PROPUST u Županijskoj bolnici Čakovec
str. 2
Ravnatelj
-
MATIJA POSAVEC, međimurski župan na kraju mandata
PREVIRANJE ZBOG NOVOG KADROVIRANJA
Djelatnici kirurgije žele voditelja kojeg oni cijene
PRISJETIMO SE događaja koji su obilježili prošlu godinu
str. 8-9 str. 4-7
PONOVNO ŽIV!
EMOTIVAN SUSRET Marka
Herenčića s doktoricom Lucijom Lepen Jurak, koja mu je sa svojim timom spasila život
Srce mi je ponovno zakucalo tek nakon šestog elektrošoka
AUGUST PINTARIĆ (69) iz Štefanca pokopan na staru godinu
Gusti je stradao tik do kućnog praga
ODVAŽNI MLADENCI iz Preloga Dino je svoju Barbaru na vjenčanje dovezao traktorom
IZBJEGLI TRAGEDIJU u Čakovcu zbog trovanja ugljičnim monoksidom Četveročlana obitelj umalo stradala uz kobni kamin
Na kraju još jedne godine, prisjećamo se trenutaka koji su je obilježili i okrećemo se budućnosti s novim željama. U anketi smo pitali prolaznike po čemu će naj-
više pamtiti 2024. godinu, je li to bila godina uspjeha, izazova, sreće ili posebnih trenutaka te što si priželjkuju u nadolazećoj 2025. godini. (Ana Vadlja)
Jana Bračko, Čakovec - 2024. godinu ću najviše pam�� po tome što sam završila fakultet, putovala i stvarala nove uspomene s meni dragim ljudima. Nadam se da će 2025. godina bi� još bolja od ove, puna zabave, ljubavi i najviše zdravlja.
DOČEK NOVE
GODINE pamtit ćemo zauvijek
Maleni Marko prva je beba rođena 2025.
Na Novu godinu u 6:45 sati na Odjelu ginekologije i porodništva s neonatologijom rođena je prva beba u 2025. godini. Mali Marko, težak 3540 grama i dugačak 52 cm, došao je na svijet carskim rezom bez komplikacija. Ponosni roditelji su Viktoria i Maksym Lobur, kojima je to treće dijete. (sh)
Teo Horvat, Čakovec - 2024. godinu budem najviše pam�o po zabavnim izlascima u Paladin, druženjima s mojim prijateljima i dobrom provodu. Od nove godine očekujem isto jako puno zabave i još boljih izlazaka s društvom.
Jelena Jakšić, Čakovec - Kaj da vam velim, po ničemu dobrome. Uglavom budem ju pam�la po nega�vnome, posebno za nas umirovljenike. Mirovine su male, dok si stariji si i bolestan i tak, plaćaš lijekove, dopunsko, još ako si podstanar, teško je to. U 2025. samo da je zdravlja, a ostalo kak bude, bude.
Željko Mikulić, StrahoninecEvo, pam�l budem 2024. po predsjedničkim izborima koji su se održali za kraj godine, supruga i ja smo baš pra�li, a i po pobjedi Zorana Milanovića. Ovak mi 2024. nije bila nekaj posebnoga, a u 2025. samo da smo svi živi i zdravi.
Maja Poje, Čakovec - Pam�t ću 2024. po putovanjima, izle�ma s djecom, druženjima s prijateljima i uglavnom po dobrim ljudima. Iako je ova godina bila dosta izazovna i teška, u novoj godini želim puno zdravlja i da smo svi sretni i zadovoljni.
Pacijentica je umrla za tri dana, no iz bolnice tvrde kako je uzrok smrti osnovna bolest, zbog koje se i liječila na Onkologiji
Još jedna primjer netransparentnosti dogodio se ovih dana u bolnici i potresao javnost. Nemile događaje u današnje vrijeme nije moguće sakriti, već javnost očekuje objašnjenje odmah, jer u protivnom imaju osjećaj da se nešto prikriva.
U bolnici se dogodila zamjena krvnog pripravka koncentracije trombocita. Onkološkoj pacijentici starije dobi dali su krvni pripravak namijenjen drugom pacijentu na odjelu Onkologije.
Tri dana nakon što je primila krivi krvni pripravak pacijentica je preminula. Pacijentica je iz okolice Vinice, no kako joj kćer radi kao medicinska sestra u čakovečkoj bolnici, hodala je u Čakovec na terapije.
To se dogodilo u ponedjeljak 23. prosinca, a preminula je u četvrtak 26. prosinca. Samo dan kasnije ravnatelj bolnice NIkola Hren održao je konferenciju za novinare (pišemo o njoj na susjednoj stranici), ali niti jednom riječju nije spomenuo nemili događaj.
Zbog pogrešne identi�ikacije bolesnika krvni su pripravci zamijenjeni, no krvni pripravak koji je dobio drugi pacijent, navodno iz Nedelišća, bio
je zdravstveno siguran za tog pacijenta. U bolnici su rekli kako je u ovom slučaju Ministarstvo zdravstva pravovremeno obaviješteno, u skladu s propisanim protokolima, u roku od 24 sata. Nakon što je događaj uočen, odmah je pokre-
nut izvanredni unutarnji nadzor s ciljem detaljnog utvrđivanja svih okolnosti i činjenica vezanih uz ovaj nemili događaj. Očekuju se očitovanja svih uključenih u liječenje i zbrinjavanje pacijentice, a analiziraju se i svi aspekti koji su potencijalno mogli
Ravnatelj bolnice ima zakonsku ovlast raspisati natječaj i imenovati odgovorne osobe za ustrojstvene jedinice unutar bolnice. Bez obzira traje li njihov mandat još uvijek. To nije ništa novo i prethodni ravantelji imali su to pravo. Tekst natječaja objavljen je i na internetskoj stranici Županijske bolnice Čakovec, o čemu smo pisali, ali je izbor i imenovanje voditelja odjela svejedno delikatna stvar.
Ne kaže se bez razloga da je “vrag u nijansama”. Nije isto nametnuti voditelja odjela ili imenovati voditelja odjela čiji autoritet prihvaćaju i djelatnici odjela. Sve se to odražava na rad odjela i posljedično na pacijente. Stoga je važno pitanje:Hoće li ravnatelj bolnice uvažavati želje djelatnika na odjelu?
Naime, iz bolničkog kruga stigla je informacija da su na kirurgiji djelatnici dali svoju jasnu podršku jednom kandidatu i uputili je ravnatelju.
- Pitali smo ravnatelja Nikolu Hrena hoće li prilikom izbora voditelja odjela uzimati u obzir želje i podršku djelatnika, kao u spomenutom slučaju ili će odlučivati isključivo po svom nahođenju?
- Razmotrit ću želje i podršku, upoznat sam s time, ali će odluka biti isključivo moja, kazao je Hren i potvrdio da podršku može, ali ne mora uzeti u obzir.
Slično tome, u natječaju raspisanom za voditelje odjela stoji kako Bolnica zadržava pravo poništenja natječaja djelomice ili u cijelosti, odnosno neizvršenje izbora kandidata, bez obrazloženja. Ova odredba nije na tragu transparentnosti rada bolnice.
dovesti do ovog propusta. Istovremeno se provode korektivne mjere kako bi se uklonili uzroci događaja te se provodi edukacija osoblja. Dakle ministarstvo je obaviješteno, no zbog čega nije i javnost? To smo prvog radnog dana u ovoj godini pitali ravnatelja. Kako to da o nemilom događaju nisu izvijestili iz bolnice kao što je to ranije bio običaj kada su se dogodili nemili događaji u bolnici?
Nikola Hren je kazao: - Smrtni ishod bio je isključivo rezultat osnovne bolesti, a ne primanja krvnog pripravka i da zbog toga nije bilo potrebe za neposrednim obavještavanjem javnosti.
Ipak, povjerenje se gradi na transparentnosti, ovako je narušeno pitanje vjerodostojnosti u službenu kvali�ikaciju događaja, jer je javno priznanje nemilog događaja iznuđeno novinarskim pitanjem nakon što je bolnica prepustila sama o tome obavijestiti javnost.
Nismo sigurni tko je ravnatelju rekao što je uzrok smrtnog ishoda, jer o tome službenu izjavu ravnatelj ne može znati prije nego što je završen nadzor i Ministarstva. (BMO)
Zoran Milanović 49,09%
Dragan Primorac 19,35%
Ivana Kekin 8,89%
Tomislav Jonjić 5,09%
Miro Bulj 3,82%
Branka Lozo 2,41%
U pozadini izbora bila je lekcija Andreju Plenkoviću, građani su svojim glasovima
Rezultati predsjedničkih izbora na nivou države:
Marija Selak Raspudić 9,25%
Niko Tokić Kartelo 0,88%
Tko god “drži prst na bilu građana”, ishod prvog kruga predsjedničkih izbora nije ga iznenadio. Na parlamentarnim izborima građani samo djelomično sudjeluju u izboru vlasti jer ju na kraju formira pobjednička stranka izborom svojih koalicijskih partnera. Čak ni zastupnici koji su na vrhu liste i koje su građani zaokružili kao svoj izbor, ne moraju nužno završiti u saborskim klupama, jer osvajači mandata nerijetko pošalju svoje zamjene. Izbor predsjednika je jedini politički izbor koji je stvarno izbor građana i izraz isključivo njihove volje. Na tom izboru se najjasnije vidi što građani politički preferiraju i koji su im svjetonazori bliskiji, a koje politike im se ne sviđaju. Cijela Hrvatska u svim županijama je bila jedinstvena u odluci da je Zoran Milanović najbolji kandidat za predsjednika Hrvatske. U pozadini izbora bila je lekcija Andreju Plenkoviću da se ne bahati i da mu je korektiv potreban. U pravu je kada kaže da građani Milanoviću opraštaju „slabosti koje njihovoj opciji ili kandidatu ne bi”. Ljudi ne opraštaju korupciju i pljačkanje, ali ne traže svece, već simpatiziraju kandidate s ljudskim slabostima, pogotovo ako ih i oni sami priznaju, kao što je Milanović u izbornoj noći svoje slabosti osobno priznao.
Izbore je dobio zato što građani ne žele apsolutnu vlast u jednim rukama. Traže politički mehanizam kojim će osigurati branu pretjeranoj autoritarnosti i bahatosti vlasti. U demokracijama je korektiv izuzetno važan za političko zdravlje u društvu. Bez korektiva vlast lako i brzo izgubi kompas. Građani su shvaćanjem značaja korektiva dokazali političku zrelost i da
su naučili temeljnu lekciju demokracije.
U drugi krug izbora ulaze Dragan Primorac i Zoran Milanović kojemu je to utakmica za drugi mandat. Jedan od razloga zašto je Milanović građanima u cijeloj Hrvatskoj tako dobro sjeo je i taj što bolje razumije bilo nacije od Dragana Primorca. On je u kampanji inzistirao na tome da će ukinuti podjele i raditi na zajedništvu, koje građane u podsvijesti asocira na ukidanje prava na različitost i nekadašnje forsiranje „bratstva i jedinstva”. Teško se prosječni građanin može poistovjetiti s njim i njegovim zajedništvom, kad prosječni građanin ne može dalje od ulaznih vrata njegove privatne poliklinike zbog svog plitkog građanskog novčanika. Ili kako bi zvučalo, uzeo sam kredit da se mogu liječiti u predsjednikovoj poliklinici. Već tu je podjela na bogate i siromašne kristalno jasna. Premda predsjednik nema utjecaj na zdravstvenu politiku, ima pravo zagovarati interese koji su građanima važni. U tom smislu prava građana je u izbornoj kampanji puno bolje od Primorca zagovarala Ivana Kekin, koja je utrku završila u prvom krugu na četvrtom mjestu. Fantastičan uspjeh bez stranačke platforme i s neusporedivo manje novaca nego što je potrošen na Primorčevu kampanju postigla je Marija Selak Raspudić, koja je završila na trećem mjestu. I te dvije žene je vrijedno zapamtiti kao političku budućnost. Građani su na izborima pokazali da ih oni koji igraju na karte prežvakanih borbi protiv aveti jugoslavenstva više ne zanimaju, jer je politička realnost da smo 2013. ušli u EU integracije, pa koga više zanima država s kojom smo raskrstili prije 35 godina. (BMO)
Analiza rezultata DIP-a pokazuje jasnu dominaciju Zorana Milanovića u Međimurju. U gotovo svim općinama osvojio je više od 60 % glasova, a u nekima, poput Nedelišća, Gornjeg Mihaljevca, Pribislavca i Vratišinca, postotak se penje i preko 70 %.
Ivana Kekin zauzela je drugo mjesto u Čakovcu, Nedelišću i Svetoj Mariji, dok je Dragan Primorac bio drugi u Murskom Središću, Prelogu, Belici, Dekanovcu, Domašincu, Donjoj Dubravi, Donjem Kraljevcu, Goričanu, Kotoribi, Maloj Subo�ci, Orehovici, Podturnu, Selnici, Strahonincu, Svetom Jurju na Bregu i Svetom Mar�nu na Muri.
Zanimljivo je da je izlaznost bila relativno niska, u prosjeku oko 48 %, s najnižom izlaznošću u Orehovici (36,28 %) i najvišom na posebnim biračkim mjes�ma (94,70 %).
Prosječna podrška kandida�ma po postocima u našoj županiji je ovakva: Prvi je Zoran Milanović – prosječno oko 65 – 70 % glasova; Dragan
Primorac – uglavnom drugi po broju glasova, s oko 10 – 15 % podrške; Ivana Kekin – najčešće treća, s oko 8 – 10 % glasova te Marija Selak Raspudić – četvrta po redu, s oko 6 – 8 % podrške.
Ostali kandidati (Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Branka Lozo i Niko Tokić Kartelo) dobili su znatno manje glasova, uglavnom ispod 2 % pojedinačno.
Kao specifičnos� po općinama i gradovima mogli bi se izdvojiti: Čakovec u kojem je Milanović osvojio 66,84 %, a Kekin je druga s čak 11,50 %, dok je Primorac treći s 9,31 %. Najveća podrška Milanoviću bila je u Pribislavcu s 73,26 i Nedelišću sa 72,30 %.
Dekanovec je iskazao najmanju podršku Milanoviću s 55,45 %, ali najvišu Primorcu s 27,27 %.
Izlaznost je varirala od najniže 36,28 % u Orehovici do najviše 55,12 % u Šenkovcu. Prosječna izlaznost kretala se oko 45 – 50 %.
(T. Novak)
IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA POSTOTAK
Zoran Milanović 30.453 66,97 %
Dragan Primorac 523911,52 %
Ivana Kekin 4339 9,54 %
Marija Selak Raspudić 3092 6,80
Miro Bulj
Branka Lozo
Niko Tokić Kartelo
Po drugi put po dolasku na mjesto ravnatelja bolnice oglasio se Nikola Hren. Kao i svaki ravnatelj do sada i on se odlučio za određene prioritete. Neke je prekinuo da bi dao svoj pečat mandatu, a druge nastavio jer “svijet ne počinje niti završava s nečijim dolaskom. Počeo je konferenciju za novinare s informacijama o dolasku i odlasku liječnika, o čemu smo pisali u prošlom broju Međimurskih novina. - U godinu dana iz naše je bolnice otišlo 8 liječnika, od njih samo jedan liječnik za vrijeme mojeg mandata.
Komentirao je i natječaj za imenovanje voditelja odjela. - Kao ravnatelj bolnice imam zakonsku ovlast da imenovanje odgovornih osoba za ustrojstvene jedinice unutar bolnice. Napomenuo je da trenutno 11 voditelja odjela koji obnašaju funkciju vršitelja dužnosti, a postavljeni su još iz razdoblja bivše uprave. Posljednji natječaj za mjesta voditelja bio je prije tri godine, a prije toga su se natječaji raspisivali svake dvije godine
Na kardiologiji mjesečno obrađuju
150 do 200 pacijenata više
Komentirao je i smanjenje listi čekanja. - Krenuli smo s povećanjem kapaciteta u našoj kardiološkoj poliklinici. U studenom smo osigurali 12 novih radilišta, a u prosincu 13, čime je obrađeno od 150 do 200 dodatnih pacijenata mjesečno.
U suradnji s obiteljskim liječnicima, otvorili smo dodatne termine za ergometriju. Uz to, uveli smo i vanjske suradnike, a od studenog je angažiran novi specijalist s ciljem daljnjeg smanjenja opterećenja na naš sustav.
Svjesni smo i problema s dijagnostičkim pretragama, posebno ultrazvukom srca. Ovdje nas je ograničavao broj uređaja, ali s ponosom mogu reći da smo 17. prosinca preuzeli novi 4D ultrazvuk, koji značajno povećava kapacitete pregleda.
S obzirom na potrebe na Odjelu za radiologiju i ultrazvuk, uveli smo prekovremeni rad popodne i vikendom. Uskoro očekujemo povratak novih specijalista radiologa sa specijalizacije, što će dodatno olakšati rad i omogućiti nabavu dodatne opreme za povećanje kapaciteta.
Izgradnja Centra za palijativnu skrb i dalje čeka suglasnost Vlade
Jedan od najvažnijih projekata na kojem radimo jest izgradnja Centra za pa-
lijativnu skrb, koji će Vlada �inancirati sa 6 milijuna eura. Međutim na pitanje Međimurskih novina kad će početi realizacija, odgovor je isti kao i prije, čeka se saglasnost Vlade da bi realizacija mogla početi. Kako osim premijerova obećanja prema ravnateljevom saznanju u državnom proračunu nema osigurane stavke za to, ravnatelj očekuje da će Vlada donijeti odluku o interventim sredstvima. - Trenutno smo u fazi odabira voditelja odjela, potrebnih stručnih kadrova i odabira prostora za smještaj palijativnih pacijenata unutar bolnice, kazao je.
Umjesto najma robota, uređenje logopedske ambulante Zbog utvrđenih nepravilnosti u provođenju pozivnog natječaja za nabavku robota na pedijatriji, odlučili smo prijevremeno raskinuti natječaj. Novac koji je trebao biti utrošen na daljnje iznajmljivanje robota bit će preusmjeren na uređenje Odjela logopedije, kazao je Hren. Logopedska ambulanta trenutno se nalazi u neprimjerenim prostorijama u podrumu, seli u novouređeni prostor na četvrtom katu Paviljona 4.
Dodao je: - S obzirom na loše uvjete na Odjelu za infektologiju, uskoro ćemo započeti s ulaganjima koja uključuju dogradnju i povećanje kapaciteta ovog odjela. U tijeku je procjena potrebnog ulaganja, najavio je. Dodao je da su s novom ministricom zdravstva uspjeli dogovorili nabavku novih sterilizatora. Također, jedan od najmodernijih MSCT uređaja koji omogućuje preciznije, brže i učinkovitije pretrage, vrijedan 770 tisuća eura, kupljen uz potporu Vlade, zbog neadekvatnog prostora u koji je smješten prije tri mjeseca, ne radi. Nakon hitne prilagodbe prostora, u što je uloženo 30.000 eura, uređaj je sada spreman za rad. Kao jedan od prioriteta ravnatelj Hren je najavio i kraća čekanja na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP). - Od studenog bilježimo prve pozitivne pomake, pohvalio se. Vrijeme obrade pacijenata značajno je smanjeno u kirurgiji s prosječnih 2 sata i 30 minuta na 1 sat i 40 minuta, dok je u neurologiji vrijeme obrade smanjeno za gotovo sat vremena. Daljnja reorganizacija dnevne bolnice omogućit će da ona raditi do 22 sata kao i rezervacija kreveta za hitne pacijente koji će hitno na odjel, bez obrade na OHBP-u. (BMO)
Službeno država je od 1. siječanj 2024. godine preuzela sve opće bolnice u Hrvatskoj iako su bile u vlasništvu županija. No do početka srpnja nije ništa posebno događalo. Živjelo se u iščekivanju kako će se to odviti jer su prije toga bili i parlamentarni
izbori. Stvarne odluke o preuzimanju su se dogodile tek početkom srpnja, kada je Vlada na zatvorenoj sjednici imenovala svoje članove Upravnog vijeća, koji imaju svojim brojem imaju prevlast u odlučivanju. Unatoč tome što je župan Matija Posavec podnio žal-
bu Ustavnom sudu, nije se čekala odluka već je Antonia Marodi Medvedec imenovana je predsjednicom, a Marko Jurović, Ivana Batisweiler i Anita Milas Anzić članovima Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, od strane Vlade i bivšeg ministra Vilija Be-
Interese međimurskih birača u Hrvatskom saboru zastupaju svega tri zastupnika. To je za jednog, odnosno, dva zastupnika manje, nego u prethodnim mandatima. Tome je zasigurno doprinjelo i prekrajanje izbornih jedinica pri čemu su trećoj izbornoj jedinici pripojene i pojedine općine iz Zagrebačke žu-
panije, ali i pozicije naših kandidata na stranačkim listama, gdje na siguran prolaz mogu računati tek oni najviše pozicionirani na listi. Ovaj put iz Međimurja su u Sabor ušli: Boška Ban (SDP), Ljubomir Kolarek (HDZ) i Ivica Baksa (NPS), kao zamjenski zastupnik Matije Posavca. (BMO)
roša. Njihovom odlukom uz dva glasa protiv onog od strane predstavnika liječnika i predstavnika Međimurske županije za novog ravnatelja imenovan je Nikola Hren, član HDZ-a i bivši predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučio je i političarima u in�latornoj godini podići plaće za čak za 80 posto. Dok drugi korisnici proračuna protestima, prijetnjama i moljakinjamia iznuđuju “mic po mic” veće plaće, sebi i svojima premijer je povećao plaće “za hasen”. Uredbom kojom je povećao plaće lančanom reakcijom, kroz uskla-
Čakovec. Uslijedilo je imenovanje uprave po izboru novog ravnatelja, a slijedi i imenovanje novih šefova bolničkih odjela i za sad je dojam da je glavni fokus na kadroviranju, a ne na pacijentima. Centar za palijativnu skrb još nije otpočet, još
se čeka suglasnost Vlade koju je premijer Plenković pred koji tjedan obećao u Čakovcu kad se susreo i razgovarao o tome s međimurskim županom Matijom Posavcem, uoči sastanka s hrvatskim županima. (BMO)
đenje koe�icijenta, dao je mogućnost povećanja plaća i čelnicima na lokalnim razinama: gradonačelnicima, načelnicima i županima i dalje ostalim zaposlenicima na lokalnoj i regionalnoj upravi. Najveću buru u javnosti izazvao je kolateralni rast plaće gradonačelnice Čakovca koja sada iznosi iznad 4000 eura. (BMO)
Općina Šenkovec suočila se s ozbiljnim problemima nakon što ni iz drugog pokušaja nije usvojen proračun za 2025. godinu. Na sjednici Općinskog vijeća održanoj 27. prosinca 2024., novi prijedlog proračuna dobio je samo četiri glasa za, dok je osam vijećnika bilo suzdržano, čime je ponovno odbijen ključni �inancijski dokument. Vijećnici su izrazili zabrinutost zbog povećanja rashoda, nedostatka realnih stavki u proračunu, nedostatka transparentnosti
i nedolaska načelnika na važne sastanke. Ova situacija predstavlja izvanredan slučaj u Međimurju ove godine. Općina Šenkovec sada prelazi na privremeno �inanciranje, što omogućava korištenje do 25 % sredstava iz prethodnog proračuna tijekom prva tri mjeseca nove �iskalne godine. Odluka o privremenom �inanciranju nužna je kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje općinskih službi i nastavak projekata do usvajanja novog proračuna. (sh)
Antun Marodi, direktor i vlasnik tvrtke Toni iz Donjeg Kraljevca, početkom srpnja prodao je svoje poduzeća Perutnini Ptuj. Za koliko je tvrtka koja se bavi organiziranom proizvodnjom, otkupom, sušenjem i skladištenjem žitarica prešla u druge ruke ostalo je, naravno, poslovna tajna. Tvrtka Toni ima i tri poslovnice u Podravini, u Rasinji, Martijancu i Drnju.
Antun Marodi je nakon prodaje otišao u zasluženu mirovinu. (vv)
Nino Varga podnio je ostavku na mjestu predsjednika Uprave Čakovečki mlinovi d.d. i zauvijek otišao iz tvrtke čiji su najveći dioničari donedavno bili njegovi roditelji, Ružica i Stjepan Varga.
Naime, njegovi roditelji prodali su svoje dionice pa kaže, bilo je očekivano kako će si novi vlasnik okupiti novu ekipu. Gdje će nastaviti svoju karijeru nije nam otkrio, već samo rekao kako će se najprije dobro odmoriti i potom odlučiti.
No, ono što treba reći i naglasiti jest to da u Čakovečkim mlinovima na vodećoj poziciji očito više neće biti nijednog Međimurca iako je sjedište �irme u Čakovcu. (vv) Nino Varga
Toplice Sveti Martin, ključna destinacija turizma u Međimurju, doživjele su značajnu promjenu vlasništva 1. srpnja 2024. godine. Investicijska kuća Sallina Beteiligungsverwaltungs GmbH iz Beča preuzela je toplice od EB Erste Bank Internationale Beteiligungen GmbH, a promjena je formalizirana na Trgovačkom sudu u Varaždinu 23. srpnja. Generalna direktorica ostala je Nuša Korotaj, dok su u Upravi Christian Meixner i prokurist Nikola Mikac.
Novi vlasnik Toplica, investicijska kuća Sallina Beteiligungsverwaltungs, vlasnički je povezana s njemačkom Lürssen grupom, koja se bavi izgradnjom nekih od najvećih privatnih jahti na svijetu. Od 2019. godine su u Hrvatskoj preko tvrtke Gitone Adriatic preuzevši Liburnia Riviera Hotele sa sjedištem u Opatiji. Obitelj Lürssen svoje je brodograđevno carstvo razvila u Bremenu, a posebno je poznata po izgradnji superluksuznih jahti za privatne naručitelje, svjetske milijardere. (sh)
U lipnju je odjeknula nevjerojatno dobra vijest o tome kako je Međimurje-plin dobio javnu distribuciju plina na području Zagreba. Odjeknula je vrlo glasno i umjesto pozitivne reakcije izazvala bijes, naročito u nekih političara. Međimurje-plin ustvari je dvaput dobio taj natječaj.
Unatoč neviđenoj hajci, da ne kažemo linču, u čemu je sudjelovao i dobar dio medija, naročito Hrvatska televizija, tvrtka Međimurje-plin može zadovoljno trljati ruke. Naime, u našem glavnom gradu Zagrebu po broju korisnika opasno diše za vrat tamošnjoj Gradskoj plinari.
I umjesto da poklekne, naše javno poduzeće je prema odluci HERA-e i na temelju javnog natječaja, određeno za opskrbljivača javne usluge plinom za hrvatski glavni grad. Time je ušlo u distribucijski teritorij koje je do tada neprikosnoveno pokrivala Gradska plinara Zagreb.
Naravno da je to za Plinaru kao i za samog gradonačelnika, nenaviklih na isključivo tržno poslovanje, bio šok. Između
Međimurje-plin ponudio je 90 cen� nižu cijenu plina po megavatsatu od konkurencije
ostaloga, plašili su Međimurce kako će ostati bez svog Plinača uz argumente da nema dovoljne kapacitete za veliko tržište. Tim više što je Međimurje-plin, također na temelju natječaja, dobio i područje operatera distribucijskog sustava HEP-Plin d.o.o. Osijek.
U Međimurju sve je ostalo isto, osim što je na temelju natječaja opskrbljivač javne usluge plinom postalo zagrebačko poduzeće E.ON Plin. Ugovor s Međimurje-plin potpisalo je 21.270 međimurskih domaćinstava. (vv)
U 88. godini života, 11. veljače preminuo je Danijel Režek, poznati međimurski gospodarstvenik, političar i promicatelj Međimurja.
FRAMOS, vodeća tvrtka u području embedded vision tehnologije, otvorio je tehnološko-inovacijski kampus u Čakovcu na 3500 kvadrata. Novi centar integrira istraživanje, razvoj i proizvodnju pod jednim krovom, omogućavajući brže testiranje i prilagodbu tržištu. Kampus trostruko povećava kapacitet isporuke, uz ekološku održivost poput solarne energije i sustava za očuvanje vode. Prostor obuhvaća laboratorije, ergonomske zone te punionice za električna vozila. U Čakovcu Framos zapošljava 79 djelatnika, dok globalno ima više od 180 zaposlenih. Kampus simbolizira predanost regiji te pridonosi gospodarskom i tehnološkom razvoju Međimurja. (mk)
Damir Dolar, direktor Framosa
Mladen Šarić
27. ožujka u 67. godini života, iznenada je preminuo naš kolega, poznati novinar Mladen Šarić iz Čakovca.
fra Anđelko Rakhel
Blago u Gospodinu, brat fra Anđelko Rakhel, franjevac – svećenik, preminuo je u nedjelju 28. siječnja u Županijskoj bolnici u Čakovcu u 85. godini života, 68. redovništva i 59. svećeništva.
vlč. Stjepan Markušić
Vlč. Stjepan Markušić, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije, preminuo je u subotu, 27. siječnja 2024., okrijepljen svetim sakramentima u 73. godini života i 47. godini svećeništva
Nisam sama sebe izabrala, kaže Lidija Miše Jalšovec
Izborom Lidije Miše-Jalšovec, ekonomistice iz Čakovca, sredinom rujna stavljena je “točka na i” oko izbora nasljednika Ivice Perhoča u GKP-u Čakom. Nova direktorica dolazi s mjesta zaposlenice Ureda državne revizije u Čakovcu. S mjesta direktora, prvom danom 2025. otišao je i dugogodišnji direktor GKP-a PRE-KOM, Siniša Radiković. Radiković odlazi u prijevremenu mirovinu i to zbog bolesti. Na njegovo mjesto kao v.d. direktora imenovan
Javne osobe umrle 2024.
nađe
Robotizirano skladište u Ljekarni Čakovec pohranjuje 18.500 različitih kutija s lijekovima i drugom robom.
je Kristijan Levačić iz Preloga. On će na toj poziciji ostati do imenovanja novog čelnog čovjeka najuspješnijeg komunalnog poduzeća u Hrvatskoj, barem po gospodarenju otpadom. Ravnatelj više nije ni Siniša Golub. I on se povukao i to s čelne pozicije Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurska priroda. Zamijenila ga je njegova suradnica Monika Cindrić. Siniša je ostao u Ustanovi i posvetio se znanstvenom radu. v.d.
(vv)
Robotizacija skladišta ne znači zamjenu za ljekarnike – magistre farmacije i farmaceutske tehničare, već im omogućiti da više vremena posvete kvalitetnoj ljekarničkoj
skrbi gdje je ključno njihovo znanje i stručnost. Robotizirano skladište ima kapacitet pohrane 18.500 različitih kutija s mogućnošću proširenja od 21.000 kutija lijeka. Opremljeno je s dvjema robotskim rukama, tako da je istovremeno moguće izdavanje lijeka na osnovu recepta i skladištenje. (BMO)
Državna cesta Žiškovec –Štrukovec napokon završena
Godinama i mjesecima
su se vozači vozili uz zastoje, po jednoj traci, jer je državna cesta od Čakovca prem Murskom Središću bila gradilište. Proširivala se radi izgradnje pješačko-biciklističke staze. Najgore je bilo u posljednjoj fazi, prošle godine kad se
kroz Štrukovec ugrađivala kanalizacijska cijev po sredini državne cesta. Krajem rujna vozači su napokon odahnuli jer su s ceste maknuti građevinski strojevi, a cesta je početkom listopada u punoj dužini puštena u promet. (BMO)
Sven Strahija iz Karate kluba Globus Čakovec-Mala Subotica ove je godine postao europski i svjetski juniorski viceprvak, a zlatnu medalju na Svjetskoj ligi u Veneciji osvojio je sa slomljenom kosti zapešća. Ova godina za mladog karatista bila je iznimno uspješna: postao je, naime, europski i svjetski juniorski viceprvak, juniorski i U21 prvak Hrvatske, a nedavno je osvojio i svoje drugo zlato na turniru Svjetske lige u Veneciji, gdje je u �inalu slavio s uvjerljivih 8:0 – i to unatoč slomljenoj kosti zapešća. (lp)
Na sam Dan općine, odnosno na dan održavanja svečane sjednice Općine Donja Dubrava, na dravskom kupalištu odvila se prava bitka čiji su se odjeci vukli poduže vrijeme. Naime, sukobili su se Donjodubravčani i tamošnji Romi. Sukob, bolje rečeno osvetnički pohod Roma, koji su na Dravi bili nadjačani, preseljen je potom u tamošnji ka�ić Poljdi. Tek tamo je napravljen pravi dar mar. U ka�ić je banulo 20-ak nabrijanih sumještana premlaćenih Roma. Željni osvete dojurili su s dvama kombijima i automobilom. I navalili na 5 Donjodubrovčana
palicama i drugim priručnim pomagalima.
- Nastao je pravi stampedo i pobrali smo bolesne batine. A kaj reči? Zbili smo ih i vrnuli su nam, opisao je jedan iz brojčano indiferentne skupine.
Situaciju je smirio tek dolazak policije, na što se kao u kaubojskom �ilmu pri dolasku konjice, osvetnička ekipa naglo osula u nepoznatim smjerovima.
U događajima su dvije osobe lakše ozlijeđene, dok je nekoliko njih zadobilo vidljive tjelesne ozljede, ali su ponuđenu liječničku pomoć odbili. (vv)
Prošlogodišnja „politička konjunktura“ diktirala je da nam u karikaturama budu često prikazani predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednik Međimurskog HDZ-a Ljubomir Kolarek.
Onima koji su nas pokušavali upozoriti kako nije baš mudro prikazivati ih u karikaturama, od-
govor je uvijek isti: karikatura je oblik satire i kritike, a sloboda izražavanja temeljno demokratsko pravo te karikature često potiču raspravu o važnim društvenim i političkim pitanjima. Pojavljivanje političara u karikaturama dokaz je njihove političke važnosti i visokih standarda koje javnost zbog toga očekuje od njih.
istraga
Tragična sudbina zadesila je mladi par iz Međimurja koji je izgubio život tijekom godišnjeg odmora na Ramskom jezeru u Hercegovini. Naime, 25. kolovoza par je iznajmio pedalinu i uživao u aktivnostima na vodi, no nesreća se dogodila kada je jedan od njih nestao pod površinom dok se kupao. Druga osoba, pokušavajući pomoći, također se našla u opasnosti. Unatoč brzoj reakciji prolaznika koji su čuli pozive u pomoć,
nisu ih mogli spasiti. Ronioci su kasnije pretraživali područje jezera, ali su se suočili s otežanim uvjetima zbog zamućenja vode. Tijelo jednog od stradalih pronađeno je sljedećeg dana, dok je obdukcija obavljena nekoliko dana kasnije. Ova tragedija ostavila je dubok trag u cijeloj zajednici, a obitelj i prijatelji izražavaju svoju tugu zbog gubitka dvoje mladih ljudi s velikim planovima za budućnost. (sh)
Međimurska javnost u veljači bila je potresena viješću o samoubojstvu mlade liječnice iz Županijske bolnice Čakovec. Unatoč neizrecivoj prirodi događaja, koji je u skladu s novinarskim kodeksom ostao izvan dosega javnosti, jedan senzacionalistički portal je, motiviran povećanjem broja klikova, plasirao nepotvrđene informacije, pretvarajući time tragediju u poligon za javnu polemiku.
Osim toga, političari kao javne osobe uvijek trebaju biti na kritici, a sposobnost da se nasmiju sami sebi i tome kako ih se doživljava znak je njihove zrelosti i samopouzdanja. Uz to i Andrej Plenković i Ljubomir Kolarek svjesni su kako su političari koji pokazuju smisao za humor i samoironiju popularniji i bliži građanima. (tn)
Antonia Ružić osvojila najveći turnir u karijeri
Antonia Ružić, najbolja međimurska tenisačica, početkom 2024. godine osvojila je turnir ITF World Tennis Toura u Nonthaburiju na Tajlandu s nagradnim fondom od 50.000 dolara. Do titule je stigla impresivnim nizom od pet pobjeda bez izgubljenog seta. Na putu do �inala svladala je Latvijku Marcinkēviču, Japanke Ito i Ishii te domaću predstavnicu Cheapchandej, koja je predala polu�inalni meč. U �inalu je nadigrala Japanku Saru Saito rezultatom 2:0 i time osvojila svoj osmi profesionalni naslov, ujedno najveći u karijeri. Tonka je prije nekoliko mjeseci osvojila i turnir u Slovačkoj, a godinu završava na 143. mjestu na WTA listi. (lp)
Umjesto introspekcije i razumijevanja okolnosti koje su dovele do ovog nemilog čina, predstavnici liječničke struke usmjerili su kritiku prema pacijentima i medijima. Njihova reakcija, opterećena neprofesionalnim tračevima i javnim prozivanjem, dodatno je uznemirila javnost, posebno članove Facebook grupe "Čakovčanke i Čakovčanci".
(tn)
Dvije muške osobe s područja Grada Murskog Središća iz Peklenice i Križovca pod nerazjašnjenim okolnostima nestale su početkom prošle godine i do danas nisu pronađene. Pekleničar je nestao početkom veljače, a muškarac iz Križovca nekoliko tjedana kasnije. Unatoč opsežnoj potrazi za njima uz obalu Mure, po
Muri i uz pomoć potražnih pasa HGSS-a, nisu pronađeni. Kao da su u zemlju propali ili kao da ih je hirovita rijeka Mura zakopala duboko u mulj. Razlozi njihova nastanka su misteriozni, jer za sobom nisu ostavili poruke, a ni tragovi nisu pokazali jasne znakove gdje su i kako skončali. (BMO)
Dvije poginule osobe (Štefanec i Peklenica)
Po broju smrtno stradalih osoba na prometnicama Međimurja, 2024. godina bila je bolja od većine prethodnih. Naravno, ako se to može tako reći jer su ipak izgubljena 2 života u prometnim nesrećama.
U ponedjeljak, 27. svibnja, malo prije ponoći u Peklenici, u Ulici dr. Ante Starčevića, dogodila se prometna nesreća koju je izazvala 21-godišnja vozačica iz Križovca sudarivši se s automobilom svojeg 33-godišnjeg sumještanina koji je uslijed ozljeda preminuo na
mjestu nesreće. Srećom je dijete u vozilu vozačice koja je uzrokovala nesreću bilo neozlijeđeno. Na samu staru godinu, na mjesnom groblju u Maloj Subotici, pokopan je 69-godišnjak koji je podlegao ozljedama zadobivenim u prometnoj nesreći. Ona se dogodila oko 7 sati ujutro 23. prosinca na pješačkom prijelazu u Ulici Zrinskih u Štefancu. Nažalost, samo par dana kasnije preminuo je u čakovečkoj bolnici na Odjelu intenzivne njege.
Piše Božena Malekoci - Oletić
Razgovor s međimurskim županom Matijom Posavcem vodili smo na kraju kalendarske godine i pri kraju još jednog njegova mandata. Međimurcima je zasigurno najmiliji župan zato što ga, poput predsjednika Milanovića, građani doživljavaju kao branik od pretjerane centralizacije države. Građani i regije sami žele odlučivati o svojoj sudbini jer bolje poznajemo svoje potrebe nego netko drugi, u kabinetu u Zagrebu. U razgovoru smo se fokusirali na investicije koje pokreće Županija, obrazovanje, zdravstvo, brigu za starije i aktualnu poruku koju su građani poslali političkom vrhu nakon prvog kruga predsjedničkih izbora.
Međimursku županiju, slično kao i općine i gradove, građani percipiraju kao administrativno i upravno središte, rijetko kao investitora. No, Međimurska županija to jeste. Trenutno je najveći investitor na našem području te, zahvaljujući projektima, osigurava dobre poslove u brojnim granama, od građevinara do instalatera. S druge strane raspolaže i građevinskim zemljištem na području bivšeg vojnog kompleksa te ima direktan utjecaj na pokretanje investicija u gospodarstvu, zapošljavanje i kreiranje industrije kakvu želimo na svom području. Županija investitor
-Što se investicija koje pokreće Međimurska županija tiče mislim da smo bili naročito uspješni u dijelu koji se tiče investicija �inancijski potpomognutih iz EU fondova. Nije dovoljno dobiti ili potrošiti određeni novac, tome prethodi niz koraka. Potrebno je osmisliti ideju koja “drži vodu”, promisliti što s tim napraviti, napisati kvalitetan projekt, kandidirati ga, a da bi ga i dobili - tek nakon potpisa ugovora kreće pravi projekt raspisivanja javne nabave i natječaj za izvođača radova. Taj je dio posla u ovom trenutku zbog rasta cijena iznimno zahtjevan, kaže župan Posavec i dodaje:
- U tom smislu povučeni su deseci milijuna eura iz europskih fondova putem Međimurske županije koji su otišli na tržište - u gospodarstvo. Nije to samo zidanje ili cigla,
tu ulazi i opremanje, radna mjesta… Ne zaboravimo da su velika većinu tih projekata realizirale međimurske tvrtke. S tom dinamikom investiranja nastavljamo.
Međimurska županija trenutačno je veliki investitor jer kroz projekte zapošljava građevinsku operativu, instalatere i opremaše
- Koji su veliki projekti na pragu?
-Samo dva, tri recentna projekta 'teška' su više od 20 milijuna eura. Riječ je o revitalizaciji Feštetićeva kaštela u Pribislavcu, Palači međimurske popevke u Donjoj Dubravi te dogradnji Gimnazije Josipa Slavenskog. S druge strane mi smo kao Županija kapitalizirali svu svoju imovinu na prostoru bivše vojarne. Četiri nova gospodarska subjekta ulaze u investicije na tom prostoru, dok su drugi, poput Framosa, velika ulaganja i preduvjete za otvaranje 120 novih radnih mjesta i okončali. Nastavljamo ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, što motivira investitore da investiraju u takvoj, poticajnoj sredini. Za razliku od prijašnjih godina kada smo razgovarali o smanjenju broja nezaposlenih, danas imamo problem tko će nam raditi. Sada se naša gospodarska strategija usmjerava prema visokodohodovnim djelatnostima, ne bismo li na kvalitetom života motivirali naše ljude da nam se vrate. S treće strane partner smo općinama i gradovima u projektima da bi ih lakše realizirali te i na taj način podižemo dinamiku investicija.
Godina dizalica
- Znači li to da će i 2025. biti godina investicija?
-Godina 2025. bit će godina dizalica, kao što je 2024. godina bila godina dokumentacije. To znači 17 projekata u obrazovanju, 3 projekata u zdravstvenoj zaštiti i 6 projekata u turizmu i kulturi, zatim niz projekata vezanih uz zaštitu okoliša, komunalnoj i prometnoj infrastrukturi, te ublažavanje efekata klimatskih promjena. Bit će to izuzetno dinamična godina.
Nisam dozvolio da me zarobe okovima
Nikad se nisam kao političar dao zarobiti nikakvim okovima ni pod koju cijenu i to me jako puno koštalo u životu i to svi znaju. S druge strane, građani to cijene i podržavaju. Mislim da se nikada u 30 godina Hrvatske nije
- Hoće li građevinski kapaciteti to moći pratiti?
-Zasad u tom smislu nismo imali većih problema, za razliku od drugih sredina gdje se na natječaje javljaju strani konzorciji. Za Feštetićev kaštel u Pribislavcu, projekt vrijedan više od šest milijuna eura stiglo nam je devet ponuda. Najpovoljnija je nešto veća od procijenjene vrijednosti, međutim izuzetno je teško danas dobiti ponudu u okviru procijenjene vrijednosti.
Zdravstvo
- Prošle godine smo morali Županijsku bolnicu Čakovec - velik i značajan zdravstveni sustav - predati u ruke države. Kako ćemo u budućnosti kreirati svoje zdravstvene potrebe? Koliko ćemo imati utjecaja na to i hoće li nam država biti dobar partner?
-Zadnje dvije i pol godine govorim isto: reforma zdravstva neće donijeti ništa novo ni revolucionarno niti će riješiti probleme zdravstva. Pogrešna je bila odluka Vlade o preuzimanju općih i županijskih bolnica i volio bih da nisam u pravu kada to tvrdim. Ali pokazalo se da od preuzimanja osnivačkih prava „reforma“ zdravstva donosi samo kadroviranje i to ne svugdje, već isključivo tamo gdje HDZ nije na vlasti. I to ne samo u bolnici, nego i u drugim državnim institucijama u Međimurju, gdje vidimo da su ljudi jednostavno postavljeni da odrađuju “dosta prljave zadatke”.
Međimurska županija raspolaže građevinskim zemljištem na prostoru bivše vojarne, a time i direktan utjecaj na pokretanje investicija u gospodarstvu, zapošljavanje i kreiranje industrije kakvu želimo na svom području
MATIJA POSAVEC, međimurski župan na kraju mandata
desilo kao meni da dobijem politički šamar s pravosudnim epilogom i da nakon toga izađem na izbore i dobijem 80 posto podrške birača. Mnogima bi u takvoj situaciji političke karijere bile završene.
Što se tiče Međimurske županije – mi imamo koncept i strategiju razvoja našega zdravstvenoga sustava jer najbolje znamo što nam u Međimurju treba. Znamo speci�ičnosti našeg stanovništva, znamo zašto nam treba interventna kardiologija, moderna pedijatrija i zašto smo pokrenuli formiranje palijativnog centra – projekt koji su nam zaustavili po preuzimanju Bolnice. Još se nadam da ćemo uspjeti dobiti barem onih 6 milijuna eura za palijativni centar koji je premijer obećao pa da krenemo s postupkom javne nabave. Ministarstvo je to koje mora provoditi postupak. Nažalost, Županijskom bolnicom Čakovec upravlja Ministarstvo, a ne uprava
- Reforma zdravstva se pretvorila u kadroviranje i to ne svugdje, nego tamo gdje HDZ nije na vlasti
ustanove. U upravi ne donose ni jednu odluku bez odobrenja i podrške Ministarstva. A teško netko u Zagrebu može znati koje su naše istinske potrebe i teško da im je stalo kao nama. U proračunu Međimurske županije osigurali smo 1,5 milijuna eura za palijativni centar da pokažemo ruku suradnje prema državi, koja je obećala 6 milijuna eura. Županija je osigurala i 500.000 eura za gradnju novoga prostora za bolničke laboratorije koji sada rade u neprimjerenim, podrumskim prostorima. Trebamo širiti ambulante za mentalno zdravlje, pa ćemo u dijelu prostora - koji je prvobitno bio predviđen za muzej zdravstva - u Feštetićevu majuru, u bolničkom krugu, urediti 10 ambulanti za potrebe Doma zdravlja te osnažiti primarnu zdravstvenu zaštitu.
Funkcija župana je izvršna, dinamična i daje prostor da razvijate svoju sredinu i štitite regiju, kazao je župan
- Izazov je i starenje populacije. Nije rješenje smještati sve ljude u domove. Kako riješiti taj problem? -Na izazov smo odgovorili velikim projektom gradnje suvremenog centra za starije i nemoćne osobe koji se upravo gradi u Nedelišću. Uz više od stotinu kreveta u stacionaru, novi će centar nuditi čitav niz izvaninstitucionalnih usluga za vanjske korisnike. Na taj način produljit ćemo mnogima život u krilu obitelji, te osnažiti obitelji koje brinu o svojim starim članovima. Jačat ćemo i naš centar za pomoć u kući koji zapošljava gerontodomaćice. Tu su �izikalne terapije za korisnike domova kojima je osnivač Županija. Osigurali smo su�inanciranje u Domu za starije i nemoćne u Čakovcu te 2025. neće biti podizanja cijena smještaja.
Za hrvatsko društvo, parlamentarnu demokraciju i politički pluralizam je dobro da imamo Zorana Milanovića kao predsjednika Republike, kada je Vlada druge boje. To može biti korektivni faktor aktualnoj politici. Nakon što još završe i lokalni izbori, odredit će smjer hrvatske politike u budućnosti. U mnogo toga što je Zoran Milanović govorio građani
Ususret izborima
- Hoćete li se kandidirati za novi mandat župana?
su prepoznali kao branu u unutarnjoj politici, već i sa stavovima o vanjskoj politici da čuvamo i baštinimo svoje i ne podilazimo uvijek većim i jačim od nas. I to je najsličnije međimurskom mentalitetu i politici i zato je dobio i moju, a i podršku moje stranke. Cijeli sjever Hrvatske prema odgovornosti i poštovanju prema nečemu dominira.
Da bolnica nije bila u našim rukama, ne bi bila jedna od najboljih u
Zbog svih događanja na političkoj sceni sklon sam vjerovati da će Ustavni sud reći da preuzimanje bolnice od države nije bilo zakonito i da će vratiti bolnice županijama. Da je sve to bilo čisto, Ustavni sud bi to riješio u mjesec dan. A ne da godinu i tri mjeseca čekamo odluku. A zbog svega onog što se
u mjesec dana događalo u vrhu zdravstvenog sustava vidljivo je da ideja preuzimanja bolnica nije bila dobra, već je poslužila za sve drugo, osim za poboljšanje zdravstvenih usluga pacijentima. Da Bolnica nije bila u rukama Županije nikada ne bi izgledala ovako jer se u nju ne bi toliko ulagalo, ističe župan Matija Posavec.
-Apsolutno velika i to je još jedan element mojeg promišljanja kako dalje. U politici ne smijete biti otuđeni od naroda, a to ima svoju cijenu.
Izbori su za nekoliko mjeseci. Ne bježim niti od procesa koji me čeka. Zašto baš u predizbornoj kampanji, možda slučajno, a možda i ne, ali to je uteg koji moram riješiti. Nakon toga imam mogućnosti za dalje. Tu je otvorena pozicija župana, gradonačelnika Čakovca i saborskog zastupnika ili da prepustim nekim drugim generacijama i strankama da rade bolje
- Kako komentirate rezultate prvoga kruga predsjedničkih izbora?
- Rekao sam i na prošlim parlamentarnim izborima da bih volio konzumirati i mandat u Hrvatskom saboru. Pozicija saborskog zastupnika u oporbi je komotna pozicija, nosi određena prava, ali nema mnogo obaveza. Za razliku od toga funkcija župana je izvršna, dinamična i daje prostor da razvijate svoju sredinu i štitite regiju. Kad pogledam iza sebe, zadnjih deset godina nastojao sam iz izvršne vlasti maknuti politiku u smislu ideologija, svjetonazora i strančarenja. Ljude na taj način oslobađam okova naredbi, pogodovanja, te osjećaja duga prema stranci i politici, te im oslobađam put prema kreativnom razmišljanju i radu. Izbori su za nekoliko mjeseci. Vidjet ćemo što će biti. Ne bježim niti od procesa koji me čeka, naprotiv nadam se da će početi početkom siječnja. Zašto baš u predizbornoj kampanji? Možda slučajno, a možda i ne, ali to je uteg kojega se moram riješiti. Nakon toga imam mogućnosti za dalje. Otvorene su pozicije župana, gradonačelnika Čakovca i saborskog zastupnika, ali osobno opcija imam još pa te pozicije mogu prepustiti nekim drugim generacijama i strankama. No, s obzirom na dinamiku posla, meni su lokalni izbori još daleko. - Kakva je cijena privatnog života političara?
-Iako su predsjednički izbori u odnosu na lokalne i parlamentarne neusporedivi, građani su poslali poruku kakav smjer u politici žele. I to vrlo jasno. Dva tjedna prije izbora prognozirao sam da će Milanović pobijediti u prvom krugu zato što sam vidio i osjetio atmosferu, kandidate, sadržaj njihovih poruka. Građane se ne smije podcjenjivati. Oni su u prvom izbornom krugu pokazali da u predsjedniku Milanoviću vide branu od stvaranja centara moći te činjenice da ništa ne možete postići ako niste bliski s vladajućima. To mi u Međimurju jako osjetimo i zato je Međimurje uz Istru ostvarilo najbolji rezultat za Zorana Milanovića. Nije me to iznenadilo, jedino mi je žao što izbori nisu riješeni u prvom krugu zbog nekih 0,8 posto, odnosno 1.500 glasova.
Trgovine KRK
• Augusta Šenoe 42, Sveti Križ
• Braće Radića 28, Sveta Marija
• Braće Radića 54, Pribislavec
• Cvjetna ulica 1, Hodošan
• Čakovečka 1, Donji Kraljevec
• Čakovečka 52, Gornji Hrašćan
• Čakovečka 7, Ivanovec
• Donji Hrašćan 51
• Dr. V. Žganca 2, Vratišinec
• E. Kvaternika 7, Čakovec
• Glavna 164, Domašinec
• Glavna 21, Dunjkovec
• Glavna 29a, Mala Subotica
• Glavna 61, Macinec
• Glavna 72, Žiškovec
• Gornji Mihaljevec 74a, Macinec
• Hlapičina 172
• I.G. Kovačića 17, Lopatinec
• Ivana Grčića 6, Podturen
• Jug 1, Prelog
• Krištanovec 122
• Križovec 17
• M. Gupca 1, Strahoninec
• M. Tita 49, Novo Selo Rok
• Palinovec 183a
• Pavlinska 5, Šenkovec
• Potočna 4, Gornji Kraljevec
• Prvomajska 22, Vularija
• Prvomajska 92, Mihovljan
• R. Končara 9, Donji Vidovec
• Sajmišna 2a, Kotoriba
• Selska ulica, Novakovec
• Školska ulica 15, Goričan
• Štrigova 25a
• Trg bana Jelačića 4, Selnica
• Trg Republike 16, Donja Dubrava
• Trg Slobode 1, Prelog
• Trg sv. Lovre 4, Cirkovljan
• Trg Sv. Martina 13, Sveti Martin na Muri
• Trnovec 11
• Turčišće 21, Dekanovec
• V. Nazora 2, Šandorovec
• Zasadbreg 153a, Lopatinec
Ostale trgovine
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)
• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21)
• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
CIMERMAN
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
- Mi sad u Svetoj Mariji imamo novouređene prometnice nakon Aglomeracije koje smo itekako skupo platili i opet ćemo ih morati rezati zbog rekonstrukcije starih cijevi. Dakle, treba nam bolja koordinacija radova, kaže načelnica Slamek
Piše: Vlasta Vugrinec
Redovnu godišnju Skupštinu početkom ovog tjedna održalo je poduzeće Međimurske vode. Kako to i biva, sumirali su se rezultati ovogodišnjeg rada, posložili su se računi, uglavnom rebalansom na više, a potom najavili planovi za 2025. godinu.
Daljinsko očitanje vodomjera
- Ove smo godine ugradili 1700 digitalnih vodomjera, a iduće idemo na još njih 1000, rekla je Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda. Ugradnja novih modula s daljinskim prijenosom podataka nastavit će se na južnom dijelu Čakovca, a isto će se nastaviti i na sjeveroistočnom i istočnom području Grada i samom centru. Uspostavit će se sustav i na glavnim vodomjerima stambeno-poslovnih zgrada u kompletnoj Međimurskoj županiji. Time će se omogućiti kvalitetnije i učinkovitije upravljanje sustavom vodoopskrbe, e�ikasnije
Bruno Palašek, zamjenik direktorice Međimurskih voda
Uživotu i politici vjetrovi promjena dolaze naizgled iznenada. Dugo se čini da ljudi mogu svašta trpjeti, a onda preokret nastane preko noći. Hrvati nisu skloni prosvjedima. Poznata je hrvatska šutnja. Promjenu klime najavili su na izbornom listiću. Kad se kutija otvorila, postalo je jasno da se stvari ne mogu vratiti na staro. Građani su odlučili na vrstu šutnje kakvu koristi otac kad djeca prevrše mjeru. Uđe u prostoriju gdje je nastao
kaos i prijeteći šuti. Tako su reagirali i građani. U tišini su kemijskom olovkom poručili premijeru – prevršili ste mjeru. Pravo da sam odlučuješ o sebi, o svom kraju gdje živiš, temeljno je osobno i političko pravo u slobodnim zemljama. Gdje toga nema društvo tone, a raste nezadovoljstvo i frustracija.
Najslabija točka našeg razvoja je upravo nedostatak decentralizacije ovlasti i prava na odgovornosti za sebe i
kraj u kome živiš. Taj deficit delegiranja ovlasti očit je od margine do razina u samom vrhu vlasti. A kad se dogodi korupcija, nitko ništa nije znao ni mogao. Ako je tako, tko su stvarni vladari?
Kad niže razine nemaju ovlasti samostalno odlučivati, već samo provoditi odluke blagoslovljene u centru, tada je to nevjerojatno rasipanje pameti, kreativnosti na tzv. nižim razinama. U ispostavama državnih poduzeća, javnih institucija;
upravljanje gubicima vode u sustavu, a utjecat će se i na smanjenje troškova.
Osim toga, s ciljem daljnjeg smanjenja gubitaka, u 2025. godini planira se čitav niz radova na rekonstrukciji vodovodnih mreža, pogotovo najkritičnijih dionica (mag. vodovod Prelog – Turčišće, mag. vodovod Mohokos –Štrigova, rekonstrukcija vodovodnih mreža u Nedelišću, Prelogu, Lopatincu, Podturnu, Novom Selu Rok itd.).
A upravo rekonstrukcija je bila tema u čiju su se raspravu uključili brojni načelnici.
- U većem dijelu donjeg Međimurja vodovodne cijevi postavljene su kad se gradila hidrocentrala i očekivala sam više od rekonstrukcije, naglasila je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija te dodala da osim što cijevi svako malo pucaju, voda iz njih više nije ni zdravstveno ispravna.
Načelnica je upozorila, u čemu je dobila podršku i osta-
će se ikada moći, uskladiti sa svim radovima na prometnicama. Ali, ipak je zatražena malo veća koordinacija.
Najviše se to odnosi na one koje čekaju Aglomeraciju poput općine Podturen, Mala Subotica, Orehovica itd. Prema najnovijim najavama, sve najavljene Aglomeracije u Međimurju uvrštene su u višegodišnji plan Međimurskih voda i njihova realizacija, kaže direktorica, ovisi o natječajima programa Konkurentnost i kohezija. Kako pak su oni otvoreni do 2027. godine, valjda će se uspjeti barem nešto od planiranog izrealizirati.
lih svojih kolega, na veliku neusklađenost radova Međimurskih voda i prometnica.
- Mi sad u Svetoj Mariji imamo novouređene prometnice nakon Aglomeracije koje smo itekako skupo platili i opet ćemo ih morati rezati zbog rekonstrukcije, naglasila je dalje. I ponovno ćemo imati zakrpane ceste.
Drugim riječima, treba više usklađenosti u planiranju i radovima, uključila se čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.
- Rekonstrukciju plaćamo svojim sredstvima i radimo je prema prioritetima, rekla je u svoju obranu direktorica Glavina.
A upravo kako bi izbjegli zakrpe na novouređenim cestama, mnoge općine prolongiraju svoje projekte, na nezadovoljstvo mještana. Svjesni su načelnici, kako se moglo čuti barem od Zvonimira Taradija, načelnika Općine Belice, da Međimurske vode svoje radove ne mogu, niti
Robert Zadravec umjesto Nikole Hrena Međimurske vode dobile su ujedno i novog člana Nadzornog odbora. Naime, zbog nespojivih funkcija, dosadašnji član Nikola Hren koji je postao ravnatelj čakovečke Županijske bolnice morao je dati ostavku. Umjesto njega imenovan je Robert Zadravec iz Vukanovca koji će predstavljati tzv. grupu II, odnosno općine gornjeg dijela Međimurja.
Sjednica je bila prilika i da se vidi novi zamjenik direktorice, Bruno Palašek iz Strahonica, koji je na toj funkciji od 9. rujna ove godine. Mandat zamjenika traje mu 4 godine.
- Radim u Međimurskim vodama već deset godina i to na poslovima od održavanja elektroopreme do voditelja tehničkog odjela i rukovoditelja tehničko-razvojnog sektora i sad sam zamjenik, kaže Bruno Palašek.
ravnatelji, direktori, voditelji inspektorata i predstojnici ne smiju davati izjave ni donositi odluke bez suglasnosti svoje centrale. To je ponižavanje ljudi na marginama sustava kao da je njihova pamet, inteligencija i sposobnost ispod razine onih u centrali.
Ujedno i plodno tlo za stvaranje podobnika. U takvom sustavu oni koji razvijaju kritičko mišljenje se ne mogu uklopiti u provođenje direktiva s više razine, posebno ako su bedaste
i bez doticaja sa stvarnošću. Nepokoravanjem, postanu nepodobni. Da Hrvatska puca po šavovima, jer više ne može podnijeti puzeću marginalizaciju svega što je izvan jednog centra moći, bilo je jasno na dan kad su građani dobili priliku izravno birati predsjednika. Progovorili su kemijskom olovkom. I to se tek tako ne može izbrisati.
Za početak nek se prestane s praksom da svaku odluku mora amenovati centrala – jer nije istina da je sveznajuća.
AUGUST PINTARIĆ (69) iz Štefanca pokopan na staru godinu
- Nažalost, ozljede su bile takve da je nesretni August preminuo u petak, 27. prosinca, na Odjelu intenzivne njege čakovečke bolnice
Piše: Vlasta Vugrinec
Na samu staru godinu, na mjesnom groblju u Maloj Subotici pokopan je August Pintarić Gusti koji je podlegao ozljedama zadobivenim u prometnoj nesreći 23. prosinca.
Tuga u Štefancu
Augusta Pintarića svi su u njegovom rodnom Štefancu znali pod nadimkom Gusti pa čak i Gustek. Živio je sam sa svojom suprugom Nevicom kojoj je bio sve. Malo tko ga nije zamijetio na biciklu, barem oni koji zaobilaznicom ujutro putuju do Čakovca. Naime, vozio se svako jutro po kruh u Čakovec i to više iz zdrvastvenih razloga nego
iz potrebe. Naime, trgovina mu je bila preko puta rodne kuće. Dakle, kojih stotinjak metara dalje.
Dobričinu su svi voljeli, a tko ga nije upoznao, imao je to prilike napraviti posljednjih godinu dana. Naime, Gustek je vikendom, u ranim jutarnjim satima, na svom biciklu dostavljao reklamne letke trgovačkih lanaca na kućne adrese, odnosno u poštanske sandučiće. I nikad nije bio nametljiv, štoviše, reklo bi se da je bio povučen.
Kobno jutro 23. prosinca
Je li što zaboravio kupiti u Čakovcu ili pak nije ni išao, već je skoknuo po blagdanske potrepštine za
svoju Nevicu, sad više nije ni bitno. Ostaje činjenica da ga je po izlasku iz nekadašnje METSS-ove, a sada trgovine Krk, na pješačkom prijelazu, svojim automoobilom pokupio pedesetogodišnji vozač osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Kako piše u izvješću Policijske uprave međimurske: Vozač se nije približavao obilježenom pješačkom prijelazu sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz.
Prednjim bočnim dijelom automobila udario je u tijelo Augusta, podigao ga na vjetrobransko staklo, nakon
Sumnja se na trovanje ugljičnim monoksidom koji je nastao paljenjem kamina
Piše: Sanja Heric
Strašna tragedija mogla se dogoditi u noći s 1. siječnja na 2. siječnja. Kako saznajemo, oko 00:37 putem centra 112 JVP Čakovec dobio je dojavu za moguće trovanje ugljičnim monoksidom u Čakovcu.
- Dobili smo dojavu s pretpostavkom trovanja. Izašli smo na intervenciju i detektorom mjerili količinu ugljična monoksida. Detektor u tom trenutku nije ništa zabilježio, no moram napomenuti da je prostor prije toga bio provjetren, ispričao nam je zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj, dodajući da se četveročlana obitelj požalila na mučnine i da su odmah odvedeni u Županijsku bolnicu Čakovec. Obitelj koja inače živi u inozemstvu, za blagdane je zapalilo kamin, što bi u nekim situacijama moglo dovesti do trovanja ugljičnim monoksidom.
Djeca su prebačena na Odjel pedijatrije oko 1 sat u
Instalirajte detektor ugljičnog monoksida: Ovaj uređaj može vas pravovremeno upozoriti na opasne razine CO-a u zraku, omogućujući vam da brzo reagirate.
Redovito servisirajte plinske uređaje: Osigurajte da svi plinski aparati, uključujući bojlere i peći, budu pravilno instalirani i redovito servisirani. Preporučuje se godišnji pregled od strane kvalificiranih stručnjaka.
Održavajte dimnjake: Čišćenje dimnjaka je zakonska obveza koja se mora provoditi najmanje dva puta godišnje kako bi se spriječilo nakupljanje čađe i drugih prepreka koje mogu uzrokovati povrat dimnih plinova.
Osigurajte dobru ventilaciju: Redovito prozračujte prostorije, posebno kada koristite plinske uređaje. Otvorite prozore ili vrata kako biste omogućili ulazak svježeg zraka.
Izbjegavajte korištenje više uređaja istovremeno: Ne koristite kuhinjske nape ili ventilatore dok su plinski bojleri u funkciji, jer to može stvoriti negativni tlak koji povlači dimne plinove u prostoriju.
Ne ostavljajte vozila upaljena u zatvorenim prostorima: Uvijek isključite motor automobila kada se nalazite u zatvorenoj garaži kako biste izbjegli nakupljanje ugljičnog monoksida.
Zamijenite stare uređaje: Ako koristite stare atmosferske bojlere, razmotrite zamjenu s novim kondenzacijskim modelima koji imaju zatvorenu komoru izgaranja i smanjuju rizik od trovanja.
Budite oprezni s loženjem: Kada koristite peći na drva ili druge izvore grijanja, osigurajte dobru ventilaciju i izbjegavajte grijanje malih prostora bez adekvatnog protoka zraka.
U petak, 27. prosinca oko 12:30 sati u pogonu privatnog poduzeća u Kotoribi, dogodila se nesreća na radu u kojoj je teško ozlijeđen 41-godišnji strani državljanin s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj.
čega je Gusti pao na kolnik. Vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je zadržan na liječenju.
Nažalost, ozljede su bile takve da je nesretni August u petak 27. prosinca na Odjelu intenzivne njege umro.
August Pintarić Gusti druga je žrtva na međimurskim prometnicama u 2024. godini.
noći. Srećom, jako su brzo stigli u bolnicu pošto se sve izdogađalo u Čakovcu. Hitna pomoć dovezla je 10-godišnje žensko dijete i 8-godišnje muško dijete.
- Od simptoma, djevojčica je imala bolove u trbuhu, a dječak je i povraćao. Obradom, odnosno spominjanjem kamina, posumnjali smo na moguće trovanje ugljičnim monoksidom. Dali smo napraviti krvnu sliku, koja je pokazala na povišeni karboksihemoglobin, što potvrđuje da su bili izloženi ugljičnom monoksidu, rekao nam je na naš upit pedijatar Igor Šegović, koji je radio u smjeni kada su djeca stigla na odjel.
Liječenje je bilo simptomatsko, davao im se kisik. Tijekom jutarnje vizite utvrđeno je da su djeca dobro, a karboksihemoglobin je bio u granicama normale. Ipak, djeca su zadržana do daljnjega na promatranju.
Upitali smo u ŽB Čakovec i u kakvom su stanju roditelji djece.
- Otac je prilikom zaprimanja izrazio poteškoće s disanjem, no sada je u stabilnom stanju i pušten je kući. Majka, koja je imala simptome glavobolje, također je bolje te je premještena na Odjel pedijatrije kako bi bila uz svoju djecu. Sva sreća izbjegnuta je tragedija, moglo je biti puno gore, rekao nam je ravnatelj ŽB-a Čakovec Nikola Hren.
Prilikom stavljanja raznih komada otpadnih PVC folija u mlin za mljevenje, uslijed neopreznog i nepravilnog rukovanja, jedan komad folije omotao se oko ruke 41-godišnjaka, kojem su nakon povlačenja valjci stroja prignječili dio ruke.
NOVO SELO ROK
Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni strani radnik prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je liječničkim pregledom utvrđeno kako je u nesreći na radu zadobio višestruke i komplicirane teške ozljede ruke zbog čega je hitno prevezen na operativni zahvat u KBC Rebro u Zagrebu. Na mjesto događaja izašao je inspektor rada, dok će se o događaju izvijestiti nadležno državno odvjetništvo. (sh)
Poštaru (44) zauvijek će se urezati u sjećanje podjela pošte u Novom Selu Rok, u Ulici maršala Tita. Naime, oko 10:40 sati zbog neopreznog nadzora nizozemski ovčar preskočio je dvorišnu ogradu te na ulici ugrizao za nogu 44-godišnjeg poštara. Ozlijeđeni 44-godišnjak zatražio je liječničku pomoć u Domu zdravlja Čakovec, gdje je liječničkim pregle-
dom utvrđeno kako je u događaju lakše ozlijeđen. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, 50-godišnji vlasnik psa kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 200 eura. Ujedno, o događaju će se izvijestiti nadležno komunalno redarstvo i veterinarska inspekcija. (sh)
I ova novogodišnja noć, odnosno pirotehnička sredstva, ostavila su traga na rukama Međimuraca. Kako je izvijestila Policijska uprava međimurska, nažalost, zbog nepravilnog korištenja pirotehničkih sredstava teško je ozlijeđen 42-godišnjak. Njemu je nekoliko minuta nakon pomoći u dvorištu obiteljske kuće u Mačkovcu, u Ulici bana Jelačića, u ruci eksplodiralo pirotehničko sredstvo, tzv. „rimska svijeća“. Medicinska pomoć pružena mu je u ča-
kovečkoj bolnici te je pritom utvrđeno kako je u događaju zadobio tešku ozljedu prsta ruke. Rimska svijeća inače je popularno pirotehničko sredstvo. Stvara zvučne i svjetlosne efekte pa se prema tome dijele na npr. pišteće rimske svijeće, rimske svijeće koje pucaju. Rimske svijeće nije preporučljivo držati u ruci, pogotovo one veće, no nažalost većina ljudi upravo to radi. (vv)
Prisjeo mu vatromet, zapalili radionicu
Vlasnik kamenoklesarke radione iz Mihovljana dugo će pamtiti ovu novogodišnju noć. Naime, i on je ulazak u 2025. godinu slavio pirotehnikom. I 20-ak minuta nakon ponoći izbio mu je požar u radionici u kojem su izgorjeli razni strojevi, a oštećena je i metalna konstrukcija radionice. Materijalna šteta procijenjena je na više desetaka tisuća eura. Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Mihovljan. Prilikom
gašenja požara lakše je ozlijeđen 36-godišnjak, koji je zadržan na promatranju u čakovečkoj bolnici. Očevidom na mjestu događaja, uz stručnu pomoć inspektora zaštite od požara, utvrđeno je kako je uzrok izbijanja požara nepravilno odlaganje iskorištenih pirotehničkih sredstava u vreći za otpad unutar radionice. Nadležnom državnom odvjetništvu dostavit će se izvješće o događaju. (vv)
prijateljice Nere
povezusu više hororima
nisam ni
Ove godine
želim ići na
sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je
ilustracije
svoj fokus
ilustracije za sumještakoja bi
GLOBALNO I LOKALNO
ukoričena dana GLOBALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
NU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
ovinari i znanstvenici se ovih dana utrkuju zbrajajući što nam je dobroga donijela prošla godina i što nam donosi budućnost. Već uobičajeno, nabraja se niz tehnoloških pronalazaka u medicini, fizici, kemiji, biologiji i drugim znanostima koje graniče s čudima prirode. Ipak, ostaje sasvim nejasno što je to stvarno novo u svijetu.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Temeljno je pitanje što je uopće novi svijet. U odgovoru na to pitanje odmah će se posvađati političari i ekonomisti sa znanstvenicima prirodnih znanosti. To je zbog toga što su granice našeg svijeta potpuno nejasne.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
ŽUPANOV PRIJEM za dobitnike Rektorovih nagrada
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Tako na primjer, gdje su granice političkog svijeta i što je pojam suvereniteta danas? Prema općeprihvaćenom pojašnjenju, pod pojmom suvereniteta misli se na potpunu vlast vladara, neograničenu i nedjeljivu vlast države ili naroda na vlastitom teritoriju, kao i nezavisnost vlasti od neked druge vlasti. Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju dio svojeg suvereniteta prepustala uniji koja je danas dio zapadnog svijeta, što god to značilo našim političarima.
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
No to je tek politički pojam suvereniteta. Napredak znanosti i biotehnologije ovih je dana donio još jedan novi pojam suvereniteta, pa je odgovor na pitanje što je svijet još više zamućen.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
U našem novom svijetu u novoj godini sve se više govori i o takozvanom genomskom suverenitetu. Evo jednog primjera kojeg će svi razumjeti. Slovenske mlade majke koriste DNK testove kako bi bile sigurne da im se dijete neće roditi s teškim bolestima uvjetovanim ge-
VARAŽDINU, Gajeva 5
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.
Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
novce te se dobije odgovor. Kako su Kinezi napravili najbolje i najjeftinije DNK testove za potencijalna oštećenja kromosoma, DNK slovenskih mladih majki ispituju veliki znanstveni i vojni laboratoriji u Kini. S druge strane Kina ima svoje zakone o genomskom suverenitetu i nikom ne dozvoljava da ima uvid, jer je to područje visoke tehnologije. Drugim riječima, igre s genomskim suvrenitetom tek su počele, zamislite da su neke populacije naroda i manjina u svijetu zbog povijesti i nasljeđa, osjetljvije na neke bolesti i sve će vam biti jasno. Uostalom, najnovije vijesti govore da je SARS potekao iz kineskog laboratorija, a Kina potiho sustavno prikuplja DNK svih naroda svijeta, ali dobro čuva svoj genomski suverenitet.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Danas baze podataka o DNK prelaze granice bez problema i mogu se čak kupiti na crnom tržištu, pa se postavlja pitanje je li država vlasnik dijela svakog pojedinog DNK-a svojih građana. To onda zadire u građansko pravo, ali još i više u nacionalnu sigurnost svake zemlje i zdravlje građana.
Da se malo našalimo na kraju godine, zamislite što bi se dogodilo da svi Hrvati boluju od umjetnog virusa kihavice i svi Srbi od umjetnog virusa štucavice. Kakav bi to bio koncert.
za specijalne i progresivne naočalne leće
- Nagrađeni radovi održavaju raznolikost znanstvenog sadržaja kojem ste se posvetili te me iznimno raduje što većina vas danas karijere gradi u rodnom kraju te naše Međimurje obogaćujete znanjem, predanošću i vještinama, istaknuo je župan Matija Posavec
Piše: Vlasta Vugrinec
Sanja Gregorinčić iz Gornje Dubrave, Karlo Murković iz Peklenice, Ivica Vugrinec iz Čakovca (Sveučilište Sjever Koprivnica), Mateo Mikulić iz Belice (Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu), Hrvoje Novak iz Čakovca (Filozofski fakultet u Zagrebu), zatim Lucija Lesjak iz Pribislavca (Sveučilište u Zadru), Marija Šprem (Građevinski fakultet u Zagrebu) te Izidora Mustak iz Podbresta, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dobitnici su Rektorove nagrade koje je tim povodom primio župan Matija Posavec. Osam
mladih stručnjaka
Dobitnicima Rektorovih nagrada u akademskim godinama 2022./2023. i 2023./2024. župan je uz čestitke podijelio i nagrade za velike dosege i uspjehe tijekom visokog obrazovanja. Radove osmero mladih stručnjaka prepoznala je i šira akademska zajednica pa su danas neki
Od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine nastavlja se provođenje modela besplatnog željezničkog prijevoza za sve redovne studente u Republici Hrvatskoj, državni projekt koji doprinosi povećanju mobilnosti studenata te se nastoji poboljšati životni standard građana i revitalizirati promet putničkih vlakova.
Projekt podrazumijeva neograničena svakodnevna putovanja vlakom od mjesta stanovanja do mjesta studiranja i povremena putovanja, kao što su jednodnevni izleti, odlasci liječniku, na
među njima pokrenuli i međunarodne projekte.
- Nagrađeni radovi održavaju raznolikost znanstvenog sadržaja kojem ste se posvetili te me iznimno raduje što većina vas danas karijere
ljetovanje i druga putovanja, u II. razredu redovnih vlakova na području Hrvatske za sve studente u redovnom statusu. Redovni studenti koji već imaju pametnu karticu ne trebaju izrađivati novu, već s potvrdom obrazovne ustanove o upisanoj akademskoj godini doći na blagajnu željezničkog kolodvora te uz uplatu od 2,65 eura osigurati besplatan prijevoz vlakom za cijelu 2025. godinu. Prijelazno razdoblje za izradu pametne kartice, odnosno godišnje karte je do 31. siječnja 2025. godine.
gradi u rodnom kraju te naše Međimurje obogaćujete znanjem, predanošću i vještinama, istaknuo je župan Matija Posavec dodavši da su nagradama svojih sveučilišta pokazali koliko znanje
uistinu predstavlja temeljnu vrijednost svakoga društva:Nama koji ulažemo u obrazovanje dokazali ste da se svaki uloženi euro u tom području stostruko vraća. Rektorove nagrade koje ste osvojili također su dokaz da svaki san koji prate upornost i predan rad može postati stvarnost, dodao je župan, uz kojeg je s dobitnicima razgovarala i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah. Međimurska županija i u novu godinu ulazi s nizom potpora građanima, među kojima je najveći broj onih posvećenih obrazovanju djece i mladih. Zaklada dr. Vinko Žganec
Na javni poziv Međimurske zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec, raspisan u listopadu 2024. godine, pristiglo je 58 prijava. Sukladno odluci Upravnog odbora Zaklade, isplaćene su potpore u visini 6200 eura i to po 500 eura za četiri učenika srednjih škola te po 700 eura za šest redovnih studenata.
OV ŠENKOVEC ni drugi put nije prihvatilo proračun za 2025.
- Mi sad opet gledamo posljedice, a već četiri godine imamo uzrok koji se zove Robert Meglić. Sve počinje od njega, govori Saša Horvat
Piše: Luka Pongračić
Ni iz drugog pokušaja nije donesen proračun za 2025. godinu u Općini Šenkovec. Podsjetimo, na prvoj sjednici OV-a održanoj 18. prosinca 2024. godine, vijećnici nisu dali zeleno svjetlo za proračun za novu godinu koji je predložio načelnik Robert Meglić, koji je ujedno i zapovjednik VZ-a Međimurske županije. 11 vijećnika je glasalo protiv: Alen Lajtman (NL), Stjepan Hoblaj (SDP), Jurica Koštarić (HDZ), Ruža Sermek (SD), Dražen Polak (HNS), Saša Horvat (NL), Jelena Fuss (HSU), Željka Đeri (HSU), Darko Novak (HSS), Ivica Smolić (NL) i Melita Kozjak (NL), a suzdržano je bilo dvoje vijećnika: Mladen Hren (HNS) i Milena Zelić (HNS). 9 dana kasnije stvari su ostale na nultoj točki – novi proračun dobio je 4 glasa za i 8 suzdržanih, dok Alen Lajtman nije bio prisutan na ovoj sjednici. U čemu je problem?
Na sjednici vijeća načelnik je predložio nekoliko izmjena u proračunu. Smanjeni su rashodi za zaposlene, smanjeni su rashodi za mjesni odbor, povećana je stavka za izgradnju zgrade DVD-a, smanjeni su rashodi za postavljanje sprava, a maknuta je stavka kupnje traktora, koja je prošlog puta izazvala
ŠENKOVEC
U Općini Šenkovec dodijeljeno je 10 novih stipendija, dok općina sveukupno �inancira oko 40 stipendista. Visina mjesečnog iznosa stipendije za studente koji
studiraju na području Čakovca i Varaždina iznosi 80 eura, dok ostali stipendisti primaju mjesečnu stipendiju u iznosu od 100 eura. (sh)
Općina Šenkovec dobila je 15.000 eura �inancijske potpore u okviru Projekta rješavanja pristupačnosti objektima osobama s invaliditetom. Preostali iznos od
- Predlažem da prihvatite ovakav proračun, no napominjem da su ukalkulirana i sredstva koja bi dobili za projekte koje smo sami �inancirali, ističe Meglić. Jurica Koštarić, potpredsjednik vijeća, potom je načelniku uputio jednu opasku. Naime, Meglić se nije pojavio na sastanku Odbora za proračun 23. prosinca, a osoba koja se pojavila umjesto njega odbila je odgovarati na pitanja ostalih članova te sudjelovati u raspravi. Vijećnik Saša Horvat potom je preuzeo riječ.
- Nedolazak na odbor za proračun, čiji ste predlagatelj, i više je nego sramotno te samo pokazuje koliko cijenite ljude koji su se mučili kroz blagdane da se kvalitetno pripreme. Mi danas, 27. prosinca, raspravljamo o proračunu. Korigirali ste određene stavke, ali ja ovakav proračun ne mogu prihvatiti. Ja sam predložio dvadesetak izmjena, ničega u ovom prijedlogu od toga nema. Prebacili ste samo stavke s konta na konto. Uopće ne doživljavate stvari koje su bile predložene i ovo je neprihvatljivo. Mi sad opet gledamo posljedice, a već četiri imamo uzrok koji se zove Robert Meglić. Sve počinje od njega, govori Saša Horvat. Nedolazak na sastanak Odbora za proračun Robert Meglić opravdao je prisustvom na skupštini Turističke zajednice Srce Međimurja te dodao kako ni Horvat tijekom svog načelničkog mandata nekoliko puta nije bio na sastanku istoimenog Odbora.
- Malo jesmo u cajtnotu, ali sjetite se da sam predlagao da sjednica bude 12. prosinca. Što se tiče auta, bio je i u sadašnjem
a u slučaju nabavke službenog vozila, napravit će se rebalans proračuna.
Općina-slučaj
Vijećnica Ruža Sermek preuzela je riječ.
- Preneražena sam viješću da načelnik ima neke više ciljeve, a ne da spašava proračun, mogu reći da su svi materijali mogli biti dostavljeni na vrijeme jer prethodna sjednica bila je 18. 12. te se Odbor već sljedeći dan mogao sazvati. Mi smo ove materijale dobili pred samu sjednicu i to je neprihvatljivo. Vaš izostanak 23. prosinca je neoprostiv, izjavljuje Sermek.
- Izvor problema tražite u sebi, a ne u nama, nadovezao se Saša Horvat, a Meglićev odgovor bio je da „od razvijenije općine rade općinu-slučaj“. Red je došao i na vijećnicu Milenu Zelić.
- Ne postoji idealni proračun. I gospodin Horvat tijekom svog mandata nije donosio idealni proračun, zato postoji rebalans, kojeg ćemo i raditi. Napravit ćemo istraživanje i onda procijeniti koliko što košta. Ako ne prihvaćamo proračun, radimo štetu svim mještanima koji su nas odabrali. Nemojte se inatiti, molim vas, riječi su gospođe Zelić. Koštarić je dodao kako je istina da Horvat nije bio uvijek prisutan na sastancima Odbora za proračun, ali uvijek je imao pročelnika, koji je spremno odgovarao na sva pitanja. Općina Šenkovec danas nema pročelnika, a načelnik Meglić smatra kako je upravo to nešto što mu najviše zamjeraju.
Problem pročelnika
- Situacija se uskoro kompletno mijenja. Robert Meglić neće se više kandidirati nakon ovog mandata. S tim morate biti na čisto, tvrdi Milena Zelić, a potom ju je Jurica Koštarić upitao je li ona glasnogovornica načelnika Meglića. Saša Horvat također je izjavio da se neće kandidirati za načelničku stolicu, no zanimljivo je da Meglić kasnije nije komentirao izjavu gđe Zelić.
- Bivši pročelnik otišao je 30. rujna, a prvi natječaj raspisan je tek u 11. mjesecu. Pročelnika nemamo samo radi Vaše sporosti, dragi načelniče, riječi su Ruže Sermek.
Saša Horvat predao je u ime svih vijećnika načelniku Megliću zamolbu o privremenom �inanciranju, što je, kako kaže Horvat, nužno za daljnje funkcioniranje Općine.
- Prema čl. 21 našega Poslovnika to ste dužni nam omogućiti, a prema čl. 66 istoimenog Poslovnika, mi imamo pravo to napraviti u slučaju da načelnik nije, zaključuje Saša Horvat. S istim brojem glasova odbijene su i sve ostale točke povezane s osnovnim �inancijskim planom Općine, uključujući socijalne programe, kulturne i sportske aktivnosti, te projekte vezane uz održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture i druge slične
DOBRO JE ZNATI
25.987,50 eura bit će osiguran iz općinskog proračuna. Tim je povodom potpisan ugovor s tvrtkom Gradis koji će izvoditi radove izgradnje rampe. (sh)
Nove prilike iz EU fondova za poduzetnike
Godina 2025. donosi izvanredne mogućnosti za hrvatske poduzetnike kroz razne natječaje �inancirane iz EU fondova.
Za koje aktivnosti
nije kupio. To ne ne mislim u dogledno vrijeme.
- Išao sam vam na ruku, mnogi ne bi, ali ja jesam. Vama je očito problem da vani imamo natječaj za pročelnika jer u slučaju privremenog financiranja ne možemo zapošljavati nove ljude. Vama je izričito problem to mjesto pročelnika, govori načelnik Robert Meglić. Zelić je stala u obranu načelnika te istaknula kako se Horvat od početka Meglićevog mandata inati te je to suština situacije.
ćete moći koristiti bespovratna sredstva u 2025.? Prvi natječaj u 2025. namijenjen je certi�iciranju proizvoda, usluga i sustava upravljanja. S fondom od 20 milijuna eura, mikro, mala i srednja poduzeća mogu ostvariti bespovratna sredstva od 3000 do 150.000 eura, uz su�inanciranje do 75 % za mikro i mala te 55 % za srednja poduzeća. Prijave su otvorene od 4. veljače 2025., a sredstva se mogu koristiti za certi�iciranje, tehničku dokumentaciju, savjetovanje, edukaciju i promotivne aktivnosti. Certi�ikacija ima široku primjenu: sigurnosni ventili i čelične konstrukcije u metalnoj industriji, HALAL, KOSHER i BRC standardi u prehrambenom sektoru te Natrue certi�ikati za kozmetičke i medicinske proizvode. U građevinskom sektoru certi�iciraju se betonski blokovi, fasadni sustavi, izolacijska stakla, montažne kuće, vrata i prozori. Proizvođači rasvjete, senzora i sustava grijanja koriste EU Ecolabel certi�ikate, dok se u drvnoj industriji ističu FSC i PEFC certi�ikati za održivo gospodarenje šumama. IT sektor certi�icira softverska rješenja, a transportna industrija telemetrijske sustave, pametne semafore, prikolice i ostalo, osiguravajući kvalitetu i konkurentnost na globalnim tržištima. Za sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, predviđeno je dodatnih 25 milijuna eura, čime se poduzetnicima omogućuje predstavljanje proizvoda novim tržištima.
Zelena i digitalna tranzicija, izgradnja poslovnih zgrada, nabava opreme i strojeva u fokusu, zajmovi i krediti HAMAG-BICRO-a i HBOR-a. Za projekte usmjerene na ekološke procese i obnovljive izvore energije osigurano je 145 milijuna eura. To uključuje izgradnju pogona, nabavu strojeva, solarnih elektrana i tehnologija iz obnovljivih izvora energije. Natječaj za digitalizaciju poslovanja osigurava dodatnih 30 milijuna eura, dok će poduzetnici u pametnoj industriji dobiti 47,5 milijuna eura za izgradnju poslovnih zgrada, nabavu opreme, razvoj proizvoda, plaće i režije. SPIN – Faza II. s fondom od 100 milijuna eura omogućit će partnerstva s fakultetima i institutima za nabavu opreme za razvoj i testiranje proizvoda. I dalje su dostupni povoljni krediti HBOR-a i HAMAG-BICRO-a za ulaganje u imovinu i obrtna sredstva.
Kako se prijaviti?
Detalje o natječajima potražite na službenoj stranici eufondovi.gov. hr. Stručnu podršku u pripremi projekata možete dobiti od tvrtke NORD consulting d.o.o. na info@nord-consulting.hr ili 095/5580-199.
SREDIŠĆE potiče postavljanje solaraca
Grad Mursko Središće pridružio se onim jedinicama lokalne samouprave koje podupiru solarne elektrane za kućanstva.
Prije božićnih blagdana gradonačelnik Dražen Srpak s korisnicima poticaja potpisao je ugovore za sufinanciranje troškova projektne dokumentacije sunčane elektrane u kućanstvima.
Krajem travnja ove godine Grad je raspisao Javni poziv za dodjelu financijskih sredstava za sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije sunčane elektrane za vlastitu potrošnju u kućanstvima na području grada. Cilj ove inicijative je poticanje ugradnje sunčanih elektrana, smanjenje emisije CO2 te povećanje energetske samodostatnosti kućanstava.
Izrada projektne dokumentacije po kućanstvu otprilike iznosi 500 eura. Iz gradskog proračuna se osi-
gurava potpora do 250 eura po obiteljskoj kući i za instaliranu snagu do 10 kW što je 50 % opravdanih troškova. Ovim se projektom nastoji smanjiti energetski trošak kućanstava, kao i povećati korištenje čistih izvora energije, čime se doprinosi smanjenju negativnog utjecaja na okoliš.
Gradonačelnik Dražen Srpak potpisao je za sada ugovore s četirima korisnicima poticaja koji su ostvarili sufinanciranje troškova projektne dokumentacije sunčane elektrane u kućanstvima.
Ovaj korak označava početak konkretne realizacije projekta, a korisnici su već u procesu pripreme projektne dokumentacije za instalaciju svojih sunčanih elektrana.
Cilj ove inicijative je poticanje ugradnje sunčanih elektrana, smanjenje emisije CO2 te povećanje energetske samodostatnosti kućanstava. (BMO)
SASTANAK S predstavnicima triju
DVD-ova s područja Grada Svima po 10.000 eura za opremu
Grad Mursko Središće već godinama intenzivno ulaže u sva tri gradska DVD-a: Križovec, Mursko Središće i Peklenica, te su do sada sva tri društva dobila vatrogasna navalna vozila, nove kombije te drugu potrebnu opremu nužnu za kvalitetno i profesionalno obavljanje opasnih zadaća s kojima se susreću. Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, održao je sastanak s predstavnicima dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja grada – Mursko Sredi-
šće, Peklenica i Križovec, na kojem su predstavnici ovih vatrogasnih društava gradonačelniku iznijeli aktivnosti i planove za 2025. godinu. Dogovorili su da će se u 2025. godini za svako dobrovoljno vatrogasno društvo iz gradskog proračuna izdvojiti 10.000 eura za opremu i tekuće poslovanje. Uz to, Grad Mursko Središće će se uključiti i financijski pripomoći proslavi 100. godišnjice osnivanja i djelovanja DVD-a Peklenica koja će se proslaviti u ljeto 2025. godine. (BMO)
STARIJI I UGROŽENI nisu ostali bez dara Red je obradovati svakog
Božićno-novogodišnje darivanje kao znak pažnje i zahvalnosti potrebno je svima. Tu praksu njeguju u Murskom Središću već godinama. Redovito posjećuju domove za starije i nemoćne osobe smještene na području grada. Osim posjeta domovima za starije osobe, gradonačelnik Dražen Srpak je zajedno s članicom Društva žena Mursko Središće Klarom Glavina, koja je popis osoba dostavila Gradu, obišao starije te socijalno ugrožene sugrađane u njihovim domo-
Općina Vratišinec stipendira još i 9 starijih studenata koji su već ranije
Piše: Božena Malekoci - Oletić
Prije božićnih blagdana Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, u svom je uredu okupio šestero novih studenata koji su ostvarili pravo na stipendiju koju daje
Općina Vratišinec. Trenutačno Općina Vratišinec uz 6 novih studenata, stipendira još 9 starijih koji su već ranije sklopili Ugovor. Ovime
se nastavlja dobra praksa pomaganja studentima s područja općine tijekom njihova studija.
Studentima interesantne općinske stipendije
Općinski načelnik Mihael Grbavec istaknuo je kako
Općina Vratišinec u okviru svojih mogućnosti stipendira studente te im na taj način
PRIJEMOM ZAHVALILI zaslužnima
želi barem donekle financijski olakšati njihov studij. Istaknuo je kako je izrazito ponosan što se svake godine pokaže velik interes za općinsku stipendiju.
Trudit ću se u narednom periodu da se iznosi stipendija povećaju, naglasio je.
Razmijenili iskustava o studentskom životu U razgovoru, studenti su načelnika upoznali sa
studijem koji su odabrali te izmijenili iskustva o samom studentskom životu.
Načelnik Grbavec pozvao ih je da se uključe sa svojim prijedlozima te da bi rado čuo njihovo mišljenje i želje što se tiče života u Vratišincu.
Na samom kraju poželio im je puno sreće u daljnjem obrazovanju.
- Nagrađeni su brojni pojedinci s područja grada, velik je broj djece i mladih osoba kao i udruge i klubovi
Piše: Božena Malekoci - Oletić
Tradicionalno na kraju
vima. Svojm sugrađanima uručili su prigodne poklone uz iskrene želje za lijepe blagdane.
Gradonačelnik Srpak posjetio je Dom za starije i nemoćne osobe Japa i Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, gdje je razgovarao sa štićenicima, zaželjevši im zdravlje, sreću i mir.
Istaknuo je važnost zajedništva i pažnje prema starijim osobama, te im izrazio zahvalnost na njihovom doprinosu društvu kroz godine života. (BMO)
godine Grad Mursko Središće poziva građane da dostave podatke o rezultatima i postignućima koje udruge, klubovi i pojedinci s područja Murskog Središća ostvaruju tijekom cijele godine. To je jedan od načina na koji se pojedincima, udrugama i klubovima, koji su aktivni i predano rade tijekom cijele godine, daje priznanje i iskazuje zahvalnost za njihov društveni doprinos.
Tko su nagrađeni
Nagrađeni su brojni pojedinci s područja grada, kao i udruge i klubovi. Među nagrađenima velik je broj
djece i mladih osoba. To su redom: članovi Shotokan karate kluba „Muraken“, članovi Škole nogometa „Rudar“ –kategorije U11 i U15, članice Udruge sportske rekreacije „Sport za sve“ Mursko Središće, nogometni klub „Mura“ Hlapičina, predsjednik Udruge Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Mursko Središće Ivica Vugrinec, Jelena Tuksar, članovi Radiokluba Međimurje, članice Udruge mažoretkinja Murskog Središća – kombinacija juniori/ seniori i mlađi juniori, članovi SRD-a „Verk“ Križovec, članovi SRD-a „Mura“ Mursko Središće, Renata Vinko, Ivan Božić, Martin Vuri, Monika Jalšovec, Luke Noah Meier, Rajko Bogdan, Mihaela Škalić, Lara Podgorelec, Maksim Mutvar, Marijana Breglec i Jelena Moharić. Osim toga, među nagrađenima su i brojni učenici Osnovne škole Mursko Središće, koji su tijekom godine postizali iznimne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima iz različitih područja znanosti i sporta.
Gradonačelnik Srpak: Hvala svima na promociji grada Ove se godine „Prijem za uspješne udruge, klubove i pojedince„ održao u petak, 27. prosinca, u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću. Ovom se prigodom okupio velik broj istaknutih, nadarenih i ustrajnih poje-
dinaca, članova udruga ili klubova s područja grada koji redovito postižu izuzetne rezultate, kao i članova njihovih obitelji i prijatelja. Svima nagrađenima zahvalio se gradonačelnik Dražen Srpak na njihovom trudu i ustrajnosti tijekom godine. Između ostalog, naglasio je da su rezultati ostvareni tijekom 2024. godine, ali i prethodnih godina, izuzetni te dodao: – Svjestan sam da je za postizanje takvih rezultata potrebno uložiti puno vremena i truda te da se jedino na taj način može doprinijeti razvoju raznovrsnih znanja i vještina. Hvala što svojim uspjesima uvelike doprinosite promociji grada, kazao je.
EMOTIVAN SUSRET Marka Herenčića iz Grabrovnika s doktoricom Lucijom Lepen Jurak, koja mu je sa svojim timom spasila život
Piše: Sanja Heric
Trebao je to biti još jedan običan dan na poslu za 55-godišnjeg Marka Herenčića iz Grabrovnika. Jutro, 23. svibnja ove godine, bilo je poput svakog drugog, ispunjeno rutinskim aktivnostima, a ni slutio nije što će mu taj dan donijeti. Marko i njegova supruga Anita popili su jutarnju kavu, obukli se za posao, zagrlili se i krenuli svatko na svoju stranu.
Srčani udar doživio na poslu
- Nismo ni slutili da bi to mogla biti naša posljednja zajednička kava i zagrljaj.
Dok sam bila na pauzi, zazvonio je moj mobitel. Prepoznala sam glas koji će mi zauvijek ostati urezan u sjećanju, prepričava nam Markova supruga Anita.
- Anita, vi ste? Ovdje direktor Čakoma Ivica Perhoč. Moram vam nešto reći. Dogodilo se nešto strašno. Vaš suprug Marko srušio se i nije davao znakove života. Pozvali smo hitnu, reanimirali su ga i odvezli u bolnicu.
U tom trenutku, Anitin svijet se srušio. Osjećala se kao da je zakovana na mjestu, dok su joj kroz misli prolazili valovi straha i nevjerice. Kako? Zašto? Marko nije pokazivao nikakve znakove bolesti; bio je zdrav. Od šoka je jedva uspjela izgovoriti nekoliko riječi. Njegovo srce jednostavno je prestalo kucati bez ikakvih prethodnih simptoma. Prije toga bio je čak i na sistematskom, bilo je to dva ili tri tjedana prije srčanog udara, i sve je bilo u redu, nalazi su bili sasvim uredni. Nisu dali naslutiti da bi ubrzo mogao doživjeti srčani udar. Prvi su mu priskočili u pomoć njegovi radni kolege iz Čakoma, šef Željko Hozjan i poslovođa Marjan Goričanec. Svi su bili tu, u pravom trenutku i na pravom mjestu. Hrabro su započeli s oživljavanjem, što je bilo presudno do dolaska hitne pomoći koja ga je spasila i ponovno vratila u život. - Nekoliko dana prije i nakon srčanog udara se uopće ne sjećam. Ne sjećam se kako sam tog dana došao na posao, s kim sam razgovarao. Rekli su mi samo da sam se naslonio na neki stup na poslu
i samo pao dolje, prepričava nam Marko s kojim smo popričali u obiteljskoj kući u Grabrovniku.
- Nakon toga su iz Čakoma došli do mene i odvezli me u bolnicu. To možeš vidjeti samo na �ilmu, bio je pod maskom, prikvačen na kable. Moja kćerka je odmah sljedeći dan došla doma avionom iz Njemačke. Marku je trebalo jedno četiri dana nakon udara da dođe k sebi. Na kraju su mu ugradili pacemaker, dodaje supruga Anita, sretna što je sve završilo dobro.
Marko Herenčić na Badnjak je zahvalio timu hitne koji ga je spasio od smrti
Susret sa svojim spasiteljima na Badnjak
Željeli su upoznati te heroje, naše spasitelje, naše anđele čuvare i odabrali smo poseban dan – Badnjak, 24. prosinca 2024., da posjetimo Zavod za hitnu medicinu u Čakovcu. Do nedavno nisu ni znali imena svojih anđela čuvara, ali su uz pomoć sumještanke Božice Šinko uspjeli saznati tko je tog dana radio u smjeni na hitnoj. Bila je to doktorica Lucija Jurak Lepen, tehničar Marko Bogomolec i vozač Željko Krčmar. Oni
Dok ovo pišem u pozadini se čuje tonska proba za popodnevni doček u Čakovcu. Što poželjeti u novoj 2025.? Definitivno manje kukanja. Mi Hrvati obožavamo kukati, a kada treba primiti se posla, e onda se pronađe milijun izgovora. Umjesto da se energija traži u rješenjima problema, mi tu istu energiju trošimo na kukanja. Pa eto za promjenu, prestanimo kukati.
Ustvari to je tako već postalo normalno, da ispada ako ne kukaš nad svojim životom i “nedaćama” koje su tu snašle, ispada da si nenormalan. Barem u Hrvatskoj. Zatim, željela bih svima više zdravlja. Iako zvuči već kao izlizana floskula, ali to je na kraju jedino što je važno. Biti zdrav, onda ide sve lakše, bolje i brže. A još je važnije u moru stresa, pritisaka i cije-
loga svijeta brinuti o svojem mentalnom zdravlju. O tome se još uvijek stihijski progovara u javnosti. Balkanski mentalitet itekako je duboko zakopan u svima nama, mada se čini da smo ne znam koliko postali osviješteni. De�initivno nam je potrebna veća tolerancija prema drugim ljudima. Svaka osoba nosi svoju priču i svoje borbe, a razumijevanje i prihvaćanje
su nastavili s reanimacijom i uspješno reanimirali Marka. - Mogao je to biti bilo koji drugi dan. Ali nije! Mi smo odabrali da to bude Badnjak, 24. prosinca 2024. Poseban dan za posjetiti posebne ljude u Zavodu za hitnu medicinu u Čakovcu i naše anđele na svoj radnom mjestu, suznih nam očiju prepričava Anita uz supruga Marka. Bio je to predivan susret pun sreće i emocija za djelatnike ZZHM-a, a za obitelj Herenčić još veći. Suza je suzu stizala. U razgovoru s doktoricom Lucijom i zagrljajem u znak zahvalnosti. Doktorica Lucija nam je ispričala kako je situacija bila kritična: - Bilo je na knap – ili ideš ili ostaješ. Srećom, Marko je bio među onima koji su imali sreće. Prisjetili smo se tog teškog dana kada su pokušaji oživljavanja trajali duže nego obično. Doktorica Lucija objasnila je da obično ljudi već nakon prvog elektrošoka pokazuju znakove života, ali kod Marka to se nije dogodilo – ni prvi put, ni drugi put, ni peti put. No, ona i njen tim nisu odustajali; borili su se hrabro do kraja. Tek nakon šestog elektrošoka srce Marka ponovno je zakucalo.
- Hvala Bogu vidim vi ste bez greške!, rekla je doktorica Lucija Marku prilikom ponovnog susreta.
Umro sam, a da ni ne znam!
Nakon svih ovih teških mjeseci, Marko bi često u šali rekao: "Umro sam, a da ni ne znam," ili "Skoro sam umro, a nisam ni znao."
Ovim putem žele se zahvaliti svima koje su spomenuli, ali i onima koje nisu – jer svima ne znaju imena.
- Od srca hvala svima koji ste vratili našeg Marka u život.
pomagali na bilo koji način, svima koji ste pitali za Marka, zvali nas ili pisali riječi utjehe, podrške i nade. Hvala i Ivici Perhoču, bivšem direktoru Čakoma, poručuju Marko i Anita. Veliko hvala od cijele obitelji Herenčić – Marka, Anite, Maria, Manuele i Renata. Vaša pomoć bila je neprocjenjiva u našem najtežem trenutku i zauvijek ćemo biti zahvalni za sve što ste učinili.
te osobe može riješiti mnoge probleme koji uglavnom sami sebi izmišljamo. I da, puno toga ne valja u našoj državi. I s pravom možemo na to sve biti ljuti. No dok ti se zatvore jedna vrata, pokušajmo pogledati stvar iz druge perspektive.
Na kraju, zanimljivo je primijetiti kako različite kulture imaju svoje jedinstvene običaje za doček Nove godine. Na
primjer, Danci tijekom godine sakupljaju staro posuđe kako bi ga na Novu godinu razbili o vrata prijatelja i suseda. Što je veća hrpa razbijenog tanjura ispred vaših vrata, to više sreće donosite u nadolazećoj godini. Ne preporučujem da lupate tanjurima, no ova tradicija može nas inspirirati da se oslobodimo prošlih tereta i otvorimo vrata novim prilikama u 2025. godini!
PRELOG roditeljima dao jednokratne naknade za novorođenčad
Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek ovih je dana još jednom podijelio jednokratne naknade za novorođenčad. Ovom je prilikom podijeljeno ukupno šesnaest naknada, devet za prvo dijete, tri naknade za drugo dijete i četiri naknade za treće dijete u obitelji.
Roditelji su za prvo dijete dobili 270 eura, za drugo 350 eura, za treće 400 eura, za četvrto 600, a za peto i svako sljedeće dijete u obitelji naknada iznosi 730 eura.
Roditelji i dalje imaju pravo i na poklon-bon za kupnju opreme za novorođeno dijete, a vrijednost poklon bona iznosi 70 eura. Također, kao dodatni poklon
podijeljene su i besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga, kao i poklon-bonovi Dječjeg kluba SiMS te poklon-bon obrta EduTea.
Gradonačelnik Kolarek istakao je veliko zadovoljstvo brojem podijeljenih naknada, istaknuvši kako je obaveza Grada daljnje ulaganja u što bolje uvjete predškolskog odgoja kao i ulaganje u što kvalitetnije uvjete života za mlade obitelji koje svoju budućnost vide u Prelogu.
Inače, s ovom posljednjom podjelom, ove su godine ukupno podijeljene 62 naknade, u vrijednosti od 26.390,00 eura. (vv)
OŠ PRELOG dobila novu ravnateljicu
Nekako u tišini, za razliku od prijašnjeg puta, u preloškoj Osnovnoj školi birao se odnosno, birala se i izabrala nova ravnateljica. Naime, natječaj je objavljen 29. studenoga 2024. u Narodnim novinama i na mrežnoj stranici škole.
Na natječaj su pristigle dvije kandidature, dosadašnje ravnateljice Melite Trupković iz Malog Mihaljevca te Ivane Samardžija-Bermanec iz Preloga koja u školi radi kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti.
Ivana Samardžija-Bermanec dobila je povjerenje i Vijeća roditelja i Školskog odbora. Samim time, ona je 28. prosinca postala nova ravnateljica i na toj će dužnosti biti narednih 5 godina.
- Mogu samo reći da je izbor protekao korektno i da je izabrano ono što je najbolje za našu školu, kratko je rekao za Međimurske novine Dragutin Glavina, član školskog odbora kao predstavnik osnivača.
Imenovanje nove ravnateljice samo još mora potvrditi resorno ministarstvo.
Melita Trupković, dosadašnja ravnateljica OŠ Prelog
Iza dosadašnje ravnateljice ostat pak će gorak okus oko izbora koje se pretvorilo u pravu sagu. Bio je to izbor koji je podigao dosta prašine u Prelogu i nakon poništenja prvog njenog imenovanja padale su i ostavke članova Školskog odbora. Naime, prvi je natječaj zbog “proceduralnih” greški oko izbora, ministarstvo poništilo.
Melita Trupković je napokon u drugom pokušaju, odnosno drugom natječaju, potvrđena za ravnateljicu. (vv)
OBILJEŽENA 33. obljetnica smrti pukovnika Ivana Sokača
U Oporovcu je 27. prosinca obilježena godišnjica smrti hrvatskog branitelja Ivana Sokača. Hrvatski branitelj, pukovnik Ivan Sokač, bio je pripadnik te ratni zapovjednik 104. brigade koji je aktivno sudjelovao u obrani Hrvatske sve do
ranjavanja, od čijih je posljedica preminuo 1991. godine. Svijeće su pred njegov spomenik upalili i predstavnici Kluba varaždinskih branitelja 1991. –1995. Varaždin sa svojim predsjednikom Vladimirom Leskovarom. (vv)
Mladoženja je od malih nogu skakao oko traktora i kombajna, interesiralo ga je sve oko poljoprivrede pa je tako završio i srednju školu poljoprivrednog smjera
Piše: Vlasta Vugrinec
- Tako je htio i poštovali smo njegovu želju, bolje rečeno, nismo si mogli pomoći, kaže sretni hižni japek Vlado Vuk koji je minulog vikenda oženio svog sina Dina.
Naime, ipak je ženio jedinog sina, četvrtog Vuka koji će nastaviti obiteljsku poslovnu tradiciju. Kćer Dariju je životni je put odveo u sasvim druge vode.
Kad ti traktor uđe u krv
Mladoženja Dino Vuk za svoje je vjenčanje imao sa-
mo jednu želju. Povesti svoju mladu, buduću suprugu Barbaru, do preloške župne crkve sv. Jakoba u traktoru. Naravno, roditelji mu se u tom najvažnijem danu u životu nisu usprotivili te su mu pomogli oko realizacije ideje. Od desetak traktora koliko obitelj posjeduje, izabran je onaj najreprezentativniji.
- Dobro smo zribali traktor, a angažiran je i poseban dekorater koji je uredio i prigodno ukrasio John Deer, dodaje ponosni tata Vlado.
Unuk, u stvari praunuk Dino, koji je sad već četvrta
generacija, od malih je nogu skakao oko traktora i kombajna, interesiralo ga je sve oko poljoprivrede pa je tako završio i srednju školu poljoprivrednog smjera.
Na traktoru je i dan danas, od jutra do sutra. I ne samo to, često smo ga susretali i na natjecanju orača Međimurske županije.
Oduševljena
Barbara
Stoga nije ni čudno da je za svoj najljepši dan u životu, kao prijevozno sredstvo do crkve izabrao najdraže vozilo
– prepoznatljivi žuto-zeleni traktor.
Njegova Barbara, barem sudeći po osmijehu na licu, nije imala ništa protiv suprugove želje. Uostalom, zna se i da takav traktor danas košta više nego li auto bolje klase. Udoban je, grijan, a može se u njemu slušati i glazba po želji. A, u vremenu zaljubljenosti nije ni bitno gdje si, u kakvom se vozilu voziš, već samo da si s voljenom osobom. Mladencima možemo samo poželjeti puno sreće i razumijevanja u budućem zajedničkom životu.
GRAD PRELOG
Krajem kalendarske godine u Gradu Prelogu običaj je da se prigodno nagrade učenici srednjih škola i studenti koji su tijekom godine postigli zavidne rezultate. Shodno tome, nagrađeni su učenici srednjih škola s područja Grada koji su postigli iznimne rezultate tijekom srednjoškolskog obrazovanja te koji su u akademskoj godini 2023./2024. osvojili nagrade na županijskim,
državnim i međunarodnim natjecanjima. Prijave su pristigle iz Srednje škole Čakovec, Srednje škole Prelog, Ekonomske i trgovačke škole Čakovec i Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Nagrađeno je ukupno 22 učenika, a ukupan iznos dodijeljenih nagrada je 1560 eura. Podijeljene su nagrade i studentima koji su postigli iznimne rezultate tijekom svog akademskog obrazo-
vanja, čiji je prosjek ocjena u akademskoj godini 2023./2024. bio isti ili veći od 4,30. Svoju prijavu za dodjelu nagrade Najstudent Grada Preloga je podnijelo ukupno 17 studenata, od kojih dvije prijave ne ispunjavaju uvjete poziva, a jedna je pristigla izvan roka. Nagradu je primilo ukupno 14 studenata, dok su tri studenta nagrađena za ostvarenje iznimnih rezultata tijekom svog ško-
lovanja u akademskoj godini 2023./2024. Ukupan iznos dodijeljenih nagrada je 1875 eura. Nagrađeni studenti su: Karla Posavec, Anela Ilijaš (doktorski studij u Južnoj Koreji), Ela Židov, Helena Hegeduš, Lea Igrec, Lana Rođak, Andreja Matjačić, Željka Čižmešija, Goran Fleten, Paula Petrić, Danijela Hegeduš, Matea Habuš, Luka Crnković i Niko Božek. (vv)
PRELOŠKI DISTRIBUTIVNI CENTAR kandidiran je na EU fondove
Međimurska županija ovih je dana prijavila projekt izgradnje logističko-distributivnog centra Međimurja vrijedan 19.671.375 eura za su�inanciranje iz europskih fondova.
Centar bi se trebao graditi u Gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu.
Zeleno svjetlo za zemljište
O izgradnji logističkodistributivnog centra Međimurja dugo se priča i govori. Nakon što je pripremljena sva dokumentacija potrebna za kandidiranje za su�inanciranje, čekao se samo potpis za zemljište. Naime, “hladnjača” je locirana na državnom zemljištu.
- Formalno još nismo dobili zemljište, kaže župan Matija Posavec, ali imamo očitovanje Vlade RH da se rade sve radnje kako bi nam se dodijelilo. Drugim riječima, imamo papir s kojim smo zadovoljili uvjete za prijavu.
Dakle, projekt je kandidiran s time da se, kako sada ispada, čeka još samo formalna odluka sa sjednice Vlade RH o dodjeli potrebnog zemljišta.
Dakle, projekt je kandidiran s time da se, kako sada ispada, čeka još samo formalna odluka sa sjednice Vlade RH o dodjeli potrebnog zemljišta
Po realizaciji ovoga projekta značajno će se poboljšati uvjeti konkurentnosti na tržištu našim proizvođačima voća i povrća.
U Javnoj ustanovi za razvoj REDEA ističu da će se izgradnjom i opremanjem novog, energetski učinkovitog i digitaliziranog centra, ukupnog kapaciteta 3228 tone, ostvariti samodostatnost u proizvodnji energije na razini od 74 posto te postići cilj, a to je stvaranje preduvjeta za snažniju tržišnu konkurentnost, osobito malim proizvođačima voća i povrća.
Centar će im omogućiti da s jednog mjesta zajednički osvajaju tržište
Međimurska županija u svom strateškom planu posvećenom poljoprivredi
nastoji ciljanim projektima omogućiti lakši plasman proizvoda našim poljodjelcima, a ovaj logistički centar u značajnoj će mjeri utjecati na bolju startnu poziciju naših proizvođača na tržištu jer se nedostatak infrastrukture sa suvremenom opremom i tehnologijom u ovom trenutku pokazuje kao prioritet, ističe župan Međimurske županije Matija Posavec.
- Formalno još nismo dobili zemljište, kaže župan Matija Posavec, ali imamo očitovanje Vlade RH da se rade sve radnje kako bi nam se dodijelilo. Drugim riječima, imamo papir s kojim smo zadovoljili uvjete za prijavu
Riječ je o jednom od strateških projekata kojim će Međimurska županija osnažiti poljoprivrednike i to sektoru voćarstva koji zadnjih godina u našem kraju doživljava ekspanziju te značajno rastu površine pod voćnjacima, osobito kada je riječ o proizvodnji jabuka. Nakon novijih projekta poput investiranja u hladnjače, podrške Udruzi proizvođača merkantilnog krumpira u borbi za prepoznatljivost robne marke Međimurski kalamper te pilot-projekta navodnjavanja, Međimurska županija prijavom izgradnje i opremanja logističko-distributivnog centra na natječaj za su�inanciranje iz europskih fondova ide i korak dalje u težnji stvaranja boljih uvjeta poljoprivrednicima kako za proizvodnju, tako i za njihovo međusobno udruživanje i snažniji nastup na tržištu. Koristi ovoga projekta su i šire te se ogledaju u otvaranju novih radnih mjesta, doprinosu samoodrživosti lokalne zajednice, ali i u povezivanju s drugim sektorima – od gospodarstva do turizma i prehrambene industrije. (vv)
FARMA koza Marciuš iz Pušćina najveći je međimurski isporučitelj mlijeka
Piše: Vlasta Vugrinec
Varaždinska Vindija ovih je dana obilježila 40 godina uspješnog razvoja kozarstva i više nego li uspješne suradnje s proizvođačima kozjeg mlijeka. U znak priznanja za izvrsnost, dodijeljene su nagrade za 10 najuspješnijih proizvođača koji su tijekom 2024. godine isporučili više od 100.000 litara najkvalitetnijeg kozjeg mlijeka. Među njima su tri uzgajivača koza iz Međimurja. To su Denis Petermanec i OPG Matija Balaž iz Murskog Središća te Marina Marciuš iz Pušćina sa svojom Eko farmom Marciuš.
Eko farma Marciuš najveći su proizvođači mlijeka
Eko farma Marciuš stoji na suprugu Marinu, no mnogo posla obavlja suprug Zoran Dragutin.
- Trenutno držimo oko 600 koza i najveći smo kozari u Međimurju, a i najveći isporučitelji mlijeka. Tako smo ove godine Vindiji isporučili 110.000 litara mlijeka, kaže Zoran.
I ne samo da imaju najveću, odnosno najbrojniju,
farmu koza pasmine alpina, supružnici se mogu pohvaliti i da jedini u Međimurju imaju eko-farmu.
- To znači da kod nas nema herbicida, pesticida i umjetnog gnojiva na livadama, pašnjacima i njivama, dodaje naš sugovornik.
Sve poljoprivredne površine su, kaže, certi�icirane, a nije zgorega reći i da se nalaze u prvoj vodozaštitnoj zoni.
Obitelj smo inače upoznali prije nešto manje od dvije godine i tada su imali gotovo upola manje koza. Međutim, farmu supružnici i dalje grade i nadograđuju s time da razmišljaju i o zaokruživanju posla, po principu od polja do stola. Naime, u poslu s kozama još su uvijek vrlo mladi, bave se tek oko 5 do 6 godina. Uspjeh, naravno, dodaje Zoran, nije došao preko noći, već isključivo marljivim radom. Jer koze traže prisutnost čovjeka u staji minimalno dva puta na dan i to i petkom i svetkom, 365 dana u godini i 24 sata na dan. Nije im teško, nitko ih nije natjerao na taj posao, već su išli svojevoljno svjesni što ih čeka.
I ne samo da imaju najveću, odnosno najbrojniju farmu koza pasmine alpina sa 600 grla, supružnici se mogu pohvaliti i da jedini u Međimurju imaju eko-farmu
Išli su dan po dan, iz tjedna u mjesece i godine i dogurali do najvećeg pojedinačnog isporučitelja mlijeka u Međimurju.
Tajna uspjeha je dobra genetika Međimurci su prije nekih deset i više godina masovno držali koze, naročito alpine. Bilo je dosta i većih farmera, međutim, život je učinio svoje, a još više nesretna virusna bolest artritis encefalitis. Kada se jednom životinja njome zarazi, ostaje bolesna do kraja života.
Jare se može ojariti zdravo, ali se može zaraziti sisanjem zaražene majke.
Marciuši itekako paze na taj virus i čine sve kako bi spriječili njegov unos. Uz to, za dobro stado, najvažnija je i dobra gentika, odnosno stalni unos svježe krvi. Sparivanje rođaka, pa čak i incesti inače nisu bili rijetki u Međimurju, a rezultirali su povećanim obolijevanjem životinja i padom mliječnosti.
- Zdrava životinja, odnosno koza, u normalnoj kondiciji godišnje daje oko 1100 litara mlijeka, kaže naš sugovornik te dodaje da se to odnosi na 305 dana laktacije.
Do sada su uglavnom svježu krv, odnosno jarce, nabavljali doma, tu kod nas, no plan je ići preko granice.
- Namjeravamo nabaviti friško stado u Austriji i to sanske koze, dodaje Zoran. Koliko posao na farmi shvaćaju ozbiljno i koliko su život posvetili životinjama, svjedoči i informacija da su trenutno u postupku sakupljanja papirologije i dozvola za gradnju još jedne farme. No, ovaj put farme od 60 muznih krava. Time bi zadovoljili veći krug, odnosno dvije skupine ljudi, one koji vole kozje i one koji vole kravlje mlijeko. Naravno da o nečemu takvome ne bi ni razmišljali da im posao s kozama ne ide dobro, odnosno itekako su zadovoljni otkupnom cijenom mlijeka koju im isplaćuje Vindija.
Jarići su im najveći problem Zadovoljstvo bi bilo još i veće da ne moraju muku mučiti s jarićima. Naime, ženske potomke ostavljaju za daljnje širenje stada, dok su im muški samo teret.
- Mogu samo reći da ih se rješavamo na sve moguće načine, dodaje. Kozlići su inače dugogodišnji problem iz više razloga. Kao prvo, u Međimurju ne postoji klaonica za njih, odnosno ona koji bi ih htjela obraditi po razumnoj cijeni. Posao je to koji se odrađuje jedanput na godinu jer je vrijeme jarenja u siječnju i veljači, eventualno se protegne i na dio ožujka. A glavna potražnja za jarićima je ljeti kada je zemlja puna turista. Osim toga, jaretina nije salata koja se može prodavati na placu na klupi, već iziskuje velika sredstva za opremanje frižidera i svega ostaloga što ide uz to.
Ljiljana Tkalčec iz Strahoninca na placu je nudila svoje kiselo zelje i repu
Nova 2025. godina započela je neradnim danom i za čakovečki sajam i plac. Kao i Božić, i sama Nova godina pali su upravo na taj dan, tako da su prodavači i trgovci ostali doma. Istina, kako tko, jer su to ipak bili blagdani.
Posao baš i nije išao Baš kad i pred Božić, gužve i gungule nije bilo ni pred slavlje najluđe noći u godini. Drugim riječima, poljoprivredni proizvođači i trgovci više su vrtjeli prstima nego što su radili, odnosno prodavali svoju robu. Kako se takva situacija ponavlja već duže vrijeme, baš ih nije ni bilo u punom sastavu, dakle klupe su zjapile više prazne nego pune. Moglo bi se reći da dolaze samo oni najuporniji ili pak oni koji imaju svoje stalne kupce pa ih ne žele iznevjeriti. Naime, jutarnji minusi baš i nisu mamili za stajanje za štandom i nadanje pokojom kupcu.
Nastavi li se tako, postavlja se pitanje koliko će još dugo čakovečka tržnica biti živa. Dio poljoprivrednih proizvođača otišao je u mirovinu, ostali su oni koji više nisu u 30. ili 40. godinama života, a podmlatka nema.
Istina, opadanju prometa na tržnicama uvelike su doprinijeli veliki trgovački lanci i to ne samo u Čakovcu, već svugdje. Dakle, mali proizvođači ne mogu se mjeriti s njihovim cijenama, naročito kad za Hrvate, nažalost, vrijedi ono izlizano pravilo: - Najbolja ponuda, je ona najjeftinija. Naravno, čast izuzecima.
Nešto se ipak prodavalo
Da ne bi ispalo kako se baš ništa na placu nije događalo, vrijedi spomenuti gužve u zatvorenom dijelu tržnicu gdje su se prodavala jaja. Naime, o količini prodanih komada dovoljno je bilo pogledati na složene prazne kartone sa strane. Ipak, i za najluđu noć trebalo se pripremiti, ispeći kolače, možda francusku, tko ju nije za Božić…
A kakva bi to Nova godina bila bez prave, domaće sarme. Stoga su se praznile i kante s kiselim zeljem i glavicama. Nije se pitalo za cijenu jer, puno se već ljudi opeklo na glavicama iz trgovačkih centara. Još ako se pozna proizvođač, onda se zna i kvaliteta i nije se željelo riskirati. Kupovao se i grincajg za juhu, domaća tjestenina, prije
PLAC
Kiselo zelje (kg): 3,2 € Blitva (hrpica): 1
Matovilac (hrpica): 1,5 € Salata (kg): 4
Hladetina (kom): 4
Krastavci: (kg): 4 €
Rajčica (kg): 4 €
Paprika (kg): 4 €
Mrkva (kg): 1,5 €
Grincajg (pušlek): 1,5 €
Rotkvice (pušlek): 1 €
Med (flašica): 10 €
Orasi (kg): 14 €
Naranče (kg): 3 €
Mandarine (kg) 2 €
Šipak (kg): 3 €
Ciklame: 3 €
Božićni aranžmani (kom.): 20 €
svega rezanci za juhu i naravno mlinci. Čak se tražio i hren koji najveću prođu ima za Uskrs, pa zelena salata i voće. Prije svega, jabuke, mandarine, naranče, šipak i kivi.
Išli su i domaći kolači, od vanili ki�lica, linzera i breskvica pa sve do kremača.
Isto tako i cvjetni aranžmani, no više za groblja nego li za ukras u kući ili stanu.
PH ima veliki utjecaj na kapacitet zadržavanja vode, što je usko povezano s kvalitetom mesnih proizvoda. Za potrošača kao i za tehnologa u procesu proizvodnje kvaliteta svinjskog mesa i izmjerena vrijednost pH povezuje potrošača i proizvođača mesnih proizvoda. pH-vrijednost je objektivan mjerni pokazatelj u prosuđivanju mesa kao sirovine jer uz vrijednost pH vezan je okus mesa, boja mesa, njegova konzistencija i održivost proizvoda.
Što je to pH-vrijednost?
To je vrijednost koja se mjeri specijalnim uređajima, a izražava se kao negativan logaritam koncentracije vodikovih iona. Meso životinje prilikom klanja ph iznosi 7 do 7,2. Glikogen (šećer) koji se nalazi u mišićima djelovanjem enzima pretvorit će se u mliječnu kiselinu. Mliječna kiselina je odgovorna za pad vrijednosti pH. Brzina pada vrijednosti pH usko je povezana i s temperaturom mesa. Pad vrijednosti nakon klanja je ubrzan i nakon 24 sata od klanja se stabilizira, što je ujedno i optimalan period sazrijevanja mesa koje nakon tog perioda postaje spremno za konzumaciju, odnosno spremno za daljnje tehnološke procese obrade mesa. Ako su ispoštovana pravilna postupanja sa živom životinjom koja obuhvaćaju smireno postupanje prilikom utovara i istovara svinja, odmara-
nje prije samog klanja ako je transport trajao više sati, pristup dovoljnim količinama vode kako bi se svinje napojile te na kraju kvalitetno omamljivanje svinja, pH svinja od početnih 7-7,2 za 45 minuta nakon klanja će rezultirati padom pH na 6,0, a nakon 24 sata ph će iznositi ispod 5,6-5,7 pH. Takvo meso će imati karakterističnu boju i karakterističnu konzistenciju i optimalno će vezati sol. Svinjsko meso koje je izrazito bjelkaste boje i vodnjikavo rezultat je ubrzanog pada pH vrijednosti, a temperatura mesa je još uvijek visoka, što je nastalo kao posljedica ubrzane razgradnje glikogena u mliječnu kiselinu, takvo meso dobro veže sol. Prilikom termičke obrade mesa takvo meso vrlo brzo otpušta mesni sok, a
rezultat je kruto, suho meso, čvršće konzistencije. Ovakvo meso pogodno je za izradu polutrajnih proizvoda. Za razliku od njega, meso koje sadrži više vrijednosti pH, iznad 6,2, odlikuje se tamnijom bojom, slabije upija sol, a nastaje kao posljedica nastanka nedostatne količine mliječne kiseline, a usko je povezana sa svinjama koje su duže vrijeme izložene stresu i pritom su potrošile znatnu količinu glikogena. Iz svih navedenih podataka vrlo je važno obratiti pozornost na sve čimbenike koji utječu na pH mesa jer kvalitetno svinjsko meso karakteristične boje i konzistencije podjednako je važno kako krajnjem potrošaču tako i tehnologu u procesu proizvodnje mesnih proizvoda.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
www.mnovine.hr
Biti boljim i ostaviti ovaj svijet boljim mjestom –moja je želja svakom pojedincu na ovom Planetu. U ovom trenutku, u ovom djeliću vječnosti, u ovom kutku svemira, na ovom prekrasnom jedinstvenom planetu zvanom Zemlja, dobili smo svi jedan jednaki i nevjerojatan dar – a to je život.
vjek radi ovom prekrasnom planetu i drugim ljudima? Vidite i sami.
Pripremila:
Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Osim njega, dobili smo još velikih darova, a to su razum, svijest i slobodu izbora. Tijelo i um s kojima možemo stvarati i razarati. S kojima možemo raditi nevjerojatna djela, pisati nevjerojatne riječi, pomagati drugima, napraviti ovaj svijet boljim mjestom, pomoći ljudima i drugim bićima, naći svoje mjesto pod suncem i voditi zaista smisleni i ispunjeni život.
Sve što trebamo za prekrasan, ispunjeni život, majka Priroda nam je već dala, a i tu je za nas da zajedno stvaramo.
A što radimo mi na ovom planetu? Koliko stvaramo, svjesno uvažavamo druga bića na ovom planetu, svjesno pomažemo našoj majci Prirodi? Ili koliko razaramo svojim postojanjem, svojom komocijom, kako i odnose, one koje ne razumijemo (ili ne želimo razumjeti), tako i sve ostalo oko nas? Što čo-
kelja
Nakon obilne blagdanske trpeze svima nama dobro će doći laganija hrana bogata vlaknima. A nema ništa bolje za oporavak organizma od svježeg kelja. Kelj je dostupan cijele godine, no vrhunac sezone mu je od kasne jeseni do početka proljeća. Mnogima nije omiljena namirnica zbog svog gorkastog okusa, no srećom tu je nešto slađa varijanta u obliku kelja pupčara. Uz to, postoji i lisnati
A gdje ste vi u toj priči? Ponekad se osjećam preplavljeno u cijeloj toj priči od tuge, boli i nemoći. Pitam se onako – pa kako? Zar je slika današnjeg svijeta najviše i najbolje što danas čovjek može? Zar je ovo evolucijski doseg čovjeka? Razaranje prirode u ime maksimizacije profita, uništavanje bioraznolikosti, iskorištavanje ljudi, iskorištavanje životinja u znanstvene pokuse, masovno porobljavanje i uzgoj milijarde svjesnih životinja u velikoj patnji za jeftinu hranu gdje veliki dio nastao na neizrecivim patnjama jednostavno bacamo, ratovi u kojima u ime nečijeg ega ljudski životi budu svedeni na jednostavne pijune, nerazumijevanje, strah, borba, komocija, konzumerizam...
Možemo li zaista bolje? Vjerujem da možemo. Samo nas očigledno netko treba dobro ispljuskati da se trgnemo iz ovog. Reći nam – e sad je stvarno dosta, osvijestite se, odrastite, i sredite se. Možete vi bolje!
Sve je zaista moguće napraviti bolje. No promjena počinje od nas samih – onoliko koliko se svatko od nas
osvijesti, koliko od nas svatko preuzme odgovornosti i koliko svatko od nas počne raditi bolje izbore u životu. I da, ne možemo spasiti cijeli svijet, ne možemo popraviti sve, ne možemo niti biti svjesni baš svega, ali možemo se istinski potruditi i krenuti korak po korak, onoliko koliko znamo. Ne čekati da netko drugi to napravi, nego iz srca dati sve od sebe, krenuti zaista raditi promjenu svojim životom.
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno. Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
VAŠ NAJPOUZDANIJI
U ovo vrijeme blagdana želim vam upravo to – da osvijestite na koje načine sve vi možete napraviti ovaj svijet boljim mjestom i da date sve od sebe da i vi budete ona promjena koju želite od ovog svijeta. Svi skupa zaista možemo napraviti ovaj svijet boljim mjestom, nemojte potratiti ograničeno vrijeme na ovom planetu u ovom trenutku vječnosti. Sretni blagdani i nova godina svima koji slavite.
Kelj paše nakon bogatog blagdanskog stola
kelj, dakle izbor postoji, pitanje je samo koji odabrati i kako ga pripremiti. Naime, kelj je izvrstan izvor vitamina C, u sirovom ga kelju ima nevjerojatnih
120 mg (200 % od preporučenog dnevnog unosa), a u kuhanom čak 41 mg (68 % od preporučenog dnevnog unosa). (vv)
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4
TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
MUKA PO PETARDAMA
Bacanje petardi prije, ali i nakon dočeka nove godine, loše utječe na ljude i životinje. Iako o tome bruje već na svakom koraku, mnogi u tome vide zabavu, ali ne i opasnost, posebno kada su u pitanju djeca i životinje. Mala djeca su najranjivija skupina jer njihova znatiželja i nedostatak iskustva mogu dovesti do ozbiljnih fizičkih ozljeda. Za životinje, petarde predstavljaju izvor velikog stresa i opasnosti.
Iako je na snazi još uvijek bila zabrana upotrebe pirotehničkih sredstava, u zadnjem tjednu nastave,
DRUŠTVO VETERAN
Ako niste znali ili samo nagađate – pravo je vrijeme da saznate. Najbolji način je da se uputite prema izvoru Trnave u naselju Vugrišinec.
Za kraj 2024. godine područje oko izvora Trnave upotpunili smo s dvjema edukativno-natpisnim pločama.
Sadrže podatke o biljnom i životinjskom svijetu, zanimljivosti o životinjskim vrstama i njihovim karakteristikama te koja su ljekovita svojstva drveća s ovog područja.
Uz postavljene dvije nove klupice i stol koji služi za okrjepu posjetitelje će dodatno razveseliti dvije natpisne ploče. Čekamo vas na izvoru najveće međimurske rijeke Trnave!
Društvo Veteran/ Ines Miljančić
KLUB HOS-BELICA
srednjoškolci su bez imalo savjesti bacali petarde u centru grada u ranojutarnjim satima, ne mareći na prolaznike. No, još je veća opasnost bila oko podneva kada su išli na autobusnu stanicu, a grad je bio pun ljudi, a oni su bez obzira na to, petarde bacali prolaznicima pod noge. Zanimljiva je činjenica kako se policija upravo u tim danima, kada se takvo nešto zapravo i očekuje, ne nalazi u patroli oko autobusne i centra grada, a osobito parka. Njihova prisutnost svakako bi znatno smanjila hrabrost
maloljetnika da bacaju petarde i da se suzdrže od istog. No, zanimljivo je što i roditelji nisu svjesni opasnosti od petardi, već kupuju iste djeci, koja ih koriste u zabranjeno vrijeme i ne brinu
ČITATELJ se žali na klupice kod Doma za starije i nemoćne u Čakovcu Još nam samo fali
o posljedicama. Jesu li danas djeca zaista bez odgoja i kulture i ne mare za druge ljude?
Uznemirena čitateljica iz Čakovca
nalazi se u naselju Vugrišinec
U Društvenom domu Gardinovec je 20. prosinca 2024. godine održana Prva redovna sjednica Skupštine „HOS – Belica“ – kluba branitelja Domovinskog rata Međimurske županije. Sjednica je započela hrvatskom himnom te paljenjem svjetla sjećanja za poginule pripadnike HOS-a iz Međimurja, sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.
Na početku je Skupština izabrala za barjaktara Josipa Sermeka, kojem je zastavu udruge na čuvanje i ponos predao kum zastave g. Aloj Crnčec.
Izvješće o radu podnio je predsjednik Kluba „HOS
– BELICA“ Josip Kolarić pri čemu je bilo vrijedno uočiti da je udruga u prvoj godini postojanja realizirala preko 12 projekta i aktivnosti što nisu uspjele puno veće udruge.
Potom je Skupština jednoglasno donijela Strateški plan rada za period 2025. –2030. godine te Operativni plan rada i Financijski plan za 2025. godinu. Na kraju su se Skupštini obratili gosti s čestitkama na uspješnosti, a Načelnik Općine Belica je obećao svekoliku pomoć udruzi sukladno mogućnostima Općine. Gosti na Prvoj redovnoj sjednici Skupštine Kluba
„HOS – BEICA“ su bili: Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica, Stjepan Horvat, predsjednik Sportsko-ribolovno društvo „Šaran“ Gardinovec, Matija Horvat, predsjednik Nogometnog kluba „Radnički“ Gardinovec, Josip Habijan, predsjednik Udruga stolnotenisača amatera „USTA“ Belica, Marija Vranović, predstavnica udruge međimurskih uzgajivača HOLSTEIN goveda, Željko Tomašić – predsjednik Zajednice BRANITELJI ZAJEDNO, Dragutin Remenar, predsjednik Udruge veterana inženjerijske bojne Domovinskog rata Čakovec, Željko Dvanajščak, zamjenik pred-
sjednika Društva VETERAN, Vinko Grgić, tajnik Krovne udruge veterana 54. samostalne pješačke bojne Međimurske županije, te Asja Vranović nećakinja pokojnog branitelja Željka Hajdarovića ROKIJA koja je primila poseban poklon Josipa Kolarića u ime „HOS – BELICA“. Pred zaključenje sjednice svim nazočnima je darovan ratni roman hrvatskog branitelja Ivice Procaja „Smijeh i suze na nišanu“. Po završenoj sjednici Skupštine Klub „HOS - Belica“ je priredio božićni domjenak te se druženje nazočnih nastavilo duboko u noć.
Našoj redakciji požalio se redoviti čitatelj Međimurskih novina ogorčen na nove klupice koje su postavljene kod Doma za starije i nemoćne u samom središtu Grada Čakovca. Kako je rekao, klupice su osvanule na mjestu na kojem su se prije ljudi mogli parkirati. Nije htio u javnost imenom i prezimenom, no redakciji je poznat njegov identitet.
Gdje ćemo se parkirati?
- Ionako je malo mjesta za parkiranje u središtu Grada, kaže. Tu je oduvijek bilo mjesta i sada nema više ni to. Parking iza Doma je uvijek krcat i stanari okolnih zgrada nemaju kud sa svojim automobilima. Još samo fali stol za igranje šaha, dodao je ogorčeno. Istina, područje oko Doma je veliko gradilište, sve se predugo gradi, dodaje, a i dosta toga je zbog radova ograđeno. Zbog toga su i dodatne gužve, naročito kad dođu i dostavna vozila i kamioni okolnih trgovina. Tada jedva da se pješaci mogu provući.
To je parkovna, mirna zona
Kako je gradilište i sve što se događa oko toga, između ostaloga, nadležna je i čakovečka gradonačelnica, Ljerka Cividini jer je Grad jedan od investitora.
- Klupice su postavljene prema projektnoj dokumentaciji za koju su Grad Čakovec i Međimurska
RJEŠENJE
županija dobili sredstva iz europskih fondova, poručila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini. Dakle, nisu isključivo plaćena sredstvima iz gradskog proračuna. Mislim da je projekt dobro osmišljen, a parkirališna su mjesta definirana prostorom zgrade prijašnjih godina.
Dodala je kako je zgrada tzv. Ljepotica tu od 60-ih godina prošlog stoljeća, a na žalost, broj automobila se u međuvremenu višestruko povećao.
- Stanari će morati definirati svoje parkirne površine ne u strogom krugu zgrade, nego na desetak ili dvadesetak metara dalje od ulaza u zgradu, istakla je gradonačelnica te dodala da Uska ulica sada ide u rekonstrukciju.
O konkretnim parkirnim mjestima na kojima su sada sporne klupice kaže da su bila rezervirana za prostor bivšeg Doma zdravlja, odnosno za tzv. sigurnu kuću. Dakle, nisu bila namijenjena stanarima. Uostalom, kaže, to je parkovno područje, područje mira i dječjih igrališta.
Hitnoj se proširuje prolaz
Prema njenim riječima, Hitnoj je omogućen pristup Domu. Štoviše, prolaz se i proširuje pa je srušeno i nekoliko stabala i grmova. Hitna će tako do Doma dolaziti sa stražnje strane doma, prema Ulici kralja Tomislava 14.
Kako je ovo blagdansko vrijeme darivanja, punih ruku prigodnih poklona svratili smo do jedine trgovine u Štefancu. Tamošnje djelatnice iznenadili smo zidnim kalendarom i bilježnicama
Međimurskih novina te prepoznatljivim, crvenim platnenim vrećicama. No, ne samo njih, već i Nevenku Kranjčec koju smo zatekli u blagdanskoj kupovini. Iako joj je vrećica bila premala za sve ono što je kupila, ipak joj je dobro poslužila. Sve od reda redovne su čitateljice naših novina, naročito mlada Yvonne Horvat. Međimurske novine voli pročitati u tišini vlastitog doma i uvijek nađe tekstove za sebe. Doduše, politika ju ne zanima, no kaže, ima puno stvari za mlade ljude, najviše na stranicama Medije. Voli rješavati križaljku, a zna pročitati i horoskop. (vv) Yvonne Horvat i Nevenka Kranjčec dobitnice su poklon-vrećice Međimurskih novina
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”
Briljanta i naših novina
Novo, 117. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri
kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor
pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka 28. siječnja. Sretnog dobitnika 117. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. siječnja. (mk)
KRATKOROČNI ERASMUS + sastanak učitelja u u provinciji Málaga u Andaluziji
Tanja Debelec i Helena Slamek, učiteljice I. osnovne škole Čakovec u sklopu Erasmus + projekta Climate Wise Schools and Students bile su (od 11. do 15. studenog) na kratkoročnom sastanku u španjolskoj školi Centar za rano djetinjstvo i osnovno obrazovanje VIRGEN DE LA CABEZA u Canillas de Aceituno.
Središnja tema ovog Erasmus + projekta je ljudska aktivnost, okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena. Osim učitelja iz Hrvatske u projektu sudjeluju partnerske škole iz Grčke, Sjeverne Makedonije, Portugala, Turske i Španjolske koja je glavni koordinator ovog vrijednog projekta u školskom obrazovanju. Zbog oluje DANA program je morao doživjeti promjene te je posjet Alhambri, gradu
koji je na UNESCO-vom popis svjetske baštine, odgođen za sljedeći dan. Na održanim sastancima su dogovorene aktivnosti koje
će se razviti do kraja siječnja tekuće školske godine te se razgovaralo o aspektima upravljanja koji su presudni za uspjeh svakog projekta.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o.
Čakovec, Kralja Tomislava 2
OIB: 37268927073
tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media
Iako je već napunila 74 godine, Neda Ukraden i dalje ne silazi s pozornice, što je još jednom potvrdila proteklog vikenda na koncertu u Mesapu u Nedelišću. Ova glazbena diva, poznata po svom energičnom nastupu, priredila je pravu feštu za sve prisutne. Hitovi poput "Zora je", "Vrati se s kišom" i "Oči tvoje govore" ponovno su
odjekivali dvoranom. Osim što je pjevačica, Neda Ukraden je i pravnica te profesorica. Završila je Pravni fakultet u Sarajevu, kao i studij engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu. Njezina glazbena karijera traje više od pet desetljeća, a pjesma "Zora je" prevedena je na čak 13 svjetskih jezika. (sh, Foto: Mario Golenko)
Petak,
3. siječnja 2025.
18:00
Film Sonic: Super jež 3 Centar za kulturu Čakovec
20:00
Film Nosferatu Centar za kulturu Čakovec
21:00
TS Zrin
Pub Potkova, Terme Sve� Mar�n
21:00
Siniša Biško Meta bar, Čakovec
Subota,
4. siječnja 2025. 16:00
Film Mufasa: Kralj lavova Centar za kulturu Čakovec
18:00
Film Sonic: Super jež 3 Centar za kulturu Čakovec
20:00
Film Nosferatu Centar za kulturu Čakovec
21:00
Vlatko Štampar (stand-up) i Dobre vibracije
Pub Potkova, Terme Sve� Mar�n
Nedjelja,
5. siječnja 2025.
16:00
Film Mufasa: Kralj lavova Centar za kulturu Čakovec
18:00
Film Sonic: Super jež 3 Centar za kulturu Čakovec
19:30
Balkanski špijun HNK Varaždin
20:00
Film Nosferatu Centar za kulturu Čakovec
TERME SVETI MARTIN
Događanja u Termama Sveti Martin nastavljaju se i ovog vikenda. U petak, 3. siječnja, s početkom u 21 sat, očekuje vas TS Zrin u Pubu
U nedjelju, 5. siječnja, u HNK-u Varaždin na rasporedu je Balkanski špijun, jedan od najprepoznatljivijih dramskih tekstova/�ilmova bivše države. U njemu se Dušan Kovačević bavi paranojom jednog društva izgrađenog na temeljima straha. Kako se čini, ni danas se nismo pretjerano odmakli od istih postulata, samo su načini zastrašivanja elegantniji. Izgleda da su sloboda govora i mediji, iz ideje o slobodi mišljenja i informiranja javnosti, postali oružje moćnika za kontroliranje ljudi strahom. Lik Ilije Čvorovića upravo je žrtva toga. Iz straha od kažnjavanja od strane sistema, on zauzima gotovo militantni stav u svrhu održavanja tog istog sistema koji ga kažnjava. Time upada u jedan začarani krug paranoje koji sam sebe održava, a jedini izlaz iz toga je zločin. Slijeđenjem tih kontradiktornih obrazaca, Ilija Čvorović postaje jedan od najvažnijih i najcitiranijih �iktivnih likova
Dobitnik knjige Najljepše priče objavljene u prošlom broju je Manuela Pahek iz Varaždina. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
kupon br. 1529
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Tracy Wol : Žar
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Potkova. Subota, 4. siječnja, rezervirana je za stand-up Vlatka Štampara, a nakon toga nastupaju Dobre vibracije. (sh)
Započnite novu godinu uz fore Vlatka Štampara
Balkanski špijun komunicira sa suvremenom publikom kao jedna savršena društvena satira (Foto: Damir Spehar/Pixsell)
s ovih prostora. On je savršena satirička metafora velike većine ljudi koji su žrtve vlastitih strahova prouzrokovanih dezinformiranošću. Unatoč svojoj vremenskoj
određenosti unutar samog dramskog teksta, Balkanski špijun itekako komunicira sa suvremenom publikom kao jedna savršena društvena satira. (sh)
Vra�la sam se u Akademiju Katmere, no proganjaju me djelići dana kojih se uopće ne sjećam i borim se shva�� tko ili što sam zapravo.
Upravo kad se ponovno počinjem osjeća� sigurno, shvaćam kako se Hudson vra�o, opasniji nego ikad prije. Ustraje u tvrdnji kako postoje tajne o kojima ništa ne znam, prijeteći kako će zauvijek rastavi� Jaxona i mene. No, na našem su pragu daleko opasniji neprijatelji.
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Uskoro ću se naći u borbi za goli život, ali i život svih koji su mi dragi; ako ne uspijemo savlada� nezamislivo zlo, svi smo gotovi. U samo sam jednu stvar pritom sigurna – ako želim spasi� one koje volim, morat ću podnije� strašnu žrtvu…
Žar, drugi roman u serijalu Žeđ Tracy Wolff, opravdava svoj naziv Sumraka za nove generacije. Ništa nije u redu – posebno sa mnom.
ŽUPNA CRKVA sv. Jakoba ap.st.
Kao i prošle godine, tradicionalni Božićno-novogodišnji koncert Puhački orkestar Grada Preloga održat će u Župnoj crkvi sv. Jakoba ap.st. Prekrasan prostor crkve u Prelogu ispunit će zvucima glazbe u ponedjeljak, 6. siječnja, na blagdan Sveta tri kralja. Početak koncerta predviđen je za 17 sati, a ovogodišnji gosti Puhačkog orkestra Grada Preloga bit će članovi Vokalno-instrumentalnog sastava Agnus. Puhački orkestar Grada Preloga osnovan je inicijativom čelnih ljudi i promicatelja kulture Grada Preloga i s prvim probama, pod vodstvom prof. Igora Hrusteka, krenuo u ožujku 2013. godine. Udruga Puhački orkestar Grada Preloga registrirana je u siječnju 2014. godine, a danas okuplja 40 članova, dok je voditelj Puhačkog orkestra Grada Preloga danas Dominik Savić. Bit će ovo zasigurno prekrasan završetak ovogodišnje Adventske čarolije u Prelogu. (sh)
Ponedjeljak, 6. siječnja 2025.
17:00
Tradicionalni koncert Puhačkog orkestra
Grada Preloga Župnoj crkvi sv. Jakoba ap. st.
18:00
Film Sonic: Super jež 3 Centar za kulturu Čakovec 20:00
Film Nosferatu Centar za kulturu Čakovec
Srijeda, 8. siječnja 2025. 19:30
Balkanski špijun HNK Varaždin Četvrtak, 9. siječnja 2025
Balkanski špijun HNK Varaždin
Subota, 11. siječnja 2025. 19:30
Slučaj vlas�te pogibelji HNK Varaždin
Nedjelja, 12. siječnja 2025. 19:30
Slučaj vlas�te pogibelji HNK Varaždin
Ponedjeljak, 13. siječnja 2025. 19:30
Slučaj vlas�te pogibelji HNK Varaždin
Subota, 18. siječnja 2025. Vincekovo po štrigovskim bregima Nedjelja, 19. siječnja 2025. Vincekov pohod (PD Bundek)
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
JACQUES HOUDEK stiže u Nedelišće na najveći božićni koncert u Međimurju
Ove godine Božićni koncert u Nedelišću obilježava svoj veliki jubilej, 25. godišnjicu, a Jacques Houdek, jedan od glavnih izvođača, s posebnim veseljem i ponosom najavljuje svoj nastup
Piše: Sania Bižupić
Foto: Joubert Loots
Pjevački zbor „Josip Vrhovski“ iz Nedelišća ponovno je oduševio svojim, jubilarnim, 25. po redu Božićnim koncertom. Večer je bila ispunjena svečanom glazbenom atmosferom, a poseban gost, jedan od najpoznatijih hrvatskih glazbenika, Jacques Houdek, svojim je nastupom podigao cijeli događaj na višu razinu. Povodom njegova nastupa, razgovarali smo s Jacquesom, koji nam je otkrio zanimljive detalje o svojoj karijeri, umjetničkoj slobodi, ljubavi prema glazbi i onome što publika može očekivati od njegovog nastupa.
Važno je da je glazba dobra
Poznat po nevjerojatnoj sposobnosti izvođenja različitih žanrova, Jacques na pitanje koji mu je najbliži srcu odgovara vrlo jednostavno: - Glazba je glazba. Ako je dobra, ona može biti narodna, ona može biti klasična, a ako je loša, onda je samo loša. Jednako uživam, ovisno o raspoloženju, godišnjem dobu, mom životnom momentu, slušati i izvoditi razne žanrove i nikako si to ne želim uskratiti jer mislim da je to samo izraz neke kreativnosti i da kroz takav izražaj, mi glazbenici, imamo potrebu na neki način liječiti se i realizirati se. Dodao je kako ne voli ladice ni u glazbi ni u životu te vjeruje da svaki žanr ima svoju posebnost ako mu se pristupi iskreno i s ljubavlju. Ja sam jedna činjenica Na pitanje kako balansira između umjetničke slobode i zahtjeva glazbene industrije, Jacques ističe da pritiske uspješno odbacuje. - Dosta jednostavno odolijevam tim
pritiscima zato što sam po prirodi takav čovjek da ne želim i odbijam biti pod pritiskom. Odbijam funkcionirati i živjeti pod pritiskom i mobingom bilo koga ili bilo čega. Previše sam autonoman što je ponekad, u današnje vrijeme, naravno i na moju štetu, priznaje.
Često puta shvatim, retroaktivno, da su neki moji projekti prerano izašli. Tek sada shvaćam da sam u puno stvari bio ispred vremena, puno ispred vremena
Jacques naglašava da je njegova autonomnost uvijek bila njegov zaštitni znak. - Ja nisam bio dio nikakvog glazbenog klana, nisam nikada to ni bio. Da jesam, bio bih vjerojatno broj jedan, pa onda dugo nitko iza mene jer smatram da sam najbolji u ovome što radim. Ja sam još uvijek tu, ja sam jedna činjenica i kada me nema jednu godinu, kada se ponovo pojavim, opet sam neka činjenica i mislim da upravo zbog toga stava ne dozvoljavam niti industriji niti izdavaču, otkriva. Iako cijeni savjete, Jacques uvijek sluša sebe. - Poslušat ću savjet, mišljenje, razmislit ću, ali moj „gut feeling“ mora biti moja intuicija, nešto što me vodi, priznaje. Jacques ističe da nije fokusiran na podilaženje publici. - Čak niti o publici ne razmišljam na taj način da bih joj podilazio jer ja smatram da moram ispuniti svoju misiju i snimati ono što moja duša želi. Snimati i pisati pjesme koje ja volim, u kojima ja uživam, a onda je naravno, jackpot, ako se dogodi da se i publika ukrca na moj ludi vlak. Ako se ne ukrca, u redu, govori.
Ispred vremena
Jacques se ponosi svojom sposobnošću eksperimentiranja u različitim glazbenim žanrovima. - Činjenica je da se bavim pop glazbom, a i drugim žanrovima, pa imam tu kreativnu slobodu mijenjati zvuk i koketirati i zezati se. Neki put ne pogodim pravo vrijeme, govori i s puno samosvijesti dodaje: - Često puta shvatim, retroaktivno, da su neki moji projekti prerano izašli. Tek sada shvaćam da sam u puno stvari bio ispred vremena, puno ispred vremena. A opet, to mi je donijelo neke lijepe uspjehe. Ja sam uspio tijekom godina ostvariti puno toga, a još je puno preda mnom, pa daj Bože zdravlja.
Glazba je najveća radost i najveća frustracija
U teškim trenucima, Jacques motivaciju pronalazi upravo u glazbi. - Glazba me uvijek motivira. Ona je svakome motivacija koji je posvećen tome. Mi nismo smo to odabrali, ja vjerujem, nego smo odabrani i onda ste s njom u dobru i zlu. Glazba je najveća radost i najveća frustracija i nekako kormilariš kroz život. To je neodvojivo tijelo od glazbenika. Živiš taj život u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti. To je kao neki neodvojivi brak. Tu nema razvoda, rekao je kroz smijeh.
Najveći profesionalni uspjeh: Ostati vjeran sebi
Jacques Houdek ne voli isticati svoje uspjehe na način na koji to često rade drugi glazbenici. Umjesto nabrajanja prestižnih nagrada, pozornica ili rekorda, on svoj uspjeh mjeri drugačijim vrijednostima. Kada govori o svom najvećem
profesionalnom postignuću, Jacques se okreće prema vlastitim principima i životnom balansu. - Da ne zvučim paušalno kada počnem nabrajati sve događaje. Ja nisam najponosniji na Eurosong. Ja sam najponosniji na činjenicu da sam ostao, pod broj jedan, normalan čovjek, da se dalje družim s normalnim ljudima i da me nije pojelo, u ovom poslu, ego, nije me uzela ni droga, alkohol ni kocka. Za početak sam ponosan na to. Ponosan sam da sam se uspio ostvariti kao roditelj i kao prijatelj i čovjek privatno, rekao je Jacques s dozom iskrenosti i smirenosti koja ga krasi.
Iako je Jacques Houdek tijekom svoje bogate karijere nastupao na brojnim velikim pozornicama, priznaje kako manji koncertni prostori imaju posebnu čar i toplinu
Jacquesovo „ostati svoj“ rijetko se čuje kao odgovor na pitanje o profesionalnim uspjesima, a ipak odražava upravo ono što ga izdvaja od ostalih. On smatra da je njegova najveća pobjeda u glazbi ostati vjeran sebi, svojim uvjerenjima i vlastitom osjećaju za umjetnost. - Što se profesionalnog dijela tiče, najponosniji sam što sam uvijek čvrsto držao kičmu i radio glazbu koju ja želim, na najviše moguć čestit način na koji sam ja to mogao i znao i što sam ostao ja. To je nekako ono na što sam profesionalno gledano, najponosniji, dodaje.
Jacques o 25. Božićnom koncertu Ove godine Božićni koncert u Nedelišću obilježio je svoj veliki jubilej, 25. godišnji-
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 15.1.2025. u CineStaru Varaždin.
cu, a Jacques Houdek, jedan od glavnih izvođača, nastupio je s posebnim veseljem. Prisjećajući se svojih prethodnih sudjelovanja, Jacques s osmijehom ističe: - Baš sam razmišljao je li to moj treći ili četvrti nastup. Mislim da sam rekorder, zahvaljujući pozivu organizatorima. To je stvarno jedna lijepa obljetnica i stvarno duga tradicija.
Za njega je nastup na ovakvom koncertu više od običnog izvođenja pjesama – to je trenutak koji ima posebnu emocionalnu vrijednost. - Meni je svaki takav koncert za srce i za dušu i za mene kao osobu je jedna lijepa odgovornost, govori Jacques. Posebno se osvrće na atmosferu i važnost tog koncerta za malo mjesto poput Nedelišća. - To je jedan koncert koji je uvijek fenomenalno posjećen. Jako me veseli da u jednom malom, slatkom Nedelišću baš od srca pjevam, objašnjava.
Iako je Jacques Houdek tijekom svoje bogate karijere nastupao na brojnim velikim pozornicama, priznaje kako manji koncertni prostori imaju posebnu čar i toplinu. - Posebno toplo i srdačno doživljavam takve nastupe i, iskreno, to je nešto gdje se najbolje osjećam, priznaje.
Međimurje je jedan biser
Jacques Houdek priznaje kako jednako voli sve dijelove Hrvatske, no Međimurje mu, poput ostalih krajeva, uvijek pruži posebno iskustvo. Iako je rođen u Zagrebu s korijenima u Slavoniji, Jacques ne skriva svoju ljubav prema cijeloj domovini. - Moram priznati da jednako volim sve dijelove Lijepe Naše. Hrvat sam u punom smislu te riječi i meni je naša Hrvatska najljepša zemlja na svijetu, ako stavimo po strani ove sve dnevno-političke fru-
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO KAKO DO
Dobitnica ulaznica za film: Ivana Kovačić DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Prljavi anđeli
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
stracije koje svakog normalnog čovjeka izbace iz takta. Doista živimo u najljepšoj zemlji na svijetu, doista imamo najljepše more, najljepši zrak, hranu i svaki put kad sam van naše Hrvatske, najveći sam promotor Hrvatske, govori. Kada je riječ o Međimurju, Jacques ga opisuje kao pravi biser: - Međimurje je jedan biser, apsolutno i uvijek je poseban doživljaj doći. Uvijek se osjećam kao rado viđen gost i uvijek sam lijepo ugošćen i baš se od srca radujem, priznaje. Posebno naglašava kako uživa u neposrednom kontaktu s publikom, zbog čega njegov boravak u Međimurju često traje i nakon završetka koncerta.
Krunoslav Mikulan u ležernoj šetnji sa suprugom i Princom
Goran i Asja u najboljem društvu
Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Dječja mašta iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama i roditeljima zasadili su biljke u dvorištu vr�ća Dječja mašta
VRTIONICA – nagradni natječaj Vrtnog centra Iva i Međimurskih novina
Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta dobit će vrtić koji će napraviti najljepšu maketu svog željenog dvorišta
Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, uz koji će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je izrada makete vlastitog željenog dvorišta. Sve što trebate je izraditi maketu, poslati nam je na e-mail i opisati što vaša maketa prikazuje, odnosno što biste željeli u svom dvorištu učiniti s ovom nagradom. Predstavit ćemo vaš projekt u Međimurskim novinama.
Vrtić koji najviše oduševi svojom kreativnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu.
Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.
Tko se može prijaviti?
Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske
aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.
Kako se prijaviti?
Prijave primamo do 7.1.2025. Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece.
Možete nam poslati kako su klinci sudjelovali u izradi makete, kakve su želje imali, koliko su se uključili roditelji, čime ste izradili maketu. Prijavu pošaljite na e-mail marketing@mnovine Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama. Napomena: Vrtići koji su poslali svoje prijave u lipnju, ostaju kandidati u ovom natječaju.
UDRUGA MLADA PERA
Udruga Mlada pera s ponosom najavljuje literarni natječaj pod nazivom "Nitko nije nevažan, svatko je na svoj način snažan", namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola. Cilj ovog natječaja je potaknuti mlade na istraživanje, promišljanje i izražavanje zahvalnosti prema svakodnevnim herojima iz njihove okoline. Učenici će kroz pisanu riječ imati priliku odati priznanje osobama koje često ostanu neprimijećene, ali bez čijeg rada i doprinosa naše zajednice ne bi mogle funkcionirati. To mogu biti čistači ulica, domari, poštari, prodavačice u trgovinama, ili bilo koja druga profesija ili osoba koja svojim trudom doprinosi zajednici, a pritom ne traži pažnju ili pohvale. Cilj natječaja je pomoći mladima da shvate kako svaki pojedinac doprinosi društvu.
Učenici će promatrati okolinu i prepoznati ljude koje inače ne primjećuju. Pisanje o važ-
nosti "nevažnih" ljudi pomoći će učenicima da prepoznaju vlastitu vrijednost i izraze svoje misli na kreativan način. Djeca i mladi često se suočavaju s osjećajem nebitnosti u svijetu koji nagrađuje samo one u centru pažnje. Kroz ovaj natječaj, mladi će naučiti kako nema malih poslova i malih uloga - svatko je važan. Njihovo sudjelovanje pomoći će izgradnji boljeg razumijevanja vrijednosti svakog pojedinca u zajednici.
Pozivamo sve učenike da se odvaže i podijele svoje priče o svakodnevnim herojima. Pomozimo zajedno prepoznati one koji čine razliku i pokažimo svijetu da nitko nije nevažan, a svatko je na svoj način snažan.
Hvala što podržavate našu inicijativu i pomažete u promicanju važnosti svakog pojedinca u našim zajednicama. Sve detalje možete naći na stranici Udruge Mlada pera! (sh)
U zemlji po imenu Hrvatistan, gdje su svi voljeli velika obećanja, pojavio se novi predsjednički kandidat – gospodin Mrzko Kopnenović. Imao je sve što je bilo potrebno za političku karijeru: savršeno skrojen osmijeh za uvlačenje, sklonost k skupljanju materijalnih dobara i impresivnu sposobnost da govori satima, a da zapravo ništa ne kaže.
Njegova najpoznatija rečenica bila je: „Ja obećavam sve što je moguće, a još više i nemoguće!"
U Hrvatistanu su ga obožavali. Ljudi su se gušili od smijeha dok su slušali njegove govore no nitko se nije usuđivao priznati da im ništa nije jasno. Svi su se pravili da razumiju svaku njegovu riječ, diveći se njegovom “genijalnom” programu. Jednog dana, Mrzko je najavio svoj najnoviji projekt: "Program transparentnosti – u potpunosti vidljiva politika!"
"Moji će planovi biti toliko jasni da ih nećete ni vidjeti!" – objavio je s pozornice, dok su građani klicali i mahali zastavicama.
Kako bi podržao svoj slogan, Mrzko je odlučio održati svoj sljedeći govor u “novom odijelu izrađenom od naj�inijih niti istine i poštenja”. Naravno, nitko nije želio priznati da ne vidi to odijelo. Svi su govorili:
"Kakva elegancija! Kakva transparentnost! To je politička revolucija!"
Došao je dan velikog govora. Mrzko se popeo na pozornicu u svom "nevidljivom odijelu". Masa je šutjela, diveći se "hrabrosti" kandidata. Sve dok mali dječak iz prvog reda nije glasno viknuo:
"Mama, zašto ovaj čiko stoji na bini gol kao od majke rođen?"
Tišina. Kao u �ilmu kad netko isključi zvuk. Svi su se međusobno pogledavali, čekajući reakciju. Mrzko se nije zbunio. "Drago dijete," nasmijao se, "to je upravo dokaz moje iskrenosti! Pred vama stojim potpuno otvoren – bez ijedne laži na sebi!"
Publika je prasnula u smijeh. Nitko više nije mogao izdržati. Glasine su se proširile diljem Hrvatistana: "Predsjednički kandidat je gol!"
Mrzko nije ušao ni u drugi krug, ali je ostao upamćen kao najtransparentniji političar u povijesti. Šuška se da danas vodi tečajeve javnog govora pod nazivom: "Kako pričati bez da išta kažete – i još vas zbog toga obožavaju!"
Darko Žigrović
Pred izbore politička scena liči na modnu. Ne trpimo mi od danas do sutra, već od prvog do prvog u mjesecu. Borba protiv bora s vremenom izgubi smisao. Postoji li sudski tumač za jezik mržnje? Što je glava praznija, više se upotrebljava. Mi smo i od razvrstavanja smeća uspjeli napraviti znanost. Tek su se u izbornoj noći neki kandidati za predsjednika probudili iz zimskog sna.
Gorkić Taradi
S kojim pravom dirate mi krov nad glavom?
Vi i vaši porezi
UHLJEBI
Nikola Šimić Tonin
Djedica nije moralna vertikala, vikao je na djecu jer mu baka nije dala. Čekaj, kakva je to baza? Nije baza, nego ljubav u obitelji Mraza. Stari voli one stvari, a baka nije žena laka. Zna se tko je šef, nije blef, u djedice je ključ, ali je u bake sef. I poruka za baku: Ispuni djedici tu kratku želju da se darovi opet dijele u veselju.
Nađan Dumanić
VLADIMIR KUTNJAK – DORICA, jahač i zaljubljenik u konje, vodoinstalater, lovac i ratnik iz Preloga
Na ondašnje najvažnije konjičko natjecanje za punokrvna engleska grla krenuo je pješke iz Čakovca na hipodrom Zagreb s konjem Vjesnik 1954. godine. Pješačio je sedam dana do Zagreba, stariji članovi kluba „Graničar“ nisu vjerovali da bi on nešto mogao osvojiti u ondašnjoj jakoj konkurenciji
Piše: Josip Šimunko
O životu Vladimira Kutnjaka iz Čakovca, danas stanovnika Grada Preloga, mogao bi se jednog dana snimiti �ilm, a možda se to jednom u budućnosti i dogodi. Građani Preloga ga pamte kao vodoinstalatera i zaljubljenika u konje, koji i danas ima svoju ergelu u Prelogu, kraj ceste za Čehovec. Rođen je 4. prosinca 1938. godine u Čakovcu, danas je u 87. godini života te sa suprugom Štefanijom mirno živi u Prelogu u Ulici Petra Krešimira. Dijete je poratne generacije, siromašno djetinjstvo je proživio u Čakovcu. Slučaj i ljubav prema životinjama htio je da od mladih dana postane član Konjičkog kluba „Graničar“ u Čakovcu. U to je vrijeme trener u klubu bio Franjo Weber iz Čakovca. Godinama je bio najmlađi član kluba, emotivno vezan za konje, otac mu je imao konje, a i danas svako jutro nahrani svojeg konja u prostoru uz kuću u Prelogu.
Kako je dobio nadimak Dorica?
Kao dječak je bio veoma mali rastom i mršav, kao da je bio predodređen za jahača na natjecanjima. U Konjičkom klubu „Graničar“, koji je poslije
rata bio društveno i politički važniji nego što je danas, takva su bila vremena, ondašnja elita jahala je konje, bio je kao najmlađi i „Katica za sve“, brinuo je o konjima i mnogo toga drugoga.
Kad je malo porastao, dobio je kobilu Doricu koju je jako volio. No svidjela se nekom drugom u klubu, pa je ostao bez nje. Rasplakao se dječački i svim srcem, te
postao predmet šala u poratnom grubom vremenu. Tako je dobio nadimak Dorica, koji mu je ostao sve do danas.
Na ondašnje najvažnije konjičko natjecanje za punokrvna engleska grla krenuo je pješke iz Čakovca na hipodrom Zagreb s konjem Vjesnik 1954. godine. Pješačio je sedam dana do Zagreba, stariji članovi kluba „Graničar“ nisu vjerovali da bi on nešto
mogao osvojiti u ondašnjoj jakoj konkurenciji. Nije imao ni jahače čizme, pa ih je posudio od mame.
Veliko je iznenađenje bilo kad je sa šesnaest godina i svojim konjem za pola dužine konjske glave pobijedio sve druge galopere u Zagrebu i osvojio najveći trofej i mnogo novca, s kojim je Konjički klub „Graničar“ iz Čakovca otplatio sve svoje tekuće troškove i gubitke. Radilo se čini se o ondašnjih 240.000 dinara. Za svoju veliku pobjedu u Zagrebu dobio je od vodstva Konjičkog kluba Graničar iz Čakovca – jednu veliku salamu. Nakon te senzacionalne pobjede zadobio je sasvim drugačiji status u klubu, počeli su ga poštovati. Od tada je osvajao mnoštvo turnira u Sloveniji i Hrvatskoj. Već kao dječak na natjecanjima osvojio je niz nagrada sa svojim konjima kao galoper. Deset puta bio je prvak Ljutomera na konjičkim natjecanjima, tri puta u Ptuju, četiri puta u Gornjoj Radgoni, mnogo puta po Hrvatskoj. Jahao je od 1951. do 1958. godine, sve do odlaska u vojsku. Njegovi su konji nosili zanimljiva imena, prvi se zvao Dorica, drugi Pitagora, zatim Beladona. Imao je i konja Ka-
zanova I (već u Prelogu na ergeli) i Kazanovu II. Konjički klub „Graničar“ Čakovec tada je imao više vrhunskih konja, za preponsko jahanje kobilu Julku i konja zvanog Kosovar te punokrvnog engleskog konja Vjesnik, konja Dunav te punokrvnjake Mišmeri i Leptir.
Dobro pamti vremena kad su od željezničke stanice u Donjem Kraljevcu do Preloga prometovali �ijakeri, u poratnom razdoblju vozila su stalno četiri �ijakerista koja su imali dozvole vlasti, uz ostalo i njegova obitelj. To je prestalo 1956. godine. Stariji su mu pripovijedali da je biskupa Premuža, inače iz Preloga, sa željezničke stanice u Donjem Kraljevcu do Preloga vozio priločki četveropreg lipicanera. Bilo je to 1932. godine.
Sve do mirovine je u Prelogu za život zarađivao kao vodoinstalater. Stariji u Prelogu se sjećaju da je svim udrugama u Prelogu vodovod napravio besplatno, tako u Lovačkom domu, ondašnjoj školi i vatrogascima. Bio je zapovjednik Varaždinskih husara punih petnaest godina, sudjelovao sa svojim konjima i kao zapovjednik husara u snimanju triju �ilmova o povijesti Varaždina i narodnih običaja u Hrvatskom zagorju za Hrvatsku radioteleviziju te na nebrojenim manifestacijama
po Hrvatskoj, Međimurju i u Prelogu.
Iako već u godinama, 1991. je mobiliziran početkom Domovinskog rata kao snajperist. Naime, od mladosti je strastveni lovac i član Lovačkog društva „Prepelica“ pa sve do danas. U to vrijeme svako je oružje bilo dragocjeno. Čuvao je tada most na Dravi kod Preloga u rujnu 1991. godine, sudjelovao u napadu na varaždinske vojarne s grupom lovaca iz Preloga, a potom ratovao na zapadnoslavonskom ratištu u Pakracu nekoliko mjeseci, tako da ima i status hrvatskog branitelja. Ranč Lucija
Ranč i ergelu ima od 1984. godine u Prelogu, kao i školu jahanja, sad je u najmu kao ranč Lucija. Usprkos dubokoj starosti, i danas u svojem dvorištu brine o jednom konju. Kobila u štali kraj kuće upravo na svijet treba donijeti ždrijebe, što ga jako raduje. U posjete često dolazi sin Đanino koji živi i radi u Sloveniji te vodi Hrvatsko kulturno društvo „Pomurje“, kći Natalija kao i unuci, dok je prijatelja sve manje. Još i danas traga za mnogobrojnim peharima koje je osvojio, a koji su netragom nestali u Čakovcu nakon prestanaka rada Konjičkog kluba „Graničar“ i sitnicama koje mu je poklonio proslavljeni teniski as Franjo Punčec, kojemu je sakupljao loptice.
NIKOLA ŠAFARIĆ, bivši nogometaš i sadašnji sportski direktor te trener NK Varaždina
- Dino Kresinger iz Štefanca mi je desna ruka i osoba na koju se mogu osloniti i pouzdati u bilo kojem trenutku. Uživamo u poslu koji radimo, ističe Šafarić
Piše: Luka Pongračić
Foto: Siniša Sović/NK Varaždin
Nikola Šafarić, rodom iz Lopatinca, preuzeo je NK Varaždin nakon što je tadašnji trener Varaždina i današnji trener Slaven Belupa, Mario Kovačević, obolio od raka te više nije mogao obnašati svoju dužnost. Reakcije na ovu odluku kluba tada su bile podijeljene, jer kako znamo, Šafarić je već obnašao ulogu sportskog direktora, a nakon preuzimanja klupe ostao je na toj funkciji. Neki su smatrali da je klub iz susjedstva morao pronaći rješenje u vidu trenera s prijašnjim iskustvom vođenja prvoligaške momčadi, ali odluka je tada već bila donesena. Nikola je pokazao da je odluka bila dobra, seniorska momčad ove sezone u sjajnom je nizu, bore se za četvrto mjesto, a vjerujemo kako će uz poneko pojačanje u zimskom prijelaznom roku
moći dohvatiti kvali�ikacije za Konferencijsku ligu.
Stabilna sezona i jasni ciljevi
- Ono što smo dosad napravili, posebno s praktički novom momčadi, zaista me čini zadovoljnim, rekao je Šafarić. Varaždin se dokazao kao jedan od najstabilnijih klubova u ligi, s naglaskom na zajedništvo i jasnoću u igri. - Dečki brzo usvajaju sve što radimo, što je ključ naše stabilnosti. Sada želimo biti još bolji na proljeće, posebno u fazi napada, gdje trebamo donositi kvalitetnija rješenja. Marko Dabro pokazao se kao dobra akvizicija, no dojam je kako još uvijek nije dosegao razinu koju je pokazivao u prijašnjim sezonama. a upravo on mogao bi biti ključni igrač „varaždinskog proljeća“. Kada je riječ o prijelaznom roku, Šafarić ističe kako će, kao trener i sportski direktor, pažljivo razmotriti
eventualne ponude za igrače. - Sve odluke temeljit ćemo na interesima kluba i igrača, jer svaki kvalitetan igrač dodatno podiže razinu ove momčadi. Iako ne želi prerano govoriti o borbi za Europu, naglašava da Varaždin radi na dugoročnoj stabilnosti.
Međimurci u klubu
Integracija mladih igrača ključna je za budućnost kluba. - Organiziramo seniorske utakmice za igrače iz Akademije kako bi se lakše prilagodili, a već na pripremama pridružit će nam se neki juniori, istaknuo je trener i sportski direktor NK Varaždina te pohvalio još jednog
Međimurca u svom stožeru – Dinu Kresingera iz Štefanca.
posudbu barem šest mjeseci kako bi stekao iskustvo i minute u nogama. Možda bi tada sve bilo drugačije, no Niko je još dovoljno mlad da napravi iskorak u karijeri.
Šafarićeva trenerska filozofija
Njegov stil vođenja momčadi temelji se na kontroli igre. - Najviše inzistiram na kontroli utakmice i svježini igrača u fazi napada. Volim kada momčad ima posjed i diktira tempo igre, objašnjava Šafarić, koji u svojim trenerskim metodama slijedi uzore poput Zlatka Dalića i Pepa Guardiole.
Dvostruka funkcija u klubu zahtijeva dodatni trud, no uz pomoć svojih suradnika, Dine Kresingera i Zorana Kastela, posao postaje lakši.
- Mislim da smo pogriješili što Niku Domjanića nismo poslali na posudbu barem šest mjeseci kako bi stekao iskustvo i minute u nogama.
Sjećanja na Međimurje
Šafarić je rado podijelio uspomene na dane provedene u NK Međimurju. - Bila je dobra klapa, igrali smo odličan nogomet, osvojili kup i prvenstvo. Šteta što je klub danas u nižim ligama. Prisjetio se i ključnih ljudi poput gospodina Uršanića, koji su oblikovali uspjehe kluba. Govoreći o međimurskim talentima, Šafarić naglašava prirodan prijelaz mladih igrača u Varaždin. - Prva HNL pruža dodatnu motivaciju potrebnu za njihov razvoj, ističe trener.
Strast za prirodom
Izvan nogometa, Šafarić pronalazi mir uz obitelj i prirodu. - Volim otići na Dravu, pecati, roštiljati, kartati ili brati gljive, otkriva. Kao najdraži trenutak trenerske karijere ističe nedavnu pobjedu protiv Hajduka pred prepunim stadionom, što mu ostaje u nezaboravnom sjećanju.
TRANSFERMARKT posjetio SuperSport HNL Međimurcima
Popularna stranica
Transfermarkt posjetila je SuperSport Hrvatsku nogometnu ligu pa su tako ažurirali nove cijene međimurskih nogometaša koji nastupaju u najvišem rangu natjecanja. Šest igrača s našeg područja našla se u zapisnicima utakmica u prvom dijelu natjecanja.
Vuk predvodi Međimurce
Matej Vuk zabilježio je najviše nastupa. 24-godišnji igrač pulske Istre igrao je u 8 utakmica, bez konkretnog učinka. Matej Vuk trenutno bilježi vrijednost od 300.000 eura. Njegova najviša vrijednost bila je 2021. godine, kada su ga procijenili na 850.000 eura. Niko Domjanić ove sezone ima 7 HNL nastupa, ali samo 40 aktivnih minuta. Trenutna vrijednost mu je 200.000 eura. Domjanić je 2023. godine bio procijenjen na 400.000 eura.
- Dino mi je desna ruka i osoba na koju se mogu osloniti i pouzdati u bilo kojem trenutku. Uživamo u poslu koji radimo!, ističe Nikola. Još jedan „naš“ dečko je Niko Domjanić. Prije dvije godine bilo je izgledno da će polako dobivati sve više minuta, ali sve je stalo: što se ovdje dogodilo?
- Mislim da smo pogriješili što ga nismo poslali na
4 minute protiv Dinama Jedan nastup u SHNL-u ove sezone ima Vito Šegović. On je dobio 4 minute protiv Dinama. Transfermarkt je objavio da vrijedi 50.000 eura, baš kao i Matija Jesenović te Sven Lesjak koji ove sezone nisu dobili minutažu u najvišem rangu. Bez minutaže ostao je Niko Farkaš koji je često bio na klupi za pričuve. Njegova vrijednost na popularnoj stranici još nije poznata. (nl)
ČAKOVEČKI PLIVAČKI KLUB priveo je kraju još jednu izrazito uspješnu natjecateljsku godinu
Mario je prije nekoliko tjedana osvojio 7 medalja na Prvenstvu Hrvatske, dok se Meri vratila s 3 medalje oko vrata
Piše: Luka Pongračić Foto: ČPK
Mario Beliga i Meri Furdi stavili su šlag na tortu još jedne uspješne sezone za Čakovečki plivački klub te ukupno osvojili 20 medalja na Prvenstvima Hrvatske u 2024. godini. Nakon deset osvojenih medalja na Prvenstvu Hrvatske u 50-metarskom bazenu, dvoje spomenutih minulog su se tjedna okitili novim medaljama na Prvenstvu Hrvatske u 25-metarskom bazenu. - Izuzetno smo ponosni na našeg prvaka, višestrukog viceprvaka (3 srebrne medalje) i osvajača triju brončanih medalja, Marija Beligu te na našu seniorsku, juniorsku i mlađe juniorsku viceprvakinju Hrvatske, Meri Furdi, poruču-
NOGOMET
ju iz kluba. Za Meri je jedino prebrza bila Jana Pavalić, inače juniorska europska prvakinja i apsolutna hrvatska rekorderka na 50 metara slobodno. Prvenstvo u Zadru
Plivači Čakovečkog plivačkog kluba nastupili su u Zadru na Prvenstvu Hrvatske za seniore i za dobne skupine, na kojem su snage odmjerili najbolji hrvatski plivači i plivačice. Na natjecanju je nastupilo 358 plivača iz 35 klubova iz cijele Lijepe naše koji su na bazenima Višnjik odmjerili svoja plivačka umijeća. Da bi nastupili na natjecanju, potrebno je u tekućoj sezoni isplivati limit – normu u određenoj disciplini. Čakovečki su predstavnici u stilu pobjednika zatvorili plivačku
MLADI NOGOMETNI ZNALCI pred velikim iskušenjima
Ekipa Ajkonik najbolja na Mesapu
Više od 50 mladih znalaca okupilo se u petak 27. prosinca na nogometnom kvizu koji se održao u dvorani Mesap u Nedelišću. Mladi nogometni znalci od 1. do 8. razreda odgovarali su na pitanja o Dinamu, Hajduku, HNL-u, Ligi prvaka, europskim i svjetskim prvenstvima, reprezentaciji Hrvatske, ali i o međimurskom nogometnu.
3 podjednake ekipe
Najboljom se pokazala ekipa Ajkonik koja je za svoje znanje nagrađena nagradama sponzora. Čak 3 ekipe završile
su kviz s istim brojem bodova pa je poredak na vrhu odlučen međusobnim dvobojem. Na drugom mjestu završila je ekipa Imagine Loosers, treće mjesto osvojila je ekipa Time Out dok su četvrti bili članovi ekipe 3-4-3.
Najpoznatiji glas Nedelišća
Svaka ekipa nagrađena je grickalicama, sokovima i pizzama. Nagrade je u ime organizatora dijelio Ivica Petković. Cijeli program vodio je najpoznatiji glas Nedelišća, Željko Kacun. (nl)
2024. godinu i kući se vratili kao šampioni, a Čakovec ponovo stavili na plivačku kartu Hrvatske. ČPK su predstavljali, osim spomenutih Marija Beligu i Meri Furdi, Tin Furdi te Dominik Dukić s trenerom Goranom Kolarićem, prof.Naši predstavnici pobrinuli su se da ponosno možemo reći da spadamo u sam vrh hrvatskog plivanja te kući donijeli 10 medalja, riječi su kluba. Od juniora pa do seniora
Uvjerljivo najbolji predstavnici bili su Mario Beliga i Meri Furdi. Mario je osvojio 7 medalja na Prvenstvu Hrvatske, dok se Meri vratila s 3 medalje oko vrata. Osvajali su medalje od mlađe juniorskog uzrasta pa sve do seniorskog uzrasta. Ipak od svih medalja treba izdvojiti Marijevo zlato u disciplini 400 metara mješovito te Merinu medalju srebrnog sjaja koju je osvojila u senior-
NOGOMET
skoj kategoriju (kao juniorka) i to u kraljevskoj disciplini 50 metara slobodno. - Ovo je još jedan od dokaza kako se trudom, radom, ali prije svega željom u malim sredinama mogu postići velike stvari. Kod nas se za te velike stvari uvijek pobrinu naši plivači koji iz natjecanja u natjecanje dokazuju da su ponajbolji plivači s ovih prostora, a samim time kako se marljivo i kvalitetno radi u Čakovečkom plivačkom klubu. Vjerujemo da će Merini i Marijevi rezultati biti samo još dodatan motiv ostalim klupskim kolegama da i oni zaplivaju ka novim medaljama u novoj 2025. godini, govore iz Čakovečkog plivačkog kluba.
Prava berba medalja Meri Furdi osvojila je tri srebrne medalje na Prvenstvu Hrvatske. Postala je viceprvakinja Hrvatske u disciplini 50 m slobodno u kategorijama seniora, mlađih seniora i juniora.
Pobjedničku ekipu vodio je župnik
Josip Blažon, koji je i sam igrao nogomet i bio u reprezentaciji
župnika Hrvatske
Piše: Luka Pongračić Foto: Damir Perhoč
Varaždinska biskupija organizirala je drugi malonogometni krizmanički turnir na kojem su sudjelovali krizmanici Varaždinske biskupije u koje ulaze Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija. U dvorani Osnovne škole u Selnici bilo je prijavljeno čak 19 ekipa raspoređenih po skupinama koje su kroz cjelodnevni program malog nogometa i druženja pokazali svoje nogometne vještine.
Bez poraza do finala
Ovog puta najviše su pokazali krizmanici Župe Uzvi-
Mario Beliga osvojio je ukupno sedam medalja, uključujući jednu zlatnu, tri srebrne i tri brončane. Zlato je osvojio u disciplini 400 m mješovito za mlađe juniore, dok je srebro osvojio u disciplinama 200 m leptir, 400 m slobodno i 800 m slobodno, također u kategoriji mlađih juniora. Brončane medalje osvojio je u disciplinama 400 m slobodno, 800 m slobodno i 1500 m slobodno, dok je 800 m slobodno i 1500 m slobodno plivao u juniorskoj
KRIZMANICI Župe Uzvišenja Sv. Križa Vratišinec pokazali najviše
kategoriji. Osim medalja, Meri Furdi je osvojila 5. mjesto u disciplinama 100 m slobodno i 200 m slobodno. Tin Furdi nastupio je u disciplinama 50 m i 100 m slobodno, dok je Dominik Dukić nastupio u disciplinama 50 m, 100 m i 400 m slobodno te isplivao svoja najbolja vremena. Ovo je bila fantastična sezona za Meri i Marija, koji su osvojili 20 medalja na PH u 2024 godini, od toga je Marijevih 14 te Merinih 6 medalja.
šenja Svetog Križa iz Vratišinca, koji su kroz turnir prošli bez izgubljene utakmice i na kraju u �inalnom susretu lutrijom sedmeraca osvojili titulu pobjednika II. Krizmaničkog turnira 2024./2025. Iz njihove ekipe dolazi i najbolji igrač turnira, Benjamin Jan Perhoč.
Župnik vodio ekipu
Pobjednička ekipa Župe Vra�šinec i zahvalnice podijelio im je predstojnik ureda za pastoral mladih, vlč. Matija Filipović koji je najavio i treći turnir koji će se održati 24. veljače u VI. OŠ Varaždin. Na kraju, prvo mjesto pripalo je Župi Uzviženja Sv. Križa iz Vratišinca, drugo mjesto zauzela je Župa Bl. Alojzija Stepinca iz Koprivnice, dok je treće mjesto osvojila Župa Sv. Antuna Padovanskog iz Čakovca jug.
Pobjedničku ekipu vodio je župnik Josip Blažon, koji je i sam igrao nogomet i bio u reprezentaciji župnika Hrvatske. Uz njega, ekipu je motivirao i pripremao trener Saša Govedić. Pehare, čestitke
KOŠARKA
Završio je prvi dio prvenstva Druge lige Sjever ili kvalitativno treći rang hrvatske košarke. Međimurje je nakon očekivane gostujuće (lagane) pobjede nad Koprivnicom sedmoplasirana momčad prvenstva sa skorom od 4 pobjede i 6 poraza. Na vrhu je neporaženi Radnik iz Križevaca, a Varaždin je na 8/2. Koprivnica je posljednja bez pobjede.
REZULTATI I KOŠEVI
Koprivnica – Međimurje 46:83(7:17, 10:34, 20:18, 9:14)
MEĐIMURJE: Šarić 27, Hren 21, Gašparić 15, Kranjčec 2, Palić 7, Zaspan 5, Balent 2, Zrna 1, Strbad 3. Trener Novak S Grafičar - Mladost 78:94
Članovi PLK-a Pozoj su još jednom imali uvjerlive nastupe i posljednjih godina se pokazali kao najdominatniji bench press klub u Hrvatskoj
Piše: Luka Pongračić
Foto: PLK Pozoj
Na završenom Državnom prvenstvu koje se odvijalo od 20. do 22. 12. 2024. u Virovitici, PLK Pozoj je nastupio s 19 natjecatelja te osvojio 9 titula državnih prvaka u bench pressu i 6 u powerliftingu. Prvog dana natjecanja su za djevojke u benchu nastupile Lorenna Hranilović i Melisa Matulin. Lorenna, uspješna judašica JK-a Zrinski Čakovec, nakon završene je sezone, a u svrhu priprema za 2025., naporno trenirala u teretani te se odlučila okušati u novom sportu i bila više nego uspješna. Bechom od 62,5 kg je postala državna prvakinja i apsolutno 2. kadetkinja natjecanja dok je nastupom u powerliftingu totalom od 300 kg, od kojih se ističe mrtvo dizanje od 132,5 kg, postala i državna prvakinja u powerliftingu.
Melisa obranila titulu
Melisa je obranila titulu državne prvakinje do 57 kg, no ovaj put u juniorskoj kategoriji te s podignutih 85 kg bila uvjerljivo najbolja juniorka natjecanja te ukupno druga bencherica cijelog državnog. Iako nije uspjela srušiti rekord od 87,5 kg Melisa je pokazala izniman napredak u powerliftingu te je s totalom od 360 kg ponovno bila najbolja juniorka natjecanja i ukupno 4. kroz sve kategorije.
Djevojke su kroz cijelu sezonu stjecale prednost u odnosu na ostale klubove pa su na benchu imale samo dva nastupa, nažalost ovaj put bez ozlijeđene Sindy Bubek, jedne od najboljih bencherica u Hrvatskoj uopće. Iako se u ekipnom poretku boduje 5 najboljih rezultata, Lorennini i Melisini rezultati su bili dovoljni za održavanje prednosti i osvajanje ekipnog naslova najboljeg ženskog bench press kluba u 2024. Zato su u powerliftingu nastupale i Dora Fažon koja je svojim prvim nastupom ostvarila total od 270 kg te postala kadetska prvakinja do 69 kg i Leonora Kuqi koja je totalom 327,5 u kategoriji juniorki do 63 kg bila 2., ali s najboljim mrtvim dizanjem od 150 kg. Zadnjim pokušajem je Leonora rušila državni rekord i podigla 163 kg, međutim suci su zbog pomicanja šipke procijenili kao neregularan pokušaj.
Nestvarna dominacija dečkiju
U muškom dijelu bench pressa su nastupili: Dino Višnjić, Filip Vinko, Sven Zorković, Sven i Branko Todorović, Nikola Fic, Ivan Ovčar, Marko Braniša i Goran Karamarković. Filip Vinko (95 kg) je postao državni prvak u kat. kadeta do 66 kg i apsolutno treći kadet natjecanja dok je Sven Zorković (130 kg) postao prvak u juniorskoj kategoriji do 83 kg i bio drugi kroz sve
juniore. U open kategoriji je Sven Todorović zauzeo drugo mjesto do +120 kg, a Nikola Fic s benchom od 197,5 prvo do 105 kg i prvo mjesto apsolutno za sve seniore. Najveću podršku s tribina je i ovaj put dobio Dino Višnjić koji je podigao novi osobni rekord od 70,5 kg i postao prvak u kategoriji osoba s invaliditetom. Za veterane je nastupio, kao najstariji natjecatelj ovog državnog, naš iskusni Pozoj Branko Todorović i podigao 120 kg čime je bio apsolutno najbolji u kategoriji M3. U kategoriji M2 je Ivan Ovčar podigao 130 kg i bio ukupno drugi dok su u M1 svoje težinske kategorije uvjerljivo osvojili Marko Braniša s benchom od 205 kg ( najveći bench natjecanja ) i Goran Karamarković 165 kg. Goran je napadao državni rekord i podigao 171 kg, no niti njemu, kao ni Leonori, suci nisu priznali kao ispravan pokušaj. Koliko su Pozoji bili uvjerljivi u benchu govori i podatak da je Karamarković bio najbolji veteran, a Braniša drugi dok su kroz sve težinske i starosne kategorije u 3 najbolja liftera prva 2 bila Pozoji. Nikola Fic je i ovaj put uvjerljivo osvojio titulu najboljeg benchera dok je Karamarković ukupno bio drugi. Karamarkoviću za utjehu podatak da je jedini Hrvat koji je nastupio na svih 13 državnih natjecanja dosad. Železnjak drugi put oborio rekord U powerliftingu su za kadete do 74 kg nastupali Andrija Železnjak, Stjepan Kovač i Arijan Vaser. Odličnim nastupima ( 210-135-
260 ) je Andrija osvojio 1. mjesto i bio apsolutno treći kadet natjecanja. Andrija je još jednom pokazao izniman talent i velikim napretkom u svega godinu dana drugi put oborio državni rekord u mrtvom dizanju – 260 kg. Andrija je to izveo lakoćom već u drugom pokušaju s toliko rezerve da je trener pod treći stavio 270 kg, no uz veliku borbu Andrija nije uspio “zaključati” tu težinu. Stjepan Kovač je dobrim nastupom zauzeo treće mjesto, a Arijan Vaser četvrto. Među juniorima je Matija Kutnjak osvojio 2. mjesto do 105 kg s odličnim totalom od 687,5 kg i mrtvim dizanjem od 282,5 kg što je među Pozojima bila najveća podignuta težina. Dobar nastup je imao i Robert Blešć koji je postao državni prvak u M1+120 kg i apsolutno drugi veteran, a posebno vrijedi istaknuti novi državni rekord u čučnju od 275 kg. Izborili norme za Europsko i Svjetsko 2025.
Dejan Rodiger je prešavši u M2 do 120 kg nastavio napredovati i oborio sve državne rekorde ( u čučnju, benchu, mrtvom i totalu ), postao apsolutni prvak u M2 i dokazao da nikad nije kasno za podizanje težina i napredak. Pozoji su uz obranu ekipnih naslova u benchu izborili norme za Svjetsko prvenstvo u Norveškoj i Europsko na Malti 2025. godine. Uz zahvale svima koji prate i podržavaju rad kluba Pozoji najavljuju upise za 2025. te svima žele čestit Božić i uspješnu novu godinu.
Virka - Podravac 94:85 Radnik - Vedi 81:58 Petar Zrinski - Ivančica 80:60 REZULTATI I KOŠEVI
Polusezona je odigrana i u Trećoj ligi koja je pod ingerencijom Košarkaškog saveza Međimurske županije. Nedelišće vodi sa skorom od 6 pobjeda i jednim porazom, a slijede Varteks i Nedelišće s 5/2. Bez ijedne pobjeDonji Kraljevec - Čakovec 64:86 (13:19, 11:20, 19:16, 21:31) DONJI KRALJEVEC: Lepen 13, Ivanović J 16, Švenda 4, Ivanović D 4, Hranjec 7, Kovač 4, Levačić 9. Trener Balent N ČAKOVEC: Podvezanec 17, Levaačić 6, Novak Mat 6, Capek 2, Šopar 5, Volf 2, Terek 14, Novak Man 29, Jelenić 5
TABLICA
1. Nedelišće 7 6 1 13/117
2. Varteks 7 5 2 12/79
3. Čakovec 7 5 2 12/75
4. D.
Prvenstvo se nastavlja za vikend 18./19. siječnja 2025. godine. (bh) de je Dubravčan, dok Rudar ima jednu. Liga se nastavlja 25. siječnja. (bh) MEĐIMURSKI NOGOMETNI SAVEZ brine o potrebitima
Varteks - Kotoriba 78:67 (23:10, 19:25, 21:12, 15:20) KOTORIBA; Ujlaki 9, Fuš I 15, Fuš P 26, Zvošec F 14, Zvošec A 4, Špilak 2, Tkelčec 3
Međimurski nogometni savez brine o potrebitima pa je i u ovo predblagdansko božićno vrijeme odlučio donacijama pomoći u radu dvjema organizacijama koje pomažu ranjivim skupinama našeg društva. Donacijama u iznosu od 500,00 € pružena je pomoć Udruzi za autizam Pogled sa sjedištem u Nedelišću i Udruzi udomitelja djece Međimurja sa sjedištem u Murskom Središću.
Edukacijskorehabilitacijski program
Udruga za autizam Pogled iz Nedelišća je udruga roditelja djece s poremećajem iz spektra autizma, djeluje na području sjeverozapadne Hrvatske od lipnja 2009. godine. Udruga nastoji pomoći djeci, roditeljima i obiteljima koji se suočavaju s razvojnim poremećajem, organizirajući savjetovanja i podršku za roditelje i obitelji, bilo kroz predavanja
i edukacije, savjetovanja ili informiranje. U sklopu udruge provodi se i edukacijsko-rehabilitacijski program koji se sastoji od listening programa, neurofeedback terapije, radne i logopedske terapije te terapijskog jahanja.
200 članova u udruzi
Udruga udomitelja djece Međimurja djeluje u Murskom Središću i redovito se odaziva na događanja kako bi što aktivnije uključila udomljenu djecu u društvo i potaknula ih na socijalnu interakciju i integraciju. U udruzi je aktivno više od 200 članova i okupljaju djecu iz svih dijelova Međimurja. Sva ona uspješno su udomljena bez obzira na godine. Članovi udruge svake godine organiziraju i provode niz edukativnih projekata za udomljenu djecu i aktivno ih uključuju u društvo i zajednicu. (nl)
LANA VRŠIĆ iz Čakovca
Lana u slobodno vrijeme izrađuje ove simpatične figure kako bi obradovala svoju obitelj i prijatelje
Piše: Sania Bižupić
Božić je vrijeme kada se okupljaju obitelj i prijatelji, a ukrašavanje doma koje dolazi s blagdanima donosi posebnu radost. A što je ljepše od stvaranja posebnih božićnih ukrasa vlastitim rukama?
Postoji nekolicina ljudi koji svojim kreativnim radovima donose ovom razdoblju po-
sebno veselje. Jedna od njih je Lana Vršić iz Čakovca čiji će radovi, orašari i Grinchevi, svakako uveseliti i najhladnije zimske dane.
Ukrasi od kartona, šeleshamer papira i šljokica
Lana, koja ima 30 godina, u slobodno vrijeme izrađuje ove simpatične �igure kako
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2024.
bi obradovala svoju obitelj i prijatelje. - Grinchevi i orašari krase naše domove u najljepše doba godine i izmame osmijeh na lice i malima i velikima, kaže Lana. Ove jedinstvene božićne �igure izrađene su od kartonskih cijevi koje Lana oblači u deblji šeleshamer papir i tanki šljokičasti materijal od eva pjene. - Lica Grincheva crtana su ručno akrilnim bojama, a umjetno krzno zelene, bijele ili sive boje služi kao kosa, objašnjava Lana.
Poseban orašar za svekrvu
Svaki Grinch i orašar visok je oko 60 cm, a posebnu
pozornost zaslužuje orašar koji je Lana izradila za svoju svekrvu.
Za svekrvu sam izradila poseban orašar u visini od jednog metra i bio je baš pravi izazov. Njoj se toliko sviđa da joj krasi kuću cijele godine, dodaje. U njezinoj božićnoj kolekciji ne nedostaju ni anđeli izrađeni od šljokičaste eva pjene, koji upotpunjuju bor.
Orašari i Grinchevi oko bora stvaraju doista nevjerojatan prizor, a Lana je svojim radovima uspjela spojiti Božić i kreativnost na način koji će svi poželjeti imati u svojim domovima.
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase 2024. JOSIPA GOMBAR iz Podturna
Izrada ukrasa od stakla donosi radost stvaranja i ostavlja trajne uspomene Piše: Aleksandra Sklepić
Josipa Gombar iz Podturna studentica je Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Iako je oduvijek originalna i kreativna, ove se godine odvažila na poseban umjetnički projekt – odlučila je obiteljski dom ukrasiti ručno izrađenim staklenim božićnim ukrasima. Inspiraciju je pronašla u nježnim oblicima anđela, jednostavnim glavama jelena izrađenim od bakrene žice i stiliziranim borovima. Ovaj projekt bio je kreativno-ispunjavajući i donio je poseban ugođaj blagdanskoj atmosferi.
- Prvo sam osmislila dizajn ukrasa. Za anđele sam zamislila elegantne linije s raširenim krilima, dok su jeleni bili pojednostavljeni i simpatični, s rogovima izrađenima od bakrene žice, poput likova iz crtića. Borovi su bili stilizirani, s čistim i geometrijskim oblikom te apstraktnim dekoracijama, ispričala nam je Josipa. Nakon što sam �inalizirala ideje, �lomasterom sam prenijela skice na staklene ploče. Posebnim nožem za staklo rezala sam oblike prema linijama. Svaki oblik zahtijevao je strpljenje i preciznost, budući da je staklo osjetljiv materijal. Kada su svi oblici izrezani, obradila sam rubove na brusnom stroju
kako bi bili glatki i sigurni za daljnju obradu. Nakon rezanja i brušenja, staklene oblike trebalo je očistiti sredstvom za čišćenje stakla kako se uklonila prašina i masnoće. Čisti oblici pažljivo se poslože u peć za staklo. Neke od ukrasa, poput krila anđela, nosa jelena i borova, Josipa je posipala pigmentima za staklo kako bi dodala boje i naglasila detalje. Pečenje je obavljeno na temperaturama od 825 do 835 °C, što je omogućilo da staklo postane čvrsto i zadrži željeni oblik. Nakon što su se ukrasi ispekli i ohladili, izvadila ih je iz peći, oprala
vodom i dodatno obradila. Graviranjem je dodala detalje, poput anđeoskih aureola ili tekstura borovih grančica.
- Za jelene, od bakrene žice oblikovala sam male rogove, dajući im razigrani, simpatični izgled poput likova iz
crtića. Te žičane konstrukcije pričvrstila sam UV ljepilom na staklene oblike. Na kraju sam od iste bakrene žice izradila drške za sve ukrase kako bi se mogli objesiti na božićno drvce.
Rezultat su jedinstveni stakleni ukrasi koji krase dom obitelji Gombar i srca Josipinih bližnjih. Anđeli donose mir, jeleni razigranost, a borovi simboliziraju zimsku prirodu. Svaki ukras priča svoju priču i unosi toplinu u blagdanski ugođaj.
- Ako želite isprobati nešto posebno, preporučujem vam da se okušate u izradi staklenih ukrasa. Ovaj proces donosi radost stvaranja i ostavlja trajne uspomene. Sretan Božić i neka vas inspiracija vodi u stvaranju vlastitih čarobnih trenutaka, rekla nam je na kraju ova posebno kreativna mlada umjetnica.
Piše: Sanja Heric
Dragi čitatelji, želite li pokazati svoju kreativnost i osvojiti vrijedne nagrade? Ako je odgovor da, onda je ovo odlična prilika za vas! I ove godine pokrećemo nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase u tjedniku Međimurske novine i pozivamo vas da nam pošaljete svoje originalne i maštovite ukrase koje ste sami napravili.
Možete nam poslati ukrase za bor, stol, prozor, vrata, zid, kamin, vrt, balkon, terasu ili bilo koji drugi dio vašeg doma koji ste ukrasili za Božić. Važno je da su ukrasi u duhu blagdana i da odražavaju vaš osobni stil i ukus.
Dajte nam uvid u svoju kreativnost uz pomoć jedinstvenih jaslica, kuglica za bor, nježnih anđela, svjetlucavih svijećnjaka ili bilo kojeg drugog ukrasa koji je plod vaše maštovitosti.
Naš žiri će odabrati najljepše i najzanimljivije ukrase, ocjenjujući originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova.
Kako sudjelovati u natječaju?
Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj – Biramo najbolje božićne ukrase. Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.
Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 3. siječnja 2025. godine. Najljepše i najzanimljivije ukrase ćemo objaviti u našem tjedniku, a najbolje radove nagraditi vrijednim poklon-bonovima. Ne propustite ovu priliku da pokažete svoj talent i osvojite nagrade. Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno i kreativno božićno vrijeme!
Za najljepši božićni ukras dijelimo sljedeće nagrade:
• Prva nagrada: Poklon bon Jakopić travel u iznosu od 50 eura, uz mogućnost izbora destinacije po želji.
• Druga nagrada: Poklon bon BIMA
- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.
• Treća nagrada: Poklon bon BIMA
- Trgovina Jana u iznosu od 30 eura.
Velik i prostran japanski SUV u plug-in hibridnoj izvedbi nudi i još manju potrošnju, ali samo ako redovito punite bateriju putem utičnice, a kao stvoren je za grad kada ćete se u preko 90 % vremena voziti isključivo na struju.
Tekst i foto: Igor Rudež
Na ljeto 2022. godine Honda je predstavila šestu generaciju modela CR-V, SUV modela koji nudi mnogo toga. Inače je ovaj model redovito u top 10 prodanih modela u svijetu, no europski kupci mu baš i nisu naklonjeni, iako za to nema nikakvog razloga, dapače. CR-V nudi mnogo toga bolje od razvikanije konkurencije, no jednostavno nije toliko tražen. Sada na europskom tržištu starta i nova izvedba, a riječ je o plug-in hibridu (PHEV), odnosno hibridu koji se može puniti i putem utičnice. To znači kako baterija ima nešto veći kapacitet od 17,7 kWh, a koja omogućuje autonomiju do 80 km, što je i više nego dovoljno za svakodnevne potrebe prosječnog europskog kupca.
No treba znati kako je bateriju potrebno redovito puniti, jer se samom regeneracijom ne može sama napuniti, iako se i tako puni, a predviđeno je punjenje putem kućne utičnice snage do 2,3 kW, kada se baterija napuni do kraja za manje od 8 sati, a moguće je punjenje i putem Wallboxa snagom do 6,8 kW, a tada punjenje traje do 2 i pol sata. A upravo to će vam omogućiti puno povoljniju vožnju, prvenstveno u gradu, jer ćete za punjenje baterije potrošiti oko 1,5 eura po noćnoj tari�i, odnosno u gradskoj vožnji 100 km ćete prijeći za manje od 2 eura!
No to vrijedi samo ako redovito punite bateriju, jer inače CR-V PHEV u prosjeku troši 7,7 litara, što znači da je potrošnja benzina na 100 km oko 11 eura, ovisno o trenutačnoj cijeni. A upra-
vo iz tog razloga je prednost PHEV vozila pred drugima svima koji se voze uglavnom po gradu. A za povremena duža putovanja ćete pretrpjeti mrvicu višu potrošnju. Posebice kod ovog modela koji je izuzetno udoban, i tih, pa ni duža putovanja neće nikome stvarati problem.
A kad smo već krenuli s tehničkim speci�ikacijama, odmah ćemo reći i kako ovaj model pokreće dvolitreni benzinski motor koji razvija maksimalnu snagu od 109 kW/148 KS i pritom nudi 189 Nm okretnog momenta,
a njemu je pridružen elektromotor, pa je ukupna snaga sustava 135 kW/184 KS, a pritom je dostupno i 335 Nm okretnog momenta. Sustav je uparen s bestupanjskim CVT automatskim mjenjačem, a snaga se prenosi na prednje kotače. Za obiteljski auto ubrzanje od 0 do 100 km/h za 9,4 sekunde je sasvim ok, kao i maksimalna brzina od 195 km/h. U obzir treba uzeti i kako je masa praznog vozila gotovo dvije tone, a za pohvalu je i spremnik goriva od 46,5 litre, što nije čest slučaj kod PHEV vozila,
jer se prostor prvenstveno daje bateriji. A CR-V se vozi kao svaka Honda. Iako nema sportske performanse, za upravljačem imate osjećaj kako je automobil zalijepljen za asfalt, a jednako tako se s lakoćom vozi i van asfalta, gdje dobro upija neravnine makadamskih puteva. Ovaj je model dug 4706 mm, širok 1866 mm i visok 1684 mm, dok mu je međuosovinski razmak rastegnut na 2700 mm, a sve to omogućuje i izvrsnu ponudu prostora u kabini, ali i prtljažniku. Naime, osnovni obujam prtljažnika je 617 litara, a s preklopljenim stražnjim sjedalima raste na 1710 litara, a što je najvažnije, prostor je radi kutijaste karoserije izvrsno iskoristiv, pa unutra možete natovariti i složeni ormar. No nije prostrano samo u prtljažniku, već i na stražnjim sjedalima. Naime, i kada je sjedalo vozača pomaknuto do kraja i spušteno do kraja, iza njega se može smjestiti dvometraš! Da, dobro ste pročitali, dva dvometraša jedan iza drugoga u SUV-u!
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV): 4706 x 1866 x 1684 mm
Osovinski razmak: 2700 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 1988 kg/ 442 kg
Veličina prtljažnika 617 / 1710 litara
Vrsta motora / broj cilindara: Plug-in hibrid / 4 Pogon: Svi kotači
Mjenjač: Automatski, bestupanjski, CVT Snaga: 135 kW / 184 KS Okretni moment: 335 Nm
Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 195 km/h / 9,4 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,8 CO2 emisija: 18 g/km
Cijena: 56.890 eur
Oprema: 9-inčni mul�medijski sustav, bežični punjač mobitela, BOSE premium audio sustav, automatski dvozonski klima-uređaj, LED svjetla, 18-inčni aluminijski naplatci, panoramski stakleni krov s otvaranjem, grijana i ven�lirana
Podržano je samo sporo punjenje, što je i očekivano uz 17,7 kWh bateriju
Kožna sjedala su grijana, ali i ventilirana pa se tijekom čitave godine možete voziti bez ikakvih problema
Praktično - prekidač grijanja upravljača se nalazi na samom upravljaču
I ne samo to, već će i ulazak straga biti izuzetno lagan zahvaljujući stražnjim vratima koja se otvaraju pod kutem od gotovo 90 stupnjeva. To ne nudi nitko drugi! Naravno, ne treba spominjati i kako je tu preklopni naslon za ruke, ventilacijski otvori i dva USB-C priključka za punjenje uređaja. Tu su i grijana vanjska sjedala, kao i nasloni koji se mogu podešavati po nagibu, pa je stvarno teško naći bilo kakvu zamjerku!
A isto je i sprijeda, gdje je izobilje prostora, a sjedala i upravljač se izdašno podešavaju pa je vrlo lako naći idealnu poziciju. Sjedala su velika, pa ni korpulentnije osobe neće imati problema s udobnosti, a i više nego dovoljno je prostora po širini. Dovoljno je širok i središnji naslon za ruke kako
bi ga mogli koristiti i vozač i suvozač. Ispred vozača je upravljač odlično pogođene debljine i s fizičkim tipkama, dok je zaslon instrumenata dijagonale 10 inča. Dizajn nije moderan. No sve je pregledno i lako čitljivo, a isto vrijedi i za multimedijski zaslon koji dolazi s dijagonalom od 9 inča, pored kojeg su smještene i fizičke tipke za povratak na početni ekran i za povratak jednog koraka. Tu je i okrugli gumb za brzo podešavanje glasnoće, ali i za gašenje sustava, a ispod su još postavljene dvije tipke za prebacivanje pjesama, odnosno stanica. Pohvale idu i za odvojene komande klimatizacije s jednostavnim podešavanjem, a tu su odmah i tipke za grijanje, odnosno hlađenje sjedala. Oduvijek nam se sviđala i tip-
ka za grijanje upravljača koja je ugrađena na sam upravljač, a ne da je morate tražiti je li lijevo od upravljača, ili negdje na središnjoj konzoli. Na središnjoj konzoli su još i klasični i USB-C priključak, 12V utičnica, ali i serijski bežični punjač mobitela. Na tom povišenom dijelu su i prekidači mjenjača, odnosno tipke za odabir smjera vožnje, jer Honda koristi bestupanjski CVT mjenjač. Tu je i tipka za odabir načina vožnje, kao i za uključivanje sustava za olakšavanje vožnje pri strminama, kao i tipka za odabir vožnje samo na struju. Jedino na čemu bi Honda mogla poraditi je na lakoći isključivanja neželjenih sigurnosnih sustava koji se pale kod svakog pokretanja vozila, a ne da se mora lutati izbornicima kako bi ih isključili.
Honda je odlučila ponuditi samo jednu razinu opreme, i to onu najbolju, za PHEV izvedbu, a to nije slučaj samo na našem tržištu, već je tako i drugdje. A to znači i višu cijenu, a testni model košta 64.750, s uključenom metalik bojom. No kada pogledamo glavnog konkurenta, RAV4 PHEV s otprilike podjednakom opremom, razlika u cijeni je oko 1000 eura, što je na ovom iznosu zanemarivo, a CR-V ipak nudi puno više prostora i puno tišu vožnju. Ovo je idealan automobil za one koji će redovito puniti bateriju i time se voziti jeftinije i uglađenije, dok za one koji nemaju živaca i volje za punjenjem, neka radije odaberu standardnu samopunjivu hibridnu izvedbu Honde CR-V jer time mogu uštedjeti gotovo 10.000 eura.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 3. do 9. siječnja 2025.
P 3 Ime Isusova, Mladenka
S 4 Anđela; Borislav; Emanuel
N 5 2. po Božiću. KROZ GOD. Miljenko; Emilijana; Radoslav
P 6 BOGOJAV. TRI KRALJA
U 7 Rajmund; Rajko; Lucijan
S 8 Gospa od brze pomoći; Severin; Teofil
Č 9 Julijan; Miodrag; Julijana
Čakovec
dr. Sven Jevtić
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314
dr. Mirjana Dukić
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918
dr. Stella Hoblaj
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914
dr. Željka Smojver-Benko
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
Dekanovec
dr. Zdenka Ivanović-Azenić
M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Kotoriba
dr. Lela Grabant
Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119
Prelog
dr. Diana Krešić
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
Čakovec:
Ema Đuran, kći Marte i Emila
Nedelišće
dr. Anja Štefić Varaždinska 23a, tel. 040/821-200
dr. Jurica Vidović
M. Tita 1, tel. 040/313-216
Orehovica
dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130
Pribislavec
dr. Tamara Sokač
B. Radić 47, tel. 040/361-012
Selnica
dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014
Sve� Juraj na BreguLopa�nec
dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791
Vra�šinec
dr. Ivica Dukić
Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311 DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 4. SIJEČNJA
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Ella Taradi, kći Antonije-Katarine i Marka Jakov Kundih, sin Ene i Sandija
Hanna Levačić, kći Jasmine i Danijela
Niko Horvat, sin Julijane i Damira
Kevin Poropat, sin Vanje i Antonia
Marla Vuković, kći Ines i Daniela
Mursko Središće:
Doroteja Horvat, kći Jagode i Krune
Čakovec:
Anamarija Juras i Davor Sermek
Čakovec:
Franjo Šajnović r. 1934.
Ljubica Lesar r. Žvorc r. 1936.
Juraj Magdalenić r. 1964.
Marijan Kožnjak r. 1953.
Mursko Središće:
Stanislav Korbelj r. 1952.
Prelog:
Stjepan Bergovec r. 1953.
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor
Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec
Mikrobiološki laboratorij
tel: 040 372 370
tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
FINA Čakovec
tel. 040 371 000
2.1. Četvrtak
10:00 Mufasa - kralj lavova 13:30 Sonic super jež 3 17:00 Snježna kraljica: čarobni portal- prem. 20:00 Prljavi anđeli -prem.
3.1. Petak
10:00 Snježna kraljica: čarobni portal 13:30 Mufasa - kralj lavova 17:00 Sonic super jež 3 20:00 Better man
4.1. Subota
10:00 Mufasa - kralj lavova 13:30 Sonic super jež 3 17:00 Snježna kraljica: čarobni portal 20:00 Prljavi anđeli
5.1. Nedjelja
10:00 Mufasa -kralj lavova
13:30 Snježna kraljica: čarobni portal 17:00 Sonic super jež 3 20:00 Better man
6.1. Ponedjeljak
PONEDJELJAK 6.1.
10:00 Snježna kraljica: čarobni portal 13:30 Sonic super jež 3 17:00 Mufasa - kralj lavova 20:00 Prljavi anđeli
7.1. Utorak
10:00 Sonic super jež 3 13:30 Mufasa - kralj lavova 17:00 Snježna kraljica: čarobni portal 20:00 Better man
SRIJEDA 8.1.
8.1. Srijeda
10:00 Mufasa - kralj lavova 13:30 Sonic super jež 3 17:00 Snježna kraljica: čarobni portal 20:00 Prljavi anđeli
Antun Bezek
iz Ivanovca preminuo 30. prosinca nakon duge i teške bolesti u 66. godini života
Ivan Lipović
iz Novog Sela Rok preminuo 27. prosinca nakon kratke i teške bolesti u 67. godini života
Elizabeta Sermek
rođ. Sternad
iz Pribislavca preminula 26. prosinca u 91. godini života
Agata Hudi
rođ. Hrastavec
iz Nedelišća preminula 29. prosinca u 90. godini života
Ivan Senčar
iz Lopatinca preminuo 24. prosinca nakon kratke i teške bolesti u 91. godini života
zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje
PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr
MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
Josip Tota
iz Pribislavca
iznenada preminuo 27. prosinca u 70. godini života
Milena Gregorinčić rođ. Horvat
iz Gornje Dubrave
preminula 26. prosinca u 71. godini života
Ana Novak rođ. Grula
iz Dragoslavec Brega Iznenada preminula 25. prosinca u 78. godini života
Rozalija Thes rođ. Janžek
iz Dunjkovca
preminula 25. prosinca u 85. godini života
Stjepan Korunić
iz Čakovca preminuo 30. prosinca u 85. godini života
Helena
Jambrović rođ.
Kelkedi
iz Novog Sela Rok preminula 27. prosinca u 91. godini života
Ivanka
Hajdarović rođ.
Koštarić
iz Savske Vesi iznenada preminula 23. prosinca u 49. godini života
Josip Jalušić – Jožek
iz Ivanovca preminuo 27. prosinca u 57. godini života
Slava Hižman
rođ. Novak
iz Pribislavca
preminula 26. prosinca u 95. godini života
Marijana Patrčević rođ. Lovrek iz Draškovca preminula u 62. godini života
Igor Kolarić
iz Gardinovca
preminuo 24. prosinca u 41. godini života
Marija Međimurec rođ. Šafarić
iz Podbresta preminula 25. prosinca nakon duge i teške bolesti u 89. godini života
Franjo
Lesjak – Kis
iz Čakovca preminuo 26. prosinca u 77. godini života
Dragutin
Lisjak
Marija Pongrac
rođ. Kenđel iz Donjeg Mihaljevca preminula 26. prosinca u 83. godini života
Nada
Ferenčić
iz Kotoribe preminula u 75. godini života
Dragica Stanko
rođ. Bašnec
iz Goričana preminula 25. prosinca u 80. godini života
Marija Čulinović rođ. Brlečić
iz Čakovca preminula 24. prosinca nakon teške bolesti u 86. godini života
iz Belice preminuo 28. prosinca u 75. godini života
Ljubica Setnik rođ. Marđetko
iz Cirkovljana preminula 28. prosinca u 65. godini života
Ivan Sklepić
iz Brezja preminuo 29. prosinca u 71. godini života
Elizabeta
OSOBNO ili POŠTOM: na adresu
Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
TELEFONOM: 040/323-600 s fotografijom u boji već od 10 eur
Martin Kočila
iz Donjeg Koncovčaka preminuo u 74. godini života
Stjepan Plačko
iz Donjeg Vidovca preminuo u 81. godini života
Stojko rođ. Jambor preminula u 93. godini života
DOČEK u Čakovcu na Trgu Republike
Nakon dječjeg dočeka u prijepodnevnim satima, čakovečki Trg Republike bio je mjesto koje mnogobrojni Međimurci i njihovi gosti odabiru kao lokaciju na kojoj će odbrojavati posljednje sate i minute godine na SIlvestrovo. Ovog puta za štimung se je brinula Vesna Pisarović i njezin prateći band.
Pripremljeni ispraćaj stare i doček nove godine na otvorenom, uz ugostiteljsku ponudu, ispunio je čakovečki Trg Republike veliki broj posjetitelja, a prva je svim sugrađanima čestitku uputila gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini te zaželjela zdravu, sretnu i uspješnu 2025. godinu. (sh)
DOČEK NA Šetnici svete Barbare u Murskom Središću
niti pokvarila zabavu na otvorenom. Bila je svojevrsni ukras, kao veo koji se nadvio nad Šetnicom svete Barbare.
- Na šetnici su se okupile tisuće ljudi iz bliže i daljnje okolice Murskog Središća. Uranjeni doček Nove godine, 31. prosinca u podne, na šetnici uz Muru u Murskom Središću, i ovaj put je bio puni pogodak. Tisuće građana ne samo iz Murskog Središća, već iz bliže i daljnje okolice i susjedne Slovenije, slili su se na šetnicu da bi se proveselili u društvu uz kuhano vino, čaj i razne delicije. Okupljenu masu zabavljao je i MozArt Band, a nakon MozArta okupljene je zabavljao DJ Tomi. Gusta magla nije omela ni dolazak gostiju
Prvi čestitar okupljenima bio je Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća: - Želim vam obilje zdravlja, sreće i ljubavi u novoj 2025. godini, poručio je. Da događaj bude zanimljiviji, neki su s uranjenog dočeka otišli s nagradama. Najsretniji su otišli kući i s vrijednim vikendima u toplicama u Lentiju, Lendavi i Svetom Martinu na Muri, a nakon MozArta okupljene je zabavljao DJ Tomi. (BMO)
Sveta tri kralja ili Bogojavljanje je blagdan kojim se obilježava dolazak triju kraljeva u Betlehem kako bi se poklonili tek rođenom Isusu Kristu. Upriličeno je to u Svetom Martinu na Muri u sklopu prikaza živih jasli-
ca ispred tamošnje crkve. Ulogu Gašpara, Melkiora i Baltazara odglumili su Eduardo Novak, Luka Turk i Filip Bogdan, a malenom Isusu donijeli su tri dara: tamjan, zlato i mast smirnu. (sh)
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
KUPUJEM TOMOS !!! Sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove, isplata odmah - Varaždin i Međimurje, info na tel 098 9656 624
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PEUGEOT 308 1.2, prvi vlasnik, 2016 god, registr. do 12/2025, zimske gume + ljetne gume na alu felgama, info na mob. 098/910-3983
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
KUPUJEM voćnjak/vinograd/ parcelu u brežnom Međimurju. Info: 095 505 2760
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM motokultivator
F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJEM ORAHOVO ULJE hladno prešano, liker od oraha, drvene bačve, orahe u rastu. Info: 095 505 2760
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
TRAŽIM OSOBU ZA POMOĆ U KUĆANSTVU (čišćenje, pranje, peglanje i ostalo). Honorarno prema dogovoru. Mjesto - okolica Svetog Martina na Muri. Javiti se na telefon: +386/31-280-691
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, staros� 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099
UDOVAC (73 g) traži ozbiljnu gospođu za zajedničko druženje. Poslati poruku na WhatsApp ili Viber na broj: +49/1515-7256-978
DEČKO traži ženu od 40-50 g, za ozbiljnu vezu. Molim samo iskrene. mob. 095/7313-513
PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu vel. 110x17 m, voda i struja dostupni, zimske gume s felgama za renault, u odličnom stanju. info na mob. 097/7220-573
PRODAJA ILI ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJU SE NOVI STANOVI izvedba srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone), ulica F. Kuharića 14. Mob: 095 858 1502
AKVARIJ 40 litara, sa ribicama, čistačima živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 70 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293.
Tel: 040/311-214, 099/5311-214 mail: info@priora.hr
Adresa: S. Radića 2, Čakovec
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE TV Grundig 82 cm, star 2.5 godine (150 eura), te mobitel Samsung Galaxy A34 5 G, star 6 mj. (200 eur). mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
POVOLJNO PRODAJEM SKIJE I PANCERICE. Mob. 095 902 1134
KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PANK-RADNI STOL, željezni, čvrsti, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM francuske ležaje, stolice, regal, predsoblje, bide s armaturom, gus kadu, tricikl, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, vrtnu kosilicu. Mob: 091/5727-670
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
APARAT ZA VARENJE Einhell, sa elektrodama i maskom, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM lampice za terasu, balkon, prozor, svijetli u bijeloj boji, cijena 20 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240293
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur) i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858424 ili 098/9422-821
SKIJE Elan s vezovima i štapovima, 170 cm, prodajem za 20 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb Utrina, 098/9084-675.
PRODAJEM novo posuđe za kuhanje Emporio 10-djelno, kauč i dvije fotelje, ženski bicikl s više brzina crne boje i hrastova sobna vrata (3 kom). info na mob. 091/7626-015
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006
da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše
Negdašnji Božić
Božić je od negda najvekši svetek. I stari i mlodi su ga komaj čakali i za njega se zdušno prepravljali. Tre se z starešima spominati i pomalim se sega zmišljuvati… Veliju, veselje i radost, a gazdarica je bila glavna, sema je posla dala od jutra ranoga! Jeli su šopanu racu, kuruznoga kruha i zdigane kolače, jer meli su sikakše melje za slatkoče domače. Japica su v štali marhu nadvorili, drva za drugi den nacepali, jerbo furt se kurilo te dneve, a črez den su i slamicu nabrali.
Popolne se hiža snožila i delal se kinč za bor, te ukrase od papera delala su deca bil je to jan veseli zbor. Kak je kmica curela, tak je hiža bila tiša… si su čekali japicu ka na vrata s slamicom pokuca. „Faljen bodi Jezuš Kristuš“ z pozdravom je črez vrata došel japica vreden i Božeku pokoren, vutem je bajati počel. Slamicu je pod stol složiv, a mama na stol kruha dela, dej nam Bog ka bu leto dobro rodilo, i z ufanjem ga prekrižila.
Cela hiža poklje skupa je molila
Anđel Gospodnji i Oče naš. Nek je sema skupa Srečen Božić f te sveti Božji čas.
Jasen Borković, 7. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Dragi naši mali i veliki Stvaraoničari, završio je naš ovogodišnji likovni i literarni natječaj “Božićne jaslice” na koji ste nam i ovaj put poslali svoje radove, na čemu vam od srca zahvaljujemo.
Jaslice su simbol Božića, a vaše slike pokazale su nam koliko ste kreativni i maštoviti, a u isto vrijeme poznajete i tradiciju i priču iz Biblije koja opisuje rođenje Isusa.
Drago nam je zbog toga što se uključujete u svaki naš natječaj, čime pokazujete svoju volju i radost stvaranja. Pristigli su brojni Vaši radovi, a na ovom natječaju nagrade dobivaju:
Nagrade su dobili:
• 1 ulaznica za kino
Cine&Fun u Jug Mallu Čakovec - Doris Vidović, 4. r, PŠ Sivica
• 1 ulaznica za kino
Cine&Fun u Jug Mallu
Čakovec - Ema Jančec, 1. a, OŠ Ivanovec
• 1 pizza Margarita ili Capricioza u restoranu Boccone-u u ČakovcuAnanda Kraljić, 2. b, OŠ
Mursko Središće
Nagrade se podižu na navedenim lokacijama, uz pratnju odrasle osobe.
Čestitamo dobitnicima i pozivamo Vas da nas i dalje pratite i šaljete nam svoje lijepe radove!
Učenici Područne škole Sivica sa svojom učiteljicom Dijanom Bedi - Šela naši su dugogodišnji suradnici i radujemo se svim njihovim radovima. Sada su već četvrti razred i na naš natječaj poslali su nam likovne radove na kojima su prikazali božićne jaslice. Svi su radovi od reda predivni!
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, A. Šenoe 2a
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Vječna zabluda da je u susjedovom dvorištu trava zelenija vodi mnoge ljude u preispitivanje mogućnosti života u drugim kulturama, zbog raznih razloga nije dobro ostati tamo gdje si se rodio
Živimo u vremenu kada su sva znanja i sve vrijednosti relativne. Svijet je velika pozornica najrazličitijih sadržaja koji su nam na čudan način istovremeno dostupni i nedostupni. Sve bismo htjeli moći, svugdje bi htjeli biti, u svemu bi htjeli sudjelovati, a sve nas to iscrpljuje i zbunjuje. Znamo li više uopće što nam treba? Kako bi mogli znati kad je prostranstvo mogućnosti nepregledno. Koji su kriteriji, mjerila koja trebamo slijediti? To je problem koji muči suvremeno čovječanstvo. Mogućnosti izbora uvijek su ovisne o vrijednostima, a one su se danas nekako istrošile. Je li dobro biti skroman i predan obitelji, ili je bolje biti poduzetan i energičan u poslu, da li se mogu spojiti te dvije stvari, ili se nečega treba odreći? U našim glavama nižu se dileme u svim bitnim životnim pitanjima. Imamo daleko veće mogućnosti izbora nego što su ih ljudi u prošlosti imali, slobodni smo učiniti ono što mislimo da je najbolje za nas, ne vežu nas čvrste norme i životne vrednote koje su u stara vremena de�inirale okvir individualnih odluka. Čini nam se da ne moramo slušati savjete roditelja, društva ili religije, i da sve možemo osporiti pozivajući se na neke druge kriterije koji nas vode do drugačijih rješenja i boljega života. Ali kako odlučiti što je najbolje za nas? Nakon što se pretresu i relativiziraju sve postojeće vrijednosti, a svakoj je od njih moguće naći manu i razlog za odbacivanje, što onda preostaje? Bajkovite nam se čine priče iz prošlih stoljeća kada je postojala čast, domoljublje, prijateljska odanost i ljubavnička vjernost, neki viši smisao života. Prijašnje su generacije vjerovale
u vrijednosni sustav koji ih je oblikovao u sredini kojoj su pripadali, a mi danas živimo u internetskom svijetu i u sve sumnjamo (a još je gore ako ne sumnjamo!) i više ne znamo točno kojem društvenom okruženju pripadamo. Vječna zabluda da je u susjedovom dvorištu trava zelenija vodi mnoge ljude u preispitivanje mogućnosti života u drugim kulturama, zbog raznih razloga nije dobro ostati tamo gdje si se rodio. U tijeku su globalne seobe naroda, nastaje neki novi svijet. Nismo u njemu sigurni, sve je to prešareno i bojimo se da će nas zavesti. Stariji ljudi su skeptični, a mlađi lakše prihvaćaju izazove i to je globalni trend koji polako mijenja socijalne obrise našeg planeta. Sve teče, sudionici smo, sve se mijenja, a svaki pojedinac traži vlastitu formulu postojanja. Možda ovaj posao, ovaj partner, vjera, a možda i neka druga, možda samostalnost a možda i obitelj, tko zna? Sloboda izbora nasuprot tradicionalnim vrijednostima? Razmišljamo o svojim motivima, sposobnostima, ograničenjima, pretresamo pogreške koje smo učinili i zablude koje smo nadrasli. Ali uvijek zapadamo u nove dubioze, nove krize i izazove. Dosljednost uvjerenja prijašnjih generacija neostvariva je danas. Drukčije je vrijeme, sve se pomiješalo, bezbroj se puta rušilo, mutiralo je i ne može biti kao nekad. Ljudi danas žele slobodu, individualnost, uspjeh i popularnost, suvremena kultura brza je i površna. Kakav svijet! Sve je više razloga da nam se ne sviđa. I opet tražimo uporišta, po ne zna se koji put promišljamo o dobrim i vrijednim ciljevima i smislu svoga postojanja. Na početku još jedne nove godine…
Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888
Uobičajeno je u našoj kulturi osjećati i pokazivati žaljenje prema osobama koje su bolesne ili su se zbog nečega drugoga našle u teškoj životnoj situaciji
U ovoj ćemo priči upoznati gospodina XY koji se već poduže vrijeme bori s posljedicama pijenja alkohola. Nije ni njemu, a ni bliskim osobama oko njega, jasno kako se našao u situaciji da ne uspijeva prestati piti nakon što jednom započne, a započinje svaki dan, jer tijelo i psiha traži alkohol čim ujutro otvori oči. Kao da mu je netko navukao koprenu preko očiju, svijet vidi zamagljeno i udaljeno od sebe, a najjača, gotovo jedina žudnja, je žudnja za alkoholom. Zbog tog nekog čudnog osjećaja koji ni sam ne zna do kraja protumačiti, nastavlja piti unatoč svim upozorenjima i unatoč spoznaje duboko u sebi da to nije dobro, da sebi i svojima dragima nanosi štetu. Iza njega je poduži period u kojem je negirao problem i ljutio se na sve one koji su ga uvjeravali da je alkohol krivac za sve njegove probleme. On je krivio prezahtjevnog šefa na poslu, nervoznu ženu, neposlušnu djecu, stanje u svijetu, itd., itd. i izbjegavao pogledati istini u oči. U rijetkim trenucima trijeznosti polako je prihvaćao spoznaju da će morati prestati piti, ali mu se to činilo preteško i prezahtjevno, lakše je bilo popustiti i ponovo započeti s pijenjem te tako zaboraviti sve probleme koji su ga mučili. Znalo ga je mučiti i pitanje kako i zašto se baš njemu to dogodilo i dugo mu je trebalo da prihvati činjenicu da se alkohol tako lagano ušuljao u njegov život i preuzeo kormilo. Naime, sjeća se perioda u kojem je cijelo društvo pilo i veselilo se, a čini se da je jedino on upao u mrežu ovisnosti. Teško mu je zbog toga, miješaju mu se osjećaji bespomoćnosti, ljutnje i srama. Nakon što je više puta bio „doveden do zida“, još uvijek ne želi prihvatiti liječenje, odupire se i tvrdi da ne treba stručnu pomoć, da može sam riješiti svoj problem i prestati piti. Nebrojeno puta je dao obećanje svojoj obitelji da „od sutra“ više neće dolaziti doma pijan, da neće trošiti novac i zaduživati se zbog alkohola, ali ubrzo svoje obećanje prekrši. Ne uspijeva biti iskren. Članovi obitelji primjećuju da i dalje pije i radi iste greške, ali on to ne želi priznati. Nepouzdan je i u krugu obitelji i na poslu, izbjegava obaveze, izbjegava sve one koji mu žele dobro i opominju ga zbog neprimjerenog ponašanja. Od njih bježi, sklanja se u okrilje društva „koje ga razumije“ i koje zapravo podržava njegovo pijenje. Sve to mu je dodatno poljuljalo samopoštovanje i samopouzdanje, koje i bez toga nije bilo na baš visokom nivou.
Osjeća se zarobljen i zapleten u mrežu iz koje ne vidi izlaz. Pogotovo ovih dana, kada je posvuda oko njega blještavilo blagdanskog ugođaja i ljudi koji samo pozivaju na druženje i pijenje i tako je lako popustiti nagovorima i pridružiti im se. Nakon triježnjenja osjećaj promašenosti, praznine i nemoći bude još jači i daje novu potrebu da ga se utopi u alkoholu. Obitelj, prijatelji, kolege na poslu i drugi ljudi ne znaju čitati njegove osjećaje i vide samo njegovo ponašanje koje je daleko od primjerenoga i koje ih potiče na osudu i odbacivanje. Možda su mu već više puta pokušali sugerirati da se mora promijeniti, prestati piti i potražiti stručnu pomoć pa su izgubili nadu da je to uopće moguće.
Osoba XY je razvila alkoholizam i muči se s njegovim posljedicama. Kako mu možemo pomoći? Sigurno ne tako da potičemo njegovo pijenje i smijemo se svim cirkusarijama koje u pijanom stanju izvodi, ali niti tako da ga odbacujemo i osuđujemo zbog problema u kojem se zatekao. Uobičajeno je u našoj kulturi osjećati i pokazivati žaljenje prema osobama koje su bolesne ili su se zbog nečega drugoga našle u teškoj životnoj situaciji. Bolesnike posjećujemo, darujemo, nastojimo im ugađati i na bilo koji način im pokazati kako ih razumijemo i želimo olakšati njihovo trpljenje. U većini obitelji se najviše pažnje posvećuje oboljeloj osobi, čak i kada se radi o običnoj prehladi, a ako je u pitanju ozbiljna bolest, događaju se značajne promjene u dinamici i funkcioniranju cijele obitelji. U ozračju božićnih i novogodišnjih blagdana posebno smo osjetljivi na one koji su izloženi mukama i trpljenju. Alkoholizam je kronična recidivirajuća bolest ovisnosti te je alkoholičaru, kao i svakom drugom bolesniku, potrebna pomoć i razumijevanje. Pomoć i razumijevanje u uspostavljanju i održavanju apstinencije od alkohola, a nikako ne pomoć i podrška u njegovom ovisničkom ponašanju.
Zato je uvijek dobrodošla podrška stručnjaka i udruga poput klubova liječenih alkoholičara koje okupljaju osobe s problemom ovisnosti i njihove obitelji.
Ovih se dana planiraju i donose brojne novogodišnje odluke. Neka jedna od njih bude da nećemo osuđivati, nego ćemo pružiti ruku podrške onima koji poput gospodina XY trebaju pomoć u donošenju odluke o započinjanju liječenja od alkoholizma.
VATROGASNI DOM U SELNICI svečano otvoren
Općina Selnica napokon može odahnuti, a i dobila je prekrasan poklon za Božić. Novi vatrogasni dom i službeno je otvoren u petak 13. prosinca 2024. godine, nakon što je načelnik Ervin Vičević od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobio potvrdu za odobrenje �inancijske korekcije, što znači da će Agencija pokriti razliku između prihvatljivih i stvarnih troškova gradnje. To je bio razlog zbog kojeg je vatrogasni dom tek sada službeno otvoren iako se koristi već neko vrijeme. Naime, da nije bilo ovog čina dobre volje Agencije, to bi bio višegodišnji ogromni uteg za proračun općine. Na svečanosti su uz domaći DVD Selnica i njihove goste prisustvovali i zamjenik međimurskog župana Josip Grivec, a visoki gost bio je Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Došao je i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora. Pridružili su se i načelnici susjednih općina i drugi uzvanici. Selničkim vatrogascima na svečanosti su se pridružili i predstavnici DVD-ova iz susjednih općina i gradova te Robert Meglić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske župa-
Novo vatrogasno vozilo, koje zamjenjuje staro vozilo, ima ista operativna svojstva, ali donosi ključnu prednost
Državni tajnik Zdravko Tušek svečano je prerezao vrpcu i proglasio dom otvorenim
nije i tajnik Nikola Besedić, zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj, a došao je i Mario Paluh, pomoćnik Glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinent Hrvatske vatrogasne zajednice.
Vidljivi dio sastoji se od garaža za vozila te spremišta i svlačionica, dok je u donjem dijelu koji se ne vidi s prednje strane smještena streljana i još drugih prostorija za općinske udruge.
Vatrogasni dom Selnica ima dvije etaže s gotovo 700 četvornih metara zatvorenog prostora, garaže, spremišta, društvene prostorije i streljanu. Financiran je većinski europskim fondovima i kreditnim sredstvima vrijednosti od 1,59 milijuna eura.
rekao je Vičević zahvaljujući Međimurskoj županiji na poticanju za dogradnju škole. Naročito je zahvalio Vladi RH na odobrenim sredstvima.
U zadnjih deset godina potegnuto je puno novca iz EU fondova, no treba imati na pameti da će se ta sredstva uskoro uvelike smanjiti. U zahvalama nije izostavio niti međimurskog župana koji je odigrao važnu ulogu u pronalaženju načina kreditiranja gradnje.
Zamjenik župana Josip Grivec pridružio se čestitkama na završetku doma koji će svoj puni potencijal pokazati tek generacijama koje dolaze. Dobivanje sredstava iz fondova komplicirano je, ali se na kraju čekanje isplati.
Davor Debelec, predsjednik DVD-a Selnica
nam je bitno zadržati stanovnike u ruralnim prostorima i omogućiti im gospodarski rast te pridonijeti revitalizaciji ruralnog prostora i dovesti do razvoja lokalne zajednice u cjelini, kazao je državni tajnik Tušek i dodao da je ukupno za Općinu Selnica isplaćeno 4,5 milijuna eura, od čega 2,7 milijuna eura iz PRR-a te 271 tisuća eura iz SP ZPP-a.
Vatrogasni dom Selnica je kapitalni projekt za lokalnu zajednicu, koji će omogućiti e�ikasnije spašavanje ljudi i imovine, ali i ponuditi zajednici nove prostore za aktivnosti (streljački klub, sprave za vježbanje…) te je ovo sveobuhvatan projekt koji će podići kvalitetu života u ovom ruralnom prostoru, rekao je Zdravko Tušek.
Ervin Vičević često je tijekom izgradnje novog vatrogasnog doma isticao značajnu pomoć državnog tajnika Zdravka Tušeka, zbog čega mu je i dodijeljena čast ceremonijalnog rezanja vrpce za otvaranje doma.
VZO OREHOVICA
Prvo
U nedjelju, 22. prosinca, Vularijom su odzvanjale sirene vatrogasnih vozila. Srećom, radilo se o taktičkoj javno-pokaznoj vježbi u organizaciji Vatrogasne zajednice
Općine Orehovica. DVD Vularija, DVD Orehovica i DVD Podbrest sa svojim operativnim snagama prikazali su gašenje požara otvorenog prostora. Pod zapovijedanjem v. d. zapovjednika VZO-a Orehovica Josipa Sušeca, na požarište su prvi izašli domaćini vježbe DVD Vularija s navalnim vozilom, 8 operativnih članova i zapovjednikom Svenom Pintarićem te su pristupili gašenju s brzim vitlom, naprtnjačama i metlanicama.
Ervin Vičević nije
krio zadovoljstvo završetkom projekta
Od govornika najprije je svima zahvalio Davor Debelec, predsjednik DVD-a Selnica, koji je zahvalio svim sudionicima koji su omogućili izgradnju ovog modernog vatrogasnog doma, koji je kruna vatrogasne tradicije duge 142 godine od prvog spominjanja
Načelnik općine Ervin Vičević nije krio zadovoljstvo završetkom cijelog procesa. – Trebalo je ponekad i riskirati, ali bez toga ne bismo imali niti ovaj dom, niti dječji vrtić, a sada je pred nama i dogradnja zgrade OŠ Selnica,
Dražen Srpak čestitao je DVD-u, susjednoj općini i građanima na uspjehu, napomenuvši kako je ponekad komplicirano dobiti sredstva u fondovima, da to nije jednostavno kao da se podiže novac s bankomata. Selnica se pridružila drugim jedinicama koje su uspjele promijeniti lice Hrvatske koristeći sredstva iz fondova.
Nove prostorije i sve njihove buduće korisnike blagoslovio je domaći župnik vlč. Mario Križanac.
DVD Orehovica pod zapovijedanjem Roberta Botića priključilo se s kombi vozilom te malim navalnim vozilom i 10 operativnih članova. Netom nakon njih na požarište se priključuje DVD Podbrest s navalnim vozilom i 6 operativnih članova pod zapovijedanjem zapovjednika Danijela Novaka. Uz vatrogasne snage Općine Orehovica, u vježbu su bile uključene i snage Civilne zaštite Općine Orehovica s načelnikom općinskog stožera Zlatkom Orsagom.
Nakon uspješno izvršenog zadatka v. d. zapovjednik VZO-a Orehovica Josip Sušec predao je prijavak Predsjedniku vijeća Općine Orehovica Vedranu Kovaču, koji je zahvalio vatrogascima na dobrovoljnom i požrtvovnom angažmanu te konstatirao da će Općina i dalje pratiti i podupirati rad vatrogasaca. Zadovoljni viđenim bili su i predsjednik VZO-a Orehovica i DVD-a Podbrest Igor Horvatić kao i predsjednik DVD-a Vularija Kristijan Železnjak. No, tu nije bio kraj. Sljedećeg dana, 23. prosinca u 17:12 vatrogasci Općine Orehovica putem VOC-a Čakovec uzbunjeni su i upućeni na požar kuće u Vulariji. Ovaj put radilo se o nenajavljenoj vježbi kojom je v. d. zapovjednik VZO-a Orehovica ispitao spremnost operativnih snaga u realnom vremenu. Sva tri društva unatoč iscrpljujućoj vježbi provedenoj dan prije, činjenici da nisu očekivali vježbu, te potrošenim resursima prijašnjeg dana, u rekordnom vremenu i u još većem broju odazvali su se na intervenciju te time dokazali da ih ništa ne može iznenaditi. Zadovoljstvo i pohvale izrazio im je v. d. zapovjednik VZO-a Orehovica Josip Sušec. (sh)
Zamjenik župana Josip Grivec pridružio se čestitkama na završetku doma koji će svoj puni potencijal pokazati tek generacijama koje dolaze. Dobivanje sredstava iz fondova komplicirano je, ali se na kraju čekanje isplati. Obraćajući se prisutnima državni tajnik Zdravko Tušek rekao je kako su ove investicije, iako su namijenjene vatrogascima, išle preko Ministarstva poljoprivrede jer im je cilj razvoj ruralnih područja što doprinosi ravnomjernom razvoju Hrvatske. – Upravo ovakvim projektima pokazujemo koliko
Tijekom svečane ceremonije okupljeni su se odlično zabavili slušajući izvedbu „Vatrogasne pjesme“ mališana iz dječjeg vrtića Selnički Zvončići predvođenih svojim odgojiteljicama. A uvijek izvrsne članice Ženske vokalne skupine Sveti Marko uveličale su događaj pjevanjem državne i vatrogasne himne te božićne pjesme Cmreki v snegu spiju, potekle iz Selnice. (tn)
MEĐIMURSKA KUHARICA
Piše: Aleksandra Sklepić
Krvavice s dinstanim kiselim zeljem poznata su međimurska kombinacija koja se često nalazi na našim stolovima. U blagdanske dane, kiselo zelje nadoknađuje gubitak C vitamina, a krvavice su tradicionalno zimsko jelo, jer su se zimi obavljala domaća kolinja. U ovom jakom i ukusnom obroku uživat će pravi ljubitelji domaćih jela i tradicijske gastronomije.
Priprema krvavica i dinstanog zelja: Krvavice ispeći u pećnici. Na ulju popržiti sitno nasjeckani luk. Na luk staviti jednu
žlicu slatke, crvene, mljevene paprike i pomiješati. Dodati kiselo, rezano zelje, najbolje je doma kiseljeno i suhu slaninu narezanu na kockice. Može se dodati i nasjeckani češnjak. Malo posoliti i dinstati na laganoj vatri uz miješanje 15 – 20 minuta. Kad se kupus prodinsta, dodati papar, peršin i koncentrat rajčice. Po potrebi podlijevati vodom, da zelje bude u svom soku. Dinstati dok zelje ne omekša, 30 – 40 minuta. Sok koji je zelje pustilo na kraju bi trebao nestati, da jelo ne bude vodeno. U Međimurju se uz ovo jelo najčešće servira i pire krumpir.
Zanimljivi lisnati smotuljci od lisnatog tijesta predivnog su izgleda, a okus im je savršen za ljubitelje šunke, sira i talijanske kuhinje. Kad se ispeku, u trenu će nestati sa stola, pa preporučujemo da uvijek pečete duplu, pa čak i trostruku količinu, jer će ih vaša obitelj i gosti naprosto obožavati.
Priprema smotuljaka nije prekomplicirana, a rezultat su lijepi štapići koji nisu samo ukusni, već imaju i jedinstven i elegantan izgled, što će u trenu podići ocjenu ponude na vašem stolu.
Priprema lisnatih smotuljaka: Gotovo lisnato tijesto razvaljati na dva jednaka dijela u obliku pravokutnika.
Prvi pravokutnik obilno namazati pesto umakom pa rasporediti naribani sir.
Preklopiti drugim pravokutnikom. Od poklopljenog tijesta rezati trakice debljine dva prsta. Svaku trakicu zarolati u spiralni oblik, te sve trakice poslagati u pleh obložen papirom za pečenje. Prije pečenja oblikovane trakice premazati razmućenim jajem i ako želite, posipati sezamom.
Sastojci za lisnate smotuljke (za 7 do 8 štapića):
- 275 grama svježeg lisnatog tijesta - 3 žlice pesto genovese umaka za premaz - 15 dag ribane šunke (može i sir) - 1 jaje za premaz - sjemenke sezama za posipati (po želji)
Smotuljci se peku 20 minuta na 160 stupnjeva. Mogu se poslužiti topli ili hladni, a savršeni su uz narezak kad dođu gosti ili na nekoj zabavi uz hladna jela. (Aleksandra Sklepić, Foto: Sanja Heric)
Sastojci:
- krvavice – crne, bijele ili kombinacija (prema želji)
- ½ kg kiselog rezanog zelja
- 1 do 2 luka i češnjak po želji
- malo suhe slanine
- ulje
- crvena slatka paprika
- sol, papar, lovorov list
- koncentrat rajčice
Ovaj tjedan u našoj rubrici Vino tjedna predstavljamo izvanredno vino iz vinarije Dvanajščak – Kozol: DK Amaranth Pinot Noir iz 2017. godine. Ova vrhunska sorta dolazi iz speci�ičnog terroira bogatog humusom, s naglašenom glinastom strukturom koja pruža idealne uvjete za uzgoj Pinot noira.
Na nosu se osjete arome zrelog voća poput trešanja, jagoda i malina, uz suptilne note drva. U ustima dominiraju okusi maline, borovnice
i suhe trešnje, s uravnoteženim kiselinama koje daju svježinu.
Ovo vino je rezultat pažljive selekcije grozdova i odležavanja u akacijinim i hrastovim bačvama, što mu daje jedinstvenu strukturu i kompleksnost. Preporučujemo ga uz odležano meso pečeno na žaru, pečenu patku/gusku u pećnici ili kao savršeni izbor za uživanje u večernjem opuštanju. Preporučena temperatura posluživanja je 14 – 16 °C. (sh)
JELO uz koju počinje svaka nova godina
Sarma je jedno od najomiljenijih tradicionalnih jela u Hrvatskoj, posebno popularno tijekom zimskih mjeseci i blagdana, poput Nove godine. Prema legendi, prva sarma, poznata i kao dolma, nastala je prije otprilike 3.000 godina u Armeniji. Tada se jelo pripremalo od mesa zamotanog u lišće vinove loze. S vremenom se recept proširio zahvaljujući Osmanlijama, koji su ga donijeli na Balkanski poluotok i dalje, čime je sarma postala popularna diljem svijeta.
Naziv "sarma" dolazi iz turske riječi koja znači "zamotano", dok se u drugim dijelovima svijeta koristi izraz "dolma", što znači "punjeno". Ova terminološka razlika često dovodi do rasprava o pravom vlasništvu nad jelom, no jedno je sigurno – sarma je postala neizostavan dio hrvatske kulinarske tradicije.
U Hrvatskoj se sarma najčešće priprema s mljevenim mesom, obično svinjetinom
ili mješavinom različitih vrsta mesa, koje se pomiješa s rižom i zamota u listove ukiseljenog kupusa. Ovaj način pripreme čini sarme bogatim i hranjivim jelom koje savršeno odgovara hladnim zimskim danima. Sarma se često poslužuje uz pire krumpir ili palentu.
Iako se recepti razlikuju od regije do regije, osnovni sastojci ostaju isti. U nekim dijelovima Hrvatske, sarma se priprema i pečena u pećnici, dok se u drugim varijantama dodaju suhe šljive ili višnje za dodatnu aromu.
Priprema:
Na malo masnoće pržimo luk, rižu glaziramo i zalijemo s malo vode. U posudi zamijesimo mljevenu svinjetinu i puretinu, dodamo luk, rižu, jaje, češnjak i začine (sol, papar, Vegeta) te sve skupa lagano zamijesimo. Odvojimo listove od glavice zelja. U listove zamotamo smjesu mesa te stavimo dinstati u posudu u kojoj smo
* Prema legendi, prva sarma, poznata i kao dolma, nastala je prije otprilike 3.000 godina u Armeniji
Sastojci:
- kiselo zelje (rezano i glavica) - mljevena svinje�na - mljevena pure�na - luk - riža - češnjak - jaje - sol, papar, Vegeta - crvena paprika - ajvar - suhi špek
malo prepržili špek (narezan na komadiće) i glavicu luka. Dodamo naribano kiselo zelje, malo crvene paprike i ajvar te zalijemo vodom po potrebi. Kuhamo oko sat i pol te serviramo s pire krumpirom ili slanim kuhanim krumpirom. Dobar tek! /
TAMARA HERAK iz Ivanovca
Zaposlena je kao kuharica u domu za starije i nemoćne, pa jako dobro zna kako se nekad kuhalo i peklo u našem Međimurju
Piše: Aleksandra Sklepić Francuska pita s orasima kolač je koji se u Međimurju često peče i dio je tradicionalnog miksa kolača koje su naše bake pripremale za blagdane. Lijep izgled ovoj piti daje dvobojnost i kontrast žutog i tamnog dijela, a čokoladna
glazura završni je detalj koji je čini svečanim kolačem. Slatki okus oraha i čokolade nezamjenjiv je u svim prigodama, pa se recept za ovu slasticu još uvijek dijeli među prijateljicama i kolegicama, čest je u internetskim pretraživačima, a čuva se i
Sastojci:
Tijesto:
- 15 dag margarina
- 15 dag šećera
- 7 žumanjaka
- 15 dag oštrog brašna
- ½ praška za pecivo
Krema:
- 15 dag oraha
- 2 rebra čokolade za kuhanje
- 15 dag šećera
- 7 bjelanjaka
Priprema:
Miksa� u posudi margarin, šećer i žumanjke. Kad se do-
bije pjenasta smjesa, doda� brašno i prašak za pecivo. Žuto �jesto uli� u prethodno namašćen pleh, te na njega rasporedi� kremu koju smo dobili miješanjem potrebnih sastojaka – oraha, čokolade, šećera i snijega od bjelanjaka. Čokoladu je potrebno nariba� prije stavljanja u kremu. Tijesto i krema zajedno se peku oko 25 minuta na temperaturi od 165 do 170 stupnjeva. Kad se pita lijepo zarumeni, može se izvadi� iz pećnice. Na pitu na kraju premaza� čokoladnu glazuru ili je posu� mljevenim orasima.
u brojnim obiteljima. Ovaj je kolač brzo gotov, priprema nije preteška, a rezultat je zaista sjajan.
Recept za francusku pitu s nama je podijelila Tamara Herak (51) iz Ivanovca koja je unatrag pet godina zaposlena kao kuharica u domu za starije i nemoćne, pa jako dobro zna kako se nekad kuhalo i peklo u našem Međimurju, budući je na samom izvoru informacija o prošlosti i tradiciji. U razgovorima sa štićenicima doma, doznaje pomalo zaboravljene tajne recepata naših baka i prabaka, što joj zasigurno pomaže da u
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
Tamara s Francuskom pitom koju rado peče za blagdane
svom poslu bude puno bolja. Po struci je Tamara inženjer odjevne tehnologije i na tom je poslu radila 17 godina. Spletom okolnosti našla se u poslu kuharice i to joj se sviđa, pa je u međuvremenu i završila kuharsku školu.
- Najviše me kuhati i peći naučila moja mama i mnoga jela i kolače pripremam po njenim receptima. Nakon što sam prešla u “kuharske vode” uvela sam i neke novitete, a rado pečem sve vrste kolača, božićne suhe, kremaste, starinske i moderne. U zadnje vrijeme u pomoć mi priskače i kći Josipa koja ima petnaest
godina, ima volju i želju učiti, što mi je jako drago, ispričala nam je Tamara. Tamara je aktivna članica KUD-a “Šafran” iz Štefanca, gdje pjeva u pjevačkom zboru, a pleše i folklor u KUD-u Sloga u Nedelišću. S tim kulturno-umjetničkim društvima rado odlazi na prigodne manifestacije, sajmove i druženja, za koja se ponekad pripremaju i kolači. Osim pečenja kolača, Tamara voli kuhati i domaća jela, pretepeni grah, pretepeni krumpir, grah sa zeljem i slično, pa i na taj način od zaborava čuva lijepu međimursku tradiciju.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.
Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 8. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 9. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnik: Ivana Ratajec iz Mačkovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
na
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki
Vunasti mamuti (Mammuthus primigenius) izumrla su vrsta surlaša (Proboscidea) koja je živjela tijekom geološke pleistocenske epohe, ali i novija životinjska vrsta koja je bila suvremenik modernoga čovjeka. Surlaši ili proboscidi red su sisavaca koji uključuje slonove – najveće danas živuće kopnene životinje – i njihove izumrle rođake, odnosno više od 150 vrsta identi�iciranih iz fosilnih nalaza pronađenih na svim kontinentima osim Australije i Antarktike. Današnji predstavnici spomenutih mnogobrojnih vrsta koje su živjele
MUZEJ MEĐIMURJA
ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak:
od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
LJUBAV: Kombinirat ćete diskreciju i buku. Tako ćete jedan dan živje� poput krotke osobe vezane uz svoj dom i vrline, dok ćete već drugi dan bi� glavna zvijezda noći na nekom od zanimljivih tuluma. Svi će se dobro zabavlja�. Oni u vezama su dobro.
KARIJERA: Funkcionirat ćete poput sportaša koji svoje treninge odrađuje s lakoćom. Mnogi će na svom poslu brusi� nove vješ�ne i otkriva� detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja. Ipak dobivate.
ZDRAVLJE&SAVJET: Usvojite neku od tehnika relaksacije.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna zbrka s kojom se trebate suoči� na vješt način. Još uvijek imate dovoljno energije i kredita od prije da sve dovedete u red. Uspjet ćete.
KARIJERA: Zaigranost i vješ�na ophođenja s drugima bit će vaše glavne osobine koje ćete pokaziva� na radnom mjestu. Ovisno o vrs� posla, ili će vas traži� ili prikaza� kao neozbiljnog.
ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će ipak nesvjesno živjeti svoje snove.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
Vunas� mamut – akvarel akademske slikarice Lucije Šubić
u Zemljinoj geološkoj prošlosti su afrički slonovi (Loxodonta africana i Loxodonta cyclotis) i azijski slon (Elephas maximus). Proboscide karakteriziraju speci�ične odlike tijela poput surle i kljova te kutnjaci s visokom krunom i složeno nabranim caklinskim pločicama, odnosno lamelama. Izmjenom klimatskih i okolišnih uvjeta kroz geološku prošlost, svoje su �iziološke osobine prilagođavali novonastalim uvjetima. Tako su primitivne vrste bile manjih dimenzija, surla im je izgledala kao produženi nos, a kljove su nalikovale produženim sjekutićima. Evolucijskim razvojem surlaši su postajali veći, s jasnom redukcijom zubi te rastom kljova i surle.
LJUBAV: Vjerojatno ćete se katkada osjeća� usamljeno, osim ako to nije vaš vlas�� izbor. Oni u vezama prolazit će jedno dinamično razdoblje u kojem će bi� dosta zabavljanja, ali malo manje dubine. Ipak, neće im bi� loše. Samo neka ne očekuju savršenstvo.
KARIJERA: Neki će započe� male kućne radove i uze� nešto slobodnih dana da ih obave. Pokazat će se to kao pun pogodak. Oni koji ostaju na radnom mjestu morat će obavi� neke zaostatke ili male inventure koje su čekale. Ništa posebno.
ZDRAVLJE&SAVJET: Baterije ćete napuni� sportom.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Prva polovina tjedna donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Drugi dio tjedna ljubav će posta� strastvenija. Bit će lijepih susreta, ali i nestrpljenja.
KARIJERA: Iako će vaši nadređeni pokaziva� određenu naklonost prema vama, teško ćete nalazi� zajednički jezik. Problem je u tome što obje strane žele dominira�, a u hijerarhijskom poslovanju to ne prolazi. Shva�te gdje vam je mjesto i tako se ponašajte. ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte jogu. Ona smiruje. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
Nastali su tijekom paleocena prije 60 milijuna godina u Africi, pojavom primitivnoga roda Eritherium iz kojeg se milijunima godina kasnije razvio rod Primelephas – čije su vrste bile preci vunastih mamuta i modernih slonova. Razvoj izravnih predaka vunastih mamuta, odnosno, roda Mammuthus započeo je prije 5 milijuna godina u tropskim i šumovitim predjelima središnje Afrike pojavom vrste Mammuthus subplanifrons Krajem pliocena i početkom pleistocena (prije 3,5 – 2,5 milijuna godina) pripadnici roda Mammuthus migrirali su u Euroaziju, postupno evoluirajući iz jedna vrste u drugu. Pojavom hladnijih klimatskih
uvjeta tijekom srednjega pleistocena (prije 781 000 – 126 000 godina) razvio se stepski mamut (Mammuthus trogontherii), a nastanjivao je stepe diljem Euroazije. Biljojed poput stepskoga mamuta, s razvijenim prilagodbama na niske temperature, posjedovao je osnovne predispozicije da evoluira u vunastoga mamuta (Mammuthus primigenius) –vrstu koja je maksimum rasprostiranja doživjela tijekom gornjega pleistocena. Vunasti mamuti razvili su se u Sibiru prije 300 000 godina i proširili na ostatak Euroazije te Sjevernu Ameriku. U Europi su se pojavili prije 200 000 – 160 000 godina. Posjedovali su niz tjelesnih prilagodbi na oštru
LJUBAV: Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer je sada bolje bi� realist nego idealist. Odolite iskušenju nadmudrivanja. Budite tolerantni i duhovi� koliko god možete. Ako vas partner isprovocira, ne uzimajte to previše k srcu. To je prolazno.
KARIJERA: Neki vaši suradnici će vam otvoreno pokaza� svoju naklonost, dok će vam drugi jednako tako pokaza� to da vas ne vole. Prihva�te i jedno i drugo na miran način. Barem ćete zna� s kim imate posla. Držite se zacrtanih pravila.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite u šetnju i dobro se naspavajte.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Možda će vam se katkada čini� da je ljubav daleko od vas. Ipak, ona je zapravo bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu.
KARIJERA: Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govori� da čine tako. Ipak, možete i malo riskira�. Nije sve tako teško kao što vi vidite. Opet će se pojavi� podrška drugih kojoj se usput, uopće niste nadali.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zamarajte se sa sitnicama.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
i hladnu periglacijalnu klimu te su jedni od najuspješnijih velikih sisavaca tijekom Zemljine prošlosti prilagođenih hladnoći. Kao jedan od uzroka izumiranja vunastih mamuta dugo je smatran čovjek. Međutim, mnogobrojni primjeri skupljanja i iskorištavanja njihovih ostataka tijekom prapovijesti, ukazuju da su ih ljudi češće koristili kao sirovinu za daljnju upotrebu, nego kao izvor hrane. Danas znamo da su vunasti mamuti izumrli nakon završetka posljednjega ledenog doba zbog nemogućnosti prilagodbe novim klimatskim i okolišnim uvjetima. Naime, prije otprilike 18 000 godina na Zemlji je započelo globalno zatopljenje, koje je svoj vrhunac dosegnulo prije 15 300 godina kada je u samo deset do dvadeset godina prosječna globalna temperatura porasla za 6° C. Zatopljenje je prekinuto kratkim periodom suhe i hladne klime koje je trajalo od 12 700 do 11 500 godina da bi se potom nastavilo i označilo konačan završetak ledenog doba i početak interglacijala, tijekom kojega danas živimo. Blaga i vlažna klima uvjetovala je nestanak stepskih okoliša bogatih hranom, odnosno nestanak staništa vunastih mamuta i mnogih drugih velikih biljojeda. Stoga su se populacije vunastih mamuta polako povlačile prema sjeveru na kojem su se održale
do prije 8700 godina. Posljednji vunasti mamuti živjeli su na izoliranom otoku Wrangel u Arktičkom oceanu. Otok je bio dio kopna, no otapanjem ledenih pokrova i porastom morske razine izoliran je od ostatka kontinenta. Vunasti mamuti s otoka Wrangel izumrli su prije 3700 godina. Vunasti su mamuti igrali važnu ulogu u životima prapovijesnih ljudi. Njihovo je meso osiguravalo opskrbu hranom u surovim okruženjima gdje je bila manje dostupna, kosti su korištene kao sirovina za izradu alata, njihove su kljove od bjelokosti zbog svoje izdržljivosti bile prikladne za oblikovanje u razne uporabne i umjetničke predmete, dok su njihovu debelu i izdržljivu kožu ljudi koristili za izradu odjeće i nastambi. Kosti i kljove vunastih mamuta prapovijesni su ljudi koristili i kao građevinski materijal, a u krajevima s manje dostupnim drvom i kao gorivo. Ta su veličanstvena stvorenja zauzimala istaknuto mjesto u umjetnosti i simbolizmu prapovijesnih ljudi te oblikovala njihove običaje i vjerovanja. Simbolizirali su plodnost, snagu i nadnaravno, te su bili sastavni dio rituala, ceremonija i priča koje su prenošene generacijama. Njihov značaj dokazuju mnogobrojni primjerci paleolitičke umjetnosti, poput �iguralnih prikaza i špiljskoga stijenskog slikarstva.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vodenjak, Blizanac, Strijelac
LJUBAV: Izdržite u miru prvi dio tjedna. Druga polovina tjedna donosi malo povoljnije ljubavne utjecaje kad ćete opet lakše naći zajednički jezik s voljenom osobom. Ipak, pazite da katkada ne reagirate preburno. Uz malo samokontrole, sve će bi� dobro.
KARIJERA: Suradnja s uglednim ili stručnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete bi� kotač koji je važan u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopus�te sebi da izrazite i svoje ambicije. Spoznajte svoju poziciju, a još više priliku.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ponekad je bolje šutje�.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vi malo po malo ipak dolazite na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za jačanje povjerenja u vezama, ali i za otvorenije razgovore. Nekima će pak više odgovara� samoća ispunjena filozofiranjem.
KARIJERA: Bit ćete pomalo umorni od svega. Neki kolege će vas k tome i zadirkiva�. Ne reagirajte. Ono što morate odradi�, odradite profesionalno. Tako ćete svima zatvori� usta. Prilika za napredovanje nije nemoguća, ali vam zasad ne izgleda atrak�vno.
ZDRAVLJE&SAVJET: Razmišljajte dugoročno.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Mnogi će ovih dana otkri� koji je zapravo njihov ideal u ljubavi i krenut će u potragu prema tom kriteriju. Ponekad će bi� blizu toga, a ponekad daleko. U svakom slučaju, neće sta� dok ne nađu nešto što je najsličnije zamišljenom.
KARIJERA: Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta. Vaše ideje su odlične i donijet će rezultate. Bit ćete spremni i na određene promjene kako bi pos�gli bolje poslovne rezultate. Izborit ćete se za njih bez odgode.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerojatno ćete spoji� zabavu i putovanje.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Neka vaša ljubavna očekivanja bit će ispunjena unatoč ponekoj prepreci ili frustraciji. Ipak, u nastavku treba bi� oprezan i mirom održava� ono što ste dosad ostvarili. Druga strana će na kraju prepozna� i cijeni� vaš trud oko svega.
KARIJERA: Vaš trud bit će prepoznat, a vi ćete dobi� na cijeni. Ponekad ćete ima� osjećaj da vas previše is�ču. Skromnost i neka vrsta s�dljivos� koji dolaze od vas bit će primjer drugima. Radit ćete predano i bez puno pitanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro je bi� iskren. Maske padaju.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Moguće je da ste očekivali nešto nešto bolje u usporedbi s onim što vam se događa, no ako uzmete sve to kao dobru priliku za sazrijevanje i razvoj, opet ćete bi� na dobitku. O vašem pristupu ovisit će i kako ćete se osjeća� u nekom osobnom odnosu.
KARIJERA: Bit ćete borbeni i puni energije. Nekima ćete posta� uzor. To je posljedica toga što vi sada točno znate što hoćete, pa nema gubljenja vremena na suvišna razmatranja. Ipak, ponekad proradite ponešto i s drugima.
ZDRAVLJE&SAVJET: U �mskom radu treba sudjelova� barem dvoje.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ćete se osjeća� usamljeno, osim ako samoća nije vaša želja. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad će treba� dosta trezvenos� da izdrže. To neće traja� još dugo, zato jednostavno prođite kroz to.
KARIJERA: Ne navaljujte sa svojim idejama jer premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da s eksponirate. Radite u �šini i prema pravilima igre. Strpljivo čekajte svojih pet minuta. One će doći. Kad vam je teško, nađite vedre ljude.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne činite ništa na silu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: Ni ove godine nismo imali bijeli Božić, posljednji takav je bio 2007. godine. U nekim dijelovima zemlje donio je pak velike probleme s vjetrom i snijegom, u dijelovima Like ga je napadalo blizu jednog metra! Nakon vjetrovitog vremena oko Božića, do kraja godine bilo je mirnije uz hladna i
mrazna jutra. I doček nove 2025. godine je bio suh, a prve oborine u 2025. stižu u noći na petak. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Naoblačenje i oborine uz okretanje vjetra s jugozapadnog na sjeverni dogodit će se tijekom noći na petak. U početku kiša, ali je s padom temperature
moguća susnježica, mjestimice i malo mokrog snijega. No, već tijekom prijepodnevnih sati oborine će posve prestati pa će poslijepodne biti suho uz postupno razvedravanje pa možda uspijemo vidjeti i malo sunca. Temperatura niža nego prethodnih dana, ali ostajemo u blagom plusu do mraka kad će zahladiti ispod nule.
U danima vikenda opet više suhog vremena, a postoji mogućnost i za sunčana razdoblja. Noći i jutra hladniji uz mraz i mjestimičnu maglu, a danju prohladno uz sunčana razdoblja. Dnevna temperatura će u subotu biti samo malo u plusu, a u nedjelju bi trebalo biti nekoliko stupnjeva toplije jer polako dolazi nova južina.
Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu dolu i brijegu
Vjerojatno će i novi tjedan početi slično. U ponedjeljak i utorak većinom suho i sve vjetrovitije. Puhat će umjeren i jak jugozapadni vjetar pa će opet biti sve toplije. To vrijedi i za noćne i za dnevne temperature. Tijekom oba dana može biti i sunčanih razdoblja. Mogućnost za nove oborine postojat će sredinom sljedećeg tjedna. Postoji mogućnost da temperatura ponovno bude nešto niža ako vjetar okrene na sjeverac. No, to treba još pratiti u dnevnim prognozama.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 2.1.2025.)
• 5. 1. 1716. godine u Europi vrlo jaka zima; u Portugalu i Španjolskoj snijeg deblji od 30 cm, a Jadransko more i Temza zaleđeni
• 7. 1. 1809. godine velika poplava Save u Slavonskom Brodu
• 10. 1. 1993. godine zamijećena najdublja atlantska ciklona (tlak u središtu 912 – 915 hPa)
Snjegović
Kako se zove stari snjegović?
- Voda.
Kornjača na leđima
Što kornjača ne može kad se okrene na leđa?
- Ne može vjerovati.
Plaća
Kamo vjeverica prima plaću?
- Na žiro račun.
Greška
- Kad Chuck Norris pogriješi to nije njegova greška, to je greškina greška.
Zoki je pobedil v prvom čitanjo
Minol je prvi krug davanja glasov za novo (staro) “šako z Pantovčaka”. Ve se si falijo kak so znali da to bode tak završilo i da bode Zoki
Milanovičov nejbolši vu prvomo čitanjo (čitaj: V prvomo krugo). Kak se to veli, si so generali posle bitke. No, da se razmimo, se je vleklo na to da bode Zoki ipak dobil nejveč glasov jerbo so i si mediji drukali za njega. Ali so ga ne preveč falili, a ruon tak so uspeli zabrenzati Zokija kaj je ne preveč govoril pak je unda se to zgledali čuda kredneše, a i ono kaj se je čulo je melo nekšo formo. Razmem Zokija da se je jemo dopalo na Pantovčako i da je on čuda bole nek mi biračko telo drukal sam za sebe i molil je Marijico pre Kamenitim vratima nek mo pomore kaj zadrobišči još jenoga mandatlina, još pet let na Pantovčako, nek mo to pomore i več jo nigdar ne bode nikaj drugo prosil. Vu prvomo čitanjo je prešel i to tak kaj je se protivnike, pak i doktora Primorca ostavil dauko odzaj i pitam se pitam je li doktor ne bode zalutal dok bode iskal pota za drugo čitanje, očem reči, za drugi krug izborov? Brščas bode našel nekšega GPS-a šteri mo bode pokazal pota jerbo se je doktor ipak prevlekel v drugi krug makar črez igleno ušico. Dok utakmica traje i doktor ima šanso, ruon tak kak i Hajduk.
Mi smo za promjene
Kaj god bodete vi rekli, ali ja vam tu, ipak, nikaj ne razmem. V predizbornoj kampanji štera je ne preveč dugo trajala skorom celo biračko telo je iskalo promjene jerbo jim je dosta takše vođenje države jerbo ga tu, bar tak velijo oni šteri punijo stranice v medijaj, nega nikšega reda i več je skradja vura kaj bi cugle vlasti vu svoje roke zeli oni šteri so do ve ne nikaj delali i nikaj se ne razmijo, ali imajo veliko voljo kaj bi bili na vlasti. Tu smo se si složili, si smo bili za promjene, a unda pak so došli izbori i hitili smo puške promjeni v kuruzo i znova smo zebrali Milanoviča. Najte me
krivo razmeti, ali ne vidim tu nikše promjene. Bar ne vu prvom čitanjo!
Još nekaj ne razmem: kaj je itak
Zoki Milanovičov napravil za nas Međimorce, za Međimorje naše malo kaj mo mi tak trdo držimo štajngo i kaj smo mo skorom se glase dali? Kaj – to te ja pitam?
Nebrem nikak dojti na kraj z tecom Francom
Ne bodete veruvali, ali nikak nebrem nakraj z mojom tecom Francom. Furt se svadi z menom i nebre veruvati kak je Zoki Milanovičov ne pobedil v prvomo krugo i ve ona mora, črez dva tjedne, zmova hodati glasa davat. Ali, veli ona to smo mi biračko telo krivi i to zbog radi toga jerbo jiv je hajdi ne došlo glase davat. Veli teca: i da so si glase dali Zokijo ne bi mo bilo dosti kaj bi pobedil vu prvomo krugo jerbo je na izbore zišlo sam 49,46 procentov, a za pobjedo bilo šteroga kandidatlina treba 50 procentov glasi plus jeden glas. Veli dale teca, Zoki je dobil 49.09 procentov, a da je dobil se glase mel bi 49.46 procentov i pak mo nej bilo dosti. Rečite mi, prosim vas lepo, kak ja to nek objasnim teci, a kaj se ne bodem žnjom posvadil? Lepo joj govorim nek politiko dene na stran, ali neče. Veli: ak je politika za se unda je i za mene! Dal sam joj na prav!
Izbori i v Maksimiro
Stiha kaj ne bode nišči znal Dinamovci so na svojemo stadiono v Maksimiro zbavili svoje izbore. Nišči je niti ne znal da bodejo izbori i se so zbavili za vreme predizborne šutnje. Najme kaj, dok smo se mi kibici Dinama, prepravlali kaj bodemo išli glase davat za“ novo“ šako z Pantovčaka Dinamovci so dali fritnjaka svojemo trenero Nenado Bjelici. Kak je došel tak je i odišel, slabi rezultati Dinamovcov so ga dotirali, a ruon takši rezultati so ga i odtirali. Verjem da se bodete zmislil kaj sam vam rekel posle kak so Dinamovci fasovali v Minkeno v Ligi prvakov i to 9:2 od Bajerna, kak je ne trelo premeniti ondašjega trenera Sergeja Jakiroviča jerbo je toj velikoj zgubi doprinesel i sodec šteri je Švabima zmislil tri elvere. No, Velimir Zajec, kak je več je na
svojo roko, me je ne nikaj poslušal, napravil je po svojemo i dopelal je Bjelico, šteroga je ve, črez kratek čas, natiral. Znuomo dok je Bjelica došel da so mo cvele sam evropske rože, a prinas doma v našoj hrvackoj labodoritaškoj ligi je jako šepljal tak da ga je ve to i došlo glave, očem reči, trenerske pozicije. Rečite mi, prosim vas lepo, kuliko bi Zajec več zmenil trenerov v Maksimiro da bi Dinamovci meli tak hude rezultate kak jih ima evropski i engleski prvak Mančester Siti, šteri se več dva mesece nebre ziti z pobjedom, a uprava kluba je trenero Pepo Gvardioli dopeljala se one igrače štere je on zaprdnul. Mančester gubi utakmice, ali uprava je strplivna i čakajo kaj znova zasveti pobjedničko sonce. Tak se to dela, tak delajo oni šteri se razmijo i pomalem bode i v Mančestero došlo se na svoje. Ali Zajec i Dinamovci bi šteli kaj bi pobjedničko sonce furt svetilo v Maksimiro, šteli bi kaj bi prodavali nejbolše igrače, čuda služili i dobro igrali, ali kuliko vidimo to troje nigdi nejde skupa. Vidli so, Zajec i družina, kak Hajdukovcima ide jako dobro čim so našli trenera z Italije, pak so i Dinamovci genuli prek “Debele vode” kaj i oni najdejo jenoga trenera šteri je fraj kaj bi došel v Maksimira i kaj Dinamovci dostignejo i prestignejo Hajdukovce. No, to bi se mortik i moglo pripetiti, ali to ne bode dosti jerbo Hajdukovci so na drugi mesti, a na prvi mesti so Reka i Rječani makar je jiv trener ne z Italije nek je bole domaći. Štel sam vam pravzaprav reči kak je ne se v trenerima, i to v taljanskima, nek ipak zadjo reč imajo igrači i to ne si nek oni šteri igrajo. Ak igrači ne igrajo kak treba nega niti rezultatov kakše bi šteli ovi v upravu ili pak mi kibici na tribinaj ili pak doma pred televizoraj. Sam igrači morejo pobediti i morejo biti prvaki Lepe naše, a treneri morajo malo pomoči kaj se bode to pripetilo dok igrači nemajo ruon svojega dneva. Ak je Zajec bil jako dober igrač ne znači da bode ruon rak dober i precednik kluba. Labodoritanje je jeno, a vođenje kluba čistam nekaj drugo, jerbo ak Zajec tak nastavi bodo treneri sfalil.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
U ovotjednoj rubrici Međimurka tjedna predstavljamo Simonu Tošić, učiteljicu klizanja iz Čakovca, koju smo susreli na klizalištu kod Macanovog doma. Svaki dan djeci daje poduke i potiče mlade na ovu aktivnost.
Osim klizanja, Simona je i certi�icirana instruktorica rolanja i koturanja. Jedno je sigurno, uz ovakvu trenericu ne moramo strahovati za buduće generacije klizača, ali ni rolera. (mg)
