BIVŠI ČAKOVEČKI BESKUĆNICI najbolji su volonterski tim 2023.
4-5 TEMA BROJA TRADICIJSKI BOŽIĆ Međimurski božićni običaji još se čuvaju kod ove obitelji u u Gardinovcu
PRIČA MARIJE MEDVED, vatrogaskinje i humanitarke iz Mihovljana Gubitak posla za Božić donio mi je sreću
Blagdansko vrijeme donosi sa sobom mnoštvo tradicija, a kićenje božićnog drvca svakako je jedna od najvažnijih. Ispitali smo prolaznike što više preferiraju. Prirodni miris pravog bora ili praktičnost i isplativost umjetnog drvca.
Također, saznali smo kada obično kite svoj bor, odmah početkom prosinca ili čekaju Badnju večer. Njihovi odgovori otkrivaju koliko se tradicija i praktičnost isprepliću u blagdanskim pripremama.
(Ana Vadlja)
Antun Novak, Gornji Mihaljevec - Ja ću ima� pravi bor. Uvijek ga kupimo negdje uz cestu, di ih već prodaju, ali još ga nisam kupil. Ne pra�m baš cijene tak da ne znam ako su poskupili ove godine, a sigurno jesu. Inače sam iz Njemačke i uvijek dolazim doma slavi� Božić sa obitelji.
Antun Hren, Čakovec - Imali budemo pravi bor, uvijek imamo pravi. Prednost prirodi. Kupil budem ga kod Pevexa jer tamo prodaju božićne jelke. Cijene su dosta visoke u usporedbi s prošlom godinom, skočile su sigurno oko 20 %. Bor ki�mo svi zajedno uvijek za Badnjak, tradicionalno.
Mirela Borjan, Trogir - Mi za Božić imamo umjetni bor i imamo ga već skoro 15 godina, eto iz ekonomskih razloga, tako je ipak najispla�vije. Bor ki�mo tradicionalno za Badnjak, to je tako u Dalmaciji đir. Kad se bor oki� puno ranije izgubi se nekako draž i trenutak.
Ljiljana Šol�ć, Mursko Središće - Mi doma imamo umjetni bor i to već godinama. Jedno pet, šest godina sigurno. Financijski se bolje ispla�, ali eto čuvamo i prirodu. Naše drvce ki�mo na uvijek na Badnjak, unučice dolaze k nama pa ga one kite i ukrašavaju.
Edo Skender, Čakovec - Imali budemo živi bor koji nam je izrastao ispred kuće pa smo ga odlučili iskoris�� za ovaj Božić. Prirodno je ipak nekako najbolje. Cijene ove godine nisam pra�o jer eto, imamo svoj domaći. Mi smo se malo požurili i već smo oki�li naš bor.
Zvuk lanaca, topova i strašne maske nisu mogle prestrašiti brojne posjetitelje ovogodišnjeg Krampuslaufa
u Svetom Martinu na Muri. Svi su se htjeli slikati s njima, a oni malo “nestašniji” Krampusi popeli su se čak
HRVATSKI LOVAČKI savez dodijelio prestižna priznanja
Ignac Šardi iz Selnice, ovogodišnji je dobitnik Zlatnog odlikovanja “Sveti Hubert“. Našao se među 25 laureata na svečanosti obilježavanja 99. godišnjice kontinuiranog djelovanja Hrvatskog lovačkog saveza.
Na događaju su nastupili i rogisti Lovačkog saveza Međimurske županije, koji su svojim izvedbama dodatno uveličali svečanost.
Ignac Šardi ovim priznanjem nastavlja doprinositi
očuvanju lovačke tradicije i kulture u Međimurskoj županiji Odlikovanje se sastoji od priznanja na papirnatoj podlozi i medalje izrađene od plemenitog metala. Do sada je u Republici Hrvatskoj dodijeljeno ukupno 275 zlatnih odlikovanja „Sveti Hubert“, a nove medalje numerirane su od broja 276 do 300, što ovo priznanje čini iznimno prestižnim. (BMO)
na zaštitne ograde i išibali one “zločeste” posjetitelje. Neki su se vratili kući s tragovima crnog boksa za
Na liječnike mislimo kad smo mi ili netko naš bolestan, a u obitelji uvijek netko ima zdravstvene tegobe. Zato s jednim uhom osluškujemo ima li ih dosta u bolnici. Budno pratimo tko je otišao, a tko došao. Od 1. siječnja ove godine iz Županijske bolnice Čakovec otišlo je 8 liječnika, a 21 je došao raditi u Županijsku bolnicu Čakovec, kazao nam je Nikola Hren, ravnatelj bolnice.
Dodao je: - Bolnica je veliki sustav što uključuje dolaske i odlaske liječnika iz raznih razloga od privatnih do profesionalnih, uključujući i odlaske u privatnu praksu. Neki odlasci prođu ispod radara, a neki izazovu pozor-
nost javnosti, kao odlazak dvaju liječnika s ORL-a. - To nema veze s mojim dolaskom, kazao je ravnatelj Nikola Hren. Jedan liječnik je otišao u kolovozu, a drugi početkom listopada. Na pitanje trebaju li pacijenti zbog toga biti zabrinuti, odgovorio je da je s dr. Žagarom koji je otišao u privatnu praksu dogovorena suradnja da radi i u bolnici. Preko liječničke komore zatražili smo liječnika za ORL te dogovorili suradnju s jednim liječnikom iz KB-a Dubrava za rad u ORL ambulanti, kazao je Nikola Hren, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.
(BMO)
KRISTIAN NOVAK laureat je književne nagrade Fric Nagrada i za
„Slučaj
vlastite pogibelji”
Kristian Novak, dobitnik je još jedne nagrade, ovoga puta književne nagrade Fric za roman „Slučaj vlastite pogibelji”. - Veliko hvala i mojim kolegicama i kolegama, njih sam čitao i prije nego je išta ukazivalo da ću se ikad baviti književnošću. Vaše pisanje hrani moje pisanje,
ne bih bio ovdje gdje jesam da nema vas. Kome god da je nagrada otišla, otišla bi u prave ruke, otišla je meni i zato hvala od srca žiriju. (vv) Kris�an Novak, pozna� međimurski pisac
BOŽIĆNA
PORUKA
Božanska ljubav koja nam se pokazala u Isusu Kristu, ljubav je koja mijenja život, obnavlja povijest, oslobađa od zla, ulijeva radost i mir
Dragi ljudi dobre volje,
Ove godine Božićna svetkovina je praćena istovremeno s dvama osjećajima koji kao da su u kontrastu: bol i tjeskoba zbog ratova koji nastavljaju sijati sjeme uništenja, ali i osjećaja nade i radosti zbog jubilarne godine koja je već na vratima. Sve u svemu, jedan horizont zamračen tamom, ali kroz koji se probija zraka svjetlosti i nade koju je navijestio već prorok Izaija: “Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja” (Iz 9,1).
Ta svjetlost je došla na svijet prije više od dva tisućljeća rođenjem među nama Sina Božjega. Dok su pastiri bdjeli noću na svojim poljanama, zapisa Luka evanđelist: „Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja!“ (Lk 2,9).
Što označava ovu svjetlost koja se pojavila usred tame? Apostol Pavao nam predlaže od-
govor dok piše poslanicu: „Pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi“ (Tit 2,11).
Ta milost je božanska ljubav koja nam se pokazala u Isusu Kristu, ona ljubav koja mijenja život, obnavlja povijest, oslobađa od zla, ulijeva radost i mir. Od te primljene ljubavi koja uvijek rađa novom svjetlošću, svjetlošću nade, koja je u središtu nadolazećeg Jubileja, koji po drevnoj tradiciji Papa otvara svakih 25 godina. Papa Franjo ovako piše u buli proglašenja Jubileja: „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi kako bi davao potporu i snagu našemu životu.
Naime, kršćanska nada ne vara i ne razočarava, jer se temelji na sigurnosti da nas ništa i nitko nikada ne može rastaviti od Božje ljubavi: »Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač? […]
U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi. Uvjeren sam doista: ni smrt ni život, ni anđeli ni vlasti, ni sadašnjost ni budućnost, ni sile, ni dubina, ni visina, ni ikoji drugi stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našem« (Rim 8, 35.37-39)“.
Zbog toga krepost nade u Bibliji se često asocira sa slikom sidra. Piše dalje Papa: „Slika sidra doziva u pamet stabilnost i sigurnost koju imamo usred nemirnih voda života kada se oslonimo na Gospodina Isusa. Oluje nikada neće moći prevladati jer smo usidreni u nadi milosti koja nam omogućuje živjeti u Kristu i pobijediti grijeh, strah i smrt.“
Neka i naši dani budu usidreni upravo u nadi koju nam je Krist osigurao svojim dolaskom, nadi koja ne postiđuje. On ne samo da je došao među nas ljude postavši čovjekom, on je i ostao čovjek.
Uvijek mi budi nadu činjenica da je u središtu Trojstva čovjek s tijelom,
OKRŠAJ bivšeg i sadašnjeg načelnika Nedelišća
- Gospodine Posavec, za svog ste mandata napravili tri projekta i tri problema i zato Vas građani nisu ponovno izabrali za načelnika, poručio je Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće svom prethodniku Mladenu Posavcu te dodao da sada svoje grijehe pokušava prebaciti na njega.
A riječ je o SGC-u Aton, Mesapu i stadionu, vječnim prijeporima na svim sjednicama u postojećem sazivu. Naime, svaki put koplja se lome
oko istih stvari i vijećnici su naprosto taoci njihovih nadmudrivanja i prepucavanja, tko je bio ili je bolji. Obično počne bivši načelnik, a sadašnji kao da samo čeka pa da ga zaskoči “grijesima iz prošlosti” koje on sada, kako kaže, mora poravnavati. Naravno, ni usvajanje proračuna za 2025. godinu u visini od 32,6 milijuna eura nije prošlo bez komentara.
- Bilo je očekivano da će biti napuhan i predizborni,
rekao je Posavec. Da je od balona, raspuknuo bi se prije nego što je došao do vijećnika.
- Ne znam kako jednostavnim rječnikom reći da je proračun neodrživ i nebulozan, dodao pak je Franjo Cimerman.
Isus Krist. On nas razumije, on je jedan od nas. To je najljepša poruka Božića, Bog je jedan od nas, uvijek s nama, kako je i obećao: „Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima“ (Mt 18, 20).
Zato u ovom vremenu nastojmo i njega samog susresti. Dopustimo mu da nađe neko toplo mjesto u našim srcima, u našim obiteljima. Zauzvrat, on će nama svijetliti svjetlom nade koja razdire i najgušću tamu.
Završit ću stoga riječima proroka Izaije: „Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista slava Jahvina. A zemlju, evo, tmina pokriva, i mrklina narode! A tebe obasjava Jahve, i slava se njegova javlja nad tobom“ (Iz 60,12). Neka i nad tobom dragi čitatelju zasja Gospodin i neka te podrži u nadi koja ne postiđuje!
S tim mislima želim svima sretan i blagoslovljen Božić i Novo godinu! Mir i dobro!
Svoje grijehe pokušavate prebaci� na mene, kaže Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće
Referirao se na porezne prihode planirane od 7,1 milijun eura koliko je bilo planirano i za ovu godinu, a ostvareno je tek oko 4,5 milijuna eura. Naime, od iduće godine rastu minimalne plaće, veće su porezne olakšice pa će se još manje novaca slivati na ime te stavke, objasnio je Cimerman. Ostao je kaže, razočaran načelnikovim odgovor da će se sve vidjeti na kraju 2025. godine. (vv)
Uoči božićnih blagdana porukom građanima Međimurske županije obratio se Matija Posavec, međimurski župan: Drage Međimurke i Međimurci, i godina koja promiče ostavlja nam potvrdu vjere da međimurski put razvoja podrazumijeva rezultate. U Međimurskoj županiji planovi su putokazi, no nikada sami sebi svrha. Kada smo 2024. godinu proglasili godinom starijih osoba nije to bila krilatica u koju se parkira obećanje, već slijed aktivnosti kojima stvaramo sigurniju zajednicu. U samo 365 dana ušli smo u projekt izgradnje suvremenog centra za starije i nemoćne u Nedelišću, osmislili model pomoći za naše sugrađane s najnižim primanjima smještene u domovima te proširili programe za građane treće životne dobi.
Kada smo rekli da nam je obrazovanje u fokusu, nismo mislili ni na što drugo osim na uređenje naših škola i trenutno smo usred najvećeg investicijskog zamaha u području obrazovanja ikad. Kada naglašavamo da je Međimurje visokorazvijena i osviještena sredina, ne
mislimo na samohvalu, već na činjenicu da smo nizom potpora uspjeli doprijeti do svakog stanovnika – od mališana u jaslicama do poduzetnika, s osobitom pozornošću prema najranjivijima među nama.
Kada mi, Međimurci, kažemo uspjeh – ne govorimo o planovima, već pokazujemo postignuće, bilo da je riječ o građevini ili dobrobiti koja je iz sjemena ideje postala dio života naše zajednice. I u 2025. ponosno slijedimo svoj put koji je postao primjer u cijeloj zemlji. Neka vas u novoj godini prate dobro zdravlje, radost i mir. Svim građankama i građanima naše Županije od srca želim sretnu 2025. godinu!
Vaš župan Matija Posavec
DRŽAVNO IZBORNO povjerenstvo objavilo listu kandidata za izbore
Birat ćemo između osmero
Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske sastavilo je i objavilo listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske. Objavljeni su abecednim redim, a ne onim redoslijedom kojim su donosili potpise građana za kandidaturu. Kandidati su za predsjednika su: Miro Bulj (MOST), Tomislav Jonjić (Nezavisni kandidat), Ivana Kekin (MOŽEMO! - Politička platforma - MOŽEMO!, Branka Lozo (Dom i nacionalno okupljanje - DOMINO), Zoran Milanović - Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP, Nezavisna platforma Sjevera - NPS, Centar, Hrvatska seljačka stranka - HSS, Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezime-
nom - "DO i SIP", Narodna stranka - Reformisti, Stranka umirovljenika - SU, Blok umirovljenici zajedno - BUZ, Građansko-liberalni savez - GLAS, Međimurski demokratski savez - MDS, Dragan Primorac - Hrvatska demokratska zajednica - HDZ, Domovinski pokret - DP, Hrvatska socijalno-liberalna stranaka - HSLS, Hrvatska demokršćanska stranka - HDS, Hrvatska narodna stranka - Liberalni demokrati - HNS, Hrvatska stranka umirovljenika - HSU, Nezavisni, Marija Selak Raspudić, (Nezavisna kandidatkinja) i Niko Tokić Kartelo (Nezavisni kandidat).
Na izborima 19. prosinca birat ćemo između osmero kandidata. (BMO)
Piše: Vlasta Vugrinec
Jedan od dvaju najvećih kršćanskih blagdana je Božić i danas ga rijetko tko slavi na onaj tradicionalni način, uz post, unošenje slame i spavanje na njoj, pa sve do jela na blagdanskom stolu i druženja obitelji u vlastitom domu, bez izlazaka. Naravno, vrijeme donosi svoje i od te tradicije ostalo je jedino božićno drvce, darivanje te okupljanje oko zajedničkog stola i naravno, polnoćka. Istina, ne može se
- Na uglove stola najprije se stavila repa. Na sredini stola napravi se križ od različitih žitarica i gazdin novčanik i sve se to na kraju okruži slamom i sijenom koje se potom raširi po cijelom stolu. Na sve to idu tri stolnjaka od domaćeg platna, opisala je Mateja blagdanski stol
ni reći da su svi Međimurci i nekada Božić slavili na isti način, već je to ovisilo od mjesta do mjesta. U principu, običaji su se razlikovali u nijansama.A kako se nekad
Običaj ukrašavanja božićnog drvca u našim je krajevima preuzet od germanskih naroda krajem 19. stoljeća, ali i do tada je postojao običaj unošenja badnjaka, mladog stabla ili grane hrasta u kuće.
Kićenja borova i rođenje Isusa Krista, sina Božjega poslanog da spasi čovječanstvo, nemaju nikakve veze. Objašnjenja nema ni u Bibliji, ali ima u običajima pretkršćanskih naroda.
Od drevnih Babilonaca, preko starih Grka, Rimljana i Perzijanaca, do germanskih poganih plemena, u mnogim se kulturama slavilo ponovno rađanje boga Sunca, odnosno zimski solsticij. Bez obzira štovali li oni Saturna, Mitru, Nimroda ili Thora, sastavni dio njihovih svetkovina bilo je stablo, hrastovo ili zimzeleno, na koje su prema nekim teorijama prinosili žrtve bogu kojega su slavili tijekom zimskog solsticija.
Dolaskom kršćanstva ljudi su počeli prihvaćati učenje Isusa Krista, ali su zadržali i neke poganske običaje, a smatra se da je ukrašavanje božićnog drvca jedno od njih. Nakon što je Crkva odredila 25. prosinca kao dan Kristova rođenja, proslava Božića zamijenila je pogansko slavljenje zimskog solsticija, a ukrašavanje stabla prihvaćeno je kao jedan od kršćanskih običaja.
Običaj ukrašavanja božićnog drvca u našim je krajevima preuzet od germanskih naroda krajem 19. stoljeća, ali i do tada je postojao običaj unošenja badnjaka, mladog stabla ili grane hrasta u kuće. Ovaj običaj zadržao se do današnjih dana kod pravoslavnih vjernika.
Ukrašavanje bora ili, točnije, stabla jele, prema crkvenim zapisima, mo-
žemo zahvaliti svetom Bonifaciju, engleskom redovniku koji je u 7. stoljeću osnovao kršćanske crkve u Francuskoj i Njemačkoj. Podučavajući Kristov nauk u Njemačkoj, Bonifacije je naišao na skupinu poganih koji su se, okupljeni oko velikog hrasta, spremali žrtvovati djecu bogu Thoru. Kako bi spasio djecu, srušio je hrast, a na njegovom mjestu izraslo je stablo jele.
Sićušnu jelu sveti Bonifacije predstavio je poganima kao stablo života i njime im pokušao prenijeti Kristovo učenje o vječnom životu, rekavši im: “Njezini listovi ostaju zimzeleni i u najtamnijim danima: neka Krist bude vaše vječno svjetlo.”
Pored toga, trokutasti oblik krošnje jele Bonifacije je iskoristio kako bi poganima objasnio Presveto Trojstvo – Oca, Sina i Duha Svetoga. Preobraćeni, koji su do tada štovali stablo hrasta, počeli su štovati jelu kao Božje stablo.
Do 12. stoljeća u središnjoj Europi stabla jele visjela su naglavačke sa stropova kuća u božićno vrijeme, kao simbol kršćanstva.
Osvjetljavanje božićnog drvca lampicama možemo zahvaliti Martinu Lutheru, začetniku protestantske reformacije koji je početkom 16. stoljeća djeci s pomoću svijeća na božićnom drvcu pokušao dočarati treperenje zvijezda u mračnoj noći. Iako je svima dobro poznato kada se kiti bor, mnogima je još uvijek nejasno kada ga točno treba pospremiti. Prema katoličkim pravilima bor bi trebalo kititi na Badnjak i držati ga okićenog sve do nedjelje nakon blagdana Sveta tri kralja ili Bogojavljenja, bez obzira na početak pravoslavnog Božića.
Božić obilježavao, ispričali su nam članovi obitelji Vranović iz Gardinovca koji i dan-danas taj blagdan slave po starinski, onak kak je to negda bilo.
Nezamisliva
Badnja večer i Božić bez slamice
- Daj išla po seli ne znam dal bi našla nekoga tko slavi Božić onak kak se to negda slavilo, kaže Marija Vranović. Teta mi je znala reći da, kaj bi čovek slamu nosil v hižu dok je najvekši svetek. Ali slamica ide k Božiću, nam je nezamisliva Badnja večer i Božić bez slamice. I to nam je normalno. Dok je bil moj japica živ, on ju je nosil, onda je poslije slamu nosil moj tata i sad to radi moj suprug Đuro. Slamu za koju se vjeruje da u kući unosi mir i Božji blagoslov, a ujedno predstavlja Isusovo rođenje, uvijek su nosili muški pre hiži, obično, kak se to veli, glava familije. Na toj slami bi onda djeca legla i spavala simbolizirajući samog Isusa.
Naravno, slama se nije unosila bilo kad, već nakon što je odzvonilo Zdravo Marijo. Kuća se tada zaključa, glava obitelji mora pokucati kako bi ga pustili unutra i natrag zaključa. Naime, sam čin postavljanja slame i sve što slijedi traži obiteljsko zajedništvo bez prisustva ikoga sa strane. Dakle, nitko im ne može doći u goste. A dok je hodala prema središnjoj prostoriji u kojoj su ga čekali ostali ukućani, izgovarala je prigodnu bajalicu.
Ukućani su za to vrijeme čekali u tami u prostoriji u kojoj se najčešće boravi i u kojoj se svi okupljaju. Dakle nije bila riječ o sobi, već o kuhinji.
Slamu je gazda stavio na pod i u nju je ženski dio stavio, zamotano u tzv. šator, rekli bi neki plahtu, repu, žitarice, raspelo i sve ono što će završiti na blagdanskom stolu.
Đuro Vranović, glava obitelji koji unosi slamu i pri tome izgovara bajalicu
BOŽIĆ obitelji Vranović iz Gardinovca
Prilikom unošenja slame na Badnjak u kuću, glava kuće zatvara ulazna vrata i ulazeći baja skraćenu verziju bajalice: - Dej vam Bog konjiće, voliće, teliće prošćiće, v štali telice, v kocu prasice.
Dej vam Bog sega pre hiži, dej Vam Bog mira ka vam bode se na vašu sreću. Bu vam Bog se naplatil ove reči koje jo izgovorjam. Dej vam Bog mirnoga hižnoga blagoslova.
Na samoj slami, na vidljivom mjestu, nalazio pak bi se kruh. Tek kad se slama unijela, upalila se svijeća što je značilo da se rodio mali Isus. - Unda smo se svi doli pokleknuli
Oče
- Teta mi je znala reći da kaj bi čovek slamu nosil v hižu dok je najvekši svetek. Ali slamica ide k Božiću i nam je to normalno kao i sponje na njoj, kaže Marija
morao poljubiti. Glava obitelji potom je svijećom, onako po sredini vrata, napravio križ i tek onda se upalilo svjetlo kao simbol svjetlosti koja je ušla u dom.
Pritom je važno napomenuti kako u kuhinji u kojoj se sve to odvijalo nije bilo bora, odnosno okićenog božićnog drvca jer on nema veze s rođenjem malog Isusa. Jer Božić
je blagdan kojim se isključivo slavi njegovo rođenje u Betlehemskoj štalici. Ustvari i samo ime blagdana Božića govori da se rodio mali Bog, jer je Božić umanjenica od riječi Bog. Liturgijsko pak mu je ime Dan rođenja Gospodina našega Isusa Krista. Blagdan je uveden u Rimu u VI. st. Datum 25. prosinca, kao dan
zvijezda dovodi na poklon najveće mudrace. Božić iskazuje vjeru da je Bog prisutan u neznatnom i nejakom djetetu siromaha, snažniji od svih sila. Taj vjerski sadržaj blagdana i kulturološki okvir njegova kalendarskog smještaja postali su neiscrpno umjetničko nadahnuće tijekom stoljeća u svim kršćanskim narodima.
Za Božić je bio vezan još jedan običaj: prvi čestitar koji bi ušao u kuću trebao je biti veseo i dobrog zdravlja, kako bi u narednoj godini dom pratila sreća.
Blagdanski stol
Završetkom molitve i paljenjem svjetla, obitelj, odnosno ženski dio, krenuo je pripremati blagdanski stol. Prije svega, na stol se stavljalo ono što je bilo zamotano u slami.
- Na uglove stola najprije se stavila repa, objašnjava Mateja. Na sredini stola napravi se križ od različitih žitarica i gazdin novčanik i sve se to na kraju okruži slamom i sijenom koje se potom raširi po cijelom stolu. Na sve to idu tri stolnjaka od domaćeg platna.
Repa se stavlja kako bi plodovi zemlje, štale i koca bili debeli, žitarice za obilje uroda, a gazdin novčanik kako bi u kući uvijek bilo novaca.
Na sve to, kao kruna postavljanja stola ide raspelo, posudice s mladom, proklijalom pšenicom, kruh i bidra. Kod Vranovića je riječ o dizanome kolaču s orasima.
Tako postavljeni stol stoji sve do Štefanja ujutro. Nakon uređenja stola, obitelj se polako sprema za polnoćku. Zajednički odlazak u crkvu i zajednički povratak te zajedničko sjedanje za stol, kruna je Badnje večeri.
Deda Đuro se malo našalio i zapjevao ono što se pjevalo kad se išlo s polnoćke: - Ideme dime, dime, čurke već su pečene, slabo zamaščene.
- Večeramo čurke, hladetinu, kuruzni kruh, a kao desert zna se naći gibanica s repom. Naravno, djeca nisu spavala u svom krevetu, već na slami, kao mali Isusek tik do blagdanskog stola. Istina, za Asju, Ines i Saru na slamu su stavili plahte i jastuke i cure su uživale u svom novom krevetu, tim više što ih ujutro u slamici čekaju Isusekovi pokloni.
Isusek je bio skroman, pa tako cure od njega dobivaju skromne darove. Riječ je o čokoladici, bombončeku…
U Svetom Martinu žene su nekad na Badnjak vrijeme do polnoćke provodile gatajući iz pepela. Pepeo bi se zgrtao na gomilu, a na božićno jutro se gledalo kako se žar oblikovao. Ako bi se hrpica oblikovala kao stopalo ili pet prstiju to je bio znak da će netko dogodine umrijeti. Praznovjerje je pratilo i sam odlazak na polnoćku. Otac koji je želio
Na Božić se ništa ne radi i nikud ne ide
Božić je veliki blagdan i tada se po tradiciji ne radi ništa, osim onoga neophodnog, kuhanja ručka te hranjenja stoke. - Na Božić se ne čisti štala, dodaje Mateja, već se sve to napravi na Badnjak.
- Ideme dime, dime, čurke već su pečene, slabo zamaščene, podsjetio se deda Đuro pjesmice koja se pjevala po povratku s polnoćke
U principu na Badnjak se pripreme drva za ogrjev u kuću, hrana za životinje kako se na Božić ne bi puno hodalo i nosilo. Išlo se jedino u crkvu. Druga je stvar bila kuhanje blagdanskog ručka. - Kuhamo juhu, pečemo puricu s mlincima, tu je i zelena salata te pogača s jabukama ili sirom, kaže Marija.
oženiti sinove i udati kćeri morao je posljednji izaći iz kuće i prvi se vratiti te otvoriti prozor koji gleda na cestu.
Iako se veliki broj običaja temelji na vodećoj ulozi muškaraca te pomagačkoj ulozi žena, ljepota naše tradicije leži u njezinoj isprepletenosti misticizmom, starim vjerovanjima u više sile te suživotu s prirodom.
Naravno, obavezni su i prfkači, šape, kifleki i slično, koji se pripreme prije.
Bitno im je da su svi zajedno na ručku, za jednim stolom, što nije slučaj običnim danima kada su svi zauzeti obvezama, kako poslom tako i školom.
Jedu naravno na onako okićenom stolu, kažu prilagode se ako nekome visi tanjur ili čaša. Ustvari naučeni su već i znaju kako i kamo što staviti.
Kako je riječ o obiteljskom blagdanu, obitelj je cijeli dan doma, nitko nikuda nije išao u goste niti pak je tko k njima dolazio.
Tek na Štefanje počinju dolaziti gosti, odnosno bajači. Bajače mora čekati čista kuća i stol pa se stoga rano dižu kako bi počistili slamicu i maknuli sve sa stola. - Sijeno i slama se malo potepe kravama, žitarice kokošima, a ostatak se spremi i daje im za blagdan Sveta tri kralja, kaže Đuro, glava obitelji.
Isusova rođenja, zabilježen je prvi put 354. godine. Za Rimljane je to bio dan sunca, svečani početak novoga života u prirodi, kada dani postaju duži, a sunce potiskuje tminu. Blagdan Božića brzo se raširio i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu. U sadržaju Božića istaknuta je poruka mira, važnost neznatnih i nemoćnih, kojima
Da ne bi bilo kako cure dobiju samo to, obitelj ipak u nekim stvarima napušta tradiciju tako da nisu ni u čemu uskraćene.
Pravi pokloni, naravno, nalaze se ispod bora koji se kiti na badnjak kad je sav posao gotov i obavezno prije polnoćke. Kite ga svi zajedno, premda ne zauzima središnje mjesto u kući. Kićenju se posebno vesele cure koje svake godine izrađuju ukrase.
Trgovine KRK (7-11 sati)
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Čakovec, S. Radića 22
• Domašinec, Glavna 164
• Donja Dubrava, Trg Republike 16
• Donji Kraljevec, Čakovečka 1
• Donji Vidovec, Glavna 45
• Draškovec, Draškovićeva 13
• Dunjkovec, Glavna 21
• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52
• Gornji Kraljevec, Potočna 4
• Gornji Mihaljevec 74a
• Križovec 17
• Lopatinec, I. G. Kovačića 17
• Mačkovec, J.B. Jelačića 114
• Mursko Središće, Frankopanska 1
• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)
• Novakovec, Selska ulica
• Novo Selo Rok, M. Tita 49
• Palinovec 183a
• Pleškovec 30
• Podturen, I. Grčića 6
• Pribislavec, B. Radića 54
• Pušćine, Nikole Tesle 1a
• Savska Ves, J. Bajkovca 2
• Selnica, Trg bana Jelačića 4
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Šenkovec, Pavlinska 5
• Štefanec, Zrinskih 26
• Štrigova 25a
• Trnovec 11
• Turčišće 21
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
• Zebanec Selo 11
• Žiškovec, Glavna 72
NTL trgovine
• Belica, J. Slavenskog 22
• Dekanovec, Kalnička 18
• Domašinec, K. Zrinski 1
• Donja Dubrava, Podravska 26
• Donji Kraljevec, Ludbreška 2
• Donji Vidovec, M. Gupca bb
• Hodošan, Prvomajska 1
• Kotoriba, Murska 24a
• Macinec, Glavna 24
• Miklavec 45
• Mursko Središće, Martinska 44
• Orehovica, Zrinskih 33
• Palovec, Glavna 33
• Peklenica, Glavna 13
• Podturen, Glavna 18
• Savska Ves, J. Bajkovca 44
• Sveti Juraj u Trnju 15a
• Štrigova, Glavna 101a
• Vidovec, S. Radića 73
• Vrhovljan, Čakovečka 5 Ostale trgovine
• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)
• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)
• JUG MALL Čakovec (8-16 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• KONZUM, Čakovec, Zrinskofrankopanska (8-15 h)
• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)
• KONZUM, Goričan (7-13 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)
• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)
• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)
• LUMINI, Varaždin (9-21 h)
• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)
• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21)
• Stop Shop Čakovec (9-15 h)
• STUDENAC, Cirkovljan (8-14 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
• STUDENAC, Pribislavec (8-14 h)
• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)
• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
CIMERMAN
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
JAVNA USTANOVA REDEA proslavila prvih 20 godina uspješnog djelovanja
Regionalna razvojna agencija Međimurje (REDEA) je osnovana 9. prosinca 2004. godine, s ciljem pružanja podrške održivim razvojnim procesima u Međimurju. Agencija je nastala iz Međimurskog poduzetničkog centra, koji predstavlja njen početni temelj, a danas je REDEA jedna od najuspješnijih razvojnih agencija u Hrvatskoj.
Kako je bilo raditi kad još široj javnosti nije bilo jasno što je to REDEA, čime se ona bavi i što su to EU projekti, pitali smo Sandru Polanec Marinović, direktoricu REDEA-e.
- Počeci REDEA-e sežu u 1998. godinu kada je osnovan MPC kao podrška poduzetnicima. Na njegovu čelu je bio Marjan Novak, a ja sam mu se pridružila nešto kasnije.
- Već u to doba počeli smo razmišljati o regionalnom razvoju u cjelini, a ne samo o poduzetništvu. Polako i sramežljivo počeli su se otvarati i EU fondovi i projekti s Mađarima i Slovencima, bili s to tzv. mali soft projekti, a priča se zahuktala kad smo ušli u Europsku uniju, kazala je.
U početku ih je pratilo nepovjerenje javnosti
Kada su korisnici, općine gradovi, udruge i poduzetnici shvatili značaj povlačenja
Nekoga bolest, raskid, otkaz, pad u financijske teškoće, teško djetinjstvo ili gubitak, baci u depresiju, samosažaljenje i vječito jadikovanje. Svakome od nas poznat je barem jedan takav “mučenik” koji hoda okolo i žali se na svoje jade, ali ništa ne poduzima da iz njih izađe. U početku imamo empatiju za takve ljude, ali ruku na srce, takvi svima dojade i ljudi ih počnu izbjegavati, ako im je jadikovka smisao života.
No, ima i druga vrsta ljudi – kojima su loši životni događaji unutarnji motiv da se dokažu, izvuku i izađu kao pobjednici. Takvi svojom pričom ne dosađuju drugima. Otkrit će vam je ako imate sreću da je izvučete iz njih. Zbog toga je nemoguće odrediti kojih je više: - Onih koji su iz svog pada izgradili životni uspjeh ili neuspjeh. Sretni završeci uvijek ohrabruju i nikad se ne događaju naglo kao vatromet.
Inspirativna životna priča uvijek hoda sitnim koracima. A u pravilu se u pravom trenutku pojavi nečija prava riječ, koja nas pokrene da krenemo dalje. Kad tako odlučimo, tada na našem putu susrećemo i druge ljude koji nas svojim riječima ili podrškom usmjeravaju da ne uđemo u slijepu ulicu. U pravilu, pozitivne životne priče slične su jedne drugima. Ljudi će vam reći: da nije bilo njega, nikad se ne bih to usudio.
sredstva iz EU fondova, s obzirom na to da je u tim počecima bilo puno nepovjerenja u to da je moguće dobiti sredstva iz drugih izvora?
- Nama je ustvari jako drago što smo dokazali da se predanim radom i praćenjem pravila koja su u EU projektima izuzetno važna mogu dobiti sredstva i da se i na taj način može napredovati. Treba biti snalažljiv i vrata se sama otvaraju, ističe Sandra Polanec Marinović.
Dodaje: - Redea je do danas narasla u lijepu veliku ekipu od 25 zaposlenih. Postali smo javna ustanova, od 2018. godine, kada smo se morali preregistrirati po zakonu. Od tada više ne radimo na tržištu, već s javnopravnim tijelima �inanciranim iz ministarstva regionalnog razvoja. Financiramo se iz projekata, a oslobođeni smo nekih problema koje smo imali na početku.
Neki strahuju da će nestati projektno �inanciranje iz EU-a kakva je budućnost EU fondova?
- Neće prestati �inanciranje iz EU fondova, to je sigurno, kaže. Možda će biti u manjem dijelu na raspolaganju bespovratna sredstva, a puno više se sada priča o �inancijskim instrumentima i vrlo povoljnim kreditima. Na taj način će se sve više �inan-
cirati projekti i oni će morati pokazati svoju održivost. To je ono što je najvažnije, istakla je Sandra Polanec Marinović. REDEA-in gala događaj, vezan uz 20. godišnjicu djelovanja, održan je 12. prosinca u Metalskoj jezgri. U ime osnivača JU REDEA, Međimurske županije, župan Matija Posavec koji u prigodnom je govoru poručio: - Hvala na ovih prvih 20 godina, puno energije, puno želje, puno entuzijazma, ali prije svega puno osmjeha na putu i narednih 20 i 50 godina.
Bez njih Međimurje ne bi bilo razvijeno
Na proslavi obilježavanja ovog jubileja na zabavan način prikazani su ključni trenuci povijesti REDEA-e. Kroz skečeve je slikovito prikazana njihova svakodnevnica, a predstavili su i ilustriranu monogra�iju, autorice Marine Braović Hajdarović. Najuzbudljiviji dio proslave bio je onaj kad su djelatnice REDEA-e pokazale da su i odlične plesačice, a ne samo vrhunske operativke.
Među najvećim postignućima REDEA-e izdvaja se transformacija bivše vojarne u Centar znanja Međimurske županije, gdje je agencija odigrala ključnu ulogu u osmišljavanju koncepta, pripremi projekata za �inanciranje te
osnivanju institucija i poduzeća koja danas djeluju u tom kompleksu.
Tako je Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, koji danas uspješno posluje kao poduzetnički inkubator s trima zgradama, potekao iz REDEA-e, koja je bila njegov formalni osnivač. Agencija je također bila uključena u osnivanje Međimurske energetske agencije i Metalske jezgre u Čakovcu.
U proteklih 20 godina, REDEA je uspješno provela više od 200 projekata čija ukupna vrijednost iznosi gotovo 130 milijuna eura, dok su trenutno u provedbi više od 60 projekata u vrijednosti od 70 milijuna eura.
Vi ste svojim radom pridonijeli razvitku ovog dijela Hrvatske i da nema takvih ljudi kao što ste vi, vjerojatno svi ovi projekti koji se �inanciraju ne samo iz EU-a, nego i nacionalnih sredstava, ne bi bili realizirani, kazala je državna tajnica iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Kristina Bilić. Svečanosti su bili nazočni i Josip Grivec, zamjenik međimurskog župana, Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, Ivica Baksa, saborski zastupnik, Dragan Jelić, ravnatelj SAFU-a te brojni načelnici međimurskih općina i ravnatelji institucija. (BMO)
Riječ je moćna stvar, pogotovo kad vam netko drugi kaže da možete ono što se sami, bez tuđeg ohrabrenja, ne biste usudili.
Jedni drugima možemo biti anđeli. Čuvati si leđa. Voditi jedni druge preko skliskih mjesta kao anđeo čuvar s onih sličica na kojima vodi djeci preko mosta ispod kojeg teče opasna voda. Ovo je mjesec darivanja i kupovanja darova. Lijepo je dobiti poklon. Vesele nas svi
ti šareni omoti, stvarčice koje dobivamo u njima. Ali ako se osvrnemo unatrag, pamtimo samo ono što su nam drugi ljudi darovali kad su nas ohrabrili, pomogli da nađemo pravi smjer u trenutku kad smo izgubili vlastiti kompas.
To je ono što nam grije srce i potiče da idemo dalje. Najsnažniji je unutarnji osjećaj radosti da se nešto, iz naizgled bezizlaznog događaja, prometnulo u novi početak. To je smisao radosti Božića.
FRAMOS KAMPUS U ČAKOVCU i službeno počeo s radom
Piše: Martina Korent
FRAMOS globalno zapošljava više od 180 stručnjaka koji djeluju na europskim, američkim i azijsko-paci�ičkim tržištima. U Čakovcu je zaposleno 79 djelatnika koji zahvaljujući širokom portfelju hardverskih i softverskih usluga isporučuju najsuvremenija rješenja.
Svečano otvorenje
Na otvorenju su prisustvovali glavni ljudi Framos grupacije. Damir Dolar, direktor Embedded Engineeringa, rekao je: - Kampus omogućava integraciju istraživanja, razvoja i proizvodnje pod jednim krovom. Također, omogućuje nam
Damir Dolar, direktor
Embedded Engineeringa
Gos� na otvorenju obišli su proizvodnju
tehnologija i brže prilagođavanje tržišnim zahtjevima. Markus Walluschnig, direktor Supply Chain & Production, pohvalio se kako kampus ujedinjuje proizvodnju, inženjering, nabavu, logistiku, �inancije i ljudske resurse, ali i da je ekološki odgovoran. Dr. Andreas Franz, CEO, rekao je kako je ova zgrada ulaganje u nove tehnologije, bolje usluge, klijente i partnere. Također, svečano otvorenje upriličio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, Ivan Plačko, direktor TICM-a, Sandra Polanec Marinović direktorica REDEA-e te mnogi
drugi koji podupiru i sudjeluju u razvoju Framos grupacije. Kapacitet Framos kampusa
Kampus se prostire na 3500 m², uključujući proširene proizvodne i istraživačke
FRAMOS, vodeća globalna tvrtka u sferi embedded visiona, posvećena inovacijama koje omogućavaju uređajima da vide i razmišljaju svečano je otvorila kampus u Čakovcu na impresivnih 3500 m²
U STUDENOM JE u Međimurju bilo 1907 nezaposlenih osoba Posla ima, ali radnika za
Krajem studenog u Međimurju je bilo 1907 nezaposlenih osoba, što je smanjenje nezaposlenosti u odnosu na studeni prošle godine za čak 11,8 %. Zaposleno je 44.012 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za studeni je 4,2 posto. Iz evidencije nezaposlenih izašlo je 320 osoba, od čega 217 osoba zbog zaposlenja. Na temelju radnog odnosa zaposlene su 192 osobe, dok je 25 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Iz ostalih razloga brisane su 103 osobe.
Najtraženiji radnici u prerađivačkoj industriji
prostore, laboratorije za testiranje te moderne zajedničke prostore. FRAMOS Campus utrostručuje postojeći kapacitet isporuke, s dovoljno prostora za daljnje proširenje opreme i infrastrukture, a dizajniran je tako da omogućava proširenje i u budućnosti. Unikatni elementi kampusa
Kampus je izgrađen ekološki prihvatljivim građevinskim materijalima i koristi solarnu energiju te ima sustave za očuvanje vode. Ima prostorije za testiranje i istraživanje te ergonomske radne prostore i zajedničke zone. U kampusu se nalazi i stanica za punjenje automobila i bicikala.
U radni odnos najviše su primale �irme iz sljedećih djelatnosti: prerađivačka industrija – 47 osoba, trgovina – 37 osoba, zdravstvena zaštita i socijalna skrbi – 26 osoba, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 21 osoba. Po zapošljavanju prethodi Ispostava Čakovec sa 145 osoba, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog s 40 osoba i Ispostavu Mursko Središće s 32 osobe. Tijekom studenog u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 280 osoba, najvećim udjelom izravno iz radnog odnosa – 198 osoba. Nadalje, 62 osobe evidentirane su iz neaktivnosti, 19 osoba novoprijavljeno je direktno iz redovnog školovanja i 1 osoba iz drugog oblika rada. Izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz prerađivačke industrije – 43 osobe, javne uprave i obrane – 26 osoba, prijevoza i skladištenja – 25 osoba, trgovine – 23 osobe, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 23 osobe.
Više dugotrajno nezaposlenih muškaraca, nego žena U ukupnom broju nezaposlenih prevladavaju žene, njih 1043, naspram 864 muškarca. Prema dobi, među nezaposlenima je 407 osoba do 24 godine, osoba srednje dobi je 946, a 554 je starijih od 50 godina. Imajući u vidu razinu obrazovanja, prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 813 osoba i osobe s de�icitom obrazovanja (bez ili sa svega završenom osnovnom školom) – 842 osobe. Preostale 252 osobe odnosi se na osobe s 1. stupanjem fakulteta/više škole i fakultetskog obrazovanja. Na zaposlenje duže od 1 godine čekaju 744 osobe od toga 326 žena i 418 muškaraca. Prvi put posao je tražilo 556 nezaposlenih osoba. Novčanu naknadu koristi
350 osoba U studenom 2024. godine novčanu naknadu koristilo je 350 nezaposlenih osoba ili 18,4 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Naknadu za nezaposlene prima 214 žena i 136 muškaraca. Tijekom studenog poslodavci su prijavili potrebe za 505 radnika. Najviše radnika, njih 228, tražila je prerađivačka industrija. Nadalje, po većem broju potreba možemo još izdvojiti: djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - 75, obrazovanje - 67 i građevinarstvo - 49. Najtraženija su obrtnička zanimanja - 165, tehničari i stručni suradnici - 99, znanstvenici i inženjeri i stručnjaci - 91, te u nešto manjem broju za jednostavna zanimanja - 48 i uslužna i trgovačka zanimanja - 36. (BMO)
Kako bi uštedili Vaše vrijeme, a mi unaprijedili i usavršili naš Web Shop, bili bismo zahvalni da svoje sljedeće putovanje rezervirate i platite putem naše mrežne stranice www.jakopic-travel.hr
Ako imate poteškoća sa Web Shopom slobodno nas kontaktirate na info@jakopic-travel.hr
Za sve dodatne informacije, želje i upite stojimo Vam na raspolaganju. NOVOST –REZERVACIJA I PLAĆANJE PUTEM WEB SHOPA!
prijateljice Nere
GLOBALNO I LOKALNO
povezusu više
nisam ni Ove godine želim ići na u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
GLOBALNO I LOKALNO
KU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
ad se kod nas govori o vjeri i vjernicima, onda se spominju različiti modaliteti vjerovanja u tradicionalne religije kao što su kršćanstvo, islam i druge, pa se onda traže razlike među njima. Najčešće se kod nas traže razlike između katoličanstva i pravoslavlja zbog povijesnih razloga još od davnih vremena, a danas i zbog geopolitičkih nijansi.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Ljudski život polako postaje gotovo nemoguć bez novih tehnologija, uključujući i umjetnu inteligenciju. Tehnologije tako postaju produžena ruka čovjeka, a zadnjih godina ne samo ruka, već i mnogo više.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
No sve su češća upozorenja stručnjaka i znanstvenika da ne smijemo postati robovi tehnologije.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
samo vlasnici patenata to ne daju van i „čekaju povoljan trenutak“. Dakako da to nije istina.
Je li to pretjerano, ili se samo tako čini?
Ponajprije, postavlja se legitimno pitanje što su to robovi tehnologije?
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Za čovjeka današnjice, robovi tehnologije su zapravo ljudi koji gutaju nova tehnološka rješenja koja stalno dolaze i nikad kraja, o čemu bjelodano svjedoče repovi za najnovije mobitele pred trgovinama. No to je samo pojavna moć novih tehnologija, novi je proizvod bolji od starijeg, na čemu se temelji uspjeh proizvođača i zarada.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Pravi robovi tehnologije, ako ćemo se služiti uobičajenim pojmom o kojemu govore pojedini znanstvenici i stručnjaci, nešto su drugo. To je danas ogromna plutajuća masa vjernika u znanost, a u stilu „sve će to znanost (ili netko tko je napredniji) riješiti“. Dio takvih mišlje-
VARAŽDINU, Gajeva 5
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve. Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Zbog toga su najčešće stavovi ljudi koji nisu upućeni u znanost i nove tehnologije nojevski, s glavama u pijesku današnjice i na čekanju. To je velika masa vjernika u znanost koja nekritički prihvaća sve spoznaje znanosti, no bez kritičke valorizacije. Na taj način su obje grupe, i oni koji nekritički vjeruju u stalni napredak znanosti i oni koji imaju glave u pijesku, zapravo, vjernici znanosti. Naime, nove tehnologije daju nam privid da nam učenje i obrazovanje kao i znanje neće više trebati kao nekad, pa zašto bismo onda učili, kad je sve na mobitelu ili računalu?
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
To je doista vjernički stav u korist novih tehnologija i potpuno i pogrešan, računala nisu nadomjestila potrebu za usvajanje znanja učenjem, već su samo dala više informacija i njima nam proširila obzore. Moderni vjernici novih tehnologija danas se zovu sljedbenici. Povod za ovaj tekst je postupak jedne međimurske mame koja je napravila cijeli rusvaj u jednoj čakovečkoj školi jer je profesor rekao njezinom djetetu da je osamdeset posto eseja napravila umjetna inteligencija, i da to ne radi ubuduće.
za specijalne i progresivne naočalne leće
*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće
ČAKOVEČKI BESKUĆNICI najbolji su volonterski tim 2023.
- Oni daju nama, a mi dajemo njima i tako si jedni drugima pomažemo. Nema ljepše stvari dok nekome pomogneš, a ne tražiš ništa zauzvrat, ističe Dalibor
Piše: Vlasta Vugrinec
Stanislav Jalšovec, Ana-Marija Špoljar, Damir Vujčić, Dalibor Sinko Grašić, Josip Lovrenčić i Željko Novak korisnici su usluge organiziranog stanovanja pri čakovečkom Centru Prinos. No, oni su sa svojom voditeljicom Marijom Pokos i ovogodišnji dobitnici Nagrade za volonterski tim godine.
Ljudi su to koji su se našli na margini društva, ljudi koji su okusili što znači dno dna života, što znači život na ulici, a ipak su smogli snage izdići se iz toga, podizati se na vlastite noge, a usput još i pomagati potrebitima. Pomažem drugima, ali i sebi
- Starijim i potrebitima ljudima smo cijepali i spremali drva, uređivali okućnice, ispričao je Josip Lovrenčić te dodao da pomažu koliko mogu i kome treba.
Josip i Dalibor, spletom životnih okolnosti, postali su beskućnici i završili su na ulici. Srećom, tu se našao Centar Prinos koji ih je prihvatio i u kojem polako staju na noge.
Kako kaže sam Josip, uz to što nema kuće ni posao,
bori se i s bolešću koja mu onemogućuje obavljanje normalnih životnih aktivnosti. Ipak, u Centru u koji je došao prije dvije godine iz Caritasa, volontira koliko mu to tijelo dozvoljava.
- Ne mogu ništa �izički raditi, ali sudjelujem u podjeli hrane, odvozu odjeće na kućne adrese, aktivan sam u raznim čakovečkim manifestacijama, a rado radim i u našem povrtnjaku.
U volontiranje se rado priključio jer, kaže, ne možete biti bez posla, a mora i sebe na neki način pokrenuti. Nije to shvatio kao nešto što se mora, već je prihvatio priliku da se pokrene iz tromosti, da ne sjedi cijeli dan, pije kavu i tone u crne misli.
- Ovak sam malo među ljudima, u društvu, pomažem drugima, a istovremeno i sam sebi, dodaje Josip. Izgubio sam sve što sam imao, razbolio sam se i ovo mi je jednostavno prva pomoć.
Zahvalan je ljudima u Centru što mu pomažu sa stanom i hranom i onda je, ističe, normalno da i on da nešto od sebe ako može.
Prije dvije godine, direktno s ulice, u Centar je stigao i Dalibor Sinko Grašić.
- Izgubio sam posao, a onda i dijete kojem sam bio skrbnik nakon razvoda, kaže Dalibor. Sretan sam što su me primili jer ne bih preživio još koju zimu vani.
Ljudi su ih dobro primili, kaže: - Oni daju nama, a mi dajemo njima i tako si jedni drugima pomažemo. Nema ljepše stvari dok nekome pomogneš, a ne tražiš ništa zauzvrat.
Josip već polako razmišlja i o izlasku iz Centra, ima određene godine staža za penziju s kojim bi si priuštio sobicu da, kako kaže, ne visi stalno po zajednicama. Drugim riječima, da nije nikome na teret i da živi kako hoće.
- Nadam se da će mi se zdravlje popraviti, da ću stati na svoje noge i zaposliti se, sanja pak Dalibor.
A do tada, i jedan i drugi nastavit će s volontiranjem koje im je vratilo i vjeru u sebe, ali i druge ljude. Jer taj posao koji odrađuju nije samo običan posao, tu su i ljudi s kojima popričaju, koji ih jedva čekaju da zajedno popiju kavu, izmjene riječi, progovore o svakodnevnici.
Ipak je to drugačija svakodnevica od pukog sjedenja u Centru i čekanja da prođe
još jedan dan, premda im je ispunjen kojekavim aktivnostima.
Uključivanje ljudi s margine društva u zajednicu
Centar Prinos prima pod svoje okrilje beskućnike i pruža im sigurni krov nad glavom. No, istovremeno ih uči i kako ponovno stati na noge i vratiti se u stvaran život. Tijekom bavljenja s njima, rade procjenu tko je i što sposoban napraviti kako bi ga što prije uključili na tržište rada.
- S obzirom na to da je većina naših korisnika teže zapošljiva, došli smo na ideju da pokrenemo inkluzivno volontiranje, ističe Marija Pokos, voditeljica tima.
Riječ je o uključivanju korisnika, građana s margine društva, u aktivnosti zajednice kako bi se osjećali njezinim dijelom. Ujedno se radi na odnosu dajem-primam i obrnuto.
Istina, korisnici im se često mijenjaju, neki izađu, novi dođu, ali ipak većina ih je voljna volontirati i zadovoljni su nakon rada. Štoviše, dobili su osjećaj korisnosti, veće samopouzdanje i vjeru da im životi nisu nepovratno uništeni.
U PROMETNOJ NESREĆI u Donjem Vidovcu stradale tri osobe
Stradala vozačica iz drugog vozila nije bila vezana, a dijete nije bilo u sigurnosnoj sjedalici
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Nešto se grdo dogodilo na cesti Vidovec – Kotoriba, javio nam je u srijedu navečer građanin koji je vozeći prema Kotoribi naišao na prometnu nesreću i zastoj na cesti Vidovec –Kotoriba. Zbog zatvorene ceste radi nesreće nije se mogao pravodobno probiti do svog odredišta.
U trenutku nailaska na nesreću, vidio je samo karambol i kako unose ozlijeđene u kola hitne pomoći.
O kakvoj se nesreći radilo i pod kojim okolnostima se dogodila, izvijestili iz Policijske uprave međimurske nakon očevida i analize nesreće, drugo jutro. - Vozačica (39) pod utjecajem alkohola skrivila je prometnu nesreću u kojoj su ozlijeđene tri osobe. Nesreća se dogodila u srijedu 18. prosinca, oko 17 sati u Donjem Vidovcu.
Vozila pod utjecajem alkohola od od 1,65 g/kg
U trenutku nesreće 39-godišnja vozačica, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,65 g/ kg, upravljala je osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, Ulicom Rade Končara. Pritom se nije kretala sredinom obilježene prometne trake zbog čega je na ravnom dijelu prometnice u potpunosti prešla na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjim dijelom automobila udarila u prednji dio dostavnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljala 34-godišnjakinja.
Obje vozačice te dijete putnik iz dostavnog automobila vozilom hitne medicinske pomoći prevezeni su u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje im je pružena
I KRADLJIVCI KRENULI trbuhom za kruhom
medicinska pomoć. Njihove njihove ozljede će se naknadno okvalificirati. Nakon kvalifikacije ozljeda slijedi i pravna kvalifikacija događaja: prekršajna ili kaznena odgovornost 39-godišnje vozačice.
Očevidom je utvrđeno kako vozačica dostavnog automobila u trenutku nesreće nije bila vezana sigurnosnim pojasom, dok dijete putnik nije bilo smješteno u sigurnosnoj sjedalici.
Autosjedalice
smanjuju rizik od ozljeda djece za više od 90 posto
Iz policije ističu kako korištenje sigurnosnog pojasa nije samo zakonska obveza već, kako mu i sam naziv govori, predstavlja iznimno bitan sigurnosni aspekt za svakog putnika u vozilu. Iz mnogobrojnih provedenih istraživanja proizlazi kako sigurnosni pojas smanjuje rizik od ozbiljnijih ozljeda
i smrti prilikom prometne nesreće za čak 50 posto.
Ujedno napominju kako se struktura stradale djece prema svojstvu u kojem su sudjelovala u prometnim nesrećama bitno promijenila. Prije dvadesetak godina djeca su najviše stradavala kao pješaci, a danas najviše stradavaju kao putnici u vozilima. Djeca se nepropisno prevoze na prednjim sjedalima, sjede na stražnjim sjedalima nevezana ili se nalaze u neadekvatnim sjedalicama koja ne zadovoljavaju najosnovnije uvjete sigurnosti.
Stoga, apeliraju prvenstveno roditeljima, bakama i djedovima, ali i svima ostalima – prevozite djecu u svojim vozilima na siguran i zakonit način te pritom koristite sigurnosne sjedalice (autosjedalice) jer one smanjuju rizik pogibije djeteta u prometnim nesrećama do 70 posto, a rizik ozbiljne ozljede smanjuju za više od 90 posto.
Otvorene granice i kradljivci su shvatili doslovno pa su krenuli trbuhom za kruhom u tuđinu.
Iz policijske uprave međimurske izvijestili su javnost da su čakovečki detektivi dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 48-godišnjom državljankom Bugarske utvrdili kako je počinila kazneno djelo teške krađe na drzak način i produljeno kazneno djelo računalne prijevare.
Naime, sumnja se kako je osumnjičena u subotu, 9.
studenoga ove godine, u trgovini u sklopu čakovečkog trgovačkog centra na Svetojelenskoj cesti, iskoristila kraću nepažnju 58-godišnjakinje te joj iz torbe ukrala novčanik s novcem, osobnim dokumentima i bankovnim karticama, uz koje je bio priložen papirić s ispisanim PIN brojevima.
Osumnjičena je potom uz pomoć PIN brojeva i bankovnih kartica na bankomatu podigla više stotina eura. Ukupnu materijalnu štetu oštećena je procijenila na
1500 eura. Osumnjičena Bugarska državljanka trenutačno se nalazi u istražnom zatvoru zbog počinjenih 21 kaznenih djela teških krađa na drzak način, krađa i računalnih prijevara na području Policijskih uprava koprivničko-križevačke, varaždinske, brodsko-posavske i osječko-baranjske, a koje je počinila s još dvoje bugarskih državljana (31-godišnjakinjom i 44-godišnjakom). Protiv osumnjičenje podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
RAZBOJNICE UPALE u kuću 75-godišnjakinje u Donjem Kraljevcu
U subotu, 14. prosinca, preloški policajci zaprimili su kaznenu prijavu 75-godišnjakinje da je pretrpjela kazneno djelo razbojničke krađe.
Iz zaprimljene prijave te dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem proizlazi kako su u subotu 14. prosinca oko 12 sati u Donjem Kraljevcu, u Ulici kralja Tomislava, dvije nepoznate mlađe žene nepozvane ušle u obiteljsku kuću, vlasništvo oštećene.
U trenutku kada je vlasnica pokušala zaključati vrata, počiniteljice su s namje-
rom da zadrže prethodno ukradeni novac, odgurnule 75-godišnjakinju te uspjele otvoriti vrata i pobjeći iz kuće. U događaju oštećena nije ozlijeđena, dok je materijalnu štetu procijenila na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela razbojničke krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
U događaju oštećena 75-godišnjakinja nije ozlijeđena, dok je materijalnu štetu procijenila na nekoliko stotina eura. (BMO)
PIROTEHNIKA i oružje nisu u duhu božićnih blagdana
Policija koristi ovaj povod da ponovno upozori, odnosno uputi savjet građanima kako u svojim novčanicima, torbicama ili nekim drugim predmetima, ni u kom slučaju ne drže zajedno bankovne kartice i pripadajuće PIN brojeve. Samozaštitnim ponašanjem mogu se izbjeći neželjene situacije, odnosno na relativno jednostavan način kradljivcima se onemogućuje da s vaših bankovnih računa podignu novac.
(BMO)
U petak 13. prosinca započelo je provođenje tradicionalne preventivne akcije Ministarstva unutarnjih poslova, pod nazivom "Mir i dobro", koja će trajati sve do 7. siječnja sljedeće godine. Kao i do sada, akcija je usmjerena na pravila uporabe pirotehničkih sredstava te smanjenje broja ozljeda zbog nestručnog, neopreznog i nezakonitog rukovanja pirotehnikom u predblagdansko i blagdansko vrijeme. Koliko pirotehnička sredstva mogu biti opasna, govore i statistički pokazatelji prošlogodišnje akcije. Lani je u to vrijeme u Hrvatskoj ozlijeđeno 19 osoba. Nažalost, i pirotehnika je uzela danak i u Međimurju. U Orehovici u jutarnjim satima na samu Novu godinu, 1. siječnja 2024. godine, ispred obiteljske kuće maloljetnica je pronašla neaktivirano pirotehničko sredstvo (raketu), koju je potom aktivirala. Ispaljena raketa
odbila se od prozora kuće te pogodila djevojčicu u predjelu glave i pritom ju teško ozlijedila. Veliki problem predstavlja i ilegalna kupovina pirotehničkih sredstva na internetu. Stoga, policija poziva roditelje da razgovaraju sa svojom djecom i posebno ih upozore na opasnosti koje vrebaju. Primjetno je kako u posljednje vrijeme pirotehnička sredstva nezakonito koriste učenici prije početka i nakon završetka nastave, ponajviše na području grada Čakovca (Perivoj Zrinskih).
Stoga, upućujemo apel svim građanima da se suzdrže od uporabe pirotehnike, no ako će ju ipak koristiti, neka se striktno drže uputa i preporuka proizvođača.
Uz predstojeće blagdane voli se opaliti i koji pucanj iz vatrenog oružja. Međutim, zalutali metak može nekome nepovratno uništiti život ili ne daj Bože, prekinuti mu nit.
BOŽIĆNA ČESTITKA gradonačelnice
Grada Čakovca Ljerke Cividini
Poštovane Čakovčanke i Čakovčani, drage sugrađanke i sugrađani!
Blagdan Božića uvijek nam donosi priliku za neki novi početak jer, obasjani svjetlom božićne čarolije, pozvani smo da cijenimo male stvari, ali velike znakove podrške – osmijeh, prijateljstvo i ljubav. Neka upravo to budu vrijednosti koje čine vaš život bogatijim.
Vrijeme u kojem živimo pred nas stavlja nove izazove koji zahtijevaju da samo zajedničkim djelovanjem gradimo i stvaramo sredinu za bolji život svih naših građana.
Zato, naše misli i djelovanja moraju u ovo blagdansko vrijeme na poseban način biti usmjereni na iskazivanje ljubavi prema bližnjima, brizi za potrebite i solidarnost prema slabijima. Svaki, pa i onaj najmanji čin ljubavi ili pružena ruka, može donijeti svjetlost u nečiji život.
Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca
Budimo svjesni vrijednosti i djela koja nas čine boljim ljudima. Neka ovaj Božić donese mir, zdravlje i obilje sreće svima vama, a nova godina neka bude ispunjena uspjesima i radošću. Želim vam sretan i blagoslovljen Božić!
gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini
POTPORE poljoprivrednicima za ekološku proizvodnju
Grad Čakovec raspisao je javni poziv za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi u 2024. godini i to za ekološku biljnu proizvodnju poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca. Korisnici potpore su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem/prebivalištem na području Grada Čakovca i koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca, bave se ekološkom proizvodnjom voća, povrća ili žitarica i ispunjavaju druge propisane uvjete. Sredstva za dodjelu potpora odobravaju se za trošak stručnog nadzora i sustava ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnji, u iznosu stvarnih troškova stručnog nadzora i sustava ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj pro-
izvodnji u tekućoj godini i za ekološku biljnu proizvodnju ili proizvodnju u prijelaznom razdoblju voća, povrća ili žitarica na minimalnoj površini od 0,1 ha u iznosu od 150,00 eura/ha, ali ne više od 440,00 eura po korisniku.
Ukupni iznos potpora dodijeljen pojedinom korisniku ne smije prijeći iznos od 20.000,00 eura unazad tri �iskalne godine (predmetna i prethodne dvije �iskalne godine) od dana podnošenje zahtjeva, uključujući i potporu dobivenu po ovom javnom pozivu te se ta gornja granica primjenjuje bez obzira na oblik potpore ili svrhu potpore i bez obzira na izvor javnih sredstava i program po kojem je potpora dodijeljena. Javni poziv je otvoren do ispunjenja planirane novčane kvote, odnosno najkasnije do 24. prosinca 2024. godine ovisno o tome koji uvjet nastupi ranije. (vv)
Piše: Vlasta Vugrinec
Agilna Udruga žena Štefanec i ove je godine za svoje sumještane organizirala izlet uz predstojeće božićno-novogodišnje blagdane.
Za odredište je odabrano Sarajevo, multivjerski, multinacionalni grad koji je poznat i pod imenom europski Jeruzalem. Grad je to u kojem uža jezgra grada govori sve. U krugu manjem od 500 metara može se vidjeti sve, tragovi katoličanstva, pravoslavlja, islama i judaizma. Posebna je i linija gdje se sudaraju, dodiruju i spajaju Istok i Zapad. Ne samo kao
strane svijeta, već i kao civilizacije.
Malo je reći da su Štefančari bili očarani jer su sve to mogli popratiti uživajući i u gastronomskoj raznolikosti. Pravi sarajevski ćevapi, sirnica, krumpiruša, burek i naravno baklava. Obavezna je bila i kahva koja se servira uz šećer u kocki i rahat-lokum. Sarajlije uvijek govore kako je cijeli svijet za njihov grad čuo u trima navratima. Prvi put 1914. kad je u atentatu ubijen nadvojvoda Franz Ferdinand, što je bio neposredni povod za Prvi svjetski rat. Sljedeća godina je 1984. i domaćinstvo Zimskih olimpij-
PRVO adventsko natjecanje u kuhanju
skih igara. A u tom događaju mnogi su Međimurci ostavili svoj trag radeći na sportskim kompleksima koji su nažalost postupno devastirani.
Devastirani su to u vremenu kada se svijet po treći put bavio Sarajevom. Bilo je to početkom 90-ih godina prošlog stoljeća kada je izbio rat u Bosni i Hercegovini.
Naime, Sarajevo je pretrpjelo najdužu opsadu jednog glavnog grada u povijesti modernog ratovanja, ukupno 1425 dana, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. Međutim, Sarajevo je i grad Bijelog dugmeta, Indexa, Kemala Montena, opjevane Miljacke
Piše i foto: Mario Golenko
U subotu su se od jutra centrom Čakovca širili primamljivi mirisi, a održano je adventsko natjecanje u kuhanju tradicionalne međimurske juhe, baš onakve kakvu su nam naše bake kuhale.
Iako je dan započeo ledenom kišom i tmurnim oblacima, natjecatelje to nije spriječilo u namjeri da posjetitelje i ocjenjivače oduševe krepkom i toplom međimurskom juhom. Natjecatelji smješteni ispod suncobrana s oduševljenjem su prionuli kuhanju. Ovo natjecanje dio je programa Tradicijskog došašća u Čakovcu. Sedam se ekipa natjecalo za titulu najboljih kuhara ovog krepkog domaćeg jela – Mješoviti pjevački zbor “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca, Udruga žena Mihovljan, ekipa Centra za kulturu Čakovec, KUU “Veseli Međimurci” iz Čakovca, Selski dunđeri iz Pušćina, Udruga udomitelja djece
Ekipa CZK-a u sastavu Kris�na Štebih, Tamara Korunek Lesar, Marina Kukolić i Tasjenka Žnidar skuhala je jednu od najboljih juha
i Trebevića, grad poznat po Igmanskom maršu, Tunelu spasa... I moglo bi se tako nabrajati u nedogled. Jer, ako ima svoju povijesnu jezgru, ima i dio grada kojeg nazivaju “socijalistička urbanistička sramota”, ima modernu arhitekturu.
Nažalost, još uvijek se mogu vidjeti posljedice granatiranja tijekom Domovinskog rata.
Štefančari su to uočili samo na zgradama, no ne i u ljudima koji su ih dočekali raširenih ruku i vrlo srdačno, tako da će neki od njih put Sarajeva ponovno krenuti čim im se ukaže prilika.
Međimurja te ekipa Zdenko Sabolić i Vajgl Günter iz Štrukovca. Turistička zajednica Grada Čakovca osigurala je glavne sastojke za kuhanje juhe, meso iz tiblice, heljdinu kašu, kiselo vrhnje i luk, dok su dobro raspoloženje, tajne kuhanja međimurske juhe (i začine) donijeli sami natjecatelji. Najbolje tri juhe, po
ocjeni poznate međimurske kuharice Slađane Herman, dobili su vrijedne nagrade. Iako nije bilo rangiranja od prvog do trećeg mjesta jer su po mišljenju sve juhe bile jednako dobre, tri na prvom mjestu su: ekipa Centra za kulturu Čakovec, Udruga udomitelja djece Međimurja i Udruga žena Mihovljan, dok su
i preostale četiri ekipe također dobile nagrade. Kotlići puni juha brzo su se u ovaj hladni dan razgrabili i pojeli u slast. Za dobru glazbenu atmosferu pobrinuo se Tamburaški sastav Podrumari, dok je sedam ekipa po prvi put u okviru Tradicijskog došašća odmjerilo svoje znanje u kuhanju Međimurske juhe.
PAO PRORAČUN Općine Šenkovec za 2025.
Vijećnike je, između ostalog, najviše zasmetala stavka za kupnju auta i traktora od 175.000,00 eura te povećanje troškova za plaće i naknade JUO-a za čak 140.000,00 eura
Piše: Sanja Heric
Pao je proračun Općine Šenkovec za 2025. godinu. Na posljednjoj sjednici vijećnici nisu dali zeleno svjetlo za proračun za novu godinu koji je predložio načelnik Robert Meglić, koji je ujedno i zapovjednik VZ-a Međimurske županije.
11 vijećnika je glasalo protiv: Alen Lajtman (NL), Stjepan Hoblaj (SDP), Jurica Koštarić (HDZ), Ruža Sermek (SD), Dražen Polak (HNS), Saša Horvat (NL), Jelena Fuss (HSU), Željka Đeri (HSU), Darko Novak (HSS), Ivica Smolić (NL) i Melita Kozjak (NL), a suzdržano je bilo dvoje vijećnika: Mladen Hren (HNS) i Milena Zelić (HNS).
Zašto su vijećnici bili protiv?
Najprije je načelnik Robert Meglić (HNS) objasnio koliko planira potrošiti za pojedine stavke i zamolio vijećnike da prihvate takav proračun. Prvi nakon toga za riječ se javio vijećnik Mladen Hren (HNS), predsjednik Odbora za �inancije i proračun, koji je iznio primjedbe koje su imali. Jedna od njih je bila da se preraspodjele sredstva za kvart Prvomajska na projekt rekonstrukcije Ul. M. Kovača, Zdelara i Brgleza, za Jelensku
ulicu i za izgradnju garaže za DVD Šenkovec. Također, Odbor je izrazio zabrinutost zbog visine ulaganja u dječja igrališta i sprave za vježbanje, smatrajući da bi dio sredstava trebao biti preusmjeren za izgradnju nogostupa u ulici M. Tita radi sigurnosti prometa. Još jedna važna primjedba odnosila se na nabavu prometnih vozila. Naime, predviđeno je 75.000 eura za novi automobil i 100.000 eura za traktor, a Odbor je naložio da se ispita opravdanost tih troškova.
- Nismo mogli donijeti zaključak povjerenstva da se prihvati proračun te dajemo slobodu vijećnicima da prodiskutiraju, daju svoje primjedbe i izjasne se o proračunu, naglasio je vijećnik Hren. Predsjednik Vijeća Alen Lajtman upitao je isto tako načelnika što je s tim 75.000 eura i planira li kupiti Audi A6 za te novce? Na ovu stavku osvrnula se i vijećnica Zelić: - Ja mislim da mi već imamo jednog traktora, zašto nam treba još jedan? A što se tiče auta, mislim da je dovoljno jedno malo dostavno vozilo. Je tak? - Zašto ne bismo kupili jedan običan rabljeni traktorek? Pa ne bumo obrađivali ne znam koliko hektara zemlje, kosili i balirali sijeno i ne znam kaj?, upitala je Zelić. - Što se tiče tih famoznih sredstava za auto, i u sadašnjem proračunu smo imala sredstva pa ga nismo kupili, pa nikome nije smetalo. To ne znači da će se nakon nove godine odmah ići kupovati. To je proračun, lista želja, imamo prioritete koje ćemo odrađivati, rekao je na to načelnik Meglić.
Vijećnik Saša Horvat smatra da je ovo načelnikov predizborni proračun
Vijećnik Saša Horvat detaljno je analizirao planirane prihode poslovanja, koji iznose 2.859.675 eura, istaknuvši da je u 2024.
Vijećnik Saša Horvat (NL) godini izvršenje bilo samo 1.800.000 eura, što predstavlja razliku od 1.050.000 eura. Također se osvrnuo na rashode poslovanja, koji su za 2025. godinu predviđeni na 1.787.395 eura, dok je u prethodnoj godini izvršenje iznosilo 1.230.000 eura, što znači povećanje od 560.000 eura. Rashodi za nabavu ne�inancijske imovine povećani su za oko 900.000 eura.
Horvat je naglasio da smatra da je ovo načelnikov predizborni proračun. U 2024. godini planirana sredstva za javnu uslugu iznosila su 146.000 eura, a sada su predviđena na 287.280 eura, što je povećanje od 140.000 eura. Također je primijetio da je stavka plaće za redovan rad povećana za 119.000 eura u odnosu na prošlu godinu.
Vijećnika Horvata zbunilo je i planiranje materijalnih rashoda, koji su smanjeni na 166.000 eura, unatoč tome što je prethodna potrošnja iznosila 168.000 eura: - Zašto planiramo manje nego što smo trošili?
Također ga zanima povećanje stavke za sitni inventar i auto gume za 17.000 eura, kao i usluge promidžbe i informiranja koje su porasle za 50 % u odnosu na prošlu godinu. Istaknuo je i nelogičnost plana za izgradnju
parka i parkinga u Knezovcu s predviđenim iznosom od 50.000 eura, pitajući se hoće li se raditi podzemna garaža s obzirom na to da asfalt košta četiri puta manje.
Horvat je također kritizirao projekt izgradnje staze Knezovec – Mačkovec, napominjući da još uvijek nije završena staza na jednoj od najprometnijih cesta u Međimurju.
Osvrnuo se potom i na usluge izrade troškovnika i projektne dokumentacije koje su uvećane u odnosu na prošlu godinu za 33.000 eura. - Izvršenje u 2024. je bilo 27.000 eura, a sad je predviđeno 60.000 eura. Ako ste pogledali proračun, imamo unutra gotovih projekata, gdje će nam sad i isteći građevinska dozvola. Mi projektiramo, samo projektiramo, a ništa ne radimo. Čemu projektiranje novih projekata, ako nismo završili projekte koji nam stoje, upitao je Horvat. Upitna mu je bila i stavka socijalne zaštite, koji je sada uvećan za 51.000, što je sto posto više nego je bilo do sad. Nepojmljiva mu je bila i stavka prometna infrastruktura koja je povećana u odnosu na prošlu godinu za čak 1.180.000 eura. - Prošle godine imali smo predviđeno 427.000 eura, a izvršeno je bilo 25.500,000 eura. Što znači da nismo radili ništa. A sad nam se tu proba prikazati da bi morali izglasati 1.102.700 eura, naglasio je između ostalog Horvat.
Što
Sljedeća sjednica zakazana je za 27. prosinca. Inače, ako proračun nije usvojen do početka �iskalne godine, općina može prijeći na privremeno �inanciranje. Ova odluka omogućava korištenje do svega 25 % sredstava iz prethodnog proračuna za prva tri mjeseca nove �iskalne godine.
SJEDNICA OV-a Mala Subotica
Općinsko vijeće Općine Mala Subotica ovoga je tjedna jednoglasno prihvatilo proračun za iduću godinu u visini od 4.990.029 eura.
Od većih investicija 300.000 eura planirano je za izgradnju Društvenog doma u Piškorovcu, 386.000 eura za izgradnju svlačionica u Sportskom parku Palovec, 200.000 eura za uređenje glavnog terena u Sportskom parku Mala Subotica i 800.000 eura za Vatrogasni dom Držimurec-Strelec.
No, stavka koja će razveseliti tamošnje žitelje je 300.000 eura za izgradnju zaobilaznice do Zone poduzetništva. Naime, prema riječima načelnika Škvorca, napokon su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi, odnosno otkupljeno je potrebno zemljište pa samim time više nema prepreka za početak realizacije investicije.
Zapošljavanje medicinske sestre
Početak iduće godine bit će i u znaku otvorenja dograđenog dijela vrtića koji ovime dobiva dvije nove skupine namijenjen najmlađima, dakle jasličarima. Samim time, kapacitet vrtića bit će oko 150 mališana. S tako velikim brojem djece, nametnula se i potreba dodatnog zapošljavanja pa se svoje
ADVENT u Orehovici
- A, možda krene i aglomeracija, rekao je na kraju obrazloženja proračuna Valentino Škvorc, načelnik Općine Mala Subo�ca
radno mjesto u vrtiću naći i jedna medicinska sestra. Uz svoju redovnu djelatnost, brigu o zdravlju djece, medicinska sestra vodit će i grupu jasličara. Građevinski radovi su gotovi, gotov je i natječaj za opremanje i krene li sve planiranim tempom, dograđeni vrtić nove će skupine mališana primiti u veljači iduće godine.
Širi se i škola Nakon vrtića, najavio je načelnik, ide se i u proširenje tamošnje Osnovne škole Tomaša Goričanca za što su također osigurana sredstva u proračunu. Istina, škola je u vlasništvu Županije, ali Općina se obvezala izraditi projektnu dokumentaciju. Iako je za ulaganja u komunalnu infrastrukturu Općina u narednom razdoblju planira uložiti 2.591.725 eura, ipak tu nema stavke koja mještane najviše žulja. Riječ je dakako o izgradnji kanalizacijskog sustava, popularne aglomeracije. Hoće li ona započeti iduće godine, nažalost, nije u njihovoj ingerenciji, ali tračak nade živi.
Minulog tjedna u Osnovnoj školi Orehovica održana je božićna priredba na kojoj su sudjelovali mali i veliki pjevači i glumci. Marljivo su pripremali svoje izvedbe i kako bi svima približili duh predstojećih blagdana. U tome su im pomogli njihovi voditelji. Nakon priredbe održao se i po prvi put Advent pri Rehekima učeničke zadruge Reheki u suradnji s cijelom školom. Ponuda je bila šarolika i svatko je mogao pronaći neki unikatni ručni rad,
ukras, anđela ili aranžman kojim će ukrasiti svoj dom. Nije nedostajalo ni tradicionalnih fritula i hot dogova. Svi su se mogli okrijepiti i �inim čajem i kuhanim vinom. Djed Božićnjak imao je pune ruke posla, jer osim što je djeci dijelio bombone, morao je i pozirati za mnogobrojne sel�ije. Uz sve to, �ino nas je grijala otvorena vatrica i milozvučni anđeoski glasovi naših Koledara. Ovo je tek početak, prvi advent, i svi se nadaju da će se pretvoriti u lijepu tradiciju koja će se nastaviti. (vv)
150 GODINA ČATEKSA: Intervju s direktorom
Matijom Bilandžijom o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti tvrtke
Priča o Čateksu je priča o preživljavanju, prilagodbi i uspjehu. Od skromne radionice za bojenje platna 1874. godine, Čateks se transformirao u modernu tvrtku specijaliziranu za tehničke tekstile
Piše: Tomislav Novak
Tekstilna industrija ima vrlo važno mjesto u tradicionalnoj industriji u Međimurju. Proizvodi naših tekstilnih tvrtki bili su vrlo poznati i traženi, bez obzira na to kakve su društvene okolnosti bile. A naši su tekstilni radnici bili među najstručnijim i najboljima. Pa ipak teško se bilo nositi sa svim ekonomskim izazovima. Tekstilna industrija je u vrijeme globalizacije doživjela velike promjene i imala, blago rečeno, neizvjesnu budućnost. Mnogi su nestali. Još se sjećamo toga. No neki su se prilagodili, preživjeli i ukrotili sasvim nove, moderne vjetrove. Danas je uspješna tekstilna industrija nešto sasvim drugo nego na
što smo prošlih desetljeća bili navikli slušajući o tekstilcima i uglavnom o njihovim problemima u poslovanju.
Primjer za to je upravo Čateks koji je često i previše samozatajan. No zahvaljujući njemu, naša tekstilna industrija danas je opet u samom svjetskom vrhu. Čateks se transformirao u modernu tvrtku s proizvodnim tehnologijama koje mogu parirati najjačim takmacima bilo gdje u svijetu.
Zbog toga zvuči nestvarno da je Čateks prošlog tjedna proslavio čak 150 godina postojanja. Malo je tvrtki koje broje toliko godina. U poslovnom svijetu je to već cijela vječnost. No sa svim preobrazbama koje je prošao, nikako ga se ne može nazvati
starom �irmom, pa čak niti „vitalnim starcem“. Ta tvrtka je danas mladić u svojoj punoj snazi. Kako im je uspjelo preživjeti sve nepogode i napraviti preobrazbu, doznajemo u razgovoru s predsjednikom uprave Matijom Bilandžijom.
- Kako biste opisali razvoj Čateksa od osnutka 1874. godine do danas? Koji su ključni trenuci u povijesti tvrtke?
- Čateks je de�initivno tvrtka s bogatom poviješću, koja bi se mogla podijeliti na tri-četiri dijela. Davne 1874. godine Samuel Neumann, poduzetnik iz Austrije s Čakovečkom adresom, osnovao je tvrtku specijaliziranu za bojenje platna. Poduzeće je dobro poslovalo i razvijalo se te je 1938. godine zapošljava-
lo oko 150 radnika, čime se uvrstilo među najveća tekstilna poduzeća u tadašnjoj državi.
Početkom 1948. i s promjenama koje je donosio novi društveni sustav, poduzeće koje se dotad zvalo „Samuel Neumann i nasljednici“, spojeno je s Tkaonicom Varaždin i Čakovec, a tada je i preimenovano u danas poznati brand „Čateks – čakovečka tekstilna industrija“. Tvrtka se tada bavila tkanjem, oplemenjivanjem proizvoda od pamuka, svile i srodnih sirovina, a proizvodila je i prodavala i svoju konfekciju.
Sve do 1992. tvrtka je bila društveno poduzeće, a s novim društveno-političkim promjenama, preko noći je pretvoreno u dioničko društvo. No za razliku od mnogih sličnih poduzeća koja su nakon pretvorbe i privatizacije iz raznoraznih razloga ubrzo nestala s poslovne scene, Čateks je opstao i njegovim se dionicama i danas redovito trguje na zagrebačkoj burzi.
Štoviše, oni koji detaljnije prate tržište kapitala počeli su već 2021. primjećivati promjene u vlasničkim odnosima u Čateksu. Najprije je na burzi Čateksove dionice počeo kupovati fond Investarx na čelu s Lanom Soldo, koji je u vlasničku strukturu tvrtke ušao 2020. a godinu dana kasnije u vlasništvo ulazi još jedan fond – SQ Capital. Oba fonda danas drže više od 50 posto dionica kompanije.
Lana Soldo, predsjednica Nadzornog odbora Čateksa i direktor Ma�ja Bilandžija imali su čast razreza� jubilarnu tortu
- Čateks je poznat po specijaliziranim tekstilima, poput onih za vojnu i medicinsku industriju. Koji proizvod smatrate najvažnijim u povijesti tvrtke i kako je tehnologija promijenila način proizvodnje tekstila u Čateksu kroz desetljeća?
- Znate, Čateks se oduvijek znao prilagoditi. Zadnjih desetak godina smo fokusirani na sektore poput obrane i sigurnosti (vojska, policija, civilna zaštita), me-
dicine, vatrogastva, kemijsku i prehrambenu industriju i slično. To su područja gdje je potražnja za kvalitetnim materijalima konstantna, čak i u kriznim vremenima. Možda zvuči neobično, ali mi krize doživljavamo kao priliku i najbolje rezultate postižemo upravo u tim razdobljima. U takvim situacijama se pokaže koliko je važno imati pouzdanog partnera koji može brzo i e�ikasno odgovoriti na speci�ične potrebe tržišta
za pojedinim materijalima i proizvodima.
Naravno, ni mi nismo imuni na izazove. Rast cijena energenata u zadnje dvije godine nas je natjerao da tražimo rješenja. Naime, značajno veći trošak prirodnog plina i električne energije u procesnoj industriji kao što je naša vrlo je važan element u poslovanju.
Iako se stvari vraćaju u normalu i energenti na burzi dugoročno pokazuju trend smanjenja cijene, mi smo investirali u dvije solarne elektrane ukupne snage oko 1300 kWp, čime sada pokrivamo 40 % potrebne električne energije. To je dugoročna investicija koja će nam se sigurno isplatiti.
Već 1938. godine Čateks je zapošljavao 150 radnika. U to vrijeme, bio je to pravi industrijski gigant. Nakon Drugog svjetskog rata, tvrtka se spaja s Tkaonicom Varaždin i Čakovec, a ime Čateks postaje simbol kvalitete i tradicije
Osim toga, kontinuirano ulažemo u modernizaciju proizvodnje. Pratimo najnovije tehnološke trendove i možemo se pohvaliti da smo po nekim tehničkim karakteristikama naših materijala u samom europskom vrhu. Naša proizvodnja je danas visokoautomatizirana, energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva te omogućuje postizanje tehničkih svojstava materijala koji su prije bili nezamislivi.
- Koliko je važna suradnja s vojskom i drugim speci�ičnim sektorima za poslovanje Čateksa?
- Napad Rusije na Ukrajinu uvelike je promijenio
percepciju sigurnosti unutar Zemalja EU-a. Primjećujemo sve više projekata u obrambenoj industriji EU-a te izrazito povećana izdvajanja na razini gotovo svih ministarstava obrane država članica, stoga u budućnosti očekujemo i veći udio prihoda od prodaje iz vojne i obrambene industrije u ukupnim prihodima. Osim toga, ostvare li se najave da će Hrvatska na europskim natječajima za zajedničku javnu nabavu iz Europskoga obrambenog fonda nabavljati tekstil, Čateks bi mogao imati i veći obujam posla. Suradnja Čateksa s ministarstvima obrane niza zemalja članica NATO-a, ali i intenzivna suradnja s privatnim američkim kompanijama iz vojne industrije daje nam pristup informacijama o najnovijim trendovima unutar tog, strateški vrlo važnog sektora koji je često i predvodnik u razvoju i inovacijama. Na temelju tih trendova, razvijamo i dizajniramo svoje proizvode za tržište.
Zadnjih nekoliko godina uložili smo znatna sredstva u odjel razvoja i modernizaciju svoje proizvodnje materijala za potrebe obrambenog i sigurnosnog sektora te smo osnovali svoj poseban odjel koji je posvećen razvoju materijala za potrebe obrambenog i sigurnosnog sektora. Specijalizirani smo za proizvodnju materijala od kojih se izrađuje širok spektar
proizvoda za potrebe pripadnika oružanih snaga kao npr.:
- materijali za izradu kompleta borbene odore (hlače, košulje, jakne, nadjakne i nadhlače za hladno i kišno vrijeme - višeslojni materijali);
- materijali za izradu remenja i opasača te opreme za nošenje oružja;
- materijali za izradu ruksaka, torbi i naprtnjača;
- materijali za izradu taktičkih i borbenih prsluka;
- materijali za izradu šatorskih krila i sl.
- Kako vidite budućnost tekstilne industrije, posebno u Hrvatskoj i Europi?
- Prvenstveno bih htio de�inirati što smatramo pod tekstilnom industrijom. Naime, Čateksovo poslovanje se posljednjih desetak godina prvenstveno svodi na proizvodnju tehničkih materijala. Posljednji razvojni projekti usmjereni su na razvoj materijala koji imaju čak i malo doticajnih točaka s tekstilom kao takvim jer se radi o umjetnim materijalima koji se dorađuju na razne načine kako bi postigli tehnička svojstva koja su bitna klijentima. Međutim, pojmovno i dalje te materijale možemo svesti pod grupu tekstilija.
Ovdje mislim na materijale koje razvijamo za vojnu industriju, automobilsku industriju, građevinski sektor,
medicinski sektor (npr. materijali za opremanje kirurških sala), nautički sektor, kemijsku industriju, prehrambenu industriju i sl. Hrvatska ima sjajnu priliku biti jedan od lidera u EU-u za veliki povratak tekstilne industrije natrag u Europu. Naravno, ovdje ne mislim na masovnu proizvodnju odjeće nego na pojedine niše strateški važnih sektora.
U posljednjih nekoliko godina vidjeli smo koliko je važno da Europa ne izgubi kapacitete proizvodnje određenih proizvoda za svoje potrebe jer su vojna industrija, medicina, prehrambeni sektor i sl. strateški izrazito važni. Upravo razvoj i proizvodnja tekstilija za potrebe tih strateških sektora je prilika hrvatskim i europskim tekstilnim kompanijama za ponovnu revitalizaciju svojih proizvodnih kapaciteta.
U mnogim projektima Čateks proizvodi dijelove odnosno komponente za druge. Neki od najvećih europskih brendova u sebi imaju komponente izrađene u Čakovcu. Nearshoring, odnosno skraćivanje dobavnih lanaca za europske proizvođače, mogao bi biti novi pokretač razvoja. Čateks također certi�icira svoje lance dobave te smo prije godinu dana ishodili i OCS certi�ikat (The Organic Content Standard) koji našim klijentima garantira da je pamuk (ili neki drugi materijal
I nova upravna zgrada Čateksa govori o njihovoj visokotehnološkoj usmjerenos�
prirodnog podrijetla) proizveden na organski način.
Smatram kako je regulacija oko održivosti velika prilika za povratak tekstilne industrije natrag u Europu jer je većina najvećih kompanija zadnjih trideset godina preselila svoju proizvodnju u Aziju. Ove procese bi trebalo studiozno donositi i implementirati u nacionalne politike kako bi imali što veći pozitivni efekt za potrošače ali i revitalizaciju industrije kao takve.
Čateks je danas predvodnik u proizvodnji visokotehnoloških materijala za sektore poput obrane, medicine i automobilske industrije. Naša snaga leži u sposobnosti da se prilagodimo izazovima i iskoristimo prilike, što dokazujemo već 150 godina
- Kakvi su planovi Čateksa za daljnji razvoj i širenje poslovanja u sljedećih deset godina?
- Trenutno smo u završnoj fazi izrade investicijske studije za de�iniranje daljnjih potreba za kapitalnim ulaganjima, ali svakako ćemo u narednom periodu uložiti značajna �inancijska sredstva u procesno-tehnološke linije za proizvodnju tehničkih materijala koji će biti najmoderniji na tržištu EU-a, ali i šire. Također, u odjel razvoja i istraživanja ulažemo značajna sredstva kako bi tehnološki ali i po strukturi zaposlenika bili što konkurentniji. Opremanje i jačanje kapaciteta internog laboratorija u kojem na proizvodima u raznim fazama proizvodnje možemo provjeravati ključna svojstva, kao na primjer otpornost balističkih materijala, su nam svakako fokus i prioritet.
- Na koji način planirate održati konkurentnost i inovativnost u sve zahtjevnijem tržišnom okruženju?
- Značajnom reorganizacijom poslovanja, aktivnim pristupom tržištima i kupcima, strateškom i profesionalnom usmjerenju prema prodaji, novim kupcima, tržištima te, te vrlo važno ako ne i najvažnije, ojačanom R&D-u s brojnim novim proizvodima kao i općoj korporativnoj kulturi. Čateks danas može odgovoriti većini upita kupaca, a uz nastavak modernizacije proizvodnog pogona moći će odgovoriti i na one najzahtjevnije.
- Što za vas znači obilježavanje 150 godina postojanja tvrtke? Kako ste proslavili ovu značajnu obljetnicu?
- Svakako smo svjesni značaja jedne ovakve obljetnice za našu kompaniju te nam je izuzetno bitno da se svaki od dionika osjeća posebno i ponosno jer samo mali broj kompanija uspije toliko dugo opstati na tržištu. Obljetnicu smo obilježili u četvrtak, 12. prosinca 2024., prigodnom svečanosti koja je započela u našoj novoj Upravnoj zgradi na kojoj su sudjelovali: izaslanik predsjednika Vlade i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić, izaslanik Predsjednika hrvatskoga sabora i saborski zastupnik Ljubomir Kolarek, izaslanik Ministra obrane pukovnik g. Šaško, Župan međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini, naši klijenti, dobavljači, agenti i ostali poslovni partneri iz dvadesetak zemalja, menadžment kompanije, investitori i članovi nadzornog odbora. Prigodnu svečanost nastavili smo u hotelu Panorama u Prelogu gdje su nam se pridružili i svi ostali zaposlenici.
- Koja je vaša poruka zaposlenicima, partnerima i zajednici povodom ove velike obljetnice?
- Nastojat ćemo Čateks učiniti još boljom i međunarodno konkurentnom kompanijom fokusiranom na razvoj i izvoz tehnološki naprednih materijala, a istovremeno poštujući povijesti kompanije kako bi ona i dalje ostala lokalno, ali i globalno prepoznatljiva, poručio je za kraj Matija Bilandžija.
ČESTITKA DRAŽENA SRPAKA, gradonačelnika Murskog Središće povodom božićnih blagdana
Svi dragi ljudi koji ovo čitate u božićno vrijeme Sedamnaesta je godina otkako sam dobio Vaše povjerenje da služim našem gradu. Godine 2008. u mjesecu svibnju postao sam zamjenik gradonačelnika. Godinu dana kasnije, na lokalnim izborima na kojima se po prvi put biralo kandidate imenom i prezimenom bio sam izabran za zamjenika gospodinu Josipu Dobraniću, te sam već i u tom „zamjeničkom“ mandatu bio vrlo aktivno uključen u sve procese razvoja našeg grada. Godine 2013. kandidirao sam se za gradonačelnika, te dobio Vašu potporu u prvom krugu, baš kao i četiri godine kasnije i konačno i na posljednjim izborima godine 2021. kada sam osvojio 74 posto glasova. Hvala Vam na povjerenju!
Nadam se da Vas nisam iznevjerio. U tih sedamnaest godina trudio sam se sa svim mojim moćima, stečenim znanjem, upornošću i kompromisom raditi na dobrobit našeg grada i svih naselja koja mu pripadaju. Svakom koraku, na tom prečesto trnovitom putu, kao i svakom segmentu života u našem gradu, trudio sam se sa svojim suradnicima i djelatnicima grada posvetiti punu pozornost.
Rezultati su vidljivi na svakom koraku i svakom segmentu života, i to je ono što me je motiviralo i što me i dalje motivira. Naravno da je na tom putu bilo puno prepreka, nedorečenosti, ponekad vjerojatno i pogrešaka, ali put je uvijek bio jasno zacrtan.
Put koji se zove „Naše bolje, naprednije i razvijenije Središće sa svim naseljima!“
Na tome ćemo i dalje ustrajno raditi. Za grad sretnih i zadovoljnih ljudi.
Ne bih Vas želio ovim tekstom zamarati jer nije vrijeme za to u iščekivanju Božića. Samo ću kratko spomenuti neka naša zajednička postignuća. Obnovili smo Centar za kulturu „Rudar“, sagradili novi vrtić i uredili smo jednu od najljepših riječnih šetnica, Šetnicu svete Barbare. Iako nam naša Mura donosi i glavobolje i štete, lani smo uz povijesni vodostaj uspjeli učiniti da centar grada ostane „suh“. Najviše je stradala skela u Križovcu i sagrađena je nova, a šetnica je obnovljena.
Otvorili smo hitnu i otvorili u gradu gotovo sve državne i županijske urede,a u funkciju stavili gospodarsku zonu Brezje koju trenutno proširujemo. Obnovili smo sve društvene domove, puno ulagali u sportske objekte, vratili u vlasništvo grada i potom obnovili nekadašnji „Partizan“, odnosno „Sokolski dom“, a prije toga i maknuli granični prijelaz.Sanirali smetlište Hrastinku, odradili aglomeraciju i obnovili sve ceste, te sagradili kilometre novih pješačko biciklističkih staza. U Štrukovcu je obnovljena cesta, izgrađene su pješačko biciklističke staze i postavljen glavni kolektor za kanalizaciju. Uveli smo brzi internet, uredili groblja, opremili vatrogasce, imamo vlastito komu-
nalno poduzeće Murs ekom kojem smo višekratno povećali vrijednost, pomagali smo vjerske zajednice, provodili projekte za djecu i starije sugrađane i osjetno povećali naknade za novorođenu djecu. Uz to, boravak djece u vrtiću se sufinancira sa 75%,te je u siječnju i rujnu za roditelje besplatan.Uveli smo poticaje za mlade obitelji, pomoć za umirovljenike, osnovnoškolce, srednjoškolce i studente.
Višestruko smo povećali izdvajanja za kulturu i sport, a naše vrijedne udruge krasno promoviraju grad. Osnovali smo novu turističku zajednicu „Mura i gorice“. Manifestacije su značajne, a „doček u podne„ pun je pogodak. Ove godine vratili smo i „Berbu grožđa“.
Uređen je Spomen park naftaštva u Peklenici i u funkciju stavljen Spomen dom rudarstva pa smo i sa tim projektima posvetili dužno poštovanje našoj povijesti. Čak smo i vratili laboratorijske pretrage u našu ambulantu.Priprema se otvaranje psihološke ambulante.Za bolju komunikaciju s javnošću dali smo izraditi Internet aplikaciju GMS koja vrlo praktično čini sve informacije dostupne građanima. Zapravo se više ni ne mogu sjetiti svega što smo kroz godine rješavali.
Trenutno smo u energetskoj obnovi sportske dvorane, dogradnji vrtića i gradnji društvenog doma u romskom naselju. Iduće godine ide rekonstrukcija glavnog raskršća u centru grada, gradit će se nova ograda na groblju u Peklenici/ Križovec, proširiti šetnica prema Podturnu, opremati etno kuća i dodatno opremiti Spomen dom rudarstva.Majur u Štrukovcu će se od strane TZ Međimurja prijaviti kao budući Centar za posjetitelje sa odličnim sadržajima.
Prijavljuju se projekti dječje igraonice, ozelenjivanje grada sadnjom preko dvjesto stabala i otvaranje novih ulica. Aplicirano je i nekoliko turističkih projekata. Otkupljeno je zemljište za gradnju Murskog vidikovca i za gradnju Doma za starije i nemoćne te će se pristupiti izradi projektne dokumentacije. Za tržnicu i planinarski dom imamo građevinske dozvole i to će sigurno u idućim godinama biti u realizaciji. Proces dobivanja građevinske dozvole za „Sportski park“(nogometno igralište sa umjetnom travom i atletskom stazom) je pri kraju.
Kanalizacija u Križovec će isto tako u idućih par godina stići, svakako sa drugom fazom u Štrukovcu. Osnovna škola trebala bi iduće godine početi s dogradnjom pa ćemo imati nastavu u jednoj smjeni. Na zadnjem sastanku sa ministrom Butkovićem i Hrvatskim cestama dogovoreno je pokretanje studije utjecaja na okoliš koja je potrebna kako bi se mogla početi projektirati prva faza zaobilaznice od Inine crpke pa do županijske ceste prema Peklenici. Kada i ako se slovenska strana odluči potpisati sporazum o točki spajanja, odnosno poziciji novog mosta, projekt se jednostavno može nastaviti.
Bio sam tri godine zastupnik u dva saziva hrvatskog sabora i u to vrijeme primao samo plaću u Saboru, bez ikakve naknade za dužnost gradonačelnika, a ujedno tamo stekao iskustvo nacionalne politike, što će zasigurno biti važno za realizaciju naših budućih projekata.
Dragi svi, hvala Vam na svakoj dosadašnjoj potpori, naravno i pokudi ako je bila opravdana. Iduće godine, treće nedjelje u mjesecu svibnju su lokalni izbori. Želim dati sve ono najbolje od sebe za još jedan mandat služenja našem gradu i Vama. Potrebna nam je više nego ikad stabilnost i kontinuitet jer nas čekaju ozbiljni projekti u ozbiljnim vremenima. Svjedoci smo velikih svjetskih previranja,ratova,stradanja civila. Svjedoci smo stvaranja novih geopolitičkih odnosa što pak neminovno ima utjecaj na svakog pojednica, svaku državu u svijetu.Mnogi teško žive i zaslužuju našu pomoć. Pogotovo pomažimo bolesne, nesretne, one koje je zadesila neka životna nedaća ili nesreća. One koji su izgubili bližnje.Uz pruženu pomoć,uputimo i molitve da im se vrati osmijeh na lica,mir u duše,zdravlje u tijela.Ovo su vremena kada moramo zbiti redove i ojačati našu vjeru kako bismo lakše očuvali stabilnost i nastavili djelima na korist svakog našeg čovjeka.Graditi vrtiće.škole,ulice je potrebito i dobro. Ali sve to služi isključivo ljudima.Zato je važna spoznaja da su ljudi naše najveće bogatstvo. Upravo zato svake godine nagrađujemo naše zaslužne sugrađane uz Dan grada i Sv.Barbaru pa im ovim putem još jednom čestitam na nagradama i zahvaljujem na svemu dobrom što čine za naš grad.
Uz Božju pomoć, uz puno rada,upornosti i znanja idemo dalje! Dalje na putu ostvarenja dobrih temelja za našu djecu i unuke.
U ovo vrijeme koje omekša i najtvrđa srca želim Vam zahvaliti što me trpite već sedamnaest godina. Kad sam započeo ovaj put neke sam posjećivao u vrtiću, a danas su studenti. U ovo vrijeme koje nas sve učini boljima, želim Vam poručiti da pomognete slabima i nemoćnima.
Uputite molbe Svevišnjem za pomoć onima koji gladuju i trpe strahote rata. Želim Vam mir u duši i Vašim obiteljima. Uputite molitvu malom djetešcu Bogu/ čovjeku da nam u 21 stoljeću svima prosvijetli um kako bismo se ne samo zvali ljudima nego i zaista bili čovjeku čovjek. Blagoslovljen Božić i svako dobro u novoj godini!
Vaš gradonačelnik Dražen Srpak
DRUŠTVO ŽENA Mursko Središće 18 godine priređuju jedinstveni Blagdan dobrote
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Nada Žganec i Marina Orehovec, članice Društva žena odazvale su se našem pozivu i ispričale kako je nastao Blagdan dobrote. To je jedinstveno druženje koje žene ove Udruge već 18 godina priređuju za svoje starije i usamljene građene u Murskom Središću, i to treće nedjelje u adventu.
O tome kako postoji potreba za okupljanjem starijih građana kako ne bi ostali zaboravljeni u božićno vrijeme kada svi drugi slave, počele smo razmišljati 2005. godine, kaže Nada. U to vrijeme s nama je u tome bio i Crveni križ i njegova legendarna voditeljica Zorka Majsen. U ono vrijeme još nije bilo domova za starije u Murskom Središću, niti organizirane brige za njihove potrebe. Tko nije imao bližu obitelj, bio je prepušten sam sebi. A svi zaslužuju doživljaj blagdana, kažu naše sugovornice.
Počelo je s malom priredbom uz kolače
- U početku nam je zamisao bila da za njih organiziramo barem malu priredbu, kazale su Nada i Marina. Uz priredbu, žene bi ispekle i kolače, a okupljanje se prvih godina održavalo u Vatrogasnom domu u Murskom Središću.
Ali s vremenom se pokazalo da zanimanje za ovakvim tipom druženja raste, obogaćivao se i program i zakuska za one koji su dolazili na druženje. Dugo godina same smo �inancirale trošak Blagdana dobrote iz sredstava Udruge, kazala je Nada.
Nastavlja: - Poslije korone grad nam je uskočio s �inanciranjem hrane i pića koje se poslužuje ljudima na druženju. Dogodilo se to zato jer je trošak prerastao mogućnost �inanciranja iz sredstva Udruge žena Mursko Središće. No da bi susret ljudima prošao u što ljepšem sjećanju, svakome tko dolazi na ovo druženje, članice Udruge žena Mursko Središće osiguraju prigodni poklon. Iz svojih sredstva plate i glazbu koja uveseljava sudionike susreta. Nakon ručka oni koji žele zaplešu ili naručuju željene pjesme. Godinama se Blagdan dobrote odvijao u Ilonki, a ove godine u restoranu KTC. Poziv oglasio župnik u crkvi
Prvih godina okupilo se na druženju 25 do 30 ljudi, ispričala nama je Nada Žganec, predsjednica Društva žena Mursko Središće. Dodaje: - No druženje je s vremenom raslo i okupljalo sve više ljudi. Pam-
tim godine kad je na okupljanje u Ilonku došlo 98 ljudi, a ove godine ih je bilo 80. Zanimljiv je način pozivanja na druženje. Pozvani su svi koji imaju potrebu za druženjem, a žene zamole župnika da oglasi poziv u crkvi, gdje ga čuju stariji građani. Oglase o druženju oblijepe i po svim naseljima Grada Mursko Središće. Građani koji žele doći, nikome se ne moraju prijavljivati niti zapisivati. Njihovo je samo da dođu. Ima ih koji dolaze svake godine i s veseljem se druže, a pridružuju se i novi koji su čuli lijepe riječi o ovom susretu. Druženje počinje prigodnim programom koji izvedu učenici do četvrtog razreda OŠ Mursko Središće. Članice Udruge žena, Ružica Hren i Katarina Kvasina izvele su skeč koji je napisala Ružica. Kako koje godine, u program se uključuju i drugi izvođači. Tako je jedne gostovao i Crkveni zbor, a ove godine je Nenad Srpak otpjevao tri pjesme na gitari. - Svake godine potrudimo se u programu ponuditi nešto novo, kažu naše sugovornice. Nakon prigodnog programa na stol dolazi blagdanski meni te slijedi ples uz glazbu koji traje i do 22 sata. Nakon fajrunta s lijepim uspomenama sudionici susreta kući odlaze željno iščekujući druženje iduće godine.
Mursko Središće svoju rudarsku prošlost ne zaboravlja i na mnoge načine čuva uspomenu na nju.
Na tom tragu nastala je i glazbena večer u prosincu kada se slavi i sveta Barbara, njihova zaštitnica. Pjesma gradu rudara glazbena je manifestacija osmišljena prije nekoliko godina unutar KUD-a Mura Mursko Središće.
Na tu ideju došla je 2019. godine Marijana Trstenjak, nekadašnja dugogodišnja voditeljica Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a Mura. Zamisao je bila da na glazbenoj večeri
okupi zborove i pjevače iz bliže i dalje okolice koji bi pjevali u čast rudarima i gradu rudara - Murskom Središću.
Ove su se godine na glazbenoj večeri rudarima u čast predstavila tri zbora, uz domaći, Mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura, pjevali su i susjedni zborovi iz Vratišinca i Podturna, kao i međimurski glazbenici Dominik Padarić, Saša Štefić, Nikola Baričević, Neven Kolarić i Nikola Mutvar. Glazbenu je večer otvorila recitacijom rudarima Jelena Moharić, a zatvorio prigodnim riječima Ivan Goričanec. Svoj
obol ovom glazbenom događaju dao je voditeljski par, pripadnici dramske sekcije KUD-a, Marsel Bedi i Kristina Veren. Publika je uživala u sat i pol vremena programa, gdje je bilo i popevke i tradicionalnih pjesama vezanih uz došašće, ali i stranih hitova. Posebno je dirljiva bila pjesma Rudarska balada u izvedbi domaćeg KUD-a Mura, jer u brojnim obiteljima s područja grada Mursko Središće živi sjećanje na rudarske nesreće dok je rad u rudniku bila svakodnevica u ovom kraju. (BMO)
VIJEĆE OPĆINE SELNICA donijelo proračun za 2025. godinu
Martin na Muri izglasalo je novi proračun za 2025. godinu u iznosu od rashodi planirani su za 3. i 4. fazu izgradnje Doma kulture u centru svetog Martina na Muri, potom za početak izgradnje sportske dvorane uz školu. Pojačat ćemo i izgradnju pješačko-biciklističkih staza, rekao nam je načelnik Martin Srša.
Piše: Sanja Heric
U dupkom punoj dvorani Doma kulture u Štrigovi, KUD „Sveti Jeronim” proslavio je svoj značajan 30. rođendan. - Jako smo zadovoljni, sretni ponosni na ovih 30 godina KUD-a „Sveti Jeronim”. Puno je truda uloženo, i jako smo dobra ekipa, rekao nam je predsjednik štrigovskog kuda Matej Ščavničar, koji svoj mandat obanaša već 213. godinu za redom.
Vijećnici Općine Selnica jednoglasno su prihvatili proračun za 2025. godinu. Prema njemu su ukupni planirani prihodi 3.050.600,00 eura, dok su ukupni rashodi 3.325.400,00 eura, što znači da je planirani manjak274.800,00 eura. Dio manjka će se pokriti iz prenesenog viška iz prethodnih godina (180.000,00 eura), dok će se ostatak manjka pokriti iz drugih izvora, najvjerojatnije zaduživanjem.
Na pozornici su se predstavile sve sadašnje sekcije društva, uz gostovanja nekih bivših članova i sekcija koje su tijekom godina pridonijele radu i ugledu KUD-a. Pu-
Glavna stavka prihoda su prihodi od poreza u iznosu od 917.400,00 eura, a preko inozemnih fondova i sredstava iz državnog proračuna očekuje se 1.056.300,00 eura te 373.800,00 eura prihoda od imovine, a tu su još i prihodi od prodaje ne�inancijske imovine i to 515.800,00 eura. S rashodovne strane glavne stavke su rashodi za zaposlene od 623.330,00 eura, materijalni rashodi od 869.440,00 eura te rashodi za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći u iznosu od 711.700,00 eura. A očekuju se i rashodi za nabavu ne�inancijske imovine: 863.300,00 eura.
bliku su svojim izvedbama oduševili: Dječja folklorna sekcija pod vodstvom Nikole Kotura, Ženska vokalna skupina KUD-a pod vodstvom Metke Cimerman, Dječja tamburaška sekcija pod ravnanjem Josipa Zlatareka, Vokalno-instrumentalni sastav Štrigovčanci, Ženska vokalna skupina Stridonne koju vodi Nora Nemec, Folklorna sekcija pod vodstvom Nikole Kotura, Manuel Lesar i Rok Mikec, Mješoviti zbor, pod vodstvom Nore Nemec, Tamburaška sekcija, pod vodstvom Josipa Zlatareka te Dramska sekcija pod vodstvom Jasmine Rep. Poseban dodatak proslavi bila je simbolična prisutnost
Kako je dosadašnji predsjednik Općinskog vijeća Nikola Hren, na preporuku Vijeća za sukob interesa, razriješen dužnosti predsjednika Vijeća, člana u odboru za �inancije te u Nadzornom odboru dječjeg vrtića Selnički Zvončići, došlo je do nekih rokada u vijeću. Tako je novi predsjednik Općinskog vijeća postao Davor Debelec, dosadašnji prvi
Miljenko Zelenbaba uručio je KUD-u „Sveti Jeronim“ srebrnu plaketu za tri desetljeća uspješnog rada na očuvanju kulturnog amaterizma i međimurske kulturne baštine te zlatnu diplomu Hrvatskog sabora kulture
nika imenovan je Lovro Horvat. Dok je na mjesto predsjednice Odbora za �inancije i Proračun Općine Selnica umjesto Hrena sjela Nevenka Oletić. Hren je zamrznuo i svoj vijećnički mandat, pa je na njegovo mjesto došao sljedeći s HDZ-ove izborne liste. To je Dragutin Debelec koji je nakon dužeg vremena ponovno ušao u sastav vijeća, pa bi se moglo reći da je vijeće dobilo iskusnog
Predsjedniku KUD-a Mateju Ščavničaru, Miljenko Zelenbaba uručio je srebrnu i zlatnu plaketu Hrvatskog sabora kulture
moderatora koji su tijekom proteklih 30 godina vodili programe KUD-a te su se na ovu veliku obljetnicu vrlo rado odazvali: Jasmina Rep, Ivan Novak, Ljerka Sobočan, Martina Vuk i Stanislav Rebernik, evocirajući duh svih onih nezaboravnih trenutaka koje su obilježili svojim gla-
Ervin
Vičević: Plaće odgojiteljica jesu opterećenje proračunu, no trebamo ih
SProračun je prihvaćen bez većih rasprava. Iako je istih ponešto i bilo. Vijećnika Josipa Bogdana s nezavisne liste zanimalo je zbog čega se rashod za plaće toliko povećao. Naime, kao što smo spomenuli, rashodi za zaposlene u 2024. godini iznosili su 467.570,00 eura, dok su za 2025. godinu planirani u
Bveta Lucija bila je kršćanska mučenica koja je živjela u 3. stoljeću. Rođena je u imućnoj plemenitaškoj obitelji u Sirakuzi, na Siciliji. Prema legendi, njezina majka Eutihija bolovala je od teške bolesti, a Lucija je nagovorila majku da zajedno odu na hodočašće grobu svete Agate u Kataniji kako bi isprosile ozdravljenje. Tamo joj se prema predaji ukazala
ožić je vrijeme radosti, obiteljskih okupljanja i blagdanskog duha, ali za mnoge, to je i razdoblje intenzivne zbrke i stresa uoči samog blagdana. Najprije zbrka na poslu, puno obaveza, pritisak rokova, a potom sve ono što nas još čeka kod kuće. Najprije pečenje kolača. Iako ti je muka započeti, jednom kada počneš, ne možeš prestati pa ne završiš na jednoj
Na kraju večeri, uslijedila je dodjela priznanja. Ispred Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije i Hrvatskog sabora kulture Miljenko Zelenbaba uručio je KUD-u „Sveti Jeronim“ srebrnu plaketu za tri desetljeća uspješnog rada na očuvanju kulturnog
sveta Agata i objavila da će njezina majka ozdraviti, dok će Lucija podnijeti mučeničku smrt.
vrsti, već se to pretvori u pet ili šest vrsta. Zatim tu je i ono famozna kupnja poklona, koja mi je moram priznati sve više počela ići na živce. Nekada su ljudi bili zadovoljni sa sitnicama, a sada se to pretvara u pravi đumbus. I onda još na red dolazi čišćenje. Iako je lijepo imati uredan dom za blagdane, postavljanje nerealnih očekivanja može dovesti do osjećaja
Prema predaji, sv. Luciji su zbog kršćanstva izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida. Njeno ime potiče od latinske riječi lux, što znači "svjetlo" pa je u narodu uvriježena i izreka “Sveta Lucija, mrak ubija”.
Dragutin Debelec položio je vijećničku zakletvu pred Davorom Debelcem, novim predsjednikom općinskog vijeća, koji mu je rođeni nećak. Zanimljivo je spomenuti kako u vijeću već sjedi Davorova strina Snježana Debelec, koja pak nije Dragutinova supruga, već mu je šogorica. I tako je sad nećak Davor u vijeću nadređeni svome stricu i svojoj strini, koji ustvari vijećnika.
amaterizma i međimurske kulturne baštine te zlatnu diplomu Hrvatskog sabora kulture za uspješan rad na širenju i razvijanju kultur-
iznosu od 623.330,00 eura. To predstavlja povećanje od 33,3 % u odnosu na prethodnu godinu. - Zbog čega je povećanje rashoda za zaposlene čak za trećinu, zanimalo je Bogdana.
- Riječ je o povećanju plaća zaposlenima u vrtićima koje su diktirane kolektivnim ugovorom, odgovorio
Osim što se u našem kraju na svetu Luciju sadi pšenica koja simbolizira novi život, još je nekoliko zanimljivih običaja u Hrvatskoj vezan za ovaj blagdan. U Slavoniji je primjerice uvriježen običaj unošenja žeravice na tanjuru vezuje se također uz ručni rad. Ako s tog tanjura ništa ne padne tom prilikom na pod, djevojci kojoj je to uspjelo, sljedeće
preopterećenosti. Pa zatim ukrašavanje doma s lampicama, kićenje kuće i svega ostaloga.
U tim trenucima kada se čini da nas zbrka obavija poput snježne oluje, ključno je stati na loptu. Uzmite trenutak za sebe kako biste duboko udahnuli i razmislili o onome što vam je zaista važno. Oslobodite se pritiska savršenstva – Božić ni-
je Vičević. Plaće zaposlenih bit će zaista sve teži uteg za općinski proračun, pa se nadam da će se uskoro naći drugi načini da se to pokrije. Nadam se iz državnog proračuna. Neka se ovo krivo ne shvati, vrtić nam itekako treba i ni slučajno nismo protiv njega, odgovorio je Vičević. (tn)
planirani trošak 1.633.178 milijuna eura, a za uređenje centra Svetog Martina na Muri 80.000 eura. Što pak se tiče investicija komunalne infrastrukture, za izgradnju Murske ulice planira se utrošiti 6650 eura, za prometnicu u naselju Gradiščak-Grkaveščak 100.000 eura, za izgradnju pješačke staze Jurovec 225.000 eura, za izgradnju pješačke staze od kružnog toka do Ulice Zrinskih u Žabniku 150.00 eura, a za pješačku stazu Ulice Zrinskih u Žabniku 238.000 eura.
Nakon završetka asfaltiranja nerazvrstane ceste između Grabrovnika i Železne Gore, poznate kao Mali Slatnjak, na spoju s cestom Štrigova-Grabrovnik, mještani su odlučili uljepšati prostor i stvoriti odmorište za sve prolaznike.
Prema programu potreba u socijalnoj zaštiti, za pomoć podmirenja troškova ogrjeva planirano je 1999 eura. Što se tiče jednokrat-
Protekle nedjelje službeno je otvoreno odmorište te je pokršteno. Odmorište je �inancirala i uredila nekolicina tamošnjih mještana, a glavni idejni majstor je Franjo Belović, nadimka Heček, koji je zasvirao i uz
Potom u planu je i 2500 eura za su�inanciranja prijevoza učenika osnovne škole, 25.000 eura za troškove školarina i stipendija za studente, 3500 eura za troškove pomoćnika u nastavi i za produženi boravak 27.000 eura. Načelnik može u 2025. godini na zahtjev korisnika dodijeliti jednokratnu novčanu pomoć samcu ili obitelji, koji imaju prebivalište na području općine, a koji zbog trenutnih okolnosti kao što su npr. bolest, smrt člana obitelji, požar, poplava ili drugih nevolja nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe. U tu svrhu planirano je 2000 eura. (sh)
svoju vjernu harmoniku, ali i krstio novo odmorište. - Ovog vikenda doživjeli smo prigodno krštenje novog asfalta i odmorišta. Na odmorištu je postavljena drvena tabla, bačva, klupe i stol. Rijetko tko je iskazao toliko oduševljenje što su dobili novi asfalt, kao ovi mještani, komentirao je načelnik Stanislav Rebernik, i pohvalio ovu inicijativu mještana. Osim što lijepo izgleda, sada svi pješaci i prolaznici mogu kod Malog Slatnjaka i odmoriti. (sh)
SVETI JURAJ NA BREGU Tko su novi stipendisti?
U vijećnici Općine Sveti Juraj na Bregu 13 studenata potpisalo je nove ugovore o stipendiranju. Uključujući stipendiste iz prethodnih godina, Općina trenutno stipendira ukupno 63 studenta s područja općine.
Među novim stipendistima nalaze se: Teodora Turk, Selena Benkovič, Paola Žarković, Emili Glavina, David Novak, Kim Jezernik, Anamarija Turk, Asja Vidović, Anja Okreša, Karlo Karničnik, Aleks
Općinsko vijeće Štrigova jednoglasno je donijelo proračun za 2025. godinu: ukupni prihodi i primici planirani su u iznosu od 4.503.000 eura, a rashodi i izdaci u iznosu od 5.503.000 eura. Višak iz prethodne godine iznosi milijun eura. - Drago mi je da imamo taj višak, jer sljedeća je godina, godina velikih projekata. Ako pogledamo detaljnije, samo neki od većih projekta koje planiramo iduće godine, pojedu nam pola proračuna.
Florijan, Borna Škrobar i Klara Mesarić. Visina stipendije ovisi o mjestu studiranja: studenti koji pohađaju fakultete u Čakovcu primaju 100 eura mjesečno, dok oni u Varaždinu, Koprivnici i Križevcima dobivaju 120 eura. Za studente koji studiraju u Zagrebu ili udaljenijim gradovima Hrvatske te u inozemstvu, stipendija iznosi 150 eura mjesečno. Stipendije se isplaćuju tijekom 10 mjeseci u godini. (sh)
To su kanalizacija, pročistač, vrtić i ceste, istaknuo je u svom obrazloženju načelnik Stanislav Rebernik dodavši da u to nije ubrajan Vatrogasni dom, čiji će projekt prijaviti na natječaj početkom godine, kao ni Centar za posjetitelje Sveti Jeronim. Najznačajniji projekt je svakako izgradnja općinskog vrtića iza Doma kulture. U drugom mjesecu krenut će javna nabava, a početak radova očekuje se kroz svibanj ili lipanj. (sh)
je natjecanje u tome tko će imati najljepši bor ili pečenju kolača.
Možda ćete morati reći "ne" nekim društvenim događanjima, koncertima, priredbama i druženjima ili preuzimanju dodatnih zadataka na poslu. Važno je da si date prostora za odmor, uzmete vremena samo za sebe, dišite i uživajte u mirisima kolača koji se šire iz kuhinje i ne zabora-
godine uspjet će svaki ručni rad: vezenje, šivanje ili pletenje. Naime, Lucija se također smatra zaštitnicom krojača, kovača i lađara. U sjeverozapadnim krajevima karakteristično pak je prema jednim izvorima da se peku kukuruzna peciva, bez soli i masti, od kojih svaki ukućanin mora pojesti komadić, a daje se od tog peciva i svim životinjama u
vite da su najljepši trenuci oni provedeni s voljenima.
A ako tražite neku seriju, predlažem vam da pogledate Murder Mindfully. Iako je malo netipična za ovo blagdansko vrijeme, duhovita je i napeta te izvrsno prikazuje moderno balansiranje sa stresom na poslu, opuštenjem i takozvanim osvještenim disanjem. Do nekog drugog puta, sretan vam Božić dobri ljudi!
okućnici kako bi se zaštitili od bjesnoće. Najstrašnije je svakako obilazak Svete Lucije po selu umotane u bijelu plahtu, držeći u ruci tanjur na kojem su nož i dva oka neke domaće životinje kako bi se plašila djeca. Osim toga, zanimljiv je i običaj izrade drvenog tronošca koji bi se na ponoćku donio u crkvu i onaj tko je na njemu stajao uspijevao je vidjeti vješticu.
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
Općina OREHOVICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina SV. MARTIN NA MURI
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina PODTUREN
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina BELICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
Općina SELNICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina DOMAŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina KOTORIBA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina STRAHONINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina GORIČAN
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina NEDELIŠĆE
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina DONJA DUBRAVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina DEKANOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina MALA SUBOTICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina VRATIŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina ŠENKOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
GORNJI MIHALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina SV. JURAJ NA BREGU
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina DONJI KRALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina DONJI VIDOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Općina ŠTRIGOVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPĆINA DOMAŠINEC
OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 932-12/24-01/06
URBROJ: 2109-4-02-24-1
Domašinec, 17.12.2024.
Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA: 932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Općina Domašinec objavljuje
kojim Općina Domašinec, kao pravna osoba u čijem je vlasništvu nerazvrstana cesta na području: k.o. Domašinec, kat. čestica 12682 u naravi nerazvrstana cesta Domašinec u naselju Domašinec obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja.
Predstavnici Općine Domašinec, izvršiti će obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta dana 23.12.2024. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Ivica Miše dipl.ing.kut.teh. (Geo447), predstavnika tvrtke GeoTop d.o.o. Štefanec, PJ Čakovec, R. Boškovića 16, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem je izvedena spomenuta nerazvrstana cesta mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja 27.12.2024. godine, u vremenu od 08.00 – 10.00 sati, u prostorijama tvrtke GeoTop d.o.o. Čakovec, R. Boškovića 16.
OPĆINSKI NAČELNIK
Mario Tomašek dipl.ing.prom.
BESPLATNA dostava gableca
Dostava radnim danom od 9 do 13 sati
Čakovec, Nedelišće, Strahoninec, Ivanovec, Savska Ves, Pribislavec, Šenkovec, Mihovljan ili osobno preuzimanje
u Hotelu Park od 9 do 15 sati
*vikendom i praznikom nema gableca
*za 10 i više gableca potrebna najava dan ranije
www.hotelpark.hr
040/311-244
- s naglaskom na svježinu i kvalitetu te uz pažljivo odabrane namirnice i jedinstvene recepte, naši su jelovnici pravi gurmanski doživljaj.
* Kontaktirajte nas za personalizirane jelovnike i ponude!
Ljubomira Kolareka, gradonačelnika Grada Preloga
Poštovane sugrađanke, dragi sugrađani!
Sveti Ivan Pavao II. napisao je jednom prilikom pismo djeci u danima iščekivanja Božića. Djeca diljem svijeta željno iščekuju Božić i proslavu Isusova rođendana. Neki se vesele poklonima, neki pak se sjećaju i maštaju o nekim pričama iz sjećanja njihovih djedova i baka. Sveti Ivan Pavao II. stoga je zapisao:
- Za nekoliko dana slavit ćemo Božić, sveti dan koji je tako pun značenja za svu djecu u svakoj obitelji. Božić je blagdan Djeteta, blagdan Novorođenčeta. Dakle, to je i vaš blagdan! Nestrpljivo ga čekate i radosno se spremate, brojeći dane, pa i sate, do betlehemske svete noći.
I naše vrijeme Božića je takvo. Božić kao da nam govori da svijet može biti ljepši i bolji. Uistinu može, ako svi postanemo bolji jedni prema drugima, ako ponekad prijeđemo preko svog ponosa, oprostimo i učinimo uslugu nekome.
I stanovnici Grada Preloga sigurno sanjaju o ljepšem Božiću. O sjajnijem Božiću, sa snovima koji se ostvaruju. Uoči ovog Božića pokušali smo malom pomoći uljepšati blagdanske dane umirovlje-
Ljubomir Kolarek dr. med. vet., gradonačelnik Grada Preloga
nicima i onima u nevolji, nastojat ćemo to činiti i dalje. Pomažemo cijele godine. Vrata mojeg ureda i vrata Uprave Grada Preloga otvorena su doista cijele godine i pokušavamo svakoga dana pomagati koliko je to u našim mogućnostima.
Za ovaj Božić svim stanovnicima svih mjesta našeg Grada Preloga, iz Cirkovljana, Čehovca, Čukovca, Draškovca, Hemuševca, Oporovca, Otoka i Preloga želim zdravlje, sreću, radost, mir i uspjeh. Želim da najljepše dane u godini provedete u krugu svojih najmilijih, u krugu svojih obitelji! Iskreno i od srca, želim svima čestit i blagoslovljen Božić!
LJUBOMIR KOLAREK ide po četvrti mandat
Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga, najavio je kandidaturu za novi, četvrti po redu gradonačelnički mandat.
- Pred nama je godina koja donosi nove lokalne izbore. Naš rad vrednovat će građani. Nadam se da sam svojim radom dokazao koliko volim Grad Prelog te da ću još jednom zaslužiti njihovo povjerenje, istakao je pritom.
Shodno tome, ispada da se neće kandidirati za župana Međimurske županije kako je to svojevremeno najavio njegov nekadašnji stranački kolega čije se ime
ne spominje. Dakako, riječ je o Darku Horvatu koji je još 21. studenoga 2021. godine na konferenciji HDZ-a Međimurske županije Kolareka predstavio kao kandidata za župana i to 2025. godine. Naravno, vrijeme čini svoje, Darko Horvat je nestao iz političkog života i još traje proces protiv njega, Ljubomir Kolarek izabran je u Hrvatski sabor, a zna se da je pozicija saborskog zastupnika i župana nespojiva. Najavom na svečanoj sjednici preloškog gradskog vijeća, očito je da je saborski zastupnik odmjerio što mu se više isplati. (vv)
AKCIJA preloških srednjoškolaca Dobro je biti dobro
Preloški srednjoškolci proveli su svoju humanitarnu akciju u trgovačkom centru KTC u Prelogu prikupljajući potrepštine za one koji si to za Božić ne mogu
priuštiti. Tradicionalna suradnja s Caritasom Župe Sv. Jakoba u Prelogu življa je nego ikad, zadovoljstvo ne krije niti jedna strana. (vv)
JEDINSTVENI priločki božićni kruh
Uz božićno-novogodišnje blagdane mnogi pripremaju slatki kruh, ali samo Priločanci peku svoj nadaleko poznat i prefin klecinprot
Piše: Vlasta Vugrinec
Klecinbrot, klecinprot ili slatki kruh, kako ga tko već zvao, tradicionalno je preloško božićno jelo, nekad kruh, a danas, s obzirom na dostupnost sušenog voća, izdašna slastica. Iako o njemu nema puno pisanih zapisa ni izričitih recepata, svaki stanovnik Preloga, naročito one starije generacije, obavezno su ga jeli na Božić. Jedinstvenog recepta nema, svatko ga je pripremao na svoj način od onoga što je imao u kući. Tako se i receptura njegove pripreme prenosila s koljena na koljeno usmenom predajom. A kako mu i samo ime govori, riječ je o jelu koje potječe još iz vremena Austro-Ugarske i nitko mu ime nije preveo na hrvatski, odnosno preimenovao ga, već ga i dalje zovu klecinprot.
Srednjoškolci nastavljaju tradiciju Umijeće spravljanja slatkog božićnog kruha ušlo je i u Srednju školu Prelog koja uostalom obrazuje i buduće kuhare.
- Naša škola priprema ga već desetak godina, kaže Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje
škole. Htjeli smo da klecinprot na neki način postane i zaštitni znak Preloga, nešto što služi kao autohtoni, priločki poklon. Ideja o slatkom kruhu došla je od Stjepana Gradečaka Čače, sina poznate preloške kuharice i čuvarice tradicije Cecilije.
Naravno, kaže, nije išlo sve glatko i preko noći. U cijeli projekt oko klecinprota uključili su sve snage, od učitelja, učenika pekara i hotelijera, pa etnologe, povjesničare i naravno, stare i iskusne Preložanke od kojih se tražio recept i način same pripreme. Iako je svaka obitelj na božićnom stolu imala klecinprot, jedinstvenog recepata nije bilo.
- Jedina poveznica bila je suha kruška tepka, kaže ravnatelj Gregur, voćka koju su nekad svi imali na dvorištu. Istraživanja su pokazala da se klecinprot pravio samo u Prelogu, dok ga primjerice okolna naselja nisu.
Kroz vrijeme, učenici pod vodstvom došli su do svog vlastitog recepta i prave slatki kruh kojeg potom prodaju na tamošnjem božićnom sajmu.
Za njih, naravno, to nije samo kruh, već nešto što je stoljećima spajalo Priločance i nešto s čime žele obilježiti
svoje školovanje, nešto što će ostaviti trajni trag u školi. Uz to, kako su većinom svi ugostiteljskog smjera, klecinprotom ujedno obogaćuju i tamošnju gastronomsku ponudu. Koliko im je stalo do tradicije i klecinprota, svjedoči i činjenica da su klecinprot i umijeće njegove izrade prijavili za upis na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske i pod nazivom: Priločki klecinprot – Tradicija izrade božićnog kolača u Prelogu.
Priprema kreće već u kolovozu
Kako je riječ o voćnom kruhu, namirnice treba pripremiti na vrijeme. - Željeli smo i dalje zadržati osnovnu namirnicu, krušku tepku, tako da učenici već u kolovozu kreću s branjem krušaka i njihovim sušenjem, ističe ravnatelj.
Što sve još ide u njihov klecinprot, ostaje njihova tajna. Jedno je sigurno, kolač je obilno napunjen suhim voćem, čak i više nego što je to bio nekad onaj bogataški. Naime, postojao je klecinprot siromašnih, običnih žitelja Preloga i onih bogatijih koji se razlikovao u količini i raznovrsnosti punjenja.
Temeljni recept je vrlo jednostavan. Odabrano sušeno voće nasjecka se i stavi namakati, u alkohol, bilo da je riječ o rumu ili rakiji. Maceracija traje otprilike tjedan dana uz svakodnevno miješanje. Uz suho domaće voće, u novije vrijeme stavljaju se i kandirane korice naranče ili limuna, pa sjeckana čokolada, orasi, lješnjaci, bademi, suhe smokve. Ako se voće maceriralo u rakiji, zbog mirisa stavlja se i pokoja kap voćnog likera. Uglavnom, sve ovisi o željama, odnosno okusima, univerzalnog pravila nema. Nakon toga se dan ranije ili na sam Badnjak pripremi tijesto za kruh u koje se umijesi voćni nadjev. Riječ je u principu o običnom dizanom tijestu. Kolač se peče oko sat i pol na laganoj temperaturi od oko 180 stupnjeva. Tako pečen može stajati i mjesec dana što mu je velika prednost jer je dosta posla oko njega. U principu, kažu neki da je još i bolji što duže stoji jer voće otpusti “ono svoje”. Stoga, oni koji još uvijek njeguju tradiciju i peku klecinprot nikad ne naprave samo jednu štrucu, već nekoliko njih koje im, ako ne planu, traju kroz cijele božićno-novogodišnje praznike. Preloški srednjoškolci ovih su dana ispekli 170 komada te jedinstvene priločke poslastice koja je na božićnom sajmu planula u trenu.
Stanovnicima Međimurske županije želimo
župan Ma�ja Posavec zamjenik župana Josip Grivec predsjednik Skupš�ne MŽ Dragu�n Glavina
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
sretan i blagoslovljen Božić
Ljekarna Petek
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
PRIBISLAVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
sretan i blagoslovljen Božić
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo sretan i blagoslovljen Božić
U obitelji Sakač održano je krštenje njihove šeste kćeri, male Rite, u atmosferi ispunjenoj radošću i tradicijom. Ovaj važan trenutak okupio je brojne članove obitelji i prijatelje koji su
IN MEMORIAM Petar Novački
U petak 13. prosinca, u 78. godini, preminuo je Petar Novački. Bio je profesor matematike, utemeljitelj i prvi ravnatelj Srednje škole Čakovec. Devedesetih godina prošlog stoljeća aktivno se uključio u politički život i rad Hrvatske seljačke stranke. Politički aktivan bio je od Međimurske županije do Hrvatskog sabora. Bio je predsjednik Skupštine Međimurske županije u sazivu 2009. – 2013. godine. Saborski mandat odradio je kao zastupnik u nekadašnjem Županijskom domu Sabora.
Petar Novački osnažio Hrvatsku seljačku stranku u Međimurju i čijem je ugledu pridonosio kao dugogodišnji predsjednik ogranka, kao zastupnik u tadašnjem Županijskom domu Hrvatskoga sabora, zatim kao vijećnik, te kao predsjednik županijske Skupštine. Istaknut je bio i njegov doprinos razvoju obrazovanja u Međimurju, prije svega kroz inicijativu za osnivanje Srednje škole Čakovec.
došli proslaviti novi početak. Varaždinski biskup Mons. Božo Radoš posebno je naglasio vrijednost svjedočenja kršćanskog života kroz odgoj djece u vjeri. Roditelji poput obitelji Sakač svojim primje-
U utorak 17. prosinca na komemoraciji u Velikoj vijećnici Međimurske županije Zvonimir Siladi od njega se oprostio kao njegov nekadašnji učenik, zatim profesor kojemu je Novački bio ravnatelj i kasnije njegov stranački kolega u HSS-u. Ivica Perhoč se oprostio od Novačkog kao nekadašnji međimurski župan za čijeg mandata je Petar bio predsjednik Skupštine, te Vesna Stunković, sadašnja ravnateljica Srednje škole Čakovec u ime učenika i profesora škole u kojoj je Novački bio prvi ravnatelj. O Petru Novačkom kao ocu obitelji dirljivo pismo njegove djece pročitao je Miljenko Ovčar.
rom pokazuju kako je moguće uskladiti obiteljske obaveze i duhovni život, gradeći dom pun povjerenja, zajedništva i molitve.
Krštenjem je mala Rita postala dio šire Božje obitelji.
Voda krštenja simbolizira novi početak, očišćenje od istočnog grijeha i ulazak u zajedništvo s Bogom. Obitelj Sakač ponosna je na svoje vrijednosti i nastavlja ih prenositi s generacije na generaciju. (sh)
PRIZNANJE za dječje forumaše i vijećnike čakovečkog Dječjeg vijeća
I djeca mogu raditi za boljitak svog grada
Dječji forumaši i vijećnici Dječjeg vijeća Grada Čakovca dobitnici su prestižne Nagrade „Emil Paravina“ za 2024. godinu. Riječ je o nagradi koju dodjeljuje Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i koja je jedinstvena u Republici Hrvatskoj jer prepoznaje trud i angažman djece u promociji dječjih prava, aktivnom sudjelovanju u zajednici, suradnji s vršnjacima te poticanju pozitivnih promjena u društvu. Nagradu su u zagrebačkom Novinarskom domu preuzeli Marijana Petrović i Lucija Crnčec iz Dječjeg foruma OŠ Kuršanec, Neva Dolar i Rea Putarek iz Dječjeg foruma II. OŠ Čakovec, Ena Pojer i Leon Fučko iz Dječjeg foruma OŠ
Ivanovec, Danijel Mesarić iz Dječjeg foruma COO Čakovec te Ana Lara Čajić i Dora Brez iz Dječjeg foruma I. OŠ Čakovec. Uz ove mlade ambasadore dječjih prava, svečanosti su prisustvovale i njihove voditeljice Katarina Pahek Čajić iz III. OŠ Čakovec, Irena Levačić iz OŠ Ivanovec, Nina Vugrinec iz II. OŠ Čakovec, Valentina Babić iz COO Čakovec te Koraljka Bendelja iz OŠ Kuršanec. Osim spomenutih, u provedbi brojnih aktivnosti s djecom sudjeluju i voditeljice dječjeg foruma I. OŠ Čakovec Marija Toplek i Draženka Blažeka te voditelj dječjeg foruma Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Vjeran Vidović. (vv)
Pripremio: Dražen Jergović
I tako, krenusmo Dado i ja na more. Dobrim starim cestama, nama dobro znanim.
Autocesta? Vožnja selima je zanimljivija. Prolazi se uz pekare, eh vrući burek! Uz kavane, �iiina kavica! Krasno se popiškiti kad se mora. Kaže meni moj Dado, put sam je cilj. A odredište je tek – odredište. Treba znati putovati. Jasno mi je, ta će avantura trajati čitav dan. Drndave ceste i raštimana kičma. Jadna ja.
- Može ono jedno pohano bijelo pileće?
- Može. Naoružana sam do zuba sa svim što, jel’ može. Vlažne maramice i bočica s hladnom limunadom odmah u pripremi. Vijesti. Rat, već negdje. U ovom trenutku na svijetu se vodi više od tisuću oružanih sukoba. Nevrijeme u Sjevernoj Italiji. Tornado pokupio neki gradić u američkoj preriji i preselio ga već negdje. Odlomio se još jedan ledenjak na Antartici. Sve manje bijelih medvjeda. Očekuje se povećanje in�lacije, a 2026. veliki pad vrijednosti nekretnina. U Japanu drastični pad nataliteta, krasne kuće prodaju se za bagatelu. Odlučujem preseliti u Japan. Lagana naoblaka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na moru jugo. Iz sporta, naši nogometaši izgubili utakmicu. Naši vaterpolisti pobijedili već nekoga, koga briga. Osobno, dečki izgledaju zaista sjajno! Baš ih obožavam, a ni riječ vozaču. Stres u vrijeme vožnje može biti opasan.
- A reci, ponijela si onaj kolut jegera?
- Jesam.
- A jel’ može nekoliko zalogaja i pola lizike?
- Ma, može, nema da ne može.
- Pregrijao zvizdan.
- Jel’ može onaj mali ručnik da stavim na leđa?
- Kažem, odmakni se, da ga složim.
- A jel’ može i jedan oko vrata?
- Ma, nitko sretniji od mene. Pronalazim drugi ručnik u torbama oko svojih nogu.
Uključivanje klima ne dolazi u obzir. Zbog propuha u autu sinusi se mnogo bolje upale, čak i vanjsko uho, a može i srednje. Sve će to more izliječiti. Vijesti. Rat u...
- A jel’ može aspirin za glavu?
- Može, i čaša vode, dapače! Penjemo se u planine.
- Sjećaš li se kako smo ovdje odmarali kada smo išli s djecom na praznike. Eto baš taj stol pod tom murvom. Da stanemo?
- Ma, može. Rasprostrih stolnjak i hranu iz putnog hladnjaka. Na česmi punim bočice izvorskom vodom, da i ona uživa u mikroplastik. Krenusmo dalje. Vozimo kroz hladovinu šume, nigdje nikoga na cesti. Došlo mi da pitam Dadu, a jel može jedan medvjed da mi maše uz cestu, no bijah tiha. Nikad se ne zna što sve može.
U večernje sate stigosmo u rezervirani apartman.
- Jel može ono hladno pivce i bučnica?
- Može, nema problema. Vadim pivce iz prijenosnog hladnjaka, toplu bučnicu iz torbe u prtljažniku. Na fotelji, obučena, počeh tonuti u okrepljujući san godišnjeg odmora.
- A jel može da se bacimo u more? Đurđa Vukelić Rožić
Kad bih mislio što će se nekome sviđati, ništa ne bih uspio napisati. Čovjek se diže kad himna svira, a ostalo kako priroda diktira. Tako to kod dama dođe. Tijesto se ne diže već nadođe.
Treba se čuvati onih što su se uspjeli zaraziti ideologijom.
Često uvodne riječi u knjizi imaju zadaću da opravdaju njezin loš sadržaj.
Svaka mu je riječ na krivom mjestu.
Priča se da se strukture na aforizme dure. Kada su u blizini oca, svi se slažu da je na oca.
Stalno nešto kuhaju, ali sirotinji sve manje porcije serviraju. Što je više plemenitih metala, plemenitosti je sve manje. Aldo Matelić
Prošla je napokon i ta parodija glamura, kad je skupljeno više potpisa nego što je uplaćeno faktura. Dražen Jergović
MEĐIMURJE nadomak ulasku u Bio-District obitelj
- Predvodnici smo održivog turizma, lideri u razvrstavanju otpada ne samo u državi već i na razini EU-a, a i prva smo regija sporta. Fali nam samo eko proizvodnja, kaže
Piše: Vlasta Vugrinec
Početkom ovoga tjedna u prostorijama Centra održivog razvoja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, održan je Panel o zelenoj tranziciji „Dani eko regije / Organic district“.
Nastavak je to priče pokrenute prošle godine s namjerom da Međimurje postane prva Bio-District regija u Hrvatskoj. Tada je bilo potpisano pismo namjere, s time da Hrvatska, odnosno Međimurje, u međuvremenu odredi svoje prioritete i smjernice razvoja.
Korak po korak do cilja - Želimo našu županiju de�inirati kao županiju mogućnosti, naglasila je Dijana Posavec, ravnateljica Centra Dr. Rudolf Steiner. Mi ovdje
Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije prenio je prisutnima iskustva iz svoje Županije. Riječ je o županiji koja ima program razvoja ekološke poljoprivrede temeljem kojeg se poljoprivrednik s 20.000 eura godišnje pra� od sjetve do marke�nga
uvijek nemoguće stvari pretvaramo u moguće pa je tako i s osnivanjem prve ekoregije u Hrvatskoj.
Dijana Posavec
Kako je dalje rekla, riječ je o vrlo zahtjevnoj misiji, no srećom, Međimurje ima prijatelje širom Europe koji su već prošli cijelu tu proceduru i došli su na čakovečki panel podijeliti svoja iskustva. Do sada su se okupili svi oni kojima je zelena tranzicija u fokusu i zajedno stavljaju na papir svoje vizije ii ciljeve, a ovaj panel trebao im je u tome dodatno pomoći.
Zdrava hrana kao najveći izazov
- Najveći nam je izazov ekološka hrana u našim ustanovama i vrtićima, dodaje Posavec. U ostalim stvarima koje su bitne za status ekoregije, Međimurju je već ionako otišlo jako daleko, čak je preskočilo i već priznate ekoregije.
- Predvodnici smo održivog turizma i neke ekoregije
uče od nas, predvodnici smo u razvrstavanju otpada ne samo u državi već i na razini EUa, a i prva smo regija sporta, kaže dalje.
Drugim riječima, dosta toga već imamo i sad nam još samo fali proizvodnja zdrave, ekološke hrane. Nije da je nemamo, nego postojeću treba pojačati te i dalje osvještavati ljude da jedu domaću, ekološki proizvedenu hranu. Naravno, dodaje, to je proces koji traje te podsjeća da i razvrstavanje otpada nije svima sjelo na prvu. Svi su svjesni da je ekološki proizvedena hrana najbolja, no mnogi ju ipak ne kupuju i to isključivo zbog cijene. Kod nas i dalje vrijedi ona stara poslovica: najbolja ponuda je
ona najjeftinija, dakle biramo najjeftiniju hranu upravo zbog cijene. Nekad ni nema razlike, štoviše, jeftinija ponuda zna biti i bolja, no nažalost više se nađe “šrot” robe. Tome nisu krivi eko proizvođači koji ipak za svoj rad i svoje proizvode žele adekvatnu naknadu. Eko proizvodnja naime priznaje samo motiku, brigu bez kemije. Druga pak je sad priča koliko su ljudi spremni za nju platiti i koliko joj vjeruju. Činjenica je da naše tržište nije sređeno, da se propisi tumače kako kome kad paše, i na kraju ispašta zadnja karika u lancu, potrošač. Istina, eko proizvođači su i na udaru uvoznog lobija te sjemenskih kuća koje diktiraju sortiment sjemena. U
pojedinim segmentima ide se toliko daleko da se ograničava, pa čak i zabranjuje distribucija sjemena autohtonih sorata. S druge strane, tržištu se nudi tzv. F1 sjeme iz koje nastaje biljka s “jalovim” sjemenom, sjemenom koje naredne godine daje biljku bez ploda. Problem su i sporni poticaji koji bi se trebali povećati ili pak uvesti druge olakšice za takve eko proizvođače. Činjenica je da ipak svi proizvode kako bi živjeli pa napuštaju ekološku i okreću se pro�itabilnijoj konvencionalnoj proizvodnji. I tako u krug. Dok se to ne riješi, teško da će zaživjeti masovna ekološka proizvodnja na međimurskim poljima.
Ova srijeda na čakovečkom sajmu bila je u znaku Božića. To znači da su se prodavale i kupovale na veliko namirnice za najljepše blagdane u godine. Pa su se između ostaloga, nudila božićna drvca u tegli i to po 30 eura, bilo je dosta i božićnih aranžmana kako za doma tako i za groblja i nezaobilazne božićne pšenice. U tom duhu bila je i ponuda tekstila, odnosno čarapa, tajci, majica, kapa pa na dalje.
CIJENE PLAC
Kiselo zelje (kg): 3,2 €
Blitva (hrpica): 1 €
Matovilac (hrpica): 1,5 €
Hladetina (kom): 4 €
Grah (kg): 7 €
Mrkva (kg): 1,3 €
Kelj (kg): 3 €
Rotkvice (pušlek): 1 €
Med (flašica): 10 €
Orasi (kg): 14 €
Maćuhice (kom): 0,6 €
Adventski vijenci (kom): 20 €
CIJENE SAJAM
Batat (kg): 2 €
Krumpir (kg): 1,2 €
Repa (kg): 2 €
Grah (kg): 6 €
Cikla (kg): 1 €
Mrkva (kg): 1,5 €
Kelj (kom): 1 €
Šampinjoni (kg): 4 €
Mandarine (kg): 1,99 €
Orasi (kg): 12 €
Kukuruz (25 kg): 8 €
Piše: Branko Delost, dr. vet. med.
PU izobilju je bilo i oraha čija se cijena kretala od 10 do 12 eura po kilograma, pa suhih šljiva, smokvi, a nije nedostajalo ni domaćih jaja. Zelena salata, brokula, rotkvice i kiselo zelje pak su bili zvijezde čakovečkog placa. Međutim, ipak su sve oči bile uprte u simpatične boriće i kućice od medenjaka koje svake godine za Božić priprema Ljiljana Tkalčec iz Strahoninca. I dok je boriće nudila po 3 eura, za kućice je trebalo izdvojiti 15 eura. Kupci se nisu mogli požaliti ni na ponudu voća. Naime, uz sveprisutne mandarine, mogli su kupiti šipak, naranče, kaki, grožđe i naravno, domaće jabuke. Premda se svi pripremaju za blagdane, nije nedostajalo ni presadnica zimskih salate te voćnih i loznih sadnica. (vv)
Zelje za zečeve (vreća): 5 €
od tim se naslovom, zapravo, krije čitav niz bolesti kože vimena i sisa u goveda. Može se raditi o goveđim boginjama, herpetičnom mamilitisu, lažnim boginjama (muzačke kvržice), papilomatozi vimena itd. Najčešće pažnju posvećujemo bolestima unutrašnjosti vimena (mastitisi) i kvaliteti mlijeka, no i zdravlje kože vimena i sisa je važno. Gotovo sve bolesti kože vimena imaju jednu sličnost: stajom ih raznosi sam vlasnik (muzač).
Higijena je najvažnija
Bilo o kojem uzročniku bolesti da se radi, on se prenese s krave na kravu pri samoj mužnji. Tu se, naravno, opet dotičemo higijene mužnje. Da bismo spriječili bilo koju neželjenu pojavu na (u) vimenu, osnovna preventiva je higijena ruku muzača, higijena opreme, vimena i same mužnje. Puno se govori o svemu tome pa bih samo spomenuo: higijena ruku muzača mora biti besprijekorna, oprema mora biti pod stalnim nadzorom, čista, dezin�icirana i potrebno je redovito mijenjati potrošne dijelove. Nakon pranja vime obrisati maramicama za jednokratnu upotrebu. Vime prije mužnje mora biti potpuno SUHO! Obavezno dezin�icirati sise nakon mužnje. Ne zanemarivati ni najmanje promjene na vimenu i sisama. Unatoč svemu tome, još se ponekad mogu pojaviti problemi. Jedna od češćih promjena na koži vimena
su LAŽNE BOGINJE ili kako je uobičajeno, muzačke kvržice. Bolest je virusnog podrijetla. Od infekcije pa do pojave prvih znakova bolesti obično prođe oko 6 dana. Na početku bolesti primjećuje se crvenilo kože. Nakon 48 sati razviju se mjehurići različite veličine, ispunjeni tekućinom. U životinja izazivaju neugodu i bol pa pri mužnji znaju biti nemirne. Ponekad zbog boli teško puštaju mlijeko. Ozdravljenje, kao i kod brojnih virusnih bolesti, ide spontano, no može trajati od 14 do 28 dana. Pripomoći možemo mazanjem antibiotikom kako bismo spriječili sekundarnu infekciju. Pomažu i masti na bazi cinka koje će ubrzati obnovu oštećenog tkiva. Ako se bolest prepozna na vrijeme, bolesne životinje
treba odvojiti te ih dojiti nakon zdravih. Također, velike probleme mogu stvoriti mehaničke ozljede sisa, najčešće nastale na način da si krava pri ustajanju stane na sisu ili joj to učini susjedna krava. Vrlo osjetljivo tkivo sisa može doživjeti oštećenja različitog stupnja. Ponekad je potrebno šivati nastalo oštećenje. Kod takvih značajnih ozljeda bitno je što prije sanirati ozljedu. Osobito je važno što prije učiniti u situaciji kad je oštećen sam vrh sise, odnosno mišić koji zatvara ulaz u sisni kanal. Nerijetko u takvoj situaciji na vrhu sise nastane krasta i kravu je nemoguće podojiti. Zaostalo mlijeko u vimenu vodi k upali vimena pa će hitna veterinarska intervencija biti nužna.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
www.mnovine.hr
ambalažne i jednokratne plastike i jednokratnih vrećica?
No, što reći na ovo?
Ostala sam paf u jednom trgovačkom lancu prošli tjedan, gdje na odjelu voća i povrća sve blješti od jednokratne plastike u koju su umotani pojedinačni plodovi. Eto, povlače se jednokratne vrećice, da bi ih zamijenilo još više plastike time što se sve pojedinačno pakira u plastiku!
I na koji način zbrinuti ovu plastiku koja se ne može reciklirati? Naravno, nikako, s vremenom će postati mikroplastika koja će zagađivati okoliš ili pak ući u prehrambene lance i tako nas opet trovati. Koja je tu odgovornost proizvođača i trgovačkog lanca za zbrinjavanje ovog otpada? Ma nikakva, sve se prebacuje na krajnjeg potrošača, koji ovo jedino može baciti u smeće!
Uglavnom, ne, nemamo učinkovite politike niti učinkovita rješenja. Ambalažnog otpada oko hrane je strahovito puno, a ovime još se samo povećava. Tako dugo dok za vrećice za trgovine imati potpunu zabranu i dostupne alternative, pomaka niti neće biti. Pogledajte zapravo koliko je zabrana vrećica za trgovine imala dobre učinke: sve više ljudi sa sobom nosi platnene višekratne
vrećice, svi smo se snašli i prilagodili, ne treba nam se svaka sitnica iz dućana pakirati u vrećice, sad više nije problem uzeti nešto i u ruke i odnijeti do auta.
No ovo što se događa u prehrambenoj industriji je jednostavno strahota. I ne samo u maloprodaji s hranom, i u jednokratnim kavama, i u dostavi hrane u jednokratnom otpadu - ma bravo Europskoj Komisiji što su zabranili šljokice, plastične slamke i naredili da se čepovi ne mogu odvajati s ambalaže - u vremena dok se masovno povećava dostava hrane u jednokratnoj ambalaži., što svi nude coffe-to-go u jednokratnoj ambalaži .... Ovo su stvarni problemi koje treba riješiti i ovo zasipava planet smećem! Zar je tako teško donijeti uredbu da se restoranima zabrani jednokratna ambalaža, da kavu za van možete dobiti samo u trajnoj termosici... jednako kao i platnene vrećice, vrlo bi jednostavno svi mogli to početi nositi uz sebe. A sve mi se čini da se rade samo neki kozmetički zahvati koji samo malo uljepšavaju stvari, dok se stvarni problemi zapravo produbljuju. No tu smo još uvijek svi mi - svi pojedinci koji glasa-
CIKLAME Vladimira Šupljike iz Donjeg Kraljevca Raskoš
Tko kaže da rascvjetala ciklama ne može zamijeniti božićnu zvijezdu u našem domu. Oba cvijeta su prekrasna i teško se odlučiti za jednog. Najbolje bi bilo oba unijeti u dom, barem za predstojeće blagdane.
Cvjetovi ciklama već krase prozore naših kuća i stanova, naravno s unutrašnje strane. Koliko god ciklama ne voli toplinu, ipak bi propala vani, barem ona koja nije navikla. Ljubitelji te cvjetne da-
me, osim u teglama, ciklame presađuju i u svoja dvorišta bez obzira na to radi li se o kultiviranoj ili onoj šumskoj.
mo svojim novcem, svojom kupovinom. Svaki put dok ovo kupite, vi glasate da toga bude još više, toliko je jednostavno. Dobro razmislite što želite poduprijeti svojim novcem - jer svaki od 8 milijardi stanovnika svijeta mora svaki dan jesti - i tako svi mi direktno donosimo odluke o stanju svijeta svaki dan. Donosimo bolje izbore - birajmo lokalno, sezonsko i organsko. Uzgajajmo i kuhajmo vlastitu hranu, jer kad nešto nosimo u kuhinju direktno s vrta, tu nema plastike i nepotrebne ambalaže. Kupujte kod lokalnih organskih poljoprivrednika, i tu možete izbjeći svu ovu silnu plastiku - a u konačnici dobiti svježije voće i povrće netom ubrano, što znači i s puno više nutrijenata i bez ostataka štetnih pesticida.
Kako je bitno da je hrana lokalna, sezonska i organska i kako izborom hrane mi zaista možemo svaki dan utjecati na stanje svijeta, objasnila sam u brošuri “Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane”, koju vam poklanjam uz svaku narudžbu bilo Kalendara iz Biovrta za 2025, knjige ili ostalog što imamo u ponudi na www.biovrt.com.
Ciklama je specifična po tome što svu svoju cvjetnu raskoš pokazuje upravo ovih zimskih dana. A raskoš ci klama pokazao nam je Vlado Šupljika iz Donjeg Kraljevca čija se obitelj već duži niz go dina bavi njenim uzgojem. Ciklama se još naziva i "cvijet iskrenosti". (vv) Vlado Šupljika obožava cvijet ciklame
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo sretan i blagoslovljen Božić
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE U VARAŽDINU
Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu obilježio je velik jubilej na proslavi Dana Fakulteta
Pola stoljeća kontinuiranog rada, inovacija i doprinosa obrazovanju, znanosti i širem društvu svjedoči o viziji, predanosti i kvaliteti koja ovaj fakultet čini jednim od najuglednijih visokoobrazovnih ustanova u Hrvatskoj i šire. Fakultet organizacije i informatike 2024. godine slavi 50. obljetnicu osnutka i uspješnog djelovanja. Konstituirajuća sjednica znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta organizacije i informatike održana je 18. prosinca 1974. godine te je na temeljima Više ekonomske škole FOI postao fakultet, a samo godinu dana kasnije i sastavnica najstarijeg i najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj – Sveučilišta u Zagrebu. Od svog osnutka 1974. godine, FOI je usmjeren na obrazovanje i osposobljavanje vrhunskih stručnjaka u području organizacije, informatike i poslovnih sustava. Tijekom godina, razvili su se u suvremenu instituciju koja uspješno prati i predviđa promjene u tehnološkom, ekonomskom i društvenom okruženju. Njegovi diplomanti danas zauzimaju istaknute pozicije u raznim sektorima, od informacijskih tehnologija, financija i industrije do javne uprave i obrazovanja, ne samo u Hrvatskoj, već i diljem
ma stvarnim potrebama tržišta rada. S jedinstvenim spojem teorijskog znanja i praktičnih vještina, fakultet osigurava da studenti budu spremni za izazove dinamičnog poslovnog i tehnološkog okruženja. Osluškujući potrebe tržišta FOI je razvio niz prijediplomskih, diplomskih i doktorskih studijskih programa koji su usmjereni na moderne tehnologije, upravljanje informacijama, analitiku podataka i poduzetništvo. Posebna se pažnja pridaje suradnji s gospodarstvom, što omogućuje studentima ne samo pristup najsuvremenijim alatima i metodologijama, nego i prilike za praksu, projekte i zapošljavanje. Fakultet također aktivno surađuje s mnogobrojnim poznatim tvrtkama, koje prepoznaju
stveno-istraživački rad ključna je komponenta identiteta, pa tako fakultet kontinuirano sudjeluje u brojnim domaćim i međunarodnim projektima, stvarajući inovativna rješenja i pridonoseći razvoju informacijskih sustava, digitalne transformacije i održivog poslovanja.
Ljudi kao najvredniji resurs
Temelj uspjeha FOI-ja kroz ovih godina su njegovi ljudi. Stručno i predano akademsko osoblje, motivirani studenti i predani partneri čine ovu instituciju prepoznatljivom. FOI njeguje inkluzivnu i poticajnu akademsku zajednicu koja se temelji na međusobnom uvažavanju, suradnji i dijeljenju znanja. Ulaganjem u razvoj kadrova, modernizaciju infrastrukture i osiguranje kvalitete, fakultet stvara uvjete za kontinuirani rast i unapređenje svih aspekata svoga djelovanja. prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, dekanica fakulteta, ovom je prigodom podijelila nagrade najistaknutijim članovima: prof. dr. sc. Damiru Dobriniću za životno djelo, prof. dr. sc. Zlatku Erjavcu za posebna postignuća u znanstveno-istraživačkom radu, doc. dr. sc. Dini Korent za posebna postignuća u nastavnom radu, Goranu Leskovaru, mag. iur., za predan rad nenastavnom osoblju, Ivici
Povelju „Prijatelj FOI-ja“ za promociju i suradnju s FOI-jem dobio je prof. Wim Van Petegem. Priznanja za najbolji znanstveni rad u časopisu s najvećim pokazateljem citiranosti časopisa (JCI) dobile su prof. dr. sc. Blaženka Divjak i Barbi Svetec, mag. educ. philol. croat., mag. educ. philol. angl. Priznanja su dobile i tvrtke SICK Mobilisis, Konzum plus, CRATIS, FINA, Apis IT, IGEA, OTP banka, Speck, Makerspace, SPAN, Oracle i HBOR za uspješnu poslovnu suradnju s fakultetom.
Zahvaljujući svima koji su doprinijeli njegovom razvoju – studentima, zaposlenicima, partnerima i prijateljima – FOI s ponosom stoji kao simbol kvalitete, vizije i trajne predanosti obrazovanju i znanosti. Neka narednih 50 godina bude još uspješnije, ispunjeno novim dostignućima i izazovima koji će biti prilika za daljnji rast
Nagrada najboljim studentima prema prosjeku ocjena:
Sveučilišni prijediplomski studij Informacijski i poslovni sustavi
1. godina – Marina Jendrašić
2. godina – Filip Novak
3. godina – Nino Lončar
Sveučilišni preddiplomski studij Ekonomika poduzetništva
1. godina – Ana Rudolf
2. godina – Sebastijan Geček
3. godina – Tihana Triplat
Stručni preddiplomski studij Informacijske tehnologije i digitalizacija poslovanja/Primjena informacijske tehnologije u poslovanju
1. godina – Anja Kolarić
2. godina – Žana Marija Podgorelec
3. godina – Matko Kekez
Sveučilišni diplomski studiji informatike
1. godina – Tin Tomašić
2. godina – Melanija Štefan
Sveučilišni diplomski studij Ekonomika poduzetništva
1. godina – Ana Novak
2. godina – Klara Šilec
Nagrada najboljim studentima prema znanstvenim, stručnim i sportskim postignućima: Matea Adlašić, Lovro Babić, Jakob Bertović, Nikola Bešenski, Elena Brebrić, Josip Budak, Sven Cerovec, Lucijana Čančar, Igor Dačnik, Dorotea Dananić, Martin Dobec, Karlo Đukin, Matija Fric, Ivan Giljević, Mateja Gršeta, Vanesa Gudić, Anamarija Horvat, Marko Hranić, Matea Ilišević, Jan Ivančić, Franka Ivas, Franka Jerbić, Ivan Juras, Ivan Kučan, Luka Kukec, Klara Lupoglavac, Roberto Mandekić, Matej Marijan, Ivan Mihelić, Luka Mikulić, Tin Milanović, Sebastijan Njegovan, Domagoj Sitar, Korina Sterle, Fran Sviličić, Patrik Šantek, Ema Tomičić, Tome
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2024. JASMINKA PODVEZ iz Čakovca
Svojim štalicama želim podsjetiti
ljude na nadu koju nam je Bog dao kao i na pravi smisao Božića
Piše: Aleksandra Sklepić
Jasminka Podvez iz Čakovca ljubiteljica je prirode, pa u skladu sa svojim nazorima, od recikliranih i prirodnih materijala izrađuje predivne betlehemske štalice koje su za nju simbol istinskog Božića.
- Isus se rodio u skromnoj štalici, tome nas uči Biblija, a svi znamo da je porod sam po sebi zaista težak događaj za svaku majku. Za Isusa i njegovu majku nije bilo mjesta nigdje, već su se morali smjestiti u najteže uvjete. Svojim štalicama želim podsjetiti ljude na nadu koju nam je Bog dao i na pravi smisao Božića – skromnost i ljepotu, čak i u teškim životnim situacijama, rekla nam je Jasminka.
Svoje štalice Jasminka izrađuje od materijala koje ima doma, jednostavnih kartona, kutija, ostataka ambalaže, ponekad doda neku igračku, �igurice ljudi i životinja, a ukrašava ih mahovinom, slamom, grančicama drveća te različitim ukrasima koje pronalazi u prirodi.
Štalice su obojane divnim bojama, neke od njih imaju i dodatke poput kamenih zidova, a njihova jednostavnost daje im dostojanstven i čaroban izgled.
Osim štalica, Jasminka izrađuje i razne kućice, također od prirodnih mate-
rijala. Na ideju je došla uz svoje unuke, jer joj je želja i namjera bila okupirati ih nečim korisnim, kako bi ih usmjerila na sadržaje koji nisu na televiziji i na internetu. Uspjela je u tome te unuci rado sudjeluju u kreaciji ovih
lijepih rukotvorina. Kad ima slobodnog vremena, voli šetati prirodom i planinariti. Izradom ovih maštovitih simboličnih štalica Jasminka naglašava važnost očuvanja pravih vrijednosti, za razliku od brojnih sim-
bola (Orašara, gnomova i vilenjaka) koji su preplavili naše ulice, a nemaju veze s našom tradicijom i vjerom.
Svoje radove izlaže na sajmu u Čakovcu, gdje ih mogu vidjeti brojni Međimurci.
Piše: Sanja Heric
Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade? Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili.
Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.
Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti.
Naš žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.
Kako sudjelovati u natječaju?
Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase. Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.
Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 3. siječnja 2025. godine. Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!
Za najljepši božićni ukras dijelimo sljedeće nagrade:
• Prva nagrada: Poklon bon Jakopić travel u iznosu od 50 eura, uz mogućnost izbora destinacije po želji.
• Druga nagrada: Poklon bon BIMA
- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.
• Treća nagrada: Poklon bon BIMA
- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.
Mira Toth iz Čakovca ovog je tjedna obavljala jutarnju kupnju u Trgovini KRK na čakovečkom sajmištu. Ugodno smo ju iznenadili malim poklonom, platnenom
šoping-vrećicom Međimurskih novina. Gospođa Mira je redovna čitateljica naših novina, a najviše ju zanimaju aktualni događaji. Ljubazna prodavačica Nina Škvorc se
pridružila gospođi Miri na fotogra�iji za naše novine. Uz ovako simpatičnu prodavačicu, zaista je ugodno kupovati u ovoj Trgovini KRK. (mk)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”
Briljanta i naših novina
Novo, 116. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri
kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor
pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do ponedjeljka 23. prosinca. Sretnog dobitnika 116. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. prosinca. (mk)
Radovan Žvorc, Armin Sovar i Siniša Jalušić naši su vjerni čitatelji koji svakog petka uz kavu, s nestrpljenjem iščekuju novi broj Međimurskih novina. Njima je infor-
miranje, i to ono kvalitetno, čisti užitak. Svaki od njih ima svoje omiljene rubrike: Radovan se s oduševljenjem posvećuje stranicama o gospodarstvu i što je aktualno
u našem gradu, Armin uživa u pregledavanju špice i čitanju viceva, dok Siniša pažljivo prati stranicu malih oglasa i ne propušta našu karikaturu na zadnjoj stranici. (db)
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Bojan Jambrošić sprema nezaboravan doček Nove godine za djecu
Bojan Jambrošić je svoju karijeru izgradio kroz brojna priznanja i uspjehe, od pobjede u emisiji Hrvatska traži zvijezdu do popularnog animiranog serijala Jojo. Njegov rad za djecu, bilo kroz pjesme, predstave ili crtiće, uvijek je usmjeren na radost i edukaciju najmlađih. Bojan će na dječjem dočeku Nove godine u Čakovcu,
zajedno s NEW YORK bendom, prirediti veselu atmosferu na Trgu Republike, gdje će mali i veliki posjetitelji uživati u pjesmama iz serijala Jojo te poznatim hitovima. Svi koji ga prate kroz različite faze karijere mogu očekivati još puno novih projekata i nastupa u 2025. godini. Cijeli intervju pročitajte na 3. str. Medije. (sb)
Četvrtak,
26. prosinca
Koncert Alka Vuica i Trash
Mesap Nedelišće
Petak, 27. prosinca
18:30
Koncert Božićem
kroz Hrvatsku
Crkva svetog Antuna Padovanskog
Subota, 28. prosinca
19:00
Piano box (Darko Golubić i Zoran Puljek)
Ul. Katarine Zrinski, Čakovec
19:15
Koncert Josip Štolcer Slavenski
Crkva sv. Nikole biskupa
21:00
Koncert Neda Ukraden Mesap Nedelišće
Utorak, 31. prosinca
10:30
Mali doček u Čakovcu
New York Band i Bojan Jambrošić Trg Republike
11:30
Doček u podne
Šetnica svete Barbare, Mursko Središće
14:00
Doček australske nove godine na ledu uz šampanjac i klizanje Macanov dom Čakovec
dolazi u CZK
Orašar, najomiljeniji božićni balet, dolazi u Čakovec u spektakularnoj izvedbi Ukrajinskog klasičnog baleta. U petak 20. prosinca, publika u Centru za kulturu Čakovec bit će uronjena u čarobni svijet Klare, djevojčice koja ispod božićnog drvca otkriva izvanredan dar –drvenu lutku Orašara – te kreće na čudesne avanture uz bezvremensku glazbu Čajkovskog. Zbog iznimnog
MALA SUBOTICA
Božićni sajam uz Djeda
Božićnjaka
U subotu 21. prosinca 2024. godine, s početkom u 16 sati, na prostoru tržnice u Maloj Subotici održat će se Božićni sajam. Osim bogate ponude delicija i ukrasa, djecu će dočekati Djed Božićnjak. Također, planirana je Božićna utrka i paljenje četvrte adventske svijeće. (sh)
interesa, rasprodana su oba termina predstave, u 17 i 20 sati.
Nakon više rasprodanih turneja u Hrvatskoj i regiji, Ukrajinski klasični balet ponovno će imati priliku oduševiti čakovečku publiku svojom hvaljenom produkcijom jednog od najpoznatijeg i najizvođenijeg baleta na svijetu. Tradicionalna koreogra�ija obogaćena je modernim scenografskim
balet izvest će najpoznatiji i najizvođeniji balet na svijetu
i režiserskim rješenjima, raskošnim dekoracijama i kostimima te suvremenim videoprojekcijama.
Trupa, čiji su solisti prvaci najprestižnijih europskih
The North Crew vas poziva na božićno druženje koje će Vam još dugo ostati u sjećanju! Autoklub The North Crew, osnovan 2017. godine, s ponosom najavljuje svoj prvi Božićni susret automobila, koji će se održati 20. prosinca (petak) u 16 sati ispred Centra za kulturu u Čakovcu. Dolazak automobila je predviđen u 14 sati s ulazom na MTČ parkingu.
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - PATRICE GOURRIER: SPASIMO BOŽIĆ!
Dobitnik knjige Žeđ objavljene u prošlom broju je Ivanka Jeneš iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1527
Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona:
Mjesto i poštanski broj: Međimurske novine poklanjaju knjigu
POKLANJA KNJIGU
Patrice Gourrier: Spasimo Božić!
knjige 10 dana od objave dobitnika.
Blagdan Božića koji je za kršćane, katolike, protestante i pravoslavne, uz Uskrs, temeljni blagdan. Umjesto da se pripravimo za rođenje Kristovo i is�nski smisao Božića mi, trošimo najviše vremena za kupovinu darova i razna ugađanja sebi samima. Još u 4. stoljeću upozoravalo se da pripazimo na to kako se dočekuje i slavi Božić: „Ne ki�mo naše ulaze vijencima, ne priređujmo zabave, ne ukrasujmo ulice; ne podlegnimo zadovoljstvima dodira, ne ustrajmo u mlakos� mekoputnih i lakomislenih navika, i svim �m čudima ništavnos�, bježimo od njih, od blistavih kamenčića, lažnih dragulja, bez raskalašenos� i opijanja.
Posjetitelji će moći uživati u prelijepom prizoru mnogobrojnih ukrašenih automobila, a članovi kluba pozivaju sve koji su u mogućnosti doprinijeti svojom donacijom, bilo to u obliku igračaka, slatkiša ili drugih sredstava, da pomognu. Svi prikupljeni darovi bit će usmjereni na pomoć djeci iz socijalno ugroženih obitelji, kako bi im blagdani bili ispunjeni ljubavlju i pažnjom. (sh)
kazališta, samo u posljednje dvije plesne sezone održala je više od 200 baletnih predstava, a u prošloj je godini Orašara diljem Europe pogledalo više od 50.000 gledatelja. (sh)
Župa sv. Leonarda Opata iz Goričana poziva na poseban duhovni Božićni rock koncert pod nazivom "PSALAM 139 - Noć svijetli kao dan". Koncert će se održati u nedjelju 22. prosinca, s početkom u 18 sati. Izvođači su: ZSA ZSA, Grupa Emanuel, Sestre Halužan i Vlatko Vukina. (sh)
21:00 DJ program Doček na Mađerkinom bregu
22:00
Veliki doček - Vesna Pisarović Trg Republike, Čakovec Petak, 3. siječnja 2025. 21:00 TS Zrin Pub Potkova, Terme Sve�
Subota, 4. siječnja 2025. 21:00
Vlatko Štampar (stand-up) i Dobre vibracije Pub Potkova, Terme Sve�
Subota, 18. siječnja 2025. 8:00
Vincekovo po štrigovskim bregima
Nedjelja, 19. siječnja 2025. Vincekov pohod (PD Bundek)
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Patrice Gourrier u knjizi Spasimo Božić!, objavljenoj u Francuskoj prije deset godina i prevedenoj na svjetske jezike, nastoji blagdanu Božića vratiti njegov izvorni
DONOSIMO PREGLED božićnih sajmova, koncerata i događanja u vašoj sredini
Premda je Božić obiteljski blagdan, u ovom radosnom blagdanu sudjelujemo cijeli prosinac. Diljem Međimurja održavaju se božićni koncerti, priredbe, božićni sajmovi na kojima možete kupiti domaće delicije, ukrase ili uz kuhano vino ili čaj pogledati dio tradicije nekadašnje proslave Božića. U nastavku donosimo kamo se i kada možete uputiti s prijateljima ili obitelji.
Čakovec Petak, 20. prosinca
- 16:00 – 22:00 Bleščeči kutak – humanitarni Božićni auto susret “The North Crew”, Trg Republike
- 17:00 Ukrajinski klasični balet: Orašar, Centar za kulturu
- 18:00 Popularno predavanje petkom: „Vunasti mamuti –divovi ledenog doba“, Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
- 19:00 TS Prim, Shpitza Bar
- 19:15 Adventski koncert: Zbor Tobija, Crkva sv. Nikole Biskupa
- Apres Ski Trash by Lusky, Klizalište – Macanov dom
- 14:00 – 16:00 After work akcija, Pub Lepi Dečki
- 19:30 Friday Night Live – Šenjug, Vešić, Potočnik i Mehun Kvartet, Mamas&Tapas
- 20:00 Ukrajinski klasični balet: Orašar, Centar za kulturu
- 21:00 Hypnotic: Winter Break – DJ Nicola Moreno, MC Matteo, Caffe bar Paladin
- 22:00 Mike i Me (ZG), Arcus Caffe
- 22:00 Red Minimalista, Casa Latina Club
Subota, 21. prosinca
- 9:00 – 13:00 Adventska košarica – tradicionalni sajam domaćih proizvoda, Ul. Katarine Zrinski
- 9:00 Božićno fotkanje s Djedicom | MURID i Mela Bistro i Bakery
- 10:00 Koncert: HJER, Ul. Katarine Zrinski
- 10:00 – 12:00 Santa Berto na klizaljkama, Klizalište, Macanov dom
- 11:00 Advent run – humanitarna utrka, start Trg Republike
- 12:00 Otvorenje božićne kupole by Bing, Ul. Kralja Tomislava
- 17:00 – 19:00 Adventska košarica – tradicionalni sajam domaćih proizvoda, Ul. Katarine Zrinski
- 17:00 – 19:00 Vožnja vlakićem i druženje s Djedom Božićnjakom, Stanica: Dom sindikata
- 17:00 Pjevački zbor umirovljenika Čakovec, Centar grada
- 17:00 Predstava za djecu: Šašavo drvce, Teatar.002, Ul. Katarine Zrinski
- 17:00 Božićni party gimnastičkog kluba "Marijan Zadravec Macan" Čakovec, Trg Republike
- 18:15 Paljenje četvrte adventske svijeće, ispred Crkve sv. Nikole Biskupa
- 19:00 DJ Sreo, Shpitza Bar
- 19:00 Koncert: Nuovo, Ul. Katarine Zrinski
- 20:00 Koncert: Adastra, Ul. Katarine Zrinski Xmas Disco
- Studio 54 by Sasha Mikac, Klizalište, Macanov dom
- 20:00 DJ Dino, Pub Lepi Dečki
- 20:00 Karaoke u Prostoru!, Klub Prostor "CeZam"
- 21:00 Siniša Biško, Meta bar
- 21:00 Hypnotic: Winter Break – DJ Marin Magic, Caffe bar Paladin, besplatan ulaz do 23:00
- 22:00 Valentino i Igor | Rock, blues, country acoustic, Pivnica Zrinski Nedjelja, 22. prosinca
- 9:00 – 13:00 Adventska košarica - tradicionalni sajam domaćih proizvoda, Ul. Katarine Zrinski
- 10:00 – 11:30 Koncert: Like Father Like Son (Srećko Krištofić i Hrvoje Krištofić), Ul. Katarine Zrinski
- 15:00 FC25 Božićni turnir, obavezna registracija, Arcus Caffe
- 16:00 – 18:00 Convoy Djeda Mrazova, Trg Republike, Čakovec
- 17:00 – 19:00 Adventska košarica – tradicionalni sajam domaćih proizvoda, Ul. Katarine Zrinski
- 17:00 – 19:00 Vožnja vlakićem i druženje s Djedom Božićnjakom, Stanica: Dom sindikata
- 17:00 Koncert: Zoran Puljek i Ivan Judas, Ul. Katarine Zrinski
- 18:00 Božićni koncert Zbora Baptističke crkve Mačkovec Ponedjeljak, 23. prosinca
- 9:00 – 13:00 Adventska košarica – tradicionalni sajam domaćih proizvoda, Ul. Katarine Zrinski
- 17:00 – 19:00 Adventska košarica – tradicionalni sajam domaćih proizvoda, Ul. Katarine Zrinski
- 18:00 Koncert: RomantixEurythmics Cover Band, Ul. Katarine Zrinski
- 19:00 Božićni kviz, Restoran & Bar Boccone
Utorak, 24. prosinca
- 10:00 – 12:00 Santa Berto i Luksi, Klizalište, Macanov dom
- 12:15 Badnjak u TRIP-u, TRIP Caffe i Night bar
- 21:00 Božićni party, Kaotik
- 21:00 Badnjak u Arcusu – DJ Luksi i DJ Detron, Arcus Caffe
- 22:00 Badnjak party! 80’s, 90’s, 00’s | Dress code: Ugly sweater | Najružnije veste se nagrađuju, Pivnica Zrinski
Srijeda, 25. prosinca
- 21:00 Veliki Božićni trash party, Meta bar, potrebna ulaznica
Donja Dubrava
Četvrtak, 26. prosinca
- 16:00 Dvorana Osnovne škole, Božićni koncert
Nedjelja, 29. prosinca
- 17:00 župna crkva sv. Jakoba, Božićni koncert zborova
Donji Kraljevec
Nedjelja, 22. prosinca
- 14:00 doček Djeda Mraza Hodošan kod Doma kulture
- 15:00 božićna priredba Sveti Juraj u Trnju, Društveni dom Goričan
Nedjelja, 22. prosinca
- od 18:00 božićni rock koncert u Goričanu, Župa sv. Leonarda opata iz Goričana
Utorak, 24. prosinca
- od 10:30 do 12:30 sati podjela ribica i humanitarna akcija kod nove tržnice u Goričanu
Gornji Mihaljevec
Nedjelja, 22. prosinca
- 18:00 Dom kulture Gornji Mihaljevec, Božićni koncert: ŽVS “Sveti Marko” Selnica, Chriztel Renae Aceveda i Vanessa Kralj Utorak, 24. prosinca
- 19 sati, Trg Gornji Mihaljevec, Badnjak dječja polnoćka, Žive jaslice, Program “Badnja noć”, Naša djeca, Vino i riba
Mala Subotica
Nedjelja, 22. prosinca
- od 15:00 Društveni dom Palovec, predstava i podjela darova „Šašavo drvce“
- 17:00 Adventsko - božićni koncert KUU Zvon u Crkvi Rođenja
Blažene Djevice Marije u Maloj Subotici
Mursko Središće Subota, 21. prosinca
- 18:00 Centar za kulturu Rudar, Klapa Dičaki i Židanske zvjezdice, Duhovno-božićni koncert Nedjelja, 22. prosinca
- 19:00 Crkva svete Ane Hlapičina, Koncert Dominik Padarić
- 14:30 Šetnica svete Barbare, dolazak Djeda Božićnjaka i božićni sajam
Ponedjeljak, 23. prosinca
- 18:00 Centar za kulturu Rudar, Armando Puklavec – božićni koncert
- 18:00 Društveni dom Peklenica, filmsko-kvizaška večer, Društveni dom Peklenica Utorak, 24. prosinca
- 10:00 Šetnica svete Barbare, podjela ribica na Badnje jutro Četvrtak, 26. prosinca
- 18:00 Centar za kulturu Rudar, koncert mladih glazbenika Murskog Središća
Nedelišće
Petak i subota, 20. i 21. prosinca
- od 17 do 20:00 Priča o Božiću kod stabla platane na Trgu Republike u Nedelišću, božićno druženje uz vesele nastupe dječjih vrtića i udruga iz Općine Nedelišće te bogatu blagdansku ponudu Zajedno ususret Božiću!
Subota, 21. prosinca
- 17:00 Sportska dvorana OŠ Nedelišće, Plesna čarolija mažoretkinja Nedelišća Nedjelja, 22. prosinca
- 18:00 SGC Aton, Božićni koncert u Nedelišću, 25 godina Zbora “Josip Vrhovski”
Prelog
Petak, 20. prosinca
- 19:00 Adventska čarolija, Ogenj, Trg Slobode
- 18:00 Dom kulture Prelog Ježeva kućica i Djed Božićnjak
- 18:00 Predstava za djecu, Dom kulture Grada Preloga u sklopu Adventske čarolije u Prelogu, na Trgu Slobode ispred Doma kulture Grada Preloga
Subota, 21. prosinca
- 18:00 Božićni koncert u župna crkva sv. Jakoba ap. st. Prelog Cirkovljan
Subota, 21. prosinca
- 17:00 gastro ponuda, fritule, kuhano vino
- 18:00 dolazak Djeda Mraza Čehovec
Subota, 21. prosinca
- 17:30 zabavni program s božićnim pjesmama Čukovec
Nedjelja, 22. prosinca
- 16:00 park kod crkve
– božićni sajam
Oporovec
Subota, 21. prosinca
- 17:00 kićenje drvca ispred kapelice, druženje uz NTD band
Selnica
Subota, 21. prosinca
- dolazak Djeda Božićnjaka s početkom u 18:00 u Vatrogasnom domu Selnica
Nedjelja, 22. prosinca
- Božićni sajam s početkom u 14:00 posjetitelji će imati priliku kušati domaće delicije, poput kolača, kobasica i kuhanog vina, razgledati ponudu rukotvorina i ukrasa, nastup Mirka Švende Žige
Strahoninec
Subota, 21. prosinca
- od 15:00 ispred zgrade općine Strahoninec, Advent u Strahonincu
Sveti Juraj na Bregu
Subota, 21. prosinca
- 17:00 Crkva svetog Jurja mučenika u Lopatincu, Božićni
koncert pjevačkog zbora Sveti Juraj na Bregu
Nedjelja, 22. prosinca
- od 11:00 Školska sportska dvorana OŠ Ivana Gorana Kovačića Pleškovec, XI. Božićni sajam u Svetom Jurju na Bregu Štrigova
Subota, 21. prosinca
- 18:00 Crkva sv. Marije Magdalene, Božićni koncert - 19:00 Dom kulture Štrigova, paljenje četvrte adventske svijeće i božićni sajam - 20:00 Dom kulture Štrigova, koncert Vanesse Kralj pod nazivom Vanessina božićna čarolija
Nedjelja, 22.prosinca - 15:00 vidikovac Mađerkin breg, susret s Djedom Božićnjakom
Terme Sveti Martin
Petak, 20. prosinca - 21:00 TS Zrin
Subota, 21. prosinca - 21:00 Grupa Vertigo
Nedjelja, 22. prosinca - 15:00 Nastup OŠ Sveti Martin na Muri
Vratišinec
Petak, 20. prosinca
- 18:00 Božićni koncert u župnoj crkvi -19:00 Božić u srcu, Društveni dom Gornji Kraljevec
13. KRAMPUSLAUF po redu okupio 500-tinjak sudionika i preko 4000 posjetitelja
Krampuslauf u Svetom Martinu na Muri jedinstveni je u cijeloj Hrvatskoj
Piše: Sanja Heric
Ovogodišnji Krampuslauf u Svetom Martinu na Muri okupio je 27 ekipa krampusa iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Ukupno je bilo 500-tinjak krampusa i preko 4000 posjetitelja, koji su bili oduševljeni ovim jedinstvenim događajem u Hrvatskoj. S druge strane, na društvenim mrežama pak su se zaredali negativni komentari. Kako to biva u svijetu društvenih mreža, većinom onih koji nikad nisu posjetili ovaj događaj, niti su dublje upoznati s poviješću ovih običaja. No bilo je i onih rijetkih koemntara koji su znali pozadinu događaja.
- Bilo bi dobro da se ljudi malo informiraju prije komentiranja. Radi se o jako starim običajima, poganskim, ali kasnije preuzeti od crkve. Krampus je oduvijek pratitelj svetog Nikole, kao i u svemu imate s jedne strane dobro, s druge loše.
Poanta je tjeranje zlih duhova pa zato izgledaju što strašnije. Tradicija je jača u alpskim zemljama, ali uistinu ne kužim takvo čuđenje.
Npr. Kurenti u Ptuju postoje odavno i nisu se mnogi na-
zovi vjernici digli na noge desetljećima prije, komentirala je naša čitateljica Marina Domislovic-Mayfair. - Zlo je u ljudima, a ne manifestacijama. Većini bi bilo bolje da se pobuni protiv
stvarnih osoba koje nam svima ugrožavaju egzistenciju i normalan život na dnevnoj bazi, zaključila je čitateljica. Organizatori ovog događaja zaslužuju svaku pohvalu za izvanrednu organizaciju
koja je provela Krampuslauf bez ikakvih incidenata, pretvarajući ga u manifestaciju koja nadmašuje sve prethodne. Sam Krampuslauf su predvodili domaći Svetomartinski krampusi, a među sudionicima se istaknula i grupa iz susjedne Štrigove, poznata kao Štrigovski parklini, koja je došla improviziranim autom, stvarajući i veliku buku sa svojim topovima.
Klizalište se vratilo na legendarni Macan u Čakovcu nakon više od desetljeća
Klizalište Čakovec vas zove!
Donosimo vam raspored aktivnosti na klizalištu do kraja prosinca
Klizalište se vratilo na legendarni Macan u Čakovcu nakon više od desetljeća.
Brojni Međimurci i Međimurke svoje su prve klizačke korake napravili upravo na klizalištu na Macanu, a ove zime vrijeme je da prokližu i njihova i naša djeca. Protekle nedjelje najmlađe je u popodnevnom terminu razveselio Santa Berto, a naš međimurski djedica
vraća se i ove nedjelje, 22. prosinca, a klizat će od 17 do 19 sati. Santa Berto ostane možda i duže, na nama je da ga gnjavimo za fotke i druženje!
Ledeni Čakovec svakog petka dočekuje Apres Ski DJ-eve ispred SKI Bara, a ovog vikenda nam iz kućice Santa Berte glazbu pušta Luksi, subota je rezervirana za Xmas Studio 54 u reži-
ji Saše Mikaca. U nedjelju dolazi i sam Santa Berto, ali na led.
Kližite s djedicom na Badnjak!
Santa Berto stiže na led i u jutarnjim satima na Badnjak i to od prvog termina u 10 sati, pa sve do podne. Na sam Badnjak klizalište radi do 18 sati, dok na Božić odmaramo i vidimo se na Štefanje! Djeci će na klizalištu
Raspored aktivnosti na klizalištu
20.12. – Apres Ski by Lusky
21.12. – Xmas Studio 54 Disco by Saša Mikac
22.12. Santa Berto na ledu (17 – 19 sati)
24. 12. Santa Berto na ledu (10 – 12 sati)
28.12. WINTERSTORY OF FORESTLAND by Josh Somen & FRiends
Klizalište radi radnim danom od 9 do 22 sata, vikendom od 10 do 23 sata, osim na Badnjak kada radi do 18 sati, a na Božić ne radi. 28. 12. Forestland priča zimsku priču, a na Staru godinu na klizalištu nas sve očekuje doček Australske nove godine, i to točno u 14:00 sati!
Bojan vjeruje da je njegov uspjeh u radu s djecom povezan s činjenicom da i on sam ima dijete u duši
Piše: Sania Bižupić
Foto: Danijela Erceg, HTV/HRT
Čakovec ove godine sprema posebno uzbudljiv doček Nove godine, a jedna od najvećih atrakcija bit će dječji program na Trgu Republike. U podne će najmlađe i njihove obitelji razveseliti Bojan Jambrošić i Jojo i prijatelji. Pjevač, glumac i animator, Bojan Jambrošić, već 15 godina oduševljava publiku svojom svestranošću, a uoči nastupa otkrio nam je kako izgleda njegova karijera danas, što ga inspirira te što priprema za 2025. godinu.
Petnaest godina nakon pobjede u "Hrvatska traži zvijezdu"
Za Bojana, pobjeda u popularnom talent showu prije 15 godina bila je prekretnica u karijeri. - Za mene je ta pobjeda bila velika odskočna daska i
vjetar u leđa da nastavim raditi ono što volim. Samo dobra sjećanja su na to razdoblje i ne bi ništa promijenio. Zahvaljujući svemu tome iza sebe imam tri studijska albuma, zlatnu ploču, nagradu Porin, nominaciju za nagradu hrvatskog glumišta i još puno nastupa diljem Hrvatske, prisjeća se Bojan.
Trenutno nastupa u predstavama Božićna želja i Mi o vuku, dok njegov animirani serijal Jojo osvaja srca najmlađih gledatelja
Svestranost je Bojanova snaga - glazba, kazalište, animacija i režija ravnopravni su dijelovi njegove umjetničke priče. - Život mi čini upravo miks svega toga i svaki segment je na svoj način pose-
BOJAN JAMBROŠIĆ strast pronašao u animaciji dječjih crtića
Bojan Jambrošić kroz glazbu, kazalište i animaciju donosi radost najmlađima
ban. Glazba je uvijek tu, bile to dječje pjesmice, kajkavske popevke, mjuzikli ili moje pop pjesme. Kazalište jako volim jer je opet drugačije kada publiku uvodiš u neku priču i oni se zajedno s tobom smiju, plaču ili vesele, otkriva Bojan. Trenutno nastupa u predstavama Božićna želja i Mi o vuku, dok njegov animirani serijal Jojo osvaja srca najmlađih gledatelja. - Animacija dječjih crtića u zadnje vrijeme me jako veseli i moj crtani �ilm “Jojo” je došao do onih najmanjih gledatelja i nema sretnije osobe kada čujem da ih upravo moji crtići uveseljavaju, dodaje. Šarolik program za dječji doček
Bojan s nestrpljenjem iščekuje nastup na dječjem dočeku Nove godine u Čakovcu. - Publika može očekivati šarolik program. Uz moj “NEW YORK” bend izvest ćemo vesele pjesmice iz serijala JOJO, a bit će tu i poznati hitovi, domaći i strani, za one odrasle. Želja mi je da se zabave svi koji će doći u podne na trg dočekati Novu godinu s nama, govori Jambrošić.
Bojan vjeruje da je njegov uspjeh u radu s djecom povezan s činjenicom da i on sam ima dijete u duši.Ljudi često kažu da sam i
sam dijete u duši i slažem se s njima. Volim stvarati pjesmice, crtiće i predstave za djecu jer su ona najiskrenija i uvijek kažu i pokažu ako im se nešto sviđa ili ne. Najljepše je razveseliti i nasmijati klince i mislim da će to uvijek biti na prvom mjestu u mojoj karijeri, priznaje.
Hobi postao posao Njegov animirani projekt Roza ti i ja nastao je iz želje da razveseli vlastite nećake, a od tada je izrastao u hvaljeni crtić prikazivan na HRT-u.U svijet crtanog �ilma ušao sam sasvim spontano. Htio sam napraviti animirani �ilm za svoje nećake Vitu i Niku. I onda sam sam krenuo istraživati taj svijet koji je danas od hobija postao i posao. Roza ti i ja je projekt nastao u koroni. Kako je u tom trenutku stalo pjevanje i druženje, odlučio sam iskoristiti to vrijeme i posvetio se animaciji. Kasnije je to pomoglo da dobijem svoj crtani �ilm na HRT-u, otkriva Bojan. Do sada je snimio četiri sezone serijala Jojo, posvećenih učenju brojeva, prijevoznih sredstava i zdravom životu. Svaki serijal nastaje kroz godinu dana intenzivnog rada, a Bojan sve radi sam – od crtanja i animacije do glume i pjevanja. - Jedan serijal smo radili po godinu dana i za
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 1.1.2025. u CineStaru Varaždin.
mene je to bilo jako kreativno i kroz zezanciju, igru i zabavu uživao sam u svakom trenutku stvaranja, priznaje.
- U svijet crtanog filma ušao sam sasvim spontano. Htio sam napraviti animirani film za svoje nećake Vitu i Niku. I onda sam sam krenuo istraživati taj svijet koji je danas od hobija postao i posao
Novi singl sljedeće godine
Nakon dočeka Nove godine, Bojan se planira posvetiti novim projektima. - Od mene možete očekivati još puno novih dječjih sadržaja. Koliko na televiziji, toliko i na društvenim mrežama i Youtubeu. Osim toga, stvaramo i nove edukativne i šaljive predstave za djecu s kojima mislimo posjetiti cijelu Hrvatsku. Pjevanje sam malo stavio po strani upravo zbog ovog dječjeg svijeta, ali evo upravo prije nekoliko dana snimio sam novi singl s kojim bi izašao van početkom sljedeće godine, otkriva. Osim glazbe, kazališta i animacije, Bojan je otkrio i ljubav prema snimanju i reži-
VODE VAS U KINO KAKO DO
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Vukodlaci
Dobitnica ulaznica za film: Ivana Gala Vizinger
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
ji. - U posljednje vrijeme krenuo sam istraživati i svijet snimanja i fotogra�iranja, pa sam tako do sada snimio i režirao nekoliko reklama, a nedavno i božićni spot Kim Verson za pjesmu “Božićno čudo”, objašnjava. Na kraju, Bojan zahvaljuje svima koji ga prate kroz različite faze karijere. - Zahvalio bi se svima koji su uz mene u bilo kojem segmentu mog život. Hvala onima koji me prate kroz dječji sadržaj, kajkavske popevke, kazalište ili moj pjevački put. Podrška je ta koja mi daje vjetar u leđa i tjera me da i daje stvaram.
Bez zimske kape, ali i zimskih slušalica ne ide
Zlatko i Miodrag uživaju u zimskom ugođaju uz kuhano vino za dodatno grijanje
Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko
Elegantan par u crnoj kombinaciji
Anđelice na čakovečkoj špici
Crvena jakna je defini�vno dobitna kombinacija
Zimske kratke buce in su ove sezone
STOLNI TENIS
POSLJEDNJE JESENSKO KOLO Međimurskih liga „Međimurske novine“
Piše: Denis Tratnjak
Ekipa STK-a Mihovljan uvjerljivo je svladala STK Kos-Kotoribu s 8:2, a Arien Kovačić i Matija Volf osigurali su trice za goste. ZENŠenkovec 2 dominirao je protiv STK-a Goričan 1 rezultatom 9:1, uz trice Filipa Godine i Filipa Panića. STK Putjane Restart odigrao je savršen susret protiv oslabljenog STK Zasadbreg 1 s maksimalnom desetkom. Mihovljan 3 Primabiro bio je uvjerljiv protiv HE-DRA 1 Draškovec, visokom pobjedom uz trice Matije Strbat i Nikole Mikac. Susret STK Putjane Pinky-S i STK Hodošan 1 igra se u četvrtak. U zaostalom derbi susretu, ZENŠenkovec je svladao STK Putjane Restart 7:3 te potvrdio naslov jesenskog prvaka.
1. Međimurska liga
Rezultati 9. kola: STK KosKotoriba 1 - STK Mihovljan 2:8, ZEN-Šenkovec 2 - STK Goričan 1 9:1, STK Putjane Restart - STK Zasadbreg 1 10:0, HE-DRA 1 Draškovec - Mihovljan 3 Primabiro 2:8, STK Putjane Pinky-S - STK Hodošan 1, igra se u cetvrtak.
predvođen Ninom Bašekom. Donji Kraljevec 2 pobijedio Čakovec 3 uz trice Maria Glavaka i Dominika Filipašića. Rezultati 9. kola: USTA Belica 1 Angry Moose - Čakovec 1 3:7, Mala Subotica 1 - Nedelišće 1 0:10, STK Hodošan 2 - Lopatinec 1 5:5, Lopatinec 2 - ŠŠK ČAK Čakovec 3:7, STK Donji Kraljevec 2 - Čakovec 3 7:3
2. MEĐIMURSKA LIGA
1.Nedelišće 1 9 8 01 61-2916
2. Čakovec 1 9 7 11 65-2515
3. STK Donji Kraljevec 2 96 2 1 55-3514
4.Belica 1 Angry Moose 961 2 57-3313
5.ŠŠK ČAK Čakovec 951 3 52-3811
6.Lopatinec 1 9 22 5 43-47 6
7. Lopatinec 2 9 3 06 38-52 6
8. Čakovec 3 9 3 06 31-59 6 9.STK Hodošan 2 90 27 24-66 2 10.Mala Subotica 1 901 8 24-66 1
Parovi 10. kola: Čakovec 1 - Čakovec 3, STK Donji Kraljevec 2 - ŠŠK ČAK Čakovec, Lopatinec 2 - Lopatinec 1, STK Hodošan 2 - Nedelišće 1, Mala Subotica 1 - USTA Belica 1 Angry Moose.
3. Međimurska liga
Parovi 10. kola (proljeće): STK Mihovljan - Mihovljan 3 Primabiro, HE-DRA 1 Draškovec - STK Hodošan 1, STK Putjane Pinky-S - STK Putjane Restart, STK Zasadbreg 1 - STK Goričan 1, ZENŠenkovec 2 - STK Kos-Kotoriba 1.
2. Međimurska liga
Čakovec 1 pobijedio USTA Belica 1 Angry Moose, uz tricu Božidara Krnjoula, što ih je dovelo na drugo mjesto. Nedelišće 1 uvjerljivo slavilo protiv Male Subotice 1 i potvrdilo naslov jesenskog prvaka. STK Hodošan 2 i Lopatinec 1 remizirali su uz tricu Damira Ivanuše. ŠŠK ČAK Čakovec nadigrao Lopatinec 2,
Čakovec 4 uvjerljivo svladao ZEN-Šenkovec 3 uz sjajnu Anju Novak. Vladimir Rapaić predvodio Čakovec 2 Euroland do pobjede protiv HE-DRA 3. HE-DRA 2 potvrdila naslov jesenskog prvaka pobjedom nad USTA Belica 2, uz tricu Marka Tota. Goričan 5 pobijedio STK Putjane 3 uz briljantnog Rafaela Dominika. Goričan 3 nadjačao Šenkovec 5, a Dejan Gudlin osigurao ključne bodove. Rezultati 9. kola: Čakovec 4 - ZEN-Šenkovec 3 7:3, Čakovec 2 Euroland - HE-DRA 3 Draškovec 7:3, HE-DRA 2 Draškovec - USTA Belica 2 8:2, STK Putjane 3 - Goričan 5 3:7, Goričan 3 - Šenkovec 5 7:3.
3. MEĐIMURSKA LIGA
1.HE-DRA 2 Draškovec 9 8 10 68-2217
2. Goričan 3 9 72 0 60-3016
3. Goričan 5 9441 50-4012
4.Čakovec 2 Euroland 951 3 54-3611
5.HE-DRA 3 Draškovec 94 23 43-4710
6.USTA Belica 2 9414 46-44 9
7. Čakovec 4 9 3 15 38-52 7 8. Šenkovec 5 91 3 5 41-49 5 9. ZEN-Šenkovec 3 90 27 27-63 2 10. STK Putjane 3 901 8 23-67 1
Parovi 10. kola: ZEN-Šenkovec 3 - Šenkovec 5, Goričan 3Goričan 5, STK Putjane 3 - USTA
Domaći teren je bio za nijansu bolji te su domaćini ostvarili 12 pobjeda od 26 odigranih utakmica, gosti u 11, dok su 3 završile neriješeno
Belica 2, HE-DRA 2 Draškovec - HE-DRA 3 Draškovec, Čakovec 2 Euroland - Čakovec 4.
4. Međimurska liga
Nedelišće 2 pobijedilo STK Kos-Kotoriba 2 uz neporaženog
Dejana Marčeca. Mihovljan 4 i Sveta Marija 1 remizirali uz tricu
Dražena Bubeka. GSTK Prelog 2 slavio protiv Dragoslavec Brega 1 zahvaljujući Nenadu Martincu. Lopatinec 3 ostvario maksimalnu pobjedu nad HE-DRA 4. STK Kos-Kotoriba 3 pobijedio Donji Vidovec 1 uz ključnu tricu Stanislava Sovića.
Rezultati 9. kola: Nedelišće 2 - STK Kos-Kotoriba 2 9:1, Mihovljan 4 - Sveta Marija 1 5:5, Dragoslavec Breg 1 - GSTK Prelog 2 4:6, Lopatinec 3 - HE-DRA 4
Draškovec 10:0, Donji Vidovec 1 - STK Kos-Kotoriba 3 4:6.
4. MEĐIMURSKA LIGA
1.Mihovljan 4 96 3 0 54-3615
2. Donji Vidovec 1 961 2 50-4013
3. Nedelišće 2 95 22 52-3812
4.Sveta Marija 1 951 3 52-3811
5. STK Kos-Kotoriba 3 951 3 52-3811
6.Lopatinec 3 94 23 52-3810
7. STK Kos-Kotoriba 2 9 23 4 40-50 7 8. GSTK Prelog 2 9 22 5 40-50 6 9.Dragoslavec Breg 1 9 2 16 38-52 5 10.HE-DRA 4 Draškovec 9009 20-70 0
Parovi 10. kola: STK KosKotoriba 2 - STK Kos-Kotoriba 3, Donji Vidovec 1 - HE-DRA 4
Draškovec, Lopatinec 3 - GSTK Prelog 2, Dragoslavec Breg 1 - Sveta Marija 1, Mihovljan 4Nedelišće 2.
5. Međimurska liga
Donji Vidovec 2 i STK Pribislavec 2022 remizirali, a ključni igrač bio je Vinko Legin. Donji Kraljevec 1 uvjerljivo svladao Joka-Čakovec, predvođen Markom Šupljikom. STK Pribislavec visoko pobijedio USTA Belica 3, istaknuli se Ali Avdija i Ian Tepšić. Goričan 2 nadigrao STK Pribislavec VIDA, uz sjajne Nevena Hrastića i Marija Melnjaka. STK Putjane 4 nisu se pojavili protiv STK-a Hodošan 3, što je domaćima donijelo pobjedu 10:0.
Rezultati 9. kola: Donji Vidovec 2 - STK Pribislavec 2022 5:5, STK Donji Kraljevec 1 - Joka-Ča-
kovec 7:3, STK Hodošan 3 - STK Putjane 4 10:0, * bez borbe, gosti nisu došli, USTA Belica 3 - STK Pribislavec 3:7, Goričan 2 - STK Pribislavec VIDA 9:1.
1.
Parovi 10. kola: STK Pribislavec 2022 - STK Pribislavec VIDA, Goričan 2 - STK Pribislavec, USTA Belica 3 - STK Putjane 4, STK Hodošan 3 - STK Donji Kraljevec 1, Joka-Čakovec - Donji Vidovec 2. 6A. Međimurska liga
Goričan 4 poražen od STK P1367 “Grupa TNT”, uz tricu Darija Dobošića. GSTK Prelog 3 svladao Dragoslavec Breg 2, predvođen Tinom i Krešom Horvatom. Utakmica Udruge OKUS Knezovec i STK Zasadbreg 2 odgođena. Rezultati 9. kola: Goričan 4 - STK P1367 “Grupa TNT” 4:6, Udruga OKUS Knezovec - STK Zasadbreg 2, * igra se u četvrtak, Dragoslavec Breg 2 - GSTK Prelog 3 3:7.
Parovi 10. kola: GSTK Prelog 3 - Udruga OKUS Knezovec, STK Zasadbreg 2 - STK P1367 “Grupa TNT”, Goričan 4 - Sveta Marija 2. 6B. Međimurska liga
Rezultati 7. kola: Mala Subotica 2 - USTA Belica 4, Nedelišće 3 - Šenkovec 6, STK Zasadbreg 3 - Sveta Marija 3.
OTVORENO PRVENSTVO Zagreba Nino Baša osvojio srebro
U nedjelju je u Zagrebu u sportskom centru Dragutin Šurbek održano otvoreno prvenstvo Zagreba u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom.
Lagano do finala
Kategorija kolica bila je raspoređena u tri grupe, a jedan od nositelja skupina bio je Nino Baša. Nino je u skupini upisao dvije uvjerljive 3:0 pobjede protiv Antonia Prepelića i Gašpera Mlakara te tim rezultatima direktno prošao u polu�inalu gdje ga je čekao Ivan Puljko. Ni u ovom meču nije bilo previše neizvjesnosti
pa je tako Nino i u polu�inalu sigurno slavio s 3:0 u setovima.
Repriza finala u Strmcu
Finalni meč bio je repriza �inala prije nešto manje od mjesec dana u Strmcu. Naš Međimurec igrao je protiv slovenskog reprezentativca Ljubiše Gajića. Pružio je Nino prilično dobar otpor i prikazao dobru igru, ali to nažalost nije bilo dovoljno te je Slovenac pobijedio 3:1 u setovima, dok se naš predstavnik morao zadovoljiti osvojenim 2. mjestom. (nl)
DRUGA LIGA SJEVER
U Čakovcu se igrao (dobro)susjedski derbi između domaćega Međimurja i gostiju iz KK Varaždin. Prekodravski su košarkaši naišli na izuzetno slab otpor Međimuraca, dominirali od prve minute i zaustavili se na plus 34! Ovo je već šesti poraz čakovečkoga sastava, uz tri pobjede nalaze se pri dnu tablice Druge lige Sjever, konkretno na osmom mjestu. Na vrhu je i dalje neporaženi Radnik, a slijede ga Varaždin i Podravac s po dva poraza. Da poboljšaju bodov-
TREĆA LIGA
REZULTATI I KOŠEVI
Međimurje - Varaždin 55:89 (12;22, 14:22, 6:24, 23:21)
MEĐIMURJE: Šarić 12, Hren 13, Kranjčec 5, Palić 13, Zasspan 4, Rušnjak 3, Balent 5. Trener Novak S
Ivančica - Radnik 75:88
Vedi - Virka 90:75
Podravac - Grafičar 123:85
Mladost - Koprivnica 78:51
nu zalihu, Međimurju se šansa pruža već idućega vikenda kada gostuju kod Koprivnice koja ima 0/9 do sada. (bh)
Domaći poraz Čakovca!
Svoj ukupno drugi poraz upisao je Čakovec na domaćem terenu protiv varaždinskoga Varteksa, Nedelišće je poderalo Rudara, a Donji Kraljevec uknjižio je bodove s gostovanja u Vinici! (bh)
REZULTATI I KOŠEVI
Čakovec - Varteks 68:77 (13:22, 19:24, 17:9, 19:22)
ČAKOVEC: Podvezanec 8, Levačić 11, Capek 6, Vurušić 4, Novak Mat 17, Novak man 12, Terek 8, Jelenić 2
Nedelišće - Rudar 84:40 (19:15, 22:13, 18:9, 23:3)
DVORANA GRADITELJSKE ŠKOLE u Čakovcu očekivano bila je suviše tijesna da primi sve koji su željeli pogledati spektakl
- Fantastična
atmosfera i zaista
bi bilo dobro za rukomet da je ovako
svako kolo u svakom gradu, riječi su trenera Našičana.
Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec
TABLICA
1. Nedelišće 6 5 1 11/97
2. Varteks 6 4 2 10/68
3. D. Kraljevec 6 4 2 10/60
4. Čakovec 6 4 2 10/53
5. Kotoriba 6 4 2 10/45
6. Vinica 6 2 4 8/-37
7. Rudar 6 1 5 7/-166
8. Dubravčan 6 0 6 6/-120
RUDAR: Bedi 7, Zadravec 3, Murković 9, Radiković 11, Bogdan 5, Zobić 5
Vinica - D. Kraljevec 66:83 (15:23, 20:25, 17:12, 14:23)
DONJI KRALJEVEC: Lepen 12, Ivanović J 19, Švenda 7, Ivanović D 13, Hranjec 14, Međimurec 13, Balent 1, Trupković 5. Trener Balent N
NEDELIŠĆE: Kranjčec 14, Mikolaj 3, Horvat 26, Momčilović L 5, Momčilović I 8, Šegović 8, Pintarić 5, Kocijan 2, Drvenkar 12
Četiri najbolja sastava u natjecanju za mlade košarkaše rođene 2012. i mlađe su Čakovec, Grafičar iz Ludbrega, čakovečko Međimurje i Donji Kraljevec. Oni će ovoga vikenda razigravati za plasman od 1. do 4. mjesta. Varaždin i Varteks će igrati utakmicu za peto mjesto, a Vinica i Rudar za sedmo mjesto. Nakon novogodišnjih blagdana najbolje tri ekipe igraju regionalno natjecanje gdje se uključuju momčadi iz Ko-
REZULTATI I KOŠEVI
GRUPA A
Grafičar - Čakovec 54:73 (18:7, 16:16, 6:28, 14:22)
ČAKOVEC: Novak 5, Vabec 8, Haramija 2, Naglić P 25, Pleh 22, Novaković 11. Trener Hrkač B
GRUPA B
Varaždin - Donji Kraljevec 33:64 (3:10, 14:14, 8:22, 8:20)
DONJI KRALJEVEC: Mohl 10, Klemenčić 6, Gudlin 4, Horvat 24, Vlašić 8, Križaj 12. Trener Ružić M
Varteks 2 - Rudar 64:17
RUDAR: Damjanović 8, Kirić 4, Vurušić 5. Trener Damjanović B
TABLICA - GRUPA A
1. Čakovec 6 6 0 12/186
2. Grafičar 6 3 3 9/84
3. Varteks 6 3 3 9/26
4. Vinica 6 0 6 6/-296
TABLICA - GRUPA B
1. Međimurje 7 7 0 14/234
2. D. Kraljevec 8 6 2 14/138
3. Varaždin 7 3 4 10/-10
4. Varteks 2 8 2 6 10/-44
5. Rudar 8 1 7 9/-318
privničko-križevačke te Bjelovarsko-bilogorske županije. (bh)
Rudar - D. Kraljevec 15:78
RUDAR: Damjanović 2, Podgorelec 2,Kirić 2,Vurušić 9. Trener Damjanović B
DONJI KRALJEVEC: Habuš 2, Mohl 6, Klemenčić 3, Gudlin 3, Horvaat 31, Vlašić 14, Križaj 15, Žegarac 5. Trener Balent N
Međimurje - Rudar 78:20
MEĐIMURJE: Štefičar 10, Novak 3, Tomašek 14, Smolković 25, Čajić 10, Mezga 6, Smolković J 3, Posavec 5. Trener Čajić I
RUDAR: Damjanović 10, Kirić 4, Vurušić 2, Slemak 2, Cilar 2. Trener Damjanović B
Svi se u Međimurju slažu i jedinstveni su u konstataciji da je rukomet zbog odličnih rezultata rukometašica Zrinskog i rukometaša Čakovca trenutno međimurski sport broj jedan i da se na velika vrata vratio u Čakovec i Međimurje. To su prepoznali i brojni gledatelji, u dvorani Graditeljske škole Čakovec traži se karta više, na utakmici s Nexeom proteklog vikenda u Čakovcu bilo ih je preko 2000. Što se same utakmice tiče osim dva izjednačenja (1:1, 8:8), sve ostalo vrijeme vodila je ekipa iz Našica Nexe, koja vrvi samim provjerenim rukometašima.
- Prvo kolo Paket24
Premijer lige – Lige za prvaka u kojoj svi klubovi kreću od nula bodova na rasporedu je 15./16. veljače 2025. godine. Poreč je domaćin najugodnijem iznenađenju lige, Čakovcu.
Našičani bježe u vodstvo Čakovec se hrabro držao na minus dva ili tri pogotka, ali Nexe je na poluvrijeme otišao s plus šest (18:12). Domaćini su u drugom dijelu serijom od četiri pogotka smanjili na minus tri (19:16), no Našičani su kontrolirali utakmicu igrom gol za gol te dominirali u završnici, slavivši s 36:27. Moreno Car briljirao je s 13 obrana, dok je Tin Lučin bio najefikasniji s osam golova iz osam pokušaja. Kod Čakovca najbolji je bio Bruno Levak s devet pogodaka.
Trener i Igrači zadovoljni
Čestitam Nexeu na pobjedi. Smatram da konačni rezultat ne odražava u potpunosti ono što su moji igrači prikazali. Držali smo se do 45. minute, a potom popustili. Promašili smo previše čistih prilika, a vratari nisu bili na potrebnoj razini za protivnika poput Nexea, kazao je trener Čakovca, Josip Borković. - Odigrali smo dobro prvih 45 minuta, držeći se protiv kvalitetnog Nexea. Nažalost, popustili smo u obrani i napadu, što je gostima omogućilo lake golove i odlučilo utakmicu. Čestitam Nexeu na pobjedi i zahvaljujem našim
NOGOMET NK POLET PRIBISLAVEC – jesenski prvaci I. MNL
Momčad Poleta osvojila je jesenski naslov prvaka, upisavši 10 pobjeda, jedan neriješen ishod i dva poraza. Prvi dio prvenstva su završili s 31 osvojenih bodova, kao i prvi pratitelj Pušćine. Dva boda manje osvojili su Sloga iz Čakovca i Bratstvo iz Savske Vesi. Imaju treći najefikasniji napad lige s 34 postignuta zgoditka, dok su Sloga i Bratstvo postigli 41 odnosno 38 zgoditaka.
Druga su najčvršća obrana lige 14 primljenih zgoditaka u svojoj mreži. U tome segmentu igre najbolje je Bratstvo iz Savske Vesi sa svega 12 primljenih zgoditaka. Podsjetimo, Poletovu proslavu prvaka uveličao je
Predrag Višnjić prosidbom svoje djevojke Monike te tako dodao novi element Poletovoj jeseni.
Pod vodstvom trenera Saše Paske, jesenski naslov prvaka osvojili su: Francisco Bagini Da Silva, Niko Gelo, Patrick Oliveira, Predrag Višnjić, David Bašek, Nikola Munđar, Ivan Deglin, Cheick Kone, Dominik Kamenić, Niko Kolman, Vedran Vrbanić, Andrija Želežnjak, Nikola Horvat, Matija Posedi, Neven Krištofić, Davor Vuković, Rafael Debelec, Desire Robillard, Edo Topolnjak, Mohamed Asli i Renan Franca. Velike pohvale zaslužuje i uprava kluba na čelu koje je predsjednik Saša Grkavac. Najbolji strijelac lige je Nikola
navijačima na sjajnoj podršci, rekao je Karlo Zadravec. Da je ovako svaki vikend… - Od početka smo kontrolirali utakmicu, uz manji pad koncentracije u drugom poluvremenu, ali sigurnost smo gradili dobrom obranom i zalaganjem. Čestitam ekipi na prvom mjestu i ostvarenju cilja, kao i Čakovcu na odličnoj utakmici te publici na sjajnoj podršci. Fantastična atmosfera i zaista bi bilo dobro za rukomet da je ovako svako kolo u svakom gradu, riječi su trenera ekipe Nexe Kreše Ivankovića nakon utakmice.
Munđar s 13 zgoditaka, drugi klupski strijelac je Predrag Višnjić sa 6, a treći Desire
SVEN STRAHIJA imao je 2024. godinu za pamćenje, a nedavno je osvojio i Svjetsku ligu
- Borio sam se samo iz jednog garda i morao sam sakrivati potrganu ruku kako je ne bih još više ozlijedio, priča Sven.
Sven Strahija iz Karate kluba Globus ČakovecMala Subotica ove je godine postao europski i svjetski juniorski viceprvak, a zlatnu medalju na Svjetskoj ligi u Veneciji osvojio je sa slomljenom kosti zapešća. Ova godina za uspješnog mladog karatista bila je iznimno bogata: postao je, naime, europski i svjetski juniorski viceprvak, juniorski i U21 prvak Hrvatske, a nedavno je osvojio i svoje drugo zlato na turniru Svjetske lige u Veneciji, gdje je u �inalu slavio s uvjerljivih 8:0 – i to unatoč slomljenoj kosti zapešća. Sa Svenom smo porazgovarali nakon što su se slegli dojmovi iz Venecije.
Pobjede s bolnom rukom
- Do ozljede je došlo jednim nesretnim udarcem na zadnjem treningu prije natjecanja u Veneciji. Bio je to trenutak neopreznosti tijekom sparinga, priča nam Sven. Unatoč bolovima, Sven nije odustao od natjecanja, a to što je nastupio pod takvim uvjetima čini njegov uspjeh još impresivnijim. tivnik kao najjači bod imao yuko - jedan bod).
-Bili su mi to jedni od najzahtjevnijih mečeva u trenerskoj karijeri jer smo zbog ozljede morali skrivati gard i bili smo taktički ograničeni, govori Dejan Slukić.
- Oporavak će trajati dva-tri tjedna, ali već polako s �izioterapeutom i trenerom planiramo plan oporavka pa ću uskoro početi s treninzima. Posebno dramatičan trenutak nedavnog turnira Svjetske lige u Veneciji bilo je polu�inale u kojem je gubio 0:3 od Španjolca. Sekundu prije isteka vremena iponom je uspio izjednačiti rezultat na 3:3 i izboriti �inale (prolazak prema pravilu jačeg boda, s obzirom na to da je pro-
- Morao sam ostati smiren jer sam shvatio da uvijek kad se opterećujem i kad sam pod tenzijom u zadnjim sekundama ne napravim ništa. Ovog puta sam jednostavno vjerovao i borio se do kraja, prisjetio se Sven ključnih trenutaka. Nakon napetog prolaska u �inale ondje je dominantno pobijedio protivnika iz Austrije maksimalnim rezultatom.
Najdominantniji nastup dana
- Osjećao sam se vrlo opušteno i lagano, pristupio sam borbi agresivno i na kraju pobijedio 8:0. Ozljeda je dosta utjecala na moje borbe jer sam se mogao boriti samo iz jednog garda i morao sam sakrivati potrganu ruku kako je ne bih još više ozlijedio. Bilo je jako bolno, priča Sven. Njegovo �inale bio je najdominantniji nastup dana u svim kategorijama, navela je Svjetska karate federacija (WKF) na svojim službenim stranicama. Je li povlačenje s turnira bila opcija?
- Ni na kraj pameti mi to nije bilo, pogotovo ne kad sam ušao u �inale. S trenerom sam dogovorio da preventivno predamo meč ako uđemo u �inale, no ipak sam ga nagovorio da se borim te mi je službeni liječnik turnira bandažirao ruku i dopustio da odradim meč, prisjetio se Sven.
Povratak na mjesto zločina Svenov trener iz KK Globus te izbornik juniorske i
U21 reprezentacije Dejan Slukić ima samo riječi hvale. - Sven je trenutno najuspješniji junior u Hrvatskoj, tako da s pravom i klub i Hrvatski karate savez od njega i u budućnosti očekuju vrhunske rezultate i siguran sam da će ih uspjeti i ostvariti. Njegova posvećenost svakom treningu, te napredak i razvoj motivacija su i drugima u klubu, rekao je Slukić, prisjetivši se dva Svenova �inala u Veneciji ove godine - najprije na Svjetskom prvenstvu koje je
izgubio, zatim dva mjeseca kasnije na Svjetskoj ligi koje je pobijedio.
- Vratili smo se u istu arenu i na isti tatami u Veneciji na kojem smo izgubili �inale Svjetskog prvenstva pa je trebalo nadjačati tu misao u glavi jer nam taj tatami nije ostao u lijepom sjećanju. Unatoč ozljedi Sven je imao toliku želju da nastupi u �inalu da mu nisam mogao to ne dopustiti. Službeni liječnik je dozvolio da nastupi. Bili su mi to jedni od najzahtjevnijih mečeva u trenerskoj karijeri jer smo zbog ozljede morali skrivati gard i bili smo taktički ograničeni. Bili smo u dvojbi predati meč ili ne, ali zbog njegove želje to nismo učinili. To je vratio pobjedom dana 8:0, kazao je njegov trener
podvukavši klupske uspjehe u ovoj godini.
- Za KK Globus je to bila rekordna 11. medalja s natjecanja Svjetske karate federacije (WKF) u ovoj godini, a dan kasnije osvojili smo i 12. Time smo najuspješniji klub u Hrvatskoj. Uz Svena imamo još pet natjecatelja s medaljama s međunarodnih natjecanja u ovoj godini, zaključio je Slukić. Godina velikih uspjeha
U 2024. godini Sven je ostvario rezultate o kojima mnogi mladi sportaši sanjaju. Početkom godine osvojio je srebro na Europskom prvenstvu u Tbilisiju, a nedavno i srebro na Svjetskom prvenstvu u Veneciji. Uz to, Sven je postao i prvak Hrvatske, i to ne samo u svojoj juniorskoj kategoriji, već i u starijem uzrastu do 21 godine. Njegovi uspjesi na međunarodnoj sceni donijeli su mu i visoko mjesto na svjetskoj rang-listi. Trenutno je drugi s 4.060 bodova, svega 165 bodova iza prvoplasiranog Kazahstanca Alikhana Kadyrgalija. U dijelu godine bio je i vodeći junior svijeta. Vodeći dvojac odvojio se od ostatka konkurencije za više 2.000 bodova. Sven je karate počeo trenirati još kao šestogodišnjak u Karate klubu Mala Subotica, kasnije nastavivši u Karate klubu Globus nakon spajanja klubova. U proteklih deset godina rada, predanosti i discipline, postao je jedan od najperspektivnijih mladih karatista u zemlji. Koji su Svenovi ciljevi i planovi za 2025. godinu?
- Cilj mi je osvojiti europsko zlato u veljači u Poljskoj i nastaviti osvajati medalje na Svjetskim ligama, zaključio je.
NOGOMET
NINO PATAFTA iz Poleta (SMnM) imao je sjajnu polusezonu u 3. NL Sjever
- Naš klub u 2025. godini slavi 60 godina postojanja i učinit ćemo sve da ponovno razveselimo naše vjerne navijače, govori Patafta.
Piše: Miljenko Dovečer
Nino Patafta zabio je daleko najviše od svih u 3. Nogometnoj ligi – Sjever. Napadač Poleta vodeći je golgeter lige sa 17 pogodaka. Za Polet je u prvom dijelu sezone odigrao 14 ligaških utakmica, a pritom se 17 puta upisao u strijelce. Posebno je bila upečatljiva njegova utakmica protiv Međimurja kada je postigao nevjerojatnih sedam pogodaka, o čemu su pisale i Sportske novosti. Drugi strijelac lige je vezni igrač Podravine Sven Golub s 14 pogodaka. Od međimurskih strijelaca najbliži Patafti je njegov suigrač Andrej Jurinić s 10 pogodaka. Već nekoliko sezona najbolji strijelac Poleta iz Svetog Martina na Muri je Nino Patafta dok je i stalno u vrhu najboljih strijelaca lige, a i minule je bio prvi topnik Treće lige sjever.
Počeo kao stoper
Iskusni Poletov stožerni igrač, po vokaciji je napadač, iako je u jednom dijelu karijere igrao na mjestu stopera. Nogomet je počeo igrati još
kao osmogodišnjak u matičnoj Mladosti (I). Kasnije je igrao za mlađe kategorije Varaždina, Čakovca i Lokomotive. Sa 17 godina odigrao je jednu seniorsku sezonu za Mladost iz Ivanovca, a nakon sjajne sezone potpisao je stipendijski ugovor s tadašnjim Zagrebom koji je igrao 2. HNL. Nakon Zagreba, seniorske minute skupljao je u Međimurju i Rudaru, dok je član Poleta od 2021. godine. Prošla sezona bila je jedna od najuspješnijih u Poletovoj prošlosti, a i ove su nastavili tim putem. Osvojili su dvostruku krunu i obranili jesenski naslov. Imaju samo jedan poraz na polusezoni i bježe drugoplasiranoj Bilogori četiri boda. Treća NL Sjever od ove sezone igra se u novom, dvokružnom formatu s 16 klubova, a jesenski dio prvenstva ponovno su odradili odlično i završili ga na 1. mjestu s 38 osvojenih bodova u 15 odigranih kola. Ostvarili su 12 pobjeda, dva neriješena rezultata te jedan poraz.
Poletova sezona iz snova
- Presretan sam što je minula sezona bila tako
uspješna, mogu reći jedna od najuspješnijih u bogatoj povijesti kluba. A i ove u povećanoj ligi odlično se držimo i na putu smo da obranimo naslov prvaka. Kompletna ekipa odigrala je odlično i prvenstvo smo završili u velikom stilu s velikom prednošću, da bismo k tome dodali i kup. Laska
mi ta titula najboljeg strijelca, normalno. Zadovoljan sam i svojim igrama, ovo je de�initivno jedna od najboljih godina u karijeri, ali ponavljam, ekipa nam je odlična, a klub je posložen vrhunski i navijači nam uvijek pružaju veliku podršku kako na domaćim tako i na gostujućim utakmicama, kazao je Nino
i nastavio. - Za nas je bilo nesretno 9. kolo i gostovanje u Garešnici gdje smo izgubili prvu prvenstvenu utakmicu nakon niza od 42 utakmice u prvenstvu bez poraza. U Međimurskom nogometnom kupu plasirali smo se u četvrt�inale u kojem nas u proljetnom dijelu sezone očekuje gostovanje u Ko-
toribi. Ostaje mali žal što nismo napravili iskorak u Hrvatskom nogometnom kupu gdje baš nismo bili sretne ruke u ždrijebu te u pretkolu ispali iz natjecanja nakon gostovanju kod NK-a Kustošija, rekao je Nino koji će na proljeće, u godini kad klub slavi 60 godina postojanja, sa suigračima pokušati ponoviti ovogodišnji uspjeh i osvojiti dvostruku krunu. A vjerojatno i trostruku, kao najbolji strijelac lige. 60 godina kluba u 2025. - Naš klub u 2025. godini slavi veliki jubilej, 60 godina postojanja, i učinit ćemo sve da ponovno razveselimo naše vjerne navijače koji nas prate i podržavaju gdje god igrali, na čemu im zaista hvala. Uvijek i svugdje je lakše i ljepše igrati uz takvu podršku kakvu mi imamo od naših navijača. Jedan od ključnih čimbenika tih uspjeha je taj što je okosnica ekipe na okupu već duži niz godina, a iz sezone u sezonu se samo dopunjava u najvećoj mjeri s kvalitetnim mladim igračima. Ja ću se potruditi da dam sve od sebe, nije bitno tko zabije gol, već da pobjeđujemo i ostvarimo postavljene ciljeve, rekao je najbolji strijelac 3. NL-a, Sjever Nino Patafta.
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
i blagoslovljen
Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo sretan i
Mjesto rada: Čakovec
Zagrebačka ulica 4
VRSTA ZAPOSLENJA: Na određeno; povećan opseg posla, uz mogućnost zapošljavanja na neodređeno vrijeme
RADNO VRIJEME: Puno radno vrijeme
SMJEŠTAJ: Nema smještaja
NAKNADA ZA PRIJEVOZ: U cijelosti
RAZINA OBRAZOVANJA:
• Srednja škola 3 godine
• Srednja škola 4 godine
RADNO ISKUSTVO: Nije važno
VAŠ PROFIL:
• poželjna završena mesarska škola, ali nije uvjet
• poželjno iskustvo u mesarskim poslovima, ali nije uvjet
• poželjno poznavanje rada u mesarskoj industriji, ali nije uvjet
• samostalna, odgovorna, pouzdana i timski orijentirana osoba
VAŠI ZADACI:
• poslovi na liniji klanja
• pandlanje glava
• iskoštavanje i rezanje svinjskog i junećeg mesa
• obrada mesa po kategorijama
• rad na strojevima za obradu
• pakiranje i preradu mesa
• ostali mesarski poslovi u proizvodnom procesu
• održavanje čistoće i higijene radnog mjesta
NUDIMO:
• adekvatna plaća za vrstu i opseg poslova i nagrada za dobro odrađeni posao
• naknada troškova prijevoza
• naknada za topli obrok
• jubilarne nagrade
• stimulativni dio plaće i dodatne nagrade za ostvarene rezultate
• mogućnost napredovanja
ROK ZA PRIJAVU: do popunjenja radnih mjesta
KONTAKT:
• osobni dolazak: ČAKOVEC, ZAGREBAČKA 4
• e-mailom: info@vajda.hr
MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA MOTIVIRANIH OSOBA BEZ RADNOG ISKUSTVA SPREMNIH NA PREKVALIFIKACIJUI USAVRŠAVANJE MESARSKIH POSLOVA
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu 2025. godinu
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Tjedan dana prije prošlog Božića dobila sam otkaz kao tehnološki višak u Čateksu, nakon devet godina rada i u tom trenutku bio mi je bio to najgori Božić u životu, počela je priču naša sugovornica.
Tada nisam znala da će mi se otvoriti druga vrata koja su me uvela u život koji me ispunjava. Nikad se ne bih vratila na stari posao, kazala nam je Marija Medved iz Mihovljana.
- Samo godinu poslije ostvarila sam potpuno drugačiji život, mislim da me zbog toga čeka najljepši Božić u životu.
- U početku sam bila žalosna, a nakon što sam našla posao koji me ispunjava, sretna sam i zadovoljna. Do njega me dovelo poznanstvo s kolegicom s trčanja. “Moja Jaca” predložila mi je da radim kao gerontodomaćica, priča Marija. Kazala mi je: - To bi bio posao za tebe.
- Sad tek vidim da je sreća što sam ostala bez prijašnjeg posla, jer s novoga kući dolazim ispunjena s osjećajem da sam napravila nešto dobro. Brinem se o sedam korisnika, starijih osoba, koje obilazim i brinem se o njima. Dragi su i posebni. Obavim za njih poslove koje svaka žena radi i doma, ali njima najviše znače naši susreti. A i ja se
Marija Medved BUNDEKI SU počeli pripreme za Vincekov pohod
Počele su pripreme za tradicionalni zimski pohod koji organizira Planinarsko društvo "Bundek" iz Murskog Središća.
- Sada uživam raditi kao gerontodomaćica i uključila sam se u vatrogasce za koje trčim vatrogasnu ligu i humanitarne utrke
od njih vraćam kući ispunjena i zadovoljna zbog čega sam drugačija i bolja prema svojima u obitelji.
Sve je počelo s trčanjem
Osim toga sada imam vremena posvetiti se i sebi. Prije sam dolazila s posla umorna i iscrpljena. A sada napokon radim ono što volim i drago mi je da mogu pomoći nekome kome sam potrebna, otkrila nam je Marija.
Sve je počelo s trčanjem.Na to me je pokrenuo kolega iz bivše �irme. On se zahvaljujući trčanju nosio sa stresom pa je i meni preporučio da počnem trčati, kaže i dodaje:Ma gdje ću ja trčati, kad nikad nisam bila na “ti” s tjelesnim. Međutim, kad se u Čakovcu održavala prva utrka za Udrugu sindrom Down, vidjela sam plakat, uzela sebi i svojim klincima startni broj, odradili smo utrku i dali svoj humanitarni doprinos. I tako je krenulo moje trčanje iz dana u dan. Dok sam još rekreativno trčkarala, pored vatrogasaca preko puta moje kuće koji su tu dnevno vježbali, znali su mi dovikivati: - Susjeda, kam ideš, hodi k nam vježbati, kaj bez veze trčiš po ulici.
Slučajno sam se od ranije znala s Tihanom Zak Tompoš, zapovjednicom DVD-a Mihovljan, pa sam pomislila zašto ne, idem k njima. Kako nisam
imala nikakvo vatrogasno znanje, krenula sam u školu za vatrogasce, bilo mi je kao da sam se ponovno vratila u školu, jer nisam imala prethodnog znanja, samo ono što sam vidjela na vatrogasnim natjecanjima koja sam rado pogledala. Ali prilikom školovanja Tihana i kolege uvijek su mi bili pri ruci. Uspjela sam završiti školu za ispitanog vatrogasca, nedavno i za baratanje dišnim aparatom za ulaz u zadimljene plinom ispunjene prostore. Zagrebačke stepenice - za 8,53 minute na 31. kat u punoj spremi
Marija se vatrogascima za edukaciju htjela odužiti pa se uključila u vatrogasnu trkaču ligu. Smisao lige je povezivanje vatrogasaca i održavanje kondicije. Liga uključuje deset utrka tijekom godinu, a jedanaesta, najteža, jesu Zagrebačke stepenice. Tom humanitarnom utrkom se prikuplja prihod u korist Udruge kolibrići, za djecu kojima je potrebna 24-satna skrb roditelja, jer neka od njih ne samo da ne mogu samostalno hodati, već ni jesti ili govoriti. Sredstva prikupljena od utrke namijenjena su za smještaj roditelja kad odlaze na terapije u Zagreb iz svojeg mjesta. Velik broj vatrogasaca, 680, ne samo Hrvatske, već i iz drugih okolnih zemalja,
došao je na tu utrku. Zagrebačke stepenice su iznimno zahtjevna utrka. Trči se pod punom vatrogasnom opremom, teškom deset kilograma na 31. kat, a pritom se mora prijeći 666 stepenica. Marija Medved je na cilj stigla za 8,53 minuta i osvojila srebrnu medalju. - Na 17 katu sam mislila da neću izdržati, ali nosila me misao na svoju djecu i djecu i njihove roditelje za koje sam trčala. Vodila me misao: - Ovako kako je meni teško sada, tako je njima i njihovim roditeljima cijeli život, svaki dan, i zbog toga nisam posustala. Pomogli su mi i savjeti za tehniku trčanja koje mi je dala moja Jaca. U ekipi za Zagrebačke stepenice bilo nas je četvero iz DVD-a Mihovljan: dva vatrogasca i dvije vatrogaskinje, a kotizaciju nam je uplatio DVD Mihovljan. Uz ovu utrku draga mi je i ona po stepenicama na Vukovarski toranj, također humanitarna u koristi slične udruge. Bilo je još humanitarnih utrka na kojima je sudjelovala.
Marija ističe da sve to čime se bavi ne bi mogla bez podrške svoje obitelji, posebno bake-svekrve Biserke, koja preskoči uvijek kad treba pripaziti djecu, ali i supruga Marija Medveda, koji premda nisu u rodu, nosi ime kao i poznati vatrogasac – Mario Medved, ali Marijin suprug nije vatrogasac, već vodoinstalater.
Pohod će se održati u nedjelju, 19. siječnja 2025. godine. Okupljanje i start su između 8 i 9 sati u Toplicama Sv. Martin.
Ruta pohoda je duga oko 15 kilometara kroz vinorodne brežuljke, po označenoj stazi koja vodi kroz nekoliko mjesta, uključujući Gradiščak, Kapelščak, Koncovčak, Baloge i Bundeke.
Iz Murskog Središća je organiziran besplatni prijevoz autobusom do Toplica Sv. Martin, s polascima od 7:10 do 8:45 sati.
Startnina iznosi 5 eura za odrasle, a za djecu
(osnovnoškolce i srednjoškolce) je besplatno. U cijenu je uključen prijevoz iz Murskog Središća, kruh sa slaninom i žestica na startu te jedno piće kod Bundeka. Na cilju će biti organizirano druženje uz glazbu, jelo i piće. Hrana i piće se dodatno naplaćuju. Staza će biti službeno otvorena do 16 sati. Svi sudionici sudjeluju na vlastitu odgovornost. Pohod se održava na dan svetog Vinka, a na nekim odmorištima bit će organiziran tradicionalni Vincekov obred.
Osim pohoda, organizatori su pripremili i druženje na cilju uz glazbu, jelo i piće, što predstavlja odličnu priliku za susret s drugim planinarima i ljubiteljima prirode. (BMO)
REVIJA TRADICIJSKOG nakita Unikatne kreacije Marije Cvetko
U subotu, 14. prosinca, u Maloj Mlaki kod Zagreba, poznatoj kao Plemenita općina turopoljska, održana je izvanredna revija tradicijskog nakita mlade dizajnerice i slikarice Marije Cvetko iz Goričana. Ova manifestacija, organizirana na poziv Turopoljskih banderija, ujedinila je umjetnost, povijest i tradiciju u čast adventa i 800. godišnjice Općine Turopolje.
Marija Cvetko, koja je također članica Zrinske garde Čakovec, uz njihovu pratnju predstavila je svoje unikatne kreacije koje su oslikavali motivi lepoglavske čipke, šibenske katedrale i vučedolske golubice. Na reviji su modeli nosili nakit inspiriran bogatom poviješću Zrinskih i Međi-
Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije – SPIN
Sveučilište Sjever, kao partner na projektima ukupne vrijednosti više od 12 milijuna eura, od kojih 2 milijuna eura pripada izravno Sveučilištu Sjever, još je jednom potvrdilo svoju ključnu ulogu kao izvor znanja, inovacija i motor razvoja regionalnog gospodarstva. Zahvaljujući ovim projektima, otvorit će se deset novih radnih mjesta za visokoobrazovane stručnjake i znanstvenike, što dodatno osnažuje poziciju Sveučilišta kao poveznice između znanstvene zajednice i gospodarstva. Rektor Sveučilišta Sjever, prof. dr.
sc. Marin Milković, istaknuo je kako vizija i strateški cilj institucije obuhvaćaju pozicioniranje Sveučilišta kao vodeće znanstvene, umjetničke i stručne visokoškolske ustanove u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. - Sveučilište Sjever svojim aktivnim sudjelovanjem u projektima istraživanja, razvoja i inovacija pokazuje koliko je značajno za gospodarstvo i društvo. Bez znanstvenih institucija nema napretka, a bez napretka nema konkurentnog gospodarstva, naglasio je rektor Milković. Prorektor za suradnju s gospodarstvom, EU fondove i međuinstitucijsku suradnju, izv. prof. dr. sc. Pe-
tar Mišević, nadovezao se naglaskom na strateški pristup
Sveučilišta prema projektima �inanciranima iz EU fondova. - Ovi projekti rezultat su temeljitog planiranja i uspješne suradnje našeg Odjela za EU fondove i razvojne projekte s gospodarskim subjektima. Sveučilište Sjever ne samo da jača regionalno gospodarstvo, već stvara pozitivne promjene koje dovode do dugoročnog rasta i konkurentnosti, rekao je Mišević.
Inovativni pristup
Sveučilišta
Na konferenciji su predstavljeni konkretni projekti
koji pokazuju multidisciplinarnost i inovativni pristup Sveučilišta. Među istaknutim primjerima su razvoj elastičnih struktura za dizajnerski namještaj u suradnji s tvrtkom Prostoria, automatizirana linija za obradu pčelinjeg saća tvrtke Apital te pametna rješenja u gra�ičkoj industriji s tvrtkom Baltazar. Uz to, inovativna istraživanja na području solarne energije provode se u partnerstvu s tvrtkama Funda i MLC Electronic. Direktori uključenih tvrtki podijelili su svoja iskustva suradnje sa Sveučilištem.
Danijel Funda, direktor Funda d.o.o., naglasio je kako su stručnjaci i studenti Sveučilišta ključni u razvi-
znanstvene zajednice i gospodarstva
janju rješenja za speci�ične izazove.
- Suočili smo se s problemom hidroizolacijskih sustava i zahvaljujući suradnji sa Sveučilištem Sjever dobili smo potrebna znanja i tehnološku podršku, izjavio je Funda. Boris Antolović, direktor Baltazara d.o.o., dodao je kako projekti donose značajna nova zaposlenja i povećanje konkurentnosti.
- Unutar ovog projekta zapošljavamo tri nova djelatnika, a suradnja sa Sveučilištem omogućava nam brži razvoj, inovacije i održiv rast, zaključio je Antolović. Očekivani rezultati projekata obuhvaćaju povećanje konkurentnosti poduzeća, smanjenje troškova proizvodnje,
inovacije u održivosti i stvaranje novih tržišnih prilika. Uz to, najmanje pet inovacija planira se zaštititi patentnom prijavom, čime se dodatno potvrđuje značaj znanstveno-istraživačkih ustanova u gospodarskom razvoju. Ovi projekti predstavljaju uspješan model suradnje između znanosti i gospodarstva, ne samo na regionalnoj, nego i nacionalnoj razini. Uz sedam novih projekata �inanciranih iz SPIN natječaja koji kreću sljedeće godine, Sveučilište Sjever osigurava dodatnih milijun eura ulaganja i otvara nova radna mjesta, nastavljajući tako svoju misiju kao ključni partner u inovacijama, obrazovanju i gospodarskom rastu.
Sa 16,5 kWh/100 km prosječne potrošnje struje na uglavnom međugradskim relacijama, električni Fiat 600 je prilično štedljiv, što znači i rjeđa punjenja, a BEV izvedba je i puno uglađenija i s boljim ubrzanjima, a jedini problem mu je cijena.
Nakon prestanka proizvodnje Punta, Fiat nije imao predstavnika u B segmentu, što se odrazilo i na prodaji, a sada je konačno tu novi predstavnik, koji je i svojevrstan nasljednik Punta, no u potpuno drugačijem obliku. Naime, riječ je o crossover modelu retro dizajna, koji se bazira na manjem modelu 500, a s kojim će Fiat pokušati postaviti nove standarde u klasi. Nakon hibridne izvedbe, na test nam je stigla i električna (BEV) izvedba, od koje se puno očekuje.
BEV (Battery Electric Vehicle, odnosno baterijsko električno vozilo) izvedba Fiata 600 je postavljena na multi-energetskoj CMP platformi koja se može koristiti i za modele s potpuno elek-
tričnim motorima, ali i za hibridne pogonske sklopove, a model 600 koristi istu onu kao i Jeep Avenger, no zahvaljujući dužini od 4179 mm, širini od 1779 mm i visini od 1523 mm, te uz međuosovinski razmak od 2562 mm nudi ipak više prostora nego ljepuškasti Avenger. Veći je i prtljažnik, iako nešto manji nego kod hibridne izvedbe, no bez obzira na to, s obujmom od 360 litara riječ je o prilično velikom prtljažniku za ovu klasu, a preklapanjem stražnjih naslona obujam mu raste na 1231 litru. Za B segment i više nego dovoljno.
Testni model je bio opremljen bogatijim La Prima paketom opreme, pa je i doživljaj u kabini bio poprilično dobar. Sjedala su presvučena umjetnom kožom, dolaze u bijeloj boji s kontrastnim
10-inčni multimedijski zaslon je visoke rezolucije, a hvalimo i odvojene fizičke �pke za podešavanje klima�zacije
šavovima, a serijski dolazi i središnji naslon za ruke sprijeda, pa je sprijeda osjećaj kao da sjedite u klasi većem vozilu. Uz to, sjedalo vozača je i električno podesivo, a oba prednja sjedala su i grijana. Nedostajao nam je samo grijač upravljača, no to je u ovoj klasi izuzetna rijetkost. Sjedala su udobna i dovoljno velika, a sprijeda je
Maleni 7-inčni zaslon instrumenata prikazuje sve potrebne informacije
i više nego dovoljno prostora za vozača i suvozača. Naime, sa 196 cm visine, sjedalo vozača nisam imao potrebe pomaknuti do kraja, što je zaista rijetkost u automobilima bilo koje klase. A sjećam se kako je ista stvar bila s Grande Puntom. Talijani su ostali kraljevi prostranosti u malenim dimenzijama! Sprijeda je i mnogo prostora za
Umjesto ručice mjenjača vozač smjer vožnje odabire �pkama
pohranu, uključujući ona u vratima, ali i otvorenu policu s gumiranom podlogom u središnjoj konzoli te izuzetno veliki otvoreni pretinac nalazi se između nogu vozača i suvozača. Tamo su ugrađeni i USB priključci, kao i 12 V utičnica, a odmah pored su ugrađeni prekidači automatske ručne kočnice, kao i prekidač za izbor vožnje.
Dimenzije (DxŠxV): 4178 x 1779 x 1523 mm
Osovinski razmak: 2562 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 1520 kg/ 405 kg
Veličina prtljažnika 360/1231 litara
Vrsta motora: Električni
Pogon: Prednji kotači
Mjenjač: Automatski
Snaga: 115 kW/156 KS
Okretni moment: 260 Nm
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h: 150 km/h / 9,0 s
Potrošnja (prosječna kWh/100 km): 16,5
CO2 emisija: 0 g/km
Cijena: 40.990 eur
Oprema: 10-inčni mul�medijski sustav, 7-inčni instrumen�, automatski klima-uređaj, LED svjetla, sjedala presvučena sinte�čkom kožom, vozačevo sjedalo električno podesivo, kromirani detalji na karoseriji, kamera straga, adap�vni tempomat s funkcijom Stop&Go, 18-inčni aluminijski naplatci, brzo punjenje...
Sprijeda dojam popravlja i dvobojna prednja konzola s velikim kontrastnim plastičnim umetkom koji imitira nekadašnji metalni umetak od prije 60-ak godina, u originalnom modelu 600, odnosno Fićeku, kako ga znaju stariji domaći vozači. 7-inčna digitalna ploča je pregledna i prilagodljiva, a isto je i s 10-inčnim središnjim
multimedijskim zaslonom koji je dovoljno brz u radu. Za pohvale su i dvije stvari – fizičke tipke za upravljanje automatskom klimom, no da bi upalili grijače prednjih sjedala potrebno je ući u meni i tamo odabrati snagu grijanja; a drugo je fizička tipka ispod zaslona koja vodi do postavki za brzo gašenje aktivnih sustava pomoći u vožnji. Također, Fiat 600e nema klasičnu ručicu automatskog mjenjača već ima tipke na središnjoj konzoli putem kojih odabirete smjer vožnje.
No straga je situacija drukčija. Iako su sjedala istog dizajna i kvalitete, no prostora je tek u prosjeku klase, pa će se tamo najbolje osjećati djeca, dok će se odrasli moći stisnuti na kratke rute. Nedostajali su nam pretinci u vratima, a ugrađen
je i tek jedan USB priključak za punjenje uređaja, ali opet, bolje išta nego ništa. Ovaj model pokreće elektromotor koji se koristi u mnogobrojnim modelima iz grupacije Stellantis, a riječ je o izvedbi koja razvija maksimalnu snagu od 115 kW/156 KS i pritom nudi 26 Nm okretnog momenta. Pogon je uvijek samo na prednje kotače, a model 600 neće biti dobavljiv u izvedbi s pogonom na sve kotače, već je to rezervirano za druge modele grupacije. Kapacitet baterije je 54 kWh, odnosno 51 kWh neto, a podržano je punjenje od 11 kW AC i 100 kW DC, gdje na potonjem punjenje od 20 do 100 % traje 27 minuta, dok na AC 11 kW punjenje od 0 do 100 % traje 5 sati i 45 minuta. Težina same baterije je 339 kg, dok je težina čita-
vog vozila 1520 kg, a motor je dovoljno snažan da ubrza od 0 do 100 km/h za 9 sekundi, dok mu je maksimalna brzina elektronički ograničena na 150 km/h.
A kakva je baterija u praksi? Pa prilično dobra. Punjenje je dovoljno brzo, a s punom baterijom smo mogli proći oko 350 km, s time da treba računati kako su temperature tijekom testa bile uglavnom između 0 i 10 stupnjeva, a mi smo se uglavnom vozili na otvorenim cestama. Prosječna potrošnja nam je bila svega 16,5 kWh, što je za ovakve vremenske uvjete i sam način vožnje i više nego dobar rezultat. Tijekom gradske vožnje, prosjek pada i ispod 15 kWh na 100 km, što znači i više od 400 km vožnje s jednim punjenjem i to po hladnom vremenu.
Cijena testnog modela je 40.990 eura, a metalik narančasta boja se ne naplaćuje dodatno, dok se ostale boje nadoplaćuju između 300 i 750 eura. Jedina alternativa je osnovni model koji dolazi s paketom opreme Red, a čija je cijena 36.490 eura, no on donosi i poprilično manje opreme, pa preporučujemo ipak bolji, La Prima paket kakav je imao i testni model.
Fiat 600e je svakako jedan prilično zanimljiv model, posebice u električnoj izvedbi jer nudi iznimno uglađenu vožnju i malu buku koja dolazi izvana, a jedini mu je problem cijena, jer bez poticaja ona je prevelika u odnosu na hibridnu izvedbu. Ako cijena padne, onda treba svakako uzeti u obzir i ovu izvedbu koja nudi dobru autonomiju i brzo punjenje u simpatičnom pakiranju.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 20. do 26. prosinca 2024.
P 20 Amon, Eugen i Makarije (kvatre)
S 21 Petar Kanizije, Mihej pr., Snježana (kvatre)
N 22 4. DOŠAŠĆA, Toma Holland, Honorat, Časlav
P 23 Ivan Kentijski, Ivan, Ivon
U 24 BADNJAK, Adam i Eva, Adela (post)
S 25 BOŽIĆ – ROĐENJE GOSPODINOVO, Božidar
Č 26 Stjepan Prvomučenik, Krunoslav; Proštenje Kapela Kuršanec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 21. PROSINCA
Belica
dr. Iva Trstenjak-zamjena:
dr. Lucija Zanze
K. Tomislava 118, tel. 040/845-230
Čakovec
dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777
dr. Franjo Carović
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445
dr. Nina Knežević
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257
dr. Verica Grkavec-Mađarić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307
dr. Dora Goričanec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917
Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006
Kotoriba
dr. Snježana Permozer Hajdarović
K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059
Macinec
Dom zdravlja-Tim bez nositelja Glavna 26, tel. 040/858-475
Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414
Prelog
dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
Sve� Mar�n na Muri
dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Liam Prica Novko, sin Nikoline i Leonarda
Alen Kolmanić, sin Valen�ne i Jasmina
Zara Šafarić, kći Karle i Dina
Ria Rebernik, kći Nikoline i Tomasa
Paul Novak, sin Matee i Marina
Maja Mustač, kći Valen�ne i Ma�je
Sven Buhanec, sin Kris�ne i Dejana
VJENČANI
Prelog:
Danijela Rezo Jožić i Stefan Kocev
UMRLI
Čakovec:
Antun Hošnjak r. 1941.
Dalibor Globlek r. 1975.
Jovanka Posavec r. Puklavec r. 1961.
Agneza Jalšovec r. Sabol r. 1937.
Ka�ca Lukša r. Kopasić r. 1941.
Veronika Koštarić r. Kraljić r. 1940.
Zlatko Šantek r. 1960.
Marija Sakal r. Cik r.1949.
Anđela Toplek r. Karažinec r. 1955.
Ivan Novak r. 1952.
Marija Janušić r. Košak r. 1931.
Ana Kopasić r. Kovač r. 1942.
Klara Čemerika r. Sabol r. 1931.
Marija Mesarić r. Koprivec r. 1934.
Josip Groman r. 1955.
Vera Horvat r. Silaj r. 1955.
Kotoriba:
Mirko Horvat r. 1935.
Ka�ca Gadanec r. Dežđek r. 1937.
Mursko Središće:
Elizabeta Horvat r. 1931.
Prelog:
Franjo Baranašić r. 1953.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
redar za grad Čakovec mail:
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec
ZZJZ Čakovec
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
tel. 040 372 370
tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
19.12. ČETVRTAK
17:30 Mufasa - Kralj lavovaprem. 20:00 Kraven the hunter
20.12. PETAK
17:00 Vaiana 2 20:00 Kraven the hunter
21.12. SUBOTA
10:00 Mufasa - Kralj lavova
13:30 Vaiana 2 17:00 Niko 3 20:00 Kraven the hunter
Četvrtak 19.12. PETAK 20.12. SUBOTA 21.12. NEDJELJA 22.12.
22.12. NEDJELJA
10:00 Niko 3
13:30 Mufasa - Kralj lavova
17:00 Niko 3
20:00 Kraven the hunter
PONEDJELJAK 23.12.
23.12. PONEDJELJAK
10:00 Vaiana 2 13:30 Niko 2 17:00 Mufasa - Kralj lavova 20:00 Kraven the hunter
UTORAK 24.12.
24.12. UTORAK
10:00 Niko 3 13:30 Mufasa - Kralj lavova
Hrvatska narodna strankaliberalni demokrati
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Vatrogasna zajednica Međimurske županije
sretan i blagoslovljen Božić
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen
Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i blagoslovljen Božić
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretan i
blagoslovljen Božić
Pavao
Bratuša
iz Vularije
21. prosinca 2022.21. prosinca 2024.
Brzo je prošlo vrijeme, otkad te nema više s nama. Nedostaješ nam svakog dana…
Tvoji
Mirela Novak rođ. Šarić
iz Čakovca preminula 13. prosinca nakon duge i teške bolesti u 46. godini života
Nikola Hajdinjak
iz Novog Sela na Dravi preminuo 14. prosinca u 88. godini života
Nevenka Vincens rođ. Toplek iz Čakovca preminula 14. prosinca u 84. godini života
Vera Levačić rođ. Kunštek iz Čakovca preminula 13. prosinca u 96. godini života
Katarina Milas rođ. Čurin
iz Čakovca
preminula 11. prosinca u 94. godini života
Agna Mađarić
iz Svetog Križa preminula 11. prosinca u 91. godini života
Stjepan Šavora
iz Goričana preminuo u 80. godini života
Marijan Kožnjak
iz Savske Vesi preminuo u 72. godini života
Matija Horvat
iz Donje Dubrave preminuo u 93. godini života
na
Elizabetu Zorčec
iz Pribislavca
24.12.2022. - 24.12.2024.
U mislima si s nama… Tvoja obitelj
Mirko Fajić
iz Svetog Jurja u Trnju preminuo u 69. godini života
Jelena Svrta
iz Kotoribe preminula u 85. godini života
Franjo Baranašić
iz Donjeg Kraljevca preminuo u 72. godini života
Marija Horvat rođ. Fegeš iz Nedelišća preminula 17. prosinca nakon teške bolesti u 79. godini života
Marija Fekonja rođ. Marciuš iz Nedelišća preminula 16. prosinca u 79. godini života
Milan Devčić iz Strahoninca preminuo 15. prosinca u 77. godini života
Marija Novak rođ. Janušić iz Frkanovca preminula 16. prosinca nakon kratke i teške bolesti u 86. godini života
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPĆINA DONJI KRALJEVEC
Općinski načelnik
KLASA:372-01/24-01/04
URBROJ:2109-6-02-24-2 Donji Kraljevec, 20. prosinca 2024.
Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora („Narodne novine“ br.: 125/11, 64/15, 112/18, 123/24), članka 5. stavka 1. Odluke o davanju u zakup i kupoprodaji poslovnog prostora („Službeni glasnik Međimurske županije“ br.: 5/20) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora (KLASA: 372-01/24-01/04, URBROJ: 2109-6-02-24-1 od 17. prosinca 2024. godine), općinski načelnik raspisuje
za davanje u zakup poslovnog prostora u Hodošanu
A) PREDMET NATJEČAJA
1. Predmet natječaja je zakup poslovnog prostora u Hodošanu, Braće Radića 2B – ugostiteljski objekt kod nogometnog igrališta, ukupne korisne površine 112 m2, odnosno: z.k.č.br. 1333/B/2/111/2, k.o. Hodošan, zk.ul.br. 3252, površine 172 čhv, 1/1 vlasništvo Općine Donji Kraljevec (identična kat.čest.br. 1828/16, k.o. Hodošan, u mjestu, ugostiteljski objekt, površine 620 m2, upisano u Posjedovni list broj: 1233, 1/1 Općina Donji Kraljevec) namijenjen za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva.
Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju, te će ga zakupnik urediti i privesti ugovorenoj namjeni u svom trošku, a što će se regulirati Ugovorom o zakupu poslovnog prostora. Isto tako Ugovorom o zakupu regulirat će se da najpovoljniji ponuditelj nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora dati u podzakup.
Poslovni prostor koji je predmet zakupa se može razgledati radnim danom od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu u Općini Donji Kraljevec ili na telefon broj 040/655-126.
2. Početni mjesečni iznos zakupnine je 380,00 €/mjesečno. Osim zakupnine, zakupnik je dužan plaćati troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora (redovno održavanje, manji popravci instalirane opreme, uređaja i unutarnjih instalacija, čišćenje poslovnog prostora, soboslikarski radovi, popravci svih oštećenja koja su prouzročena krivnjom zakupnika, kao i drugi troškovi manjih preinaka kojima se ne mijenja konstrukcija, raspored, namjena ili vanjski izgled poslovnog prostora).
Zakupnik snosi i troškove koji proizlaze iz korištenja, održavanja i uređenja prostora (struja, voda, telefon, grijanje, spomenička renta, pričuva, komunalna naknada, vodna naknada i drugo).
3. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina od dana sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora.
B) UVJETI NATJEČAJA
4. Na natječaju za zakup poslovnoga prostora ne može sudjelovati �izička ili pravna osoba koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu i Općini Donji Kraljevec, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se �izička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja.
5. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 100 % ponuđene mjesečne zakupnine (iznos jednomjesečnog zakupa), najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR17 2402 0061 8082 0000 2, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB sudionika natječaja, uz naznaku »Jamčevina za sudjelovanje u natječaju za zakup«.
6. Pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ako se te osobe u svojoj ponudi pozovu na to pravo, ako ispunjavaju uvjete iz natječaja, uvjete iz važećeg zakona koji uređuje zakup i kupoprodaju poslovnog prostora i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine. Ako osobe koje ostvaruju pravo prednosti nisu nazočne otvaranju ponuda uputit će im se poziv da se izjasne o prihvaćanju najvišeg ponuđenog iznosa zakupnine za poslovni prostor koji se daje u zakup. Poziv će se uputiti poštom ili elektroničkom poštom na adresu dostavljenu u ponudi, a ako se osoba u ostavljenom roku ne izjasni o prihvaćanju najviše ponuđenog iznosa zakupnine, smatrat će se da isti ne prihvaća. Pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu nema pravna osoba čiji je osnivač ili suosnivač �izička osoba koja ima pravo prvenstva sukladno odredbama navedenog zakona, odnosno pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju samo �izičke osobe koje ispunjavaju propisane uvjete i obavljaju obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost.
C) SADRŽAJ PONUDE
7. Ponuda mora sadržavati:
• za �izičke osobe: ime i prezime, adresu, OIB i presliku osobne iskaznice (za strane �izičke osobe presliku putovnice odnosno odgovarajući dokaz o stranom državljanstvu);
• za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, OIB te izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra ili drugi odgovarajući dokument za pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama ne stariji od 6 mjeseci od dana objave javnog natječaja;
• ponuđeni mjesečni iznos zakupnine po m2 koji ne može biti niži od utvrđene početne cijene, u eurima, ispisanu brojkama i slovima;
• kratki opis planirane djelatnosti;
• dokaz o uplaćenoj jamčevini;
• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude neće biti prihvaćene;
• potvrda Općine Donji Kraljevec, Odsjeka za �inancije i računovodstvo kojom se potvrđuje da ponuditelj nema dugovanja prema Općini Donji Kraljevec;
• Uvjerenje nadležne porezne uprave o nepostojanju duga prema državnom proračunu, odnosno odobrenje odgode plaćanja obveza s pridržavanjem rokova plaćanja, ne stariju od 3 mjeseca od dana objave javnog natječaja;
• ovjerenu presliku dokumentacije kojom se dokazuje pravo prvenstva osoba iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja, ne stariju od 3 mjeseca od dana objave javnog natječaja;
• ukoliko se dokazuje pravo prednosti za članove uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili za djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, dokaz o srodstvu (rodni list ili druga potvrda nadležnog tijela);
• ukoliko se dokazuje pravo prednosti za braniteljske socijalno-radne zadruge za obavljanje registrirane djelatnosti koje su evidentirane u evidenciji braniteljskih socijalno-radnih zadruga koju vodi nadležno ministarstvo ili koje su korisnice poticaja nadležnog ministarstva, potvrdu nadležnog ministarstva o statusu, ne stariju od 3 mjeseca na dan otvaranja ponuda;
• izjavu da ne traje zakup drugog poslovnog prostora, ovjerenu kod javnog bilježnika (za osobu koja se poziva na pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora – članak 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji).
Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).
D) ROK ZA DOSTAVU PONUDE I OTVARANJE PONUDA
8. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom
»Ponuda za zakup poslovnog prostora, Hodošan – ne otvaraj« na adresu: Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom. Ponuditelji trebaju na poleđini omotnice navesti svoje ime i prezime, adresu, odnosno naziv pravne osobe i adresu sjedišta.
9. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 20.12.2024. do 30.12.2024. do 14,30 sati. Dan objave natječaja u tjednom tisku smatra se danom objave natječaja.
Natječaj će se objaviti u tjednom tisku i na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec.
10. Javno otvaranje ponuda izvršit će se 3.1.2025. godine u 10:00 sati u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec, te mu mogu pristupiti ponuditelji osobno, zakonski zastupnici ponuditelja ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja uz predočenje ovjerene punomoći.
E) ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA
11. Svaka dostavljena ponuda za zakup poslovnog prostora koji je izloženi na ovom natječaju smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je ponuđeni mjesečni iznos zakupnine niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.
12. Najpovoljnija ponuda je ona koja je valjana ponuda a sadrži najviši iznos ponuđene mjesečne zakupnine. Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene mjesečne zakupnine, provest će se usmeno javno nadmetanje odmah nakon otvaranja ponuda, a izabrat će se ponuditelj koji ponudi veću cijenu.
13. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude donosi se u roku od 15 dana od dana javnog otvaranja pisanih ponuda.
F) SKLAPANJE UGOVORA O ZAKUPU
14. Najpovoljniji ponuditelj u obvezi je najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru preuzeti poslovni prostor i sklopiti Ugovor o zakupu.
Ukoliko najpovoljniji ponuditelj u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja bez opravdanog razloga ne potpiše Ugovor o zakupu poslovnoga prostora, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora o zakupu, gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine te će se javni natječaj za predmetni postupak ponoviti.
Ugovor o zakupu poslovnog prostora smatra se sklopljenim i proizvodi pravne učinke danom njegove solemnizacije (potvrde) od strane javnog bilježnika.
Zakupodavac snosi troškove sklapanja ugovora dok troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Zakupoprimatelj. Zakupodavac nije odgovoran za ishođenje uvjerenja o minimalnim tehničkim uvjetima za predložene djelatnosti, ni za druga uvjerenja ili dozvole, ni za dokumentaciju koja je potrebna za ishođenje istih.
Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračunati u mjesečni iznos zakupnine za prvi mjesec korištenja prostora, a ostalim sudionicima natječaja Općina će vratiti jamčevinu u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Najpovoljniji ponuditelj je u obvezi plaćati mjesečnu zakupninu unaprijed, najkasnije do 10. - tog u mjesecu za tekući mjesec.
15. Prije potpisivanja ugovora najpovoljniji ponuditelj obavezan kao instrument osiguranja plaćanja zakupnine, dostaviti zakupodavcu bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika koja pokriva godišnji iznos ugovorene zakupnine.
G) OSTALO
16. Zakupodavac pridržava pravo izmjene odnosno poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja ugovora o zajmu poslovnog prostora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja. Općinski načelnik: Miljenko Horvat
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819
ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
1. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaštitara-čuvara, javiti se na mob. 091/320-7771 ili na email: info@ arsenal-grupa.hr do 31.12.
2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu sa zamolbom do 31.12.
3. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 30.12.
4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja. jancec@ambijen�.hr do 31.12.
5. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Gospodarska ulica 1/a, Goričan traži 2 m/ž radnika za bušenje šipki, 2 m/ž zavarivača, 3 m/ž brusača, m/ž radnika na odjelu plastifikacije i 2 m/ž kovača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/602-222 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.arteferro-gorican@arteferro.com do 31.12.
6. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/845-806 ili na mob. 099/271-4461 ili na email: robert. krajner@ab-metalpromet.hr do 22.12.
7. Auto centar Marđetko, Kalnička 51, Goričan, traži m/ž automehaničara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/426-032 do 31.12.
8. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača alata i strojeva, javi� se na email: info@top-ala�.hr do 15.1.
9. BALI d.o.o., Trg Republike 3, Donja Dubrava, traži 2 m/ž konstruktora, 2 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, 3 m/ž predradnika u proizvodnji, 6 m/ž radnika–ketlanje, 10 m/ž šivača, 3 m/ž teks�lna tehnologa, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž ekonomistu i 2 m/ž skladištara za radno mjesto Prelog, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.12.
10. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog kuhara u Restoranu Barok, javiti se na tel. 040/363-726 ili na mob. 091/2382-175 ili na email: drazen.fodor@ gmail.com do 27.12.
11. BELOVIĆ INTERIJERI d.o.o., Jalšovec, traži m/ž stolara, javi� se na mob. 098/730149 do 25.12.
12. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136/a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu i 3 m/ž radnika na izradi kreveta, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 29.12.
13. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/3011985 ili na email: dino@blazeka.hr do 31.12.
14. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž skladišnog radnika i 2 m/ž prodajna predstavnika, javi� se osobno na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 31.12.
15. BV Produkt d.o.o. - za rad u Njemačkoj, traži 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćna električara, 5 m/ž tig zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž
zavarivača autogenim postupkom i 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, javi� se na mob. 095/8750-312 ili na email: product. bv@gmail.com do 31.1.
16. B&O d.o.o., Prelog, traži m/ž keramičara i 2 m/ž vodoinstalatera, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 31.1.
17. C LAB PROIZVODNJA d.o.o., Čakovec, K. Zrinski 2, traži m/ž AI/ML inženjera, javi� se osobno na adresu ili na email: info@clab. hr do 31.12.
18. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž recepcionera i m/ž konobara, javiti se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 31.1.
19. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, Čakovec, traži m/ž dostavljača, javi� se na tel. 040/375-512 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email. ljudski.resursi@cakmlinovi.hr do 22.12.
20. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži 2 m/ž pomoćna voditelja proizvodnje u smjeni za Donji Kraljevec i m/ž dostavljača, javi� se sa pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/375-512 ili emailom: ljudski.resursi@cak-mlinovi. hr do 30.12.
21. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, traži m/ž bravara-zavarivača, m/ž pomoćnog radnika i m/ž tokara, javi� se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvocalopek.hr do 3.1.
22. DADA Transpor� d.o.o., Selnica, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 095/809-2066 ili na 31.12.
23. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž recepcionera, javiti se na email: info@ dg-sport.com do 7.1.
24. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće 106 F, Dekanovec, traži 2 m/ž radnika na robotskoj proizvodnoj liniji, 2 m/ž pomoćna radnika, m/ž skladištara i m/ž viličaristu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/259-3317 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: nikola.brumen@ deltabloc-components.hr do 31.12.
25. Dimnjačarski obrt IVAN ZVER, Putjane 89, traži m/ž dimnjačara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/293-985 ili na email: ivicazver@gmail.com do 25.12.
26. Dječji vr�ć KOCKAVICA, Sveta Marija, A. Habuša 29a, traži m/ž odgojitelja u dječjem vr�ću, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 31.12.
27. DLDT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije, javiti se na mob. 098/135-8803 ili na email: Instalacijedldt@gmail.com do 1.1.
28. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž njegovatelja, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž stručnog suradnika, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679368 ili na mob. 098/242-319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@ strahija.com do 31.12.
29. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba,Kolodvorska16,traži2m/žsocijalna radnika, m/ž socijalnog radnika-pripravnika i m/ž edukacijskog rehabilitatora, javiti se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377304ilipismenomzamolbomilinaemail:ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hrdo31.12.
30. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Čakovec, Ul. dr. A. Starčevića, traži 3 m/ž pružatelja usluge potore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-070 ili na mob. 099/528-6515 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dos�-mz.hr do 31.12.
31. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, Čakovec traži m/ž osobnog
asistenta za Goričan, Prelog, Mala Subotica i Trnovec, javiti se na mob. 098/9606-523 ili na email: info@dmsmz. hr do 15.1.
32. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži m/ž radnika na farmi, 2 m/ž električara i 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju, javi� se na mob. 098/296-082 do 31.12.
33. ECON d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž pomoćnog bravara, 3 m/ž zavarivača mig-mag po-
stupkom i 3 m/ž bravara, javi� se na email: econ@econ.hr do 31.1.
34. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/1687042 ili na email: elimeae@gmail.com ili drazenko@elimea.hr do 7.1.
35. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za rad u Nje-
mačkoj i 2 m/ž stolara-montera namještaja za rad u Nizozemskoj, javi� se na mob. 098/984-1949 ili na email: eli�nterijeri@ gmail.com do 31.12.
36. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera za Čakovec, 5 m/ž elektroinstalatera za Njemačku i m/ž administrativnogreferentazaOrehovicu,javitise na tel. 01/3456-789 ili na mob. 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 31.12.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJEM FIAT PUNTO 1.2 8v 2002. god., reg. do 3. mj/2025, 161 tkm. Tel. 040 360 214, 091 572 7670.
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJEM četiri gume SAVA M+S Eskimo S3 dimenzija 195/65 R15 91T sa čeličnim felgama 5 rupa/(razmak između rupa 70 mm), veoma malo vožene (50 €/kom). Telefon: 091 611 3605
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
PRODAJEM če�ri zimske gume za 20 eura dim. 165/70 R14, utor 5 mm. Posla� sms na broj 098/9640-763
TOMOS MOPEDI sve vrste i modele kupujem, sa i bez papira za dijelove - isplata odmah. Info na tel 098 9656 624
LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, lagana i brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb Utrina, 098/9084675
PRODAJEM AUTO Hyundai 2005. god., u voznom stanju, napravljen servis, registriran do 7.mj./2025, info na mob. 099/7237-856
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM motokultivator F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
TRAŽIM OSOBU ZA POMOĆ
U KUĆANSTVU (čišćenje, pranje, peglanje i ostalo). Honorarno prema dogovoru. Mjesto - okolica Svetog Martina na Muri. Javiti se na telefon: +386/31-280691
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, starosti 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099
UDOVAC (73 g) traži ozbiljnu gospođu za zajedničko druženje. Poslati poruku na WhatsApp ili Viber na broj: +49/1515-7256-978
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423099
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan u soliteru kod Hotela Park, EC/C. info na tel. 364-097
PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA na odličnoj lokaciji u Pušćinama, dim. 22x54 m, cijena 21 eur/m2. SMS na broj 098/9640-763
AKVARIJ kocka, 44 litre, sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje, kompletno uređen, 70 eura. Šaljem slike, video. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane- nove francuske ležaje dimenzija 200, 210 x 90, 95, 140, 160 cm, tap.gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, gus kadu,tricikl-kvalitetni, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, fl ex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin.boce, bicikl, samohodnu vrtnu kosilicu i još puno toga iz kuće. Mob. 091 5727 670
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
Tel:
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike, video. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM dječji krevetić s madracem (80 €); dječji putni krevetić (40 €); dječja kolica (50 €); dječji bicikl “Frozen II” s pomoćnim kotačima 14 “(60 €); dvije stolice kožne bijele boje (35€/kom); fotelja (40 €). Telefon: 091 611 3605
PANK-RADNI STOL, željezni, čvrs�, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb Utrina, 098/9084-676
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
APARAT ZA VARENJE s elektrodama i maskom, malo korišten, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJE SE TV Grundig 82 cm, star 2.5 godine, cijena 150 eura. mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJEM laserski daljinomjer, led traku s daljinskim,android box za tv,pametno bežično zvono i Wifi bežičnu kameru (novo). Cijene povoljne. Mob. 097/728-9476
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
Adresa: S. Radića 2, Čakovec
KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092
PRODAJEM DJEČJE SKIJE i pancerice u odličnom stanju, očuvane, kao nove. Mob. 095 902 1134
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM rabljene skije i pancerice. Mob. 095 902 1134
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur) i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
SKIJE Elan sa vezovima i štapovima, malo korištene, prodajem za 20 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb Utrina, 098/9084-675
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
Dragi naši kreativci
Stvaraoničari,
Bliži nam se najljepše doba godine, božićni blagdani, kojima se svi radujemo i koji nas uvijek potiču da budemo bolji i širimo oko sebe mir i ljubav.
Jedan od važnijih simbola Božića su Božićne jaslice u kojima je spavao tek rođeni Isus, pa smo ovaj put jaslice izabrali kao temu našeg novog likovnog i literarnog natječaja.
Pozivamo vas da nam nacrtate, naslikate ili opišete jaslice u svom domu, u svom selu, crkvi ili one kakve biste
željeli vidjeti ili imati. Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do 31.12.2024. godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i simbolične nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici, 3. siječnja 2025. godine. Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.
Jesen je došla lepa kak da ju je nešči naslikal, ofarbala je so listje. Zemlja je več ne lačna, grozdje, hruške, jakuke… Sega ima, ništ nam ne fali.
Al dok mrzli veter stiže, si bežimo v naše hiže.
Jesen je ve pri kraju, ali namo ve tožni, ona dojde i dide i usput zimu zide.
Ela Krčmar, 7. b. Osnovna škola Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Učenici 2. b razreda Osnovne škole Mursko Središće s učiteljicom Aleksandrom Novak ovog su adventa izrađivali jaslice od plastenika. Zaista su se potrudili, a poslali su nam i jednu fotografiju. Na njoj su Antonia Horvat, Ma�lda Marčec, Ananda Kraljić i Adela Cimerman.
Božić je od negda najvekši svetek. I stari i mlodi su ga komaj čakali i za njega se zdušno prepravljali.
Tre se z starešima spominati i pomalim se sega zmišljuvati… Veliju, veselje i radost, a gazdarica je bila glavna, sema je posla dala od jutra ranoga! Jeli su šopanu racu, kuruznoga kruha i zdigane kolače, jer meli su sikakše melje za slatkoče domače. Japica su v štali marhu nadvorili, drva za drugi den nacepali, jerbo furt se kurilo te dneve, a črez den su i slamicu nabrali. Popolne se hiža snožila
i delal se kinč za bor, te ukrase od papera delala su deca bil je to jan veseli zbor. Kak je kmica curela, tak je hiža bila tiša… si su čekali japicu ka na vrata s slamicom pokuca.
„Faljen bodi Jezuš Kristuš“ z pozdravom je črez vrata došel japica vreden i Božeku pokoren, vutem je bajati počel.
Slamicu je pod stol složiv, a mama na stol kruha dela, dej nam Bog ka bu leto dobro rodilo, i z ufanjem ga prekrižila.
Cela hiža poklje skupa je molila
Anđel Gospodnji i Oče naš.
Nek je sema skupa Srečen Božić f te sveti Božji čas.
Jasen Borković, 7. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, A. Šenoe 2a
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Znanstvena istraživanja potvrđuju da su ljudi koji nisu skloni opraštanju izloženi kroničnom psihičkom uzbuđenju, prekomjernom razmišljanju i kardiovaskularnoj preopterećenosti
Naslov je ujedno moja blagdanska želja i poruka za sve čitatelje. U tim je riječima sadržan jedan od načina kako da budete sretniji i zdraviji. Znanstvena istraživanja potvrđuju da su ljudi koji nisu skloni opraštanju izloženi kroničnom psihičkom uzbuđenju, prekomjernom razmišljanju i kardiovaskularnoj preopterećenosti. Mnogima koji su doživjeli srčani udar zdravstveno se stanje poboljšava ako se oslobode neprijateljstva i bijesa s pomoću opraštanja. Svima nama koji (još) nismo doživjeli infarkt bolje je unaprijed naučiti praštati, zbog sebe samih i onih koje volimo dobro je prihvatiti činjenicu da ima i onih drugih koje nemamo zašto voljeti, ali to ne znači da ih trebamo mrziti. Da, pišem ovaj tekst u ozračju Božića, plašt dobrote i povezanosti među ljudima ovih je dana čvršći i može se činiti da je tekst samo prigodan, iako progovara o temi koja je važna i prati nas tijekom čitavoga života. Znamo da nas drugi mogu povrijediti, uvrijediti, obezvrijediti na bezbroj načina, nema živog čovjeka koji takvo što nije doživio. Svi imamo ljude koji su nam bliski i one koji to nisu, problem je što to nisu čvrsto odijeljene i jasne kategorije, pa nam se događa da se razočaramo u bliskim ljudima, da nas povrijede, ponekad jače od onih koji su nam ionako neskloni. Često ne znamo što točno drugi ljudi imaju protiv nas, ali većinom su nepravedni ponekad i zlobni iz mnogih vrlo prozirnih razloga i nitko to na ovom svijetu nikada neće promijeniti. Već u vrtiću, pa tijekom školskih dana, poslovnu karijeru, u obiteljskom i privatnom životu, sve do duboke starosti, puno puta doživjet ćemo zlo i i nepravdu, pretrpjet ćemo poraz i bol, patit ćemo i promišljati zašto nam se to događa, u čemu je naša krivica, tražit ćemo
pravdu, osjećati tugu, ili bijes i mržnju. Prolazit će vrijeme, mučit će nas naneseno zlo, javit će se želja za satisfakcijom, osvetom ili zaboravom. Sve je to ljudska priča, svakome se dogodi da doživi vrlo ružne, čak zlobne postupke nekih ljudi od kojih to ne očekuje. Ako i ne patimo od nekog posebnog straha da će nas netko povrijediti, ne očekujemo podvalu i nepravdu iza svakog ugla, možda smo od onih koji naivno vjeruju drugima, ta jednostavna vjera u ljude ponekad se topi pred činjenicom da nas je netko obezvrijedio ili nam namjerno nanio štetu. Ponekad ima smisla pokušati ući u srca i misli onih koji loše i nepravedno postupaju prema nama, to može pomoći da razumijemo što nam se dogodilo i da umanjimo emocionalnu bol. Objasniti njihove postupke ne znači ujedno opravdati njihove postupke, ali nas može potaknuti da im oprostimo. Nije važno čak ni to jesu li oni priznali krivnju, ispričali se i zatražili oprost. Govorim o unutarnjem procesu gdje moje opraštanje ovisi o meni, a ne o počinitelju nepravde. Oprostiti treba da bi se moglo krenuti dalje. Opraštajući odbacujemo želju za osvetom i kažnjavanjem drugih te se fokusiramo na iscjeljenje i oporavak. Tako postižemo unutarnji mir i vraćamo samopoštovanje. To nije lako i ne postiže se preko noći. Bez mržnje i osvetoljubivosti, slobodni smo poduzeti ili ne poduzeti potrebne korake koji će dokazati nečije nekorektno postupanje ili nedjelo pred nama važnim ljudima, ili pred sudom, ili - što je najčešće i najvažnije - pred nama samima. Na kraju još jedne kalendarske godine zapitajte se možete li ostaviti loše stvari iza sebe i oprostiti kome trebate, kako bi s manjim teretom mogli krenuti dalje!
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Od mnogih obilježja kockanja, odnosno igara na sreću, bitno je naglasiti pojmove slučajnosti i nezavisnosti događaja. Slučajan je događaj onaj koji se događa bez pravilnosti, bez mogućnosti predviđanja, bez mogućnosti znanja unaprijed, bez ikakvog rasporeda.
Prema Zakonu se igrom na sreću smatra svaka igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobitka u novcu, stvarima, uslugama i pravima, pri čemu dobitak ili gubitak ovisi pretežito o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju. Igre na sreću razvrstavaju se u četiri skupine: lutrijske igre (npr. loto, bingo, srećke), casino igre (igre koje igrači igraju protiv casina ili jedan protiv drugog na stolovima za igru s kuglicama, kartama ili kockicama), igre klađenja (sportsko klađenje ili klađenje na ostale događaje, npr. natjecanja kao što su Eurosong ili Oscar) i igre na sreću na automatima. Od mnogih obilježja kockanja, odnosno igara na sreću, bitno je naglasiti pojmove slučajnosti i nezavisnosti događaja. Slučajan je događaj onaj koji se događa bez pravilnosti, bez mogućnosti predviđanja, bez mogućnosti znanja unaprijed, bez ikakvog rasporeda. Drugim riječima, ne možemo ni po čemu znati kako će neki događaj završiti. Nezavisnost događaja znači da ono što se dogodilo ranije nema veze s onim što će biti u budućnosti. Svaki je događaj zaseban i jednako vjerojatan. Često se smatra da pri bacanju novčića prethodno bacanje utječe na sljedeće – na primjer, ako nekoliko puta zaredom padne pismo, veća je vjerojatnost da će pri sljedećem bacanju pasti glava. Takav način razmišljanja je pogrešan, ali je sasvim normalno da nam se slične misli javljaju tijekom
kockanja. To su automatske misli koje prođu kroz glavu i ne možemo ih kontrolirati ni na njih utjecati. No, ponovo treba naglasiti da su one pogrešne i neutemeljene. Stoga je važno osvijestiti ih i ne u njih povjerovati jer njima povećavamo vjerojatnost pogrešnog tumačenja događaja, kao i vjerojatnost da ćemo razviti problem ovisnosti o kockanju. Takve misli još nazivamo kognitivnim distorzijama, odnosno pogrešnim uvjerenjima. Spomenut ćemo i dati primjere za neke od najčešćih kognitivnih distorzija koje se javljaju tijekom kockanja: Selektivno pamćenje –kockari će se lakše dosjećati dobitaka nego gubitaka. Iako su više puta izgubili nego dobili, kockari će točno znati kada, gdje, u kojoj igri i koliko novaca su dobili, dok se ovih informacija neće moći dosjetiti za gubitke.
Nerealistični optimizam – većina ljudi vjeruje kako su šanse da se njima dogode pozitivni događaji u životu veće nego da se isto dogodi drugima. U slučaju kockanja mogu se pojaviti misli kao „Ja imam više sreće od drugih“ ili „Vrlo vjerojatno ću dobiti na lotu“. Pristranost u vlastitu korist – sklonost pripisivanja dobitaka vlastitim vještinama („Smislio sam izvrstan sistem igre“, „Imam izvrsnu intuiciju“), a gubitaka vanjskim uzrocima („Nije bio moj dan“, „S ovim automatom sigurno nešto ne valja“).
Iluzija kontrole – uvjerenje da rezultat kockanja nije slučajan već se na njega nekako može utjecati („Više znanja i vještina pomaže u kockanju“, „Mogu predvidjeti ishod“, „Važno je da sam odaberem srećku/listić“, „Automat me voli“, „Imam svoje sretne brojeve/sistem“, „Bit će dobro ako nosim svoju sretnu majicu“). Netočno shvaćanje slučaja i vjerojatnosti – „Nakon niza gubitaka mora doći dobitak“, „Ja nisam dobio jer je netko dobio prije mene“, „Dobro mi ide, zarađujem, pa ću uložiti još više novca“. Najopasnije ponašanje koje upućuje na razvoj problematičnog kockanja i ovisnosti je lov gubitaka kod kojeg osoba nastoji kockanjem vratiti novac kojeg je ranije izgubila također kockanjem. Iako se gubici nagomilavaju, osoba ulaže sve više novaca kako bi nadoknadila izgubljeno, a time se problem samo povećava jer zapravo gubi još više novaca. Tako se iz dana u dan uvaljuje u sve goru situaciju jer zaista (pogrešno!) vjeruje da će sutra biti sretan dan kada će uspjeti vratiti sav izgubljen novac…
RESTORAN & BAR BOCCONE
RECEPT:
Tiramisu
Sastojci:
• Mascarpone
• Jaja
• Šećer u prahu
• Amaretto (talijanski liker od badema)
• Kava
• Piškote
• Cantucinni
Tiramisu je izvrstan desert za Božić i blagdane. Iako nije tradicionalni božićni kolač, njegova bogata i kremasta tekstura savršeno se uklapa u svečanu atmosferu
Pišu: Martina Korent, Ana Vadlja
Ovih blagdana posjetite
Restoran & Bar Boccone u Jug Mall centru. Ovaj ugodno uređen restoran s pogledom na najmoderniji kvart u Čakovcu oduševit će vas okusima prave talijanske kuhinje.
Bogata ponuda u Restoranu Boccone
Boccone je savršeno mjesto za sve prilike – bilo da planirate obiteljski ručak, poslovni sastanak ili romantičnu večeru. Njihova ponuda uključuje pizze s prozračnim tijestom po napuljskom receptu, bogate talijanske paste, ukusna i aromatična rižota, a sva jela pripremljena su s najkvalitetnijim namirnicama. Osim toga, u Bocconeu mo-
RESTORAN & BAR BOCCONE
Jug Mall centar
Ul. Tomaša Goričanca 1 40000 Čakovec
T: +385 40 601 278
žete kušati gurmanske burgere te osvježavajuće salate, a ljubitelji slastica mogu se počastiti slasnim desertima inspiriranim talijanskim receptima. Uz vrhunsku hranu, uživajte u pažljivo odabranom asortimanu hrvatskih vina koja će dodati poseban pečat vašem obroku.
Kuhar Karlo Korbelj naglašava važnost namirnica
Karlo Korbelj zaposlenik je restorana već više od tri godine. Najviše priprema pizzu i pastu te naglašava kako posebne sastojke za pizzu dobivaju direktno iz Italije. Njihovo tijesto mora se fermentirati najmanje 24 sata kako bi dobilo svoju idealnu teksturu za najukusniju pizzu. Također, ističe kako surađuju s lokalnim OPG-om Medved koji ih opskrblju-
je domaćim jajima. Karlo i ostali zaposlenici Bocconea često sudjeluju na raznim edukacijama gdje isprobavaju nove zanimljive recepture i sastojke te najavljuje kako uskoro dolaze razne izmjene recepata, a neka poznata jela opet će se naći na meniju. Najpoznatija talijanska slastica Tiramisu je jedan od najpoznatijih talijanskih deserata. Poznat je po svojoj laganoj, kremastoj teksturi i bogatom okusu kave i kakaa. Piškote, lagani biskvitni keksi koji se umaču u kavu, daju kolaču biskvitnu notu. Kava je najčešće svježe skuhana espresso kava, prema vlastitom ukusu s dodatkom likera (npr. Marsala, Amaretto, ili rum). Mascarpone
sir je glavni sastojak kreme koji kolaču daje bogatu i kremastu teksturu. Naravno, nezaobilazan sastojak su jaja odnosno žumanjci koji se koriste za izradu kreme, a kako bi postali prozračni, kuhaju se na pari. Šećer prema vlastitom ukusu koristi se za zaslađivanje kreme, a kakao prah posipa se po vrhu kolača za dodatnu aromu i ukras. Tiramisu dolazi iz sjeverne Italije, točnije iz regija Veneto i Friuli Venezia Giulia. Njegovo ime znači “podigni me” ili “razveseli me”, što se odnosi na energiju koju pruža kombinacija kave, šećera i bogate kreme. Kremasti kolač idealan za blagdane
Tiramisu je izvrstan desert za Božić i blagdane.
• Odvojite žumanjke od bjelanjaka. U žumanjke stavite šećer i amaretto te miksajte sve dok se šećer ne otopi i dobije pjenica. Bjelanjke koristite za neki drugi kolač
• Za pripremu kreme u pjenicu od žumanjaka dodajte mascarpone i dobro razradite smjesu
• Od bjelanjaka napravite tzv. snijeg i postupno dodajte u kremu te laganim pokretima umiješajte snijeg u mascarpone
• Piškote i cantuccine umočite u kavu i stavljate sloj kreme i sloj piškota i cantuccina i ponovite redoslijed više puta. Postupak se ponavlja dok se ne dobije nekoliko slojeva
• Tiramisu se hladi nekoliko sati (ili preko noći) kako bi se okusi sjedinili
• Posipajte kakaom tik prije posluživanja.
Iako nije tradicionalni božićni kolač, njegova bogata i kremasta tekstura savršeno se uklapa u svečanu atmosferu.
Brz je i jednostavan za pripremu. Može se napraviti dan ranije i čuvati u hladnjaku do posluživanja. Nije previše zasitan, a istovremeno ostavlja dojam luksuza. Odličan je dodatak svakom svečanom stolu jer donosi pro�injenost i jedinstven okus.
Donosimo vas recept za tiramisu iz restorana Boccone.
Piše: Aleksandra Sklepić
Temfanje je tradicionalno međimursko jelo, najčešće od pilećeg ili purećeg �ilea. Rado ga pripremaju sve kuharice, a blagi okus piletine prožet okusom vrhnja i povrća dobro je prihvaćen i među djecom i među odraslima. Piletina je oduvijek bila čest izbor mesa u međimurskom kraju, a uz svoj �ini okus, obiluje proteinima i idealna je za pripremu laganih, kvalitetnih obroka. Jednako tako naše su bake znale i važnost zastupljenosti puretine u prehrani, a u svakom je dvorištu bilo i pilića i purica. Zbog toga ne čudi što je većina međimurskih jela bazirana upravo na piletini ili puretini.
Uz to što su zdrava, ova su jela ukusna i brzo se pripremaju. Kao prilog temfanju, najčešće se poslužuje tjestenina. Poseban efekt postiže se kad se uz slasno temfanje posluži šarena tjestenina i zelena salata.
Priprema: Luk očistiti, narezati na kockice i popržiti na ulju. Može se narezati i jedna svježa paprika koja se prži s lukom. Dodati mljevenu crvenu papriku i meso narezano na kockice. Pirjati oko pola sata, do 45 minuta, dok meso ne omekša.
Na kraju zaliti vrhnjem koje smo pomiješali s malo vode i brašna, do željene gustoće. Kad jelo provri, spremno je za serviranje.
Sastojci:
- 1 kg pilećeg ili purećeg filea
- 150 g luka
- ulje
- malo papra i soli
- 1 žličica mljevene crvene paprike
- 1/2 svježe crvene paprike (po želji)
- začini po želji
- 1,5 dl kiselog vrhnja
- 50 g brašna
Lisnate mak kocke su domaći, pomalo zaboravljeni kolač, a svojim osvježavajućim okusom zaslužuju biti dijelom svake palete blagdanskih kolača. Pripremaju se relativno lako, a ljubitelji maka, u ovom ga kolaču mogu jesti izvan okvira klasičnih kolača od maka, kao što su pogače i štrudle. Bijela krema savršeno neutralizira jači okus maka, a lisnato tijesto daje speci�ičnu strukturu koja zaokružuje izgled i sočnost ovog lijepog, svečanog kolača.
Priprema Ispeći biskvit od sastojaka. Jednu koru lisnatog tijesta ispeći posebno, a drugu staviti na dno pleha, izbosti viljuškom i uliti na nju smjesu za biskvit. Dakle, peče se zajedno. Kad je skoro pečeno, staviti pleh na dno pećnice oko 5 minuta da se kora bolje ispeče. Skuhati kremu tako da se brašno i gustin pomiješaju s malo mlijeka i ukuhaju u ostatak mlijeka. U ohlađenu kremu dodati izrađeni omek-
Sastojci:
Biskvit:
• 6 jaja
• 200 g šećera
• 1 vanilin šećer
• 100 g ulja
• 100 g brašna
• 100 g maka
• 6 g praška za pecivo
Krema:
• 600 ml mlijeka
• 3 žlice oštrog brašna
• 3 žlice gustina
• 150 do 200 g margarina
• 200 g šećera u prahu
• 1 vanilin šećer
šali margarin s šećerom. Na ohlađeni biskvit staviti kremu, a na kremu drugu koru pečenog lisnatog tijesta. Ukrasiti šećerom u prahu.
Uoči blagdana i svečanog božićnog ručka, preporučujemo vam pjenušac
Urban White iz vinarije Štampar, koji je osvojio zlatnu medalju na Decanterovom natjecanju i izrađen je od 100 % sorte pušipel. Bazno vino odležava osam mjeseci u većim hrastovim bačvama, a nakon druge fermentacije, vino odležava 22 mjeseca na kvascima, s dodatnih tri mjeseca nakon degoržiranja prije nego što postane dostupno na trži-
štu. Alkoholna jačina iznosi 12,0 % vol., dok ostatak šećera iznosi samo 2,9 g/l, što doprinosi njegovoj suhoj prirodi.
Urban White odlikuje slamnato-žuta boja s postojanim perlama. Na mirisu je svjež i lepršav, dok okus ostavlja trajan, elegantan i harmoničan dojam. Osim kao aperitiv, ovaj pjenušac savršeno se sljubljuje uz jela poput kamenica, omleta s gljivama, kremastog rižota i tjestenina. (sh)
Priprema
U dublju zdjelu stavite kukuruzno brašno, prelijte ga mlakom vodom i dobro promiješajte kuhačom. Dodajte bijelo glatko brašno, sol, prašak za pecivo i dobro promiješajte. U sredini napravite udubinu pa u nju dodajte suhi kvasac, šećer, mlijeko, otopljeni maslac pa ih umiješajte kuhačom. Kad se svi sastojci povežu, na pobrašnjenoj podlozi rukom umijesite glatko i jednolično tijesto. Tijesto stavite u zdjelu, pokrijte krpom i ostavite na toplom oko jedan sat dok se ne digne. Tijesto premijesite pa ga oblikujte u kuglu. Stavite ga u papirom za pečenje obloženi željezni lonac ili pekač s po-
klopcem, pospite kukuruznim brašnom i ostavite da se još diže (što se duže diže, kruh će biti manje zbijen). Zagrijte pećnicu na 180 Celzijevih stupnjeva, pecite 40-50 minuta poklopljeno, a zatim oprezno uklonite poklopac i pecite još 10 minuta.
Sastojci:
- 300 g kukuruznog brašna Čakovečki mlinovi
- 300 g pšeničnog bijelog glatkog brašna Čakovečki mlinovi
- 2 žličice soli
- 1 prašak za pecivo
- 1 suhi kvasac
- 1 žličica šećera
- 100 g otopljenog maslaca
- 150 – 180 ml mlake vode
- 250 ml mlakog mlijeka
MARIJA KRNJAK iz Dunjkovca
Mnogi od tih ukrasa bili su jestivi, a djeca su se posebno veselila slatkim “salonima” koji su ih mamili s okićene jelke
Piše: Aleksandra Sklepić
Blagdanska šoping groznica i jurnjava sve više narušavaju ljepotu i mir Božića i malo je onih koji znaju uživati
u osnovnim stvarima koje bi Božić trebao predstavljati. Lijepi trenutci s obitelji, priprema za veliki blagdan te druženje, zajednička izrada ukrasa i uljepšavanje kuće,
Sastojci za prhko
tijesto za ukrase:
- 450 g glatkog brašna
- 120 g mljevenog šećera
- 1 margarin sobne temperature
- 1 prašak za pecivo
- 2 vanilin šećera
- 1 jaje
- 1 žumanjak
Priprema slatkih ukrasa za bor:
Sve sastojke staviti u zdjelu i dobro zamijesiti. Kad je gotovo staviti u foliju i ostaviti trideset minuta da tijesto u hladnjaku odmara. Nakon pola sata izvaditi iz
hladnjaka i razvaljati na debljinu od 1 do 2 milimetra i rezati kalupima u oblike srca, zvjezdica, ili u druge željene oblike. Peći nekoliko minuta u pećnici, dok ukrasi blago ne požute.
Za ukrašavanje:
- 3 bjelanjka
- 500 g mljevenog šećera - prehrambene boje
Bjelanjke i mljeveni šećer istući u snijeg kojim se ukrašavaju božićni ukrasi za bor. U snijeg se mogu dodati i prehrambene boje ili se može ukrašavati bijelom smjesom za ukrašavanje.
Marija sa svojim domaćim, slatkim ukrasima za bor
zamijenjeni su jurnjavom po šoping centrima, a stres kojim je sve popraćeno oduzima i uništava tradicijsku vrijednost ovog lijepog i čarobnog vremena.
U vrijeme naših baka kupovanje ukrasa za bor nije bilo uobičajeno, već su se oni izrađivali od domaćih materijala, a mašta i originalnost međimurskih gazdarica već je tada bila izvor brojnih umjetničkih djela. Mnogi od tih ukrasa bili su jestivi, a djeca su se posebno veselila slatkim “salonima” koji su ih mamili s okićene jelke. Jedva se čekalo da Božić službeno završi, pa da se djeca zaslade dugoočekivanim poslasticama. Ponekad se dogodilo, doznali smo, da
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
djeca potajice pojedu bombon ili čokoladu, pa u šareni, sjajni papir umotaju komadiće repe. Nakon Božića, roditelje je dočekalo nemilo iznenađenje, kojem su se ipak svi na kraju smijali.
Marija Krnjak iz Dunjkovca tradiciju izrade domaćih šarenih ukrasa za bor čuva i njeguje u svojoj obitelji i ne odustaje od nje.
- Ukrase za bor od prhkog tijesta naučila me peći još moja mama Katarina i od tada ih pripremam svake godine. Uživam u tom poslu, a bor okićen njima budi lijepe uspomene. Svoju vještinu želim ostaviti u nasljeđe svojoj obitelji, a moje tri unuke, Lidia (7), Ivona (4) i Žanet (24) raduju se mom
načinu kićenja božićne jelke, ispričala nam je. Marija je po zanimanju švelja, a sada je u mirovini. Voli peći sve vrste kolača, posebno domaćih, a sa svojim je ukrasima za bor poznata u cijelom Dunjkovcu i okolici. Aktivna je članica Udruge žena Dunjkovec, te s njima sudjeluje u svim događanjima koje pripremaju, a rado odlazi i na razne kulinarske ili kulturne manifestacije. Udruga organizira i sportska druženja, susrete i rekreaciju, a izrađuju i ručne radove tradicionalnim tehnikama. Ovogodišnje Marijine ukrase u Čakovcu je imalo prilike vidjeti mnoštvo posjetitelja adventa, a svi su se redom njima oduševili.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.
Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 24. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 27. prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Piše: Marta Horvat, kustosica likovnih zbirki
Usrijedu 18. prosinca prošlo je točno sto godina od rođenja poznate i svestrane čakovečke umjetnice Marije Zidarić. Žena koja je svoj je život posvetila stvaralaštvu, s nepokolebljivim je optimizmom i hrabrošću odbijala prilagoditi se tuđim očekivanjima, birajući vlastiti put i slobodu izražavanja vjerujući da je
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
život prekratak za kompromise koji ne vode osobnom ispunjenju. U razgovoru za lokalne tjednike, u trenutcima introspekcije prije nego se suočila s težinom bolesti, podijelila je nekoliko mudrih misli o životu: Ja sam veliki optimista, volim živjeti onako kako mi odgovara. Nikada mi se nitko nije miješao u način života. Možda je na neki način to sebičnost ili jednostavno tek komocija koju želim imati i trebam. Sve godine koje proživite, zapravo je jako malo vremena.
Ima toliko stvari koje ne stignemo vidjeti i koje ne stignemo uraditi. Ja sam imala sreću što sam živjela život kakav mi je trebao. (Naime mnogi ljudi ne znaju živjeti kako njima treba, ovise o drugima, nepotrebno. Ljudi žive tuđe živote i onda su nesretni.) Nema ljepšeg od činjenice da radite posao koji volite.
Put do posla koji je voljela Nakon završene osnovne i građanske škole, zadivljena
romanom Branka, Augusta Šenoe upisala je Učiteljsku školu u Čakovcu i od 1945. radila je kao učiteljica. Godinu kasnije, uz rad započinje izvanredni studij matematike i fizike na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu koji unatoč ljubavi prema učiteljskom zvanju prekida 1949. i odlazi polagati prijemni ispit na netom osnovanu Akademiju primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Često nazivana svestranom zbog raznolikosti njenoga opusa koji obuhvaća skice za kostime i lutke, lutke za dječje predstave, predloške za tekstil, tapiserije i tkalački stan, te brojne slikarsko-crtačke radove rađene akvarelom i tušem, jednim dijelom to je mogla zahvaliti i obrazovanju. Studirala je na prvoj generaciji Akademije primijenjene umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala na Odjelu za tekstil i kostimografiju pod mentorstvom prof. Branke Hegedušić 1955. godine. Iako je Akademija u tom obliku postojala kratko, njegovala je ideje o integraciji umjetnosti i funkcionalnosti,
LJUBAV: Čeka vas dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Neki će zajedno putovati ili nastupati u javnosti.
KARIJERA: Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja. Ono što ste postigli, tu je, ali sad na dnevni red dolaze neke neispitane ili skrivene stvari. Neki će pokušati doseći svoje snove kroz sasvim neobičan put.
ZDRAVLJE&SAVJET: Povežite se bolje s ljudima.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Prvih par dana ovog tjedna još ćete trebati izdržati poneku frustraciju, a onda vas to više neće dirati. Postat ćete jači i imuniji, te ćete lakše ulaziti u partnerstva. Neka vaša ljubavna očekivanja dijelom bi mogla biti ispunjena.
KARIJERA: Nećete zapostaviti niti jednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena. Ovih dana imat ćete priliku pokazati koliko ste originalni. Invencije će probuditi ne samo vas, nego i vaše kolege. Razmišljat ćete o novom stilu poslovanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite društveniji.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer je sada bolje biti realist nego idealist. Odolite iskušenju nadmudrivanja. Budite tolerantni i duhoviti koliko god možete. Ako vas partner isprovocira, ne uzimajte to previše k srcu. To je prolazno.
KARIJERA: Brzina kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će prevelika da vas mogu slijediti. To je posljedica toga što vi unaprijed vidite gdje treba intervenirati, pa nema gubljenja vremena. Ipak, nešto treba objasniti i suradnicima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dva para očiju vide više nego jedan.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Komunikativnost i otvorenost bit će vaši aduti za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom koga volite, a najviše zato da kasnije ne bi požalili. Ljubav je možda blizu, ali vi ste daleko.
KARIJERA: Sve ćete se više zanimati za novosti u svojoj profesiji. Neki će se povezati s ljudima koji su na pragu zanimljivih otkrića koja mijenjaju stvari. Bit će to vaša motivacijska faza kojoj ćete teško odoljeti. Upijajte informacije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Više boravite na zraku.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Činit će vam se da vam je ljubav sve dalje i dalje, umjesto obratno. To će vas živcirati i rastužiti. Trebate shvatiti da nije sve u vašim rukama, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nitko ne voli da ga se tlači, pa tako ni vaša ljubavna meta.
KARIJERA: Neki će se okrenuti nepoznatom i tajanstvenom.
Drugi će gledati da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu. Treći će tražiti mogućnost rada negdje sasvim daleko, ako može i na drugom kontinentu.
ZDRAVLJE&SAVJET: U konačnici, bolje prođu oni koji su iskreni.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Mnogi će se osjećati pomalo usamljeno te će ih mučiti svakodnevne čežnje. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad će trebati dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jednostavno prođite kroz to.
KARIJERA: Vjerovat ćete da ste vi zaslužni za poboljšanje poslovnih rezultata. Ipak, to neće biti sasvim točno. I drugi su uložili jednako truda kao i vi. Stoga im to priznajte. Tako ćete dalje surađivati i raditi pravednije i mirnije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vodite računa
o kriterijima u svemu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
modernističkom izrazu i multidisciplinarnom obrazovanju, preuzete iz Bauhausovog nasljeđa. Za vrijeme na Akademiji jednom je prilikom rekla: Pet godina provedenih na Akademiji najljepše su godine moga života. Marija Zidarić i kazalište
Korice njenih školskih bilježnica s crtežima haljina nakon zapisanoga školskog gradiva, odavale su sklonost tekstilu i kostimografiji od samih početaka školovanja. Na trećoj godini Akademije kao užu specijalnost odabrala je kostimografiju gdje je nastava uz teoretsko proučavanje i crtanje kostima iz različitih povijesnih razdoblje uključivala i praktičnu nastavu u vidu posjeta kazališnim predstavama, rad u kazališnoj krojačnici, slikarnici, radionici lutaka i filmskim ateljeima. Za nekoliko predstava varaždinskoga kazališta radila je nacrte za kostime već kao studentica, a od 1954. zaposlena je kao jedina kostimografkinja zagrebačkog kazališta Komedija za koje je napravila kostimografiju za 26 predstava. Nakon što je 1958. otišla iz navedenoga kazališta, nastavila je suradnju s drugim kazališnim kućama kao vanjski suradnik. Program Akademije na četvrtoj i petoj godini, na Odsjeku za kazališni kostim pružao je studentima prili-
ku da uđu u svijet kazališnih maski, konstrukcije kazališnih lutaka i njihove animacije. Uz teoriju, naglasak je bio i na praktičnom radu, što je studentima otvaralo prostor za kreativno istraživanje. No, zanimljivo je da Marija Zidarić ta znanja nije odmah iskoristila. Tek uz uporno nagovaranje prijateljice Vesne Kauzlarić, a ujedno i ravnateljice Zagrebačkog kazališta lutaka, odlučila je svoje vještine primijeniti u praksi s lutkama i scenografijom za predstavu Srećko među bubama (1964.). Kao kostimografkinja i scenografkinja radila je osim u navedenim kazalištima i na Televiziji Zagreb, ali i u mnogim kazalištima diljem bivše Jugoslavije. Kreirajući kompletan vizualni doživljaj za dječje lutkarske predstave, prema riječima Elene Cvetkove, ostvarila je jedan od najplodnijih i najvrjednijih dijelova svoga opusa. Veći dio ovog segmenta umjetničina stvaralaštva nestao je u kazališnim skladištima i pao u zaborav, ali čakovečka zbirka Muzeja Međimurja postala je sigurno utočište za neke zaboravljene junake. Povodom obilježavanja stote obljetnice njezina rođenja, skice lutaka iz predstave Konjić Grbonjić (1984.) i skica za lik-sjenu Mače, dječje serije Ide priča (1983.) ugledale su ponovno svjetlo dana u nekom novom obliku.
LJUBAV: Povremeno ćete osjetiti mala nezadovoljstva ili prolazne prepreke za ljubav. Izdržite, a najviše zato što ćete ustrajanjem uvidjeti koliko zapravo imate snage i koliko volite. Sve će se s vremenom istopiti samo od sebe, a ostat će samo ono dobro.
KARIJERA: Kad se čini da svi gube iluzije, vi ste dovoljno ludi da ne podlegnete. To ćete ovih dana i pokazati i dokazati. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta. Vaše ideje su odlične i donijet će rezultate.
ZDRAVLJE&SAVJET: Možete se dobro zabaviti.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Oni koji vole voljet će punim srcem, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju, jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci će osvajati brzo i lako. Dani su dobri za ljubav i društveni život.
KARIJERA: Funkcionirat ćete poput sportaša koji svoje treninge odrađuje s lakoćom. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pozabavite se kriterijima ljepote.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati.
KARIJERA: Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih poslovnih mogućnosti. To će vam podići samopouzdanje, pa ćete raditi predanije i vući smjelije poteze. Neki će u poslovima s nekretninama prosperirati iznad očekivanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Poradite na kondiciji. Teretana je blizu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama da li izaći ili se povući.
KARIJERA: Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete biti kotač koji je važan u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopustite sebi da izrazite i svoje ambicije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Širit ćete vedrinu oko sebe.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Ovih dana vjerojatno ćete imati povoljne prilike kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude. KARIJERA: Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja. Bit ćete spretni, konstruktivni, otvoreni, žedni izazova. Lako ćete se povezati s drugima, a posebno s onima koji ne rade u istom mjestu gdje i vi.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u životu.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe koje srećete preko posla. Netko vas već određeno vrijeme promatra i pomalo čezne za vama. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane težit će zajedništvu.
KARIJERA: Neki će započeti male kućne radove i uzeti nešto slobodnih dana da ih obave. Pokazat će se to kao pun pogodak. Oni koji ostaju na radnom mjestu morat će obaviti neke zaostatke ili male inventure koje su čekale. ZDRAVLJE&SAVJET: Baterije ćete napuniti hobijem. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: Sve smo bliže Božiću, a čini se da ove godine možemo očekivati primjerenije temperature nego što smo to imali prošlih godina u vrijeme božićnih blagdana. Postoji mogućnost i za povremene oborine, u gorju snijeg pa će u tom dijelu Hrvatske Božić biti bijeli. I
kod nas u nizinama možda bude malo susnježice ili snijega početkom sljedećeg tjedna tako da imamo šansu vidjeti i pahulje. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Petak će biti većinom oblačan dan. Ujutro i prijepodne kiša i pojačan sjeverni vjetar, ali
poslijepodne i navečer oborine će oslabjeti i prestati. Bit će prohladno, ali ostajemo u plusu.
U subotu i nedjelju trebalo bi proći uglavnom suho. Jutra će biti hladnija, vjerojatno uz mraz i mjestimičnu maglu, a danju se očekuju i sunčana razdoblja pa će dani vikenda
biti povoljni i za boravak na otvorenom. Noći u laganom minusu, a dani u blagoj pozitivi, ovisno o pojavi i količini sunčanih razdoblja. Čini se da nam nova promjena vremena dolazi u noći na ponedjeljak kad opet postoji mogućnost za nešto oborina. Temperatura zraka
Zelen Božić – bijeli Uskrs
bez veće promjene u odnosu na protekle dane pa onda te oborine mogu biti u nekom miješanom obliku između kiše i snijega. Postoji šansa da u ponedjeljak mjestimice padne malo snijega.
Na Badnjak i Božić nastavit će se hladno vrijeme, a postojat će i dalje mogućnost za slabije oborine pa možda vidimo i malo pahulja. Čini se da kod nas na sjeveru Hrvatske tih oborina neće biti ni puno ni stalno, nego slabo i isprekidano. No, s
obzirom na temperaturu oko nule, moguće je da će biti i malo susnježice ili snijega. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 19.12.2024.)
• 21. prosinca 1998. godine na Maslenici izmjeren udar bure oko 250 km/h
• 25. prosinca 1289. godine u Europi nečuveno topla zima - na Božić su djevojke dolazile sa svježim cvijećem u crkvu, a mladići se kupali u potocima
Tiho u knjižnici!
Dolazi čovjek u knjižnicu i pita:
- Imate li burek?!
Knjižničar mu odgovori:
- Gospodine, pa došli ste u biblioteku!
Na to čovjek ponovi šapatom:
- Aha. Oprostite, imate li burek...
Pokloni
Kaže otac nakon još jednog Božića:
- Sada znam zašto sam kao dijete više volio Božić. - Nisam morao plaćati poklone.
Štednja
Baka unuci: - Ove godine si od mene možeš zaželjeti jednu lijepu knjigu.
Kaže unuka: - Odlično, želim si štednu knjižicu.
Soci Ustavnoga soda so ipak zebrani
Kak god steška, ali ipak je zebrano deset socov Ustavnoga soda i to tak kaj so si naši saborniki nabijali iber štunde i delali so vu soboto da prinas niti trava ne raste. Ne znati zakaj so SDP-ovci tuliko brenzali te izbore i toga so si posla ostavljali za soboto. Na se zadje so ipak vidli da bodo odišli po riti k meši ak soci ne bodo zebrani pak je unda i Zoki prijel zakletvo socov v neradno soboto. Što bi rekel da se bode tuliko praha zdiglo okoli te socov, a več so se zdavnja dospomenuli precednik Zoki i premijer Plenkovič pol-pol i unda je nekomo na pamet palo kak bi mogel tu nekšo huncvutarijo naprajti pak je potegel ručno brenzo. Kak je rekla teca Franca, ipak je pamet, kak god jo malo imamo, došla na svoje i se je prešlo bez, kak se to veli, Ustavne krize. Sa je sreča kaj so si soci predužili mandata (zanjo oni od čega muhe crkajo) i to sam tak dugo dok se ne zberejo novi.
Bole je biti zaprti na psihijatriji nego otprti na patologiji!
Kak sam vam i rekel…
Na velikomo čakoskomo adventskomo venco, pre gracki vuri, je vužgata tretja sveča, a skup žnjom sveti i tretja zvezda petokraka jerbo kak je počelo tak se ide i dale, kak sam vam i rekel, saka sveča ima svojo petokrako. Rečite vi meni, prosim vas lepo, kakše veze ima zvezda petokraka z adventom? Dok se je Isusek narodil vu štalici, ober štalice je zasvetila zvezda repatica, štera je pastirima i Trema kralima kazala pota kaj so znali najti Isuseka. Dobro ste me razmeli, bila je to repatica, a ne petokraka.
Nebrem razmeti kaj smo mi itak tuliko dužni petokraki, a zvezda petokraka je sfondala, posle Drugoga rata, nekaj meje od jezero naših Međimorcov i to tak kaj se je cirka okoli pedeset let ne smelo niti pitati za jiv. A vu zadjemo Domovinskomo rato so četniki ratuvali po Lepoj Našoj i rušili naše cirkve i hiže, streljali naše ljude s zvezdom petokrakom na glavi. Kuliko vidimo se smo joj
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
oprostili i nebremo jo zabiti, niti jo, a niti Jugo. Ne sam da jo nebremo zabiti nek joj se i dale, kaj nem rekel, v rit rivlemo.
Dok piješ pivo pred štacunom unda si pijanec, a dok piješ kuhano vino pred kučicom unda je to advent.
I rotori imajo svoje petokrake
Štere god strane dojdete v grad Čakovec nabasate na rotor, a saki rotor ima svoje zvezde. Ve ne znati je li so one pale z neba pak so se zapičile v zemljo jerbo jim sam tri špice vum strčijo ili pak rastejo vum zemlje. Kak bilo da bilo petokrake so tu. Mam me je zašpotala i ne sam zašpotala nek i za vuho potegla moja teca Franca. Rekla mi je: - Jožek, pak kaj je z tobom, pak da bi te zvezde pale z neba unda nej bile petokrake, pak i sam znaš da zvezde na nebi imajo saka po šest špici. Mam sam razmel kaj mi je teca štela reči i bilo me je sram kaj sam se osramotil, ali mi je teca pravzaprav rekla kak te zvezde rastejo vum zemle. Ne znati što jiv je itak i da posadil v zemljo?
Niti jeden ateist je ne niti ovo leto odbil božičnico!
Predi nek kanite deci povedati što je i kaj je pravzaprav Deda Mraz najte pozabiti da i vi verjete v Čaj za mršavljenje i v Afričko slivo!
Zrinska garda pak dobila smeno
Velijo Čakovčanci i Čakovčanke da Zrinska garda nekaj predstavlja v grado Čakovco jerbo je to grad Zrinski. Najbrž tak velijo oni šteri si tak i gruntajo. Ali ne si. Tak si brščas ne gruntajo čakoski turistički težaki jerbo da bi si tak gruntali i tak delali unda bi pred vrati Turističkoga ureda bili gardisti Zrinske garde, a ne orašari (ili tak nekak).
Kuliko vidimo gardisti Zrinske garde so si ne zaslužili kaj bi pazili čakoskoga turističkoga ureda i turističke težake, očem reči, kaj se nej turisti slikali z gardistima. Ne znati de so itak zahuzali?
Stari Latini so več zdavnja rekli: - Živi kak moreš, ak več nebreš onak kak očeš!
De smo itak zahuzali mi Međimorci
Ak se malo prepelate po Čakovco i Međimorjo kaj de bodete
našli bagere ili pak dizalice kaj znači da se prinas vu Međimorjo nekaj dela i to, kak veli teca Franca, furt i navek. Dok to vidim čistam mi je lepo i toplo pre srco jerbo i to dokazivle kak je itak Međimorje naše malo lokomotiva napretka vu ovoj Lepoj Našoj. No, kuliko mi je to lepo tuliko sam ne zadovolen jerbo so dizalice i bageri ne naši nek so meštri i težaki došli z one strane Drave. Ne tak zdavnja je bilo kak smo se mi Međimorci štimali kak naši meštri delajo i ziđejo po celoj Lepoj Našoj i dok je nešči štel kaj mo bode nekaj vredo zazidano i napravleno unda je to dal Međimorcima v roke. Kuliko so hoteli, školi, šporcki dvorani, zgradi i kaj ne bodem dale nabrajal, naprajli naši meštri, a ve nam zidajo i delajo drugi. Nam zidajo drugi, a naši meštri morajo kruha iskati negdi drugdi vum z Međimorja. Nebrem veruvati da smo se mi Međimorci tak pohujšali kaj se zidarov, pigerov, tesarov i drugih meštrov dotikavle. Ne tak zdavnja, pred cirka dvajsti let, naši zidari i naši meštri so v belom Zagreb grado zazidali i na noge postajli nejvekšo hižo (čitaj: zgrado) veliko skorom sto metri odzaj za zagrebečkim autobusnim kolodvoro, a pred par let so nam sosedi Zagorci delali Vidikovca v Štrigovi na Mađerkinomo brego šteri je veliki sam tridesti metrov. Nebrem veruvati da so toga vidikovca ne mogli naši meštri na noge postajti. Kak teca Franca veli, a tak bi morali biti i med meštrima, pravi labodoritaši (čitaj: meštri) trenerajo doma i unda morejo vuni pobediti, a kak ve to dojde kaj naši meštri trenerajo na stranjskim igralištima (čiaj: gradilištima) i igrajo po stranjskimk igralištima. Ono kaj vredi se mora nejpredi doma sprobati (tak veli i soseda Barika, a ak smo negda znali se okoli zgradi i zidarije unda to i denes znuomo, pak naša Graditeljska škola još navek škola sakefele meštre. Kak zgledi mi jim denes nekak ne verjemo, a poznato nam je kak naša međimorska pamet rešavle i njemačke probleme! Kak je to jako lepo rekel Dragec Domjaničov: - Če bi rekel Božičo, kaj želem si ja, rekel bi, naj vsakomo puno srca da!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Vlatka Pleh nagrađena za izniman doprinos u borbi za položaj obiteljskih liječnika
Vlatka Pleh, ravnateljica Doma zdravlja Čakovec, primila je nagradu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Nagradu je primila za izniman doprinos borbi za prava i položaj obiteljskih liječnika.
Nagrada je udruge koja okuplja obiteljske liječnike i djeluje 15 godina. To što je nagrađena od strane kolega liječnika, tim je vrednije. (BMO)
