. com do 28.12.
96. UNIJABETON d.o.o., Kuršanec, traži m/ž robno-materijalnog referenta, javiti senaemail:sanja@unijabeton.hrdo31.1.
97. URBIA d.o.o., I. G. Kovačića 10, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u arhitektonsko-urbanističkom birou, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-898 ili na email: vesna. makovec@urbia.hr do 30.12.
98. ZAREA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog vozila u među-
narodnom prometu, javiti se na tel. 040/821-100 ili na mob. 091/1821114 ili na email: info@zarea.hr do 31.12.
99. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, traži 20 m/ž montera centralnog grijanja za mjesto rada Njemačka, nazvati na mob: 099/535-9717 ili poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 30.12.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
PRODAJEM FIAT PUNTO 1.2 8v 2002. god., reg. do 3. mj/2025, 161 000 km. Tel. 040 360 214, 091 5727 670.
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJE SE RENAULT SCENIC
1.5.dCI, 2005. god., redovno održavan, servisna knjižica, reg. do 6.12.2025. Tel 095 813 8133
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
TOMOS, PUCH i slične mopede, kupujem sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove. isplata odmah. tel 098 9656 624
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJEM CRVENO VINO 30 litara po cijeni od 3.3 eura. info na mob. 098/911-5452
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM drvene bačve za vino, rostfrei bačve, orahovo ulje hladno prešano i hidrauličnu prešu 350 lit. Info: 095 505 2760
PRODAJEM TRIMER Makita
mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM motokultivator
F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
POZNANSTVA
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, starosti 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099
NEKRETNINE
ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH
CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/7374451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJU SE NOVI stanovi izvedba srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 u Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja, Mob. 095 858 1502
KUPUJEM PARCELU ZA VINOGRAD/VOĆNJAK u brežnom Međimurju. Info: 095 505 2760
AKVARIJ 30 litara sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 50 eura. Šaljem slike.Novi Zagreb, 098/9084-675
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321
APARAT ZA VARENJE sa elektrodama i maskom, prodajem za 100 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb, 098/9084-675
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
RAZNE STVARI i ručni alati, prodajem od 2 eura na više. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-29
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
Dolazimo i donosimo radost (više fotografija
Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao.
ili na lanac
Archi je maleni pas star četiri godine i hitno treba novi dom. Voli ljude, druge pse, ali nije za malu djecu. Cijepljen, označen mikročipom broj 191100002082243. Kontakt: 091 8988 004.
Mala je mali šišmiš imenom Jazika u duši i srcu, koja jaaaako ne voli mice, treba domek. Stara je 3,5 godine, obožava ljude, druge pse, djecu i nalazi se u okolici Čakovca. Potpuno je cijepljena, kastrirana i označena mikročipom broj 191035000173146. Javlja se na 098 9422 261
Medo (mali) i ovaj maleni traži novi dom jer ne voli kokoši. Nalazi se u Pribislavcu, broj mikročipa nam nisu javili, star je godinu dana, malenog rasta. Molim vas podijelite, možda se netko zaljubi u ovog ljepotana, a pogotovo će biti lijep kad se malo počešlja i sredi. Kontakt: 091 8988 004
BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike, video. Novi Zagreb, 098/9084-675.
KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092
PRODAJEM rabljene muške i ženske pancerice u vrlo dobrom stanju. Mob. 095 902 1134
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane- nove francuske ležaje dim. 200, 210 x 90, 95, 140, 160 cm, tap.gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, gus kadu,tricikl-kvalitetni, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin.boce, bicikl, samohodnu vrtnu kosilicu i još puno toga iz kuće. Mob. 091 57 27 670
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, lagana i brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PANK-RADNI STOl, željezni, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
POVOLJNO PRODAJEM skije i ski opremu. Mob. 095 902 1134
Dragi naši kreativci
Stvaraoničari,
Bliži nam se najljepše doba godine, božićni blagdani, kojima se svi radujemo i koji nas uvijek potiču da budemo bolji i širimo oko sebe mir i ljubav.
Jedan od važnijih simbola Božića su Božićne jaslice u kojima je spavao tek rođeni Isus, pa smo ovaj put jaslice izabrali kao temu našeg novog likovnog i literarnog natječaja.
Pozivamo vas da nam nacrtate, naslikate ili opišete jaslice u svom domu, u svom selu, crkvi ili one kakve biste
Zimski veter
Zimski veter, zimski veter, Fejst je mrzel, fejst je leden.
V hižu bi štel
I vse bi mel,
Da mu nebu zima
Da bu super sima
Da ga vjutro ni I nek vse spi!
Lena Jambrošić, 5.b, OŠ Mursko Središće Učiteljica Sonja Vršić
željeli vidjeti ili imati. Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do 31.12.2024. godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i simbolične nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici, 3. siječnja 2025. godine. Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.
Mrzli veter
Zijma je dojšla, Sparine odnesla I mrzloga vetra donesla. Nekši fejst srdit z brega je doletel, Lak si je pred sobom i pauta razmetel. Metal je se pred sobom Kak da se posvadil sam s sobom.
I ftiči su pobegnuli, Kaj bi zdenoga vetra zbegnuli.
Jo niti ne vupam vum dojti, jer me strah kroz jega projti.
I tak nas je cejlo zimo hladil, dok je nej nazaj med brege splazil.
Ela Jakopić, 5. b, OŠ Mursko Središće Učiteljica Sonja Vršić
veter
Zima nam je
Vita Petek, 5.b, OŠ Mursko Središće Učiteljica Sonja Vršić
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, A. Šenoe 2a
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Većina pogrešaka koje činimo u životu donosi nam iskustvo iz kojega možemo naučiti donositi bolje izbore i bolje odluke
„U prirodi ne postoje ni nagrade ni kazne - postoje samo posljedice”, mudro je uočio američki pisac i odvjetnik R. G. Ingersoll prije dvjesto godina, no mi se do danas u svakodnevnoj praksi odgoja, poslovanja i sveukupnog ljudskog življenja služimo takvim instrumentima kontrole i korekcije ljudskog (i životinjskog) ponašanja. Tema nagrađivanja i kažnjavanja dio je predbožićnog štimunga, tek smo otpratili Svetog Nikolu i Krampusa, no o nagradama i poklonima ćemo drugi put. Tradicija kažnjavanja u ljudskom rodu pustila je tako duboko korijenje da je vjerojatno nemoguće iskorijeniti kaznu kao metodu djelovanja na tuđe ili vlastito ponašanje. Kad bismo se barem donekle mogli odučiti od kažnjavanja, barem od kažnjavanja djece, za početak! Kazne mogu biti moćno sredstvo za promjenu neželjenog oblika ponašanja, ali kao roditelji i odgajatelji u bezbroj smo se primjera osjećali loše primjenjujući kaznu i zažalili smo zbog takvog postupka, pitajući se je li postojala alternativa. Primjenjujući kažnjavanje (sebe ili druge osobe) vrijedi se zamisliti: ponaša li se kažnjena osoba bolje zbog kazne? Postoje li dugoročne negativne posljedice uporabe kazne? Pomaže li kazna osobi da bolje odlučuje? Da postane odgovornija? Je li najbolji način za postizanje željene promjene u ponašanju? I tako dalje, puno je pitanja nakon kojih, ako malo razmislite i iskreno odgovorite, kazna više ne izgleda prihvatljivo ni privlačno. Istina je, mnogima od nas kazna ne stvara dobar osjećaj, ni kad je dajemo ni kad je primamo. Ipak, često robujemo svojim navikama i ponašamo se šablonski, umjesto da otvorimo oči, napregnemo razum
i dobru volju za pronalaženje boljeg rješenja. A ono se nalazi u preuzimanju odgovornosti. Većina pogrešaka koje činimo u životu donosi nam iskustvo iz kojega možemo naučiti donositi bolje izbore i bolje odluke. Ako ljude za određeno ponašanje treba ili nagrađivati ili kažnjavati, u čemu je naša sloboda i odgovornost? Možemo se odlučiti za neki bolji izbor i promjenu u ponašanju, na temelju posljedica našeg prethodnog ponašanja. Kazna izaziva strah ili krivnju, ili tugu, ili ljutnju,..., mnoštvo negativnih emocija mobilizira se oko kazne. U strahu pred kaznom najčešće ni ne mislimo o svojim pogrešnim postupcima, nego o kazni koju želimo izbjeći. Dodatni je problem ako onaj tko kažnjava sam sanira posljedice i kaznom naplaćuje njihovu cijenu (na primjer, ljutita mama čisti za osnovnoškolcem koji je prosuo sok, a njega žednog za kaznu otjera čitati lektiru. To je baš pravi način da dijete nauči čistiti za sobom i da zavoli čitanje!). Uglavnom je bolje ostaviti one koji su pogriješili posljedicama njihovih pogrešnih ponašanja, neka ih sami popravljaju. I djeci i odraslima treba poticaj za odgovornost, a ne kazna koju će najvjerojatnije s vremenom naučiti primati, kad shvate da ih loše posljedice njihove neodgovornosti (nikada) neće snaći. To je pravi problem na koji želim ukazati, gledajući (neodgovorno) društvo u kojem živimo. Na nama koji smo roditelji i mentori mlađima zadatak je da budemo odgovorni za vlastite postupke i propuste, jer samo svojim primjerom možemo mlade generacije naučiti odgovornom ponašanju. Bez kazni, posljedice i pogreške koje treba popravljati dovoljne su i nama i njima.
Barbara Lončarić, mag. med. techn.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Jedan od problema je što efekti alkohola nisu uvijek autentični te variraju od osobe do osobe, dok nekima možda i može pomoći u nekoj mjeri da se opuste, drugima izaziva još veću anksioznost
Alkohol je dio društvene svakodnevice već stoljećima, bilo da se slavi, tuguje ili jednostavno samo druži. Ipak, o alkoholu postoji cijeli niz mitova koji se često prihvaćaju zdravo za gotovo. To nam zapravo govori, da bez obzira na to što je alkohol sveprisutan u društvu, ljudi posjeduju ograničeno znanje u tom području. Prvi mit je “Pivo nije alkohol”. Koliko ste samo puta čuli kako netko kaže: “Ma to je samo pivo, to se ne računa”? Mnogi često pivo smatraju bezopasnim jer ima niži udio alkohola. Nerijetko možemo čuti da pivo nije alkoholno piće već prehrambeni proizvod i da alkoholičar ne možeš postati pijući samo pivo jer alkoholizam uglavnom poistovjećuju samo s “jačim” pićima. Drugi mit o alkoholu je “Alkohol te grije”. Tijekom ovih hladnijih dana često se traži idealno sredstvo koje djelotvorno zagrijava pothlađeni organizam. Rumeni obrazi i povremeni valovi vrućine i znojenje kada pijemo alkohol svakako pokazuju da on ima utjecaj na povišenje tjelesne temperature, ali zagrijava li uistinu alkohol tijelo? Alkohol je vazodilatator koji uzrokuje širenje krvnih žila, a krv pojačano struji na površinu tijela i trenutačno pobuđuje osjećaj topline. Upravo se tim širenjem krvnih žila povećava gubitak tjelesne temperature i količine topline. Stoga, treba zapamtiti da alkohol ne zagrijava, nego sprječava djelovanje bitnih zaštitih mehanizama u organizmu koji nam služe za sprječavanje gubitka tjelesne temperature. Normalna reakcija organizma na hladnoću je stezanje krvnih žila i time smanjivanje “dodira” unutrašnjosti organizma i vanjske površine. Jedan od mnogobrojnih mitova je “Čaša crnog vina svaki dan dobra je za zdravlje”. Crno vino sadrži antioksidanse koji su
povezani s pozitivnim učincima na srce. Isti antioksidansi se mogu unijeti i na druge načine kao što je jedenje grožđa, borovnica, itd. - bez negativnih učinaka alkohola na jetru i mozak. Sljedeći mit koji često možemo čuti je: “Kava ili hladan tuš te mogu otrijezniti.” Alkohol se u jetri razgrađuje određenom brzinom koja se ne može ubrzati konzumacijom kave, hladnim tušem ili pak vježbanjem. Tijelo razgrađuje alkohol tempom od otprilike jedne standardne jedinice alkohola na sat, bez obzira na to što radite. Kava vas privremeno može razbuditi što stvara dojam da ste trjezniji, a hladan tuš vas može osvježiti, ali isto neće ubrzati razgradnju alkohola u krvi. Za brže triježnjenje nema prečaca.
Još jedan mit koji često možemo čuti je: “Miješanje alkoholnih pića te čini pijanijim.” Nerijetko možemo čuti savjet da se ne miješa npr. vino i žestoka pića jer će to rezultirati “jakim” pijanstvom. No vrsta pića nije presudna jer ono što opija je ukupna količina unesenog alkohola. Miješanje može učiniti da izgubite kontrolu nad tim koliko ste popili, ali učinak alkohola na tijelo ovisi isključivo o njegovoj količini, a ne redoslijedu ili vrsti pića.
Još jedna zabluda o alkoholu je da se može piti i imati kontrolu. Alkohol smanjuje sposobnost rasuđivanja i povećava rizik od potencijalnih opasnosti koje alkoholiziranost donosi. Sposobnost donošenja odluka već je smanjena i prije nego što osoba pokaže �izičke znakove pijanstva. Također, često možemo čuti kako se sugerira da za tremu treba “drmnuti jednu”, smatrajući da će korištenjem alkohola lakše prebroditi neugodno iskustvo. Međutim, alkohol je daleko od savršenog rješenja. Jedan od problema je što efekti alkohola nisu uvijek autentični te variraju od osobe do osobe, dok nekima možda i može pomoći u nekoj mjeri da se opuste, drugima izaziva još veću anksioznost. Alkohol može umanjiti sposobnost jasnog razmišljanja i pravilnog rasuđivanja, što je u takvim situacijama od velike važnosti, jer zahtijeva mentalnu prisutnost. U slučaju konzumiranja alkohola osoba se može osjećati opuštenije kada stoji ispred grupe ljudi, ali moguće je da će mu misli biti raspršene, što u konačnici može imati suprotan učinak od prvotne namjere. Alkohol je duboko ukorijenjen u našoj kulturi, no često se možemo susresti s potpuno pogrešnim stavovima o istom. Ljudi često imaju pogrešne informacije o alkoholu, što dovodi do vjerovanje u razne mitove koji mogu biti štetni za njihovo zdravlje i sigurnost. Takvi stavovi mogu stvoriti lažan osjećaj sigurnosti i poticati neodgovorno ponašanje. Edukacija je ključna za donošenje ispravnih i odgovornih odluka i bolje razumijevanje učinaka alkohola na tijelo i um.
Klasična pizza po napuljskom receptu očekuje vas u restoranu Boccone u Jug Mall centru
Najbolje pizze svakako su u jedinom pravom talijanskom restoranu u Čakovcu.
Posjetite Restoran & Bar Boccone u Jug Mall centru. Ovaj ugodno uređen restoran s pogledom na najmoderniji kvart u Čakovcu oduševit će vas okusima prave talijanske kuhinje.
Bogata ponuda u Restoranu Boccone
Boccone je savršeno mjesto za sve prilike – bilo da planirate obiteljski ručak, poslovni sastanak ili romantičnu večeru. Njihova ponuda uključuje pizze s prozračnim tijestom po napuljskom receptu, bogate talijanske paste, ukusna
i aromatična rižota, a sva jela pripremljena se s najkvalitetnijim namirnicama. Osim toga, u Bocconeu možete kušati gurmanske burgere te osvježavajuće salate, a ljubitelji slastica mogu se počastiti slasnim desertima inspiriranim talijanskim receptima. Uz vrhunsku hranu, uživajte u pažljivo odabranom asortimanu hrvatskih vina koja će dodati poseban pečat vašem obroku.
Kuhar Karlo Korbelj naglašava važnost namirnica
Karlo Korbelj zaposlenik je restorana već više od tri godine. Najviše priprema pizzu i pastu te naglašava kako posebne sa-
stojke za pizzu dobivaju direktno iz Italije. Njihovo tijesto mora se fermentirati najmanje 24 sata kako bi dobilo svoju idealnu teksturu za najukusniju pizzu. Također, ističe kako surađuju s lokalnim OPG-om Medved koji ih opskrbljuje domaćim jajima. Karlo i ostali zaposlenici Bocconea često sudjeluju na raznim edukacijama gdje isprobavaju nove zanimljive recepture i sastojke te najavljuje kako uskoro dolaze razne izmjene recepata, a neka poznata jela opet će se naći na meniju.
Pizze u Bocconeu po napuljskom receptu Napuljska pizza (pizza napoletana) poznata je po svom tradicionalnom re-
ceptu i načinu pripreme koji potječe iz Napulja u Italiji. Prepoznatljive su po tankom tijestu, hrskavim rubovima i jednostavnim, kvalitetnim sastojcima. Tijesto se priprema se od brašna, vode, soli i kvasca, a nakon što se zamijesi, mora fermentirati najmanje 8 do 24 sata. Kada je spremno, tijesto se oblikuje u ruke, bez valjanja, kako bi ostalo mekano i zadržalo zrak u rubovima.
Tradicionalno se peče u posebnoj peći na temperaturama između 430 °C i 480 °C, a vrijeme pečenja je vrlo kratko, oko 60 do 90 sekundi, što daje prepoznatljivu teksturu: mekano tijesto s lagano pougljenjenim rubovima.
RECEPT:
Recept za pizzu Capricciosu
Sastojci:
• Tijesto • Pelat
• Mozzarella • Šunka
• Šampinjoni
Priprema:
Tijesto uvaljajte u (semolina) brašno i rastegnite u željenu veličinu, potom razmažite pelat, stavite šunku, sir i gljive, pecite u peći dvije minute (ovisno o temperaturi).
RESTORAN & BAR BOCCONE
Jug Mall centar
Ul. Tomaša Goričanca 1 40000 Čakovec
MEĐIMURSKA KUHARICA
Piše: Aleksandra Sklepić
Klasična domaća slastica u Međimurju neizostavne su pogače sa sirom i jabukama. U vrijeme blagdana pogače su se oduvijek pripremale i bile cijenjen i obavezan desert nakon obilnog ručka ili večere. Priprema domaćeg tijesta:
Pomiješati brašno i sol, te dodati vodu i ulje i sve zajedno umijesiti u tijesto – mora biti mekano i lagano ljepljivo. Tijesto zatim podijeliti na dva dijela, odnosno na dvije kuglice i staviti u posude u koje se doda ulje tako da pokrije tijesto do vrha. Prekriti folijom i ostaviti da se tijesto odmori minimalno 45 minuta,
a može se tijesto u ulju ostaviti i preko noći u hladnjaku i razvaljati ga sljedeći dan. Veći stolnjak ili plahtu posipati brašnom po sredini i na njega staviti tijesto izvađeno iz posude s uljem. Lagano pritisnuti tijesto u ovalni oblik, pobrašniti tijesto i malo ga razvaljati za početak. Kad se razvalja na otprilike 1 do 2 centimetra debljine, razvlačiti tijesto rukama preko cijelog stola. Tijesto mora biti tanko, skoro prozirno.
Ulje u kojemu je bilo tijesto lagano premažemo po razvučenom tijestu. Na rubove tijesta stavimo nadjev i sa svake strane uz pomoć stolnjaka zarolamo tijesto da dobijemo dvije rolade.
VINO TJEDNA
Sastojci:
- 50 dag glatkog brašna
- 50 ml ulja
- 250 ml mlake vode
- žličica soli
Sastojci za nadjev od sira:
- 1kg svježeg sira
- 2 jaja
- 1 ili 2 žlice šećera, po želji
- malo soli
- grožđice
- vrhnje za premaz
- Pomiješa� sve sastojke
Sastojci za nadjev od jabuka:
- 5 do 6 jabuka
- 2 žlice šećera
- malo cimeta
- Jabuke oguli�, nariba� i doda� šećer i cimet. Kad malo odstoje, gnječenjem odstrani� višak soka.
Sočno, robusno i slasno – tako se može opisati Jakopićev cuvée iz 2016. godine, koji predstavlja prvo vino iz bregovite Hrvatske temeljeno na cabernet sauvignonu, uz dodatak syraha i merlota. Ova berba, iako s malim prinosima, ističe se kao izvanredna, donoseći Jakopićima dva Decanterova šampiona.
Miris ovog vina otkriva dozrelu voćnost, s naglaskom na arome crnog bobičastog voća i suptilnim
Mađarica je mnogima omiljen kolač, te je obavezna na svim slavljima, posebno u vrijeme Božića kad sve kuhinje mirišu na slatke kolače i mirisne kreme. Ona je klasik naše tradicijske kuhinje i paleta blagdanskih kolača bez nje je nezamisliva.
Priprema: U veliku zdjelu staviti brašno i dodati prašak za pecivo te pomiješati. Napraviti udubinu u sredini brašna. Nastaviti dodavati jaja, kiselo vrhnje, šećer i narezan margarin ili maslac sobne temperature i sve zajedno rukom dobro zamijesiti. Napraviti valjak od tijesta, te ga nožem
podijeliti na 6 jednakih dijelova. Od svakog dijela napraviti lopticu. Pripremiti 7 jednako izrezanih masnih papira, koji će vam biti od velike pomoći prilikom valjanja kora. Na radnu površinu staviti masni papir i na njega lopticu od tijesta, pokriti drugim masnim papirom. Koru razvaljati na dimenzije 24 x 30 cm. Ponoviti postupak valjanja preostalim lopticama. Postaviti koru na obrnutu stranu lima i peći na 170 stupnjeva oko 5 do 8 min.
Čokoladna krema
Pomiješati pjenjačom brašno i šećer s malo mlijeka.
Sastojci:
Za kore:
- 60 dag glatkog brašna
- 15 dag šećera
- 5 dag mas�
- 2 jaja
- 2 dl vrhnja
- ½ praška za pecivo
Za kremu:
- 20 dag margarina
- 15 dag šećera
- 25 dag čokolade
- 1 vanilin šećer
- 1 dl ruma
- 1 l mlijeka
- 8 žlica brašna
Čokoladna glazura:
- 150 g čokolade
- 200 g slatkog vrhnja
Ostatak mlijeka staviti kuhati. Kad mlijeko zakuha, skloniti ga s vatre i umiješati ostale sastojke te vratiti kuhati uz miješanje, dok se sastojci sasvim ne istope. Kore se mogu mazati vrućom kremom, a na kraju se kolač prelije čokoladnom glazurom.
začinskim notama. Osjećaju se i lagane note paljevine i drva, što je rezultat odležavanja u hrastovim bačvama. Preporučuje se dekantiranje vina prije posluživanja kako bi se u potpunosti otkrila njegova raskoš. Poslužuje se uz pro�injeni zreli sir, plemenitu ribu s gradela, svinjske kotlete, steakove, tuna steakove, janjeće kotlete, divljač, ali i deserte od tamne čokolade. Idealna temperatura serviranja je između 18 i 20 °C. (sh)
Priprema: U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu. Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite. Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju bacajte o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena. Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte
ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta. Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano nauljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može ispucati. Možete se koristiti i valjkom za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama. Ovaj osnovni recept za vučeno tijesto možete koristiti za sve slane i slatke varijante bureka i savijača.
Sastojci:
- 500 g pšeničnog polubijelog brašna za burek Čakovečki mlinovi - prstohvat soli - 5 velikih žlica ulja - 280 ml mlake vode
SANJA NOVAK iz Robadja
Osim ovih originalnih Krampusa i Nikola, Sanja već tradicionalno peče kućice od medenjaka za Božić, a starija kći Emily sudjeluje s mamom u njihovoj izradi te uči od mame prve korake u kuhinji
Piše: Aleksandra Sklepić
Blagdani koji se nižu u prosincu neprestani su izvor ideja i inspiracije za naše vrijedne kuharice čija mašta zaista nema granica. Posebno kad su u kući mala djeca, majke stalno pronalaze načine da ih razvesele. Ljubav prema djeci oduvijek se u našoj tradicionalnoj međimurskoj kuhinji iskazivala pripremom posebnih iznenađenja za djecu, od najjednostavnijih kolačića koje su bake i mame pekle za Valentinovo, do božićnih, slatkih iznenađenja
Sastojci za tijesto:
- 1 kg glatkog brašna
- 7 do 9 dag kvasca
- 4 dl mlijeka
- 10 dag margarina za pečenje
- 10 dag šećera
- 1 vanilin šećer
- malo limunove korice
- grožđice
- 2 jaja
- 1 mala žličica ruma
Priprema Krampusa
i Svetih Nikola:
Kvasac stavi� u malo toplog mlijeka u koje smo dodali malo šećera i razmu��.
Ostavi� da se digne. Doda� ostale sastojke za �jesto te zamijesi�. Ostavi� �jesto na toplom barem jedan sat da se digne i oblikova� Krampuse i Svete Nikole, te prije pečenja premaza� razmućenim jajem. Ukrasi� po želji, a od grožđica izradi� oči tako da se grožđice u�snu u sirovo �jesto prije pečenja.
Peći u pećnici na 180 stupnjeva oko dvadeset minuta, dok ne dobiju lijepu boju. Vrijeme pečenja ovisi o debljini �jesta od kojeg su likovi napravljeni, pa će svaka kuharica sama najbolje procijeni� kada su pečeni.
koja su djeca tražila u slamici ispod bora. Zbog toga su nam sjećanja vezana uz djetinjstvo često ukrašena mirisima svježe pečenih kolačića, kuhinje koja miriše na cimet i med, a recepti za bakine kolače iznenađenja brižljivo se čuvaju u skoro svakoj obitelji koja voli čuvati tradiciju.
Sanja Novak iz Robadja ove je godine od dizanog tijesta pripremila slatke Krampuse i Svete Nikole kojima je razveselila svoje dvije kćeri – Emily i Deniz.
- Volim pripremati razne vrste kolača i slastica, kao i kuhati. Posebno uživam
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Nikole, Krampusi i božićne kućice proizvod su bogate Sanjine mašte
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
pripremati obroke za svoju mlađu kćerkicu, od zdravih, raznovrsnih namirnica. Ove sam godine došla na ideju da od dizanog tijesta izradim Krampuse i Svete Nikole, i jako sam zadovoljna kako su ispali. Moje su se im kćeri veoma obradovale, a to mi je najveća nagrada za sav trud, rekla nam je Sanja.
Osim ovih originalnih Krampusa i Nikola, Sanja već tradicionalno peče kućice od medenjaka za Božić, a starija kći Emily sudjeluje s mamom u njihovoj izradi te uči od mame prve korake u kuhinji.
Po struci je prodavačica, trenutno nezaposlena domaćica, a svoje slobodno vrijeme provodi najviše u kuhinji jer obožava kuhati svakakva jela i isprobavati nove recepte. Posebno voli peći različite vrste kolača, a u tome svemu pomaže joj kći Emily. Suprug Damir je po struci vozač kamiona, radi u Sloveniji, a kad stigne, također voli pomoći svojoj supruzi gdje god može. Vikende obitelj Novak rado provodi u zajedničkim obiteljskim šetnjama i druženjima, a sada u božićno vrijeme rado posjećuju i božićne sajmove.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 17. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 20. prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnik: Zlatko Herman iz Belice
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
tri
do
Međimurske novine
Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki
Uovo doba godine većina nas se nada bijelom Božiću kakvih se s nostalgijom sjećamo, a generacija Alfa ih viđa samo u božićnim filmovima. Grad Čakovec već nekoliko godina umjetnim snijegom razveseljava najmlađe, a prije svakog adventa svi se pitaju hoće li u gradu biti postavljeno klizalište.
Zanimljivo, prije gotovo stoljeća i pol klizanje je bila aktivnost kojom se nisu svi imali priliku baviti. Mirko Leich u svojoj “Povijesti sporta
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
Međimurja 1886. – 1936.” donosi zanimljive podatke o klizačkom društvu u Čakovcu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Jedno od najstarijih sportskih udruženja u Čakovcu, Čakovečko klizačko društvo, službeno je odobreno 1891. godine, iako je neslužbeno djelovalo od 1887. godine. Društvo je imalo svoja pravila, a cilj društva bila je rekreativna zabava, ali i natjecanja i organiziranje proslava. Uprava čakovečkoga vlastelinstva dala je na privremeno korištenje jezero i okoliš iza Staroga grada, odnosno područje današnje Ulice Zrinsko-Frankopanske i Ulice planinarski put koja ide prema Teniskom klubu Franjo Punčec, do otprilike mjesta gdje se danas nalazi restoran Batak. Prije izgradnje ove prometnice put je išao kroz perivoj, a tu se nalazilo izduženo udubljenje u kojem se voda od padalina i voda iz obližnjega potoka Trnave zimi zamrzavala. Klizalište je uređeno i otvoreno na Novu godinu 1891. godine, a u sezoni 1904./1905. je bilo osvijetljeno električnim svjetiljkama koje su omogućavale klizanje i u večernjim satima. Broj članova društva
se s vremenom povećavao i ono je početkom 20. stoljeća brojilo 80 članova. Iako je u pravilima bilo određeno da članovi društva trebaju biti „besprijekorne osobe koje pripadaju kulturnom društvenom sloju“, svi su članovi imali pravo dovesti goste koji su imali pravo koristiti se klizalištem, prostorijama društva i klizačkom opremom. Izvanredni članovi društva bili su mjesni učenici koji su smjeli klizati na klizalištu Društva.
Nakon Prvoga svjetskog rata započinje vrlo aktivan
sportski život u Čakovcu koji predvodi Čakovečki športski klub (ČŠK). ČŠK krajem 1920. uređuje svoje klizalište kraj Staroga grada i nabavlja sve potrebne rekvizite. Klizalište je bilo osvijetljeno električnom rasvjetom, a na ovom je klizalištu klizanje bilo dozvoljeno svima jer se naplaćivalo, s time da su članovi ČŠK-a imali popust. Klizaljke koje su se šarafile na cipele, kao i sve ostalo što je bili potrebno, mogle su se nabaviti u čakovečkim trgovinama, a u klizanju su naročito uživala djeca koja
LJUBAV: Uglavnom ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje je da se ovaj drugi dan osamite. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završiti. Ono dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi.
KARIJERA: Uspjeh će biti nadohvat ruke, ali kad malo bolje razmislite, primijetit ćete da svemu tome nedostaje pravi sadržaj. Izvana sjaj, iznutra praznina. Oni zreliji među vama bit će tužni, ali i potaknuti da posao organiziraju kvalitetnije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Definirajte svoje stavove.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ova monotonija ponekad će biti razbijena malim svađama ili provokacijama. Ne dajte im da se razviju. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. Isplati se.
KARIJERA: Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima. Shvatit ćete da oni nisu do kraja izraženi i iskorišteni. Tražit ćete načine kako ih uklopiti u posao koji radite, a neki će se upustiti u novi posao sa strane.
ZDRAVLJE&SAVJET: Upornost se isplati ako znamo svoj cilj.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Osjećat ćete se prilično sigurno u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike, jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami plijenit će pažnju drugih svojom kreativnošću.
KARIJERA: Pred vama je sve otvoreniji put za razvoj na profesionalnom planu. Kod nekih će se to pokazati kao sve bolje povezivanje i suradnja s ljudima iz struke ili sa strancima. Bit će i onih koji će zbog posla istraživati nešto sasvim nepoznato.
ZDRAVLJE&SAVJET: Osjećate da je u vama kapacitet.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Razmišljat ćete i analizirati što nedostaje u vašem privatnom životu. Imat ćete potrebu za povlačenjem, a vaše ljubavno raspoloženje bit će klimavo. Smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja i postati pravi realist.
KARIJERA: Mnogo posla je pred vama, a uz to idu i napori. Ovih dana osjetit ćete da vam ponekad nedostaje i sabranosti za sve što treba odraditi. Ništa čudno. Zato je važno da se još bolje organizirate kako bi bili učinkovitiji. Dobar plan je pola posla.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite ranije na počinak.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vaši privatni odnosi razvijat će se dobro. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate.
KARIJERA: Slijedeći svoj put doći ćete do faze kad treba biti na usluzi drugima. Upravo ta vrline vrijedna osobina doći će do izražaja ovih dana i to najviše zato što će se situacija razviti u tom pravcu. Oslonite se na svoje znanje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje vas iskreno zovu.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Kad ste se već navikli da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste iznenađeni novom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže biti s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali.
KARIJERA: Idućih dana posao će vjerojatno pasti u drugi plan. Razmišljat ćete o duhovnom svijetu ili ćete u svoj dom željeti uvesti neke novine. Na radnom mjestu ćete funkcionirati rutinski.
ZDRAVLJE&SAVJET: Istraživat
ćete nešto nepoznato.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Pred vama su dani bogati izlascima i zabavama. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas.
KARIJERA: Širite poslovne kontakte. To će vas osnažiti i potaći da još predanije radite dalje. Cijenite svačiji trud, ali otvorenost i povezivanje s drugima smatrat ćete prije svega svojom zaslugom. Ipak, pohvalite i druge kad treba.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nije zlato sve što sja.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: U idućim danima vi ćete najvjerojatnije biti sretni i zadovoljni. Nekima će se činiti kao da imaju krila. S voljenom osobom bit će spremni dijeliti ama baš sve. Male brige bit će zanemarive.
KARIJERA: Privilegije kojim ste se nadali bit će blizu, ali vi sami nećete biti u najboljoj formi da ih iskoristite. Više će to izgledati kao da vam se nešto nudi jer je to nečija dužnost ili jer su takva pravila. Zanemarite sve to i pokažite što znate. Uspjet ćete. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
su na ledu održavala ravnotežu metalnim „stolicama“. Da se nije radilo samo o rekreaciji govore uspjesi u umjetničkom skijanju Ferija Antonovića, čijih se pirueta na ledu i danas sjećaju naši stariji građani. S obzirom na nekadašnje duge i hladne zime nije bilo teško održavati klizalište usprkos nedostatku strojeva kojima mi danas raspolažemo. Članovi klubova bi noću, kad već nije bilo klizača, vodom koja se vrlo brzo zamrzavala sanirali oštećenja na klizalištima.
Osim klizanja, u razdoblju između dvaju svjetskih ratova bilo je vrlo popularno i skijanje, a najviše se skijalo kod Mihovljana i Svetog Jurja na Bregu. Osnovan je i hokejaški klub u Čakovcu, no on je ubrzo zbog skupoće opreme i kratke sezone prirodnoga leda propao. U drugoj polovini Čakovec je imao klizalište i na igralištu iza nekadašnje II. osnovne škole (uz Učiteljski fakultet), igralištu Partizana (Macanov dom), a cijelo se vrijeme klizalo i po zaleđenom jezeru Staroga grada i Globetki, tzv. Patko(v) gradu.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Bik, Vodenjak, Jarac
LJUBAV: Distanca koju ćete primjećivati u osobnim odnosima ponekad će vas zaista zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da poradite na svojoj unutrašnjoj osobnoj inventuri. Ovo je prolazna faza kroz koju morate proći. Nema vam druge.
KARIJERA: Izađite u susret jednoj osobi koja nije sigurna kako obaviti zadano. Budite otvoreni i kooperativni, jer se u krajnjoj liniji radi o zajedničkim rezultatima koji će kasnije doći. Zahvalnost koja će uslijediti bit će vam novi motiv za rad.
ZDRAVLJE&SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaš šarm i sposobnost prilagodbe učinit će da vas mnogi požele u svom društvu. Neki će se pokazati koliko mogu biti zabavni. Izlazaka neće nedostajati. Oni u vezama mnogo će se kretati među ljudima, a voljena osoba će ih slijediti.
KARIJERA: Ako nešto treba mijenjati, mijenjajte. Učinite to na način koji je miran i postepen. Ako će vas kritizirati, ne odgovarajte na to, nego samo radite dalje. Važno je da imate jasan plan i da ga dosljedno slijedite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Surađujte na diplomatski način.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Još nije sasvim sazrelo vrijeme za velike ljubavne pothvate, ali slutite da će oni uskoro možda doći na dnevni red. Zato maštate i planirate u tišini. Oni koji su u vezama voljet će na diskretan način i bez previše zahtjeva.
KARIJERA: Čini se kao da svi nešto čekaju, ali vi više nećete čekati ništa. Jednostavno ćete znati da se kockice slažu sve većom brzinom, a na vama je da se prilagođavate najbolje što znate. To će ići lako uz malo samokontrole. Prilike su tu. ZDRAVLJE&SAVJET: Povremeno usporite.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Sve će se više ljudi skupljati oko vas. Jednostavno će voljeti biti u vašem društvu. Ako već jeste u vezi, više ćete vremena provoditi s ekipom poznanika i partnerom, nego sami s partnerom. Nitko vam doduše neće prigovoriti, ali ponekad budite samo vas dvoje.
KARIJERA: Prepreke koje vi vidite objektivno su manje nego što vam se čine. Nadilazit ćete ih svojom maštom i sposobnošću prilagodbe. Pokazat ćete svoju kreativnu crtu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Imate dovoljno snage za sva poduzimanja.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: U najmračnijem smo dijelu godine. Ne samo zato što su najkraći dani, nego je prosinac najtmurniji mjesec u godini. To smo vidjeli i proteklih dana koji su bili uglavnom oblačni i sivi. U nastavku tjedna možemo vidjeti malo sunčeve svjetlosti, ali više vremena ćemo biti pod oblacima ili
maglom. U subotu može biti i malo slabih oborina. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Slično vrijeme kao prethodnih dana očekujemo i tijekom petka, na sv. Luciju. Suho i mirno, ali uz puno oblaka i mjestimičnu maglu. Moguća su i kraća sunčana razdoblja,
ali nemojmo se nadati potpuno vedrom danu. Temperatura zraka ujutro malo ispod nule, a danju uglavnom između 3 i 6 Celzijevih stupnjeva. Čini se da nam nova kraća promjena vremena dolazi u subotu kad postoji mogućnost za malo slabih oborina. Malo kiše ili slabe susnježice, izgleda kako oborina neće bi-
ti puno. Temperatura zraka bez veće promjene u odnosu na protekle dane. U nedjelju i ponedjeljak bi moglo proći uglavnom suho. Jutra će biti hladnija, vjerojatno uz mraz i mjestimičnu maglu, a danju možda bude i malo sunca. Neki prognostički izračuni pokazuju da su tijekom ponedjeljka moguće
vrlo slabe oborine, ali mala je mogućnost za to. Ništa puno drukčije ne izgleda ni sredina tjedna. Vjerojatno će prevladavati suho i prohladno vrijeme, a sunca će biti malo. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na početak tjedna. Noći u laganom minusu, a dani u blagoj pozitivi, ovisno o pojavi i količini sunčanih razdoblja. Nekako se pokazuje trena da bi sredinom tjedna temperatura mogla polagano rasti, ali ako se zadrži magleno oblačni sloj, onda to i nećemo previše osjetiti.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 12.12.2024.)
• 12. 12. 1967. godine orkanska bura
• 15. 12. 1789. godine K. Mazarović je prvi put uzletio balonom iznad Zagreba i pri tome izmjerio tlak zraka
• 17. 12. 1920. godine prve službene prognoze vremena za javnost u Hrvatskoj
• 18. 12. 1788. godine hladnoća i veliki snijeg; u Baselu -30 Celzijusa, u Parizu -18 Celzijusa
Ljubav na daljinu
Kako se na talijanskom kaže "ljubav na daljinu"? - Ti amo, a ja tamo!
Rubikova kocka
Kad Chuck Norris riješi Rubikovu kocku, boje se ispričavaju što nisu na svom mjestu.
Vrhunac pijanstva
Uđeš u taksi i taksist te pita: - Gdje ćeš?
A ti mu kažeš: - Što te briga!
Što je itak cug mašina napretka gospodarstva vu Lepoj Našoj?
Več se hajdi dugo piše i pripoveda kak je Međimorje, očem reči, naša Međimorska županija, lokomotiva napretka gospodarstva v Lepoj Našoj. Bila je i skradja vura kaj se i mi Međimorci z nekim pofalimo pak smo se pofalili z onim kaj je je. To je nejpredi rekel sima v Lepoj Našoj naš i međimorski župan Matija Posavcov, a posle so to istino prenosili i drugi naši političari. Hajdi pot sam si gruntal ak se o tomo tuliko seposot pripoveda unda je brzčas to prava boža istina i kaj mi je drugo preostralo nek sam se lepo otpelal na čakoski glavni kolodvor i išel sem od lokomotive do lokomotive. I kaj sam videl? Morem vam reči da je niti na jenoj lokomotivi ne pisalo Međimorska županija, očem reči, MŽ nek so se na lokomotivi šepurila čistam slična i jednako velika slova HŽ. Morem vam reči da sam dugo hodal po kolodvoro, ali i dve lokomotive, štere so došle v cajto dok sam tam bil, i to jena z Varaždina, a druga z Kotoribe, ali i na tem lokomotivama je pisalo HŽ. Nesam znal kaj bi si gruntal, očem reči, ak na ovim lokomotivama piše HŽ de so unda one naše lokomotive, štere so lokomotive napretka gospodarstva i na šterima bi unda moralo pisati MŽ. Nesam si još niti do kraja pregtuntal kaj bi vam o tomo napisal več je naša hrvacka Vlada održala svolo sesijo vu našemo malomo Međimorjo i to v Riznici Međimorja, očem reči, vu Staromo grado. Ne moram vam niti reči ako je naša Međimorska županija županija Zrinskih unda je i Stari čakoski grad, ruon tak, Grad Zrinskih. No, štel sam vam pravzaprav nekaj drugo reči, makar je na lokomotivama pisalo HŽ, a ne MŽ brzčas je naša županija lokomotiva napretka gospodarstva i sega drugoga vu Lepoj Našoj jerbo da je ne tak ne bi premijer Drašek Plenkovičov dopelal k nam celo Vlado i se župane z Lepe naše i to se je dospomenul z našim županom prek noči i došli so mam i neso čakali kaj bi se završil parking plac pre Staromo grado šteroga delajo tak �letno kak se giblejo muhe v močjako kaj nebom rekel da je Noa
predi napravil svojo arko nego bodo meštri zgotovili toga parking placa. Očem vam reči da smo si mi Međimorci, a i naš župan, morali z nečim zaslužiti kaj je cela Vlada došla k nam na zestanek i kvartelj. Da smo ne lokomotiva napretka gospodarstva i da smo ne nejbolši v Lepoj Našoj najbrž nebi si ministri i si župani došli k nam? Došli so k nam kaj se nekaj navčijo!
Jako si fajna, ali nemaš ono kaj ve nejbole nucam! – Pak kaj to nucaš, a kaj ja nemam? – Zimske gume!
Kam god se obrneš, seposot kriza
Teško je, kriza na sakomo korako, na sakomo voglo, težaki nemajo, a penziči još meje. Tak se bar pripoveda kak na mlekari tak i na čehari, a dok dojdete v bilo šteri čakoski ili pak međimorski restoran nebrete najti mesta kaj bi si nekaj spili, a kamoli stola za pojesti fruštuka ili pak obeda jerbo so sa mesta zavzeli težaki i penziči štere je ova kriza nejbole stre�ila. Kriza raste, buja i cvete, a plače i penzije so nigdar ne bile vekše nek so denes, jerbo da je ne tak bi gazdi po restoranaj cvilili od nevoli, a ve se sam smejejo i skrivečki brojijo peneze i skrivlejo jiv po žepima, štomfama i štrožokima… Znuomo da jiv ne vupajo nesti v banke jerbo bi se tam moglo zazveditoi otkod jim, a nejso niti pol računi v krčmi ili pak restorano �iskalizerali.
Kuliko vidimo penezi se od nekod zmažejo, a bokci so nigdar ne jeli po krčmaj i restoranaj pak je brzčas niti denes ne drugač. Korona je čuda toga spremenila, ali krčmari so nigdar nikaj ne davali za lepe oči i nigdar so ne živeli kak denes, a to je kak bubregi v lojo!
Dok se zmislim črnoga petka 90-tih, kupuvali so fabrike z radnikaj za 1 kuno, a ne ovi denešji smešni popusti.
Još so mi sam pokopiči ne poslali ponudo za črni petek, ali nikaj zato, jega još cajta!
VAR je odlučil, utakmica se bode znova igrala
Morem vam reči da so se skorom si nadjali kak bodo Dinamovci zgubili na svojemo polovnomo stadiono v Maksimiro i to od Koprivničancov, ali so Zagrebečki
modri bili čistam blizo pobjedi, ali je koprivnički golman Ivek Sušakov bil žilavi kak vrag i neje dopustil kaj bi mo laboda završila v mreži vejčpot od jempot pak je unda tekma završila nerešeno i saki je na svoj konto odnesel po jenoga boda. Slaveno je te bod ne baš jako trebal, ali zato bodo Dinamovcima jako falili ovi dva bodi štere so potepli. No, kak so se si nadjali da bi Dinamovci mogli potepsti, očem reči, zahuzati pobjedo protiv Slavena tak se je nišči ne nadjal kaj bi Hajdukovci mogli oditi z Velike Gorice po riti k meši, očem reči, nišči se je ne nadjal kaj bi zgubili. Kaj reči, igrali so dobro, tiskali so domače labodoritaše na jivo polovico, ali so nikak ne mogli vritnuti labodo vu gol. Beli ftiči so jo ne vritnuli, ali so zato domaći Velikogočani to napravili i se je zgledalo da bodo bodi ostali vu Velikoj Gorici i da bodo Dinamovci smanjili razliko v bodovaj makar so osvojili sam boda. A unda je došla 92. minota i sodec Dario Bel se je pospominal z VAR hižom i dofučkal je elvera. Hajdukov trener Gatuzo je labodo dal Markijo Livajo nek jo on vritne v gol i tak poravna rezultata. Kaj vam bodem rekel, Livaja je napravil kak mo je trener pošepetnol, ali je laboda ne završila v golo nek vu rokama domačega golmana Iveka Baniča. Makar je sodec Bel mam posle obranjenoga elvera odfučkal kraja, ali je utakmice ne bila gotova. Najme kaj, dva dni so trajali zestanki vu VAR hiži i na se zadje so labodoritaški stručnjaki rekli svoje i to: Domaći golman Ivek Baničov je namjerno obranil elvera Livaji, a to je po labodoritaškomo fer-plejo ne dopuščeno i tekma se bode ponovila čim se najde slobodni termin, ali morajo igrati isti labodoritaši šteri so i v nedelo igrali i sodil bode isti sodec. Jako sam najgerek kak bode to zišlo. Morem vam reči da so se domaći golman Banić i Hajdukov centarfor Livaja pomirili i popušili so "lulo mira", a pomirenje je sodil sodec Bel.
I pak…, dok nas Dinamovci ražalostijo, Hajduk nas razveseli!
Na Trampa so strelali 17 pot od čega ga je sam jeden metek štrajfal po vuhi, a 16 pot so fuljali. FBI sumnja na Livajo…
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Rajko Radiković iz Murskog Središća dvostruko je vezan za rudarstvo kao nekadašnji zaposlenik rudarske �irme Naftaplin i kao građanin Murskog Središća,
grada rudara. Rajko je od samog osnivanja ponosni član rudarske garde. Na svakoj svečanosti u svom gradu drži počasnu stražu u odori rudarske garde. (BMO)
