Međimurske novine 671

Isplate li se sunčani kolektori?

55 GODINA nakon tragedije

Prelog spomenikom odaje počast žrtvama Drave

NIKOLA POKRIVAČ, hrvatski nogometni reprezentativac

Najljepše se osjećam u kockastom dresu

OPĆINSKO VIJEĆE Sv. Juraj na Bregu

Župnik želio Tekelija, Ministarstvo nije htjelo str. 7 str. 10 čuti www.mnovine.hr

str. 13

Čakovec zgrade diže za kat više

media 10

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE kod kuće

str. 7

GRAD MIJENJA prostorni plan

^akovec, UTORAK, 15. srpnja 2008.

Cijena 6 kuna

NEZAPAMĆENO NEVRIJEME u Međimurju

str. 12

Godina XIII. Broj 671.

Vjetar čupao stabla, nosio crjepove, voda Rastrojeni sin tanjurima punila podrume i loncem ubio majku

str. 6

LOPATINEC u nevjerici

media 12

ŽETVENE SVEČANOSTI udruge Frkanovčani

Sačuvali starinsku žetvu od zaborava RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

AKTU LNO

2 OTKAZANI SASTANCI pod akove kom vurom

IZMJENA I DOPUNA prostornih planova

Vura na popravku u Strahonincu Simbol rga Republike, akove ka vura, trenuta no je na popravku u Strahonincu kod majstora olara koji je izradio njezino postolje od nehr aju eg elika. Prije nekog vremena vura je dobila nizak udarac u postolje koje se udubilo i tako je neko vrijeme ošte ena pokazivala vrijeme, jer

je satni mehanizam, unato silini udarca, ostao itav. Po initelj je otkriven zahvaljuju i komunalnim redarima i policiji, ali slaba korist od toga kad je po initelj imatelj žute knjižice. Vura e ponovno dobiti novo postolje, uz želju da joj potraje bolje nego staro. (BM )

15. srpnja 2008.

akovec diže zgrade kat više Darko Dragi evi i Ivica Pongrac s policijskim komesarom Erichom Moosmannom

AKCIJA GRADA AKOVCA “Alkohol nije cool”

Akcija promovirana i u Schrambergu

sklopu delegacije Grada akovca koja je boravila u gradu Schrambergu bili su i Darko Dragi evi , na elnik krim policije P me imurske, te Ivica Pongrac, voditelj dsjeka za komunalno redarstvo Grada akovca. ni su u okviru projekta “Sigurnost u zajednici” promovirali projekte Grada akovca i policije u zajednici Policijske uprave.

ijekom službenih razgovora s visokim dužnosnicima policije okruga Baden-Wuttemberg, a osobito Grada Schramberga, s policijskim komesarom Erichom Moosmannom, dotaknuto je niz zajedni kih tema, razmijenjena su mišljenja i iskustva iz domene prevencije, te je održana prezentacija filma “Alkohol nije cool”. (BM )

STIPENDIRANJE STUDENATA u akovcu

Stipendije za bolonjski sustav Grad akovec priprema odre ene izmjene u pravilnik o stipendiranju studenata. Promjene se odnose na uskla ivanje s bolonjskim sustavom studiranja, što je potrebno uvesti u odredbe pravilnika o stipendiranju studenata na preddiplomskim i diplomskim studijima. ako prvostupnici imaju pravo nastavka studiranja na diplomskim studijima, akovec im omogu ava stipendiranje samo na temelju ostvarenog prosjeka ocjena, uz uvjet da im je prosjek ocjena 3,5 na preddiplomskim studijima.

ako je do sada bilo dosta primjedbi da stipendije daju studentima koji ostaju raditi izvan podru ja akovca i županije, u postoje u odluku o osloba anju od povrata stipendija ugra ena je stimulativna mogu nost osloba anja od dijela povrata stipendije ako se korisnik stipendije zaposli na podru ju Grada ili županije. aime, porez na dohodak ide u korist one jedinice lokalne samouprave tamo gdje zaposlenik živi, a ne gdje radi. Predložene izmjene mora prihvatiti i Gradsko vije e. (BM )

Gra evinsko zemljište i u akovcu postaje ograni eni resurs pa e polako i akovec po eti i i ne samo u širinu ve i u visinu. Za po etak se izmjenama i dopunama prostornog plana i ure enja Grada akovca predlaže mogu nost gradnje stambeno poslovnih gra evina za kat više, što je jedna od svakako zanimljivijih novosti iz izmjena u prostornom ure enju akovca. z to je izmjenama i dopunama prostorne dokumentacije predvi eno i prostorno ure enje Sajmišta s kompleksom Vojarne, koje e nakon izgradnje biti zasigurno jedno od najljepših kvartova u akovcu, tik do središta grada kao novo stambeno, poslovno, obrazovno i trgova ko središte grada. Preobražaj e doživjeti dio oko rga Republike, jer bi na sadašnjem parkiralištu M -a trebala niknuti budu a ve a gradska vije nica. Predvi a se mogu nost uvo enja turisti ke i reprezentativne upravne namjene u Pala u Zrinskih, ali i uvo enje poslovne namjene na rg Republike u kompleks asni kog doma, jer prema sadašnjim planskim dokumentima ni postoje i prostor restorana ne bi mogao obnoviti svoj rad.

industrijskim zonama na parcelama ve im od jednog hektara pove ava se izgra enost parcele do 60 posto, zbog sve strožih propisa traže se zatvorena skladišta, a to je mogu e pove anjem postotka izgra enosti. a zadnjem ovogodišnjem zasjedanju Poglavarstva akovca prije ljetne stanke u etvrtak 10. srpnja otvorena je procedura ve-

Vesna Makovec, dipl ing. arh. iz Urbije, poglavarima je predo ila prijedloge izmjena i dopuna prostorne dokumentacije akovca zana uz izmjene i dopune potrebnih prostornih planova. Stru ni izra iva nacrta prijedloga je rbia d.o.o., a lanovi Poglavarstva tada su i prvi put imali prilike uti detalje uz predložene izmjene i dopune prostornog plana ure enja Grada akovca izmjene i dopune generalnoga urbanisti kog plana i izmjene i dopune provedbenoga urbanisti kog plana Sajmište. akon Poglavarstva slijedi prethodna rasprava radi usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva. Po provedenoj prethodnoj rasprave nacrti prijedloga idu ponovno na Poglavarstvo, Vije e, javnu raspravu, pa se završetak procedure i kona no usvajanje o ekuje najranije za pola godine. (BM )

Za ili protiv legalizacije istospolnih zajednica

reba li legalizirati istospolne zajednice, tema je oko koje se može raspravljati u nedogled. Mišljenja su razli ita, a razlikuju se od dobi ispitanika, spola, vjere. ao i u svijetu, tako su mišljenja podijeljena i u nas. ne mla e generacije nešto

su liberalnije i ve ina nema ništa protiv legalizacije istospolnih zajednica, dok oni stariji nikako ne mogu prihvatiti takvo što. Mla e generacije esto smatraju da ako postoji ljubav nije bitan spol, no neki su za legalizaciju istospolnih

zajednica isto iz pravnih razloga. aime, registracijom istospolnog partnerstva registrirani parovi stje u identi na prava kao heteroseksualci, odnosno time im se izjedna avaju prava vezana za naslije e, financije i porez. o, svi se

slažu u jednom. aime, protiv su mogu nosti da istospolni partneri posvajaju djecu. aj eš i razlog protivljenja je neprirodnost da osobe istog spola odgajaju dijete, s obzirom na to da oni me usobno ne mogu imati djecu. Prevladava

mišljenje da bi dijete najviše ispaštalo jer okolina u našoj zemlji nije spremna na to. akvo što nije dio naše kulture, vjere i obi aja te se uvelike kosi s tim na elima, smatra ve ina ispitanika. ( H. Ze ar)

Anketa “Pod vurom” Branka Grabar, Ivanovec sobno nemam ništa protiv istospolnih zajednica i mislim da je to u redu za onog tko je tih sklonosti. ak jesam za legalizaciju homoseksualnih brakova. o, što se ti e posvajanja djece, protiv sam toga da dijete odrasta u istospolnoj zajednici. Mišljenja sam da nije prirodno da dvije osobe istog spola odgajaju dijete, s obzirom na to da oni me usobno ne mogu imati djecu. Smatram da bi to uvelike negativno utjecalo na dijete, od njegovoga osobnog razvoja do neprihva anja okoline.

Renata Borovec, akovec - Istospolna zajednica je zajednica u kojoj partneri imaju iste potrebe i navike i bilo bi dobro da u toj zajednici stvari budu regulirane, a brak je zapravo jedina mogu nost da se te stvari riješe. Stoga nemam ništa protiv istospolnih zajednica i homoseksualnih brakova jer, ako do e do prekida, tada imovinski i pravni odnosi mogu biti do kraja sre eni bez ikakvih problema. Ali protiv sam mogu nosti posvajanja istospolnih partnera jer to nije dio naše kulture, obi aja, vjere, te bi se to u velikom dijelu kosilo sa svim tim na elima.

Natalija Horvat, akovec - Istospolne zajednice kao takve podržavam. Mišljenja sam da ako ima ljubavi tada nije bitan spol. ako da zapravo nemam ništa protiv legalizacije homoseksualnih brakova. o, što se ti e posvajanja djece u istospolnim zajednica, za to baš nisam sigurna. aime, smatram da okolina u kojoj živimo nije spremna za takvo što. Mislim da bi djeci to jako teško palo i da bi ona najviše ispaštala.

Josip Matjašec, akovec - Smatram da istospolne zajednice i homoseksualni brakovi nisu u redu. sobno sam protiv toga. prvom redu, to uop e nije prirodno, a kao drugo, to se kosi s katoli kom vjerom, a mi smo katoli ka zemlja. Isto tako smatram da nikako ne bi smjelo omogu iti homoseksualnim parovima da posvajaju djecu. o ne može ispasti dobro, prvenstveno za dijete, a ni za roditelje.

Antun Ov ar, Podturen - sobno sam protiv istospolnih zajednica, pa tako i homoseksualnih brakova i mogu nosti posvajanja za partnere istog spola. Apsolutno sam protiv posvajanja djece jer kako mogu dva muškarca odgajati dijete. o u najmanju ruku nije prirodno. Smatram da je ve ina ljudi u našoj zemlji protiv toga, stoga sam mišljenja da Hrvatska kao katoli ka zemlja ne bi smjela ozakoniti takvo što.

Ivica Kova i , Mala Subotica - svakom sam slu aju protiv istospolnih zajednica, pa tako i homoseksualnih brakova. Prvenstveno sam protiv jer to odudara od tradicionalnog, a u našoj zemlji još uvijek prevladavaju tradicionalne vrijednosti i obi aji. Iskreno, ne znam to no koje bi još razloge naveo, ali zasigurno sam protiv toga. Što se ti e mogu nosti posvajanja istospolnih partnera, ne vidim ništa dobro u tome. Skroz sam protiv toga jer to nikako ne može dobro ispasti. Djetetu je potreban normalan odgoj, odnosno odgoj muškarca i žene. (H. Ze ar)

15. srpnja 2008.

ME IMURSKA Ĺžupanija

SUDSKA TRAKAVICA Visokogradnje i Ingre nastavlja se

Po peti put postupak vra en na po etak I etvrti put Visoki trgova ki sud ukinuo je presudu prvostupanjskoga varaĹždinskog Trgova kog suda, te odlu io predmet iz 1995. godine vratiti na ponovno su enje. Od Ingre se pokuĹĄava naplatiti traĹžbina od 6,2 milijuna USD uz pripadaju e kamate, od kojih sindikat ne odustaje i, kako najavljuju, ne e ni odustati jer su to jedina sredstva iz kojih je mogu e naplatiti zaostale neispla ene pla e i potraĹživanja radnika. Naime, radnici Visokogradnje nakon ste aja ostali su i bez nepodmirenih pla a. Me imurje Visokogradnja, koja je ve osam godina u ste aju, ve 13 godina ne uspijeva naplatiti 6,2 milijuna USD uz pripadaju e kamate za poslove koje je za Ingru izvodila u Libiji, jer je Visoki trgova ki sud i etvrti put su enje vratio na po etak. Tako e varaĹždinski Trgova ki sud sada morati prou iti u kojem je stupnju rjeĹĄavanje spora Ingre i Tripolija, izvijeĹĄteni su novinari na konferenciji koju je sazvao Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH za sjeverozapadnu Hrvatsku, zajedno s Mladenom Zemlji om, regionalnim povjerenikom Sindikata graditelja Hrvatske. U posljednjoj ukinutoj odluci Visokoga trgova kog suda dana je uputa da se u nastavku postupka od Ministarstva pravosu a zatraĹži obavijest o stranom pravu koje se primjenjuje u libijskoj DĹžamahiriji na odnos izme u tuĹženika, odnosno Ingre, te njihovog poslovnog partnera, grada Tripolija. - Trebamo, naime, doznati kako je tuĹženik mogao ostvariti svoje pravo radi namirenja svojih traĹžbina od toga libijskog grada, a u vezi s ugovorom o gradnji 2.870 stanova, odnosno ĹĄto je tuĹženik poduzeo i ĹĄto je uspio napraviti u svojim nastojanjima da naplati potraĹživanja prema gradu Tripoliju, kazao je Veble. Sukladno naputku Visokoga trgova kog suda, ovisno o libijskom pravu i tome u kojem je stupnju rjeĹĄavanje spora izme u Ingre i Tripolija, gdje je stanove gradila Me imurje Visokogradnja, varaĹždinski bi Trgova ki sud trebao ocijeniti je li Ingra sve poduzela da u tom libijskom postupku ostvari svoja prava, a sve radi ocjene dospjelosti potraĹživanja Me imurje Visokogradnje prema Ingri. Bit e potrebno i ustanoviti u kakvom je odnosu tuĹženik prema investitoru za sporne gra evin-

Ĺ˝upan Posavec proglasio elementarnu nepogodu Zbog nevremena pra enog tu om, koje je u petak 4. srpnja pogodilo podru je Grada akovca i op ina Sveti Juraj na Bregu, Gornji Mihaljevec, Ĺ trigova, Selnica, Podturen i Kotoriba, me imurski Ĺžupan Josip Posavec donio je odluku o proglaĹĄenju elementarne nepogode nevremena s tu om na dijelu podru ja Me imurske Ĺžupanije. Tu a je u spomenutim jedinicama lokalne samouprave po inila

velike ĹĄtete na ratarskim i povr arskim kulturama, krmnom bilju, vo njacima i vinogradima. Ĺ˝upanijsko povjerenstvo za procjenu ĹĄteta od elementarnih nepogoda zajedno s nadleĹžnim gradskim i op inskim povjerenstvima obavit e procjenu ĹĄteta, nakon ega e Ĺ˝upanijsko povjerenstvo izraditi izvjeĹĄ e o nastaloj ĹĄteti. (S. Mesari )

SPORTSKA DVORANA u Podturnu

Razgledali je Polan ec, Ivkovi i KriĹžai Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar gospodarstva Damir Polan ec, saborski zastupnik iz Me imurja Vladimir Ivkovi i zamjenik me imurskog Ĺžupana Mladen KriĹžai razgledali su gradiliĹĄte nove sportske dvorane u Podturnu. Ĺ kolska ravnateljica Marijana Cerovec visoke goste upoznala je s idejnim projektom gradnje novog kata na ĹĄkolskoj zgradi, a op inski na elnik Josip Lepen pak s radovima na sportskoj dvo-

ske radove, prema ugovoru sklopljenom 15. prosinca sa Sekretarijatom narodnog komiteta za op inu Tripoli, te je li taj investitor i prije spornog prestanka radova pravovremeno ispunjavao svoje obveze za izvrĹĄene radove i dozna avao novac na ra un Ingre u Hrvatskoj i Libiji, odnosno ĹĄto je Ingra poduzimala u svezi s investitorovim pla anjem spornog iznosa i povrata opreme.

anje predmeta na po etak samo pokazuje da se opet kupuje vrijeme od strane Ingre, ĹĄto otvara sumnju da postoje neke â&#x20AC;&#x153;debele vezeâ&#x20AC;? na Visokom trgova kom sudu Zagreb. Nadalje, Ingra je tuĹžena od strane Visokogradnje od 1995. godine za iznos dugovanja od 42 milijuna kuna, ĹĄto zna i da spor traje 13 godina. Iako se radi o ste ajnom postupku koji se po zakonu zove â&#x20AC;&#x153;hitanâ&#x20AC;?.

Je li Ingra uop e pokuĹĄala naplatiti poslove u Libiji?

Veble: Oprez u poslovanju s Ingrom

Franjo Veble, regionalni sindikalni povjerenik, rekao je: - Nakon 13 godina Trgova ki sud zatraĹžio je i dao rok od 60 dana da Ingra dostavi dokumentaciju oko naplate poslova u Libiji (ugovor i tuĹžbe nadleĹžnom sudu u Libiji), a ĹĄto mi otvara sumnju, poĹĄto takvih dokumenata do sad nema, da Ingra nije ni pokuĹĄala naplatiti sporne poslove. Dakle, da nije Ĺžalosno, bilo bi smijeĹĄno! Nadalje, imamo saznanja da Ingra traĹži i izuze e predmeta s Trgova kog suda u VaraĹždinu te da se taj predmet dodijeli nekom drugom trgova kom sudu. - IzraĹžavam svoje uvjerenje kako im je u interesu da se taj predmet dodijeli drugom sudu, poĹĄto je Trgova ki sud VaraĹždin do sada etiri puta presudio u korist Visokogradnje. Prihva anjem Ĺžalbe Ingre i vra-

KOJE LI TRANSPARENTNOSTI u akovcu!

Sin predsjednika Gradskog vije a jedini se javio na natje aj Grad akovec je raspisao natje aj na Zavodu za zapoĹĄljavanje u akovcu za jednog vjeĹžbenika u Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo. Jedini kandidat koji se javio na natje aj je Vedran BiĹĄevac, sin predsjednika Gradskog vije a Veselina BiĹĄevca. Vedran je svestran, kako tvrdi u Ĺživotopisu, a trenuta no je apsolvent

na Fakultetu prometnih znanosti, te planira diplomirati u roku od godinu dana. Poglavari Grada akovca prihvatili su tu njegovu, ina e jedinu pristiglu, ponudu na natje aj. Sve transparentno i po zakonu. Tako e BiĹĄevac jr. vjeĹžbeni ki staĹž odraditi u Gradu akovcu. (BMO)

- Podsje am da je Vrhovni sud RH u sije nju ove godine donio odluku da spor mora biti gotov do 18. travnja 2008. godine, a budu i da je Visoki trgova ki sud Zagreb ukinuo presudu i vratio sve na po etak, jasno je da spor sigurno ne e biti gotov ove godine, a podsje am da je do danas doneseno 9 sudskih odluka, a da bi spor bio okon an mora biti doneseno joĹĄ minimalno tri - ĹĄto je apsolutni hrvatski rekord. Fanjo Veble pozvao je me imurske gospodarstvenike i politi are da budu izrazito oprezni prilikom sklapanja poslova s Ingrom kako se ne bi doveli u situaciju da sljede ih 13 - 15 godina ne mogu naplatiti svoja potraĹživanja. - Isto tako moram napomenuti, naglasio je Veble, da Sindikat gra evinara Hrvatske pod vodstvom predsjednika Mirka Ĺ troga a ni ja

kao regionalni povjerenik SSSH nipoĹĄto ne emo zaboraviti slu aj Visokogradnja - Ingra jer se radi o 947 osobe koje imaju svoja potraĹživanja, tako da e se voditi â&#x20AC;&#x153;brigaâ&#x20AC;? o Ingri. To nipoĹĄto ne zna i da ne postoji mogu nost nagodbe, ali suprotna strana treba poduzeti odre ene korake, ali unaprijed javno izri em da ne dolazi u obzir cifra od 10 milijuna kuna koju se svojedobno ponudili, kaĹže Veble.

Radnici prosvjedovali, pa e opet - Interesantno je da su do sada niĹži sudovi presu ivali u korist Visokogradnji, a Visoki trgova ki sud Zagreb je te presude ukinuo. U svibnju ove godine u Zagrebu je dvjestotinjak radnika bivĹĄe Visokogradnje prosvjedovalo zbog nezadovoljstva na inom rjeĹĄavanja spora s poslovima obavljenima u Libiji za Ingru. Svoje nezadovoljstvo iskazali su i pred Visokim trgova kim sudom, koji je Vrhovni sud po etkom godine kaznio zbog povrede prava na su enje u razumnom roku. Sindikat graditelja najavljuje nove prosvjede u vezi s ovim slu ajem, ali za sada ne Ĺželi otkriti gdje i kada nego samo poru uju neka se svi ude kamo smo doĹĄli, poru io je Veble. (BMO)

UNIĹ TAVANJE AMBROZIJE u akovcu

Branitelji u zaĹĄtiti stanovnika od alergija Udruga hrvatskih branitelja lije enih od PTSP-a Me imurske Ĺžupanije i ove godine nastavlja dobru, viĹĄegodiĹĄnju suradnju s Gradom akovcom u uniĹĄtavanju ambrozije na javnim gradskim povrĹĄinama. Brani-

rani i njezinom zna aju za djecu, mladeĹž i mjeĹĄtane. Polan ec je izrazio zadovoljstvo vi enim i u injenim te rekao kako je podturenski projekt primjer ostalim sredinama, jer se gra evina nadopunjuje s ostalim ĹĄkolskim prostorima. Lepen i Ivkovi bili su i gosti na prijateljskoj nogometnoj utakmici veteranskih sastava NK Podturen i NK elekovec za koje je igrao Polan ec. (sm)

telji e tako pokositi ambroziju i zaĹĄtititi stanovnike od ovoga neugodnog alergena, a Grad akovec e im tu viĹĄestruko korisnu aktivnost su inancirati s pet tisu a kuna. (BMO)

Razgovor o sportskoj dvorani koja e na jesen primiti korisnike

IZVRĹ ENJE PRORA UNA Grada akovca

Izostalo bar 3 milijuna kuna zbog nedostatka investicija Nikad tako nisko kao u prvom polugodiĹĄtu ove godine nije realizirana stavka komunalni doprinos u prora unu Grada akovca, ĹĄto je vidljivo iz izvrĹĄenja prora una za prvo polugodiĹĄte ove godine. Pozornost na to skrenuo je Stjepan Koruni , lan Poglavarstva SDP-a, traĹže i objaĹĄnjenje za to na sjednici Poglavarstva u etvrtak. Prihodi od komunalnog doprinosa realizirani su sa svega 12 posto od planirane veli ine. Planirani prihodi u prora unu zbog toga su podbacili za oko 3 milijuna kuna. Na godiĹĄnjoj razini planirano je osam milijuna kuna prihoda od komunalnog doprinosa, a realizirano je neĹĄto manje od milijun kuna. Na prihode od komunalnog doprinosa koji se realizira od prodaje

gradiliĹĄta nemogu e je utjecati. Oni ovise o investicijskoj aktivnosti u gradu, a ona je o ito zamrla. Nenad Hranilovi (HNS), zamjenik gradona elnika, rekao je da je tim viĹĄe potrebno im prije aktivirati gospodarsku zonu na prostoru bivĹĄe Vojarne, jer i nema nekih zna ajnih prostora za novi investicijski ciklus. U gradu su optimisti ni i ja i investicijski ciklus o ekuju u drugom polugodiĹĄtu. Do zastoja je doĹĄlo dijelom i zbog promjene oko nadleĹžnosti oko izdavanja prostorno planskih dokumenata i reorganizacije sluĹžbi i njihove podjele izme u Grada i Ĺ˝upanije, ali osnovni razlog je usporavanje investicijskog ciklusa. (BMO)

GOSPODARSTVO

4 SDP o rebalansu državnog prora una za 2008.

Prosje ne pla e manje nego lani U prostorijama - a 7. srpnja održana je konferencija za novinare na temu “Što nam donosi rebalans državnog prora una za 2008. godinu”. Na konferenciji su govorile saborske zastupnice -a ragica Zgrebec i Nadica Jelaš i predsjednik Županijske organizacije -a Ivica erho . Na Hrvatskom saboru 5. ožujka usvojen je prora un, a ve prvih dana mjeseca srpnja na temelju stanja koje se ocjenjuje s 31. svibnjom ove godine izra en je prvi rebalans. snovni razlog donošenja rebalansa jest cjenovni udar, odnosno visoki in lacijski udar koji se može promatrati dvojako. jedne strane kao udar na životni standard, dok je druga strana ona državna strana. - indikalna košarica za prosinac 2007. godine, po podacima samostalnog sindikata, iznosila je 6.014 kuna, s tim da je prosje na pla a pokrivala tek 77% tih troškova života. U odnosu na kraj 2007. godine, prosje na pla a u svibnju 2008. godine je za 95 kuna manja, rekla je saborska zastupnica -a Nadica Jelaš. Kao što s jedne strane prouzrokuje pad životnog standarda, tako s druge strane in lacija pogoduje državi. Što su cijene više, to je i viši, te se tako brže puni državni prora un. Nekoliko rije i re eno je o mjerama koje je lada poduzela u

posljednje vrijeme vezano za ublažavanje cjenovnog udara. oznato je da je izmjenom propisa zakona o porezu na dohodak pove an osobni odbitak od 1. srpnja ove godine s 1.600 na 1.800 kuna. U -u u travnju su predvi ali nešto sli no, no daleko povoljnije za zaposlenike. ni su predvi ali da se osobni odbitak pove a na 1.900 kuna. tim pove anjem koje je predložila vladaju a koalicija inancijski efekt e biti 30-ak kuna, odnosno opet e pro itirati oni s ve im pla ama. - rora un ne donosi, u pravilu, ni jednoj socijalnoj ni društvenoj kategoriji u Hrvatskoj nikakvu novinu u odnosu na postoje i prora un, kazala je ragica Zgrebec. Ivica erho osvrnuo se na održanu županijsku skupštinu te istaknuo da smatra neprimjerenom odluku o neprihva anju nalaza državne revizije i to kako zbog onih nedostataka na koje ukazuje Ured državne revizije tako i na jedan nekorektan odnos aktualne županijske vlasti prema toj državnoj instituciji. - matramo da nije primjereno ni jednoj vlasti da se na ovakav na in odnosi prema instituciji koja mora ili bi morala kontrolirati zakonitost trošenja prora unskih sredstava, rekao je predsjednik Županijske organizacije -a Me imurske županije. (H. Ze ar)

EKONOMSKI BREVIJAR

Svima preporu ljivi principi vo enja ravila vo enja svestrano se mogu primjenjivati, jer uvijek netko ostale treba potaknuti na aktivnosti. Kako u doma instvu, tako u organizacijama, najviše u tvrtkama ali i u op inama, županijama, državi pa i u uniji država. U svakom sustavu postoje raspoloživa sredstva i resursi a s druge strane potrebe koje treba zadovoljiti. Bez vo enja ne bi se ostvarivali željeni rezultati. o enje zna i davanje smjera, pomaganje u ostvarivanju zadataka i ukazivanje na staze kojima treba i i. U tvrtci se vo enje odnosi na djelatnost, osoblje, organizaciju i procese. o enje se o ituje u utjecaju. Ciljani utjecaj je klju an za svaku promjenu ali i za svaki rezultat. o enje zapo inje raš lanjivanjem, procjenjivanjem, podu avanjem i uklju ivanjem svih raspoloživih kadrova i resursa. obro vo enje iskazuje se uklju ivanjem suradnika u donošenje odluka. iše nije dovoljno samo imati kompetentne i zainteresirane radnike, ve je bitno povezati ih u u inkovit sustav koji ostvaruje rezultate. o enje se odvija na više razina, sukladno organizacijskoj strukturi pa zato i postavljamo niži, srednji i viši menadžment. o enje može biti autoritarno ( podre eni izvršavaju zadatke i nisu uklju eni u odlu ivanje ) i kooperativno ( podre eni se tretiraju kao suradnici te sudjeluju u odlu ivanju ). U praksi se zapravo provodi mješavina ovih oblika, ve prema težini i dalekosežnosti odluka koje se donose. ehnike

vo enja daleko su mnogobrojnije ( delegiranje, davanje slobode djelovanja, odre ivanje ciljeva itd. ), ali najvažnije je znati da se vo enje ne svodi na sheme i metode, ve na inspiraciju, jer vo a mora razvijati i inovirati, a ne samo odra ivati i održavati. o enje se provodi vlastitim primjerom, stvaranjem povjerenja, stalnim traženjem poboljšanja, informiranjem suradnika, raspoloživoš u za pomo i suradnju, uklju ivanjem kolega u procese i aktivnosti, aktivnim slušanjem, jasnim izražavanjem, de iniranim o ekivanjima, tolerancijom, priznavanjem tu ih doprinosa te osje ajem za vrednovanje mogu nosti i njihov kratkoro an i dugoro an u inak. vi znamo da nije lako biti vo a ne ega, ali nije lako niti biti vo en. Upravo zato treba uvažavati navedene principe. Njima se može ostvariti povjerenje koje je klju no za ostvarenje ciljeva i zadataka. Uloga je vo e da poti e kolege i suradnike, a sebe dodatno motivira te da iz toga crpi energiju za pokretanje svih ostalih. o enje nije posao, ve umije e, jer vo a mora analizirati i otkrivati potencijale, a zatim ih poticati na akciju. o a zna što treba raditi i zašto treba nešto napraviti, pa prema tome usmjerava aktivnosti svih ostalih. Kada bi se uvažavali principi vo enja, postizali bi se i bolji rezultati, jer ne bi bila odlu uju a pozicija mo i ve utjecaj vo e s vizijom i uvjerenoš u u ispravne ciljeve. (Zlatko Boži , dipl.oec.)

15. srpnja 2008.

ACT organizirao Slobodni festival 2

Slobodni softver pun je prednosti za poduzetnike lobodni festival 2 - festival slobodnih tehnologija i novih društvenih praksi održan je prošlog vikenda u akovcu. Festival u organizaciji udruge utonomni centar i partnera egionalne razvojne agencije Me imurje i Hrvatske Udruge Linux Korisnika po prvi je puta bio podijeljen u dva dijela. Novina je bila konferencija s tematikom “ rimjena softvera otvorenog koda u malim i srednjim poduze ima” koja se u petak tijekom dana održavala u zgradi cheier. Konferencija je okupila predava e iz cijele Hrvatske i poduzetnike zainteresirane za mogu nosti softvera otvorenog koda, a predavanja su bila koncipirana tako da su pokrila sve one dijelove poslovanja poduze a na kojima se Linux i drugi slobodni softveri mogu primijeniti. rije nego se osvrnemo na samu konferencije objasnimo prvo pojam slobodni softver, odnosno softver otvorenog koda - to je softver koji se od sli nog komercijalnog softvera razlikuje samo po na inu licenciranja i pravima koja stje e korisnik tog softvera. ri su klju na prava korisnika slobodnog softvera: pravo da prou ava program i prilago ava ga svojim potrebama; pravo da dijeli program svim zainteresiranima i pravo da poboljšava program i poboljšanja daje u javnost. Što taj softver uop e zna i za naše poduzetnike i koje im se mogu nosti uop e pružaju ukoliko

pre u na softvere otvorenog koda? dgovor nam je dao koordinator konferencije Mirko Leško ispred C -a: - Nude se bolja rješenja, od nekih uobi ajenih stvari – uredskih poslova, pisanja dopisa, e-mailova, ure ivanja web stranice... ve se to vrlo e ikasno i ak bolje mogu napraviti sa softverom otvorenog koda nego li na komercijalnom. oftver otvorenog koda krasi karakteristika da je izuzetno stabilan i siguran i za poduze a je velika prednost da je više otporan na razne viruse i druge na ine da se važni podaci izbrišu ili “zaraze”.

Iskustva hrvatskih tvrtki sim toga nama je cilj potaknuti ljude da po nu razmišljati o korištenju slobodnog softvera, kako bi se smanjila stopa piratstva i nelegalnog softvera jer svi znamo da puno poduze a i privatnih korisnika koristi nelegalne softvere, a kontrola je sve ve a i ve a. Zato je bolje to sprije iti nego pla ati visoke kazne, rekao je Leško. azne vlade u svijetu po ele su s testiranjem slobodnog softvera, prvenstveno radi smanjenja troškova, što zbog osloba anja od ovisnosti o pojedina nim kompanijama, što zbog cijene skupih licenci komercijalnog softvera. U posljednje vrijeme posebno se isti e Nizozemska koja je od travnja ove godine po ela koristiti programe otvorenog koda, kao što je pen ffice.org koji služi za spremanje tekstualnih zapisa. rocjena nizozemskog Ministarstva je da e samo u gradskoj blagajni ovim potezom uštediti ak 8.8 milijuna dolara godišnje.

Konferencija o primjeni slobodnog softvera je okupila doma e poduzetnike

Mirko Leško (desno) koordinator konferencije s predava em Ivanom Guštinom (lijevo) primjeni slobodnog softvera i Linuxa, najpoznatijeg besplatnog operativnog sustava na konferenciji je govorio Ivan Guštin, poduzetnik iz azina koji se Linuxom bavi ve 10 godina. n je govorio o iskustvima nekoliko hrvatskih tvrtki koje imaju preko 100 zaposlenika koje su ve im dijelom prešle na Linux. - Moja iskustva sa slobodnim softverom su jako pozitivna. ve više korisnika može korisititi i otvorene programe i pre i na Linux. anas je postignuta visoka razina razvoja, stabilnosti i kvalitete tog softvera i oni mogu uspješno zamijeniti komercijalne koji se uobi ajeno koriste, to se pokazalo u svim tvrkama koje su ih po ele koristiti, kazao je Ivan Guštin. Za njega prava prednost softvera otvorenog koda nije samo niža ili nepostoje a ciejna, ve nešto drugo: - rednosti su: ve a leksibilnost, ne ovisi se o licenciranju, ve a kvaliteta koda, mogu nost da bilo tko ima uvid u kod, odnosno da u e u programe bez nekakvih posebnih programa ili pla anja. aj kod je tako napisan da se jako lako može integrirati s drugim programima i sustavima, a i troše manje resursa na ra unalu pa ne treba stalno nabavljati jaka ra unala kao za ove druge sustave. Ima niz prednosti, a ovisno o korisniku, što i na koji na in on to koristi, može se pokazati manji ili ve i efekt, tvrdi iz vlastitog iskustva Guštin.

Prihva anje u poslovanju no što brojne poslodavce još zanima je koliko je uop e komplicirano baviti se s time, i je li potrebno ve e informati ko znanje. va dosadašnja iskustva, kažu nam sugovornici, pokazala su da nije potrebno nikakvo dodatno znanje. Naravno da je ponekad problem unijeti neku novinu u poslovanje, no ako se programi postepeno promijene, korisnici ih relativno lako prihva aju. rimjerice, kad tvrtke s Microsoft f icea pre u na pen f ice u pravilu nema nikakvih problema, pa se uredno se može poslovati s takvim programima. Možda e se zato i u Hrvatskoj, a posebno u Me imurju poslodavci, po uzoru na europske i svjetske trendove, po eti odlu ivati za ovu opciju rugi dio festivala bila su razna predavanja, prezentacije, radionice i performansi, od kojih su samo neki: radionica izrade robota, Fedora rojekt, d kazete do -a na Linuxu, “oneclick” postavljanje web stranice, olf J. eenvliet – Blender radionica, Metalab, Implementacija baze znanja pomo u rupala i brojni drugi. (mn)

POGLED ODOZDO

Tri jaha a Apokalipse našeg standarda Nevolja nikada ne dolazi sama i ona voli društvo. ako su se rastu cijena energenata i in laciji pridružile i vremenske neprilike, pra ene tu om. vjema apokalipti nim jaha ima standarda pridružio se tako i tre i udar na standard gra ana. Me imurje je tu a u kratkom razdoblju pogodila dva puta, stradali su povrtnjaci, vo njaci i vinogradi i polja. no što e na poljima ostati, i to ne samo kod nas ve i u okruženju, bit e skupo, i to zbog sva tri navedena razloga: manjih koli ina hrane i porasta potražnje za njom, što e dovesti do poskupljenja. Kad se sve to udruži s porastom cijena nafte, i hrana svagdanja postat e luksuz na stolu. Za razliku od prijašnjih godina kada su seljaci znali prijetiti da e pšenicu prosuti po cesti, situacija se u mnogome promijenila. tkupljiva i traže seljake na njivama,

cijena se dogovara i u etiri oka, jer nitko ne zna koliko e brašno poskupjeti za nekoliko mjeseci. Cijena e kruha prestizati cijenu nafte. Kad smo prošlo ljeto pisali zbogom jeftinoj hrani, nakon nekoliko godina obilja jeftine hrane u trgova kim centrima, nije nam bilo ni na kraj pameti koliko daleko poskupljenje hrane može oti i. Na realno smanjenje koli ina hrane zbog vremenskih neprilika mogu se još nakalemiti i špekulantske igre radi pumpanja cijena, što e još više produbiti socijalne razlike. Bogatima ni to poskupljenje ne e biti neki izdatak, a siromašni e biti željni svega, pa i kruha. onda e se otvoriti i pitanje robnih rezervi. Imamo li ih doista ili samo knjigovodstveno, na papiru? eljaci e biti na gubitku, zbog izostanka uroda, što e im otežati ulaganja u sljede i proizvodni ciklus. Zbog manjka hrane na dobit-

ku e biti trgovci, koji i u ovo doba lanjske jabuke u trgova kim centrima prodaju po petnaest kuna. a su ih vo ari jesenas prodavali i po tri puta manjoj cijeni, trljali bi ruke. zamislite kako e biti tek naredne godine, ako su ovih dana bile po 15 kuna! iše ne e biti jeftin ni sirotinjski ru ak sastavljen od pile ih vrati a i krilca u saftu s tjesteninom, jer ni jedan od tih sastojaka, ma kako to pojam jeftine i zasitne hrane bio, ne e biti jeftin. oskupjet e brašno, tjestenina i meso, jer e poskupjeti i sto na hrana za uzgoj mesa. Kako nahraniti sirotinju, slaba joj je utjeha lade da svugdje u svijetu sve poskupljuje. Kad tako narod zacvili, iz lade se brane porastom broja novokupljenih automobila. I svi se ude nad uvozom 50 tisu a novih automobila, a zaboravljaju da u Hrvatskoj živi etiri milijuna stanovnika i barem

Piše: Božena Malekoci-Oleti milijun ku anstava i da je vozni park star preko deset godina. o su realnosti, ali svatko situaciju može prikazivati kako mu se svi a. Uz nas osim u Zagrebu i još nekolicini ve ih gradova javni prijevoz u smislu servisa gra anima ne postoji, a obavljanje posla bez velike mobilnosti nije mogu e. No lada može mirne duše oti i na godišnji, jer svako poskupljenje donosi više -a u državnu blagajnu, a tko može shvatiti brige siromaha, ako je njegova lisnica puna.

G A

15. srpnja 2008.

LICENCIRANJE AGENATA za nekretnine pod kapu Ministarstva gospodarstva

DuĹĄanka Novak me u prvima s novom licencom Vlasnica â&#x20AC;&#x153;MN nekretninaâ&#x20AC;? iz akovca DuĹĄanka Novak me u prvima u Hrvatskoj odazvala se i poloĹžila stru ni ispit za agenta posredovanja u prometu nekretnina. Stru ni ispit se polagao temeljem Pravilnika o programu osposobljavanja za agente i Zakona o posredovanju nekretnina koji je donijelo Ministarstvo gospodarstva na prijedlog Hrvatske gospodarske komore. Ona je joĹĄ 2004. godine prvi put organizirala edukaciju za posrednike u prometu nekretnina. Me utim, prolaznost na tim ispitima bila je svega 30 posto od prijavljenih kandidata. Zbog slabe prolaznosti u protekle 4 godine, taj ispit, tzv. licencu, uspjelo je poloĹžiti samo 137 kandidata. Tu su razna pu ka u iliĹĄta vidjela svoje mogu nosti pa su i ona organizirala svoje edukacije. Njihova prolaznost je bila 95 posto, ĹĄto zna i da je gotovo svaki kandidat koji je pristupio polaganju ispita poloĹžio. U tome je najviĹĄe prednja ilo Splitsko pu ko u iliĹĄte koje je u svim ve im gradovima u RH obavljalo edukaciju. Kod njih je oko 1.500 â&#x20AC;&#x201C; 2.000 kandidata steklo licencu. No donoĹĄenjem novog zakona, HGK se protivio da svi koji su do listopada proĹĄle godine stekli licencu budu upisani u registar Hrvatske gospodarske komore. Zbog toga je Ministarstvo gospodarstva donijelo odluku ili svima priznati ili svi trebaju poloĹžiti razliku stru nog ispita. HGK je smatrao da e biti manje ĹĄtetno da svi poloĹže razliku nego da se prizna ve dobivena licenca. VaĹžno je napomenuti da je Ministarstvo gospodarstva dalo rok od 18 mjeseci od donoĹĄenja novog zakona svim

agencijama u RH za polaganje stru nog ispita, a taj rok je travanj 2009. godine, upisnik u registar vodit e HGK na temelju dobivene suglasnosti Ministarstva gospodarstva koje e izdavati licence agentima. Uz poloĹženi stru ni ispit za rad agencije za posredovanje nekretninama potrebno je imati i ugovor s osiguravaju im druĹĄtvom protiv tzv. ĹĄtetnih ugovora s premijom od najmanje dvjesto do najviĹĄe ĹĄesto tisu a kuna i imati zaposlenoga licenciranog agenta na puno radno vrijeme. Za stjecanje licence po novim izmijenjenim pravilima svi agenti i oni koji su proĹĄli ispit i pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, jednako kao i oni pri pu kim u iliĹĄtima, ponovno su morali na ispit radi polaganje razlika stru nog ispita. Program razlike u polaganju stru nog ispita odnosio se na op i pravni okvir: posredovanja u nekretninama koji obuhva a zakon o posredovanju i ugovore obveznog prava, te na stvarna prava na nekretninama i zemljiĹĄne knjige. Drugo podru je ispita odnosilo se na prostorno ure enje i gra enje. Stru ni ispit se polaĹže pred profesorima Pravnog fakulteta iz Zagreba, predstavnicima Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i graditeljstva i Hrvatske gospodarske komore. DuĹĄanka Novak iz MN nekretnina iz akovca stru ni je ispit poloĹžila 3. srpnja, kao ĹĄto je i lani me u prvima pristupila licenciranju pri HGK-u. - DrĹžim do pravila ove struke i do renomea i Ĺželim svojim sadaĹĄnjim i budu im klijentima ponuditi kvali-

tetnu uslugu koja uklju uje rjeĹĄavanje cjelokupne procedure oko upisa u zemljiĹĄne knjige, kao i isho enje kredita kod poslovnih banaka, ukoliko je potreban za kupovinu nekretnine.

Licencirane agencije, odnosno agenti garancija su i klijentima za viĹĄu razinu usluge u posredovanju nekretninama. (BMO)

Novina u rjeĹĄavanju radnih sporova

Mirenje umjesto sudskog spora U Me imurskoj Ĺžupaniji educirani su prvi miritelji osposobljeni za posredovanje i mirno rjeĹĄavanje radnih sporova. Trening za miritelje organizirali su Ured za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske i Gospodarsko socijalno vije e u Me imurskoj Ĺžupaniji. Tim povodom je u petak u Domu sindikata odrĹžana konferencija za novinare. Vitomir Begovi iz Ureda za socijalno partnerstvo rekao je da se u Hrvatskoj premalo koristi mirenje kao na in rjeĹĄavanja radnih sporova. Ve ina radnih sporova zavrĹĄava na sudovima, tako da radni sporovi ine 20 posto svih sporova. takvi postupci na sudu dugotrajni su i skupi. Potrebno je stvoriti klimu da je mirenje prvi korak u rjeĹĄavaju sporova, ali i promijeniti svijest i kulturu rjeĹĄavanja sporova, a u poslovne odnose ugraditi druĹĄtveno odgovorno poslovanje. Privatni poslodavci moraju prihvatiti druĹĄtveno odgovorno poslovanje kao standard ĹĄto zna i biti odgovoran prema radnicima, poslovnim partnerima, zajednici i zaĹĄtiti okoliĹĄa. S druge strane, kod zaklju ivanja kolektivnih ugovora potrebna je odgovornost obje strane, bez pritiska na ono ĹĄto nije mogu e izvrĹĄiti. U protivnom neizvrĹĄa-

5 INFOPIS (9)

Informacijsko itanje Mama ve dva dana pije tablete za smirenje. Sjedi za stolom u dnevnom boravku, udara rukom u stol i vi e: Isuse dragi, ĹĄto emo sada?! K i sjedi u fotelji, nedaleko nje, i pla e. ĹĄto e dijete drugo u toj situaciji kada svi krive nju, a ona dobro zna da je i kriva. Tata se kontinuirano javlja iz nekog ugla ku e i srditim glasom predbacuje Ĺženi sve i svaĹĄta. NeĹĄto ĹĄto se ve otopilo s lanjskim snijegom, a neĹĄto od sveg â&#x20AC;&#x153;bajanjaâ&#x20AC;? je i vezano uz odgoj. Kako to ve biva, odgoj djece naj eĹĄ e se svaljuje na Ĺženina le a pa se podrazumijeva da se tu i traĹži krivca. Nemam pojma zaĹĄto su me pozvali na kavu. MoĹžda su mislili kada sve nekom tre em istovare da e im biti lakĹĄe, ili im je bila potrebna neka druga ija dinamika jadikovanja ili isto da me zastraĹĄe jer to i mene eka. isto sumnjam da im je ovo zadnje bilo na pameti, ali iako i nenamjerno su uspjeli u tome. No, tako sam saznala da djevojka nije dobro pro itala prijavni list za razredbeni postupak, koji joj je nudio mogu nost da izabere i jednopredmetni studij u slu aju da ne pro e oba prijamna ispita. Na dnu prijavnog lista bila je ta napomena i trebalo je zaokruĹžiti da, ĹĄto ona nije u inila jer nije dobro pro itala. Pitanje je sada zaĹĄto nije dobro pro itala. Ona ak nije ni znala za tu mogu nost sve dok jedan nije proĹĄla, a drugi je. Kako je itala, a da nije zamijetila, moĹžda uop e nije temeljito itala, ve je samo popunila traĹžene praznine, a tekst povrĹĄno pregledala zanemaruju i ve i dio. Dolazimo do zaklju ka da itati i itati nije isto, treba nau iti da bi znali itati s razumijevanjem. Kad govorimo o itanju, ne moĹžemo zaobi i ni pismenost. Zna enje te rije i mijenjalo se tijekom povijesti, ovisno o vrijednostima koje je neko druĹĄtvo smatralo dominantnima. Dihotomija pismeni â&#x20AC;&#x201C; nepismeni, u eni â&#x20AC;&#x201C; neuki postojala je sve do 19. stolje a, kada se druĹĄtvo po inje demokratizirati i kada se opismenjuju ĹĄiroki slojevi druĹĄtva. Pojam pismenost u takvoj situaciji po inje ozna avati vjeĹĄtinu poznavanja slova i svladavanja itanja. Takva se situacija mutatis mutandis zadrĹžala do danas. Broj se nepismenih doduĹĄe smanjio, ali i dalje postoje ljudi koji cijeli

PiĹĄe: mr. sc. Sonja ToĹĄi -Grla Ĺživot ne pro itaju viĹĄe od naljepnice na staklenkama krastavaca i ljudi koji itanju posve uju puno vremena i paĹžnje. Suvremeno postindustrijsko druĹĄtvo, koje naglaĹĄava multikulturalnost kao svoju temeljnu odrednicu, implicira pismenost koja nije jedanput zauvijek odre ena i dana â&#x20AC;&#x201C; ono pretpostavlja razvijanje itateljskih navika i pismenost koja e se razvijati i mijenjati. MoĹžemo zaklju iti da se pismenost ne u i samo u ĹĄkoli i da je nepromjenjiva. DanaĹĄnji uvjeti Ĺživota, koji ujedno diktiraju tempo Ĺživljenja sasvim sigurno su takvi da zahtijevaju neprestano usavrĹĄavanje naĹĄe pismenosti. Kao spoznajna djelatnost itanje uklju uje procese koji se zbivaju u itateljevu Ĺživ anom i psihi kom sustavu. itanje je viĹĄeslojna, spoznajna, jezi na djelatnost koja se utemeljuje na brojnim itateljevim sposobnostima. Susret k eri moje poznanice i formulara dao bi dobre rezultate da se djevojka oslonila na predznanje i iskustvo o tome ĹĄto je itala, da je dobro odredila svrhu svog itanja, da je nastojala predvidjeti ĹĄto e biti re eno, da je utvrdila zna enje pojedinih rije i i re enica, novoste ene informacije morale su joj omogu iti daljnje i potpunije razumijevanje napisanog, a time i njezine situacije, morala je zamiĹĄljati pro itani sadrĹžaj i postaviti par pitanja o razumijevanju istog, morala je ustanoviti ĹĄto ne razumije jer se zna da je razlika izme u dobrog i loĹĄeg ita a upravo u tome ĹĄto dobar zna kada neĹĄto ne shva a. ako je joĹĄ uvijek imala nekih nejasno a morala se posluĹžiti nekim drugim dostupnim izvorom, tj. mogla je pitati u studentskoj referadi ili prvog do sebe.

www.suncica.hr; sonja.tosic-grlac@ck.t-com.hr

ZAKON o drĹžavnoj potpori u poljoprivredi

Uvode se poticaji za industrijski krumpir

Oni su budu i miritelji u rjeĹĄavanju radnih sporova vanje nerealno ugovorenih obveza rezultira radnim sporovima. U S D-u 90 posto radnih sporova zavrĹĄava mirenjem. U europskim zemljama se taj postotak kre e od 50 do 90 posto, dok kod nas taj proces tek zapo inje. Prvi miritelji i treneri miritelja u Hrvatskoj educirani su uz pomo nizozemskih stru njaka.

Na jesen bi se pri Ĺ˝upanji trebao formirati i Ured za mirenje, ije bi usluge bile namijenjene za rjeĹĄavanje radnih sporova u malim irmama, gdje ne postoji zakonska obveza sklapanja kolektivnog ugovora pa time ni klauzule o mirenju u slu aju radnog spora. Konferenciji za novinare na kojoj se govorilo o mirenju partne-

ra u radnih sporovima bili su uz mr. Vitomira Begovi a, predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo, i Franjo Veble, predsjednik, i Mladen KriĹžai , dopredsjednik Gospodarsko socijalnog vije a, treneri miritelja i stru na suradnica iz Ureda za socijalno partnerstvo. (BMO)

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici, odrĹžanoj 19. lipnja 2008. godine, prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o drĹžavnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i ĹĄumarstvu te podrĹžao prijedlog da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku. IzraĹženo je i miĹĄljenje da treba preispitati ukupnu poljoprivrednu politiku. Da bi se postigao uspjeh u smislu pove anja proizvodnje a smanjenja uvoza, nuĹžno je ispuniti zakonsku obvezu regionalizacije poljoprivredne proizvodnje u smislu poticanja

proizvodnje poljoprivrednih proizvoda koji imaju proizvodnu konkurentnost u pojedinoj regiji. Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj jednoglasno je odlu io predloĹžiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama zakona o drĹžavnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i ĹĄumarstvu uz amandman, kojim se uvodi poticaj za krumpir za industrijsku preradu, a izvjestiteljica Sabora bila je predsjednica Odbora Dragica Zgrebec. Zakon bi trebao biti usvojen do kraja godine. (J)

15. srpnja 2008.

CRNA KRONIKA

STRAVI NO UBOJSTVO u Lopatincu

Rastrojeni sin tanjurima i loncem ubio majku Dario Rešetar (27) iz Lopatinca u nedjelju prijepodne 13. srpnja izme u 9 i 10 sati ubio je

svoju 53-godišnju majku Mirjanu. Ubojstvo je po inio u obiteljskoj ku i u ulici Vladimira Nazora.

Mirjana (lijevo) i njezin sin Dario Rešetar u jednoj od brojnih javnih akcija u kojima su rado sudjelovali

ZAPALJENA KU A u Donjem Zebancu

Posljedice požara na Vrbani evoj ku i

“Viski” dobio opekline U srijedu 9. srpnja oko 14 sati zapaljena je ku a u Donjem Zebancu u kojoj je živio Josip Vrbani , u ovom kraju poznatiji po nadimku Viski. Vrbani je samac i u požaru je zadobio lakše ozljede, dok je u vatri stradala unutrašnjost ku e. O uzrocima nastanka požara postoje dvije verzije. Prva je da se Vrbani pokušao ubiti samospaljivanjem, na na in da je zapalio odje u na sebi te otr ao u ku u. Druga verzija je kako je on sam podmetnuo požar, i potom se sakrio u jednu prostoriju žele i tako stvoriti pri u da ga je netko htio spaliti. S obzirom na to da se Vrbani nalazi na neuropsihijatrijskom odjelu Županijske bolnice akovec, s njime se ne može razgovarati, a nema ni

Josip Vrbani na turniru “ rni laufer” policijskog izvješ a o slu aju koji je pobudio interes ljudi selni kog kraja, jer Vrbani , premda samac, dosta se kretao me u ljudima, a preživljavao je rade i na pojedinim imanjima. Premda je u svom kraju poznat kao osobenjak, svojevremeno je u Donjem Zebancu organiziran u njegovu ast šahovski turnir pod nazivom “ rni laufer”, na kojemu je Vrbani odigrao nekoliko dobrih partija. (S. Mesari , foto:KRUG)

Prema izjavi policijskog glasnogovornika Krunoslava Gosari a, do ubojstva je došlo nakon bezna ajnoga verbalnog sukoba oko odlaska na ru ak Darijevoj sestri. Rastrojeni sin majku je mlatio kuhinjskim tanjurima, staklenim vr em, drvenom daskom na kojoj su obi avali rezati meso i metalnim loncem. Tim je predmetima višestruko izudarao majku po glavi i gornjem dijelu tijela, pri emu je sirota zadobila teške ozljede, od kojih je i preminula. Da je ubio vlastitu majku, psihi ki bolestan Dario Rešetar sam je prijavio policiji koja je njegovu telefonsku dojavu zaprimila u 11,23 sati. Policija se odmah uputila na mjesto doga aja te je uhitila nasilnog ubojicu koji je još u nedjelju bio odvezen na lije ni ki pregled u Županijsku bolnicu akovec. Prilikom svoga lu a kog nasilja Rešetar je i sam zadobio prijelom baze gornjeg dijela lanka prsta pa je zbrinut na Odjelu kirurgije, a upu en je i na Psihijatriju.

Slovencu ukradeni euri i kune TUPKOVEC – Iz obiteljske ku e u vlasništvu slovenskog državljanina, koja se nalazi u mjestu Tupkovcu, u utorak 8. srpnja u vremenu od 16 do 19,30 sa dogodila se teška kra a. Nepozna po initelj nasilno je otvorio dvokrilni prozor ku e koji se nalazi na gotovo dva metra od tla te je ušao u ku u. U prostoriji spava e sobe podesnim alatom nasilno je otvorio drvenu komodu te iz nje ukrao 2 su e eura i još 6 tisu a kuna. Ukupna šteta procijenjena je na iznos od oko 20.500 kuna. Pro v nepoznatog po initelja slijedi kaznena prijava Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Lovci na meti kradljivca MACINEC – Nepozna po initelj pokušao je okras lovce LD-a “Srnjak” iz Macinca. Doga aj se zbio izme u 7. i 9. srpnja kada je nepozna iz lova kog doma u Glavnoj ulici u Macincu pokušao otu i materijalne vrijednos . Podesnim alatom slomio je uloške cilindri nih brava na garažnim i ulaznim vra ma objekta, te je ušavši u unutrašnjost objekta u prostoriji ureda podesnim alatom nasilno otvorio vrata drvenog ormara. U dovršenju kaznenog djela odustao je iz nepozna h razloga, te iz objekta nije ništa otu io. Materijalna šteta cijeni se na iznos od 500 kuna.

Motociklist iz Varaždina stradao u Pribislavcu PRIBISLAVEC - Prometna nesre a s povrije enim osobama dogodila se 9. srpnja oko 18 sa u ulici Bana Josipa Jela i a ispred ku nog broja 36 u Pribislavcu. Voza motocikla iz Varaždina, ro en 1967. godine, upravljao je vozilom registarske oznake VŽ 418-HP koje je u vlasništvu poduze a “Automobil - Lon ar” d.o.o.

Dario Rešetar bio je višegodišnji pacijent Psihijatrije akove ke bolnice gdje mu je odavno postavljena dijagnoza psihi kog bolesnika s grani nim poreme ajem li nosti. Prema rije ima policijskog glasnogovornika, Rešetar je u posljednje vrijeme izbjegavao lije enje. Nikada dosad PU me imurska nije zaprimila nikakvu dojavu o eventualnom nasilju u obitelji u kojoj se dogodilo stravi no ubojstvo. U ponedjeljak 14. srpnja na Odjelu patologije Županijske bolnice u akovcu obavljena je obdukcija ubijene Mirjane Rešetar, dok je ubojica uz kaznenu prijavu priveden u Istražni centar Županijskog suda u Varaždin. S obzirom na njegovo zdravstveno stanje, mogu e je da e biti premješten u zatvorsku bolnicu. Susjedi, prijatelji i poznanici Rešetarovih ostali su u nevjerici jer, kako kažu, Dario je bio mirna i vedra osoba i nikada prije nije pokazivao sklonost nasilju. (D.M.)

iz Varaždina. Budu i da brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste i gusto i prometa, izlaskom iz desnog zavoja, a u namjeri da izbjegne nalet na voza a motocikla akove kih registracija kojim je ispred njega upravljao voza ro en 1973. godine iz Gardinovca, Varaždinac je izgubio nadzor nad motorom te se prevrnuo na bok. Pritom je zadobio teške tjelesne ozljede, zbog ega je zbrinut u Županijskoj bolnici.

Okrao Lipu NEDELIŠ E - U petak 11. srpnja negdje izme u 1,30 i 6 sa u restoranu “Lipa” u akove koj ulici u Nedeliš u dogodila se teška kra a. Policiji još uvijek nepozna po initelj ušao je u restoran slomivši uložak cilindri ne brave na ulaznim vra ma. Iz registar kase ukrao je 500 kuna, i pritom popio dva soka iz rashladne vitrine.

Nepoznati ukrao 200 litara dizela PRELOG - U no i s etvrtka 10. na petak 11. srpnja nepozna kradljivac ukrao je oko 150 litara dizelskog goriva iz radnog stroja i jednoga teretnog vozila, vlasništvo poduze a “Aqva Gramont” iz Šenkovca, koji su se nalazili u Gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu. Po initelj je nasilno otvorio i poklopac rezervoara radnog stroja te je ukrao još 50 litara dizelskog goriva. Nastala materijalna šteta procjenjuje se na oko 2 su e kuna.

Automobil izgorio u vožnji PRELOG – Muškarcu iz Donjeg Mihaljevca ro enom 1931. godine na poljskom putu u nastavku ulice Kalmana Mesari a

O evid u obiteljskoj ku i Rešetarovih u Prelogu u petak 11. srpnja u 12,30 sa zapalio se automobil. Vozilo je u požaru u potpunos izgorjelo, a požar su ugasili vatrogasci JVP-a Grada akovca te DVD-a Prelog. Na mjesto doga aja izašla je inspektorica za zaš tu od požara te utvrdila da je požar nastao zbog zapaljenja motornog ulja koje se izlilo nakon pucanja klipnja e, a koje je probilo poklopac bloka motora.

Ponovno kamenovan vlak DONJI KRALJEVEC - Nakon prošlotjednog slu aja kamenovanja vlaka kod Male Subo ce, na istu ideju 10. srpnja došli su vandali u Donjem Kraljevcu. Kod ulaznog signala u željezni ku postaju Donji Kraljevec, koja se nalazi paralelno s tamošnjim nogometnim igralištem, za sad nepozna vandali u 22,20 sa kamenovali su vlak koji prometuje na relaciji Kotoriba - Varaždin. Pritom je na jednom dijelu vrata jednog od vagona razbijeno staklo, dok je na drugom dijelu staklo napuklo. Zbog ovog doga aja vlak je kasnio 11 minuta. Nastala materijalna šteta bit e naknadno utvr ena. Glasnogovornik PU me imurske apelira na roditelje da povedu više kontrole o svojoj djeci te upozorava da su kazne za ovakve vandalske ine nemale. Po initelje u ovom slu aju policija namjerava prona i i njima se ozbiljno pozabavi . Doga aj može bi rezultat dje je igre koja je izrazito opasna ako se znaju mogu e posljedice. Sre om, doga aj nije imao tragi ne posljedice, ali je mogao tako okon a da je kojim slu ajem kamen završio u glavi kojeg putnika ili strojovo e ili da su krho ne stakla povrijedile putnike.

Sletjela u kukuruz SVETI KRIŽ - PRELOG - Prometna nesre a s povrije enim osobama dogodila se 12. srpnja oko 13,20 sa na državnoj

ces koja Sve Križ spaja s Prelogom. Na toj ces došlo je do slijetanja vozila austrijskih registarskih oznaka kojim je upravljala voza ica ro ena 1983. godine iz Austrije. Ona brzinu kretanja nije prilagodila osobinama ceste pa je u desnom zavoju došlo do zanošenja i prevrtanja vozila koje je završilo u polju kukuruza prevrnuto na krov. Unesre enoj je pružena hitna medicinska pomo u Županijskoj bolnici u akovcu, gdje je i zadržana na lije enju.

Psi poklali mlade fazane VRATIŠINEC – U no i sa subote 12. na nedjelju 13. srpnja nesre a je pogodila LD “Zec” iz Vra šinca. Dva psa mješanca nepoznatog vlasnika te su no i iskopala rupu ispod ži ane ograde kojom je ogra eno uzgajalište fazana te su potom poklala, po prvim procjenama, negdje izme u 550 i 570 mladih fazana koji nisu bili stariji od 60 dana. Na taj doga aj naišao je lovac LD-a te je pritom sa maricom ustrijelio jednog od krvolo nih pasa. Drugi mu je uspio pobje i. Nastala materijalna šteta procijenjena je na oko 27 su a kuna. Policija sada nastoji prona i vlasnika pasa pro v kojeg slijedi primjerena kazna.

Biciklistu iz Kuršanca izmjereno 3,31 alkohola u krvi U no i sa subote na nedjelju policija je provela opera vnu akciju nazvanu “Alkohol”. Pritom je utvrdila ukupno 31 prekršaj. Najviše prekršaja, njih 13, zabilježeno je u slu aju upravljanja vozilom uz prisustvo alkohola, u šest slu ajeva voza i nisu bili vezani, utvr ena su i tri prekršaja upravljanja vozilom u vrijeme dok je voza ka bila oduzeta, u tri slu aja voza i nisu poš vali znak policijskog službenika koji ih je zaustavljao, a utvr en je po jedan prekršaj nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, tehni ke neispravnos vozila i prekršaj mladog voza a. Iz prometa je isklju eno 18 voza a. Zanimljivo je da je jekom akcije policija zaustavila i u Gornjem Kuršancu alkotes rala voza a bicikla ro enog 1965. godine iz Kuršanca koji je imao 3,31 g/ kg alkohola u krvi!

KROZ ME I"URJE

15. srpnja 2008.

MA KOVEC dobiva nazive ulice

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

Župnik je želio Tekelija, Ministarstvo nije htjelo uti Restauratorski zavod je raspisao natje aj i odabrao izvo a a. Župnik je želio Tekelija, ali Ministarstvo ne. Župnik je postupio na osnovu obrazloženja Zavoda kako je rije o vrsnim majstorima p insko vije e Sveti &uraj na Bregu na svojoj 20. sjednici raspravljalo je o situaciji vezanoj uz srušenu župnu crkvu Svetog &urja. p inska na elnica Dragica Vugrinec vije nike je izvijestila da se trenutno vezano uz crkvu radi na papirologiji, a u ponedjeljak bi trebao biti izabran nadzorni inženjer te izvo a radova. Potom slijedi uklanjanje i odvoz gra evinskog otpada, te prijevoz oltara, kipova i slika u estauratorsku radionicu u Ludbregu. Vugrinec je rekla kako ne odustaje od jasnog odre ivanja krivaca za ovu katastrofu, te o ekuje od policije i suda da to u ine što prije. #zvijestila je da ljudi upla uju nov ane donacije na otvoreni žirora un, te da uskoro na nekoliko tisu a adresa kre e letak kojim e se pokušati sve dobre ljude animirati da pomognu u sanaciji crkve, kako bi ona do zime dospjela pod krov. Dragutin Barlek je ukazao na proturje nosti napisa u novinama i odgovora Ministarstva. Vugrinec je odgovorila kako je u novinama (Me imurske novine) pisalo to no, i da je istina kako je izvo a a odabrao estauratorski zavod, ali dodala je da je $avod dio Ministarstva kulture. ekla je i kako je župnik pre asni

Kozjak želio da radove obavi tvrtka Tekeli - inženjering iz Murskog Središ a, koja je solidno takve poslove obavila u mnogim crkvama, ali da Ministarstvo to nije željelo. Na elnica je naglasila kako je o svemu izvijestila hrvatsku Vladu, koja se pak oglušila na zamolbe za pomo . - Kada se u Kupskoj ulici u $agrebu porušilo nekoliko starih ku a, na noge se digla sva Vlada i javnost. vdje gdje je srušen dio nas, povijesna i sveta gra evina, Vlada ne reagira, kao ni mediji, izuzev me imurskih.

Ali Balogovec ostaje Balogovec Ma kov anima je dosta toga što nemaju nazive ulica. Na inicijativu mještana od sada e ulice u naselju Ma kovec dobiti nazive ali, kako bi lakše zapamtili novoimenovane ulice, nastojali su zadržati imena im više tradicionalnih naziva kvartova. Tako Balogovec ostaje Balogovec, ne e ga izbrisati ni imenovanje novih ulica. Ma kovcu e i u službenoj upotrebi ostati do sada tradicionalni nazivi: Brezi , Me gaje, Koti , $elena, Breg i Voljak.

Mještani Ma kovca nastojali su kod predlaganja imena ulica zadržali uvriježene nazive kvartova u naselju, no nisu sasvim mogli odoljeti ni pomodarstvu kao što je imenovanje ulice po banu &osipu &ela i u i $rinskim i Frankopanima, Stjepanu adi u. Popularni za “krštenje” ulica me imurski velikani dr. #van Novak, dr. Vinko Žganec i &osip Slavenski dobili su svoje ulice i u Ma kovcu. A svoj trg u Ma kovcu dobili su sveti Petar i Pavao.(BM )

Dom kulture Jurice Muraia

nastavku sjednice vije nici su donijeli odluku o preimenovanju Doma kulture u Pleškovcu u Dom kulture &urice Muraia.

životopisu koji je došao pred vije nike i novinare izme u ostalog piše kako svi žitelji i vije nici trebaju biti ponosni na ovoga izuzetnog ovjeka i velikana ljudskoga stvarala kog duha. &urica Murai ro en je 26. ožujka 1927. godine u Varaždinu, a ve i dio mladena kog života proveo je u Vu etincu. mro je 26. sije nja 1999. u $agrebu. Vije e je dopunilo pravilnik o unutarnjem ustroju & -a op ine Sveti &uraj na Bregu, imenovalo Stožer zaštite i spašavanja te plan

Navodno repetitor proizvodi zra enje opasno po zdravlje zaštite od požara i tehnoloških eksplozija i procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za op inu Sveti &uraj na Bregu.

Ukloniti repetitor Na aktualnom satu je vije nik An elko Kova i upozorio kako bi trebalo ukloniti repetitor kod škole u $asadbregu, te zatražio da se uredi dje je igralište i oko njega postavi ograda. Damir Novak je oštro reagirao na obrazloženje oko obra una troškova igara u Malom Mihaljevcu. - Pretjerali ste sa šatorom i zvu nikom. Niste poštivali što smo

se dogovorili i svaki korak si želite naplatiti. Dok sam ja na elnica, tako ne e i i, rekla je na elnica. Željko Medved je pitao što je sa sportskom dvoranom, a Vugrinec je odgovorila da je op ina svoj dio posla obavila i sada se eka zeleno svjetlo iz $agreba. Prof. &osip Bajuk Vije e je izvijestio o dobroj namjeri stvaraonice K G koja je spremna dati animacijski karton za kulturne skupove, te organizirati koncert u Vatroslavu Lisinskom, s kojeg bi prihod išao za obnovu srušene župne crkve. (S. Mesari )

AKOVE KA DELEGACIJA u prijateljskom Schrambergu

Na proslavi dvije pedesetogodišnjice Protekli vikend je u njema kom gradu Schrambergu bilo vrlo sve ano: održane su dvije proslave, i to povodom 50 godina prijateljstva s francuskim gradom Hirsonom, a obilježena je i 50. godišnjica osnivanja Muzi ke škole Schramberg. Proslava je organizirana uz prisustvo ostalih delegacija gradova prijatelja, me u kojima je i akovec.

z službenu delegaciju Grada u dvodnevnom posjetu je bio i Dixieland band akovec koji je održao dva vrhunska nastupa u sklopu Me unarodnog festivala prijateljstva i doživio ovacije oduševljene publike.

kupno je u dva dana na dvije bine i na gradskim ulicama organizirano 36 programa.

akove ka delegacija je odmah po dolasku posjetila Hrvatski dom u Schrambergu, na ijem je elu predsjednica Karminka Farkaš.

aktivnosti u Hrvatskom domu uklju en je i veliki broj Me imuraca, me u ostalima lanovi obitelji Slavi ek (rodom iz Preloga) koji su se uklju ili u aktivnosti schramberške gradske uprave i uz prijevod razli itih materijala a tako er i na druge na ine vodili brigu o lanovima delegacije.

subotu 5. srpnja organiziran je na trgu ispred gradske vije nice službeni po etak proslave na kojem je uvodni govor održao gradona elnik dr. Herbert . $innel, ovjek koji je na elu Schramberga ve 17 godi-

Predio oko crkve dobit e naziv Trg sv. Petra i Pavla

OP INA PODTUREN pomogla Sivi anima

Za poplavljene 40 tisu a kuna p insko vije e Podturen na svojoj je 22. sjednici odlu ilo iz op inskog prora una isplatiti žiteljima Sivice naknadu za ublažavanje šteta od poplave koja je u tom naselju bila u lipnju ove godine.

kupno e se isplatiti 40 tisu a kuna, a raspodjela e biti prema popisu koji je sastavilo Povjerenstvo za procjenu šteta

jedno e se Hrvatskim vodama uputiti zamolba - prijedlog da ošte ene Sivi ane oslobodi pla anja naknade za slivne vode, a op ina pak bi otpisala dio potraživanja za komunalnu naknadu. $bog nasipa koji e se uskoro zapo eti graditi, u dužini od 3.173 metra, Vije e je izmijenilo i dopunilo odluku o davanju zemljišta u zakup.

Ure enje mjesnog doma

mjesto Sonje emenar, u Povjerenstvo za procjenu šteta

od elementarnih nepogoda imenovan je Antun Novak iz Novakovca. $a ure enje društvenog doma u Sivici op ina e izdvojiti 60 tisu a kuna. Želja mještana i op ine je da udruge i VM imaju adekvatne uvjete za svoj rad te za priredbe. Sa župnikom vele asnim &osipom Pivarom obavit e se razgovori o prodaji ili ustupanju dijela zemljišta potrebnog za ure enje okoliša sportske dvorane. Kada je rije o sportskoj dvorani, zamjenik na elnika Vjenceslav Hranilovi Vije e je izvijestio kako radovi na sportskoj dvorani i proširenju škole idu predvi enim tempom i postoje sve naznake da e objekti biti gotovi do po etka nove školske godine. (S. Mesari )

LJETNI ULJEZI kvare nam ljeto

Stop komarcima u akovcu Nova plo a s nazivima gradova prijatelja ispred koje je fotografirana i delegacija akovca sa svojim doma inima

Dixieland band akovec koji je održao dva vrhunska nastupa u sklopu Me unarodnog festivala prijateljstva

na. Slavlje je uveli ao državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Heinrich Tiemann, a u nastavku su održani brojni koncerti i performansi sastava iz Schramberga

i ostalih gradova. Tako er je otkrivena nova plo a s nazivima gradova prijatelja ispred koje je fotogra irana i delegacija akovca sa svojim doma inima. (BM )

d prvog lipnja do petnaestog kolovoza akovec se bori protiv najezde komaraca i pokušava na taj na in uljepšati ljeto stanovnicima akovca, ali i svih pripadaju ih prigradskih naselja. # dok su prošle godine komarce tamanili samo na užem

podru ju grada i u dravskom bazenu, sada su tamanjenje proširili na sva prigradska naselja. Suzbijanje komaraca povjereno je medicinskoj sanitaciji Veterinarske stanice, a Grad e u suzbijanje komaraca uložiti 150 tisu a kuna.

KR ' M* +"UR/*

15. srpnja 2008.

DAMIR MESARI , proizvo a krumpira iz Belice:

Prekupci sitniji krumpir podvaljuju pod sjemenski POGLAVARSTVO OP INE Donji Kraljevec

Za sanaciju Ludbreške 2,4 milijuna kuna Poglavarstvo op ine Donji Kraljevec raspravilo je u etvrtak 10. srpnja o usvajanju odluke o sanaciji Ludbreške ulice u Donjem Kraljevcu, za što je raspisan postupak javne nabave, te o cjelokupnoj mogu nosti sanacije cesta nakon gradnje kanalizacije. Prema procijeni, vrijednost radova na sanaciji Ludbreške ulice u Donjem Kraljevcu (cesta u naselju Donji Kraljevec prema Prelogu), stajala bi oko 2,4 milijuna kuna, s tim da bi op ina rebalansom prora una osigurala oko 450.000 kuna iz vlastitog prora una, a ostatak Županijska uprava za ceste. Za predsjednika op inskog povjerenstva za javnu nabavu izabran je Mladen onka, a za lanove Ivan Markati, Mladen Cvek, Sandra Perca i An elko Horvat. Isto povjerenstvo vodit e i postupak javne nabave za rušenje dviju ku a u Ludbreškoj ulici, planirane vrijednosti rušenja 60.000 kuna, te za odabir izvo a a za zavažanje poljskih putova u op ini u vrijednosti do 60.000 kuna. Poglavarstvo je zaklju ilo da u narednom periodu treba svim silama lobirati kako bi se namaknula sredstva za sanaciju cesta nakon izgradnje kanalizacije. Samo za naselje Hodošan za Glavnu, akove ku i Prvomajsku vrijednost radova iznosit e, prema stru noj procjeni, oko 6,5 milijuna kuna, a to op ina ne može sama. Kako je cesta od Donjeg Pustakovca preko Svetog Jurja u Trnju i kroz Hodošan državna magistralna cesta, predlaže se da se dio sredstava osigura iz programa EIB2, dio iz Fonda za regionalni razvoj, dok bi najve i dio trebale osigurati Hrvatske ceste. Sre a je što dokumentacija postoji, pa e se lakše do sredstva, smatraju u op ini.

Najprije e se sanirati ceste, a tek potom ure ivati nogostupi za pješake, i to ponajviše idu e godine, osim ulica u Donjem Kraljevcu ije ure enje predstoji ove godine. Tako er je napomenuto da je prioritet postaviti asfalt cijelom dužinom Ludbreške, a razmatra se i mogu nost da dio nogostupa možda pri eka rebalans prora una ili idu u godinu, ako ne bude dovoljno sredstava. Poglavarstvo je donijelo odluku da se privremeno uz više op ina i Grad Prelog su inancira jedna djelatnica Op inskog suda u Prelogu na poslovima Zemljišno - knjižnog referenta do kraja godine jer se ne zna sudbina suda u Prelogu. Odre en je i datum tre eg po redu Vo arskog sajma koji bi se trebao održati krajem kolovoza. ije je o stru nom sajmu na temu vo arstva, jedinom te vrste u Hrvatskoj, a ra una se ponajviše na posjetu struke i vo ara. Izabran je i Organizacijski odbor sajma na ijem je elu An elko Horvat, koji ima zada u što bolje pripremiti sajam. Organizacijskom odboru sajma jesu Ivan Markati, koji je zahtijevao da pripreme i sastanci Odbora po nu što prije i da se podijele zaduženja, a ne kao lani, kad se odbor sastao jedan dan prije po etka sajma, Mladen Cvek, Mladen onka, Sandra Perca i Miljenko Horvat, te na elnik op ine Zlatko Horvat kao odgovorna osoba. Zbog pritužbi gra ana lice kralja Tomislava u Donjem Kraljevcu, Poglavarstvo je donijelo odluku da se ulica ome i znakovima zabrane prolaska za kamione. Naime, iako je ulica široka samo etiri metra, njome prolaze i kamioni jer im je bliže do Gori ana. (J.Š.)

PREDSJEDNIK HDSS-a Ivan Martan

U bolni kim ambulantama nema klime i mnogi puše! Predsjednik HDSS-a Ivan Martan obratio se ovih dana novinarima s više tema. Najvažnije što je ovih dana uo io je to da u bolni kim ekaonicama Županijske bolnice akovec nema klime, pa je teško i pacijentima i lije nicima, kao i svom osoblju. Tako er, kaže, rijetko koja bolni ka soba ima klima - ure aje, pa je sad po ljeti pakleno. Ono što ga zabrinjava je i pušenje. Kako je eš e u bolnici, uo io je da se u ekaonicama pa i pojedinim ambulantama puši, što je zabranjeno i po našim za-

konima. Takvoj praksi treba što prije stati na kraj. Kad je rije o klima - ure ajima u bolnici, treba manje kupovati neke druge stvari, tako, na primjer, fotelje, a više potrebne klima - ure aje, kaže on u priop enju. Kad je rije o drugim temama, smatra da bi hrvatska Vlada trebala uzvratiti Slovencima za vinjete, na na in da pove a cijene na cestama za gra ane Slovenije i da više oporezuje slovenske vikendice na Jadranu. (J)

Proizvo a merkantilnog krumpira Damir Mesari iz Belice skrenuo nam je pažnju na jednu temu o kojoj se ina e ne govori mnogo. ije je o ponašanju prekupaca krumpira, koji ine štete ne samo svojim ponašanjem na tržištu, ve i na mnogo suptilniji na in, otkupom sitnijeg krumpira koji je izvan standarda, te prodajom tog istog krumpira kao sjemenskog svima koji nasjednu, a takvih je najviše u Slavoniji. Ove je godine, kaže, zasadio oko 25 hektara. O ekuje dobre prinose i gradi hladnja u za krumpir kapaciteta 900 tona, to nije, skladište s aktivnom ventilacijom, uz pomo mr. Mladena Matja i a. Osnovni razlozi zbog ega je danas nužno imati spremište krumpira s aktivnom ventilacijom kojom se postižu niže temperature i od oko 5 stupnjeva ljeti, jer se uzima hladni no ni zrak, ti u se ekologije i uvanja krumpira.

Zabranjeno posipavanje protiv klijavosti Europska unija ve je odavno zabranila “posipavanje” krumpira sredstvima protiv klijavosti, dugo vremena u nas je bilo poznato sredstvo Tuberite. Naime, zbog pove ane ekološke svijesti potroša i uvjetuju što zdraviji i kvalitetniji krumpir. Zato ga proizvo a i sve više uvaju u hladnja ama, odnosno spremištima s aktivnom ventilacijom i više ga ne posipavaju sredstvima protiv klijavosti. Krumpir Damira Mesari a možda ste ve i kupili u malim pakiranjima od nekoliko kilograma ukoliko kupujete u našim ve im trgova kim lancima, a pod markom me imurskog krumpira i tvrtke “Dodlek”. Kako je iz prve ruke upoznat s cjelokupnom pro-

Damir Mesari , proizvo a krumpira iz Belice: - Prekupci od nas kupuju sitniji krumpir i onda ga podvaljuju pod sjemenski. Jedini na in da se to izbjegne je gradnja pogona za preradu sitnog krumpira izvodnjom i plasmanom krumpira, zapitali smo ga kakve su se promjene s obzirom na tržište dogodile u zadnjih godinu ili dvije. On kaže: - Zbog potreba konfekcioniranja krumpira kao robne marke Me imurski krumpir, u emu mogu sudjelovati samo lanovi Me imurske udruge za merkantilni krumpir iz Belice, a u dogovoru s trgovcima, organizirali smo se na na in da smo izabrali etiri najbolje vrste krumpira koje favoriziramo u proizvodnji, nakon što smo utvrdili njihove sortne prinose i ponašanje u našem kraju. Naime, ubudu e e na ambalaži, odnosno vre ici robne marke Me imurski krumpir pisati i ime sorte i za što je krumpir, za kuhanje ili pe enje, kao i poneki recept za pripremu krumpira. Ove godine zasadili smo sorte riviera, aladin, bella rosa i vinete kao osnovne sorte za komercijalnu prodaju.

skoro emo napraviti još jedan izbor najboljih sorata, a prema kriterijima što više suhe tvari i što manje še era.

Zato je mogu e da e se idu e godine u trgovinama pojaviti još koja sorta krumpira, a neke ne e biti. No to je dugotrajan postupak, ne možeš naviknuti potroša a na jednu sortu i zatim je preko no i promijeniti. Tako er nije u trgovinama mogu e imati preveliki broj sorti. Da bi upoznali nove sorte krumpira, organiziramo Dane polja krumpira u Belici upravo ovih dana.

Po hektaru oko 5 tona krumpira izvan standarda Situacija na tržištu krumpira u Hrvatskoj nije baš najbolja. Glavni razlog nisu samo cijene, ve praksa prekupaca. Naime, svakom proizvo a u krumpira koji proizvodi krumpir i od najboljeg sjemenskog krumpira, a pod pretpostavkom da po hektaru proizvede oko 40 tona krumpira, ostaje oko 5 tona sitnijeg krumpira koji nije za prodaju. Prekupci su se dosjetili i otkupljuju od proizvo a a i taj krumpir po znatno nižim cijenama, te ga onda u Slavoniji prodaju pod sjemenski krumpir.

Tako prevare naivne proizvo a e koji nisu pažljivi, ruše nam ugled i cijene i stvaraju nered na tržištu sjemenskog krumpira. Ako izra unate da svakom proizvo a u konzumnog krumpira ostaje oko 5 tona sitnijeg krumpira po hektaru proizvodnje, rije je o veoma velikim koli inama krumpira koji preostaje, te brojkama od pet do deset tisu a tona godišnje, samo u Me imurju. Proizvo a i su, naravno, sretni ako prekupci žele kupiti i takav krumpir, to je jasno, no ne znaju za sve posljedice, a za posljedice o ito ne mare ni kupci jer kupuju taj krumpir po nižim cijenama. A prave posljedice su nelegalno i nekontrolirano tržište sjemenskog krumpira u Hrvatskoj i poreme ene cijene. Oni pak koji ne uspiju prodati sitniji krumpir, a rijetko koje obiteljsko gospodarstvo koje proizvodi krumpir ima stoku ili svinje, takvog se krumpira rješavaju zakopavanjem ili ak bacanjem na divlje deponije. To je veoma štetno i opasno, razvijaju se mnoge patogene bolesti koje onda dospijevaju na novoposa eni krumpir. Onaj koji je jednom bio u blizini ba enog krumpira zna što govorim. Zbog toga smatram da bi bilo potrebno izgraditi neki pogon za preradu krumpira koji nije za prodaju, bilo da ga se prera uje u krumpirovo brašno, špirit, votku ili neki drugi proizvod. Na taj bi se na in tako er riješili sivog tržišta sjemenskog krumpira koje danas funkcionira, te bi se ujedno sprije ile ekološke štete. Problem je u tome što je takav zahvat skup, za gradnju pogona potrebna su znatna sredstva, pa o tome za sada samo razmišljam, kaže Damir Mesari , ujedno aktivan lan Limene glazbe Belica i organizator putovanja glazbenika. (J. Šimunko)

GRADSKO POGLAVARSTVO Preloga presudilo

Ruglo u centru Cirkovljana bit e srušeno Gradsko poglavarstvo Preloga presudilo je napuštenoj ku i koja se nalazi u centru Cirkovljana, iza školske zgrade, koja je tijekom godina postala ruglo i gnjezdište gamadi. Ku u e u dolaze im danima, usprkos do kraja neriješenim imovinsko - pravnim poslovima, a po nalogu Poglavarstva, srušiti GKP Pre-kom. - Godinama pokušavamo riješiti imovinsko – pravne odnose, no u tome do sad nismo do kraja uspjeli. Jedna sedmina vlasništva još uvijek nije riješena. Ipak, kako dvorište i ku a predstavljaju ozbiljnu opasnost za susjede i djecu jer tu ima svakakve gamadi, ak i zmija, odlu ili smo stvar uzeti u svoje ruke i ku u srušiti, a dvorište o istiti. Takvo stanje više nismo mogli tolerirati. Mislim da e susjedi i stanari Donje ulice u Cirkovljanu pozdraviti ovakvu našu odluku, poru io je gradona elnik Dragutin Glavina. Andrija Pigac, prvi susjed pokojne Kate Najman ija je ku a s

dvorištem postala ruglo, oduševljen je najnovijim ishodom. - Ku a je nakon smrti susjede ostala prazna, nitko ništa nije ure ivao pa je postala ruglo, mjesto gdje se gnijezde štakori i zmije. Tu ih ima koliko ho ete. Ja sam u jednoj godini pobio 68 štakora, možda i više, dalje nisam brojao. Zbog gamadi u svom dvorištu ne mogu imati kukuružnjak jer mi sve pojedu. Ku a je svojedobno predstavljala opasnost za omladinu i djecu koja su tu dolazila poskrive ki piti i pušiti. Me utim, sada se na grunt i u ku u više i ne može, pa ovamo više ni ne dolaze. Ja sam svojedobno bio zainteresiran za kupnju ku e i dvorišta, sve kako bih je srušio i dvorište uredio te se tako riješio gamadi, no zbog neriješenih imovinsko - pravnih odnosa to nisam mogao. Sada smo svi odahnuli zbog ove najnovije odluke Poglavarstva koju pozdravljamo, bez obzira što e se dalje doga ati s ovim dvorištem, isti e zadovoljan Andrija Pigac.

Pre-kom e srušiti ku u u Donjoj 6, što posebno veseli prvog susjeda Andriju Pigaca Što e se dogoditi s gruntištem nakon rušenja ku e, u Gradu još nisu odlu ili. Gradona elnik isti e kako se razmišlja o mogu nosti da

se duž gruntišta izgradi prolaz koji e centar mjesta spojiti s Cvjetnom ulicom. (D.Mihoci)

KROZ ME I"URJE

15. srpnja 2008.

TROŠKOVI PROSLAVE 15. obljetnice osnutka op ine Domašinec

Zahvaljuju i donatorima potrošili tek 42 tisu e kuna askošna proslava jubileja - 15. obljetnice osnutka op ine Domašinec koštala je tu op inu 42 tisu e kuna, izvijestio je na elnik Dragutin Lisjak na posljednjoj sjednici Poglavarstva koju je sazvao unato tome što je na bolovanju zbog nesre e koju je doživio neposredno nakon slavlja. Slavlje na kojemu je, prema nekim procjenama, bilo 1.500 ljudi, ako ne i više, i svi su dobili svoju porciju besplatnog gulaša i pi a, bilo bi i skuplje da nije bilo velikodušnih donatora. Proslavu je pomogao Disco club Šampion, tvrtka David Beton, Pivovara Carlsberg, Podravka, Gra evinski obrt Majster, Auto centar &esenovi , #zgradnja Domašinec, Cvjetni atelje Magnolia, Lova ki savez akovec, LD &astreb iz Domašinca, op ina Podturen, Vinogradarstvo i podrumarstvo Cmre njak, Cerovec te Branko i Verona Mezga. Svima njima op ina Domašinec upu uje posebne zahvale.

eka se Fond za ure enje doma p ina Domašinec javit e se s ak tri projekta na nedavno raspisani natje aj Fonda za regionalni razvoj. $a bespovratna sredstva kandidirat

e daljnje ure enje zgrade Doma kulture, zatim ure enje spoja Vrtne ulice i poslovnog centra u Domašincu, kao i projekt izgradnje mreže javne rasvjete na potezu od Tur iš a do groblja u Domašincu, pa što pro e. $a realizaciju svakog od tih projekata potrebno je po 900 tisu a kuna, ocjenjuje na elnik Lisjak.

ure enje zgrade Doma kulture u Domašincu do sada je uloženo nešto više od milijun kuna, pri emu je Fond sudjelovao s 450 tisu a kuna. #zmijenjena je stolarija na katu i u prizemlju zgrade, nanovo je ure ena fasada, pa je sada izgled zgrade zaista reprezentativan. sim toga, na zapadnom i sjevernom dijelu zgrade ure eno je novo kroviše. - Sada želimo pri i unutarnjem ure enju ove zgrade. Namjera nam je urediti 1.200 kvadrata prostora. Planiramo spustiti stropove, urediti podove i izvesti soboslikarske radove. Budu i da su stropovi od trstike i da pucaju, ti su radovi neizbježni. Tako er nam je velika želja i cilj urediti dvoranu u Domu kulture kako bismo dobili prostor za potrebe održavanja priredbi, koncerata i drugih sli nih doga aja. Kako bismo izveli te poslove, potrebno nam je, prema slobodnoj procjeni, 1,5 milijuna ku-

na i zato smo odlu ili ovaj projekt kandidirati na natje aju Fonda, otkriva na elnik Lisjak. ve godine planirano je i ulaganje u društveni dom u Tur iš u, gdje se namjerava sanirati krovište zgrade. drugoj fazi, planiranoj za idu u godinu, do i e na red i zamjena stolarije, kao i ure enje fasade.

Imenovanje lanova Stožera zaštite i spašavanja Stožer zaštite i spašavanja je stru no i koordinativno tijelo

Na sjednici p inskog vije a donesena je odluka o izmjenama i dopunama odluke o uvjetima i na inu držanja pasa, ma aka i drugih ku nih ljubimaca te uklanjanje pasa i ma aka lutalica na podru ju op ine Pribislavec. Tako e se nov anom kaznom od 100 do 200 kuna kazniti izi ka osoba ako ne postupa sa psom,

lici $rinskih u Šenkovcu nastavljaju se radovi na izgradnji kanalizacije. Preostalo je još nekih pedesetak metara do kona nog ure enja ulice. adovi na kanalizaciji trebali bi biti gotovi do kraja ovog tjedna, a zatim se kre e na ure ivanje bankina i polaganje asfalta. lica bi trebala biti ure ena do proslave Dana op ine krajem kolovoza. Kompletni

radovi u lici $rinski iznose nešto više od 3 milijuna kuna.

planu su ove godine i radovi u lici Marka Kova a gdje je pregledom kanalizacije ustanovljeno da ona nije ispravna. &oš se ne zna ho e li se i i u njenu kompletnu rekonstrukciju ili u djelomi ne popravke najkriti nije ošte enih dijelova. $a ove e radove trebati izdvojiti dodatnih 300 tisu a kuna

Regres

Ulica Zrinskih trebala bi biti gotova do proslave Dana op ine

Na sjednici Op inskog vije a op ine Pribislavec prihva en je novi socijalni program

Uvjeti i na in držanja ku nih ljubimaca

Do kraja kolovoza kompletno e se urediti Ulica Zrinskih

Vrijedni djelatnici op ine Domašinec, njih etvero, primit e regres u iznosu od 1.500 kuna, dok e djelatnica Višnja Plevnjak za svoj desetogodišnji rad u p ini biti nagra ena s 3.750 kuna. (D.Mihoci)

Kre e izrada DPU-a gospodarsko - stambene zone Istok

koje pruža stru nu pomo i sprovodi akcije zaštite i spašavanja, a kojima rukovodi na elnik op ine Pribislavec. Stožer se aktivira kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesre e na podru ju op ine. Na sjednici p inskog vije a Vladimir Brozovi imenovan je na elnikom stožera, dok su lanovima imenovani Branka Ben ik, &osip Graši , Mario Bukovec, &urica &uri an i Goran Pomor.

OP INA ŠENKOVEC - ure enje centra mjesta

Iako je na bolovanju zbog nedavne nesre e u kojoj je slomio ruku, na elnik Lisjak sazvao je i odradio sjednicu Poglavarstva

SJEDNICA Op inskog vije a op ine Pribislavec

Na sjednicu p inskog vije a op ine Pribislavec održanu u petak 11. srpnja dostavljena je odluka o održavanju zbora gra ana. Cilj zbora gra ana je omogu avanje neposrednog odlu ivanja i sudjelovanja mještana op ine Pribislavec u davanju mišljenja i prijedloga o poslovima lokalnog karaktera. $bor gra ana op ine Pribislavec održat e se u petak 26. rujna u velikoj dvorani društvenog doma, za sada u 15 sati. Na 21. sjednici donesena je odluka o izradi detaljnog plana ure enja gospodarsko - stambene zone #stok u Pribislavcu, koji e koštati oko 50 tisu a kuna plus PDV, a inancirat e se iz prora una op ine Pribislavec za 2008. godinu. Površina tog podru ja je oko 10 ha. Pretežiti dio zemljišta u industrijskom dijelu je op insko vlasništvo, a u zahvatu stambenog dijela je privatno vlasništvo. #nicijativu za izradu tog DP -a dalo je poduze e Haix pismom namjere i interesom da se izgradi moderna tvornica obu e. S obzirom na to da je dosadašnja predsjednica socijalnog vije a ur a Perko dala ostavku, predloženo je i prihva eno da se za novog predsjednika izabere Branko Štrukelj. #sto tako je predloženo i prihva eno da se izvrši zamjena lanice Dragice Mihoci koja je zatražila razrješenje iz privatnih razloga s Dragutinom Posavcom. stali lanovi ostaju u istom sastavu.

ma kom ili drugim ku nim ljubimcom na propisan na in. #sto toliko platit e osoba koja odmah ne o isti prostorije ili druge javne površine koje je dužna o istiti kada ih zagadi njezin pas ili ma ka te ako uvodi psa u javne ili poslovne objekte, kao i na javne ure ene zelene površine. Kaznu može o ekivati i osoba koja ne brine o zdravlju svog psa, ma ke ili drugoga ku nog ljubimca, osoba koja ne registrira svog psa te ne prijavi njegov nestanak. Nov anom kaznom od 500 do 10 000 kuna kaznit e se pravna osoba ako po ini navedene prekršaje.

Socijalni program op ine Pribislavec Novi socijalni program koji je uskla en sa zakonskim normama, potrebama i mogu nostima op ine usvojen je na sjednici p inskog vije a. Taj program utvr en je u cilju zadovoljavanja osnovnih potreba socijalno ugroženih kategorija

gra ana koji su se zbog razli itih okolnosti našli u stanju socijalno zaštitne potrebe. blici mogu e socijalne pomo i u okviru ovoga programa jesu pomo za podmirenje troškova stanovanja i školovanja, pomo u prehrani u školskim kuhinjama, pomo u radu humanitarnih udruga i u podmirenju troškova lije enja teških bolesnika, pomo u vidu stalne nov ane pomo i te u podmirenju pogrebnih troškova. &ednokratne nov ane pomo i i stalne socijalne pomo i tako er spadaju u oblike mogu e socijalne pomo i. Pravo na dodjelu pomo i može se ostvariti pisanim zahtjevom podnesenim Socijalnom vije u op ine Pribislavec. z zahtjev je potrebno priložiti dokumentaciju koja potvr uje navode u zahtjevu i dokazuje ostvareni prihod po lanu doma instva kako je ovim programom de inirano i traženo. (H. $e ar)

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Štete blizu 20 milijuna p ina Sveti &uraj na Bregu me u prvima je obavila procjenu šteta nastalu u olujnom vremenu u petak 4. srpnja. Prošireno osmero lano Povjerenstvo ocijenilo je da su štete na

podru ju op ine na poljoprivrednim kulturama u iznosu od oko 19,400.000 kuna. Sva dokumentacija poslana je u Me imursku županiju, od koje se o ekuje proglašenje elementarne nepogode. (sm)

KROZ ME I"URJE

15. srpnja 2008.

Donacija je okupila donatore i primatelje donacije

ŽUPA SVETOG NIKOLE biskupa u akovcu

Puno malih priloga za monitor Vrijedna donacija iz župe Svetog Nikole biskupa u akovcu predana je Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec. ije je o monitoru za mjerenje vitalnih funkcija. vaj aparat je od ogromne važnosti za pra enje životnih važnih funkcija teško bolesne djece. Sredstva za nabavku skupljala su se od došaš a prošle godine do skrsa ove godine me u župljanima crkve Svetog Nikole u akovcu, koji i tradicionalno svake godine skupljaju karitativna sredstva za neku namjenu. Na kupnju baš ovog ure aja odlu ili su se na poticaj dr. Verice &a menice koja je ukazala na potrebe Dje jeg odjela, rekao nam je fra An elko prilikom zajedni kog susreta predstavnika ove župe i osoblja bolni kog odjela tim povodom u utorak 8. srpnja. - Sakupljanje je po elo još prošle godine u adventu darivanjem pšenice onima koji daju dar za tu karitativnu akciju. Nastavili smo ove godine na Svije nicu, za Gospu Lurdsku daju i svije e vjernicima koji su davali dar za tu karitativnu nakanu. akciju su bile uklju ene i maslinove gran ice na Cvjetnicu. No najve i dio skupio se u Caritasovim kutijicama koje smo podijelili vjernicima na po etku korizme, gdje su oni dobrovoljne priloge skupljali u svojim ku ama. No kutijice su bile i u mnogim poduze ima i trgovinama gdje su se tako er stavljali darovi. Na Veliki etvrtak vjernici su skupljene priloge prinijeli kao dar svoga korizmenog odricanja.

kutijicama je sakupljeno preko 22 tisu e kuna. kupno je sakupljeno preko 42 tisu e i devetsto

NIKOLA POKRIVA , nogometni reprezentativac, posjetio rodni Jurovec

Najljepše se osje am u kockastom dresu Monitor u funkciji kuna, tako da je aparat upla en ve u travnju, a stajao je nešto manje od prikupljenih sredstava, rekao je fra An elko. važnosti nabavke ovog aparata govorila nam je dr. Marija Hegeduš - &ungvirth, še ica Dje jeg odjela Županijske bolnice akovec. - zadnje vrijeme djeca se esto s klinika u poboljšanom stanju vra aju u županijske bolnice, pa tako i našu. Takvu djecu u prakti ki poluintenzivnoj njezi treba adekvatno zbrinjavati. Djecu koja su prethodno bila na respiratoru treba pratiti, a za to su potrebni kvalitetni ure aji koji prate vitalne funkcije kao što su rad srca, disanje, temperatura, tlak i drugo kod djece svih dobi, od onih najmanjih, tek ro enih, pa na dalje. z pomo kvalitetnog monitora to je mogu e i najto nije pratiti, rekla je doktorica Marija Hegeduš - &ungvirth, še ica Dje jeg odjela Županijske bolnice akovec. (BM )

OP INA Kotoriba

Prijedlozi za op inska priznanja primaju se do 15. kolovoza Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja op ine Kotoriba poziva vije nike V-a, gra ane, udruge gra ana, politi ke stranke, vjerske zajednice i ostale pravne osobe da do 15. kolovoza 2008. godine dostave pisane prijedloge s obrazloženjem za dodjelu javnih priznanja op ine Kotoriba za 2008. godinu. Prijedlozi se dostavljaju na adresu p ine u zatvorenim omotnicama. &avna priznanja mogu se dodjeljivati gra anima op ine i drugim osobama, njihovim udrugama, drugim jedinicama lokalne i podru ne (regional-

S nogometašima NK Bratstvo s kojima je igrao kao pionir

ne) samouprave, ustanovama, trgova kim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama za istaknute uspjehe u radu i djelovanju, kojima osobito pridonose razvoju i boljitku op ine ili pojedinih njezinih djelatnosti, u znak po asti ili zahvalnosti. &avna priznanja mogu se dodjeljivati i državljanima drugih zemalja, me unarodnim organizacijama, te udrugama i organizacijama drugih država ili njihovim tijelima. p inska priznanja dodjeljuju se povodom Dana op ine za &esensko križevo u mjesecu rujnu. (A. Fuš)

Hrvatski nogometni reprezentativac i lan francuskog FC Monaca iskoristio je kra i predah izme u nastupa na < 2008. i po etka priprema za novu sezonu, posjetivši svoje kolege i prijatelje u rodnom &urovcu. Njegov boravak kod ku e iskoristili smo za kra i razgovor o nogometu, životu, djevojkama, kolegama i planovima. • Kakve su uspomene na nedavni EURO u Austriji? - Premda nije završilo kako smo željeli i kako je o ekivala naša ne samo sportska javnost, mogu re i da je sve bilo jako, jako lijepo. Pola minute nas je dijelilo do ulaska u završnicu, ali sre a je otišla na drugu stranu. • Što se zbivalo tih minutu dvije uz rub igrališta i u glavama igra a i vodstva? - Naravno da smo se veselili Klasni evom golu. tom trenutku se svašta zbivalo, i to vrlo brzo. Nismo uspjeli u zamjeni igra a, suci su malo produžili utakmicu, a Turci to iskoristili. &edanaesterci su uvijek lutrija, a mi ovaj put nismo odigrali dobro i tako smo doma otišli ranije negoli smo to planirali. • Stari i mladi. Ima li toga me u kockastima? - Starijih i mla ih ima, ali samo po godinama.Sveostalojekakotrebabiti. Svi smo kao jedan, slažemo se i pomažemo. zra je u reprezentaciji je izvrsno i mogu vam re i da se nigdje tako lijepo ne osje am kao s reprezentacijom. Najljepše je u kockastom dresu.

U Dinamu se više trenira • A gdje je ljepše, u Dinamu ili Monacu?

- Meni je Dinamo velika ljubav i sretan sam što sam bio lan tako velikog kluba. Tu sam ostvario najve e igra ke domete do sada i iz Dinama sam otišao u jedan veliki i dobar klub. Lijepo mi je bilo u Dinamu, a lijepo je i u Monacu. ba su kluba velike i zdrave sredine. Mogu re i da se u Dinamu više i strože trenira.

Monacu je sve nekako ležernije. Ali igramo dobro. • Monaco je klub s puno igra a izvan Francuske. Kako se sporazumijevate? - Na francuskom jeziku, koji neki govore bolje, drugi slabije, a mi ostali se snalazimo. Meni puno pomaže &erko Leko, koji dobro govori francuski i pravi je kolega. A loptu svi razumijemo. • ujemo kako imaš namjeru oti i iz Monaca. - Nije mi prioritet oti i, jer stvarno ovdje imam sve što želim i ugovor na etiri godine. No stigne li kakva nemoralno dobra ponuda, otišao bih. Moj menadžer pregovara s talijanskom omom i svakako da bih tamo želio igrati. oma je stalni sudionik Lige prvaka, a talijanska liga je najja a u <uropi. Ako ne odem, ostat u ovdje i igrati kako najbolje znam i mogu. • U reprezentaciji Hrvatske ima mjesta za Nikolu Pokriva a? - Vjerujem da ima. #zbornik Bili je rekao da na sve nas ra una i ja u se s veseljem staviti na raspolaganje Bili u, za prijateljske i kvali ikacijske utakmice. • Jako dobro zvu i a i igra tandem Pokriva - Vukojevi !?

Pred polazak u daleki Monaco u novom BMW-u

- gi ( gnjen Vukojevi , op.a.) je stvarno igra ina i ljudina. $a ekipu i prijateljstvo doslovce izgara. Sve ovisi o izbornikovim planovima i željama, no gi i ja sigurno možemo zajedno, i to jako dobro. Mogu, naravno, i s drugim igra ima, jer u reprezentaciju dolaze zaista najbolji.

Mnogo je lijepih, ali Mia je najljepša • Nikola, imaš li ti vremena za mladena ki život i kako ga provodiš? - vijek se na e vremena za mladena ke stvari. #stina, ne zalazim previše u neke klubove ili lokale, ali volim s prijateljima sjesti u ka i , na terasu i promatrati svijet oko sebe. • A djevojke? Imaš li stalnu djevojku i jesu li Hrvatice ljepše od Francuskinja, pa i Austrijanki koje si vidio na EURU. - Hrvatice su ljepše od svih drugih! A me u njima najljepša je Mia Šlogar! $aklju ite zbog ega tako velim. • Ona je tvoja djevojka? - Da, ona je moja djevojka. &ako je lijepa i dobra. azumijemo se. Želim re i kako naša veza nije tipa nogometaš - missica, jer mi smo zaista obi an mladi zaljubljeni par. #stina, Mia je bila miss sporta, a sada je osim što je lijepa i vrsna i uspješna poslovna žena. Ako zaigram u #taliji, bit emo jedan drugome bliže. • Što te još nisam pitao, a imaš potrebu re i našim itateljima? -PutemM< #M SK#HN V#NA želim re i da mi je Stanislav Vugrinec kao trener i ovjek najviše pomogao u nogometu. # želim mu ovim putem re i: Hvala za sve. Vuga, ljudina si!

Želim zahvaliti svom o uhu #vanu Kolari u koji je stalno uz mene. # majci koja proživljava svaki moj nastup i odlazak na put. #, naravno, pozdrav svima u M< #M SK#M N V#NAMA i posebno prijateljima i kolegama u najljepšem selu na svijetu. Malom Parisu, mojem &urovcu. Nikola Pokriva ima 22 godine, ima u džepu oko 5 milijuna eura vrijedan ugovor s Monacom, ima sigurno mjesto u klubu, u hrvatskoj reprezentaciji i mogu nost prelaska u novu sredinu, za još ja i ugovor.

srcu ovog trenutka ima mjesta samo za Miju Šlogar, budu u jurovsku snehu, kako ju zovu Nikolini prijatelji iz NK Bratstvo &urovec, me imurske fair play ekipe godine. no što nam je drago, stekli smo dojam da je Nikola jednako obi an ovjek sada kad ima milijunski ugovor kao što je bio kada se on mjerio u kunama, a u tome i je veli ina velikih! (Stjepan Mesari )

Zdenko Novinš ak i Bernhard Bogda Nikolini su prijatelji stari

KR Z M* +" RJ*

15. srpnja 2008.

ZEMLJIŠNO - KNJIŽNOM odjelu Op inskog suda

OP INSKO VIJE E Donja Dubrava

“Tužibaba” sva a Donjodubrav ane Op inske Internet stranice vrlo su posje ene i redovito se ažuriraju s najnovijim vijestima. Na stranicama postoji rubrika “Tužibaba” koja je zamišljena da mještani mogu davati konstruktivne prijedloge za boljitak op ine. Me utim, Tužibaba je postala nešto sasvim drugo jer se ne vidi tko stavlja sadržaj na blog. Urednik donjodubravskih Internet stranica Mladen Hunjadi na sjednici Vije a iskazao je nezadovoljstvo jer su sadržaji izmakli kontroli i pišu se sadržaji kojima se grubo vrije aju pojedinci. Hunjadi isti e da su takvi napisi rezultirali prijetnjama, sudskim tužbama, fizi kim obra unima te jednoj ružnoj slici o Donjoj Dubravi koja se preko Internet stranica šalje u svijet. Stoga je Mladen Hunjadi predložio vije nicima da se pisanje na Tužibabi ograni i na dva puta tjedno. Poglavar Franjo Fabi smatra da Tužibabu jednostavno treba ukinuti. - Svakojake sadržaje pišu ljudi bez kulture i morala, kojima je cilj da se preko Tužibabe obra unavaju, rekla je vije nica Marina &ankoci, dok vije nik Sla-

Zadužen za ure ivanje op inskih Internet stranica - Mladen Hunjadi

ven Ujlaki smatra da Donjodubrav ani nisu dorasli ovakvom na inu komuniciranja. Na sjednici su bila dva prijedloga: da se Tužibaba ukine ili da se otvori dva puta tjedno. Ve ina vije nika digla je ruku da se u probnom roku (do idu e sjednice OV-a) Tužibaba otvori u ponedjeljak i etvrtak u vremenu od 20 do 21 sat. U to e vrijeme urednik Mladen Hunjadi kontrolirati i analizirati sadržaje koji se pišu, zlonamjerne napise i oni kojima je cilj uvreda pojedinaca bit e brisani i dostavljeni elnicima op ine. Na elnik op ine Marijan Varga in=ormirao je vije nike da dinamika izgradnje novog vrti a ide prema planu, a op ina e izgradnju parkirališta Dje jeg vrti a i Osnovne škole za koje je izra eno idejno rješenje kandidirati Fondu za regionalni razvoj. Istom =ondu kandidirat e se još dva projekta: pješa ko biciklisti ku stazu prema Kotoribi i nastavak ure enja Doma za nacionalne manjine. Op ina Donja Dubrava krenula je u osnivanje puha kog orkestra. $a sviranje u orkestru interes je pokazalo dvadeset troje u enika iz Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. S njima e raditi dva stru na u itelja, a u tijeku je kupnja instrumenata. $a sufinanciranje kupnje instrumenata o ekuje se pomo iz Me imurske županije. Županijska uprava za ceste krenula je u rekonstrukciju raskrš a kod Mlina na trome i izme u Kotoribe, Donje Dubrave i Donjeg Vidovca radi što bolje sigurnosti sudionika u prometu. adovi su kod mnogih voza a, posebice kamiona, izazvali nezadovoljstvo novom regulacijom prometa, a reagirali su i elnici spomenutih op ina zatraživši stru no o itovanje o radovima. (A. Fuš)

Rekonstrukcija raskrš a kod Mlina izazvala je nezadovoljstvo mještana i op inara Vezano uz radove na rekonstrukciji raskrš a na trome i Kotoribe, Donje Dubrave i Donjeg Vidovca kod Mlina, za stru no mišljenje upitali smo ravnatelja ŽUC-a $orana Šari a, dipl. ing. - U radove na ure enju spomenutih raskrš a krenuli smo kako bi se stvorila ve a sigurnost sudionika u prometu. adi bolje preglednosti, dolazak iz Donje Dubrave mora biti 90 stupnjeva, što smo mi sada i osigurali, a novim otokom dolazi do smirivanja prometa i ve im oprezom voza a. Ovime apeliram na voza e da zbog svoje sigurnosti i svih sudionika u prometu poštuju prometnu signalizaciju i ograni e brzinu vožnje, dok bi policija (uz eš i nadzor) trebala adekvatno kazniti sve nesavjesne voza e. Šari je predo io i rješenje inspektora za cestovni promet &osipa Gr ana, prema kojem poduze e Grozd do 25. srpnja ove godine mora porušiti visoko raslinje i drve e iz

Ažurnost o uvana na teret op ina i Grada Preloga $emljišno - knjižnom odjelu Op inskog suda u Prelogu, koji djeluje za podru je šest donjome imurskih op ina i Grad Prelog, prijetilo je da e ostati bez jednog od troje re=erenata, što nikako nije dobro došlo u vrijeme kada se obim poslova zna ajno pove ava. $bog toga, ali i bojazni da $emljišno - knjižni odjel s re=erentom manje ne e mo i zadržati razinu usluge i ažurnost na kakvu su gra ani donjeg Me imurja navikli i kakvu i o ekuju, predsjednica Op inskog suda u Prelogu &adranka Poto njak pozvala je na elnike op ina i gradona elnika Preloga na sastanak na kojemu je obrazložila ozbiljnost problema te ih pozvala u pomo . $amolila je da razmisle o mogu nosti da jedinice lokalne uprave i samouprave na odre eno vrijeme, do kraja godine, do kada bi se trebalo izna i neko drugo rješenje, zaposle re=erenticu kojoj 1. srpnja isti e ugovor o radu, a koja je u $emljišno - knjižnom odjelu radila kao djelatnica FINA-e. Na elnici op ina i gradona elnik Preloga usuglasili su se da valja pomo i te da se re=erentica Petra Kozari iz Preloga primi u službu $emljišno - knjižnog odjela Op inskog suda u Prelogu, i to preko jedinica lokalne samouprave. Odobrenje za to dalo je i nadležno Ministarstvo. Op ine i Grad Prelog e po klju u broja stanovnika sufinancirati iznos pla e zemljišno - knjižne re=erentice koja mjese no iznosi 6.107 kuna bruto.

To zna i da e Grad Prelog za pla u re=erentice mjese no izdvajati 1.878 kuna, op ina Donji Kraljevec 1.177 kuna, op ina Kotoriba 795 kuna, op ina Gori an 751 kunu, op ina Sveta Marija 580 kuna, op ina Donja Dubrava 542 kune, te op ina Donji Vidovec 380 kuna. - Nismo najsretniji ovim rješenjem, jer ini se da nam se dogodio još jedan slu aj decentralizacije i to, na žalost, decentralizacije obveza. Ipak, odlu ili smo pomo i jer je to nama u interesu, jer želimo ažuran katastar i gruntovnicu, obrazložio je gradona elnik Glavina. $emljišno - knjižni odjel Op inskog suda u Prelogu u 2006. godini primio je 2.548 predmeta. Troje zaposlenih uspjelo je riješiti veliku ve inu predmeta, tako da su u toj godini ostala neriješena tek 552 predmeta, uz, valja napomenuti, tada mjese ni priliv od 212 novih predmeta. Prema dostupnim statisti kim podacima, ispada da je u toj godini svaki re=erent riješio 732 predmeta, što nije malo. Želi li se zadržati takva ažurnost uz pove an priliv predmeta, $emljišno - knjižnom odjelu preloškoga suda svakako su potrebna tri re=erenta. Donjome imurski elnici zajedno s predsjednicom suda nadaju se da e do kraja godine na i neko prihvatljivije rješenje i na teret nadležnog Ministarstva zadržati tre e radno mjesto u $emljišno - knjižnom odjelu. (D.Mihoci)

OP INA Strahoninec

zaštitnog pojasa kod Gostionice Mlin u dužini oko 80 metara. - Nama je zadatak da stvorimo sigurnost svih sudionika u prometu, a struka koja misli da ovo rješenje nije dobro neka se javi, rekao je ravnatelj ŽUC-a $oran Šari . (A.F.)

U DONJOJ DUBRAVI održano natjecanje s navalnim vozilima

Pobjeda doma inima U sklopu obilježavanja Dana op ine, DVD Donja Dubrava tre u godinu za redom doma in je i organizator zanimljivoga vatrogasnog natjecanja s navalnim vozilima. Kroz natjecanje vatrogasci ispituju ispravnost svojih vozila i opreme. Ove godine na natjecanje je došlo sedam ekipa. Najbolja je bila druga ekipa donjodubravskih vatrogasaca, drugo mjesto pripalo je DVD-u Kotoriba, dok su tre i bili lanovi DVD-a Legrad iz Koprivni ko

- križeva ke županije. Najboljima su u trajno vlasništvo uru eni pehari, a na natjecanju su još bili vatrogasci iz Svete Marije, Preloga, Donjeg Vidovca i prva ekipa DVD-a Donja Dubrava. Vatrogasce su na otvorenju natjecanja pozdravili na elnik op ine Donja Dubrava Marijan Varga i predsjednik Vatrogasne zajednice etiri najisto nije op ine Me imurja Andreas Lisjak. (A. Fuš)

Vatrogasno natjecanje s navalnim vozilima

Kulturni centar uzet u obzir za EIB II Op ina Strahoninec dobila je po etno zeleno svjetlo od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za izgradnju planiranog kulturnog centra na mjestu sadašnje zgrade Op ine. Tako je Strahoninec, nakon što je tri godine bio “u ladici”, dobio nominaciju za program EIB II - Integralni razvoj lokalne zajednice, 2005. - 2008., koji je zamišljen kao pomo financiranja za komunalnu i društvenu in=rastrukturu, i uzet u obzir za pomo pri financiranju projekta izgradnje kulturnog i multimedijalnog centra. Cijela investicija je “teška” oko 8 milijuna kuna, no još se ne zna to an omjer sufinanciranja. A u izgradnju e se s radovima krenuti tek kad se dobije ta in=ormacija, kako se ne bi “zaletjeli” pa to sami godinama morali

otpla ivati. Ono što op ini sada predstoji jest da što prije pribavi gra evinsku dozvolu i pripremi svu potrebnu dokumentaciju kako bi bila sigurna da e u i u ovaj program sufinanciranja. S krajem godišnjih odmora, do po etka rujna, trebalo bi se sve znati. Što se ti e radova, u Strahonincu je trenuta no sve malo stalo. Me imurske su vode u vezi s kanalizacijom raspisale natje aj za materijal, tako da bi potkraj ovog mjeseca trebali krenuti i daljnji radovi na izgradnji kanalizacije. Ure enje i izgradnja pješa ke staze u Polevama ne e i i prije rujna, jer e ponude za izgradnju biti dosta više od planiranih troškova, pa i op ina i ŽUC moraju dobro razmisliti kada e krenuti u izgradnju. Prioritet je ipak velika investicija izgradnje kulturnog centra.

Ovako bi trebao izgledati kulturni centar u Strahonincu

KROZ ME I"URJE

15. srpnja 2008.

NEZAPAM ENO NEVRIJEME u Me imurju

Vjetar upao stabla, nosio crijep, a voda punila podrume lujni vjetar u trenutku je rušio, doslovce, upao stabla, razotkrio stambene i gospodarske objekte, a crijep je letio na sve strane. Podrumi i prizemne prostorije rijetko gdje su izdržali te je voda s muljem ušla u njih. Najviše je stradalo podru je op ine Sveti &uraj na Bregu, dio op ine Štrigova, podru je $ebanca, Plešivice i Merhatovca, dio Grada Mursko Središ e, a ni ostali dijelovi Me imurja nisu pošte eni od nevremena. Što nije stradalo u nedjelju, “dobilo” je u ponedjeljak ujutro. #z &avne vatrogasne postrojbe akovec te od DVD-ova doznajemo

da su njihovi vatrogasci ispumpavali vodu iz podruma i prizemnih prostorija u Maloj Subotici, akovcu, Žiškovcu, Ferketincu, Ma kovcu, Štrigovi, Murskom Središ u, Pribislavcu i Kuršancu. Gasili su dva požara, kod Pribislavca i Lopatinca, te uklanjali stabla s ceste akovec Štrigova.

Štete na kupinama 20 tisu a kuna pet su stradali i poljoprivrednici. Tomislav Kežman iz Frkanovca bavi se intenzivnim uzgojem kupine ekstra klase.

Kežman uz svoj uništeni kupinik

- #zvan sebe sam. trenutku olujni vjetar koji je nosio kišu i tu u uništio mi je sav trud. Polomio je metalne nosa e, pokidao žice, doslovce iš upao panjeve kupina, a plodovi su ošte eni do kraja. Samo za ovu godinu pretrpio sam štetu od preko 20 tisu a kuna, izjadao se Kežman, pozvavši nas na lice mjesta da se uvjerimo u tragediju koja je zadesila jedan od najure enijih kupinika u Me imurju. Damiru Gotalu na cesti kod Pleškovca u vožnji se srušilo stablo na automobil, sre a što mu se ništa ozbiljnije nije dogodilo. Pretrpio je materijalnu štetu zbog ošte enja automobila, a da ne govorimo koliko je neugodno doživjeti tu situaciju na cesti.

županijske ceste, da ne govorimo o onima koja su iš upana na privatnim parcelama. $a u uju e je to što je nevrijeme upalo zdrava stabla, prakti ki nije bilo truloga srušenog stabla.

nevremenu su stradale i stogodišnje trešnje i lipe, da ne govorimo o iš upanim bagremima. Posebna su opasnost borovi. ni imaju plitko korijenje, a velika stabla.

Po prometnicama srušena stabla i granje

Opasno je sklanjati se pod stabla

Nikad do sada nije bilo toliko srušenih stabala na me imurske prometnice kao za olujnog nevremena koje je Me imurje pogodilo u nedjelju poslije podne i ponedjeljak ujutro. $oran Šari , ravnatelj Ž Ca, u izjavi za Me imurske novine o posljedicama prekju erašnjeg i ju erašnjeg nevremena nabrojio nam je dvadesetak stabala srušenih na

$oran Šari voza ima je poru io da je posebno opasno sklanjati se pod stabla za nevremena. Neki voza i instinktivno traže zaklon pod stablima kod iznenadne tu e, a to može biti pogubno, ako je pra ena jakim vjetrom, jer postoji opasnost rušenja stabla na automobil. Srušenih stabala od nevremena u nedjelju bilo je posvuda na cesti Mali Mihaljevec - $asadbreg, kod kruglog Vrha, Dragoslavec Brega, na cesti Pleškovec - Frkanovec, u Merhatovcu, na cesti Žiškovec - Vratišinec ak etiri komada, na cesti Podturen - Sivica tri komada. Srušenih stabala bilo je i na cesti Peklenica - Mursko Središ e, Vratišinec - Brodec, na cesti od Murskog Središ a prema grani nom prijelazu Bukovje, na cesti Hodošan - Palinovec, da ne nabrajamo brojna mjesta s kojih su ekipe koje je angažirao Ž C uz srušena stabla uklanjale i slomljene grane i liš e koje stvara opasan sklizak tepih i otežava uvjete vožnje. $oran Šari rekao nam je da e narediti iš enje svih jaraka i propusta koji nisu dovoljne širine i vlasnicima koji su ih suzili dati rok od nekoliko dana da ih vrate na primjerenu širinu.

U raš iš avanju prometnica pomagali i vatrogasci

Šezdeset litara kiše u 20-ak minuta - Nevi ene bujice kojima smo svjedoci u posljednje vrijeme nalažu nam prilago avanje novonastalim prilikama i promjenu ponašanja. Ne smije se dogoditi da se bujice slijevaju na prometnice zbog zakr enih propusta, kaže Šari .

Damiru Gotalu na auto u vožnji srušilo se stablo

Zoran Šari , ravnatelj ŽUC-a, u ponedjeljak je zakazao sastanak za službu 112, policiju i vatrogasce radi dogovora o pripremama za djelovanje prije nego oluja po ne, jer se i nadalje mogu o ekivati ovakva nevremena

ponedjeljak ujutro $oran Šari , ravnatelj Ž C-a, sazvao je sastanak s izvo a ima radova radi daljnje koordinacije. Tako su etiri ekipe iz firme Pavlic i etiri iz Tegre bile još na raš iš avanju prometnica od liš a, šljunka raznesenog s bankina, granja i ure enju propusta. Me imurje je bilo suo eno s nevi enim bujicama, tako da se na ponekim lokacijama, kao na podru ju Svetog &urja na Bregu, sru ilo i do 60 litara kiše na etvorni metar u svega dvadesetak minuta. - Moramo unaprijed spremno do ekati takve situacije, kaže $oran Šari , pokrenuvši inicijativu radi zajedni kog dogovora: Ž C-a,

Posla u uklanjanju granja bilo je na pretek

službe 112, vatrogasaca i policije radi zajedni kog djelovanja na raš iš avanju prometnica u kriti nim situacijama. Ž C e pripremiti kartu kriti nih to aka i želio bi osigurati dojave putem SMS poruka prije nailaska oluja kako bi svoje ekipe uputili na kriti ne to ke radi promptnog raš iš avanja prometnica. Prvi sastanak s navedenim službama organiziran je u Ž C-u u ponedjeljak u 14 sati. - Moramo udružiti snage i svi biti spremni na zajedni ko djelovanje. Ni u kom slu aju ne smije se desiti da u slu aju potrebe hitna pomo ne može iza i na teren zbog zakr enih prometnica. Vremenske neprilike kakve nas sve eš e zadese traže od nas da se druga ije organiziramo i pripremimo. $oran Šari posebnu pohvale odao je &avnoj vatrogasnoj postrojbi, dobrovoljnim društvima i pojedincima koji su iskazali veliku solidarnost u raš iš avanju prometnica u nedjelju. - Solidarnost me u ljudima bila je velika, kazao je Šari . $bog toga želim radi budu ih situacija uz sve navedene nadležne službe uklju iti i op ine i komunalne službe ili stožere civilne zaštite po op ina. im ranija dojava, to lakše organiziranje raš iš avanja prometnice. (S. Mesari , B. Malekoci - leti )

K ' ME I" /E

15. srpnja 2008.

NAKON 55 GODINA od najve e europske nesre e na rijeci Dravi, Prelog odaje po ast žrtvama

Za sje anje na utopljenike spomenik u obliku vira Prije 55 godina na rijeci Dravi kod Preloga dogodila se najve a europska nesre a na rijekama, u kojoj je život izgubilo 14 ljudi iz Preloga. Bio je 13. rujna 1953. godine. U amcu koji je prevozio ljude preko Drave koji su išli rezati šibu, koja se koristila za vezanje kukuruzovine i pletenje korpi, a koji se prevrnuo zbog prekapacitiranosti, nalazilo se 29 osoba. Njih 15 se spasilo. Utopili su se: #van Božek, Andrija Malek, #van Novak, Magdalena Kramar, Ana Mikec, Stjepan Šestan, Štefanija Božek, Mijo Luka i , Margareta Pav ec, uro Zvornik, #van Zvornik, Antun Možek, #van Sinkovi i Stjepan Novak. Prvog dana tragedije prona eno je nekoliko tijela, a zatim su tijela pronalažena dnevno, neka i nakon dva tjedna, sje aju se još uvijek živu e dvije preživjele svjedokinje nesre e Franciska Šestan, ro ena Kosir, i Ana Fleten, ro ena Šestan. Na preloškom groblju nisu sahranjeni svi utopljenici, tijela dvoje ljudi nisu nikad prona ena. Ove strašne nesre e u Prelogu se i danas živo sje aju, a u povodu jubileja pokrenuta je inicijativa da se na neki na in oda po ast žrtvama Drave ili, kako bi neki tvrdili, ondašnje politike koja je dopuštala da se samo jedan dan u godini uz nadzor struktura ide u rezanje šibe.

Spomenik kod kapelice Sv. Huberta #dejno rješenje spomenika koji e se podi i na prostoru kod kapelice Sv. Huberta nedaleko od Preloga

Pjeva ki zbor “J. Š. Slavenski” još je jednom pokazao da se može nositi s najve im svjetskim zborovima

Srebro na Svjetskim zborskim igrama Idejno rješenje spomenika žrtvama najve e europske nesre e na rijeci Dravi dala je preloška arhitektica Darinka Kalšan. Njime se želi posti i simbolika tragedije i u oblikovnom i u materijalnom smislu. Zato e spomenik biti gra en u obliku spirale koja simbolizira dravski vir u kojem su unesre eni nestali, a ujedno i put kojim su uzdignuti u Nebo. - Makar nisam rodom iz Preloga, ja sam u djetinstvu ula za tu strašnu tragediju. Kada su me iz #nicijativnog odbora na elu s preloškim župnikom pre . Antunom Hoblajem pozvali da im pomognem oko prijedloga kako bi spomenik žrtvama mogao izgledati, odmah sam znala da spomenik treba imati nekakav kružni oblik, oblik vira koji nagovještava gdje su ti ljudi izgubili živote, a izgubili su ih u virovitoj Dravi. Najprije sam ponudila jedno monumentalno rješenje. Predlagala sam spomenik od dva kvadrata visoka 1,40 metra, no to nije bilo naj-

bolje prihva eno. Nakon toga ponudila sam ovo drugo rješenje. Predložila sam da se spomenik izgradi od kamena por ido s izvora rijeke Drave u #taliji te dravskih oblutaka. Sve mjere spomenika proizlaze iz modula godina žrtava, broja poginulih, godine u kojoj se tragedija dogodila, obljetnice tragedije. Zamislila sam da se za svaku žrtvu postavi jedan stupi od por ida na podlogu zasutu kamenim oblucima iz Drave, a u središte jedan dimenzijama nešto ve i stup. Na malim stupi ima bili bi ispisana imena žrtava, a na ve em bi bio tekst o tragediji. Visina stupi a je razli ita, kako bi obilježila razli itost svakog stradalnika, forma je kvadratna jer je ona semanti ki znak hrvatstva. Stupi i se redaju po toj zamišljenoj spirali, tom viru, svaki za sebe, osim njih dva. Dva stupi a koja sam zamislila poredati jedan do drugoga sim-

boliziraju oca i sina koji su stradali u ovoj strašnoj tragediji, pokušala je vizualizirati svoju odli nu zamisao arhitektica Kalšan.

U tri godine tri spomenika Zahvaljuju i ovoj inicijativi i angažmanu arhitektice Kalšan, Prelog e uskoro dobiti još jedan vrijedan spomenik. Bit e to tre i u tri godine. U tom kratkom vremenskom periodu Prelog je dobio spomenik Domovinskom ratu, spomenik “Drafrskom brodoru” i sada e, eto, biti izgra en spomenik u znak sje anja na žrtve najve e europske nesre e na rijeci Dravi. Prostor sje anja na dravsku tragediju uredit e tvrtka Mozaik iz Štrukovca za iznos od gotovo 62 tisu e kuna, bez PDV-a. Spomenik bi trebao biti predstavljen javnosti na dan tragedije, 13. rujna. (D.Mihoci)

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO Robadje

Tu a pokvarila raspoloženje Tradicionalno, drugi vikend u srpnju DVD Robadje organizira susret vatrogasaca i veliku zabavu. Tako je bilo i prošle subote, ali sve puno skromnije negoli proteklih godina. Razlog je vrlo jednostavan. Tu a koja je padala prošli petak toliko je uništila vinorodni kraj da vjerojatno nikome nije bilo do velikog slavlja. Na po etku priredbe okupilo se tek dvadesetak doma ih gasitelja te njihovih kolega iz Štrigove. Na misi koju je kod kapelice Bezgrešnog za e a BDM služio doma i župnik monsinjor Leonard Logožar bilo je pedesetak ljudi, uglavnom sumornih i zamišljenih pogleda. Doma i gasitelji, predvo eni predsjednikom Vladimirom Novakom, trudili su se da se gosti osje aju što bolje jer, što je bilo,

USPJEH Pjeva kog zbora “J. Š. Slavenski”

popraviti se ne može. - Ali srce jako je ..., kaže jedna pjesma, pa e tako i mještani i vatrogasci Robadja preboljeti brige i dogodine se mo i veseliti uz svoje tradicionalno druženje. (S. Mesari )

Doma i gasitelji na svetoj misi

U redakciju Me imurskih novina u ponedjeljak ujutro stigla je prekrasna vijest o novom uspjehu Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski” iz akovca. Zbor je ovaj vikend nastupio na najve em svjetskom natjecanju zborova - Svjetskim zborskim igrama - Graz 2008, gdje je u kategoriji sakralne glazbe, u kojoj se natjecalo 49 zborova iz cijelog svijeta, Slavenskom po broju osvojenih bodova pripala srebrna svjetska medalja. Tajnik zbora Dejan Buva u dopisu je istaknuo kako je samo sedam renomiranih svjetskih zborova osvojilo više bodova od Slavenskog, te da su zlatne medalje osvojili zborovi iji su la-

novi studenti glazbe sa svjetski poznatih univerziteta. Pobjednik kategorije je Stellenbosch University Chor iz Južnoafri ke Republike. Slavenski i njegova dirigentica Senka Bašek - Šamec još su jednom na najbolji mogu i na in pokazali da se mogu nositi s najve im svjetskim zborovima, te prezentirali Me imurje i Hrvatsku u najboljem svjetlu. Ovakav uspjeh me imurski amaterizam do sada još nije ostvario, a novu priliku za dokazivanje lanovi zbora imaju ve ovaj vikend kada se ponovo vra aju u Graz gdje e se natjecati u kategoriji velikih mješovitih zborova.

LIONS KLUB Zrinski akovec

Mladi iz 14 zemalja oduševljeni Me imurjem U ponedjeljak 14. srpnja u prostorijama Grada akovca gradona elnik Branko Šalamon primio je Lions klub Zrinski akovec, povodom održavanja Kampa mladih 2008. Kamp pod nazivom“Mladi uvari prirode” održava se od 11. do 21. srpnja. Ovo je osmi kamp me unarodne razmjene djece u Hrvatskoj . To je jedan od programa kojim se bavi Lions klub. Prvi put je u akovcu održan prije tri godine i ovo je ve drugi u akovcu koji organizira Lions klub Zrinski. Mladi borave ovdje etiri dana i obilaze Me imurje i sjeverozapadnu Hrvatsku. Tada kre u na Cres, a na putu do tamo staje se na Plitvicama kako bi ih se upoznalo s ljepotama Hrvatske. Želja i cilj Lions kluba jest da se taj kamp de initivno smjesti na Cres kao stalno mjesto

okupljanja. - Djeca dolaze iz 14 zemalja, a njihova starosna dob je izme u 17 i 21 godine. Oduševljeni su Me imurjem i uživaju u svemu, a me imurske obitelji kod kojih su smješteni potrudile su se da pokažu autohtonost svojim gostima, kazala je organizatorica kampova Vesna Sabol- Opa i . Kao što djeca iz stranih zemalja dolaze u Hrvatsku, tako i djeca iz Hrvatske odlaze u druge zemlje diljem svijeta. Trenutno postoji oko 135 kampova u cijelom svijetu, a djeca iz Hrvatske ove godine odlaze u kampove u Kinu, Tajvan, Ameriku, Australiju, Gr ku, Portugal ... Zaprimivši mlade iz cijelog svijeta, gradona elnik Branko Šalamon zaželio im je dobrodošlicu, ugodan boravak i dobar provod. (H. Ze ar)

Župnik tješi i poziva na vje no nadanje

Tek nekolicina gostiju iz DVD-a Štrigova

Mještani tužnih lica zbog prošlotjednih nevolja

Mladi uvari prirode, nakon upoznavanja Me imurja, odlaze na Cres

15. srpnja 2008.

Katoli ka crkva i Hrvati Imamo sre u što živimo u demokratskoj Hrvatskoj u kojoj svatko smije izraziti svoj stav i mišljenje. “Me imurske novine” daju svima gra anima Hrvatske takvu šansu. U prošlom broju gospodin novinar koji se potpisuje sa “Feno” tvrdi izme u ostaloga da je “Ugovor” izme u Hrvatske i Vatikana (pape) koristan za “desni arsku vladu ali da je zauvijek štetan za narod. Ako mislite da je HDZ desni arska vlada onda ste ve u krivu. Kad bi HDZ bila desni arska vlada onda bi ve zabranila jugo komunistima da se kite anti=ašisti kim obilježjima jer znamo što su radili poslije drugog svjetskog rata i na koji na in osiromašili Hrvatsku. Drugo, tvrdite da je “Ugovor” izme u Hrvatske i Vatikana štetan za narod, za koji narod je taj “Ugovor” štetan? Ako mislite na jugoslavenski narod onda imate pravo. Ali vi ste nešto prespavali. Mi ve dugo godina imamo suverenu državu Hrvatsku u kojoj vlada hrvatski narod. Ovdje u Njema koj vlada njema ki narod bez obzira što dozvoljavaju da se grade džamije i židovske sinagoge. To je demokracija. I mi koji ovdje živimo to dobro osje amo. Vi gospodi-

ne “Feno” imate svoju ku u, a ja imam opet svoju ku u. U Vašoj ku i vladate Vi, a u mojoj ku i vladam ja. U Vašoj ku i Vi imate svoje uku ane, a u mojoj ku i ja opet imam svoje uku ane. To je tako i tako to mora biti. Da prije emo na “Ugovor”. Katoli ka crkva ve stolje ima živi u svojem hrvatskome narodu. Hrvatski narod opredijelio se za zapadnu kulturu i civilizaciju. I ako ho ete tim Ugovorom napravljena je ograda izme u Hrvatske i Srbije. Ali što je sad tu loše ako izme u Vašeg grunta i mojega grunta stoji ograda. Unato toga možemo si biti dobri susjedi. Na Vašem gruntu vladate Vi, a na mojem vladam ja. I to ka. Jedan aktualan primjer. Kada smo na nedavnom nogometnom europskom prvenstvu pobijedili Njema ku odmah nakon utakmice nazvao me jedan prijatelj Srbin (igramo stolni tenis u klubu). On je iz Beograda, a živi ovdje kao i ja - u Njema koj. Podigao sam tele=onsku slušalicu, a on kao iz vedra neba: “Auguste, pobedili smo, jesmo ih…” Nakon obostranog veselja dok sam se smirio rekao sam svojoj ženi: “Vidiš to ti je tipi no srpska politika. Oni su spremni

(ako treba) i ime promijeniti samo da te dobe, da te imaju, a kasnije kada te imaju onda se mijenjaju i proglašavaju: “Ovo je velika Srbija, a Hrvatskoj ostavljaju samo ono što se vidi sa tornjeva zagreba ke katedrale”. I sad se zamislite poštovani “Feno”. Što bi bilo da hrvatski narod nema Katoli ku Crkvu koja je podložna Vatikanu. Srbija bi nas asimilirala - progutala bi nas i povijest bi pisala: “Na ovim prostorima nekada su živjeli Hrvati… koji su sve izgubili pa ak i svoje ime.” Nego poštovani “Feno” ja Vam pružam ruku. Upregnimo snage protiv celibata jer e nam u protivnom i slijede ih sto godina naše “pobožne župljanke” cvrkutati u uho da je sve enik isto krvavi ispod kože. Pomognimo sve enicima da ne žive dvoli an život. (Uz srda an pozdrav August Novinš ak iz Münchena) P.S. Što se ti e Thompsona tu možda imate pravo. Želimo Hrvatsku bez ustaških obilježja ali isto tako želimo Hrvatsku bez obilježja jugokomunisti kih prdonja.

URED DRŽAVNE UPRAVE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI, Služba za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove

Interventna potpora korisnicima eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom Vlada Republike Hrvatske donijela je 30. lipnja 2008. godine Odluku o interventnoj potpori zbog otežanih uvjeta i pove anih troškova poslovanja u poljoprivredi i ribarstvu za razdoblje od 1. srpnja 2008. – 31. prosinca 2008. godine ( NN 75/08 ). Tom odlukom odre uje se isplata interventne potpore zbog otežanih uvjeta i pove anih troškova poslovanja u poljoprivredi i ribarstvu za komercijalna poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivred-

nih gospodarstava koja su korisnici eurodizel – dizelskog goriva obojenog plavom bojom koje se koristi za pogon poljoprivrednih strojeva. Interventna potpora dodjeljivat e se komercijalnim poljoprivrednim gospodarstvima za razdoblje od 1. srpnja 2008. godine pa do 1. sije nja 2009. godine i to u iznosu jednakom razlici u cijeni izme u maloprodajne cijene eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom i cijene od 5 kuna

Pokazatelji godišnje potrošnje eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom OPIS

Jedinica litara po ha

120

Krmno bilje

litara po ha

140

Še erna repa, duhan, merkan lni krumpir

litara po ha

175

Povr e osim merkan lnog krumpira

litara po ha

120

Ljekovito bilje, poljoprivredno sjeme

litara po ha

120

Sadni materijal, nasadi lavande

litara po ha

Vinogradi, vo njaci, masline, hmelj

litara po ha

140

Uzgoj muznih krava

litara po grlu

120

Tov junadi

litara po grlu

Uzgoj krava u sustavu krava-tele, bikova, ženske teladi

litara po grlu

Uzgoj ždrebadi, kobila i pastuha

litara po grlu

Tov svinja i uzgoj krma a i nerastova

litara po grlu

Uzgoj ovaca, ovnova, koza i jar eva

litara po grlu

Pašnjaci***

litara po uvjetnom grlu (grlo/ha)

Ribolov i akvakultura

litara po kWh

Individualne kvote odre ivat e i upisivati u Knjižice goriva za poljoprivrednike Ured državne uprave u Me imurskoj županiji. Rokovi za upis kvota su od dana stupanja na snagu ove Odluke ( 1. srpnja 2008. godine ) pa do 1. listopada 2008. godine Pravo na interventnu potporu ostvarit e ona komercijalna poljoprivredna gospodarstva koja u propisanom roku predaju Zahtjev za isplatu interventne potpore u Uredu državne uprave u rokovima kako slijedi: - za razdoblje od 1. srpnja – 1. listopada 2008. godine – zahtjev

UGOSTITELJSKI OBRT «VRBANI » I. G. KOVA I A 6, AKOVEC Tel. 040/311-207

OGLAS za radno mjesto:

KUHAR, POMO NI KUHAR, PICOPEKAR, KONOBAR PONUDE SLATI ILI SE OSOBNO JAVITI NA GORNJU ADRESU.

Uživale u ljepotama Plitvi kih jezera Za sve dobro i lijepo što ine za svoje mještane i za svoje selo, lanice Društva žena Sivica zaslužile su nagradu. Same su organizirale i sufinancirale odlazak na Plitvi ka jezera, gdje su uživale u slapovima i valovima plitvi kih voda, te skupile snagu i inspiraciju za nove akcije i programe. (sm)

Koli ina

Krušna žita, pivarski je am, soja, sto na žita, uljarice

Livade

DRUŠTVO ŽENA Sivica

po litri, a prema predo enim preslikama ra una za kupljeno gorivo i podacima iz Knjižice goriva za poljoprivrednike. Za svako komercijalno poljoprivredno gospodarstvo odredit e se individualna polugodišnja kvota kojom se propisuje koli ina potrošnje eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom i to u visini 60% godišnje kvote koja bi korisniku pripadala temeljem sljede ih kriterija:

se podnosi do 15. listopada 2008. godine - za razdoblje od 1. listopada – 31. prosinca 2008. godine – zahtjev se podnosi do 15. sije nja 2009. godine Korisnici ija pot rošnja prelazi 2 tone goriva mjese no zahtjeve za isplatu interventne potpore mogu podnositi mjese no od 1. do 15. u mjesecu, po evši od 1. kolovoza 2008. godine. Zahtjevu za isplatu interventne potpore komercijalna su poljoprivredna gospodarstva dužna priložiti :

FERO-TEHNIKA d.o.o. Poduze e za proizvodnju i trgovinu Zapadna 4 40000 akovec

raspisuje:

NATJE AJ

za radno mjesto 1. MONTER - 3 izvršitelja Uvjeti: - KV metalskog usmjerenja - minimalno godina dana radnog iskustva 2. ELEKTRO SERVISER - 3 izvršitelja Uvjeti: - KV elektro usmjerenja - aktivno znanje jednog stranog jezika, engleski ili njema ki - poznavanje rada na ra unalu (WORD, EXCEL) - minimalno dvije godine radnog iskustva Pismene prijave sa životopisom i potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta slati na e-mail: julio.novak@=ero-tehnika.hr ili na gornju adresu do kraja srpnja.

3 0,25

- kopiju Knjižice goriva za poljoprivrednike - preslike ra una o kupljenom eurodizel-dizelskom gorivu obojenom plavom bojom Korisnici odnosno komercijalna poljoprivredna gospodarstva koja do 1. listopada 2008. godine ne upišu kvotu u knjižici goriva nemaju pravo podnošenja zahtjeva za interventnu potporu. Poljoprivredna gospodarstva bit e pozivana u Ured državne uprave za upis kvota. O tome e se dati nakandana informacija.

Sportski kampovi za djecu NEDELIŠ E - U organizaciji i pod pokroviteljstvom op ine Nedeliš e uspješno je završen i tre i od osam kampova u novootvorenom SGC-u “Aton” u Nedeliš u. Tre em atletskom kampu prisustvovalo je 93 djece. Kamp se održavao od 7. do 11. srpnja, svaki dan od 8 do 12 sati. U ponedjeljak 14. srpnja krenuo je gimnasti ki kamp u organizaciji Gimnasti kog kluba “Marjan Zadravec - Macan”, koji e trajati do petka 18. srpnja. Košarkaški kamp kre e 21. srpnja i traje do 25. srpnja, nogometni kamp održavat e se od 28. srpnja do 1. kolovoza, a rukometni kamp i disc gol= od 4. do 9. kolovoza. Kampovi se održavaju u jutarnjim terminima od 8 do 12 sati, a ovim se putem pozivaju sva djeca od 1. do 8. razreda osnovnih škola da im se pridruže. (H. Ze ar)

RELIGIJA

15. srpnja 2008.

15 BOG mojih detalja

Isus nije perfekcionist

HODO AŠ E akove kih vjernika i župljana u Italiju

Upoznali mjesta svojih župnih zaštitnika Kako bi vjernici bili što bolje upoznati sa snagom duha utemeljitelja Franjeva kog reda, a i veli inom apostola i drugih svetaca, dvije akove ke župe, Svetog Nikole biskupa i ntuna Padovanskog, organizirale su hodo aš e diljem #talije, gdje su obi ena znamenita mjesta svetaca i Katoli ke crkve. Predvo eni duhovnim voditeljima, župnikom i gvardijanom župe fra Stankom Belobrajdi em i župnikom na akove kom &ugu fra ntunom &esenovi em, stru nim voditeljem, vjerou iteljem Tihomirom Qolubom, i u sigurnim rukama voza a Franje Topli anca i Stjepana Varge, nakon dugog puta do ekasmo bu enje novog dana na

poznatom brdu Ya Verna, na mjestu gdje je sveti Franjo dobio rane #susa Krista. Nakon svete mise koju je predvodio fra Stanko, krenusmo putovima kojima je sveti Franjo hodio prihva aju i svoj životni križ, žele i posvjedo iti svim budu im generacijama da je upravo po križu #sus spasio i otkupio ovjeka.

U franjeva kom Betlehemu Sljede a postaja bijaše toliko esto u našem kraju spominjana Porcijunkula, estica na kojoj je u maloj kapelici Qospe od n ela Franjo posebno volio boraviti i moliti i upravo u njoj za sve nas dobio ‘porcijunkulski oprost’.

Drugi dan krenusmo put Qreccia gdje nas je oduševio franjeva ki Betlehem s mnoštvom jaslica u kojem smo na blizu 40 stupnjeva Celzijevih slavili Boži , svetu misu pjevaju i: ‘Radujte se narodi kad ujete glas da se #sus porodi u blaženi as’. Nakon kra e okrjepe i ugodna putovanja uz mnoštvo duhovnih sadržaja naših župnika, kao i mnogih znamenitosti o kojima nam je govorio Tihomir Qolub, eto nas u Vatikanu i Rimu. Tog predve erja obišli smo ona najvažnija: bazilike apostolskih prvaka Petra i Pavla, grobove mnogobrojnih papa, a posebno zastali na grobu dragog nam i nezaboravnog pape #vana Pavla ##.

Sljede i dan nakon doru ka krenusmo prema Montecainu - samostanu koji je osnovao sveti Benedikt, zaštitnik <urope. Nastavak puta prema Pompeima brzo je prošao, a prije razgledavanja tužnih ostataka koji svjedo e o velikoj tragediji nastaloj nakon erupcije Vezuva slavili smo svetu misu u bazilici Kraljice Krunice.

U akovcu je najljepše Posljednji dan hodo aš a po #taliji došli smo na mjesto gdje su pokopani ostaci svetog Nikole biskupa, zaštitnika našeg grada i župe. Predvode i na ovom svetom mjestu svetu misu, župnik p. Stanko izme u ostalog re e: ‘Što ovdje poželjeti? Molimo zaštitnika Crkve i župa da nas poveže s Crkvom svetih koji su živjeli <van elje i preselili se u nebeska prostranstva. Promatrajmo život sv. Nikole Biskupa i ostanimo vjerni Bogu te poput njega pomažimo siromašnima.’ # svemu lijepom do e kraj, a za kraj ljubav. Sveta misa u Yoretu u nazaretskoj ku ici. Ponovo se nalazimo pred tajnom utjelovljenja. Nazaretska ku ica, škola molitve i rada #susa, Marije i &osipa, ku ica obitelji. #z obitelji, iz Nazareta #sus kre e u život. Svaki od nas ima obitelj, molimo snagu da ostvarimo svoje životno poslanje. Duhovno oja ani posjetismo i državicu San Marino, a nedaleko od San Marina u restoranu gospo e Qabrijele, naše Zagorke. Uslijedio je naš put prema akovcu, gdje nam valja re i: ‘Hvala ti, Bože, na svakom daru i danu i svemu lijepom što smo vidjeli i doživjeli.’ ( na Žiškovi , foto: Željko Vidovi )

#sus nam u ovim ljetnim tjednima pri a svoje pri e. #li parabole. Život mu je bio jednostavan. Rekli bi: bez poezije. Me utim on u obi nosti pronalazi beskona no i lijepo. mi esto ne znamo što sa našom svakidašnjicom. Damo se zarobiti obavezama jer se u njima osje amo korisnima, a brige objašnjavamo onim: a tko ih nema. # kompliciramo jer mislimo da je takav život, ispunjen život. Danas je, baš kao što je bilo i ju er, važno prona i vremena i poštovanja za sebe. Vremena za odmor! #sus nam ovaj put pri a pri u o sija u. “Qle, izi e sija sijati. # dok je sijao, nešto zrnja pade uz put, do oše ptice i pozobaše ga. Nešto opet pade na kamenito tlo, gdje nemaše dosta zemlje, i odmah izniknu jer nemaše duboke zemlje. kad sunce ogranu, izgorje i jer nemaše korijena, osuši se. Nešto opet pade u trnje, trnje uzraste i uguši ga. Nešto napokon pade na dobru zemlju i davaše plod: jedno stostruk, drugo šezdesetostruk, tre e tridesetostruk.” Poanta je da budemo dobra zemlja. Uspješni. Zanimljivo da samo dobra zemlja daje razli itu koli inu plodova. Dobro kaže narodna mudrost da dobar konj ima puno mana, a loš samo jednu: da je jednostavno loš! Doga a se npr. da imamo mnogobrojne pozitivnosti, ali si neprestano prigovaramo zašto ih nemamo više. # umjesto da budemo zadovoljni sobom, mi sebi neprestano predbacujemo. Tako nikada ne pronalazimo mir ni odmor, a kamoli snagu za novo i uspješnije. Zašto uvijek želimo biti ono što nismo, a ne poštujemo ono što jesmo? Pritisak za vrhun-

Piše: vl . Antun Štefan skim postignu ima, kojem smo stalno izloženi, a koji naj eš e dolazi od drugih ljudi, name emo i sami sebi. Naša želja da se osje amo ili budemo najbolji esto nam stvara dodatni pritisak, uz onaj kojem smo izloženi zbog brzine suvremenoga na ina života. ak i kada uspijevamo posti i postavljene ciljeve - izostaje zadovoljstvo ostvarenim, a novi je cilj ve pred vratima - ve i i teži nego tek ostvaren. Ne uživamo u plodovima svoga rada. Nezadovoljstvo sa samim sobom iscrpljuje našu dragocjenu energiju i krajnje je vrijeme da promijenimo svoj pogled i svoja o ekivanja prema sebi. Nismo baš tako loši! Biti odmoren zna i, izme u ostaloga, nastojati imati kvalitetan odnos prema sebi. Zna i biti zadovoljan sobom. Ta e nam spoznaja pomo i da svoj život u inimo ljepšim, opuštenijim i kvalitetnijim. # da uživamo u ljetu i praznicima. dobit emo i ‘krila’ jer #sus nije perfekcionist.

DUHOVNI velikan

Gospa Karmelska, 16. srpnja Opatu Šimunu Stocku se 1251. godine na brdu Karmelu ukazala Bogorodica, izru uju i mu škapular, uz obe anje da e svatko tko ga bude pobožno nosio i s njime umro biti pošte en od muka u paklu. To je razlog štovanja Qospe Karmelske ili Majke Božje Škapularske. Na temelju ovih momenata nastaje ikonogra ija Qospe

Karmelske. Njen procvat uvjetuje protureformacija, kada se u suprotnosti s protestantskom doktrinom naglašava katoli ka doktrina o istilištu, a posebno proglašenje Qospe Karmelske op im blagdanom Crkve, 1726. godine. Kod nas postoji kapela Majke Božje Škapularske u Štrukovcu, župa Selnica. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 15. srpnja Bonaventura, Vladimir srijeda, 16. srpnja Qospa Karmelska, Karmela etvrtak, 17. srpnja Hijacint, &usta, Marcelina petak, 18. srpnja <milija, Yjuba, Bruno subota, 19. srpnja Zlatka, Zora, Zlata nedjelja, 20. srpnja #lija prorok, #lijaš, #linka ponedjeljak, 21. srpnja Yovro, Danijel, Danica

RIJE I mudre “Zaboravite vlastite probitke i skrbite za zajedni ko dobro.” (#van Pavao ##.)

POLJODJELSTVO

NAKON PROŠLOTJEDNE TU E vinari odlu ni

S AKOVE KOG sajma

Štilova, stare krame i peradi kao u bajci Po broju ljudi i robe prošla sajamska srijeda u akovcu bila je, ako ne rekordna, onda me u najve ima do sada. uge kolone vozila koje su vodile do sajma i kasnije sa sajma govorile su da e na sajmu biti mnogo ljudi. sim toga, trgovalo se vrlo dugo, sve do iza 14 sati.

- Šteroga gud zberem, z sakim moram delati ...!

15. srpnja 2008.

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - purice za uzgoj 40 kn/kom - patkice za uzgoj 30 kn/kom - kokoši nesilice 45 kn/kom - kokice za jelo 40 kn/kom - š lovi 20 do 40 kn/kom - krumpir 140 kn/mtc - luk 30 kn/vre a - kukuruz u zrnu 160 kn/mtc - je am 140 kn/mtc - zob 160 kn/mtc Puno interesa ljudi su pokazivali za razne drža e (štilove), i to za sve vrste alata, od sjekira, preko motika do lopata. dojaka nije bilo, a najviše je bilo peradi svih vrsta i uzrasta, od pili a do grila i dobro se prodavalo. lasnici stare robe (stara krama) tako er su izašli u velikom broju i zadovoljno trljali ruke, jer prodaje se sve i svašta, osobito strojni dijelovi i alata. Ruke su trljali i pe enjari jer su se dobro prodavala jela s roštilja, te pivike i gemišteki. ( . Mesari , Z. rzan)

Osiguranje jedini na in da se namire štete U kona nici štete od prošlotjedne tu e, koje su pretrpjeli me imurski vinogradari, bit e blizu pet milijuna eura. Jer posljedice e se osjetiti i naredne dvije godine ladimir Horvat, vinogradar i vinar iz vetog Urbana, tajnik je ruštva vinogradara i vinara Hortus Croatiae Me imurje i osoba je s kojom razgovaramo o mogu nostima i potrebama osiguranja vinograda kod osiguravaju ih ku a. u a koja je prošli petak gotovo u potpunosti uništila ne samo ovogodišnji urod nego oštetila trsove,

pa e se posljedice osje ati naredne dvije godine, samo je požurila naš duže vrijeme pripravan razgovor na ovu temu. U razgovoru nisu izostale Horvatove emocije, jer led je sav njegov trud odnio pod trsove, u travu i zemlju. Horvat je izra unao kako su samo lanovi Hortus Croatiae u svojih 100-tinjak hektara vinograda pretrpjeli oko 4,7 milijuna eura šteta.

S AKOVE KOG placa

Crveni se plac od paradajza Na akove kom placu nema više ni jedne jagode, trešnje, višnje ili marelice, a tu i tamo ima nešto ribizla, te ranijih sorti krušaka i jabuka. Crvena boja paradajza dominantna je na placovskim stolo-

- Lejpa i mlada vrtlarka, lejpi i rleni paradajz ...

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - paradajz 10 kn/kg - paprika 10 do 12 kn/kg - bijelo zelje 5 kn/kg - krastavci za zimnicu 6 kn/kg - krastavci za salatu 3 kn/kg - kristalka 10 kn/kg - kvica 10 kn/kom - luk 5 kn/pušel - mahune 8 kn/kg - buke ruža 10 kn vima, i to onoga s me imurskih vrtova. Zapravo, sve što se nudi na placu je doma a proizvodnja, a ljudi naj eš e kupuju robu od seoskih ženica. taro, doma e i jako dobro je što one donesu iz Brezja, Knezovca, ragoslavca, Frkanovca, Plešivice ... olidna je ponuda meda, te bu inog ulja, i posljednjih dana doma ih jaja. ( . Mesari )

Ovogodišnji nasad nestao je s tu om i bujicama vode broj. vdje u re i da ja nisam osigurao svoje vinograde jer jednostavno nisam imao vremena, zbog posla u vinogradu i samo sam odga ao. ada, na žalost, više ne moram žuriti.

Prinosi preko 10 tona

- Jedino nas osiguranje može spasiti od zla tu e Protugradna obrana nije bila efikasna, a kako ni jedna država <U nema protugradnu obranu, i Hrvatska e to morati prihvatiti kad postane <U lanica. U <U i svijetu jedini na in naknade šteta je osiguranje, koje pla aju države.

Croatia osiguranje jedino želi - vije godine naša udruga Hortus Croatiae bavila se pitanjem osiguranja vinograda kod neke osiguravaju e ku e. Bilo je izuzetno naporno i uložen je ogroman trud da se prona e najpovoljniji na in za sve naše lanove. Pred kratkim vremenom o itovalo se Croatia osiguranje i Izvršni odbor i ja kao tajnik svim smo našim lanovima ishodili slanje ponude Croatia osiguranja na njihove adrese. Koliko mi je poznato, osigurano je 40-ak hektara vinograda, što je ukupno malo, ali s obzirom na kratko u vremena ipak je to solidan

- Croatia osiguranje nudi nekoliko mogu nosti osiguravanja vinograda. ako, na primjer, za prinos od 7 tona grož a po hektaru, uz cijenu grož a od 4 kune po kilogramu, osigurana svota iznosi 28 tisu a kuna, a vlasnik vinograda pla a od 2.150 do 1.290 kuna, ovisno o postotku =ranšize. Ministarstvo i Me imurska županija daju potpore, pak vlasnik pla a premiju od 1.075 do 645 kuna. No, osim što treba prikupiti dosta dokumentacije, potpore se ispla uju godinu dana poslije, odnosno kad vlasnik zatraži povrat upla ene premije. Naime, vinogradar mora platiti cijeli iznos premije, a kasnije mu ministarstvo i županija to vrate. Mi predlažemo da ministarstvo i županija direktno novac (potporu) uplate osiguravaju em društvu, kako bi mi u danom momentu platili manji dio. Unato mnogim preprekama, osiguravanje je jedini na in da kako - tako vratimo uložena sredstva i posao. vako možemo završiti bez prihoda i vlasništva, jer svi manje - više imamo kredite,a banke ‘ne poznaju’ ni tu u ni mraz ...

Mreža nije mogu a Horvata pitamo postoji li mogu nost nadmreživanja vinograda, kao što to rade vo ari i povr ari.

- Ne, to nije mogu e iz više razloga. Prvo, to je ogromna investicija, vrlo skupa, grož e dozrelo ispod mreže je slabije kvalitete. Gotovo je nemogu a strojna obrada - prskanje, mulj anje, rezanje vrhova i berba kombajnom, jer strojevima smetaju nosa i mreže. Kad u emo u <U, svi poslovi koje sada obavljamo ru no obra ivat e se strojevima. Na kraju krajeva, ovakvo olujno nevrijeme kakvo je bilo u petak može srušiti mreže i onda je šteta dvostruko ve a. Prošli su naši lanovi dosta europskih zemalja i nadmreživanje nije praksa nigdje.

Kako opstati na tržištu - Me imurski vinogradari prosje no proizvedu 10 tona grož a po hektaru. Izra unao sam da direktne štete iznose 40 do 60 tisu a kuna po hektaru, ovisno o sorti grož a. Kasnije e se štete odraziti na nedostatak vina i one iznose od 112 do 120 tisu a kuna. No najve i problem može nastati zbog gubitka rejtinga na tržištu. Naši kupci i potroša i su naviknuti na našu kvalitetu i koli ine, a sada je upitno kako emo mo i zadovoljiti koli inski. Naime, vina e biti manje ove, sljede e i one naredne godine, dakle, tri berbe ne e biti, da tako kažem, normalne. Prera unato, vinari udruženi u Hortus Croatiae imat e štete od 4,5 milijuna eura. Kako to nadoknaditi? užan e biti pjev klopoteca, ali i ptica, jer grož a ne e biti. av naš trud otišao je s vjetrom, tu om i vodenim bujicama. ( tjepan Mesari )

POLJODJELSTVO

15. srpnja 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Kako se mjeri drve e

Probavni organi peradi Probavni sustav kod peradi bitno se razlikuje od probavnog sustava sisavaca. amo uzimanje hrane razli ito je od uzimanja hrane u sisavaca, pa su se i probavni organi razvili kako bi što bolje probavili uzetu hranu. U probavni trakt ptica ubrajamo: kljun, usta, jezik, slinske žlijezde, ždrijelo, jednjak, žljezdani želudac, miši ni želudac, tanko crijevo, slijepo i debelo crijevo, ravno crijevo, ne isnica, anus, jetra i guštera a. Kljun služi za uzimanje hrane i vode. Gra en je od koštanog dijela kojeg presvla i rožnati pokrov koji je nastavak kože, i prilago en je prvenstveno za uzimanje zrnate hrane. U ustima se nalazi jezik koji je zašiljen i slabo pokretan. luznica jezika je orožnjela i neravna, a na njoj se nalaze okusne i osjetne stanice. U usta se izlijevaju izvodni kanali slinskih žlijezda, iji sekreti omogu uju vlaženje i lakše uzimanje hrane. Granica izme u usta i ždrijela nije izražena i ine je zadnji red nep anih papila. Na

ždrijelo se nastavlja jednjak, kojeg ini miši na cijev koja se može jako širiti i nastavlja se na žljezdani želudac. Na prednjem dijelu vrata jednjak naliježe na gornju stranu dušnika, a u stražnjem dijelu pruža se uz desnu stranu dušnika. Pred ulazom u tjelesnu šupljinu jednjak se vre asto širi i stvara voljku. Kod pataka i gusaka voljka ini valjkasto proširenje, dok je kod kokoši i golubova to proširenje znatnije izraženo. U voljci dolazi do razmekšavanja hrane pod utjecajem sekreta mukoznih žlijezda sluznice. Pokretanje voljke je bez vlastite volje i ona gura hranu u žljezdani želudac, najprije mekšu, a zatim vrš u. Želudac peradi sastoji se od dva dijela. Prvi dio je žljezdani želudac, a drugi dio je miši ni mlin. Žljezdani želudac je vretenasto proširenje jednjaka ija je sluznica ispunjena razli itim žlijezdama. Žljezdani želudac ima mali volumen pa se u njemu hrana dugo ne zadržava, ve se obavlja nepotpuna probava ali vrlo bitna za ukupnu probavu. Na žljezdani nastavlja se miši ni želudac ili mlin ili bubac. n ima oblik diska, a sluznica mu je pokrivena vrstom

AK <C: BI IN I U d.o.o. (bivša eterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, radi svakim radnim danom od 8 do 12 sati i 16 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. Po potrebi nazvati ete-

rinarsku ambulantu akovec, telefon 390-896 ili 390-859, radnim danom od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 9 sati. eterinarska ambulanta &UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR<Y G: pecijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota

rožnatom membranom. am želudac gra en je od jakih i debelih glatkih crvenih miši a. n ima mehani ku ulog, tako da svojim kontrakcijama uz pomo sitnih kamen i a melje zrnatu hranu. Crijeva koja se nastavljaju na miši ni želudac povezana su potrbušnicom na kojoj vise. astoje se od dvanaesnika, praznog crijeva, kratkog vitog crijeva, dva slijepa crijeva kratkog debelog crijeva, ravnog crijeva koje se nastavlja u ne isnicu. vanaesnik je prvi dio crijeva u kojem se odvija probava. U njega se izlijevaju dva žu ovoda i odvodni kanali guštera e. Na dvanaesnik se nastavlja prazno crijevo koje je bogato crijevnim resicama i zeleno sive je boje. ito crijevo je kratko, ali nešto deblje od praznog crijeva i izme u njih nema vidljive granice. lijepa crijeva su parna i pružaju se prema naprijed paralelno sa vitim crijevom, a funkcija im nije do kraja razjašnjena. ebelo crijevo kod ptica kao i kod drugih životinja služi za resorpciju vode iz stolice i njezino formiranje. Na debelo crijevo nastavlja se ne isnica, koja se sastoji od tri dijela. Prvi dio predstavlja prijelaz

debelog crijeva u ne isnicu i kroz njega prolazi izmet. U drugom dijelu nalaze se dva otvora. Kroz jedan se izlijeva koncentrirana mokra a, a drugi otvor predstavlja kod mužjaka otvor sjemenovoda kroz koji se ulijeva proizvod spolnih žlijezda. Kod ženskih životinja predstavlja otvor jajovoda kroz koji dospijevaju jaja. Završni dio je anus kao i kod drugih životinja. U probavi sudjeluju i jetra i guštera a. &etra je najvažniji organ probave, jer sudjeluje u izmjeni tvari i ujedno izlu uje žu koja je vrlo bitna u razgradnji hranjivih tvari iz probavnog trakta. astoji se od dva dijela i nalazi se u donjem dijelu tjelesne šupljine. Guštera a se nalazi izme u zavoja dvanaesnika, i sastoji se od tri dijela. Iz guštera e izlaze tri tanka izvodna kanali a i ulijevaju se ispred žu ovoda u dvanaesnik. Ukupno gledaju i dužina probavnog trakta u peradi je šest puta duža od tijela. Igor Mohari , dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR<Y G: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R< IŠ[<: eterinarska ambulanta Mursko rediš e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. Š RIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. N&A UBRA A: Ambulanta onja ubrava,

tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAŠIN<C: Ambulanta omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda <ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI&<M<: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. <ŽURNI <Y<F N: 040 645 058.

Prošli smo utorak bili jako vrijedni u našoj pa joj školi. Nau ili smo kako drve e raste, a danas emo razgovarati o tome kako se mjere njegove sadnice. Pred nama je jedna, crno – bijela, papirnata, birokratska tema. e ina nas, koji volimo drve e i drugo urbano i neurbano zelenilo, užasava se i same pomisli da te svoje zelene ljubimce svrstamo u neki sistem standardizacije. Postajemo ustrašeni i hladni kad se sjetimo debelih knjiga standarda koje se koriste u raznim podru jima ljudskog djelovanja. Radi razvoja hrvatskog tržišta i otklanjanja prepreka u prometu proizvoda i usluga s inozemstvom te uklju ivanja u me unarodne gospodarske tokove, neophodno je provesti tipizaciju, odnosno normativno odre enje pitanja kvalitete i provesti uskla enje istog s standardima prihva enim na me unarodnom tržištu. Pitanje mjerenja kvalitete zna ajno je za zaštitu potroša a, zaštitu okoliša i drugih prirodnih i radom stvorenih vrijednosti. stali argumenti u korist provo enja ovog posla su prednosti bržeg, to nijeg i lako razumljivog priop avanja i prijenosa podataka me u razli itim

sudionicima u procesu prometa i ugradnje sadnog materijala. Ako prihvatimo injenicu da sadnice ukrasnog drve a koje sadimo u gradskom prostoru, kao uostalom i ostale sadnice ukrasnog bilja, jesu R BA, onda se prema njima moramo i odnositi kao prema robi na tržištu. rlo se esto i me u stru njacima, a ne samo licima, paušalno govori o starosti kao mjerilu kvalitete sadnice nekog drveta. o dovodi do zbrke, mnogobrojnih sporova i problema kod podizanja urbano šumarskih nasada. Za opis veli ine sadnice, za drve e se mjeri opseg debla na visini jedan metar od razine tla. Uz to se može navesti njegova visina, broj presa ivanja koje je sadnica do sad prošla i na in ‘pakiranja’ korijena. Korijen može biti ‘goli’, izva en s grudom zemlje – baliran ili uzgojen u kontejneru. Ako kažemo da nudimo kontejniranu sadnicu lipe veli ine 10/12, mislimo na sadnicu koja je uzgojena ili barem jednu godinu raste u tegli i na 1m od razine zemlje ima opseg stabla od 10 do 12 centimetara, i obi no je visine 2,5 do 3 m. rve e i as, vole u I I!

Igor (24) i Jasmina (20) Kolari iz Donjeg Kraljevca dobili su Leona, ro enog 2. srpnja u 9,15 sati.

NOVI ŽIVOT SE RA A

Bojan (31) i Gordana (23) Rodiger iz Šandorovca dobili su Taru, ro enu 3. srpnja u 13,45 sati.

15. srpnja 2008.

Boris (26) i Tanja (26) Smolkovi iz Murskog Središ a dobili su Luku, ro enog 29. lipnja u 11,15 sati.

Stjepan (23) i Monika (22) Lisjak iz Domašinca dobili su Juliju, ro enu 30. lipnja u 15,50 sati. Imaju i Davida (3,5). Kristijan Novak (22) i Karolina Slokan (18) iz Zasadbrega dobili su Ines, ro enu 2. srpnja u 19 sati.

Sre ko (36) i Velimira (36) Pfeifer iz Štrigove dobili su Zaru, ro enu 2. srpnja u 11,30 sati. Imaju i Leona (5,5)

Darko (31) i Jelena (23) Makaj iz Gori ana dobili su Mihaela, ro enog 2. srpnja u 16,30 sati.

Vlado (37) i Danijela (34) Sobo an iz Željezne Gore dobili su Martina, ro enog 3. srpnja u 11,40 sati.

Miro (31) i Irena (25) Radikovi iz Štrukovca dobili su Jana, ro enog 1. srpnja u 22,57 sati.

Miroslav (25) i Sanja (27) Kova iz akovca dobili su Hanu, ro enu 4. srpnja u 14,50 sati.

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek

Tomislav (26) i Danijela (22) Šimuni iz Celina dobili su sina po imenu Gabriel, ro enog 8. srpnja u 14,05 sati.

Dejan (31) i Grozdana (29) Novak iz Dunjkovca dobili su Hanu, ro enu 5. srpnja u 23,25 sati. Imaju Helenu (6) i Magdalenu (4).

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” M< #MURSK#H N #N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaže iz Štrigove.

MEDIA MODEL LJETA

Andreja Patafta (21) Novo Selo na Dravi

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

LJETO u gradu

Prvi dio programa zatvara Darko Rundekk Filmskim ve erima ovaj se tjedan nastavio program Ljeta u gradu Zrinskih. U srijedu je krenulo još jedno “kino pod zvijezdama”, na trgu Sv. Antuna Padovanskog održana je projekcija ameri ke komedije “Dugi prsti”. Prva filmska projekcija na akove kom jugu nije doživjela preveliki uspjeh, što zbog hladnog vremena, što zbog preniskog platna koje je ljudima u stražnjim redovima otežavalo uživanje u filmu. U etvrtak u atriju Staroga grada prikazan je jedan od najboljih filmova iz hrvatske kinematografije - “Koncert” redatelja Branka Belana. Kako je film snimljen davne 1954. godine, bilo je lijepo prisjetiti se ovoga vrijednog dijela filmske povijesti. U subotu u goste su došli Teatar Kiklop i Šibensko kazalište s predstavom “Gle, kako lijepo dan po inje”. Predstava je pripremljena u ast njenog autora Zvonimira Bajsi a, a njome je obilježena dvadeseta obljetnica njegove smrti. Petak i nedjelja, kao i obi no, bili su rezervirani za koncerte. U petak je pred prepunim atrijem Staroga grada zasvirao The Beatles Revival Band koji nas je podsjetio na slavne hitove iz šezdesetih godina prošlog stolje a. Kraj tjedna pak je bio rezerviran za Elemental. Shot i Remi, Erol Zejnilovi , Davor Zanoški, Marijo Bili , Ivan Vodopijec i Nataša Tonkovi ponovno su odsvirali izvrstan koncert na kojem su uz njihove najpopularnije hitove s albuma ”Male stvari” predstavili i novi album izdan u velja i nazvan

“Pod pritiskom”. Te pjesme donijele su novi, žeš i i oštriji zvuk, a eksplicitne i socijalno osviještene tekstovi s notom hip - hop poetike.

Program Ljeta u gradu Zrinskih 15. - 20. srpnja Srijeda, 16. srpnja, Trg Antuna Padovanskog, akovec - Jug u 21 sat - filmska ve er: “Budi moja”. Ameri ka romanti na komedija u kojoj nastupaju Eric Stolz, Craig She==er i Meg Tilly govori o ljubavnom trokutu dvojice muškaraca i jedne žene. U slu aju lošeg vremena projekcija se ne e održati. etvrtak, 10. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 21 sat - filmska ve er: ”Best o= Anima=est”. Najvrjedniji svjetski animirani filmovi i ove su godine našli svoje mjesto u programu Ljeta u gradu Zrinskih. Bit e prikazano nekoliko kratkih remek djela iz povijesti svjetske animacije. Iako e biti bez teksta, u njima e vrhunski umjetnici pomo u razli itih tehnika animacije progovoriti univerzalnim jezikom. U slu aju lošeg vremena projekcije filmova e se održati na Maloj sceni CZK-a. Petak, 11. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 20,30 sati – koncert: Meritas. Meri Jaman i Anita Valo prije deset su godina zapo ele svoj glazbeni pohod. Postavivši nove produkcijske standarde u izri aju pop glazbe, duo je snimio etiri albuma, pokupio nekoliko važnih nagrada i postao jednim od najemitiranijih izvo a a u hrvatskom radijskom eteru. U slu aju lošeg vremena, koncert

The Beatles Revival Band podsjetio je na hitove slavne etvorke iz Livepoola e se održati na Maloj sceni CZK-a. Subota, 12. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 20,30 sati - kazalište: Teatar Gavran - “Rogonje”. Komedija napopularnijega i najizvo enijeg suvremenog hrvatskog kazališnog pisca donosi pri u koja se doga a danas i ovdje, koja se zapetljava i otpetljava oko dva muškarca srednjih godina koji iznenada otkriju da ve pet godina žive u braku s istom ženom. Glume: Vlasta Ramljak, Žarko Savi i Siniša Popovi . U slu aju lošeg vremena predstava e se odigrati u dvorani Centra za kulturu. . Nedjelja, 13. srpnja, Stari grad Zrin-

skih, u 20,30 sati – koncert: Darko Rundek i Cargo Orchestra. U akovec dolazi svestrani, originalni i neponovljivi Darko Rundek, definitivno jedna od najzna ajnijih osobnosti hrvatske glazbene scene, miljenik publike i kritike, osniva i vo a neponovljivih Haustora. “Moja prva ljubav”, “Djevojke u ljetnim haljinama”, “Ena”, “Šejn”, “Apokalipso”... samo su neke od pjesama koje su prešle u legendu. S Rundekom nas o ekuje koncert za glazbene sladokusce i dugo sje anje! U slu aju lošeg vremena koncert e se održati u dvorani Centra za kulturu.

Meritas nastupa u petak u atriju Staroga grada

Darko Rundek e s Cargo Orchestrom izvesti svoje najpopularnije hitove

Publika se na koncert hrvatskih Beatlesa odazvala u velikom broju

DOM KULTURE Cirkovljan

Otvorena izložba slika Zdravka Polašeka U Domu kulture Cirkovljan otvorena je u petak 11. srpnja izložba slika Zdravka Polašeka iz Zagreba, a u povodu 120. obljetnice DVD-a Cirkovljan. Rije je o zanimljivoj izložbi s motivima starog Cirkovljana, te Preloga. Autor ing. Zdravko Polašek, danas u mirovini, i sam je nekad bio voditelj vatrogasaca u “Prvomajskoj”, ro en je u selu Donja Kova ica u op ini Veliki Gr evac kao susjed Mate Lovraka. Izložbu je organizirala knjižnica “Croata insulanus” župe Svetog Jakoba iz Preloga, a najve u zaslugu za animaciju slikara na temu davnih motiva Cirkovljana i Me imurja ima dr. Matija Berljak, redoviti pro=esor kanonskog prava na Bogoslovnom =akultetu u Za-

grebu, ina e iz Cirkovljana. Izloženo je dvadesetak radova u tehnici akrila na platnu, od toga ponajviše motiva iz Me imurja i Cirkovljana. Zdravko Polašek je slikar realist, koji dinamiku na slikama postiže impresionisti kim pomacima boja. Njegovi su motivi reducirani na ono bitno, na osnovni oblik, te djeluju kao povijesno =undiran prikaz jednog vremena na pomalo =otorealisti an na in. No on je ujedno i slikar koji prepoznaje snagu pojedinih boja te teži njihovu skladu u paleti zemljanih boja, sme e, oker i bijele, te nadopunjuju e zelene boje prirode i plavožutog neba. Kao motive svojih slika autor je odabrao davno nestale ku e u Cirkov-

ljanu, dom vatrogasaca, zatim “mašinu koja sam gasi ognja” (staru vatrogasnu štrcaljku DVD-a Cirkovljan), cirkovljanske meline na Dravi, mjesnu školu, te crkvu Svetog Lovrenca u Cirkovljanu. Izloženi su i motivi Preloga, uz ostalo župna crkva Svetog Jakoba u Prelogu ali i hiža i šošteraj Ivana Glavine, Stari grad akovec i kaptol u Zagrebu, ali i Lovrakov mlin koji je on opisao u “Družbi Pere Kvržice” te sliku Vlak u snijegu, inspiriranu pripovijetkom Mate Lovraka. O izložbi su govorili novinar Josip Šimunko i sam autor Zdravko Polašek, dok je izložbu otvorio dr. Matija Berljak. Tiskan je i katalog koji uz podatke o autoru donosi i kratku povjesnicu DVD-a Cirkovljan. (JŠ)

Slikar Zdravko Polašek

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

MARIJA ZIDARI , kostimografkinja i slikarica, dama umjetnica iz akovca, tiho je otišla u vje nost (1924. - 2008.)

AKTUALNE IZLOŽBE

Umjetnica kojoj je sloboda bila život

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba fotogra ija Ivana i ina - Mašanskera. Iako se može re i da je fotogra ija za i ina bila “nusprodukt” njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rije i, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koli inu speci i noga jezi nog potencijala i da poruka slike može biti udarnija i snažnija od pripadaju eg teksta ili legende. Svaka, ili – bolje re i – gotovo svaka i inova fotogra ija može se o itati kao metafora.

Na akove kom groblju Mihovljan u petak 4. srpnja na posljednji po inak ispra ena je akademska umjetnica Marija Zidari iz akovca, profesorica, slikarica i kostimogra kinja, ali ponajprije dama. Tiha i samozatajna, pomalo tajnovita Marija Zidari ro ena je 1924. godine, te nakon osnovnog i nižeg školovanja upisala u prvoj generaciji Akademiju primijenjenih umjetnosti, odjel za tekstil i kostimogra iju u Zagrebu, koju je završila 1955. godine u klasi prof. Branke Hegeduši . Od 1954. do 1989. godine, gotovo cijeli svoj radni vijek, radi u zagreba kom kazalištu “Komedija” kao kostimogra kinja i scenogra kinja te u Zagreba kom kazalištu lutaka, na TV Zagreb, u kazalištima u Varaždinu, Tuzli, Banjoj Luci i Subotici. Bavila se i kreacijom scenskih lutaka. Jedna je od

prvih umjetnica koja pedesetih godina raskida s tradicijom realsocijalisti kih okvira u umjetnosti u Hrvatskoj kad je rije o tekstilu, oslanjaju i se na narodnu tradiciju koju dopunjava bogatstvom oblika. Od 1962. do 1981. godine radi kao profesorica za oblikovanje tekstila te povijesti tekstila i kostima na Odjelu za tekstilni dizajn na tehnološkom fakultetu u Zagrebu i na Višoj tekstilnoj školi u Varaždinu. U mirovinu odlazi u 1981. godine. Posebno predaje dizajn tekstila, a posebna ljubav su joj tapiserije. lanica je ULUPUH-a i Društva likovnih umjetnika Istre. U Grožnjanu je od 1965. godine našla svoj drugi dom u svojoj Galeriji M 65, provode i ljeta u Grožnjanu, a jeseni i zime u akovcu, neumorno rade i i slikaju i. Uz svoj bogati kazališni opus kostimogra kinje i scenaristice, u

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec – dokumentarno - likovna izložba povodom 40. obljetnice osnutka Likovne galerije Muzeja Me imurja. Ovom izložbom javnosti je izložen onaj dio fundusa koji nije svakodnevno dostupan oku javnosti poput stalnog postava. Danas Likovna galerija ima skoro 3.000 eksponata, koji su najve im dijelom priskrbljeni osobnim darivanjem umjetnika.

Jedna od posljednjih fotografija Marije Zidari koja je veoma rijetko stala pred objektiv fotoaparata (iz arhive Me imurskih novina)

Akvarel iz ciklusa “Kamen” (2004.)

nizu predstava stvarala je vizualni identitet kazališnih predstava, tako, na primjer, u predstavi “Crveni kišobrani” i mnogim drugima. Paralelno se bavi gra ikom i slikarstvom, posebno akvarelima, ali i drugim tehnikama. esto kombinira razli ite tonove iste boje u svojim likovnim, a i kostimografskim rješenjima. Samostalno izlaže Zagrebu i Groždnja-

nu, Novigradu, Motovunu, Pazinu, akovcu, a 1996. godine imala je u Muzeju Me imurja akovec retrospektivnu izložbu u povodu 40. obljetnice umjetni kog rada. Sudjeluje u brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, u Warsavi, Minsku, Tbilisiju, Bukurestu, So iji, Budapestu, Kini, Indiji, Pakistanu, Srbiji i Sloveniji. U svojim se radovima upušta u

slobodne, apstraktno lirske eksperimente, grade i tajanstveni poeti ni svijet. Mnogi njezini radovi još ekaju na prve izložbe. Ono najmanje što se može u initi je retrospektivna izložba, kako slika, tako i radova iz kazališnog opusa, a doprinos Marije Zidari hrvatskoj kulturi još ni izdaleka nije valoriziran. (J. Šimunko)

PRELOŠKE ljetne no i

Petnaest dana nogometa i zabave U petak je u Prelogu zapo eo tradicionalni No ni malonogometni turnir ing. Vladimir Skok, koji je minulih godina prerastao samo malonogometna doga anja, jer uz podršku Grada Preloga i drugih pokrovitelja NK Mladost Prelog i Radio Studio M organiziraju zabavni program nazvan “Ljetne no i Grada Preloga” u kojima se nudi puno više od samog nogometa, kao i turnira odbojke na pijesku, turnir koji tako er prerasta u tradiciju, a organizira ga Zajednica sportskih udruga. Tako e se u preloškom Parku mladosti u narednih desetak dana sve do 23. srpnja mo i prošetati i sjesti na prigodnoj

terasi. Družit e se cijele obitelji, jer za svakoga ima ponešto. Dobra kapljica, odli ni langoši i kobasice, kao i niz doga anja za najmla e u posebnom dijelu djeci itekako zanimljivog luna parka. Radio Studio M organizira na ljetnoj pozornici cjelove ernji program, kao i nagradne igre. Naravno, gotovo svake ve eri uživo e zasvirati poznati me imurski bendovi, dok e posebno veselo biti na koncertima. To je ve potvrdio minuli petak kad je na svoje došla mla a populacija, kad je oko tisu u tinejdžera i sve one koji se osje aju u mla ahnom duhu zabavljao ponajbolji hrvatski bend za mlade - “Lete i odred”.

Ekipa zadužena za spremanje odli nih langoša bez kojih “to ne bi bilo to”

Hotel Aurora - prodajna izložba slika polaznika Škole slikanja i crtanja. Škola slikanja i crtanja u organizaciji LU -a, koja je djelovala u prvoj polovici 2008. godine, završila je s prvim dijelom predavanja a, kako bi ga obilježili na dostojan na in, na izložbi se prezentiraju radovi nastali tijekom ovih nekoliko mjeseci. Izložba ima humanitarni karakter, a sva e se sredstva skupljena od prodaje slika donirati Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je skoro 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja, stare od 50 do 100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. PRELOG – Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slavka Duki a. Slavko Duki iz Donjeg Kraljeva lan je Likovnog udruženja donjeg Me imurja Prelog. Na Izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lova kih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg.

Lete i odred držao je uglavnom tinejdžersku publiku u transu više od 2 sata Još bolja veselica o ekuje se predstoje e subote 20. srpnja kada e u Parku mladosti sve generacije zabavljati ponajbolje muško ime hrvatske estradne scene - Dražen Ze i . I tu nije kraj,

Graditeljska škola akovec - godišnja izložba u enika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn Graditeljske škole akovec: dizajnera unutrašnje arhitekture i dizajnera keramike.

ako bude elana da organizatori izdrže u istom ritmu sve do kraja, onda postoji mogu nost još jedne itekako velike koncertne atrakcije za posljednji dan turnira. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

Denis Dumen i frontman Lete eg odreda i voditeljica Radija Studija M Mirjana Švenda u radijskom javljanju uo i koncerta u petak

I nogometna doga anja prate se s punom pozornoš u

Caffe bar “Art” - izložba slikarice Milene Petkovi iz Murskog Središ a i kipara Željka Petkovi a iz Preloga. Cilj izložbe je suradnja gradova Mursko Središ e i Prelog, kao i poticanje druženja ljudi koji se bave umjetnoš u bilo koje vrste, a kako bi se unijela duhovna živost u oba grada. Riblji restoran – izlaže Franjo Ružman Brko iz Preloga, predsjednik LUDM-a. Rije je o doajenu me imurske naive iz Preloga, koji je izložio najviše radova na staklu, ali i na platnu te nekoliko radova u obojenom tušu, koji su nastali zadnjih godina. Franjo Ružman Brko stvorio je svoj simboli ki svijet naive, koji pršti bojama i radostima života.

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

KONCERT The Beatles Revival Banda

Publika je tražila ak tri bisa

Direktorica Turisti ke zajednice Branka Tropp i glasnogovornica Špancirfesta Tamara Peras

PREDSTAVLJEN program Špancirfesta u Varaždinu

U deset dana više od 250 programa Ovogodišnji Špancirfest, jubilarni 10. po redu “festival uli nih šeta a” zapo inje 22. i traje do 31. kolovoza. U deset dana najve eg urbanog festivala u Hrvatskoj održat e se više od 250 programa kao što su koncerti, predstave, multimedijski programi, radionice, uli ni performansi itd. Naravno, na varaždinskim ulicama bit e i veliki broj izlaga a, mo i e se vidjeti tradicijski obrti, artefakti primijenjenih umjetnika, kušati hrana i pi e spravljeni po tradicijskim receptima. U programu e nastupiti više od 1.600 sudionika iz dvadesetak zemalja. Cjelokupni program organizator Turisti ka zajednica Grada Varaždina predstavila je u petak u restoranu “Zlatne gorice”, zahvalivši na suradnji svim medijima, jer najavama svim doga anja kako je istakla direktorica Branka Tropp upravo novinari “otvaraju vrata” Špancirfesta. - U deset dama trajanja Špancirfesta, najbarokniji hrvatski grad - Varaždin otvara se svijetu. To najbolje govori prošlogodišnja brojka posjetitelja kojih je bilo lani više od 150 tisu a, a ove godine o ekuje se još više. Na otvorenoj pozornici bit e izvedeno više od 250 predstava samo su neki podaci koje je predstavila u ime PR teama glasnogovornica Tamara Peras. Direktorica Turisti ke zajednice grada Varaždina Branka Tropp pak je govorila o tome kako se nastoji svake godine festivalska doga anja oplemeniti novim sadržajima, pa e tako biti i ove godine. Ove godine to e primjerice biti organizacija “Glazbene klinike Špan-

cirfesta” u kojoj e istinski ljubitelji rocka svoje sklonosti i umije e sviranja mo i podijeliti i usavršiti s uglednim stranim i doma im gitaristima poput Amerikanca Garrisona i Wamsleya, ili pak doma ih gitarista Šokeca iz Hladnog piva, Kadribaši a - ex Jinxa itd. Atrakcija e zasigurno biti i recitiranje poezije uz multimediju glumca Marinka Prge. Frontman Psihomodo Popa Davor Gobac pak e oslikavati dugmad na ulici. Svega toga ne bi bila bez sponzora i pokrovitelja. Naravno, uz glavnog pokrovitelja Grada Varaždina, ve dugi niz godina Špancirfest prate brojni sponzori. Najja i su uz Festival prakti ki od njegovih po etaka poput varaždinski Vindije, Carlsberg Pivovarne, Zagreba ke banke i mnogih drugih, te glavnog medijskog pokrovitelja Ve ernjeg lista. Naravno, svi oni e se tako er na razno-razne na ine uklju ivati u festivalska doga anja. Što se ti e koncertnog dijela programa ove godine nastupiti veliki broj uglavnom stranih bendova urbanog i etno stila, a najve a atrakcija zasigurno e biti u samoj završnici Špancirfesta kad nastupa kultni bend iz New Yorka - Fun Lovin Criminals. I doma in najavne festivalske pressice “Zlatne gorice” pripremaju kola za koji žele da postane zaštitni varaždinski slatko delicijski brand poput be ke Sacher torte. Tako je novinarima predstavljen kola “Varaždinska sacherica” koji e biti promoviran kao zaštitni varaždinski kola tijekom Špancirfesta. (Dejan Zrna i Tomislav Novak)

“Varaždinska sacherica” temelji se na biskvitu od kukuruznog brašna, koštica bundeve, mljevenih grož ica, pekmezu od šljive i još nekih doma ih sastojaka, koje je Dražen Jambriško, vlasnik Zlatnih gorica želio zadržati u tajnosti.

Prvi koncert prošli tjedan bio je onaj The Beatles Revival Banda u atriju Staroga grada. Bend iz Rijeke koji se proslavio izvrsnim obradama glazbe slavne etvorke iz Liverpoola s dva sata svirke oduševio je akove ku publiku koja ih je pljeskom nagovorila na ak tri bisa. The Beatles Revival Band osnovan je 1994. kao izraz divljenja i zaljubljenosti u glazbu neponovljive etvorke iz Liverpoola. Glavni pokreta i cijele pri e su Erik Malnar i Alen Širola koji su kasnije osnovali grupu Belfast Food. Današnju postavu ine: Erik Malnar (gitara i vokal), Goran Rubeša (gitara i vokal), Marko Juri (bubnjevi), Neven Kolari (bas i vokal) i Zoran Saulig (bonus lan na klavijaturama). Do danas su održali nekoliko stotina koncerata, uglavnom u rock klubovima u Hrvatskoj i susjednoj Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Sudjelovali su i na Beatles Weeku u Liverpoolu, natjecateljskom festivalu gdje su bili jedni od najboljih oponašatelja Beatlesa u cijelom svijetu. Nakon koncerta u akovcu frontman benda, ilitiga John Lennon The Beatles Revival Banda, Erik Malnar ispri ao nam je nešto više o svom sastavu. • Kako je došlo do osnivanja benda? Zašto ste se odlu ili baš za ponovno oživljavanje Beatlesa? - Ja sam prije zajedno s bubnjarom Markom svirao u grupi Gips i onda smo nekako u me uvremenu napravili Beatles Revival jer je to muzika koju stvarno cijenimo. Iz ovog benda je kasnije proizašao i još jedna bend vama poznat – Belfast Food, koji postoji paralelno uz ovaj. Kao Beatles Revival postojimo sad ve 14 godina i stalno sviramo

Rije ki Beatles Revival Band kvalitetu je dokazao na Beatles Weeku u Liverpoolu

sve više. ini se da ova glazba prolazi i da je ljudi dosta žele slušati. To su stvari koje se mogu stalno slušati, utorkom, vikendima, ljeti, zimi, na suncu i mjese ini ... (smijeh)

Bitno je uživati u glazbi • Beatlesi su jedna od najpopularnijih i najpoznatijih svjetskih grupa ikad. Kako se uop e uhvatiti u koštac s njihovom “reprodukcijom”? - Ta muzika je stvarno dobra i ja je volim cijeli život. Tako smo onda nekako po eli svirati to što volimo slušati. I to svirati s guštom. U po etku nismo znali svirati baš

Na koncertu u akovcu odsvirali su presjek karijere Beatlesa

najbolje, sada smo ve solidni. Bitno je da uživamo u sviranju te muzike. Isto kao što netko svira Bacha ili neku drugu klasiku, ovo je elektri na klasika. Zapravo, ne znam koja bi bila poanta toga. Sviramo to jer volimo, a i ljudi to vole slušati. Iskreno, nisam nešto posebno ponosan što to sviramo, jer je ljude lako zabaviti s dobrim stvarima. Nije lako tako dobre pjesme napraviti. To su mogli samo Beatlesi i još par nas. (smijeh) • Svoju kvalitetu ste dokazali prije etiri godine na Beatles Weeku u Liverpoolu. - Tamo smo se pokušali oti i zabaviti, na kraju je ispalo da smo puno svirali. U pet dana odsvirali smo osam koncerata. Neven, naš basist, kasnije je otišao u Liverpool i to se pokazalo kao bolja varijanta. (smijeh) Mislim, bilo je lijepo oti i u rodni kraj Beatlesa, i dobro smo se proveli. Ljudi se uvijek pitaju jesmo li bili prvi ili drugi na natjecanju, kao da smo vozili Formulu 1, ali to uop e nije bilo natjecanje. Netko kaže da smo bili pobjednici, ali u stvarnosti nije to bila neka pobjeda, nije to bila utrka na 100 metara. To je bila zabava. Ali ne u biti skroman, stvarno smo bili najbolji, mi i jedni Japanci, ali pošto su oni Japanci, to se ne ra una. (smijeh) isto zato što su Japanci predobri reproduktivci.

Izvrsna atmosfera u akovcu • Što vam je taj uspjeh u Liverpoolu zna io i je li vam otvorio nekakva nova vrata, možda za snimanje albuma? - Nismo nikad htjeli snimati ove Beatles stvari. Ovaj bend sad radi vlastite pjesme pod imenom Riverpool. Možda se zovemo i Klodovig, nismo se još to no dogovorili, ali snimamo vlastite pjesme i to nam je više ambicija. Svirati Beatlese za zabavu je jedna stvar, a raditi svoje pjesme nešto sasvim drugo. Ne bih snimao album od Beatlesa. Oni su ga ve snimili i nema šanse da to netko u ini bolje od njih. • Kako je bilo nastupati pred publikom u akovcu u prekrasnom atriju Staroga grada Zrinskih? - Atmosfera i ambijent jesu jedni od najboljih u kojima smo ikad svirali i ovdje je stvarno lijepo bilo nastupati. Kad sviraš u ovakvom prostoru, osje aš da sviranje ima smisla i da biti muzi ar ima smisla. A nekako sam i navikao da je u ovim krajevima publika posebno ugodna i dobro reagira. Ljudi su to koji slušaju muziku, prava publika u svakom smislu rije i. Navikli smo svirati u klubovima za turiste i sli no, ali ovo danas je bio super ambijent i koncert. (mn, foto: Z. Vrzan)

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” U igraonici “Bamblek” nastavljaju se besplatne ljetne radionice. Tako su prošlog tjedna mališani mogli nešto više nau iti o radu na ra unalu. Informati ka radionica pod vodstvom Dijane Drvoderi , prof. inf., pokazala je osnove rada na kompjuteru kroz igru i zabavu. Ovaj tjedan u igraonici “Bamblek” Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” održava se Likovna radionica - Igrajmo se bojama koju vodi Helena Andrašec, voditeljica igraonice “Bamblek”. Radionica je namijenjena djeci uzrasta od 7 do 10 godina. U ostatku ljeta slijede radionice: 21.7. - 25.7: Modelarska radionica - Letjelice, dipl. ing. Leonar-

do Belovi (8 - 12 g.); 28.7. - 1.8.: Glazbena radionica – Zapjevajmo složno, glazbeni pedagog Manuela Hren (7 - 10 g.); 4.8. - 8.8.: itateljska radionica - “Putovanje patuljka Zvon i a”, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice “Bamblek”) (7 - 10 g.); 11.8. - 15.8.: Plesna radionica – U imo plesati..., Plesni studio “Teuta” (7 - 12 g.); 18.8. - 22.8.: Žonglerska radionica – Pokušaj i ovo!, Tasjenka Štrek (studentica VUŠ-a) (8 - 12 g.); 25.8. - 29.8.:Španjolska radionica – Buenos dias!, Jezi no u ilište Barbare Mo nik (7 - 10 g.). Radionice se održavaju u ponedjeljak i utorak od 16 do 18 sati i od srijede do petka od 10 do 12 sati.

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Vaša bi ljubomora mogla izmaknu kontroli pa biste, zbog straha i silne želje da dišete kao jedno, mogli maltre ra partnera. Pritom ete poželje ‘neutralizira ’ sve situacije ili osobe koje e to maltre ranje otežava . Energi ni ste i ne e vam bi problem usko i te, ako bude trebalo, radi prekovremeno. Me u m, problemi ubrzo mogu iskrsnuti oko pla anja vašeg rada. Budite uporni i ne odustajte lako u traženju svojih prava. Ne e vam se svidje ako vaš partner poželi više slobode u vezi. Upravo stoga dobro pazite što radite, jer ono što tražite za sebe, trebate omogu i i drugoj strani. Ugodne vibracije Venere pomo i e vam u ostvarenju ljubavnih planova, primjerice da zavedete osobu koja vam se svi a.

VAGA (24.9.-23.10.) Podle i ete osje ajnoj krizi jekom koje ne ete vjerova partneru, a i vaša veza ne e vam se ini vrstom. Ponašat ete se destruk vno, nesvjesno izazivati sva u i iznimno teško podnositi kritike na svoj ra un. Osobitu pozornost posve te izboru suradnika, rokovima unutar kojih morate ispuni preuzete obveze i komunikaciji s medijima, pretpostavljenima i osobama o ijem radu ovisi vaš status i napredak. U petak ete bi posebno raspoloženi za ert i ‘igru vatrom’ te se upus u avanturu bez razmišljanja. No, njezine vam se posljedice možda ne e svidjeti. Srijeda e biti povoljan dan za poslovne pregovore, stoga iskoris te vlas te intelektualne potencijale te vješ nu uvjeravanja i komunikacije.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ako ste u vezi ili braku, bit ete zadovoljni i trudit ete se i dalje održati odnos pun ljubavi i razumijevanja. S jednim starijim lanom obitelji mogu e su manje nesuglasice, pa budite tolerantniji. Rad e vam bi važan za osje aj samopouzdanja i ispunjenos . Bit ete spretni, razmišljat ete i reagira brzo i domišljato. Posebice u istraživa kim, novinarskim, medicinskim i pravnim poslovima. Mogli biste se optere nerealnim o ekivanjima, a spoznaja da ne ete dobi ono što želite, potaknut e vas na verbalno razra unavanje s bližnjima. Subota i nedjelja bit e pravi dani za ak van odmor pa sjedenje i druženje uz stol pun hrane zamijenite odlaskom na izlet, tr anjem ili šetnjom u prirodi.

Kad vas obuzme razdražljivost ili sumnji avost, ne napadajte i ne optužujte voljenu osobu bez dokaza i jakih argumenata, osobito u nedjelju. Mogli biste je razo arati i prili no izgubiti na vjerodostojnosti. Niste zadovoljni odnosom pretpostavljenih i nekih bliskih suradnika prema vama. Imate osje aj da vam se stalno name u neki dodatni poslovi te da se prekomjerno iskorištava vaša volja i želja za pomaganjem drugima. Problemi koje e neki od vas imati s mla im lanom obitelji nisu nerješivi, samo je potrebno više otvorenih razgovora te mnogo ljubavi i tolerancije. Iskoristite petak i subotu za neformalno druženje i bolje upoznavanje poslovnih suradnika. Vjerojatno e vas neke spoznaje o njima iznenadi .

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Pred vama su dani novih poznanstava, uzbudljivih putovanja udvoje, razgovora koji e vam otkriti skrivene strane vašeg partnera i planova kojima biste trebali u vrs svoje mjesto u srcu osobe do koje vam je stalo. Godit e vam sloboda poslovanja, odnosno mogu nost da samostalno odre ujete radno vrijeme, sredstva za rad i poslovnu tak ku. Sve što je vezano uz glazbu, film, modu i zabavu poticat e vaš interes. U ponedjeljak pripazite na izgovorene rije i kako ne biste nepotrebno povrijedili drage ljude. Bolje se usredoto ite i na svoje ponašanje u prometu. Tijekom vikenda o ekujte poziv za odlazak na zabavu. Uz ugodno društvo i opuštenu atmosferu sasvim bi se lako mogla dogodi i prilika za ljubav.

U želji da održite mir u ku i, pristajat ete na kompromise i ustupke koji e vas po e sve više ispunjava nekim udnim nemirom. U jednom trenu ete se zapita - a gdje sam tu ja i moje želje i potrebe? Olako pružena obe anja mogla bi se pokaza okovima oko vrata, naro ito pri sklapanju novih poslova. Materijalne okolnosti upu uju na potrebu restrikcije. U ponedjeljak pripazite na svoje procjene iz razloga što ete odluke bazira na trenuta nom emocionalnom raspoloženju. Jedna e vas osoba nenamjerno povrijedi . Ne odga ajte i ne ostavljajte za sutra ono što možete odmah uraditi. etvrtak e biti idealan dan da s lanovima obitelji usuglasite neke imovinske odnose.

RAK (22.6.-22.7.) Slobodni Rakovi razmišljat e o tome trebaju li prista na vezu i ograni i sebi slobodu u zamjenu za nešto što možda i nije ‘ono pravo’, dok e oni zauze poželje eš e izlaske i druženja sa starim prijateljima. Odli na komunikacija s potencijalnim poslovnim partnerima donijet e ubrzo rezultate u vidu kona nih dogovora te ugovaranja i sklapanja novih poslova. Bit ete uporni i odlu ni u namjeri da ostvarite ono što želite. Bit e potrebno više pažnje pokloni vlas tom zdravlju. U srijedu ne pretjerujte s konzumacijom ledenih pi a ili sladoleda želite li izbje i probavne tegobe. Sprega Merkura i Marsa pridonijet e vašoj mentalnoj izoštrenos , verbalnoj uvjerljivos i uskla enos misli i pokreta. Iskoris te te prednos u petak. JARAC (22.12.-20.1.) Za razliku od vas, vaš se partner nalazi u odli noj fazi stoga se u potpunosti možete prepus njegovom vodstvu. Dizat e vam raspoloženje, mo vira vas i po ca da se osje ate mnogo bolje nego ina e. Sve e krenu u dobrom smjeru iako e i nadalje bi prisutna tendencija sukobljavanja s pretpostavljenima. Potkraj ovog tjedna naro ito pripazite na svoje ponašanje kako ne biste prouzro ili trajne nesuglasice. Budite oprezni i sva e zaobilazite u širokom luku. Obiteljsko okupljanje, koje priželjkujete ve neko vrijeme, teško ete realizira u ovom tjednu. Ponedjeljak e biti dobar za poslovne pregovore koji e vam pomo i da popravite nancije. Nedjelja e bi savršen dan za razmišljanje o prošlos .

LAV (23.7.-23.8.) O ekuju vas nove, intrigantne ponude i udvara i koji e zagolicati vašu maštu. Željni provoda okušat e sre u u vezi s mla om osobom suprotnog spola koja vas ne e ni na što obveziva . Odagnat ete osje aj samo e. Vaša radna energija ne e bi upitna. Mo i ete sa ma sjediti za radnim stolom ili obavljati teške zi ke poslove, ali misli e vam ponekad bi zbrkane, a planovi neuredni. Suzdržite se od neumjerenog trošenja. U subotu bi mogao uslijedi ve i nesporazum u odnosu s voljenom osobom. Pripazite da u žaru rasprave ne izgovorite nešto zbog ega ete kasnije požali . Uz pomo Venere u vašem znaku, kod voljene osobe probudit ete strast i roman na osje anja. Nedjelja e bi dan za opuštanje i distanciranje od briga. VODENJAK (21.1.-19.2.) Osje ajni život patit e od manjka ideja i planova za budu nost. Prepus t ete se sudbini, a ne e vam pada na pamet da i sami možete potaknu ispunjenje svojih želja. O ekujte zahtjevan period pove anih odgovornos i novih izazova. Budite oprezni ako se zateknete u situaciji da trebate uhodava nove zaposlenike ili poslove jer ete lako gubi živce i strpljenje. Mogu a su neka neugodna poslovna iznena enja u ponedjeljak. Na žalost, tada ne ete biti u stanju objektivno procijeniti sve one okolnosti koje su prouzro ile nastali problem. U init ete sebi uslugu na ete li na ina da u ovom tjednu zadržite svoj mir. Meditacija ili posve enost duhovnom pomo i e da u tome i uspijete.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Ako budete igrali lukavo, ponekad prešutjeli grubu rije ili nervozu zamaskirali u osmijeh, mo i ete uživa u osje ajnom skladu i partnerovoj odanos . Nanjušite li opasnost, ne jurišajte u napad prije nego što razmislite. Neki e se planovi zakomplicira , što e po e dolazi do izražaja od ponedjeljka nadalje. Ako u ovo vrijeme ne budete na godišnjem odmoru, pripremite se na naporan i u svakom smislu zahtjevan radni tjedan. Pripazite da ne pretjerate s težnjom da se izolirate od okoline i društvenog života. Povla enje dobro do e, ali je zabrinjavaju e ako postane trajnija potreba. Potrebno vam je više rados i vedrine, stoga iskoris te vikend i zabavite se malo. Petak e bi povoljan za razonodu u društvu voljene osobe. RIBE (20.2.-20.3.) Od vas e se o ekivati da priznate sve ono što dugo po skujete, a svima je ve postalo o ito. Sklonost da ‘šu te poput ribe’ ne e vam pomo i, partner e vas zasu kri kama od kojih se ne ete lako oporavi . Pažljivije postupajte s novcem jer ste ga skloni brže potroši nego zaradi . Iz malih lakomislenos brzo nastaju veliki problemi. Pripazite i kako raspolažete tu im novcem, osobito potkraj tjedna. Od ponedjeljka o ekujte nešto ve i pri sak u karijeri. Mogu e je da budete optuženi za neki poslovni propust ili e vas suradnici optere dodatnim zadacima. Petak e bi pravi dan za sportske aktivnosti, a uživate li u umjetnos , srijeda e bi osobito povoljna da pogledate zanimljivu izložbu ili kazališnu predstavu.

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

ACT organizira projekciju dokumentarca

Omnibus o problemima tranzicijskih i posttranzicijskih zemalja P r og r a m Aut onom nog centra odvija se na adresi Dr. Ivana Novaka (1. kat), akovec. Neprofitna nevladina organizacija Autonomni centar – ACT u srijedu 16. srpnja organizira projekciju dokumentarca “Na eX”. Film e u 20 sati igrati u novim prostorijama ACT-a na adresi Dr. Ivana Novaka (1. kat), akovec (bivši Stari hrast). Dokumentarni omnibus sastoji se od etiri polusatne epizode: Naslije e, Preko granice, Životni stil, Na margini. Šest autorskih ekipa iz šest zemalja (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija) govore o aktualnim temama i problemima tranzicijskih i posttranzicijskih zemalja. Od viznog režima i mladima kojima je onemogu eno putovanje u inozemstvo (Preko granice), do borbe protiv turbo=olka (Životni stil); spomenicima

podignutima za vrijeme Miloševi eva režima oko kojih se danas okupljaju prostitutke (Naslije e) te marginalnim i ugroženim skupinama u svakoj od zemalja (Na margini). NA eX je projekt nastao pod okriljem udruge SMart Kolektiv iz Beograda u kojemu sudjeluju studiji i organizacije iz Slovenije (TiPovej!), Hrvatske (Fade In), BiH (XY films), Srbije (Ciklotron), Kosova (ANP-Gjilan) i Makedonije (Kontrapunkt). Naslije e h je epizoda koja se uglavnom bavi pitanjima naše bliske povijesti. Naizgled razli ite teme koje je obradila svaka ekipa na kraju predstavljaju elokventnu poantu u prilog stavu da imamo znatno više zajedni kog iskustva nego što to želimo priznati. Stoga iz njega možemo u iti, prigrliti ga i krenuti naprijed, svatko svojim vlastitim putem.

Preko granice h je epizoda u kojoj se pokušava prikazati što razli iti ljudi podrazumijevaju, svjesno ili ne, pod svojim neotu ivim slobodama. Ovo je vjerojatno najkompleksnija tema u serijalu, i to s pravom, jer se bavi najopsežnijim i najširim pitanjem. Životni stil h nam govori o tome što se percipira kao na in života razli itih društvenih grupa koje imaju izvjestan nivo utjecaja na društvo kao cjelinu. U ovoj se epizodi posebna pažnja posve uje životnom stilu koji je društveno relevantan sam po sebi. Na margini h je vjerojatno društveno najangažiranija epizoda od sve etiri jer se bavi sudbinama razli itih ugroženih manjinskih grupa. Pristup temi u ovoj epizodi najprisniji je i najosobniji u itavom serijalu.

SPORTSKO LJETO u Nedeliš u

Sportski kampovi za djecu U organizaciji i pod pokroviteljstvom op ine Nedeliš e uspješno je završen i tre i od osam kampova u novootvorenom SGC-u “Aton” u Nedeliš u. Tre em atletskom kampu prisustvovalo je 93 djece. Kamp se održavao od 7. do 11. srpnja, svaki dan

od 8 do 12 sati. U ponedjeljak 14. srpnja krenuo je gimnasti ki kamp u organizaciji Gimnasti kog kluba “Marjan Zadravec - Macan”, koji e trajati do petka 18. srpnja. Košarkaški kamp kre e 21. srpnja i traje do 25. srpnja, nogometni kamp održavat e se od 28. srpnja

do 1. kolovoza, a rukometni kamp i disc gol= od 4. do 9. kolovoza. Kampovi se održavaju u jutarnjim terminima od 8 do 12 sati, a ovim se putem pozivaju sva djeca od 1. do 8. razreda osnovnih škola da im se pridruže. (H. Ze ar)

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Por llo i iberska fauna, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e Dnevnik TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija antologija: Kapelski kresovi Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija Kina iznutra: Vlast i narod, dok. serija igrom oko svijeta: El Nino, dok. serija Danas na Zagreba koj burzi Vijes HPB t Luda ku a, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske: Božava - avoglave-grad Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Kratki susre Potroša ki kod Dnevnik 3 Vijes iz kulture Kronika Pulskog lmskog fes vala Burzovno izvješ e Gospodar neba i svijet sutrašnjice, (Uloge: Gwyneth Paltrow, Jude Law, Angelina Jolie, Scenarist i redatelj: Kerry Conran) Sestre, serija Sestre, serija Kineska plaža, serija Kratki susre Potroša ki kod Razglednice iz Hrvatske: Božava - avoglave-grad Strast, telenovela McLeodove k eri, serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.35 Pucca, crtana serija 08.00 Žutokljunac 08.25 Zekoslavne pri e, crtana serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.10 Veliki odmor 09.55 Antologija hrvatskoga

05.10 05.55

00.45 01.30 02.15 03.00 03.30 04.00

22.45 22.55

19.30 19.57 20.02 20.10 21.05 21.40 22.15 22.30 22.35

17.05 17.10 17.20 17.25 18.00 18.10

16.35

14.40 14.49 14.55 15.40

11.10 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

(dvije epizode) To nije još jedan film za mlade, (komedija, 2001.; Redatelj: Joel Gallen; Uloge: Chyler Leigh, Chris Evans, Jamie Pressly) 22.45 Heroji iz strasti, dramska serija 23.45 Vijesti, informativna emisija 00.00 Kunolovac, kviz

21.10

19.10 20.00

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:40 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:05 Jagodica Bobica, crtana serija 20.40 07:30 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:45 Nova lova 21.25 10:00 Naši najbolji dani, serija 21.30 10:45 Naša mala klinika, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Kralj Queensa, serija 22.15 12:45 Cosby show, serija 22.20 13:15 Svi vole Raymonda, serija 13:45 Vijes 23.00 14:00 Pregovara , (SAD 2001., 23.50 triler; Glume: Gail 00.40 O’Grady, Michael Bowen) 01.25 15:35 Nora Roberts: Nebo nad Montanom, (2007., SAD, roman na drama; redatelj: Mike Robe; glume: John Corbe ) 07.00 Magnum, akcijska serija ® 17:20 Vijes 07.45 Krava i pili , crtana serija 17:35 Naša mala klinika, serija 08.10 SpužvaBob Skockani, 18:30 Zauvijek susjedi, serija crtana serija 19:15 Dnevnik Nove TV 08.35 Sam svoj majstor, hum. 19:50 10 do 8, informa vna serija emisija 09.05 Korak po korak, hum. 20:00 Ve ernja škola - EU serija ® 21:00 Moj prijatelj Willy 2, (1995, 09.45 Kunolovac, kviz avantura, SAD/Francuska) 10.30 Puna ku a, hum. serija ® 22:45 Pod nož, serija 10.55 Malcolm u sredini, hum. 23:45 Vijes serija ® 00:00 Ubojita Jane, serija 11.20 Dadilja, hum. serija ® 00:50 Nora Roberts: Nebo nad 11.45 Rat u ku i, hum. serija ® Montanom, igrani lm 12.20 Vijesti, informativna 02:25 Šaljivi ku ni video emisija 02:50 Kraj programa 12.25 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 12.55 Exploziv, magazin ® 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® 13.30 Za istim stolom, dramska serija 14.25 Magnum, akcijska serija 15.20 Cobra 11, krimi serija 16.10 Korak po korak, hum. 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO serija DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 16.40 Puna ku a, hum. serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 17.05 Malcolm u sredini, hum. 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI 17.30 Dadilja, hum. serija (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITO18.00 Rat u ku i, hum. serija VI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA 18.30 Vijesti, informativna + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; emisija 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR18.55 Exploziv, magazin AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 19.05 Ve era za 5, lifestyle 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; emisija 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music krimi serija Special: GNARLS BARKLEY; 01.00 NO NI 20.00 Bibin svijet, hum. serija PROGRAM

17.30 18.20 18.35

15.50 16.10 16.40

14.45

12.40 13.25 14.10

11.05

13:00 14:00 14:40 17:00 18:00 18:35

08:58 09:00 11:00 12:00

16:20 16:50 17:50 18:40 19:00

15:02 15:10 15:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima IROSKOP talk show ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA PRESSICA talk show ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije, ponavljanje, Gillete svijet sporta Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija

5.35 Jutarnji program 8.00 Reprize serija 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum.

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.56 Najava programa 15.57 Pri a jedne obi ne rode 16.11 Stjepan Radi - prvo putovanje u veliki svijet 16.41 San bez granica - poezija: Strah 16.42 Portret crkve i mjesta: Oto ac 16.57 Antologija hrvatske drame: Miroslav Krleža (3.dio) 17.26 Podvizi i sudbine: Lete i odred 17.56 Uljenica moje matere - Slavko Govor in, pjesnik otoka Iža 18.26 Prošlost u sadašnjos : Bernardinova k i 18.56 Dobra ve er: “Sve bilo je muzika” A. Dedi 19.58 San bez granica poezija: Kolajna (T. Ujevi ) 20.00 Koncert: Azra “Zadovoljš na” 20.52 More - Split 21.22 Tijelo žene, ameri ki lm 22.55 Razglednice iz Hrvatske 00.05 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 U ime ljubavi, lm 16.115 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.05 JAG, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Natjecanje u karateu 4, lm 21.40 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.45 Što ne valja?, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.50 Provjereno 21.35 Djetetovo zdravlje, lm 22.35 24 sata 23.10 Djetetovo zdravlje, nastavak lma 23.25 Ekipa za o evid, serija 0.55 Predsjednica, serija 1.45 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 22. srpnja 2008.

glumišta: Dundo Maroje Crazy Horse, (Uloge: Michael Greyeyes; Redatelj: John Irvin) Tree Hill, serija Što s Brianom, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos : Istra Terra Magica Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove k eri, serija Vijes na Drugom Narodna medicina, dok. serija Beverly Hills, serija Bitange i princeze, hum. serija Rukomet - prijateljska utakmica: Hrvatska Poljska, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Rukomet - prijateljska utakmica: Hrvatska Poljska, 2. poluvrijeme Promet danas Odmori se, zaslužio si - TV serija Dr.House, serija Kineska plaža, serija CSI: Las Vegas, serija TV raspored

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

18:40 19:00 19:10 20:05 21:00

23:50

22:30 23:30

21:45

23:00 23:10 23:25 23:30

Voice of America Glazba Nepokolebljivi, serijski lm Me imurje danas Tragovi života, dokumentarna serija Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c Vision, emisija o nau arstvu Poslovne vijes Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Sutra na programu

19:10 19:20 20:00 21:00 21:20 22:10 22:30

8.30 Rallye 9.00 Bundesliga Hits 11.00 Snooker, prijenos 14.00 Nogomet 15.30 Snooker, prijenos 18.00 Eurogoals 18.45 Wa s 19.15 Eurogoals 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Hrvanje

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 9.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Nogomet 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 DSF Motor 20.45 Männer Tv 21.15 Rad 22.15 Sportquiz

7.00 Jutarnji program 11.45 Dje ji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet pro v Jima, hum. serija 17.30 Humoris na serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zuhause im Glück 22.15 Adop on, dok. serija 23.15 Exklusiv 0.15 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Me u nama ® 7.30 Dobra vremena... ® 8.05 RTL Shop 9.00 To no u 9 9.30 Moje dijete ® 10.00 Dr. Stefan Frank 11.00 Obiteljski dvoboj 12.00 To no u 12 13.00 Oliver Geissen Show 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Slušaj, tko to lupa? 17.30 Me u nama 18.00 Regionalni program 18.30 Exclusiv 18.45 RTL aktuell 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22.15 Monk, serija 23.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

5.30 Program za doru ak 9.00 Home Shopping Europe 11.00 Franklin 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja B. Salesch 16.00 Sudac A. Hold 17.00 Quiz re 17.30 live 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Vijes 18.50 Blitz 19.30 Kviz show 20.15 Volim kino, lm 22.20 Akte 08 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

5.20 Jutarnji program 6.05 SAM 7.00 ta 9.25 Andreas Türck 11.25 Zacherl 12.00 Avenzio 13.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Bully sucht die starken Männer 22.15 Noch Besserwissen 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 Rad 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 SOKO Donau 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.30 No ni program

od 16.7.2008. do 22.7.2008.

PREGLED

(22.7. u 22.55 h, HTV-1)

Gwyneth Paltrow

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20 14.35 14.44 14.50 15.40

16.30 17.00 17.05 17.15 17.20 17.55 18.05 19.15 19.30 19.57 20.02 20.10 21.10 22.15 22.30 22.35 00.25 00.35 01.20 02.05 02.55 03.15 04.00 05.10 05.55

06.25 06.40 06.45 07.10 07.35 08.05 08.30 08.55 09.40

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Kornja in vodi kroz Tihi ocean, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija antologija: Kapelski kresovi Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija Overland 7. - Povratak u Sibir 1.: Prema Beringovom prolazu, dok. serija Razglednice iz Malezije, dok. serija Danas na Zagreba koj burzi Vijes HPB t Luda ku a, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske Loto 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Boje turizma Dnevnik 3 Burzovno izvješ e Dobro uvane laži, (Uloge: Kevin Bacon, Colin Firth) Vijes iz kulture Sestre, serija Sestre, serija Obavještajci, serija Reprizni program Oprah show Razglednice iz Hrvatske Strast, telenovela McLeodove k eri, serija

TEST Najava programa Tom i Jerry kao klinci, crtana serija Pucca, crtana serija Žutokljunac Zekoslavne pri e, crtana serija Petar Pan i gusari, crtana serija Veliki odmor Razgovor sa sjenama Ulderiko Donadini: Jakov TV ku e imaju pravo promjene programa

10.45

12.15 13.00 13.45 14.20 16.15 16.40 17.30 18.20 18.35 19.10 19.55 20.05 20.40 21.30 21.35 23.40 23.49 23.55 00.45 01.30 03.30 --------

15:02 15:05 15:10 15:30 16:00 16:45 16:50 17:50 18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 22:10 23:10 23:20 23:35 23:40

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Auto moto nau c vision, ponavljanje Mutan , ponavljanje Vijes Nepokolebljivi, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Pravi Rodrigo, serijski lm Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

7.15 Crtani lmovi 9.20 Humoris ne serije 13.00 Dje ji program 15.05 Simpsoni 15.25 Reba 15.50 Moja obitelj, hum. serija 16.15 Ujak Charlie, hum. serija 16.35 Charmed 17.20 Stažist, hum. serija 17.45 ZiB Flash

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.55 Koncert 19.30 Zabavni program 20.00 Koncert 22.00 Film 00.00 U dobrom društvu 00.50 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.25 Vrijeme lep ra, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Promjene, dok. serija 20.55 Vražja kuhinja 21.45 Osuda, serija 22.25 Seinfeld, hum. serija 23.05 Ja sam Earl, hum. serija 23.35 Vru a knjižara, serija 0.00 Bu enje, lm

5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muški su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Ote sin, lm 22.15 24 sata 22.35 Zapetljani um, serija 23.25 Ekipa za o evid, serija 0.15 Seks i grad, serija 0.50 Predsjednica, serija 1.40 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:40 Talijanski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 16. srpnja 2008.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE WHITE STRIPES; 01.00 NO NI PROGRAM

19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, Žleb Sve zbog ljubavi, (Uloge: krimi serija Anabeth Gish, Richard 20.00 CSI: New York, krimi serija Thomas, Edward 20.55 Zaboravljeni slu aj, krimi Herrmann; Scenarist: serija Robert L. Freedman; 21.45 Kos , krimi serija Redatelj: Michael Switzer) 22.40 Heroji iz stras , dramska Tree Hill, serija serija Ružna Be y, serija 23.35 Vijes , informa vna Ususret Olimpijskim emisija igrama 23.50 Uboji nagon, krimi serija Košarka (M): Kvali kacije 00.40 Kunolovac, kviz za OI: Porto Rico Hrvatska, prijenos Prijatelji, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove k eri, serija 06:00 Ružna ljepo ca, serija Vijes na Drugom 06:45 Inspektor Gadget i Narodna medicina, dok. pomo nici, crtana serija serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana Beverly Hills, serija serija Crtani lm Bitange i princeze, hum. 08:00 Nova lova serija 10:00 Naši najbolji dani, serija Obavještajci, serija 10:45 Naša mala klinika, serija Promet danas 11:35 Zauvijek susjedi, serija Tenis ATP turnir Umag, 12:15 Kralj Queensa, serija prijenos 1. me a 12:45 Cosby show, serija Vijes na Drugom 13:15 Svi vole Raymonda, serija Vrijeme 13:45 Vijes Dr.House, serija 14:00 R. Pilcher: Povratak ku i 1, CSI: Las Vegas, serija (1998., VB, Njema ka, mini Tenis ATP turnir Umag, serija) snimka 2. me a 15:40 R. Pilcher: Povratak ku i 2, TV raspored (VB, Njema ka, mini serija; Nogometna Liga prvaka - 1. Redatelj: Giles Foster; pretkolo: Lin eld - Dinamo Glume: Peter O’Toole) 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Navy CIS, serija 20:55 Zakon brojeva, serija 21:50 Brzi i mrtvi, (1995, western akcija, SAD/ Japan; Redatelj: Sam Raimi; glume: Leonardo Di Caprio, Sharon Stone, Gene Hackman) 23:50 Vijes 00:05 Ubojita Jane, serija 00:55 Orange County, (SAD, 2002., komedija; Redatelj: Jake Kasdan; Glume: Colin Hanks, Jack Black) 02:15 Šaljivi ku ni video 02:40 Kraj programa

07.00 Magnum, akcijska serija ® 07.45 Krava i pili , crtana serija 08.10 SpužvaBob Skockani, crtana serija 08.35 Sam svoj majstor, hum. serija 09.05 Korak po korak, hum. serija ® 09.45 Kunolovac, kviz 10.30 Puna ku a, hum. serija ® 10.55 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.20 Dadilja, hum. serija ® 11.45 Rat u ku i, hum. serija ® 12.20 Vijes , informa vna emisija 12.25 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 12.55 Exploziv, magazin ® 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® 13.30 Za is m stolom, dramska serija 14.25 Magnum, akcijska serija 15.20 Cobra 11, krimi serija 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.40 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija

18.10 Simpsoni 18.35 O.C., serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.40 Emisija nakon utakmice 23.15 Vatreni de ki, serija 0.00 No ni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Unschulding 21.35 Uvod u anatomiju, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.15 Tv Total 0.05 No ni program

5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 19.45 K11 20.15 Liga prvaka, prijenos 23.15 24 Stunden 0.15 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 To no u 9 10.30 Dje ji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch… 17.30 Izme u nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Teenager außer Kontrolle 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Dje ji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Andromeda, serija 23.00 No ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 9.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 12.00 Normal 12.30 Reklamni program 14.30 Sporquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

NAJAVA PROGRAMA U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a GOSPODARSKI TJEDAN magazin PULS TV magazin SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDINA odgo eni prijenos VEKERICA NINJA KORNJA E animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE ZABA emisija pod pokroviteljstvom GLAZBENI PROGRAM LJETNI KOKTEL mozai na emisija SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDINA skra ena snimka HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Rallye 9.15 Wa s 11.00 Snooker, prijenos 14.00 Rad, prijenos 16.30 Snooker, prijenos 18.00 Eurogoals 18.30 Golf 20.05 Segeln 20.45 Snooker, prijenos 23.00 Nogomet

08:00 08:02 09:00 11:00 11:30 12:00 14:40 16:45 17:15 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 19:30 20:05 22:00 22:30 23:30 -------23:50 ---------------

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: HERBIE HANCOOK; 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 Ružna ljepotica, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:15 Naši najbolji dani, serija 11:00 Naša mala klinika, serija 11:50 Zauvijek susjedi, serija 12:30 Kralj Queensa, serija 13:00 Cosby show, serija 13:30 Svi vole Raymonda, 13:55 Vijesti 14:10 Putovanje jednoroga 1, igrani film 15:40 Putovanje jednoroga 2, igrani film 17:20 Vijesti 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informativna emisija 20:00 Lud, zbunjen, normalan, 21:00 U posljednjoj fazi, film 23:10 Samo je jedan pravi, 23:45 Vijesti 00:00 Ubojita Jane, serija 00:50 U posljednjoj fazi, (1992., SAD, triler; Redatelj: Phil Joanou; Glume: Richard Gere, Kim Basinger, Uma Thurman) 02:50 Šaljivi ku ni video 03:15 Kraj programa

18.55 Exploziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 Na teži na in, (triler, 2005.Uloge: Henry T.) 21.45 Najbolji od najboljih: Bez upozorenja, (akcijski, 1998.; Uloge: Philip Rhee, Ernie Hudson) 23.30 Vijesti, informativna emisija 23.45 Kunolovac, kviz

17:50 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:15 22:30 23:00 23:10 23:25 23:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža ŽUPANIJSKE TEME

Danas pogledajte... Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Opasna spašavanja, ponavljanje Iz arhive akove ke televizije, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America Gazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas Snimka kulturne manifestacije Gillete svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

15:18 15:20 15:25 16:55 17:25

08:00 08:02

va za djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet protiv Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Stažisti, hum. serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Nogomet, prijenos 0.00 No ni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam

6.00 To no u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 To no u 9 10.30 Dje ji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 Sttaatsanwalt Posch… 17.30 Izme u nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Zalazak, film 22.10 Extra 23.30 No ni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Dje ji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijesti 20.15 Die Kochprofis 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 Dog 0.10 No ni program

09:00 11:00

12:00 13:00

13:30

14:00 14:40 17:00

17:30 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 21:30

22:20 23:50 -------00:10 ---------------

VEKERICA jutarnji program VTV-a VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe EUROMAXX TV magazin VEKERICA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom BOJA NOVCA magazin

IR zabavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM LJETNI KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

6.00 Poker 9.00 Doppelpass 11.00 Reklamni program 14.00 Tenis, prijenos 17.30 10.00 TV vodi + turisti ka središta Poker 18.30 DSF Aktuell 20.45 Männer Tv Hrvatske 16.00 Dok. film 16.30 Zabavni 22.00 Motorsport 22.45 DSF Aktuell program 17.00 Emisija za djecu i mlade 17.35 Glazbena emisija 18.05 Koncert 19.30 Dokumentarna emisija 20.00 TOP 40 20.40 Film 22.24 Glazbeni program 22.40 Koncert 00.05 TEST 8.30 Motorsport 9.30 Nogomet 13.30 Euro 2008 15.00 Tenis 16.00 Nogomet 18.15 Volleyball, prijenos 20.00 Euro 2008 20.15 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize filmo- Kampfsport 23.00 Euro 2008

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Uto ište za djecu, film 16.15 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.45 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Univerzalni vojnik: Na bojnom polju, film 21.25 Miss Universe 2008, snimka 23.05 Vru a knjižara 23.35 Sofijin izbor, film

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.50 Duh, film 22.30 24 sata 22.45 Ekipa za o evid, serija 23.40 Seks i grad, serija 0.50 Predsjednica, serija 1.05 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji pro- 16.00 Prilika 17.00 taff 18.00 Vrijeme za gram 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor vijesti 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Policajac u vrti u, film 22.00 Jessy NorTwistovih, serija 18.10 Jasno i glasno man, film 0.00 No ni program 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki film 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Al0.30 Videostranice ® exander Hold 13.00 Britt 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijesti 19.15 Verdammt lange her 20.15 Das Grauen, film 22.55 Toto & Harry 23.25 Spiegel Tv Reportage 23.55 No ni program

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijesti 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijesti 17.00 Crtani filmovi 17.20 Dogodovštine u veseloj hosti, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani film 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnosti 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 21. srpnja 2008. 08.00 Žutokljunac 08.25 Zekoslavne pri e, crtana serija 06.40 Najava programa 08.45 Petar Pan i gusari, crtana 06.45 TV kalendar serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Veliki odmor 07.05 Vijesti 09.55 Antologija hrvatskoga 07.10 Dobro jutro, Hrvatska glumišta: Dundo Maroje 07.35 Vijesti 11.15 Sudac John Deed, serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 12.50 Tree Hill, serija 08.35 Vijesti 13.35 Što s Brianom, serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 14.20 Ususret Olimpijskim 09.05 arolija 9., serija igrama 10.00 Vijesti 14.55 Na rubu znanosti: Nikola 10.09 Vrijeme danas Tesla, znanstvenik za sva 10.10 Vijesti iz kulture vremena 10.15 Prirodni svijet: Pri a o 15.55 Prijatelji, hum. serija Tokiju, dok. serija 16.15 Zovem se Earl, hum. 11.10 Oprah show serija 11.55 Burzovno izvješ e 16.40 Zvjezdane staze: Nova 12.00 Dnevnik generacija, serija 12.15 TV kalendar 17.30 McLeodove k eri, serija 12.30 Strast, telenovela 18.20 Vijesti na Drugom 13.20 Doma a dramska serija 18.35 Narodna medicina, dok. - antologija: Kapelski serija kresovi 19.10 Beverly Hills, serija 14.35 Vijesti + prijevod za 19.55 Venera i Apolon, serija gluhe za mlade 14.44 Vrijeme sutra 19.55 Venera i Apolon, serija 14.50 Ubojstvo, napisala je za mlade serija 20.25 Bitange i princeze, hum. 15.40 Normalan život serija emisija o osobama s 21.00 Obavještajci, serija invaliditetom 22.00 Odmori se, zaslužio si 16.35 igrom oko svijeta: Iz TV serija oceana u ocean, dok. 22.35 Promet danas serija 22.40 Vijesti na Drugom 17.05 Danas na Zagreba koj 22.49 Vrijeme burzi 22.55 Dr.House, serija 17.10 Vijesti 23.45 Kineska plaža, serija 17.20 HPB fit 00.35 CSI: Las Vegas, serija 17.25 Luda ku a, TV serija 01.20 TV raspored 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske: Lun - Dugopolje 19.30 Dnevnik 06.30 Magnum, akcijska serija ® 19.57 Sport 07.20 Krava i pili , crtana 20.02 Vrijeme serija 20.10 arolija, serija 07.45 SpužvaBob Skockani, 21.10 Fokus crtana serija 22.05 Dnevnik 3 08.10 Sam svoj majstor, hum. 22.20 Vijesti iz kulture serija 22.25 Kronika Pulskog 08.35 Korak po korak, hum. filmskog festivala serija ® 22.35 Burzovno izvješ e 09.20 Kunolovac, kviz 22.45 Nemamo što izgubiti, 10.05 Puna ku a, hum. serija ® (Uloge: Tim Robbins, 10.30 Malcolm u sredini, hum. Martin Lawrence, John serija ® C. McGinley) 10.55 Dadilja, hum. serija ® 00.25 Sestre, serija 11.20 Rat u ku i, hum. serija ® 01.10 Sestre, serija 11.50 Vijesti, informativna 01.55 Obavještajci, serija emisija 02.50 Skica za portret 11.55 Ve era za 5, lifestyle 03.00 Fokus emisija ® 03.50 Kronika Pulskog 12.30 Exkluziv, magazin filmskog festivala 13.10 K.T.2 – Pravda na 04.00 Razglednice iz Hrvatske: zadatku, krimi serija ® Lun - Dugopolje 13.30 Za istim stolom, dramska 05.10 Strast, telenovela serija 05.55 McLeodove k eri, serija 14.25 Magnum, akcijska serija 15.20 Cobra 11, krimi serija 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.40 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.35 Pucca, crtana serija

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Rolling Stones - vje ni sjaj glazbeni dokumentarac Režija: Martin Scorsese Sudjeluju: Mick Jagger, Keith Richards, Charlie Watts, Ron Wood, Christina Aguilera

Martin Scorsese predstavlja najve e pop ikone dvadesetog stolje a koje su na pozornici podjednako uspješne i u dvadeset i prvom stolje u. The Rolling Stones ne silaze s trona popularnosti skoro pedeset godina. etiri star eka neumorno ska u, pjevaju i sviraju na pozornici uz najve e oduševljenje razdragane publike. Mick Jagger pokazuje kako je i s preko šezdeset godina podjednako naprednih shva anja kao i u mladosti. Scorsese se ubacuje u ameri ku ‘A Bigger Bang’ turneju koju su Stonesi ‘odradili’ krajem 2006. godine. Stonesi izvode svoje stare stvari

u novoj obradi, a na stageu im se pridružuju gosti, od kojih je svakako najupe atljiviji stari iskusni blueser Buddy Guy. Puni energije za vrijeme itavog nastupa na nogama drže daleko mla u publiku. Ubacivanjem starih snimaka razgovora s lanovima grupe samo se pokazuje koliko su Stonesi bili moderni i ispred svojeg vremena. Ukoliko i niste ljubitelj ove grupe, kroz vizuru Martina Scorsesea sigurno ete to postati! Jer koncert iskusnih rockera nešto je što se ne smije propustiti. Trajanje: 122 minute; preporu ujemo starijima od 12 godina.

Doga aj

Lyra Belacqua (Dakota Blue Richards) siro e je koje živi na jednom vrlo neobi nom mjestu – paralelnom svemiru. To je svijet koji živi i diše usporedo s ovim našim, ali postoje bitne razlike. Kod njih vještice vladaju sjevernim nebom, a polarni medvjedi su najve i ratnici. Tako er, svaki je ovjek spojen s duhom životinje koja mu je bliska poput vlastita srca. U tom svijetu vlada tajanstveni Magisterij koji želi kontrolirati sve ljude, a jedina prepreka toj zloj nakani ubrzo e postati Lyra i magi ni Zlatni kompas …

ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA Jane (Katherine Heigl) je živahna stanovnica New Yorka s odli nim poslom, stanom i kolekcijom ružnih haljina za djeveruše koje nikada više ne e obu i. Toliko je uklju ena u tu e ljubavne živote da željno iš ekuje bilo kakvo vjen anje. Tome svjedo i Kevin, novinar (James Marsden) koji shva a da mu je prvorazredna pri a o vje noj djeveruši prilika za napredovanje. Janein uredno organiziran život postaje sve samo ne to kada seksi mla a sestra Tess (Malin Akerman) stigne iz Europe i odmah zarobi srce Georgea, Janeinog še=a (Ed Burns). ‘Uvijek na usluzi Jane’ uskoro bude angažirana da planira još jedno vjen anje, no dolazi do ozbiljnih komplikacija jer je ona potajno zaljubljena u Georgea ...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

Glavnu ulogu u filmu “Hermano” igra: 1. Rade Šerbedžija 2. Bruce Willis 3. Mell Gibson

misti na drama Režija: M. Night Shyamalan Uloge: Mark Wahlberg, Zooey Deschanel, John Leguizamo Od redatelja M. Night Shyamalana, proslavljenog autora filmova Šesto ulo, Neslomljivi i Misteriozni znakovi, stiže Doga aj – napeti triler u kojem glavnu ulogu tuma i Mark Wahlberg. On glumi ovjeka koji sa svojom obitelji

po ne bježati nakon što se cijeli svijet “izokrene naopa ke“, odnosno kada kataklizmi ka kriza okoliša po ne prijetiti smakom svijeta. Trajanje: 91 minutu; preporu ujemo starijima od 16 godina.

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Nikola Kova , akovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 15.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romanti na komedija

21,00 Kraljevi kvarta akcijski triler

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

srijeda, 16.7. nema filmskog programa u dvorani CZK-a

etvrtak, 17.7.

19,00 Don Quijote – Magare a posla Donkey Xote animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: Jose Pozo Glasovi: Sven medvešek, Mila Elegovi , Ozren Grabari , Vid Balog

21,00 Doga aj The Happening

TOP LISTA

VIDEO IZLOG ZLATNI KOMPAS

(tri besplatne posudbe)

RAT CHARLIEJA WILSONA Charlie Wi lson ( Tom Hanks) ameri ki je kongresmen koji živi za dobru zabavu i lude provode. Iako ima nezgodnu naviku da se esto pojavljuje na partijima koji su prepuni kokaina, prostitutki i alkohola, njegov imidž zasjenjuje velik intelekt, snažan osje aj patriotizma i nevjerojatan ‘njuh’ za uspjeh i prosperitet. Upravo se jedna od takvih prilika ukazala ranih 1980-ih u A=ganistanu. Naime, Hladni rat se zakuhtava i Rusi brutalno preuzimaju kontrolu u toj bliskoito noj zemlji. Charlieva dugogodišnja prijateljica, poslovna suradnica i ljubavnica, Joanne Herring (Julia Roberts) jedna je od najbogatijih žena u Texasu te zakleta protivnica komunizma. Ona smatra kako je ameri ka reakcija na rusku invaziju A=ganistana, u najmanju ruku slaba te uvjerava Charliea kako je potrebno u initi mnogo više za a=ganistanske borce za slobodu, Mudžahedine. U zavjeri im se pridružuje agent CIA-e Gust Avarkotos (Philip Seymour Ho==man) i njih troje putuju svijetom skupljaju i novac kako bi financirali svoj poduhvat. Uskoro =ormiraju saveze izme u Egip ana, Pakistanaca, Izraelaca, te izme u raznih prodava a oružja i politi ara. Sakupljeni novac raste iz tjedna u tjedan, a njihov rad i trud utje u na sam tok i završetak Hladnog rata.

PROPUŠTENI POZIV

petak, 18.7.

RUSKA OBE ANJA

ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA

19,00 Don Quijote – Magare a posla

HERMANO

CONTROL

RAT CHARLIEJA WILSONA

ZLATNI KOMPAS

SOLSTICIJ

JA SAM LEGENDA

10. AGENT 47

Beth (Shannyn Sossamon) je studentica psihologije iji se život iznenada mijenja kada njena prijateljica Leann (Azura Skye) na svom mobitelu odsluša uznemiruju u glasovnu poruku svoje smrti. Isprva su mislile da je u pitanju neslana šala, ali kada Leann pregazi vlak na to an datum i vrijeme koji su bili navedeni u poruci, Beth se uplaši da je možda ona sljede a. Uskoro još jedna njena prijateljica, Taylor (Ana Claudia Talancón) nastrada na isti na in. Nerazjašnjene smrti mladih djevojaka zainteresiraju javnost pa se tako u istragu uklju uje i televizijski voditelj Ted Summers (Ray Wise), specijalist za paranormalne pojave. Uz pomo še=a policije Jacka Andrewsa (Edward Burnes), Beth uskoro otkriva vezu izme u misterioznih poruka koje se mogu izbrisati, ali nakon nekog vremena pojave se opet na mobitelu ...

misti na drama Režija: M. Night Shyamalan Uloge: Mark Wahlberg, Zooey Deschanel, John Leguizamo

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

HANCOCK

SEKS I GRAD

BIT E KRVI

DVIJE SESTRE ZA KRALJA

KRIVOTVORITELJI

PREBOLJETI SARAH MARSHALL

DOK NAS JACK POT NE RASTAVI

TRAŽI SE BODYGUARD

21 - RASPAD LAS VEGASA

10. HORTON

US BOX OFFICE

animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik

22,00 Rolling Stones – vje ni sjaj The Rolling Stones – Shine a Light Movie Special glazbeni dokumentarni film Režija: Martin Scorsese Sudjeluju: Mick Jagger, Keith Richards, Charlie Watts, Ron Wood, Christina Aguilera

subota, 19.7.

19,00 Don Quijote – Magare a posla animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik

21,00 Doga aj misti na drama

nedjelja, 20.7.

19,00 Don Quijote – Magare a posla animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik

HANCOCK

KUNG FU PANDA

WALL

WANTED

ponedjeljak, 21.7.

INDIANA JONES &…

SEKS & THE CITY

19,00 Don Quijote – Magare a posla

IRON MAN

THE STRANGERS

THE CHRONICLES OF NARNIA…

10. WHAT HAPPENS IN VEGAS…

21,00 Doga aj misti na drama

animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik

21,00 Doga aj misti na drama

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

ISPLATI LI SE proizvodnja elektri ne energije pomo u sunca

Život u mirovini od prodaje viška vlastite struje • Nekolicina Me imuraca ve proizvodi elektri nu energiju na sun ev pogon U zadnjih godinu dana u Me imurju se pojavilo desetak zainteresiranih ulaga a koji žele investirati svoj novac u male elektri ne centrale za proizvodnju energije pomo u sunca. Mahom je rije o tehnološki potkovanijim gra anima, ponajviše diplomiranim inženjerima elektrotehnike kojima je ta problematika bliska, ili pak stru njacima iz podru ja informatike i telekomunikacija. Dosadašnja su me imurska iskustva, na žalost, još uvijek su negativna. Jedan od najstarijih zaljubljenika u alternativne izvore energije iz akovca, koji je me u prvima još prije nekoliko godina instalirao fotonaponske kolektore za proizvodnju energije na svoj krov, je gospodin Vinceti iz Mihovljanske ulice u akovcu. On danas posjeduje elektri nu centralu snage 6,72 umreženu na HEP-ov sustav, s tim da je nakon višegodišnjih i mu nih pregovora s akove kom Elektrom dogovoreno da nema pla anja. On je do danas u elektri nu mrežu HEP-a predao oko 30.000 kilowata, a pla eno mu nije ništa, jer o ito ne može iza i na kraj s hrvatskom birokracijom. Naime, do prošle godine nije bilo podzakonskih akata i pravilnika, a svi uvjeti gotovo da nisu poznati ni do danas, iako je od donošenja osnovnog zakona prošlo tri godine.

Spora i nekompetentna državna administracija Najve a iskustva s energijom sunca u akovcu ima informati ar Josip Mošmondor Max, ujedno i najkompetentniji sugovornik o ovoj temi. On ve nekoliko godina proizvodi elektri nu energiju i plasira je u mrežu HEP-a, odnosno Elektre, no do sada nije primio ni kune za svoju proizvodnju energije. On ima i višegodišnja negativna iskustva obijanja pragova

Informati ar Josip Mošmondor Max: - Nitko u Me imurju još nije dobio ni kune za svoju proizvodnju elektri ne energije iz sunca, no o ekujem da e ove jeseni kona no do i do dogovora i da e to biti riješeno na zadovoljavaju i na in. Mnogo sam uložio u proizvodnju energije iz sunca, ve se dvadeset godina bavim svim aspektima solarne energije. O ekujem da u uložena sredstva, koja nisu bila mala, kona no po eti vra ati raznih ministarstava i agencija te to no zna gdje su problemi, tako da ni danas još nema sve potrebne papire za svoj sustav. Izme u ostaloga, on gradi takozvanu pasivnu ku u, koja e se sama snabdijevati energijom za svoje potrebe iz obnovljivih izvora. Samo za znalce, jer je to posebna tema, napominjemo da e energiju za grijanje ku e dobivati pomo u toplinske pumpe i sustava voda - voda, iji je koe icijent iskoristivosti preko 5. Jednostavnije re eno, pomo u toplinske pumpe dobije se pet puta više energije nego se uloži.

Solarno stablo Josipa Mošmondora iza nove pasivne ku e u akovcu u gradnji još eka na priklju enje. Zbog zakonskih akata Ministarstva gospodarstva i Ministarstva zaštite okoliša još nema lokacijsku dozvolu

li ne kupuju gotovi, ve izra uju kod ku e, no za to treba imati speci i ne i ne baš jeftine strojeve. S druge strane, dipl. ing. Gordan Vrbanec iz akovca, vlasnik tvrtke koja ugra uje solarne fotonaponske sustave, smatra da e dobra sprega za budu nost biti manja vjetroenergana snage nekoliko kilowata ili manje te solarni fotonaponski moduli. Obi no dok ima sunca nema vjetra i obratno, dok nema sunca, ima više vjetra, ime bi se mogla pove ati u inkovitost, a time i ekonomi nost sustava. Ulaganje u proizvodnju energije pomo u sunca, ako se ove godine razriješe sve dileme, pa da mali proizvo a i ne moraju skupljati papire kao i veliki, moglo bi vrlo skoro postati hit me u gra anima koji mogu odvojiti dio sredstava. Na žalost, u Hrvatskoj još nisu usuglašeni svi tehni ki uvjeti prema kojima e javna elektri na mreža otkupljivati struju od malih proizvo a a. Kako nema to nih uvjeta priklju enja jer su još na snazi dogovori, mnogo toga još nije poznato. Navodno bi se svi uvjeti priklju enja trebali dogovoriti ove jeseni na razini države, odnosno distributera.

Slovenski primjer Manja centrala od 800 wata na krovu obiteljske ku e Josipa Mošmondora u akovcu radi ve godinama i predaje elektri nu energiju u mrežu HEP-a, no nikako da mu je i isplate On savjetuje sve one koji žele iskoristiti energiju sunca za grijanje tople vode pomo u solarnih kolektora da je najbolje solarni kolektor postaviti pod kutom od oko 75 stupnjeva, a ne mnogo manjim, kako se esto preporu uje. U zimskim mjesecima iskoristivost bi trebala biti što ve a, ljeti ionako ima dovoljno topline, a samim tim i tople vode.

Solarno stablo samo kao ukras

za proizvodnju elektri ne energije sa svim ure ajima iznosi oko 5 eura po watu vršne snage za solarne fotonaponske panele i još 1 do 2 eura za izmjenjiva e i konstrukciju, što je sli no slovenskim iskustvima. U me uvremenu je izbila i jedna afera vezana uz tu problematiku. Nakon što je dosadašnji predsjednik Hrvatske stru ne udruge za solarnu energiju iz Zagreba tužio hrvatsku državu Europskom sudu za ljudska prava zbog toga što država ne otku-

Trenutno je jedan od najve ih problema Josipa Mošmondora dobivanje lokacijske dozvole za postavljanje fotonaponskih modula na krov ku e i takozvano pokretno “solarno stablo” na akove kom Jugu, ulica Josipa Bedekovi a bb. Rije je o centrali za proizvodnju elektri ne energije iz sunca trenutne snage oko 2,5 kilowata koja se okre e prema suncu tijekom cijelog dana (dvo-osni tracker). Za sad radi njegova samo manja centrala snage 800 wati. inovnici jednostavno ne znaju što je “solarno stablo” i lokacijske dozvole - nema, a time ni državnih poticaja i jeftinijih kredita i tako dalje. Tako sad “solarno stablo” u akovcu mjesecima stoji nepovezano s elektri nom mrežom, a on umjesto da polako vra a barem dio uloženog novca može jedino s negodovanjem misliti na izgubljeni novac u ime ekologije i napretka te svoje zaljubljenosti u obnovljive izvore energije. Ipak i on o ekuje da e se ove godine dogoditi obrat, te da e se niz stvari riješiti. Prema njegovom iskustvima, cijena solarnog sustava

Dipl. ing. elektrotehnike Vladimir Hunjadi: - Nedavno sam bio nazo an radionici REDEE o obnovljivim izvorima energije. Radio sam dugo u Sloveniji i poznata su mi pozitivna slovenska iskustva, a sura ujem i s fakultetom elektrotehnike u Mariboru. Želim ulagati u manju sun anu elektri nu centralu u Prhovcu, no ima problema s papirologijom. Bolje da ulažem u proizvodnju elektri ne energije nego da kupujem novi automobil

pljuje elektri nu energiju od malih proizvo a a, došlo je do ubrzanja. Tužba je dogovorno povu ena, a do ove jeseni biti bi trebali biti poznati svi tehni ki uvjeti priklju enja na distributivni sustav, kažu dobro informirani.

Obiteljska ku a: 2,5 Kw za 12,500 eura Elektri nu centralu uz korištenje sun eve energije namjerava graditi i dipl. ing. elektrotehnike i automatike Vladimir Hunjadi iz akovca, koji je diplomirao u Mariboru. On dobro poznaje slovenska iskustva te kaže da se osnovni sustav isplati ve od snage 2,5 kilowata, ime se pokriva potrošnja elektri ne energije obiteljske ku e. Cijena takvoga umreženog sustava u elektri nu mrežu u Sloveniji iznosi oko 12.500 eura. Gradio bi, kaže, elektri nu centralu snage i do 10 kilovata u Prhovcu, gdje ima parcelu, no eka uvjete priklju enja na mrežu kao i svi drugi u Hrvatskoj. U šali kaže: - Prema slovenskim iskustvima, ulaganja se isplate za deset godina, a možda i koju godinu manje, a to mi do e kao neka mirovina u starosti. Zapravo, bolje da ulažem u proizvodnju energije nego da kupujem novi automobil. Prema njegovom izra unu, investiranjem u elektri nu centralu za proizvodnju energije od oko 10 kilovata sadašnje okvirne cijene oko 55.000 eura mogao bi prema sadašnjim uvjetima koje nudi država zara ivati 5 do 6 tisu a eura godišnje. On kaže da je mogu e pro i i jeftinije, na na in da se solarni pane-

Tu u blizini Me imurja kod Ptuja u mjestu Kukova, a to smo mjesto odabrali za usporedbu zbog toga jer je broj solarnih dana kad ima dovoljno sunca usporediv s Me imurjem, elektri nu centralu na sunce, odnosno fotonaponske instalirao je Borut Gradišer, te svu proizvedenu elektri nu energiju plasira u slovensku elektri nu mrežu. Trenutno raspolaže elektri nom centralom instalirane snage od 8,7 kilowata, s tim da je zapo eo proizvoditi struju prije godinu i pol s duplo manjom snagom od 4,3 kilovata. Godišnje u solarnim uvjetima Ptuja sa svojom elektri nom centralom proizvede 13.400 kilowatsati elektri ne energije, što po cijeni od 0,40 eura, koliko pla a slovenska država proizvo a ima energije, iznosi oko 5.200 eura godišnje. U cijeli sustav investirao je ravno 55.000 eura, s tim da su troškovi održavanja zbilja minimalni ili gotovo ravni nuli. To zna i da e mu se sustav isplatiti za deset godina, što i nije loše ako se zna da ima sigurnog kupca u vidu distributera elektri ne energije u Sloveniji. Drugim rije ima, svaki kredit s kamatnom stopom manjom od 10 posto dugoro nije mu se isplati. U prosjeku mjese no proizvede energije u vrijednosti od 430 eura, zimi manje, a ljeti više, te kaže da je zadovoljan s odnosom prema njemu kao malom proizvo a u i o ekuje da e se možda još ulagati u svoj sustav. U Hrvatskoj je subvencionirana cijena tako proizvedene elektri ne energije iz sunca 3,4 kuna za snage centrala do 10 kilowata. Uvjeti u nas su nešto povoljniji nego slovenski pa bi stopa isplativosti, ovisno o veli ini sustava, mogla iznositi realno oko osam do devet godina za Dalmaciju i deset do petnaest godina za kontinentalnu Hrvatsku. (J. Šimunko)

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

Žeteoci dolaze na njivu Zrnje je tvrdo, može se žnjeti

UDRUGA FRAKANOV ANI održala Žetvene sve anosti

Povreslo nije jednostavno napraviti

Kose se brusile, nabiralju se šacalo, a gazdaricu ekalo U subotnje poslijepodne, kod kapelice u Frkanovcu, ovo naše vrijeme je stalo i sve se vratilo 30-tak godina unazad. Uskim putem, kojeg doma i nazivaju vrtnjak dolazila je grupa ljudi, a po opremi i odje i smjelo se naslutiti da idu nešto raditi. Rije je o prezentaciji žetvenih obi aja naših starih, koje je udruga Frkanov ari odlu ila sa uvati od zaborava i predstaviti javnosti onakve kakvi su nekad bili. - Da mi smo žeteoci i idemo požnjeti žito, koje smo jesenas posijali tu pokraj kapelice - rekao je prvi ovjek kolone od dvadesetak ljudi, te dodao kako su bili dobri, pak je tu a zaobišla njihovo žito. Gazda je napravio raspored, popilo se malo rakije, nabrusile

Nabiralja mora biti brza i uvijek vesela

Prva “petorka” na djelu se kose, “nabiralja” si je poravnala odje u, vezista je pogladio veza a i moglo se krenuti.

Zlatno zrnje, i lijepi snopovi

Jabu nica za okrepu prije jela

Prvi kosac je nekoliko puta zamahnuo, a zatim izme u šaka zdrobio klas te pregrizao zrno. Zaklju io je da je dosta suho i zatim rekao. - Ljudi idemo, vu to Ime božje. Bog nam pomori, sveti Križ prekiži. Prvo kosac s locnom na kosiš u, za njim “povresalja”, zatim “nabiralja” i onda veza . I tako nekoliko puta. Stalo se samo ponekad da se malo predahne i ocjeni kakva je žetva, kakvi snopovi. Usput se pri alo i pripovijedalo, a muški je pogled je kao i nekada esto bježao u dekolte povresalji i nabiralji nagnutih nad snopljem. A ženske su uz smijeh uzimale mjeru prema voderu i veza u, uspore uju i ih s muškom “meštrijom”. Nikome se ništa ne zamjera. Dva sata žetve i petsto “klaftri” je palo.

Južina i postavljanje križaka Tu je najljepše biti

Gotovo je sjeda se na snopove i eka kuharica, uglavnom gazdarica,

koja donosi južinu. Nekada zna to biti i objed, ako je njiva velika. S gazdaricom dolazi i snaha koja pomaže rasprostrijeti stolnjaka i zatim posložiti jelo. Za jelo pak se služe samo doma e stvari: Meso z tiblice i slanine. Doma i klobasi, sir z vrhnjem, kvašeni krastavci, mladi luk, paprika i doma pe eni kruh. Za popiti samo “šmarnica” s malo cijepljenoga i jabu nica. Jedu žeteoci, ali i pripovijedaju, ljudi se miju i uživaju. Pomalo po inju raditi maligani, ali... Žeteoci u zaslužili nagradu za rad. Kad gazda misli da su svi siti, predloži da se snopovi stave u križake ili stave. Tu e se jedno vrijeme sušiti, zatim odvesti doma i ekati vršalicu. Pred razlaz, dogovor, pri kome bude žetva sutra, kupica dvije gemišta i onda svaki svojim putem. Onako u šali, muški bi htjeli s veza icom, nabira icom, a najradije sa snahom. Ženske pak se pale na mašinistra, koji e do i s vršalicom. Svi skupa pak su zaslužili le i u hladovinu. Jer, nakon žetve dobri gazdi su uvijek uru dvije legli u hladovinu. (Stjepan Mesari )

Mama i sneha pospremaju nakon južine

Ovo ide na križake

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Ugledni gosti na sve anoj sjednici

Saša Štefi - Sale i Frankopani

DANI OP INE Donja Dubrava

Op ina podijelila priznanja U Domu kulture “Zalan” uz blagdan Svete Margarete, zaštitnice žitelja Donje Dubrave, održana je sve ana sjednica Op inskog vije a i poglavarstva. Sjednicu je otvorio predsjednik OV-a Darko Horvat. O proteklom jednogodišnjem radu govorio je na elnik Marijan Varga. - Ova je sjednica u posebnom ozra ju, ponosni smo na našu Tetu Lizu koja je osvojila tri Porina i dobila odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi a Red Danice hrvatske s likom Marka Maruli a za posebne zasluge u promociji kulturne baštine. Obilježavanje Dana op ine zapo elo je promocijom albuma Teta Liza i

Lado. Mi ovom prilikom zahvaljujemo i estitamo Teti Lizi uz poruku da se “Dobrav ani s njom štimaju”, zapo eo je svoje izvješ e Marijan Varga. Od važnih donjodubravskih projekata, istaknuo je gradnju novog vrti a koja košta 1,927.783 kune, a radove financira Me imurska županija. Dje ji vrti bi trebao biti dovršen do 17. listopada ove godine, slijedi opremanje i preseljenje koje bi trebalo biti po etkom idu e godine kada bi se krenulo i s jednosmjenskom nastavom u OŠ Donja Dubrava. Op ina intenzivno radi na izmjenama i dopunama prostornog plana ure enja op ine Donja Dubra-

Dobitnici op inskih odlikovanja (nedostaje Alojz ižmešija)

Za ekipu Osvita igrao je potpredsjednik Vlade Damir Polan ec

va i proširenju Zone male privrede. Marijan Varga je uvjeren da e se na kraju godine po eti graditi poslovni objekti u novoj Zoni male privrede 3 i krenuti s gradnjom poslovnog objekta u centru mjesta. U ime donjome imurskih op ina i Grada Preloga, dobru suradnju istaknula je na elnica op ine Sveta Marija Marija Fran i , dok je me imurski župan Josip Posavec rekao da se u ovaj kraj puno ulaže u obrazovanje i školstvo. Obe ao je financijsku pomo op ini Donja Dubrava za daljnje ure enje Doma

kulture i osnivanje op inskoga puha kog orkestra. Na sjednici su uru ena op inska odlikovanja. Plaketu op ine primili su Vladimir Pongrac za dugogodišnji iznimno uspješan rad u KUD-u, Vinko ituš za dugogodišnji uspješan rad u DVD-u koji je u ime nagra enih zahvalio i DVD Donja Dubrava za 120 godina neprekidnog rada. Zahvalnice su uru ene Alojzu ižmešiji zbog iznimno velikih zasluga u pomaganju razvoju i doniranju vatrogastva, Josipu Me imurcu za dugogodišnji javni

rad u pomo i organiziranja i rada u nogometnom klubu, Nevenu Lisjaku zbog dugogodišnjeg rada u pomo i raznim udrugama i Foto studiju Fran i za dugogodišnju pomo u pra enju i dokumentiranju javnih doga anja u mjestu. Nagrade za dobro u enje i marljiv rad primili su najuspješniji u enici OŠ Donja Dubrava. Za me imursku pjesmu bili su zaduženi Teta Liza, Saša Štefi - Sale i Frankopani.

Bogat program uz Dane op ine U obilježavanje Dana op ine uklju ile su se mnoge udruge. Ribi i “Štuke” organizirali su ribi ko natjecanje, dok su vatrogasci bili doma ini natjecanja s navalnim vozilima. U organizaciji lanova UHVDDR-e položeni su vijenci na grob poginulog branitelja Predraga Jur eca, a odigrana je i nogometna utakmica

Nagrade najuspješnijim u enicima uru io je župan Josip Posavec

izme u ekipa veterana Domovinskog rata i op inara te veterana Dubrav ana i Osvita iz elekovca. U subotu je Dobravska mladež organizirala sportske igre na Dravi, dok je u crkvi Svete Margarete održano predstavljanje knjige dr. Vladimira Horvata “Kardinal Alojzije Stepinac mu enik za ljudska prava”. Nedjeljni program zapo eo je polaganjem vijenaca na spomen obilježje Novi Zrin, služena je sveta misa, Društvo žena uprili ilo je izložbu ru nih radova, a odigrana je i završnica nogometnog turnira na kojem su igrali klubovi iz susjednih op ina. Uz cjelodnevno nedjeljno proštenje u sportskom parku Krbulja nogometaši su priredili zajedni ku veselicu. Dani op ine nastavljaju se i idu i vikend. U subotu od 10 sati zapo et e odbojkaški turnir na pijesku za ženske ekipe, dok u nedjelju KK “Nikola Zrinski” od 14 sati organizira konji ki turnir. (A. Fuš)

Polaganje vijenaca na grob poginulog branitelja Predraga Jur eca

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

Kako se osigurati od šteta nastalih zbog elementarnih nepogoda Olujno nevrijeme u našim krajevima prouzro ilo je brojne štete na objektima, vozilima i ostaloj imovini gra ana. Za više informacija o pokri u po policama osiguranja, premijama koje se pla aju i nadoknaditi tako nastalih šteta, raspitali smo se u jednom od najve ih osiguravatelja u našem gradu, Euroherc osiguranju, koje u akovcu radi ve punih 12 godina. Velik broj osiguranika Euroherca koji imaju ugovorene police osiguranja imovine, ugovaranjem i osnovnih rizika po polici osiguranja od požara i nekih drugih rizika mo i e ostvariti naknadu štete jer je i rizik od oluje i tu e pokriven policom osiguranja. Prijavljene štete obradit e se u najkra em mogu em roku, što potvr uje i injenica da su uz djelatnike odjela šteta Euroherca akovec aktivirani i kolege iz Varaždina te dva imovinska procjenitelja iz Podružnice Zagreb. Kako se zaštititi od ovakvih posljedica i ekstremnih vremenskih promjena?

Euroherc je u svojoj ponudi raznih polica i paketa osiguranja koji su namijenjeni pokri u imovine posebnu pozornost usmjerio na segment osiguranja privatne imovine gra ana, njihovih ku a i stanova. Polica osiguranja od rizika požara pokriva i niz drugih rizika, te iako je požar glavni rizik, nadokna uje se i nastala šteta uslijed nekih drugih rizika, npr. eksplozije, oluje, tu e, udara vlastitog ili nepoznatog motornog vozila ili vlastitog radnog stroja u osiguranu imovinu. Posebni paketi osiguranja imovine koji su u standardnoj ponudi Euroherc osiguranja pružaju vam sveobuhvatnu zaštitu vaše imovine, pa se osim šteta prouzro enih

Rudi Lesinger, direktor podružnice akovec

vremenskim nepogodama nadokna uje i šteta nastala zbog provalne kra e ili razbojstva, loma stakla na prozorima i vratima stana ili ku e ili šteta na antenama. Paket osiguranja tako er pokriva i štete koje lanovi ku anstva pri ine tre im osobama, a koje se nadokna uju na temelju gra anskopravne odgovornosti. Osim naknade materijalne štete, osiguranje e pokriti i nastale troškove raš iš avanja nakon štete, troškovi spašavanja imovine i pokušaja da

Primjeri izra una premije

* osiguranje obuhva a policu požara i nekih drugih rizika za gra evinski dio objekta ** osiguranje obuhva a pokri e za gra evinski objekt i stvari ku anstva *** premiju osiguranja mogu e je platiti obro no bez kamata, ekovima ili kreditnim karticama

U “Danima imovinskih osiguranja”, koji traju do kraja srpnja 2008., Euroherc poziva sve gra ane da iskoriste poseban popust od 20 posto prilikom ugovaranja imovinskih polica za osiguranje stambenih objekata. Sve informacije možete dobiti u akovcu, na adresi Kralja Tomislava 30, tel. 040/492-999

se šteta smanji, ak i kada ti pokušaji nisu bili uspješni. Uz osnovne rizike koji dolaze kao paket pokri e, mogu e je ugovoriti i pokri e za dodatne rizike poput rizika

poplave, rizika bujice ili visoke vode, izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi zbog njihova puknu a, klizanje tla ili odronjavanja zemljišta. Klimatske su promjene sve ekstremnije i sve se eš e doga aju s posljedicama koje se o ituju u ve em ili manjem ošte enju imovine. Sve je ve i i broj požara prouzro enih prirodnom pojavom, a na podru ju Me imurske županije godišnje se bilježi više desetaka požara. Kako bi svojim sugra anima u tjednima godišnjih odmora koji su pred n a m a omog u i l i d a t o vrijeme što bezbrižnije provedu, Podružnica akovec Euroherc osiguranja U “Danima imovinskih osiguranja”, koji traju do kraja srpnja 2008., poziva sve gra ane da iskoriste poseban popust prilikom ugovaranja imovinskih po-

lica za osiguranje stambenih objekata. Slobodno s nama kontaktirajte osobno ili telefonom, rado emo vam dati informaciju i detalje oko pojedinih polica osiguranja. Bez obveze pozovite naše savjetnike za osiguranje u svoj stan ili na radno mjesto, vrlo rado emo za vas izraditi kompletnu ponudu za osiguranje vaše imovine. U Eurohercu isti u i svoju akciju “Program vjernosti” kojom ovih dana svojim dosadašnjim osiguranicima poklanjaju dodatne popuste na osiguranje imovine, kasko osiguranja vozila, kao i opuste kod ugovaranja polica zdravstvenog osiguranja ili osiguranja života. Iskoriste ovu priliku i osigurajte svoju imovinu u “Danima imovinskih osiguranja” jer ono što se stvara godinama, može nestati u sekundama.

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

Još više kabriolet…

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info HR tržište u prvih 6 mjeseci MARKE

Koli ina

Udio, %

Opel

7066

14,33%

Renault

4803

9,74%

Volkswagen

4291 3623

7,35%

Škoda

3499

7,09%

Ford

2839

5,76%

Citroen

2751

5,58%

2457

4,98%

Toyota

2020

4,10%

Suzuki

1928

3,91%

Mazda

1769

3,59%

Hyundai

1762

3,57%

Chevrolet

1292

Seat

1234

2,50%

Honda

1013

2,05%

Kia

992

2,62%

2,01%

Mercedes

950

1,93%

Audi

948

1,92%

Nissan

798

1,62%

BMW

760

1,54%

Dacia

500

1,01%

Volvo

279

Alfa Romeo

268

0,54%

Lada

265

0,54%

263

0,53%

Subaru

134

0,27%

Jeep

117

0,24%

Smart

111

0,23%

Lexus

101

0,20%

Land Rover

0,17%

Mini

0,13%

SsangYong

0,12%

Lancia

0,10%

Jaguar

0,09%

Porsche

0,09%

Zastava

0,08%

Chrysler

0,07%

Dodge

0,05%

Saab

0,03%

Maserati

0,02%

Mahindra

0,01%

Daihatsu

0,01%

Cadillac

0,01%

Hummer

0,01%

Great Wall

0,01%

Poredak nakon 9 od 18 utrka 1. Lewis Hamilton 2. Felipe Massa 3. Kimi Räikkönen 4. Robert Kubica 5. Nick Heidfeld 6. Heikki Kovalainen 7. Jarno Trulli 8. Mark Webber 9. Fernando Alonso 10. Rubens Barrichello

0,00%

Bentley

0,00%

Aston Martin

0,00%

Chevrolet USA

0,00%

Santana

0,00%

Ostali

0,00%

49321

100%

Izvor: Promocija Plus

48 48 48 46 36 24 20 18 13 11

Poredak nakon 10 od 18 utrka

0,57%

Mitsubishi

Acura

SPORT

Prije deset godina Peugeot je predstavio model 20 . Taj je koncept vrlo brzo evoluirao u 206 CC i 307 CC populariziraju i koncept za kojeg se do tada smatralo da pripada samo u elitnu klasu automobila. Na krilima uspjeha prve generacije vozila razvijeni su i nasljednici i to 207 CC koji je ve na cesti i 308 CC koje e uskoro biti predstavljen…

8,70%

Peugeot

Fiat

Peugeot 308 CC

1. Valen no Rossi 2. Dani Pedrosa 3. Casey Stoner 4. Jorge Lorenzo 5. Colin Edwards 6. Andrea Dovizioso 7. Chris Vermeulen 8. Nicky Hayden 9. James Toseland 10. Shinya Nakano

187 171 167 114 98 90 73 73 65 64

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 Eurodiesel GPL Auto plin

9,65 9,75 9,93 3,35

9,65 9,99 9,93 3,35

Cijene vrijede na dan 8. srpnja 2008.

EKO KUTAK

Po ela proizvodnja nove Honde FCX Clarity s 0 g/km emisije štetnih plinova Honda FCX Clarity – napredno vozilo, pogonjeno vodikovim gorivim elijama – sišlo je sa trake u prvoj tvornici na svijetu za proizvodnju vozila na gorive elije u Japanu. Poslije 19 godina razvoja, dolazak ovog prvog stvarnog vozila na gorive elije, ozna ava po etak nove ere iš e vožnje. Honda FCX Clarity – koja iz svog ispuha ispušta samo vodu – predstavljena ja na sve anos u Honda Automobile New Model Centre u Tochigi Prefecture. Me u onima koji su rezervirali prve primjerke Honde FCX Clarity su glumica Jamie Lee Cur s i njen suprug, lmaš, Christopher Guest, te lmski producent, Ron Yerxa. Honda Engineering Co., Ltd u Tochigi u vlas tom pogonu proizvodi spremnike na gorive elije. Predstavljena je i ekskluzivno dizajnirana automa zirana oprema za proizvodnju gorivih elija, da bi se osigurala kvaliteta najviše

preciznosti pri masovnoj proizvodnji elija. Ovim potezima, Honda ini siguran napredak u podru ju proizvodnje vozila na gorive elije te se na taj na in približava ostvarenju svog cilja, da osigura širu primjenu ovog revolucionarnog vozila. Hondu FCX Clarity pokre e visoko kompaktni, u inkovit i snažan Honda V Flow spremnik gorivih elija. Honda FCX Clarity nudi superioran dizajn i napredne performanse, kao i odgovornije ponašanje prema okolini. Prodaja je predvi ena za po etak srpnja u Sjedinjenim Državama i Japanu. Planovi za zajedni ku prodaju za Japan i Sjedinjene Države zahtijevaju proizvodnju nekoliko serija ovih vozila na godinu i otprilike 200 vozila u tri godine. Uz to, Honda FCX Clarity bila je izložena na G8 Hokkaido Toyako Summitu kao jedna od pripadnica grupe naprednih tehnologija za zaš tu okoliša.

Kao pionir automobila sa preklopnim krovom sa elegantnim 401, 601 i 402 Eclipse modelima iz 1930-ih Peugeot nikada nije izgubio želju da pruži voza ima slobodu vožnje kroz magiju krutog krova koji se sklapa u prtljažnik bilo da se radi o coupé ili kabriolet varijanti. Do kraja svibnja 2008 Peugeot je proizveo gotovo 632.000 coupé-kabrioleta za entuzijaste ovog trendy koncepta i na taj na in je Peugeot postao svjetski tržišni lider vozila ovog oblika. Od predstavljanja 307 CC u 2003. godine došlo je do profinjenih izmjena u strukturi tržišta li=estyle vozila. Od nedavno su kabrioleti sa pomi nim krutim krovom postala popularnija od vozila sa ranjivijim mekim krovom. 308-ica je ve preuzela mjesto u segmentu kompaktnih vozila od 307 i u SW izvedbi, zadržavaju i sve dobre strane prethodnika i istodobno name e svoj novi identitet , moderni ugo aj i snažnu osobnost. U istom tonu 308 CC nastavlja tradiciju sa svoja etiri sjedala u punoj veli ini. 308 CC se isti e po superiornoj fluidnosti stila, i u coupé i u kabriolet konfiguraciji. Niskog profila i vrsto postavljena na kota ima 308 CC ima istaknut oblik i jedinstvena stražnja LED svijetla sa tehnologijom crvenog zaslona koja stvara jedinstven potpis automobila i danju i no u. Nepobitna je osobnost putni kog prostora, pogotovo se isti e kabriolet sa potpuno druga ijim osje ajem od kompaktne verzije i stvara dojam GT automobila. Prednja sjedala sa integriranim osloncem za glavu imaju ugra ene ventilatore za disperziju toplog zraka oko putnikovog vrata. Detaljno osmišljen da bi se poboljšao svakodnevni kom=or i prakti nost za putnike, 308 CC nudi mnoštvo korisne opreme. Potpuno automatski sklopivi krov koji se otvara za svega 20 sekundi i iji se rad može pratiti na ekranu u boji, pretvaraju i automobil u dinami an coupé ili elegantni kabriolet prema raspoloženju putnika. 308 CC ima koristi od šireg traga kota a i šire karoserije od 307 CC u pogledu etiri sjedala u punoj veli ini, a nudi i strukturu prednjih siceva koja omogu ava i pregršt mjesta za noge za putnike na stražnjoj klupi i dobru ponudu prostora. Dva dinami na i fleksibilna motora pogone 308 CC preko 6-brzinskog ru nog mjenja a… osim ukoliko je automatski mjenja poželjniji izbor… To su 1.6 THP 150 KS benzinski turbo motor sa direktnim ubrizgavanjem i 2.0 HDi FAP Euro 5 140 KS dizelski agregat koji je iznimno ekološki nastrojen. Automobil kombinira užitak vožnje i efikasno držanje ceste... Široki trag kota a, smanjena udaljenost od ceste i u inkoviti ovjes posebno razvijen za ovaj karoserijski oblik daje 308 CC izvrstan potencijal uz pravi osje aj sigurnosti za volanom. Velike disk ko nice promjera 302 mm su dobro uparene sa per=ormansama

pogonske grupe. Uz sve tu je i ESP sustav koji stalno brije o sigurnosti putnika. 308 CC je osmišljen da stvori dojam spokoja u putni koj kabini… Karoserija je robusna i konstruirana da podnese i rasprši energiju =rontalnog i bo nog udara. Kao dopuna tu su i inovativne i inteligentne sigurnosne mjere diktirane sa oblikom kabriolet karoserije. Navedene mjere uklju uju bo ne zra ne jastuke integrirane u prednja sjedala i ekskluzivni bo ni zra ni jastuk za glavu koji je prvi ta-

kove vrste u svijetu i koji garantira efikasnu zaštitu svih dijelova dijela bez obzira na položaj sjedala. Unutar nekoliko milisekundi od detekcije opasnosti od prevrtanja (što je brže od treptaja oka), stražnja pirotehni ka cijevna zaštita stvara zaštitnu eliju zajedno sa oja anim stupovima okvira vjetrobranskog stakla. Cilj svih ovih važnih sigurnosnih zahvata je da se dobije 5 zvjezdica na EuroNcap testu za zaštitu odraslih putnika unutar vozila. (Foto: Peugeot)

Nova Miss Hrvatske Josipa Kusi osvojila Chevrolet Aveo U ovogodišnjem izboru za Miss i Mistera Hrvatske 2008. me u 18 finalistica titulu najljepše Hrvatice osvojila je devetnaestogodišnja Imo anka Josipa Kusi , dok je Mister Hrvatske Dino Bubi i . Nakon tri grupna izlaska u dnevnom izdanju, kupa im kostimima i ve ernjim toaletama, odabrano je etvero superfinalista, a kona na odluka prepuštena je gledateljima. Mladoj Josipi, aktualnoj Miss Zagreba, uz novu krunu i lentu pripao je i automobil Chevrolet Aveo. Dobila ga je u trajno vlasništvo. Josipa nema položeni voza ki ispit, ali se sprema upisati auto školu kako bi što prije mogla u potpunosti uživati u svom novom limenom ljubimcu. Pred novoizabranom Miss Hrvatske su naporni dani jer joj predstoje i pripreme za 58. po redu Izbor Miss svijeta 2008. koji e se održati krajem godine u Ukrajini.

Robert Valdec vozi Citroën C4 Runner Citroën Hrvatska ustupila je Citroën C4 Runner na tromjese no korištenje g. Robertu Valdecu u ponedjeljak, 7. srpnja 2008. godine. Robert Valdec, dugogodišnji ratni izvjestitelj, novinar, urednik, u zadnje 3 godine voditelj emisije istraga na Novoj TV, dobio je na korištenje Citroën C4 sa dizelskim 1.6 HDi motorom i bogatom serijskom opremom Runner koju je Citroën odnedavno lansirao na hrvatsko tržište. „Tijekom sezone radio sam kao voditelj emisije “Istraga”, a budu i da su ljudi iz cijele hrvatske tko zna kako došli do svih mojih brojeva mobitela, ljeto u provest krstare i Citroënom cijelom Hrvatskom od Vukovara do Dubrovnika. S toliko puno opreme više mi ništa drugo ne treba da se nastavim i tijekom ovih vru ih ljetnih mjeseci bavit svojim poslom“, izjavio je g. Valdec.

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

Kia Motors obnovila sponzorski ugovor s Rafaelom Nadalom Tvrtka Kia Motors produžila je sponzorski ugovor sa svojim dosadašnjim globalnim ambasadorom i nedavnim pobjednikom teniskog turnira Wimbledon – španjolskom teniskom zvijezdom Rafaelom Nadalom. Do 2011. godine Nadal e biti prisutan u Kijinim globalnim tiskanim i televizijskim oglasima, kao i na važnijim automobilskim sajmovima diljem svijeta. Kijina potpora Nadalu povezana je s Kijinom predanoš u vrhunskom sportu, posebice tenisu. Nadal je svoje »prijestolje« globalnog ambasadora naslijedio od Andrea Agassija. U sije nju ove godine najstariji korejski proizvo a automobila produžio je milijunski

Vesna Farkaš iz Gori ana osvojila Toyotu Yaris R’n’B Chevrolet Cruze – novo ime U subotu, 12. srpnja 2008. gospo a Vesna Farkaš, 35-godišnjakinja iz Gori ana postala je sretna vlasnica Toyote Yaris R’n’B 1,3 VVT-i. Naime 5. srpnja 2008. je u prostorijama Toyota centra Zagreb, održano je nagradno izvla enje rezultata nagradne igre „Otkrijte zadovoljstvo voza a Toyote i osvojite novi Yaris R’nB“ koja je trajala od 3. svibnja do 1. srpnja 2008. u sklopu Toyota Road Show-a.Uz tro lanu komisiju i javnog bilježnika, izvu en je najsretniji dobitnik, a me u 4.000 sudionika koji su tijekom 3 mjeseca popunili nagradni kupon, najsretnija je postala upravo g a. Farkaš. Glavna nagrada, ponosnoj je vlasnici uru ena upravo na njen 35 ro endan. Klju eve nagradnog automobila g i Farkaš uru io je g. Miljenko Šavora u Toyota ovlaštenom salonu, Šavora u Hodošanu.

sponzorski ugovor s organizatorom turnira Australian Open do 2013.

godine. Kia je i službeni sponzor teniskog turnira Davis Cup.

za posve novi automobil Chevrolet je objavio da e se njegov posve novi model iz kompaktnog segmenta zvati Cruze. Novi Chevrolet bit e predstavljen svijetu na Pariškom sajmu automobila po etkom listopada. Cruze je razvijen pomo u globalnog tima dizajnera i inženjera te e se sastavljati na više lokacija širom svijeta. Njegova e dužina iznositi otprilike 4,6 metara i nudit e puno prostora u unutrašnjosti i prtljažniku - posve dovoljno za pet putnika, daju i mu prednost pred

konkurencijom iz kompaktnog segmenta. Cruze odlikuje Chevroletova nova globalna dizajnerska

ilozo ija koja e i dalje biti karakteristi an i prepoznatljiv element svih budu ih vozila iju rešetku krasi zlatna leptir-mašna. U kom-

binaciji s visokim standardima sigurnosti i izvrsnom kvalitetom izrade, Chevrolet e ponovno ispuniti svoje obe anje i ponuditi vrlo privla an automobil koji daje puno dodatne vrijednosti. Novi Chevrolet Cruze bit e dostupan na europskim tržištima u prolje e 2009., nakon ega e se po eti prodavati i širom svijeta. Za Rusiju, Chevroletovo najve e tržište u Europi, Cruze e se proizvoditi u GM-ovom novom pogonu u St. Petersburgu, i to po evši od ljeta 2009.

05.20 06.10

05.10

04.05 04.10

01.00 01.45 02.30

23.05

22.20 22.30 22.45 22.50

21.05

19.15 19.30 19.57 20.02 20.10

16.45 16.54 17.00 17.40

12.30 13.25 14.00 15.00 15.05 15.40

11.55 12.00 12.15 12.27

10.00 10.09 10.10 10.20

07.40 07.45 08.00 08.10

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa TV kalendar Vijesti Koncert: Estonski komorni zbor i Paul Hillier na Glazbenim ve erima u svetom Donatu Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Nebrušeni dijamant, miniserija Burzovno izvješ e Dnevnik TV kalendar Mali savjeti za poljoprivrednike Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Promet danas Mir i dobro Središnja sve anost 42. me unarodne smotre folklora: Govorimo i pjevamo hrvatski Vijesti Vrijeme sutra Otkad si otišla, hum. serija Luda vjen anja, (Uloge: Drew Barrymore, Adam Sandler, Christine Taylor, Allen Covert, Angela Featherstone, Alexis Arquette; Redatelj: Frank Coraci) Loto 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Duga mra na no , dramska serija Da mi je biti morski pas, (Uloge: Vedran Mlikota, Josip Zovko, Elvis Bošnjak, Bruna Bebi -Tudor, Edita Maji , Ecija Ojdani , Jasna Juki te kao gost Van a Kljakovi ; Skladatelj, scenarist i redatelj: Ognjen Svili i ) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Kronika Pulskog filmskog festivala Ciklus europskog filma: Djevojka crvene kose, (Uloge: Renée Soutendijk, Peter Tuinman; Scenaristi: Ben Verbong, Pieter de Vos (prema romanu Theuna de Vriesa); Redatelj: Ben Verbong) Sestre, serija Sestre, serija Nebrušeni dijamant, miniserija Skica za portret Središnja sve anost 42. me unarodne smotre folklora: Govorimo i pjevamo hrvatski Kronika Pulskog filmskog festivala Plodovi zemlje Split: More

19.05 20.00 20.55

17.40 18.30

16.00

14.10

12.45 14.05

11.55

08.45 09.10 10.10 10.35

08.00

06:35 Šaljivi ku ni video 07:25 Power rangers Mystic Force, serija 07:50 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:15 Winx, crtana serija 09:05 Automotiv, auto moto magazin 09:35 Novac, business magazin 10:05 U sedmom nebu, serija 10:55 South Beach, serija 11:45 Smallville, serija 12:40 Ku anice iz visokog društva, serija 13:40 Putovanje jednoroga 1, (2001., SAD, mini serija/ avantura; Redatelj: Philip Spink; Glume: Beau Bridges, Chantal Conlin, Heather McEwen, Mackenzie Gray, John DeSantis, Adrien Dorval, Colin Heath) 15:10 Putovanje jednoroga 2, igrani film 16:45 Vijesti 16:50 Silverado, (1985., SAD, akcija, vestern; Redatelj: Lawrence Kasdan; Glume: Kevin Kline, Scott Glenn, Kevin Costner, Danny Glover) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoristi no glazbeni Knjiga o Danielu, show humorna dramska serija 21:10 Murjak i lažljivac, (2001., Blizanke, hum. serija SAD, komedija; Redatelj: Ulica Sezam, crtana serija George Gallo; Glume: Di-gata, crtana serija ® Orlando Jones, Eddie Powerpuff Girls, igrani Griffin, Gary Grubbs, film, animirani Daniel Roebuck, Sterling Mijenjam ženu, dok. Macer Jr.) sapunica ® Bibin svijet, hum. serija ® 22:45 Red Carpet, showbiz magazin Vijesti, informativna 00:05 Svi mrze Chrisa, serija emisija 01:00 Silverado, igrani film Glitter, (romanti na 03:10 Kraj programa drama, 2001.; Redatelj: Vondie-Curtis Hall; Uloge: Mariah Carey, Max Beesley, Da Brat, Tia Texada, Terrence Howard, Ann Magnuson) Bossa Nova, (romanti na 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS komedija, 2000.; AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 Redatelj: Bruno Barreto; RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 Uloge: Amy Irving, VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Antônio Fagundes, EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + Alexandre Borges, HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Débora Bloch) TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Exkluziv, magazin DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE Vijesti, informativna KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAemisija JTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; Salto, zabavna emisija 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 CSI: Miami, krimi serija VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 Lista, (triler, 2000.; HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Redatelj: Sylvain Guy; Music Special: MADONNA; 01.00 NO NI Uloge: Ryan O’Neal, Roc PROGRAM

07.00 TV vodi + panorame turisti kih središta Hrvatske 08.20 Najava programa 08.25 Lilo i Stitch, crtana serija 08.50 Lilo i Stitch, crtana serija 09.20 Dinosapiens, serija za djecu 09.45 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.15 Dje je filmsko jutro: Kanjon opasnih igara, serija za djecu 10.50 Biblija 11.00 Skakavac: Misa - izravni prijenos 12.05 Slikovnica 12.30 Oluja nad olujama, dok. serija 13.25 Studio F1 13.50 Hockenheim: Formula 1, VN Njema ke - prijenos 15.50 Studio F1 16.15 Ironman triatlon Klagenfurt, reportaža 16.30 Arthur 2: Na tankome ledu, ameri ki film 18.25 Uvijek je sun ano u Philadelphiji, hum. serija 18.55 Beverly Hills, serija 19.40 Crtani film 20.00 Tenis ATP turnir Umag prijenos finala 22.15 Promet danas 22.20 Sportske vijesti 22.30 Grad opasnosti, ameri ki film 00.10 Statisti, hum. serija 00.40 Urednica tabloida, serija 01.25 Deadwood, serija 02.10 TV raspored

LaFortune, Mädchen Amick, Ben Gazzara, Catherine Blythe) 22.30 Ubojiti nagon, krimi serija 23.20 Kunolovac, kviz

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppelpass, prijenos 13.00 Liga prvaka, prijenos 15.15 Pferderennen, prijenos 17.30 DSF Motor 19.30 Poker 21.30 Bundesliga atuell 23.00 Sportquiz

6.20 Jutarnji dje ji program 10.45 Hercules, serija 11.40 Xena, serija 12.35 Gut zu wissen 13.05 Vrijeme u slici 14.00 X-Factor, serija 16.00 Schau dich schlau! 17.00 MythBusters 18.00 Grip 19.00 Vrijeme u slici 20.00 Vijes 20.15 Zusammen!, lm 22.05 Odjel za žrtve, serija 23.00 No ni program

Danas pogledajte… Mali oglasi Me imurske škole, ponavljanje 15:40 Mitska potraga, ponavljanje 16:25 Pat pozicija, ponavljanje 17:00 Europa, europski magazin 18:00 Me imurje od A do Ž, ponavljanje 19:00 100% Me imursko, ponavljanje 20:00 Tjedna kronika 20:35 Iz arhive akove ke televizije 21:05 Igrani lm 22:40 Opasna spašavanja 23:10 Tjedna kronika 23:40 Sutra na programu

14:52 14:55 15:00

22:00 23:00 ---------------

20:05 21:00

19:30

18:00 18:30 18:55 19:00

15:00 16:35 17:00

14:28 14:30

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom ŽIVOT VERDIJA serijski lm VJERA I NADA vjerski program VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima EUROMAXX TV magazin YU-GI-OH animirana serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe ŽUPANIJSKE TEME IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Motorrad, prijenos 11.00 Snooker, prijenos 12.30 Nogomet 14.30 Motorad, prijenos 15.15 Rad, prijenos 17.00 Gewichtheben 19.00 Tenis 20.45 Snooker, 6.00 Jutarnji program 9.55 Film za djecu prijenos 23.00 Eurogoals

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 16.00 45. me unarodni dje ji fes val Šibenik 2005.: Julija i Romeo, snimka 17.00 Mala alka 1993. 17.45 Portret: Grupa Krug 18.00 Hrvatska kulturna baš na: Vis 18.30 Portret: Boris Babarovi 18.45 Paško ljeto - Eugen Indjic 20.00 Gospel u Komediji, koncert 21.20 Rangoon - iza vatrene linije, ameri ki lm 22.55 5. dalma nska šansona - Šibenik 2002.: Ve er starih skladbi 00.20 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 K eri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.35 Isprika, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Živje s opeklinama, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Stanje milos , lm 21.50 Život na Marsu, serija 22.40 Zlo, lm 0.35 Vatreni de ki, serija

11.20 Crtani lm 12.00 Sport Bild 12.05 Majka, lm 13.35 Ameri ka pita 2, lm 17.30 Sport nedjeljom 19.05 Ekipa za 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 o evid, serija 19.45 Sport, vrijeme 20.15 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za 7 Getaway, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Tatort, lm 23.25 No ni program Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 5.10 Jutarnji program 9.15 CineTipp 9.25 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Germany’ s Next Topmodel 11.25 Schlag den Raab 13.55 Jackie Chan, lm 15.30 Switch Reloaded 18.00 Vijes 18.10 Simpsoni 19.10 Galileo 20.15 Central Sta7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 on, lm 22.05 The Aufs eg, lm 0.15 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 No ni program Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 5.30 Jutarnji program 8.00 Weck Up Dnevnik pograni ne TV 23.15 Video9.05 Genial daneben 11.05 Deich Tv 11.35 stranice Die Comedy Falle 12.35 Inspektor Rex, serija 14.35 Der Bulle von Tölz, lm 16.40 Repriza lma 18.30 Vijes 19.05 Nur die Liebe zählt 20.15 Vojna ekipa za o evid, 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program serija 21.15 Numb3rs, serija 22.15 Sech11.10 Život u divljini, serija 12.00 Tajni serpack 23.35 No ni program put, serija 12.55 Policajci, hum. serija 13.30 Formula 1, prijenos utrke 16.15 Najljepši automobili, dok. serija 16.35 Sedam godina u Tibetu, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Tjelohranitelj, 5.00 Jutarnji dje ji program 12.40 Serije lm 22.10 Vrhunci VN Njema ke 22.30 za djecu i mladež 14.00 Upps 15.40 Moto GP, prijenos utrke 0.15 Carrie Endlich Urlaub! 16.45 Mein Garten 17.45 i Barry, hum. serija 1.45 No na panExclusiv 18.45 RTL Aktuell 19.05 Vermist orama 20.15 Hoda po vodi, lm 22.35 Spiegel Tv Magazin 23.20 No ni program

NEDJELJA 20. srpnja 2008. Treed Murray, (triler, 2001.; Redatelj: William Phillips; Uloge: David Hewle , Clé Benne ) Heroji iz stras , dramska serija Vijes , informa vna emisija Uboji nagon, krimi serija Kunolovac, kviz

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JOHN MAYER; 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Naši najbolji dani, serija 10:45 Naša mala klinika, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Kralj Queensa, serija 12:45 Cosby show, serija 13:15 Svi vole Raymonda, serija 13:45 Vijes 14:00 Orange County, igrani lm 15:25 Brzi i mrtvi, igrani lm 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Navy CIS, serija 20:55 Zakon brojeva, serija 21:50 Hanibal: Po etak, (VB, eška, Francuska, Italija, 2007., triler; Redatelj: Peter Webber; Glume: Aaran Thomas, Gaspard Ulliel, Li Gong) 00:10 Vijes 00:25 Ubojita Jane, serija 01:20 Divlja Iris, (2002., SAD, drama; Režija: Daniel Petrie; Glume: Gena Rowlands, Laura Linney) 02:50 Šaljivi ku ni video 03:15 Kraj programa

23.45 00.00 00.50

22.45

21.10 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova za djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Die 4 da 22.25 Undercover 23.35 Ured, hum. serija 0.00 No ni program

5.20 Jutarnji program 12.40 Dje ji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet pro v Jima, hum. serija 17.30 Humoris na serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

21:15 21:45 22:15 22.45 23:15 23:25 23:35 23:38

14:57 15:00 15:05 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Trzalica, ponavljanje Pravi Rodrigo, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga za svaki dan Me imurje danas Voice of America Glazba Policajka, serijski lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport i zabava, zabavna emisija Ženske teme, zabavna emisija Zov prirode, emisija o lovu Boja novca, gospodarski magazin Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

08:00 08:02 09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

NAJAVA PROGRAMA U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJA E animirana serija LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozai na emisija HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 9.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Stoke 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 10.00 TV vodi + turis ka središta Männer Tv 23.00 Sportquiz Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 18.25 Koncert 22.00 Film 00.25 U dobrom društvu 01.15 TEST 8.30 Nogomet 10.00 Rallye 12.00 Tenis 14.30 Nogomet 16.00 Snooker 17.00 Nogomet 18.15 Tenis 19.00 Tenis, prijenos 20.45 Boks 22.15 Kampfsport 0.00 Nogomet

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.20 Ubojstvo u visokom društvu, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Zaboravi Pariz, lm 21.35 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.30 Vru a knjižara, serija 23.55 Taksist, lm

kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce Die Quiz Show 20.15 UEFA-Cup, prijenos koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, 23.10 E-Ring, serija 0.15 No ni program serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka 5.30 Jutarnji program 12.00 To no u 12 14.00 tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 klinika 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 Omladinski sud 17.00 Humoris ne serije 24 UR 22.55 Posljednji in, lm 0.35 Seks 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vrei grad, serija 1.10 Predsjednica, serija 2.00 mena, loša vremena 20.15 Cobra 11, serija No na panorama 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 23.10 Prison Break 0.10 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš 5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Germany’s Next Topmodel 22.30 Simply the Best 23.30 No ni program 07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glasbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 Dvoje

ETVRTAK 17. srpnja 2008. 09.10 Veliki odmor 09.55 Razgovor sa sjenama Dinko Šimunovi : Duga 06.40 Najava programa 10.50 U pus nji i prašumi, (Uloge: 06.45 TV kalendar Adam Fidusiewicz, Karolina 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Sawka, Artur Zmijewski, 07.05 Vijes Andrzej Strzelecki; Scenarist 07.10 Dobro jutro, Hrvatska i redatelj: Gavin Hood) 07.35 Vijes 12.45 Tree Hill, serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 13.30 Što s Brianom, serija 08.35 Vijes 14.15 Ususret Olimpijskim igrama 08.40 Dobro jutro, Hrvatska --------Košarka (M): Kvali kacije za OI 09.05 arolija, serija 15.50 Prijatelji, hum. serija 10.00 Vijes 16.15 Dva i pol muškarca, hum. 10.09 Vrijeme danas serija 10.10 Vijes iz kulture 16.40 Zvjezdane staze: Nova 10.15 Prirodni svijet: Razuzdani generacija, serija losovi, dok. serija 17.30 McLeodove k eri, serija 11.10 Oprah show 18.20 Vijes na Drugom 11.55 Burzovno izvješ e 18.35 Narodna medicina, dok. 12.00 Dnevnik serija 12.13 Vrijeme 19.10 Beverly Hills, serija 12.15 TV kalendar 19.55 Crtani lm 12.30 Strast, telenovela 20.05 Bitange i princeze, hum. 13.20 Doma a dramska serija serija antologija: Kapelski kresovi 20.40 Obavještajci, serija 14.35 Vijes + prijevod za gluhe 21.30 Promet danas 14.44 Vrijeme sutra 21.35 Tenis ATP turnir Umag, 14.50 Ubojstvo, napisala je prijenos 1. me a serija 23.35 Vijes na Drugom 15.40 Overland 7. - Povratak 23.44 Vrijeme u Sibir 1.: Ekspedicija 23.50 Dr.House, serija Overland na Aljasci, dok. 00.40 CSI: Las Vegas, serija serija 01.25 Tenis ATP turnir Umag, 16.30 igrom oko svijeta: Vrata snimka 2. me a Atlan ka, dok. serija 03.25 TV raspored 17.00 Danas na Zagreba koj --------Nogometni Kup UEFA - 1. burzi pretkolo: Hajduk - Birkirkar 17.05 Vijes i Marsaxlokk - Slaven 17.15 HPB t Belupo 17.25 Luda ku a, TV serija 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske 19.30 Dnevnik 07.00 Magnum, akcijska serija ® 19.57 Sport 07.45 Krava i pili , crtana serija 20.02 Vrijeme 08.10 SpužvaBob Skockani, crtana 20.10 arolija, serija serija 21.10 Magazin 08.35 Sam svoj majstor, hum. 22.05 Dnevnik 3 serija 22.20 Burzovno izvješ e 09.05 Korak po korak, hum. serija 22.25 Život je more, (Uloge: 09.45 Kunolovac, kviz Javier Bardem, Belén 10.30 Puna ku a, hum. serija ® Rueda, Lola Dueas; 10.55 Malcolm u sredini, hum. Redatelj: Alejandro serija ® Amenbar) 11.20 Dadilja, hum. serija ® 00.30 Vijes iz kulture 11.45 Rat u ku i, hum. serija ® 00.40 Sestre, serija 12.20 Vijes , informa vna 01.25 Sestre, serija emisija 02.10 Obavještajci, serija 12.25 Ve era za 5, lifestyle emisija 03.00 Reprizni program 12.55 Exploziv, magazin ® 03.10 Magazin 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, 04.00 Razglednice iz Hrvatske krimi serija ® 05.10 Strast, telenovela 13.30 Za is m stolom, dramska 05.55 McLeodove k eri, serija serija 14.25 Magnum, akcijska serija 15.20 Cobra 11, krimi serija 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.40 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. 06.40 TEST serija 06.55 Najava programa 17.30 Dadilja, hum. serija 07.00 Tom i Jerry kao klinci, 18.00 Rat u ku i, hum. serija crtana serija 18.30 Vijes , informa vna 07.25 Pucca, crtana serija emisija 07.50 Žutokljunac 18.55 Exploziv, magazin 08.20 Zekoslavne pri e, crtana 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija serija 20.00 Mijenjam ženu, dok. sapunica TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20 14.35 14.44 14.50 15.40 16.30 17.00 17.05 17.15 17.25 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.10 21.00 21.10

22.55 23.10 23.15 23.25

00.55

02.25 03.15 03.50 05.00 05.45 06.30

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Najezda krokodila, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija antologija: Kapelski kresovi Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija Overland 7. - Povratak u Sibir 1.: Na cilju, dok. serija igrom oko svijeta: Preko Atlan ka, dok. serija Danas na Zagreba koj burzi Vijes HPB t Luda ku a, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija HPB t Trinaes ratnik, (Uloge: Antonio Banderas, Vladimir Kulich, Denis Storhoi; Redatelji: Michael Crichton i John McTiernan) Dnevnik 3 Burzovno izvješ e Vijes iz kulture Filmski maraton: U oblaku dima, (Uloge: Method Man, Redman, Obba Babatundé; Scenarist: Dus n Abraham; Redatelj: Jesse Dylan) Filmski maraton: Cura za tulume, (Uloge: Parker Posey, Anthony DeSando; Redateljica: Daisy Scherler Mayer) Prirodni svijet: Najezda krokodila, dok. serija Reprizni program Razglednice iz Hrvatske Strast, telenovela McLeodove k eri, serija Oprah show

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.25 Pucca, crtana serija 07.50 Žutokljunac 08.20 Zekoslavne pri e, crtana

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: RACONTEURS; 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Naši najbolji dani, serija 10:40 Naša mala klinika, serija 11:30 Zauvijek susjedi, serija 12:10 Cosby show, serija 12:40 Svi vole Raymonda, serija 13:05 Vijes 13:20 Spy Kids 2, (SAD, 2002., SF komedija; Redatelj i scenarist: Robert Rodriguez; Glume: Antonio Banderas, Steve Buscemi) 15:05 Gorile u magli, igrani lm 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Pravila privla nos , (Irska, VB, Njema ka, 2004., roman na komedija; Redatelj: Peter Howi ; Glume: Pierce Brosnan, Julianne Moore) 21:45 Crveno usijanje, (1988., SAD, akcija; redatelj: Walter Hill; glume: Arnold Schwarzenegger, James Belushi) 23:45 Vijes 00:00 Pla enik, (1991., SAD, Kanada, akcija; Redatelj: Aaron Norris; Glume: Chuck Norris, Michael Parks,) 01:35 Hanibal: Po etak, igrani lm 03:35 Gorile u magli, igrani lm 05:40 Kraj programa

Jennifer Tilly, Gary Busey, Robert Loggia, Ian Tracey) 21.45 Kralj svijeta, (triler, 1997.; Redatelj: Sidney J. Furie; Uloge: Peter Weller) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Iznenadni udar, (krimi, 1983.; Redatelj: Clint Eastwood; Uloge: Clint Eastwood, Sondra Locke) 01.50 Kunolovac, kviz

14:07 14:10 14:15 14:40 15:10 15:35 16:05 16:50 17:55 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 23:15 23:25 23:40 23:45

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ženske teme, ponavljanje Sport i zabava, ponavljanje Policajka, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Dom na kvadrat,emisija o unutarnjem ure enju Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 1 gegen 100 21.10 Das Match 22.45 Monk, serija 23.30 Krila, serija 0.00 No ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Tenis, prijenos 20.45 Darts 21.45 Nogomet 22.30 Ha rick

08:58 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:15 13:45 14:40 17:00 17:30 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 21:30 22:20 22:40 23:10 ------23:30 ---------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama ZABA emisija pod pokroviteljstvom ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VIJESTI VTV-A -IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Wa s 10.30 Plivanje 11.00 Plivanje, prijenos 13.15 Nogomet 14.15 Motorrad, 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova prijenos 16.00 Nogomet 17.00 Plivanje za djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 19.00 Tenis, prijenos 20.45 Plivanje, prije15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v nos 23.00 Eurogoals

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.00 Sve ana priredba 42. me unarodne smotre folklora: Govorimo i pjevamo hrvatski, prijenos 22.00 Film 23.35 U dobrom društvu 00.20 T EST

5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja Galileo 20.00 Vijes 20.15 Ja špijun, lm 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Pey- 22.10 Galileo Mystery 23.05 Focus Tv 0.10 ton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature No ni program 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 3.20 Videostranice Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 Die Quiz Show serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine 20.15 Ja Tarzan, Jane, prijenos 21.45 Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci Weibsbilder 22.15 Die dreisten Drei 22.45 su druga iji, žene tako er 15.00 Razigrani Two Funny 23.15 Zack! 23.45 Pastewka par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 0.15 No ni program 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.45 Lara Cro : Tomb Raider - Kolijevka života, lm 22.25 24 sata 22.40 Zaboravljani slu aj, serija 23.35 Povratak 5.30 Jutarnji program 12.00 To no u 12 Je , lm 1.55 Starci, hum. serija 2.30 No na 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Humoris ne panorama serije 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Show 23.15 Upomo ! 0.00 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.15 Sestra, tata!, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, 5.10 Jutarnji program 11.00 Big Brother serija 19.45 Svijet 20.00 Pumpkin, lm 12.00 Dje ji program 15.40 Naruto, crtani 21.40 Uvod u anatomiju, serija 22.30 lm 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. Pošteni zlo in, lm 0.25 Hex, serija serija 18.00 Humoris na serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Šes dan, lm 22.35 Tango & Cash, lm 0.35 No ni program

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 18. srpnja 2008. serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.10 Veliki odmor 09.55 Razgovor sa sjenama August Šenoa: Karan l s pjesnikova groba (59’) 11.00 Djevojka za zbogom, (Uloge: Patricia Heaton, Je Daniels, Hallie Kate Eisenber; Scenarist i redatelj: Neil Simon) 12.45 Tree Hill, serija 13.30 Što s Brianom, serija 14.15 Ususret Olimpijskim igrama 14.50 Na rubu znanos 15.55 Prijatelji, hum. serija 16.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 17.30 McLeodove k eri, serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Narodna medicina, dok. serija 19.10 Beverly Hills, serija 19.55 Pariz: “Zlatna liga”, atletski mi ng, prijenos 21.25 Promet danas 21.30 Tenis ATP turnir Umag 23.35 Vijes na Drugom 23.44 Vrijeme 23.50 Dr.House, serija 00.40 CSI: Las Vegas, serija 01.25 Tenis ATP turnir Umag, snimka 03.25 TV raspored

07.00 Magnum, akcijska serija ® 07.45 Krava i pili , crtana serija 08.10 SpužvaBob Skockani, crtana serija 08.35 Sam svoj majstor, hum. serija 09.05 Korak po korak, hum. serija 09.45 Kunolovac, kviz 10.30 Puna ku a, hum. serija ® 10.55 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.20 Dadilja, hum. serija ® 11.45 Rat u ku i, hum. serija ® 12.20 Vijes , informa vna emisija 12.25 Ve era za 5, lifestyle emisija 12.55 Exploziv, magazin ® 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® 13.30 Za is m stolom, dramska serija 14.25 Magnum, akcijska serija 15.20 Cobra 11, krimi serija 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.40 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 Pla enik, (triler, 1995.; Redatelj: David Wyles; Uloge: Michael Madsen,

07.15 Najava programa 07.20 TV kalendar 07.35 Vijes 07.50 Kinoteka: Anna i kralj Siama, (Uloge: Irene Dunne, Rex Harrison; Redatelj: John Cromwell) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 11.10 S nga: Osveta boga kiše, dok. serija 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Strast, telenovela 13.20 Svirci moji, zabavnoglazbena emisija 13.50 Prizma, mul nacionalni magazin 14.35 Duhovni izazovi 14.55 Znanstvene vijes 15.05 Reporteri: Povratak umjetnina iz egzila 16.00 Euromagazin: Ho e li hamburger pojes ribu? 16.35 Vijes 16.44 Vrijeme sutra 16.50 Sumorna ku a, serija 17.40 Serija 18.30 Promet danas 18.35 TV Bingo show 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Duga mra na no , dramska serija 21.05 Uo i otvorenje Pulskog lmskog fes vala 21.30 Otvorenje Pulskog lmskog fes vala, prijenos 22.00 Burzovno izvješ e 22.10 Dnevnik 3 22.25 Vijes iz kulture 22.35 Filmski klub: Odmetnik Josey Wales, (Uloge: Clint Eastwood, Chief Dan George, Redatelj: Clint Eastwood) 00.50 Filmski maraton - vestern: is lište, (Uloge: Eric Roberts, Sam Shepard; Redatelj: Uli Edel) 02.20 Filmski maraton - vestern: Progonjeni šerif, (Uloge: Giuliano Gemma; Redatelj: Giorgio Ferroni) 03.45 Reprizni program 05.40 Strast, telenovela 06.25 Reporteri: Povratak umjetnina iz egzila 07.10 Euromagazin: Ho e li hamburger pojes ribu?

07.00 08.00 08.05 08.35 09.05

TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske Najava programa Chris nin vrt, dok. serija Žutokljunac Disneyjevi cr i: Miki i prijatelji TV ku e imaju pravo promjene programa

22.05 Pomak vremena, (2001.; Redatelj: Doug Campbell; Uloge: Corbin Bernsen, Beth Kennedy) 23.40 Lovci na zlo ince, (akcijski, 1997.; Redatelj: George Erschbamer; Uloge: Michael Dudiko ) 01.20 Kunolovac, kviz

06:20 Šaljivi ku ni video 06:45 Power Rangers Mys c Force, serija 07:10 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:35 Winx, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Deseto kraljevstvo, (Redatelj: David Carson, Herbert Wise; Glume: Kimberly Williams, AnnMargret) 11:35 Život s Mikeyem, (1993., SAD, komedija; Redatelj: James Lapin; Glume: Michael J. Fox) 13:15 Pravila privla nos , igrani lm 15:00 Ve ernja škola - EU 16:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 17:05 Vijes 17:10 Kod Ane, kulinarski show 17:50 Nad lipom 35, humor. glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Zona katastrofe: Vulkan u New Yorku, (SAD, 2006., lm katastrofe) 21:45 Ralje 3, (1983., SAD, akcija; Redatelj: Joe Alves; Glume: Dennis Quaid, Bess Armstrong) 23:30 Slu ajni svjedok, (SAD, 2001., triler) 01:00 Plava sjena, (2000., SAD, triler) 02:45 Zona katastrofe: Vulkan u New Yorku, igrani lm 04:20 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: USHER; 01.00 NO NI PROGRAM

14:22 14:25 14:30 16:00 16:50

17:35

18:05

19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 21:05 22:05 22:35 00:00 00:05

Danas pogledajte… Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Mitska potraga, serijski lm za mlade Me imurske škole, eduka vna emisija Zagrljaj ljepote, emisija o zdravlju Vijes Dom na kvadrat, ponavljanje Glazba Me imurje od A do Ž Vijes 100% Me imursko Pat pozicija Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 16.01 Najava programa 16.02 Zvijezde skalinade (MHJ - Split 1995.) 16.42 Koncert: Colonia (Šibenik 2002.) 17.45 Kratki susre - repriza 18.15 Ljekarništvo na tlu Hrvatske: Odjeci jednog edikta 18.45 Omiš 1994. - autorska ve er Jakše Fiamenga (“Piva klapa ispo’ volta) 20.00 Pri a jedne obi ne rode 20.15 Stjepan Radi - prvo putovanje u veliki svijet 20.45 San bez granica - poezija: Strah 20.46 Portret crkve i mjesta: Oto ac 21.01 Antologija hrvatske drame: Miroslav Krleža 21.30 Podvizi i sudbine: Lete i odred 22.00 Uljenica moje matere - Slavko Govor in,

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 K eri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.25 Miss Universe 2008 ® 18.10 Pazi kamera 18.40 Dokumentarna serija 19.30 Pazi kamera 20.00 Krokodil Dundee 2, lm 21.25 Što je s Brianom, serija 22.15 P ce iz Alcatraza, lm 00.15 Vatreni de ki, serija

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.40 Provjereno 12.25 Prve olimpijske igre, serija 13.20 Živo njski velikani, dok. serija 13.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 15.05 Škola za parove, hum. serija 15.40 Zvijezda, lm 17.20 U tami Afrike, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Kad muškarac voli ženu, lm 21.55 Krvavi še er, serija 22.45 Drakula, lm 1.20 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 19. srpnja 2008. 09.25 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 09.55 Dr. Who, serija za djecu i mlade 10.40 Sportske igre mladih 11.00 Briljanteen 11.55 Mijenjam svijet 12.25 Garaža 13.00 Prirodni svijet: Zemljin hodo asnik, dok. serija 13.55 Hockenheim: Formula 1, VN Njema ke - prijenos kvali kacijske utrke 15.15 Filmski klasici - lmovi Alfreda Hitchcocka: Strangers on the Train, (Uloge: Farley Granger, Robert Walker; Redatelj: Alfred Hitchcock) 17.25 Pariz: “Zlatna liga” atletski mi ng, snimka 18.30 Uvijek je sun ano u Philadelphiji, hum. serija 19.00 Tenis ATP turnir Umag polu nale (1. me ) 21.00 Promet danas 21.05 Sportske vijes 21.15 Tenis ATP turnir Umag polu nale (2. me ) 23.35 Koncert zabavne glazbe 00.35 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 01.20 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 02.05 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 02.50 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 03.35 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 04.20 TV raspored

07.15 07.45 08.30 09.00 09.55 10.20 11.15 12.05

13.50 13.55

15.45

17.25

18.30 19.05 19.30 20.00

Žuta minuta, zabavna emisija ® Salto, zabavna emisija ® Dan D, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Di-gata, crtana serija Jednom lopov, akcijska serija Knjiga o Danielu, humorna dramska serija Traže i dom, (drama, 1987.; Redatelj: Russ Mayberry; Uloge: Linda Lavin, Lane Smith) Vijes uz ru ak, informa vna emisija Veseli ka , (drama, 1993.; Redateljica: Norma Bailey; Uloge: Susan Hogan) Avioni, vlakovi i automobili, (komedija, 1987.; Redatelj: John Hughes; Uloge: Steve Mar n, John Candy) Zvijezde Ekstra: Tajne zvjezdanog mršavljenja, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv vikend, magazin Žuta minuta, zabavna emisija Porotnica, (triler, 1996.; Redatelj: Brian Gibson; Uloge: Demi Moore, Alec Baldwin, Joseph GordonLewi )

pjesnik otoka Iža 22.30 Prošlost u sadašnjos : Bernardinova k i 23.00 Dobra ve er: “Sve bilo je muzika” A. Dedi 00.02 San bez granica poezija: Kolajna 00.04 TEST

6.00 Dje ji program 12.00 Reprize serija 14.10 Jack i Jill, serija 14.50 Hallo Holly, hum. serija 15.10 Lijepi ljudi, serija 15.55 O.C., serija 16.40 Uvod u anatomiju, serija 18.15 Ku anice, serija 19.00 Srednja škola, serija 19.25 Newton 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Guter Junge, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Programm nach Ansage 23.55 No ni program

5.20 Dje ji program 9.00 Reprize serija 11.40 Futurama 12.10 Simpsoni 12.40 Die Welt und Andy Richter, hum. serija 13.10 Što je, tata? 13.40 Malcom u sredini, hum. serija 15.00 Stažist, hum. serija 16.00 Strike, lm 18.00 News me 18.10 Charmed 19.05 talk talk talk 20.00 Schlag den Raab, prijenos 0.15 No ni program

6.00 Jutarnji program 12.00 Vera u podne 13.00 Britt 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Automagazin 17.30 K 11 18.00 Partneri 18.30 Vijesti 18.45 blitz 19.15 Deal or no Deal 20.15 Zwielicht, film 22.35 Genial daneben 23.35 Sketch News 0.05 Elf Uhr nachts, film 2.05 No ni program

5.30 Dje ji program 7.05 Jutarnji program 12.15 Dudly Do-Right, serija 13.50 Höllische Nachbarn 14.50 Harry Po er 15.50 Die 70er Show 17.15 Entern oder Kentern 18.45 Vijes 19.05 Explosiv 20.15 Deutschland sucht den Superstar, prijenos 22.15 Kaya Yanar Live 23.40 No ni program

5.15 Jutarnji program 8.50 Crtani lmovi 12.05 Freitag und Robinson, lm 13.50 Eine Farm in Montana, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Oldboy, lm 22.55 Inside Man, lm 0.20 No ni program

8.45 Bundesliga aktuell 10.15 DSF Bike 11.45 Normal 12.15 Ha rickl 14.00 NBA Top Game 15.00 DSF Bike 17.00 Formula 1 18.25 Nogomet, prijenos 20.30 Wa s 21.30 SmackDown 22.30 Sportquiz

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu RIJE ŽIVOTA duhovni program GLAZBENI PROGRAM GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija IROSKOP talk show U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar HRVATSKI RADIJSKI FESTIVAL nale zabavne ve eri VIDEOSTRANICE

9.00 Nogomet 11.30 Motorsport, prijenos 12.45 Nogomet 14.00 Motorrad 16.00 Tenis 17.30 Rallye, prijenos 18.00 Tenis 20.00 Boks 22.00 Curling 0.00 Eurogoals

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00 12:00 12:30 14:00 15:10 16:10 17:10 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05

21:05 21:40 -------22:00

--------

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Novi broj Transporta Po etkom srpnja na kioske je stigao novi broj revije o gospodarskim i flotnim vozilima, voza ima i cestovnom prijevozu – Transport. Osim 92 stranice sadržaja, Transport po obi aju donosi i posebni prilog Voza . Ova specijalizirana revija koja osim komercijalnih vozila jedina u Hrvatskoj obra uje problematiku flotnih vozila, tj. osobnih vozila zanimljivih firmama, i ovog puta svojim itateljima donosi pregršt zanimljivih testova i in=ormacija. Iz sadržaja broja koji je na 92 stranice izdvojiti emo testove novog modela Unimoga - U20, zatim test prvog kineskog autobusa na našem tržištu, King Longa u turisti koj izvedbi, te test putni ke izvedbe novog Hyundaija H-1. U rubrici Vozili smo novi Transport donosi novu generaciju Volva FH i FH16, Renault Magnum, Iveco Eurocargo, Peugeot Partner i Citroen Berlingo. Tu su i teme o motornim uljima, tehnika, pri a o djevojci koja kruh zara uje za upravlja em kamiona, tema o novim EU propisima koji e najviše pogoditi voza e bez srednje prometne škole, povijest

(Toyota Hiace) i drugo. Od flotnih vozila Transport donosi usporedni test pet karavana srednje klase: Citroena C5 Tourer, Fiata Crome, Ford Mondea, Mazde6 i Subaru Legacyja, svi opremljeni dizelskim motorima. Tako er, tu je i zanimljivi šesterosjed Honda FR-V. Po obi aju, tu je i redovni prilog na osam stranica Voza , koji nastavlja koji nastavlja tradiciju službenog glasila Hrvatske udruge voza a i autoservisera zapo etu davne 1948. godine.

Peugeot Hrvatska sponzor izložbe Peugeot Hrvatska sponzor je izložbe mladog, ali afirmiranog slikara Matka Veki a, koji izlaže u Gliptoteci HAZU od 18. lipnja. U tom kontekstu, prvi Peugeot terenac 4007 je gotovo inkorporiran u izložbu kao eksponat ispred galerije 4. Peugeot Hrvatska producirao je i katalog 4007, a autor =otografija je Damir Fabijani . Modeli na slikama testirali su Peugeot 4007, a to su: glumica Zrinka Cvitešic, slikarica Lidija Šeler, prezenterica Antonija Stupar, arhitekt Nikša Ninic, plasti ni kirurg dr Držislav Markovina i direktor agencije DA Tomo Ricov. Oni su uspješni u svojoj pro=esiji i reprezentiraju u mnogo emu ciljnu skupinu.

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

INFORMAC+JE ZAHVALA

IN MEMORIAM

Povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta

poginulom hrvatskom branitelju

DRAGUTINU KODBI

STJEPANA ZOR ECA

15.07.1992. - 15.07.2008.

iz Novog Sela Rok

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

zahvaljujemo svima koji su poštivali želju našeg dragog pokojnika, da umjesto cvije a i svije a daruju djecu sa posebnim potrebama u ^aritasovom domu «dr. ntun Bogdan» u akovcu

IZ MATI NOG UREDA

P S<B Z HV L&U&<` : Kseniji Klasi , niti Varga, àriji Varga, obitelji Zor ec-Tizaj, Dobrani Danijelu, îglari Spomenki, Bel &ulijani, Gradu akovcu, p ini edeliš e, p ini Sveti &uraj na bregu, Zagreba koj banci, K mladinac ovo Selo ok, te tvrtkama Bernarda d.o.o., Tegra d.d. i è imurske vode d.o.o. Ožaloš eni: supruga Ana, sin Josip, snaha Jasenka, unuke Bosiljka i Vedrana

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG

OBJAVLJUJE

OGLAS O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOZIMA PROSTORNIH PLANOVA: 1. Detaljnog plana ure enja podru ja lje ilišno – turis kog kompleksa Draškovec , u daljnjem tekstu DPU 2. Izmjene i dopune Prostornog plana ure enja Grada Preloga (Sl. gl.Me .žup.br. 6/03) - u svezi s izradom DPU, u daljnjem tekstu ID PPUG Na temelju lanka 83. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN br. 76/07), Poglavarstvo Grada Preloga je na svojoj 44. sjednici održanoj 10.07.2008. godine usvojilo izvješ a o provedenim prethodnim raspravama za nacrte gore navedenih prostornih planova i utvrdilo prijedloge is h za javnu raspravu. Javna rasprava o prijedlogu DPU u trajanju od 30 dana po et e 8 dana od dana objave javne rasprave u lokalnom tjedniku, tj. po et e 23.07.2008. i trajat e do 21.08.2008. godine. Javna rasprava o prijedlogu ID PPUG u trajanju od 15 dana po et e 8 dana od dana objave javne rasprave u lokalnom tjedniku, tj. po et e 23.07.2008. i trajat e do 06.08.2008. godine. Javni uvid u prijedloge prostornih planova, mogu je u prostorijama Gradske uprave u Prelogu, svaki radni dan u vremenu trajanja javne rasprave, od 8,00 do 15,00 sa .

RO ENI: EMILY BOŽI , k i Nataše i Dalibora; JULIA LISJAK, k i Monike i Stjepana; MILENA ORŠOŠ, k i Gordane Oršoš; TARA RODIGER, k i Gordane i Bojana; ZHAN VIBOVEC, sin Kris ne i Nenada; BORNA TRESKA, sin Mar ne i Darka; DAVID OREŠKI, sin Snježane i Karla; DRAŽEN ORŠUŠ, sin Sla ane i Danijela; LAURA STRAHIJA, k i Mateje i Maria; LUKA BERMANEC, sin Ivane i Franje; LUKA SABOL, sin Andreje i Ivana; LUKA SMOLKOVI , sin Tanje i Borisa; SEBASTIAN ORŠUŠ, sin Senade i Bože; FRAN KARAGA, sin Sindi i Tomislava; DAVID JURAS, sin Tanje i Tomislava; TARJA NOVAK, k i Nikoline i Gorana; DANI DELIMAR, sin Marijane i Ninoslava; ANITA BALOG, k i Ljiljane i Vida; MATIJA BRANDA, sin Petre i Alojza; LUKA BISTROVI , sin Sonje i Miljenka; LORA MARCIUŠ, k i Mar ne i Tomislava; FRAN NOVAK, sin Mar ne i Josipa; SEBASTIAN SKLEPI , sin Ivane i Robija; NEDA GRABROVI , k i Višnje i Damira; DAVID HERMAN, sin Mirjane i Maria; KARLO

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA DONJA DUBRAVA Op insko vije e Na temelju Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN br. 76/07), Uredbe o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih planova (NN br. 101/98), lanka 15. Statuta Op ine Donja Dubrava (Službeni glasnik Me imurske županije br. 17/05.) te Odluke op inskog vije a Donja Dubrava sa 24. sjednice održane dana 07.07. 2008. godine objavljuje se:

JAVNA RASPRAVA o prijedlogu izmjena i dopuna prostornog plana ure enja Op ine Donja Dubrava 1. Otvara se javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna prostornog plana ure enja Op ine Donja Dubrava koje je u tekstualnom i gra kom obliku utvrdili Op insko vije e Donja Dubrava na 24. sjednici održanoj dana 07.07.2008. godine. 2. Javna rasprava e trajati 15 dana po evši od 21.07.2008. godine do 06.08.2008. godine.

Javno izlaganje o prijedlozima planova održat e se u ponedjeljak, 04.08.2008. godine s po etkom u 19.00 sa , u vije nici Grada Preloga. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedloge prostornih planova dostavljaju se do završetka pojedine javne rasprave na adresu nositelja izrade planova – Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša, Glavna 33, 40323 Prelog.

4. Javno izlaganje prijedloga izmjena i dopuna prostornog plana ure enja Op ine Donja Dubrava za sve sudionike javne rasprave održa e se 30.07.2008. godine u prostorijama Op ine Donja Dubrava, Ku a Zalan, Trg Republike 9, u 19,00 sa .

Prodaje se

UNIVERZALNA GLODALICABUŠILICA WH80 - promjer vretena/centralni konus: 80 mm/iso 40 - veli ina stola: 400x1200 mm - radni hodovi po osima: X = 450 mm Y = 800 mm Z = 450 mm - proizvo a : TOS VARNSDORF Tel: 091/655-44-60

5. Prijedlozi i primjedbe na prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana ure enja Op ine Donja Dubrava mogu se da do zaklju no 06.08.2008. godine na sljede i na in: - jela državne uprave, upravna jela Me imurske županije te pravne osobe s javnim ovlas ma dostavljaju pismena o itovanja Op inskom vije u Donja Dubrava i ukoliko do zaklju enja javne rasprave ne dostave pismena o itovanja, smatrat e se da nemaju primjedbi.; - gra ani i udruge gra ana mogu upisa prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se nalazi uz prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana ure enja Op ine Donja Dubrava na javnoj raspravi, mogu postavljati usmena pitanja na javnom izlaganju na koja e dobi odgovore usmeno ili u pismenom obliku, mogu da prijedloge i primjedbe u zapisnik o javnom izlaganju ili upu pismene prijedloge i primjedbe Op inskom vije u Donja Dubrava. 6. Prijedlozi i primjedbe koji nisu itko napisani i potpisani imenom i prezimenom uz adresu podnositelja ne e se razmatra , odnosno uze u obzir u pripremi izvješ a o javnoj raspravi. OP INSKO VIJE E DONJA DUBRAVA

Klasa; 021-05/08-01/305. Ur. br.;2109/5-08-01.

VJEN ANI: Petra Pavlic i Mario Horvat; Mirela Hajdinjak i Ma ja Topolnjak; Tihana Ferlin i Aleksandar Perša; Mirela Mar ec i Goran Debelec; Renata Kramar i Dubravko Januši ; Miljenka Grudi i Vjeran Vugrinec ( akovec). Maša Jalšovec i Mario Leva i ; Kris na Murk i Nenad Hatlek; Ljiljana Sabol i Robert Puškari (Dekanovec). Josipa Novosel i Dražen Lovren i ; Suzana Krizman i Mario Vuruši (Mala Subo ca). Sanja Horvat i Ivan Žganec; Nada Hamer i Vladimir Jezernik; Tanja Vuri i Stjepan Herman

(Mursko Središ e). Ana Kontek i Siniša Legin (Nedeliš e). Andreja Horvat i Zdravko Vidovi ; ur ica Soka i Robert Katanec; Jasna Videc i Dragoljub Kos (Prelog). UMRLI: Antun Radek, ro . 1953.; Tomo Ivek, ro . 1929.; Jelica Orehovec, r. Posavec, ro . 1935.; Ema Novak, ro . 1930.; Josip Rob, ro . 1941.; Ivan Novak, ro . 1957.; Stjepan Tišlari , ro . 1933.; Antun Kova i , ro . 1926.; Mirko Tkal ec, ro . 1927.; Ana Višnji , r. Toplek, ro . 1925. ( akovec). Julijana Braniša, r. Srpak, ro . 1911. (Dekanovec). Zlata Matotek, r. Siladi, ro . 1926. (Kotoriba). Emil Smolkovi , ro . 1934. (Mursko Središ e). Stjepan Klekar, ro . 1958.; Zdravko Petran, ro . 1954.; Ana Križnar, r. Štefulj, ro . 1948. (Nedeliš e). Stjepan Šupljika, ro . 1934.; Antun Kolari , ro . 1923.; Brigita Jankaš, r. Rob, ro . 1928. (Prelog). Marija Petkovi , r. Medved, ro . 1926. (Štrigova).

Na temelju lanka 82. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN broj 76/2007.) Op insko poglavarstvo Pribislavec kao nositelj izrade prostorno-planskih dokumenata

3. Javni uvid u prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana ure enja Op ine Donja Dubrava (tekstualni i gra ki dio) mo i e se obavi za trajanja javne rasprave svakog radnog dana u prostorijama Op ine Donja Dubrava, Trg Republike 13, od 8 do 14 sa .

Novi Feromont d.o.o. Donji Kraljevec Kolodvorska b.b.

KOVA , sin Sandre i Roberta; HANA KOVA , k i Sanje i Miroslava; HANA NOVAK, k i Grozdane i Dejana; MARTINA SOBO AN, k i Danijele i Vladimira; SIMON HA EK, sin Josipe i Zorana; MIHAEL MAKAJ, sin Jelene i Darka; NATAŠA IGNAC, k i Nadice i Željka; LEON KOCEN, sin Jasenke i Mladena; MARKO BUNGI , sin Barbarele i Jure; NINA MESARI , k i Dragana i Tomice.

OBAVJEŠTAVA JAVNOST O IZRADI DETALJNIH PLANOVA URE ENJA Pristupa se: Izradi detaljnog plana ure enja Gospodarsko-stambene zone «Istok» - Pribislavec, (DPU-9) Izmjenama i dopunama DPU Gospodarsko-stambene zone «C» Pribislavec, (2. Izmjene) Op insko poglavarstvo Op ine Pribislavec

RKT. ŽUPA SV. PETRA I PAVLA MA KOVEC Ma kovec 73, 40000 akovec raspisuje

NATJE AJ

za rekonstrukciju Župne crkve Sv. Petra i Pavla Ma kovec Zainteresirani izvo a i radova mogu dokumentaciju neophodnu za davanje ponuda preuze u župnom uredu do 19.7.2008. godine Potpune ponude koje sadrže: - cijenu svih radova - rokove po etka i završetka radova - uvjete pla anja - garancijske rokove dostavljaju se naru itelju u pismenom obliku u župni ured Ma kovec do 31.7.2008. godine. Inves tor e o izboru najpovoljnijeg izvo a a pismeno obavijes sve ponu a e. Ostale informacije mogu se dobi na telefon: 040/341-355

Pana stolarija d.o.o. akovec objavljuje

NATJE AJ

za zasnivanje radnog odnosa za KOMERCIJALIST – PRODAVA m/ž Uvje : - SSS trgova kog ili ekonomskog smjera - poznavanje rada na ra unalu - komunika vnost - voza ka dozvola B kategorije Molbe sa životopisom sla na adresu Pana stolarija d.o.o. akovec, Zagreba ka bb, akovec. Natje aj je otvoren 14 dana od dana objave oglasa.

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

INFORMAC+JE

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, temeljem Zaklju aka Gradskog Poglavarstva Grada akovca od 15.05.2008. i 10.07.2008., objavljuje

PRODAJU GRA EVINSKOG ZEMLJIŠTA NA PODRU JU ZAVNOH-a, DPU „VOJNI VRTOVI – SJEVER“ i STAROG SAJMIŠTA U AKOVCU, „PUP SAJMIŠTE”, U AKOVCU, USMENOM JAVNOM DRAŽBOM I. Obavještavaju se zainteresirane zi ke i pravne osobe da Grad akovec prodaje gra evinsko zemljište: A/ na podru ju DPU „Vojni vrtovi – Sjever“ akovec

dana 24.07.2008.godine, etvrtak, s po etkom u 12,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju gra evinskog zemljišta na licu mjesta, na kraju ulice Ivane Brli Mažurani , u akovcu, iza zadnjih ku a gledano prema Šenkovcu, i to zemljišta upisanog u: zk.ul.br.7252, k.o. akovec, 1. est.br.229/1/31/8, livada, površine 719 m2, (ident. s k br.200/8, k.o. iste), 2. est.br.229/1/31/11, livada, površine 720 m2, (ident. s k br.200/11, k.o. iste), Po etna visina cijene zemljišta je 100,-EUR/m2 (protuvrijednost u kunama po srednjem te aju HNB na dan javnog nadmetanja). Napomena: Gradilišta ne ispunjavaju u cijelos uvjete za trenutno dobivanje rješenja o uvje ma gra enja prema propisima iz Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN broj 76/07 od 23.07.2007.). Zemljište se kupuje prema stanju na dan održavanja javnog nadmetanja. Gra evne es ce su formirane prema DPU „Vojni vrtovi – Sjever“ (Službeni glasnik Grada akovca broj 06/00 i 06/06). Rješenje o uvje ma gra enja, prema odredbama Zakona o prostornom ure enju i gradnji, mogu e je dobi za ure enu gra evnu es cu (pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta), u skladu s Detaljnim planom ure enja ili ije je ure enje zapo eto na temelju programa gradnje gra evina i ure aja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na na in da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom, koje uvjete predmetna gradilišta trenutno ne ispunjavaju. Ova injenica ne utje e na obvezu pla anja izlici rane kupoprodajne cijene pod uvje ma i u roku odre enim javnim natje ajem. Navedene okolnos sastavni su dio Javne objave prodaje zemljišta, Zapisnika o provo enju javne dražbe, bit e i sastavni dio Ugovora o kupoprodaji nekretnine, a Grad akovec ne snosi nikakvu odgovornost za dužinu roka ekanja na dobivanje Rješenje o uvje ma gra enja. Uplata jam evine i pristupanje javnoj dražbi smatra se prihvat svih javno objavljenih uvjeta te pristanak da gradilišta nemaju nedostataka. B/ na podru ju starog Sajmišta u akovcu, „PUP Sajmište“ dana 24.07.2008.godine, etvrtak, s po etkom u 13,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju gra evinskog zemljišta na licu mjesta, na kraju ulice Stjepana Radi a prema Sajmišnoj ulici u akovcu, i to zemljišta upisanog u: zk.ul.br.6617, k.o. akovec - est.br.1134/24/1/1/1/2, pašnjak, površine 3183 m2, (ident. s k br.1867/2, k.o. iste, površine 3183 m2). Po etna visina cijene zemljišta je od 130,-EUR/m2 (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja javnog nadmetanja). II. Vrijedi za sve zemljišne es ce opisane pod to kom I., A/ i B/: - u cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, - zemljište se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, bez komunalne infrastrukture, što isklju uje naknadne prigovore kupaca na materijalne i pravne nedostatke nekretnina. III. Vrijedi za sve zemljišne es ce opisane pod to kom I., A/ i B/: javnoj dražbi, kao kupci, mogu pristupi i u njoj sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu za svaku pojedinu zemljišnu es cu za koju se nadme u. Smatra se izvršenom i valjanom samo ona uplata koja je vidljiva na ra unu Grada akovca na dan održavanja javne dražbe do 11,00 sa ; jedini dokaz o tome koji e se uvaži je izvod iz platnog prometa sa ra una Grada akovca izlistan u 11,00 sa na dan 24.07.2008.godine, kao dan javne dražbe, i koji dokaz e bit predo en svim dražbovateljima, ako to budu zah jevali; drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava ni e se mo i pristupi javnoj dražbi. Jam evina iznosi po 52.500,00 kn za svaku zemljišnu es cu iz to ke I. A/, a za zemljišnu es cu iz to ke I. B/ 300.000,00 kn, (slovima: tristo su a kuna), uplata se vrši na ra un Grada akovca br. 2392007-1806000006 poziv na br. 21/22-7757-MB/JMBG, sa svrhom doznake - jam evina za kupnju zemljišta na podru ju DPU „Vojni vrtovi – Sjever“ ili „PUP Sajmište“ u akovcu. es ce se prodaju i dražbuju pojedina no, dražba se zaklju uje nakon proteka pet minuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude, a kupcem se utvr uje dražbovatelj koji je ponudio najvišu cijenu. Nakon zaklju enja dražbe voditelj prodaje pisanim Zaklju kom utvr uje koji je ponuditelj ponudio najve u cijenu i da je ispunio uvjete da mu se proda nekretnina. Svi sudionici javne dražbe potpisuju Zapisnik o provo enju javne dražbe koji sadrži pravila dražbovanja i Zaklju ak o prodaji nekretnine. IV. Uz navedeno utvr uju se i slijede i uvje kupoprodaje: 1. Kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemljišta u cijelos pla Gradu akovcu u roku od 8 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, u pro vnom gubi jam evinu i pravo na kupnju. Ponu a ima ija ponuda nije prihva ena, ili koji su odustali od dražbe, ili koji nisu dražbovali, vra t e se jam evina bez kamata u roku od 15 dana nakon zaklju enja javne dražbe. 2. Kupcu se jam evina ura unava u cijenu zemljišta. Kupac koji potpiše Zapisnik i Zaklju ak o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jam evina se ne vra a, a Grad akovec ima pravo na naknadu štete i troškova postupka. Ako kupac u roku iz to ke 1. ne sklopi ugovor o prodaji i ne pla ukupnu kupovninu Grad akovec e prodaju oglasi nevaže om i odredi novu prodaju, a iz položene jam evine uz navedeno u prethodnoj re enici namirit e se i troškovi nove prodaje i naknadi razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj i novoj prodaji. 3. Nakon što kupac u cijelos ispla cijenu zemljišta, pristupit e se sklapanju kupoprodajnog ugovora izme u Grada akovca i kupca, a ukoliko se cijena zemljišta u cijelos ne pla u utvr enim rokovima, uz navedeno u to kama 1. i 2. utvrdit e se i gubitak prava kupnje. Sve troškove u vezi sklapanja ugovora, sudske pristojbe kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. Kupac sam pla a naknadu za promjenu namjene zemljišta iz poljoprivrednog u gra evinsko. 4. Grad akovec ima pravo izabra onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje aja; tako er nije obvezan prihva nijednu ponudu i ima pravo poniš natje aj pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu a ima. 5. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi uz naprijed utvr ene uvjete imaju sve doma e zi ke i pravne osobe te gra ani pojedinci (iden tet se utvr uje uvidom u obrtnicu, registraciju poduze a, osobnu iskaznicu). U slu aju da sudjeluje strana pravna osoba (ili osobe) dužna je najkasnije 1 (jedan) dan prije dana javnog nadmetanja preda Gradu akovcu izvornik izvoda iz sudskog registra o osnovanom trgova kom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje kupuje nekretninu. 6. Sve informacije u vezi predmetnog natje aja i uvid u postoje u dokumentaciju mogu se dobi u Upravi Grada akovca, K. Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sa . Gradsko Poglavarstvo Grada akovca

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE B. J. Jela i a 1, AKOVEC, tražimo zainteresirane djelatnike za sezonske poslove na moru - djelatnost u ugos teljstvu, svi zainteresirani mogu se javi u sobu 9 ili na telefon 396-802 (Zdenka Pigac). 2. MOTO MEHANIKA MISER DONJA DUBRAVA, traži 1 AUTOMEHANI AR KV automehani ar ili autoelektri ar, PKV automehani ar s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, jutarnja smjena, javi se na 688-501,098-723-335. Natje aj otvoren do 16.07.2008.g. 3. Kroja ki obrt “ANNA” M. Središ e, Frankopanska 62, traži 5 ŠIVA A na neodre eno vrijeme, javi se na 543-153. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 4. PLAMEN Peklenica, Zrinskih 9, traži 1 MONTER CENTRALNOG, PLINA, VODOINSTALATER na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-834. Natje aj otvoren do 31.07.2008. 5. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIŠ E, traži 2 KONOBARICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-295-019. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 6. METRAS d.o.o. M. SREDIŠ E, K. Zvonimira 25, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 543-466, 091-3022-867, mjesto rada u sklopu Trgova kog centra BETEX-natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 7. MIDAd.o.o. AKOVEC,traži2ŽENSKEOSOBEZA PRODAJU U SLASTI ARNI I PEKARI na neodre eno vrijeme, povrat putnih troškova , rad u centru akovca, javi se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 8. Usluge gra . mehanizacijom BLAŽON M. Središ e, Mar nska 106, traži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-784-951. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 9. Kolag-trade d.o.o. akovec, L. Bezeredija 41, traži ZIDAR na neodre eno vrijeme, natje aj otvoren do 15.07.2008., javi se na mob. 098-241-964. 10. Stolarija A.Jurkovi V. Žganca 18.Pribislavec, traži STOLAR, POMO NI STOLARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098-242-255. Natje aj otvoren do 17.07.2008. 11. Expert,Ž.Fašizma2,Strahoninec,tražiMONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na tel.333-751ilinamob.099-2165150.Natje ajotvoren do 20.07.2008. 12. Min d.o.o. , Ca e bar “Mar ”, akove ka 105, Prelog, traži KONOBAR na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099-229-1197. Natje aj otvoren do 19.07.2008. 13. Kos d.o.o. R. Boškovi a 60, Kotoriba, traži INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098-242-139. Natje aj otvoren do 16.07.2008. 14. Tekeli projekt-inženjering Marka Kova a 72, Mursko Središ e, traži GRA EVINSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098-240-131. Natje aj otvoren do 15.07.2008. 15. Soit, E. Kardelja 15, Lopatinec, traži STROJOBRAVAR na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.091-518-5698 ili na tel.855-060. Natje aj otvoren do 19.07.2008. 16. SENKO d.o.o. ŠTEFANEC, V. Nazora 22, traži 2 BRAVARA, 2 RADNIKA U MONTAŽI na neodre eno vrijeme, javi se na 337-344. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g. 17. AM Akus k montaža AKOVEC, Mihovljanska 70, traži 1 MONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-011. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g. 18. ALU-TEHNIKA d.o.o. D. Vidovec, traži 1 GRA EVINSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme znanje rada u AUTOCAD-u, radno iskustvo 3 godine, javiti se na 098-180-3139. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g. 19. LOGOŽAR INST d.o.o. PRELOG, Branimirova 2, traži 2 ELEKTROINSTALATERA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098-644-313. Natje aj otvoren do 19.07.2008.g. 20. Caffe bar LIDO PRELOG, Glavna 29, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 646-897, 099-213-3522. Natje aj otvoren do 22.07.2008. 21. Caffe bar “PRIMADONA” M. SREDIŠ E, Teks lna 2, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-443. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 22. Caffe bar “OLIMP” M. Središ e, R. Kon ara 73, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-544-221. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 23. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traži 1 KUHAR, 1 PIZZA PEKAR, 1 POM. KUHARA, 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 24. Ugos teljski obrt “BAROK” AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-215-1930. Natje aj otvoren do 20.07.2008.g. 25. Autoprijevoznik Milan Todorovi PEKLENICA, Glavna 34, traži 2 VOZA A C, E kat. na neodre eno vrijeme,javi sena099-3502-344.Natje ajotvoren do 31.07.2008.g. 26. Autolimarski obrt “ABART” D. Mihaljevec, akove ka 35, traži 1 AUTOLIMAR, 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 660-500. Natje aj otvoren do 30.07.2008.g. 27. Servis za iš enje “NOVAK” PRELOG, K. Domagoja 11, traži 1 ISTA ICA ( iš enje dje jeg vr a) na neodre enovrijeme,javi senamob.098-167-8182. Natje aj otvoren do 29.07.2008.g. 28. Pizzeria “FAT BOY” PRELOG, Trg B. Jela i a 3, traži 1 KUHAR/KUHARICA na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098-77-88-55. Natje aj otvoren do 29.07.2008.g. 29. HRANJECd.o.o.IZLETIŠTE“ZELENGAJ”Grani ni prijelaz GORI AN, traži 2 KONOBARA / KONOBARICE na neodre eno vrijeme, osam satno radno vrijeme, smjene po dogovoru, javi se na 098-948-1087 do 31.07.2008.g. 30. TAMARA d.o.o. AKOVEC, B. Kaši a 10, traži 1 FRIZER na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-178-2085. Natje aj otvoren do 29.07.2008.g. 31. Marketing, trgovina, konzalting NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 3 DJELATNICE ZA RU NO PAKIRANJE,1SKLADIŠNIRADNIKnaodre enovrijeme,javi se na 822-250. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g.

32. Tvornice sto ne hrane d.d. AKOVEC, Dr. I. Novaka 11, traži 2 SSS RADNIKA U PROIZVODNJI na odre enovrijemeuzmogu noststalnogradnogodnosa,javi seosobno,telefonski329-138,ilipismena zamolba. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 33. “MA AK” d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traži 1 AUTOMEHANI AR - PRIPRAVNIK, 1 POMO NI VULKANIZER na neodre eno vrijeme, javiti se na 337-152, 098-496-362. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 34. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traži VRTLAR, VRTLARSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, poželjno voza ki ispit “B” kat. Ali nije uvjet, javi se osobno ili 333-870, 091-566-0125 do 31.07.2008.g. 35. VEMA-VIKTORIJAd.o.o. AKOVEC,R.Boškovi a 10, traži 1 KUHAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-074. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 36. “AC BRATUŠA” d.o.o. AKOVEC, Preloška 38, traži 1 RU NI PERA AUTOMOBILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno na adresu poduze a, natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 37. MATTEO d.o.o. PUŠ INE, V. Nazora 2/a, traži 2 VOZA A C kategorije s iskustvom na dizalici, 2 POMO NA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se osobno. Natje aj otvoren do 23.07.2008.g. 38. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 85, traži 5 ŠIVA A TEKSTILA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 384-285. Natje aj otvoren do 25.07.2008.g. 39. GS CIGLARI DUNJKOVEC, traži 1 GRA EVINSKI RADNIK na poslovima izolacije i postavljanje tlakovaca, javi se osobno ili 091-574-0540. Natje aj otvoren do 20.07.2008.g. 40. “TEAM” d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traži 3 ZIDARA, 3 TESARA, 3 ARMIRA A, 3 BRAVARA, GRA . RADNIK, RUKOVATELJ GRA . STROJEVIMA, LI IOC ZA BRAVARSKE KONSTRUKCIJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se osobno ili 638-333. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g. 41. Drvna galanterija SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakari a 12, traži RADNICI U PROIZVODNJI DRVENE AMBALAŽE na neodre eno vrijeme, može oba spola, javi se osobno ili 382-088, 098-463-575. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 42. COLOR CENTAR d.o.o. Caffe bar “ART” PRELOG, Glavna 68, traži 1 KONOBAR /ICA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo i struka nisu uvjet, javiti se na 098-962-3432. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g. 43. Ca e bar THERAPIA AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traži 1 ISTA ICA na neodre eno vrijeme, pola radnog vremena, javi se na 310-219, 091-241-3388. Natje aj otvoren do 25.07.2008.g. 44. KOVINOPLASTIKA KRUŠELJ PRELOG, Tina Ujevi a 22, traži 1 RADNIK METALSKE STRUKE na poslovima izrade alata (tokar, gloda , alatni ar, bravar) na neodre eno vrijeme, rad na CNC strojevima, rad u jednoj smjeni, javi se na 098-680-509. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g. 45. MODELARIJA BAŠEK IVANOVEC, J. Broza 85e, traži 1 KV, PKV STOLAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 337-163. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g. 46. Mesnica Mihali Nedeliš e, Trg Republike 14, traži 1 KV MESAR na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 821-505. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 47. ASC Siniša d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 14, traži 1 AUTOMEHANI AR / AUTOELEKTRI AR na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se osobno ili 386-000 ili 098-351-964 do 29.07.2008.g. 48. Aluel PVC d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Stra evi a 66, traži 2 SASTAVLJA A/ICE PVC stolarije; 1 INŽ. STROJARSTVA; 1 VOZA KAMIONA sa HIABOM na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 360-900, 091-5000-222. Natje aj otvoren do 28.07.2008.g. 49. Timmik d.o.o. Savska Ves, Radni ka 90, traži 1 PLETA NA PROIZVODNJI ARAPA NA neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-715. Natje aj otvoren do 28.07.2008.g. 50. REPROM d.o.o. AKOVEC, Poljska 14, traži 1 STROJOBRAVAR, 1 TOKAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se na 098-241-099. Natje aj otvoren do 20.07.2008.g. 51. TERMO BEK M. SREDIŠ E, A. Šenoe 29, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-899, 543-896. Natje aj otvoren do 31.08.2008.g. 52. GTT d.o.o. STRAHONINEC, Poljska 65, traži ZIDAR, GRA EVINSKI RADNIK, MONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-433-5405. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 53. GRADSKA KAVANA LOVAC, PRELOG, Glavna 45, traži 1 ISTA ICA na odre eno vrijeme (zamjena za godišnji). Natje aj otvoren do 29.07.2008.g.; 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, može i bilo koja druga struka, mogu dogovor za 8 satno radno vrijeme,javi sena098-9824-233.Natje ajotvoren do 07.08.2008.g. 54. Autoprijevoznik Marodi Stjepan DOMAŠINEC, M. Stjepana 1, traži 1 VOZA C kategorije na neodre eno vrijeme, 2 godine radnog iskustva, javi se na 098-241-187. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 55. U.T.O. LISJAK DOMAŠINEC, I.G. Kova i a 1, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 863-311. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 56. AKOVECSTAN d.o.o. AKOVEC, I. Mažurani a 2, traži ZIDARI, TESARI-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 310-646, 098-235-685. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g. 57. Ba varski obrt “VINOM” D. Kraljevec, Ludbreška 44, traži 2 RADNIKA ZA IZRADU DRVENIH BA VICA KV, PKV stolar ili bilo koja druga struka, rad na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 655-358, 098-242-289. Natje aj otvoren do 06.08.2008.g. 58. “EL-COMM” d.o.o. Svjetojelenska cesta bb, AKOVEC, traži 1 ELEKTROINSTALATER, ELEKTROTEHNI AR elektro smjer, znanje rada na kompjuteru, mjesto rada Šenkovec, dostavi zamolbu na el-com@ck.t.-com.hr ili na gornju adresu. Natje aj otvoren do 30.07.2008.g. 59. Poljoprivredni proizvo a NENAD BRANIŠA BELICA, B. Radi a 73, traži 1 DJELATNIK NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, poželjno voza ki ispit “B” kat. Natje aj otvoren do 04.08.2008.g.

60. VRE-LA d.o.o. AKOVEC, Novakova 46, traži 1 KV, PKV STOLAR na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili na tel. 822-022. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 61. NITROd.o.o. AOVEC,A.Cesarca10,traži1DOKTOR MEDICINE; 1 PIROTEHNI AR na neodre eno vrijeme, javi se 091-203-2667. Natje aj otvoren do 28.07.2008.g. 62. GRADITELJSTVO TONI DONJI KONCOV AK 85, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre enovrijeme,javi sena868-210,091-788-3596. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 63. TERMO-STIL d.o.o. BELICA, I. Mažurani a 19, traži 2 AKUSTI KA IZOLATERA, 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se 099-500-7944. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 64. RESTORAN “LIPA” NEDELIŠ E, akove ka 2, traži 2 KUHARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-802-273. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 65. AM NOVAK DEKANOVEC, T. Andrašeca 19, traži 2 SOBOSLIKARA - FASADERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-908-1400, 098-978-8331. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g. 66. Pekara Suncokret AKOVEC, M. J. Zagorke, traži 2 PRODAVA ICE na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-396-5000. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g. 67. Luca elad.o.o.Varaždin,traži1 ISTA ICA,mjesto rada akovec, javi se na 042-214-601. Natje aj otvoren do 28.07.2008.g. 68. PANA STOLARIJA d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka bb, traži 1 KOMERCIJALIST - PRODAVA na odre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi osobno. Natje aj otvoren do 18.07.2008.g 69. L&P TEHNOLOGIJE d.o.o. PRELOG, K. Zvonimira 38, traži 1 RADNIK METALNE STRUKE NA LINIJI ZA IZVLA ENJE ŽICE, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, rad u tri smjene, javi se na 099-219-5812. Natje aj otvoren do 06.08.2008.g. 70. Pekarsko trgova ki obrt “ŠERCER” GORI AN, Glavna 2, traži 1 RADNIK ZA RAD U PEKARI na neodre eno vrijeme, mjesto rada Donji Kraljevec, no na smjena, javi se 655-042, 655-594. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

Radna mjesta Varaždinske županije 1. IMONT - NIEDUNG d.o.o., Nikole Tesle 4, Trnovec; traži 2 PKV, KV ZIDARA, 2 PKV, KV VARIOCA (elektro, CO2, TIG) - u obzir dolaze i osobe srodnih zanimanja mo virane za u enje; 2 KV, SSS BRAVARA – MONTERA - u obzir dolaze i osobe srodnih zanimanja mo virane za u enje i 1 PKV, KV TESARA. Sva su radna mjesta na neodre eno vrijeme. Osobni dolazak na adresu ili najava na tel. 042/683-005, 098/268-1962 (Marijan Hrman), do 31.7. 2. AUTOPRIJEVOZ HU EK d.o.o., Vrtna 2, Žigrovec; traži 1 KV, SSS VOZA A TERETNOG VOZILA C i E kat. u doma em prijevozu sa 2 g. radnog iskustva na neodre eno vrijeme. Najava na tel. 042/734-186 (Franjo Hu ek), do 1.8. 3. GRAFI KOL d.o.o., Varaždinska 138, Donji Ku an; traži 1 KV, SSS GRAFI ARA DORADE na neodre eno vrijeme, muške osobe do 40 g. staros bilo koje tehni ke struke. Pismene zamolbe na adresu ili e-mail: gra -kol@vz.t-com.hr do 7.8. 4. Bolnica za plu ne boles i TBC Klenovnik, Klenovnik 1, Klenovnik; traži 2 DOKTORA MEDICINE INTERNISTE na neodre eno vrijeme, uvjeti: VSS - doktor medicine internist, pneumo ziolog ili pulmolog ili doktor medicine (ako se ne javi specijalist), probni rad od 60 dana, položen stru ni ispit, godinu dana radnog iskustva. Najava na 042/390-216 (Snježana Cerjan) te pismene zamolbe na adresu, do 15.7. 5. Limarski Obrt Mario Piska ; vl. M. Piska , Ga ice 68, Radovan; traži 1 KROVOPOKRIVA A za pokrivanje krovova limom na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, voza ki B kat., radi se na podru ju Ivanca i Varaždina (prijevoz osigurava poslodavac). Najava na mob: 098/197-8941, do 31.7. 6. Centar za rehabilitaciju Varaždin, Zinke Kunc 47; traži 1 NJEGOVATELJA/ICU starijih i nemo nih osoba na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, SSS. Najava na mob. 091/261-3140 (Gordana Vajagi ), do 1.8. 7. Autoprijevoznik Mario Zavrtnik, Varaždinska 79, Cargovec; traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA za distribucija za Vindiju na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, voza ki C kateg. Osobno na adresu ili najava na tel. 042/741-147, 091/174-1147, do 31.7. 8. ElektroinstalacijeDragec,Vranojelje48,Bednja, traži 1 ELEKTROINSTALATERA na odre eno vrijeme, uvje : KV ili SSS - elektroinstalater ili elektromonter, obavezan voza ki ispit B kateg. Najava na mob. 091/519-4244 (Dragu n Zagorš ak), do 31.7. 9. Ugos teljski obrt “ROMANTIKA”, Mož enec 183; traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke; radno iskustvo nije uvjet; osigurani stan i hrana ili putni troškovi. Najava na tel: 042 606 168, 091 532 1528 (Krunoslav Meštri ), do 31.8. 10. PEKARA KATARINA, Sra inec, Varaždinska 178, traži 1 KV, SSS PEKARA za pekarske poslove na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo. Najava na tel. 042/711-811, 091/514-7212 (Viktor Pecolaj), do 31.8. 11. Trgovina i prijevoz ANICA , Bra e Radi a 194, Varaždin; traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA za sakupljanje mlijeka s podru ja Koprivnice, ur evca i Virja na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS voza , voza ki C kat. Najava na mob. 098/267-134, 098/443-251 (Anica urasek), do 1.8. 12. DEKRA za privremeno zapošljavanje d.o.o., Varaždin, Kapucinski trg 5; traži 3 VOZA A VILI ARA za upravljanje strojevima i opremom, uvje : NKV, PKV, KV, položen ispit za voza a vili ara i 7 TRANSPORTNIH RADNIKA za utovar i istovar robe ,uvjeti: NKV, PKV, KV – na odre eno vrijeme. Osobno na adresu ili najava na tel. 042/200-123 (Filipovi - Aralica Ž., iri D.), do 31.7.

ME\IMURSKE NOVINE 15. srpnja 2008.

KULTURA DANAS u Murskom Središ u

Ljeto uz Muru donosi kulturni život u gradu Zlatko Bek lan je Gradskog poglavarstva Grada Mursko Središ e, zadužen za kulturu, nacionalne manjine i turizam. Osoba je koja je nakon izbora za poglavara najviše angažiran oko svih priredbi u gradu, te za naše novine govori o trenutnom stanju kulture u gradu, i o tome što gra ani mogu o ekivati kada su u pitanju kulturno - umjetni ke i zabavne priredbe. - Evo, za nama je pola godine i pola srpnja i ne možemo biti previše ponosni na kulturnu ponudu našeg grada. Najsvježiji doga aj je koncert našeg sugra anina Maksima Kaljakina, koji je podržalo Gradsko poglavarstvo. No, to ne zna i da ne radimo na kulturnom polju i ve a doga anja e biti na Ljetu uz Muru, koje e zapo eti 21. kolovoza otvorenjem izložbe slika naše sugra anke Milene Petkovi u Pansionu Ilonka s po etkom u 18 sati. U petak 22. kolovoza u Križovcu e nastupiti Gradski puha ki orkestar te KUD Mura i KUD Vratišinec. Dan e završiti rock koncertom. Budnica kroz grad u subotu 23. kolovoza svakako je kulturni doga aj, kao i nastup mažoretkinja. Kulturnih zbivanja bit e u

Zlatko Bek upravlja središ anskim “kulturnim brodom” nedjelju 24. kolovoza kada e Ljeto uz Muru završiti, pobrojao je kulturna zbivanja Zlatko Bek, lan Gradskog poglavarstva. Bek je rekao kako se intenziviraju aktivnosti oko centra za kulturu, ijom bi izgradnjom kultura imala svoje mjesto i programi bi bili sadržajniji i brojniji. (S. Mesari )

STJEPAN KRNJAK izradio je kip me imurskog umjetnika Florijana Andrašeca Kantora

Odljev u bronci krasit e centar Dekanovca Otkako se vratio iz Njema ke gdje je radio, Stjepan Krnjak iz Dekanovca posvetio se zanimljivim hobijima, otkrivaju i pritom svoje umjetni ke talente. Zidarski alat zamijenio je finim slikarskim i kiparskim alatom i olovkom kojom je ispisao mnoge stihove. Osim što slika i piše, Stjepan Krnjak pjeva i komponira. Uvijek iznova kroz njegove stihove provla i se ljubav prema Dekanovcu, a esto i njegovu najpoznatijem mještaninu Florijanu Andrašecu Kantoru na ije je naslje e osobito ponosan. - Imao sam 22 godine kada su Kantor umrli. Dakle, imao sam prilike kao mladi komunicirati s tim velikanom. Taj je ovjek bio dobra duša. Bio je gospon. Svestran. Bio je u itelj i kapelnik, kantor, pjesnik, pisac, skladatelj, slikar, kipar i rezbar i još štošta drugo. Za života je prikupio stotine i stotine narodnih pjesama koje je sa uvao za današnje generacije. Svi smo ga jako poštovali i cijenili njegov rad. Na njega smo se željeli ugledati, on je bio uzor, pripovijeda Krnjak, koji je u povodu 120. obljetnice ro enja toga zaslužnog me imurskog pu kog umjetnika spjevao pjesme njemu u ast.

Osim toga, na poticaj op ine Dekanovec izradio je spomenik Florijanu Andrašecu koji je uz obljetnicu njegova ro enja trebao biti postavljen na prostor ispred op inske zgrade. Me utim, kip od gipsa visok preko dva metra i težak preko 200 kilograma još uvijek stoji u Krnjakovoj radionici i eka na odljev u bronci i postavljanje na planirano mjesto. Za sve je, kaže Krnjak, kriva papirologija na koju se i predugo eka. Pritom izražava nadu da bi kip Florijana Andrašeca do kraja godine ipak mogao biti postavljen u centru mjesta pogleda uprtog prema starom Dekanovcu, odnosno župnoj crkvi u kojoj je bio kantor više od etiri desetlje a. - Kip Florijana Andrašeca izradio sam po sje anju, a služio sam se i =otografijama koje su sa uvane. Moram priznati da je meni samoukom bilo teško predo iti si lik kantora jer =otografije uglavnom pokazuju njega s prve strane. Kako je izgledao njegov profil, morao sam pretpostaviti na temelju onoga što sam imao na =otografijama i na temelju svojih sje anja. Ipak, mislim da sam vjerodostojno prenio u gips lik našeg Kantora. Iako sam razmišljao da

MURSKO SREDIŠ E

Obrtnici i sportaši, javite se Grad Mursko Središ e organizira nogometni turnir na kojem e igrati ekipe poduzetnika i obrtnika s podru ja Grada Mursko Središ e. Turnir e biti odigran u subotu 2. kolovoza na igralištu NK Rudar Mursko Središ e.

Kip Florijana Andrašeca Kantora u gipsu eka na odljev u bronci i postavu pred op insku zgradu u centru Dekanovca

Organizatori pozivaju obrtnike da prijave što više ekipa, po mogu nosti što prije ili na sam dan turnira, u Gradskoj upravi ili NK Rudar na Šoderki. Najbolji e biti nagra eni, a za publiku e biti okrjepa svih vrsta. (sm)

mu u ruke stavim neki instrument, odlu io sam da je dovoljno pod ruku mu staviti knjigu, a u džep rekleca olovku, šešir na glavu i kravatu. Moj Andrašec pravi je gospon, baš kao što je i bio, otkriva Krnjak.

NOVINARSKI kotli u Ludbregu

Stvaranje za dušu

Me imurske ekipe kuhale gulaš u centru svijeta Pu ko otvoreno u ilište “Dragutin Novak” iz Ludbrega i ove je godine okupilo novinarske ekipe sjeverozapadne Hrvatske koje su se natjecale u kuhanju gulaša. Mani=estacija je nazvana “Novinarski kotli u centru svijeta”, a svoja kulinarska umije a i recepte pokazalo je 13 novinarskih ekipa. Me imursku županiju predstavljale su ekipe Lista Me imurje, koji su prošle godine bili pobjednici, Gradskog radija akovec i ekipa Radija Me imurje iz Kotoribe koja

je gulaš kuhala tre u godinu za redom. Prema ocjenama stru ne komisije, najbolji gulaš pripremio je dvojac iz koprivni ke Podravke. Drugo mjesto osvojila je ekipa Radija Ludbrega, dok su nagradu za debitante dobili kuhari Gradskog radija akovec. Najbolji, kao i svi sudionici novinarskog kotli a primili su nagrade organizatora. Novinarski kotli u Ludbregu postaje sve popularniji, što svjedo i sve ve i interes medijskih ku a za ovakvim na inom druženja. (A. Fuš)

Tre u godinu kuhali gulaš - ekipa Radija Me imurje

Stjepanova supruga Ana esto je njegova savjetnica

Jedan od hobija Stjepana Krnjaka je izrada kipova od gline za koje se pro ulo diljem zemlje, pa dobiva upite sa svih strana bi li ih radio po narudžbi, ali on ne e. Isti e kako ne želi zara ivati, ve uživati u stvaranju za svoju dušu. Iako su na pe nici Stjepanove supruge Ane ve nebrojeno puta otišli grija i, jer on u pe nici suši svoje minikipove od gline, ona to Fašni ke maske od novinskog papira

ne zamjera. Dapa e, poti e ga na kreativni rad. Fašni ke maske od papira Stjepan je ipak možda najpoznatiji po svojim =ašni kim maskama koje izra uje od starih pro itanih novina. - Kako kupujemo puno novina, toga se nakupilo možda preko tone, pa sam razmišljaju i što bih s njima došao na ideju da bih mogao od njih izra ivati =ašni ke maske. Probao sam, nije išlo, no nizom pokušaja i pogrešaka nastala je metoda kojom danas izra ujem maske. Ne znam je li itko u svijetu došao na ideju i razvio tehniku kakvom ja izra ujem te maske. Najviše sam se pomu io oko toga kako skinuti ve gotovu masku s kalupa, a da pritom ne pukne. Našao sam rješenje. Ne u vam otkriti kako sam to postigao, ali =unkcionira, naglašava Krnjak. U svom malom ateljeu radionici ima stotinjak maski koje je sa uvao. Tako me u njima možete birati izme u Severine i Majke Terezije, hrvatskih i svjetskih politi ara, pjeva a i drugih poznatih likova, ciganica i vještica. Krnjak prati aktualnosti i tako odlu uje iji e lik izraditi. Ljeto je pravo vrijeme da posjetite Stjepana Krnjaka i naru ite masku za =ašni ka speljavanja. Masku od papira treba dugo sušiti, a potom i oslikati i opet sušiti pa je zato ovo vrijeme idealno za njihovu izradu. - Ljudi mi obi no dolaze zimi, esto u zadnji as, s idejom da im izradim masku ovog ili onog lika. To mi predstavlja ozbiljan problem jer masku nemam gdje sušiti, a to onda i traje danima. Zato tko želi neka sada do e naru iti masku. U ku i sam tim maskama uništio sve radijatore jer su oni najpogodniji za sušenje maski, otkriva Krnjak. (D.Mihoci)

15. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Chase

TJEDNI KALORIFER TOP 20

10. ET PRAZAN STAN

02. LETEĹ I Ĺ AMPION

09. MLADEN GRDOVI

SONGKILLERS

RECI MI RECI Ĺ˝IVOTE

03. SAMO JE JEDNO

TOP STAVROS LISTA DOMA IH 08. JASMIN

CONNECT feat ZAPREĹ I BOYS

Ĺ TO BI JA S TOBOM

04. POKUĹ AJ - LAKA

07. NENAD VETMA LJUBAV

05. VATRENO LUDILO - RAWBAU

06. MATE BULI KADA PIJEM

06. PLANETA - HLADNO PIVO

05. ZAPREĹ I BOYS SAMO JE JEDNO

07. Ĺ PRICER - STAMPEDO

04. DAVOR BORNO LJUDI

08. PORED MENE - JINX

03. TONY CETINSKI

09. NEBU POD OBLAK

UMIREM 100X DNEVNO

ANTONIJA Ĺ OLA

02. ZDRAVKO Ĺ KENDER

10. STAKLENI GRAD

POLETI SRCE

NOXIN feat MIRO ODAK

01. DRAĹ˝EN ZE I IDI

Hanna

FORMULA 13

Nakon porni a, fotosession za uĹživanje!

U garderobi najseksipilnije modne revije

Obdarena prirodnim oblinama, mlada se Keeley proslavila kao model engleskih tabloida, potom djevojka jednog nogometaĹĄa, a zatim je poput ve isfuranog kliĹĄeja na Internetu procurio i njen porni . Francuski asopis Maximal odlu io je 22-godiĹĄnju atraktivnu Britanku staviti na naslovnicu lipanjskog izdanja, kao i joĹĄ nekoliko itekako â&#x20AC;&#x153;zanimljivihâ&#x20AC;? fotki u unutarnjem dijelu istog â&#x20AC;Ś

Svjetla pozornice reviji Victorije Secret daju potpuni glamurozni doĹživljaj. Me utim, ĹĄto se doga a iza scene takvih doga anja, zasigurno se pitaju mnogobrojni znatiĹželjnici â&#x20AC;Ś Na tu su se temu poigrale prekrasne manekenke i snimile fotke od kojih e mnogim muĹĄkarcima zastati dah, poput ove na kojoj je neodoljiva Nizozemka Doutzen Kroes. Upravo je ona za seksi editorijal odjenula crne haltere i prozirno crno rublje ...

MEDIA MODEL LJETA

Andreja Patafta (21) - Novo Selo na Dravi Ovotjedni fotosession prire en je u prirodnom okruĹženje rijeke Drave koja joĹĄ uvijek nudi ljepotu prostora koji ljudska ruka nije uspjela devastirati. 21-godiĹĄnja Andreja Patafta dolazi iz me imurskog mjesta koje nosi upravo ime rije-

ke u svom nazivu, iako baĹĄ esto na nju i ne navra a. U posljednjih godinu i pol dana zaposlenica je akove ke Parco Alfe, a slobodno vrijeme uglavnom koristi kao i svi mladi - za zabavu i dobar provod. (Dejan Zrna, foto: ZVrzan)

TOP LISTA DOMA IH

01. JASON DONOVAN - Ĺ AJETA

TOP LISTA STRANIH

01. LOVE LOVE LOVE - LENNY KRAWITZ

10. COLDPLAY VIOLET HILL

02. ANOTHER DAY - JAMIE LIDELL

09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

03. SHINE ON - KOOKS

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

04. VIOLET HILL

TOPSTRET LISTA DOMA IH 08. MANIC PREACHERS

05. BETTER IN TIME - LEONA LEWIS

UMBRELLA

06. LOVER COME BACK

07. CHRIS BROWN WITH YOU

VAN MORRISON

06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME

07. LOVE SONG - SARA BAREILLES

05. ALICIA KEYS TEENAGE LOVE AFFAIR

08. LOVE IN THIS CLUB

04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

USHER feat JOUNG JEEZY

4 MINUTES

09. SUPERNATURAL SUPERSERIOUS

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

R.E.M.

LOVE IN THIS CLUB

10. RUNNING FREE

02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE

ALI CAMPBELL & BEVERLY KNIGHT

01. RIHANAN TAKE A BOW

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

TOP LISTA DOMA IH

01. TOĹ E PROESKI

01. TONY CETINSKI

IGRA BEZ GRANICA

UMIREM 100x DNEVNO

02. SMS MOJA ULICA

02. COLONIA - MIRNO MORE

TOP LISTA DOMA IH 03. COLONIA

TOP LISTA DOMA IH 03. TOĹ E PROESKI - NESANICA

POD SRETNOM ZVIJEZDOM

04. MIROSLAV Ĺ KORO

04. VLADO JANEVSKI

SRCE JAKO JE

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

05. DINO MERLIN & HARI - DABOGDA

05. KINGS ZAKUNI SE

06. SANDI CENOV - I STARO i NOVO

06. BORIS NOVKOVI RUĹ˝O SNENA

07. STAMPEDO

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM

POĹ ALJI MI SRCE/Ĺ PRICER

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. BORIS NOVKOVI

09. LEO DVIJE VATRE

OTKAKO JE OTIĹ LA

10. BORIS BABAROVI

09. ET - PRAZAN STAN

TI NISI VIĹ E MALENA

10. JINX - PORED MENE

Prijavite se za fotosession ! Me imurske novine i ove godine rade ljetni serijal me imurskih ljepotica koji je krenuo u ovom broju. Prijave za fotosession primaju se i nadalje. Mogu se prijavite sve djevojke

koje su navrĹĄile 18 godina sa ili bez iskustva u fotosessionu. Prijaviti se moĹžete na brojeve mobitela: 098-920-56-20 ili 091-561-57-93, kao i e-mailom: redakcija@mnovine.hr.

13. svibnja 2008.

sport@mnovine.hr

FINALE TURNIRA “GASTRO GROUP KUP”

Me imurju trijumf u jakoj konkurenciji pet prvoligaša

Me imurje je proslavilo naslov pobjednika na prvom izdanju “Kupa Gastro Group” U finalu prvog me unarodnog turnira “Gastro Group Kup” koji je organizirao NK Me imurje, doma in i organizator uzeo je pobjedni ki tro=ej. U finalu su svladali susjede Varteks iz Varaždina boljim izvo enjem jedanaesteraca 7:6. U regularnom dijelu utakmica je završila 1:1. Me imurje je u vodstvo doveo najbolji igra turnira Ivica Žuljevi povratnik u akove ke redove, ve u 4. minuti utakmice, da bi u nastavku utakmice inicijativa varaždinskog prvoligaša urodila poravnanjem koje je u 64. minuti donio Novini . Do kraja susreta više nije bilo izrazitih prilika, tako da su o pobjedniku odlu ivali dodatni jedanaesterci. Ve na samom po etku igra Varteksa Lu i je pogodio stativu, da bi u tre oj seriji udarac Buhanca pro itao Dreven. Ostali izvo a i bili su sigurni, tako da je nakon pet uda-

raca rezultat bio 6:6. Tada je ulogu izvo a a preuzeo vratar Varteksa, ali Banovi ga ita. Vratar Me imurje uzeo je “pobjedni ku loptu” u svoje ruke i sigurno izveo penal za kona nu pobjedu akove kog sastava 7:6.

ordaš dobro posložio akove ki sastav Osim Me imurja i Varteksa na turniru su sudjelovali ma arski Rakoczi, slovenska Na=ta, bugarska Belsica, te bosanskohercegova ka Tuzla, svi lanovi tamošnjih prvoligaša. Pozitivno iznena enje zasigurno je Me imurje koje još “pošteno” nije ni zapo elo pripreme za drugoligaško natjecanje, dok su svi ostali klubovi prakti ki pred završnicom pripremnog razdoblja. Me imurje je uvjerljivo stiglo do finala. Slobodu iz Tuzle mogli su pobijediti i više od

1:0, kao i Belasicu iz Petricha, koja je do “zraka” došla tek kad je ordaš u drugom poluvremenu pružio priliku mla im snagama. U tom razdoblju je izguljena pobjeda jer su Bugari poravnali na 1:1, a zamalo su stigli i do finala, me utim, vratar onkaš je sjajnom intervencijom odveo zasluženo ipak Me imurje u finale. Što se ti e Varteksa, oni su do finala stigli poput Turaka na EP. U obje utakmice bili su prakti ki “otpisani”. Posebice to vrijedi za susret s ma arskim Rakoczi Kaposvarom, gdje su dvadeset minuta prije kraja gubili 0:2, a mogli su i 0:6, da bi onda u petnaestak minuta napravili udesni preokret i pobijedili 3:2. I protiv Na=te imali su minus od 0:1, slovenski prvoligaš tako er je promašio tri- etiri velika zicera. Varteks je uspio poravnati sredinom poluvremena, a u nastavku teško poraziti

Lendav ane ak sa 4:1. Tako su se u finalu našli susjedi.

Novi igra i trebali bi biti poja anja Me imurje iako u “šarenom sastavu” (neki igra i su bili ozlije eni, a neki se još nisu ni priklju ili..) odli no je odigralo i finale. U prvom dijelu totalno su nadigrali Varteks, ali je mrežu uspio zatresti tek Žuljevi u po etnom dijelu utakmice. Mogli su do kraja poluvremena povesti s dva-tri gola razlike. Trener ordaš iako još uvijek nema definiran spisak od 22 igra a posložio je mom ad s “glavom i repom”. U zgusnutom rasporedu i brzi kontrom i polukontrom, bili su puno opasniji od svojih protivnika. Turnir je pokazao da je akove ki sastav pronašao vrlo dobra rješenja za obranu jer su stoperske pozicije igra ima koji bi

trebali biti poja anja: Para , Bubalo, pa ak i Vru ina. Još ako ostane Milardovi …Poja anje e zasigurno biti i dolazak vrlo dobrog veziste Ba eli -Grgi a. Vidi se da u njemu ima potencijala za pravog “=antasistu”, ima kvalitetni zadnji pas, a stiže i u dosta prilika. Naravno, treba mu “dorada”. Uostalom, zato je stigao i u Me imurje, a nije ostao na spisku trenera Hajduka. Zanimljiv je i Milatovi . Dobro je odigrao sve utakmice osim finala, u kojem je “glumio velikog igra a”, a s 19 godina je to ipak prerano. Svojom sebi noš u uništio je tri velika zicera u finalu, ali valjda je to bio znak velike želje za dokazivanjem i umora nakon neprospavane no i na sestrinoj svadbi. Naravno i dolazak igra a “s nosom za gol” Žuljevi a bit e veliki dobitak. Žuljevi je ina e ujedno proglašen i za najboljeg igra a turnira. ordaš je u drugom dijelu finala pružio priliku još nekolicini igra a, koji uglavnom nisu opravdali o ekivanja. Ve ina njih koji su ušli u nastavku, osim naravno iskusnog Darmopila koji je “ uvan” da bude ravnoteža na terenu - zaslužuju “otpusno pismo”. Bez obzira na prijateljski karakter utakmice i turnira glavni sudac Branko Bacinger, bio je previše tolerantan prema igra ima varaždinskog sastava, a jedan od njih i to nažalost akov anec Golik istaknuo

se po “seljacizmu” s kojim je zamalo zakuhao situaciju na terenu. Naime, u dva navrata uzeo je pravdu u svoje ruke, udarao i rušio Slunjskog i zaslužio isklju enje. Ali ništa od toga. Umjesto da ga isklju i Bacinger, trener Besek je shvatio što se doga a i nervoznog Golika brzopotezno poslao pod tuš, da ne napravi ve e s… Prigodne nagrade za najbolje u sumraku akove ke nedjelje koja je tako lijepo završila za Me imurje, podijelila je “prva garnitura” HNS-a koju je predvodio prvi ovjek hrvatskog nogometa, Vlatko Markovi , uz uvijek nazo nog “Mr. estitam” glavnog tajnika Zorislava Srebri a, te direktor marketinga Dragutina Kataleni a. Kataleni je najzaslužniji što je Varteks uop e igrao turnir, jer je ina e suspendiran. Naravno za to je dobio komplimente od Varaždinaca, ali i kritiku hrvatskih nogometnih komentatora. Što pak se ti e samog turnira, ideja je dobra, ali o ito u ovo ljetno vrijeme takav tip turnira treba organizirati “negdje na selu”. Me imurje ima nekoliko izvrsnih travnjaka i stadiona, tako da bi turnir koji je zamišljen ne samo kao puko odra ivanje trening-utakmica, ve i druženje, te ve i odaziv gledatelja sigurno s tog aspekta puno kvalitetnije uspio npr. u Novom Selu Rok. (Dejan Zrna)

Ivica Žuljevi povratnik u akove ke redove proglašen je igra em turnira (crveno-crni dres)

HRVATSKI TRE ELIGAŠ Mladost iz Preloga zapo eo pripreme

Osam novih igra a na spisku trenera Ba arija

Od Ivana Habuša donedavno igra a Me imurja o ekuje se da poja a posljednju liniju preloške obrane

Minuli petak novi hrvatski tre eligaš Mladost iz Preloga pod vodstvom trenera Zlatka Ba arija zapo eo je pripreme za novu sezonu u kojoj e igrati u III. HNL-istok koja zapo inje 23. kolovoza. Nova liga donosi novi izazov, ali i nove obveze za igra e, tako da e sastav preloškog kluba biti proširen na 20 kvalitetnih igra kih imena, te dva mla a igra a juniorskog uzrasta. Orijentacija u klubu na uglavnom me imurske igra e iz donjome imurskog kraja koji gravitiraju Prelogu poštovana je i tijekom ovog prijelaznog roka. U redovima preloškog kluba kako isti e predsjednik Ivica Radikovi uvjereni su da e zadovoljiti oba kri-

terija: imati kvalitetnu i “doma u” mom ad. Od igra a iz prošle sezone u kadru ostaje “kostur” ekipe: Mar ec, Cvetko, Radikovi , Mihoci, Balent, Krznar, Kralji , Bukal, F. i J. Hižman, Sabol, kao i nekoliko mla ih igra a, dok su otišli: Kuhanec, Vadlja i Ke keš. Uz desetak prije nabrojenih igra a ve je dogovoren dolazak 8 novih igra a. “Najzvu nije” ime zasigurno je dolazak bivšeg igra a Varteksa i Me imurja Ivana Habuša, kao i najboljeg strijelca ukovca ‘77 T. Mlinarca. Pravo poja anje trebao bi zasigurno biti i dolazak jedinog igra a “preko Drave” Sušeca, velikog Varteksovog talenta koji je nažalost imao problem s

ozljedom, koja je sada u potpunosti saniran. Iz Varteksovih redova stiže još jedan nadareni veznjak - Rogina ina e iz Podbresta. Stigli su tako er vratar mla i brat Mlinarec iz Naprijeda, kao i dva igra a za koje je ve u nekoliko navrata postojao interes Kalšan iz Otoka i Pigac iz Galeba, te najve e otkri e prošle sezone u ukovskim redovima Ba ari. Igra ka lista trebala bi biti definirana tijekom ovog tjedna s još dva-tri kvalitetna poja anja. Što se ti e obrambenih redova to bi trebao biti Jari , a u napada kim redovima Andrej Vuk i Zoran Strahija. Nakon uvodnih treninga prvu utakmicu Mladost igra u nedjelju u 17.30 sati u

Donjem Kraljevcu protiv Kraljev ana ‘38. (D. Zrna)

Formirana uprava Pred nekoliko dana Izvršni odbor preloške Mladosti prihvatio je prijedlog Ivice Radikovi a o =ormiranju novog užeg vodstva kluba. Tako e uz elnog ovjeka kluba biti dva dopredsjednika Mato Kljaji i Antun Radikovi . Za novog-starog tajnika imenovan je Zlatko Martinec, a blagajnika Franjo Mlinarec. (dz)

15. srpnja 2008.

44 ZAVRŠILA “Venera 2008.”

Arcus najbolji u seniorskoj konkurenciji U finalu ovogodišnjeg izdanja malonogometnog no nog turnira “Venera 2008” slavila je ekipa Arcusa kod seniora, te Brati -Viher-Vidra u ak dvije konkurencije veteranskoj i pionirskoj. 15. malonogometni no ni turnir Venera finalnim susretima, susretima za tre e mjesto, te revijalnim utakmicama završio je minule subote. Nakon dvadesetak ve eri dobiveni su pobjednici u sve tri kategorije koje su se natjecale. Turnir je okupio ukupno 34 mom adi. Organizator turnira je uz pehare za sve mom adi plasirane do 4. mjesta osigurao i bogate nov ane nagrade. Seniori – utakmica za 3. mjesto Crvena ruža – Onix bar 13-16. Finale Arcus – Start auto škola 7-3. Za pobjedni ku mom ad Arcusa nastupali su: Novak, Belovi , Tisaj, Jagec, Habuš, Teki , Gavranovi , Krasni i, Žganec i Bujani . Voditelj

mom adi Ivan Štefi ar. Veterani – utakmica za 3. mjesto Beauty centar Ljupka – SA-RA 10-5. Finale Brati Viher-Vidra – Elita Merkur 5-3. Za veterane Brati -Viher-Vidra nastupali su: Heren i , Gajnik, Hozjak, Va unec, Domini , Kralji , Sudec, Novak, Ko iš, Vukina i Viher. Voditelj mom adi Anto Brati . Pioniri – utakmica za 3. mjesto Vatreni – CLab 2-3. Finale Dream team – Brati -Viher-Vidra 5-5, udarcima sa 7 metara uspješnija je bila rezultatom 3-2 mom ad Brati -Viher-Vidra, a za njih su nastupali: Viher, N. Hliš , Hali , Furdi, Hladnik, S. Hliš , Martinec, Dodlek, Lackovi , Hanžekovi i Kocijan. Voditelj mom adi Jadranko Lastavec. Najbolji strijelac nagra en je samo u seniorskoj konkurenciji, sa 18 postignutih zgoditaka bio je to Alen Kova ec iz mom adi Crvena ruža.

MEMORIJALNI MALONOGOMETNI turnir ing. Vladimir Skok

U 13 dana 98 utakmica Protekli petak je utakmica po skupinama zapo eo tradicionalni malonogometni turnir Memorijal ing. Vladimir Skok u Prelogu. Ovo je 28. izdanje ovog turnira u organizaciji Nogometnog kluba Mladost iz Preloga. Ove godine turnir okuplja ak 51 mom ad u etiri konkurencije: pionirskoj (dva uzrasta), veteranskoj i seniorskoj. Ukupno e se u Parku Mladosti odigrati 98 utakmica u trinaest dana. Uz nogomet sve

posjetitelje o ekuje puno dobre zabave svake ve eri. Tako je u petak gostovao bend Lete i odred, dok sljede e subote gostuje Dražen Ze i . Turnir e potrajati ako posluži vrijeme kontinuirano sve do srijede 23. srpnja kad je predvi eno finale. Od utorka 15. srpnja kre e i turnir u odbojci na pijesku za neregistrirane igra e. Uglavnom, puno je razloga za posjet Prelogu i Parku Mladosti kroz ovih desetak dana. (dz)

RASPORED UTORAK, 15.07.

STUDIO M - SK EHOVEC NK KRALJEV AN 38 - NK NEDELIŠ E POVRATAK PIJETLOVA - LAKO EMO HESPO PRELOG - NK GALEB GAJ HS - VNUK PRODUKT PRINCESS PRELOG - HALO 92

22.10.

BRATI -VIHER-VIDRA – CB FORUM-IZGR.NOSTER

22.45. KOMET BOYSI - KLIMA MONTAŽA

19.35. STUDIO M - GORI AN CITY

19.35. CAFFE B. ATLANTA - GRA . USLUGE GORUPI

20.00. NK KRALJEV AN 38 - PLAVCI

20.00. SK EHOVEC - NK GALEB

20.25. NK NEDELIŠ E - LAKO EMO

20.25. AUTO STOP - VARGA ELEKTRONIKA

21.00. PU KO U ILIŠTE NOVAK - NK NAPRIJED

21.00. CVJETNA GALERIJA IVA - PODBREST

21.35. KLESARSTVO BARANAŠI - BLUE BOYS

21.35. SIZIM - TERMITI

22.10. CAFFE BAR EDEN - PARKETI RADIKOVI

22.10. CAFFE B. PETICA - BISTRO RIBICA TUR IŠ E

22.45.

22.45. HUNI BIKE SHOP PRELOG - PIZZ. ROSA PRELOG

19.25. BRATI EDEN VIDRA - PIZZERIA ROSA 19.50. AUTO STOP - GRA . USLUGE GORUPI 20.25. KOLOR TREND - GOR ENCI 21.00. SIZIM - CB FORUM – IZGRADNJA NOSTER 21.35.

GR. KAV. LOVAC - STUDENTI GRADA PRELOGA

22.10. PARKETI RADIKOVI - VNUK PRODUKT

PETAK 18.07. 19.10. 19.35. 20.00. 20.25. 21.00.

CAFFE B. ATLANTA - VARGA ELEKTRONIKA FC BARCELONA - NK PODRAVINA AUTO STOP - NK PODRAVINA NK KRALJEV AN 38 - LAKO EMO KLESARSTVO BARANAŠI - CAFFE B. PETICA

21.35.

CVJETNA GALERIJA IVA - HUNI BIKE SHOP PRELOG

SRIJEDA 16.07. 19.10. BRATI EDEN VIDRA - NK PODRAVINA

NEDJELJA 20.07. 19.00. NK PODRAVINA - VARGA ELEKTRONIKA

22.45. PODRAVSKI LAVOVI - BIKESH BOYS

22.10. PU KO U . NOVAK - AUTO ŠKOLA AUTO STOP 22.45. ŠVENDA TARMANN CHEMIE - LPT

19.10. GRA . USL. GORUPI - VARGA ELEKTR.

ZIDARNOVAK,MOTOR.–POLJ.-AŠAUTOSTOP

ETVRTAK 17.07. 19.10. 19.35. 20.00. 20.25. 21.00. 21.35.

PONEDJELJAK 21.07. 19.00. GORI AN CITY - NK GALEB 19.25. HESPO PRELOG - SK EHOVEC 19.50. PLAVCI - LAKO EMO 20.15. POVRATAK PIJETLOVA - NK NEDELIŠ E 20.40. ETVRTFINALE: A1 – B1 21.25. ETVRTFINALE: C1 – D1 22.10. ETVRTFINALE: E1 – F1

SUBOTA 19.07. 19.00. 19.25. 19.50. 20.25. 21.00. 21.35. 22.10. 22.45.

POVRATAK PIJETLOVA - PLAVCI HESPO PRELOG - GORI AN CITY STUDIO M - NK GALEB BLUE BOYS - BISTRO RIBICA TUR IŠ E CAFFE BAR EDEN - GAJ HS TERMITI - BRATI – VIHER – VIDRA ZIDAR NOVAK, MOTOR.– POLJ - NK NAPRIJED PODBREST - PIZZERIA ROSA PRELOG

22.55. ETVRTFINALE: G1 – LUCKY2

UTORAK, 22. 07. 19.00 POLUFINALA U SVIM KONKURENCIJAMA

SRIJEDA, 23.07. 19.00 FINALA I UTAKMICE ZA 3. MJESTO

15. srpnja 2008.

U AKOVCU održan veliki me unarodni atletski miting “ akovec 2008.”

Brat i sestra Hižman srušili me imurske rekorde na 300 m Odli ni rezultati postignuti su na ovogodišnjem velikom me unarodnom atletskom mitingu u akovcu pod nazivom “ akovec 20008.” na kojem su nastupili natjecatelji iz pet država: Hrvatske, Slovenije, BiH, Ma arske i Italije. Nastupilo je tristotinjak atleti ara i atleti ari u nekoliko uzrasnih kategorija. Kod muškaraca najbolji rezultat natjecanja postigao je u bacanju diska Martin Mari , lan ASK-a iz Splita, koji je spravu bacio do 59,95m (1049 bodova) što je i rekord mitinga, a kod žena najbolja je bila Sanja Gavrilovi , tako er lanica ASK-a, koja je pobijedila u bacanju kladiva sa 67,47 (1056 bodova), rekordom mitinga i rezultatom vrijednim olimpijske “B” norme. Na olimpijske igre Gavrilovi ipak ne može, jer u toj disciplini imamo jednu od najboljih svjetskih

Utrke s preponama uvijek su zanimljivi dio programa

U skoku u dalj s vrlo dobrim rezultatom slavio je Marko Prugove ki

kladivašica - Brklja i . Odli ne rezultate istr ali su i me imurski atleti ari, hrvatski reprezentativci brat i sestra Hižman koji su postavili nove me imurske rekorde. Me u prvih pet rezultata koji su posebno nagra eni kod muškaraca na drugom je mjestu po me unarodnim atletskim tablicama pobjednik na 300 m Željko Vincek sa 33,99 sekundi i 1003 boda. Tre i je bio Jure Rovan lan FIT Brežice sa presko enih 510 cm u skoku s motkom što vrijedi 994 bodova, etvrti je Marko Prugove ki lan Zagreb Ulixa sa presko enih 7,34 m u skoku u dalj i 987 bodova a na petom mjestu se nalazi Dubravko Brdov ak, lan Dinama Zrinjevac iz Zagreba

koji je pobijedio u bacanju kugle sa 17,75m ime je osvojio 985 bodova. Kod žena nakon Sanje Gavrilovi drugo mjesto po bodovima osvojila je Tina Šutej MASS Ljubljana koja je u skoku s motkom pobijedila sa presko enih 420 cm (983 b)što je i rekord mitinga a od tre eg do petog mjesta svrstale su se po bodovima tristometrašice i to na tre e mjesto Laura Pajtler lanica Cestno podjetje Ptuj sa rezultatom 40,78 (964 b), etvrta je Marija Hižman Me imurje akovec sa 40,99 (955 b), dok su peto mjesto sa 946 bodova podijelile su Nastasja Jakovljev iz Križeva ke banke Križevci koja je istr ala 41,20 na 300 m i pobjednica utrke na 100 m Sandra Parlov

lanica AK Kvarner Autotrans Rijeka koja je pobijedila sa 12,50. Od Me imuraca osim Marije Hižman koja je sa 40,99 na 300 m istr ala osobni i me imurski rekord, istaknuo se i Mirko Hižman koji je u istoj disciplini bio tre i i tako er istr ao me imurski rekord koji sada iznosi 35,12 sekundi. Atletska karavana seli se u srijedu u Varaždin gdje e se održati Olimpijski miting, jedna od posljednjih šansi za postizanje olimpijske norme za one koji to još nisu u inili. Idu eg pak se vikenda u organizaciji AK Nedeliš e u akovcu održava državno Pojedina no prvenstvo Hrvatske za mla e juniorke i juniore. (dz)

ME IMURSKI OLIMPIJAC na završnim pripremama u Solunu

Filip Ude sve bliže optimalnoj formi U gimnasti kom svijetu Solun je poznat po vrhunskim gimnasti arima od kojih je najpoznatiji Ioaniss Melisanidiss (olimpijski,svjetski i europski prvak) po kojem je i centar u kojem treniraju Filip Ude koji je na završnim pripremama za OI, te drugi nadareni akove ki gimnasti ar Nikola Dudek. Centar u kojem treniraju akove ki gimnasti ari poznat je i po tome što je u njemu postavljen olimpijski set sprava koje e se koristiti na OI u Pekingu i to na podiumu (povišenje od 60 cm). Filip trenira zajedno sa etverostrukim olimpijskim osvaja em Jordanom Jovtchevom, Antonom Fokinom (srebrni sa SP na ru ama), Vlasiosom Marasom ( bivšim svjetskim prvakom na pre i), Leslekom Blanikom (svjetski prvak na preskoku) i naravno sa Nikolom Dudekom (najboljim hrvatskim juniorom i budu im me imurskim olimpjicem).Svi oni kvali icirali su se na OI u Pekingu i u Solunu su zajedno brusili formu. Trenira se dva puta dnevno, sa time da se ujutro rade vježbe i to 2-3 puta, a popodne se ispravljaju uo ei nedostaci te snaga. Na kontrolnom treningu u petak, Filip je odli no odradio svoj program

Ude i Dudek u društvu sjajnog bugarskog gimnasti ara Jordana Jovtcheva dobivši za tlo ocjenu 15.300 , a za konj 15.100. • Kako Filip ocjenjuje svoj nastup? Nisam baš zadovoljan saskocima ni na tlu ni na konju s hvataljkama, jer radim greške za 0,3 boda što je malo previše. No, treneri kažu da je to nor-

malno nakon ovakvog ritma. Zadovoljan sam izdržljivoš u i mislim da e drugi tjedan biti bolji, te sam da e forma rasti prema OI. • Nakon priprema, posljednja je provjera u Njema koj? Za Dessau mislim da u biti spreman oko posto i o ekujem

dobar nastup pogotovo iz razloga jer je to zadnje službeno natjecanje. Nadam se da u kvalitetno odraditi obje sprave i dobiti ocjene više za 0,3 do 0,5 desetinke boda, optimisti an je Ude. (dz)

U AKOVCU TURNIR I. HL u odbojci na pijesku

akov ani nisu iskoristili doma i teren U subotu i nedjelju akovec je bio doma in tre eg kruga u natjecanju prve državne lige u odbojci na pijesku. Nažalost KOP akovec nije iskoristio doma i teren da bi zabilježio o ekivani bodovni u inak. Rezultat je slabiji od o ekivanja. Po prvi puta se prvenstvo igralo na terenima u samom akovcu na igralištu Kluba odbojke na pijesku kod ETŠ i na terenu kod gradskih bazena. Najbolji igra i odmjerili su svoje snage u dvodnevnim vrlo zanimljivim borbama po velikoj vru ini, dok su posljednji nedjeljni susreti odigrani po nevremenu koje prati naš kraj u posljednje vrijeme. akov ani su natjecanje zapo eli u subotu sa ekipom Vrap a iako se o ekivala dvostruka pobjeda. Me utim, ostvaren je polovi an rezultat. Vabec i Mihailov bili su uspješniji od gostiju, dok su Marin i Tomica Posavec odigrali ispod svojih mogu nosti i izgubili susret. Bolji u inak o ekivali smo u drugom susretu protiv Pulskog Žala. Me utim, nakon što je duo Vabec / Mihailov propustio ak etiri set lopte sve se okrenulo protiv doma e ekipe i neo ekivano gube susret sa 0:2. Budu i da ekipa iz Kaštel Lukši a nije doputovala u akovec tre i subotnji susret doma ini dobivaju sa 2:0.

Ništa od bodova protiv najja ih ekipa U nedjelju u prvom srazu protiv splitskog Žnjana, akov ani pokušavaju popraviti dojam iz prijašnjih susreta, daju sve od sebe da to i ostvare, ali su Spli ani ipak prevelika prepreka za doma u ekipu. U akove kim redovima nastupila su nova tri igra a u odnosu na subotu. Tako je Mišo Petran zaigrao sa Vabecom, a Makarov i Palinkaš su bili naš drugo par no ni to nije pomoglo u ostvarenju povoljnijeg rezultata. U popodnevnom susretu protiv Osijeka nova kombinacija Petran /Mihailov briljira. U susretu u

kojem se vodila izjedna ena borba za svaki poen na kraju ostvaruju glatku pobjedu od 2:0. U posljednjem susretu natjecanja na igralištu kod ETŠ naši igraju protiv jakog Zagreba. Ponovno Petran i Mihailov igraju odli no i kontroliraju rezultat, ostvaruju prednost od velikih 4 poena. Me utim, u tom trenutku pomo stiže zagreba kim de kima u obliku olujnog vjetra koji im je itekako pomogao. akove ki igra i u tom trenutku bili su na nepovoljnijoj strani i izgbuili na kraju prvi set. U drugom setu akove ki duo kontrolira susret, te Peri i or evi nemaju rješenja za igru raspoloženih doma ih igra a. Me utim, tre i set ipak odlazi na stranu gostiju koji sretno dobivaju susret sa 2:1. U zadnjem susretu Vabec/T. Posavec pokušali su iznenaditi Trim evskg i Gracina. Samo povremeno odli na igra premalo je za sigurne goste koji dobivaju susret sa 2:0.

Rezultat ispod o ekivanja, organizacija super Ukupan dojam nastupa KOP akovec na doma em terenu je ispod o ekivanja. injenica je da igra i nisu ostvarili rezultat koji su objektivno mogli i trebali. Ipak, djelomi no opravdanje je zasigurno to što u prva dva susreta nisu zaigrati kompletni. Nakon tre eg kruga sa osvojenih 11 bodova KOP akovec dijele sedmo i osmo mjesto. Sav trud koji su vrijedni volonteri kluba uložili u ure enje igrališta i u samu organizaciju natjecanja na kraju se isplatio jer su oba terena sad kvalitetnija, a pohvale za odli nu organizaciju su dobili od povjerenika natjecanja do svih sudionika natjecanja, rekao nam je Ivan Vabec. Op a ocjena je da je to bilo dosad najbolje organizirano natjecanje što se ti e prvenstvenih turnira u Hrvatskoj. (dz)

15. srpnja 2008.

46 NAJBOLJI MLADI ME IMURSKI TENISA osvojio jaki TE-2 turnir

Karlo Škvorc osvojio najja i turnir u karijeri U TC Bergheim kod Salzburga, Karlo Škvorc, tenisa TK Franjo Pun ec akovec osvojio je do sad najja i turnir u karijeri. U konkurenciji igra a do 14 godina starosti (Škvorc je s 13 godina tek ulazna generacija) u konkurenciji 64 igra a slavio je pobjedu na turniru 2. kategorije prema rangu Europske teniske federacije. Uo i turnira akove ki tenisa nalazi se oko 90. mjesta na ET listi najboljih europskih igra a u tom uzrastu, dok e mu ovaj trijumf donijeti pomak za pedesetak mjesta. Najve u pobjedu na turnir ostvario je u polu inalu kad je svladao 2. najboljeg srpskog igra a Krstina U-14 koji je me u 20 najboljih na ET listi. Bio je to sjajan me u kojem je 7. nositelj Škvorc odnio pobjedu s 2:1 u setovima. Prvi set pripao je srpsko igra u 6:3, a onda je akove ki igra “eksplodirao”, zavladao terenom, nekoliko puta breaknuo protivnika i dobio

uvjerljivo druga dva seta - 6:3, 6:2. U inalu je drugi Ma ar s njihove rang liste Toth pružao otpor samo u prvom setu. Me utim, kad mladi ma arski igra nije uspio izboriti tie-break, budu i da je Škvorc riješio prvi set u svoju korist 7:5, potpuno je pao u igri u drugom i

Karlo je samo trebao dovršiti posao. Nije bilo problema za uvjerljivih 6:2 i 2:0 u setovima. Mladi akov anin kojeg uspješno vodi Darko Dolovi , na turniru je odnio šest pobjeda. Pet pobjeda u dva seta, dok mu je samo Krstin uspio uzeti set. Prosje no je po me u

gubio samo 6-7 gemova. U srpnju i kolovozi Škvorc e se pokušati spustiti me u 20 najboljih europskih tenisa a u ovom uzrastu. Slijedi još jedan turnir u Austriji, pa u Njema koj, te nastup na doma em terenu na poznatom Kotaro kupu u Umagu. (dz)

STRELI ARSKI TURNIR “Zlatna strijela” u Prelogu

Drugi uzastopni trijumf Nikole Kova a • Doma i streli ar Draško Mihinja izgubio je finale golog luka Streli ari Preloga pripremili su i vodili 13. turnir za Zlatnu strijelu Preloga, tradicionalni i sve popularniji FITA 900 krugova koji je održan na stadionu Mladosti. Pobjednici u tri kategorije su: Nikola Kova - olimpijski luk, Zoran Maren i -

goli luk i Krešimir adež - složeni luk. Prvi dio, tzv. narodno kolo bio je uvod u inalne borbe najboljih streli ara, koji ga aju jaje i tako se natje u za Zlatnu strijelu. Ove godine Prelog je posjetilo preko pedeset streli ara iz

Uspješna akove ka ekipa

KOŠARKA

U finalu se o pobjedniku odlu ivalo ga anjem u jaje Hrvatske, da bi na vru em terenu gradskog stadiona proveli sportsku nedjelju, 13. srpnja. Streli are naše županije predstavljalo je osam streli ara iz akove ke “K. Zrinski”, te jedan iz Preloga. Rezultati su bili odli ni, unato silnoj vru ini i sparnom danu. Radost me u najmla ima bila je najve a kad su u pitanju akove ki streli ari. Marija Rojko i Vinko Kova osvojili su zlato, Nikola Geršak srebro, a Rafael Luka i broncu, svi u konkurenciji do 12 godina, olimpijski luk. Me u seniorima, Nikola Kova osvaja prvo mjesto, a Mihael Štebih tre e. Obojica po rezultatima ulaze u inalne borbe za Zlatnu strijelu. U inale su ušli i Vedran Orli iz Ogulina i Marko Kova iz Dubrave Zagreb. Vedran i Marko nisu

se proslavili promašajima na jaje postavljeno na 30 metara. Zato su bolji bili i ove godine strijelci Katarine Zrinski. Nikola Kova kao prvi i Mihael Štebih drugi. Nikola tako osvaja “Zlatnu strijelu” u olimpijskom luku po drugi puta za redom, što je zaista rijetko. U složenom luku Krešimir adež iz Zagreba deklasirao je sve svoje protivnike i osvojio “Zlatnu strijelu”, kao i Zoran Maren i u golom luku. Maren i je u inalu pobijedio Draška Mihinja a. Dobro organiziran turnir u Prelogu je iza nas, eka nas FITA kolo u Dugom Selu, ve slijede e subote, 19. srpnja To je najteža streli arska disciplina s najve im distancama i mora se održati u jednom danu. (dz, foto: zv)

KOŠARKAŠKI KLUB Modeks M. Središ e

Odli no organiziran kamp!

Za sve mlade košarkaše Modeksa, dakle juniore, kadete i mla e kadete koji su još doma (nisu na moru) vodstvo kluba je organiziralo kamp u Toplicama Sveti Martin protekloga tjedna. Pet se dana treniralo dva puta na dan. Nakon jutarnjeg

treninga se išlo kupati, pa na ru ak, pa opet kupanje, pa nave er trening. Treninge su vodili treneri u klubu Branko Damjanovi i Saša Repalust. Za idu u godinu se planira organizacija kampa za sve me imurske mlade košarkaše. (bh)

LJETNA SPORTSKA KOLUMNA - Kako i zašto u profesionalnom tenisu!?

JUNIORSKI TENIS “Osje aj za tenisku igru” Kad kažem juniorski tenis mislim na vremenski period od 8 do 18 godine. U toj se fazi doga aju klju ne stvari za razvoj igra a i u 90 posto slu aja dobivamo odgovor na ono teško pitanje, ho e li ili ne e netko postati profesionalni tenisa . Upravo je zbog toga ova tema jako široka i kompleksna, ali i zanimljiva. Trebalo bi puno stranica napisati za sve ono što mislim da je važno i nadam se da u to jednog dana i u initi, ali za sada u izdvojiti samo nešto. Prva važna stvar nastupa kada djeca po inju igrati tenis. Ne u sada ulaziti u organizacijske oblike teniskih škola i u moderne metode u enja tenisa iji je cilj što više djece „zaraziti“ tenisom, iako mislim da je to važan segment u razvoju tenisa. Osvrnuo bih se više na pro il ljudi- trenera koji bi po mom mišljenju trebali raditi s po etnicima. To su treneri koji bi sigurno trebali imati mnogo kvaliteta, po evši od onih ljudskih, karakternih, pa sve do dugogodišnjeg iskustva. Izdvojit u dvije speci i ne kvalitete. To je osje aj za tenisku igru i osje aj za tenisku tehniku. Te dvije kvalitete su me usobno povezane i mogli bismo ih slobodno staviti pod isti nazivnik. Kad kažem “osje aj za tenisku igru”, ne mislim na onaj osje aj kada gledate neki teniski me pa prepoznajete ne ije slabosti i vrline ili slažete takti ke varijante za ovog ili onog tenisa a. Iako dosta razmišljam o taktici gledaju i me eve ipak još nisam uspio u tome otkriti neku veliku nauku, barem ne za one s dugogodišnjim iskustvom u tenisu. Mislim da danas sve manje pobje uje onaj koji je odabrao bolju taktiku, a sve više onaj sa kvalitetnijim i ja im oružjem i upravo zbog toga je ono što slijedi jako važno. Dakle, ovdje mislim na onaj osje aj kada gledate nekog mladog tenisa a od 10 godina kako prebacuje lopticu i u istom trenutku imate viziju kako bi njegova igra mogla izgledati sa 20 godina. Promatrate gra u tijela, karakter, ponašanje, na in udaranja lopte, hodanje i kretanje po trenu i razmišljate kakav na in igre bi najbolje odgovarao tom mladom tenisa u. Bez jasne vizije tog igra a u budu nosti mislim da nije mogu e uspješno voditi proces treninga. Me utim, nije dovoljno samo imati viziju jer svi mi treneri kad radimo sa srcem to imamo, mi razmišljamo, mi slažemo. Moramo biti svjesni da vizija može biti i pogrešna. Ukoliko uspješno prepoznamo što je to što e našeg igra a ili igra icu izbaciti na vrh ili to nije u emu on ili ona može biti bolji od drugih, tada imamo uspješnu viziju. To je kvaliteta dobrog trenera. Evo jednog primjera: De ko ima 10 godina, jake je gra e s naznakom da bude visok, agresivnog karaktera, od

Piše: Nikola Horvat, profesionalni teniski trener udarca se isti e servis, ima dobru petlju, ali najviše pada u o i teško kretanje i loša koordinacija. Udarci još nisu formirani i upravo sad po inje senzitivna faza za razvoj svih udaraca i traje do 14. godine, a kod nekih i nešto dulje. Trener to gleda; i donosi odluku da najve i dio vremena u naredne 2 godine treba posvetiti razvoju koordinacije i kretanja je jer tu najlošiji. Na treninzima tehnike podjednako e razvijati sve udarce s radom u grupi. Pitanje je da li je to pravilna odluka trenera? Odgovor je ne, to je kriva odluka trenera. Zašto? Igra e sigurno zna ajno popraviti koordinaciju i kretanje, ali nikad ne e biti toliko brz da na tome može graditi igru (kao npr. Andy Murray), jer je ta sposobnost u najvecem dijelu genetski odre ena. Iz razloga što nije posebnu pozornost posvetio razvoju velikog servisa i forhanda on e imati prosje an servis i forhand, i ne e mo i niti na tome graditi igru i na kraju kad sve zbrojimo imamo prosje no kretanje, prosje an servis, prosje an forhand i dobili smo prosje nog igra a. Da je igra posvetio puno više vremena servisu i forhandu ili možda voleju, velike su šanse da bi te udarce doveo na visoki nivo i na taj na in kompenzirao nešto slabije kretanje (npr. Ivan Ljubi i , ali bez forhanda). Mislim da su šanse za vrhunski tenis tako puno ve e. To je ta vizija ili osje aj koju trener mora imati. Svi znamo da je to nemogu e imati bez puno godina iskustva, ali samo iskustvo niti blizu nije garancija. Problem je u tome što je ve ini ljudi, i laicima, ali ak i nekima koji su dugo u tenisu, teško prepoznati koji trener posjeduje tu vrlinu. Svjedo io sam dosta primjera krivih odluka trenera ili ak nikakvih odluka, rad bez vizije) i ne znam koja je od te dvije opcije lošija. Siguran sam da to nije jedini razlog zbog kojeg neki talentirani mladi igra i nisu uspjeli jer na uspjeh utje u i mnogo drugih faktora kao što su predanost, uvjeti, okolina, sre a, ali mislim da je ovaj trenerski faktor jako važan.

POLUFINALE SP ZA JUNIORE na stadionu Milenium

Pavlic u borbi za finale Polaznici Modeksovog kampa ispred restorana

Predstoje e subote 19. srpnja na speedway stadionu Milenium u D. Kraljevcu vozi se druga najja a utrka ove sezone u Hrvatskoj - polu inale SP za juniore (voza i do 21

godine). Utrka zapo inje u 20 sati. Jedini hrvatski predstavnik koji e pokušati izboriti nastup u inalu je lan organizatora SK Unia - Jurica Pavlic. (dz)

SAVJETI

15. srpnja 2008.

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Ovisan o alkoholu Moj otac ima 58 godina ovisnik je o alkoholu ve nekoliko godina. Sada se lije i na psihijatrijskom odjelu. Prije primitka u bolnicu naglo mu je pozlilo. ada smo primijetili kod njega razne simptome u obliku drhtavice, znojenja, smetenosti, =antaziranja i ko enja. Ustanovljen je delirium tremens, pa me interesira što je delirium tremen i kao se lije i? Ovisnost o alkoholu, koju nazivamo i alkoholizam je bolest koja nastaje kao posljedica prekomjernog uzimanja alkoholnih pi a, kod koje se razvila psihi ka i fizi ka ovisnost o alkoholu. Kod alkoholi ara se javljaju razna ošte enja fizi kog (ciroza jetre, ošte enja probavnog trakta, ošte enja živ anog sustava, ošte enje krvnih žila što pove ava rizik od in=arkta srca i mozga) i psihi kog zdravlja (delirium tremens, alkoholna demencija, alkoholna halucinoza). #sto tako alkoholizam dovodi do poreme aja odnosa s drugima osobama kao i do poreme aja socijalnog stanja. Delirium tremens je psiho-organski sindrom i naj eš a psihoza u

alkoholi ara. Ova psihoza se razvija unutar kratkog razdoblja (obi no nekoliko sati) nakon prekida (ili znatnijeg smanjenja koli ine) uporabe alkohola. Razvija se tremor (drhtavica) i razli iti drugi popratni simptomi kao što su mu nina i povra anje, anksioznost (strah) osobito no u, perceptivne smetnje kao što su prolazne vidne, taktilne i slušne halucinacije ili iluzije, znojenje i ubrzani rad srca, nemir, op a smetenost, kvantitativni poreme aji svijesti, sklonost agresivnosti, nesanica i epilepti ki napadi (grand-mal gr evi). Lije enje se provodi u bolnici strogim bolni kim nadzorom, mirovanjem u krevetu, uzimanjem vitamina B skupine a najviše vitamini B1, B6, B12, davanjem glukoze, lijekova za umirenje (benziodijazepini, eventualno antipsihotici). eške komplikacije delirium tremensa su zatajenje srca, poreme aji =unkcije jetre i zatajenje bubrega. Ukoliko se delirium tremens ne lije i prema statisti kim podacima stopa smrtnosti iznosi 20%.

OP INA SVETI JURAJ NA BREGU

Otvoren donacijski žirora un

Poglavarstvo op ine Sveti &uraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom &urju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Eudaimonia Dugo sam u ovom poslu, kao klini ka psihologinja slušam ljude preko dvadeset godina, i uvijek me iznova oduševljava koliko oni vape za promjenom u sebi i u odnosima sa svojim bližnjima. Ljudi žele biti dobro, zdravo, sura ivati sa drugima, voljeti i raditi ... Mislim da je to univerzalna želja i potreba na ovoj planeti, da postoji glad za sposobnoš u mijenjanja naših života i na ina na koji postupamo jedni s drugima. Ma koliko to kao pojedinci želimo, na razini društava i država slabo stojimo sa pravim odlukama i programima koji bi taj unutarnji procvat pojedinca omogu avali. Kad su zapadnja ki znanstvenici sjeli sa Dalaj Lamom razgovarati o školovanju emocionalnih vještina, to je zna ilo da postoji spremnost za uvažavanjem razli itih tradicija i istraživanjem mogu nosti njihove primjene na dobro svih ljudi. Posti i eudaimoniu, kako bi rekli stari Grci, op eljudska je želja koju, u ovome trenutku, ni obrazovni sustavi ni gospodarska razvijenost bilo koje države ne garantiraju nikome na ovome svijetu. O ito treba nešto uraditi, u inkovito i primjenjivo za sve nas, ako ho emo biti dobro i biti dobri. Prvo i osnovno, ljude treba nau iti da budu osjetljivi na suptilne znakove emocija kod drugih ljudi. Mnogi ljudi nisu u

tome dobri, a postoje efikasne tehnike da nau imo prepoznavati znakove emocija na licima, u glasu i držanju osobe. Drugo, ljude treba obu iti da budu svjesniji trenutka kad u njima emocija zapo inje, što je rad na našoj samosvijesti, koji je nešto zahtjevniji. <mocije se fizi ki razlikuju jedna od druge i o tim je razlikama mogu a poduka uz primjer i trening, sli no nekim tehnikama glume. Pa ako možemo vježbati u teretani da bi u vrstili miši e, zašto ne bismo uvježbavali prepoznavanje emocija koje se u nama bude?! Kao tre e, bilo bi dobro omogu iti ljudima praksu opetovanog suo avanja s emocionalnim konfliktom, jer ih to u i da bolje razumiju proces i vježbaju nove na ine suo avanja s njime. Svi smo mi esto u sukobu sa nekom važnom nam osobom koji želimo riješiti, ne volimo se sva ati i boli nas neslaganje u stavovima. Možemo preoblikovati svoje ponašanje, nau iti same sebe i druge bolje razumjeti. Mnogi ljudi ne razumiju kako se njihove misli povezuju s njihovim emocijama, što rezultira odre enim ponašanjem. o nisu ljudi sa psihi kim poreme ajima, to su svi oni ostali koji misle da nemaju nikakvih problema, a psihoterapijske bi im tehnike koristile da se bolje osje aju i kvalitetnije žive.

Piše dr. med. Branko Vr i , spec. anestezije i intenzivnog lije enja

Prehranom protiv tumora Danas se hrana smatra jednim od važnijih oružja protiv raka.Mnoga su istraživanja pokazala da je otprilike tre ina svih oblika raka povezana sa prehranom.Potrebno je mnogo vremena da se rak potpuno razvije.Zanimljivo je da ono što jedete može utjecati na razvoj raka u mnogim =azama. Bezbrojni na ini na koje hrana može utjecati na rak su zaista složeni,nisu u potpunosti shva eni i isprepleteni su s mnogim drugim imbenicima.Pa ak i ako su genetika i vaš stil života protiv vas ,vaša prehrana može još uvijek napraviti ogromnu razliku u izgledima da dobijete rak Rak i brojne druge zlo udne novotvorine u pravilu nastaju na stanicama epitela. Pokusi su pokazali da obrana tog epitela u velikoj mjeri ovisi o sadržaju karoteinoida. Premda je za beta karoten (nalazi se u ve ini vo a i povr a) dokazano solidno antitumorsko djelovanje,al=a karoten(nalazi se u mrkvi,ekstraktu palmina ulja i u ve ini vo a) je 10 puta u inkovitiji. <pidemiološka ispitivanja u zemljama visokog i niskog standarda znakovito su potvrdila da je u estalost raka obrnuto proporcionalna dnevnom uzimanju povr a i vo a. amo gdje se ovisno o prehrambenim navikama mnogo konzumira,u estalost pojave raka je niska.Kao primjer zdravog modela prehrane koristi se koristi se prehrana u mediteranskim zemljama. Brojne pokuse su obavili

izraelski znanstvenici koji su uspjeli dobiti hibridnu,tamnocrvenu raj icu s nekoliko puta ve om koli inom likopena.#z takve se raj ice likopen ekstrahira i dobiva u koncentriranom obliku. Za razliku od drugih vrsta koje ne mogu apsorbirati intaktne karotenoide, ovjek to može pa je,eto, na neki na in povlašten od prirode. ntioksidativno djelovanje karotenoida poja ava se i upotpunjuje ako se uzima paralelno s <-vitaminom pa se od strane znanstvenika ovaj par proglašava najboljim lovcima slobodnih radikala.#nvazija slobodnih radikala u organizmu nastaje za vrijeme jakog stresa,fizi kog napora(vrhunski sportaši),kod intezivnog pušenja ili sun anja te drugog zra enja, leta na velikim visinama(piloti) itd., što zna i da bi se redovno morali brinuti za unos karotenoida u prirodnom ili umnjetnom obliku budu i da oni bez ikakve sumnje doprinose boljem zdravlju.Odgovor na pitanje kakav suplement karotenoida koristiti u svakodnevnom životu,jednostavan je –mješoviti, tj. onaj koji osim beta karotena sadrži i druge karotenoidne =rakcije(žuti,naran asti ili crveni biljni pigment iz povr a i vo a).Zato gutajte o ima ali i ustima obojeno povr e i vo e. Glavno vo e i povr e za koje se misli da može pomo i u prevenciji raka: ešnjak, kupus, soja,mrkva,celer,sokovi od agruma,cjelovita pšenica,lan,raj i ca,patli an,brokule,cvjeta a, maj ina dušica,bosiljak,vlasac.

broj: 2392007-1500049231 swi=t Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama araždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen. (S. Mesari )

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : M< #MURSK< NO #N< d.o.o. #vana Mažurani a 2, 40000 akovec <L<F X: 040 311 699

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: &OS#P Š#MUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena M L<KOC#-OL< #[, Dejan ZRN , novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko rzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , #vana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjese na 75 kn (s naznakom za pretplatu); godišnja pretplata za inozemstvo: UD 200, <UR 100, CHF 160 (+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.#.F. . COD: MBCKHR2X) Tisak: GL S SL ON#&< d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, =otografije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

OGLASNIK

48 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Escort 1.4 1999.; Ford Galaxy 2.3 1999., 7 sjedala; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., reg. do 8./08.; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.; Fiat Punto 1.4 2004.g., reg. do 2./09.; Ford Escort 1.3 1996.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Peugeot 206 1.4 2000.g., reg. do 4./09.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11./08. SVA VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889, www.autousluga.hr AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: BMW 320D ‘03., karavan; ROVER MG-ZT 2.5 V-6 ‘03.; plin; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; FORD FIESTA 1.3 ‘05.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; VOLVO V-40 1.8 ‘98., karavan; ROVER 400 2.0D ‘98.; ROVER 214 1.4 ‘98.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; RENAULT 19 ‘92.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eš a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr PRODAJEM GOLF II 1.6D, sivi, registriran, cijena 5.500 kn. Mob. 095/90 22 161 PRODAJEM ŠKODU FAVORIT 1991.g., neregistrirana, nove gume, u dobrom stanju, 1.000 kn. Mob. 098/173-8433 KUPUJE SE stari Tomos 14 ili Tomos 15, može neispravan i bez papira. Mob. 099-508-6717 OPEL CORSA 1.0 2002.g., 3 vrata, servo, el. stakla, radio, 1.vl., nije uvoz, 86 tkm, met. zelena, reg. do 28.5./09., servisirana, serv. knj., pla en prijenos, mogu nost kredita. Mob. 099/518-7385 PEUGEOT 106 XN 1994.god., reg. do 8./08., 200.000 km. Tel. 040/347-232 PRODAJEM Xenon svijetla svih vrsta. Mob. 095/800-6638 VW POLO D Magic, 1993.g., 3.vl., el. stakla, radio, uš uvan, 13.000 kn. Mob. 099/571-5603 RENAULT CLIO 1.4 16V Dynamique, 100KS, najnoviji mod. ‘07., 25.000 km, 1.vl., kompl. opremljen, reg. godinu dana, 9.900 eur. Mob. 091/7670-778 GOLF III 1.9D 1995.g., nema kva ilo, pogodan za invalidne osobe, servo, šiber, muzika, alu naplatci + zimske gume, zra ni jastuk, u odli nom stanju – povoljno. Mob. 099 212 5200 MERCEDES 250D mod.´90., 1. vl., reg. do 6./09., oprema, koža, servisiran, kuka, kao nov, HITNO. Mob. 098 9978 540

OPEL CORSA 1.2 benzin 1996.god., servisirana, 129.000 km, motor i limarija odli na. Tel. 099 407-8718 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261. AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim kože, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t-lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334 PRODAJE SE MAZDA MPV sa 7 sjedala, 2001.g., reg. do 4./09. Mob. 098/214-107 OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382 PRODAJE SE LAND ROVER Freelander 1999.g., full oprema, može zamjena za skuplje. Tel. 341-216 FORD SIERA 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815 REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400 KUPUJEM TERETNO VOZILO ukupne mase do 7.5T. Tel : 098/598-323. PRODAJE SE MOTOR KOTA marke IŽ 350 s prikolicom, cijena 3.000 kn. Info: Horvat Branko, Brezje 152c PRODAJU SE GUME Dunlop 205x60x15 sa crnim felgama 5 rupa i ratkapama orig. BMW linija E36, 4kom, cijena 1.500 kn. Tel. 343-350 VW PASSAT karavan, 1.9 diesel, 1993. god., registriran do 02/09. Cijena po dogovoru. Telefon 098/306-676. GOLF II dizel 1987.g., reg. do 11./08., radio cd, felge 14’’ + 4 felge s ljetnim gumama, dobar, hitno – cijena 1.450 eura. Mob. 099/321-2246 VW GOLF IV 1.9 TDI 7.mj./2004., metalik srebrni, alu felge 16 cola, uredno servisiran, sva oprema osim kože, climatronic, 85.000 km, cijena 12.600 eur, može i zamjena. Tel. 091/520-9505 KHIA SEPHIA 1.5 GTH 1998.g., reg. do 1./09., 100.000 km, dodatna oprema, cijena povoljna. Tel. 098/546-285 AUDI A6 3.0 TDI qua ro mod. 2005., servisna, u pdv-u, 29.900 eur. Mob. 091/511-4057 JEEP CHEROKEE sport 2.8 CRD mod. ‘03., 1.vl., servisna, u pdv-u, cijena 14.900 eur. Mob. 095/90-77-062 OPEL CORSA 1.0 2002.g., comfort, 3 v, 1.vl., reg. do 5./09., 5.100 eur na ime kupca. Mob. 091/511-40-57 FORD ESCORT 1.8 1991.g., vrlo uš uvan, limarija, alu felge, šiber, centr., hitno i povoljno, te alu felge 4x100 s gumama. Tel. 543-887 ili 091/575-3694 PRODAJE SE: seat toledo, registriran, u dobrom stanju, i prodaje se motocikl zongshen 125ccm, reg. cijelu godinu, u izvanrednom stanju, od 1.vl. Mob. 098/749-131 FIAT PANDA 750L fire, metalik crveni, reg. do 5./09. Mob. 098/136-1712 PRODAJE SE TAMI 1985.g., ispravan, u voznom stanju, za B kat., povoljno. Tel. 098/319-286 AUDI A4 1.8T avant model 2002., ful oprema, kao nov, cijena 11.600 eur. Mob. 095/877-6538 PRODAJE SE: peugeot 205 1987.g., za 2.500 kn, u dobrom stanju, te prodajem orig. radiokazetofon za opel corsu mod. ‘03. Tel. 098/9520-556 OPEL CORSA 1.0 2001.g., crna metalik, 3 vr., o uvana, sa dosta dodatne opreme. Mob. 098/632-403 CITROEN AX dizel 1992.g., reg. do 9./08., 5 vr., srebrne boje, sa uvan. Tel. 099/5940-359 FORD MONDEO 1.6 karavan 1994.g. Mob. 098/9120-278 KUPUJEM OSOBNA I KOMBI VOZILA isklju ivo od vlasnika po povoljnoj cijeni i bez obzira na stanje i starost. Mob. 095/9100-877 GOLF II 1.3B 1985.g., sportski sre en, reg. do 12.mj., cijena 650 eur, te prodajem renault 19 ‘89.g., reg. do 5./09., 5 vr., metalik, u odli nom stanju, hitno i povoljno. Mob. 098/635-216 HYUNDAI MATRIX 1.5 GLS 2002. god., 120.000 km, servisa, klima, elektro paket, K. Mob: 091/505-2705 PRODAJE SE: at punto ‘96.god., reg. do 9.mj., cijena 1.990 eur i honda civic ‘95. god., reg. do 4 mj., servo, cijena 2.700 eur. Tel: 095/862-9889

FORD FIESTA 1997. god., registr. istekla, cijena 1850 eur xsno i at punto ‘99.god., 1. vlasnica, 97 tkm, reg. istekla, cijena 2.400eur. Tel: 092/2022-717 KUPUJEM auto ili motocikl, ispravan, neispravan, karamboliran, i ispod cijene. Tel: 098/777-095 ŠKODA FAVORIT 1991.g., neregistrirana, nove gume, u dobrom stanju, limarija odli na, cijena 1.000 kn. Mob. 098/173-8433 PRODAJEM KUPLUNG set Delphi za Škodu felicia 1.3, favorit novo 400 kn i monroe plinski amor zeri, favorit 175kn/kom. Mob. 098/173-8433 HONDA CBR 929 RR 2002.g., reg do 3./09., odli na. Mob. 098-723-370

POLJOPRIVREDA TRAKTOR Deutz Fahr DX 6.05 100ks 1989.god. Mob. 098/313-881 PRODAJEM RAZNU POLJOPRIVREDNU MEHANIZACIJU. Mob. 095/900-6675 PRODAJE SE PRESA za visokotla na crijeva do 1,5 cola, profesionalna, nova. Tel. 040/341-216 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJE SE VADILICA ZA KRUMPIR 1-redna, baca na stranu. Mob. 098/861-898 KUPUJEM TRAKTOR s duplom vu om do 100 KS. Tel. 040/ 341-216 PRODAJEM ŽITNU SIJA ICU Olt 18-rednu i kombajn Zmaj 162 sa oba hedera. Tel. 091/517-5595 KUPUJE SE MULJA A i preša za grož e od cca 200 lit. Tel. 631-127

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

15. srpnja 2008.

NUDIM USLUGE košenja trave, dvorišta, povoljno. Mob. 095/800-6638 DAJEM INSTRUKCIJE iz njema kog za osnovnu i srednju školu te prevodim tekstove. Mob: 098/905-8031, Melita ZA ZAPOSLENE RODITELJE ili roditelje željne odmora, honorarno pazim djecu bez obzira na starost! Imam 25 god. i ranijeg iskustva u uvanju djece. Kris na, 098/948 6414 DAJEM INSTRUKCIJE iz matematike za srednje škole i fakultete. Mob. 091/526-7128 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 NUDIM USLUGU SKRBI starije ili nepokretne osobe – usluge po dogovoru. Mob. 099/418-46-32

NAMJEŠTENJA TRAŽI SE STARIJA ŽENA za pomo u ku i starijoj muškoj osobi. Stan i hrana osigurani. Tel. 334-172 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876 TRAŽIM OSOBE ZA RAD KOD KU E na internetu. Vrhunska zarada bez ulaganja. Tel. 099/5155-064 KUHARICA TRAŽI POSAO, poznavanje rada na ra unalu, poznavanje njema kog i engleskog jezika. Mob. 091/9275-390

KREDITI ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI /PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 PVC STOLARIJA – SALAMANDER «KOZAR d.o.o.« Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVA KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi no), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE «KLJU U RUKE» Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove boles , o ne mrene, boles uha, sinusi, š tnja a, astma, crijeva, želudac, žu , jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki ma, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031

671

OVLAŠTENA ZALAGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova gra ana i automobila. Telefon 040/390-560, 099/213-6279. NEKRETNINE PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON u akovcu, namješten, klima, LCD, kuhinja, mogu kredit. Telefon 098/241-559. NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 URBANA VILA ispod Šafrana, Mihovljan – 3xstan, 3xgaraža, 3xparking, luksuzno opremljeno, novogradnja, prodajem. Mob. 098/241-559 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru ja Me imurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE! SMS NEKRETNINE akovec, Ru era Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije KUPUJE SE GRADILIŠTE u široj okolici akovca (Šenkovec, M.Subo ca, Ivanovec, Ma kovec, Belica, Nedeliš e, Puš ine...). Mob. 091/254-8220 PRODAJE SE KU A u Nedeliš u, 100 m2 + podrumski stan/poslovni prostor 90m2 + 2 garaže 60m2. Tel: 091/541-7169 PRODAJE SE STARIJA KU A s oku nicom (staje, štagalj) od oko 800 hv-a u Gornjem Kraljevcu, ulica Remis. Tel: 853-276. PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR pogodan za sve djelatnos u akovcu, Ante Star evi a 16a. Info: dbeck@inode.at ili 0043/3144-44332 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu kraj Gimnazije i parka. Mob. 098 1846 898 MLADI BRA NI PAR TRAŽI U NAJAM dvosobni stan ili ku u u akovcu ili u bližoj okolici na period od 5 god. Mob. 098/944-3107

PRODAJE SE KU A KATNICA sa svim priklju cima, odmah useljiva, velika oku nica (još jedno gradilište), atrak vna lokacija za posl. prostor. Tel: 822 362 IZNAJMLJUJE SE STAN od 50 m2, centar, od 1.9. te se iznajmljuje posl. prostor od 50 m2, iza Porezne uprave. Mob. 092/204-1026 PRODAJE SE NOVIJA KU A u Gornjoj Dubravi. Tel. 098/9695-865 PRODA JE SE TROSOBNI KOMFORNI STAN u M. Središ u, Istarsko naselje. Tel. 095/90-44-506 PRODAJEM GRADILIŠTE od 1200 hv u Krištanovcu. Tel. 853-520, Mrazovi IZNAJMLJUJU SE DVIJE PROSTORIJE za bravarske i mehani arske poslove, s autograbom i alatom. Tel. 333-253 KU A U NIZU vel. 180 m2, pripadaju e oku nice od cca. 100 m2, sastoji se od prizemlja, kata, potkrovlja, terase s vrtom, te dvorišta. Komunalno u potpunos opremljena. Mob. 098/393-170 PRODAJEM VINOGRAD od 1200 hv u Železnoj Gori. Tel. 098/913-0007 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studentima, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 ili 091/729-5803 KU A ROHBAU od 120 m2, svi priklju ci (struja, voda, plin, tel., kabelska) mijenjam za stan ili prodajem vrlo povoljno. Mob. 098/698-381 PRODAJE SE POSL. PROSTOR u centru Šenkovca od 120 m2 + 60 m2 skladišnog prost., može i odvojeno. Tel. 098/245-540 PRODAJE SE STAN u Dekanovcu od 40 m2. Tel. 098/905-1051 NA PRODAJU JE KU A u izgradnji 7,60x8m u Stane ncu, te armaturno željezo raznih dimenzija. Tel. 099/4884-888 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, poseban ulaz, Jug akovec. Tel. 098/861-898 PRODAJEM KU U u M. Središ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljištu od 2018 m2, priklju ci (gradski plin, kanalizacija, vodovod, tel., struja) ili mijenjam za dva manja stana. Ponude slati na e-mail: dusanka.fric@ck.tcom.hr ili mob. 095/863-1441 AKOVEC – prodajem gradilište 720 m2, predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, Vojni vrtovi, telefon 098/242-414 PRODA JE SE TROSOBNI STAN 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, novoure en. Tel. 098/361-401 KUPUJEM KU U, APARTMAN ili VIKENDICU na moru. Tel. 098/598-323 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, s garažom i oku nicom. Upitati u akovcu, Travnik 5, Golubi IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studentici blizu centra akovca. Tel. 099/2426-087 POSLOVNI PROSTOR od 50 m2 u akovcu na Jugu, N. Pavi a 25, iznajmljujem. Tel. 098/241-767 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN u užem centru grada, 40 m2, novo renoviran, cijena po dogovoru. Tel. 098/133-1317 ZAGREB – centar (kod Ciboninog tornja), noviji stan od 51 m2, 1. kat, s garažnim mjestom. Mob. 098/242-414 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u Preloškoj ulici u akovcu. Tel. 098/183-6650 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan od 1.9., blizina U iteljske škole, za 1 ili 2 studen ce. Mob. 095/9020-631 PRODAJEM STAN od 74 m2 s podrumom, duplom garažom i vrtom – vrlo je ino. Tel. 098/178-4895 P R O D A J E M K U U u P a l i n o v c u . Te l . 099/501-4784 IZNAJMLJUJEM SOBE STUDENTICAMA u trosobnom stanu, blizina Visoke u iteljske škole. Mob. 098/389-969 PRODAJEM ŠUMU od 800 hv kod Slakovca (agacija, grabar, hrast), cijena 4.500 eur. Mob. 098/260-062 PRODAJEMO STAN na Jugu od 42,6 m2. Mob. 098/9262-154 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u akovcu, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260 m2, cijena 40 eur/ m2, atrak vna lokacija. Mob. 098/260-062 PRODAJE SE KU A u akovcu sa 129 m2 stamb. prostora + garaža + terasa + oku nica, naselje Martane. Mob. 098/492-873 PRODAJEM KU U u centru D. Kraljevca, Murska 1. Tel. 312-677 PRODAJE SE KU A u Šenkovcu br. 76. Tel. 343-746 PRODAJE SE VINOGRAD sa berbom i vikendicom u Vukanovcu, sa dosta opreme. Tel. 042/211-399 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 40 m2 u akovcu, Istarska 1, sa parkingom, te prodajem registar kasu, vrlo povoljno. Tel. 095/802-6939 HITNO SE PRODA JE KU A u MihovljanuŠafran od 144 m2 stamb. prostora + 100 m2 podrum ispod cijele ku e, oku nica s manjim vo njakom – useljivo odmah. Mob. 098/933-1645

POSLOVNI PROSTOR u akovcu od 200 m2, samostoje i, prodajem ili mijenjam uz doplatu. Mob. 091/573-1604 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM mali studio apartman na Viru ili ga iznajmljujem u 7., 8. i 9.mj. Može zamjena za malu garsonijeru u akovcu. Zvati poslije 19 sati na tel. 098/1620-669 I Z N A J M L J U J E S E J E D N O S O B N I S TA N blizu Visoke u iteljske škole u k. Tel. 040/390-247 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN studen cama, centr. grijanje, poseban ulaz, 10min do Pedagoške. Tel. 363-528 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 36 m2 u k, K. Tomislava 36. Tel. 098/393-030 PRODA JE SE KU A u centru akovca, sa stamb. prostorom od 72m2, te radiona-posl. prostor od 92m2 i dogradnja u dvorištu od 26m2. Mob. 099/2090-449 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN namješteni stan obitelji ili ženskim osobama u M. Središ u. Mob. 091/730-2997 PRODAJE SE POLJ. ZEMLJIŠTE od 1200 hv Lug Kuršanski, pogodan za povrtlarstvo. Tel. 829-316 PRODAJE SE VE A KU A u južnom dijelu akovca. Mob. 098/9320-214 TRAŽIM DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u najam u akovcu. Prednost južni dio grada. Mob. 098/9814 134 PRODAJEMO ETVEROSOBNI KOMFORNI STAN od 111 m2, u kompletu s garažom 22 m2, u akovcu F. Pun eca 4, te prodajemo gra evinska zemljišta 940 i 934 m2 u Šenkovcu, novom naselju Dolec. Tel: 098/241-126 PRODAJEM ZEMLJIŠTE s gra evinskom dozvolom za ku u u nizu, Mihovljan (Šafran). Mob. 098/303-550 IZNA JML JUJEM NAMJEŠ TENU GAR SO N JERU s amcima, centar akovc a. Tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u centru akovca od 1.8.2008. Upita na tel: 091/505-2725 P R O D A J E M K U U U A KO V C U. M o b . 095-90-250-28 PRODAJEM HALU u Kuršancu i ku u u Ivanovcu. Mob: 098/9211-929 PRODAJE SE KU A u M. Središ u od 110m2, s oku nicom 1000m2, vrtom, vo njakom, garažama... Mob: 098/632-235 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 54 m2, u Vukovarskoj ulici u akovcu, obnovljene sve instalacije. Mob. 098/213-520 PAN ADRIA nekretnine: T. Masarika 21, akovec Tel: 040 313 655, mob: 098 698 369, 098 211 084 1. STAN 43 m2, sa LO OM, akovec – JUG, super pozicija, prodajemo HITNO, 098 – 698 369 2. Stan u CENTRU, hitno i povoljno, od 42 i 48 m2, visoko prizemlje, 098 698 369 3. Ku a u CENTRU akovca – pješa ka zona, pogodno za poslovnu namjenu 098 698 369 4. STAN 60 m2, preko parka, odli ne pozicije, 1000 E/m2, dva balkona, HITNO, 098 – 211 084 5. STAN na dvije etaže, trosoban, 76 m2, 1100 E/m2, blizina parka, prodajemo hitno i povoljno, 098 – 211 084 MARAS NEKRETNINE Uska bb, (Tržnica akovec) tel. 040/390-770, mob: 098/331-535 www.nekretnine-maras.hr Prodajemo i potražujemo sve vrste nekretnina! N A J V E A P O N U D A G R A D I L I Š TA N A PODRU JU CIJELOG ME IMURJA! IZDVOJENO: KU E: akovec - 129.000E; Mali Mihaljevec - 22.000E; S TANOVI: akovec- centar, prizemlje 52m2/65.000E; Jug - 40, 80m2/51.000E

TURIZAM U cilju promidžbe turizma NUDIMO VAM 7-DNEVNI BESPLATNI BORAVAK za dvije ili više osoba na TENERIFIMA. Mob. 098/1347-031 IZNAJMLJUJU SE APARTMANI u Loparu na otoku Rabu od 2-6 osoba, 6. i 9.mj. povoljno. Mob. 091/543-4828 IZNA JML JUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora, vrlo povoljno. Tel. 098/226-928 ili 098/805-186 IZNAJMLJUJEMO APARTMAN za 6-8 osoba NA PAŠMANU – pješ ana plaža, parking, tv sat, klima. Tel. 333-167 ili 091/525-0495. VODICE – povoljno iznajmljujem super opremljene apartmane. Tel. 021/378-358, 098/909-6768 ili www.vodice.org/olga U VODICAMA TRAŽI SE U NAJAM apartman ili više njih u istom objektu za 8 osoba, blizu plaže i hotela Olimpija. Ponude na mob. 098/9262-160 U Z ADRU SE IZNA JML JUJU jednosobni i dvosobni apartmani. Tel. 023/311-425 ili 098/9373-203

OGLASNIK

15. srpnja 2008.

ŽIVOTINJE

PRODAJU SE BARNARDI (konkuri) – papigemlade. Tel. 098/944-3339 POKLANJA SE PAS, mješanka crne boje i srednjeg rasta, zaigrana i poslušna, stara oko 8 mjeseci. Mob. 098/776-208 PRODAJEM ŠTENCE njema kog ov ara bez rodovnika, stare 3 mj. Tel. 098/171-5058 SHAR-PEI ŠTENCI, cijepljeni, zlatno-žu . Tel. 544-092 PRODAJEM ŠTENCE PEKINEZERE, muške, stare 6 tjedana. Mob. 098/294-012 PRODAJEM KVALITETNU ŽENSKU ŠTENAD njem. ov ara s rodovnicom. Tel. 395-031 PRODAJU SE rasplodni ovan, nerast i jarac. Mob. 098/920-7408 PRODAJU SE ŠTENCI ROTWEILERA stari 6 tjedana. Mob. 098/9020-632 PRODAJEM ODOJKE i svinje za klanje, mogu e polovice. Dostava! Mob. 091/526-8171 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, pjevaju e, personate, crvene i plave rozele, srebrne i divlje fazane. Tel. 098/912-3938 PRODAJEM PAPIGE aleksandre, penante, kozice u boji, pjevaju e, grice i personate – povoljno. Tel. 628-058 PEKINEZERI – prodaju se, muški, stari 6 tjedana. Tel. 040/631-289

ELEKTRONIKA PRODAJEM komplet PC s monitorom za 650 kn. Mob. 098/284-067 Prodajem PC AMD Athlon 3000+, 1G RAM, 250 HDD, ATI RADEON Gra ka, NVIDIA Chipset, 17” Samsung 713BM; te LAPTOP Celeron 2,4GHz, 512 RAM, 14,1” ekran. Tel. 098/170-5499 PRODAJEM POVOLJNO GPS bluetooth receiver za navigaciju preko mobitela ili laptopa za 350 kuna, mogu i instalira garmin i karte, povoljno. Mob. 095/8766-048 PRODAJEM NOKIU 6230i stara godinu dana, u odli nom stanju. Tel. 040/855-632 MONITOR Compaq 17 in a, kao nov, prodajem za 290 kn. Mob. 098/284-067 Prodajem OSOBNO RA UNALO sa 17” LCD monitorom, 2.000 KN. Tel. 098/170-5499.

RAZNO PRODAJEM INVALIDSKA KOLICA - povoljno. Tel. 091/9082-329 VINO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 PRODAJEM CISTERNU za lož ulje PVC 2000 lit., lako prenosiva, sa ozra nicima, epovima, ru kama i garniturom (2kom). Tel: 091/384-3359 PRODAJEM 250 vrhunskih dokumentarci za samo 200 kuna... odli na slika i tlovi.. BBC, Discovery, Na onal Geographic, Goran Mili itd. Mob. 095/8766-048 KOMPRESOR za zrak 850 lit. zapremine, 15 bara pri sak, 1.200 lit./min, u ispravnom stanju, 4 kompresorske glave. Mob. 098/77 88 93 PRODAJEM rakiju šljivovica i komovica 30 kn/ lit. Mob. 098/544-107 IZRA UJEMO ZAVJESE ZA VRATA svih dimenzija, do 20.6., Bistrovi . Tel. 390-291 PRODA JEM vinske hr as tove ba ve o d 300-1200 lit. (7kom). Tel. 040/822-500 ili 098/1753-660 PRODAJU SE KUPINE i vino od kupina. Tel. 098/908-5674

poduze e za proizvodnju i promet elektrotehni kih proizvoda

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant 80lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, kutna brusilica Bosch 2200W, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol. Tel. 858-424 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO garderobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau na razvla enje. Mob. 091/158-5598 THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 PRODAJE SE: rabljeni trosjed na razvla enje, dovratnik sa 2-krilnim sobnim vra ma, maxi pony rabljeni i ba va za crno vino od 200 lit. Tel. 364-537 PRODAJEM: razne plinske pe i, mlado vino cijep i doma u rakiju. Tel. 360-019 PRODAJE SE VINO, može i u ve im koli inama, povoljno. Tel. 098/913-0007 PRODAJE SE vino, rakija i šiva a mašina. Mob. 098/176-0060 PRODAJE SE VINO OD KUPINE, povoljno. Mob. 098/191-6659 PRODAJEM PERILICU RUBLJA I SU A. Mob. 095/823-4563 PRODAJEM RABLJENU KUHINJU, štednjak, radna plo a i sudoper novi. Tel. 364-554 i 091/581-9429 PRODAJE SE trosjed + 2 fotelje za 500 kuna. Tel. 098/390-404 PRODAJE SE kutna garnitura, moderna, eko koža, boja okolode, veoma o uvana. Mob. 091/513-6928 PRODAJEM ŠIVA U MAŠINU š rcericu marke Singer, tvorni ku. Mob. 098/534-103 MADRAC Turbo maximus dim. 198x152x12, nekorišten, pvc, Top Shop 359 kn – sada 200 kn. Mob. 098/133-1317 PRODA JU SE EUROPALETE (29 kom) – 12 obi nih paleta i 12 foslina 4m, povoljno. Tel. 333-251 PRODAJEM DIONICE Eko Me imurja Šenkovec. Mob. 099/689-2975 PRODAJE SE MOTORNA PILA Homelite 3.7KS, malo korištena, garancija do 21.4.2009.g., + 2 lanca na poklon, cijena 1.800 kn. Mob. 098/199-2171 PRODAJE SE: kuhinja + ure aji, vitrina, regal, tapec. garnitura, kau , fotelje, stoli , pisani stol, ormari, stolice, stol, rešo, perilica su a, hladnjak, štednjak (2+2), metalna tenda za terasu sa stolom i stolcima i starinski namještaj. Tel. 360-214, 099/3361-032 ili 098/978-8078 PRODAJEM STOLNI NOGOMET za 950 kn, drvenu ku icu za lutke s namještajem i unikatne drvene au e od 25cm. Mob. 091/573-1604 PRODAJEM NOVE KACIGE za motocikle i skutere, sa 2 vizira (prozirni i tamni-metalizirani). Mob. 098/242-737 PRODAJE SE FRIŽIDER od 40 lit., struja-plin, novo. Tel. 095/9033-541 PRODAJEM MALOKALIBARSKU PUŠKU 5,6mm s op kom, povoljno. Tel. 091/572-4557 PRODAJE SE STOL OKRUGLI na razvla enje i 4 stolice, jako uš uvano, te ru na štanca, kao nova. Mob. 091/5456-994

OVEC, Športska 6a, tel. (040) 80 40 80, fax (040) 80 40 81, Q M 098 295-137 E/M #Y: elcop@elcop.hr, www.elcop.hr

P R O D A J EMO STANOVE U ZAGREBU POVOLJNO!!! Blizina križanja Heinzlove i Vukovarske, namješteno, tramvajsko stajalište u blizini 2-sobni, 53,43 m2 spremište i parkirno mjesto u podrumu 3-sobni, 67,43 m2 , spremište i 2 parkirna mjesta u podrumu

PRODAJE SE: tv color Philips 70cm ekran; kožna garnitura + fotelja; kutna garnitura + fotelja; el. ugradbeni štednjak; komodu s vitrinom puno drvo hrast, manju vešmašinu Eduro, nove kopa ke Adidas br. 43, madraci po 100 kn/ kom; dig. klavijature Yamaha. Tel. 328-106 ili 098/171-4456 (zva samo vikendom) PRODAJEM ugost. štednjak, fritezu, hla eni pult, kiper, kotao, pe nicu, roš lj, mesoreznicu, vagu i dr. (rabljeno). Tel: 098/9211-929

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MA KE: Udruga za zaš tu živo nja “Prijatelji” poklanja 95 pasa i 10 ma i a - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogleda svaki dan od 10 - 12 sa ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/. Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih živo nja Me imurja! Na mjesto udomljene živo nje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogu e smr . Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 REDEA (bivši MPC), R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 310-350 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA, J. Gotovca 7, tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e, tel. 311-790 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5, tel. 313-499 SSSH, POVJERENIŠTVO AKOVEC, Trg Republike 1, tel. 312-331 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1, tel. 314-080 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, Vl. Nazora 16, tel. 390-977 UPRAVA ZA OBRANU, J. Gotovca 5, tel. 313-114 HGK, ŽUPANIJSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2, tel: 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME .ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1, tel. 313-971 FINA, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 CENTAR ZA SOC. SKRB AKOVEC, Vl. Nazora 16, tel. 391-920 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70, tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, Mihovljanska 68, tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Žrtava fašizma 2, tel. 371-700 - prijava kvara tel. 371-600 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 ME IMURSKA ŽUPANIJA tel: 374-111 VETERINARSKA AMBULANTA tel: 390-859 INSPEKCIJE INSPEKCIJA RADA AKOVEC, Stari grad, Per. Zrinskih bb tel. 391-970 GOSPODARSKA INSPEKCIJA AKOVEC, tel. 391-970 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 tel. 374-111 DRŽAVNE INSPEKCIJE tel. 042/301-707 HRVATSKE POŠTE - CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 T centar, Ma ce hrvatske 6 tel. 0800-9000 POREZNA UPRAVA , Podru ni ured AKOVEC, O. Keršovanija 11, tel. 371-200 Ispostava PRELOG tel. 645-135 Ispostava MURSKO SREDIŠ E tel. 543-003 URED DRŽAVNE UPRAVE tel. 374-111 - Predstojnik tel. 374-212 - Služba za gospodarstvo tel. 374-102 - Služba za društvene djelatnos tel. 374-112 - Služba za op u upravu tel. 374-190 - Ma ni ured AKOVEC tel. 374-176 - Ma ni ured PRELOG tel. 374-055 - Ma ni ured M. SREDIŠ E tel. 374-057 - Ma ni ured M. SUBOTICA tel. 374-054 - Ma ni ured NEDELIŠ E tel. 374-059 - Ma ni ured ŠTRIGOVA tel. 374-058 - Ma ni ured KOTORIBA tel. 374-056 - Ma ni ured DEKANOVEC tel. 374-060 - Ispostava PRELOG tel. 646-716

MOZAIK

15. srpnja 2008.

LIKOVNA UDRUGA donjeg Me imurja tijekom srpnja u Prelogu organizira likovnu radionicu za djecu

Srijedom rad s glinom, etvrtkom slikanje Likovna udruga donjeg Me imurja - Prelog i ove godine organizira tradicionalnu likovnu radionicu za djecu koja se dva puta tjedno tijekom prva tri tjedna u mjesecu srpnju održava na terasi pizzerije R -S . vogodišnje radionice po ele su 9. i 10. srpnja, a sljede e su zakazane za 16. i 17., te 23. i 24. srpnja. Ve na po etku djeca iz Preloga i okolice pokazala su izniman interes za likovno izražavanje pa je u prva dva dana radionicu posjetilo više desetaka djece u dobi do 15 godina. - vo je jedanaesta godina kako organiziramo likovnu radionicu za djecu. Ranijih godina bile su to jednodnevne radionice, no lani smo odlu ili pokušati s višednevnim radionicama. Tada smo radionice održavali sedam dana uzastopce, što se, smatramo, nije pokazalo najboljim rješenjem unato tome što su djeca pokazala velik interes. Sada smo se odlu ili za novi pristup pa e se radionice održavati po dva dana u tjednu, i to srijedom i etvrtkom od 16 do 19 sati. Srijeda je rezervirana za rad s glinom, a etvrtkom slikamo. Roditelji nam s punim povjerenjem ostavljaju djecu na brigu, a neka djeca ak i sama dolaze na ta naša stvarala ka druženja. Neka ostaju kratko, druga izdrže sva tri sata, kako tko, otkriva jedan od voditelja

radionice, slikar Franjo Ružman – Brko, predsjednik LUDM-a Prelog. ve godine u likovnoj radionici nema zadataka za polaznike jer, isti u organizatori, ovo nije sat likovnog odgoja na kakav su djeca navikla u školi. Likovne radionice LUDM-a Prelog imaju za cilj druženje djece koja vole crtati. Njihov je cilj potaknuti djecu na kreativnost i maštanje. $ato i ne treba uditi što su more i barke i priroda, livade prepune cvije a i likovi iz crtanih filmova glavni motivi dje jih crteža. ni s najviše potencijala me u njima krasit e prostore pizzerije R -S gdje e biti izloženi odmah nakon završetka radionice. Ranijih godina tri ponajbolja likovna rada bila su posebno nagra ena, no to e ove godine izostati. - Želimo da svako dijete bude nagra eno, pa smo odustali od izbora najboljih radova. Svi e dobiti nagrade, ne emo nikoga izdvajati. Svako e dijete dobiti blok s kuponima za pizzu, doznajemo od Ružmana. Polaznici ovogodišnje likovne radionice, me u kojima ima i djece koja su u Me imurju na ljetovanju, a žive u Njema koj ili, primjerice, Sloveniji, zbog ega bismo ovoj radionici mogli pripisati atribut me unarodne, oduševljeni su tom injenicom pa neoptere eno stvaraju po svojoj volji. (D.Mihoci)

Polaznici o likovnoj radionici Silvija Balent (12), Oporovec – Ja sam prvi put ovdje. Ranije nisam znala da se tako nešto održava u Prelogu. Da jesam, sigurno bih ve i prije dolazila ovamo. vdje imamo sve bojice, flomastere, tempere, vodene bojice, kredu, papire, sve što nam treba, a po aste nas i sokom. Volim crtati, a sada kad nema škole imam puno slobodnog vremena pa mi je ovdje zabavno. Julija Jelena Toplak (8), Prelog – Jedva sam do ekala ove radionice. # lani sam dolazila i bilo mi je jako lijepo, a ak sam i dobila prvu nagradu za svoj crtež. Naslikala sam cvije e u vazi i to je bio najljepši crtež. ve godine isto crtam cvije e. Meni je ovdje jako lijepo, tu je dobro društvo i sve. Baš sam se sad sprijateljila s jednom djevoj icom iz Njema ke pa mi je dobro što mogu s njom razgovarati na njema kom jeziku. Stephanie Walch (11), Sveta Marija - Brat i ja smo tu na praznicima kod bake u Svetoj Mariji. Lani smo isto bili ovdje i znali smo da se održavaju likovne radionice, ali tada nismo mogli do i jer smo išli na more. Sad nas je baka dovela. vdje nam se jako svi a jer ja jako volim crtati. Malo mi je teško zbog jezika jer ne razumijem dobro hrvatski, ali, sre om, neka djeca znaju pri ati njema ki.

Slikari Slavko Duki i Franjo Ružman Brko, lanovi LUDM-a Prelog, s polaznicima ovogodišnje likovne radionice

MOZAIK

15. srpnja 2008.

Susret nakon 20 godina SELNICA - U snovnoj školi Selnica susrela se generacija koja je završila osmoljetku prije 20 godina. Proslava je zapo ela prozivkom na satu razrednika, koji je održao

#van ralji , najiskusniji nastavnik me u njima, uz pomo prvih u iteljica ove generacije Marije Le ek i ne lemen i . Slavlje se nastavilo u vratišine kom Royalu,

a kako je to i red u takvim prigodama, završilo je tek idu e jutro. znamo kako je, puno se toga ima za ispri ati nakon dvadeset godina. (Foto: Siniša)

Po eli u jednoj, a završili u drugoj školi MURSKO SREDIŠ E - Generacija koja je 1978. godine završila osmi razred u Š Mursko Središ e bila je upisana u Š Vratišinec te su to ve inom bili Vratišin ani i raljev ani. # tako su jedni od rijetkih koji se mogu pohvaliti da su poha ali dvije osnovne škole, ali ne svojom voljom, jer su se u me uvremenu te dvije škole spojile. No, oni se mogu

pohvaliti i drugim stvarima. ako vele, najvažnije je da su svi živi i zdravi i da nekako ide. Na obljetnicu su, od njih dvadeset i šest, došli svi koji su mogli: etiri dame, dvije Nade te Jasenka i senija, i de ki Govedi , Modlic, Mesari , Farkaš, Novak, Novinš ak, orbelj, Martinjak, Turk, Tkalec, Mrazovi i razrednik Le ek. Nakon sata razrednika i “ispovijedi

iz života” te estitki mladim bakama, druženje je nastavljeno u vratišinskom Royalu. tome kako je bilo ne treba puno govoriti jer su se, po “vratišinskoj tradiciji”, razišli u kasnim jutarnjim satima. # usput je jedan zaklju ak usvojen jednoglasno. emu ekati još pet godina kad nam ovako dobro ide. Vidimo se dogodine.

Od kolijevke pa do.... GORNJI MIHALJEVEC - ... najljepše je a ko doba, piše u pozivnici kojom je svoje nekadašnje školske kolege i kolegice Boris Resman pozvao na proslavu 40. obljetnice završetka osmog razreda i pu kog školovanja u snovnoj školi u Gor-

njem Mihaljevcu. Mali maturanti, koji su školske klupe napustili 1968. godine, ponovno su sjeli u razred, održali sat razrednika, a potom u Seoskom turizmu Veselko evocirali uspomene na dane koji su po svemu bili druga-

ijih od današnjih. U jutro su se obvezali na ponovno okupljanje i na produljenje i produbljivanje me usobnog prijateljstva, koje su godine i razlozi pomalo zasjenili. (S. Mesari )

Maturanti sa svojim razrednicima Mirkom Belovi em i Kristinom Varga

Proslavili 40 godina male mature BELICA - Maturanti školske godine 1967./ 1968. snovne škole Belica proslavili su 40 godina od svoje mature. Sedam godina poha ali su snovnu školu u Pribislavcu, a svoje osnovnoškolsko

obrazovanje završili su u snovnoj školi Belica. $ajedno s razrednicima Mirkom Belovi em koji je u mirovini i ristinom Varga koja još uvijek radi u Maruševcu prisjetili su se uspomena vezanih

za svoj razred. Nakon okupljanja u školi te održanog sata razrednika proslava se nastavila u restoranu “Prepelica” u toku do kasno u no . (H. $e ar)

MOZAIK

Glazbeni festival na Sajmištu u akovcu okupio je preko tisu u posjetitelja

ACTFEST 2008. u akovcu

Održan dvodnevni koncertni spektakl na Sajmištu Autonomni centar- ACT organizirao je 11. i 12. srpnja dvodnevni koncertni spektakl na kojem je nastupilo 20 bendova iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, BiH i Srbije. Zahvaljuju i lijepom vremenu festival koji je okupio preko tisu u posjetitelja, nesmetano je održan na Sajmištu u akovcu, gdje je za posjetitelje izvan akovca bio omogu en prostor za besplatno kampiranje. Bendovi koji su nastupili zastupaju razli ite glazbene pravace. Uz elemente metala, rocka i punka, mogli su se uti i elementi elektro, etno, dub, trance, jazz, funky i pop glazbe.

Ove su godine u ACTFEST-u nastupili Analena (Hr/Slo), Atheist Rap (Srb), Vuneny (BIH), Six Pack (Srb), Radikal Dub Kolektiv (Hr), Igut (Hr), Automessage (A), Usud (Hr), Izlolanti (BiH), Štefan Kova Marko Banda (Slo), The Welcomin’ Commitee in lames (Hr), Emphasis (Hr), Y (Slo), The Farewell Reason (Hr), Corpse Grinder (Hr), Zašenki (Slo), White Steel (Hr), Prod (Hr), Core War (Hr), Antitoples (Hr) ... Fanovi i svi ostali posjetitelji uživali su u odli noj atmosferi i dobrom provodu koji su oba dana potrajali do kasno u no . (H. Ze ar)

Užarena atmosfera vladala je za vrijeme nastupa srpskog benda Six pack

15. srpnja 2008.

MOZAIK

15. srpnja 2008. DVD CIRKOVLJAN dvodnevnim slavljem proslavio jubilej

NOVI DUŽNOSNICI u rotarijanskoj organizaciji

120. obljetnica osnutka i djelovanja Dobrovoljno vatrogasno društvo Cirkovljan 11. i 12. srpnja proslavilo je zna ajan jubilej – 120. obljetnicu osnutka i djelovanja. Tim povodom, prvog dana slavlja u mjesnoj crkvi Sv. Lovre služena je koncelebrirana sveta misa, da bi potom u lani obnovljenom i temeljito ure enom Vatrogasnom domu, koji još ima i ulogu Doma kulture, bilo održano otvorenje donacijske izložbe slika $dravka Polašeka koji je naslikao niz cirkovljanskih motiva. #zložba je postavljena u znak pažnje i zahvalnosti pokojnim ali i živu im vatrogascima DVD-a Cirkovljan. Tom prigodom slavljenici su zahvalnicama i priznanjima te plaketama zahvalili svima koji pomažu rad ovoga prigradskog DVD-a. Me u ostalima zahvalnica za poseban doprinos vatrogastvu uru ena je vl . Stjepanu Berljaku, prof. Matiji Berljaku te preloškom župniku pre . ntunu Hoblaju. U prigodnom govoru predsjednik DVD-a Robi Verli te zapovjednik ristijan Legiša prisjetili su se duge povijesti vatrogastva u Cirkovljanu, a progovorili su i o sadašnjem trenutku.

Najmla i vatrogasac star sedam godina Danas DVD Cirkovljan okuplja 53 lana, me u kojima je podosta mladih. Prije pet godina sadašnje je rukovodstvo uspjelo ponovno aktivirati žensko odjeljenje. Najmla i cirkovljanski vatrogasac je sedmogodišnji Goran Vlah koji je u DVD Cirkovljan došao zbog druženja, a na to ga je nagovorio prijatelj. Vatrogastvo je za njega zabava.

Slavljenici i njihovi gosti u sve anom defileu mjestom Franjo Vadlja, danas 74-godišnjak, ve je pola stolje a lan ovoga društva i jedan je od trojice najstarijih lanova DVD-a Cirkovljan. Svojedobno je bio i njegov predsjednik. aže kako ga mu i starost i da mu je žao što više ne može biti aktivan lan društva. #sti e da je vatrogastvo u Cirkovljanu oduvijek bilo iznimno važno i da su esto generacije obitelji u vatrogastvu. n se vatrogastvom po eo baviti zahvaljuju i tastu, a danas su vatrogasci njegov sin, ali i unuk, i na to je posebno ponosan. - DVD Cirkovljan oduvijek su inile dobre duše koje su uvijek bile spremne pomo i, pa ak i po cijenu vlastite pogibelji. Danas su vatrogasci daleko opremljeniji i zašti eni zaštitnom opremom pa je njihovo djelovanje možda lakše negoli je nekada bilo, isti e Vadlja. $ahvaljuju i izrazitom angažmanu preloškog župnika pre . ntuna Hoblaja, DVD Cirkovljan je u povodu jubileja dobio na poklon knjižicu s kratkom povjesnicom

Predsjednik DVD-a Robi Verli u znak zahvalnosti predaje dar pre . Antunu Hoblaju

DVD-a u Cirkovljanu. Tako danas ovo vatrogasno društvo ima ak dva vrijedna djela koja svjedo e o vatrogastvu u ovome mjestu. Podsje amo, prije dva desetlje a prof. Dragutin Toma napisao je tekst i uredio fotomonogra iju DVD-a pod nazivom “Stolje e cirkovljanskog vatrogastva”.

Krunoslav Varga predsjednik rotarijanaca, a Ružica Varga inervilki Nova rotarijanska godina zapo inje u mjesecu srpnju, kad se u rotarijanskim klubovima obavlja primopredaja dužnosti novim dužnosnicima. Tako su nova elništva preuzela dužnosti u Rotary klubu akovec i #nner Wheel klubu akovec, u kojem su lanice pretežito supruge me imurskih rotarijanaca. Na skupštinama, na kojima je obavljena primopredaja dužnosti, sumirani su rezultati ostvareni u proteklom razdoblju. Tijekom rotarijanske godine pomagali su onima kojima je to najpotrebnije, najviše djeci s teško ama u razvoju, te ustanovama i udrugama koje o njima skrbe. $a prikupljanje novca za donacije organizirali su niz humanitarnih akcija od kojih su neke ve tradicionalne, pa e,

uz neke nove, s njima nastaviti i u novoj rotarijanskoj godini. tome e skrbiti nova vodstva klubova. Novi predsjednik Rotary kluba akovec je runoslav Varga iz akovca, a dopredsjednik Josip Golenko iz Šenkovca. Tajnik kluba je Branko Špoljar iz akovca, a rizni ar Martin Stubi ar iz Murskog Središ a. Predsjednik elect, koji e preuzeti predsjedavanje klubom u godini 2009./2010., je Nenad Je ud iz akovca. #nner Wheel klubom akovec idu ih godinu dana predsjedavat e Ružica Varga iz Pribislavca, a prve suradnice bit e joj dopredsjednica Snježana Tkal ec, koja e biti predsjednica inervilki u narednoj rotarijanskoj godini, tajnica na Je ud i blagajnica Dubravka Nedeljko, sve iz akovca. (iž)

Vatrogascima uru ena priznanja i diplome Slavlje održano u petak imalo je, rekli bismo, obiteljski štih, a nazo io mu je i preloški gradona elnik Dragutin Glavina te zamjenik me imurskog župana Mladen rižai . Na subotnjem slavlju pak su se okupila mnogobrojna me imurska te cirkovljanskom DVD-u prijateljska vatrogasna društva, kao i vrh Vatrogasne zajednice Me imurske županije. U kasno subotnje popodne vatrogasci su s ponosom prode ilirali mjestom, a u povorci je bio i lojzije Sobo anec, pokrovitelj ovoga dvodnevnog doga anja.

Goran Vlah i Franjo Vadlja - najmla i i jedan od trojice najstarijih lanova DVD-a Cirkovljan $aslužnim vatrogascima dodijeljena su odlikovanja, dok su Darko Vrhaj, Nikola Režek i Nino Najman primili diplome za položeni ispit vatrogasnog do asnika. (D.Mihoci)

Novi predsjednik rotarijanaca Krunoslav Varga i predsjednica inervilki Ružica Varga Na njima je budu nost 120-godišnjeg DVD-a

Ljetne svaštice • Ljetne svaštice Pod starim hrastom sedi. Sedi las na elo joj visi. Moja ljubljena baka Z molitvenikom v roki spi. Valentino Poljski, 7.c OŠ ŠENKOVEC Pjesma objavljena u zborniku manifestacije Zbor malih pjesnika Zlatar 2007.

Moja obitelj

Ljetne svaštice • Ljetne svaštice Vrt ljubavi U vrtu prepunom crvenih ruža, ljubav se svakome pruža. u tom vrtu smo ja i ti moja najve a ljubavi. Marcel Rob, 3.b OŠ M. SREDIŠ E

Povjetarac Jednog lijepog dana, zapuhao nježni povjetarac. zanjihao sve oko sebe. Leptiru i p elici krila raširio, a djecu na igru izmamio. Tea Cotter, 2.b PŠ ZEBANEC

Šaljiva obitelj Moja obitelj Veoma je neobi na, Puna mašte i pustolovina. Mama Se ujutro rano budi, Pije crnu kavu I misli na svoju radnu slavu. Tata Na posao ve kasni I šizi mu glava. Lea još uvijek spava! Djed Se ve davno na posao otpravio, Ali je doma nao ale zaboravio. Baka Smišlja što da kuha.

Tea Cotter, 2.b, PŠ ZEBANEC

Jedna joj muha ne da mira To baku jako živcira. A JA?! U obitelji najve a princeza, Koja nikom ne da Da je zeza! Lea Novak, 2.r OŠ ŠENKOVEC

Pod starim hrastom Protuletje je tu. Sonce je zasvetilo. Kraj potoka stoji hižica Meni srcu prirasla.

Moja obitelj ima pet lanova. Imam stariju sestru da me štiti, drugu sestru da me u i. Imam mamu i tatu koje jako volim. Cijelu svoju obitelj pazim i mazim. To je dar od Boga i nema ljepšeg od toga. Ivan Vinceti , 1.r PŠ MA KOVEC

Leonardo urin, 2.b, PŠ ZEBANEC gurno bježim! Evo je, dolazi! Veronika! Sipa hranu u moj akvarij! Život je divan! Katarina Sabol, 6.b OŠ STRAHONINEC

Ja, kornja a

Pingvin i lasta

Da, to sam ja, Oscar, još sam živ. Danas sam se opet gušio u onome smradu. Veronika mi je opet zaboravila promijeniti vodu. Ponovno ah, to dijete, ja nju stvarno ne razumijem. Ona jede, diše, živi u istome, a ja sam joj, ini mi se, samo zeleni ukras u prljavoj vodi. Još prije godinu dana, plivao sam u prostranom, doduše prljavom, akvariju. Bio sam mala kornja a u velikoj trgovini. Sve je bilo tako mirno, tiho, osje ao sam se tako bezbrižno, sve dok se nisu pojavile njih dvije - Mama! Gle, gle! - derala se jedna djevoj ica. S vremenom sam saznao da se zove Veronika. Pokazivala je prstom na mene i Casper, moju sestru. - Ali dušice, što e ti kornja a? Radije u ti kupiti one nove hla e, pa znaš, one koje su tek sad ušle u modu, one crvene - pokušala se izvu i starija gospo a. Veronikina majka, no djevoj ica ju prekine - Molim? Crvene hla e?! Mislim, slobodno ih ti kupi, ali nemoj o ekivati da u ti ih ja nositi? - bezobrazno e djevoj ica. - A daj, mama, molim te! Brinut u se o njima, nazvat u ih Oscar i Casper, samo mi ih, molim te, molim te kupi! - dodala je milim, nježnim glasi em. I tako smo se Casper i ja naši ovdje. U me uvremenu je Casper pobjegla iza ormara, a ja i dalje živim u ovom kaosu. Nego, vratimo se mi današnjem danu. Gladan sam jer me Veronika opet nije nahranila. U nekoliko sam ve navrata pokušao pobje i, no nisam uspio. Ovaj akvarij mi je preuzak, ne mogu se ni okrenuti da negdje ne zaglavim. Zar ti ljudi ne shva aju da ja više nisam ono malo zeleno stvorenje, nego sam ve prava velika odrasla kornja a!? Prava odrasla kornja a koja e uskoro biti bivša jer e umrijeti od gladi… ah, takav je život, moram se pomiriti s tim. Nada umire zadnja, sutra si-

Zalutala jedna lasta na Južni pol i srela pingvina. “Gdje li sam? Znaš li, prijatelju moj?” “Znam, na Južnom polu.” Zbunjena lasta ne zna kud sa sobom. “Što emo?” Pingvin se dosjeti: “Kad ve imaš velika krila, možeš me nau iti letjeti”. “Ti, ptica koja leti” prasne u smijeh. “Što je smiješno? Mi smo jedine ptice koje ne letimo, ajde nau i me letjeti.” “Pih, nemam vremena za takve gluposti”, ponosno zamahne svojih dugim krilima i odleti. Sutradan pingvin nai e na ozlije enu, uplakanu lastu. “Što je bilo, prijateljice?” Kroz suze lasta odgovori: “Slomila sam krila, više nikad ne u mo i letjeti”.

“Ne brini lasto, ja u ti pomo i.” Nedugo nakon toga lasta poleti… Tea Tompoš, 6.a OŠ STRAHONINEC

Ljubav Volim nebo i ptice na njemu. Volim livadu i leptire koji po njoj lije u. Volim da ljubav vlada svijetom, jer ona je jako lijepa. Može biti tužna ili sretna. Zaljubiti se može svatko pa makar na kratko. Jer ljubav je kao beskrajan dan može trajati dugo kao san. Ljubav ne možeš kupiti ali je od srca možeš dijeliti. Andreja Srnec, 6.c OŠ M. SREDIŠ E

Gosti pjesnici • Gosti pjesnici Mu no li je

Neka im re i

Obi no li je krivotvoriti nemilosrdnu daljinu lažima?

Ako te budu pitali dojdu ega augustuša, neka im re i da si me napustio na sve vijeke. Neka im re i da mi je nesanica pazila no i. Neka im re i da su oblaki Misec pokvarili kot oduravanje naše poznanstvo. Neka im re i da nisam imala jur nikogar ki bi me tišio. Neka im ništ re i o kamenoj peršoni ka je prez parapla ekala godinastu kaštigu. Neka im re i da sam se kamogod otpravila kisela tišina je zvonila po prašni puti.

Pravedno li je obes astiti netaknuti bjelinu koracima? Vrijedno li je brojiti u pustoj tami tragove? Krivo li je zatajiti uz tvoje ime neuspjeh? Mu no li je izjaviti da ni eg nema od tebe, od mene?

Timea Horvath PETROVO SELO Gradiš e - Ma arska

15. srpnja 2008.

MOZAIK

55 MDS U MALOJ SUBOTICI organizirao humanitarni koncert

Novac namijenjen Centru za bol Županijske bolnice U nedjelju 13. srpnja u dvorani Doma kulture u Maloj Subotici održan je humanitarni koncert kojega je organizirao Me imurski demokratski savez s namjerom da se pomogne opremanje ambulante Centra za bol, novog odjela Županijske bolnice akovec. Pozivu na humano djelovanje odazvalo se 15 izvo a a koji su nastupili na nedjeljnom koncertu u kojemu je mogla uživati raznolika publika obzirom da je bilo i rock i zabavne glazbe. Me u ostalima nastupio je rock bend omedija, pjevala je i Nikolina Virgej, ali i primjerice pjeva ki zbor UD-a iz Podturna, te mnogi me imurski pjeva i. Nastupili su još i Marijan Jurini , Filip Hozjak, Vladimir ošir Tonka, Željko Pokupec Šero, Sanja Bacinger, Show time, Me imurski vru i kaj, Vulen ek band, Pick up i Restart. vom priredbom prikupljeno je 2 tisu e kuna dobrovoljnih priloga posjetitelja. Budu i da je ranije održan humanitarni turnir u beli u $asadbregu MDS se može pohvaliti da je za potrebe

Nikolina Virgej

opremanja ambulante Centra za bol prikupio ukupno 3.200 kuna. va akcija nastavlja se u rujnu za kada je planiran humanitarni turnir u beli koji e biti održan u akovcu. Prema rije ima predsjednika MDS-a Željka Pavlica ambulanti centra za bol prikupljenim novcem kupit e se najpotrebnija oprema. (D.Mihoci;$.V.)

Za ulaz na koncert davao se dobrovoljni prilog

KULTNA BRIJA NICA ponovno radi

U enik ošišao u itelja ultna brija nica akovca na po etku ulice ralja Tomislava “pri Hinkiju” ponovno radi, zahvaljuju i svojevrsnoj pobuni gra ana, koji su od elnika Grada akovca zahtijevali se se brija nica ne ukine. ako je poznato, nekadašnja brija nica na uglu ulica atarine $rinske i ralja Tomislava u akovcu u kojoj je zadnjih godina do odlaska u za-

služenu mirovinu radio majstor Ljudevit Gavez, zatvorena je i na njezinom je mjestu sada novinski kiosk. Brija nica je sad nanovo otvorena, a ulaz joj je iz ulice ralja Tomislava, a problem je to što nema sanitarne prostorije jer nije bilo mjesta. Na slici $. Vrzana: majstora Ljudevita Gaveza šiša mladi frizer Jurica, koji mu je bio u enik. (j)

RAZBIB IGA

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Gracki dom, gracka knižnica, gracki vitezovi...? D

ržavna služba, štera vse uje kaj drf e, Vu Lepoj našoj je dala vum gda je na po etko ovoga meseca juljuša biv potres vu Središ o na Muri. To je vse nas presenetilo, a nejbole Serjan are jerbo je niš i nikaj nej uv, a niti pak videv. |iv sam najgerek, jeli je to istina, pak sam pitav one šteri vse znajo. Serjanski oporbenjaki so mi rekli gda je nekši menši potres biv, ali to zato kaj se novi gradona elnik (nejjakši i nejžmehkeši vu županiji) prešpancerav po nejmlajšemo i nejmenšemo našemo grado. Velijo, gda je to biv pravi potres, kak god slab, biv bi zrušiv staroga melina, šteroga sam paukove mreže držijo na nogaj. #li bi bila bar zažlepu nula voda vu Muri. No, nekaj je, ipak bilo gda so aparati šteri to merijo zdrhtali.

e vidite kam nas je dopelala tua ravnopravnost spolova, ve nam puce pijejo bole i vej nek de ki. furt se govori i piše gda so nam puce i žene zapostavljene. |rz as nebo išlo. Ve je dojšlo na to kaj bodo puce pile, a de ki bodo magadili i akali kaj bodo dimo vozili. Na kaj bode to dojšlo, ljudi moji. Kr me so pune mladih ljudi, pije se po dis-

ka aj, a oni šteri imajo meje penez oni kupuvlejo pija o po štacunaj i unda pijejo po parkaj, sinokošaj i šumicaj. Verjem gda ste uli kaj so nam policaji rekli: od etiristo pijane dece štere je našla policija sam štiri roditeli so dojšli pitat kaj se ipak pripetilo. $nate ve kak to ide: ma to se neš i z nas norca dela, gde bi moj Ton ek ili pak moja Šte ica vupala piti ili pak se, nedaj |ožek, napiti. verjem, isto tak, gda znate ono vje no pitanje: kak more polek tuliko nas spametnih roditelov biti tak uda bedaste, o em re i, pijane dece. Moram vam re i: stvar je vu odgojo. k smo deco dobro odgojili i ak smo sigurni vu posel šteroga smo naprajli, unda se ne moramo bojati gda bodo nas policaji zvali kak so našli naše dete kak pijano, kak svija, spi vu škarpi polek ceste. No, ak vas ipak policaji pozovejo to vam je siguren znak gda ste negdi pogrešili vu odgojo i da morate (i vi i vaš odgoj) iti na popravni.

ejpredi je Qrad akovec prihvativ ponudo Županije za prodajo Doma hrvacke vojske, a mom posle toga je Županija prihvatila ponudu Qrada za kup ijo

15. srpnja 2008.

toga istoga Doma. To je, brz as, tak moralo biti kaj so novinari meli kaj dva tjedne pisati. Kup ija je rešena, novi gazda Doma je Qrad akovec, a županija si bode z grackim penezima zakrpala lukje vu prora uno. Nekaj drugo me vu tem poslo muo i, gvinta me kaj bode z onom steklenom vitrinom na vanjskomo zido Doma vu šteroj so slike naših me imorskih vitezova šteri so dali svoje živote za denešjo Lepo našo. Jeli bodo i te vitezovi prešli vu vlasništvo Qrada i jeli bodo ve te Županiski heroji postali gracki? Prinas vam je vse mogo e, ak je županiska knjžnica mogla postati gracka, unda bodo mogli (naši vitezovi i heroji) isto tak biti gracki. Najte me krivo razmeti, o em sam re i, gda bole da se bar neš i briga za te naše heroje vu vitrini, nego niš i, kak je to do ve bilo. |ila bi velika špot sramota da te naše heroje pozabimo.

uv sam na jeni mesti kak so ve naši županiski revizori pali vu depresijo im so uli kak župan i županija ne priznajo jivoga nalaza. Najme kaj, to je za revizore nekaj novo, jerbo jim se to do ve nigdar nej

pripetilo. No, vse mora jempot biti prvi pot. # kaj nam je ve za naprajti? Revizori so na bolovanjo, a nalaz na ekanjo, a dok urlabi minejo vse se to bode pozabilo. Pak tre nekak zabavljati pu anstvo vu te vro e i prevro e ljetne dneve i isto takše no i.

Natpis

Sendvi za ru ak

Osjeti baka da joj se bliži kraj i ode kod kamenoresca da naru i spomenik: - Sinko, ja bih htjela da na spomeniku ovako piše: “Ro ena nevina, živjela nevina i umrla nevina!” - Slušaj, bako, mislim da bi bilo bolje i jeftinije da napišemo ovako: “Vra ena neotvorena!”

Umro Pero i došao u raj. Kad je došao prvi dan po ru ak, #sus mu da topli sendvi . jde, dobro - misli si Pero. No, pogled mu pada dolje u pakao gdje se društvo o igledno dobro zabavlja uz roštiljadu. Sutradan opet Pero traži ru ak, a #sus mu opet daje topli sendvi . U paklu opet roštiljada... # tako pet dana, on sendvi , a roštilj u paklu. Do e to njemu preko glave, pa ode #susu: - Pa kako to mi svaki dan imamo topli sendvi , a oni u paklu roštiljaju? - što bi htio? Ne da mi se raditi ru ak za nas dvojicu.

ak valjda je naš ovek, gospon Dejan |uva , nekša vekša peršona vu toj hrvackoj kulturi gda je mogev celoga kulturnoga Upravnoga odbora dotirati vu akovec, tak gda ve vsi hrvaški kulturnjaki znajo gde je županija $rinskih. Najgerek sam, zakaj je zestanek nej biv vu našemo Staromo grado, šteroga so, još negda, zazidali $rinski, a mi se žnjim jako štimamo.

ak god se to skrivalo od javnosti i novinarov, ipak sam uspev zazvediti gda je neš i kral, z dvoriš a Staroga grada, kamena temeljca za spomenik: Oproštaj Petra $rinskog i Frana Krste Frankopana od Katarine dok so se ravnali vu |e . Qospon |acinger, z Muzeja, prosi gda mo se javijo vsi šteri o toj drskoj kra i bilo kaj znajo. Najme kaj, o e kamena vrnuti predi nek bode spomenik gotov!

Automat Došao Mujo u Njema ku i vidio nekakav aparat na kovanice. Ubaci jednu kovanicu i ispadne kava. Ubaci on opet i opet kava. # tako ubacuje on jedan žeton za drugim, a iza njega se stvorio red. - Qospodine, možemo li i mi drugi do i na red? - upita ga netko iz reda. - Mujo igra dok Mujo dobiva!

Igra Sjede Fata i Mujo na klupi u parku: - Mujo, ‘ajd me malo fataj! - re e Fata. - ‘ jd bježi onda!

Školski biser Kaže u itelj maloj Marici: - Marice, pokaži ti meni Sjevernu meriku. - # Marica kao prava štreberica odmah sko i i pokaže lijepo rukom na karti. - Hvala Marice. Sjedni - odli an kaže u itelj, pa pita malog #vicu: - Tko je otkrio meriku? - Pa, Marica u itelju!!!

Magarac i šah

Malo dijete

#graju Crnogorac i magarac šah, vidi to neki stranac pa se udi: - Uh, kako pametan magarac! Crnogorac: - Ma vraga je pametan, vodim ga 3:1!

$aljubio se mali #vica u u iteljicu, pa nekako skupi hrabrosti da joj kaže: - U iteljice, ja vas jako volim, zaljubljen sam u vas i htio bih da mi budete žena! U iteljica se malo zaprepasti, ali mu odmah odgovori da si ne može zamisliti život s malim djetetom, a #vica joj kaže: - Nema problema u iteljice, pazit u!

Najbolja stvar Pitaju mera što je najbolja stvar na svijetu? mer: - Havaji, klopa, žene... Pitaju Rusa što je najbolja stvar na svijetu? Rus: - Kamion vodke... Pitaju |osanca što je najbolja stvar na svijetu? |osanac: - Kad sam ono bio u vojsci na Triglavu, zima ‘82/’83., vani 20 ispod nule, pola etiri ujutro, ja kraj pe i u kojoj gori vatra, grijem se, kad ulazi desetar i kaže: - Suljo, odmah na stražu! ... a ja nisam Suljo...

Sve za tebe Pita žena muža: - Što bi napravio kad bih ja pala u rijeku i po ela se utapati? - Potr ao bih u susjedno selo po pomo ! - spremno joj odgovori muž. - h, pa to je selo jako daleko! - $a tebe draga, ja bih tr ao i još dalje!

Škola plivanja - Maši ru icama, Mujice, maši, maši, jedino babino! Ja e, ja e, Mujice, maši ru icama, maši... Lupaj nožicama! Maši, Mujice, maši... Eh, j... ga!

Jedna no užitka Proveli mrav i slonica burnu no zajedno! Ujutro se mrav probudi i vidi da je slonica mrtva, pa kaže: - jme, zbog jedne no i užitka morat u cijeli život kopati grob!

Krivica - Uzrok vaše nesre e je alkohol. - Hvala vam, doktore, što ne bacate krivicu na mene!!

Cjenkanje - Da li bi spavala sa mnom za, recimo, 100 000 dolara? - Pa, da znaš, kad razmislim, bih. - za 5 dolara? - Kako se samo usu uješ? Što ti misliš, tko sam ja? - To smo ve utvrdili, sada se samo cjenkamo.

Kišobran Odlaze i iz hotela, profesor je u sobi zaboravio kišobran. Kad se vratio, soba je ve bila izdana mladom bra nom paru. Kroz vrata su dopirali glasovi: - ija si ti mala djevoj ica? - Tvoja dragi! - ije su ovo male ru ice? - Tvoje najdraži! - ije su ovo nožice? Nestrpljivi profesor s druge strane povi e: - Kada do ete do kišobrana, on je moj!

Gdje je Afrika? U zagorskom vlaku koji vozi radnike u $agreb na posao razgovaraju Jura i Draž: - uj, Draž, e znaš ti gde je ta frika? - Pa nemre biti daleko. U mojoj

irmi dela jedan rnec i sako jutro dojde z biciklom.

Što je to? Šetale se tri plavuše i nai u na neki trag. Kaže prva to je trag od zeca; Kaže druga to je medvje i trag; Tre a nije stigla ništa re i prije nego ju je pogazio vlak.

15. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

15. srpnja 2008.

58 VREMENSKA PROGNOZA za idu ih 7 dana

Ovog tjedna nema vru ina VREMENSKA SLIKA: Po etkom tjedna, nakon prolaska atmosferskog poreme aja povezanog s plitkom ciklonom nad sjevernim Sredozemljem, iznad naši e se krajeva još zadržavati vlažan i hladniji zrak koji e pogodovati mjestimi nom razvoju popodnevnih pljuskova. Sredinom tjedna temperatura e porasti uz više sunca, a prema njegovom kraju o ekujemo utjecaj novog frontalnog poreme aja sa sjeverozapada koji e nam donijeti osvježenje s pljuskovima. VREMENSKA PROGNOZA: Utorak nam donosi povoljnije vrijeme. O ekujemo izmjenu sun anih i obla nih razdoblja. Uglavnom e sredinom dana i poslijepodne postojati mogu nost za kratkotrajne pljuskove. Puhat e umjeren i poja an sjeverozapadnjak koji ne e dopuštati znatniji porast temperature zraka pa e nakon jutarnjih 13 do 15 najviše popodnevne vrijednosti biti izme u 22 i 24 Celzijeva stupnja. U srijedu ujutro bi mjestimice moglo biti kratkotrajne magle, a zatim e biti djelomi no sun ano s umjerenom, ponegdje i pove anom naoblakom, no trebalo bi ostati uglavnom suho u ve em dijelu Me imurja. Vjetar e biti slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Do ekat e nas svježe jutro s temperaturom izme u 12 i 14, a najviša e dnevna

zastati na vrijednosti oko 25 ili 26 Celzijevaca. etvrtak e po eti sun ano, u jutarnjim satima s jakom rosom, ponegdje i kratkotrajnom maglom. Sun ano vrijeme zadržat e se ve i dio dana, ali se kasno popodne i nave er o ekuje ja i razvoj oblaka zbog približavanja novog frontalnog poreme aja. Mogu i su grmljavinski pljuskovi, a nije isklju eno ni ja e nevrijeme pra eno tu om i olujnim vjetrom. Lagani jugozapadnjak nave er i u no i mogao bi okrenuti na sjeverac. Jutarnja temperatura sli na ili stupanj-dva viša nego u srijedu, a dnevna bi se mogla popeti do 28 stupnjeva. U petak bi vrijeme trebalo biti promjenjivije i svježije. Uz umjerenu i pove anu naoblaku mogu a su sun ana razdoblja, ali povremeno i kiša ili pljuskovi pra eni grmljavinom. Uz ve inom slab vjetar jutarnja temperatura zraka malo e porasti, a najviša dnevna pasti u odnosu na etvrtak. Promjenjivo i nestabilno vrijeme nastavit e se i tijekom subote. Uz sun ana razdoblja o ekujemo promjenjivu naoblaku, a mjestimice i malo kiše ili lokalne pljuskove s grmljavinom za koje je vjerojatnost ve a u popodnevnim satima. Vjetar ve inom slab sjeverni, a temperatura zraka bit e niža od prosje ne za

srpanj – jutarnja oko 16, a najviša dnevna izme u 22 i 24 Celzijeva stupnja, uz pljusak i niža. Nedjelja bi nam mogla donijeti više sun anog vremena, ali ni tada nije posve isklju ena mogu nost za slabu kišu ili kratkotrajne pljuskove. Lagani južni vjetrovito donijeli bi nam topliji zrak pa e do i do porasta popodnevna temperature zraka na vrjednosti izme u 25 i 27 stupnjeva. Prognosti ki modeli upu uju na to da bi nas po etkom novog radnog tjedna trebala zahvatiti i nova promjena vremena uz naobla enje,

mjestimi nu kišu i pljuskove s grmljavinom. S tom promjenom vjetar bi ponovno okrenuo na sjeverac uz pad temperature zraka. (prognoza izra ena 14.7. u 9h)

PREGLED VREMENA od 7. do 13. srpnja

Olujna nedjelja Prošli ponedjeljak, 7. srpnja, je bio najneugodniji dan u ovom razdoblju. Južina, pad tlaka zraka i vru ina mnogima su zadavali probleme i glavobolju, a uz temperaturu od 32 ili 33 stupnja koliko smo mjerili diljem Me imurja nije bilo lako ni u hladu. Krajem dana stigla je do nas hladna fronta i uzrokovala nastanak grmljavinskih oblaka s kojima je mjestimice bilo i tu e, a na podru ju središnje Hrvatske vjerojatno i dvije pijavice ili tornada – nad Medvednicom i na podru ju Klenovnika u Varaždinskoj županiji. Nevrijeme je u tim krajevima nanijelo velike štete. Olujni sjeverni vjetar donio je hladniji zrak zbog kojeg se u utorak, kad je prevladavalo obla no vrijeme, temperatura ni u najtoplijem dijelu dana nije penjala iznad 22 Celzijeva stupnja. U srijedu je nakon svježeg jutra prevladavalo

sun ano i vrlo ugodno vrijeme s najviših 26°C. Par kapi kiše zabilježenih u etvrtak rano ujutro nije promijenilo dojam uglavnom sun anog etvrtka s umjerenom naoblakom. Zapuhao je jugozapadnjak, tlak je po eo padati, a temperatura je porasla na 27°C – sve su to bili predznaci nove promjene vremena koji su se nastavili i tijekom vru eg i sparnog petka. Pravi ljetni dan u subotu je obilježila visoka temperatura zraka od 32 Celzijeva stupnja uz obilje sunca. No, nedjelja je donijela drugu pri u. Blizina frontalnog poreme aja uzrokovala je nastanak jakih grmljavinskih oblaka koji su se iz Slovenije premjestili i nad Me imurje te donijeli nevrijeme s tu om i olujnim vjetrom, nažalost i materijalnom štetom! Još je gore bilo u Austriji gdje je poginula jedna osoba te u Sloveniji gdje ih je etvero ozlije eno.

Meteorološki kalendar - 15.7.1841. god. tu a u Bistri kraj Zagreba ozlijedila mnogo seljaka na polju - 16.7.1940. god. orkansko nevrijeme poharalo Slavoniju - 17.7.1962. god. u poplavi na podru ju Nove Gradiške utopilo se 5 ljudi

Pu ka izreka tjedna “Grmljavica sadašnja ne daje iz raži i je ma brašna”

U GORI ANU održane II. Dje je sportske igre

Pobjednici dobili vrijedne nagrade Drugu godinu uzastopce u povodu proslave Dana op ine Gori an udruga “Prijatelji” iz Gori ana organizirala je Dje je sportske igre. Održane su na tamošnjoj Šoderici, a okupile su petstotinjak djece razli ite dobi, ali i njihove roditelje. Oni su se natjecali u šest rekreativnih disciplina te nogometu i grani arima. Pokazalo se da je nogomet najbolje igrala ekipa “Bumbara i rlenki”, “Prijatelji” su zauzeli drugo mjesto, a ekipa “Dvorš akov most” bila je tre eplasirana. Grani are su najbolje igrali natjecatelji ekipe “Ledo”, “Prijateljice” su bile druge, dok su “Latice” osvojile tre e mjesto. U rekreativnoj disciplini skakanja u vre i najbolji je bio Dario Horvat, s jajetom u žlici najbolje je tr ala Maria Mohari , dok je u disciplini ga anja loptom ponajbolji rezultat postigao Dario

Alka je bila jedna od natjecateljskih disciplina

Igre je osmislio Zvonimir Lepoglavec - Lepi (drugi slijeva) i svakom natjecatelju podijelio majice

Bari . U igri stolicama prva je bila Viktoria Stanko, dok su u igri “Gori ka republika” pobijedili Franko i Mario Detoni. U dje joj alki prvi su bili Nikola i Ivica Ivanovi , I ove godine sponzori Dje jih igara, koje je osmislio, organizirao i vodio Zvonimir Lepoglavec – Lepi, bili su široke ruke te su osigurali vrijedne nagrade pa je prvoplasiranima podijeljeno pet bicikala, jedan tobogan, šest pari rola, biciklisti ke kacige i pizze. Povrh toga, svaki natjecatelj dobio je na poklon majicu s logom II. Dje jih igara. Valja istaknuti da je pokrovitelj natjecanja bila op ina Gori an, pa su pobjedni kim ekipama i pobjednicima nagrade dijelili na elnik op ine Mario Mohari te predsjednik Op inskog vije a Stjepan Ribari . (D.Mihoci)

Pobjednici su dobili ukupno šest bicikala

Disc Golf klub Zrinski za sada broji 8 lanova

U ME IMURJE stigao novi sport

Osnovan prvi Disc Golf klub u Hrvatskoj Prije koji mjesec u akovcu je osnovan prvi Disc Golf klub u Hrvatskoj. Nazvan Disc Golf Zrinski, klub je tada službeno zapo eo s radom, iako je upoznavanje s igrom zapo elo još krajem 2007. godine. Naime, ideja za osnivanje samog kluba javila se nakon što se Predrag Peršak, sada predsjednik kluba, vratio s puta iz Amerike gdje je bio upoznat s tim sportom. Rije je o sportu koji je veoma sli an tradicionalnom golfu, osim što su palica i loptica zamijenjeni posebnim diskom izra enim od plastike i košarom od lanaca. Cilj same igre je sa što manjim brojem bacanja ubaciti disk ili frizbi u košaru. Ina e, Disc Golf spada u skupinu Flying disc, u kojoj uz Disc Golf postoje još dvije kategorije Ultimate i Freestyle. Izmislili su ga hippiji po etkom 70-ih godina iz inata prema standardnom golfu koji je poznat kao elitisti ki sport. Potreban teren za Disc Golf nema osobitih zahtjeva. Može se koristiti najobi nija livada, no postojanje stabla, grmlja i sli nih prirodnih prepreka daju draž samoj igri. Disc Golf klub Zrinski kupio je zemljište, tako da je trenuta no u izgradnji igralište u Urbanu, na kojem e se postaviti osnovni teren do 9 koševa. Idu e se godine Disc Golf klub Zrinski planira uklju iti u srednjoeuropski turnir na kojem bi sudjelovale Austrija, Slova ka, Ma arska,

Cilj igre je sa što manjim brojem bacanja ubaciti disk ili frizbi u košaru Slovenija i Hrvatska. Uz to planira se da se barem dva turnira održe ovdje u Me imurju. Iako broji 8 lanova, sa svoja 4 lana Sašom Novakovi em, Nebojšom Buva em, Radulom Miki em i Predragom Peršakom, Disc Golf klub Zrinski sudjelovao je u mjesecu svibnju na turniru u Hebalmu, gdje su lanovi pokazali svoje sposobnosti i vještinu. U sklopu “Sportskog ljeta” organizirana je ljetna škola disc golfa za u enike osnovnih škola koja e se održati od 4. do 9. kolovoza kod novootvorenog sportsko - gimnasti kog centra “Aton” u Nedeliš u. U ovom kratkom vremenu mnogo toga je napravljeno, što je za svaku pohvalu. Ovim putem pozivaju se svi zainteresirani, od najmla ih do najstarijih, da se priklju e ovom novom i izuzetno zanimljivom sportu. ( H. Ze ar)

15. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

U AKOVCU ODRŽAN VELIKI ME UNARODNI ATLETSKI MITING

SJAJAN REZULTAT MLADOGA ME IMURSKOG TENISA A

Trijumf Me imurja na “Kup Gastro Group”

Brat i sestra Hižman srušili me imurske rekorde

Karlo Škvorc osvojio turnir 2. kategorije U-14

NATJECANJE ORA A ME IMURJA održano u Gori anu

Pobjednik Nikola Kolari iz Savskee Vesi Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga ora a Me imurja organizirali su u subotu 12. srpnja u Gori anu 4. Županijsko natjecanje ora a. Pokrovitelj natjecanja bila je Me imurska

županija, a dobar doma in Poljoprivredna zadruga tikva golica iz Gori ana. Nakon što je Suzana Paji iz HZPSS-a Me imurske županije, ujedno tajnica društva ora a, po-

Ove godine na natjecanju ora a sakupilo se i dosta navija a

Oranje konjskom zapregom ve se odavno ne vidi u Me imurju. Konji su, doduše, bili malo nemirni zbog mnoštva ljudi, a plug koji dugo nije upotrebljavan pomalo r av, no brazda je ipak lijepo ispala

zdravila nazo ne i pojasnila kriterije natjecanja, zamjenik župana Mladen Križai otvorio je natjecanje te naglasio da županija daje punu podršku natjecanju ora a kao temeljnoj vještini svakog poljoprivrednika. Ove godine okupilo se i oko dvije stotine promatra a i navija a, tako da podrška natjecateljima nije izostala. Od 19 prijavljenih, na startu u Gori anu se po vrelom suncu našlo ukupno 11 ora a.

Pobjednik ovogodišnjeg natjecanja ora a je Nikola Kolari iz Savske Vesi, drugi je bio Dalibor Tkal ec iz Strahoninca, tre i Ivan Kolari iz Savske Vesi te etvrti Nino Mar etko iz Draškovca. Prije samog po etka oranja traktorima i modernim plugovima, demonstrirano je oranje uz pomo konjske zaprege, koje je u po etku malo zapinjalo, no ubrzo su nastajale lijepe brazde.

Djevojke u ljetnim haljinama volim ... Ljeto je u punom jeku, a srce nemilice prži. Zato, kako bi se zaštitili, razli iti špiceri prakticiraju razli ite odjevne kombinacije. Mlade djevojke odjenule su se u ljetne haljinice. Nešto stariji znaju da se nije predobro po ljeti previše razgolititi jer odje a, ako je pravilno izabrana, može biti dobar izolator vru ine i štititi od opasnih sun evih zraka. Nisu bez veze beduini u pustinji zamotani. Svima preporu ujemo svjetlije boje, odje u od prirodnih materijala, materijale otvorenog tkanja jer bolje propuštaju zrak, kao i šire krojeve koji e olakšati kretanje na vru ini. Ali dobro, šarene ljetne haljinice na mladim, zgodnim djevojkama svakako je ljepše za vidjeti. A ako nije rije o ljetnoj haljinici, onda je o zgodnoj suknjici. Špicerice ih i te kako znaju izabrati zanimljive i vrijedne pažnje, kao i u svim mogu im bojama. Ono što bi po ljetnoj vru ini trebao biti obavezni dodatak definitivno su šeširi i i kape. Ovaj tjedan tog su se pravila držali samo pripadnici ja eg spola. Mladi o evi nedostatak kape nadomještavaju neodoljivim dodatkom, svojim preslatkim djetetom.

Detalj s natjecanja

www.mnovine.hr

AKOVE KI DRUGOLIGAŠ ODLI NO ZAPO EO PRIPREME