![](https://assets.isu.pub/document-structure/250128070813-4d51fcad1f4d1cccef6650590084f0dd/v1/b364c9b10cba4674283ef62bb59245a9.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/250128070813-4d51fcad1f4d1cccef6650590084f0dd/v1/12642861cd3407d74bb8752afa099e87.jpeg)
SUKOB U ŽUPANIJSKOJ BOLNICI ČAKOVEC: Pregled situacije
SUKOB U ŽUPANIJSKOJ BOLNICI ČAKOVEC: Pregled situacije
TEMA BROJA
AUTIZAM U DJECE
MARINA BALOG IZ PRELOGA: Erik nije kriv što je drugačiji
PRVA NEPRAVOMOĆNA presuda preloškom odvjetniku
Darko Pandur osuđen na uvjetnu kaznu zatvora zbog prevare
BURNA Javna rasprava oko uređenja Globetke-Istok 50 godina se čuvalo zemljište za bolnicu i sada se daje privatniku
BIJELA KUGA i dalje kosi Međimurje Lani je umrlo 259 osoba više nego ih je rođeno
str. 4-5
SASTANAK gornjomeđimurskih načelnika u Štrigovi Dogovorili 2,5 eura po kvadratu poreza na nekretnine
SINIŠA PERENC - Pero iz Pušćina Nema do hladnetine po domaćem receptu str. 3 str. 8 str. 13 str. 9 str. 45
Sve više građana suočava se s rastućim troškovima života, a cijene u trgovinama često postaju tema razgovora i nezadovoljstva. U tom kontekstu najavljen je bojkot trgovina 24. siječnja, u petak, kao oblik protesta protiv visokih cijena i pokušaj skretanja pozornosti na probleme potrošača. No, hoće li takav bojkot imati
stvarnog utjecaja na tržište i ponašanje trgovaca?
U anketi smo ispitali prolaznike o tome jesu li čuli za najavljeni bojkot, misle li da će donijeti promjene te planiraju li se pridružiti akciji. Također, zanimalo nas je prilagođavaju li svoj budžet svakodnevnim promjenama cijena. U nastavku saznajte njihove odgovore. (Ana Vadlja)
Anica Čerepinko, Prelog - U potpunos� podržavam bojkot trgovina, pridružit ću se, ali sumnjam da će previše pomoći. Ja bih to organizirala na duže staze, onda bi se možda više osje�lo i imalo smisla. Trgovačke centre bi trebalo korigira� jer nam cijene idu katastrofalno u nebo. Općenito kupujem najosnovnije, pra�m akcije, ali uvijek pazim na kvalitetu i da ipak kupujem domaće.
Vladimir Murk, Novakovec - Mislim da je to dobra inicija�va, treba to malo smiri� da ne budu toliko dizali cijene. Ja ću se sto posto pridruži� bojkotu, ionako hodam u dućan svaki treći dan otprilike. Od kad smo došli u Europsku uniju cijene su o�šle u nebesa. Neki proizvodi pogotovo, radio sam u Njemačkoj pa znam kako se kreću cijene tamo i kod nas i ovo tu je užas.
Vinka Pavlic, Čakovec - Bojkot neće ništa promijeni�, samo je problem u ljudima, odnosno kupovnoj moći. Ugledajmo se na Švedsku, Švicarsku, ljudi su naučeni od malena špara�. Danas se kod nas više ne kuha, nema domaćega, ne peče, svi bi sve gotovo, vrtova više nema itd. Ljudi koji su pametni, oni će osta� kakvi su bili, a oni koji su bili grabljivi, od toga neće bi� ništa.
Željko Vadlja, Hodošan - Da, čuo sam za bojkot trgovina u petak i meni je to skroz u redu, apsolutno podržavam takvu inicija�vu. Sigurno ću se pridruži� i neću ići u dućan taj dan. Što se �če cijena u trgovinama, užasno su previsoke i mi smo prilagodili svoj kućni budžet takvim cijenama, kao i svi, drugačije danas nažalost ne ide.
Danijela Grudić, Čakovec - Ne znam bude li jedan dan baš pomogao, ali dobro, ipak treba nešto poduze�, svakako jesam za to i ja se nadam da ću se u petak pridruži� bojkotu i ne o�ći u trgovinu. Smatram da bi trebalo organizira� nešto malo većega, nekakav skup napravi�, jedan dan ipak nije ništa. Cijene u dućanima su stvarno užasne pa prilagođavamo svoj budžet.
U subotu se grad žutio od nježnih cvjetova mimoza. Građani su ih mogli kupiti na štandovima, ali se i
podučiti o prevenciji raka vrata maternice.
Cilj akcije je podići svijest o važnosti redovitih
RASTE BROJ oboljelih od gripe
Sezona grupe je u punom zamahu. Broj oboljelih raste iz tjedna u tjedan, od početka siječnja, kazala nam je dr. Marina Payerl Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.
Prvi slučajevi gripe pojavili su se krajem godina, a od tada iz tjedna u tjedna broj prijavljenih slučajeva raste. Do četvrtka, kada smo kontaktirali ravnateljicu Zavoda, bilo je 280 slučajeva oboljelih od gripe.
Vrhunac gripe se tek očekuje u veljači, a najviše registriranih slučajeva gripe je među školskom djecom.
Stvarni broj oboljeljelih puno veći od prijavljenih
Prijavljeni broj slučajeva gripe nije i stvarni broj. Oboljelih od gripe je puno više, ali ju mnogi odleže kod kuće i ne prijave se. Vrlo često djeca unesu gripu u obitelji i zaraze i ostale članova, pojasnila je
ravnateljica. Zato je preporučila da je najbolja zaštita cijepljenje od gripe kako bi se umanjilo širenje gripe u obitelji i potom u radnom kolektivu. Za razliku od gripe, broj slučajeva zaraze COVID-om je sporadičan.
Ograničeni su posjeti bolesnicima u bolnici
Zbog gripe mijenja se i režim posjete bolesnicima. Za posjeta bolesnicima potrebno je nositi masku na licu, a preporučuje se nošenje maski i za sve pacijente koji dolaze na dijagnostičke pretrage u bolnicu. Posjete pacijentima u Županijskoj bolnici Čakovec privremeno su ograničene na najviše 15 minuta te u ograničenom opsegu od najviše jedne osobe po pacijentu. Posjete za palijativne, životno ugrožene pacijente i djecu potrebno je dogovoriti s osobljem Odjela.
(BMO)
pregleda i cijepljenja protiv HPV-a, jer su brojke i dalje zabrinjavajuće, a ranim otkrivanjem i prevencijom
od te bolesti ne bi trebala umrijeti ni jedna žena. (BMO)
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Za rad pomoćnika u 20 predškolskih ustanova županija je izdvojila 210.000 eura
Župan Matija Posavec potpisao je s Petrom Kovačić, predsjednicom Saveza udruga za uključivanje djece rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovni sustav Međimurske županije „Prvi Korak“, novi Ugovor o izravnoj dodjeli �inancijskih sredstava u 2025. godini. Ugovor vrijedan 210.000 eura namijenjen je za rad pomoćnika u 20 predškolskih ustanova koji pomažu u integraciji djece s razvojnim teškoćama. U predškolskim ustanovama u Međimurskoj županiji je 65 djece s razvojnim teškoćama, a o njima brinu 54 pomoćnika.
Međimurska županija već 10 godina osigura-
va pomoćnike za djecu predškolske dobi, koji na ovaj način pomažu djeci da se uključe u društvo svojih vršnjaka, a roditeljima i obiteljima da se lakše nose sa svim teškoćama koje nosi podizanje djeteta s razvojnim teškoćama ili razvojnim odstupanjima. U deset godina tako je pomoćnike u vrtićima imalo 170 djece, neka od njih i više godina, a o njima je ukupno do sada brinulo 190 pomoćnika. Međimurska županija od 2015. godine provodi jedinstveni projekt integracije djece s teškoćama u razvoju u predškolske ustanove kojim je jedina županija u Hrvatskoj koja osigurava sredstva za asistente u predškolskim ustanovama. (BMO)
Zbog toga jer se raznim priopćenjima za javnost i demantijima, koja to nisu, postigla željena zbrka oko situacije u bolnici, na vaše zahtjeve donosimo objašnjenje situacije
Piše: Tomislav Novak
Kako je prošli tjedan čakovečka bolnica postala glavna tema, doista mnogima i dalje nije jasno što se ustvari događa. Probat ćemo što nepristranije napisati ovaj tekst. To je teško jer smo mi ti koji �inanciramo bolnicu, a odluke se donose iza zaključanih vrata. A saznali smo i da se donose van bolnice. Najčešće više niti ne u Čakovcu. Ali pokušat ćemo. Evo kako je problem nastao. Prvog siječnja prošle godine stupio je na snagu novi zakon kojim je država preuzela Županijsku bolnicu Čakovec. Kao vlasnik onda diktira što će se i kako raditi i razvijati u bolnici, a ne lokalna politika. Iako je župan Posavec tražio od Ustavnog suda provjeru ustavnosti tog zakona, Ustavni sud je taj zahtjev stavio u ladicu i oglušio se na njega.
Novi ravnatelj Sad, bilo zakonito ili nezakonito, to je preuzimanje vlasti od strane HDZ-a preko institucija u onim područjima gdje nisi mogao dobiti izbore. To je politička borba kakvu radi bilo koja stranka koja dođe na vlast. No upitno je ima li u tome takta i suptilnosti, s pokušajem da se zadovolje sve strane. Ili se ide nasilno i s lažima. A HDZ, naročito u Međimurju, se prema javnosti ponaša kao slon u trgovini s porculanom. Ne postoji greška u komunikaciji koju oni nisu uspjeli napraviti. No idemo redom. Imenovanje novog Upravnog vijeća dogodilo se 5. srpnja, kad je tada još operativni ministar Vili Beroš imenovao četiri člana od sedam (Županija daje jednog, drugi je predstavnik zaposlenika, a treći predstavnik sindikata u bolnici), koji su preglasavanjem odlučili da umjesto dr. Igora Še-
Kadroviranje ili briga za pacijente? Na kirurgiji ključa nezadovoljstvo zbog imenovanja novih pročelnika i zamjenice ravnatelja. Komunikacije nema, a pacijenti strahuju za kvalitetu zdravstvene skrbi
govića ravnateljem imenuju Nikolu Hrena. Pravnika strukom, koji je do tada bio na čelu Zavoda za zapošljavanje. Njegovo imenovanje dogodilo se 4. listopada prošle godine.
Ja osobno protiv Hrena doista ne mogu reći ništa negativno. No način na koji ga se upućuje kako se vodi najveća radna organizaciju u Međimurju je blago rečeno upitan. Umješnost rukovođenja je u komunikaciji i povjerenju. A upravo to je ono što su mu u ŽB-u Čakovec izbili iz ruku.
To je isplivalo na površinu 16. siječnja, imenovanjem novih pročelnika i voditelja odjela. Iako se zavlačilo s tim i probili zakonski rokovi, na kraju očito nije napravljena nikakva konstruktivna komunikacija unutar bolnice, osim s onima s kojima Hren želi ili (možda mora komunicirati). Zbog toga je njegov prvi zamjenik dr. Ivan Žokalj podnio ostavku već nakon dva mjeseca.
No tu se stvari tek počnu komplicirati. Najprije je na mjesto zamjenice ravnatelja stavio dr. Sandru Oslaković, izvrsnu liječnicu, no s upitnim društvenim kapitalom unutar bolnice. Osim toga, njezinog je supruga Hren već ranije imenovao za voditelja tehničke službe. Onda je istu stvar napravio i s mjestom Pročelnika kirurških djelatnosti na koje je postavio dr. Roberta Grudića, također izvrsnog liječnika, no vrlo slabog komunikatora.
Komunikacijska disonanca i
zbunjivanje javnosti
Ta dva imenovanja bila su glavni povod za javno iskazivanje nezadovoljstva 14 bolničkih kirurga, od njih
19 te svih sedam ortopeda te su sazvavši konferenciju za novinare javno zatražili njihovo odstupanje. Razlog je njihovo iskustvo s njegovim načinom upravljanja koje su imali prilike osjetiti kad je dr. Grudić bio ravnatelj, a bolnicu je napustilo osmero kirurga žaleći se na loše međuljudske odnose.
Zbog stresa i/ili drugih razloga ti su liječnici otvorili bolovanje. Pa sad već tjedan dana u bolnici udarnički rade samo četiri kirurga, uključujući dr. Grudića, tjerajući mak na konac, ali i forsirajući sliku kako je sve u redu. Navodno su im trebali stići u pomoć kirurzi iz Varaždinske bolnice, prema Hrenovim riječima, ali to su tek načelni dogovori o suradnji. Ti kirurzi ustvari nisu došli.
Ignoriranje problema
Iz bolnice su na to odgovorili priopćenjem koje je samo dodatno razjarilo javnost. Ali ipak. Zbog „zmešeraja“ koji je nastao, javnost više nije sigurna tko što tu hoće i „jesu li doktori znoreli“ ili je „znorel HDZ“ i „tko je tu normalan“. Tome su naročito doprinijeli sve brojniji lažni pro�ili po društvenoj mreži Facebook koji pokušavaju komentarima „uravnotežiti“ mišljenje javnosti u korist legalnosti ravnatelja. Svemu tome nije nimalo pozitivno doprinijela niti ministrica zdravstva Irena Hrstić svojim izjavama, koje su opet u samom vrhu negativnog PR-a. Proziva liječnike: - Kako to da su na bolovanju, a aktivni su na društvenim mrežama? Kao da svi ne znamo kako su ljudi na bolovanju obično
TUŽNA vijest
U četvrtak 23. siječnja Međimurjem je odjeknula tužna vijest. Naime, preminuo je mnogima omiljeni fra Stanko Belobrajdić. Fra Stanko umro je u Franjevačkom samostanu u Varaždinu u 77. godini života, 57. godini redovništva i 52. godini svećeništva.
aktivniji na društvenim mrežama. Rekla je i kako ona nije provjeravala je li Nikola Hren u HDZ-u. (Naravno, pa nije ni morala. Svi znamo da je član.). Te da se ravnatelj nije birao po stranačkom ključu već tvrdi: - Prvi i jedini uvjet za odabir ravnatelja je profesionalizam, odnosno njegovi rezultati.
Ako bi to bilo istina, onda bez obzira koliko Nikola Hren bio drag i sposoban čovjek, ne bi imao šanse pred dr. Šegovićem. Tako nešto reći javno u eter preko Hrvatskoga radija, doista je vrh licemjerja. Mogla je jednostavno reći: - Preuzeli smo bolnicu i stavili čovjeka kojem možemo vjerovati.
Uglavnom niti do dan danas, dr. Grudić i dr. Oslavković nisu se službeno očitovali na prozivke kolega. Pobunjeni kirurzi su i dalje na bolovanju, a navodno im u petak slijedi inspekcija za bolovanja.
Sindikat je gluh
Ono što je također indikativno da osim što ravnatelj ne odgovara na zahtjeve vlastitih zaposlenika, ne odgovara im niti dr. Renata Čulinović Čaić, predsjednica njihovog sindikata i njihova kolegica kirurginja s istog odjela, koja je na strani dr. Grudića i jedna od četiriju kirurga koji operiraju. Pri tome je iste stranačke provenijencije. Poslali smo joj upit kako komentira situaciju te kako komentira “ministričino špijuniranje“ liječnika koji su na bolovanju. Do zaključenja broja nismo dobili odgovor...
Uglavnom, nakon preuzimanja bolnice, sve se vrtjelo oko kadroviranja iako se tvrdilo da će biti suprotno. Dok je briga za one koji sve to plaćaju, pacijente sve više samo parola, na koju nemaju nikakav utjecaj.
Sprovod fra Stanka bit u ponedjeljak, 27. siječnja 2025. u 12 sati na čakovečkom gradskom groblju u Mihovljanu.
Sveta misa bit će nakon sprovoda u franjevačkoj crkvi svetog Antuna na čakovečkom jugu.
Stanko je bio kapelan, župnik i gvardijan u župi sv. Nikole biskupa, a bio je vikar u župi sv. Antuna Padovanskoga na Jugu. (vv) fra Stanko Belobrajdić
TALIJANSKI VELEPOSLANIK u Međimurju
U utorak je u nastupnom posjetu Međimurskoj županiji boravio veleposlanik Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Nj. E. Paolo Trichilo.
Sastao se sa županom Matijom Posavcem i s Josipom Vargom, predsjednikom Gradskog vijeća Čakovca u Svečanoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec, gdje su na sastanku predstavili gospodarstvo, kulturu, povijest baštinu Međimurske županije i Grada Čakovca. Tu ima prostora za međusobnu suradnju i razmjenu.
Međimursku županiju posjetilo je 1200 talijanskih turista, pa je župan Posavec iskoristio ovu prigodu da pozove Talijane da u još većem broju upoznaju Međimurje.
Talijanski veleposlanik
Nj. E. Paolo Trichilo
Talijanski veleposlanik najavio izložbu talijanskih dizajnera:
Sretan sam što sam sreo župana otvorenog za različite vrste suradnje, a veseli me da ćemo moći osigurati i izložbu o talijanskim dizajnerima i proizvođačima koji su vam svima poznati, kazao je talijanski veleposlanik. (BMO)
GORIČANCI pozivaju na Vincekovo u Donju Dubravu
Nakon što je brežni dio proslavio blagdan sv. Vinka, Vincekovo se seli i na drugi kraj Međimurja, u dolinu, točnije Mrtvičku grabu.
Po tradiciji, organizaciju fešte preuzeli su Dobravski goričanci i to u Mrtvički, u subotu 25. siječnja. I ovoga puta goste će u svojim goricama dočekati Vlado Hajdinjak Hajki.
Okupljanje uz aperitiv je u 13:30, u 14 je posveta kolbasi (i ostale jedače), obred rezanja trsja te blagoslov početka radova v goricaj uz pjesmu „Trsek moj zbudi se“. Nije zgorega napomenuti kako će Trseka, ali i ostalu zabavu voditi novoimenovani bend – Mrtvički band. (vv)
Piše: Vlasta Vugrinec
Nema većeg i predanijeg borca od roditelja koji se bori za svoje dijete. Naročito ako je ono bolesno ili ima posebne potrebe. Svjedoči to Marina Balog iz Preloga, majka Erika kojem je dijagnosticiran poremećaj iz spektra autizma. Dok je Erik bio dijete o tom se poremećaju počelo nekako puno više govoriti i pisati, osnivale su se udruge poput naše udruge Pogled. U to prvo vrijeme s Erikom je bilo lakše, lakše ga je bilo obuzdati, no kako su godine išle, agresija je postajala sve izraženija i nigdje ga nitko nije htio. Erik ima tu nesreću što nije ni matematički genij, ni klavirski virtuoz niti pak Picasso današnjeg doba. On je naprosto osoba zarobljena u svom tijelu koja ne zna ispoljiti svoje osjećaje osim kroz agresiju. I to je i razlog njegove golgote od Preloga, preko Slovenije do Austrije, borbe Davida i Golijata, njegovih roditelja i institucija koje su, za sada, koliko-toliko dobro završene. Kažemo, za sada.
I znamo da Erik nije jedini, da postoji još dosta Marina i Daria u Međimurju i Hrvatskoj i stoga u ime svih njih, ali i za one koji se nisu sreli s poremećajem iz spektra autizma, donosimo svjedočanstvo o jednoj surovoj borbi za boljitak jednog dječaka, sada već mladića u 21. godini života.
- Za našu dječicu u Hrvatskoj postoji premalo institucija, liste čekanja su prevelike i mnogi ne mogu doći na red, ili dođu kad je već prekasno. Da postoji u Hrvatskoj blizu našeg doma institucija koja bi primila Erika i gdje bi imao svu potrebnu skrb, mi ne bismo tražili pomoć vani, poručuje mama Marina.
Suočavanje s nemilosrdnom dijagnozom
Erik Balog (21) iz Preloga, drugo, od četvero djece Marine Balog (42) i Daria Baloga (44), rođen je, kaže majka Marina, kao normalna i zdrava beba.
- Istina, imao je hipotoniju, bio je neurorizičan, no normalno je napredovao. Hodali smo s njim kod �izijatra, na �izikalne terapije kako bi se poboljšao mišićni tonus, kaže mama Marina.
Marina Balog prevrnula je nebo i zemlju kako bi pronašla najbolji smještaj za sina Erika
I onda, s godinu dana života, dogodio se veliki preokret. Ustvari, započela je Erikova i njihova golgota koja će ih pratiti dok god su živi. - Prvo je dobio visoku temperaturu i potom je sve krenulo nizbrdo. Izgubio je kontakt očima, prestao je govoriti, postao je hiperaktivan. Krenuli su od pedijatra, preko neuropedijatra, pa �izijatra, logopeda i više ni sama ne zna koje sve ne stručnjake. Prevalili su silne kilometre vozeći se od Čakovca, preko Varaždina do Zagreba.
- Prvo je dobio visoku temperaturu i potom je sve krenulo nizbrdo. Izgubio je kontakt očima, prestao je govoriti, postao je hiperaktivan
Otvorili tko zna koliko vrata, dok ih napokon nisu iz zagrebačke Klaićeve uputili u Centar za autizam. A to je bilo upravo ono od čega su najviše strahovali. Naime, Marinin brat je kao beba od godinu i pol dana doživio moždani udar. Njegova dijagnoza je također autizam. - Znali smo da Erik ima genetsku predispoziciju pa smo, između ostaloga, radili i genetičku analizu gdje je utvrđeno da ima sumnjivi prvi i peti kromosom, prisjetila se mama.
No, genetičarka im je poručila kako to nije jedini razlog za autizam. Ne treba posebno spominjati kako su Marina i Dario preokrenuli nebo i zemlju kako bi pomogli Eriku.
U početku kad je došao u ustanovu, najbitnije je bilo da se Erik smiri te da mu se odredi optimalna terapija.
- Erik u principu nas sve razumije, vidimo to po njemu. Da se s njim raditi, ali dok je on dobro, dok ga ništa ne muči, odnosno dok je smiren. Recimo, sa mnom
Nakon početnog šoka, pomirili su se sa sudbinom i činjenicom da za Erika nema lijeka, da nikad neće biti kao druga djeca, da se neće moći normalno igrati sa svojom braćom, živjeti samostalno i imati svoju obitelj. Nema tog teksta o autizmu kojeg nisu pročitali, stručnjaka kojem se nisu obratili, bilo domaćem bilo stranom. Čitali su o roditeljima koji su također imali djecu s autizmom, a sve kako bi pomogli svom sinu da iz svega izvuče maksimum.
Za sve to vrijeme Erik je bio malo dobro, pa malo manje dobro i tako u krug.
Išao je na gotovo svakodnevne terapije, pa čak i jahanje, a krenuo je i kao prvi dječak s poremećajem iz spektra autizma u preloški vrtić uz osobnog asistenta, odnosno tada defektologa. Na prvu se sve činilo kako treba, da sve uglavnom lijepo funkcionira.
Međutim, očit je bio nesrazmjer njegovog svijeta i svijeta oko njega.
Erik je naime živio u svom svijetu, svijetu kojeg je imao samo za sebe i kojeg nije znao ljudima oko sebe objasniti. Jednostavno, izgubio je mogućnost komunikacije s bližnjima i upravo ta nemogućnost izražavanja vlastitih želja, nezadovoljstva, ljutnje, rezultirala je sve češćim agresijama. I to ne samo u vrtiću, već i u obitelji.
Počeli su se javljati i problemi sa spavanjem. Znao je hodati stanom gore-dolje do duboko u noć, budio je braću, roditelje, vrištao.
- Svakodnevno sam ga vozila autom na terapije i nisam smjela nigdje stati, pa čak ni na semaforu jer je odmah bio kaos. Jednostavno, vožnja je postala opasna.
I vrtjeli su se tako u krug jedno vrijeme, mučili se i živjeli za Erikove bolje dane.
Morala je donijeti najtežu odluku u životu – dati dijete od sebe
Kako bi se mogli pokriti svi njegovi troškove, ali i troškovi obitelji, suprug Dario otišao je raditi van, u inozemstvo, pa je Marina ostala sama s njim i još dvojicom sinova.
- U jednom trenutku, sama s troje djece više nisam mogla, istakla je dalje. Trebalo je donijeti odliku što i kako dalje. Bilo je teško i nama, a očito i Eriku i nešto se moralo napraviti.
onda posprema suđe, sa suprugom posprema drva. Traži jako puno šetnje. U stanju je kilometre i kilometre prehodati, to ga smiri. Voli gledati televiziju i ima stereotipne igre. Uz poremećaj iz spektra autizma, dijagnosticirana mu je i epilepsija pa i za to pije lijekove.
Jedino rješenje koje se nudilo je bio smještaj Erika u prikladnu ustanovu. A imao je tek 9 i pol godina.
Nije dolazilo u obzir da ga se smjesti u neku ustanovu u Hrvatskoj jer ih je malo i liste čekanja su dugačke. Slučajno je saznala za malo mjesto Dornava u Sloveniji.
- Išli smo i u Ljubljanu, ali Dornava nam je bila bliže i
Braća znaju da je drugačiji od njih, da voli tišinu i svoju rutinu. Znaju da on ne može reći što želi i ako mu se ne udovolji odmah i sad, nastaju problemi. Stoga mu popuštaju maksimalno
tamo su imali sve na jednom mjesto za našeg Erika, kaže. Na raspolaganju je svakodnevno imao defektologa, logopeda, liječnike jednom tjedno psihijatra te pedijatra, plivanje u bazenu i vjerovali smo da smo izabrali najbolje. Naravno, vikendima bi dolazio doma. I bilo je sve u redu jedno vrijeme, činilo se da se Erik odlično snašao te da se s njim lijepo radi. Kako su se redale godine, Erik se razvijao, postao je veći i jači pa su i problemi postali teži. Situacija je kulminirala kad je napunio 15 godina i kad više nisu znali što s njim.
- Te godine su ga četiri puta slali u Ljubljanu na psihijatriju. Psihijatrica mi je tamo rekla da za njega nema pomoći u Sloveniji i nek tra-
žimo odgovarajuću kliniku negdje drugdje, u Njemačkoj, Austriji…
Informirala se prvo o stanju u Njemačkoj te predala zahtjev slovenskom socijalnom kako bi pokrilo troškove smještaja. Međutim, dobila je njihovu odbijenicu.
Tu se i posvađala s glavnom doktoricom koja joj je rekla da za Erika nema pomoći i da je on za instituciju gdje će biti zavezani.
TEMA BROJA
- Normalno, ja sam se rasrdila, posvadila sam se i rekla kako to nije istina, da s njim treba raditi kak Bog zapoveda i onda će on i napredovati. Drugim riječima, s Erikom treba raditi jedan na jedan što nije moguće ako je oko njega više djece. A zna se da mu posebno smeta i ne mogu onda dvije osobe imati devet njih, kao u vrijeme kad je bio mali.
slau. Istina, oba supružnika tamo imaju rodbinu koja im je pomogla. Posebno što se tiče Dariova rođaka koji mu je pomogao naći i posao.
Preseljenje kompletne obitelji u Austriju Dakle, sve je bilo spremno za preseljenje i Erik je stigao krajem kolovoza 2020. godine.
S obzirom na to da je kod autista najvažnija rutina, Erik je dosta teško doživio preseljenje, bio je u kaosu. Em druga sredina, em novi ljudi, novi jezik te nova terapija.
S teškom mukom se prisjetila tog kaosa. Vožnja od hitne do doma, pa bolnice, hospitalizacije s njim, papirologije, čekanja, moljakanja, telefoniranja uredu za ljudska prava i napokon mu je Donja Austrija osigurala mjesto u Amstettenu.
Erik tamo boravi i dan danas, ali u drugoj, novoj zgradi koja je izgrađena prije dvije do tri godine.
- Sad napokon ima uvjete boravka kakve bi trebale imati sve osobe poput njega, naglašava mama Marina.
U ustanovi u kojoj se nalazi pet štićenika brinu tri djelatnika, sve je pokriveno kamerama, ima svoju sobu s WC-om, automatiziranom kadom. I što je najvažnije, Erik nije zavezan niti je pod ključem, dakle nije zaključan, no ima na nozi narukvicu u slučaju bijega. U početku je, naime, znao pobjeći.
Nažalost, u Hrvatskoj nešto takvo ne postoji pa čak ni u Sloveniji za koju kaže da je puno naprednija po tom pitanju. I upravo zbog toga je odlučila progovoriti o ovom problemu, jer kaže, potreba itekako ima. - Nažalost, roditelji najčešće nemaju snage o tome govoriti, trpe doma. Povratak u Prelog Kad su konačno nekako uspostavili ravnotežu što se tiče Erikova stanja i smještaju, otvorio se novi front problema. Naime, dok je cijelo vrijeme fokus bio na Eriku, braća su nekako ostala po strani i počela su pokazivati nezadovoljstvo novom, stranom zemljom.
Dario je ostao u Austriji, a Marina se s Leom i Patrikom vratila u Prelog.
Erik je “lako” došao do smještaja u Sloveniji i to zahvaljujući mami Marini. Ona je, naime, rođena u Sloveniji i ima slovensko državljanstvo, a imala je tamo i prebivalište. Majka, odnosno baka Slavica i dan danas tamo živi.
- U ustanovi je bio smješten preko slovenskog zdravstvenog osiguranja, naglasila je Marina. Slično je i sa smještajem u Austriji. Kako se cijela obitelj tada preselila “gore” i Dario se tamo zaposlio, svi, pa i Erik, bili su osigurani.
Erik na preloškoj Marini �jekom nedavnih božićnonovogodišnjih blagdana
u posjet oko sat i pol jer im nije bio baš blizu.
U principu se sve svelo na putovanja, em iz Preloga do austrijskog Bad Voslaua pa do Erika. Život kao da im se neprestano odvijao u autu i u vožnji. Na kraju su svi već bili izmoreni silnim vožnjama i preseljenje se činilo logičnim rješenjem. Istina, Marina i dalje, koliko može, putuje u posjete Eriku, no s druge strane više je s ostalim sinovima.
Istina, najstariji Patrik (23) koji je zaposlen više ne živi s njima jer se preselio kod djevojke. No, zato mamu za sebe sada stalno imaju Leo (15,5) i Rijan (8,5).
Braća imaju i svog Erika koji dolazi u posjet. Posljednji je put bio sad za Božić. Vole oni Erika, svjesni su toga da je drugačiji od njih i da ne bi mogli zajedno dijeliti sobu.
sama o sebi, treba zakonskog skrbnika. - Kad se odlučivalo o skrbništvu, mi nismo dobili poziv za sud, ističe Marina te dodaje da se odlučivalo između ustanove i njih. Kako se oni nisu pojavili, Erik je automatski “pripao” ustanovi. A puno toga se izdogađalo što je i rezultiralo ovakvim ishodom. Erik je, između ostaloga, završio i u jednomjesečnoj komi pa su se, naglašava Marina, dosta svađali s institucijama, prijavljivala ih je za prekomjernu dozu lijekova koju su mu davali i još je bilo tu podosta toga. Drugim riječima, svim se silama borila za svog sina i na tom putu nije nikoga poštedjela.
Nije im preostalo ništa drugo, nego krenuti u novu potragu koja je stala u Austriji. Naišla je naime na susretljivu psihoterapeuticu koja je imala svoju privatnu ordinaciju u Beču. Pomogla im je je savjetima, posebno kako Erika dovesti u Austriju, što mu se tu nudi i pod kojim uvjetima. Bila je jako puno uz obitelj koja je prelomila i odlučila zajedno s Erikom preseliti u Austriju, u Bad Vo-
- Leo je bio najnezadovoljniji i stalno je vlekel doma. Nekak sam si mislila da je dosta propatil kako preseljenjem tako i zbivanjima oko Erika. Posebno kad je po njega dolazila čas Hitna, pa čas policija i sve je to morao gledati sa svojih 11 godina života. Bilo mi je žao ne ispuniti mu želju i vratila sam se.
U Prelogu imaju svoju kuću, a i najmlađeg Rijana su ostavili kod bake dok su oni živjeli u Austriji. K Eriku su ovako i onako morali putovati
Braća su bučna, a Erik voli tišinu i svoju rutinu. Erik kad nešto želi ne može to izreći i ako mu se ne udovolji odmah i sad, nastaju problemi. Stoga, kad je on s njima, popuštaju mu maksimalno.
Gubitak skrbništava
Do 18. godine života, kako to i zakon nalaže, Erikovi skrbnici bili su Marina i Dario. No, spletom okolnosti, kažu, ostali su bez skrbništva. Nakon što osoba Erikova stanja postane punoljetna, a jasno je da se ne može brinuti
Pretpostavlja da je i to razlog što nije dobila poziv za sud. Međutim, kako sada sve sjeda na svoje mjesto tako se nada da će i priča o skrbništvu dobiti sretan završetak. Vezano uz to, upravo istražuje što sve mora napraviti kako bi vratila skrbništvo nad sinom.
Doduše, iako Erik ima svog zakonskog zastupnika, iz ustanove ih redovno obavještavaju o njegovom stanju i imaju ga pravo uzeti van. Koliko god se sada činilo da ima optimalan smještaj i da se lijepo i dobro brinu za njega, to za Erika nije trajno rješenje tim više što je daleko od obitelji koja bi mu htjela biti što bliže. To znači češće posjete i češći povratak u obitelj.
Trgovine KRK
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• Čakovec, E. Kvaternika 7
• Čakovec, S. Radića 22
• D. Vidovec, R. Končara 9
• Donji Hrašćan 51
• Goričan, Školska ulica 15
• Hlapičina 172
• Ivanovec, Čakovečka 7
• Križovec 17
• Mihovljan, Prvomajska 92
• Palinovec 183a
• Podbrest, M. Kovača 42
• Prelog, Jug 1
• Slakovec 61
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveta Marija, B. Radića 28
• Sveti Urban 33
• Vularija, Prvomajska 22
• Žiškovec, Glavna 72 Ostale trgovine
• EUROSPIN Čakovec
• (8-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• STUDENAC,
• Cirkovljan (8-14 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
• STUDENAC, Donja Dubrava (8-20 h)
• STUDENAC, Pribislavec (8-14 h)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN
RADNE DOZVOLE
Nedelišće je postalo bogatije za novu oazu zdravlja. Mlada i ambiciozna 25-godišnja doktorica dentalne medicine Lorena Novaković, svečano je otvorila vrata svog prostora, koji će pacijentima ponuditi visokokvalitetnu skrb, uz modernu tehnologiju i ugodan ambijent.
Otvorenju su prisustvovali najuža obitelj i prijatelji te bliski suradnici, koji su podržali ovaj uspješan korak mlade doktorice. U opuštenoj atmosferi, dr. Novaković je s osmijehom poručila: - Svi ste dobrodošli, nadam se da ćete imati manji strah od zubara i da ćete svi iz ordinacije izaći s blistavim osmijehom. Nova privatna “Ordinacija dentalne medicine Lorena Novaković dr. med. dent.” pruža sve što je potrebno za očuvanje zdravlja i ljepote vašeg osmijeha, a doktorica je uvjerena da će njezin stručni tim i dobra usluga biti garancija zadovoljstva svih pacijenata.
Međimurska županija bilježi najveći pad broja stranih radnika u Hrvatskoj tijekom 2024. godine, pokazuje statistika koju je ovih dana objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova. S 4387 izdanih dozvola za boravak i rad, u odnosu na 5010 u 2023., naša županija zabilježila je pad od čak 623 dozvole, odnosno 12,4 posto, što nas čini jedinom županijom s tako
POGLED ODOZDO
značajnim smanjenjem broja stranih radnika u državi. Treba reći i da osim nas, jedini pad, i to minimalan od samo četiri dozvole, bilježi Koprivničko-križevačka županija, dok sve ostale županije u Hrvatskoj bilježe značajan rast, i to od 20 pa sve do čak 80 posto. Usporedbe radi, naši susjedi u Varaždinskoj županija lani su izdali gotovo deset tisuća dozvola, više nego
Poznata je sintagma „hrvatska šutnja”. Hrvatski građani gunđaju, ali trpe. Ono malo prosvjeda javnih službi što smo vidjeli po ulicama, a kojima je poslodavac država: učitelji i zdravstveni djelatnici, bilo je manje prosvjed, a više kucanje na otvorena vrata.
Vladi je odgovaralo da malo oteže s kolektivnim ugovorima, igra se pazara s cjenkanjem i onda velikodušno popusti. Posebno je neuvjerljiv
bio protest u vrijeme ministra Beroša, od kojega su zdravstveni djelatnici ishodili povećanje plaća, u stilu - budete li javno navaljivali - popustit ću vam. Zadnji takav protest dogodio se kad su mu već istražitelji kucali na vrata, a buntovnici su mu se još zahvaljivali.
Ipak, stigao je otvoriti pipu. To je svojevrsna tabu tema, jer liječnici su uvijek potplaćeni i preopterećeni, kao da njihovi pacijenti iz drugih struka nisu.
dvostruko u odnosu na našu županiju.
Detaljnija analiza pokazuje da je Međimurska županija izdala 2669 dozvola za novo zapošljavanje u 2024., što je značajan pad u odnosu na 3555 u 2023. godini. Međutim, broj produljenja postojećih dozvola porastao je s 1428 na 1696, što sugerira da poslodavci radije zadržavaju postojeće radnike nego
zapošljavaju nove. S prosječno 10.326 dozvola po županiji u 2024. godini (izračunato iz ukupnog broja od 206.529 dozvola), Međimurska županija nalazi se značajno ispod državnog prosjeka.
Međutim, važno je napomenuti da ovaj prosjek značajno podižu velike županije poput Zagrebačke (45.119 dozvola), Istarske (28.660) i Splitsko-dalmatinske (22.584).
Uz prigodno rezanje vrpce, dr. Novaković je simbolično otvorila vrata svoje ordinacije, koja je sada na raspolaganju svim sugrađanima. Prvi korak prema zdravom osmijehu je da se naručite na pregled i krenete na put do boljeg dentalnog zdravlja.
Na nacionalnoj razini, svi ključni sektori bilježe rast u zapošljavanju stranih radnika. Građevinarstvo prednjači sa 75.071 dozvolom (rast od 8,9 %), slijedi turizam i ugostiteljstvo s 56.228 dozvola (rast od 22,6 %) te industrija s 28.486 dozvola (rast od 18,5 %). Posebno je značajan rast u sektoru prometa i veza od 40 % te trgovine od 54 %. (ik)
Samo mnogima država nažalost nije poslodavac.
No da se vratimo na temu gunđanja hrvatskih građana. Dio koji živi od rada u realnom sektoru ni izbliza nije doživio povećanja plaća kao oni kojima je poslodavac država.
Nedavno mi se povjerila jedna poznanica koja radi u prehrambenoj industriji da njima cijelo to vrijeme inflacije plaća nije porasla ni za euro. Plaće zaposlenih u javnom sektoru u prosjeku rasle su du-
plo više, nego onima u realnom sektoru. S time da u realnom sektoru plaće nisu rasle svima, nego samo u nekim firmama. Cijene u trgovinama pak su rasle svima. Ovi kojima je plaće povećavala država lakše su podnosili rast cijena i manje ga bolno osjećali. Tako ni kruh nije svima jednako tvrd. Oni s malim primanjima najteže su bili pogođeni rastom cijena: voća, povrća, mesa, mlijeka, kruha, higijenskih potrepština. Teško će se kruha svakidaš-
njeg odreći i na dan bojkota trgovina. Osim ako se kruhom i mlijekom ne opskrbiš dan ranije, kao da je sutra nedjelja. Dakle oni koji su dobili veće plaće, imaju veću kupovnu moć, pa trgovci trljaju ruke. Oni kojima je kupovna moć pala, trpe posljedice inflacije čiju spiralu dižu i oni kojima su plaće porasle. Znaju to i ekonomisti u državnoj vlasti, ali i moraju čuvati svoj opstanak - sjećate se, tri puta smo izlazili na izbore.
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Rezultati uspjeha na državnoj maturi pokazali su da imamo izvrsne škole. U čemu je tajna uspjeha pitali smo Sandru Breka Ovčar, ravnateljicu Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.
- U pozadini višegodišnjeg uspjeha učenika Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec na državnoj maturi stoje, prije svega, stručni, motivirani i predani nastavnici koji pružaju punu podršku učenicima u njihovu učenju i praćenju interesa. Puno se vremena ulaže u stručna usavršavanja, projekte, natječaje, osmišljavanje aktivnosti privlačnih učenicima. Svi zajedno prilagođavamo se promjenama u obrazovnom sustavu, kao što se i prilagođavamo značajkama novih naraštaja
Sandra Breka
ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog
učenika te od svakog od njih individualiziranim pristupom pokušavamo dobiti i potaknuti ono najbolje. Svakom učeniku i zaposleniku dajemo priliku da ostvari svoj puni potencijal.
Tajna Gimnazije
J. Slavenskog je u kvaliteti i visokim očekivanjima
Tajna uspjeha naših učenika leži u desetljećima sustavnog rada, visokoj razini stručnosti naših nastavnika te kulturi kvalitete i visokih očekivanja koju njegujemo. Škola nudi široku paletu mogućnosti – od izbornih i fakultativnih predmeta, brojnih projekata i aktivnosti do centara izvrsnosti – omogućujući učenicima da otkriju svoj puni potencijal.
Recept za uspjeh, osim puno rada, truda, motiviranja i razumijevanja, ne postoji, no ovakvi rezultati redovito su spleta više čimbenika i okolnosti. Svi znamo da Međimurje ima dugu tradiciju kvalitetnog obrazovanja u svim vrstama škola, pa se tako i u našoj školi dugi niz godina njeguje kultura kvalitete i međusobnog poticanja na uspjeh, i učenika i nastavnika. Imamo dobru, podupiruću suradnju s roditeljima koji su ključan čimbenik u usmjerenosti učenika na uspjeh.
U našoj školi nudimo pomoć učenicima u rješavanju školskih obveza i skrbimo o psihoemocionalnom stanju i
mentalnom zdravlju. Imamo organiziran sustav podrške u učenju onim učenicima kojima je potrebna pomoć u svladavanju gradiva, kao i onima kojima obim školskog gradiva nije dovoljan i žele znati više. Naši su učenici zapaženo prisutni na državnim i međunarodnim natjecanjima u znanju iz svih predmeta, uključuju se u brojne aktivnosti koje potiču njihov intelektualni i kreativni razvoj i koje kao škola u bogatom opsegu nudimo. Velik učenikauspjehTŠČ-a
i drugih strukovnjaka
No za uspjeh međimurskih maturanata na državnoj maturi zaslužni su i učenici strukovnih škola kojih je brojčano puno više nego onih u gimnazijskim programima.
Dražen Blažeka, član Nacionalnog vijeća za strukovno obrazovanje i ravnatelj Tehničke škole Čakovec, naglasio je: - Nastavnici u strukovnim školama, a prije svega nastavnici Tehničke škole Čakovec (TŠČ) mogu biti ponosni i jako zadovoljni postignutim rezultatima svojih učenika na ispitima državne mature.
Velik utjecaj na objavljene rezultate uspjeha na maturi za Međimursku županiju imali su učenici strukovnih škola. Dodaje: - Ako detaljno analiziramo rezultate koje smo primili u Tehničku školu Čakovec, iz njih je vidljivo da je najboljem
rezultatu Međimurske županije uz gimnazijske razrede iz Gimnazije Josipa Slavenskog i iz Srednje škole Čakovec velik doprinos i učenika iz strukovnih zanimanja TŠČ-a i ostalih srednjih škola sa strukovnim zanimanjima.
Međimurska županija je osvojila prva mjesta u čak 14 od ukupno 27 kategorija na državnoj maturi.
U sljedećih 7 kategorija: matematika viša razina, engleski viša razina, fizika, biologija, kemija, politika i gospodarstvo, Međimurska županija je prva za sve programe na nacionalnoj razini, ali je istovremeno prva i u strukovnim zanimanjima, dok gimnazija nije najbolja u državi u konkurenciji gimnazija, nego treća, što je samo objektivni pokazatelj da su ukupnom uspjehu uspjehu učenika Međimurske županije na državnoj maturi jako doprinijeli učenici strukovnih škola.
Za ilustraciju: Tehnička škola Čakovec je imala je najveći utjecaj na osvojena prva mjesta u kategorijama: matematika viša razina za strukovne škole - od 50 učenika iz Međimurja, čak 31 ili 62 % iz TŠČ-a. Engleski jezik osnovna razina – strukovni programi, od 210 učenika samo je 22 iz gimnazijskih, a iz TŠČ-a je bilo čak 52 učenika ili 24,7 %. Fizika – strukovni programi: od 56 učenika iz Međimurja čak 47 iz TŠČ-a ili 84 %.
Na temelju članka 4. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Službeni glasnik Međimurske županije, br. 10 /14) te Odluke o uvjetima, kriterijima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora Interpretacijskog centra „Skelarska kuća“ Sveti Martin na Muri (Službeni glasnik Međimurske županije, br. 3/23, 31/24), Općinski načelnik Općine Sveti Martin na Muri raspisuje
za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Sveti Martin na Muri prikupljanjem pisanih prijava za sudjelovanje na natječaju u zatvorenim omotnicama, kako slijedi:
1. Predmet ponude: poslovni prostor u Svetom Martinu na Muri, na desnoj obali rijeke Mure, na kat.čest.br. 6098/5, k.o. Sveti Martin na Muri Interpretacijski centar „Skelarska kuća“, Dunajska 26A, neto površine cca 159 m2 (koji se sastoji od prostora za ugostiteljsku djelatnost, 2 sanitarna prostora, vanjske terase i stepeništa, spremišta)
2. Poslovni prostor daje se u zakup na rok trajanja zakupa od 5 godina, s mogućnošću produženja nakon isteka ugovora u skladu sa odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18, 123/24)
3. Natječaj za zakup poslovnog prostora provodi Povjerenstvo
za provođenje natječaja
4. Natječaj za zakup provodi se prijavom na natječaj te predajom ponuda u zatvorenoj omotnici u roku od 10 dana od dana objave u tiskanim sredstvima javnog informiranja
5. Minimalna početna cijena mjesečne zakupnine utvrđuje se u iznosu od 800,00 EUR
6. Namjena/djelatnost – obavljanje ugostiteljske djelatnosti
7. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve pravne osobe registrirane za obavljanje tražene djelatnosti na području Republike Hrvatske, uz uvjet minimalno jednog zaposlenog
8. Za sudjelovanje na natječaju učesnici su dužni
kao jamstvo za ozbiljnost ponude uplatiti jamčevinu u iznosu od 500,00 EUR Učesnici u natječaju dužni su uplatiti jamčevinu u korist
Proračuna Općine Sveti Martin na Muri na žiro račun broj: HR1723400091844100000, model HR68, poziv na broj 5738-OIB ponuditelja, opis plaćanja: jamčevina za natječaj za zakup poslovnog prostora.
9. Prostor se može razgledati radnim danom u vrijeme trajanja Javnog natječaja od 8 do 14 sati, uz prethodnu najavu na broj telefona 040/868-231, u Jedinstvenom upravnom odjelu
Općine Sveti Martin na Muri, Trg Svetog Martina 7, 40 313 Sveti Martin na Muri
PRILIKA za potpomognuta područja u Međimurju
46,5 milijuna eura za biciklističke staze i vatrogasne domove
Međimurske općine s posebnim statusom potpomognutih područja, uključujući Domašinec, Orehovicu, Podturen, Selnicu, Belicu, Donji Vidovec, Goričan, Malu Suboticu, Pribislavec, Štrigovu, Vratišinec i Grad Mursko Središće, mogu se prijaviti na dva važna natječaja Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koji su usmjereni na modernizaciju biciklističke infrastrukture i povećanje sigurnosti, čime će se značajno poboljšati kvaliteta života i sigurnost građana. Istu priliku imaju općine i gradovi u Hrvatskoj sa statusom brdsko-planinskih područja.
Biciklističke staze za svakodnevni život
Prvi natječaj omogućuje izgradnju i obnovu biciklističkih staza te nabavu javnih bicikala, uključujući električne bicikle i bicikle za osobe s invaliditetom. Također, financiraju se aktivnosti vezane uz promicanje održivosti, estetike i inkluzivnosti kroz inicijative Novog europskog Bauhausa. S ukupnim fondom od 16 milijuna eura, jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti 200.000 do 1.200.000 eura bespovratnih sredstava, uz sufinanciranje do 85 % prihvatljivih troškova.
Prijave počinju 15. siječnja 2025., a završavaju 17. ožujka 2025. Projektni partneri mogu biti županijske uprave za ceste, što omogućuje povezivanje lokalne biciklističke mreže s većim infrastrukturnim sustavima.
Sigurniji
vatrogasni domovi
Drugi natječaj usmjeren je na izgradnju, obnovu i opremanje vatrogasnih domova, ključnih za brzo i učinkovito djelovanje u slučaju požara i
drugih katastrofa. Na raspolaganju je 30,5 milijuna eura, s maksimalnim intenzitetom potpore od 85 % troškova. Cilj je poboljšati kapacitete protupožarne zaštite i stvoriti sigurnije uvjete za vatrogasce i građane.
Prijave se zaprimaju od 13. siječnja 2025., a rok za podnošenje projektnih prijava je 14. ožujka 2025. Projektni partneri mogu uključivati javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva (DVD) i druge jedinice lokalne samouprave, što omogućuje sinergiju između različitih razina upravljanja.
Kako iskoristiti ovu priliku?
Oba natječaja nude značajnu priliku za općine da unaprijede infrastrukturu, povećaju sigurnost i promiču održivost. Biciklističke staze ne samo da povezuju lokalne zajednice već i potiču zdrav način života i smanjuju zagađenje. Modernizacija vatrogasnih domova osigurava brži i učinkovitiji odgovor u kriznim situacijama.
Za stručne savjete u pripremi prijave i provođenju projekata općinama i gradovima na raspolaganju je društvo NORD consulting d.o.o. putem e-maila: info@ nord-consulting.hr ili broja mobitela: 095/5580-199.
10. Pisane prijave za natječaj dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Za javni natječaj - zakup poslovnog prostora Interpretacijskog centra „Skelarska kuća“ Sveti Martin na Muri, NE OTVARAJ“ na adresu: Općina Sveti Martin na Muri, Trg Svetog Martina 7, 40313 Sveti Martin na Muri, putem pošte ili osobno.
11. Rok za podnošenje pisanih prijava je 10 dana od dana objave natječaja u tiskanim sredstvima javnog informiranja, odnosno do 03.02.2025. godine do 15,00 sati, neovisno o načinu dostave. Cjelovit tekst natječaja objavljen je na službenoj web stranici Općine Sveti Martin na Muri, https://opcina.svetimartin.hr/
KAMATE NA stambene kredite u laganom padu
Od kraja prošle godine lagano su iz �inancijskog sektora krenule najave o padu kamata na stambene kredite. Zasiguno je to dijelom vezano i uz za zaoštravanje kreditnih uvjeta, rast egzistencijalnog minimuma, što snižava kreditni rejting potencijalnim klijentima. Za sada od 15. siječnja Hrvatska poštanska
banka klijentima nudi poseban ‘stambeni kredit‘ uz najpovoljniju kamatnu stopu od 2,89 posto nominalno, a 3,01 posto efektivno. Uvjeti se odnose na nove stambene kredite, ali i re�inanciranje kredita drugih banaka. Pitanje je hoće li taj primjer slijediti i druge komercijalne banke.
(BMO)
GLOBALNO I LOKALNO
Danas je prvi bojkot trgovina zbog visokih cijena što je trebalo već odavno učiniti. U Europi se to dogodilo više puta, no još uvijek je to samo jedna od mnogobrojnih akcija.
Usprkos smanjivanju in�lacije, događaju se puzajuća poskupljenja kojima nema kraja ili pak drastična poskupljenja za pojedine proizvode.
Potrošači se pitaju zašto su u nas isti proizvodi i do 40 posto skuplji nego u europskim zemljama, a niži je standard i niži troškovi proizvodnje, uz više manje iste cijene energije.
Što i koliko može Vlada nitko još nije odgovorio, podizanje poreza na ekstrapro�it možda je jedno od rješenja, sigurno je da ne može regulirati cijene artikala, osim osnovnih, a i to je sporno.
S druge strane, jedan dan bojkota ili upozorenje trgovcima, ali i politici, zapravo ne znači mnogo u ekonomskom smislu, prije je potrošački foklor, a ne svrhovita akcija koja bi pokrenula snižavanje cijena.
Potrošači su zapravo nesvjesni svoje snage, a to je zbog toga što su atomizirani te politički posve neaktivni, osim prigovora koje nitko i ne čuje.
Jedini način da postanu svjesni svoje snage je da se bojkot zbog previsokih cijena organizira na drugačiji način, koji bi poslao poruku svim segmentima društva, trgovcima, vlasnicima, ali i politici i Vladi.
Za tako nešto potreban je dobar organizator, kojeg za sada nema. Udruge po-
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
trošača se gube u pojedinostima, pa nije čudo što ih trgovci niti ne doživljavaju kao ozbiljne partnere. Od političkih stranaka iluzorno je očekivati da će povesti potrošače u akciju. Trebalo bi dakle učiniti drastične korake da svi postanu svjesni problema, a ponajviše sami potrošači.
Bojkot trgovina trebao bi se organizirati po jedan dan u tjednu svaki tjedan i tako godinu dana, što bi trgovcima donijelo deset ili više posto manje prinose, a državi manje poreze, pa bi se onda svi zamislili. Naime, i vrapcima je već jasno da država zarađuje na poskupljenjima, dok potrošači nemaju drugog izlaza, samo osiromašuju, čak i na niskoj stopi in�lacije.
To dakako nije moguće učiniti dok potrošači ne postanu svjesni svoje snage, a to mogu samo ako su im jasni ciljevi i ako su postali svjesni svoje snage.
Pravo je pitanje kako motivirati potrošače da jedan dan u tjednu zaobilaze trgovine i ne troše. Trgovci i poslodavci im u tome sigurno neće pomagati. Neki noviji primjeri već postižu uspjehe, šutnja studenata u susjednoj zemlji govori više od riječi, kod nas bi svjestan neodlazak u trgovine govorio isto. Ukratko, jesmo li svjesni svoje snage?
Međimurje
Dječji plač nije se čuo čak u 17 naselja, mahom u gornjem dijelu Međimurja, dok sprovoda nije bilo u svega 7 naselja
Piše: Vlasta Vugrinec
Prema podacima državne matice matičnih ureda Međimurske županije u 2024. godini rođeno je 902 djeteta, dok je umrlo 1161 osoba. Drugim riječima, lani je Međimurje izgubilo 259 osoba što znači da se nastavlja trend od prijašnjih godina kada je više ljudi umrlo nego li ih se rodilo. Tako smo 2023. godinu završili s minusom od 177 osoba.
Gledajući 2023. i lanjsku godinu, u 2024. je umrlo 7 osoba manje, ali se i i rodilo manje djece, čak njih 88. Žene su u izrazitom minusu
Lani su žene doista bile u podređenom položaju. Rodilo se 416 djevojčica, a umrlo je 598 žena, dakle minus je očit i iznosi 182. S druge strane, rođeno je bilo 486 dječaka,
Oporovec, Dragoslavec Selo, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Tupkovec, Vugrišinec, Merhatovec, Praporčan, Čestijanec, Gradiščak, Jurovec, Kapelščak, Lapšina, Toplice Sveti Martin, Prekopa te Robadje lani su bili bez dječjeg plača
GODINA BROJ ROĐENIH BROJ UMRLIH BROJ SKLOPLJENIH BRAKOVA BROJ ŽIVOTNIH PARTNERSTVA
2014. 11131104 503 0
2015. 1141 1203 490 0 2016. 1142 1132 479 0 2017. 1088 1185 460 0 2018. 1145 1125 536 1 2019. 1091 1142 499 0 2020. 1163 1350358 1 2021. 1134 1411 383 1 2022. 1066 1401 398 0 2023. 990 1167 366 0 2024.902 1161 349 2
Tablica prikazuje podatke o broju rođenih i umrlih osoba s prebivalištem na području Međimurske županije te broju sklopljenih brakova i životnih partnerstva od 2014. - 2024., Izvor: državne ma�ce ma�čnih ureda Međimurske županije
a umrlo je 563 muškaraca. Iako se i u toj kategoriji stanovništva bilježi minus, on je u odnosu na žene, svega 77.
Ni jedan od naša tri grada ne može se pohvalititi pozitivnim brojkama. Grad Čakovec tako ima 265 umrlih na 215 rođenih, Mursko Središće 69 umrlih na 47 rođenih te Prelog 76 umrlih na 59 rođenih.
Više rođenih od umrlih imaju svega četiri općine. To su Mala Subotica s 55 rođenih na 43 umrla, Nedelišće s 115 rođenih na 104 umrla, Orehovica s 53 rođena na 23 umrla i Pribislavec s 41 rođenim na 25 umrla.
Najviše rođenih bilo je u Čakovcu (80), Kuršancu (52), Paragu (52), Orehovici (45), Murskom Središću (42),
Piškorovec (34) i Prelog (34). Donekle još stoje Podturen (22) i Nedelišće (20). Sva ostala naša mjesta imaju broj rođenih ispod brojke 20. Općine koje imaju najgoru situaciju po pitanju tog odnosa su: Belica s 12 rođenih na 33 umrla, Donja Dubrava s 8 rođenih na 22 umrla, Donji Kraljevec s 27 rođenih na 61 umrlih, Donji Vidovec s 8 rođenih na 18 umrlih, Gornji Mihaljevec s 7 rođenih na 25 umrla, Vratišinec s 11 rođenih na 26 umrla te Sveti Martin na Muri s 13 rođenih na 32 umrla.
Dječji plač nije se čuo čak u 17 naselja, mahom u gornjem dijelu Međimurja: Oporovec, Dragoslavec Selo, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Tupkovec,
Više rođenih od umrlih imaju svega četiri općine. To su Mala Subotica s 55 rođenih na 43 umrla, Nedelišće s 115 rođenih na 104 umrla, Orehovica s 53 rođena na 23 umrla i Pribislavec s 41 rođenim na 25 umrla
Vugrišinec, Merhatovec, Praporčan, Čestijanec, Gradiščak, Jurovec, Kapelščak, Lapšina, Toplice Sveti Martin, Prekopa te Robadje.
S druge strane sprovoda nije bilo samo u 7 naselja: Bogdanovec, Prhovec, Gornji Zebanec, Merhatovec, Čestijanec, Gornji Koncovčak te Marof.
Sklopljena su dva životna partnerstva
U odnosu na godinu ranije, sklopljeno je i manje brakova i to njih 17. Dakle lani se vjenčalo 349 parova, a skopljena su i dva životna partnerstva.
Od ukupnog broja vjenčanih, 214 parova vjenčalo se u crkvi dok se preostalih 135 parova odlučilo na vjenčanje kod matičara.
Promatrajući državnu maticu vjenčanih, najviše je brakova sklopljeno u Čakovcu (224), slijedi Prelog (56) pa Mursko Središće (31), Kotoriba (21) te Štrigova (17).
Darko Pandur (54), odvjetnik iz Preloga, osuđen je na Općinskom sudu u Čakovcu na uvjetnu kaznu zatvora zbog prijevare klijenta kojem je obećao pravnu pomoć u razvodnoj parnici, ali nije učinio ništa. Prema presudi koju je donijela sutkinja Željka Kovačić 3. siječnja, a koja je objavljena na oglasnoj ploči suda 22. siječnja, Pandur je od svog klijenta Dragutina Kopasića uzeo ukupno 870 eura za pravne usluge koje nikada nije izvršio. Prema sudskim dokumentima, Pandur je u razdoblju od svibnja do studenog 2023. godine u više navrata uzimao novac od Kopasića, obećavajući da će kao odvjetnik riješiti pitanje imovinsko-pravnih odnosa između njega i nje-
gove bivše supruge te pokrenuti kazneni postupak. Međutim, dogovorene odvjetničke usluge nije izvršio niti je vratio primljeni novac.
Pandur je ispitan u prosincu prošle godine, a njegovo ispitivanje je snimljeno, kako to i inače biva u sudskim procesima. Sud je svoju odluku temeljio na više dokaza, uključujući potvrdu o primitku novca iz svibnja 2023. i posebno izvješće međimurske policije iz lipnja2024. Na temelju prikupljenih dokaza, sud je odlučio izdati kazneni nalog bez provođenja rasprave.
Unatoč ozbiljnosti djela i činjenici da se protiv njega vode i drugi postupci, sud je bio relativno blag. Panduru je izrečena kazna
zatvora od osam mjeseci, ali uvjetno na dvije godine. To znači da kaznu neće morati odslužiti ako u tom razdoblju ne počini novo kazneno djelo i ako u roku od tri mjeseca vrati Kopasiću 870 eura.
Pri odmjeravanju kazne sud je uzeo u obzir da Pandur do sada nije bio osuđivan, da je vrijednost prijevare relativno mala, a uzeo je u obzir i njegovo obiteljsko stanje. Osuđeni odvjetnik, vlasnik odvjetničkog ureda u Prelogu, mora platiti i sudske troškove od 100 eura. Presuda još nije pravomoćna. Pandur ima pravo podnijeti prigovor, baš kao i Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu.
Da podsjetimo, isti sud još nije izrekao svoju
UMIROVLJENOM policajcu 250 eura za nalet na dvije žene
konačnu riječ jer je još nekoliko postupaka u tijeku. Preloški odvjetnik je u međuvremenu ostao i bez licence za rad. (vv)
Umirovljeni policijski službenik koji je sredinom prošle godine izazvao prometnu nesreću u kojoj su dvije osobe lakše ozlijeđene, presudom Općinskog suda u Čakovcu nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 250 eura. Prema presudi, incident se dogodio 26. svibnja 2024.
oko 1:30 u Ulici Maršala Tita u Šenkovcu. Vozač Peugeota nije se kretao sredinom svoje prometne trake, zbog čega je na ravnom dijelu ceste sišao na biciklističku traku. Tom prilikom je prednjim i bočnim dijelom vozila udario pješakinju, koja je uslijed udarca odbačena na drugu pješakinju. Obje žene su u nesreći
zadobile lake tjelesne ozljede, a iz sudskih spisa vidljivo je da je riječ o sestrama. Umirovljeni policajac priznao je krivnju te izrazio žaljenje zbog nesreće, napomenuvši da ih i osobno poznaje. Sud je prilikom određivanja kazne uzeo u obzir da do sada nije bio prekršajno kažnjavan za prometne prekršaje. Uz novčanu
SUTKINJA prepolovila kaznu 34-godišnjem vozaču
Sutkinja Općinskog suda u Čakovcu pokazala je razumijevanje za nezavidnu financijsku situaciju 34-godišnjeg vozača te mu drastično umanjila kaznu za vožnju pod utjecajem alkohola.
Prema presudi, početkom listopada prošle godine policija ga je zatekla u vožnji u 02:25 u Ulici Jakova Gotovca u Čakovcu, s 0,81 promila alkohola u krvi, a iako je za
ovakve prekršaje predviđena kazna od najmanje 390 eura, sutkinja je iznos gotovo prepolovila na 200 eura. Optuženik je naveo da otplaćuje kredit od 10 tisuća eura s mjesečnom ratom od 200 eura, da plaća i najam stana i režije u Njemačkoj, a da pritom još i uzdržava bolesnu i dugotrajno nezaposlenu majke u Hrvatskoj. Kazao je i da u Njemačkoj
radi kao elektroinstalater te svojim primanjima skrbi za majku. Dodao je i da bi mu zakonom propisana zabrana upravljanja vozilom uvelike otežala put do posla u Njemačkoj, kao i redovite posjete majci u Hrvatskoj. Sav taj niz argumenata sutkinja je u obrazloženju navela i kako nije postojala bojazan da će vozač ponoviti prekršaj, posebno jer do
kaznu od 250 eura, okrivljenik je dužan platiti i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30 eura. Kaznu je potrebno platiti u roku od 30 dana od primitka presude, s mogućnošću umanjenja za jednu trećinu ako se plati u zadanom roku. Presuda je objavljena 19. siječnja ove godine. (ik)
sada nije imao prometnih prekršaja, priznao je krivnju i izrazio iskreno žaljenje. Elektroinstalater koji dio svoje zarade redovito šalje majci u Križovec ima i mogućnost dodatne uštede, ako kaznu plati u roku od 30 dana, dovoljno je da podmiri dvije trećine izrečenog iznosa, stoji u presudi objavljenoj 19. siječnja. (ik) UKRATKO
U nedjelju 19. siječnja u 3:09 Operativno-komunikacijski centar Policijske uprave međimurske zaprimio je obavijest slovenskih kolega iz Murske Sobote da se vozač osobnog automobila, slovenskih nacionalnih oznaka, nije zaustavio na kontrolnom punktu već je nastavio vožnju prema bivšem graničnom prijelazu
Sveti Martin na Muri.
O događaju su odmah obaviješteni policijski službenici Policijske postaje
Mursko Središće koji su u 3:20 sati u Vrhovljanu uočili navedeni osobni automobil te su vozača pokušali zaustaviti. Vozač nije postupio po njihovim naredbama već je nastavio vožnju kroz Žabnik u smjeru Čakovca.
Tijekom vožnje odbjegli vozač počinio je nekoliko prometnih prekršaja, dok je na raskrižju u Šenkovcu, kod skretanja za Brezje, zaustavio automobil ispred policijskih službenika koji su uspostavili punkt,
upravo s ciljem njegovog zaustavljanja. Vozač je nakon izlaska iz automobila pokušao pobjeći, ali su ga policijski službenici sustigli te uz primjenu sredstava prisile uhiti i preveli u policijsku postaju.
Provjerom identiteta utvrđeno je da se radi o 20-godišnjem slovenskom državljaninu, dok je alkotestiranjem utvrđeno kako je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,78 g/kg.
Zbog počinjenja više prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 20-godišnji slovenski državljanin kažnjen je novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 1880 eura, uz izricanje zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije na području Republike Hrvatske u trajanju od šest mjeseci. O zaustavljanju 20-godišnjeg slovenskog državljanina obaviješteni su policijski službenici Policijske uprave Murska Sobota.
Razvaljena lovačka čeka lovačkog društva Macinec s koje su pokradeni dijelovi
Zaprimljenim odštetnim zahtjevom lovačkog društva iz Macinca te dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je nepoznati počinitelj između 8. i 11. prosinca prošle godine (2024.), u šumskom predjelu između Gornjeg Hrašćana i Pušćina, ukrao dijelove s nekoliko
lovačkih čeka, hranilišta za krupnu i sitnu divljač te solišta, pojilišta i spremišta za hranu. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 21-godišnjakom utvrđeno je kako je počinio dvije krađe. Sumnja se kako je u ponedjeljak 13. siječnja u prijepodnevnim satima u Murskom Središću, iz neograđenog dvorišta trgovine u Selskoj ulici, ukrao je nezaključani električni romobil, vlasništvo 42-godišnjakinje. Materijalna šteta procijenjena je na oko 300 eura. Nadalje, osumnjičeni je u srijedu, 15. siječnja u Murskom Središću, iz bravarske radionice u Tekstilnoj ulici,
ukrao razni akumulatorski i električni alata (bušilice, brusilice te dr. alat i pribor). Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća eura. Tijekom kriminalističkog istraživanja središćanski detektivi pronašli su dio ukradenih predmeta te ih vratili vlasnicima. Protiv osumnjičenog 21-godišnjaka zbog počinjenja kaznenih djela krađa, podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.
- Do sada se nije smjelo ništa graditi, a znamo da se tu bude izgradil privatni starački dom, kaže Stjepan Kovač
Ovoga tjedna u čakovečkoj gradskoj vijećnici održano je javno izlaganje o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Globetke - istok. Riječ je o čakovečkom “kvartu” koji se nalazi iza Županijske bolnice i dijelom je omeđen sjevernom zaobilaznicom. U principu je to neizgrađeno zemljište koje bi ovim planom dobilo svoju svrhu.
Ne damo prostor predviđen za širenje bolnice
Prema planu kojeg je prezentirao arhitekt Armin Sovar, područje bi se podijelilo na dvije zone, i to stambenu i zonu javne namjene.
U stambenoj zoni, predviđene su čestice za gradnju tri višestambene zgrade te 43 parcele za individualnu stambenu izgradnju. Naravno, predviđen je i prostor za park i popratna igrališta kako
za malu djecu tako i nešto stariju.
I tu nije bilo nikakvih većih primjedbi zainteresiranih. Međutim, stvar se zahuktala što se tiče prostora javne namjene. On je podijeljen na dio za potrebe zdravstva te dio za socijalne potrebe. I upravo daj dio za socijalne potrebe bio je kamen smutnje, uglavnom oporbenjaka u čakovečkom gradskom vijeću koji su došli na javni uvid. - 50 godina to se zemljište čuvalo za bolnicu, nije se moglo ništa graditi, naglasio je Stjepan Kovač, bivši čakovečki gradonačelnik te dodao kako se zna da će na tom dijelu niknuti privatni starački dom. - Gdje je sada gradonačelnica, i ona je kao članica HNS-a u prošlom mandatu kao i predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga, kategorički bila protiv toga da se ide u bilo kakve izmjene plana na tom području, a sve kako bi taj dio poslužio za zdravstvo, istakla je Karolina Juzbašić. Dodala je kako bi je htjela direktno pitati o čemu se radi,
odnosno postoji li “vizija kuda idemo i što želimo”.
- Kod izrade novog plana, Bolnici se nije omogućilo sudjelovanje, dodala je Sandra Oslaković, zamjenica ravnatelja čakovečke Županijske bolnice. Ispada da ćemo ostati bez prostora koji je bio predviđen za naše eventualno širenje. Tražim da se taj prostor ostavi u prvobitnom obliku.
Puno oštriji i bez dlake na jeziku bio je Bojan Perhoč, čakovečki arhitekt.
- 3,85 ha je sad umanjeno za cca 1 ha za socijalne potrebe, i to privatne. To je javni prostor za zdravstvo, a ne socijalu.
I riječ po riječ, uz podmetanja sprege župana i gradonačelnice, pa do nepostojanja prave analize potreba u zdravstvu, vijećnica se umalo pretvorila i u pravi kokošinjac.
Na kraju se ipak javno izreklo ono što su svi čuvali kao javnu tajnu: - Izmjene plana tog dijela grada iniciralq je i platila tvrtka AC Jasenović. Ona je, kako se moglo čuti,
Što
Nakon svega, od gradonačelnice Ljerke Cividini zatražili smo obrazloženje. Evo što je rekla. - Odluku o izradi UPU „Globetka istok“ donijelo je Gradsko vijeće Grada Čakovca 21. 10. 2021. god. koja je objavljena u Službenom glasniku Grada Čakovca br. 5/21.
Izradu UPU-a inicirala je pravna osoba koja ima interes u prostornom obuhvatu plana graditi objekte zdravstvene i/ili socijalne namjene. Financiranje je preuzeo inicijator te je s njim sklopljen ugovor sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju. UPU je izrađen prema GUP-u grada Čakovca koji na dijelu prostora obuhvaćenog planom omogućava izgradnju građevina zdravstvene i manjim dijelom socijalne namjene.
U okviru javne rasprave koja se vodi o prijedlogu plana iznesene su od nekolicine sudionika primjedbe kojima se izražava neslaganje s planiranom mogućnošću da se na dijelu prostora koji je ranije bio namijenjen zdravstvu omogući gradnja zdravstvene i/ili građevine socijalne namjene. Obrazlažu to da će se na taj način ograničiti mogućnost proširenja postojećih bolničkih kapaciteta i daljnjeg razvoja Županijske bolnice.
Iznesene primjedbe su neosnovane zbog činjenice da je za prostorni razvoj Županijske bolnice planom osiguran/planiran prostor od 24.267 m2 (2,43 ha) te za socijalno zdravstvenu namjenu prostor površine 11.733 m2 (1.17 ha) od koje površine samo polovica može biti socijalne namjene. Drugim riječima za zdravstvenu na-
mjenu je planirana površina od 30.113 m2 (3,11 ha).
Mješovita vlasnička struktura
Treba naglasiti činjenicu da je vlasnička struktura u obuhvatu plana mješovita. Većina zemljišta je u privatnom, a manjim dijelom u vlasništvu Grada Čakovca. Grad Čakovec na tom prostoru u proteklom razdoblju nije prodavao zemljište tako da u tom pogledu nije došlo do promjena u vlasničkoj strukturi. Dio zemljišta koje je planirano za zdravstvenu namjenu je u privatnom vlasništvu te je stoga Županijska bolnica, ako ima potrebe za prostornim proširenjem, kako se to tvrdi, trebala pristupiti otkupu privatnog zemljišta (može i sada) za potrebe proširenja svojih kapaciteta. Budući da nije iskazala interes ni za zemljištem u vlasništvu grada koje je planirano za zdravstvenu namjenu, očito je da takvih potreba nema.
Unatoč tome, prostorno-planskom dokumentacijom, Grad Čakovec je donošenjem GUP-a grada kao i predmetnim UPU-om, kao što je navedeno, prostor u površini od više od 3,1 ha namijenio (rezervirao) za budući prostorni razvoj zdravstvene djelatnosti.
Navedena površina zdravstvene namjene rezultat je prostorno-planskih analiza koje se provode tijekom izrade i donošenja svakog urbanističkog plana, a koje se temelje na svim relevantnim javno dostupnim podacima kao i podacima dobivenim od za to nadležnih javnopravnih tijela. Stručni izrađivači prostorno-planskih dokumenata koji za to
imaju ovlaštenje resornog ministarstva izrađuju prijedloge prostornih planova sukladno relevantnim zakonskim propisima i odgovorni su za njihovu stručnu utemeljenost. Ako je za određeni segment planiranja potrebna izrada posebnih stručnih analiza studija ili podloga, iste se posebno naručuju i izrađuju ako se to pokaže neophodnim (npr. prometna studija, konzervatorske studije, studije zaštite okoliša i sl.). Sve ostalo potrebno za izradu prostornog plana obavljaju licencirani prostorni planeri/ovlašteni urbanisti za što imaju potrebne kompetencije. Stoga je neosnovana tvrdnja da se planiranje površina zdravstvene namjene nije moglo izvršiti bez posebnih stručnih analiza. Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da primjedbe iznesene u javnoj raspravi imaju političke konotacije, tj. da su politički motivirane u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora.
Zemljište koje ostaje bolnici
Zemljište koje je oduzeto bolnici, gdje bi se gradio Dom za starije i nemoćne
- Zašto se tu prije nije moglo ništa gradi�, a sada se može, pita se Stjepan Kovač pita se Stjepan Kovač
pokupovala veći dio privatnog zemljišta i s namjerom da tu izgradi privatni dom za starije i nemoćne.
Što će od toga svega ispasti, tek će se vidjeti jer Javni uvid u prijedlog Urbanističkog plana uređenja tog dijela Grada Čakovca traje do 30. siječnja i svi zainteresirani građani mogu dati svoje prijedloge i ideje.
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRAD ČAKOVEC
Prostor bivšeg MTČ-a i dalje na čekanju
- Na žalost, moram istaknuti da je ovaj cijeli postupak javnog uvida i javnog izlaganja Urbanističkog plana uređenja područja Globetka - istok pravno sporan i neutemeljen s obzirom na to da je prostorni plan šireg područja, odnosno 7.
Komisija za javna priznanja
izmjene GUP-a pod ocjenom zakonitosti, dodao pak je Zlatko Đurkin.
On se naime pozvao na svoj slučaj, odnosno izradu UPU Matice hrvatske (bivši MTČ-e) koji je na čekanju. A čeka se rezultat postupka pri Visokom upravnom sudu kojeg je inače pokrenuo upravo Zlatko Đurkin.
ISKORISTITE BESPLATNO OBRAZOVANJE ODRASLIH ZA PROGRAME:
1. Rukovanje mosnom dizalicom
2. Rukovanje bagerom
3. Rukovanje kombinirkom
4. Rukovanje utovarivačem
5. Rukovanje viličarom u skladišnom prostoru
6. Motornim pilama u šumarstvu
7. Rukovanje poljoprivrednim strojevima i priključcima
8. Ekološko pčelarenje
KLASA: 061-01/25-01/1
URBROJ: 2109-2-01-01-25-3 Čakovec, 16. siječnja 2025.
Na temelju članka 12. Odluke o javnim priznanjima Grada Čakovca, dodjele nagrade „Josip Štolcer Slavenski“ i Glazbene nagrade Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca 01/14, 4/15, 6/19, 2/22 i 8/22), Komisija za javna priznanja Grada Čakovca raspisuje
I.
Objavljuju se uvjeti i rok za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Čakovca u 2025. godini i to:
• Nagrada Grada Čakovca za životno djelo Nagrada Grada Čakovca za životno djelo dodjeljuje se �izičkoj osobi s prebivalištem u Republici Hrvatskoj za postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Grada Čakovca iz područja gospodarstva, znanosti, kulture, odgoja i obrazovanja, ravnopravnosti spolova, promicanja ljudskih prava, zdravstva i socijalne skrbi, sporta i tehničke kulture, zaštite okoliša te drugih područja društvenog i gospodarskog života.
• Zlatnik "Grb Grada Čakovca" Zlatnik „Grb Grada Čakovca“ dodjeljuje se za dugogodišnji značajan doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa Grada Čakovca. Zlatnik „Grb Grada Čakovca“ dodjeljuje se domaćoj ili stranoj �izičkoj ili pravnoj osobi za dugogodišnji rad i doprinos u područjima gospodarstva, znanosti, kulture, odgoja i obrazovanja, ravnopravnosti spolova, promicanja ljudskih prava, zdravstva i socijalne skrbi, sporta i tehničke kulture, zaštite okoliša te drugih područja društvenog i gospodarskog života.
• Godišnje nagrade Grada Čakovca Godišnje nagrade Grada Čakovca mogu se dodijeliti za doprinos i postignuća koja su od osobitog značenja za Grad Čakovec, a ostvarena su tijekom posljednje dvije godine koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje nagrada. Godišnja nagrada Grada Čakovca dodjeljuje se domaćoj, stranoj �izičkoj ili pravnoj osobi za postignuća u područjima: a) znanosti, odgoja i obrazovanja, b) umjetnosti i kulture, c) sporta i tehničke kulture, d) gospodarstva, e) zdravstva i socijalne skrbi, f) rada udruga.
Za svako od područja navedenih od a) do f) može se dodijeliti jedna Godišnja nagrada Grada Čakovca.
• Nagrada „Adama Zrinskog“ Nagrada „Adama Zrinskog“ dodjeljuje se pojedincima, udrugama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje su svojim djelovanjem u protekloj godini postigli uspjehe na poljima poticanja obrazovanja, poduzetništva, inovativnosti i društvenog angažmana mladih osoba, znatno pridonijeli a�irmaciji politika prema mladima, unaprijedili javne politike koje su usmjerene prema mladima. Nagrada se dodjeljuje i za razvoj prava mladih osoba kao i uključivanje te poticanje mladih osoba da se aktivno uključe u društvene i gospodarske procese u Gradu Čakovcu.
Nagradu mogu dobiti mlade osobe od 15 do 30 godina starosti, koje imaju prijavljeno prebivalište na području Grada Čakovca ako su svojim djelovanjem pridonijele ostvarivanju navedenih ciljeva na području Grada Čakovca. Udruge, ustanove i druge pravne osobe nagradu mogu primiti ako je njihovo djelovanje uglavnom usmjereno na mlade i za mlade.
II.
Istoj �izičkoj ili pravnoj osobi godišnje se može dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Čakovca.
III.
Pravo podnošenja prijedloga Komisiji za dodjelu Nagrade Grada Čakovca za životno djelo, Zlatnika „Grb Grada Čakovca“ i Godišnje nagrade Grada Čakovca imaju građani Grada Čakovca, domaće pravne osobe i gradonačelnik Grada Čakovca. Pravo podnošenja prijedloga za dodjelu Nagrade „Adama Zrinskog“ imaju građani Grada Čakovca, domaće pravne osobe i Gradonačelnik Grada Čakovca.
IV.
Prijedlog za dodjelu javnog priznanja Grada Čakovca podnosi se u pisanom obliku i obvezno sadrži sljedeće podatke: 1. ime i prezime odnosno naziv podnositelja prijedloga, 2. prebivalište ili sjedište podnositelja prijedloga,
3. osobno ime ili naziv osobe na koju se prijedlog odnosi uz navođenje osnovnih podataka o osobi, 4. naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi prijedlog 5. iscrpno obrazloženje prijedloga odnosno postignuća i doprinosa radi kojih se predlaže dodjela javnog priznanja Grada Čakovca. Uz prijedlog predlagatelj je dužan priložiti odgovarajuću dokumentaciju (objavljene radove, analize, prikaze, stručne kritike i ocjene, natjecateljske rezultate i sl.), kojom se potvrđuju navodi iz prijedloga. Na traženje Komisije, podnositelj prijedloga dužan je dostaviti i dodatnu dokumentaciju.
V.
Prijedlozi koji nisu podneseni u skladu s odredbama Odluke o javnim priznanjima Grada Čakovca, dodjeli nagrade „Josip Štolcer Slavenski“ i Glazbene nagrade Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca 1/14, 4/15, 6/19, 2/22 i 8/22), neće se uzeti u razmatranje.
VI.
Odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Čakovca donosi Gradsko vijeće Grada Čakovca na način da se o svakom pojedinom prijedlogu Komisije glasuje odvojeno.
VII.
Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja s obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom dostavljaju se Komisiji poštom na adresu Grad Čakovec, Kralja Tomislava 15, s naznakom "Za dodjelu javnih priznanja Grada Čakovca" ili osobno u Grad Čakovec, Kralja Tomislava 15, Čakovec, na urudžbeni zapisnik ili putem e-maila na info@cakovec.hr zaključno do 21. veljače 2025.
VIII.
Ostale informacije u vezi javnog poziva mogu se dobiti u Upravi Grada Čakovca, Kralja Tomislava 15 ili na telefon broj 040/314-960. Komisija za javna priznanja Grada Čakovca
STIGAO ODGOVOR Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na upit kad će sanacija mosta
Još prije dva tjedna poslali smo upit u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kad će sanacija mosta preko rijeke Mure u Murskom Središću, s obzirom na to da je neophodna. Izgrađen je prije 55 godina i već je bilo intervencija na njemu nakon velikih poplava. Nakon zadnjeg rekordnog vodostaja urušio se komad pješačkog pločnika, a prije toga, također nakon visokog vodostaja, izvedena je sanacija tla oko potpornog stupa na početku mosta s lijeve strane na prijelazu kopnenog dijela ceste na prijelazu na most.
Most je građen u bivšoj državi i u ingerenciji je susjednih država Slovenije i Hrvatske. Slovenija je već započela sa sanacijom (pred) mosta preko rukavca Mure, a prije njezina glavnog riječnog toka.
Pitali smo Ministrstvo kad će početi sanacija mosta uključujući i naš dio preko Mure? Nakon dva tjedna stigao nam je odgovor
koji donosimo u nastavku:
„Predstavnici izaslanstva Republike Hrvatske i Slovenije usklađuju tekst Sporazuma o upravljanju, održavanju i rekonstrukciji mostova na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici. Predmetni sporazum trebao bi biti temeljni pravni okvir zajedničkog održavanja mosta.”
S obzirom na to da je u slučaju izvanrednog zahvata održavanja, rekonstrukcije ili gradnje potrebno sklopiti poseban sporazum, čeka se projektno rješenje i speci�ikacija zahvata rekonstrukcije mosta preko Mure, koje je na sebe preuzela slovenska strana. Nakon toga bi se stvorili preduvjeti za pregovore i izradu posebnog sporazuma, kao i za ostale postupke koji je nužno provesti, poput izdavanja dozvola, provođenja natječajnog postupka pa na kraju i radova. O konkretnom roku, u odgovoru iz ministarstva, ni slova. (BMO)
BLIŽI SE VALENTINOVO, CZK Rudar nudi predstavu Teatra Gavran
Umjesto čokoladnih
„Sve o muškarcima“
Bliži se Valentinovo pa ako vas romantika još nije pustila, a čokoladna srca su vam previše, predstava koja će vas nasmijati dobar je kompromis.
U CZK-u Rudar Valentinovo je već treću godinu zaredom rezervirano za predstave Teatra Gavran. Ovaj puta na repertoaru je jedan od najvećih njihovih hitova – „Sve o muškarcima“.
Muški svijet se u ovoj priči razotkriva s puno humora i neočekivanih sukoba, dok svaki od glumaca igra po nekoliko različitih uloga.
Radnja je smještena u današnji Zagreb, a pred nama prolaze prepoznatljivi suvremeni likovi s kojima se svaki gledatelj može lako poistovjetiti. Predstava je izvođena diljem svijeta, od
Rio de Janeira do Moskve, a 14. veljače u 19 sati održat će se i na pozornici Centra za kulturu „Rudar“. Samo u Pragu predstava je imala više od 500 repriznih izvedbi, a u Krakovu više od 400 puta.
Autor predstave je Miro Gavran. Glume: Vedran Komerički, Tomislav Krstanovic i Rade Radolovic. Režira Mladena Gavran, asistent režije: Svebor Kamenski-Bačun, kostimograf: Danica Dedijer, scenograf: Dinka Jeričević, scenski pokret: Tihana Strmečki, oblikovanje svjetla: Mario Vnučec, izbor glazbe i oblikovatelj tona: Neven Zebić, šminka: Željka Horvat, asistentica kostimogra�kinje:Paola Rilović. (BMO)
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Za izradu digitalnih prostornih planova Gradu Mursko Središće odobreno je 250.000 eura koje je dalo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a na temelju Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Izrada prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava „ePlanovi“.
Na temelju provedenog postupka javne nabave za izradu izmjena i dopuna plana uređenja Grada Mursko Središće i urbanističkih planova uređenja područja Nove generacije putem elektroničkog sustava „e-Planovi“ (po grupama), 10. siječnja gradonačelnik Dražen Srpak potpisao je dvanaest ugovora o izradi „e-Planova“, ukupne vrijednosti 192.000 eura s uključenim PDV-om. Od toga je šest ugovora potpisala tvrtka Arhitektonski atelier deset d.o.o. iz Zagreba, a ostalih šest ugovora potpisano je s tvrtkom Urbia d.o.o. iz Čakovca. Vesna Makovec, direktorica Urbie pojasnila nam je što se dobiva unošenjem planova u Geografski informacijski su-
stav (GIS). Preko tog sustava dobivat ćemo kompletne informacije o prostoru za koje postoji interes, sa svim uvjetima gradnje i zaštite prostora, pod uvjetom da su preneseni u digitalni oblik.
Što omogućava digitalizacija planova?
Zamišljeno je da se kroz taj sustav izdaju građevinske dozvole i vodi e-dnevnik, a predviđa se još niz aplikacijskih rješenja za uređenje prostora i gradnju na njemu. Došlo vrijeme da se papirnati planovi koji su bili cijele knjige pretvore ili izmijenjeni stave u digitalni sustav. Krajnji rezultat toga je da aplikacija očita, ako se negdje nešto želi graditi, sve slojeve informacija vezanih za neku točku u prostoru. To znači: namjenu, površinu, mogućnost gradnje, zaštitu okoliša, konzervatorske uvjete itd. i pri tome je svaki taj “sloj” informacije prikazan posebno: kakva je namjena prostora, je li građevinski uređen ili ne, je li potreban urbanistički plan ili ne, nalaze li se u blizini ceste, željeznička pruga. Preko tog
sustava dobivaju se kompletne informacije o prostoru sa svim uvjetima gradnje i zaštite prostora. Mursko Središće će uz to iskoristiti digitalizaciju i za neke sadržajne izmjene, od kojih je najvažnija više mogućnosti za stanogradnju, kazala je Vesna Makovec.
Koji planovi ulaze u program
Iz grada pak su priopćili da je financiranje digitalnih planova namijenjeno za sljedeće projekte na području grada Mursko Središće: Izrada prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće nove generacije, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „Brezje-Istok“ u Murskom Središću, Izrada Urbanističkog plana uređenja nove generacije područja Pocurki u Peklenici, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja
„Mali Štuk“ u Križovcu, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „sjevernog dijela naselja Štrukovec“, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „između Martinske ulice i Ulice Matije Gupca u Murskom Središću“, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „Brezje“ u Peklenici, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „istočnog dijela naselja Štrukovec“, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „sjeverozapadnog dijela naselja Hlapičina“, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „Zavrtje“ u Murskom Središću, Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „središte Hlapičine“ i Izrada urbanističkog plana nove generacije uređenja područja „južnog dijela naselja Sitnice“.
GRAD MURSKO SREDIŠĆE i Turistička zajednica Međimurske zajednice potpisali ugovor o darovanju Majura u Štrukovcu
Dućan lijepo upakiranih domaćih proizvoda uz cestu kraj Majura kojom prolazi 3,5 milijuna turista godišnje
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Tomislav Novak
Mursko Središće i Turistička zajednica Međimurske županije 20. siječnja potpisali su ugovor o darovanju Majura u Štrukovcu, zaštićenog kulturnog dobra u vlasništvu Grada Mursko Središće. Odluku o darovanju prihvatilo je Gradsko vijeće u listopadu, prošle godine.
Grad je darovao Majur Turističkoj zajednici Međimurske županije radi rekonstrukcije i adaptacije građevine jer ima potencijal značajno unaprijediti turističku ponudu Međimurja i Grada Murskog Središća, s obzirom na to da je pozicioniran na državnoj cesti kojom godišnje prolazi i do tri i pol milijuna putnika. Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske županije na pitanje Međimurskih novina što planiraju s Majurom odgovorio je da im je plan napraviti
u Štrukovcu čeka da ga obogate sadržajem
regal međimurskih domaćih proizvoda i turističke ponude u Međimurju.
Majur sačuvan zahvaljujući Bolti Jalšovcu
No prethodno ga je potrebno urediti. Srećom Majur je unatoč tome što je dugo prazan zahvaljujući Bolti Jalšovcu iz Štrukovca, nekadašnjem saborskom zastupniku, dobro sačuvan od propadanja, jer je pred 20-ak godina Jalšovec svojim utjecajem osigurao državna sredstva koja su uložena u njegovo očuvanje.
Dućan jestivih suvenira
Dodaje: - U Majuru bi trebali biti u ponudi jestivi
suveniri svih mogućih domaćih proizvoda: od vina do krumpira, sira, tjestenina, čokolada, suhomesnatih proizvoda, međimurske gibanice, ali sve to upakirano u privlačnu ambalažu i prikladno za stavljanje u kofere za doma. Uz to bit će na raspolaganju i informacije o turističkoj ponudi Međimurja. U proljeće se otvara natječaj za turističku infrastrukturu u kohezijskom fondu EU-a pa se nadamo da ćemo tako imati priliku urediti Majur u Štrukovcu, a nakon toga ga napuniti sadržajima, kazao je Grula. Majur oko sebe ima i dovoljno otvorenog prostora za odmorište, parkiralište i dječje igralište kao stvoreno
za kratki predah turista na proputovanju. Grula ističe:Jako puno turista na odmoru u Međimurju se odjavljuje u nedjelju u podne i ovaj dućan bi u to vrijeme trebao biti otvoren jer je to idealni termin za kupnju suvenira, kad su drugi dućani zatvoreni. Ne treba zanemariti ni domaće ljude koji sve više vole domaće proizvode.
Ako Turistička zajednica Međimurske županije ne ostvari ciljanu svrhu, a to je rekonstrukcija i adaptacija građevine, objekt će biti vraćen Gradu bez naknade.
Ako pak Turistička zajednica Međimurske županije progura Majur za �inanciranje iz EU fondova, radovi na obnovi mogli bi započeti već sljedeće godine.
S lijeva sjede: Stanislav Rebernik, načelnik Štrigove, Goran Lovrec, načelnik Gornjeg Mihaljevca, Nikola Novak, načelnik Nedelišća, Mihael Grbavec, načelnik Vra�šinca, sa kraja na desno: Ervin Vičević, načelnik Selnice, Mar�n Srša, načelnik Svetog Mar�na na Muri, Anđelko Nagrajsalović, načelnik Svetog Jurja na Bregu
NEFORMALNI SASTANAK gornjomeđimurskih načelnika
Početkom tjedna u prostorima Općine Štrigova sastalo se sedam gornjomeđimurskih načelnika, a domaćin im je bio Stanislav Rebernik, načelnik Općine Štrigova. Na neformalni sastanak načelnika k domaćinu Reberniku došli su: Goran Lovrec, načelnik Gornjeg Mihaljevca, Nikola Novak, načelnik Nedelišća, Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, Ervin Vičević,
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRAD MURSKO SREDIŠĆE
GRADONAČELNIK
načelnik Selnice, Martin Srša, načelnik Svetog Martina na Muri, Anđelko Nagrajsalović, načelnik Svetog Jurja na Bregu. Kako i zašto su se okupili pitali smo Stanislava Rebernika, domaćina okupljanja gornjomeđimurskih općina. Okupila nas je zajednička tema, ovaj put porezi na nekretnine, kazao je Rebernik, ali dogovorili smo se da je dobro da se povremeno sa-
stajemo kako bi raspravili i druge teme od zajedničkog interesa.
Budući da je do sredine veljače pred nama donošenje odluke o visini poreza na nekretnine, mislili smo da je dobro da raspravimo s kojim prijedlogom cijene bismo išli pred svoja vijeća, tako da iznosi poreza budu izjednačeni. U gornjem Međimurju je najviše vikendica, a samo
na području Štrigove oko 300. Susjedne smo općine i smatrali smo da bi bilo u redu da iznosi ne budu šaroliki, kazao je načelnik Rebernik. Na sastanku smo se dogovorili da pred Općinska vijeća idemo s prijedlogom od 2,5 eura po kvadratu, a za usporedbu raspon omogućava od 0,60 centi do maksimalnih 8 eura po kvadrata za vikendice ili prazne kuće. (BMO)
Spomen-park rudarstva nudi virtualni doživljaj jezovite rudarske nesreće
SPOMEN-PARK rudarstva Cimper u Noći muzeja nudi novu atrakciju
Posljednjeg petka u mjesecu, 31. siječnja, Turistička zajednica područja Mura i gorice omogućit će uvid u turističku ponudu Grada Mursko Središće i općina Podturen, Selnica i Vratišinec. Posjetitelji će moći uživati u nizu različitih otvorenih postava uz besplatnu kružnu vožnju autobusom. Prijave neće biti potrebne, a satnice vožnje autobusa bit će naknadno objavljene.
Svi postavi bit će otvoreni od 18:00 do 22:30 sati. Poslastica ove Noći muzeja na području Murskog Središća bit će Spomen-dom rudarstva Cimper s novom atrakcijom –virtualnom stvarnošću.
Posjetiteljima će omogućiti ulazak u Jamu Maj III i doživljaj rudarske nesreće koja se dogodila u noći s 8. na 9. studenoga 1961. godine. U Križovcu će biti otvoren
interpretacijski centar Med dvemi vodami. Nagrađivani postav otkriva čaroliju prirode našeg međurječja i nikog ne ostavlja ravnodušnim. U Podturnu u društvenom domu bit će izložba starih alata i zanata, a u Međimurskoj hiži starina obitelji Strahija, Nedeljko i Murk postav je baštine pet generacija spomenutih obitelji koji vraća u neka druga vremena. U tom duhu, u Gornjem Kraljevcu je otvorena Mamičina škrinja, bogati etno postav koji govori o svakodnevnom životu ljudi ovog kraja. Kao šećer na kraju dolazi Oldtimer muzej Šardi u Selnici, zbirka automobila kakvom se malo tko u Europi može pohvaliti. Ulaz u sve postave je slobodan, na većini mjesta posjetitelje čekaju kuhano vino i čaj. (BMO)
KLASA: 402-02/25-01/01
URBROJ: 2109-11-01-25-01
Mursko Središće, 24. siječanj 2025. godina
Temeljem članka 5. Odluke Gradskog vijeća Grada Mursko Središće o poticanju uređenja nekretnina na području Grada Mursko Središće (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 17/2018, 31/23), Gradonačelnik Grad Mursko Središće objavljuje slijedeći
za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na području Grada Mursko Središće za 2025. godinu
Grad Mursko Središće raspisuje javni poziv za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na svom području za 2025. godini. Opći uvjeti i kriteriji za dodjelu poticaja: Poticaji za uređenje nekretnina odnose se na uređenje nekretnina na području Grada Mursko Središće na kojima:
• je izgrađen stambeni objekt nepogodan za stanovanje kojeg primatelj poticaja namjerava urediti za stanovanje,
• se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju kojeg primatelj poticaja planira ukloniti i na istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt, Pravo na ostvarivanje poticaja imaju vlasnici nekretnine uz uvjet da je vlasnik ili supružnik vlasnika stalno zaposlena osoba neprekinuto najmanje dvije godine do dana isteka roka za dostavu prijave na natječaj te:
• da u slučaju da se na nekretnini na kojoj je izgrađen stambeni objekt nepogodan za stanovanje kojeg namjeravaju urediti za stanovanje vlasnik ima prebivalište na području Grada Mursko Središće te nema u vlasništvu drugi stan ili kuću pogodnu za stanovanje,
• bez obzira na prebivalište vlasnika ili činjenicu da korisnik poticaja ima ili nema u vlasništvu drugi stan ili kuću pogodnu za stanovanje u slučaju da se radi o nekretnini na kojoj se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju kojeg namjeravaju ukloniti i na istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt.
Visina poticaja:
Grad Mursko Središće će vlasnicima nekretnina (kojima se sukladno ovom natječaju odobri poticaj) na području grada na kojoj:
• je izgrađen stambeni objekt nepogodan za stanovanje kojeg namjeravaju urediti za stanovanje dodijeliti poticaj u iznosu od 3.000,00 EUR
• se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju kojeg namjeravaju ukloniti dodijeliti poticaj u iznosu od 2.000,00 EUR, te priznati komunalni doprinos u slučaju gradnje za novi stambeni objekt sukladno Odluci o komunalnom doprinosu Grada Mursko Središće. U slučaju da korisnik poticaja ne ispuni neki uvjet iz ove Odluke o poticanju uređenja nekretnina na području Grada Mursko Središće ili ugovora o korištenju poticaja dužan je Gradu vratiti dobivena sredstva najkasnije 60 dana nakon što nastane neispunjenje ne-
kog od uvjeta. Kao sredstvo osiguranja za ispunjenje navedene obveze korisnik poticaja dužan je Gradu Mursko Središće prilikom sklapanja ugovora predati ovršnu ispravu - zadužnicu na iznos odobrenog poticaja.
Pozivaju se svi zainteresirani da u Ured Grada Mursko Središće podnesu prijavu za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na području Grada Mursko Središće pismenim putem na adresu: Trg braće Radića 4, 40315 Mursko Središće s naznakom „PRIJAVA – POTICAJI ZA UREĐENJE NEKRETNINA 2024 “ najkasnije do 28. veljače 2025. godine
Prijava treba sadržavati slijedeću dokumentaciju:
• pisani zahtjev/prijavu za dodjelu poticaja (Obrazac na mrežnoj stranici grada),
• presliku osobne iskaznice vlasnika nekretnine (podnositelja zahtjeva),
• zemljišno-knjižni izvadak za nekretninu na kojoj se nalazi objekt namijenjen za rušenje ili obnovu iz kojeg je vidljivo vlasništvo nekretnine,
• za nekretnine koje se nalaze u suvlasništvu podnositelja, pismena suglasnost za rušenje ili obnovu svih suvlasnika, te preslika osobnih iskaznica istih
• kopiju katastarskog plana za nekretninu,
• izjavu podnositelja prijave da nema drugi stan ili kuću pogodnu za stanovanje u slučaju da se radi o nekretnini na kojoj je izgrađen stambeni objekt nepogodan za stanovanje kojeg namjeravaju urediti za stanovanje (Obrazac na mrežnoj stranici grada)
• potvrdu kojom se dokazuje da je vlasnik nekretnine i/ili supružnik vlasnika stalno zaposlena osoba sukladno ovoj odluci – potvrda poslodavca sukladno ovoj Odluci,
• potvrdu o prebivalištu korisnika poticaja samo u slučaju da se radi o nekretnini na kojoj je izgrađen stambeni objekt nepogodan za stanovanje kojeg namjeravaju urediti za stanovanje,
• potvrdu Jedinstvenog upravnog odjela da podnositelj zahtjeva nema dospjelih, a nepodmirenih obveza prema Proračunu Grada (Obrazac na mrežnoj stanici grada),
• račun izdan od strane pravne osobe o izvršenoj usluzi uklanjanja ili obnove predmetne građevine,
• fotodokumentaciju
• podatke o bankovnom računu korisnika poticaja
Ukoliko je korisnik poticaja vlasnik tvrtke ili obrta te obavlja samostalnu poslovnu djelatnost na način da je zaposlen u toj tvrtki ili obrtu dužan je u prijavi na natječaj dostaviti potvrdu Porezne uprave o stanju duga iz koje je vidljivo da nema nikakva dugovanja prema državnom proračunu i Republici Hrvatskoj. Ukoliko je na potvrdi Porezne uprave iskazano dugovanje korisnik nema pravo na ostvarivanje poticaja.“
Nepotpune i nepravodobno podnesene prijave neće razmatrati. Nakon isteka roka za dostavu prijava za ostvarenje poticaja, Stručno povjerenstvo razmatra prijave na natječaj za dodjelu poticaja u skladu s kriterijima iz Odluke Gradskog vijeća o poticanju uređenja nekretnina na području Grada Mursko Središće (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 17/18, 31/23) te predlaže Gradonačelniku listu korisnika poticaja. U sklopu razmatranja prijava Stručno povjerenstvo od prijavitelja može zatražiti pojašnjenja kao i drugu potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje poticaja.
Na temelju prijedloga Stručnog povjerenstva, Gradonačelnik donosi Odluku o dodjeli poticaja za uređenje nekretnina. Odluka o dodjeli poticaja za uređenje nekretnina objaviti će se na oglasnoj ploči Grada Mursko Središće.
O rezultatima ovog javnog natječaja svi podnositelji prijava će biti obaviješteni pismenim putem najkasnije u roku od 30 dana od dana proteka roka za podnošenje prijava.
Prijavom na ovaj javni poziv Korisnici sredstva daju odobrenje Gradu Mursko Središće da se njihovi podaci koriste u izvještajima i objavama na službenim internetskim stranicama Grada Mursko Središće.
GRADONAČELNIK
Dražen Srpak
Tekst Javnog poziva, kao i svi obrasci potrebni za prijavu na natječaj dostupni su na službenim web stranicama Grada Mursko Središće https://mursko-sredisce.hr/
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
SKUPŠTINA
Odbor za dodjelu javnih priznanja
Na temelju članka 20. Odluke o javnim priznanjima Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/12), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, raspisuje
za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade „Zrinski“ Međimurske županije za 2024. godinu Nagrada „Zrinski“ Međimurske županije dodjeljuje se građanima Međimurske županije, djelatnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na području Međimurske županije. Nagrada „Zrinski“ dodjeljuje se za ostvarene rezultate u prethodnoj godini ili duljem vremenskom razdoblju iz sljedećih djelatnosti: - gospodarstva, - znanosti i obrazovanja, - kulture, - zdravstva i socijalne skrbi, - zaštite okoliša te drugih javnih djelatnosti. Kriteriji za dodjelu Nagrade „Zrinski“ su sljedeći: - u gospodarstvu za naročito uspješno organiziranje rada i poslovanja te uvođenje suvremenih metoda u ekonomsko-tehnološki postupak, ostvarivanje značajnih radnih i poslovnih rezultata od osobitog interesa za unapređenje gospodarstva i jačanje gospodarske osnove te uspješnu primjenu znanosti i suvremenih dostignuća u praksi. - u znanosti i obrazovanju za uspješnu znanstvenu djelatnost u određenom području, znanstveno otkriće koje predstavlja značajan doprinos znanstveno-istraživačkom radu, objavljena vrijedna znanstvena djela, za unaprjeđenje pedagoške teorije i prakse, za naročite uspjehe u organiziranju odgojno-obrazovnog rada i zapažene rezultate u izvođenju nastave.
- u području kulture za objavljena i prikazana umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, likovnih umjetnosti, kazališne i filmske umjetnosti, za značajne rezultate u promicanju kulturne baštine, za iznimna ostvarenja u organiziranju amaterskih organizacija i njihovog djelovanja, za naročita športska dostignuća na državnim i međunarodnim natjecanjima, za istaknute rezultate u stručnom i pedagoškom djelovanju i odgoju i osposobljavanju sportaša i podizanju športske kulture građana te za izuzetne rezultate u organizaciji i razvitku inventivne djelatnosti i drugim područjima tehničkog stvaralaštva. - u području zdravstva i socijalne skrbi za ostvarene rezultate u organizaciji zdravstvene i socijalne skrbi, za otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja odnosno sprečavanja i suzbijanja bolesti, za osobite rezultate u liječenju te rehabilitaciji oboljelih, za izvanredne rezultate u zaštiti i radu djece bez potrebne roditeljske skrbi, za zapažene rezultate u provođenju djelatnosti socijalne skrbi o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva te uspjehe u provođenju zdravstvenog odgoja i podizanja zdravstvene kulture građana. - u području zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti za uspješnu primjenu znanosti u praksi koja doprinosi očuvanju i unapređivanju okoliša, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, izuzetnu djelatnost u obrazovanju djece i mladeži u razvijanju svijesti o potrebi zaštite okoliša kao i promicanje potrebe zaštite okoliša među građanima, te za posebne rezultate postignute u unaprjeđenju i promicanju u drugim javnim djelatnostima.
Prilikom ocjenjivanja vrijednosti ostvarenih rezultata predloženih za Nagradu vrednovat će se kontinuitet u ostvarivanju rezultata, da su postignuti rezultati najbolji na području Međimurske županije, da pravna ili fizička osoba predložena za Nagradu uživa ugled uzornog stručnjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge građana ili druge pravne osobe.
Prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ mogu podnijeti građani i njihove udruge, trgovačka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora sadržavati: - podatke o podnositelju prijedloga (ime i prezime/naziv podnositelja, adresa/sjedište i broj telefona), - životopis osobe odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje (uz obaveznu dostavu OIB-a za fizičke i pravne osobe), - naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi, - iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja, - odgovarajuću dokumentaciju (objavljene radove, analize, prikaze, stručne kritike i ocjene, natjecateljske rezultate, izvatke iz javnih tiskovina o postignutim uspjesima i slično) kojom se potvrđuju navodi iz prijedloga.
Prijedlozi za dodjelu Nagrade „Zrinski“ podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, na adresu Ruđera Boškovića 2, Čakovec, uz naznaku „Za Nagradu „Zrinski“. Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ upute Odboru najkasnije do 28. veljače 2025. godine. ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 061-01/25-01/1
URBROJ: 2109-02-25-05 Čakovec, 15. siječnja 2025.
PREDSJEDNIK ODBORA Matija Posavec, mag.ing., v.r.
Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske županije, Matija Posavec, župan, Dijana Posavec, direktorica Centra dr. Rudolf Steiner s priznanjem u rukama, Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizma i ruralni razvoj Kluba čanova Selo i
Centru dr. Rudolfa Steinera u kategoriji Nagrada za pametne ruralne zajednice
- Želja nam je da ime dr. Rudolfa Steinera bude značajni čimbenik turizma, ali i načina života na ekološko-biodinamički način, kazao je Miljenko Horvat, načelnik Donjeg Kraljevca
Piše Božena Malekoci-Oletić
U Donji Kraljevec otišla je prestižna turistička nagrada Veliki zlatni suncokret, i to Centru dr. Rudolfa Steinera, u kategoriji Nagrada za pametne ruralne zajednice.
Tim povodom održana je u Međimurskoj županiji konferencija za novinare na kojoj se govorilo o značaju te nagrade.
Miljenko Horvat, načelnik Donjeg Kraljevca, u čiju općinu dolazi nagrada Veliki zlatni suncokret, kazao je:Pohvaljujem Centar dr. Rudolf Steiner na dobivenoj nagradi, a zahvaljujem Županiji, Rudiju Gruli i Dijani Posavec na svemu što su učinili za Centar.
Sve je počelo još 1984. godine
Podsjetio je da se priča oko dr. Rudolfa Steinera razvijala u Donjem Kraljevcu još od 1984. godine i jednog sastanka ondašnje Mjesne zajednice, kada su se Donjem Kraljevcu javili Švicarci sa željom da ondje naprave hotel, u rodnom mjestu velikana kojega Švicarci iznimno slave.
- Od tada do danas rađeni su lagani pomaci prema onome što je do sada ostvareno, kazao je. Dodao je: - Pri izgradnji Centra Županija je pružila podršku općini pa smo zajedničkim snagama doveli do toga da je trud okrunjen ovom nagradom.
Želja je općine, a najvjerojatnije i Županije, da ime dr. Rudolfa Steinera bude značajni čimbenik turizma,
ali i načina života na ekološko-biodinamički način. Moramo koristiti brend tog svjetski poznatog čovjeka i proširiti na što bolji način njegovo ime i ideje i za naš razvitak. Njegovo ime je jedino poznato ime koje se proširilo izvan granica Hrvatske, Europe i po cijelom svijetu. Uz to ime trebali bismo povezati sve prednosti donjeg, ali i cijelog Međimurja i napraviti master plan turizma vezanog uz to, kazao je Miljenko Horvat. Nagrada Veliki zlatni suncokret je dobivena za razvoj turističkih potencijala ruralnih krajeva te njihovoj promociji. Na predstavljanju nagrade bili su: župan Matija Posavec, Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner, Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizma i ruralni razvoj Kluba čanova Selo, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije i Miljenko Horvat, načelnik Donjeg Kraljevca. Dodjela nagrada održana je u Vukovaru po 12. puta.
- Ova nagrada nam puno znači jer je vidljiv naš rad, kazala je Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner. Dodala je: - Drago mi je što smo nagradu dobili za prošlu godinu kada se obilježavala 100. obljetnica biodinamičke poljoprivrede, jer smo i Nacionalni centar za biodinamičku poljoprivredu RH, a imamo puno različitih projekata po ruralnim sredinama, imamo podršku znanstvene zajednice, udru-
ga, LAG-ova na regionalnim i lokalnim razinama. Zadovoljstvo nam je i čast što je naš rad prepoznat, kazala je Dijana Posavec.
Mala sredina nije prepreka za inovativne sadržaje
Ocjenjivački sud Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo u okviru novog ciklusa nagrada Suncokret ruralnog turizma za 2024. godinu, dodijelio je šampionsku titulu Veliki zlatni suncokret Centru dr. Rudolfa Steinera, u kategoriji Nagrada za pametne ruralne zajednice.
Centar dr. Rudolf Steiner kandidirala je Turistička zajednica Međimurske županije na osnovu dosega u stvaranju inovativnih turističkih sadržaja u ruralnome prostoru.
Predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo Dijana Katica istaknula je da ju
raduje što je upravo projekt Centra dr. Rudolfa Steinera dobio nagradu, i to u jednoj od novih kategorija: - U velikoj konkurenciji, s veseljem smo Centru dr. Rudolfa Steinera dodijelili nagradu za uistinu izniman projekt, rekla je predsjednica Dijana Katica. Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula istaknuo je: - Važno nam je područje ruralnog turizma jer je Međimurje visokourbanizirana ruralna sredina. Dodao je:Razvijamo selektivne oblike u ruralnom prostoru i zato me veseli ova vrijedna nagrada našem Centru.
Uz potporu Međimurske županije Centar dr. Rudolfa Steinera ulazi u novi projekt u koji će se uložiti više od 250.000 eura europskih sredstava za opremanje multimedijskog postava odnosno povećanje kvalitete interpretacije Steinerova nasljeđa i promocije biodinamičke poljoprivrede, rekao je Grula.
Nova vrijednost Međimurju uz certifikat bioregije
Na pragu smo novog, velikog koraka – certi�iciranja Međimurja kao bioregije, i to ponovo prvi u Hrvatskoj, najavio je župan Matija Posavec na konferenciji povodom predstavljanja dobivene nagrade Centru dr. Rudolfa Steinera. Nagrade su nam vjetar u leđa te nisu cilj same po
sebi, već sredstvo za dosezanje još većih uspjeha. Mislim da imamo uvjete za stjecanje toga statusa i zaslužujemo ga, kazao je. Dobijemo li certi�ikat bioregije, Međimurje će kao regija dobiti na vrijednosti, a na nama je da to znamo i naplatiti kroz sadržaje koje ćemo pružati gostima.
DODATNA IZOBRAZBA o pesticidima
Zimski mjeseci uobičajeno su vrijeme edukacije i usavršavanja naših poljoprivrednika. Ovisno o vrsti edukacije i ustanovi koja ju pruža, kalendari su različite za pojedine općine. Stoga se pozivaju poljoprivrednici da pažljivo prate obavijesti kako ne bi nešto propustili. Naročito se to odnosi na besplatne edukacije koje općine i gradovi omogućuju svojim sumještanima poput onih o dodatnoj izobrazbi o održivoj upotrebi pesticida.
Tako primjerice Općina Mala Subotica u suradnji s POU Čakovec izobrazbu
organizira u Društvenom domu Palovec, i to u srijedu 12. i 19. veljače 2025. godine s početkom u 16 sati. Prijave se ispunjavaju u Općini Mala Subotica do 5. veljače 2025. godine i sa sobom je potrebno ponijeti osobnu iskaznicu. Cijena je 25,00 eura, a za sve polaznike s područja Općine Mala Subotica izobrazba je besplatna.
Općina Pribislavec pak ju organizira 12. ožujka 2025. u maloj općinskoj dvorani u 16 sati s time da su prijave moguće do 5. ožujka 2025. godine. (vv)
PRIPREME za Vinart Petit Tasting
Idućeg vikenda, točnije 1. veljače, u zagrebačkom klubu Peti kupe održava se ovogodišnji Vinart Petit Tasting. Tema ovogodišnjeg susreta su hrvatske vinske ikone, selekcija 66 ponajboljih vina Hrvatske. Odabrao ih je tim od 28 vodećih sommeliera i vinskih stručnjaka iz cijele zemlje. Među njima, našli su se i naši međimurski vinari sa svojim vinima. Tako će se moći kušati Pušipel Mohokos 2021. godine Vinarije Dvanajščak-Kozol, Pušipel Xtreme 2 2021. Vinarije Cmrečnjak te Urban White 2021. Vinarije Štampar.
SLINAVKA I ŠAP (SIŠ) prijete
Štete koje nastaju ogromne su, ne samo zbog uginuća životinja (učestalije kod mladih životinja), već zbog sekundarnih infekcija koje produlje vrijeme oporavka životinja, smanjenja mliječnosti, upala vimena, pobačaja i sterilnosti krava
Piše: Vlasta Vugrinec
- U Međimurje se telad najviše uvozi iz Češke, Slovačke, Rumunjske i Mađarske, kaže Zvonimir Nushol, voditelj Centra za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u Čakovcu.
Vinart Petit Tasting omogućava koncentrirano kušanje najboljeg od najboljih po mišljenju 28 uvaženih stručnjaka za vino, pretežno vodećih sommeliera i vinskih novinara, a koji su se vodili kriterijima opće kvalitete, aktualnosti pojedinog vina, važnosti pojedine sorte i autentičnosti izričaja. Uvjet izlaganja je i da se po jednoj vinariji može predstaviti samo jedno vino. Tako je kod slučajeva višestrukih nominacija u jednoj vinariji odabrano vino s najviše osvojenih glasova. (vv)
RASPORED POKAZNIH IZLOŽBI u Nedelišću
Rezervirajte si prvu nedjelju u mjesecu
Udruga uzgajivača malih životinja iz Nedelišća objavila je ovogodišnji raspored pokazno-prodajnih izložbi. Izložbe se održavaju svake prve nedjelje u mjesecu. Dakle, 2. ožujka, 6. travnja, 4. svibnja, 1. lipnja, 7. rujna, 5. listopada i 2. studenoga. Mjesto je standardno, dvorište Mesapa u Nedelišću, a vrijeme je od 7 do 13 sati. (vv)
Telad iz primjerice Njemačke ili Nizozemske je ipak malo preskupa za naše poljoprivrednike. Međutim, to nikako ne znači da nam ne dolaze i grla iz tih zemalja. A upravo je Njemačka zemlja u kojoj je ovih dana potvrđena pojava slinavke i šapa pa se može zaključiti kako postoji realna opasnost za pojavu te bolesti i kod nas. Stoga su sve relevantne institucije u tzv. niskom startu.
Sastanak na vrhu
Krajem prošlog tjedna shodno tome, u Ministarstvu
poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, održan je i sastanak.
- Sastanak je okupio sve ključne stručnjake i institucije kako bismo osigurali pravovremeno i učinkovito djelovanje u slučaju pojave sumnje ili izbijanja slinavke i šapa. Riječ je o izrazito opasnoj bolesti koja može imati značajne gospodarske posljedice.
Posebno smo usmjereni na jačanje pripravnosti veterinarskih službi i poduzimanje svih potrebnih mjera u suradnji s nadležnim tijelima.
Veterinarska inspekcija već provodi pojačane nadzore pošiljaka životinja, a dodatne mjere bit će usmjerene prema brzoj i koordiniranoj reakciji, rekao je državni tajnik Mladen Pavić.
U cilju djelovanja i jačanja pripravnosti te poduzimanja hitnih mjera u slučaju sumnje odnosno izbijanja ove osobito opasne, ekonomski značajne zarazne bolesti životinja, određeni su daljnji koraci i mjere koje će se poduzeti kako bi veterinarska služba mogla postupati brzo i učinkovito uz potpunu podršku relevantnih službi na terenu.
Što je slinavka i šap?
Slinavka i šap iznimno je zarazna bolest koja se vrlo lako i brzo širi na velike udaljenosti, a teško ju je zaustaviti. To je primarno bolest papkara, ponajviše goveda. Ovce, koze i osobito svinje obolijevaju rjeđe, a bolest kod njih obično ima i blaži tijek. Iznimno mogu oboljeti i životinje koje se ne ubrajaju
u papkare. Mortalitet iznosi preko 90 %.
Bolest se manifestira visokom temperaturom i pojavom mjehura (afta) po sluznicama usne šupljine, vimenu, vulvi, međupupčanom prostoru, krunskom rubu (iznad papka) i oštećenjima sluznice probavnog trakta. Zbog pojave mjehura po ustima, životinja obilno slini, pa otuda i naziv tog oboljenja. Nakon jednog do tri dana mjehuri pucaju i na njihovu mjestu ostaju rane koje se lako mogu in�icirati. Štete koje nastaju ogromne su, ne samo zbog uginuća životinja (učestalije kod mladih životinja), već upravo zbog sekundarnih infekcija, koje produlje vrijeme oporavka životinja, smanjenja mliječnosti, upala vimena, pobačaja i sterilnosti krava.
SKUPŠTINA UDRUGE VOĆARA, vinogradara i povrćara Sveti Martin na Muri
Svoju redovnu, godišnju izvještajnu Skupštinu ovih su dana održali članovi Udruge voćara, vinogradara i povrćara općine Sveti Martin na Muri. Riječ je o jednoj od malobrojnih aktivnih međimurskih udruga koja se uspjela održati i nastaviti s aktivnim radom. Kako se moglo čuti u Izvještaju, godina iza njih bila je doista aktivna, puna događanja i sve su uspjeli ostvariti po planiranom rasporedu. Ako treba neke od njih izdvojiti, onda je to sigurno obilježavanje Svjetskog dana jabuke uz izložbu starih i novih sorti jabuka koji se tradicionalno
održava u voćnjaku starinskih sorti jabuka. I ne samo to, tu su uspjeli okupiti brojne sudionike i posjetitelje i to od tamošnje Učeničke zadruga Tinček pa OPG-a Petar Vuković, OPG-a Dobranić Mladen, Udruge Izvor Ivanovec, OPG-a Čekunec Nedelišće do Pčelarstva Vinko te LAG Međimurski bregi i doli. Uz najavu programa za ovu godinu, došlo je i do ponekih promjena u vodstvu Udruge. Tako je Doris Kraljić postala nova blagajnica umjesto Mladena Oletića, u UO je ušla Meri Goričanec, a u NO Dragutin Vuković. (vv)
Ni ove srijede nije bilo prevelike gužve na čakovečkom sajmu, a o središnjoj tržnici da se i ne govori. Nastavi li se tako, postavlja se pitanje koliko će se takva situacija uopće održati. Naime, nekolicina stalnih je već u godinama i povuku li se i oni, klupe će doslovno zjapiti prazne. Znamo da je zima, da rijetko tko izlazi, ali ipak, nije lijepo vidjeti središnju međimursku tržnicu više praznu nego li popunjenu. Vidjet će se hoće li se situacija promijeniti s dolaskom ljepšeg vremena.
Što se pak sajma tiče, više se nudila stočna hrana nego ona za ljudsku ishranu. Tako su se sve žitarice, od kukuruza, ječma i pšenice prodavale po 32 eura za 100 kilograma, 25 kilograma šrota nudilo se po 10 eura, bala sijena po 6 eura, a slame po 4 eura.
PLAC
Kiselo zelje (kg): 3,2 €
Blitva (hrpica): 1 € Matovilac (hrpica): 1,5 € Turska tikva (kg): 4 € Grah (kg): 7 €
Mrkva (kg): 1,5 €
Kelj (kg): 3 €
Rotkvice (pušlek): 1 €
Med (flašica): 10 €
Orasi (kg): 14 €
Jabuke (kg): od 1 €
Ciklame: 3 € Jaglaci: 1,5 €
U moru drvenarije, naletjeli smo i na veliki izbor sanjki koje su se, ovisno o veličini, nudile od 50 pa do 80 eura. Varaždinski proizvođač se pohvalio kako ih je ove zime dosta prodao.
Zelje (kg): 1 €
Krumpir (kg): 1,2 €
Repa (kg): 2 €
Salata (kg): 3 €
Sanjke: od 50 €
Mrkva (kg): 1,5 €
Šrot (25 kg): 10 €
Šampinjoni (kg): 4 €
Mandarine (kg): 1 €
Orasi (kg): 12 €
Kukuruz (100 kg): 32 €
Sijeno (bala): 6 €
Jaglaci: (kg): 1,5 €
S druge strane, samo par metara od njega, nudile su se presadnice salate kristalke, rascvjetale ciklame i jaglaci. Naravno da su svi jedva dočekali malo boja u ove tmurne zimske dane. (vv)
Usvim poljima ljudske djelatnosti bilježi se znatan porast uporabe plastične ambalaže čime raste i udio plastike u ukupnom krupnom otpadu. Plastični kruti otpad predstavlja danas veliki problem, zbog svojeg volumena i relativne nerazgradivosti. Utjecajem meteoroloških prilika iz plastičnog otpada otpuštaju se plasti�ikatori, prvenstveno ftalati. Njihova topljivost u vodi ovisi o strukturi. Ftalati s kratkom alkilnom skupinom topljivi su u vodi, dok su ftalati s dugim alkilnim lancima netopljivi u vodi. Upravo zbog niske topljivosti u vodi mogu se apsorbirati na organske tvari u okolišu, sediment i humus, odakle dospijevaju u podzemne vode, a putem njih i u vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji.
Ftalati (esteri ftalne kiseline) su organski spojevi koji se upotrebljavaju kao plasti�ikatori, u svrhu omekšavanja, tj. poboljšavanja savitljivosti različitih vrsta plastike. Upotrebljavaju se već dugo u velikom broju raznih ambalažnih materijala, građevinskim materijalima, bojama, ljepilima, igračkama, kozmetičkim proizvodima i raznoj opremi izrađenoj od PVC-a. Budući da ftalati nisu kemijski vezani za PVC, lako može doći do njihova otpuštanja u okoliš ili hranu pa se ubrajaju u sveprisutne okolišne kontaminante. U posljednjih desetak godina ftalati su u fokusu svjetske javnosti zbog mogućih štetnih učinaka na okoliš i ljudsko zdravlje.
Izvori izloženosti ftalatima su hrana, voda, zrak,
kozmetika, farmaceutski proizvodi i provedba nekih medicinskih postupaka kao što su transfuzija krvi i hemodijaliza. Ljudi su najizloženiji ftalatima hranom te udisanjem prašine i zraka. Prisutnost ftalata u hrani može rezultirati njihovom migracijom iz materijala i predmeta koji su u neposrednom dodiru s hranom te onečišćenjem hrane iz okoliša ili tijekom prerade. Kako je otpuštanje ftalata iz PVC-a uglavnom vezano za neposredni dodir s masnom hranom, proizvođači ambalažnih materijala promijenili su recepture pa se ftalati zamjenjuju citratima.
Ftalati su prisutni najčešće u višeslojnoj ambalaži, u lakovima i tiskarskim bojama. Također mogu biti prisutni u premazima posuđa i pribora za pripremu hrane iz kojih
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE
ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
tijekom toplinske pripreme hrane može doći do njihovog otpuštanja. Nadalje, ftalati su primijećeni i u nekim prirodnim mineralnim vodama i pićima pakiranim u ambalažu PET, iako se u izradi ambalaže PET ne upotrebljavaju ftalati. Moguće je da su voda i piće bili onečišćeni ftalatima prije punjenja u boce ili se radilo o recikliranim bocama. Zbog njihova štetnog djelovanja upotreba ftalata se u pravilu nastoji izbjeći u predmetima opće uporabe. Međutim, još se mogu naći u tankim ambalažnim �ilmovima koji imaju široku primjenu u pakiranju raznih vrsta hrane, PVC brtvama koje se upotrebljavaju u metalnim poklopcima radi što boljeg prianjanja za grlo staklenke i PVC rukavicama koje se upotrebljavaju pri rukovanju s hranom.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Pri pogledu na moj vrt, neki će pomisliti koliko je zarašten, neuredan. Pogotovo sad zimi - kad nisam “počistila” svoj vrt na jesen, sve satrala i spalila, da bude “uredno”.
No ja se pitam: otkud ljudima toliko nerazumijevanje prirode i pokušaj uvođenja dnevne sobe u vrt? Ne, vrt na jesen/zimi ne treba “počistiti” - jer time samo radimo ogromnu štetu za ptice i brojne korisne kukce. I baš sam tužna kad u okolici vidim uglavnom to - gola polja, sve izorano, “počišćeno”, da slučajno ne bi bilo “neuredno”.
No, ako sve satremo, počistimo - gdje će se zimi hraniti ptice, gdje da prezime brojni kukci? O, tužni čovječe, kako više ne razumiješ prirodu i stavljaš neku izmišljenu urednost ispred razuma i izmišljaš si posao koji ne treba raditi?
Moj vrt ovih dana izgleda ovako. Sa smislom i razlogom. Lijevo ima “uređenih” pomalčiranih dijelova, gdje sam već posadila luk i češnjak, dio salate, ima kupusnjača i sve je pomalčirano. Ipak, ostavila sam dio bilja suhog - ostatke cvijeća, da preko zime ptice
tu mogu doći i hraniti se sjemenkama. Na pomalčiranim gredicama počinjem sijati i saditi u veljači, kad krećem s bobom i prvim lukom.
A s lijeve strane, ostao je potpuni kutak za kukce i ptice. Već od jeseni vrt mi je prepun ptica koje se hrane sjemenkama suncokreta i sjemenkama ostalih biljaka. Istovremeno pojedu i gusjenice na kupusnjačama i brojne druge kukce, a svojim izmetom gnoje tlo. A suhi buseni trave tu su npr. bubamarama za prezimljavanje, u suhim stabljikama posušenih biljaka prezimljavaju između ostalog brojne vrste divljih pčela. A patke cijele sezone sve obilaze - i ljeti i zimi, pa se hrane puževima. Kad bih sve ove stabljike sad išla “čistiti” i paliti - napravila bih ogromnu štetu bioraznolikosti.
Suhe ostatke cvijeća na lijevoj strani trgam na proljeće i stavljam na staze. Super je na stazama - em onda nema blata, em se polako raspada u humus i hrani tlo. A ovaj “kaos” na desnoj strani muž malčerom usitni tek početkom svibnja, kad sam sigurna da su svi kukci izašli iz svog
ČUDOTVORNI crni korijen
Tko još nije čuo za crnu repu ili crnu rotkvu, taj se sigurno nije borio s dugotrajnim kašljem. Nije isprobao sve žive i nežive domaće recepte pa i kupovne sirupe. Međutim, dovoljno je samo malo, rekli bismo mi u Međimurju, črne repe i domaćeg meda kako bi se dobilo isprobano i hvaljeno sredstvo koje vrlo brzo eliminira kašalj. Korijen je, naime, poznat kao prastari lijek protiv kašlja, plućnih bolesti, probavnih i žučnih tegoba. Ipak, treba ga pažljivo dozirati u propisanim dozama jer u prevelikim količinama može štetno djelovati na jetra. Istina, repa se ne mo-
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
zimovališta. I tek pred samu sjetvu jer ovaj dio vrta sijem početkom svibnja. Svi suhi ostaci koji će se usitniti, polako će se raspadati i pretvarati u humus pomoću gujavica i mikroorganizama pa tako obogatiti tlo. Ne čistim i ne palim to u rano proljeće jer time bih ubila mnoge korisne organizme koji su još uvijek na zimovanju u suhim stabljikama. Dakle sve sa svrhom i razlogom. Nema tu “nereda”, samo jako puno nerazumijevanja prirode. Zato se nadam da će vas ovaj članak inspirirati i potaknuti na promišljanje o tome kako svojim vrtom možemo svi mi napraviti više, uz uzgoj hrane, pomoći brojnim pticama i korisnim kukcima u opstanku pa da onda oni mogu pomagati nama. I da na prirodni “nered” gledamo i s druge strane. To je pravi biovrt - vrt u kojem surađujemo s prirodom i ljeti i zimi.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
Črna repa odlična je protiv kašlja
že pohvaliti tko zna kakvim nutritivnim vrijednostima, ali ono malo što ima, itekako vrijedi. Prije svega, tu
je vitamin C i mnogi drugi spojevi blagotvorni za ljudski organizam. (vv)
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
komercijala3@medjimurje-plin.hr
dijana@medjimurje-plin.hr
OPROŠTAJ OD drage kolegice i prijateljice dr. Zlate Novak
Prijatelji i kolege iz njenog 4. b razreda čakovečke gimnazije napisali su dirljiv oproštaj svojoj kolegici, a koji potpisuje Barbara Markač Despinić
Dr. Zlati Novak za oproštaj
Devetoga siječnja 2025. godine umrla je naša draga kolegica i prijateljica Zlata. Rođena je 1953. godine. Nakon gimnazije u Čakovcu završila je medicinu u Zagrebu i 1983. specijalistički studij �izikalne medicine i rehabilitacije.
Od 1978. do 1985. radila je u čakovečkoj bolnici, a od 1985. do 2020. u bolnici u Varaždinskim Toplicama. Tamo je od 1985. do 2014. bila specijalistica - voditeljica tima za rehabilitaciju djece, a od 2014. do 2020. doktor specijalist.
Zlata je pune 42 godine savjesno i predano obavljala liječničku službu. Bila je i predavač na stručnim simpozijima; pomno je pratila i primjenjivala nove spoznaje i iskustva drugih. Kao liječnica veoma je cijenjena. Mnogi Međimurci tražili su, i dobili, stručnu pomoć za sebe i svoju bolesnu djecu. (S teško bolesnom djecom radila je često i u svoje slobodno vrijeme.) Rado je po-
magala i nama, učenicima iz razreda i generacije.
Zlatu Novak, kolegicu iz 4. b razreda Gimnazije „Josip Štolcer Slavenski", generacija 1968. – 1972., pamtimo kao izvrsnu učenicu širokih interesa i vidika.
Zalagala se za toleranciju i otvoreno branila pravo na različitost, osobito onima kojima je to pravo bilo osporavano.
Imala je dar za poeziju, za književnost.
Pamtimo njezin duboko emotivan glas; i sada se divimo njenim savršeno sročenim rečenicama dok je odgovarala gradivo ili držala referate.
NATJEČAJ ZA NAGRADU „Dragutin Feletar“
Draga Zlata, duboko poštujemo Tvoju melankoliju, Tvoj osebujni i samotni životni put!
Rastužio nas je Tvoj prerani i tihi odlazak. Opraštamo se od Tebe stihovima iz Tvoje pjesme Kao vatra objavljene u Zborniku poezije mladih tiskanom 1970. godine:
Izgaramo polako isijavajući svjetlost stvaranja Gasnemo, tiho se gubeći u vremenu. Ostavljamo samo pepeo – spomenik našoj prolaznosti.
Tvoj 4. b razred
Međimurje-plin ima novi način slanja stanja brojila od 6. 11. prošle godine, a da nisu nikoga niti obavijestili. Nekome je tako jednostavnije i bolje, a nekome pak nije. Također niti nemaju svi pametne telefone niti se snalaze po raznim aplikacijama kojih u zadnje vrijeme ima na svakom koraku. Ja spadam u ovu drugu kategoriju. Naime, krajem 12. mjeseca htjela sam, kao i do sada, poslati stanje brojila putem linka na njihovoj stranici. Međutim, skoči meni obavijest da to više nije moguće i navodi me da moram instalirati aplikaciju, da se moram registrirati, pa unesi ove podatke, pa skeniraj ovaj kod, i tako dalje..
Uglavnom, meni se to činilo prekomplicirano i ja izađem iz toga i gruntam što sada. Kako imam brojilo u stanu i bili su blagdani, nema me doma ili odmaram, jednostavno ne da mi se da mi neko ulazi u stan.
Ne volim to, i odlučim ja napisati na papirić prezime i stanje plina i zalijepim na ulazna vrata od stana. I tako stoji taj papirić na vratima danima, pa već i prošla Nova godina i Tri kralja i onda ja maknem taj papirić jer očito nitko nije popisivao (i drugi imaju blagdane) i što sad.
Pronađem ja na njihovoj stranici nekoliko mailova i pošaljem im stanje brojila i izrazim svoje nezadovoljstvo novim načinom slanja. Naravno da mi nije nitko ništa od-
govorio, ali na računu je bilo vidljivo moje očitano stanje. Ja zadovoljna, ali samo trenutno, jer mislim da to nije rješenje da im na taj način šaljem svoje podatke i to još nekome na mail kome to nije primarni posao, nego onda on to mora prosljeđivati dalje ili što već.
Apeliram ili predlažem da za ovakve kao što sam ja, vjerujem da nisam jedina, uvedu jedan univerzalni mail na koji se može poslati stanje brojila. (autor poznat uredništvu)
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu raspisao je natječaj za Nagradu „Dragutin Feletar“ u čast preminulog akademika Dragutina Feletara. Natječaj je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola s područja Međimurske županije.
Zaprimaju se dosad neobjavljeni radovi opsega od minimalno 5 kartica teksta koji na istraživački način pristupaju temama iz povijesti, narodnih običaja i baštine, religije, geogra�ije i drugih srodnih područja. Uz rad potrebno je pripremiti i izlaganje. Učenički radovi
zaprimaju se do 16. travnja 2025. godine, a odluku o najboljim radovima donijet će tročlano povjerenstvo nakon što će istraživanja biti predstavljena u travnju na datum koji će se odrediti naknadno. Dodjela nagrada najuspješnijim učenicima održat će se nakon prezentacije radova, dok će nagrađeni tekstovi biti objavljeni u posebnom časopisu koji će Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu pokrenuti. Hoće li biti izdan svake godine, ovisi o opsegu i broju radova. Nagrade se dodjeljuju u dvjema kategorijama – za-
sebno osnovnoškolcima i srednjoškolcima, u sljedećim iznosima: 200 eura (1. nagrada), 150 eura (2. nagrada), 100 eura (3. nagrada). Uz vrijedne novčane nagrade, učenici i njihovi mentori na dar dobivaju i knjigu iz nakladničkoga programa Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.
Radovi se šalju na adresu e-pošte: matica.cakovec@ gmail.com, a uz njih se navodi ime i prezime učenika, škola, razred koji učenik polazi te ime i prezime mentora/ voditelja. (sb)
Iako su sitni, maltezeri često dominiraju prostorom; vesele su osobnosti, razigrani i odani, te obožavaju djecu
Piše: Aleksandra Sklepić
Kaže se da je najvjerniji čovjekov prijatelj pas što potvrđuju brojna prijateljstva između ljudi i simpatičnih četveronožnih čupavaca. Mnoga su od njih doživotna i najčešće prerastu u ljubav koju je nemoguće osjetiti u bilo kojem prijateljstvu između čovjeka i čovjeka. Pas za svoju ljubav zauzvrat ne traži ništa, a pruža odanost, vjernost i sigurnost. Bio on veliki ili mali, svakom je od njih usađena prirodna potreba da svog vlasnika ili “gospodara” prati na svakom koraku, a ako mu se pokloni dovoljno brige i pažnje, on postaje biće na koje uvijek možete računati, posebno kad je u pitanju popravljanje raspoloženja i motivacija za krenuti dalje. Čitateljica Gordana Škvorc - Erdelji javila nam se s pričom o dvama divnim maltezerima te smo je posjetili u njenom domu i otkrili idilu ljubavi i suživota između čovjeka i psa.
Maltezeri su majušni psi, a težina im varira od 1,5 do 3 kilograma. Iako su sitni, često dominiraju prostorom; vesele su osobnosti, razigrani i odani, te obožavaju djecu. Ova je pasmina bila poznata još iz stare Grčke i Rima, a mnogi se vlasnici odlučuju upravo za ova snježna, slatka stvorenja jer vole biti u kući i obožavaju maženje.
- Marly ima 4 godine, a Lui 3 mjeseca. Oba su mužjaci. Kupnja je bila sasvim spontana. Marly je slučajno kupljen, kad sam tražila poklon za svog tatu jer sam mu htjela pokloniti psa. Zaljubila sam se u Marlya na prvi pogled - na prvom videu koji mi je pokazao vlasnik uzgajivačnice u Čačincima. Ova se uzgajivačnica već sedamnaest godina bavi samo uzgojem maltezera. Lui je kupljen u istoj uzgajivačnici, kao društvo Marlyju, ispričala nam je Gordana.
Za maltezere se ova obitelj odlučila jer imaju prekrasne
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka, i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istoj planeti. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije, te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
velike oči i ne puštaju dlaku, otkrili su nam. Vole se maziti, dugo spavati kao i svi ukućani, nisu prezahtjevni i idealni su za kuću. Osjetljivi su na hladnoću pa ih treba oblačiti po zimi (imaju više jakni nego vlasnica).
Važna je pravilna prehrana i tretmani za uljepšavanje
Za maltezere vrlo je važno da se pravilno hrane, pa jedu isključivo suhu hranu, samo ponekad Marly uspije nagovoriti vlasnicu da mu da slasticu.
Bolesti za sad nisu imali nikakve, redovito se cijepe jednom godišnje, i stavlja im se ampula protiv krpelja.
Maltezeri se moraju redovito kupati, šišati i moraju im se rezati noktići, a imaju i svoju frizerku u Varaždinu koju obožavaju. Marly odlazi svakih mjesec i pol do dva na uljepšavanje, a Lui će uskoro ići prvi put na rezanje noktića i malo šišanje, da upozna frizerku. Redovito im treba umivati okice i četkati dlaku. Sve to nije besplatno, ali ljubav prema ovim ljepotanima čini sve troškove nebitnima.
- Marly je jako razmaženi psić, koji je dolaskom Luia postao jako ljubomoran i još više razmažen, ispričala nam je Gordana. Vrlo je pametan,
zna upotrijebiti svoju ljepotu u vlastitu korist i velika je spavalica. Voli poslastice i obožava rižinu čokoladu koju ne smije. Lui je maleni vragolan koji je jako zaigran, nestašan i voli puno jesti. Imaju i svoju pseću prijateljicu Puppy koja je također maltezerica, a čiji su vlasnici moji roditelji. S njom se vole igrati i praviti nered. Marly spava sa mnom u krevetu, a Lui s kćeri Larom.
Šetnje im nisu
jača strana
Šetnje ovim psićima nisu jača strana, jer ih ne vole. Kad je jednom Marly išao u probnu šetnju s Gordaninom kćeri, morala ga je vući jer nije htio hodati, legao je u travu. Više se vole čuvati i nositi, nego hodati. Idu s obitelji na more jer se obožavaju kupati, a ove godine će i Lui prvi put. - Vodim ih svugdje sa sobom jer su jako dobri i vole se voziti u autu, tako da nemamo problema na putovanjima. Vole se ujutro igrati i imaju više igrački nego neke igraonice. Marly je tek sad prihvatio Luia i voli se igrati s njim, uvijek se svađaju za jednu igračku. Marly ponekad zna pobjeći k susjedima, da posjeti svoje omiljene kokoši i “dovede ih u red”, a onda ih gleda kako trče i vrati se doma sretan i
Gordana sa svojim najdražim prijateljima
Odmor za vrijeme božićnih blagdana
ponosan. Lui ga za to vrijeme čeka doma na kauču ili se igra s papučama, jer je još mali za ovakve avanture. Život s dvama psima nije jednostavan jer zahtijevaju puno brige, pažnje, ali njihova ljubav je neprocjenjiva. Marly je doista promijenio puno toga otkako je došao u obitelj, a posebno za mačku koja je voljela biti sama. Povezanost između psića i ove obitelji je posebna i Gordana ne može
zamisliti ni jedan dan, bez da je dočekaju kad se vrati s posla. Prošli su s njima puno toga i uvijek znaju kad treba utješiti i pružaju puno ljubavi koju niko drugi ne može dati. Svi u kući odlično se slažu s njima i oni ih vole. Kako je vlasnica frizerka, Marly i Lui su i zvijezde salona, gdje zabavljaju mušterije. To je jedina ljubav koju sam kupila i vratila mi se stostruko, rekla nam je na kraju Gordana.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”
Briljanta i naših novina
Novo, 117. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,
trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka 28. siječnja. Sretnog dobitnika 117. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. siječnja. (mk)
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o.
Čakovec, Kralja Tomislava 2
OIB: 37268927073
tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
Naša platnena vrećica, novogodišnji zidni, radni kalendar i bilježnicu Međimurskih novina u trgovini KRK u Šenkovcu ugodno su iznenadili Darka Lajtmana kojeg smo zatekli u jutarnjoj kupnji. Šenkovčanin Darko rado nam je otkrio što najradije čita u Međimurskim novinama.
- Volim početi sa sportom. Sviđaju mi se priče o sportašima, zanimaju me novosti, a na kraju i malo politike. Sve mi se sviđa u vašim novinama i ne bih ništa mijenjao. Uz Darka u trgovini Krk zatekli smo i prodavačice Jasminu Srpak i Ljiljanu Srša. (Mario Golenko)
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC
Na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 940-01/24-01/29, Urbroj: 2109-2-01-01-25-05 od dana 13.01.2025. godine, objavljuje se OBAVIJEST o raspisivanju JAVNOG NATJEČAJA ZA PRODAJU građevinskog zemljišta u Čakovcu kčbr. 2699, k.o. Čakovec javnim nadmetanjem
1. Dana 31.01.2025. godine, petak, održat će se usmeno javno nadmetanje na licu mjesta u Čakovcu u Zagrebačkoj ulici, s početkom u 12:00 sati, na građevinskom zemljištu upisanom u: zk.ul.br. 8617, k.o. Čakovec - čest.br. 323/6, parkiralište, površine 1084 čhv-a, ident. s kčbr. 2699, k.o. iste, površine 3898 m2
2. Početna cijena za zemljište iznosi 105.000,00 EUR-a (slovima: stopettisućaeura).
Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www. cakovec.hr
Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec.
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media
Bend Ogenj, poznat po spajanju punk-rock zvuka s tradicionalnim glazbenim elementima, proslavio je deset godina uspješne karijere. Frontmen Tomislav Mihac Kovačic otkriva kako su se uspinjali na glazbenoj sceni, kako su spojili rock'n'roll s narodnim instrumentima te što
im donosi sudjelovanje na Dori. Ogenj ne samo da je osvojio srca publike, već svojim autentičnim pristupom glazbi, od kajkavskog dijalekta do tamburice, donosi svježi zvuk koji prepoznaju i van granica Hrvatske. Cijeli intervju pročitajte na 3. str. Medije. (sb)
24. siječnja
17:00
Susret poduzetnika, obrtnika
i OPG-ova s područja grada
Murskog Središća
Tvrtka Quadro, Križovec
19:00
Bundekova putopisna predavanja: Kilimanjaro -
Renata Vinko
CZK Rudar Mursko Središće
19:00
Pub kviz
Sportski centar Graničar
19:00
Koncert Dua Balyk
Muzej Croata insulanus
Grada Preloga
20:00
Fes�val poljskog filma:
Dvojnik
Centar za kulturu Čakovec
25. siječnja
9:00
Fes�val nogometa
Dvorane Osnovne škole Prelog, Sportsko-rekreacijski centar
DG Sport
13:30
Vincekovo u Donjoj Dubravi
Vinograd Vlade Hajdinjaka
15:00
Polarna kros liga - 8. kolo Akumulacijsko jezero
HE Dubrava
16:00
Film Snježna kraljica: Čarobni portal
CZK Rudar Mursko Središće
17:00
Animirani film Medvjedić Paddington u džungli Dom kulture Prelog
18:00
Film Pinokio: Is�nita priča
CZK Rudar Mursko Središće
AJMO! koncertni program u Klubu Prostor Nemeček i Eikonoise
Klub Prostor nastavlja uspješni AJMO! koncertni program i u 2025. godini. Već ove subote, 25. siječnja, publiku očekuje nastup dvaju izvanrednih izvođača - Nemeček i Eikonoise. Nemeček je glazbeni projekt koji na jedinstven način spaja hipnotički noise rock s elementima narodne glazbe. Njihova glazba je intenzivna, evocirajući bogatu prošlost dok smjelo kroči prema budućnosti. Bend čine Vedran Živković (vokali/ tambura), Borna Maksan (bubnjevi) i Leo Beslać (klavijature). Njihov album “Prokletije II” bio je jedan od najcjenjenijih albuma 2024. godine, a pjesma “Mirila” osvojila je prestižnu nagradu Milan Mladenović. Eikonoise, projekt multimedi-
jalnog umjetnika i producenta Bojana Miljančića, pruža jedinstveno zvučno iskustvo kroz improvizaciju, eksperimentalne tehnike i neočekivane umjetničke pristupe. Brišući granice između žanrova, njihov nastup povezuje glazbu s vizualnom umjetnošću. AJMO! je pilot projekt koji podržavaju Ured za izvoz glazbe Hrvatska i Ministarstvo kulture i medija RH s ciljem razvoja koncertnih aktivnosti u manjim sredinama i pružanja podrške domaćim glazbenicima. Ovaj koncert u Klubu Prostor organiziran je uz podršku Grada Čakovca i Turističke zajednice Grada Čakovca. Ne propustite priliku doživjeti vrhunsku glazbu i podržati domaće umjetnike. (sb)
PROFEEL SAXOFEEL TOUR stiže u Čakovec
ProFeel SaxoFeel Tour je pokret koji spaja glazbu, energiju i nezaboravne trenutke, a legendarni Tulumbus dolazi u Čakovec sa zabavom koja ruši sve granice. Upravo vi činite ProFeel SaxoFeel Tour posebnim jer najbolja zabava dolazi s najboljim ljudima. Kada Saxofeel uzme saksofon, počinje pravo ludilo - njegov zvuk ide direktno u srce, pulsira kroz prostor i gradi ekstazu sve dok svaki gost
ne postane dio avanture. Tulumbus pak je pokretna party zona s glazbom, svjetlima i energijom koja nikad ne prestaje. Vožnja je besplatna za sve, a party na kotačima kreće u 22 sata ispred kluba Meta. Ovo nije običan partyovo je show koji morate doživjeti. Ako volite ritam, dobru energiju i nezaboravne noći, “ProFeel SaxoFeel Tour” je nešto što ne smijete propustiti ove subote, 25. siječnja s početkom u 21 sat. (sb)
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ANA HUANG: KRALJ GNJEVA
Dobitnik knjige Što očekivati u trudnoći objavljene u prošlom broju je Đurđica Baksa iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1532 POKLANJA KNJIGU
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
KUD Belica i KUD "Fijolica" pripremaju veliki folklorni koncert
Ove nedjelje, 26. siječnja, s početkom u 16 sati, školska športska dvorana Osnovne škole Belica bit će domaćin zajedničkog folklornog koncerta KUD-a Belica i KUD-a "Fijolica" Orehovica. Pod nazivom „Korak uz korak, ruku pod ruku“, ovaj koncert ima za cilj podsjetiti na važnost međusobne suradnje i razumijevanja. Kroz ovu suradnju, oba kulturno-umjetnička druš-
tva žele pružiti veselje i radost svim posjetiteljima te istaknuti bogatu kulturnu baštinu koju ponosno čuvamo za buduće naraštaje. Na koncertu će nastupiti FS DV Sveti Nikola Belica, FS DV Belica, FS OŠ Belica, tamburaši OŠ Belica, scensko-kreativna grupa OŠ Belica, KUD "Fijolica" Orehovica i KUD Belica. Ovo je prilika za uživanje u bogatom programu prepunom pjesme i plesa. (sb)
OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG
DANA sjećanja na žrtve Holokausta
Otvorenje izložbe „Priča o dvama transportima“
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, Židovska općina Čakovec, Center judovske kulturne dediščine Sinagoga Maribor i Muzej Međimurja Čakovec organiziraju izložbu autora Borisa Hajdinjaka pod nazivom „Priča o dvama transportima“, koja će biti otvorena u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Izložba, čije će otvorenje biti 27. siječnja u 18 sati, pruža priliku da se prisjetimo tragične sudbine židovskih zajednica iz Međimurja i Prekmurja tijekom holokausta. Svake godine, na ovaj dan, odaje se počast žrtvama holokausta. Izložba „Priča o dvama transportima“ temeljena je na dokumentarnim materijalima koji govore o dugoj povijesti
Židova na području Međimurja i Prekmurja, o usponu i prosperitetu židovskih zajednica u ovim regijama, te o njihovom neprocjenjivom doprinosu razvoju gradova i mjesta u kojima su živjeli. No, ona također donosi i teške sudbine židovskih obitelji koje su stradale u holokaustu. Izložba je dio međunarodnog projekta Never Forget i dosad je bila postavljena u sinagogama u Mariboru i Lendavi, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u Vojnom muzeju Slovenske vojske, Kadetnica u Mariboru, te u Parku vojne povijesti Pivka. Sada, povodom 80. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, izložba će biti otvorena i u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja do 2. ožujka. (sb)
18:00
Vincekova zipka
Dom kulture Vra�šinec
19:00
Film Rizičan let Dom kulture Prelog
20:00
Fes�val poljskog filma: Filip Centar za kulturu Čakovec
21:00
ProFeel SaxoFeel Tour Metabar Čakovec
22:00
Nemeček i Eikonoise Klub Prostor Čakovec
26. siječnja
9:00
Fes�val nogometa Dvorane Osnovne
škole Prelog, Sportsko-rekreacijski centar DG Sport 16:00
Film Snježna kraljica: Čarobni portal CZK Rudar Mursko Središće 16:00
Zajednički folklorni koncert KUD-a Belica i KUD-a Fijolica Orehovica
Školska športska dvorana Osnovne škole Belica
17:00
Animirani film Medvjedić Paddington u džungli Dom kulture Prelog
18:00
Film Pinokio: Is�nita priča CZK Rudar Mursko Središće 19:00
Film Rizičan let Dom kulture Prelog 20:00
Fes�val poljskog filma: Filip Centar za kulturu Čakovec
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Ana Huang: Kralj gnjeva
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Milijarder Dante Russo vlasnik je uspješnog konglomerata Grupacije Russo, konce svog života drži čvrsto u svojim rukama. Odluka da se nikada ne oženi dio je njegova pažljivo osmišljenog plana – dok ga ucjena ne natjera na zaruke sa ženom koju prethodno nije ni upoznao. Vivian Lau, bogatom nasljednicom i kćeri njegovog najnovijeg neprijatelja. Žena koju nikada nije želio, bez obzira na njenu ljepotu, inteligenciju ili šarm. Dante će učini� sve što je u njegovoj moći da uniš� ucjenjivača i svoje zaruke. Vivian Lau savršena je kći i ulaznica za svoju obitelj u najviše slojeve društva.
Autorica ovog Mračnog serijala koji je očarao milijune čitateljica diljem svijeta donosi nam novu, grešnu seriju vatrenih ljubavnih priča.
BEND OGENJ spreman za ostvarenje snova
- Bila bi nam iznimna čast predstavljati Hrvatsku na najvećem glazbenom natjecanju na kontinentu
Piše: Sania Bižupić
Ogenj, bend koji spaja punk-rock s tradicionalnim elementima nastao je 2015. godine s jasnom vizijom - stvoriti glazbu koja će biti pristupačna široj publici, ali ostati vjerna svojim korijenima. Frontmen benda, Tomislav Mihac Kovačic i gitarist Petar Šimčić, otvoreno su podijelili svoje misli o nastanku benda, glazbenoj inspiraciji te velikim planovima za budućnost.
Spajanje tradicije i rock'n'rolla
Kada je bend tek nastao, ideja je bila izaći iz okvira HC/punk zvuka koji su neki članovi benda svirali prije i krenuti u novom smjeru, prema glazbi koja bi im omogućila da se povežu sa širom publikom. Iako su istraživali elemente gypsy, blues, grass i folk žanrova, Ogenj nije mogao pobjeći od rock'n'rolla.
Tomislav objašnjava da je jedan od ključnih trenutaka bio izbor instrumenta - tamburice.
- Ideja je bila ubaciti neki domaći instrument koji svojim zvukom reže zrak, ističe se iznad mekanih akustičnih tonova, a da to ne bude mandolina ili banjo, već neki domaći tradicionalni instrument. Ideje iz glave pretočile su se u stvarnost i više nego očekivano. Prim, tamburica ili pak bisernica, ispunila je želju i ideju iz prve. Dovoljno se ističe iznad cijele orkestracije benda, i daje svoj šarm i potpis cjelokupnoj glazbenoj kulisi, otkriva. Inspiraciju za ovu odluku pronašli su u domaćem glazbeniku Miroslavu Evačiću, koji je uspješno spojio tamburicu s delta bluesom, čime je dokazao da narodni instrument itekako može naći svoje mjesto u rock'n'rollu.
Kajkavski dijalekt identitet je benda
Jedan od najsnažnijih elemenata u glazbi benda
Ogenj jest kajkavski dijalekt. Tomislav ističe da nije mogao stvarati na drugom jeziku. - Izražajno je jako zanimljiv pa se često igram s njim. Volim upotrebljavati izraze koje sam čuo još kao mali i koje smatram da su još više arhaični i nerazumljivi. Svima je jasno da je Ogenj kajkavski bend i da od nas neće čuti ni englesku,
a ni standardnu hrvatsku verziju. Za sve one koji su se tek sada susreli s nama, pomalo možda pozitivan šok, ali onda i beskompromisno prihvaćanje. Ponekad su vaši kolege iz medija znali povući onu temu jezične barijere, no mi smo dokaz da to ne drži vodu. Naše najbolje svirke i najbolji feedback publike dešava se upravo južnije od Splita i sjevernije od Beča, objašnjava Tomislav. Energija koju Ogenj unosi u svoje nastupe uživo ono je što ih izdvaja na sceni. Petar Šimčić, gitarist benda, ističe kako bendu nije bitan broj ljudi pred njima - oni uvijek nastupaju s istom strašću. - Sve to proizlazi
od stava benda gdje želimo biti odnosno kuda želimo da nas naša ambicija odvede. Jedan glazbeni kritičar je u izvještaju s našeg koncerta u Solinu rekao je da smo publici od 20 ljudi svirali kao da je 20.000 ljudi pred nama. Energija je u nama, u našem timskom duhu, sva ta putovanja, probe, koncerti i svi ti kilometri povezali su nas i izgradili kao ljude i jednostavno gdje god dođemo želimo ljudima dati svoj maksimum, nikad se ne štedimo.
To je Ogenj. To je Ogenj uvijek bio i uvijek će biti, bez iznimke. Sada kada smo dobili ogroman vjetar u leđa od Dore, ubacit ćemo u još jaču brzinu, govori.
Dora i Eurosong: Prilika za međunarodno priznanje Nastup na Dori za Ogenj predstavlja priliku da svoj zvuk i identitet predstave široj javnosti. Tomislav i Petar ističu kako im je cilj pokazati svijetu autentičnu hrvatsku glazbu koja spaja narodne instrumente i kajkavski dijalekt. - Jedva čekamo zapaliti pozornicu Dore. Potencijalni odlazak na Eurosong bio bi ostvarenje snova budući da cijeli život sanjamo i radimo na tome da dođemo do najvećih svjetskih pozornica. Svojim dijalektom te suvremenim načinom korištenja narodnih instrumenata u našoj glazbi bili bismo prava razglednica Hrvatske, a smatramo da takav hrvatski proizvod itekako može konkurirati vani s obzirom na sve reakcije koje dobivamo iz inozemstva. Isto tako, bila bi nam iznimna čast predstavljati Hrvatsku na najvećem glazbenom natjecanju na kontinentu, priznaje Petar. Duhovnost kao izvor inspiracije Iako je glazba osnovni izvor inspiracije, Tomislav priznaje da su i obiteljski život i duhovnost važni faktori koji oblikuju njegov rad. Zanimljivo je kako je Tomislav svoju suprugu Anu upoznao upravo u duhovnom kampu. Kako priča, prvi put su se sreli na autobusnoj stanici u Prelogu, kada je autobus iz Koprivnice skupljao mlade na katolički
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 5.2.2025. u CineStaru Varaždin.
kamp Modrave, jedno od najposebnijih iskustava u njegovom životu.
- Tu sam još više zavolio more, molitvu, meditaciju, prirodu, a i taj robinzonski način života. Smatram da nismo jednodimenzionalna bića i da svatko od nas osjeća, barem ponekad, potrebu za nečim višim i jačim od prolaznosti ovoga svijeta. Meni duhovnost daje jednu sigurnost, disciplinu i nadu u bolje sutra. Glazba i kreativnost je dar, talent te kao takvom i pristupam i njegujem ga, otkriva. Usponi, kontroverze i planovi za budućnost
Nedavno je pjesma Duša izazvala kontroverze zbog optužbi za homofobiju. Tomislav je bio jasan u svom odgovoru, naglašavajući da su optužbe neutemeljene.
- Nije baš da nas nije okrznula. Ponekad se zapitate u kojem svemiru živimo ako oni koji promiču slobodu govora, toleranciju lijepe nama etikete homofoba, ženomrzaca, klečavaca bez ikakvih dokaza. Zapravo šire laž i klevetu. „Duša“ uistinu nema ništa s time, nit’ je opasna pjesma nit’ izaziva ili vrijeđa koga, pročitajte tekst i pokušajte ga razumjeti. S druge strane, ni mi kao osobe, a ni bend nikad nije skrivao ono što radi i ono što jest. Iako različiti, u bendu smo ekipa koja podržava jedan drugoga, a to se vidi u našem radu i djelovanju, priznaje Tomislav.
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO KAKO DO
Dobitnica ulaznica za film: Janja Kvakan DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Rizičan let
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Za bend Ogenj, 10 godina karijere donijelo je mnoge uspjehe. - Puno je toga bilo u ovih 10 godina, ali svakako bih izdvojio 2 osvojena Porina za debitantski album Domaj, brojni koncerti od Crne Gore pa sve do Hamburga, 3 albuma iza nas, brojne predivne suradnje i kao kruna 10. godišnjice benda koja je digla ovu cijelu priču na višu razinu - prolazak u završnicu Dore 2025., govori Petar. Uz već velike planove za Doru, bend je odlučan u namjeri da nastavi raditi na novim projektima, a nastupi uživo ostaju njihov glavni adut.
Čizme s metalnim detaljima ove su zime ponovno hit
Bež šal, popularan prošle godine, i dalje ostaje u trendu
Piše: Sania Bižupić Foto: Mario Golenko
Sivi kaput s kariranim šalom i crnim čizmama idealan je izbor za šoping u dvoje
Šareni šal je savršen dodatak vedrine ovom ležernom s�lu
Crveni detalji i krzneni dodaci prkose hladnoći Krzneni kapu� i bundice su must-have
Pobjednici turnira bili su Ivanovec/Štefanec, Podravina, NŠO Mala Subotica, Graničar (Đurđevac), Nogometaš 13 i NŠ Sveti Martin
Zimska stanka još uvijek traje pa su tako dvorane postale središta nogometa u međimurskom kraju. Vikend u znaku malog nogometa obilježila je organizacija turnira u režiji Nogometne Škole Sveti Juraj na Bregu. Najmlađi su pokazali svoje vještine u dvorani
OŠ Ivana Gorana Kovačića u Lopatincu, a napete utakmice i neizvjesne završnice obilježile su borbu za medalje. Igralo se u čak šest kategorija, od U-6 pa do U-17.
Ivanovec/Štefanec
prva među najmlađima
Najmlađa kategorija U-6 na turniru okupila je sedam ekipa. Ekipe su bile raspoređene u dvije skupine, a dvije najbolje ekipe iz svake skupine izborile su polu�inale. U susretu za treće mjesto Žibeki crni su s 1:0 bili bolji od Žibeka (žutih). U �inalnom dvoboju Ivanovec/Štefanec je nakon 1:1 u regularnom dijelu, s 4:3 nakon raspucavanja bio bolji od ŠN Bat, koja u posljednje vrijeme niza sjajne rezultate u mlađim kategorijama.
Podravina najbolja u U-8 kategoriji
Kategorija U-8 otvorila je turnir u petak, a za naslov se borilo deset ekipa. Nakon svih odigranih utakmica, najboljom se pokazala ekipa Podravine koja je u �inalu s 2:0 slavila protiv Svetog Jurja. U borbi za broncu Bat je s 2:1 pobijedio Žibeke. Uz
četiri najbolje momčadi još su nastupale ekipe Sveti Marko 1 i 2, Ivanovec/Štefanec, Dinamo/ Zelenko, NŠO Mala Subotica i Sveti Juraj 2. U najbolju petorku turnira odabrani su vratar
Loui Ivan Novak Metličar (Sveti Juraj), dok su najbolji igrači Luka Vinković (Bat), Vito Novak (Sveti Juraj), Roberto Vručina (Podravina), Ivan Horvat (Podravina).
Mala Subotica pobijedila domaćina u finalu Nakon uzbudljivih polu�inala u U-9 kategoriji, susreti završnice bili su još napetiji. U susretu za treće mjesto između Sloge i Svetog Martina nije bilo pogodaka, a Sveti Martin 1 je do bronce stigao nakon raspucavanja. U velikom �inalnom okršaju NŠO Mala Subotica je s 3:0 pobijedila domaći sastav Sveti Juraj 1. Uz ove četiri ekipe na turniru su još nastupali: Nogometaš 13, Sveti Martin 2, Dinamo/Zelenko, Sveti Juraj plavi, Ivanovec/Štefanec i Bat. Domaćini su izabrali najbolju petorku turnira: vratar: Roko Sabol (NŠO Mala Subotica) te igrači: Ivano Kraljić (Sveti Martin), Leon Šafarić (Sveti Juraj),
Tin Horvat (NŠO Mala Subotica), Ivano Bogdan (Sveti Juraj).
Titula otišla u Đurđevac
Malonogometni turnir u organizaciji Škole nogometa Sveti Juraj na Bregu zatvorila je kategorija U11 u kojoj je nastupalo 16 ekipa. Pobjednički pehar i zlatne medalje otišle su put Đurđevca. Mlade snage Graničara do zlata su došle pobjedom 1:0 nad ŠN Sveti Martin. U velikoj borbi za broncu domaćin Sveti Juraj slavio je s 1:0 protiv Svetog Marka. Uz ove četiri ekipe još su nastupali: ŠN Petica crni i bijeli, Sveti Juraj 2, Centar, Planika Turnišće, NA Međimurje, Rudar crni, Rudar zeleni, Dinamo/Zelenko, Nogometaš 13 i Munje. Odabrana je i najbolja petorka turnira: golman: Filip Jakovljev (Graničar) te igrači: Marina Babić (Sveti Marko), Doren Kralj (Sveti Martin), Tino Perhoč (Sveti Juraj), Zvonimir Žibreg (Graničar)
Ekipa Nogometaš 13 najbolja
Vrlo neizvjesno bilo je u kategoriji U-13 u kojoj se borilo
13 momčadi podijeljenih u tri skupine. Nakon grupne faze, najbolje momčadi izborile su četvrt�inale gdje smo gledali vrlo neizvjesne susrete, a čak dva su odlučena nakon raspucavanja. U vrlo izjednačenom turniru najboljom se pokazala ekipa Nogometaš 13 koja je u �inalu s 2:1 bila bolja od NŠ Centar plavi. U dvoboju za 3. mjesto Rudar crni su s 1:0 pobijedili Rudar zeleni. Uz prve četiri ekipe na turniru su još nastupili: Petica, Sveti Martin, Munje, Dinamo/Zelenko, Centar sivi, Sveti Juraj na Bregu 1 i 2 te Bat 1 i 2. Organizator je pripremio nagrade za najbolju petorku turnira: najbolji vratar: Jakov Krznarević (Centar), a najbolji igrači bili su Luka Božić (Nogometaš 13), Erik Paler (Nogometaš 13), Niko Nemec (Rudar crni), Alex Jambrović (Rudar zeleni)
Sveti Martin trijumfirao kod najstarijih Nakon svih odigranih utakmica, pobjednički pehar i zlatne medalje u kategoriji U-17 osvojila je momčad NŠ Sveti Martin koja je u �inalu slavila nakon raspucavanja sa šest metara. U �inalu su igrali protiv NŠO Mala Subotica, a rezultat u regularnom dijelu bio je 1:1, dok je u raspucavanju bilo 9:8 za Sveti Martin. U borbi za broncu Međimurski lepi dečki su s 2:1 pobijedili Rudar. Organizator je odabrao najbolju petorku turnira: vratar David Sobočan (Sveti Martin) te igrači Jakov Zadravec (Mala Subotica), Borna Bogdan (Sveti Martin), Dorian Čavlek (MLD), Noa Žvorc (Mala Subotica).
DRUGA LIGA SJEVER Pobjeda u produžetku!
Značajnu je pobjedu ostvarilo Međimurje u prvom kolu nastavka prvenstva Druge lige Sjever na gostovanju u Ludbregu kod Gra�ičara. Cijelim tijekom utakmice bilo je rezultatski neizvjesno, pa je pobjednik odlučen tek u produžetku. Apsolutno najzaslužniji za ovu sretnu i spretnu pobjedu je Šarić koji je utrpao 42 poena! Međimurje je sa skorom od 5 pobjeda i 6 poraza na sedmom mjestu tabli-
Petar Zrinski - Vedi 91:80
Radnik - Podravac 105:97
Virka - Mladost 63:72
Koprivnica - Varaždin 53:82
Grafičar - Međimurje 92.97 (30:23, 13:15, 21:23, 19:22, 9:14)
MEĐIMURJE: Šarić 42, Hren 5, Gašparić 12, Kranjčec 17, Palić 3, Zaspan 4, Balent 7, Pongrac 7. Trener Novak S
ce, dok je na vrhu usamljeni Radnik s čistih 11/0. U sljedećem kolu Međimurje je domaćin Virki iz Virovitice koja ima dvije pobjede manje od Međimurja. (bh)
PRVA KADETSKA REGIONALNA LIGA U-17
Pobjeda i poraz Donjega Kraljevca!
Odigrana su dva kola Prve regionalne lige za kadete rođene 2008. i mlađe. Donji Kraljevec je doma izgubio od Radnika iz Križevaca, a pobijedio Vedija u Bjelovaru, dok je Međimurje izgubilo od Gra�ičara u Ludbregu velikom razlikom. (bh)
Donji Kraljevec - Radnik 59:71 (15:13, 13:21, 13:12, 18:25)
DONJI KRALJEVEC: Levačić 25, Kovač 7, Hranjec 19,Sabol 8. Trener Ružić M Vedi - Donji Kraljevec 81:86 (22:22, 19:17, 22:22, 18:25)
DONJI KRALJEVEC: Vlašić 9, Levačić 41, Orehovec 4, Kovač 2, Hranjec 20, Sabol 10. Trener Ružić M Grafičar - Međimurje 87:51 (22:12, 14:16, 19:14, 34:8)
MEĐIMURJE: Majnarić 12, Strbad 6, Zrna 18, Kraljić 5, Ostoja 10. trener Novak S
PRVA REGIONALNA LIGA ZA DJEČAKE U-13
U lokalnom derbiju pobjeda Čakovcu!
U Donjem Kraljevcu je u okviru drugoga kola odigrana utakmica između istoimenog domaćina i Čakovca. U prve dvije četvrtine rezultatski egal, no u drugom su poluvremenu gostujući dječaci ro-
KOŠARKAŠKI VIKEND VODIČ
DRUGA LIGA SJEVER
Međimurje - Virka, subota
25. siječnja u 17, IOŠ Čk
TREĆA LIGA
Čakovec - Kotoriba, subota
25. siječnja u 19.30, II OŠ ČK
Rudar - D. Kraljevec, nedjelja
26. siječnja u 15.30, Toplice Sv. Mar�n
Donji Kraljevec - Čakovec 40:61 (8:8, 11:12, 9:20, 12:21)
DONJI KRALJEVEC: Gudlin 6, Horvat 9, Klemenčić 2, Križaj 6, Mohl 6, Tota 2, Vlašić 7. Trener Balent N
ČAKOVEC: Haramija 4, Kozar 2, Kramar 1, Naglić A 2, Naglić P 16, Novak 5, Novaković 4, Pata�a 2, Pesek 15, Pleh 4, Vabec 6. Trener Hrkač B
đeni 2012. i mlađi bili mnogo precizniji i odnijeli pobjedu. Upravo je Čakovec na vrhu tablice s dvije pobjede iz dviju utakmica, dok je Donji Kraljevec bez pobjede. Međimurje još nije odigralo nijednu utakmicu. (bh)
RUKOMET
ČAKOVEC nastavlja s pripremama
Rukometaši Čakovca se marljivo pripremaju kako bi bili što spremniji u Ligi za prvaka, a sudeći prema formi koju drže, tu neće biti samo prolaznici. Utakmica s austrijskim prvoligašem koju vodi naš Risto Arnaudovski Čakovčanima je na početku priprema dobro i u pravo vrijeme došla, da u nastavku isprave niz uočenih grešaka. Čakovčani su kroz cijeli susret bili bolji, a na kraju su slavili sa zasluženih 35:30 (18:17).
Silovit početak
Naši rukometaši dobro su počeli i već u 10. minuti imali vodstvo 9:4, a onda stali, počeli griješiti i poluvrijeme završili vodstvom tek 18:17. Kad su početkom drugog poluvremena simpatični gosti iz austrijskog prvoligaša, koji se u njihovoj ligi bore za opstanak, vodili 19:18, konačno su se domaći probudili. Boljom igrom došao je i rezultatski preokret. Nedostižno vodstvo
Petnaest minuta pred kraj visoko i za goste nedo-
RUKOMET
stižno vodstvo +7 (28:21) pa iza toga do kraja susreta više nije bilo dileme oko zasluženog pobjednika, domaće ekipe koju je u odsustvu trenera Josipa Borkovića (bio na obaveznom trenerskom seminaru u Poreču), vodio Marko Petek.
Čakovčane pojačao pivot Kajo Cikatić
Što se tiče igračkog kadra iz čakovečkog kluba još vijest da je raskinut ugovor s Matejom Ćukom, ponajbolji igrač Petar Sklepić i dalje je ozlijeđen i čeka ga operativni zahvat. Manje ozljede saniraju i mladi vratar Vito Horvat i krilni napadač Erik Horvat koji bi se uskoro trebali priključiti ekipi. Još da spomenemo da vratar čakovečkog kluba Adan Martinez nastupa na Svjetskom prvenstvu u dresu reprezentacije Kube. U redove seniora stigao je Kajo Cikatić, 25-godišnji Dubrovčanin, koji u čakovečki klub dolazi iz makedonskog prvaka Euroform Pelistera, sudionika EHF Lige prvaka. (md)
Ove srijede nastavilo se prvenstvo utakmicama 11. kola jer proteklog vikenda se nije igralo zbog seminara trenera. U sklopu ovog kola Zrinskice su gostovale u Bjelovaru.
Novo gostovanje
U brzom prvenstvenom ritmu već sutra, u subotu 25. siječnja, ponovo odlaze na gostovanje, ovaj put u Dugo Selo protiv istoimenog protivnika. Zbog kratkog prekida u prvenstvu, Čakovčanke su imale dovoljno vremena proanalizirati dva prethodno odigrana susreta i pripremiti se za Bjelovar i Dugo Selo. Predstoji im još jedna zaostala utakmica iz prvog dijela prvenstva sa zagrebačkom Lokomotivom. Sve
redom teški susreti u kojima će se Zrinskice morati jako pomučiti da dođu do bodova. Povratak na željenu razinu
Ove godine nisu na razini igra iz prošle sezone i trenutno su s 8 osvojenih bodova u donjem dijelu ljestvice na 10. poziciji. Prvi susret u kojem su Čakovčanke domaćini slijedi iduće subote 1. veljače kada su u dvorani Graditeljske škole domaćini ekipi Splita 2010. Ovim susretom završava prvi dio prvenstva, a drugi dio prvenstva nastavlja se 8. veljače kada su Čakovčanke domaćini ekipi Sinja. Vjerujemo da će kroz sve ove utakmice Zrinskice ući u pravu formu i dići se na prvenstvenoj ljestvici. (md)
NOGOMET
Klub je za sada napustio Luka Vinski, dok je status francuskog internacionalca Milana još neizvjestan, no po priči odgovornih bliže je odlasku
Piše: Miljenko Dovečer
Posljednji od međimurskih trećeligaša u pripreme su krenuli nogometaši čakovečkog Međimurja. Igračima se, prije prvog treninga u koji ih je poveo trener Drago Vabec, obratio predsjednik kluba Vladimir Peršić. Rekao je da u proljetnom dijelu prvenstva klub želi popraviti trenutno jedanaesto mjesto na prvenstvenoj tablici.
- Siguran sam da naša momčad vrijedi više od trenutnog jedanaestog mjesta i vjerujem da ćemo uz pojačanja biti dosta jači te nam je cilj na kraju sezone ostvariti plasman negdje oko petog mjesta čime bismo bili zadovoljni. Više ne možemo biti prvi, ali niti ispasti, no unatoč tome želimo se pojačati, jer se ovom klubu, s obzirom na njegovu povijest, ne šika biti na sadašnjim pozicijama. Ujedno već od sada moramo se polako pripremati za iduću sezonu gdje će ciljevi biti puno veći, rekao je predsjednik Peršić. Prvo pojačanje je Niko Ivančić koji je napustio Rudar i uputio se put Čakovca gdje je potpisao pristupnicu za NK Međimurje. Ivančić se tako vraća u klub po treći put. Osim njega u klub bi trebao stići japanski napa-
dač Suzuki Kazuma i jedan provjereni slovenski igrač. 19 treninga uoči nastavka sezone
Klub je za sada napustio Luka Vinski, dok je status francuskog internacionalca Milana još neizvjestan, no po priči odgovornih bliže je odlasku. Uz predsjednika NK-a Međimurje, konferenciji za novinare prisustvovali su direktor Rajko Toplek i član Izvršnog odbora Josip Varga. Doznali smo da će, uoči prvenstva, Međimurje odraditi 19 treninga i odigrati četiri kontrolne utakmice. Iako nisu svi bili na prvom treningu, trener Drago Vabec može za sada računati na 19 igrača. To su: Hozjan, Horvat, Jukić, Senčar, Drk, Matheus, Mrazović, Bešlić, Bodo, Iordanidis, Krznar, Obadić, Cesar, Pejanović, Štajerec, Šemper, Vlah, Skoko, Agapito, Žerjav. Uz njih je tu i povratnik Niko Ivančić koji je prvi dio sezone proveo u Rudaru iz Murskog Središća. Prva pripremna utakmica je na rasporedu ove subote u 11:00 sati, kada u Čakovec dolazi Rudar iz Murskog Središća.
Na prvom treningu Poleta okupila se većina igrača Poletovci su se okupili na igralištu kluba kako bi napravili prozivku i prvi
PRIPREMNE UTAKMICE naših trećeligaša, sutra, 25. siječnja:
Domašinec: Dinamo - Nedelišće Čakovec: Međimurje - Rudar
Kotoriba: Graničar - Podravina Sveti Martin na Muri: međusobno.
ovosezonski trening. Trener Šardi mogao je računati na većinu igrača s popisa, osim nekolicine koji još saniraju ozljede poput Marka Šarića. - Ove pripreme su kraće nego obično, budući da već 22. veljače krećemo s prvenstvom. Odradit ćemo oko 20 treninga i 4 do 5 utakmica. Treniramo kod nas na Poletu s kombinacijom GYM (Čakovec) i umjetnom travom također u Čakovcu na SRC-u Mladost. Većina momčadi je ostala na okupu i nadamo se da neće biti problema s ozljedama. Moram reći i to da je puno mladih domaćih dečki u ekipi, koji uz starije igrače dobro rade i polako ih uvodimo u seniorski život. Neki zadani cilj nemamo, ali kako rezultati pokazuju spremamo se i nadamo da možemo obraniti prošlogodišnje naslove, iako to nije imperativ, rekao je trener Zoran Šardi. Kao što je i spomenuo trener naravno da će u pripremnom periodu igrati i kontrolne utakmice, a prva je na rasporedu sutra, 25. siječnja kada će se međusobno sučeliti dvije ekipe Poleta. Još treba spomenuti
da će danas u 18:00 sati Polet u prostorijama kluba održati Godišnju skupštinu koja će sudeći prema dnevnom redu biti izvještajna. Graničar sutra dočekuje Podravinu iz Ludbrega Novi trener kotoripskog Graničara Valentin Knapić prošli petak poveo je ekipu na prvi trening, a vatreno krštenje ima sutra protiv Podravine. Pripreme će trajati pet tjedana u kojima će odigrati četiri prijateljske utakmice. S obzirom na dužinu prvenstva trener Knapić smatra da je to dovoljno. Od prijateljskih utakmica dogovorene su sljedeće: 25. siječnja kod kuće s NK Podravinom iz Ludbrega, 2. veljače u Mađarskoj protiv trećeligaša Andrashide SC, 8. veljače kod kuće s NK-om Tehničar iz Cvetkovca te 16. veljače s NK Bratstvom iz Kunovca gdje su gosti. Trener Knapić s puno energije i optimizma krenuo je u pripreme. kako je rekao želi isprofilirati što više mladih igrača, zatim što bolje i što brže se povezati s igračima u smislu da čim prije shvate što od njih očekuje na terenu, a s druge strane da čim prije shvati koje su njihove mogućnosti. Također želi ostvariti što bolji rezultat u prvenstvu i za kraj osvojiti kup. Optimistično od novog trenera.
Posebno vrijedi istaknuti nastup Stanislava Sovića, koji je osvojio kategoriju 70+ godina i oduševio gledatelje svojom izdržljivošću
Piše: Luka Pongračić
Foto: Denis Tratnjak
U subotu, 18. siječnja 2025., dvorana 2. Osnovne škole u Čakovcu ugostila je dva značajna stolnoteniska događaja: Veteransko prvenstvo Međimurja i 12. Memorijal Nenada Vurušića. Organizaciju su uspješno proveli Međimurski stolnoteniski savez i STK Putjane, okupivši velik broj natjecatelja iz svih dijelova županije. Natjecanje je započelo u 13 sati, a svi sudionici, veterani i veteranke, natjecali su se u svojim dobnim kategorijama, dok je Memorijal Nenada Vurušića pružio dodatnu
priliku za iskazivanje tehničkih i taktičkih vještina.
Najbolji od najboljih
U kategoriji veteranki prvo mjesto osvojila je Petra Babić Gašparlin, druga je bila Željka Podgorelec-Sirc, dok su treće mjesto podijelile Vesna Wrana i Gordana Antončić. Na 12. Memorijalu Nenada Vurušića pobjedu je odnio Boris Preksavec, drugo mjesto pripalo je Eugenu Šimonu, dok su treću poziciju podijelili Nino Bašek i Matija Barić. U kategoriji veterana od 40 do 49 godina najbolji je bio Nikola Mikac, drugi je završio Tomislav Repalust, dok su treće mje-
Matija Volf osvojio 46. stolnoteniski Memorijal Lovro Ratković
Matija Volf opet pokazuje kako je jedan od najboljih u kategoriji do 15 godina te osvaja naslov uz samo jedan izgubljeni set. U finalu je bio bolji od Terihaj Matea (GSTK Zagreb) rezultatom 3:0. Sjajan rezultat ostvario je i Arien Kovačić, koji je osvojio 2. mjesto u kategoriji juniora. Arien je zaustavljen tek u finalu rezultatom 3:2 iako se natjecao u starijoj kategoriji. Dobre nastupe i prolaz svojih grupa ostvarili su Tin Horvat, Vito Golub, Fran Sarač i Vito Prskalo. U kategoriji klinceza, Taša Bestijanić i Tena Crnčec briljirale su već u grupnoj fazi. Među 12 natjecateljica podijeljenih u tri skupine, obje
su zabilježile po tri uvjerljive pobjede i osigurale plasman u završnicu. Taša je, kao nositeljica svoje skupine, direktno prošla u polufinale, dok je Tena u četvrtfinalu svladala protivnicu iz Bjelovara rezultatom 3:0. Polufinale je donijelo klupski dvoboj u kojem je Taša s 3:0 bila uspješnija od Tene. U dramatičnom finalu protiv Šarčević Mi-e iz Požege, Taša je pokazala sjajan karakter. Nakon što je gubila u odlučujućem petom setu 7:3, preokrenula je meč i slavila s 9:11, osvojivši zlato. Tena je, unatoč porazu, izborila brončanu medalju, čime su obje osigurale mjesto na pobjedničkom postolju.
sto zauzeli Krešimir Horvat i Mario Glavak. U kategoriji veterana od 50 do 59 godina prvo mjesto osvojio je Zoran Vidović, drugo Robert Mikac, a treći su bili Siniša Mesarić i Dean Lajtman. Među veteranima od 60 do 69 godina pobjedu je odnio Branko Lipić, drugo mjesto pripalo je Ivanu Pongračiću, dok su treći bili Dražen Bubek i Vinko Grgić. U najstarijoj kategoriji, 70+ godina, prvo mjesto zauzeo je Stanislav Sović, drugo Vinko Legin, a treće Josip Pintarić i Vladimir Šestak. Kod veterana, Nikola Mikac je dominirao u kategoriji od 40 do 49 godina, dok su Zoran Vidović i Branko Lipić osigurali titule u svojim dobnim skupinama (50 – 59 i 60 – 69 godina).
Važnost očuvanja tradicije
Natjecanje je bilo ispunjeno sportskim duhom i natjecateljskom atmosferom. U konkurenciji veteranki Petra Babić Gašparlin pokazala je izvrsnu formu i bez većih poteškoća osvojila naslov. U Memorijalu Nenada Vurušića, Boris Preksavec briljirao je kroz sve faze turnira i uvjerljivo slavio u finalu. Kod veterana, Nikola Mikac je dominirao u kategoriji 40 – 49 godina, dok su Zoran Vidović i Branko Lipić osigurali titule u svojim dobnim skupinama (50 – 59 i 60 – 69 godina). Posebno vrijedi istaknuti nastup Stanislava Sovića, koji je osvojio kategoriju 70+ godina i oduševio gledatelje svojom izdržljivošću. Veteransko prvenstvo Međimurja i 12. Memorijal Nenada Vurušića još su jednom potvrdili važnost ovih tradicionalnih natjecanja, ne samo za promociju sporta, već i za očuvanje uspomene na velikog sportaša Nenada Vurušića.
U Čakovcu je održano seniorsko Prvenstvo Međimurske županije na kojem su očekivano najviše uspjeha imali strijelci Zelenbora i Alzasa.
Anamarija Turk pojedinačno najbolja
U gađanju zračnom puškom ekipno prvo mjesto u ženskoj kategoriji osvojila je ekipa Zelenbora iz Brezja ispred Slobode iz Mihovljana. Pojedinačno, očekivano najbolja bila je Anamarija Turk (Zelenbor), drugo mjesto osvojila je Klara Granatir (Čakovec), a treće Sara Novak (Zelenbor). Podsjetimo, Turk je nedavno osvojila dvije zlatne medalje na ISSF Grand Prix natjecanju u Rušama.
Zlato
Luke Jambreuša
U muškoj konkurenciji najbolja je bila ekipa Zelenbora, drugi je bio Čakovec,
a treća Sloboda. Pojedinačno, zlatnu medalju osvojio je Luka Jambreuš (Zelenbor), srebrnu Hrvoje Marčec (Sloboda), a brončanu Nenad Nemec (Čakovec). U konkurenciji mlađih seniora, najbolji je također bio Luka Jambreuš, ispred klupskih kolega Brune Lovrenčića i Petra Turka. U gađanju zračnim pištoljem ekipno najbolja je ekipa Alzasa iz Čakovca. Drugo mjesto osvojila je ekipa Strahoninca, a treće mjesto Mihovil iz Čakovca. Pojedinačno, zlatnu medalju osvojio je Ivica Takač (Alzas), srebrnu njegov klupski kolega Stjepan Hamer, dok je brončanu medalju osvojio Vito Cofek (Strahoninec).
Bliži se državno prvenstvo
Normu za državno prvenstvo, koje će se 1. i 2. veljače održati u Solinu, je ispunilo 20 međimurskih sportaša. (lp)
14. SEZONA je pred početkom
Nova, 14. sezona Kros lige Globetka, započinje ove godine u subotu 15. veljače s početkom u 14 sati. kao i proteklih godina održat će se osam kola raspoređenih kroz cijelu godinu na dvije duljine: 3,6 km i 7,8 km. Start i cilj se nalaze na pješačkoj stazi u ulici Globetka, preko puta stadiona SRC Mladost. Rekreativci, pridružite se!
Kros liga namijenjena je građanstvu, bilo da se radi o sportašima ili rekreativcima, uz mogućnost svladavanja staze trčanjem ili hodanjem. Bodovanje i podjela nagrada za ukupni poredak vršit će se za trkače na obje dionice u kategoriji juniorki i juniora, seniorki i seniora (M20/Ž20 i M30/Ž30), te veteranki i veterana (M40/Ž40, M50/ Ž50, M60/Ž60 i M70/Ž70). U ukupan zbroj bodova ulazi šest najboljih kola za svakog natjecatelja, a za sudjelovanje u sedam ili osam utrka
može se osvojiti po 10 bonus bodova. Startnina za sudjelovanje u svih osam kola iznosi 30 eura ako se plaća odjednom. Ako netko želi plaćati svako kolo zasebno, u tom slučaju uplaćuje se 5 eura po kolu.
Bodovni sustav Globetke
Bodovni sustav Kros lige Globetka temelji se na rezultatima natjecatelja u svakom kolu. Za osvojeno 1. mjesto dodjeljuje se 100 bodova, 2. mjesto nosi 95 bodova, 3. mjesto 92 boda, 4. mjesto 90 bodova, dok svako sljedeće mjesto nosi jedan bod manje. Bodovna lista izrađuje se odvojeno za žene i muškarce, a u ukupan poredak ulazi šest najuspješnijih kola svakog natjecatelja. Za sudjelovanje u sedam kola dodaje se 10 bonus bodova, dok za istrčanih svih osam kola natjecatelj osvaja dodatnih 20 bodova. (lp) www.mnovine.hr
NOGOMET
Nogometašice ŽNK Međimurje Čakovec službeno su započele pripreme za proljetni dio natjecanja u 1. Hrvatskoj nogometnoj ligi za žene (I. HNLŽ). Tijekom zimske stanke, klub su, uz dogovor, napustile vratarka iz Slovenije Neža Foršnarić i meksička igračica Miranda Carolina Jimenez. S druge strane, sve domaće igračice ostale su u klubu, a pripremama su se priključile
NOGOMET
i perspektivne kadetkinje iz mlađih selekcija.
Dolazak mlađih igračica
Kako bi dodatno osnažili momčad, klub je doveo dvije mlade igračice rođene 2007. godine te pregovara s nekoliko iskusnih igračica iz inozemstva Kompletne pripreme odvijat će se u Čakovcu na stadionu SRC-a Mladost, gdje će se ekipa pripremati za
Raspored pripremnih utakmica ŽNK-a Međimurje Čakovec: 26. siječnja 2025. FC HOF (Austrija), D. Dubrava, 14:00 h 1. veljače. 2025. FC STURM (Austrija), Graz, 17:00 h 9. veljače. 2025. ŽNK AGRAM (Hrvatska), Čakovec, 13:00 h 15. veljače. 2025. PMFC Pecs (Mađarska), Čakovec, 13:00 h 16. veljače. 2025. NAGYKANIZSA (Mađarska), Čakovec, 13:00 h 23. veljače. 2025. ŽNK MURA (Slovenija), Čakovec, 13:00 h
izazove u nastavku prvenstva. U sklopu priprema, odigrat će
i nekoliko pripremnih utakmica s kvalitetnim protivnicima iz Hrvatske i inozemstva. Uskoro stiže Osijek Prvenstvo službeno započinje 2. 3. 2025. kada će ŽNK Međimurje Čakovec gostovati kod aktualnih prvakinja, ŽNKa Osijek. Kako kažu iz kluba, uz intenzivne pripreme i nove snage u timu, s optimizmom ulaze u drugi dio natjecateljske sezone. (lp)
DINAMOV KVIZ okupio je više od 40 natjecatelja svih dobnih kategorija
Osim samog kviza, organizatori su pripremili praćenje utakmice rukometne reprezentacije Hrvatske, učlanjenje u Dinamo te gledanje Lige prvaka
Istinski zaljubljenici u zagrebački Dinamo okupili su se 22. siječnja u dvorani Mesap kako bi provjerili svoje znanje o voljenom klubu. Ukupno je na samom kvizu nastupalo više do 40 natjecatelja svih dobnih kategorija.
Dolazak Drage Vabeca
U samom kvizu postavljeno je bilo 30 pitanja iz raznih područja, ali sva su vezana uz Dinamo. Najveće iznenađenje dana bio je dolazak istinske legende kluba, međimurskog asa Drage Vabeca. On je poznat po tome kako se rado odaziva na događaje vezane uz voljeni klub. Uz same pozdravne riječi, Vabecovo pitanje odlučilo je pobjednika, budući da su dvije najbolje ekipe imale isti broj bodova, pa je on zamoljen kako bi postavio pitanje nakon kojeg se dobio ukupni pobjednik.
Troje najboljih
Najboljima se na Dinamovom kvizu pokazala ekipa „Hoxha i 10 panjeva“. Na drugom mjestu završio je „Rassuolo“ dok je treće ekipa kviza bila „Miriše na titule“. Za pobjedničku ekipu nagradu je osigurao zagrebački Dinamo dok su za dvije preostale ekipe nagrade omo-
gućili partneri turnira. Osim samog kviza, organizatori su pripremili praćenje utakmice rukometne reprezentacije Hrvatske, učlanjenje u klub u kojem su upisali novih 20 članova, a kao šećer na kraju bilo je gledanje utakmice Dinama i Arsenala. Svi zajedno složili su se kako Dinamo u Međimurju treba imati više ovakvih ili sličnih događaja. (nl)
PRIBISLAVEC
Feštetićev kaštel bit će u potpunosti obnovljen te revitaliziran čime će postati dio jedinstvenog međimurskog koncepta interpretacijskih centara kojima prezentiramo našu povijest i kulturnu baštinu, poručio je Matija Posavec tijekom potpisivanja ugovora s predstavnicima izvođača radova.
Građevinske radove izvest će tvrtka Texo Molior iz Cavtata, čiji će djelatnici narednih dana biti uvedeni u posao, a ugovor je potpisao član uprave Marsel Friedl,
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPĆINA PRIBISLAVEC
Općinski načelnik
KLASA: 944-01/25-01/01
URBROJ: 2109-26-02-25-01
Pribislavec, 24. 1. 2025. godine
dok je nadzor povjeren tvrtki Building iz Varaždina, a ugovor je potpisao Jerko Bošković.
Staro zdanje u Pribislavcu uskoro će progovoriti o blagu Međimurja, nakon velikih arhitektonskih i građevinskih radova, intervencija na instalacijama te u okolišu. Zemljište od 9087 kvadratnih metara na kojem se kaštel nalazi u vlasništvu je Međimurske županije. Revitalizirat će se cijela površina te urediti perivoj engleskog tipa u kojem će
centralno mjesto zauzimati stablo magnolije, zaštićeno kao spomenik parkovne arhitekture od 2001. godine.
Svaka etaža staroga kaštela obnovom i prenamjenom svjedočit će o Međimurju nekada i danas na najljepši mogući način. Riječ je o prostoru ukupne površine od 1934,55 m2 u kojem će se urediti muzej posvećen nasljeđu obitelji Feštetić s naglaskom na utjecaju njezinih članova na gospodarstvo Međimurja u prošlosti, ali i na razvoj autohtone kuhinje.
Stoga će dio novih sadržaja u kaštelu svjedočiti o autohtonoj kuhinji, tradiciji i načinu života nekada. Budući posjetitelji interpretacijskog centra imat će prilike za snažnu interakciju s međimurskom poviješću i nasljeđem te će dvije dvorane kaštela biti namijenjene stvaranju iskustvenih doživljaja gostiju, uz mogućnost pripreme delicija autohtone međimurske kuhinje.
Prostor će nuditi i smještajne kapacitete čiji će interijer također pratiti baštinu
ovoga kaštela te za posjetitelje predstavljati svojevrsni vremeplov. Uredit će se i ugostiteljski lokal, a svi prostori dvorca bit će prilagođeni osobama s invalidnošću te će biti ugrađen i lift. U kaštelu će postojati i interpretacijski kutak koji
Temeljem Odluke o prodaji nekretnina u k.o. Pribislavec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 21/24), općinski načelnik Općine Pribislavec raspisuje
će govoriti o prirodnoj baštini našega kraja uz poseban odjeljak posvećen fauni. I višeetažna kula na južnom pročelju kaštela bit će u funkciji ovog sjajnog projekta te će s njezinih visina posjetitelji uživati u međimurskim panoramama. (vv)
za prodaju nekretnina i građevinskog zemljišta javnim prikupljanjem pisanih ponuda
1. Predmet Natječaja je prodaja nekretnina i građevinskog zemljišta kako slijedi: K.O. PRIBISLAVEC
ZEMLJIŠNA KNJIGA
KATASTAR
Kat.općina Način uporabe k.č. Broj PL Površina (m2) Glavna knjiga Oznaka zemljišta Broj ZK č. Broj ZK ul. Površina (čhv)
VLASNIČKI UDIO OPĆINE PRIBISLAVEC
Prosječna jedinična cijena (€/m2) Tržišna vrijednost nekretnine prema procjeni vještaka (€)
CIJENA
Tržišna vrijednost nekretnine prema upu� MPUGiDI (€)
suvlasničkog dijela Općine Pribislavec (€) 303461, PRIBISLAVEC Kuća, grunt 3341 1329 680 PRIBISLAVEC Kuća
303461, PRIBISLAVEC Kuća, grunt 2197/1 2422 381 PRIBISLAVEC Kuća i dvor unutrašnjost 55/C/2
303461, PRIBISLAVEC Sraljak pašnjak 3325/352424 164 PRIBISLAVEC Pašnjak 805/A/1/1/1/1/1/1/8
Nekretnine i građevinsko zemljište se prodaju putem javnog nadmetanja podnošenjem pisanih ponuda. Početna cijena za nekretnine/građevinskog zemljišta navedena je za svaku čes�cu posebno u tabelama. Ponude se odnose za svaku čes�cu zasebno. Kupcu se može odobri� obročna otplata na najviše 10 rata u razdoblju od 1 godine od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora.
2. Pravo sudjelovanja u Natječaju imaju fizičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici Natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu bi� vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.
3. Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni upla�� jamčevinu u iznosu od 150,00 eura po čes�ci, na poslovni račun Općine Pribislavec broj HR8123400091862000004 s naznakom „Jamčevina za k.č. __ (naves� broj čes�ce) u k.o. Pribislavec“, model HR 68, poziv na broj 7889 – OIB.
4. Pisane ponude dostavljaju se u zatvorenim omotnicama s naznakom „Ponuda na Natječaj za prodaju nekretnina i građevinskog zemljišta – ne otvaraj“, na adresu: Općina Pribislavec, Povjerenstvo za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provođenje natječaja, Braće Radića 47, Pribislavec, 40000 Čakovec, predajom neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec na navedenoj adresi ili preporučeno poštom.
5. Ponuda mora sadržava�:
• za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta te izvadak iz sudskog registra u originalu ili ovjerenu presliku ne stariju od 6 (šest) mjeseci,
• za fizičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice,
• oznaku nekretnine (broj katastarske čes�ce i oznaka katastarske općine) za koju se daje ponuda,
• iznos ukupne ponuđene cijene za nekretninu (ne po m2)
• dokaz o uplaćenoj jamčevini,
• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima Natječaja čije ponude nisu prihvaćene.
Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumen� moraju bi� prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).
Ponuditelji mogu koris�� obrazac ponude koji se objavljuje na web stranici Općine Pribislavec uz tekst Natječaja.
6. Rok za dostavu pisanih ponuda je 5. 2. 2025. godine do 15:00 sa�.
7. Najpovoljnija ponuda za nekretninu/građevinsko zemljište je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.
8. Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora i troškove prijenosa vlasništva, dok porez na promet nekretnina, troškove prenamjene nekretnine/građevinskog zemljišta i sve ostale troškove snosi kupac. 9. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine/ građevinskog zemljišta izloženih na prodaju ovim Natječajem, smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatra�.
10. O odluci Povjerenstva o odabiru najpovoljnije ponude, sudionici Natječaja bi� će obaviješteni u roku od 15 (petnaest) dana od dana odabira.
11. Izabrani sudionik Natječaja u obvezi je zaključi� ugovor o kupoprodaji nekretnine/građevinskog zemljišta s prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru. U slučaju obročne otplate kupoprodajne cijene, Općina Pribislavec će na nekretnini/građevinskom zemljištu, a temeljem kupoprodajnog ugovora, upisa� založno pravo u iznosu kupoprodajne cijene s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima namirenja. Danom konačne
isplate kupoprodajne cijene Općina Pribislavec će kupcu izda� izjavu za brisanje založnog prava.
Uplaćena jamčevina izabranog sudionika uračunava se u kupoprodajnu cijenu.
Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini/građevinskom zemljištu kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunos� podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom, odnosno u slučaju prodaje na rate, nakon što upla� 1. ratu. Ukoliko izabrani sudionik u utvrđenom roku ne sklopi ugovor ili u ugovorenom roku ne upla� kupoprodajnu cijenu, smatrat će se da je odustao od ponude, čime gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.
12. Sudionicima Natječaja koji ne uspiju u Natječaju uplaćena jamčevina vraća se u roku od 8 (osam) dana od donošenja odluke o odabiru.
13. Prodavatelj pridržava pravo poniš�� ovaj Natječaj, ne prihva�� ni jednu ponudu, odnosno odusta� od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornos� prema sudionicima Natječaja. 14. Nekretnine/građevinsko zemljište koji su predmet prodaje mogu se slobodno razgleda� u vlas�tom aranžmanu.
15. Javno otvaranje ponuda bi� će 7. 2. 2025. godine u 12:00 sa� u vijećnici Općine Pribislavec u Pribislavcu, Braće Radića 47. 16. Ukoliko koja od nekretnina iz točke 1. ovog Natječaja ne bude prodana na način i u rokovima opisanim u prethodnim točkama, ponuditelji u bilo kojem trenutku mogu pisanim putem Općini Pribislavec iskaza� svoj interes za provedbu javnog prikupljanja ponuda nakon čega će Općina Pribislavec u javnom glasilu objavi� javni poziv na dostavu pisanih ponuda u kojem će se pozva� na ovaj Poziv i njegove uvjete te naznači� novi rok za dostavu i novi datum javnog otvaranja pisanih ponuda. Općinski načelnik Općine Pribislavec Ma�ja Ladić, bacc.med.techn.
Top model Renaulta nosi ime inspirirano Renaultovom poviješću u zrakoplovstvu, a donosi atraktivan i elegantan dizajn, bogatu opremu i štedljivi hibridni pogonski sustav koji se s lakoćom nosi s gotovo 1,8 tona teškom karoserijom.
Tekst i foto: Igor Rudež
Prošlog ljeta na naše je tržište stigao Rafale, top model Renaulta, taman kada su bile i isporuke borbenih zrakoplova Rafala Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. A Renault Rafale ne nosi bez razloga to ime. Naime, ime ovog modela potječe od francuske riječi rafale, koja označava aeronautički pojam iznenadan nalet vjetra. A to nije tek tako korišteno jer upravo zrakoplovstvo ima važnu ulogu u Renaultovoj povijesti: Caudron-Renault Rafale, koji je 1934. postavio rekordnu brzinu leta od 445 km/h, samo je jedan od primjera.
Vizualno Rafale nosi novo lice Renaulta, a SUV s cou-
peovskim linijama je odlično pogođen kako sprijeda, tako i straga, posebice u BIYXR plavoj Alpine boji s biserno crnim krovom, ali i bogatom esprit Alpine paketom opreme koji donosi mnoge sportske detalje izvana i u unutrašnjosti. Kad se tome pridodaju i 20-inčni aluminijski naplatci, atraktivnost je zajamčena. Nas dizajn stražnjeg kraja pomalo podsjeća na Lamborghini Urus, što nije nimalo loše. Rafale je prilično velik automobil s dužinom od 4,71 metar, širinom od 1,86 metara i visinom od 1,61 metar, a međuosovinski razmak je pak dug 2,74 metra. Sve to je omogućilo i prilično dobru prostranost u kabini, gdje sprijeda mjesta ima na
Unutrašnjost donosi dva 12-inčna zaslona, ali i bogatu opremu i kvalitetne materijale
pretek, a straga će problema imati samo oni viši od 1,90 metara, jer će im nedostajati prostora za glavu, a razlog tome je i panoramski stakleni krov Solarbay koji se može zatamniti pritiskom na jednu tipku kako vam ne bi smetalo sunce. Drugih �izičkih zaštita
nema, no problema sigurno nećete imati ni na visokim ili niskim temperaturama, jer je izolacija prilično dobra. Osim toga, njime je moguće upravljati i glasovno, a dimenzija je 1470 x 1117 mm. I to je samo dio bogate opreme testnog modela. No nije samo bogata oprema važna, već su važni i mnogobrojni drugi detalji, pa je Renault pazio gotovo na svaku sitnicu kada je pripremao povratak u D segment.
Da, s ovim je modelom Renault najavio povratak u ovaj segment koji ne broji baš puno predstavnika, no ipak zauzima gotovo 10 posto europskog tržišta. A Renault se posebno potrudio oko unutrašnjosti, koja je vizualno poznata još od električnog
Meganea, no s pravim premium detaljima. Tako su za pohvalu sjedala, posebice sprijeda, koja su velika i udobna, a pritom i dobro drže tijelo u zavojima, uz to su opremljena grijačima, a vozačevo ima i masažu. Osim toga, stilizirano slovo A u naslonima svijetli po noći.
Ispred vozača se nalazi 12-inčni zaslon instrumenata koji donosi nov dizajn i nekoliko mogućnosti izgleda, a iste je dijagonale i središnji multimedijski zaslon koji je postavljen okomito, a ispod njega su postavljene �izičke tike najvažnijih funkcija kao što je temperatura ili smjer puhanja zraka, dok se grijanje sjedala i upravljača uprav-
Dimenzije (DxŠxV) 4710 x 1886 x 1613 mm
Osovinski razmak 2738 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 1735 kg/ 445 kg
Veličina prtljažnika 627/1914 litara
Vrsta motora/broj cilindara Hibridni/3
Pogon Prednji kotači
Mjenjač Automatski
Snaga 147 kW / 200 KS
Okretni moment 205 Nm
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h
Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,6
km/h / 8,9 s
Oprema
12-inčni mul�medijski sustav, 12-inčni digitalni instrumen�, Harman Kardon ozvučenje, automatski dvozonski klima-uređaj, Solarbay panoramski stakleni krov, grijana prednja sjedala, Matrix LED svjetla, esprit Alpine vanjski i unutarnji detalji, mul�-sense ovjes, 4CONTROL sustav zakretanja
lja putem dodirnog zaslona. Najnoviji operativni sustav funkcionira odlično, a temelji se na Google uslugama, pa serijski u vozilu dobivate Google Maps navigaciju, kao i ostale usluge, uključujući i one glasovne, a da ne spojite mobitel s automobilom.
Tu su i dva USB priključka koja služe i za punjenje i za prijenos podataka, a bežični punjač mobitela je smješten na središnji dio s kliznim poklopcem, ispod kojeg se nalazi dodatan, i to prilično velik pretinac za stvari. Još jedan pretinac se nalazi ispod središnjeg naslona za ruke koji je također dobro podstavljen i mekan pa je ugodan i pri korištenju na dužim putovanjima. A ako se pitate gdje je nestala ručica automatskog mjenjača, ona se sada nalazi na upravljaču, što je sve češći izbor proizvođača.
Putnici straga imaju dva USB priključka za punjenje i ventilacijske otvore, a središnji naslon za ruke je pak posebna priča. Naime, osim što skriva podstavljene pretince za mobitele ispod poklopca, tu su dva dodatna USB priključka za punjenje te dva držača za čaše, a tu su i posebni nosači za tablet ili mobitel koji se mogu izvući. Osim toga, treba naglasiti i kako su svi pretinci u vratima također meko obloženi i
osvijetljeni. To su detalji koja ne nudi sva konkurencija. A bez obzira na to što je riječ o coupeu, obujam prtljažnika je impresivan. Tako u osnovi zaprima 627 litara prtljage, dok s preklopljenim sjedalima obujam raste na 1910 litara. Prostor je zaista impresivan, no s preklopljenim sjedalima pod nije potpuno ravan već postoji „stepenica“, a zahvaljujući položenom staklu utovareni predmeti ne smiju biti visoki, jer onda nećete moći zatvoriti vrata. No namještaj iz Ikee ćete s lakoćom prevoziti.
Preko 1700 kg tešku karoseriju pokreće puni hibridni sustav koji se sastoji od trocilindričnog 1,2-litrenog turbo benzinca koji razvija maksimalnu snagu od 96 kW/131 KS i nudi 205 Nm okretnog momenta te od dva elektromotora, jedan snage 50 kW/69 KS i 250 Nm okretnog momenta i drugog snage 25 kW/34 KS s dodatnih 50 Nm okretnog momenta. Ukupna snaga sustava je 147 kW/200 KS, a sustavu je pridružena samopunjiva 1,7 kWh litij-ionska baterija. Sve to dobro funkcionira, pa ćete uživati u prilično živahnoj vožnji, jer pogonski sustav nema nikakvih problema s pokretanjem, kao ni održavanjem brzine. U gradu ćete se često voziti samo na struju pa će i prosjek
20-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski
Bežični punjač se nalazi između prednjih sjedala na pokretnom poklopcu pretinca
biti između 5,5 i 6 litara, a s blažom nogom na gasu ćete isti prosjek ostvariti i na otvorenoj cesti. No na autocesti će potrošnja nerijetko ići iznad 8 litara, a kako smo mi većinu vremena proveli upravo tamo, tako nam je i prosjek bio nešto viši.
A ono što nam se još svidjelo je i 4Control sustav koji zakreće stražnje kotače, pa je krug okretanja identičan malenom Cliju, a sustav odlično radi i u zavojima kada imate osjećaj kako Rafale ne možete izbaciti iz putanje. Ovako motoriziran Rafale je prilično zabavan za voziti, ali i iznimno udoban, a odlično je odrađena i zvučna izolacija. Za pohvalu je i 55-litreni spremnik goriva, a nekima će možda zasmetati jedino maksimalna brzina koja je ograničena na 180 km/h, a tako će biti i sa svim ostalim Renaultovim modelima. Renault Rafale je jako dobro napravljen auto, a tek ponekim nedostatkom koji većina kupaca neće ni primijetiti, što je pohvalno za Renault i njegov povratak u D segment. No sve to prati i cijena, koja je sa svom dodatnom opremom 51.840 eura. Sada još čekamo samo da nam na test pristigne još snažnija inačica s 300 KS i pogonom na sve kotače s kojom će Rafale biti još privlačniji.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 24. do 30. siječnja 2025.
P 24 Franjo Saleški; Bogoslav
S 25 Obraćenje sv. Pavla; Ananija; Henrik
N 26 3. KROZ GOD. Timotej i Tit; Bogoljub; Tješimir
P 27 Angela Merici; Pribislav
U 28 Toma Akvinski; Tomislav
S 29 Valerije; Konstancije; Zdeslav
Č 30 Hijacinte; Martina; Gordana
Belica
dr. Iva Trstenjak-zamjena:
dr. Lucija Zanze
K. Tomislava 118, tel. 040/845-230
Čakovec
dr. Amila Janković
A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310
dr. Martina Novak
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306
dr. Anja Vurušić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915
dr. Kristina Poljski
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916
dr. Sara Bobek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304
Goričan
dr. David Skandul
Školska 16a, tel. 040/601-162
G. Mihaljevec-Macinec
dr. Amela Srša
zamjena: dr. Dragana Marušić Momčilović
G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207
Kotoriba
dr. Snježana Permozer
Hajdarović
K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059
Mursko Središće
dr. Biserka Goričanec
V. Nazora 19, tel. 040/543-689
Nedelišće
dr. Anita Marinović
M. Tita 1, tel. 040/821-803
Prelog
dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860
Štrigova
dr. Grga Šarić
Štrigova 87, tel. 040/851-010
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Čakovec:
Mia Grana�r, kći Tihane i Ma�je
Leana Filipović, kći Andreje i Vedrana
Bartol Balaž, sin Melanije i Ma�je
Mauro Cimerman, sin Anite i Maria
Dino Horvat, sin Višnje i Jasmina
Jakob Kuhar, sin Sare i Marija
Dora Koprivec, kći Alenke i Nikole
Mijo Slaviček, sin Ane i Josipa
Mia Oršoš, kći Silvije i Jurice
Jana Branilović, kći Lane i Roka
Mirta Belec, kći Aleksandre i Marka
Petar Srnec, sin Lucije i Ivana
Lisa Ignac, kći Enise i Đulijana
Aurora Škriljevečki, kći Filipe i Patrika
Tara Adhikari, kći Valen�ne i Rajendra
Nea Šprajc, kći Mar�ne i Marinka
Aron Balašković, sin Renate i Sandra
Čakovec:
Anja Hergo�ć i Karlo Bajkovec
UMRLI
Čakovec:
Antun Polak r. 1963.
Jelena Modlic r. Kontrec r. 1944. Željko Miklin r. 1966.
Katarina Zebec r. Korunić r. 1941.
Ivan Hras�ć r. 1942.
Zlata Novak r. 1953.
Dragu�n Kutnjak r. 1949.
Stoja Rušnjak r. Sofrić r. 1953.
Ana Palfi r. Žulić r. 1957.
Ivan Podgorelec r. 1933.
Marija Mlinarić r. Kolarić r. 1931.
Terezija Banec r. Trojnar r. 1934.
Ivanka Zadravec r. Horvat r. 1956.
Marija Blašković r. Mikac r. 1949.
Kotoriba:
Magdalena Šulj r. Lovrek r. 1931.
Mursko Središće:
Mirjana Slaviček r. Rendarić r. 1963.
Josip Kutnjak r. 1949.
Prelog:
Magdalena Pigac r. Žeželj r. 1942.
Jožica Božić r. Pigac r. 1970.
Ivan Novak r. 1957.
Antun Lipić r. 1951.
Štrigova:
Milan Jerše r. 1949.
Amalija Kodba r. Šantl r. 1931.
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
0.1. Četvrtak
17:00 Medvjedić Paddington u džungli - prem. 20:00 Pratnja - prem.
31.1. Petak
17:00 Medvjedić Paddington u džungli 20:00 Rizičan let 1.2. Subota
10:00 Mali Allan 13:30 Pinokio 17:00 Medvjedić Paddington u džungli 20:00 Pratnja
2.2. Nedjelja
10:00 Pinokio 13:30 Medvjedić Paddington u džungli 17:00 Mali Allan 20:00 Rizičan let
Ponedjeljak
Pinokio 20:00 Pratnja
Utorak
Mali Allan 20:00 Rizičan let
Srijeda 17:00 Medvjedić Paddington u džungli 20:00 Pratnja
Katarina Branda rođ. Marčec
iz Vukanovca
preminula 21. siječnja nakon kratke i teške bolesti u 83. godini života
Damir Oreški iz Šenkovca
preminuo 18. siječnja nakon kratke i teške bolesti u 64. godini života
Bojan Živković iz Čakovca preminuo 15. siječnja u 71. godini života
Terezija Rob rođ. Franjković
iz Dekanovca preminula u 91. godini života
Marija Kovačić rođ. Crnčec
iz Nedelišća preminula 17. siječnja u 98. godini života
Stoja Rušnjak rođ. Sofrić iz Čakovca preminula 11. siječnja u 72. godini života
Katarina Bestijanić rođ. Domjanić
iz Pleškovca preminula 21. siječnja u 89. godini života
Rozalija Novak
rođ. Srnec
iz Malog Mihaljevca preminula 15. siječnja u 89. godini života
Božica Čižmešija rođ. Kostanjevec iz Čakovca
preminula 21. siječnja nakon duge i teške bolesti u 78. godini života
Franjo Branović
iz Orehovice
preminuo 17. siječnja nakon duge i teške bolesti u 84. godini života
Anđelko Vrbanec iz Mačkovca preminuo 15. siječnja nakon duge i teške bolesti u 72. godini života
Jovan Zelenbaba (Jovica)
iz Čakovca
preminuo 19. siječnja u 89. godini života
Danica Maslać rođ. Mišak iz Čakovca (Nedelišća) preminula 17. siječnja nakon kratke i teške bolesti u 66. godini života
Viktor Filipić iz Preloga preminuo 17. siječnja u 82. godini života
Marija Bistrović rođ. Srnec
iz Strahoninca preminula 17. siječnja u 91. godini života
Magdalena Novak rođ. Poznić
iz Čakovca preminula 15. siječnja u 97. godini života
Ivica Tomašić
iz Pleškovca preminuo 17. siječnja u 54. godini života
Boris Vrbanec
iz Strahoninca preminuo 16. siječnja u 85. godini života
Jelena Novak
rođ. Petković
iz Preloga preminula 21. siječnja u 82. godini života
Čedomir Bacinger
iz Nedelišća preminuo 18. siječnja u 71. godini života
Vera Belović udana Tolj rođ. Benko iz Čakovca
preminula 20. siječnja u 90. godini života
Ana Janeš rođ. Herman iz Pribislavca
preminula 18. siječnja u 95. godini života
Tanja Oršuš iz Pribislavca
preminula 17. siječnja u 28. godini života
Josip Vojvoda
iz Donjeg Vidovca preminuo u 82. godini života
Vinko Halovanić iz Belice preminuo u 83. godini života
Andrija Slaviček
iz Goričana
preminuo 20. siječnja u 68. godini života
Dragutin Zelenić iz Donjeg Kraljevca preminuo u 78. godini života
Agneza Petković rođ. Novak
iz Preloga
preminula 15. siječnja u 90. godini života
1. ADRIA CASINO d.o.o., Prelog, Glavna 31, traži 8 m/ž blagajnika u automat klubu, javi� se na email: ljudski.resursi@ senator.hr do 2.2.
2. AD VOZILA d.o.o., Glavna ulica 45, Prelog, traži m/ž prodajnog predstavnika, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9677-566 ili na email: luka@royaltransport.hr do 16.2.
3. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec,traži3m/žautolimara,m/ždjelatnik u knjigovodstvu, m/ž automehaničara i m/ž administrativnog djelatnika na info pultu, javiti se osobno na adresu do 31.1.
4. ACCREDO d.o.o., Zasadbreg, traži m/ž animatora, javi� se na email: info@accredo.hr do 1.4.
5. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 27.1.
6. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, A. Schulteissa 19, traži 2 m�ž radnika na hortikulturnim poslovima i m�ž voditelja gradilišta, javiti se na mob. 099�850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijenti.hr do 15.2.
7. ARX GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m�ž spremača, javiti se na tel. 051�499-584 ili na mob. 095�9149-355 ili na email: david. sersic@arx.hr do 31.1.
8. Autobusni prijevoznik “IVO-EXPRES” vl. Ivan Hren, Mihovljan, Prvomajska 77, traži m/ž vozača autobusa, javiti se na email: ivo.expres@gmail.com ili na mob. 098/241-536 ili 098/1899-567 do 31.1.
9.AutocentarMarđetkod.o.o.,Kalnička51, Goričan, traži m/ž automehaničara, javiti se osobnonaadresuilinatel.040/601-432ilina mob. 098/426-032 do 8.2.
10. Autoprijevoznik ZO TRANS, Nedelišće, Čakovečka99,tražim/žvozačateretnogmotornog vozila, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-770 ili na mob. 098/819-417 ili na email: zoki.zobovic@gmail.com do 28.2.
11. Autoprijevoznik vl. Vladimir Meznarić, Čakovec, traži m�ž vozača kamiona s prikolicom za domaći promet, javiti se na mob. 098�426-840 do 15.3.
12. Autotransporti “MAJNIĆ” vl. Marijan Majnić, Jurice Muraia 4, Čakovec, traži m/ž vozača C+E kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-524 ili na email: kristina@ at-majnic.com
13.AUTOSETTUREKd.o.o.,Prelog,tražim/ž skladištara,javitisenaemail:info@top-alati. hr do 28.2.
14. AUTOSTAKLO BINGO d.o.o., Pušćine , traži 2 m/ž djelatnika za ugradnju i popravak autostakla, javiti se na email: posao@ autostaklo-bingo.hr do 31.5.
15. BALI d.o.o., Trg Republike 3, Donja Dubrava, traži 2 m/ž konstruktora (rok prijave do 7.2.), 2 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda i 3 m/ž predradnika u proizvodnji (rok prijave do 28.2.), 6 m/ž radnika za ketlanje i 10 m/ž šivača (rok prijave do 7.2.), 3 m/ž tekstilna tehnologa, m/ž grafičkog dizajnera, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž ekonomistu i 2 m/ž skladištara za radno mjesto Prelog (rok prijave do 4.2.), javiti se osobnonaadresuilinatel.040/688-511ilina mob.098/802-286ilinaemail:infobalidoo@ gmail.com
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819
ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
22. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/3011-985 ili na email: dino@blazeka.hr do 31.1.
23. BUKAL ELEKTRONIKA d.o.o., Čakovec traži m�ž prodavača, javiti se na tel. 040�363-396 ili na mob. 098�502400 ili na email: zarko@bukal.hr do 31.1.
24. Caffe bar BACARDI, Mihovljanska 49, Čakovec, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1867-118 do 28.2.
25. CEDRUS FOREST d.o.o., Čakovec, traži m�ž agronoma, javiti se na tel. 040�601-961 ili na mob. 098�9327-965 ili na email: info@cedrus-forest.hr do 31.1.
26. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m�ž recepcionera i m�ž konobara, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec. com do 31.1.
27. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, Vrtna 5, traži m�ž zidara i m�ž tesara, javiti se na mob. 098�366-266 do 31.1.
28. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o., traži 5 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Velika Britanija i Sj. Irska, javi� se na email: jobs.croa�a@ christof.com do 31.1.
16. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, M. Trnine 19, traži m�ž samostalnog kuhara i m�ž kuhara - pripravnika za rad u Restoranu Barok, javiti se na tel. 040�363726 ili na mob. 091�2382-175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 7.2.
17. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136�a, Pušćine, traži m�ž stolara, 3 m�ž radnika u skladištu i 3 m�ž radnika na izradi kreveta, javiti se na tel. 040�373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.1.
18. BIO GARANTIE d.o.o., Čakovec, traži m�ž QM asistenta, m�ž auditora, m�ž evaluatorica za ekološke standarde i m�ž administrativnog djelatnika za međunarodni odjel, javiti se na email: petra.jurinic@ceres-cert.de do 15.2.
19. BIOINSTITUT d.o.o., Čakovec, traži m�ž radnika na održavanju ventilacijskih sustava i m�ž radnika na održavanju ventilacijskih sustava, javiti se na mob. 098�465-477 ili na email: lesar@ bioinstitut.hr do 31.1.
20. BV Produkt d.o.o. - za rad u Njemačkoj, traži 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćna električara, 5 m/ž �g zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom i 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, javi� se na mob. 095/8750-312 ili na email: product.bv@gmail.com do 31.1.
21. B&O d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži m/ž keramičara i 2 m/ž vodoinstalatera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@ boprelog.hr do 31.1.
29. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž bravara-zavarivača, m/ž pomoćnog radnika i m/ž tokara, javi� se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 23.1.
30. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m�ž održivača strojeva, m�ž električara i m�ž viličaristu, javiti se na tel. 040�375-512 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 31.1.
31. DADA TRANSPORTI, Selnica traži m/ž vozač teretnog vozila javiti se na mob. 095/809-2066 do 24.1.
32. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, V. Žganca 3, traži m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 31.1.
33. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/352-029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 28.2.
34. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, Mursko Središće, traži m/ž kuhara, javi� se na mob. 098/259-865 ili na email: mursko.sredisce@japa.com.hr do 31.1.
35. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž njegovatelja za starije i nemoćne, m/ž fizioterapeuta, m/ž socijalnog radnika i m/ž ravnatelja doma za starije, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sivicadom@gmail.com do 21.2.
48. Emporium d.o.o., Sve� Mar�n Na Muri, traži 1 m/ž skladištara, javi� se na mob. 095/902-8237 ili na email: emporium@ck.t-com.hr do 6.2., više info na: www.hzz.hr
49. EUROBETON d.d., Prelog, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na email: eurobeton@eurobeton.hr do 16.2.
50. Ferro-Preis d.o.o., T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž elektro održavatelja, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup.com do 20.2.
36. Dom Majke Tereze Gudlin, B. Radića 75b, Štefanec, traži m/ž njegovateljicu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/5099-326 ili na email: stjepan.gudlin@gmail.com do 19.2.
37. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži 2 m/ž edukacijska rehabilitatora i m/ž radna terapeuta, javiti se na mob. 098/377-304 ili na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 31.1.
38. D-Smart Technology d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž pomoćnog elektroinstalatera, javi� se na email: info@dst. hr do 31.1.
39. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, A. Schulteissa 19, traži m�ž osobnog asistenta za Goričan, Prelog, Mala Subotica i Trnovec, javiti se na mob. 098�9606-523 ili na email: info@ dmsmz.hr do 25.1.
40. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom MŽ, Čakovec, Ul. dr. A. Starčevića 1, traži 10 m�ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javiti se osobno na adresu uz najavu na tel. 040�390-070 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dosti-mz. hr do 31.1.
41. Dom za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna kuća”, p.p. 160, traži m/ž psihologa, javi� se životopisom na adresu do 24.1.
42. ECON d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 3 m/ž pomoćnog bravara, 3 m/ž zavarivača mig-mag postupkom i 3 m/ž bravara, javi� se na email: econ@econ. hr do 31.1.
43. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, Sajmišna bb, traži 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju, m/ž električara, m/ž radnika na eko farmi, m/ž voditelja peradarske farme i m/ž veterinarasmjer peradarstvo, javiti se na mob. 098/296-082 do 28.2.
44. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara i m/ž radnika na održavanju strojeva, javi� se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala. dkraljevec@ekos-cakes.hr do 28.2.
45. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com ili drazenko@ elimea.hr do 28.2.
46. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, J. Gotovca 10, traži 8 m�ž stolaramontera namještaja za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 098�9841949 ili na email: elitinterijeri@gmail. com do 31.1.
47. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata i m/ž limara u proizvodnji, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 28.2.
51. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, Ul. dr. I. Novaka 22, traži m�ž tehnologa za pripremu proizvodnje, 2 m�ž stolara - montera i m�ž prodajnog savjetnikadizajnera, javiti se na email: posao@filo. hr do 9.2.
52. GEOTOP - geodezija, usluge, trgovina d.o.o., Čakovec, R. Boškovića 16, traži m�ž dipl.inž. geodezije i m�ž suradnika za geodetske poslove, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�390-690 ili na mob. 091�502-5090 ili na email: geotop@ck.tcom.hr do 31.1.
53. GH MONT d.o.o., traži 5 m/ž izolatera ven�lacijskih kanala za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 091/922-1509 do 31.1.
54. GRADAX d.o.o., traži m/ž rukovatelja samohodnim strojevima, m/ž građevinskog inženjera i m/ž građevinskog tehničara - poslovođu na gradilištu, javi� se na mob. 098/1854-568 ili na email: gradax@gradax.hr do 7.2.
55. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, Lj. Gaja 2, traži m/ž administra�vnog referenta, javi� se na email: info@ gmniksi.com do 31.1.
56. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž disponenta u međ. prijevozu, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/584244 ili na mob. 098/241-686 ili na email: info@gregorincic.com do 28.2.
57. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i zbrinjavanju otpada (domar) i 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 31.1.
58. HERMAN ELEKTRO d.o.o., Čakovec, traži m�ž elektroinstalatera, javiti se na mob. 099�492-7351 ili na email: herman. elektrodoo@gmail.com do 28.2.
59. Hrvatski crveni križ - gradsko društvo crvenog križa Čakovec, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: vlatka@crveni-kriz-cakovec.hr do 25.1.
60. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na tel. 01/264-1350 ili na mob. 099/473-2024 ili na email: lucija.kelemen@kariera.hr ili putem linka: h�ps://www.kariera.hr/ radno-mjesto/karic2a29c247ca0469d82702bf577d8868a?s=k1 do 31.1.
61. HP-Hrvatska pošta d.d., Čakovec, traži m�ž poštara za opću dostavu, javiti se na email: posao@posta.hr ili putem linka: https:��hrvatska.posta. hr�hr�predaja-zivotopisa-online�2190 do 31.1.
62. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. i m/ž disponenta - logis�čara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transpor�.com do 15.2.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
KUPUJEM!!! TOMOS MOPEDE - sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove, isplata odmah. Tel 098 9656 624
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
PRODAJEM FIAT PUNTO 1.2 8v 2002 god., reg. do 3. mj/25, 161 000 km. Tel. 040 360 214, 091 5727 670.
PRODAJEM AUTO PRIKOLICU
Tehnika Bjelovar nosivost 12 kg, vel. 110x0,70 cm. info na mob. 099/7220-573
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM TRIMER Makita
mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM motokul�vator F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
POZNANSTVA
TRAŽIM ŽENU za druženje, vitka, nižeg rasta, staros� 50 godina i više. info na mob. 095/3423-099
PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu vel. 110x17 m, voda i struja dostupne. info na mob. 099/7220-573
PRODAJA ILI ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini. Info na mob. 098/426-021
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJU SE NOVI STANOVI izvedba srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2, mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija, novi dio naselja. Mob. 095 858 1502
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
AKVARIJ 20 litara s ribicama, čistačima, živo bilje koje daje kisik, 40 eura. Kompletno uređen. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE mobitel Samsung Galaxy A34 5 G, star 6 mj. (200 eur). mob. 095/3423-099
PRODAJEM vrlo povoljno očuvane nove francuske ležaje dimenzija 200, 210 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, gus kadu, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbitrex, rodlin za plin.boce, bicikl, samohodnu vrtnu kosilicu i još puno toga iz kuće. Mob. 091 57 27 670
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256256
Tel: 040/311-214, 099/5311-214 mail: info@priora.hr
Adresa: S. Radića 2, Čakovec
Bobi je bio lutalica pa ga je udomila jedna baka. Baka sad mora u dom.
Bobi ostaje sam. Ima li netko tko bi udomio Bobija? Star je četiri godine, cijepljen, čipiran (mikročip broj 191035000190453.) Nalazi se u okolici Čakovca. Kontakt: 098 1733 104
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 098/9084-675.
KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092
PANK-RADNI STOL, željezni, čvrs�, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur) i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
APARAT ZA VARENJE s elektrodama i maskom, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM NOVI SMART-TV Telefunken 109 cm Android, orig. zapakirano, račun i jamstvo 24 mj. Mob 098/723-160
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
BAKRENI KOTLIĆ ZA GULAŠ s miješalicom na struju, tronožac s lancem, 150 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
na sva pitanja!
Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.
Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu,
samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Gospođica Zima
Kad sam kroz prozor pogledala pahuljicama mi je mahnula. U ogrtač svoj bijeli od mene se sakrila. S injem je plesala i na ledu se klizala. Srebrnim sigama se ukrašavala i s dosadnim vjetrom svađala. Sa snijegom se umivala i po njemu trčkarala. Čudna je ta naša dama, hladna i blistava gospođica Zima.
Rea Nađ, 4. r, OŠ Orehovica Mentorica: Emina Mlinarić
Kakva je ljubav?
Ljubav vam je takva: Zaljubiš se i odletiš iz svoga grada kao svemirac. Zaljubiš se, letiš svemirom i sanjaš…
Bez ljubavi prazan bi bio kao škola bez učenika. Neobična je ta ljubav: Stvarna, a nevidljiva, istinita i prevrtljiva.
Tihana Ignac, 8. r, OŠ Orehovica Mentorica: Ivanka Novak
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Čakovec, A. Šenoe 2a
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Dijete uči od roditelja i u stvarnom i u virtualnom svijetu, a roditelj je taj koji bira sadržaje i vodi dijete
Jedna od tema kojoj se stalno vraćam u ovoj kolumni je uloga roditelja u odrastanju djece. Brine me kako će roditelji 21. stoljeća, koji odgajaju djecu digitalnog doba, prenijeti i sačuvati tekovine ljudskog roda koje se od pamtivijeka prenose odgajanjem djece. Nove generacije pametnih telefona, procvat digitalnih sadržaja i društvenih mreža koje ciljaju na sve mlađe dobne skupine te promjene u navikama života nakon pandemije koronavirusa dovode do brojnih problema, u kliničkoj praksi vidimo da sve mlađa djeca imaju sve više teškoća i zaostajanja u raznim područjima psiho�izičkog razvoja. Nove tehnologije trebale bi biti sredstvo rasta i razvoja, a ne izolacije i stagnacije u brojnim aspektima života, no pokazuje se da sa svakom industrijskom revolucijom, pa tako i s ovom digitalnom, čovječanstvo treba nadvladati neke negativne trendove. Danas smo okruženi ekranima svih vrsta koji za nas imaju magičnu privlačnost, a otkada je svaki od njih moguće povezati s internetom ljudski je život dobio ranije nepoznatu dimenziju globalne povezanosti. Ipak, na nama je da naučimo živjeti tako da tehnologija ne dominira nad našim stvarnim životima. To je individualna odluka, ljudska bića imaju svijest, slobodnu volju i slobodu izbora. Prebacivanje iz virtualnoga u realni svijet i obrnuto trebalo bi nama odraslima postati
laka i normalna stvar, a još je važnije djecu poučiti kako da balansiraju između realne i virtualne stvarnosti. Dijete prvo mora svladati svakodnevne životne vještine, a u svijet novih tehnologija treba ga oprezno uvoditi. Zato je važno da roditelji budu uzor i primjer svome djetetu, da mu pruže zaštitu i komunikaciju primjerenu njegovim razvojnim karakteristikama. Dakle, nećete malo dijete pustiti da samo ode u grad, ali nećete ga pustiti ni da samo surfa po internetu i nećete se ponositi što prije zna brojati na engleskom nego na hrvatskom, zar ne? Tehnologija treba raditi za nas, u skladu s našim ciljevima i vrijednostima, trebamo ju koristiti odgovorno i promišljeno. Dijete uči od roditelja i u stvarnom i u virtualnom svijetu, a roditelj je taj koji bira sadržaje i vodi dijete. Roditeljstvo je za većinu ljudi najdulje životno razdoblje tijekom kojega prožive brojne unutarnje i vanjske promjene, a najvažnija od njih je upravo odrastanje i osamostaljivanje vlastite djece. Danas ne možemo ni zamisliti kakav će biti svijet za pedeset godina i kako će izgledati privatni i profesionalni život djece koja su se tek rodila. Ono što možemo zamisliti odnosi se na zadaću roditelja u njihovom životu, a ta je uvijek ista: osigurati im uvjete za dobar psihički i tjelesni razvoj, pomoći im da ostvare sebe i postanu produktivne osobe. Samo to, a to je sve.
Nikola Petričević, magistar psihologije
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Uništeni koševi za smeće, polupane klupice, razbijeni prozori i javna rasvjeta, iskopani i prevrnuti prometni znakovi, porazbacani stolci, biljke počupane iz tegli, oštećene umjetničke instalacije i igrala na dječjim igralištima… Svakih nekoliko tjedana u novinskim člancima može se pročitati kako je u Međimurju došlo do uništavanja javne ili privatne imovine na neki od gore navedenih načina. Brzim pregledom članaka lako je uočiti da se vandaliziranje najčešće događa u noćnim provodima vikendom koji su redovito obilježeni prekomjernim ispijanjem alkohola. Nažalost, posljedice su ponekad još teže, pogotovo kad je agresija usmjerena na druge ljude. Je li alkohol glavni krivac za destruktivno ponašanje?
Alkohol utječe na gotovo sve organe u tijelu, pa tako i na mozak koji je zadužen za način na koji doživljavamo svijet te reagiramo na događaje i situacije koje se odvijaju u određenom trenutku
Alkohol utječe na gotovo sve organe u tijelu, pa tako i na mozak koji je zadužen za način na koji doživljavamo svijet te reagiramo na događaje i situacije koje se odvijaju u određenom trenutku. Kod različitih ljudi potiče različite emocije – neke može razveseliti ili rastužiti, a druge razljutiti. Ako je netko i inače sklon ljutnji, pijenje može izazvati agresivnost. Jedna od posljedica konzumiranja alkohola je gubitak ili smanjena kontrola nad vlastitim nagonima i pobudama, a što može otežati ili spriječiti potiskivanje agresivnosti koja već sama po sebi nije društveno prihvatljiva. Ako osoba i inače svoju ljutnju izražava prema van, alkohol će tu reakciju pojačati pa će takva osoba ljutnju izražavati češće i intenzivnije. U slučaju jače provokacije lakše će doći do agresivnog odgovora. Kronična zloupotreba alkohola smanjuje funkcioniranje dijela mozga
čija je glavna uloga kontrola impulsa što osobi otežava odupiranje iznenadnom i snažnom porivu da pobjesni ili se ponaša agresivno. Alkohol narušava kognitivne funkcije, a to znači da su smanjene i sposobnosti rješavanja problema, kontrole ljutnje i donošenja dobrih odluka. Smanjena kognitivna funkcija znači i veću vjerojatnost za pogrešno tumačenje situacije i pretjerano reagiranje, npr. ako je osoba pod utjecaj alkohola te je netko u prolazu slučajno očeše ili dotakne, to može shvatiti kao provokaciju i reagirati agresivno. Također, ljudi koji su skloni ignoriranju budućih posljedica vlastitog ponašanja pokazuju više agresije, a što je još izraženije u situacijama kada se pije. Neki od faktora rizika koji mogu dodatno povećati vjerojatnost agresije povezane s alkoholom su: muški spol, ekscesivno epizodično pijenje (pijenje velike količine alkoholnih pića u kratkom vremenu), visoka razina ljutnje kao osobina ličnosti, traženje uzbuđenja, razdražljivost, nedostatak empatije, druženje s prijateljima ili rodbinom koji iskazuju agresivnost pod utjecajem alkohola. Alkohol je povezan s počinjenjem kaznenih djela i zločina, pogotovo onih koji se odnose na različite vrste nasilja. Što je konzumacija alkohola veća, stupanj nasilja je ozbiljniji, a najčešće se radi o kriminalnom i obiteljskom nasilju, kao i zlostavljanju djece. Iako se rezultati razlikuju od države do države, podaci Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti o drogama pokazuju da je 70% uvjetnih zatvorskih presuda povezano s nasiljem u alkoholiziranom stanju, a 44% svih nasilnih incidenata vezano uz zloupotrebu alkohola. Postoji velik broj čimbenika radi kojih dolazi do nasilja, pa iako alkohol nije nužni okidač za nasilno ponašanje, jedan je od najprisutnijih i najčešćih. Oko jedne četvrtine �izičkih napada s težim posljedicama (ozljedama) počine osobe koje su bile pijane. Alkohol ima opasnu ulogu u partnerskim odnosima i može dovesti do agresije, zastrašivanja, prisilnih spolnih odnosa i ostalih oblika kontrolirajućeg ponašanja. Otprilike polovica počinitelja obiteljskog nasilja je prije napada konzumirala alkohol, odnosno 5 puta više nego kada se govori o trijeznim počiniteljima nasilja. Oko jedne trećine seksualnih napada i silovanja počinjeno je od strane alkoholiziranih osoba. Počinitelji vandalizma i nasilja neopravdano koriste alkohol kao izgovor ili opravdanje za svoje ponašanje. Kako bi uistinu promijenili svoje ponašanje, potrebno je suočiti se s problemom zloupotrebe alkohola, ali i s načinom na koji izražavaju ljutnju, bilo da su trijezni ili pod utjecajem alkohola.
Ines Mlinarec napravila je jaslice i božićno selo ispod bora
- Već početkom 11. mjeseca krećem u ukrašavanje kuće. Volim raditi s prirodnim materijalima, pogotovo adventski vijenac koji je prvi na redu, rekla nam je Ines Mlinarec, naša natjecateljica u nagradnom natječaju Biramo najljepši božićni ukras
Piše: Sanja Heric
Ines Mlinarec iz Čehovca s velikim uzbuđenjem dočekuje Božić svake godine. Već od početka studenog, njezina kuća postaje prava oaza blagdanskog duha. I tako iz godine u godinu.
- Ja se kao malo dijete veselim se Božiću i već početkom 11. mjeseca krećem u ukrašavanje kuće. Volim raditi sa prirodnim materijalima, pogotovo adventski vijenac koji je prvi na redu, rekla nam je naša natjecateljica u nagradnom natječaju Biramo najljepši božićni ukras.
Za svoj adventski vijenac Ines koristi mahovinu, drvene
elemente i �igurice, stvarajući tako jedinstveni blagdanski dekor. Osim toga, izradila je veliko božićno selo s jaslicama koje ponosno smješta ispod bora. Njezina kreativnost ne staje tu; pokazala nam je i drvenu kućicu koju je postavila na panj, obogaćujući je mahovinom. U njezinoj kući, svaki kutak ispunjen je božićnim motivima koji donose čaroliju ovog posebnog razdoblja. No Ines ne zaboravlja ni vanjski prostor. Njezina okućnica pažljivo je uređena žaruljicama i ukrasima, stvarajući blagdanski ambijent koji poziva sve prolaznike da zastanu i uživaju u ljepoti božićnog vremena.
Zatvorili smo naš ovogodišnji natječaj „Biramo najljepši božićni ukras“ i s ponosom ističemo da smo primili ukupno 19 prijava iz svih dijelova Međimurja. Kreativnost i trud naših natjecatelja donijeli su nam pravi blagdanski duh, a dobitnike nagrada objavit ćemo u sljedećem broju novina. Ove godine za titulu najljepšeg božićnog ukrasa natječu se: Ana Krnjak Šestak iz Čakovca, sestre Vranović iz Gardinovca, Ines Mlinarec iz Čehovca, Marinela Rusak iz Donje Dubrave, Ana Grabar iz Slemenica, Vera Drk iz
Peklenice, Mario Jerković iz Pribislavca, Lana Vršić iz Čakovca, Mihaela Dragun iz Domašinca, Jasenka Podvez iz Čakovca, Olga Drvoderić iz Vratišinca, Božica Dominić iz Podbresta, Štefanija Bedić iz Domašinca, Ksenija Virgej iz Kotoribe, Marija Borković iz Pribislavca, Josipa Gombar iz Podturna, Mirela Petković iz Preloga, Sanela Bogdan iz Lopatinca te Mirjana Dobranić iz Selnice. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju i što su svojim maštovitim ukrasima uljepšali ovo blagdansko vrijeme! (sh)
Vincekovo je prošli vikend bila glavna zanimacija u međimurskim bregima. U subotu i nedjelju tisuće šetača dobro se moralo zabundati da bi krenulo u šetnju po bregima. No po fotogra�ijama možete i sami zaključiti da se isplatilo. A organizatori su se potrudili da njihovim gostima ništa ne nedostaje. Nekome je bila dovoljna radost koju izaziva hodanje po hladnoći koja štipa obraze, dok su drugi uz ovaj tradicionalni običaj posegnuli za tradicionalnijim načinima goričke zabave. Kunčić, Štampar i Kojter u centru Vincekovog
Protekle subote održano je 16. Vincekovo po štrigov-
skim bregima, manifestacija koja je još jednom potvrdila svoju legendarnost privukavši rekordan broj posjetitelja. Preko 2700 ljudi, među kojima i gosti iz Splita, Zadra, Zagreba, ali i Slovenije i Australije, okupilo se kako bi uživalo u hudanju i ljepoti štrigovskih vinograda.
Okupljanje je započelo ispred Doma kulture u Štrigovi, potom je uslijedila šetnja kroz vinograde, uz tradicionalne običaje rezidbe vinove loze i vješanja kobasica kod vinara Kunčić, Štampar i Kojter. Za dobru atmosferu pobrinuo se Tamburaški sastav Podrumari, a
Općina Štrigova organizirala je i „punkt iznenađenja" za dodatno zagrijavanje.
PD Bundek okupio rekordan broj planinara i šetača Ni zima ni magla nisu spriječili gotovo 3000 sudionika da se odazovu tradicionalnom Vincekovom pohodu u organizaciji PD-a Bundek! Od Toplica Sv. Martin do Murskog Središća, 15 kilometara staze odzvanjalo je pjesmom i smijehom. Uz okrepu ŠN-a i NK-a Rudar, Bundekovu ekipu s kruhom i slaninom, zabavu kod Mukija u Kapelščaku i veselje u šatoru na Šetnici sve-
te Barbare, ovo je bio pohod za pamćenje! Gradonačelnik Dražen Srpak nagradio je najstarijeg i najmlađeg sudionika, a predsjednica PD-a Bundek Sonja Vršić i dopredsjednica HPS-a Jadranka Čoklica zasluženo su primile priznanja za odličnu organizaciju.
Srce Međimurja: 400 hodača, 15 kilometara i puno sekeli gulaša!
Tradicionalni Vincekov pohod u organizaciji Turističke zajednice područja Srce Međimurja okupio je oko 400-tinjak hodača koji su se uputili na 15-kilometar-
sku rutu od Macinca, preko Gornjeg Mihaljevca, Okruglog Vrha i Vučetinca do Pleškovca. Posebno oduševljenje izazvao je sekeli gulaš koji je pripremio gastro tim na čelu s Anicom Naranđom, stručnom učiteljicom kuharstva iz SŠ Prelog. Pomoć u kuhinji pružili su Mario Naranđa i Matija Moharić, izvršni direktor Platforme za društveni centar Međimurja. Hodače je dočekao i vesli program u Seoskom turizmu Turk uz ceremonijal u vinogradu. Na kraju pohoda, u Domu kulture Jurica Murai u Pleškovcu, zabava se nastavila uz zvuke tambura.
Po 25. put Trsek se zbudil u Sv.
Martinu na Muri
Sveti Martin na Muri održao je jubilarni 25. Vincekov pohod, čija je kulminacija na Vencu, brijegu ponad mjesta. Pohod je organizirala Hrvatska kulturno umjetnička udruga (HKUU) u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Sveti Martin na Muri. Nakon okupljanja u centru mjesta krenulo se prema Venec bregu gdje ih je dočekao bogat program. Središnji dio programa bio je tradicionalni obred obrezivanja trsa uz pjesmu „Trsek moj zbudi se", kojim je simbolično označen početak nove vinogradarske godine. Vinograd je blagoslovio domaći župnik Mladen Gorupić, a okupljeni su se potom ugrijali uz kuhano vino, čaj i domaće delicije. Za glazbeni ugođaj pobrinuo se ansambl Polanski zvoki iz Slovenije, koji je razveselio publiku izvedbama poznatih polki i valcera. Nastupili su i Folklorna skupina HKUU te Zbor Sveti Martin. Načelnik Općine Martin Srša, i predsjednik HKUU Sveti Martin, Dominik Padarić, zahvalili su svima na sudjelovanju i podršci u očuvanju ove lijepe tradicije.
MEĐIMURSKA KUHARICA
Iako ne sadrže moderne i atraktivne sastojke, svaki im se pravi Međimurec uvijek veseli jer nam je njihov miris i okus utkan u brojna lijepa sjećanja
Piše: Aleksandra Sklepić
Krpice s vrhnjem česti su dio jelovnika u Međimurju, a njihova je priprema jednostavna i brza. Iako ne sadrže moderne i atraktivne sastojke, svaki im se pravi Međimurec uvijek veseli, jer nam je njihov miris i okus utkan u brojna lijepa sjećanja.
Ovo domaće jelo zasitno je, ali sitost ne traje dugo, pa nakon njih brzo treba ponovo jesti. Ipak, uvijek se isplati uljepšati si dan ovim slasnim, toplim zalogajem na kojem su odrasle mnoge generacije našeg kraja.
Priprema tijesta:
Od brašna, soli i jaja zamijesiti tijesto. Dodati vode koliko je potrebno da se tijesto može lijepo oblikovati. Tijesto ne smije biti pretvrdo, ali ni ljepljivo. Gotovo tijesto razvaljati na tanku “ploču” koja se reže na krpice željenog oblika. Najlakše je rezati na dasci ili drugoj drvenoj podlozi. Narežu se tanke trakice koje se zatim još režu popreko, te tako ispadnu kvadratići.
Krpice se zatim stavljaju kuhati u uzavrelu vodu i kuhaju se 3 do 5 minuta, dok ne isplivaju na površinu. Kuhane krpice ocijediti i dobro ih promiješati s pripremljenim vrhnjem. Ovako pripremljene domaće krpice ukusne, su, sočne i mekane, te se mogu koristiti i kao prilog u nekim drugim kombinacijama jela.
VINO TJEDNA
Sastojci za izradu domaćih krpica:
- 200 g glatkog brašna
- 2 jaja
- prstohvat soli
- voda (po potrebi, za oblikovanje tijesta)
Priprema vrhnja: Vrhnje pomiješati s uljem i malo soli. Zagrijati na štednjaku, dok se ne pojave mjehurići. Nakon serviranja, krpice se još mogu preliti domaćim slaninama koje smo otopili i malo zapekli. Tada će biti još ukusnije.
Vinarija Kunčić donosi vrhunski Rajnski rizling iz 2022. godine, kvalitetno suho bijelo vino koje dolazi iz lokaliteta Ban�i. Ovo vino očarava svojom zelenkastožutom bojom, izraženim voćnim aromama
i ugodnim, osvježavajućim okusom koji ga čini idealnim izborom za najprobirljivija jela od bijelog mesa i kvalitetne ribe. S alkoholnim udjelom od 12 %, ovo vino savršeno balansira svježinu i eleganciju. Isprobajte! (sh)
Vanilin ki�lice su prhki keksi koje rado pripremaju sve kuharice i slastičarke. Recept za njih oduvijek se nalazi u bilježnici ili kolekciji recepata svake domaćice, a mnoge ih obitelji ljubomorno čuvaju jer su baš njihove – najbolje. Vanilin ki�lice su poznate po svojoj mekanoj i krhkoj strukturi, a vanilija i orasi daju im poseban miris i ukus.
Ki�lice vole i djeca i odrasli, odlične su kao slastica na brzinu i s vama dijelimo recept za koji smo sigurni da će vam odlično ispasti!
Ki�lice često znaju pucati ako tijesto nije dosta dugo
odmaralo ili ako nisu dosta pečene, zato treba pripaziti da ih se vadi iz pleha kad se ohlade i do kraja očvrsnu.
Priprema:
Od sastojaka zamijesiti tijesto. Zamotati tijesto u prozirnu foliju i ostaviti ga u hladnjaku oko 1 sat da odmori. Pleh obložiti masnim papirom i zagrijati pećnicu.
Od tijesta uzimati manje komadiće (do maksimalno 15 g), dlanom ih oblikovati u kuglicu, pa od kuglice napravite valjak koji se zatim zarola u oblik ki�lice. Ki�lice se peku na 180 stupnjeva, oko 10 – 12 minuta, ovisi o pećnici i deblji-
Sastojci za vanilin kiflice:
- 300 g glatkog brašna
- 200 g margarina
- 160 g mljevenih oraha
- 70 g šećera
- 1 prašak za pecivo
- 1 vanilin šećer
- 1 cijelo jaje
- šećer u prahu
ni ki�lica. Kad ki�lice očvrsnu mogu se uvaljati u šećer u prahu ili ukrasiti čokoladom i šarenim mrvicama, ovisno o mašti i željama kuharice koja ih je pripremila.
Štrudla s pekmezom od šljiva je slastica koja evocira uspomene na domaće kuhinje i obiteljska okupljanja. Ova jednostavna, ali izuzetno ukusna slastica savršena je za zimske dane, kada se uživa u toplini doma i mirisu svježeg pečenja.
Pekmez od šljiva, bogat i aromatičan, daje štrudli posebnu slatkoću koja se savršeno uklapa s mekim tijestom.
Pjenjačom u posudi izmiješajte jaje i šećer. Zatim dodajte ulje, promiješajte i dodajte mlijeko i vanilin šećer. Sve lagano miješajte. Nasipajte brašno i prašak za pecivo. Miješajte još malo pjenjačom i zatim rukom dok se ne dobije �ina mekana kugla. Razvaljajte je tanko i namažite pekmezom od šljiva. Zarolajte je kao štrudlu i pecite oko 40 minuta na 170 stupnjeva. (sh)
Sastojci: - 1 jaje
- 120 g šećera - 120 ml mlijeka
- 1 vanili šećer
- 450 g brašna
- 1 prašak za pecivo
- domaći pekmez od šljiva
SINIŠA PERENC - PERO iz Pušćina
Mlađe generacije nisu baš sklone hladnetini, ali nađe se tu i tamo poneki “pravi” Međimurec koji će se potruditi da se recept za ovo, mnogima nenadmašno međimursko jelo, otrgne od zaborava i ostane prisutno u našoj kuhinji
Hladnetina je tradicionalno međimursko jelo koje dolazi od riječi ‘hladno’ jer se hladentina servira hladna, dan nakon kuhanja. Poanta je u stvaranju želatinaste mase koja okružuje suho meso koje se u njoj kuhalo, a za to je potrebno vrijeme da se tekućina stvrdne i pretvori u želatinu. Najčešći sastojak hladnetine u Međimurju su
svinjske nogice, svinjske kože, i buncek, po mogućnosti sušeni. U nekim receptima u hladnetinu se dodaje i mrkva, luk, lovorov list i biber, a hladnetina je zapravo juha koja se zbog dugog kuhanja stvrdne zbog sastojaka koji se nalaze u mesu. Ovi dijelovi mesa biraju se upravo zbog toga što su bogati želatinom, što omogućava da se hladnetina stegne i stvori želatinastu konzistenciju kad se ohladi.
Sastojci (10 litara hladnetine):
- 20 litara vode
- 1,5 suhi buncek
- 4 svinjske suhe nogice
- svinjske kože - malo dimljene
- 4 cijele mrkve
- 4 cijela luka
- 4-5 komada lovorovog lista
- sol, biber u zrnukoličina po želji
- lju� feferoni - po želji
Priprema:
U lonac stavi� 20 litara vode, meso, mrkvu, luk, lovorov list i začine. Kuha�
polako, na najmanjoj vatri, če�ri do pet sa�. Cijelo vrijeme s površine lonca potrebno je obirati masnoću i uklanjati je iz hladne�ne jer će inače hladne�na bi� mutna. Kad je hladne�na kuhana, izvadi� meso i rasporedi� ga u pripremljene posude u kojima će se hladne�na servira�. Iz bunceka izvadi� kos� i za�m na pripremljenu meso rasporedi� tekućinu koja je nastala kuhanjem, a koja se obavezno mora procijedi�. Hladne�nu u posudama stavi� na hladno mjesto i ostavi� preko noći da očvrsne.
Hladnetina ima dugu povijest, a pripremala se, uglavnom u obiteljima na selu, posebno zimi, za vrijeme kolinja. Može se dugo čuvati, a prilikom pripreme nastane velika količina, pa se od nje može najesti više ljudi.
Siniša Perenc - Pero iz Pušćina pravi je stručnjak za kuhanje hladnetine, kao i svih ostalih specijaliteta koji se rade na međimurskim domaćim kolinama, pa je s nama podijelio tajnu izrade prave međimurske hladnetine.
- Mnogo sam o pripremi domaćih kolinja i kuhanju međimurskih jela naučio od svojih roditelja, sačuvao sam većinu recepata i običaja, a moja me supruga Željka i obitelj u tome podržavaju, rekao nam je Siniša. Što se tiče kuhanja hladnetine, to mi je jedna od najdražih kuharskih “aktivnosti” i stvarno uživam u tome. Kuham s domaćim, doma sušenim mesom, i zbog toga je hladnetina još bolja i ljepše mi je kad je kuham. Najbolje je biti prisutan od samog početka, od kolinja, pa do kraja, kad se častimo s hladnetinom.
Kad nije na poslu, Siniša z rado kuha za suprugu i si-
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
zvani Pero sa svojom kristalnom hladne�nom
nove Lovro (16) i Jakov (12). Rado im se pridruže i tast i svekrva koji s njima žive na istom gruntu. Voli kuhati i za društvo i prijatelje, pa je često glavni kuhar kotlovine, bograča, roštilja i sarme. Kuhanje hladnetine uobičajeno je uz božićne i novogodišnje blagdane, a međimurska tradicija veže hladnetinu i uz nekadašnje svadbe i Fašnik. U današnje, moderno vrijeme, ponegdje susrećemo i društvena okupljanja na kojima se kuhaju tradicijska jela, gdje nerijetko
ljubitelji tradicionalne kuhinje pripremaju upravo ovu omiljenu međimursku deliciju.
Mlađe generacije nisu baš sklone hladnetini, ali nađe se tu i tamo poneki “pravi” Međimurec, poput Siniše, koji će se potruditi da se recept za ovo, mnogima nenadmašno međimursko jelo, otrgne od zaborava i ostane prisutno u našoj kuhinji.
Cijela obitelj Perenc voli glazbu, pa uz dobro jelo ne izostane ni dobra fešta uz pjesmu, što je lijepo opuštanje nakon svakodnevnih obveza.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 28. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 31. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
na
Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki
Jedno od blaga koje još uvijek nismo uspjeli pronaći je prvi film snimljen u Čakovcu i Međimurju, a radi se o filmskom snimanju tvrtke Elemera (Elemira) Vajde o kojem su detaljno izvijestile Varaždinske novosti 4. siječnja 1934. godine. Naime, u prosincu 1933. godine sni-
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak:
od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
mljeni su svi odjeli tvrtke odnosno 250 do 300 metara filma koji je trebao biti namijenjen prikazivanju u kinima diljem Kraljevine Jugoslavije i inozemstva. Jedan od zadataka Zadruge za privredni film, osnovane na poticaj Zavoda
za unapređenje vanjske trgovine Ministarstva trgovine i industrije, bio je putem filmova promovirati državnu privredu u zemlji i inozemstvu. Tvrtka E. Vajda bila je primjer iznimno moderne i uspješne tvrtke koja je u međuratnom
razdoblju postala najvećom prehrambenom izvoznom tvrtkom u državi, a bila je registrirana za promet divljači, peradi, ribe, jaja i ostalih namirnica, uvoz i izvoz žive i zaklane stoke te konja na veliko.
Elemer Vajda početkom 30-ih godina 20. stoljeća (iz fundusa MMČ-a)
Bilo bi zaista nevjerojatno vidjeti pogone i rad ove tvrtke početkom tridesetih godina 20. stoljeća. Snimljeno je 7000 živih purana kako ulaze u klaonicu i pripremaju se za „božićnu pečenku Englezima“. Nakon toga je snimljena 21 000 komada različite peradi –pilića, kokoši, kopuna, pataka i gusaka, 5000 komada zečeva te veći broj srnjaka, jelena, fazana, divljih svinja i druge divljači. Slijedi tovljenje peradi na francuski način ječmenom kašom, rižom i mlijekom u posebnim kuhinjama, kao i mlin za drobljenje kaše i riže. Tvrtka je imala i kemijsku čistionicu perja s najmodernijim strojevima. U hladionici mesa kapaciteta 22 vagona na temperaturi od –15 °C sagrađenoj već 1922. godine, nalazilo se mnoštvo robe predviđene za izvoz – teleće meso, različite prerađevine, jaja i maslac koji su sami proizvodili.
Snimljena je također otprema robe u vagonima po vlastitom industrijskom kolosijeku povezanom s glavnim čakovečkim kolosijekom, dopremanje peradi u vlastitim teretnim vozilima te dvadeset lijepih primjeraka međimurskih konja koji su vjerojatno bili pripremljeni za izvoz u Švicarsku. Osim proizvodnoga pogona i moderno uređene klaonice u kojoj je bilo zaposleno više od 400 radnica i radnika, tvrtka je imala nekoliko ureda s više od dvadeset činovnika te moderno uređeni hotel s autogaražama.
Elemer Vajda naglo je umro u 53 godini života krajem lipnja 1934., svega šest mjeseci nakon snimanja, zbog komplikacija koje je izazvao dijabetes prilikom upale slijepoga crijeva. Tvrtku su naslijedili njegova supruga Marija (Mariana) r. Beck, sinovi Ivan i Petar te brat Andrija s kojim je Elemer vodio tvrtku. Film o tvrtki E. Vajda ne čuva se ni u Zagrebu ni Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, a kako u suvremenim novinama nije pronađena vijest o prikazivanju filma, kao što je ova o njegovom snimanju, možemo se nadati da je film završen i pokušati ga još potražiti u nekom od europskih gradova u koje je Vajda plasirao svoje proizvode.
LJUBAV: Tijekom ovog tjedna vi ćete se vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojima ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više pričajte i s njom.
KARIJERA: Informacije koje trebate dobiti stižu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet. Jednostavno se prihvatite nove upute i napravite sve što možete. Budite realni u očekivanjima. Rezultati će već doći.
ZDRAVLJE&SAVJET: Strpljen, spašen.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Izgledno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce i dalje je prazno.
KARIJERA: Posao će vam izgledati nekako lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Sada imate dovoljno razloga da radite bez briga, ali napori će vas sustizati. Zato se dobro organizirajte. Duh vodi tijelo, ali tijelu nekad treba stanka.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite sport za sebe.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Mala zbunjenost bit će povezana s vašom potrebom za sigurnošću. Brzo ćete je zaboraviti. Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelovati poticajno. Osobni odnosi razvijat će se u pozitivnom pravcu.
KARIJERA: Napokon ćete dočekati željene izazove kroz koje možete pokazati svoje talente. Neki će dobiti lijepe pohvale, a na vidiku bi moglo biti i promaknuće. Sada možete potegnuti još više i još bolje. Radite jer vi to sigurno volite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Redovno se opuštajte.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Okolnosti će vam u privatnom životu prilično ići na ruku. Voljena osoba će vas podržavati, premda će povremeno dolaziti do manjih verbalnih nesporazuma. Istovremeno će se pojaviti i mnoge lijepe ljubavne prilike za one koji su još sami.
KARIJERA: Od vas će se očekivati više truda, a posebno u poslovima gdje se treba pokazati kreativnost ili tamo gdje postoji publika. U djelatnostima iz sjene, vi ćete raditi tek toliko koliko se mora, a niste svjesni da se i tim putem može stići visoko.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite u prirodu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Pred vama je tjedan intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem.
KARIJERA: Sve što radite nekako će odlaziti u sjenu. Ipak, kako ćete biti potpuno svjesni svojih prethodnih uspjeha, to što niste u prvom planu neće vam smetati kao što bi to bilo inače. Ne mogu se sve kockice baš složiti u isto vrijeme.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerujte u ljepše sutra.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta.
KARIJERA: Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem pričati što ste shvatili.
ZDRAVLJE&SAVJET: Odbacite svoje predrasude.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima. Nemojte zbog svega zapostaviti svoje dužnosti iz drugih područja života.
KARIJERA: Sve što je povezano s kreativnošću, mladima, sportom i pozornicom ovih će se dana kod vas aktivirati. Tko radi u spomenutim profesijama, imat će sve više posla. Svi ostali postat će pravi zabavljači na radnom mjestu, ali i dalje profesionalni.
ZDRAVLJE&SAVJET: Potražite veselo društvo.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pratiti vaš ljubavni život. Važno je da se s tim nosite strpljivo i da imate na pameti da je sve prolaznog karaktera. Zato svoju vezu čuvajte te mirom i tolerancijom održavajte status quo.
KARIJERA: Niste ni slutili da bi vam moglo krenuti ovako dobro. Povezivat ćete se s ljudima i novim suradnicima brže i bolje nego što mislite. Ideje će se razmjenjivati intenzivnije, a njihova primjena neće biti nemoguća.
ZDRAVLJE&SAVJET: Čuvajte svoju energiju.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Prepreke i frustracije su na pomolu. Oni koji su u duljoj i stabilnoj vezi pa poznaju svog partnera znat će kako izdržati ovo pomalo neugodno razdoblje. Oni koji tek počinju neki odnos vjerojatno će se privremeno udaljiti jedno od drugog.
KARIJERA: Trenutačno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi, nego i okolnosti ne daju poticaje. Nedostatak motivacije bit će prirodna posljedica ovakvog stanja. Uglavnom ćete odrađivati zadano bez previše pitanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Prošetajte na zraku.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Mnogo ljudi svakodnevno će se motati motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. Partner će biti zbunjen. KARIJERA: Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga biti spremni raditi prekovremeno. Bit će i onih kojima će biti ponuđen zanimljiv posao povezan s važnim projektom. Trebate se malo prilagoditi.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro se naspavajte. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Možda ste mogli postići i više, ali nema razloga za biti nezadovoljan. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam u konačnici ide u prilog.
KARIJERA: Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Vi ćete im pokazati kako se najbolje mogu prilagoditi poslu. Bit ćete puni dobrih savjeta i još boljih namjera. Neka pitanja i dalje će ostati bez odgovora.
ZRAVLJE&SAVJET: Češće boravite u prirodi.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Vaša najdraža osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Budite poput djeteta i uživajte u životu.
KARIJERA: Nastavljate razvijati sve bolju poslovnu budućnost. Ostalo je još malo vremena da se dovrše pripreme. One neće još biti potpuno gotove ovaj tjedan. Neka vas to ne živcira jer i sami vidite da sve ipak ide bolje nego što ste očekivali.
ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite
sitnice i male brige. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA:
Nakon toplijeg početka mjeseca, proteklih desetak dana imali smo hladnije, ali uglavnom suho vrijeme. Čini se da će sljedećih sedam dana biti obilježeno ponovno toplijim vremenom što će značajno povećati i noćne i dnevne temperature. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
U petak imamo uglavnom suho i djelomično sunčano vrijeme. Zapuhat će slab, mjestimice i umjeren jugozapadni vjetar pa će biti relativno toplo. Temperatura ujutro malo iznad nule, a najviša dnevna oko desetke. Čini se da bi tijekom vikenda vrijeme bilo uglavnom suho uz novu jaču južinu.
U subotu ujutro prvo je moguća kratkotrajna magla, ali sredinom dana i poslijepodne očekujemo duža sunčana razdoblja, a uz umjeren i jak jugozapadni vjetar temperatura će biti iznadprosječno visoka. Ujutro koji stupanj u plusu, a danju možda i do 15 Celzijevih stupnjeva.
Slično ili čak još malo toplije se čini u nedjelju. Jaka južina i sunčana razdoblja pogurat će temperaturu na 15 stupnjeva. Krajem dana ili u noći na ponedjeljak moguć je neki kraći pljusak.
I novi tjedan počinje toplo i južno sa sunčanim razdobljima. Zato će i u ponedjeljak dnevna temperatura biti oko
Lijepi dani u januaru - grubo vrijeme u februaru
15 Celzijevih stupnjeva. Vjerojatno će i utorak proći u sličnom tonu, a nešto kiše uz svježije vrijeme mogli bismo očekivati potkraj utorka i u srijedu.
Sredinu sljedećeg tjedna obilježit će promjenjivo vrijeme uz malo nižu temperaturu zraka, ali zasad nije riječ o nekom velikom zimskom zahladnjenju nego samo o temperaturama primjerenijim dobu godine.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu
na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 23. 1. 2025.)
• 29. 1. 1994. godine u Dalmaciji orkanska bura (u Splitu 175 km/h)
• 30. 1. 1979. godine prvi put u funkciji otvoren odteretni kanal Odra, kojim se opterećuju velike vode Save uzvodno od Zagreba
• 31. 1. 1234. godine jaka zima, rijeka Po i Jadransko more su se zaledili
• 3. 2. 1929. godine u Čakovcu izmjerena temperatura -35.5 Celzijusa
Internet
- Dobar dan! Može li jedna kratka anketa?
- Naravno.
- Koji internet koristite i jeste li zadovoljni?
- Susjedov, i jako sam zadovoljan!
Zdrava hrana
U bolničkoj trpezariji:
- Ovaj čaj je grozan - kaže jedan pacijent.
- To nije čaj, nego kava - kaže drugi.
- Hajde, tko hoće još juhe? - pita bolničarka.
Prašina
Perica upita mamu:
- Kada ljudi umiru, pretvaraju li se u prašinu?
- Da.
- Au, onda je neko umro ispod mog kreveta.
Vu šteromo grmo, itak, se skrivle zajec?
Neje trelo biti preveč spameten kaj bi se znalo da bodo se pojavili veliki problemi okoli naše čakoske bolnice. Najme kaj, još je niti novi ravnatelj Nikola Hren, šteroga je postavil novi "gazda", a to je država, več smo čuli i zazvedili da to žnjim ne bode nikaj štimalo jerbo je član krive stranke, štera je nejvekša nevola v Lepoj Našoj. Več se je na pre znalo da bode hajdi doktorov zmenil, očem reči, na sako mesto ravnatelja bode postavil svoje ljude. Si znamo da saka nova metla, što god jo kupi (čitaj: postavi) drugač pomeče i saki od nas dok nekam dojde za šefa, direktora ili pak ravnatelja postavlja za šefe svoje ljude, tak je to od postanka sveta, a kuliko vidimo niti denes je ne drugač. A tak bi i vi, a i ja, naprajli dok bi nekam na novo došli. Ne bi se štel mešati je li je trelo nešternoga doktora ili pak šefa zmeniti jerbo ne poznam tak dobro te ljudi da bi mogel reči kak jeden vredi, a drugi pak ne, ali da bodo ruon si ostali to sam se ne nadjal, a niti pak oni. Ne slažem se da je trelo nekoga zmeniti sam zbog radi toga kaj je vu krivoj stranki ili pak partiji več bi trelo postavljati, ne sam šefe nek i druge doktore, na one posle de se nejbole razmijo. Znate kaj, le�ko se špotariti z doktorima dok jiv ne nucaš, ali dok prvič poranjkaš na ambulanto doktora zbog radi toga kaj te nekaj gvinta, cuka i pak ti z čista mira furt nekaj kroli vu želoco unda je to čistam nekaj drugo. Navijam za to kaj novi ravnatelj postavi za šefe one nejbolše kaj ne bodo morali dugo biti na bolovanjo jerbo dok oni ne delajo nema što pomoči nama betežnikima. Prosil bi doktore nek ne pozabijo na Hipokratovo zakletvo i nek se po njoj ravnajo jerbo so ne išli v školo za doktore zato kaj bodo na bolovanjo. Saki si treba malo nekaj zamagaditi i se bode pomalem došlo na svoje, a ne delati po onoj staroj partiskoj: dej Božek, ali dej odma ili pak ak je ne po mojemo unda ja tu ne igram. Kam bi došel naš Luka Modrič da ne bi mel strpleja z svojim ravnateljom (čitaj: trenerom), očem reči, šefom Anđelotijom.
Kaj so iskale Mrak
Taritaš i Dalija Oreškovič prinas v Čakovco?
Ne znati kaj so v minulo soboto iskale v Čakovco sabornice Anka
Mrak Taritaš i Dalija Oreškovič? Što jiv je pozval k nam v Međimorje, v Čakovec? Najbrž on šteri jiv je pozval zna zakaj je to napravil i kaj se nadja da bi one mogle naprajti nam i našoj županiji štera je lokomotiva gospodarskoga napretka v Lepoj Našoj. Pripoveda se da so došle spasiti našo bolnico kaj se nazaj vrne nam Međimorcaj v roke i kaj jo zemejo nazaj od "novoga gazde", a to je ministarstvo zdravstva, očem reči, naša država. Tu ruon nikaj ne razmem, pak kak bode Anka Mrak Taritaš spasila zdravstvo i bolnico pak je ona arhitektica. Zmislimo se kak je odišla z struke v politiko i dendenes je v politiki. Negda je bil ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja i zahuzala je dok je obnavljala Gunjo. Pripovedalo se da je v Gunjo postavljala zlatne pipe v Kupaonice kak Milči Bandičov vu Zagrebo. Mortik so ne bile zlatne, ali so tuliko koštale. Ruon tak niti se Dalija Orešković nikaj ne razme vu bolnice i zdravstvo jerbo je ona �iškal i bavila se �iškalijom tak dugo dok se joj �iškalija ne zamerila pak je ostajla moža Frana Letico, zela deco i odišla v politiko. Kaj tu moremo reči, nejbole se živi od kruha bez motike, a to je prinas politika. Najgerek sam, jako sam najgerek kakšo so itak dijagnozo dale
Anka i Dalija za našo bolnico? Nekaj se je moralo pripetiti da je odma osem doktorov kirurgov odišlo na bolovanje. Moramo meti furt na pameti da so naše nejvekše bogatsvo ljudi, Međimorci, kak težaki tak i doktori jerbo kaj nam znači bolnica, kaj nam značijo hiže, zgrade, štere smo si sami naprajli ak nemamo ljude, doktore, šteri nas bodo vračili. Kaj nam znači Međimorje naše malo, nejlepši falačec zemle med dvedmi vodami na ovomo sveto ak se bodemo zdošli mi Međimorci šteri to hasnuje i održavlemo? Kaj reči, on šteri ne mora ve zbetežati nek počaka dok se doktori vrnejo na posel i dok se zazvedi što bode gazda, što bode postavljal ravnatelje, a što pak šefe. A, na se zadje i ono nejglavneše: što bode lečil nas betežnike?
Pak smo trn v peti našim sosedima
Naši sosedi Janezi so se počeli nazaj štimati z svojom Melanijom, štera je žena novoga precednika Amerike Donalda Trampa, kak je to bilo i zadji pot dok je Tramp prvič bil precednik Amerike. Mi si tu nikaj nebremo pomoči jerbo si je Tramp nagledal Melanijo i za njo je prisegel pred Božekom i ljudima i to čuda predi nek je postal precednik. No i mi Hrvati imamo konja za trko z našim sosedima, a to jiv bole boli i čuda je vekša bol zbog radi toga nek veselje kaj je jiva Melanija prva gospa Amerike. O čemo se dela, a o čemo drugomo nek o skijanjo. Najme kaj, mi v Lepoj Našoj nemamo niti dosti snega, a ne kaj bi meli skijališta de bi trenerali naši skijaši i skijašice i tak se prepravljali za nastupe vu Sveckomo skijaškomo kupo. Početkom ovoga 2025. leta so se skijašice spuščale po slovenskomo snego v Kranjskoj Gori. To je skijalište z šterim se naši sosedi Janezi nejbole štimajo posle skakaonice v Planici. V Kranjsko goro so došli si nejbolši skijaši na sveto, a i Janezi so dopelali se svoje puce štere se znajo skijati. Mi z Lepe Naše smo došli z našom jenom jedinom skijašicom, Zrinkom Ljutič, jerbo nam je druga nejbolša skijašica Leona Popovič još na bolovanjo posle operacije kolena. Tomo se je ne nišči nadjal ak ne računamo Zrinko Ljutič, jenoga japo Amira i celo familijo Ljutič da bi Zrinka mogla biti pobjednica slaloma v Kranjskoj gori. I to se je ruon i pripetilo: si so došli z nejbolšim skijašicama, a prva i nejbolša je bila naša Zrinka. Morem vam reči da je v publiki bilo hajdi ljudi z Lepe Naše jerbo so se posle Zrinkine pobjede vidle sam zastave Lepe Naše. Još nekaj, Makar je bil red kaj domačini, i naši sosedi Janezi, pozdravili pobjednico Kranjske gore, ali slovenske zastave so se ne vidle nek so bile na pol koplja. Neje niti Janezima le�ko, nemamo svoje skijalište za treninga i dojdemo z jenom skijašicom i nejbolši smo.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Miroslav Novak popularni je dirigent sjajnih tamburaša KUD-a Zasadbreg. U Nedelišću već tri godine vodi koncert „U san mi dođu tambure” kojim je publika oduševljena. Tamburica lako dirne u srce,
a naročito kad je u pitanju birani program i maestralni tamburaši pa ako ste propustili koncert, sjajnu atmosferu vrlo lako možete i sami zamisliti. Ako ne možete, čekajte dogodine! (mg)