TRAGEDIJA majke (83) i kćeri (55) iz Oporovca Radnik ih pronašao utopljene u šljunčari
NIJE ŽIVA dočekala presudu Brutalno pretukao partnericu, završio na robiji, a njezinoj kćeri mora isplatiti 10 tisuća eura
Cijena 1,50 eur
DORA TUKSAR, studentica medicine, pilotkinja, speleologinja i članica HGSS-a
To nije puko lovljenje adrenalina, to je rad na sebi!
OBITELJSKA DRAMA Bivšoj supruzi istrgnuo dijete iz ruku ispred vrtića pa završio na policiji U ČAKOVEČKOM rodilištu u 2024. godini samo 887 novorođenčadi
ZAKLJUČANA VRATA Nema više slobodnog ulaska u školu str. 8-9,19
Rođeno je 96 beba manje nego lani
3
OBITELJ JEPURE iz Murskog Središća Loru i Aresa spasili smo s ulice i to nam je najbolja odluka u životu str. 4-5
ANKETA POD VUROM FOTO tjedna
Zašto nam treba psiholog?
Nemili događaji ne samo širom Hrvatske, već i u Međimurju pokazuju da itekako trebamo psihologe i razgovor s njima kako bismo se osnažili u kriznim situacijama. Što o tome misle građani, pitali smo ih u našoj tjednoj anketi “Pod vurom”. Potvrdili su nam svoje mišljenje da su nam psiholozi itekako potrebni, naročito
nakon korone, kada su se ljudi zatvorili u sebe, čemu su doprinijele stroge mjere. Naši sugovornici su nam rekli da bi i sami savjetovali odlazak psihologu nekome tko bi se našao u krizi. U ovom broju Međimurskih novina opširno pišemo o tome kako se bez uputnice može dobiti pomoć psihologa u Međimurju. (BMO)
Natalija Munđar, KrižovecNormalno da bi trebalo više psihologa s obzirom na sve ovo što se događa s ljudima. Osobno ne poznajem nikoga tko je zatražio pomoć psihologa. Ali u slučaju da netko iz moje blizine nađe u teškoj ili kriznoj situaciji savjetovala bih mu da se obra� psihologu.
Ivan Barić, Sve� Juraj u TrnjuMislim da je apsolutno potrebno potraži� pomoć psihologa u teškim situacijama. Na zapadu je uobičajeno da ljudi imaju svog psihologa ili psihijatra. Trebalo bi uves� i kod nas za obične ljude da se znaju gdje i kome obra�� u slučaju krize. Telefone ljudi ne pamte, pa bi trebali kao svog liječnika ima� i svog psihologa.
Ivan Matoša, KrištanovecSvijet je danas takav da su se mladi jako promijenili, i misle da mogu radi� što bi htjeli. Možda problemi i inciden� koji se dešavaju potječu od odgoja. Možda bi im trebalo pomoći. Kad bih znao nekoga komu je potrebna pomoć, upu�o bih ga da potraži pomoć, da se ne zatvara u sebe i na kraju napravi neku glupost.
Alojzija Mehmedić, LjubljanaJa sama idem k psihologu, već sam naručena. Ne znam koliko će mi pomoći jer idem prvi put. Informaciju da mogu ići k psihologu dobila sam od svoje doktorice. Dala mi je uputnicu jer razgovor s njim dobro dođe. Moje obadvije kćerke hodaju k psihologu i moj unuk je psiholog pa me savjetuje da je pametno ići k psihologu.
Novakov doprinos neizbrisiv je za Međimurje
Zahvaljujući njemu, danas govorimo hrvatski umjesto mađarskog, upravo zbog toga i širenja hrvatske svijesti je
i prvi pokrenuo Međimurske novine. U taj spomen, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na rodnu kuću
i obnovljeni nadgrobni spomenik dr. Ivanu Novaku na čakovečkom groblju, započela je proslava spomendana
U ČAKOVEČKOM rodilištu u 2024. bilo je 887 novorođenčadi
odcjepljenja Međimurja od mađarske države 9. siječnja 1919. godine. Više pročitajte na str. 11. (sh, foto: mg)
Rođeno je 96 beba manje u odnosu na lani
Prošle je godine rođeno 887 beba, od čega 477 dječaka te 410 djevojčica.
Među njima je bilo i 13 para blizanaca
Piše: Vlasta Vugrinec
U čakovečkoj Županijskoj bolnici lani je rođeno 887 beba, od čega 477 dječaka te 410 djevojčica. Među njima je i 13 para blizanaca. Ukupno je bilo 874 poroda, doznali smo od Marka Škode, voditelja Odjela ginekologije s poliklinikom i dnevnom bolnicom. Drugim riječima, 2024. godine rođeno je 96 beba manje nego li 2023.
Od zanimljivosti, dr. Škoda je istaknuo kako je najveća beba imala 5050 grama, a najmanja svega 810 grama.
Ljerka Sobočan, Železna Gora - Mislim da bi nakon korone defini�vno trebalo više psihologa. Svima bi nam trebao psiholog i više razgovora. Ljudi bi se više trebali otvori� jer imam osjećaj da su se ljudi počeli zatvara� u sebe. Nažalost, to je posljedica mjera u koroni, da smo trebali bi� zatvoreni i izbjegava� društvene kontakte
Istina, ovo su brojke isključivo iz čakovečkog rodilišta i ne poklapaju se s brojkama matičnih ureda. Naime, ne znači nužno da su svi novorođeni Međimurci svijet ugledali u Čakovcu. Naime, poznato je da se rađaju i u Zagrebu, Zaboku, pa i Postojni i tko zna gdje već, sve po željama roditelja.
S druge strane, i u čakovečko rodilište dolaze rodilje iz drugih mjesta. Tek kad svi matični uredi zbroje svoje podatke, tek onda će se ustvari znati točan broj novorođenih.
Bijela kuga kosi i dalje
Iako na prvi pogled brojke izgledaju iznenađujuće, rekli
bi izrazito su porazne, već lani smo pisali kako je po prvi puta broj novorođenčadi u čakovečkom rodilištu pao ispod 1000.
U stvari, 2023. bilo je rođeno 983 beba, od čega 498 dječaka te 485 djevojčica. Među njima je bilo i 10 para blizanaca. Ukupno je bilo 973 poroda.
Trend bijele kuge prati Međimurje već dulje vrijeme. Međutim, ne samo naš kraj, već je slična situacija i u drugim rodilištima, kaže dr. Škoda.
Uostalom, taj trend vlada i u cijeloj našoj zemlji koja očito nepovratno izumire. Da se razumijemo, broj novorođenih smanjuje se praktički
svugdje, osim u najsiromašnijim dijelovima svijeta i to nije nikakva novina.
Osim što je danas normalno da parovi žive bez djece, ima dosta mladih koji su odabrali samački način života, no ne treba zaboraviti niti činjenicu da je dosta njih odselilo iz Međimurja te svoja obiteljska gnijezda savijaju ili u većim hrvatskim gradovima ili pak u inozemstvu. Pitanje koje još visi u zraku jest hoće li djeca rođena u inozemstvu uopće biti upisana kao Međimurci. Čak se više toliko beba ne rađa ni u romskoj populaciji.
Izrazito muška godina
Ako se već naše rodilište ne može pohvaliti s brojem novorođenih, onda se barem može se atipičnim brojem dječaka.
- I inače se rodi više dječaka nego djevojčica, no u tek neznatnom broju, ističe dr. Škoda. No, lani je ta razlika bila baš izrazita. Naime, rođeno je čak 67 dječaka više pa se može reći da je to bila muška godina. Uostalom i prva beba u 2024. bila je dječačić Luka, a i ovu 2025. označio je mali Marko.
2024. godina bila je u znaku dječaka
ZAKLJUČANA VRATA škola škola
Nema više slobodnog ulaska u škole
KONAČNI IZBOR za predsjednika Hrvatske
Dragan ili Zoran?
U nedjelju 12. siječnja održat će se drugi krug predsjedničkih izbora u kojemu biramo između Dragana Primorca i Zorana Milanovića.
Zoran Milanović u drugi krug je ušao s ogromnom prednošću od 30 posto. U prvom krugu osvojio je 49,09 posto. Dragan Primorac osvojio je 19,35 posto glasova.
Jedino je prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman, sve rješavao u prvom krugu. Stipe Mesić je dva puta izabran za predsjednika, ali u drugom krugu.
Ivo Josipović je drugi mandat izgubio u drugom krugu od Kolinde Grabar Kitarović, a i ona je drugi mandat izgubila od Zorana Milanovića u drugom krugu, u koji je on ušao s tijesnom prednošću od 3 posto.
Sada Milanović drugi mandat brani u drugom krugu s ogromnom prednošću iz prvog kruga. Ipak će birači na nedjeljnim izborima pokazati jesu li promijenili raspoloženje iz prvog kruga. (BMO)
POGREŠNA TRANSFUZIJA
Zdravko Hajdarović, domar u I. OŠ. Čakovec, zadužen je otvaranje vrata škole padobrancima poput našeg fotografa
- Roditelji u školu mogu doći samo po najavi ili pozivu ravnatelja, učitelja ili drugog osoblja škole, kaže ravnatelj Siniša Stričak
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
- Škola je otključana 30 minuta prije početka nastave te 15 minuta nakon završetka, a učenike dočekuje dežurni učitelj, kaže Siniša Stričak, ravnatelj I. O. Š. Čakovec.
Dodaje kako roditelji u školu mogu doći samo po najavi ili pozivu ravnatelja, učitelja ili drugog osoblja škole.
- Za padobrance, poput poštara, imamo portafon koji je direktno povezan sa mnom, tajništvom ili domarom, tako da oni onda otvaraju vrata, naglašava ravnatelj.
Novi režim ulaska u školu
Takav novi, strogi režim ulaska u škole na području cijele naše zemlje započeo je s prvim danom drugog polugodišta, a posljedica je, nažalost, tragedije u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko.
- Za nas to i nije nešto novo jer smo slični režim imali i tijekom korone kada se također nije moglo ući samo tako u školi, objašnjava ravnatelj Stričak.
Uz to što su škole zaključane, učenici tijekom malih odmora ne smiju napustiti školsku zgradu dok tijekom velikog mogu biti na školskom dvorištu, ali ne smiju izaći iz prostora škole.
Roditelji i posjetitelji u školu mogu ući samo kroz glavni ulaz i to samo u dogovorenom terminu, uz prethodnu najavu ili na poziv same škole. Na ulazu u školu dočekuje
Siniša Stričak, ravnatelj I. O. Š. Čakovec
ih dežurni radnik koji će provjeriti njihov identitet te ih otpratiti do mjesta sastanka. Osobe koje neće imati osobni dokument s fotogra�ijom ili će ga odbiti pokazati dežurnom radniku, neće moći ući u školu. Osoba koja je zadužena za kontrolu ulaska moći će, radi zaštite sigurnosti, pregledati odjeću, torbe i sl. kako učenika tako i drugih osoba koje ulaze u školu. Svi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda ili drugi nezakoniti predmeti privremeno će se zadržati, a o njihovom pronalasku obavijestit će se ravnatelji, stručne službe, roditelj i, po potrebi, policija. I prilikom održavanja roditeljskih sastanaka, roditelji će se u školu biti pušteni neposredno prije početka te iz škole ispraćeni nakon završetka sastanka.
- Za sada učenike ne provjeravamo učenike, odnosno ono što unose u školu, kaže ravnatelj Stričak te dodaje da se neće libiti niti za tim korakom ako bude potrebno.
Škole dobivaju i kontakt policajce
Vezano uz nova pravila, u zgradi Međimurske žu-
Gdje su tu vrtići?
Dakle, u fokusu sigurnosti su škole, no pitanje koje se nameće, a istina i sve se više postavlja, je gdje su u svemu tome dječji vrtići i sigurnost tih mališana. U razgovoru s pojedinim ravnateljima međimurskih vrtića doznajemo kako svi imaju zaključana
panije održan je i sastanak ravnatelja svih osnovnih i srednjih škola s predstavnicima Policijske uprave međimurske te Hrvatskog zavoda za socijalni rad Čakovec kako bi sa županom Matijom Posavcem te županijskim Upravnim odjelom za obrazovanje, kulturu i sport usuglasili korake kojima će se stanje sigurnosti u obrazovnim ustanovama održati te tamo gdje je potrebno i poboljšati.
Tom je prilikom načelnik Policijske uprave međimurske Ivan Sokač naglasio da će ravnatelji u svim školama dobiti kontakt policijskog službenika kojem će moći prijaviti određenju sumnju, potencijalnu prijetnju, ali i dobiti savjet.
- Kao i u svim situacijama dosad, dat ćemo svoj doprinos te pojačati ophodnje oko škola. No, kvalitetnu komunikaciju, pravovremene dojave i reakcije ključne su za sigurnost i prevenciju rizičnih događaja. S druge strane, ne bi bilo ni dobro da djeca previše osjete našu prisutnost, naglasio je načelnik PUM-a Ivan Sokač.
Na kolegiju je zaključeno da će sve škole kojima je osnivač Međimurska župa-
vrata, portafone i videonadzor. Međutim, prvi i osnovni razlog je da mališani ne bi jednostavno išetali iz vrtića. Drugim riječima, teško da se u ustanovu može samo tako doći. No, slažu se da mjesta za poboljšanje sigurnosti uvijek ima.
nija formirati sigurnosne timove koji će koordinirati suradnju sa županijskim Vijećem za prevenciju donijeti procjene rizika i protokole, a ravnatelji će u roku 30 dana sa Školskim odborima i Vijećima roditelja usuglasiti pojedinačna rješenja i potrebe, te ih dostaviti Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije.
Kada je riječ o protokolu Ministarstva, većina međimurskih škola je i dosad provodila mjere iz toga dokumenta, a tamo gdje postoji potreba za instaliranjem opreme (poput videonadzora, protuprovalnih vrata ili interfona) to će biti učinjeno u vrlo kratkom roku. Važno je napomenuti da navedenu opremu, kao i mjeru zaključavanja vrata, veliki broj škola Međimurske županije ima od ranije.
Župan Posavec je dodao da će Međimurska županija posredovati te od resornog Ministarstva zatražiti odobrenja za dodatna zapošljavanja po ustanovama, nakon što se u roku 30 dana sve škole očituju o speci�ičnim potrebama vezanima uz sigurnost.
DORH istražuje smrt pacijentice
Odmah nakon Nove godine Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je naložilo provođenje izvida na temelju novinskog članka o smrti pacijentice u zdravstvenoj ustanovi u Čakovcu, o čemu smo pisali proteklog tjedna.
Naime, onkološkoj pacijentici je u ŽB-u Čakovec dan pogrešni krvi pripravak koncentrata trombocita, a nakon tri dana je preminula. Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Nikola Hren
priopćio je kako je njezina smrt nastupila zbog njezine osnovne bolesti, a ne zbog zamjene identiteta pacijenata prilikom davanja krvnog pripravka.
Ministarstvo zdravstva pokrenulo je unutarnji nadzor te se još utvrđuju sve činjenice koje su dovele do nemilog događaja. DORH je još objavio kako je poduzimanje izvida naložio radi potpunog utvrđenja svih okolnosti događaja. (sh)
IN MEMORIAM
Prerano nas je napustila Biljana Bećirović
Prerano nas je u 45. godini života napustila Biljana Bećirović iz Vratišinca. Draga i topla osoba, mnogim građanima znana kao magistra farmacije iz Ljekarne u Vratišincu. Uvijek puna strpljenja i savjeta za druge. Doseljenjem u Vratišinec gdje je živjela s obitelji angažirala se i u društvenom životu svog mjesta. Do saznanja
o teškoj bolesti s kojom se morala nositi i od koje je izgubila bitku, bila je općinska vijećnica i potpredsjednica Općinskog vijeća Vratišinec u ovom sazivu vlasti. Zbog borbe s bolešću na vlastiti zahtjev povukla se iz rada Općinskog vijeća. Bila je iznimno odgovorna osoba i nikad ništa nije radila polovično. Neka sada mirno počiva u vječnosti.
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Kad su pojedinci počeli pucati po šavovima, shvatili smo koliko je ozbiljno potrebna briga o mentalnom zdravlju, koje je kod nas desetljećima bilo zanemareno i gurnuto izvan sustava primarne zdravstvene zaštite.
Kad se zapusti mentalno zdravlje s čovjekom se događa slično stanje kao i s organskom bolesti koja se ne prevenira i liječeni na vrijeme. Osoba sa zapuštenim mentalnim zdravljem može postati destruktivna prema sebi ili drugima. Ovu temu radili smo u sjeni dvaju traumatičnih događaja, onog iz škole u Prečkom gdje je mladi čovjek sa psihičkim teškoćama nožem ušao u prvi razred, ozlijedio učiteljicu, učenike i ubio jednog mališana te ovotjednog uznemirujućeg događaja u kojemu su dvije žene – majka i kćer, ne nalazeći izlaz iz svoje situacije, okončale svoje živote na jezeru u Cirkovljanu.
Tri desetljeća građanima Međimurja nije bila dostupna briga za mentalno zdravlje u okviru primarne zdravstvene zaštite i to baš u razdoblju kad su generaci-
Jelena Klinčević dvadeset i pet godina piše kolumnu u Međimurskim novinama o mentalnom zdravlju i na taj način nastoji pomoći građanima da se ne osjećaju stigmatizirano.
Uloga kliničkog psihologa je pomoći ljudima u razumijevanju nesavršenosti, nekontrolabilnosti i neizvjesnosti svijeta u kojem živimo, ali i u razumijevanju sebe, svojih osjećaja, misli i ponašanja, životnih vrijednosti, osvješćivanju i promjeni vlastitih nesavršenosti, nerealističnih očekivanja i iskrivljenih mišljenja. Razumijevanje sebe i svijeta oko sebe značajno pomaže u nošenju sa životnim stresovima.
Ujedno je važno pomoći ljudima u njegovanju ljubavi prema sebi i životu, u učenju važnosti zahvalnosti za ono što imamo
je Međimuraca doživljavale izuzetno stresne društvene promjene.
Bilo je krajnje vrijeme da se psihološka djelatnost vrati u bazu zdravstvenog sustava, što se dogodilo prošle godinu u okviru Doma zdravlja Čakovec. Otvaranjem djelatnosti psihologije u Domu zdravlja Čakovec napravljen je značajan korak u zaštiti mentalnog zdravlja građana. Trenutačno na brizi za mentalno zdravlje naših građana rade dvije kliničke psihologinje i tri psihologinje: Jelena Klinčević, dipl. psih. mr. spec. klin. psih., Josipa Perhoč Mrla, mag. psih. univ. spec. klin. psih., Marta Vugrinec Pivčević, mag. psih. i Paula Šte�ić Mustač, mag. psih., sve četiri s ambulantama u Čakovcu i peta je Tajana Jančec, mag. psih. s radilištem u Prelogu. Speci�ičnost programa je u pružanju usluga psihologa bez potrebne uputnice liječnika.
Međimurci su jako dobro prihvatili tu novu zdravstvenu uslugu u razdoblju od oko godinu dana pomoć je zatražilo preko tisuću Međimuraca. Prihvaćanje pomoći je jako važno jer nagomilani problemi koji stvaraju bol i patnju djeluju kao korozija i uništavaju duh i tijelo.
Naše sugovornice na temu brige za mentalno zdravlja bile dvije kliničke psihologinje, a to su Jelena Klinčević, dipl. psih. mr. spec. klin. psih. i Josipa Perhoč Mrla, mag. psih. univ. spec. klin. psiholog.
Mentalni poremećaji
čine 17 posto
bolničkog
Hospitalizacije koje se odnose na mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja čine 17,2 posto od ukupnog broja hospitalizacija u Hrvatskoj, a prema duljini hospitalizacije su na prvome mjestu. Poznato je da čak 50 posto svih mentalnih poremećaja započinje prije 14. godine života, a 75
liječenja
posto ih započinje prije 18. godine. Brojni su okidači, među kojima se ističe pandemija, pa razorni potresi, rat u Ukrajini, na Bliskom istoku i globalna kriza, zbog čega su mentalni poremećaji rastući javnozdravstveni problem. Mnogi se mogu spriječiti ranim tretmanom kod psihologa.
- Mentalni poremećaji su rastući javnozdravstveni problem, kazala je Jelena Klinčević.
Objasnila je: - U Hrvatskoj na razini primarne zdravstvene zaštite godinama nije bilo dugoročnog planiranja potreba za ljudskim resursima niti objektivne analize stanja, radilo se bez adekvatne Mreže javnozdravstvene službe i evidencije medicinskih specijalizacija. Ministri zdravstva, svaki u svom mandatu, bez imalo uzrujanosti, a kamoli nelagode, isticali bi da su problemi akumulirani desetljećima, a svi uočeni nedostaci rezultat su nebrige prethodnih administracija.
Promjene diktirane europskim zdravstvenim politikama su obvezujuće, a mi s njima jako kasnimo. Mentalno zdravlje je uvijek bilo na repu događaja, no europska su pravila jasna. Naglasak je stavljen na jačanje uloge domova zdravlja, osnažuje se izvanbolnička specijalistička zdravstvena zaštita i jača infrastruktura na razini primarne zdravstvene zaštite.
Kad su se problemi počeli gomilati
- Devedesetih godina prošlog stoljeća doživjeli smo i proživjeli rat za osamostaljenje Hrvatske, s kojim se paralelno odvijao proces promjene društvenog uređenja, iz samoupravnog socijalizma smo preko noći ušli u divlji kapitalizam, što je uzrokovalo brojne psihosocijalne potrese i psihičku traumatizaciju epidemijskih razmjera, kazala je Jelena Klinčević.
Pojasnila je: - Reaktivne psihičke smetnje i stresom uvjetovane teškoće u prilagodbi brojnih pojedinaca bile su normalna posljedica nenormalnih ratnih okolnosti i društvene tranzicije.
Osim posttraumatskog stresnog poremećaja porastao je broj anksioznih i depresivnih poremećaja u svim dobnim skupinama, kao i bolesti ovisnosti i ostalih psihičkih poremećaja, kazala je.
Nastavlja: - U Domu zdravlja su u to vrijeme bili zbrinjavani, pored redovnih zdravstvenih osiguranika, i
PREKO 1000 Međimuraca dobilo pomoć psihologa unatrag godinu dana
Bez uputnice mentalne
- Najveći broj osoba sa psihičkim tegobama ne treba psihijatrijsko liječenje
tada pristigli brojni prognanici i izbjeglice, pripadnici vojske i policije. Ratom traumatizirana populacija djece i odraslih imala je na primarnoj razini zdravstvene zaštite dvije psihologinje, baš kako ih se ne bi stigmatiziralo, kako bi ih se pravovremeno dijagnosticiralo, uključilo u potrebne psihoedukativne, savjetodavne i psihološke tretmane, a prema bolničkom sustavu upućivani su pacijenti s duševnim bolestima u užem smislu i ozbiljnijim smetnjama u psihičkoj prilagodbi. - Bilo bi logično, zato što je bilo potrebno, u to vrijeme zaposliti više psi-
hologa te omogućiti ljudima da ambulantno, kroz sustav primarne zdravstvene zaštite, dobiju potrebnu psihološku pomoć, no to se nije dogodilo, naglasila je. No, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti usvojenim potiho pred Božić 1993. godine, omogućena je privatizacija zdravstva koja je, kao što vidimo nakon triju desetljeća, dovela do brojnih posljedica i problema u javnom zdravstvenom servisu. Na tom putu privatizacije primarne zdravstvene zaštite psiholozi zaposleni u domovima zdravlja postali su tehnološki višak. - Ja sam tada, prva u Hrvatskoj,
dobila poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, a sada sam, nakon četvrt stoljeća, prva novozaposlena klinička psihologinja u pilot-programu, kaže psihologinja Jelena Klinčević.
Nakon toga uslijedila je posvemašnja psihijatrizacija. Mnogi pojedinci su tih godina postali pacijenti i sklonili se iza neke psihijatrijske dijagnoze s kojom se moglo otići na dugotrajno bolovanje ili u invalidsku mirovinu.
- Psihijatrijski odjeli su postali skloništa za osobe u egzistencijalnoj stisci, iako nisu bili psihijatrijski pacijenti u klasičnom smislu,
Paula Štefić Mustač, mag.psih., Josipa Perhoč Mrla, mag.psih. univ.spec. klin.psih., Jelena Klinčević, dipl.psih. mr.spec.klin.psih., Marta Vugrinec Pivčević, mag.psih.
uputnice do stabilnosti TEMABROJA
psihijatrija je na svoj način odradila društveni zadatak, kazala je Jelena Klinčević. Karakteristične mentalne teškoće različite su za pojedine generacije objasnila je Josipa Perhoč Mrla, mag. psih. univ. spec. klin. psihologije.
Što muči adolescente
- Adolescenti i mladi odrasli najčešće se javljaju zbog anksioznih poremećaja: speci�ičnih fobija, socijalnog anksioznog poremećaja, paničnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja i drugih te depresivnih smetnji ili poremećaja. Generacije djece i mladih rođenih u novom tisućljeću imaju svoje speci�ičnosti u
Kako do psihologa
Psihološka pomoć i podrška su besplatni, a pružaju ju psihologinje u Domu zdravlja Čakovec, 1. kat. Kod njih se ide bez uputnice, a možete se naručiti osobno radnim danom od 13 do 15 sati, telefonom 385 (0)40 372 390 ili na email: psihologija@dzck.hr
odnosu na ranije generacije, ističe Josipa Perhoč Mrla. Nastavlja: - Često su rođeni kao planirana i zaštićena djeca u obitelji, nerijetko dolaze s nerealističnim očekivanja od
su pospješili osjećaj nesigurnosti i tjeskobu. Dobro je da mladi mogu otvoreno povjeriti odraslima svoje osjećaje, važno je s njima otvoreno i svakodnevno razgovarati, razvijati empatiju, pokazati kako trajati u lošim i nekontrolabilnim životnim situacijama. Jako je važno da mladi ljudi imaju dobre autoritete s kojima će se moći identi�icirati, odrasle koji će im pokazati ljepotu uživanja u životu koji ne mora biti natprosječan, već je dapače prosječan, uz sve svoje patnje i neuspjehe koje nosi.
Problemi generacije rođene 60-ih
Kada doći na na psihologijsko savjetovanje
Ljudi na psihologijsko savjetovanje često dolaze u njima vrlo značajnim trenucima – krizama, nakon velikih životnih gubitaka, smrti bliskih osoba, bolesti, tragedija, nakon dugog razdoblja izloženosti velikom stresu, zbog kronične bolesti u obitelji, problema na radnom mjestu, narušenih međuljudskih odnosa. U tim njima vrlo značajnim životnim trenucima nerijetko se osjećaju ‘’kao na dnu’’.
samih sebe: - Smatraju da moraju ‘’uspjeti’’, biti ‘’sretni’’ i natprosječno dobri u svemu što rade, što je često potaknuto nestvarnim modelima na društvenim mrežama, gledaju nerijetko svoje roditelje koji puno rade i koji su i sami zabrinuti zbog plaće, mirovine, budućnosti, a dostupne su im putem interneta senzacionalne, većinom loše vijesti. U izazovnim situacijama, u neuspjehu, nedostaje im emocionalne otpornosti. Naglašene depresivne smetnje mogu pojačati rizična ponašanja zlouporabe alkohola, korištenja različitih opijata, ali i klađenje – danas i virtualno klađenje, pojasnila je probleme te generacije. Ističe: - Pandemija koronavirusa i potresi, dodatno
Generacija rođenih u šezdesetim godinama dvadesetog stoljeća, suočena je s nekim speci�ičnim okolnostima koje ih razlikuju od generacija rođenih 40-ih godina i onih rođenih nakon 80-ih godina dvadesetog stoljeća, a koje ih čine posebno ranjivima i sklonima razvoju psihičkih poremećaja, pojasnila je Josipa Perhoč Mrla. Dodaje: - Tu je generaciju obilježilo teže dolaženje do nekretnina i manje sigurni poslovi, na tržište rada ušli su u vrijeme recesije, a potom je nastupio rat. Danas je ova generacija pri kraju radnog vijeka, izloženi su promjenama u obiteljskoj strukturi, što je često povezano s odlaskom djece od kuće i porastom stope razvoda, u toj dobi u prosjeku imaju roditelje koji i sami trebaju pojačanu pomoć u brizi za sebe. I kod žena i kod muškaraca unipolarni depresivni poremećaji na prvom su mjestu uzroka onesposobljenosti u svijetu. Žene u nešto većoj mjeri dolaze zbog depresivnih smetnji i depresivnih poremećaja, što je sukladno višim stopama depresije kod žena u istraživanjima. Postoje i biološke i sociološke razlike koje dijelom objašnjavaju ove razlike. Žene rođene 60-ih godina približavaju se kraju radnog vijeka, istovremeno i dalje kao i u ostatku svijeta, i u Republici Hrvatskoj rade većinu kućanskih poslova i preuzimaju većinu poslova oko njega i brige za starije članove obitelji. Nerijetko dolaze preplavljene osjećajem neadekvatnosti
i razočaranja u odnosu na očekivanja prisutna u kulturi tijekom rane odrasle dobi, da mogu uravnotežiti partnerske odnose, posao i brigu za obitelj.
Muškarci se srame biti slabi - Moguće je da su muškarci zbog društvenih očekivanja i rodne uloge manje spremni od žena priznati depresivne smetnje ili nelagodu, kaže klinička psihologinja Perhoč Mrla. Pojašnjava: - Muškarci u srednjoj odrasloj dobi često dolaze s depresivnim smetnjama koje su rezultat privremenog ili dugotrajnijeg stresa uzrokovanog zdravstvenim problemima koji im narušavaju radno funkcioniranje. Teško se nose sa svojom ranjivošću, dijelom i zbog vlastitih nametnutih očekivanja da budu neranjivi. Kod muškaraca iza depresivnih poremećaja slijede poremećaji uzrokovani alkoholom.
S obzirom na velik broj psihičkih poremećaja vezan za ovisnosti, prije svega alkoholizam, i na patnju koju nosi oboljeloj osobi i cijeloj obitelji, jako je važno pravovaljano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja te liječenje i rehabilitacija. Važan je rad s cijelom obitelji. Dobar je znak da se i djeca oboljelih od različitih psihičkih poremećaja i bolesti javljaju na savjetovanje. Mentalni problemi i poremećaji roditelja utječu na emocionalni i intelektualni razvoj iduće generacije te posljedično na cjelokupno društvo, zaključuje.
- Generacija rođenih u šezdesetim godinama dvadesetog stoljeća, suočena je s nekim specifičnim okolnostima koje ih razlikuju od generacija rođenih 40-ih godina i onih rođenih nakon 80-ih godina dvadesetog stoljeća, a koje ih čine posebno ranjivima i sklonima razvoju psihičkih poremećaja. Tu je generaciju obilježilo teže dolaženje do nekretnina i manje sigurni poslovi, na tržište rada ušli su u vrijeme recesije, a potom je nastupio rat.
Što je zadaća kliničkog psihologa Klinički psiholog kao stručnjak mentalnog zdravlja nastoji pružajući empatiju i podršku, pomoći ljudima u prihvaćanju patnje i pospješiti njihove kapacitete za nošenje s teškim životnim okolnostima. To je istovremeno vrlo odgovoran, ali neizmjerno smislen posao. U patnji i bolu koji život neminovno nosi, i trenucima u kojima je život ugrožen, ljudi imaju potencijal prepoznati ono što je bitno i u njima i oko njih, razlikovati to bitno od nebitnog, i tako uistinu rasti i biti svoji, slojeviti i životni – za razliku od danas pomodnog termina ‘’rada na sebi’’ koji podrazumijeva često nezrela i nerealistična očekivanja o pronalasku životnog stila koji će donijeti ‘’blagostanje’’. Uloga kliničkog psihologa je pomoći ljudima u razumijevanju nesavršenosti, nekontrolabilnosti i neizvjesnosti svijeta u kojem živimo, ali i u razumijevanju sebe, svojih osjećaja, misli i ponašanja, životnih vrijednosti, osvješćivanju i promjeni vlastitih nesavršenosti, nerealističnih očekivanja i iskrivljenih mišljenja. Razumijevanje sebe i svijeta oko sebe značajno pomaže u nošenju sa životnim stresovima. Ujedno je važno pomoći ljudima u njegovanju ljubavi prema sebi i životu, u učenju važnosti zahvalnosti za ono što imamo. Klinički psiholog u Domu zdravlja provodi psihodijagnostičku procjenu, na osnovi koje određuje daljnji terapijski tijek. Provode se intervencije primarne prevencije, psihologijska savjetovanja s osobama koje nemaju psihički poremećaj, ali su u povećanom riziku od razvoja određenog poremećaja. Sukladno kliničkim kriterijima, onima kojima je to potrebno, preporučuje se psihijatrijsko liječenje u ustanovama sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno intervencije u ustanovama socijalne skrbi.
Trgovine otvorene ove nedjelje, 12. siječnja
Trgovine KRK
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• Čakovec, E. Kvaternika 7
• D. Vidovec, R. Končara 9
• Donji Hrašćan 51
• Hlapičina 172
• Ivanovec, Čakovečka 7
• Kotoriba, K. Tomislava 98
• M. Subotica, Glavna 29a
• Mihovljan, Prvomajska 92
• Palinovec 183a
• Prelog, Jug 1
• Prelog, Trg Slobode 1
• Slakovec 61
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveta Marija, B. Radića 28
• Sveti Križ, A. Šenoe 42
• Sveti Urban 33
• Šandorovec, V. Nazora 2
• Šenkovec, Pavlinska 5
• Vularija, Prvomajska 22
• Žiškovec, Glavna 72
Ostale trgovine
• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)
• KONZUM, Goričan (7-13 h)
• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)
• Stop Shop Čakovec (9-15 h)
• STUDENAC, Cirkovljan (8-14 h)
KROZ CIJELU GODINU Besplatan vlak za studente
Od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine nastavlja se provođenje modela besplatnog željezničkog prijevoza za sve redovne studente u RH. Redovni studenti koji već imaju pametnu karticu
ne trebaju izrađivati novu, već s potvrdom o upisanoj akademskoj godini doći na blagajnu željezničkog kolodvora te uz uplatu od 2,65 eura osigurati besplatan prijevoz vlakom. (sh)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Od 1. siječnja najtanje vrećice u koje pakiramo voće i povrće naplaćuju se jedan cent
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Sprvim danom nove godine na snagu je stupilo više zakona u području graditeljstva i prostornog uređenja, socijalne skrbi, statusa stranaca, zaštite okoliša: od novih pravila za iznajmljivanje stanova. Najviše pažnje privuklo je naplaćivanje najtanjih plastičnih vrećica koje se uglavnom koriste za voće i povrće, a koje se naplaćuju 1 cent.
Jedan cent nije mnogo, ali cent po cent u godinu dana se nabere, posebno ako se sjetimo da jedan cent nije isto što i jedna lipa. Nije ni jedan euro isto što i jedna kuna. Upravo jedan cent u “startu” naplaćuje se ona najtanja vrećica u koju pakiramo voće i povrće. Pitanje je imamo li alternativu stavljanja voća i povrća u svoj ceker, kako bi ga vadili na blagajni da ga prodavač skenira. U trgovačkom lancu u centru grada, prodavačica nam je kazala da može, ali još za sada nismo vidjeli u praksi. Možda nakon nekog vremena opet izvadimo bakine mrežice “za fasung” u koje ćemo trpati voće i povrće nakon vaganja na blagajni.
Promjena dolazi i za one na dnu platnog lanca. Od 1. siječnja iznos minimalne plaće povećan je za 15,50 posto.
Ne okreći glavu od tuđe nevolje
Zagovornici fatalizma, rekli bi:
- Božja kazna stigla je Los Angeles, grad “Palih anđela”, grad grijeha, show businessa sa svim ružnim stvarima koje nosi sa sobom: razularenim zabavama, obiješću i ohološću. Oni bi argument za to našli u činjenici što je požar posebno žario po luksuznoj četvrti u kojoj su izgorjele kuće brojnih slavnih i bogatih osoba.
Nije tako. Zlo se događa svima, a ne samo bogatima, jer ljudi nisu crno-bijeli, nego mozaik svih osobina: dobrih i loših, bilo da su ljudi bogati ili siromašni.
U svakom od nas ima i svijetlih i tamnih tonova. Često nas samo prilika dijeli do toga da zasvijetlimo i zastranimo u tamu.
Bit će vremena za analize zašto se požar tako proširio, je li tome doprinijelo i ljudsko djelovanje, klimatske promje-
ne koje su postale dežurni krivac za sva zla.
No prije svega moramo se vratiti poniznosti i pomiriti se s tim da čovjek nije svemoćan, da postoje sile jače od nas i da su nesreće sastavni dio života. Nikada nećemo postići to da nas zlo, nesreća, bol i patnja ne dotaknu.
Dok je čovjeka pratit će nas i nevolje. Na nama je da se s njima nosimo, kako najbolje znamo, da smo ih svjesni i da pred njima ne pokleknemo.
Minimalna bruto plaća iznosi 970 eura.
Povećava se i prag za ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 40.000 eura na 60.000 eura, što je važno za male poduzetnike i obrtnike. A za 7,1 posto povećavaju se i mjesečni iznosi za uzdržavane članove uže obitelji.
- Za prvo dijete 300 eura, drugo 420 eura, za treće dijete 600, četvrto 840 eura, a za peto dijete 1140 eura.
Povećavaju se brojne socijalne naknade. Primjerice, za dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece, zajamčena minimalna naknada povećava se s 420 na 528 eura, za samohranog radno sposobnog roditelja s jednim djetetom s 315 na 416 eura, a za samostalnog radno sposobnog roditelja s dvoje djece s 400 na 600 eura.
Kao demografska mjera majkama se osigurava puna plaća za drugih šest mjeseci do najviše 3000 eura.
Povlastice povratnicima
Iseljeni Hrvati-povratnici će biti oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak pet godina ako su u inozemstvu neprekidno boravili najmanje dvije godine.
Povećava se naknada i za nezaposlene, a za osobe s invaliditetom planiraju se pojednostaviti vještačenja. S 1. siječnja počinje primjena odredbi Zakona o upravljanju i održavanju zgrada kojim se uvode nova pravila za kratkoročno iznajmljivanje stanova te novčane kazne za građevinske radove koji narušavaju statiku zgrade, za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade.
- Povećava se iznos povratne naknade za boce od pića sa sedam na 10 centi
Vlasnici koji će htjeti davati stanove u kratkoročni najam i najam za više osoba morat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, a oni koji već iznajmljuju stanove na taj način morat će tu suglasnost ishoditi u roku od pet godina, odnosno do konca 2029.
Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam najmanje petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba.
Zakon uvodi i pojam zajednice suvlasnika te prateći
Registar zajednice suvlasnika, s pravnom osobnosti i vlastitim OIB-om što bi trebalo znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati zgradama apliciranje za fondove – obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu.
Zbog u praksi uočene nezainteresiranosti pojedinaca, zakonom su smanjene potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka te ubuduće neće trebati prikupljati suglasnost za hitne popravke – primjerice puknuće cijevi. Za nužne popravke, sanacija krova trebat će suglasnost trećine suvlasnika (dosad 50 posto), za redovno upravljanje: odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala… suglasnost više od 50 posto, a za investicijsko održavanje – velika ulaganja u zgradu suglasnost 80 posto suvlasnika za razliku od dosad 100 posto.
Komunalnim redarima veće ovlasti
Veće ovlasti po zakonu dobivaju komunalni redari koji će naređivati mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti na zgradama.
Prekršaji se odnose na ometanje radova obnove i
Na kraju svake nevolje uvijek se provlači zaključak - život je najvažniji. Iza svih katastrofa ljudi govore: najvažnije je da sam spasio život. Kad čovjek ima život uvijek ima novu priliku i nakon najveće katastrofe izgraditi život. Svi alati za novi život su u njemu. Potrebna je i solidarnost drugih da jedni drugima pomognemo u nevolji. I povjerenje da se možemo pouzdati u druge. Tragedije nas uče da
ne okrećemo glavu od tuđe nevolje. Pa i kad je neugodno i nezahvalno. Važno je držati se principa da je činiti dobro, ispravno. Negdje na nekom zavijutku života, ako tako činite i vi ćete doživjeti da vam se dobro dobrim vratilo. To je ono što život čini lijepim i velikim. Jer materijalna bogatstva iznenada mogu propasti u samo jednoj noći u požaru kakav se sada dogodio u Los Angelesu.
ili mrežicom povrće
nužnih radova, ugradnju klima-uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona te za kratkoročni najam i najam za radnike bez suglasnosti kvali�icirane većine suvlasnika. Za izvođače nezakonitih radova – zatvaranje balkona, ugradnja klima uređaja na ulična pročelja i sl. prekršajne kazne iznose od 5500 eura do 10.000 eura. Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 do 5500 eura, a za suvlasnike od 400 do 10.000 eura. Zakon uvodi i mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada u zaštićenim cjelinama uz poticaj države od 33 posto i mogućnost da u subvenciji sudjeluje i lokalna samouprava te će za to Vlada donijeti posebne programe i osigurati sredstva. Da bi se u nekoj od zgrada ugradilo dizalo potrebno je da više od 50 posto suvlasnika donese odluku o ugradnji, izraditi projekt ugradnje i osigurati najmanje 67 posto vrijednosti projekta, dok će država su�inancirati s 33 posto.
Poskupljuje odlaganje otpada
Vezano za odlaganje otpada na odlagališta, od 1. siječnja uvodi se naknada za odlaganje otpada koju plaćaju upravitelji odlagališta na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ta naknada iznosi od 30 eura po toni odloženog otpada za 2025. i svake se godine povećava za pet, odnosno do 50 eura po toni za 2029. godinu i nadalje.
Također, uvode se novine vezane za tvrtke koje imaju dozvole za gospodarenje otpadom. Konkretno, propisuju se stroži uvjeti za primjenu tehničkih mjera koje se odnose na sprječavanje širenja neugodnih mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, kao i stroži uvjeti za sprječavanje nastanka požara.
Alimentacijski fond
Na snagu 1. siječnja stupa i Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond.
Povećava se novčani iznos na 100 posto zakonskog minimuma uzdržavanja mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje, odnosno oko 200 eura po djetetu mjesečno, umjesto dosadašnjih oko 100 eura.
Na snagu stupaju i odluke Vlade o dodjeli sredstava pomoći, a kojima se u 2025. povećava osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, drugih naknada u sustavu socijalne skrbi te naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine.
Nova prava stranih radnika
Od siječnja se na temelju izmjena Zakona o strancima
u Hrvatskoj uređuje tržište rada koje se odnosi na radna prava stranih radnika.
Produžuje se važenje plave karte EU, čiji je cilj privući visokokvali�iciranu radnu snagu, s dvije na četiri godine, a moći će ju dobiti i osobe koje nemaju formalnu obrazovnu kvali�ikaciju, ali imaju stručne vještine isključivo u IT sektoru.
Novost za radnike iz trećih zemalja je da će im se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci i to kao biometrijska isprava, a od sada će morati dokazati kompetencije i za one poslove koja spadaju pod de�icitarna zanimanja. Među novinama
MEĐIMURSKA ZAKLADA za obrazovanje dr. Vinko Žganec
Naknadama pomogli 562
studenta i srednjoškolca
Međimurska zaklada za obrazovanje dr. Vinko Žganec od osnutka do danas dodijelila je ukupno 562 jednokratne �inancijske pomoći srednjoškolcima i studentima u iznosu od 73.670 eura. Od ukupnog broja pomoći, putem javnog poziva dodijeljeno je 518 potpora prema socijalnom kriteriju te kriteriju izvrsnosti i to u iznosu od 62.273,33 eura, dok je za 44 interventne pomoći dodijeljeno 11.397,85 eura. Interventne pomoći
NOVI NATJEČAJI
daju se u slučaju nastanka iznimno teških socijalnih prilika koje bi mogle ugroziti nastavak školovanja te u svrhu su�inanciranja natjecanja i različitih vrsta stručnih usavršavanja, pojašnjava upraviteljica Zaklade Sandra Breka-Ovčar. Međimurska županija kontinuirano podržava misiju svoje Zaklade za obrazovanje te je u studenome 2024. godine za podršku studentima i učenicima uplaćeno 6636 eura. (BMO)
140.000 eura za mlada poduzeća do 5 godina
Poslujete manje od 60 mjeseci i radite na razvoju inovacije? Od 5. ožujka 2025. možete prijaviti svoj projekt na natječaj „Inovacije novoosnovanih MSP-ova“ Ministarstva gospodarstva, s fondom od 14.622.642 eura.
Što i koliko se financira?
je da će prilikom isteka ugovora o radu imati dopušteno vrijeme od 60 dana nezaposlenosti da nađu novi posao, što znači da se mogu prijaviti na burzu i primati naknadu za nezaposlene.
Uvode se i zadužnice –novčano jamstvo poslodavaca državi za svakog radnika državljanina trećih zemalja, a strani radnici neće smjeti imati manju plaću od one koju primaju hrvatski državljani zaposleni na usporedivim poslovima. Država će osigurati stranim zaposlenicima učenje hrvatskog jezika, što će biti uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta koji je tu neprekidno pet godina.
Prihvatljive aktivnosti uključuju daljnji razvoj tehnološke spremnosti proizvoda (TRL 5–8), testiranje i demonstraciju rezultata u završni proizvod, dizajn i prilagodbu tržištu, zaštitu intelektualnog vlasništva, pripremu probne proizvodnje (nulta serija) te marketinške aktivnosti za lansiranje inovacije. Imate priliku dobiti �inancijsku podršku u iznosu od 30.000 do 140.000 eura što čini 85 % projekta, dok 15 % troškova snosite sami. Financiraju se plaće zaposlenika, instrumenti, oprema, savjetodavne usluge, zaštita intelektualnog vlasništva, najam prostora, režijski i marketinški troškovi.
Tko se može prijaviti?
Prijavitelji su mikro, mali i srednji poduzetnici starosti do 5 godina, koji nisu preuzeli djelatnost drugog poduzeća, raspodijelili dobit niti nastali spajanjem ili podjelom.
Primjeri uspješnih projekata
Kroz prijašnje natječaje brojni poduzetnici dobili su bespovratna sredstva za razvoj inovacija poput: robota za autonomno kuhanje, metode testiranja kvalitete meda, linije organske kozmetike, susta-
va za pametno upravljanje vodnim resursima, digitalne platforme za preciznu poljoprivredu, biorazgradive ambalaže izrađene od ostataka poljoprivredne proizvodnje. Bilo je tu i primjera proizvoda kao što su solarni paneli s integriranom tehnologijom skladištenja energije za kućanstva, inovativni premaz za zaštitu građevinskih materijala od ekstremnih uvjeta, sustav za pročišćavanje zraka u industrijskim postrojenjima i platforma za logističke usluge. Mladi hrvatski poduzetnici uz pomoć EU sredstava razvili su i uređaj za planiranje začeća, uređaj za daljinsko praćenje vitalnih funkcija pacijenata, platformu za upravljanje predškolskim ustanovama i komunikaciju s roditeljima te edukativnu igre s elementima proširene stvarnosti za djecu. Ovi projekti pokazuju kako inovacije i tehnologija mogu mijenjati svakodnevicu i poslovanje, a novi natječaj pruža vam priliku da ostvarite svoju viziju.
Gdje pronaći više informacija?
Detalje o natječaju potražite na eufondovi.gov.hr. Prijave se podnose putem platforme eKohezija, a sredstva su osigurana kroz Program Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Za stručnu pomoć obratite se NORD consulting d.o.o. na info@nord-consulting.hr ili 095/5580-199.
Magdalena Dovečer
Od 1. siječnja naplaćuju se i najtanje vrećice za sada po 1 cent
Bivšoj supruzi istrgnuo dijete iz ruku ispred vrtića pa završio na policiji
TRAGEDIJA majke (83) i kćeri (55) iz Oporovca
Radnik ih pronašao utopljene u šljunčari
PRIJEM za dobitnike Rektorovih nagrada
Ispred jednog čakovečkog vrtića usred bijela dana sredinom prosinca prošle godine 26-godišnjak je svojoj bivšoj nevjenčanoj supruzi istrgnuo iz ruku zajedničko četverogodišnje dijete. Incident se odigrao 17. prosinca 2024. oko podneva kada je J. Ž. nepozvan prišao bivšoj partnerici i iz njezinih ruku uzeo njihovo dijete.
stručnjaka Rektoroakademskim 2022./2023. i uz čenagrade za tijekom
Radostručnjaka akademska danas neki
U pokušaju da zaštiti dijete, majka je pokušala spriječiti njegovo odvođenje, na što ju je okrivljenik odgurnuo. Uslijed toga je pala na tlo, a on se udaljio s djetetom. Policija je reagirala prilično brzo i uhitila ga je istog dana već u 14:20 sati. Zadržan je u policijskoj postaji do sljedećeg jutra kada je priveden na sud. Okrivljenik je priznao krivnju, ali je tvrdio da nije imao namjeru ozlijediti bivšu partnericu. Prema njegovim riječima, ona ga nije htjela pustiti da ode,
Nastavlja se i besplatni prijevoz vlakom
primila ga je za jaknu i vukla ga je da joj da dijete. Pri odmjeravanju kazne, sud je uzeo u obzir nekoliko olakotnih okolnostipriznanje krivnje, činjenicu da J. Ž. nije ranije kažnjavan za nasilje u obitelji te njegove osobne i imovinske prilike. Posebno je naglašeno da je okrivljenik trenutačno nezaposlen i lošeg imovnog stanja, zbog čega je oslobođen plaćanja troškova sudskog postupka. Od izvorne kazne od 500 eura oduzet je iznos koji odgovara vremenu provedenom u pritvoru, pa je konačna kazna smanjena na 420,36 eura. Sud je odredio rok od 60 dana za plaćanje kazne nakon što presuda postane pravomoćna.
Sad više i nije bitno kako i zašto, važno je samo da su nepotrebno ugašena dva ljudska života
U četvrtak 9. siječnja na groblju u Draškovcu pokopane su majka i kćer, M. P. (83) i J. B. (55) iz Oporovca. Njihova beživotna tijela pronađena su u hladnoj vodi cirkovljanske šljunčare oko 8 sati ujutro u utorak, 7. siječnja.
su studenti, a već su pokrenuli velike projekte
Pronašao ih je po dolasku na posao djelatnik tamošnjeg poduzeća. Kako je rekao za Međimurske novine, prvo je pomislio da je
radovi održavaju raznolikost znanstvenog sadržaja kojem ste se posvetili te raduje što većina vas danas karijere gradi u rodnom kraju te naše Međimurje znanjem, predanošću i vještinama, istaknuo je župan Matija Posavec
riječ o odbačenim životinjama ili lutkama, a tek kad se približio shvatio je o čemu je riječ i alarmirao je policiju.
O podrobnosti tragedije, policija nije navela ništa konkretno jer ipak je riječ o samoubojstvu.
Jedino se može nagađati na temelju stvari pronađenih na licu mjesta. Kako nam je rečeno, na mjestu tragedije pronađene su
NIJE ŽIVA DOČEKALA PRESUDU
Cirkovljanska šljunčara na kojoj su skončana dva života
ostavljene štaka, upaljena baterija, ostaci tableta i nepopušana kutija cigareta. s obzirom na to da su nesretne žene iz Oporovca, a nikakvo prijevozno
sredstvo nije nađeno, naknadno se doznalo da su u Cirkovljan stigle taksijem, uvečer na blagdan Sveta tri kralja. (vv, foto: mg)
Brutalno pretukao partnericu,
završio
na
Presuda još nije pravomoćna, a okrivljenik i tužiteljstvo imaju pravo žalbe u roku od osam dana od primitka presude. Presuda je objavljena početkom ove godine. (ig)
ljetovanje i druga putovanja, u II. razredu redovnih vlakova na području Hrvatske za sve studente u redovnom statusu.
PODIGNUTA OPTUŽNICA
Firminim novcima kupio
kupaonsku opremu za stan
Od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine nastavlja se provođenje modela besplatnog željezničkog prijevoza za sve redovne studente u Republici Hrvatskoj, državni projekt koji doprinosi povećanju mobilnosti studenata te se nastoji poboljšati životni standard građana i revitalizirati promet putničkih vlakova.
Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 30. prosinca 2024., nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1986.) i jednog trgovačkog društva.
Projekt podrazumijeva neograničena svakodnevna putovanja vlakom od mjesta stanovanja do mjesta studiranja i povremena putovanja, kao što su jednodnevni izleti, odlasci liječniku, na
Redovni studenti koji već imaju pametnu karticu ne trebaju izrađivati novu, već s potvrdom obrazovne ustanove o upisanoj akademskoj godini doći na blagajnu željezničkog kolodvora te uz uplatu od 2,65 eura osigurati besplatan prijevoz vlakom za cijelu 2025. godinu. Prijelazno razdoblje za izradu pametne kartice, odnosno godišnje karte je do 31. siječnja 2025. godine.
višegodišnjoj robiji, a njezinoj kćeri mora isplatiti 10 tisuća eura
Općinski sud u Čakovcu presudio je da G. M. iz Čakovca mora platiti 10.004,66 eura odštete nasljednici svoje bivše partnerice koju je brutalno pretukao u studenom 2018. godine. Pretučena žena nije dočekala presudu jer je u međuvremenu preminula.
među njima pokrenuli i međunarodne projekte.
- Nagrađeni radovi održavaju raznolikost znanstvenog sadržaja kojem ste se posvetili te me iznimno raduje što većina vas danas karijere
Naime, okrivljenog 38-godišnjaka tereti se da je tijekom 2019. u Čakovcu, kao direktor trgovačkog društva, kupio na teret društva keramičke pločice, kupaonsku opremu, elektromaterijal, ogledala,
staklena vrata i staklenu ogradu, vrijednosti ukupno preko 10.600 eura, a potom kupljenu robu nije uporabio za poslovanje društva, već ugradio u svojem stanu. Okrivljenom 38-godišnjaku stavlja se na teret da u knjizi ulaznih računa društva nije proknjižio račune za kupnju robe i usluga te da u 341 putnom nalogu nije upisao svrhu puta niti priložio izvješća s puta i druge vjerodostojne isprave koje bi dokazivale da je putovanje obavljeno. (sh)
gradi u rodnom kraju te naše Međimurje obogaćujete znanjem, predanošću i vještinama, istaknuo je župan Matija Posavec dodavši da su nagradama svojih sveučilišta pokazali koliko znanje
uistinu predstavlja temeljnu vrijednost svakoga društva:Nama koji ulažemo u obrazovanje dokazali ste da se svaki uloženi euro u tom području stostruko vraća. Rektorove nagrade koje ste osvojili također su dokaz da svaki san koji prate upornost i predan rad može postati stvarnost, dodao je župan, uz kojeg je s dobitnicima razgovarala i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah. Međimurska županija i u novu godinu ulazi s nizom potpora građanima, među kojima je najveći broj onih posvećenih obrazovanju djece i mladih.
Užas u obiteljskoj kući
Zaklada
dr. Vinko Žganec
Na javni poziv Međimurske zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec, raspisan u listopadu 2024. godine, pristiglo je 58 prijava. Sukladno odluci Upravnog odbora Zaklade, isplaćene su potpore u visini 6200 eura i to po 500 eura za četiri učenika srednjih škola te po 700 eura za šest redovnih studenata.
Napad se dogodio u noćnim satima 19. / 20. studenoga 2018. u obiteljskoj kući u Čakovcu, otkrivaju detalji presude. G. M., koji ima završena samo četiri razreda osnovne škole, napao je svoju tadašnju partnericu S. M., s kojom je imao zajedničku kćer rođenu 2006. godine. Nakon što ju je bacio s kreveta na pod, nastavio ju je udarati rukama i nogama po glavi i tijelu.
- Dobila sam telefonski poziv od socijalne radnice iz Centra za socijalnu skrb Čakovec da se moja mama nalazi u bolnici radi nasilja i da ju je pretukao G. M. Nakon toga sam bila na razgovoru kod doktora u bolnici i rečeno je da mora ići s rukom na operaciju, da ima lomove rebara, da mora privremeno nositi neki steznjak. Nije ona mogla više niti disati, polomljeni nos je imala, ugrize po licu i rukama, oči sve plave, usnice sve razderane, na glavi doslovno kosu više nije imala i po cijelom tijelu su bile sve ozljede, svjedočila je kći žrtve dodajući da to nije bilo prvi put da joj je mama pretučena.
Tvrdio da je pala pijana
- Prije toga joj je polomio vilicu, bila je isto na operaciji,
ogromnoj operaciji, pa je bila u sigurnoj kući, dodala je kći, opisujući ranije slučajeve nasilja. Za ovaj brutalni napad G. M. je prethodno osuđen u kaznenom postupku na zatvorsku kaznu od 2 godine i 9 mjeseci, koju je Županijski sud u Osijeku nakon žalbe državnog odvjetnika povećao na 3 godine i 3 mjeseca. Okrivljeni se na sudu branio da ništa od navedenog nije istina i da kći preminule žrtve nasilja laže. Tijekom suđenja iznio je svoju verziju događaja, tvrdeći da je po povratku s posla zatekao žrtvu kako pije vino kutlačom iz lonca te da ju je kasnije pronašao na betonu u sobi gdje je spavala. Ustvrdio je da se ozlijedila prilikom pada i negirao bilo kakvu odgovornost za njezine ozljede. U ranijim
podnescima sudu iznosio je i usporedbe s pravosudnim sustavima drugih zemalja, posebno Njemačke, tvrdeći da tamošnji sudovi traže čvršće dokaze. Tijekom cijelog kaznenog postupka ustrajao je u tome da nije kriv za kazneno djelo za koje ga se tereti. Prema nalazu sudskog vještaka, žrtva je pretrpjela višestruke prijelome rebara s obje strane tijela, prijelom kralješka, prijelom palčane kosti te brojne krvne podljeve po cijelom tijelu. Vještak je utvrdio da je žrtva trpjela jake fizičke bolove, strah i trajno smanjenje životne aktivnosti od 20 posto. Presuda je nepravomoćna i objavljena je početkom siječnja ove godine na Općinskom sudu u Čakovcu. (ig)
SVETI MARTIN NA MURI
Sletio u nasip, a auto mu totalno izgorio
U srijedu, 8. siječnja, oko 20:30 sati, na mračnom makadamskom putu između Svetog Martina na Muri i Brezovca dogodila se prometna nesreća koja je mogla imati mnogo ozbiljnije posljedice. U ovoj nezgodi, 19-godišnji vozač osobnog automobila, koji je upravljao vozilom s čakovečkim registarskim oznakama, doživio je lakše ozljede.
Naime, mladi vozač nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima ceste i vidljivosti, što je rezultiralo gubitkom kontrole nad vozilom na ravnom dijelu ceste. U zanošenju je automobil izletio izvan kolnika
Auto je uz nasip totalno izgorio
i udario u travnati nasip. Silina udara bila je toliko velika da je došlo do prevrtanja automobila na krov, a nakon toga i do požara. Srećom, članovi lokalnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva brzo su stigli na mjesto događaja i ugasili vatru, no automobil je potpuno izgorio.
Ozlijeđeni vozač prevezen je hitnom medicinskom pomoći u čakovečku bolnicu, gdje su mu utvrđene lakše ozljede. Nakon pružene medicinske pomoći, pušten je na kućnu njegu. Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 19-godišnjak je prekršajno sankcioniran. (sh)
Vlasnikov automobil koji konobaricama koristi za prijevoz također je razbijenog stakla
20-godišnjakinja nam pokazuje suzavac od kojeg se više ne odvaja ni na poslu, niti u slobodno vrijeme
dva
Vlasnica kuće u kojoj je lokal u brezju koja živi iznad lokala, ne samo da se nasmrt prestrašila kad je 67-godišnjak razbijao stakla u gluho doba noći, već i ne može prežaliti stakla koja su posebno naručena s naročitim ukrasima
Snubio mlade konobarice za seksualne usluge
Iako se cijela se stvar s ovim impulzivnim gostom razvija i razvlači kroz više godina, kulminiralo je u sitne sate u noći na početak blagdana Sveta tri kralja.
Uvod u kulminaciju započeo je 15. prosinca kad je mlada konobarica pozvala policiju u pomoć. Naime, u Brezju u kafiću u kojem radi odbila je pohotnog 67-godišnjaka, koji ju je nagovarao na seksualni odnos s njim uz naknadu od 100 eura.
Ovo nije bilo prvi put da je ova 20-godišnjakinja, inače domaća cura, dobila gnjusnu ponudu od njega, prvi put se to dogodilo još prije jedno dva mjeseca kada je počela raditi. Tada je bila šokirana nastupom, ali nije to uzimala previše ozbiljno, odbila ga je uz riječi „pa što si ti zamišljaš, tko sam ja?“.
No ovaj drugi put je u odbijanju bila odrješitija, ali to je njemu ustvari djelovalo nadražujuće, pa je i on bio nabrijaniji te ju je počeo dodatno vrijeđati i krenuti za njom iza šanka. - Rekla sam mu da se makne, da nema tu kaj tražiti kraj mene. Nek ide s one strane šanka, rekla nam je 20-godišnjakinja, ali on je samo nastavio za mnom i sipao gnjusobe.
Objekt nije bio prazan, bili su tu i drugi gosti, ali ga poznaju kao „on ti je takav“ tip, pa nisu vidjeli potrebu reagirali. No, reagirao je njezin dečko, koji je također u tom trenutku bio u kafiću. No očito je reagirao preblago. Doslovno ga je, miroljubiv kakav je, i on zamolio nek se makne od iza šanka i da nek ju pusti na miru.
Nakon što su odbile njegove nametljive nasrtaje, krenuo je u pohode na sva tri kafića u kojima rade, u Zebancu, Vučetincu i Brezju, razbijao stakla na objektima i automobile, a kasnije i bježao policiji
Staklari jedino imaju nekakvu koristi od ove situacije
Na to se razjareni 67-godišnjak okrenuo prema njemu i udario ga rukom u glavu tako silno da je mladić zateturao. Nakon toga, iznenada, razularenom gostu došao je trenutak lucidnosti pa se ispričavao mladiću, dizao ga s poda, turao mu ruku. Konobarica je svejedno pozvala policiju i napravljen je zapisnik, a protiv ovog
raskalašenog harambaše podnesena je tek prekršajna prijava za narušavanje reda. Jer što zbog srama, odgoja, a što zbog nekakvog osjećaja humanosti prema zagorjelom gostu, 20-godišnjakinja policiji nije spomenula njegovo nametljivo ponašanje i nutkanje novca. Ali je kasnije kupila „suzavac“ u spreju od kojeg se sad ne odvaja.
Slab je na mlade konobarice
Vlasnici ugostiteljskog objekta, tj. firme koja drži tri ugostiteljska objekata, upozorili su svoje osoblje na nametljivog gospodina i uputili ih nek mu ne posluže piće i otpravljaju ga kao nedobrodošlog. Njihovi ugostiteljski objekti nisu daleko udaljeni, svega 3 do 10 kilometara jedan od drugog, a nalaze u Zebancu, Vučetincu i Brezju. Zaposleno osoblje cirkulira između objekata prema potrebi.
Iako je “zabrana” točenja izdana tek nakon tog incidenta, većina osoblja već je imala priliku upoznati se s manirima napaljenog gospodina. Naime, takvu je ponudu od njega dobila i druga zaposlenica, njihova 24-godišnja kolegica. Rekla nam je kako je i njoj nutkao 100 eura za seks, pokušavajući je nagovoriti na razne vrste, pa do toga da bi barem mu napravila samo ovo ili samo ono. - Tip nije ugodan, sav je nekakav nabrijan. I onda maše s tih 100 eura, pa ih malo gurka na šanku prema meni, pa ih povlači, izgleda nakaradno i odvratno traži seks. No nisam ga smatrala toliko fizički opasnim, pa nisam prijavljivala, kaže nam ona. Njegovo groteskno udvaranje uz 100 eura morala je odbijati još jedna njihova dvadesetogodišnja kolegica koja sada radi s njima. Ali i konobaricama koje su radile prije njih nutkao je novac u zamjenu za seks, jer cure među sobom pričaju, a prije njih ih je najmanje pet također tako prolazilo kod ovog neuspješnog šarmera.
Jezivi čestitar
Iako su mu jasno rekli da je nepoželjan, briježni baja je i dalje nastavio obilaziti lokale unatoč odbijenicama za piće. Uglavnom bi otišao bez riječi i tako kružio oko kafića. No u Zebancu je naletio na vlasnika, koji je s njim napravio nešto ozbiljni razgovor te je mislio kako ga je uvjerio da više ne posjećuje njihove kafiće i ne uznemirava njegovo osoblje.
- Tip nije ugodan, sav je nekakav nabrijan. I onda maše s tih 100 eura, pa ih malo gurka na šanku prema meni, pa ih povlači, izgleda nakaradno i odvratnim primjedbama traži seks
- No dobro, ako sam nepoželjan neću više dolaziti, rekao mi je tada i mislio sam da smo napokon odahnuli, rekao nam je vlasnik.
I stvarno je mir potrajao, no samo koji tjedan. Očito je samo kuhao u sebi te su ga u noći s nedjelje na ponedjeljak, na sam početak blagdana Sveta tri kralja, ponjeli blagdanski osjećaji pa je i on pošao u svoje “čestitarske pohode”, pohode koji su onkraj pameti. Najprije je oko 00:20 napao objekt u Zebancu. Očito se već prije šuljao oko njega, jer je pričekao da svi gosti odu i da konobarica spusti zastore.
„USLUGOM“ razbio
kafića i dva automobila
...Nastavak na str.
Stakla na kafiću u Zebancu prva su bila polomljena. Veće rupe zakrpali su kartonom, jer se staklare još čeka
GLOBALNO I LOKALNO Kajkavski kao svjetski jezik
Upravo ovih dana, 12. siječnja 2015. godine, kajkavski je književni jezik prije deset godina dobio međunarodno priznanje i status kao jedan od svjetskih jezika te svoj ISO kod 639-3 Kjv odnosno takozvani SIL kod za označavanje jezika, prema nazivu organizacije, što je američka kratica od Summer Institute of Linguistics. Zasluga je to Maria Jembriha koji je završio studij informatike u Austriji i radi negdje u Europi i dio je udruge građana Kajkavska renesansa iz Čakovca. Tako je Međimurje nakon prve knjige na kajkavskom književnom jeziku, Pergošićevog „Decretuma”, tiskane u Nedelišću 1574. godine u vrijeme grofa Jurja IV. Zrinskog, postalo svojevrsni dom kajkavskog književnog jezika kao jednog od svjetskih jezika i to nakon 450 godina. To znači da sad slavimo deset godina od svjetskog priznanja kajkavskog književnog jezika, na kojemu će mladi jednog dana moći napisati i kajkavsku Wikipediju, a prije to nije bilo moguće. Odnosno, moći će međimursku popevku, koja je također zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro svijeta pod zaštitom UNESCA, tiskati na kajkavskom bilo gdje u svijetu i da je ne treba prevoditi, već se treba ponositi njome. Naime, kajkavskim književnim jezikom govorilo se i pisalo od sredine šesnaestog do sredine devetnaestog stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj, kad ga je zamijenio štokavski zbog ondašnje jezične Gajeve reforme. Današnji građani Hrvatske koji govore kajkavski, a to su prvenstveno stanovnici Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i šire Zagrebačke županije, moderni su baštinici kajkavskog književnog jezika kao svojeg materinjeg jezika. Ne samo to, malo je poznato da mi imamo dva kajkavska međunarodno priznata jezika. To je dakako
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRAD ČAKOVEC
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
kajkavski književni jezik u Hrvatskoj, ali i gradišćanskohrvatski kajkavski jezik koji je priznat kao poseban kajkavski jezik sa sjedištem u Gradišću u Austriji, Mađarskoj i dijelu Slovačke, na prostorima gdje žive govornici kajkavskog. Taj se gradišćanskohrvatski kajkavski jezik dosta razlikuje od našeg kajkavskog u Hrvatskoj i zapravo već je za nas dosta nerazumljiv zbog stoljeća doticaja s drugim narodima. Prema lingvistima, za jezik su potrebni autohtoni govornici, ali i topos, ekosistem gdje se on govori i gdje se on čuva. Sve dok je i zadnji autohtoni govornik gradišćanskohrvatskog jezika u Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji živ, jezik će podsjećati da su tu od najstarijih vremena nekad živjeli kajkavci. Kad jednog dana Institut za jezik u Zagrebu, uz davni poticaj Miroslava Krleže i suradnika, završi tisak svih tomova Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika, to će biti završetak jednog višestoljetnog sna. Do sada je objavljeno 15 svezaka (na engleskom Kajkavian Literary Language) od međunarodng priznanja 12. siječnja 2015. godine. Kajkavci se dakle mogu pohvaliti da govore jezikom koji ne govori nitko drugi u svijetu, to je njihovo autohtono nematerijalno bogatstvo kao i međimurska popevka, ravnopravno svim drugim svjetskim jezicima, a ne samo „narječje” i „maternji jezik”, koje se danas debelo zapostavlja u školama, što je veliki krimen svih na vlasti.
Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 372-09/24-01/5, Urbroj: 2109-2-01-01-25-02 od dana 02.01.2025. i Zaključka Klasa: 372-09/24-01/6, Urbroj: 2109-2-01-01-25-01 od dana 02.01.2025. objavljuje se
JAVNI NATJEČAJ ZA
DODJELU GRADSKOG
PROSTORA NA KORIŠTENJE
UDRUGAMA I JAVNI NATJEČAJ ZA
ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA
1.Raspisuje se javni natječaj za dodjelu gradskog prostora na korištenje udrugama za prostor na adresi Strossmayerova 9, 40 000 Čakovec, površine 13,36 m². Početni iznos mjesečne naknade za korištenje prostora iznosi 26,72 EUR (dvadesetšest eura i sedamdesetdva centa) uvećano za iznos PDV-a.
2. Raspisuje se javni natječaj za zakup poslovnog prostor na adresi Strossmayerova 9, 40 000 Čakovec, površine 10,84 m². Početni iznos mjesečne zakupnine za prostora iznosi 40,00 EUR (četrdeset eura) uvećano za iznos PDV-a. Puni tekst javnih natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Gradonačelnica
Novi metri ulice s pješačko-biciklis�čkom stazom i parkiralištem
ČAKOVEČKA TVRTKA za čakovečke ceste
1,5 milijuna eura za održavanje prometnica u 2025. godini
Posao se odnosi na radove redovitog održavanja prometnih površina, bankina, sustava odvodnje, košnje, održavanje prometne signalizacije i opreme, cestovnih naprava i uređaja, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste te zimska služba
Piše: Vlasta Vugrinec
Posao redovnog i izvanrednog održavanja te zaštita nerazvrstanih cesta na području Grada Čakovca ovih je dana, potpisom okvirnog sporazuma, povjeren poduzeću Tegra d.o.o. Čakovec. Riječ je o četverogodišnjem razdoblju od 2025. do 2028. godine s time da je planirana vrijednost radova 5.604.632,98 eura.
Isto tako, potpisan je i godišnji ugovor između Grada Čakovca i Tegra o istom poslu, ali za razdoblje od 1. 1. 2025. do 31. 12. 2025.godine, vrijedan 1.401.158, 28 eura
Neke prometnice traže kompletnu rekonstrukciju
Tom je prigodom čakovečka gradonačelnica Ljer-
DOGRADNJA
ka Cividini ponovila kako je 2012. godine Grad Čakovec preuzeo održavanje ceste od Županijske uprave za ceste, čime je dobio još dodatnih 70 kilometara cesta.
- Preko javnog natječaja za izvođača je izabrana čakovečka Tegra d.o.o., a ukupna je vrijednost četverogodišnjeg Okvirnog sporazuma 5.604.632,98 eura. Ugovor za ovu godinu iznosi 1.401.158,28 eura. Sam posao se odnosi na radove redovitog održavanja prometnih površina, održavanje bankina, sustava odvodnje, košnje, održavanje prometne signalizacije i opreme, održavanje cestovnih naprava i uređaja, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata te zimska služba. Drago mi je što je posao ponovno
Ulice Marije Zidarić
dobilo lokalno, čakovečko poduzeće, koje je na ovaj način osiguralo poslove u kraju gdje im je sjedište, a i velik broj njihovih zaposlenika je s našeg područja.
Nažalost, neke naše prometnice jako su oštećene, pa će biti potrebna i kompletna rekonstrukcija, što znači, bude li potrebno, da ćemo osigurati i dodatna sredstva za te zahvate, kazala je gradonačelnica Cividini.
Radnici ne žele na “teren”
Predsjednik Uprave tvrtke Tegra d.o.o. Ivan Kolarić, istaknuo je kako je riječ o speci�ičnom poslu gdje je potrebno imati ljude i radnu snagu na licu mjesta i na dnevnoj bazi. - Ovakva vrsta posla koja nam se nalazi praktično u „dvorištu“, čuva i
Ulica se produžila za novih 300 metara
U sklopu izgradnje, rekonstrukcije i sanacije prometne infrastrukture na području Grada Čakovca, završena je 2. faza radova na izgradnji dijela Ulice Marije Zidarić.
Sam projekt obuhvatio je izgradnju oko 300 metara nove prometnice širine 6 metara te izgradnju pješačkih i biciklističkih staza uz lijevi rub prometnice širine 3 metra i desni rub prometnice širine metar i pol. U ovoj fazi uređena su i uzdužna parkirališta širine
2,5 metra i zelene površine te je izgrađena i u funkciju stavljena javna rasvjeta. Projekt obuhvaća i izgradnju odvojaka s pripadajućim pješačkim stazama uz lijevi i desni rub prometnice. Ugovorna vrijednost projekta izgradnje Ulice Marije Zidarić iznosi oko 300 tisuća eura. Uz spomenuti, u tijeku su i projekti izgradnje prometnice i pješačke staze u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Mihovljanu te rekonstrukcija raskrižja u kružno raskrižje Ulice Tome Masaryka s
Ulicom Ivana Mažuranića u Čakovcu. Novo stanje privremene regulacije prometa na ovom raskrižju se primjenjuje u trajanju radova druge faze rekonstrukcije raskrižja. Tu je i projekt rekonstrukcije nerazvrstanih cesta i dogradnja pješačkih staza u naselju Ivanovec, Čakovečka ulica i Ulica Gornji Vidovec, kao i završetak izgradnje gradske prometnice u Ulici Putjane u Čakovcu, od raskrižja s Kalničkom ulicom do raskrižja s Travničkom ulicom. (vv)
samu tvrtku jer zahvaljujući takvim poslovima, Tegra je uspjela sačuvati svoju operativnu sposobnost i broj zaposlenih koji se kreće između 150 i 170.
U nastavku je naveo sve probleme s kojima se građevina danas suočava. Uz cijene sirovina koje rastu gotovo na dnevnoj bazi te rezervnih dijelova za vozila i mehanizaciju na koje se mora čekati danima pa i tjednima, velik su problem i djelatnici.
- U današnje vrijeme u građevini dostižemo standard koji je gotovo na nekakvom vrhuncu. Govorim to iz razloga što u tvrtki postoje dva sindikata i već nekoliko godina unatrag postavlja se pitanje s njihove strane zašto se uopće radi subotom ili nedjeljom te traže da maksimalni broj radnih sati bude 50 tjedno. Mi pokušavamo na obostranu korist stvoriti uvjete rada i dati plaću kojom će radnici biti zadovoljni i ostati raditi u Tegri.
To su najveći izazovi s kojima se borimo i nastojimo zadržati dobru i kvalitetnu radnu snagu, a posebno mlade ljude, kazao je među ostalim Kolarić prilikom potpisivanja ugovora. Naime, radnici ne žele ići na teren, žele se s posla vratiti doma, svojim obiteljima. Shodno tome, tvrtka, koliko god to može, za radove izvan Čakovca i Međimurja uzima podizvođače.
Sve to skupa, dužim periodom trajanja radova, pa čak i kašnjenjem, revoltira građane koje se i ovom prilikom moli za razumijevanje.
Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica
Ivan Kolarić, direktor Tegre d.o.o. Čakovec
UZ SPOMENDAN 9. SIJEČNJA I OSLOBOĐENJE MEĐIMURJA 1918. GODINE
Značaj i uloga dr. Ivana Novaka i utrka s vremenom u prosincu 1918.
Odmah po vojnom oslobođenju od 24. prosinca 1918. godine, na sastanku održanom 27. prosinca 1918. godine u Čakovcu, dr. Ivan Novak je kao predsjednik zajedno s članovima Narodnog vijeća za Međimurje donio dalekosežne odluke kako bi učvrstio hrvatsku vlast u Međimurju
Piše: Josip Šimunko
Nakon pobune i neuspjele međimurske revolucije od 2. studenoga 1918. godine, Mađari reagiraju represijom, a 6. studenoga proglašen je u Međimurju prijeki sud „Štatarium“.
Postavlja se pitanje zbog čega Mađari proglašavaju prijeki sud baš 6. studenoga, iako je već 5. studenoga došlo do smirivanja u Međimurju. Kako se čini, Mađari su donijeli odluku o prijekom sudu za Međimurje 6. studenog znajući ili nagovješćujući da je Drava demarkacijska linija, vjerujući da će u Međimurju i dalje vladati.
Kad je službeno demarkacijska linija određena na Dravi, dr. Ivan Novak i Narodno vijeće Države SHS traži potom od savezničkog zapovjedništva u Solunu da Međimurje zaposjednu francuske trupe, no i tu je odbijen te shvaća da se mora osloniti na vlastite snage.
Strateška politička ideja dr. Ivana Novaka: Međimurje će osloboditi „dobrovoljci“
Znajući da je vrijeme za oslobođenje Međimurja ističe i koristeći vakuum dok još srpska vojska ne zapovijeda hrvatskim snagama, dr. Ivan Novak donosi stratešku odluku i ideju koja nailazi na opće prihvaćanje, ali na način „dobrovoljaca“.
Ponovno se po tko zna koji put, krajem studenog 1918. godine obraća hrvatskom vojnom vodstvu s molbom da se oslobodi Međimurje, konkretno, majoru Josipu Špoljaru, koji je tada bio zamjenik zapovjednika glavnog stožera vojske Narodnog vijeća.
Major Špoljar uskoro u Karlovcu priprema odred vojske koja će poći u Varaždin. Na zamolbu majora Špoljara zapovjedništvo hrvatske vojske koja će oslobađati Međimurje preuzeo je potpukovnik Slavko Kvaternik. On je svoj glavni stožer smjestio u Varaždinu već 2. prosinca. Šestog prosinca u Varaždin dolazi potpukovnik Dragutin Perko kojeg je Narodno vijeće imenovalo „zapovjednikom mjesta“.
Jezgru oslobodilačke vojske u Varaždinu činila su dva karlovačka bataljuna. Zapovjednici bataljuna bili su Tartaglia i major Josip Špoljar. Zajedničko zapovjedništvo nad oba bataljuna imao je major Mirko Pogledić. Osim toga, iz Karlovca su u borbu pošli i pitomci kadetske škole i hrvatski sveučilištarci. Bili su pod zapovjedništvom satnika Šege, satnika Izera i natporučnika Krpana. Osim Karlovca, i u drugim gradovima organizirala se vojska za oslobađanje Međimurja. U Zagrebu je odvjetnik dr. Lav Mazzura organizirao Dobrovoljačku sokolsku legiju pod zapovjedništvom poručnika fregate Roberta Antića. Nju su činili hrvatski mornari bivše austro-ugarske ratne mornarice, točnije 129 hrvatskih mornara pod vodstvom Ivana Tkalčevića.
U Varaždinu su reorganizirane i pojačane snage koje su izvršile neuspjeli napad 13. i 14. studenog. Satnik Stjepan Sertić pojačao je svoj domobranski bataljun i pretvorio ga u Varaždinski bataljun. Međimurska satnija pod zapovjedništvom natporučnika Franje Glogovca pojačavana je tijekom mjeseca studenog i prosinca dobrovoljcima koji su pobjegli iz Međimurja. Osim toga, u Varaždinu je stvorena i konjica, od vojnika bivše 10. husarske domobranske pukovnije sastavljena su dva konjička eskadrona pod zapovjedništvom majora Mihajla Georgijevića i satnika Matije Čanića. Major Ivo Henneberg doveo je u pomoć Sisački bataljun. Na vrijeme za sudjelovanje u akciji stigao je i satnik Radoslav Rački koji je u Novoj Gradiški sastavio Novogradiški bataljun jačine 750 vojnika i 20. prosinca krenuo u borbu za oslobođenje Međimurja. Od slovenskih vojnika sastavljene su dvije satnije pod zapovjedništvom satnika Rakuše i satnika Dekleva. Osim tih snaga, prikupljene su i dvije bitnice poljskog topništva i dvije bitnice teškog topništva, jedan oklopni automobil, 11 kamiona i druge pomoćne snage.
Seljaci iz Hrženice organizirali prijelaz preko Drave
Dva tjedna prije početka napada na Međimurje znalo se da vojska neće dobiti
Dr. Ivan Novak rođen je 22. svibnja 1884. u Macincu, a umro je 20. veljače 1934. u Čakovcu
pionirske trupe. Zbog toga je stvoreno improvizirano pionirsko odjeljenje od 30 seljaka iz Hrženice i okolice koje je pripremalo čamce za prijevoz vojske i topništva preko Drave. Prema Dragutinu Feletaru, u Hrženici su seljaci pripremili dvadeset većih čamaca za prijevoz vojske i nekoliko splavi za topništvo. Desant preko velike rijeke najrizičnija je operacija, a važnu ulogu odigrali su i mlinari i ribiči, starosjedioci Drave s obje strane rijeke kao vrsni poznavatelji Drave. Ukupna snaga kojom su raspolagali osloboditelji Međimurja bila je: jedna pješadijska brigada sa 7 bataljuna, 52 mitraljeza, dva eskadrona konjice, dvije baterije poljskog topništva i dvije baterije teškog topništva s ukupno 24 topa i pomoćne trupe. Vojni pohod planiran je na dvije fronte: južna fronta od Varaždina do Hrženice kojom se kretala glavnina snaga, jačine pet bataljuna pod zapovjedništvom Dragutina
Perka, i zapadna fronta, koja ulazi u Međimurje iz Štajerske pod zapovjedništvom majora Ive Hannenberga i kapetana Eerminija Jurišića. Glavna kolona južne fronte, kojom zapovijeda potpukovnik Perko i satnik Sertić, prelazi preko dravskog mosta kod Varaždina u šest sati ujutro 24. prosinca, snage tri bataljuna. Istovremeno se kod Hrženice prebacuju preko Drave dva bataljuna pod vodstvom majora Pogledića uz pomoć domaćih ribara i mlinara s dvadesetak čamaca i splavi, kao i topništvo i konjicu. Prebacivanje vojske u dvadesetak velikih čamaca organizirao je kapetan Marković. Brzo je oslobođen Prelog, kreće se prema Donjem Kraljevcu s ciljem presijecanja pruge i zauzimanja mosta na rijeci Muri kod Letenja, što je ostvareno do podneva. Mađari se povlače prema Muri kod Kotoribe, u Goričanu i u Murskom Središću. Do okršaja dolazi u Donjem Kraljevcu, poginula su tri ma-
đarska vojnika (Volja naroda, 1. siječnja 1919.), Manji dio mađarskih snaga ostao je u Čakovcu, Zapovjednik akcije Perko pozivana predaju majora Karolyja Gyorya koji predaje Čakovec, riječima: „Javljam pokorno da Vam predajem grad Čakovec.“ (Međimurske novine, 5. siječnja 1919.). Do 13 sati zaposjednut je i željeznički most kod Kotoribe te skele kod Kakinje i Kotoribe. Cijela akcija trajala je samo sedam sati, od šest do trinaest sati 24. prosinca 1918. Vojskovođa i generalštabni potpukovnik Slavko Kvaternik nakon uspješne akcije predaje potpukovniku Dragutinu Perku svu vojnu i civilnu vlast u Međimurju već 26. prosinca 1918. godine. Tek mirovnim ugovorom potpisanim u Trianonu 4. lipnja 1920. godine Mađari su se uz protest morali odreći Međimurja, što je bio trenutak i povod da Ivan Novak ode u odvjetnike, odnosno javne bilježnike jer je bitka za Međimurje bila dobivena.
Velika narodna skupština 9. siječnja 1919.
Odmah po vojnom oslobođenju od 24. prosinca 1918. godine, na sastanku održanom 27. prosinca 1918. godine u Čakovcu, dr. Ivan Novak je kao predsjednik zajedno s članovima Narodnog vijeća za Međimurje donio dalekosežne odluke kako bi učvrstio hrvatsku vlast u Međimurju. Svi mađarski činovnici, oni koji su se isticali u mađarizaciji, koji nisu znali hrvatski jezik i koji su terorizirali i maltretirali narod, smjesta su bili otpušteni iz službe. Redom su potom održavane narodne skupštine po mjestima Međimurja. Na svetoj misi i Velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. godine okupilo se više od 10.000 ljudi. Bilo je izrazito hladno, no ljudi su na razne načine došli iz svih krajeva Međimurja zbog važnosti događaja. Najprije je glasoviti mješoviti zbor iz Macinca pod vodstvom župnika Ignacije Lipnjaka i pratnju na harmoniju Vinka Žganca otpjevao „Te Deum“, a potom i hrvatsku himnu. Skupštinu je otvorio o. Kapistran Geci, po svemu sudeći pisac Rezolucije. On je za predsjednika skupštine predložio župnika Andriju Fišera, a za zapisničare župnika Jurja Lajtmana i profesora Pavla Lesjaka. Govorili su: dr. Ivan Novak, Vinko Žganec, seljak Stanko Štefok, Franjo Glogovec i dr. Stjepan Vidušić. Sudionici skupštine potom su jednoglasno i oduševljeno prihvatili Rezoluciju u kojoj se uz ostalo kaže: „Zato danas Hrvati iz cieloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj občoj skupštini, održanoj 9. siečnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosviestno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od madžarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.” Kao kraljevski povjerenik za Međimurje dr. Ivan Novak se sve teže nosi s prosvjedima protiv nove vlasti u Beogradu i sebe osobno i nezadovoljstvom naroda. Već početkom 1920. godine napušta mjesto kraljevskog povjerenika.
GRAD MURSKO
SREDIŠĆE
planira još jedan dom za starije
U Hlapičini novi dom za starije sugrađane
Na području Grada Mursko Središće djeluju dva privatna doma za starije i nemoćne osobe, međutim oni ne zadovoljavaju potrebe za smještajem starijih osoba. Zbog blizine granice, otprilike polovicu korisnika domova čine susjedi Slovenci, kojima je ovdje smještaj povoljniji. S druge strane, to otežava smještaj domicilnom stanovništvu iz cjenovnih razloga i ograničenog broja mjesta u domovima. Jednoglasnom odlukom Gradskog vijeća na 27. sjednici Gradskog vijeća, usvojena je odluka o kupnji zemljišta u k.o. Hlapičina, čime je osigurano zemljište za izgradnju doma za starije i nemoćne osobe, veličine 5000 četvornih metara.
Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe je uvrštena u Strateški razvojni plan Grada Mursko Središće. Za �inanciranje gradnje do-
ma, Grad planira koristiti sredstva iz EU fondova, uz moguću podršku državnog proračuna. - Ovakav pristup omogućit će realizaciju projekta uz minimalno opterećenje gradskog proračuna, kaže gradonačelnik Srpak. Nastavlja: - Kako bi se osigurala što veća spremnost za prijavu na dostupna sredstva �inanciranja, Grad će naručiti idejno rješenje za izgradnju doma. Time će se ne samo unaprijediti proces prijave projekta, već će se i stvoriti preduvjeti za brzu i e�ikasnu implementaciju same gradnje, čim se otvore mogućnosti �inanciranja.
Dodaje: - Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe nije samo infrastrukturni projekt, već je to i projekt za stvaranje sigurnog i dostojanstvenog okruženja za sve svoje sugrađane, posebice one u najosjetljivijoj životnoj dobi. (BMO)
SUSRET PODUZETNIKA Grada M. Središće
U tvrtki Quadro u Križovcu
Nakon što su tradicionalni susreti poduzetnika organizirani u tvrtkama Sobočan, Neores i STS Tech, ove godine, u petak 24. siječnja, domaćin susreta bit će tvrtka Quadro u Križovcu.
Cilj susreta je kroz formalni dio programa, ali i kasnije druženje, razmjena iskustva i znanja na korist svih uključenih.
Na inicijativu Grada Mursko Središće na Susret
poduzetnika pozivaju se i vodeće osobe iz ministarstva, HZZO-a, raznih razvojnih agencija i svi ostali akteri koji mogu svojim informacijama pomoći poduzetnicima u razvoju svojih tvrtki. Grad poziva sve poduzetnike, obrtnike i zainteresirane da se odazovu na događaj kako bi se nastavila kvalitetna razmjena iskustva i znanja na korist razvoja Grada. (BMO)
ZADNJE ISPLATE iz proračuna M. Središće Podebljali račune udruga
Pred sam kraj kalendarske godine iz gradskog proračuna Grada Mursko Središće udrugama su na njihove račune poslali uplate za njihove projekte i djelovanje. Športskom ribolovnom društvu Verk iz Križovca odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 100 eura. Sportskoj rekreaciji Sport za sve Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 500 eura. Trkaćem klubu Rudar Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 900 eura. Atletski klub Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 1500 eura. Udrugi mažoretkinja Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 700 eura. Odbojkaškom klubu Plavi Peklenica odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 2000 eura. Nogometnom klubu Hajduk Štrukovec odobrena
je isplata kapitalne donacije u iznosu od 2000 eura.
Odobrena je i isplata novčanih sredstava u iznosu od 300 eura dnevnom boravku „Antun Bogdan“ Čakovec povodom božićno-novogodišnjih blagdana.
Tvrtki Civil consult j.d.o.o. iz Čakovca za dodatno projektiranje potpornog zida na Sportskom parku odobren je iznos od 2875,00 eura, ali i povećanje ugovorne cijene projektiranja Sportskog parka zbog naknadno utvrđenih dodatno potrebnih aktivnosti u iznosu od 2295,68 eura. Ustanovi za obrazovanje odraslih DEFENSOR – prihvaćena je ponuda za izvršenje poslova i zadaća iz područja civilne zaštite, gospodarenje otpadom, zaštite od požara i djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu u mjesečnom iznosu od 190 eura s uključenim PDV-om. (BMO)
Sprema se velika sanacija
i modernizacija
- Slovenci već mjesecima saniraju most prije glavnog mosta na Muri. Onoga koji premošćuje stari rukavac Mure
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Most na Muri u centru
Murskog Središća izgrađen je prije 55 godina i sada već zahtijeva ozbiljnu sanaciju i modernizaciju. U vrijeme kada je građen cestovni promet ni izbliza nije bio tako opterećen kao danas. Osim toga, nakon velike poplave s rekordnim vodostajem most je izdržao nalet ogromnih bujica vode prilikom pojačavanja nosača na desnoj obali Mure na početku mosta, a prilikom sanacije otvorile su se i dvije velike rupe na pješačkom prijelazu mosta. Sve su to znakovi da most treba sanaciju. Za novogodišnjeg prijema za novinare gradonačelnik Dražen Srpak kazao da se priprema velika sanacija mosta, ali… Radi se o mostu koji je dio državne ceste i pod ingerencijom dviju država, Hrvatske i Slovenije, a odgovore na pitanje kad će sanacija mosta potražili samo u resornom ministarstvu prometa.
Projekt gotov
Dok čekamo službeni odgovor, jer naš upit je “u obra-
di”, neslužbeno smo doznali da je projekt sanacije izrađen i da su ga izradili slovenski projektanti. Napomenimo, most je izgrađen u vrijeme kada su Slovenija i Hrvatska bile u zajedničkoj državi pa je gradnja mosta preko Mure bilo unutarnje, a ne kao sada vanjsko, političko pitanje za obje strane.
Slovenci već mjesecima saniraju most koji premošćuje stari rukavac Mure, a koji je koristan preuzimanje vode iz glavnog korita u situacijama velikog vodostaja.
Do Lendave preko Svetog
Martina na Muri
Slovenci su uredili pomoćni, montažni most, preko kojega se odvija promet jednom trakom naizmjenično uz pomoć semafora iz pravca Murskog Središća prema Lendavi i obrnuto.
Kako će to izgledati kad se bude sanirao most preko glavnog toka rijeke Mure, vidjet ćemo. Nije isključeno da taj pravac bude i određeno vrijeme zatvoren, a promet
prema Sloveniji i Mađarskoj preusmjeren na obilazne pravce preko mosta u Svetom Martinu na Muri ili preko Goričana.
Mursko Središće već godinama iščekuje gradnju obilaznice i još jednog mosta na Muri, kako bi se tim projektom riješila dva problema, jedan su gužve i teški teretni promet kroz Mursko Središće i sva naselja tom cestom do Čakovca, a najgora situacija i najveći prometni čep je u Šenkovcu. Nažalost dosadašnji načelnici Šenkovca i gradonačelnici Čakovca nisu se angažirali na rješavanju tog problema, s kojima žive njihovi građani uz tu državnu cestu. Istina da je državna cesta nakon izgradnje pješačko-biciklističkih staza sigurnija, ali promet nije ubrzan jer po istoj cesti prometuju i kamioni i traktori zbog čega se nerijetko vozi u kolonama.
A što je sa zaobilaznicom i novim mostom?
Zaobilaznica Mursko Središće bi u produžetku do
Dražen Srpak, gradonačelnik grada Mursko Središće
spoja na sjevernu obilaznicu Čakovca cijelo Gornje Međimurje približila ulasku na autocestu prema Zagrebu. A gradnjom još jednog mosta na Muri, spojile bi se slovenska i hrvatska autocesta.
Stvari su pokrenute s mrtve točke tako da je Ministarstvo mora prometa i infrastrukture raspisalo javnu nabavu za studiju utjecaja na okoliš i idejno rješenje, a studija izvodljivost je izrađena već ranije. Ova rješenja obuhvaćaju dionicu od Inine pumpe na ulazu u Mursko Središće oko zone Brezje prema Hrastniki na cestu za Peklenici, u ukupnoj dužini do 2,5 kilometara.
Tu se predviđa budući rotor i nastavak obilaznice prema Muri i novom mostu preko Mure radi povezivanja sa Slovenijom. Ali i taj most je u rukama dviju država i usklađivanja međusobnih interesa.
Dražen Srpak, gradonačelnik Murskoga Središća, tvrdi da podršku susjedne Lendave imamo.
MOST NA MURI u Murskom Središću
Slovenci već mjesecima saniraju most koji premošćuje stari rukavac Mure, a koji se nalazi ispred mosta na Muri
Nema života ako nema djece
Za prvo dijete Općina Štrigova dodijelila je novčani iznos od 400 eura, za drugo dijete 670 eura, a za treće i svako iduće 1000 eura
Piše: Sanja Heric
Zvuk dječjeg smijeha i plača prolomio se Domom kulture u Štrigovi gdje je za blagdan Sveta tri kralja održan Božićno-novogodišnji koncert koji je bio posvećen darivanju djece rođene u 2024. godini.
17 novčanih potpora za novopečene roditelje
Načelnik Stanislav Rebernik održao je ceremoniju podjele plišanih igračaka za novorođenčad, čime je dodatno naglasio važnost zajedništva i brige za najmlađe članove društva. Za prvo dijete Općina Štrigova dodijelila je novčani iznos od 400 eura, za drugo dijete 670 eura, a za treće i svako iduće 1000 eura.
Potpora je dodijeljena za ukupno 17 djece rođene u 2024. godini. To su: Iva
Stojko, Zrinka Sever Žvorc, Hana Tkalčec, Adam Franjo Hergotić, Teo Kovačić, Pavel Žižek, Toma Munđar, Adam Rojko, Ela Jambrović, Maša Balenta, Marcelo Komar, Dustin Fic, Elias Tigeli, Mila Kurspahić, Borna Rainer i Fran Markuš.
- Nema života ako nema djece. Zato smo itekako radosni za svako dijete koje se rodi u našoj prekrasnoj Štrigovi. Prošle godine rodilo se 17 djece i moram reći da to broj na koji možemo biti zadovoljni, istaknuo je načelnik Rebernik i dodao da kao općina su�inanciraju 70 posto ekonomske cijene vrtića i jaslica.
- Ono što vas najviše zanima jest sigurno naš budući vrtić. Prošli smo na natječaju, izrađuje su projektna dokumentacija, tijekom trećeg mjeseca raspisat će se natječaj za izgradnju vrtića. Očekujemo da ćemo u petom ili šestom
mjesecu započeti gradnju, najavio je novu investiciju u Općini Štrigova načelnik Rebernik.
Inače, novi vrtić u Štrigovi, koji će se izgraditi iza sadašnjeg Doma kulture, imat će kapacitet za 96 djece, a sastojat će se od tri vrtićke i tri jasličke skupine. Za projekt izgradnje i opremanja matične ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje u Štrigovi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odobreno je 764.484 eura, no to će biti tek jedna trećina od cijele investicije.
Ostatak novaca najvjerojatnije će namaknuti iz kreditnog zaduženja. Projektni prijedlog za općinski vrtić u Štrigovi Općina je prijavila u partnerstvu s Općinom Sveti Juraj na Bregu. Nakon izgradnje novog vrtića djeca iz dosadašnjeg privatnog vrtića će se prebaciti u novi općinski, a privatni će se zatvoriti.
Kako smo postali društvo trutova
Nova godina donosi nove prilike, no sudeći prema trenutnoj situaciji oko nas, čini se da bismo mogli govoriti o novim neprilikama, posebno za obične građane. Cijene rastu, inflacija je najviša u Europi, a političari na vlasti uvjeravaju nas da su nam pružili više nego ikada prije. I to se hvale našim novcem, koji su nam oduzeli kroz poreze. Iz njihovih usta
slušamo kako oni povećavaju plaće, mirovine i pomažu socijalno ugroženima, kao da su zaboravili da smo ih mi izabrali da upravljaju tim sredstvima.
Ovaj tjedan donio je novost u školama – uvedeni su novi protokoli nakon tragedije u OŠ Prečko. Iako smatram da to nije optimalno rješenje s obzirom na dugogodišnje zanemarivanje mentalnog
zdravlja kako djece, tako i odraslih, svaki korak prema poboljšanju je korak naprijed. Ipak, najzanimljivije mi je to što učitelji-pušači sada imaju dodatni problem jer će im biti teže organizirati pauze za pušenje, pa se smišljaju razni načini za izlazak iz ove "neugodne situacije". Kao društvo postali smo poput trutova. To se može primijetiti već pri šetnji gra-
Koncert mladih kudovaca
Koncert je započeo najavom izvođača, a među prvima se predstavio Sven Makovec s izvedbom Veselje ti navješćujem na synthesizeru, nakon čega su nastupili Karlo Novak Posavec i Leo Jakopić s pjesmom Čebelar na harmonici.
Dječja tamburaška sekcija KUD-a Sv. Jeronim izvela je tradicionalne pjesme poput Djetešce nam se rodilo i Klinček stoji pod oblokom, čime su dodatno obogatili program. Osim glazbenih nastupa, prisutni su mogli uživati i u recitaciji Brune Dolinščaka. Uslijedile su izvedbe pjesama Vrapček se je ženil i Radujte se narodi Magdalene Dvanajščak, Martine Pintarić i Mateja Ščavničara na harmonici. Koncert i podjela darova završili su uz zajedničko slikanje za uspomenu.
dom - ljudi više ne obraćaju pažnju jedni na druge. Kada se dogodi nešto neobično, svi se udaljavaju i često snimaju situaciju umjesto da pruže pomoć. Suosjećanje i razumijevanje gotovo su nestali; ono što je nekada bilo nenormalno sada se čini normalnim. Klinička psihologinja Danijela Ostojić svakodnevno progovara o ovim temama na društvenim mrežama.
Pčelar Dražen Bogdan nezadovoljan javnim pozivom za naknadu štete
PČELARI KONAČNO dobivaju potpore, no po kakvoj raspodjeli?
Tko ima više košnica, taj dobiva manje!
Pčelari s područja Gornjeg Mihaljevca napokon će dobiti novčane pomoći za naknadu dijela štete uzrokovane pomorom pčela u 2023. godini, kada je jedan sumještanin tijekom dana špricao uljanu repicu s dozvoljenim sredstvom, ali u pogrešno vrijeme.
Pčelari su od Međimurske županije dobili naknadu od 10 eura po košnici, i to svi pčelari bez obzira tko ima koliko košnica. Ovog tjedna je došao javni poziv pčelarima za naknadu štete od Općine Gornji Mihaljevec. Iznos pomoći ovisi o broju izgubljenih košnica i kreće se od 10 do 50 eura po košnici.
Ono što je odmah i nama upalo za oko je nepravedna podjela. Naime, prema uvjetima natječaja ispada da onaj tko ima više košnica, taj dobiva manje. Visina novčane potpore ovisi o broju izgubljenih košnica i iznosi 50 eura po košnici za 0 – 5 izgubljenih
košnica, 40 eura za 6 – 10, 30 eura za 11 – 25, 20 eura za 26 – 35 te 10 eura za 36 i više izgubljenih košnica. - Raspodjela nije pravedna. Po ovome onaj tko ima pet košnica, dobit će 250 eura, a ja koji imam čak 42 košnice dobit ću samo 420 eura, što nije fer. Po kome se to gledalo i tko je sastavljao uvjete? Po tome tko je kome susjed, tko koga poznaje, tko ima kakvo prezime? Politika nam kroji gaće! Kako u cijeloj zemlji, tako i u ovom slučaju, rekao nam je pčelar Dražen Bogdan iz Vugrišinca, ne krijući nezadovoljstvo zbog ove raspodjele novčane potpore. - Izračunao sam da imamo negdje oko 128 ili 129 košnica u cijeloj općini. Ako je općina za potpore u proračunu izdvojila oko 3100 eura, i ako se taj iznos podijeli s brojem košnica, dobilo bi se 24 eura po košnici, to bi bilo logičnije i realnije, zaključio je Bogdan. (sh)
SVETI MARTIN NA MURI
Troje mještana dobilo 2 tisuće eura
Na natječaj za uređenje nekretnina unutar postojećih naselja, koji uključuje rušenje starih objekata i izgradnju novih na istim parcelama, ili obnovu postojećih stambenih objeka-
Ističe da je edukacija i promjena svakog člana zajednice jedini put ka boljem sutra. U tom slučaju nikome neće pasti na pamet da tolerira agresiju, zažmiri na korupciju, napiše lažni nalaz, bude neodgovoran prema svom poslu, baca smeće po ulici, pije dok vozi, tuče djecu, omalovažava ženu, prevari susjeda i učini toliko toga protiv sebe. Pročitajte ovo ponovno.
ta, pristigla su tri zahtjeva. Svi zahtjevi sadržavali su potpunu dokumentaciju i ostvarili su pravo na bespovratna sredstva od 2000 eura, koja su već isplaćena. (sh)
Piše: Sanja Heric
sanja@mnovine.hr
Roditelji djece rođene prošle godine s općinskim načelnikom Stanislavom Rebernikom
REPRIZA DOČEKA Nove godine Umirovljenici ponovno
na dočeku
Repriza dočeka Nove godine, i to ne samo jedna, nego više njih, nekad je bila uobičajena pojava. No, s vremenom je sve to skupa nekako palo u zaborav.
Preloški umirovljenici ipak su odlučili tu lijepu i dobru tradiciju oživjeti.
Tako će oni organizirano još jednom dočekati Novu 2025. godinu i to u subotu, 18. siječnja, u tamošnjoj gradskoj kavani.
Zabava započinje u 17 sati s time da je u cijenu od 13 eura uključena večera i glazba.
Svi koji žele ići na zabavu mogu se upisati i uplatiti zaključno do 13. siječnja.
Iz Ureda Udruge umirovljenika napominju kako su 7. siječnja započeli s prikupljanjem članarine za 2025. godinu. (vv)
UPIS I OBNOVA članarine u Knjižnici
Jedinstvena godišnja
članarina od 10 eura
S početkom nove godine valja obnoviti ili produžiti mnogobrojne članarine. Između ostaloga tu je i članstvo u preloškoj Knjižnici koji se broji od početka do kraja kalendarske godine.
Tako jedinstvena godišnja članarina od 1. siječnja 2025. godine iznosi 10,00 €. Članarina vrijedi za sve dobne skupine i kategorije korisnika. Godišnja članarina znači posudbu neograni-
čenog broja knjiga, posudbu građe sa svih odjela, besplatne rezervacije, neograničena produženja građe, korištenje besplatne brze WiFI veze, besplatno korištenje računala, besplatno korištenje čitaonice, besplatnu digitalnu iskaznicu te besplatnu mobilnu knjižničnu aplikaciju. Umirovljenici, nezaposleni, branitelji, invalidi i socijalno ugrožene osobe ne plaćaju članarinu. (vv)
U PRELOGU odana počast Juraju Lajtmanu Bio je jedan od pobornika
za preporod Hrvata između
Mure i Drave
Na grobu svećenika i pisca, vođe međimurskih intelektualaca i narodnog borca hrvatskog naroda Juraja Lajtmana u Prelogu su u četvrtak, 9. siječnja, upaljene svijeće i položeno je cvijeće, a sve u sklopu obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.
Juraj Lajtman je, naime, veliki dio svog života kao odvjetnik proveo u Prelogu. Prije Prvoga svjetskog rata, bio je uz Luku Purića, doktora Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka, Vinka Žganca, jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave.
Kao župnik najprije je djelovao u Daruvaru, a onda u Kotoribi, gdje je, utemeljivši hrvatski pjevački zbor, razvio vrlo široku kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima. Smatrajući da se preko glazbe mogu kulturno uzdizati i djelovati mladi hrvatski domoljubni svećenici, po njegovoj nakani, osnivaju se pjevački zborovi u Macincu i Kotoribi, a kasnije i u drugim mjesti-
Juraj Lajtman, svećenik i pisac, vođa međimurskih intelektualaca i narodni borac hrvatskog naroda
ma hrvatskog Međimurja. Juraj Lajtman bio je vrlo aktivan i u cecilijanskom pokretu, a godine 1912. s Ivanom Kuharom i Ignacom Lipnjakom sastavio je i tiskao u Zagrebu glasoviti molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate „Jezuš, ljubav moja“. Minutom šutnje odana je počast Juraju Lajtmanu, ali i svima onima koji su u bilo kojem trenutku hrvatske povijesti svoj život dali na oltar Domovine Hrvatske. (vv)
Lik velikog medvjeda bio je dječji hit
NOVOGODIŠNJA BAJKA Udruge Kalinka u Prelogu
Djeca su upoznala Babu Jagu i Kikimoru
Uoči pravoslavnog Božića, odnosno Božića koji se slavi po julijanskom kalendaru, u preloški Dom kulture stigao je Ded Moroz sa svojom unukom Snjeguročkom punih ruku darova. Doček dobrog Djedice organizirala je Udruga ruskog govornog područja u Međimurju Kalinka.
Baba Jaga i Kikimora Prigodni program započeo je na otvorenom i to plesom
Močvarna vila Kikimora navodi putnike u močvaru i plaši sve koji tamo zalutaju
Baba Jaga jedan je od najpoznatijih likova ruskih bajki. Živi u kolibi na kokošjim nogama i stražari na ulazu u gustu i neprohodnu šumu kuda ne pušta svakoga Piše: Vlasta Vugrinec
s bajkovitim junacima. Naime, ruska kultura bogata je književnim junacima koji se mahom temelje na starim legendama.
Tako je i s Djedom Mrazom ili Dedom Morozom.
Ruski Djed Mraz ima dugu i bijelu bradu i nosi čarobno žezlo čiji vrh sve što dotakne pretvori u led. Živi duboko u tajgi i vozi se na sanjkama koje vuku tri bijela konja ili sobovi.
I dok je lani u Prelog stigao obučen u plavo odijelo, ove godine imao je crveno.
- Tradicionalni Djed Mraz nosi plavu uniformu koja asocira na snijeg i led, dok crvena odora potječe iz doba Sovjetskog saveza i asocira na boju njegove tadašnje zastave, objašnjava Anatolij Milašev iz Novosibirska koji je utjelovio lik Djeda Mraza. Anatolij se prije godinu dana s obitelji preselio u Zagreb gdje ga je doveo posao. Njegova supruga Nadija pak je obukla kostim zločeste Babe Jage. Baba Jaga jedan je od najpoznatijih likova ruskih bajki. Ona živi u kolibi na kokošjim nogama i stražari na ulazu u gustu i neprohodnu šumu kuda ne pušta svakoga. Baba Jaga često provjerava hrabrost i sposobnosti glavnog junaka, kojem, ako uspješno svlada sve njene zadatke, kasnije pomaže i poklanja mu nešto što mu u daljnjem razvoju događaja može koristiti. Ali, onoj drugoj vrsti Babe Jage ne treba vjerovati jer voli jesti djecu. U susretu s njom glavne junake opet spašava njihova pamet i snalažljivost, kao i činjenica da ova zla baba zbog svoje starosti ili lijenosti prebacuje „kuhinjske“ poslove na nekog drugog tko, zbog svoje gluposti ili dobrote, omogućava onome tko treba postati njena „večera“ da pobjegne. Baba Jaga inače zna biti vrlo agresivna i uporna, leti u avanu i vesla metlom.
U svojoj zločestoći nije sama, već joj pomaže Kikimora koja pak je predstavnica zlih duhova. Zavisno o tome s kim
je u braku, razlikuju se dvije vrste: močvarna kikimora (žena šumskog duha) i „domaća“ kikimora (žena kućnog duha).
U predstavi je Babi Jagi pomagala močvarna kikimora koja je bila obučena u odoru od algi. Baba je ukrala sat koji je Kikimora sakrila u močvaru s ciljem da se djeci ukrade nova godina.
Inače je zadatak Kikimore navoditi putnike u močvaru i plašiti sve koji tamo zalutaju, ali i krasti malu djecu. Prema drevnim vjerovanjima, kikimora bi nastajala od utopljenica ili nekrštene umrle djece.
Legenda o Snjeguročki
Ruski Djedica stiže iz hladnog Sibira i pomaže mu samo unuka Snjeguročka.
- Uz to što sam njegova unuka, ja sam i njegova pomoćnica jer je Djed Mraz star i treba mu pomoć pri podjeli poklona, ispričala je Daria, kći Anatolija, koja je uprizorila lik Snjeguročke.
Prema legendi, u izradi igračaka mu pomažu životinje iz sibirske tajge, dodala je.
Sve te priče i legende vezane su uglavnom uz slavensku mitologiju kojoj je temelj vjerovanje u mnogoboštvo i postojanje mitskih bića koja su živjela u šumi. Stoga se i Djedu Mrazu pripisuje sposobnost razgovaranja sa životinjama. Postoji i legenda o nastanku Snjeguročke koja kaže da je njezin lik Djed Mraz napravio od snijega i leda te joj potom udahnuo život.
Baba Jaga, Djed Mraz i Snjeguročka
48. MEĐUNARODNA izložba malih životinja u Nedelišću
Na jednom mjestu naći će se 1416 ptica, peradi i kunića
Udruga uzgajivača malih životinja i ove godine organizira svoju godišnju izložbu u dvorani Mesapa. Riječ je o 48. Međunarodnoj izložbi malih životinja Nedelišće 2025. sa Specijalnom izložbom golubova
Kinga i Međimurske kokoši. Kao i svake godine, okupit će se velik broj izlagača iz Hrvatske, susjedne Mađarske i Slovenije. Izložba se otvara u petak, 10. siječnja u 13 sati, u subotu 11. siječnja za posjetitelje je otvorena od 8 do 20 sati te u nedjelju od 7 do 13 sati.
Na izložbi će se moći vidjeti golubovi i to njih 890 u 56 rasa, 310 komada peradi u 23 rase. 122 komada ptica, 101 kunića te zamorci. Zbroji li se sve to, u Nedelišće dolazi impozantan broj životinja, odnosno njih 1416, najveći broj do sada.
Uz njih bit će tu još i dosta popratnog sadržaja poput dječjih edukativnih radionica.
Treba još spomenuti da će se u nedjelju, na vanjskom prostoru održati i prodajni sajam gdje će se moći kupiti i hrana za životinje, kućice za ptice, kavezi, jaja i još puno toga. (vv)
PORAZNE BROJKE za stočni fond Međimurja na kraju 2024.
Porast bilježe samo svinje i konji
Lani je ipak povećan broj svinja, a uz to i broj domaćinstava koja ih drže. Je li to posljedica popularizacije kooperacija koje postaju opet isplativije, još je prerano za reći
Piše: Vlasta Vugrinec
Početkom svake nove kalendarske godine, nekako je običaj podvući crtu ispod prijašnjeg razdoblja. I ne samo to, oni ozbiljni pomno analiziraju stanje, naročito ako je loše, te pokušavaju iznaći rješenje za poboljšanje. Međutim, to nije tako sa stanjem u našoj poljoprivredi koja nepovratno propada.
Ulupani silni novci, a rezultata nema
I dok se naše ministarstvo, odnosno Vlada RH, na sva usta hvali milijunima, pa čak i milijardama koje su proslijedili poljoprivrednicima,
UDRUGA UZGAJIVAČA MALIH ŽIVOTINJA NEDELIŠĆE
48 MEĐUNARODNA IZLOŽBA MALIH ŽIVOTINJA
SPECIJALNAIZLOŽBA
KINGA SpecijalnaIzložba Međimurske kokoši
Dvorana Mesap-a Nedelišće
PETAK 10.01.25./14:00-19:00
SUBOTA 11.01.25./08:00-19:00
NEDJELJA 12.01.25./07:00-13:00
Nedjelja 12.01.25. prodajni sajam na vanjskom prostoru
stanje na terenu nikad nije izgledalo gore.
O tome najbolje svjedoče brojke, posebno one što se tiče stočnog fonda. A na taj fond naslanja se i sve drugo, od dostupnosti domaće hrane do poljoprivredne proizvodnje. Naime, stočara i farmera je sve manje jer napuštaju uzgoj životinja i okreću se isključivo ratarskoj proizvodnji.
Postavlja se onda pitanje jesu li se svi ti silni milijuni pogubili negdje po putu, jesu li stigli u krive ruke, odnosno ljudima koji se uopće ne bave poljoprivredom ili pak se troše nenamjenski. Istina, EPPO tu ima dosta posla, no eurima isključivo iz državnog proračuna ipak je malo teže ući u trag, osim ako to nije vezano uz političku volju.
Ima zainteresiranih za poljoprivredu, međutim…
Ne može se reći da mladi u Međimurju nisu zainteresirani za bavljenje poljoprivredom. Treba reći da su ti ljudi pretežno stasali u poljoprivrednim obiteljima koje su im utabale put i sada samo trebaju nastaviti posao. Završavaju škole, obrazovani su, volje i želje za rad imaju.
Barem u početku, dok ih, kako se to kaže, stvarni život ne lupi po glavi. Drugim riječima, silna birokracija, zakoni i pravilnici koje je često nemoguće ispoštovati.
I dok se s jedne strane od njih traži red i disciplina te poslušnost, s druge strane, zauzvrat im se ne nudi ništa. Nema strategije poljoprivredne proizvodnje, nema poštenog tržnog natjecanja, danas se ne zna što će biti sutra, uvoz nekontrolirano buja i ubija domaće proizvode.
Žitarice je lakše skladištiti nego li svinje i krave te čekati “rupu” gdje će se plasirati pa se stoga mahom odustaje od svinja, krava, koza i ovaca.
Doduše, nakon nekoliko godina pada, lani je ipak povećan broj svinja, a uz to i broj domaćinstava koja ih drže. Daleko je to od onih zlatnih godina kada smo imali oko 80.000 svinja na više od 3000
Svinje
Prosinac 2019. godine 67.324 svinja 3291 gospodarstava
Prosinac 2020. godine 41.995 svinja 2370 gospodarstava
Prosinac 2021. godine 43.227 svinja 2390 gospodarstava
Prosinac 2022. godine 48.064 svinja 2416 gospodarstava
Prosinac 2023. godine 44.351 svinja 550 gospodarstava
Prosinac 2024. godine 45.261 svinja 774 gospodarstava
Krave:
Prosinac 2019. godine 2953 krava 474 gospodarstava
Prosinac 2020. godine 2853 krava453 gospodarstava
Prosinac 2021. godine 2744 krava 433 gospodarstava
Prosinac 2022. godine 2470 krava 378 gospodarstava
Prosinac 2023. godine 2220 krava 336 gospodarstava
Prosinac 2024. godine 2048 krava 309 gospodarstava
Koze i ovce:
Prosinac 2019. godine 942 ovce 3613 koza
Prosinac 2020. godine 1018 ovaca3552 koze
Prosinac 2021. godine 1119 ovaca 3692 koze
Prosinac 2022. godine 1055 ovaca 3381 koza
Prosinac 2023. godine 1333 ovaca 3203 koza
Prosinac 2024. godine 1121 ovaca 2191 koza
Kopitari:
Prosinac 2019. godine 325 konja 32 magaraca
Prosinac 2020. godine 324 konja 36 magaraca
Prosinac 2021. godine 331 konj 35 magaraca
Prosinac 2022. godine 333 konja 36 magaraca
Prosinac 2023. godine 344 konja 31 magarac
Prosinac 2024. godine 346 konja 29 magaraca
Tablica prikazuje stanje stočnog fonda Međimurja u zadnjih
godina. Masno označen porast broja svinja i konja. Izvor:
ministarstva poljoprivrede
domaćinstava. Sada smo spali na svega 774 njih s 45.261 svinja. Pretvorimo li to u postotke, oko 77 % domaćinstava je ispraznilo svoje svinjce.
Je li to posljedica popularizacije kooperacija koje postaju opet isplativije, još je prerano za reći. Istina, posao ratara ne iziskuje prisutnost čovjeka na
imanju svakog dana, petkom i svetkom.
S druge strane, stočari odustaju jedan za drugim i zbog velikog dispariteta između ulaznih i izlaznih troškova. Stočna hrana, umjetno gnojivo, plavi dizel, sve je drastično poskupjelo, dok otkupne cijene za naše farmere ne prate sve to.
Stočni fond Međimurja u brojkama
Broj svinja je povećan kao i broj njihovih posjednika
Međimurska kokoš imat će svoju specijalnu izložbu
pet
e-glasilo
I SAJAM
Veliko sajamsko ćakulanje
Život se nakon božićno-novogodišnjih blagdana vratio u normalu. To znači, između ostaloga, da su se poljoprivredni proizvođači i trgovci te kupci našli na prvom ovogodišnjem čakovečkom sajmu. Po viđenom, ali i po razgovorima koji su se mogli čuti, čini se da su svi jedva čekali da se sastanu, popričaju i raspredaju o aktualnim dnevno-političkim događajima.
Usput se i malo trgovalo. Prije svega sa sajma su se vozile vreće s kukuruzom i ostalim žitaricama za živinu, gužva je bila oko štanda s domaćim kruhom, salenjacima i sličnim pekarskim proizvodima. Nudila se čak i mrkva za zečeve, prigodno pakirana u malim vrećama. Velik je bio izbor drvenarije, predmeta od šibe i naravno tekstila.
CIJENE PLAC
Kiselo zelje (kg): 3,2 €
Blitva (hrpica): 1 € Matovilac (hrpica): 1,5 €
Turska tikva (kg): 4 €
Grah (kg): 7 € Mrkva (kg): 1,3 €
(kg): 3 €
Rotkvice (pušlek): 1 €
Med (flašica): 10 €
Orasi (kg): 14 €
Ciklame: 3 € Jaglaci: 1,5 €
Iako smo tek u sredini siječnja, u ponudi su se našli i jaglaci, ciklame te karan�ili. Jedino su izostali uzgajivači životinja. S druge strane, čakovečki plac u srijedu doista je bio otužan. Tek nekoliko najupornijih nudilo je svoje proizvode.
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Tehnologija u
proizvodnji
suhomesnatih proizvoda i nastanak plijesni
Piše: Igor Igrec, dr. vet. med.
SBatat (kg): 2 €
Krumpir (kg): 1,2 €
Repa (kg): 2 €
Salata (kg): 2,5 €
Cikla (kg): 1 €
Mrkva (kg): 1,5 €
Kelj (kom): 1 €
Šampinjoni (kg): 4 €
Mandarine (kg): 1,99 €
Orasi (kg): 9 €
Kukuruz (25 kg): 7 €
Jaglaci: 1,5 €
Med, jabuke, domaća tjestenina te nešto malo povrća i to je sve. Doduše, tu su bili i proizvođači svijeća i lampaša te prodavači raznih čajeva. Nešto življe od vanjskog dijela bilo je u zatvorenom gdje su se nudila jaja, domaći sirevi, bučino ulje i razna brašna. (vv)
ušenje je vjerojatno jedan od najstarijih načina konzerviranja mesa. Rezultat postupka sušenja je prvenstveno gubitak vode (dehidracija i evaporacija) koji se očituje kao gubitak mase proizvoda (kalo). Smanjenjem količine vode u proizvodu smanjuje se aktivnost mikroorganizama, a time i produljuje trajnost proizvoda. Temeljna promjena na kojoj se zasniva zaštita od kvarenja je snižavanje aktivnosti vode u proizvodu, koja je određena zajedničkim djelovanjem sadržaja vode, topljivih tvari i tvari koje imaju sposobnost bubrenja. Povećanjem udjela topljivih tvari u mesu smanjuje se potrebna razina sušenja. Stoga se za postizanje željene razine aktivnosti vode proizvoda sušenje uvijek kombinira s drugim postupcima konzerviranja (soljenje, dimljenje). Nadalje, i pH-vrijednost proizvoda utječe na ciljanu aktivnost vode (utjecaj na sposobnost bjelančevina mesa da vežu vodu) na način da niže vrijednosti pH omogućuju više vrijednosti aktivnosti vode. Brzina sušenja proizvoda od mesa ovisi uglavnom o tri čimbenika: površine sušenja, razlike između aktivnosti vode u proizvodu i relativne vlažnosti zraka (pokretačka snaga sušenja) te svojstava površinskog sloja proizvoda. Održavanjem razlike između aktivnosti vode u proizvodu i relativne vlažnosti zraka, što se postiže reguliranjem brzine strujanja zraka i temperature zraka, održava se i pokretačka snaga sušenja. Postupnom migracijom vode iz dubljih dijelova mesa prema površini, istovremenom difuzijom soli i drugih otopljenih sastojaka salamure unutar proizvoda i smanjenjem aktivnosti vode, uz bakteriostatski učinak soli, stvaraju se nepovoljni uvjeti
za razvoj mikroorganizama, što je vrlo važno za trajnu održivost proizvoda. Brojne kemijske reakcije u procesu sušenja i zrenja trajnih suhomesnatih proizvoda (enzimska hidroliza, oksidacija i dr.) u kojima nastaje veliki broj različitih kemijskih spojeva (ne hlapivih i hlapivih) odgovorne su za stvaranje poželjnih organoleptičkih svojstava proizvoda, prije svega okusa i arome. Tijekom dugotrajnog zrenja površinu proizvoda uobičajeno obrastaju plijesni. Plijesni su poželjne na suhomesnatim proizvodima jer one svojim metaboličkim procesima čine suhomesnati proizvod onim što on jest sa svim svojim karakteristikama. Plijesni rastom na površini proizvoda sprječavaju prodor kisika i svjetlosti u unutrašnjost proizvoda zahvaljujući čemu boja proizvoda ostaje intenzivna. Plijesan štiti suhomesnati proizvod od razvoja patogenih mikroorganizama te tako sprječava kvarenje proizvoda. Negativna je činjenica
što plijesni stvaraju mikotoksine, kemijske spojeve koji već u niskim koncentracijama imaju visoku toksičnost. Oni kod čovjeka uzrokuju mikotoksikoze, trovanja koja stvaraju niz raznovrsnih zdravstvenih problema s negativnim učincima na kardiovaskularni, probavni, dišni, živčani, mokraćni, reproduktivni i imunološki sustav te kožu. Nekoliko je stotina mikotoksina, no samo pedesetak ih je istraženo. Plijesni počinju producirati mikotoksine kad su potaknute vanjskim uvjetima. Kad dođe do odstupanja od „normale“ u temperaturi, vlazi, padalinama i količini ugljikova dioksida, kod nekih vrsta plijesni kažemo da nastupa „stres“ te počinju producirati mikotoksine kao odgovor na nepovoljne uvjete u kojima su se našle. Na kvalitetu i sigurnost, suhomesnatih proizvoda se odražavaju uvjeti u kojima zriju. Na što proizvođači mogu utjecati su održavanje higijene prostora i zraka u prostorijama gdje suhomesnati proizvodi zriju.
Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
CIJENE SAJAM
Marijan Podvez iz Dragoslavca na placu nudi svoje jabuke
Dragu�n Kranjčec iz Ivanovca i Ka�ca Piljak iz Čukovca Ludbreškog u ugodnom razgovoru na sajmu
“Biovrt – u skladu s prirodom”
Kako napraviti hranilicu za
ptice i čime sve hraniti ptičice?
Hladno je vrijeme, a u uvjetima kad je smrznuto i hladno, ptice ne mogu lako do hrane. Zato je upravo sada vrijeme da im pomognemo u opstanku, jer upravo sada trebaju energije koja će im pomoći da se ugriju i prežive.
Stoga pomozimo im u opstanku - postavite hranilice.
Čime hraniti ptice?
Ptice će uvijek najradije birati suncokret. On je i idealan radi masnoća koje sadrži. Druga opcija je mljeveni kukuruz (šrot, palenta (naravno, sirova), vole i sjemenke češljugovine, rudbeckija, echinaceja... a može i naše domaće žitarice - proso, ječam, pir - mada radi mogućnosti da im se napuhne u želucu, to koristim u manjoj mjeri.
Sjemenke možete povezati s lojem/biljnom masti, ili pak staviti u hranilice.
Jedan on najlakših načina je zapravo uzgajati biljke koje vole i jednostavno ostaviti preko zime da mogu brati
sjemenke - kod mene tako redovito ostaju češljugovina, echinacea, rudbeckije..... Čime nikako ne hraniti ptice
Kruh nikako - jer sadrži sol, od kojih će zimi kad nema vode biti još žednije, i jer toga jer sve ptice ne mogu probaviti kruh, pa radi toga mogu čak i uginuti. Nemojte niti stavljati rižu, mahunarke i sl.
Oprez s lojnatim kuglicama!
Iako ih ima dosta za kupiti u dućanima, kuglice u mrežici nisu uvijek najbolje rješenje jer ptičicama zna zapesti noga i može tako ostati visjeti i uginuti (nisam osobno to doživjela, ali sam vidjela strašne fotke na netu). Zato kroz te koglice probodite štapiće za ražnjiće da ne moraju nužno nogama zaplitati se u mreži - a najbolje nađite neku drugu opciju. Postoji za kupiti spiralni metalni uložak u koji možete staviti sjemen-
VJESNICI proljeća u siječnju
Jaglaci prkose zimi
Crveni, bijeli, ljubičasti, odnosno plavi te ružičasti, boje su to koje krase jaglace koji se već mogu kupiti na placevima, sajmovima i narav no cvjećarnama i trgovačkim lancima.
Cvijet je to koji unosi ži vost u naše domove i vrtove uslijed tmurne zime. Istina, to više nije pravilo jer smo ovoga tjedna imali prave travanjske temperature. Osim što ga kra se intenzivne boje, pojavljuje se i u različitim oblicima, ali najpoznatiji je cvijet s pet lati-
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
ke pomiješane s lojem. Ili jednostavno u čašice koje objesite naopako, ili u češere.
Napravite sami hranilicu za ptice
Ima zaista puno dobrih ideja, evo pogledajte na fotografiji jedan jednostavan model kako napraviti hranilicu za ptice s bocom i 3 kuhače. Ptice jako vole i “kućice” s hranom - i jako su praktične za staviti nutra sjemenke, a da ih vjetar na otpuše - imam ih na garaži. Imate za kupiti i gotove boce s sjemenkama, ili pak hranilice u koje idu staklenke s sjemenkama pomiješanim s maslacem od kikirikija ili pak lojem.... Sve što trebate o hranjenju ptica zimi pročitajte na našoj stranici: biovrt.com
Intenzivne boje jaglaca naprosto mame poglede
ca koje poprimaju žutu boju prema sredini. Viđat ćemo ih sve više i više, posebno na ulazima u kuće i stanove, na dvorištima ali i kao prigodne poklone.
S obzirom na to da među prvima procvjeta u proljeće, jaglac se smatra cvijetom koji simbolizira mladost i mladu ljubav. (vv)
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI
PARTNER
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE
UČINKOVITA POTROŠNJA
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
IVAN ŠARIĆ - ŠARAN, građanin koji se ne da ušutkati
Tražim da se u bolnici izrade jasni protokoli za nezadovoljne pacijente
Piše: Božena Malekoci-Oletić
U javnom životu nije puno osoba koje su spremne boriti se za prava građana, posebice pacijenata koji su zbog slabosti same bolesti u podređenoj poziciji i u zavisnom odnosu prema liječniku, zdravstvenom sustavu. Teško se u takvim situacijama boriti sam protiv sustava i s bolešću.
No ima ljudi koje ni ta pozicija ne može pokolebati, među njima je Ivan ŠarićŠaran iz Čakovca koji se uporno i već duže vrijem bori za prava pacijenata, posebice u incidentnim situacijama, kad pacijenti dobiju pogrešnu terapiju, lijekove ili se dogodio nemar u bolnici gdje se nalaze najranjiviji pacijenti.
Pacijent nije u fokusu
On svoju bitku sa sustavom vodi godinama i njegova borba nije za ovog ili onog ravnatelja. Naprotiv, hodočastio je on raznim ravnateljima, ukazivao na nepravilnosti, kršenje zakona, sve u cilju
da pacijent bude u fokusu, što je i bilo u najavi ove najnovije reforme, koja kao da je zaboravljena s preuzimanjem županijskih i gradskih bolnica od države.
Pacijent u fokusu - u bolnicama nije se dogodio. Naprotiv, opet se krajem godine dogodio incident - davanje pogrešnog krvnog pripravka pacijentima na onkologiji. Protokoli u bolnici, očito “škripe”. - Želja mi je da se u bolnici napravi protokol kako postupati kad je pacijent u bolnici nezadovoljan. Protokol je važan jer treba znati da je pacijent u toj situaciji sam protiv sustava. I sam sam svjedočio takvoj situaciji kad sam tražio kome ću izraziti svoje nezadovoljstvo u situaciji kad sam si dao truda i svoje nezadovoljstvo argumentirao po člancima iz zakona o pravima pacijenata. Posjeli su me za stol za kojim sam s jedne strane bio sam, a s druge strane četiri bolnička čelnika uključujući i pravnika. No mene se ne da pokolebati. Ja sam svoje primjedbe predao u pisanom obliku.
Mnogi se prestraše kad se od njih traži da primjedbe stave na papir
Znam da se mnogi prestraše kad se od njih traži da svoje primjedbe stave na papir, ali upravo to je potrebno, da ostanu zapisane na papiru. Mene se ne da pokolebati, kazao je Šarić. On je jedan od rijetkih koji je javno i otvoreno stao na stranu kćerke pacijentice za koju se kći javno na svom Facebook pro�ilu požalila na postupanje prema njezinoj majci. - Na kraju se njezino iskazano nezadovoljstvo omalovažavalo i pokušalo umanjiti njenom izjavom da je li “dobro” vidjela kako sestra hrani mrtvu pacijenticu. Diskreditiranjem onoga što je pacijentica majke vidjela u bolnici, pokušalo se neprimjeren odnos prema njezinoj majci, gurnuti pod tepih, kazao je Šarić. To je ona matrica “udariš se po koljenu da ne čuješ kako te boli zub”.
Naš sugovornik nastavlja: - Greške koje se događaju bolnici osjetio sam i na sebi
Ivan Šarić
kad su mi kao dijabetičaru s hipoglikemijom htjeli dati infuziju s inzulinom. No, nisam se dao, tražio sam da mi izmjere šećer. Dodaje: - U drugom slučaju kad sam zaprimljen u bolnicu otpustili su me i poslali su me kući s dijagnozom “možda ima koronu, a možda će ju dobiti”. Zanimljivo da sam otpušten u sanitetskom vozilu s drugim pacijentima s ovako suspektnim mišljenjem o koroni. Ivan Šarić je uporan i nerijetko traži termine za sastanak s ravnateljima i županom, upravo u cilju da pacijent bude u središtu pažnje. Naglašava da su potrebni jasni protokoli postupanja kada je pacijent nezadovoljan uslugom ili postupanjem u bolnici. Sve to u cilju da grešaka i nesporazuma bude manje. - Neću odustati i nisam u tome sam, nego djelujem kao vodeći čovjek pokreta građana Međimurja. - Nije bitno koliko nas je, nego da se okupimo i djelujemo oko problema koji tišti građane. Mi smo oni koji se ne odmiču od problema, nego se s njima hvataju u koštac, kaže Ivan Šarić - Šaran.
sa str. 9
Zatim je krenuo pajserom razbijati prozore, redom jednog po jednog, uključivši i vrata. Razbio je i stakla na vlasnikovom automobilu koji je bio parkiran na terasi objekta.
Za to vrijeme unutra, mlada 18-godišnja konobarica koja je još radila obračun, premirala je od straha. Kao u nekom jeftinom hororu B-produkcije, u pola noći pomahnitali lik vani rabija, a ti si unutra. Možemo samo zamisliti kako se osjećala. Ovo joj je bio prvi posao u životu ikada, a došla je iz okolice Koprivnice u “pitomo” Međimurje.
- Bila sam za šankom kad je počelo razbijanje prozora. Najprije s moje desne strane pa redom do vratiju, a onda i zadnji prozor iza šanka. Prvo sam se ukopala na mjestu, zbunjena i uplašena. Pa nisam se nikad susretala s nečim takvim. Pobjegla sam u podrum, u skladište i tamo se sakrila te mobitelom nazvala vlasnika. Srećom došla je kolegica koja je zajedno sa mnom na stanu u gornjim prostorijama iznad ka�ića. Spustila se dolje k meni. Ona je zbog buke najprije mislila da mi je nešto ispalo, no kako se razbijanje nastavilo oprezno je sišla i sakrila se sa mnom u podrumu. Razbijanje je prestalo. Najprije je došao vlasnik ka�ića, a nakon pola sata i policija, rekla nam je tek punoljetna djevojka. No nesuđenom prezrenom ljubavniku to je bio tek početak osvetničke vendette koju je odlučio izvršiti do kraja.
ka�ića nazvao je zet gospođe u poodmaklim godinama koja živi iznad ka�ića, a vlasnica je cijele zgrade. Žena je u strahu alarmirala svog zeta. Obračunavši se s ka�ićem u Brezju, osvetnik je automobilom jurcao gore dolje po brijegu, pa i kraj ka�ića u Vučetincu kod kojeg je prije razbio automobil. Vidjeli su ga i još okupljeni gosti i policija koja ga je pokušala zaustaviti. Napokon je stao policiji nakon što je nekoliko puta projurio. Točnije vratio se uz pitanje: - Kaj dečki, vi ste mi prije mahali nek se zaustavim?
Policija je odradila svoj posao i dala kratko izvješće, a protiv osumnjičenog 67-godišnjaka zbog počinjenja kaznenih djela oštećenja tuđe stvari, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Jezivo kruženje se nastavlja
Nakon privođenja u ponedjeljak, počinitelj je već u utorak oko 11 sati bio pušten, a oko 15 sati se već pojavio u pekari u Brezju, preko puta ka�ića.
Konobarica kaže da ga prije nije tu viđala, a da sada naročito napadno bulji prema ka�iću. I dalje se vozika oko ka�ića, jer su mu kao usput. Vlasnici su uzrujani i u nevjerici, a osoblje ništa manje.
ČITATELJ UPOZORIO na opasni otpad uz ŽC 2003 Podturen – Ferketinec kod romskog naselja Lončarevo
Sramota je to i za čitavu Hrvatsku
Na adresu redakcije stiglo je pismo čitatelja koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Uz županijsku cestu 2003 Podturen – Ferketinec, Romi u blizini njihovog naselja ostavljaju hrpe od svog otpada. To traje već to godinama, a otpada je sve više i više tako da je cesta postala nesigurna za promet i to u ovo vrijeme kad je vjetrovito. Pogotovo jer je dionica tzv. murska magistrala 2003 prometna, nema ni pješačke, a nažalost ni biciklističke staze. Romi šeću po njoj kao po trgu, a sad još i hrpe smeća i opasnog otpada uz cestu. Cestu bi trebalo čak i zatvoriti jer je nesigurna za promet, pitanje je dana kad će se nešto dogodi. Ljudi se tuže koji tu prometuju na otpad, na Rome na cesti, štakore i miševe koji su došli tu i mogu širiti bolest. Ja sam imao sam iskustva u tome,
izbušio sam gumu na toj cesti i nekoliko dana poslije zateknem Romkinju koja dovozi otpad i smeće u tačkama i sipa uz cestu. Rekao sam joj rekao neka to ne radi, no ona mi zaprijetila da će pozvati sinove i muža i da će me razbiti i da me ni policija ne može spasiti. Potom je uzela �lašu i htjela je baciti na moj auto. Krenuo sam dalje jer sam vidio da nema smisla s njima diskutirati. Zar smo tako daleko došli da nam u vlastitoj zemlji za koju smo se borili sad prijeti manjina koju smo nekad primili da žive s nama. Kako sad dalje? Tko se mora pobrinuti za ovo? Nadležni, općine koje ionako pokazuju slab interes u svim stvarima, ŽUC, političari ili netko drugi? Sramota je to i za čitavu Hrvatsku i Međimurje jer i turisti putuju ovom dionicom!
Marko Kovač
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1529
Još su dva kafića na listi...
Odvezao se zatim osam kilometara do ka�ića u Vučetincu, no tamo su još bili gosti. Nije zgodno razbijati prozore. No na parkingu je pomislio kako je ugledao automobil vlasnika ka�ića, iskalio je svoj bijes na njemu, opet lomeći stakla. Ali bio je to automobil slučajnog gosta koji se tamo zatekao. U ka�iću nitko nije znao što se vani događa do trenutka kad konobarica nije išla u skladište i ugledala ga kako demoliran automobil. Alarmirala je goste i oni su nahrupili van na parking. No osvetnik im je u jurnjavom pobjegao u svom tamnom Mercedesu. Pozvana je policija. Zamečući trag kruženjem po briježnim cestama došao je i do svog trećeg cilja. Svog omiljenog lokala u Brezju, iz kojeg je netom kući otišla konobarica, također tek punoljetna studentica iz susjedstva, završivši obračun. I tu je opet navalio na razbijanje stakala na ka�iću. Razbio ih je doslovno sva. Barem će staklari biti sretni. O tome što se događa, vlasnika
- Gdje je ovome kraj i što se točno mora dogoditi da se on makne od nas i naših zaposlenica? One su uzrujane, osoblje za ugostiteljstvo je ionako teško naći? Jasno nam je da je policija odradila sve što je mogla. Ali tko zna što je njemu još na pameti, a ljudi su nam govorili da mu se ne valja zamjeriti, rekla nam je uzrujana vlasnica.
- A gledajte, nije mi svejedno raditi. Ne osjećam se bezbrižno i sigurno kao prije. A on tu i dalje kruži oko ka�ića i svako malo se pojavljuje naročito ovdje u Brezju, kaže nam ista djevojka koja je te noći bila u Zebancu i uživo doživjela njegovo divljanje. - Nadam se da će se sve smiriti, a da će on dobiti primjerenu kaznu. Mada sam sumnjičav, jer evo, sad je odjednom postao ljubitelj pekarskih proizvoda pa se svako malo pojavljuje u pekari preko puta, iako ga prije nikad nismo viđali ovdje. Ovo nije u redu, sumnjiva su vremena, tko zna što je još njemu u glavi, rekao nam je vlasnik. Nismo sigurni što je ovdje rješenje, tko zna, možda ćemo i ka�iće zaključavati kao i škole, kako bi se ljudi unutra osjećali sigurno, dok rastrojeni ljudi umjesto da ih čuvaju u institucijama vani slobodno šeću, kuju svoje iracionalne planove i čekaju na svoj trenutak. (tn)
Smeće uz Županijsku cestu Podturen – Ferke�nec
...Nastavak
Mozaik
DJEČJI VRTIĆ Zvončić, Nedelišće
Fali nam veliko drvo s puno lišća za hlad
- U našem vrtiću imamo niz novih igrala po cijelom dvorištu, ali nam nedostaje bilja, kaže Sandra Slana, ravnateljica vrtića. Željeli bismo nekakvu hladovinu tijekom sunčanog vremena gdje bi se djeca bez problema igrala
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
- Htjeli bi neko veliko drveće da se imamo gdje igrati kad je vani jako sunce, poručio je Roko, petogodišnjak iz skupine Pingvini, polaznik Dječjeg vrtića Zvončić iz Nedelišća. Vrtić je to koji se prijavio na naš nagradni natječaj Vrtionica.
Vole se vani igrati
Dječji vrtić Zvončić jedan je od većih vrtića koji polaze mališani od navršene treće godine do polaska u školu i to u 6 skupina. U sklopu vrtića djeluje i PO Lastavica u Dunjkovcu i oni zajedno broje 228 djece o kojima brine nešto više od 30 djelatnika.
Vrtić je nedavno kompletno obnovljen i ima sve što mu treba, a najviše djece, tako da praktički nema nijednog slobodnog kutka. Ipak, kako
se najradije igraju vani, smeta im jako sunce: - Onda nam je jako vruće, kažu mališani. - U našem vrtiću imamo niz novih igrala po cijelom dvorištu, ali nam nedostaje bilja, kaže Sandra Slana, ravnateljica vrtića.
Željeli bismo nekakvu hladovinu tijekom sunčanog vremena gdje bi se djeca bez problema igrala.
Drugim riječima, htjeli bi drveće koje bi stvorilo sjenu. I to neko brzorastuće kako bi stasalo što prije, odnosno da ne moraju dugo čekati na željenu hladovinu.
Kako bi sve to moralo izgledati pokazali su svojom maketom koju su izradile tri skupine sa svojim odgajateljicama. Riječ je o skupinama Leptirići, Pingvini i Sunčeka. Međusobno su podijelili poslove, svaki je odradio svoj dio i potom se sve to sastavilo u jednu cjelinu.
- Ja sam radio drvo i sam sam ga bojao, kaže Roko dodavši da se pritom malo i zamazao. Nije mu bilo teško raditi jer voli crtati i bojati.
U nedelišćanskom vrtiću, uz to što se igraju, mališani i puno uče. Moraju se naime pripremati se za samostalnost, rade na razvijanju samopouzdanja kako bi se što bolje snašli u školi. Uz to, po želji, jednom tjedno neki uče engleski drugi njemački, dok pak treći polaze etno igrao-
nice. Naravno, sve što nauče na etno igraonici i igraonici folklornog stvaralaštva onda pokazuju svojim roditeljima i prijateljima na nastupima. Čak onda obuku i nošnju.
Kao sastavni dio društva, vrtić dobro surađuje sa zajednicom u kojoj djeluje.
Rado se uključuju u sve općinske priredbe i manifestacije kao i u događanja pojedinih udruga. Između ostaloga, dobro su se povezali s udrugom umirovljenika,
zatim s udrugom uzgajivača malih životinja jer zna se da se djeca i životinje međusobno vole i obožavaju.
Starija pak je skupina više orijentirana na suradnju s tamošnjom Osnovnom školom.
- Djeca s odgajateljicom odlaze na nekoliko sati u školu , sudjeluju u nastavi hrvatskog jezika, matematike ili što god ih već interesira, a i školarci često dolaze u vrtić kako bi mališane upoznali sa školskim torbama, čitaju im i pričaju svoje školske dogodovštine. Naravno, naročito se njeguje suradnja s roditeljima, preko roditeljskih sastanaka, druženja, zajedničkih izleta preko različitih digitalnih grupa i aplikacija.
- U vrtiću djeluje i roditeljska glumačka skupina koja jedanput do dva puta godišnje napravi predstavu, pohvalila se ravnateljica.
Desetak roditelja vodi odgajateljica Željka Grđan, a posljednji su nastup imali upravo uz minule božićno-novogodišnje blagdane, odnosno dolaska Djeda Mraza.
Mališani sami stavljaju hranu u tanjure
U vrtiću s djecom posebno rade na razvijanju samostalnosti i samopouzdanja.
- Djecu učimo da se sami bez straha kreću po cijelom vrtiću, da odlaze bez problema u druge skupine, da pričaju ne samo sa svojima, već i ostalim odgajateljicama i tehničkim osobljem. Odlaze
sami u kuhinju i kancelariju po sve ono što im je potrebno. Osim toga, uče kako se sami obući i svući, izuti i obuti, kako brinuti o svojim stvarima koje pospremaju u svoje ormariće. - Mlađe skupine učimo kako sami ići na spavanje, kako se svući i obući pidžamu, kako spremiti i složiti odjeću, kako kasnije spremiti pidžamu, kaže. Dodaje kako je to ujedno i učenje o prepoznavanju vlastitih stvari, ali i činjenici ako danas ne spreme pidžamu da će sutra imati problema pri njenom oblačenju. Za vrijeme jela, sami se poslužuju, odnosno sami stavljaju hranu u tanjur s time da koliko stave toliko moraju i pojesti. - Time ih učimo da se odgovorno ponašaju prema hrani i da njenom bacanju, kaže ravnateljica. Naravno, oni najmlađi imaju pomoć dok si primjerice stariji i sami mažu namaz na kruh. Sve je to priprema za samostalniji život u školi, ali i kod kuće.
Skupina Lep�rići, Pingvini i Sunčeka
Maketa vr�ća koju su zajedno izradili
- Malo sam se zamazal kad sam bojal drvo, kaže petogodišnji Roko
OBITELJ JEPURE
iz Murskog Središća
Loru i Aresa spasili smo s ulice i to nam je najbolja odluka u životu
Psi osim kvalitetne prehrane i veterinarske skrbi, što nije mali izdatak, prije svega trebaju čovjekovo društvo, ljubav i pažnju
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka, i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istoj planeti. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao članove obitelji i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije, te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
Piše: Aleksandra Sklepić
U vrijeme interneta, sve veće otuđenosti među ljudima i zatvaranja među četiri zida vlastitog doma, posebno nakon globalne pandemije COVID-a, brojni su ljudi otkrili koliko pozitivnih emocija donosi suživot s kućnim ljubimcem ili ljubimcima. Bilo da je riječ o psu, mački, pticama, zamorcima ili nekim drugim životinjama, kućni ljubimci uglavnom pozitivno utječu na ljudski život, a često su, posebno među starijim generacijama, čovjeku jedini prijatelji i sugovornici. Oni su razlog za dići se ujutro iz kreveta, odlično su društvo i motivacija za šetnju i odlazak u prirodu, a ako im se pruži samo malo ljubavi, uzvraćaju tisuću puta jače – ljubavlju, odanošću i vjernošću. Kroz povijest, ljudski je rod svjedočio brojnim herojstvima životinja, a neke su se tragedije izbjegle zahvaljujući upravo i jedino
obučenim životinjama ili voljenim ljubimcima koji su spasili svoje gospodare od neke opasnosti. Nerijetko su psi spašavali djecu od ugriza zmija, pomagali utopljenicima ili žrtvama potresa u ruševinama; neki od njih su primili i metak kako bi zaštitili svog vlasnika, a njihova prisutnost u spasilačkim misijama, detekciji droge ili neke vrste kriminala, dokazuje koliko su važni i odani čovjeku. Zbog toga ne čudi što brojne obitelji svoj život u potpunosti prilagođavaju ovim nevjerojatnim životinjama, a oni im zauzvrat postaju najbolji prijatelji.
Spasili s ulice dva prekrasna psića
Obitelj Jepure iz Murskog
Središća, supružnici Klaudija i Josip te njihova djeca, Antonio i Magdalena, u svom domu žive s dvama psima i život bi im bez njih bio doslovno nezamisliv. Lora ima sedam, a Ares tri godine i svakodnevno uveseljavaju cijelu obitelj svojim zanimljivim osobnostima i navikama. Priče o njihovom dolasku u obitelj nisu nimalo lijepe, ali su, na sreću, imale lijep i sretan epilog. - Loru smo pronašli nedaleko od naše kuće jer ju je netko tamo kao malo štene ostavio u kutiji. Noću smo čuli kako zavija i cvili, jer se zavukla među cigle u susjedovom dvorištu i nije znala izaći. Pitala sam susjede žele li je zadržati, ali sam se u sebi nadala da će ipak biti naša, ispričala nam je Klaudija. Nismo znali ni koje je pasmine, ni kako izgleda, ali znali smo da će to biti naša ljubimica. Bila je to najbolja odluka u životu, jer kad sam vidjela kakav je to “medek”, dogodila nam se ljubav na prvi pogled. Aresova je priča također
tužna, sa sretnim krajem. Kao štene od samo mjesec dana, Ares je ostavljen da luta po cesti u Čakovcu i spašen je zahvaljujući Josipu. Najvjerojatnije ga je netko jednostavno ostavio na cesti, da ga se riješi.
- Vozio sam kamion, a prema meni je iz suprotnog smjera vozio auto koji je čudno krivudao, ispričao nam je Josip. Najprije sam mislio da je pijan, i uplašio se moguće prometne nesreće, a tada sam shvatio da se vozač zapravo trudi da ne pogazi malo štene, našeg Aresa. Kad sam ga ugledao, morao sam ga odvesti nekamo na sigurno. Stavio sam ga uz sebe u kamionsku kabinu, umotao ga u jaknu i odmah mu kupio nešto za jesti. Kako sam bio na poslu, morao sam nastaviti put, pa se Ares vozio
sa mnom do Velike Gorice i Zagreba, što je bio cilj mojeg putovanja. Svaki čas smo morali stati, da mali psić obavi
svoje pseće “zadatke”, ali ni trena nisam požalio što sam ga spasio. Sada je on naša velika radost i nezamjenjiv član obitelji.
Šetnja je obavezna tri puta na dan
Brinuti o dvama psima nije nimalo lak zadatak. Psi osim kvalitetne prehrane i veterinarske skrbi, što nije mali izdatak, prije svega trebaju čovjekovo društvo, ljubav i pažnju. Aresu i Lori s njihovim ljudima ništa ne nedostaje, zahvaljujući ljubavi cijele obitelji i spremnosti na odricanje od slobodnog vremena koje mnogi drugi provode na kauču ispred televizora ili u druženju s prijateljima, u izlascima i izletima. Svoje izlete i godišnje odmore, uz dva psa, ova obitelj više ne može planirati kao prije, jer uvijek mora ostati netko dežuran. Ares i Lora, bez obzira na to što žive slobodno, bez lanca ili zatvaranja u pseći boks, sa svojim vlasnicima idu u šetnju čak tri puta na dan. Osim
šetnje, tu je i nezaobilazna svakodnevna obveza igranja lopticom, a Ares i Lora imaju svaki svoju, koje, naravno, raspoznaju. Lora, kao prava pseća curkica ima roza lopticu, a dečko Ares plavu. Poslastice za njih uvijek moraju biti u rezervi, a kad ih vlasnici ne ponude, Ares njuškom otvara vrata špajze i sam se posluži.
Izvor su radosti i smijeha Lora i Ares izvor su stalne radosti i smijeha za svoje vlasnike. Prepoznaju zvuk auta svakog od članova obitelji, pa se na različite načine glasaju za pojedini auto. Tako ovoj veseloj obitelji nije potrebna ni kamera, ni interfon – po zvuku laveža ili zavijanja, zna se tko dolazi i je li taj došljak dobrodošao ili nije. Uz njihove pse, osjećaju se zaštićeno i voljeno, a to su, u današnje nesigurno vrijeme, dragocjenosti zbog kojih se isplati malo više čišćenja kuće i odricanja od slobodnog vremena.
Obitelj Jepure sa svojim četveronožnim članovima
Lora voli pozirati jednako kao i njezina vlasnica Klaudija
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”
Briljanta i naših novina
Drugi kupon 117. kola
Novo, 117. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,
trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka 28. siječnja. Sretnog dobitnika 117. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. siječnja. (mk)
Stjepan Tekeli želi znati sve što se događa u Međimurju
Platnenu vrećicu i novogodišnji zidni, radni kalendar Međimurskih novina u trgovini NTL u Peklenici darovali smo Stjepanu Tekeliju kojega smo zatekli u jutarnjoj kupnji.
Stjepan Tekeli iz Peklenice zauzvrat nam je otkrio što ga zanima u novinama. Volim pročitati sve što se događa u Međimurju. Zanimaju me teme iz poljoprivrede, poduzetništva, sport “pod obavezno”, a ponekad i crna kronika.
Uz Stjepana je pozirala prodavačica Ariana Srpak. (BMO)
MURID NAJAVLJUJE besplatne edukacije i radionice za roditelje i djecu
Senzoričke igraonice i jezični razvoj djeteta
Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID u suradnji s Općinom Pribislavec najavljuje besplatnu edukaciju i četiri besplatne radionice namijenjene roditeljima i djeci, s ciljem poticanja ranog razvoja i pružanja podrške obiteljima. Radionice će se održati tijekom siječnja u novom Centru MURID-a u Pribislavcu, Ulica braće Radića 2c.
Predavanje: Rani komunikacijski i jezično-govorni
razvoj djeteta održava se: 16. 1. od 17:00 do 18:30 sati. Predavačica: Dora Stojko, logopedinja.
Sudionici će saznati koji su pokazatelji urednog razvoja, koji su simptomi rizika te kako prepoznati odstupanja. Prijavnica je dostupna na https://tally.so/r/3x4Qdy Senzomotoričke igraonice za djecu od 1. do 3. godine - 8. 1. i 15. 1. od 17:00 do 18:30 sati, a za djecu od 4. do 6. godine - 22. 1. i 29. 1. od 17:00 do 18:30 sati. Senzomotoričke igraonice osmišljene su kako bi potaknule cjelokupni razvoj djeteta kroz istraživanje okoline senzoričkim osjetima i motoričkim aktivnostima. Igraonice će se održavati u MURID-ovoj senzornoj dvorani, opremljenoj raznim pomagalima i strukturiranim prostorom koji potiče senzorički i motorički razvoj. Prijavnica je dostupna na https://tally.so/r/wolZle (BMO)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
TRGOVINA NTL Peklenica
Stjepan Tekeli i Ariana Srpak
Petnaestogodišnji Karlo svira dijatonsku harmoniku kao
od šale
Karlo Novak Posavec, 15-godišnjak iz Štrigove, osvojio je srca publike svojim nastupom na dijatonskoj harmonici u popularnoj emisiji Supertalent. U intervjuu otkriva svoju želju da osnuje vlastiti bend. - Želio bih imati svoj
bend i s njime nastupati, ističe Karlo, koji vježba dva do tri sata dnevno tijekom praznika, a i kada je škola, nastoji svakodnevno svirati. Njegova ljubav prema harmonici započela je u djetinjstvu. Više pročitajte na 3. stranici Medije. (sh)
Petak,
10. siječnja
13:00
Otvorenje izložbe
malih živo�nja
Nedelišće, Mesap
18:00
Film Požuda
Centar za kulturu Čakovec
20:00
Film Emilia Perez
Centar za kulturu Čakovec
Subota,
11. siječnja
8:00
Izložba malih živo�nja
Nedelišće, Mesap
16:00
Film Snježna kraljica: Čarobni portal
Centar za kulturu Čakovec
18:00
Film Požuda
Centar za kulturu Čakovec
19:30
Slučaj vlas�te pogibelji
HNK Varaždin
20:00
Film: Čovjek koji nije mogao šutje� i Kad svane dan Centar za kulturu Čakovec
Nedjelja,
12. siječnja
8:00
Izložba malih živo�nja
Nedelišće, Mesap
18:00
Film Požuda
Centar za kulturu Čakovec
19:30
Slučaj vlas�te pogibelji HNK Varaždin
20:00
Film Emilia Perez
Centar za kulturu Čakovec
CENTAR ZA KULTURU Čakovec
najave
Juan se pretvara u Emiliu
Ovog vikenda imate priliku u CZK-u Čakovec pogledati �ilm „Emilia Pérez” u trima terminima: u petak, nedjelju i ponedjeljak, s početkom u 20 sati. Emilia Pérez je španjolsko-francuska glazbena kriminalna komedija, redatelja Jacquesa Audiarda, koja se prvi put prikazala na Filmskom festivalu u Cannesu 2024. godine. Ovaj �ilm istražuje kompleksne teme identiteta, društvenih normi i osobne odgovornosti kroz priču o četirima ženama u Meksiku.
Priča prati Ritu Mora Castro (Zoe Saldaña), prekvali�iciranu i podcijenjenu odvjetnicu koja se suočava s moralnim dilemama dok brani optuženike. Nakon što pobijedi u slučaju koji uključuje suprugu istaknutog medijskog mogula, Rita dobiva anonimni poziv od vođe kartela, Juana "Manitas" Del Montea (Karla So�ía Gascón). Manitas želi proći tajnu operaciju promjene spola kako bi mogao živjeti kao žena, Emilia Pérez.
Rita se upušta u ovaj neobičan zadatak, putujući u Bangkok i Tel Aviv kako bi pronašla liječnika koji će izvesti operaciju. Nakon uspješne tranzicije, Manitas lažno umire i započinje novi život kao Emilia. Film prati njezinu potragu za identitetom i obnavljanjem odnosa s obitelji, dok se istovremeno bavi temama gubitka, ljubavi i društvenih problema povezanih s nasiljem kartela.
(sh, foto: De Frank SunTrabajo propio)
Karla Sofía Gascón glumi Emiliu Perez 15. BIJENALNA izložba LUČ-a
VINCEKOVO po štrigovskim bregima u subotu 18. siječnja
Domaćini Kunčić, Štampar i Kojter
Ponedjeljak, 13. siječnja
19:30
Slučaj vlas�te pogibelji HNK Varaždin
Četvrtak, 16. siječnja
15. Bijenalna izložba Likovno udruženje Čakovec (LUČ) Centar za kulturu Čakovec
Subota, 18. siječnja Vincekovo po štrigovskim bregima
Nedjelja, 19. siječnja Vincekov pohod (PD Bundek) Vincekovo na Vencu
Petak, 31. siječnja
19:00
Likovno udruženje Čakovec dugi niz godina okuplja zaljubljenike u likovnu umjetnost (slikanje, keramika, modeliranje, skulptura, crtanje, fotogra�ija, multimedija…) odnosno sve one koji na bilo koji način stvaraju likovna djela. Amatersko je udruženje koje trenutno ima 61. člana, djeluje 28 godina i nastalo je prestankom rada Likovnog udruženja Međimurja.
LUČ svake godine organizira Likovnu koloniju Zrinski u kojoj je do sada sudjelovalo sedamdesetak akademskih slikara iz Hrvatske i drugih zemalja (Slovenija, Austrija, BiH, Ukrajina, Slovačka) te preko stotinjak slikara amatera. Posljednjih godina organizira i koloniju Međimurski bregi. Članovi udruženja aktivni su u izlaganju pa na godišnjoj razini LUČ organizira samostalne izložbe i nekoliko skupnih. Rad LUČ-a vezan je i uz humanitarne aktivnosti te tijekom godine sudjeluje na različitim aktivnostima koje
uključuju slikanje ili darivanje radova članova. Prepoznate su u našoj sredini likovne radionice za djecu Artelje gdje se uz stručne predavače polaznici školske dobi upoznaju i podučavaju različitim tehnikama i motivima likovnog izražavanja.
Članove udruženja čine sve generacije, ali ih objedinjuje jedna ideja, a to je ljubav prema stvaranju likovnih djela. Bijenalna izložba LUČ-a prilika je da se sumira rad članova kroz protekle dvije godine. Na bijenalnim izložbama LUČ-a odabir radova ili predgovor radili su i pisali: Ernest Fišer, Stanko Špoljarić, Ksenija Kipke, Emilija Kovač, Darko Sačić, Robert Wrana, Marina Kukolić, Erika Nađ, Marta Horvat, Kristina Horvat Blažinović, Krešimir Hlebec, Veljko Posavec, Bojan Miljančić, Iva Kožnjak, Tajana Vidović… Ove godine odabir radova i postav izložbe radi povjesničarka umjetnosti Ana Plenča. (sh)
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ALLISON ASHLEY: ŠTO ĆEŠ ODABRATI?
Dobitnik knjige Žar objavljene u prošlom broju je Vjera Kraljić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1530
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Noah i Mia oduvijek su najbolji prijatelji i to im je prijateljstvo najvažnije na svijetu. Noi u životu ide sjajno i čeka ga promaknuće na poslu koji voli.
Još jedno tradicionalno Vincekovo po štrigovskim bregima održat će se u subotu, 18. siječnja. Blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, označava početak radova u vinogradima, a taj će se dan obilježiti šetnjom kroz vinograde, tradicionalnom ceremonijom rezidbe vinove loze i uživanjem u prirodnim ljepotama međimurske vinske ceste. Ovogodišnji domaćini su vinarske obitelji Kunčić, Štampar (punkt Mađerkin breg) i Kojter, a nezaobilazan dio Vincekova bit će i omiljeni punkt iznenađenja u organizaciji Općine Štrigova koji će ugrijati sve prisutne na povratku prema cilju. Atmosferu će tijekom cijelog dana održavati Tamburaški sastav Podrumari, čiji su veseli taktovi postali zaštitni znak ovog događanja. Okupljanje je predviđeno ispred Doma kulture u Štrigovi od 8:30 do 9:30, gdje sudionici mogu ostaviti svoja vozila. Start prema
prvom punktu kreće u 9:30. Kod Doma kulture Štrigova organizirana je prodaja vaučera – bon po cijeni od 20 eura, a paket uključuje četiri bona za piće koja se koriste na punktovima kod vinara i jedan za hranu, koji će se moći iskoristiti na cilju u Domu kulture Štrigova gdje će biti pripremljene kobasice za sve sudionike. Također, bon za hranu ponovno će biti uključen u tombolu s vrijednim nagradama. Ove godine pripremljeno je i posebno iznenađenje –planinarski lončići za Vincekovo koje će dobiti svaki sudionik koji kupi vaučer. Žedni sigurno nećete ostati! Pozivamo vas da povedete prijatelje i pridružite nam se u ovom veselom druženju kroz štrigovske vinograde. Krenite putovima međimurske vinske ceste i doživite jedinstveno iskustvo koje Vincekovo po štrigovskim bregima svake godine pruža. (sh)
Noć muzeja i promocija knjiga Besno baubja z bobjega kauta autora Zlatka Kraljića i Angst Steklenje sanje autora Gregora Kraljića Centar za posje�telje Žabnik
Petak, 28. veljače 20:00
Zlatni cinkuš Centar za kulturu Čakovec
Subota, 29. veljače 20:00
Zlatni cinkuš Centar za kulturu Čakovec
Petak, 14. ožujka 20:00
Balet Labuđe jezero Centar za kulturu Čakovec
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
POKLANJA KNJIGU
Allison Ashley: Što ćeš odabrati?
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
No Miji život stoji dok iščekuje transplantaciju bubrega. Zaglavila je na ugodnom, ali perspek�vnom poslu i, ne želeći ikome bi� na teret, ni ne pomišlja na roman�ku. Zato joj posebno teško padne kad uza sve to mora propus�� i priliku života – da se vra� na studij. Naime, ako da otkaz kako bi se posve�la studiju, izgubit će zdravstveno osiguranje.
Da bi joj pomogao, Noah predloži da se vjenčaju (samo na papiru) kako bi ona mogla redovno studira� i zadrža� osiguranje.
Što će odabrati: igru na sigurno u prijateljskoj zoni ili kockanje modernim brakom iz interesa? Allison Ashley uspijeva postići da stalna mjesta romantične komedije zablistaju posve novim sjajem.
KARLO NOVAK POSAVEC, 15-godišnjak koji rastura na dijatonskoj harmonici
intervju tjedna
Želio bih imati svoj bend i s njim nastupati!
- Sada kada su praznici, vježbam dnevno po dva do tri sata. A kada je škola, nastojim barem malo svaki dan uzeti harmoniku u ruke. Ustvari je to jako puno vježbe, kaže Karlo
Piše: Sanja Heric
U svijetu mladih talenata ističe se jedan neobičan i talentiran mladić iz Štrigove, točnije iz Svetog Urbana, predjela zvanog Veliki Kozlovčak. Karlo Novak Posavec, petnaestogodišnjak s velikom strašću prema muzici, osvojio je srca publike i žirija u popularnoj emisiji Supertalent na Novoj TV. Njegov nastup, u pratnji profesora Srećka Kotnika, bio je prava poslastica – slovenska polka na dijatonskoj harmonici koja je oživjela scenu.
- Meni je najljepše kad sjednem u traktor i kad ne izlazim iz njega pet, šest sati. To je moj život. Ja sam vrlo nestašan, zanimljiv, vrijedan i smiješan. U slobodno vrijeme najčešće sviram harmoniku, sjednem na balkon i onda svi s
drugih brežuljaka fućkaju. Ne mogu zamisliti dan bez harmonike, a životna želja mi je bila doći na Supertalent, rekao je Karlo prije nego što je stao pred žiri.
Sada dva mjeseca nakon toga, kada su se slegli dojmovi napravili smo s njim intervju, a zatekli smo ga ponovno na pozornici. Ovog puta u Domu kulture u Štrigovi na Božićno-novogodišnjem koncertu povodom darivanja najmlađih stanovnika ove općine.
- Kako je bilo nastupati na Supertalentu na televiziji?
- Teško je to opisati riječima. To treba doživjeti. Sve je bilo puno re�lektora, puno poznatih ličnosti, puno ljudi koje gledamo na televiziji. Treba imati nekakvo poštovanje i neki osjećaj prema njima.
Mislio sam da ću imati jako veliku tremu, ali dok sam došao tamo i upoznao se s tim ljudima, razgovarao s njima, trema je nestala.
- Kako i kada si naučio svirati harmoniku?
- Početak je bio s nekih pet godina, dok je djed svirao. Mene je to jako ganulo, i počeo sam skakati. Zato mi je kad je bilo Porcijunkulovo kupio jednu malu harmoniku. Dok god smo bili dobre volje, dao mi je tu harmoniku u ruke. Igrao mi je na početku jednostavne pjesmice. Sjećam se, jedna od tih je bila Sunce je zašlo. Tu sam pjesmicu s dva prsta pohvatao i po tome je on shvatio da imam talenta za sviranjem harmonike. Da imam dobar sluh. Djed je i pjevao, i ja sam isto tada s njim počeo pjevati.
Karla Novaka Posavca ulovili smo �jekom nastupa na Božićno-novogodišnjem koncertu u Štrigovi
Što je dijatonska harmonika?
Dijatonska harmonika potječe iz ranih 1800-ih godina, a izum se pripisuje Franzu Friedrichu Buschmannu. Dijatonska harmonika najčešće se koristi u zabavnoj i narodnoj glazbi, ali je u drugoj polovici 20. stoljeća počela pronalaziti svoje mjesto i u klasičnoj glazbi.
Sastoji se od dva dijela povezana mijehom, a tonovi se proizvode upuhiva-
- Ova harmonika koju sviraš je speci�ična. Po čemu?
- Ima dugmad. Dok stisneš jedno dugme, izvuče se nutra i van, čuje se drugi zvuk. Ima samo tri tonaliteta, dok ostale imaju svih 12 tonaliteta. Znači, na ovoj harmonici mogu se svirati samo određni tonaliteti.
Petnaestogodišnjaka Karla Novaka Posavca nacija je upoznala kada je nastupio u poznatoj emisiji Supertalent u pratnji svog profesora s kojim je izveo slovensku polku na dijatoničnoj harmonici
- Što sve sviraš na njoj?
- Na ovoj harmonici se može svirati više-manje sve, osim narodne muzike, cajki. U biti ja sviram polke, valcere i naše domaće stvari.
- Koliko inače vježbaš na harmonici?
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 22.1.2025. u CineStaru Varaždin.
njem zraka kroz metalne jezičke unutar instrumenta. Ova harmonika obično ima samo tri tonaliteta, što je čini jednostavnijom od kromatskih harmonika koje imaju svih 12 tonaliteta. Tonovi se razlikuju ovisno o tome širi li se ili skuplja mijeh, što dijatonskoj harmonici daje speci�ičan zvuk koji je idealan za polke, valcere i druge domaće melodije.
- Sada kada su praznici, vježbam dnevno po dva do tri sata. A kada je škola, nastojim barem malo svaki dan uzeti harmoniku u ruke. Ustvari je to jako puno vježbe.
- Nakon nastupa na televiziji, kakvi su bili komentari obitelji, rodbine i prijatelja?
- Svi su bili malo žalosni što nisam prošao dalje jer sam bio stvarno dobar. Bili su veseli da je jedna osoba koju poznaju otišla tako daleko. Da sam se usudio otići u takav show na televiziju. Sa mnom je bio i moj učitelj Srećko Kotnik. S njim sam učio svirati harmoniku negdje oko 2 godine. Dobre temelje dao mi je i Matej Ščavničar s kojim sam na početku svirao klasičnu harmoniku. Da njega nije bilo, ne znam bih li danas tako dobro svirao dijatonsku harmoniku.
- Nakon osnovne škole u Štrigovi, upisao si srednju školu. Koju i koji smjer?
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO KAKO DO
Dobitnik ulaznica za film: Sven Todorović DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Bratstvo lopova 2: Pantera
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
- Sada sam prvi razred. Idem u Graditeljsku školu Čakovec, smjer bagerist.
- S čime se još baviš u slobodno vrijeme?
- U slobodno vrijeme pomažem u goricama svojoj obitelji. Radim sve poslove. A za gušt me zanimaju motori i te stvari.
- Gdje se vidiš u budućnosti?
- Vidim se da nađem neki dobar posao, da mogu zarađivati svoj kruh. Ako će biti sve po planu, ako će me služiti volja i talent, želio bih imati svoj bend ili ansambl i s njim nastupati. Želio bih i upisati glazbenu školu za harmoniku u Čakovcu ili Sloveniji.
Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko
Čakovečka špica
Grga i Dajana ne skidaju osmijeh s lica
Željka,
i Filip
Zeleno i crveno za podizanje odjevnih kombinacija
u bijelom
Biba i Dejan zabundani
Ruku pod ruku je najljepše
Hana
Karirani kaput odlično paše uz smeđe čizme
Kratka suknja i visoke čizme za najhrabrije
MALI NOGOMET
KLUPSKO PRVENSTVO Međimurja u malom nogometu
Podturen, Sloga(Č) i Zlatice na tronu
Uvjerljivom pobjedom Podturna kod seniora, Sloge kod veterana te Zlatica u ženskoj konkurenciji završilo je Klupsko prvenstvo Međimurja u malom nogometu
Piše i foto: Miljenko Dovečer
39. po redu Zimsko prvenstvo Međimurja, odnosno 8. izdanje u aktualnom formatu pod nazivom Klupsko prvenstvo Međimurja u malom nogometu koje je namijenjeno samo za međimurske nogometne klubove, održavalo se između 22. prosinca 2024. i 6. siječnja 2025. u sportskoj dvorani Graditeljske škole u Čakovcu. Prijavljeno je 40 ekipa u seniorskoj kategoriji i 6 ekipa u veteranskoj kategoriji. Prvi put nakon 2000. godine aktivirano je i natjecanje u ženskoj kategoriji sa 7 prijavljenih ekipa.
Zlatice uzele prvo mjesto U utakmici za 3. mjesto kod žena igrale su Žibekice i Lavice. Obje ekipe imale su glasnu podršku s tribina, a u ovakvim uvjetima bolje se snašla ekipa Lavice koja je slavila s 3:1. U �inalu snage su odmjerile nogo-
metašice Hajduka (Š) i Zlatice. Pred velikim brojem navijača bolje se snašla ekipa Zlatice iz Belice koja je na pogon Lucije Vizinger na kraju slavila s 5:2, ali velike pohvale zaslužuju i Štrukovčanke. Za Zlatice tri pogotka postigla je Ema Kobetić, dva Emily Bister, dok su za Hajduk po jedan pogodak postigle Daria Šardi i Magdalena Šoltić. Za najbolju igračicu proglašena je Emily Bister (Zlatice), najbolja vratarka turnira je Sanja Šoltić (Hajduk) dok je najviše pogodaka postigla je Lucija Vizinger (Zlatice). Veterani Čakovečke Sloge obranili naslov
U borbi za 3. mjesto bolji su bili veterani BSK-Belica koji su
slavili nakon raspucavanja sa 7 metara. U regularnom dijelu bilo je 1:1. U �inalnoj utakmici čakovečka Sloga obranila je prošlogodišnji naslov. Iako su njihovi protivnici Sokol iz Vratišinca imali početnu inicijativu na kraju uvjerljiv trijumf Slogaša i konačnih 5:1. Dva pogotka za Slogu postigao je Santino Debelec, a po jednog su dodali Alen Varga, Miroslav Kocijan
i Tomislav Babić, dok je jedini strijelac za Sokol bio vratar Mihael Mađarić. Za najboljeg igrača proglašen je Santino Debelec (Sloga), Najbolji vratar je Mihael Mađarić(Sokol), dok je najbolji strijelac Alen Varga(Sloga). U kategoriji veterana 250,00 € osigurano je za 1. mjesto, 200,00 € za 2. mjesto, 150,00 € za 3. mjesto i 50,00 € za 4. mjesto.
Seniori Podturna protutnjali turnirom
Čak 40 seniorskih ekipa borilo se za naslov najboljeg, a titulu ove godine odnosi momčad iz Podturna. U susretu za 3. mjesto kod seniora igrali su Rudar i Draškovec. Trećeligaš i premijerligaš su odigrali susret s pet golova, a na kraju je slavila momčad Rudara 3:2. U �inale
Vijetnam je nova destinacija
Nakon sedam godina igranja u Sloveniji, Luka Bobičanec odlučio je napustiti susjednu zemlju. Nakon isteka ugovora s aktualnim prvakom iz Celja, 31-godišnji veznjak je pronašao novu destinaciju za nastavak karijere – Vijetnam. Tamo se pridružio jednom od prvoligaša u elitnoj V. Ligi 1, u kojoj već dominiraju stranci, posebice Brazilci.
Ambicije kluba iz glavnog grada
Poslije niza godina uspješnog igranja u Sloveniji, Luka Bobičanec odlučio je napraviti iskorak u jednu sasvim drugu nogometnu sredinu. Nekadašnji veznjak Celja, koji je proteklih sezona impresionirao maestralnim potezima, kako se nagađalo, seli u Vijetnam gdje će karijeru nastaviti u
ambicioznom klubu iz glavnog grada Hanoija. 31-godišnji Bobičanec već je otputovao u jugoistočnu Aziju gdje će nositi dres Hanoi FC-a, jednog od najuglednijih vijetnamskih klubova. Klub koji je osvojio šest naslova državnog prvaka i tri trofeja kupa smatra se stalnim konkurentom u borbi za vrh. Osim toga, u prošlosti je igrao i u azijskoj Ligi prvaka, što dodat-
no potvrđuje njegove visoke ambicije. Za Bobičanca, koji je karijeru započeo u Nafti, a kasnije se a�irmirao u Muri, bit će ovo potpuno novi izazov. Prvaci jugoistočne Azije
- Bio sam jako sretan što sam dobio poziv da se natječem u Vijetnamu. Došao sam u Hanoi na dane kada je vijetnamski tim osvojio prven-
su došli Graničar iz Kotoribe i Podturen, dvije odlične ekipe koje su u prvom dijelu pružile neizvjesnost, a na odmor odlazi ekipa Podturna golom Hranilovića. Početkom nastavka dva brza gola za Podturen zabijaju Šegović i ponovo Hranilović i tu je utakmica bila riješena. Kotoripčani se ni tada nisu predali, no sve njihove pokušaje zaustavio je najbolji vratar turnira Luka Fodor. Na kraju za konačnih 4:0 zabija Šegović i veliko slavlje Poturenčana. Nagrade u kategoriji seniora su bile 1.500,00 € za 1. mjesto, 1.000,00 € za 2. mjesto, 500,00 € za 3. mjesto, te 250,00 € za 4. mjesto. Za najboljeg igrača proglašen je Luka Posavec (Podturen), najbolji vratar je Luka Fodor (Podturen), dok je najbolji strijelac Toni Zagorščak (Draškovec).
stvo jugoistočne Azije, bio sam stvarno impresioniran entuzijazmom ovdašnje publike, pridružio sam se i publici. Nadam se da ću dobiti podršku i ljubav od strane navijača, ispričao je Luka Bobičanec. Upisao je 177 nastupa u slovenskoj ligi, postigao 38 golova i stekao reputaciju tehnički potkovanog veznog igrača s izvrsnim osjećajem za igru. Prelazak u Vijetnam otvara mu vrata drugačijeg stila igre i novih iskustava koja može iskoristiti za daljnji razvoj. Vijetnamsko prvenstvo, u kojem je Hanoi FC trenutno na šestom mjestu, bit će prilika za Bobičanca da svoju kvalitetu pokaže u jednoj sasvim drugoj areni. (nl)
NK Podturen
ŽNK Zla�ce
Luka Bobičanec
LIGA MLAĐIH KADETA U-15
U ligi mladih košarkaša rođenih 2010. i mlađih koje su bile podijeljene u dvije jakosne skupine, ona jača i kvalitetnija je završila s osnovnim natjecanjem i iznjedrila prvaka lige (Varaždin), a ova druga još igra svoje utakmice. Bilo je u proteklom periodu nekoliko zanimljivih dvoboja. (bh)
Turnir je uključivao natjecanja slučajnih parova, pojedinačni turnir te turnir između predstavnika sponzora kluba, a održan je na Sveta tri kralja. U pojedinačnom dijelu turnira, svojim sjajnim nastupima oduševio je Dominik Filipašić osvojivši zlatno odličje, srebrno odličje osvojio je Miljenko Belovari, dok su se s brončanim medaljama okitili Nenad Pigac i Marko Šupljika.
Natjecanje sponzora Predstavnik sponzora, Caffe Bar & Noćni Bar Maraton i Martin Tisaj, najbolje se snašao u razigravanjima između sponzora kluba osvojivši prvo mjesto i zlatno odličje, drugo mjesto i srebrno odličje pripalo je predstavniku iz Kraljevskih slastica Silvestru Cveku, dok su treće mjesto s
brončanim odličjima podijelili predstavnik Cafe bara Fontana Dino Štampar i predstavnik �irme BLAŽEKA AGRO Antonio Blažeka. Najneizvjesniji dio
Na kraju kao šlag na torti i najneizvjesniji dio turnira, odigravanje između slučajnih parova. Ove godine najbolji par zasluženo je bio Dominik Filipašić i Igor Jasnić, srebrni su bili Marko Šupljika i Đuro Čavlek, dok su treće mjesto podijelili Miljenko Belovari i Antonio Blažeka te Mario Glavak i Josip Filipašić. Treba napomenuti te je za svaku pohvalu, najstariji igrač turnira i još je uvijek u dobroj formi (Đuro Čavlek 1948.). (lp)
MOTOKROS
MIHAEL ZVONAREK ove sezone bio je drugi u ukupnom poretku prvenstva
Otkad znam za sebe, znam i za motor
Preložanin je sezonu zaključio impresivnim rezultatima – jednom pobjedom, sedam drugih mjesta i šest trećih mjesta
Piše: Luka Pongračić
Foto: Mihael Zvonarek
Hrvatski motociklistički savez (HMS) nedavno je objavio konačne rezultate ovogodišnjeg prvenstva Hrvatske, donoseći odlične vijesti za Mihaela Zvonareka iz Preloga, vozača u klasi B-250. U svojoj najuspješnijoj sezoni do sada, Mihael je osvojio drugo mjesto u ukupnom poretku, što ga je učvrstilo kao jednog od najboljih vozača u svojoj klasi. Sezonu je zaključio impresivnim rezultatima – jednom pobjedom, sedam drugih mjesta i šest trećih mjesta. Mihaelov uspjeh prepoznaje ne samo njegov klub MK Metalni Racing Team, već i motocross zajednica diljem Hrvatske. Na kraju iscrpne sezone, Mihael nam je otvoreno govorio o izazovima sezone, motivaciji, obitelji i budućim planovima.
S drugog na 14. mjesto pa četvrto
- Sezona je bila teška i puna izazova, no na kraju je ishod
ispao više nego zadovoljavajući, započinje Mihael. Jedan od najzahtjevnijih trenutaka dogodio se na početku jedne utrke kada je zauzeo drugo mjesto, no spletom okolnosti skočio je na drugog vozača te pao na 14. mjesto. Kao da to nije bilo dovoljno, tijekom utrke ostao je bez prednje kočnice. - Unatoč svemu, nastavio sam se boriti i završio na četvrtom mjestu. U ukupnom poretku te utrke bio sam treći, što mi je dodatno dalo snage za daljnje izazove. Njegovi rezultati – dosljednost na postolju s jednom pobjedom, sedam drugih mjesta i šest trećih mjesta – pokazuju njegovu nevjerojatnu formu. - Tajna je u volji i želji. Dok drugi trkači treniraju vi-
še puta tjedno na stazi, moje pripreme uglavnom se svode na treniranje u teretani dva puta tjedno. Možda je upravo to drugačiji pristup koji me održava svježim i fokusiranim, ističe Mihael. Na pitanje o ključnoj utrci koja je odredila njegov plasman, Mihael odgovara: - Teško je izdvojiti jednu utrku, jer je svaka bila izazov na svoj način. Ipak, dosljedno dobrim rezultatima osigurao sam čvrsto drugo mjesto s velikom bodovnom prednošću.
Motocross je dio obiteljske kulture
ničke planove, ali vrlo uskoro će sve biti po starom, govori Mihael. Motocross ljubav započela je zahvaljujući njihovom ocu Stjepanu. - Tata nas je od malih nogu učio voziti motore, a i on i majka su nam od prvog dana bili najveća podrška. Bez njih, ne bih bio ovdje gdje jesam danas.
Jasni ciljevi
Za nadolazeću sezonu Mihael ima jasne ciljeve: - Uložit ću trud kako bih postigao što bolje rezultate. Planiram se ozbiljno pripremiti za izazove koji slijede, a nadam se i mogućnosti više treninga na stazi. Na pitanje o potencijalnim međunarodnim natjecanjima, Mihael odgovara oprezno.
- Za sada sam fokusiran na domaću scenu, no uvijek sam otvoren za nove izazove ako se pruži prilika. Motocross u Hrvatskoj suočava se s mnogim izazovima, od nedostatka popularnosti do ograničenih sredstava.
- Sport nije toliko poznat i razglašen kao drugi sportovi, no poticaji za vozače i klubove mogli bi puno pomoći u njegovom razvoju, smatra Mihael. Unatoč poteškoćama, Zvonarek hvali svoj klub: - MK Metalni Racing Team je više nego odličan. Klub je pun talentiranih vozača, ali prije svega dobrih prijatelja. To je ono što nas sve drži zajedno, pojašnjava.
Život izvan staze
- Moje pripreme za sezonu nisu opsežne, ali su fokusirane, a radi se i u teretani. Najveća podrška dolazi od moje obitelji, prijatelja i djevojke, kaže Mihael. Motivaciju za daljnje uspjehe pronalazi u vlastitom zadovoljstvu i sreći ljudi oko sebe. - Najveće ispunjenje dolazi kad završim dan s peharom u ruci. To je neprocjenjiv osjećaj koji me tjera da idem dalje. Motocross je obiteljska tradicija u obitelji Zvonarek. Mihaelov brat Nikola također je talentirani vozač, no nažalost je morao prekinuti sezonu zbog ozljede koljena.
- Nikola je izvrstan vozač i radujemo se svakoj zajedničkoj utrci. Međusobno dijelimo savjete i podršku, što nas čini još jačima kao vozači i kao obitelj. Nažalost, trenutno je ozlijeđen pa smo malo obustavili zajed-
Kada nije na motociklu, mladi Preložanin rijetke trenutke slobodnog vremena provodi odmarajući se ili družeći se s najbližima. - Teško je uskladiti motocross s poslom i slobodnim vremenom za trening, jer mi je motocross samo hobi. No trudim se pronaći balans. Osim treninga, Mihael ističe i važnost prehrane: - Kao i u svim sportovima, prehrana je ključan faktor za kondiciju i izdržljivost. Zvonarek će i u narednoj sezoni imati što reći, a možemo se nadati kako ćemo u ovo vrijeme sljedeće godine pričati o još većim uspjesima, kako njegovim, tako i bratovim.
Hrvatske
Zvonarek je fokusiran na domaću scenu
Braća Zvonarek na stazi
RUKOMET
SVJETSKO PRVENSTVO u rukometu sve je bliže, a Duvnjak i ekipa šest dana boravili su u Međimurju
Reprezentacija brusi
formu u Prelogu
- Uvijek nam je lijepo u Prelogu pa i dva treninga dnevno, video analize i sastanci lakše i brže prođu, govori pivot reprezentacije Nikola Grahovac
Piše:
Foto: HRS
Zajedno s Danskom i Norveškom, Hrvatska je domaćin Svjetskog rukometnog prvenstva koje počinje 14. siječnja i trajat će do 2. veljače 2025. godine. Format natjecanja isti je kao i na dva protekla SP-a, dakle ukupno 32 reprezentacije koje su raspoređene u osam skupina po četiri. Iz svake grupe dalje prolaze po tri najbolje i križaju se po principu A-B, C-D, E-F i G-H, tvoreći nove skupine iz kojih će potom po dvije najbolje proći u četvrtfinale, a Hrvatska se nalazi u skupini H u kojoj će joj suparnici biti, redom, Bahrein, Argentina i Egipat.
- 29. Svjetsko prvenstvo prvi put u povijesti organiziraju tri zemlje koje nisu granicama povezane, već su dapače dosta udaljene. To sve nas stavlja pred velike izazove. Ali, uvjeren sam da ćemo znati na sve njih odgovoriti na pravi način jer sve ono što je HRS do sada napravio u pripremi
RUKOMET
ispunjava nas zadovoljstvom. Posebno nas veseli činjenica da će dvorane u sva tri grada biti pune. Svi se nadamo da će naša reprezentacija ostati zdrava i onda uz podršku pune Arene ostvariti pravi rezultat, riječi su predsjednik HRS-a Tomislava Grahovca.
Pripreme u Prelogu
Premda je iza mnogih od 22 igrača, koje je izbornik Dagur Sigurdsson odabrao i odveo na završne pripreme hrvatske rukometne reprezen-
tacije za Svjetsko prvenstvo, izuzetno naporna klupska sezona, atmosfera u Prelogu je sjajna. Uz četiri sata treninga, brojne sastanke i analize suparnika na dnevnoj bazi koji igračima ne ostavljaju previše vremena i prostora za slobodne aktivnosti, kao što je to bilo ljetos u pripremama za Olimpijske igre kada je na rasporedu bio samo jedan dugački trening, dobrog poticajnog duha ne nedostaje ni jednog trenutka. Svi su svjesni sjajne prigode koja im se pruža
vjerojatno jednom u životu da igraju Svjetsko prvenstvo pred svojim navijačima u domaćoj atmosferi. I pokušavaju se na svaki način nametnuti izborniku.
Kako izgledaju treninzi?
Nakon što momčad zagrijavanjem i radom na tjelesnoj spremi prvih 40-ak minuta u trening uvede kondicijski guru Šime Tomašević, palice preuzimaju Dagur Sigurdsson s jedne te Valter Matošević s druge strane. Prvi je zadužen za rad s igračima u polju, drugi pak, s vratarima. U sljedećih sat i 20 minuta, radi se na igri. Sve ono što nije bilo dobro u Parizu na Olimpijskim igrama, a riječ je prije svega o tranziciji iz obrane u napad i obrnuto, nakon izgubljene lopte, pokušava se popraviti i dovesti do savršenstva. Analizom toga natjecanja lako se dalo uočiti da Hrvatska nema problema kada vodi s dvama ili trima pogotcima razlike. Muke na-
staju onoga trenutka kada je momčad u minusu i treba stići suparnika. Izbornik stoga pokušava pronaći balans između te dvije krajnosti i sve dovesti u okvire maksimalne kontrole.
Reprezentaciji ništa ne fali!
Kako kažu iz Saveza, svi igrači i članovi Stručnog stožera smješteni su u jednokrevetne sobe. Ne samo radi komfora, već i predostrožnosti radi da slučajno netko ne dobije temperaturu ili gripu te zarazi sve ostale. Budući da je hotel izoliran i izvan gradske gužve, igrači imaju savršen mir i mogućnost da se u potpunosti posvete treningu. Jutarnji turnus treninga traje od 10 do 12 sati, premda je većina igrača na
zagrijavanju već pola sata prije toga. Nakon ručka i dnevnog odmora, slijedi prvi sastanak na kojem se analizira ono što je napravljeno u jutarnjim satima, budući da se svaki trening snima. U 18 sati počinje večernja sesija koja također traje dva sata. Slijedi večera, ponekad pojedinačni razgovori i vrijeme za slobodne aktivnosti, ako još netko ima snage za to. - Uvijek nam je lijepo u Prelogu pa i dva treninga dnevno, video analize i sastanci lakše i brže prođu. Veselim se i punoj dvorani u Varaždinu pa onda i u Zagrebu. Također, ovim putem pozivam sve naše navijače da nas podrže, mi ćemo dati sve od sebe pa čak i više jer doma je doma, govori pivot Nikola Grahovac.
Zrinskice pobjedom otvorile godinu
- Rukomet je trenutno sigurno najljepša sportska priča i teško će ostati na ovoj razini ako se neke stvari brzo ne promjene, poručuju iz kluba.
Piše: Miljenko Dovečer
Foto: ŽRK Zrinski
ŽRK Zrinski u utorak je odigrao zaostalu utakmicu 8. kola protiv ekipe RK Trešnjevka, gdje su upisale pobjedu. Utakmica u kojoj je najkraće rečeno svakoj ekipi pripalo po poluvrijeme. Vidjelo se u prvom poluvremenu da ekipa trenera Vujovića dva mjeseca nije odigrala natjecateljsku utakmicu. Obrana Zrinskog je ostavljala puno prostora, pa je uz tehničke pogreške u napadu na poluvremenu semafor pokazivao 15:17.
Stvari sjedaju na svoje mjesto
Ekipa se s trenerom Vujovićem nije dugo zadržala u svlačionici, ali svejedno drugo poluvrijeme stvari su sjele na
svoje mjesto i Zrinskice su polako prvo stigle prednost, a onda i prestigle te se odvojile na prednost koja je garantirala mirnu završnicu. Vidjelo se na igračicama da se treniralo puno i jako i sigurni smo da će već u nedjelju protiv Osijeka i igra izgledati bolje. Glavni cilj je ostvaren, na otvaranju drugog dijela prvenstva ostvarena je pobjeda 33:29 i upisana su dva boda. Najefikasnija u domaćim redovima bila je Paula Posavec koja je postigla 8 pogodaka, a odmah do nje slijedi Gabrijela Gudelj sa 7 golova. Po 5 pogodaka postigle su Leona Janković i Bruna Zrnić. Na golu je Dora Potočnjak upisala 11 obrana. Vijesti iz ekipe
U proteklom razdoblju ekipa je odlično radila i tre-
nirala, cure su imale tek kratku pauzu od Božića do Nove godine. Vratila se Bruna Zrnić, ali se na okupljanju kadetske reprezentacije povrijedila
Rahela Varga. Trener Vujović ističe da su u ovom razdoblju dobro radile neke mlađe cure i da su sigurno zaslužile dobiti šansu u nastavku prvenstva,
no tu dolazimo do problema termina u dvoranama i do toga da neke mlađe cure ne mogu trenirati zbog školskih obveza.
ZRINSKI – TREŠNJEVKA 33:29 (15:17)
ZRINSKI: Goričanec, Potočnjak (11+0), Jerković (2+0), P. Posavec 8(3), V. Novak, Gudelj 7, Golub 2, G. Novak 2, Janković 5, Zrnić 5(1), Vidović, Rumek, Ljubić, Robida 4. Trener: Vladimir
- Problem dvorana već je mnogo puta opjevana tema i nećemo se ponavljati, no rukomet je trenutno sigurno najljepša sportska priča i teško će ostati na ovoj razini ako se neke stvari brzo ne promjene. Da nismo naišli na razumijevanje u DG Panorama Prelog i kod novog vlasnika dvorane ATON Nedelišće sutra bismo vjerojatno u utakmicu ušli bez rukometnih treninga, kažu odgovorni u ŽRK-u Zrinski.
Stižu Osječanke No prva prepreka je savladana i već u nedjelju 12. siječnja čeka ih također domaća utakmica 10. redovnog kola protiv ekipe Osijeka u 18 sati, u dvorani Graditeljske škole Čakovec uz direktni prijenos na SPTV-u.
REZULTAT i SASTAV
Luka Pongračić
Vujović.
Gabrijela Gudelj zabila je 7 golova
Domagoj Duvnjak igra svoje zadnje prvenstvo
Tin Lučin
NE BEZ RAZLOGA Juraj IV. Zrinski iz suvremene perspektive sve više dobiva na značenju
Renesansni vladar Međimurja kojemu se zamjera protestantizam
Jedini sačuvan originalni crtež Jurja IV. Zrinskog (na konju)
Grof Juraj IV. Zrinski je kao renesansni vladar posebno cijenio znanost i književnost pa je oko sebe okupljao inteligenciju i književnike i pomagao tiskanje njihovih djela. Surađivao je s hrvatskim pjesnicima svoga doba, osobito s Dubrovčanima. Na njegov je poticaj 1574. Rudolf Hofhalter u Nedelišću otisnuo „Decretum Tripartitum“ Ivanuša Pergošića, a zaslužan je i za cjelokupni kult Zrinskih, ali i za kajkavski književni jezik
Piše: Josip Šimunko
Vladari Međimurja, obitelj Zrinski, iz današnje suvremene perspektive nejednako su vrednovani, a neki i pomalo zapostavljeni, što se posebno odnosi na Jurja IV. Zrinskog, kojemu se zamjera protestantizam.
Odmah treba reći da Juraj IV. Zrinski nikad nije bio hrvatski ban, a za to postoji razlog. Bio je u zavadi sa zagrebačkim Kaptolom i biskupom Šimunom Erdedijem, zbog pogibje Ivana Zrinskog pri opsadi biskupova Vinodola 1541. godine, što je jako pogodilo cijelu ondašnju obitelj Zrinski. To je i razlog zbog čega su se pojedini pripadnici obitelji okrenuli protestantizmu, no još je jedan razlog, Zrinski je imao posjede u nekoliko država.
Sve do današnjih dana traju povijesne rasprave o njegovu protestantizmu, no činjenica je da je samostan Sveta Jelena u Šenkovcu i kmetove svih sela koji su bili pod ingerencijom samostana pavlina u Svetoj Jeleni (Šenkovec, Mačkovec, Krištanovec, Zasadbreg, Leskovec i dijelu Štrigove) nije na silu obraćao na protestantizam, iako je povremeno bilo manjih nesporazuma i sukoba. Za razliku od stava Josipa Bedekovića u „Natale solum...“, koji je od Jurja IV. Zrinskog napravio nasilnika, današnja povijesna znanost govori nešto drugačije, ako se pažljivo pročita knjiga Nataše Štefanec „He-
retik njegova veličanstva“ i drugi noviji radovi.
Zanimljivo je da je godine 1574. na zagrebačkoj dijacezantskoj sinodi čak 11 međimurskih katoličkih župnika osudilo Bučićevo „krivovjerje“, ne zna se jesu li to župnici koji su bili protjerani ili su službovali u Međimurju. Graditelj niza utvrda i čardaka protiv Turaka
Juraj IV. je imao i stekao velike, gotovo neprekinute posjede od Jadranskog mora do današnjeg Gradišća, a posebno uz granicu Austrijskih Nasljednih Zemalja prema Turskoj, pogotovo dobrim gospodarenjem i ženidbenim ugovorima.
Ta su imanja podijeljena na tri velika vlastelinstva radi lakšeg upravljanja, tako da je u Ozlju i Bakru imao svoje povjerenike. Bio je veoma uspješan ratnik, o čemu se nedovoljno zna, ali i inicijator izgradnje čitava niza utvrda u Međimurju, u Goričanu, Kotoribi, kod Draškovca, u gornjem Međimurju i čak 14 čardaka protiv Turaka na Muri i u Mađarskoj, ali i cijelom prostoru svojih imanja, za što je angažirao svoje kmetove. To se najčešće zanemaruje, a važno je, jer je tim gradnjama zaustavio turska napredovanja.
Posjedovao je veliko bogatstvo, pa je u svojim dvorcima uspijevao zadržati visoki životni standard, no ne samo to. U Međimurju je možda najpoznatiji po tome što je
1579. dodijelio Povelju s privilegijama i status trgovišta Gradu Čakovcu. Godine 1599. obnovio je utvrdu Ozalj koja je nekoć bila središte hrvatske kulture.
Roditelji su mu bili Katarina Zrinski r. Frankopan i sigetski junak Nikola IV. Zrinski poznat i kao Nikola Šubić Zrinski. Juraj je rođen u Čakovcu, 13. travnja 1549., a umro je 4. svibnja 1603. na svom posjedu – mjestu Vép kod grada Sambotela u Ugarskoj. Sahranjen je u obiteljskom mauzoleju pavlinskog samostana sv. Jelene Križarice kraj Čakovca, koji je 1559. za svoju obitelj dao izgraditi Nikola Šubić Zrinski.
Sa samo 17 godina došao je na čelo obitelji, nakon što mu je otac poginuo u Sigetu, te postao ogorčeni neprijatelj Osmanlija. Velike pobjede ostvario je kod Požege 1572. godine i vratio se s velikim ratnim plijenom te 1587. godine kraj Velike Kaniže u Mađarskoj, kad je poginulo oko 2000 Turaka, uz tisuću zarobljenih, uz ratni plijen od 1100 konja.
Svojoj djeci omogućio je najbolje školovanje i ženidbene ugovore
Važno je znati da je Juraj IV. Zrinski obrazovan u Italiji i da je govorio više jezika u vrijeme talijanske renesanse, i da je ta znanja i ljubav prema obrazovanju prenio u ondašnju Hrvatsku, ali i na
Lik mladog Jurja IV. Zrinskog, ne zna se je li auten�čan
svojih petero djece, koje je bogato oženio. Kako je hrvatsko plemstvo u to doba bilo veoma siromašno, naginjao je europskom plemstvu, koje je bilo mnogo bogatije i koje je dijelom �inanciralo njegov rat protiv Turaka, u čemu mu je pomagao i protestantizam. Pripadao je u petnaest najbogatijih obitelji u Ugarsko-Hrvatskom kraljevstvu te obnašao dužnost kraljevih tavernika.
Juraj IV. Zrinski je kao renesansni vladar posebno cijenio znanost i književnost pa je oko sebe okupljao onodobnu inteligenciju i književnike i pomagao tiskanje njihovih djela. Surađivao je s hrvatskim pjesnicima svoga doba, osobito s Dubrovčanima. Na njegov je poticaj 1574. Rudolf Ho�halter u Nedelišću otisnuo „Decretum Tripartitum“ Ivanuša Pergošića, prvu knjigu na kajkavskom književnom jeziku, a vjerojatno i djela protestanta Bučića.
Također se zanemaruje podatak da je na svojem imanju Monyorókeréku (Eberau) u zapadnoj Ugarskoj 1585. ugostio tiskara Ivana Mandelca, koji je ondje do 1592. tiskao čak 14 knjiga.
Zaslužan za kult
Zrinskih i kajkavski književni jezik
Tek se danas otkriva njegova uloga u stvaranju kulta Zrinskih. Naime, po smrti svojeg oca Nikole Zrinskog Sigetskog ostalo je živih sedam branitelja Sigeta, koje je Juraj IV. otkupio iz turskog zarobljeništva, među ostalim i Ferenca Črnka, ukrajinskog plemića i komornika Nikole Zrinskog Sigetskog. Franjo (Ferenc) Črnko potom na imanju Zirnskog piše Kroniku o Sigetskoj bitci, koju je ljubljanski pjesnik
Samuel Budina prepjevao na latinski, godinu ili dvije nakon te velike bitke 1566. godine. Spjev ima i političku težinu jer se u njemu kazuje da je Nikola Zrinski Sigetski junački poginuo po „Božjoj volji“ za svoje ljudske grijehe, misli se na protestantizam. Nema sumnje da je u tome na svoj način sudjelovao i sam Juraj IV. Zrinski, koji je, kažu, bio častohlepan pa se htio umiliti kralju, a izvorno djelo je izgubljeno, možda ne slučajno. Nakon toga kronika opsade Sigeta i junačka smrt Nikole Zrinskog Sigetskog postaje europski hit, prevodi
se na njemački i talijanski u više izdanja, o njemu pjevaju naši dubrovački pjesnici, igraju se kazališne predstave po Europi i to traje sve do danas.
Tek u dvadesetom stoljeću otkriva se još jedan prijepis kronike Franje Črnka, pisan glagoljicom, koji govori o krivnji kralja koji nije poslao svoju vojsku u obranu Sigeta, jer se zaustavila u Međimurju, a koji se pripisuje ondašnjim putujućim pjevačima, trubadurima tipa Petrica Kerempuh, koji su smjeli reći i ono što su drugi prešućivali.
Kako bilo, Juraj IV. Zrinski, bio je renesansni vladar Međimurja, Čakovca i Ozlja i drugih 40 gradova koliko ih je posjedovao, veliki ratnik, ali i gospodarstvenik i graditelj utvrda protiv Turaka te ljubitelj književnosti i kulture, ali i vladar koji je unosio ovi duh u učmali srednji vijek tadašnje Europe na našim prostorima.
Danas se s pravom slavi njegova zasluga za tisak prvog djela na kajkavskom književnom jeziku, koji je danas priznat kao svjetski jezik i ima svoj broj među jezicima svijeta. Ako negdje na pučini interneta naiđete na oznaku: međunarodni ISO 639-3 kôd Kjv, znajte da je tu riječ o kajkavskom književnom jeziku od sredine 16. do sredine 19. stoljeća i da smo mi kajkavski suvremenici i novi govornici tog jezika koji se dakako mijenja u vremenu.
Za ovaj natječaj, Sanela je predstavila čarobnu kolekciju božićnih dekoracija, uključujući lutke, anđele i Svetu obitelj
Piše: Sanja Heric
Sljedeća kandidatkinja našeg nagradnog natječaja je Sanela Bogdan iz Lopatinca koja nam je poslala prekrasne radove od makrame konca. - Vlasnica sam obrta Sanelina stvaraonica. Izrađujem božićne dekoracije od makrame konca. Sve je počelo kao hobi, a uz malo hrabrosti i puno ljubavi prema svakome detalju, postao je posao, istaknula je Sanela. Za ovaj natječaj, Sanela je predstavila čarobnu kolekciju božić-
Anđeo od makrame konca
LJUBAV: Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. No bit će i provokacija. Stoga ne skačite na svaki izazov koji vam možda u prvi tren nije ugodan. Idite polako, ali sigurno.
KARIJERA: Vaše zasluge pomalo izlaze na vidjelo, a na vama je da se još malo strpite dok se ne pokažu sasvim jasno. Ne forsirajte svoje stavove čak i ako ste u pravu. Pametnije je pričekati da i drugima zasvijetli. To što vi vidite bolje, vaše je prednost.
ZDRAVLJE&SAVJET: Stvari će doći na svoje mjesto.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Sve ćete se više baviti svojim društvom, premda nećete zanemariti ni voljenu osobu. Ipak, što se emocija tiče, proradit će vaša društvena faza. Mnogi neće razlikovati tko je tko jer će cijelu ekipu doživljavati kao jednu cjelinu. Pazite.
KARIJERA: Neki će umišljati da mogu više nego što zaista mogu. Otuda će se suočiti s određenim frustracijama. Važno je biti realan i postaviti ciljeve na zreo način. Oni koji u tome uspiju kretat će se prema dobrim rezultatima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne budite preveliki materijalist.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
nih dekoracija, uključujući lutke, anđele i Svetu obitelj, sve u blagdanskom ruhu. Osim toga, tijekom cijele godine izrađuje raznovrsne dekoracije za dom i posebne predmete za uspomenu koji su zaista jedinstveni. Makrame konac, inače, ima bogatu povijest koja seže unatrag do drevnih civilizacija, uključujući Egipat i Mezopotamiju, gdje su se čvorovi koristili za izradu raznih predmeta.
Ova tehnika vezivanja čvorova postala je popularna u Europi u 13. stoljeću, a
LJUBAV: U vašim osobnim odnosima svi će izazovi biti usmjereni na temu tolerancije, a upravo će ovladavanje istom biti ono što će vas odvesti korak prema naprijed. Ovo su dani kad ćete imate priliku vježbati uvažavanje jedno drugoga. Poradite na tome.
KARIJERA: Neki će, htjeli ne htjeli, biti u iskušenju da podlegnu vlastitoj pohlepi. Proanalizirajte ono što imate i ako uvidite da vam je to dostatno za normalan život, ne tražite više od toga. Skromnost je oduvijek zapravo bila vrlina.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite umjereni u svemu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Ovih dana ljubav bi mogli naći na putovanju ili krećući se van uobičajenih ruta. Za neke bi to mogla biti i ljubav iz snova. Ipak, ne žurite, jer ako sve počne prenaglo, tako bi se moglo i razvodniti. Idite polakše, pa će sve biti stabilnije.
KARIJERA: Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade. Otuda će proisteći i nova motivacija, te svježe ideje. Vaša discipliniranost, predanost i energija bit će zarazni. Neki će pokrenuti kolege oko sebe.
ZDRAVLJE&SAVJET: Neki mijenjaju frizuru.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
posebno se razvila tijekom viktorijanske ere kada su se izrađivali ukrasni predmeti za dom. Danas se makrame koristi za dekoracije, u modnoj industriji za izradu nakita i torbi.
Osim što je estetski privlačan, makrame konac je i ekološki prihvatljiv izbor, često izrađen od prirodnih materijala poput pamuka ili konoplje, što ga čini održivim rješenjem za kreativce koji žele smanjiti svoj ekološki otisak.
HOROSKOP
LJUBAV: Pojavit će se potreba za zaštitom u privatnom. Ipak, ne gnjavite partnera da vas stalno drži kao kap vode na dlanu jer može postati naporno. Prihvatite da je i ovako dobro, a više proanalizirajte sebe. Vidjet ćete da ste sami dovoljno jaki.
KARIJERA: Još će biti dosta borbe, ali već se naziru i neke pobjede. Vaš fokus interesa sad će se prebaciti na viša znanja. Mnogi će gledati da usavrše svoju stručnost. Oni koji uče bit će na dobitku. Studenti vjerojatno prolaze ispite, ali uz suradnju i diplomaciju.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne idite preko svojih granica.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Bit ćete usmjereni na nove ljude i nova poznanstva, ali i dalje postoji mogućnost provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Radi se o tome da trebate paziti kako komunicirate. Zato se ne zalijećite. Budite taktični i uviđavni.
KARIJERA: Maštat ćete o boljem poslu i većim poduzimanjima. Kad se trgnete brzo ćete se spustiti na zemlju. Važno je biti realan i postaviti ciljeve na zreo način. Oni koji u tome uspiju kretat će se prema dobrim rezultatima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite taktični sa šefovima.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Netko od vaših suradnika mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti što učiniti, da li se otvoriti za moguću vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u vezama bit će vrlo društven par.
KARIJERA: Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studenti bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan imati na pameti sve više odličnih ideja. Intelektualni djelatnici briljirat će u svom radu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne namećite svoje stavove.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vaše ljubavne dogodovštine i lovačke priče postat će sve popularnije, a vi osoba bez koje se u društvu ne može. Svaki dan događat će se nešto što će vam buditi osjećaje i činiti vaš privatni život ispunjenim.
KARIJERA: U trenutcima kad osjećate povećan pritisak na temu rokova posla pozovite se na svoja prava. Tako ćete stvari usmjeriti u pozitivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave. Ne zavaravajte se da vas vole, njima je do toga da vas koriste.
ZDRAVLJE&SAVJET: Imajte mjere u svemu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Uglavnom ćete igrati na kartu zavođenja, erotike i seksa. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo više razgovarati s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje i kaos. Zato šutite i jednostavno volite.
KARIJERA: Vaši poslovi sada kreću jednim novim pravcem koji možda nije bio očekivan. Budite spremni na još poneko iznenađenje jer će vam ono donijeti priliku za razvoj vaše vlastite kreativnosti. Bit će i invencija
ZDRAVLJE&SAVJET: Tko može, neka putuje. Makar na izlet.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Privlačit će vas mogućnost ljubavne veze s uglednom osobom, ali strasti vam neće dati mira da bi funkcionirali taktično.
Vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti za za razumom, bar zasad.
KARIJERA: Što god se nađe na dnevnom redu, vi ćete biti glavni pokretač cijele stvari. Uz to će ići i određeni napori, pa i stresovi. Imat ćete energije za dvoje, pa vam ništa neće biti teško. Vaši potezi dobit će na značaju, a vaš ugled će porasti
ZDRAVLJE&SAVJET: Pazite da ne pregorite.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i neobičnim temama i bavljenjima. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će osobu iz svojih snova. KARIJERA: Djelovanje iz sjene činit će vam se najbolja varijanta rada. Zato ćete sve činiti mirno, bez previše atrakcija. Uživat ćete u sitnicama. Neki će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će im goditi. Bit će i onih koji će vagati svoja postignuća iz prošlosti. ZDRAVLJE&SAVJET: Mogući su erotski snovi.
LJUBAV: Kroz priču i neočekivano druženje vi biste mogli otkriti sebe i stići do važnih privatnih spoznaja. Zato ne podcjenjujte niti jedan razgovor, niti jednu neobaveznu kavu. Sve je otvoreno i moguće. Potrebno je samo biti budan.
KARIJERA: Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce, ali ne reagirajte ako to baš nije nužno. Iznutra će vas sve vući da se posvađate, ali to ne bi ispalo dobro. Radite svoj posao i ne komentirajte tuđi.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte jogu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Djevica, Jarac, Lav
Sanela Bogdan s unikatnim adventskim vijencem
Lutkica od makrame konca u adventskom vijencu
Ukras za bor
Sveta obitelj od makrame konca na adventskom vijencu
Marinela je ove godine proširila svoje umijeće na ulične božićne lampe i male lampione
pretvorila dom u božićnu radionicu
Njezin najdraži pomoćnik ove godine bila je njezina četverogodišnja djevojčica
Piše: Sania Bižupić
U Donjoj Dubravi Marinela Rusak svakog prosinca pretvara svoj dom u pravu malu božićnu radionicu. Ova kreativna mama izrađuje adventske vijence, razne božićne ukrase, čestitke i druge rukotvorine. Posebnost ovogodišnjih ukrasa? Ulična božićna lampa i mali lampioni.
Advent u kraljevsko plavoj
Marinela je ove godine odlučila unijeti eleganciju u
svoje blagdanske dekoracije. Inspirirana kraljevsko plavom i srebrnom bojom, izradila je adventski vijenac koji je krasio njezin stol. Njezin izbor boja nastavlja se i na božićnoj jelki, koja je ove godine blistala u skladnoj kombinaciji plave i srebrne.
Ove je godine Marinela unijela i sasvim novi element u svoje dekoracije – uličnu božićnu lampu i male lampione. - Ove godine došla sam na ideju izrade ulične božićne lampe i malih lampiona te se bacila
u potragu za načinom izrade, govori. Ovi svjetleći ukrasi unose poseban blagdanski ugođaj u njezin dom.
Marinelin mali pomagač
Za Marinelinu radionicu, Božić nije samo vrijeme za stvaranje, već i prilika za kvalitetno provođenje vremena s obitelji. Njezin najdraži pomoćnik ove godine bila je njezina četverogodišnja djevojčica koja je sudjelovala u izradi ukrasa.
SREDNJA ŠKOLA PRELOG, učenice razrednih odjela 2. EK i 3. EK članice izvannastavne aktivnosti Ekokreativci
Ekojelka od starih knjiga, rolica wc papira i sušenog voća
Sav nakit za jelku izradile su od starih knjiga, rolica WC papira, sušenih limuna, naranči i limete. Nakon božićnih blagdana, jelka će se posaditi u dvorištu škole, istaknula je Mirela Petković, prof. ekonomske grupe predmeta
Piše: Sanja Heric
Na naš nagradni natječaj prijavili su se i učenici Srednje škole Prelog. Učenice razrednih odjela 2. EK i 3. EK članice izvannastavne aktivnosti Ekokreativci, odlučile su pokazati da se božićno ukrašavanje može provesti na ekološki prihvatljiv način. Pod vodstvom svojih mentorica, Tanje Gregur i Mirele
Petković, ukrasile su hodnik škole ekojelkom koja je pravi primjer održivosti.
Kreativnost i ekološka svijest
- Božićni blagdani nažalost često generiraju veliku količinu otpada. Nabavile su jelku u tegli koju su učenice u potpunosti ukrasile ekološkim božićnim nakitom koji su same izradile.
Sav nakit za jelku izradile su od starih knjiga, rolica WC papira, sušenih limuna, naranči i limete. Nakon božićnih blagdana, jelka će se posaditi u dvorištu škole, istaknula je Mirela Petković, prof. ekonomske grupe predmeta, koja je poslala prijavu na naš nagradni natječaj.
Izradile i ekolampione
Osim ukrasa za jelku, naše Ekokreativke povodom
ovog Božića izradile su i niz ekolampiona od starih staklenki te oslikale mnoštvo platnenih vrećica božićnim motivima.
Na taj način ukazuju na važnost održivog razvoja te potiču učenike i djelatnike svoje škole te građane Preloga na život u duhu ekološkog principa 3R (Reduce – Reuse – Recycle).
Marinela izrađuje božićne ukrase, adventske vijence za stol i vrata, te ručno izrađene čes�tke
Učenice Srednje škole Prelog svojim krea�vnim rješenjima pokazuju kako se tradicija može spoji� s ekološkom sviješću
Tijekom godina Štefanijini anđeli pronašli su svoje mjesto u mnogim domovima
diljem Međimurja
Piše: Sania Bižupić
U Domašincu živi žena koja svojim rukama uljepša svako posebno razdoblje, pa tako i ovo božićno - Štefanija Bedić. Ova vrijedna žena donosi radost i toplinu u mnoge domove, izrađujući predivne anđele od žice i najlonki.
Jednostavan proces s puno ljubavi i strpljenja
Izrada Štefanijinih anđela počinje vrlo jednostavno.
Prvo uzme žicu koja će biti osnovna struktura anđela, oblikuje tijelo, ruke i krila, a zatim na sve to pažljivo postavlja najlonke koje čine dio koji daje prekrasan završni izgled anđela. Iako postupak izrade nije kompliciran, zahtijeva puno strpljenja i preciznosti, a svaki anđeo koji je bio u njenim rukama zaista nosi njezinu pažnju i posvećenost.
Anđeli koje Štefanija izrađuje nisu samo običan božićni ukras, već i poseban poklon.
Štefanijini anđeli izrađeni su s ljubavlju i pažnjom
Ručni rad ima svoju čar, a kad se takvi anđeli daruju, oni postaju mnogo više od
Međimurskih novinaukrasa. U njihovoj izradi nije samo važan materijal, već i osjećaj koji se polaže u svaki detalj, jer svaki anđeo koji nastane u Štefanijinim rukama nosi komadić njezine ljubavi prema onima kojima ga daruje.
Simbol mira u mnogim domovima Tijekom godina, Štefanijini anđeli pronašli su svoje mjesto u mnogim domovima diljem Međimurja, a osim toga, nekoliko njezinih radova našlo je svoje mjesto i u Muzeju anđela u Varaždinu, gdje ovi skromni, ali lijepi radovi obogaćuju prostor posvećen anđelima. Nije teško razumjeti zašto su njezini anđeli tako traženi. Osim što su prelijepi, oni donose osjećaj doma, nježnosti i mira, što je za mnoge nezamjenjivo u blagdanskim trenucima.
Kakve vas nagrade čekaju?
Dragi naši čitatelji, prijave za naš nagradni natječaj “Biramo najljepši božićni ukras” su završene! Interes je bio izvanredan, a zaprimili smo čak 19 prijava čitatelja iz cijelog Međimurja, što nas jako veseli.
Među radovima koje ste nam poslali nalaze se unikatni ukrasi za bor izrađeni u decoupage tehnici, borići od konca, jaslice od luščija, vilenjaci, orašar i Grinch, kao i medena kućica i medenjaci. Tu su također božićne jaslice, heklane božićne kuglice, božićni lampašek od slame, kuglice i anđeli, kuglice od stakla te eko jelka i eko ukrasi.
Ne smijemo zaboraviti ni macrame konac koji ste kreativno oblikovali u lutke, anđele i svetu obitelj. Raznolikost vaših radova svjedoči o bogatoj kreativnosti i tradiciji božićnog ukrašavanja u našem kraju. Za sudionike našeg nagradnog natječaja osigurali smo prigodan nagradni fond. Za prvu nagradu pripremili smo poklon bon Jakopić travel-a u iznosu od 50 eura uz mogućnost izbora destinacije po želji. Za drugo mjesto osiguran je poklon bon u trgovini BIMA (Jana) u iznosu od 30 eura, isto kao i za treće mjesto. (sh)
Štefanija Bedić izrađuje prekrasne anđele od žice i najlonki
Personalizirani anđeli su savršen poklon za najmilije
TEST Renault Captur TCE 160 EDC Esprit Alpine
Novo lice mu dobro stoji
Redizajnirani Captur donosi potpuno novi izgled prednjeg dijela vozila s novim svjetlosnim potpisom Renaulta, uz to je dobio i novi paket opreme Esprit Alpine, a sve dobre stvari se nisu mijenjale. Je li Captur najbolji izbor u klasi?
Tekst i foto: Igor Rudež
2013. godine Renault je predstavio Captur, novi B-SUV kojim je postigao ogroman uspjeh, a kako bi ostao konkurentan 2019. godine je predstavljena druga generacija ovog modela. Pet godina kasnije pred nama je i osvježena izvedba ovog bestsellera. A iako izgleda da ga nema puno na cestama, Captur se i dalje dobro prodaje, no radi velike konkurencije koja je narasla sa svega dva modela na njih gotovo 20, jasno vam se da je borba svakim danom sve žešća i žešća. A Captur dobro odolijeva naletima konkurencije radi dobrog omjera uloženo-dobiveno, ali i privlačnom izgledu koji se poprilično promijenio prilikom redizajna. Tako su najveće promjene vidljive sprijeda, a riječ je o potpuno novom dizajnu. Nova su prednja LED svjetla koja više ne dolaze u C obliku već su sada tanka, a nov je i izgled dnevnih LED svjetala kao na
najnovijim Renaultovim modelima.
Sada je i Captur dobio novi logo koji je postavljen na novu, zatvorenu masku motora, a nov je i dizajn prednjeg branika. Sada su vidljive ravne i oštre linije, pa sada stražnji kraj, koji je i dalje privlačan ali i zaobljeniji i s mekšim linijama ipak pomalo neskladan s novim prednjim dijelom. No prave promjene u dizajnu ipak dolaze s novom generacijom koja će biti predstavljena tek za nekoliko godina. No zahvaljujući lijepim dvobojnim aluminijskim naplatcima dijagonale 19 inča i dvobojnoj karoseriju, u nesvakidašnjoj crvenoj boji stvaraju od Captura trendovski gradski SUV. A upravo je to ono što kupci traže. Jeste li znali da je preko 50 % dosad prodanih Captura kupljeno u dvobojnoj karoseriji? Izgleda kako je baš on trendseter u svojoj klasi. Promjena ima i u unutrašnjosti, pa tako u oči prvo upadaju novi 10-inčni zaslon
digitalnih instrumenata, a redizajnirana je i središnja konzola. Tako sad već i osnovni Captur dolazi s 10,4-inčnim središnjim multimedijskim zaslonom s Arkamys Classic ozvučenjem, a u Esprit Alpine paketu serijski dolaze i integrirane Google usluge, pa tako više nema tvorničke navigacije već se koristi Google Maps. Osim toga, maknute su i tri okrugle �izičke tipke za podešavanje klimatizacije, a umjesto njih su tu nove ko-
mande koje su postavljene odmah ispod zaslona. Da, i dalje je riječ o �izičkim tipkama koje možda nisu intuitivne kao stare, ali već nakon par sati za upravljačem ćete napamet znati gdje je koja tipka. Bravo Renault.
A kad smo već kod �izičkih tipki, tu je i tipka lijevo od upravljača koja dolazi pod imenom „My Safety Switch“, odnosno u slobodnom prijevodu, moja sigurnosna tipka, kojom s dva pritiska uključu-
jete i isključujete sigurnosne sustave koje ne želite koristiti. Naime, unutar izbornika na glavnom zaslonu odaberete koje sustave želite isključiti, a koje želite da ostanu uključeni, i kod svakog paljenja vozila jednostavnim dvostrukim pritiskom uključite vlastite postavke. Jednostavnije, brže i lakše ne može i ovo je, barem po nama, veliki plus za Renault. Svidio nam se i mesnati upravljač koji odlično leži u
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV):
4239 x 1797 x 1575 mm
Osovinski razmak: 2639 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 1447 kg/ 383 kg
Veličina prtljažnika 422/1275 litara
Vrsta motora / broj cilindara: Benzin+blagi hibrid / 4
ruci, a iz kojeg su postavljene i polugice za ručno mijenjanje brzina. Osim toga, Captur je zadržao i klasičnu ručicu automatskog mjenjača i još ih nije zamijenio tipkama, nadamo se ni da neće, a upravo se taj mjenjač nalazi na „drugom katu“! Naime, on je postavljen na lebdeći dio središnje konzole, a ispod njega se nalazi bežični punjač mobitela. Renault je odlično iskoristio visinu vozila. Dodatna polica se nalazi i ispred mjenjača,
Klasična ručica automatskog mjenjača ugodno leži u ruci
Unutrašnjost je ostala gotovo ista, a promijenjeni su detalji
Potpuna integracija Google usluga sada je dostupna na 10,4-inčnom mul�medijskom sustavu
10-inčni digitalni instrumenti dolaze serijski
19-inčni dvobojni naplatci dio su Esprit Alpine paketa opreme
422 litre obujma je odličan rezultat za ovu klasu, a preklapanjem obujam raste na 1275 litara
a tamo su i USB priključci, kao i 12V utičnica, a pohvaliti moramo i središnji naslon za ruke između prednjih sjedala koji je udoban, no i prilično uzak, a ni pretinac koji je u njemu nije velik. Za pohvalu su i sportska sjedala koja su udobna i dovoljno velika i za veće ljude.
Straga je prostora u prosjeku klase, a tamo će ionako uglavnom biti smještena djeca, koja će imati dovoljno prostora i za noge i za glavu, a mogu uživati i u klimatiziranom zraku zahvaljujući ventilacijskim otvorima, a ugrađena su i dva USB priključka za punjenje te 12 V utičnica. To znači kako neće biti (pre)čestih svađa među juniorima, a to će razveseliti mnoge roditelje. Osim toga,
Captur nudi i prilično velik prtljažnik u klasi koji u osnovi zaprima 422 litre i ima dvostruko dno, a preklapanjem stražnjih naslona dobiva se potpuno ravna utovarna površina i obujam od 1275 litara. I više nego dovoljno za većinu budućih vlasnika. Osim toga, stražnja klupa je klizna i to za 16 cm, pa će vlasnici lako moći birati treba li im u tom trenutku veći prtljažnik ili pak više prostora za koljena na stražnjem sjedalu. Naime, ako stražnje sjedalo pomaknete skor naprijed onda je osnovni obujam prtljažnika izdašnih 536 litara, veći nego i u dvije klase većim automobilima. Testni model je pokretao najsnažniji motor u ponudi, a riječ je o 1,3-litrenom turbo blagohibridnom benzinskom
motoru koji razvija maksimalnu snagu od 116 kW/158 KS i 270 Nm okretnog momenta koji od Captura radi prilično brz automobil. Posebno se to osjeti na autocesti kada i pri 130 km/h pritisnete papučicu gasa, a Captur počne linearno ubrzavati i to bez velike buke.A jednako se dobro snalazi i u gradu gdje posebno do izražaja dolazi automatski mjenjač koji omogućuje ugodnu vožnju. Doduše, start-stop sustav ponekad zna biti grub pa ga je u gradskoj vožnji najbolje isključiti. Što se tiče potrošnje, Captur nam je u prosjeku trošio 8,3 litre, što je nešto više od očekivanja, ali treba napomenuti kako je gotovo 70 % vremena proveo na autocesti. Gledajući samo gradsku vožnju i otvorenu cestu, prosjek je oko
7,5 litara, što je dobar rezultat za ovako snažan SUV. Cijena testnog Captura s dodatnom opremom se popela na 30.890 eura, što je sasvim u redu gledajući na cijenu konkurencije, a uvijek se može uštedjeti još pokoji euro u salonima. Jednako motorizirani Captur s opremom Techno pak starta od 26.340 eura, no nedostaje mu dosta vizualnih elemenata koji krase Esprit Alpine paket opreme. Captur je pak dostupan i s 90 KS snažnim benzincem, kao i njegovom izvedbom s plinskom instalacijom i 100 KS, kao i blagohibridnom izvedbom sa 140 KS. Naravno, dostupna je i 145 KS snažna hibridna izvedba koja nam vrlo brzo stiže na test, pa će biti zanimljivo usporediti ova dva modela.
Na dva kata - ispod ručice mjenjača je prostor za bežično punjenje mobitela
Captur i dalje izgleda atraktivno
Sve je isto - nakon redizajna promjene straga su minimalne
Blagohibridni benzinski motor sa 158 KS bi mogao biti i malo štedljiviji
Sportska sjedala su udobna i dobro drže tijelo
Nova prednja svjetla i nova dnevna svjetla glavne su obilježbe redizajniranog Captura
Putnicima straga ništa ne nedostaje - tu su ventilacijski otvori, dva USB priključka za punjenje i 12-voltna utičnica
od 10. do 16. siječnja 2025.
P 10 Agaton; Dobroslav; Grgur X.
S 11 Honorat; Higin; Neven
N 12 Krštenje Gospodinovo. KROZ GOD. Ernest; Tatiana
P 13 Hilarije; Veronika
U 14 Feliks; Srećko; Rajko
S 15 Pavao pustinjak; Mavro
Č 16 Marcel; Oton; Mislav
Sretan Vam imendan!
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 11. SIJEČNJA
dr. Karmela Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
dr. Brigita Haubrich
Hrandek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Goričan
dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538
Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Lopa�nec dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113
dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220
Podturen
dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847040
Prelog
dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
Strahoninec
dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065
Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Tražimo
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Vigo Šol�ć, sin Natalije i Gorana
Filip Balog, sin Melise i Davida
Kira Oršuš, kći Brendona i Nadice
Kaja Toplek, kći Sanele i Luke
Edi Srša, sin Izabele i Gordana
Artur Raguž, sin Nikoline i Brune
Marta Horvat, kći Željke i Krešimira
Rita Vrbanec, kći Petre i Ladislava
Markus Kovačić, sin Natalije i Marina
Roko Sobočan, sin Lane i Kris�jana
Rino Srnec, sin Alme i Filipa
Mateo Rajter, sin Tonke i Jurice
VJENČANI
Čakovec:
Ana-Maria Babić i Nikola Horvat
Prelog:
Korina Kanižaj i Petar Židov
Barbara Hržić i Dino Vuk
UMRLI
Čakovec:
Ivan Juras r. 1957.
Ljubica Mezga r. Pintarić r. 1936.
Ivan Posavec r. 1956.
Ivanka Hajdarović r. Koštarić r. 1975.
Ana Rebernik r. Flac r. 1948.
Dragu�n Lisjak r. 1950.
Helena Jambrović r. Kelkedi r. 1934.
Agata Hudi r. Hrastavec r. 1935.
Ivan Hlapčić r. 1942.
Stjepan Plačko r. 1944.
Marija Čulinović r. Brlečić r. 1939.
Ana Novak r. Grula r. 1946.
Ivan Sklepić r. 1954.
Roko Tkalec r. 1945.
Nada Hlišć r. Horvat r. 1936.
Franjo Lesjak r. 1948.
August Pintarić r. 1955.
Ivan Lipović r. 1958.
Josip Jalušić r. 1968.
Josip Tota r. 1955.
Stjepan Korunić r. 1940.
Antun Bezek r. 1959.
Sidonija Vrbanec r. Posavec r. 1945.
Marija Međimurec r. Šafarić r. 1936.
Marija Šarkanji r. Meštrić r. 1937.
Mursko Središće:
Ivan Senčar r. 1934.
Ignac Pleh r. 1953.
Ivan Jambrošić r. 1940.
Elizabeta Stojko r. Jambor r. 1933.
Marija Berdin r. Drk r. 1935.
Prelog:
Slava Hižman r. Novak r. 1930.
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor
Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
iz Čakovca preminula 1. siječnja u 81. godini života
Josip Pintarić
iz Dragoslavec Sela preminuo 30. prosinca u 92. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Jelena Novak
rođ. Lajtman
iz Strahoninca preminula 7. siječnja u 87. godini života
SJEĆANJE
na našu dragu MARIJU DOVEČAR
25.10.1932. - 10.1.2014.
S ljubavlju i sjetom čuvamo uspomenu na Tebe.
Josip Kutnjak
iz Čakovca
preminuo 5. siječnja nakon duge i teške bolesti u 77. godini života
dipl. oec.
Mijo Vidić
iz Čakovca
preminuo 5. siječnja u 83. godini života
Mihajlo Hrebak –
Mišo
iz Čakovca preminuo 1. siječnja nakon kratke bolesti u 83. godini života
Marija Habijan rođ. Kolar
iz Belice
preminula 3. siječnja u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Dragutin Šoltić
iz Strahoninca preminuo 4. siječnja u 79. godini života
Ivanu Jambroviću
iz Jurčevca
preminuo dana 4. siječnja u 86. godini života
Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio.
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.
Dragutin
Kutnjak
iz Savske Vesi
preminuo 5. siječnja nakon duge i teške bolesti u 77. godini života
Jelena Toplek rođ. Žganec iz Čakovca
preminula 5. siječnja nakon duge bolesti u 88. godini života
Sidonija Vrbanec rođ. Posavec iz Kuršanca
preminula 31. prosinca nakon teške bolesti u 80. godini života
Mirko
Marcinjaš
iz Palinovca
preminuo 4. siječnja u 93. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Danica Čampa rođ. Jurkin
iz Nedelišća
preminula 3. siječnja u 75. godini života
Sin Radoslav sa suprugom Jožicom te sinovima Nikolom i Simonom s obitelji
Supruga Marija, sinovi Darko i Zlatan, snaha Ivanka i unuci Dino i Lucija
OBAVIJEST O SMRTI
Jožica Božić
iz Oporovca
preminula u 55. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Mladen Dominić iz Kotoribe preminuo 7. siječnja u 64. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Dragutin
Jambrešić iz Svete Marije preminuo u 65. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Zdenka Jurinec rođ. pl. Odrčić iz Varaždina preminula 4. siječnja u 82. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Antun Polak iz Strahoninca preminuo 1. siječnja u 62. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Željko Miklin iz Lopatinca preminuo 7. siječnja u 59. godini života
OBAVIJEST O
Magdalena Pigac
iz Oporovca preminula u 83. godini života
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819
ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
1. ADRIA CASINO d.o.o., Prelog, traži 8 m/ž blagajnika u automat klubu, javiti se na email: ljudski. resursi@senator.hr do 2.2.
2. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 27.1.
3. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača alata i strojeva, javi� se na email: info@top-ala�. hr do 15.1.
4. Autobusni prijevoznik “IVOEXPRES”vl.IvanHren,Mihovljan,Prvomajska 77, traži m/ž vozača autobusa, javiti se na email: ivo.expres@ gmail.com ili na mob. 098/241-536 ili 098/1899-567 do 31.1.
5. BALI d.o.o., Trg Republike 3, Donja Dubrava, traži 2 m/ž konstruktora, 2 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, 3 m/ž predradnika u proizvodnji, 6 m/ž radnika–ketlanje, 10 m/ž šivača, 3 m/ž tekstilna tehnologa, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž ekonomistu i 2 m/ž skladištara za radno mjesto Prelog, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 17.1.
6. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m�ž samostalnog kuhara u Restoranu Barok, javiti se na tel. 040�363-726 ili na mob. 091�2382175 ili na email: drazen.fodor@ gmail.com do 18.1.
7. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136�a, Pušćine, traži m�ž stolara, 3 m�ž radnika u skladištu i 3 m�ž radnika na izradi kreveta, javiti se na tel. 040�373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.1.
8. BV Produkt d.o.o. - za rad u Njemačkoj, traži 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćna električara, 5 m/ž �g zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom i 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, javi� se na mob. 095/8750312 ili na email: product.bv@gmail. com do 31.1.
9. B&O d.o.o., Prelog, traži m/ž keramičara i 2 m/ž vodoinstalatera, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 31.1.
10. Caffe bar BACARDI, Mihovljanska 49, Čakovec, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1867-118 do 28.2.
11. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m�ž recepcionera i m�ž konobara, javiti se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 31.1.
12. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, traži m�ž zidara i m�ž tesara, javiti se na mob. 098�366-266 do 31.1.
13. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, traži m/ž bravara-zavarivača, m/ž pomoćnog radnika i m/ž tokara, javi� se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 13.1.
14. Dječji vr�ć DJEČJA MAŠTA, France Prešerna 32, Čakovec , traži m/ž pomoćnog odgojitelja, m/ž odgojitelja predškolske djece i m/ž odgojitelja predškolske djece-pripravnika, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dv.djecja.masta@ gmail.com do 20.1.
15. Dječji vrtić Belica, dr. Lj. Gaja 21a, traži m/ž odgajatelja djece rane i predškolske dobi, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/845-040 ili na mob. 091/768-5556 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: vrtic.belica@gmail.com do 10.1.
16. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, V. Žganca 3, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460403 ili na email: dommesmar@ gmail.com do 31.1.
17. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec traži m�ž osobnog asistenta za Goričan, Prelog, Mala Subotica i Trnovec, javiti se na mob. 098�9606-523 ili na email: info@dmsmz.hr do 15.1.
18. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom MŽ, Čakovec, dr. A. Starčevića 1, traži 10 m�ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javiti se osobno na adresu uz najavu na tel. 040/390-070 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dos�-mz.hr do 31.1.
19. ECON d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž pomoćnog bravara, 3 m/ž zavarivača mig-mag postupkom i 3 m/ž bravara, javi� se na email: econ@econ.hr do 31.1.
20. ECOLAN - čišćenje i održavanje objekta, Budaševo, Kostelčeva 26, traži m/ž čistača, javi� se na mob. 099/777-3498 ili 091/9253929 ili na email: ecolan.sisak@ gmail.com do 16.1.
21. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju, m/ž električara, m/ž radnika na eko farmi, m/ž voditelja peradarske farme i m/ž veterinara - smjer peradarstvo, javi� se na mob. 098/296082 do 28.2.
22. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com ili drazenko@elimea.hr do 17.1.
23. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 098/9841-949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 31.1.
24. Ferro-Preis d.o.o., T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž elektro održavatelja, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup.com do 20.2.
25. FEROKOTAO d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž knjigovođu, javi� se na tel. 040/370-161 ili na email: posao@ferokotao.hr do 19.1.
26. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m�ž tehnologa za pripremu proizvodnje i m/ž prodajnog savjetnika-dizajnera, javiti se na email: posao@filo.hr do 12.1.
27. GEOTOP - geodezija, usluge, trgovina d.o.o., Čakovec, R. Boškovića 16, traži m�ž dipl. ing. inženjera geodezije i m�ž suradnika za geodetske poslove, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�390-690 ili na mob. 091�5025090 ili na email: geotop@ ck.t-com.hr do 31.1.
28. GP EKOM d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži m�ž pomoćnog djelatnika na poslovima čišćenja i čuvanja garderobe, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: gp-ekom@ekom.hr do 16.1.
29. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i zbrinjavanju otpada (domar) i 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 31.1.
30. HP-Hrvatska pošta d.d., Čakovec, traži m�ž poštara za opću dostavu, javiti se na email: posao@ posta.hr ili putem linka: https:�� hrvatska.posta.hr�hr�predajazivotopisa-online�2190 do 31.1.
31. Javni bilježnik Jasenka Crnčec, Čakovec, traži m/ž javnobilježničkog vježbenika - pravnika u javnobilježničkom uredu, javi� se na mob. 098/513-509 ili na email: tenacrncec@gmail.com do 20.1.
32. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat., javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti. com do 30.1.
33. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, m/ž vozač C i E kat., m/ž djelatnika u otpremi, m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, m/ž skladištara i m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.1.
34. Install Tirić d.o.o., Čakovec, traži 2 m�ž elektroinstalateraindustrijskog električara, javiti se na mob. 098�915-3964 ili na email: install.tiric@gmail.com do 7.2.
35. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m�ž ovlaštenog inž. građevinarstva, m�ž projektanta i nadzornog inž.-suradnika ovlaštenom inženjeru, javiti se na email: velimir.pavlic@ingolab.hr do 31.1.
36. KOS d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž plinoinstalatera, 2 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije javi� se na tel. 040/683-010 ili na mob. 098/861950 ili na email: info@kos.com.hr do 19.1.
37. KOVA PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži m�ž montera metalnih konstrukcija, javiti se na mob. 099�201-3805 ili na email: kovaprojekt5@gmail.com do 1.2.
38. LAN Pro d.o.o., Čakovec, traži m�ž voditelja proizvodnje i 5 m�ž djelatnika u proizvodnji kablova, javiti se na email: imikac@gmail. com do 10.1.
39. Ljekarna Štefan, Čakovec, traži m�ž magistra farmacije, javiti se na mob. 091�5272-180 ili na email: juraj.stefan@gmail.com do 7.2.
40. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog bravara, javiti se na email: igor.novak@ liming.hr do 24.1.
41. LIMOND limarski obrt, Mihovljan traži 2 m/ž radnika u limarskoj radionici, javi� se na mob. 098/814-122 do 3.2.
siječnja 2025.
42. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, Pribislavec, traži m/ž farmaceutskog tehničara, javi� se na tel. 040/360-245 ili na mob. 091/7292465 ili na email: jagoda.ceric25@ gmail.com do 31.1.
43. MANITU d.o.o., Ivanovec, P. Miškine bb, traži 4 m/ž montera namještaja, 2 m/ž djelatnika za rad na cnc stroju, 2 m/ž radnika na pogonskom održavanju – električara i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji namještaja, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@manitu. hr do 31.1.
44. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m�ž magistra - doktora strojarstva, 2 m�ž bravara, m�ž skladištara, m�ž voditelja proizvodnje, m�ž konstruktora, m�ž industrijskog lakirera, m�ž poslovođu i m�ž referenta na poslovima uvoza, javiti se na email: dubravka.brkljacic@ mik.com.hr do 15.1.
45. MARKOV-TRADE d.o.o., Čakovec, traži 2 m�ž električara, javiti se na email: zamolbe@ markov.hr do 17.1.
46. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž lansera u metalnoj proizvodnji, 2 m/ž djelatnika na ravnanju i kontroli pozicija i m/ž industrijskog dizajnera, javi� se na tel. 040/630-730 ili na email: info@mar�.hr do 31.1.
47. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m�ž majstora za žbukanje, m�ž radnika na stroju za cementni estrih i m�ž radnika na raspoređivanju i zaribavanju materijala za cementni estrih s građ. helikopterom, javiti se na mob. 098�241-533 do 22.1.
48. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži m�ž vozača miksera, m�ž kalkulanta čeličnih konstrukcija, 3 m�ž voditelja gradilišta, 3 m�ž građevinskih poslovođa, 5 m�ž montera suhe gradnje, m�ž vozača C i E kategorije, 5 m�ž soboslikara-fasadera, 5 m�ž limara, 5 m�ž građevinskih radnika na proizvodnji AB konstrukcija, 5 m�ž zidara, 5 m�ž montažera AB montažne konstrukcije, 5 m�ž armirača, 5 m�ž tesara i m�ž tehnologa čeličnih konstrukcija, javiti se na mob. 099�5345-654 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: tomica.korunek@ m-pmp.hr do 10.1.
49. MEĐIMURSKE NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m�ž novinara, javiti se na email: posao.redakcija@ mnovine.hr do 31.1.
50. MESNICA MIHALIĆ d.o.o., Nedelišće, traži m/ž skladištara, m/ž dostavljača i m/ž mesara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670526 ili na email: 21.petra@gmail. com do 31.1.
51. METAL-EURO d.o.o., Goričica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 27.1.
52. MIDI d.o.o., Ivanovec, traži 5 m/ž bravara, m/ž skladištara, m/ž voditelja skladišta i m/ž voditelja proizvodnje, javiti se na email: posao@midi. hr do 23.1.
53. Montage tehnik d.o.o., Zagrebačka 99, Čakovec, traži m/ž zavarivača mag postupkom, m/ž bravara i m/ž strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 092/198-7483 ili na email: info@montagetehnik. com do 10.1.
54. MONTLINE V.A. j.d.o.o., traži 3 m/ž montera namještaja za rad u Nizozemskoj,javitisenamob.099/4608876 ili na email: montline.agic@ gmail.com do 31.1.
55. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com.hr do 31.1.
56. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javiti se na email: mirjana. blazi@ntl.hr do 10.1.
57. NMP – PRODUKT d.o.o., Čakovec, Ul. dr. I. Novaka 46, traži m�ž cnc operatera na vertikalnoj tokarilici, m�ž zavarivača mig�mag i tig postupkom i m�ž lakirera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�328432ilinaemail:zaposljavanje@nmp. produkt.hr do 20.1.
58. Number One d.o.o., Čakovečka 42, Donji Mihaljevec, traži 2 m�ž konobara u Village baru, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098�186-3044 do 1.2.
59. Obiteljski dom Mara, Otok 25, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž socijalnog radnika i m/ž radnog terapeuta, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/933-5666 do 31.1.
60. PANEX EXPORT d.o.o., Čakovec, traži m�ž carinskog agenta - špeditera, javiti se na tel. 040�384166 ili na email: panex.export@ ck.t-com.hr do 31.1.
61. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži m/ž voditelja gradilišta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 31.1.
62. PETROL d.o.o., Sveti Križ, traži 2 m/ž prodavača na prodajnom mjestu, javiti se na email: karijera@ petrol.hr do 15.1.
63. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž mesara, m/ž vozača B i C kategorije, javiti se na mob. 098/282-147 ili na email: blagus@peradarstvo.hr do 31.1.
64. PLODINE d.d., Čakovec, traži m�ž prodavača, m�ž mesara za mjesto rada Prelog i Čakovec, javiti se na email: zaposljavanje@ plodine.hr do 15.1.
65. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, traži m�ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m�ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja u industriji mesa, m�ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m�ž skladištaraviličaristu, m�ž radnika u klaonici, m�ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja rashladnih postrojenja, m�ž vozača C+E kat., m�ž skladištara u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja inkubatorske stanice, m�ž radnika na pranju pogona, m�ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m�ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m�ž radnika na stroju za pripremu mesa, m�ž operatera na izradi predsmjese, m�ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m�ž vozača C+E kategorije, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr a više informacija na: https:�� burzarada.hzz.hr�Posloprimac_ RadnaMjesta.aspx.
66. Poljoprivredni obrt Lukinović, Marčani 76, traži m/ž električara za mjesto rada Kotoriba, javiti se na tel. 01/4579-784 ili na mob. 098/296-082 do 31.1.
67. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko–Frankopanska 23, traži 3 m/ž radnika na otpremi, 3 m/ž zavarivača mig-mag, 3 m/ž bravara, 2 m/ž lakirera, m/ž viličaristu i 2 m/ž kontrolora kvalitete, javi� se osobno na adresu uz najavu na tel. 040/396553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 31.1.
68. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m�ž prodajnog savjetnika, javiti se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr ili putem linka: https:��primakarijere.talentlyft.com�o�7Ye� apply do 13.1.
69. RIVA SUSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m�ž konobara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 17.1.
70. S.P.E.C. d.o.o., Čakovec, traži 5 m�ž domara-puno radno vrijeme i 5 m�ž domara na nepuno radno vrijeme, javiti se na mob. 095�7010849 ili na email: natjecaji@ spec-usluge.hr do 7.2.
71. STOLARIJA PURIĆ, Vrtna 12, Čehovec, traži m/ž radnika u proizvodnom pogonu za proizvodnju drvene stolarije, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na email: kontakt@stolarija-puric.hr ili na email: 098/1808-692 do 31.1.
72. STUDENAC d.o.o., traži m/ž prodavača, javiti se na email: ljudskipotencijalikon�nent@studenac.hr ili putem linka: https:// studenac.talentlyft.com/o/vdG/ apply do 31.1.
73. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, m/ž viljuškaristu i m/ž administratora - knjigovođu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/424-1707 ili na email: info@ tkalectrans.hr do 31.1.
74. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, Toplice Sve� Mar�n, traži 2 m/ž recepcionara, 2 m/ž sobara, 3 m/ž spasioca, 2 m/ž konobara, 2 m/ž kuhara i m/ž zamjenika šefa kuhinje (rok prijave 31.1.) i 1 m/ž sauna domaćina (rok prijave 10.1.), javi� se na mail: posao@termesve�mar�n.com a više info na: www. hzz.hr
75. Trans-Kukovec d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 10.1.
76. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m�ž vozača teretnog vozila, m�ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m�ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 10.1.
77. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži 2 m/ž videćeg pra�telja i m/ž terapeuta-masera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@ usm.hr do 31.1.
78. UNIJABETON d.o.o., Kuršanec, traži m/ž robno-materijalnog referenta, javi� se na email: sanja@unijabeton.hr do 31.1.
79. UO COBRA, Podturen, Čakovečka 18, traži m/ž čistača, javi� se na email: kavana.cobra@ gmail.com ili putem linka: https://www.facebook.com/ kavanacobra/ do 15.2.
80. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m�ž dipl.inž. elektrotehnike, javiti se na email: gordan.vrbanec@ v-elin.hr do 28.2.
81. West Alpine Arbeitnehmeruberlassung d.o.o., traži 6 m/ž električara, m/ž vodoinstalatera, m/ž industrijskog mehaničara, m/ž montera ventilacijskih sustava, m/ž montera centralnog grijanja i m/ž �g zavarivača, javi� se na mob. 091/4580-880 ili na email: westalpineaug@gmail. com do 20.1.
82. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, traži 20 m/ž montera centralnog grijanja za mjesto rada Njemačka, nazva� na mob: 099/535-9717 ili posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 10.1.
HUMOR & SATIRA
EPIGRAM
SIROTINJA
Siromasi
Puni želja
Bogataši Su veselja!
AFORIZMI
Josip Balaško
Nikotin i alkohol su otrovi od kojih više ljudi živi nego umire. Mira nema bez ravnoteže straha, a ravnoteže straha nema bez ravnoteže oružja.
Bolje umjetna inteligencija nego prirodno neinteligentni.
Radi „viših interesa“ mnogi su nisko pali.
U boksu za udarac ispod pojasa dobiješ javnu opomenu, a u politici novi mandat.
Onaj tko najviše voli sebe, teško može biti sretno zaljubljen. Žene nam kažu istinu, a ljubavnice ono što želimo čuti.
Prva čaša vina je sreća, peta traženje sreće, a deseta glavobolja. Treba puno vremena za steći prijatelja, a malo vremena za izgubiti ga.
Najljepše godine svoje mladosti provedeš učeći ono što ti u životu neće trebati.
Drago Bosnić
HAIKU
Kad moć ponese I najčasniji čovjek Postane klaun Siniša Matasović
SATIRIČNA PJESMA
IZBORI:
Snovi GLADNOG vuka Možda u drugom toru i ponekom donatoru ipak ima nade da unatoč barikade ispjeva znane lažne balade pa ponosit bude opet SIT a ovce sve na broju Sonja Kokotović
SATIRIČNA PJESMA
MOJ MOŽ
Moj je mož kak pes bez lanca, po seli hodi snehe štanca. K sakoj sosedi mora iti, nigdor nebre doma biti. Ne znam kaj naprajti, morala bi ga več ostajti. A mi je dober, tak je to, pak magodim nek mo bo. To kaj sobom odnese, navek dimo se donese. Pak za mene problema nega, i jo dobim kaj mi treba. Zoto ga išče rojši imam, i ž jim se joko štimam. A po seli pak slobo nomrgočo, sam vesela kaj ga i druge očo. Ivan Grahovec
HUMORESKICA
PRAVI SE ENGLEZ
Najpopularnije muško ime lani u Engleskoj i Walesu je Muhamed. Mali Muhamedi su s prvog mjesta istisnuli Noaha. U nas bi skoro top imena mogla biti nepalska: Gagan, Genesh ili Paresh. Ili indijska: Dipak, Brahma, Tulsi. Ivan, Ante, Nikola, Josip, Stipe ostaju tek uspomene lipe. Nađan Dumanić
Pripremio: Dražen Jergović
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
PRODAJEM BMW 3 CABRIO 2010. god., kožna sjedala. Info na mob. 098/995-1559
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209984
LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
POLJOPRIVREDA
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
APARAT ZA VARENJE, elektrode i maska, Einhell, prodajem za 100 eura. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086
PRODAJEM motokultivator
F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi� h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
POSAO
TRAŽIM OSOBU ZA POMOĆ U K UĆANSTVU (čišćenje, pranje, peglanje i ostalo). Honorarno prema dogovoru. Mjesto - okolica Svetog Mar�na na Muri. Javi� se na telefon: +386/31-280-691
POZNANSTVA
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, staros� 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099
UDOVAC (73 g) traži ozbiljnu gospođu za zajedničko druženje. Posla� poruku na WhatsApp ili Viber na broj: +49/1515-7256-978
NEKRETNINE
PRODAJU SE NOVI STANOVI izvedba srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone), ulica F. Kuharića 14. Mob: 095/858-1502
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA na odličnoj lokaciji u Pušćinama, dim. 22x54 m, cijena 21 eur/m2. info na mob. 098/9640-763
PRODAJA ILI ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021
ŽIVOTINJE
AKVARIJ od 40 litara, sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje daje kisik, kompletno uređen, 70 eura. Šaljem slike, video. Zagreb, 098/9084675.
RAZNO
LAMPICE ZA TERASU, balkon, prozor, 20 metara, u bijeloj boji, prodajem za 20 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJEM KREVET s madracem vel. 210x130 cm, skoro nov, udoban i čvrst. info na mob. 098/991-3866
SKIJE Elan s vezovima i štapovima, 170 cm, prodajem za 20 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293.
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
POVOLJNO PRODAJEM MUŠKE I ŽENSKE PANCERICE. Mob. 095/902-1134
PRODAJE SE TV Grundig 82 cm, star 2.5 godine (150 eura), te mobitel Samsung Galaxy A34 5 G, star 6 mj. (200 eur). mob. 095/3423-099
PRODAJEM BOB SANJKE u odličnom stanju, kao nove. Mob. 095 902 1134
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale
Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur) i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM staru kvalitetnu ciglu, očišćenu i složenu na palete. Info na tel. 098/1705311
040/311-214, 099/5311-214 mail: info@priora.hr
Adresa: S. Radića 2, Čakovec
PRODAJEM francuske ležaje, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, bide s armaturom, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za boce, bicikl, samohodnu vrtnu kosilicu. Mob: 091/5727-670
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Aminessa, Božjakovine i druge dionice. 098 905 1011
PRODAJEM nova protupožarna vr ata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM SPAVAĆU SOBU, dobro očuvanju, bijele boje, stil neobarok, cijena prema dogovoru. info na mob. 099/518-2484
POVOLJNO PRODAJEM
KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
Učenici pripremili iznenađenje za tetu kuharicu koja odlazi u mirovinu
Učenici 4. b razreda Osnovne škole Mursko Središće sa svojom učiteljicom Zvjezdanom Balent česti su gosti u našoj Stvaraonici. Ovaj su se put potrudili da na zaista originalan način iznenade i razvesele tetu kuharicu Vericu koja je otišla u mirovinu. Teta
Verica je radila u njihovoj školi skoro dvadeset godina, a zadnji joj je radni dan bio petak prije božićnih blagdana. Došli su na zanimljivu ideju – izradili su od papira pregaču za tetu kuharicu koju su ukrasili i ispisali na nju lijepe poruke. Teta Verica bila je ganuta nji-
hovom gestom i pregaču je odmah isprobala. Obećala im je da će je čuvati kao lijepu uspomenu na drage učenike za koje je svakodnevno, sve četiri godine otkako su oni u školi, s ljubavlju i pažnjom pripremala �inu užinu. Učenici 4. b razreda su: Dora Deban,
Maja Flac, Ana Horvat, Borna Horvat, Eduardo Horvat, Tessa Hrženjak, Antonias Kalanjoš, Tin Kolac, Isabella Kukovec, Ivan Leško, Marko Leško, Petar Kovačić, Gabrijel Orehovec, Stella Orehovec, Emilija Oršoš, Ana Sanjković, Iztok Tkalec, Luka Trstenjak i Lorena Vuri.
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Eva Drk, Dječji vr�ć Srčeko Vra�šinec
Nola Rašperger, 3. b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek
Domagoj Grgić, 3. b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek
Dora Brez, 3. b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek
Jakov
Topolnjak, 3. b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Čakovec, A. Šenoe 2a
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Trebate kliničkog psihologa?
Klinička psihologija je grana psihologije koje se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći
Kada ljudi u svakodnevnom životu kažu da im treba psiholog jer imaju neke psihičke probleme koji ih muče i koje trebaju razriješiti, onda oni najčešće trebaju kliničkog psihologa kao stručnjaka čiji je dominantni posao, recimo to najjednostavnije što se može, da sluša pojedinca i razumije njegovu životnu situaciju, da opaža njegovo ponašanje, da primjenom određenih psihodijagnostičkih instrumenata i procedura de�inira problem pojedinca u terminima (prisutne ili odsutne) psihopatologije, da pojedincu objasni dobivene zaključke i da zajedno s njim de�inira korake kojima će postići rješavanje uočenog problema koji narušava kvalitetu njegovoga života. To je ponekad životni problem izazvan stresnim događajem, krizom u međuljudskim odnosima u obiteljskom ili profesionalnom okruženju, narušena psihička ravnoteža uzrokovana gubitkom bliske osobe ili pojavom teške bolesti, a ponekad je to razvoj određene psihopatologije koja pojedincu stvara psihološku patnju i ometa njegovo psihičko funkcioniranje. Dakle, klinička psihologija je grana psihologije koje se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći. Cilj je što bolje razumjeti pojedinca, promatrati i objasniti njegove psihičke procese i ponašanje te mu, po potrebi, pružiti adekvatnu podršku ili tretman. U praksi, pojedinac se uglavnom sam javlja jer prepoznaje da ima neki problem u ponašanju i/ ili doživljavanju, a zadatak je
kliničkog psihologa da analizira, opiše vrstu i stupanj (ne)adekvatnog doživljavanja i ponašanja te predloži potrebne mjere da se pojedincu pomogne i unaprijedi kvaliteta psihičke prilagodbe. Temeljne stručne aktivnosti kliničkih psihologa su: istraživanje psihičkih fenomena i procesa, psihodijagnostika, psihoedukacija, psihološko savjetovanje, psihoterapija i drugi psihološki tretmani te evaluacija učinaka psihologijskih procedura i intervencija. Psihički procesi kao što su učenje, pamćenje, mišljenje, emocije, osjeti, opažanje, motivacija i dr., omogućuju čovjeku razumijevanje sebe i svijeta oko sebe, no ne mogu se direktno opažati ili mjeriti, već su predmet proučavanja psihologije kao znanosti tek nakon što se manifestiraju u ponašanju. Za kliničku psihologiju karakterističan je klinički pristup, koji uključuje kombinaciju znanstvenih spoznaja dobivenih istraživanjem ljudskog doživljavanja i ponašanja sa spoznajama dobivenim individualnom procjenom pojedinca. Speci�ičnost kliničke psihologije u odnosu na druge profesije koje se bave duševnim zdravljem i poremećajima je u intenzivnoj upotrebi standardiziranih psihodijagnostičkih instrumenata, koji su razvijeni primjenom znanstvene metodologije, statistike i psihometrije, što omogućava donošenje kliničke procjene odnosno stručnog nalaza i mišljenja o vrsti i stupnju smetnji ili poremećaja, a pravilno utvrđivanje poteškoća olakšava odabir adekvatnog psihološkog tretmana i eventualnog psihijatrijskog liječenja.
Alkohol i društvene mreže
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Twitter i Snapchat samo su neke od mnogih društvenih mreža koje koristi sve više ljudi. Pritom neki koriste i nekoliko društvenih mreža odjednom. Ne čudi njihova popularnost s obzirom na vrlo laku dostupnost informacija na njima, brzo komuniciranje s ljudima i izgradnju novih veza i poznanstava. Služe i kao nepresušan izvor zabave, a na njima postoji i mogućnost educiranja i još mnogo drugih korisnih stvari. S druge strane, društvene mreže ispod površine skrivaju i mnoge negativne strane. Gledanje naizgled idealnih života drugih ljudi može potaknuti zavist i razočaranje vlastitim životom, gledanje kratkih zabavnih videa smanjuje sposobnost držanja pažnje, osobni podaci nikad nisu bili dostupniji, a velik problem je i zlostavljanje na internetu. Što se pak tiče alkohola, na društvenim mrežama se često normalizira njegova upotreba, pretjerano ga se promovira, a sve češće ga se povezuje i s glamuroznosti.
Još jedan problem društvenih mreža su viralni izazovi i trendovi. Postoji nekoliko izazova koji uključuju alkohol, gdje primjerice osoba mora u što kraćem roku ispiti veliku količinu alkoholnog pića
Svakodnevno svjedočimo objavama na društvenim mrežama gdje se prikazuju ljudi koji piju na zabavama, festivalima ili tijekom svakodnevnih aktivnosti. Pritom se stvara dojam da je konzumacija alkohola „normalna“ i poželjan dio društvenog života. Velik utjecaj na prikaz alkohola kao nešto što je društveno prihvatljivo imaju slavne osobe i in�luenceri. S milijunima pratitelja, a kroz svoj speci�ičan stil života mogu prikazati alkohol kao nešto što je „prekul“.
In�luenceri imaju velik utjecaj na konzumaciju alkohola i zbog svojeg načina plasiranja sponzoriranog sadržaja. Taj sadržaj u dosta slučajeva nije označen kao sponzoriran, jer
je oglašavanje alkoholnih pića zabranjeno zbog opasnosti lošeg utjecaja na mlade. Tako alkoholna industrija ciljano odabire društvene mreže i in�luencere kao kreativan alat s kojim relativno brzo mogu na prikriven način doći do velikog broja mladih. Primjerice, u ljeti nam se češće prikazuju vijesti o popularnim koktelima, fotogra�ije šarenih koktela se dijele po društvenim mrežama, a alkoholna industrija ubire plodove ovog prikrivenog oglašavanja. Teško je prepoznati sve manipulativne taktike kojima se služi alkoholna industrija, pa alkohol na internetu postaje simbol uspjeha i zabave, što mlade može potaknuti na imitaciju. Pritom mladi mogu osjećati pritisak da se prilagode onome što vide kao „normu“. Fotogra�ije i videozapisi koje vršnjaci stavljaju prilikom zabava, konzumirajući alkohol, donose brojne pozitivne komentare i „lajkove“ što dodatno stvara pritisak ostalim vršnjacima da i oni postanu dio toga. Tako mladi počinju eksperimentirati s alkoholom vrlo rano kako bi stekli određeno priznanje i prihvaćanje. Još jedan problem društvenih mreža su viralni izazovi i trendovi. Postoji nekoliko izazova koji uključuju alkohol, gdje primjerice osoba mora u što kraćem roku ispiti veliku količinu alkoholnog pića. Sudjelovanje u takvim izazovima može imati ozbiljne posljedice kao što je akutno trovanje alkoholom.
Mnoge društvene mreže pokušavaju ograničiti prikazivanje takvog sadržaja. Međutim, do mladih svejedno dopre mnogo dezinformacija i prikrivenog oglašavanja. Ono na čemu društvene mreže, mediji i kreatori politika mogu poraditi je bolja regulacija sadržaja kojeg nam serviraju. Jer društvene mreže su osmišljene da bi nam pomoću određenih algoritama češće prikazivale one objave koje su slične onima koje smo već pregledavali i onima koje pratimo već neko vrijeme. Tako korisnici društvenih mreža imaju subjektivan osjećaj da prate samo ono što ih zanima, a zapravo je istina nešto drugačija. Nikako se ne smije zanemariti da su društvene mreže postale dominantan način komunikacije mladih. Kako bi se smanjio negativan utjecaj alkohola s društvenih mreža na mlade, potrebno je prvenstveno educirati ih o štetnosti konzumiranja alkohola, a zatim ih poticati na razvoj kritičkog mišljenja prema medijskim sadržajima. Na razini kreatora politika potrebno je neprestano reguliranje sadržaja i uvođenje strožih pravila za oglašavanje alkohola. A svi mi zajednički trebamo raditi na stvaranju sigurnijeg virtualnog okruženja.
Nikola Barat, bacc. med. techn.
Čakovec,
25 godina povjerenja
DORA TUKSAR, studentica medicine, zrakoplovkinja, speleologinja i članica HGSS-a
To nije puko lovljenje adrenalina, to je rad na sebi!
Svestrana studentica treće godine medicine koja spaja strast prema hitnoj medicini i zrakoplovstvu. Sudjeluje u društvenim projektima na fakultetu, a istovremeno istražuje zrakoplovstvo
Dora Tuksar je studentica treće godine medicine na Sveučilištu u Zagrebu. Rođena u Čakovcu, završila je Gimnaziju Josipa Slavenskog, gdje je pokazala iznimnu svestranost sudjelujući u brojnim projektima.
Tijekom gimnazijskih dana, uspješno je kombinirala jutarnje nastave s popodnevnim aktivnostima, a taj stil rada nastavila je i na fakultetu. Sada, na polovici svog studija, razmatra specijalizacije koje će odabrati tijekom četvrte, pete i šeste godine.
Dora trenutačno pokazuje poseban interes za hitna stanja u medicini. - Zamislite situaciju: netko se sruši na trgu. Kako postupiti? To mi je najprivlačnije, ističe Dora. Osim medicine, Dora se bavi penjanjem i speleologijom, a članica je Hrvatske gorske službe spašavanja.
Dobitnici
Dekanove nagrade
Dora Tuksar nedavno je osvojila Dekanovu nagradu za društveno koristan rad. Kao članica studentskog dijela uredništva StudMEF, aktivno sudjeluje u unapređenju društvenog života studenata
na fakultetu. Uredništvo nije samo sekcija fakulteta, već službeno tijelo s vlastitom web-stranicom, a Dora se posebno bavi organizacijom društvenih događanja. Nagradu je podijelila s novodiplomiranim doktorima Emilom Halilovićem i Lucijom Jambrošić te kolegom Vedranom Vuglićem. Dekanova nagrada donosi značajne bodove za upis specijalizacije, što čini ovaj uspjeh još važnijim za njezinu budućnost.
Dora je posebno zainteresirana, kako ističe, za helikoptersku hitnu medicinu. - Nadam se da će se to uspostaviti do trenutka kada završim fakultet, jer mislim da bi to moglo biti jako funkcionalno, izjavila je.
Strast prema jedriličarstvu i slijetanje u polje
Druga ljubav Dore Tuksar je zrakoplovstvo, do kojeg je došla gotovo slučajno. U zemljama poput Njemačke, Austrije i Slovenije, zrakoplovstvo je mnogo razvijenije, a slijetanje u polja smatra se standardnom procedurom. Dok je u Međimurju to još uvijek neobično, aeroklub aktivno radi na popularizaciji letenja. Dora ističe da ima
mnogo pilota s iskustvom, a instruktori Tomislav Marić i Marin Lukas pripremili su je za izazove letenja.
Zanimljivo je da je jedriličarstvo timski sport; jedriličari pomažu jedni drugima kako bi uzletjeli i sletjeli. Nakon slijetanja, jedrilice se izguraju jer nemaju motor za vožnju po pisti.
Dora opisuje svoje nedavno slijetanje: - Preletjela sam dalekovode i krenula u �inal, polje nije bilo kao naša pista
koja je oko kilometar i pol, a na polju sam imala samo oko 200 metara prostora. Morala sam unaprijed isplanirati gdje ću dotaknuti tlo, koliko davati kočnica, a da pritom ne izgubim brzinu prerano, jer bi to moglo dovesti do opasnog pada.
- Zadnji dio prije slijetanja razmišljala sam da bi moglo biti drmavo jer je polje neravno i pripremila sam se na grubo slijetanje. Međutim, to je bilo jedno od najblažih
slijetanja koje sam doživjela, opisala nam je Dora.
Na polju, kada je dotaknula zemlju, primijetila je da je svježe obrađeno, pa joj nije trebalo ni 30 metara da se zaustavi. Vlasnicima polja nije bila dužna ništa, a jedrilica je prošla neoštećena. Dok je čekala ekipu za transport jedrilice, ostali piloti su je nadlijetali, pozdravljali i javljali se putem radija. Nakon što je jedrilica rastavljena i utovarena na prikolicu, povratak na aerodrom bio je ispunjen čestitkama kolega.
- To je poseban doživljaj, ali jedriličar uvijek mora računati s time da se ne može vratiti na aerodrom jer se meteorološki uvjeti stalno mijenjaju. trenutačno se leti u dosegu aerodroma, ali ideja je kako napreduju da lete sve više i dalje i imaju letove koji su uspješni.
Dora ističe da je to poseban doživljaj, ali da jedriličar uvijek mora biti svjestan promjenjivih meteoroloških uvjeta koji mogu otežati povratak na aerodrom. Iako trenutačno lete unutar dosega aerodroma, cilj im je napredovati i ostvarivati duže i uspješnije letove. Na aerodromu vježbaju različite uvjete i proračune kako bi
iskoristili oblake i termike. Kada savladaju ove vještine, cilj im je ostvariti prelete od 100 do 200 kilometara.
Dobila dozvolu za letenje u najkraćem roku
Dora objašnjava da se može provesti i do četiri sata letenja iznad aerodroma, što je mentalno naporno, a zahtijeva i koordinaciju jer se letjelica kreće u tri osi. - Već idući dan nakon tog van terenskog slijetanja napravila sam 100 km prelet oko Međimurja, a kasnije još 70 km na drugoj jedrilici, kaže Dora. - To izvanterensko slijetanje zapravo je bio splet nesretnih okolnosti. Nakon toga dobila je dozvolu za letenje u najkraćem roku u novijoj povijesti Hrvatske – unutar šest mjeseci, dok drugima to traje godinu dana ili duže. - Potpuno sam se posvetila letenju uz fakultet, svaki vikend sam dolazila i letjela od jutra do mraka. Dora također ističe važnost edukacije: - Sviđa mi se kako je koncipirana; ono što obradimo u teoriji odmah primijenimo tijekom vikenda u zraku. Svaki let analiziraju, a dok čita stručnu literaturu o tome kako ostvariti veće prelete, uspoređuje svoje iskustvo s onim što uči. - Mnogi misle da je to puko lovljenje adrenalina, ali nije; to je rad na sebi. - Ono što meni puno znači je to da znam reagirati u takvim situacijama, a ne da me uhvati panika. Znam da sam prepuštena sebi i da moram to odletjeti, sigurno se spustiti i ne oštetiti letjelicu. To će mi sigurno pomoći i u medicini jer znam da moram donijeti odluku i držati se je da bi ishod bio dobar, kaže nam ambiciozna Dora. A mi moramo reći da ovako svestranu i hrabru mladu osobu već dugo nismo upoznali. Bez ikakve sumnje, čeka ju blistava budućnost. A ono što je najhrabrije od svega posvetit će svoj život spašavanju drugih. Svaka čast na inspiraciji koju pruža svima oko sebe!
Piše i foto: Mario Golenko
Majka Jasmina i Dora nakon dobivanja Dekanove nagrade
Teškoće
Slasna domaća juha s ribanicom od domaćih jaja
MEĐIMURSKA KUHARICA
Juha
s ribanicom
od domaćih jaja
Piše: Aleksandra Sklepić
Nakon blagdana, svima nam paše da se malo odmorimo od teških jela, mnogo mesa i kolača, a najbolje jelo za okrjepu i revitalizaciju uvijek je bila i ostat će – domaća juha. Posebno kad je juha rađena s domaćom ribanicom od kokica koje trče po travnatom dvorištu, nema onoga tko bi joj odolio. Međimurska juha dio je svakog nedjeljnog ručka, pa svakako, ako još niste, uvedite na svoj svečani jelovnik i ovu juhu s domaćom ribanicom.
Priprema domaće juhe: Meso kuhati u vodi u koju smo dodali očišćenu i narezanu mrkvu, peršin i začine.
Juha je najbolja kad se kuha polako, pa za dobru juhu nema žurbe. Za četiri do šest tanjura juhe potrebne su oko 2 litre vode, a ta se količina kuha najmanje jedan sat.
Kad je meso kuhano, izvadimo ga, juhu procijedimo i vratimo u nju mrkvu.
U posebnoj posudi pomiješamo jaje i oštro brašno, tako da dobijemo čvrsto tijesto koje se može ribati na ribež. Ako je premekano, dodati još brašna. Juhu staviti da zavri i u nju naribati tijesto na grubi dio ribeža.
Juhu s domaćom ribanicom posebno vole djeca, a ona je dio međimurske tradicije od pamtivijeka.
VINO TJEDNA
Sastojci:
- kokoš, pile, svinjske kosti, govedina ili bilo koje meso po izboru
- malo masnoće od pileta, kokoši ili malo ulja ako je meso nemasno
- četiri do pet komada mrkve
- peršin, vegeta, sol, papar
Za ribanicu:
- 1 jaje, 3 do 4 žlice oštrog brašna
Puca za puce, ali i dečke!
Puca je prvo pjenušavo vino Vinarije Kerman iz
Svetog Urbana, koje savršeno odražava raskoš svježine i aromatičnosti ovog našeg kraja. Proizvedena je tradicionalnom metodom vrenja u boci, a kušaču nudi voćne i izražajne note muškata, što je čini ideal-
Sastojci:
Za tijesto:
- 40 dag glatkog brašna
nim izborom za sve koji žele isprobati nešto malo drugačije. Godina berbe 2019. donijela je vino s 11,0% alkohola, lagano i osvježavajuće, savršeno za uživanje u društvu. Preporučena temperatura posluživanja Puce je između 8 i 10 °C. (sh)
Recept plus
Djedov brk ili
Djedov brk ili “biciklin” tradicionalni je kolač koji se priprema u mnogim prigodama i vrlo je čest “gost” blagdanskih stolova. Jednostavan je za izradu, tijesto je mekano i prhko, a zbog nadjeva od oraha i marmelade, kolač je sočan i vrlo ukusan.
Priprema:
Od sastojaka zamijesiti tijesto i podijeliti ga na tri dijela. Ostaviti tijesto da odmara pola sata.
Svaki dio zasebno razvaljati, premazati marmeladom po želji i posipati mljevenim orasima.
“biciklin”
Tijesto rolati sa svake strane posebno, dok se rolani dijelovi ne susretnu u sredini čime se dobije zanimljiv izgled ”djedovog brka” ili bicikla. Središnji dio se ispuni nadjevom od snijega koji smo napravili od tri bjelanjka. U snijeg umiješati šećer, mljevene orahe i malo ruma.
Kolač se peče na 180 stupnjeva oko pola sata, do četrdeset i pet minuta, dok ne postane smećkast i hrskav. Kad se ohladi, može se posuti šećerom ili se može preliti čokoladnim preljevom. (as)
- 15 dag margarina
- 5 dag šećera
- 1 dl mlijeka
- 3 žumanjka
- 1 prašak za pecivo
Za nadjev:
- 8 žlica marmelade - 3 bjelanjka
- 10 dag šećera
- 15 dag mljevenih oraha
- malo ruma
Za posipanje i ukras : - mljeveni orasi i šećer u prahu
Po želji : - čokolada za preljev
RJEŠENJE za hladne dane i nedostatak
Brza pita od jabuka
Jabuke su zahvalne za izradu kolača u svim godišnjim dobima, a osobito u hladnijim jesenskim i zimskim mjesecima. Kad poželite nešto slatko, a nemate odviše vremena za izradu kolača, uvijek će vam dobro doći recept za pripremu brze pite od jabuka. Mjerna jedinica je šalica od 2 dcl ili čaša od jogurta, odnosno ono što ste vi odredili kao prikladnu mjeru. Postupak pripreme kreće tako što u visoku posudu sipate šalicu brašna, šalicu griza te pola šalice šećera. Zatim dodajte jedan prašak za pecivo i jedan vanilin-šećer. Sve sastoj-
ke lagano promiješajte. Lim za pečenje namažite tanko maslacem pa na to posipajte smjesu od brašna, griza i šećera. Sloj ne treba biti debeo. Na to naribajte obilnu količinu jabuka (ne treba ih cijediti). Jabuke po želji možete posipati cimetom. Potom preko jabuka posipajte suhi dio smjese i tako redajte slojeve dok ne potrošite sve sastojke. Prije nego pitu stavite peći, po kolaču naribajte maslac. Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva i pitu pecite oko 40 minuta. Kolač se može servirati odmah dok je pečen i još topao ili pak kad se ohladi. Uz njega
- 1 šalica griza (šalica sadržine oko 3 dcl)
- 1 šalica oštrog pšeničnog brašna
- 1/2 šalice šećera
- 1 prašak za pecivo
- 1 vanilin-šećer
- 6 jabuka (većih)
- cimet
- maslac
se može servirati kuglica sladoleda, žličica marmelade od borovnice i sl. U slast!
Sastojci:
SLATKO
vremena
BISERKA SUTNJAK iz Dunjkovca
Kuglof je uvijek lijepo vidjeti na stolu
Samo je mašta granica i smjernica u kojem će se obliku ovaj jednostavan, a uvijek vrlo tražen kolač, pojaviti na nekom od stolova
Piše: Aleksandra Sklepić
Kuglof je kolač koji nije teško pripremiti, a uvijek lijepo izgleda i odličan je kao desert ili kao slatki zalogaj uz čašu mlijeka ili čaj, za doručak, večeru ili užinu. Lijep izgled daje mu šarenilo koje se postiže kombinacijom svijetlog i tamnog biskvita, pa kad se razreže, zabljesne neobičnim šarama. Zbog kalupa u kojem se peče još je ljepši i svečaniji, stoga ne čudi da ga mnoge kuharice rado pripremaju u svim prigodama. Može se pripremati i s orasima, lješnjacima, bademima i raznim dodacima
Recept za kuglof
Sastojci:
- 6 cijelih jaja
- 30 dag šećera
- 20 dag oštrog brašna
- 10 dag mljevenih oraha
- 1 prašak za pecivo
- 1 vanilin šećer
- 1 dl ulja
- 1 dl vode
- mast, ulje ili margarin za premazivanje kalupa
- jedna kap ruma ili likera po želji
- jedna do dvije žlice kakaa ili čokolade u prahu
Priprema:
Jaja, šećer i vanilin šećer miksa� dok se dobije pjenasta smjesa. Za�m doda� mljevene orahe, brašno, prašak za pecivo, ulje, vodu i jednu do dvije kapi ruma ili likera po želji. Možete doda� i više ako želite jaču aromu. Pripremi� kalup za kuglof i dobro ga premaza�
uljem, mas� ili margarinom te malo posu� brašnom, kako bi se kuglof lakše izvadio iz kalupa kad je pečen. Pola smjese za �jesto uli� u kalup, a u drugu polovicu doda� kakao ili čokoladu u prahu te još kratko mikserom izmiješa�. Tamnu smjesu koju dobijemo lijeva� polako po žutoj smjesi u kalupu, kako bi se dobile lijepe tamne šare u �jestu. Kuglof se peče oko jedan sat na 180 stupnjeva, a u novijim pećnicama i dulje. Najbolje je provjeri� čačkalicom je li pečen, tako da se čačkalica ubode u �jesto i provjeri ima li na njoj ostataka �jesta. Kuglof sa�m istres� iz kalupa i posu� ga mljevenim šećerom ili ukrasi� ovisno o želji ili prigodi. Naša ga je kuharica ukrasila tradicionalno, grančicom asparagusa, kako se nekada ki�lo u Međimurju.
Recepti iz domaće
Biserka s kuglofom koji rado ukrasi tradicionalno, grančicom svježeg asparagusa
voća, samo je mašta granica i smjernica u kojem će se obliku ovaj jednostavan, a uvijek vrlo tražen kolač, pojaviti na nekom od stolova. Kuglof je važan i sveprisutan kolač u međimurskoj tradiciji, pa se recepti za njegovu pripremu čuvaju u obiteljima kroz mnogo generacija.
Biserka Sutnjak iz Dunjkovca podijelila je s nama svoj recept za pripremu kuglofa s orasima.
- Rado pečem kolače još od djetinjstva, od petog, šestog razreda, rekla nam je Biserka. Sama sam pekla sve torte za dječje rođendane, krstitke, pričesti i krizme, jer mi je lijepo i uživam u tome. Posebno sam rado pekla kad sam bila mlađa, sada više nemam toliko
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
volje, ali za posebne prilike uvijek se potrudim.
Biserka je već dvadeset godina, od samog osnutka, članica Udruge žena Dunjkovec, pa se tu često pojave posebne prilike gdje se rado uključi u pečenje kolača i sve ostale aktivnosti. S Udrugom sudjeluje na festivalu Bakini kolači, peče za adventske sajmove, za razne izložbe i druženja. Voli i kuhati, a rado se prisjeća jela iz djetinjstva, kao što su zapečna juha, krpice sa zeljem i slično, pa ih tada priprema za svoju obitelj.
Živi sa suprugom u Dunjkovcu. Imaju dva sina i jednu unuku koja je rado uz baku kad se peku kolači, zbog čega je već vješta u pripremi brojnih jela i slastica. Baku
to veseli jer na taj način svoje umijeće prenosi na mlađu generaciju.
Osim što voli kuhati, Biserka rado izrađuje i ručne radove. S nekoliko se kolegica iz udruge specijalizirala za izradu orhideja od tila ili najlonskih čarapa te svake godine prezentiraju svoju vještinu i svoje orhideje na proštenju Porcijunkulovo u Čakovcu.
Biserka je rođena u Dunjkovcu i sve svoje vrijeme daje tom lijepom selu. Selo joj vraća dobrim prijateljstvima i lijepim druženjima koji oplemenjuju njeno slobodno vrijeme. Nakon posla, najljepše je opustiti se uz dobro društvo i lijepe kreativne aktivnosti, čega u Dunjkovcu nikada neće nedostajati.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.
Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 14. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 17. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnik: Ivan Goran Herman iz Belice
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
na
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled”
adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 14. siječnja 2025. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 17. siječnja 2025.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
2024. bila je sjajna obljetnička godina za Muzej Međimurja Čakovec!
Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica
Velika obljetnička godina je iza nas – 2024. godina za Muzej Međimurja Čakovec bila je u znaku proslave jubilarne 70. obljetnice muzejskoga djelovanja. Naš čakovečki muzej radi neprekidno od 1954. godine, a osim što sakuplja, čuva, istražuje i putem stalnih postava i izložbi javnosti prezentira materijalnu i nematerijalnu baštinu međimurskoga zavičaja, ujedno brine o kompleksu Staroga grada u Čakovcu, čiji je Muzej i vlasnik. Briga o održavanju i obnovi ovih povijesnih struktura koje datiraju od 13. do 19. stoljeća također je dio našega posla. Unatrag desetljeća Stari grad Čakovec u graditeljskom smislu, kao i sam Muzej u strukovnom smislu, prošao je pravu transformaciju izgleda i rada. Obnovili smo ga, ali i osmislili nove programe, zadobili mlađu publiku, aktivnije pokrenuli doprinos Muzeja životu našega grada. To je smjer kojim ćemo nastaviti raditi i dalje.
Ukupan broj posjetitelja muzejskim stalnim postavima i svim našim programima u 2024. godini je 28 196, što je porast od 12,98 % na prošlu 2023. godinu.
Programa u 2024. godini nije nedostajalo te smo siječanj započeli velikom poznatom manifestacijom Noć muzeja koju je posjetilo 2800 ljudi u jednoj večeri. Već početkom godine predstavljen je i novi program: „Popularna predavanja petkom“. Svakog
posljednjeg petka u mjesecu u večernjem terminu u Multimedijalnoj dvorani u Riznici
Međimurja ugostili smo jednoga predavača, od kojih su svi bili dobro poznata imena iz područja znanosti, književnosti, glazbenoga i javnoga života. Krešimir Sučević Međeral, Zoran Vakula, Hrvoje Rupčić, Neven Budak, Nataša Štefanec, samo su neka od gostujućih imena. Velikom posjećenošću ovoga programa potvrdili smo početno predviđanje da ovakvih popularno-edukativnih događanja u gradu nedostaje te smo odlučili s programom nastaviti i u 2025. godini. Osim toga, kroz čitavu godinu održavane su radionice na temu nematerijalne baštine s nositeljima vještina, a povodom proglašenja 2024. godine Europskom godinom vještina održan je ciklus od 10 mjesečnih radionica na teme poput: izrada tradicijskih lončarskih predmeta, izrada črnih pisanica, izrada cvijeća od krep-papira ili kinča i slično, na kojima je sudjelovalo 94 vrtićaraca, učenika i studenata. No, sveukupno u 2024. godini u našem muzeju održano je 96 pedagoških edukativnih programa, na kojima je sudjelovalo 2758 polaznika kroz čitavu godinu. Posebno smo zadovoljni što smo u naše programe uključili i osobe starije životne dobi –štićenike staračkih domova. Voditeljica Pedagoškog odjela muzeja je kustosica-pedagoginja Ines Virč. Što se tiče izložbenoga programa, u 2024. godini postavili smo 16 izložbi, što zaista nije mali broj za razdoblje
od 12 mjeseci. Godinu smo započeli i završili velikim tematskim izložbama. Glavni motiv ovakvih izložbi je senzibilizacija građana o povijesti svojega zavičaja. Izložba „Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“ autorice Ane Šestak, velika je i nikad dotad ispričana priča o poznatoj čakovečkoj obitelji Legenstein, uspješnih ugostitelja, sportaša, umjetnika i općenito pokretača društvenoga i kulturnoga života Čakovca u međuratnom razdoblju dvadesetoga stoljeća. Uz tu izložbu postavljena je i jedna manja, „Obiteljski fotospomenar“, na kojoj su prikazane fotografije čakovečkih obitelji, prikupljene od građana za tu priliku. Godinu smo završili također velikom i dugo spremanom izložbom „Vunasti mamuti –divovi ledenog doba“, autorice Branke Marciuš, dizajnerskom izložbom koja privlači i estetikom postava koliko i informacijama i dokazima o postojanju te izumrle životinjske vrste u međimurskom okruženju. Središnja okosnica našega godišnjeg izložbenog programa bila je izložba jednoga od najvećih hrvatskih slikara ikada, Otona Ivekovića. Pod nazivom „Oton Iveković – slikar Zrinskih“ prezentiran je niz slikarskih djela na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti ovom obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja. Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” –
slikar Zrinskih. Otvorenje ove izložbe ujedno je bilo središnji događaj obilježavanja 70. rođendana Muzeja Međimurja Čakovec. Čitav mjesec svibanj 2024. proglašen je mjesecom velike muzejske obljetnice, a povodom toga održano je više programa: otvorena je izložba „Stari grad Čakovec – naš dom“ autora Zlatka Bacingera, održana radionica u suradnji sa Školom animiranoga filma ŠAF Čakovec koja je rezultirala i rođendanskim animiranim filmom „Moj MMČ – 70. rođendan u pokretu“, održana je manifestacija „Mali školski kustosi“ u suradnji s međimurskim osnovnim školama, održan je Dan otvorenih vrata arheološkoga kompleksa sv. Jelene u Šenkovcu u suradnji s Općinom Šenkovec, osmišljena je, napravljena i postavljena, u suradnji s Gradom Čakovcem, iznad ulaza Gradske kavane u Čakovcu, spomen-ploča obitelji Legenstein. Od ostalih važnijih izložbi tijekom godine navest ću sljedeće: „Likovna baština iz muzejske zbirke Židovske općine Zagreb“, zatim izložba otvorena u sklopu 14. umjetničke kolonije Štrigova „Od zavičajnog prema univerzalnom“, „Veze preko Drave“, autorice Marte Horvat, suradničke izložbe Gradskog muzeja Varaždin i Muzeja Međimurja Čakovec kojom je predstavljen odabir slikarskih i kiparskih djela šesnaestero umjetnika povezanih s Međimurjem čija se djela nalaze u Galeriji umjetnina Gradskoga muzeja Varaždin. Po aktualnosti teme svakako odskače izložba suvremenoga predznaka
„Femicid“ otvorena u sklopu 9. Zrinski Art Festivala. Slijedi izložba „Put međimurske nošnje“, „Izložba povodom 11. Festivala Stripa STRIPoblaČAk“, dvije izložbe povodom Mjeseca međimurske popevke: „Međimurska popevka: jučer, danas, sutra“ autorice Janje Kovač te „Fenomen u dva stiha: bećarac“ autora Marija Katića. Posljednja izložba u godini bila je izložba astrofotografija „Hrvatska pod zvijezdama“ autora Branka Nađa. Godinu 2024. obilježile su i dvije stoobljetnice: 100. obljetnica rođenja slikara Pavla Vamplina i 100. obljetnica rođenja slikarice i kostimografkinje Marije Zidarić. Muzej je svaku obljetnicu obilježio edukativnim programima, dok su od dizajna Marije Zidarić za dvije predstave osmišljeni i prigodni muzejski suveniri. Programe je osmislila i provela kustosica Marta Horvat.
Ove godine svjetlo dana ugledala je i dugo pripremana monografija „Stari grad Čakovec kroz stoljeća“, autora dr. sc. Petra Puhmajera, nastala u sunakladništvu Muzeja Međimurja Čakovec i ArTresor naklade iz Zagreba. Osim monografije Muzej se može pohvaliti i novim Vodičem muzejskim postavom Riznice Međimurja autorica Janje Kovač i Ane Šestak.
Od projekata EU fondova u 2024. godini započeli smo provedbu 2 programa: projekt „Living Castles 2.0“ sufinanciran iz OP Interreg VI-A Slovenija – Hrvatska
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
2021. – 2027. te projekt „Energetska obnova Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca“ sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti NPOO.
Ono što je posebno obilježilo 2024. godinu jest nominacija Muzeja Međimurja Čakovec za prestižnu nagradu EMYA – European Museum of the Year Award, nagradu za najbolji europski muzej. Naš muzej bio je jedini predstavnik Hrvatske na izboru za ovu najstariju europsku nagradu iznimnoga renomea. Konferencija EMYA 2024 i sam izbor održani su u gradu Portimãu, u Portugalu u trajanju od 1. do 4. 5. 2024. U izboru je bilo 50 muzeja iz 27 zemalja, a Muzej Međimurja Čakovec ušao je u samo finale. Iako glavnu nagradu nismo dobili, ova nominacija važna je potvrda da naš muzej djeluje po europskim standardima izvrsnosti.
Iako ovim kratkim rezimeom godišnjega rada teško možemo dočarati sav naš trud, rad i ljubav prema baštini, nadam se da se oni ipak mogu osjetiti, jer naš mali muzejski tim zaista živi i voli svoj posao. Kroz godine smo stvorili veliku potporu publike, upoznali brojne suradnike, pojedince, udruge, institucije s kojima volimo surađivati te vam svima ovim putem zahvaljujemo na suradnji i želimo uspješnu i sretnu novu 2025. godinu!
S lijeva na desno: Sven Kramar, Predrag Fučko, Branka Marciuš, Melita Mesarić, Lukrecija Jakšić Markan, Ana Hrustek, Ivana Janković, Maša Hrustek Sobočan, Zlatko Bacinger, Ana Šestak, Josip Govedić, Marta Horvat, Ivana Žižek, Josip Blažona
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Stižu opet hladniji dani
VREMENSKA SLIKA:
Proteklih nekoliko dana imali smo južinu i više temperature. Novi oborinski val trebao bi stići u petak kad će biti kiše, možda i kratkotrajnog snijega. Nakon toga će ostati hladnije, ali uglavnom suho vrijeme u danima vikenda i početkom sljedećeg tjedna. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Naoblačenje i oborine uz okretanje vjetra s jugozapadnog na sjeverni dogodit će se tijekom noći na petak. U početku kiša, ali je s padom temperature moguća susnježica, mjestimice i malo mokrog snijega u ranim jutarnjim satima petka. No, već tijekom prijepodnevnih sati oborine će prestati, a po-
slijepodne dolazi i razvedravanje. Temperatura niža nego prethodnih dana, ali ostajemo u blagom plusu do mraka kad će zahladiti ispod nule.
U danima vikenda opet više suhog vremena, a postoji mogućnost i za sunčana razdoblja. Noći i jutra hladniji uz mraz, a danju prohladno uz sunčana razdoblja. Dnevna
temperatura će biti samo malo u plusu, a dojam hladnoće će pojačavati povremeno jak vjetar sjevernih smjerova. Vraća nam se zdravije zimsko vrijeme što će sigurno obradovati meteoropate.
Prema svim pokazateljima bi se onda hladno i uglavnom suho zimsko vrijeme trebalo nastaviti i u prvoj polovici no-
Lijepi dani u januaru – grubo vrijeme u februaru
vog tjedna. Jutra će biti vrlo hladna uz dobre minuse, a ni dnevna temperatura neće ići puno u plus. Mjestimice može biti magle ili niskih oblaka, za njih se povećava mogućnost prema sredini tjedna kad se atmosfera u potpunosti smiri i prestane vjetar.
Nekog pravog snijega i dalje nema na vidiku za sjever Hrvatske.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebo-
ok stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 9.1.2025.)
• 13. 1. 1968. godine u Zalesini (Gorski Kotar) temperatura -35.2 Celzijusa
• 14. 1. 1985. godine počelo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo 7 dana
• 16. 1. 1985. godine kod Slavonskog broda brodovi ostali okovani ledom
• 18. 1. 1770. godine Marijan Lanosović zamijetio i prvi u nas opisao polarnu svjetlost
SKANDINAVKA VICOTEKA
Lizalica
Što pita lizalica kad sretne čačkalicu?
- Gdje ti je glava?
Dvije sarme
Šeću dvije sarme i jedna padne.
A druga će: - A jesi smotana!!!
Krađa
Utrči Haso u ka�ić: - Mujo! Netko ti je ukrao auto!
Mujo: - Jesi li vidio tko je to bio?
Haso: - Ne, ali zapisao sam registraciju.
Niz brdo
- Kako s Yugom postići da ubrza do 100 km/h?
- Pustite ga s brda.
Autor: Mladen Mrčela
Rješenje tematskog pojma
V prvomo krugo smo pokazali kaj si gruntamo o HDZ-o Prvi krug davanja i brojanja glasov za precednika Lepe Naše je gotov. Završil je onak kak se je što i prepravlal. Ak bi vam rekel da je završil onak kak sam se i nadjal unda mi bodete rekli da je nejleži biti general posle bitke. Ali ak so skorom si drukali za Zokija Milanoviča unda je niti drugač ne moglo ziti. Neje skorom celo biračko telo bilo za Milanoviča, ali so si bili protiv HDZ-a, ruon tak kak i Milanovič. Neje Zoki nikaj nudil za svoj drugi mandat "šake z Pantovčaka" nek je se obrnul prema HDZ-o i uvjeraval je naše ljude, naše biračko telo i celo Lepo Našo da morajo svoje glase dati jemo ak očejo kaj bode v Lepoj Našoj se drugač nek to HDZ dela, a se nevole v našoj mladoj i lepoj dohajajo od HDZ-a, očem reči, Drašeka Plenkoviča, šteri je več osem let premjer i vodi Lepo Našo čistam drugač nek je to delal Milanovič dok je drmal z Banskim dvorima i državnom kasom… A on jo je ne vodil nikak, nikaj je ne delal, nikaj je ne napravil i jedva je čakal kaj mo mine mandat jerbo je ne znal kaj bi z sobom, a ne kaj bi znal kaj bi z neovisnom i samostalnom državom. Oni šteri se ozbiljno bavijo državnom politikom, kak je napriliko novinar Marcel Holjevac, niti ve ne očekuvlejo nekaj preveč od Milanovičovoga posla jerbo on bo se onoga kaj je govoril držal ak to bode jemo pasalo, a ak ne unda bode delal (ili ne bode delal) onak kak jemo paše. Moremo deti roko na srce i priznati kak je Zoki kak precednik bil jako šparaven jerbo je nikam ne odhajal, nikam dale od Pešte, Banja Luke, Podgorice i Albanije, a i nišči mo je ne preveč dohajal tak da smo tu ne meli skorom nikše stroške, a novinar Holjevac je stoprocentno siguren da bode i dale tak pak je napisal: "Milanović će tako, očekivano, provesti još pet godina na Pantovčako ljenčareči, podrivajući institucije poput DORH-a i Ustavnog suda i pravdajući to time da ih je HDZ "okupirao", a jedini interesi koje
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
A Pantovčak i dale čaka i magadi
štiti su oni njegovi i njegove partije. Mimo toga sramotit će Hrvatsku na međunarodnom planu i raditi štetu, srećom ne preveliku jer su njegovi međunarodni kontakti ionako minimalni do nepostojeći. Ukratko, radit će ono što i Fata iz vica radi na krevetu između Muje i Hase; smetati."
Škoda kaj je ne Zoki pobedil v prvomo krugo jerbo bi tak prešparal se stroške drugoga kruga izborov. Tak mi velimo, a oni šteri so v biračkim odborima, v biračkim povjerenstvima kak i oni šteri kontrolerajo kaj bodo izbori prešli onak kak bog zapoveda oni si gladijo brade jerbo bodo jim pak v žepe pali lepi penezi. Tak je navek bilo, jeni služijo i punijo, a drugi trošijo i praznijo naše lokalne (neje od glagola lokati) i državne kase.
Zazvedili smo kaj si naše biračko telo grunta o HDZ-o i hadezeovomo precedniko Dragano Primorco, ali to so zazvedili sam od oni 50 procentov šteri so došli glase davat, a o onima šteri so doma ostali ne znamo nikaj. Najgerek sam kak bode to itak zišlo ak i ovi drugi 50 procentov dojde gla+se davat v drugomo krugo? No, ak bodo došli pobedil bode on šteroga si bodo oni zebrali.
HDZ je mogel, čistam lefko, pobediti da je štel
Celi izborni program Zokija Milanoviča je bil predstavljen biračkomo telo v jenoj rečenici, a ona je glasila napriliko ovak: - Ja sam se kontra HDZ-o, očem reči, ja sam se ono kaj so oni ne i se bodem napravil čistam drugač kak oni sam kaj još pet let ostanem na Pantovčako. Tu je se jasno i glasno rečeno i ne treba nikaj deti kcoj ili pak pitati. No, nebrem razmeti Hadezeove političare kak so nespretno reagerali na te Zokijov program i to tak kaj so v nedelo, v prvomo krugo davanja glasov odišli po riti k meši. Da so mene pitali dal bi jim čistam pragmatičnoga savjeta i to po onoj staroj pučkoj: cilj opravdavle sredstvo, očem reči, ak znuomo kam očemo dojti unda bodemo se naprajli kaj najdemo pota šteri do tam vodi. Si smo znali da Zoki i jegovo biračko telo delajo se kontra HDZ-o i zato je HDZ moral kak svojega
kandidata podržati Zokija i unda čakati kaj bode Zokijovo biračko telo naprajlo? Ako bi glasali protiv unda bi Zoki zgubil, a ak bi sikak glasali za Zokija unda bi i HDZ bil na pobjednički strani. I kak bi se to unda rešilo? V prvomo krugo nikak, ali zato imamo drugoga kruga, jerbo kak smo rekli, bič puoči posle drugoga kruga. Najte se nikaj čuditi, v politiki je se moguče ak znuomo da je politika umiječe sega mogučega, točneše rečeno, sega nemogučega. Politika more se kaj nišči drugi nebre, a to kaj ne napravi nikaj to je več drugi par rukavov!
Komo so svoje glase dali (grado)načelnici i župani
Stoprocentno sam siguren ka si (grado)načelniki i župani v Lepoj Našoj svoje glase dali Drageco Primorco, šteroga je v trko za Pantovčak poslal premjer Drašek Plenkovičov, ak so ne Farizeji. Zakaj? Pak što jim je drugi pomogel kaj so si zdigli plače neg Plenkovič? Neje važno kaj to ide z žepa nas poreznih obveznikov oliti biračkoga tela, ali nesam čul za niti jenoga (grado)načelnika ili pak župana šteri si je ne zdigel plačo, očem reči, šteri je ne skoristil priliko. Neje važno kuliko što dela, kuliko si što zasluži, ali tre zeti kuliko se nudi i more. Što zna što bode ostal vu svoji fotelji posle majuša i novih lokalnih (neje od glagola lokati) izborov, a ono kaj je došlo v žepe to je naše (čitaj: moje) i ničije drugo. Bole vrabec, i to on vekši, v roki nek golob (čitaj: novi mandat) na kiti. Kuliko vidimo znajo (grado)načelniki i župani od čega muhe crkajo. Javila se je, kaj se penez dotikavle, i teca Franca. Nebrem razmeti kaj se je joj pripetilo da mi je z čistoga mira priznala ka je i joj penzija, štero več skorom četrdeset let dobavla, čistam kredno zrasla v leto štero je pred dva tjedne minulo. Rekla je: Da bi tak sako leto bilo unda bi se i ja, ve pred kraj živleja, obogatila. Kaj reči, malo je takši kak teca Franca šteri priznajo da dobavljajo več nek morejo potrošiti. A najbrž je to zato kaj so se jene pajdašice, skorom se, več preselile v Miholjane!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Sven Kramar rado pomaže posjetiteljima muzeja
U ovotjednoj rubrici Međimurec tjedna predstavljamo Svena Kramara koji je čuvarrecepcioner u Muzeju Međimurja u Čakovcu. Nakon što se profesionalno bavio konjičkim sportom više od 15 godina, sada je dio tima koji dočekuje posjetitelje i pruža tehničku podršku u Muzeju. Sven ljubazno i nasmijano dočekuje posjetitelje i upućuje ih u tajne koje skrivaju Muzej Međimurja Čakovec i Riznica Međimurja. (mg)
