Međimurske novine 670

ALKOHOLIZAM MLADIH na dušu roditelja?

JAVNI PRIJEVOZ pred odumiranjem

Zašto unatoč skupom benzinu izbjegavamo javni prijevoz

str. 3 www.mnovine.hr

str. 5

Od 400 samo su se 4 roditelja odazvala kad im je dijete zatečeno pijano

Godina XIII. Broj 670.

^akovec, UTORAK, 8. srpnja 2008.

Cijena 6 kuna

DIVLJANJE NAVIJAČA

str. 6 i 53

OLUJNO NEVRIJEME nanijelo velike štete

str. 60

Ranjeni policajac, pripadnik Torcide i dva BB Boysa

str. 12

Od tu če n ajviše Policija seli u Auto Stop? stradali vinogradi MURSKO SREDIŠĆE

OBRAČUN SUSJEDA u Prelogu

MOTORNOM PILOM NA SUSJEDOVU GARAŽU RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

AKTU LNO

2

8. srpnja 2008.

KINESKI VELEPOSLANIK sa suradnicima u posjetu Me imurskoj Ĺžupaniji

SDP Mursko SrediĹĄ e

Roberta Barat predsjednica Gradski odbor SDP-a Mursko SrediĹĄ e odrĹžao je u etvrtak kon erenciju za novinare na kojoj je predstavljeno novo strana ko vodstvo ogranka. ova predsjednica ogranka SDP-a Grada Mursko SrediĹĄ e je Roberta Barat, a izabrani su i novi Glavni odbor te adzorni odbor. ovinarima su na pressici govorili predsjednica Barat, te lanovi Marijan utnjak, Rudol

lennert i Mario erer. Re eno je kako se stanje u stranci stabiliziralo, da su doĹĄli mladi ljudi i da e stranka i ogranak biti joĹĄ ja i nego do sada. svrnuli su se SDP-ovci na rad aktualnoga Gradskog poglavarstva koje, prema njihovim rije ima, u pojedinim dijelovima preuzima ingerencije Vije a.

Smatraju da se neki najavljeni projekti ne mogu ostvariti, a tako er nisu sretni ĹĄto se neki zapo eti jednostavno stavljaju na stranu.

Posebno su razo arani ĹĄto je na ekanje stavljeno otvorenje ulice Josipa odbe - Geca jer, prema rije ima Marijana

utnjak, otvaranjem ove nove ulice Ĺželjela se mladima dati prilika da kupe gradiliĹĄte po povoljnijoj cijeni i ostanu Ĺživjeti u svom gradu.

(S. Mesari )

Trebamo novu vrstu suradnje kako bi ublaĹžili robni deficit srijedu 2. srpnja Me imursku je Ĺžupaniju posjetilo izaslanstvo ine, jedne od najve ih drĹžava svijeta. pratnji kineskog veleposlanika u ianqija nalazili su se i glavni tajnik veleposlanstva Zhiao Jian i gospodarski ataĹĄe an Shu u te predstavnici oordinacije hrvatsko - kineskog druĹĄtva prijateljstva, glavni tajnik, veleposlanik Andrija

arafilipovi i drugi. Župan Josip Posavec je izaslanstvu ine u sluŞbenom posjetu Me imurskoj Şupaniji predstavio Me imursku Şupaniju i njezine gospodarske kapacitete, te naglasio da postoje razli ite mogu nosti suradnje, posebno gospodarske koja nije dovoljno razvijena. inesko gospodarstvo je danas jedno od najpropulzivnijih na svijetu, a robna se razmjena izme u ine i Hrvatske pove ava. ineski veleposlanik u ianqi rekao je uz ostalo: - Impresioniran sam prezentacijom o mogu nostima gospodarstva ovog kraja Hrvatske, stekao sam dojam da je rije o jako dinami nom i zna ajnom gospodarskom kraju gdje postoje veliki potencijali suradnje s inom.

Suradnja izme u bivĹĄe Jugoslavije i ine zapo ela je prije trideset godina, a Hrvatska je bila nositelj suradnje za sve zemlje bivĹĄe Jugoslavije. akon osamostaljenja i me unarodnog priznanja, suradnja Hrvatske i ine u stalnom je usponu, a posebno je doĹĄlo do pove anja suradnje nakon uspostavljanja partnerskih odnosa izme u dvije zemlje. Danas su ina i Hrvatska uĹĄle u novo razdoblje me usobnih odnosa, trebamo joĹĄ viĹĄe sura ivati iz mnogo razloga. Prema statistika-

Župan Josip Posavec i kineski veleposlanik Nu Lianqi u razgovoru, sasvim lijevo kineski prevoditelj koji je s kineskog prevodio na hrvatski ma, robna razmjena ina - Hrvatska iznosila je proťle godine 1,6 milijardi dolara, a Hrvatska je postala prvi partner ine me u zemljama bivťe Jugoslavije. aťa suradnja doŞivjela je velik uspjeh, no doťlo je i do problema. Prvo, uglavnom je rije o robnoj razmjeni, koja se odvijala neravnomjerno, mnogo se uvozi iz

ine, a manje iz Hrvatske u inu.

Postoje veliki potencijali koji mogu na razne na ine doprinijeti ravnopravnijoj razmjeni dviju zemalja, rije je o me usobnom ulaganju i me usobnoj razmjeni radne snage, ĹĄto je neiskoriĹĄteno u oba pravca.

Drugi je problem ĹĄto Hrvatska s

inom ima veliki deficit robne razmjene. Zbog toga smatram jednom od svojih zada a da taj veliki deficit nastojim ublaĹžiti. o zna i da mo-

ramo traĹžiti novu vrstu suradnje kako bi balansirali robnu razmjenu i zbog toga sam ja sa suradnicama doĹĄao u vaĹĄ kraj.

Po deviznim pri uvama od 1.600 milijardi dolara ina je danas na prvom mjestu u svijetu, otvaranje prema svijetu jedno je od naťih najve ih uspjeha. apravili smo dobru gospodarsku klimu kako bi privukli ulaganja iz inozemstva. Želimo da i poduzetnici iz Hrvatske ulaŞu u inu, a pozvat u naťe gospodarstvenike da pokre u posao u Hrvatskoj. Prema mojim saznanjima, Hrvatska je jako dobra za ulaganja.

Vidim veliki potencijal suradnje u podru ju turizma. Sad, kad je u ini podignut standard, imamo oko 30 do 40 milijuna gra ana i-

ne koji putuju po svijetu i koji Ĺžele u inozemstvo. Prema statistikama, viĹĄe od milijun ineza posjeti ovaj dio Europe a, koliko znam, gra ani

ine rade u manjem broju ve i u ovom kraju. z turizam, svakako treba poja ati gospodarsku razmjenu. Iako izme u ine i Hrvatske postoji velika geogra ska udaljenost, postoji i mnogo sli nosti, imamo bogatu povijest i kulturu. sim toga, Hrvatska ima mnogo toga ĹĄto moĹže nau iti inu, posebno o zaĹĄtiti prirode. Mi u ini znamo da je Hrvatska velesila u sportu, a hrvatskim sportaĹĄima na limpijskim igrama u Pekingu Ĺželim zlatne medalje, rekao je uz ostalo veleposlanik u ianqi. Glavni tajnik druĹĄtava prijatelja ine u Hrvatskoj Andrija arafilipovi rekao je pak

da druĹĄtvo ima za cilj pokrenuti kulturnu, turisti ku, gospodarsku te znanstvenu suradnju ine i Hrvatske. sim kineskog, u akovec e do i joĹĄ desetak veleposlanika vode ih zemalja svijeta, a sve radi razvijanja suradnje, na na in da barem jednom mjese no govore na tribinama. n je u toj akciji zamolio i pomo novinara, te nazna io da

ina sa svojih 1,32 milijardi stanovnika predstavlja veliko trĹžiĹĄte.

Ako se probijemo u inu samo u jednom malom i uskom segmentu proizvodnje, to za jedan kraj Hrvatske moŞe zna iti jako mnogo. Župan Josip Posavec napomenuo je da je ovaj susret po etak razgovora o mogu nostima suradnje.

inesko izaslanstvo potom je posjetilo donjokraljeve ku tvrtku “ ehnixâ€? gdje se u hotelu “ raljâ€? sastalo s elnim ljudima te tvrtke te razgledalo pogone. Direktor uro Horvat predstavio je velike mogu nosti tvrtke “ ehnixâ€? kad je rije o ekoopremi, a kinesko izaslanstvo bilo je posebno impresionirano mobilnom ekoloĹĄkom ku om. aime, u

ini postoje dvije velike tvrtke koje proizvode mobilne ku e, no ni izdaleka na takvoj tehnoloĹĄkoj razini kao u ehnixu, pa je kineski veleposlanik napomenuo da e spojiti vlasnike kineskih tvrtki i ehnix radi suradnje i mogu ih poslova.

inesko izaslanstvo potom je bilo nazo no otvorenju izloĹžbe kineske naive i promociji knjige o prijateljstvu Hrvatske i ine u zgradi “Scheierâ€? u akovcu. ijekom posjeta kineski veleposlanik pozvao je Ĺžupana Josipa Posavca i gospodarsko izaslanstvo Me imurja da posjete inu.

(J. Ĺ imunko)

NajoĹĄtrije kazne za huliganske ispade

t

Ĺ to poduzeti kad se dogode huliganska divljanja poput onoga ĹĄto se proĹĄli tjedan dogodilo u akovcu?

Anketirani ve inom smatraju da im

Anketa “Pod vurom�

Slaven Soka , Gori an - uo sam za navija ke izgrede Bad Blue Boysa i orcide na magistrali u akovcu jer to se desilo baĹĄ pored firme u kojoj ja radim. Ĺ to re i na to, huligani su huligani.

Smatram da ih treba ostaviti da se potuku do kraja i onda dobro nalupati te im dati da neĹĄto rade, po mogu nosti ru no. MiĹĄljenja sam da ih treba kazniti zabranama odlaska na utakmice te ih zaposliti da ne razmiĹĄljaju o glupostima. o je sramota ne samo za njih ve i za cijelu Hrvatsku.

Vilim Kuzmi , Donji Vidovec Smatram da je ova tu njava izme u navija a Dinama i Hajduka velika glupost. p enito sam protiv takvih ispada. MiĹĄljenja sam da ih treba sve pozatvarati i zabraniti im da prisustvuju utakmicama. Ionako ne dolaze na utakmice zbog igre i navijanja nego ciljano kako bi pravili nerede i potukli se. o nisu pravi navija i, oni ni rezultat utakmice na kraju ne znaju. RjeĹĄenje za ovaj problem vidim u otvaranju psihijatrijske ustanove i zatvaranju takvih agresivnih osoba tamo.

treba izre i najstroĹže mogu e kazne, visoke nov ane ili zatvorske, poput onih u Engleskoj. eki smatraju da to zapravo i nisu pravi navija i, ve

istinski huligani kojima zapravo nije vaĹžno koji je rezultat i kako je odigrao klub kojem su tako jako privrĹženi. Me utim, ima i drugih miĹĄlje-

nja, poput onog da se pribliĹžno tako ponaĹĄaju sve organizirane navija ke skupine na svijetu, ali nadleĹžni organi moraju reagirati na vrijeme i spri-

je iti mogu e ja e incidente. Ipak, ve ina gra ana ovakvo ponaĹĄanje smatra nedopustivim i traĹži joĹĄ ĹžeĹĄ e sankcije. (dz)

Elizabeta Mihaljevi , akovec - vakvo neĹĄto kao ĹĄto je ova tu njava navija a Dinama i Hajduka je stravi no. StraĹĄno je to da se netko dogovara da e se tu i. sobno mi je to najstraĹĄnije uti. Iako kaĹžu da moĹžda nije bila dogovorena tu njava, sama pomisao na to je uĹžasna.

Smatram da bi trebalo propisati najve e mogu e nov ane kazne za takvo ponaĹĄanje. Mislim da bi trebalo takve osobe strpati i u zatvor, ali poĹĄto su nam zatvori puni, onda su i velike nov ane kazne rjeĹĄenje.

Darko Novak, Podturen - uo sam za izgrede navija a u akovcu i smatram da je to sasvim normalna stvar zbog toga jer se sve navija ke skupine kao supkulture tako ponaĹĄaju. Meni osobno ne smeta njihovo divljanje, a organi nadleĹžni za to trebali bi uvijek biti spremni za takve stvari. Smatram da je svrha takvih tu njava dokazivanje pripadnosti nekoj skupini, u ovom slu aju navija koj. o, postoji lijek za to. rebao bi donijeti dobar zakon poput onog u Velikoj Britaniji kojim se takvi izgredi kaĹžnjavaju zatvaranjem takvih osoba i zabranom njihovom prisustvovanju utakmicama.

Kristina StrniĹĄ ak, Merhatovec - MiĹĄljenja sam da je ovakvo ponaĹĄanje navija a nedopustivo i katastro alno u svakom pogledu. rebalo bi poduzeti neke ve e sankcije kako se takve stvari viĹĄe ne bi doga ale.

Smatram da bi velike nov ane kazne neĹĄto promijenile, jer se “udarac po dĹžepuâ€? najbolje osjeti, dok sam protiv kazni poput druĹĄtveno korisnog rada jer se na to danas svatko izvla i.

Dragutin Barlek, Brezje - Mislim da takvo ponaĹĄanje nije u redu i ne znam kakvu mi to poruku ĹĄaljemo i naĹĄim gra anima i svijetu. Zapravo ne znam tko je te mlade ljude tako odgojio. u je viĹĄe aktora koji bi se trebali uklju iti, od ku nog odgoja, preko ĹĄkole, do ĹĄire zajednice.

SlaĹžem se da takve osobe treba kazniti i velikim nov anim kaznama i zabranama prisustvovanju utakmicama, ali mislim da se time problem ne e rijeĹĄiti jer je ovdje najve i problem odgoj koji se usvaja od malena. (H. Ze ar)

A T

8. srpnja 2008.

REVIZIJA POSLOVANJA Me imurske Ĺžupanije

ALKOHOLIZAM MLADIH u Me imurju na duĹĄu roditelja?

Odazvalo se samo 4 od 400 roditelja pijane djece Za proĹĄlotjednih sportskih igara Klubova lije enih alkoholi ara sjeverozapadne Hrvatske u akovcu odrĹžan je i okrugli stol.

Malo tko od sudionika okruglog stola ostao je ravnoduĹĄan na izlaganje mr. sc. Darija Vuckovi a, policijskog sluĹžbenika za prevenciju Policijske uprave me imurske, i onoga ĹĄto je rekao nakon prikazivanja ilma “Alkohol nije coolâ€? u ijoj je izradi sudjelovala i Policijska uprava me imurska.

Kako, naime, objasniti injenicu da od etiristo roditelja koji su tijekom dvije godine obavijeĹĄteni da se njihova malodobna djeca zate ena u parku opijaju, a neka od njih po inila su i oĹĄte enja gradske imovine, samo se njih etvero odazvalo na broj telefon na koji su mogli dobiti obavijesti o tome ĹĄto se zbivalo s njihovom malodobnom djecom? I od tih 400 djece u 90 posto slu ajeva radilo se o curama, a ne de kima.

Ovo nisu rezultati neka ankete ni ispitivanja me u mladima, ve poraĹžavaju e stvarnosti do koje se doĹĄlo izvidom u ve ernjim satima na javnim povrĹĄinama gdje su mladi zate eni u alkoholiziranom stanju.

U akovcu je formirano Vije e za prevenciju sastavljeno od skupa nadleĹžnih institucija ija je zada a prevencija neprihvatljivog ponaĹĄanja mladih. Vije e za prevenciju poduzelo je razne mjere, a vaĹžnu ulogu igrala je i policija koja je u ovaj projekt uĹĄla sa Ĺželjom da pomogne preventivnim

Izlaganje mr. sc. Darija Vuckovi a nikoga nije ostavilo ravnoduĹĄnim

Bolje se posuti pepelom nego protiviti revizorima Vije nike Me imurske Ĺžupanije nije uzbudio sadrĹžaj nalaza revizije jer, kako su mnogi rekli, u njemu unato primjedbama drĹžavnih revizora nema elemenata kaznenog djela, prora unska sredstva nisu ni ukradena ni otu ena, osim ĹĄto je dio sredstva nenamjenski potroĹĄen.

Ono ťto je uzbudilo vije nike bio je Şupanov odnos prema drŞavnoj reviziji kao instituciji, njegovo prozivanje revizora nekompetentnim, te nazivanja izvjeť a tendencioznim. Nitko u ovoj zemlji nije odgovarao za nalaz drŞavne revizije, Županija ima pravo dati miťljenje na nalaz drŞavne revizije i mnogi vije nici iz oporbe Şupanu su zapravo sugerirali mekťi pristup.

Branko Leva i Tipi na slika opijanja mladih u parku akcijama, umjesto da primjenjuje represiju. ako se u razgovorima s akove kim ugostiteljima postigao dogovor da ne to e alkohol maloljetnicima, pa i uz pomo povlastica za manji zakup za terase onima koji su prihvatili provoditi tu akciju, dok se nad onima koji se nisu bili voljni uklju iti poja ao nadzor, a nekima su i zatvoreni lokali kada su uhva eni u prekrĹĄaju.

No kada maloljetnicima viĹĄe nije tako dostupan alkohol u ugostiteljskim lokalima, dijelom i zbog ograni enih nov anih sredstava, opijanje se preselilo na druge prostore, donoĹĄenjem alkohola u parkove, prostore iza ĹĄkola, garaĹže. Alkohol pak vrlo esto dolazi iz ku ne radinosti. Poznato je koliko me imurskih obitelji ima svoje gorice, podrume ili alkohol u vitrinama.

Grad akovec je, suo en s tom pojavom pijenja radi opijanja, na javnim povrĹĄinama angaĹžirao i zaĹĄtitarske sluĹžbe zbog nadzora gradskih javnih prostora. Grupice mladih u situaciji suĹženog rasu ivanja zbog alkoholiziranog stanja, posebice vikendima, ostavljale su iza sebe pokidane kandelabere, klupe, tijela javne rasvjete i drugu gradsku imovinu. U najmanju ruku

djelatnici zaduĹženi za odrĹžavanje gradske isto e iza njih su nalazili hrpe sme a, prazne boce i bljuvotine na zelenim i drugim javnim povrĹĄinama. ada se krenulo u obavjeĹĄ ivanje roditelja maloljetnika zate enih u pijanom stanju ili oĹĄte ivanju gradske imovine, ĹĄto rezultiralo gluhim telefonom s druge strane â€œĹžiceâ€?. u padaju sve teze o tome da je zakazala ĹĄkola, policija, ĹĄira druĹĄtvena zajednica.

Sve o ito po inje u i od obitelji.

Budu i da se od preventivnog programa, kako je rekao Dario Vuckovi , ne odustaje, postavlja se pitanje kako dalje raditi s roditeljima. Kako doprijeti do njih, roditelja, i prije i zid ĹĄutnje koji su stvorili nakon ĹĄto im je obznanjeno da im se maloljetna djeca alkoholiziraju, a oni unato tome ne prihva aju suradnju. Radi li se samo o sramu ili i o nadutosti roditelja? im viĹĄe ĹĄto obavjeĹĄ ivanje roditelja esto donosi i neugodnosti glasniku loĹĄih vijesti. Neki roditelji se nemaju snage suo iti sa situacijom, jer bi morali priznati svoje propuste, a

nitko od nas ne Ĺželi biti neuspjeĹĄan roditelj.

Djece koja su skrenula u alkoholizam pa i vandalizam ima u svim obiteljima, pa i onima koje prema van izgledaju “normalneâ€? ili kao “ dobre obiteljiâ€?. No kako je danas izuzetno vaĹžna kvalitetna komunikacija i kvalitetni odnosi me u lanovima obitelji, tko od povrĹĄnih poznavatelja tih obitelji koje na “videz imaju sveâ€? moĹže re i kakva je komunikacija u njima.

U nekim obiteljima je alkoholizam prihvatljivo ponaĹĄanje i djeca ga usvajaju od svojih roditelja.

No najviĹĄe zapanjuje da su u 90 posto slu ajeva u pijanom stanju zate ene prakti ki djevoj ice, na pragu djevojaĹĄtva.

Bez promjene stavova roditelja ne e biti ni promjena kod mladih. Roditelji prije svega trebaju me u sobom druga ije razgovarati o tom problemu. Naime, sva istraĹživanja su pokazala da djeca prvu aĹĄicu alkohola dobiju doma, ponu enu od svojih roditelja, i da je esto i krizma ta prigoda kada dijete svoju odraslost i zrelost dokazuje ispijanjem prve aĹĄe alkohola.

(BMO)

DOM HRVATSKE VOJSKE u ruke Gradu akovcu

Županija prihvatila ponudu akovca Vije nici Skupťtine Me imurske Şupanije jednoglasno su prihvatili sporazum o poslovnoj suradnji s Gradom akovcom vezanoj za izmjene i dopune GUP-a Grada akovca i ugovora o kupoprodaji Doma Hrvatske vojske, ime je zavrťena procedura oko te nekretnine.

No jednako kao i na sjednici Gradskog vije a akovca, gdje je rasprava oko te to ke trajala duŞe od sat vremena, i na Županijskoj skupťtini odluka nije proťla brzo i glatko. Vije nici HDZ-a na Skupťtinu su doťli s amandmanom na sporazum o poslovnoj suradnji vezanoj za izmjene i dopune GUP-a. HDZ-ovci su smatrali da je potrebno precizirati

3

rokove donoťenja i usvajanja prostorno planskih dokumenta, ime bi se bitno poja ala odgovornost obiju stranka u provo enju ugovorom utvr enih odredbi. HDZ je smatrao da u odredbama sporazuma i ugovora nije dobrovoljno precizno odre ena cijena nekretnine za slu aj da Grad akovec ne izmijeni i dopuni GUP. HDZ je smatrao da formulacija odre ivanja uve ane cijene i to kao trŞiťne u slu aju nepoťtivanja sporazuma i ugovora od strane Grada akovca otvara mogu nost razli itih naknadnih interpretacija obiju strana. U HDZ-u smatraju da takvo ťto nije u interesu ni Županije ni Grada s obzirom na to da je trŞiť-

na cijena za prodaju Doma Hrvatske vojske poznata i iznosi 1,101 milijun eura kunske protuvrijednosti na dan pla anja.

HDZ je predlagao da se Grad akovec obveĹže donijeti izmjene i dopune GUP-a najkasnije do 1. travnja 2009. godine. U slu aju nedonoĹĄenja izmjena i dopuna GUP-a u tom roku, kupoprodajna cijena nekretnine iznosila bi trĹžiĹĄnih 1,101 milijun eura u kunskoj protuvrijednosti.

Branko Leva i iz HSLS-a rekao je da HDZ-ovo podnoĹĄenje amandmana na sporazum na SkupĹĄtini govori da su HDZ i HNS projektna koalicija. Rekao je da se slaĹže s HDZom oko toga da je u sporazum bilo

potrebno ugraditi formulaciju s rokovima izrade plansko projektne dokumentacije, ali da je Gradsko vije e akovca prihvatilo sporazum i da bi bilo nekorektno prema Gradu akovcu sada traĹžiti izmjene, premda su primjedbe dobre.

Nakon toga zatraĹžena je stanka radi konzultacija oko sadrĹžaja sporazuma. Po povratku vije nika u SkupĹĄtinu, amandman HDZ-a dobio je potporu samo sedam vije nika, te nije proĹĄao. No, unato tome, prilikom glasovanja o prihva anju izvornog sporazuma i ugovora o kupoprodaji Doma Hrvatske vojske, i sporazum i ugovor jednoglasno su prihva eni od svih vije nika.

(BMO)

Branko Leva i , koji je na mjestu Ĺžupana bio osam godina, rekao je da je tijekom tih godina bilo ovakvih i onakvih nalaza revizije, ali sada se po prvi put susre e s miĹĄljenjem da je izvjeĹĄ e tendenciozno.

Dok je lani izvjeĹĄ e bilo u redu, onda Ĺžupan nije bio protiv drĹžavne revizije, a sada je protiv njih drvljem i kamenjem. o, prema Leva i u, nije dobar pristup.

Ivica Perho je tijekom usvajanja dnevnog reda traĹžio razdvajanje to ke dnevnog reda na glasovanje o prihva anju izvjeĹĄ a drĹžavne revizije i na glasovanje o o itovanju Ĺžupana na nalaz revizije. Njegov prijedlog prihvatio je i Ĺžupan kao predlaga dnevnog reda pa je tako i glasovano.

- Klub vije nika SDP - HSU podrĹžat e nalaz revizija, a ne e prihvatiti o itovanje o nalazu revizije, jasno je dao do znanja Ivica Perho .

- Nekorektno je drĹžavnu instituciju tretirati kao nekompetentnu.

Ako se utvrdi da je Poglavarstvo, odnosno Şupan, u pravu, onda Županijska skupťtina treba traŞiti odgovornost Podru nog ureda za reviziju, ustvrdio je Perho . - A ako pak je drŞavna revizija u pravu, onda smo dobili krivi izvjeťtaj o izvrťenju prora una za 2007. godinu. Onda ova Županijska skupťtina mora ponovno razmotriti izvjeť e o izvrťenju prora una za 2007. godinu.

Puno smo revizija do sada imali i po prvi put se susre emo da drĹžavni ured ima tendenciozno izvjeĹĄ e za poslovanje Ĺžupanije. o ne zna i da nema nedostataka i u drugim revizijama. Smatram da je Ĺžupan trebao na osnovi ovog nalaza predloĹžiti popravne radnje i kako rijeĹĄiti odre ene nedostatke. o govorim i stoga ĹĄto mi nije poznato da je u Hrvatskoj netko do sada odgovarao za loĹĄ nalaz drĹžavne revizije. Ako emo obezvrje ivati rad te institucije, onda se postavlja pitanje njezine svrsishodnosti i postojanja njezina ureda. Nemamo podatke za komparaciju, vjerujemo instituciji koja je za to zaduĹžena da to doradi i zato emo se postaviti na ovakav na in, rekao je Perho .

Zvonimir Siladi (HSS) je rekao da su tijekom nekoliko sjednica oporbeni vije nici upozoravali na

nepravilnosti koje su se doga ale u troĹĄenju Ĺžupanijskih sredstava i odstupanju od planova i sve ĹĄto su pripovijedali kona no je dobilo formalne oblike u vidu nalaza drĹžavne revizije. - Smatram da to nije packa Ĺžupanijskom rukovodstvu. Isto tako smatram da postoje odre ene zakonitosti oko troĹĄenja sredstava Ĺžupanije kojih se svi trebamo pridrĹžavati. Prihva am ovo kao sugestije za bolje vo enje Ĺžupanije i za transparentniji na in poslovanja, i u tom smislu ne smatram da je Ĺžupanov istup bio politi ki ili kao potez mudroga poslovnog ovjeka.

Zasmetalo me je jedna jedina stavka. Ne moĹžemo ovdje govoriti da su sredstva u bilo kojem trenutku bila otu ena, ukradena.

Dio sredstava od dobiti ljekarne utroĹĄen je nenamjenski. MoĹžemo govoriti o tome da ni jedna kuna nije ba ena u vjetar od elnih ljudi ove Ĺžupanije, ali u svakom slu aju po propisima ta sredstva se ne mogu upotrijebiti za zaĹĄtitu okoliĹĄa, proizvodnju zdrave hrane ...

Malo je skrenuo s teme i dodao: - Bit e potrebno iskristalizirati stavove o javno privatnom partnerstvu, naro ito nakon smjene rukovodstva u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji, gdje se spominju cifre od nekoliko stotina milijuna kuna koje je prijaĹĄnje rukovodstvo po optuĹžbama sadaĹĄnje garniture ostavilo za dvadesetak godina. U tom svjetlu molim i preporu ujem da ĹĄto prije na jesen odredimo kre emo li u javno privatno partnerstvo ili ne, predloĹžio je Siladi.

Na ovaj dio izjave reagirao je Juraj Lajtman i rekao da sve takve pri e sluĹže kao demagoĹĄka podloga za prljavu metodu ruĹĄenja varaĹždinskog Ĺžupana te da je Siladijeva stranka nelegalnim na inom i neargumentirano ruĹĄila Ĺžupana.

Obojicu vije nika je Vladimir Mihalic (HNS), zamjenik predsjednika SkupĹĄtine, koji je u tom trenutku predsjedavao SkupĹĄtinom, upozorio da se drĹže to ke dnevnog reda.

U svoju obranu Şupan se pozvao na zada u revizije da kontrolira zakonsko koriťtenje sredstava i dodao da su klju ne rije i iz zada e revizije pitanje zakonitosti, djelotvornosti i u inkovitosti troťenja sredstava, a ega u primjedbama nema. Rekao je da je revizija trajala tri mjeseca, ali da su djelatnici koji su obavljali reviziju bili dva ili dva i pol mjeseca na bolovanju i efektivno proveli u reviziji 20 sati u Županiji. - Kre u od toga da su neťto uli, da nismo platili dug Gradu za knjiŞnicu, uli su da mi ne prihva amo dug poslovnih banaka na na in da umjesto da dobijemo keť za depozit u gotovini preuzmemo iduciju na nekretnini. Što su oni agenti banke, pitao je Şupan.

Dodao je: - Ni u jednom razgovoru ni s jednom poslovnom bankom nisam htio prihvatiti iduciju ni nad kojom nekretninom, jer ni ja ni nitko iz Županije ne e tjerati ljude na cestu i naplatiti si potraŞivanje. Od banke traŞim keť, rekao je Şupan.

- Prva to ka njihove primjedbe je neprovediva jer nije u skladu sa zakonom o prora unu.

Ovi nalazi idu prema drĹžavnom odvjetniĹĄtvu i, ako ono ocijeni da neĹĄto nije u skladu sa zakonom, pokrenut e postupak i ja u biti na sudu, bio je odlu an Ĺžupan.

Na kraju je prihva en i nalaz revizije i o itovanje Ĺžupana, ma ĹĄto to sve skupa zna ilo.

(BMO)

GOSPODARSTVO

4 MINISTARSTVO GRADITELJSTVA

Licenciranje u zakon uz nove kriterije • Ministarstvo zaťtite okoliťa, prostornog ure enja i graditeljstva priop ilo da se ne ukida Pravilnik o licenciranju ve postaje sastavni dio novog zakona o gra enju koji je u izradi vih dana u medijima opetovani napisi da je Ministarstvo zaťtite okoliťa, prostornog ure enja i graditeljstva zbog pritisaka odlu ilo ukinuti ravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za zapo inje djelatnosti gra enja, u javnosti poznat kao ravilnik o licenciranju, nisu to ni, oglasilo se priop enjem Ministarstvo zaťtite okoliťa, prostornog ure enja i graditeljstva.

Ministarstvo je kod stupanja na snagu ravilnika najavilo da e se materija pravilnika preto iti u zakon, pojaĹĄnjavaju u priop enju, te dodaju: - Naime, u tijeku je izra-

da zakona o obavljanju poslova projektiranja, stru nog nadzora i djelatnosti gra enja, u koji e biti ugra en sadaĹĄnji pravilnik.

I sindikati i Ministarstvo sloĹžili su se da je donoĹĄenje ravilnika bilo nuĹžno potrebno i da ravilnik ostaje na snazi nepromijenjen do donoĹĄenja novog zakona. ogovoreno je tako er da e se nakon izdavanja ve eg broja licenci materija ponovno razmotriti te da e se po potrebi prilikom izrade novog zakona uz ve postoje e dodati i neki novi kriteriji, priop ili su 1. srpnja iz Ureda glasnogovornice Ministarstva.

(BM )

U GORI ANU 12. srpnja

Županijsko natjecanje ora a Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluŞbu i Udruga za organizaciju natjecanja ora a Me imurske Şupanije organiziraju 4. Şupanijsko natjecanje ora a. okrovitelj natjecanja je Me imurska Şupanija. vogodiťnje natjecanje zapo inje treningom za natjecatelje i sve zainteresirane poljoprivrednike 11. srpnja (petak), najprije prezentacijom koja e se odrŞati u prostorijama p ine Gori an s po etkom u 14 sati, a kasnije se nastavlja edukacija na polju. amo natjecanje odvijat e se 12. srpnja (subota) na poljima grome imurja d.d. akovec u Gori anu. kupljanje natjecatelja za-

po inje u subotu u 8 sati, otvorenje natjecanja u 10 sati, a proglaĹĄenje pobjednika u 14 sati. ozivamo sve zainteresirane poljoprivredne proizvo a e da nam se pridruĹže kako bi stekli nova znanja u najvaĹžnijoj operaciji primarne poljoprivredne proizvodnje, ali i u ugodnom druĹženju tijekom samog natjecanja. ako er pozivamo sve zainteresirane koji Ĺžele i i kao podrĹĄka naĹĄoj ekipi na drĹžavno natjecanje u Gudovac (Bjelovarsko bilogorska Ĺžupanija) 6. rujna 2008. godine (subota) da se jave u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluĹžbu (040/373-370). ( uzana aji , dipl. inĹž. agr.)

EKONOMSKI BREVIJAR

Proaktivnost olakĹĄava uspjeh anaĹĄnji svijet karakteriziraju sve ve e brzine u prijenosu podataka, dostavi poĹĄiljaka, razmjeni informacija, donoĹĄenju odluka, prometu, putovanjima itd. U svemu se ne moĹže biti brz, a treba se uvati i prenagljenosti. toga je bolje brzinu nadoknaditi - pripremom na mogu e doga aje i utjecanjem na njih, dakle proaktivnoĹĄ u. roaktivnost zna i djelovanje unaprijed odnosno rano preuzimanje inicijative. Mnogi se doga aji, pojave i reakcije mogu sprije iti pravovremenim djelovanjem. o zvu i jednostavno, no za proaktivnost se treba pripremiti. ve zapo inje unutarnjim stavom da nije dovoljno samo biti aktivan i reagirati, ve da je kudikamo vaĹžnije procjenjivati kako e se stvari razvijati te na osnovi toga razvijati mogu e scenarije kao i rjeĹĄenja za njih. ko neĹĄto preduhitrite, imate puno viĹĄe mogu nosti da sprije ite neĹželjeni tok doga aja. roaktivnost je produktivno i pravovremeno djelovanje radi postizanja Ĺželjenih rezultata. U suvremenom poslovanju i Ĺživotu, proaktivnost je preporu eni pristup koji olakĹĄava uspjeh na svakom podru ju. roaktivost je jedino dovoljno dobro sredstvo za izbjegavanje negativnih ĹĄokova i iznena enja. roaktivnost mora obuhva ati i

planiranje bez kojeg se ne moĹže pratiti i vrednovati razvoj pojedinih aktivnosti. Biti proaktivan, zapravo nije teĹĄko. reba samo odrediti i pismeno potvrditi najzna ajnije doga aje koji mogu izravno utjecati na nas i naĹĄu djelatnost, a zatim odrediti, prodiskutirati i skicirati mogu i razvoj doga aja. ko to no i detaljno de iniramo problem, imamo ve najmanje polovicu rjeĹĄenja. om pripremom ja amo svoju snagu i pove avamo broj mogu ih rjeĹĄenja odre enog problema. Ĺ to prije se zapo ne s ovim na inom rjeĹĄavanja, to je vjerojatniji pozitivan Ĺželjeni ishod. Me utim, proaktivnost mora biti stalna i treba se neprekidno nadopunjavati novim saznanjima i aktivnostima. vaka nova informacija i doga aj vezani uz konkretan problem moraju odmah biti proslije eni odgovornim osobama te uklju eni u razmatrane scenarije. ako se proces nadopunjava i nadogra uje. vatko treba osobno pristati na proaktvinost i tada zapo eti s konkretizacijom. U proaktivnosti svatko ima glavnu ulogu i zato ona treba biti prihva ena ozbiljno.

Neka proaktivnost postane novi moto i novi pristup kojim ete dokazati svoje sposobnosti.

Budite reŞiser, ma koliko god to teŞe bilo, a ne samo puki promatra – tako ete biti proaktivni!

(Zlatko BoĹži , dipl.oec. )

8. srpnja 2008.

ME IMURSKA ŽUPANIJA prodaje udio u Hidrotehnici

Cijena trŞiťna, ali malim dioni arima pravo prvokupa Me imurska Şupanija ima manjinski udio u Hidrotehnici, koja je 59 posto u privatnom vlasniťtvu preteŞito malih dioni ara. Županijski udio iznosi 26 posto temeljnog kapitala, a svoj poslovni udio prodavat e po najviťoj cijeni postignutoj u javnoj ponudi.

Nominalna vrijednost poslovnog udjela Me imurske Ĺžupanije iznosi 955.760 kuna, a nominalna vrijednost jednoga poslovnog udjela iznosi tisu u kuna. Mali udjeli ari druĹĄtva Hidrotehnike uputili su pismo vije nicima kupĹĄtine u kojem kaĹžu da nemaju niĹĄta protiv da Me imurska Ĺžupanija proda svoje udjele, ali da Ĺžele da se udjeli po nominalnoj cijeni prodaju upravo nji-

ŽUPANIJA istupa iz agencije Sjever - Dan

Nezadovoljna razinom ostvarenih rezultata azvojna agencija jever - an osnovana je od strane gradova araĹždin, Bjelovar i irovitica te od trgova kog druĹĄtva Koprivni ki poduzetnik i Me imurske Ĺžupanije. Me imurska Ĺžupanija je uplatila 280.000 kuna osniva kog uloga. gencija je trebala za svoje osniva e privla iti investicije i stvarati radna mjesta, izra ivati projekte za privla enje fondova EU. No, s obzirom na nezadovoljstvo razinom ostvarenih rezultata zbog kojih je ruĹĄtvo bilo osnovano, a osobiti u odnosu na one koji bi zadovoljavali interese Me imurske Ĺžupanije, kupĹĄtina Me imurske Ĺžupanije na sjednici od 29. studenog 2005. godine donijela je odluku o istupanju iz druĹĄtva. dluka je bila motivirana i osnivanjem vlastite razvoje agencije edee, koja se u me uvremenu u potpunosti ekipirala i osposobila

za kvalitetnije izvrĹĄavanje istih djelatnosti kao i agencija jever - an, zbog ega je inanciranje druge razvojne agencije postalo nepotrebnim troĹĄkom.

U prilog istupanju govori i izrada zakona o regionalnom razvoju koji kao institucionalni instrument razvoja na Ĺžupanijskoj razini isti e razvoj i djelovanje Ĺžupanijskih razvojnih agencija, dok na razini ĹĄirih regija (NU 2) predvi a ustrojavanje novih organizacijskih modela koji e biti druga ije organizirani od onog po kojem u ovom trenutku djeluje agencija jever an. ije nici su prihvatili odluku o istupanju iz agencije.

- No sav novac koji je do sada uloĹžen u agenciju moĹžemo zaboraviti, jer prava prestaju kad se prekine ugovor, na tu injenicu podsjetio je vije nik Ivica erho .

(BM )

Marijan VukĹĄi , nezavisni vije nik, traĹžio je skidanje odluke o prodaji udjela u Hidrotehnici i s dnevnog reda, ali mu prijedlog nije proĹĄao ma. Na kupĹĄtini koja je odrĹžana 3. srpnja mali udjeli ari kroz anketni su se listi izjasnili da Ĺžele da se ti udjeli prodaju njima po nominalnoj cijeni. U svom pismu vije nicima tvrde da je procijenjena vrijednost Hidrotehnike napravljena od strane Matoteka i Bacingera rezultat stati ke procjene, pa prema tome nije do kraja realna, nego precijenjena. rema njima, prava je trĹžiĹĄna vrijednost primjenom dinami ke metode manja, prvenstveno zbog niske stope rentabilnosti, neposjedovanja izvora ĹĄljunka, pijeska, betona, asfaltne baze.

U pismu vije nicima pozivali su se na to da je Hidrotehnika tvrtka od posebnog interesa za Me imursku Ĺžupaniju, da obavlja osobito zna ajne poslove za upravljanje vodama, te da su u slu aju bilo kakve ugroze od ĹĄtetnog djelovanja vode duĹžni sve svoje potencijale staviti na raspolaganje u obranu do poplave.

Marijan ukťi zduťno se zalagao za interese malih udjeli ara, pri usvajanju dnevnog reda traŞio je skidanje te to ke s dnevnog reda do jesenskog zasjedanja u ime zaťtite radni kih interesa i malih udjeli ara, te da se u tu irmu poťalje ovlaťtena revizorska ku a radi procjene vrijednosti irme, me utim, njegov prijedlog nije proťao. rodaja Hidrotehnike nije skinuta s dnevnog reda, ve naprotiv, odluka je donesena, mali udjeli ari sukladno druťtvenom ugovoru imaju samo pravo prvokupa, ali po trŞiťnoj cijeni. Županija nije ve inski vlasnik u toj tvrtki, podsjetio je da je direktor Hederi ak osporavao Županiji pravo da od Hidrotehnike traŞi izvjeť a o poslovanju budu i da su oni irma u preteŞito privatnom vlasniťtvu.

Branko Leva i rekao je da se radi o novcu i krpanju prora una, da tu nema dobrog rjeĹĄenja, da bi najbolje bilo ekati i prodati skuplje, jer dobar vlasnik ne prodaje.

Mali dioni ari e ionako prodati za ve u cijenu pravom gazdi koji stoji iza toga.

Franjo Bukal je rekao: - Mi nismo ve inski vlasnik, a jasno je da treba pokrpati rupe, to svi radimo, a od kud namaknuti, potrebno je dobiti ĹĄto se viĹĄe da.

I kod te to ke doťlo je do kratkog prekida sjednice radi konzultacija. Mnoge vije nike zbunio je pravni ki izraz da e se prodaja poslovnih udjela provoditi uz ograni enje prava prvokupa koje temeljem ruťtvenog ugovora Hidrotehnike imaju ostali lanovi druťtva i samo druťtvo. Mnogi nisu razumjeli da se to ograni enje odnosi na Županiju koja prodaje udjele i da to zna i da mali udjeli ari imaju prvo prvokupa. Kad je to razjaťnjeno, prihva ena je i odluka o prodaji udjela Hidrotehnike.

(BM )

POGLED ODOZDO POGLED ODOZDO

Sponzorirano prosja enje umjesto sustavnog rjeĹĄenja roĹĄli tjedan prisustvovala sam jednom doga aju vezanom uz sakupljanje novca u humanitarne svrhe, a doga aju je bio nazo an i mali dje ak koga se ta pri a doticala, ako ne baĹĄ direktno, a onda je bio primjer da takvima kao ĹĄto je on i njegova obitelj treba pomo . Meni je bilo jako neugodno, a imala sam dojam da je i djetetu neugodno, da se ne snalazi u toj pri i odraslih. ijete ve zbog same prirode bolesti ne Ĺživi Ĺživot svojih vrĹĄnjaka, a to bi trebao i zasluĹžuje. sada se joĹĄ i naĹĄao u nekoj pri i kao krunski dokaz ne ije dobrohotnosti, umjesto da on i njegova obitelj to nisu ni osjetili. a nisu ni naiĹĄli na probleme vezane uz novac i logisti ku podrĹĄku lije enju.

Zasigurno bi djetetu bilo bolje u tom trenutku na nekom drugom mjestu i nekom njemu primjerenijem druĹĄtvu, a ne da ga

svi mi tu naslikavamo u svrhu jedne zaista plemenite akcije. kcija je sama po sebi hvale vrijedna. otreba nasuĹĄna. ni koji provode humanitarnu akciju imaju srce veliko do neba, a u akciju su krenuli na na in koji dokazano donosi rezultat. ponzori su se odazvali u Ĺželji da zaista pomognu, nisu imali tvrdo srce ve razumijevanje za rjeĹĄavanje problema. akle, svi na dobru putu, a opet dobre namjere ne vode uvijek u raj. Ĺ to tu ne vrijedi. Ne vrijedi na in na koji rjeĹĄavamo probleme. ostalo je pomalo degutantno da velike zdravstvene probleme, koji zbog veli ine inancijskog izdataka postaju socijalni problemi, rjeĹĄavamo sa sponzoriranim prosja enjem. a ljudi izme u Ĺživota i smrti zbog Ĺželje za Ĺživotom bivaju osu eni na prosja enje. o nije u redu. Ima dobrih irmi i ima

ljudi dobra srca i mnogi bi oni dali da spase ljudske Ĺživote, ali de initivno treba promijeniti na in sakupljanja novaca za takve potrebe. ni koji su i nekada hodo astili u Mariju Bistricu znali su da moraju pro i kroz nepregledni ĹĄpalir bogalja sa ĹĄkrebicama za milostinju da bi doĹĄli do svetiĹĄta. nda je sustav te bogalje sklonio s ceste i liĹĄio ih poniĹženja da uz pomo ĹĄkrebice ostvaruju barem dio prava na Ĺživot kakav imaju tzv. zdravi normalni ljudi. sada te iste ĹĄpalire bokce gledamo u reklamnom bloku na televiziji, posebnim humanitarnim priredbama, u prigodnim humanitarnim akcijama. rebamo prestati ljude koji su imali manje sre e od nas poniĹžavati na taj na in. iĹĄe je odurno gledati onu malu djecu kako se kao zmije po trnju mu e hodati, da

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

bi iz naĹĄih o iju izmamili suze, a mi onda osigurali novac. ZaĹĄto za njih ne bi bilo novca u sustavu? Kakva smo mi to drĹžava ili druĹĄtvo?

Zada a je drĹžave da osigura novac za njih. I to ne samo sakupljanjem od malih za male, nego i od velikih za male. vatko mora znati da je njegova obveza pomagati slabe i to je potrebno ugraditi u sustav. ne pomo u humanitarnih akcija nabijati nekome impulse, a drĹžavi k tome joĹĄ i .

GOSPODARSTVO

8. srpnja 2008.

ME IMURSKI JAVNI PRIJEVOZ pred odumiranjem unato cijeni benzina i guĹžvama na cesti

Izbjegavamo javni prijevoz Je li me imurski javni prijevoz devastiran? ve dugo to pitanje visi u zraku. U vrijeme kad je benzin bio jeftiniji, a gra ani ako i u svim tranzicijskim zemljama impresionirani mogu noĹĄ u izbora osobnih automobila i lako dostupnoĹĄ u podgrijanu obiljem kredita, javni prijevoz je gotovo izumro.

Na Ĺživotu ga odrĹžava prijevoz ĹĄkolske djece. NekadaĹĄnje radni ke linije kada su autobusi bili krcati, a putnici u njima nakrcani poput sardina, odavno su proĹĄlost. adno vrijeme postalo je ĹĄaroliko, rastezljivo. d nekolicine irmi u Me imurju koje je znalo nabrojiti svako ĹĄkolsko dijete i koje su radile u urednim smjenama, broj poslovnih subjekta je prelaskom na trĹžiĹĄno gospodarstvo narastao na oko dvije tisu a poslovnih subjekata na isto toliko adresa, a svaka irma autonomna u odre ivanju radnog vremena. Javni prijevoz ostao je na starom na inu prevoĹženja putnika, kao da postoji nekolicina onih irmi iz proĹĄlosti s uredno odre enim smjenama i radnicima. Gospodarskim subjektima pak je svejedno kako zaposlenici dolaze na posao. Uz svoje poslovne brige nije im na pameti joĹĄ i da rjeĹĄavaju pitanje javnog prijevoza.

Zaposlenicima pak u ovoj situaciji viĹĄe odgovara keĹĄ za troĹĄkove prijevoza i snalaĹženja oko prijevoza u osobnom angaĹžmanu.

Kako se broj putnika smanjivao tako su cijene karata rasle i u jednom trenutku postalo je isplativije putovati automobilom nego javnim prijevozom. a ne govorimo o komoditetu putovanja osobnim automobilom i ĹĄto se ti e ve e osobne mobilnosti i udobnosti. no ĹĄto putnike ponovno moĹže okrenuti k javnom prijevozu je skupo a voĹžnje osobnim automobilom. li i autobusi koji polaze u Ĺželjenom pravcu barem svakih pola sata. U protivnom e se nadalje biti prometne guĹžve i epovi na cestama u prometnim ĹĄpicama.

Kako usmjeriti putnike na javni prijevoz. ija je to zada a? Jesu li Ĺžupanija, op ine i gradovi ti koji bi trebali rijeĹĄiti pitanje javnog prijevoza.

Jesu li to prijevoznici. Ili bi gra anska svijest trebala proraditi tako da shvatimo kako ve i broj putnika u autobusu pojeftinjuje cijenu karte.

Ili bi gospodarski subjekti trebali sjesti zajedno s prijevoznicima i usmjeriti svoje zaposlenike na javni prijevoz, organiziranjem posebnih linija do irmi.

- Sufinanciranje voznih karata klju za povratak putnika javnom prijevozu?

Prazni autobusi svakidaĹĄnjica su na Autobusnom kolodvoru akovec ada se otvara novi problem zadovoljstvo putnika javnim prijevozom. adaĹĄnje stanje autobusa malo koga e zadovoljiti, a s druge strane prijevoznici gurnuti na rub preĹživljavanja, nemaju snage za obnovu voznog parka.

Ho e li rast cijena benzina dovesti dio toga da se sve te potrebe spoje u jednoj to ki od koje bi krenuo razvoj javnog prometa. ozornost na nefunkcioniranje javnog prijevoza na kupĹĄtini Me imurske Ĺžupanije skrenula je i oberta Barat vije nica Ĺžupanijske skupĹĄtine.

- Nakon jednog pokuĹĄaja da iza 19 sati do em u Mursko rediĹĄ e autobusom, dobila sam odgovor da prvu liniju imam u jutarnjim satima. Nakon ĹĄto sam pitala za radni ku liniju, re eno mi je nema viĹĄe radni ke linije: Za vozni red na autobusnom kolodvoru treba pove alo, a za linije viĹĄe na plo i, valjda i teleskop, rekla je oberta Barat.

U nedjelju prvi autobus za Zagreb kre e u 12,30 sati. ostavila je pitanje da li se itko u Ĺžupaniji pozabavio tim problemom, je li formirana kakva radna skupina, odrĹžani sastanci s javnim prijevoznicima jer mi se ini da su sva podru ja Ĺživota i rada vezana uz Ĺžene polako devastiraju jer osamdeset posto korisnica javnog prijevoza su Ĺžene. Uz to je upozorila na 200-ti-

njak u enika iz naťe Županije koji se ťkoluju u araŞdinu, za usmjerenja koja nema kod nas, a ne ostvaruju pravo na besplatni prijevoz kao u enici u me imurskim ťkolama.

- Me imurski Ĺžupan Josip osavec u odgovoru je potvrdio da postoje ozbiljni problemi s tvrtkom koja obavlja javni prijevoz u Me imurskoj Ĺžupaniji, to je tours, koja se sada tako zove, prije se zvala druga ije, kako e se zvati u budu nosti ja to ne znam i da li e je biti, ja to ovog asa ne mogu dogovoriti, rekao je Ĺžupan. ko je ne e biti onda emo imati ozbiljne probleme. Ĺ to se ti e radni kih prijevoza oni sami govore da nema zainteresiranih za radni ki prijevoz, a jedino oni mogu dati podatke o broju putnika radnika. U nekoliko navrata na sastancima su ponovili da su prihodi od prijevoza radnika nikakvi, jer se manje viĹĄe svi voze autima. adni ki prijevoz u Me imurju je de initivno spao na najniĹžu mogu u granu. Ljudi se posla i na posao voze u privatnom aranĹžmanu. tim djelom odgovara sleĹže se i n elko Kova i , direktor toursa. Interesa za radni ki prijevoz u nekadaĹĄnjem smislu nema, a klju je u broju putnika. a se svakim autobusom na radni koj liniji vozi 50 putnika, javni prijevoz bio bi 50 posto jeftiniji. okuĹĄaji da se

postignu dogovori s poslodavcima u velikim irmama ne uspijevaju. onuda jednoj tekstilnoj irmi da se umjesto naknade radnicima postigne dogovor oko prijevoza putnika autobusom ime bi i ta irma uĹĄtedjela milijuna kuna na troĹĄkovima prijevoza nije postignut. Nitko radnike ne moĹže natjerati na autobus, jer u naknadi za prijevoz u keĹĄu nalaze svoj osobni interes za prijevoz u osobnom aranĹžmanu.

Gledaju i s pozicije prijevoznika javni prijevoz bi mogao oĹživjeti jedino uz su inanciranje op ina,. gradova i Ĺžupanije. ada bi za krajnje korisnike bio jeftiniji, posebice kada bi se u taj krug uklju ili i poslodavci i novac za troĹĄkove prijevoza usmjerili na javni prijevoz. o bi prijevoznicima omogu ilo obnovu voznog parka i uvo enje ve eg broja linija i naravno uz koncesije na duĹži rok koje bi prijevozniku bila i odre ena garancija i u poslovnom smislu. reko no i nismo u mogu nosti to poboljĹĄati javni prijevoz vlastitim snagama. n elko Kova i kaĹže da na taj problem ve tri godine ukazuje na Ĺžupaniji, ali da odziva nema. Ne vidi ni rjeĹĄavanje problema javnog prijevoza kombinacijom velikih autobusa i malih kombibuseva, jer zahtijeva duplo ve i broj voza a koji prelaze s jednih vozila na druge. Bez su inanciranja nema sigurnosti da e javni prijevoz opstati, pesimisti an je Kova i .

Nije tajna da je tours u inancijskim teĹĄko ama i da se svako malo pojavljuju potencijalni preuzima i te tvrtke. onuda ima svakakvih od ĹĄarlatanskih do ozbiljnih.

No pitanje je jesu li preuzima i zainteresirani samo za rentabilni dio prijevoza ili imaju kvalitetnija rjeĹĄenja za pitanje javnog prijevoza. druge strane potencijalni preuzima koji se proteklih tjedana prili no intenzivno i na Ĺžupaniji interesirao za tours navodno je odustao. Naime najvredniji dio prijevoza koji obavlja tours je prijevoz u enika gdje postoji sigurnost linija i pla anja, a taj ugovor je u rukama Ĺžupanije. No preuzimanje toursa podrazumijeva preuzimanje i inancijskih teĹĄko a i obveza koje ima ta irma. Je li to bio prevelik zalogaj za posljednjeg u nizu od zainteresiranih potencijalnih ulaga a.

No baĹĄ zbog u eni kog prijevoza, Ĺžupanija e htjela ne htjela morati odlu ivati i o daljnjoj sudbini toursa.

(BM )

ZAGORCI PROTESTIRAJU Me imurci ĹĄute

Protest protiv ukidanja me unarodnog brzog vlaka Krapinsko - zagorska Şupanija pridruŞuje se protestu indikata prometnika vlakova Hrvatske protiv novoga voznog reda kojim se ukidaju me unarodni brzi vlakovi 204 i 205 na liniji Murakeresztur – Kotoriba – akovec – araŞdin – Zabok – Zagreb i prebacuju se na prometovanje preko Koprivnice.

Na taj na in Hrvatske Şeljeznice oduzimaju pravo putovanja stanovniťtvu sjeverozapadne Hrvatske jedinim me unarodnim brzim vlakom koji velikim dijelom prolazi kroz naťu Şupaniju. Županija e uputiti i pismeni zahtjev Hrvatskim Şeljeznicama da se ne ukinu linije te da spomenuti vlakovi i dalje voze po tradicionalnom prijevoznom

putu Murakeresztur – Kotoriba – akovec – araŞdin – Zabok – Zagreb ( plit) i obrnuto. elacija i vrijeme putovanja brzih vlakova 204 i 205 jako su dobro prepoznati

me u naĹĄim stanovniĹĄtvom i to je najkvalitetnija veza sa Zagrebom, plitom i Ma arskom, a vlak 205 je prvi i jedini jutarnji brzi vlak s vezom iz Zagreba, ijeke (kroz ljetnu

sezonu), lavonije, almacije (iz plita kroz ljetnu sezonu i direktnim vagonima). lak 204 brzi je i ujedno zadnji ve ernji vlak u pravcu Zagreba s vezom za plit, a preko ljeta i s direktnim vagonima. pomenuti vlakovi odli no su popunjeni i iskoriĹĄteni, te ne vidimo razlog za njihovo ukidanje, a ukoliko to zahtijevaju Ma arske Ĺželjeznice, tada se Hrvatske Ĺželjeznice trebaju argumentirano zauzeti za odrĹžanje spomenute linije kako bi se obranili interesi stanovniĹĄtva ovog kraja, kaĹžu u Krapinsko - zagorskoj Ĺžupaniji. U Me imurskoj Ĺžupaniji za sada nije bilo govora o toj temi. ( JĹ ; www. presscentar)

5 INFOPIS (8)

CjeloĹživotno u enje Ĺ˝alila mi se kolegica da je, kako to kod nas ve biva, bila na seminaru “niĹĄt’ koristiâ€?. Kuka ve tjedan dana da se joĹĄ uvijek nije uspjela oporaviti. NeĹĄto pre straĹĄno je putovanje autobusom.

Ne pla aju troĹĄkove automobila (nije rang sluĹžbenog auta) pa je ona, visokoobrazovana, putovala autobusom u Zagreb pod 35 stupnjeva Celzijevih i to na piĹĄljivo jednodnevno stru no usavrĹĄavanje.

Iscije ena je, a u nosu joj je ostao smrad uĹžeglog autobusnog lima, ispuĹĄnih plinova, sendvi a, ljudskih tijela i masnih sjediĹĄta. a je seminar bio barem negdje na moru pa da zna zaĹĄto se paca u vlastitome i tu em znoju. Ne razumije ona kako netko moĹže organizirati seminar u ovo doba godine kada svatko iole normalan i pametan, ne razmiĹĄlja ni o emu drugome nego o moru i odmoru. ni koji imaju vikendice ili apartmane u mislima samo ra unaju, kupuju, popravljaju, zra e, kombiniraju tko e gdje spavati, a oni koji nemaju niĹĄta listaju u F-u kataloge, gledaju sli ice i zbrajaju polupansione.

Eto, ona je tamo samo sjedila u svojoj najljepĹĄoj lanenoj haljini s novim remenom i friĹĄkim pramenovima, cijelo jutro s jednom kavicom smiĹĄljala jelovnik, tj. ĹĄto e skuhati i smrznuti, ĹĄto voli on, a ĹĄto djeca. ujan i listopad pogodni su mjeseci za cjeloĹživotna usavrĹĄavanja jer poslije se razmiĹĄlja o BoĹži u i Novoj godini. na stvarno ne razumije je li to zbog Europske unije ili stranih vlasnika. ruga kolegica pak nije bila u Zagrebu ve u zavi aju, ali se vratila oduĹĄevljena, jedino joj nije bilo jasno zaĹĄto je samo ona diskutirala i postavljala pitanja, a tamo je skapavalo bez klime zajedno s njom 120 ljudi. tvarno je razo arana u sustav i ljude. Ne razumije zaĹĄto ljudi ne sudjeluju kad im se besplatno za to pruĹži prilika. ipi ne su to pri e o seminarima, koji su zamiĹĄljeni kao doĹživotno u enje. ostojalo je to i prije. Zvalo se permanentno usavrĹĄavanje, ali nije imalo europsku konotaciju. Ĺ to je cjeloĹživotno obrazovanje, jesu li to jednodnevni ĹĄoping seminari u Zagrebu ili ispijanje kava na morskim terasama hotela?

U danaĹĄnje doba ekonomskih i socijalnih promjena i brze tranzicije druĹĄtva u “druĹĄtvo znanjaâ€? te demografske situacije sve se viĹĄe raspravlja o tzv. cjeloĹživotnom u enju, odnosno o aktivno-

PiĹĄe: mr. sc. Sonja ToĹĄi -Grla sti u enja tijekom Ĺživota, s ciljem unapre ivanja znanja, vjeĹĄtina i sposobnosti unutar osobne, gra anske, druĹĄtvene i poslovne perspektive.

CjeloĹživotno u enje ovisi o pojedincu, njegovoj volji i financijskim mogu nostima da nastavi ĹĄkolovanje. Nikad nije prerano ili prekasno za u enje! CjeloĹživotno u enje podrazumijeva gra ane, svih Ĺživotnih dobi, koji imaju priliku da kroz formalno (ĹĄkole i visoke ĹĄkole) i neformalno obrazovanje stje u potrebna znanja. CjeloĹživotno u enje se obi no postiĹže nastavkom studija, u enjem preko Interneta (e-learningom), u enjem kod ku e, putem raznih te ajeva, seminara, radionica itd.

Ideja cjeloĹživotnog u enja javlja se ve kod latona u djelu “ epublikaâ€?, no prvi ju je put jasno iznio Basil Yeaxlee (1883.-1967.), izvanredni profesor na katedri za psihologiju edukacije, predava i mentor na dsjeku za edukaciju na xfordu.

Ekonomski razvoj neke drĹžave ovisi o kvaliteti njezinih ljudskih resursa. KoriĹĄtenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu primarni su imbenici razvoja.

CjeloĹživotni sustav obrazovanja osnovna je pretpostavka rasta i razvoja te postaje nuĹžno u vrijeme brzih promjenama u potrebnim vjeĹĄtinama i znanjima. estrukturiranje poduze a radi konkurentnosti vrlo je vaĹžan dio gospodarske politike, a samo oni koji su se sposobni dokvali icirati ili prekvali icirati mogu ostati raditi.

Ideja cjeloĹživotnog obrazovanja potje e iz pretpostavke da je ovjek najve e bogatstvo druĹĄtva i da zato u njega treba ulagati. CjeloĹživotno u enje promi e aktivno gra anstvo, civilno druĹĄtvo, demokraciju, mir i integriranu Europu. no je instrument za postizanje ve e druĹĄtvene jednakosti i pravde.

www.suncica.hr; sonja.tosic-grlac@ck.t-com.hr

OBRANA OD TU E

Kasni najmanje sedam dana brana od tu e trebala je zapo eti s radom 1. srpnja, no nije. Zbog problema u araĹždinu, gdje je smijenjen bivĹĄi Ĺžupan adimir a i , a na njegovo mjesto doĹĄao Zvonimir abati, obrana tu e kasni. Novi Ĺžupan Zvonimir abati traĹži da se prije potpisivanja ugovora o obrani od tu e zrakoplovima pregledaju svi papiri, te da se nakon toga upute lanovima oglavarstva araĹždinske Ĺžupanije na usvajanje. vih dana papiri su upu eni lanovima oglavarstva, no po statutu to mora biti najmanje sedam dana prije sjednice. Zbog toga zrakoplovna

obrana od tu e ovih dana ne djeluje, eka se odluka.

I proĹĄlih godina bilo je slu ajeva kad je obrana od tu e zapo ela neĹĄto kasnije, na primjer, jedne godine 14. srpnja. U me uvremenu nam drugo ne preostaje nego vjerovati da e tu a zaobi i naĹĄ kraj za koji dan, ili da e se mo i suzbiti raketama i generatorima sa zemlje. Kako je krenulo u araĹždinu, gdje je doĹĄlo do veoma velikih ĹĄteta na usjevima, bolje je da zrakoplovna obrana od tu e ĹĄto prije proradi. a da znamo da smo sve u inili ĹĄto se moglo radi sprje avanja ĹĄteta.

(JĹ )

K ROZ M EÐIMURJE CRNA KRONIKA

6 Isto io 400 litara dizela iz tu ih kamiona PRIBISLAVEC - Dana 29./30. lipnja u Pribislavcu u ulici Antuna Mihanovi a nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz ogra enog parkirališta poduze a “Sever-TPM” d.o.o. sa sjedištem u Pribislavcu.

Nepoznati po initelj presko io je ogradu ogra enog parkirališta te je na istom nasilno skinuo epove rezervoara na kamionima registarskih oznaka K 450-CP, K 983-CV i K 699-BP iz kojih je isto io ukupno oko 400 litara dizel goriva. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 4.000 kuna. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Vatrogascima ukrao 40 litara dizela GARDINOVEC - Dana 29./30. lipnja u Gardinovcu na nogometnom igralištu NK “Radni ki” nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u provalivši u prostorije nogometnog kluba. Nepoznati po initelj je slomio lokot na vanjskoj mreži ulaznih vrata prostorija kluba i oštetio vrata, nakon ega je slomio lokot na vanjskoj mreži vrata prostorije za suce i delegate, te je ušavši u unutrašnjost ispreturao stvari. Nakon toga je slomio lokot na narbi limenih dvokrilnih vrata skladišta kojim se koristi DVD Gardinovec, te je iz unutrašnjosti otu io oko 40 litara benzina eurosuper 95. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 2.500 kuna, a stvarna materijalna šteta utvrdit e se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ribi ima odnio sokove i pivo MURSKO SREDIŠ E - Tijekom no i s 3./4. srpnja u Murskom Središ u u Frankopanskoj ulici na ribnjaku “Zeleš e” nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz metalnog kontejnera u vlasništvu ribi kog društva. Nepoznati po initelj je tjelesnom snagom iz ležišta izvadio dvokrilni prozor s rešetkom, te je ušavši u unutrašnjost otu io ve u koli inu sokova i više sanduka piva “Pan”. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 2.700 kuna, a protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Poslužio se tu im nov anikom kao svojim AKOVEC - U petak 4. srpnja oko 7,50 sati u akovcu, u ulici A. Sculteissa, muška osoba ro ena 1989. godine iz Pribislavca prišla je maloljetniku r. 1990. godine, koji se vozio biciklom, te ga je zaustavio i od njega zatražio 10 kuna. Nakon što je stao i izvadio nov anik, kradljivac mu je iz ruke i iz nov anika uzeo 50 kuna, nakon ega je ošte enom vratio nov anik, te se biciklom udaljio u nepoznatom pravcu. Izvršenim prepoznavanjem i dovršenom kriminalisti kom obradom utvr en je po initelj kaznenog djela drske kra e, te protiv njega slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u za mladež u akovcu.

Provala u prodavaonicu, šteta 10.000 kuna KNEZOVEC - Dana 4./5. srpnja nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz trgovine “Market Knezovec” u vlasništvu poduze a “Varga trgovina” d.o.o. iz Knezovca. Nepoznati po initelj slomio je uložak cilindri ne brave na vratima, te iz unutrašnjosti otu io

raznu prehrambenu robu (tjesteninu, suhomesnate proizvode, ulje i okolade), iz otvorene registar kase otu io je 500 kuna, a s polica ve u koli inu raznih cigareta. Materijalna šteta cijeni se na oko 10.000 kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi po okon anju inventure.

Ukradenim automobilom u Samobor AKOVEC - U vremenskom razdoblju od 5. lipnja do 6. srpnja u akovcu u Svetojelenskoj ulici s parkirališta nepoznati po initelj ukrao je osobno vozilo “opel astra” reg. oznake K 472-DP u vlasništvu ženske osobe r. 1958. godine iz Domašinca. Nepoznati po initelj je nasilno otvorio automobil, te se odvezao u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta cijeni na iznos od 10.000 kuna.

Dana 6. srpnja osobno vozilo je prona eno na podru ju PP-a Samobor, te su u njemu zate ene 4 maloljetne muške osobe r. 1994., 1190. i 1991. godine iz Pribislavca, te maloljetna osoba r. 1994. godine iz Kuršanca.

Po završetku kriminalisti ke obrade, nakon utvr ivanja injeni nog stanja, protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u za mladež u akovcu.

NAKON TU NJAVE PRIVEDENA 24 NAVIJA A

Ranjen policajac, pripadnik Torcide i dvojica pripadnika BBB Prema službenom policijskom izvješ u, 2. srpnja 2008. godine oko 22 sata u gradu akovcu, na raskrižju ulica Globetka i Zrinsko - rankopanska, došlo je do sukoba i tu njave navija kih skupina “Torcida” i “BBB”, koji su se osobnim automobilima vra ali s podru ja Republike Slovenije, gdje naši klubovi odigravaju pripremne utakmice.

Do sukoba je došlo kada su pripadnici navija ke skupine “Torcida”, koji su bili u pratnji policijskih službenika, skrenuli s utvr ene rute povratka, a u cilju izazivanja sukoba. U sukobu je sudjelovalo, prema procjenama policije, izme u 50 i 70 osoba obiju skupina, a izgrednici su koristili pirotehni ka sredstva “bengalke”, staklene boce, razne palice, boksere i drugo.

Nakon što su se izgrednici oglušili na izdane zapovijedi dje-

Automobilom udario u moped AKOVEC - U etvrtak 3. srpnja oko 14,08 sati u akovcu na raskrižju Zagreba ke ulice i ulice Emelera Vajde dogodila se prometna nesre a u kojoj je voza osobnog automobila registarske oznake K 257-EJ, muškarac ro en 1977. godine iz Dekanovca, presjekao put mopedu.

Voze i se ulicom Elemera Vajde do raskrižja sa Zagreba kom ulicom, koja je prometnim znakom ozna ena kao cesta s prednoš u prolaska, ušao je u raskrižje, a da nije propustio sva vozila, pa je u prednji lijevi dio njegovog automobila udario prednjim dijelom moped registarske oznake K 313-DZ, kojim je upravljao Strahonin anin ro en 1972. godine.

Voza mopeda se prevrnuo i pao na kolnik, pa je vozilom hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, ali je nakon lije ni ke obrade pušten ku i.

Putnika na mopedu i u osobnom automobilu nije bilo. Voza mopeda za vrijeme vožnje koristio je zaštitnu kacigu. Protiv voza a osobnog automobila slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Biciklist u pretjecanju udario biciklistkinju BREZJE - ŠENKOVEC - U petak 4. srpnja oko 10,50 sati na županijskoj cesti izme u Brezja i Šenkovca dogodila se prometna nesre a u kojoj je maloljetni voza bicikla r. 1994. godine iz Brezja kre u i se biciklisti kom trakom pretjecao, a da se prethodno nije uvjerio da to može u initi na siguran na in, zbog ega je prednjim kota em bicikla udario u prednji kota bicikla kojim je u istom smjeru upravljala maloljetna ženska osoba r.

1993. godine iz Brezja. Uslijed udara došlo je do pada oba voza a na kolnik. Vozilom HMP-a ozlije eni voza bicikla r. 1994. godine prevezen je u ŽB akovec, gdje je utvr eno da je

8. srpnja 2008.

TORCIDAŠI SNIMLJENI KAKO ISKA U IZ VOZILA DUBROVA KIH REGISTARSKIH OZNAKA

zadobio teške tjelesne ozljede pa je zadržan na lije enju. Materijalna šteta nije nastala, a o prometnoj nesre i slijedi posebno izvješ e.

Bacio kamen na eški automobil i teško ozlijedio dijete MURSKO SREDIŠ E - U subotu 6. srpnja oko 1 sat u Murskom Središ u Sitnice bb nepoznati po initelj je na osobni automobil eških registarskih oznaka 2 J 85538 (CZ), kojim je upravljao eški državljanin r. 1973. godine iz mjesta Polna, bacio kamen u zadnje desno staklo. Staklo je razbijeno, a tom prilikom putnik u vozilu, dijete r. 1999. godine, zadobilo je tešku tjelesnu ozljedu koja je okvalificirana na Odjelu kirurgije Županijske bolnice akovec, gdje su eški turisti zatražili lije ni ku pomo . Dijete je na odgovornost roditelja pušteno iz ŽB-a akovec. Djelatnicima policije poznat je identitet po initelja koji je u bijegu, te se za istim intenzivno traga. Po pronalasku istog slijedi

podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Masovna tu njava alkoholiziranih u jutarnjim satima BELICA - U nedjelju 6. srpnja oko 4,50 sati u Belici u Ulici kralja Tomislava na parkiralištu ugostiteljskog objekta “Cupidon” došlo je do masovne tu njave izme u više muških osoba. Prema policiji, u tu njavi su sudjelovali muška osoba r. 1980. godine iz Belice, muška osoba r. 1985. godine iz Belice koja je bila pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,24 g/ kg, muška osoba r. 1983. godine iz Belice pod utjecajem alkohola u koli ini od 0,62 g/kg, te s druge strane muške osobe r. 1985. iz Belice pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,27 g/kg, muške osobe r. 1974. godine iz Palovca pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,31 g/kg, ženske osobe r. 1974. godine iz Palovca pod utjecajem alkohola u koli ini od 0,34 g/ kg i muške osobe r. 1985. godine iz Držimurca pod utjecajem alkohola

latnika policije, oni su zbog odbijanja napada i svladavanja otpora te uspostave narušenog javnog reda i mira uporabili tjelesnu snagu, višenamjenske palice i kemijska sredstva. Tijekom uporabe sredstava prisile od strane djelatnika policije nitko od izgrednika nije zadobio nikakve tjelesne ozljede.

U sukobu izme u navija kih skupina etiri osobe zadobile su lake tjelesne ozljede, jedan pripadnik Torcide, dva pripadnika BBB i jedan policijski službenik. U sukobu su tako er ošte ena etiri službena vozila Policijske uprave me imurske, dok na ostalim objektima na mjestu doga aja, prema našim saznanjima, nisu nastala ošte enja.

Tijekom i nakon izgreda uhi ena su i privedena u prostorije Po-

licijske uprave me imurske 24 izgrednika, te su nakon provedene prekršajne obrade privedeni Prekršajnom sucu u akovcu.

Tako er, provodi se kriminalisti ka obrada prema za sad nepoznatim osobama za koje postoji osnovana sumnja da su po inili kazneno djelo “sprje avanje ovlaštene službene osobe u obavljanju službene zada e”, “napad na službeni osobu” i “uništenje i ošte enje tu e stvari”. Djelatnici Policijske uprave me imurske poduzimaju operativne mjere i radnje u cilju utvr ivanja identiteta svih u esnika, prema kojima e se poduzeti zakonom propisane mjere i radnje, kaže glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari .

(Komentar na stranici 53)

u koli ini 1,63 g/kg. Naknadno se masovnoj tu njavi priklju ila i muška osoba r. 1967. godine iz akovca.

U tu njavi je ženska osoba r. 1974. godine iz Palovca zadobila teške tjelesne ozljede pa joj je pružena pomo u ŽB-u u akovcu. Svi u esnici tu njave privedeni su na kriminalisti ku obradu, te po utvr ivanju injeni nog protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

prašine i ne isto e uslijed djelovanja visoke temperature. U požaru je nastala manja materijalna šteta.

Manji požar u ateksu AKOVEC - U petak 4. srpnja u akovcu u Zrinsko - rankopanskoj ulici na Odjelu pripreme i razvoja tekstila poduze a “ ateks” d.d. iz akovca došlo je do požara na komori za polimerizaciju šablona, kojom prilikom je u kanalu za dovod zraka koji je spojen na elektromotor stroja došlo do taljenja elektri ne instalacije na zidu pokraj stroja i kanalu za dovod zraka na stroju. Inspektorica za zaštitu od požara utvrdila je da je do požara došlo u kanalu za dovod zraka koji je spojen na elektromotor stroja uslijed zapaljenja nakupljene

Biciklist pao i teško se ozlijedio OREHOVICA - U subotu 5. srpnja oko 18,30 sati u Orehovici u Ulici Nikole Tesle dogodila se prometna nesre a u kojoj je stradao voza bicikla, muška osoba r. 1990. godine iz Malog Mihaljevca. Upravljaju i biciklom s 1,99 g/kg alkohola u organizmu, previše se držao desnog ruba kolnika, zbog ega je prednjim kota em udario u rubni kamen, od ega se bicikl prevrnuo, a voza je pao na kolnik. Ozlije eni biciklist je vozilom HMP-a prevezen u ŽB akovec gdje je utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede te je zadržan na lije enju. Materijalna šteta nije nastala, a o doga aju slijedi podnošenje posebnog izvješ a ODO-u u akovcu.

KROZ ME I URJE

8. srpnja 2008.

7 SJEDNICA POGLAVARSTVA op ine NedeliĹĄ e

OBRA UN me u susjedima u Prelogu

Motornom pilom na susjedovu drvenu garaĹžu Prelogu se proĹĄle nedjelje 29. lipnja dogodio obra un motorne pile i drvene garaĹže. Prema rije ima Alojza Grabanta, koji ve dugi niz godina radi u preloĹĄkom “Betonuâ€?, a Ĺživi s obitelji na adresi Vladimira Nazora 22 u Prelogu, u nedjelju oko 12 sati sruĹĄena mu je na vlastitom dvoriĹĄtu drvena garaĹža, i to motornom pilom.

Prema navodima svjedoka, a cijeli je slu aj prijavljen policiji, garaŞu je sruťio zet od strine, Drago Ke keť iz Preloga, po svemu sude i, vjerojatno i uz poneťto alkohola, kaŞe Alojz Grabant, ťto e utvrditi policija. n je motornom pilom razrezao konstrukciju garaŞe i grede koje su bile prislonjene uz gospodarsku zgradu susjede (strine), te zatim presko io ogradu s motornom pilom i otiťao. Alojz Grabant o tome pri a: - Želio sam napraviti drvenu garaŞu na dvoriťtu za automobile, a jedan sam kraj garaŞe izgradio blizu, uz susjedinu gospodarsku zgradu. GaraŞa je mnogo niŞa od kroviťta zgrade, tako da to niťta ne bi smetalo u slu aju kiťe. nam da sam sloŞio garaŞu preblizu zidu gospodarskog objekta, no prije toga sam susjedi (strini) s kojom smo u rodu poklonio oko metar svojeg dvoriťta po duŞini, da mo-

Zlatko Horvat i Jeronim Mohari prezentirali su izradu geografskoga informacijskog sustava op ine NedeliĹĄ e

Upravni odjel za komunalnu djelatnost i gospodarstvo dobiva novog pro elnika Alojz Grabant pokazuje gospodarsku zgradu susjede (strine) i sruĹĄenu garaĹžu koju je gradio, od koje su ostale samo porezane grede gu izgraditi baĹĄ tu gospodarsku zgradu kakvu su trebali. To zapravo zna i da je gospodarska zgrada dijelom na mojem zemljiĹĄtu, pa sam smatrao da ne e biti nikakvih problema.

Problema je ipak bilo, i to velikih, jer je vjerojatno strina obavijestila zeta, koji je stigao s motornom

pilom i porezao grede nesu ene garaĹže. bavijestili smo policiju, oni su doĹĄli i slikali, ĹĄto e dalje biti, teĹĄko je re i, ne moĹže se s motorom pilom ometati tu i posjed samo tako. nam da moĹžda nisam trebao staviti garaĹžu tik do gospodarske zgrade, no smatrao sam da to nije vaĹžno jer je

ionako rije o privremenoj i niskoj gra evini. NajviĹĄe me boli postupak strininog zeta, koji je to mogao rijeĹĄiti obi nim razgovorom sa mnom, razumni smo ljudi, a ne na ovaj divlja ki na in koji smo vidjeli samo u filmovima. Da mi je netko rekao da ne gradim blizu susjedne zgrade, to ne bih u inio. ( Ĺ )

OP INSKO VIJE E Kotoriba

Stambena zona bit e sjeveroisto no od groblja Dvadeset deveta sjednica p inskog vije a Kotoribe odrĹžana je u novoure enoj vije nici. Na elnica BlaĹženka voĹĄec rekla je da je za ure enje vije nice do sada potroĹĄeno 120 tisu a kuna. Vije nici su bili zadovoljni jer su dobili idealne prostore za rad, a u posljednjih 15 godina odluke su donosili sjede i kao u kinodvorani.

Na aktualnom satu vije nik Branislav FuĹĄ upitao je kada se o ekuje useljenje u enika u novu ĹĄkolsku zgradu. Predsjednica vije a i ravnateljica Ĺ Kotoriba SnjeĹžana MatoĹĄ, pro ., rekla je kako je izvrĹĄen tehni ki pregled te je dobivena uporabna dozvola. Preostaje urediti prilazne staze prema dvorani i vanjskom igraliĹĄtu. Potrebno je ĹĄkolu i opremiti, za ĹĄto e resorno Ministarstvo ovih dana raspisati natje aj koje e i financirati novu opremu u iznosu od 5 milijuna kuna. Na pitanje ho e li u enici po etkom ĹĄkolske godine u novu ĹĄkolu, MatoĹĄ nije bila optimisti na i odgovorila je da ne vjeruje da e to biti prvog rujna.

Vije nica rena Maltar upitala je u ime mjeĹĄtana ulice Gradi tko je postavio Ĺžardinjeru kojom je zatvorena prometnica i samovoljno zaprije io prolaz. Na elnica BlaĹženka voĹĄec upoznata je s tom problematikom. Prema njezinim rije ima, tamo je doĹĄlo do nesuglasica samih mjeĹĄtana, komunalni redar je bio na terenu, a op ina e regulaciju prometa izvrĹĄiti na adekvatniji na in kako bi mjeĹĄtani Gradi a bili sigurniji.

Poslovanje vrti a i knjiĹžnice obrazloĹžile su ravnateljice Biserka Horvat i Bernarda HabuĹĄ Slavko Mar etko skrenuo je a 40% roditelji. Vrti je proteklu gopozornost na reklamne panoe koji dinu poslovao pozitivno, a od ve ih su postavljeni na ulazu u Kotoribu, investicija treba napomenuti da su, o kojima nitko ne vodi brigu, dok je uz sanaciju kroviĹĄta koja je financiDobriĹĄa voĹĄec iznio nezadovoljstvo rana iz op inskog prora una i donaĹĄto u Kotoribi nema ure enog ni ciju ANAFA, proĹĄle godine izvrĹĄeni jednoga dje jeg igraliĹĄta. Na elnica soboslikarski radovi na obnovi asa voĹĄec obe ala je da e se nepotreb- de i stolarije te je obavljeno bruĹĄenje ni panoi otkloniti, a op ina ima u i lakiranje parketa. a te je radove iz planu ure enje dje jih igraliĹĄta na vrti kog prora una izdvojeno neĹĄto tri lokacije. manje od 30 tisu a kuna.

Na sjednici su prihva ena izvjePozitivno poslovanje u 2007. ĹĄ a o radu i poslovanju Dje jeg vr- godini ostvarila je i KnjiĹžnica i itati a i KnjiĹžnice i itaonice Kotoriba onica Kotoriba. izvjeĹĄ u je vidljiza 2007. godinu. Na kraju protekle vo da su u knjiĹžnicu u lanjena 263 godine u Dje ji vrti bilo je upisano lana, od ega je njih 182 u enika 54 djece. ad u vrti u organiziran i studenata, a brojka od 81 lana je u dvije skupine, mla u i stariju. otpada na odrasle osobe. ProĹĄle je "konomska cijena boravka djece godine za nabavu knjiĹžnog onda od u vrti u je za 6-satni boravak 800 Ministarstva kulture dobiveno 30 tikuna, a za 10-satni program 1.000 su a kuna, a isti iznos za tu namjenu kuna. mjer financiranja nije se mi- dala je i op ina Kotoriba. zvrĹĄena jenjao od osnivanja vrti a i iznosi: je adaptacija sanitarnog vora, za 60% ekonomske cijene pla a op ina, koju je resorno Ministarstvo dalo

100 tisu a kuna, op ina Kotoriba 35 tisu a. oĹĄ 30 tisu a od strane Ministarstva utroĹĄeno je za nabavu namjeĹĄtaja i potrebnih aparata i 5 tisu a kuna za kupnju in ormati ke opreme.

Vije nici Kotoribe raspravljali su i o prvim ovogodiĹĄnjim izmjenama i dopunama prora una. Prihodovna strana smanjena je za skoro 6 milijuna kuna. Smanjenje se najve im dijelom odnosi na planirano kreditno zaduĹživanje u iznosu od 5 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije koje je bilo planirano putem SAPA D programa. Novi prora un sada iznosi 9,989.348 kuna i kao takav je prihva en. svojena je odluka o imenovanju StoĹžera zaĹĄtite i spaĹĄavanja.

StoŞerom e rukovoditi na elnica BlaŞenka voťec, na elnik stoŞera bit e njezin zamjenik oran admani , dok su za lanove predloŞeni Ferid Kaťmo, pro ., vonko Legin, Željko Habuť, Branislav Fuť, Gabrijel Friť i , Stanko Vugrin i i Marijan usak. p ina Kotoriba odlukom vije nika kre e u izradu detaljnog plana ure enja prostora mjeťovite zone sjeveroisto no od groblja. adi se o spoju ulica A. Stepinca i 3. travnja, a prostor obuhvata DP -a je neizgra eno gra evinsko podru je koje je planirano kao zona mjeťovite namjene - preteŞito stambene, dok je dio povrťine namijenjen za ure enje parkiraliťnog prostora za groblje.

(A. FuĹĄ.)

Na sjednici Poglavarstva op ine NedeliĹĄ e odrĹžanoj 3. srpnja poduze e Geo - Gauss d.o.o. prezentiralo je izradu geogra skoga in ormacijskog sustava op ine NedeliĹĄ e.

Namjena ovog projekta je da se op inskoj upravi omogu i brzo i u inkovito koriĹĄtenje prostornih in ormacija te pretraĹživanje i pozicioniranje prema zadanom kriteriju, primjerice, prema vlasniku, broju katastarske estice, na inu uporabe zemljiĹĄta i sli no. vaj projekt treba omogu iti orijentaciju u prostoru, ĹĄto se gdje nalazi i prikazati fizi ki prostor u sustavu karata, planova i drugih in ormacija i lokacija pomo u topogra skog sadrĹžaja u G S tehnologiji.

Na 51. sjednici donesen je zaklju ak o prijemu u radni odnos i imenovanju pro elnika pravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo. Na natje aj se javilo pet kandidata, od kojih se najboljim pokazala Sanja orkovi , diplomirani inĹženjer geotehnike. Ĺ to se ti e pravnog odjela za komunalnu djelatnost i gospodarstvo, prihva en je prijedlog da se dio zaposlenika, zbog prenatrpanosti odjela, preseli u prostorije bivĹĄeg NM-a.

Savjet za zaĹĄtitu potroĹĄa a op ine NedeliĹĄ e imenovani su adovan Bacinger i Ljerka Mesari kao predstavnici op ine NedeliĹĄ e, a Mirko Ma ek, Dra-

gutin Serec i DuĹĄanka Hlebec - Ge ek kao lanovi druge za zaĹĄtitu potroĹĄa a. vakav sastav Savjeta jednoglasno je prihva en.

Na zamolbu gospodina osipa Kukoli a za otvaranje nove ulice iza vrtova Vrtne ulice u NedeliĹĄ u, Poglavarstvo op ine NedeliĹĄ e odlu ilo je da se zapo nu pripreme oko kontakata s vlasnicima nekretnina, isho enju izjava i suglasnosti kako bi se izgradnja nove ulice mogla planirati za naredno razdoblje.

Poglavarstvo op ine NedeliĹĄ e jednoglasno je prihvatilo ugovor o koriĹĄtenju Sportsko - gimnasti kog centra “Atonâ€?. zme u ostalog, p ina ima obvezu pla ati koriĹĄtenje dvorane, ĹĄto iznosi 200 kuna po satu. Prikazan je i raspored koriĹĄtenja dvorane po kojem se do kraja 2008. godine preko 650 sati planira koristiti dvorana za potrebe koĹĄarkaĹĄkog, odbojkaĹĄkog, rukometnog te karate kluba.

Na sjednici Poglavarstva prihva ena je zamolba DVD-a NedeliĹĄ e i DVD- a Slakovec za financijsku pomo njihovih 4 ekipa koje su se plasirale na drĹžavno vatrogasno natjecanje koje e se odrĹžati u Splitu od 3. do 5. listopada ove godine.

Da bi dostojno predstavili Vatrogasnu zajednicu i DVD, a time i op inu NedeliĹĄ e, bit e im donirano 20.000 kuna, to nije, 5.000 kuna po ekipi.

(H. e ar)

SPORTSKO ljeto

Organizirani sportski kampovi za djecu organizaciji i pod pokroviteljstvom op ine NedeliĹĄ e uspjeĹĄno je zavrĹĄen prvi od osam sportskih kampova pilot projekta “Sportsko ljetoâ€? u sportsko - gimnasti kom centru “Atonâ€? u NedeliĹĄ u.

Sportsko ljeto organizira se s klubovima iz razli itih sportova s podru ja op ine NedeliĹĄ e i Grada akovca. Sportski kampovi karatea i odbojke ve su zavrĹĄeni, dok e atletika kamp krenuti 7. srpnja i trajati do 11. srpnja, kamp gimnastika po inje 14. srpnja i traje do 19. srpnja, koĹĄarka kre e 21. srpnja i traje do 25. srpnja, a nogomet e krenuti 28. srpnja i trajat e do 1. kolovoza.

ukomet kamp po inje 4. kolovoza i traje do 9. kolovoza, a djeca se mogu priklju iti i kampu novog sporta u Hrvatskoj - disc gol u koji e po eti 4. kolovoza, a trajat e do 9. kolovoza, kao i rukomet.

Svi prijavljeni dobit e potrebno znanje o ovom novom sportu, uz puno igre i druĹženja.

Prvom karate kampu prisustvovalo je preko 60 djece, a kamp se odrĹžavao svaki dan u jutarnjim satima od 23. lipnja do 28. lipnja u SGC-u “Atonâ€?.

Pozivaju se sva djeca od 1. do 8. razreda osnovnih ĹĄkola da se pridruĹže sportskim kampovima koji joĹĄ nisu odrĹžani.

(H. e ar)

KROZ ME I URJE

8 NEZADOVOLJNI STANOVNICI Palinovca

Ne Ĺželimo hupsere u selu!

Predsjednik Mjesnog odbora Palinovec Vladimir Kolari ovih dana organizira postavljanje koĹĄeva na koĹĄarkaĹĄkom igraliĹĄtu u Palinovcu, na zahtjev brojne skupine ĹĄkolaraca koji bi u slobodno vrijeme igrali koĹĄarku, te priprema mjeĹĄtane za po etak velikih radova na kanalizacijskoj mreĹži na jesen. n kaĹže: - Ljudi ve sad gun aju zbog radova, a gun at e i viĹĄe kad se sve raskopa. Na Ĺžalost, druga ije nije mogu e, morat emo se strpjeti do zavrĹĄetka radova.

Brine me, me utim, neĹĄto drugo. MjeĹĄtani Palinovca vidjeli su nogostupe i staze za bicikle u Donjem Kraljevcu i drugdje te kaĹžu da se po tome ne da voziti. Naime, dvoriĹĄta su uska pa je na svakih nekoliko metara druga ija razina nogostupa, ĹĄto li i na velike hupsere. TeĹĄko je i mladima po tome se voziti biciklom, a kamoli starijima, stalno se ide gore - dolje.

MjeĹĄtani Palinovca traĹže da nogostupi u Palinovcu budu u ustoj ravnini, da ne bude hupsera. Neki dan sam bio kod na elnika op ine Donji Kraljevec latka Horvata i on mi je rekao da nacrte rade arhitekti prema zakonskim okvirima. zakonu piĹĄe da izme u ceste i staze za pjeĹĄake mora postojati neka prepreka, a arhitekti to tuma e tako da podignu razinu nogostupa za desetak centimetara.

Mislim da se moĹže i druga ije.

Palinovcu smatraju da je bolje da je sve u istoj ravnini, da svugdje bude asfalt, a tako bi se i uĹĄtedjelo na cijeni. Mogu e je stazu za pjeĹĄake od-

Vladimir Kolari , predsjednik MO-a Palinovec: - Vidjeli smo nogostupe u Donjem Kraljevcu, tamo se ne da voziti biciklom, stalno se ide gore - dolje. Ne Ĺželimo takve hupsere u Palinovcu

8. srpnja 2008.

AGATA SABOL EC, zvonarica u KapelĹĄ aku

KriĹžanje oblaka Nekada, pa moĹže se re i i ne tako davno, sve dok se obrana od tu e nije po ela provoditi raketama, generatorima, zrakoplovima i sli nim napravama, ljudi su na razne na ine pokuĹĄali tu onosne oblake poslati ĹĄto dalje od sebe ili ih, jednostavno re eno, razbiti.

Naj eĹĄ i oblik bila je zvonjava crkvenih zvona, jer se vjerovalo kako e se zvonjavom oblaci rastjerati. Ako se u naumu uspjelo, bilo je sve u redu, ako pak nije, ljudi bio rekli: “Ah, BoĹžja sveta volja, tak je valjda moralo biti...â€? spo etka se iĹĄlo Ĺžupnika pitati ako se smije zvoniti, da bi kasnije Ĺžupnik rekao neka se zvoni kada ljudi uvide da postoji potreba.

Agata Sabol ec je zvonarica kapele Svete Margarete u KapelĹĄ aku i svojedobno je “kriĹžala oblakeâ€?.

- stina je. Nekada su ljudi vjerovali da zvonjava moĹže rastje-

Zvonarica Agata (s unukom Lovrom) prisje a se kada se svako malo zvonilo protiv tu e rati oblake u kojima se nalazi tu a. sto tako je istina da mnogi, osobito stariji, i sada vjeruju kako bi trebalo ‘kriĹžati oblake’, no to ne inimo, jer su zvona elektri icirana, a i postoje protugradne sluĹžbe, kaĹže zvonarica Agata.

vojiti dvostrukom Ĺžutom crtom ili centimetar visokim preprekama na asfaltu, tek toliko da se vidi da je tu nogostup, ili pak malim stupi ima postavljenima na svakih desetak metara da ne bi bilo pregusto. Ako to nije mogu e zbog zakona, onda treba ostaviti nogostupe u istoj ravnini i napraviti ve e kosine za automobile kad izlaze iz dvoriĹĄta.

Smatram da bi to bilo bolje rjeĹĄenje nego ovako kako se projektira u zadnje vrijeme. ( Ĺ )

Sa zvonika kapele Svete Margarete puno se puta ‘kriĹžalo oblake’

Iskusni zvonar je osjetio kada treba zvoniti

ŽUPANIJSKA BOLNICA akovec

Sobo anovi vjeruju da je zvonjava bila korisna

- a sam onda joĹĄ bila dosta mlada, i znam da mi se jako teĹĄko bilo nau iti ‘kriĹžati oblake’. Sa svojim ocem Alojzom Mar elanom i s prijaĹĄnjim zvonarom Stjepanom Karlov ecom zvonila sam ‘proti oblakom’, kako se joĹĄ znalo re i za ‘kriĹžanje oblakov’.

Kada su se pojavili sivi oblaci s crvenim obrisima, znalo se da je u njima tu a. dmah je zvonar pohitao do kapele i po eo zvoniti. Tri puta se zazvonilo malim zvonom, zatim tri puta velikim i potom tri puta s obadva. Sve se to ponovilo tri puta i bio je to ‘jeden fogať’. vonilo se sve dok opasnost nije proĹĄla. skusni zvonari su znali kada i kako treba zvoniti i njima se jako vjerovalo.

Svi smo se veselili ako tu e nije bilo, ako pak nije pomoglo, bili smo tuĹžni do sljede e situacije, veli zvonarica Agata Sabol ec, napominju i kako se nekada zvonilo ako je negdje bio poĹžar. Tada se zvonilo ‘na stranu’, s jednim zvonom. van Sobo an (na slici sa suprugom i prijateljem) zna da su nekada sve uĹĄi i o i bile uprte u tornjeve i zvona, a vjeruje kako su se crkve i kapele i gradile na uzvisinama da bi zvonjava dopirala do oblaka. Sobo anovi vjeruju da je zvonjava imala smisla. asigurno da je u svemu ogromna uloga izike (valovi zvona - rezonanca), ali isto tako i silna vjera u Boga da e zaĹĄtititi poljoprivredne i druge kulture.

(Stjepan Mesari )

OP INA DONJI KRALJEVEC razvija komunalnu infrastrukturu Predstavnici Rotary kluba predali su donaciju rukovoditeljici djelatnosti pedijatrije Mariji HegeduĹĄ - Jungvirth

Donacija Dje jem odjelu od 30.000 kuna petak 4. srpnja u biblioteci Županijske bolnice akovec predana je donacija Dje jem odjelu. adi se o znatnoj donaciji otary kluba za dje ji gastroduodenoskop, aparat neophodan za rad dje je gastroenteroloťke ambulante.

Predstavnici otary kluba predali su donaciju od 30.000 kuna rukovoditeljici djelatnosti pedijatrije Mariji HegeduĹĄ - ungvirth. edan dio novca za nabavu dje jeg gastroskopa bolnica je ve skupila. na e, ovdje je rije o pretragama gornjeg dijela probavnog trakta, Ĺželuca i tankog crijeva. Vrijednost aparata je 150.000 kuna, no irma od koje bolnica kupuje gastroskop namijenjen djeci voljna je isti dati na upotrebu bolnici ako se skupi 50.000 kuna. Time

bi bolnici omogu ili da aparat koriste, a da ostatak novca isplate kroz neko vrijeme.

Bolnica je do sada imala dje ji gastroskop koji je 1988. godine bio kupljen isto pomo u donacija, no nakon 20 godina uporabe pokvario se. Popravak starog aparata koĹĄtao bi tre inu ili etvrtinu vrijednosti novog aparata, tako da se to nije inilo isplativim potezom.

Djelatnici dje jeg odjela Županijske bolnice akovec veoma su zahvalni otary klubu, a doktor Miroslav Horvat ovom je prigodom pozvao i ostale subjekte iz ťire druťtvene zajednice, naro ito poslovne subjekte, da se pridruŞe ovakvim akcijama.

(H. e ar)

Kanalizacija dovrĹĄena u Donjem Kraljevcu zgradnja kanalizacije u op ini Donji Kraljevec ve je daleko odmakla, ĹĄto se vidi i po cestovnim barijerama na sve strane i raskopanim kolnicima. Pitanje na elniku op ine latku Horvatu bilo je: koliko je napravljeno i idu li radovi prema planu, te zaĹĄto se tako dugo radi u LudbreĹĄkoj ulici u Donjem Kraljevcu. n uz ostalo kaĹže: - adovi na izvo enju kanalizacije teku prema planu i nema ve ih zastoja. skoro e zapo eti radovi i u zadnjem mjestu op ine gdje joĹĄ nisu zapo eli, u Donjem HraĹĄ anu. Tamo bi radovi bili po eli i prije da nije nastao problem s oborinskim vodama, podzemne vode su bile previsoke pa se ekalo da do e ljeto.

Moram re i da je kanalizacija u Donjem Kraljevcu zavrĹĄena, sad bi trebala uslijediti sanacija Dravske, lice bra e adi a i LudbreĹĄke.

LudbreĹĄkoj ulici rijeĹĄen je najteĹži problem, proĹĄirena je cesta prema Prelogu i eliminiran dio zavoja koji je smetao preglednosti, u emu se angaĹžirao Mjesni odbor Donji Kraljevec i An elko Horvat.

Planiramo do jeseni urediti sve ulice u Donjem Kraljevcu. adovi e najprije zapo eti u LudbreĹĄkoj ulici koja je ve sva raskopana. Na Ĺžalost, moram obavijestiti mjeĹĄtane LudbreĹĄke da e opet biti praĹĄine dok traju radovi jer e se skidati sav asfalt i postavljati novi zajedno s nogostupima.

Svetom urju u Trnju i Donjem Pustakovcu je ve i dio kanalizacije zavrĹĄen, radovi na postavljanju glavnih vodova idu prema kraju, joĹĄ treba postaviti priklju ke. ekujem da e radovi na postavljanju kolektora biti dovrĹĄeni do jeseni, a moĹžda i prije. Sanacija ceste uslijedit e tek kad zavrĹĄe svi radovi, ĹĄto je logi no. Trenutno se izra uju projekti za nogostupe za Sveti uraj u Trnju i Donji Pustakovec.

Palinovcu je zapo ela izgradnja kanalizacije za oborinske vode i fekalne kanalizacije u jednoj ulici, desno od vatrogasnog doma. adovi punog intenziteta u Palinovcu zapo et e na jesen, nakon ĹĄto budu dovrĹĄeni radovi u Svetom urju u Trnju i Palinovcu, pa se oslobodi

mehanizacija. Tu ne bi trebalo biti ve ih problema s terenom jer ima dosta ĹĄljunka.

HodoĹĄanu je pri kraju izgradnja kanalizacije u lici bra e adi a, kako odvodnje oborinskih voda, tako i fekalne kanalizacije. tom dijelu joĹĄ ostaje vrlo malo, napraviti spoj na ulicu prema Prodima. apo eli su i radovi u akove koj ulici te Glavnoj ulici, rije je o magistralnoj cesti kroz HodoĹĄan, a izra uju se projekti za nogostupe sa slivnicima u Prvomajskoj ulici prema grani nom prijelazu Gori an. adovi u HodoĹĄanu u tim najvaĹžnijim ulicama trebali bi biti dovrĹĄeni do jeseni, tu mislim na postavljanje glavnih vodova. Treba re i da projekti nogostupa za Glavnu i za akove ku ve postoje, pa e se mo i realizirati po zavrĹĄetku kanalizacije, dok se izra uju za Prvomajsku. adovi na pro ista u otpadnih voda u Donjem Kraljevcu zapo et e u jesen, prije toga se nije moglo jer je doĹĄlo do izmjena zbog proglaĹĄenja zaĹĄti enog podru ja, pa

Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat: - Kanalizacija je u mjestu Donji Kraljevec dovrĹĄena, ulice e biti sanirane do jeseni je trebalo rjeĹĄavati papire, no sad Me imurske vode i to privode kraju. adovi na pro ista u trajat e i idu e godine. ( Ĺ )

KROZ ME I URJE

8. srpnja 2008.

U RUJNU PO INJE IZGRADNJA nove zgrade Centra za socijalnu skrb akovec

Novi objekt od 13 milijuna kuna bit e dovrĹĄen za godinu dana lici akova Gotovca u akovcu na parceli povrĹĄine 2.550 metara kvadratnih, nasuprot zgradi P me imurske, gradit e se nova zgrada Centra za socijalnu skrb akovec.

Bit e to prostor s 1.377 kvadrata korisne povrĹĄine. grada e imati prizemlje i dva kata povezanih dizalima i rampama za pristup osobama s invaliditetom, a bit e gra ena u obliku dva izmaknuta pravokutnika. dejni i glavni projekt za novu poslovnu zgradu Centra osmislio je tim akove ke tvrtke A C d.o.o. na elu s arhitekticom enatom Vlahek. oĹĄ nije poznato tko e graditi novu, dugo o ekivanu zgradu Centra s obzirom na to da je natje aj za izbor izvo a a otvoren do kraja srpnja. Po etak gradnje predvi en je za rujan, a zavrĹĄetak godinu dana poslije.

Nova zgrada Centra gradit e se sredstvima Svjetske banke, a bit e to investicija od 11 milijuna kuna. a opremanje kancelarija bit e potrebno osigurati dodatna 2 milijuna kuna.

- bog niza nedostataka, zgrada u kojoj danas djelujemo, a u kojoj smo smjeĹĄteni ve 26 godina, ne udovoljava osnovnim uvjetima i potrebama za rad te je zapravo neprimjerena za djelatnost socijalne skrbi. bog toga smo upu ivali zahtjeve Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, dakle, naĹĄem osniva u, da osigura sredstva za adaptaciju postoje e zgrade. S obzirom na to da

Na konferenciji za novinare obznanjeno je da u rujnu kre e izgradnja nove zgrade Centra za socijalnu skrb je 2005. godine Ministarstvo dobilo povoljan kredit Svjetske banke za poboljĹĄanje uvjeta rada ustanova socijalne skrbi, naĹĄ je Centar uĹĄao u program za dobivanje minimalnih sredstava iz kredita. Me utim, mi smo uspjeli dokazati da to nije dovoljno dobro, da rekonstrukcija i nadogradnja postoje e zgrade ne bi rijeĹĄila naĹĄe probleme i da ulaganje u tu zgradu nije isplativo. spjeli smo u pregovorima i dobili suglasnost da je najbolje rjeĹĄenje upustiti se u izgradnju nove zgrade Centra, na novoj lokaciji. ahvaljujem svima koji su nam u tome pomogli, istaknula je anja Balent, ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec, na konferenciji za novinare odrĹžanoj u srijedu 2. srpnja, na kojoj je obznanjena ova dobra vijest.

z blagoslov pravnog vije a Centra za socijalnu skrb akovec te Ĺžupanijskih elnika, postoje a zgrada Centra bit e dana u vlasniĹĄtvo Grada akovca koji pak je Centru ustupio parcelu na kojoj e biti izgra ena nova zgrada. Grad akovec duĹžan je Centru isplatiti joĹĄ 1,4 milijuna kuna razlike vrijednosti zamijenjenih nekretnina.

Prilikom izgradnje nove zgrade Centra bit e primijenjena na ela energetski u inkovite ku e, ĹĄto je u danaĹĄnje doba visokih cijena energenata osobito vaĹžno.

- zborom konstrukcije, materijala za unutarnje pregrade i tlocrtnim rasporedom pomo nih prostora projektirana gra evina osim funkcionalnosti omogu ava i leksibilnost unutarnjeg rasporeda.

Tako uz manje pomake pregradnih montaĹžnih stijena moĹže prihvatiti i ve i broj zaposlenih, istaknula je projektantica enata Vlahek.

To je osobito vaĹžno ako se zna da zbog speci i nosti rada svaki stru ni djelatnik Centra treba imati zaseban ured, a da prema vaĹže im pravilnicima i normativima akove kom Centru nedostaje joĹĄ 20 djelatnika. Danas Centar zapoĹĄljava 42 djelatnika. amjenik me imurskog Ĺžupana Mladen KriĹžai estitao je na velikom uspjehu svima koji su doprinijeli da do e do izgradnje nove zgrade Centra. Pritom je obznanio da se svaki as o ekuje dobivanje suglasnosti za otvaranje nove podruĹžnice Centra, one u Murskom SrediĹĄ u.

(D.Mihoci)

9 BICIKLISTI KI MARATONAC u humanitarnoj misiji

Biciklom za teĹĄko oboljelu djecu Djeca iz cijele Hrvatske lije e se u agrebu od malignih bolesti.

Potpora barem jednog od roditelja tijekom terapije mnogo zna i na njihovu putu do ozdravljenja.

No mnogi roditelji nisu u mogu nosti osigurati si dugotrajan boravak u agrebu, jer nemaju dovoljno sredstava za smjeĹĄtaj. druga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske odlu ila je pokrenuti akciju za osiguranje smjeĹĄtaja obiteljima s takvom djecom. akciju za prikupljanje sredstava i senzibiliziranje javnosti za akciju uklju io se i biciklisti ki maratonac atko Gvozdenovi koji je odlu io biciklom obi i 80 gradova diljem Hrvatske. atko Gvozdenovi , biciklist maratonac u humanoj misiji za teĹĄko oboljelu djecu, u utorak 1. srpnja popodne stigao je u Me imurje. Trasa koju vozi duga je 5.000 kilometara i prolazi kroz 80 hrvatskih gradova, od Vukovara do Dubrovnika. akovec je stigao nakon 130 kilometara voĹžnje tog dana od Virovitice.

Sve ani do ek prire en mu je prije toga i u Prelogu. Svojim humanitarnim maratonom obilaze i gradove nastoji senzibilizirati ljude da se uklju e u projekt za kupnju stambenog prostora u agrebu kako bi roditelji iz siromaĹĄnih obitelji iz itave Hrvatske mogle imati smjeĹĄtaj za vrijeme lije enja njihove teĹĄko oboljele djece u agrebu i biti im potpore tijekom terapije. Projekt je pokrenula druga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske. A sponzor atku Gvozdenovi u na njegovu humanitarnu maratonu je Perutnina Ptuj Pipo akovec. akovcu su ga me u ostalim do ekali Nenad Hranilovi , zamjenik gradona elnika, i Vedran Mikuli , predstavnik Perutnine Ptuj Pipo akovec. vi moĹžete biti sudionik ovoga humanitarnog maratona svojim dobrovoljnim prilogom na Ĺ˝ 2392007-1100010602, Me imurska banka.

(BM )

NASELJE PARAG kod Trnovca

Voda s ceste slijevat e se Pecovima u ku u Dolazak asfalta u romsko naselje Parag kod Trnovca trebao bi olakĹĄati Ĺživot tamoĹĄnjim stanovnicima, ali asfaltiranje ulice pojedinim stanovnicima donosi i nove briga. edakciju Me imurskih novina nazvao je SaĹĄa Pec, kojega je zabrinula visina nove prometnice koja prolazi to no kraj njegove ku e. bog asfaltiranja izra ena je nova ĹĄljun ana podloga za cestu koja je u visini ulaznih vrata njegove obiteljske ku e, a kada se joĹĄ navu e asfalt visina e i prelaziti visinu njegova ku nog praga. Pec se boji da e se za velikih kiĹĄa i u zimskom razdoblju voda s ceste slijevati u njegovu ku u. tom slu aju asfalt ovoj obitelji ne e donijeti bolje dane. Mladen KriĹžai , zamjenik Ĺžupana, rekao je da e se slu aj rijeĹĄiti izgradnjom upojnog bunara koji e prihva ati oborinske vode.

(BM )

S do eka u akovcu

SaĹĄa Pec pokazuje kako e mu cesta biti iznad ku nog praga

FINANCIJSKA POMO iz Županije UDRUGA FRKANOV ANI poziva na priredbu

Starinska Şetva Žetvene sve anosti organizira druga Frkanov ani iz Frkanovca, a po etak je zakazan za subotu 13. srpnja u 16 sati.

Kraj mjesne kapele Svetog Vida u Frkanovcu udruga ima zasijano Ĺžito (raĹž) i u subotu e ga poĹžnjeti na starinski na in ru nom kosom, izradom povresli, vezanjem snopova s veza om, te

spremanjem i kriĹžake i stave. subotu 26. kolovoza Ĺžito e biti “zmaĹĄinarenoâ€? na staroj vrĹĄilici, a dio e biti pospremljen za izradu ĹĄopova. druga poziva sve ljude koji Ĺžele vidjeti kak se Ĺžjelo i maĹĄinarilo da do u i prisjete se kruha i motike iz minulih vremena.

(S. Mesari )

Za teku e pomo i 2 milijuna d 25 jedinica lokalne uprave i samouprave, ak njih 14 zadovoljava kriterije za dodjelu sredstava teku e pomo i koje je Poglavarstvo Me imurske Şupanije duŞno raspodijeliti op inama i gradovima iji prora unski prihod po stanovniku ostvaren u 2006. godini ne prelazi iznos od tisu u kuna. Županija e tako op inama i gradovima na ime teku e pomo i isplatiti ukupno 1,987.460 kuna. Najviťe od tog iznosa, neťto viťe od 266 tisu a kuna, bit e upla eno Gradu

Mursko SrediĹĄ e, a najmanje, neĹĄto viĹĄe od 64 tisu e kuna, dobit e op ina Donji Vidovec. Na sredstva teku e pomo i mogu ra unati joĹĄ i op ina Belica, DomaĹĄinec, Donja Dubrava, Kotoriba, Mala Subotica, rehovica, Podturen, Selnica, Sveta Marija, Sveti uraj na Bregu, Sveti Martin na Muri te VratiĹĄinec. ne su duĹžne pravnom odjelu za gospodarstvo Me imurske Ĺžupanije dostaviti zahtjeve i programe za koje e potroĹĄiti odobrena sredstva.

(D.Mihoci)

KROZ ME I URJE

10 POGLAVARSTVO OP INE Gornji Mihaljevec

Slovenci kupili prve parcele Na 35. sjednici Poglavarstva op ine Gornji Mihaljevec na elnik Franjo Kova i izvijestio je kako su prodane prve dvije parcele u Poduzetni koj zoni Kr i da je kupac slovenska tvrtka Atmos koja se bavi proizvodnjom kranova i vili ara.

Parcele su prodane po cijeni od 22 kune za kvadratni metar. a prodaju su opremljene joĹĄ tri parcele.

Poglavarstvo se pozabavilo problematikom vezanom uz slabu struju u naselju Prhovec, koja ini probleme u proizvodnim pogonima oberta avni ara. e eno je kako je p ina u inila sve ĹĄto moĹže, a da je akove ka "lektra spremna izgraditi trafostanicu koja e zadovoljiti avni arove potrebe. Njezina vrijednost je oko 1,3 milijuna kuna i "lektra je voljna to obaviti za obro no pla anje od strane avni ara.

Kako on nema dostatnih nov anih sredstava, odustaje od investicije i dio proizvodnje e preseliti u obadje i Sivicu.

Poglavarstvo je radove na sanaciji Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu povjerilo poduze u Tekeli projekt iz Murskog SrediĹĄ a, koje e poslove obaviti za 176 tisu a kuna, plus PDV. Ministarstvo kulture za ovu namjenu daje 150 tisu a kuna, a razliku e pokriti op ina.

Poglavari ne pristaju na ruĹĄenje smreka na groblju, ĹĄto predlaĹže prava groblja, ve e pogledati stanje na terenu te odluku donijeti na sljede oj sjednici.

Poglavarstvo je donijelo joĹĄ nekoliko odluka, od kojih je vaĹžna ona o potpisivanju sporazuma o su inanciranju obrane od tu e. tu namjenu uplatit e se 5.200 kuna.

(S. Mesari )

GORNJI MIHALJEVEC dobio Ĺžupanijske ceste

RijeĹĄili se 9,5 kilometara lokalnih cesta srijedu je obavljena prekategorizacija op inskih cesta u Ĺžupanijske ceste na podru ju op ine Gornji Mihaljevec.

Pod nadzor i upravljanje Ĺ˝ C-u predane su dionice Vukanovec Gornja Dubrava duĹžine 5,3 kilometra, Dragoslavec Breg - Dragoslavec Selo duĹžine 1,5 kilometra, Preseka

- Grani ni prijelaz prema Sloveniji u duŞini od 1,2 kilometra, Vugriťinec - Prekopa 0,4 kilometra i Prhovec Sveti rban u duŞini od 1,03 kilometra. d sada e desetak kilometara cesta odrŞavati i o njima se skrbiti Županijska uprava za ceste i time e op inski prora un mo i biti izdaťniji za druge potrebe. (sm)

NA Ĺ ODERICI kod Tur iĹĄ a

- Isusek, Isusek, kak je Ĺžmeten

Kapitalac pao na zrno kukuruza Amur zavidnih dimenzija, duga ak 97 centimetara i teĹžak 15,5 kilograma, ulovili su na Ĺ oderici kod Tur iĹĄ a van i Alen Lehkec iz Male Subotice, ina e lanovi Ĺ Dova â€œĹ aranâ€? Palinovec i â€œĹ aranâ€?

Mala Subotica.

Kapitalac je pao na zrno kukuruza ĹĄe erca i dva ĹĄkrta crvi a.

Nije se ovaj veliki amur tek tako iz vode, pa su se tata van i

sin mu Alen oko pola sata hrvali s njime da bi ga na kraju dovukli na obalu.

Naravno da je amur zavrĹĄio na masti i u vinu i pivu, a mladom Alenu je pak ogromno iskustvo u ribi koj karijeri koju je zapo eo natjecaju i se na brojnim prvenstvima i natjecanjima me u mladim i starijim uzrastima.

(S. Mesari , . Vrzan)

8. srpnja 2008.

Marijan Glavina ustrajno, sedam godina uzastopce, upozorava na probleme u prometu u Prelogu

Kretanje SajmiĹĄnom opasno po Ĺživot PreloĹžanin Marijan Glavina, koji obnaĹĄa duĹžnost dopredsjednika Gradskog vije a Grada Preloga, uporno upozorava na probleme u prometu. Posebno isti e one u SajmiĹĄnoj ulici u Prelogu koja iz godine u godinu postaje sve prometnija.

Vjerujemo da je ta ulica, uz Glavnu ulicu, koja je zapravo dionica drĹžavne ceste koja prolazi kroz grad, jedna od najprometnijih gradskih ulica.

- Ve sedam godina upozoravam na promet SajmiĹĄnom ulicom koji konstantno raste i sa sobom nosi brojne probleme. Me utim, uvijek sam dobivao odgovor da e se razgovarati s odre enim ljudima, da e se osnovati povjerenstvo, da e se pri i izradi prometne studije i sl. Sve su to bili odgovori radi odgovora, ali se niĹĄta nije rijeĹĄilo.

DoduĹĄe, bilo je nekakvih sastanaka s predstavnicima Ĺ˝ C-a, ali odgovor je uvijek isti - nema novca ili da e se problem samo premjestiti s jednog mjesta na drugo. aboravlja se da se problem SajmiĹĄne nije sam stvorio nego da su upravo kreatori planova problem smjestili u nju. SajmiĹĄna je nekad bila mala uli ica, a asfaltiranje su su inancirali gra ani putem samodoprinosa. Grad Prelog i Ĺ˝ C bahato su je prekategorizirali u javnu cestu koja postaje Ĺžila kucavica kojom te e sav promet s podru ja isto nog Me imurja i Podravine, a u novije vrijeme i znatno ĹĄire. Tako er, cijeli preloĹĄki jug koji se zadnjih godina znatno pove ao usmjeren je na prolazak kroz SajmiĹĄnu. Dakle, radilo se po principu kako e biti ĹĄto jeftinije.

Grad se rijeĹĄio odrĹžavanja jedne ulice, a Ĺ˝ C je vrlo jeftino povezao nekadaĹĄnju Ĺžupanijsku a sada drĹžavnu cestu D-20 sa Ĺžupanijskom cestom uz jezero. gra anima koji tu Ĺžive te o sigurnosti onih koji tuda prolaze nitko nije razmiĹĄljao.

To je uli ica koja na nekim svojim mjestima ne zadovoljava osnovne uvjete za promet, a oni su u nju usmjerili glavninu prometa. edno od obrazloĹženja gradske vlasti je da se promet pove ava paralelno s razvojem Preloga, ĹĄto nije to no.

To no bi bilo da su Grad i Ĺ˝ C loĹĄe planirali i promet preusmjerili u SajmiĹĄnu, ogor en je Marijan Glavina.

Nitko ne brine za sigurnost gra ana Stanari SajmiĹĄne ulice esto svjedo e prometnim nesre ama koje se osobito u estalo do-

cjelovito rijeĹĄiti pitanje prometovanja SajmiĹĄnom, ĹĄto se namjerava poduzeti kao kratkoro na mjera radi poboljĹĄanja stanja te tko e biti kriv ako netko nastrada?

Poru io je kako je njemu i gra anima dosta odgovora da nema novca, da e se raditi studije i sli no. Stanari SajmiĹĄne zahtijevaju rjeĹĄenje.

- PreviĹĄe je vremena proĹĄlo, a i previĹĄe je neispunjenih obe anja. Ne stoji odgovor da nema novca jer je injenica da se ure uju ulice znatno manjeg zna aja, a do sada su svi preloĹĄki na elnici i gradona elnici sredili svoje ulice. Tako er, za nekakve ‘ iktivne razvojne projekte’ na e se novca iz gradskog prora un, odlu an je Marijan Glavina.

Predlagano rjeĹĄenje zaobilaznice besmisleno

Na ovom mjestu u estalo se doga aju prometne nesre e ga aju na zavoju kod skretanja u Frankopansku ulicu. Pritom voza i svoje putovanje naj eĹĄ e zavrĹĄavaju u obliĹžnjim ogradama i ku ama, zbog ega je u toj ulici opasno Ĺživjeti. iskantno je i pjeĹĄa enje pjeĹĄa ko biciklisti kom stazom ili voĹžnja biciklom.

- Dana 7. lipnja u ve ernjim satima dogodila se joĹĄ jedna u nizu prometnih nesre a na istom mjestu u kojoj je sudjelovalo etiri automobila. Pritom su zamalo stradali mladi i djevojka koji su se kretali ‘pjeĹĄa ko biciklisti kom’ stazom. Na mjestu nesre e ubrzo se skupila ve ina stanara ulice, a naj eĹĄ e spominjane rije i bile su ‘gradona elnik’ i ‘Gradsko poglavarstvo’, i to u negativnom kontekstu. Gra ani su traĹžili rjeĹĄavanje problema na koji upozoravaju ve godinama, prepri ao je Marijan Glavina taj doga aj vije nicima, postavljaju i na posljednjoj sjednici Gradskoga vije a, u ime stanara SajmiĹĄne ulice, pitanja: kada e se

dgovaraju i na vije ni ko pitanje, gradona elnik Dragutin Glavina sloĹžio se s prezimenjakom te potvrdio da problem postoji i da ga Grad nastoji rijeĹĄiti, no nije dao nove odgovore.

- Gradona elnik je po tko zna koji put ponovio moju dijagnozu, ali nije propisao terapiju. injenica je da se barata s nekakvom obilaznicom koja nema nikakvih stru nih uporiĹĄta. na bi iĹĄla sjeverno od Preloga i zaobilazila ga u ĹĄirokom luku te izme u Preloga i Cirkovljana jednim dijelom skrenula na cestu uz jezero, a drugim krakom sjeverno od Cirkovljana prema DraĹĄkovcu gdje bi se vezala na cestu D-20 kod ‘budu eg kompleksa’.

Takvo rjeĹĄenje je potpuno besmisleno iz nekoliko razloga. Prvi je taj ĹĄto obilaznica ne smije i i daleko od grada jer e onda preuzimati samo tranzitni promet, ali ne i gradski. Tako er, sjeverni krak koji bi iĹĄao do DraĹĄkovca preusmjerio bi onda sav tranzitni promet za DraĹĄkovec, a ne uz jezero zbog duljine puta. , kona no, ovakva verzija je izuzetno skupa jer bi dionica bila vrlo duga ka i trebalo bi otkupiti najkvalitetnije poljoprivredno zemljiĹĄte koje se nalazi sjeverno od ceste D-20, kritizira Marijan Glavina.

Vije nik ima rjeĹĄenje Pritom nudi svoje vi enje rjeĹĄenja ovog problema koje smatra znatno jeftinijim i boljim.

- bilaznica mora sluĹžiti ne samo kao tranzitna cesta nego mora na sebe preuzeti i gradski promet. bog toga ona mora i i uz sjeverni rub Preloga i do i na cestu D-20 kod isto ne industrijske zone. Smatram da se ak postoje a cesta kroz industrijsku zonu moĹže iskoristiti kao obilaznica jer tu nema stambene zo-

ne. Nakon toga, cesta bi se mogla spustiti uz isto ni rub Preloga pored Betona i vezati na Ĺžupanijsku cestu uz jezero. Takva obilaznica bila bi znatno jeftinija i kra a i u kona nici funkcionalnija. Mogla bi se graditi po fazama, od kojih bi prva faza bila povezati cestu D-20 kroz industrijsku zonu istok do Ĺžupanijske ceste uz jezero. Ve izgradnjom te prve faze mogao bi se preusmjeriti promet iz industrijske zone koji ide preko centra Preloga i SajmiĹĄnom dalje za Podravinu. Tako er, tom dionicom mogli bi prometovati kamioni koji voze ĹĄljunak prema Donjem Kraljevcu i Gori anu bez prolaska kroz centar Preloga. zgradnjom druge faze koja bi iĹĄla od industrijske zone istok do industrijske zone sjever stekli bi se uvjeti za zatvaranje centra Preloga, a kona na faza bila bi spajanje sjeverne industrijske zone s D-20 zapadno od akove ke ulice. Na takvu obilaznicu spojile bi se postoje e nerazvrstane ceste u Prelogu pa bi gra ani umjesto kroz centar odlazili direktno na obilaznicu, ime bi se ona maksimalno iskoristila. vakvim pristupom mogao bi se potpuno zatvoriti sav promet centrom Preloga te bi na taj na in grad kona no dobio korzo i novi gradski atribut. Time bi se rijeĹĄilo pitanje ne samo SajmiĹĄne nego i prometni problemi cijelog Preloga, a dobilo bi se i na gradskom â€˜ĹĄtihu’. Dakle, koristi bi bile viĹĄestruke i znatno bi nadilazile kategoriju ‘rjeĹĄavanja prometnih problema’. vakav pristup moĹže se vidjeti u nekim razvijenim drĹžavama gdje ak autoceste ne grade po principu spajanja grada A i grada B nego se trasa planira tako da pokupi im viĹĄe gradskog prometa na sebe i rastereti promet u samom gradu.

Mi u SajmiĹĄnoj svjesni smo da je i za ovakav projekt potrebno vremena i novca, ali injenica je da je ovo goru i problem, a ne poduzima se baĹĄ niĹĄta. S druge strane, ure uju se ulice, ak i pretjerano i bez nekakvog reda. Notorna je injenica da su se ure ivale ulice kako su se mijenjali gradona elnici u Prelogu. BaĹĄ svi na elnici i gradona elnici za vrijeme svog mandata ‘sredili’ su da se urede njihove ulice i tu nema nikakve iznimke.

Mogu e je da se mandat nekog od gradona elnika baĹĄ poklopio s predvi enim planom za ure enje njegove ulice, ali to su izuzeci koji potvr uju pravilo, zaklju uje Marijan Glavina.

(D.Mihoci)

LD “JAREBICA� Kotoriba

Lovci ĹĄtrigovskog “Fazanaâ€? najbolje ga ali glinene mete nedjelju 29. lipnja LD “ arebicaâ€? iz Kotoribe na streljani kod Ĺ odergrabe organizirao je me udruĹĄtveno natjecanje u ga anju lete ih glinenih meta.

Na natjecanju su sudjelovale 24 ekipa iz Me imurske i Koprivni ko – kriĹževa ke Ĺžupanije. ekipnom plasmanu najbolji su bili lovci “Fazanaâ€? iz Ĺ trigove, drugo mjesto

pripalo je LD-u “Fazanâ€? iz DraĹĄkovca, dok su tre i bili lovci “Lisiceâ€? iz elekovca. disciplini desetke ekipno pojedinci najbolji je bio Damir Varga iz LD-a “Kunaâ€?

Legrad, drugo mjesto osvojio je Nikola Srnec iz akove kog “ ecaâ€?, a vica Varga iz LD-a “ ecâ€? VratiĹĄinec bio je tre i. desetkama pojedina no najbolji je bio Tihomir Marjan i iz “Lisiceâ€?

elekovec, iza njega plasirali su se vica Varga i obert uranec iz vratiĹĄine kog “ ecaâ€?. ga anju zra nom puĹĄkom najbolje je ga ao Viktor Horvat iz LD-a “Fazanâ€? Ĺ trigova ispred Stanka Balenta iz “Fazanaâ€? DraĹĄkovec i latka Buljana iz akove kog “ ecaâ€?.

(A.FuĹĄ)

Doma i lovci iz LD-a “Jarebica�

KROZ ME I URJE

8. srpnja 2008.

OBILJEŽENO 15 GODINA utemeljenja op ine Mala Subotica

SJEDNICA SAVJETA mladih Grada akovca

Ure enje Poduzetni ke zone prioritet Skromnim slavljem u petak 4. srpnja u op ini Mala Subotica obiljeŞili su petnaestu godiťnjicu osnutka. Tom prigodom u dvorani Doma kulture u nazo nosti uglednih gostiju, me u kojima je bio i vrh Şupanijske vlasti: Şupan osip Posavec, njegov zamjenik Mladen KriŞai te predsjednik Županijske skupťtine Vladimir vkovi , odrŞana je sve ana sjednica p inskog vije a i Poglavarstva.

Gostima se obratio na elnik osip Ĺ egovi .

- proteklih 15 godina postojanja i rada ove op ine mnogo je njenih mjeĹĄtana uloĹžilo svoje znanje, vrijeme i energiju za njen boljitak i napredak. ahvaljuju i njima proteklih je godina mnogo u injeno na razvoju svih naselja koja pripadaju

op ini Mala Subotica. Najkapitalniji projekt koji je u injen u prvih petnaest godina postojanja ove op ine svakako je izgradnja ĹĄkolske sportske dvorane i dogradnja ĹĄkolskih zgrada u Maloj Subotici i DrĹžimurec - Strelcu. Bila je to investicija teĹĄka 45 milijuna kuna, a ne bi bila ostvarena da nije bilo velike i odlu ne pomo i drĹžave. na ajna sredstva ulagala su se i u ure enje komunalne infrastrukture, pa nam danas joĹĄ nedostaje jedino kanalizacija.

Velika sredstva ulaĹžemo u ure enje Poduzetni ke zone, u emu nam je Ministarstvo gospodarstva pomoglo s neĹĄto viĹĄe od milijun kuna. ona je gotovo u potpunosti komunalno opremljena, pa se sada Ĺželimo koncentrirati na potencijalne

Me u gostima bio je i Ĺžupanijski vrh

MURSKO SREDIĹ E

Samo je troje od petnaestak u enika OĹ Mala Subotica doĹĄlo po nagradu op ine investitore, istaknuo je me u ostalim na elnik Ĺ egovi , isti u i dobru suradnju sa Ĺžupanijskom vlasti.

Aktiviranje poduzetni ke zone, izgradnja kanalizacije, ure enje Doma kulture, uspostava katastera Sveti KriŞ, sanacija deponije Molvine najvaŞniji su dugoro ni zadaci koje je pred sebe postavila ova sobo ka vlast koja u njihovoj realizaciji o ekuje potporu Şupanije i drŞave. Župan Posavec potvrdio je da je suradnja izme u op ine i Şupanije jako dobra te je najavio kako e Şupanija pomo i obnovu Doma kulture, kojemu je to zaista neophodno potrebno, ali i aktivaciju Poduzetni ke zone.

Predsjednik SkupĹĄtine pak je poĹĄpotao p inu koja nikako da

aktivira Poduzetni ku zonu, isti u i kako je sada sva infrastruktura gotovo izgra ena i da nema potrebe duĹže ekati na investitore, ve da ih valja prona i.

Spomenuo je i sukob izme u op ine rehovica i op ine Mala Subotica, a vezano uz sukcesiju, izraĹžavaju i nadu da e ĹĄto skorije rijeĹĄiti otvorena pitanja i cijelu stvar ostaviti iza sebe.

Na sve anosti su uru ene nagrade op ine naju enicima Ĺ Mala Subotica. prigodnom sve arskom programu nastupio je Vulen ek bend, a gosti su mogli razgledati i izloĹžbu rukotvorina vezilja K -a von.

(D.Mihoci)

OPASAN ZAVOJ u Merhatovcu eka Ĺžrtvu

Javni WC na Nesavjesni voza i voze sto na sat autobusnom kolodvoru dlukom Gradskog poglavarstva Mursko SrediĹĄ e, od 25. lipnja svi gra ani u Murskom SrediĹĄ u, koji se poslom ili odmorom na u u srediĹĄtu grada i imat e potrebu i i na WC, mo i e to obaviti u javnom WC-u koji se nalazi u sklopu zgrade Autobusnog kolodvora. Gradsko poglavarstvo je uredilo sanitarni vor, te zaposlilo ista icu Karmen uriĹĄaga koja e voditi skrb o redu i isto i. a sada se koriĹĄtenje WC-a ne e napla ivati.

Poglavarstvo je odlu ilo da se pristupi ure enju pristupnog puta prema skeli Fusek u Murskom SrediĹĄ u, te da e skelarima u Murskom SrediĹĄ u i KriĹžovcu biti ispla eno 2.000 kuna kao naknada za rad i osposobljavanje. mirovanje je Poglavarstvo stavilo odluku o izgradnji nove ulice koja je trebala nositi ime poginuloga hrvatskog branitelja Dragutina Kodbe - Geca. Prema miĹĄljenju poglavara, u izgradnju se ne moĹže krenuti jer nema dovoljnog broja potpisanih suglasnosti vlasnika parcela. Predvi enih 50 tisu a kuna za otvaranje ulice preusmjerit e se u druge svrhe.

Poduze u adran kamen iz Pu iĹĄ a Grad e platiti 39.594,43 kune za nabavu (isporuku) kamena potrebnog za kiparsku koloniju Mura 2008., a KK-u Modeks pak 4.400 kuna za troĹĄkove trenerskog seminara.

(S. Mesari )

Na posljednjoj sjednici p inskog vije a Selnice vije nik Kruno Živ ec postavio je pitanje vezano uz promet u naselju Merhatovec. To nije, zanimalo ga je postoji li mogu nost ograni enja brzine od 30 kilometara na sat u dijelu gdje se nalazi opasan zavoj. ije je o zavoju koji se nalazi na ulasku u naselje iz smjera Štrukovca, kod obiteljskih ku a Vlah - Turk, Megli , Horvat i Ma ari .

Predsjednik Vije a Dragutin Debelec, koji je i sam iz Merhatovca, odgovorioje kako je nekada bilo ograni enje na 30 kilometara na sat, ali da je sada 40 kilometara na sat. Živ ec je potom zatraŞio da bude barem 40 kilometar na sat,

ali je naglasio da se ljudi prebrzo voze i da neĹĄto treba u initi.

Danas na ulasku u naselje postoji prometni znak kojim je brzina kretanja u naselju ograni ena na 40 kilometara na sat, no o ito je da ga pojedinci ignoriraju i time u opasnost dovode vlastite ali i Ĺživote drugih ljudi.

Skoro me zgazio neki divljak Na nesavjesne voza e ve dulje vrijeme upozorava van Mesari , predsjednik VM -a Merhatovec, ali, na Ĺžalost, to ne djeluje na voza e, uglavnom mla e populacije, od kojih je ve ina iz Merhatovca. osip Vlah, ija je ku a ispred zavoja, kaĹže kako se svakodnevno

Brzina koju pojedinci tri puta premaĹĄe

Opasan zavoj eka Ĺžrtvu

11

zgraĹža nad brzinom kojom se voze mladi.

- edan divljak me skoro povozio i samo zahvaljuju i svojoj spretnosti uspio sam se maknuti s ruba ceste, a on je otiĹĄao kao da se niĹĄta nije dogodilo. Mnogi mjeĹĄtani smatraju kako bi trebala policija napraviti barem nekoliko ‘blic nadzora’, ĹĄto bi vjerojatno umirilo ‘divljake’, kako mlade i nesavjesne voza e nazivaju mjeĹĄtani. li e moĹžda prva Ĺžrtva umiriti nemirni duh mladih za upravlja ima snaĹžnih vozila.

(S. Mesari )

Zakup za 3,30 eura po metru kvadratnom Na 7. sjednici Savjeta mladih Grada akovca, odrĹžanoj 3. srpnja, raspravljalo se o prostoru za mlade, to nije, prostoru Starog hrasta, odnosno bivĹĄeg Music shopa.

Savjet mladih Grada akovca uputio je svim udrugama i organizacijama koje se bave kulturom mladih u akovcu javni poziv za predlaganje svojih aktivnosti koje bi oni izvodili u predvi enom prostoru. Natje aj je otvoren do 15. srpnja. govor s Trgova kim druĹĄtvom Kvantum d.o.o. potpisat e se na godinu dana, a prostor e se zakupiti za 3,30 eura po metru kvadratnom. Savjet mladih predlaĹže da se tim ugovorom najmodavac obveĹže da osigura sanitarni vor te pripomogne ure enju prostora veli ine 170 metara kvadratnih. sto tako, Savjet mladih predloĹžio je da prostorom rukovodi jedna od organizacija mladih, a njihov je prijedlog Centar za mlade - Ce aM akovec. PredloĹženo je da program u tom prostoru kreira Programsko vije e sa injeno od petero lanova udruga Ce aM, Act, Tribe, ora, to nije, po jedan lan iz svake udruge i jedan predstavnik srednjoĹĄkolaca s podru ja Grada akovca.

Program bi se sastojao od koncerata, kazaliĹĄnih predstava, izloĹžbi, radionica, D partija, knjiĹževnih susreta, proba akove kih

bendova, kazaliĹĄnih i Ĺžonglerskih grupa. tom bi se prostoru tako er organizirali glazbeni, kazaliĹĄni, fotografski, ilmski ili knjiĹževni festivali.

Savjet mladih Grada akovca predlaĹže da se 10-ak posto dobiven od prodaje ulaznica za odrĹžane programe uloĹži u su inanciranje reĹžijskih troĹĄkova. Tako er su predloĹžili da se odredi jedna osoba koja e biti zaduĹžena za klju od prostorije, vo enje brige o programu, planiranje rasporeda, brigu o tehni koj opremi te pribavljanju potrebitih dozvola za programsku djelatnost. a to bi odre ena osoba dobivala mjese nu naknadu od 400 kuna koja bi se uzimala od ukupnih prihoda od prodaje ulaznica za programe.

(H. e ar)

Imenovani novi lanovi lanice Savjeta mladih Grada akovca Lana Ĺ ari i asmina Hranjec zatraĹžile su razrjeĹĄenje na mjestu lanica Savjeta mladih, dok se Vanesa uka i Vanja v ar, u enici Gimnazije akovec, imenuju novim lanovima Savjeta mladih Grada akovca. (hz)

Na natje aj za predlaganje svojih aktivnosti udruge mladih iz Grada akovca mogu se javiti do 15. srpnja

POGLAVARSTVO op ine Ĺ enkovec

I Ĺ enkovec e pomo i izgradnju crkve u Svetom Jurju na Bregu Poglavarstvo Ĺ enkovca odrĹžalo je u utorak 1. srpnja sjednicu na kojoj su kao i obi no raspravljali o interesnim temama u op ini. Negdje na samom vrhu dnevnog reda naĹĄla se kupnja novoga reklamnog panoa koji bi trebao biti smjeĹĄten u uskoro ure enom centru. a stakleni pano p ina bi trebala izdvojiti neĹĄto viĹĄe od 12 tisu a kuna. do op ine Ĺ enkovec doĹĄla je zamolba op ine Sveti uraj na Bregu za pomo u izgradnji uruĹĄene crkve. Ĺ enkove ki su se poglavari sloĹžili kako treba pomo i, no iznos e se utvrditi tek kada se donese radni rebalans prora una. sto tako, iznos e prilagoditi onima iz drugih op ina.

Tvrtka Hamer d.o.o., koja bi u Ĺ enkovcu trebala izgraditi mljekaru kapaciteta 25.000 litara, uputila je p ini pismo namjere u kojem traĹže da se ĹĄto prije pokrene postupak isho enja potrebne dokumentacije za budu u kanalizaciju (od kraja ulice Morandinija i dalje prema Ksajpi) kako se ne bi dogodilo da se mljekara izgradi, a joĹĄ nema ni projekata za realizaciju kanalizacije na koju bi

se mljekara priklju ila. Poglavari su odlu ili da se stupi u kontakt s Me imurskim vodama i vidi ĹĄto se treba poduzeti kako bi se krenulo u ovaj novi projekt.

Kao i svake godine, Ĺ enkovec e obiljeĹžavati Dane op ine. Sam dan 27. kolovoza pada na srijedu, tako bi se taj dan trebala odrĹžati sve ana sjednica, dok bi ostatak zabavnog i sportskog programa bio odrĹžan vikend nakon srijede. Program e osmisliti rganizacijski odbor sastavljen od na elnika op ine Mladena Mohari a, predsjednika Vije a Miljenka Topli anca i predstavnika sportskih i kulturnih udruga.

Poglavari Vije u na usvajanje upu uju i prijedlog da, ĹĄto se ti e radova na dogradnji Kulturnog doma u Knezovcu, prihvate ponudu Tegre d. o.o. na 121 tisu u kuna, od ega e stotinu tisu a kuna podmiriti od strogo namjenskih sredstava koja su ve stigla iz Ministarstva kulture. sim toga, dobre vijesti za Knezovec jesu ĹĄto da su nedavno ure eni gotovo svi makadamski putovi, a Mjesni odbor bi trebao dobiti i novi LCD televizor. (mn)

KROZ ME I URJE

12 OTKUP pĹĄenice

PRVI UPISNI KRUG u me imurske srednje ĹĄkole zavrĹĄen

Cijena 1,50 kuna, novac za dva dana akove ki mlinovi te njihovi tehni ki partneri, P akovec, Agroludbreg Veliki Bukovec i Vlado DomaĹĄinec, zapo eli su posljednji dan proĹĄli tjedan otkupljivati ovogodiĹĄnji urod pĹĄenice. tkupna cijena za kilogram pĹĄenice standardne kvalitete (vlaga 13 posto, hektolitarska masa 76 kg/ hl) iznosi 1,50 kuna, umanjena za 1 posto ulaznog kala, te za 0,04 kn/kg troĹĄkova otkupa.

PĹĄenica se otkupljuje svaki dan izme u 6 i 21 sat, u sjediĹĄtu akove kih mlinova, te na prodajno - skladiĹĄnim mjestima njihovih partnera. Novost je da isplata slijedi za 2 dana od dana prodaje pĹĄenice, ĹĄto je jedinstven primjer u Hrvatskoj. ukovoditelj komercijalne sluĹžbe u akove kim mlinovima oran Ĺ tefulj na konferenciji za novinare naglasio je kako e pĹĄenica biti preuzimana tijekom srpnja i kolovoza, a nakon 31. kolovoza ne e biti ni otkupa ni zamjene ni stavljanja na polog. mlinu e se za vrijeme Ĺžetve mo i besplatno dobiti vlaĹžna pljeva, a svi zainteresirani mogu se javiti na telefonski broj 040/375-555 Vilenki Vojvodi. akove ki mlinovi e otkupljivati raĹž tijekom njegove Ĺžetve, a ne e otkupljivati tritikalu.

8. srpnja 2008.

- Novac za predanu pĹĄenicu ratari e dobiti za dva dana, kaĹže Zoran Ĺ tefulj, komercijalni rukovoditelj akove kih mlinova PĹĄenica koja se otkupljuje, a isto tako i raĹž, mora biti zdrava, ne zaraĹžena biljnim bolestima ili ĹĄtetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane. akove ki mlinovi e otkupiti sve ponu ene koli ine, a planiraju otkupiti izme u 15 i 25 tisu a tona, prvenstveno s me imurskih polja.

(S. Mesari )

Samo Gimnazija popunjena avrĹĄio je prvi upisni krug u prve razrede srednjih ĹĄkola u ljetnom roku za ĹĄkolsku godinu 2008./ 2009.

Sva tri smjera Gimnazije akovec popunjena su, tako da nema slobodnih mjesta za drugi upisni krug u ljetnom roku. "konomska i trgova ka ĹĄkola akovec ostala je nepopunjena samo u dva smjera. Tako je ostalo 10 nepopunjenih mjesta za zanimanje ekonomista, a 8 slobodnih mjesta za zanimanje hotelijersko - turisti ki tehni ar.

Gospodarskoj ĹĄkoli akovec ostalo je nekoliko smjerova nepopunjeno. a zanimanje poljoprivrednog tehni ara ostalo je 7 slobodnih mjesta, 20 slobodnih mjesta ostalo je za zanimanje tehni ara za logistiku i ĹĄpediciju, te 4 nepopunjena mjesta za zanimanje cvje ar. a obu ara se nitko nije prijavio, tako da je ostalo 10 slobodnih mjesta. Ĺ to se ti e pomo nih zanimanja, ostala su 2 slobodna mjesta za zanimanje pomo ni cvje ar i 3 za zanimanje pomo ni kroja .

Srednjoj ĹĄkoli Prelog, u op oj gimnaziji ostalo je 15

Prijave za upis u drugom upisnom krugu u ljetnom roku bit e 8. srpnja slobodnih mjesta, za zanimanje ekonomist 10, a za zanimanje turisti ko - hotelijerskog komercijalista 12 nepopunjenih mjesta. Ĺ est slobodnih mjesta ostalo je za zani-

PRIJAVE ZA UPIS na Me imursko veleu iliĹĄte

Velik interes za ra unarstvo, ali i zajedni ke studije graditeljstva i strojarstva

MURSKO SREDIĹ E

Da su svi napori oko osnivanja Me imurskog veleu iliĹĄta bili opravdani, jasno je pokazao interes za upis na te studije. Budu i studenti ove godine po prvi put su imali priliku predati prijave za studij ra unarstva, za sada jedini samostalni studij Me imurskog veleu iliĹĄta, ali i za dva zajedni ka studija zajedno s VaraĹždinskim veleu iliĹĄtem: graditeljstvo i strojarstvo. a

sva tri studija prijava je viĹĄe od odobrenih kvota.

Samo za studij ra unarstva pristigle su 64 prijave, dok je odobrena kvota od 50 studenata, za 30 bez pla anja ĹĄkolarine i za 20 s pla anjem ĹĄkolarine. Po svemu sude i, sva mjesta e biti popunjena ve u ljetnom roku, uz velike izglede da se nastava za zajedni ke studije u dijelu studijskih grupa odvija i u akovcu.

(BM )

manje konobara, a 9 za zanimanje slasti ara, dok je zanimanje kuhara popunjeno. Pekarskih mjesta ostalo je 8, a 12 slobodnih mjesta ostalo je za zanimanje mesara. Pomo nih kuhara i slasti ara mogu primiti joĹĄ 5, a pomo nih konobara 8. stala su 2 nepopunjena mjesta za upis u Graditeljsku ĹĄkolu akovec, smjer arhitektonski tehni ar.

Tako er 2 mjesta ostala su nepopunjena za smjer monter suhe gradnje, a 3 za zanimanje armira a. a zanimanje rukovoditelj samohodnim gra evinskim strojevima ostalo je 5 slobodnih mjesta, za zanimanje zidar 3, a tesar 8 nepopunjenih mjesta. Pet slobodnih mjesta za drugi upisni krug ostalo je za zanimanje staklar, 13 za zanimanje stolar, dok je za plinoinstalatera ostalo 7, a za vodoinstalatera 6 nepopunjenih mjesta. Smjer autolakirera moĹže upisati joĹĄ 4 u enika, a smjer soboslikar - li ilac joĹĄ 10. a zanimanje

pomo ni parketar podopolaga ostala su 2 slobodna mjesta.

Tehni koj, industrijskoj i obrtni koj ĹĄkoli akovec samo pet smjerova ima nekoliko slobodnih mjesta. a zanimanje tehni ar za elektroniku ostalo je 5 slobodnih mjesta, za zanimanje tokar 3, dok je za zanimanje strojobravar ostalo 5 nepopunjenih mjesta. Smjer elektroinstalater moĹže upisati joĹĄ 3, a elektromehani ar 4 u enika u drugom upisnom krugu u ljetnom roku.

Prijave za upis u drugom upisnom krugu u ljetnom roku bit e 8. srpnja, dok e objave rezultata biti 9., a upisi 10. srpnja.

Nakon objave nepopunjenih upisnih mjesta, u jesenskom upisnom roku prijave e biti 25. kolovoza, dok e ljestvica poretka biti objavljena 26. kolovoza. enici e se mo i upisati u ĹĄkole u srijedu 27. i etvrtak 28. kolovoza. (H. e ar)

OBITELJ NOVAK iz Robadja na posebnom zadatku

uvari me imurskih polja i vinograda Umjesto kafi a Auto Stopa, Policijska postaja Mursko SrediĹĄ e

Policijska postaja seli u Auto Stop?

Gradona elnik Grada Mursko SrediĹĄ e osip Dobrani , vlasnik poduze a Auto Stop akovec van Posavec, na elnik Policijske postaje Mursko SrediĹĄ e Branko Polanec, te Stjepan HabuĹĄ i van Novak iz P me imurske u ponedjeljak su vodili razgovore u vezi s kupoprodajom objekta Auto Stopa u Murskom SrediĹĄ u.

Prema rije ima gradona elnika Dobrani a, postignut je dogovor da se u prostorije Poslovnog objekta Auto Stop u Murskom SrediĹĄ u prvo preseli administrativni dio sluĹžbenika Policijske postaje Mursko SrediĹĄ e, koja sada radi u neadekvatnim prostorijama, od-

nosno uvjetima, a potom i ostali dio policije.

- Vlasnik Auto Stopa mora nam ĹĄto prije dostaviti svu potrebnu dokumentaciju, a potom u ja u ime Grada poslati pismo namjere u Ministarstvo unutarnjih poslova sa zamolbom da se izjasne mogu li prostorije otkupiti ili e pla ati najamninu. Policiji i nama u interesu je da se kompletno isele iz stare i troĹĄne zgrade u nove prostore, za koje su HabuĹĄ, Novak i Polanec rekli da im odgovaraju, kaĹže gradona elnik Dobrani , dodaju i kako vjeruje da e do preseljenja do i ĹĄto prije.

(S. Mesari )

ProĹĄli utorak oko 15 sati u itavom Me imurju vrijeme je bilo vrlo vru e, a u obadju gotovo vrelo, jer je Ĺživa u termometru pokazivala 34 Celzijeva stupnja. Nebo bez i jednog oblaka, i nitko nije slutio ĹĄto se sprema. Nitko osim obitelji Vladimira Novaka iz obadja, s kojom je potpisnik ovog teksta bio na specijalnom zadatku.

Naime, Novakovi su zaduĹženi za obranu od tu e, a lansirna postaja nalazi se u njihovom dvoriĹĄtu. A taj utorak po vrelom suncu Vladimir i sin Mladen krenuli su prema spremiĹĄtu s tehnikom i kemikalijama potrebnima za obranu od ledenih oblaka.

Stalno na vezi s DHM zavodom

- Moja obitelj, najviĹĄe Ĺžena An ela i ja, sin Mladen samo kad je slobodan, obavlja obranu od tu e. anijih godina to smo inili raketama, a sada prizemnim generatorima lansiraju i pred tu onosne oblake srebrni jodid, pojaĹĄnjava Vladimir Novak, koji dvadesetak godina vodi borbu s tu onosnim oblacima.

- Mi smo u 24-satnoj vezi s DrĹžavnim hidrometeoroloĹĄkim zavodom i odande dobivamo informacije, odnosno zapovijedi kada reagirati. "vo, danas je to bilo u 15 sati, a re eno je da e oblaci sti i za tri sata.

Svaki se dan u 8,30 sati konzultiramo, a u 16 sati dobivamo prognozu vremena za sutra. Vi ste nazo ni naĹĄoj 15. ovogodiĹĄnjoj intervenciji.

Ponosno mogu re i kako smo do sada rastjerali sve tu onosne oblake, zadovoljno nam je ispri ao Vladimir, a nave er smo uli kako tu e nije bilo u Me imurju, ali je snaĹžno pogodila VaraĹždin i njegovu okolicu.

Doprinos Novakovih da nije bilo ĹĄtete na me imurskim poljima i vinogradima te ostalim dobrima i ovaj put je bio ogroman. Vladimir kaĹže da nisu oni jedini koji su zasluĹžni za to, jer okolo postoje brojni raketari,

Srebrni jodid putuje prema oblacima ali, ipak, oni su najbliĹže Sloveniji, a tu se mora vrlo oprezno i u inkovito djelovati. Ljudi mogu biti spokojni

dok su Novakovi na obrani od ledenih oblaka.

(Stjepan Mesari )

KROZ ME I URJE

8. srpnja 2008. ŽITELJI ROBADJA napokon dobili cestu koja Şivot zna i

Od sada u Ĺ trigovu po hrvatskoj cesti Prigodnom sve anoĹĄ u na kriĹžanju cesta koje iz obadja vode prema Globo koj jami i Globo kom Bregu te slovenskoj granici i Ĺ trigovi uo i Dana hrvatske drĹžavnosti Ĺžitelji naselja obadje u op ini Ĺ trigova od drĹžave i op ine dobili su izuzetno vrijedan i prakti an poklon. Na koriĹĄtenje im je predana cesta koja obadje povezuje s op inskim srediĹĄtem Ĺ trigovom i dalje u unutraĹĄnjost Ĺžupanije i drĹžave.

Cesta je duga oko 2,5 kilometara i vrijedna oko 3,5 milijuna kuna koje su osigurali hrvatska drĹžava, " B fondovi, op ina Ĺ trigova, Me imurska Ĺžupanija i sami mjeĹĄtani. d sada Ĺžitelji obadja za dolazak u unutraĹĄnjost op ine ne e trebati koristiti slovenske lokalne ceste, ĹĄto je zapravo i najve i dobitak za Ĺžitelje i hrvatsku drĹžavu u ovom njezinom podru ju.

Prema rije ima op inskog na elnika Branka esmana, ova cesta dugo se gradila iz viĹĄe razloga, a zavrĹĄena je sada kad se op ina rijeĹĄila bremena blokade ra una.

Zapo ela Hrvatska vojska, zavrĹĄila TEGRA Predsjednik VM -a obadje Vladimir Novak naglaĹĄava da joĹĄ

Denis esto puta nije mogao u ĹĄkolu zbog toga ĹĄto nije bilo ceste. Sada je presretan

Odojak na raĹžnju za sve koji su pomogli u izgradnji ceste koja Ĺživot zna i uvijek ljudi nisu svjesni ĹĄto su dobili ovom cestom, jer sada viĹĄe ne e trebati u Ĺ trigovu i i po slovenskom teritoriju i strepiti o postupcima slovenske policije. Novak je zahvalan svima koji su na bilo koji na in sudjelovali u ovom projektu, a najviĹĄe na elniku Branku esmanu koji je uloĹžio vrijeme, poznanstva, utjecaj i razumijevanje za potrebe ovdaĹĄnjih ljudi.

Cestu prema zanemarenom dijelu Hrvatske uz samu granicu zapo ela je ranih devedesetih proĹĄlog stolje a graditi Hrvatska vojska, koja je, na Ĺžalost, imala probleme i sa srpskim agresorom, te je rat zaustavio njezinu izgradnju. ve godine sazreli su uvjeti i maksimalnim zalaganjem i umije em radnika akove ke T"G " cesta je zavrĹĄena baĹĄ pred najljepĹĄi hrvatski praznik, Dan drĹžavnosti.

Treba ovom prilikom re i kako je po etak izgradnje ove ceste bio u vrijeme kada je me imurski Ĺžupan bio Marijan amuĹĄ ak koji je Ĺžarko Ĺželio da se cesta izgradi, jer se viĹĄe puta na licu mjesta uvjerio kako je gorak Ĺživot hrvatskog ovjeka uz samu granicu, a od nedavno i uz zaklju ane rampe. (Stjepan Mesari )

Mlada Samanta na samoj granici sa Slovenijom, do kamo vodi nova cesta

U ŠTEFANCU odrŞano natjecanje VZPO-a Belica – Mala Subotica – Orehovica

Najbolji DVD Mala Subotica oki en s pet pokala

Najbolji DVD iz Male Subotice subotu 28. lipnja u Štefancu je odrŞano seniorsko natjecanje vatrogasaca Vatrogasne zajednice podru ja op ina Belica – Mala Subotica – rehovica. Natjecalo se 18 vatrogasnih desetina koje su imale zadatak izvesti jednu suhu i jednu mokru vjeŞbu. Me u njima bili su predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih druťtava iz Štefanca, rehovice, Podbresta, Gardinovca, DrŞimurec - Strelca, Vularije, Svetog KriŞa, Male Subotice i Palovca.

Isprika proĹĄlom broju Me imurskih novina u naslovu teksta

kategoriji muĹĄki “A“ od devet ekipa prvo mjesto osvojio je DVD Palovec, druga je bila ekipa DVD-a Mala Subotica, a tre i su bili doma ini, DVD Ĺ tefanec. kategoriji muĹĄki “B“ najboljima su se pokazali vatrogasci iz Male Subotice, i to prva ekipa, druga ekipa istoga druĹĄtva bila je druga, dok je tre eplasirani DVD Sveti KriĹž. kategoriji Ĺžene “A“ prve su bile vatrogaskinje iz DVD-a Ĺ tefanec,

druge iz DVD-a Vularija, a tre e iz DVD-a Mala Subotica. kategoriji Ĺžene “B“ prvoplasirane su natjecateljice iz DVD-a Mala Subotica, druge su iz DVD-a Sveti KriĹž, a tre e iz DVD-a Vularija.

NajuspjeĹĄniji na ovom natjecanju bio je DVD Mala Subotica koji je na natjecanje izaĹĄao s pet desetina te je natjecanje zavrĹĄio okitivĹĄi se s ak pet pehara.

(D.Mihoci)

kojim smo itateljima predstavili novog direktora akove ke "lektre potkrala se greĹĄka. Naime, Damira

Srpaka prekrstili smo u Darka, zbog ega se iskreno ispri avamo. (r.)

13

M # $

14

8. srpnja 2008.

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA GORNJI MIHALJEVEC

VELEDROGERIJE UPOZORAVAJU na neodrĹživo stanje u zdravstvu

Prijeti nam nestaĹĄica lijekova Mogu u nestaĹĄicu lijekova priop enjem za javnosti najavile su veledrogerije okupljene u UdruĹženju trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Veledrogerijama se spo itava da se bogate na ra un bolesnika.

Kako bi na vidjelo doĹĄla istina, treba iznijeti injenice. Dobit svih veledrogerija dvostruko je manja od kamata koje veledrogerije pla aju bankama za kredite kojima inanciraju nelikvidnost zdravstva. Na promet veledrogerija od preko 6 milijardi kuna dobit iznosi manje od 1 posto, a potraĹživanja dostiĹžu 2/3 prometa ili oko 4 milijarde kuna. Kreditna zaduĹženost veledrogerija je preko jedne milijarde kuna. Ne postoji grana privrede u kojoj se radi s manjom pro itnom stopom uz tako velik rizik i neizvjesnost naplate.

Istovremeno, dobavlja i farmaceutskih proizvoda pritiĹĄ u s rokovima pla anja, naro ito strani dobavlja i, tako da su veledrogerije zbog nelikvidnosti u sve ve im defekturama i trĹžiĹĄte e uskoro ostati

bez odre enih lijekova. Ukoliko se niĹĄta drasti no ne poduzme, do kraja godine e na trĹžiĹĄtu lijekova do i do ozbiljne nestaĹĄice, pa ak i do potpunog kraha sustava opskrbe lijekovima. Sustav opskrbe lijekovima ve odavno nije u naĹĄim rukama, ve u milosti ili nemilosti stranog kapitala, a on nema socijalnu osjetljivost niti dijeli sudbinu naĹĄih bolesnika.

Za njih se treba i mora pobrinuti drĹžava, jer ona ubire doprinose koji su dostatni za kvalitetnu zdravstvenu uslugu, u koju se ubraja i opskrba lijekovima.

- Ovih dana bombasti no se u javnosti propagira kako e rebalansom drĹžavnog budĹžeta najviĹĄe ‘’pro itirati’’ zdravstvo koje bi dobilo inancijsku injekciju od 1,4 milijarde kuna. Me utim, zdravstvo nam je toliko bolesno da je doza premala.

I do sada smo vi ali sli ne ‘’pothvate’’ ove ili neke druge vlade, ali svaki put, baĹĄ poput recidiva, zdravstvo bi nakon nekog vremena bilo joĹĄ bolesnije. Svaki resorni ministar na po etku svog mandata obe avao je da je upravo on dijagnosticirao bolest zdravstva i da ima arobnu formulu

za njegovo ozdravljenje, usput najavljuju i i radikalne mjere kojima bi proveo reforme. I svaki, ali baĹĄ svaki, ministar rjeĹĄenje problema vidio je u dostavi, distribuciji i cijenama lijekova, koji ine svega 20 posto budĹžeta zdravstva. Ni jedan se nije upitao ĹĄto je s onih preostalih 80 posto troĹĄkova zdravstva (pla e iznose preko 50 posto) i kojim odlukama utjecati na njihovo smanjenje. Nisu uzaludne primjedbe iz EU da Hrvatska mora provesti reformu u zdravstvu, a ne reformu u nabavi lijekova. Ni sada nije druk ije. DanaĹĄnji ministar zdravstva i socijalne skrbi, gospodin Milinovi , s jednakim entuzijazmom svojih prethodnika najavio je radikalne promjene i kao prvi potez pove ao limite bolnicama uz prijetnju da ravnatelj bolnice koji probije novi limit mora odstupiti sa svoje pozicije. Odluka je donijeta i sprovodi se ve tri mjeseca. Logi no je upitati se odakle su bolnice dobile novac, ako to nije bilo predvi eno budĹžetom za 2008. godinu. Odgovor sada dobivamo rebalansom budĹžeta, kad se prakti ki ‘’legalizira’’ ve donijeta odluka. Logi no se name e pitanje –

u kakvom stanju e biti zdravstvo s primljenom inancijskom injekcijom od 1,4 milijarde kuna.

Prvi dio novca bit e potroĹĄen na ve opisane pove ane limite bolnicama kako ne bi generirale nova, joĹĄ ve a, dugovanja.

Drugi dio bit e potroĹĄen za sanaciju starih dugova bolnica, a to konkretno zna i da e bolnice nakon provedene sanacije biti duĹžne svojim dobavlja ima u prosjeku preko 450 dana od dana isporuke robe.

Tre i dio vratit e se tamo gdje je i uzet za ve zapo etu provedbu odluke o pove anim limitima bolnicama, a to su obveze HZZO-a prema ljekarnama, koje u ovom trenutku doseĹžu 240 dana, a do kraja godine se prema raspoloĹživim nov anim sredstvima o ekuje i pove anje tog roka za joĹĄ 30 dana, dakle, na 270 dana (ugovoreno 120 dana). etvrti dio je, kao i uvijek, za razne druge svrhe.

Ako se zna da snabdjeva i lijekovima u svom prometu imaju oko 20 posto bolni kog i 80 posto ljekarni kog asortimana, tada svaki ekonomski laik moĹže izra unati da e se ponderirani prosje ni dani pla anja popeti iznad 300 dana.

Tko to moĹže izdrĹžati?

Osoba za kontakt: Vladimir Klobu ar, mr. pharm.

HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI

HRVATSKA NARODNA STRANKA - liberalni demokrati

Novi udar vlade na Ĺžupanije, gradove i op ine

HSS i HSLS e i dalje ruĹĄiti koalicije

Predsjednik HNS-a Radimir a i na danaĹĄnjoj konferenciji za medije Vladine prijedloge zakona o prora unu i javno-privatnom partnerstvu proglasio je novim udarom drĹžave na Ĺžupanije, gradove i op ine.

Hrvatska je visoko centralizirana zemlja, a jedinice lokalne i regionalne samouprave neovisno raspolaĹžu sa samo 8 posto javnih sredstava, ĹĄto je jedna tre ina od europskog prosjeka.

DrĹžavni dug Hrvatske je 131 milijardu kuna (s jamstvima i HBOR-om), a od toga na lokalnu i regionalnu samoupravu otpada samo 1,24 posto. “Skoro 99 posto cijelog duga je Ĺ uker, a 1,24 posto su svi drugi u ovoj zemljiâ€?, naglasio je a i , dodavĹĄi da je Vlada odlu ila spasiti zemlju tako ĹĄto e pod vrsti nadzor staviti tih 1,24 posto.

Hrvatska razvojno stagnira i pada, a stav HDZ-a je da sve u ovoj zemlji treba politi ki ucijeniti tako da za svaku kunu razvojnog novca treba moliti HDZ-ovu politi ku vlast. To otvara i ogroman prostor za korupciju jer se odluke donose po kriteriju politi ke podobnosti.

Svaki razvojni, strateĹĄki projekt traĹži planiranje i zaduĹživanje i rezanje prava na to jedinicama lokalne i regionalne samouprave je potpuna eliminacija mogu nosti da se Ĺžupanija, grad ili op ina razvijaju svojom kreativnoĹĄ u i sposobnoĹĄ u, a bez politi ke ucjene. Primjer takvog razvoja je VaraĹždinska Ĺžupanija koja je kroz javno-privatno partnerstvo sagradila 33 ĹĄkole i osi-

gurala jednosmjensku nastavu u cijeloj Ĺžupaniji. I sada drĹžava takvim projektima reĹže krila, a svoj projekt rukometnih dvorana koje su koĹĄtale 10 puta viĹĄe od duga svih Ĺžupanija, gradova i op ina ne dira, naglasio je a i .

RjeĹĄenje problema je u decentralizaciji, a ne u centralizaciji. DrĹžava koja kroz monopolista HEP poskupljuje struju za skoro 30 posto, a toliko ima rezervu u sustavu, koja od cijene benzina uzima preko 50 posto u svoj prora un, koja poskupljuje kilometar autocesta s 4 na 8 milijuna Eura sada govori o tome da e ovim mjerama zaĹĄtiti gra ane.

RjeĹĄenje mora biti ograni avanje ukupnog drĹžavnog duga i otvaranje mogu nosti zaduĹženja lokalne i regionalne samouprave do jedne tre ine zaduĹženja drĹžave (uz ograni enje godiĹĄnje obveze po zaduĹženjima na 20 posto proĹĄlogodiĹĄnjeg prihoda) i to bez dodatne politi ke ucjene odlukom Ministarstva inancija.

Potpredsjednik HNS-a Jozo RadoĹĄ podsjetio je da je Vlada pred dvije godine osnovala povjerenstvo za decentralizaciju od kojeg nije bilo niĹĄta. Hrvatska je rati icirala i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koja traĹži da se lokalna i regionalna samouprava konzultiraju kod donoĹĄenja vaĹžnih odluka ĹĄto se tako er ne poĹĄtuje. Sve to potvr uje stil rada Vlade Ive Sanadera koja se ne drĹži ni onoga ĹĄto je usvojila, ni svojih obe anja, ni vaĹžnih europskih povelja.

(Ured za komunikacije HNS-a)

ZAGREB

Nova adresa Ministarstva branitelja Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti od 7. srpnja nalazi se na novoj adresi, Trg hrvatskih velikana 6. Kontakti i informacije mogu

se na i na adresi www.mobms. hr, a pitanja upu ivati na e-mail adresu: glasnogovornica@ mobms.hr, ili putem telefona 01 /230-88-90.

(J)

Zbog svojih osobnih, kratkoro nih interesa ljudi u nekim strankama u Hrvatskoj spremni su u svakom trenutku izdati svakog partnera, ukrasti bira ku volju, lagati otvoreno, u o i i svojim partnerima i hrvatskim gra anima. Nositelji takve poruke i takvog morala u Hrvatskoj su HSS i HSLS, izjavio je na danaĹĄnjoj konferenciji za medije predsjednik HNS-a Radimir a i , povodom HSS-ovog razbijanja koalicije u Zagreba koj Ĺžupaniji, dodavĹĄi da je u njihovom slu aju krpa naĹĄla zakrpu. Tjedan dana prije ruĹĄenja koalicije u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji Ivan ehok je javno rekao da HSLS-u takvo ĹĄto ne pada na pamet, a prije ruĹĄenja koalicije u Zagreba koj Ĺžupaniji Josip FriĹĄ i je u televizijskoj emisiji rekao da HSS nije spreman ukrasti volju bira a i da sa svojim partnerima ostaje do kraja. Gledaju i u kameru, Josip FriĹĄ i je lagao gra anima Hrvatske u o i, a ja ga pitam je li uop e ikada u stanju re i istinu, dodao je a i , istaknuvĹĄi da su alibiji kojima se HSS i HSLS sluĹže za opravdavanje ruĹĄenja koalicija jadni i groteskni.

Za tako neĹĄto treba imati jako debelu koĹžu na obrazima, zaklju io je a i .

Predsjednik HNS-a Zagreba ke Ĺžupanije Josip Jambra rekao je da je na ju eraĹĄnjoj sjednici Ĺžupanij-

ske skupĹĄtine de initivno sklopljen savez HSS-a i HDZ-a u Zagreba koj Ĺžupaniji. Na sjednici nije iznesen ni jedan argument i potpuno je jasno da se radi isklju ivo o dogovoru HSS-a i HDZ-a o razbijanju dosadaĹĄnje koalicije. Jambra je upozorio da je Zagreba ka Ĺžupanija zadnjih godina prosperirala gospodarski i ima javnu upravu koja je partner gra anima i gospodarstvu. Druga strana medalje je to da je HSS ovo isto napravio u Dugom selu, Vrbovcu i KloĹĄtar Ivani u. Radi se o procesu u kojem HSS napuĹĄta koalicijske partnere i sklapa nove saveze s HDZ-om.

HNS-ov lan poglavarstva Zagreba ke Şupanije zaduŞen za zdravstvo, Mirko ŽuŞi , podsjetio je da je HNS uvijek kada sudjeluje u vlasti nositelj razvojnih programa. Mi smo u Şupaniji imali najbolji zdravstveni program u Hrvatskoj, a i sam HSS-ov Şupan je rekao da se ponosi tim programom, naglasio je ŽuŞi . I iz toga je jasno da je suťtina cijele pri e sa razbijanjem koalicije u Zagreba koj Şupaniji to ťto se HSS pretvara u podruŞnicu HDZa, kao ťto se HSLS ve pretvorio u HDZ-ov ogranak. Ovo ne e stati sa Zagreba kom Şupanijom, ve su najavljena daljnja ruťenja koalicija, zaklju io je ŽuŞi .

(Ured za komunikacije HNS-a)

Temeljem lanka 35. Zakona o zakupu poslovnih prostora (N.N. 91/96, 124/97, 174/04) i lanka 9. Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora (“SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanijeâ€? broj 9/98), Poglavarstvo op ine Gornji Mihaljevec raspisuje

NATJE AJ

za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu op ine Gornji Mihaljevec I. U zakup se daje poslovni prostor dje jeg vr a u Gornjem Mihaljevcu, Gornji Mihaljevec 16 na kat. est. 525/1 i 525/4 k.o. Gornji Mihaljevec i to zatvoreni prostor dje jeg vr a neto povrĹĄine od 155,18 m2 sa pripadaju om javnom povrĹĄinom od cca 1300 m2 , namjene: predĹĄkolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predĹĄkolske dobi.

Po etna cijena zakupa iznosi 4.500,00 kuna mjese no.

II. Uvje natje aja: Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina.

Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju sa Uporabnom dozvolom, te ga je zakupnik duĹžan namjes i prives ugovorenoj namjeni o vlas tom troĹĄku.

Pored zakupnine zakupnik snosi troĹĄkove teku eg i inves cijskog odrĹžavanja zgrade, kao i troĹĄkove koji nastaju koriĹĄtenjem prostora (elektri na energija, voda, plin i sl.).

Javni natje aj moĹže se odrĹža i ako sudjeluje samo jedan natjecatelj.

Sudionici natje aja moraju poloĹži jam evinu u iznosu od 3.000,00 kuna.

III. Natje aju mogu pristupi sve pravne i zi ke osobe uz sljede e uvjete: - za pravne osobe da imaju sjediĹĄte na teritoriju Republike Hrvatske, - za zi ke osobe da su hrvatski drĹžavljani, - da su registrirani za obavljanje djelatnos predĹĄkolskog odgoja i obrazovanja IV. Pisana ponuda ponuditelja mora sadrĹžava : - pun naziv pravne osobe odnosno ime i prezime zi ke osobe, - sjediĹĄte odnosno to nu adresu, - izvod iz sudskog registra, strukovnog ili trgova kog registra (za pravne osobe), - obrtnicu i dokaz o drĹžavljanstvu odnosno domovnicu (za zi ke osobe), - ponu eni iznos zakupnine, - dokaze o upla jam evine, - broj Ĺžiro ra una za povrat jam evine.

Jam evina se upla uje na Ĺžiro ra un Op ine Gornji Mihaljevec 2392007-1860400003 sa svrhom uplate “jam evina za poslovni prostor“ te pozivom na brojâ€? 21/22 7706 (JMBG ili MB)â€?.

Sve isprave moraju se priloĹži u izvorniku ili ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu.

V. Javni natje aj provodi se prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama koje se predaju na adresu: OP INA GORNJI MIHALJEVEC, Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec s naznakom “ZA NATJE AJ - NE OTVARATI� PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA - VRTI U GORNJEM MIHALJEVCU“.

VI. Rok za dostavu ponuda je 22.07. 2008. godine (utorak) do 19,00 sa u SluĹžbi prijema poĹĄte Zakupodavatelja, bez obzira na na in dostave.

VII. ZakaĹĄnjele i nepotpune ponude ne e se razmatra , kao ni ponude osoba koje do dana otvaranja ponuda nisu poloĹžile jam evinu.

VIII. Ponude e se javno otvara u utorak 22.07.2008. godine, u 19.30 sa u prostorijama Op ine Gornji Mihaljevec. Otvaranju ponuda mogu bi nazo ni ponu a i ili njihovi ovlaĹĄteni zastupnici.

IX. O rezulta ma natje aja natjecatelji e bi obavijeĹĄteni u roku 8 dana od donoĹĄenja odluke o odabiru najpovoljnije ponude.

X. Natjecateljima koji su poloĹžili jam evinu, a ije ponude nisu prihva ene, jam evina e bi vra ena u roku 8 dana od dostave obavijes o rezulta ma natje aja.

Jam evina natjecatelja ija je ponuda prihva ena zadrĹžava se i ura unava u zakupninu.

XI. Natjecatelj ija je ponuda prihva ena duĹžan je sklopiti ugovor o zakupu i preuzeti poslovni prostor u roku 8 dana od obavijes o rezulta ma natje aja. Ugovor o zakupu sklapa se kao ovrĹĄna isprava sukladno l. 23 st. 2. Zakona o zakupu poslovnog prostora, a na troĹĄak Zakupnika.

Zakupnik nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora da u podzakup.

Ako natjecatelj na natje aju ili kasnije nakon izbora, odustane od natje aja ili sklapanja ugovora o zakupu, nema pravo na povrat jam evine.

POGLAVARSTVO OP INE GORNJI MIHALJEVEC Klasa: 372-03/08-01/4 Ur.br.: 2109/21-03-07-2

OSNOVNA Ĺ KOLA Mursko SrediĹĄ e

Mali maturalac U enici 4. a razreda Osnovne ĹĄkole Mursko SrediĹĄ e, ija je razrednica Lidija Vuri, posljednji su dan ĹĄkolske godine 2007./08. proveli na srediĹĄ anskom ribnjaku ZaleĹĄ e.

Posljednji put bili su kao jedan razred, jer od jeseni kre u u razli ita odjeljenja 5. razreda. Igrali su se, druĹžili i uĹživali u roĹĄtilju i kola ima koje su im pripremili njihovi roditelji. Mali maturalac ugodnijim su im u inili Bo-

jan, Rajko, Robert i DraĹžen, dio ekipe roditelja koji su na roĹĄtilju pripremili jela koja je donirala mesnica “Hoblaj Traddeâ€? iz Murskog SrediĹĄ a.

Nije roditeljima to bilo naporno jer su se stalno krijepili Stubi arovim i Ben ikovim odli nim vinima. Je li bilo previĹĄe, ne znamo. Znamo samo da su ih djeca u povla enju uĹžeta pobijedila. S lijepim uspomenama djeca kre u u viĹĄi razred, a u iteljica Lidija pak do ekuje neke nove klince iz vrti a.

(S. Mesari )

RELIGIJA

8. srpnja 2008.

RADOSTAN DOGA AJ u župi Svetog Ladislava i Marije Kraljice u Murskom Središ u

15 BOG mojih detalja

Treba se dobro odmoriti

Svi koji su bili sudionici svete mise

Posvetili oltar i položili mo i kardinala Stepinca Na blagdan Svetog adislava, jednog od patrona župe Mursko Središ e, 27. rujna varaždinski biskup monsinjor osip Mrzljak predvodio je sve anu svetu misu s više me imurskih sve enika te sa župskim prijateljem vele asnim Tomislavom Šantakom iz endave. Nakon što su stigli do oltara, biskup je služio svetu misu, a potom se pristupilo posveti oltara, inu koji ovjek ima prigodu vidjeti samo jednom u životu. S oltara su prvo poskidani svi predmeti i oltarnici, nakon ega je biskup s najbližim pomo nicima prvo svetom vodom blagoslovio oltar, a zatim ga premazao pomazanskim uljem. Na završetku ili po etku svakog ina uslijedila je molitva. Kada su na oltaru zapaljene svije e i prosipan je tamjan, prišlo se iš enju, odnosno brisanju oltara. Potom je u podnožje oltara biskup Mrzljak položio mo i -

Piše: vl . Antun Štefan turizma, je tine jednodnevne ili višednevne izlete koje organiziraju planinarska društva ili vjerske udruge i župe za vjernike. Svaki ovjek ima potrebu za nekim i ne im. Za male ‘peneze’ vrlo raznolik i zdrav sadržaj. Naravno, svaki od nas izabire vrijeme, vrstu odmora i rekreacije, po svojoj slobodnoj volji i po svojim mogu nostima.

Cilj godišnjeg odmora je o uvanje zdravlja i postizanje što bolje psihofizi ke ravnoteže. Zato težište mora biti na što intimnijem kontaktu s prirodom, na socijalnim kontaktima, na uživanju u izletni kim, kulturnim, znanstvenim, estetskim i gurmanskim užicima. Naravno, vjeru ne smijemo zaboraviti: nedjeljnu svetu misu, hodo aš a, ‘proš enja’, molitvu i nesebi no pomaganje drugima.

Odmor zasigurno nije neprestano izležavanje na suncu ili sjedenje po lokalima.

DUHOVNI velikan

Benedikt opat, 11. srpnja

Oltar se premazuje svetim uljem

Blagoslov ljudstva i sve enika

Vrijeme je godišnjeg odmora. Prezasi eni smo od svakodnevnog ponavljanja rituala i od godišnjeg odmora o ekujemo osvježenje, osvježenje naših fizi kih, duhovnih i emocionalnih sposobnosti. Zato taj odmor ne smije biti bezvoljni nerad. Što o godišnjim odmorima kaže sus? sus je imao kroni nu potrebu za samo om ili bolje potrebu za odmorom. esto je to znao nadomjestiti samo promjenom aktivnosti, no bilo je i perioda kada se sam ili sa svojim u enicima ‘povla io’ na konkretni odmor. Nemamo opise programa kojima je ispunio taj odmor. Možda je ‘šutnja’ o tome i njegova najbolja poruka za dobar odmor: odmor bez velikih programa! Divio se svome Ocu, što je kvalitetan ljudski bioritam sakrio od ‘mudrih i umnih’, a objavio ‘malenima’. Ono što je sigurno, treba imati vremena za sebe. to si moramo dozvoliti: slobodno vrijeme u našim programima. Naime, i najbolje organiziran odmor ne zahtjeva drugo nego jednostavno i isto srce, odnosno brigu za sebe. to možemo i moramo u initi baš svi. To zna i ‘izbje i’ nadmudrivanja i pretjerivanja i odmor u initi sebi dostupnim. Naglasak je na aktivnom odmoru. Makar su nam prihodi skromniji, ili živimo od socijalne pomo i ili niskih mirovina, ipak se možemo rekreirati i odmoriti. ‘Do ite k meni’ - kaže sus. “Do ite k meni SV koji ste izmoreni i optere eni i ja u vas odmoriti.” Postoje npr. mogu nosti korištenja poslije-sezonskih nižih cijena, korištenja seoskog

relikvije blaženog lojzija Stepinca, blaženika koji me u središ anskim vjernicima uživa ugled i poštovanje. za toga biskup je odslužio svetu misu do kraja, a potom je nastala radost vjernika koji su se zajedni ki

družili. U dvorištu iza crkve a ispred župnog dvora biskup Mrzljak je u nazo nosti velikog broja ljudi blagoslovio kip Svete Barbare, zaštitnice rudara.

Zahvalivši monsinjoru Mrzljaku, doma i župnik vele asni Mario Kopjar poklonio mu je prekrasnu sliku, te su mu izre ene iskrene i tople rije i zahvalnice za sve što je u inio za ovu župu, koja je pred godinu dana ostala bez svog župnika.

Oltar i ambon je izradio majstor Miljenko Kraja i , a oslikala umjetnica Snježana nkert. Treba re i kako se dolaskom vele asnog Kopjara puno stvari pomaknulo, i to u dobrom smjeru. Uskoro e župni dvor biti prekriven asadom, što e biti prilika za još jedno druženje svih koji pomažu i podržavaju projekte s nositeljima radova. Za skorašnje proštenje u ast svetom Stjepanu Kralju i Mariji Kraljici župsko svetište (crkva, aro , plo nici ...) bit e gotovi i ljepši za sve vjernike koji se do u okupiti na uzvišeni dio Murskog Središ a, odakle zvona, sada s ljepšeg zvonika, svaku jutro najavljuju novi dan, a nave er zovu na molitvu i po inak.

(Stjepan Mesari , Siniša Ben ik)

Osniva je benediktinskog reda u V . stolje u. Sveti Benedikt obi no se prikazuje s bujnom bradom, esto odjeven benediktinskim habitom crne boje. Kao opat ima štap i opatsku mitru. &olubica predstavlja dušu njegove sestre

Skolastike, koju je vidio u tom obli ju kako leti u nebo.

Kristalna aša sa zmijom ili razbijena aša iz koje se prolijeva vino kojim su ga pokušali usmrtiti te gavran koji ga je stalno hranio dok je bio u pustinji njegove su oznake.

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 8. srpnja kvila, Priska, Priscila srijeda, 9. rujna Marija Propetoga susa Petkovi , Marija etvrtak, 10. srpnja Feliks, Filip, Viktorija petak, 11. srpnja Benedikt opat, Olga, Budimir subota, 12. srpnja Živko, Mohor, Fortunat nedjelja, 14. srpnja Majka Božja Bistri ka, Marija ponedjeljak, 14. srpnja Kamilo de ellis, ngelina, &aspar

RIJE I MUDRE “Bog uvijek odli no vidi, naro ito kad se grešnik svoga grijeha stidi.” (mr. . ankovi , sve enik)

POLJODJELSTVO

16

U TIJEKU JE BERBA i otkup krastavaca

S AKOVE KOG sajma

Stigao ovogodišnji je am Prva “julska” srijeda na akove kom sajmu bila je doslovce užarena. toga su na svoje došli prodava i napitaka, usput ipak prodavši i poneki odrezak.

Novost je prvi ovogodišnji je am, koji je vrlo kvalitetan i ubrzo je našao kupce. Zbog vru ine nije bilo puno odojaka i peradi, kao ni ostale robe. Uglavnom su se ljudi zadržavali oko pe enjara te na štandovima s vo em i povr em.

Kupcima su nudili i na cjenkanje bili spremni prodati krastavce za zimnicu, naravno, ako se kupila vre a ili dvije. Prodava i drva za ogrjev sa strane, peku i se na suncu, najavili su da poslije ovih

vru ina dolazi zima i da je vrijeme da se krene u nabavu ogrjevnog drva. ( . Mesari , Z. rzan) CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - odojci 750 kn/par - je am 150 kn/mtc - kukuruz zrno 160 do 180 kn/mtc - zob 160 kn/mtc - krastavci 60 kn/vre a - drvene zuba e 60 kn/kom - sirkova metla 40 kn/kom - lanjski krumpir 130 kn/mtc - gemišt 5 kn aša - odrezak s prilogom 25 kn/porcija

Sve je manji interes za uzgoj krastavaca Prvih dana srpnja Poljoprivredna zadruga akovec zapo ela je otkup ovogodišnjeg uroda krastavaca, i to uglavnom od svojih kooperanata koji su proljetos ugovorili sadnju. tkup se obavlja u skladišnim prostorima PZ-a akovec u Ivanov-

cu, i to svaki ponedjeljak, srijedu i petak prijepodne, ili prema dogovoru.

Cijena krastavaca odre ena je prema veli ini, odnosno klasi. ako se ekstra klasa, gdje krastavci moraju biti dužine 3 do 5 centimetara, pla a 3,5 kuna po kilogramu.

Prva klasa jesu krastavci dužine od 5 do 7 centimetara, a pla aju se 3,30 kuna za kilogram.

- Mislim kaj bu išlo na nuhalko štero imamo doma

S AKOVE KOG placa

U II. klasu spadaju krastavci dužine od 7 do 10 centimetara i cijena im je 1,90 kuna za kilogram.

Upravitelj Radne jedinice PZ-a akovec dipl. ing. ladimir leti kaže kako je PZ akovec ugovorio proizvodnju i otkup 30-ak tona svježih krastavaca koji se šalju u Podravku - Kalnik.

Nema bera a leti kaže da e otkup potrajati do kraja srpnja, odnosno prvih

dana kolovoza, što je praksa iz ranijih godina. Prema njegovim rije ima, ljetos e biti otkupljene manje koli ine nego ranijih godina, ali ne zbog agrotehnoloških razloga nego zbog toga što se ljudi sve manje odlu uju na uzgoj krastavaca. Najve i razlog je što nema bera a. A upravo o berbi i ovisi cijena krastavaca. Za samo par sati krastavac iz ekstra klase može prije i u I. ili II. klasu, a to pak zna i nižu cijenu.

Mladen obrani šef je prodavaonice i skladišta PZ-a akovec u vetom Martinu na Muri i godinama je bio me u prvim ugovara ima proizvodnje krastavaca.

- Na žalost, ove godine imam samo jednog kooperanta, a ne tako davno bilo ih je na desetke.

Razlog nije otkupna cijena, jer ljudi su uglavnom zadovoljni, nego zbog starosti, bolesti ili odlaska djece i prijatelja na posao u druge sredine pa nema bera a, smatra obrani , i dodaje kako vjeruje da e se proizvodnja krastavaca ponovno vratiti na naše poljoprivredne površine. ( . Mesari )

JEDINA MOBILNA punionica vina u županiji u punom pogonu

U znaku sablica i ribizla Kao u proljetnim danima izgleda akove ki plac. Razlika je samo što su jurov ice, klin eke, perunike i drugo proljetno cvije e zamijenile sablice (gladiole), huncuti, lepi de ki, ivan ice i drugo ljetno cvije e.

Nestao je miris jagoda i trešanja, a izgledom pozornost privla i crveni ribizl, koji ljudi sve više kupuju, jer su otkrili da je izuzetno zdrav i da se može pospremiti na više na ina. obra je ponuda gljiva bukova a, marelica te ranih sorti jabuka i krušaka. Kod preprodava a najtraženije su lu-

8. srpnja 2008.

benice. olidna je ponuda meda, a nedostaju svježa jaja te mlije ni proizvodi. ( . Mesari ) CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - krastavci od 5 do 9 kn/kg - paradajz 15 kn/kg - paprika 15 kn/kg - mladi krumpir 4 do 6 kn/kg - kvice 5 do 10 kn/kom - blitva 5 kn/kup i - mrkvica 8 do 10 kn/kg - cikla 5 kn/pušlek - ribizl 10 do 15 kn/kg - sablice 3 kn/kom

Tisu u butelja na sat vog trenutka me imurska vina redovne prošlogodišnje berbe postigla su optimum kvalitete što se ti e boje, okusa, mirisa i alkohola. toga vinari ovih dana ona najbolja pune u butelje i stavljaju ih u podrume, gdje e ekati odlazak na tržište. Najve i dio e se prodati pred boži no novogodišnje blagdane.

Na imanju poznate vinogradarsko - vinarske obitelji Kojter u vetom Urbanu bili smo nazo ni punjenju butelja vinima prošlogodišnjeg uroda.

Prvo što nam je zapalo u o i bio je stroj kakav do sada nismo imali prigode sresti u me imurskom vinogorju. osip Ranteš iz Grabrovnika vlasnik je punionice vina i veli kako je njegova punionica boca i butelja jedina ovakve vrste i kvalitete u Hrvatskoj i svakako jedina u Me imurju.

Sto posto sterilizirano

- Poglednite ih, se su kak jedna ...

- Punionica je mobilna i na njoj su sve naprave i ure aji. akle, vlasnik vina - vinar samo mora osigurati boce i epove, a sve ostalo obavim ja. U jednom satu možemo napuniti

Punjenje na otvorenom tisu u boca ili butelja s vinom, ponosno kaže Ranteš, dodaju i kako je sve sto posto sterilizirano - isto i uredno.

Upravo su sterilizirano, isto i uredno elementi koje traži obitelj Kojter.

- vakav na in punjenja kod nas je još uvijek u povojima, dok je u zapadnoj "uropi to normal-

no. amo u svakoj vinogradarskoj pokrajini postoji po jedna takva mobilna punionica. inogradarima se znatno smanjuju troškovi, odnosno ulaganja, što bi trebalo preslikati i na berbu te prešanje. Mi vinogradari i vinari puno ulažemo u strojeve koje koristimo tek nekoliko puta u godini, a jako su skupi.

Možda bi o tome trebalo govoriti i

razmisliti, kaže vinogradar i vinar Antun Kojter.

Kod Kojterovih je u vrijeme našeg posjeta napunjeno devet tisu a boca s vinima pinot sivi, pinot bijeli, pinot crni i muškat. ok e vino ležati u bocama, vinogradari e malo na more, a potom u pripreme za nadolaze u berbu, koja bi ove godine mogla rano po eti. ( . Mesari , Z. rzan)

POLJODJELSTVO

8. srpnja 2008.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠVRT Želi od Vas biti maŞen i paŞen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Kako raste drve e

Etiologija endometritisa Pojam endometritis ozna ava kroni nu upalu unutarnjeg sloja maternice; endometrije, a predstavlja veliki problem u reprodukciji i vrlo je esti uzrok steriliteta kod mlije nih krava.

Uzro nici endometritisa su bakterije koje u maternicu dospijevaju uglavnom iz rodnice, i to u pravilu nakon poroda. eĹĄko telenje je pogodovni faktor za nastanak bolesti iz nekoliko razloga; esto nakon teĹĄkog poroda imamo zaostajanje posteljice, a s druge strane svako pomaganje pri porodu, osobito nestru no te uporaba ne istog porodiljskog pribora pove ava mogu nost infekcije maternice. Prema istraĹživanjima u estalost pojave endometritisa je i do 25 puta ve e kod krava kod kojih je doĹĄlo do zaostajanja posteljice. aĹžno je i napomenuti i da higijenski uvjeti u kojima se drĹže krave prije i neposredno nakon poroda uvelike utje u na pojavu endometritisa.

Uo eno je da se kod slobodno drĹžanih krava bolest eĹĄ e javlja kod Ĺživotinja koje su se otelile zimi ili u rano prolje e ĹĄto je upravo povezano s okoliĹĄnim faktorima. sobito je vaĹžni istaknuti utjecaj pravilne i izbalansirane hranidbe na u estalost pojave endometritisa. Bolest se osobito javlja kod visoko mlije nih krava i to najviĹĄe kod prvotelki. Preobilna i neizbalansirana hranidba, pojava ketoze i sindroma masne jetre u direktnoj je korelaciji s pojavom ove bolesti. druge strane, energetski i proteinski de icitarna ishrana te hrana de icitna na vitaminu " i elenu te osobito Kalciju pogodovni je faktor za nastanak bolesti. aĹžno je i napomenuti da upale maternice nikada ne treba promatrati zasebno, pa tako niti uzroke njihovog nastajanja ve uvijek u kompleksu s disfunkcijom jajnika. Poznata je injenica da je maternica otpornija na infekcije u razdoblju tjeranja - estrusa nego kada je u fazi mirovanja, stoga je

AK "C: BI IN I U d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, radi svakim radnim danom od 8 do 12 sati i 16 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. Po potrebi nazvati ete-

rinarsku ambulantu akovec, telefon 390-896 ili 390-859, radnim danom od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 9 sati. eterinarska ambulanta UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel.

363-801 i 091/363-80-10. PR" G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota

osobito vaĹžno da se krava u razdoblju prvih 35-45 dana nakon telenja barem jednom pregleda, te ukoliko se nije gonila potrebno je izazvati tjeranje primjenom hormonskih preparata. Uzroci izostanka gonidbe mogu biti razli iti, s jedne strane su to oĹĄte enja i upale maternice nastala prilikom i nakon poroda, dok s druge strane imamo uzroke koji su vezani isklju ivo uz neizbalansiranu i de icitarnu hranidbu, pri emu je osim vitamina i minerala osobito vaĹžan unos energije i bjelan evina.

IstraĹživanja su pokazala da ukoliko Ĺživotinja hranom ne dobiva dovoljno energije pa mrĹĄavi i izgubi u prvih 60 dana telenja oko 10 % svoje tjelesne teĹžine velika je vjerojatnost da emo imati probleme u funkciji jajnika, izostanak ili pak tiho tjeranje. Na elno se smatra da je za kravu koja ima dnevnu proizvodnju oko 30 kg mlijeka optimalno 16 % sirovog proteina u suhoj tvari. Prema istom istraĹživanju kod krava koje su dobivale hranu u kojoj je taj udio manji za

75 % prva tjeranja poslije telenja javljala su se u prosjeku i do 20 dana kasnije nego kod onih kod kojih je taj udio bio optimalan. Iz svega navedenog moĹžemo zaklju iti da hranidba ima izuzetno vaĹžan utjecaj na reprodukciju kod mlije nih krava. toga ponajprije vlasnici u suradnji s svojim veterinarom trebaju jako dobro prou iti svaki mjese ni izvjeĹĄtaj kontrole mlijeka iz laboratorija iz KriĹževaca, te ukoliko ima problema, prvo treba eliminirati probleme u hranidbi, a tek onda dovesti u pitanje stru nost veterinara. NaĹžalost nekim vlasnicima je lakĹĄe promijeniti veterinara nego na in hranidbe i drĹžanja.

Ivan aradi, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR" G: deŞurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R" IŠ'": eterinarska ambulanta Mursko rediť e: deŞurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠRIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: deŞurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava,

17

tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAŠIN"C: Ambulanta omaťinec: deŞurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda "ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruŞanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI "M": pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. "ŽURNI " "F N: 040 645 058.

Od svih biljaka najviťe volim drve e – tko ima neťto pro v?

Kao i kod svakog Ĺživog bi a, i kod drve a sve po inje ro enjem. U slu aju drve a, to je klijanje sjemenke. Ali se kod biljaka moĹže dogodi da nova biljka nastane i iz drugih dijelova, na primjer otkinute gran ice, koja potjera korijen i razvije se u samostalno novo drvo. Drvo koje nastane ovakvim vegete vnim na inom razmnoĹžavanja ima is DNK kao njen roditelj. Dakle, drvo iz reznice jest klon. Kod ukrasnog drve a se ovaj na in razmnoĹžavanja esto koris da bi se razmnoĹžili neki kul vari i sa uvali svoje vaĹžne ukrasne karakteris ke.

Drvo koje se razvije iz sjemenke razvit e svoj vlas genetski iden tet. Razlikovat e se od po etnog stabla kao djeca od svojih roditelja.

Jednom kad sjemenka ili reznica potjera korijenje i razvije list po inje proces rasta. Prvih nekoliko godina pozna h kao godine ukorjenjivanja, kri no je u Ĺživotu svakog drveta koje se bori za preĹživljavanje. Mlado drvo izloĹženo je opasnos da ga pojedu ili pogaze Ĺživo nje, njegov joĹĄ slabi korijen moĹžda ne e podnije suĹĄu.

Ostale opasnos koje mu prijete su duga razdoblja smrzavice ili poplave a tako maleno manje je otporno i na ĹĄumske poĹžare od odraslog stabla.

Jednom kad je drvo ukorijenjeno moĹže prionu ozbiljnom rastu. Drve e raste prema gore, prema dolje i prema van.

Intenzitet rasta odre uju mnogi faktori od kojih su najvaĹžniji dostupnost vode, hranjiva i svjetlos .

Postoji pogreĹĄno shva anje da drve e raste stalno samo od zemlje prema nebu.

Zna ilo bi to da ako na drvetu visokom 10 m ozna imo na visini 2 m jedan rub da e on za 5 godina kad drvo bude visoko 12 m bi na visini 4 m. To nije tako. Na vrhu svake grane nalaze se stanice za rast. Stanice se dijele i tako grana postaje dulja, a drvo viĹĄe i ĹĄire. Neke biljke poput bambusa mogu naras i 50 cm na dan, no ne postoji drvo koje bi raslo sli nom brzinom. NajbrĹže rastu e

drve e dolazi iz tropskih podru ja jer tamo nema promjena godiĹĄnjih doba pa tako uvje za rast ostaju povoljni tokom cijele godine. Jedna vrsta tropskog eukaliptusa iz Nove Gvineje i albicije falcata iz Malezije mogu tako naras i 10 m u jednoj godini.

Vrba je jedno od najbrĹže rastu ih drveta umjerenih klima. Kad je odreĹžemo iznad tla, skroz kod panja, moĹže naras viĹĄe od 3m u godini.

Brzina rasta ovisi o uvje ma okoline i staros biljke. Kako drve e postaje starije, brzina njihova rasta opada sve do kova nog potpunog prestanka.

Kako na vrhovima grana postoje uvijek mladi dijelovi iz kojih drvo raste prema gore tako i na vrhovima korijena postoje centri iz kojih ono raste prema dolje. Ovi su dijelovi stalno u izravnoj vezi. Ĺ to drvo viĹĄe raste u vis i proizvodi viĹĄe liĹĄ a ono treba viĹĄe vode i hranjiva pa korijen tako er mora brĹže ras .

Rast drveta u debljinu proces je koji prati rast prema gore i dolje. Zamislite smreku visoku 30 m i stabla debelog svega nekoliko cm. To nikako ne bi iĹĄlo. U umjerenim klimama, kakva je naĹĄa, deblo zrelog drveta raste oko 2,5 cm svake godine. Taj proces se doga a k ispod kore u vaskularnom sustavu koji sadrĹži ksilem i oem. Kroz Ĺživot drveta, kambij stalno proizvodi stanice ksilema i oema, koje prekrivaju unutraĹĄnjost drveta. Kako se te stanice dodaju, tako se opseg drveta pove ava. U tropskog drve a taj je proces ujedna en u toku cijele godine dok kod drve a umjerenih zona on varira kako se mijenjaju godiĹĄnja doba. To se na presjeku debla o itava kao godovi (tamniji i svjetliji koncentri ni krugovi). Brojenjem godova moĹžemo tako odredi starost drve a umjerene klimatske zone.

Lijepi pozdravi iz IVE!

NOVI ŽIVOT SE RA A

18

8. srpnja 2008.

Denis (29) i Maja (24) DĂśring iz akovca dobili su sina Tea, ro enog 30. lipnja u 22,50 sati.

Oliver (30) i Andreja (27) Sabol iz akovca dobili su Borisa, ro enog 24. lipnja u 10 sati.

Danijel Mari (25) i Ksenija Kova i (28) iz NedeliĹĄ a dobili su Kijaru, ro enu 1. srpnja u 11,45 sati.

Tomislav (26) i Sindi (20) Karaga iz Pribislavca dobili su Frana, ro enog 25. lipnja u 3,10 sati. Po brata je doťao i Žan (2,5).

Stjepan (23) i Monika (22) Lisjak iz DomaĹĄinca dobili su Juliju, ro enu 30. lipnja u 15,50 sati. Imaju i Davida (3,5).

Karlo (27) i SnjeĹžana (23) OreĹĄki iz KriĹžopotja dobili su Davida, ro enog 27. lipnja u 9,35 sati.

Miroslav (27) i Renata (25) Vuk iz Preloga dobili su Petru, ro enu 29. lipnja u 5,15 sati. Imaju i Davida (3).

Tomislav (27) i Tanja (26) Juras iz Orehovice dobili su Davida, ro enog 23. lipnja u 13,30 sati.

Robert (24) i Josipa (23) Jeleni iz akovca dobili su Lorenu, ro enu 26. lipnja u 6,55 sati.

Boris (26) i Tanja (26) Smolkovi iz Murskog SrediĹĄ a dobili su Luku, ro enog 29. lipnja u 11,15.

Robi Sklepi (20) i Ivana Kolari (18) iz Murskog SrediĹĄ a dobili su Sebastijana, ro enog 1. srpnja u 14,50 sati.

Darko Treska (29) i Martina SrĹĄa (25) iz Brezja dobili su Bornu, ro enog 1. srpnja u 12,35 sati. Imaju i Luku (5).

Zoran (21) i Josipa (18) Ha ek iz Peklenice dobili su Simona, ro enog 27. lipnja u 22,20 sati.

Ĺ pend (29) i Ljume (24) LjuĹĄaj iz Mihovljana dobili su sina po imenu Arti, ro enog 25. lipnja u 00,30 sati. Imaju i Albina (1,5).

Darko (36) i Gordana (36) Mikolaj iz Slemenica dobili su Nevena, ro enog 27. lipnja u 12,40 sati.

MT “LEPTIRI � poklanja benkicu i partlek

SaĹĄa (26) i Tea (21) Salaj iz Zasadbrega dobili su Antoniju, ro enu 29. lipnja u 12,50 sati. Imaju Andreasa (3).

Vid Balog (20) i Ljiljana OrĹĄuĹĄ (17) iz Orehovice dobili su Anitu, ro enu 27. lipnja u 11 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi Ĺživot se ra aâ€? M" MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

MEDIA MODEL LJETA

Marija Mlinari (30) akovec

2

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

Koncert je umjesto u Atriju održan u zgradi “Scheier”

Umjesto Zagreba koga gitaristi kog kvarteta nastupio je Guda ki kvartet Sebastijan

LJETO u gradu Zrinskih

Za kraj tjedna koncert Elementala Ljeto u gradu Zrinskih prošli je tjedan, u etvrtak, otvorila filmska ve er.

Prikazan je nenadmašni film proslavljenog redatelja Krste Papi a “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, nastao po još poznatijem dramskom predlošku Ive Brešana. Gluma ke legende Ljubiša Samardži , Rade Šerbedžija, Milena Dravi , Fabijan Šovagovi i drugi pobrinuli su se da se svi prisutni zabave. Jedina zamjerka ide malo lošijem ozvu enju, odnosno jeki koja se stvarala za vrijeme filmske projekcije u atriju.

Iako je u petak trebao biti održan koncert Zagreba koga gitaristi kog kvarteta, u posljednjem je trenutku došlo do promjene te je u zamjenu nastupio Guda ki kvartet Sebastijan. Poznati zagreba ki kvartet s gotovo tridesetogodišnjom tradicijom nastupio je s goš om sopranisticom Klasjom Modrušan, a oni u zajedni kom nastupu nisu nimalo razo arali, naprotiv, opravdali su o ekivanja pune dvorane “Scheier”, kamo je koncert preseljen zbog lošeg vremena.

U subotu za dozu Monty Pytonovskog humora pobrinuo se Knap teatar s

Klasja Modrušan jedna je od ponajboljih hrvatskih sopranistica

predstavom “Smisao života gospodina Lojtrice”. Nezaboravne gluma ke izvedbe Rakana Rushaidata, Živka Ano i a i Radovana Ruždjaka, originalnost i svježina autora predstave Saše Ano i a glavne su odlike ove izvrsne komedije.

Tjedan su u nedjelju zatvorili popularni The Beat Fleetovci. Pozitivni zvukovi, od reggea, duba, unka, junglea do a robeata, standardno su dobro primljeni me u Me imurcima, pa je tako i ovaj koncert prošao u veselom raspoloženju.

Program Ljeta u gradu Zrinskih 8. - 13. srpnja Srijeda, 9. srpnja, Trg Antuna Padovanskog, akovec - Jug u 21 sat - filmska ve er: “Dugi prsti” redatelja Gavina Gazera. Urnebesna komedija iz SAD-a donosi pri u o troje bankovnih službenika koji namjeravaju oplja kati banku iste ve eri, a da ni jedno od njih ne zna za planove drugih dvoje. Glume: John Cleese, Alicia Silverstone i Woody Harelson. U slu aju lošeg vremena filmska projekcija se ne e održati. etvrtak, 10. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 21 sat - filmska ve er: “Koncert” redatelja Branka Belana. Ve je nekoliko vode ih filmskih kriti ara proglasilo ovaj film najboljim u povijesti hrvatske kinematografije. Belan je u njemu majstorski ispri ao pri u o sudbini jednog glasovira i neutaženoj ežnji tjelesno, klasno i emotivno hendikepirane pijanistice koja itav život nastoji ovladati tim “ukletim” predmetom ... U slu aju lošeg vremena, projekcija filma e se održati na Maloj sceni CZK-a.

Petak, 11. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 20,30 sati - koncert: The Beatles Revival Band. Ime ve erašnjeg sastava najbolja je preporuka za dolazak

u atrij svim glazbenim nostalgi arima.

No, koncert je prilika i za mlade ljubitelje pop glazbe da se upoznaju s glazbenim opusom uvenih The Beatlesa - benda koji je žario i palio cijelim planetom šezdesetih godina prošlog stolje a. U slu aju lošeg vremena koncert e se održati u dvorani Centra za kulturu.

Subota, 12. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 20,30 sati - kazalište: Teatar Kiklop i Šibensko kazalište s predstavom “Gle, kako lijepo dan po inje”. Predstava autora Zvonimira Bajsi a jedna je od najpoznatijih u hrvatskom kazalištu. Ona protje e u neposrednom i živom, plasti nom i filigranski te nom dijalogu, punom liri nosti, slojevitih ritmova i blage humornosti. Drama je to o dvoje osamljenika s gradske peri erije koja po inje kao slu ajni eksces, zabuna s pojavom ekstravagantnog uljeza (Špiro Guberina) u stanu uravnotežene doma ice (Jadranka Šestan). U slu aju lošeg vremena predstava e se odigrati na Maloj sceni CZK-a.

Nedjelja, 13. srpnja, Stari grad Zrinskih, u 20,30 sati - koncert: Elemental.

Hip-hop bend koji ne slijedi stroge stilske odrednice, nego putuje razli itim glazbenim žanrovima posu uju i od svakog

U nedjelju e u Starom gradu Zrinskih nastupiti Elemental ono u emu se najviše prepoznaju, te na taj na in oboga uju vlastiti stil. Najve i naglasak stavljaju na svirke uživo, uz dinami an nastup i izravnu komunikaciju sa svojom publikom. U slu aju lošeg vremena koncert e se održati na Maloj sceni CZK-a.

IZLOŽBA “ME IMURJE” lanova Fotokluba akovec

Jedanaest me imurskih autora predstavilo se Zagrebu U Fotoklubu Zagreb u protekla dva tjedna održavala se izložba otografija “Me imurje”, nastala povodom mani estacije “Me imurje u Zagrebu” koju su organizirali Zavi ajno društvo Me imurje iz Zagreba i Me imurska županija.

Ovo je prva skupna izložba lanova Fotokluba akovec od kad je on osnovan, na kojoj se 11 autora predstavilo s 45 otografija, motivima Mure i Drave, kulturne baštine, arhitekture, flore i

aune, ljudi i obi aja.

Neke od otografija od iznimne su važnosti za Me imurje jer svojom porukom “zovu u pomo ” da se spase vrijedni segmenti iz nekadašnjega svakodnevnog života, npr. otografije “Doma i kruh”, “Stara kola i škedej”, “Stara hiža”, “Odlazak starog”, “Oranje”, “Panonski zid” i “Vinska preša” ...

Autori koji izlažu na izložbi jesu: Tomislav Buza, Kristina anadi, Davor Dolen i , Mario Golenko, Dalibor Horvat, Petar Kova , Milivoj Kuhar, Filip Lu in, Petar Sabol, Vjeran Žga-

Na izložbi u Zagrebu predstavilo se 11 autora s 45 fotografija nec - Rogulja i Zlatko Vrzan. Izložba “Me imurje” daje jasnu poruku svima koji cijenimo kulturnu baštinu da poduzmemo nešto radi spašavanja tradicionalnih, kulturnih te etnoloških vrijednosti.

Izložba nastavlja svoj put po Me imurju. Tako e ove vrijedne otodokumente mo i vidjeti i sami Me imurci. Od grada Preloga do grada Murskog Središ a, Fotoklub akovec e pokušati ovu izložbu prezentirati i u svim osnovnim

i srednjim školama na podru ju naše županije.

Udruga Fotoklub akovec osnovana je u prosincu 2007. godine. Njen najvažniji cilj je promocija otogra ske umjetnosti, ali i razvitak i unaprje enje

otografije kao tehni ke i umjetni ke discipline. Udruga djeluje na podru ju cijele Me imurske županije, a sjedište joj je u akovcu, na adresi A. Schulteissa 19, gdje ima svoj prostor za klupska druženja.

Za sad udruga broji tridesetak la-

nova. Ve ini lanova otografija i otografiranje je hobi, dok se nekolicina njome bavi pro esionalno. Trenutno Klub djeluje preko Internet stranice (www. otoklub-cakovec.hr) na kojoj lanovi objavljuju svoje materijale te raspravljaju na orumu koji je tematski vezan uz otografiju. Više in ormacija o klubu možete dobiti na gore navedenu web adresu, te na email: otoklub.cakovec@gmail.com ili broj tele ona 091 548 8010 ( Mario Jakši , predsjednik).

3

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

AKTUALNE IZLOŽBE

IZLOŽBA SLIKA kineskih naivnih umjetnika u akovcu

AKOVEC - izloĹžbeni prostor Centra za kulturu – izloĹžba fotogra ija Ivana i ina - MaĹĄanskera. Iako se moĹže re i da je fotogra ija za i ina bila “nusproduktâ€? njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rije i, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koli inu speci i noga jezi nog potencijala i da poruka slike moĹže biti udarnija i snaĹžnija od pripadaju eg teksta ili legende. Svaka, ili – bolje re i – gotovo svaka i inova fotogra ija moĹže se o itati kao metafora.

Kinezi znaju o nama viĹĄe nego mi o njima U zgradi “Scheierâ€? otvorena je u srijedu 2. srpnja u ranim popodnevnim satima uz samo nekoliko posjetitelja izloĹžba slika kineskih naivnih umjetnika te promovirana knjga “Hrvatska - Kina, prijateljstvo dostojno poĹĄtovanjaâ€?.

IzloĹžbu je otvorio Nu Liaqi, veleposlanik Republike Kine u Hrvatskoj, uz nazo nost Ĺžupana Josipa Posavca i suradnika.IzloĹžene slike djela su kineskih naivnih umjetnika. Od svakoga kineskog autora izloĹžena je po jedna slika s temama Ĺživota ljudi iz Kine, raznih narodnih sve anosti i tema iz prirode. Same su slike ra ene u tehnici ulja na posebnom crnom papiru. Nadam se da e ova izloĹžba pribliĹžiti Kinu gra anima

Drago Muvrin na predstavljanju knjige: - Kinezi u cijeloj svojoj povijesti nisu nikog napali, a oko 45 posto Kineza kojih ima 1,32 milijarde su ateisti, dok 55 Kineza vjeruje u razli ite bogove, ovisno o vjeri

Me imurske Ĺžupanije, naglasio je Andrija Kara ilipovi , najavljuju i i druge susrete s kineskom i drugim kulturama u akovcu.

Predstavljena je i knjiga “Hrvatska - Kina, prijateljstvo dostojno poĹĄtovanjaâ€?, koju su napisali lanovi Hrvatsko - kineskog druĹĄtva prijateljstva. Govore i o knjizi, Drago Muvrin naglasio je da mi veoma malo znamo o Kini, kao i o njenoj povijesti. Kina danas ima 1,32 milijarde stanovnika, u njoj Ĺživi preko pedeset naroda, velika je gospodarska sila s dva sustava, kapitalisti kim i socijalisti kim, koja se razvija izuzetno brzo. Drago Muvrin poseb-

Nova knjiga

Sandra Anne Taylor: Kvantni uspjeh zapanjuju a znanost bogatstva i sre e Izdava : Dvostruka duga d.o.o. Cijena 140,00 kn. Meki uvez, 264 str., format 23x16 cm.

Slika kineskoga naivnog umjetnika. Lijepo se vidi ponavljanje motiva, toliko karakteristi no za kinesku naivu

Usporedba dva broda, veliki admiralski kineski brod iz petnaestog stolje a i brod Kristofora Kolumba, odnosno zapadnih brodova. Kineski su brodovi ve u 15. stolje u bili najmanje triput ve i nego najve i zapadni, imali su i po devet jarbola, no nikad nisu napadali druge narode.

Da bi sprije io napade, car je dao posje i sve ĹĄume u blizini velikih rijeka i mora, te nije dozvolio gradnju tako velikih brodova

no se osvrnuo na kinesku ilozo iju nenapadanja drugih. Kina nikada u svojoj bogatoj povijesti nije nekoga napala, a uvijek je bila napadnuta od stranih osvaja a.

Tako, na primjer, u vrijeme Kolumba, za kojeg se tvrdi da je otkrio Ameriku, a i prije je kineska mornarica raspolagala divovskim brodovima, koji su bili mnogo ve i nego zapadni, a to zna i da je Kina tada bila mnogo naprednija od Zapada po znaju gradnje brodova i po drugome. Kineski brodovi mogli su lako pobje ivati zapadne da se htjelo i Kina je ve tada mogla postati prva svjetska sila. Za svaki takav

ogromni brod trebao je gotovo kvadratni kilometar ĹĄume. Kako se ne bi gradili ogromni brodovi, car je zabranio njihovu gradnju, te dao spaliti ĹĄume uz kinesku obalu, a sve kako ne bi Kinezi doĹĄli u napast nekoga napasti. U ovom trenutku Kinezi znaju viĹĄe o nama nego mi o njima, za nas su joĹĄ uvijek pomalo egzoti na kultura, pa je nuĹžno uspostaviti niz veza na podru ju kulture, gospodarstva, turizma. Prema kineskim podacima, samo u jugoisto nu Europu svake godine u turizam do e oko milijun Kineza.

(J. Ĺ .)

Sto biste u inili kad biste doista mogli posti i sve sto Ĺželite? Knjiga Kvantni uspjeh predstavlja pou no razmatranje znanosti uspjeha i otkrit ce vam kako u initi upravo to!

Formula za raskoĹĄan Ĺživot temelji se na na elima kvantne izike, na istinski mo nim silama koje vam mogu pomo i u ostvarenju vaĹĄih snova.

Ve ina ljudi vjeruje da se okolnosti njihovih Ĺživota temelje na slu ajnim doga ajima na koje ne moĹžemo utjecati, kao sto su poloĹžaj ili obiteljski prihod. Kvantna izika dokazuje da se velike promjene energije mogu dogoditi u jednom jedinom trenutku.

Energetsko podru je neprestano je spremno odgovoriti na vaĹĄe vibracije pa se pripremite za budu nost u kojoj ete koristiti nova oru a i posjedovati vise mo i no sto ste ikada smatrali da je posjedujete.

Do 15.07. knjigu kod izdava a moĹžete nabaviti po posebnoj promotivnoj cijeni od 75,00 kn. ViĹĄe na www.dvostrukaduga.hr

DVORANA “ZRINSKI� u akovcu

Sjajan maturalni koncert Maksima Kaljakina IzloĹžba Ivana i ina - MaĹĄanskera moĹže se razgledati tijekom ljeta

IZLOŽBA u Centru za kulturu tijekom ljeta

Fotografije iz bogatog opusa Ivana i ina - MaĹĄanskera Svi zaljubljenici u kinematogra iju koji e tijekom ljeta navratiti u Centar za kulturu i pogledati koju kinouspjeĹĄnicu mo i e usput u IzloĹžbenom prostoru razgledati izloĹžbu fotogra ija Ivana i ina - MaĹĄanskera.

IzloĹžba kojom nam se novinar i fotograf predstavlja donosi nam mali dio njegovoga prebogatog opusa. O izloĹžbi je Ĺ˝eljko Kova evi napisao: - Iako se moĹže re i da je fotogra ija za i ina bila “nusproduktâ€? njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rije i, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koli inu speci i noga jezi nog potencijala i da poruka slike moĹže biti udarnija i snaĹžnija od pripadaju eg teksta ili legende. Svaka ili – bolje re i – gotovo svaka i inova

fotogra ija moĹže se o itati kao metafora. Premda je fotogra ija umjetnost uo ena trenutka, ona je istodobno fascinantno ogledalo kroz koje danaĹĄnjica, bez smetnji dodatnih ĹĄumova koje proizvodi suvremeni Ĺživot, ulazi u duhovni prostor op e i osobne memorije.

MaĹĄansker je ro en u ViĹĄnjevcu kraj Bjelovara, do sad je sura ivao s Glasom Podravine, Studentskim listom, tadaĹĄnjim Ve ernjim vjesnikom, Plavim vjesnikom i drugim novinama.

Fotoaparatom je obiĹĄao cijelu Europu, od Islanda do Toljattija i Volgograda u Rusiji, od Osla do Madeire, Portugala, Ĺ panjolske, Rumunjske, Turske, Malte. Posjeduje viĹĄe od 20.000 negativa i fotogra ija u crno - bijeloj i kolor tehnici. (mn)

U dvorani “Zrinskiâ€? u zgradi “Scheirâ€? u akovcu proĹĄli petak svoj je maturalni klavirski koncert odrĹžao Maksim Kaljakin iz Murskog SrediĹĄ a.

Pred audQitorijem, kojeg bi poĹželjeli i mnogi poznatiji glazbenici, Kaljakin je izveo djela Bacha, Beethovena, Liszta, Bobi a i Ha aturjana. Nazo ni glazbeni stru njaci sloĹžili su se u ocjeni da je Maksim

Beethovenovu Sonatu opus 90 E - mol te Ha aturjanovu Toccatu odsvirao kao da je diplomant, a ne maturant glazbene ĹĄkole.

Koncertu je nazo an bio velik broj ljudi iz Murskog SrediĹĄ a, predvo enih Zlatkom Bekom, lanom Gradskog poglavarstva zaduĹženom za nacionalne manjine i kulturu. U publici su bili i drĹžavni tajnik DraĹžen Breglec, sopranisti-

IzloŞbeni salon Muzeja Me imurja akovec – dokumentarno - likovna izloŞba povodom 40. obljetnice osnutka Likovne galerije Muzeja Me imurja. Ovom izloŞbom javnosti je izloŞen onaj dio fundusa koji nije svakodnevno dostupan oku javnosti poput stalnog postava. Danas Likovna galerija ima skoro 3.000 eksponata, koji su najve im dijelom priskrbljeni osobnim darivanjem umjetnika.

Graditeljska ĹĄkola akovec - godiĹĄnja izloĹžba u enika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn Graditeljske ĹĄkole akovec: dizajnera unutraĹĄnje arhitekture i dizajnera keramike.

Hotel Aurora - prodajna izloŞba slika polaznika Škole slikanja i crtanja. Škola slikanja i crtanja u organizaciji LU -a, koja je djelovala u prvoj polovici 2008. godine zavrťila je s prvim dijelom predavanja, a kako bi ga obiljeŞili na dostojan na in, na izloŞbi se prezentiraju radovi nastali tijekom ovih nekoliko mjeseci. IzloŞba ima humanitarni karakter, a sva e se sredstva skupljena od prodaje slika donirati Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma. Župa Sv. Antuna Padovanskog u akovcu – prodajna izloŞba slika Ljube Laha. Ponovo su izloŞeni radovi jednog od najpoznatijih hrvatskih suvremenih umjetnika u Bosni i Hercegovini ljube Laha. I ovog puta prihodi od prodaje Lahovih umjetnina idu u dobru svrhu, za izgradnju crkve u Žeravcu - Bosanska Posavina, te za ťkolovanje siromaťnih u enika i studenata.

Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara moĹžete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec.

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era BoĹĄkovi a 7 - stalni postav.

Memorijalna zbirka ve je skoro 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja, stare od 50 do 100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika.

ca Branka Tkal i - Breglec, ravnateljica srediĹĄ anske Osnovne ĹĄkole Marija Trstenjak, lan Gradskog vije a Rudolf Klennert i drugi.

Nakon koncerta na domjenku koji je osmislio restoran “Stridonâ€? iz Ĺ trigove dugo se razgovaralo o Maksimovom nastupu, ali i o njegovim mogu nostima ako nastavi ĹĄkolovanje, ĹĄto e ponajprije ovisti o materijalnim mogu nostima njegove obitelji.

(S. Mesari )

PRELOG – Caffe bar “Art�

- izloŞba slikarice Milene Petkovi iz Murskog Srediť a i kipara Željka Petkovi a iz Preloga. Cilj izloŞbe je suradnja gradova Mursko Srediť e i Prelog, kao i poticanje druŞenja ljudi koji se bave umjetnoť u bilo koje vrste, a kako bi se unijela duhovna Şivost u oba grada.

Riblji restoran – izlaŞe Franjo RuŞman Brko iz Preloga, predsjednik LUDM-a. Rije je o doajenu me imurske naive iz Preloga, koji je izloŞio najviťe radova na staklu, ali i na platnu te nekoliko radova u obojenom tuťu, koji su nastali zadnjih godina. Franjo RuŞman Brko stvorio je svoj simboli ki svijet naive, koji prťti bojama i radostima Şivota.

4

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

HRVATSKI SABOR KULTURE po prvi put u Me imurju održao sjednicu Upravnog odbora

Me imurski amaterizam može služiti kao primjer UDRUGA ZA KREATIVNI RAD s djecom i mladima “Likovni krug” akovec

Po eo Ljetni likovni atelje Udruga za kreativni rad s djecom i mladima “Likovni krug” akovec i ove godine tijekom ljetnih školskih praznika provodi radionice u sklopu Ljetnoga likovnog ateljea.

Prva radionica održala se u srijedu 2. srpnja u Katoli kom domu u akovcu, a na istom mjestu i u isto vrijeme radionice e se održavati svaki tjedan, svake srijede od 17,30 do 19 sati. ime se djeca bave na ovom ateljeu, ispri ala nam je voditeljica Paula Zuzel: - U enici su se odazvali i ak poveli mla u bra u sa sobom.

Radionice zapo injemo pedagoškim igrama kojima je zadatak da se djeca zbliže i opuste. Op enito radionicama želimo posti i da se ona dobro

osje aju. U toku radionica bavit emo se razli itim likovnim motivima. Ovaj put pažnju smo usmjerili promatranju raznih linija, ravnih, valovitih, tankih isprepletenih, širokih ... Pa smo akvarelom te motive i oslikavali. Ovo je bila priprema za pažljivije promatranje objekata i elemenata u gradu. Želimo posvetiti pažnju izgledu grada, kao i ulicama odakle djeca dolaze, jer tu nisu samo mališani iz akovca nego i Gori ana, Šenkovca ...

Radionice su besplatne, te su namijenjene u enicima me imurskih osnovnih i srednjih škola koji se svaki tjedan mogu uklju iti u njihov rad.

Po prvi put sjednica Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture održana je u Me imurskoj županiji. Jedan od razloga što je sjednica prošli utorak održana u akovcu, u maloj vije nici Županije, jest što je Me imurje podru je gdje se posebno njeguje amaterizam. To dokazuje ak 54 kulturno - umjetni ka društva koja djeluju na podru ju županije.

Dolasku izvršnog tijela Sabora kulture pomogla je i injenica da je predsjednik Upravnog odbora akove ki kulturni djelatnik Dejan Buva ujedno predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno umjetni kih udruga Me imurske županije.

Osim lanova Upravnog odbora, sjednici je prisustvovao i tajnik HSK-a Mirko Kova evi koji nije krio svoje oduševljenje me imurskim kulturno - umjetni kim amaterizmom, za koje je kazao da je aktivno i u smislu kvalitete koju prezentiraju i u smislu brojnosti. Posebno je pohvalio Limenu glazbu Belice koja je briljirala na

Mirko Kova evi , tajnik HSK-a posljednjem državnom natjecanju i koja idu e godine obilježava 105. obljetnicu djelovanja, te djelovanje Odbora kazališnih amatera Me imurja. Samo rije i hvale imao je i za županiju što izdašno financira kulturno - umjetni ke udruge i društva.

- Aktivnost i financiranje daju ove rezultate kojima se zaista možete ponositi. Na podru ju ove županije postoji konstantna skrb o amaterizmu i tu ste u samom vrhu amaterizma na podru ju države.

Dejan Buva , predsjednik me imurske zajednice HKUU Po tome možete služiti kao primjer drugim županijama, rekao je Kova evi .

Do kraja godine još etiri državne smotre Što se ti e same sjednice Upravnog odbora, raspravljalo se o 48. Festivalu kazališnih amatera, održanom u Kastvu, i 22. Susretu hrvatskih puha kih orkestara, održanom u Novom Vinodolskom, te je za oba susreta re eno kako su prošla više nego zadovoljavaju e.

Za Festival kazališnih amatera spomenuto je nekoliko prijedloga koji bi se trebali uvažiti u narednim godinama, tako je sugestija prosudbene komisije da bi mjesta selektiranja isklju ivo bile županijske smotre. Osim toga, predloženo je da se trajanje Festivala protegne kroz dva vikenda, jer je ansamblima sve teže dolaziti u radne dane, te da se iz Kastva Festival preseli u neki drugi grad ili županiju koja e mo i pružiti bolje uvjete za izvo a e.

I za jesen pripremaju državne smotre i susrete. Prvi e biti susret pjeva kih zborova Hrvatske 18. i 19. listopada u Novigradu Istarskom, slijede Susret koreografiranog olklora u Centru za kulturu krajem listopada, Smotra malih vokalnih sastava u Petrinji 22. studenog i Susret suvremenog plesa u Karlovcu u studenom. Kao još jedan zanimljiv susret izdvaja se onaj nepro esionalnih književnika Hrvatske koji bi se trebao održati u Koprivnici.

Pod zadnjom to kom i aktualnim pitanjima raspravljano je o pokretanju potpisivanja peticije me u svim kulturno - umjetni kim društvima i udrugama na razini države kako bi se ukinulo pla anje danka ZAMP-u za nastupe kad KUD-ovi ili sli ne udruge besplatno javno nastupaju, primjerice, za dane op ine, dane grada ili nešto sli no. (mn)

ŽELJKO PETKOVI na kiparskoj radionici u Vo i Donjoj

Iz kamena od pet tona nastala “Vinska coprnica” Preloški kipar Željko Petkovi i ove godine sudjeluje na kiparskoj radionici u Vo i Donjoj na kulturnoj mani estaciji “Tragovi iskona”. Dok je prošle godine izradio u kamenu skulpturu ‘’Vo anski Boss’’ koja za sada nije nigdje postavljena i izložena jer eka svoje mjesto prema špilji Vindiji, ove godine izra uje skulpturu iz kamena teškog gotovo 5 tona.

Naziv skulpture je ‘’Žena okot’’ ili, kako nam je kazao, po doma i, ‘’Vinska copernica’’.

Rije je o ekspresionisti koj modernoj skulpturi. Lik žene uklesan je u kamen u normalnoj veli ini. Ona u svakoj ruci drži po grozd, jedan je podigla u visinu lica, tako da je ono gotovo sakriveno. Uz nju iz korijena vinove loze pri dnu plaze dvije mladice vinove loze.

Kipar Željko Petkovi o tome kako je dobio ideju da iskleše veliki kip iz kamena vinicita kaže: - Prošle sam godine izradio neandertalca. Želio sam time re i da je špilja Vindija gdje su neandertalci živjeli velika kulturna vrijednost vo anskoga kraja, a nadam se da e kip biti postavljen uz puti koji vodi do špilje.

Ove godine odlu io sam se naglasiti jednu drugu vrijednost Hrvatskog zagorja i kraja oko Vo e. Ni jeden pravi Zagorec ne može se zamisliti bez svoje klijeti i gorica, vino je i hrana i kulturno dobro. I tak, dok ovjek s kleti pijan do e doma, žena na njega galami, vi e, a ponekad bude i kaj drugoga, pak zato tu,

vu Vo i Donjoj, muži veliju da ih doma akaju ‘coprnice’.

Zato sam se odlu il napraviti skulpturu ‘Žena okot’ ili, po doma i, ‘Vinska coprnica’, a kao spomenik ljudima iz Hrvatskog zagorja koji vole vino, tako da znaju što ih eka kad do u doma.

Neku daleku sli nost kip može imati možda s gr kim bogom vina Dionizom ili Panom, no samo kad je rije o temi, bog Dioniz mogao je vodu pretvoriti u vino.

Nadam se da to više ne rade u Hrvatskom zagorju. ‘Žena okot’ ili ‘Vinska coprnica’ je modernisti ka skulptura ve ih dimenzija, uz odre eni ekspresionisti ki otklon, te se nadam da e krasiti neki po etak vinske ceste ili pak neko raskrš e gdje ima jako mnogo vinograda, o tome e u svakom slu aju odlu iti op ina Vo a Donja. Uz Željka Petkovi a, na radionici

sudjeluje desetak kipara iz Hrvatske i gost iz Ma arske. Kipari Ivo Forjan i Mato Tijardovi izradili su skulpturu slikara Slavka Stolnika, a kipar Slavko Buni iz Ivanca ove godine izra uje skulpturu u kamenu ‘’Sveta obitelj”.

Doma i kipar Stjepan Švetak iz Donje Vo e izra uje skulpturu u kamenu zaštitnika lovaca ‘’Sveti Hubert sa psom’’, a kipar Ivica Toli iz Ernestinova ove godine izra uje skulpturu ‘’Nogometaš s loptom”. Kipar Jozse Lukács dolazi iz Republike Ma arske i izra uje modernu skulpturu iz drveta. Ljudevit Min ek - Min a iz Varaždina najpoznatiji po djelu u drvu ‘’Pra ovjek s toljagom’’ izra uje ‘’Svetog Vinka”.

Kipar Ivan Miši izra uje pak djelo ‘’Gospa Lurdska’’. Kiparska kolonija “Dani iskona” trajala je tjedan dana, a završila je u subotu 9. srpnja.

(J. Šimunko)

Željko Petkovi dovršava skulpturu “Žena okot” ili, po doma i, “Vinska coprnica” u kamenu teškom pet tona

Veseli Me imurci h tri su dana gostovali u Slova koj

KULTURNO - UMJETNI KA UDRUGA gVeseli Me imurci g

Sudjelovali na me unarodnom festivalu u Slova koj Kulturno - umjetni ka udruga gVeseli Me imurci g tri je dana gostovala u Slova koj u mjestu Jaslovské Bohunice. Taj je dio Slova ke, 70-ak km udaljen od Bratislave, poznat po nuklearnoj elektrani koja mnogo novca ulaže u o uvanje toga malog sela i zadržavanje stanovnika u njemu i okolici. Upravo zbog toga to je i jedan od najbogatijih dijelova Slova ke.

Odmah po dolasku doma ini su Me imurce odveli u razgledavanje grada Trnave nedaleko od Jaslovskih Bohunica. Trnava ili, kako je oni esto nazivaju, gmali Rim g poznata je po mnogobrojnim crkvama. U popodnevnim satima posjetili su grad Pieš*ani, grad prijatelj Varaždinskih toplica. Moderno ure eno lje ilište kroz koje te e najduža slova ka ri-

jeka Vah oduševilo je Me imurce ure enoš u i turisti kim izgledom.

Popodne je završilo kupanjem.

Budu i da je cijeli subotnji dan u Jaslovskim Bohunicama bio pod znakom otvorenih dana elektrane, Me imurci su se nave er pridružili uli noj zabavi do ranih jutarnjih sati uz doma u glazbenu skupinu. U nedjelju je nastavljen program kulturnog ljeta gV Bohunicách pri kaštieli g u znaku me unarodnoga olklornog

estivala - gMedzinarodny olklorny den – Už idu, už su tu... g. Uz doma ine, Folklornu skupinu Blavanka,

olklor svojih država predstavile su i skupine iz Litve, Ukrajine, Ma arske i, naravno, Hrvatske. Po prvi je put predstavljen olklor Hrvatske, a mnogobrojna publika bila je oduševljena me imurskom pjesmom i ple-

som. Predstavnici Udruge Martina Kureti i Miljenko Zelenbaba prije samog po etka programa bili su na sve anom prijemu s predstavnicima doma ina, na elnikom Jaslovskih Bohunica, predsjednikom pokrajine Tiborom Mikušom, koji je ujedno i bio pokrovitelj estivala i po prvi put pozivu doma ina odazvao se i sam predsjednik Slova ke Republike Ivan Gašparovi .

Trodnevno gostovanje završilo je vožnjom kroz Bratislavu, a ugodno po aš eni, iznena eni susretljivoš u i ljubaznoš u doma ina i dobrim poznavanjem hrvatskog jezika Me imurci su se vratili ku i, uz želje da se ovaj susret ponovi, stoga su i pozvali Slovake da u što ve em broju posjete Hrvatsku.

(M. Kureti , oto:Jakši )

5

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Osjetit ete potrebu da se odmorite i odmaknete od obiteljskih problema. Prigovaranje partneru može izazvati nepotreban sukob, stoga je bolje da se neko vrijeme suzdržite od ulaženja u ozbiljne rasprave. Ovotjedne probleme efikasno ete riješi otvorenom komunikacijom sa suradnicima. Ako zbog napetos ili umora negdje i pogriješite, kolege e vam rado pruži podršku i prisko i u pomo . Od ponedjeljka se pove ava mogu nost sukoba s bliskom osobom. Nemojte bi isklju ivi i pažljivije saslušajte što vam drugi govore. Oko srijede ete bi otvoreni za nova poslovna iskustva.

Lako ete se prilago ava promjenama i vrlo brzo usvaja druga ije na ine poslovanja.

VAGA (24.9.-23.10.)

Napetosti i sve eš e razmirice s partnerom možete izbje i ako se oboje potrudite i smireno saslušate jedno drugo.

Ljubav izme u vas nije upitna, ali to nije dovoljno da bi odnos bio skladan. Trenutno su vam se nagomilali mnogi problemi kojima ne vidite kraja. Dodatne teško e predstavljaju i nerazriješeni odnosi s bliskim suradnicima, što znatno komplicira i ovako napetu situaciju. U srijedu bi moglo do i do nesuglasica sa starijim lanovima obitelji. Sve e prote i u najboljem redu, ali samo ako budete korektni i izbjegnete sva u. Dani vikenda bit e idealni za smirenje i opuštanje u naru ju voljene osobe. Po etkom tjedna bit ete odmorni i samim me mnogo bolje raspoloženi.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Bit ete sve zadovoljniji svojim emocionalnim životom. Ako ste se odlu ili upravo ovaj tjedan proves na godišnjem odmoru i potpuno se posvetiti partneru i djeci, ne ete požaliti.

Ulazite u krea vnu fazu u kojoj e vas u potpunos zaokuplja nove ideje i inova vni na ini poslovanja.

Promjene treba uvodi postupno pa ne o ekujte da e sve što predložite bi odmah i prihva eno. Suo it ete se s porastom troškova, što bi vas po etkom tjedna moglo prili no zabrinu . No, kako e vrijeme odmica , shva at ete da rješenje postoji. Ne propuštajte olako pozive za druženja. O ekuju vas mnoge prilike za zanimljiva poznanstva, posebno nakon vikenda.

Ako ste nedavno zapo eli emocionalnu vezu, ne ete bi u potpunos sigurni da ste napravili pravi izbor. Poslije nekih doga aja i otvorenog razgovora po etkom tjedna, sve e vam posta mnogo jasnije. Inzis rajte na preciznim odgovorima kako biste ve u po etku izbjegli eventualne probleme. Od ponedjeljka se pripremite na važne razgovore koji e vam otvori neslu ene poslovne mogu nosti.

Važno je da budete dorasli doga ajima jer okolina od vas mnogo o ekuje. Poslovni i javni uspjeh ovisit e upravo o vašoj spremnos da prihva te izazove. Razmislite o tome kako najbolje upotrijebi znanje ili vješ ne koje posjedujete. Možda je vrijeme da ih iskoris te, ali ne za sebe, ve dijele i ih s drugima.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Spremni ste sve podredi voljenoj osobi i potrudi se da joj nadoknadite ono što ste propus li. Pozovete li je da vam se pridruži na poslovnom putovanju, za nju e to u ovom trenu biti najve i dokaz ljubavi. Želite li nešto promijeni u svom odnosu prema suradnicima ili pretpostavljenima, ne žurite ve sa ekajte po etak tjedna. Razmislite i kako prezen ra svoje zahtjeve bez da djelujete napada ki ili svadljivo. U utorak i srijedu mogli bi se zakomplicira obiteljski odnosi ili se pojavi iznenadni problemi u vezi sa stambenim ili imovinskim pitanjima. Budite oprezni. Godit e vam opuštanje pa maksimalno iskoris te dane vikenda i provedite ih u zagrljaju voljene osobe. Petak bi mogao bi posebno važan dan za samce.

Privla it e vas osobe razli itog temperamenta i svjetonazora, što e otežava vaš put do osje ajne stabilnos . Ako ste u braku, partner bi vas mogao povrijedi nepromišljenom izjavom ili vam pokuša ograni i slobodu. S obzirom na to da ulazite u rastrošnu fazu, uvajte se brzopletos i budite oprezniji u raspolaganju novcem. Nemojte kupova ono što vam u ovom trenutku nije potrebno. Poslovi idu svojim uobi ajenim tempom. Iako vas trenuta no ne krasi veliko strpljenje, pokušajte bi tolerantni, saslušajte što vam drugi ljudi govore i vjerojatno ete se iznenadi što ste sve propus li. Znanja nikad dovoljno pa, imate li mogu nos , posve te se usavršavanju stranog jezika, uzmite satove informa ke ili svladajte neku novu vješ nu.

RAK (22.6.-22.7.)

Mogu je po etak veze s osobom koja živi u inozemstvu ili je podrijetlom iz druge zemlje. Da bi veza uspjela na duže staze, morate ima sasvim ozbiljne namjere, jer za površnu igru ne e bi mjesta. Sve se razvija baš kako treba, što e osobito do i do izražaja ako ste poduzetnik. U svemu što radite pokažite inicija vu i oslonite se isklju ivo na svoje procjene.

Tijekom nedjelje i ponedjeljka bit e prijeko potrebno iskazati više strpljenja, razuma i razumijevanja prema drugima, osobito ako se radi o obiteljskim i partnerskim relacijama. etvrtak bi mogao bi odli an dan za ljubav, ali ništa od toga ako dopus te da vas prevelika zaokupljenost poslom omete u roman nim namjerama.

JARAC (22.12.-20.1.)

Postoji mogu nost da se u obitelji neke stvari naglo zakompliciraju. Napetos me u uku anima mogu iskrsnu zbog jednog sitnog neslaganja, ali e treba podulji razgovori da bi se one smirile. Teško ete odustaja od svojih poslovnih zamisli i ustrajat ete u onome što smatrate da je bitno za vašu karijeru. Svoje planove držite u tajnos jer sada nije dobro vrijeme za preveliko is canje. Pomnije pazite na svoju prehranu. Neugoda ili bolovi u želucu mogu bi rezultat povremene napetos i nervoze, ali i pretjerivanja u konzumaciji nekih namirnica. Pruža vam se mogu nost da poboljšate emocionalne odnose u svom životu i kona no raš is te nesporazume s nekim lanovima obitelji.

LAV (23.7.-23.8.)

Bit ete mnogo blaži, nježniji i prilagodljiviji, što e ugodno iznenadi vašeg bra nog partnera. Ako ste slobodni, ne ete žudje za novim ljubavnim iskustvima. Mnogo e vam draže bi povla enje u osamu. Neodlu ni ste oko toga kojim smjerom treba krenu i kamo je najpovoljnije uloži sredstva i znanje. Možda još nije pravo vrijeme za velike odluke pa je bolje i i sitnijim koracima. Nema razloga za žurbu. Ne podliježite suges jama ni pri scima sa strane da ulažete sredstva u nešto što se još nije pokazalo sigurnom inves cijom. Izbjegnite teško e na samom startu. Imate li potrebu u potpunos se ‘otvori ’ i povjeri nekom, napravite to u utorak. Olakšanje i rastere enje koje ete pritom osje , bit e neprocjenjivo.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ne ete bi previše raspoloženi da s drugima dijelite sretne trenutke jer svoju novu ljubav, za sada, želite drža u strogoj tajnos . Ako ste u braku, mogu e su nesuglasice zbog partnerove ljubomore.

Intenzitet vaših poslovnih ak vnos e se smanji , najvjerojatnije zbog zasi enja i premorenos . Više se odmarajte, ali i pripazite na pretjeranu sklonost da raspoloženje poboljšavate šopingiranjem. Budite tak ni, ali i vrlo oprezni kad kri zirate svoje suradnike. Ako to budete radili njima iza le a, ne e vam bi ugodno kad vas napadnu zbog širenja tra eva.

Poradit ete na boljoj organizaciji vremena, što zna i da ete razgrani i vrijeme za rad i vrijeme za odmor.

Kona no vas nedjeljom ne e poslovno uznemirava .

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Bit ete vrlo nedvosmisleni kad je u pitanju upletanje lanova obitelji u vaš odnos s partnerom. U nedjelju e mnoge Djevice ‘kapitulira ’ i kona no prihva poziv na druženje od osobe koja im se ve neko vrijeme udvara. Unutarnja sigurnost i probu ena samouvjerenost mogli bi vas odves u vrlo odvažne nancijske projekte. No, pri ekajte još ovaj tjedan s realizacijom. Koncentracija vam je, naime, nešto lošija.

Pripazite na kvalitetu i svježinu hrane koju konzumirate. Koliko god možete izbjegavajte ledena pi a jer e vam probava i želudac bi posebno osjetljive to ke. Zabave i ljubavi ne e vam nedostaja , stoga se opus te i uživajte u skladnom ljubavnom tjednu.

Nedjelja e se pokaza kao idealan dan za roman ne susrete.

RIBE (20.2.-20.3.)

Nastavlja se dobro ljubavno razdoblje pa ete se uznemiriti i na najmanju mogu nost razdvojenos od voljene osobe. Budite mirni jer to ne e naruši sklad u vezi. Samci bi se trebali suzdrža od rizi nih ertova. Mnogo ete razgovarati, pisati, a možda i putovati. Razdoblje je povoljno za obavljanje raznih vrsta usluga te sezonski rad koji donosi dobru i sigurnu zaradu. Po etkom sljede eg tjedna ne rasipajte svoju energiju uzalud. Pokušajte, ako možete, izbje i javne govore ili sudjelovanje u raspravama, polemikama ili diskusijama. Vrijeme je zrelo za kvalitetan odmor. Zadužite druge da preuzmu mnogobrojne zadatke i dio obveza koje ste do sada isklju ivo vi izvršavali.

6

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

08.45

07.25 07.50 08.20

06.40 06.55 07.00

00.50 01.00 01.45 02.30 03.20 04.05 05.15 05.55

17.00 17.05 17.15 17.25 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.10 21.05 21.40 22.15 22.30 22.35

16.30

14.35 14.44 14.50 15.40

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JUDAS PRIEST; 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Naši najbolji dani, serija 10:45 Naša mala klinika, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Kralj Queensa, serija 12:45 Cosby show, serija 13:15 Svi vole Raymonda, serija 13:45 Vijes 14:00 Zvijezda: Shirley Temple, drama 15:35 Nora Roberts: Plavi dim, (SAD, 2007., roman na drama; Redatelj: David Carson; Glume: Ben Ayres, Sco Bakula, Alicia Wi , David Brown, Ma hew Se le) 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Ve ernja škola - EU 21:00 Bolni arka Be y, (2000., Njema ka /SAD, komedija; Redatelj: Neil LaBute; Glume: Morgan Freeman, Renée Zellweger, Chris Rock, Greg Kinnear, Aaron Eckhart) 22:55 Pod nož, serija 23:55 Vijes 00:10 Ubojita Jane, serija 01:00 Nora Roberts: Plavi dim, igrani lm 02:35 Šaljivi ku ni video 03:00 Kraj programa

22.50 Heroji iz strasti, dramska serija 23.50 Vijesti, informativna emisija 00.05 Kunolovac, kviz

14:00 14:40 16:45

13:30

13:00

12:15

08:00 08:02 09:00 11:15

15:02 15:10 15:15 16:20 16:50 17:50 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA reportaža ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA jutarnji program VTV-a VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe EUROMAXX TV magazin VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o

Danas pogledajte...

Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije, ponavljanje, Gillete svijet sporta Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija

5.35 Jutarnji program 8.00 Reprize serija 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 Rad 18.40 Stažis , hum. serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.30 Koncert 21.30 Film 23.05 Koncert 00.05 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Šetnja po parku, lm 16.115 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.05 JAG, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Usamljeni junak, lm 21.40 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.45 Divlji, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.50 Provjereno 21.35 Dijeli tajnu, lm 22.35 24 sata 23.10 Dijeli tajnu, nastavak lma 23.25 Ekipa za o evid, serija 0.55 Predsjednica, serija 1.45 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 15. srpnja 2008.

09.10 Veliki odmor 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Najava programa 13.35 Ružna Be y, serija TV kalendar 14.20 Ususret Olimpijskim Dobro jutro, Hrvatska igrama Vijes 14.55 Na rubu znanos Dobro jutro, Hrvatska 15.45 Prijatelji, hum. serija Vijes 16.10 Zvjezdane staze: Nova Dobro jutro, Hrvatska generacija, serija Vijes 16.55 McLeodove k eri, serija Dobro jutro, Hrvatska 17.45 Vijes na Drugom arolija, serija 18.00 Tenis ATP turnir Umag, Vijes prijenos 1. me a Vrijeme danas 20.15 Bitange i princeze, hum.

Vijes iz kulture serija Prirodni svijet: Mravi 20.50 Obavještajci, serija napadaju, dok. seri ja 21.40 Promet danas Oprah show 21.50 Vijes na Drugom Burzovno izvješ e 21.59 Vrijeme Dnevnik 22.05 Dr.House, serija Vrijeme 22.55 Kineska plaža, serija TV kalendar 23.45 CSI: Las Vegas, serija Strast, telenovela 00.30 Tenis ATP turnir Umag, Doma a dramska serija snimka 2. me a antologija: Kapelski kresovi 02.30 TV raspored Vijes + prijevod za gluhe --------Nogometna Liga prvaka - 1.

Vrijeme sutra pretkolo Ubojstvo, napisala je - serija Overland 7. - Povratak u Sibir 1.: Sjeverni Sibir, dok. serija Razglednice iz Malezije, dok. serija 07.00 Magnum, akcijska serija ® Danas na Zagreba koj burzi 07.45 Krava i pili , crtana serija Vijes 08.10 SpužvaBob Skockani, HPB t crtana serija Luda ku a, TV serija 08.35 Sam svoj majstor, hum.

Promet danas serija Razglednice iz Hrvatske 09.05 Korak po korak, hum.

Dnevnik serija ® Sport 09.45 Kunolovac, kviz Vrijeme 10.30 Puna ku a, hum. serija ® arolija, serija 10.55 Malcolm u sredini, hum.

Kratki susre serija ® Potroša ki kod 11.20 Dadilja, hum. serija ® Dnevnik 3 11.45 Rat u ku i, hum. serija ® Burzovno izvješ e 12.20 Vijesti, informativna Ubojice, (Uloge: Sylvester emisija Stallone, Antonio Banderas, 12.25 Ve era za 5, lifestyle Steve Kahan, Julianne emisija ® Moore; Scenaris : 12.55 Exploziv, magazin ® Andy Wachowski, Larry 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, Wachowski, Brian krimi serija ® Helgeland (prema pri i 13.30 Za istim stolom, dramska A. Wachowskog i L. serija Wachowskog) ; Redatelj: 14.25 Magnum, akcijska serija Richard Donner) 15.20 Cobra 11, krimi serija Vijes iz kulture 16.10 Korak po korak, hum.

Sestre, serija serija Sestre, serija 16.40 Puna ku a, hum. serija Obavještajci, serija 17.05 Malcolm u sredini, hum.

Kineska plaža, serija serija Razglednice iz Hrvatske 17.30 Dadilja, hum. serija Strast, telenovela 18.00 Rat u ku i, hum. serija McLeodove k eri, serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija TEST 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, Najava programa krimi serija Tom i Jerry kao klinci, 20.00 Bibin svijet, hum. serija crtana serija (dvije epizode) Pucca, crtana serija 21.15 Lista, (triler, 2000.; Žutokljunac Redatelj: Sylvain Guy; Zekoslavne pri e, crtana Uloge: Ryan O’Neal, Roc serija LaFortune, Mädchen Petar Pan i gusari, crtana Amick, Ben Gazzara, serija Catherine Blythe) 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 21:30

17:15

23:00 23:10 23:25 23:30

19:10 19:20 20:00 21:00 21:20 22:10 22:30

automobilizmu PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Nepobjedivi, serijski lm Me imurje danas Tragovi života, dokumentarna serija Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c Vision, emisija o nau arstvu Poslovne vijes Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Sutra na programu

8.30 Nogomet 9.15 Tenis 9.45 Nogomet 10.45 Tenis 12.00 Tenis, prijenos 19.15 Nogomet 20.30 Tenis 21.15 Boks, prijenos 23.00 Tenis

6.00 Poker 11.00 Reklamni program 14.00 DSF Bike 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 DSF aktuell 18.45 Bundesliga pur Klassiker 21.00 Kampfsport 23.00 Sportquiz

7.00 Jutarnji program 11.45 Dje ji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet pro v Jima, hum. serija 17.30 Humoris na serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Heirate mich! 22.15 Exklusiv 0.15 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Me u nama ® 7.30 Dobra vremena... ® 8.05 RTL Shop 9.00 To no u 9 9.30 Moje dijete ® 10.00 Dr. Stefan Frank 11.00 Obiteljski dvoboj 12.00 To no u 12 13.00 Oliver Geissen Show 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Slušaj, tko to lupa? 17.30 Me u nama 18.00 Regionalni program 18.30 Exclusiv 18.45 RTL aktuell 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22.15 Monk, serija 23.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

5.30 Program za doru ak 9.00 Home Shopping Europe 11.00 Franklin 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja B. Salesch 16.00 Sudac A. Hold 17.00 Quiz re 17.30 live 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Vijes 18.50 Blitz 19.30 Kviz show 20.15 Top Model 22.20 Akte 08 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

5.20 Jutarnji program 6.05 SAM 7.00 ta 9.25 Andreas Türck 11.25 Zacherl 12.00 Avenzio 13.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Bully sucht die starken Männer 22.15 Noch Besserwissen 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

i vrijeme 20.15 Polly Adler 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.30 No ni program

od 9.7.2008. do 15.7.2008.

PREGLED

TV (13.7. u 20.55 h, RTL Televizija)

Richard Gere

06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija 9., serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Prirodni svijet: Prikradanje jaguaru, dok. serija 11.05 Marija Propetog Isusa Petkovi , dok. lm 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Doma a dramska serija antologija: Kapelski kresovi 14.35 Vijes + prijevod za gluhe 14.44 Vrijeme sutra 14.50 Ubojstvo, napisala je - serija 15.40 Overland, dok. serija 16.30 Hrvatska speleološka ekspedicija Chiapas ‘99: U meksi kom podzemlju 17.00 Danas na Zagreba koj burzi 17.05 Vijes 17.15 HPB t 17.20 Luda ku a, TV serija 17.55 Promet danas 18.05 Razglednice iz Hrvatske 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.10 Boje turizma 22.10 Kulturni info 22.15 Dnevnik 3 22.30 Burzovno izvješ e 22.35 Mirni Amerikanac, (Uloge: Michael Caine, Brendan Fraser, Do Thi Hai Yen, Tzi Ma, Robert Stanton, Holmes Osborne, Rade Šerbedžija; Scenaris : Christopher Hampton i Robert Schenkkan (prema istoimenom romanu Grahama Greenea); Redatelj: Phillip Noyce) 00.15 Vijes iz kulture 00.20 Kulturni info 00.25 Sestre, serija 01.10 Sestre, serija 01.55 Obavještajci, serija 02.40 Prekid programa zbog redovnog održavanja odašilja a 04.00 Razglednice iz Hrvatske 05.10 Strast, telenovela 05.55 McLeodove k eri, serija

06.40 TEST TV ku e imaju pravo promjene programa

06:00 06:45 07:10 08:00 10:00 10:50 11:40 12:15 12:45 13:15 13:45 14:00 15:30 17:20 17:35 18:30 19:15 19:50 20:00 20:55 21:50

23:35 23:50 00:40 02:15 02:40

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PAUL SIMON; 01.00 NO NI PROGRAM

Ružna ljepo ca, serija Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Nova lova Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Nepravedna igra, drama Dragi moji Amerikanci, igrani lm Vijes Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informa vna emisija Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Smrtonosna bitka, (1995., SAD, akcija; Režija: Paul W.S. Anderson; Glume: Christopher Lambert, Robin Shou, Linden Ashby, Cary-Hiroyuki Tagawa, Bridge e Wilson) Vijes Ubojita Jane, serija Pucanj, drama Šaljivi ku ni video Kraj programa

19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.55 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 21.50 Kos , krimi serija 22.45 Heroji iz stras , dramska serija 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.05 Red Bull Air Race 2008.San Diego, sportsko-dok. emisija ® 00.35 Kunolovac, kviz

15:02 15:05 15:10 15:30 16:00 16:50 17:50 18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 22:10 23:10 23:20 23:35 23:40

Danas pogledajte...

Mali oglasi Obzori, ponavljanje Auto moto nau c vision, ponavljanje Mutan , ponavljanje Nepobjedivi, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Pravi Rodrigo, serijski lm Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

7.15 Crtani lmovi 9.20 Humoris ne serije 13.00 Dje ji program 15.05 Simpsoni 15.25

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.55 Koncert 19.30 Zabavni program 20.00 Koncert 22.00 Film 00.00 U dobrom društvu 00.50 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.25 Vjetar, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Promjene, dok. serija 20.55 Vražja kuhinja 21.45 Osuda, serija 22.25 Seinfeld, hum. serija 23.05 Ja sam Earl, hum. serija 23.35 Vru a knjižara, serija 0.00 Grijeh, lm

5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muški su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Nesre a, lm 22.15 24 sata 22.35 Zapetljani um, serija 23.25 Ekipa za o evid, serija 0.15 Seks i grad, serija 0.50 Predsjednica, serija 1.40 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:40 Talijanski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 9. srpnja 2008.

06.55 Najava programa 07.00 Crtana serija 07.25 Zlurad, crtana serija 07.50 Žutokljunac 08.20 Crtana serija 08.45 Serija za djecu i mlade 09.10 Veliki odmor 09.55 Kino informator 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 Ružna Be y, serija 14.20 Ususret Olimpijskim igrama 14.55 Na rubu znanos 15.55 Prijatelji, hum. serija 16.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 17.30 McLeodove k eri, serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Brodovi, dok. lm 19.10 Beverly Hills, serija 19.55 Crtani lm 20.05 Bitange i princeze, hum. serija 20.40 Obavještajci, serija 21.35 Vijes na Drugom 21.44 Vrijeme 21.45 Promet danas 21.50 Odmori se, zaslužio si, TV serija 22.30 Dr. House, serija 23.15 Kino informator 23.20 Kineska plaža, serija 00.10 CSI: Las Vegas, serija 00.55 TV raspored --------Malaga: EP u vaterpolu, prijenos etvr inala

06.35 Magnum, akcijska serija ® 07.25 Krava i pili , crtana serija 07.50 SpužvaBob Skockani, crtana serija 08.15 Sam svoj majstor, hum. serija 08.45 Korak po korak, hum. serija ® 09.10 Puna ku a, hum. serija ® 09.55 Kunolovac, kviz 10.40 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.05 Dadilja, hum. serija ® 11.30 Rat u ku i, hum. serija ® 12.05 Vijes , informa vna emisija 12.10 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 12.40 Exploziv, magazin ® 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® 13.15 Za is m stolom, dramska serija 14.10 Magnum, akcijska serija 15.05 Cobra 11, krimi serija 16.00 Korak po korak, hum. serija 16.30 Puna ku a, hum. serija 17.00 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 17.55 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin

Reba 15.50 Moja obitelj, hum. serija 16.15 Ujak Charlie, hum. serija 16.35 Charmed 17.20 Stažist, hum. serija 17.45 ZiB Flash 18.10 Simpsoni 18.35 O.C., serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Vojna ekipa za o evid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.20 No ni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Unschulding 21.35 Zaboravljeni slu aj, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.15 Tv Total 0.05 No ni program

5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 19.45 K11 20.15 Clever 21.15 Der Bulle von Tölz, lm 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 To no u 9 10.30 Dje ji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch…

17.30 Izme u nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Dje ji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Andromeda, serija 23.00 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 12.00 Normal 14.15 Sportquiz 17.30 Poker 18.45 DSF Reportaža 19.45 Nogomet, prijenos 22.30 Wa s 23.00 Sportquiz

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima IROSKOP talk show ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA EUROPSKI DNEVNIK TV magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama TRZALICA glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Tenis 8.45 Nogomet 11.00 Tenis, prijenos 16.00 Rad, prijenos 17.30 Tenis, prijenos 20.45 Nogomet 23.00 Sport Clips

08:58 09:00 11:15 12:15 13:15 14:15 14:40 16:45 17:20 18:35 18:40 18:58 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:45 22:30 23:30 -------23:50 ---------------

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20 14.35 14.44 14.50 15.40 16.35 17.05 17.10 17.20 17.25 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.10 21.10 22.05 22.20 22.25

00.10 00.20 01.05 01.50 02.40 03.10 04.00 05.10 05.55

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska arolija 9., serija Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Prirodni svijet: Pri a o dvama psima, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija - antologija: Kapelski kresovi Vijesti + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je serija Normalan život emisija o osobama s invaliditetom Razglednice iz Malezije, dok. serija Danas na Zagreba koj burzi Vijesti HPB fit Luda ku a, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Fokus Dnevnik 3 Burzovno izvješ e Neženja, (Uloge: Chris O’Donnell, Renée Zellweger, Hal Holbrook, James Cromwell, Artie Lange, Edward Asner; Redatelj: Gary Sinyor) Vijesti iz kulture Sestre, serija Sestre, serija Prirodni svijet: Pri a o dvama psima, dok. serija Razglednice iz Malezije, dok. serija Fokus Razglednice iz Hrvatske Strast, telenovela Reprizni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.25 Pucca, crtana serija

06:00 06:45 07:10 08:00 10:00 10:45 11:35 12:15 12:45 13:15 13:45 14:00 15:35 17:20 17:35 18:30 19:15 19:50 20:00 21:00 22:40 23:15 23:30 00:25 01:55 02:20

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PETULA CLARK; 01.00 NO NI PROGRAM

Ružna ljepotica, serija Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Nova lova Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijesti Vatrena oluja, igrani film Osmijeh poput tvog, igrani film Vijesti Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informativna emisija Lud, zbunjen, normalan, serija Branitelj, igrani film Samo je jedan pravi, serija Vijesti Ubojita Jane, serija Branitelj, igrani film Šaljivi ku ni video Kraj programa

Antonio Sabato Jr., Adam Baldwin, Alex Jolig, Michael Sutton, Amandah Reyne) 21.40 Raspršene laži, (akcijski, 2002.; Redatelj: Gerry Lively; Uloge: Frank Zagarino, Elizabeth Giordano, James Russo, Martin Kove, Jack Scalia, Rick Warren, Tracie May) 23.25 Vijesti, informativna emisija 23.40 Kunolovac, kviz

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:15 22:30 23:00 23:10 23:25 23:30

15:18 15:20 15:25 16:55 17:25 17:50 18:40

Me imurje danas Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas Snimka kulturne manifestacije Gillete svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

Danas pogledajte...

Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Opasna spašavanja, ponavljanje Iz arhive akove ke televizije Lola, serijski lm Pilates & Yoga, crtani lm

va za djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet protiv Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Stažisti, hum. serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Nogomet, prijenos 0.00 No ni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam

6.00 To no u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 To no u 9 10.30 Dje ji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 Sttaatsanwalt Posch… 17.30 Izme u nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Zalazak, film 22.10 Extra 23.30 No ni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Dje ji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijesti 20.15 Die Kochprofis 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 Dog 0.10 No ni program

15:10 15:11

15:40 16:35 17:00

18:00 18:30 18:55 19:00

19:30

20:05 21:00

22:00 23:00 ---------------

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom SERIJSKI FILM VJERA I NADA vjerski program VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima EUROMAXX TV magazin YU-GI-OH animirana serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

6.00 Poker 9.00 Doppelpass 11.00 Reklamni program 14.00 Tenis, prijenos 17.30 10.00 TV vodi + turisti ka središta Poker 18.30 DSF Aktuell 20.45 Männer Tv Hrvatske 16.00 Dok. film 16.30 Zabavni 22.00 Motorsport 22.45 DSF Aktuell program 17.00 Emisija za djecu i mlade 17.35 Glazbena emisija 18.05 Koncert 19.30 Dokumentarna emisija 20.00 TOP 40 20.40 Film 22.24 Glazbeni program 22.40 Koncert 00.05 TEST 8.30 Motorsport 9.30 Nogomet 13.30 Euro 2008 15.00 Tenis 16.00 Nogomet 18.15 Volleyball, prijenos 20.00 Euro 2008 20.15 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize filmo- Kampfsport 23.00 Euro 2008

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Uto ište za djecu, film 16.15 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.45 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Univerzalni vojnik: Na bojnom polju, film 21.25 Miss Universe 2008, snimka 23.05 Vru a knjižara 23.35 Sofijin izbor, film

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.50 Duh, film 22.30 24 sata 22.45 Ekipa za o evid, serija 23.40 Seks i grad, serija 0.50 Predsjednica, serija 1.05 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji pro- 16.00 Prilika 17.00 taff 18.00 Vrijeme za gram 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor vijesti 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Policajac u vrti u, film 22.00 Jessy NorTwistovih, serija 18.10 Jasno i glasno man, film 0.00 No ni program 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki film 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Al0.30 Videostranice ® exander Hold 13.00 Britt 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijesti 19.15 Verdammt lange her 20.15 Das Grauen, film 22.55 Toto & Harry 23.25 Spiegel Tv Reportage 23.55 No ni program

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijesti 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijesti 17.00 Crtani filmovi 17.20 Dogodovštine u veseloj hosti, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani film 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnosti 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 14. srpnja 2008.

07.50 Žutokljunac 08.20 Zekoslavne pri e, crtana serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.10 Veliki odmor 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 Ružna Betty, serija 14.20 Ususret Olimpijskim igrama 15.00 Prijatelji, hum. serija 15.25 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 16.15 Vijesti na Drugom 16.30 Tenis ATP turnir Umag, prijenos 1. me a 18.20 Košarka (M): Kvalifikacije za OI: Hrvatska - Kamerun, prijenos 20.10 Bitange i princeze, hum. serija 20.45 Vijesti na Drugom 20.54 Vrijeme 20.55 Promet danas 21.00 Otvorenje 54. splitskog ljeta - G.Verdi: Don Carlos, prijenos 01.00 Tenis ATP turnir Umag, snimka 2. me a 03.00 TV raspored

06.30 07.20 07.45 08.10 08.35 09.20 10.05 10.30 10.55 11.20 11.50 11.55 12.30 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30

19.35

18.55 19.05

20.00

Magnum, akcijska serija ® Krava i pili , crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna ku a, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Rat u ku i, hum. serija ® Vijesti, informativna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exkluziv, magazin K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za istim stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijesti, informativna emisija Exploziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija Brže od zvuka, (akcijski, 2002.; Redatelj: Phillip J. Roth; Uloge:

9

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Dok nas jack pot ne rastavi romanti na komedija ReĹžija: Tom Vaughan Uloge: Cameron Diaz, Ashton Kutcher, Queen Latifah

Sweeney Todd: avolji brija fleet streeta horor mjuzikl Redatelj: Tim Burton Uloge: Johnny Depp, Helena Bonham Carter, Alan Rickman, Timothy Spall Nagrade: Golden Globe, Oscar i BAFTA (2008) Iz goti ke imaginacije Tima Burtona izranja Sweeney Todd, u krvavoj pri i punoj glazbe, ubojstava, melodrame i ljudske o ajni ke Ĺželje za osvetom! Benjamin Barker vra a se u London nakon 15 godina nepravednog zato eniĹĄtva u Australiji. Sad traĹži osvetu, smrt suca koji ga je odvojio od obitelji i oteo mu Ĺženu i tek ro enu k er. U gradu otvara brija nicu pod

Nakon divlje no i u Las Vegasu, dvoje se potpunih stranaca (Cameron Diaz i Ashton Kutcher) probude zajedno u krevetu i otkrivaju da su oĹženjeni. Nakon ĹĄto se oboje dovoljno oporave da otkriju da je jedno od njih ve er prije u kasinu od drugog posudilo nov i , i osvojilo tim nov i em jackpot, po inje prava ludnica kada se

laĹžnim imenom Sweeney Todd. Kad sazna da mu se Ĺžena otrovala nakon ĹĄto ju je sudac zlostavljao, Sweeney postaje demonski brija .

Dokazi o nikad kasnije vi enim muĹĄterijama nestaju u mesnim pripravcima njegove suu esnice, gospo ice Lovett ...

Trajanje: 116 minuta; preporu ujemo starijima od 16 godina.

po nu pohlepno natjecati za dobitak, neprestano pokuĹĄavaju i me usobno se potkopati i do epati novca, da bi na kraju otkrili kako njihov iznenadni brak moĹžda i nije toliko promaĹĄena ideja kao ĹĄto su u po etku mislili ...

Trajanje: 110 minuta; preporu ujemo starijima od 10 godina.

Lyra Belacqua (Dakota Blue Richards) siro e je koje Şivi na jednom vrlo neobi nom mjestu – paralelnom svemiru. To je svijet koji Şivi i diťe usporedo s ovim naťim, ali postoje bitne razlike. Kod njih vjeťtice vladaju sjevernim nebom, a polarni medvjedi su najve i ratnici. Tako er, svaki je ovjek spojen s duhom Şivotinje koja mu je bliska poput vlastita srca. U tom svijetu vlada tajanstveni Magisterij koji Şeli kontrolirati sve ljude, a jedina prepreka toj zloj nakani ubrzo e postati Lyra i magi ni Zlatni kompas ‌

ZAUVIJEK DJEVERUĹ A, NIKAD NEVJESTA Jane (Katherine Heigl) je Ĺživahna stanovnica New Yorka s odli nim poslom, stanom i kolekcijom ruĹžnih haljina za djeveruĹĄe koje nikada viĹĄe ne e obu i. Toliko je uklju ena u tu e ljubavne Ĺživote da Ĺželjno iĹĄ ekuje bilo kakvo vjen anje.

Tome svjedo i Kevin, novinar (James Marsden) koji shva a da mu je prvorazredna pri a o vje noj djeveruĹĄi prilika za napredovanje.

Janein uredno organiziran Ĺživot postaje sve samo ne to kada seksi mla a sestra Tess (Malin Akerman) stigne iz Europe i odmah zarobi srce Georgea, Janeinog ĹĄefa (Ed Burns). ‘Uvijek na usluzi Jane’ uskoro bude angaĹžirana da planira joĹĄ jedno vjen anje, no dolazi do ozbiljnih komplikacija jer je ona potajno zaljubljena u Georgea ...

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

Film “Zauvijek djeveruĹĄa, nikad nevjestaâ€? je: 1. komedija 2. akcija 3. triler

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 8.7.

18,30 Seks i grad romanti na komedija

21,00 Hancock DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Nikola KoĹĄak, akovec

akcija, komedija, drama, fantazija

srijeda 9.7.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

nema ilmskog programa u dvorani CZK-a

etvrtak, 10.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi What Happens in Vegas romanti na komedija ReĹžija: Tom Vaughan Uloge: Cameron Diaz, Ashton Kutcher, Quien Latifah

21,00 Kraljevi kvarta Street kings akcijski triler ReĹžija: David Ayer Uloge: Keanu Reeves, Forrest Whitaker, Chris Evans

TOP LISTA

VIDEO IZLOG ZLATNI KOMPAS

(tri besplatne posudbe)

RAT CHARLIEJA WILSONA Charlie Wi lson ( Tom Hanks) ameri ki je kongresmen koji Ĺživi za dobru zabavu i lude provode. Iako ima nezgodnu naviku da se esto pojavljuje na partijima koji su prepuni kokaina, prostitutki i alkohola, njegov imidĹž zasjenjuje velik intelekt, snaĹžan osje aj patriotizma i nevjerojatan ‘njuh’ za uspjeh i prosperitet. Upravo se jedna od takvih prilika ukazala ranih 1980-ih u Afganistanu.

Naime, Hladni rat se zakuhtava i Rusi brutalno preuzimaju kontrolu u toj bliskoito noj zemlji.

Charlieva dugogodiĹĄnja prijateljica, poslovna suradnica i ljubavnica, Joanne Herring (Julia Roberts) jedna je od najbogatijih Ĺžena u Texasu te zakleta protivnica komunizma.

Ona smatra kako je ameri ka reakcija na rusku invaziju Afganistana, u najmanju ruku slaba te uvjerava Charliea kako je potrebno u initi mnogo viĹĄe za afganistanske borce za slobodu, MudĹžahedine. U zavjeri im se pridruĹžuje agent CIA-e Gust Avarkotos (Philip Seymour Hoffman) i njih troje putuju svijetom skupljaju i novac kako bi inancirali svoj poduhvat. Uskoro formiraju saveze izme u Egip ana, Pakistanaca, Izraelaca, te izme u raznih prodava a oruĹžja i politi ara.

Sakupljeni novac raste iz tjedna u tjedan, a njihov rad i trud utje u na sam tok i zavrĹĄetak Hladnog rata.

UBOJSTVO JESSEA JAMESA

1.

ZLATNI KOMPAS

2.

RUSKA OBE ANJA

3.

ZAUVIJEK DJEVERUĹ A, NIKAD NEVJESTA

4.

SOLSTICIJ

5.

CONTROL

6.

RAT CHARLIE WILSONA

7.

JA SAM LEGENDA

8.

IZMIĹ LJENI KRIVAC

9.

AGENT 47

10. IZGUBLJENO VRIJEME

1880. godine u Americi svatko je znao tko je Jesse James. On je najozloglaĹĄeniji zlo inac nacije, kojeg zakon traĹži u deset drĹžava.

Jesse James je najve i kriminalac i ujedno najve i junak nacije, kojeg ljudi slave kao suvremenog Robina Hooda. Robert Ford? Nitko ne zna tko je on. Ne joť. No, ambiciozni devetnaestogodiťnjak vrsto je odlu io to promijeniti. Sprijateljit e se s Jessejem, jahati s njegovom bandom. A ako tako ne postane slavan, Ford e morati na i smrtonosniji na in. Prijateljstvo postaje rivalstvo, a potraga za slavom postaje opsesijom u ovom energi nom epu koji je producirao Ridley Scott, a koji predstavlja gr evitu izvedbu Brada Pitta (nagra enog na ilmskom festivalu u Veneciji za najbolju muťku ulogu) kao Jessea i Caseya Af lecka kao mladi a koji se grozni avo pribliŞava svom cilju ‌ i udaljava od vlastite ljudskosti.

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA�

1.

SEKS I GRAD

2.

DŽINGIS KAN

3.

BIT E KRVI

4.

DVIJE SESTRE ZA KRALJA

5.

HORTON

6.

PORTAL SMRTI

7.

LJUBAV I OSTALE KATASTROFE

8.

IRON MAN

9.

21 - RASPAD LAS VEGASA

10. STEP UP 2

US BOX OFFICE 1.

THE INCREDIBLE HULK

2.

KUNG FU PANDA

3.

THE HAPPENING

4.

YOU DON’T MESS WITH...

5.

INDIANA JONES &‌

6.

SEKS & THE CITY

7.

IRON MAN

8.

THE STRANGERS

9.

THE CHRONICLES OF NARNIA‌

10. WHAT HAPPENS IN VEGAS‌

petak, 11.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romanti na komedija

22,00 Sweeney Todd: avolji brija fleet streeta The Demon Barber Of Fleet Street horor triler/mjuzikl ReĹžija: Tim Burton Uloge: Johnny Depp, Helena Bonham Carter, Alan Rickman

subota, 12.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romanti na komedija

21,00 Kraljevi kvarta akcijski triler

nedjelja, 13.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romanti na komedija

21,00 Kraljevi kvarta akcijski triler

ponedjeljak, 14.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romanti na komedija

21,00 Kraljevi kvarta akcijski triler

DOM KULTURE PRELOG subota, 12.7. nedjelja, 13.7.

20.00 Iron Man avanturisti ki, SF

10

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” U nastavku besplatnih ljetnih radionica u igraonici “Bamblek” prošli je tjedan održana Engleska radionica za djecu uzrasta od 7 do 10 godina. Kroz igru, pjesmu i sveop u zabavu djeca su nau ila osnove engleskog jezika.

Ovaj tjedan u igraonici “Bamblek” Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” održava se Kompjutorska radionica - “Želim znati!” koju vodi Dijana Drvoderi , pro . in . Radionica je namijenjena djeci uzrasta od 8 do 12 godina.

U ostatku ljeta slijede radionice: 14.7. - 18.7.: Likovna radionica - Igrajmo se bojama, Helena Andrašec (voditeljica igraonice “Bamblek”) (7 - 10 g.); 21.7. - 25.7: Modelarska radionica - Letjelice, dipl. ing. Leonardo Belovi

(8 - 12 g.); 28.7. - 1.8.: Glazbena radionica – Zapjevajmo složno, glazbeni pedagog Manuela Hren (7 - 10 g.); 4.8. - 8.8.: itateljska radionica - “Putovanje patuljka Zvon i a”, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice “Bamblek”) (7 - 10 g.); 11.8. 15.8.: Plesna radionica – U imo plesati..., Plesni studio “Teuta” (7 - 12 g.); 18.8. - 22.8.: Žonglerska radionica – Pokušaj i ovo!, Tasjenka Štrek (studentica VUŠa) (8 - 12 g.); 25.8. - 29.8.:Španjolska radionica – Buenos dias!, Jezi no u ilište Barbare Mo nik (7 - 10 g.).

Radionice se održavaju u ponedjeljak i utorak od 16 do 18 sati i od srijede do petka od 10 do 12 sati.

Prošli tjedan djeca su u ila engleski jezik

Gotovo etiri mjeseca svi su lanovi prou avali, kreirali i uvježbavali korake i koreografije

Završetak plesne predstave pod nazivom “Zvjezdani mix” otplesalo je 120 plesa a i plesa ica

PLESNI STUDIO Vivona

Plesna groznica Plesni studio Vivona izveo je u nedjelju 22. lipnja u Centru za kulturu akovec svoju najnoviju plesnu predstavu pod nazivom “Plesna groznica”.

Scenarij koji potpisuje Karmen Kova evi - Jambor bio je inspiriran glazbom od 60-ih do 80-ih godina, kostimima i filmovima poput Groznica subotnje ve eri, Flash dancea i ostalih. Gotovo 4 mjeseca svi su lanovi prou avali, preslušavali, crtali, kreirali i uvježbavali korake i koreografije.

Koreografije pod nazivom “Romeo” i “Audicija” osmislila je Petra Kova , “Feeling” Tajana Vidovi , “Plesni party” Ivana Pe arko, “Situation” i “Žestoko” Simona Bedi , a “Kišnu rapsodiju” i “Vrc, vrc, vrckasto” Karmen Kova evi - Jambor. E ektan završetak pod nazivom “Zvjezdani mix” otple-

Scenarij “Plesne groznice” bio je inspiriran glazbom od 60-ih do 80-ih godina

salo je 120 plesa a i plesa ica od 4 do18 godina.

Na samom kraju Vivona je zahvalila prigodnom srebrnom plo icom i priznanjem ponajprije trenerici Petri Kova na 10 godina nesebi nog rada s djecom. Poklone za 10 godina plesanja dobile su i Simona Bedi , Tajana Vidovi , Tena Kova i , Jana Lesinger, Ivana Marciuš, Dina Likovi i Iva Matotek.

Priznanje za 5 godina rada dobile su Stela Fran i , Dora Gori anec, Nina Bo kaj, Lorena Šimuni , Maria Leva i , Rahela Ša ari , Helena Marciuš, Veronika Drk i Lorena Pikl. Karmen Jambor istaknula je da je ovu predstavu posvetila u znak sje anja na prijateljicu i plesa icu Karmen Kapusti s kojom je zapo ela i osnivala plesnu grupu u akovcu, koje, na žalost, više nema me u nama.

Vivona ne miruje ni ljeti, stoga je o ekuje nastup na akove kom ljetu 1. kolovoza na Franjeva kom trgu. Ljetna plesna igraonica organizirat e se od 14. do 18. srpnja u Studiju Vivona. Prijaviti se mogu svi zainteresirani od 6 do 18 godina na 099 527 0704.

AKOVE KI BEND na miniturneji u inozemstvu

ACT ORGANIZIRA dvodnevni koncertni spektakl

Komedija gastarbajtera

ACTFEST 2008. u akovcu

akove ki rockabilly/swing/ blues/punk/etno bend gKomedija g prošli se ponedjeljak vratio sa svoje prve inozemne miniturneje, koja je uklju ivala Makedoniju, Poljsku i Slova ku.

Iako su, zbog prebukiranih veza javnog prometa u smjeru Be a, kamo su pohrlile tisu e hrvatskih nogometnih navija a, morali odustati od Poljske, de ki iz Komedije nisu nimalo nezadovoljni svojim gostovanjima. Kako kažu, proveli su se i više nego dobro, pokupili hrpu kontakata i dogovorili budu e suradnje s nekim organizatorima

estivala i bendovima.

Desetodnevni boravak u Makedoniji na Busker estu, makedonskom Špancir estu, obilježili su svakodnevnim svirkama, kako na ulici, tako i na pozornici, a najviše ih se dojmila neizmjerna gostoljubivost Makedonaca. Tamo im se na

bubnjevima pridružio Španjolac Ra ael Noriega, koji je za vrijeme trajanja estivala uvježbao desetak me imurskih pjesama.

U Slova ku je Komedija krenula s prijateljskom udrugom gVeseli Me imurci g koja je tamo sudjelovala na me unarodnom estivalu

olklora. akove ki bend je na cesti malog mjestašca Jaslovske Bohunice napravio svoj prepoznatljivi uli ni glazbeni per ormans ne ostavivši ravnodušnima prolaznike, od kojih su neki sad ve i gKomedijini g prijatelji.

Kako doznajemo, ovom miniturnejom nije završila radna sezona Komedije. De ki e cijelo ljeto marljivo raditi, a trenutno uvježbavaju nove pjesme za nadolaze e nastupe na Ljetu u gradu Zrinskih i Špancir estu. Na i e se tu nove autorske pjesme i nekoliko makedonskih. (mr)

Bend “Komedija” na prvoj miniturneji proputovao je Makedoniju, Poljsku i Slova ku

AUTONOMNI CENTAR po prvi put organizira

Besplatne ljetne radionice za djecu i mlade Autonomni centar po prvi put ove godine organizira radionice razli ite tematike, koje e se odvijati tijekom ljetnih školskih praznika na dvije lokacije – u prostorima Autonomonog centra u Murskom Središ u (Trg bana Josipa Jela i a 10 – Romski in ormacijsko - edukacijski centar) i akovcu (na novoj adresi – Dr. Ivana Novaka 38, zgrada starog Hrasta).

Kako bi se zadovoljile mnoge želje i potrebe školaraca, Autonomni centar je osmislio ciklus od 11 tematski razli itih radionica (detaljne in ormacije o svim radionicama možete vidjeti na www.actnow.hr).

Prva je radionica, ve sredinom srpnja, Kreiranje digitalne glazbe (14.07.-18.07.), a za njom slijede: Moj prvi bedž (16.07.-18.07.), Web dizajn

(21.07.-01.08.), 3D modeliranje i animiranje (21.07.-01.08.), Fotografija (04.08.-15.08.), Semant i k i web u pra k si (04.08.-08.08.), Moj Internet radio (11.08.-13.08.), Filmska radionica (11.08.-29.08.), Moja prva web animacija (18.08.-22.08.), Kako dizajnirati asopis/ anzin? (18.08.-29.08.) i na samom kraju, pred sam po etak nove školske godine, Moj prvi plakat (25.08.-29.08.).

Radionice su u potpunosti besplatne za u enike osnovnih i srednjih škola. Zainteresirani se mogu prijaviti svakim radnim danom od 7 do 16 h na tele one 040/390-047, 098/819-149 ili 098/395-714 ili e-mailom na edukacija@actnow.hr, a u Murskom Središ u i u Gradskoj knjižnici i itaonici, najkasnije 10 dana prije po etka radionice.

Dana 11. i 12. srpnja Autonomni centar - ACT organizira ACTFEST 2008, dvodnevni koncertni spektakl na otvorenome na kojem e nastupiti ak 20 bendova iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, BiH i Srbije, koji su uglavnom poznati izvan mainstream glazbenih krugova.

Koncert e se održati na Sajmištu u akovcu, a u slu aju kiše organizator e postaviti šator velikog kapaciteta kako bi se estival mogao nesmetano odvijati. Za sve one koji dolaze izvan akovca omogu en je prostor za besplatno kampiranje.

Cijena karte za jedan dan koncerta je 35 kn, a za oba dana 60 kn (karata nema u pretprodaji).

Bendovi koji e nastupiti zastupaju nekoliko glazbenih pravaca, ali uglavnom se radi o metal, rock i punk bendovima, nešto manje o skupinama u ijem se zvuku mogu na i elementi elektro, etno, dub, trance, jazz, unky i pop glazbe.

Ove godine u ACTFEST-u tako nastupaju Analena (Hr/Slo), Atheist Rap (Srb), Vuneny (BIH), Six Pack (Srb), Radikal Dub Kolektiv (Hr), Igut (Hr), Automessage (A), Usud

(Hr), Izlolanti (BiH), Šte an Kova Marko Banda (Slo), The Welcomin’ Commitee in flames (Hr), Emphasis (Hr), Y (Slo), The Farewell Reason (Hr), Corpse Grinder (Hr), Zašenki (Slo), White Steel (Hr), Prod (Hr), Core War (Hr), Antitoples (Hr) ...

Organizatori su pripremili i obilje dobre hrane i pi a, a spomenuta imena garantiraju odli an provod svim ljubiteljima žestoke live svirke.

Na ACTfestu e nastupiti i doma i bend Igut

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

11

12

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

Ples pomponima

Merlinka u haljini nalik ro endanskoj torti pjeva i pleĹĄe maĹžoret

MAŽORETKINJE IZ GORI ANA proslavile prvo desetlje e djelovanja

Ro endan proslavljen Smotrom maĹžoret sastava

Najmla i sastav gori kih MaĹžoretkinja

DRAĹ KOVE KI OSMAĹ I posjetili BudimpeĹĄtu

Udruga MaĹžoretkinje iz Gori ana u subotu je proslavila svoj prvi ve i jubilej, desetu obljetnicu utemeljenja i djelovanja. Tim povodom odrĹžana je Smotra maĹžoret sastava na kojoj su se doma oj publici predstavili svi maĹžoret sastavi koji djeluju unutar udruge - od najmanjeg do najstarijeg uzrasta.

Niz izvanrednih, odli no koreografiranih nastupa u maĹĄtovitim kostimima oduĹĄevio je publiku koja se sloĹžila da silna priznanja, medalje i pokali koje su tijekom godina na doma im i europskim natjecanjima osvajale gori ke maĹžoretkinje nisu bez razloga.

Na ro endansko slavlje ove gori ke udruge odazvali su se mnogi maĹžoret sastavi, odaju i tako priznanje radu gori kih maĹžoretkinja.

Me u njima bili su maĹžoret timovi iz Donjeg Kraljevca, akovca, Kotoribe, Murskog SrediĹĄ a, Ĺ trigove, Svete Nedjelje i Samobora. Sve njih u defileu mjestom pratio je Puha ki orkestar op ine Gori an, iji je Upravni odbor prije deset godina inicirao osnutak slavljeni ke udruge.

- Ja sam dugi niz godina vodila plesne skupine i ritmi ke grupe u naĹĄoj ĹĄkoli pa su me zamolili da pokuĹĄam s maĹžoretkinjama. O maĹžoret plesu tada nisam niĹĄta znala,

no u ila sam zajedno s djevoj icama koje su bile lanice ove udruge, prisje a se Katarina Vahtari - Lovren ak, voditeljica MaĹžoretkinja, kojoj u mnogome pripadaju zasluge za rezultate i uspjehe koje je postizala i joĹĄ uvijek postiĹže ova udruga, koja ime Gori ana pronosi diljem zemlje, pa i Europe.

Gori ke maĹžoretkinje postizale su mnoge uspjehe, a najve i je svakako sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj s kojega su se vratile s osvojenim petim mjestom.

JoĹĄ jedan zna ajan uspjeh postigle su na Europskom prvenstvu u Ĺ vicarskoj gdje su bile drugoplasirane.

Udrugu MaĹžoretkinje iz Gori ana trenutno ini 40-ak djevoj ica i 2 dje aka koji su viĹĄe okrenuti twirlingu. Valja re i da je zahvaljuju i Katarini Vahtari - Lovren ak maĹžoret ples zavoljelo i do sad u njemu uĹživalo, predano treniralo te se natjecalo 150-ak djevoj ica iz Gori ana. Njihove uspone i padove zajedno su proĹživljavali njihovi roditelji, ali i cijelo mjesto koje od samih po etaka zduĹĄno podrĹžava rad ove udruge. Udruge koja je prije deset godina bila jedina koja je uz akove ke maĹžoretkinje djelovala u Me imurju.

(D.Mihoci;D.B.)

OĹ MALA SUBOTICA proĹĄla s etvorkom

Sklopili prijateljstvo s hrvatskom Jelena Cirkovi i Klara KriŞai ťkolom i gimnazijom naju enicee Generacija u enika osmoga razreda 2007./08. iz OŠDraťkovec svoje osmogodiťnje ťkolovanje zavrťila je na najbolji mogu i na in, izletom, odli nim rezultatima i zavrťnicom za pam enje. Krajem ťkolske godine posjetili su hrvatsku osnovnu ťkolu i gimnaziju u Budimpeťti. Tamo su srda nu dobrodoťlicu priredili ravnateljica i nastavno osoblje, a u enici su se pokazali kao izvrsni vodi i po Budimpeťti. U duhu prijateljstva dogovoren je ponovni susret, ovaj put u Draťkovcu. Prema tradiciji, OŠDraťkovec osmi razred priredio je zavrťnu sve anost na kojoj su podijeljene svjedodŞbe dvanaestero u enika i nagrade u enicima koji su svih osam razreda proťli s odli nim uspjehom, a to su Mario Miri , Natalija Miri , Lucija Vlah i Luka Domini . To ku na i stavili su obiteljskim piknikom i druŞenjem u Oporovcu na Trť anskom zviru kod obitelji Zadravec. Uz obilje jela i rekreativnih aktivnosti - odbojke na pijesku i badmintona, druŞenjem dugo u no zavrťilo je osmogodiťnje ťkolovanje dvanaestero u enika. Redom to su: Luka, Matija, Anamarija, Valentina, Mario F., Natalija, Nikola, Erik, Stjepan, Mario M., Lucija, Marko i razrednica Željka Štampar Zamuda.

U srijedu 2. srpnja u OĹ Mala Subotica odrĹžali su zavrĹĄnu priredbu na kojoj su proglaĹĄeni

Ravnateljica predaje poklon najsportaĹĄu Luki Tizaju Jelena Cirkovi proglaĹĄena je naju enicom ĹĄkole

Tu nagradu dobila je i Klara KriĹžai

i nagra eni najbolji u enici te ĹĄkole u netom zavrĹĄenoj ĹĄkolskoj godini.

Nagrade su podijeljene i u enicima koji su postigli odli an uspjeh, kao i onima koji su sudjelovali na natjecanjima.

Odlukom U iteljskog vije a naju enicima ĹĄkole proglaĹĄene su Jelena Cirkovi i Klara KriĹžai , dok je najboljim sportaĹĄem proglaĹĄen Luka Tizaj.

Nagrade u enicima uru ila je ravnateljica ĹĄkole ur a Horvat. U svom obra anju okupljenima naglasila je kako je OĹ Mala Subotica u ovoj ĹĄkolskoj godini poha alo 550 u enika u 29 razrednih odjela. Od toga je u 11 razrednih odjela u PĹ

DrĹžimurec - Strelec bilo 179 u enika, dok je mati nu ĹĄkolu poha ao 371 u enik. Pritom je PĹ poha alo 144 u enika, a mati nu 43 u enika romske nacionalnosti.

Ovu ĹĄkolsku godinu OĹ Mala Subotica proĹĄla je s etvorkom.

Me u u enicima je najviĹĄe odlikaĹĄa, njih 201. Vrlo dobrim uspjehom ovu ĹĄkolsku godinu zavrĹĄilo je 184 u enika, s dobrim 95, a svega 3 s dovoljnim. Ĺ kolsku godinu nije zavrĹĄilo 66 u enika, a njih 33 upu eno je na popravni.

U prigodnom programu nastupili su recitatori ĹĄkole te mali zbor.

(D.Mihoci)

13

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Limena glazba Belica, na slici samo oni koji su osvojili prvo mjesto u državi

Puha ki orkestar op ine Mala Subotica i dirigent Davor Požgaj

PETNAESTA SMOTRA puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije

Najviše oduševila Limena glazba Belica Osam puha kih orkestara i limenih glazbi s oko 400 glazbenika sudjelovalo je na 15. Smotri puha a ove nedjelje u Belici.

Smotra je zapo ela mimohodom Limene glazbe Belica kroz mjesto te zajedni kim nastupom svih glazbi na trgu ispred društvenog doma u Belici.

Zajedni kom izvedbom ravnao je dirigent Stjepan Taradi Utek. Nakon pozdrava sudionika od strane na elnika op ine Zvonimira Taradija, smotru je otvorio župan Josip Posavec.

Predstavili su se najprije mladi Limene glazbe Belica pod ravnanjem Stjepana Taradija Uteka te izvedbom zadobili veliki pljesak publike. Nakon njih

nastupila je Limena glazba Belica u punom sastavu pod ravnanjem Stjepana Taradija Uteka, izvevši izuzetno težak program koji je izvo en i na nedavnoj državnoj smotri s kojim su usvojili prvo mjesto u državi. Maestralno je izvedena iznimno teška skladba “Tri su dekle” Igora Kuljeri a, gradiranjem lirskih minijatura i odmah zatim punim i bogatim krešendima, kao i impresionisti kim sazvukom cijelog sastava.

Uslijedilo je glazbeno iznena enje, izvedeno je djelo “Me imurje” mladog Danijela Požgaja, studenta iz Belice na Glazbenoj akademiji u Grazu, tako er veoma teško za izvo enje zbog potpuno ekspresivnog suzvu ja, niza kadenci i podijeljenih stavaka, koje dugo nismo uli u

našim dvoranama. Rije je zapravo o praizvedbi dijela u Belici, koje je toliko moderno napisano da e tek u budu nosti ste i pravu glazbenu valorizaciju. Publika u Belici freneti no je pozdravila izvedbu Limene glazbe Belica, a bila je to i najbolja izvedba na županijskoj smotri.

Gradski puha ki orkestar Mursko Središ e predstavio se pod ravnanjem Petra Novaka kao uvježbani sastav dobrog zvuka i lijepih gradacija, no više komornijeg tipa, zadobivši naklonost publike.

Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec bio je tradicionalno dobar, a dirigent Ivan Belovari izvukao je iz podmla enog orkestra sve najbolje, posebno u skladbi Brasil. Limena glazba Dekanovec, rije o je mladim

glazbenima koji su prošlih godina tek mnogo u ili a sad ve gotovo odrasli, pod vodstvom je dirigenta Tihomira Cvrtile predstavljena kao odli an mladi sastav, koja e posti i lijepe rezultate u budu nosti ako ne do e do smjene generacija. Publiku je posebno oduševila izvedba skladbe Samba for band, u kojoj su maldi glazbenici iz Dekanovca i zapjevali.

Puha ki orkestar Gori an preživio je krizu smjene generacija i predstavio se pod vodstvom Stjepana Taradija Uteka kao solidan sastav, njeguju i toliko prepoznatljiv puni zvuk kao pe at dirigenta.

Puha ki orkestar Mala Subotica pod vodstvom dirigenta Davora Požgaja napreduje veoma brzo, sad je ve rije o rekspektabilnom sastavu koji

Nastup Limena glazba Dekanovec neposredno nakon izvedbe

se upušta u izvo enje teških skladbi i pravih glazbenih minijatura te njeguje pomalo akademski zvuk orkestra. Na kraju, Gradski puha ki orkestar akovec je pod vodstvom Ivana Belovarija pokazao da spada u najbolje orkestre Me imurja, muzicirajuj i s posebnom lako om.

Smotra je završila narodnim veseljim i muziciranjem glazbenika do duboko u no , podjelom priznanja orgnizatora Limene glazbe Belica i suorganizatora Zajednice HKUU Me imurske županije, te estitkama izaslanika Hrvatskog sabora kulture Dejana Buva a, ujedno predsjednika HKUU županije, dok je pokrovitelj smotre bila op ina Belica.

(J. Šimunko)

Mladi student Danijel Požgaj, lan Limene glazbe Belica, pisac skladbe “Me imurje” s kojom je usvojeno prvo mjesto u državi

Smotra je zapo ela zajedni kom izvedbom skladbi pod ravnanjme Stejepana Belovarija Uteka

NATJECANJE VATROGASNIH POSTROJBI Me imurske županije u Orehovici

Najbolji vatrogasci iz Štefanca, MT -a Tvornice arapa, Slakovca i Male Subotice U organizaciji Vatrogasne zajednice Me imurske županije i DVD-a Vularija u subotu 5. srpnja na nogometnom igralištu u Orehovici

održano je natjecanje vatrogasnih postrojbi Me imurske županije.

Doga aj je okupio natjecatelje iz 44 me imurska vatrogasna

društva koji su se natjecali u kategoriji muški A, muški B, žene A i žene B izvode i suhu i mokru vježbu.

Od 25 ekipa iz kategorije muški A

Vatrogasci MT -a Tvornice arapa zdrušno su odradili obje vatrogasne vježbe i pobjedili u svojoj kategoriji

najbolje rezultate postigli su vatrogasci iz Štefanca osvojivši ukupno 410,7 boda. Drugoplasirana ekipa bila je ona DVD-a Sveti Martin na Muri s osvojenih 410,6 bodova, dok je tre eplasirana ekipa bila ona DVD-a Mala Subotica sa 406,8 bodova.

U kategoriji muški B u konkurenciji 21 ekipe prvo mjesto osvojili su vatrogasci iz MT -a Tvornice arapa s osvojenih 428,4 boda, druga je bila ekipa MT -a sa osvojenih 426,4 boda, a tre eplasirana ekipa ona JVP-a grada akovca s 423,2 boda.

Me u natjecateljicama u kategoriji žene A bilo je 14 ekipa. Najbolji rezultat postigle su vatrogaskinje iz Slakovca, druge su bile one iz akovca, a tre e iz Savske Vesi.

U kategoriji žene B u kojoj se natjecalo devet ekipa prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Male Subotice, drugo mjesto pripalo je vatrogaskinjama iz Savske Vesi, a tre e plasirana bila je ekipa DVD-a Zasadbreg.

U kategoriji žene B, u konkurenciji 9 ekipa najbolja je bila ona DVD-a Mala Subotica Navedenim ekipama uru eni su pokali, dok su lanovi prvoplasiranih ekipa primili medalje koje su im uru ili predsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije Zlatko Orsag, me imurski župan Josip Posavec i na elnik op ine Ore-

hovica Josip Bukal. Ostali sudionici primili su diplome.

Ovo natjecanje bilo je posljednje u ovom ciklusu vatrogasnih natjecanja Vatrogasne zajednice Me imurske županije.

(D.Mihoci)

14

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

regal UDO 275 x 210 x 52 cm boja: orah-bijela

je m kupn Priliko dječje sobe i il e spavać ina na Lesn popustaadrace m

stolica F3

-50%

spavaća soba LUNA II C

SUPER CIJENA

PRILIKA

19 9

3.000kn

1. 4 9 9

400kn PRILIKA FANTASTIČNA

kn

1. 6 9 9

kn

hladnjak napa

ploča za kuhanje

sudoper

kuhinja GELA 2,6 M , boja: trešnja

MASIVNO DRVO

t st os no ćn uć gu og M Mo h niih tn at da od do e d njje pn k up ku a ta at na en me em e elle

kn

IJE NIGDJE JEFTIN klik klak HIT, 190 x 90 x 85 cm, ležaj: 190 x 130 cm

A CIJENA SENZACIONALN

1.331kn

890

kn

kn

2.198kn

1. 0 9 9

garnitura RING 3+2+1

IJE NIGDJE JEFTIN

krevet VIOLETA 200 x 140 cm

2.000kn

999

8.999kn

6.899

kn

garnitura za blagovaonicu PROMO 4, stol: 146 x 84 cm + 6 stolica, boja: hrast

uključeni aparati GORENJE:

pećnica

3.000kn

5.000kn

3.399

kn

kn

RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% •

• RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30%

• RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% •

VARAŽDIN Gospodarska bb. Radno vrijeme: pon-sub: 9-21. ČAKOVEC Globetka bb. Radno vrijeme: pon-pet: 9-21, subota: 8-20. Akcija vrijedi od 7. 7. do 16. 7. 2008 ili do isteka zaliha.

15

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info SPORT Poredak nakon 9 od 18 utrka 1. Lewis Hamilton 2. Felipe Massa 3. Kimi Räikkönen 4. Robert Kubica 5. Nick Heidfeld 6. Heikki Kovalainen 7. Jarno Trulli 8. Mark Webber 9. Fernando Alonso 10. Rubens Barrichello

48 48 48 46 36 24 20 18 13 11

Poredak nakon 9 od 18 utrka

1. Dani Pedrosa 2. Valen no Rossi 3. Casey Stoner 4. Jorge Lorenzo 5. Colin Edwards 6. Andrea Dovizioso 7. Nicky Hayden 8. James Toseland 9. Shinya Nakano 10. Chris Vermeulen

171 167 142 114 98 79 70 60 57 57

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 Eurodiesel GPL Auto plin

9,65 9,75 9,84 3,35

9,65 9,99 9,84 3,35

Hyundai-Kia u top 5 svjetskih proizvo a a automobila

1. Toyota 2. GM 3. Volkswagen 4. Ford 5. Hyundai-Kia 6. Honda 7. Nissan 8. PSA 9. Chrysler 10. Fiat

9.366.000 8.902.252 6.191.618 5.964.000 3.961.629 3.831.000 3.675.574 3.428.400 2.676.268 2.620.864

Cijene vrijede na dan 23. lipnja 2008.

EKO KUTAK

Nova Mazda6 proglašena ‘najzelenijim benzincem’ u Ecotestu 2008 Nova Mazda6 s 1.8i benzinskim motorom proglašena je u Nizozemskoj ‘najzelenijim automobilom’ prema EcoTest istraživanju 2008., velikom europskom ispi vanju ispušnih plinova koje objavljuje Royal Duch Touring Club (ANWB). U sveukupnom poretku Mazda6 zauzela je sedmo mjesto iza dva hibridna i tri dizelska automobila. Svoj odli an rezultat Mazda6 može uvelike zahvaliti Mazdinoj novoj ‘gram’ strategiji koja ide suprotno od svih trendova i svoje nove automobile ini lakšima od prethodnih. Zavisno o modelu, nova Mazda6 je najmanje 35 kg lakša od prethodnog modela što djeluje na smanjenje potrošnje goriva i ispušnih plinova. Uz to, Mazda je unaprijedila sva e ri motora Mazde6 te oni sada razvijaju više snage i okretnog momenta. Benzinski 1.8i motor tako troši samo 6.8 litara/100 km (Sedan)

Opel Insignia: dvostruka premijera na Londonskom sajmu automobila

S globalnom prodajom od 3.961.629 modela u 2007. godini automobilska grupacija Hyundai-Kia postala je 5. najve i automobilski proizvo a na svijetu pomaknuvši se sa 6. mjesta koje je zauzela 2006. godine.

Rezulta su 30. lipnja 2008. objavljeni u Automo ve News’ 2008 Global Data Book. Od osnivanja 1999. godine, kada je mjesto predsjednika preuzeo g. Mong-Koo Chung, grupacija je zabilježila rekordan rast. Od 11. mjesta, koje je pos gla te godine, »sko ila« je na zavidno 5. mjesto. Pod vodstvom g. Chunga grupacija je ubrzala i globalizirala operacije te izgradila nove tvornice u SAD-u, Kini, Indiji, Slova koj, eškoj, Rusiji i Brazilu.

Top 10 svjetskih automobilskih proizvo a a:

što je 11.7% (0.9 litara) manje od prethodnog modela.

EcoTest je razvila udruga Interna onal Automobile Federa on (FIA) i provodi se u laboratoriju njema kog kluba ADAC. EcoTest voza ima pruža informacije o ispušnim plinovima i konver ranju CO2, CO i ostalih štetnih ispušnih plinova u bodove koji se koriste kako bi se svakom automobilu dodijelio rej ng od maksimalno pet zvjezdica. Zasada ni jedan automobil nije dobio maksimalan broj bodova, dok je nova Mazda6 dobila 80 bodova i 4 zvjezdice.

Peugeot 207 Planet

Opel Insignia

Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara za svoje su klijente pripremili atraktivnu specijalnu seriju 207 Planet. Bogato opremljena „planetarna“ 207-ica u serijskoj opremi sadrži klima ure aj, prednju sportsku masku, crveno/crnu unutrašnjost, ABS sustav… Peugeot 207 Planet dostupan je ve od 92.900 kn s PDV-om kod ovlaštenih Peugeot koncesionara do isteka zaliha.

Hyundai prodajna akcija

okretnog momenta na etiri kota a osigurava vrhunsku stabilnost i držanje ceste, dok se istovremeno unaprje uju dinami ke per ormanse upravljanja.

Opel e prvi put na Britanskom me unarodnom sajmu automobila (23. srpnja – 3. kolovoza) javnosti predstaviti etverovratnu notchback i peterovratnu hatchbackverziju svojeg novog automobila kojim pomi e granice i standarde – Insignije.

Nova Opel Insignia odlikuje se vrhunskim dizajnom, koji podsje a na kupe. Dizajneri novog automobila namjerno su napravili te dvije verzije sli nima kako bi naglasili karakteristi nu ljepotu najnovijeg Opelovog automobila iz srednjeg segmenta.

Dužina automobila od 4.830 mm i me uosovinski razmak 2.737 mm – isti su kod notchbacka i hatchbacka.

Velika je pažnja posve ena aerodinamici ovog novog modela koja je rezultirala najboljim koeficijentom u segmentu: 0,27. U praksi ova aerodinamika rezultira povoljnom potrošnjom goriva, manjom emisijom uglji nog dioksida te boljom vozna dinamikom. Ponuda obje varijante, notchbacka i hatchbacka, od samog po etka vrlo je bitna za tržište poput Velike Britanije i Francuske, na kojima peterovratne limuzine ve tradicionalno uzimaju velik tržišni udio u segmentu srednje velikih automobila. Kupci iz Njema ke i Španjolske, s druge strane, pre eriraju notchback-limuzine. Cijene za Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, Njema ku, Austriju i Švicarsku bit e objavljene 22. srpnja u Londonu, a automobili e se na i u njema kim zastupstvima u prosincu. Opel o ekuje da e se oba modela prodavati podjednako.

Od samog predstavljanja javnosti Insignia e biti dostupna s ak sedam motora, a svi su uskla eni s emisijskim standardima Euro 5 i dolaze sa šesterostupanjskim sustavom prijenosa. etiri benzinska motora razvijat e snagu od 115 do 260 KS. Tri nova turbo dizelska motora s izravnim ubrizgavanjem razvijeni su ekskluzivno za Insigniju. Zapremina im je dvije litre, a snaga se kre e od 110 do 160 KS. Novo podvozje može se unaprijediti inovativnim i integriranim mehatroni kim sustavom FlexRide, kao i sofisticiranim sustavom Adaptive 4x4. Njegova munjevita raspodjela

Ovogodišnja ljetna akcija Hyundaija zove se “Deset dana najve ih ulova”. Radi se o vremenski ograni enoj prodajnoj akciji koja zapo inje 10. srpnja, a završava 20. srpnja 2008. godine ili do isteka zaliha raspoloživih modela. U spomenutoj akciji, mogu e je ostvariti uštede i do 38.350 kn, a pod posebnim prodajnim uvjetima nalazi se cijela gama modela Hyundai. Dakle, tko želi kupiti neki od atraktivnih Hyundai modela, neka posjeti prodajne salone Hyundaija u Hrvatskoj.

Povoljnije do Honde CBR1000RR Fireblade Honda je u jeku moto sezone odlu ila povoljnijom cijenom obradovati sve kupce supersportske jurilice CBR1000RR Fireblade. Honda CBR1000RR Fireblade se od sada može pohvaliti i povoljnijom cijenom od 94.990 kn. Navedena pogodnost se može ostvariti u svim ovlaštenim prodajnim centrima Honda motocikala u Hrvatskoj. Koli ina modela koja se nalazi na prodajnoj akciji je ograni ena i traje do isteka zaliha.

16 PREDSTAVLJAMO

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

Chevrolet Captiva

Sigurno automobilom na odmor Danas svaki voza automobila zna da putnici moraju biti vezani sigurnosnim pojasevima, djeca se moraju voziti u posebnim sjedalicama, a nasloni za glavu moraju biti ispravno namjeĹĄteni. No naĹžalost, mnogima joĹĄ uvijek nisu poznata pravila za siguran smjeĹĄtaj i utovar prtljage. Chevrolet navodi primjer svog modela Captiva, popularnog obiteljskog automobila za koji nudi cijeli niz opreme koja pomaĹže sigurnijem i lakĹĄem transportu prtljage. Captivin prtljaĹžnik najmanjeg obujma 465 litara, dozvoljava da se u njega samo natrpaju koferi i ostala prtljaga bez puno paĹžnje. No svi kojima je stalo do sigurnosti u voĹžnji, vlastite i svojih putnika, pridrĹžavat e se sigurnosnih pravila pri ukrcaju prtljage, od kojih je najvaĹžnije da teĹži komadi prtljage idu na dno prtljaĹžnika i potrebno ih je vrsto nagurati na naslon straĹžnjeg sjedala kako bi se smanjila opasnost od njihovog ulijetanja u kabinu prilikom sudara.

A evo i objaĹĄnjenja: pakiranje mineralne vode teĹži 17 kilograma. Tijekom sudara tih se 17

kilograma pretvara u preko pola tone mase koja se zalije e u straĹžnje sjedalo. Kako bi se smanjila udarna snaga takvog tereta, teĹĄke komade prtljage treba staviti odmah iza straĹžnjeg sjedala i sprije iti njihovo pomicanje time ĹĄto se na njih nagura druga prtljaga ili ih se zaveĹže. Ako se to propusti u initi, tijekom naglog ko enja ili nesre e mogu e je “ulijetanjeâ€? stvari u putni ku kabinu. Osim teĹĄkih kofera, prtljaga za odmor esto uklju uje i lakĹĄe komade kao ĹĄto su sportske torbe, prostirke za plaĹžu, luft-madraci ili gumeni amci. Njih treba spakirati tako da ispunjavaju prazan prostor izme u teĹžih komada, i to ĹĄto je tjeĹĄnje mogu e. Pakiranje iznad razine straĹžnjih sjedala treba izbjegavati. Sve ĹĄto je smjeĹĄteno iznad te razine moĹže u slu aju naglog ko enja ili sudara poletjeti naprijed i ozlijediti putnike. Varijante Captive sa sedam sjedala standardno dolaze s mreĹžom za prtljagu koja sprje ava da predmeti u prtljaĹžniku postanu opasni lete i projektili, dok se peterosjedi mogu njome opremiti dodatno.

Tako er se preporu uje u vrstiti prtljagu posebnim remenjem, koje se moĹže tako er zasebno nabaviti. Ako straga nema putnika, straĹžnji pojasevi je tako er dobro zakop ati kako bi pove ali stabilnost straĹžnjeg sjedala.

VaĹžno je napomenuti da trokut, luorescentni

Obnovljen Autoweb - prvi hrvatski autoportal Autoweb, prvi Hrvatski autoportal pokrenut, za internet sada ve davne 1999.godine, nakon 4 godine poznatog vizuala i koncepcije dobio je novo ruho. Uz zadrĹžanu postoje u koncepciju vijesti automobilske tematike, testova i predstavljanja vozila, informativne rubrike i ostalog ve dobro poznatog sadrĹžaja portala, novosti su auto-fotogalerije, videogalerija, kamp rubrika, ponovo aktulna, osvjeĹžena, druga ija rubrika Miss Autoweba (originalna, autorska fotogalerija portala). Sve vrlo pregledno i lako dostupno preko viĹĄe izbornika i pozicija.

prsluk i pribor za prvu pomo moraju biti pohranjeni na mjestu s kojeg ih se u svakom trenutku moĹže lako dohvatiti. Zbog ve e koli ine prtljage i optere enja, potrebno je prilagoditi pritisak zraka u gumama, a ve e optere enje straĹžnjeg dijela vozila uzrokuje dizanje pred-

njeg dijela. Kako bi se sprije ilo da uslijed toga vaĹĄa prednja svjetla zasljepljuju nadolaze a vozila, potrebno je prilagoditi duĹžinu snopa, osim na modelima sa xenon svjetlima koji na straĹžnjoj osovini imaju sustav za automatsko raspore ivanje optere enja.

07.00 TV vodi + panorame turisti kih središta Hrvatske 08.20 Najava programa 06:35 Šaljivi ku ni video 08.25 Lilo i Stitch, crtana serija 07:25 Power rangers Mystic 08.50 Lilo i Stitch, crtana serija Force, serija 09.20 Dinosapien, serija za djecu TV ku e imaju pravo promjene programa 07:50 Tomica i prijatelji, crtana

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: THE OFFSPRING; 01.00 NO NI PROGRAM

03:55

02:30

00:10 01:05

22:55

21:10

19:15 20:00

16:45 16:50

15:10

13:40

09:35 10:05 10:55 11:45 12:40

08:15 09:05

serija Winx, crtana serija Automotiv, auto moto magazin Novac, business magazin U sedmom nebu, serija South Beach, serija Smallville, serija Ku anice iz visokog društva, serija Izgubljeno carstvo 1, (SAD, Njema ka, 2001., mini serija/ avantura; Redatelj: Peter MacDonald; Glume: Thomas Gibson, Ling Bai, Russell Wong, Ric Young, Kabir Bedi, Eddie Marsan, Randall Duk Kim, Henry O) Izgubljeno carstvo 2, (SAD, Njema ka, 2001., mini serija/ avantura; Redatelj: Peter MacDonald; Glume: Thomas Gibson, Ling Bai, Russell Wong, Ric Young, Kabir Bedi, Eddie Marsan, Randall Duk Kim, Henry O) Vijesti Vjeruj u ljubav, (2000., SAD, komedija; redatelj: Edward Norton; glume: Ben Stiller, Edward Norton, Jenna Elfman, Anne Bancroft, Eli Wallach, Ron Rifkin, Milos Forman, Holland Taylor) Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoristi no glazbeni show Osmijeh poput tvog, (1997, SAD, komedija; Redatelj: Keith Samples; Glume: Joan Cusack, Lauren Holly, Greg Kinnear) Red Carpet, showbiz magazin (15) Svi mrze Chrisa, serija Izgubljeno carstvo 1, igrani film Izgubljeno carstvo 2, igrani film Kraj programa gram 12.30 Spot, lm 13.50 Fast food family, lm 15.15 Agent Bilko, lm 18.00 Sport nedjeljom 18.30 Noch 20 Tage 19.10 Vojna ekipa za o evid, serija 20.00 Vijes 20.15 Central Sta on, lm 22.05 ZiB Flash 22.15 Manderlay, lm 23.50 No ni program

5.20 Boks, prijenos 6.45 Reklamni program 8.45 Bundesliga Pur 11.00 Doppelpass, prijenos 13.30 FIA GT, prijenos 15.15 Tenis, prijenos 17.30 Ha rick 20.15 Poker 22.30 Sportuiz

6.20 Jutarnji dje ji program 10.45 Hercules, serija 11.40 Xena, serija 12.35 Gut zu wissen 13.05 Vrijeme u slici 14.00 X-Factor, serija 16.00 Schau dich schlau! 17.00 MythBusters 18.00 Grip 19.00 Vrijeme u slici 20.00 Vijes 20.15 Bravo Supershow 23.15 Autopsija, dok. serija 0.20 No ni program

21:05 22:40 23:10 23:40

20:00 20:35

19:00

15:40 16:25 17:00 18:00

14:52 14:55 15:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Me imurske škole, ponavljanje Mitska potraga, ponavljanje Pat pozicija, ponavljanje Europa, europski magazin Me imurje od A do Ž, ponavljanje 100% Me imursko, ponavljanje Tjedna kronika Iz arhive akove ke televizije Igrani lm Opasna spašavanja Tjedna kronika Sutra na programu 21:05 21:40 -------22:00 --------

16:10 17:10 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00 12:00 12:30 14:00 15:10

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija IROSKOP talk show U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar GLAZBENI PROGRAM VIDEOSTRANICE

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 17.25 Dok. emisija 18.10 Obrazovna emisija 18.35 Koncert ozbiljne glazbe 20.00 Glazbena emisija 21.00 Film 22.45 Koncert 23.30 TV 8.30 Yoz Xtreme 9.30 Tourenwagen, raspored za ponedjeljak 23.35 TEST prijenos 10.15 Motorrad, prijenos 15.00 Tourenwagen, prijenos 16.30 Rad, prijenos 17.30 Tenis, prijenos 19.00 Nogomet na plaži, prijenos 20.00 Kanu 21.00 6.00 Jutarnji program 9.00 Dje ji pro- Nogomet 22.45 Sport Clips

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 K eri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.35 Igrica, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Živje s opeklinama, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Kad do u stranci, lm 21.50 Život na Marsu, serija 22.40 Ranjeni kirurg, lm 0.35 Vatreni de ki, serija

5.10 Jutarnji program 9.15 CineTipp 9.25 Germany’ s Next Topmodel 11.25 Schlag den Raab 13.55 Halloweentown, lm 15.30 Switch Reloaded 18.00 Vijes 18.10 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 Simpsoni 19.10 Galileo 20.15 James Bond, TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 lm 22.05 Izlet, lm 0.15 No ni program Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 5.30 Jutarnji program 8.00 Weck Up Dnevnik pograni ne TV 23.15 Video9.05 Genial daneben 11.05 Deich Tv 11.35 stranice Die Comedy Falle 12.35 Inspektor Rex, serija 14.35 Der Bulle von Tölz, lm 16.40 Repriza lma 18.30 Vijes 19.05 Nur die Liebe zählt 20.15 Vojna ekipa za o evid, serija 21.15 Numb3rs, serija 22.15 Sech7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program serpack 23.35 No ni program 11.00 14. europsko prvenstvo plesnih skupina 12.00 Tajni put, serija 12.55 Policajci, hum. serija 13.30 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najljepši automobili, dok. serija 15.25 Jamie Oliver 16.20 5.00 Jutarnji dje ji program 12.40 Serije Sedmo nebo, serija 17.10 Magija za svaki za djecu i mladež 14.00 Upps 15.40 dan, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR Endlich Urlaub! 16.45 Mein Garten 17.45 20.00 Naša pri a, lm 21.55 Zvijezde Exclusiv 18.45 RTL Aktuell 19.05 Vermist na sudu, serija 22.25 Vuk, lm 0.35 Ju20.15 Rote Sonne, lm 22.35 Spiegel Tv nakinje mjesta, hum. serija 1.05 No na Magazin 23.20 No ni program panorama

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 13. srpnja 2008.

09.45 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.15 Dje je filmsko jutro: 07.40 Najava programa Kanjon opasnih igara, 07.45 TV kalendar serija za djecu 08.00 Vijesti 10.50 Biblija 08.10 Koncert: Gustavo Dudamel dirigira Orkestrom mladih 11.00 Trpanj: Misa - izravni prijenos Simon Bolivar 12.00 Mali raspjevani 10.00 Vijesti Dubrovnik 10.09 Vrijeme danas 13.05 Savršena katastrofa, dok.

10.10 Vijesti iz kulture serija 10.15 PP 10.20 Nebrušeni dijamant, mini- 14.00 Filmski klasici 16.00 Maksimir: Tenis, turnir serija 18.45 Uvijek je sun ano u 11.55 Burzovno izvješ e Philadelphiji, hum. serija 12.00 Dnevnik 19.15 Beverly Hills, serija 12.13 Vrijeme 20.05 Slike krajolika, dok. film 12.15 TV kalendar 20.55 Film 12.27 Mali savjeti za 22.40 Promet danas poljoprivrednike 22.45 Sportske vijesti 12.30 Plodovi zemlje 22.55 Statisti, hum. serija 13.25 Rijeka: More 23.25 Urednica tabloida, serija 14.00 Nedjeljom u dva 00.10 Deadwood, serija 15.02 Promet danas 00.55 TV raspored 15.10 Mir i dobro 15.45 Lijepom našom: Koprivnica --------Malaga: EP u vaterpolu - za 3. mjesto 16.40 Vijesti 16.49 Vrijeme sutra 16.55 Otkad si otišla, hum. serija 17.30 Moje plavo nebo, (Uloge: Steve Martin, Rick 06.40 Knjiga o Danielu, Moranis, Joan Cusack, humorna dramska serija Melanie Mayron, Carol ® Kane; Scenaristica: Nora 07.25 Blizanke, hum. serija Ephron; Redatelj: Herbert 07.50 Ulica Sezam, crtana serija Ross) 08.45 Di-gata, crtana serija ® 19.05 Crtani film 09.10 Moj život, (drama, 1992.; 19.15 Loto 6/45 Redatelj: Nora Ephron; 19.30 Dnevnik Uloge: Julie Kavner, 19.57 Sport Samantha Mathis, Gaby 20.02 Vrijeme Hoffmann, Carrie Fisher, 20.10 Duga mra na no , dramska Dan Aykroyd) serija 10.50 Mijenjam ženu, dok.

21.05 Prepoznavanje, film sapunica ® 22.30 Burzovno izvješ e 12.00 Bibin svijet, hum. serija ® 22.40 Dnevnik 3 13.25 Vijesti, informativna 22.55 Vijesti iz kulture emisija 23.05 Ciklus europskog filma: 13.30 Sjene, (drama, 2005.; Tajni prolaz, (Uloge: Redatelj: Brad Mirman; Katherine Borowitz, John Uloge: Harvey Keitel, Turturro, Tara Fitzgerald, Joshua Jackson, Claire Ronald Pickup, Anton Forlani, Armando Pucci, Rodgers, Hannah TaylorGiancarlo Giannini, Gordon, Chris Bearne; Jonathan Rhys-Davies) Scenaristi: Dominique 15.15 Rob Roy, igrani film, Burszteju, Olivier Bonas, 17.40 Exkluziv, magazin Jean-François Goyet, Ademir Kenovi ; Redatelj: 18.30 Vijesti, informativna emisija Ademir Kenovi ) 19.05 Salto, zabavna emisija 00.45 Sestre, serija 20.00 CSI: Miami, krimi serija 01.30 Sestre, serija 02.15 Nebrušeni dijamant, mini- 20.55 Oficir i gentleman, (drama, 1982.; Redatelj: serija Taylor Hackford; Uloge: 03.50 Savršena katastrofa, dok.

Richard Gere, Debra serija Winger, Louis Gossett 04.40 Lijepom našom: Koprivnica Jr., David Keith, Robert 05.25 Plodovi zemlje Loggia, Lisa Blount, David 06.15 Rijeka: More Caruso) 23.10 Kunolovac, kviz Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Ledeni brijeg koji je potopio Titanik, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija antologija: Kapelski kresovi Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je serija Overland, dok. serija Novi Australci, dok. lm Danas na Zagreba koj burzi Vijes HPB t Luda ku a, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Magazin Kulturni info Dnevnik 3 Burzovno izvješ e Antwone Fisher, (Uloge: Derek Luke, Denzel Washington, Joy Bryant, Salli Richardson; Scenarist: Antwone Fisher; Redatelj: Denzel Washington) Vijes iz kulture Sestre, serija Sestre, serija Serija Reprizni program Magazin Razglednice iz Hrvatske Strast, telenovela McLeodove k eri, serija 17.30 18.20 18.35

16.40

00.05 Vijes , informa vna emisija 00.20 Uboji nagon, krimi serija 01.10 Kunolovac, kviz

19.10 19.55 20.05

5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Sarah i Marc, lm 22.30 Das Model und der Freak 23.30 No ni program

za djecu 11.45 Dje ji program 15.00 Sabrina, serija 15.30 Reba 15.50 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Magic 22.25 Sommerkabare 23.30 No ni program

5.20 Jutarnji program 12.40 Dje ji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet pro v Jima, hum. serija 17.30 Humoris na serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40

08:00 08:02

14:57 15:00 15:05 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:15

NAJAVA PROGRAMA U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte...

Mali oglasi Trzalica, ponavljanje Pravi Rodrigo, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga za svaki dan Me imurje danas Voice of America

Glazba Policajka, serijski lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport i zabava, zabavna emisija Ženske teme, zabavna emisija Zov prirode, emisija o lovu Boja novca Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu NINJA KORNJA E animirana serija LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozai na emisija HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 22:15 22.45 23:15 23:25 23:35 23:38 16:45 17:15 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Stoke 14.30 Sportquiz 10.00 TV vodi + turis ka središta 17.30 Bundesliga Hits 18.00 Bundesliga pur Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Klassiker 21.00 Boks 23.00 Sportquiz emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 18.25 Koncert 22.00 Film 00.25 U dobrom društvu 01.15 TEST 8.30 Wa s 9.00 Springreiten 11.00 Speedway 13.00 Volleyball 14.00 Nogomet 16.00 Speedway 18.15 Rad, prijenos 20.15 Biljar 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova 21.15 Boks 23.00 Kampfsport

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.20 Mumford, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Savršena slika, lm 21.35 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.30 Vru a knjižara, serija 23.55 Mary Reilly, lm

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glasbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce Die Quiz Show 20.15 Wie die Karnickel, lm koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, 22.15 Matrix 23.15 R.I.S., serija 0.15 No ni serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine program Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala 5.30 Jutarnji program 12.00 To no u 12 14.00 klinika 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 24 UR 22.55 Posljednji svjedok, lm 0.35 Omladinski sud 17.00 Humoris ne serije Seks i grad, serija 1.10 Predsjednica, serija 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vre2.00 No na panorama mena, loša vremena 20.15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.10 Dr. Leo, lm 0.10 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 10. srpnja 2008.

Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos Prijatelji, hum. serija Dva i pol muškarca, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove k eri, serija Vijes na Drugom Narodna medicina, dok. serija Beverly Hills, serija Crtani lm Bitange i princeze, hum. serija Hrvatska kulturna baš na: Dubrova ke zidine Otvorenje Dubrova kih ljetnih igara Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas Odmori se, zaslužio si, TV serija Dr. House, serija Kino informator Kineska plaža, serija CSI: Las Vegas, serija TV raspored

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 20.40 09:50 Naši najbolji dani, serija 10:40 Naša mala klinika, serija 21.00 11:30 Zauvijek susjedi, serija 12:05 Kralj Queensa, serija 11.10 21.50 12:30 Cosby show, serija 11.55 21.59 13:00 Svi vole Raymonda, serija 12.00 22.00 13:30 Vijes 12.13 22.05 13:45 Pri a iz L.A-a, (komedija; 12.15 Glume: Steve Mar n, Sarah 12.30 22.45 Jessica Parker,) 13.20 23.30 15:20 Povjerljive pri e, (1995, 23.35 SAD, komedija/drama; 14.35 00.25 Režija: Lasse Hallström; 14.44 01.10 Glume: Julia Roberts, 14.50 Dennis Quaid, Robert Duvall, Gena Rowlands, 15.40 Kyra Sedgwick) 16.35 06.35 Magnum, akcijska serija ® 17:20 Vijes 17.05 07.25 Krava i pili , crtana serija 17:35 Naša mala klinika, serija 07.50 SpužvaBob Skockani, crtana 18:30 Zauvijek susjedi, serija 17.10 serija 17.20 19:15 Dnevnik Nove TV 08.15 Sam svoj majstor, hum.

17.25 19:50 10 do 8, informa vna serija 18.00 emisija 08.45 Korak po korak, hum. serija 20:00 Navy CIS, serija 18.10 ® 19.30 20:55 Zakon brojeva, serija 09.10 Puna ku a, hum. serija ® 19.57 21:50 Crveni zmaj, (2002., SAD, 09.55 Kunolovac, kviz 20.02 Njema ka, triler; Redatelj: 10.40 Malcolm u sredini, hum.

20.10 Bre Ratner; Glume: serija ® 21.10 Anthony Hopkins, Edward 11.05 Dadilja, hum. serija ® 22.00 Norton, Ralph Fiennes, 11.30 Rat u ku i, hum. serija ® 22.05 Harvey Keitel, Emily 12.05 Vijes , informa vna 22.20 Watson) emisija 22.25 12.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 00:05 Vijes 00:20 Ubojita Jane, serija ® 01:10 Pri a iz L.A., igrani lm 12.40 Exploziv, magazin ® 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, 02:40 Šaljivi ku ni video 03:05 Kraj programa krimi serija ® 13.15 Za is m stolom, dramska 00.25 serija 00.35 14.10 Magnum, akcijska serija 01.20 15.05 Cobra 11, krimi serija 02.05 16.00 Korak po korak, hum. serija 02.50 16.30 Puna ku a, hum. serija 03.10 17.00 Malcolm u sredini, hum.

04.00 serija 05.10 17.30 Dadilja, hum. serija 05.55 17.55 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DRO19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija BILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO 06.40 TEST 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 06.55 Najava programa 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; krimi serija 07.00 Crtana serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR 20.00 Mjenjam ženu, dok.

07.25 Crtana serija + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; sapunica 07.50 Žutokljunac 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA 21.10 Ma jaški obra un, (krimi 08.20 Crtana serija KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; komedija, 1997.; Redatelj: 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR 08.45 Serija za djecu i mlade Peter Markle; Uloge: TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 09.10 Veliki odmor + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULDennis Hopper, Daryl 09.55 Kino informator Hannah, Michael Madsen, TURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 Kiefer Sutherland, Dayton RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS sabora Callie) BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 13.35 Ružna Be y, serija 23.00 Heroji iz stras , dramska HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: RICHIE VALENS; 01.00 NO NI PROGRAM serija TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

14.20 14.55 15.55 16.15

TEST Najava programa Tom i Jerry kao klinci, crtana serija Pucca, crtana serija Žutokljunac Zekoslavne pri e, crtana serija Petar Pan i gusari, crtana serija Veliki odmor Kino informator Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Ružna Be y, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos : Nexus Prijatelji, hum. serija Dva i pol muškarca, hum.

TV ku e imaju pravo promjene programa

Henstridge, Ice Cube, Jason Statham, Clea Du Vall, Pam Grier, Joanna Cassidy) 01.25 Kunolovac, kviz

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:55 Naši najbolji dani, serija 10:45 Naša mala klinika, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Kralj Queensa, serija 12:45 Cosby show, serija 13:15 Svi vole Raymonda, serija 13:45 Vijes 14:00 Spy Kids, akcija/komedija 15:30 Bijeg iz Kanjona divljih ma aka, avantura 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Pregovara , (SAD, Njema ka, 1998., akcija, kriminalis ki; Redatelj: F. Gary Gray; Glume: Samuel L. Jackson, Kevin Spacey, David Morse, Ron Ri in, John Spencer) 22:30 Sjeme zla, (1997., SAD, triler; Redatelj: Alan J. Pakula; Glume: Brad Pi , Harrison Ford, Margaret Colin, Ruben Blades, Treat Williams, Julia S les) 00:25 Vijes 00:40 Ku a pijeska i magle, (2003., SAD, ; Redatelj: Vadim Perelman; Glume: Jennifer Connelly, Ben Kingsley, Ron Eldard, Frances Fisher, Kim Dickens) 02:40 Nebo i zemlja, (1993., Francuska, SAD; Redatelj: Oliver Stone; Glume: Haing S. Ngor, Bussaro Sanruck, Supak Pi tam, Joan Chen) 04:50 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: LIL WAYNE; 01.00 NO NI PROGRAM

14:07 14:10 14:15 14:40 15:10 15:35 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 23:15 23:25 23:40 23:45

Danas pogledajte...

Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Ženske teme, ponavljanje Sport i zabava, ponavljanje Policajka, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Dom na kvadrat, emisija o unutarnjem ure enju Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova za djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.00 Fes val zabavne glazbe Split 2008., prijenos 22.30 Film 00.05 U dobrom društvu 00.50 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.15 Sirene, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Valovi smr , lm 21.40 Uvod u anatomiju, serija 22.30 Lovci na marihuanu, lm 0.25 Hex, serija

hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 1 pro v 100 21.10 Das Match 22.45 Monk, serija 23.30 Krila, serija 0.00 No ni program

08:58 09:00 11:15 11:45 12:30 13:30 14:40 16:45 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 21:30 22:20 23:20 -------23:40 ---------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana serija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života VEKERICA TRZALICA glazbena emisija EUROPA TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME ŽIVOT VERDIJA serijski lm GLAZBENI PROGRAM GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.45 Snooker 10.30 Gewichtheben 13.30 Snooker 15.00 Wa s 16.30 Gewichtheben, prijenos 19.00 Kra sport 20.00 Košarka, prijenos 22.00 Kampfsport

6.00 Ha rick 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Stoke 14.30 Sportquiz 17.30 Nogomet 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Bundesliga Pur II 20.45 Poker 22.45 DSF Aktuell

5.10 Jutarnji program 11.00 Big Brother 12.00 Dje ji program 15.40 Naruto, crtani lm 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. serija 18.00 Humoris na serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Apollo 13, lm 22.35 Gužva, lm 0.35 No ni program

5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji Galileo 20.00 Vijes 20.15 Shang-High program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja Noon, lm 22.10 Galileo Mystery 23.05 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Pey- Focus Tv 0.10 No ni program ton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 3.20 Videostranice Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 Die Quiz Show serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine 20.15 Ja Tarzan, Jane 21.45 Weibsbilder Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci 22.15 Die dreisten Drei 22.45 Two Funny su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani 23.15 No ni program par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.45 Lara Cro : Tomb Raider, lm 22.25 24 sata 22.40 Zaboravljani slu aj, 5.30 Jutarnji program 12.00 To no u 12 serija 23.35 Epizoda IV - Nova nada, lm 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 1.55 Starci, hum. serija 2.30 No na pan- 16.00 Omladinski sud 17.00 Humoris ne serije 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Doorama bra vremena, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 23.15 Upomo ! 0.00 No ni program

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 11. srpnja 2008. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 06.40 Najava programa 17.30 McLeodove k eri, serija 06.45 TV kalendar 18.20 Vijes na Drugom 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 18.35 Narodna medicina, dok.

07.05 Vijes serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 19.10 Beverly Hills, serija 07.35 Vijes 19.55 Rim: “Zlatna liga”, atletski 07.40 Dobro jutro, Hrvatska mi ng, prijenos 08.35 Vijes 22.05 Vijes na Drugom 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 22.14 Vrijeme 09.05 arolija 9., serija 22.15 Promet danas 10.00 Vijes 22.20 Dr.House, serija 10.09 Vrijeme danas 23.05 Kino informator 10.10 Vijes iz kulture 23.10 Nijemi svjedok, serija 10.15 Prirodni svijet: Posljednji 00.05 Nijemi svjedok, serija lavovi Indije, dok. serija 01.00 Kineska plaža, serija 11.10 Oprah show 01.45 CSI: Las Vegas, serija 11.55 Burzovno izvješ e 02.30 TV raspored 12.00 Dnevnik --------Malaga: EP u vaterpolu 12.13 Vrijeme polu nale 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Doma a dramska serija antologija: Kapelski kresovi 14.35 Vijes + prijevod za gluhe 06.35 Magnum, akcijska serija ® 14.44 Vrijeme sutra 07.25 Krava i pili , crtana serija 14.50 Ubojstvo, napisala je - serija 07.50 SpužvaBob Skockani, crtana 15.40 Overland 7. - Povratak u Sibir serija 1.: Put u Jaku ju, dok. serija 08.15 Sam svoj majstor, hum.

16.30 Novi Australci, dok. lm serija 17.00 Danas na Zagreba koj burzi 08.45 Korak po korak, hum. serija 17.05 Vijes ® 17.15 HPB t 09.10 Puna ku a, hum. serija ® 17.25 Luda ku a, TV serija 09.55 Kunolovac, kviz 18.00 Promet danas 10.40 Malcolm u sredini, hum.

18.10 Razglednice iz Hrvatske serija ® 19.30 Dnevnik 11.05 Dadilja, hum. serija ® 19.57 Sport 11.30 Rat u ku i, hum. serija ® 20.02 Vrijeme 12.05 Vijes , informa vna 20.10 arolija, serija emisija 21.00 HPB t 12.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 21.10 uvari zakona, ameri ki lm ® 23.25 Dnevnik 3 12.40 Exploziv, magazin ® 23.40 Burzovno izvješ e 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, 23.45 Vijes iz kulture krimi serija ® 23.55 Filmski maraton: Opušteni 13.15 Za is m stolom, dramska grad, ameri ki lm serija 01.35 Filmski maraton: Majmunska 14.10 Magnum, akcijska serija maska, lm 15.05 Cobra 11, krimi serija 03.10 Reprizni program 16.00 Korak po korak, hum. serija 04.00 Skica za portret 16.30 Puna ku a, hum. serija 04.15 Razglednice iz Hrvatske 17.00 Malcolm u sredini, hum.

05.25 Strast, telenovela serija 06.10 McLeodove k eri, serija 17.30 Dadilja, hum. serija 06.55 Oprah show 17.55 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 06.40 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, 06.55 krimi serija 07.00 20.00 Lovac na morske pse, (znanstveno07.25 fantas ni,2001.; Redatelj: 07.50 Ma Codd; Uloge: Antonio 08.20 Sabato Jr, Chris an Toulali, Grand L. Bush, Heather 08.45 Marie Marsden) 21.45 Biološko oružje, (akcijski 09.10 triler, 1996.; Redatelj: Allan 09.55 A. Goldstein; Uloge: Brian 10.00 Bosworth, Leah Pinsent, David Fox, Daniel Kash, Eric Peterson) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Duhovi Marsa, (akcijski horor, 2001.; Redatelj: John Carpenter; Uloge: Natasha 13.35 14.20 14.55 15.55 16.15

07.40 07.45 08.00 08.15 09.40 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 13.50 14.35 14.55 15.05 15.55 16.30 16.40 16.45 17.35 18.30 18.35 19.15 19.30 19.57 20.02 20.10 21.05 22.50 22.55 23.10 23.20

01.20

01.40

03.15

04.40 05.05 05.50 06.45

emisija 20.00 Rob Roy, (akcijski, 1995.; Redatelj: Michael CatonJones; Uloge: Liam Neeson, Jessica Lange, John Hurt, Tim Roth, Eric Stoltz, Brian Cox) 22.25 Sedam odmetnika, akcijski lm 00.05 Opasni teren, triler 01.45 Kunolovac, kviz

06:20 Šaljivi ku ni video 06:45 Power Rangers Mys c Force, serija 07:10 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:35 Winx, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Deseto kraljevstvo, mini serija 11:40 Nora Roberts: Demoni prošlos , roman na drama 13:20 Vatrena oluja, akcija 15:00 Ve ernja škola - EU 16:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 17:05 Vijes 17:10 Kod Ane, kulinarski show 17:50 Nad lipom 35, humoris no glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Ispod niš ce, (SAD, 2005., lm katastrofe; Redatelj: Robert Lee; Glume: Erika Eleniak, Je Fahey, Jessica Amlee, Bri ney Irvin) 21:40 Ralje 2, (1978, SAD, horor; Redatelj: Jeannot Szwarc; Uloge: Roy Scheider, Lorraine Gary, Murray Hamilton, Je rey Kramer) 23:40 Tajno društvo 3, triler 01:30 Nora Roberts: Demoni prošlos , igrani lm 03:05 Ispod niš ce, igrani lm 04:35 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: DONNA SUMMER; 01.00 NO NI PROGRAM

08:58 09:00 11:15 11:45

14:22 14:25 14:30 16:00 16:50 17:35 18:05

Danas pogledajte…

Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Mitska potraga, serijski lm za mlade Me imurske škole Zagrljaj ljepote, emisija o zdravlju

14:40 16:45

12:15 12:45 13:15 13:45

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu

6.00 Dje ji program 12.00 Reprize serija 14.10 Jack i Jill, serija 14.50 Hallo Holly, hum. serija 15.10 Lijepi ljudi, serija 15.55 O.C., serija 16.40 Uvod u anatomiju, serija 18.15 Ku anice, serija

19.00 Srednja škola, serija 19.25 Newton 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Patchwork, lm 21.30 ZiB Flash 21.40 Mosquito Coast, lm 23.25 No ni program

5.20 Dje ji program 9.00 Reprize serija 11.40 Futurama 12.10 Simpsoni 12.40 Die Welt und Andy Richter, hum. serija 13.10 Što je, tata?

13.40 Malcom u sredini, hum. serija 15.00 Stažist, hum. serija 16.00 Strike, lm 18.00 News me 18.10 Charmed 19.05 talk talk talk 20.00 Life Ball, prijenos 23.00 ZiB Flash 23.10 Life Ball, prijenos 23.45 No ni program

6.00 Jutarnji program 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Automagazin 17.30 K 11 18.00 Partneri 18.30 Vijes 18.45 blitz 19.15 Deal or no Deal 20.15 Fenomen, lm 22.25 Der weiße Hai 2, lm 0.30 No ni program

5.30 Dje ji program 7.05 Jutarnji program 12.15 Dudly Do-Right, serija 13.50 Höllische Nachbarn 14.50 Harry Po er 15.50 Die 70er Show 17.15 Entern oder Kentern 18.45 Vijes 19.05 Explosiv 20.15 Moje, tvoje, naše, lm 22.25 Genial daneben 23.25 Mensch Markus 23.55 No ni program

5.15 Jutarnji program 8.50 Crtani lmovi 11.35 Mr. Crane, lm 14.25 Dogman, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Deutschland sucht den Superstar, prijenos 22.05 Hallo Taxi 23.00 Deutschland sucht den Superstar, prijenos 0.45 No ni program

22:20 22:50 23:20 -------23:40 ---------------

17:15 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 21:30

19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 21:05 22:05 22:35 00:00 00:05

ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vijes Dom na kvadrat, ponavljanje Glazba Me imurje od A do Ž Vijes 100% Me imursko Pat pozicija Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

8.30 Rallye 9.00 Kanu 9.45 Kanu, prijenos 12.15 Motorsport, prijenos 13.00 Nogomet, prijenos 15.00 Rad 17.30 Kanu, prijenos 18.30 Tenis 20.30 Boks, prijenos 23.00 Wa s 23.30 Kampfsport9.00 Volleyball 9.45 Motorrad, prijenos 15.00 Volleyball, prijenos 17.00 Beachvolleyball, prijenos 18.15 Volleyball, prijenos 20.30 Springreiten, prijenos 22.00 Boks 23.00 Euro 2008

8.45 Bundesliga aktuell 12.00 Normal 13.00 Tenis, prijenos 14.45 Rukomet, prijenos 15.55 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske Nogomet, prijenos 18.00 Eishockey 18.30 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Tenis, prijenos 20.00 Poker 21.00 Poker Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni pro- 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz gram 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 K eri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.25 Surfanje, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Dokumentarna serija 19.30 Pazi kamera 20.00 Krokodil Dundee, lm 21.25 Što je s Brianom, serija 22.15 Oko igle, lm 00.15 Vatreni de ki, serija

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.30 Provjereno 12.15 Prve moderne olimpijske igre, dok. serija 13.15 Škola za parove, hum. serija 13.45 Ženina smrt, lm 16.15 Napad iz davnine, serija 17.10 Dokaz, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Naši mostovi, lm 21.55 Krvavi še er, serija 22.45 Na vatrenoj liniji, lm 1.20 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 12. srpnja 2008.

09.15 Disneyjevi cr i: Miki i prijatelji 09.35 Disneyjevi cr i: Kuzco Najava programa careva nova škola TV kalendar 10.05 Dr. Who, serija za djecu i Vijes mlade Kinoteka: Pro v svih 10.50 Kino informator zastava, igrani lm 10.55 Briljanteen Hrvatska kulturna baš na 11.50 Kronika MDF-a Vijes 12.20 Garaža Vrijeme danas 12.55 Prirodni svijet: Spašavanje Vijes iz kulture naših morskih p ca, dok.

Ku ni ljubimci lm Fotogra ja u Hrvatskoj S nga: Posljednja keltska 13.50 Filmski klasici: Saskatchewan, (Uloge: bitka, dok. serija Alan Ladd, Shelley Burzovno izvješ e Winters, Jay Silverheels, Dnevnik Robert Douglas, Hugh Vrijeme O’Brian, J. Carrol Naish; TV kalendar Scenarist: Gil Doud; Strast, telenovela Redatelj: Raoul Walsh) Svirci moji, zabavno15.20 Športski program glazbena emisija 17.40 Rim: “Zlatna liga” Prizma, mul nacionalni atletski mi ng, snimka magazin 18.45 Uvijek je sun ano u Duhovni izazovi Znanstvene vijes Philadelphiji, hum. serija Reporteri - izbor: Dje je 19.15 Beverly Hills 3., serija ropstv 20.05 Zatvor iz kojega nema Alpe-Dunav-Jadran bijega, dok. lm Vijes 21.00 Promet danas Vrijeme sutra 21.05 Gospodar prstenova: Sumorna ku a, serija Povratak kralja, Praskozorje, serija (Uloge: Elijah Wood, Promet danas Ian McKellen, Viggo TV Bingo show Mortensen, Sean As n, Loto 7/39 Andy Serkis, John Dnevnik Rhys-Davis, Dominic Sport Monaghan, Bernard Hill) Vrijeme 00.20 Kino informator Duga mra na no , 00.25 Sportske vijes dramska serija 00.35 Zvjezdane staze: Nova Kaštelanski ir - Fes val generacija, serija dalma nske pjesme 01.20 Zvjezdane staze: Nova Burzovno izvješ e generacija, serija Dnevnik 3 02.05 Zvjezdane staze: Nova Vijes iz kulture generacija, serija Filmski klub: Pat Garre 02.50 Zvjezdane staze: Nova i Billy the Kid, (Uloge: generacija, serija James Coburn, Kris Kristo erson, Bob Dylan, 03.35 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija Katy Jurado, Jason 04.20 TV raspored Robards, Barry Sullivan, --------Malaga: EP u vaterpolu - 5. i Richard Jaeckel, Chill 7. mjesto Wills, R. G. Armstrong Scenarist: Rudy Wurlitzer; Redatelj: Sam Peckinpah) Kaštelanski ir - Fes val dalma nske pjesme, proglašenje pobjednika, 07.15 Žuta minuta, zabavna emisija ® snimka Filmski maraton - vestern: 07.40 Salto, zabavna emisija ® 08.30 Dan D, hum. serija An eo osvetnik, igrani 08.55 Ulica Sezame, crtana serija lm 09.55 Di-gata, crtana serija Filmski maraton: Cjamangova osveta, igrani 10.20 Jednom lopov, akcijska serija lm 11.15 Knjiga o Danielu, humorna Svirci moji, zabavnodramska serija glazbena emisija 12.05 Nastup života, komedija Strast, telenovela 13.50 Vijes uz ru ak, Praskozorje, serija informa vna emisija Alpe-Dunav-Jadran 14.00 Profesionalac, humorna drama 15.45 Zajedno pro v vremena, drama 17.20 Zvijezde Ekstra: Ubojstvo na holivudski na in, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exploziv vikend, magazin 19.30 Žuta minuta, zabavna TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 Chris nin vrt, dok. serija 08.45 Žutokljunac

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Vlasnici Mazde me u najsretnijima u Njema koj Mazda je jedna od najbrže rastu ih automobilskih marki u Europi, a klju njenog uspjeha zasigurno leži i u visokoj kvaliteti i pouzdanosti njenih automobila u kombinaciji sa superiornom uslugom. To je još jednom potvr eno u posljednjem J.D.Power istraživanju zadovoljstva kupaca u Njema koj, najve em europskom gospodarstvu. Istraživanje, koje je obuhvatilo 20.000 Njemaca koji posjeduju automobil registriran izme u 2005. i 2006. godine, vrednovalo je automobilske marke, modele pojedina no i unutar njihovih segmenata i to prema kvaliteti, privla nosti automobila, troškovima i usluzi. Istraživanje je obuhvatilo 103 modela neovisno o segmentu i detaljno ih procijenilo pitanjima o upravljanju, ko enju, motoru, funkcionalnosti unutrašnjosti i mnogim drugim kriterijima. Samo deset automobila dobilo je najve u ocjenu “vrlo zadovoljan” i me u njima su dva Mazdina mo-

dela: Mazda6, etvrta u ukupnom poretku, i Mazda3 koja je zauzela šesto mjesto. Vlasnici oba automobila bili su još zadovoljniji nego prethodne godine te se Mazda6 popela za etiri, a Mazda3 za dva mjesta na ljestvici.

Zadovoljstvo njema kih vlasnika Mazdi vidljivo je i iz ocjena pojedina nih modela unutar njihovih segmenata. Mazda3 visoka je druga (84,4%) odmah iza BMW 1 sa samo 0,02% razlike – to je porast za etiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Mazda5 tako er je odnijela srebro u segmentu monovolumena sa 82,6% i samo 1,5% razlike u odnosu na prvo mjesto, dok je Mazda6 zadržala etvrto mjesto kao i prošle godine sa 85,4%. Ovi rezultati pojedina nih modela pomogli su Mazdi da zauzme vrsto peto mjesto na sveukupnoj listi od 23 automobilske marke, ispred Mercedes-Benza, Opela, VW-a i svih francuskih marki.

Kia Motors sve ano otvara svoje sjedište i dizajnerski centar u SAD-u

Byung Mo Ahn, predsjednik tvrtke Kia Motors America (KMA) i tvornice u Georgiji (KMMG) zajedno s predstavnicima lokalne vlasti otvorio je novi Kijin korporativni kompleks u kalifornijskom Irvineu.

Kompleks, vrijedan 130 milijuna ameri kih dolara, rasprostire se na 155.000 m2 površine, uklju uje sjedište tvrtke i novi dizajnerski centar (Kia Design Center America, KDCA).

19

20

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

INFORMAC$JE

SLOBODNA RADNA MJESTA

BETEX d.o.o., Bra e Radi a 48, HR – 40319 Belica, MB: 3497445 tel: ++385/40/ 370-200, fax - centrala: 370-210, fax - nancijska služba: 370-266, fax –prodaja: 370-220 www.betex.hr e-mail: betex@betex.hr

Uprava trgova kog društva Betex d.o.o. iz Belice objavljuje

Oglas za radna mjesta: 1.

• • • • • • 2.

• • •

Diplomirani ekonomist-smjer marke ng izvrsno poznavanje rada na programu Corel, Photoshop, Dreamweaver poznavanje engleskog jezika voza ka dozvola B kategorije izvrsne komunikacijske sposobnos eksibilnost iskustvo na is m ili sli nim poslovima

• • •

Poslovna tajnica SSS/VŠS ekonomskog, upravnog ili sl. usmjerenja poželjno radno iskustvo na is m poslovima krea vnost, samostalnost u radu, eksibilnost, komunika vnost, ljubaznost poznavanje jednog stranog jezika poznavanje rada na PC-u (Word, Excel) voza ka dozvola B kategorije

3.

• • • • •

Gra ki dizajner SSS odgovaraju eg smjera poznavanje rada na programu Corel, Photoshop, Dreamweaver najmanje 1 godina iskustva na is m ili sli nim poslovima voza ka dozvola B kategorije regulirana vojna obveza

4.

• • • • •

Radnik na održavanju hor kulture i zelenih površina SSS odgovaraju eg smjera iskustvo na is m poslovima samostalnost u radu regulirana vojna obveza voza ka dozvola B kategorije

5.

• • •

Šiva ica – sva šivanja-više izvršitelja PKV ili SSS teks lnog smjera poželjno radno iskustvo na is m poslovima voza ka dozvola B kategorije

6.

• • •

Poslužitelj stroja za vezenje – š k-više izvršitelja SSS odgovaraju eg smjera poželjno radno iskustvo na is m poslovima voza ka dozvola B kategorije

7. Prodava – 10 izvršitelja – za rad na podru ju akovca, Brezja, Okruglog Vrha, Gori ana, Nedeliš a i Vra šinca • SSS trgova kog smjera • iskustvo na is m poslovima • samostalnost u radu Za sve poslove obvezan je probni rad u trajanju od 6 mjeseci.Rok za prijam pismenih molbi, zajedno sa životopisom i dokazom o ispunjavanju opisanih uvjeta, je 7 dana od objave oglasa, a iste se dostavljaju pod stavkama 1., 2., 3., 4., 5., i 6. na adresu: BETEX d.o.o., Bra e Radi a 48, 40319 Belica ili na e-mail posao@betex. hr s naznakom „Za natje aj“ a pod stavkom 7. na adresu: BETEX TRGOVINA d.o.o., Tomaša Gori anca 1, 40000 akovec ili na e-mail tajnica@betex.hr.

1. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE B. J. Jela i a 1, AKOVEC, tražimo zainteresirane djelatnike za sezonske poslove na moru - djelatnost u ugos teljstvu, svi zainteresirani mogu se javi u sobu 9 ili na telefon 396-802 (Zdenka Pigac).

2. HEPLAST-PIPE d.o.o., K. Zvonimira 38, Prelog, traži ZAMJENIKA VODITELJA SKLADIŠTA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 091/646-3353. Natje aj otvoren do 8.7.

3. “FILIUS-TAR” d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a bb, traži 2 KONOBARICE /PRIPREMA BRZE HRANE na neodre eno vrijeme-ulaz u Županijsku bolnicu, javi se na 091-795-2233 ili osobno. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g.

4. STRUCTURA d.o.o. SIVICA, Mirogojska 3, traži 2 DJELATNIKA NA MONTAŽI NASTREŠNICA I OSTALI POMO NI POSLOVI u metalnoj ind. na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-329-430. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g.

5. Štefulj MS d.o.o. PUŠ INE, Školska 19, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-573. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g.

6. Ca e bar “BACARDI” AKOVEC, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-186-7118. Natje aj otvoren do 08.07.2008.g.

7. ALZAS ALARMS d.o.o. AKOVEC, Kalni ka 58, traži ZAŠTITAR OSOBA I IMOVINE-više izvršitelja mogu se javi i osobe bez licence - postoji mogu nost osposobljavanja za taj posao, javi se osobno ili 384-100. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g.

8. ALLIANZ ZAGREB d.d. AKOVEC, traži 5 SAVJETNIKA ZA PRODAJU OSIGURANJA najmanje SSS, da posjedujete vlastiti auto (nije uvjet), poznavanje rada na ra unalu, ambicioznost, komunika vnost, samoinicija vnost, nazovite na mob. 098-460-294, 099-3133-729, kontakt osoba Ivan Sinkovi , ili e-mail: ivan.sinkovic@allianz.hr s naznakom ‘za natje aj - SAVJETNIK’. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g.

9. TEHNOMETAL AKOVEC,Gajeva27,traži3BRAVARA, VARIOCA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno na gornju adresu.

Natje aj otvoren do 11.07.2008.g.

10. MOTO MEHANIKA MISER DONJA DUBRAVA, traži 1 AUTOMEHANI AR KV automehani ar ili autoelektri ar, PKV automehani ar s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, jutarnja smjena, javi se na 688-501,098-723-335. Natje aj otvoren do 16.07.2008.g.

11. Kroja ki obrt “ANNA” M. Središ e, Frankopanska 62, traži 5 ŠIVA A na neodre eno vrijeme, javi se na 543-153. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g.

12. Autoservis“IVANOVI ”GORI AN,Dr.V.Žganca 16, traži 2 AUTOMEHANI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 601-314, 098-242-585. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g.

13. PLAMEN Peklenica, Zrinskih 9, traži 1 MONTER CENTRALNOG, PLINA, VODOINSTALATER na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-834. Natje aj otvoren do 31.07.2008.

14. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIŠ E, traži 2 KONOBARICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-295-019. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

15. METRAS d.o.o. M. SREDIŠ E, K. Zvonimira 25, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 543-466, 091-3022-867, mjesto rada u sklopu Trgova kog centra BETEX-natje aj otvoren do 15.07.2008.g.

16. Obiteljski dom za starije i nemo ne KOLONI D. Kraljevec, Kolodvorska 7, traži 1 NJEGOVATELJ STARIJIH I NEMO NIH OSOBA završen te aj za njegovatelja ili SSS med. sestra ali struka nije uvjet, na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo nije potrebno, javi se na 655-040, 098-992-9699.

Natje aj otvoren do 12.07.2008.g.

17. MIDA d.o.o. AKOVEC, traži 2 ŽENSKE OSOBE ZA PRODAJU U SLASTI ARNI I PEKARI na neodre eno vrijeme, povrat putnih troškova , rad u centru akovca, javi se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g.

18. Usluge gra . mehanizacijom BLAŽON M. Središ e, Mar nska 106, traži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-784-951. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g.

19. Europod akovec, M. Magdaleni a 1, akovec, traži PARKTEAR na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098-1705496. Natje aj otvoren do 10.07.2008.

20. Kolag-traded.o.o. akovec,L.Bezeredija41,traži ZIDAR na neodre eno vrijeme, natje aj otvoren do 15.07.2008., javi se na mob. 098-241-964.

21. Ferro Preis d.o.o. , Dr. T. Bratkovi a 2, akovec, traži RADNIKE ZA BOJANJE I SORTIRANJE CIJEVI, rad u jednoj smjeni, mogu se javi i ženske osobe, ELEKTRI AR ZA UPRAVLJANJE AUTOMATSKOM LINIJOM, RADNIKE ZA RU NU MANIPULACIJU TERETOM na odre eno uz mogu nost stalnog r.o., javi se osobno na adresu poduze a. Natje aj otvoren do 17.07.2008.

22. Stolarija A.Jurkovi V. Žganca 18.Pribislavec, traži STOLAR, POMO NI STOLARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098-242-255.

Natje aj otvoren do 17.07.2008.

23. Grawe d.o.o. Zagreb, traži ZASTUPNIK OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec, javi se na mob. 091-521-9127.

24. Expert,Ž.Fašizma2,Strahoninec,tražiMONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na tel.333-751ilinamob.099-2165150.Natje ajotvoren do 20.07.2008.

25. Min d.o.o. , Ca e bar “Mar ”, akove ka 105, Prelog, traži KONOBAR na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099-229-1197. Natje aj otvoren do 19.07.2008.

26. Kos d.o.o. R. Boškovi a 60, Kotoriba, traži INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098-242-139. Natje aj otvoren do 16.07.2008.

27. Tekeli projekt-inženjering Marka Kova a 72, Mursko Središ e, traži GRA EVINSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098-240-131.

Natje aj otvoren do 15.07.2008.

28. Soit, E. Kardelja 15, Lopatinec, traži STROJOBRAVAR na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.091-518-5698 ili na tel.855-060. Natje aj otvoren do 19.07.2008.

29. DUGA TIM d.o.o. Žiškovec 120, traži SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 865-395 ili 091/581-5708. Natje aj otvoren do 13.07.

30. Delta d.o.o Dr. I. Novaka 38, akovec, traži 5 zaš tara-ke sa ili bez licence, spasioc iz vode sa licencom na neodre eno vrijeme. Natje aj otvoren do 13.07.2008., javi se na mob.098-980-7588.

31. Dolenec instalaterski obrt, J. Slugara 6, akovec, instalater grijanja i vodovoda na neodre eno vrijeme, natje aj otvoren do 13.07.2008., javi se na mob.091-554-9323.

32. SENKO d.o.o. ŠTEFANEC, V. Nazora 22, traži 2 BRAVARA, 2 RADNIKA U MONTAŽI na neodre eno vrijeme, javi se na 337-344. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g.

33. AM Akus k montaža AKOVEC, Mihovljanska 70, traži 1 MONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-011. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g.

34. Acapulco d.o.o. Mihovljan, Zvir 24, traži KONOBAR, ISTA ICA na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ivanovec, javi se na 337-035. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g.

35. SLK d.o.o. STRAHONINEC, P. Miškine 39, traži 1 VOZA ZA DOMA I PRIJEVOZ “E” kat. na neodre eno vrijeme, javi se na 099-215-1846. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g.

36. MI -Styling d.o.o.-Simple AKOVEC, J. Gotovca 2, traži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme, javi se na 310-478. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g.

37. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traži 3 LIMARA, IZOLATERA na neodre eno vrijeme, javiti se na 643-205,rad u Njema koj. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g.

38. ALU-TEHNIKA d.o.o. D. Vidovec, traži 1 GRA EVINSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme znanje rada u AUTOCAD-u, radno iskustvo 3 godine, javiti se na 098-180-3139. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g.

39. LOGOŽAR INST d.o.o. PRELOG, Branimirova 2, traži 2 ELEKTROINSTALATERA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098-644-313. Natje aj otvoren do 19.07.2008.g.

40. Caffe bar LIDO PRELOG, Glavna 29, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 646-897, 099-213-3522. Natje aj otvoren do 22.07.2008.

41. Udruga slijepih Me imurske županije AKOVEC, K. Tomislava 34, traži 1 DIPL. SOCIJALNI RADNIK na odre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 05.07.2008.g.

42. Caffe bar “PRIMADONA” M. SREDIŠ E, Teks lna 2, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-443. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

43. Caffe bar “OLIMP” M. Središ e, R. Kon ara 73, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-544-221. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

44. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traži 1 KUHAR, 1 PIZZA PEKAR, 1 POM. KUHARA, 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

45. Ugostiteljski obrt “BAROK” AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-215-1930. Natje aj otvoren do 20.07.2008.g.

46. Autoprijevoznik Milan Todorovi PEKLENICA, Glavna 34, traži 2 VOZA A C, E kat. na neodre eno vrijeme, javi se na 099-3502-344. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

47. Autolimarski obrt “ABART” D. Mihaljevec, akove ka 35, traži 1 AUTOLIMAR, 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 660-500.

Natje aj otvoren do 30.07.2008.g.

48. Servis za iš enje “NOVAK” PRELOG, K. Domagoja 11, traži 1 ISTA ICA ( iš enje dje jeg vr a) na neodre enovrijeme,javi senamob.098-167-8182.

Natje aj otvoren do 29.07.2008.g.

49. Pizzeria “FAT BOY” PRELOG, Trg B. Jela i a 3, traži 1 KUHAR/KUHARICA na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098-77-88-55. Natje aj otvoren do 29.07.2008.g.

50. HRANJEC d.o.o. IZLETIŠTE “ZELENGAJ” Grani ni prijelazGORI AN,traži2KONOBARA/KONOBARICE na neodre eno vrijeme, osam satno radno vrijeme, smjene po dogovoru, javi se na 098-948-1087 do 31.07.2008.g.

51. TAMARA d.o.o. AKOVEC, B. Kaši a 10, traži 1 FRIZER na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-178-2085. Natje aj otvoren do 29.07.2008.g.

52. Marke ng,trgovina,konzal ngNEDELIŠ E,Žarkovice 15, traži 3 DJELATNICE ZA RU NO PAKIRANJE na odre eno vrijeme, javi se na 822-250. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

53. Tvornice sto ne hrane d.d. AKOVEC, Dr. I. Novaka 11, traži 2 SSS RADNIKA U PROIZVODNJI na odre enovrijemeuzmogu noststalnogradnogodnosa, javi se osobno, telefonski 329-138, ili pismena zamolba. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g.

54. “MA AK” d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traži 1 AUTOMEHANI AR - PRIPRAVNIK, 1 POMO NI VULKANIZER na neodre eno vrijeme, javiti se na 337-152, 098-496-362. Natje aj otvoren do

31.07.2008.g.

55. Trgo-gea d.o.o. NEDELIŠ E, M. Tita 50, traži 1 RA UNOVO A na odre eno vrijeme, javiti se na 822-672 ili osobno. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g.

56. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traži VRTLAR, VRTLARSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, poželjno voza ki ispit “B” kat. Ali nije uvjet, javi se osobno ili 333-870, 091-566-0125 do 31.07.2008.g.

57. VEMA-VIKTORIJAd.o.o. AKOVEC,R.Boškovi a 10, traži 1 KUHAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-074. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

58. “AC BRATUŠA” d.o.o. AKOVEC, Preloška 38, traži 1 RU NI PERA AUTOMOBILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno na adresu poduze a, natje aj otvoren do 15.07.2008.g.

59. MATTEO d.o.o. PUŠ INE, V. Nazora 2/a, traži 2 VOZA A C kategorije s iskustvom na dizalici, 2 POMO NA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se osobno. Natje aj otvoren do 23.07.2008.g.

60. VINCEKTRGOTEKSd.o.o. AKOVEC,Zagreba ka 85, traži 5 ŠIVA A TEKSTILA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 384-285. Natje aj otvoren do 25.07.2008.g.

61. GS CIGLARI DUNJKOVEC, traži 1 GRA EVINSKI RADNIK na poslovima izolacije i postavljanje tlakovaca, javiti se osobno ili 091-574-0540. Natje aj otvoren do 20.07.2008.g.

62. “TEAM” d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traži 3 ZIDARA, 3 TESARA, 3 ARMIRA A, 3 BRAVARA, GRA . RADNIK, RUKOVATELJ GRA . STROJEVIMA, LI IOC ZA BRAVARSKE KONSTRUKCIJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se osobno ili 638-333. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g.

63. DODLEK d.o.o. BELICA, K. Tomislava 25, traži 1 DIPL. EKONOMIST na neodre eno vrijeme, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g.

64. Drvna galanterija SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakari a 12, traži RADNICI U PROIZVODNJI DRVENE AMBALAŽE na neodre eno vrijeme, može oba spola, javiti se osobno ili 382-088, 098-463-575.

Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

65. COLOR CENTAR d.o.o. Ca e bar “ART” PRELOG, Glavna 68, traži 1 KONOBAR /ICA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo i struka nisu uvjet, javi se na 098-962-3432. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g.

66. Ca e bar THERAPIA AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traži 1 ISTA ICA na neodre eno vrijeme, pola radnog vremena, javi se na 310-219, 091-241-3388.

Natje aj otvoren do 25.07.2008.g.

67. KOVINOPLASTIKA KRUŠELJ PRELOG, Tina Ujevi a 22, traži 1 RADNIK METALSKE STRUKE na poslovima izrade alata (tokar, gloda , alatni ar, bravar) na neodre eno vrijeme, rad na CNC strojevima, rad u jednoj smjeni, javi se na 098-680-509. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g.

68. MODELARIJA BAŠEK IVANOVEC, J. Broza 85e, traži 1 KV, PKV STOLAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 337-163.

Natje aj otvoren do 02.08.2008.g.

69. MesnicaMihali Nedeliš e,TrgRepublike14,traži 1 KV MESAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 821-505. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

70. BETEXd.o.o.BELICA,B.Radi a48,traži1DIPL.EKONOMIST - smjer marke ng, izvrsno poznavanje rada na programuCorel,Photoshop,Dreamwear,znanjeengleskog jezika, voza ka dozvola “B” kat., komunikacijske sposob.; 1 POSLOVNA TAJNICA SSS/VŠS ekonomskog, upravnog ili sl. usmjerenja, poželjno radno iskustvo na sli nim poslovima, poznavanje jednog stranog jezika, rad na PC, voza ka dozvola “B” kat.; 1 GRAFI KI DIZAJNER SSS odgovaraju eg smjera, poznavanje rada na programu Corel, Photoshop, Dreamweaver najmanje jedna godina iskustva na is m ili sli nim poslovima, voza ka dozvola “B” kat. regulirana vojna obveza; 1 RADNIK NA ODRŽAVANJU HORTIKULTURE I ZELENIH POVRŠINA, SSS odgovaraju eg smjera, iskustvo na is m poslovima, samostalnost u radu, voza ka dozvola “B” kategorije, regulirana vojna obveza; ŠIVA ICA - SVA ŠIVANJA - više izvršitelja, PKV ili SSS teks lnog smjera, poželjno radno iskustvo na is m poslovima, voza ka dozvola “B” kat; POSLUŽITELJ STROJA ZA VEZENJEŠTIK-više izvr., SSS odgovaraju eg smjera, poželjno radno iskustvo na is m poslovima, voza ka dozvola “B” kat., dostavi pismene zamolbe sa životopisom i dokazima o ispunjavanju uvjeta na gornju adresu sa naznakom “za natje aj” do 13.07.2008.g.

71. BETEX TRGOVINA d.o.o. akovec, T. Gori anca 1, traži 10 PRODAVA A na podru ju akovca, Brezja, Okruglog Vrha, Gori ana, Nedeliš a i Vratišinca trgova ki smjer, iskustvo na is m poslovima, dostavi pismene zamolbe sa životopisom i dokazima o ispunjavanju uvjeta na gornju adresu sa naznakom “za natje aj” do 13.07.2008.g.

72. ASC Siniša d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 14, traži 1 AUTOMEHANI AR / AUTOELEKTRI AR na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 386-000 ili 098-351-964 do 29.07.2008.g.

73. Aluel PVC d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Stra evi a 66, traži 2 SASTAVLJA A/ICE PVC stolarije; 1 INŽ. STROJARSTVA; 1 VOZA KAMIONA sa HIABOM na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 360-900, 091-5000-222.

Natje aj otvoren do 28.07.2008.g.

74. Timmik d.o.o. Savska Ves, Radni ka 90, traži 1 PLETA NA PROIZVODNJI ARAPA NA neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-715. Natje aj otvoren do 28.07.2008.g.

75. REPROM d.o.o. AKOVEC, Poljska 14, traži 1 STROJOBRAVAR, 1 TOKAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se na 098-241-099.

Natje aj otvoren do 20.07.2008.g.

76. TERMO BEK M. SREDIŠ E, A. Šenoe 29, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-899, 543-896.

Natje aj otvoren do 31.08.2008.g.

77. GTT d.o.o. STRAHONINEC, Poljska 65, traži ZIDAR, GRA EVINSKI RADNIK, MONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-433-5405. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

78. Mesna industrija “VAJDA” d.d. AKOVEC, Zagreba ka 4, traži 2 RADNIKA U CRIJEVARI na odre eno vrijeme, rad u jednoj smjeni, javi se osobno sa zamolbom prijepodne. Natje aj otvoren do 13.07.2008.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

Radna mjesta Varaždinske županije 1. OPREMA URE AJI d.d. Koprivni ka 23, HR-42230 Ludbreg, traži 1 SAMOSTALNOG REFERENTA PRODAJE na odre eno, VŠS, VSS ekon.

Smjera, poznavanje rada na ra unalu, znanje eng. ili njem. ili španj. jezika, voza ka B kategorije; 1 REFERENTA NABAVE na odre eno, VŠS, VSS ekon. ili strojarskog smjera, rad na ra unalu, znanje eng. jezika, voza ka B kategorije, kontakt osoba Boris Novak, tel. 042/819-183 (osobni dolazak ili pismena zamolba) do 15.7.

2. BLUMING, Vinogradi Ludbreški 53, HR-42230, traži 2 DJELATNIKA NA MONTAŽI OBU E na neodre eno, OŠ, KV, potrebno radno iskustvo; 2 ŠIVA A GORNJIŠTA OBU E na neodre eno, OŠ, KV, potrebno iskustvo na poslovima šivanja; 2 KROJITELJA GORNJIŠTA OBU E na neodre eno, OŠ, KV potrebno radno iskustvo, kontakt osoba Ivo Žiža, tel.

098/990-6683, Gordana Žiža 098/257-116 do 31.7.

3. AUTOPRIJEVOZ KRIŽANI , Varaždin, O. Župan i a 3, traži 1 VOZA A U ME UNARODNOM PROMETU - naj eš e se vozi Austrija i Njema ka na neodre eno, KV voza , voza ka C kategorije, poželjna je i dozvola E kat., ali nije uvjet, osoba do 40 godina staros , najava na 042/331-891 ili 098/267-069 (gdin Križani ) do 16.7.

4. INSTALACIJE “ERCEG”, Varaždin, B. Van ika 5, traži 4 RADNIKA ZA IZVO ENJE VODOVODNIH i INSTALACIJA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno, radno iskustvo nije bitno, rad na terenu, voza ki B kat., osobe s podru ja Varaždinske i Me imurske županije, osobni dolazak na adresu ili najava na 091/545-7236 (gdin Erceg) do 27.7.

5. SIGNIFICO d.o.o. Zagreb, Nova Ves 78, traži 5 HOSTESA - prodaja VIPnetovih proizvoda u trgova kim centrima na odre eno, KV, SSS, VSS, mla a ženska osoba, komunika vna, poželjan voza ki B kat., poznavanje eng. i/ili njem. jezika i osnova rada na ra unalu, VIPnet omogu uje potrebnu edukaciju (u Zagrebu), pla a: 20 kn/h, zamolba na e-mail: vip@ sign co.hr ili mob. 091/159-6064 (Željko) do 10.7.

6. SIGNIFICO d.o.o., Zagreb, Nova Ves 78, traži 5 DJELATNIKA - PREZENTACIJA i PRODAJA VIP-ovih PROIZVODA - zaduženja se odnose na: pripremu, prezentaciju i prodaju u rezidencijalnom sektoru na planiranom podru ju prodaje; sudjelovanje u vo enju prodajnih prilika kroz prodajne cikluse i kanale; ak vna interakcija i koordinacija sa odjelima prodaje i ostalim odjelima unutar tvrtke, na neodre eno, SSS/VŠS/VSS prednost muške osobe do 30. god. staros , minimalno 1 godinu radnog iskustva, poželjno ak vno znanje eng., poželjno njema ki jezik, pouzdanost, sistema nost, ustrajnost, proak vnost i izražene prodajne sposobnos ,izrazitakomunika vnost,pregovara kevješ ne, snalažljivost i inicija va, poželjan voza ki B kat., pra enje i poznavanje tehnologije - znanje rada na ra unalu, pra enje i poznavanje informa kih trendova, mjesto rada Varaždin, zamolba na e-mail: varazdin@sing co. hr ili se javite na 091/781-4052 (kontakt osoba: Saša Jurak) do 10.7.

7. UGOSTITELJSKI OBRT PELNICA, Šemove kih žrtava 2, Varaždin, traži 1 KONOBAR/ICU - posluživanje pi a na odre eno (mogu nost na neodre eno), OŠ, PKV, KV, SSS, bez obzira na zvanje, radno iskustvo, spol i dob, najava na 091/725-2245 (Karmela Šnidari ) do 14.7.

8. PUSTINJA d.o.o. Miramarska 27, Zagreb, traži 2 KONOBAR/ICE u ca e baru u sklopu prodajnog centra “Mercator” na neodre eno, OŠ, PKV, KV, SSS, osoba zainteresirana za rad u ugos teljstvu, najava na mob.

091/137-9133 (Željko Racanovi ), mjesto rada Trnovec do 31.7.

9. VETERINARSKA AMBULANTA dr. Lukman d.o.o., Trnovec B., Ludbreška 11, traži 1 VETERINARA na neodre eno, VSS, 1 god. ranog iskustva, osobe s položenim državnim ispitom ili s licencom za obavljanje prakse, voza ki B kat., najava na tel. 042/331-895 do 1.8.

10. UGOSTITELJSKI OBRT STARI MLIN, Bartolove ka 30, Trnovec B., traži 1 KUHAR/ICU - samostalno pripremanje jela (pizze, topli sendvi i, a la carte) na neodre eno, KV, SSS u obzir dolazi i PKV, ali se o ekuje samostalnost u radu, najava na mob. 091/284-6464 (Krunoslav Novak) do 31.7.

11. IZRADA BETONSKIH BLOKOVA PLANTAK, Vrtna 30, Sra inec, traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA, na neodre eno, KV, SSS C i E kat., najava na mob.

098/932-1524 (Milivoj Plantak) do 10.7.

12. HUDEK-TRGOTRANS d.o.o., Maruševec, Biljevac 77, traži 3 VOZA A TERETNOG VOZILA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU, na neodre eno, KV, SSS voza , voza ki C i E kat., najava na 042/729-255 (Zlatko Peharda) do 31.7.

13. POLJOAPOTEKA AKRO, Hraš ica, Kralja Tomislava 33, traži 1 POM. RADNIKA U TRGOVINI N odre eno (mogu nost na neodre eno), PKV, KV, SSS, voza ki B kat., muška osoba, najava na 091/313-9503 (Marijana Klari ) do 13.7.

14. UGOSTITELJSKI OBRT CBS, Dravska 76, Svibovec, Podravski, traži 1 KUHAR/ICU - pripremanje svih vrsta jela na odre eno (mogu nost na neodre eno), isklju ivo KV kuhar, obavezno 5 god. radnog iskustva ili majstorskiispit,najavanamob.091/882-1482(Danijela Crn ec) do 31.8.

15. GRADITELJSTVO TELEBAR d.o.o., Donja Vo a, Donja Vo a 19 H, traži 5 RADNIKA VISOKOGRADNJE na odre eno, OŠ; 2 TESARA na odre eno, KV ili SSS tesar; 2 ZIDARA na odre eno, KV ili SSS zidar, najava na mob. 091/590-2222 (Mladen Telebar) do 31.7.

16. LIM-AL d.o.o. Optujska 70 C, Varaždin, traži 3 RADNIKA ZA GRA .-LIMARSKE RADOVE; 3 RADNIKA ZA IZRADU METALNIH KONSTRUKCIJA na neodre eno, OŠ, PKV, KV, SSS, posebni uvjet rada - na visini, voza ki B kategorije, osobni dolazak na gornju adresu, najava na tel. 042/331-107, 091/111-1220 (Danijel Vuk) do 31.7.

17. G.G. GRADNJA, zadruga Makojiš e, Gornje 76 a, traži 5 ZIDARA; 3 GRA . RADNIKA na neodre eno, PKV, KV, poželjno radno iskustvo, radi se na podru ju sjeverozapadne Hrvatske (povratak ku i svaki dan), najava na mob. 091/890-4267 (Željko Gai ) do 31.7.

18. ARSENAL-IVEZI k.d., Pavlinka 5, Varaždin, traži 10 ZAŠTITARA - svi poslovi zaš te osoba i imovine, na neodre eno, KV, SSS, osobe od 20 do 50 god. staros , zdrav. Sposobnost, osobama koje nemaju licencu za obavljanjeposlovazaš taraposlodavacosiguravaedukaciju, pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili najava na tel. 042/404-841, 042/404-840. do 15.8.

19. LIMARSKI OBRT Dražen Kranj i , Sra inec, Varaždinska 268, traži 1 LIMARA - svi limarski radovi, na odre eno, PKV, KV limar, poželjno radno iskustvo, najava na mob. 098/443-982 (Dražen Kranj i ) do 31.8.

20. HBS d.o.o. Varaždin, Zagreba ka 133, traži 5 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno, KV elektro struke, rad na terenu uz osiguran smještaj, osobno na adresu ili najava na tel. 042/241-463 (g. Isakovi ) do 31.7.

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

POSLJEDNJI POZDRAV

RAVNATELJA/RAVNATELJICE Uvje : 1. visoka stru na sprema zdravstvenog, ekonomskog ili pravnog ili drugog prirodno-druĹĄtvenog usmjerenja i 2. najmanje 5 godina radnog iskustva u struci od kojih najmanje 3 godine na odgovornim upravlja kim funkcijama.

SLOBODANA KEŽMANA iz Draťkovca

izraĹžavamo najdublju su ut obitelji

Uprava i djelatnici Novog Feromonta d.o.o.

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJE ZIDARI (1924. – 2008.)

U proteklih pet desetlje a neumornog stvaranja, +arija je svojim djelima neprestano oplemenjivala stalni postav naĹĄeg +uzeja, kao i IzloĹžbeni salon u kojemu je nekoliko puta samostalno izlagala. +arijinim nesebi nim darovanjem dio njezina opusa postao je dragocjeni dio me imurske baĹĄtine o kojemu emo nadalje skrbiti s osobitom paĹžnjom.

10.07.1991. - 10.07.2008.

OGLAS za radno mjesto:

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

KUHAR, POMO NI KUHAR, PICOPEKAR, KONOBAR

IN MEMORIAM ZORANU Ĺ EGOVI U Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Novi Feromont d.o.o.

Donji Kraljevec, Kolodvorska bb

Raspisuje natje aj za radno mjesto

STROJOBRAVAR - BUĹ A za rad na radijalnoj stupnoj buĹĄilici

TRANSPORTNI RADNIK

Radno iskustvo: dvije godine na takvoj vrs strojeva

Primanja: prema dogovoru, tj. prema koe cijentu sloĹženosti poslova Prijave sa Ĺživotopisom slati poĹĄtom na adresu: Novi Feromont d.o.o Kolodvorska bb 40320 Donji Kraljevec s napomenom: Za natje aj: BuĹĄa ili na e-mail adresu: dbranilovic@noviferomont.hr Natje aj otvoren do popunjenja

PONUDE SLATI ILI SE OSOBNO JAVITI NA GORNJU ADRESU.

poginulom hrvatskom branitelju

Raspisuje natje aj za radno mjesto

Vrsta posla: stalni radni odnos uz obvezan probni rok

UGOSTITELJSKI OBRT ÂŤVRBANI Âť I. G. KOVA I A 6, AKOVEC Tel. 040/311-207

poginulom hrvatskom branitelju

PREDRAGU JUR ECU

13.07.1992. - 13.07.2008.

Novi Feromont d.o.o.

Donji Kraljevec, Kolodvorska bb

Vrijeme imenovanja: na 4 godine Uz pismenu prijavu na natje aj podnosi se: - program rada za mandatno razdoblje - diploma o ste enoj visokoj stru noj spremi zdravstvenog, ekonomskog ili pravnog ili drugog prirodno-druĹĄtvenog usmjerenja - dokaz o radnom iskustvu u struci - dokaz o obavljanju odgovornih upravlja kih funkcija - dokaz o hrvatskom drĹžavljanstvu - dokaz o nekaĹžnjavanju.

Pismena prijava podnosi se u roku 30 dana od dana objave natje aja.

O rezultatu natje aja kandida e bi obavijeĹĄteni u roku 30 dana od dana zaklju enja natje aja.

Prijave se podnose na adresu Ljekarna akovec, 40 000 akovec, V. Morandinija 1, Upravnom vije u, sa naznakom “Natje aj za izbor i imenovanje ravnatelja/ ravnateljice Ljekarne akovec�

IN MEMORIAM

S poĹĄtovanjem djelatnici Muzeja Me imurja akovec

Na temelju lanka 22. stavka 2. i 3. Statuta Ljekarne akovec Upravno vije e raspisuje

N Aza TizborJi imenovanje E AJ

Povodom iznenadne i prerane smrti dragog kolege i prijatelja

praĹĄtamo se od akademske slikarice, naĹĄe drage sugra anke i donatorice

21

INFORMAC$JE

Uvje : - poloĹžen ispit za upravljanje viljuĹĄkarom i kranskom dizalicom Vrsta posla: - rad na utovaru i istovaru proizvoda, te posluĹživanje proizvodnje - povremeni rad na visini

Novi Feromont d.o.o.

Donji Kraljevec, Kolodvorska bb

Raspisuje natje aj za radno mjesto PROGRAMER ZA CNC STROJEVE (plazma i plinsko rezanje) Opis radnog mjesta: - programiranje i odrĹžavanje CNC strojeva za plazma i plinsko rezanje Ĺ kolska sprema: minimalno SSS Ostali uvje : - stojarski tehni ar - poznavanje rada na ra unalu (obavezno dobro poznavanje AUTOCAD-a i MSO ce-a) - dobro poznavanje i itanje tehni kih nacrta - poznavanje njema kog jezika Radno iskustvo: poĹželjno na is m ili sli nim poslovima

Primanja: prema dogovoru, tj. prema koe cijentu sloĹženosti poslova

Vrsta posla: stalni radni odnos uz obvezan probni rok

Prijave sa Ĺživotopisom slati poĹĄtom na adresu: Novi Feromont d.o.o Kolodvorska bb 40320 Donji Kraljevec

Primanja: prema koe cijentu sloĹženos poslova

s napomenom: Za natje aj: Transportni radnik

Prijave sa Ĺživotopisom sla poĹĄtom na adresu: Novi Feromont d.o.o Kolodvorska bb 40320 Donji Kraljevec s napomenom: Za natje aj: PROGRAMER ZA CNC STROJEVE

ili na e-mail adresu: dbranilovic@noviferomont.hr ili na e-mail adresu: dbranilovic@noviferomont.hr Natje aj otvoren do popunjenja Natje aj otvoren do popunjenja.

22

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

I < = >$X[

ZAHVALA

Na temelju lanka 23. Zakona o poljoprivrednom zemljiĹĄtu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05) i Odluke Gradskog vije a o raspisivanju javnog natje aja za prodaju poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu Republike Hrvatske za podru je Grada akovca, Klasa: 300-01/07-01/2, Urbroj: 2109/2-02-07-10, od 01. velja e 2007. godine na koju je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dalo suglasnost, Klasa: 320-02/08-01/297, Urbroj: 525-9-08-2/GH od 12. lipnja 2008., Gradsko vije e Grada akovca objavljuje:

gospo i MARIJI ZIDARI

JAVNI NATJE AJ

Dobri ljudi vole dariva .

Marija Zidari rado je poklanjala sebe i svoje radove.

Donacijom slika Zakladi s mo vom katruĹže pomogla je mnogima.

Ostaje nam u uspomeni u sje anjima, a u svojim umjetni kim djelima zauvijek.

za prodaju poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu Republike Hrvatske za podru je Grada akovca 1.

Hvala.

Me imurska zaklada solidarnos ÂŤKatruĹžaÂť

ME IMURJE â&#x20AC;&#x201C; PLIN d.o.o. akovec, Mihovljanska 70 Na osnovu Odluke direktora ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec objavljuje se

PRODAJA PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaje se 1. teretni automobil FIAT FIORINO 1.7D godina proizvodnje 1992. neispravno i neregistrirano vozilo

Po etna cijena 1.500,00 kn

2. teretni automobil FIAT FIORINO 1.7D godina proizvodnje 1994. neispravno i neregistrirano vozilo

2.000,00 kn

3. terensko vozilo LADA â&#x20AC;&#x201C; NIVA 1.7 godina proizvodnje 1996. neispravno i neregistrirano vozilo

2.000,00 kn

Javno nadmetanje odrĹžat e se dana 11.7.2008. godine (petak) u 9,00 sa , u prostorijama ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec, Mihovljanska bb (iza groblja).

Predmetne stvari mogu se razgleda na dan odrĹžavanja javnog nadmetanja od 7,00 do 9,00 sa .

Prije pristupanja nadmetanju obvezna je uplata jam evine u iznosu od 500,00 kn po svakoj predmetnoj stvari.

U prodajnu cijenu nije uklju en porez na dodanu vrijednost koji snosi kupac.

Porezne pristojbe i sve druge obveze glede kupoprodaje snosi kupac.

Kupnja se vrĹĄi po na elu ÂŤVI ENO â&#x20AC;&#x201C; KUPLJENOÂť, pa se naknadne reklamacije ne e uvaĹži

Predmet javnog natje aja je poljoprivredno zemljiĹĄte na podru ju katastarskih op ina Ivanovec i KriĹĄtanovec na podru ju Grada akovca u Me imurskoj Ĺžupaniji ozna eno kao k.o., k. .br., kultura, klasa, povrĹĄina, po etna cijena.

-

2. Pregled es ca u ovom natje aju s po etnom cijenom objavljen je na oglasnoj plo i Grada akovca.

-

3. Pisana ponuda mora sadrĹžava : - ime i prezime odnosno naziv natjecatelja, JMBG za zi ke osobe odnosno MB za pravne osobe - katastarsku op inu i broj katastarske es ce za koju se ponuda podnosi, te povrĹĄinu es ce - visinu ponu ene kupovne cijene - o itovanje kupca pla a li u cijelos ili obro no - ponudi se obvezatno prilaĹže dokaz o prvenstvu prava kupnje - dokaz o upla jam evine - dokaz o statusu hrvatskog branitelja, ako je natjecatelj razvoja eni hrvatski branitelj koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveo najmanje tri mjeseca - gospodarski program koriĹĄtenje poljoprivrednog zemljiĹĄta 4. Ako su dvije ili viĹĄe parcela u bloku, natjecatelj se mora natjeca za sve navedene parcele zajedno za koje je istaknuta po etna cijena.

5. Prvenstveno pravo kupnje imaju zi ke i pravne osobe koje su sudjelovale u natje aju i to sljede im redoslijedom: Prvenstveno pravo kupnje ima zi ka i pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju, pod uvjetom da je upisana u upisnik poljoprivrednih gospodarstava i ima prebivaliĹĄte, odnosno sjediĹĄte na podru ju jedinice lokalne samouprave koja provodi natje aj i to sljede im redoslijedom: - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost i poljoprivredni obrt - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos - ostale zi ke i pravne osobe koje nisu upisane u upisnik poljoprivrednih gospodarstva, a namjeravaju se bavi poljoprivrednom proizvodnjom.

Ako je viĹĄe osoba u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: - dosadaĹĄnji zakupac koji uredno ispunjava ugovorne obveze - vlasnik ili zakupac zemljiĹĄta koje grani i sa zemljiĹĄtem koje se prodaje - hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginulog, umrlog, zato enog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bave poljoprivrednom djelatnoĹĄ u - vlasnik izgra enoga proizvodnog objekta (farma za proizvodnju mesa, mlijeka i jaja, doradu sjemena i druge objekte namijenjene preradi, doradi i uskladiĹĄtenju poljoprivrednih proizvoda) - osoba koja se bavi ili se namjerava bavi sto arstvom (govedarstvo, svinjogojstvo, ov arstvo i kozarstvo), podizanjem viĹĄegodiĹĄnjih nasada (vinograda, vo njaka i maslinika), te povrtlarskom proizvodnjom.

Fizi ka i pravna osoba ima prvenstveno pravo kupnje prema utvr enom redoslijedu uz uvjet da prihva najviĹĄu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponu a a koji ispunjava natje ajne uvjete, te da ponudi priloĹži gospodarski program koriĹĄtenja poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu drĹžave (u daljnjem tekstu: gospodarski program).

-

-

Osobe koje sudjeluju u natje aju obavezno moraju uz ponudu priloĹži dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo kupnje poljoprivrednog zemljiĹĄta i to: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost i poljoprivredni obrt - dokaz: potvrda â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x17E;transakcija 117â&#x20AC;&#x153; koju izdaje nadleĹžni Zavod za Mirovinsko osiguranje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo â&#x20AC;&#x201C; dokaz: rjeĹĄenje o upisu u upisnik ili potvrda o predanom zahtjevu za upisnik dosadaĹĄnji zakupac zemljiĹĄta, uz uvjet da je pla ao obveze â&#x20AC;&#x201C; dokaz: da nema dugovanja po osnovi zakupa ( izdaje nadleĹžno jelo jedinice lokalne samouprave na

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC raspisuje

NATJE AJ Za sklapanje Ugovora o radu na odre eno vrijeme na poslovima doktora medicine (sekundarca na odjelu) â&#x20AC;&#x201C; kandidata za specijalizanta (M/Ĺ˝) iz medicinske grane:

OP E KIRURGIJE INTERNE MEDICINE

â&#x20AC;&#x201C; 1 kandidat â&#x20AC;&#x201C; 1 kandidat

Uz zamolbu i domovnicu kandidat prilaĹže dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta prema Pravilniku o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 133/07).

Ponude s dokazima o ispunjenju uvjeta dostavljaju se Ĺ˝upanijskoj bolnici akovec, I.G. Kova i a 1e â&#x20AC;&#x201C; Povjerenstvu za izbor specijalizanata, u roku 8 dana od dana raspisivanja Natje aja.

Odluka o odabiru kandidata izvrĹĄi e se prema Pravilniku o mjerilima za prijam specijalizanata, a rezulta izbora bi e objavljeni na oglasnoj plo i ustanove i na internetskoj stranici Bolnice u roku od 15 dana od dana razgovora s Povjerenstvom.

-

-

ijem se podru ju nalazi ve zakupljeno zemljiĹĄte) vlasnik ili zakupac ije zemljiĹĄte grani i sa zemljiĹĄtem koje se prodaje: - dokaz: zemljiĹĄno â&#x20AC;&#x201C; knjiĹžni izvadak za vlas to zemljiĹĄte ili ugovor o zakupu, i ovjerena kopija katastarskog plana nadleĹžnog Ureda za katastar razvoja eni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginulog, umrlog, zato enog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnoĹĄ u â&#x20AC;&#x201C; dokaz: o statusu (potvrdu izdaju nadleĹžne sluĹžbe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova) zi ke i pravne osobe koje posjeduju izgra en vlas proizvodni objekt (farmu za proizvodnju mesa, mlijeka ili jaja, doradu sjemena i druge objekte namijenjene preradi, doradi i uskladiĹĄtenju poljoprivrednih proizvoda) â&#x20AC;&#x201C; dokaz: dokumentacija o posjedu objekta pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos â&#x20AC;&#x201C; dokaz: izvod iz sudskog registra

6. Gospodarski program sadrĹži: podatke o podnositelju zahtjeva, opis gospodarstva, namjenu koriĹĄtenja i lokalitet zemljiĹĄta, tehni ko - tehnoloĹĄke karakteris ke gospodarskog rada i potrebnu mehanizaciju za obradu zemljiĹĄta koje je predmet kupnje i prikaz o ekivanih troĹĄkova i prihoda, te posebnu naznaku kada se radi o ekoloĹĄkoj proizvodnji.

7. Ako najviĹĄa ponu ena cijena na natje aju od ponu a a koji ispunjava natje ajne uvjete prelazi dvostruki iznos po etne cijene, takva ponuda smatra se nevaĹže om.

8. U slu aju obro ne otplate ugovorom se odre uje rok otplate za poljoprivredno zemljiĹĄte. Rok otplate ne moĹže bi dulji od 15 godina.

U slu ajevima obro ne otplate, ugovorom se odre uje i u zemljiĹĄnim knjigama upisuje hipoteka na kupljeno zemljiĹĄte, na ukupni iznos.

Svi neupla eni obroci se revaloriziraju na dan dospije a ako nastupi pove anje ili umanjenje cijene na malo za viĹĄe od 5 % u odnosu na dan sklapanja ugovora. Ako kupac upla cijeli iznos, ostvaruje pravo popusta od 20% od pos gnute cijene.

9. Osobe koje sudjeluju u natje aju duĹžne su upla jam evinu kao dokaz o ozbiljnos ponude, u visini 500,00 kn.

Jam evina se upla uje na Ĺžiro ra un prora una Grada akovca, broj: 2392007-1806000006, pozivom na broj: pravne osobe 21 7706 MB, a fizi ke osobe 22 7706 JMBG i dokaz o upla prilaĹže kao sastavni dio dokumentacije.

Jam evina se vra a svim sudionicima u natje aju nakon provedbe natje aja.

10. Maksimalna povrĹĄina poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu drĹžave koja se moĹže proda poljoprivrednom gospodarstvu, poljoprivredniku ili poljoprivrednom gospodarstvu koji se bavi ratarskom i sto arskom proizvodnjom iznosi 50 ha.

11. Pismene ponude ĹĄalju se poĹĄtom, preporu eno u zatvorenim omotnicama, s naznakom: PONUDA ZA KUPNJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIĹ TA â&#x20AC;&#x201C; NE OTVARAJ, na adresu: Grad akovec, Kralja Tomislava 15, 40000 akovec u roku 15 dana od dana objave natje aja u dnevnom sku.

12. Nepravodobne i nepotpune ponude ne e se uze u razmatranje.

13. Zajedni ke ponude smatrat e se nevaĹže im i ne e se uze u razmatranje.

14. Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi Gradsko vije e, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nakon donoĹĄenja te odluke obavjeĹĄtavaju se svi sudionici natje ajnog postupka. Pritom se sastavlja nacrt ugovora o prodaji koji se dostavlja nadleĹžnom DrĹžavnom odvjetniĹĄtvu RH radi davanja prethodnog miĹĄljenja, nakon ega gradona elnik s najpovoljnijim ponu a ima sklapa ugovor o prodaji.

15. Sudionici natje ajnog postupka koji su bili zakupci ili koncesionari poljoprivrednog zemljiĹĄta uz ponudu prilaĹžu dokaz o ispunjenju ugovorne obveze prema Republici Hrvatskoj.

Gradsko vije e Grada akovca

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: NEVEN MIKULAJ, sin Gordane i Darka; JANA BAKSA, k i Ivane i Li; DAVID KRAJNER, sin Gordane i Igora; BORNA OSTRUGNJAJ, sin Ane i DraŞena; ERIK ŠTEFKO, sin Valentine i Danijela; MATIJA BEDI, sin Danijele i Predraga; MATEA SRNEC, k i Branke i Denisa; ARIEN SOLDAT, sin Borke i Marka; TEO NOVAK, sin Nataťe i Damina; KOKO BOŽI', sin Ines i Ivana; KLARA OSTRUGNJAJ, k i Marine i Maria; BORIS SABOL, sin Andreje i Olivera; BARTOL FABI', sin Marine i Siniťe; MIROSLAV ORŠOŠ, sin Irene i Zvjezdana; LEO DRAGOVI', sin Aleksandre i Marijana; SARAH SOKOL, k i Vesne i Dragutina; JANA HREN, k i Martine i Igora; LORENA JELENI', k i Josipe i Roberta; JOSIP ZADRAVEC, sin Danijele i Maria; PETRA VUK, k i Renate i Miroslava; DANIJEL POSEDI, sin SnjeŞane i Igora; ALEN IGNAC, sin Nataťe i Alena; FRAN IVAN MARI', sin Andreje i Josipa; VITO KUZMI', sin Aleksandre i Emila; NERA CIGROVSKI, k i Klaudije i Damira; ZORAN BOGDAN, sin Danijele i Zorana; PAULINA ORŠUŠ, k i Tamare i Stjepana; ELENA FRAN I', k i Martine i Mihaela; MISLAV ZRNA, sin Marte i Miroslava; ANTONIJA SALAJ, k i Tee i Saťe; MAGDALENA NOVAK, k i Veronike i DraŞena.

VJEN ANI: Vlatkica Mihaljuť i Tomica Merlak; Petra 'apalija i Matija Lovren i ; Kristina Dokleja i Valentino Kantoci; Marijeta Horvat i Goran Stevanovi ( akovec). Sandra Horvat i Peter Rodek (Kotoriba). Petra Horvat i Marijan Kr mar (Mala Subotica). Ines Kutnjak i Kristijan Sobo an; Ivanas Medlobi i BoŞidar HrŞenjak; Suzana Žuni i Denis Sabol (Mursko Srediť e).

Dijana Mlinari i Mario Mavrek; Ana KaniĹžaj i Tomislav MuĹžin i (NedeliĹĄ e). Anamarija emerika i Dragutin Furdi (Prelog).

UMRLI: Antun Mikulan, ro . 1946.; Mirko Djukanovi , ro . 1942.; Martin Rodinger, ro . 1925.; Ivan Taradi, ro . 1920.; Marko PeriĹĄi , ro . 1935.; Zvonko Strnat, ro . 1948.; Andrija Lesar, ro .

1931.; Antonija Pleh, r. Horvat, ro . 1927.; Klara Grabrovi , r. Juri an, ro . 1919. ( akovec).

Ivan Ĺ venda, ro . 1933.; Katarina Ostrugnjaj, r. Haromet, ro . 1937.; Kata KapeĹĄ, r. Vukomanovi , ro . 1936. (Kotoriba). Jelisava Jurinec, r. Klinec, ro . 1927. (Mursko SrediĹĄ e).

Juraj OreĹĄki, ro . 1941. (NedeliĹĄ e). Slobodan KeĹžman, ro . 1963.; uro ebi, ro . 1922.; Franjo Kutnjak, ro . 1914. (Prelog). Franjo MarciuĹĄ, ro . 1939.; Marija Ĺ tefanija Zidari , ro . 1924.; Mirko Frey, ro . 1923.; Marija Petkovi , ro . 1926. (Ĺ trigova).

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

23

Jose

Jon

Cassia

TJEDNI KALORIFER TOP 20

10. ET - PRAZAN STAN

02. LETEŠI ŠAMPION

09. Mladen Grdovi

SONGKILLERS

RECI MI RECI ŽIVOTE

03. SAMO JE JEDNO

TOPStavros LISTA DOMA IH 08. Jasmin

CONNECT feat ZAPREŠI BOYS

ŠTO BI JA S TOBOM

04. POKUŠAJ - LAKA

07. Nenad Vetma - LJUBAV

05. VATRENO LUDILO - RAWBAU

06. Mate Buli - KADA PIJEM

06. PLANETA - HLADNO PIVO

05. Zapreši Boys

07. ŠPRICER - STAMPEDO

SAMO JE JEDNO

08. PORED MENE - JINX

04. Davor Borno - LJUDI

09. NEBU POD OBLAK

03. Tony Ce nski

ANTONIJA ŠOLA

UMIREM 100X DNEVNO

10. STAKLENI GRAD

02. Zdravko Škender - POLETI SRCE

NOXIN feat MIRO ODAK

01. Dražen Ze i - IDI

FORMULA 13

Monique

Prsate engleske ljepotice u klin u

Lucy je opet in! Lucy Pinder, naravno. Ali nije sama. U njenom društvu je još jedna “obdarena” Britanka - Sophie Howard. Njih dvije ovom su prilikom pozirale u klin u za asopis Nuts. Sve što bi dodatno napisali, bilo bi “too much” …

TOP LISTA STRANIH

01. VIOLET HILL - COLDPLAY

10. Coldplay - VIOLET HILL

02. LOVE LOVE LOVE - LENNY KRAVITZ

09. Maroon 5 Feat. Rihanna

03. WORK THAT BODY

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

C&C MUSIC FACTORY

TOPStret LISTA DOMA IH 08. Manic Preachers

04. LOVE IN THIS CLUB

UMBRELLA

USHER feat YOUNG JEEZY

07. Chris Brown - WITH YOU

05. BETTER IN TIME - LEONA LEWIS

06. Leona Lewis - BETTER IN TIME

06. RUNNIG FREE

05. Alicia Keys - TEENAGE LOVE AFFAIR

ALI CAMPBELL & BEVERLY KNIGHT

04. Madonna feat. Jus n Timberlake

07. SUPERNATURAL SUPERSERIOUS - R.E.M.

4 MINUTES

08. FANGO - JOVANOTTI

03. Usher . Young Jeezy

09. LOVE SONG - SARA BAREILLES

LOVE IN THIS CLUB

10. THIS BOY’ S FIRE

02. One Republic - STOP AND STARE

SANTANA feat J.LO & BABY BASH

01. Rihanan - TAKE A BOW

Marisa vlasnica najdekoltea

Nagrada najboljeg dekoltea pripala je ameri kom modelu bujnih grudi Marisi Miller na nedavnoj dodjeli Spike Guy’s Choice Awards. S obzirom na simpatije publike, pomislili bi da je doživljaju kao seks simbol, no s ovom ljepoticom je ipak malo druga ija pri a. Naime, zbog nje bi mnogi “možda ubili i najboljeg prijatelja” …

MEDIA MODEL LJETA

Marija Mlinari (30) - akovec

30-godišnja Marija Mlinari dolazi iz akovca. Ve duži niz godina bavi se poslovima u osiguranju. Djelatnica je brzo rastu e osiguravaju e ku e - HOK: Hrvatske osiguravaju e ku e, koja svoj akove ki ured ima u Japa centru. Obožava doma u i stranu pop, te zabavnu glazbu. Ve inu slobodnog vremena provodi sa 7-godišnjom k erkom, uz poneki “lagani” izlazak vikendom. Fotosession smo i ovaj put obavili u Toplicama Sveti Martin, te vinoteci i kušaoni Terbotz.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

TOP LISTA DOMA IH

01. JASON DONOVAN - ŠAJETA

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

TOP LISTA DOMA IH

01. TOŠE PROESKI - Igra bez granica

01. TONY CETINSKI

02. SMS - Moja ulica

UMIREM 100x DNEVNO

03. COLONIA

02. COLONIA - MIRNO MORE

TOP LISTA DOMA IH Pod sretnom zvijezdom

TOP LISTA DOMA IH 03. TOŠE PROESKI - NESANICA

04. VLADO JANEVSKI

04. MIROSLAV ŠKORO - SRCE JAKO JE

Ruž sa tvojih usana

05. DINO MERLIN & HARI

05. KINGS - Zakuni se

DABOGDA

06. BORIS NOVKOVI - Ružo snena

06. SANDI CENOV - I STARO i NOVO

07. LUKA NIŽETI

07. STAMPEDO

Slobodno dišem

POŠALJI MI SRCE/ŠPRICER

08. ITD BAND - Samo je tvoje lice

08. BORIS NOVKOVI

09. LEO - Dvije vatre

OTKAKO JE OTIŠLA

10. BORIS BABAROVI

09. ET - PRAZAN STAN

Ti nisi više malena

10. JINX - PORED MENE

Prijavite se za fotosession !

Me imurske novine i ove godine rade ljetni serijal me imurskih ljepotica koji je krenuo u ovom broju. Prijave za fotosession primaju se i nadalje.

Mogu se prijavite sve djevojke

koje su navršile 18 godina sa ili bez iskustva u fotosessionu.

Prijaviti se možete na brojeve mobitela: 098-920-56-20 ili 091-561-57-93, kao i e-mailom: redakcija@mnovine.hr.

13. svibnja 2008.

43

sport@mnovine.hr

POLUFINALE speedway kvalifikacija za Grand Prix

OSTAVKA predsjednika HRS-a

status rezerve DĹžentlmenski Pavlicu u finalu Kavranov potez Ĺ˝eljko Kavran, dosadaĹĄnji predsjednik Hrvatskoga rukometnog saveza i â&#x20AC;&#x153;alfa i omegaâ&#x20AC;? akove kog rukometa, nakon 13 godina na funkciji predsjednika HRS-a u subotu prijepodne na izvanrednoj skupĹĄtini Saveza dao je neopozivu ostavku.

Kavran se na po etku skupĹĄtine obratio skupĹĄtinarima i rekao: â&#x20AC;&#x153;Nema smisla viĹĄe ostajati.

Ostao sam sam protiv svih i dalje ovako ne moĹže.â&#x20AC;? Do ovakvog raspleta doĹĄlo je nakon sukoba izme u dugogodiĹĄnjih prijatelja Gopca i Kavrana. Gobac je poznat kao â&#x20AC;&#x153;vladar iz sjeneâ&#x20AC;? hrvatskog rukometa. Nakon ĹĄto su dosadaĹĄnji tihi sukobi uvijek zagla eni, ovaj put o ito povratka nije bilo. Kao ĹĄto je poznato, Gobac i 11 lanova Upravnog odbora prije dvadesetak dana podnijelo je ostavke i zatraĹžilo sazivanje izvanredne izborne skupĹĄtine. Za novog predsjednika jednoglasno je izabran

34-godiĹĄnji Karlov anin Sandi Ĺ ola, predsjednik uprave Karlova ke

banke. Ĺ ola je poput Kavrana do sada bio na funkciji predsjednika karlova kog prvoligaĹĄa, ali je uo i glasovanja navodno â&#x20AC;&#x153;kuvertiraoâ&#x20AC;? ostavku na tu funkciju, pa nije u sukobu interesa koji su kao zamjerali Kavranu.

Ina e, nakon â&#x20AC;&#x153;gospodskogâ&#x20AC;?

Kavranovog poteza, on je krenuo izvan dvorane, pa su ga pozivali da se vrati, pomalo licemjerno ga postavljali u UO (dobro bi nam doĹĄao, trebamo te â&#x20AC;Ś, bile su rije i najglasnijih â&#x20AC;&#x153;pu istaâ&#x20AC;? â&#x20AC;Ś) itd.

Ina e, â&#x20AC;&#x153;svjedociâ&#x20AC;? skupĹĄtine kaĹžu da je skupĹĄtina izgledala kao u socrealisti ka vremena. Na prvi pogled sve su odluke izglasane jednoglasno, ali se stekao dojam kao da je vladalo - â&#x20AC;&#x153;jednoumljeâ&#x20AC;?.

Naime, predsjednik Ĺ ola o ito nije vi an skupĹĄtinarskom radu, pa je sve odluke unaprijed proglasio prihva enim, pozivaju i delegate na javno glasovanje kao da glasuju â&#x20AC;&#x153;reda radiâ&#x20AC;?! (dz)

Jurica Pavlic nije se uspio plasirati u inale kvali ikacija za ulazak u Grand prix koje se u rujnu vozi u poljskoj Zieloni Gori. Najbolji hrvatski voza u polu inalnoj utrci kvali ikacija koja je voĹžena u talijanskom Terenzanu osvojio je 9. mjesto koje mu donosi samo status rezerve. Pavlic je imao priliku da uhvati 8. mjesto koje je vodilo u inale, ali je u razvaĹžanju za tu poziciju s Poljakom Miedzinskim izgu-

bio taj dvoboj. Ina e je u redovnom dijelu natjecanja Jura dobio Poljaka.

Dogodilo se to u njegovom drugom startu u 8. utrci programa u kojoj je slavio pobjedu. To je ujedno jedina utrka u kojoj je osvojio 3 boda. U tom trenutku hrvatski spidvejist odli no je stajao u poretku, ali je u posljednje tri utrke programa uspio osvojiti samo 4 boda, ĹĄto je donijelo ukupni zbir od 9 bodova, a to je bilo nedovoljno za bolji plasman

POJEDINA NO PRVENSTVO HRVATSKE za najmla e atleti are odrĹžano je u akovcu

Najbolji me imurski predstavnici Patrik Ĺ imuni i Lea Horvat

Patrik Ĺ imuni - nauspjeĹĄniji me imurski predstavnik

Rekordnih 427 sudionika iz 31 atletskog kluba Hrvatske nastupilo je na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske za lima ice i lima e, mla e i starije kadetkinje i kadete koje je odrĹžano u akovcu ovog vikenda u organizaciji AK Me imurje.

Na ovom najmasovnijem drĹžavnom atletskom prvenstvu ikad odrĹžanom u Hrvatskoj odrĹžano je u dva dana natjecanja ak 56 pojedina nih disciplina te 12 ĹĄtafetnih utrka. NajviĹĄe uspjeha imali su predstavnici AK Dinamo-Zrinjevac Zagreb koji su osvojili ukupno 12 zlatnih, 12 srebrnih i 7 bron anih medalja, zatim slijedi AĹ K Zadar sa sedam zlata, 8 srebra i 5 bronci i na visokom tre em mjestu AK Me imurje akovec sa ukupno 17 osvojenih medalja od ega 6 zlatnih, ĹĄest srebrnih i 5 bron anih medalja. Odli an je bio i AK NedeliĹĄ e na sedmom mjestu ove rang liste medalja sa etiri zlata pet srebrnih i jednom bron anom medaljom.

Medaljama su se okitili i lanovi

tre eg po snazi atletskog kluba u Me imurju AK Mursko SrediĹĄ e, koji su osvojili tri bron ane medalje. Prvo ime natjecanja sa tri zlatne medalje u pojedina nim i jednom zlatnom u ĹĄtafetnoj utrci 4 x 300 m bila je Romana-Tea Kirini , lanica AK Agram iz Zagreba.

Od Me imuraca se sa najviĹĄe zlatnih medalja okitio lan AK Me imurje Patrik Ĺ imuni koji je u svim nastupima u kategoriji lima a (ro eni 1997. i 98.) bio nepobjediv: u utrci na 150 m i u skoku u dalj, a kao lan ekipe bio je najbolji i u ĹĄtafetama 4 x 100 i 4 x 50 m. etiri medalje od ega jednu zlatnu u bacanju diska, dvije srebrne u bacanju kugle i koplja i bron anu u bacanju kladiva osvojila je u konkuernciji kadetkinja Lea Horvat, lanica AK NedeliĹĄ e.Velika podrĹĄka organizatoru natjecanja Atletskom klubu Me imurje doĹĄla je iz Grada akovca i Me imurske Ĺžupanije koji su bili pokrovitelji natjecanja te od sponzora koji su omogu ili okrijepu i pri-

od djelidbe 8. pozicije s poljskim predstavnikom. Ina e, utrka je donijela veliku izjedna enost me u voza ima i Pavlicu je nedostajao samo bod ili dva viĹĄe za puno bolji plasman. Tako je Slovenac Ĺ˝agar sa samo jednim osvojenim bodom viĹĄe od Pavlica zauzeo 5. mjesto, dok je pobjedu slavio sjajni Britanac Richardson koji je ukupno osvojio â&#x20AC;&#x17E;samoâ&#x20AC;&#x153; 12 bodova.

(D. Zrna, foto: Vjeran Žganec Rogulja) godne nagrade za najbolje pojedince natjecanja. To su: Linea cod, Croatia osiguranje, Muraplast, Vigma, Stolarija Ivica Kikelj, Me imurske vode, Vizija, L&P tehnologije, Badel 1862 i Betex Trgovina.

Samu provedbu natjecanja pak su potpomogli suci Zbora atletskih sudaca Me imurja. Svi rezultati dostupni su na www.akm.hr.

Me imurskim atleti arima trideset medalja Zlatne medalje (10): Za AK Me imurje zlatne medalje osvojili su Patrik Ĺ imuni na 150 m i u skoku u dalj, Mateja Jambrovi u utrci na 50 m za ml. kadetkinje, Lea Obadi u bacanju loptice za kadetkinje i ĹĄtafete lima a na 4 x 100 i 4 x 50 m u sastavu Filip Peras, Leon Furdi, Petar Kova i Patrik Ĺ imuni . Za NedeliĹĄ e najbolji u svojim disciplinama bili su Lea Horvat u bacanju diska, Dario Lesar u skoku u vis za ml. kadete, Ema Plavljani u bacanju koplja za kadetkinje, i Lana Ferlin u bacanju loptice za lima ice.

Srebrne medalje (11): Srebrne medalje za AK Me imurje osvojili su Ivan Kraljek na

60 m za kadete, Lea Obadi u bacanju loptice za kadetkinje, Vito FileĹĄ i Leon Furdi podijelili su drugo mjesto u skoku u vis za lima e, Veronika Kova bila je druga na 150 m za lima ice a drugo mjesto osvojila je na 4 x 300 m ĹĄtafeta AK Me imurja u sastavu Marija Hranilovi , Sara Tuksar, Jelena Turk i Krsitina Dudek. Za AK NedeliĹĄ e srebro su osvojili Lea Horvat u bacanju koplja i kugle, David Ceilinger u bacanju kugle za kadete, Dario Lesar u bacanju kugle za ml.kadete i Alena HruĹĄoci u utrci na 400 m za ml. kadetkinje.

Bron ane medalje (9) Od pet bron anih medalja koje su osvojili lanovi AK Me imurje

po jednu su osvojili Ivan Kraljek na 100 m za kadete, Kristina Dudek na 100 m za kadetkinje, Leon Furdi u bacanju loptice za lima e i ťtafete Me imurja 4 x 100 za ml. kadetkinje u sastavu Jasmina Tkal i , Iva Novak, Žaklina Pongrac i Mateja Jambrovi te 4 x 50 m za lima e u sastavu Sven Todorovi , Luka Živko, Vito Fileť i David Klobu ari . AK Nedeliť e oosvojio je jednu broncu i to onu koju je osvojila Lea Horvat u bacanju kladiva. Za AK Mursko Srediť e bron anu medalju osvojile su Valentina Šprajc u skoku u dalj za ml. kadetkinje i Marta Gunc koja je bila dva puta tre a i to u bacanju koplja i diska u konkurnciji kadetkinja.

8. srpnja 2008.

44 U SUBOTU Me unarodni atletski miting “ akovec 2008.”

DRUGI KRUG I. hrvatske odbojkaške lige na pijesku

Dolaze ponajbolji atleti ari Hrvatske i Slovenije Predstoje e subote 12. srpnja u akovcu e se na stadionu SRC Mladost održati veliki Me unarodni atletski miting “ akovec 2008.”.

Na ovom natjecanju e se okupiti preko 200 natjecatelja u tri starosne kategorije, a me u njima u seniorskoj konkurenciji veliki broj vrhunskih atleti ara iz Hrvatske i Slovenije. Ovo je ve etvrto izdanje Me unarodnog atletskog mitinga, ove godine pod nazivom “ akovec 2008” koje se održava u organizaciji Atletskog kluba Me imurje iz akovca. U prošloj godini nastupilo je preko dvjesto atleti arki i atleti ara iz Hrvatske i Slovenije,

a o ekuje se da i ove godine nastupe ponajbolji hrvatski i slovenski atleti ari.

Najja a imena mitinga su zasigurno slovenski skaka s motkom koji putuje na OI u Pekingu Rovan, te potencijalni hrvatski olimpijac Varaždinec Vincek. U akovec stižu tako er najbolje hrvatske i slovenske sprinterke.

Može se re i da je akove ki miting ve postao pravo mjesto za postizanje vrhunskih sportskih rezultata (npr. rekordna Rovanova visina akove kog mitinga od 5.40 u skoku s motkom nije postignuta niti na jednom mitingu u Hrvatskoj

op.a.), ali istodobno i za sklapanje poznanstava i dobrih odnosa sa atleti arima i klubovima iz Hrvatske i Slovenije. Naravno mjesta na startnoj listi osim seniora bit e i za najbolje junior(k)e i kadetkinje i kadete Me imurja (AK Nedeliš e, AK Me imurje, AK. M. Središ e) jer se natjecanje održava u tri starosne kategorije. Natjecanje zapo inje u 16,30 sati, a posljednja disciplina predvi ena je za 20 sati. Ulaz na stadion je slobodan.

Najavu i satnicu za miting možete pogledati na Internet stranici www.akm.hr. (dz)

Me imurska uzdanica na 300 m, državni reprezentativac Mirko Hižman

Slabije od o ekivanja u Osijeku Minulog vikenda u subotu i nedjelju na popularnom osje kom kupalištu Copacabana održan je drugi krug natjecanja I. hrvatske lige u odbojci na pijesku. Nažalost akove ki pjeskaši ovaj put su odigrali ispod svog renomea i od etiri susreta osvojili samo jedan bod, prvog dana Vabec/Makarov startali su sa utakmicom protiv doma ina Osijeka igraju solidno i nadomak su pobjedi, ali im u završnici tre eg seta ponestaje koncetracije i gube sa tijesnih 1:2, u drugom susretu T. Posavec/Mihailov ne uspijevaju nametnuti svoj ritam igre i gube susret sa 0:2. Niti u drugom subotnjem susretu naši nisu uspješni i protiv solidnog zagreba kog Jaruna gube sa 0:2. U preostala dva susreta protivnici su zadarska Jadera i Novi Zagreb, u tim susretima naši osvajaju bod protiv Jadere što je ipak premalo od o ekivanog. injenica je da a-

kov ani nisu bili kompletni i da su Posavec i Mihajlov po prvi put zaigrali zajedno, no s obzirom na kvalitetu igra a o ekivanja su bila viša od jednog mršavog boda.

Svi najbolji iz Hrvatske u akovcu No, priliku za popravak igra i KOP-a akovec imaju ve narednog vikenda kad je akovec doma in najboljim pjeskašima Hrvatske na igralištu kod Ekonomske i trgova ke škole i na igralištu kod gradskih bazena odigrati e se tre i krug natjecanja prve državne lige. Našima je to prilika da poprave bodovni saldo i da pred svojom publikom pokažu dobru igru, tim više što e u dva dana odigrati ak šest susreta na doma em terenu. Startaju u subotu ve u 8 sati protiv Vrap a kojeg su u prvom susretu nadigrali, tako da se o ekuje i u akovcu da natjecanje zapo inju s pobjedom.

8. srpnja 2008.

45

PRIPREME Me imurja akovec

ZAVRŠNE pripreme me imurskog olimpijca

etiri nova imena na ordaševom spisku Jedini me imurski klub koji je ve u punom pogonu je drugoligaš Me imurje. Me utim, iako su se okupili svi igra i pod ugovorom, tek e se od sljede eg tjedna donekle raš istiti igra ka slika. Od igra a iz prošle sezone definiran je odlazak Milardovi a, ali njegov odlazak vezan je uz odštetu. Tako su na spisku ostali sljede i “stari” igra i: Banovi , onkaš, Krišto, Grizelj, Bratkovi , Koli , Darmopil, Lima, Buhanec, Georgijevski, Pintari , Šolti i Eliomar.

Eliomara još uvijek nema, jer kasni zbog ženidbe. Tako er je dogovoren dolazak etiri nova igra a. Zapravo jednog od njih me imurska publika dobro poznaje, jer se vra a odli an

strijelac Žuljevi . Klubu su pristupila i dva obrambena igra a: Bubalo i Para , te vezni igra Hajduka koji e biti na posudbi Ba eli -Grgi .

Na probi je bio niz igra a iz cijele Hrvatske, ali tek trener ordaš u suradnji s sp. direktorom Dove erom treba odlu iti ho e li netko ostati i potpisati ugovor s klubom.

Tako er je krenulo i odigravanje utakmica, a u vrlo jakoj provjeri svladan je vrlo dobar ma arski prvoligaš ZTE 1:0, što govori o kvaliteti akove kog sastava koja je trenuta no na okupu, a još se radi na poja anjima. Trener ordaš rekao je da su ovi trenuci uvijek najteži na pripremama, posebice kad su u pi-

KUP Gastro Group od etvrtka do nedjelje u akovcu

Me imurje dovodi sjajnog Togoanca!?

Je li na pomolu senzacionalan trans er, dolazak u redove Me imurja jednog od najboljih mladih igra a Toga - Atakora Lalawele !?

Rije je odli nom mladom napada u koji još nema ni 18 godina (ro en u 11. mjesecu 1990.) koji je predvodio napad Toga na SP U-17 gdje je postigao i gol protiv Južne Koreje.

Nedavno je debitirao za Toga U-23 na turniru na kojem je igrala i Hrvatska u Maleziji. Tamo je došlo i do kontakta. Igra za kojeg su se interesirali neki belgijski i rancuski prvoligaši, navodno je s još jednim

mladim reprezentativcem Toga (obrambeni igra ) sve dogovorio s Me imurjem i ovih dana bi se trebao pridružiti ostalim igra ima Me imurja koji su zapo eli pripreme za drugoligaško prvenstvo u kojem se o ekuje povratak u prvoligaške vode. Nadamo se da iz zrakoplova ne e iza i neki drugi “Lalawele”..

Ako se ostvari trans er napad Me imurja bi u novoj sezoni trebala predvoditi Eliomar i Lalawele, a u samoj špici bi trebao zaigrati još jedan povratnik u akove ke redove - iskusni Žuljevi . (dz)

Pet prvoligaša i Me imurje U organizaciji NK Me imurje od predstoje eg etvrtka 10. do nedjelje 13. srpnja odigrati e se izuzetno jaki me unarodni nogometni turnir na kojem sudjeluje pet prvoligaša iz: Bugarske, BiH, Ma arske, Slovenije, Hrvatske i doma in Me imurje. Igraju: Belasica Petrich, Sloboda Tuzla, Rakoczi Kaposvar, Na ta Lendava, Varteks Varaždin i Me imurje akovec. Klubovi su u prvoj azi turnira podijeljeni u skupine. U skupini A su: Me imurje, Belasica i Sloboda, a u skupini B: Varteks, Na ta i Kaposvar.

Turnir zapo inje u etvrtak 10. srpnja u 17 sati utakmicom

Me imurje-Sloboda, dok u 19 h igraju: Na ta i Kaposvar. U petak 11. srpnja s po etkom u 17 sati igraju Kaposvar i Varteks, a u 19 sati Belasica i Sloboda. U subotu se igra u jutarnjem terminu. Ve u 9.30 igrat e Me imurje i Belasica, a u 11.15 h Varteks i Na ta.

U nedjelju drugoplasirani igraju za 3. mjesto od 17 h, dok je finale na rasporedu u 19 h.

Turnir se igra pod pokroviteljstvom Gastro Group, a osim bogatog programa na nogometnom igralištu, istovremeno e se odvijati i bogati zabavno-gastro program. (dz)

tanju igra i koji do u na probu jer je teško u nekoliko dana dati kona nu ocjenu za svakog igra a. Tako er je napomenuo da e još ovaj tjedan pripreme biti u tonu koji može po-

nešto trpjeti, ali od sljede eg tjedna kad pripreme kre u punom paru odrediti e se pravila igre i više tolerancije ne e biti. (dz)

SKUPŠTINA NK akovec

Porezna uprava ponovno utjeruje dug Dugo o ekivana sjednica Skupštine Nogometnog kluba akovec je umjesto rasprave o predsjedniku i Upravi donijela pomalo iznena uju e vijesti o mogu em ste aju kluba. Tako je potvrda izbora vode ih ljudi ostala u drugom planu. Uostalom, oko toga nije bilo ni rasprave. Predrag Šari je postao klupski predsjednik, a potvr en je i cijeli IO:

Nova prijetnja ste ajem Ovih je dana naime na adresu NK akovca stigla obavijest iz Porezne uprave, u kojem se klub upozorava na dugovanje od 2,5 milijuna kuna, koliko bi akov ani trebali uplatiti u državni prora un. Kako je k tome žiro ra un kluba u blokadi još od 2003. godine, i na njemu se od inici-

NK JADRAN organizira

jalnih 331 311,53 do danas nakupilo 790 292,72 kune minusa, može se re i kako situacija nije najblistavija. Stoga je Izvršni odbor na svojim sastancima najviše raspravljao o mogu em rješavanju tog problema, jer bi u teoriji bilo koji od vjerovnika mogao zatražiti ste aj NK akovca. Tako su elnici predstavili dva mogu a rješenja, jedno je gašenje NK akovca i osnivanje nove udruge, a drugo je doregistracija Škole nogometa, koja bi tako imala i seniorsku ekipu. Neki drugi oblik, poput privatizacije kluba nije mogu e izvesti, jer klub ne igra u rangu natjecanja gdje su pro esionalci.

U svakom slu aju, predsjednik Predrag Šari predložio je, a Skupština potvrdila, da se u roku od 14 dana izradi kvalitetan prijedlog: “Dugovanje je velik teret za klub, pravi uteg oko našeg vrata.

Imamo dva izbora, samo treba definirati

koji je bolji i potom ga što prije sprovesti u djelo. Jasno je kako 3,3 milijuna kuna nikako ne možemo isplatiti”, kazao je Šari .

Love ima, ali…

Ina e je klub, kao i svih godina od 2003., poslovao preko žiro ra una škole, na kojem se trenutno nalazi oko 650 tisu a kuna, ve inom od arbitraže. U postupku su još arbitraže za Pokriva a, Jerteca i Lesjaka, a razmišlja se i o 400 tisu a kuna koje je akovec trebao dobiti od Me imurja za Šte oka i Golubi a.

Taj bi novac svakako trebao biti dovoljan za natjecanje u 4. HNL, koja bi po procjenama koštala do 700 tisu a kuna. Što se trenera i igra a ti e, za njih je zadužen sportski direktor Dušan Mikolaj, koji je iznio zanimljivu ideju da se s Varteksom dogovori dolazak jednog

varaždinskog trenera. Varaždinski je prvoligaš, još zbog igra a Škvorca, akovcu dužan novac, kojeg e akov ani teško dobiti, pa bi se time riješila dva problema odjednom.

Klub e ina e u narednom razdoblju voditi Izvršni odbor u sastavu: Predrag Šari (predsjednik), Željko Markovi (dopredsjednik), Dušan Mikolaj (sportski direktor), te Duško Pletikapa, Dražen Kolari , Josip Feher, Ljudevit Gavez, Zoran Kanski, Josip Juras i Josip Varga.

Odmah po završenoj sjednici Skupštine kluba održana je i sjednica Škole nogometa, na kojoj je predsjednik Željko Markovi istaknuo odli nu juniorsku ekipu, koja je osvojila Kup i koja e svakako dati nekoliko vrijednih igra a za prvu mom ad.

(Ivana Strahija)

MEMORIJALNI malonogometni turnir ing. Vladimir Skok u Prelogu

Malonogometni Prijave za turnir do etvrtka u Ro-Si! U punom jeku su prijave za za veteransku 400 kn, a za pionirske odbojkaški turnir na pijesku. Ekiturnir na travi malonogometni memorijalni tur- 200 kn. Nagradni ond kod seniora pu sa injavaju tri igra a, odnosno NK Jadran iz Šte anca predstoje i vikend organizira malonogometni no ni turnir na travi. Prijave se primaju do petka 11. srpnja do 19 sati, kad je izvla enje parova i po etak turnira. Raspored turnira bit e posložen prema broju ekipa.

Kotizacija iznosi 350 kn. Nagradni

ond iznosi 5.000 kn. Sve in ormacije na tel. 098-539-115. (dz)

nir ing. Vladimir Skok koji u petak 11. srpnja zapo inje u Parku Mladosti u Prelogu. Prijave se prijavu do ovog etvrtka 10. srpnja u popularnoj preloškoj pizzeriji Ro-Sa do 20 sati, kad e se obaviti ždrijeb za turnir na istom mjestu. Igra se u etiri konkurencije: seniorskoj, veteranskoj i dvije pionirske ‘93. i ‘94., te ‘95. i mla i. Kotizacija za seniorsku kategoriju iznosi 500 kn,

iznosi 11.000 kn, veteransku 3.500 kn, dok su u pionirskoj kategoriji predvi ene prigodne nagrade poput dresova, lopti itd. Najbolje ekipe bit e nagra ene i s peharima.

Prijave za turnir odbojke na pijesku Tijekom turnira Zajednica sportskih udruga Grada Preloga organizira sad ve tradicionalni rekreativni

igra ice. Kotizacija po ekipi iznosi 100 kn. Turnir zapo inje u utorak 15. srpnja, a prijave su do ponedjeljka 14. srpnja do 20 sati kad e se obaviti izvla enje. Za najbolje ekipe u obje konkurencije muškoj i ženskoj predvi ene su nagrade.

Pravo nastupa imaju samo neregestrirani igra i(ce) odbojke, a prijave se primaju na tel. 098-461-014 Željko Soka . (dz)

Filip Ude u gr kom Solunu Filip Ude otputovao je u gr ki Solun zajedno s sportskim direktorom Vukojom, trenerom Krajimskim, te juniorom Dudekom na završne pripreme uo i odlaska na Olimpijske igre u Prekingu. Razlog za odlazak u Solun je prvenstveno što su u tom gradu u gimnasti koj dvorani postavljene iste sprave Fritz-Janssen na kojima e se vježbati i na Olimpijadi.

Tako er e se na kraju priprema održati jedan situacijski trening s još desetak gimnasti ara koji se tamo nalaze iz cijele Europi koji e se održati to no u vrijeme kad se nastupa i u Pekingu. Uo i odlaska u Solun na prigodnoj pressici u nedavno otvorenom Sportsko-gimnasti kom centru Aton govorili su elni ljudi akove kog gimnasti kog kluba na elu s Stevom Tkal ecom. Tkal ec je iskoristio priliku da zahvali na pra enju svih novinara kako kluba, tako i što se ti e nedavnog otvaranja dvorane. “Gr ka ekspedicija” pak se osvrnula na planove do nastupa na olimpijadi. Sportski direktor Mario Vukoja napomenuo je da se više ništa ne prepušta slu aju. Pazi se na svaku sitnicu, kako se ne bi poremetio ritam do Kine.

Trener Krajimski je zadovoljan s obavljenim i s trenuta nom Filipovom ormom koja se tempira za onda kad e biti najpotrebnije. Zadovoljan je s nastupom na turniru u Luksemburgu, posebice jer je bio zahtjevan iz nekih (ne) o ekivanih razloga, što se može dogoditi i u nekoj drugoj, možda i puno važnijoj prilici.

Hrvatski gimnasti ki olimpijac Filip Ude tako er isijava samopouzdanjem. Posebice sad kad može raditi u kako ponajboljoj svjetskoj gimnasti koj dvorani.

Kako bi se što više koncetrirao na rad boravio je nekoliko dana uzastopce u dvorani gdje je i spavao, kako bi bio bez vanjskih utjecaja na odvijanje zacrtanog plana i programa. Približava se željenom obimu kondicije i kaže

da je trenuta no negdje spreman 70 posto. Turnir u Luksemburgu je solidno odradio s obzirom na sprave o kojima je rekao: - To je primjerice kao da se pripremate u Roland Garrosu za Wimbledon.

Bile su zaista katastro alne, ali i to je jedno novo iskustvo. Me utim, zadovoljan sam kako sam odradio parter, bila je to moja najbolja ovogodišnja vježba na toj spravi. Što se ti e samog nastupa na Olimpijskim igrama i prognoze što novinare uvijek najviše zanima Ude kaže: Olimpijska medalja za svakog sportaša je najve i mogu i domet. Me utim, ja ne razmišljam o medalji, ve se koncetriram da što bolje napravim svoju vježbu i onda rezultat ne e izostati. Tako er najvažnije je u i u finale, a onda je sve mogu e.

Poznat je i ždrijeb prvog olimpijskog nastupa. Kako je rekao Vukoja nastupa se s najja im reprezentacijama Kinom, Rusijom i drugima, tako da je to ok, jer suci e ve imati “uštimano” bodovanje. Kvalifikacijsko natjecanje je odmah drugi dan poslije otvaranja OI, tako da Filip vjerojatno ne e mo i prisustvovati ceremonijalu otvaranja.

U Peking se leti zajedno sa cijelom ekspedicijom, koja put Kine odlazi u nedjelju 27. srpnja, a dva dana prije bit e napravljen sve ani ispra aj prvog me imurskog olimpijca iz jednog me imurskog kluba. (dz)

WTA circut turnir u Sarajevu

Ema Mikul i iz kvalifikacija do 2. kola - Od ovog tjedna po prvi put bilježi WTA ranking 1059. mjesto svjetske rang list akove ka igra ica nakon što je sanirala ozljedu trbušnog zida odli no je odigrala još jedan pro esionalni turnir najniže kategorije od 10.000 $. Prošla je dva kola kvalifikacija, a onda je zaustavljena u 2. kolu glavnog turnira nakon jakog otpora iskusnoj Belgijanke Lobbinger. Ema je najprije prošla dva kola kvalifikacija. U prvom nije imala nikakvih problema. U dva lagana seta dobila je hrvatsku igra icu Vukadinovi . U drugom kolu vodila je veliku borbu sa srpskom igra icom

Bani koju je dobila nakon teške borbe u tri seta: 5:7, 6:4, 6:4.

U glavnom turniru protivnica joj je bila još jedna srpska igra ica Mileti . Tako er je igrala u tri seta i stigla do pobjede od 6:2, 4:6 i 6:4.

U drugom kolu ekala ju je iskusna 27. godišnja Belgijanka Lobbinger, koja i dalje igra turnire manje kategorije, a trenuta no se nalazi oko 700. mjesta na WTA listi. Mikul i je propustila veliku priliku da svlada puno iskusniju igra icu.

Naime, prvi set izgubila je u neizvjesnom i uzbudljivom tie-breaku 10:12. Propustila je dvije set lopte.

U drugom setu je belgijska igra ica ekala svoju priliku i do ekala je, te riješila susret na kraju s 2:0 u setovima: 7:6 (10), 6:4.

Ema Mikul i je od ovog tjedna po prvi put na WTA listi najboljih svjetskih tenisa ica, kao tre a me imurska igra ica svih vremena nakon Lane Mihol ek i Ivane Lisjak.

S 3 osvojena bod dijeli 1059. mjesto svjetske rang liste, to zna i da je stigla me u 1.000 najboljih svjetskih igra ica. Sa 16 godina to lijepo zvu i, a to bi trebao biti tek prvi korak u njezinom daljnjem napretku. Novi nastup na sli nom turniru Ema ima u Vinkovcima u kolovozu. (dz)

8. srpnja 2008.

46 DRŽAVNO kadetsko prvenstvo u šahu

LJETNA SPORTSKA KOLUMNA - Kako i zašto u profesionalnom tenisu!?

Tajana Turk tre a, David Lesar etvrti U hotelskom naselju “Solaris” kraj Šibenika u proteklih održano je sedamnaesto po redu Državno kadetsko prvenstvo u šahu. Rekordan broj sudionika - 220 djece iz 55 šahovskih klubova iz svih krajeva Hrvatske natjecalo se u ovom dinami nom natjecanju u nekoliko dobnih kategorija.

Da je me imurski kadetski šah u samom državnom vrhu potvr uje nastup tri kadeta ŠK Stridon iz Štrigove.

Tajana Turk, jedanaestogodišnjakinja iz Donjeg Zebanca, u enica OŠ Selnice, osvojila je pehar za tre e mjesto u starijoj konkurenciji djevojaka do 13 godina. Tako je nastavila

uspješan niz nastupa na državnim natjecanjima i opravdala naslov prvakinje od prošle godine. Na ovom turniru osvojila je sedam bodova, izgubivši samo od prvoplasirane Patricije Vujnovi iz Vrbovskog u teškoj etverosatnoj partiji. Igrao se je Švicarski sistem u 9 kola, s tempom 90 min + 30 sek po potezu.

Na kra i tempo, 30 min + 30 sek po potezu igrao je desetogodišnji štrigovski kadet David Lesar iz Dunjkovca. Nastupio je u starijoj grupi do 11 godina i osvojio izvrsno 4. mjesto s ukupno 6 bodova. David je na turniru ostvario 4 pobjede, 4 remija i izgubio samo partiju protiv drugoplasiranog Vrankovi Nikole

Intenzitet i samopouzdanje

iz Splita. I on je opravdao prošlogodišnje zlato do 9 godina i najavio odli ne rezultate slijede e godine. etrnaestogodišnji Karlo Turk iz Donjeg Zebanca nastupio je u najstarijoj grupi dje aka do 15 godina.

Turnir je prošao s tri pobjede, pet remija i jednim porazom, te podijelio 7. mjesto s ukupno 5,5 bodova.

Pobjednik u njegovoj grupi bio je MK Jurica Srbiš iz Koprivnice. Slijede e godine Karlo nastupa u svojoj dobnoj grupi, pa se od njega opravdano o ekuju još bolji rezultati. Štrigovske kadete Tajanu Turk i Davida Lesara o ekuje nastup na Europskom prvenstvu u Herceg Novom u rujnu ove godine.

Tajana Turk sjajna tre a

FITA Field streli arski turnir u Koprivnici

Solidan nastup me imurske trojke Minule subote održano je prvo FITA FIELD natjecanje ove godine. Doma in turnira, novoosnovani streli arski klub “Koprivnica” iskoristio je odli ne terene u okolici Koprivnice, te primjereno vodio poljsko kolo, 12+12 meta.

Natjecatelji iz Hrvatske te gosti iz Ma arske borili su se sa dosadnim komarcima više nego sa dobro postavljenom stazom. Bez zaštite sprejevima, koncentracija se nije mogla posti i. Nakon prve serije na nepoznate udaljenosti vidjeli

su se avoriti, koji su drugu seriju otpucali još bolje od prve. Druga serija na poznate udaljenosti je u pravilu teža zbog pove anih udaljenosti. Od me imurskih streli ara nastupili su Martin Bani senior u golom luku i Mihael Štebih, senior u olimpijskom luku iz “Katarine Zrinski” akovec, te Draško Mihinja senior u golom luku iz SK “Prelog” iz Preloga. S obzirom na prvi ovogodišnji FIELD, rezultati su bili o ekivani, Bani i Mihinja zauzeli su etvrtu i petu poziciju u golom luku. Od vrlo dobrih Ma a-

ra, samo je Zdenko Videc iz Siska bio bolji i zasluženo osvojio zlato. U složenom luku iznena enje turnira, Tomislav Kai iz “Dubrave” pobijedio je avorite Kamenka Klo utara i ostale, a u olimpijskom luku sa 312 krugova Štebih ne ispušta primat u FIELD-u.

U nedjelju turnir u Prelogu Slijede i turnir organizira SK “Prelog” na stadionu u Prelogu sljede e nedjelje, 13. srpnja 2008.

To e biti tradicionalni turnir 90 krugova, za “Zlatnu strijelu Preloga”. FITA 900 krugova, nazvan Narodno kolo popularan je turnir na kojem se ga aju tri udaljenosti, 60, 50 i 40 metara, a nakon tog, službenog dijela, organizator ve godinama priprema ga anje na jaje, ali samo za najbolje u pojedinom stilu.

Od njih se opet ga anjem dobiva pobjednik za tro ej - “Zlatnu strijelu Preloga”. (dz)

32 EKIPE nastupile na odbojkaškom turniru na pijesku u Gori anu

Najbolja Bauštela iz Donjeg Hraš ana Udruga Loka iz Gori ana bila je odli an organizator odbojkaškog turnira na pijesku. Prijavile su se ak 32 ekipe iz cijelog Me imurja, što je rekordan broj. U dva dana odigrano je pedesetak zanimljivih susreta.U napetoj finalnoj utakmici pobjedila je ekipa Bauštela iz D. Hraš ana, a drugo mjesto osvojili su All Stars iz Gori ana.

Tako er je bio organiziran turnir u vise oj kuglani gdje su se mnogi okušali u ovom zanimljivom

sportu. Turnir je posjetilo nekoliko stotina mještana, ali i gostiju, što je dokaz da postoji interes za ovakva druženja uz dobru hranu i osvježavaju a pi a. Udruga „Loka“ je ekološka udruga iji je glavni cilj o uvanje prirode, a najve i dokaz tome je livada u Loki u Gori anu iza nogometnog igrališta koju su uredili i pretvorili u omiljeno sportsko okupljalište mladih, djece i starijih mještana (dz)

1. Trenirajte i igrajte s visokim intenzitetom – trenirati u kratkim vremenskim razmacima na maksimalnom intenzitetu i davati ništa manje nego 100 posto tijekom me eva, ini se dosta jednostavno. Ali za mnogo igra a u praksi i nije baš tako. Oni treniraju pod niskim intenzitetom, a pokušavaju igrati me eve pod visokim intenzitetom. Na njihovu žalost, intenzitet je sposobnost koja se mora trenirati.

2. Koristite humor za razbijanje napetosti – jednostavan osmijeh može prerezati napetost kao nož. Humor može biti jako oružje

u razbijanju stresa tijekom me a.

Pravilo ide ovako: ako igra može zadržati smisao za humor, on kontrolira situaciju.

3. Budite agresivni pod pritiskom – kada poeni ili gemovi postanu važni, tada želite sami odlu iti o svojoj sudbini. preuzmite kontrolu, budite agresivni, radite ono što radite najbolje.

Ako se igra u postave ciljevi za koje postoje male šanse da e ih posti i, tada se gubi kontrola nad samopouzdanjem. Baziranje samopouzdanja na aktorima koje igra ne može kontrolirati je kao “psihološki ruski rulet”.

4. Prona i uspjeh u porazima – ako je poraz izjedna en s neuspjehom, bitka za samopouzdanjem ne može biti dobivena. Moto uvijek mora biti: «Pobjeda ili poraz – još jedan korak naprijed».

Uspjeh u porazu može se prona i ako se postave isti izvedbeni ciljevi, a ne rezultatski. Puno se više potencijala za u enje nalazi u porazu nego u pobjedi. Ako se ciljevi postave pravilno, samopouzdanje e samo rasti.

Najuspješniji Juri an, Dodlek i Turk

Najbolje ekipe turnira u Gori anu

Kuglaši osnovali svoju udrugu mi Hrastinka izme u Dunjkovca i Pretetinca. I ove se godine o ekuje fina papica, te brojni posjetitelji,

Što treba poduzeti ?

Piše: Nikola Horvat, profesionalni teniski trener

DRŽAVNO PRVENSTVO Regije 4

OSNIVA KA SKUPŠTINA Udruge Hrastinka

Minulog petka održana je osniva ka skupština Udruge Hrastinka, kuglaša vise e kuglane Dunjkovca i Pretetinca. Za predsjednika udruge izabran je Zlatko Kova , tajnik je Zoran Jaklin- oba, a dužnost blagajnika obavljati e Marijan Horvat – Pero. U nadzornu komisiju kuglaši su izabrali Dragutina Pintari a, Željka Treska i Zvonka Podvezanec, a u disciplinsku Sinišu Horvata, Miljenka Novaka i Dragutina Petrana.

Prvi od zadataka novonastale udruge je organizacija Turnira u vise oj kuglani Hrastinka, koji se održava ve etvrtu godinu za redom. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na dan turnira, u subotu, 9. kolovoza do 14 sati, na mjestu održavanja turnira u šu-

Intenzitet. Igra i, treneri pa ak i navija i, govore o tome. Kada gledamo teniski me možemo jasno vidjeti tko igra s intenzitetom, a tko ne. Svatko tko se malo razumije u sport zna da je to važna stvar.

Intenzitet je aktivacija energije. To je fiziološko i psihološko razbu ivanje. Prava koli ina intenziteta radi prema optimalnom stanju mentalne i fizi ke spremnosti. Drugim rije ima igra je spreman za vrhunski nastup.

U nekim slu ajevima intenzitet može utjecati na igru. Da bi postao mentalno jak sportaš mora shvatiti i lošu razliku izme u pozitivnog i negativnog intenziteta.

Stanje pozitivnog intenziteta je napunjeno primarno sa pozitivnim emocijama. Prevladavaju osje aji entuzijazma, inspiracije, odlu nosti i izazova. Miši i su opušteni, a igra je smiren i koncentriran. Stanju negativnog intenziteta prevladavaju negativne emocije poput bijesa, rustracije, straha. Miši i su napeti, razmišljanje je divlje, neobuzdano i koncentracija je loša.

koji e bodriti natjecatelje. Da li e trostruki pobjednik, Zvonko Podvezanec – Zvono, i ove godine dobiti

Sudionici prošlogodišnjeg turnira

zlatni pehar, zanima i gledateljice iz Ma arske, koje su najavile svoj dolazak.

(SZ)

Pliva i PK-a sudjelovali su na državnom prvenstvu regije 4.

Sudjelovalo je osam klubova sa oko 300 pliva a. Za PK su plivali: Monika Martinez, Petra Marciuš, Rebeka Šari , Lea Marciuš, Nelly Lisjak, Kaja Sabol, Nikola Popovi , Matija Mihoci, Leo Dodlek, Deni Juri an, Vinko Podobnik, Luka Dodlek, Josip Baksa, Jakov Rojko, Karlo Baranaši , Ivan Lovrek, Jurica Leskovar, Filip Turk, Vlatko Dolenec, Marko Lovrek i

Martin Dodlek uz vodstvo trenera Gordane Nomo Nemi i Gorana Kolari a. akove ki pliva i vrlo su uspješno nastupili na regionalnom prvenstvu i postigli zapažene rezultate.

Najuspješniji su bili Deni Juri an u kategoriji kadeta sa osvojenih 15 medalja, te Luka Dodlek u kategoriji Po etnika A sa 7 zlatnih i jednom srebrnom medaljom i Filip Turk u kategoriji Po etnika B sa osvojenih 5 zlata sa 5 nastupa.

SAVJETI

8. srpnja 2008.

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

47

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

PatoloĹĄko kockanje Ljuti li se Dalaj Lama?

Zaokupljen sam kockanjem. Stalno prepri avam kockarske dogodovĹĄtine, planiram budu e kockarske pothvate i smiĹĄljam kako da do em do novca za kockanje. esto se pokuĹĄavam kontrolirati, smanjiti ili prestati kockati i svaki put kada to pokuĹĄam javi mi se nemir i razdraĹžljivost, pa ponovnim kockanjem to nestaje. ako sam se zaduĹžio i sada bi se htio toga rijeĹĄiti ali kako?

PatoloĹĄko kockanje je poreme aj kontrole poriva ili nagona kod kojeg na patoloĹĄku i neprilago enu prirodu upu uje sljede e: zaokupljenost kockanjem, planiranje i razmiĹĄljanje o sljede oj igri uz smiĹĄljanje na ina kako da se nabave novci za kockanje; potreba da se ulaĹže sve viĹĄe novca da bi se postiglo Ĺželjeno uĹživanje; nemir ili razdraĹžljivost pri pokuĹĄajima da se kockanje skrati ili prekine ili nemogu nost prekidanja; skrivanje od drugog do kojega se stupnja â&#x20AC;&#x153;otiĹĄlo dalekoâ&#x20AC;? u kockanju; za osiguravanje novca za kockanje upuĹĄta se u nezakonite aktivnosti kao ĹĄto je kra a, prijevare, krivotvorenje; ili ugrozili su ili izgubili vaĹžnu vezu, posao, obrazovnu ili poslovnu mogu nost zbog kockanja. Osobe koje boluju

od patoloĹĄkog kockanja imaju iskrivljeno miĹĄljenje o sebi (primjerice praznovjerje, preveliko povjerenje ili osje aj snage i kontrole).

PatoloĹĄko kockanje je isto tako na in bijega od problema ili umanjivanja osje aja bespomo nosti, osje aja krivnje, anksioznog ili depresivnog raspoloĹženja. Mnoge osobe s patoloĹĄkim kockanjem vjeruju da je novac i uzrok i rjeĹĄenje svih njihovih problema. Primije eno je da osobe koje boluju od patoloĹĄkog kockanja imaju este promjene raspoloĹženja, zloporabe ili su ovisnici o psihoaktivnoj tvari, imaju antisocijalni, narcisti ki ili grani ni poreme aj osobnosti a prema statisti kim podacima 20% od ukupnog broja osoba lije enih od patoloĹĄkog kockanja pokuĹĄalo je po initi samoubojstvo. Kockanje moĹže biti redovito ili epizodi no, a tijek poreme aja je tipi no kroni an. Potreba za kockanjem op enito raste u vrijeme razdoblja depresije ili stresa. Ĺ to se ti e terapije patoloĹĄkog kockanja, uglavnom se primjenjuje psihoterapija okrenuta prema osobi iji je cilj postizanje potpune apstinencije. Kod toga je potrebno lije iti popratnu depresiju, maniju, zloporabu (psihoaktivnih) tvari ili seksualne smetnje.

Ovulacija prvi put snimljena e ina Ĺžena zna ĹĄto je ovulacija a nadam se i neki muĹĄkarci. pak da objasnim,ovulacija je izlazak zrele jajne stanice iz jajnika. Obi no se to doga a u mladih Ĺžena u sredini ciklusa-14.dan.Ukoliko u jajovodima ima dovoljno muĹĄkih spolnih stanica, spermija, dogoditi e se trudno a.

Me utim nitko do sada nije snimio ovulaciju, do ovih dana. o se dogodilo u Belgiji kada je Prof. acques Donnez na Univerzitetskoj klinici u Louvainu operirao jednu pacijenticu i primijetio da se upravo doga a ovulacija. Na povrĹĄini jajnika izbo ila se jedna mala cistica(folikul) iz koje je polagano izaĹĄla jajna stanica omotana u Ĺžutu

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : M" MURSK" NO N" d.o.o. vana MaĹžurani a 2, 40000 akovec "L"F X: 040 311 699

ovojnicu sli na Ĺželatini. itav proces ovulacije trajao je oko 15 minuta. Nije to no dakle da jajna stanica izleti iz folikula kako se do sada mislilo. Nijemci ak zovu ovulaciju "isprung, dakle skok jajne stanice iz jajnika u jajovod.

Zrela jajna stanica je ina e jako mala i nije vidljiva obi nim okom, njezin promjer iznosi o,11-0,14 mm.

Kada se susretnu zapadnja ka znanstvena misao i tibetanski budizam po inje pri a o nastojanjima najbolje vrste da se do e do unutarnje ljudske transformacije koja pomaĹže da postanemo ÂŤljudi dobrog srcaÂť, kako bi rekao Dalaj Lama. o je ujedno pri a koja ne nudi budisti ku doktrinu kao dogmu, ve kao praksu koja se, u sekularnom kontekstu, odnosi na uvijek istu ljudsku emocionalnu realnost. injenica je da postoje destruktivne emocije koje su korijen ljudske patnje i duĹĄevnih poreme aja. Budisti ki je cilj potpuno osloba anje od destruktivnih emocija i postizanje stanja Buddhe koje otvara mogu nost prosvjetljenja, ali to je tako misteriozan koncept za ljude na zapadu da ga ve ina automatski sa predrasudom odbacuje. Ni ja ne piĹĄem o ovoj temi kako bih vas potaknula na unutarnje preobrazbe koje e vas dovesti do nirvane. Mi moĹžemo bolje vladati svojim destruktivnim emocijama i bez da postanemo budisti, kao ĹĄto to moĹžemo i bez neke druge religijske tradicije. Suvremenu psihologijsku znanost mu i pitanje kako da se ljudima pomogne da se oslobode destruktivnih emocija, a neka rjeĹĄenja budizam sigurno ima. Da bi se nosili sa svojim destruktivnim emocijama budisti kaĹžu da nam je potrebna svojevrsna op a priprema, postizanje osnovnog mentalnog stanja nalik zdravome imunoloĹĄkom sustavu. Oni prakticiraju unutarnju

mudrost i vjeĹĄtinu, ali ĹĄto je to?! U e iznutra vidjeti dolazak ljutnje, vezanosti ili ljubomore, pa u idealnoj situaciji mogu detektirati znakove da emocije dolaze. Otkrivanjem ranih znakova destruktivnih emocija zaustavljaju njihovo rasplamsavanje. li, ako to nije mogu e, kada se pojave snaĹžne emocije, ne dopuĹĄtaju da ih ponesu. "mocionalna stanja ne traju dugo, ona prolaze, ne trebaju nas preplaviti. ako nas ipak preuzmu, joĹĄ uvijek je mogu e zaustaviti se prije nego se prevedu u negativna djela koja su destruktivna prema sebi ili drugima. U nekim slu ajevima ak i ako iskusite snaĹžne destruktivne emocije, a kasnije pro ete kroz duboki osje aj Ĺžaljenja uz spoznaju da je to bilo neprikladno i destruktivno, moĹžete njegovati novu odlu nost za promjenom. o je, kaĹžu budisti, na in u enja doĹživljavanjem emocije. mamo, dakle, viĹĄe mogu nosti, ovisno o vjeĹĄtinama koje smo dosegli. Razvijamo se, napredujemo u svom unutarnjem prostoru, ali za to trebaju godine, desetlje a... Budisti ke ideale teĹĄko je zamisliti u svakodnevnom Ĺživotu, punom faktora koji onemogu avaju eliminaciju negativnih emocija.

Dalaj Lama se ponekad ljuti. oĹĄ nije postigao stanje Buddhe, ali ima velike ĹĄanse da ho e. Ostatak ljudskog roda proĹživjet e svoj vijek bez prosvjetljenja, u nadi da e prona i barem neka rjeĹĄenja za ublaĹžavanje u inka destruktivnih emocija u svojim Ĺživotima.

PiĹĄe dr. med. Branko Vr i , spec. anestezije i intenzivnog lije enja

Kolesterol i prehrana NaĹĄe tijelo proizvede svakog dana do 1 gram kolesterola bez obzira na unos kolesterola hranom Kolesterol, kojeg esto spominjemo kao krivca za mnoge naĹĄe probleme je mastima sli na supstanca koja se normalno nalazi u svim dijelovima tijela te ga tijelo treba da bi normalno funkcioniralo. Prisutan je u stani nom zidu te membranama tijela, uklju uju i mozak, Ĺživce, koĹžu, miĹĄi e, crijevo, jetru, srce, itd.

NaĹĄe tijelo koristi kolesterol u stvaranju mnogih hormona, vitamina D te Ĺžu nih kiselina. MoĹžda niste znali da naĹĄe tijelo proizvodi onoliko kolesterola koliko mu je potrebno, bez dodataka iz hrane.

Samo manji dio kolesterola se nalazi u krvi. ko imate pove ane vrijednosti kolesterola u krvi pove ane su vam ĹĄanse za razvitak, ateroskleroze, odnosno stanja u kojem se masno e i kolesterol odlaĹžu u zid mnogih krvnih Ĺžila uklju uju i sr ane, te tako nastaje podloga za razvitak sr ane bolesti.

S obzirom da nam je potreban za izgradnju tijela s jedne strane, s pravom se pitate zaĹĄto je pove ani nivo ĹĄtetan?

Kako smo rekli, kolesterol se nalazi u krvi, te dok putuje kroz vodenu otopinu krvi, nalazi se na tzv. â&#x20AC;&#x153;nosa imaâ&#x20AC;?. Postoji nekoliko grupa â&#x20AC;&#x153;nosa aâ&#x20AC;? koje esto moĹžete vidjeti na vaĹĄim nalazima, a zovu se HDL i LDL, odnosno dobri i loĹĄi kolesterol. ko se ve ina kolesterola u vaĹĄoj krvi nalazi u LDL obliku, moĹžemo re i da je taj suviĹĄak direktno povezan sa razvojem koronarne bolesti srca (koja je odgovorna za najve i broj smrti u zapadnom svi-

jetu, uklju uju i Hrvatsku). HDL forma ili dobri kolesterol ne samo da nije opasan ve , naprotiv, ĹĄtiti organizam od ateroskleroze te bolesti srca.

VaĹžni elementi u pove anju nivoa kolesterola Na in prehranesa prevelikim unosom zasi enih masti (maslac, margarin, masno mlijeko, vrhnje, iznutrice, krekeri, keksi, kola i, konzerve s puno masti...), visoki unos kolesterola Ĺživotinjskog podrijetla, naslje e, debljina, smanjena izi ka aktivnost Mnoge studije su pokazale da smanjenje razine kolesterola ne samo da prevenira nastanak bolesti, ve da kod razvijene bolesti srca, smanjuje rizik oboljenja te komplikacija bolesti.

Promjenama u na inu Ĺživljenja te promjenama u prehrani moĹžemo utjecati na pove ani nivo kolesterola.

Preporu ena hrana Kolesterol u krvi nije direktno povezan s koli inom kolesterola u ishrani. Danas znamo da namirnice bogate kolesterolom ne pove avaju zna ajno rizik sr anih bolesti kod zdravih ljudi te da smanjen unos zasi enih masno a ima najve i u inak na smanjenje kolesterola.

Od mesa se preporu a riba, perad, teletina te pove ana koli ina hrane bogate tzv. dugim nitima, kao ĹĄto su jabuke, citrusi, zob, je am, mahunarke, mrkva, jagode, mekinje, te op enito vo e i povr e.

Od ulja se preporu a maslinovo ulje, bu ino te suncokretovo ulje. Osim toga, korisno je svemu tome dodati antioksidanse u obliku vitamina C i ", beta-karoten te ako se utvrdi manjak i odre ene minerale.

Svakako vaĹžan korak u smanjenju kolesterola jest smanjenje tjelesne mase. o se postiĹže ne samo spomenutom prehranom nego i odgovaraju om izi kom aktivnosti.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: OS P ŠMUNKO, pomo nici glavnog urednika: BoŞena M L"KOC -OL" ', Dejan ZRN , novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko rzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanťa BlaŞevi , vana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeŞana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 300 kn, polugodiťnja 150 kn, tromjese na 75 kn (s naznakom za pretplatu); godiťnja pretplata za inozemstvo: UD 200, "UR 100, CHF 160 (+ poťtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W. .F. . COD: MBCKHR2X) Tisak: GL S SL ON " d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

OGLASNIK

48 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Escort 1.4 1999.; Ford Galaxy 2.3 1999., 7 sjedala; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., reg. do 8./08.; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.; Fiat Punto 1.4 2004.g., reg. do 2./09.; Ford Escort 1.3 1996.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Peugeot 206 1.4 2000.g., reg. do 4./09.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11./08.

SVA VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889, www.autousluga.hr AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: BMW 320 D ‘03. karavan; BMW 320 D ‘01., TOYOTA RAV-4 2.0D ‘03.; MERCEDES C-220 CDI ‘00.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02. karavan; REN.LAGUNA1.9 DCI ‘01.; FIATPUNTO 1.2 ‘04.; FORD FIESTA 1.3 ‘05.; REN. CLIO 1.5DCI ‘03.; VWGOLF1.9SDI‘00.,karavan;OPELASTRA1.7 DTI ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; MAZDA 626 2.0 TDVI ‘99.; VOLVO V-40 1.8 ‘98. karavan; AUDI A-4 1.9TDI mod. ‘96.; ROVER 400 2.0D ‘98.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VWGOLF1.9TDI‘95.;ŠKODAFAVORIT1.3i‘94.; RENAULT 19 ‘92.; BMW 525 ‘90.

Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eš a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261.

AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim kože, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t-lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334 PRODAJE SE MAZDA MPV 2001.g., reg. do 4./09. Mob. 098/214-107 OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382 PRODAJE SE LAND ROVER Freelander 1999.g., full oprema, može zamjena za skuplje. Tel. 341-216 FORD SIERA 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815 REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400 PRODAJE SE OPEL ASTRA 1.6 1996.g., plavoljubi aste boje, registr. do 2./09.g.. Tel. 584-166 KUPUJEM TERETNO VOZILO ukupne mase do 7.5T. Tel : 098/598-323.

PRODAJE SE MOTOR KOTA marke IŽ 350 s prikolicom, cijena 3.000 kn. Info: Horvat Branko, Brezje 152c PEUGEOT 205 GTI 1989.g., reg. do 9./08., u odli nom stanju. Tel. 098/633-731

PRODAJU SE GUME Dunlop 205x60x15 sa crnim felgama 5 rupa i ratkapama orig. BMW linija E36, 4kom, cijena 1.500 kn. Tel. 343-350 VW PASSAT karavan, 1.9 diesel, 1993. god., registriran do 02/09. Cijena po dogovoru. Telefon 098/306-676.

GOLF II dizel 1987.g., reg. do 11./08., radio cd, felge 14’’ + 4 felge s ljetnim gumama, dobar, hitno – cijena 1.450 eura. Mob. 099/321-2246 GOLF I CABRIO 1.6 td, novi krov, još nemon ran, 1984 god., neregistriran, za 2.000 eur ili zamjena za skuplji cabrio. Tel: 098 546 219 PRODAJEM ZA GOLF I diesel 1984. god., za dijelove. Tel: 098 546 219 DAEWOO TICO,1999.god.,prvi vlasnik, reg. do 10./08., u dobrom stanju,mala potrošnja, cijena 8500 kn. Mob.091 /502-9267.

VW GOLF V GTI 7.mj./2005.g., crveni, 9.4620 km, 3 vrata, klima, 2 kompleta guma ljeto zima 17 cola, servisna 17.500 Eur. Tel. 098/493-761 HYUNDAI MATRIX 1.5 GL S 2002.god., reg. do 8./08., 119.000 km, servisna. Tel. 091/5052-725 MAZDA 323 16V Sedan, 2003.g., 1.vlasnik, klima, ABS, reg. do 3./09.g., 71.000 km, servisna knj., izvrstan, 7.900 eur. Mob. 098/922-6330 REN. LAGUNA 1.9dci PRIVILEGE, 2002.g., vlasnica, motor 120ks, reg. do 7./09.g, nije uvoz, najbolja oprema (dvozonska autom. klima, ABS, senzori, koža,...), garažiran besprijekoran, za 9.700 eur. Mob. 095/8710-213 PRODAJEM XENON SVIJETLA svih vrsta, dalj. centr. zaklj., alarmi. Mob. 095/800-6638 RENAULT CLIO 1.4 16V Dinamique, 100 KS, najnoviji model 2007.g., 25.000 km, 1.vl., kompletno opremljen, za 9.900 eur. Tel. 091/7670-778 PRODAJEM SKUTER Piaggio NRG 50 ccm, 2005.g., crveni, digitalni, novo registr., 1.vl., 4.000 km, kaciga gra s. Tel. 091/347-0778 JEEP CHEROKEE sport 2.8 CRD mod. ‘03., 1.vl., servisna, u pdv-u, cijena 14.900 eur. Mob. 095/90-77-062 AUDI A6 3.0 TDI qua ro mod. ‘05., servisna, u pdv-u, 29.900 eur. Mob. 091/511-4057 BMW 320D automatik 2003.g., navigacija 16:9, dvd, koža-tkanina, u sustavu pdv-a. Mob. 091/511-4057 KHIA SEPHIA 1.5 GTH 1998.g., reg. do 1./09., 100.000 km, dodatna oprema, cijena povoljna.

Tel. 098/546-285 FORD ESCORT 1.3, reg. do 10./08., uš uvan, garažiran, povoljno. Tel. 091/8955-447 ALFA ROMEO 145 1994.g., reg. do 9./08., vrlo uš uvana. Mob. 091/8955-447 KUPUJEM osobno ili kombi vozilo isklju ivo od vlasnika i po povoljnoj cijeni bez obzira na dob i stanje. Mob. 092/2122-861 PRODAJEM ren. clio 1.2 1992./93., reg. do 12./08., u odli nom stanju i ford escort 1.6D 1988.g., reg. do 3./09., 5 vr., u odli nom stanju - povoljno.

Mob. 098/635-216 MOTOCIKL Zongshen 125 ccm, registr. cijelu godinu, u izvanrednom stanju, od 1.vl. Mob. 098/749-131 PEUGEOT 106 XN 1994.g., ispravan, 1.vl., 200.000 km, reg. do 8./08. Tel. 347-232.

FOCUS 1.8tdci karavan 2003.g., klima, 4xairbag, 4xpodiz, abs, alarm, dalj. cent., servo, srebrni, cijena 8.200eur. Tel 099-212-7323 KUPUJEM auto motocikl, kombi – ispravan, neispravan, karamboliran. Tel 098/777-095 POVOLJNO PRODAJEM FORD ESCORT 1.4 1989.g., vrlo o uvan, reg. do 4./09. Mob. 098/1382-304 PRODAJEM: at punto ‘96. god., reg. do 9./08., 2xairbag, 1.990 eura; mercedes 124 linija ‘86. god., benz, nereg. ali u voznom stanju, 850 eura te kombi mercedes dupla kabina nereg vozno stanje, 1.100 eura. Tel: 095/8629-889 FORD FIESTA 1997. god., reg. istekla, alu felge, spuštena, cijena 1.850 eura ksno; kombi LT dupla kabina, reg. istekla 2.4 diesel, cijena 950 eura i golf I za dijelove. Tel: 092/2022-717 REN. MEGANE 12.mj./1996.g., sa uvan, garažiran, prva boja, reg. do kraja godine, 126.000 km, redovito servisiran. Tel. 347-082 PRODAJEM: opel vectra karavan 1.8 16V 1997.g., reg. godinu dana, full oprema, servisna, 4.500 eur; ford fiesta 1996.g., reg. do 12./08., 2.100 eur – mogu a zamjena. Mob. 098/551-267

POLJOPRIVREDA PRODAJEM: kombajn za krumpir «Ana»; novi sortira za krumpir 2007.g. i 2-redni bera kukuruza Sip Tornado 80-2004. Mob. 098/241-627.

PRODAJEM TRAKTOR Store 502 s kabinom, sa uvan, te kupujem motokul vator s frezom. Tel. 091/9770-584 PRODAJEM PRIKOLICU za kul vator, razne priklju ke za hondu, te elektromotore. Tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJE SE PRESA za visokotla na crijeva do 1,5 cola, profesionalna, nova. Tel. 040/341-216 PRODAJEM CIRKULAR, neispravan. Tel. 384-608 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJEM KOMBAJN Klas Konzul šir. 2,80 za 2.500 eur. Mob. 098/9035-960 PRODAJE SE VADILICA ZA KRUMPIR 1-redna, baca na stranu. Mob. 098/861-898 KUPUJEM TRAKTOR s duplom vu om do 100 KS. Tel. 040/ 341-216 PRODAJE SE: TRAKTOR IMT 533 s kabinom 1972.g., prikolica dvoosovinka, tanjura e, 2 pluga i prskalica 200 lit., cijena po dogovoru. Tel: 040 688 027 PRODAJEM BRA ALNIK i samonakladalku za sijeno, luš ar 8-valni za kukuruz i levator. Tel. 858-081 PRODAJEM traktorsku kosu stražnju, plug 2-brazdni 10 cola, te mobitel Nokiu 3250. Mob. 098/581-986

8. srpnja 2008.

POSTAVLJAMO SVE VRSTE PARKETA, LAMINATA… Mega-parketi, Kotoriba: tel/ fax. 040/682-191 ili mob. 099/672-7067

OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 BRA NO POSREDOVANJE «DVOJE» posreduje za usamljene i slobodne pri odabiru partnera za ozbiljnu vezu, brak. Tel. 040/822-362 ili 099/516-6780 GOSPO A srednjih godina traži stariju žensku osobu na brigu i skrb u zamjenu za nekretninu. Mob. 099/598-3963 POMAGALA BI STARIJIM i bolesnim osobama u prijepodnevnim satima po 2 sata/tjedno ili dnevno, k i uža okolica. Tel. 091/5250-465 PODUKE IZ MATEMATIKE i fizike za osnovnu i srednju školu i fakultete. Ivanovec, tel.

337-262 ili 098/1789-348

USLUGE

NAMJEŠTENJA

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel.

395-722, 098/744-980

TRAŽI SE STARIJA ŽENA za pomo u ku i starijoj muškoj osobi. Stan i hrana osigurani. Tel. 334-172 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja kerami kih plo ica.

Tel. 098/626-876 TRAŽIM OSOBE ZA RAD KOD KU E na internetu. Vrhunska zarada bez ulaganja.

Tel. 099/5155-064 TRAŽIM POSAO (26g.) – uvala bi djecu, brinula o starijoj osobama za pla u ili prijepis stana, imovine, te pripomo u kuhinji ili prodaja sladoleda u slasti arnici. Tel. 099/417-0263 ili 092/211-0792

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 PVC STOLARIJA – SALAMANDER « KOZAR d.o.o. « Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare.

Garancija 5 godina.

Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVA KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi no), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE «KLJU U RUKE» Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove boles , o ne mrene, bolesti uha, sinusi, štitnja a, astma, crijeva, želudac, žu , jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki ma, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031

670

KREDITI BANKOVNI KREDITI do 200.000 kuna, crna lista i HROK ne smeta. Tel. 098/937-3377 ili 091/973-0006 OVLAŠTENA ZALAGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova gra ana i automobila. Telefon 040/390-560, 099/213-6279.

NEKRETNINE P R O DA J E M N OV I F R I Z E R S K I S A LON u akovcu, namješten, klima, LCD, kuhinja, mogu kredit. Telefon 098/241-559.

NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 URBANA VILA ispod Šafrana, Mihovljan – 3xstan, 3xgaraža, 3xparking, luksuzno opremljeno, novogradnja, prodajem. Mob. 098/241-559 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji.

POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru ja Me imurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE! SMS NEKRETNINE akovec, Ru era Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJE SE NOVIJA KU A u Gornjoj Dubravi.

Tel. 098/9695-865 P R O D A J E S E T R O S O B N I KO M F O R N I STAN u M. Središ u, Istarsko naselje. Tel. 095/90-44-506 GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE -ZAVNOH-a od 2100 m2 prodajemo. Tel. (091) 507-0683 PRODAJEM GRADILIŠTE od 1200 hv u Krištanovcu. Tel. 853-520, Mrazovi IZNAJMLJUJU SE DVIJE PROSTORIJE za bravarske i mehani arske poslove, s autograbom i alatom. Tel. 333-253 PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 41 m2, nenamješten, na Jugu, Travnik 25, 2.kat, preko crkve, mali balkon. Tel. 313-443, 098/922-5979 KU A U NIZU vel. 180 m2, pripadaju e oku nice od cca. 100 m2, sastoji se od prizemlja, kata, potkrovlja, terase s vrtom, te dvorišta.

Komunalno u potpunosti opremljena. Mob. 098/393-170 PRODAJEM VINOGRAD od 1200 hv u Železnoj Gori. Tel. 098/913-0007 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studen ma, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 ili 091/729-5803 KU A ROHBAU od 120 m2, svi priklju ci (struja, voda, plin, tel., kabelska) mijenjam za stan ili prodajem vrlo povoljno. Mob. 098/698-381 PRODAJE SE POSL. PROSTOR u centru Šenkovca od 120 m2 + 60 m2 skladišnog prost., može i odvojeno. Tel. 098/245-540 PARKIRALIŠTE ZA KAMIONE 2800 m2 u akovcu – prodajemo, cijena 7 E/m2. Tel: (091) 507-0683 PRODAJE SE STAN u Dekanovcu od 40 m2. Tel. 098/905-1051 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, poseban ulaz, Jug akovec. Tel. 098/861-898 PRODAJEM KU U u M. Središ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljištu od 2018 m2, priklju ci (gradski plin, kanalizacija, vodovod, tel., struja) ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 PRODAJE SE TROSOBNI STAN 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, novoure en. Tel. 098/361-401 GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE, po GUP-u odre eno za trgova ku i uslužnu namjenu, pokraj benzinske pumpe u akovcu – prodajemo.

Tel. (091) 507-0683 KUPUJEM KU U, APARTMAN ili VIKENDICU na moru. Tel. 098/598-323 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, s garažom i oku nicom. Upita u akovcu, Travnik 5, Golubi IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studentici blizu centra akovca. Tel. 099/2426-087 POSLOVNI PROSTOR od 50 m2 u akovcu na Jugu, N. Pavi a 25, iznajmljujem. Tel. 098/241-767 KUPUJEM GARAŽU na Jugu akovca. Mob. 091/739-72 74 PRODAJEM GRA EVINSKA ZEMLJIŠTA od 934 m2 i 940 m2 u Šenkovcu novom naselju Dolec.

Tel: 098/241-126 PRODAJE SE STAN u Podturnu, novi, pvc, centralno, gradski vodovod, garaža, podrum, cijena po dogovoru. Mob: 098/297-934 GRADILIŠTA- Savska Ves, Mihovljan (Šafran), Otok Ugljan – prodajem. Mob. 091/1395-244 PODTUREN - stariju ku u sa gosp. objek ma prodajem, povoljno. Tel. 00386/1-7210-158 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA - širi centar akovca, namještena, samcima. Mob. 095/8080-116 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu kraj parka i Gimnazije. Tel. 098 1846 898 PRODAJEMO STANOVE od 70 - 75 - 97 m2 urbana vila Mihovljan - Šafran. Mob. 098/426-699 U VODICAMA TRAŽI SE U NAJAM apartman ili više njih u istom objektu za 8 osoba, blizu plaže i hotela Olimpija. Ponude na mob.

098/9262-160 PRODAJEM ŠUMU u Bukovcu kraj Selnice, površine 7108m2, šuma je za sje u, ima 100 m3 ogrjeva i 20 m3 Tehnika I i II. Zva poslije 16 sa na telefon 040/645-272.

PRODAJE SE dvojna ku a prizemnica u Nedeliš u, 9x11 m2, svi priklju ci, telefon, renovirana iznutra, oku nica 800 m2, centralno, cijena prema dogovoru. Zvati poslije 14 sati na tel.

821-626 DAJE SE U ZAKUP POSLOVNI PROSTOR od 25 m2 i 15 m2, a može i kao jedan prostor u cjelini u centru M. Središ a. Mob. 098/426-541 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje i kupaone, ženskoj osobi. Zva svaki dan od 9-10 i od 14-16 sa na tel. 310-948 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u akovcu, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260 m2, cijena 40 eur/m2, atrak vna lokacija. Mob. 098/260-062 PRODAJE SE KU A u Šenkovcu br. 76. Tel. 343-746 PRODAJE SE KU A na Mihovljanu-Šafran od 144 m2 stamb. prostora + 100 m2 podrum ispod cijele cijele ku e, oku nica s manjim vo njakom, useljivo odmah. Tel. 098/933-1645 MIJENJAM MALI STUDIO APARTMAN na Viru za malu garsonijeru u akovcu ili ga iznajmljujem cijeli 7., 8. i 9.mj., a može i prodaja. Nazva poslije 19 sa na mob. 098/1620-669 PRODAJE SE STARIJA KU A u Podbrestu s prostornim širokim dvorištem i vo njakom, struja, tel., voda. Tel. 620-282 PRODAJE SE KU A u akovcu s dva stana u

strogom centru grada s oku nicom, pješa ka zona, povoljno. Nazva poslije 15 sa na tel.

091/585-7278 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Pribislavcu. Mob. 098/553-270 PRODAJE SE KU A u centru akovca, visoka prizemnica sa stamb. prostorom od 72 m2, te radionom i posl. prostorom od 11 m2, sa dogradnjom od 26 m2. Mob. 099/2090-449 PRODAJEM ETVEROSOBNI KOMFORAN STAN u akovcu, novogradnja, F. Pun eca 4.

Tel: 098/241-126 PRODAJE SE KU A u M. Središ u, visoka prizemnica, samostoje a, 110 m2, mog. ure enja tavana, svi priklju ci, dozvole i papiri, oku nica 1.000 m2. Mob: 098/632-235 IZNAJMLJUJE SE namještena GARSONIJERA u širem centru akovca, samcima. Mob. 095/8080-116 PRODAJEM U AKOVCU POSLOVNI OBJEKAT sa cesticom, u ul. A. Star evi a 16. Tel: 0043/3144-44332 ili na mail: dbeck@inode. at MLADI BRA NI PAR TRAŽI U NAJAM dvosobni stan ili ku u u akovcu na period od 5 god. Mob. 098/944-3107 PRODAJEM HALU u Kuršancu i novu ku u u Palovcu s gosp. objek ma, pogodno za obrt.

Mob: 098/9211-929 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Vž, Zagreba ka 7, od 109 m2, parkirno mjesto, 2 ulaza. Tel 042/711-438, 098/ 997-3201 IZNAJMLJUJEM stanove i garsonijere u akovcu. Mob. 098/303-550 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 40 m2 u akovcu, Vukovarska 4. Tel. 01/236-5406 ili 098/995-0061 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR od 40 m2 u k, Istarska 1, sa parkingom, te prodajem registar kasu vrlo povoljno. Mob. 095/802-6939 TRAŽIM STAN U NAJAM u akovcu ili okolici.

Tel. 098/241-848 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, za 2 osobe (studen ). Mob. 091/9732-577 PRODAJE SE KU A u akovcu s 2 stana, u strogom centru grada, s oku nicom, pješa ka zona, povoljno. Zva poslije 15 sa na tel.

091/585-7278 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Martanama od 160 hv. Mob. 098/136-884 ili 091/7536-744 PRODAJE SE VINOGRAD sa berbom, i vikendicom u Vukanovcu, sa dosta opreme. Tel. 042/211-399 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu od 300 hv. Tel. 337-048 ili 098/1363-827 POSLOVNI PROSTOR u akovcu od 200 m2, samostoje i, prodajem ili mijenjam uz doplatu.

Mob. 091/573-1604 PAN ADRIA nekretnine: T. Masarika 21, akovec Tel: 040 313 655, mob: 098 698 369, 098 211 084 1. STAN 43 m2, sa LO OM, akovec – JUG, super pozicija, prodajemo HITNO, 098 – 698 369 2. Stan u CENTRU, hitno i povoljno, od 42 i 48 m2, visoko prizemlje, 098 698 369 3. Ku a u CENTRU akovca – pješa ka zona, pogodno za poslovnu namjenu 098 698 369 4. STAN 60 m2, preko parka, odli ne pozicije, 1000 E/m2, dva balkona, HITNO, 098 – 211 084 5. STAN na dvije etaže, trosoban, 76 m2, 1100 E/m2, blizina parka, prodajemo hitno i povoljno, 098 – 211 084

MARAS NEKRETNINE Uska bb, (Tržnica akovec) tel. 040/390-770, mob: 098/331-535 www.nekretnine-maras.hr Prodajemo i potražujemo sve vrste nekretnina!

NAJVE A PONUDA GRADILIŠTA NA PODRU JU CIJELOG ME IMURJA! IZDVOJENO: KU E: Žiškovec - 75.000E; Dragoslavec Selo – 55.000E; STANOVI: akovec-PRILIKA! 60m2/60.000E, 2. kat; Jug 40,80m2/51.000E, 2. kat

TURIZAM IZNAJMLJUJU SE APARTMANI u Loparu na otoku Rabu od 2-6 osoba, 6. i 9.mj. povoljno. Mob. 091/543-4828 U cilju promidžbe turizma NUDIMO VAM 7-DNEVNI BESPLATNI BORAVAK za dvije ili više osoba na TENERIFIMA. Mob. 098/1347-031 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora, vrlo povoljno. Tel. 098/226-928 ili 098/805-186 IZNAJMLJUJEMO APARTMAN za 6-8 osoba NA PAŠMANU – pješ ana plaža, parking, tv sat, klima. Tel. 333-167 ili 091/525-0495. (br. 670.)

U ZADRU SE IZNAJMLJUJU jednosobni i dvosobni apartmani. Tel. 023/311-425 ili 098/9373-203 TOP PONUDA – VODICE: prodajemo apartmane svih veli ina, povoljno, iznad hotela Olimpija i Imperijal, novo i kvalitetno izgra eno. Mob. 098/373-091 VODICE – povoljno iznajmljujem super opremljene apartmane. Tel. 021/378-358, 098/909-6768 ili www.vodice.org/olga

ŽIVOTINJE PRODAJU SE BARNARDI (konkuri) – papigemlade. Tel. 098/944-3339 POKLANJA SE GOLDEN RETRIVER star 4 godine, nau en na stan, ipiran, redovito cijepljen i uredan, prigodan za dobre ljude koji vole živo nje kao svoje ku ne ljubimce. NIJE ZA LANAC. Mob. 098/862-279

OGLASNIK

8. srpnja 2008.

POKLANJA SE MA I duge dlake, star dva mjeseca, u dobre ruke. Mob:095/8513-899 PRODAJU SE SVINJE težine 45-50 kg, te se prodaju suhi orahovi fosli, ispod cijene. Mob 098 290 359.

PRODAJEM ŠTENCE MALTEZERA istokrvni bez rodovnice, stari 7 tjedana. Tel. 098/562-938 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, pjevaju e, personate, crvene i plave rozele, srebrne i divlje fazane. Mob. 098/912-3938.

POKLANJAM KOKICE – ureke i ka ce, 3 para.

Tel. 645-923 PRODAJE SE više kom svinja za klanje od 95-150 kg, mogu e polovice. Mob. 091/554-7490 PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD njem. ov ara s rodovnicom, tetovirani i cijepljeni. Tel. 395-031

ELEKTRONIKA KUPUJEM RABLJENI LCD televizor do 72 cm , bilo koje marke. Mob 091 897 46 77 OLYMPUS mju 740, 7.1Mpx, 5x op ki zoom, star 1 g., snimljeno max 300 snimaka, cijena 1.000 kn ksno. Mob. 091/564 5897 SAMSUNG SGH-Z240, kao nov, pod garancijom, sva oprema, povoljno prodajem. Mob. 098/814-141 DIGITALNI FOTOAPARAT Canon powerschot A-560 7.2 M.P. 4x op ki zoom 6,3 cm monitor + op ko tražilo, video s tonom (solidno), kablovi, kar ca, disk, novo s garancijom, za 800 kn. Mob. 098 546 219 PRODAJEM AUTO-CD MP3 PLAYER Kenwood mod. KDC-W3041AY, novi orig. zapakirani s garancijom za 500 kn. Mob. 091/5311-218 PRODAJEM GPS bluetooth prijamnik za navigaciju.. za 350 kuna, mogu i instalira karte i garmin na mobitel - sve zajedno za 500 kn. Mob. 095/8766-048 PRODAJEM MOBITEL LG Shine s kar com Tele2 sa 900 kn na kar ci, ili mijenjam za NOKIU. Hitno i povoljno! Zva poslije 15 sa 095/817-8226 PRODAJEM o uvan i malo korišten mobitel Motorola V3 plus (po želji) Simpa broj sa 100 kuna.

Zva 098/295-800 OLYMPUS mju 740, 7.1Mpx, 5xop ki zoom, malo korišten, još godinu dana garancije, oprema.

Mob. 091/564 5897

RAZNO OTKUPLJUJEM RABLJENA motorna i jes va ulja. Tel. 098/426-996 IZRA UJEMO ZAVJESE ZA VRATA svih dimenzija, do 20.6., Bistrovi . Tel. 390-291 PRODAJU SE dj. kolica i nosiljka za bebe. Tel. 099/3390921 ili 040/363-826 PRODAJE SE dje ja soba iz bukve i spava a soba (francuski krevet). Mob. 098/1702-627 PRODAJU SE INVALIDSKA KOLICA – o uvana.

Mob. 091/9082-329.

VINO KVALITETNO - rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 PRODAJEM 250 vrhunskih dokumentaraca svi za 200 kuna, odli na slika i tlovi na svima, BBC, Na onal Geographic itd. Tel 095/8766-048 PRODAJEM PODNICE ZA KREVET razne dimenzije podesive i fiksne (popust 70%); hrastove fosie 5cm, te kupujem koš ce golice 15 kn/kg.

Tel: 091/753 76 41 PRODAJE SE trosjed + 2 fotelje za 500 kuna. Tel. 098/390-404 PRODAJU SE KUPINE i vino od kupina. Tel. 098/908-5674 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Ze-

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak ppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJEM PE za centralno grijanje na kruto gorivo i ULJA Na PLATNU austrijskih i njem. majstora nudi kolekcionar. Tel. 040-543-825 PRODAJU SE ORAHOVI FOSLI deblj. 5 i 3 cm, narezani prije 4 g. Mob. 098/907-8600, k PRODAJEM ugost. kuhinju i šank s aparatima, može i pojedina no (sa uvano). Tel: 098/9211-929 PRODAJU SE PLINSKE PE I Maja 8 i Ikom 10. Tel: 822-362 KUPUJU SE maline, kupine, ribizli i marelice. Ponude na tel: 099 516 67 80 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant 80lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, kutna brusilica Bosch 2200W, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol. Tel. 858-424 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO garderobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau na razvla enje.

Mob. 091/158-5598 THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori.

Tel. 333-253 PRODAJE SE: rabljeni trosjed na razvla enje, dovratnik sa 2-krilnim sobnim vratima, maxi pony rabljeni i ba va za crno vino od 200 lit. Tel. 364-537 PRODAJEM: razne plinske pe i, mlado vino cijep i doma u rakiju. Tel. 360-019 PRODAJE SE VINO, može i u ve im koli inama, povoljno. Tel. 098/913-0007 PRODAJE SE vino, rakija i šiva a mašina. Mob. 098/176-0060 PRODAJE SE VINO OD KUPINE - povoljno. Mob. 098/191-6659 PRODAJEM PERILICU RUBLJA I SU A. Mob. 095/823-4563 PRODAJEM RABLJENU KUHINJU, štednjak, radna plo a i sudoper novi. Tel. 364-554 i 091/581-9429 PRODA JE SE VINO cijep i rakija. Mob. 091/888-4973 KVALITETNO DOMA E crno vino Klinton. Tel. 098/1393-036 PRODAJEM RABLJENU KLIMU Samsung 6,8 kW+1, unutarnja jedinica Hairr 5kW, za samo 1.000 kn. Mob. 098/167-2605 PRODAJEM FRIZERSKU OPREMU – glavoper i dvije kožne stolice na hidrauliku. Tel. 091/7276-721 PRODAJE SE RADIJATOR dim. 150x97cm za 230 kn i drveni rabljeni prozori raznih dim., je ino.

Mob. 099/595-3390 PRODAJEM: plinski proto ni bojler Junkers, škrinju Gorenje od 210 lit., el. bojler Kon ar od 10 lit., infra grijalicu Corona 2000W – veoma povoljno.

Tel. 098/802-558 PRODAJEM stolni nogomet (950 kn), drvenu ku icu za lutke s namještajem i unikatne drvene au e (25cm). Mob. 091/573-1604 PRODAJE SE MOTORNA PILA Homelite 3.7KS, lanac 45cm, garancija do 21.4., cijena 1.800 kn, malo korištena. Tel. 098/199-2171

49

PRODAJE SE AUTO KAMP PRIKOLICA stara 20g., registrirana, cijena 25.000 kn. Mob. 098/776-292 PRODAJE SE: tv color Philips 70cm ekran, manja vešmašina, dig. klavijature Yamaha, nove kopa ke Adidas br. 43, komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. ugradbeni štednjak Elektrolux, kutna garnitura + fotelje, kožna garnitura + fotelja. Tel. 328-106 ili 098/171-4456 (zva samo vikendom)

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MA KE: Udruga za zaš tu živo nja “Prijatelji” poklanja 95 pasa i 10 ma i a - razli itih pasmina, spola i dobi.

- Pogleda svaki dan od 10 - 12 sa ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu.

Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih živo nja Me imurja! Na mjesto udomljene živo nje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogu e smr . Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 REDEA (bivši MPC), R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 310-350 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA, J. Gotovca 7, tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e, tel. 311-790 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5, tel. 313-499 SSSH, POVJERENIŠTVO AKOVEC, Trg Republike 1, tel. 312-331 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1, tel. 314-080 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, Vl. Nazora 16, tel. 390-977 UPRAVA ZA OBRANU, J. Gotovca 5, tel. 313-114 HGK, ŽUPANIJSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2, tel: 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME .ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1, tel. 313-971 FINA, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 CENTAR ZA SOC. SKRB AKOVEC, Vl. Nazora 16, tel. 391-920 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70, tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, Mihovljanska 68, tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Žrtava fašizma 2, tel. 371-700 - prijava kvara tel. 371-600 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 ME IMURSKA ŽUPANIJA tel: 374-111 VETERINARSKA AMBULANTA tel: 390-859 INSPEKCIJE INSPEKCIJA RADA AKOVEC, Stari grad, Per. Zrinskih bb tel. 391-970 GOSPODARSKA INSPEKCIJA AKOVEC, tel. 391-970 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 tel. 374-111 DRŽAVNE INSPEKCIJE tel. 042/301-707 HRVATSKE POŠTE - CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 T centar, Ma ce hrvatske 6 tel. 0800-9000 POREZNA UPRAVA , Podru ni ured AKOVEC, O. Keršovanija 11, tel. 371-200 Ispostava PRELOG tel. 645-135 Ispostava MURSKO SREDIŠ E tel. 543-003 URED DRŽAVNE UPRAVE tel. 374-111 - Predstojnik tel. 374-212 - Služba za gospodarstvo tel. 374-102 - Služba za društvene djelatnos tel. 374-112 - Služba za op u upravu tel. 374-190 - Ma ni ured AKOVEC tel. 374-176 - Ma ni ured PRELOG tel. 374-055 - Ma ni ured M. SREDIŠ E tel. 374-057 - Ma ni ured M. SUBOTICA tel. 374-054 - Ma ni ured NEDELIŠ E tel. 374-059 - Ma ni ured ŠTRIGOVA tel. 374-058 - Ma ni ured KOTORIBA tel. 374-056 - Ma ni ured DEKANOVEC tel. 374-060 - Ispostava PRELOG tel. 646-716

DOBRO JE ZNATI

50

8. srpnja 2008.

Banka za cijelu obitelj Credo Banka slavi 15 godina postojanja te se uspjeĹĄno odrĹžala na turbulentnom hrvatskom trĹžiĹĄtu. Koje biste odlike VaĹĄe banke izdvojili kao klju ne za takav uspjeh?

- Mislim da je bilo klju no to ĹĄto smo ostvarili osobni kontakt s naĹĄim klijen ma koji je po ivao na odre enom povjerenju, ne dovode i u pitanje sigurnost naĹĄih plasmana. Isto tako, Credo banka nije bila umijeĹĄana u nikakve afere, nije se bavila priva zacijskim sumnjivim poslovima i mislim da je to bilo klju no za jedan stabilan i kon nuiran razvoj.

Kako je izgledao razvoj Credo banke u zadnjih 15 godina ukratko?

- Imali smo jedan kon nuiran razvoj koji se u dobrim godinama kretao izme u 20% i 30% godiĹĄnje tako da smo zahvaljuju i umjerenom rastu uspijevali uskladi organizaciju i kadrovsko ja anje u naĹĄoj tvrtki. Mislim da je upravo to omogu ilo jednu stabilnost u poslovanju.

Tko ini bazu vaĹĄih korisnika? Jesu li to u ve em postotku pravne ili zi ke osobe?

- ViĹĄe smo orijen rani na manje i srednje poduzetnike. Iskazano u postotku, to zna i da

Ĺ ime Luketin, predsjednik Uprave Credo banke

Credo banka ve petnaest godina posluje uspjeĹĄno, bez trunke negativnog publiciteta Credo banka d.d. Split osnovana je u prosincu 1993. godine kao banka u potpuno privatnom vlasniĹĄtvu. Danas banka ima sedam podruĹžnica i dvanaest poslovnica na podru ju cijele Hrvatske, od kojih se jedna Poslovnica nalazi u Gori anu, na adresi Ĺ kolska 2A koja za vas posluje od 8.30 do 16.30 radnim danom, a subotom od 8 do 12 sati Glavne odlike poslovanja Credo banke su individualni pristup i konkurentnost uvjeta poslovanja u odnosu na konkurenciju. Gospodin Ĺ ime Luketin, predsjednik Uprave Credo banke, rekao nam je neĹĄto viĹĄe o specifi nostima poslovanja ove hrvatske prosperitetne banke. korpora vni dio obuhva a otprilike 70%, a 30% ine gra ani.

Iz ponude usluga Credo banke vidljivo je da se tako er okre ete ĹĄirem gra anstvu. Zna i li to da stremite prema tome da postanete banka za cijelu obitelj?

- To je uvijek bila namjera. Ve ina hrvatskih banaka su banke univerzalnog tipa. Credo banka speci na je po tome ĹĄto smo u nastojanju da pruĹžimo punu uslugu malim i srednjim poduzetnicima uĹĄli u kar no poslovanje i teku e ra une, nastoje i i njihovim zaposlenicima omogu i da imaju prak nu uslugu i mogu e koriĹĄtenje svih proizvoda banke te da nije potrebno da odlaze u druge banke zbog koriĹĄtenja nekih drugih proizvoda.

MoĹžete li nam re i kakve pogodnos nudite svojim klijen ma prilikom ĹĄtednje?

- Ĺ tednja kod nas povoljnija je za 0.5% do 1% nego ĹĄto je to slu aj kod neke velike banke u stranom vlasniĹĄtvu. Isto tako, omogu avamo ljudima da ukoliko prije vremena ukinu oro enu ĹĄtednju, ne gube ste enu kamatnu stopu. Tako er, spremni smo im kroz lombardne kredite iza i u susret ukoliko im se javi potreba za dodatnim sredstvima, a da ne ukidaju oro enu ĹĄtednju.

Vi ste jedna od malobrojnih banaka u hrvatskom vlasniĹĄtvu. Kako se nosite s konkurencijom u vidu velikih stranih banaka koje su prisutne na hrvatskom trĹžiĹĄtu?

- S jedne strane, to ĹĄto smo u hrvatskom vlasniĹĄtvu je na neki na in postalo, ne bih rekao popularno, ali ljudima to dobro zvu i i mislim da to postaje prednost. Logi na stvar da smo u konkurenciji s velikim, prakti no multinacionalnim bankama, u podre enom poloĹžaju, ali posebno nas mu e mjere HNB-a - ograni enje plasmana banaka, s ime se mi kao hrvatska banka teĹĄko nosimo, za razliku od velikih banaka ije klijente direktno kredi raju njihove velike â&#x20AC;&#x153;mameâ&#x20AC;?. Dakle, nismo u ravnopravnom poloĹžaju i mislim da e tu HNB mora poduze neke

mjere. Razumijem njihove razloge - smanjenje inozemnog zaduĹženja, ali te mjere poga aju sve, a najviĹĄe upravo banke u hrvatskom vlasniĹĄtvu.

U emu se po VaĹĄem miĹĄljenju razlikuje sustav poslovanja manjih banki, poput Credo banke, naspram ve ih banaka? PruĹža li Vam vaĹĄ sustav ve u eksibilnost?

- Mislim da upravo zbog toga ĹĄto smo manji i prisutni godinama na ovom trĹžiĹĄtu, stvaramo jedan prisan odnos s klijen ma. Spremni smo i produĹži svoje radno vrijeme da bi klijen ma izaĹĄli ususret. Taj odnos obiteljske banke daje svoje efekte i mi nalazimo svoju niĹĄu na trĹžiĹĄtu. Naravno, bez ugroĹžavanja sigurnos i pro tabilnos , ĹĄto su postula bankarstva koji se moraju poĹĄtova .

Obzirom da je jedna od glavnih odlika Credo banke injenica da je 100% u hrvatskom vlasniĹĄtvu, a svjedoci smo trenda da se ve ina hrvatskih banaka prodala stranim bankama, otkrijte nam VaĹĄu uspjeĹĄnu poslovnu strategiju?

- To je sigurnost, mogu nost da ljudima iza emo ususret, da naĹĄi poduzetnici puno lakĹĄe do u do ljudi u banci koji mogu donosi odluke tako da je vrijeme donoĹĄenja odluka bitno skra eno. Isto tako, odgovornost u poslovanju i nastojanje da se klijentu pomogne i kroz odre ene savjetodavne usluge je neĹĄto ĹĄto omogu ava i manjim bankama da budu e kasan i poĹželjan partner.

Razdoblje podnoĹĄenja nancijskih izvjeĹĄ a je iza nas. MoĹžete li i Vi brojkama poduprije uspjeĹĄnost VaĹĄe poslovne strategije?

- Banka je imala proĹĄlogodiĹĄnji rast od 9%, baĹĄ zbog ograni enja HNB-a. Na datum 31.12.2007. bilanca nam je bila 1 280 000 000 kn, neto dobit 7 200 000 kn, tako da svih ovih godina pa i ove, imamo rast bilance i neto dobi . Moglo je bi i bolje, ali vodimo ra una o likvidnos i spremni smo u ovim turbulentnim vremenima promptno reagirati na zahtjeve naĹĄih klijenata, u smislu mogu eg povla enja ĹĄtednje.

NOVOSTI iz Pittarella VaraĹždin

Sezonsko sniĹženje cijena zuzetno bogatu ponudu obu e za vru e ljetne dane u varaĹždinskom Pittarellu sada su za vas maksimalno snizili. ako sada po cijenama koje su povoljnije i do 60 posto moĹžete za sebe izabrati izme u sandala, natika a, ĹĄpagerica, tenisica i cipelica. sim ĹĄto je sve na sniĹženju, ako trenutno i nemaju u ponudi ono ĹĄto ste izabrali, posjetite ih eĹĄ e jer se asortiman sniĹžene robe nadopunjuje svakih desetak dana. PoĹžurite jer ete u mnoĹĄtvu modela i ĹĄirokoj paleti modernih boja sigurno na i i poneki baĹĄ vama najljepĹĄi par, po najpovoljnijoj cijeni.

Uz obu u, u Pittarellu su pripremili i velik izbor torbi, modernog remenja, kofera, ruksaka, kiĹĄobrana, nov anika, nao ala, tobolaca, etuija za dokumente ili klju eve te izuzetno bogatu ponudu nogometnih lopti prihvatljivih cijena.

Podsjetimo da subotom iza 15 sati daju popust od 10 posto na robu koja nije sniĹžena, a ne zaboravite i na pogodnosti: iznose preko 450 kuna mogu e je platiti u tri rate Dinersom, iznad 300 kuna na odgodu uz

ekove ili preko 900 kuna merican karticom. u je i 15 posto popusta za pla anje P karticom.

Do ite na Kapucinski trg 9 u VaraĹždinu jer Pittarello eka na vas.

(SZ, Ĺ )

Jeste li zadovoljni rastom i razvitkom Credo banke u posljednjih 15 godina?

- Mislim da smo zadovoljni ovim uspjeĹĄnim periodom od 15 godina. Inves cijsko trĹžiĹĄte pokazuje da su banke zanimljive za kupnju dionica. U ovoj smo se godini i mi dokapitalizira u lipnju. Zasad je to bila privatna emisija. Dakle, postoje i dioni ari su pove ali naĹĄ kapital, a krajem godine se planira joĹĄ jedna nova emisija.

Pored Dalmacije, Zagreba, Kvarnera te Slavonije u koje se ostale regije Hrvatske mislite ĹĄiri ?

Planirate li otvaranje novih poslovnica?

- Naravno. Radi toga smo i ovdje u Me imurju dana 28. travnja ove godine otvorili naĹĄu poslovnicu u Gori anu koja je za Vas na adresi Ĺ kolska 2a.

Zanimljiva nam je Istra, kao i srednji dio Dalmacije - Ĺ ibenik i Zadar potencijalna su mjesta gdje bi razvijali svoju mreĹžu. Mi vodimo ra una o troĹĄkovima jer brz razvoj ne moĹžete kontrolirati, tako da ove godine moĹžda otvorimo joĹĄ jedno mjesto, ali Ĺželimo da to bude na jedan stabilan na in, bez problema u organizaciji i kadrovskom ustroju.

Pripremate li neke posebne pogodnos za hrvatske poduzetnike u vidu po canja hrvatske proizvodnje, srednjeg ili malog poduzetniĹĄtva?

Postoji li neki poseban primjer u kojem ste po cali hrvatski proizvod? MoĹžda program za po etnike u poduzetniĹĄtvu?

- Moram biti iskren da mi, kao i sve druge hrvatske banke, imamo mali problem s ro noĹĄ u naĹĄih izvora. Zato dosta sura ujemo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Fondom za razvoj i zapoĹĄljavanje i joĹĄ nekim partnerskim bankama zahvaljuju i kojima moĹžemo dati povoljne investicijske kredite malim i srednjim poduzetnicima. Ta je suradnja viĹĄe nego dobra i zahvaljuju i drĹžavnim institucijama nastojat emo ubudu e, kao i svih ovih 15 godina, na neki na in poticati proizvodnju, bilo da je orijentirana na izvoz ili zamjenu uvoza.

Iz poslovnih krugova saznajemo da ste u par navrata zajedni kim kredi ma s drĹžavnim ustano-

vama poput HBOR-a i Fonda za razvoj i zapoĹĄljavanje poduprli i nancirali druĹĄtveno odgovorne projekte poput recikliranja PET ambalaĹže, kao i kredite koje ste davali poljoprivrednicima i braniteljima za nanciranje plasteni ke poljoprivrede u dolini Neretve. ini se da je to jedna od vaĹĄih speci nos u poslovanju koja se pozi vno valorizira, moĹžete li nam neĹĄto viĹĄe re i o tome? Ho ete li i dalje podupira takve projekte?

- Mislim da emo maksimalno podupira takve projekte jer se pokazuje da hrana postaje strateĹĄki proizvod i u svjetskim razmjerima. Isto tako, voda i ista priroda postaju kompara vna prednost Hrvatske i naĹĄa je namjera da koliko god moĹžemo, podrĹžimo projekte koji se zasnivaju na proizvodnji hrane i drugih proizvoda zanimljivih trĹžiĹĄtu, orijen ranih na eko proizvodnju. Mislim da HBOR i Fond za razvoj i zapoĹĄljavanje prili no dobro vode te projekte i mi dosta sura ujemo s njima. Od HBOR-ovih 30-ak programa kredi ranja malih i srednjih poduzetnika, mi sudjelujemo u gotovo njih 20-ak.

Koji su planovi VaĹĄe banke za budu nost? Kakva je VaĹĄa vizija razvoja, a ujedno i vizija razvoja hrvatskog bankarskog trĹžiĹĄta?

- Ĺ to se e razvoja banke, u ovom trenutku joĹĄ ne razmiĹĄljamo o uĹžoj specijalizaciji jer nam ni trĹžiĹĄte to ne omogu ava. Me u m, pored orijentacije na male i srednje poduzetnike i gra ane, kre emo pomalo i u dio inves cijskog bankarstva. Po injemo se bavi skrbni kim poslovima, prodavat emo police osiguranja i udjele fondova tako da e kroz pove ani broj transakcija i u dijelu naknada, banka ostvari pro tabilno poslovanje. Prilago avamo se promjenama na ovom nancijskom trĹžiĹĄtu. Hrvatska pomalo kroz liberalizaciju zakonskih propisa postaje dio europskog i svjetskog trĹžiĹĄta. I mi kao manja banka moramo slijedi te trendove. Velike banke puno lakĹĄe provode reforme prema europskim propisima, one imaju brojne sluĹžbe koje im to omogu avaju dok mi s manjim brojem ljudi moramo utroĹĄi viĹĄe

Ĺ ime Luketin, predsjednik Uprave Credo banke

energije i novaca. No tako je to danas u kapitalizmu, ne smijete stajati na mjestu i morate se stalno razvija . Ĺ to biste poru ili hrvatskim drĹžavljanima koji Ĺžive u inozemstvu, kakva je situacija s bankama i inves cijama u Hrvatskoj?

- Bankarski sustav u Hrvatskoj jest vrlo stabilan. DrĹžati novac u Hrvatskoj je prednost jer joĹĄ uvijek nije uveden porez na kamatu pa je na neki na in to s muliraju e spram situacije u inozemstvu. Isto tako, pomalo se otvaraju sve ve e mogu nosti ulaganja pa nije loĹĄe viĹĄe se informira ukoliko postoji Ĺželja za povratkom i ulaganjem u Hrvatsku.

Vi ste i uveni sportaĹĄ, Hajdukov nogometaĹĄ iz njegove zlatne ere. ini se da Vam sportski duh pomaĹže i u poslovnim uspjesima. Jesu li po VaĹĄem miĹĄljenju moĹžda sportski duh i sportska disciplina presudni u poslovnom svijetu?

- Kao ĹĄto je za uspjeh sportaĹĄa potreban kon nuirani rad i velika samodisciplina, tako nema velike razlike ni u mom â&#x20AC;&#x153;biznisuâ&#x20AC;?. ovjek mora bi svjestan da bez velike koli ine rada i neprestanog u enja ne moĹže slijedi druge. I stari Grci su govorili â&#x20AC;&#x153;u zdravom jelu, zdrav duhâ&#x20AC;?. Mislim da je to jedna dobra kombinacija i svim bi mladim ljudima preporu io da se bave sportom, moĹžda ne profesionalnim koji postaje i pomalo ĹĄtetan, ali amatersko bavljenje sportom omogu ava da budete spremniji i za posao.

M # IK

8. srpnja 2008.

51

NATJECANJE vatrogasnih postrojbi op ine Nedeliš e

Slakovec i Nedeliš e osvojili najviše nagrada U subotu 28. lipnja održano je op insko natjecanje vatrogasnih postrojbi na igralištu Nogometnog kluba “Puš ine” u Puš inama.

Natjecanje u organizaciji Vatrogasne zajednice op ine Nedeliš e i

Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Puš ine okupilo je 10-ak ekipa iz op ine Nedeliš e koje su odmjerile svoju snagu i brzinu. Natjecanje je zapo elo u popodnevnim satima, a natjecalo se u konkurencijama

muške i ženske djece, mladeži i odraslih.

Najbolji rezultat DVD-a Nedeliš e ponovno su postigli djeca i mladež koji su zahvaljuju i pomo i i zalaganju mentora Blaženke Drk,

Slavka Pergara i Franje Vr eka osvojili dva prva i jedno drugo mjesto.

U kategoriji djeca muški prvo mjesto osvojili su Nedeliš e 1, a drugo ekipa Nedeliš e 2. Tre i su bili dje aci iz Dunjkovca. Dunjkovec

U kategoriji djeca muški DVD Nedeliš e osvojio je jedno prvo i jedno drugo mjesto

Op insko natjecanje vatrogasnih postrojbi zapo elo je u popodnevnim satima

je osvojio i prvo mjesto u kategoriji djeca žene, dok je drugi bio Slakovec, a tre i Puš ine. U kategoriji mladež muški prvi je bio Slakovec, a u kategoriji mladež žene zlato je pripalo Nedeliš u. Od muških “A” najbolji je bio tako er Slakovec, dok su drugo i tre e mjesto osvojili Nedeliš e i Trnovec. U kategoriji muški “B” Slako-

vec je opet osvojio prvo mjesto, dok je drugo mjesto pripalo Nedeliš u.

Me u ženama “A” i “B” bila je sli na situacija. U kategoriji žena “A” najbolje su bile žene iz Slakovca, a drugo mjesto osvojile su žene iz Nedeliš a, dok je u kategoriji žene “B” zlato pripalo tako er Slakovcu.

(H. Ze ar)

52

DOBRO JE ZNATI

8. srpnja 2008.

M # $

8. srpnja 2008.

53

OBRA UN izme u Bad Blue Boysa i Torcide u akovcu

Ne treba nam navija ko ludilo! akovec i Me imurje ovaj put nije dospjelo samo na naslovnice i u epicentar svih hrvatskih medija, ve i svjetskih. Ĺ˝estoki sukob u akovcu poprili no velikog broja pripadnika navija kih skupina Bad Blue Boysa i Torcide (ukupno njih sedamdesetak), koji su se najprije izmlatili me u sobom, a onda pokuĹĄali obra unati i s uvijek â&#x20AC;&#x153;omiljenim neprijateljemâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; policijom, bio je doga aj koji je ponovno bio â&#x20AC;&#x153;sjajna reklamaâ&#x20AC;? za naĹĄ kraj. Ĺ˝alosno, ali istinito, izgleda da smo postali vijest za sve naslovnice i svu vrstu medija samo kad je â&#x20AC;&#x153;crna kronikaâ&#x20AC;? u pitanju.

Sre om, bez â&#x20AC;&#x153;kolateralnih Ĺžrtavaâ&#x20AC;?

Svaki â&#x20AC;&#x153;normalanâ&#x20AC;? gra anin naĹĄeg kraja zgraĹža se nad ovim huliganskim ispadom koji se dogodio prakti ki usred grada, jer su zasigurno mogli stradati i potpuno nevini ljudi.

Poput o evidca koji nam je ispri ao da je pukom sre om zajedno s prijateljem izbjegao batine, jer je uspio presko iti ogradu od autosalona koja je bila dovoljno niska i ĹĄto su njemu i prijatelju zaĹĄtitari povjerovali da â&#x20AC;&#x153;nisu njihoviâ&#x20AC;?. Da je kojim slu ajem bila malo viĹĄa i da nismo naĹĄli â&#x20AC;&#x153;skloniĹĄteâ&#x20AC;?, ne znam kako bi proĹĄli, rekao nam je jedan od njih, koji po kvartu gdje se dogo-

dio sukob rekreativno tr i gotovo svaku ve er.

I nisu bili samo oni ugroĹženi.

Tijekom tu e u jednom trenutku, naime, nastao je pravi kaos u prometu. Situacija za rubriku: vjerovali ili ne?! Na izlaznoj traci iz akovca prema NedeliĹĄ u u Zrinsko - frankopanskoj ulici gdje se sve doga alo gorjele su baklje i petnaestak minuta Ĺžestoko se â&#x20AC;&#x153;ĹĄoraloâ&#x20AC;?, dok su se na drugoj strani ceste kad joĹĄ promet nije bio zaustavljen voza i snalazili na raznorazne na ine, vozili i u suprotnom pravcu kako ne bi stali i postali â&#x20AC;&#x153;kolateralne Ĺžrtveâ&#x20AC;? navija kog sukoba.

Iako su okolo naokolo autosaloni, a pred jednim od njih tako er je bilo Ĺžestoke tu e, kao i benzinska pumpa INE, trgova ki centri itd., sre om, nije bilo nikakve ve e materijalne ĹĄtete. Kako smo saznali, dio Torcide bio je ranije i u samom gradu. Prva izvjeĹĄ a govorila su kako su pravili probleme i u centru, ĹĄto se ipak ispostavilo neistinitim. Saznali smo da su de ki bili â&#x20AC;&#x153;pristojniâ&#x20AC;?, prije nego su se krenuli me usobno tu i, pa su ak u jednoj poznatoj akove koj pekarni â&#x20AC;&#x153;i pecivo platiliâ&#x20AC;?, a poznato je da im pla anje ra una ina e nije obi aj. Ĺ alu na stranu, jer ovo ipak nije bila ĹĄala, posebice kad je policija morala intervenirati bacanjem bojnog suzavca kako bi smirila sukob i iskontrolirala cijelu situaciju koja

Bakljada prije dolaska policije

je mogla vrlo lako izma i kontroli. Naime, najvaĹžnije u cijeloj pri i je da nije bilo teĹže ozlije enih. Tri navija a i jedan policajac lakĹĄe su ozlije eni.

Jake podruĹžnice BBB i Torcide u Me imurju Ĺ ok u cijeloj pri i tim je ve i ĹĄto je naĹĄ kraj poznat kao siguran za Ĺživot u bilo koje doba dana i no i, gdje se toleriraju svi â&#x20AC;&#x153;doĹĄljaciâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;DalmoĹĄi i Purgeriâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;crnci i Kineziâ&#x20AC;?. Ĺ toviĹĄe, kad su sportaĹĄi u pitanu, oni su itekako â&#x20AC;&#x153;popularniâ&#x20AC;?, posebice kod Ĺženskog svijeta, jer su ako niĹĄta drugo onda barem â&#x20AC;&#x153;egzoti nijiâ&#x20AC;? od doma ih de ki. Stoga takvi â&#x20AC;&#x153;javniâ&#x20AC;? sukobi nisu nikako primjereni naĹĄoj sredini. Tako er, moĹže li nakon ovog netko garantirati da ih ne e dalje biti?

Me imurje ima bogatu sportsku tradiciju, prvoligaĹĄke klubove, ali nikad nije imalo Ĺžestoke navija e. Iz klubova uvijek dolaze Ĺžalopojke kad je organizirano navijanje za me imurske klubove u pitanju. Ĺ to pak se ti e BBB i Torcide u Me imurju, donedavno nije bilo ni podruĹžnica najja e dvije hrvatske navija ke skupine, me utim, odnedavno ih ima i sve su ja e i organiziranije. I one su vrlo aktivne s dobrim vezama u Zagrebu i Splitu.

Stoga â&#x20AC;Ś!?

Ina e, kako doznajemo, po svemu sude i, nekakvih velikih dogovora za tu u (ĹĄto je npr. sasvim â&#x20AC;&#x153;normalnoâ&#x20AC;? u Engleskoj, op. a.), odnosno kako je policija navela â&#x20AC;&#x153;sa ekuĹĄeâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; nije bilo. Jednostavno, de ki su se â&#x20AC;&#x153;prepoznaliâ&#x20AC;?, znali su da e zbog utakmice u Murskoj Soboti, odnosno Radgoni jedni i drugi biti vrlo blizu i bila je to prilika da se zavara policija i joĹĄ se me usobno potuku â&#x20AC;&#x153;za pam enjeâ&#x20AC;? (po forumima se Ĺžestoko raspravlja tko je popio viĹĄe batina, ali ovaj put je po svemu sude i puno bolje proĹĄla Torcida, ako niĹĄta drugo, onda zbog samo

Policija privodi sudionike tu njave jednog uhi enog - 23 Boysa i 1 TorcidaĹĄa).

Njima je tu njava neĹĄto â&#x20AC;&#x153;sasvim normalnoâ&#x20AC;?

DruĹĄtvo se treba otvoreno suo iti s ovim problemom i nikako drĹžati ige u dĹžepu i govoriti â&#x20AC;&#x153;to su oni huliganiâ&#x20AC;?, jer bi se oni koji to najlakĹĄe izgovaraju mogli za uditi kad im policija sutra pokuca na vrata i pita â&#x20AC;&#x153;gdje vam je ju er bio sinek ili k erkicaâ&#x20AC;?.

Tako er sukobi Ĺžestokih pripadnika navija kih skupina teĹĄko da se mogu iskorijeniti, ali se mogu â&#x20AC;&#x153;reguliratiâ&#x20AC;?. Nama ova situacija izgleda ĹĄokantno, posebice jer nismo Split ili Zagreb, otkud dolaze klubovi i njihove navija ke skupine.

Ali, na Ĺžalost, jednima i drugima je neĹĄto sasvim normalno da se mrze, Ĺžele i pripremaju â&#x20AC;&#x153; ightâ&#x20AC;?. Tako er, postajemo â&#x20AC;&#x153;globalno seloâ&#x20AC;? u kojem e odgovorni morati biti spremni reagirati na ono neĹželjeno ĹĄto nam se moĹže dogoditi.

Torcida i BBB e se uvijek Ĺželjeti potu i i bespotrebno je nekakvo kvazimoraliziranje o tome zaĹĄto se tuku, â&#x20AC;&#x153;pa svi smo mi Hrvatiâ&#x20AC;? itd.

Me utim, nadodao bih da a ko ve â&#x20AC;&#x153;morajuâ&#x20AC;? divljati i tu i se onda neka izaberu mjesto - â&#x20AC;&#x153;gdje nikome ne e smetatiâ&#x20AC;?. Nikako tamo gdje se odvija javni Ĺživot. I tu je sukus cijele pri e.

Fenomen â&#x20AC;&#x153;navija kih skupinaâ&#x20AC;?

Englezi su upravo na taj na in â&#x20AC;&#x153;rijeĹĄiliâ&#x20AC;? pitanje navija kih nereda

na stadionima. Navija i viĹĄe ne rade ispade na stadionima, jer se za tako neĹĄto moĹže zaglaviti u zatvoru, ali zato su napuĹĄteni dokovi i tvornice i dalje mjesta svako tjednih krvavih obra una engleskih navija a o kojima se kao â&#x20AC;&#x153;niĹĄta ne znaâ&#x20AC;?, odnosno malo piĹĄe.

Da, nemojte misliti da je Engleska â&#x20AC;&#x153;ukinulaâ&#x20AC;? huligane i nemojte slu ajno pomisliti da se u Londonu ili bilo kojem drugom gradu nave er u nekom nepoznatom kvartu ĹĄe ete ili pak iza ete van u neki pub, npr. â&#x20AC;&#x153;u svom novom dresu Arsenalaâ&#x20AC;?. U Engleskoj je huliganstvo maknuto samo sa stadiona i javnih mjesta (za bilo kakvu â&#x20AC;&#x153;glupostâ&#x20AC;? ideĹĄ u zatvor, op. a.) jer je nogomet postao preveliki biznis, a druĹĄtvo preosjetljivo da bi se na stadionima i na javnim mjestima izazivali neredi koji bi ugroĹžavali bilo koga.

Me utim, nije istina da nema navija kog nasilja. Svaki klub koji ima â&#x20AC;&#x153;football factoryâ&#x20AC;? (organiziranu navija ku skupinu, op. a.) - to je â&#x20AC;&#x153;pravi klubâ&#x20AC;?. Onaj tko pak ima naj uveniji â&#x20AC;&#x153;football factoryâ&#x20AC;? prestiĹžniji je ponekad i od naslova prvaka! I nije vaĹžno u kojoj ste ligi, jeste li navija Stoke, Millwalla ili Chelsea. VaĹžno je da ste se spremni potu i za svoj klub, izvu i bolji kraj i joĹĄ k tome â&#x20AC;&#x153;zaobi i policiju i sudâ&#x20AC;?. Koliko god to nekom zvu alo neracionalno, ali upravo zbog toga jedna od dvije navija ke skupine koje su se sukobile u akovcu â&#x20AC;&#x153;uĹživaâ&#x20AC;? ovih dana u svakom trenutku, a druga baĹĄ i ne!

Samo oni me usobno znaju ĹĄto se

zapravo dogodilo i â&#x20AC;&#x153;tko je kogaâ&#x20AC;? ovaj put!

Nepripremljeni za odgovor protiv nasilja izvan stadiona!?

Netrpeljivost me u njima je neĹĄto ĹĄto se nikad ne e iskorijeniti i to treba prihvatiti kao injenicu s kojom se treba znati nositi. Upravo to je napravila Velika Britanija. Stoga se tamo viĹĄe ne tuku na tribinama, viĹĄe se ne tuku tamo gdje mogu ugroziti Ĺživote i imovinu obi nih ljudi, ali se tuku. Tuku se tamo gdje â&#x20AC;&#x153;nikome ne smetajuâ&#x20AC;?, jer to je dio njihovog Ĺživota. Kao potvrdu toga dovoljno je pogledati ilm â&#x20AC;&#x153;Footbal Factoryâ&#x20AC;? ili â&#x20AC;&#x153;Huliganiâ&#x20AC;?, pa e moĹžda biti jasnije zaĹĄto se tuku i zaĹĄto e se tu i BBB i Torcida! Njima je tu a i kasnije prepri avanje â&#x20AC;&#x153;tko je kogaâ&#x20AC;? ja i doĹživljaj od bilo ega drugoga!

Kako protiv toga?! Englezi su nasilje maknuli sa svojih stadiona i ulica na prije opisani na in. Hrvatsko zakonodavstvo o ito ponovno kaska za â&#x20AC;&#x153;europskim trendovimaâ&#x20AC;?, gdje je odavno nasilje maknuto sa stadiona, ĹĄto najbolje govore prekrĹĄajne kazne izre ene u ovom slu aju jer u zakonu nema nigdje kako reagirati kad se navija ko nasilje dogodi na javnom mjestu izvan stadiona!? akove ki primjer, na Ĺžalost, pokazao je da tu a na tribinama viĹĄe nije â&#x20AC;&#x153;inâ&#x20AC;?. Sre om, ovaj put nije bilo teĹžih posljedica, ali nadamo se da akovec i Me imurje neĹĄto sli no viĹĄe nikad ne e morati proĹživljavati! (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

Ljetne SvaĹĄtice â&#x20AC;˘ Ljetne SvaĹĄtice

Ljetne SvaĹĄtice â&#x20AC;˘ Ljetne SvaĹĄtice Me imurje Ro en sam u Me imurju, med Murom i Dravom. Gdje najljepĹĄi su breĹžuljci kad ih u zimi zabijeli snijeg. Tu gdje u prolje e vra aju se laste i livada procvjeta. Gdje u ljeto zlate se polja Ĺžita, a u jesen vinogradi bogato rode. Tu moj je dragi kraj, to moj je najljepĹĄi zavi aj.

Marin Fu ko, 3.b OĹ M. SREDIĹ E

Ljubav Ĺ to re i kakva je ljubav?

Ljubav je iskrena, lijepa, duhovita.

Pitam se, pitamâ&#x20AC;Ś Ĺ to sve moĹže ljubav?

Ljubav te moĹže ispuniti, razveseliti, nasmijati.

Mislim, mislimâ&#x20AC;Ś Ĺ to je to ljubav?

Ljubav je dar srca svih.

Klara SrĹĄa, 6.b OĹ M. SREDIĹ E

Let sa zmajem od Save Ja: Zmaju, pazi, jedna velika lokva na vidiku!

Zmaj: To nije lokva, to je Tihi ocean! Želiť li da uronimo u njega?

Ja: Da, ali kako u disati?

Zmaj: Dat u ti da pojedeĹĄ raka!

Onda eĹĄ imati dosta zraka u vodi.

Ja: Ĺ to? Jesi li siguran?

Zmaj: Jesam! Ako ne ĹželiĹĄ, ne moraĹĄ!

Ja: Želim! Onda, ťto ekamo, idemo!

Zmaj: Pojeo si raka?

Ja: Jesam.

(Tako su uĹĄli u Tihi ocean) Zmaj: Gledaj onu veliku hobotnicu! Ve a je i od slona!

Ja: Upoznajmo se s njom!

Zmaj: MoĹže!

(Prilaze hobotnici).

Hobotnica: Kako ste? Ja sam Lucka.

Zmaj: Ja sam zmaj, a ovo je Nena.

Ja: A sad moramo i i na nebo, bok!

Hobotnica: I bolje, jer dolazi zli kit Lasica koji jede sve pred sobom!

Vidimo se, nadam se! Bok! Zmaj: Bok! Ja: Bolje da se poĹžurimo! Bok! (I tako su otiĹĄli).

Jelena Bari , 4.d OĹ PRELOG

Pri a moga djeda Moj djed Ĺživi nedaleko od mene, u Cirkovljanu. Bavi se poljoprivredom i joĹĄ mu uvijek dobro ide nakon njegovih 78 godina.

Njegovo visoko i stasito tijelo na vrhu krije sijedu kosu koja je bijela poput snijega. O i plave poput oceana otkrivaju bijele, sijede

obrve. Lice svo naborano, a nasred triju bora krije se ogroman nos. Ispod nosa nalaze se male, blijede, naborane usne. Uvijek kada mi pri a, zasja mu madeĹž nasred lica. Njegove pri e su svakakve. NajviĹĄe mi pri a o ratu, nogometu i konjima. Govori da su njegove prekrasne konje uzeli ma arski ratnici, a zauzvrat mu dali male krave. KaĹže da se nogomet igrao na oĹĄtrim pupovima drve a, pa kada bi pao, sav bi bio krvav. No, njemu to nije smetalo. O ratu mi pri a razne stvari. Kada je bio mojih godina, bomba je pala na njegovo dvoriĹĄte i na ĹĄkolu. Odletio je dva metra u zrak, a svoju kapu viĹĄe nije vidio. â&#x20AC;&#x153;On je joĹĄ kao mladi ovjek!â&#x20AC;? rekli bi moji roditelji. MoĹže raditi ĹĄto ho e. MoĹže se popeti na visoko drvo, moĹže dizati teĹĄke stvari, moĹžeâ&#x20AC;Ś MoĹže ĹĄto ho e.

Uvijek kada mu pomognem, nagradi me. To mu je joĹĄ jedna vrlina.

Meni je moj djed najbolji djed na svijetu. Dobar je i smijeĹĄan. Voli se druĹžiti, i tu i tamo, popiti. Mada mu nedostaje pokoji zub, njegov osmijeh uvijek me nasmije.

Marko Židov, 6.c OŠPRELOG

Biseri 2006./2007.

Usitnjenice - umanjenice Glomazativi - uve anice Komparirajte pridjeve: dobar i loĹĄ > gor, bolj Meni nikad dosta glupog kompjutora Ritam u pjesmi postiĹže se plesom.

Pas - pať e - ukela Ženica - Şena - babuskara Dje ica - djeca - fa uki Himna je sve ana pjesma posluŞena domovini!

Glagoli su rije i koje nam kazuju ĹĄto tko radi, Ĺ to se s njim zbiva i u kakvom je stanju.

Imperfekt od ustati - ustaĹĄe KokoĹĄ nese jajci, a pili nebre.

U me imursku gibanicu ide meso od krave.

U ENICI OĹ G. MIHALJEVEC

DiĹĄimo Ĺživot punim plu ima Svanuo je lijep sun an dan. Ponedjeljak ujutro, joĹĄ jedan uobi ajen po etak tjedna. Ustao sam u 09:00 spremio do 10:00 i krenuo u ĹĄkolu.

Vozio sam se biciklom kroz selo. Kad sam se vozio kroz ĹĄumu, vidio sam spektakularnu plja ku. Koliko sam vidio, bio je to kamion pun cigareta.

Dvojica su bacila voza a u jarak i tamo ga ubila, a jedan ih je ekao. Ona dvojica su ga odnijela u auto, stavili su ga u prtljaĹžnik. Onaj koji ih je ekao odmah je krenuo, a ona dvojica su zatvorila kombi usko ila u njega i odmah krenula put Gornje Dubrave.

Kad su otiĹĄli, pozvao sam policiju.

Policija je doĹĄla nakon pola sata.

Ja sam rekao kako sam se skrivao u ĹĄumi. Sve sam im lijepo ispri ao.

Rekao sam im kakvi su bili i oni su napravili fotorobote. Pitao sam moram li u ĹĄkolu. Oni su rekli da moram joĹĄ ostati i oti i u policijsku postaju.

Oni isto nisu znali zaĹĄto bi netko ukrao pun kamion cigareta. Poslije se ustanovilo da je jedan lopov imao 18 drugi 19, a tre i od 18 do 19 godina. NaĹĄli su ih nakon 5 mjeseci. Imali su joĹĄ samo manje od pola kamiona cigareta. Kad u ih pitali gdje su cigarete, rekli su da su sve popuĹĄili. Onaj koji je ubio voza a, dobio je 10 do 20 godina zatvora. Drugi koji je bio vani dobio je 5 do 10 godina zatvora. Tre i je dobio 3 godine zatvora.

Sada kada imam 30 godina organizirao sam kros â&#x20AC;&#x153;DiĹĄimo Ĺživot zdravim plu imaâ&#x20AC;?. Bilo je ak oko 6000 natjecatelja ak iz Ma arske i Slovenije. Nagrade su bile skromne. Nisu bile vaĹžne nagrade, nego zna enje tog krosa. VaĹžno je baviti se sportom, vaĹžno je boriti se protiv kriminala, vaĹžno je boriti se svim snagama protiv cigareta i ostalih poroka. VaĹžno je disati Ĺživot zdravim plu ima!

Emanuel Ĺ kvorc, 7.r OĹ G. MIHALJEVEC

Mama i ja Jedne nedjelje poslije ru ka ja i mama odlu ile smo se za ĹĄetnju po velikoj livadi kroz koju te e potok.

Trava je bila ve visoka, a u njoj cvije a raznih vrsta i boja. Sunce je grijalo svom snagom. Krenule smo prema potoku da vidimo koliko je u njemu vode. Odjednom, u travi ugledamo malo mladun e jelena koje joĹĄ nije moglo ni vrsto stajati. Ja bih ga odmah uzela i odnijela ku i, ali mi je mama po ela objaĹĄnjavati da i on ima svoju majku koja se za njega brine. Kasnije kod ku e o tome sam puno razmiĹĄljala i pomislila ĹĄto bih ja u inila kad ne bih imala svoje majke, tko bi mene ujutro budio, kuhao moja najdraĹža jela, pekao kola e, pomogao mi oko zada e, sa mnom se veselio.

Kad sam u nevolji, tko bi me zaĹĄtitio ako ne bi bilo moje mame. Onda sam zaklju ila da, isto kao meni, tako i svakome drugome bi u, najdraĹže je kad Ĺživi uz svoju majku jer ona mu pruĹža sigurnost, sre u i ljubav.

Darija Borko, 3.r OĹ G. MIHALJEVEC

Izlet u drugu galaksiju Tata i ja jedne smo nedjelje gledali televiziju. Nakon nekog vremena tata ode u kuhinju, a ja pritisnem gumb na daljinskom upravlja u kad se pojavi zelena nakaza â&#x20AC;&#x201C; mali zeleni.

Svemirac re e: Do i u na Zemlju i uniĹĄtiti vas Zemljane!

Nekim udom to su ule i moje prijateljice i odmah dotr ale k meni. â&#x20AC;&#x153;Jeste li ule ĹĄto je ona nakaza rekla?

Sve nas Ĺželi ubiti i uniĹĄtiti â&#x20AC;&#x201C; naĹĄu planetu Zemlju!â&#x20AC;?, rekla je Tamara. â&#x20AC;&#x153;Naravnoâ&#x20AC;?, odgovorismo. â&#x20AC;&#x153;Samo je pitanje vremena kad e do i!â&#x20AC;?, rekla je Natalija. â&#x20AC;&#x153;Moramo po i k njima u drugu galaksiju. Ali kako emo i i?

Znate da tamo nema kisika?â&#x20AC;? â&#x20AC;&#x153;Ja znamâ&#x20AC;?, rekohâ&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;Poznajem znanstvenika Josipa koji je napravio mnogo raketa za putovanje u svemir, a sigurno ima i odijela. On e nam pomo i!â&#x20AC;?

Nakon nagovaranja tate, on nas odveze do naĹĄeg znanstvenika.

Josip nam je pokazivao rakete koje je napravio, a onda i najnoviji model â&#x20AC;&#x201C; letjelicu 2300LCDXY na koju je ponosan jer je to najbolja letjelica napravljena dosad. Imala je neobi an oblik i supersoni nu brzinu.

Sve smo mu objasnile te zamolile da nam pomogne. Pristao je.

Spremile smo neĹĄto hrane, odje u, obu u, obukle odijela, uĹĄle u letjelicu i ekale odbrojavanje. Odjednom tres! Buka, plamen, zujanjeâ&#x20AC;Ś 10, 9, 8, 7, 6, â&#x20AC;Ś 1, 0! Krenusmo!

Pogledala sam kroz prozor.

Pred nama je ostao samo obris naĹĄe planete, kugla zeleno-modre boje koja je postajala sve manja i manja.

Promatrale smo planete, vidjele Veneru, Mars, Mlije nu stazuâ&#x20AC;Ś Bilo je prekasno. Ali sve ĹĄto je lijepo, kratko traje. Odjednom je postalo strahovito hladno. NaĹĄa se raketa vrtjela na sve strane i mi smo se bacile na pod. to je trajalo 5 minuta, a onda se na monitoru pojavi slika Josipa. On re e: â&#x20AC;&#x153;Stigle ste!â&#x20AC;?

Vrata su se naglo otvorila i mi smo izaĹĄle van. Pred nama se ukazao planet pun ĹĄarenih igurica, svjetlosnih letjelica, ovje uljaka i divova. â&#x20AC;&#x153;Ovdje je prekrasno!â&#x20AC;?, re e Tamara, â&#x20AC;&#x153;ali kako emo sprije iti uniĹĄtenje Zemlje!â&#x20AC;?. Sva od straha pozeleni! Li ila je na malog zelenog, baĹĄ kao prava svemirka. U daljini ugledasmo svjetlosnu kutiju nalik zgradi s natpisom â&#x20AC;&#x201C; ZEMLJANI â&#x20AC;&#x201C; i uputimo se unutra.

Unutra je sve vrvjelo od malih zelenih. Odjednom se prema nama zaputi mala svemirka nalik gljivi i upita: â&#x20AC;&#x153;Jeste li vi Zemljanke? ZaĹĄto nas se bojite? Mi samo Ĺželimo nove prijatelje!â&#x20AC;?

Moje prijateljice i ja se okrenusmo i kaĹžemo: â&#x20AC;&#x153;DoĹĄle smo spasiti naĹĄu Zemlju. Rekli ste da ete nas uniĹĄtiti. To smo vidjele na televizoru!â&#x20AC;?

Na to se svi u prostoriji po nu smijati. Mi smo ostale za u ene, ali ne mogavĹĄi izdrĹžati i mi smo se po ele smijati. U tom smijehu zaboravili smo na prijetnju, pogotovo sada kada je gljivica svemirka rekla: â&#x20AC;&#x153;To je bila mala varka. Ĺ˝eljeli smo da nas posjetite. Mi putujemo svemirom i sakupljamo prijatelje. Raduje nas ĹĄto ste to vi!â&#x20AC;?

JoĹĄ smo malo ostale kod novih, dalekih prijatelja, a onda smo krenule ka letjelici spremivĹĄi se za povratak ku i. Putem smo smiĹĄljale ĹĄto emo re i naĹĄim prijateljima u ĹĄkoli. MoĹžda samo: pozdravljaju vas mali zeleni iz druge galaksije!

Maja Novak, 4.r OĹ G. MIHALJEVEC

Obi na muha Budu i da sam ja samo ruĹžna, mala, obi na muha, vrlo mi je teĹĄko Ĺživjeti. Ljudi su u uvjerenju da prenosim bolesti i zaraze, samo zato ĹĄto oboĹžavam onaj boĹžanstveni miris izmeta. To im je vjerojatno rekla moja bivĹĄa, samo da mi se osveti.

Osu en sam da, potpuno sam, zujim uokolo poput p ele. esto razmiĹĄljam zaĹĄto ja ne bih mogao biti nekome dragi ku ni ljubimac.

Ipak i meni se katkad posre i da izmaknem kontroli mojih druĹželjubivih doma ina i ostanem sam u hrpi ĹĄupljeg kamenja koji oni nazivaju ku ama. Tako sam ju er uĹĄla u ne iju prostranu sobu koja smrdi po osvjeĹživa u zraka. Desno od vrata nalazio se stakleni ormar i polica za televizor puna praĹĄine.

Na sredini sobe nanjuĹĄio sam punu zdjelu bombona kojima nisam mogao odoljeti. Laganim leprĹĄanjem krenuo sam prema drugim vratima kad me odjednom odnese jak mlaz hladnog zraka jer nisam obra ao paĹžnju na veliku bijelu napravu koju ljudi zovu lima ili klima, tako nekako. Uletjela sam u

kuhinju punu ormari a i ku anskih aparata kojima ne znam namjenu i ne usu ujem ih se dirati. NiĹĄta zanimljivo, pomislila sam i krenula dalje. Najdulje sam se zadrĹžala na plavom tepihu dje je sobe. Naime, privukao me komadi okolade, no prije nego li sam po ela slasno uĹživati, pronaĹĄla sam se u probavnom sustavu meni drske Ĺživotinje. Zahvatio me dug jezik kamenoloma koji mi se vjeĹĄto sakrio svojim bolesnim sposobnostima. JoĹĄ i danas smiĹĄljam izlaz. anino Talan, 6.b OĹ STRAHONINEC

Pas i ma ka U lijepo ure enom dvoriĹĄtu, punom zelenila sva ali se pas i ma ka oko toga koga vlasnik viĹĄe voli. Ma ka je elegantno, visoko uzdignute glave ĹĄetala plo nikom, dok je pas mirno poput lava uvao travnjak. Odjednom, ma ka dovikne psu: â&#x20AC;&#x153;Mene vlasnik viĹĄe voli jer sam umiljata i lijepaâ&#x20AC;?. Ne obaziru i se na ma ku, pas se nastavi izleĹžavati, sve dok mu ma ka ne isplazi jezik. Ljuto odgovara pas: â&#x20AC;&#x153;Nije istina, glupa ma ketino, ja sam pametniji, ja uvam dvoriĹĄte, stoga sam ja vlasniku draĹžiâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Ha, ha, ti si pametniji od mene baĹĄ kao i magarac od konjaâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Ja sam najpametnijaâ&#x20AC;?, samouvjereno e ma ka, poravnavaju i tri nepo eĹĄljane dlake. Pas uvrije eno smiĹĄljao plan kako da joj se osveti. â&#x20AC;&#x153;Nave er, prije nego li ma ka ode spavati, stavit u lijepilo u ku icu, vlasnik e joj morati oĹĄiĹĄati dlaku.â&#x20AC;? No, ni ma ka nije mirno zaboravila sva u, osvetu i ona pripremila.

Sutradan ujutro vlasnik je morao oťiťati oboje. Željka, Lidija, Lucija, Sandra, 6.b OŠSTRAHONINEC

Magarac i pas Jednog sparnog dana ĹĄetali lijeni magarac i glupi pas. Hodali oni dugo sve dok magarac ne re e: â&#x20AC;&#x153;Gladan samâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;I ja, ve dugoâ&#x20AC;?, odvrati pas.

Ogledavahu se oko sebe ne bi li ugledali ĹĄtogod jestivo. â&#x20AC;&#x153;Pogledaj onu ja-

buku tamo preko potokaâ&#x20AC;?. Gutaju i sline pas upita: â&#x20AC;&#x153;Onu inu, crvenu?â&#x20AC;? â&#x20AC;&#x153;Kako emo do nje?â&#x20AC;? Na nekoliko minuta magarac namjesti pogled kao da duboko i pametno razmiĹĄlja. â&#x20AC;&#x153;Jednostavno, idi otplivaj kroz potok i donesi nam slasne jabuke! Ĺ to ekaĹĄ, kreni, nare ujem ti!â&#x20AC;?

Pas sko i u potok i zapliva, plivaju i razmiĹĄlja o magarcu i slasnim jabukama. â&#x20AC;&#x153;Zar, ja moram sluĹĄati njega? Mogao me zamoliti, ne e on meni nare ivati.â&#x20AC;?

Gozba je po ela, brao je i u slast jeo jabuke, no nije pokazivao ni najmanju namjeru da se vrati. Magarac je neumorno zvao i vikao, ali uzalud. Nakon zasluĹženog obroka, pas se zaputio ku i razmiĹĄljaju i kako arobna rije otvara i Ĺželjezna vrata.

Vinko Kova , 6.b OĹ STRAHONINEC

Ja, miťica Zovem se Lejla. Ja sam malena, kineska bijela miťica. Ima crne o i i sivu crtu na le ima. Jako sam zaigrana i volim se zakopati u piljevinu, a oboŞavam se igrati s djevoj icom Reom. Živim u Reinoj sobi koja je jako velika. Sje am se onoga dana kada sam prvi put ugledala tu sobu. Me u mnogo kineskih miťeva Rea je odabrala bať mene.

Morala sam se rastati od bra e i sestara, ali nisam poĹžalila jer je ovdje prekrasno Ĺživjeti. Svako jutro tr im u svom kolutu i tako probudim Reu koja mi zatim spremi doru ak i svjeĹžu vodu. OboĹžavam slasne sjemenke suncokreta jer mi daju snage i vrlo su ukusne. Jedno vrijeme sam sama, a kada sunce najja e zasja kroz prozor Reine sobe djevoj ica do e i igra se sa mnom. Napravila mi je ku icu od kockica i maleno dvoriĹĄte s terasom. Rea mi dopuĹĄta da ĹĄe em po njezinoj sobi, a ona piĹĄe po velikoj hrpi tankih, bijelih listova. Poslije me vrate u krletku gdje ostatak dana tr im u kolutu, jedem i kopam po piljevini, sve dok se nebo ne smra i, a onda utonem u dubok san.

Ena Marjanovi , 6.b OĹ STRAHONINEC

NaĹĄ strip â&#x20AC;˘ NaĹĄ strip â&#x20AC;˘ NaĹĄ strip

8. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

55

RAZBIB=IGA

56

Ĺ ALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Gde so bili KriĹžaji ovi i Ĺžupanovi reoplani?

M

inuli tjeden, vu petek, je naĹĄe gornje Me imorje potukla to a. |ilo je sam pitanje dneva gda se to bode pripetilo, jerbo posle kak smo zruĹĄili turna pre Svetomo ur o na brego pali smo vum z |oĹžekove cukor pikse. On nas je paziv i ĹĄparav, kuliko je to mogev, ali mi ljudi se navek delamo spametneĹĄi od jega, pak nek nam tak i bode. Niti je normalno to kaj so vsaki den tej peklenske vru ine, makar je ve leto, a niti pak je nej normalno kaj nam deĹž dohaja navek z nekĹĄaj nevihtaj, vihorom i rnaj oblakaj.

Tak je bilo i minuli petek. Ovi coprjaki kaj coprajo gda bode kakĹĄe vreme so nam lejpo rekli gda bode curel deĹž , a i gda bodo Ĺžnjim i nekĹĄe nevihte. rni oblaki so se, duĹže od jedno vuro, predi vum rivali nek je dojĹĄla nevola. Dok je deĹž po ev vse se zlevalo, curelo je kak gda se bilo nebo otprlo. Tak je bilo prinas vu akovco, a po bregaj je to a curela kak gda jo je neĹĄ i pla av. minuli tjeden sam itav vu ovaj naĹĄaj novinaj kak so KriĹžaji ovi i Ĺžupanovi reoplani prepravleni kaj bodo nas i agorce, rez celo leto, branili od to e. JoĹĄ se niti tinta od nalivpera nej posoĹĄila na ugovoro,

a ve nas je to a potukla i to tak letno kaj so se reoplani niti nej ftegnuli zdi i s zemle. Nebrem to razmeti, te nevihte so se jeno vuro prepravlale, a nam je niti to nej bilo dosti kajbi te rne oblake, ĹĄteri so nosili to o, restirali i ostajli sam one z deĹž om. Ve bar nebremo re i gda je vse preve naglo dojĹĄlo. Pak bodemo rekli gda je to bila viĹĄa sila, a naĹĄi vinogradari i vo ari so odiĹĄli po riti k meĹĄi, pobrali so grozdje i sadovje predi nek se dozrelilo.

V

si znamo gda je droga jedna velika, ak nej i nejvekĹĄa, nevola na ovomo sveto. Mi stareĹĄi to prepovedamo jedni drugima, o em re i, moĹĄki Ĺženama, a Ĺžene pak nam, a unda posle pak vsi skupa to prenaĹĄamo naĹĄoj i sosedovoj deci, a isto tak i vnukima i prevnukima. Oni nas posluĹĄajo i bledo nas gledijo, a posle toga napravijo kak sami o ejo, jerbo gda bi nas posluhnuli unda ga drogeraĹĄov nebi niti bilo.

Dok smo vidli kaj ga od tega kaj mi pripovedamo nejga nikĹĄega hasna zafremali smo i savjetovaliĹĄte gde stru njaki i doktori deci govorijo kak je droga velika nevola. li, kak zgledi, vse je to zabadav, jerbo dro-

8. srpnja 2008.

geraĹĄov ga vsaki de vse vej i vej . |rz as bi bole bilo gda bi se ĹĄportom, kulturom i vsakefele kajkakĹĄih udrugi (tu mislim i na ogjogasce, ribi e, lovce...) borili protiv droge, jerbo ak so deca negdi drugdi i ak so vu zdravomo druĹĄtvo unda dileri nebrejo do jiv. Rekli bodete gda to vse koĹĄta. SlaĹžem se z vami. , re ite mi kuliko koĹĄta kaj probamo sam jenoga drogeraĹĄa sprajti nazaj na pravi pot dok ve jempot zabrazdi? Morem vam re i gda je akoski Center za le enje drogeraĹĄov star sedemnajst let, a na spisko ga nekaj prek sedemsto ovisnikov.

Nebi vam znav re i kuliko smo penez na jiv potroĹĄili, ali morem vam re i gda smo uspeli vrnuti na pravi pot nekaj ve od tridesti, cirka pet procentov. uda penez, uda posla, a mali hasen. Treba deci nekĹĄo zanimacijo dati i unda jim nebodo gluposti po glavi hodale. Kaj koĹĄta, nek koĹĄta!

majo KriĹĄtanov ari praf, pak nebode valjda akoski gradona elnik reda delav med gra anima toga sela. Pak so oni dostik spametni kaj si sami znajo reda naprajti vu svojemo dvoriĹĄ o, a isto tak oni nejbo-

le znajo ĹĄto je kaj vu tem seli, ĹĄto je kuliko privrediv i ĹĄto mora kuliko hasnuvati. Nekak si gruntam gda bi si oni mogli sami reda naprajti unda nebi, vu seli z sedemsto ljudi, meli dva labodoritaĹĄke klube. Vsa je sre a kaj ne kanijo delati i dva labodoritaĹĄka igraliĹĄ a, tak kaj jeni nebi morali akati na druge dok igrajo ili pak trenerajo. Nebi se ĹĄtev meĹĄati, ali ne razmem akoskoga na elnika kaj rivle te velike peneze (milijon i ĹĄesto jezeri kuni) vu KriĹĄtanovec, ak oni vse svoje probleme morejo sami reĹĄiti?

N

ajte me krivo razmeti, ali nebi vam znav re i ĹĄto je tu vu pravo, a ĹĄto pak nej, kaj se dotikavle nalaza revizije vu poslima i projektima naĹĄe Me imorske Ĺžupanije.

Revizija je sojega posla oddelala, a Ĺžupan je na to jako srdit, jerbo revizori ne razmejo niti jega, niti jegovoga posla, a niti pak jegove projektline. |rz as je istina negdi na sredini, sam bi trelo respisati natje aja ĹĄto bode jo naĹĄev. Sam kaj nebodemo zeli ove z Ludbrega, ĹĄteri imajo drĹžavno licenco i ĹĄteri so nam zruĹĄili turna pre Jurjo, jerbo bi oni mogli i nalaza reskopati.

Komarac Mali komarac se vra a ku i nakon svog prvog, probnog leta.

- kako je bilo, sine? - pita ga mama.

- Fantasti no! Skoro sam nastradao kako su mi svi pljeskali!

Kravlje ludilo Pita prijatelj prijatelja: - Da li se bojiĹĄ kravljeg ludila?

- Da, uvijek kad dolazim ku i!

Oklada de Mujo ulicom i nosi u desnoj ruci oko i lijevu ruku. Sretne ga Fata i pita ĹĄto mu je.

- Ma, evo, kladio se ja sa Suljom u oko da mi ne moĹže iĹĄ upatâ&#x20AC;&#x2122; ruku.

Prekovremeni rad Dva provalnika oslobo ena optuĹžbe zbog nedostatka dokaza.

- estitam - re e jedan od njih rukuju i se s odvjetnikom. - Uskoro ete dobiti i honorar.

- Da, svakako - doda drugi - makar morali raditi dvije no i prekovremeno.

U ekaonici Dvojica sjede u ekaonici uroloĹĄke ambulante.

Prvi e: - bog e- ega ste vi o-o-ovdje?

Drugi: - bog prostate.

Prvi: - ka-ka-kako vam se to mama-manifestira?

Drugi: - nate, mokrim kao ĹĄto vi govorite!

Sve s razlogom - Dragi - kaĹže Ĺžena muĹžu - nekada si me mnogo viĹĄe volio.

- Kako to misliĹĄ?

- |io si u stanju satima me drĹžati za ruke.

- To no, samo zaboravljaĹĄ da si onda imala klavir u ku i.

JoĹĄ prvog dana - Ju er sam bio u cirkusu - pri a prijatelj prijatelju. - Da si samo vidio ĹĄto je izvodio jedan jaha : as je bio na le ima konja, as ispod njega, as na vratu, as na repu... Pravo udo!

- Ĺ to je tebe lako za uditi! Kad sam u io jahati, sve sam to izvodio joĹĄ prvog dana.

Razlike Student medicine ita svoje prvo pitanje na ispitnom listi u: â&#x20AC;&#x153;Navedite pet razloga zaĹĄto je maj ino mlijeko bolje od kravljeg?â&#x20AC;?

- Prvo - po ne odgovarati svjeĹžije je. Drugo: istije je. Tre e: do njega ma ke ne mogu do i. etvrto: lakĹĄe ga je ponijeti u kino. peto: peto... pa ono se nalazi u tako zgodnoj posudi!

Susjedi DoĹĄao sluga kod susjeda svog gazde, pa mu veli: - Mister Morison vas pozdravlja i poru uje vam da je ubio psa koji vam svojim laveĹžom nije dao spavati.

- Prenesite moju duboku zahvalnost gospodinu Morisonu i pitajte ga da li bi sad bio tako dobar da otruje svoju k erku ili bar da spali njen klavir?!

U razredu Pita u iteljica malog Mujicu: - Reci koliko je dva plus dva?

- Pet. - Ma, dva viĹĄe dva?

- Pet! U iteljica pokazuje prste i ponavlja: - Dva plus dva!!? kaĹže Mujica: - Pa pet, ĹĄto si gluha!!!

Susjedovo dvoriĹĄte vica se zagleda preko ograde u susjedovo dvoriĹĄte i primijeti kako ovaj kopa neku jamu.

- Ĺ to to radiĹĄ susjede? - upita ga radoznalo.

- Sijem Ĺžito - re e susjed.

- meni se ini da zakopavaĹĄ moju kokoĹĄ.

- To no, ali je moje Ĺžito u njoj!

Rupa u ledu Razgovaraju dva poznanika, pa e prvi: - Postoji izvjesna sli nost izme u alpinista i muĹževa frigidnih Ĺžena.

- Koja?

- jedni i drugi dobro znaju ĹĄto je rupa u ledu! - odgovori ovaj.

Godine - Mama, mama! Mogu li obu i grudnjak, imam ve ĹĄesnaest godina?

- vice, za epi!

Mornarske pri e Upoznala plavuĹĄa mornara pa mu veli: - |og mi je dao tijelo, a imam i talenta, pa kada bih otiĹĄla u meriku napravila bih karijeru, samo nemam novaca za kartu.

- NiĹĄta zato, ja u tebe sakriti na mom brodu, ali pod uvjetom da mi daĹĄ kad god do em - odgovori mornar.

Djevojka pristane te je ovaj sakrije u strojarnicu. Dolazio mornar svaki dan da naplati dug i tako punih 10 dana. 11-tog dana pokvari se brod i kapetan si e u strojarnicu, prona e djevojku pa je upita ĹĄto tu radi: - Sakrio me jedan od vaĹĄih mornara - odgovori plavuĹĄa, te sve potanko ispri a kapetanu.

- Dobro, razumijem vaĹĄu Ĺželju za uspjehom i slavom, ali mi nije jasno ĹĄto radite na trajektu Split Kor ula?

Natjecanje Takmi ili se Ĺ vicarac, Englez i Mujo u streli arstvu. Do e Ĺ vicarac, postavi frajera na 50 koraka, na glavu mu stavi jabuku, napne luk i pogodi posred jabuke, pa kaĹže: - â&#x20AC;&#x2122;m William Tell.

Do e Englez, napne luk i rascijepi Ĺ vicar evu strijelu, pa kaĹže: - â&#x20AC;&#x2122;m Robin Hood.

Do e Mujo, napne luk, pusti i pogodi frajera posred ela i kaĹže: - â&#x20AC;&#x2122;m... sorry.

Pas Policajac zaustavi voza a: - â&#x20AC;&#x153;Psa ne smijete voziti na prednjem sjedalu!â&#x20AC;?

- â&#x20AC;&#x153; li to je pliĹĄani pas!â&#x20AC;?, odgovori voza zbunjeno.

- â&#x20AC;&#x153;Pasmina nije vaĹžna gospodine...â&#x20AC;?

M # $

8. srpnja 2008.

57

VATROGASNA ZAJEDNICA GRADA PRELOGA odrĹžala vatrogasnu vjeĹžbu s novim navalnim vozilom

Vozilo je vrhunsko!

Vatrogasna zajednica Grada Preloga u petak 27. svibnja u Prelogu je priredila vatrogasnu vjeĹžbu u kojoj je sudjelovao DVD Prelog te prigradska vatrogasna druĹĄtva DVD Oporovec, DVD Cirkovljan te DVD DraĹĄkovec.

Ovo je tradicionalna godiĹĄnja vjeĹžba kakvu uobi avaju jednom godiĹĄnje organizirati u VZ-u Grada Preloga, s namjerom da provjere svoje mogu nosti te uskla enost djelovanja.

Budu i da je DVD Prelog nedavno dobio na dar od Grada Preloga novo navalno vozilo vrijedno 1,5 milijuna kuna, ovo je bila prigoda da se prezentiraju njegove mogu nost. Zato je i vjeĹžba odrĹžana pod sloganom â&#x20AC;&#x153;Novo voziloâ&#x20AC;?.

- Željeli smo prezentirati sve ťto moŞe novo vozilo, a ujedno i isprobati svaku njegovu funkciju. Ponovno smo se uvjerili da smo dobili jedno vrhunsko vozilo koje je opremljeno u skladu s naťim potrebama i Şeljama. I pritom je jako vaŞno re i da smo dobili daleko bolje opremljeno vozilo od onih koje je vatrogasnim druťtvima kupovala drŞava, a koja su koťta-

PreloĹĄki vatrogasci demonstrirali su ĹĄto sve moĹže novo navalno vozilo

la dvostruko viĹĄe od ovog naĹĄeg.

Ponosni smo na naĹĄu gradsku vlast, poglavito gradona elnika Dragutina Glavinu koji je uvaĹžio naĹĄe Ĺželje te nam pomogao da dobijemo baĹĄ ono ĹĄto nam treba kako bismo bili spremni za svaku intervenciju. Jako smo zadovoljni vozilom s kojim smo ve u etiri â&#x20AC;&#x201C; pet navrata intervenirali u stvarnim doga ajima, isti e

BoĹžidar GolomboĹĄ, zapovjednik VZ-a Grada Preloga.

Vatrogasna vjeĹžba odrĹžana je unato loĹĄem vremenu u 21 sat nave er u Ulici Kralja Zvonimira, kod Veterinarske stanice u Prelogu.

VjeĹžba je odrĹžana pod pretpostavkom da je doĹĄlo do poĹžara na obliĹžnjoj stambenoj zgradi te da se zbog znatiĹželje voza a koji su svoju pozornost usmjerili na zgradu do-

godio sudar izme u dva vozila.

Tom prilikom jedno se vozilo zapalilo, dok su putnici u drugom vozilu ostali zaglavljeni.

U ovoj situaciji do punog je izraĹžaja doĹĄlo novo navalno vozilo. Tridesetak vatrogasaca gasilo je poĹžar na zgradi i pomagalo u osloba anju unesre enih i spaĹĄavanju njihove imovine, dok se etrnaest vatrogasaca interventne postrojbe DVD-a Prelog usredoto ilo i na spaĹĄavanje stradalih u prometnoj nesre i.

Jedni su vitlom odvajali dva automobila, drugi su pjenom gasili automobil, a tre i ĹĄkarama rezali drugo vozilo i izvla ili unesre ene. S obzirom na to da je bio mrak, koriĹĄteni su i re lektori koji su dio opreme novoga navalnog vozila.

VjeĹžba je izgledala toliko stvarno da su oni koji nisu znali ĹĄto se zbiva zaista mislili da se dogodila teĹĄka nesre a pa su se ak interesirali za unesre ene ispituju i za njihov identitet.

VZ Grada Preloga i prvenstveno DVD Prelog ponovno su demonstrirali da bez srama mogu stati uz bok profesionalnim vatrogasnim jedinicama.

(D.Mihoci,Mario Naran a)

BoĹžidar GolomboĹĄ, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Preloga (prvi slijeva), i preloĹĄki gradona elnik predstavnicima vatrogasaca dijele pokale

U UKOVCU odrĹžano vatrogasno kup natjecanje

Rekordan broj natjecateljskih ekipa DVD ukovec bio je doma in vatrogasnog kup natjecanja koje je proĹĄli tjedan organizirala Vatrogasna zajednica Grada Preloga.

OvogodiĹĄnje natjecanje pamtit e se po rekordnom broju ekipa.

Nastupilo je ak 14 ekipa koje su se natjecale u suhoj i mokroj vjeĹžbi, a krajnji cilj bio je plasman na skoro Ĺžupanijsko natjecanje.

Ono e ove godine biti odrĹžano u Vulariji, i to 5. srpnja.

U konkurenciji Ĺženskih ekipa A kategorije nastupile su tri ekipe.

Vatrogaskinje iz Preloga osvojile su

prvo mjesto, drugoplasirana ekipa bila je iz ehovca, dok su tre e mjesto osvojile vatrogaskinje iz Oporovca.

U konkurenciji muĹĄkih ekipa koje okupljaju vatrogasce do 30 godina starosti, radi se o A ekipama, najbolja je bila ekipa DVD-a DraĹĄkovec, drugo mjesto osvojili su vatrogasci iz Cirkovljana, a tre e iz Preloga. U kategoriji muĹĄki B prvo mjesto osvojio je DVD prelog, a drugo DVD DraĹĄkovec.

Svi e oni na Ĺžupanijsko natjecanje.

(D.Mihoci)

SURADNJA MURSKOG SREDIĹ A s gradiĹĄ anskim Hrvatima

â&#x20AC;&#x153;Dan Hrvatovâ&#x20AC;? u Nardi, ma arskom GradiĹĄ u diĹĄ u SrediĹĄ ansko izaslanstvo u sastavu Josip Dobrani , gradona elnik, Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, DraĹžen Srpak, zamjenik gradona elnika i Zlatko Bek, lan Gradskog poglavarstva nazo ilo je u ma arskom mjestu Nardi u GradiĹĄ u, po drugi puta manifestaciji â&#x20AC;&#x153;Dan Hrvatovâ&#x20AC;?. Toj su manifestaciji tako er nazo ili i srediĹĄ anski vatrogasci koji su tamo sudjelovali na vatrogasnoj

vjeĹžbi Hrvata triju drĹžava, Hrvatske, Ma arske i Austrije.

SrediĹĄ anci su doĹĄli u sklopu dugogodiĹĄnje suradnje koja postoji izme u ta dva mjesta i izrazili nadu da e se suradnja odvijati i dalje na zadovoljstvo obiju strana s produbljivanjem prijateljstva koje je stvoreno. Ina e, u programu koji su priredili doma ini sudjelovala su kulturno-umjetni ka druĹĄtva â&#x20AC;&#x153;Mladostâ&#x20AC;? iz Zagreba te â&#x20AC;&#x153;Ora â&#x20AC;? iz Male

Mlake kod Zagreba koji su oduĹĄevili sve nazo ne Hrvate iz Narde, etara i Petrovog Sela te embe u Austriji, ali i doma e kulturno-umjetni ko druĹĄtvo. Kristina Glavani , pred-

sjednica manjinske hrvatske samouprave iz Narde istakla je da ova manifestacija â&#x20AC;&#x153;Dan Hrvatovâ&#x20AC;? koja se odrĹžavala po drugi puta ima veliku vaĹžnost za ovdaĹĄnje Hrvate ne sa-

Sve ani mimohod sudionika slavlja

SrediĹĄ anski vatrogasci sudionici vjeĹžbe Hrvata triju drĹžava

Dr. sc. Šandor Horvath, etnograf, DraŞen Srpak, zamjenik gradona elnika Murskog Srediť a, Žojt Somogy, na elnik op ine Narda, Kristina Glavani , predsjednica hrvatske samouprave u Nardi, Zlatko Bek, lan poglavarstva Murskog Srediť a, Julija Boťi Nemeth, zamjenica predsjednice hrvatske samouprave, Josip Dobrani , gradona elnik i Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a Murskog Srediť a ispred crkve Uznesenja svetog KriŞa u Nardi

mo zbog mogu nosti izraŞavanja nacionalnih osje aja, ve i ťirenja me udrŞavne suradnje odnosno svih prostora na kojima Şive Hrvati. Žojt Somogy, na elnik op ine Narda, istakao je da Hrvati i Ma ari Şive u Gradiť u u jednoj sloŞnoj zajednici s velikim uzajamnim poťtovanjem obi aja i kulture, no na Şalost op i trend svjetske globalizacije ini svoje pa hrvatski jezik u ma arskom Gradiť u polako nestaje i mladi, kojih je sve manje, sve manje govore hrvatski. Hrvata se i ra a tu sve

manje pa je donedavna odgojiteljica u dje jem vrti u Julija BoĹĄi Nemeth ostala je bez posla jer nema djece.

Unato problemima koje imaju Hrvati u ma arskom GradiĹĄ u, zajednica je vrlo homogena i sloĹžno djeluje na o uvanju obi aja i kulture gradiĹĄ anskih Hrvata i kako su istakli Dan Hrvatov, slavit e se dalje i postati tradicija s posebnim naglaskom na suradnju s ljudima i mjestima iz mati ne domovine. (i.le.)

V=E E } P= ~ #

58 PROGNOZA vremena za idu ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 30. lipnja do 6. srpnja

Od etvrtka opet vru e VREMENSKA SLIKA: OsvjeĹženje koje nam je stiglo proĹĄle no i potrajat e dan-dva, ali uz razvedravanje i sve viĹĄe sun anog vremena koje e pod utjecajem polja malo poviĹĄenog tlaka zraka koje e se do kraja tjedna nalaziti nad Sredozemljem utjecati na vrijeme u naĹĄim krajevima.

U takvim okolnostima ve i dio ovog tjedna bit e sun an i vru , idealan za odlazak na more.

VREMENSKA PROGNOZA: Nakon no nog prodora hladnijeg i vlaĹžnijeg zraka s mjestimi nim grmljavinskim pljuskovima joĹĄ je ujutro mogu a kiĹĄa, a tijekom prijepodneva ona e posvuda prestati, ali e joĹĄ biti promjenjive naoblake.

Od sredine dana pa osobito poslijepodne o ekujemo sve viĹĄe sunca.

Puhat e slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova s kojim e nam dolaziti svjeĹžiji zrak pa e najviĹĄa temperatura zraka biti izme u 23 i 25 Celzijevih stupnjeva.

U srijedu ujutro ponegdje moĹže biti kratkotrajne magle, osobito uz dravska jezera. Nakon toga o ekujemo preteĹžno sun ano jutro, a prema sredini dana uz umjerenu, nakrat-

ko ponegdje i pove anu naoblaku, tek mjestimice uz mogu u koju kap kiĹĄe. Vjetar e biti uglavnom slab, nave er do umjeren sjeveroisto ni.

NajniŞa jutarnja temperatura zraka izme u 14 i 16, a najviťa dnevna bit e oko 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva. etvrtak e nam donijeti ve inom sun ano vrijeme, u popodnevnim satima s malom do umjerenom naoblakom. Vjetar e biti slab, a nakon svjeŞeg jutra kad e temperatura biti oko 15°C o ekujemo porast popodnevne temperature zraka na vrijednosti izme u 27 i 29 stupnjeva.

U petak e se nastaviti sun ano i joť toplije vrijeme. U ranim jutarnjim satima uz vodene povrťine mogu a je kratkotrajna magla. Vjetar ve inom slab jugozapadni, a temperatura zraka e nakon jutarnjih 17°C porasti na vru ih 30 ili 31°C. Ni vikend nam ne e donijeti osvjeŞenje pa svakako preporu amo svima koji mogu da odu u prirodu ili najbolje na Jadran gdje e tako er biti sun ano i vru e, ali svakako podnoťljivije nego u unutraťnjosti

8. srpnja 2008.

Lipanj kiĹĄniji od prosjeka

zemlje. U Me imurju o ekujemo sun ano, vru e i sparno vrijeme uz slab do umjeren jugozapadni vjetar.

U oba dana vikenda e popodnevna temperatura zraka prije i 30 Celzijevaca, a ni jutra viťe ne e pruŞati osvjeŞenje jer i tada o ekujemo oko 20°C. Tek potkraj nedjelje mogu a je umjerena naoblaka i mala mogu nost za kratkotrajan pljusak.

Ponedjeljak bi nam ipak mogao donijeti osvjeĹženje, a uz viĹĄe obla-

Meteoroloťki kalendar - 9.7.1989. god. u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm oborine - 10.7.1913. god. u Dolini smrti (SAD) izmjerena temperatura od 56,7°C - 11.7.1926. god. veliko nevrijeme i povodanj u Zagrebu

ka moglo bi mjestimice biti i kiĹĄe ili pljuskova pra enih grmljavinom.

Temperatura zraka trebala bi pasti za nekoliko stupnjeva, a ukoliko do e do pljuska osvjeĹženje e biti izraĹženije. (prognoza izra ena 7.7. u 9h)

Iako je proĹĄli tjedan po eo osvjeĹženjem u ponedjeljak s kojim je ponegdje u Me imurju bilo kiĹĄe i pljuskova s grmljavinom, to osvjeĹženje nije potrajalo. Lipanj, koji je sveukupno bio topliji i kiĹĄniji od prosjeka, odlu io se oprostiti promjenjivim vremenom, a najtopliji mjesec u godini â&#x20AC;&#x201C; srpanj na svojem je po etku potpuno opravdao titulu vrhunca ljeta. Od utorka do etvrtka prevladavalo je sun ano vrijeme, samo povremeno s malom do umjerenom naoblakom.

Temperatura je imala trend rasta, a samo su jutra donosila predah od popodnevnih vru ina koje su kulminirale u etvrtak kad se temperatura zraka

popela na vru a 32 Celzijeva stupnja. Manje osvjeĹženje stiglo nam je tijekom petka kad je ponegdje bilo kratkotrajnih grmljavinskih pljuskova, a dijelove Me imurja zahvatilo je i nevrijeme s tu om. Temperatura zraka snizila se za nekoliko stupnjeva, a zatim nam je subota donijela smirivanje vremena, prijepodne joĹĄ uz naoblaku, a popodne sve sun anije vrijeme.

No, osjetio se prodor svjeĹžijeg zraka â&#x20AC;&#x201C; najviĹĄa dnevna temperatura zaustavila se na ugodnih 25 Celzijevaca. Posljednji dan proĹĄlog tjedna pratilo nas je ve inom sun ano i vru e vrijeme, tek kasno nave er uz kratkotrajne pljuskove.

KiĹĄa (posljednji put) dio drame u Wimbledonu KiĹĄa je u nedjelju iskoristila posljednju priliku da diktira raspored igranja na najslavnijem teniskom igraliĹĄtu na svijetu, srediĹĄnjem wimbledonskom terenu. Nakon ĹĄto je po etak inala u muĹĄkoj konkurenciji odgo en za pola sata zbog kiĹĄe, inilo se da e ipak inale biti odigrano u jednom komadu. Ipak, pri kraju tre eg seta, koji je mogao biti i posljednji, kiĹĄa je, kao i mnogo puta u povijesti turnira, odlu ila uzeti stvar u svoje ruke. Prvi kiĹĄni

prekid trajao je viĹĄe od sat vremena.

Da li je pomogao Rogeru Federeru da se vrati u me ? Po etkom petog seta kiĹĄa je ponovno nakratko prekinula susret. Da li je pomogla Rafaelu Nadalu nakon dramati nog gubitka etvrtog seta?

Za nas su najuzbudljiviji kiĹĄni prekidi bili oni iz 2001. godine kada je kiĹĄa u dva dana prekidala polu inalni me IvaniĹĄevi -Henman.

Tu kiĹĄu sigurno IvaniĹĄevi pamti budu i da je doĹĄla u trenutku kad

ga je Henman â&#x20AC;&#x153;potopioâ&#x20AC;? u tre em setu sa 6:0. Sasvim je sigurno da od 2009. godine ne e biti kiĹĄnih prekida na srediĹĄnjem terenu Wimbledona, budu i da e tada u funkciji biti novi pokretni krov. Krov e se mo i zatvoriti u roku od 10 minuta, a o ekuje se da e prekid zbog zatvaranja/otvaranja krova trajati od 10 do najviĹĄe 30 minuta. Tako od sljede e godine barem zadnja etiri dana glavni wimbledonski program ne e ovisiti o kiĹĄi.

STARI MLIN u Murskom SrediĹĄ u viĹĄe ne postoji

U MALOJ SUBOTICI odrĹžan 6. Festival sportske rekreacije mjesnih odbora

Mala Subotica peti put pobjednik Povodom Dana op ine u Maloj Subotici je u subotu 5. srpnja odrĹžan ĹĄesti po redu Festival sportske rekreacije mjesnih odbora te op ine.

Organizirala ga je Udruga sportske rekreacije â&#x20AC;&#x153;Sport za sveâ&#x20AC;? iz Male Subotice.

Na ovogodiĹĄnjem Festivalu sportske rekreacije mjesnih odbora sudjelovalo je 6 ekipa sa 120 natjecatelja. Svoje predstavnike imali su mjesni odbori Male Subotice, Palovca, PiĹĄkorovca, Svetog KriĹža i Ĺ tefanca, a svoju ekipu imali su Poglavarstvo i Op insko vije e.

Natjecalo se u deset disciplina. U hodanju na ĹĄtulama prva je bila ekipa Mjesnog odbora Male Subotice, druga Svetog KriĹža, a tre a Poglavarstva i Op inskog vije a.

U tr anju s jajem u Ĺžlici prvi su bili Palov ani, drugoplasirana ekipa bila je ona Mjesnog odbora Ĺ tefanca, a tre eplasirana ona

Bacanje kamena s ramena nije ni malo jednostavna disciplina

Uvijek zanimljivo skakanje u vre ama Mjesnog odbora Male Subotice. Palovec je bio prvi u bacanju kamena s ramena, drugi je bio mjesni odbor Svetog KriĹža, a tre e mjesto osvojila je ekipa Poglavarstva i Op inskog vije a.

U skakanju u vre i pobijedila je ekipa Poglavarstva i Op inskog vije a, druga je bila ekipa Svetog KriĹža, a tre a Male Subotice. U skoku u dalj pobijedila je Mala Subotica ispred Palovca i Svetog KriĹža. U potezanju ĹĄtapa najbolja je bila ekipa Palovca iji su predstavnici u inalu bili bolji od lanova ekipe Poglavarstva i Op inskog vije a. Tre e mjesto osvojio je Ĺ tefanec. U vise oj kuglani pobijedila je Mala Subotica, PiĹĄkorovec je bio drugi, a Palovec tre i. U pikadu je pobijedio Palovec, druga je bila Mala Subotica, a tre i Sveti KriĹž.

Najbolji plasman u potezanju uĹžeta, i u muĹĄkoj i u Ĺženskoj konkurenciji, postigla je ekipa iz Male Subotice. U konkurenciji Ĺžena ekipa iz Palovca bila je druga, a Sveti KriĹž tre i, dok je kod muĹĄkaraca Sveti KriĹž bio drugi, a Palovec tre i.

Najbolje ekipe po pojedinim disciplinama za osvojena prva tri mjesta nagra ene su medaljama, a pehare su dobile tri najbolje ekipe u ukupnom poretku.

Tre e mjesto osvojio je Mjesni odbor Sveti KriĹž sa 108 osvojenih bodova. Drugi je bio Mjesni odbor Palovec sa 140 bodova, a ekipa Mjesnog odbora Male Subotice osvojila

je 143 boda te je po peti put za redom postala pobjednik ovoga zanimljivog rekreativnog natjecanja. Jedina pobjeda izmakla im je na prvim igrama, kada je najbolji bio Palovec. Pobjedni ka ekipa Male Subotice dobila je i veliki prijelazni pehar. Za Malu Suboticu nastupali su: Vesna Hali , Tanja Horvat, Ljubica Ivkovi , Martina Jankulija, Ljubica Juras, Vesna Kontrec, Vlatka Magdaleni , Ivanka Milijan i , Marija Šegovi , Ljiljana Šipuť, Mirjana Trstenjak, Zlatko Domini , Goran Fiak, Josip Hali , Zlatko Horvat, Kristijan Juras, Vlado Juras, Gordan Kontrec, Ivan KriŞai , Vladimir LogoŞar, Drago Mesari , Mario Milijan i , Bojan PoŞgaj, Valentin Šipuť i Duťan Trstenjak. Za regularnost natjecanja brinuli su suci Jasna Agejev, BoŞica Telebuh, Željko Agejev, Kristijan anadi i Damir Telebuh (glavni sudac) te zapisni arke Lana Agejev, Monika Šipuť i RuŞica Švenda.

Organizaciju ovog Festivala pomogao je NK â&#x20AC;&#x153;Spartakâ&#x20AC;? te Op ina Mala Subotica.(D.Mihoci)

SedamdesetogodiĹĄnjak zavrĹĄio u otpadu SnaĹžan bager tvrtke Rovokop iz Novog Sela Rok u subotu poslijepodne do temelja je sruĹĄio zgradu Starog mlina u Murskom SrediĹĄ u.

Do kraja ovog tjedna sav gra evinski materijal bit e uklonjen s mjesta gdje je do subotnjeg poslijepodneva stajao mlin koji je u posljednje vrijeme bio predmet politi kih igara i nadmudrivanja. Naime, ranije gradske vlasti izbjegavale su sruĹĄiti gra evinu koja je bila ruglo grada i prijetnja prolaznicima. Bilo je prijedloga da se gra evina adaptira i postane dio kompleksa Centra za kulturu, bilo je interesa za ulaganje u gra evinu ali, kad je trebalo neĹĄto konkretnije u initi, ulaga a nije bilo. Dolaskom Josipa Dobrani a na mjesto gradona elnika zgrada je sruĹĄena i sada se promiĹĄlja ĹĄto e se na tom mjestu izgraditi.

Komunisti ga oduzeli vlasnicima I na elnik je sudjelovao u natjecanju

Mlin su prije Drugoga svjetskog rata izgradile tri srediĹĄ anske obi-

telji koje su se bavile mlinarskim obrtom.

- Po zavrĹĄetku Drugoga svjetskog rata nova komunisti ka vlast pristupila je nacionalizaciji i vlasnicima oduzela mlin, bez ikakvoga nov anog obeĹĄte enja. Ponudili su im obi ne radni ke poslove. Mlin je predan narodnoj zadruzi, a kasnije akove kim mlinovima, koji su do osamdesetih godina proĹĄlog stolje a u njemu mljeli Ĺžitarice, doznajemo od Marijana Kutnjaka, predsjednika VMO-a Mursko SrediĹĄ e.

U subotu je ruĹĄenje mlina pratilo tek nekoliko mladi a i jedan stariji ovjek koji je sjetno rekao: - Tu je puno ljudi peneze zasluĹžilo, a ovi ve ruĹĄijo. Nek prvo nekaj napravijo, pak onda ...

Na mjestu gdje je bio stari mlin predvi ena je izgradnja objekta kulturno - ugostiteljsko - trgovinske djelatnosti.

(S. Mesari )

D BR XE # TI

8. srpnja 2008.

OP INA Donja Dubrava

Šarolik program obilježavanja Dana op ine Op insko povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja predložilo je elnicima op ine ovogodišnje dobitnike op inskih odlikovanja. Za plaketu su istaknuti Vladimir Pongrac za dugogodišnji iznimno uspješan rad u KUD-u “Selja ka sloga”, Vinko ituš za dugogodišnji rad u DVD-u i DVD Donja Dubrava za 120 godina uspješnog rada.

Za zahvalnice su predloženi Alojz ožmešija zbog iznimno velikih zasluga u pomaganju razvoju i doniranju vatrogastva, Josip Me imurec za dugogodišnji rad u nogometnom klubu, Neven Lisjak zbog dugogodišnjega javnog rada u pomo i op inskim udrugama i Fotostudio Fran i za dugogodišnju pomo u pra enju i dokumentira-

nju javnih doga anja na podru ju op ine. Štuju i svoju zaštitnicu svetu Margaretu, mještani Donje Dubrave slave svoje Dane. Op ina i mjesne udruge za Dane op ine pripremile su šarolik program.

Dani op ine zapo eli su u nedjelju 6. srpnja ribi kim natjecanjem i vatrogasnim natjecanjem s navalnim vozilima.

U etvrtak 10. srpnja u 10 sati bit e polaganje vijenca na grob poginulog branitelja Predraga Jur eca, a u 20 sati odigrat e se nogometna utakmica izme u ekipe veterana Domovinskog rata i op ine. Sve ana sjednica Op inskog vije a i Poglavarstva bit e dan kasnije u 20 sati.

U subotu e se od 14 sati održati

sportske igre mladih na Dravi, dok e od 19 sati biti služena sveta misa i predstavljanje knjige Vladimira Horvata “Kardinal Alojzije Stepinac mu enik za ljudska prava”. Nedjeljni dan zapo inje polaganjem vijenaca na spomen - obilježje Novi Zrin, nakon kojeg slijedi sveta misa. U poslijepodnevnim satima na Krbulji zapo inje nogometni turnir uz zabavu.

Uz cjelodnevno proštenje, u OŠ Donja Dubrava od 10 sati možete razgledati izložbu ru nih radova.

Dani op ine nastavljaju se i idu i vikend. U subotu 19. srpnja od 10 sati igrat e se ženski turnir u odbojci na pijesku, dok e se u nedjelju od 14 sati na Krbulji organizirati konji ki turnir.

(A.Fuš)

59

NAJBOLJI HRVATSKI SPIDVEJIST NIJE UŠAO U FINALE GP “KVALA”

U SUBOTU U AKOVCU VELIKI ME UNARODNI NOGOMETNI TURNIR

Željko Kavran povukao džentlmenski potez

Jurica Pavlic rezerva u poljskoj Zielonoj Gori

NK Me imurje organizator “Kupa Gastro Group”

www.mnovine.hr

OSTAVKA PREDSJEDNIKA HRVATSKOGA RUKOMETNOG SAVEZA

TU A U PETAK napravila štetu koja se još utvr uje

SEIZMOLOŠKA SLUŽBA

Najviše stradali Prekopa, Robadje i Vugrišinec

Zabilježen blagi potres u Murskom Središ u

Najve e štete tu a je po inila u naseljima Prekopa, Robadje i Vugrišinec, a najviše su stradali vinogradi. Štete se neslužbeno procjenjuju u rasponu od 40 do 100 posto Tu a koja je zahvatila ve i dio gornjeg Me imurja, prema procjenama op inskih komisija, po inila je ogromne materijalne štete.

Prema rije ima Ivana Frlina, predsjednika Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda op ine Štrigova, na njihovom podru ju najviše su stradala naselja Prekopa, Robadje i Štrigova.

Prema Frlinovim ocjenama, najve e štete pretrpjeli su vinogradi koji su stradali od 40 do 100 posto.

Op inski na elnik Gornjeg Mihaljevca Franjo Kova i kaže da su štete na podru ju ove op ine u rasponu od 40 do 90 posto, a najviše su stradali vinogradi, vo njaci te ratarske kulture u Vugrišincu, Vukanovcu i Dragoslavec Bregu.

Od naselja u op ini Selnica, kako kaže na elnik An elko Kova i , najviše šteta tu a je po inila u Bukovcu, Prapor anu, Merhatovcu i Donjem Zebancu. U drugim op inama i gradovima ve ih šteta od tu e nema, a manjih ima od vjetra i vode.

Zrakoplovi još uvijek ne lete Zamjenik me imurskog župana Mladen Križai u ponedjeljak nam je rekao da slijedi redovni tijek prijava.

- Op inska povjerenstva ili komisije Županiji e dostaviti podatke, a potom e se u proces uklju iti Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

O tome e ovisiti ho e li župan proglasiti mjere elementarne nepogode.

Obrana od tu e raketama djelovala je, a zrakoplovi s generatorima nisu poletjeli jer još uvijek nismo dobili suglasnost Državnog hidrometeorološkog zavoda i mi smo tu nemo ni, premda smo spremni, kaže Križai .

Da bi poljoprivrednici mogli prijaviti štetu i o ekivati naknadu, u svoju lokalnu jedinicu (op ina ili grad) moraju donijeti posjedovni list i dokument o upisu u upisnik poljoprivrednih proizvo a a.

(S. Mesari )

Vinograd Vladimira Srše u Prekopi u potpunosti je uništen

Kapa glavu uva I Me imurke odijevaju lepršave duge ljetne haljine koje su apsolutni modni hit ovo ljeto, me utim, ne odlu uju se za izrazito upadljive uzorke ve nešto jednostavnije varijante. Treba priznati da im dobro stoje, makar takve haljine ne pristaju najbolje nižim curama, me u koje se Me imurke u globalu svakako ubrajaju. Sandale visokih potpetica i pojas u struku ili ispod grudi spas je za figuru i manjak centimetara.

Kratke hla ice i jednako kratke suknjice na lijepim mladim djevojkama odli no stoje, pa ih valja ohrabriti da tako odjevene što e-

š e zalaze na špicu. I dok mladež na ovoj vru ini i sparini voli razgolititi svoja tijela, starije dame i gospoda znaju da je pametnije ne izlagati se previše suncu.

U mnogo navrata na indirektan na in lijepo su nas podu ili da kapa glavu uva. ini se da nešto stariji špiceri obožavaju šešire i kape raznih boja i oblika i baš im dobro pristaju. akove kom špicom i dalje se naveliko vozi biciklima, nisam sigurna je l’ iz protesta ili neznanja.

Kako bilo, pripazite na mogu e kazne.

U etvrtak 3. srpnja Seizmološka služba zabilježila je slabiji potres s epicentrom u Murskom Središ u. Više uzbu enja izazvalo je objavljivanje te in ormacije nego samo podrhtavanje tla.

Nikakvih posljedica ni materijalne štete od tog potresa ja ine 2,8 po Richteru s epicentrom u Murskom Središ u nije bilo, saznali smo u Centru za obavješ ivanje. Njima pak je podatke o ja ini potresa javila Seizmološka služba.

Osim što nije bilo nikakve materijalne štete, mnogi gra ani zaokupljeni svakodnevnim poslovima nisu ga ni osjetili.

Me imurje na sre u leži na seizmološko stabilnom podru ju bez rasjeda, pa seizmološka služba ne o ekuje nove potrese.

U Centru za obavješ ivanje kažu da nema mjesta panici te da je standard gradnje ku a u Me imurju takav da mogu izdržati potres od 7 stupnjeva po Richteru.

(BMO)