RAVNATELJ HREN PRESJEKAO: oglušio se na “zaposleničku demokraciju” te imenovao voditelje po svojoj volji, uglavnom po stranačkom ključu. S kirurgije krenuo najglasniji val nezadovoljstva, kirurzi i ortopedi pozvali novinare, a neki podnijeli i ostavke na funkcije
Cijena 1,50 eur
U ZAGREBU nastavljeno suđenje Matiji Posavcu
i dr. Oslaković!
Zadovoljan sam jer je konačno krenulo
Zgroženi smo izborom Grudića
4-5 PRORAČUNI SVIH MEĐIMURSKIH OPĆINA I GRADOVA U 2025. GODINI
Tko najviše puni općinske i gradske blagajne
LAŽNA BANKARICA i inspektori
Opljačkali starca za 34.000 eura, bilo ga sram priznati kćeri
NADA I IRFAN Vehabović iz Strahoninca su nas pozvali Ostali su bez novaca i fasade, a Irfan i bez zdravlja str. 3
ANDREJ HLADNIK suspendiran zbog dopinga
Teško je, ali znam da sam čist!
27
ANKETA POD VUROM
Idete li na Vincekov pohod?
Vincekov pohod je tradicionalni planinarski izlet koji se održava u gornjem Međimurju, posebno u okolici Murskog Središća i Štrigove. Ovaj pohod obilježava blagdan sv. Vinka, zaštitnika vinogradara, koji se službeno slavi 22. siječnja, ali mnogi sudionici krenu u pohod nekoliko dana ranije.
Vincekov pohod postao je važan dio tradicije, okupljajući velik broj ljudi koji uživaju u prirodi i druženju. Pohod je prilika za šetnju kroz slikovite brežuljke Međimurja, što ga čini posebnim iskustvom za sve sudionike. U novije vrijeme, pohod je postao sve popularniji. (Mario Golenko)
Dražen Lesar, Šenkovec - Vincekovo je super za sve ljubitelje dobrog vina i kretanja po prirodi. Dobri gemiš� su dobri za one koji smiju, a za koje ne smiju ne. Ja nažalost ne budem išao je aps�niram već dvadeset godina. Nadam se da će se svi dobro zabavi� i zadovoljni vra�� kućama.
Ivan Horvat Čeri, Čakovec - Prije sam išao dok sam bio mlađi, jako je to lijepi pohod, svira se i pjeva. To je jako lijepa tradicija i čovjek se lijepo osjeća dok se druži s prijateljima. Sad sam već u godinama pa ne idem na pohod.
Čakovečka
Grad Čakovec je započeo javnu nabavu za sveobuhvatno uređenje Trga Republike, a projekt od 3,6 milijuna eura bez PDV-a se �inancira iz ITU mehanizma. Ponude se zaprimaju do početka veljače, a trg bi u novom ruhu trebao zasjati 300 dana nakon uvođenja izvođača radova u posao. U projekt je uključeno devet segmenata: parterno uređenje trga, prilagodbu
špica uskoro na „Bianco cristalu“
prostora različitim scenarijima korištenja, uređenje ugostiteljskih terasa, osiguravanje pristupa za hitne intervencije i dostavu, postavljanje moderne javne rasvjete s naglaskom na osvjetljavanje značajnih točaka, implementaciju nove urbane opreme, hortikulturno uređenje, izgradnju fontane te rekonstrukciju i dogradnju potrebne infrastrukture.
Lokacija zahvata proteže se na približno 6750 kvadratnih metara u samom središtu grada, okružena važnim gradskim institucijama – knjižnicom, Centrom za kulturu i trgovačkim centrom na sjeveru te Perivojem Zrinskih i Starim gradom. Središnji dio projekta je parterno uređenje trga, što podrazumijeva postavljanje novog opločenja od kamenih ploča "Bianco cristal" i
granitnih kocki, izradu armiranobetonske podloge, rješavanje odvodnje i povećanje pristupačnosti prostora uklanjanjem visinskih barijera. Posebna pozornost posvetit će se mogućnosti različitog korištenja prostora kroz godine, od svakodnevnih aktivnosti do posebnih događanja. Građani se, kako čujemo, nadaju da nove ploče neće biti skliske tijekom kiše ili snijega kao stare.
KAKO SU u drugom krugu glasali Međimurci
Zoran premoćni pobjednik
NA ZAGREBAČKOM sudu nastavljeni suđenje Matiji Posavcu
Vladimir Bašek, Nedelišće - Pripadnik sam DVD-a i imamo susret s kolegama iz Slovenije pa budemo u nedjelju svi zajedno išli na Vincekov pohod. Sastajemo se u Svetom Mar�nu pa budemo išli na Bundekov pohod po bregima i na druženje. Do sad nisam imao prilike ići jer sam radio vani, ali se sad ovome baš veselim.
Karla Hozjak, Ivanovec - Trenutno nemam prilike ići, ali koliko sam vidjela, jako je lijepo. U budućnos� ću svakako planira� da odem na koji pohod. Vidjela sam po objavama da je super i da se ljudi vesele tako da ću nastoja� organizira� u budućnos� koji pohod.
Jasmina Vuković, Čakovec
- Nisam nikad bila na pohodu, ali mi se čini jako zanimljivo. Nisam baš ni znala da takvo što postoji. Sad kad čujem čini mi se jako zanimljivo pa ću možda proba� o�ći koji put.
Međimurci su u odnosu na ostatak Hrvatske u visokom postotku izašli na izbore. Na izbore je izašlo 49,86 posto birača.
Za Zorana Milanovića glasalo je njih 30.292. Glas Draganu Primorcu dalo je 5781 građana Međimurja s pravom glasa.
Zoran Milanović je premoćno pobijedio u svim međimurskim općinama i gradovima, neovisno o tome tko je u njima na vlasti. Kad su birali predsjednika, građani su o tome imali svoj stav, neovisno o tome koga podržavaju na lokalnoj razini. (BMO)
ČAKOVEČKI MLINOVI isplaćuju dividendu
Mlinski div kupuje zagrebačku Klaru
Čakovečki mlinovi d.d. spremaju se na kupnju zagrebačkih pekarna Klara d.d.
To se dogodilo nakon što je na Glavnoj skupštini društva 15. siječnja donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih dionica.
Kupnjom dionica, Mlinovi će u svom vlasništvu imati 61,55 % vlasništva Klare. Na istoj skupštini, dioničari su izglasali i isplatu dividende iz zadržane dobiti u iznosu od 0,49 eura po dionici, što ukupno iznosi 5,04 milijuna eura. Isplata će biti 30. siječnja 2025. Čakovečki mlinovi već sada upravljaju s dvama mlinskim postrojenjima kapaciteta
80 tisuća tona godišnje te četirima pekarskim pogonima u
Čakovcu, Oroslavju, Lovranu i Malinskoj. Grupa ostvaruje preko 80 % prihoda u segmentu trgovine, pri čemu povezano društvo
Trgovina KRK d.d. upravlja s 419 maloprodajnih prodavaonica mješovite robe na području sjeverozapadne Hrvatske, Kvarnera i otoka Krka. U 2023. godini grupa je ostvarila konsolidirane prihode od 193,1 milijun eura uz neto dobit od 7,3 milijuna eura. Ponuda za preuzimanje bit će objavljena u zakonskom roku, a cijena po dionici bit će određena sukladno Zakonu o preuzimanju dioničkih društava. (vv)
Zadovoljan je jer je konačno krenulo
Na zagrebačkom Županijskom sudu, u četvrtak 16. siječnja nastavlja se proces protiv Matije Posavca, međimurskog župana kojeg se tereti za mito i nezakonito zapošljavanje dviju službenica.
- Zadovoljan sam što je konačno sve krenulo i nadam se kako će biti brzo gotovo, poručio je za Međimurske novine Matija Posavec po izlasku iz zgrade suda. Isto tako, rekao je i da su zadovoljni kako je teklo ročište jer je bilo sve po proceduri. Naime, riječ je bila o čitanju prikupljene dokumentacije i izjašnjavanje okrivljenika.
- Nitko od okrivljenika nije se izjasnio krivim s time da sam naglasio da u djelima za koja me se tereti uopće nema elemenata kaznenog djela, istaknuo je župan Posavec.
Nakon svega, dogovoreno je da je iduće ročište zakazano za 6. i 7. veljaču kada će se ispitati svjedoci. Onda je na redu riječ obrane, pa se župan nada kako će cijeli postupak biti ubrzo završen.
Matija Posavec uhićen je još u rujnu 2021. godine i tek sada je ustvari počelo suđenje. (vv)
Ma�ja Posavec, župan Međimurske županije
POZNATA su imena novih pročelnika i voditelja odjela u čakovečkoj bolnici
Ravnatelj Hren prerezao i ignorirao “demokraciju” u Bolnici
Od ukupno 35 voditeljskih pozicija u bolnici, na devet pozicija je došlo do promjena, od kojih su dvije promjene rezultat ostavki postojećih voditelja
Piše: Vlasta Vugrinec
Nakon što je cijeloga ovoga tjedna u fokusu javnosti bila čakovečka Županijska bolnica, a ruku na srce tako je sve od dolaska novog ravnatelja Nikole Hrena, u četvrtak, 16. siječnja, sve je trebalo sjesti na svoje mjesto. Naime, ravnatelj Hren je prelomio, odabrao je svoje suradnike, pročelnike i voditelje odjela. No, ima jedan odjel, odnosno jedan pročelnik koji je imenovan suprotno željama, a i pisanoj peticiji liječnika. Riječ je o kirurzima koji su htjeli zadržati svog pročelnika dr. Krišto�ića, no ravnatelj je ipak izabrao dr. Grudića. Rasplet ili zaplet situacije na čakovečkoj kirurgiji tek se očekuje.
Promjene na devet pozicija
Od ukupno 35 voditeljskih pozicija u bolnici na devet pozicija je došlo do promjena od kojih su dvije promjene rezultat ostavki postojećih voditelja.
Promjene u Službi internističkih djelatnosti
U Službi internističkih djelatnosti došlo je do promjena na temelju ostavki (ostavka dr. Mihajla Kovačića), a novi voditelji su imenovani kako bi nastavili osiguravati kvalitetnu zdravstvenu skrb na ovom
području. Prim. dr. sc. Andreja Marić preuzima dužnost pročelnice Službe internističkih djelatnosti i voditeljice Poliklinike internističkih djelatnosti, naslijedivši dr. sc. Marinu Gradišer. Također, zbog ostavke dr. Ivane Marodi, dr. Lana Bubalo imenovana je v.d. voditeljicom Odjela za nefrologiju s hemodijalizom, endokrinologiju i dijabetologiju.
Promjene u Službi kirurških djelatnosti
U Službi kirurških djelatnosti izvršene su promjene s ciljem daljnjeg poboljšanja funkcioniranja i optimizacije bolničkih timova čime će se dodatno podići standardi kvalitete usluga i povećati iskorištenost postojećih kapaciteta. Dr. Robert Grudić imenovan je novim pročelnikom Službe kirurških djelatnosti, naslijedivši dr. Dražena Krišto�ića.
Na Odjelu traumatologije, dr. Goran Kozjak ime-
Pale prve ostavke
Kako smo doznali, nova imenovanja rezultirala su i ostavkama. Dr. Zvonimir Magaš, dr. Sven Pal i dr. Tomislav Novinščak sa svojim zamjenicima podnijeli su ostavke na novododijeljene funkcije. (vv)
novan je novim voditeljem naslijedivši dr. Maria Vinka.
Na Odjelu za otorinolaringologiju, dr. Bojan Levačić preuzima funkciju voditelja, naslijedivši dr. Danka Blažeku.
Na Odjelu za oftalmologiju i optometriju dr. Bojan Sontacchi preuzima dužnost voditelja umjesto dr. Jakovljevića.
Na Poliklinici kirurških djelatnosti, dr. Sven Pal preuzima dužnost voditelja, umjesto dr. Vinka. Na Centralnom operacijskom bloku i centralnoj sterilizaciji, funkciju voditelja preuzima dr. Robert Grudić, naslijedivši dr. Dražena Krišto�ića.
Na Odjelu za nefrologiju s hemodijalizom, endokrinologiju i dijabetologiju dr. Lana Bubalo preuzima poziciju vršitelja dužnosti umjesto dr. Ivane Marodi koja je dala ostavku na mjesto voditeljice odjela.
Važno je naglasiti, piše dalje u obrazloženju da su ove promjene rezultat temeljitih profesionalnih procjena, propisanih procedura i stručnog razmatranja speci�ičnih potreba svakog odjela s obzirom na predanost i visoke standarde kojima naša bolnica stremi. Svrha ovih promjena je unaprijediti kvalitetu rada bolnice i odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo u pružanju najboljih mogućih usluga.
Pozvali Grudića nek dade ostavku na poziciju pročelnika
Na reakciju kirurga koji su ranije najavili nezadovoljstvo zbog mogućeg izbora dr. Grudića nije trebalo dugo čeka�. Samo nekoliko sa� nakon imenovanja novog pročelnika, ispred Bolnice održali su press konferenciju. Čak 14 kirurga i 7 ortopeda sazvalo je ili podržalo presicu. Navodno su neki od novoimenovanih voditelja na kirurgiji već podnijeli ostavke na funkcije na koje ih je imenovao Hren. Prenosimo sadržaj konferencije za novinare:
- Sve vas srdačno pozdravljam ispred kolek�va kirurgije Županijske bolnice Čakovec te u svoje osobno ime. Iskreno zahvaljujem svima što ste se odazvali našem pozivu. U ovom času predstavljamo stavove 14 od ukupno 19 stalno zaposlenih specijalista kirurga u našoj ustanovi. Također, koris�mo ovu priliku da izrazimo zahvalnost svim kolegama i kolegicama s ostalih odjela koji nam pružaju podršku. Ovim putem izražavamo zabrinutost i neslaganje s odlukom Ravnatelja o imenovanju Pročelnika Službe kirurških djelatnos�. Odluka je donesena
bez uvažavanja naših prethodnih konstruk�vnih prijedloga. Naši zahtjevi za transparentnim i pravednim procesom izbora, koje smo upu�li Ravnatelju, ostali su bez odgovora. Posebno is�čemo kako je potrebu za takvim pristupom podržavao i donedavni zamjenik ravnatelja, dr. Žokalj. koji je dao ostavku pred tri dana. Ističemo da smo u više navrata, preko naših legi�mnih predstavnika, naglasili važnost uključivanja kolek�va u donošenje ovako važnih odluka što smatramo posebno bitnim u ovom slučaju, s obzirom na to da Ravnatelj dolazi iz pravne struke i na čelu Ustanove je tek nepuna tri mjeseca. Novoimenovani Pročelnik dr. Robert Grudić već je ranije obnašao ovu funkciju. Tijekom njegovih prethodnih mandata na poziciji Pročelnika Službe kirurških djelatnos� te Ravnatelja naše ustanove došlo je do značajne kadrovske devastacije, pri čemu je s kirurških odjela o�šlo čak 8 liječnika. Također, s obzirom na to da je novoimenovani Pročelnik ujedno i direktor privatne zdrav-
stvene ustanove, smatramo kako se njegovim imenovanjem potencijalno brišu granice između javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Pošto novoizabrani Pročelnik nema podršku velike većine kolek�va, smatramo da u takvim uvje�ma nije moguće osigura� op�malno i adekvatno funkcioniranje odjela.
Također, zbog nedostatka podrške većine kolek�va, apeliramo na zdrav razum novoimenovanog Pročelnika dr. Grudića te tražimo da sam odstupi s ove pozicije.
Službeno smo podnijeli prigovor na ovu Odluku Ravnateljstvu, Ministarstvu zdravstva i Upravnom vijeću naše ustanove.
Tražimo hitno poništenje Odluke o imenovanju dr. Grudića za Pročelnika kirurgije te donošenje nove Odluke u skladu sa stavovima i težnjom većine kolek�va kako bi se što prije osigurali uvje� za nesmetano funkcioniranje odjela, na dobrobit svih naših pacijenata i svih nas koji radimo na tom odjelu. S poštovanjem, Kolek�v kirurgije ŽBČ-a
Dr. Žokalja, zamijenila dr. Oslaković
Dr. Ivan Žokalj podnio je ostavku na mjesto zamjenika ravnatelja ŽB Čakovec samo dva mjeseca nakon imenovanja. Ravnatelj Nikola Hren tvrdi da je ostavka podnesena iz osobnih razloga, no neslužbeno se spominju neslaganja oko izbora šefova odjela. No kasnije se ispostavilo da je to točno.
Upravno vijeće hitno je imenovalo dr. Sandru Oslaković za novu zamjenicu. Dr. Oslaković već ima iskustva na toj poziciji, što postavlja pitanje zašto nije odmah imenovana. Ravnatelj Hren apelira na medije da odgovorno izvještavaju, dok istovremeno ljutito reagira na kritike. (BMO)
Popis
svih voditelja
Služba internis�čkih djelatnos�:
Pročelnica službe: Andreja Marić, dr. med.
Odjel za gastroenterologiju i opću internu medicinu
Voditeljica odjela: Maša Bel, dr. med.
Odjel za internis�čku onkologiju i hematologiju
Voditelj odjela: Luka Kužat, dr. med.
Odjel za kardiologiju s koronarnom jedinicom
Voditeljica odjela: Mateja Ostrički, dr. med.
Odjel intervencijske kardiologije
Voditelj odjela: Mihajlo Kovačić, dr. med. Odjel za nefrologiju s hemodijalizom, endokrinologiju i dijabetologiju
Voditeljica odjela: v. d. Lana Bubalo, dr. med.
Odjel za pulmologiju
Voditelj odjela:
Miroslav Horvat, dr. med.
Odjel za infektologiju
Voditelj odjela:
Mahmoud Al-Mufleh, dr. med.
Poliklinika internis�čkih djelatnos�
Voditeljica poliklinike:
Andreja Marić, dr. med. Služba kirurških djelatnos�
odjela sa zamjenicima:
Pročelnik službe: Robert Grudić, dr. med. Odjel opće kirurgije, vaskularne kirurgije i urologije
Voditelj odjela: Tomislav Novinščak, dr. med. Odjel abdominalne i dječje kirurgije
Voditelj odjela: Zvonimir Magaš, dr. med. Odjel traumatologije
Voditelj odjela: Goran Kozjak, dr. med. Odjel ortopedije Voditelj odjela: Marko Labaš, dr. med. Odjel za otorinolaringologiju Voditelj odjela: Bojan Levačić, dr. med. Odjel za o�almologiju i optometriju Voditelj odjela: Bojan Sontacchi, dr. med. Poliklinika kirurških djelatnos�
Voditelj poliklinike: Sven Pal, dr. med. Centralni operacijski blok i centralna sterilizacija
Voditelj odjela: Robert Grudić, dr. med. Služba za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju
Pročelnica službe: Damira Reich, dr. med. Odjel za ginekologiju s poliklinikom i dnevnom bolnicom
Voditelj odjela: Marko Škoda, dr. med. Odjel rodilišta s rađaonom i patologija trudnoće
Voditeljica odjela: Damira Reich, dr. med. Odjel neonatologije Voditeljica odjela: Bernarda Medlobi Vinković dr. med.
Odjel za pedijatriju Voditelj odjela: Dejan Balažin, dr. med. Odjel za neurologiju Voditelj odjela: Boris Hlebec, dr. med. Odjel za psihijatriju Voditelj odjela: Živko Mišević, dr. med. Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu s JIL-om Voditeljica odjela: Biserka Mustač-Hlebec, dr. med. Odjel za palija�vnu skrb i kronično liječenje Voditeljica odjela: Selma Pernar, dr. med. Odjel za radiologiju i ultrazvuk Voditelj odjela: Miljenko Novak, dr. med. Odjel za patologiju i citologiju Voditeljica odjela: Ivanka Vidić Paulišić, dr. med. Odjel za transfuzijsku medicinu
Voditeljica odjela: Sandra Oslaković, dr. med. Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Voditeljica odjela: Monika Radolović Vidović, dr. med. Medicinsko-biokemijski laboratorij
Voditelj odjela: Mladen Vuljak, dr. med. Bolnička ljekarna
Voditeljica: Sanja Stepan, mag. pharm.
KIRURZI SAZVALI presicu ispred bolnice
Piše: Sanja Heric
Proračun općine ili gradova je žila kucavica, a novac je naravno krv koja hrani svu organizaciju neke jedinice lokalne uprave i samouprave. Ako je proračun veći, veća su i dobra koja se mogu priskrbiti svojim građanima. Koji ustvari proračun i pune. Ako se proračuni ne pune iz džepa svojih građana, kao što je to trenutačno vrlo čest slučaj, onda ustvari to baš i nije zdrava situacija. Izvorni prihodi su ono što pokazuje pravu snagu proračuna. Kad se tome pribroje i drugi prihodi, danas najčešće iz nekih EU fondova dobivamo kompletni proračun i trenutačnu “političku” snagu neke vlasti.
Zbog toga je zakonom propisano da svaka od jedinica lokalne samouprave do kraja tekuće godine mora usvojiti svoj proračun za iduću godinu.
Ako se to ne dogodi, kao što je to bio slučaj u Općini Šenkovec ove godine, mogu uslijediti novi izbori. Prije toga, postoje rokovi za produžetke, no ako vijećnici ne izglasaju proračun ni u tim produženim rokovima, općini se omogućava korištenje do 25 % sredstava iz prethodnog proračuna za prva tri mjeseca nove �iskalne godine.
Osim za građane koju kroz proračun plaćaju usluge svojim lokalnim samoupravama, proračun je važan dokument i za političare jer neizglasavanje proračuna može rezultirati stopiranjem ključnih projekata koji utječu na kvalitetu života u toj općini ili gradu
U suprotnom, najizglednije je da će doći do novih izbora, a s obzirom na to da su lokalni izbori zakazani za treću nedjelju u svibnju, situacija bi mogla postati kritična za Općinu Šenkovec. (op. a. Zbog toga u tablicama koje slijede nema Općine Šenkovec.)
Dakle, osim za građane koju kroz proračun plaćaju usluge svojim lokalnim samoupravama, proračun je važan dokument i za političare jer neizglasavanje proračuna može rezultirati stopiranjem ključnih projekata koji utječu na kvalitetu života u toj općini ili gradu. A kako je vrijeme doslovno novac, naročito u in�laciji, držanje tempa u investicijama je vrlo bitno.
Odgovornost prema građanima koji pune proračune
Zanimljivo je da novac u proračunima mnogi službenici smatraju kao svoj pa ga onda oni kao dijele pojedinim udrugama, �irmama za usluge itd. Zbog toga bi građani trebali biti živo zainteresirani za sve oko proračuna jer je to novac doslovno iz njihovog džepa i bitno je kamo ga raspoređuje njihova općinska ili gradska administracija.
Kada zarađujemo novac, bilo kroz plaću, samostalnu djelatnost ili druge izvore prihoda, dio tog novca odlazi u proračun lokalne samouprave putem poreza na dohodak. To je taj novac koji postaje temelj za �inanciranje različitih javnih usluga i projekata koji bi trebali poboljšati kvalitetu života u zajednici. Imajte to na umu kada vidite nove ceste, vrtiće ili nogostupe u svojoj općini ili gradu. Vi ste ti koji doprinosite tim projektima. Obično se to zaboravi u javnoj komunikaciji.
Proračun kao temeljni �inancijski dokument trebao bi zorno prikazivati planirane prihode i rashode, obično za jednu �iskalnu godinu. Ponekad zna biti jako napuhan jer uključuje i projekte koji su planirani, a za koji još nisu dobiveni novci, primjerice iz fondova Europske unije ili
Što je novo?
Od 1. siječnja 2025. poreznom reformom povećava se osobni odbitak što će rezultirati većim plaćama građana.
Neoporezivi dio dohotka povećan je na 600 eura mjesečno, što iznosi 7200 eura godišnje. Isto tako, prag za primjenu više stope poreza na dohodak povećan je na 60.000 eura godišnje.
JLS-ovi će morati donijeti nove odluke o visini stopa poreza na dohodak
KAKO IZGLEDAJU PRORAČUNI OPĆINA I GRADOVA
Tko najviše puni općinske i gradske blagajne
Donosimo pregled planiranih proračuna i najvažnijih projekata u svim međimurskim općinama i gradovima, uz osvrt na aktualne porezne promjene
drugih državnih subvencija. - To je samo popis želja! Najčešće su to izjave koje se mogu čuti po općinskim vijećima kada oporbeni vijećnici propituju relevantnost takvih projekata.
Koliko novaca dajete svojoj općini ili gradu?
Imat će 17 učionica, pripadajuće kabinete, kuhinju, knjižnicu, zbornicu te pripadajuće servisne prostore te dvodijelnu i malu sportsku dvoranu. Kapacitirana je za otprilike 400 učenika.
Grad Prelog
do 28. veljače 2025., a nove stope će se primjenjivati od 1. ožujka 2025. Isto tako, umjesto dosadašnjeg poreza na kuće za odmor, uvodi se porez na nekretnine, koji će imati raspon od 0,60 do 8,00 eura po m². Očekuje se da će svi JLS-ovi morati uskladiti svoje odluke o visini ovog poreza najkasnije do kraja veljače 2025., a ako ne donesu odluku, primjenjivat će se minimalna stopa od 0,60 eura po m².
U Međimurju najveći proračuni planirani su u Nedelišću, potom u Svetom Jurju na Bregu i u Donjoj Dubravi (Vidi: Tablica 1.), a od gradova Grad Čakovec prednjači daleko iznad Preloga i Murskog Središća. No stvarni iznosi po kojima se može uspoređivati uspješnost gradova i općina su porezi, posebno porez na dohodak od nesamostalnog rada. Da bismo to vidjeli, podijelili smo porez na dohodak po glavi stanovnika s brojem stanovnika (Vidi: Tablica 1.). Spomenimo i to da smo prošle godine radili ovu istu analizu, a ono što smo zamijetili jest da se porez na dohodak na početku 2024. i sada na početku 2025. dosta povećao. Evo, za primjer uzmimo Općinu Nedelišće. Na početku 2024. on je iznosio 4.125.000 eura, a sada na početku 2025. on iznosi 6.907.800 eura.
Tko ulaže u što?
Grad Čakovec
Najveći projekt Grada Čakovca zasigurno je izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje. Završetak radova vrijednih oko 16 milijuna eura planira se u prvoj polovici 2025. godine. Drugi važan projekt je Područna škola „Sjever“ I. osnovne škole Čakovec.
U Gradu Prelogu najznačajnija je investicija gradnja zaobilaznice duge 6,8 kilometara i vrijedne oko 9,45 milijuna eura. Osim toga, važan je projekt izgradnje kanalizacije u najstarijem dijelu grada. Radi se o Ulicama Vladimira Nazora, Stjepana radića, Jug I i Dragutina Domjanića.
Grad Mursko Središće
Najvažniji projekt je zasigurno dogradnja Dječjeg vrtića Maslačak. U planu je i energetska obnova sportske dvorane, izgradnja male skele kod zvonika sv. Barbare te nastavak izgradnje multikulturnog centra u naselju Sitnice. U proračunu su po prvi put osigurana i sredstva za poticaje za mlade obitelji za su�inanciranje kamata na stambeni kredit.
Belica
U proračunu Općine Belica za 2025. godinu ističe se projekt Muzeja krumpira, koji
ima za cilj očuvanje i promociju tradicije uzgoja krumpira, važnog za lokalnu ekonomiju i kulturu.
Drugi važan projekt je Etno kuća u Gardinovcu, koja će biti obnovljena. Osim ovih projekata, planira se izgradnja pješačko-biciklističke staze u Radničkoj ulici.
Dekanovec
Pred Općinom Dekanovec također je veliki projekt izgradnje i opremanja vrtića. Novi vrtić u Dekanovcu primit će 30-ak djece u dva dnevna boravka, gdje će se organizirati rad s vrtićkom
Po jednom građaninu će najviše sredstava u proračunu ima� općina Donja Dubrava, a za njom Čakovec
Naravno
GRADOVA u 2025. GODINI
puni gradske
TEMA BROJA
i jasličkom skupinom. Rok izgradnje je 30. lipnja 2026. godine. U planu je i opremanje dječjeg igrališta i uređenje sportsko-rekreacijskog centra Mladost Dekanovec.
Domašinec
U planu je dogradnja OŠ Domašinec i izgradnja sportske dvorane OŠ Domašinec. Planira se ponovno kandidiranje tog projekta na natječaj, a u proračunu je za taj projekt predviđeno 2.310.198 eura. Od većih stavaka tu je još 455.000 eura za društvene domove i ostale građevin te 156.642 eura za uređenje groblja.
Donja Dubrava
Općina Donja Dubrava je putem sustava NPOO kandidirala najveći projekt u povijesti Općine Interpretacijski centar „Palača međimurske popevke“ u smislu rekonstrukcije i prenamjene Ambulante Donja Dubrava u zgradu javno-turističke namjene. Ukupna vrijednost prijavljenog projekta je 5.612.250,25 eura.
Donji Kraljevec Najveće stavke u proračunu za 2025. odnose se na rekonstrukciju Vatrogasnog doma Sveti Juraj u Trnju i rekonstrukciju Vatrogasnog doma Hodošan. Za prvi je predviđeno 250.000 eura, a za drugi 316.000 eura.
Donji Vidovec
Općina Donji Vidovec u 2025. godini planira nastavak kapitalnih investicija: izgradnju i adaptacija dječjeg vrtića te izgradnju Interpretacijskog centra Dravski zlatari. Tu je i obnova mrtvačnice i ograde na mjesnom groblju te obnova krovišta i fasade na zgradi Pošte.
Gradovi i općineUkupni proračun: Porez na dohodak od nesamostalnog rada (6111): Prihodi od poreza (61): Broj stanovnika 2021.:
U 2025. godini u Goričanu trebaju završiti radovi na 1. fazi kanalizacije, zatim dolazi na red asfaltiranje cesta nakon radova te kandidiranje daljnjih faza kanalizacije te početak dogradnje pročistača otpadnih voda. Očekuje se i završetak Sportskog centra Goričan postavljanjem novih tribina i opremanjem objekta.
Gornji Mihaljevec
Dugoočekivani projekt i najvažniji u Općini Gornji Mihaljevec ove godine je izgradnja sportske dvorane. Kotoriba
Najveće investicije u Općini Kotoriba za 2025. godinu uključuje rekonstrukcija zgrade stare škole: Predviđena investicija iznosi 1.700.000 eura, a projekt će se prijaviti na natječaj za sredstva iz NPOO-a, uz su�inanciranje općine. Vezano uz Dječji vrtić Kotoriba, planirana su ulaganja od 350.000 eura usmjerena su na nadogradnju WC-a i sanitarnih čvorova.
Mala Subotica
Najveće investicije koje su planirane u Maloj Subotici su: izgradnja zaobilaznice do Zone poduzetništva, izgradnja Društvenog doma u Piškorovcu, izgradnja svlačionica u Sportskom parku Palovec, uređenje glavnog terena u Sportskom parku Mala Subotica i Vatrogasni dom Držimurec-Strelec.
Nedelišće
Najveća investicija u Nedelišću je izgradnja Centra za starije osobe u vrijednosti od 12 milijuna eura, koji će općina izgraditi u partnerstvu s Međimurskom županijom. Ove godine ide se i u grad-
nju novog matičnog vrtića u Nedelišću. Treba spomenuti i energetsku obnovu Doma kulture u Macincu i rekonstrukciju Trga Republike.
Orehovica
Najveći iznos rashoda poslovanja odnosi se na su�inanciranju izvođenja projekta Aglomeracija Podbrest u iznosu od 1.054.163,00 eura. Drugi najveći projekt je izgradnja Dječjeg vrtića u Orehovici gdje je predviđeno 460.000 eura. Za izgradnju prometnica u zoni Križopotje predviđeno je 287.500,00 eura, a za prilaznu cestu kraj UNICEF projekta 340.000,00 eura.
Podturen
Izgradnja kanalizacije i oborinske kanalizacije najvažniji je projekt u 2025. Ovaj projekt ima planirani budžet od 1.146.000,00 eura i uključuje izgradnju kanalizacije te oborinske odvodnje u Podturnu i Novakovcu. Osim toga, prometna infrastruktura s budžetom od 486.000,00 eura, obuhvaća izgradnju rotora na ulazu u naselje Podturen,
U tablicama i grafikonima nedostaju podaci o projekciji skupljenog poreza na dohodak, jer stručna osoba koja bi taj podatak mogla dati nije bila dostupna. Podaci za Šenkovec također nedostaju jer proračun nije usvojen
Ovaj grafikon prikazuje koliko izdvaja jedan građanin godišnje za svoj grad ili općinu. Gdje je rezultat bolji mještani ostvaruju veće prihode pa je i proračun "deblji"
ceste uz NK Podturen te druge prometne infrastrukture kao što su usporivači prometa i parking prostori.
Pribislavec
Neki od postojećih projekata u koje ulažu su rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića i dječjeg igrališta u Pribislavcu, izgradnja dječjeg igrališta u Ulici Ruđera Boškovića, sanacija i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, poljskih puteva te izgradnja komunalne infrastrukture. Su�inanciraju i izgradnju infrastrukture groblja u Mihovljanu te ulažu u proširenje i izgradnju industrijske zone.
Selnica
Najvažniji projekti u Selnici su u ovoj godini zasigurno nastavak izgradnje kanalizacije u Zebancu. Drugi važan projekt je usporavanje prometa na ulazu u Selnicu, a radovi bi uskoro trebali početi.
Strahoninec
Najveći projekt u novoj godini j u Strahonincu je sportsko-rekreacijski park. Uz to planira se i završetak
izgradnje triju ulica – Međimurska ulica, Vrtna ulica i Ulica Josipa Bajkovca.
Sveta Marija
Najvažniji projekti u Svetoj Mariji su obnove domova kulture u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu. U planu je i projekt Doma za starije i nemoćne s dnevnim boravkom.
Sveti Martin na Muri
Kao i prošle godine, najvažnija dva projekta u Općini Sveti Martin su izgradnje sportske dvorane uz školu te završetak Doma kulture u centru mjesta.
Uz to ulaže se u prometnu infrastrukturu, od čega su najvažniji projekti izgradnje pješačke staze u Jurovcu te u Ulici Zrinskih.
Sveti Juraj na Bregu
Od najvažnijih projekata planira se završetak rekonstrukcije dječjeg vrtića u Brezju. U planu su rekonstrukcije Doma kulture i DVD Mali Mihaljevec, rekonstrukciju dijela Doma kulture u Pleškovcu, zatim Dom kulture i DVD u Vučetincu te Dom
kulture u Okruglom Vrhu. Od većih projekata planira se 500.000 eura za Turističko edukacijski centar Sveti Juraj na Bregu, za SRC Rogoznica 150.000 eura, isto kao i za SRC Zasadbreg.
Šenkovec
Općina Šenkovec jedina je općina u Međimurju u kojoj za 2025. godini još nije donijet proračun.
Štrigova
U Općini Štrigova najveći projekt je izgradnja kanalizacije u samom centru Štrigove. Osim toga, sredinom godine trebali bi započeti radovi na općinskom vrtiću koji će se smjestiti iza Doma kulture u Štrigovi.
Vratišinec
U Vratišincu će se u 2025. najviše ulagati u nerazvrstane ceste, rekonstrukcija dijela lokalne ceste, izgradnja pješačkih staza u Gornjem Kraljevcu i ulici Brodec u Vratišincu, izgradnja biciklističke trake između Žiškovca i Vratišinca te planiranje radova u ulici Marof u Vratišincu. U planu je i izgradnja dječjih igrališta kod Dječjeg vrtića Srčeko u Vratišincu i Remisu.
Trgovine
otvorene
ove nedjelje, 19. siječnja
Trgovine KRK
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• Čakovec, E. Kvaternika 7
• Čakovec, S. Radića 22
• D. Vidovec, R. Končara 9
• Donji Hrašćan 51
• Goričan, Školska ulica 15
• Hlapičina 172
• Ivanovec, Čakovečka 7
• Kotoriba, Sajmišna 2a
• Križovec 17
• Mihovljan, Prvomajska 92
• Palinovec 183a
• Podbrest, M. Kovača 42
• Prelog, Jug 1
• Prelog, Trg Slobode 1
• Slakovec 61
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveta Marija, B. Radića 28
• Sveti Urban 33
• Šenkovec, Pavlinska 5
• Vularija, Prvomajska 22
• Žiškovec, Glavna 72 Ostale trgovine
• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)
• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)
• LUMINI, Varaždin (9-21 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
NIJE IH puno, ali ima zainteresiranih za povratničke naknade
Lani 41 Međimurec dobio potporu za povratak
Neki se i vraćaju, nije sve sunce tuđeg neba bolje grijalo. Da bi se lakše vratili u svijet rada u domovini, Hrvatski zavod za zapošljavanje već ranije je osmislilo je mjeru – Biram Hrvatsku.
Tijekom prošle godine iskoristio ju je 41 povratnik iz inozemstva u Međimurje, prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ispostava Čakovec.
Potpora u iznosu od 7000 eura dodjeljuje se hrvatskim državljanima povratnicima u dobi do 60 godina iz zemalja Europskog gospodarskog prostora (EGP) te Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda. Pravo ostvaruju oni povratnici, neovisno o razini obrazovanja, koji su radili najmanje 12 mjeseci
u posljednja 24 mjeseca u državama EGP-a i ostalim navedenim državama ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih i samozapošljavaju se u 2023. ili 2024. godini. Za korisnike potpore za samozapošljavanje u 2023. godini, a koji su izvršili promjenu prebivališta na način da su se preselili iz područja višeg indeksa razvijenosti: VII i VIII u područje nižeg indeksa razvijenosti I, II, III ili IV, a sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti dodjeljuje se potpora u iznosu od 3500 EUR. Potpora se dodjeljuje u �iksnom iznosu utrošak kojeg nije potrebno obrazlagati Zavodu.
(BMO)
KRAJ GODINE dočekali s 1.950 nezaposlenih u Međimurju
Međimurje doseglo visoku zaposlenost
- Oletić
Piše: Božena Malekoci
Krajem prosinca u Međimurskoj županiji bilo je evidentirano 1950 nezaposlenih osoba, što je smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prosinac 2023. godine za čak 9,6 %.
Zaposleno je 44.082 osobe, a stopa registrirane nezaposlenosti bila je 4,2 %.
Tijekom prosinca iz evidencije nezaposlenih izašlo je 188 osoba. Zbog zaposlenja, evidenciju su napustile 132 osobe, što je blaži pad u odnosu na prosinac 2023. godine. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 120 osoba, dok je 12 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije je iz ostalih razloga brisano 56 osoba.
U prosincu su zapošljavale: prerađivačka industrija –24 osobe, trgovina – 20 osoba, ugostiteljstvo – 19 osoba. Potrebe za radnicima
Tijekom prosinca poslodavci su prijavili potrebe za 385 radnika. Potrebe su najviše iskazane u prerađivačkoj industriji – 165. Nadalje, po većem broju potreba možemo još izdvojiti: djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - 83, građevinarstvo - 45 i obrazovanje - 34.
Gledano teritorijalno po ispostavama u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s
75,0 % (99 zaposlenih), dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog19 osoba i Ispostavu Mursko Središće - 14 osoba.
Tijekom prosinca u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je 231 osoba. S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz sljedećih djelatnosti: prerađivačka industrija – 42 osobe, građevinarstvo – 38 osoba, prijevoz i skladištenje – 22 osobe, trgovina – 17 osoba, ugostiteljstvo – 14 osoba.
Među nezaposlenima prevladavaju žene, njih 1045
U ukupnom broju nezaposlenih osoba prevladavaju žene, kojih je 1045 među nezaposlenima, dok je nezaposlenih muškaraca 905. U prosincu 2023. godine dobna struktura je bila sljedeća: udio osoba do 24 godine
5 najtraženijih zanimanja u prosincu:
1. Zavarivač - 19
2. Stolar - 15
3. Odgojiteljica predškolske djece - 14
4. Bravar - 13
5. Električar - 13
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Ne rastu odlikaši samo u HDZ-u
Andrej Plenković naprosto nije mogao sakriti svoje durenje na izborni rezultat Dragana Primorca. Bio je ljutit, ne na njega, jer Dragan je za njega odlikaš, nego na građane koji ga nisu “prepoznali”. Samo se to ne usuđuje javno reći, jer bi to tek bilo tjeranje maka na konac. A građani, to znamo od početka demokracije, glasaju prije svega srcem, instinktom, a manje razumom. Da bi glasali razumom, možda na izbore ne bi ni izlazili, jer
razumski nisu u krivu oni koji ne izlaze pod izlikom –nemam koga birati. Pa među onima koji su se kandidirali za izbore, građani biraju po svojim mjerilima. Ne sviđa ima se apsolutna vlast koja onda sve više uključuje samo svoje. Na izborima birači naplaćuju sve što zamjeraju vladajućima, kad biraju direktno. Plenković volju građana ne može ignorirati. Pokuša li smicalicama tu volju ignorirati i umanjivati i taj će im
račun doći na naplatu. Koliko god lokalni izbori nisu isto što i predsjednički, postoji nešto što se zove duh vremena, klima u društvu, koja se kao i loše vrijeme počinje razvijati iz “Babljeg Kuta”. Odjednom, takoreći niotkuda, ljudi promjene raspoloženje, osjeti se u zraku promjena. I prkosno se odluče za drugu opciju. Čak i tamo gdje su do sada besprijekorno podržavali dugogodišnje načelnike. Do sada je vladala određena inercija. Povlačili su
se novci iz EU fondova, gradila se infrastruktura, dijelile potpore svima: od novorođenih do umirovljenika, ali dođe vrijeme kad ljude to više ne impresionira. Dovoljno je da se pojavi netko drugi s novom energijom i zasićeni birači okrenu se drugome. Zaborave sve što je bilo prije. Birači u Međimurju na predsjedničkim izborima bili su brutalno jasni u svim općinama i gradovima, čak ni tamo gdje su im načelnici ili gradonačelnici iz HDZ-a, favo-
Mjere zapošljavanja koristile 1.554 osobe
Tijekom 2024. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novo uključene su 1554 osobe. Obuhvaćene su sljedećim mjerama: obrazovanje i osposobljavanje – 736 osobe, potpore za zapošljavanje – 379 osoba, potpore za
bio je 19,5 %, srednje dobi 49,4 %, dok se preostali udio od 31,1 % odnosio na starije od 50 godina. Imajući u vidu razinu obrazovanja prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 865 osoba te osobe s de�icitom obrazovanja (bez ili sa svega završenom osnovnom školom) – 842 osobe. U prosincu 2023. godine udio osoba s de�icitom obrazovanja bio je 44,6 %. Preostale 243 osobe odnosi se na osobe s 1. stupanjem fakulteta / više škole i fakultetskog obrazovanja.
Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, 738 osoba na zaposlenje čekaju duže od 1 godine, od toga 328 muškaraca i 410 žena.
U Prelogu
najviše smanjena nezaposlenost
Promatrano prema ispostavama, odnosno teritorijalno, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1352 osobe. U Gradu Čakovcu
CIMERMAN
pripravništvo – 150 osoba, potpore za samozapošljavanje – 137 osoba, javni radovi – 59 osoba, mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku – 41 osoba, potpore za usavršavanje – 51 osoba, stalni sezonac – 1 osoba.
s pripadajućim naseljima evidentirano je 509 nezaposlenih. U Ispostavi Prelog evidentirano je 340 nezaposlenih osoba, od čega je na području Grada Preloga evidentirano 95 nezaposlenih osoba od ukupnog broja nezaposlenih u Ispostavi. Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 258 osoba od čega se na Grad Mursko Središće odnosi 139 osoba nezaposlenih s područja Ispostave.
U odnosu na prosinac 2023. godine zabilježeno je izraženije smanjenje nezaposlenosti u Ispostavi Prelog (11,7 %) i Ispostavi Čakovec (10,8 %), dok je u Ispostavi Mursko Središće evidentiran blagi porast za 0,8 %. Korisnici novčane naknade
U prosincu 2024. godine novčanu naknadu koristilo je 360 nezaposlenih osoba. Promatrano prema spolu, udio žena je 60 % ili 216 korisnica naknade, dok je udio muškaraca 40 % odnosno 144 korisnika.
riti. Nisu tu privrženost njima pretočili u potporu HDZ-ovu predsjedničkom kandidatu. Nikola Hren, ravnatelj bolnice, izabran političkom voljom vladajućeg HDZ-a, tehnikom da je Vlada odabrala svoje većinski, stranačko Upravno vijeće, a ono Hrena za ravnatelja, osjeća tu nemilost. Zbog toga sada ima problema s kadroviranjem jer ma koliko god mu namjere bile da izvrsno vodi bolnicu, stalno je pod nepovjerenjem da ju mora ustrojiti stranački.
DRŽAVA PRIPREMA POVRAT 50 POSTO PDV-A na stanove za mlade
Na prvu loptu super, ali postoje i kvake
Poreza na promet nekretnina i 50 posto PDV-a nećemo oslobađati baš svaku stambenu jedinicu za prodaju, već samo one za koje utvrdimo da su programom primjerene, kazao je ministar
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Priuštivo i dostupno stanovanje, dvije slatke riječi koje mladima obećavaju da će lakše doći do svojih stambenih kvadrata, ali do njih će unatoč svim mjerama jednako teško. Stanova na tržištu nema dovoljno i prilikom svih mjera vrhnje zaobilazi mlade.
Potkraj godine u Čakovcu je održan sastanak premijera i Vlade s hrvatskim županima, pri čemu je jedna od tema bila i Nacionalni plan stambene politike.
Nakon radnog sastanka, Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine posebno je govorio o tome na konferenciji za novinare.
Nacionalni plan stambene politike je u fazi donošenja i Vlada bi ga trebala donijeti tijekom veljače, kazao je.
Nastavio je: - Tri su cilja plana: održivo stanovanje, priuštivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja. Polugama u rukama vlade nastojat ćemo na tržište staviti što više stambenih jedinica i po načelu ponude da će doći do zaustavljanja rasta cijena stanova, kazao je.
Jedan program se odnosi na iznajmljivanje stanova u vlasništvu države, a takvih je stanova oko 1000 u čiju se obnovu krenulo. Drugi program se odnosi na javno privatno
PREPORUKE HZZ-a
partnerstvo u najmu stanova, u kojemu bi vlasnik privatnog stana dobio gotovo cjelokupni iznos najma stana unaprijed, a mladi bi te stanove koristili po cijeni priuštive najamnine. Drugi pravac je izgradnja novih stanova u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, a izvan urbanih središta izgradnja kuća po poticajnim mjerama.
Tko će se uklopiti u kalup mjera?
Istaknuo je: - Od 1. siječnja ove godine krećemo s mjerom povrata poreza na promet nekretnina u cijelosti i polovice PDV-a.
Poreza na promet nekretnina i 50 posto PDV-a nećemo oslobađati baš svaku stambenu jedinicu za prodaju, već samo one za koje mi utvrdimo da su programom primjerene za oslobađanje od poreza. Program će se donijeti tijekom ove godine, ali će se primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja, kako ne bi zaustavili promet nekretnina, kazao je ministar Bačić. Na pitanje Međimurskih novina, je li točno iz onog što je izložio da neće baš svi mladi imati pravo na povrat poreza - ministar je odgovorio da će omogućiti povrat poreza na nekretnine i 50 posto PDV-a za one stambene jedinice čija je cijena na razini prosječne cijene stambene jedinice na razini lokalne samouprave.
Nije realno očekivati da će država vraćati porez na promet nekretnina i 50 posto PDV-a za kupnju penthausa i 500 kvadrata negdje u centru grada, istaknuo je.
Za obitelj koja ide u kupnju stana utvrdit će se odgovarajuća i prikladna površinu koja je već sadašnjim zakonima utvrđena za obitelj po broju članova kućanstva.
Vraćat ćemo porez na promet nekretnina i 50 posto PDV-a za one nekretnine za koje se prodaju po prosječnoj cijeni u pojedinoj sredini. Nije ista cijena stambene jedinice u Dubrovniku, Pakracu ili drugdje, kazao je. Za svaku jedinicu znamo koja je prosječna cijena stambenog kvadrata, kazao je ministar Bačić.
Iz onoga što je za sada najavio ministar Bačić, još se
puno detalja mora de�inirati popratnim zakonskim aktima. Dvije su ključne nepoznanice: do koje vrijednosti stana će Vlada vraćati porez i što s onim stanovima koje će kupiti mladi, a koji će prelaziti tu vrijednost pri čemu ne mislimo na penthaus, već na stanove od 50, 60 ili 70 kvadrata. Što s mladima koji najprije rješavaju stambeno pitanje, a potom planiraju imati djecu? Kako će se njima određivati površina, a što s onima koji su sami? Hoće li oni biti isključeni iz tog programa? I kako će se računati prosječna cijena stambenih kvadrata, jer stanovi se kupuju po cijenama koje su u trenutku kupnje na tržištu?
Narasli egzistencijalni minimum smanjuje kreditni rejting
Dodatna otežavajuća okolnost za mlade je promjena egzistencijalnog minimuma od početka ove godine. Egzistencijalni minimum de�inira minimalni iznos sredstava potrebnih za podmirenje osnovnih životnih potreba. Koristi se kao mjerilo za određivanje prava na socijalnu pomoć, ali i u procjeni kreditne sposobnosti.
Prema podacima objavljenim u Narodnim Novinama, prosječna neto plaća za razdoblje od siječnja do kolovoza 2024., iznosila je 1302 eura. Taj iznos primjenjuje se za cijelu 2025. godinu. Sukladno tome za plaće veće od prosjeka de�iniraju se nove osnovice. Osnovica za 2025. godinu iznosi 868 eura, odnosno dvije trećine prosječne neto plaće 2024. Porast je to od 114 eura u odnosu na prethodnu godinu. To će utjecati na smanjenje kreditne sposobnosti onima kojima u prethodnoj godini plaća nije rasla, što bi mnogima moglo ugroziti realizaciju stambenog kredita i rješavanje stambenog pitanja učiniti nedostižnim.
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA raspisala javni poziv za potpore studentima
Po 100 eura svakom redovnom studentu
Međimurska županija je 15. siječnja raspisala javni poziv za dodjelu jednokratne �inancijske potpore redovnim studentima za akademsku godinu 2024./2025. Jednokratna �inancijska potpora iznosi 100 eura, a dodjeljuje se svim redovnim studentima s prebivalištem na području Međimurske županije koji su u statusu redovnog studenta akademske
godine 2024./2025. upisani na bilo koju javnu visokoškolsku ustanovu u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji ili u inozemstvu te pod istim uvjetima i onima koji su upisani na privatne visokoškolske ustanove s pravom javnosti. Postupak prijave moguće je pokrenuti isključivo na službenim mrežnim stranicama Međimurske županije. (BMO)
PRILIKA Iskoristite bespovratna sredstva za nastup na dvama međunarodnim sajmovima
Ministarstvo gospodarstva uskoro objavljuje natječaj „Potpora MSP-ovima za INTERNACIONALIZACIJU“ kako bi mikro, mala i srednja poduzeća potaknulo na širenje na strana tržišta nastupom na međunarodnim sajmovima. Očekuje se da će natječaj bi� objavljen sredinom veljače 2025. godine. Kolika sredstava možete dobiti?
Ukupan fond za ovaj natječaj iznosi impresivnih 25 milijuna eura. Pojedinačni poduzetnici mogu ostvari� potporu u rasponu od 6.000 do 60.000 eura, što čini 75 % projekta za mikro i mala poduzeća, odnosno 60 % projekta za srednja poduzeća. Ostatak iznosa snosite sami.
Što se financira?
Natječajem se podupire sudjelovanje poduzeća kao izlagača na dvama međunarodnim sajmovima iz baze dostupne na poveznici www. auma.de.
Naši poduzetnici vape za stručnim radnicima u metalskoj industriji i građevinarstvu, dok istovremeno raste broj nezaposlenih ekonomista i komercijalista, pokazuju nove preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2025. godinu. Tvrtke s područja Međimurske županije u stalnoj su potrazi za strojobravarima, CNC operaterima, bravarima i zavarivačima. U građevinarstvu nedostaje gotovo svih pro�ila - od zidara i tesara do keramičara, ličilaca i instalatera, ističu iz HZZ-a koji je do
ovih podataka došao anketirajući poslodavce i analizirajući tržište rada. Iako je naša županija gospodarski vrlo aktivna, obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta. To je posebno vidljivo u proizvodnom sektoru - jake metaloprerađivačke tvrtke teško dolaze do kvali�iciranih radnika. Problem je i u zdravstvu gdje kronično nedostaje medicinskih sestara, a u školama nastavnika matematike, �izike i informatike. Dok sa susjednim županijama, Varaždinskom i Koprivničko-križevačkom, dijelimo problem manjka građevi-
nara i medicinskog osoblja, izdvajamo se po velikoj potražnji za metalskim radnicima. To ne čudi s obzirom na brojne uspješne tvrtke u metalskom sektoru.
Usprkos potrebama gospodarstva, obrazovni sustav i dalje proizvodi kadrove za kojima nema potrebe. Tako je previše ekonomista, hotelijersko-turističkih tehničara i komercijalista. Također je prevelik broj medijskih tehničara i tehničara cestovnog prometa.
Budući da Međimurje nema vlastito sveučilište, mnogi potrebni kadrovi moraju se školovati drugdje.
Stoga HZZ preporučuje stipendiranje studenata medicine, farmacije, strojarstva, elektrotehnike i građevinarstva na drugim sveučilištima. Posebno su traženi i budući nastavnici matematike, �izike i informatike, kao i stručnjaci iz područja psihologije, logopedije i rehabilitacije. U srednjoškolskom obrazovanju nedostaju programi za obućare i šivače, a na razini stručnih studija nema mogućnosti obrazovanja �izioterapeuta, za kojima također postoji potreba. (ik)
Financira� se mogu ko�zacije za nastup na sajmu (prihvatljivo od 5. 12. 2024.), najam izložbenog prostora, postavljanje, uređenje, opremanje i pripreme štanda s potrebnim priključcima uključujući troškove čišćenja, priključka električne energije, vode, interneta i sl., najam opreme (ICT oprema, ugos�teljska oprema, projektor i sl.), upis u katalog izlagača, promo�vni materijali za nastup na sajmu te prevoditelj za vrijeme trajanja sajma.
Primjeri međunarodnih sajmova
Poduzeća iz različitih sektora mogu sudjelova� na istaknu�m sajmovima poput: Hannover Messe, jedan od najvećih sajmova na svijetu, fokusiran na industrij-
sku tehnologiju i inovacije; SIAL Paris, međunarodni sajam prehrambene industrije; AGRITECHNICA Hannover, najveći svjetski sajam poljoprivredne mehanizacije; BAU Munich, međunarodni sajam arhitekture, materijala i sustava, okuplja stručnjake iz građevinske industrije; MEDICA Düsseldorf, najveći svjetski sajam medicinske industrije; Automechanika Frankfurt, vodeći sajam automobilske industrije; SMM Hamburg, međunarodni sajam brodogradnje, strojarstva i pomorske tehnologije; LIGNA Hannover, svjetski sajam za drvnu industriju i šumarstvo; CeBIT Hannover, poznat po predstavljanju najnovijih IT trendova; FITUR Madrid, međunarodni sajam turizma; Vinitaly Verona, vodeći sajam vina i alkoholnih pića. Ovi sajmovi pružaju izvrsne prilike za poduzeća iz različi�h sektora da predstave svoje proizvode i usluge na međunarodnoj razini, uspostave nove poslovne kontakte i istraže tržišne trendove.
Kako se prijaviti?
Prijave će se podnositi elektronički putem pla�orme eKohezija. Projekt mora započe� nakon predaje prijave, osim plaćanja ko�zacije koja je prihvatljiva od 5. prosinca 2024., a završi� u roku od 24 mjeseca. Detalji o uvje�ma prijave bit će dostupni na službenoj stranici eufondovi.gov.hr Za stručnu pomoć u pripremi prijave obra�te se NORD consulting d.o.o. na info@nord-consulting.hr ili 095/5580-199.
Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
Magdalena Dovečer, mag. iur.
prijateljice Nere
povezusu više hororima
nisam ni
Ove godine
želim ići na u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Tihi rekvijem za kunu
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
ZBOG ČEGA JE 9. siječnja toliko važan za Međimurje
Gruda snijega za buduću djecu
Zbog samoživosti
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
vladajućih elita u državama svijeta, premalo se uči od drugih. Osim možda Kine koja je u zadnjih tridesetak godina napravila izuzetno velike korake upravo učenjem i prepisivanjem recepata razvoja od drugih. Tek danas kad je postala jedan od lidera u ekonomskom svijetu, vidjet će u godinama koje dolaze doseg tog učenja koji možda neće biti na razini očekivanja.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Međimurci su bili neškolovani kmetovi pod upravom stranaca
Hrvatska je mala zemlja s manje razvijenim gospodarstvom, pa bi zbog toga itekako trebala učiti od drugih i sabirati te prilagođavati najbolja svjetska i regionalna iskustva. To ne čini dovoljno, razvoj je prespor, kako ga god promatrali.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Postoje međutim i mogućnosti preskakanja ako ne epoha, a ono određenih slabih razdoblja razvoja. Dobar primjer je Norveška, zemlja koja ima samo nešto malo više stanovnika nego Hrvatska, oko pet milijuna. Norvežani su 1969. godine pronašli izvore naftu i odlučili osnovati fond za budućnost, za svoje sadašnje i buduće umirovljenike odnosno nerođenu djecu, te novcima od pronađene nafte počeli kupovati dionice po svijetu. Danas nakon svega trideset godina ima dionice više od 9000 vodećih kompanija u svijetu u 70 država svijeta, uključujući i Hrvatsku, što čini oko 1,6 posto svih izlistanih dionica na burzama svijeta. Fond je već osigurao oko 250.000 dolara za svakog građanina Norveške i djecu i njime upravlja Norveška nacionalna banka. Raspolaže imovinom do oko 1,6
VARAŽDINU, Gajeva 5
ka govori podatak da je samo zbog in�lacije i rata u Ukrajini 2022. godine te nestabilnosti tržišta dionica izgubio oko 152 milijarde eura, da bi u 2023. godini zaradio na svjetskim burzama oko 213 milijardi dolara, odnosno sličan iznos u eurima. Najvažnija pouka je da su Norvežani shvatili da mogu iskoristiti tehnološke i ekonomske potencijale cijeloga svijeta za svoju zaradu, novac od nafte bio je samo početni kapital.
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske Zoran Turk, na priredbi je povodom Dana sjedinjenja Međimurja s Hrvatskom odlično objasnio zbog čega je to bilo vrlo važno za stanovnike Međimurja
Piše: Tomislav Novak
Foto: Mario Golenko
Međimursko priključenje Hrvatskoj koje je započelo tog 9. siječnja 1919. godine u potpunosti je dovršeno tek 1991. godine, kada je i cijela Hrvatska stekla samostalnost. Međimurci su ranije, iako je njihova regija uvijek bila razvijena, bili daleko od odlučivanja o sebi. Čini se da se još i danas tek na to navikavamo, zbog toga je važno čuti što je Zoran Turk rekao, kako ne bismo olako shvaćali vlast nad svojim odlukama. Prenosimo dio govora:
Neki drugi krajevi, poput priobalnih i otočnih komuna, razvijali su se pod drugim zakonima, slagali slojevito društvo, imali svoje statute i zakonike i stvarali originalni, domaći sloj inteligencije koji je onda i bio nositelj razvoja.
sloj društva koji se uzdiže iznad Međimurca koji radi na polju, također stranci, Mađari ili Nijemci, koji promjenom pogodnih okolnosti vrlo lako napuštaju naš kraj. Puno prostora za razvoj domaće inteligencije baš i nema.
Može li Hrvatska iz tog primjera nešto naučiti? Ako bi pitali sve dosadašnje demokratske vlade odgovor bi bio: nismo naučili ništa. Pitanje nije bezazleno, ako bi Hrvatskoj kojim sretnim slučajem nešto naučila od Norveške, preko noći bi se riješilo i demografsko pitanje jer bi mladi ostajali ovdje, bili bi sigurni za svoju budućnost i budućnost svoje djece. A ne kao danas kad se pitaju kakvu će mirovinu imati i trebaju li otići u Europu ili svijet. Danas je pravo pitanje ipak drugačije, je li „baba s kolačima“ otišla, ili je još tu, nazire li se kraj kapitalizmu kakvog poznajemo i jesmo li zapravo zakasnili? Ipak se čini da nismo. Nisu Norvežani, svjetski ulagači ni bogataši ludi, svaki od njih ima svoju grudu snijega koja s godinama postaje sve veća.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
„Čakovečka palača Starog grada još od početka 13. stoljeća bila je dom najvećih uglednika Europe. Lackovići, Celjski, Ernušti ili Zrinski uživaju međunarodni značaj s kojim se danas eventualno može mjeriti tek pokoje ime iz vrha našeg sporta. Njihova je snaga bila jednaka snagama suvremenih država, a neki od njih su i upravljali teritorijima te veličine.
Međimurje je bilo snažno i bogato vlastelinstvo, međutim, Međimurci, domicilno stanovništvo, su bili uglavnom kmetovi. Iznimno rijetko, jednom u stoljeće, pronalazimo nekog iz nižih slojeva, koji je uspio zalutati negdje u svećeničke i plemićke krugove, pronalazimo prezime „Međimurec“ na nekom od europskih sveučilišta i to je uglavnom to.
Priobalne i otočne komune, za razliku od nas, razvijali su se pod drugim zakonima, slagali slojevito društvo, imali svoje statute i zakonike i stvarali originalni, domaći sloj inteligencije koji je onda i bio nositelj razvoja
Ovdje je bilo drukčije. Sva sila notara, raznih službenika i činovnika koje visoko plemstvo dovodi sa sobom stranci su i oni jednako tako i odlaze kada njihov interes za boravkom u Međimurju prestane. Ponekog kao donatora možemo vidjeti na nekoj kamenoj plastici u ostacima neke od gotičkih crkvica i to je manje-više to.
S razvojem građanskog društva kroz 19. stoljeće situacija se postupno mijenja, iako smo i tu kaskali za ostatkom zemlje. Razlog leži i u tome što su trgovci i službenici, onaj
Pa i kad je ban Jelačić prešao most i pripojio prvi put Međimurje Hrvatskoj, među stanovništvom značajnih promjena nije bilo, zato su Mađari tako jednostavno i stvari administrativnim putem vratili 1861. Međutim, povijesni je zamašnjak pokrenut i nisu ni znali da je to tek privremeno.
Trebalo je međutim sačekati da prva generacija međimurskih intelektualaca sazrije i da se stvori prilika uslijed velikog svjetskog rata. I ostalo je poznato. Dogodio se najvažniji događaj u međimurskoj povijesti, događaj koji je trajno promijenio našu sudbinu. To ne bi uspjeli bez Vinka Žganca, Ivana Novaka, Kapistrana Gecija i svih onih kod kojih je postojala snažna svijest o međimurskom, hrvatskom identitetu.
Tada je počeo proces u kojem su i šire mase dobile priliku istaknuti i razvijati se na svom jeziku, sa svojim narodom. Bilo je tu i kasnije problema, okupacije u vrijeme Drugog svjetskog rata i stravično odvođenje populacije koja je bila nositelj razvoja. Također, Kraljevina Jugoslavija, a posebno socijalistička, bile
su države s jakom ideološkom notom, a to što je Međimurje tek formiralo svoj identitet gledano je kao prilika da se tu nasilno uplete, pa su na vodeće funkcije nerijetko postavljani ljudi koji nemaju nikakve veze s Međimurjem i koji su imali zadatak formirati svijest koja je odgovarala ideologiji zemlje. Hrvatska je samostalnost i neovisnost izborila kroz Domovinski rat odlučila se za demokraciju i svoj zapadni, europski put, a Međimurje se upravo u to vrijeme izborilo i za status županije, čime smo u situaciji da dodatno njegujemo vlastite speci�ičnosti. Budimo svjesni da su to plodovi procesa koji je započet na današnji datum prije 106 godina. Na nama je samo da u miru i slozi gradimo bolje Međimurje i bolju Hrvatsku za generacije koje dolaze i čuvamo sve posebnosti i ljepote ovog najljepšeg falačeca zemlje, rekao je između ostalog povjesničar Zoran Turk.
za specijalne i progresivne naočalne leće
Povjesničar Zoran Turk govori na svečanosti povodom Dana sjedinjenja Međimurja s maticom Hrvatskom
SAMO “MOZAK OPERACIJE” dobio zatvor
Lažna bankarica i inspektori opljačkali starca za 34.000 eura
“Službenica banke” nazvala je starijeg Čakovčana da moraju provjeriti novčanice gotovine koju drži u kući. Nakon toga na vrata su mu pokucali “inspektori”
Općinski sud u Čakovcu osudio je četvero osoba za prijevaru počinjenu u prosincu 2021. godine, kada su lažno se predstavljajući kao djelatnica banke i policijski inspektori od starije osobe izmamili više od 34 tisuće kuna i 565 eura.
Prema sudskim dokumentima, Mateja (29) je telefonom kontaktirala starijeg Čakovčana predstavljajući se kao službenica banke koja provjerava novčanice. Nakon što je utvrdila da žrtva ima gotovinu u kući, nepoznata osoba se predstavila kao
glavni policijski inspektor, najavljujući dolazak “kolega”. Na vrata su mu ubrzo zakucali Hrvoje (42) i Leon (26), dok ih je Rajko (39) čekao u automobilu. Hrvoje se legitimirao lažnom policijskom značkom, nakon čega im je žrtva predala ušteđevinu.
Otac mi nije želio pričati o tome što se dogodilo. Tek kada sam obaviještena o sudskom ročištu, priznao mi je da ga je bilo sram ispričati i da su ga hipnotizirali, posvjedočila je njegova kći na sudu. Nažalost, žrtva je preminula prije nego što je mogla osobno svjedočiti. Svi optuženi
Otac mi nije želio pričati o tome što se dogodilo. Tek kada sam obaviještena o sudskom ročištu, priznao mi je da ga je bilo sram ispričati i da su ga hipnotizirali, posvjedočila je njegova kći na sudu
priznali su krivnju. Mateja, majka dvoje djece, izrazila je duboko kajanje, napominjući da zbog drugog slučaja već dvije godine nije vidjela svoju djecu. Leon je ustvrdio da je dobrovoljno vratio dio novca obitelji žrtve. Sud je Mateju osudio na godinu dana zatvora. Hrvoje i Rajko dobili su po 10 mjeseci zatvora zamijenjenih radom za opće dobro, dok je Leon osuđen na 8 mjeseci uvjetno. Svi moraju solidarno nadoknaditi preostalu štetu Đurinoj obitelji. Presuda je nepravomoćna, a objavljena je u utorak. (ik)
Držali 15 pasa bez hrane
i vode, dva su uginula
Policijska istraga je potvrdila sumnje – dvojica muškaraca, stari 24 i 45 godine, sustavno su zlostavljala pse na svojoj adresi u Paragu. Naime, na temelju zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva dovršeno je kriminalističko istraživanje nad dvojicom muškaraca u
dobi od 24 i 45 godina te je utvrđeno kako su počinili kazneno djela ubijanja ili mučenja životinja. U njihovom dvorištu zatečen je zastrašujući prizor - izgladnjeli i bolesni psi bez adekvatnog skloništa i osnovne veterinarske skrbi. U razdoblju od ljeta 2023. do
početka svibnja 2024. godine na adresi stanovanja u Paragu, osumnjičeni se nisu adekvatno brinuli za svoje pse, a što je rezultiralo oduzimanjem 15-ak pasa te njihovim zbrinjavanjem u prostorijama udruge za zaštitu životinja u Čakovcu. Posebno uznemirujuća činjenica je da
ČAKOVEC
Napravio trik s ključem pa opljačkao automat klub
Jedna mala nepažnja koštala je automat klub u Čakovcu nekoliko tisuća eura. Naime, jedan 38-godišnjak je iskoristio priliku i ukrao ključ za nadoplatu aparata, a zatim se obogatio na tuđi račun. Policija je izvijestila da se sumnja kako je navedeni 38-godišnjak u nedjelju, 15. prosinca prošle godine (2024.) u prijepodnevnim satima u Čakovcu, na Trgu Eugena Kvaternika, iskoristio nesmotrenost zaposlenice automat kluba, koja je ključ za nadoplatu aparata za igre na sreću ostavila u njegovoj blizini. S pomoću tog ključa osum-
OREHOVICA
njičeni je u nekoliko navrata nadoplatio aparat, a nakon nekog vremena zatražio je isplatu “dobitka”. Zaposlenica mu je potom isplatila nešto manji iznos od onog kojeg je neovlašteno nadoplatio originalnim ključem. Dostavljenim odštetnim zahtjevom oštećenog trgovačkog društva iz Koprivnice, ukupna materijalna šteta procijenjena je na više tisuća eura. Protiv osumnjičenog 38-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela krađe na osobito drzak način, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Natrpao automobil poznanicima pa se posvađali i potukli
Općinski sud u Čakovcu izrekao je nepravomoćnu presudu dvojici mladića zbog narušavanja javnog reda i mira tijekom incidenta u Orehovici. J. B. (27) i F. B. (30) kažnjeni su novčanom kaznom od po 700 eura zbog sudjelovanja u tučnjavi koja je izbila nakon noćnog provoda. Prema sudskim zapisima, incident se dogodio 17. prosinca 2023. godine oko 1 sat ujutro kada je skupina od osam osoba pokušala stati u jedan automobil nakon zatvaranja lokalnog kafića. Vlasnik vozila pristao je prevesti društvo, no tijekom vožnje došlo je do prepirke zbog bučnog ponašanja putnika u stražnjem dijelu vozila. Nakon što je vozač zaustavio automobil na zahtjev suvozača, situacija je eskalirala u fizički obračun. Svjedoci su potvrdili da su u tučnjavi sudjelovali svi putnici koje
NEDELIŠĆE
su pristali prevesti, iako su neki od okrivljenih tvrdili da su samo pokušavali smiriti situaciju. Osim dvojice osuđenih u ovom postupku, za isti su incident već ranije prekršajno kažnjena još dvojica sudionika.
Zanimljivo je da je dan nakon incidenta postojao pokušaj mirenja prema romskim običajima, no do pomirenja nije došlo jer se strane nisu mogle dogovoriti oko mjesta sastanka.
Sud je u obrazloženju presude posebno naglasio da je do incidenta došlo na javnom mjestu, te da udaranje osoba rukama i nogama predstavlja posebno drsko ponašanje. Okrivljenicima je izrečena minimalna zakonska kazna, a na presudu imaju pravo žalbe u roku od osam dana. Presuda je objavljena 9. siječnja ove godine. (ik)
“Masakr” stabala u šumi Črep
Nepoznati počinitelj je u razdoblju od Božića do Nove godine počinio pravi masakr u šumi Čep kod Nedelišća. Procjenjuje se da je srušio i ukrao stotinjak stabala, a materijalna šteta koju je prouzročio iznosi nekoliko stotina eura. Policija je izvijestila da je nepoznati počinitelj podesnim alatom porušio te potom ukrao stotinjak stabala bagrema, mladog hrasta i trešnje. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
ČAKOVEC
su zbog takvog postupanja dva psa uginula, dok su ostali preživljavali u stanju teške pothranjenosti. Protiv osumnjičenih zbog počinjenja kaznenog djela ubijanja ili mučenja životinja, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Iz stanova u izgradnji ukrao opremu za grijanje
Od 10. do 13. siječnja, mirna Ulica Marije Zidarić u Čakovcu bila je na udaru lopova. Nepoznati počinitelj je iskoristio priliku dok je gradilište bilo nezaštićeno i opljačkao nekoliko stanova u izgradnji. - Za sada još nepoznati počinitelj provalio
je u nekoliko stanova zgrade u izgradnji. Počinitelj je iz stanova ukrao nekoliko uređaja za centralno grijanje i pripadajuće instalacijske setove, izvijestili su iz PU međimurske. Materijalna šteta procijenjena je na više tisuća eura. (sh)
GRAD ČAKOVEC Pripremite maske!
Polako nam se približava
vrijeme ludiranja i karnevala, rekli bi mi Međimurci, fašnik kuca na vrata. Shodno tome priprema se i Turistička zajednica Grada Čakovca za svoj Međimurski fašnik. Fašnička zbivanja u Čakovcu bit će na prijelazu iz veljače u ožujak i to čak tri dana.
Sami detalji još nisu poznati no zna se da je prvi na redu Mali fašnik, 28. veljače. 2025. u 16 sati. U subotu 1. ožujka. 2025. je Dječji fašnik
koji počinje u 10 sati. A onaj pravi, tradicionalni, je u nedjelju 2. ožujka s početkom u 15 sati.
Kao i do sada birat će se najbolja maskirana grupa, bit će spaljen Fašnik za sve brige i nevolje Međimuraca. Sve završava fašničkom feštom Med maskama.
Svi koji žele sudjelovati u fašniku trebaju se prijavite putem obrasca do 16. veljače 2025. A svi pak ostali, dobro su došli na krafne i obilje zabave uz maškare.
Skele stižu opet uz povijesne zgrade
Krajem prošle godine, Gradsko poduzeće Stanorad koje upravlja s 206 zgrada, odnosno ulaza na području Međimurja te sa 78 na području susjedne Varaždinske županije, završilo je s energetskom obnovom višestambene zgrade s 45 stanova u čakovečkoj Ulici Vladimira Nazora 32. U ovu zgradu nasuprot Ekonomske i trgovačke škole uloženo je preko pola milijuna eura, a osim nove vanjske ovojnice, izolirani su i stropovi podruma i tavana te zamijenjena vanjska stolarija.
Odmah s početkom ove godine pak počinje energetska obnova dviju stambenih zgrada u Ulici Vladimira Nazora 8 a te Ulici Ivana Mažuranića 9 u Čakovcu. Lani je na Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada ovo gradsko poduzeće prijavilo 10 zgrada, od čega se polovica nalazi u Čakovcu. Jedna od njih je i stambena zgrada u Vukovarskoj ulici, nasuprot ulaska u Dječji vrtić Cipelica. Osim standardne energetske obnove, tamo će se u sva tri ulaza, na zahtjev stanara postaviti dizala. Ove bi godine radovi trebalo početi i na zgradi u
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC
središtu grada, nasuprot crkve sv. Nikole biskupa. Ovome treba dodati da će Grad Čakovec nastaviti s obnovom pročelja na povijesnim zgradama u središtu. Nakon završene obnove zgrade na adresi Ulica kralja Tomislava 1, u pripremi je obnova susjednih zgrada na kućnim brojevima 3 i 4, ali i obnova središnjeg gradskog trga. Također, na natječaj Ministarstva kulture i medija prijavljena je i izrada projekta obnove zgrade Doma sindikata. Kad te investicije završe, čakovečki centar dobit će novi, još ljepši izgled. Kako kažu u Stanoradu, natječaj za energetsku obnovu zgrada raspisivat će se i ove godine, te apeliraju na suvlasnike da se jave na vrijeme. Naime, potrebno je izraditi svu dokumentaciju uključujući i glavni projekt. Kako energetska obnova zgrade u pravilu povlači i kreditno zaduženje zgrade, ova investicija dobra je prilika da se u zgradi izvedu i ostali radovi, poput zamjene kanalizacijskih i vodovodnih cijevi u zajedničkim dijelovima zgrade, sanacija kosog krova i zamjena pokrova na zgradama s provjetravanim tavanom i slično.
HGSS Stanica Čakovec zatražila jaču financijsku potporu
Euro po glavi stanovnika za spašavanje života
Ako i ljudi rade volonterski, za svoj rad trebaju dobru opremu koja je potrošna, moraju se stalno uasvršavati, a konačno i dovesti do lokacije spašavanja te jesti
Piše: Vlasta Vugrinec
- 157 eura potpore godišnje koliko jedna jedinica lokalne samouprave daje za za rad naše službe nije dostatno i mislim da je sad vrijeme da ozbiljno porazgovaramo, naglasio je Miodrag Novosel Cico, dopročelnik HGSS-a Stanice Čakovec, član od prvoga dana i jedan od osnivača na ovotjednoj sjednici Kolegija načelnika i gradonačelnika Međimurske županije.
Po 157 eura godišnje od općina i gradova
Riječ je o žurnoj službi koja svojim djelovanjem pokriva cijelo Međimurje ali i šire. Dvadeseta aktivnih članova na raspolaganju su Međimurcima non-stop, dakle 24 sata na dan cijele godine, bez petka i svetka.
- Svi rade na volonterskoj bazi s time da, ako nisu u akciji onda su na edukaciji ili vježbama, dodaje Cico. To su ljudi koji za spašavanje osoba u nevolju ulažu svoje vrijeme, trud i znanja, bez ijednog centa.
prijedlog da se Služba �inancijski podrži s jednim eurom po glavi stanovnika u svakoj međimurskoj jedinici lokalne samouprave.
Naime, ako i ljudi rade volonterski, za svoj rad trebaju dobru opremu koja je potrošna, moraju se stalno uasvršavati, a konačno i dovesti do lokacije spašavanja te jesti.
Tako su lani imali desetak potražnih akcija u Međimurju, nekoliko akcija ozljeđivanja u prirodi, često su prisutni kao osiguranje na brojnim sportsko rekreativnim aktivnosti.
Osim toga, surađuju s vrtićima i školama kako djecu podučili, a eventualno i mlade privukli u svoje redove. Jer ipak, biti članom HGSS nije posao već je, kaže Cico, način života kojem se čovjek posvećuje dušom i tijelom.
270 eura za jednog psa
Sjednica Kolegija načelnika i gradonačelnika bavila se i temom napuštenih pasa koji uvelike opterećuju njihove proračune.
Naime, za jednu napuštenu životinju jedinica lokalne samouprave mora izdvojiti oko 270 eura za zbrinjavanje u Skloništu. Kolegiju je prisustvovala i predsjednica Udruge Prijatelji životinja i prirode Aleksandra Hampamer pozvavši čelnike na podršku radu skloništa za životinje u Čakovcu, kao i na zajednički nastup prema resornom Ministarstvu u cilju usvajanja
zakonske regulative koja bi spriječila cvjetanje nelegalnog uzgoja i prodaje pasa. Isto tako, pozvala ih je na jaču kontrolu mikročipiranja pasa te kontrolu razmnožavanja, odnosno da pomognu u sterilizaciji životinja. Jer sterilizacija, ovisno o veličini životinje, stoji od 140 do 300 eura i predstavlja trajno rješenje. Čak im je ponudila i rješenje oko nedostatka ljudi koji bi provodili kontrolu: - Angažirajte ljude na javnim radovima, uzmite studente, naglasila je Aleksandra Hampamer.
Na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 940-01/24-01/38, Urbroj: 2109-2-01-01-2504 od dana 10.01.2025. godine, objavljuje se
JAVNI
NATJEČAJ ZA PRODAJU
građevinskog zemljišta u Ivanovcu kčbr. 96/77, k.o. Ivanovec
1. Dana 24.01.2025.godine, petak, održat će se usmen javno nadmetanje na licu mjesta u Ivanovcu u Ulici Zrinskih, s početkom u 12:00 sati, na građevinskom zemljištu upisanom u: zk.ul.br. 2825, k.o. Ivanovec -čest.br.74/1/1/1/31/1/1, Ulica Zrinskih, površine 1021 m2, ident. s kčbr. 96/77, k.o. iste.
2. Početna cijena za zemljište iznosi 18.900,00 EUR-a (slovima: osamnaesttisućadevetsto eura). Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr
Ljerka Cividini, mag.ing.traff/univ.spec.oec.
Stoga je sjednicu Kolegija iskoristio kako bi se predstavnicima gradova i općina dogovorio o modelu daljnjeg funkcioniranja Službe na dosadašnjoj razini. Njegov je
- Zahvaljujem Međimurskoj županiji uz čiju podršku privodimo samom kraju projekt uređenja našega centra u Poslovnom parku Međimurje. Radi se o projektu vrijednom 550.000 eura, koji je Županija samo dosad podržala sa 103.000 eura, uz to što nam je osigurala objekt, istaknuo je Novosel.
Ne treba posebno spominjati kako su nakon svega što
je izrekao, načelnici i gradonačelnici jednoglasno prihvatili njegov prijedlog o �inancijskoj podršci, odnosno potpori od 1 eura po glavi stanovnika. Istina, predlagao je on to od samog osnutka čakovečke Stanice, no ne tako gorljivo jer su tek počinjali. Sada pak, kaže, kada iza sebe imaju rezultate, ima na temelju čega zatražiti �inancijsko pojačanje
Nakon božićno-novogodišnjih blagdana, intenzivirali su se i radovi u središnjem čakovečkom parku, parku iza Doma za starije i nemoćne. Nakon početnog rušenja i skidanja staza, on više ne izgleda kao da ga je poharao tornado, već dobiva obrise suvremenog urbanog parka.
Umjesto porušenog drveća zasađeno je novo, staze su proširene i dobile su novu
podlogu. Osvanule su i nove klupe te koševi za smeće. Klupe su postavljene i na nekadašnjem parkiralištu koji su koristili djelatnici doma zdravlja. Ovih pak su dana te klupe dobile i svoju nadstrešnicu koja će umorne šetače štititi od sunca, vjetra i kiše. Naravno, posla ima još dosta i tko zna što će Čakovčance još iznenaditi.
Potpomognute općine nadobitku U nastavku sjednice Sandra Polanec Marinović, ravnateljica Javne ustanove za razvoj REDEA prezentirala je mogućnosti koje će otvarati u natječajima u doglednoj budućnost. S time da je naglasak bio na općinama koje su u tzv. kategoriji potpomognutih kojih je čak 13 u Međimurju.
(vv) Nadstrešnica će
Bi� članom HGSS nije posao već je to način života kojem se čovjek posvećuje dušom i �jelom, kaže Miodrag Cico Novosel
NADA I IRFAN Vehabović iz Strahoninca su nas pozvali
Ostali su bez novaca i fasade, a Irfan i bez zdravlja
- U početku smo imali razumijevanja, mislili smo mlad je dečko, tek se probija na tržištu i možda ni nema novaca. Nismo ništa tražili ni forsirali, a sve u nadi da će završiti fasadu, kaže Nada
Piše: Vlasta Vugrinec
Nada i Irfan Vehabović, zagrebački umirovljenici, prije tri godine kupili su kuću u Strahonincu kako bi bili bliže kćeri i unucima. Polako su uređivali svoje novo ognjište i sve je išlo onako kako su i planirali do fasade. Naime, putem interneta odabrali su domaću tvrtku Završni radovi L.M.E. j.d.o.o iz Sivice. Sve su dogovorili s mladim vlasnikom Lukom Blaževićem pa čak i uplatili 50 posto cijene radova unaprijed. Međutim, od prosinca 2023. godine do danas kuća još stoji bez fasade. Ustvari, povađene su sve postojeće klupčice, šalteri, a postavljen je stiropor, mrežica i uz tek nešto frajha. Majstori su nešto radili pa nisu, a onda su jednostavno pokupili skelu i doslovno nestali. Danas im se više ne javlja ni na telefon. Stoga su pozvali nas, više da upozore druge ljude na spomenutu �irmu nego u nadi da će dobiti natrag svoj novac. Nada je najavila i prijavu Policijskoj upravi međimurskoj, no kad se suprug Irfan malo oporavi jer je on u međuvremenu doživio moždani udar i nepokretan leži u krevetu.
Majstor je dopola odradio radove i nestao
- Dobili smo nekoliko ponuda za izradu fasade, no njegova je bila najpovoljnija, teško izgovarajući
riječi, rekao nam je u Irfan Vehabović.
Izvođače za svoju fasadu potražili su preko interneta i to putem stranice e-majstor.
Ubrzo su se našli i sve dogovorili s time da mu je obitelj 23. prosinca 2023. godine uplatila 3925,00 eura od ukupnih 7825 eura koliko su iznosili ugovoreni radovi. I to su bili jedini novci koje je
uplatio na žiro račun, a ostalo je bilo na ruku.
- I trebao je početi, kao raditi, dodaje. Međutim, majstor je odugovlačio pod izlikom da su velike vrućine, svašta je izmišljao. Radio praktički nije ništa osim što je tražio dodatne novce.
Pa su mu tako 16. rujna 2024. dali su mu još 500 eura te 18. listopada dodat-
nih 3000,00 eura. Svojim potpisom Luka Blažević je potvrdio da je primio novac i da su mu Vehabovići nakon završetka radova, po konačnom obračunu dužni još 900 eura. Međutim, to ništa nije ovjereno kod javnog bilježnika, majstor čak nije stavio ni svoj pečat.
ispalo je da fasade nema, ostali su i bez novaca, suprug bez zdravlja, a ono malo što je napravljeno, napravljeno je, kaže Nada katastrofalno.
Irfan kaže da im je svojevremeno poručio: - Ja iza sebe imam policajca i nitko mi ništa ne može, mogu raditi što hoću.
Nije čak ni otpad pokupio kako se obvezao, već je obitelj i to dodatno platila oko 100 eura.
Na kraju ispada sa su kao pravi naivci, platili 7425,00 eura "ni za što".
- Sad kad vrtim �ilm unatrag, neke stvari sjedaju na svoje mjesto, kaže Nada te dodaje kako im je u prvom razgovoru pokazivao na mobitelu kuće na kojima je radio, poslije je shvatila da su to mogle biti kuće od tko zna
zna tko je radio na njima. Nakon svega, jako su razočarani i pokušat će stvar riješiti na policiji.
Što kaže
Luka Blažević
Kako bismo dobili i drugu stranu priče, kontaktirali smo Luku Blaževića.
- Jednostavno, nisam stigao napraviti ugovorene radove, poručio je te dodao kako su mu supružnici Vehabović prije mjesec dana ukrali i prodali skelu koju je inače iznajmio. Vezano uz to, pravi vlasnik skele ga je tužio za 3000 eura.
- Skela se u međuvremenu našla i spreman sam napraviti fasadu do kraja, ali ne prije proljeća.
Isto tako, naglasio je kako je spreman, ukoliko to bračni par želi, da im vrati dio novca.
Inače, tvrtka Luke Blaževića više ne postoji i on je zaposlen “kod jednog čovjeka”.
- Dao sam mu novce jer sam mislio da će završiti ono što je započeo, kaže. Na kraju ništa.
Jednostavno, kaže, skinuo je praktički potajno skelu, a da im se nije ni javio i nestao.
-Zvao sam ga ni sam ne znam koliko puta. U početku je bio osoran da što ga smetamo tijekom radnog vremena, a potom se nije htio više javiti, ističe. Otišli smo i kod njega doma, bez rezultata.
- U početku smo imali razumijevanja za njega, mislili smo mlad je dečko, tek se probija na tržištu i možda ni nema novaca, dodala je Nada. Sve smo to razumjeli, nismo ništa tražili ni forsirali, a sve u nadi da će završiti fasadu.
Irfan je završio u krevetu nepokretan
Skinuli su i klupčice i sve tako ostavili, kaže Nada
Fušeraj u radu vidljiv je po cijeloj fasadi. Ispod tankog sloja frajha vidi se mrežica (u krugu)
Napola dovršeni radovi
Gornje Međimurje
MURSKO SREDIŠĆE ove godine uređuje gradsko groblje i groblje Peklenica – Križovec
Za uređeniji počinak dragih pokojnika
Briga za groblje govori o poštovanju živih prema svojim pokojnima. Premda su groblja malo izvan mjesta, zaslužuju da budu uređena na razini mjesta.
Na gradskom groblju Mursko Središće 2021. godine izgrađen je novi armirano-betonski zid s 24 niše obložene kamenom, a unutar njega smješten je zid urni, koji je donio novitet u ponudi sahranjivanja pokojnika. Premda je Zid urni smješten tako da ne bode u oči tradicionalni izgled groblja, ove godine će do njega voditi pošljunčana staza, čime će se i na taj način povezati s ostatkom gradskog groblja u Murskom Središću te urediti okoliš
u neposrednoj blizini zida urni.
Također, savjetnica za opće i upravne poslove dobila je zadatak pokrenuti postupak otvorene javne nabave za postavljanje ograde na groblju Peklenica –Križovec.
Ove će se godine postaviti nova ograda uzduž groblja s pekleničke strane, poprečno od ulaska s glavne prometnice te djelomično na križovečkoj strani na potezu dotrajalih čempresa te će se izvaditi i preostali čempresi na križovečkoj strani, a kod same grobne kuće poprečno napravit će se ulazna. Već ranije je u potpunosti rekonstruirana i uređena grobna kuća. (BMO)
UREĐENJE INFRASTRUKTURE za sigurnije šetnje i kretanje po pješačkim stazama Prepreke protiv divljanja na motorima na šetnici
Grad Mursko Središće nastavlja s planovima za unapređenje svoje infrastrukture za razvoj prometnih i turističkih sadržaja.
Na Šetnici sv. Babare stupići će štititi šetače od prometovanja vozilima, a na izletištu Fusek uz Muru u Murskom Središću postavit će se nova igrala.
Na 85. sjednici stručnog kolegija gradonačelnika zadužen je savjetnik za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za uređenje pošljunčanog dijela šetnice sv. Barbare na način da se postave novi stupići za sprečavanje prometovanja vozila. Naime, šljunčani dio šetnice nerijetko koriste vozači motocikla i kvadova, vozeći tuda tako da ugrožavaju šetače, jer motorna vozila koriste kao ispušne ventile. Postavljanjem stupića promet će biti dozvoljen samo za žurne službe, vlasnike zemljišta, lovce i ribiče i hitne intervencije.
Šetnica se uređuje već desetljeće i pol Šetnica sv. Barbare uređuje se intenzivno već desetljeće i pol pa svake godine dobiva poneki novi sadržaj. Još 2010. godine iz pretpristupnih fondova EU-a na Šetnici svete Barbare postavljena je rudarska rasvjeta.
Uz samu šetnicu 2017. g. otvoren je novi Centar za kulturu Rudar, a 2019. g. povišen je protupoplavni zidić, izgrađena je ljetna pozornica te još jedna sjenica u kojoj se sada nalazi ugostiteljski
objekt brze hrane. Godine 2021. Šetnica je produžena do Sv. Martina na Muri, a na skeli je otvoren ugostiteljski objekt Skela bar te je uređeno malonogometno, odbojkaško, košarkaško i dječje igralište. Svi ti zahvati čine Mursko Središće još atraktivnijim odredištem za posjetitelje sa svih strana koji rado dolaze na rekreaciju i za opuštanje. Staza kroz Peklenicu se nastavlja Uz to, savjetnik za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove zadužen je za postavljanje kombiniranog igrala na izletištu Fusek Mursko Središće. Grad Mursko Središće planira i poboljšanje prometne infrastrukture u okolnim naseljima. Savjetnik za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove zadužen je za pokretanje postupka jednostavne nabave za izradu projekta izgradnje pješačko-biciklističke staze u Peklenici, to jest izgradnju staze od centra naselja Peklenica – društveni dom do naselja Križovec. Izgradnjom navedene pješačko-biciklističke staze povećala bi se sigurnost pješaka i biciklista te potaknuo zdraviji način života.
Grad Mursko Središće taj projekt planira prijaviti na natječaj Ministarstva graditeljstva ili Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ovisno o uvjetima raspisanim u javnom pozivu. (BMO)
već ušao u pripreme ovogodišnjih manifestacija
Sezonu počinju Bundeki s Vincekovim pohodom
- Tradicionalni Serjojnski fašnik ove će se godine održati 1. ožujka na fašničku subotu
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Nakon laganog zatišja iza božićno-novogodišnjih blagdana koji su prošli uz obilje glazbenih i kulturnih događaja, već 19. siječnja Planinarsko društvo „Bundek“ Mursko Središće uz pomoć Grada organizira tradicionalni 27. po redu Vincekov pohod po vinorodnim brežuljcima Međimurja. Petnaestak kilometara trase lako se prijeđe za 4 – 5 sati kraj mnogih stajanki, odmorišta, a na nekima od njih biti će i tradicionalni Vincekov obred. U petak, 24. siječnja 2025. godine, u tvrtki Quadro u Križovcu, održat će se Susret poduzetnika, obrtnika i OPGeva s područja grada, koji će pružiti priliku za umrežavanje i razmjenu iskustava među lokalnim poduzetnicima.
Za 2 do 3 tjedna počinje filmska sezona
Nakon kraće stanke od 2 do 3 tjedna, u Centru za kulturu „Rudar“ ponovno počinje prikazivanje aktualnih filmova, a raspored projekcija bit će objavljen na službenoj stranici centra. Ovo je odlična prilika za sve ljubitelje filma da uživaju u najnovijim filmskim hitovima.
Tradicionalni Serjojnski fašnik ove će se godine održati 1. ožujka na fašničku subotu. Mali serjojnski fašnik
započet će u 14 sati, a Velika fašnička povorka krenut će istog dana u 15 sati. Veliki fašnik okuplja brojne sudionike i posjetitelje, a nakon povorke, zabava se seli u Sokolsku dvoranu, gdje će sudionici moći uživati u druženjima i glazbi.
„Što smo, kaj smo i kak kuhamo“ na skeli Fusek, 10. svibnja
Kulinarska manifestacija „Što smo, kaj smo i kak ku-
hamo“ na skeli Fusek, održat će se 10. svibnja.
Događaj organiziraju
Grad Mursko Središće i Turistička zajednica područja
Mura i gorice, a svoja gastronomska umijeća predstavljaju mjesni odbori s područja grada Mursko Središće.
U pravilu sve što skuhaju u slast pojede publika koja željno čeka da kuhari završe svoja jela. Uz to, na vježbalištu „Street work out“ na šetnici sv. Barbare unazad nekoliko godina organizira se humanitarni događaj. Grad Mursko Središće i novoosnovana udruga ove godine navedeni događaj će zajednički organizirati i on će biti odvojen od glavne manifestacije Ljeto uz Muru 2025. Održat će se i srpnju, a sve detalje dogovorit će Turistička zajednica i udruga koja je zadužena za njegovu realizaciju.
Atletska borilišta i nogometni stadion po mjerama za međunarodna natjecanja
Sportski park s nogometnim igralištem i atletskim borilištima već dugo vremena je željeni projekt grada Grada Mursko Središće. Najveća prepreka da se projekt makne s mrtve točke bilo je zaokruživanje zemljišta, zbog ficleka za koje je bilo teško pronaći vlasnike razasute po svijetu.
Nije lako kad vlasnik ficleka živi u Australiji Napokon je i taj problem riješen uz puno peripetija, da bi projekt mogao krenuti u drugu fazu, izradu projektne dokumentacije, ishođenje građevinske dozvole i traženje izvora sredstava za financiranje projekta. Rješavanje
imovinsko-pravnih poslova mukotrpan je posao, ako je vlasnik ficleka zemljišta u Australiji, što se dogodilo na ovom projektu. I kad je vlasnica spornog ficleka igrom slučaja došla iz Australije i dogovorila se s Gradom Mursko Središće, oko njega se stvorila nova prepreka. Ispalo je da joj je matičar u neko doba napisao krivo prezime. Da bi se i ta zavrzlama riješila, u razrješavanje problema uplela se i sudska komisija koja je razriješila ovaj pravni čvor. Tek sada je moguće krenuti dalje kad su neraščišćeni imovinsko-pravni odnosi.
To je osnovni preduvjet za izradu projektne dokumentacije. - Do kraja proljeća
potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju, ishoditi građevinsku dozvolu i nakon toga idemo tražiti izvore financiranja, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak.
Sportski park je na referentnoj listi
Atletskog saveza
Dodao je: - Koliko mi je poznato, već smo upisani na referentnu listu Atletskog saveza za ovaj projekt sportskog parka koji će sadržavati i atletska borilišta i nogometni stadion po mjerama za međunarodna natjecanja.
Vodili smo računa o tome jer nam naš geografski položaj otvara mnoge prilike za sportska natjecanja.
Uredit će se veliki nogometni teren s umjetnom travom, atletsku stazu sa svim spravama za skokove u vis, svlačionice, rasvjetu. To će koštati oko 5 milijuna eura, ali ovaj dio Hrvatske nema takva objekta, a sigurno bi bio koristan, ne samo za naš Atletski i Nogometni klub. Ovaj sportski park nalazit će se u neposrednoj blizini ŠRC-a Zalešće i sadašnjeg igrališta NK-a Rudar. Time bi Mursko Središće dobilo novi sportsko-rekreacijski kvart, povezan i s novom sportskom dvoranom, Sokolskim domom i Šetnicom sv. Barbare. Čitav niz objekata i sportsko-rekreacijskih terena i sadržaja bili bi nadovezani jedni na druge. (BMO)
GRAD MURSKO SREDIŠĆE
Rudar i smrt fašnički par na Serjojnskom fašniku
SPORTSKI PARK U Murskom Središću
Sveti Vincek pokaži svetu kak bu vu novom letu
Jedna od stajanki bit će na Mađerkinom bregu
Prvo Vincekovo u Štrigovi okupilo je svega 56 ljudi. Prošle godine na Vincekovom po štrigovskim bregima prisustvovalo je otprilike 2000 ljudi, a neki od njih su došli iz Splita, Slovenije, Austrije, pa čak i iz daleke Nizozemske
Piše: Benjamin Jakopić
Ove subote čuje se prvi ovogodišnji zov štrigovskih bregi. Proslavom svetog Vinceka obilježava se početak vinogradarske godine i početak radova u vinogradu, a u Štrigovskim bregima to tradicionalno uključuje šetnju kroz vinograde, uživanje u lokalnim enogastronomskim ponudama te ceremoniju rezidbe vinove loze.
Kako je Vincekovo postalo popularno U Štrigovi se prvo Vincekovo održalo 2008. godine, a cilj je bio da se ljudi bolje upoznaju s lokalnim vinarima i njihovim kvalitetnim vinima, ali i da se očuva tradicija. Iako je prvo Vincekovo okupilo svega 56 ljudi, s vremenom je taj događaj prerastao u jednu manifestaciju koja je nadaleko poznata. Tako je 2024. godine na Vincekovom po štrigovskim bregima prisustvovalo otprilike 2000 ljudi, a neki od njih su došli iz Splita, Sloveni-
je, Austrije, pa čak i iz daleke Nizozemske.
- Jedna od stvari po kojima se Vincekovo po štrigovskim bregima razlikuje od ostalih je što u ceremoniji rezidbe ne sudjeluje svećenik nego domaćin, priča nam Josip Mikec iz Turističke zajednice Općine Štrigova. Ruta se mijenja iz godine u godinu, a ove godine duga je otprilike 14 kilometara. Domaćini su vinarske obitelji Kunčić, Štampar (Mađerkin breg) i Kojter. Uz njih, ruta će uključivati i prolazak kroz OPG Pešta, a
BREŽNA PRIČAONICA
pri povratku slijedi i punkt iznenađenja koji organizira Općina Štrigova. Na svakom od punktova sudionici će moći uživati u lokalnim vinima i delicijama, a dobre atmosfere neće manjkati jer će se za nju pobrinuti Tamburaški sastav „Podrumari“ koji su sada već tradicionalan dio ove manifestacije.
Vinarija Kojter prvi put domaćin Vincekova
Posjetili smo vinariju Kojter koja je ove godine prvi puta domaćin na Vinceko-
vom i koja će biti posljednji punkt prije povratka u Dom kulture Štrigova. - Očekuje vas vino, topli čaj i kuhano vino, a upravo kod nas će se održati i ceremonija rezidbe trsa, vješanja kobasica i zalijevanja vinom, rekao je Anton Kojter iz vinarije Kojter. Okupljanje započinje u 8:30 sati ispred Doma kulture u Štrigovi, a ondje sudionici mogu ostaviti i svoja vozila.
Start prema prvom punktu je u 9:30 sati, a sudionici u međuvremenu mogu kod Doma kulture kupiti vaučere po cijeni od 20 eura. Vaučeri uključuju četiri bona za piće koji se mogu iskoristiti na punktovima kod vinara, te jedan bon za hranu koji će se moći iskoristiti na cilju u Domu kulture Štrigova gdje će biti pripremljene kobasice za sve sudionike.
Kao i prijašnjih godina, svi koji su kupili vaučer mogu sudjelovati u tomboli s vrijednim nagradama, a sve što morate jest napisati svoje ime i prezime na bon
Dragulj slučajno otkrili prilikom miniranja bunara
Ako vas put odvede do naše susjedne
Mađarske, svakako uključite Tapolcu u svoj itinerar, i sigurno nećete požaliti! Špilja i podzemno jezero u Tapolci otkriveni su 1903. godine tijekom iskapanja bunara na jednom pekarskom imanju. Ova slučajnost dovela je do otkrića impresivnog sustava špilja koji se nalazi 20 metara ispod samog centra grada.
Naime, prilikom miniranja, otkriven je otvor dovoljno velik da osoba može ući, što je potaknulo daljnja istraživanja i iskapanja cijelog špiljskog kompleksa. Deset godina nakon otkrića, špilje su bile otvorene za javnost kao prva mađarska špilja s električnim osvjetljenjem, čime su postale popularna turistička destinacija. Jedinstveni sustav podzemnih špilja
i jezera, poznat kao Tavasbarlang, nudi posjetiteljima mogućnost da se sami voze čamcem kroz kristalno čiste vode koje se napajaju iz dvaju različitih izvora. Sustav je dugačak oko 5 kilometara, od čega tri kilometra čini samo jezero. Temperatura vode u jezeru varira između 17 i 20 °C tijekom cijele godine, što ga čini ugodnim za posjet u svim godišnjim dobima.
Zrak unutar špilje ima gotovo 100 % vlagu i visok udio kalcija, pa je zato pogodno za liječenje respiratornih bolesti. Dio špilje koristi se kao lječilište za pacijente koji dolaze radi terapije. Ruta kojom možete sami ploviti čamcem duga je oko 180 metara, a voda je plitka oko 40 centimetara, s iznimkom nekih mjesta dubine nekoliko metara. Osim zaista čarobne vo-
za hranu i baciti ga u kutiju prilikom preuzimanja hrane u Domu kulture Štrigova. Kao posebno iznenađenje, svi koji kupe vaučer će, uz bonove, dobiti i planinarski lončić!
Pozivamo sve ljubitelje dobrog vina i dobrih provoda da okupe prijatelje i rodbinu i pridruže nam se u ovom jedinstvenom iskustvu koje će vas upoznati s brojnim ljepotama štrigovskog kraja.
Što
nas još
čeka na Vincekovom?
Osim u Štrigovi, u subotu je Vincekovo u Srcu Međimurja. Okupljanje je u 9:30 kod Sportskog doma Macinec, a cilj Dom kulture Jurica Murai u Pleškovcu. Sljedećeg dana, 19. siječnja, možete otići na 27. Vincekov pohod u organizacija PD-a Bundek. Start je
kod Termi Sveti Martin između 8 i 9 sati, a završetak u Murskom Središću. U nedjelju, 19. siječnja, održava se i Vincekovo na Vencu u organizaciji HKUU-a Sveti Martin. Start je u 14 sati u centru Svetog Martina na Muri. (sh)
žnje čamcem koja traje oko 30 minuta, cijena ulaznice uključuje i posjet muzeju iznad špilje koji daje uvid u geološku povijest i prirodne značajke ovog jedinstvenog područja. Ako ne patite od klaustrofobije, ovaj mađarski dragulj morate posjetiti. I nije to sve. Idilično je i sam centar Tapolce. Jezerce Malom-tó privlači pažnju, a posebno su zanimljivi koi šarani koji plivaju u njemu.
Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
Damir Cafuk, Anton Kojter i Mladen Dobranić - s nestrpljenjem očekuju ovogodišnje Vincekovo
Josip Mikec za prošlo je Vincekovo vješao kobasice na lozu, a ona simbolizira obilje i želju za plodnom godinom
OBNOVA teniskih terena
Tenisači dobivaju
bržu podlogu
Zajednica sportskih udruga Grada Preloga raspisala je početkom godine Javni natječaj za �inanciranje javnih potreba u sportu Grada Preloga u 2025. godini. No, osim ovog �inanciranja preko Zajednice, velika su ulaganja i u sportsku infrastrukturu. Tako će sve sportaše razveseliti lijepa vijest koja je stigla u Upravu Grada Preloga.
Grad Prelog je kroz Javni poziv Ministarstva turizma i sporta prijavio projekt Hard Court ukupne vrijednosti 123,963.61 eura. On uključuje obnovu postojećeg teniskog terena, podizanje teniskog zida, sustav odvodnje oborinskih
voda te sustav navodnjavanja terena, a u skladu je s horizontalnim ciljevima Europske unije. Provedba projekta olakšat će treninge u teniskoj školi koju polazi veći broj djece, a natjecatelji će moći vježbati na brzoj podlozi što bi trebalo dovesti do boljih rezultata. Teniski klub Prelog ističe se velikim brojem dama koje sudjeluju u aktivnostima i natjecanjima. U petak, 10. siječnja 2025. godine, Ministarstvo turizma i sporta, odnosno Uprava za sport, obavijestila je Grad Prelog da nakon provedenog postupka vrednovanja Gradu Prelogu planira dodijeliti sredstva u iznosu od 99.170,00 eura. (vv)
NOĆ
MUZEJA u Knjižnici
Noć u znaku stripa
Preloška knjižnica sa svojim se programom i ove godine uključuje u tradicionalnu Noć muzeja. Istina, program će trajati nešto kraće i to od 18 do 21 sat. Tema pak je posvećena stripu. Shodno tome, organizira se
Izložba posvećena 10. obljetnici Udruge Stripoblačak, bit će tu niz društvenih igara i strip bojanki za djecu, pa foto kutak kao i tematska izložba stripova iz fonda knjižnice. (vv)
FESTIVAL malog nogometa
Prijavljeno je rekordnih
113 ekipa
I ove godine Nogometni klub Mladost Komet, bit će domaćin Festivala malog nogometa i to u subotu i nedjelju, 25. i 26. siječnja. Radi se o malonogometnom turniru mlađih dobnih kategorija, u uzrastima U6 (2018. godište i mlađi), U7 (2017. godište i mlađi), U8 (2016. godište i mlađi), U11 (2014. godište) i mlađi, U13 (2012. godište i mlađi) i U15 (2010. godište i mlađi).
Turnir će se igrati na trima nogometnim terenima, u dvoranama Osnovne škole Prelog i tamošnjeg Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport. Trenutačno je prijavljeno 113 ekipa
te je tim brojem ovo jedan od najvećih turnira u ovom kraju Hrvatske. Prijavljene su ekipe iz susjedne Slovenije te iz Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Organizatori očekuju dva dana sjajnog nogometa i preko tisuću malih nogometaša u Prelogu. Uz mali nogomet, domaćin Nogometni klub Mladost Komet priprema i bogatu tombolu. Stoga, dođite u Prelog u subotu i nedjelju, 25. i 26. siječnja, i uživajte u dobrom društvu i dobrom nogometu. (vv)
Borove iglice vole
rododendroni, borovnice i koze
Crnogorica je vrijedan materijal za kompost jer povećava njegovu kiselost, odnosno smanjuje njegovu lužnatost. Naime, kompost je u pravilu blago lužnat
Piše: Vlasta Vugrinec
Do pred koji dan ili tjedan, cijele su se obitelji okupljale oko božićnog drvca koje su s puno ljubavi i pažnje okitili. Za većinu njih, božićno-novogodišnji blagdani su prošli odmah nakon blagdana Tri kralja. No, dio Međimuraca još se drži stare tradicije te okićeni bor drže sve do blagdana Svijećnice kojim se obilježava dolazak Josipa i Marije s malim Isusom u jeruzalemski hram na obredno prikazivanje Bogu.
Bilo kako bilo, naša komunalna poduzeća ovih su dana punom parom prikupljala drvca i odvozila su – kamo koji. Kako je crnogorica vrijedna komponenta za kompost, velika većina drvca završit će tamo i vratit će se ponovno u parkove, obiteljske gredice ili pak tegle kao zemlja za sadnju i presadnju cvijeća ili povrća.
Sve se može doma iskoristiti
Najlakše je drvce izbaciti kroz prozor i čekati da ga komunalci pokupe. Međutim, ako ga je čovjek već platio, postavlja se pitanje zašto ga ne bi iskoristio do kraja. U tome ima mnogobrojne mogućnosti i samo je pitanje koje će odabrati.
Među najjednostavnijim načinima je spaliti ga u peći ili kaminu i uživati u mirisu crnogorice. Sasvim suprotno od toga je usitniti je za
kompost i čekati proljeće pa onda s njim pod bilje koje voli kiselkasto tlo. Naime, poznato je da crnogorica zakiseljuje tlo. Usitnjenom crnogoricom, upravo zbog kiselosti mogu se zagrnuti voćke poput borovnice, ribizla i sličnih vrsta koje vole borove iglice. Borove iglice vole i naši najpoznatiji grmovi poput rododendrona, japanske dunje, hortenzije, božikovine (Chaenomeles japonica), hortenzija (Hydrangea), božikovina. Zemlja oko tih grmova može se zastrti i usitnjenom crnogoricom, tzv. malčem koji se s vremenom također pretvori u kompost.
Grane bora mogu završiti i kao pokrivač bilja u vrtu koje će ih štiti od zime. S druge strane te iste grane mogu poslužiti i kao obrana od blata. Dovoljno ih je pobacati po stazi, stazici ili gdje dvoru s kokošima gdje nema trave kako bi se spriječilo gackanje po mokroj i ljepljivoj zemlji.
A kad smo već kod životinja, borove grane prava su poslastice za proždrljive koze koje ih naprosto obožavaju brstiti.
Amaterska umjetnička djela Drvce ne mora nužno završiti kao potrošna roba u vrtu, dvorištu ili za životinje. Uz malo mašte, može se pretvoriti u prava mala remek-djela kućne izrade. Naročito sada, kad su još večeri duge pa se mnogi rado posvećuju svojim hobijima.
Najlakše je deblo narezati na kolutove koji će potom poslužiti kao podmetači za čaše i šalice. Kolutovi različitih debljina mogu završiti i kao zidni ukras koji se često može vidjeti. Kolutove nije problem ni oslikati popularnom dekupaž tehnikom ili pak naravno akrilnim bojama. Narezano deblo može poslužiti i kao dio ograde za cvijeće, može se izdubiti i u rupu zasaditi primjerice čuvarkuću i slično.
Kako je crnogorica vrijedna komponenta za kompost, velika većina će ih završit tamo i vratit će se ponovno u parkove, obiteljske gredice ili pak tegle kao plodna zemlja za sadnju i presadnju
Drugim riječima, samo je nebo granica i sve ovisi o sklonosti i vještini pojedinca. Nažalost, ostao je i dalje manji dio “zločestih” koji drvca odlažu u obližnji jarak, šumarak, daleko od svojih očiju i obiteljskog praga.
Poljoprivrednici su počeli masovno upotrebljavati kompost
Poznato je kako su naša međimurska polja uslijed intenzivne proizvodnje i
masovne upotrebe umjetnog gnojiva te herbicida postala iznimno iscrpljena i osiromašena humusom, tj. organskom tvari. Stoga, naša komunalna poduzeća masovno proizvode kompost u svojim kompostanama, kako od božićnih drvaca tako i od biootpada.
Božićna drvca su im vrijedna sirovina jer povećavaju kiselost komposta, odnosno smanjuje njegovu lužnatost. Naime, kompost je u pravilu blago lužnat. Osim toga, u biootpadu se tijekom zime zna naći i podosta pepela koji je, kako je poznato, također lužnat. Pepeo nastao sagorijevanjem drva isto je vrijedna sirovina za poboljšanje tla. Dodavanjem crnogorice tako se ustvari drži stalna kvaliteta komposta koji ne smije ići previše ni u lužnati ni u kiseli medij. Nakon 90 dana usitnjeni materijal se promiješa, prosije pa kompost, prije nego što krene na polja, odnosno tržište, prolazi ispitivanje i to Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša. Preradom biootpada u Prelogu proizvode dvije vrste komposta i to za konvencionalnu i ekološku poljoprivredu dok se u MURS-EKOM-ovoj kompostani proizvodi samo jedna vrsta i to uglavnom za potrebe tamošnjih poljoprivrednika. Naime, 90 % količine komposta završava na poljoprivrednim površinama.
KAKO ISKORISTITI božićna drvca
Željko Hozjan kraj hrpe humusa na kompostani u Totovcu
Najbolja ženska ekipa Žiškovec 1 KUP NATJECANJE u brzom spajanju usisnog voda
Ženska ekipa Žiškovec 1 drugi put osvaja prelazni pehar
KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena
Piše i foto: Mario Golenko
KOTORIBA
Lakše do knjižnice u
DONJA DUBRAVA Tko želi upravljati sportskim prostorima?
potkrovlju
Ove godine nastavlja se adaptacija Knjižnice i čitaonice općine Kotoriba. Po provedenom postupku javne nabave, ravnatelj Mario Friščić sklopio je ugovor s izvođačem radova N. B. USLUGE j.d.o.o. iz Sokolovca u ukupnom iznosu od 64.902,50 eura s PDV-om.
SVETA MARIJA
Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu. Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-
Radovi će obuhvaćati dogradnju i adaptaciju stubišta Knjižnice i čitaonice Kotoriba kako bi se svim korisnicima omogućio pristup novim i već adaptiranim prostorima u potkrovlju. (vv)
dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adresi Krbulja 19. Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme. (vv)
Više subvencije mladima
KOTORIBA
DVD Žiškovec u dvorani društvenog doma u svom mjestu organizirao je kup natjecanje u brzom spajanju usisnog voda, a koje se održalo 11. siječnj u poslijepodnevnim satima.
Izvode se dvije vježbe, a računa se vrijeme bolje izvedene vježbe.
Inspektori naložili dodatnu
zaštitu na utapalištu pasa
Piše: Vlasta Vugrinec
- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake.
Natjecanje se provodilo u kategorijama Muški A, Muški B, Žene A, Žene B, Mladež muški. Ekipa je u sastavu od šest članova: Z, S, V1, V2, C1, C2. Natjecatelji su bili obavezni nastupiti u kompletnoj opremi za natjecanje: radna odora, radne cipele, kaciga, radni opasač bez karabina i natjecateljskim oznakama
za vježbu s VMŠ. Vježba se izvodi po pravilniku HVZ-a i važećim nadopunama te pravilniku CTIF-a. Vrijeme izvođenja vježbe mjeri se računalom, koje reproducira zapovijed i automatski pokreće štopericu staze koju zaustavlja strojar pritiskom na tipku iza “A” stabilne spojnice ugrađene na maketi, nakon “GOTOVO”.
Nastupila je ukupno 31 ekipa od kojih po kategorijama: Žene A, 8 ekipa, Muški A, 14 ekipa, Žene B, 4 ekipe i Muški B, 4 ekipe te Mladež muški 1 ekipa. Ukupno oko 250 natjecatelja.
Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama
kli odgovorni u društvu AAT Geothermae, inspekcija nije našla nikakve nepravilnosti. - Ovim putem društvo
Zatim se počinje odbrojavati 10 s vremena za postrojavanje na rubu tepiha (ispred makete u smjeru navale) u jednovrstan stroj tako da je Z skroz desno pa ga slijede S, V1, V2, C1, C2 licem okrenuti prema potoku.
taj prostor, o kojima je ranije izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva. Drugim riječima, na
Po kategorijama pobjede su bile: u kategoriji ekipa Žene A treće mjesto je osvojila Žiškovec 2, na drugo mjesto je zasjela ekipa Pustakovec Buzovec Putjane, a prvo mjesto je uvjerljivo osvojila ekipa Žiškovec 1.
U Kategoriji Muški A treće mjesto osvojila je ekipa Cubi-
nec, drugo mjesto osvojila je ekipa Leskovec, a najbolja u svojoj kategoriji je bila ekipa Palinovec. U kategoriji Žene B pobjede su bile: treće mjesto ekipa Strahoninec, do drugog mjesta je došla ekipa Turčišće, a prvo mjesto je osvojila ekipa Nedelišće.
- Neizmjerno sam sretna i zadovoljna što je saborska zastupnica Marijana Petir prihvatila moju inicijativu za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja svih mladih u selima te podnijela amandman koji je i prihvaćen, pohvalila se Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija. Stoga bi ove godine subvencije mladima u Općini Sveta Marija trebale biti veće.
POSLA nikad dosta Ženina
je ipak
Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.
zadnja
Nisu uočene nepravilnosti
Uputili smo pisani upit rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam re-
Vrijedne članice Udruge uzgajivača malih životinja iz Nedelišća i kad se zavjesa spustila na iznimno uspješnu izložbu, imale su pune ruke posla. Bez pardona uzele su partviše i mele na sve strane. Kako su posljednje izašle iz dvorane, nek se zna da je ženino ipak zadnje.
životinjama koje su ulazile u
MEĐIMURSKA POSLA
MEĐIMURSKA POSLA
Aktualna dnevno-politička žabokrečina
Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici
UBnašem Međimurju ili se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”. Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj
aci kost i neka se narod zabavlja! Tako trenutačno izgleda situacija u našoj zemlji koja se zabavlja, premda je otužno i sramotno oko novih predsjedničkih izbora na relaciji Andrej Plenković – Zoran Milanović.
Nije da nekoga branim jer obojica izgledaju kao “dva ovna na brvnu” i nijedan nikako da popusti. Od tog svog velikog ega, nijedan da se sjeti one stare, mudre izreke kako pa-
privući će naravno veliki interes Međimuraca. S obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković. Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se
metniji popušta. Ako već Milanović nije čestitao HDZ-u, onda se Plenković ne mora spustiti na njegov nivo, već se uzdići i pokazati kao pravi lider, kakvim se barem predstavlja. A predstavlja, to uopće nije upitno. Čak je i svojem članstvu naredio da ne smiju čestitati novom-starom predsjedniku niti pak se pojaviti na njegovoj inauguraciji. I sve to govori predsjednik stranke kojoj u nazivu stoji – demokratska.
U kategoriji Muški B najbolji su bili, treće mjesto ekipa Žiškovec, drugo mjesto je osvojila ekipa Palinovec, a prvo mjesto osvojila je ekipa Miklavec. U kategoriji Mladež muško jedina ekipa je bila Odranski Obrež. Ukupni pobjednici i osvajači prijelaznog pehara su muški ekipa Palinovec a kod žena ekipa Žiškovec 1.
svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi. - Istovremeno želimo naglasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama
Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ
Očekujemo, kaže, natječaj Ministarstva poljoprivrede na koji će se moći javljati općine koje daju subvencije mladima za kupnju/rekonstrukciju nekretnina s uvjerenjem da nas neće iznevjeriti, odnosno da ćemo zadovoljiti uvjete natječaja i mladima moći osigurati veću �inancijsku potporu za rečenu namjenu. (vv)
DONJI KRALJEVEC
Kako sijati po
Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge.
Mjesečevom kalendaru!?
i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja. Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno
Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih
DONJI VIDOVEC
Mnogi se vrtlari u uzgoju biljaka oslanjaju na biodinamičku metodu koja prati kretanje mjeseca. Vjeruju naime, da je upravo mjesec taj koji utječe na rast njihovih usjeva. Metodu je na temelju proračuna usavršila Maria Thun i ona je postala dio Sjetvenog kalendara.
Sjetveni kalendar izlazi svake godine pa je tako izašao i za ovu 2025. godinu. Kao i do sada inspiriran je naukom dr. Rudolfa Steinera!
Dakle, to je samo �igura, zavaravanje protivnika jer članstvo očito nema pravo na svoje mišljenje, već predsjednik misli umjesto svih njih. Drugim riječima, kako u Međimurju muževi idu doma k ženi po svoje mišljenje, tako HDZ-ovci idu do svog predsjednika ili barem čovjeka bliskog njemu. Nažalost, to više nije komedija, već žalosna slika naše svakodnevice. Naime, narod se glođe oko toga tko je u pravu,
sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu.
Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a
odnosno u krivu i propušta zloglasna poskupljenja svega, od struje pa na dalje. Sve već viđeno i dobro prožvakano. Najgore od svega je činjenica da smo svi mi, da ne kažem taoci, dvaju ega. Jer, ipak su bili izbori i rezultat/i su takvi kakvi jesu, sviđalo se to kome ili ne. I jedan i drugi su visokoobrazovani ljudi, s dosta kilometraže u nogama i prije svega, trebali bi poštivati volju svojih birača. Ne okrivlja-
imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina. Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-
Ovaj praktični kalendar pruža korisne savjete o povoljnim danima za sjetvu, presađivanje, njegu i spremanje biljaka, kao i rad s pčelama. Pogodan je za početnike i iskusne poljoprivrednike koji žele uzgajati hranu u skladu s prirodnim procesima.
Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto
vati birače što nisu prepoznali nečiji program, već onoga koji taj program nije ili nije znao predočiti i približiti ljudima na čije glasove se računa. Pitam se samo kakvu to poruku premijer svojim nedolaskom na inauguraciju šalje mladima? Briga me za ostatak Europe i svijeta. Više me brinu naši mladi kojima je muka od takve politike i samo traže gdje će zbrisati i nikad se ne vratiti.
ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.
Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!
ljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih
Stari papir za nove igračke
Primjerci se mogu naručiti putem e-maila ili pak službene Facebook stranice: Centar dr. Rudolf Steiner (privatna poruka).
Sam priručnik stoji 11 eura dok pak su troškovi dostave i otkupnine 5 eura. Plaćanje pouzećem poštaru na kućnom pragu. (vv)
u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn. Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca. (vv)
Piše: Vlasta Vugrinec
ovom se prilikom ispričavaju
Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama
kazati dobru volju.
KONTROLA PLODNOSTI TLA u Gradu Čakovcu
Ak se ne baci vapno, kuruza neće rasti
Na 58 % analiziranih površina pH pokazuje jako kiselu i kiselu reakciju tla te bi trebalo provesti agrotehničku mjeru kalcizacije, ali uz obaveznu analizu tla i pridržavanja preporučenih doza kalcizacijskih sredstava! Zaključak je to projekta Kontrole plodnosti tla na području Grada Čakovca. Kod niskog pH tla usvajanje elemenata prisutnih u tlu se smanjuje i samo je trećina hraniva unesenih u tlo biljci zaista dostupna.
Kod kiselih tla biljkama su dostupni elementi poput aluminija, željeza, mangana, ali elementi poput fosfora, kalija, kalcija, magnezija, dušika, bora i molibdena korijenov sustav jako teško usvaja. Osim problema usvajanja hraniva, kod ekstremno niskog pH otežan je razvoj korijena biljke.
58 % tla je kiselo
Na području Grada Čakovca prikupljeno je i obrađeno ukupno 80 prosječnih uzoraka tla od 13 poljoprivrednih proizvođača. Riječ je o 120,79 ha na 80 proizvodnih parcela. Prilikom uzimanja uzoraka tla, uz jedan prosječan uzorak tla, prikupljeno je 19 različitih podataka o agrotehnici, gnojidbi, zaštiti bilja, tipu proizvodnje itd., koji služe za precizniji izračun preporuke gnojidbe, a mogu se koristiti i kao statistički podaci o stanju u primarnoj biljnoj proizvodnji te stanju poljoprivrednih gospodarstava.
Ulaznim parametrima pridodane su i kemijske analize tla te je nakon interpretacije rezultata dobiveno 60 različitih podataka po slogu, odnosno jednom uzorku tla o stanju plodnosti tla i gnojidbi.
Ono što se ujedno dobiva ovim projektom, osim osnovne je i dodana vrijednost, smanjenje zagađenja voda i tla uzrokovanih intenzivnom poljoprivrednom
proizvodnjom, ali i povećana konkurentnost proizvođača hrane.
Kroz statističku obradu podataka odnosno agroekoloških parametara tla (kiselost tla, humus, pristupačna hranjiva (fosfor i kalij), kationski izmjenjivački kapacitet tla i mehanička (�izikalna) svojstva tla, došlo se do rezultata i zaključaka kako je na 58 % analiziranih površina pH tla jako kisela i kisela reakcija tla te bi trebalo provesti agrotehničku mjeru kalcizacije, ali uz obaveznu analizu tla i pridržavanja preporučenih doza kalcizacijskih sredstava!
Poprilično dobar postotak humusa
Važan parametar dobre plodnosti tla je i postotak humusa, gornjeg sloja zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari.
Kontrola je pokazala da je postotak humusa 2,59 % što svrstava tla na području Grada Čakovca u umjereno humozno tlo.
Kako ne bi došlo do daljnjeg smanjenja plodnosti tla i kako bi se popravila plodnost tla, potrebno je provoditi agrotehnički mjeru sideracije ili zelene gnojidbe te, ako postoji mogućnost, koristiti stajski gnoj. Potrebno je obavezno zaoravanje žetvenih ostataka, kao i prilagodba obrade tla (konzervacijska obrada, no-till itd.) kako bi se smanjili godišnji gubici organske tvari iz tla. Potrebe za dušikom utvrđene ovim projektom ne predstavljaju potencijalno zagađenje voda nitratima niti predstavljaju ograničenje glede prinosa. Potrebe za gnojidbom fosforom i kalijem, variraju od maksimalnih doza pa sve do toga da uopće nema potreba za unošenjem u tlo gnojiva, što na kraju svega dolazi do maksimiziranja prinosa, porasta prihoda i popravaka razina opskrbljenosti hranjivima. (vv)
- Tržište je dosta zasićeno i teško je postići dobru cijenu, ističe te dodaje kako se ona kreće od 200 eura za mladog goluba pa čak do nekoliko tisuća eura za šampiona, što je ipak rijetkost
Piše: Vlasta Vugrinec
Ovogodišnja Međunarodna izložba malih životinja u Nedelišću s pravom se može reći da je bila događaj godine. Da je tome tako potvrđuju i brojke o broju izlagača i izložbenim primjercima te broju posjetitelja.
Naime, oko 150 ljubitelja malih životinja iz Slovenije, Mađarske i cijele Hrvatske izložilo je oko 1500 primjeraka peradi, ptica i zečeva. S druge strane, u subotu je u dvoranu Mesapa došlo oko 400 obitelji s malom djecom kako bi se divili ljepoti izložaka.
Specijalka
međimurske kokoši i goluba kinga
Po običaju, dio izložbe bile su i dvije tzv. specijalke i to Specijalna izložba međimurske kokoši i Specijalna izložba golubova kinga.
Ustvari, međimurska kokoš uvijek je u žiži svake ovakve izložbe.
- Riječ je o našoj autohtonoj kokoši i ovo je način da ju populariziramo. Pasmina je priznata i u okviru Hrvatskog saveza, rekao je Ivan Škvorc, predsjednik Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće koja je bila glavni organizator Izložbe.
Drugim riječima, međimurska kokoš zaštićena je
Alojzije Zvonar, “otac” međimurske kokoši, ponovno je uzgojio šampionski primjerak
takva kakva je i više joj nitko ne može mijenjati karakteristike, odnosno “dorađivati” je.
S druge strane, nakon nekoliko godina u kojima su gušani bili u prvom planu, sada su na red došli i robusni kingovi. Ustvari, već lani je sve bilo dogovoreno s Klubom uzgajivača tih golubova.
U našoj zemlji već 35 godina djeluje i King klub kojeg je osnovao Josip Šimunović iz Donjeg Miholjca, sudac i instruktor za teške pasmine golubova. On je u Nedelišće stigao s 30 primjeraka svojih kingova pa nije mogao suditi već su golubove ocjenjivali suci iz Mađarske.
Prema njegovim riječima, king je prije 130 godina nastao u Americi.
- Stvoren je kao privredni golub teške pasmine koji se na farmama uzgajao za meso, objasnio je Šimunović.
Rasni golubovi stoje i do nekoliko tisuća eura
Impresivni primjerci tuluške guske
Posjetitelji su, između ostaloga, mogli vidjeti i impresivne primjerke tuluške guske. Riječ je o guski čiji mužjak može težiti i 15 kilograma. Istina, nema je baš previše u Međimurju jer ipak smo mi pobornici držanja dravske ili pak obične domaće guske.
S druge strane, ljubitelji životinja drže i labudaste, holmogorske guske i još kojekakve druge rijetke pasmine. U našoj zemlji najčešće se koristi za križanje s domaćom guskom jer daje kvalitetne križance za poluintenzivan način proizvodnje.
Kako pak oduševljava i svojom �igurom, s vremenom su ga uzgajivači počeli više držati kao ukrasnog, a manje kao goluba za jelo.
- Njegova ljepota je u obliku tijela i ponosnom stavu, dodaje. Bitna je i njegova težina, odnosno mora težiti oko jednog kilograma.
Ta posebna ljepota i stav, naravno kao i kod svake druge pasmine, ima i svoju cijenu. Iako Šimunović kaže da ona ovisi o dogovoru.
- Tržište je dosta zasićeno i teško je postići dobru cijenu, ističe te dodaje kako se ona kreće od 200 eura za mladog goluba pa čak do nekoliko tisuća eura za šampiona, što je ipak rijetkost.
Takvi primjerci najčešće se kupuju za daljnji rasplod ili uvođenje svježe krvi u jato. Jedan par golubova obično godišnje othrani od 6 do 8 potomaka. Međutim, to ne znači
da su svi kvalitetni, najčešće to bude tek jedan ili dva. Dobro znani šampionski uzgajivači
Kako je na Izložbi bilo jako puno pasmina koje su ocjenjivali licencirani suci, bilo je i puno nagrađenih uzgajivača. U nemogućnosti da ih sve poimence nabrojimo, izdvojili smo pobjednike Specijalki. Tako je najbolju i najljepšu međimursku kokoš, odnosno šampionku, imao Alojzije Zvonar, inače “otac” te naše autohtone pasmine. Iza njega se plasirao Vladimir Grošanić dok pak je treće mjesto zauzeo Ivan Škvorc. Treba napomenuti kako su sva trojca nagrađena za kokoš u jarebičastoj boji. U kategoriji golubova, šampionskom titulom okitio se king Josipa Šimunovića, drugi je bio golub našeg Međimurca Julia Toplaka, a treći Dragutina Baumana.
Josip Šimunović sa svojim golubom kingom
Mužjak može teži� i do 15 kilograma
48. MEĐUNARODNA izložba malih životinja u Nedelišću
Dobro staro vapno još uvijek možemo naći na čakovečkom sajmu
Zbog svoje veličine brame uvijek privlače pažnju
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Potražnja za izvorima vitamina C
Stisla je zima ove srijede i čakovečki sajam i plac. To znači da je na placu bilo nekih 5 ili 6 prodavača, uglavnom s medom, kiselim zeljem te nešto povrća i voća. Istina, ne može se reći da su kupci pohrlili po namirnice. Tek tu i tamo je netko navratio, kupio koju �lašicu meda, koju kilu citrusa dok je nešto bolje išlo kiselo zelje.
Slično je bilo i na sajmu s time da je tamo ipak bila nešto veća vreva, no daleko manja od one ljetne. Na ponudu se nitko nije mogao požaliti dok su se trgovci i poljoprivredni proizvođači više žalili na potražnju.
Klupe su inače stenjale pod težinom domaćih jabuka, u izobilju je bilo i krumpira, repe, zelja, kelja, cikle, graha i naravno raznog drugog voća. Prije svega mandarina, naranči, smokvi, suhih šljiva
CIJENE PLAC
Kiselo zelje (kg): 3,2 €
Blitva (hrpica): 1 €
Matovilac (hrpica): 1,5 €
Turska tikva (kg): 4 €
Grah (kg): 7 €
Mrkva (kg): 1,3 €
Kelj (kg): 3 €
Rotkvice (pušlek): 1 €
Med (flašica): 10 €
Orasi (kg): 14 €
Maćuhice (kom.): €
Jaglaci: 1,5 €
do oraha i lješnjaka. Nije izostala ni ponuda suhomesnatih proizvoda kao ni tekstila. Zanimljivo je bilo prošetati i kroz dio s drvenarijom te kroz tzv. ropotarnicu gdje se doista moglo naći sve, od igle do broda. Ove srijede na sajmu su se mogli kupiti i zečevi te hrana
CIJENE SAJAM
Batat (kg): 2 €
Krumpir (kg): 1,2 €
Repa (kg): 2 €
Salata (kg): 2,5 €
Cikla (kg): 1 €
Mrkva (kg): 1,5 €
Kelj (kom): 1 €
Šampinjoni (kg): 4 €
Mandarine (kg): 1,99 €
Orasi (kg): 9 €
Kukuruz (25 kg): 7 €
Jabuke (kg): 1 €
za domaće životinje. Kukuruz, ječam, tritikal, zelje i mrkva za zečeve, pa sijeno i slama, dakle sve potrebno i to u različitim pakiranjima. Nudile su se manje vreće od 25 pa do onih od 50 kilograma s time da je manje pakiranje bilo i skuplje. (vv)
Tetanus u konja
Piše: mr. Branimir Novak, dr.vet. med.
Tetanus je akutna zarazna bolest raznih životinjskih vrsta (pretežno konja) i čovjeka, koja se očituje pojačanom re�lektornom nadražljivošću motornih živčanih centara i trajnim grčem voljnih mišića. Uzročnik tetanusa je egzotoksin kojeg producira anaerobna bakterija Clostridium tetani. Od tetanusa najčešće obolijevaju konji, koji su zbog svoje primjene (jahanje, vožnja) izloženi dubokim kopitnim ranama (npr. nagaz na čavao). Kod krava je prisutan poseban oblik tetanusa nakon poroda (puerperalni tetanus). Ovce, psi i mačke rjeđe obolijevaju od tetanusa, a svinje razmjerno čestoosobito nakon nestručnih kastracija. Cl. tetani mora imati anaerobne prilike za umnažanje, a to se ostvaruje ili kod rana gdje je došlo do gnječenja i umrtvljenja tkiva ili kod dubokih rana u koje su ušle osim Cl. tetani i neke anaerobne bakterije. Cl. tetani obično ostaje na ulaznom mjestu u organizam gdje se razmnožava, a egzotoksini prodiru perineuralno u središnji živčani sustav. Cl. tetani stvara dva toksina; tetanospasmin, koji djeluje na živčano tkivo i tetanolysin koji razara eritrocite Simptomi u konja: Prvo počinje lokalni spazam, pa grč žvačnih mišića (masetera). Životinja oprezno žvače, polagano guta, ukočeno hoda, treća vjeđa prolabira, uške su ukočene i uspravljene, rep
je podignut i ukočen, vrat ispružen. Tetanus rijetko počinje na nozi ili repu. Zbog trajne napetosti (grča) mišića, koja postaje sve jača, javljaju se druge smetnje; životinja ne može jesti ni piti, ne defecira niti urinira, peristaltika crijeva je stišana. Re�leksi su pojačani, životinja je jako nadražljiva, znoji se. Disanje je učestalo i površno, kasnije nastupa dahtanje, javlja se hiperemija i edem pluća. Temperatura je pred uginuće iznad 42 stupnjeva, a i nakon smrti neko vrijeme raste.
Diferencijalno dijagnostički treba isključiti bjesnoću, meningitis, poliartritis i enzootsku mioglobinuriju konja. Terapija tetanusa je složena i uključuje - obradu
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE
ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
rane (ulazno mjesto uzročnika - potrebno je kirurški obraditi vodeći računa da je tu žarište i mjesto umnažanja uzročnika), etiološka terapija (tetanus antitoksin serum 250 do 500 tisuća internacionalnih jedinica, antibiotici), sedativna terapija (acepromazin, combelen), njega i prehrana pacijenta (hranjenje konja na sondu, smještaj u zamračenu štalu. Drži se da je ishod tetanusa to nepovoljniji što je inkubacija kraća. Preventivnu vakcinaciju potrebno je provoditi jednom, a kod sportskih konja dva puta godišnje. Ždrebad se prvi puta vakcinira u dobi od 3 do 4 mjeseca, a revakcinira u dobi od 4 do 5 mjeseci starosti.
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Jasmina Groman Moharić iz Novog Sela Rok na placu je najviše prodavala kiselo zelje
U ovo gripozno vrijeme na sajmu su najbolje išle mandarine
Umjesto cvijeća na prozorskim daskama – uzgajajte chillije
Znate li da su chilli papričice idealne biljke za uzgoj na osunčanim prozorskim daskama, te da tako možete imati istovremeno i prekrasni ukras, i hranu na dohvat ruke?
Kao dijete odrasla sam u obitelji gdje se nikad nisu niti uzgajali niti konzumirali chilliji, pa tako niti ja nisam imala tu naviku. Štoviše, onda sam i ja izbjegavala chillije i čudila se ljudima zašto "to" jedu. A to su zapravo bile predrasude i u konačnici ograničenja koja si sama namećemo. Srećom, imala sam prilike na druženjima članstva udruge probati razne zanimljive recepte koji uključuju razne chilije.... i zaljubila sam se u njih. Danas ih jednostavno obožavam. Zanimljivo mi je da sam uvijek obožavala vruću hranu i napitke, a bojala se chillija - dok nisam shvatila da nema velike razlike u tome i da s razlogom moje tijelo traži nešto "vruće" – i vruću i ljutu
hranu. Eto, slušajte što vam tijelo govori.
Kako na vrtu nije preporučeno saditi chilli i slatku papriku u blizini da pčelice ne iskrižaju slatke i chilli paprike, počela sam ih uzgajati u teglama na prozorskim daskama.... i mic po mic, sve više chillija, mini rajčica i patlidžana, i sve manje cvijeća na prozorskim daskama...
Tijekom sezone prozorske daske izgledaju jako dekorativno uz mini rajčice i chillije raznih boja i oblika a na jesen spremam ih u zimnicu - ajvar, pindžur.... gdje jelu daju odličan okus. Usitnim ih u ručnoj sjeckalici, spremim u male paketiće pa u ledenicu, pa dodajem u razna jela prilikom pripreme.
Zato ako još niste probali - dajte chillijima prilike da prošire vaš svijet. Nisu svi jednako ljuti - pa probajte onda s blažim sortama, poput tabasca, jalapena, biskupske kapice i dozirajte polako.....
BROKULA – kraljica zime
www.mnovine.hr
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
dajte im priliku da vam se svide. Chilliji imaju i mnogobrojne pogodnosti za zdravlje. Ja danas bez problema sve čistim golim rukama i ne muči me ljutina na rukama.... doduše malo je zabavno dok si protljam oči s takvim rukama.
Da bi vas potaknula na uzgoj chilija, veliki mix sjemenja chilli papričica uz patlidžane, paprika, peruanske jagode i tiomatillo je u posebnom kompletu "Krećemo u sjetvu" koji možete odabrati uz kupovinu Kalendara iz Biovrta za 2025. Zato jer ih i sijemo krajem siječnja. Tako možete doći do zanimljive mješavine kolekcije sjemenja chillija iz Biovrta - uz naravno mnoštvo drugog povrća koje je u tom kompletu. Kalendar možete naručiti na www.biovrt.com
Kremasta zelena juha idealna je za zimu
Iako se za brokulu zna više od 2000 godina, ona je u našim krajevima još uvijek relativno mlada biljka kupusnjača. Međimurci je ili vole ili ne, sredine nema. Riječ je o povrću koje je dostupno cijele godine s time da je u ovo zimsko vrijeme ipak najpopularnije.
Prije svega jer je odličan odličan izvor vitamina C koji je topljiv u vodi i djeluje kao snažni antioksidans. Ujedno je dobar izvor folata, vitamina A, pantotenske kiseline te vitamina B6.
Relativno brzo i jednostavno se priprema s time
Brokula je vrijedan izvor vitamina C
da ju je najbolje kuhati na pari kako bi se očuvala sva njena nutritivna vrijednost. Uz to što se priprema kao
prilog ili na salatu, u ovo vrijeme posebno grije gusta juha od nje. (vv)
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4
TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE
UČINKOVITA POTROŠNJA
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
Slavko Kvaternik
oslobodio Međimurje
u roku od 7 sati
Kako je pokušaj oslobođenja u studenom 1918. neslavno propao, u Varaždinu se pod zapovjedništvom Slavka Kvaternika polako skupljala hrvatska vojska. Jezgru oslobodilačke vojske činila su dva karlovačka bataljuna. Osim toga, iz Karlovca su u borbu pošli i pitomci kadetske škole i hrvatski sveučilištarci. Osim Karlovca, i u drugim gradovima organizirala se vojska za oslobađanje Međimurja. U Zagrebu je organizirana “Dobrovoljačka sokolska legija” koju su činili hrvatski mornari bivše austro-ugarske ratne mornarice. U Varaždinu su reorganizirane i pojačane snage koje su izvršile neuspjeli napad 13. i 14. studenog. Satnik Stjepan Sertić pojačao je svoj domobranski bataljun i pretvorio ga u “Varaždinski bataljun”. “Međimurska satnija” pod zapovjedništvom natporučnika Franje Glogovca pojačavana je tijekom mjeseca studenog i prosinca dobrovoljcima koji su pobjegli iz Međimurja.
Osim toga, u Varaždinu je stvorena i konjica. Od vojnika bivše 10. husarske domobranske pukovnije sastavljena su dva konjička eskadrona pod zapovjedništvom majora Mihajla Georgijevića i satnika Matije Čanića. Major Ivo Henneberg doveo je u pomoć “Sisački bataljun”. Na vrijeme za sudjelovanje u akciji stigao je i satnik Radoslav Rački koji je u Novoj Gradiški sastavio “Novogradiški bataljun” jačine 750 vojnika i 20. prosinca
krenuo u borbu za oslobođenje Međimurja. Potpukovnik Kvaternik je odredio da akcija za oslobađanje Međimurja počne 24. prosinca 1918. godine u 6 sati. Satnik Sertić je s 8 strojnica i pola Varaždinskog bataljuna do 13 sati zauzeo željeznički most preko Mure te skele kod Kotoribe. Time je cijelo Međimurje bilo oslobođeno mađarske vlasti, i to u roku od sedam sati. Kvaternik se 26. prosinca vratio u Zagreb, a svu civilnu i vojnu vlast predao je potpukovniku Dragutinu Perku, prvom guverneru oslobođenog Međimurja. Ubrzo je ponovno uspostavljen normalan život. 27. prosinca dr. Ivan Novak je s članovima Narodnog vijeća za Međimurje održao sastanak s povjerenicima međimurskih naselja.
To je ukratko tijek oslobođenja Međimurja od Mađarske okupacije 1918. godine spomenut da se postave neka pitanja. Za nas su nevažni politički spinovi, a iz medija je razvidno da se odavala počast pokojnim zaslužnim Međimurcima za buđenje nacionalne svijesti u povodu Dana sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom.
Vukovar je branila cijela Hrvatska i na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara cijela Hrvatska ide u Vukovar. Kao što se vidi iz kratkog pregleda događa, Međimurje je 1918. oslobađala cijela Hrvatska, ali na obilježavanje toga povijesnog događaja ne dolazi
nitko osim političara koji na tom događaju žele pridobiti glasače ili možebitno nitko drugi nije ni pozvan?
Osim toga, 9. siječnja je odana počast na grobovima i kod spomenika, dr. Ivanu Novaku, dr. Vinku Žgancu, Jurju Lajtmanu i Kapistranu Geciju povodom Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Naravno izvješća s polaganja vijenaca zaslužnim Međimurcima vrve imenima političara, dok „običnog“ puka nema, što se jasno vidi i na fotografijama i novinarskim izvješćima. Ali je zato na predizbornom skupu Zorana Milanovića pod nazivom „Svečana akademija povodom obilježavanja spomendana 9. siječnja – Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom“ okupila mnoštvo štovatelja lika i djela aktualnog predsjednika Republike Hrvatske (Déjà-vu).
Zato se s gorčinom pitamo: „Gdje su imena osloboditelja Međimurja 1918?“ Nijedna ulica, trg ni travnjak ne nose naziv bilo koje postrojbe koja je sudjelovala oslobođenju Međimurja 1918. godine. Nema čak ni spomen-ploče bar s imenima zapovjednika osloboditelja; Slavka Kvaternika, Stjepana Sertića, Mihajla Georgijevića, Matije Čanića, Ive Henneberga, Radoslava Račkog itd., pa čak ni Dragutina Perka, prvog guvernera oslobođenog Međimurja. Predsjednik Željko Tomašić
OTVORENO PISMO NASTAVNIKA POVIJESTI
Tko ne poznaje svoju prošlost,
slijep ide u budućnost
Uoči velikih obljetnica u jubilarnoj 2025. godini želimo se obratiti hrvatskoj javnosti i svima čestitati 33 obljetnicu međunarodnog priznanja RH. U trenutku ratnih stradanja kada se branila neovisnost i sloboda Republiku Hrvatsku su 15. 1. 1992. priznale sve članice Europske unije.
Ove godine obilježavamo 30-u godišnjicu VRO Oluja kojom su okončane ratne operacije na području RH i stvoreni preduvjeti za mirnu reintegraciju svih hrvatskih teritorija. Mi danas živimo u oživotvorenom snu brojnih generacija koje su u njega ugradile svoje živote, u demokratskoj državi koja svoju budućnost gradi unutar europskog povijesnog i civilizacijskog kruga.
Rijetko se koji narod može pohvaliti toliko bogatom prošlošću koja živi i diše na svakome koraku, koja nas uvjetuje i oblikuje, prošlošću koja je bit našega identiteta i bez koje ne postojimo.
Jednoglasnom odlukom Hrvatskoga sabora ove godine obilježavamo 1100. obljetnicu hrvatskoga kraljevstva.
Ne postoji niti jedan kamen, niti gruda hrvatske zemlje koji nije obilježen poviješću.
Međutim, ovo je i godina u kojoj će se u sustav srednjeg strukovnog obrazovanja uvesti reforma koja je apriori zanemarila
važnost poučavanja nastave Povijesti u strukovnim školama koje pohađa 100 000 srednjoškolaca.
Želimo još jednom jasno istaknuti da je Povijest predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među različitostima naroda Europe i svijeta. Povijesno i kritičko promišljanje koje se njeguje na nastavi Povijesti, pluralizam i razumijevanje svijeta u kojem žive, neizostavne su vještine koje trebaju posjedovati učenici srednjih strukovnih škola koji će činiti većinu hrvatskih građana u 21. stoljeću.
Povijest je jedan od ključnih predmeta za razvoj kritičkog mišljenja u humanističkom duhu, važna karika u oblikovanju mladih osoba, nezamjenjiv sadržaj za izgradnju demokracije, osobnog i kolektivnog identiteta. Reforma strukovnog obrazovanja je potrebna i to najviše u dijelu kojim se učenici osposobljavaju i povezuju sa svijetom rada, međutim to nikako ne bi smjelo utjecati na njihovo razumijevanje svijeta.
Kao nastavnici i akademski građani učinili smo sve da kroz svoj rad
u učionici populariziramo nastavu Povijesti i ukažemo na njezinu praktičnost, vrijednost i važnost koju ima unutar srednjeg strukovnog obrazovanja, ali i za našu državu i društvo u cjelini. Najvažnije mjesto na kojem se poučava Povijest su školske klupe. Ne prihvaćamo prijedlog kojim se oduzima satnica nastave povijesti u četverogodišnjim i petogodišnjim strukovnim smjerovima jer im se značajno smanjuje kvaliteta obrazovanja. Ističemo da nema osnove za marginalizaciju nastave Povijesti koja za našu državu ima višestruku vrijednost. Tražimo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih da učini još jedan korak, a to je da nam osim sadržaja koji su nakon naše intervencije vraćeni u kurikul nastave Povijesti, vrati i prostor unutar kojeg se može poučavati.
U jubilarnoj 2025. želimo poručiti da: Narod koji ne poznaje svoju prošlost, slijep ide u budućnost. Ne dopustimo da nas Povijest ponovo uči da iz nje ništa nismo naučili. Nastavnici povijesti
OPTIKA OPTOVISTA slavi 25 godina
25 godina posvećenosti zdravlju oka
Optika Optovista u samom centru grada povodom 25 godina poslovanja ima odlične ponude i popuste
Počevši svoj rad u optičkoj industriji, Poliklinika Optovista imala je jednostavnu misiju unaprijediti vid i povećati kvalitetu života svakom klijentu. Iako su počeli skromno, njihova ambicija odvela ih je daleko, pa su danas postali lider u
Optovista je među liderima
u optičkoj industriji
Njihova naočale izrađene su od najkvalitetnijih materijala i najnovijim tehnologijama. Brzi su i �leksibilni, stoga su njihove naočale gotove u rekordnom vremenu. Pristupačni su i uvijek dostupni, a narudžbe su jednostavne i brze putem web stranice. Stručnost i ljubaznost krase njihov tim na koji su ponosni jer su posvećeni zdravlju klijenata.
Posebna ponuda povodom 25 godina
• Besplatan pregled vida tijekom cijelog mjeseca obljetnice
• Posebna ponuda jednojakosnih, uredskih, bifokalnih i progresivnih naočala
• Poklon-bonovi u vrijednosti 5 €, 10 € i 25 €
regiji. Put prema tome bio je izazovan, ali uspjeli su izgraditi povjerenja među klijentima.
Uvođenje novih tehnologija ubrzalo je proizvodni proces i podiglo kvalitetu usluga i proizvoda u optici i optometriji na višu razinu, a ulaganje u edukaciju zaposlenika osiguralo je stručnost u svakom koraku procesa. Optifaab u Čakovcu djeluje u poslovnici Optovista u centru grada.
Brza, kvalitetna i dostupna usluga
Njihov tim danas može proizvesti prilagođene naočale unutar samo 60 minu-
• Posebne akcije za obitelji: dodatni popusti na naočale za djecu i roditelje koji zajedno kupuju proizvode.
• Detaljan pregled svih aktualnih ponuda pronađite na našoj web-stranici (optifaab.eu).
ta za jednostavne recepte, dok usluga Express24 jamči izradu progresivnih naočala unutar 24 sata, a dostava je unutar 3 – 4 dana. Ova usluga dostupna je samo u Varaždinu u Optifaabu. Putem Optovista digitalnih platformi klijenti mogu rezervirati pregled vida, pratiti status izrade i dobiti savjet stručnjaka putem virtualnih konzultacija. Nakon što rezervirate termin, dobit ćete potvrdu putem e-maila, kao i podsjetnik na vaš pregled dan ranije. Optifaab ima lager od 5000 naočalnih leća, stoga svoje naočale nećete dugo čekati. Njihova cijena
uključuje gotove naočale s ugradnjom i pregledom vida, bez skrivenih dodatnih troškova. Osim prodaje naočala, Optifaab je posvećen edukaciji o važnosti pravilne brige za zdravlje očiju.
Suradnja s Poliklinikom Sveti Nikola Optovista surađuje s Poliklinikom Sveti Nikola Varaždin, renomiranom medicinskom ustanovom poznatom po vrhunskoj oftalmološkoj njezi i modernoj opremi te klijentima pruža kompletnu uslugu – preoperativnu i postoperativnu oftalmološku njegu, kao i visokokvalitetne usluge operacija mrene. Poliklinika je opremljena najsuvremenijim dijagnostičkim uređajima, uključujući robotsko OCT snimanje koje omogućuje detaljan prikaz strukture mrežnice i optičkog živca. Nude i usluge mjerenja vidnog polja, keratometrije i drugih dijagnostičkih postupaka neophodnih za preciznu procjenu zdravlja očiju. Tim stručnjaka, sastavljen od vodećih oftalmologa i optometrista, osigurava personalizirani pristup pacijentu, jamčeći najvišu razinu njege.
Osim dioptrijskih, imaju i sunčane naočale
Optovista ima velik izbor naočala
On-line se naručite na pregled vida
Idealno mjesto za proslavu
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”
Briljanta i naših novina
Treći kupon 117. kola
Novo, 117. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,
trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka 28. siječnja. Sretnog dobitnika 117. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. siječnja. (mk)
Vladimir Vidović želi znati sve o sportu u Međimurju
Platnenu vrećicu, novogodišnji zidni, radni kalendar i bilježnicu Međimurskih novina u trgovini KRK u Savskoj Vesi darovali smo Vladimiru Vidoviću kojega smo zatekli u jutarnjoj kupnji. Vladimir Vidović iz Savske Vesi zauzvrat nam je otkrio što ga zanima u novinama.
- Volim početi sa sportom, ipak smo mi sportska generacija, zanima me tko se rodio i tko se s kim vjenčao, a na kraju i malo politike, jedino imate premalo križaljki, znate da mi penzioneri volimo rješavati. Stavite dvije stranice križaljki s većim slovima. Uz Vladimira su pozirale prodavačice Lidija Zlatarek i Maja Korunić. (Mario Golenko)
odabrala naočale
Najviše sreće u izvlačenju 116. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Nada Vresk iz Pribislavca. Svoje je naočale
preuzela u srijedu u Optici Briljant. Naša je sretna dobitnica bila jako iznenađena kad smo je nazvali i rekli da je osvojila naočale, a uz pomoć ljubaznih
Nada Vresk iz Pribislavca
djelatnika iz Briljanta odabrala je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta. (mk, foto: mg)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
TRGOVINA KRK Savska Ves
Maja Korunić, Vladimir Vidović i Lidija Zlatarek
Nada Vresk iz Pribislavca sretna dobitnica naših naočala i ljubazni djelatnik Briljanta
Iva Novak vodi
Dječji zbor
Župe svetog
Nikole biskupa
U intervjuu tjedna predstavljamo Ivu Novak, voditeljicu Dječjeg zbora Župe svetog Nikole biskupa u Čakovcu. Iva, koja je preuzela vođenje zbora 2008. godine, sama je pjevala od svoje četvrte godine u popularnim Makovcima. Osim svoje strasti prema glazbi, Iva je i profesorica stručnih predmeta u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec. Uz vođenje zbora u Čakovcu, ona također vodi župni dječji zbor u Nedelišću, gdje živi sa svojom obitelji. Više donosimo na 3. stranici Medije. (sh)
Petak,
17. siječnja
18:00
Fes�val poljskog filma: Śubuk
Centar za kulturu Čakovec
20:00
Fes�val poljskog filma: Dvojnik
Centar za kulturu Čakovec
Subota, 18. siječnja
8:30
Vincekovo po štrigovskim bregima
Dom kulture Štrigova
9:00
Dan mimoza
Trg Republike, Čakovec
18:00
Klavirski recital
Mar�n Antolović
CZK Rudar Mursko Središće
20:00
Fes�val poljskog filma: Filip Centar za kulturu Čakovec
Nedjelja,
19. siječnja
08:00
Vincekov pohod (PD Bundek)
Početak: Terme Sve� Mar�n
14:00
Vincekovo na Vencu
Centar Svetog Mar�na na Muri
16:00
Film Snježna kraljica: Čarobni portal
CZK Rudar Mursko Središće
17:00
Tamburaški koncert
“U san mi dođu tambure”
Dvorana OŠ Nedelišće
18:00
Film Pinokio: Is�nita priča
CZK Rudar Mursko Središće
20:00
Fes�val poljskog filma: Śubuk Centar za kulturu Čakovec
CENTAR ZA KULTURU Čakovec
najave
Festival poljskih filmova čeka na vas
U periodu od 17. do 24. siječnja 2025. u Centru za kulturu Čakovec odžat će se Festival poljskog �ilma. Glavni organizator je poljska Zaklada
Nowa Przestrzeń iz Varšave čija je direktorica Malgorzata Szlagowska, dok je suorganizator festivala u hrvatskim kinima Poljska kulturna udruga
Polonez iz Splita. U sklopu festivala prikazivat će se šest �ilmskih naslova. U siječnju to su �ilmovi Subuk, Dvojnik i Filip. U veljači nas također
KONCERT tamburaša KUU-a Zasadbreg u Nedelišću
očekuje nastavak Festivala poljskog �ilma, a prikazivat će se sljedeći �ilmovi: Kruh i sol, Ljubav kao med i Praznik vatre. (mg)
Kad u san mi dođu tambure
KUU Seljačka sloga Nedelišće i Turistička zajednica područja Srce Međimurja pozivaju sve ljubitelje i ljubiteljice tamburaške glazbe na koncert „U san mi dođu tambure”.Pripremite se za nezaboravan glazbeni doživljaj u nedjelju 19. 1. 2025. godine u Dvorani OŠ Nedelišće s početkom u 17 sati. Uzbudljivi trenuci i virtuozno izvođenje očekuju vas u srcu glazbenih nota Tamburaškog orkestra KUU-a Zasadbreg.
Dozu emocija tamburaškom programu donijet će Ženska vokalna skupina KUU-a Zasadbreg, a solisti Ivana Tkalec i Nenad Šajnović dodatno će podignuti atmosferu. Kao
Kao šlag na torti očekuju vas gosti iznenađenja koji će dodatno začiniti večer
šlag na torti očekuju vas gosti iznenađenja koji će dodatno začiniti večer. Dirigent orkestra prof. Miroslav Novak, vodit će
vas kroz glazbenu priču punu strasti, ritma i ljubavi prema tamburaškoj glazbi. Nemojte propustiti priliku sudjelovati u ovom glazbenom putovanju
DOM KULTURE PRELOG
Bankrot Aleks i Bara
U Dom kulture Grada Preloga vraćaju se Aleks i Bara. Popularni ljubavni par Prelog je već posjetio na prošlogodišnjim Danima smijeha, a zbog velikog interesa vraćaju se na daske Doma kulture u četvrtak 23. siječnja, s početkom u 19 sati. „Bankrot" je predstava puna
preokreta i iznenađenja u kojoj se pronalaze i dame i gospoda i šljakeri i domaćice. Predstava u kojoj je krivac više nego očit, a završetak totalno neočekivan. Bankrot može biti i simpatičan, a put do njega nikad nije bio lakši. Tekst i režiju potpisuje Aleksandar Lazić,
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - HEIDI MURKOFF: ŠTO OČEKIVATI U TRUDNOĆI
Dobitnik knjige Što ćeš odabrati? objavljene u prošlom broju je Irena Đurić iz Nedelišća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1531
Heidi Murko : Što očekivati u trudnoći
a u glavnim su ulogama Aleksandar Lazić kao Aleks i Nataša Popović kao Bara. Broj ulaznica je ograničen, cijena je 7 eura, a mogu se kupiti isključivo na blagajni Doma kulture Grada Preloga. Cijena ulaznice iznosi 7 eura. (sh)
koje će u vama probuditi najljepše emocije. - Vidimo se na koncertu!, poručuju domaćini
KUU Seljačka sloga Nedelišće i TZP Srce Međimurja. (sh)
Koncert
Dua Balyk
Dom kulture Grada Preloga ugostit će u petak 24. siječnja, u prostoru Muzeja Croata insulanus Grada Preloga, sjajne glazbenike Volodimira/Vladimira Balyka (klasična harmonika) i Natašu Balyk (domra). Koncert Dua Balyk održat će s početkom u 19 sati, a ulaz je slobodan. (sh)
Ponedjeljak, 20. siječnja
20:00
Fes�val poljskog filma: Dvojnik Centar za kulturu Čakovec Srijeda, 22. siječnja
17:00
Kviz: Zagrebački Dinamo Dvorana Mesapa Petak, 24. siječnja
Fes�val poljskog filma: Dvojnik Centar za kulturu Čakovec Petak, 31. siječnja 18:00
Noć muzeja: kroz virtualnu stvarnost u rudnik Spomen dom rudarstva Cimper 19:00
Noć muzeja i promocija knjiga Besno baubja z bobjega kauta autora Zlatka Kraljića i Angst Steklenje sanje autora Gregora Kraljića Centar za posje�telje Žabnik 19:00
Bundekova putopisna predavanja: Ararat - Petar Benčić CZK Rudar Mursko Središće Petak, 28. veljače 16:00
Mali fašnik Čakovec 20:00
Zlatni cinkuš Centar za kulturu Čakovec
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Mjesto i poštanski broj:
Međimurske
Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke
nagradnom
Rok
knjige 10 dana od objave dobitnika.
Autorica knjige, stručnjakinja za trudnoću s ljudskim dodirom, ne samo da vam daje uvid i objašnjenje što se događa s vašim �jelom (od migrena do natečenih stopala) već i kako se nosi� s �m problemima.
Otkrit ćete najnovije znanstvene spoznaje o prenatalnim pregledima, kako razumje� i ublaži� simptome trudnoće, kao i detaljne savjete o upotrebi lijekova na najsigurniji način, pogled na najnovije trendove u rodiliš�ma diljem svijeta.
U ovoj knjizi ćete pronaći konkretne smjernice od balansiranja između ispravne prehrane i one povremene šalice kave, do održavanja tjelesne ak�vnos� i uživanja u in�mnim trenucima.
Sveobuhvatni vodič koji vas vodi kroz devet najuzbudljivijih (i najzahtjevnijih) mjeseci vašeg života. Ako je na putu više od jedne bebe, postoji i novo poglavlje posvećeno višestrukim trudnoćama, kao i dragocjeni savjeti posebno pripremljeni za buduće očeve.
intervju tjedna
DJEČJI ZBOR Župe svetog Nikole biskupa u Čakovcu
Njihovi glasovi obogaćuju svete mise
U intervjuu tjedna razgovarali smo s Ivom Novak koja već skoro 18 godina vodi Dječji zbor Župe svetog Nikole biskupa u Čakovcu
Piše: Sanja Heric
Kako kaže sveti Augustin: „Tko pjeva, dvostruko moli." Ovaj citat savršeno oslikava duh trenutnog Dječjeg zbora Župe svetog Nikole biskupa u Čakovcu, koji nastavlja tradiciju legendarnih Makovaca osnovanih 1985. godine.
U intervjuu tjedna razgovarali smo s Ivom Novak, voditeljicom zbora koja je preuzela vođenje 2008. godine i koja je sama pjevala od svoje četvrte godine u popularnim Makovcima.
Svestrana Iva (43) inače radi kao profesorica stručnih predmeta u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec. Osim što vodi zbor u Župi svetog Nikole u Čakovcu, odakle je rodom, voditeljica je još župnog dječjeg zbora u Nedelišću, gdje živi s obitelji.
Iva dirigira zborom te povremeno svira i gitaru koju je sama naučila svirati. Pjevačica je amaterka, završila je i osnovnu školu za klavir. U našem intervjuu otkrivamo kako Iva uspijeva poticati djecu da razvijaju svoje glazbene talente i kako zbor postaje mjesto okupljanja i prijateljstva.
- Kada ste se vi priključili zboru i koliko imate članova sada?
- Pjevala sam u ovom zboru od svoje četvrte godine, kada su se zvali Makovci. Dječji zbor vodim od 2008. go-
dine. Što se tiče broja članova, on se često mijenja jer su to djeca – kada odrastu, dolaze novi članovi. Bilo je razdoblja kada smo imali oko 60 djece, a sada ih je otprilike 20. Tijekom pandemije koronavirusa nismo mogli održavati probe, a ni mise nisu bile pjevane, što je dodatno utjecalo na broj članova. U tom periodu bilo ih je samo pet ili šest, koliko je smjelo biti prisutno. Oni koji su tada bili u zboru sada su odrasli, a novi članovi nisu dolazili, pa nije bilo priljeva. Međutim, primjećujemo da se ljudi ponovno vraćaju u crkve, pa se nadamo da će se i naš zbor dodatno popuniti. Od trenutnih 20 članova, pet su srednjoškolke koje su ranije bile u zboru i pomažu novim članovima da brže nauče pjesme i prilagode se. Najmlađa članica trenutno je iz prvog razreda osnovne škole, dok imamo i jednu maturanticu koja je u zbor došla kada je imala 3,5 godine. Ako roditelj smatra da dijete može sudjelovati u zboru i da mu je tu ugodno, dijete može doći već s dvije godine – nema dobnog ograničenja. Probe se održavaju jednom tjedno. - Kada ste imali zadnje nastupe i kakve pjesme pjevate?
- Naš posljednji nastup bio je Božićni koncert 26. prosinca, na Štefanje, a prije toga imali smo nastup povodom svetog Nikole. Izvodimo pje-
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 29.1.2025. u CineStaru Varaždin.
sme duhovnog karaktera, no ne fokusiramo se na klasične liturgijske pjesme jer su one često preteške za djecu. Obično biram pjesme koje su zanimljive i na koje djeca dobro reagiraju. Uvijek im donosi nešto novo, a ako primjetim da neka pjesma ne "klikne", ne izvodimo je često. Tijekom božićnog razdoblja pjevamo klasične pjesme, ali dodajemo i svoje nestandardne aranžmane. Prilagođavam repertoar onome što djeca vole i što im odgovara; obično ono što se meni sviđa, svidi se i njima.
Od trenutnih 20 članova, pet su srednjoškolke koje su ranije bile u zboru i pomažu novim članovima da brže nauče pjesme
- Kakva je reakcija publike?
- Publika često dolazi do nas i pohvaljuje nas za lijepo pjevanje, što nas jako veseli. Tijekom jednog ljeta sam imala pauzu, a ljudi su me sreli u gradu i pitali zašto ne pjevamo. Nakon mjesec dana počeli su nam govoriti da jedva čekaju naš povratak i da im nedostajemo. Navikli su na nas! Dječje svete mise održavaju se u 9 sati, a
publika s radošću dočekuje naše nastupe.
- Koji je omjer dječaka i djevojčica u zboru?
- Trenutno imamo samo jednog dječaka u zboru. Nekada ih je bilo više – dva ili tri, a na početku mog vođenja zbora bilo ih je pet, šest. Nažalost, dečki se često suočavaju sa zadirkivanjem, što ih može navesti da odustanu. Neki su mi se prebacili na sviranje, a neki potpuno odustanu jer ih počinju zafrkati što hodaju u crkvu.
Također, kada počnu mutirati, često se povuku. No, imamo i onih koji se ne obaziru na to što drugi kažu i nastavljaju pjevati. Trenutno imamo jednog dečka koji je drugi razred srednje škole; najduže je jedan dečko ostao do trećeg razreda srednje škole. Samo oni najizdržljiviji ostaju do kraja!
- Kada se kod Vas rodila ljubav prema pjevanju?
- Moja ljubav prema pjevanju započela je dok su još postojali Makovci. Nisam išla u vrtić, pa mi je kod kuće bilo jako dosadno. Sjećam se da je tata mene i sestru Mirnu, koja je tada imala pet godina, doveo na probu u crkvu. Svidjelo mi se i tamo sam ostala sve do četvrtog razreda srednje škole. Nakon toga sam otišla na fakultet u Zagreb, gdje sam upisala PBF.
Iva Novak voditeljica je Dječjeg zbora Župe svetog Nikole u Čakovcu od 2008. godine
- Kako ste postali voditeljica zbora?
- Nakon što sam završila studij i vratila se kući, prvo sam radila u industriji i promijenila tri posla, a naposljetku sam se zaposlila u školi. Sjećam se jednog izleta povodom Dana učitelja, kada se u autobusu pjevalo. U to vrijeme bila je s nama časna sestra Dragica koja je čula kako pjevam. Nakon toga, jednog dana me svećenik Josip Vukoja pozvao k sebi i pitao bih li vodila zbor jer mu je časna Dragica rekla da dobro pjevam. Tako je sve počelo!
Na prvoj probi nisam imala pojma što raditi, nisam znala trebam li stajati ili sjediti, niti kako pristupiti djeci. Prve dvije probe bile su potpuni kaos; nije me nitko doživljavao niti sam mogla stišati grupu. No, s vremenom se sve posložilo. U jednom trenutku nas je bilo više od 60 članova! Imala sam 65 zborskih majica i podijelila sam zadnju, misleći da više neću imati za nove članove. Djeca su se dobro osjećala i međusobno su poticala jedni druge da dođu na zbor. Posebno smo ponosni na naš nastup na Hrvatskom dječjem festivalu 2014. godine u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, gdje smo izveli pjesmu „Kesno leto"
za
-
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
autora Aure Nedo Zubana (tekst) i Slavomira Cvije (glazba). Također, drago nam je što smo bili domaćini Zlatne harfe 2019. godine, kada se na festivalu okupilo oko 500 djece. - Vaša poruka za kraj? - Probe našeg dječjeg zbora održavaju se svake subote u 14 sati u Katoličkom domu. Uvijek smo otvoreni za nove članove, pa pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže! Želimo ponovno okupiti barem 40-ak pjevača kako bismo zajedno uživali u glazbi. Svi su dobrodošli!
Dobitnica ulaznica
film: Monika Konšak
Koštarić DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Pinokio: Istinita priča
Članovi Dječjeg zbora Župe svetog Nikole u Čakovcu s voditeljicom Ivom Novak (Foto: Mario Golenko)
Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko
Topla i mekana jakna najbolja je za hladne dane
Crvenom jaknom pro�v zimskog sivila
Čakovečka špica
Karirano podsjeća na dom i toplinu
To volimo –osmijeh od uha do uha!
Elegancija u crnom
GRAND PRIX natjecanje u organizaciji Svjetske streljačke federacije održano je u Sloveniji
Anamarija Turk osvojila dva zlata
Pongračić
Na Grand Prix natjecanju u organizaciji Svjetske streljačke federacije, koje se prošlog vikenda održalo u Sloveniji, hrvatski mješoviti par Anamarija Turk (Zelenbor, Brezje) i Darko Tomašević osvojili su zlatnu medalju u juniorskoj konkurenciji. S najboljim rezultatom u kvali�ikacijama osigurali su mjesto u �inalu, a suparnici su im bili mješoviti par iz Austrije. Finale je bilo iznimno napeto i jedan hitac prije kraja rezultat je bio 14:14. U posljednjoj seriji Anamarija i Darko bili su iznimno precizni te su za 0,3 kruga nadmašili austrijski par. Ovo je Anamarijina prva medalja sa službenog natjecanja u organizaciji Svjetske streljačke federacije.
Natjecatelji iz 20 država
- Organizacija je bila na nivou. Bilo je natjecatelja iz 20 država, ali nažalost kod juniora nije nas bilo previše. Što se tiče konkurencije, ni u jednoj disciplini nije bilo teško ući u
�inale. S Tomaševićem sam upala prva, kao i zasebno, tako da tu nije bilo poteškoća. U miksu nisam imala svoj dan, ali Darko je odradio odličan posao. Trema me lovila, sasvim dovoljno da mi malo smetne koncentraciju. Darko i ja smo se uskladili i što se metaka tiče, kad bi on pogodio loše, pogodila bih ja. To je normalno, navikli smo se jedan na drugog. To je sjajna stvar miksa, ako jednom ne ide, drugi može povući, a ovog puta to smo odradili najbolje, govori Turk. Drugi dan ponovo hrvatska himna
Sljedeći dan Anamarija Turk osvojila je drugu zlatnu medalju, ovaj put u pojedinačnoj konkurenciji u gađanju zračnom puškom. Uvjerljivo je Anamarija odradila kvali�ikacije i kao prvoplasirana je ušla u �inale. Finale
Nakon drugog dana natjecanja Hrvatska je s dva zlata druga najuspješnija zemlja na listi osvajača medalja.
- Skoro sam zaplakala, ogromna količina stresa je konačno otišla. Dva dana zaredom svirala je naša himna, nevjerojatno, govori Anamarija. Anamarija Turk
Odličan je bio i drugi član SKa Zelenbor Luka Jambreuš, koji je osvojio sedmo mjesto.
je odradila gotovo bez greške i na kraju pobijedila s više od dvaju krugova prednosti ispred aktualne viceprvakinje Europe, Hane Strakušek iz Slovenije i Mie Grosch iz Austrije. Medalje najboljima uručio je predsjednik Svjetske streljačke federacije, što najbolje govori o važnosti ovog natjecanja. Odličan je bio i drugi član SK-a Zelenbor, Luka Jambreuš. U kvali�ikacijama je pogodio najbolji rezultat sezone i kao šestoplasirani ušao u �inale. U �inalu je uz dvije manje pogreške završio na 7. mjestu, što je i za njega izvrstan rezultat. Nakon drugog dana natjecanja Hrvatska je s dva zlata druga najuspješnija zemlja na listi osvajača medalja. Savršen metak
za put do vrha
- Drugi dan trema mi je bila još jača, a Tomašević me
smirivao jer ipak je dosta iskusniji. Kolegica iz Slovenije me bodrila i to mi je pomoglo da prebrodim sve. Fenomenalna je, prvakinja Europe, te sam znala da će mi biti velika podrška, a ujedno i konkurencija. Publika nas nije štedjela, bila je jako glasna, pa sam čekala trenutak da glavnu konkurenticu iz Španjolske uhvati trema jer sam znala da nije naviknuta na taj podražaj. Trema je bila neopisiva pri kraju, no uspjela sam se pribrati u najbitnijim trenutcima. Ne bih bila ljuta da sam osvojilo srebro jer obje smo bile odlične taj dan, ali eto, otpucala sam skoro savršen metak i tu je krenulo olakšanje. Skoro sam zaplakala, ogromna količina stresa je konačno otišla. Dva dana zaredom snimala je naša himna, nevjerojatno. Stres me nekad koči pri osvajanju medalje, ali drago mi je vidjeti da ide i to na bolje. Ovo je zaista jedan od najvećih uspjeha u mojoj karijeri. Preponosna sam što sam preživjela sve te miješane emocije koje vam prođu kroz tijelo u tim trenutcima, zaključuje Anamarija Turk.
KOŠARKA TABLICA
Odigrano je prvo kolo regionalne lige za dječake rođene 2012. i mlađe. Košarkaši Daruvara nisu doputovali na megdan Međimurju, pa su izgubili s 20:0 i dobili “bonus” - minus bod! Dječaci
REZULTATI I KOŠEVI
Međimurje - Daruvar 20:0
Radnik - D. Kraljevec 67:45 (17:14, 17:13, 21:3, 12:15)
DONJI KRALJEVEC: Gudlin 2, Horvat 15, Klemenčić 2, Križaj 6, Mohl 6, Vlašić 14. Trener Balent
Čakovec - Vedi 88:48 (27:4, 18:13, 16:16, 25:15)
ČAKOVEC: Haramija 2, Kozar 2, Kramar 2, Naglić A 6, Naglić P 8, Novaković 10, Pata�a 2, Pesek 22, Novak 8, Pleh 16, Vabec 10. Trener Hrkač B.
Odlična utakmica drugo i treće plasiranih ekipa se odigrala u Nedelišću gdje je domaća momčad poklekla tek u posljednjih par minuta od mlađih kadeta iz Ivanca. (bh)
TABLICA
1. Međimurje 2 10 9 1 19/209
2. Ivančica 9 8 1 17/151
3. Nedelišće 10 6 4 16/149
4. Varteks 9 5 4 14/150
5. Dubravčan 10 2 8 12/-184
6. Rudar 9 2 7 11/-250
7. Kotoriba 9 1 8 10/-225
OSTARIN SU ZABRANILE Svjetska antidopinška agencija (WADA) i Nacionalna sveučilišna atletska udruga (NCAA)
Andrej Hladnik suspendiran zbog dopinga
Andrej Hladnik, 35-godišnji dugoprugaš iz Preloga koji nastupa za AK Sloboda, privremeno je suspendiran. Athletics Intergrity Unit (IAU), organizacija osnovana od Međunarodnog atletskog saveza (World Athletics) objavila je kako je utvrđeno da je u njegovom tijelu pronađena zabranjena supstanca ostarin.
O čemu se radi?
Ostarin je vrsta lijeka koji se zove selektivni modulator androgenih receptora (SARM). Nije ga odobrila FDA, ali se ponekad nalazi u dodacima prehrani. Ljudi koriste ostarine za atletsku izvedbu, nevoljni gubitak težine zbog bolesti, rak dojke i mnoga druga stanja, ali ne postoje dobri znanstveni dokazi koji podupiru te upotrebe, piše WebMD. Radi se o lijeku koji se ispituje i stoga nije odobren za bilo kakvu upotrebu od strane američke FDA. Unatoč tome, još uvijek se ponekad
nalazi u dodacima prehrani, osobito onima koji se prodaju za bodybuilding. Ostarin su, zajedno s drugim SARMS-om, zabranile Svjetska antidopinška agencija (WADA) i Nacionalna sveučilišna atletska udruga (NCAA).
Oglasio se Preložanin
- Vrlo vjerojatno sam nesvjesno unio kontaminacijom od nekog suplemenata, može biti i u vodi i hrani taj ostarin, može biti bilo gdje, to je najgo-
re. 0,12 ng ili 0,00000000012 gr koncentracije. Mizerno, ali nije čista nula! Napominjem čvrsto, odlučno i odgovorno da AK Varaždin, trener Josip Lacković, kolege u klubu, baš nitko nema ni najmanje veze s tim slučajem. U procesu je otvaranje uzoraka B, analiza suplemenata te ide žalba. Teško je, ali znam da sam čist i borit ću se da to dokažem, moja glava je čista, ja to znam, izjavio je Andrej Hladnik. (lp)
Donjega Kraljevca u goste u Križevce otišli su brojčano oslabljeni, no pružili su odličan otpor Radniku u prve dvije četvrtine, ali u trećoj su potpuno potonuli i izgubili s minus 22. Dječaci Čakovca su kod kuće dočekali Vedi iz Bjelovara i furioznom prvom četvrtinom (27:4) utrli put uvjerljivoj pobjedi 88:48 te nakon prvoga kola preuzimanje liderskoga mjesta na tablici. (bh)
NAJVEĆI VRATARSKI KAMP u Europi Cotic-Starčić ponovno u Međimurju
Vratarski kamp CoticStarčić, koji je u posljednjih šest godina postao pravi brend i najveći vratarski kamp u Europi, ove godine po peti put gostuje u Međimurju Nakon četiri uspješne godine održavanja u Nedelišću, zbog radova na SRC-u Trate, kamp će se ove godine održati u susjednom Međimurcu. U protekloj 2024. godini, Cotic-Starčić je ostvario rekordnu godinu, održavši čak 14 kampova na sedam različitih lokacija: Nedelišće, Ravna Gora, Novigrad, Zagreb, Izola, Postojna i Ljubljana.
Proljetni termin
Na tim kampovima sudjelovalo je nevjerojatnih
PLIVANJE
355 vratara iz čak 10 zemalja, čime je kamp postao jedan od najposjećenijih i najvažnijih događaja za vratare u Europi. Ove godine, kamp u Međimurju održat će se u dva termina: od 14. do 18. travnja 2025. i od 17. do 21. travnja 2025. Kao i prethodnih godina, broj mjesta je ograničen i popunjavaju se u nekoliko sati, stoga se svi zainteresirani savjetuju da što prije izvrše prijavu.
Kako se prijaviti?
Za prijave i više informacija, zainteresirani se mogu obratiti na broj telefona 098 454 580 ili putem e-maila na adresu gkc.cotic.starcic@ gmail.com. (nl)
VELIKA PRILIKA za dokazivanje Meri Furdi na pripremama reprezentacije
Meri Furdi, najbolja međimurska plivačica, trenutno se nalazi na pripremama juniorske i seniorske plivačke reprezentacije Hrvatske u Vukovaru.
Šest medalja u 2024.
Meri Furdi zasluženo se našla na popisu reprezentacije nakon završenog prvenstva Hrvatske gdje se okitila trima srebrnim medaljama. Pod budnim okom stručnog stožera hrvatske plivačke reprezentacije, na čelu s izbornikom dr. sc. Perom Kuterovcem, Meri će naporno trenirati nekoliko puta na dan. Uz plivačke treninge, na pripremama će održavati svoju �izičku spremu i dodatnim tzv. „suhim treninzima“ u teretani. Podsjetimo, Furdi je na prvenstvima Hrvatske u 2024. godini osvojila ukupno šest medalja, dok je
njen kolega Mario Beliga osvojio ukupno 14. Tek početak blistave karijere – Sigurni smo da će Meri, uz najbolje plivačice i plivače iz Lijepe Naše i sve stručno vodstvo, kući ponijeti nezaboravno iskustvo. Vjerujemo da je ovo tek početak njezine blistave karijere koja je već sad u izrazito uzlaznoj putanji. Ovo je još jedan od dokaza kako se trudom, radom, ali prije svega željom u malim sredinama mogu postići velike stvari. Kod nas se za te velike stvari uvijek pobrinu naši plivači koji iz natjecanja u natjecanje dokazuju da su ponajbolji plivači s ovih prostora, a samim time kako se marljivo i kvalitetno radi u Čakovečkom plivačkom klubu, govore iz čakovečkog kluba. (lp)
NOGOMET
KRISTIJAN ANTOLOVIĆ, predsjednik Međimurskog nogometnog saveza, govori o nogometnim zbivanjima u protekloj godini
Međimurje mora imati barem drugoligaša
- Naš rad prepoznali su i u HNS-u, pa sve veći broj hrvatskih reprezentativnih selekcija mlađih uzrasta dolazi u Međimurje, ističe Antolović.
Piše: Miljenko Dovečer
Nakon uspješnog završetka Dvoranskog prvenstva Međimurja u malom nogometu, razgovarali smo s predsjednikom Međimurskog nogometnog saveza Kristijanom Antolovićem o ovom velikom nogometnom događaju i nogometnim zbivanjima u protekloj godini.
Najzanimljivija sporedna stvar na svijetu
- I sami ste vidjeli da je nogomet najzanimljivija sporedna stvar na svijetu i u dvorani koja je na �inalnom danu bila puna. To je još jedan dokaz da Međimurci vole ovakve događaje kada dolaze bodriti igrače iz svojih klubova. Pun pogodak svakako je bio turnir novoosnovanih ženskih ekipa, a �inalna utakmica žena pružila je gledateljima i dosta atraktivnih poteza, rekao je zadovoljno u uvodu čelni čovjek MNS-a i nastavio.
- Moram napomenuti da će kao i prošle godine MNS nagraditi sve prijavljene ekipe pa će se sva dobit od turnira u istom omjeru raspodijeliti svim sudionicima. U glavnom turniru sudjelovalo je 40 seniorskih ekipa, a iznenadio je ugodno Podturen koji je osvojio naslov Dvoranskog prvaka Međimurja u seniorskoj konkurenciji. Moram pohvaliti moje suradnike, suce, delegate, zaposlenike Saveza i sve koje sam zaboravio spomenuti na odlično odrađenom poslu. Sve to prepoznali su gledatelji koji su bodrili svoje ljubimce pogotovo u završnim borbama.
Ženski amaterski nogomet vraća se u Međimurje
- Moram reći da se u Europi i SAD-u ženski nogomet sve brže razvija, pa smo u odnosu na njih mi u Hrvatskoj, s ukupno dvadesetak klubova, još uvijek na početku. Tim više raduje što se u našem kraju na vrijeme počelo raditi s nogometašicama i to je, uz pravilnu selekciju posljednjih godina, rezultiralo ulaskom u Prvu ligu gdje nogometašice Međimurje-Čakovca, pogotovo ove sezone, imaju zapaženu ulogu i na samom su vrhu. Koliko čujem tu ne namjeravaju stati nego napasti sam vrh lige i na tome im čestitam. Drago mi je što su one, kao svojevrsni vrh piramide, motivirale žene u drugim međimurskim sredinama na uključivanje u nogomet. Nedavno sam na jednom ženskom turniru dijelio nagrade i kad čovjek osjeti s koliko su se ljubavi, entuzijazma i volje posvetile svemu tome dobije dodatnu motivaciju za pomoć i podršku razvoju tog projekta. Također nam je velika čast bila što smo u Čakovcu imali priliku ugostiti seniorske reprezentacije Slovenije i Hrvatske, komentirao je ženski nogomet u Međimurju Antolović.
Reorganizacija međimurskih liga
- Ne da sam samo ja zadovoljan nego je zadovoljna i većina klubova i natjecanje je zanimljivije. U Premier ligi Međimurec se donekle odvojio, ali tu je puno izjednačenih klubova i vodit će se velika borba za ostanak. S druge strane u Prvoj županijskoj ligi čak su četiri momčadi u
borbi za vrh tablice, a u Drugoj ČSK je malo pobjegao, ali ga prate tri ekipe i tako u svakom rangu možemo pronaći dio koji daje dodatnu draž cijelom natjecanju, rekao je Antolović.
Infrastruktura je sve bolja
- Tijekom prošle godine uz pomoć HNS-a dovršeno je uređenje igrališta s umjetnom travom u Prelogu, uz brojna druga ulaganja kao na primjer u Kotoribi. Unatoč velikim poboljšanjima posljednjih godina, čvrsto vjerujem da će se ulaganja nastaviti i ubuduće. Drago mi je što su to prepoznali i u HNS-u, pa sve veći broj hrvatskih reprezentativnih selekcija mlađih uzrasta dolazi u Međimurje. Veseli me rekonstrukcija stadiona u Nedelišću, najavljeno uređenje svlačionica u Palovcu i drugi zahvati u kojima će međimurski nogometni klubovi imati podršku i pomoć saveza koliko god budemo mogli, naglašava Antolović. Kako kaže, u Međimurju je oko 5000 igrača od toga polovica u mlađim kategorijama.
- Imamo 67 klubova, 22 veteranske ekipe i 20 škola nogometa, dok se u ligama mladeži natječe rekordnih 101 ekipa s 2400 djece. Kako bismo osigurali kvalitetan rad s mladima, potičemo bivše igrače na školovanje za trenere, posebno za više licence, te su�inanciramo polovicu troškova njihovog obrazovanja., kaže predsjednik MNS-a.
Nedostatak predstavnika u višem rangu
- Međimurske nogometne lige po organiziranosti i
infrastrukturi spadaju u sam vrh amaterskog nogometa u Hrvatskoj. Zbog toga je meni, kao i većini međimurskih zaljubljenika u nogomet, želja da imamo barem drugoligaša. Smatram da je prvi i osnovni preduvjet za to da dobijemo prvoligaše u pionirskoj, kadetskoj i juniorskoj konkurenciji kao bazu na kojoj ćemo graditi uspjeh u seniorskoj konkurenciji. Znam da to nije lako, jer u našoj blizini imamo dvije prvoligaške škole nogometa kuda odlaze naši najtalentiraniji mladi nogometaši, no želimo li odskočnu dasku prema višem rangu moramo pronaći način kako našu djecu zadržati ovdje. Nadam se da će do toga doći i da ćemo u našem kraju, kao nekada, moći gledati kvalitetan nogomet višeg ranga, poručio je Antolović.
Uskoro dolazi i Dan međimurskog nogometa – Dan međimurskog nogometa jedinstvena je manifestacija u Hrvatskoj, za koju i u HNS-u smatraju da bi je trebalo pokrenuti i u drugim sredinama, jer je njezin cilj odati priznanje sadašnjim i bivšim nogometašima i svima koji su zadužili naš sport. Ove ćemo godine, na manifestaciji koja se tradicionalno održava 23. siječnja, uvesti i zasebnu kategoriju za Treću HNL Sjever u kojoj imamo čak 6 predstavnika. Svi ste pozvani na ovu manifestaciju, a vašim čitateljima i poklonicima nogometa želim sve najbolje u Novoj godini, završio je čelni čovjek MNS-a Kristijan Antolović.
Kris�jan Antolović
STOLNI TENIS
DVORANA 2. OSNOVNE škole u Čakovcu bila je središte stolnoteniskih zbivanja
Paula Markati i Nino Bujan seniorski prvaci Međimurja
– Turnir je još jednom dokazao kako Međimurje ima svijetlu budućnost u stolnom tenisu, poručuju iz Međimurskog stolnoteniskog saveza
Piše: Luka Pongračić
Foto: Denis Tratnjak
U subotu, 11. siječnja 2025., dvorana 2. Osnovne škole u Čakovcu bila je središte stolnoteniskih zbivanja ugostivši pojedinačno prvenstvo Međimurja za seniore, seniorke, parove i mlađe kategorije. Organizatori, Međimurski stolnoteniski savez i STK Putjane, okupili su najbolje stolnotenisače i stolnotenisačice svih uzrasta, priredivši pravi spektakl u ovome sportu koji broji zaista puno igrača, a specifičan je jer praktički nema dobnih granica.
Seniori, seniorke i parovi
Natjecanje za seniore, seniorke i parove započelo je u 14 sati i obuhvatilo tri discipline: pojedinačno za seniore i seniorke te parove. Sistem natjecanja kombinirao je grupnu fazu i završnicu na ispadanje, dok su susreti u konkurenciji parova igrani kup sustavom. Kod seniorki najbolja je bila Paula Markati, koja je obranila prošlogodišnji naslov, dok je srebro pripalo Željki Podgorelec-Sirc. Treće mjesto podijelile su Vesna Wrana i Đurđica Zver. U kon-
kurenciji seniora, Nino Bujan briljirao je tehnički i taktički savršenom igrom, okrunivši se naslovom prvaka nakon pobjede nad Matijom Barićem u napetom �inalu koje
je trajalo čak 48 minuta. Treće mjesto podijelili su Boris Preksavec i Filip Godina. Natjecanje parova donijelo je još jednu pobjedu za Nina Bujana, ovoga puta u kombinaciji s Borisom Preksavcem. Filip Godina i Filip Panić zauzeli su drugo mjesto, dok su broncu podijelili parovi Zoran Vidović – Matija Barić i Matija Volf –Robert Mikac.
Mlađe kategorije
Prije seniorskog natjecanja, dvorana je ugostila Pojedinačno prvenstvo Međimurja za mlađe kategorije, na kojem su sudjelovali mladi stolnotenisači iz cijele županije. Natjecanje je obuhvatilo pet dobnih skupina u ukupno devet disciplina, a posebno je zanimljivo što su natjecatelji mogli sudjelovati i u jednoj starijoj kategoriji, čime je turnir dobio dodatnu dinamičnost. U kategoriji U-9 Klinceze, zlatnu medalju osvojila je Taša Bestijanić, srebro je pripalo Teni Crnčec, a brončane medalje Lauri
Horvat i Piji Tratnjak. Kod U-9 Klinaca, pobjedu je odnio Martin Dominić, drugo mjesto pripalo je Antunu Krušelju, dok su treće mjesto podijelili Vid Fundak i Jakov Lipić. U kategoriji U-11 Najmlađe kadetkinje, slavila je Dunja Knez, srebro je osvojila Taša Bestijanić, a brončane medalje Katja Šalamon i Tena Crnčec. Kod U-11 Najmlađih kadeta, najbolji je bio Tin Trbović, dok su srebro i broncu osvojili Kevin Kedmenec, Jura Kralj i Frano Bajuk. U kategoriji U-13 Mlađe kadetkinje, zlato je pripalo Niki Gregurec, srebro Zari Bestijanić, a brončane medalje Kiari Crnčec i Saši Medved. Kod U-13 Mlađih kadeta, prvo mjesto zauzeo je Florijan Gregurec, dok su se Tin Trbović, Kevin Kedmenec i Frano Bajuk našli na postolju. U kategoriji U-15 Kadetkinje, Nika Gregurec još jednom je pokazala svoju dominaciju, dok su drugo i treće mjesto pripale Kiari Crnčec, Lei Gašparić i Zari Bestijanić. Kod U-15 Kadeta,
naslov je pripao Matiji Volfu, srebro Vitu Prskalu, a brončane medalje Tinu Horvatu i Franu Saraču. U najstarijoj kategoriji, U-18 Juniori, zlato je osvojio Arien Kovačić, srebro Rafael Dominik, dok su treće mjesto podijelili Matija Volf i Fran Matošić.
Svijetla budućnost „pingača“ – Turnir je još jednom dokazao kako Međimurje ima svijetlu budućnost u stolnom tenisu. Organizacija je bila na visokoj razini, a mečevi dinamični i napeti do samog kraja. Pohvale idu svim natjecateljima na sportskom duhu i trudu, kao i organizatorima na uspješnoj provedbi događaja. Sljedeće izazove mladi stolnotenisači već s nestrpljenjem iščekuju, a njihove igre inspiracija su cijeloj zajednici. Posebna zahvala ide roditeljima najmlađih klinci i klinceza koji su uskočili i pomogli klincima sa suđenjem, poruka je Međimurskog stolnoteniskog saveza.
Boris Preksavec, Filip Godina, Nino Bujan, Matija Barić
Željka Podgorelec-Sirc, Paula Markati, Vesna Wrana, Đurđica Zver
Taša Bestijanić, Tena Crnčec, Laura Horvat, Pia Tratnjak
Matija Volf, Arien Kovačić, Rafael Dominik, Fran Matošić
RUKOMET
POSLJEDNJI SUSRET 10. kola 1. HRLŽ
Osijek slavio nad
Zrinskicama
U posljednjem susretu 10. kola 1. hrvatske rukometne lige za žene, Osijek je pobijedio Zrinski u Čakovcu 25:26 i tako se probio na četvrto mjesto na ljestvici. Zrinski je pak ostao u donjem dijelu ljestvice s osam bodova.
Izjednačen susret
Kao što se moglo i očekivati, bio je to vrlo izjednačen susret. Malo su vodile domaće, malo gostujuće rukometašice. Ali najčešće je bilo neodlučeno. U prvom poluvremenu čak 10 puta. Osječanke su u završnicu ušle s dvama pogotcima viška, ali je Zrinski uzvratio serijom od tri za redom pa se na predah otišlo s njihovom minimalnom prednosti (12:11). Čuvale su domaće igračice vodstvo od pogotka ili dva sve do sredine drugog poluvremena. A onda je prednost preselila na stranu Osječanki. U igri živaca, s čak šest izjednačenja u zadnjih 15-ak minuta spretnije i sretnije bile su gostujuće rukometašice i na kraju su slavile pogotkom u posljednjim sekundama
25:26. Čakovčanke nisu bile prave ovog puta, previše su griješile u obrani i napadu i to im se osvetilo.Nije se smjela dogoditi situacija da se pogodak koji je odlučio o pobjedniku primi doslovce u posljednjoj sekundi.
U Kupu Hrvatske izvukle Osijek
U Trofejnoj dvorani Hrvatskog rukometnog saveza održan je ždrijeb osmine �inala Kupa za rukometašice i rukometaše. Kao što je poznato, u ovoj fazi natjecanja imali smo poludirigirani ždrijeb, odnosno prvih šest plasiranih na kraju prošle natjecateljske sezone nije moglo igrati međusobno. Isto tako, shodno propozicijama, niže rangirani klub je određen kao domaćin. Ako su klubovi istog ranga natjecanja, klub domaćin je onaj klub koji je izvučeni prvi. Kod žena, naše predstavnice, rukometašice Zrinskog u osmini �inala gostuju 12. veljače u Osijeku protiv ekipe od koje su izgubile posljednju prvenstvenu utakmicu. (md)
NOGOMET
PRVENSTVO U 3. NL Sjever kreće već 15. veljače odigravanjem zaostalih utakmica iz posljednjeg jesenskog kola
Polet ponovo želi duplu krunu
Prvi su u ponedjeljak krenuli igrači Dinama iz Domašinca, dok kao zadnji od međimurskih ekipa startaju nogometaši Međimurja
Miljenko Dovečer
Međimurski trećeligaši ovaj su tjedan krenuli s pripremama za proljetni nastavak. Trener seniorske momčadi Graničara iz Kotoribe, Mario Piškor, podnio je nakon posljednjeg jesenskog kola neopozivu ostavku na mjesto trenera seniorske ekipe. U Graničaru je sudjelovao u najvećim uspjesima kluba, osvojio je duplu krunu, s klubom se plasirao u pretkolo Kupa HNS-a te vratio klub u 3. NL Sjever gdje zbog bogate povijesti i igranja u tom rangu i pripada.
Piškor će na proljeće voditi Ludbrežane
Rukometaši MRK-a Čakovec svaki dan vrlo intenzivno treniraju i pripremaju se za drugi, odlučujući dio prvenstva Paket 24 Premier lige – Lige za prvaka. Uz Čakovčane i Poreč ostali sudionici Lige su ekipe Zagreba, Bjelin Spačve Vinkovci, Sesveta i Nexea Našice.
Pripremne utakmice
Uz svakodnevne treninge prije nastavka prvenstva odigrat će igrači trenera Josipa Borkovića i pet pripremnih, kontrolnih susreta. Prošle subote u dvorani Graditeljske škole odigrali su prvu pripremnu utakmicu s ekipom Vidovca. Iako u nekompletnom sastavu igrači trenera Jože Borkovića bili su dominantni tijekom cijelog susreta i zabilježili
uvjerljivu pobjedu 44:31 (22:16).
Ove subote ponovo su domaćini i u 17 sati imaju novu provjeru, ovaj puta s austrijskim sastavom HSG XSENTIS Lipizzanerheimat. Osim te utakmice Čakovčani igraju još doma s mađarskim Veszpremom (23.1.) i u gostima sa susjednim GRK Varaždinom (1. 2.).
Stari znanac u Kupu Hrvatske Ždrijeb nije mazio našeg predstavnika, pa Premijer ligaš MRK Čakovec gostuje, naime kuglice su ih spojile s jakom ekipom RK-a Nexe, a susret se igra u Našicama. Prvenstvo u Paket24 Premijer ligi počinje 15. veljače, a Čakovec u 1. kolu gostuje u Poreču kod istoimenog protivnika. (md)
Kormilo seniorske ekipe Graničara preuzeo je 49-godišnji Valentin Knapić koji dolazi s klupe ambicioznog Razvitka iz Čičkovine. Trener Knapić posjeduje UEFA A licencu te je dosad uz spomenuti Razvitak vodio Koprivnicu, Tehniku, Podravac iz Virja, Dravu NP, Sokol te još nekoliko podravskih klubova. Graničari su prvo okupljanje zakazali za danas 17. siječnja, a prvu utakmicu imaju 25. siječnja protiv Podravine iz Ludbrega kojeg vodi sada njihov bivši trener Piškor.
Domašinčani prvi krenuli s pripremama
Dinamo iz Domašinca među prvima od međimurskih trećeligaša je započeo s pripremama za nastavak prvenstva. No već moraju tražiti pričuvnog vratara, jer je na prvom treningu koljeno ozlijedio mladi Teo Krznar koji je odmah podvrgnut operacijskom zahvatu. Dinamovci su rano započeli s proljetnim pripremama, opet odlaze na more.
Nedelišće i na proljeće podstanar
U srijedu, 15. siječnja, pod vodstvom glavnog trenera Ivana Habuša počele su pripreme nogometaša Nedelišća za proljetni dio prvenstva u Trećoj NL - Sjever. Prema službenom kalendaru HNS-a, odgođena utakmica 15. kola protiv Rudara zakazana je za 15. veljače i pred momčadi iz Nedelišća je 30 dana treniranja. Nogometaši Nedelišća treninge će održavati na igralištu u Gornjem Hrašćanu zbog radova na rekonstrukciji stadiona SRC-a Trate u Nedelišću.
- Unatoč najavama i obećanjima da je završetak radova planiran za početak travnja, trenutni tijek zbivanja govori nam da ćemo do kraja sezone biti "na ulici“, kažu nezadovoljno u NK-u Nedelišće.
tek započeo. Prije službenog početka natjecanja Rudar će odigrati tri pripremne utakmice. Rudar je trenutno na šestom mjestu, a pobjedom u zaostaloj utakmici protiv Nedelišća 15. veljače mogao bi doći do četvrte pozicije.
Međimurje bez
Luke Vinskog u nastavku prvenstva
razloga napustili klub, pa da u momčadi igraju domaći igrači. Još jedna zanimljivost vezana je uz čakovečki klub, naime proteklih dana kružila je priča da u klub ulaze strani investitori, no odgovorni ljudi u NK-u Međimurje kažu da nisu upoznati s takvim informacijama.
Dvostruka kruna za veliki rođendan
- S treninzima smo krenuli u ponedjeljak s obzirom na rani početak nastavka prvenstva, a imamo i zaostalu utakmicu s Pitomačom. Trenirat ćemo kombinirano na našim terenima i dvorani u Domašincu, a dio ćemo odraditi u Biogradu na Moru. Već smo se pomalo i udomaćili u tom kraju, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.
U Rudaru bez bitnijih promjena
Prema riječima trenera
Damira Lepena Juraka, u pripreme krenuli 15. siječnja zbog dosta ranog početka samog natjecanja koje počinje 22. veljače, a prije njega mora se odigrati i zaostala utakmica s ekipom Nedelišća. Igrački kadar za sada ostaje isti nema nekih bitnih promjena, iako je prijelazni rok
Od svih međimurskih trećeligaša, posljednji s pripremama kreću nogometaši Međimurja. Naime, trener Drago Vabec prvo okupljanje zakazao je za sutra 18. siječnja. Pripreme će se održati na terenima SRC-a Mladost gdje su idealni uvjeti za treninge, a u slučaju lošeg vremena na raspolaganju imaju teren s umjetnom travom. Što se tiče momčadi, prema informacijama koje imamo iz čakovečkog trećeligaša nitko osim Luke Vinskog neće dobiti ispisnicu. U klubu se žele konsolidirati, proširiti Izvršni odbor, a na vidiku imaju i određena �inancijska sredstva. Naime, iz kluba poručuju da će sva dugovanja prema igračima biti riješena do početka priprema. Osim toga želja vodećih ljudi NK-a Međimurje da u dogovoru s nekim klubovima riješe povratak u Čakovec nekolicine igrača koji su zbog znanih
Prošla godina donijela je Poletu dvostruku krunu i naslov jesenskog prvaka. Na kraju jesenskog dijela prvenstva u 3. NL Sjever imaju samo jedan poraz na polusezoni i bježe drugo plasiranoj Bilogori četiri boda. Klub u 2025. godini slavi veliki jubilej, 60 godina postojanja i učinit će sve da ponovno razvesele vjerne navijače koji ih prate i podržavaju gdje god igrali. S priprema za proljetni dio sezone krenuli su u srijedu 15. siječnja, s time da su igrači desetak dana prije početka priprema radili individualno po dogovorenom programu. U natjecateljsku formu žele doći u ovih nepunih 6 tjedana priprema kroz treninge koje će odrađivati na svojim terenima u Svetom Martinu na Muri, Gym centru i terenima s umjetnom travom na SRC-u Mladost u Čakovcu.
Piše:
Nino Pata�a, prvi strijelac 3.NK Sjever
DV ZVONČIĆ, PO LASTAVICA Dunjkovec
Posadili bismo grah, mrkvu i paradajz
Na igralištu su postavljene i četiri visoke gredice, trenutačno potpuno prazne koje treba ispuniti zemljom i potom zasaditi biljem. No, ne bilo kakvim, već povrćem, kako bi imali vrtićki eko-vrt
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
- Prvo su dečki slagali vrtića od legači, a ja sam onda složil ogradu, bicikle i klupe, objasnio nam je Sven iz Dunjkovca, polaznik vrtića Lastavica, područni odjel Dječjeg vrtića Zvončić Nedelišće.
Dodao je kako je teta napravila vrt na ploči na koju su sve skupa poslagali kako bi dobili maketu koju su poslali na naš nagradni natječaj.
- Fali nam vrt u kojem bismo posadili grah, salatu,
paradajza, mrkvu, krumpira i onda bismo to jeli u vrtiću, poručio je dalje. Mrkvu bi jeli sami tako, ne bi ju trebalo ni kuhati.
Sve to sadili bi oni sami, zalijevali bi sa svojim odgajateljicama jer, kaže, kante pune vode bile bi im preteške.
Najmoderniji međimurski vrtić
Područni odjel Lastavica otvoren je u studenome prošle godine i slobodno se može reći da je riječ o pravom Space Shuttleu što se tiče međimur-
skih predškolskih ustanova. Drugim riječima, trenutačno je to najmoderniji vrtić po svim standardima.
Pohađa ga 88 mališana u dvije vrtićke i tri jasličke skupine. U jaslicama su djeca iz cijelog područja Općine Nedelišće jer u matičnom vrtiću u Nedelišću nema jasličke skupine. S druge strane, vrtićarci dolaze iz Dunjkovca, Pretetinca i Slakovca. Istina, ima ih i iz drugih područja, ovisno gdje roditelje rade. O polaznicima vrtića brine 10 odgajateljica, kuharica, servirka te dvije
spremačice. Njima još treba dodati zajedničku pedagogicu i zdravstvenu voditeljicu koje se izmjenjuju pa su jedan dan u matičnom, a drugi dan u područnom odjelu.
Što se pak soba tiče, svaka ima svoju boju pa se razlikuju zelena, narančasta, žuta, plava i crvena soba.
- Svaka soba ima svoju terasu, dakle svoj izlaz na terasu, ali i svoj izlaz na dvorište, pohvalila se ravnateljica.
Kako je vrtić sagrađen na kat, u prizemlju su mali jasličari i kuhinja, dok su na pr-
vom katu vrtićarci i još jedna jaslička skupina. Kat završava još jednim igralištem koje im itekako dobro služi za njihove potrebe. Uz sve to, vrtić ima i dvoranu.
- Od ove pedagoške godine u vrtiću se provodi projekt U vrtiću na nogač i to utorkom i četvrtkom, objasnila je te dodala da program provodi kineziolog.
Mališane uče osnove nogometa, ali i razgibavanje, ovisno o vremenu, u dvorani ili pak na otvorenom igralištu na katu.
Dvorana se koristi i za priredbe i predstave, razne radionice, roditeljske sastanke.
Treba nam obilje zelenila
Prekrasnom vrtiću treba još podosta toga, naročito što se tiče uređenja vanjskog dijela, i zato su se prijavili na naš nagradni natječaj Vrtionica.
- Igralište je složeno, ali nam fali zelenila, kaže Sandra Slana, ravnateljica Dječjeg vrtića Zvončić Nedelišće. Dakle, potpuno je bez zelenila, nikla je tek friško zasađena travica.
Želja im je obogatiti igralište raznim biljkama, na ulazu bi im posalo, ističe, ukrasno bilje kako bi sam dolazak u vrtić bio ljepši i ugodniji.
- Razmišljamo o različitom cvijeću i ukrasnom grmlju, a onda dalje nekakvo brzorastuće drveće kako bi što prije dobili potrebnu hladovinu, dodaje.
Na igralištu su postavljene i četiri visoke gredice, trenutačno potpuno prazne,
koje treba ispuniti zemljom i potom zasaditi biljem. No, ne bilo kakvim, već povrćem kako bi imali pravi vrtićki eko-vrt.
- Djeca bi na tim gredicama mogla pratiti povrće od sjemena pa do njegovog sazrijevanja i branja čime bi dobila prva saznanja kako se i na koji način vrt obrađuje. Naravno, to bi sve radila sa svojim odgajateljicama.
S druge strane vrtićke zgrade također se nalazi prazni prostor. Istina, riječ je o maloj i uskoj parceli na kojoj su htjeli zasaditi nekoliko voćaka. Međutim, kako je tik uz zgrada, parcela je veći dio dana u hladu što ne pogoduje rastu voćaka.
- Razmišljamo stoga o eventualnoj sadnji nekoliko borova ili nekim sličnim biljkama, kaže. Jednostavno, željeli bismo i taj dio obogatiti zelenilom. Osim toga, to bi bila ujedno i ograda od susjeda, prije svega osnovne škole pa u obzir dolaze i kojekakvo puzajuće bilje.
Vr�ćarci koji su radili maketu
Maketa vr�ća napravljena od lego kockica
- Mrkvu bi jeli samo tako, ne treba ju kuha�, kaže Sven
- Heklanje mi je novije otkriven hobi. Ove godine sam radila advente za vrata i svijeće. Svoje radove poklanjam prijateljima i rodbini, rekla nam je Mirjana Dobranić
Piše: Sanja Heric
Iz Selnice nam dolazi sljedeća kandidatkinja našeg nagradnog natječaja Biramo najljepši božićni ukras. Kako
nam je rekla, strastveni hobiji su joj štrikanje i heklanje pa je u adventskom vremenu dobar dio slobodnog vremena iskoristila za izradu božićnih ukrasa.
Adventski vijenac i svijeća
MARIJA BORKOVIĆ iz Pribislavca
Na Marijinim božićnim ukrasima vidljiv je trud, strpljenje i velika posvećenost
- Heklanje mi je novije otkriven hobi. Ove godine sam radila advente za vrata i svijeće. Svoje radove poklanjam prijateljima i rodbini, rekla nam je Mirjana Dobranić, a mi smo sigurni da su oni oduševljeni ovakvim unikatnim radovima za poklon.
Osnovna razlika između heklanja i štrikanja leži u alatima koji se koriste. Heklanje se izvodi s jednom kukastom
Ovaj adventski vijenac Marijinih je ruku djelo
iglom, dok se štrikanje koristi s dvjema ravnim iglama. Ova razlika u alatima rezultira različitim tehnikama izrade. U heklanju se stvara jedna slobodna petlja na kukici, dok
se u štrikanju istovremeno koristi više petlji na iglama, što omogućuje drugačije strukture i uzorke.
Kada je riječ o teksturi, he-
i izražajnijim uzorcima, dok štrikanje može biti mekše i elastičnije. Uz to, heklanje obično zahtijeva više prediva za postizanje iste debljine tkanine u usporedbi sa štrikanjem. Sivi adventski vijenac za vrata
Izradila pola tisuće ukrasa za četiri bora
Prvotno je radila anđele od krep papira, no ove godine odlučila je isprobati nešto novo
Piše: Sania Bižupić Foto: Mario Golenko
Na nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase stigla je i prijava Marije Borković iz Pribislavca, umirovljene kuharice-slastičarke koja slobodno vrijeme koristi za izradu unikatnih božićnih
Od slastica do unikatnih božićnih ukrasa
- U mirovini sam već 13 godina i sada imam više vremena posvetiti se izrađivanju ukrasa za bor, otkriva Marija koja je nekada vodila vlastiti slastičarski obrt i pekla kolače za razne prilike. Danas se njezina kreativnost izražava kroz izradu anđela, kugli i zvijezda za božićne borove, čime uljepšava blagdane sebi, a i drugima. Prvotno je radila anđele od krep papira, no ove godine odlučila je isprobati nešto novo. S ljubavlju i preciznošću izrađuje božićne ukrase od drugačijih materijala.
Osam sati rada za deset anđela Poseban trud Marije vidljiv je u brojci koja svjedoči o njezinoj predanosti - od travnja protekle godine izradila je čak 500 ukrasa
namijenjenih za ukrašavanje četiri božićna drvca. Proces izrade nije jednostavan niti kratak jer svaki detalj zahtijeva precizan i itekako strpljiv rad. Primjerice, izrada deset anđela može potrajati i do osam sati, ali Mariji to ne predstavlja opterećenje. Naprotiv, rukotvorine su za nju oblik opuštanja. Osim što se posvetila ručnim radovima, Marija se uvijek rado
vraća i kulinarstvu. - Pravim i tjesteninu. Sada kada sam u mirovini mogu, rekla je s osmijehom. Svaki Marijin ukras nosi osobni pečat i puno uloženog truda, čineći njezine božićne dekoracije uistinu jedinstvenima. Njena kreativnost pokazuje koliko mirovina može biti ispunjeno razdoblje života, posebice onda kada se posvetite onome što volite.
Marija Borković je svojih 13 godina mirovine posve�la onome što najviše voli – stvaranju
Za izradu deset anđela potreban je čak cijeli radni dan
Nije samo Ksenija ta koja njeguje ovaj zanat. Njena teta Agneza Maltar, koja sada ima 95 godina, također je majstorica u izradi lampašeka
Piše: Sania Bižupić
Ksenija Virgej iz Kotoribe već preko pola stoljeća čuva jedinstveno umijeće izrade božićnih lampašeka od slame. Njena strast prema ovom zanatu prenesena je s generacije na generaciju, počevši od njene pokojne bake Katarine. - Lampašeke od slame izrađujem već oko 55 godina, a naučila sam ih izrađivati od svoje pokojne bake Katarine, govori Ksenija.
Kako nastaje
lampašek od slame
Lampašek od slame podsjeća na izradu košara od vrbove šibe, no materijal i tehnike su speci�ične. Za razliku od šibe, koja zahtijeva jaču obradu, slama je nježniji materijal koji se mora pažljivo ručno narezati kako se ne bi oštetila. Tijekom izrade, slama
mora biti stalno vlažna kako bi ostala podatna i elastična, čime se sprječava pucanje pri pletenju. Izrada jednog lampašeka traje otprilike sat vremena, no zbog prirode materijala, ovo je sezonski posao jer se slama mora ručno pripremiti tijekom žetve u srpnju.
Svaki lampašek je jedinstven, što Kseniju čini posebno ponosnom. - Svaki lampašek je unikat za sebe, pa sam tako prije dosta godina izradila luster za svoju sobu od jednog velikog komada i pet malih privjesaka. Polakirala sam ga bezbojnim lakom i trajao je godinama, objašnjava.
Tradicija prenesena s koljena na koljeno Nije samo Ksenija ta koja njeguje ovaj zanat. Njezina teta Agneza Maltar, koja sada
ima 95 godina, također je majstorica u izradi lampašeka.
- Mislim da smo jedine u Kotoribi koje to radimo jer se svi kojima ih poklonimo začude što je to, otkriva Ksenija. Ksenija Virgej razmišlja i o organiziranju radionica u krugu obitelji kako bi ovo vrijedno umijeće prenijela na mlađe generacije. Lampašeki od slame nisu samo ukrasi za božićno drvce. Oni krase i sobe, terase i vrtove. - Sve što napravimo gotovo odmah i podijelimo, pa doma kod sebe trenutno imam samo jedan komad, a teta možda ima nešto više manjih, dodaje.
Uz planove za prijenos znanja na nove generacije, Ksenija Virgej dokazuje kako tradicionalni zanati mogu i dalje živjeti.
Kakve vas nagrade čekaju?
Dragi naši čitatelji, prijave za naš nagradni natječaj “Biramo najljepši božićni ukras” su završene! Interes je bio izvanredan, a zaprimili smo čak 19 prijava čitatelja iz cijelog Međimurja, što nas jako veseli.
Među radovima koje ste nam poslali nalaze se unikatni ukrasi za bor izrađeni u decoupage tehnici, borići od konca, jaslice od luščija, vilenjaci, orašar i Grinch, kao i medena kućica i medenjaci. Tu su također božićne jaslice, heklane božićne kuglice, božićni lampašek od slame, kuglice i anđeli, kuglice od stakla te eko jelka i eko ukrasi.
Ne smijemo zaboraviti ni macrame konac koji ste kreativno oblikovali u lutke, anđele i svetu obitelj. Raznolikost vaših radova svjedoči o bogatoj kreativnosti i tradiciji božićnog ukrašavanja u našem kraju. Za sudionike našeg nagradnog natječaja osigurali smo prigodan nagradni fond. Za prvu nagradu pripremili smo poklon bon Jakopić travel-a u iznosu od 50 eura uz mogućnost izbora destinacije po želji. Za drugo mjesto osiguran je poklon bon u trgovini BIMA (Jana) u iznosu od 30 eura, isto kao i za treće mjesto. (sh)
Ksenijina je teta, 95-godišnja Agneza Maltar, također vrsna majstorica u izradi lampašeka
Lampašek se pažljivo izrađuje od slame i svaki je komad jedinstven
Lampašeki od slame krase božićna drvca, razne domove, terase i dvorišta
TEST Dacia Jogger 1.0 ECO-G 100 Expression
U njemu se može i spavati
Jogger je najprostraniji Dacijin automobil, a u izvedbi s 5 sjedala dobivate ogroman prtljažnik u koji čak možete staviti i sleep pack, odnosno paket koji će vaš Jogger pretvoriti u spavaću sobu s bračnim krevetom.
Tekst i foto: Igor Rudež
Nekada su se automobili kod nas kupovali na metre, a da je u to vrijeme bio dostupan i Jogger, on bi sigurno bio visoko na listi najprodavaniji. No vremena se mijenjaju pa se danas najviše traže SUV-ovi, no još uvijek ima dovoljan broj kupaca koji traže automobil koji nudi mnogo prostora, a da pritom cijena nije visoka. A upravo takav je Jogger, model koji je Dacia ponudila na tržištu prije par godina, a koji je ustvari mrvicu povišeni ka-
ravan koji se može dobiti i sa sedam sjedala. Ovog puta nam je na test stigla izvedba s pet sjedala koja nudi i ekstremno veliki prtljažni prostor od 607 litara! Ako vozite Jogger onda ne trebate ništa ostaviti doma, jer sve što poželite ponijeti stane u ovaj automobil. S preklopljenim stražnjim sjedalima pak prtljažnik raste na čak 1819 litara, a posebno moramo naglasiti kako je obujam jako iskoristiv zahvaljujući visokom krovu i pravilnim ob-
licima. Razlog dobroj prostranosti su i dimenzije Joggera, a iako očekujete da je veći, on je dug 4547 mm! A razlog tome je što je prednji kraj do B nosača preuzet od Sandera Stepway, pa je Jogger sprijeda kraći nego straga, odnosno sva dužina je iskorištena za prtljažnik i stražnja sjedala. To je vidljivo i iz bočnog pro�ila, jer se linija krova naglo diže od B nosača. No sve je dobro kamu�lirano krovnim nosačima, pa većina to ni ne primijeti.
No svakako će vidjeti veliki međuosovinski razmak od čak 2897 mm, kao i duga stražnja vrata, a to je pak napravljeno kako bi se olakšao ulaz u treći red sjedala, za one izvedbe koje to nude. A upravo radi svega navedenog je Jogger i vrlo čest izbor taxi prijevoznika, jer nudi puno za malo.
A da bi još bolje predočila prostranost ovog modela, Dacia je napravila i poseban Sleep Pack, odnosno paket s kojim Jogger pretvarate u
spavaću sobu na kotačima.
Naime, u paketu se dobiva poseban drvena kutija koja se stavlja u prtljažnik i koja služi kao oslonac za madrac, a koji se postavlja na kutiju i preklopljena stražnja sjedala. U kutiji ima prostora za pohranu od 220 litara, a dostupna je i dok je madrac raširen i dok se ne koristi. Osim madraca, u paketu se dobivaju i maleni dodaci kako bi se popunile rupe između madraca i ruba vratiju, a sve kako bi se dobila što veća površina za spavanje. Veličina kreveta je 190 x 130 cm, a uvijek je dostupno 60 cm prostora iznad glave! A što je najbolje, za rasklapanje i sklapanje vam je potrebno dvije minute! Osim toga, u paketu s drvenom kutijom i madracima, tu su i zavjese za sva stakla, kako bi se dobila intimna atmosfera i kako vas ne bi probudilo ra-
TEHNIČKI PODACI
nojutarnje sunce. U paketu dolazi i šator koji povećava prostor za boravak a koji se učvršćuje na otvorena vrata prtljažnika. Sve to je idealno za avanturiste i oni koji vole biti na otvorenom, a cijena tog paketa je 4.200 eura. A Jogger je dobar i za laganu off-road vožnju. Naime, iako se ne nudi s pogonom na sve kotače, serijski dolazi s udaljenošću karoserije od tla od 200 mm, što omogućuje vožnju izvan asfalta vez bojazni za oštećenjem. Naravno, ne treba očekivati prave terenske mogućnosti, ali vožnja po šumskim i makadamskim putevima za njega ne predstavlja nikakav problem.
Osim toga, Jogger je još uvijek model „stare škole“, pa tako dolazi s analognim instrumentima i klasičnom ručicom ručne kočnice, ali i jednostavnom unutrašnjo-
Dimenzije (DxŠxV) 4547 x 1784 x 1674 mm
Osovinski razmak 2897 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 1298 kg/ 426 kg
Veličina prtljažnika 607/1819 litara
Vrsta motora/broj cilindara Turbo benzinski/3
Pogon Prednji kotači
Mjenjač Ručni, 6 stupnjeva
Snaga 67 kW/91 KS (benzin), 74 kW/102 KS (LPG)
Okretni moment 160 Nm benzin/170 Nm LPG
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h
172 km/h/12,5 s (benzin), 174 km/h/12,3 s (LPG)
Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,2 l benzin/8,9 l LPG
CO2 emisija 135 g/km
Cijena 22.140 eur
8-inčni mul�medijski sustav, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, upravljač i ručica
Jednostavano i prak�čno - tako izgleda unutrašnjost Joggera
Drvena ku�ja na kojoj je ležaj sakriva pre�nac za stvari koje su uvijek dostupne
Jednolitreni trocilindrični turbo benzinac je tvornički opremljen LPG instalacijom
16-inčni kotači izgledaju kao da su aluminijski, no ustvari je riječ o plas�čnim poklopcima
sti. Da nas krivo ne shvatite, od opreme ima sve što vam ustvari treba, ništa više, ništa manje. I na tom načelu Dacia proizvodi automobile. Središnji multimedijski zaslon je dijagonale 8 inča no još uvijek dolazi s prethodnom generacijom Dacijinog softvera koji ponekad zna biti spor u radu, no zato je tu podrška za bežično spajanje s Android Auto i Apple CarPlay uređajima, kada sve funkcionira besprijekorno. Tu je i automatska klima s izvrsnim i jednostavnim okretnim kotačićima za upravljanje. Tu su i dva USB priključka koja su pomalo razbacana. Naime, multimedijski USB priključak se nalazi lijevo od zaslona na gornjem dijelu komandne plo-
če, dok se drugi, koji služi za punjenje uređaja nalazi pri dnu središnje konzole, kod police za mobitel. Monotoniju tvrde plastike komandne ploče poboljšavaju tekstilni umetci koji se nastavljaju i na vrata. Expression paket opreme donosi i naslon za ruke koji je montiran na naslon vozačevog sjedala, te se može podići, no malo je uzak, pa lakat često klizne s njega. Stražnja sjedala nude dovoljno prostora, jedino će viši od 185 cm imati problema sa smještajem koljena, dok za glavu neće biti problema, iako je stražnja klupa postavljena osjetno više od prednjih sjedala. Putnici straga nemaju USB priključak za punjenje, no tu je 12V utičnica u koju
mogu uključiti adapter, te tako puniti uređaje.
Testni model je pokretao motor koji je i najčešći izbor kupaca – jednolitreni trocilindrični turbo benzinac s tvornički ugrađenim plinom. Kod vožnje na benzin, motor razvija snagu od 91 KS, dok kod vožnje na plin motor razvija snagu od 102 KS. Motor je uparen sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem a pogon se prenosi na prednje kotače. Maksimalna brzina mu je 172 km/h (174 km/h LPG), dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 12,5 sekundi (12,3 sekunde LPG). Iako su performanse mrvicu bolje pri vožnji na plin, u stvarnosti se to ne osjeti. Jogger je prilično živahan, posebice za vožnju u
gradu, a snage mu ne nedostaje ni na otvorenoj cesti, a jedino će se na autocesti osjetiti nedostatak snage. Doduše, do 135 km/h ubrzava sasvim solidno i lako održava tu brzinu, no sve preko toga traje, no radi prilično veće buke nećete ni željeti voziti brže.
Prosječna potrošnja benzina nam je bila 7,2 litre, dok je prosječna potrošnja plina bila 8,9 litara. No ako to pretvorimo u eure, 100 km vožnje na benzin košta 10,59 eura, dok 100 km vožnje na plin košta 6,5 eura. Računica je jednostavna, posebno za one koji prelaze mnogo kilometara. A za pohvalu je i što je spremnik goriva obujma 50 litara, dok je spremnik plina obujma 40 litara, pa s oba puna spremnika
možete prijeći i 1000 km bez stajanja na benzinskoj postaji, jer na otvorenoj cesti potrošnja plina pada na 7 litara, a benzina na 5,8 litara.
Dacia Jogger je jako zanimljiv automobil, posebno onima koji trebaju puno prostora a ne žele izdvojiti mnogo novaca. Iako s jedne strane nudi mnogo prostora i opreme, dok su s druge strane tu neki jeftini detalji kao tvrda plastika u unutrašnjosti i manjak mekih površina te još poneki nedostatak, no sve to se može zaboraviti kad pogledate na cijenu, koja s metalik bojom iznosi 22.140 eura. Ni jedan konkurent ne može ponuditi toliko prostora, i toliko malo troškova prelaska 100 km za tu cijenu.
Straga Jogger pomalo podsjeća na starije Volvo karavane
Jogger je dostupan u izvedbama s 5 i sa 7 sjedala
8-inčni zaslon je pregledan, a podržava bežično spajanje s Android Auto i Apple CarPlay uređajima
Automatska klima je dio dodatne opreme
Jogger dolazi sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem
Uvijek volimo vidje� klasičnu ručicu ručne kočnice
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 17. do 23. siječnja 2025.
P 17 Antun Opat; Vojmil; Lavoslav
S 18 Margareta; Izabela; Priska
N 19 2. KROZ GOD. Mario; Kanut; Ljiljana
P 20 Fabijan i Sebastijan
U 21 Agneza; Janja; Neža
S 22 Vinko đakon i muč.; Vinka
Č 23 Emerencijana, Milka; Vjera
Sretan Vam imendan!
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 18. SIJEČNJA
dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777
dr. Franjo Carović
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445
dr. Verica Grkavec-Mađarić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307
dr. Dora Goričanec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917
Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Donji Vidovec
dr. Marija Haramija Strbad
R. Končara 7, tel. 040/615-006
Macinec Dom zdravlja-Tim bez nositelja Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475
Mala Subo�ca
dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182
Mursko Središće dr. Slobodan Oluić
V. Nazora 19, tel. 040/543-414
Prelog
dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
Sve� Mar�n na Muri dr. Ivana Babić
Glavna 48, tel. 040/868-200
Sveta Marija
dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Tražimo
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Alina Kovačić, kći Marine i Nina
Noemi Stefani Grabar, kći Ivane i Branimira
Patrik Mikulić, sin San�ne i Dalibora
Elias Šećić, sin Maje i Jasmina
Arian Drvoderić, sin Mateje i Dražena
Rian Orehov, sin Julije i Luke
Dora Krajačić, kći Ivane i Sebas�jana
Jakov Topolnjak, sin Ive i Luke
Iris Lukša, kći Katje i Leona
Nika Slaviček, kći Paule i Luke
Jona Horvat, sin Silvije i Davida
Mihael Klarić, sin Ane i Vedrana
Marla Dominić, kći Maje i Marka
Abel Milković, sin Sare i Dominika
Klara Horvat, kći Mihaele i Dražena
VJENČANI
Čakovec:
Ema Počekaj i Mateo Grabar
UMRLI
Čakovec:
Angela Videc r. Novak r. 1931.
Mijo Vidić r. 1942.
Mihajlo Hrebak r. 1942.
Jelena Toplek r. Žganec r. 1937.
Elizabeta Kovačić r. Šimunković r. 1938.
Danica Čampa r. Jurkin r. 1950.
Dragu�n Šol�ć r. 1946.
Damir Šafar r. 1961.
Jadranka Marciuš r. Blažević r. 1960.
Dragu�n Jambrešić r. 1960.
Mladen Dominić r. 1960.
Stjepan Benčik r. 1938.
Marija Habijan r. Kolar r. 1935.
Jelena Novak r. Lajtman r. 1938.
Mursko Središće:
Ivan Pintarić r. 1933.
Biljana Bećirović r. 1980.
Marija Novinščak r. Petković r. 1951.
Milena Gregorinčić r. Horvat r. 1954.
Ivan Jambrović r. 1939.
Prelog:
Ljubica Setnik r. Marđetko r. 1959.
Mirko Marcinjaš r. 1932.
Štrigova:
Rozalija Thes r. Janžek r. 1940.
Katarina Žganjar r. Kovačić r. 1939.
Petar Sakač r. 1941.
Stanislava Štokić r. Horvat r. 1944.
Franjo Hošpel r. 1932.
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
tel. 060 310 222
Autobusni kolodvor
Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
16.1. Četvrtak
Četvrtak 16.1.
17:00 Pinokio: Istinita priča -prem. 20:00 Čovjek vuk -prem
na voljenu majku, baku i prabaku DRAGICU NOVAK rođ. TOPLIČANEC iz Šenkovca 20.1.1998. - 20.1.2025.
Tvoji najmiliji: kćer Marija i unuci Blanka i Dario s obiteljima
SJEĆANJE
na voljenog sina i brata Davida Strahiju
01.12.1996.-18.01.2020.
Zauvijek si u našim srcima, mislima i molitvama. Neka te čuvaju anđeli.
Marija Mlinarić rođ. Kolarić iz Svetog Križa preminula 11. siječnja u 94. godini života
Veronika Habijan rođ. Šafarić iz Belice preminula 15. siječnja u 91. godini života
Ivanka Zadravec rođ. Horvat iz Brezja preminula 13. siječnja u 69. godini života
Magdalena Šulj
iz Svete Marije preminula u 93. godini života
Marija Blašković rođ. Mikac iz Domašinca preminula 13. siječnja u 76. godini života
Andrija Jezernik
iz Križovca preminuo u 56. godini života
Katarina Zebec
rođ. Korunić iz Mačkovca preminula 10. siječnja nakon duge i teške bolesti u 84. godini života
Ana Pal�i rođ. Žulić iz Gardinovca preminula 11. siječnja u 68. godini života
Mirko Kranjčec iz Šenkovca preminuo 10. siječnja u 74. godini života
Doroteja Štirinić
iz Donjeg Vidovca preminula u 69. godini života
Ana Pal�i rođ. Žulić iz Gardinovca preminula 11. siječnja u 68. godini života
Gabrijela Zadravec iz Čakovca (rodom iz Križovca) preminula u 87. godini života
na voljenu Mirjanu Jambrović iz Štefanca 18.1.2021. - 18.1.2025.
Znaš teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti i nasmijan biti.
Stjepan Benčik iz Čakovca preminuo 8. siječnja nakon kratke i teške bolesti u 86. godini života
Terezija Banec rođ. Trojnar iz Nedelišća preminula u 91. godini života
dr. Zlata Novak iz Čakovca preminula 9. siječnja u 72. godini života
Antun Lipić iz Čukovca preminuo 15. siječnja u 74. godini života
Katica Varović rođ. Markan iz Goričana preminula 10. siječnja u 78. godini života
Ivan Podgorelec iz Vratišinca preminuo u 92. godini života
Tvoji: roditelji, brat i sestre s obitelji
Suprug Darko, sin Dino i majka Ljuba
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Mihovljanska 70, Čakovec
KLASA: 340-01/25-05/05 URBROJ: 2109-120-02-04-25-3 Čakovec, 14.01.2025. god.
Na temelju članka 123. - 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) objavljuje se
JAVNI POZIV
kojim Županijska uprava za ceste Međimurske županije, kao pravna osoba u čijem je upravljanju razvrstana javna cesta LC20095 Donji Vidovec (DC20 – LC 20039) u naselju Donji Vidovec, k.o. Donji Vidovec, obavještava nositelje stvarnih prava na katastarskim česticama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem su izgrađene javne ceste kako slijedi: razvrstana javna cesta LC20095 : k.č. 6125, 6126, 6127, 6124/3, 6146/2, 6113/1, 6123, 6122, 6120/1, 6012, 6186/1, 6124/1, 6015, 6188, 6016, 6006/2, 5800/1 u k.o. Donji Vidovec.
O započinjanju postupka evidentiranja u katastar i zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuju se snimke izvedenog stanja razvrstane javne ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja razvrstane javne ceste.
1. ADRIA CASINO d.o.o., Prelog, Glavna 31, traži 8 m/ž blagajnika u automat klubu, javi� se na email: ljudski.resursi@senator.hr do 2.2.
2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 3 m/ž autolimara, m/ž djelatnik u knjigovodstvu, m/ž automehaničara i m/ž administra�vnog djelatnika na info pultu, javi� se osobno na adresu do 31.1.
3. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 27.1.
4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, A. Schulteissa 19, traži 2 m�ž radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na mob. 099�850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijenti. hr do 7.2.
5. Autobusni prijevoznik “IVOEXPRES” vl. Ivan Hren, Mihovljan, Prvomajska 77, traži m/ž vozača autobusa, javiti se na email: ivo. expres@gmail.com ili na mob. 098/241-536 ili 098/1899-567 do 31.1.
6. Auto centar Marđetko d.o.o., Kalnička 51, Goričan, traži m/ž automehaničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/601-432 ili na mob. 098/426-032 do 8.2.
Predstavnici Županijske uprave za ceste Međimurske županije će dana 20.01.2025. godine započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena razvrstana javna cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije tvrtke GiP Šarić d.o.o. iz Vučetinca, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem je izvedena javna cesta, mogu obaviti uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 22.01.2025. godine od 09:00-12:00 sati u poslovnici tvrtke GiP Šarić d. o. o., u Prelogu, na adresi Glavna 29 prvi kat.
7. Autoprijevoznik ZO TRANS, Nedelišće, Čakovečka 99, traži m/ž vozač teretnog motornog vozila javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-770 ili na mob. 098/819-417 ili na email: zoki. zobovic@gmail.com do 28.2.
8. BALI d.o.o., Trg Republike 3, Donja Dubrava, traži 2 m/ž konstruktora, 2 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, 3 m/ž predradnika u proizvodnji, 6 m/ž radnika za ketlanje, 10 m/ž šivača, 3 m/ž tekstilna tehnologa, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž ekonomistu i 2 m/ž skladištara za radno mjesto Prelog, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.1.
9. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, M. Trnine 19, traži m�ž samostalnog kuhara i m�ž kuhara-pripravnika za rad u Restoranu Barok, javiti se na tel. 040�363-726 ili na mob. 091�2382-175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 7.2.
10. BAT d.o.o., Čakovec, R. Steinera 2, traži m�ž prodavača i m�ž skladištara, javiti se na email: posao@ batprodajnicentar.hr do 19.1.
11. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136�a, Pušćine, traži m�ž stolara, 3 m�ž radnika u skladištu i 3 m�ž radnika na izradi kreveta, javiti se na tel. 040�373318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.1.
Ravnateljica: Đurđica Hamer, mag. oec.
12. BV Produkt d.o.o. - za rad u Njemačkoj, traži 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćna električara, 5 m/ž �g zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom i 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, javi� se na mob. 095/8750312 ili na email: product.bv@gmail. com do 31.1.
13. B&O d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži m/ž keramičara i 2 m/ž vodoinstalatera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog. hr do 31.1.
14. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/3011-985 ili na email: dino@blazeka.hr do 31.1.
15. Caffe bar BACARDI, Mihovljanska 49, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1867-118 do 28.2.
16. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m/ž recepcionera i m/ž konobara, javi� se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 31.1.
17. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, Vrtna 5, traži m�ž zidara i m�ž tesara, javiti se na mob. 098�366266 do 31.1.
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819
ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
18. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž bravara-zavarivača, m/ž pomoćnog radnika i m/ž tokara, javi� se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 23.1.
19. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž suradnika u računovodstvu i financijama, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@cateks.hr do 19.1.
20. Dječji vr�ć DJEČJA MAŠTA, F. Prešerna 32, Čakovec , traži m/ž pomoćnog odgojitelja, m/ž odgojitelja predškolske djece i m/ž odgojitelja predškolske djece-pripravnika, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dv.djecja. masta@gmail.com do 20.1.
21. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, V. Žganca 3, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460403 ili na email: dommesmar@gmail. com do 31.1.
22. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/352-029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 28.2.
23. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži 2 m/ž edukacijska rehabilitatora i m/ž radna terapeuta, javi� se na mob. 098/377304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.1.
24. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, A. Schulteissa 19, traži m�ž osobnog asistenta za Goričan, Prelog, Mala Subotica i Trnovec, javiti se na mob. 098�9606-523 ili na email: info@dmsmz. hr do 25.1.
25. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom MŽ, Čakovec, Ul. dr. A. Starčevića 1, traži 10 m�ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javiti se osobno na adresu uz najavu na tel. 040�390-070 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dosti-mz. hr do 31.1.
26. ECON d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 3 m/ž pomoćnog bravara, 3 m/ž zavarivača mig-mag postupkom i 3 m/ž bravara, javi� se na email: econ@econ. hr do 31.1.
27. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, Sajmišna bb, traži 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju, m/ž električara, m/ž radnika na eko farmi, m/ž voditelja peradarske farme i m/ž veterinara - smjer peradarstvo, javi� se na mob. 098/296-082 do 28.2.
28. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/168-7042 ili na email: elimeae@ gmail.com ili drazenko@elimea.hr do 28.2.
41. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. i m/ž disponenta - logis�čara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transpor�. com do 15.2.
29. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, J. Gotovca 10, traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 098/9841-949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 31.1.
30. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata i m/ž limara u proizvodnji, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 28.2.
31. Ferro-Preis d.o.o., T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž elektro održavatelja, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 20.2.
32. FEROKOTAO d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska 78a, traži m/ž knjigovođu, javi� se na tel. 040/370-161 ili na email: posao@ferokotao.hr do 19.1.
33. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, Ul. dr. I. Novaka 22, traži m�ž tehnologa za pripremu proizvodnje, 2 m/ž stolara - montera i m/ž prodajnog savjetnika - dizajnera, javi� se na email: posao@ filo.hr do 9.2.
34. GEOTOP - geodezija, usluge, trgovina d.o.o., Čakovec, R. Boškovića 16, traži m�ž dipl.inž. geodezije i m�ž suradnika za geodetske poslove, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�390-690 ili na mob. 091�5025090 ili na email: geotop@ck.t-com. hr do 31.1.
35. GH MONT d.o.o., Čakovečka 12, Palovec, traži 5 m/ž izolatera ven�lacijskih kanala za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 091/922-1509 do 31.1.
36. GRADAX d.o.o., traži m/ž rukovatelja samohodnim strojevima, m/ž građevinskog inženjera i m/ž građevinskog tehničara - poslovođu na gradilištu, javi� se na mob. 098/1854-568 ili na email: gradax@gradax.hr do 7.2.
37. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, Lj. Gaja 2, traži m/ž administra�vnog referenta, javi� se na email: info@gmniksi.com do 31.1.
38. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i zbrinjavanju otpada (domar) i 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 31.1.
39. HP-Hrvatska pošta d.d., Čakovec, traži m�ž poštara za opću dostavu, javiti se na email: posao@posta.hr ili putem linka: https:��hrvatska.posta. hr�hr�predaja-zivotopisa-online�2190 do 31.1.
40. Javni bilježnik Jasenka Crnčec, Čakovec, I.G. Kovačića 6, traži m/ž javnobilježničkog vježbenika - pravnika u javnobilježničkom uredu, javi� se na mob. 098/513-509 ili na email: tenacrncec@gmail.com do 20.1.
42. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, m/ž vozač C i E kat., m/ž djelatnika u otpremi, m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, m/ž skladištara i m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.1.
43. Install Tirić d.o.o., Čakovec, traži 2 m�ž elektroinstalatera-industrijskog električara, javiti se na mob. 098�9153964 ili na email: install.tiric@gmail. com do 7.2.
44. INGOLAB d.o.o., Čakovec, Mihovljanska 70, traži m�ž ovlaštenog inž. građevinarstva, m�ž projektanta i nadzornog inž.-suradnika ovlaštenom inženjeru, javiti se na email: velimir. pavlic@ingolab.hr do 31.1.
45. KOS d.o.o., Kotoriba, K. Tomislava 139, traži 2 m/ž plinoinstalatera, 2 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, javi� se na tel. 040/683-010 ili na mob. 098/861-950 ili na email: info@kos.com.hr do 19.1.
46. KOVA PROJEKT d.o.o., Čakovec, Dr. Ivana Novaka 38, traži m�ž montera metalnih konstrukcija, javiti se na mob. 099�201-3805 ili na email: kovaprojekt5@gmail.com do 1.2.
47. KIVANY BLP d.o.o., Čakovec, Preloška 15, traži m�ž knjigovođu - administratora, javiti se na email: kivany.blp@gmail.com do 27.1.
48. LAN Pro d.o.o., Čakovec, Ul. dr. Ante Starčevića 63�A, traži m�ž voditelja proizvodnje i 5 m�ž djelatnika u proizvodnji kablova, javiti se na email: imikac@gmail.com do 20.1.
49. LAGANINI d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 25, traži m�ž pomoćnog kuhara, javiti se na mob. 091�1822-512 do 23.1.
50. Ljekarna Štefan, Čakovec, N. Pavića 15, traži m�ž magistra farmacije, javiti se na mob. 091�5272180 ili na email: juraj.stefan@gmail. com do 7.2.
51. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, A. G. Matoša 5, traži m/ž pomoćnog bravara, javi� se na email: igor.novak@ liming.hr do 24.1.
52. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska 52, traži m/ž prodavača u pekari i m/ž slas�čara za Pušćine, javi� se na mob. 099/4567630 ili na email: leslas�ce@leslas�ce.hr do 19.1.
53. LIMOND limarski obrt, Mihovljan, Prvomajska 107, traži 2 m/ž radnika u limarskoj radionici, javi� se na mob. 098/814-122 do 3.2.
54. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, Pribislavec, A. Mihanovića 2b, traži m/ž farmaceutskog tehničara, javi� se na tel. 040/360-245 ili na mob. 091/7292-465 ili na email: jagoda. ceric25@gmail.com do 31.1.
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
KUPUJEM TOMOS MOPEDE svih vrsta i modela, sa i bez papira za dijelove isplata odmah. tel 098 9656 624, Varaždin
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
PEUGEOT 308 1.2, prvi vlasnik, 2016 god, registriran do 12/2025, zimske gume plus ljetne gume na alu felgama, 6200 eura, mobitel 098/910-3983
KUPUJEM aute ili traktore - ispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777095
POLJOPRIVREDA
PRODAJEM TRAKTOR Zetor 43-20, široka kabina, hidro volan, 1999. god., registriran. Info na tel. 098/170-5311
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
TOMOS MOPEDE KUPUJEM sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove isplata odmah. Tel 098 9656 624, Varaždin
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086
PRODAJEM motokultivator F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
TRAŽIM OSOBU ZA POMOĆ U KUĆANSTVU (čišćenje, pranje, peglanje i ostalo). Honorarno prema dogovoru. Mjesto - okolica Svetog Martina na Muri. Javiti se na telefon: +386/31-280-691
POZNANSTVA
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, starosti 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099
UDOVAC (73 g) traži ozbiljnu gospođu za zajedničko druženje. Poslati poruku na WhatsApp ili Viber na broj: +49/1515-7256-978
NEKRETNINE
IZNAJMLJUJEM POSLOVNI
PROSTOR od 78 m2 u Čakovcu, te namještenu garsonjeru - povoljno. info na mob. 092/146-5716
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat. čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJA ILI ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
IZNAJMLJUJE SE dvosobni stanu soliteru kod hotela Park u Čakovcu, EC/C. info na tel. 040/364-097
ŽIVOTINJE
AKVARIJ KOCKA od 44 litre, sa ribicama, čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293.
RAZNO
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
LAMPICE ZA TERASU, balkon, prozor, 20 metara, svjetlo u bijeloj boji, 20 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJE SE mobitel Samsung Galaxy A34 5 G, star 6 mj. (200 eur). mob. 095/3423-099
APARAT ZA VARENJE sa elektrodama i maskom, Einhell, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM staru kvalitetnu ciglu, očišćenu i složenu na palete. Info na tel. 098/1705311
SKIJE ELAN 170 cm, sa vezovima i štapovima, malo korištene, 20 eura. Šaljem slike. 098/9084/675
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PANK-RADNI STOL, željezni, čvrsti, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJU SE ŠIVAĆE MAŠINE 3-iglovka i 4-iglovka, paspulirka, sve ispravno i povoljno. info na mob. 091/5226958
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POKLANJAMO SPAVAĆU
SOBU Marles, u odličnom stanju, očuvana, kome treba neka se javi na broj 099/518-2484
PRODAJEM POSUĐE za kuhanje 10-djelno na indukciju Emporio, kauč i dvije fotelje, crni ženski bicikl više brzina, sobna vrata hrastova dim. 200x90 cm (3 kom). info na mob. 091/7626-015
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur) i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092
Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
Baka Kata
Moja baka Katarina
Ili baka Kata kak je drugi zoveju. Mala, debeljuškasta, �letna ženska. Roke zdelane kak dve male lopatke, prime, zdigne, pospravlja i se na mesto dene.
Vredna je ona za se drugo delo i na polju i na vrtu.
Bormeš i traktora v roke zeme, na polje dleti i se včeni.
Dobra je gazdarica, za se nas pre hiži skrbi.
Navek je v strahu ka namo lačni, red se prinas mora znati. Dok polne dojde si za stolom moramo biti, dobro se najesti i našu vrednu kuharicu pohvaliti. V nedelju popolne pak si počivle i novu snagu za drugi den nabira. Velikog je ona srca, fejst me rada ima, se mi oprosti i čuda pot liepu rieč nazrad veli.
Lorena Kovač, Domašinec Mentorica: Sanja Vebarić
Vrijednost života
Često pomislimljudima je potrebno dati kišu kako bi vidjeli koliko im sunce nedostaje.
Nekima je potrebno dati noć kako bi shvatili što im sve dan daje.
Potrebna im je zima, kako bi cijenili ljeto i toplinu. Potrebno im je i ljeto kako bi cijenili ljepotu pahulja i snježnu bjelinu.
Nekad je potrebna tuga, nekad bol, čak i strah, da bi mogli shvatiti što znači bez sreće biti, bez onog čemu se mogu nadati i bez onog što ljubav može učiniti.
Pomislim da je ljudima potrebno nešto oduzeti, ono što dovoljno ne cijene, a svakako trebali bi.
Tek kad im je oduzeto, shvate koliko im to nešto zapravo u životu znači, a zamjenu tome teško je naći.
Ali, već kad ljudi bez toga ostanu tek tada shvate koliko su zahvalni trebali biti.
Tada im vrijednost toga počinje biti jasna, ali vjerojatnost za povrat već je kasna.
Helena Lisjak, Domašinec Mentorica: Sanja Vebarić
Uređuje:
Aleksandra Sklepić
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.
Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.
Dodir
Odrastao je u glasnoj i ljutoj kući. Samo je to znao. Za razliku od nje, tihe i povučene.
Njezin dodir smirio ga je.
Tada je naučio što je zapravo mir.
Latice
Da sam cvijet, a ti vjetar, dopustio bih ti da me uveneš tako da mi latice polete, samo da osjetim tvoj dodir.
Mjesec
Ako te jednoga dana Mjesec nazove tvojim imenom, nemoj se iznenaditi jer ja mu svake noći govorim o tebi.
Melina Piknjač, 8. r., OŠ Orehovica Mentorica: Ivanka Novak
Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
LIRSKI TRIPTIH
Erik Furjan, OŠ Belica, mentorica Emina Kefelja
Ema Srpak, OŠ Belica, mentorica Emina Kefelja
Ana Katarina Palašek, OŠ Belica, mentorica Emina Kefelja
Asja Vranović, OŠ Belica, mentorica Emina Kefelja
Ema Jančec, OŠ Belica, mentorica Emina Kefelja
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Čakovec, A. Šenoe 2a
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Povjerenje
u stručnjake za mentalno zdravlje
Najvažnije je u kliničkom radu s ljudima steći njihovo povjerenje, pokazati da ih razumijemo i uvažavamo, jer to stvara osjećaj sigurnosti i omogućava da se otvore i povjere stručnjaku.
Nakon dugogodišnjeg bavljenja kliničkom psihologijom pitam se je li došlo do smanjenja predrasuda o psihičkim poremećajima i manje stigmatizacije osoba sa psihijatrijskom dijagnozom u našoj sredini ili se razvojem psihoterapijskih profesija težište pomaknulo sa psihopatologije na psihološki rast i razvoj, zaobilaznicu kojom se stvarna psihička patnja i poremećaj dobrim dijelom izmiču iz domene psihijatrije i kliničke psihologije. To može rezultirati ozbiljnim posljedicama i treba naglasiti da je procjena psihičkog stanja osobe u opisu poslova kliničkog psihologa i psihijatra. Svaka procjena stvara izvjesnu nelagodu, tako je i kad nam u kliničkom laboratoriju testiraju krv i kada sjednemo na stomatološki stolac, to je dio procedura kojima stručnjaci dolaze do potrebnih informacija. Sve dijagnostičke, kao i terapijske metode u zdravstvu se neprekidno usavršavaju zahvaljujući tehnološkom razvoju, ali i osvještavanjem važnosti kvalitetne, empatizirajuće komunikacije stručnjaka i pacijenta (klijenta). U području psihologije, a posebno u kliničkoj psihologiji to je od osobite važnosti, temelj našega uspješnog rada je u uspostavljenom povjerenju. Ono je važno već i za dobivanje valjanih dijagnostičkih rezultata, a ne samo u tretmanu psihičkih teškoća. U medicinskom laboratoriju nam tehničari mogu bez osobitog udubljivanja u naše emocionalno stanje izvaditi krv i dobiti upotrebljiv uzorak, a zatim i nalaz, ali ulazni podaci i nalaz psihologa uvijek u nekoj mjeri ovise o uspostavljenom odnosu između psihologa i ispitivane osobe. Najvažnije je u kliničkom radu s ljudima steći njihovo povjerenje, pokazati da ih razumijemo i uvažavamo, jer to stvara osjećaj sigurnosti i omogućava
da se otvore i povjere stručnjaku. Svakodnevnim radom u ambulanti uvjeravam se kako ljudskost povezuje i liječi podjednako kao i stručnost. Stručnost nam daje znanje i sigurnost u ono što ljudski razmjenjujemo i osjećamo. Specijalizacija u kliničkoj psihologiji otvara put povjerenja klijenta prema stručnjaku koji je svojim akademskim obrazovanjem kvali�iciran prepoznati i diferencirati psihopatologiju kao i zdrave snage ličnosti, izmjeriti kognitivne i konativne karakteristike pojedinca te dati relevantne informacije o njegovom psihološkom pro�ilu, prisutnim tegobama i njihovom stupnju, ali i mogućnostima psihološkog tretmana i alternativama psihološke pomoći, kao i potrebe za psihijatrijskim liječenjem. Treba jasno reći da najveći broj osoba sa psihičkim tegobama ne treba psihijatrijsko liječenje. Klinički psiholog kao stručnjak djelotvoran je u primjeni psihodijagnostičkih alata, komunikacijskih vještina i širokog raspona savjetodavnih i terapijskih tehnika koje prepoznaju, razlikuju, oblikuju i/ili preoblikuju ljudsko ponašanje, kako bi se eliminirala ili smanjila patnja, postigla psihološka dobrobit i bolja psihička prilagodba. Unatrag nekoliko desetljeća nastale su velike promjene naglim razvojem kliničke psihologije kao grane primijenjene psihologije koja uspješno identi�icira i tretira različite kategorije emocionalnih poremećaja, kao i razne stresom i teškim životnim događajima uzrokovane smetnje u psihičkoj prilagodbi. U većini razvijenih država svijeta ona je među najbrže rastućim i najrazgranatijim profesijama u zaštiti mentalnog zdravlja svih dobnih skupina stanovništva, što nije slučaj u Hrvatskoj, gdje su klinički psiholozi izrazito de�icitarna profesija.
Barbara Lončarić, mag. med. techn.
Odrastanje s roditeljem alkoholičarem
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Istraživanja pokazuju da su djeca alkoholičara u četiri puta većoj vjerojatnosti da će u nekom trenutku svog života prekomjerno piti što možemo povezati s genetskim čimbenicima povezanim s ovisnošću, ali i normalizaciji nezdravih navika pijenja u njihovoj obitelji
Nebrojno puta smo čuli da je alkoholizam bolest koja ne pogađa samo ovisnika već i cijelu njegovu obitelj gdje su često prisutna i djeca. U takvim obiteljima nerijetko možemo susresti disfunkcionalne obrasce ponašanja, �izičko ili emocionalno zlostavljanje, no i u situacijama kada nema takvog direktnog zlostavljanja, dijete koje odrasta u obitelji alkoholičara trpi veliku štetu. Odrastanje u takvoj okolini donosi puno sukoba, nepredvidivosti, nedosljednosti i kaosa zbog čega dijete često ne može zadovoljiti svoje emocionalne potrebe što u konačnici može rezultirati većim rizikom za razvoj psihičkih poremećaja ili razvoj ovisnosti u odrasloj dobi. Odrastanje u obitelji u kojem je jedan ili oba roditelja alkoholičar nosi posljedice koje utječu na emocionalni, psihološki i socijalni razvoj djeteta. Istraživanja pokazuju da su djeca alkoholičara u četiri puta većoj vjerojatnosti da će u nekom trenutku svog života prekomjerno piti što možemo povezati s genetskim čimbenicima povezanim s ovisnošću, ali i normalizaciji nezdravih navika pijenja u njihovoj obitelji.
Djeca koja odrastaju s roditeljima ovisnim o alkoholu često osjećaju sram, krivnju i strah. Sram zbog obiteljskog stanja može ih učiniti povučenima i nesigurnima u društvenim
situacijama. Osjećaj krivnje javlja se jer djeca često preuzimaju odgovornost za roditeljsko ponašanje. Strah od nepredvidivih situacija, poput verbalnih ili �izičkih sukoba, stvara tjeskobu koja može kasnije biti prisutna tijekom cijeloga života. Ipak, djeca odrasla u takvim obiteljima uče skrivati svoje emocije kao obrambeni mehanizam. Negativne emocije, poput ljutnje, neugodnosti, srama, straha i frustracije prikrivaju, kako bi se stvorio osjećaj poricanja. U odnosu s drugom djecom i odraslima su na stalnom oprezu kako ne bi otkrili obiteljsku tajnu. Odrastajući u takvom nepredvidivom okruženju, u kojem ima puno laganja, negiranja i tajni, djeca u odrasloj dobi mogu razviti probleme s povjerenjem. Zbog prekršenih obećanja mogu strahovati da će se i drugi tako ponašati pa se iz tog razloga teže zbližavaju s drugima.
Posljedica života u ovakvim disfunkcionalnim obiteljima može biti i prerano odrastanje djeteta. Nerijetko su prisiljeni preuzeti uloge i odgovornosti neprikladne svojoj dobi, npr. brinu o pijanom roditelju ili štite braću/sestre od nasilnog roditelja. Djeca koja dolaze iz takvih obitelji često dožive i neki oblik zlostavljanja ili roditeljskog zanemarivanja koji nije alkoholičar. Naime, roditelj koji ne pije je ponekad toliko pod pritiskom da je čak nestabilniji i emocionalno nedostupniji od roditelja koji pije. Posljedično, često mu zamjeraju što obitelj nije zaštitio od nepovoljnih situacija. Odrastanje s roditeljem ovisnikom može otežati razvijanje zdravih odnosa u odrasloj dobi. Djeca mogu imati problema s povjerenjem, boje se napuštanja i razvijaju ovisne obrasce ponašanja u vezama. Zbog nedostatka pozitivnih uzora, teško im je prepoznati zdrave obiteljske odnose.
Ovisnost je bolest koja zahtijeva stručnu pomoć liječnika, traženje stručne pomoći prvi je korak koji treba učiniti da bi se krenulo u smjeru izlječenja. Sve navedeno nam ukazuje na to da bolesno ponašanje nema samo alkoholičar već i članovi njegove obitelji, a posebno djeca.
25 godina povjerenja
EMILIJA KOVAČ iz Domašinca
Patuljasti kunić Nehir prava je mala zvijezda u mom životu
Iako su mačke i psi naši najčešći kućni ljubimci, prijateljstvo čovjeka nije vezano isključivo uz ove životinje. Ljudi na brojne načine dolaze u kontakt sa svojim budućim ljubimcima i upoznaju ih, a neki im uđu u život slučajno, u obliku poklona ili slučajnog susreta. Zbog toga se često dogodi da nam u dom uđe i tamo zauvijek ostane životinja za koju ne bismo ni u snu mogli pomisliti da će nam se tako uvući pod kožu. Lijepu priču o prijateljstvu i ljubavi između jednog patuljastog kunića i njegove vlasnice Emilije Kovač otkrili smo u Domašincu, a kako izgleda druženje i suživot s ovim simpatičnim zečićem, otkrila nam je njegova vlasnica u razgovoru.
Patuljasti kunići nisu pasmina, već općeniti pojam za sve male pasmine zečeva. Svojim izgledom, mekanim krznom i sitnom pojavom više podsjećaju na plišanu igračku, nego na pravu životinju, pa su stoga još više zanimljivi i neodoljivi. Vole društvo čovjeka, živahni su, simpatični i svoj su dom pronašli u brojnim obiteljima. Briga o njima, kao i o svim ljubimcima, zahtijeva mnogo pažnje, posebno kad je u pitanju prehrana, a vrlo je važno i pružiti mu sigurnost, veterinarsku njegu i pažnju. Nehir je stigao kao iznenađenje za
Dan žena
Emilijin kunić Nehir ime je dobio po liku iz turske seri-
Sje, a sa svojom vlasnicom živi već skoro dvije godine. Dobila ga je na poklon za Dan žena, od dečka Matije, kao mekano, slatko iznenađenje kojem se nikako nije nadala. Od tada, njih su dvoje nerazdvojni i jedan drugog svakodnevno uveseljavaju. Nehir je vrlo živahan, a najviše voli biti vani, u prirodi.
- Priroda ga fascinira, pa svaki put kad otvorim vrata, on veselo trči prema balkonu, kao da je to njegov mali raj na zemlji, ispričala nam je Emilija. Na kraju dana volimo zajedno odmarati, a zec se često sklupča uz mene, uživajući u miru i sigurnosti svog doma. Nehir ima nevjerojatnu energiju, ispričala nam je Emilija.
Kad god ga pusti iz njegovog kaveza, odmah počne skakati i bježati po stanu. Uvijek je sretan kad je vidi, a njegovo veselje je neopisivo. Često zbog uzbuđenja iza sebe ostavlja male lokvice, posebno kad vidi da je stigla njegova omiljena hrana. Voli piti vodu, a čak mu i ta uobičajena rutina donosi puno zadovoljstva.
Plišani patuljasti zečić pravi je gurman
- Moj zec je pravi mali gurman kad je u pitanju hrana, rekla nam je Nehirova vlasnica.
Svaki obrok doživljava kao pravi užitak i uvijek je presretan kad mu donesem
uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka, i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istoj planeti. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao članove obitelji i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
On nije samo ljubimac, nego član obitelji, koji je, svojim posebnim načinom, obogatio svijet i učinio ga ljepšim
njegovu hranu. Omiljena i glavna hrana mu je sijeno, pa uvijek beskrajno uživa u ovom mirisnom, hrskavom obroku.
Osim sijena, voli jesti i posebnu mješavinu žitarica za zečiće koju kupujem u specijaliziranim trgovinama, a rado jede naranče i jabuke. Zabranjena hrana su mu grožđe i ananas, a uživa i osladiti se zeljem i salatom, kao pravi zec.
Nakon što se dobro poigra, uvijek se povuče i odmara, a nakon dobrog obroka, odmah čvrsto zaspi.
Nehir je pravi društvenjak. Voli biti u centru pažnje i uvijek se raduje kad mu u društvo dođu ljudi.
Obožava se družiti s njima, često ih “ometati” svojim skakanjem i malim nestašlucima. Nema nikakvih inhibicija, pa zna biti pomalo nepristojan, skače oko svih i ne propušta priliku da bude u središtu zbivanja. Njegova energija i veselje su zarazni, pa nitko ne može ostati ravnodušan na njegovu ludost!
Energija, veselje i iskrenost malog prijatelja naučili su Emiliju uživati u životu
- Zec mi je pokazao koliko je važna ljubav prema životinjama i kako ta ljubav može promijeniti naše svakodnevne navike. On je prava mala zvijezda u mom životu. Njegova prisutnost je učinila moj dom toplijim i punim života. On nije samo ljubimac, on je član obitelji koji je, svojim posebnim načinom, obogatio moj svijet i učinio ga ljepšim i za to sam mu neizmjerno zahvalna. Kada sam se osjećala usamljeno ili pod stresom, moj zec bi uvijek bio tu da me oraspoloži. Njegova energija, veselje i iskrenost su me naučili kako uživati u trenutku i zaboraviti na brige. Njegovo skakanje od sreće, smiješno ponašanje i mali nestašluci uvijek su mi izmamili osmijeh na lice, čak i kad su dani bili teški, rekla nam je na kraju sretna vlasnica ovog simpatičnog, čupavog stvorenja.
Piše: Aleksandra Sklepić
Nehir uz svoje omiljene poslastice
Emilija i kunić Nehir nerazdvojni su prijatelji
Riža u umaku s junećim mesom po receptu naše stalne čitateljice Karmen Mlinarić iz Donjeg Kraljevca
MEĐIMURSKA KUHARICA
Riža u umaku s
junećim mesom
Piše: Aleksandra Sklepić
Jela od junećeg mesa oduvijek su dio međimurske kuhinje, a junetina kao namirnica obiluje brojnim kvalitetnim sastojcima. Na prvom su mjestu bjelančevine čime junetina prednjači u odnosu na ostale vrste mesa, a uz to je i izvor “dobrih masti” koje održavaju nivo kolesterola u zdravim granicama. Junetina je meso koje spada među najomiljenije vrste u svijetu, pa donosimo recept za junetinu u umaku uz koji se servira riža.
Međimurje je dio svijeta u kojem su se oduvijek uz-
gajale krave, pa ne čudi što još ima brojnih obožavatelja junetine i jela s junećim mesom.
Priprema: Luk očistiti i narezati na kockice te ga dinstati na ulju. Kad je luk smećkast, dodati odreske, preliti ih vodom da prekrije meso, posoliti i kuhati dva sata uz stalno podlijevanje vodom.
Pred kraj pomiješati oštro brašno, mljevenu papriku sa vodom i dodati mesu, posoliti i popapriti te kuhati još 10 minuta. Od mesa će nastati savršen umak kojim se prelije kuhana riža. Za savršen izgled najbolja
VINO TJEDNA
Sastojci:
- 900 g junećeg vrata bez kosti (odresci)
- luk (2 komada)
- sol i papar
- ulje
- voda
Za zapršku :
- 2 žlice oštrog brašna, mljevena slatka paprika i voda
je miješana salata, a može se poslužiti i bilo koja sezonska.
Sauvignon iz
Vinarije Preiner
Ovaj tjedan predstavljamo Sauvignon iz vinarije Preiner iz Svetog Urbana. Sauvignon iz Vina Preiner izrađen je od 100 % sauvignon grožđa, a njegovo vino karakterizira zelenkasto-žućkasta boja. Na nepcu se ističe suhi, svježi i lagani okus, s aromatskim notama koje su umjereno izražene. S alkoholom od 12,0 % vol., ostatkom šećera od 2 g/l i ukupnom kiselinom od 7
Recept plus
Kakao rolada svečanog izgleda
Rolade su kolači koji uvijek dobro izgledaju, a u receptu za kakao roladu predstavljamo kombinaciju tamnog tijesta i bijele, osvježavajuće kreme. Ova rolada nije komplicirana za pripremu, a svojim će lijepim izgledom konkurirati svečanim kolačima. Biskvit i krema daju sočan, blag okus, pa svakako preporučujemo da uzmete vremena i probate ispeći ovaj lijepi kolač. Priprema kakao rolade: Žumanjke i šećer miksati dok ne dobijemo pjenastu smjesu. Zatim dodati ulje, mlijeko i brašno pomiješano s kakaom i praškom za pecivo. Posebno pripremiti sni-
jeg od bjelanjaka i lagano ga umiješati u smjesu za biskvit. Staviti peći u plehu, u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva, u veći pleh, tako da tijesto bude nisko jer će se rolati u roladu. Pečeni biskvit sipati na ubrus i vrući ga zarolati u oblik rolade.
Priprema kreme: U polovicu mlijeka staviti šećer, vanilin šećer, brašno i gustin. Sve pomiješati hladno, kao da pripremate puding. Drugu polovicu mlijeka staviti kuhati i kad mlijeko zavri, u njega uliti smjesu brašna, gustina i šećera.
Neprestano miješati, dok se smjesa ne zgusne. Kad je krema ohlađena, u nju mik-
Sastojci:
Za tijesto:
- 5 jaja
- 5 žlica šećera
- 5 žlica ulja
- 5 žlica mlijeka
- 5 žlica oštrog brašna
- ½ praška za pecivo
- 2 žlice kakaa u prahu
Za kremu:
- 4 dl mlijeka
- 4 žlice šećera
- 1 vanilin šećer
- 2 žlice oštrog brašna
- 2 žlice gustina
- 15 dag margarina
- sok od jednog limuna
Sastojci:
- 30 dag brašna (pola glatko, pola oštro)
- sol, šećer
- kvasac
- maslinovo ulje
g/l, ovo vino savršeno balansira svježinu i puninu okusa. Odležava u inox posudama, što mu omogućuje očuvanje svježine i voćnosti. Preporučena temperatura serviranja je između
10 i 12 °C, a dolazi u boci od 0,75 L.
Ovo vino izvrstan je pratitelj raznim jelima, posebno ribama, bijelim mesima, rižotima i janjetinom. (sh)
Pizza s tikvicama i krastavcima
Pizza je uvijek dobrodošla. Popularna je jer se priprema brzo, jednostavno, a osnovni sastojci cjenovno su povoljni i gotovo ih uvijek imamo pri ruci. Na tanko tijesto stavljamo umak od rajčice i dodatke prema vlastitoj želji i kulinarskoj maštovitosti. Donosimo recept za finu pizzu u kojoj prevladavaju tikvice i kiseli krastavci. Najprije se umijesi fino tijesto od brašna, soli, šećera, kvasca, maslinova ulja i vode. Tikvice očistimo
i narežemo na dugačke šnite. Lagano ih na malo maslinova ulja prepečemo na tavi. U međuvremenu pećnicu zagrijemo na 240 stupnjeva. Na lim za pečenje, koji smo prethodno nauljili, stavimo i razvučemo tijesto. Potom na tijesto rasporedimo domaći umak od rajčice (ili kečap) i dodajemo sastojke: tikvice, kisele krastavce narezane na tanje šnite, tanko rezanu šunku, crne masline i kukuruz šećerac. Sve posipamo
- origano serom dobro izmiješati margarin. Pripremljeno tijesto za roladu napuniti hladnom kremom i servirati.
- voda
- umak od rajčice (kečap)
- tikvice
- kiseli krastavci
- kukuruz šećerac
- šunka za pizzu
- sir za pizzu
- crne masline
origanom i stavimo peći oko 12 minuta na 240 stupnjeva. Kad je pizza skoro gotova, izvadimo je iz pećnice te je posipamo naribanim sirom za pizzu, vratimo u pećnicu i pečemo oko minute dok se sir ne rastopi. Kad pizzu izvadimo, pokapamo je s malo maslinova ulja. (rr)
BRZO I FINO
Kakao rolada po receptu koji nam
je poslala Levačić
Marija iz Murskog Središća
Đurđica s kalešicom pripremljenom prema receptu starom četrdeset godina
ĐURĐICA
TOMAŠIĆ iz Celina
Kalešici s čašom mlijeka djeca su se posebno radovala
Prema običaju, kalešica se nosila na polje, da bude okrepa radnicima nakon teškog posla ili u trenucima odmora
Piše: Aleksandra Sklepić
Recept za kalešicu
Sastojci:
- 70 dag glatkog brašna
- 4 dl mlijeka
- 4 žlice domaćih slanina (kosane mas�)
- pola male žličice soli
Priprema:
Sve sastojke dobro zamijesiti i ostaviti kratko da tijesto odstoji. Tijesto razvaljati na debljinu pr-
sta te staviti u pleh koji smo dobro premazali slaninama. Prije pečenja tijesto malo narezati nožem, ali samo po gornjoj površini tijesta. Može se i ispikati viljuškom da bi se tijesto ljepše ispeklo. Kalešica se peče na 180 stupnjeva, četrdeset pet minuta. Odlična je kad se peče na svježem listu od zelja jer tada poprimi �ini okus zelja.
Kalešica je domaći starinski kolač napravljen od jednostavnih sastojaka, a najvažniji su mu sastojak domaće slanine. Brašno, mlijeko i sol dio su zaliha svake kuhinje, pa za kalešicu nisu potrebne nikakve velike pripreme. Naši stariji Međimurci dobro se sjećaju ove slasne pogače koja se jela u polju, a uspomene iz svog djetinjstva i sjećanja na čudesan okus kalešice s nama je podijelila Đurđica Tomašić iz Celina.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Svaki tjedan
-
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
- Recept koji imam za kalešicu star je četrdeset godina i još uvijek ju pečem po njemu, ispričala nam je Đurđica. Sjećam se gazdarice Jelene Medved iz Frkanovca u čiju je obitelj moja mama hodala raditi kao nadničarka, kad sam još bila dijete. Kod svakog posla, kad je mama otišla “v deru”, kako se to govorilo, mi djeca smo, pred kraj rada, uvijek došla za njom. Bilo nas je petero djece i živjeli smo skromno. Zbog toga još uvijek pamtim sreću zbog vruće kalešice i čaše mlijeka koju smo uvijek dobili od gazdarice.
Prema običaju, kalešica se nosila na polje, da bude okrepa radnicima nakon teškog posla ili u trenucima odmora. Gazdarica koja ju je pekla dizala se u tri ujutro kako bi zamijesila tijesto i ispekla kalešicu. Ona se tada, sa svim ostalim namirnicama potrebnim za “preživjeti” radni dan, nosila u košari na polje i tamo se jela na način da su si je radnici trgali rukama. To joj je dalo posebnu draž, jer sve je bolje kad se jede u prirodi, a posebno nakon �izičkog rada.
Đurđica na simpatičan način održava ovu lijepu tradiciju, pa se svaki put, kad s obitelji ili nekim društvom ide na izlet, također diže u tri ujutro kako bi ispekla frišku,
domaću kalešicu. To joj je već postao zaštitni znak.
Đurđica je po zanimanju kuharica, ali ne radi u struci. Jako voli kuhati i peći, posebno tradicionalne kolače i jela, a brojne recepte sačuvala je od svoje pokojne mame Anđele.
Nekad se kroz tjedan nije jelo meso jer su bila teška vremena, rekla nam je Đurđica, pa smo jeli razna domaća jela bez mesa: mlince, rižu, kašu, trgance, rezance i slično, a ja ih još uvijek rado pripremam za svoju obitelj.
Đurđica je rodom iz Frkanovca, a živi u Celinama sa suprugom Stevom i sinovima Leonom (26) i Tomislavom (25). Stevo je mesar pa ova obitelj još uvijek obavezno održava domaće kolinje i priprema razne suhomesnate, domaće delicije. Tako kroz cijelu godinu imaju sušeno meso, slanine, cvirke i ostale mesne specijalitete. Uz meso i Đurđičina domaća jela, ništa im ne fali i mogu uživati u slobodnom vremenu nakon odrađenog posla.
Đurđica je i aktivna članica Udruge Vredne ruke iz Dragoslavca već petnaest godina od samog osnutka. Rado se druži i sudjeluje u svim aktivnostima koje ova udruga osmišljava i organizira. Najviše ipak uživa u kuhanju i pečenju kolača, što je posebno opušta.
Recepti iz domaće međimurske kuhinje
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
besplatan očni pregled jedan
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 22. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 24. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 21. siječnja 2025. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
ŠTO SE U MUZEJU RADI?
Dio deveti – događanja popularnog karaktera
Piše: Janja Kovač, viši kustos, voditeljica etnografskih zbirki
Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla. Potaknuta prošlogodišnjom obljetničkom godinom u kojoj je Muzej Međimurja Čakovec obilježio 70 godina postoja-
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
nja koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.
Popularna predavanja petkom
Temeljna djelatnost javnih muzeja je prikupljanje, istraživanje i prezentiranje muzejske građe. Iza svakog dijela ove pojednostavljene de�inicije krije
LJUBAV: Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja bi� uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete doduše sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za �m da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki bi� u dilemama hoće li izaći ili se povući u svoj svijet.
KARIJERA: Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigra� važnu ulogu u vašoj karijeri. Vjerojatno će odlučiva� o nečem što će ima� utjecaja baš na vas. Moguće je da ćete i vi sami dobi� priliku za napredovanje. Potrudite se i budite profesionalni.
ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite male brige i nervoze.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Sadržaji, zabava i brojnost izlazaka na atrak�vna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljeni kao kod vas ovih dana. Netko će vas iri�ra�, ali nećete se da� isfrustrira�. Sje�t ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi.
KARIJERA: Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih financijskih mogućnos�. To će vam podići samopouzdanje, pa ćete radi� predanije i vući smjelije poteze. Neki će u poslovima s nekretninama prosperira� iznad očekivanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi i ostanite mirni.
OCJENA: LJ 5 K 4, Z 4
se niz aktivnosti koje djelatnici muzeja osmišljavaju i odrađuju. Jedna od njih su događaji popularnog karaktera, kao što su predavanja u ciklusu „Popularna predavanja petkom“.
Projekt je osmišljen i prvi put se provodio kroz 2024. godinu. Zamišljen je kao mjesečno događanje (s iznimkom srpnja i kolovoza) koje će se održavati u istom terminu i tako osigurati naviku posjetitelja da posjećuju programe. Nakon rasprave o
Tabela prikazuje predavače i teme predavanja PPP-a u 2024. godini:
Rb. Predavač Naslov predavanja Datum održavanja
1 dr. sc. Krešimir Međeral Sučević Pub kvizovi – dokona razbibriga, intelektualni sport ili pomoć u obrazovanju? 23. 2. 2024.
2 Zoran Vakula O vremenu, klimi i još koječemu29. 3. 2024.
3 dr. sc. Deniver Vukelić Progoni vješ�ca u Hrvatskoj u srednjem i ranom novom vijeku 26. 4. 2024.
4 dr. sc. Nataša Štefanec Juraj IV. Zrinski (1549.-1603.) i čakovečko vlastelinstvo 29. 5. 2024.
5 dr. sc. Neven Budak Dva vladara ili kako se stvarala hrvatska povijest 28. 6. 2024.
6 Hrvoje Rupčić Putešestvije po Turkestanu. Motoris�čka avantura s Puta svile 27. 9. 2024.
7 Iva Krčmar Kako je�ino (i kulturno) putova�? 25. 10. 2024.
8 dr. sc. Lidija Bajuk Međimurska popevka u glazbenim žanrovima 29. 11. 2024.
9 dr. sc. Mihaela Mesarić i Branka Marciuš Vunas� mamu� – divovi ledenog doba 20. 12. 2024.
LJUBAV: Bit ćete sretni što vas drugi razumiju. Otuda će poras� i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lakše će je sres� na neobičnim mjes�ma ili onim povezanim s umjetnošću.
KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više želje� poći na godišnji odmor. Oni koji to još ne mogu, vjerojatno će se mora� angažira� oko nekih zaostalih poslova za koje su već odavna mislili da su gotovi. To će ih pomalo naživcira�. Treba izdrža�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte koncentraciju.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaši poznanici ili susjedi pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sres� osobu koja će vas zaintrigira�. Zato prihva�te njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni.
KARIJERA: Nećete zapostavi� ni� jedan detalj. Vaša preciznost bit će pohvaljena. Ovih dana imat ćete priliku pokaza� koliko ste originalni. Invencije će probudi� ne samo vas, nego i vaše kolege. Razmišljat ćete o novom s�lu poslovanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite otvoreniji, pa će vas drugi podrža�. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
Program je privukao i mlađu publiku
konceptu programa dogovoreno je da će se u prvoj godini temeljiti na pozvanim predavanjima istaknutih imena u hrvatskoj javnosti kako bi projekt dobio veći medijski odjek te se bolje animirala publika. Kao termin održavanja predavanja odabran je posljednji petak u mjesecu te je program nazvan „Popularna predavanja petkom“. Program vode kustosice Janja Kovač i Ines Virč u suradnji sa Stručnim vijećem MMČ-a. Predavanja su započela u veljači, a ukupno je održano devet predavanja.
Zašto se provode ovakvi projekti?
Projekti popularnog karaktera provode se s više ciljeva na umu. Projektom „Po-
HOROSKOP
LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete se potrudi� ispunjava� svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na diskretniji način, ali i dalje ćete bi� zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanji� izlaske.
KARIJERA: Vjerojatno će vas sve po�ca� na više ak�vnos�, pa će se i na radnom mjestu od vas zah�jeva� pojačani angažman. Vama ništa neće bi� teško, jer ste jedva čekali ovakvu priliku. Čak i ako radite prekovremeno, radit ćete s voljom.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite oprezniji sa svojim šefovima.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete ima� prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome.
KARIJERA: Na radnom mjestu događaju se raznolike stvari, a poslovi dobivaju na težini. To je nešto što vas pomalo brine, pa ćete se poslu preda� bez zadrške i bez ikakve rezerve. Jasno je da ćete izgara�, a ni rezulta� neće izosta�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Obnovite svoj stari hobi.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami, na putu sreću ljubav.
KARIJERA: Možda će vam dosadi� djelova� iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvori� jedna vrata, ali da bi zablistali u punom sjaju, još ćete malo pričeka�. Ipak, svakim danom sve više dolazite do izražaja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne žurite.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilazi�, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nesta�. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete bi� u poziciji da reagirate na provokacije. Nemojte.
KARIJERA: Ostvarili ste ciljeve iznad očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom. Tko može, neka putuje. Tko još radi, vjerojatno će i dalje radi� revno, a neki će mijenja� kolegu, pa će radi� za dvoje. Izdržat će uz osmijeh.
ZDRAVLJE&SAVJET: Potrebno vam je više sna.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
pularna predavanja petkom“ ostvarili smo sljedeće ciljeve:
• osmišljen je i realiziran novi tematski muzejski program „Popularna predavanja petkom“,
• širokoj javnosti ponuđen je atraktivan program koji je privukao mlađu publiku,
• širokoj javnosti predstavljena je uloga i značaj muzeja u lokalnoj zajednici kao institucije koja osmišljava kvalitetne i atraktivne programe,
• projekt je privukao novu publiku koja dosad nije posjećivala događanja u organizaciji MMČ-a,
• povećana je vidljivost MMČ-a u popularnim i stručnim medijima (tiskanim i digitalnim).
Programi dostupni svima Za posjetitelje su predavanja bila besplatna, a honorar predavačima se �inancirao sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Međimurske županije i Muzeja Međimurja Čakovec. Sva predavanja su održana u Multimedijalnoj dvorani Muzeja nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“, prostoru koji je dostupan osobama s invaliditetom što je projekt učinilo dostupnim za sve zainteresirane.
Ukupna posjećenost predavanja je iznad očekivanja za prvu godinu s ukupno 568 posjetitelja. Potaknuti dobrim prijemom projekta među publikom planiramo ga provoditi i u 2025. godini u istom formatu.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Rak, Vodenjak, Vaga
LJUBAV: Za vas i prema vama će postoja� dobre okolnos� kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlazi� i pokaziva� se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnos�. Neki će zajedno putova�.
KARIJERA: Iz visina vi ćete se �jekom ovog tjedna polako spušta� na zemlju. Bit će sve manje sanjarenja, a sve više prizemljenog posla, no on vam neće bi� neugodan. Radit ćete dobro, a na radnom mjestu će vlada� red, rad i disciplina.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite iskreni prema sebi.
OCJENA: LJ 5 K 4, Z 4
LJUBAV: Nalazite se u fazi bogatog obiteljskog života. Gotovo da neće bi� značajnijeg događaja u koji nećete uvući svoju obitelj. Kod nekih će to bi� obitelj iz koje potječu. Oni u vezama gledat će kako poveza� voljenu osobu sa spomenu�m.
KARIJERA: Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvova� ili da borbe za angažman budu takve da zapravo nećete bi� sigurni da li se to ispla�. Preispitajte zato svoje kriterije i ciljeve. Sve ovisi o tome što zapravo želite. ZDRAVLJE&SAVJET: Bavite se sportom.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježi�. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilazi� zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaća�.
KARIJERA: Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku. To će vas mo�vira� da radite još žešće i predanije. Ovakva prilike ne pojavljuje se često, pa bi bila šteta ne iskoris�� je do kraja. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne rasipajte snagu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Bit ćete poduzetni i ak�vni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam bi� teško o�ći na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenadit će voljenu osobu s prijedlozima punim ak�vnos� i dinamike.
KARIJERA: U poslu ćete se malo nadmudriva� ili natjeca�. Doći će do izražaja vaš borbeni duh. S autorite�ma trenutačno ne stojite najbolje, pa pazite kako s njima surađujete. Izdržite. ZDRAVLJE&SAVJET: Idite u teretanu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Suho i hladno zimsko vrijeme
VREMENSKA SLIKA:
Nakon toplijeg početka mjeseca, proteklih tjedan dana imali smo hladnije, ali uglavnom suho vrijeme. Čini se da će i sljedećih sedam dana biti obilježeno suhim i hladnim vremenom. Temperatura ostaje zimska - noću u minusu, a danju u sasvim laganom
plusu. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: I petak nam donosi uglavnom suho i hladno zimsko vrijeme uz većinom slab vjetar. Jutarnja temperatura između -7 i -3, a najviša dnevna samo malo u plusu. Postoji mogućnost za malo
sunca, ali ako ga i bude bit će zubato.
Za vikend se nastavljaju stabilne vremenske prilike. To znači da ćemo pod utjecajem anticiklone imati suhe i hladne zimske dane. Vjetar uglavnom slab što može pogodovati zadržavanju niskih oblaka ili mjestimične
magle. Temperatura ostaje u zimskom režimu pa će noći biti u solidnom minusu, a dnevna temperatura ići će tek koji stupanj iznad nule. Ako ostane oblačnije moguće je da ostanemo ispod nule i tijekom dana.
Prema svim pokazateljima bi se onda hladno i uglav-
Ako na Vinka sunce peče, u bačve vino teče
nom suho zimsko vrijeme trebalo nastaviti i u prvoj polovici sljedećeg tjedna. Jutra će biti hladna uz minuse, a ni dnevna temperatura neće ići puno u plus. Mjestimice može biti magle ili niskih oblaka, za njih se povećava mogućnost u mirnoj zimskoj atmosferi. Nekih slabih oborina bi moglo biti oko sredine tjedna, ali zasad to djeluje vrlo skromno, možda nas i potpuno zaobiđu. Ostalo bi prohladno, ali ipak koji stupanj ugodnije nego proteklih dana.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 16.1.2025.)
• 20/21. 1. 1998. godine u Hrvatskoj polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog snijega, kiša koja se ledi i jakog vjetra
• 23. 1. 1857. godine rođen u Voloskom geo�izičar Andrija Mohorovičić
• 24. 1. 1942. godine u Zagrebu izmjerena temperatura - 22.2 Celzijusa
• 26. 1. 1723. godine obilan snijeg u Zagrebu nije prestao cijeli tjedan
SKANDINAVKA VICOTEKA
Godišnjica
Žena upita muža:
- Dragi, danas nam je godišnjica braka, zar si zaboravio?!
- Nisam zaboravio, ali sam ti oprostio, odgovori muž.
Skijanje
Zašto Mujo ne ide na skijanje?
- Zato što se boji ski-pasa!
Pijani pingvini
Što pjevaju pingvini kad se napiju?
- Neke ptice nikad ne polete...
Depresija
Što je to depresija:
- Depresija je kada kupiš hula hop, a on ti taman!
Autor: Mladen Mrčela
Rješenje tematskog
Glasi so prebrojeni, svetla so pogašena Minul je i drugi krug izborov za precednika Lepe Naše. Kak se je i kazalo pobedil je stari precednik stara „šaka z Pantovčaka“ Zoki Milanovičov i ostal je dale, još pet let na kvarteljo kak šef državne politike, očem reči, kak "gazda" Pantovčaka. Nebrem reči da smo se mi kak biračko telo skazali jer bo nas je došlo glase davat meje od pol, cirka 49 procentov. Zakaj so ovi kaj so doma ostali ne došli o tomo se mi moremo sam spominati, ali nigdar točno ne bodemo zazvedili kaj je bilo po sredi. Nešterni nam pod nos rivlejo "istino" da so ne meli komo svoje glase dati jerbo so nejbolši, nejvredneši i nejpošteneši kandidatlini ispali vu prvomo krugo tak da so nešteli ne šteli dojti na biračko mesto i potepsti svojega glasa ili pak naprajti kak so naprajli oni šteri so ne šteli doma ostati pak so došli na biračka mesta pak so precrtali se kandidatline i napisali so nešterne svoje, a takše listeke so oni šteri so brojili glase hitili vu konto za smetje.
Pravica se je skazala, pobedil je on kandidatlin šteri je dobil vejč glasov! Makar je to Ivica Marijačić, glavni urednik Hrvatskoga tjednika čistam drugač rekel: U Domovinskomo rato so ginuli nejbolši da bi vladali nejhujši. Mesto branitelov odabrali smo dezertere, umjesto domoljuba svojedobno deklarirane Jugoslavene, umjesto hrvatske i stadalničke biogra�ije, odabrali su privilegiranu komunističku… Pripoveda se kak je Zoki Milanovičov dobil povereje od 75 procentov biračkoga tela, a on je pravzaprav dobil 75 procentov od oni 49 procentov šteri so došli glase davat, a ne od sih šteri so meli pravo svojega glasa dait tak da unda to dojde napriliko 36 – 37 procentov. No, i to je čuda vejč od jegovoga protivnika Dragana Primorca šteri je unda ne dobil 25 procentov, kak je prebrojeno, nek nekaj vejč od 12 procentov. A te nekaj vejč od 12 procentov je hajdi pot meje od onoga kuliko se je nadjal. Što zna kaj bi bilo da so došli i oni šteri so doma ostali i komo so oni kanili svoje glase dali? Ali kak bilo da bilo davanje glasov je gotovo i pobedil je sam jeden, a si drugi so
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Pravica se je skazala
zgubili makar skorom si pripovedajo kak so osvojili vejč glasov nek so računali. A si znamo da si šteri ido na izbore, si šteri mečejo svoje ime na listeke za zbiranje se nadjajo kak bodo pobedili, a ne kaj bodo dobili 5 – 10 ili pak 15 procentov glasi. To sam nam tak pripovedajo kaj mi nej vidli kak jim tečejo soze dok čitajo izborne razultate.
Josipa Lisac je mam počela vežbati
Čim so se prebrojali glasi, čim je Zoki Milanovičov proglašen pobjednikom mam je Josipa Lisac počela vežbati popevati državnu himnu Lijepe Naše. Verjem da se zmislite kak je Josipa popevala himno "Lijepa Naša domovino" dok se je Zoki prvi pot selil na Pantovčak, a to je bilo pred pet let. Ruon tak verjem i znuom da se još denes zmislite kak je "Lisica" mela nekšo čudno vižo i da je nišči ne prepoznal himno po viži nek po rečima tak da se nadjam da ovo leto dok bode Zoki mel drugo inauguracijo da bode Josipa popravila toga felera. Himna je takša pesma kaj ima svoje reči, svojo glazbo, svojo vižo i himno nebre saki popevat kak oče nek se popevle onak kak se mora i kak je to več prvoga dneva zafremana. Verjem da bode ovo leto došlo se na svoje.
A što bode se došel na inauguraciju Zokijo to bodemo stopram zazvedili: nešterni se več ve hulijo i obečavlejo kak ne bodo došli, a verjem da hajdi oni šteri bi došli ne bode pozvano. Nebremo reči da je Zoki za svojo pobjedo dobil ruon preveč čestitiki, čestitali so mo Austrijanci, Crnogorci, sosedi z Bosne i Hercegovine i Kosova, sosedi Albanci i prvi sosed prek Save Milorad Dodik. Još se čaka čestitka našega prvoga soseda prek Mure i Drave i Zokijovoga pajdaša Viktora Orbana.
Mi Međimorci smo odišli na svoje
Minuli tjeden smo mi Međimorci preslavili 9. januara Spomendan otceplenja Međimorja našega maloga od Mađarov i pripojenje matici Hrvatskoj. Sako leto se poklonimo onima šteri so bili nejglavneši vu te dneve dalekih 1918. i 1919. godine. Se nam je poznato, ali je čistam vredo da se bar jempot na leto zmislimo oni šteri so vu te dneve bili nejglavneši i šteri so meli vupeše kaj so natirali Mađare pre meje. Poznato nam je kak smo mi Međimorci ne uspeli v novembro 1918. leta natirati Mađare jerbo so bili preveč žilavi,
a mi malo preslabi tak da je den oslobođenja prebačeni v december mesec da so nam pomogli vojniki naših sosedov ili kak so to unda rekli vojska z Hrvaške. Rekli so nam kak so vojsko skupljali pukovnici Slavko Kvaternik i Drago Perko i kak je den "D" bil 24. december, očem reči, Badnjak 1918. leta. Skupljeno vojsko je v Čakovec dopelal pukovnik Drago Perko, ali so Mađari več hitili puške v kuruzo i bitke ga ne bilo, ali je zato Međimorje oslobođeno. Unda so stvari vu svoje roke prijeli Ivan Novak, �iškal z Macinca, Vinko Žganec župnik z Vratišinca, šteri je na leta skupljal pjevačko blago našega "Falačja zemle med dvemi vodami", Juraj Lajtman priločki župnik šteri je mel prek sebe Doljnje Međimorje i čakoski fratarski gvardjan pater Kapistran Geci. Župniki so organizerali kaj so več na polnočkama vu sim cirkvama v Međimorjo oglasili kak bode Velika skupština održana v Čakovco na Fratarskomo trgo i to posle meše v deveti vuri. Na te Veliki skupštini se bode donesla Rezolucija, štero je napisal pater Kapistarn Geci, kak bode Međimorje od unda nadale navek Hrvacka i nigdar več Mađarska. Ivek Novakov se je brigal okoli svetovne vlasti, ali je on ipak malo preveč drukal za Kraljevino SHS jerbo so več na Božič v Čakovec došli srpski �inanc žandari. Vinko Žganec je svojimi pesmami (dve knige) pomogel kaj so ovi v Evropi vidli da mi Međimorsci pripadamo Hrvatima jerbo govorimo hrvatski i popevlemo po međimorski. Pater Kapistarn Geci je črez par dni zafremal "Međimorske novine" šterima je on bil gazda i glavni urednik tak da so one pisale sam ono kaj je bilo istina i kaj je pomoglo nam Međimorcaj kaj smo črez par sto let, na se zadje, ipak došli na svoje. Saki je pomogel kuliko je mogel, a nejpredi so pomogli pukovnici Slavko Kvaternik i Drago Perko, šteri so Mađare pretirali prek Mure i Drave, a posle župniki kaj so organizerali Veliko skupštino de se zišlo prek deset jezer ljudi i prihvatili Rezolucijo tak da je Međimorje zanavek došlo k svoji materi Hrvatskoj. Kuliko je Slavek Kvaternik bil važen za nas Međimorce govori i istina da mi v Čakovco imamo Kvaternikovo vulico, ali to je ne Slaveka Kvaternika nek Eugena Kvaternika jerbo je Slavek posle negdi zahuzal tak da je ne mogel dobiti svojo vulico makar si čuda nas Međimorcov grunta kak je čakoska Kvaternikova vulica ruon Slavekova.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Dragutin Kneklin brine da nitko ne ostane gladan
U ovotjednoj rubrici Međimurec tjedna predstavljamo Dragutina Kneklina koji je, osim što je vatrogasac, i vrstan kuhar u DVD-u Žiškovec. Posljednji kulinarski zadatak imao je na
nedavno održanom natjecanju u brzom spajanju usisnog voda u Žiškovcu gdje je pripremao slasne hamburgere te je vodio računa da nitko ne ostane gladan. (mg)
