Međimurske novine 1528

Sretna nova 2025. godina!

Baka je u šoku otišla hraniti svinje

str. 4-5 TEMA BROJA SIGURNOSNA SKLONIŠTA

*PAŽNJA! - Ilustracija je fotografija iz arhive Međimurskih novina. Možda su se neki akteri vizualno promijenili ili su promijenili navike.

SITUACIJA SA SKLONIŠTIMA U MEĐIMURJU toliko je loša da u slučaju opasnosti možemo samo čekati sudbinu

Pred bombama je najbolje bježati u vinske podrume!

VODIČ - kamo na (besplatni) doček

Gdje se zabaviti i dočekati novu 2025. godinu?

VLADIMIR BELOVIĆ BELKA nakon 41 godine ponovno na Igmanu

Suze su mi došle kad sam vidio kako izgleda

str. 10

EKSPLOZIJA PLINA u kući u Otoku izbila vrata i štokove

Cijena 1,50 eur

MEDIA str. 3

str. 9

Čakovec, PETAK, 27. prosinca 2024.

Vjekoslav Magdalenić i Chriztel Renae Aceveda postali hit obradom pjesme Dej mi Bože joči sokolove

Glazba iz Međimurja doprla do Netflixa SINIŠA RADIKOVIĆ odlazi u mirovinu

Posvetit ću se zdravlju i obitelji DRAŽEN VINKO NOVAK – VINAC kreativac i fotograf ptica iz Peklenice

str. 15

Godina XXIX Broj 1528

Kao klinac sam sanjao da ću snimati ptice u Amazoni

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 52

2 Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA FOTO tjedna POD VUROM

27. prosinca 2024.

Kamo ćete na doček Nove godine? Je li Nova godina još samo jedan dan u godini ili ipak osjećamo malo uzbuđenje i imamo potrebu da malo drukčije provedemo taj dan. Rijetki su oni koji potpuno ignoriraju taj dan. Građane koje smo o tome pitali u našoj anketi pod vurom su među onima koji ipak na određeni način obilježavaju taj dan. Dva su prevladavajuća načina dočeka Nove godine,

popularna među građanima. To je proslava u krugu prijatelja i obitelji ili odlazak na proslavu na otvoreno pa nastavak, pa kad počne zepsti, povratak proslave na otvorenom u svoj topli dom. Očito nekadašnji dočeci u restoranima s plesnjacima više nisu u modi, barem kod onih koje smo pitali gdje će dočekati Novu godinu. (BMO, Foto: MG)

Franjo Brkić, Tuzla: - Iz Njemačke putujemo za Tuzlu, ali smo stali u Čakovcu jer smo čuli da su ovdje jako dobri “špore�” pa da jedan povezemo za Bosnu da se lijepo grijemo kod kuće. Doček Nove godine ćemo lijepo obavi� “dolje” na tuzlanskom trgu na otvorenom. Pa tuzlanska zima je najpozna�ja. Očito su i u susjednoj BiH dočeci na otvorenom jednako popularni kao i kod nas. Jadranka Hranilović, Čakovec: - Novu godinu ću proves� na rodnom otoku Ižu s Rudolfom Hranilovićem u svom ambijentu. Možda malo pod maslinom ili u kuću uz “špaher” i toplinu svoje kuće. Ništa specijalno ne pripremamo, ni� idemo u ikakve posebne kupovine ili izmišljanja.

Ingo Janči, Poreč : - Na doček Nove godine idemo u Poreč jer tamo živimo, a ovdje smo došli samo za božićne blagdane. Međimurci smo. Ja iz Nedelišća, a ona iz Čakovca. U Poreču idemo na doček na otvorenom. Zabavljat će nas Dalma�no i Gustaﬁ. Nakon zabave na trgu vraćamo se na toplo u svoj dom u Poreč gdje će se zabava nastavi�.

Ribice i kuhano vino na Badnjak su pun pogodak

Veliki broj građana odazvao se na podjelu besplatnih ribica i kuhanog vina na glavnom čakovečkom trgu. No nije riječ o bilo kakvim ribicama, već o 150 kg

kvalitetne jadranske srdele dovoljne za 1600 do 1700 porcija. Pržena riba uvaljana u brašno, paprici i soli mogla se zalijati bijelim kuhanim vinom ili pak čajem. Podjeli

se pridružila i s građanima podružila i gradonačelnica Ljerka Cividini. Gradonačelnik Murskog Središća nije bio ništa manje obziran. On je druženje i podjelu ribica

organizirao na popularnoj Šetnici svete Barbare uz Muru. Istoj količini ribica uz vino i čaj odazvao se također veliki broj građana. (tn, foto: mg)

ZA SIGURNU školu

Međimurske škole podržale mirni mimohod

U znak pijeteta za poginulog sedmogodišnjeg učenika, druge stradale djece i njihove hrabre učiteljice u zagrebačkoj OŠ Prečko, tri obrazovna sindikata organizirala su mirni mimohod u Zagrebu „Za sigurnu školu“. Obilježavanju su se, uz ostale škole širom Hrvatske, pridružile i naše osnovne škole koje su svaka na svoj način, uglavnom paljenjem svijeća,

pružile potporu roditeljima, nastavnicima i djeci u Prečkom. Centralno obilježavanje bilo je u III. OŠ u Čakovcu, gdje su pijetet došle iskazati i čakovečke srednje škole. Unatoč tome što su već počeli zimski praznici, okupio se velik broj djelatnika, učenika i roditelja kako bi upozorili da naše škole nisu sigurna mjesta i u tišini zapalili svijeću i pružili potporu. (tn, foto: mg)

BLAGDANSKA PORUKA župana Matije Posavca Marko Hošnjak, Mačkovec: - Novu godinu ću dočeka� u krugu prijatelja. Kućna zabava s ekipom. Svaki iz ekipe pripremit će nešto do hrane i pića i to će bi� uživancija. Svirat će glazba YouTube Music, Spo�fy i Apple Music, nešto bude. Volim rock osamdese�h i devedese�h, ove modernije ne. Slavit će samo odrasli, djeca će osta� doma s djedovima i bakama dok još imaju volje za to. Nikola Balog, Orehovica: - Novu godinu dočekat ću doma s obitelji, šogorom i šogoricom. Svako od nas nešto će pripremi�, donije�. Dočekat ćemo ju zajedno, mi odrasli i djeca, i okupit će nas se dvanaest do četrnaest na dočeku. Slavit ćemo lagano uz piće, jela i glazbu s interneta. Volimo sve vrste glazbe, stranu i domaću pa je zabava zagaran�rana.

I u 2025. slijedit ćemo naš put predanosti Novogodišnjom porukom građanima Međimurske županije obratio se Matija Posavec, međimurski župan: Drage Međimurke i Međimurci, i godina koja promiče ostavlja nam potvrdu vjere da međimurski put razvoja podrazumijeva rezultate. U Međimurskoj županiji planovi su putokazi, no nikada sami sebi svrha. Kada smo 2024. godinu proglasili godinom starijih osoba nije to bila krilatica u koju se parkira obećanje, već

slijed aktivnosti kojima stvaramo sigurniju zajednicu. U samo 365 dana ušli smo u projekt izgradnje suvremenog centra za starije i nemoćne u Nedelišću, osmislili model pomoći za naše sugrađane s najnižim primanjima smještene u domovima te proširili programe za građane treće životne dobi. Kada smo rekli da nam je obrazovanje u fokusu, nismo mislili ni na što drugo osim na uređenje naših škola i trenutno smo usred najvećeg investicijskog zamaha u

području obrazovanja ikad. Kada naglašavamo da je Međimurje visokorazvijena i osviještena sredina, ne mislimo na samohvalu, već na činjenicu da smo nizom potpora uspjeli doprijeti do svakog stanovnika – od mališana u jaslicama do poduzetnika, s osobitom pozornošću prema najranjivijima među nama. Kada mi, Međimurci, kažemo uspjeh – ne govorimo o planovima, već pokazujemo postignuće, bilo da je riječ o građevini ili dobrobiti koja je

Župan, Ma�ja Posavec iz sjemena ideje postala dio života naše zajednice. I u 2025. ponosno slijedimo svoj put koji je postao primjer u cijeloj zemlji. Neka vas u novoj godini prate dobro zdravlje, radost i mir. Svim građankama i građanima naše Županije od srca želim sretnu 2025. godinu! Vaš župan Matija Posavec

27. prosinca 2024. Piše: Božena Malekoci-Oletić

nedjelju 29. prosinca su predsjednički izbori. Vrijeme je blagdana, božićni su iza nas, a novogodišnji ispred nas. Sada imate priliku kao nikad do sada pokloniti si pravog predsjednika na dar. Imali smo ih prilike vidjeti u izravnom sučeljavanju, usporediti jedne s drugima i nema izgovora za neizlazak na izbore. Zvuči ofucano, ali je istinito – svaki glas je važan, jer odlučujemo o tome kako će nam država izgledati u narednih pet godina. Ovlasti i mogućnosti predsjednika nisu male, ma kako nas tko uvjerava u suprotno. Predsjednik drži kormilo države u rukama i veća je njegova snaga pod Vladom u tome kakva je klima u državi. Prateći sučeljavanje na javnoj nacionalnoj televiziji vagnuli smo kandidate koji su prikupili dovoljno potpisa da bi se kandidirali za predsjednika države.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PODSJEĆAMO: U nedjelju 29. prosinca su predsjednički izbori

Poklonite si pravog predsjednika pod bor Izađite na izbore, moramo barem glumiti da se igramo demokracije jer će inače zaista nestati

Branka Lozo

Dragan Primorac

Ivana Kekin

Marija Selak Raspudić

Miro Bulj

Niko Tokić Kartelo

Tomislav Jonjić

Zoran Milanović

Miro Bulj je govorio ono što “mali čovjek” govori i misli, ali mu je politički kapacitet na granici političkog djelovnja – gradonačelnika Sinja. Tamo im “triba”. Tomislav Jonjić kojeg javnost malo poznaje, iznenađujuće se dobro snašao, malo je zapeo u prošlosti, ali mu nedostaje nešto državničkog u držanju. Ivana Kekin dominirala je debatom, ali ona je odlična aktivistica, da je u prilici biti u nekoj Vladi najbolje bi joj pristajala uloga ministrice zdravstva. Od Branke Lozo vidjela sam samo njenu lijepu dizajnersku maramu. Oči su mi padale na maramu. Bolje sam zapamtila tu maramu, nego nju i ono što je govorila.

Zoran Milanović je uspio savladati sam sebe i svoj karakter. Jedini ima iskustvo što predsjednik može, a što ne može, a građani će najviše lomiti oko toga da li mu produžiti i povjeriti još jedan petogodišnji mandat. Dragan Primorac ni sebe nije mogao uvjeriti da je nestranački kandidat, a kao dobar recitator ponavljao je izreke i misli Andreja Plenkovića koje smo nedavno u originalnoj verziji čuli za njegova boravka u Čakovcu. Marija Selak Raspudić, krhka kandidatkinja nije se dala impresionirati ni od Milanovića ni od Primorca iza kojih je stajala na sučeljavanju. Svim silama je pokušala odavati dojam državnice. Hoće li joj uspjeti kao Kolindi? Niko Tokić Kartelo bio je začin sučeljavanju, ali se nije ponašao kao predsjednički kandidat, već kao politički analitičar i kritičar. Mama je sigurno bila zadovoljna jer ju sin nije osramotio, ali ni ponudio ništa originalno.

BURNO u Šenkovcu

Načelnik preskočio povjerenstvo? Prava bura vezana uz testiranje kandidata za pročelnika dogodila se na posljednjem Općinskom vijeću Šenkovec. Prema informacijama iznesenim na sjednici, problem su predstavljala pitanja koja su postavljena. - Povjerenstvo treba sastaviti pitanja i to povjerenstvo treba podijeliti pitanja kada kandidati dođu na testiranja. Znači, natječaj ne provodi općina, niti ga provodi načelnik sa svojim pitanjima nego ga provodi povjerenstvo od početka do kraja. Od davanja pitanja kandidatima koji dođu na testiranje pa kasnije do intervjua i onda davanja prijedloga, izjavila je vijećnica Milena Zelić (HNS) na općinskom vijeću na temu poništenja natječaja za novog pročelnika. - Bezveze se stvara fama oko toga pročelnika i toga

Predsjednik povjerenstva Ivica Smolić tvrdi da je računao na to da su u kuver� pitanja koja su kao povjerenstvo dogovorili

natječaja jer je sve bilo isto, i pitanja su bila ista kao i prošli put. Povjerenstvo je moglo dati svoja pitanja ako im nije odgovaralo, komentirao je načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić. - Potpuno ista? Vrhunski odrađena, znači dali smo ista pitanja, a iste kandidatkinje su pristupile i drugi put, pa ljudi dragi! Onda smo im mo-

gli dati unaprijed pitanje i odgovore, komentirao je vijećnik Darko Novak (HSS). Načelnikova izjava izazvala je uzburkanost među vijećnicima, postavljajući pitanje čija su to bila pitanja: načelnikova ili pitanja povjerenstva? - Na tom jedinom i prvom sastanku smo se dogovorili da ćemo mi sastaviti pitanje i da će biti ta pitanja koja će doći sa Županije. Bio sam bolestan pa nisam mogao doći na testiranje, žao mi je zbog toga. Vas su na stolu dočekala pitanja s kuvertom koje su bila s pečatom Općine Šenkovec, jel tako?, upitao je Darko Novak (HSS), predsjednika tog Povjerenstva za provedbu javnog natječaja za imenovanje pročelnika Ivicu Smolića (Nezavisna lista), koji je u međuvremenu zbog osobnih razloga dao ostavku u tom istom povjerenstvu.

Članica povjerenstva Milena Zelić tvrdi da je u ime povjerenstva sastavila pitanja, ali njezina pitanja nisu na kraju završila na tes�ranju kandidata

- Ja sam siguran da je gospođa Zelić kao djelatnica Županije profesionalno odradila posao. Da je otišla kolegici na Županiju i skupa su sastavile pitanje. Niste li se dogovorili da ćete dati ta pitanja? Onda ste došli na testiranje, gospođa Milena s tim pitanjima, zašto ste onda dali pitanja koja su bila već na stolu, a ne pitanja za koje

ste se dogovorili i koja je imala gospođa Zelić, upitao je vijećnik Saša Horvat bivšeg predsjednika Povjerenstva Smolića. - Zato što smo slijedili istu proceduru kao i prvi put. Ja sam računao na to da su to ta pitanja koja smo dogovorili, rekao je vijećnicima Ivica Smolić. U raspravu se na kraju uključio i vijećnik Stjepan Hoblaj (SDP), potpredsjednik vijeća. - Očito je da se tu radi o manipulaciji i nekim kalkulacijama, a ne zbog onoga da je u pitanju bila, kako je rekao načelnik, povreda poslovnika. Zna se koje su osobe u to sve bile umiješale. Mediji će to malo popratiti, a kako će to biti dalje. To je sramota za općinu, zaključio je Hoblaj. (Sanja Heric)

SVI PUTEVI vode u Prelog

Prelog ne želi opustošiti okolna naselja, ali… Nabrajajući sve ono što se u Prelogu napravilo i što će se još napraviti, gradonačelnik Ljubomir Kolarek na prijemu za novinare najavio je i svojevrsnu zamjenu stanovništva. - Možda je sad to i ružno rečeno, ali Prelogu nije u interes da isprazni bilo koje susjedno naselje, odnosno općinu. Ali možda će u Prelog doći neki ljudi sa strane, ne nužno iz Međimurja, ovdje živjeti, raditi i normalno funkcionirati. Jer, ovdje imaju sve državne, županijske i gradske institucije i dobru gospodarsku bazu koja nudi radna mjesta na kojima su plaće više nego li pristojne. Dodao je da su u pojedinim tvrtkama i na razini puno većih gradova. S druge strane, naglasio je kako je sretan i radostan kada se jedinice lokalne samouprave razvijaju. - Nema tu nikakvog jala jer prostora za razvoj ima puno, naglasio je Kolarek. Pri tome se pohvalio dobrim i prijateljskim odnosima s načelnicima i gradonačelnicima, posebno s kolegom Draženom Srpakom. (vv)

Aktualno

Piše: Sanja Heric

mamo li mi u našoj općini kakva skloništa?, bilo je često pitanje vijećnika na posljednje održanim sjednicama općinskih vijeća. Odgovor je, nažalost, bio prilično jasan: nemamo ih. - Upitao sam i ja načelnika vezano za ova skloništa. Rekao mi je da ako se što dogodi, da kao skloništa u našoj općini mogu poslužiti samo podrumi naših vinogradara, rekao je na sjednici u Štrigovi Ivan Frlin, inače predsjednik Općinskog vijeća Štrigova. Začuo se na to smijeh, ali nije to daleko od istine. U prošlosti su skloništa uglavnom gradili samo u većim mjestima koja su bila posebno ugrožena. Danas, međutim, situacija se drastično promijenila po tom pitanju. - Nekada su se skloništa gradila samo u većim mjestima i ona koja su bila

Ladislav Söke, voditelj Službe civilne zaš�te Čakovec predviđena da bi mogla biti posebno ugrožena. To su bila središta tadašnjih općina, današnjih županija, tako da skloništa za građane na području Međimurja postoje samo u Čakovcu, rekao nam je Ladislav Söke, voditelj Službe civilne zaštite Čakovec, na naš upit gdje u Međimurju imamo sve skloništa za građane u slučaju, ne daj Bože, rata. To može biti zabrinjavajuće kada razmislimo o mogućim kriznim situacijama.

Sjeverne zemlje i Finska pripremaju se za najgore

Ivan Frlin, predsjednik OV-a Štrigova, pitao je postoje li na području općine kakva skloništa za građane

DOBRO JE ZNATI

Dok se mi suočavamo s nedostatkom skloništa, druge zemlje poduzimaju ozbiljne korake. U Njemačkoj se obnavljaju javna skloništa, dok se skandinavske zemlje poput Švedske i Finske aktivno pripremaju za moguće vojne sukobe. Šveđani primaju

Kako sastaviti komplet za preživljavanje? U ruksak, torbu ili veću čvrstu vrećicu stavite neophodne stvari za slučaj evakuacije. Sljedeći popis može biti podsjetnik koji se po potrebi može i dopuniti: • voda – pakirana, obična, najmanje za 2 dana (1,5 – 2 litre po danu) • hrana – dehidrirana ili konzervirana koju inače jedete, ali bez puno soli i šećera, u količini za najmanje 2 dana • higijenske potrepštine – četkica i pasta za zube, zaštitna maska za lice, papirnate maramice, toaletni papir, higijenski ulošci, antibakterijski gel i sl. • medicinske potrepštine – �lasteri, sredstvo za dezinfekciju, zavoji, naočale (ako ih koristite) ili neka druga medicinska pomagala i lijekovi • priručna sredstava i elektronika – otvarač za konzerve, napunjena baterija

za mobitel (u trenutku evakuacije samo dodajte mobitel), prijenosni radijski prijemnik na baterije i rezervne baterije • svjetiljka, pištaljka, šibice ili upaljač, plastične vrećice za smeće, ljepljiva vrpca… • novac, dokumenti i brojevi telefona/mobitela ukućana, rodbine i prijatelja na papiru (za sve ostale hitne situacije zovite 112) • odjeća i spavanje – vreća za spavanje ili deka • karta s unaprijed ucrtanim evakuacijskim putovima • hrana i potrepštine za kućne ljubimce, ako ih imate. Upoznajte ostale ukućane s pripremom kompleta za evakuaciju i pomozite im u pripremi. Ako u kućanstvu imate bebe, starije osobe ili osobe s invaliditetom ne zaboravite pripremiti stvari i za njihove potrebe.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ažurirane brošure s uputama o ponašanju u slučaju rata ili krize, uključujući savjete o preživljavanju i popis dugotrajnih namirnica koje bi trebali imati kod kuće. Korak dalje otišla je Švicarska koja planira uložiti 250 milijuna dolara u obnovu svoje mreže starih atomskih skloništa. Prema zakonu iz 1963., svaki stanovnik Švicarske ima zajamčeno mjesto u skloništu koje ih štiti od bombi i nuklearnog zračenja. Louis-Henri Delarageaz, zapovjednik civilne zaštite za kanton Vaud, naglašava da to ne znači da se pripremaju za sukob, već da je održavanje funkcionalnosti skloništa ključno. Reuters isto tako piše da većina Švicaraca ima svoja privatna skloništa, ali neki se oslanjaju na zajedničke bunkere. Uz Švicarsku, Finska je druga zemlja po broju izgrađenih skloništa u Europi. Njena javna skloništa mogu prihvatiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna, a prema potrebi, u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni kažu da svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište.

Koliko imamo skloništa u Međimurju?

U Hrvatskoj imamo 2040 skloništa koja mogu smjestiti manje od deset posto stanovništva cijele države. Prema izvješću Državnog ureda za reviziju, na području 14 gradova nalazi se 1637 skloništa s kapacitetom za 304.033 osobe, što je samo 19,5 % od ukupnog broja stanovnika tih gradova. Grad Čakovec nije bio obuhvaćen ovom revizijom, ali znamo da je situacija s skloništima u gradu daleko od optimalne. U Čakovcu trenutačno imamo 13 skloništa za 1485 ljudi, a ona su: Skloništa osnovne zaštite nalaze se u Depadansi, domu za starije i nemoćne osobe, Županijskoj bolnici Čakovec, poslovnim zgradama Međimurskih voda, Međimurjepleta, Čakovečkih mlinova, zgradi JVP-a Čakovec, Vajdi, zgradi Policijske uprave, Čateksu te u Područnom odsjeku za poslove obrane Čakovec. Skloništa dopunske zaštite nalaze se u Centru za kulturu, Gradskoj upravi te u zgradi Medikola. Da tom revizijom nije bio obuhvaćen Grad Čakovec potvrdio nam je i načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije Josip Grivec. - Svako selo bi trebalo graditi skloništa, i onda vjerojatno ne bi bilo dosta. Za niti jedan rat se ne možeš dovoljno pripremiti, rekao nam je Grivec dodajući da i ova skloništa koja imamo nisu odvojena hermetičkim vratima, što ne zadovoljava

27. prosinca 2024.

KAKVO JE STANJE sa skloništima u Međimurju?

Ako padne b budemo beža podrume! U Međimurju postoje skloništa samo na području Grada Čakovca. Imamo trenutačno 13 skloništa u upitnom stanju za 1485 ljudi, što je 1,41 posto stanovnika Međimurja

Načelnik Stožera civilne zaš�te Međimurske županije Josip Grivec uvjete u slučaju pada atomske bombe, kaže Grivec. A što je sa skloništima u privatnim kućama? 80-ih godina građani koji su gradili privatne kuće susreli su se s obavezom gradnje kolokvijalno rečeno “atomskog” skloništa. No mogli su birati između

dvije mogućnosti ili izgraditi sklonište pod kućom prema strogim (i skupim) pravilima li platiti predviđeni doprinos za izgradnju javnih skloništa. Zbog skupoće gradnje su se građani nerado odlučivali na to. Radije su birali varijantu da se umjesto toga plati doprinos za gradnju “atomskog” skloništa. No danas se ne zna gdje su ti novci završili i koja skloništa su izgrađena od tog novca. Od 2000. godine ne postoji obveza gradnje skloništa u Hrvatskoj, a od 2015. izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti ukinuli su se svi pravilnici koji su regulirali upravljanje skloništima. Do 2015. godine postojala je re-

gulacija skloništa, no od tada ti pravilnici više ne postoje. Naime, izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite 2015. godine proglašene su ništetnim sve dotadašnje odluke o tzv. atomskim skloništima. - Trenutačno za skloništa u Hrvatskoj ne postoji normativna regulativa. To nije riješeno. Sa zakonima to je stavljeno van snage. Neke kuće sadržavaju podrume i prostorije bez prozora koje bi se u određenim trenucima mogla iskoristiti kao skloništa. Za skloništa se mogu koristiti i podzemne garaže, ali mi ih na području Međimurske županije za sad još nemamo. A i ova skloništa koja imamo koriste se za drugu namjenu,

27. prosinca 2024.

Zapušteno atomsko sklonište u zgradi Depadanse

bomba, svi ali v goričke TEMA BROJA djelomično nisu održavana, a neka su i srušena, na primjer MTČ. Uvijek se mali postotak predviđao za sklanjanja u skloništa tako da nismo kao neke države sjeverne Europe da imaju za svakog građanina mjesto u skloništu. To nikad u Hrvatskoj, niti na ovom području nije bila tendencija nažalost, istaknuo je Ladislav Söke, voditelj Službe civilne zaštite Čakovec. - I ova javna skloništa koja smo imali, to je prešlo u ruke gradova i općina, a one koja su bila u stambenim zgradama su u vlasništvu stanara. Neka skloništa radila su se i u većim firmama, a tu je došlo do promjene vlasnika. Situacija je stvarno šarena, zaključio je po pitanju skloništa. - Današnji ratovi vode se po drugačijim pravilima, nego što je to bilo nekada. I ako bismo se sklonili u skloništa, nisam siguran da bismo bili stvarno sigurni, dodao je.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Obiteljski plan u izvanrednim situacijama Obiteljski plan olakšat će snalaženje u izvanrednim situacija i zato ga je korisno imati i stalno unaprjeđivati. Može sadržavati: • važne telefonske brojeve i alternativne načine komuniciranja (npr. mjesta gdje ćete ostaviti pisane poruke za ukućane) • mjesta susreta ako ste na različitim lokacijama • evakuacijske putove • informacije o tome što ćete učiniti ako se ne možete vratiti kući ili kontaktirati članove obitelji

Koji su najveći rizici za Međimurje?

Rizici koji su procjenom rizika za Republiku Hrvatsku

• zaduženja svakog člana obitelji tijekom evakuacije uključujući uzimanje kompleta za preživljavanje • ime osobe izvan vašeg mjesta koju će ukućani po potrebi kontaktirati • podsjetnik na sigurna mjesta u domu i izvan njega, podsjetnik na mjesta za isključenje plina, struje i vode i dr. S obiteljskim planom trebaju biti upoznati svi članovi kućanstva.

utvrđeni kao visoki za područje Međimurske županije uključuju potres, poplavu, ekstremne temperature te epidemije i pandemije.

Važno je napomenuti da za Međimursku županiju nisu utvrđeni vrlo visoki rizici, što može biti olakšavajuća okolnost. Osim ovih visokih rizika, postoje i drugi značajni rizici koji su identificirani u smjernicama za izradu procjena rizika za Međimurje. Među njima se nalaze degradacija tla ili klizišta, požari otvorenog tipa, suša, bolesti bilja i životinja te tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima. Ove informacije je iznio Ladislav Söke, voditelj Službe civilne zaštite Čakovec, naglašavajući važnost ovih rizika u kontekstu priprema za moguće nesreće. - Kada dođe do velikih nesreća, prvo se aktiviraju sve snage na području gdje je nesreća nastala. Ovaj princip supsidijarnosti osigurava da se resursi mobiliziraju lokalno, odnosno da se najprije koriste snage koje su dostupne na mjestu događaja. Ako te snage nisu dovoljne za pomoć, tada se aktiviraju resursi na razini županije. Ako ni tada nije dovoljno, situacija se podiže na državnu razinu, objašnjava nam dalje.

Prema dostupnim podacima Hrvatska ima ukupno 2.040 skloništa za građane čiji je ukupni kapacitet za 367.965 osoba. To je dovoljno za smještaj samo 9,5% ukupnog stanovništva Hrvatske

Operativne snage civilne zaštite inače, kako nam kaže sugovornik, obuhvaćaju stožere civilne zaštite, operativne snage vatrogastva, operativne snage Hrvatskog crvenog križa i operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja. Ove tri temeljne operativne snage čine osnovu sustava civilne zaštite, uz podršku različitih udruga i povjerenika civilne zaštite koji pomažu u organizaciji i provedbi mjera. U našoj županiji imamo JVP Čakovec, zatim 85 dobrovoljnih vatrogasnih društava te dvoje industrijskih, dobrovoljnih vatrogasnih društava udruženih u vatrogasnu zajednicu Međimurske županije. Tu je iznimno bitno i Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec koje se sastoji od 34 zaposlenih, 40 operativnih članova i 148 volontera te sa svojom opremom (Vidi Okvir 2). Kao i HGSS Stanica Čakovec sa svojih 24 člana u 2024. godini, a na raspolaganju su tri vodiča s trima potražnim psima i

10 važnih savjeta u pripremi za katastrofe: • napravite osobni plan za slučaj katastrofe • gdje god bili, upoznajte se s mogućim opasnostima i planovima sigurnosti • s članovima obitelji i prijateljima dogovorite načine kontaktiranja • s članovima obitelji i prijateljima dogovorite mjesto susreta • izaberite osobu za kontakt izvan vaše regije

• ispunite ovaj osobni plan za slučaj katastrofe, uvijek ga držite uz sebe i potičite druge da učine isto • naučite pažljivo slušati lokalni radio i kako isključiti dovod struje, plina i vode u kućanstvo • složite komplet za katastrofe i držite ga na dohvatu • ako ih imate, redovito održavajte uređaje za otkrivanje požara • naučite prvu pomoć.

jedan vodič s potražnim psima pred polaganje licence. - Danas skloništa za građane postoje samo u Čakovcu unutar Međimurja. Općine i gradovi imaju planove civilne zaštite koji predviđaju određene lokacije gdje bi mogli zbrinuti ljude u kriznim situacijama. To su najčešće sportske dvorane, škole i društveni domovi. Kreveti i ležajevi za zbrinjavanje ljudi nabavljaju se putem Crvenog križa, koji ima spreman određeni broj kreveta za takve situacije. Ako lokalne snage ne mogu riješiti problem, pomoć se traži od županijske razine,

a potom od državnih tijela, opisuje proceduru u slučaju da Međimurje zadesi nešto od opisanih rizika. - Što se tiče postupanja u slučaju rata, nije posebno definirano kako bi se točno reagiralo. Sve ovisi o specifičnoj situaciji koja nastane. U slučaju rata čekali bi obavijesti s državne razine kako bismo znali kako postupiti. Ako bi došlo do razaranja sličnog onome uzrokovanom potresom ili požarom, djelovalo bi se prema već uspostavljenim procedurama, zaključuje naš sugovornik.

• šator komplet s rasvjetom vanjskom i unutarnjom 30 m2 - 15 kom. • sklopivi ležajevi s podlogom - 40 kom. • agregat - 2 kom. • grijači za šator - 1 kom. • vreća za spavanje - 75 kom. • deka - 250 kom. • pivski komplet (stol i 2 klupe) - 24 kom. • rasklopive stolice – 5 kom. • stalak za smeće - 4 kom. • hladnjak 215 l - 1 kom. • pribor za jelo komplet (metalni) - 100 kom. • šator kocka 12 m2 2 kom. • autoprikolice nosivosti 750 kg - 2 kom. • isušivači vlage - 25 kom. • pumpe za vodu - 4 kom. • torbe prve pomoći - 50 kom. • nosiva sklopiva - 2 kom.

• invalidska kolica - 10 kom. • štake - 10 kom. • toaletni stolići - 5 kom. • megafon - 1 kom. • radio uređaji za komunikaciju - 24 kom. • ljestve - 2 kom. • medicinski kreveti - 15 kom. • alat komplet - 2 kom. • kompresor - 1 kom. • minivaš - 1 kom. • dizalica hidraulična 1 kom. • vozila za operativno djelovanje - 8 kom. • električni viljuškar za skladištenje materijalnih dobara - 1 kom. • ručni viličar (paletar) za skladištenje materijalnih dobara - 3 kom. • prostor za uskladištenje materijalnih dobara 200 m2 - 1 kom. • čamac za spašavanje + motor Yamaha 10 Ks 1 kom.

Popis opreme GDCK-a Čakovec

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trgovine otvorene ove nedjelje, 29. prosinca Trgovine KRK (7-11 sati) • Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23 • Čakovec, S. Radića 22 • Domašinec, Glavna 164 • Donja Dubrava, Trg Republike 16 • Donji Kraljevec, Čakovečka 1 • Donji Vidovec, Glavna 45 • Draškovec, Draškovićeva 13 • Dunjkovec, Glavna 21 • Gornji Hrašćan, Čakovečka 52 • Gornji Kraljevec, Potočna 4 • Gornji Mihaljevec 74a • Križovec 17 • Lopatinec, I. G. Kovačića 17 • Mačkovec, J.B. Jelačića 114 • Mursko Središće, Frankopanska 1 • Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati) • Novakovec, Selska ulica • Novo Selo Rok, M. Tita 49 • Palinovec 183a • Pleškovec 30 • Podturen, I. Grčića 6 • Pribislavec, B. Radića 54 • Pušćine, Nikole Tesle 1a • Savska Ves, J. Bajkovca 2 • Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Strahoninec, M. Gupca 1 • Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13 • Šenkovec, Pavlinska 5 • Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25a • Trnovec 11 • Turčišće 21 • Vratišinec, Dr. V. Žganca 2 • Zebanec Selo 11 • Žiškovec, Glavna 72

NTL trgovine • Donja Dubrava, Podravska 26 • Donji Vidovec, M. Gupca bb • Kotoriba, Murska 24a • Vidovec, S. Radića 73

Ostale trgovine • Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h) • JUG MALL Čakovec (8-16 h) • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h) • LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h) • LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h) • PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h) • PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21) • Stop Shop Čakovec (9-15 h) • STUDENAC, Cirkovljan (8-14 h) • STUDENAC, Donja Dubrava (8-20 h) • SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

Količina koja je začepila odvod zna bi� impresivna

TVRTKA HYDRO WASH vodom pod visokim tlakom odčepljuje odvode

Začepljeni odvod – noćna mora svakog kućanstva! Blagdanski ugođaj kad se napokon okupi cijela obitelj teško je usporediv s bilo čim drugim. No, pravi gazde znaju kako je upravo u takvim trenucima i pritisak na instalacije u domu najveći, pa je dobro biti pripremljen i informiran. U najneugodnije i najčešće probleme s kojima se susrećemo u domaćinstvu su začepljenja u odvodima. Masnoće, ostaci hrane, talozi od deterdženata, pa čak i vlažne maramice, glavni su krivci za ovu neugodnu pojavu. Iako se na prvi pogled čini bezazlenim i više neugodnim nego li ozbiljnim, začepljen odvod može prouzročiti niz problema, od neugodnih mirisa i sporog protoka vode do ozbiljnih kvarova i poplava.

Uzroci začepljenja

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Iako se u odvodima zna pronaći svašta, postoji nekoliko glavnih uzroka začepljenja:

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Masnoće i ulja iz kuhinje – kada se tope i ulijevaju u sudoper, masnoće se stvrdnu u cijevima, stvarajući čepove koji se postupno povećavaju. Talog od deterdženata i omekšivača – perilicama posuđa i rublja ostaci praška i omekšivača se nakupljaju u odvodima, formirajući tvrdokorne naslage. Vlažne maramice i higijenski proizvodi – unatoč oznakama „biorazgradivo“, vlažne maramice i slični proizvodi često se ne razgrađuju dovoljno brzo, uzrokujući začepljenja.

Čišćenje rotacijskim mlaznicama

Iako postoji više načina odčepljivanja odvoda, tvrtka Hydro Wash specijalizirala se za čišćenje odvoda rotacijskim mlaznicama pod visokim tlakom jer predstavljaju moderno i učinkovito rješenje za čišćenje odvoda. Prednosti čišćenja rotacijskim mlaznicama pod visokim pritiskom: - Potpuno čišćenje – mlaznica pod visokim pritiskom

Ro�rajuća mlaznica štrca vodu pod visokim pri�skom

POGLED ODOZDO

Darovi će nas veseliti kratko vrijeme, a ljubav grijati uvijek

a se radujemo ili ne dolasku Nove godine? Ljudi s iskustvom na plećima znaju da nova godina nosi sve ono što stara odnosi: red radosti, red briga, red smijeha, red suza, red sunca i oblačnih dana. Samo da ne bude većeg zla: kao što su rat ili katastrofe. Sve ostalo se može podnijeti. Kraj ove i početak iduće godine u znaku su izbora. Kad izaberemo predsjednika države, a u svibnju načelnike, gradonačelnike i

27. prosinca 2024.

župana, odložit ćemo politiku malo sa strane, ali prije toga na izbore moramo izaći trezveni i izabrati po tome što su za nas učinili, a ne što bi htjeli, što obećavaju i što planiraju. Svi mi želimo: odmore na toplim morima, vilu i jahtu parkiranu na obali. Ali ne poznajem nikoga iz svoje blizine koji živi tim stilom života. Pa i oni koji imaju gliser i apartman na moru imaju u životu sto drugih briga pa im ove skupe igračke baš u životu

puno ne znače. Najljepše je voljeti i biti voljen. Zbog toga ljudi često plaču za dobrim starim vremenima. Kad smo bili mladi i svijet gledali kroz ružičaste naočale, sve nam je bilo tako lijepo i dobro. Ujutro smo nakon ustajanja pjevali u kupaonici i u svojoj glavi čuli glas jednak onome kojim tu pjesmu pjeva naša zvijezda. U našem umu zvučala je savršeno, a to što su oni s druge strane zida

kupaonice čuli kao obično zavijanje, nije nas bilo briga. Divno je obnoviti taj osjećaj u sebi. Zbog toga se ljudi najradije prisjećaju dana iz sretnog djetinjstva ili mladosti kada nas je grlila toplina doma jer smo bili voljeni i zaštićeni. Nisam još nikoga čula da priča kako mu je najljepše blagdansko sjećanje dobiven dijamantni prsten, zlatna ogrlica, skupocjeni sat ili mobitel. Darovi će nas veseliti kratko vrijeme i to ne zbog

Naslage kamenca voda pod pri�skom izbacuje bez problema rotira i usmjerava snažne mla- ulijevanje ulja i masnoća u zove vode prema zidovima sudoper. Umjesto toga, višak cijevi, uklanjajući sve naslage, ulja odložite u odgovarajuće od masnoće do tvrdokornih spremnike. taloga. Rezultat su odvodi čisti - Redovito čistite �iltere kao novi. u perilicama rublja i posuđa - Sprječavanje ponovnog kako biste smanjili taloženje začepljenja – budući da mla- deterdženata. znica ispire cijevi do samih - Nikada ne bacajte vlažne stijenki, nema ostataka koji maramice i druge higijenske bi mogli uzrokovati brzo po- proizvode u WC školjku. navljanje problema. Izbjegnite neugodnosti - Sigurno je za cijevi – viZačepljenja nisu samo nesoki tlak vode ne oštećuje unuugodna, već mogu uzrokovati trašnjost cijevi, produžujući i ozbiljnije kvarove u sustavu njihov vijek trajanja. - Ekološki prihvatljivo – odvodnje. Rotacijske mlaznice čišćenje se obavlja isključivo pod visokim pritiskom su najuz pomoć vode, bez agresivnih učinkovitije rješenje koje, ne kemikalija koje mogu oštetiti samo da uklanja začepljenja, već i sprječava njihovo ponavcijevi ili štetiti okolišu. ljanje. Redovito profesionalno Prevencija je ključna čišćenje odvoda može uštedjeNaravno, kako bi odvodne ti vrijeme, novac i frustracije te cijevi što duže bile propusne osigurati besprijekoran protok i ne bi otkazale poslušnost u vode u vašem domu. Zato ne čekajte – nazovite najnezgodnijim trenucima kao što su upravo ovi u vrijeme nas – stručnjake za odštopablagdana, u Hydro Washu vanje, i prepustite posao timu ipak prije svega pozivaju Hydro Wash! Vaši odvodi bit na prevenciju. - Izbjegavajte će čisti i kao novi.

poklona samog, već zbog osjećaja da nas je netko htio obradovati ili iznenaditi. Eto, mene je neizmjerno obradovao jedan prodavač na odjelu elektromaterijala kad mi je u blagdansko vrijeme poklonio set bojica kakve sam silno željela u djetinjstvu, a kod nas ih nije bilo. Imala su ih u školi samo djeca gasterbajtera kada su im očevi u ovo vrijeme blagdana dolazili kući i donosili im ih na poklon.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo 7

BOŽIĆ U SRCU u Gornjem Kraljevcu

Mamice su pripravljale stol, a djeca se igrala na slami - U programu su sudjelovale članice Vokalne i dramske sekcije KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec i Vokalne skupine KUD-a Žiškovec

Žene iz Udruge Sport za sve s božićnim kolačima na stolu i šaljivim ukrasima u kosi

BOŽIĆNI SAJAM na šetnici u Murskom Središću

Bila je to prilika za kupnju božićnih kolača i ukrasa

Piše: Božena Malekoci - Oletić

Članice žena KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec od čuvanja tradicije ne odustaju. Ove godine na manifestaciji Božić u srcu bile su im u fokusu pjesme koje su se pjevale u adventu, kako se uredio stol za Božić te unošenje slame i bajanje u kući na Badnjak. Nekada je slamica na kojoj se rodio Isus bila obavezna u božićno vrijeme u međimurskim kućama. Na njoj su spavala djeca, a među vlatima slame tražila pokoji skriveni slatkiš. Sve to publika je mogla vidjeti u petak 20. prosinca u društve-

Uprizorenje nekadašnjeg božićnog ugođaja u Gornjem Kraljevcu nom domu u Gornjem Kraljevcu. U programu su sudjelovale članice Vokalne i dramske sekcije KUD-a Društvo žena

Gornji Kraljevec i Vokalne skupine KUD-a Žiškovec, pod vodstvom Julijane Kočila. Po prvi put na manifestaciji

je zbog bolesti izostala Štefica Jambrošić, predsjednica i duša KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec.

Advent u Murskom Središću ne prođe bez božićnog sajma. Ove godine održao se četvrte adventske nedjelje, 22. prosinca, dva dana prije Badnjaka, kao savršena prilika za nabavu božićnih kolača za sve one domaćice ili domaćine koji nisu dovoljno spretni ili nemaju vremena za peći kolače. Oni pak su na božićnom stolu obavezni. Da kolača za sve bude dovoljno, pripremile su se središćanske udruge. Bilo je i božićnih ukrasa i božićnih likova, za sve one koji još

nemaju štalicu, žele ju pokloniti svojim najmlađima ili nadopuniti betlehemske likove kojim slomljenim likom iz stare postave. Posebno iznenađenje za djecu bio je dolazak Djeda Mraza i njegova pomoćnika na Šetnicu svete Barbare uz Muru. Nisu došli praznih vreća, već punih bonbona koje su dijelili mališanima. Ovaj put Djedovi nisu djeci došli vodenim putem, u čamcima Murom, već su se dokotrljali u nebeskoplavom oldtimeru. (BMO)

Speleolozi darivali djecu na liječenju u bolnici

MEĐIMURSKI SPELEOLOZI u neobičnoj akciji za male bolesnike na pedijatriji

Spustili se s krova s darovima za djecu Zajedništvo pjevača i tamburaša i ove je godine stvorilo čaroliju božićne glazbe

BOŽIĆNI KONCERT u Vratišincu zajednički pripremili zboraši i tamburaši

Lijepe emocije ponijeli u svoje obitelji Piše: Aleksandra Sklepić

U petak 13. prosinca 2024. u župnoj crkvi u Vratišincu održan je tradicionalni božićni koncert koji već nekoliko godina uspješno organizira Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec iz Vratišinca. Kao gosti, na koncertu su sudjelovali i pjevači i tamburaši KUU-a Zvon iz Male Subotice. Voditeljica pjevačkog zbora u Vratišincu i Maloj Subotici je Antonia Jurinec.

Izvedba prelijepih božićnih pjesama razgalila je srca posjetitelja te su svi uživali u tradicionalnim skladbama: Padaj s neba roso sveta, Cmreki v snegu spiju, Jingle bells, Tiha noć, Narodil nam se kralj nebeski te drugim prigodnim pjesmama, a posebno se istaknuo solo nastup vokalnog solista Danijela Škvorca, člana KUU-a Zvon iz Male Subotice, koji je otpjevao prelijepu božićnu skladbu Svim na zemlji.

Program je vodio Dejan Šantl, radijski voditelj iz Vratišinca, a svojom prisutnošću svečanost je uveličao i načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, zamjenica načelnika Milena Granatir te župnik crkve Vratišinec vlč. Josip Blažon, a posjetitelji koncerta lijepe su emocije ponijeli u svoje obitelji te uz sjećanje na predivnu izvedbu, duh Božića prenijeli i u svoje obitelji i domove.

Poseban je dojam u svima probudila zajednička izvedba najljepše međimurske božićne pjesme Narodil nam se kralj nebeski, koja je uz predivne vokale i pratnju tamburaškog orkestra dočarala Božić upravo onakvim kakav mora biti - svečan, svet, pun ljubavi i mira. Nakon koncerta, održan je i domjenak za izvođače i njihove goste u Društvenom domu u Vratišincu.

Međimurski speleolozi odlučili su se za specijalnu akciju pod nazivom „Božićna spuštancija“, koji su se u ponedjeljak 23. prosinca u 11 sati na spektakularan način spustili s krova bolnice i darovali najmlađe pacijente smještene na Odjelu pedijatrije naše bolnice. Tako su uljepšali blagdane djeci koja se trenutačno nalaze na bolničkom liječenju. - Danas smo dobili neobične goste Djeda Mrazove koji su se spustili s darovima s krova bolnice do našeg balkona gdje su bolesničke sobe, kazao je dr. Dejan Balažin šef Odjela pedijatrije. Dodao je: - Posjetili su našu djecu i donijeli im darove. Imamo liječnike u bolnici koji su aktivni u HGSS-u i speleološkom

društvu. Među njima su i tehničari s Hitne. Izrazili su svoju namjeru da tako razvesele djecu pa su nas kontaktirali, a mi prihvatili. Organizirali su se da to bude lijepo i ugodno iznenađenje za našu djecu, kazao je dr. Balažin. - Ovih dana imali smo puno gosti koji su željeli razveseliti našu djecu, od djece iz vrtića, udruga, škola. Napravili su nam lijepi božićni ugođaj pjevajući. Dobili smo jako puno poklona. Uz poklone za djecu dobili smo i nešto opreme za odjel: oksigenatore što će nam biti jako korisno za liječenje djece, kazao je. Donirale su nam firme i udruge tako da im svima zahvaljujem, kazao je dr. Balažin. (BMO)

Život u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Sjaj i bijeda društvenih mreža

sporedno s razvojem novih tehnologija i informatike, na internetu se pojavilo više globalnih društvenih mreža na kojim svatko, baš svatko tko ima pristup računalu, mrežama i igricama, može izreći svoj stav o bilo čemu. Nesumnjivo je to bio doprinos demokratizaciji, a tako je sve do danas. No dogodilo se ono što je bilo za očekivati. Broj informacija rastao je progresivno, a to znači da su društvene mreže zahtijevale sve više vremena i truda. Ne samo to, mnogi su postali ovisnici na društvenim mrežama provodeći na njima previše vremena. Na prvi pogled, društvene mreže su imale prednost nad klasičnim javnim medijima kao što su novine. Novine treba kupiti, dok su društvene mreže na prvi pogled besplatne. Je li baš tako? Danas stručnjaci koji se bave društvenim mrežama zbog nekontroliranog skrolanja savjetuju svima koji su na mrežama takozvani digitalni minimalizam, tako na primjer Cal Newport. Nešto slično kao da ste na dijeti, no ovaj put digitalnoj, svjesno ograničavate broj informacija i vrijeme provedeno na mreži. Čini se da je pretjerano bavljenje društvenim mrežama postalo toliko pretjerano da su stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije prije par mjeseci savjetovali da se mobiteli počnu tretirati kao duhanski proizvodi jer utječu na mentalno zdravlje korisnika i izazivaju ovisnost. Naime, sve se više shvaća da su potrošači društvenih mreža zapravo proizvotrošači, oni su ujedno

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIJEDLOZI za odlazak na doček

Gdje se zabaviti i dočekati novu 2025. godinu? Čakovec

proizvod za reklamiranje od strane vlasnika mreže, na način što više klikova to više uspješnosti. Danas se to reklamiranje interentskih mogula na mrežama već naziva ekonomija pažnje, zna se tko i koliko zarađuje. Korisnici mreža sigurno ne. Konkretno oko 60 posto ljudi koristi društvene mreže u Europi, a tako je i u Hrvatskoj, svi oni pripadaju ekonomiji pažnje, svojom pojavom na mreži rade za nekoga. Čak se stvara dojam socijalne osude, tko nije na mreži taj je zaostao u prošlom vremenu. No istodobno se javlja i možda još nedovoljno osviješten i intiutivan pokret otpora ekonomiji pažnje i kod nas, dio građana naprosto ne želi biti na mrežama, ili su to minimalno, birajući što će čitati. Za sada se premalo govori o dugoročnim zdravstvenim posljedicama pretjeranog bavljenja informacijama, a trebalo bi. Ustanovljeno je da se neurološke sinapse u mozgu naprosto gase i nestaju ako se ne upotrebljavaju. To mozgovno propadanje može biti drastično, ljudi više ne pamte telefonske brojeve, zaboravljaju pokrete. Da o djeci ne govorimo, često u prvim razredima osnovnih škola ne mogu uhvatiti loptu. Prirodna evolucija je neumoljiva, ako jednog dana izmislimo telepatsko kretanje samo mislima bez da upotrebljavamo noge, ostat ćemo brzo bez njih.

uz nastup TS-a Prim, koji će zabavljati goste s početkom u 21:00. Subota 28. prosinca donosi stand-up nastup Pejde Bajovića u kombinaciji s nastupom Sigma Banda, također s početkom u 21 sat. Na kraju, 31. prosinca, Terme sv. Martin organiziraju Doček Nove godine na Adventu s DJ-om Mariom Horvatom i grupom Full Gas, koji počinje u 20 sati.

Grad Čakovec ove će godine ispratiti staru godinu čak tri puta. Prvi doček je tzv. mali u podne uz New York band i Bojana Jambrošića na Trgu Republike. Drugi je doček australske Nove godine na ledu uz šampanjac, klizanje i prskalice na Macanovom domu u 14 sati. I na kraju, onaj pravi veliki doček počinje u 22 sata na Trgu Republike uz Vesnu Pisarović.

Štrigova

Štrigova vas poziva na doček Nove godine na vidikovcu Mađerkin breg. Očekuju vas od 21:00 uz besplatan ulaz na vidikovac. Uz spektakularan pogled počastite se i pjenušcem.

Mačkovec

Mačkovec ove godine svojim stanovnicima priprema doček Nove godine 31. prosinca u podne ispred Društvenog doma Mačkovec. Slobodno pozovite svoje ukućane, susjede, prijatelje, poznanike i vidimo se od 10 do 15 sati uz Rangers bend.

Mursko Središće

Grad Mursko Središće i ove godine organizira tradicionalni doček u podne na Šetnici svete Barbare, 31. prosinca. U slavljeničko raspoloženje građane Murskog Središća i posjetitelje uvest će MozART band – Sedmero svestranih a�irmiranih glazbenika koji sa svirkom počinju u 11:30 sati na Šetnici svete Barbare. Nakon MozART banda do kasnih popodnevnih sati zabavljat će Vas DJ. Uoči dočeka, u petak 27. prosinca, možete poslušati koncert klasične glazbe Emanuela Kontreca u CZK-u Rudar, s početkom u 19 sati. Dan nakon toga, ne propustite na istom mjestu Božićni koncert Gradskog puhačkog orkestra koji počinje u 18 sati.

Varaždin

Prepus�te se slavljeničkom raspoloženju i pjevajući uđite u novu 2025. godinu

Prelog

Nedelišće

Stanovnici Grada Preloga u novu godinu ući će zajedničkim dočekom na Trgu slobode ispred Doma kulture. Za dobru feštu pobrinut će se Tamburaški sastav Barabe, a uz šampanjac i čestitke gradonačelnika Ljubomira Kolareka bit će i tradicionalni vatromet te kuhano vino.

U Nedelišću možete dočekati novu godinu u podne u dvorištu Mesapa s početkom u 10 sati. Za dobru atmosferu pobrinut će se domaći band Meteori. Pridružite im se u što većem broju, a domaćini iz Pizzerije ŠUT za sve su pripremili bogatu ugostiteljsku ponudu.

Donja Dubrava

I Donja Dubrava priprema doček u podne na Silvestrovo. Riječ je o dječjem dočeku koji počinje u 11 sati u dvorištu Doma kulture Zalan.

Mala Subotica

Mala Subotica poziva sve sugrađane na podnevni doček Nove godine! Dođite ispred Doma Kulture u 11 sati i proslavite ulazak u novu godinu uz dobru glazbu i veselje.

Novi Marof

Novi Marof nudi bogat program za doček Nove godine! Sve počinje šetnjom Rabuzinovim bregima u 9:00, zatim slijedi Novogodišnja biciklijada s kratkim odmorom na OPG Pika u 9:30, a u 10:30 pridružite se u KC-u Ivan Rabuzin na dočeku u podne sa Zodiacom.

Terme Sveti Martin

U petak 27. prosinca započinje blagdansko razdoblje

U Varaždinu se nova 2025. dočekuje već u podne. Dakle, najprije vas čeka Dječji doček kod klizališta na Kapucinskom trgu te podnevni doček na Stančiću. Varaždin je poznat i po svojem sportskom dočeku, pa će se tako Novogodišnja utrka, čiji je start zakazan na Trgu kralja Tomislava, održati po 46. put. Na Trga kralja Tomislava održava se i onaj standardni doček, na kojem će Varaždince i njihove goste zabavljati Mozart Band. Svirka započinje u 22:00, a u ponoć započinje spomenuta utrka.

Koprivnica

Na glavnom trgu u Koprivnici novu 2025. možete dočekati uz popularnu grupu Ljubavnici.

Zagreb

Na glavnom zagrebačkom trgu za novu 2025. nastupa čak pet izvođača: Miach, Grše, Hiljson Mandela, Baby Lasagna i Josipa Lisac. Početak je zakazan u 22 sata.

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Crna kronika 9 DVA NALETA automobila na pješake na zebri

Vozači se nisu stigli zaustaviti

Baki Štefici pomoć su pružili djelatnici Hitne

Eksplozija je izbila vrata kuhinje

EKSPLOZIJA PLINA u kući u Otoku izbila vrata i štokove

Baka je u šoku otišla hraniti svinje - Eksplozija je bila strašna, izbila je štokove, vrata, popucala su i sva stakla, a žbuka je letjela na sve strane, kaže Božidar Golomboš iz DVD-a Prelog koji je izašao na intervenciju u Otok

Plin je propuštao na priključku

Minulog petak oko podneva, u kuhinji obiteljske kuće u Otoku, dogodila se eksplozija plina na kombiniranom štednjaku priključenog na plinsku bocu i električnu energiju. Prema rezultatima očevida, objavljenog uz stručnu pomoć inspektora za zaštitu od požara i eksplozija, uzrok eksplozije je tehnički kvar na plameniku štednjaka.

Kako tvrde iz međimurske policije, tehnički kvar je izazvao nekontrolirano curenje plina. Eksplozija je izazvala oštećenja na stolariji kuće, uključujući vrata i prozore, dok je štednjak također znatno oštećen. U trenutku nesreće u kuhinji se nalazila 81-godišnja vlasnica kuće. Srećom do požara nije došlo. U principu veća je šteta nastala u okolnim prostorijama nego u onoj u kojoj se dogodila eksplozija jer se plin raširio po cijeloj kući.

Vlasnica u šoku

- Kad smo išli na intervenciju čuli smo da je vlasnica kuće unutra pa smo je odmah otišli tražiti, do-

daje preloški vatrogasac. No, nismo ju mogli naći. Sirota baka je od šoka otišla svinjama dati jesti. Iako je u prvo vrijeme negirala bilo kakve ozljede radi preventivnih razloga, hitna medicinska pomoć prevezla ju je u čakovečku bolnicu te je zadržana na daljnjim pretragama. Na mjesto događaja intervenirali su članovi lokalnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva, koji su otpojili plinsku bocu i sigurno je iznijeli na dvorište. Visina materijalne štete bit će procijenjena na-

Plin sa štednjaka uzrok je eksplozije knadno. O incidentu je obaviješteno nadležno državno odvjetništvo, koje će odlučiti o daljnjim koracima. Policija apelira na građane da redovito održavaju plinske uređaje i provjeravaju njihovu ispravnost kako bi spriječili slične nesreće. (lp; vv)

PROMETNA u Donjem Kraljevcu

Pijani 61-godišnjak izazvao nesreću u kojoj su ozlijeđene tri osobe - U trenutku nesreće 61-godišnjak upravljao je pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,72 g/kg Opet je alkoholizirani vozač kumovao prometnoj nesreći u kojoj su ozlijeđene tri osobe. Nesreća se dogodila u subotu 21. prosinca oko 19 sati u Donjem Kraljevcu. Podsjetimo, prije tjedan dana u Donjem Vidovcu alkoholizirana vozačica je također izazvala prometnu nesreću u kojoj je ozlijedila sebe te vozačicu i dijete iz drugog vozila. Evo što su o okolnostima prometne nesreća koja se dogodila u Donjem Kraljevcu izvijestili iz Policijske uprave međimurske: - U trenutku nesreće 61-godišnjak upravljao je pod utjecajem alkohola u koncentraciji od

Mjesto nesreće u Donjem Kraljevcu 1,72 g/kg, osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, Murskom ulicom. Pritom se nije kretao obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika zbog čega je automobilom prešao na prometnu traku nami-

jenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjim bočnim dijelom udario u prednji bočni dio osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljala 20-godišnja vozačica. U osobnom auto-

mobilu kojim je upravljala 20-godišnjakinja kao putnici nalazili su se 50-godišnjakinja i 52-godišnjak, koji za vrijeme vožnje nisu koristili sigurnosne pojaseve. Vozilom hitne medicinske pomoći u čakovečku bolnicu prevezeni su 20-godišnja vozačica i dvoje putnika iz njenog automobila (50-godišnjakinja i 52-godišnjak), gdje im je pružena medicinska pomoć, dok će se njihove ozljede naknadno okvalificirati. Nakon kvalifikacije ozljeda sljedi i pravna kvalifikacija događaja: prekršajna ili kaznena odgovornost 61-godišnjeg vozača. (BMO Foto: PU međimurska)

U ponedjeljak 23. prosinca zabilježene su čak dvije prometne nezgode u kojima su nastradali pješaci na pješačkim prijelazima. Prva se dogodila oko 7 sati ujutro u Štefancu, u Ulici Zrinskih kod tamošnje trgovine Krk, a druga oko 11 sati u Čakovcu, u Ulici Valenta Morandinija. Zajedničko im je to što se vozači nisu približavali obilježenom pješačkom prijelazu sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožavaju pješake, odnosno tako da mogu zaustaviti svoje vozilo na vrijeme. U Štefancu je pedesetogodišnji vozač osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka prednjim bočnim dijelom automobila udario u tijelo 69-godišnjeg pješaka, koji je prelazilo kolnik na obilježenim pješačkom prijelazu. Uslijed siline udara pješak je podignut na vjetrobransko staklo, a potom je pao na kolnik. Ozlijeđeni 69-godišnjak vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je zadržan na liječenju.

U Čakovcu je vozačica rođena 1953. svojim osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, prednjim bočnim dijelom automobila udarila u tijelo 65-godišnje pješakinje. Pješakinja se također nalazila na pješačkom prijelazu i od siline udara srušena je na tlo. Vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u čakovečku bolnicu, gdje joj je pružena medicinska pomoć. Policija stoga upozorava vozače motornih vozila kako su se dužni približavati obilježenom pješačkom prijelazu sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožavaju pješake, odnosno tako da mogu zaustaviti svoje vozilo da bi propustili pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Zbog velikih gužvi na području grada Čakovca, posebice u blizini većih trgovačkih centara, pozivaju sve sudionike u cestovnom prometu na poštivanje prometnih propisa i pravila te na strpljenje i međusobnu toleranciju, kako bi se izbjegle nepotrebne prometne gužve i prometne nesreće. (vv)

VOZIO bez vozačke i pod utjecajem opijata

Sreća mu okrenula leđa U petak, 20. prosinca, u 9:50 u čakovečkoj Kalničkoj ulici, policijski službenici zaustavili su 36-godišnjaka koji je upravljao osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka. Provjerom putem evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako je upravljao za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta, pošto nije obavio izvanredni liječnički pregled. Ujedno, vozač je neovlašteno posjedovao PVC smotuljak ispunjen drogom marihuanom mase 0,3 grama, dok je testiranjem na

droge utvrđena prisutnost THC-a u organizmu 36-godišnjaka. Vozaču je oduzeta droga te je uhićen i priveden u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 36-godišnjak počinio prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o suzbijanju zlouporabe droga zbog čega je prekršajno sankcioniran podnošenjem optužnog prijedloga nadležnom sudu te izricanjem novčane kazne. (vv)

MLADIĆ (20) otuđio božićne ukrase iz dvorišta u Nedelišću

Susjedovo je ljepše svjetlilo!? U noći s nedjelje na ponedjeljak, 22./23. prosinca ove godine u Nedelišću, iz ograđenog nezaključanog dvorišta u Ulici Martina Viljevca, 20-godišnjak je ukrao božićne svjetleće ukrase u obliku snjegovića i jelena te reflektorsku kuglu. Ukupnu

materijalnu štetu 37-godišnji vlasnik procijenio je na oko 500 eura. Protiv osumnjičenog mladića zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (vv)

10 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2024.

Vladimir Belović Belka kao djelatnik GK-a Međimurje gradio je objekte na Igmanu za Zimske Olimpijske igre Supruga Slavica Belović također je nakon pedesetak godina pronašla zgradu u kojoj je nekad stanovala

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca

NOVOGODIŠNJA čestitka gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini

Neka nam 2025. bude puna zdravlja, uspjeha i ostvarenja želja Ovo su dani mira i zajedništva, dani obiteljskih okupljanja, u kojima slavimo ljubav prema bližnjima, ali isto tako i puni osjećaja razumijevanja i poštovanja prema svakom čovjeku. Poneseni tim vrijednostima ulazimo u još jednu godinu ustrajnosti i želje da ovaj grad učinimo još boljim mjestom za život. Ono što ostavljamo u 2024. godini je putokaz u ljepšu i izvjesniju budućnost. Znam da nećemo stati, jer uvijek može bolje. Nova godina, donosi nam nove mogućnosti.

Ulaganjem u infrastrukturu, obrazovanje, kulturu i sport želimo nastaviti razvijati grad, u kojem će mladi ostati, a stariji uživati u svojim zasluženim godinama. Želim vam da godina pred nama bude godina puna zdravlja, uspjeha i ostvarenja svih vaših želja, a Čakovec i dalje grad s jednakim mogućnostima za sve njegove stanovnike. Sretna vam nova 2025. godina, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini

U ČAKOVCU osvanuo privremeni rotor

Vozači se navikavaju na novi kružni tok Postavljanjem privremenog rotora na raskrižju Ulica Tome Masaryka i Ivana Mažuranića završena je prva faza rekonstrukcije tih prometnica. Samim time na snazi je i privremena regulacija prometa u trajanju izvođenja druge faze radova. Privremena prometna regulacija i odvijanje prometa koncipirani su u obliku montažnog kružnog raskrižja s četirima privozima. - Montažni rotor spada u planirane radove kako bi se s jedne strane nesmetano odvijao promet bez potrebe za njegovim preusmjeravanjem obilaznim pravcima, a s druge strane da se vozači naviknu na novi prometni pravac, odnosno na novi, budući prolaz kružnim raskrižjem, kaže Saša Patafta, voditelj Odsjeka za održavanje investicije u Gradu Čakovcu. S obzirom na božićno-novogodišnje blagdane, druga faza radova trebala bi krenuti oko 7. siječnja iduće godine. Ovisno o vremenu, ti radovi bi

VLADIMIR BELOVIĆ Belka nakon 41 godine ponovno na Igmanu

Suze su mi došle kad sam vidio kako izgleda

- Nije se želio ni fotografirati pred hotelom Borik jer to nije ono što je on gradio, kaže njegova supruga Slavica Piše: Vlasta Vugrinec - Teško je. Dok sam vidio kako to sada sve izgleda, žalosno, suze su mi došle na oči, kaže Vladimir Belović Belka, nakon posjete Igmanu poslije 41 godine. To više nije ono što sam gradio. To je sve bilo razrušeno i poslije se nešto malo nadogradilo. Dodaje kako nigdje nije bilo nikoga, hotel Borik zaključan, okolo ograda koja prijeći prilaz, ostalo razrušeno: - Ma, strašno! Hotel Igman je bio jedan od najvećih hotela kojeg su Međimurci napravili. - Zbog toga se nije htio ni fotogra�irati pred Borikom, kaže njegova supruga Slavica te dodaje da je jedino pristao da on nju tamo fotogra�ira.

Bolje da nisam ni vidio kako to sad izgleda

Saša Pata�a, voditelj Odsjeka za održavanje inves�cije u Gradu Čakovcu trebali trajati jedno vrijeme, a potom slijedi treća faza. - Ona podrazumijeva zatvaranje cijelog raskrižja jer je nemoguće asfaltirati uz promet, dodaje. Inače, novoizgrađeni rotor u konačnici će izgledati baš kao ovaj montažni, dodaje. Naravo, uz asfaltiranje, napravit će se rubnjaci i postaviti horizontalna signalizacija. Sigurnost svih sudionika u prometu je najvažnija, stoga se mole svi sudionici u prometu da poštuju znakove i upute privremene regulacije. (vv)

Vladimir je kao i brojni Međimurci koji su radili za nekadašnji građevinski gigant GKM završio 1983. u Sarajevu koje se tada pripremalo za Zimske olimpijske igre 1984. godine. Naime, međimursko poduzeće izgradilo je mnogo objekata upravo za tu najveću sportsku manifestaciju u tadašnjoj državi. Kaže da

se danas to, nažalost, malo spominje. - Konkretno, radio sam na izgradnji hotela Borik, prisjetio se Belka te dodao da se pored njega gradio hotel Igman, radilo se na Jahorini, Bjelašnici, radilo se i na dvorani Zetra. Prema njegovim riječima, Međimurci su put Sarajeva krenuli već 1982. da bi prava košnica bila tijekom 1983. godine kada je velik dio radova bio i završen. Istina, dodaje, vratili su se u Sarajevo poslije Olimpijskih igara kako bi popravili oštećeno i otklonili nedostatke nastale tijekom gradnje. Nažalost, dogodio se rat u kojem je srpska vojska namjerno sve te objekte raketirala, bombardirala i devastirala. Nešto se poslije pokušavalo obnoviti, međutim, od prekrasnih objekata koji su proslavili Sarajevo i naš GK Međimurje, nije ostalo ništa. Samo ruševine. S posebnom čežnjom gledao je napušteni hotel Borik kojem zbog zaključane ograde s lokotom nisu mogli ni prići. - Srećom, pronašli smo rupu u ogradi i došli bliže, a bolje da ni nismo, ističe Belka. Dodaje kako je nekad sve to vrvilo ljudima, skijalo se,

sanjkalo se i šetalo. Iako je bio svjestan nedostatka gradnje jer se radio doista o velikom i iznimno kompliciranom kompleksu, bio je ponosan što je bio dio svega toga, naročito tijekom Olimpijskih igara.

Ture rada po mjesec dana

Na gradilište su odlazili na mjesec dana. Spavali su u hotelu Mrazište koje je ime dobio po žrtvama zime tijekom poznatog partizanskog Igmanskog marša. - Nažalost i od njega su ostale samo konture, kaže. Radili su gotovo 8 mjeseci po suncu, kiši i snijegu. Navikao je bio na snijeg, no ipak ne toliki. I sad kad je bio na Igmanu, gazio je po dubokom snijegu jer naravno staza nema. Čak ni prilazna cesta iz smjera Hadžića kojom su išli gore nije obnovljena, još uvijek se vide posljedice srpskog granatiranja. Sjeća se kad su došli te 1983. godine gore da je bila prava kaldrma koju su asfaltirali i napravili pravu prometnicu dostojnu Igara. - Sjećam se da je bilo tako hladno da nam se i mort smrzavao, kako smo ga bacili sa žlicom tako je i ostao, kaže. Znali su da moraju uprijeti sve

Vladimir Belović pred hotelom Igman koji je bio jedan od najljepših hotela kojeg su Međimurci izgradili

snage, dati sve od sebe i doista se, kaže, radilo udarnički i složno. A sada svega toga nema i doslovno ga steže srce. - Taj naš trud, naša muka i ponos, sve je otišlo u nepovrat, ističe. Naime, i nakon Olimpijskih igara kao da su se na tom dijelu Sarajeva ugasila svjetla. Niti se sve održavalo kako treba niti pak koristilo u punoj namjeni, a kao kruna svega došao je i rat. Igman je, naime, bio zadnja crta obrane Sarajeva kojeg su Srbi danonoćno tukli s Trebevića.

Dogovorili mu svadbu dok je bio na Igmanu

U to vrijeme Belka je već duže vrijeme izlazio sa svojom sadašnjom suprugom Slavicom. Igman ga je spriječio i da bude na vlastitim snobokima. - Zvao sam poslije Slavicu i pitao jesu li me oženili, sa sjetnim se smiješkom prisjetio. Istina, Sarajevo nije nepoznato ni Slavici jer je u tom gradu polazila srednju medicinsku školu krajem 80-ih godina prošlog stoljeća te se i ona sa sjetom sjeća svoje mladosti u tom gradu. I ona je tek ove godine pronašla zgradu u kojoj je u to vrijeme stanovala kod svog strica. Sve u svemu, kažu supružnici, s jedne strane im je drago da su sve to vidjeli i prisjetili se svoje mladosti, no s druge, teško im je pri srcu kako sada izgleda. - Teško je i nešto napraviti jer je ipak riječ o državi podijeljenoj na tri dijela i još s kantonima gdje svatko želi svoj dio kolača. Nadaju se samo da će se ipak uspjeti nekako dogovoriti i vratiti planinama Sarajeva nekadašnji sjaj.

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11 SJEDNICA OV-a Belica

Brzinski usvojen proračun od 3 milijuna eura

Dječji zbor “Josip Vrhovski” svoj dio koncerta odradio kao veliki

SREBRNI JUBILEJ Božićnog koncerta Nedelišće za zlatnu medalju

Glazbenom čarolijom dočarali betlehemski misterij

Organizatori su dali sve od sebe da 25. jubilarni Božićni koncert u Nedelišću glazbenim sladokuscima bude za pamćenje Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Mario Golenko

Rijetko se dogodi da vas nakon prvih taktova zbora i orkestra podilaze srsi. To je uspjelo maestru Branimiru Magdaleniću koji je tako uštimao Božićni orkestar i Zbor „Josip Vrhovski” na Božićnom koncertu u Nedelišću da je od prvog do zadnjeg takta bilo veličanstveno. Glazbenici su pod njegovom dirigentskom palicom publiku odmah uveli u srž božićnog betlehemskog misterija. Ove godine organizatori su dali sve od sebe da 25. jubilarni Božićni koncert u Nedelišću glazbenim sladokuscima bude za pamćenje. Prepunili su dvoranu Atona, u nedjelju navečer, 22. prosinca. Ugođaj je bio betlehemski već od samog ulaska u dvoranu u koju su se slijevale rijeke ljudi pa se činilo da za sve neće biti mjesta, kao za ulaska Marije i Josipa u Betlehem. Koncert je ispunio sva očekivanja. Teško je odabrati najbolji trenutak. Kad se činilo da više i bolje ne može, moglo

Sjednice Općinskog vijeća i inače su kratke jer se točke se usvajaju bez većih rasprava. U tom tonu je bila i ovotjedna na kojoj je brzinski i jednoglasno, i ovaj put bez rasprave, usvojen proračun u visini od oko 3 milijuna eura. Čak nije bilo ni aktualnog sata budući da nitko nije imao ni jedno pitanje za načelnika Zvonimira Taradija. U planiranom proračunu postoji i stavka od 400.000 eura za koju se ne zna hoće li biti realizirana ili ne. Naime,

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA OREHOVICA Čakovečka 9, Orehovica Jedinstveni upravni odjel

sve ovisi hoće li biti raspisan planirani natječaj za radove u Radničkoj ulici ili ne. Ako neće, ide se u rebalans, a ulica će ostati bez pješačko-biciklističke staze. Od većih investicija planira se nastavak radova na Muzeju krumpira i dovršetak radova na etno kući. Sjednica inače nije održana u općinskim prostorima već u tamošnjem Društvenom domu jer je na kraju priređena zakuska za sve vijećnike i djelatnike općine te predstavnike udruga. (vv)

Temeljem odredbe članka 94. i članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i Odluke načelnice Općine Orehovica klase: 350-02/24-01/06, Urbroj: 2109-22-01-24-1 od 20.12.2024. godine

OBJAVLJUJE

Održavanje javne rasprave o prijedlogu URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA PODRUČJA “DOVERČICE” U VULARIJI

Solis� Filip Hozjak, tenor, Jacques Houdek, estradni umjetnik, sopranis�ca Katarina Toplek Horvat i nekadašnji pjevač zbora, a sada načelnik, Nikola Novak je. Koncert su osim zbora „Josip Vrhovski” začinili solisti: Katarina Toplek Horvat sa svojim predivnim sopranom, Filip Hozjak, već proslavljeni tenor i vodeći glas estrade Jacques Houdek. Čak je Nikola Novak, načelnik općine, a po profesiji glazbenik, kao bivši član zbora „Josip Vrhovski” dokazao da je zasluženo bio njihov član, kad se pridružio solistima na pozornici. Zadivljujući profesionalno, svoj nastup je odradio i Mali zbor „Josip Vrhovski” koji vodi Maja Magdalenić Barić. Nadahnutim riječima koncert su vodili Lejdi Oreb i Matko Buvač. Treba prilikom ovog slavljeničkog jubileja čestitati

Maestro Branimir Magdalenić dirigirao zboru, orkestru, solis�ma i publici

svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog koncerata, od Ivanke Novak, predsjednice Zbora „Josip Vrhovski”, do onih koji su uredili binu, razglas i rasvjetu, a još više svima na konceptu, čiji je osnovni kriterij kvaliteta. Da podilaženje publici nije potrebno, dokazuje odaziv na koncert. Publika cijeni kvalitetu, a izvođače je nagradila pljeskom, pratila ih tijekom koncerta i pljeskanjem se uključila u izvedbu Radetzky Marscha, J. Straussa starijeg, a maestro Branimir Magdalenić je dirigirao orkestrom i publikom. Možemo samo s radošću iščekivati što će prirediti iduće godine.

Javni uvid u prijedlog Urbanističkog plana uređenja PODRUČJA “DOVERČICE” U VULARIJI započinje dana 07.01.2025. i traje do 06.02.2025. godine, a može se u navedenom terminu izvršiti u prostorijama Općine Orehovica (Čakovečka 9, Orehovica) radnim danom od 08,00 - 12,00 sati. Te na web stranicama (www.orehovica. hr) Općine Orehovica.

Javno izlaganje radi obrazloženja planskih rješenja, smjernica i mjera u okviru navedenog Urbanističkog plana održat će se 28.01.2025. godine (utorak) u vijećnici Općine Orehovica (Čakovečka 9, Orehovica) s početkom u 11,00 sati.

Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi: 1. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju u javnoj raspravi u kojoj: • imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog predmetnog prostornog plana, tijekom trajanja javnog uvida • mogu postavljati pitanja za vrijeme javnog izlaganja o predloženim rješenjima • mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik tokom javnog izlaganja • mogu nositelju postupka uputiti pisana mišljenja, prijedloge i primjedbe najkasnije do 06.02.2025. godine na adresu: Općina Orehovica, Jedinstveni upravni odjel: Čakovečka 9, Orehovica, s naznakom „prilog javnoj raspravi“ (prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi).

2. Javnopravna tijela koja su dala, odnosno trebala dati zahtjeve za izradu predmetnog prostornog plana, u javnoj raspravi sudjeluju davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, odnosno mišljenja o primjeni posebnog propisa i/ili dokumenata koji je od utjecaja na prostorni plan. Krajnji rok za dostavu mišljenja javnopravnih tijela je 06.02.2025. godine. U vremenu održavanja javnog uvida prijedlog predmetnog urbanističkog plana uređenja biti će dostupan na web stranicama Općine Orehovica (www.orehovica.hr).

Pozivaju se zainteresirani da, na naprijed navedene načine, sudjeluju u javnoj raspravi o prijedlogu predmetnog urbanističkog plana. Zbor “Josip Vrhovski” i Božićni orkestar

Klasa: 350-02/24-01/06 Urbroj: 2109-22-01-24-2 Datum: 23.12.2024. godine

12 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina OREHOVICA

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina BELICA

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina KOTORIBA

Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Grad PRELOG

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina SV. MARTIN NA MURI

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Grad MURSKO SREDIŠĆE

27. prosinca 2024.

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina DEKANOVEC

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina SELNICA

Općina NEDELIŠĆE

Općina MALA SUBOTICA

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina GORIČAN

Općina DONJA DUBRAVA

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

27. prosinca 2024.

Dobro je znati 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INTERVJU MONIKA CINDRIĆ, ravnateljica Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode

Dolazi novo doba zaštite prirode - Obnova staništa svima će trebati biti u fokusu kako bismo budućim generacijama zaista mogli našu prirodnu baštinu ostaviti u nasljeđe, ističe Cindrić piše: Roberta Radović foto: Davorin Mance, privatna arhiva

Od siječnja 2007. godine ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode bio je mr. sc. Siniša Golub. Nakon 18 godina odlučio se povući, i to u trenutku kad je ustanova na vrhuncu svojih operativnih snaga i aktivnosti. Nova ravnateljica je Monika Cindrić, univ. mag. educ. biol. et chem. iz Pretetinca. Nestranačka je osoba, profesorica biologije i kemije, i do sada je radila u Odsjeku za projekte Međimurske prirode kao viša stručna suradnica za upravljanje projektima, a ranije na poziciji više stručne suradnice za edukaciju i

interpretaciju. Skupština Međimurske županije izglasala ju je jednoglasno 12. prosinca 2024. godine. Prije zapošljavanja u Međimurskoj prirodi radila je u Srednjoj školi Čakovec.

Motivator i kreator

- Iskustvo rada u sustavu obrazovanja zasigurno pridonosi kvalitetnoj suradnji sa sudionicima, suradnicima i samim djelatnicima Međimurske prirode? - Kao tek novopečeni apsolvent biologije i kemije s pet ispita do diplome, sanjala sam o poslu u laboratoriju da nastavim kemijati u Podravci, Vindiji, Čateksu… Jedne subote posjetila sam

Monika ovog ljeta na najvišem vrhu Slovenije, Triglav (2864 m)

Prirodoslovni Muzej u Zagrebu i saznala da trebaju studenta koji će voditi grupe. Već u utorak vodim svoju prvu grupu i tako grupa za grupom, prošao je tjedan, pa mjesec i godina se okrenula. Zavoljela sam interpretaciju, ali me život u velikom gradu počeo gušiti i počela sam razmišljati o povratku u Čakovec. No, što ću tamo raditi, a ne želim u školu?! Teška obiteljska situacija brzo me otrijeznila i već sam bila u razredu moje prve škole gdje sam brusila zanat, OŠ Gornji Mihaljevec. Učiteljica prirode, biologije, kemije, razrednica, voditeljica grupa, mentorica učenicima na školskim, županijskim i državnim natjecanjima, osoba koja radi u stručnim povjerenstvima za provedbu županijskih natjecanja, voditeljica stručnog aktiva predmetne nastave. Sve to sam bila ja već od druge godine rada u školi. Uživala sam radeći u maloj sredini, s divnim kolegama, iznimnom ravnateljicom i predobrim učenicima. Brzo mi se pružila prilika da prijeđem u srednjoškolsko obrazovanje, kratko u Gimnaziji Josipa Slavenskog te gotovo 8 godina u Srednjoj školi Čakovec. Bilo je to razdoblje u kojem sam morala pronaći svoju nišu u velikom kolektivu, biti suradljiva s učenicima, roditeljima, kolegama, nastaviti učiti i dalje, neprestano se usavršavati, biti motivator i kreativac i onda kad nemaš inspiracije i volje. Suradnja s roditeljima i upravljanje razredom iskustva su koja mi pomažu u radu sa suradnicima i dionicima kako bi postigla win-win situaciju. - Ulaganje u znanje tvoj je postulat, stoga je i trend napredovanja tvoje radne pozicije u Međimurskoj prirodi i više nego očit. U svega tri godine od stručne suradnice za edukaciju i interpretaciju, preko intenzivnog rada na projektima, 2024. godinu zaokružuješ preuzimanjem ravnateljstva. Što te pokreće i motivira?

- Pomicanje vlastitih granica i vječito preispitivanje „A što ako bi?‟. Znatiželjna sam po prirodi i volim se upuštati u nove izazove, no većinu odluka nikada ne donosim naglo već dubinski promišljam i odlučujem po srcu. Tako je bilo i s odlukom prijavljivanja na natječaj za ravnatelja. Više je bilo ključnih faktora, no izdvajam: visoka razina organizacije rada u ustanovi za koju su zaslužni dosadašnji ravnatelj Siniša Golub te stručna voditeljica Mihaela Mesarić; visoko motivirani kolege s razvijenom radnom etikom te očuvanjem prirode kao životnom misijom, prepoznatljivost JU na razini RH kao iznimno proaktivne i stručne.

Obnova prirode

- Tvojim preuzimanje prve pozicije nastavit će se dobre prakse rada na zaštiti prirode. Što je tvoja vizija i plan za tvoj prvi mandat u radu Ustanove? - Iako su mnoge aktivnosti Međimurske prirode već strogo de�inirane Zakonom o zaštiti prirode te drugim važećim Zakonima, Strategijama kao i Planovima upravljanja koje imamo od prošle godine, uvijek ima prostora za neke aktivnosti izvan toga. Dolazi novo doba zaštite prirode, to nam i sam Zakon o obnovi prirode naglašava. Doba kada će obnova staništa trebati svima biti u fokusu kako bismo budućim generacijama zaista imali što od prirode ostaviti u nasljeđe. Zato ću se svakako dodatno zalagati da se ostvari otkup najvrjednijih staništa te obnova ili poboljšanje statusa livada, šuma i vodenih staništa kako bi se neometano moglo upravljati na njima sukladno prirodnim procesima. Projektima obnove prirode tako će se neposredno doseći i drugi važni ciljevi: poboljšat će se kvaliteta vode i kvaliteta podzemnih voda, porast će bioraznolikost ili barem se zaustaviti trend smanjenja, doseći će se i

- Za visoku razinu organizacije rada u Međimurskoj prirodi zaslužni su dosadašnji ravnatelj Siniša Golub i stručna voditeljica Mihaela Mesarić, is�če nova ravnateljica

Očuvanje livada Monika se bavi istraživanjem �lore Međimurja, a posebice senzibilizira javnost o potrebi očuvanja livada. O ulozi pojedinca u zaštiti prirode i očuvanju ugroženih staništa, naglašava: - Svatko može doprinijeti očuvanju staništa. Npr. livade su nam u jako lošem stanju, ili su obrasle invazivnim biljkama poput zlatošipke, ili su zarasle grmolikom vegetacijom ili su preorane i koriste se kao poljoprivredno zemljište. Ako smo vlasnici takvih parcela, moramo razmisliti što želimo u budućnosti

gospodarski ciljevi (obnova šuma) i sl. - Nastavit ćeš raditi na projektima, ali vjerujem da nećeš zatomiti ni biologinju u sebi? - U pripremanje i provedbu projekata u zaštiti prirode mora biti uključen biolog ili stručnjak iz područja prirodoslovlja ili geogra�ije koji može kvalitetno i dovoljno stručno obavljati taj posao. Planiram i želim nastaviti raditi stručni dio projekata dok ću onaj administrativni sada ipak rado prepustiti drugima. - Kvalitetno slobodno vrijeme svima je dobro-

gledati, više livada sa šarenim cvijećem na kojem lete mnogobrojni oprašivači koji će postati hrana pticama ili oranice monokultura (npr. kukuruz) koje se špricaju više od desetak puta tijekom godine. Ovaj prvi scenarij nam je svima ljepši i dugoročno jedino ispravan, a lako ga je postići. Redovito kosimo (ali ne više od dva puta godišnje), iskrčimo grmlje s livada, prepustimo oranici da na njoj ponovno nasele trave i posijajmo sjemenke livadnog cvijeća. Priroda, ali i naši potomci, bit će nam zahvalni.

došlo kao resetiranje od poslovnih izazova. Nema ga mnogo jer su tu privatne obaveze u velikoj obitelji. Ipak, uspijevaš naći prostor i vrijeme za sve, zar ne? - Važno je dobro organizirati sebe, svoje vrijeme i obaveze te ih uskladiti i s drugima. Slobodno vrijeme volim ispuniti događajima, aktivnostima i ljudima. Važno je znati i stati te uzeti odmor, od poslovnih i privatnih izazova. Bicikl, kajak ili planinarenje samo je dio hobija kojima tada punim ispražnjene baterije.

14 Dobro je znati

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Stanovnicima Međimurske županije želimo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu župan Ma�ja Posavec zamjenik župana Josip Grivec predsjednik Skupš�ne MŽ Dragu�n Glavina Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina SVETA MARIJA

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Općina PRIBISLAVEC

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Svim građankama i građanima čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Ljekarna Petek Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

27. prosinca 2024.

Mozaik 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRAŽEN VINKO NOVAK – VINAC kreativac i fotograf ptica iz Peklenice

Kao klinac sam sanjao da ću snimati ptice u Amazoni

Dražen Vinko Novak-Vinac

Veliki djetlić

Piše: Božena Malekoci-Oletić

ko fotogra�ira ptice zna da uvijek slete na “krivu” granu, kaže Dražen Novak Vinko – Vinac, koji godinama snima ptice uz Muru, od kojih je 111 vrsta nedavno obrađeno i objavljeno u njegovoj knjizi. Danas ih već prepoznajem po letu, nekad to nisam mogao. Ali čekanje da napravim pravu fotku ptice zna trajati jako dugo. Moraš se stopiti s prirodom. Ne smije te smetati ugriz komaraca, koprive, šaš, pogotovo kad ti ljeti pada njihov pelud za vrat pa te svrbi sve živo, a moraš biti miran. Ne smiješ se obazirati ni na što što te smeta, nego biti fokusiran da kvalitetno obaviš posao, priča Vinac. Nastavlja: - Satisfakcija mi je mir koji se stvori u meni kad se prepustim prirodi. U tom trenutku mi ne smetaju ni životni problemi, ni ništa drugo. Kad pustim sve brige od sebe, ptičice mi dolaze blizu. Ako dođem pun briga, vjeruj mi, ne dolaze mi blizu i neću ih snimiti. - Iskreno, nemam neku vrhunsku opremu. Rekao bih, da se izrazim klasom automobila, neku Opel Astru. Imam aparat koji mi je dostupan, PENTAX 3 i njihov srednji objektiv 500 mm. Digitalni aparati su velika prednost u odnosu na nekadašnje s �ilmovima s kakvima sam također snimao. Bio je to skuplji hobi. Digitalni aparat, omogućuje da možeš snimati rafalno, ali je nakon toga teško izabrati bolju fotku. Životinje, pa tako i ptice, imaju nevjerojatnu moć mimikrije, stapanja s prirodom, i zbog toga većina nas nema

pojma koliko su šarene. Dražen je svojim fotogra�ijama pokazao svu njihovu raskoš perja, ali i upoznao njihov život, navike, karaktere. - U prirodi ima i tužnih situacija kada se moraš pomiriti s prirodom bez emocija, jer se ne možeš miješati. Ne možeš ptičici skinuti krpelja s glave ili pomoći kad ju napadnu grabežljivci. Ne smiješ ljeti hraniti mlade ptičice, jer zbog toga ne bi same tražile hranu, niti znale preživjeti. Dobro im je ostavljati hranu zimi kad je ona oskudna u prirodi. S druge strane ima i veselih zgoda. Plavetne sjenice su osebujnog karaktera i svaka želi biti glavna, posebno kad nađe hranu. Da bi odbila druge dok se sama ne najede, oglasi se cvrkutom sličnim znakom za uzbunu, koji preplaši druge ptice koje se razbježe, a ona se sama na miru najede.

Ne razumijem ptičje čavrljanje, nego samo tri znaka njihova sporazumijevanja

Ne razumijem ptičji jezik, ali razlikujem tri vrste njihova pjeva: zov mame kad poziva mlade, znak za uzbunu i zavodnički pjev. Njihovo međusobno čavrljanje ne razumijem. Ptice su kao i ljudi: neke su dinamične, druge bi samo drijemale. Brgleza pet godina nisam uspio poslikati kako sam htio, a onda mi se otvorio i snimio sam 100 fotki s kojima sam zadovoljan. Nastavljam sa slikanjem ptica jer me to veseli, ali snimam i druge životinje: krznaše, vidre, dabrove. Na snimanje sa sobom uzimam ruksak, u koji stav-

ljam: voće, vodu, stativ od 9 kg, aparat ima oko 3,5 kg, šešir, gojzerice i maskirni šator po svom dizajnu. Izradio sam ga tako da mi omogućava što bolje prikrivanje. Ima prorez za objektiv, mrežicu protiv komaraca. U njemu je prostora tek da protegnem ruke ili noge. Nema lupanja čak ni ako me grizu komarci. Najbolje se ne špricati ili mazati, jer mirisi odbijaju ptice pa mi se ne približavaju. Premda sam pušač, u šatoru ne pušim. Znam biti miran u prirodi i po deset sati u komadu. Bila je situacija da sam se u šatoru smjestio u trsku nedaleko ribiča koji je tri sata lovio ribu, a da me nije ni primijetio. Kad sam sklopio šator i kazao mu: - Bok, ja idem!, čovjek je od straha skoro pao u grabu, jer do tada nije imao pojma da sam kamu�liran u njegovoj blizini. Odlaskom u prirodu, da bih snimao ptice, intenzivnije sam se počeo baviti kad sam se razbolio “na srce”. Tražio sam nešto što će me smiriti i izgleda da mi je pomoglo višesatno mirno čekanje i stapanje s prirodom. Izgradio sam svojedobno i posebnu “sačekušu” za ptice zimovalice, od prirodnih materijala i visokih trava, ali dabrovi su mi je uništili. Oštrim zubima su presjekli drvene nosače. Ipak, o njima ne mislim da su samo štetočine. Vidim da i pomažu u prirodi jer pomlađuju šumu uz Muru koju više nitko ne čisti i ne siječe. Da to ne rade dabrovi, pojedini predjeli uz Muru bi potpuno zarasli, pa mislim da su oni svojevrsni higijeničari. Boraveći u prirodi uočio sam i dobru stranu toga to što smo zapustili obrađivanje polja pa ne ne izgledaju uzorno

obrađena kao u Njemačkoj. Ta zapuštenost ide na ruku prirodi jer zarasle površine opet postaju staništa za ptice i druge životinjske vrste. Stvorio se novi balans. Dražen Vinko Novak, poznatiji kao Vinac, završio je obrazovanje za strojara, a u duši je veliki kreativac. Dugo godina bavio se slikanjem i likovnim izražavanjem. Mještanima Peklenice u trajno vlasništvo ostavio je zidnu fresku Krista u kapeli na groblju. Nevjerojatno je da je takav kreativac završio prozaično proizvodno zanimanje.

Za sve je kriv Tom Sawyer

- Već u osnovnoj školi učitelji su mi slali slike na natjecanja, osvajao sam neke državne nagrade za to. Za sve je kriv lik iz knjige Tom Sawyer, lik iz romana Marka Twaina. Valjda nisam smio čitati tu knjigu jer uvijek nešto radim po svome. Ali ja sam iz tipične međimurske obitelji gdje se cijeni rad i samo rad pa sam podijelio sudbinu mnogih Međimuraca koji su morali bez obzira na interese izučiti zanat da bi imali siguran kruh u rukama. U školi su me poticali da idem na Likovnu akademiju, ali se to u moje vrijeme nije doživljavalo kao ozbiljan posao pa nisam imao priliku. A poslije dođe obitelj i briga za djecu zbog čega sebe odgađaš. Ali jednom, prije ili kasnije, sve dođe na svoje, kaže Dražen. Dodaje: - Osim apstraktnih slika, sve drugo sam slikao, isprobao razne tehnike i motive, čak i slikanje uz pomoć zračnog kista, kad jednom kapljicom ulja i jednom bojom izradiš cijeli portret. Oko tehnika slikanja

godinama sam se mučio, ali kad sam radio u Elektrokovini u Mariboru, tamo su bila zaposlena četiri člana akademskog društva kao dizajneri. “Upao” sam u njihov krug, vidjeli su neke moje radove pa sam od njih puno naučio zanatske likovne vještine koje su oni naučili u školi. Ja sam neke od njih instinktivno nosio u sebi. S druge strane ja sam vidio boje i nijanse koje oni nisu. Zbog toga su me zvali “strup” (otrov). Jedan od njih mi je objasnio da je puno toga u meni zbog mojih korijena, da mi koji živimo u prirodi s puno zelenila i cvijeća vidimo puno više boja, nego ljudi koji žive u kamenjaru. Oni više primjećuju nijanse sive boje. Tako

moji slovenski kolege dizajneri nisu mogli vjerovati kako ja vidim ljubičastu boju na brijegu, koju oni uopće nisu primjećivali. S druge strane, od njih sam naučio osnove likovne umjetnosti jer smo po nekoliko mjeseci odlazili na likovne kolonije koje nam je plaćala �irma. Kad smo kod njegovih fotogra�ija ptica, i Dražen je učinio veliku stvar što je dokumentirao ptice iz naše okoline. Promatranje ptica vuklo me od malih nogu. Kao klinac sam sanjao da ću u Amazoni slikati ptice, ali je prošlo 40 godina dok sam ih počeo i stvarno slikati, ali ne u prvoj, nego u našoj Amazoni, kraj Mure.

Osmatračnica za p�ce koju mu je srušio dabar

16 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće odlučilo

27. prosinca 2024.

Kupit će Lovački dom - Lovački dom bit će u vlasništvu grada i dat će ga lovcima na korištenje Piše: Božena Malekoci-Oletić

Dražen Srpak gradonačelnik Murskog Središća

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA Dražena Srpaka, gradonačelnika Murskog Središća

Kad se osvrnemo iza sebe vidimo djela, a ne riječi Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća novogodišnjom porukom obratio se javnosti u kojoj je građanima poručio: Drage sugrađanke, dragi sugrađani, pred nama je vrijeme kada podvlačimo crtu ispod onoga što smo radili tijekom godine. Niz projekata je realizirano ili u provedbi. Svi ostvareni i planirani projekti imaju samo jedan cilj, a to je povećanje kvalitete života naših sugrađana. Treba nam zajedništvo,

razumijevanje, upornosti i znanja da sve ono što nas očekuje u idućem razdoblju uspješno realiziramo. Sve to imali smo i do sada i upravo zbog toga kad se osvrnemo iza sebe vidimo djela, a ne riječi. Tako će biti i u budućnosti i u godini koja nam predstoji.Neka Vam godina koja dolazi donese zdravlja, ljubavi, blagostanja za sve vas i za sve vaše drage osobe. Sretna i zdrava 2025. godina! Dražen Srpak, gradonačelnik

POTICAJI MLADIMA za kupnju ili gradnju nekretnine

Dar mladima koji žele živjeti na području Murskog Središća Grad Mursko Središće je u siječnju 2024. godine raspisao javni poziv za kupnju ili gradnju nekretnina za stanovanje na području grada. Tijekom godine u zadanom roku je na natječaj pristiglo 12 prijava. Obitelji koje su od 10. studenoga 2023. do 10. studenoga 2024. kupile ili počele graditi nekretninu za stanovanje na području grada te podnijele prijavu na javni poziv, ostvarile su pravo na poticaj u iznosu od 2000 ili 3000 eura, ovisno o ispunjavanju uvjeta.

Za navedenu mjeru dodijeljena su sredstva u visini od 31.000 eura, koja su onima koji su krenuli u rješavanje svog stambenog pitanja mali darak. Grad Mursko Središće odlučio je pružiti dodatnu podršku mladim obiteljima u obliku novog poticaja koji će se de�inirati i početi realizirati tijekom iduće godine. Grad će su�inancirati kamate na stambene kredite za mlade obitelji, čime im želi olakšati �inancijski teret kupnje ili izgradnje prvog doma. (BMO)

Najzanimljivija točka zadnje ovogodišnje sjednice Gradskog vijeća Mursko Središća bila je odluka o kupovini lovačkog doma nekadašnjeg Lovačkog društva Zec koje je završilo u stečaju. Lovački dom je u postupku stečaja kupio određeni kupac, ali očito ne s namjerom da ga zadrži, pa se Gradu ukazala prilika da ga on kupi, i to sredstvima koja je naplatio kao svoje potraživanje iz stečajne mase. Na račun grada sjelo je 170.000 eura iz stečajne mase. Vijećnici su jednoglasno prihvatili da se tim novcem kupi Lovački dom.

Kojem od dvaju društva na korištenje?

Procijenjena vrijednost doma koju je Grad morao zatražiti iznosila je 173.000 eura, ali se Grad s prodavateljem doma uspio dogovoriti cijenu od 155.000 eura. Lovački dom će biti u vlasništvu grada koji će ga u budućnosti dati na dugotrajno korištenje Lovačkom društvu. Vijećnica Darija Dunjko Manhart (SD) pitala je gradonačelnika, kojem društvu će ga dati na korištenje s

obzirom na to da u Murskom Središću djeluju dva. Gradonačelnik je pojasnio da će to biti LD Zeko, društvo proizašlo iz LD-a Zec u stečaju koje je dobilo koncesiju za lovište. Izrazio je želju da im se pridruže lovci iz LD-a Mursko Središće, koji se ne bave lovom, nego gađanjem na glinene golubove, koji imaju svoju prostoriju za korištenje, ali nemaju koncesiju za lovište. Grad će kupiti lovački dom za 13 % manje od procijenjene vrijednosti. Na dnevnom redu sjednice bio je i rebalans proračuna. U tijeku su dva velika projekta – energetska obnova sportske dvorane i dogradnja dječjeg vrtića. Kako će njihova realizacija biti završena iduće godine, rebalansom su sredstva koja su bila planirana u ovoj godini prebačena u 2025. godinu. Vijećnici su potvrdili i odluku o dozvoljenom prekoračenju po poslovnom računu Grada za 2025. godini do 300.000 eura za slučaj potrebe održavanja tekuće likvidnosti. Jednoglasno je usvojeno oslobađanje plaćanja usluga smještaja djece u predškolske ustanove na području gra-

da za siječanj 2025. godine. Cijenu vrtića u cijelosti će podmiriti Grad, a roditelje osloboditi te obveze u siječnju. Da bi skela Fusek mogla dobiti struju i vodu, potreban je pristupni put upisati u registar nerazvrstanih cesta i donijeti odluku s kojom su se vijećnici složili.

Julijan Varga: Osnivaju li se kulturne ili režimske novine?

I onda je sloga vijećnika pukla na odluci o osnivanju kulturnih novina Grada Mursko Središće „Karabit“ i imenovanju članova uredništva. Inicijativa je došla od Ivana Goričanca iz kulturno-umjetničkog kružoka. Osnivanje kulturnih novina Grada Mursko Središće pod nazivom

Julijan Varga, nezavisni vijećnik

„Karabit” na sjednici je predložio Dražen Srpak, gradonačelnik. Novine bi objavljivale sadržaje iz djelovanja ustanova u kulturi, umjetničkih organizacija, rada umjetnika, udruga te drugih �izičkih i pravnih osoba. Predložio je da uređivanje i izdavanje, sadržajnu koncepciju i druga pitanja od značaja za objavljivanje sadržaja novina prati, razmatra i usmjerava uredništvo novina, uz prethodnu suglasnost Grada Mursko Središće. U uredništvo su imenovani: Ivan Goričanec za glavnog urednika, Zoran Turk za zamjenika glavnog urednika na inicijativu gradonačelnika, a za članove: Ivana Sakač, Marina Matijašić, Dolores Vrtarić, Mirjana Mošmondor i Marsel Bedi. Ideja o osnivanju „Karabita” i uredništvo nisu se svidjeli nezavisnom vijećniku Julijanu Vargi koji je na sjednici zapitao hoće li to biti režimske ili kulturne novine, jer da su svi članovi uredništva prema njegovom mišljenju iz HDZ-a. Nakon toga razvila se žučljiva rasprava između njega i gradonačelnika, koja je završila glasanjem u kojemu je većina prihvatila odluku o osnivanju kulturnih novina „Karabit” i sastav uredništva.

OPĆINSKO VIJEĆE VRATIŠINEC usvojilo proračun težak 3,3 milijuna eura, ali ne tako da impresionira oporbu

Jeste se pokrenuli, ali ne dovoljno Povećali ste prihode, ali značajno i rashode: plaće, troškove reprezentacije, sudske troškove, intelektualne usluge, kazala je Biserka Tarandek Većinom glasova „za” te dvama suzdržanima, onim vijećnice Biserke Tarandek i Antonije Šoltić iz redova oporbenog SDP-a, usvojen je proračun Općine Vratišinec. Težak je 3,3 milijuna eura i po prvi put dio proračuna je i Dječji vrtić Srčeko, za koji je u proračunu predviđeno 671.000 eura. Vratišinec je ove godine dovršio izgradnju vrtića koji su se planirali i kreditno zadužiti. Međutim, na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća odluku o dugoročnom zaduživanju stavili su van snage jer im je uspjelo dobiti dodatna sredstva iz državnog proračuna za dovršetak vrtića, tako da im kreditno zaduženje nije bilo potrebno. Jeste se pokrenuli, ali ne dovoljno, komentirala je proračun i dosadašnju realizaciju infrastrukturnih projekata u Općini Biserka Tarandek, oporbena vijećnica SDP-a. Pohvalila je povećanje pro-

Biserka Tarandek i Antonija Šoltić (SDP) računskih prihoda, a s druge strane kritiku je uputila na povećanje rashoda.

U troškove reprezentacije i Dane Općine koji okupljaju građane

- Značajno su povećane plaće, troškovi reprezentacije, sudski troškovi, intelektualne

usluge, kazala je. Odgovorio joj je načelnik Mihael Grbavec (HNS) koji je kazao da su plaće zaposlenicima rasle iz zakonskih razloga. Dodao je: - Na visinu troškova intelektualnih usluga nemamo utjecaj, jer zakon nalaže neke stvari koje moramo izraditi, a to i platiti specijaliziranim izrađivačima. Naveo je da se u troškove reprezentacije bilježe troškovi Dana Općine, jedine manifestacije koju općina organizira za okupljanje građana. Ono oko čega se vladajuća većina i oporbene vijećnice nisu nikako složile je povećanje plaća djelatnicima u vrtiću i općini. Vijećnice Biserka Tarandek i Antonija Šoltić glasale su protiv spomenutih povećanja, ali su istakle da su glasale protiv zbog toga što je plaća ravnateljice dječjeg vrtića u jednakom koe�icijentu kao i ona za referente i komunalnog redara u Općini.

Odbile povećanje plaća Načelnik Grbavec je obrazložio da Dječji vrtić Srčeko još ne radi punim kapacitetom i da su plaće djelatnicima povećane u odnosu na one koje su primali ranije. No tek s punim kapacitetom rada vrtić plaće djelatnicima mogu još rasti. Kad svi oni koji još uvijek djecu voze u druge vrtiće premjeste svoju djecu u vratišinski vrtić, bit će moguće ostvariti dovoljne prihode, a onda i povećati plaće, kazao je načelnik Grbavec. Dodao je: - Žao mi je što ste glasali protiv povećanja plaća djelatnicima vrtića, kazao je oporbenim vijećnicima, a one su pak s druge strane njega krivile da nije učinio sve da roditelje nagovori da djecu upišu u vratišinski vrtić. (BMO)

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINSKO VIJEĆE ŠTRIGOVA

Kreće i rekonstrukcija vodovoda Mohokos – Štrigova Na Općinskom vijeću Štrigova prošlog tjedna prisustvovale su Sunčana Glavina, direktorica, i Emilija Petković iz Međimurskih voda. Početkom godine planira se intenzivirati rad na izgradnji kanalizacije u Štrigovi, što će rezultirati značajnim radovima u centru naselja. Emilija Petković također je najavila da će sljedeće godine započeti rekonstrukcija vodovoda od Mohokosa do Štrigove, što će također uzrokovati raskapanje cesta. - Rekonstrukcija vodovoda

ide po zelenoj površini, nije na kolniku, no ima dosta prijelaza, izvijestila je Petković. Načelnika Stanislava Rebernika pak je najviše zanimalo postoji li u planu Međimurskih voda izgradnja kanalizacije u Jalšovcu? Direktorica Međimurskih voda je rekla da planove izrađuju u suradnji s općinom i da na Nadzornom odboru spominju želje općine, a to je nastavak kanalizacije u Jalšovcu. Što se tiče financiranja tog dijela kanalizacije u Općini Štrigova,

KRAJ ADVENTA u Štrigovi

rekla je da to ovisi o EU fondovima i redovitom programu Hrvatskih voda. Isto tako, dodala je da je Općina Štrigova jedna od rijetkih općina koja ne plaća naknadu za razvoj. - Neke općine, kao što su Nedelišće i Grad Čakovec, uzimali su kredite. Općina Podturen koristila je sredstva za gradnju iz naknade za razvoj, istaknula je na pitanje o financiranju direktorica Međimurskih voda. Zdravko Mikulan, predsjednik Mjesnog odbora Pre-

kopa, pitao pak je je li u Prekopi kanalizacija u planu za cijelo naselje. Iz Međimurskih voda odgovorili su mu da je u projekt izgradnje kanalizacije za sad samo uključen dio koji gravitira prema Toplicama Sveti Martin, odnosno to je samo dio Herjakovčina. Također, iz Međimurskih voda su uputili apel da se građani što prije jave za skicu i potpisivanje ugovora jer je to preduvjet za priključak. Oni koji to učine naknadno bit će dužni platiti priključak. (sh)

Susret s Djedom Mrazom na Mađerki Posljednja adventska nedjelja u Štrigovi bila je ispunjena raznolikim programom koji je zaokružio ovogodišnju adventsku čaroliju. Na vidikovcu Mađerkin breg, Djeda Božićnjaka dočekala su djeca koja su uživala u susretu s njim, dijeleći svoje želje i fotografirajući se. Svi prisutni mogli su uživati u toplim napitcima i slasticama. U crkvi sv. Marije Magdalene održan je Božićni koncert, gdje su nastupili Mješoviti župni zbor, Dječji župni zbor, KUD „Sv. Jeronim" i drugi. Ispred Doma kulture upaljena je četvrta adventska svijeća uz nastup zbora Osnovne škole Štrigova. Božićni sajam okupio je mnoštvo posjetitelja koji su uživali u blagdanskoj atmosferi, kuhanom vinu i domaćim delicijama. Večer je završila koncertom „Vanessina božićna čarolija", gdje je Vanessa Kralj oduševila prisutne izvedbom najljepših blagdanskih pjesama uz pratnju Patrika Zamude i Luke Žižeka. (sh)

Gornje Međimurje 17 SVETI MARTIN NA MURI

Besplatno klizanje za mališane Općina Sveti Martin na Muri, Turistička zajednica Sveti Martin na Muri i Terme Sveti Martin omogućili su besplatno klizalište za svu djecu vrtićke, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi na klizalištu Terma Sveti Martin u sklopu adventa ispred Puba Potkova. Ovime se omogućava svim mališanima i školarcima s područja Općine Sveti Martin na Muri da zajedno sa svojim prijateljima besplatno

neograničeno uživaju u zimskim čarolijama i stvaranju nezaboravnih trenutaka na ledu. Korištenje opreme i klizališta osiguran je isključivo za djecu koja imaju prebivalište u Općini Sveti Martin na Muri. Lista djece nalazi se na samom klizalištu. Besplatno klizanje dostupno je do 30. prosinca 2024. Kod ulaska u klizalište sva djeca podliježu legitimaciji. Potreban je osobni dokument s vidljivom adresom prebivališta. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Tko su dobitnici stipendija? 24 redovitih studenata s područja Općine Gornji Mihaljevec primat će stipendije za tekuću akademsku godinu. To su: Marcel Branda, Leona Kovač, Luka Kralj, Mario Moharić, Filip Pilaj, Barbara Pokrivač, Filip Komar, Damjan Flinčec, Dominik Bogdan, Nicol Sternad, Jakob Trupković, Nina Panić, Lara Kralj, Luka Zadravec, Lucija Pokrivač, Nino Čurin, Lana Horvat, Leo Brgles, Mihaela Zadravec, Larisa Zeman, Nikolina Novak, Matija Srša, Nika Guterman i

Sabina Petković. Studentima koji studiraju na području grada Čakovca i Varaždina dodjeljuje se mjesečna stipendija u iznosu od 100 eura, a za studente koji studiraju u ostalim gradovima Republike Hrvatske te inozemstvu dodjeljuje se mjesečna stipendija u iznosu od 150 eura. Stipendija se dodjeljuje stipendistima na vrijeme do završetka redovnog obrazovanja, a isplaćuje se svake kalendarske godine za deset mjeseci. (sh)

Načelnik Goran Lovrec donio je odluku o dodjeli poticaja za rekonstrukciju ili adaptaciju postojeće građevine, odnosno nove

građevine. Ovog puta 3300 eura dobilo je dvoje mještana: Ivan Novak iz Gornje Dubrave i Goran Krobot iz Martinuševca. (sh)

Ivan Novak i Goran Krobot dobili potpore

ŠTRIGOVA

Vincekovo po bregima Općina Štrigova u suradnji s TZ-om Općine Štrigova organizira još jedno VIncekovo po štrigovskim bregima koje će se održati u subotu, 18. siječnja 2025. Početak

Djeca su kazala Djedu Mrazu svoje želje i fotografirala se s njim

okupljanja je u 8:30 kod novog Doma kulture u Štrigovi. Ruta i stajanke još nisu poznate, no zabilježite datum u svojim kalendarima. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu

etiri godine je prošlo otkako nas je dobrano prodrmao potres u Petrinji, a sada, u slično vrijeme kao i tada, usred blagdana, vijest iz OŠ Prečko tjera suze na oči. Tragedija koja se dogodila u ovoj školi ponovno nas je podsjetila na krhkost života, ali i prstom ukazuje na ono što se godinama sustavno zanemarivalo – a to je sigurnost djece u školama.

Kako je moguće da se, nakon onakve tragedije u našem susjedstvu, poput masovnog ubojstva u OŠ Vladimira Ribnika, gdje je trinaestogodišnji učenik K. K. očevim pištoljem usmrtio zaštitara i devetero učenika, a teško ranio još petero školskih kolega i nastavnicu, nije razmišljalo o sigurnosti učenika? Nije li to bila pouka svima nama, bez obzira što se to dogodilo u Srbiji?

Ovaj stravičan incident iz Prečkog, gdje je 19-godišnji napadač nožem napao učiteljicu i učenike, a jedan sedmogodišnjak izgubio život, postavlja pitanje koliko smo kao društvo spremni učiniti da zaštitimo našu djecu. Zašto šutimo na sve nenormalno što se događa oko nas i onda to nenormalno u jednom trenutku postaje normalno? Zašto šutimo kada vidimo da nešto ne valja?! Zašto? Zato

jer je već došlo do toga da i kada ukazuješ na probleme počinju te šikanirati, počinju te praviti ludim i u krajnjem trenutku te proglase ludim. Opet ona luđakinja, što samo hoće od nas?! Eto zato, predugo šutimo, predugo se sve stavlja pod tepih. Nedavno sam čula i od jedne učiteljice koja je upozoravala na probleme u svojoj školi, u svojem sustavu, ali jednostavno sustav ju poklopi i ne događa se ništa.

Puno toga ne valja u našim školama, a ovo je sada bila samo kap koja je prelila čašu. Naši učenici su svi uzorna vladanja, a dobro znamo da to nije tako. Naši učenici svi dobivaju petice, a znamo da svi ne znaju za pet. Već od toga šaljemo krivu poruku djeci koja se jedanput moraju snaći u ozbiljnom svijetu. Kao što je rekao Mahatma Gandhi, budite promjena koju želite vidjeti u svijetu.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

18 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SINIŠA RADIKOVIĆ odlazi u mirovinu

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga

NOVOGODIŠNJA čestitka Ljubomira Kolareka, gradonačelnika Grada Preloga

Svaka nova godina ipak donosi nadu Posljednjih godina novogodišnje čestitke obično počinju riječima kako je iza nas teško razdoblje, ispunjeno brojnim izazovima i kako je pred nama isto takva godina, ispunjena zebnjom i strahom. Zebnja i strah doista su sve bliže, doista nam se brojni svjetski problemi i ratovi čine sve bliže i utječu na sve nas sve jače. Na naše gospodarstvo, na naš standard, naše mogućnosti, našu sigurnost. No, svaka Nova godina ipak donosi nadu. Nadu da će doći bolje vrijeme, vrijeme koje će donijeti sigurnost i poboljšanje. Prije svega u našim svakodnevnim životima, u svakodnevnim malim stvarima koje nam mogu život učiniti kompliciranim. U Gradu Prelogu pokušavamo smanjiti broj takvih situacija za naše građane, pokušavamo iz dana u dan podići standard života naših građana. Čeka nas u godini koja dolazi završetak radova na obilaznici Preloga, završetak radova na izgradnji kanalizacijske mreže u sta-

rim ulicama Preloga, dobit ćemo toliko željeni trgovački centar u Prelogu, veselim se novim druženjima na brojnim manifestacijama u organizaciji naše Turističke zajednice te brojnih udruga s područja našeg Preloga. Nadam se novim uspjesima naših malih sportaša, novim koncertima, kazališnim predstavama, svemu onome što život u Prelogu čini ljepšim i ugodnijim. S tim željama i mislima, svim stanovnicima svakog naselja našeg Grada Preloga, stanovnicima Cirkovljana, Čehovca, Čukovca, Draškovca, Hemuševca, Oporovca, Otoka i Preloga, želim sve najljepše u novoj 2025. godini. Zahvaljujem vam na vašem povjerenju i nadam se da ćemo i dalje zajedno ispisivati stranice dnevnika našeg Grada Preloga. Želim vam u novoj 2025. ispunjenje svih snova, želim vam zdravlja, sreće i uspjeha u svakom njenom novom danu. Ljubomir Kolarek dr. med. vet., gradonačelnik Grada Preloga

ELEKTRONSKO glasanje na sjednicama

Vijećnici više ne moraju dizati ruke Svoju posljednju sjednicu u ovoj godini održalo je Gradsko vijeće Grada Preloga. Ovo je bila prva sjednice koja je održana uz novouvedeni sustav elektronskog glasanja, o čemu je predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki rekao: - S ponosom mogu istaknuti da smo prvi korak u digitalnoj tranziciji napravili već 2017. godine, kada smo podjelom tableta svakom vijećniku, pročelniku i onima koji sudjeluju u radu Gradskog vijeća omogućili iščitavanje materijala u

digitalnom obliku. Umjesto hrpe papira, danas ispred sebe imamo tablet, laptop ili mobitel. Uštedjeli smo tone papira, tonera, ali i sate rada fotokopirnih uređaja i ljudskih resursa potrebnih za distribuciju materijala. Time smo već tada dokazali svoju orijentaciju prema digitalnim i zelenim tehnologijama, učinkovitosti i ekološku odgovornost prema okolini. Dakle, vijećnici više neće morati dizati ruke, već će se sve obavljati elektronskim putem. (vv)

Posvetit ću se zdravlju i obitelji

27. prosinca 2024.

Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM

- Najviše sam ponosan na zajedništvo jer bez toga poduzeće ne bi bilo tu gdje je danas, kaže Siniša Radiković općina s time da Grad Prelog ima u vlasništvu 79 %. Ali, o tom – potom.

Piše: Vlasta Vugrinec

- Najviše sam ponosan na zajedništvo jer bez toga poduzeće ne bi bilo tu gdje je danas, kaže Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM koji 31. prosinca odlazi s mjesta direktora. Dodao je kako gospodarenje otpada počiva na trima stupovima: vlasnicima poduzeća, krajnjim korisnicima, odnosno stanovništvu koje je usvojilo pravila, i naravno, samim djelatnicima poduzeća koji su svakog dana na terenu i u direktnom dodiru s korisnicima.

Kristijan Levačić, v. d. direktora

Ruku na srce, to i nije bilo baš iznenađenje jer se zna da se već duže vrijeme bori s teškom bolešću. - Odlučio sam se posvetiti liječenju i obitelji. Na moj zahtjev, zbog bolesti, skupština PRE-KOMA razriješila me mjesta direktora s 31. prosincem 2024. godine, a s 15. siječnjem 2025. godine odlazim u prijevremenu starosnu mirovinu, rekao je Siniša Radiković.

18 godina na čelu najuspješnijeg komunalnog poduzeća u Hrvatskoj

Kristijan Levačić iz Preloga s prvim danom nove godine postaje v. d. direktora GKP-a PRE-KOM Privremeni zamjenik, odnosno v. d. direktora do izbora novog, izabran je Kristijan Levačić koji palicu preuzima 1. siječnja iduće godine. Kristijan bi na toj poziciji mogao ostati i malo duže s obzirom na to da su iduće godine lokalni izbori i za pretpostaviti je da će se natječaj raspisati nakon izbora novog, a možda i starog vodstva Grada Preloga te ostalih jedinica lokalne samouprave koji su vlasnici poduzeća. Naime, poduzeće je u suvlasništvu 14 gradova i

U preloški PRE-KOM došao je 1. srpnja 2006. godine i postao ustvari prvi pravi direktor. Naime, do njegovog dolaska, na pola radnog vremena, poduzeće je kao direktor vodio Željko Poredoš, dugogodišnji pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i �inancije Grada Preloga, koji također ovih dana odlazi u mirovinu. Gradio je poduzeće iz dana u dan, privlačio općinu po općinu u Prekomovu obitelj, pa čak i dvije iz susjedne varaždinske županije. - U poslu moraš uvijek biti iskren, nikad ne lagati, korisnicima reći otvoreno kako stvari stoje i kad cijene idu gore i dolje, boriti se za svoje ljude, ali i posao, kaže Siniša. S obzirom na to da je Prekomova obitelj, odnosno općine i gradovi koji su pod njegovim okriljem već godi-

nama na vrhu Hrvatske po gospodarenju komunalnim otpadom, slobodno možemo reći kako u mirovinu odlazi direktor najboljeg, ali i najpoznatijeg komunalnog poduzeća. Za njegovog mandata, između ostaloga, poduzeće je izgradilo svoje prostore u Gospodarskoj zoni Sjever, napravljen je Centar za ponovno uporabu, kompostana te reciklažno dvorište za građevinski otpad. O formiranju vlastitog voznog parka koji se neprestano obnavlja ne treba ni govoriti kao i ostalim poslovima poput održavanja groblja, košnje trave, održavanja zelenila i slično. Poduzeće, kaže, svom nasljedniku ostavlja na stabilnim nogama, s uhodanim djelatnicima i još boljim korisnicima, posao mu i neće biti težak. S druge strane, Radiković je postavio visoke kriterije koje treba održati i neprestano nadograđivati. Naravno, iako ide u mirovinu, koliko mu to zdravlje bude dopuštalo, uvijek će rado pomoći novom čelnom čovjeku.

PRELOG dobiva novu benzinsku pumpu i još jedan trgovački lanac

Traži se još državnog zemljišta za širenje Gospodarske zone Iako je kraj godine blizu, ne smanjuju se aktivnosti u Gradu Prelogu. Tako je u petak 20. prosinca gradonačelnik Ljubomir Kolarek potpisao dva ugovora o radovima na području Grada Preloga. S direktorom tvrtke Tegra d.o.o. Ivanom Kolarićem potpisan je Ugovor o izvođenju radova na izgradnji pješačko-biciklističke staze Draškovec – Oporovec, vrijedan 401.046,00 eura s PDV-om. Biciklistička traka izvodi se u ukupnoj duljini od 1620

metara, širine 2 metra s nosivim slojem od prirodnog kamenog materijala debljine 35 cm te završnim habajućim slojem asfaltbetona AC16 surf debljine 5 cm. U okviru ovih radova izvodi se i proširenje ceste s nosivim slojem od prirodnog kamenog materijala, a u okviru radova izvodi se i dogradnja postojećeg betonskog cijevnog propusta. Također, s tvrtkom Hidrotehnika d.o.o., odnosno direktorom tvrtke Sašom Sabolićem, potpisan je Ugo-

vor o javnoj nabavi radova na izgradnji propusta u Gospodarskoj zoni Sjever vrijedan 308.368,75 eura s PDV-om. Za potrebe izvedbe spoja prometnice Gospodarske zone Prelog Sjever i Županijske ceste ŽC 2033, koja prolazi kroz postojeći otvoreni kanal Bistrec Rakovnica, izvodi se propust. Dužina propusta je 8 metara, dok širina istog iznosi 6 metara. Sa svake strane propusta projektirane su prijelazne ploče dužine 4 m (tlocrtna dimenzija). Nakon

izgradnje propust će obostrano imati pješački hodnik širine 2.63 i 0.8 m. - U Gospodarskoj zoni Sjever gradi se nova Lukoilova benzinska postaja, Lidlova grupacija odmah na ulazu projektira svoj objekt, nabraja Ljubomir Kolarek dio onoga što Preložane čeka u narednom razdoblju. Interes investitora je toliki da će Grad zatražiti još 10-ak hektara državnog zemljišta za proširenje zone. (vv)

27. prosinca 2024. 30. rujna 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 19 Donje Međimurje 17 KOTORIBA DONJA DUBRAVA

Još niže cijene vrtića! Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Vidovski zlatari već 15 godina čuvaju tradiciju Zlatomraza

TRADICIJA DONJEG VIDOVCA

Zlatomrazi razveselili Inspektori naložili dodatnu 260 mališana zaštitu na utapalištu pasa

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Količina darova bila je toliko velika da su organizatori morali osigurati čak tri čamca kako bi svi pokloni bili dostavljeni

Piše: Sania naložili Bižupić dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio Inspektori čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventuDonji Vidovec se ponoalnisiupad u bazen. sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. mnogim običajimaNa koje skijalice, odnosno ljestve brižno njeguju njegovi mje- s plutačama

svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi. štani. Među njima se izdvaja - Istovremeno želimo naPiše:i aktivnost Vlasta Vugrinec Vidovskih zlatara, kli odgovorni u društvu AAT taj prostor, o kojima je ranije glasiti da su predmetne sprekoji, osim što njeguju tradici- Geothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru mne jame za vodu izgrađene - Za nas jezlata priča ju ispiranja po oko čemu i našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva. u skladu sa svim dozvolama - Ovim putem društvo Drugim riječima, na i s ciljem poštovanja visokih društva AAT Geothermae i jesu donjovidovčani poznati, utapališta završena, već nizpasa godina čuvajuodjednu AAT Geothermae obavje- postojeću ogradu s trima ekoloških standarda i zaštite govorili su ubožićnu Gradu Prelogu, posebnu tradiciju – štava zainteresiranu javnost bodljikavim žicama koje su okoliša te podzemnih voda ali i iz Geothermae na naš upit kako je, sukladno dobivenim međusobno bile razmaknute prilikom izgradnje energane. Zlatomraze. smjernicama, izvršena sanaci- oko 70 cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. Radi se o privremenim Doplovili s čak Naime, nakon našeg tek- ja bušotinskog prostora pro- žica, mi Međimurci bismo reobjektima za testiranje vosta o grabi koja je postala jekta Napredna geotermalna kli, drot, koji sprečava ulaz trima čamcima de tijekom izgradnje, a koji svojevrsno utapalište Naime, tijekompasa viken- energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u će biti u cijelosti sanirani i spojeva, nasvaki način Zlatomrazica Dea Fuš put dodatno Zlatomraza digla poprilična bazen. uljepša No, akodolazak ju divlje živoda,sekanalom HEprašina Dubrava ugljikovih nivelirani s okolnim terenom obnove postojeće kao i pokako u Međimurju, tako i na tinje ili pak psi ipak uspiju bi svi pokloni bili izgradnje dostavljeni.i plovili su tradicionalni 2009. godine započeo Podijeljeno završetka stavljanja dodatne zaštitne nacionalnoj razin, a na teren ili potrgati, bazen nakon Djeca su s velikim uzbuđenjem Zlatomrazi, veseli Djedice skromno s poklonima za preskočiti 260 poklona puštanjem energane u poje izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora smrtonosna klopka. primala poklone, a osmjesi na Mrazovi iz Motonautičkog tek dvadesetak mališana, više nije gon najkasnije do kraja 2024. Zlatomrazi, u organizaciji ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju njihovim licima bili su najbolja kluba Vidovski zlatari. I ove sada je prerastao u omilje- Motonautičkog kluba Vidovski Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. je graba prekrivena i godine. nagrada godine, unatoč hladnijem nu manifestaciju koju kod kojom zlatari i uz veliku podršku OpNakonorganizatorima. svega samo se moTakođer, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele mosta u Donjem Vidovcu Sa Zlatomrazima, kao vremenu, događaj je okupio Nisu uočene ćine Donji Vidovec, svake gože dodati je li trebalo doći doi postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, iščekuje cijeli Donji Vidovec, prošle godine, stigla je i mala brojne posjetitelje, osobito dine donose veći broj poklona. svega ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim plasu tzv. skijalice, Zlatomrazica Uz maobitelji s malom djecom koja ali i okolna mjesta. Kao i postavljene Ove godine mališanima iz Do- dugo bi grabaDea bilaFuš. smrtonotoima, za slučaj “probijanja” Uputili smo pisani upit odnosno ljestve s plutačama. su nestrpljenjem iščekivala svake godine, veselju nije njeg Vidovca i okolnih lišane i roditelje, Zlatomraze mjesta sna klopka za životinje da se spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo ranije bilo kraja – čamci su pri- uručeno dolazak Zlatomraza. su dočekali župaje čak poklona, a mještani Isprike za 260 nemile nisui zamjenik nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a na obalu, a mališani su količina darova bila je toliko ve- na AJosip Zlatomrazi su već po- svestali Grivec te načelnica trebalo je imati samo u svrhu onemogućavanja zaključenja naših novina nidogađaje stali zaštitni znak Donjeg strpljivo čekali da Djedice lika da su organizatori morali malo Općine Donji Vidovec, više sluha za njihBojana i posmo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT osigurati čak tri čamca kako Petrić. Mrazovi podijele darove. Vidovca. Događaj, koji je Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

MEĐIMURSKA POSLA

Upravno vijeće Dječjeg vrtića Kotoriba donijelo je odluku o povećanju koe�icijenata zaposlenicima, Općina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne što je rezultiralo raspisala je javnirastom natječaj površine 11988 m2, na adreekonomske cijene vrtića. i si Krbulja 19. za dodjelu na upravljanje Unatoč tome, roditelji,građeodkorištenje sportskih Javne sportske građevinosno korisnici usluga, ne vina u njenom vlasništvu. ne smatraju se prostorima moraju biti zabrinuti jer Riječ je o javnoj sport- namijenjenima za sportaše i Općina Kotoriba povećava skoj građevini ukupne po- daju se na upravljanje i korisvoj postotak su�inanciravršine 321 m2, s nadstreš- štenje sportskim udrugama nja, čime se smanjuje njihov nicom ukupne površine 201 s područja općine na neo�inancijski udio. m2, nogometnim igralištem dređeno vrijeme. Od 1. siječnja 2025. go(vv) površine 9707 m2ui ekopripa- Općina Kotoriba preuzet će veći dine udio roditelja dio ﬁnanciranja cijene vr�ća nomskoj cijeni smanjuje se s dosadašnjih 30 % na 20 dok će Općina preuzeti trošak %, dok Općina preuzima od 376 eura, naspram dosaKOTORIBA 80 % troškova. Prema no- dašnjih 242,20 eura. vim računicama, to znači Osim �inancijskih promjeda će roditelji vrtićke djece na, planira se dogradnja zgraumjesto dosadašnjih 84 eu- de dječjeg vrtića radi stvarara plaćati 80 eura, dok će nja uvjeta za osnivanje još Općina njihovMeđimurska dio su�inan- jedne grupe djece atepredstavit je važno Udruga i 300 domaćih, cirati s 320 eura umjesto da roditelji-korisnilastavica povodom 35. go- istaknuti će se izlagači iz Austrije, Madosadašnjih 196 eura. usluga Bugarske, koji nemaju prebidišnjice rada u suradnji s ci đarske, Njemačke, Slična pogodnost valište na području Općine Europskim klubom engle- Rumunjske, Srbije, Slovenije, vrijedi i za roditelje dje- Kotoriba i dalje plaćaju punu skih i patuljastih gušana or- Hrvatske te iz još poneke ce jasličke dobi. Umjesto ekonomsku cijenu smještaja ganizira 30. Međunarodnu zemlje. Europske se izloždosadašnjih 103,80 eura, u vrtiću, bez su�inanciranja izložbu malih životinja te be održavaju svake dvije roditelji će plaćati 94 eura, Općine. (sb) engleskih i patuljastih gu- godine sa željom razmjene, šana u školskoj dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja Jože Horvata u Kotoribi. Od rezultata uzgoja. DEKANOVEC 17. do 20. studenog 2022. Izložba će se održati održat će se zasebno dvije pod pokroviteljstvom Opizložbe, izložba gušana, te ćine Kotoribe koja ujedno izložba Udruge Međimurska ovim putem poziva sve zalastavica povodom 35. go- ljubljenike u male životinje Na 19. sjednici OV-a dišnjice postojanja Udruge. da dođu razgledati i posjetiti Dekanovec usvojen je proNa izložbi će biti izlo- jedinstvenu izložbu malih račun za 2025. godinu, koji ženo do 800 eksponata, od životinja. iznosi 1.579.360,00 eura. čega će 500 biti inozemnih (vv) Općina planira prenijeti višak iz 2024. godine u iznosu od 120 tisuća eura, koji će biti iskorišten DONJI VIDOVEC za pokriće manjka u 2025. godini, odnosno za radove na izgradnji dječjeg vrtića. Ovih ključnim dana u dječjem Među investi-vr- u kategoriji dječjih vrtića. Iz tiću u Donjem Vidovcu bilo vrtića zahvaljuju roditeljicijama koje Općina Dekaje doista veselo. A kako i ne ma na izvrsnoj suradnji u novec planira u narednoj općine Dekanovec bi bilo ističu kad suse imizgradnja stigle nove Načelnik prikupljanju starog papira godini Ivan Hajdarović igračke. Bilo je tu različitih i Općini Donji Vidovec za dječjeg vrtića, vatrogasnog kocki,kanalizacije životinja, drveća, far- važnost, �inanciranje dijela osobitonovčanog zbog izgraddoma, i Doma mera i drvenog asortimana nagrade od 2000 kn. nje sportske dvorane, doma za starije i nemoćne osobe, za se građenje. No,predviđa ono što je zdravlja Naravno, i dalje će sudjei dječjeg vrtića, no čiji završetak najvažnije, igračke su nabavlovati u akcijidokumentaprikupljanja projektne tijekom 2026. i 2027. go- iako za mnoge već ljeneteoduređenje novčanegroblja nagrade papiraprojekte i već najavljuju dine i cijestarog realizacija će u velikoj koju su dobili u akciji Papir postoje, dolazak kontejnera srediparkirališta. o dostupnosti Općinu Dekanovec nomovisiti 10. mjeseca. nijeZasmeće, Unimera iz Ča- mjeri 2025. nosi 2. veliku kovca,godina za osvojeno mjesto sredstava iz EU fondova. (sb) (vv)

Međunarodna izložba malih životinja

Realizacija projekata ovisi o EU fondovima

Stari papir za nove igračke

MEĐIMURSKA POSLA

Lako je biti general poslije bitke

alosno, žalosno i opet će se posljedicama morati naslikavali, a sad se ne smije jer dječaka više nema. Zar je hoće. Tad se mogu pokrenuti Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici žalosno. Što drugo reći nositi. blizu. Zašto? Boji li se Vlada doista toliki problem zaposliti brda i doline. Svakome kome

nakonMeđimurju tragedije uiliOŠ privućiI ja dijete i stvarno svog naroda koji ju jedana izabrao? našem ćeimam naravno veliki in- sve to događa istog jer Prečko. Badava sad sve one ne znam kako bih preživjela Kako onda uopće može znati se ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažnisvijeće koje se pale, riječi utjehe taj gubitak. Ujutro pošalješ što se događa u narodu, kako pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, ja promocija Međimurja. i što bi bilo kad bi bilo. Izgubljen dijete u školu i onda ga ne- će znati što se događa oko natiskano manifestacijama. je samo hoće nema li to proglašenje najorača je u Pitanje je mladi nevini život, život dje- povratno izgubiš. nje. A nije da znakova Pri čaka tomekoji nejošmislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i nije počeo živjeti. Upirati prstom u jednog jer napadi u školama i to sa sati, pa je zasmisla zaključiti na lokalne većanalize, i one razgovori nacio- i u 17 udruge i A zašto? Sve čovjeka nema jer je kojekakve smrtnim srodne posljedicama ima se najmanje očekuje i kriv. dolazak vi-je društva prepoznati, htjeti se nalne. Tako jeroditeljima idući vikend, objašnjenja dječaka daon Krivo svuda oko nas. I nikome od gostiju Zagreba, pri s uključiti u sveumova to pa makar i kako mine novinari to će volimo ništa znače niti im olak- sokih društvo u iz cjelini na čelu tih velebnih nije palo mislimo na ministricu inicijativu. reći,šati “zaneizmjernu bika zatuči”. bol. Ne treba čemu našom Vladom. Ona se za- nanavlastitu pamet da se škole zaštite. posebno traumu barikadirala na Markovom Zar se doista uvijek se mora doNaime, spominjati u subotu,ni8. li- Mariju Vučković. Jer ne treba kao koju su preživjeli učenici trgu, trgu kojim sam nekad uvrijeđena goditi tragedija da reagirastopada, Prelog jeostali domaLijepo je napokon vidjeti Gerapaljutiti ako će nositinatjecanja još dugo i s čijim šetala, turisti su se netko ju. Nažalost, sad je prekasno ćin koju Državnog u dabezbrižno se nacionalne manifestanije slučajno pozvan,

oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

cije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

zaštitaradosta kad se toga, u javnim i drimamo samo žavnim službama zapošljava što sve uzimamo zdravo na svakodnevnoj bazi. Čak za gotovo. Doći će ljudi iz se i izmišljaju radna mjesta. cijeleImamo Hrvatske, pozivamo zakone i pravila sekoji na su gostoljubivost i bogatu dobri na papiru, no enogastronomiju, pa drugo. onda praksa je nešto sasvim pokažimo to što imamo. Gdje su sad ravnatelji, učitelji i Izvadimo iz podruma i špajzi profesori? Zašto se nisu izbokoščično ulje, mesoNajlakše z tiblirili za bolju zaštitu? je reći da su nemoćni. Međuce, međimursku gibanicu, tim, život nam pokazuje da domaće pekmeze, zimnicu, je sve imoguće samo kad se sireve uz to �ina vina. Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

je stalo do boljitka ustanove, ta suvenirnice, Međimurske tvrtke ili bilo koje druge riznice, pozovimo ljudeasojer cijacije,ne izborit se imamo, i nitko mnogi znajućešto mi ne može tvrditi što uzgajamo na suprotsvojim no. Naime, nije država “sveta imanjima. krava”, a da se baš ništa ne Ne budimo i dalje samomože. Nisu ni liječnici Bogovi zatajni Međimurci kojima iako se mnogi tako ponašaju je važan samo rad, a ne i u državnim ustanovama, prezentacija rezultatadok tog su u svojim privatnimnašim klinirada! Ne dozvolimo kama i ordinacijama sasvim političari da i na polju podrugi ljudi. Dokle ljoprivrede budu tako? u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

20 Dobro je znati Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

sretnu i uspješnu novu 2025.

27. prosinca 2024.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Međimurske župani-

Branitelji završili godinu saborom i zajedničkim druženjem U petak, 20. prosinca 2024., s početkom u 18 sati u Društvenom domu u Mihovljanu, održan je 23. redovni Izvještajni sabor Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata Podružnice Međimurske županije. Saboru je nazočilo 53 delegata ogranaka Udruge od 55 delegata ukupnog saziva Sabora. Svojom nazočnošću Sabor su nam uveličali i cijenjeni gosti Slobodan Novak, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Međimurske županije, Sanja Jakopec, voditeljica Područnog ureda Ministarstva hrvatskih branitelja Čakovec, David Vugrinec, pročelnik upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Čakovca i Matija Posavec, župan Međimurske županije.

Nakon intoniranja himne, odavanja počasti svim poginulim nestalim i umrlih hrvatskim braniteljima, izabrana su radna tijela, Dnevni red i Poslovnik o radu Izvještajnog sabora. Izvješće o radu za 2024. godinu podnio je predsjednik Stjepan Horvat, koji je na kraju svim nazočnima čestitao sretan Božić i uspješnu novu godinu. Financijsko izvješće i izvješće Nadzornog odbora podnio je predsjednik Nadzornog odbora Dražen Janković, a Izvješće o radu Suda časti podnio je Stjepan Korpar, predsjednik Suda časti. Sva podnijeta I izvješća jednoglasno su usvojena. Isto tako, jednoglasno je usvojen Program rada i Financijski plan Podružnice za 2025. godinu. To su doku-

menti koji služe za prijavu projekata na javne pozive Jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave kao i Ministarstva hrvatskih branitelja. Saboru su se obratili i gosti pa je tako gđa Sanja Jakopec čestitala na provedenim aktivnostima u prošloj godini te zahvalila Udruzi na uspješnoj suradnji u provođenju zajedničkih aktivnosti. Gosp. David Vugrinec zahvalio je na aktivnostima Udruge koje provodi na području Grada Čakovca te najavio da će Grad i dalje �inancijski podupirati aktivnosti braniteljskih i stradalničkih Udruga. Gosp. Matija Posavec u svom obraćanju čestitao je vodstvu Udruge na uspješnoj suradnji i provedenom opsežnom i kvalitetnom programu aktivnosti za prošlu godinu te napomenuo da će Županija

i nadalje �inancijski podupirati aktivnosti braniteljskih Udruga kao i nastaviti pomagati potrebitim hrvatskim braniteljima u obliku dara u naravi povodom Uskrsa i Božića, te stipendirati djecu srednjoškolske dobi. I na kraju, povodom božićno-novogodišnjih blagdana, uputio je čestitku braniteljima i njihovim obiteljima zaželio im puno zdravlja, sreće i veselja u narednoj godini. Nakon završetka službenog dijela Sabora, nastavilo se sa zajedničkim druženjem uz vrhunski bograč koji je pripremio član Udruge Mladen Tkalčec. „ZAJEDNO U RATU, ZAJEDNO I POSLIJE RATA”. Tajnik podružnice: Dražen Tkalec, struč. spec. ing. admin. chris.

Vaši stupci 21 RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1527

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 94001/24-01/40 Urbroj: 2109-2-01-01-25-02 od dana 12.12.2024. Grad Čakovec raspisuje

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINE Spremišta u potkrovlju stambene zgrade u Čakovcu Ulica Matice hrvatske 1 D JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

1. Prodaje se Spremište u potkrovlju, Rbr. 15 Suvlasničkog dijela: 1359/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-10), označeno zelenom bojom, površine 96,21 m2, STAMBENE ZGRADE, Čakovec, Ulica Matice hrvatske 1D, na čest.br. 14/1/1/1, Ulica Matice hrvatske, površine 284 m2, upisana u zk.ul.br. 8272, k.o. 302813 Čakovec, ident. s kčbr. 2330/2, k.o. iste.

Energetski certi�ikat zgrade oznake P_707_2014_10665_SZ2 od dana 22.5.2024. važeći do 22.5.2034. izrađen po RITEH Projekt d.o.o., energetski razred zgrade E (Speci�ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje Q“H,nd (kWh/(m2a)), E Speci�ična godišnja primarna energija Eprim (kWh/(m2a)). 2. Početna cijena za nekretninu iznosi 20.700,00 EUR-a (slovima: dvadesettisućasedamstoeura). Puni tekst javnog poziva nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr. Gradonačelnica

22 Poljoprivreda SKUPŠTINA Hrvatske poljoprivredne komore

Zavladala je korporativna pohlepa Minulog tjedna održana je sjednica Skupštine Hrvatske poljoprivredne komore. Uz izvješća za ovu godinu te planove za narednu, bilo je govora i o naplati članarine. Jakopović se osvrnuo i na medijske objave i kritike vezane uz naplatu članarine poljoprivrednicima. - Kada javnosti predstavim članarinu od 9,60 eura godišnje, odnosno 0,80 eura mjesečno, ističem da je to minimalna članarina koja nosi veliku odgovornost, naglasio je pritom Mladen Jakopović, predsjednik HPK-a. Najčešće primjedbe dolaze od onih koji dobivaju potpore, a koji nemaju zaposlene i za njih je poljoprivreda sporedna djelatnost. S druge strane, oko Komore su se okupili oni čije cijele obitelji žive od proizvodnje, a njihovo nezadovoljstvo zbog članarine je rijetko. Bez snažne Komore teško možemo raditi na jačanju interesa poljoprivrednika; u suprotnom, poljoprivreda će biti izložena parcijalnim interesima pojedinaca ili speci�ičnih sektora. Ako želimo imati jak sektor, trebamo se ugledati na Mađare, Austrijance i Francuze, čije komore imaju članarine, javne ovlasti i savjetodavne službe, što je našoj komori trenutno onemogućeno. Naša članarina je na minimalnoj razini i oslanja se na međunarodne projekte, dok istovremeno mnogi nisu spremni platiti članarinu, a očekuju da se Hrvatska poljoprivredna komora za njih bori, rekao je Jakopović.

Traži se optimalni model naplate članarine

Kazao je kako HPK već dugi niz godina pokušava s Ministarstvom pronaći najbolji model da se članarina naplati, jer je ona de�inirana Zakonom o HPK-u još od pretprošlog saziva skupštine iz 2018. godine. Krajem 2023. i početkom 2024. godine u HPK-u je nadzor provela Državna Revizija koja nas je nedvojbeno upozorila da moramo štititi instituciju, odnosno, njihova je glavna preporuka bila Zaštita Institucije i naplata Zakonske članarine od članstva, kazao je Jakopović. HPK je pozvao Ministarstvo poljoprivrede da se iduće godine zajednički pronađe najbolji model naplate članarine, jer ako hrvatski

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SEDAM ZLATA za čakovečku pivovaru Lepi dečki

27. prosinca 2024.

Međimursko craft pivo pokorilo pivarski svijet - Tajna našeg uspjeha je upornost, malo inovativnosti, pokoja grešaka na kojoj učimo, a moraju se i malo zvijezde poklopiti, kaže Danijel Radek

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

poljoprivrednici žele imati Komoru kao što su snažne Komore u Austriji, Sloveniji, Češkoj ili Poljskoj, onda ona mora imati podršku, pa i �inancijsku od poljoprivrednika – želi li ojačati snagu i rad.

HPK je pozvao Ministarstvo poljoprivrede da se iduće godine zajednički pronađe najbolji model naplate članarine

Jakopović je pozvao sve članove skupštine i sve poljoprivrednike da se priključe i u borbi u kreiranju stajališta za novu Zajedničku poljoprivrednu politiku od 2027. godine jer je potrebno na vrijeme početi davati prijedloge i sugestije što se želi i što je potrebno mijenjati.

Hrvatsko je uvijek bolje

Sa skupštine je poslana i poruka hrvatskim potrošačima. Naime, kako je istaknuto, svjedoci smo kako nam je na policama sve više uvozne hrane, a podatak da ćemo ove godine možda i premašiti 2 milijarde EUR-a de�icita uvoza hrane je jako jako opasan i brine sve poljoprivrednike. - Moramo se više povezati s našim potrošačima koji su pored nas poljoprivrednika jedini u lancu vrijednosti koji su na najvećem udaru. Sve između su oni koji zarađuju na nama i svojim komercijalnim politikama samo dodatno ugrožavaju našu poljoprivredu jer je zavladala korporativna pohlepa koja nema emocije niti za poljoprivrednika niti za potrošača nego im je jedini motivirajući faktor pro�it, zaključio je Jakopović koji je pozvao još jednom potrošače da u vrijeme blagdana kupuju više domaće proizvode i hranu hrvatskih proizvođača, jer kako je naglasio – hrvatsko je uvijek bolje. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec

Hoptonaut, To je Vuk, Kaj El, Tria, Waitapu, Maroon i Goodara APA čudna su imena, koja na prvu ne asociraju o čemu se radi. Bolji poznavatelji odmah će skužiti da se radi o vrstama piva i to iz proizvodnog pogona čakovečke pivovare Lepi dečki. A ta piva pod neobičnim imenom, na nedavnom 3. Ocjenjivanju kvalitete hrvatskih piva u Osijeku osvojila su zlatne medalje.

Ponos do neba

- Naravno da smo sretni i ponosni do neba, kaže Danijel Radek, vlasnik čakovečke Pivovare. To je samo dokaz našeg rada i smjera u kojem idemo. Prvi Festival meda, piva i rakije održan je u Gospodarskom centru u Osijeku, u organizaciji Prehrambenotehnološkog fakulteta i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Osječko-baranjske županije i Turističke zajednice Grada Osijeka. Manifestacija je spojila znanost, kulturu i gastronomiju, s ciljem očuvanja visokog standarda kvalitete i promicanja prepoznatljivosti domaćih registriranih proizvođača. Što se pivovara tiče, u Osijek je bilo poslano 52 uzorka iz 14 pivovara. Kako je čakovečka pivovara dobila najviše zlatnih medalja, odnosno čak njih 7, ona je i ukupni pobjednik.

Ekipa Lepih dečki u poslu

- Tajna našeg uspjeha je upornost, malo inovativnosti, pokoja grešaka na kojoj učimo, a moraju se i malo zvijezde poklopiti, kaže Danijel Radek, vlasnik čakovečke Pivovare. Medalje i priznanja, dodaje, tjerat će ih daljem usavršavanju i osmišljavanju novih piva koja će goditi nepcima ljubitelja piva. I pivo kao i vino ima svoju kartu. - Izražene arome tropskog voće, citrusa i kokosa koje je proizveo slovenski hit hmelj Styrian Wolf čine ovo pivo svačijim favoritom, tako primjerice opisuju pivo To je vuk, nagrađeno zlatnom medaljom.

Danijel Radek, vlasnik pivovare Lepi dečki

Priča traje već sedam godina

Craft Pivovara Međimurski Lepi dečki osnovana je 2016. Krenuli su kao mala pivovara s kapacitetom od dvije tisuće litara, a tijekom posljednjih sedam godina proširivali su se šest puta. Danas imaju kapacitet od 45 tisuća litara, a pivo plasiraju po cijeloj Hrvatskoj. Stalnim ulaganjem u proizvodnju uspjeli su formirati vlastiti laboratorij za kontrolu kao i vlastitu proizvodnju pivskog kvasca što garantira konstantnu ispravnost i kvalitetu piva. Piva distribuiraju u pivskim bačvama, bocama i limenkama na što su posebno ponosni. - Neka se piva jednostavno ne piju cijelu godinu, neka se dogode samo jednom, s nekima se toliko zaigramo da ih ni sami ne možemo staviti u neku kategoriju, kažu u Pivovari.

Kvalitetno pivo, uz dobru tehnologiju i puno znanja, ovisi o drugim faktorima, prije svega, sirovinama od kojih se radi. Naravno, tu prednjači sam pivarski ječam, odnosno njegov slad kao najkvalitetnija sirovina za proizvodnju piva i viskija. On pivu daje prirodan okus i miris. Kako se pivarski ječam mora dodatno doraditi, proizvodnja ječma ne ugovara se direktno s pivovarama, već sa sladoranom. Pivovare uglavnom nemaju pogone za doradu, odnosno preradu ječma u slad, već ga kupuju. Druga je stvar s onim velikim. Iako su danas vrlo popularne male craft pivovare, nažalost trenutno u našoj zemlji postoji samo jedna tvornica slada i to u Novoj Gradišci koja je u vlasništvu Francuza.

Slad predstavlja zrno žitarice koje je tehnološkim zahvatima dovedeno do klijanja i zatim osušeno. Za vrijeme klijanja pod utjecajem enzima događaju se značajne kemijske promjene u škrobu (oslađivanje). Kada je enzimatska aktivnost uznapredovala, proklijali ječam suši se do 4 % vlage, ali enzimi pri tome nisu inaktivirani, već samo konzervirani. Ovisno o tretmanu sušenja, moguće je iz jedne sorte ječma dobiti slad različitih tehnoloških karakteristika pa postoji svijetli, tamni, karamelni, kiseli, dimljeni i prženi slad. I upravo takav slad daje aromu, punoću okusa, intenzitet boje te stabilnost pjene. Dakle, izbor slada ovisi o vrsti piva koje se kuha. Često se koristi i njihova kombinacija. Iako na tržištu postoji i mljeveni slad, čakovečki pivari sami ga melju u svom pogonu. Ista je stvar i s hmeljem koji nabavljaju diljem svijeta jer svako podneblje sa sobom nosi i određene karakteristike. Primjerice uz Muru i Dravu raste jako puno divljeg hmelja, no kad mu se češer smrvi, osjeti se intenzivni miris češnjaka. Naravno, nimalo adekvatan za aromu piva. - Pivo se kuha prema unaprijed osmišljenom receptu, što znači da, kada dođe trenutak kuhanja, sve bude već planirano, a kuhanje je samo nastavak tog procesa uz nekoliko manjih korekcija, dodao je.

27. prosinca 2024.

Poljoprivreda 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

JESTI

IZBJEGAVATI

Masnoće u prehrani Grincajg i jaja bili U Gordana Špoljarić iz Pušćina i u ovo blagdansko vrijeme nudila je domaće povrće

ČAKOVEČKI PLAC

Piše: Dunja Turk, dipl. ing. prof.

su najtraženiji U ovom broju nemamo priču s čakovečkog sajma jer je Božić pao u srijedu i sajma nije bilo. Istina, nije radio ni čakovečki plac. No, kako se nalazimo u blagdanskom razdoblju, ljudi su se ranije pripremili, odnosno kupili sve što im treba za blagdansku trpezu.

Trgovački lanci “otimaju” kupce

Ruku na srce, poljoprivredni proizvođači i trgovci i nisu se baš pretrgli od posla, jer im već godinama trgovački lanci “otimaju” kruh iz ruku. Naravno, svojim cijenama i akcijama. Ipak, ne može se reći da im je ovaj tjedan, kao i vikend prije, bio isti, odnosno da se trgovalo uobičajeno. - Uglavnom ljudi kupuju grincajg za juhu, mrkvu i zelenu salatu, kaže Gordana Špoljarić iz Pušćina koja je svakodnevno na placu i ima svoj krug kupaca. Robu za plac osigurava sa svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Razumljivo je da je grincajg išao jer blagdanski ručak počinje �inom, domaćom juhom. Išla je i zelena salata, ali i matovilac. Mrkva se nije uzimala samo za juhu nego i za nezaobilaznu francusku salatu. Nešto više od uobičajenoga kupovao se i krumpir te voće. Prije svega, mandarine, naranče, šipak, grožđe te domaće jabuke. Nije nedostajalo ni rajčice, paprike i krastavaca, pa tko je htio izdvojiti 4 eura za kilogram, kupio je. A nije da nije bilo kupaca.

Pomama za jajima

Prodajom su se jedino mogli pohvaliti prodavači jaja koja su se nudila od 2 do 2,7 eura za 10 komada. Naime, za brdo blagdanskih kolača treba i brdo jaja. Tražilo se i kiselo zelje te glavice za sarmu u strahu da ih ne ponestane za novogodišnju noć. Čak su se dobro prodavale i ciklame, premda nisu “božićno” cvijeće budući da

Marija Belalov iz Čakovca imala je pune ruke posla s kiselim zeljem

CIJENE PLAC

Kiselo zelje (kg): Blitva (hrpica): Matovilac (hrpica): Salata (kg): Hladetina (kom): Krastavci: (kg): Rajčica (kg): Paprika (kg):

3,2 € 1€ 1,5 € 4€ 4€ 4€ 4€

4€

Mrkva (kg): Grincajg (pušlek): Rotkvice (pušlek):

1,5 € 1,5 € 1€

Med (flašica):

20 €

Orasi (kg):

14 €

Naranče (kg):

3€

Mandarine (kg)

2€

Šipak (kg):

3€

Ciklame: Božićni aranžmani (kom.):

3€ 20 €

nisu svi ljubitelji božićne zvijezde. Kad smo već kod cvijeća i dalje su u ponudi božićni aranžmani. Doduše, velik dio tih aranžmana završio je i na grobovima onih koji su prerano napustili ovaj svijet. (vv)

vriježeno je mišljenje da su masnoće nezdrave, pa čak i štetne za ljudski organizam te ih je potrebno izbjegavati u prehrani. Međutim dobrobit masnoća za čovjeka je višestruka: daju energiju, sudjeluju u izgradnji organizma, omogućuju iskoristivost brojnih vitamina i minerala topivih u mastima, stvaraju termoizolacijski sloj, prekursori su za sintezu hormona i drugih regulatornih molekula itd. zbog čega je nužna njihova svakodnevna konzumacija. Ključ pozitivnog učinka masnoća na organizam jest umjerenost ali i kakvoća masti koje se konzumiraju. Prema kemijskom sastavu masti su esteri masnih kiselina i alkohola glicerola. U sastavu masti nalazimo masne kiseline od kojih razlikujemo zasićene i nezasićene, što ovisi o vrsti kemijskih veza unutar molekule. U zasićenih masnih kiselina atomi su vezani jednostrukim vezama, uslijed čega je struktura molekule ravna i pravilna. Takva struktura omogućuje gusto prostorno zbijanje molekula i te su masnoće na sobnoj temperaturi u krutom stanju. Nezasićene masne kiseline osim jednostrukih sadrže i dvostruke veze među atomima. Ako je prisutna samo jedna dvostruka veza u molekuli to su jednostruko nezasićene masne kiseline, a ako ih je dvije ili više nazivamo ih višestruko nezasićenim. Prema položaju dvostruke veze u molekuli razlikujemo omega-3, omega-6 i omega-9 masne kiseline. Molekule nezasićenih masnih kiselina imaju nepravilnu prostornu strukturu zbog čega teže prianjaju jedne uz druge te su na sobnoj temperaturi tekućeg agregatnog stanja. Prema porijeklu masnoće u hrani se dijele na biljne i životinjske. Biljne masnoće sadrže visok udio nezasićenih masnih kiselina. Orašasti plodovi, sjemenke

i hladno prešana biljna ulja su najprirodniji izvori biljnih masnoća. Toplim prešanjem, zagrijavanjem i ra�iniranjem biljnih ulja se mijenja sastav masnih kiselina i slabi nutritivna vrijednost. Životinjske masnoće nalaze se u masti, mesu, mlijeku i jajima i većinski su sastavljene od zasićenih masnih kiselina. Riba se posebno ističe bogatstvom omega masnih kiselina. Ljudski organizam ima sposobnost samostalne sinteze većine masnih kiselina koje su mu nužne za egzistenciju. Nekolicina masnih kiseline koje čovjek ne može sintetizirati su tzv. esencijalne kiseline (omega-3 i omega-6) i obvezan je njihov redoviti unos prehranom. I zasićene i nezasićene masne kiseline u prirodnom i neprerađenom obliku su povoljne i korisne za organizam. Industrijskom preradom masti mijenja se struktura masnih kiselina te procesom hidrogenizacije one prelaze u trans stereoizomere. Trans masti su štetne za organizam jer ometaju metabolizam esencijalnih masnih kiselina, a povezuju se s povećanim rizikom od broj-

nih ozbiljnih bolesti modernog doba. Nalaze se u margarinu i hidrogeniziranim biljnim uljima. Kako se spomenute namirnice učestalo koriste kao sirovina u modernoj prehrambenoj industriji, trans masti nalazimo prikrivene u širokoj paleti namirnica koje se uglavnom svakodnevno konzumiraju (npr. peciva, kolači, keksi, slatkiši, džemovi, namazi, brza hrana…). Europsko zakonodavstvo radi na ograničavanju razine trans masnih kiselina u prehrambenim proizvodima te njihovom obveznom deklariranju. Smjernice za unos masti kod zdravog odraslog čovjeka nalažu da ukupni dnevni unos masti ne prelazi 70 g. Zdravi unos masnoća pretpostavlja jelovnik što bogatiji nezasićenim masnim kiselinama uz umjerenu konzumaciju zasićenih masnih kiselina u neprerađenom obliku. Pri tom je izrazito važno unositi esencijalne omega-3 i omega-6 masne kiseline, a nastojati što je više moguće izbjegavati trans masne kiseline. Odgovornost za vlastito zdravlje je na svakom pojedincu.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

24 Povrtlarstvo

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Zašto je jež bitan pomagač u vrtu? J

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505 PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12 Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

ež je jedini naš kukcojed koji provodi zimu u pravom zimskom snu. Ježevi su svejedi, jedu razne beskralješnjake poput puževa i raznih kukaca i njihove larve, ali i kolutićavce poput gujavica. No povremeno jedu i male kralježnjake - žabe, guštere, zmije, ptičja jaja, krtice, rovke i miševe, kao i strvine. U manjoj mjeri jedu korijenje biljaka i voće. Ova vrlo korisna životinja završila je na listi kritično ugroženih životinja i to upravo zbog čovjekova nerazumnog ponašanja. Ugrožava ga sterilno uređenje okućnica s prečestom košnjom trave i micanjem sveg lišća, što uništava ježu hranu i sklonište. Radi sve veće primjene pesticida, sve je manje kukaca – pa tako i hrane za ježa, što mu ugrožava opstanak. Ugrožavaju ga limacidi (otrovni pužomor) za puževe koji truju ježeve i indirektno ako pojedu otrovane puževe. Velika su mu prijetnja i flakserice i robotske kosilice koje nerijetko osakate ježeve. Jež, kad se osjeti ugroženo, staje – a

veliki dio robotskih kosilica ne staje nego prelazi preko ježa, zato se u nekim državama zabranilo korištenje robotskih kosilica noću, kad su ježevi aktivni – ozbiljno razmislite o tome ako imate takve kosilice. Shvatite da okućnica nije dnevna soba, razmislite koliko njome možete pomoći ili odmoći opstanku ježeva i ostalih korisnih organizama. To nije prostor koji bi trebao biti “na špagu” i sterilan, nego razmislite kako njime možete pomoći opstanku brojnih oprašivača i korisnih organizama poput ježa. U Biovrtu na rubovima parcela sadim živice koje se sastoje od raznog grmlja, a koje imaju višestruku korist za pomagače u vrtu. Za oprašivače sam u živice uključila razno grmlje koje cvate u razno doba godine, pa im tako nudi hranu veći dio godine. Za ptice tu su bobice kao hrana, a koje neki grmovi imaju. A za ježeve tu je i hrana i sklonište. Tu ispod ostaje sve lišće, nije tako pristupačno pa si tu ježevi mogu napraviti

IMELA - poluparazit koji napada stabla

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

mjesto za zimski počinak, postavila sam im i kućice za ježeve. Osim toga, uvijek u jednom dijelu imanja ostavim i hrpe sa starim granama, ne palim i ne “čistim” sve – ovakve hrpe odlično su skrovite za ježeve i brojne druge organizme. Tako onda oni u konačnici mogu pomagati i meni. A vi? Mislite li na ježeve i imate li dio imanja gdje mogu opstati? Ova fotografija i dio teksta nalazi se i u ovogodišnjem Kalendaru iz Biovrta za 2025., u kojem vas uz radove u vrtu po mjesecima, upoznajem i s najčešćim pomagačima u vrtu, a jež je svakako zaslužio svoju stranicu u tom kalendaru. Kalendar možete naručiti na www. biovrt.com.

Poljubac ispod imele Imela je biljka koja je svuda oko nas. Obično je se i ne sjetimo cijele godine, već samo za ove blagdane. Naime, riječ je biljci ispod koje se ljubi i koja krije tajnu iza svoje romantične pozadine. Isto tako, njezini prekrasni grmovi često su i dio božićno-novogodišnjih ukrasa i aranžmana. Istina, dobri poznavatelji bilja beru njene bobice za čaj, u točno određeno vrijeme, odnosno određene zrelosti. Imela se obično nalazi po granju listopadnih stabala i raste kao poluparazit. Naime, iz domaćinskog stabla uzima

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. VeteRiNARskA AmBUlANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. VeteRiNARskA AmBUlANtA mR. kvAkAN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

Lijepi, ali i štetni grmovi imele na stablu domaćina hranjive tvari koje potom, nije omiljena vrsta voćara, sama putem fotosinteze, odnosno vlasnika voćaka. pretvara u hranu. Stoga i (vv)



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 25 Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

POSLOVNIM PARTNERIMA I SVIM GRAĐANIMA MEĐIMURJA ČESTITAMO

SRETNU I USPJEŠNU NOVU 2025. GODINU

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

26 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BESPLATNA

Gableci

27. prosinca 2024.

dostava gableca

TRGOVINA KRK, Strahoninec

Miljenka Zver prati događanja po Međimurju

Dostava radnim danom od 9 do 13 sati

Čakovec, Nedelišće, Strahoninec, Ivanovec, Savska Ves, Pribislavec, Šenkovec, Mihovljan

ili osobno preuzimanje u Hotelu Park od 9 do 15 sati

*vikendom i praznikom nema gableca *za 10 i više gableca potrebna najava dan ranije

www.hotelpark.hr

040/311-244

Catering

- s naglaskom na svježinu i kvalitetu te uz pažljivo odabrane namirnice i jedinstvene recepte, naši su jelovnici pravi gurmanski doživljaj.

Platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina darovali smo Miljenki Zver iz Strahoninca koja je došla u jutarnju kupnju u Trgovinu Krk u Strahonincu. Zauzvrat smo ju zamolili da nam otkrije što ju zanima čitati. - Sve osim crne. To me ne zanima. Događanja po Međimurju, recepti, kolači, vrt. Novine počinjem čitati od zadnje stranice pa prema naprijed. Imate dobre recepte pa ih volim i isprobavati. Fotogra�irali smo ju s prodavačicom Natali Srnec iz Strahoninca, koja se složila da voli čitati recepte i novine od zadnje stranice. (sz)

Natali Srnec i Miljenka Zver, ovotjedna dobitnica poklon-vrećice Međimurskih novina

* Kontaktirajte nas za personalizirane jelovnike i ponude! NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Nada Vresk iz Pribislavca sretna dobitnica 116. kola Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradi-

cionalnom natječaju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Nada Vresk iz Pribislavca. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom MJESEČNA: 6 eur TROMJESEČNA: 18 eur POLUGODIŠNJA: 36 eur GODIŠNJA: 72 eurNARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Netflix, BBC i međimurska pjesma u jednom Vjekoslav Magdalenić, glazbeni producent iz Pribislavca, cijeli je život posvetio glazbi, od muzičke škole i nastupa s domaćim zvijezdama poput Tonyja Cetinskog i Jure Stublića, do produkcije glazbe za svjetske platforme poput Net�lixa i BBC-ja. U posljednje

vrijeme, obrada međimurske pjesme "Dej mi Bože joči sokolove" u suradnji s Filipinkom Chriztel Renae Acevedom privukla je veliku pažnju. Unatoč međunarodnim uspjesima, Magdalenić ostaje povezan s lokalnim glazbenim korijenima. (Luka Pongračić)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

Petak,

27. prosinca

18:30 Koncert Božićem kroz Hrvatsku Crkva svetog Antuna Padovanskog 19:00 Emanuel Kontrec - koncert klasične glazbe CZK Rudar Mursko Središće 21:00 Međimurski studentski party: PRIVATT band Gradska kavana Čakovec 21:00 Relja Meta bar Čakovec 21:00 TS Prim Pub Potkova, Terme Sve� Mar�n

Subota, 28. prosinca

18:00 Božićni koncert Gradskog puhačkog orkestra Mursko Središće CZK Rudar, Mursko Središće 18:00 Završna priredba KUU-a Lipa Gornji Mihaljevec Dom kulture Gornji Mihaljevec 19:00 Piano box (Darko golubić i Zoran Puljek) Ul. Katarine Zrinski, Čakovec 19:15 Koncert Josip Štolcer Slavenski Crkva sv. Nikole biskupa 21:00 Koncert Neda Ukraden Mesap Nedelišće 21:00 Pedja Bajović (stand-up) i Sigma bend Pub Potkova, Terme Sve� Mar�n

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIKEND VODIČ

Nedjelja,

VELIKI KONCERT NEDE UKRADEN u Nedelišću

29. prosinca

Zora je, a mi plešemo uz Nedu! Jedna od najpoznatijih diva i vokala s ovih prostora, Neda Ukraden, priprema vrhunski praznični koncert na Mesapu u Nedelišću u subotu, 28. prosinca. Ova balkanska diva, koja se može pohvaliti karijerom od impresivnih 50 godina, poznata je po hitovima kao što su “Zora je”,

“Nisam ti ja bilo tko”, “Šteta baš” i “Molitva za Magdalenu”. Neda Ukraden nastavlja oduševljavati publiku svojim nezaboravnim nastupima, a njezini koncerti su prava poslastica za sve generacije. Hit "Zora je" posebno se ističe, jer je preveden na čak 13 svjetskih jezika, što dodatno po-

NOVOGODIŠNJI KONCERT Simfonijskog orkestra HRT- a

Spektakl će uveličati sopranistica Josipa Bilić Tradicionalni Novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije vraća se u Čakovec 30. prosinca! Večer prije Silvestrova, na pretposljednji dan u godini, imat ćemo priliku uživati u vrhunskim skladbama koje se slušaju čak i u slavnom Musikvereinu, stvarajući tako jedinstvenu atmosferu glamuroznog dočeka Nove godine. Repertoar koncerta obuhvatit će glazbu velikana poput Dvořáka, Liszta, Hačaturjana, Kálmána,

Mlada sopranistica Josipa Bilić Photo: Emica Elvedji/ PIXSELL

Lehára i nezaobilaznog kralja valcera – Straussa mlađeg. Orkestrom će ravnati talentirani dirigent Davor Kelić, dok će sjajna sopranistica Josipa Bilić svojim glasom dodatno uveličati ovaj glazbeni spektakl. Cijena ulaznice iznosi 20 eura, a ulaznice su dostupne na blagajni Centra za kulturu ili on-line. (sh)

17:00 Koncert zborova s područja Grada Preloga Župna Crkva sv. Jakoba

MJESEČNI VODIČ

Ponedjeljak, 30. prosinca 19:30 Balkanski špijun HNK Varaždin

Zapjevajte s Nedom Ukraden na njezine najpoznatije hitove tvrđuje njezin međunarodni uspjeh. Cijena ulaznica iznosi 19 eura za partere i 38 eura za

ŽUPNA CRKVA u Prelogu

Zborovi pjesmom pozdravljaju staru godinu U prekrasnom ambijentu župne crkve u Prelogu, zborovi s područja Grada Preloga predstavit će se onime što najbolje znaju – pjesmom. Koncert će se održati u nedjelju, 29. prosinca, s početkom u 17 sati. Bit će tu župni, svjetovni i školski zborovi iz Preloga, Cirkovljana, Draškovca i Svetog Jurja u Trnju. Svatko će svojim glazbenim prilogom uljepšati završetak božićnih dana i posljednje sate stare godine. Tako će se na jednom mjestu naći: Mješoviti pjevački zbor Župe sv. Ja-

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - HANS CHRISTIAN ANDERSEN: NAJLJEPŠE PRIČE Dobitnik knjige Spasimo Božić! objavljene u prošlom broju je Senka Radiček iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU Hans Christian Andersen: Najljepše priče

kupon br. 1528 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Predivne priče Hansa Chris�ana Andersena nezamjenjivi su dio svakog odrastanja. Djeco, pitajte svoje bake i djedove, majke i očeve kako li se divno uz njih sanja. Nastale u devetnaestom stoljeću, ove su priče i danas jednako privlačne malenima. Čim ih počnete čita�, uvest će vas u čarobni svijet u kojemu se miješaju san, čarolija i uzbuđenje. U čemu je ljepota ovih bajki? Autor nam kroz svoje izmišljene likove ili životinje na neodoljivo jednostavan način govori o vječnim temama, o dobru i zlu, o sebičnos�, prijetvornos�, glupos�, ali i o ljubavi, vjernos� i požrtvovnos�. Ova knjiga sadrži: Ružno pače, Djevojčica sa žigicama, Svinjar, Carevo novo ruho, Kresivo

VIP ulaznice. Nabavite ulaznice na vrijeme i pridružite nam se na odličnom provodu uz Nedu Ukraden! (sh)

Tko nije čuo za Andersenove bajke? Njegove predivne priče postale su dijelom zajedničke svijesti čovječanstva. To su bajke uz koje djeca odrastaju već stotinama godina, ali one ne zastarijevaju, štoviše, zanimljive su svim naraštajima, kako djeci tako i odraslima

koba ap.st., Tamburaški orkestar te Pjevački zbor mlađeg uzrasta i Pjevački zbor starijeg uzrasta Osnovne škole Prelog, Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog uz Tamburaški sastav Udruge umirovljenika Prelog, Dječji pjevački zbor Ribari sv. Jakoba, Župni zbor Sv. Juraj u Trnju, Mješoviti pjevački zbor Udruge Prijatelji svetog Roka Draškovec, Zbor sv. Svetog Lovre Cirkovljan, Pjevački zbor Grada Preloga te Vokalno-instrumentalni sastav Agnus. (sh)

20:00 Novogodišnji koncert: Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije Centar za kulturu Čakovec

Utorak, 31. prosinca

10:30 Mali doček u Čakovcu New York Band i Bojan Jambrošić Trg Republike 11:30 Doček u podne Šetnica svete Barbare, Mursko Središće 14:00 Doček australske nove godine na ledu uz šampanjac i klizanje Macanov dom Čakovec 21:00 DJ program Doček na Mađerkinom bregu 22:00 Veliki doček - Vesna Pisarović Trg Republike, Čakovec 22:00 Doček u Prelogu uz Barabe Trgu slobode ispred Doma kulture u Prelogu

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

27. prosinca 2024.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

VJEKOSLAV MAGDALENIĆ iz Pribislavca 40 godina je u svijetu glazbe, a nekoć je i svirao uz Tonyja Cetinskog, Juru Stublića i Ninu Badrić

Glazba iz Međimurja doprla do Netflixa

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 8.1.2025. u CineStaru Varaždin.

- Vani se ne baziraju na vezama, ne zanima ih koja ste stranka i otkud ste. Bitno je prvih 10 sekundi koje izdavač čuje, govori Magdalenić Piše: Luka Pongračić

jekoslav Magdalenić iz Pribislavca praktički je cijeli svoj život posvetio glazbi. Od niže muzičke pa sve do sviranja s Tonyjem Cetinskim, Ninom Badrić i Jurom Stublićom i grupom Film, pa do onog najrecentnijeg – obrade pjesme „Dej mi Bože oči sokolove“ s talentiranom Chriztel Renae Acevedom. A kako je došlo do suradnje sa sjajnom Filipinkom koja danas živi u Svetom Martinu na Muri? - Sve se dogodilo vrlo spontano. Generalno se trudim dogovore odraditi brzo, bez da tjednima usklađujemo rasporede i tražimo da nam se zvijezde poklope. S njenim roditeljima i Chriztel razmijenio sam nekoliko svojih prijašnjih glazbenih uradaka i vrlo brzo smo se dogovorili za suradnju. Cilj mi je bio da ovo bude čim spontanije jer se još nije susrela s tim oblikom glazbe, a znamo da je prvi dojam uvijek najbitniji. Ako propustiš prvu priliku, nema povratka, govori nam Vjekoslav. Sam projekt je trajao nekoliko mjeseci.

- Još uvijek nemam luksuz da radim projekte zasebno, jedan po jedan, a otprilike sam potrošio nekih četrdesetak sati pripreme da bi ona imala dobru podlogu za pjevanje. Pa onda nakon pjevanja mix i master pet-šest sati. Priprema je duga i detaljna, ali ipak puno ovisi o drugoj strani tj. pjevaču ili pjevačici, kakav će biti �inalni glazbeni doživljaj. Kad ste u studiju, morate biti na potrebnoj razini jer jednom kad pustite pjesmu van, prepušteni ste svakakvim kritikama i pohvalama, nastavlja. Žene iz ovog podneblja oduvijek su mogle visoko pjevati, postalo je standard naših pjesama, no ako određeni pjevač ne može dovoljno visoko ne isplati se „mučiti ga“, kaže Vjeko. Što se tiče Chriztel, možemo očekivati i dalje nove obrade pjesama, ali trenutno je Magdalenić prepun obaveza.

A što to Vjeko radi?

- U posljednje tri i pol godine napravio sam 26 albuma, što bi bilo oko 270 pjesama. Meni je to zadovoljstvo, za ovo sam se školovao i zbog ovakvih stvari ostajem u glazbi i

Vjekoslav Magdalenić, Chritzel Renae Aceveda, Marko Lajtman

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

Better man Dobitnica ulaznica za film: Simona Rašperger

KAKO DO ULAZNICA? Vjekoslav Magdalenić nakon dugih i divnih 40 godina. Obrade pjesama nisu ono čime se prvenstveno bavim, ja radim instrumentale koji se vrte od Net�lixa, BBC-ja, Indije, Amerike, Australije i svih krajeva svijeta. Nekoć sam dosta radio s vokalima, što je danas rijetkost u ovoj vrsti glazbe, pa mi je to i svojevrsna prednost, ali nažalost nemam dovoljno vremena da više radim na tome jer već unaprijed imam potpisane ugovore za nekoliko albuma. Svakih nekoliko mjeseci napravim jedan cover, za dušu, reklo bi se. Znate, nakon toliko godina u glazbi već znate s kim možete kvalitetno surađivati i s kim će to uvijek ispasti jako dobro. Rokovi su svugdje postavljeni, ali uvijek mora biti kvalitetno, to ne smije ispaštati, govori nam Vjekoslav. U svome studiju je, naime, čak i po deset sati dnevno, jer, u svijetu glazbe uvijek moraš usvajati novotarije koje svakim danom stižu. - Sve je to normalno, ne postoji nitko tko zna sve, uvijek su projekti različiti i ono što funkcionira u jednom sigurno neće i u drugom. Svaki žanr je speci�ičan i uvijek morate tražiti nove elemente. Jedino pravilo je da morate ostati kreativan, što neki misle da je dosta olakšala umjetna inteligencija, ali

kao i svaki novi izum, ona neće zamijeniti ljudski mozak jer sve što proizvede je prilično generički. Svakako je zgodan alat za određene stvari, ali nema ljudsku notu, koja je ključna u našoj branši. Uostalom, skladbu koja je generirana UI-om nije moguće registrirati kao intelektualno vlasništvo jer je ona skup svih skladbi koje već postoje, ističe Magdalenić. Prije nekoliko desetljeća, kad je Vjeko ukoračio u glazbeni svijet, sve je bilo potpuno drukčije.

Kako su izgledali njegovi početci?

- Niža muzička, srednja muzička, vojna muzička, jedan, pa drugi simfonijski orkestar… bilo je tu svega. U svojim dvadesetim godinama nastupao sam uz Tonyja Cetinskog, Ninu Badrić te Juru Stublića i Film, a potom i TV Bingo show. Nekad sam guštao u tome, ali to je lakše izdržati kad si mlad i kad tijelo sve to trpi bez posljedica. Već tad mi je studio bio primamljiviji, a i mrsko mi je bilo toliko putovati, iako je bilo zaista sjajno biti na bini. Nisam prestao svirati ni dan danas, ali prestao sam nastupati za publiku. Instrumentale sam počeo raditi prije tri godine jer ili možeš raditi pjesme za pjevače kao kreativac ili možeš raditi instrumentale, gdje ti

ne treba test i melodija koju će netko potom otpjevati. Ne ovisim ni o kome, no problem je što u Hrvatskoj to nitko ne treba. Uostalom, vrlo malo nas je na Balkanu, svega pedesetak, pa tako tražite izdavače u ostalim državama, pojašnjava Magdalenić. Kako tvrdi, bitno je ponuditi nešto drukčije kako bi se istaknuli u moru istih. - Instrumentalnu glazbu možeš raditi od polke pa sve do nordijskog heavy metala. Radim ono što mi najbolje ide i u čemu mislim da najbolje mogu konkurirati izdavačima koje već ostali imaju. Vani se ne baziraju na vezama, ne zanima ih koja ste stranka i otkud ste, već je bitna najbolja moguća produkcijska kvaliteta i onih prvih 10 sekundi koje izdavač čuje. Na osnovu toga imate potvrdan ili negativan odgovor. No, tek onda kreće najteži dio, a to je da ih sačuvate i iznova oduševljavate. Znate, moguće je da vam oni usred izrade albuma kažu da nisu zadovoljni i da vaše usluge više nisu potrebne. Nikad mi se to nije dogodilo, ali u ovom svijetu to nije strani pojam, objašnjava Vjeko. A gdje možemo čuti njegovu glazbu? - U produkcijskoj glazbi postoji sveti gral, a to je Warner Chappell Production Music, BMG Production Music i Universal Production Music,

Svake srijede potražite najavu nagradnog ﬁlma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

a mogu se pohvaliti da sam prisutan u svima preko raznih izdavača s kojima surađujem. Tu su razne emisije, reklame, �ilmovi, a evo i nedavno primjerice Olimpijske igre, govori Magdalenić. Za kraj, otkrio nam je kako provodi vrijeme van studija. - Volim se opustiti uz šetnje i druženje u prirodi s obitelji bez čije beskrajne podrške ništa ne bi bilo moguće. Nemoguće je biti produktivan osam do deset sati bez prestanka u studiju, pa je poželjno imati i kvalitetno vrijeme za odmor, zaključuje Vjekoslav Magdalenić.

4 media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica Crveni kaput savršeno dizajniran da privuče poglede i ostavi snažan dojam

Osim što grije, šal podiže svaku kombinaciju

Sunčane naočale – omiljeni zimski modni dodatak

Zimske duge jakne najbolje griju u hladnim danima

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

27. prosinca 2024.

Elegantna Lukrecija u crnom izdanju

Bordo jakna savršeno se slaže u kombinaciji s crnom bojom

15. studenoga 2024.

Sport 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

 NOGOMET

KOŠARKA KADETSKA LIGA U-17

Derbi završio s pola koša! Derbi lokalnoga karaktera odigrali su mladi košarkaši Međimurja i Donjega Kraljevca rođeni 2008. i mlađi. Pobjeda je pripala sretnijoj i spretnijoj domaćoj momčadi Međimurja rezultatom 69:68! Inače u ovoj ligi je dominantan Varaždin koji ima sve pobjede (8/0), Donji Kraljevec je drugi s 5/3, a Međimurje treće s 4/4. (bh)

TABLICA - U-17

NK MEĐIMUREC Dunjkovec - Prete�nec

NK MEĐIMUREC Dunjkovec-Pretetinec jesenski je prvak Premier lige

Osam bodova ispred prve pratilje Imaju najefikasniji napad lige s 35 postignutih zgoditaka, dok mjesto drugog napada lige pripada Podturnu s 32 postignuta zgoditka. Piše: Dino Jambrović

Momčad Međimurca iz Dunjkovec-Pretetinca, osvojila je jesenski naslov prvaka u međimurskoj Premier ligi, upisavši 11 pobjeda, 1 neriješen ishod te samo jedan poraz. Osvojili su 34 boda, dok je prvi pratitelj Podturen s 26 bodova, zatim slijedi Centrometal s 24 osvojena boda.

Najčvršća obrana lige

Imaju naje�ikasniji napad lige s 35 postignutih zgoditaka, dok mjesto drugog napada lige pripada Podturnu s 32 postignuta zgoditka. Jesenski pr-

vaci imaju uz Slogu iz Štrigove najčvršću obranu lige sa svega 11 primljenih zgoditaka. Pod vodstvom trenera Jurice Vručine, jesenski naslov prvaka osvojili su: Dean Šafarić, Luka Rodek, Miša Podvezanec, Ivan Špoljar, Marin Zadravec, Filip Hrustek, Patrik Mraz, Jakov Pintarić, Pono Pintarić, Dario Struški, Jan Horvat, Bojan Vručina, Fran Cerovčec, Fabio

- Jesenski prvaci imaju uz Slogu iz Štrigove najčvršću obranu lige sa svega 11 primljenih zgoditaka.

Amaral, Bruno Mihalković, Gabriel Fuček, Franjo Goricaj, Matej Dobša, Vito Crleni, Sebastijan Jalušić, Patrik Kirić.

Veliki angažman momčadi

Najbolji klupski strijelac je Patrik Mraz s 9 postignutih zgoditaka, drugi klupski strijelac je Jakov Pintarić sa 7, dok su treći Bojan Vručina i Dario Struški sa 6 postignutih zgoditaka. Trener Vručina, spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom

PLIVANJE DRŽAVNO PRVENSTVO za seniore u Zadru

- Imaju najefikasniji napad lige s 35 postignutih zgoditaka, dok mjesto drugog napada lige pripada Podturnu s 32. nakon završetka prvog dijela prvenstva. Cilj prije početka sezone bila je borba za što bolji plasman na prvenstvenoj ljestvici. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba na čelu s predsjednikom Mišelom Ganzerom, koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.

Zlato i srebro Mateja Bračka Na Prvenstvu Hrvatske za seniore u plivanju, održanom od 19. do 22. prosinca 2024. godine na bazenu Športskog centra Višnjik u Zadru, Matej Bračko, član GPK-a Međimurje, postigao je novi izvanredan uspjeh. U izuzetno jakoj konkurenciji od 360 plivača iz 35 plivačkih klubova, Matej je osvojio naslov prvaka na 50 metara slobodno po četvrti put zaredom, potvrđujući svoj status jednog od najboljih plivača u zemlji.

leđno. Trener Mateja, Antonio Turk, izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima, naglasivši kako su oni rezultat napornog rada, predanosti i kontinuiranog ulaganja u svakodnevne treninge.

Vrijeme regeneracije

Osvojio i srebro

Osim zlatne medalje, Matej je posljednjeg dana prvenstva osvojio srebro u disciplini 50 metara leđno, dodatno potvrđujući svoju svestranost i vr-

Matej Bračko i Antonio Turk hunske plivačke sposobnosti. U ostalim disciplinama, ostvario je sljedeće rezultate: 6. mje-

sto na 100 metara slobodno, 4. mjesto na 50 metara leptir, te 8. mjesto na 100 metara

Nakon zahtjevnog natjecanja, Matej planira zasluženi odmor tijekom blagdana, kako bi se regenerirao i proveo kvalitetno vrijeme s obitelji. Početkom sljedeće godine, Matej će započeti pripreme za natjecanja u 50-metarskim bazenima, s ciljem nastavka uspješnih nastupa na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te novih pobjeda i medalja. (lp, foto: gpk)

1. Varaždin

0 16/304

2. D. Kraljevec

3 13/-76

3. Međimurje

4 12/-54

4. Graﬁčar

5 11/-14

5. Ivančica

8 8/-160

REZULTATI I KOŠEVI Varaždin - Međimurje 96:52

MEĐIMURJE: Majnarić 11, Zrna 5, Rušnjak 20, Majsen 2, Strbad 6, Kraljić 2, Tkalčec 6. Trener: Novak S.

Donji Kraljevec - Varaždin 48:112

DONJI KRALJEVEC: Bađari 10, Levačić 14, Kovač 5, Hranjec 19. Trener: Ružić M.

Graﬁčar - Međimurje 70:80 (21:15, 23:14, 17:29, 9:22)

MEĐIMURJE: Majnarić 20, Strbad 2, Toplek 7, Zrna 13, Rušnjak 18, Kraljić 20. Trener: Novak S.

Međimurje - D. Kraljevec 69:68 (17.16, 13:17, 22:18, 17:17) MEĐIMURJE: Majnarić 2, Toplek 8, Zrna 24, Rušnjak 9, Majsen 4, Strbad 8, Tkalčec 14. Trener: Novak S.

DONJI KRALJEVEC: Bađari 2, Vlašić 3, Levačić 28, Kovač 2, Hranjec 20, Sabol 13. Trener: Ružić M.

ODBOJKA ZADNJE KOLO polusezone

Poraz Centrometala u derbiju

Posljednje kolo donijelo je sraz dvije momčadi koje su u dotadašnjem dijelu lige doživjele samo jedan poraz, znači direktnu borbu za drugo mjesto. Centrometal je bio znatno oslabljen neigranjem Raiča koji je karijeru nastavio u Katru. Samim time su gosti bili u ulozi favorita. Bolje su Kaštelani ušli u utakmicu, većinu prvog seta imali su prednost. U završnicu su ušli s 23:18. Dva puta Andrej, jednom Fran i jednom Juras donose poene za 22:23. Kad je bilo najteže tada iz druge linije prolazi Cimbaljević, a direktan poen na servisu donosi Kulušić za 22:25.

Napet drugi set

Drugi set bio je izjednačen do 14. poena, a Centrometal je nakon nekoliko blo-

kova poveo tri razlike. Gosti su prišli na 22:21, no Juras, Martinko i Fran donose pobjedu 25:21 i izjednačenje na 1:1. U trećem setu gosti su održavali prednost od 2 poena do 16:18, a Centrometal je lošom igrom u završnici dozvolio seriju 7:1. Četvrti set bio je sličan, izjednačen do 17:17, a opet loša završnica Centrometala odlučila je pobjednika.

Treće mjesto u ligi

Time Centrometal polusezonu završava sa samo dva poraza što im donosi treće mjesto na tablici. To je rezultatski najuspješnija prva polusezona u povijesti kluba. Uz to plasirali su se u polu�inale Kupa Hrvatske, dok nastavak prvenstva kreće 25. siječnja kad Centrometal dočekuje Rovinj. (nl)

32 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RUKOMET

27. prosinca 2024.

TIBOR TKALČEC (33) odigrao je svoju posljednju utakmicu za MRK Čakovec i otišao iz kluba nakon uspješnih osam godina

Vrijeme je da kape prepusti kormilo Dolazak ključnih akvizicija

- Provodiš vrijeme s tim dečkima, znaš sve o njima, dijelite dobro i loše, a sad moraš to presjeći, reći tome zbogom, ističe Tkalčec. Piše: Luka Pongračić Foto: MRK Čakovec

Na utakmici protiv Karlovca, kapetan Muškog rukometnog kluba Čakovec Tibor Tkalčec, odigrao je svoju posljednju utakmicu za Leteće medvjede. Od dolaska u klub, Tkalčec je ostavio neizbrisiv trag. Kao najbolji rukometaš Međimurja 2017. i ključni igrač u osvajanju naslova 2. HRL Sjever 2018./2019., bio je stožerni igrač povijesnog plasmana kluba u završnicu Kupa Hrvatske te je od 2021. obnašao dužnost kapetana momčadi. Na oproštaju, dopredsjednik kluba Davor Varošanec uručio mu je prigodan poklon, pozvavši publiku da pljeskom zahvale kapetanu i ikoni kluba. Tibi, kako ga prijatelji zovu, nije igrao protiv Nexea, a slobodno možemo reći da će njegovo ime ostati upisano zlatnim slovima u novijoj povijesti međimurskog rukometa.

Našičani su razina više

- Bio sam na utakmici, to se nipošto ne propušta. Sreo sam dečke prije nekoliko dana pa smo malo i popričali. Nexe je profesionalan klub, mi nažalost, još uvijek nismo na tome nivou. Iako imamo sjajnu braću Baković, Levaka, Goričanca i brojne druge odlične igrače, ne možemo reći da smo dosegli razinu Našičana. Treba uzeti u obzir sve objektivne faktore, tu je i reprezentativac Tin Lučin… teško je očekivati senzaciju protiv ekipe iz najvišeg ešalona hrvatskog rukometa. Sve u svemu, zadovoljan sam, priča nam donedavni kapetan Letećih medvjeda, no gledati utakmicu s tribine svakako nije bio jednostavan zadatak za Tkalčeca. - Uh. nije lako, stresno je do bola. Zaboravim da ni-

sam na tribini, skačeš dok ne treba, ali ne možeš to u miru gledati. Osjećaj je isti, igrao ja ili ne, znam kako im je i znam što smo sve prošli. Stresno, ali podnošljivo, kroz smijeh nam priča Tibor. Mnoge ljude je iznenadilo odluka da utakmica protiv Karlovca bude posljednja, iako je Nexe bio šlag na tortu fenomenalne sezone. Kako je došlo do te presude?

Najteža odluka karijere

- Mogu reći da zaista nije bila laka odluka za napraviti. S jedne strane, toliko dugo si u klubu, sve je posloženo, Nexe nam je svojevrsna nagrada za kraj, a s druge strane, troje nas je na istoj poziciji. Realno, imao sam sve manju minutažu, pogotovo u mojim godinama gdje više nisi toliko mlad, iako imao sam sreću da su me ozljede kroz karijeru uvijek zaobilazile. Bilo kako bilo, htio sam odigrati još nekoliko sezona u visokom ritmu. Mučiš sebe, a kao kapetan ekipe uvijek moraš biti na 100 posto i biti psiholog svim igračima. Uvijek je ovdje bio prioritet da smo svi u dobrim odnosima, da nema zle krvi među igračima i gledanja ispod oka. Nikakvi klanovi nisu ovdje bili. Provodiš vrijeme s tim dečkima, znaš sve o njima, dijelite dobro i loše, a sad moraš to presjeći, reći tome zbogom. I eto, već kad je ta odluka pala, mislio sam da bude najbolje na utakmici koja nam bodovno donosi Ligu za prvaka i ispalo je da je ta utakmica ova u pretposljednjem kolu protiv Karlovca. Tu sam se svima zahvalio i zatvorio vrata najljepšeg poglavlja svoje karijere, objašnjava Tibor. Igrači su bili pomalo iznenađeni, dok su razgovori s upravom kluba ipak trajali već duže vrijeme.

- Uprava je bila iznenađena, iako pričali smo mi o tome već par mjeseci, no nisu očekivali da će Karlovac biti posljednja. Imali su razumijevanja i sve smo dogovorili u kratkom roku. Nema nikakvog razloga da si išta zamjeramo, sve je bilo profesionalno odrađeno i s moje i s njihove strane jer eto, kažem, normalno je da svaki igrač želi dobivati minute i boriti se za boje kluba koje predstavlja. Prošle sezone imao sam tridesetak minuta u prosjeku po utakmici, a ove sezone to je značajno palo. Ekipa pršti od potencijala, a vjerujem da ono najbolje tek slijedi. A kako je uopće krenuo uspon Letećih medvjeda do ovih visina?

- Nama se ova priča počela slagati već i prošle sezone dolaskom Tina Tompića i još nekoliko akvizicija. Sve to je počelo poprimati ozbiljniji oblik zadnjih nekoliko sezona i bilo je pitanje vremena kad ćemo pokazati ono što možemo. Stvoren je dobar roster igrača, lakoćom došli do naslova prošle sezone… mislim da nismo ni znali na što smo sve sposobni. Kako kaže Tibor, u pripremnim utakmicama okušali su se protiv austrijskog prvoligaša Linza te ekipa iz Slovenije te su već tad započeli sa slaganjem kostura ekipe, govori 33-godišnji Tibor. - Jasno je da na treningu uvježbavate i akcije i protok lopte i ostalo „finese“, no najviše dobivate i napredujete

Leteći medvjedi ispratili su kapetana

- Mučiš sebe, a kao kapetan ekipe uvijek moraš biti na 100 posto i biti psiholog svim igračima. Ne smije biti zle krvi. na utakmicama. Dodajmo tu i izmjene, koje uvijek donose novi ritam, dinamiku i svježinu u samoj kvaliteti rukometa, ističe Tkalčec. Dobar skautski sistem baza je u svakome sportu, a kako to izgleda u prvoligaškom rukometnom svijetu? - Moram reći da nismo ni mi još uvijek na 100 posto s time. Većina agenata nije nam toliko dobro znana, pa većina ide ili preko poznanstava ili klub, čak i igrači, preporuče nekog te se tad provodi detaljnija evaluacija i istraživanje. U pravilu, klubovi kroz

utakmice ili (in(direktnom komunikacijom nađu igrače. Sam sam bio dosta uključen u sve te procese pošto sam obnašao kapetansku dužnost. Rukometni klubovi znaju se oslanjati i na sažetke utakmica, što je zeznuto jer tamo ne vidite mane igrača, no višemanje kupuješ provjereno i ne ulaziš u prevelike rizike. Nažalost, situacija je trenutno takva da u hrvatskoj ligi nema puno reprezentativaca i potrebno je više raditi na školama rukometa jer to je jedini način da se ide naprijed, priča Tibor. Problem dvorana je, nažalost, u hrvatskoj i dalje nepremostiv problem. Kvalitetnih sportskih prostora nema puno, susjedne države počele su nas preskakati, jer, kako kažu mnogi sportaši – danas tko nema takav talent, može nas vrlo lako nadmašiti boljom infrastrukturom. No,

27. prosinca 2024.

Sport 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

etan



Emo�vna ceremonija prije početka utakmice s Karlovcem

- Najbolju godinu od osnutka kluba rukometaši Čakovca uspješno su okončali pobjedom u Kupu protiv domaćeg Marofa, čime su se plasirali u osminu �inala. Na gostovanju u Novom Marofu trener Josip Borković dao je priliku i igračima koji su manje igrali u prvenstvu. Osim početnog vodstva domaćih koji su pružili dobar otpor sve ostalo je bilo na strani našeg Premier ligaša. Zadnje izjednačenje (11:11) bilo je u 17. minuti. Nakon toga do odlaska na odmor prednost Čakovca je samo rasla da bi na poluvremenu bilo +5 za Čakovčane (18:23). U nastavku domaći rukometaši, inače članovi 2.HRL Sjever, dobro su se suprotstavili favoritu i sve do 50. minute bili na četiri razlike (29:33). Nakon toga do izražaja je došla kvaliteta i širina klupe Premijerligaša iz Čakovca koji utakmicu završava sigurnom pobjedom 33:40. Najraspoloženiji u redovima Čakovca bio je Bruno Levak s 10 pogodaka, a do njega je bio Matej Ćuk sa 6 zgoditaka. Domaća ekipa bila je impresionirana gostima iz Čakovca, a dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. (md)

- Svi smo mi krenuli u Pipu ili San Sportu, a to su bili dani kad je cijela dvorana bila puna svaki vikend. I svi smo mi sanjali o tome. Odlazak na rukomet tad se smatrao obaveznim, nije se propuštalo nipošto. I upravo to smo uspjeli vratiti Čakovcu, tu kulturu odlaska na utakmice, ističe Tibor Tkalčec. No, mora se priznati kako se uvijek gura narativ da su Hrvati sportska nacija, a s druge strane se tvrdi da Hrvati samo vole sport kada se pobjeđuje. Je li to tako i na lokalnim razinama? Možemo li očekivati da će to silno uzbuđenje „splasnuti“ ako se dogodi slabija sezone čakovečkih rukometaša?

- Treniram i dalje 5 puta tjedno, održavam ritam i dalje, jer nikad ne znaš u kojem trenutku može stići poziv nekog kluba.

Bez Međimurci nejde! - Svakako zanimljiva teorija. Jedna od posebnosti čakovečke momčadi je činjenica da okosnicu momčadi čine Međimurci. Ako se to promijeni, ako se klub digne na veću razinu, činjenica je da će se vjerojatno morati i posegnuti za „većim“ zvijezdama, a eventualno i strancima. Ja zaista vjerujem da će balansa uvijek biti i da će to funkcionirati. Međutim, tko zna što se može dogoditi ako dođe slabija sezona. Ne bih htio da nam se takvo nešto dogodi i da padne razina podrške u kojoj uživamo posljednjih go-

dina. Kažem, uvjeren sam da smo stvorili vjerne „sljedbenike“ i da ne moramo brinuti o tome. Ovdje sam proveo posljednjih osam godina i poznajem ljude koji su ovdje bili i u najtežim danima, a takvi su naše najveće blago. Uvijek može doći i do zasićenja, to je sasvim normalna stvar, ali zato je potrebno konstantno raditi na popularizaciji sporta i privlačenju novih navijača, ponavlja Tibor. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini, predsjednik MRK-a Čakovec, Željko Kavran, istaknuo je kako je klupski proračun trenutno oko 160 tisuća eura, a rečeno je da bi za adekvatno praćenje sadašnjih rezultata klubu minimalno trebalo oko 250 tisuća, dok bi pedesetak tisuća eura više itekako dobro došlo. - Opet, pričamo apsolutno objektivno. MRK Čakovec zaista ima jedne od najboljih uvjeta u kompletnoj Hrvatskoj. To su činjenice. Plaće su redovite, ne morate strepiti hoće li novci sjesti na vrijeme, kondicijski treneri, moderna oprema, kvalitetna dvorana… sve su to čimbenici kojima se drugi klubovi ne mogu dičiti. Pogledate li klupske društvene mreže, sve informacije uvijek su postavljene gore brzo i ažurno, popraćene gra�ikama. Tu treba pohvaliti našeg Ivana Smolkovića, a i mladog golmana Vitu Horvata, koji se vrlo dobro snalazi s najmodernijim alatima. Intervjui na kraju utakmica puno bolje prolaze od dugih tekstova, ljudima je danas lakše i draže pogledati video od 30 sekundi nego čitati ogromno priopćenje. Naravno, treba nastojati da se određene stva-

ri i poboljšavaju. Vjerujem da će jednom i dubinska videoanaliza utakmica i zasebni nutricionisti biti sadašnjost našeg klupskog rukometa, govori Tkalčec. Kao vrlo važan aspekt uspjeha Čakovčana, Tibor ističe kondicijskog trenera Gorana Vuka. - Goran je teški fanatik svoje struke, što se rijetko viđa. On ne daje 100, on daje 110 posto sebe u ovaj klub, od jutra do večeri, od teretane do terena. Sve je isplanirano do zadnjeg detalja i evo, mogu reći da smo svi u �izičkom optimumu. Trener Vuk uvijek investira u novu tehnologiju da bi i na treninzima imali dovoljno snažan podražaj da na utakmicama možemo bit na visokoj razini. On je veliki kotačić našeg stroja, ističe Tkalčec. A kako izgleda prosječan dan u Muškom rukometnom klubu Čakovec?

Tibi ne misli stati

- U pravilu, to je 7 – 8 treninga tjedno i utakmica. Treninzi su većinom navečer, teretana je ujutro, a prije utakmica je aktivacija mišića i prevencija od ozljede. Naravno, s ciljem da su mišići maksimalno spremni. Poslije treninga opet kava pa smo opet zajedno još sat-dva… petkom eventualno trening zna bit

malo kraći, ovisno o dvorani. Raspucavanje, zagrijavanje golmana, a ponedjeljkom su laganiji treninzi kako bi opustili mišiće od utakmice tog vikenda. To su uvijek treninzi manjeg intenziteta. Radilo se i na taktici, akcijama, a kažem, tu je opet taj iskorak koji će se s vremenom morati napraviti jer analitika u sportu postaje svakodnevica u profesionalnom sportu. A što se tiče Tibora, još uvijek se ne zna koja je sljedeća destinacija. Sve opcije drži – otvorenima! - Ponuda još uvijek nema, a trenutno mi je plan malo se opustiti u ovo blagdansko vrijeme. Treniram i dalje 5 puta tjedno, održavam ritam i dalje, jer nikad ne znaš u kojem trenutku može stići poziv nekog kluba. Smatram da imam još nekoliko godina ozbiljnog rukometa u sebi i da mogu još dosta toga dati sportskom svijetu. Iz sportske sam obitelji, sestra Tijana je već tridesetak godina u gimnastici i još uvijek ne staje, tako da vidjet ćemo, to nam je u krvi. Kad osjetim da više neću moći parirati mlađima, znat ću da je to kraj. A kad dođe kraj, onda možda rekreativni rukomet u nekom veteranskom klubu. Tko zna što nosi budućnost!, zaključuje Tibor Tkalčec.

Nazovi napaljene

Medimurke!

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

pršti s novcima i plaće nisu na razini na kojoj bi bile ako se očekuje od klubova da stvaraju buduće reprezentativce i globalne zvijezde koje će opet lansirati Lijepu Našu na svjetski vrh. Jednostavno, to nije optimalno i realno za očekivati. Ne kažem da je privatizacija rješenje, ali danas ćete teško opstati na visokoj razini ako nemate na čelu nekog ekstremno velikog rukometnog entuzijasta koji će vas novčano podupirati. To je realnost hrvatskog sporta, možda i ne samo rukometa, i nešto s čim se moramo nositi. Mlađe kategorije, prva momčad, oprema, plaće… puno je faktora, a ne možete sve to �inancijski popratiti. Mi guramo jako dobro i volio bih da je i dalje to ide svojim prirodnim tijekom te da populariziramo rukometnu kulturu, dodaje Tibor. Ovo zadnje upravo je ono čemu najviše teži i nešto što, tvrdi Tibor, su uspjeli i ostvariti.

O! 0-24

- Nakon utakmice je Krešimir Kozina, jedan od zvučnijih igrača Nexea, nahvalio momčad i pružio nam ruku. Posebno je istaknuo i dvoranu i atmosferu unutar nje, što je po mom skromnom mišljenju, ono čime možemo privući potencijalna pojačanja u nadolazećem zimskom prijelaznom roku. Govoreći skroz objektivno, zaista nijedan klub trenutno nema bolju posjećenost i glasniju publiku, a to je ono što nas izdvaja. Kad sam stigao u klub pratilo nas je stotinjak ljudi, dvorana je bila prazna. Znala nas je i „mučiti“ puna dvorana u smislu da nismo bili naviknuti na silnu podršku i huku s tribina, ali danas je to gušt. Taj osjećaj kad se ne čujete, a stojite na metar i pol… neopisiv doživljaj koji će mi jako nedostajati, govori Tkalčec. - Hrvatski rukomet, kako i generalna populacija zna, ne

KI SEX UŽIV

Problemi hrvatskog rukometa

TELEFONS

čakovečki Leteći medvjedi mogu se pohvaliti i kvalitetnom školom rukometa i fantastičnom atmosferom na utakmicama a, i onim najvažnijim – adekvatnim prostorom za trening.

34 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STOLNI TENIS

27. prosinca 2024.

DENIS TRATNJAK, voditelj stolnoteniskih liga Međimurja, osvrnuo se na dosadašnji tijek sezone

Stolni tenis u Međimurju ima svijetlu budućnost

- Sada nakon tri sezone vođenja, u ovoj četvrtoj sezoni, neke stvari rješavaju se već rutinski i s iskustvom više, nego je to bilo na početku, ističe Tratnjak Piše: Luka Pongračić

Voditelj stolnoteniskih liga Međimurja Denis Tratnjak osvrnuo se na dosadašnji tijek sezone, trenutne izazove i planove za budućnost. Uz pozitivne dojmove o organizaciji i rastu liga, posebno je istaknuo važnost daljnjeg razvoja stolnog tenisa u regiji.

Standardi problemi

Prvi dio sezone u stolnoteniskim ligama Međimurja donio je nekoliko izazova, ali i niz uspjeha. - Uz nekoliko problema koji se ponavljaju svake godine, kao što su odgode susreta, mogu reći da je prvi dio sezone prošao vrlo uspješno, rekao je Tratnjak. Posebno je pohvalio činjenicu da su ove sezone sve utakmice odigrane do zadnjeg kola. - To pomaže regularnosti natjecanja, što je vrlo važno za kvalitetu i kredibilitet lige. Ove godine natječu se 63 ekipe u ukupnom poretku Međimurskih liga, dok su u "Ligi mladih" prijavljene samo četiri ekipe. - Žao mi je što je broj ekipa mladih manji, ali razina natjecanja u seniorskim ligama ostala je stabilna, a igra se odvija u prijateljskom ozračju, dodao je.

Istaknuti igrači i momčadi

U svakoj ligi postoje timovi i pojedinci koji su obilježili polusezonu. U Prvoj ligi, prošlogodišnji prvak ZEN-Šenkovec 2 ponovno dominira. S

tri boda prednosti pred najbližim konkurentima, momčad predvođena Godinom i Barićem u odličnoj je formi. - ZEN-Šenkovec 2 zasluženo je na vrhu, a njihova forma sugerira da bi mogli ponoviti uspjeh prošle sezone, istaknuo je Tratnjak. Ekipa Putjana Restart, koja je prije nekoliko sezona bila prvak, ove godine traži povratak na vrh, dok se na začelju nalazi momčad Kos-Kotoribe, pogođena ozljedama. - KosKotoriba ulaže veliki trud, a uključili su i mlađe snage u ekipu kako bi osigurali opstanak, dodao je. U Drugoj ligi, momčad Nedelišće 1 s jednim porazom vodi na ljestvici, predvođena Sinišom Mesarićem, dok im za petama diše ekipa Čakovec 1, s Markom Lovrekom kao ključnim igračem. Filipašić i Glavak ostvarili su fantastične rezultate, a Nino Bašek iz ekipe ČAK izdvojio se kao najbolji pojedinac lige sa samo dva poraza. Treća liga donijela je očekivane rezultate. Ekipa HE-DRA 2 iz Draškovca, koja je prošle godine napustila Drugu ligu, dominira uz pomoć Tota, Repalusta i Varge. Zanimljivo je spomenuti Vladimira Rapaića, koji u ovoj ligi ima savršen omjer – 27 pobjeda i nijedan poraz. U nižim ligama posebno se ističe Peta liga, gdje je ekipa STK Pribislavec na vrhu zahvaljujući mladim snagama poput Tepšića, koji je neporažen, i Avdije. Veteran Vinko Legin, koji je ove sezone zaigrao sa

svojim sinom, također je dao poseban doprinos.

Organizacijski izazovi

Kao i u svakom sportu, organizacija stolnoteniskih liga nosi svoje izazove. Najveći među njima ostaju odgode utakmica. - Odgađanja su realnost s kojom se suočavamo iz kola u kolo, ali uz suradnju s voditeljima ekipa, te se utakmice odigraju u predviđenom roku, objasnio je Tratnjak. Veći problem predstavljaju kašnjenja u izvještajima, zbog čega tablice i rezultati ponekad nisu ažurirani na vrijeme. Financiranje lige temelji se na kotizacijama i podršci sponzora. - Sponzori poput Međimurskih novina i projekti nabavke opreme pomažu u podizanju kvalitete natjecanja, istaknuo je Denis. Lokalne zajednice uglavnom �inancijski podržavaju pojedine klubove i udruge, dok većina sredstava dolazi iz kotizacija i projekata. Iako Međimurje ima bogatu stolnotenisku tradiciju, nedostatak adekvatnih prostora i termina za trening ostaje izazov. Jedina dvorana predviđena isključivo za stolni tenis je u Mihovljanu, dok se ostale ekipe snalaze u školskim i društvenim dvoranama, objasnio je. Često se prostor dijeli s drugim sportskim i kulturnim udrugama, poput mažoretkinja, plesnih grupa ili limene glazbe.

Denis Tratnjak

Planovi za budućnost i daljnji razvoj Za drugi dio sezone nisu predviđene značajne promjene u organizaciji natjecanja, no već se razmatraju prijedlozi za iduću sezonu. Jedan od prijedloga odnosi se na dopuštanje sudjelovanja profesionalnih igrača izvan Međimurja, što trenutno nije moguće. - Osobno nisam za taj prijedlog, jer trenutni sustav dobro funkcionira, a lige zadržavaju pravi

amaterski duh, naglasio je. Ključni cilj za budućnost ostaje razvoj stolnog tenisa među mladima. - Iako imamo igrače svih dobnih skupina, od osnovnoškolaca do veterana starijih od 70 godina, rad s mladima mora biti prioritet, istaknuo je Tratnjak. Međimurske stolnoteniske lige otvorene su i za nove ekipe te rekreativce koji bi željeli okušati svoje vještine u natjecateljskom okruženju. - Postoji mnogo ljudi koji igraju stolni tenis u garažama ili

društvenim prostorima. Volio bih da se pridruže klubovima i udrugama kako bi dodatno ojačali lige, rekao je. Entuzijazam zajednice i kontinuirani rad s mladima ključni su za očuvanje stolnoteniske tradicije u Međimurju. - Pozivam sve zainteresirane, pa čak i one iz mjesta gdje još nema klubova, da se odvaže i krenu u organizaciju. Stolni tenis u Međimurju ima svijetlu budućnost, zaključio je Denis Tratnjak.

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 35

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu restoran & pansion

Varaždinske Toplice

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu Poslovnim partnerima i svim AC Jesenović građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

36 Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2024.

27. prosinca 2024.

OBITELJ DRAGUN iz Domašinca

Dvorište pretvorili u bajku

Ukupno su im bila potrebna dva dana za izradu kućice i još dva dana za medenjake Piše: Sania Bižupić

Na glavnoj cesti u Domašincu ove zime svi pogledi zastaju pred nesvakidašnjem prizorom – velikom medenom kućicom i veselom ekipom medenjaka. Iza ove prekrasne dekoracije krije se priča jedne male kreativne obitelji – mame Mihaele, tate Stipana i njihove djece, trogodišnje

Sare i sedmomjesečnog Šimuna.

Bajke kao inspiracija

Trogodišnja Sara velika je ljubiteljica bajki, koje njoj i njenom bratu svaki dan čitaju mama i tata. Trenutno joj je najdraža bajka o Ivici i Marici, a upravo je ta priča bila ključna inspiracija za izradu medene kućice. - Kako je u

Iz prvotnog projekta, ukrašavanja jes�ve kućice, nastala je prekrasna dekoracija u dvorištu

toj bajci slatka kućica puna čokolada i medenjaka, mi smo prvotno odlučile ispeći medenjake i napraviti malu slatku jestivu kućicu. Ja sam posložila stranice, a Sara je ukrasila kućicu na svoj način. Nakon toga mi je palo na pamet – zašto ne bismo napravili i veliku kućicu za dvorište, prisjeća se Mihaela.

Svaki član obitelji imao je važnu ulogu

Plan je bio jednostavan – mama Mihaela nacrtala je skicu na stiroporu, tata Stipan pobrinuo se za rezanje i čvrstoću konstrukcije, dok su za najzabavniji dio, bojanje i ukrašavanje, zaslužne bile Sara i mama. - Kad su dječica zaspala, mama je obojila veće dijelove, dok je završno ukrašavanje bilo slatko i kreativno druženje sa Sarom. Bojanje smo obogatile točkanjem prstićima, otkrila je Mihaela. Ukupno su im bila potrebna dva dana za izradu kućice i još dva dana za medenjake, a svaki trenutak bio je ispunjen kreativnošću, smijehom i zajedničkim radom.

Sara i njena mama Mihaela pobrinule su se za bojanje i ukrašavanje Ova priča o medenoj kućici nije samo priča o kreativnosti, nego i o obiteljskom zajedništvu koje Mihaela posebno njeguje. - Trenutno sam na porodiljnom dopustu sa Šimunom, a i Sara je doma s nama, tako da svaki slobodan trenutak volimo raditi nešto zajedno. Volimo biti kreativni, a još nam je draže i ljepše kad možemo svi biti uključeni, svaki sa svojim vještinama. Nastojim svoju djecu uključiti u većinu toga što radimo, a kreativnost je idealna poveznica i ljubav, zaključila je Mihaela.

Medenjaci imaju posebna imena – Sara i Šimun

OLGA DRVODERIĆ iz Vratišinca

Heklani ukras na kuglama za bor podsjeća na snježnu bjelinu Iako su zbog prodaje konfekcijskih predmeta rukotvorine pomalo stavljene u sjenu, neke ih vrijedne Međimurke još i danas njeguju s pažnjom i ljubavlju Piše: Aleksandra Sklepić

Vještina izrade ručnih radova heklanjem, vezenjem ili pletenjem u našem je kraju oduvijek njegovana i umijeće se prenosilo s generacije na generaciju. Iako su zbog prodaje konfekcijskih predmeta rukotvorine pomalo stavljene u sjenu, neke ih vrijedne Međimurke još i danas njeguju s pažnjom i ljubavlju. Jedna od takvih vrijednih umirovljenica je Olga Drvoderić iz Vratišinca koja se na našem natječaju predstavila kuglama za jelku koje je osobno “obukla” u heklane omote i to im daje poseban, svečan izgled. Bijela boja podsjeća na snježnu bjelinu koja nam

svima nedostaje u vrijeme Božića. - Napravila sam do sada dvadesetak ovako ukrašenih kugli, a ostale su mi samo dvije, ispričala nam je Olga. Kad god koju napravim, svidi se nekome od mojih prijatelja, rođaka, susjeda ili nekome iz obitelji i onda je moram pokloniti. Nije mi to žao, jer znam da ukras koji sam izradila s pažnjom i ljubavlju krasi nečiji bor i na taj način doprinosim ljepšem Božiću u nečijoj obitelji. Kugle omotane heklanim ukrasima nije lako napraviti. Najprije se hekla oblik u obliku kugle, zatim se taj oblik pere i štirka pa se zatim navuče na kuglu kako bi poprimio njezin oblik. Na kraju se bira završni detalj za

ukras, poput vrpce, cvjetića, zelene grančice ili slično, što već odgovara boji ili veličini kugle. Olga je heklati naučila još u mladosti, a sada zbog bolesti više ne može raditi u istoj mjeri kao nekada. Članica je Udruge umirovljenika Vratišinec, kamo rado ide na druženja, a sudjeluje i u sportskim natjecanjima, gdje joj je specijalnost natjecanje u pikadu. Olga ima dva sina, Roberta i Arsena, i troje unučadi, Brunu, Karlu i Bianku, a svi su oni zbog posla puno odsutni. Suprug je, nažalost, već dulje vrijeme pokojni, pa druženjem s prijateljima i aktivnostima u udruzi krati duge umirovljeničke dane.

Kugle ukrašene ručnim radom imaju posebnu tradicijsku vrijednost

Olga sa svojim heklanim snježnim kuglama za bor

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo

Nagradni natječaj 37

najljepše božićne ukrase 2024.

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade! Piše: Sanja Heric

Osim kuglica, Božica izrađuje i brojne druge predivne ukrase

BOŽICA DOMINIĆ iz Podbresta

Kuglice za bor najviše voli ukrašavati sitnim predmetima iz prirode Na taj način kuglice izgledaju kao da su upravo skinute s nekog čarobnog drveta koje raste u šumi Piše: Aleksandra Sklepić

Da bi Božić svake godine bio savršen, Božica Dominić iz Podbresta svoj bor kiti raznovrsnim ukrasima koje sama izrađuje. Ove je godine započela s izradom prekrasnih kuglica koje ukrašava raznim cvijećem, zlatnim ukrasima, mašnicama, zelenilom, sitnim gljivama, plodovima šipka i češerima. Na taj način kuglice izgledaju kao da su upravo skinute s nekog čarobnog drveta koje raste u šumi, a zlatna ih boja čini još čarobnijima i svečanijima. Za izradu desetak kuglica, Božici je potrebno oko tri sata, a kako voli da su svi ukrasi savršeni, često i nešto više. Kad su kuglice ukrašene, tu je još pričvršćivanje zlatnog konca kako bi se mogle objesiti na božićno drvce. - Volim izrađivati svakojake ukrase za bor, a svake godine izmislim nešto dodatno, novo, rekla nam je Božica. U mirovini sam, pa imam dosta slobodnog vremena. Veći dio radnog vijeka radila sam kao šivačica, pa mi nije strano raditi s platnom, koncem i iglom, a zbog iskustva imam

i dobrih ideja, rekla nam je Božica. Da ideja ne nedostaje, potvrdila nam je i sa svojim drugim ukrasima. Izrađuje adventske vjenčiće, vijence za vrata, male smreke od papira ukrašene kao božićne jelke, snjegoviće i aranžmane za stol. Voli i izrađivati ukrase s motivima s papirnatih salveta, takozvane decoupage ukrase. Na njenim božićnim kreacijama prevladavaju ukrasi iz prirode: kuglice od topole, žirevi, lješnjaci, orasi, mahovina i prikladne grančice, koje komponira u lijepu cjelinu koja je zaista vrijedna svakog divljenja. Božičina obitelj, suprug Vlado, sinovi Alen i Robert, te unuci Tin, Nik i Mia, ukrašavanje doma i kićenje jelke najradije prepuštaju mami, odnosno baki, jer tada znaju da će njihov dom na Božić i u cijelo predbožićno vrijeme blistati u božićnoj atmosferi. Unuci pak se vesele kad mogu kući ponijeti koji bakin ukras, da ih on podsjeća na baku, kad nisu zajedno. Božica je vrlo aktivna članica Udruge žena Brest

Božica sa svojim kuglicama za bor

iz Podbresta i rado se uključuje u radionice gdje sve članice zajedno izrađuju kakve ukrase ili predmete za neku prigodu. U udruzi je

zanimljivo i vrijeme prolazi u opuštenoj atmosferi, a razmjena dobrih ideja svakako doprinosi novim ukrasima koje Božica stvara.

Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade? Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili. Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus. Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti. Naš žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.

Kako sudjelovati u natječaju? Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase. Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova. Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 3. siječnja 2025. godine. Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!

Prva nagrada poklon bon Turističke agencije Jakopić Travel Za najljepši božićni ukras dijelimo sljedeće nagrade: • Prva nagrada: Poklon bon Jakopić travel u iznosu od 50 eura, uz mogućnost izbora destinacije po želji. • Druga nagrada: Poklon bon BIMA - Trgovina Jana u iznosu od 30 eura. • Treća nagrada: Poklon bon BIMA - Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.

Čudesne kuglice ukrašene šumskim mo�vima

38 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

27. prosinca 2024.

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

POSLOVNIM PARTNERIMA I SVIM GRAĐANIMA MEĐIMURJA ČESTITAMO

sretnu i uspješnu novu 2025. godinu

27. prosinca 2024.

Mozaik 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AVANTURA ŽIVOTA Miše Trstenjaka i Endija Šafranca

Na motorima prešli 11.320 km po Bliskom istoku

Endi i Mišo prije polaska na putovanja

- Kroz naše putovanje i upoznavanje fantastičnih, skromnih ljudi, prošli smo kroz Srbiju, Bugarsku, Tursku, Iran, Iraq, Saudijsku Arabiju, Kuwait, Bahrain, Qatar te natrag kući sličnom rutom. Na povratku smo odlučili da ćemo većim dijelom proći Iraq – kroz Bagdad, pa prema Mosulu i kroz Kurdistan ući u Tursku Piše: Mario Golenko Foto: privatna arhiva

Moto avantura Miše Trstenjaka i Endija Šafranca, članova moto Pikač kluba Čakovec, započela je nekako spontano. Plan polaska bio je 13. 9 .2024. Uz taj plan potrebno je bilo ispuniti i dodatne uvjete kao što su: viza za Iran, carnet de passage, međunarodne vozačke dozvole, priprema motocikla, a i morali su se pripremiti psihički i �izički, pogotovo jer je pred njima bila i velika količina nepoznanica. - Imali smo odličnu podlogu, što se tiče informacija, našeg prijatelja Borisa Rukavine, poznatog putoholičara i avanturista, jer on je do tada bio jedini koji je kopnom prošao tu dionicu, a sada smo se i mi upisali na tu listu, pa smo eto nas troje jedini iz šire regije koji smo uspjeli odvoziti tu rutu, ispričao nam je Mišo Trstenjak, predsjednik udruge Pikač Čakovec. - Kroz naše putovanje i upoznavanje fantastičnih, skromnih ljudi, prošli smo kroz Srbiju, Bugarsku, Tursku, Iran, Iraq, Saudijsku Arabiju, Kuwait, Bahrain, Qatar te natrag kući sličnom rutom. Na povratku smo odlučili da ćemo većim dijelom proći Iraq – kroz Bagdad, pa prema Mosulu i kroz Kurdistan ući u Tursku, dodao je Endi Šafranec.

Krenuli su iz njihovog omiljenog ka�ića PIKAČ, u Čakovcu u petak 13. 9. u 13 sati. Prije polaska sretan i siguran put došle su im poželjeti njihove obitelji i prijatelji, uz dozu sreće, nesigurnosti i adrenalina, pala je i koja suza. Sam početak putovanja je počeo kišom koja ih je pratila do granice s Turskom. Nakon toga skidaju kišnjake i počinje njihovo putovanje jer države Srbija i Bugarska su im bile tranzitne, pošto su prošli taj dio puta prijašnjih godina. Turska je predivna zemlja i što se tiče ljudi, prirode, hrane, svaka preporuka, izjavila su oba bajkera.

Granice su prava mora

Nakon što im je trebalo tri dana kako bi prošli Tursku i razgledali na tom putu njezina bogatstva, dolaze na granicu s Iranom, zadržali su se okvirno 4 sata, granice su druga dimenzija u odnosu na europske zemlje koje su ih imale i koje ih još imaju. Na granici, nekim čudnim slučajem njihove putovnice i ostali papiri završe u rukama nekog neidentificiranog čovjeka (kojeg zovu fikser), a to je osoba koja pomaže u rješavanju dokumenata za strance na granici. Ne da im dokumente i putovnice prije nego plate 280 € osiguranje i njegovu uslugu, kao rješavanja papira. Natezanje 20 min i

Svi koji su ih sreli slikali su se s njima

nakon toga konačno ponude 40 € po motoru za osiguranje i usluga 50 € po motoru, ako ne, vraćaju se na granicu do policije, da vide mogu li što riješiti po pitanju iznuđivanja. Uglavnom ako se i ne bi dogovorili s „fikserom“, očito su na granici svi dobro povezani, tako da bi bilo teško nešto više smanjiti cijenu nego što jesu. Nakon dramaturgije ulaze u državu Iran, opreza nikad dosta, prvi put su u toj zemlji, imaju dobre informacije. Iran je također predivna zemlja i u razgovoru s lokalnim stanovnicima upoznaju je i na malo drugačiji način, recimo litra goriva u Iranu je 6 centi, dok je cijena automobila, odjeće i obuće drastično visoka za njihova primanja, pa tako oni koji žive u pograničnoj zoni s Turskom prelaze 300 i 400 km kako bi kupili jeftinije određene stvari. Uz nepodnošljive temperature koje su se kretale od 36 stupnjeva po noći i 55 stupnjeva po danu, granica s iranske strane je bila zatvorena, tj. granica radi, ali carina koju oni moraju proći je bila zatvorena jer je jedna iranska, očito jako važna osoba, imala rođendan, pa tako moraju natrag i vraćaju se drugo jutro da ponove gradivo. Nakon prve kontrole, više-manje ide sve po planu, ali zašto bi? Ne ne, neće to samo tako, uz sve moguće kontrole, motocikle, putovni-

ce i skeniranja, teško se snaći na granici koja broji više od 1000 kontejnera u kojima se nalaze svi ti državni dužnosnici koji ni sami ne znaju gdje što moraju riješiti, pa ih tako šalju malo tu, malo tamo, pa polako prelaze u Iraq, gdje je isti slučaj s �ikserima. - Mi se ne damo, sve sami rješavamo, što nas košta puno vremena i čekanja, ali naučili smo proceduru kako prijeći granicu brzo, za samo 5 sati, ako bi možda drugi put odabrali ovaj smjer. Uglavnom poslije sve te njihove birokracije, uspijevamo nakon skoro 9 i pol sati prijeći u Iraq. Krećemo izmoreni i pomalo razdražljivi kroz Iraq, prema granici Iraq – Kuwait, jer je bio plan taj dan doći do Kuwait Cityja, ali eto ti banane, dolaskom na granicu opet slična situacija, ističu naši sugovornici. Jezik je isto velik problem i njihovo neshvaćanje latiničnog pisma. - Najveći problem je to što su oni naše dokumente morali prevesti sebi na arapski jezik, pa su se teško snalazili s našim dokumentima i brojevima u knjižici vozila, registarskim pločicama, a i mi smo morali rješavati vize na granici, biometrija, osiguranje, carina, K-9 psi koji su nas morali ponjuškati, a najzanimljivije je to što su nas stalno pitali što mi radimo ovdje, jer oni nemaju baš turista, pa im je čudno što mi s motorima radimo tu, kamo idemo i koje su nam namjere, govore dalje Mišo i Endi. Ponovo nakon 6 i pol sati prelaze granicu Iraq – Kuwait. U Kuwait City su stigli nakon noćne vožnje, oduševljeni gradskim zdanjima. Sljedeći

dan su se odmorili i istražili grad. U Saudijskoj Arabiji su prešli sve granice s malo manje problema nego prije, a vožnja kroz pustinju bila je iscrpljujuća.

Naporan put koji se isplatio

Dolazak u Dohu bio je pun uzbuđenja, ali su morali prilagoditi svoje planove zbog vremenskih i birokratskih uvjeta. Odlučili su se vratiti kroz Iraq, gdje su opet doživjeli gužve i neorganizaciju u Bagdadu, ali su prošli sve kontrole bez problema. - Put kroz Iraq prema Bagdadu je jednom blagom riječju „ne baš sjajan“, ali ajde, i to smo prošli. Dolaskom u Bagdad, gužve užasne. Grad je prilikom našeg posjeta u nekakvoj dogradnji i izgradnji, pa je otežano kretanje, a dodatno je problem što ništa nije označeno, nego svako ide i prolazi kud ga volja i kako želi, više je prašnjavih staza nego asfalta, pa možete samo zamisliti kako je na motoru kad oko tebe svi prolaze, guraju se, a ti lijepo u prašini čekaš da se proguraš metar-dva dalje, malo mrzovoljno napominju sugovornici. U Kurdistanu su naišli na mnoštvo vojnih kontrola, no

Pasja vrućina, a nigdje hlada

susreli su i gostoprimstvo vojnika. Prošli su kroz teškoće na povratku kroz Tursku, ali su se uspješno vratili do So�ije i završili putovanje u Čakovcu. Opet se uživalo u jelu i piću, do kasnih sati uz priču i doživljaje s njihovog do sada najdužeg putovanja, ali ne i zadnjeg. - Na kraju ove priče, osobno, mogli bismo reći da je bilo iznimno iscrpljujuće, vruće, pa čak bismo se usudili reći i problematično, ali pored svih tih dobrih ljudi koje smo upoznali, krajolike, znamenitosti i gradova koje smo vidjeli, ponovili bismo opet, sada pametniji, strpljiviji i spremniji, govore naši sugovornici. Motocikli na kojima su se vozili su Suzuki Bandit 1250 i Kawasaki GTR 1400, a nisu imali niti jedan kvar ili problem na putu dugačkom 11.320 km. - Kroz ovo putovanje vidi čovjek koliko malo je potrebno za sreću, koliko malo je potrebno za ljubav, koliko malo je potrebno da cijenimo ono što uzimamo zdravo za gotovo. Putujte ljudi, bilo kako, jer to je jedina uspomena koja nema cijenu i koja će zauvijek ostati u našim mislima i sjećanjima, za kraj kažu Mišo Trstenjak i Endi Šafranec

40 Dobro je znati/ Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2024.

Mozaik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Djede, jesi ti Srbin?!

Članice vokalne skupine KUD-a Šafran Štefanec otpjevale su nekoliko prigodnih pjesama

DRUŽENJE MJEŠTANA

U Krištanovcu je advent ljepši nego u Beču Nakon programa, za sve posjetitelje priređeno je pravo adventsko druženje, uz kuhano vino, fritule, ribice i kobasice Piše: Aleksandra Sklepić

U nedjelju 22. prosinca 2024. godine, u popodnevnim satima u Društvenom domu u Krištanovcu, održan je bogat i zanimljiv program, čime se obilježila 4. adventska nedjelja. Program su osmislile i provele u djelo vrijedne članice Udruge žena Krištanovec, uz pomoć predsjednika Mjesnog odbora Damira Bakača te brojnih udruga koje djeluju na području ovog sela i mještana koji uvijek rado sudjeluju u organizaciji svih manifestacija. U 14 sati stigli su Moto Mrazevi koji su bili lijepo iznenađenje za najmlađe, a u 15 sati započeo je bogat kulturno-umjetnički program u kojem je svatko mogao pronaći nešto za sebe. Prekrasno ukrašena dvorana bila je puna posjetitelja koji su uživali uz božićnu glazbu, folklornu izvedbu te šaljiv i poučan scenski igrokaz Udruge žena Krištanovec. Nastupili su folkloraši i tamburaši KUD-a Dr. Vinko Žganec Vratišinec, vokalna

NAGRADE 2024.

Udruga žena Krištanovec pripremila je šaljivu scensku igru pod nazivom “Fina dama”: Tara Lukman, Monika Pintarić i Željka Škvorc skupina KUD-a Šafran Štefanec i mlada pjevačica Chriztel Renae Aceveda koja je svojim anđeoskim glasom otpjevala nekoliko božićnih pjesama. Mladoj Chriztel pripala je i čast da na kraju programa upali četvrtu svijeću na adventskom vijencu. Ova je priredba bila završetak adventskih aktivnosti

koje su započele već početkom prosinca, kad je također bila održana priredba na kojoj su nastupili KUD Žiškovec, Dječji band Rock lubenice & Sasha Cui, učenici PŠ Krištanovec, KUD Šafran Štefanec i KUD Dr. Vinko Žganec iz Vratišinca. Nakon programa, za sve posjetitelje priređeno je pravo

adventsko druženje uz kuhano vino, fritule, ribice i kobasice. Stolovi su, kao i uvijek u Krištanovcu, bili prepuni domaćih božićnih kolača koje su ispekle vrijedne Krištanovčanke. U pripremu fešte uključio se i nogometni klub. Zaista pravo adventsko raspoloženje, ljepše nego u mnogim svjetskim metropolama!

Spomenka Tomašić najvolonterka županije U petak 20. prosinca u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec održala se dodjela Županijskih nagrada za Najvolontere i Najvolontersku organizaciju. U kategoriji najbolja volonterka Međimurske županije u 2024. godini nagradu je dobila Spomenka Tomašić, volonterka udruge Pomoć neizlječivima. U kategoriji najbolje organizacije volontiranja Međimurske županije u 2024. godini nagradu dobiva: Srednja škola Čakovec. Ostali nominirani volonteri i organizacije volontiranja zaslužili su priznanje za svoj izniman volonterski doprinos zajednici. Oni su

Martina Strahija, aktivna volonterka udruge Ti nisi sam koja volontira Tanzaniji, Andrija Đurđević, volonter i učenik Srednje Škole Čakovec, Karolina Horvat, volonterka Udruge za sindrom Down Međimurske županije i učenica, Robert Radiković, volonter u području programa mobilnosti studenata, Ljubica Đurkin, čuvarica kulturne baštine na nivou Općine Dekanovec i županije i Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec čiji volonterski program Gimnazija za Afriku potiče poboljšanje obrazovanja i prava djece. (mg)

Joooooj... Ne da mi se. Svaki dan idem u školu. Tamo nije lijepo. Danas je lijep dan. Obukao sam jednu sekinu čarapu. Drugu sam stavio u torbu. Seka se na mene derala: - Budalo, što ću obući!? Tata i brat kažu da je ona feministica. Feministice su one koje mrze muške. Feministica i ja smo čekali na autobusnoj stanici. U njemu uvijek ima mjesta. Vozač kaže da je to zato što su nam ukinuli školu. Vozač me pitao: Mali, jel se i ti veseliš Didu Mrazu? Tko ove godine nije bilo dobar, a, mali? Uvijek me nešto pita. Moj prijatelj kaže to je to zato što se uvijek izgubim. Sad se vozimo u grad. Tamo nema ni koka ni drveća u dvorištu. Tamo nema ni dvorišta, samo puno betona. Veselio sam se Djedu Mrazu. On je dobar djed. Svake godine mu napišem pismo. Tako zada naša učiteljica. Djed Mraz živi na Sjevernom polu sa svojom bakom. Ima vilenjake. Nikad mi ne pošalje PlayStation ni čitave čarape. Možda je njegova baka feministica? Svake godine mi pošalje vrećicu bombona Slatka tajna. Isto kao i mojoj seki feministici i mom bratu. Prošle godine je brat išao mijenjati seku za PlayStation videoigre. Htjela je tući i nas i bratovog prijatelja. Brat joj je lijepo rekao: - To su tri videoigre! Znaš li koliko koštaju? Tata kaže da ne dobivamo PlayStation zato što se Djed Mraz svake godine prevrne u svojim sanjkama. Tata je super. Svake godine spasi jednu vrećicu bombona. Kad bi bar spasio PlayStation! Djed Mraz danas dolazi u našu školu. Onaj prošli nije valjao. Zapetljao se u ljestve. Tjedan dana je letio po krovu. Učiteljica nam je rekla: - Djeco, ne gledajte. Domar će ga maknuti. Nije ga maknuo. Kasnije nam je došla druga učiteljica i rekla da se Djed Mraz odsad zove Djed Božićnjak. To je zato što je Djed Mraz Srbin. Pitao sam tatu: -Tata, tata, što je to Srbin? Tata je rekao: - To je tvoj stric. Pitaj ga. Pitao sam strica: - Striko, striko, što je to Srbin? Tata kaže da si to ti. Stric je rekao: - Baba ti je Srbin. Pitaj svog oca. Onda sam pitao baku: - Bako, bako, jesi ti Srbin? Baka je rekla: - Ćaća i mater su ti Srbi. Jedva sam čekao ući u učionicu. Vozač autobusa mi je rekao: - Mali, ne iskači kroz prozor. Bar pričekaj dok stanem. Ja te neću na duši nosit. Imam još pet godina do penzije Zatim se uhvatio za glavu. Onda sam utrčao u učionicu. Učiteljica nam je donijela gusti sok. Rekla je: - Ne razbacujte se. Jako ga razrjeđujte. Nismo dobili veliki proračun. Pitao sam učiteljicu: - Teta učiteljice, što je to proračun? Učiteljica je rekla:- To je kad ima sokića za naš razred, a ne i za druga dva. Dugo je trajala zdravica. A onda se pojavio on, Djed Mraz. Svi smo vrištali od sreće: - To je Djed Mraz, jesi vidio Djeda Mraza!? Rekao je: - Evo uzmite i jedite koliko vam duša hoće. To mi je bio najljepši dan u životu. Uzeo sam čak dvije vrećice bombona Slatka tajna i strpao ih u sekinu čarapu Bojao sam se pitati ga: - Djede, jesi ti Srbin? Marija Katalinić

SATIRIČNA PJESMA

ATEIST

Najvolonterka Spomenka Tomašić u društvu župana Ma�je Posavca i pročelnice Sonje Tošić-Grlač

Kažu da si svuda, a nigdje te nema, kažu da si dobar, a zlo nas pogađa. Protjerao si Evu i Adama iz Edena, nema te, a zlo se svugdje događa. Podmetnuo si đavla da Evu prevari, Što sada vrijede sve zabrane Tvoje. Gdje su kada treba ti anđeli čuvari, luđaka sve više, ni Tebe se ne boje. Badava vapaj i sve molitve naše, ne pomažeš, a zbog Tebe smo živi. Umjesto utjehe dobivamo batinaše, stvorio si nas, pa što smo Ti krivi. Vidim da nisi, pa nema ni Krista, i bez molitve je isto, kaže ateista. Ivan Grahovec

42 Automobilizam TEST

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2024.

Dacia Sandero Journey 1.0 TCe 90

I s top opremom cijena nije otišla u nebo Dacia Sandero je jedan od najpovoljnijih automobila na našem tržištu, a i s najboljim paketom opreme Journey, koji donosi više od onoga što prosječnom vozaču može zatrebati, cijena nije previsoka, pa ni ne čudi kako je upravo Sandero jedan od najprodavanijih modela u Europi. Tekst i foto: Igor Rudež

a ste se kladili s nekim prije 10 godina kako će Dacia imati najprodavaniji model na europskom tržištu, vrlo vjerojatno biste pogriješili i izgubili okladu, jer je upravo Sandero, kako stvari stoje u trenutku pisanja ovog teksta, najprodavaniji novi automobil na europskom tržištu u 2024. godini u prvih 10 mjeseci, a kako stvari stoje, teško da će ga itko prestići! A što je tako čarobno u tom automobilu? Pa odličan omjer uloženo – dobiveno, ali prije svega povoljna cijena. Naime, danas je neka magična granica 20.000 eura, a ispod tog

iznosa nema na izbor puno automobila, a što će biti nakon 1. siječnja kada počnu vrijediti novi, još stroži pravilnici oko emisija, nitko još ne zna! Ljudi sve teže mogu kupiti novi automobil jer su cijene narasle, a plaće to ne prate. I nije tako samo kod nas, već i u čitavom EU-u. Stoga se Sandero nameće kao logična kupnja ako želite nov automobil, a pritom ne želite potrošiti puno novaca i da istovremeno ne gubite puno na udobnosti ili opremi. Da, možda će nekome nedostajati digitalna instrument-ploča ili bežični punjač mobitela, ali i s analognim instrumentima se možete normalno voziti,

Karakteris�čan Y potpis svjetala koris� se i straga

TEHNIČKI PODACI Dimenzije (DxŠxV): 4088 x 1848 x 1499 mm Osovinski razmak: 2604 mm Masa vozila / dopuštena nosivost: 1125 kg/436 kg Veličina prtljažnika 410/1455 litara Vrsta motora/broj cilindara: Benzin/3 Pogon: Prednji kotači Mjenjač: Ručni, 5 stupnjeva prijenosa Snaga: 67 kW/91 KS

Jednostavno i funkcionalno - tako je najlakše opisa� unutrašnjost Sandera a mobitel možete napuniti i putem kabla. Ništa mu se pritom neće dogoditi. Dapače, dobit ćete i dva USB priključka, jedan „veliki“ za glazbu, i jedan USB-C za punjenje. Ali ni to nije sve, i putnici straga će imati jedan USB-C priključak za punjenje! Ali ni to nije sve, tu je i 12-voltna utičnica sprijeda i straga! Električni podizači

prozora na svim staklima se podrazumijevaju, a šteta je što je samo vozačko automatsko, a tu je i naslon za ruke između prednjih sjedala, koji je malen i „klizav“, no tu je i skriva dodatan pretinac. Journey paket opreme dolazi i s automatskom parking kočnicom, kao i s automatskom klimom koja dolazi s jednostavnim rukovanjem i tri okrugla gumba s ekranima u sredini, a na vrhu središnje konzole je i 8-inčni multimedijski sustav. Nije kao onaj u novom Dusteru, već dolazi sa starijim dizajnom, no iako nije jako brz, nije problem s njime raditi. Kao i sve ostalo, sve je tu i funkcionira. Recimo svakako kako nas je iznenadilo i dvostruko dno prtljažnika, što nismo očekivali od ovog modela, što je uvijek praktično, a ispod je još prostor i za rezervni kotač, ako odlučite doplatiti za njega. Obujam prtljažnika je čak 410

litara, što je vrhunski rezultat za ovu klasu, a s preklopljenim stražnjim naslonima obujam mu raste na 1455 litara. Ako je podnica postavljena u viši položaj, onda je utovarna površina potpuno ravna. Jedino je šteta što prag nije zaštićen, već je vidljiv goli lim, pa morate paziti prilikom utovara i istovara kako ga ne biste oštetili. Što se prostranosti tiče, sve je u prosjeku klase, a na stražnjim sjedalima i odrasle osobe mogu bez problema izdržati i mrvicu duži put, dok će djeci biti i više nego dovoljno prostora. Sprijeda je također prostrano, gledajući u koju klasu spada Sandero, a i sjedala su nekako bolja nego prije, iako isto izgledaju. Upravljač je sa svojim promjerom mrvicu veći, no to ne smeta, a na njemu su svi važni prekidači prečaca. Iako je Dacia poznata po svojim ECO-G motorima s

Okretni moment: 160 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 178 km/h/11,7 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,3 CO2 emisija: 119 g/km Cijena: 18.350 eur Oprema: 8-inčni mul�medijski sustav + navigacija, automatski klima-uređaj, stražnja kamera, nadzor mrtvog kuta, kar�ca slobodne ruke, dvostruko dno prtljažnika, LED svjetla, prednji i stražnji parking senzori, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 16-inčni aluminijski naplatci...

tvornički ugrađenom plinskom instalacijom, testni Sandero Journey je stigao u izvedbi s trocilindričnim turbo benzinskim motorom koji razvija maksimalnu snagu od 67 kW/91 KS i pritom nudi 160 Nm okretnog momenta, a uparen je s ručnim mjenjačem s 5 stupnjeva prijenosa. To je zanimljivo jer sestrinski Sandero Stepway dolazi sa

27. prosinca 2024.

16-inčni dvobojni aluminijski naplatci dolaze serijski

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8-inčni zaslon je dovoljne veličine i zadovoljavajuće brzine rada

Automatska klima se podešava putem tri kotačiča s malenim ekranima

Duže brzine znače i nižu potrošnju

Jednostavne linije Sandera i dalje su dovoljno privlačne

Trocilindrični motor je uparen s 5-brzinskim mjenjačem dugih hodova

6-brzinskim ručnim mjenjačem. Naravno, ovaj motor nije sportaš, ali je i više nego dovoljan za svakodnevnu vožnju. Maksimalnom brzinom od 178 km/h teško da ćete voziti jer je tada buka u vozilu prevelika, no na 130 – 140 km/h je sasvim podnošljiva i ne trebate se derati kako biste mogli razgovarati sa suputnicima. Uostalom, tada je i potrošnja

manja, a nama je prosjek bio 6,3 litre. U gradu i na autocesti će trošiti između 6,5 i 7 litara, dok će na otvorenoj cesti ona biti ispod 6 litara. Za pohvalu je i što je obujam spremnika goriva 50 litara, dok je kod konkurencije uglavnom oko 40 litara, pa je sa Sanderom potrebno rjeđe ići na punjenje. No zanimljivo je napravljen mjenjač, pa su brzine kod ovog

Automobilizam 43

Jednostavnim dvostrukim pritiskom gase se sigurnosni sustavi koje ne želite koristiti

Sandero nudi dvostruko dno i obujam koji u osnovi zaprima čak 410 litara

modela prilično duge, pa vas traži da prebacite u petu brzinu tek na oko 90 km/h, kao nekad. A moramo napomenuti kako ga duge uzbrdice mogu „zagušiti“, pa će povremeno biti potrebno prebaciti u nižu brzinu. No ništa što je problem, barem ne po toj cijeni! Problema s udobnosti Sandero nema, jedino se vidi, tj. čuju uštede na izolaciji, pa je buka vjetra veća, ali i prelasci preko kratkih neravnina su nešto glasniji. Doduše, sve se to može riješiti malo glasnijom muzikom. Naravno, ako pretjerate s brzinom kroz zavoje, sjedala nisu dovoljno profilirana da vas zadrže, no za gradsku vožnju, ali i za ostale ceste, i više su nego dobra. Testni Sandero Journey je najbolje opremljen Sandero koji je trenutačno dostupan, a uz dodatnu opremu se cijena testnog modela popela na 18.350 eura, dok mu je cijena bez dodatne opreme 17.000 eura. Za one koji ipak prelaze više kilometara, Journey oprema je dostupna i u

kombinaciji s turbo benzincem i tvornički ugrađenim plinom, s razlika u cijeni je tek 600 eura, a tada dobivate i 10 KS više kada se vozite na plin. Najpovoljniji Sandero Essential košta 14.900, no preporučujemo da gledate tek izvedbe od paketa opreme Expression, kada cijena starta od 16.000 eura i kada je riječ o puno ozbiljnijem dojmu koji ovaj automobil ostavlja. Kako se test objavljuje na samom kraju godine, možemo reći i kako je ovo uvjerljivo najpovoljniji automobil koji smo imali prilike testirati, no više nije riječ o automobilu koji od svuda „vrišti“ jeftino. Sandero je sada već postao malo ozbiljniji model koji donosi poneku uštedu, ali na mjestima na kojima se to ni ne primijeti, pa nije ni čudno kako se sve više i kupci u zapadnim zemljama odlučuju za njega. Sandero nudi sve što je potrebno za ugodnu vožnju od točke A do točke B, a da vam pritom ništa neće nedostajati. Ništa više, ali ni ništa manje.

44 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan od 27. prosinca 2024. do 2. siječnja 2025.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ MATIČNOG UREDA

P S

27 Ivan, ap. i ev., Ivona, Janko 28 Nevina dječica, Mladen, Nevenka (Mladenci) N 29 SVETA OBITELJ, Toma Becket, Tomislav, David kralj; Proštenje Štefanec P 30 Feliks I. papa, Trpimir, Rajner U 31 Silvestar I. papa, Silvio, Stara godina - zahvalnica S 1 NOVA GOD.; MARIJA BOGORODICA Č 2 Bazilije Veliki; Grgur Nazijanski; Proštenje Imena Isusova Podturen

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI besplatno možete bira� s ﬁksnog ili mobilnog telefona

Sretan Vam imendan!

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

ROĐENI Čakovec: Niko Subašić, sin Mateje i Dina Doria Kraljić, kći Dajane i Dinka Lucas Levačić, sin Mellani i Daniela Melani Lipović, kći Tine i Gorana

Čakovec

dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306 dr. Anja Vurušić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916 dr. Sara Bobek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Gornji Mihaljevec

dr. Amela Srša -zamjena: dr. Dragana Marušić Momčilović G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveta Marija

dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

tel. 040 212 212

Palija�vni �m

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 314 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

tel. 040 310 651

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

UMRLI

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Čakovec:

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

VJENČANI: - nema

Agna Mađarić r. Štampar r. 1933. Agata Mudri r. Kuštelega r. 1937. Nikola Hajdinjak r. 1937. Nevenka Ana Vincens r. Toplek r. 1941. Jelena Svrta r. Klepec r. 1940. Antun Juras r. 1941. Valent Dragović r. 1938. Kata Kuhar r. Kos r. 1947. Katarina Milas r. Čurin r. 1931. Marija Fekonja r. Marciuš r. 1946. Franjo Toplek r. 1939. Štefanija Komar r. Zadravec r. 1942. Marija Novak r. Janušić r. 1939. Petar Novački r. 1947. Marija Horvat r. Fegeš r. 1946. Vera Levačić r. Kunštek r. 1929. Milan Devčić r. 1948. Jelena Zrna r. Škvorc r. 1940. Petar Pavičić r. 1940. Bara Tam r. Šušnić r. 1927. Josip Škvorc r. 1944. Agata Marušić r. Lovrenčić r. 1937. Veronika De�ć r. Osječanin r. 1931. Ljubica Križaić r. Vrtarić r. 1940.

Kotoriba: Ma�ja Horvat r. 1932.

Mursko Središće: Katarina Nađfaluši r. Leskovec r. 1932.

Prelog: Mirko Fajić r. 1956.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Taxi Cammeo

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 28. PROSINCA

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

27. prosinca 2024.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001 tel. 040 855 305

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Općina Donji Kraljevec

tel. 040 655 126

Dom zdravlja Čakovec

26.12. ČETVRTAK26.12. Četvrtak 10:00 Mufasa - Kralj lavova 13:30 Niko 3 17:00 Sonic super jež 3 - prem. 20:00 Better man - prem.

PETAK 27.12. 27.12. PETAK 10:00 Niko 3 13:30 Sonic super jež 3 17:00 Mufasa - Kralj lavova 20:00 Better man

SUBOTA 28.12. 28.12. SUBOTA 10:00 Sonic super jež 3 13:30 Mufasa- Kralj lavova 17:00 Niko 3 20:00 Better man

NEDJELJA 29.12. NEDJELJA 29.12. 10:00 Niko 3 13:30 Sonic super jež 3 17:00 Mufasa - Kralj lavova 20:00 Better man

Kino

raspored 30.12. PONEDJELJAK 30.12. PONEDJELJAK 10:00 Mufasa - Kralj lavova 13:30 Niko 3 17:00 Sonic super jež 3 20:00 Better man 31.12. UTORAK UTORAK 31.12. 10:00 Sonic super jež 3 13:30 Mufasa - Kralj lavova

SRIJEDA 1.1. NEMA PROJEKCIJA

27. prosinca 2024.

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Posavec iz Pribislavca preminuo 23. prosinca nakon kratke i teške bolesti u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Juras iz Strahoninca preminuo u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Ljubica Lesar rođ. Žvorc iz Totovca preminula 19. prosinca u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Veronika Detić iz Šenkovca preminula 18. prosinca nakon kratke i teške bolesti u 94. godini život

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Horvat rođ. Fegeš

dr. Rudolf Maršanić

iz Nedelišća preminula 17. prosinca u 79. godini života

iz Pušćina preminuo 19. prosinca u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Hlapčić

Petar Pavičić

Franjo Hunjadi

iz Orehovice preminuo 20. prosinca nakon kratke i teške bolesti u 83. godini života

iz Čakovca preminuo u 85. godini života

iz Donjeg Mihaljevca preminuo u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Čerepinko rođ. Vičar iz Goričana preminula 23. prosinca u 98. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Agata Marušić rođ. Lovrenčić iz Gardinovca preminula 19. prosinca u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stanislav Korbelj iz Peklenice preminuo u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ljubica Mezga

Zlatko Veličkov

iz Domašinca preminula u 89. godini života

iz Draškovca preminuo u 61. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Bergovec

Juraj Magdalenić

iz Goričana preminuo 17. prosinca u 72. godini života

iz Vučetinca preminuo 20. prosinca u 60. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

s fotografijom u boji već od 9,29eur

46 Slobodna radna mjesta 1. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se na mob.091/320-7771ilinaemail:info@ arsenal-grupa.hr do 31.12. 2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž automehaničara, javi� se osobno na adresu sa zamolbom do 31.12. 3. ADRIA CASINO d.o.o., Prelog, traži 8 m/ž blagajnika u automat klubu, javiti se na email: ljudski.resursi@ senator.hr do 16.1. 4.ALZASALARMSd.o.o.,Kalnička58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 30.12. 5. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijen�. hr do 31.12. 6. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Gospodarska ulica 1/a, Goričan traži 2 m/ž radnika za bušenje šipki, 2 m/ž zavarivača, 3 m/ž brusača, m/ž radnika na odjelu plastifikacije i 2 m/ž kovača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/602-222 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info. arteferro-gorican@arteferro.com do 31.12.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

15. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž skladišnog radnika, 2 m/ž prodajna predstavnika, m/ž radnika u doradi (sito�sak/vez), javi� se osobno na adresu ili na email: gliber@btex. hr do 31.12. 16. BV Produkt d.o.o. - za rad u Njemačkoj, traži 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje,10m/žstolara,2m/žpomoćna električara, 5 m/ž �g zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom i 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, javi� se na mob. 095/8750-312 ili na email: product.bv@gmail.com do 31.1. 17. B&O d.o.o., Prelog, traži m/ž keramičara i 2 m/ž vodoinstalatera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@ boprelog.hr do 31.1.

7.AutocentarMarđetko,Kalnička51, Goričan, traži m/ž automehaničara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/426-032 do 31.12.

18. C LAB proizvodnja d.o.o., Čakovec, K. Zrinski 2, traži m/ž AI/ML inženjera, javi� se osobno na adresu ili na email: info@clab.hr do 31.12.

8.AUTOSETTUREKd.o.o.,Prelog,traži m/ž prodavača alata i strojeva, javi� senaemail:info@top-ala�.hrdo15.1.

19. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž recepcionera i m/ž konobara, javi� se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 31.1.

9. Autobusni prijevoznik “IVO EXPRES” vl. Ivan Hren, Mihovljan, Prvomajska 77, traži m/ž vozača autobusa,javi� senaemail:ivo.expres@ gmail.com ili na mob. 098/241-536 ili 098/1899-567 do 31.1. 10. BALI d.o.o., Trg Republike 3, Donja Dubrava, traži 2 m/ž konstruktora, 2 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, 3 m/ž predradnika u proizvodnji, 6 m/ž radnika–ketlanje, 10 m/ž šivača, 3 m/ž teks�lna tehnologa, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž ekonomistu i 2 m/ž skladištara za radno mjesto Prelog, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 17.1. 11.BAROKPLUSd.o.o.,Čakovec,traži m/ž samostalnog kuhara u Restoranu Barok, javi� se na tel. 040/363-726 ili na mob. 091/2382-175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 18.1. 12. BAT d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se na email: posao@ batprodajnicentar.hr do 29.12. 13. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136/a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu i 3 m/ž radnika na izradi kreveta, javi� se na tel. 040/373-318ilipismenomzamolbom na adresu ili na email: bernarda@ bernarda.hr do 31.1. 14. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/3011-985 ili na email: dino@blazeka.hr do 31.12.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži 2 m/ž pomoćna voditelja proizvodnje u smjeni za Donji Kraljevec i m/ž dostavljača, javi� se sa pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/375-512 ili emailom: ljudski. resursi@cak-mlinovi.hr do 30.12. 21. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, traži m/ž bravara-zavarivača, m/ž pomoćnog radnika i m/ž tokara, javi� se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 3.1. 22. DADA Transpor� d.o.o., Selnica, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 095/809-2066 ili na 31.12. 23. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž recepcionera,javi�senaemail:info@ dg-sport.com do 7.1. 24. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće 106 F, Dekanovec, traži 2 m/ž radnikanarobotskojproizvodnojliniji, 2 m/ž pomoćna radnika, m/ž skladištara i m/ž viličaristu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/259-3317 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: nikola.brumen@ deltabloc-components.hr do 31.12. 25. Dječji vrtić KOCKAVICA, Sveta Marija,A.Habuša29a,tražim/žodgojitelja u dječjem vr�ću, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 31.12. 26. Dječji vrtić Jelenko, K. Zrinske 3, Domašinec, traži 3 m/ž odgojitelja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/747-6403 ili na email: ravnateljica@dv-jelenko.hr do 7.1.

27. DLDT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž instalateragrijanjaiklima�zacije,javi� se na mob. 098/135-8803 ili na email: Instalacijedldt@gmail.com do 1.1. 28. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž njegovatelja, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž stručnog suradnika, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/242-319 ili pismenom zamolbomna adresu ili na email:dom@ strahija.com do 31.12. 29. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži 2 m/ž socijalna radnika, m/ž socijalnog radnika-pripravnika i m/ž edukacijskog rehabilitatora, javi� se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377-304 ili pismenom zamolbom ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak. hr do 31.12. 30. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Čakovec, Ul. dr. A. Starčevića, traži 3 m/ž pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390070 ili na mob. 099/528-6515 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dos�-mz.hr do 31.12. 31. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec traži m/ž osobnog asistenta za Goričan, Prelog, Mala Subo�ca i Trnovec, javi� se na mob. 098/9606-523 ili na email: info@dmsmz.hr do 15.1. 32. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži m/ž radnika na farmi, 2 m/ž električara i 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju, javi� se na mob. 098/296082 do 31.12. 33. ECON d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž pomoćnog bravara, 3 m/ž zavarivača mig-mag postupkom i 3 m/ž bravara, javi� se na email: econ@econ.hr do 31.1. 34. ECOLAN - čišćenje i održavanje objekta, Budaševo, Kostelčeva 26, traži m/ž čistača, javiti se na mob. 099/777-3498 ili na mob 091/9253929 ili na email: ecolan.sisak@gmail. com do 16.1. 35. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com ili drazenko@ elimea.hr do 7.1. 36.ELITINTERIJERIj.d.o.o.,traži8m/ž stolara-montera namještaja za rad u Njemačkoj i 2 m/ž stolara-montera namještajazaraduNizozemskoj,javi� se na mob. 098/984-1949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 31.12.

37. Ferro-Preis d.o.o., T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž elektro održavatelja, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 20.2.

51. LE SLASTICE d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača u pekari i slas�čarnici i m/ž prodavača u kan�ni, javi� se na mob. 099/456-7630 ili na email: leslas�ce@leslas�ce.hr do 5.1.

38. FEROKOTAO d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž knjigovođu, javiti se na tel. 040/370-161 ili na email: posao@ ferokotao.hr do 19.1.

52. Ljekarna Dominko, Lopatinec, traži 2 m/ž magistra farmacije, javi� se na mob. 098/1888-516 ili na email: ljekarna.dominko@gmail.comdo5.1.

39. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa za pripremu proizvodnje i m/ž prodajnog savjetnika-dizajnera, javi� se na email: posao@ﬁlo.hr do 12.1.

53. Ljekarna Počuča, Čakovec, Hrvatskih branitelja 2, traži m/ž farmaceutskog tehničara i 2 m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/311-000 ili na mob. 091/333-7130 ili pismenom zamolbom na email: info.blazenkapo@ gmail.com do 31.12.

40. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, javi� se na tel. 040/790-005 ili na email: m.slavicek@ framos.com ili putem linka: h�ps://framos.jobs.personio.de/job/1880084?_ pc=1792745#apply do 8.1. 41. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera za Čakovec, 5 m/ž elektroinstalatera za Njemačku i m/ž administrativnog referenta za Orehovicu, javi� se na tel. 01/3456-789 ili na mob. 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 31.12. 42. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž komunalnog radnika za vozilo i 2 m/ž dimnjačara, javi� se na tel. 040/645-458ilinamob.099/334-4451 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.12. 43. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž domara, 2 m/ž skladištara-vozača i 2 djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 31.12. 44. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodniprijevoz,javi�senamob. 098/211-903ilinaemail:vlado@hema. biz do 4.1. 45. ID&M service j.d.o.o., Čakovec, traži 15 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije, javiti se na email: idmservicejdoo@gmail.com do 31.12. 46. Install Tirić d.o.o., Črečan 48, traži 2 m/ž elektroinstalatera-električara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/915-3964ilipismenomzamolbom na adresu ili na email: install.tiric@ gmail.com do 31.12. 47. Javni bilježnik Jasenka Crnčec, Čakovec, traži m/ž javnobilježničkog vježbenika-pravnika u javnobilježničkom uredu, javi� se na mob. 098/513-509 ili na email: tenacrncec@gmail.com do 20.1. 48. KOS d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž plinoinstalatera, 2 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije javi� se na tel. 040/683-010 ili na mob. 098/861-950 ili na email: info@kos. com.hr do 19.1. 49. LAN Pro d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnje i 5 m/ž djelatnika u proizvodnji kablova, javi� se na email: imikac@gmail.com do 10.1. 50. LATERAMEN d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž voditelja gradilišta, javiti se na email: lateramen.keramika@gmail. com do 5.1.

54. Ljekarna Štefan, Čakovec, traži m/ž farmaceutskog tehničara i m/ž magistra farmacije, javi� se na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj. stefan@gmail.com 55. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog bravara, javiti se na email: igor.novak@liming.hr do 24.1. 56. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, Pribislavec, traži m/ž farmaceutskog tehničara, javiti se na tel. 040/360-245 ili na mob. 091/7292465 ili na email: jagoda.ceric25@ gmail.com do 31.1. 57. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 2 m/ž transportnog radnika, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info. alucast@lthcastings.com ili putem linka: h�ps://www.lthcas�ngs.com/ hr/karijera/slobodna-radna-mjesta/ transportni-radnik do 7.1. 58. LUPUS ZAŠTITA d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara, javi� se na mob. 098/663-235 do 31.12. 59. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž magistra - doktora strojarstva, 2 m/ž bravara, m/ž skladištara, m/ž voditelja proizvodnje, m/ž konstruktora, m/ž industrijskog lakirera, m/ž poslovođu i m/ž referenta na poslovima uvoza, javi�senaemail:dubravka.brkljacic@ mik.com.hr do 31.12. 60. MARKOV-TRADE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž električara, javi� se na email: zamolbe@markov.hr do 17.1. 61. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž lansera u metalnoj proizvodnji, 2 m/ž djelatnikanaravnanjuikontrolipozicijaim/žindustrijskogdizajnera,javi�se na tel. 040/630-730 ili na email: info@ mar�.hr do 31.1. 62.MD&Vd.o.o.,Čakovec,traži3m/ž majstora za žbukanje, m/ž radnika na stroju za cementni estrih i m/ž radnika na raspoređivanju i zaribavanju materijala za cementni estrih s građ. helikopterom, javi� se na mob. 098/241533 do 22.1. 63. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska21,tražim/žvozača miksera, m/ž kalkulanta čeličnih konstrukcija, 3 m/ž voditelja gradilišta, 3 m/ž građevinskih poslovođa, 5 m/ž montera suhe gradnje, m/ž vozača C i E kategorije, 5 m/ž soboslikara-fasadera, 5 m/ž limara, 5 m/ž građevinskih radnika na proizvodnji AB konstrukcija, 5 m/ž zidara, 5 m/ž montažera

27. prosinca 2024.

AB montažne konstrukcije, 5 m/ž armirača, 5 m/ž tesara i m/ž tehnologa čeličnih konstrukcija, javi� se na mob. 099/5345-654 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: tomica. korunek@m-pmp.hr do 1.1. 64. Mesna industrija-Vajda d.d., Čakovec, traži 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici,m/žradnika-viljuškaristu,5m/žradnikanakomisioniranju,5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, 5 m/ž radnika na sanitaciji pogona, m/ž voditelja kuhinje-glavnog kuhara i m/ž administratora u skladištu začina, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.12. 65. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, traži m/ž tokara, m/ž glodača i m/ž cnc operatera (glodalica), javi� se na email:info@metal-dekor.hrdo30.12. 66.MESNICAMIHALIĆd.o.o.,Nedelišće, traži m/ž skladištara, m/ž dostavljača i m/ž mesara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@gmail.com do 31.1. 67. METALLIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž zavarivača mig-mag, m/ž bravara, m/ž samostalnog tesara i m/ž samostalnog zidara, javi� se na mob. 091/284-9031 do 31.12. 68. METAL-EURO d.o.o., Goričica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 27.1. 69. MIDI d.o.o., Ivanovec, traži 5 m/ž bravara,m/žskladištara,m/žvoditelja skladišta i m/ž voditelja proizvodnje, javi� se na email: posao@midi.hr do 23.1. 70. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec,tražim/žzavarivačaim/žbravara, javi� se osobno na adresu ili na email: info@mnprojekt.hr do 31.12. 71. Modulaz Group d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž administrativnog referenta, m/ž referenta logistike, m/ž referenta nabave i m/ž skladištara, javiti se na email: hr@ modulazgroup.com 31.12. 72. Montage tehnik d.o.o., Zagrebačka 99, Čakovec, traži m/ž zavarivača mag postupkom, m/ž bravara i m/ž strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 092/198-7483 ili na email: info@montagetehnik.com do 10.1. 73. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada DonjaDubrava,Orehovica,Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl. hr do 31.12. 74.NMP–PRODUKTd.o.o.,Čakovec, Ul. dr. I. Novaka 46, traži m/ž cnc operatera na vertikalnoj tokarilici, m/ž zavarivača mig/mag i �g postupkom i m/ž lakirera, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp.produkt.hr do 20.1.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

75. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.ing. arhitekture, 2 m/ž građ. tehničarai2m/žsuradnikaprojektanta građevinskih projekata, javi� se na email: kadrovska.nording@gmail. com do 31.12.

m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša i m/ž vozača C+E kategorije, javi� se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr a više informacija na: https://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.

76. NOVI FEROMONT d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska 80b, traži 2 m/ž kontrolora, 2 m/ž radnika na održavanju i 2 m/ž tehnologa za metalne konstrukcije, javi� se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont. hr do 7.1.

85. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž radnika na pakiranju plas�ﬁciranih metalnih pozicija, m/ž radnika na robotu za zavarivanje, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i posl. prostora, m/ž skladištara, m/ž električara i m/ž radnika na ručnom punk�ranju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386-313 ili na mob. 099/3807104 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@promming.hr do 27.12.

77. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/621-666 ili na mob. 098/242-629 ili na email: info@okno. hr do 31.12. 78. Ordinacija opća medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javi� se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.12. 79. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara i m/ž pekara-voditelja proizvodnje, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/544015 ili na mob. 099/736-0951 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: panis.pekara@gmail.com do 31.12. 80. PANEX EXPORT d.o.o., Čakovec, traži m/ž carinskog agenta - špeditera, javi� se na tel. 040/384-166 ili na email:panex.export@ck.t-com.hrdo31.1. 81. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž prometna tehničara - voditelja redovnog održavanja cesta, 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž strojara i m/ž voditelja gradilišta, javi� se na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655508 do 31.12.

86. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika, javi� se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr ili putem linka: h�ps://prima-karijere.talentlyft.com/o/7Ye/ apply do 31.12. 87. Poljoprivredni obrt Lukinović, Marčani 76, traži m/ž električara za mjesto rada Kotoriba, javi� se na tel. 01/4579-784 ili na mob. 098/296-082 do 31.1. 88. RIVA SUSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, 2 kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 17.1. 89. SandTech j.d.o.o., Totovec, traži m/ž mehaničara strojeva i vozila, javi� se na mob. 099/515-2797 ili na email: info@sandtech.hr do 31.12. 90. Securitas Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaš�tara, javi� se na email: ivica.budin@securitas.com.hr do 30.12. 91. Solvera d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera, javi� se na email: info@solvera.hr do 31.12.

82. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, B. Radića 69, traži m/ž radnika u tehničkoj službi-izrada skica za lijepljenje, m/ž stolara, m/ž cnc programera, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje), m/ž djelatnika u odjelu informa�ke, m/ž operatera na cnc plazmi i m/ž programera na cnc plazmi, javi� se osobno na adresu ili na email: pib-extra@pib-extra.hr do 31.12.

92. STOLARIJA PURIĆ, Vrtna 12, Čehovec, traži m/ž radnika u proizvodnom pogonu za proizvodnju drvene stolarije, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na email: kontakt@stolarija-puric.hr ili na email: 098/1808-692 do 31.1.

83. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž mesara, m/ž vozača B kat. i m/ž vozača C kat., javi� se na mob. 098/282-147 ili na email: blagus@peradarstvo. hr do 4.1.

94. Trans-Kukovec d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobnonaadresuilinamob:098/241673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@transkukovec.hr do 31.12.

84. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C+E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese,

Slobodna radna mjesta 47

93. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, m/ž viljuškaristu i /ž administratora knjigovođu,javi�seosobnonaadresu ili na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.1.

95. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 31.12. 96. TRANSPORTI KLIČEK, Šandorovec, Prvomajska 6, traži 2 m/ž vozača

C + E kat., javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/246-949 do 31.12. 97. Transporti Šafarić d.o.o., Trnovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 099/6858-497 ili na email: transpor�safaric@gmail.com do 31.12. 98. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 6 m/ž mehaničara, 8 m/ž radnika na opsluživanju pletećih strojeva, m/ž višeg ﬁnancijsko-knjigovodstvenog referenta i 2 m/ž pomoćna radnika, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ tubla.hr do 31.12. 99. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., Ul. dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži 2

m/ž električara/inž. elektrotehnike, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marko.krnjak@tsh-cakovec.hrdo6.1. 100.UdrugaslijepihMeđimurskežupanije,R.Boškovića4,Čakovec,traži2 m/ž videćeg pra�telja i m/ž terapeuta-masera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm.hr do 31.12. 101. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, ZAVNOH-a 45, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž ﬁzioterapeuta, javi� se osobno na adresu ili na email: denisvaal@ gmail.com do 28.12. 102. UNIJABETON d.o.o., Kuršanec, traži m/ž robno-materijalnog

referenta, javi� se na email: sanja@

unijabeton.hr do 31.1.

103. URBIA d.o.o., I. G. Kovačića 10, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u arhitektonsko-urbanističkom birou, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-898 ili na email: vesna. makovec@urbia.hr do 30.12. 104. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inž. elektrotehnike, javi� se na email: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 28.2. 105. West Alpine Arbeitnehmeruberlassung d.o.o., traži 6 m/ž električara, m/ž vodoinstalatera, m/ž industrijskog mehaničara, m/ž montera ven�lacijskih sustava, m/ž montera

centralnog grijanja i m/ž �g zavarivača, javi� se na mob. 091/4580-880 ili na email: westalpineaug@gmail.com do 20.1. 106. ZAREA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prometu, javi� se na tel. 040/821-100 ili na mob. 091/1821114 ili na email: info@zarea.hr do 31.12. 107.ZT-zgradarskatehnikad.o.o.,Nedelišće, traži 20 m/ž montera centralnog grijanja za mjesto rada Njemačka, nazva� na mob: 099/535-9717 ili posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 30.12.

48 Oglasnik

Mali OGLASNIK

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAČUNOVODSTVENE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

Tel: 040/311-214, 099/5311-214 mail: info@priora.hr Adresa: S. Radića 2, Čakovec

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM aute ili traktore ispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095 PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984 TOMOS MOPEDI - kupujem sa ili bez papira, za dijelove! Isplata odmah! Info na telefon 098 9656 624 PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601 POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJEM motokultivator F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE čekičar - krunjač mlin (komb.). Tel. 040/682-175 PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJEM ORAHOVO ULJE hladno prešano, liker od oraha, drvene bačve, orahe u rastu. Info: 095 505 2760

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 INSTALACIJE I MONTAŽA voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POSAO

TRAŽIM OSOBU ZA POMOĆ U KUĆANSTVU (čišćenje, pranje, peglanje i ostalo). Honorarno prema dogovoru. Mjesto - okolica Svetog Martina na Muri. Javiti se na telefon: +386/31-280-691

POZNANSTVA

TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, starosti 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099 UDOVAC (73 g) traži ozbiljnu gospođu za zajedničko druženje. Poslati poruku na WhatsApp ili Viber na broj: +49/1515-7256-978 SITUIRANI MOMAK (51 g), radi u Sloveniji, želi upoznati slobodnu curu za ozbiljnu vezu i brak. Tel: 099/5166-780. Molim samo ozbiljna javljanja! MUŠKARAC srednjih godina, visok, vitak, slobodan, traži gospođu za poznanstvo i druženje, može i kontakt sms-om. Mob 095/816-5206 NEKRETNINE

PRODAJA ILI ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021 TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

1528

PRODAJA ILI ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015 PRODAJU SE STANOVI Pribislavcu od 82 m2 i u izgradnji stanovi od 40 m2 sa mogućnos� spajanja u veći. Mob. 095 858 1502 ŽIVOTINJE

AKVARIJ kocka od 44 litre s ribicama, čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, za 70 eura. Novi Zagreb Utrina, 098/9084-675

RAZNO

PRODAJEM francuske ležaje, stolice, regal, predsoblje, bide s armaturom, gus kadu, tricikl, ﬂex, bušilicu, sobni orbi-trex, vrtnu kosilicu. mob. 091/5727-670 PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321 LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, lagana montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODA JEM: d v a krevet a 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM BOB SANJKE u odličnom stanju, kao nove. Mob. 095 902 1134 PRODAJE SE TV Grundig 82 cm, star 2.5 godine, cijena 150 eura. mob. 095/3423-099 SKIJE Elan sa vezovima i štapovima, 170 cm, malo korištene, prodajem za 20 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. ZagrebUtrina, 091/9240-293 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092 KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, EkoMeđimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Aminessa, Božjakovine i druge dionice. 098 905 1011 LAMPICE ZA TERASU, balkon, prozor, 20 metara, bijela boja, prodajem za 20 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb, 098/9084-675 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PANK-RADNI STOL za garažu, željezni, čvrsti, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293 PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur) i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODA JEM KRE VE T dim. 210x130 cm, skoro novi, veliki i čvrs�, mob. 098/991-3866 PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 APARAT ZA VARENJE s elektrodama i maskom, Einhell, prodajem za 100 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb Utrina, 098/9084-675 PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM MUŠKE I ŽENSKE PANCERICE. Mob. 095 902 1134

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: utorak do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vaši radovi 49

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Božićni likovni i literarni natječaj “Božićne jaslice” Dragi naši kreativci Stvaraoničari, Bliži nam se najljepše doba godine, božićni blagdani, kojima se svi radujemo i koji nas uvijek potiču da budemo bolji i širimo oko sebe mir i ljubav. Jedan od važnijih simbola Božića su Božićne jaslice u kojima je spavao tek rođeni Isus, pa smo ovaj put jaslice izabrali kao temu našeg novog likovnog i literarnog natječaja. Pozivamo vas da nam nacrtate, naslikate ili opišete jaslice u svom domu, u svom selu, crkvi ili one kakve biste

Doris Vuk, 1. a. OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

željeli vidjeti ili imati. Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do 31.12.2024. godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i simbolične nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici, 3. siječnja 2025. godine. Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Ema Jančec, 1. a. OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras Livija Višnjić, 1. a. OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras Niva Feifarek, 3. b. I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Božić po starinskom

Jakov Blažinčić, 3. b. I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Emili Božić, 1. a. OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras Stella Božič, 1. a. OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Prepovedala meni moja stara baka: - Na Badnje jutro smo se stali i mati nam je dala zajtreka. Dala nam je najlepšu obleku koju smo pre hiži meli i si skupa smo išli k meši. Dok smo došli dimo, preslekli smo se v staru obleku, obuli smo si čižme i išli smo s japom v šumu po cmreka. Zbrali smo najlepšega cmreka, japa ga je posekel i donesli smo ga dimo. Cmreka smo postavili na stalek i smestili k bloku v sobu. V sobi mama je zakurila malu peč na drva. Mi deca smo od papera delali kinče (ukrase za bor). Meli smo i par staklenih kuglici. Mamica su donesli par lepih jabuki i janu vrečicu saloneri. Dok smo mi deca vidli te salonere, oči su nam bile velke kak dve jabuke. Dok je bor bil okinčeni, deli smo stare jaslice pod cmrek. Mama je dela malo vate tam de je falilo. Kolači su več bili pečeni. Bili su to zdigani z makom i rehima i slani klipiči.

Večerja je bila pri kraju. Unda je gazda hiže dišel po slamu koju smo deli pod stol i pod cmrek. Pak smo si skupa molili. Posle toga smo večerjali i išli smo na polnočku. Dok smo došli dimo, oblekli su nas v pidžame. Tu noč smo mi deca spali na toj slamici. V jutro dok smo se zbudili, ako smo meli sreče nas je pod cmrekom počekal red čokolade, a ako ne dobra je bila i jabuka. Mama nas je spravila i na Božič smo išli k meši vjutro, na božično mešo i pod večer na večernicu. Te den smo v selo nikam ne hodili. Božič je negda mel drugačku čar. Mi deca smo bili željni sega, ali smo s malim bili zadovoljni. Nisam živjela u ona vremena, ali po pričama moje bake ti su dani bili posebniji. Voljela bih bar jednom iskusiti Božić kakav je doživjela moja baka. Kim Glavina, 7. r., OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

50 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bez povjerenja nema nam života

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, A. Šenoe 2a

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Slušajmo svoj unutarnji glas, s oprezom vjerujmo drugima. Samo u savršenom svijetu svatko bi svakome mogao vjerovati

Dramatičan naslov samo je udica za Vašu pažnju. Kako me već znate, možete mirno nastaviti s čitanjem jer ne najavljujem apokalipsu na Silvestrovo. Svijet ide dalje, naravno. Pričamo o povjerenju u druge ljude. Kad pomislimo na povjerenje obično ga povezujemo s integritetom osobe, njenom spremnošću da bude pouzdana i odana s obzirom na danu riječ ili dogovor oko nečega, a potom pomislimo i na kompetentnost te osobe, na njene sposobnosti i vještine da djeluje kako treba. Što vrijedi obećanje da će nam netko pomoći ako taj to nije sposoban? Već kao male bebe mjerkamo okolinski svijet s ambicijom da nam on ponudi sigurnost i zadovoljenje naših potreba, a s odrastanjem sve više brusimo svoje alatke za postizanje kratkoročnih, a s vremenom i dugoročnih dobiti koje osiguravaju uspješnu prilagodbu. Ljudski um neprestano kalkulira što najbolje udovoljava njegovim kratkoročnim ili dugoročnim potrebama i stoga se, kako se mijenjaju situacije, mijenja i ljudska pouzdanost, sklonost poštenju ili prijevari. Nalazimo se na klizavom terenu, nema tko se nije poskliznuo i dao povjerenje tamo gdje nije trebalo. “Mislila sam da mogu vjerovati” puno puta u životu, zar ne? Problem može nastati kad se u prosuđivanju nečijeg poštenja i pouzdanosti oslanjamo na reputaciju osobe. Nažalost, istraživanja pokazuju da je etičnost u ponašanju često situacijski uvjetovana. Prošlo ponašanje nesavršen je prediktor budućeg ponašanja, to što je netko bio pouzdan i pošten ne znači da mu uvijek

možemo vjerovati, o motivima koje osoba ima ovisi hoće li nas, ili neće, iznevjeriti. To je s jedne strane obeshrabrujuće, nikome ne možemo uvijek i potpuno vjerovati, jer prošlo poštenje i pouzdanost ne predviđa stopostotno buduću vrlinu. S druge strane ohrabrujuće je što to vrijedi i za prošlo nepoštenje, koje ne implicira trajni porok. Kao što sveci često postaju grešnici, tako i grešnici mogu postati sveci. Nije lako shvatiti unutarnje i vanjske sile koje inhibiraju poštenje i pouzdanost, imajmo to na umu i kad prosuđujemo druge i kad prosuđujemo sami sebe, mudro koristeći urođene psihološke mehanizme koji nam pomažu da pronađemo valjane načine za prosudbu nečije vjerodostojnosti ili poštenja. Slušajmo svoj unutarnji glas, s oprezom vjerujmo drugima. Samo u savršenom svijetu svatko bi svakome mogao vjerovati. U svijetu kakav imamo povjerenje u druge osobe jest rizično, ali je nužno i korisno, a često i moćno. Bez povjerenja stvarno ne bismo mogli opstati, jer pitanja povjerenja zahvaćaju praktički sve aspekte ljudskoga života, od obiteljskih odnosa, odgoja i obrazovanja, partnerskih odnosa u ljubavnim ili poslovnim vezama, u velikim �inancijskim i investicijskim pothvatima, u upravljanju tehnologijama i medijima, u kulturi i politici, svugdje treba pažljivo propitivati vjerodostojnost izvora i opravdanost povjerenja. Uz želju da dobro razlučujete kome i čemu možete dati svoje povjerenje te da Vas nitko ne iznevjeri, želim Vam sretnu novu 2025. godinu!

27. prosinca 2024.

Doček nove godine

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Pod utjecajem prevelike količine alkohola slabi sposobnost prosuđivanja pa se olako ulazi u kontakte s osobama neprihvatljivog ponašanja

Doček nove godine često je sinonim za obilje jela i pića. Ako se malo i pretjera s užicima, pronalaze se opravdanja u našoj kulturi i običajima, uz objašnjenja da se želi „ispratiti“ godinu koja odlazi, a zdravicama svima poželjeti sreću u godini koja je pred nama. Naša tradicija potiče pretjerivanje u jelu, kao i u količini i raznolikosti popijenih alkoholnih pića. Velik se naglasak stavlja na alkoholna pića pod izlikom tradicije. Međutim, granica između ‘popiti piće’ i ‘opijanja’ je labava. Umjesto jednog popijenog pića neki se prepuštaju tzv. blagdanskom raspoloženju koje si tumače kao “pijano raspoloženje”, kao da postoji nepisano pravilo da se kontrola ponašanja stavi na stranu kada dođe taj dan na kalendaru. No ipak novogodišnja noć ne daje legitimitet za opijanje. Pijane novogodišnje zabave mogu biti razočaravajuće; započinju s uglađenim namjerama, a često se pretvore u noć spoticanja, ljepljivih podova i prolivenih pića. Pijana zabava nosi razne rizike. Pod utjecajem prevelike količine alkohola slabi sposobnost prosuđivanja, pa se olako ulazi u kontakte s osobama neprihvatljivog ponašanja. Tu postoji opasnost od ulaska u aktivnosti izvan zakona, ili u aktivnosti neodgovornog seksualnog ponašanja (što može dovesti do razvoja spolno prenosivih bolesti ili prisilnih spolnih odnosa ili neželjene trudnoće), ili do upravljanja motornim vozilom, čime se direktno ugrožava vlastiti i tuđi život. Osjećaji postaju nestabilni i nekontrolirani, lako se iz razdražljivosti prelazi u

nasilno ponašanje (vrijeđanje, razbijanje, uništavanje stvari, �izički nasrtaji na druge...). Ovakva ponašanja mogu izazvati agresivne reakcije drugih ljudi, pa pijana osoba lako može postati žrtva nasilja. Uvažavajući opasnosti prekomjernog pijenja mnogi će posegnuti za čašom ali bez pretjerivanja. Drugim riječima, piti će odgovorno – ograničiti unos alkoholnog pića, primjerice, čašu-dvije nekog pića. A svakako postoji i opcija trijeznog dočeka nove godine. Trijezna proslava Nove godine omogućuje početak godine s jasnoćom i bistrinom. To je prilika da se izbjegnu problemi i zdravstveni rizici koji dolaze s konzumiranjem alkohola. Trijeznost također znači osvježeno buđenje na Novu godinu. Umjesto stalnog posezanja za novim pićem, postoje druge opcije za zabavu. Na primjer, s toliko mnogo različitih društvenih igara na tržištu, noć igara, umjesto uobičajene pijanke, mogla bi pružiti dobar provod i razonodu. Na isti način na koji to čini ples, igranje društvenih igara može pokrenuti sustav nagrađivanja u mozgu oslobađajući navalu dopamina zbog kojega se osjećamo dobro raspoloženo. Moguće je organizirati i �ilmski maraton koji prikazuje tematske �ilmove (npr. trilere...). Dobru zabavu može pružiti i priređivanje moktela (bezalkoholnih koktela), dovoljno je uzeti omiljeni voćni sok, dodati sirup drugog okusa, po želji mineralnu vodu radi razigranih mjehurića, i svakako dodati začine (kardamom, klinčić, korijander...) i komadić voća ili listić mente za ukras. Pustiti mašti na volju i „smućkati“ niz varijanti. Alkohol nikako nije ključni sastojak dobrog provoda. Trijezna proslava omogućuje opuštenu usredotočenost na povezanost i druženje s najbližima, uživanje u aktivnostima bez rizika, stvaranje značajnih uspomena te početak nove godine sa svrhom. Trijezni možemo otkriti i njegovati ono najljepše u našim srcima – ljubav, nadu, sposobnost činiti dobro, empatiju, zahvalnost. Umjesto osjećaja �izičke i emocionalne iscrpljenosti koje nosi mamurluk, neusporedivo je ljepše uživati u bistrini, sreći i odmorenosti, osjećaju zdravog duha i tijela. Buđenje nakon čiste noći s nula mamurluka apsolutno je nemjerljivo dobro iskustvo – svjetlije i trezveno jutro. Stručni tim Savjetovališta za alkoholizam i alkoholom uzrokovane probleme želi vam puno sreće i zdravlja u novoj godini te pregršt osmijeha, ugodnih razgovora i zagrljaja.

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gastro putokaz 51

Glavno jelo:

Pileći file punjen jetrenom paštetom i pecivom uz domaće mlince i umak od brusnica

Prijedlog za blagdanski ručak iz baroka

Za blagdane birajte tradicionalna jela u modernoj varijanti Piše: Martina Korent

Iz Restorana Barok donosimo recepte za tradicionalni blagdanski ručak uz sitne moderne preinake. Objed započnite posebnim i profinjenim hladnim predjelom, ramsteakom s

telećim jezikom. Piletina i mlinci nezaobilazni su kada je riječ o glavnom jelu, no želite li modernu verziju ovog tradicionalnog jela, dodajte mu brusnice i povrće. Za desert oduševite i mlade i stare keksima s vrućom čokoladom uz miris cimeta.

domaći keksi s orasima i čokoladom uz vruću čokoladu za umakanje

Rolice ramsteaka punjene telećim jezikom i hrenom Sastojci za četiri osobe: • 400 g ramsteka (tankih odrezaka) • 280 g kuhanog dimljenog telećeg jezika • 4 čajne žličice hrena • 120 g svježe paprike, narezane na trakice • 2 žlice svježeg sira • 2 žlice sjeckanog peršina • Sol i papar po ukusu • Maslinovo ulje za pečenje

Priprema:

Skuhajte dimljeni teleći jezik u vodi dok ne omekša (otprilike 1 do 1,5 sat). Ohladite ga i narežite na tanke trakice. Za nadjev u zdjeli pomiješajte narezani teleći jezik, papriku, hren, svježi sir i sjeckani peršin. Začinite solju i paprom po ukusu. Odreske ramsteaka lagano istucite kako bi bili tanji. Začinite ih solju i paprom. Na svaki odrezak stavite žlicu nadjeva i zarolajte u čvrstu rolicu. Po potrebi učvrstite čačkalicama. U tavi zagrijte maslinovo ulje i pecite rolice sa svih strana dok ne porumene i meso ne bude pečeno (oko 8 do 10 minuta). Ostavite rolice da se ohlade, uklonite čačkalice i narežite ih na ploške.

• 2 žlice sjeckanog peršina • sol i papar po ukusu za domaće mlince: • 300 g glatkog brašna • 150 ml mlake vode • prstohvat soli za umak od brusnica: • 200 g brusnica (svježih ili zamrznutih) • 2 žlice meda • 100 ml goveđe juhe • 1 žličica gustina • 50 ml vode Za prilog: • 2 crvene paprike, narezane na trakice • 200 g bukovača (gljiva) • 12 šparoga • maslinovo ulje • sol i papar po ukusu

Priprema:

Desert:

Hladno predjelo:

Sastojci za četiri osobe: Za pileći file: • 4 velika pileća filea • sol i papar po ukusu • maslinovo ulje za pečenje za jetrenu paštetu: • 200 g pileće jetre • 1 ljubičasti luk, sitno nasjeckan • 1 crvena paprika, sitno nasjeckana • 2 češnja češnjaka, sitno nasjeckana • 1 mrkva, naribana • listovi celera, sitno nasjeckani • 50 g maslaca • 1 žlica konjaka ili rakije • 1 pecivo, namočeno u mlijeku i ocijeđeno

Priprema:

1. Priprema keksa: U zdjeli izmiksajte maslac i šećer dok ne postanu pjenasti. Dodajte jaje i ekstrakt vanilije, dobro izmiješajte. U drugoj zdjeli pomiješajte brašno, prašak za pecivo i sol. Postupno dodajte suhe sastojke u smjesu maslaca, miješajući dok se ne spoje. Umiješajte sjeckane orahe i Sastojci za otprilike čokoladu. Oblikujte tijesto u 20 keksa: kuglu, zamotajte u prozirnu za kekse: foliju i stavite u hladnjak na 30 minuta. Zagrijte pećnicu na • 200 g glatkog brašna 180 °C i obložite lim papirom • 100 g maslaca, za pečenje. Izvadite tijesto iz omekšalog hladnjaka i oblikujte kuglice ve• 100 g šećera ličine oraha. Lagano ih spljoštite i posložite na lim, ostavljajući • 1 jaje razmak između. Pecite 10 do • 1 žličica ekstrakta vanilije 12 minuta ili dok rubovi ne postanu zlatni. Ostavite kekse • 100 g sjeckanih oraha da se ohlade na limu nekoliko • 100 g nasjeckane minuta, zatim ih premjestite na čokolade rešetku da se potpuno ohlade. • prstohvat soli 2. Priprema vruće čokolade: U loncu zagrijte mlijeko na sred• 1 žličica praška za pecivo njoj vatri, pazeći da ne zavrije. za vruću čokoladu: Dodajte nasjeckanu čokoladu i miješajte dok se potpuno ne • 500 ml mlijeka otopi. Po želji dodajte šećer i • 150 g tamne čokolade, začine. U šalici pomiješajte nasjeckane gustin s malo hladnog mlijeka • 2 žlice šećera (po želji) i dodajte u lonac. Kuhajte još nekoliko minuta uz miješanje • 1 žličica škrobnog dok se čokolada ne zgusne. brašna (gustina) Poslužite kekse uz šalicu vruće • prstohvat cimeta ili čokolade. Uživajte u umakanju vanilije (po želji) keksa u toplu čokoladu.

1. Priprema jetrene paštete: U tavi otopite maslac i pirjajte luk dok ne omekša. Dodajte češnjak, papriku, mrkvu i listove celera. Pirjajte još 5 minuta. Dodajte pileću jetru i pržite dok ne bude pečena sa svih strana. Ulijte konjak i kuhajte dok alkohol ne ispari. Dodajte ocijeđeno pecivo i sjeckani peršin. Začinite solju i paprom. Smjesu usitnite štapnim mikserom ili u blenderu dok ne postane glatka. 2. Priprema pilećeg filea: Pileće filete razrežite po sredini (ne do kraja) i rastvorite ih poput knjige. Lagano ih istucite da budu tanji i ujednačeni. Začinite solju i paprom. Na sredinu svakog filea stavite žlicu jetrene paštete. Preklopite ili zarolajte filete i učvrstite čačkalicama. U tavi zagrijte maslinovo ulje. Pecite punjene filete sa svih strana dok ne budu zlatno smeđi i potpuno pečeni (oko 15 do 20 minuta). Izvadite čačkalice prije posluživanja. 3. Priprema domaćih mlinaca: U zdjeli pomiješajte braš-

no i sol. Postupno dodajte mlaku vodu i mijesite dok ne dobijete glatko tijesto. Tijesto podijelite na manje dijelove i razvaljajte tanko. Pecite na suhoj tavi ili ploči s obje strane dok ne porumene. Natrgajte mlince na komade i prelijte ih vrućom vodom na nekoliko minuta da omekšaju. Ocijedite ih. 4. Priprema umaka od brusnica: U loncu pomiješajte brusnice, med i goveđu juhu. Kuhajte na srednjoj vatri dok brusnice ne omekšaju. U šalici pomiješajte gustin s vodom i dodajte u umak. Kuhajte još nekoliko minuta dok se umak ne zgusne. 5. Priprema priloga: U tavi zagrijte maslinovo ulje. Dodajte papriku, bukovače i šparoge. Pirjajte dok povrće ne omekša i lagano porumeni. Začinite solju i paprom. Posluživanje: Na tanjur stavite mlince. Na mlince položite narezan punjeni pileći file. Prelijte meso umakom od brusnica. Dodajte pečeno povrće kao prilog.

52 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recept plus Hobotnica ispod peke savršena je za blagdanske dane

Hobotnica ispod peke za ljubitelje morskih delicija Bakini medenjaci ukrašeni orahom najslađa su uspomena na božićne dane

MEĐIMURSKA KUHARICA

Bakini domaći medenjaci

Piše: Aleksandra Sklepić

Medenjaci su popularna tradicionalna slastica koja nas podsjeća na Božić kakav smo slavili sa svojim bakama i djedovima. Ovi mirisni kolačići od brašna i meda imaju dugu povijest i često se pripremaju u posebnim prigodama, poput Božića, proslava ili obiteljskih okupljanja. Od njih cijela kuća zamiriše, a njihov okus dugo ostaje u mislima i bez njih su božićni i novogodišnji blagdani nezamislivi. Priprema domaćih medenjaka: Pećnicu upaliti na 200 stupnjeva i ostaviti da se zagrije. Pleh obložiti masnim papirom za pečenje. Od svih

sastojaka zamijesiti tijesto. Rukama uzimati smjesu i oblikovati kuglice, koje se stavljaju na pleh. Svaku kuglicu malo stisnuti dlanom i obavezno ostaviti razmak od par centimetara između svake. Na vrh svakog medenjaka staviti polovicu jezgre očišćenog oraha radi ljepšeg izgleda i bogatijeg okusa. Veće kuglice peku se deset minuta, a manje nekoliko minuta kraće. Medenjaci su gotovi čim im dno malo počne tamniti, pa treba otvoriti pećnicu i provjeriti na samim medenjacima. Treba paziti da se ne prepeku, jer se, nakon što se ohlade, medenjaci još malo stvrdnu.

Sastojci:

- 150 g ulja ili svinjske masti - 150 g šećera - 150 g meda - 360 g glatkog brašna - 1 cijelo jaje - dva prstohvata sode bikarbone - malo cimeta ili začina za medenjake - po želji se u medenjake može dodati i nekoliko žlica mljevenih oraha ili ukrasiti orahom na vrhu

VINO TJEDNA

Traminac mirisni – Vina Lovrec

Uoči novogodišnjih praznika, predstavljamo vam vino tjedna koje će obogatiti vaše blagdanske trenutke – Traminac mirisni iz 2018. godine, a proizvode ga Vina Lovrec. Ovo izvanredno vino najviše klase očarava dubokom zlatnom bojom koja naginje k jantarnoj. U mirisu se isprepliću složeni tonovi sušenih kora citrusa poput naranče i limete, uz dodatak džema od marelice i mednih nota, dok plemenite primje-

se botritisa doprinose njegovoj kompleksnosti. Okus je slatkast, gust i koncentriran, što ga čini idealnim izborom za aperitiv, ali i kao izvrstan desert koji može zamijeniti kolače. Ovo vino ponosno nosi Decanterovo srebro zlatnog sjaja, a na slovenskom Pomurskom sejmu 2024. godine nagrađeno je Velikom zlatnom medaljom kao najbolje ocijenjeno vino iz inozemstva. (sh)

Hobotnica ispod peke pravi je dalmatinski specijalitet pripremljen na tradicionalan način. Polako se peče ispod peke s krumpirima i aromatičnim začinima, stvarajući sočno i neodoljivo jelo puno okusa. Savršen je izbor za one koji žele doživjeti mediteranske okuse, ali i uživati u neodoljivom jelu kakvo može biti samo ono pripremljeno ispod peke. Smrznutu hobotnicu odlediti, očistiti i oprati. Staviti

je u lonac na vatru i pirjati je na suho uz povremeno okretanje. Pirjanje traje dok se tekućina ne iskuha i na dnu lonca ostane samo ljubičasti talog. Kad je hobotnica pustila vodu, maknuti je s vatre i ostaviti sa strane. Mladi krumpir oprati i narezati na polovice. Posložiti ga u lim u kojem ćete peći hobotnicu, malo posoliti i dodati narezan luk. U sredinu staviti hobotnicu te sve skupa preliti maslinovim uljem i vinom.

27. prosinca 2024.

Sastojci: - 2 kg smrznute hobotnice - 1 kg mladog krumpira - 100 ml maslinova ulja - 200 ml bijelog vina - 3 češnja češnjaka - 2 glavice luka - sol, papar i peršin, prema vlastitom ukusu Poklopiti pekom i prebaciti na žar. Pecite oko 40 minuta. Priprema umaka: U lonac u kome se pirjala hobotnica dodati malo maslinovog ulja i na ljubičastom talogu pirjati sitno sjeckani češnjak. Dodati papar i peršin te kuhati dvije minute. Otvoriti peku, preliti hobotnicu i krumpir umakom i ostaviti još 2 – 3 minute da krumpir upije umak. Poslužiti vruće.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Integralni kruh U manjoj zdjeli pomiješajte suhi kvasac, žličicu bijelog glatkog brašna i žličicu šećera, a zatim dodajte mlako mlijeko pa sve ponovno dobro promiješajte. Ostavite na toplom mjestu oko 10 minuta da se kvasac aktivira. U dublju zdjelu stavite obje vrste brašna i sol, promiješajte pa u sredini napravite udubinu u koju dodajte uzdigli kvasac, mlaku vodu i ulje. Sve sastojke promiješajte kuhačom da se dobro povežu, a zatim premjestite na pobrašnjenu podlogu pa ga mijesite dok ne postane mekano, podatno i glatko. Tijesto oblikujte u štrucu, a zatim ju premjestite u kalup za kruh obložen papirom za pečenje.

Prekrijte ju kuhinjskom krpom i ostavite na toplom oko 40 minuta da se digne. Tijesto lagano zarežite nožem, po želji premažite jajem koje ste umutili s malo vode pa ga pospite sjemenkama lana i sezama. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 Celzijevih stupnjeva oko 40 minuta. Prije rezanja kruh dobro ohladite.

Sastojci: - 400 g pšeničnog brašna od cjelovitog zrna (integralnog) Čakovečki mlinovi - 100 g pšeničnog bijelog glatkog brašna Čakovečki mlinovi - 1 vrećica suhog kvasca (+ 50 ml mlakog mlijeka, žličica brašna i šećera) - 1 žličica soli - 250 ml mlake vode - 100 ml ulja - 1 jaje i sjemenke lana i sezama (po želji)

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 53

SINIŠA PERENC – PERO iz Pušćina

Međimurska juha sa suhim mesom za okrepu nakon blagdana

Pero s Međimurskom juhom od suhog mesa

Svako je domaćinstvo u našoj prošlosti imalo tavan pun suhog mesa, stoga ne čudi što je iz ovih slavnih, domaćih delicija nastala i krepka juha Piše: Aleksandra Sklepić

Nakon prepunog blagdanskog stola i pretjerivanja u jelu i piću, svima nam odgovara nešto čime ćemo se okrijepiti i skupiti snagu za radne dane koji dolaze nakon bezbrižnih blagdana. Tradicionalno, na Novu godinu ili u danima nakon dočeka, u našem se kraju sprema sarma ili neko jelo od kiselog zelja. Pomalo zaborav-

ljeno krepko jelo, koje je služilo također za revitalizaciju i odmor tijela od prejakih obroka i kolača, je međimurska juha, koja se i danas sprema u brojnim našim obiteljima, posebno onim koje drže do očuvanja kulinarskih običaja naših predaka. Domaća juha draga je mnogim Međimurcima

Recept za Međimursku juhu

Sastojci: - 30 dag sušenog mesa – kare, vra�na, špek - malo slanina - 1 šalica za kavu hajdinske kaše - 1 velika glavica luka - nekoliko češnja češnjaka - začini: sol, papar, lovorov list, slatka mljevena paprika ili dimljena mljevena paprika - 1 kiselo vrhnje - malo oštrog brašna - goveđi temeljac - mlijeko, 2 do 3 dl

Priprema: Meso nareza� na kockice i poprži� na slaninama. Pred kraj prženja doda� nasjeckani češnjak i podlija� goveđim temeljcem. Doda� malo vode i glavicu luka u komadu, ne je reza�. Začini� mljevenom paprikom, doda� sol i papar i 2 do 3 lista lovora. Sve zajedno kuha� oko 1 do 1,5 sat, a petnaest minuta prije kraja doda� hajdinsku kašu. Neposredno prije završetka, u posebnoj zdjelici pripremi� pritep – pomiješa� brašno, mlijeko i vrhnje te sve doda� u juhu, uz stalno miješanje. Pus�� da sve zajedno provri par minuta i servira�. Luk koji se kuhao u komadu izvadi� prije serviranja.

Riječ je o jednostavnoj juhi od suhog mesa u koju se najčešće dodaje vrhnje, pa u nekim dijelovima Međimurja ima naziv i pretepena juha. Svako je domaćinstvo u našoj prošlosti imalo tavan pun suhog mesa, stoga ne čudi što je iz ovih slavnih, domaćih delicija nastala i krepka juha. Siniša Perenc – Pero iz Pušćina pravi je poznavatelj međimurske kuhinje, pa je s nama podijelio recept za svoju pretepenu Međimursku juhu. - U mojoj se obitelji oduvijek kuhalo na tradicionalan način, pa sam sve što sam naučio od svojih roditelja i bake Ivanke, sačuvao i rado primjenjujem kad sam kuham.

Još i danas, kod nas su obavezne tradicionalne međimurske koline, sa svim proizvodima koji nakon njih slijede: suho meso, čurke, hladetina, kobasice, slanine i meso iz tiblice. Svi to volimo i nije nam teško održavati ovu vrijednu tradiciji, ispričao nam je Siniša. Siniša, zvani Pero, rado kuha za svoju obitelj – suprugu Željku i sinove Lovru (16) i Jakova (12). Recepti za jela svi su redom obiteljski, pa se na njihovom stolu često nađu grah, zelje, �ileki te brojna druga domaća jela. Za kuhanje koristi posebne glinene lonce, napravljene specijalno za kuhanje tradicijskih jela, koje nabavlja u Lepoglavi. Oni svakom jelu daju domaći, tradicijski okus, zbog čega ih je i nabavio, nakon duže potrage za njima. Pero voli kuhati i za društvo i prijatelje pa je često glavni kuhar kotlovine, bograča, rošti-

lja i sarme. Svoju vještinu kuhanja imao je priliku pokazati i nedavno u Čakovcu, gdje je s prijateljima Vugrin Nikolom i Graf Kristijanom kuhao Međimursku juhu. Svoju su ekipu nazvali “Selski dunđeri”, što na njemačkom znači majstori koji se razumiju u sve. Cijela obitelj Perenc je, prema riječima našeg kuhara, “vudrena i na glazbu”, pa uz dobro jelo ne izostane ni dobra fešta uz pjesmu, što je lijepo opuštanje nakon svakodnevnih obveza. Glavna mu je slobodna aktivnost ipak ribičija, pa uvijek kad uhvati par sati, “pobjegne” u svoj mir u prirodu, uz štap i udicu. Zanimanje mu je također vezano uz vodu, jer se bavi montažom bazena, pa je i na poslu uvijek uz vodu, što bar djelomično podsjeća na rijeku i jezero gdje najradije boravi.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 31. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 3. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnik: Marija Žigmund iz Gornjeg Hrašćana

br. 1528 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 31. prosinca 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 3. siječnja 2025.

54 Mozaik

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Ivanje ili Januševo – 27. prosinca Piše: Ines Virč, kustosica pedagoginja

vanje ili Januševo, 27. prosinca, dan je svetoga Ivana, sina Zebedejeva, mlađega brata Jakovljeva koji je zajedno sa Šimunom i Andrijom bio ribar na Genezaretskom jezeru zbog čega je često prozvan i Ivan Nezerenski. Ivan je bio Isusov MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

najmiliji učenik, najmlađi od dvanaestorice apostola. Bio je nazočan kod Isusova razapinjanja na križ kada mu je Isus povjerio svoju majku Mariju. Prema predaji, nakon Marijine smrti djelovao je s Petrom u Judeji, a potom je u Maloj Aziji utemeljio sedam Crkava. Poslije je živio u Efezu, gdje je preživio mučenja za progonstva cara Domicijana, i naposljetku bio prognan na otok Patmos. Autor je biblijskih knjiga Novoga zavjeta: Evanđelja po Ivanu, triju poslanica i knjige Otkrivenja (Apokalipse), koje se ubrajaju među najčitanija djela ranokršćanske književnosti. U kršćanskoj se ikonografiji prikazuje s orlom i knjigom. „Općenito valja ovu pticu smatrati simbolom uskrsnuća. To se temelji na drevnom vjerovanju da orao povremeno obnavlja svoje perje i svoju mladost

time što najprije leti prema suncu, a potom naglo zaroni u vodu. Orao nadalje označuje novi život koji je započeo u krsnom studencu, a tako i kršćansku dušu ojačanu milošću. Postojalo je uvjerenje da orao ima sposobnost uzlijetanja uvis sve dok se ne izgubi iz vida te da pri tome može izravno gledati u žarko sunce. Kako se sveti Ivan u svojem Evanđelju vinuo uvis u promatranju božanske naravi Krista Spasitelja, orao mu je bio znak uzvišena nadahnuća i postao njegovim simbolom.“ Od ranog srednjovjekovlja na blagdan svetoga Ivana blagoslivlje se vino koje se dijeli kao „Ivanova kapljica“. Naime, prema predaji, Ivan je morao popiti smrtonosni otrov, ali mu se nakon toga nije ništa dogodilo. Zato, „ ...po zaslugama svetoga Ivana apostola i evanđelista budu blagoslovljeni i zaštićeni svi,

Sveti Ivan, apostol i evanđelist

koji vjeruju u te i piju iz ove čaše. I kao što je blaženi Ivan pijući iz čaše otrov ostao posve zdrav, tako neka se po njegovim zaslugama izbave od svakog otrovanja i kakve mu drago štete svi, koji danas na čast blaženog Ivana piju iz ove čaše, i neka se, prinoseći sebe tijelom i dušom, oslobode od svakoga grijeha...“

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

LJUBAV: Činit će vam se kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i biti doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno biti odsutna. Čežnje će ojačati, a s njima i osjećaj usamljenosti. Neki će mir nalaziti u aktiviranju mašte i svojih snova. KARIJERA: Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku i zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali. Ovo će vam teško sjesti. Ipak, morat ćete prihvatiti ono što se nudi i prilagoditi se najbolje kako znate. Imajte na pameti da će kasnije biti lakše. ZDRAVLJE&SAVJET: Relaksacija je imperativ. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5 VAGA (24.9. - 23.10.)

LJUBAV: Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će prolazno turbulentno razdoblje gdje će trebati pokazati dosta tolerancije i samokontrole. Neka ne ulaze u jalove rasprave. KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da postajete sve kreativniji. Zbog toga ćete početi raditi s više zadovoljstva. Vaše ideje bit će dobro prihvaćene od strane mladih osoba. Neki će dobiti priliku za nastup ili prezentaciju pred publikom. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

BIK (21.4. - 20.5.)

LJUBAV: Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze. KARIJERA: S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena ozbiljnost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću, pa će se mnogi iznenaditi kako smjelo vodite cijelu stvar. Uspjet ćete gotovo u svemu. ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje se osjećate dobro. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

LJUBAV: Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još uvijek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se rastužiti i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i vjerujte u ljepše sutra. Ono je pred vratima. KARIJERA: Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage protivnika, te da postupite realno i pametno. Važno je da ekonomizirate sa svojim snagama. ZDRAVLJE&SAVJET: Red odmora uvijek neka prati red aktivnosti. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LJUBAV: Polako ulazite u dinamičnu fazu kad će vas ljubavne prilike iznenađivati. Ako već jeste u vezi, moglo bi doći do obostranog zavođenja što se može pretvoriti u festival taštine. Ponekad ćete pretjerivati, ali bit ćete zadovoljni. KARIJERA: Otvaraju vam se vrata jedne suradnje koja financijski obećava. Bit ćete veseli zbog toga. Proanalizirat ćete sve mogućnosti i krenuti u razradu dobrog plana. Ponekad ćete biti zbrkani, no to je samo prolazno. Provjeravajte detalje. ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerujte u ljepše sutra bez obzira na sve. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

LJUBAV: Moguće je da će vam nedostajati izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će, pa nemojte stvarati umjetne situacije zbog sporta. Tako ulazite u zamku iluzija. Prihvatite ovo kao prolazno zatišje i uživajte u sitnicama. KARIJERA: Pred vama su dani kad ćete vjerojatno imati priliku pokazati koliko ste ljubazni i uslužni u svom radu. Bit će to dobrodošao izazov koji ćete objeručke prihvatiti. ZDRAVLJE&SAVJET: Obuzdajte svoju potrebu za akcijom pod svaku cijenu. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Također, na blagdan svetog Ivana iznosi se iz kuće slama unesena na Badnjak i stavlja se na voćke kako bi bolje rodile naredne godine te se iz zdenca vadi jabuka božićnica, razreže se i pojede se komadić (ali nikako onaj s razrezanom košticom jer se vjerovalo da onaj tko pojede komadić jabuke s razreza-

nom košticom prvi umre) kako bi svi bili zdravi. Sveti Ivan zaštitnik je teologa, pisaca, skladatelja, slikara, zazivaju ga kod opeklina, žrtava požara, a štuje se i kao zaštitnik prijateljstava. U novoj godini budite jedni drugima prijatelji, uživajte u Ivanovoj kapljici i nek vas čuva jabuka božićnica.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vodenjak, Bik, Vaga RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

LJUBAV: Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i pomalo egzotičnim temama. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će samo osobu iz svojih snova. KARIJERA: U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija jednostavno zato što bi vas netko mogao doživjeti kao neprofesionalnu osobu, a vi to zaista niste. Pažljivo procijenite koliko osjećaja treba pokazati. ZDRAVLJE&SAVJET: Redovno se opuštajte. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje. Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine kroz odlazak na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami trebali bi češće izlaziti iz kuće. Bit će im bolje među ljudima. KARIJERA: Niste sigurni u svoje ideale. Zato tražite nove uzore. Neki će jednostavno početi oponašati osobe iz njihove profesije koje im se sviđaju. I to je neki put, ali trebate doći do sebe i svojih specifičnosti. Pozabavite se svojim ciljevima. ZDRAVLJE&SAVJET: Punite baterije relaksacijom. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom pomalo škripiti. Samci će ostati kod kuće. KARIJERA: Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljavati druge kad naiđu teže minute. Netko će možda kukati što ima puno posla, ali vi ćete sve okrenuti na šalu. Tako ćete poticati i sebe i kolege. ZDRAVLJE&SAVJET: Manjak energije nadomjestite dobrim planom. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

JARAC (22.12. - 20.1.)

KARIJERA: Sazrela vam je ideja o tome kako zabaviti i zavesti jednu osobu do koje vam je stalo, pa ćete se potruditi to i učiniti. Vjerojatno ćete uspjeti, ali pod uvjetom da prihvatite i neki kompromis i da ne skačete na svaku provokaciju. Bit će ih i dalje. KARIJERA: Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što vas možda zbunjuje. Ipak, nije ni tako loše, jer polako hvatate konce u svoje ruke. To će ići postepeno. Zato ne žurite, nego idite korak po korak. ZDRAVLJE&SAVJET: Sve će kasnije doći na svoje mjesto. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

LJUBAV: Vedrina, pozitivan duh, šarm i uživanje u malim stvarima – sve će to obilježiti vaš privatni život ovih dana. Zato se ne brinite oko sitnica, one nisu toliko važne. Radije uživajte u onom što imate i živite. Neki će maštati. KARIJERA: Bit će previše želja i premalo prilika za njihovo trenutačno ostvarenje. Vaše ambicije nisu male, ali okolnosti će vas navoditi na nužnu suradnju s drugima. Vrijeme je dobro za planiranje novih poteza, ali realizacija će možda malo pričekati. ZDRAVLJE&SAVJET: Nemojte biti nestrpljivi. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

RIBE (20.2. - 20.3.)

LJUBAV: Vjerojatno ćete se osjećati pomalo usamljeno ili ćete sanjariti na javi. Primirite se i povucite u tišinu i meditaciju. Ne očekujte baš mnogo više od onog što trenutačno imate. Tako ćete najbolje održati solidan status quo. KARIJERA: Okolnosti, ljudi i događaji sve će vas više navoditi na to da trebate poraditi na svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju. Niste baš perfekcionist po prirodi, ali ćete potražiti sve informacije koje bi vam u tome mogle pomoći. ZDRAVLJE&SAVJET: Istina je cjelina. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

27. prosinca 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Prohladno i većinom suho VREMENSKA SLIKA: Ni ove godine nismo imali bijeli Božić, posljednji takav bio je 2007. godine. Vrijeme će se u sljedećim danima zadržavati prohladno, ali čini se i sunčanije što će mnogima odgovarati. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Blagdan sv. Stjepana donosi nam nastavak suhog, vjetrovitog i prohladnog vremena. Bit će i dužih sunčanih razdoblja. Temperatura zraka bi mogla narasti do 6 ili 7 °C, ali umjeren sjeverac će održavati zimski dojam.

U petak ujutro postoji mala mogućnost za susnježicu. Čini se da bi tijekom dana opet bilo uglavnom suho uz nešto umjerenog sjevernog vjetra. Ono što je dobro da postoji šansa i za sunčana razdoblja, a temperatura zraka neće se bitnije mijenjati u odnosu na prošle dane.

Prognostički materijali pokazuju da je oko subote izvjesno uglavnom suho i hladno vrijeme. Sjeveroistočni vjetar bi trebao oslabjeti i prestati pa će temperatura ujutro biti malo ispod nule, a dnevni maksimalac malo iznad nule. U nedjelju i ponedjeljak većinom suho i hladno zim-

Kad na Novo leto sunce lepo svetli, žita, riba, voća i vina dosta ćeš imati.

sko vrijeme primjereno dobu godine. Noći u minusu, a dani u laganom plusu. Mjestimice može biti dugotrajne magle ili niskih oblaka. Čini se da bi se takvo vrijeme trebalo nastaviti i sredinom sljedećeg tjedna pa postoji velika vjerojatnost da bi i doček 2025. godine mogao proći suho. No,

to treba još pratiti u dnevnim prognozama. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 24.12.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 29. prosinca 1978. godine u Koinasu u Rusiji izmjereno -55 Celzijusa IZLAZI 27.12. u 07:32 h 31.12. u 07:33 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 27.12. u 16:14 h 31.12. u 16:17 h

• 31. prosinca 1968. godine u Agati u Sibiru izmjeren dosad najviši tlak zraka od 1083,8 hPa

VICOTEKA Nova godina Nova godina dočekuje Chucka Norrisa!

Kalendar

Pita muž ženu. – Što bi ti voljela da sam ja? – Kalendar! – Je li to kako bi me mogla gledati svaki dan? – Nije, nego da te mijenjam svake godine!

Ženidba

Svekar kaže zetu: – Sad kad si se oženio, nadam se da više nećeš praviti gluposti. – Neću, ovo je bila posljednja.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Zoran Horvat

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1526. pronađite na stranici 21.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

V nedelo navečer bode bič počil! Spala kniga na osem slovi Kak god je dauko bilo ve nam je čistam blizo i tu pred nosom, očem reči, čistam pred nami, na poceko, so novi izbori, znova davanje glasov za precednika oliti precednico Lepe Naše. Kak to naši vnuki velijo, još se sam dvapot stanemo i idemo glase davat kaj bodemo unda znali što bode precednik Lepe naše vu ovih pet let štere so pred nami. Hajdi se je jiv grozilo kaj se bode kandideralo na ovaj izboraj, ali je na se zadje knjiga spala na osem slovi. Verjem da znate što je teh osem dečki i puci šteri kanijo pobediti i pet let sedeti vu nejvrednešoj fotelji v Lepoj Našoj i to onoj precedničkoj na Pantovčako. Dve naše nejjakše stranjke oliti pak partije, HDZ-e i SDP-e imajo svoje, kak oni velijo, nejbolše kandidate: Hadezeovci so na birački spisak porinuli doktora Primorca, šteri jedini more pobediti Zokija Milanoviča za šteroga pak so SDP-ovci stoprocentno sigurni da bode još jeden mandat "šaka z Pantovčaka". Ak denemo roko na srce moremo čistam le�ko priznati da bodo ovi dva kandidati nejglavneši igrači i da bodo oni, brzčas, došli i v drugi krug. Od ostalih so tu Mostovec Miro Bulj, Ivana Kekin, ona se More, ruon kak i jena stranjčica, tu je i Branka Lozo, stranka DOMINO, nezavisni kandidati Marija Selak Raspudič, Tomislav Jonjič i Niko Tokić Kartelo. Saki od jiv je v nečemo dober ili pak bolši od drugih, o nešternima se čuda piše, a o nešternima, kak napriliko Tomeko Jonjičo, čistam nikaj. Vidite da se nam hajdi jiv nudi kaj bi bili ne sam naši precedniki nek i precedniki Lepe Naše. Morem vam reči da si jako teško zbiram komo bodem svojega glasa dal, ali je več dosti oni šterima sigurno ne bodem. Čistam bode drugač zgledal moj listek ak se v nedelo vjutro stanem na levo nogo nek unda ak se stanem na desno. A vi, moji poštuvani čitateli, vi več znate komo bodete svojega dali i več brzčas znate što bode i pobedil?

Marica ima svoje adute

V predizborni kampanji smo kaj kaj toga zazvedili makar je ne

preveč dugo trajala. Saki od precedničkih kandidatlinov je rival na svetlo dneva ono kaj mo je pasalo, ono de je nejjakši i nejvredneši, a skrival je, kuliko god je to mogel, svoje falinge i nejslabeše točke. Tak smo mogli zazvediti, ak smo dobro poslušali kak je nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudič jedina štera bi mogla pobediti "šako z Pantovčaka" v borbi za drugi petoletni mandat v drugomo krugo. To nam je se čistam jasno i jako smo dobro razmeli kaj nam je štela z tem reči, ali smo nikak i nigdi ne uspeli zazvediti kak bode ona itak došla v te drugi krug? Razmem da nesme se adute deti na stol predi izborov, ali nam, biračkomo telo, to mora reči jerbo na naše glase računa i brez nas nebre uspeti. No, ak nam je do ve ne rekla unda niti ne bodemo zazvedili jerbo je zutra izborna šutnja i jako sam najgerek po šteromo bode to prečeco Marija došla v drugi krug?

Ivana oče kaj bodemo si jednaki

Ivana Kekin, žena od pevača Mile Kekina, od pjevača, a ne labodoritaša tak kaj bodemo stoprocentno znali o komo se spominamo. Ona dohaja i njo podržavle stranjčica štera se zna i šteri se MOREJO. Ivana nam lepo obečuvle kak bodemo si jednaki dok bode ona precednica i si bodemo jednako se mogli. Nejpredi sam ne mam razmel kaj nam to Ivana oče reči, ali pomalem so došle vum tajne jenoga precedničkoga predizbornoga programa tak da ve znuomo da ak bode Ivana precednica unda bodemo mogli kupuvati zemljo čistam blizu morja, kak vu Dalmaciji tak i vu Istri, po ceni za jeden kvadrat kak koštaju fritule v Zagrebo za vreme adventa. Tak je ona kupuvala do ve, pak sam oče kaj bodemo vu Lepoj Našoj si meli iste prilike, iste šanse i iste cene. Nedjelja bode pokazala kuliko mi, biračko telo, verjemo Ivani?

Komo se je zameril Tomek Jonjičov?

Dok je Tomek Jonjičov donesel odluko kaj se bode kandideral za precednika Lepe Naše na ovim izborima prekzutra neje se nadjal kaj bodo ga si, i to ruon si, novinari preskakali i hodali polek jega kak polek turskoga grobja. Si znajo da je

Goran Brumnjak razveselio djecu kamionima i slatkišima

Tomek jeden od bolšoih kandidatov šteri so deli svoje ime na listeke za precednika Lepe naše, ali se je vu toj ne preveč dugoj predizbornoj kampanji o jemo nikaj ne moglo preveč zazvediti. Tu i tam je nekaj malo pisalo, radio i televizija so rekli par reči, i to ne saki den, ali za Tomeka se je ne smelo preveč znati. Kak je počelo prvoga dneva tak je i završilo čistam pre krajo, a tak mo i ankete ne davlejo nikše šanse. A što bi za njega glasal ak se niti ne zna da je na listeko. Niti to se je ne preveč pripovedalo kak je Tomek donesel v Izborno poverenstvo nejveč potpisov posle Milanoviča i Primorca šterima so potpise se skupljale partija i stranka. Novinari so zebrali svoje adute i nišči jiv je ne mogel natirati kaj bi i Tomeko dali malo placa v medijima. A posle izborov si bodo z prstima kazali na nas biračko telo!

Goran Brumnjak aktivan je u zajednici vozača i sudjeluje u organizaciji raznih događanja, uključujući i ovogodišnji konvoj Djeda Mrazova kojim su u subotu razveselili djecu ukrasivši kamione i dijeleći slatkiše. Goran, poznat kao Učkarić, 44-godišnji je vozač kamiona iz Čakovca, koji je rodom iz Lovrana. Već 24 godine živi i radi u Međimurju. Njegov nadimak "Učkarić" potječe od njegovih korijena iz prekrasnog sela Lovranske Drage, smještenog u Parku prirode Učka. (mg)

Jeden svetek, a dve čestitke

Ovo leto smo za jeden od nejvekših, ak ne i nejvekši svetek nas krščana i katolika Božič, da je Isusek došel na svet vu štalici i na slamici, meli dve čestitke. Najme kaj, več se lani počelo z čestitkaj za srečne svetke i to sam zbog radi toga kaj se ne bi spominjalo Božiča, a z tem se je nastavilo i ovo leto. Nebrem nikak razmeti kaj z tem nešči oče što nam čestita srečne svetke, a nigdi ne muoči zazvediti šteri so to svetki šteri bi nam trebali biti srečni. Nebrem razmeti je li nešči dojde k sosedo, pajdašo ili pak rodbini na rođendan i čestita mo srečne svetke. To sam još nigdi ne čul pak mi je zato jako čudno kaj očemo čestitati Isuseko rođendan i unda čestitamo srečne svetke. Pak si znuomo da se je Isusek narodil na Božič, a te den je svetek postal posle. Još nekaj, znuomo da je naš župan jako pedanten i da o semo vodi računa i da jemo nebrejo pobeči nikše sitnice, a za nekaj vekšega se niti ne bodemo spominali i zato mi nejde nikak v glavo kak je vu svojoj čestitki za ovoletošje svetke pozabil čestitati Božiča, očem reči, nekak ga je preskočil i mam je prešel na novo leto. Ne znati što je tu zahuzal, ali čestitko za Božič smo mi čitatelji ne dobili!

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr