Međimurske novine 673

NAJEZDA GUSJENICA str. 8 u Palovcu i Maloj Subotici

SINDIKALISTI SKUPLJALI POTPISE dioničara za ustupanje APT-a Čakovec firmi Ranč bez ikakvih bankarskih garancija

Gusjenice se žele nastaniti u potkrovljima

IVAN NOVAK, zastupnik Ranča d.o.o. iz Pribislavca:

str. 2-3

www.mnovine.hr

Ponuda koja dolazi samo jednom u tisuću godina

Godina XIII. Broj 673.

^akovec, UTORAK, 29. srpnja 2008.

Cijena 6 kuna

PRILOG MUDRA: Ljeto u gradu Zrinskih

PRELOG

Otkriven spomenik banu Josipu Jelačiću str. 7

ZBOR GRAĐANA u Hodošanu

str. 11

Lokacijska za farme izdana usprkos novom prostornom planu

Međimurski kuhari skuhali megajuhu

str. 5

Postaje li Međimurje tučonosni koridor?

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 55

AKTU LNO

29. srpnja 2008.

Sindikalisti po APT-u akovec skupljali potpise malih dioni ara za ustupanje te tvrtke firmi Ran d.o.o. iz Pribislavca, bez ikakvih bankarskih garancija. Umjesto g

“Ovakva ponuda dolazi samo jed • Nevjerojatna pri a o preuzimanju tvrtke: Mali dioni ari AP toursa umalo su prepisali svoje vlasništvo tvrtki koja nije dala nikakvu garanciju da može ispuniti obveze. Samo obe anje, u maniri naših politi ara 90-ih, bilo je dovoljno da dioni arima navre voda na usta. I ne bi nas ni bilo briga da nije rije o firmi od javnog zna aja koja ima županijsku koncesiju za prijevoz naše školske djece. Strateški partner je esto arobna rije , slamka za koju se hvataju irme u teško ama ili kad same ne nalaze put u daljnji razvoj. o puno je slu ajeva pokazalo da treba biti jako oprezan s ponudama strateških partnera. Vlasnici Autobusnog prijevoza tours jesu mali dioni ari, zaposlenici te tvrtke, njih osamdesetak. vrtku su formirali prije nekoliko godina radi sprje avanja ste aja putem svojevrsnog preustroja nekadašnjeg AP -a, prakti ki kroz radni ko dioni arstvo. o tvrtka ni nakon toga ne posluje bez teško a. Mnogo je razloga tome, me u glavnima drasti no smanjen obim javnog prijevoza, što je uz smanjenje broja putnika donijelo manje prihode i niz problema unutar irme. ajsigurniji posao ove irme je prijevoz školske djece, posebice u svjetlu ulaska države u inanciranje besplatnog prijevoza srednjoškolaca, koji e od jeseni obuhva ati u enike prvih i drugih razreda srednje škole. d preustroja AP tours nije se sasvim inancijski ustabilio, cijelo vrijeme kroni no im nedostaje obrtni kapital, te sredstva za daljnji razvoj i obnavljanje voznog parka.

Rješenja za te probleme tražili su na razne na ine, kroz kreditno zaduženje, traženje strateških partnera. o do sada pravog partnera za preuzimanje nije bilo. Prošli tjedan nije uspio pokušaj tvrtke Ran d.o.o. iz Pribislavca da preuzme AP , koja im ve duže vrijeme pokušava u i u vlasništvo. Zakonski predstavnik, tj. direktor tog poduze a je Denis olari , ali je postupak oko preuzimanja vodio Ivan ovak. Zanimljivo je da se u tim ponudama za preuzimanje Ivan ovak potpisivao razli ito u razli itim navratima, kao stru ni savjetnik Ran a d.o.o., kao inancijski savjetnik, ali i kao stru ni zastupnik (izvršitelj Specijalne punomo i), ponekad koriste i titulu “mag” kraj svojeg imena, a ponekad bez nje. vaj dvojac iz tvrtke Ran d.o.o. javnosti je poznat iz pokušaja preuzimanja IM-a arlova ke mljekare. o pokušaj je propao, prema našim saznanjima, iz istih razloga kao i prošlotjedno preuzimanje AP toursa - zbog nedostatka bankarskih garancija.

Obe anja s Ran a Prošli ponedjeljak, 21. srpnja, u 17 sati, na inicijativu sindikata, sazvan je sastanak zaposlenika, a ujedno i vlasnika AP -a, na kojem je razmatrana ponuda za preuzi-

manje AP -a. Ran d.o.o. ponudio je dokapitalizaciju na na in da e u roku od 120 dana nabaviti 15 autobusa za prijevoz putnika u lokalnom prijevozu, te 5 autobusa turisti ke namjene i 5 šlepera vrijednost od 3 milijuna eura. ako je AP dužnik prema Poreznoj upravi, sav dug bit e kompenziran za dug, ponudili su iz Ran a. ponudi je uz ostalo stajalo da ni jedan radnik ne e biti otpušten, da prihva aju kolektivni ugovor u cijelosti, uz socijalnu klauzulu o otpremnini. ude minimalnu pla u od 3.500 do 7.000 kuna (ne navodi se je li bruto ili neto), “odnosno prema radnim nalozima”, zatim da radnicima jam e topli obrok, svim voza ima osiguranje posebnom policom od nesre e, jedno mjesto radnicima u upravi i nadzornom odboru, rast pla e minimalno pet posto godišnje. aravno, nakon

preuzimanja irme formirali bi novu upravu kao ve inski vlasnik. ajzanimljiviji u cijeloj toj pri i bio je na in na koji je krenulo preuzimanje. Radnicima, koji su ujedno i dioni ari AP -a, na potpis je bila ponu ena obi na isprintana lista s njihovim imenima, kao kod prikupljanja peticija, samo bez mati nog broja potpisnika. a vrhu liste pisalo je da potpisnici svojim potpisom daju pristanak irmi Ran Pribislavec za preuzimanje udjela u Autobusnog prijevozu tours. Prema neslužbenim podacima, ak etrdesetak radnika u prvi je mah pristalo dati potpis na taj papir, prema kojemu prakti ki poklanjaju svoje vlasni ke udjele irmi koja nije dala nikakve bankovne garancije za preuzimanje. Ran d.o.o. ve se duže vrijeme interesira za preuzimanje AP toursa. Još krajem travnja Ivan o-

vak u svojstvu stru nog savjetnika uputio je ponudu toj tvrtki za prijateljsko preuzimanje. avodi da im nudi prijateljsko preuzimanje, a ne kupnju, s obzirom na to da bi kupnja prakti ki zna ila kupovanje duga. ada su u Ran u dokapitalizaciju zamislili na taj na in da e dokapitalizirati s 10 novih IVEC kamiona, šleperom, te 10 autobusa za lokalni prijevoz koje e nabaviti za dva do tri mjeseca, s trendom rasta 10 + 10, što prema njihovoj ra unici iznosi direktnu dokapitalizaciju 5 milijuna eura. ražili su da se ova ponuda razmotri pod hitno jer su obavezni preuzeti prijevoz za oko 25.000 tona tereta ve od 15. lipnja.

Pokri a niotkud Ve tada je Autobusni prijevoz tours od njih tražio izvod iz sud-

skog registra irme, bon 1 i bon 2, bankovnu garanciju u vrijednosti od 5 milijuna eura, kao i garanciju za ugovoreni prijevoz za spomenutih 25.000 tona robe. o umjesto bankovnih garancija dobili su novu ponudu za prijateljsko preuzimanje, iz koje je vidljivo da u Ran u sami sebe smatraju najve om garancijom. “Ran je jedan od najve ih proizvo a a mlijeka u Hrvatskoj, s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna”, stoji u odgovoru AP toursu. prilogu daju procjenu “revizorske” ku e prema kojoj se aktivni kapital tvrtke sastoji od nove mehanizacije vrijedne pola milijuna eura, farme s 3.500 muznih krava vrijednih milijun eura, 154 muzne krave 2. laktacije vrijednih daljnjih pola milijuna eura, junica i prirasta vrijednog dvjesto tisu a eura, te ran em koji se prostire na deset hektara industrijsko poljoprivrednog zemljišta “koje prema G P-u vrijedi dva milijuna eura”, a koje nije ušlo u procjenu. Ran u su zahtjev AP -a za bankovnim jamstvom prozvali zlonamjernim, te da oni po tome za kupnju njihovog duga moraju dati bankovno jamstvo za predvi enu dokapitalizaciju. ažu da bi razumjeli da traže jamstvo za zaposlenje svih radnika ili da traže prijedlog izlaza iz situacije. “Gospodo, mi vam jam imo poslom i nudimo posao. Preuzimamo vaš dug, dajemo radnicima obe ane pla e i sve ih zadržavamo. Vaša imovina ne vrijedi vaš dug, te vas molimo da u interesu zaposlenika pristupite ovom poslu ozbiljno i konkretno da se riješi ova situacija za dobrobit zaposlenika, jer ovakva ponuda dolazi samo jednom u tisu u godina. prostite, ali mislim da moramo zavaliti Bogu na ovoj ponudi. Stoga vas molim, pamet u

Podijeljena mišljenja o Ljetu u gradu Zrinskih

Završio je prvi dio jeta u gradu Zrinskih i po eo se održavati drugi dio. ajzna ajnijoj kulturno- turisti koj manifestaciji u Me imurju nekolicina je anketiranih prisustvovala, dok nekolicina iz razli itih ra-

zloga nije bila u mogu nosti. o, bilo je i onih kojima se program nije svidio pa iz tog razloga nisu pogledali ni jedan koncert ili predstavu. Razli iti komentari i prijedlozi postoje. Dok neki smatraju da se a-

kove ko ljeto premalo reklamira, drugi komentiraju atrij kao premalen prostor za koncerte. o ve ina je zadovoljna. Iz odgovora je o it i problem što se jeto u gradu Zrinskih premalo javno eksponira, no

to i pokazuje upitnu kvalitetu informiranosti gra ana Me imurja, bez obzira na veliki broj medija. ako je za ozbiljan sud relevantno samo mišljenje onih koji su na jetu i bili. Dok jedni hvale program

akove kog ljeta, drugima se ne svi a. o, kako se kaže,o ukusima se ne raspravlja. Slijedi drugi dio jeta u kojem e možda oni, koji nisu zadovoljni prvim dijelom, na i nešto po svom guštu. (H. Ze ar)

Anketa “Pod vurom” Štefanija Herman, Mala Subotica – a žalost, nisam prisustvovala jetu u gradu Zrinskih jer imam malo dijete, a nemam prijevoz. isam bila ni prošle godine, ali sam bila prije par godina i dopalo mi se. tkako imam dijete, na žalost, uop e nisam informirana.

Stjepan urkin, Domašinec - isam bio u Me imurju za vrijeme održavanja jeta u gradu Zrinskih, tako da nisam upu en u program. o, sada sam ovdje pa u sigurno prisustvovati drugom dijelu akove kog ljeta. Pošto radim u Švicarskoj u vrijeme održavanja prvog dijela ljeta, mene, na žalost, nema, ali sam zato svake godine u Me imurju u vrijeme drugog dijela, odnosno u vrijeme Porcijunkulova. Vera Horvat, Mala Subotica – isam, na žalost, bila na akove kom ljetu ove godine, ali sam bila upu ena u program koji mi se, iskreno, nije baš jako svidio. Prošle godine sam bila, i program je meni osobno bio puno bolji. Možda, da sam bila i ove godine, možda bi mi se svidjelo, tko zna. program drugog dijela jeta u gradu Zrinskih nisam upu ena, ali pozanimat u se.

Josipa Rešetar, akovec - pu ena sam u program akove kog ljeta i prisustvovala sam prvom dijelu, a imam namjeru prisustvovati i drugom. Ja posjetim ono što mene interesira, pa sam tako, primjerice, gledala rije ki sastav koji je svirao stvari od Beatlesa. Svi alo mi se, ali mi se ini da je atrij, gdje su se koncerti održavali, premalen te da bi možda koncerti trebali biti negdje drugdje.

ini mi se da je ove godine program bolji, da je puno više doga aja. Svi a mi se i drugi dio programa i zasigurno u i i pogledati ono što me zanima.

Daniel Hampamer, akovec Dobar dio prvog dijela akove kog ljeta bio sam na godišnjem izvan

akovca pa nisam bio u mogu nosti prisustvovati. o, pogledao sam koncert Rundeka, koji mi se dopao. pu en sam u cijeli program i meni se osobno ini da je program ove godine malo bolji nego prošle. Što se ti e drugog dijela, baš sam se pitao gdje su kakve reklame. ini mi se da se marketinški previše lokalno reklamira, a osobno smatram da bi trebalo malo šire.

Dijana Okreša, akovec pu ena sam u program jeta u gradu Zrinskih. Znam i za predstave i za koncerte te za dje je priredbe koje me posebno interesiraju zbog mojeg djeteta, no do sada još nisam stigla pogledati to što me zanima. Sada kad krenem na godišnji nadam se da u sve nadoknaditi na drugom dijelu akove kog ljeta. Mislim da je ove godine puno više sadržaja i to mi se svi a. (H. Ze ar)

AKTU LNO

29. srpnja 2008.

garancija iz Ran a su poru ili:

dnom u 1000 godina” glavu. Znate, nema nesretnih ljudi, svi su oni sretni samo ako su sposobni da prihvate sre u na pravom mjestu i u pravo vrijeme. a kraju vam jedino možemo jam iti da emo vam dati posao i dobre pla e onima koji žele dobro sebi i poduze u”, kažu u Ran u kao odgovor na zahtjev AP -a za dokazima kreditne sposobnosti. eško je povjerovati da je etrdesetak radnika bilo spremno prihvatiti ovakvu ponudu: to više li i na uvjeravanje o ajnika od strane nekog gurua, koji ljude uvjeravaju da je dovoljno pozitivno misliti i duboko vjerovati i da e se time želja

ostvariti. poslovnom svijetu za to je ipak potrebno puno više. Radnicima, koji kao da su zaboravili da su i vlasnici, pak je o ito samo dovoljno obe ati ve e pla e i svatko tko se pojavi s tim obe anjem može lako pro i. Male dioni are o ito su impresionirala obe anja o dobru poslu uz dobru zaradu, te o obe anoj socijalnoj i egzistencijalnoj sigurnosti za sve još zaposlene u irmi. udno da dioni are, iji AP mjese no okrene i milijune kuna, nije brinulo što im sve to nudi irma koja je lani iskazala iskazala tek 25 tisu a kuna prihoda i 28 tisu a kuna rashoda.

I sindikat se “namo io” Sindikalisti, skuplja i potpisa za preuzimanje AP -a od strane

Franjo Veble: upozorio je sindikalnog povjerenika u APT toursu da nije posao sindikata prikupljati potpise za ustupanje vlasni kih udjela, napose zbog toga što bi ljaga u slu aju lošeg ishoda po preuzimanju, koje je ionako sporno, pala na sindikat, kojem miješanje u vlasništvo nije posao

An elko Kova i , direktor APT toursa: - Imam indicija da se nekome namještaju poslovi APT toursa, tako da se tvrtka gurne u ste aj i da se poslovi prijevoza namjeste nekom drugom

Ran a, malo su marili i za propisanu proceduru. aime, radnici prema društvenom ugovoru svoje dionice moraju najprije ponuditi na prodaju irmi a, ako ona nije zainteresirana, mogu se prodati tre oj osobi. Ivanu ovaku su sredinom prošlog tjedna, nakon što su dioni ari ipak shvatili kome su htjeli dati vlasništvo u ruke, zabranili dolazak, u AP tours, a od ustupanja vlasni kih udjela odustali. Posebnu zabrinutost za ovakav pokušaj preuzimanja AP -a i ponašanje sindikalnih povjerenika te irme iskazao je i Franjo Veble, regionalni sindikalni povjerenik. Veble nam je rekao kako je upozorio sindikalnog povjerenika u AP -u da nije posao sindikata prikupljati potpise za ustupanje vlasni kih udjela, napose zbog toga što bi ljaga u slu aju lošeg ishoda po preuzimanju, koje je ionako sporno, pala na sindikat, kojem miješanje u vlasništvo uop e nije posao. Me utim, u AP toursu ionako nije jednostavno razlu iti gdje po inje vlasni ka odgovornost, a gdje briga za standard radnika. Shvatili su to i zaposlenici kojima je teret vlasništva u smislu obveza koje ono donosi sve teži. ni su vlasništvo shvatili prvenstveno kao garanciju za sigurnost radnih mjesta. Za preuzimanje AP -a bilo je i drugih zainteresiranih preuzimatelja. rvnu sliku tog poduze a radi mogu eg preuzimanja snimala je i tvrtka abelmont iz Domašinca. Me utim, oni su od toga odustali. kuloarima se spominju još neke privatne tvrtke, ali službenih ponuda poput Ran ove nema.

Ve se predstavljao kao ve inski vlasnik An elko ova i , koji je na mjesto direktora došao iz kruga zaposlenika, posljednje doga aje oko pokušaja preuzimanja od prošlog ponedjeljka prikazuje ovako. - Sastanak koji je održan u ponedjeljak iniciran je na zahtjev sindikata i zaposlenika, jer se sindikat unutar irme angažirao za prikupljanje potpisa za ustupanje udjela Ran u. Prvu ponudu radnicima na sastanku održanom u travnju Ivan ovak u ime Ran a dao je usmeno, prava je na to tražila pismene garancije. a što je on reagirao pitanjem jesmo li mi normalni, da ništa ne vrijedimo itd. vrde i u prvom momentu da naš dug vrijedi 12, pa je potom došao na 17 milijuna kuna, što su gluposti jer papirnatu dokumentaciju nikad nije ni tražio, niti ne zna. Dug postoji prema Poreznoj upravi, ali u manjem iznosu. Porezna nas je ostavila na miru jer za taj dug imamo pokri e i servisiramo ga. Pokri e za dug imamo gruntovno u nekretninama i pokretninama, tako da s tog osnova imamo garancije za dug. o unato svemu Ivan ovak svakih mjesec dana ponovno proslje uje pismo namjere za preuzimanje i ubacuje svoje sindikalne predstavnike koji ubiru za njega potpise. a sastanku koji je održan u ponedjeljak došao sam tek toliko da ih upozorim na potrebu bankovne garancije s pravne strane, a s druge strane i na protuzakonitost skupljanja potpisa za ustupanje udjela putem prikupljanja potpisa. Svaki vlasnik mora prvo dionice suklad-

SDP MURSKOG SREDIŠ A proziva aktualnu vlast

Ivan Novak se u pokušaju preuzimanja na ponudama za preuzimanje potpisivao razli ito: kao stru ni savjetnik, kao financijski savjetnik, ali i kao stru ni zastupnik (izvršitelj Specijalne punomo i) Ran a d.o.o., ponekad koriste i titulu “mag”, a ponekad ne no društvenom ugovoru ponuditi

irmi, rekao je ova i . Sakuplja i potpisa otišli su tako daleko da su potpise skupljali od ku e do ku e a ne u irmi, no ipak sredinom tjedna odustali su od ustupanja, otrijeznili se i predali spisak u pravu. o Ivan ovak ne odustaje, tvrde i da su to njegovi udjeli i da želi spisak te da pravu ne zanima na koji su na in ljudi to potpisali. Prema zadnjoj informaciji Ivana ovaka, radnici su otpravili iz AP toursa. An elko ova i kaže da je Ivan ovak danima dolazio u irmu, predstavljao se kao ve inski vlasnik, obe avao i njemu dvostruko ve u pla u, da e ga i nakon preuzimanja ostaviti da vodi irmu, jer da on ( ovak) nema pojma. ako er nam je rekao da je ovak, osje aju i se ve kao vlasnik, u ime

irme naru ivao vozila kod odre enih dobavlja a, o emu su ova i a kao direktora informirali iz te ku e pitaju i je li ovak novi zaposlenik ovlašten za takva ugovaranja. a kraju je ova i rezimirao da ima indicija da se nekome namještaju poslovi AP toursa, tako da se tvrtka gurne u ste aj i da se poslovi prijevoza namjeste nekom drugom. aže da se inancijsko stanje u irmi popravilo, da su u prvih šest mjeseci poslovali s 500 tisu a kuna dobiti, ali im je još uvijek kamen oko nogu etiri milijuna kuna starih obveza. o kaže da i za taj problem ima varijantu kako riješiti problem, tim više što je u zadnja dva mjeseca dug prema Poreznoj upravi smanjen za dva milijuna kuna. (B. Malekoci - leti )

AKOVE KI MLINOVI zadovoljni kvalitetom pšenice

Na tablama grad rudarstva, a Snizili cijenu brašnu, stvarno protiv njegova muzeja ali ne i kruhu Gradski ogranak SDP-a Mursko Središ e sazvao je konferenciju za novinare s temom opstrukcije spomen - doma rudarstva u Murskom Središ u za koju optužuju aktualnu vlast u tom gradu. a konferenciji su govorili Roberta Barat, predsjednica Gradske organizacije SDP-a, Rudolf lennert, vije nik u Gradskom vije u, i Marijan utnjak, predsjednik Mjesnog odbora. onferencija je isprovocirana odustajanjem od projekta spomen - doma rudarstva u Murskom Središ u kojeg su nositelji bili poduze e eam, Grad Mursko Središ e, Muzej Me imurja i Me imurska županija. Voditi grad zna i imati viziju i iskoristiti sve mogu e potencijale. ada je SDP s koalicijskim partnerima obnašao vlast, a djelomi no se i današnja pozicija nalazila u tim krugovima, tada su se razvojni planovi bazirali na ideji grada kao ugodnog mjesta za življenje, a turizam je bio ono na emu je trebalo raditi. aftaštvo i rudarstvo trebalo je biti u podlozi turisti ke ponude, kao što ljepote Mure trebaju svemu dati svoj obol. - Bili smo svjedoci odustajanja od vrti a, a danas smo svjedoci da nedostatku razvojne percepcije postaje mnogo važnije na ulazu u grad postaviti plo e Mursko Središ e grad rudarstva nego biti suosniva em Doma rudarstva, rekla je Roberta Barat, i dodala da osje aj da grad vode nekompetentni ljudi postaje o it.

Marijan Kutnjak, Roberta Barat i Rudolf Klennert Rudolf lennert, bivši gradona elnik, koji je otpo eo s projektom Doma rudarstva, rekao je da je tvrtka eam u projekt ušla s najve im obvezama i u to uložila oko tri milijuna kuna. S obzirom na veli inu njihovih ulaganja, te ulazak u projekt Muzeja Me imurja sa svojom zbirkom, tadašnjem gradona elniku Rudolfu lennertu bilo je logi no da dobiju adekvatnu zastupljenost u pravnom vije u, a Grad je bio spreman podnijeti polovicu troškova hladnog pogona: opremanje ureda ravnatelja i zapošljavanje osobe iz Grada Mursko Središ e, što je iznosilo 70 tisu a kuna. z ugostiteljske i sportske sadržaje te šetnicu uklapao bi se i Muzej, odnosno Dom rudarstva. ijekom vremena u to se uklju io i onzervatorski zavod, koji bi tako er dobio mjesto u pravnom vije u. lennertu je prije svega bilo do o uvanja gospodarske i kulturne baštine.

o njemu je apsurdno da sadašnja vlast i Poglavarstvo shva aju važnost rudarstva promjenom tabli na ulazu u grad i formiranjem Povjerenstva, a projekt koji je zapo et odbijaju. - Ina od po etka sura uje s nama oko spomen - parka naftaštva u Peklenici. Prošle godine dobiveno je 50 tisu a kuna od Ine. Poglavarstvo je dalo zadatak povjerenstvu u sastavu e ek - Mikuli - ramar da ponudi prijedloge kako utrošiti tih 50 tisu a kuna u tu svrhu, a do danas nema odgovora, novac stoji i vjerojatno e se trebati vratiti, rekao je lennert. Rudolf lennert pohvalio je, kako je rekao, fenomenalnu inicijativu gra ana Debelca, koji su dobrovoljnim radom zaštitili pekel i izvorište nafte u Peklenici, pri emu je Grad samo kupio cijevi. lennert revolt tvrtke eam koja se povla i iz projekta o Domu rudarstva smatra opravdanim te dodaje da e teško biti povratiti i povjerenje županije u taj projekt. Marijan utnjak je iznosio stav Mjesnog odbora Mursko Središ e o ure enju Poljske ulice u Murskom Središ u. Rekao je da se protive kreditnom zaduženju Grada za ure enje te ulice te da treba sa ekati idu u godinu, vidjeti prora un i “pobrigati” se od institucija države ili Europe gdje se lako dobivaju sredstva za takve svrhe, misli Marijan utnjak. (BM )

akove ki su mlinovi od ponedjeljka 28. srpnja snizili cijene brašna, i to, ovisno o tipu i pakiranju, izme u 10 do 12 posto, a pojedinih vrsta ak i više. - Cijena je ovogodišnje pšenice visoka, ali niža od one na prolje e u ožujku i travnju kad je cijena pšenice divljala i preko dvije kune, te ima prostora za snižavanje cijena, rekao je Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijale akove kih mlinova. Za sada ne e sniziti i cijenu kruha i peciva, jer, kako je kazao Zoran Štefulj, brašno u formiranju cijene kruha sudjeluje s 25 do 30 posto, a sve više na cijenu kruha utje u sve skuplji energenti. a snižavanje cijene brašna odlu ili su se i zbog velikog pritiska jeftinijeg brašna na naše tržište iz uvoza, ime žele parirati konkurenciji. Žetva pšenice prakti ki je završena i uskladištena i tako je unato zadnjim vremenskim neprilikama i tu i, sre om, ostala pošte ena. akove kim mlinovima zadovoljni su ovogodišnjim urodom pšenice koji je znatno kvalitetniji nego prethodne godine, jer su prakti ki od sjetve od žetve vladali gotovo idealni uvjeti za rast i razvoj pšenice, što se odrazilo i na kvalitetu. Prema njihovim informacijama, na istim zasijanim površinama urod je bio ve i za oko 30 posto. valiteta pšenica ove je godine neusporedivo bolja

nego što je to bila prošle godine, rekao je Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijalne službe u akove kim mlinovima. tkup pšenice ovogodišnjeg roda prakti ki su završili. ako e u silosima, kad stignu i sve koli ine pšenice i od otkupljiva a koji rade za potrebe akove kih mlinova, biti otkupljeno od 15 do 20 tisu a tona s podru ja Me imurja i ostalih sjeverozapadnih županija: Varaždinske, rapinsko - zagorske i oprivni ko - križeva ke županije. tkupljenu pšenicu akove ki mlinovi ve su i platili proizvo a ima, jer su pla ali u roku od dva dana po preuzimanju pšenice, po cijeni od 1,5 kuna po kilogramu standardne kvalitete, što je na razini cijena drugih otkupljiva a u Hrvatskoj. I ove godine poljoprivredni proizvo a i ostavili su u

akove kim mlinovima dosta pšenice na pologu koju tijekom godine zamjenjuju za brašno, sto nu hranu ili sjemensku pšenicu.

G P DAR V

29. srpnja 2008.

KOMUNIKATOR

POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO OREHOVEC u Svetoj Mariji

Uskladite se sa sugovornikom

Otvorena prva minisirana u Me imurju

ije â&#x20AC;&#x153;rapportâ&#x20AC;? ( ita se rapo) dolazi iz rancuskog jezika, a kod komunikacije ona zna i uspostavljanje kvalitetnog odnosa, stanja me usobnog razumijevanja, uvaĹžavanja i podrĹžavanja te se kao takva i â&#x20AC;&#x153;udoma ilaâ&#x20AC;? u zemljama engleskoga govornog podru ja, a u zadnjih nekoliko godina i kod nas. U neurolingvisti kom programiranju rapport je definiran kao â&#x20AC;&#x153;umjetnost uskla ivanja s drugom osobom, sugovornikomâ&#x20AC;?. On je ve prirodno prisutan u svakoj komunikaciji u ve oj ili manjoj mjeri, ĹĄto ovisi o uzajamnoj privla nosti i interesu prema sugovorniku. Imati rapport s nekim zna i imati dobar osje aj u druĹženju i gotovo uvijek podrazumijeva da naĹĄe vanjsko ponaĹĄanje i na in verbalnog komuniciranja ima iste elemente kao i sugovornikovo. S osobama koje su nam drage ili s kojima dijelimo zajedni ke interese lako emo i prirodno u i u rapport, no vrijedi i obrnuto, teĹĄko emo nekoga uvjeriti u neĹĄto, ako s njime ne moĹžemo uspostaviti rapport. apport se prou ava ve viĹĄe od 30 godina i danas se smatra mo nom vjeĹĄtinom posebice u poslovnom kontekstu, ĹĄtoviĹĄe, uvijek kada Ĺželite utjecati na sugovornika. U praksi to obi no moĹžemo i uo iti: sugovornici koji se nalaze u stanju rapporta esto â&#x20AC;&#x153;zrcaleâ&#x20AC;? jedan drugog poloĹžajem tijela, pokretima (govorom tijela), koriste iste ili sli ne govorne obrasce te ak diĹĄu i trep u u istom ritmu.

PiĹĄe: SaĹĄa Tenodi, NLP trener, nlp.croa a@gmail.com MoĹžemo to i sami provjeriti ako za vrijeme ugodnog razgovora s prijateljem promijenimo poloĹžaj tijela, naĹĄ e sugovornik ubrzo prilagoditi svoj poloĹžaj tijela te tako odrĹžavati s nama rapport, drugim rije ima, poloĹžaj njegovog tijela izgledat e kao zrcalna slika naĹĄeg tijela. Kao vjeĹžbu za uspostavljanje rapporta zgodno je iskuĹĄati i druge obrasce osim promjene poloĹžaja tijela, poput eĹĄkanja nosa ili glave ili naglo dizanje aĹĄe vode, piva i sli no. rlo lagano moĹžemo primijetiti da osobe s kojima nam je ugodno ulaze s nama u rapport. Sve su to ionako obrasci ponaĹĄanja koje mani estiramo svaki dan, no, ukoliko viĹĄe pozornosti obratimo na te sitne neverbalne, nesvjesne obrasce drugih, primijetit emo prate li nas ili ne. ko nas ne prate, tada u naĹĄoj interakciji ne postoji dobar uzajamni osje aj, a ako nas prate, uspjeli smo izgraditi izvrstan rapport ili sklad sa sugovornikom i povoljan ishod razgovora vrlo je izgledan.

â&#x20AC;˘ Obitelj Orehovec postala je otvaranjem prve minisirane i pokusni kuni primjene poljoprivredne politike na na in EU Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Orehovec u Svetoj Mariji u etvrtak 24. srpnja otvorena je prva minisirana u Me imurju. Siranu za proizvodnju kozjeg sira otvorili su Ĺ˝eljka i Eduard Orehovec, mladi bra ni par koji se opredijelio za proizvodnju sira od mlijeka proizvedenog na svojem gospodarstvu. Tridesetak koza daje oko 70 litara mlijeka dnevno, od ega preradom

u minisirani kapaciteta 200 litara sira nastaje 10 kilograma visoko kvalitetnog sira. ije je o unikatnoj proizvodnji sira, sli no kao ĹĄto svaki vinar u gornjem Me imurju proizvodi svoja unikatna vina. Minisirana je izgra ena na katu ku e u kojoj Ĺživi obitelj Orehovec, te se sastoji od dvije prostorije od ukupno tridesetak kvadrata s potrebnim ure ajima, a izgra ena je prema propisima hrvatskih pravil-

nika i pravilnika Europske unije. Naime, od 1. sije nja idu e godine, prema usvojenim propisima EU u Hrvatskoj, ni jedan proizvo a koji nema deklaraciju i svoj broj, ĹĄto zna i i kontrolu, ne e smjeti prodavati sir u javnom prometu ni na jednom mjestu. a bi se ipak zaĹĄtitili mali autohtoni proizvo a i sira, dozvoljava se prodaja njihovih proizvoda na ku nom pragu ako imaju kontroliran i deklariran proizvod, a kad se promijeni hrvatski pravilnik, ĹĄto se o ekuje, mo i e svoj proizvod prodavati i na javnim mjestima, ĹĄto e re i u restoranima i sli no. Za sada to nije mogu e.

Specijaliteti iz Svete Marije i u Istru Obitelj Orehovec je izgradila minisiranu koja ima sve potrebno za kvalitetan proces izrade i zrenja sira uz pomo kredita od 100.000

EKONOMSKI BREVIJAR

ViĹĄe konkurencije! U inkovita konkurencija klju na je za otvoreno trĹžiĹĄno gospodarstvo, jer osigurava je tiniju, ĹĄiru i kvalitetniju ponudu, potroĹĄa ima omogu ava ve i izbor, a proizvo a e poti e na ve u u inkovitost i tehnoloĹĄke inovacije. Konkurencija (latinski - sukobljavanje) je teĹžnja da se postigne ĹĄto bolji rezultat u nadmetanju i takmi enju sa suparnicima. Konkurencija ima odre ene unkcije koje se o ituju na razne na ine â&#x20AC;&#x201C; ponuda roba i usluga po ĹĄto niĹžim cijenama, najbolje koriĹĄtenje proizvodnih aktora (rad, zemlja, kapital), inovacije i tehnoloĹĄki napredak, brza reakcija na promjene itd. Osnovu konkurencije ine suparniĹĄtvo, takmi enje i Ĺželja za postizanjem ĹĄto boljih rezultata. a bi doĹĄlo do konkurencije, drĹžavna uprava treba ostvariti uvjete kojima e privu i ĹĄto viĹĄe ponu a a na trĹžiĹĄte. rĹžava i lokalna samouprava mogu na konkurenciju djelovati izravno i neizravno, putem nov anih i drugih poticaja ili ograni enja (carine, kvote, porezi, protumonopolni potezi ...). aznim propisima, dozvolama, uvjerenjima i objavom in ormacija moĹže se olakĹĄati ili oteĹžati pristup trĹžiĹĄtu. Konkurencija je tako vaĹžna i osjetljiva da postoje razni zavodi, agencije i ustanove koje nadziru slobodu konkurencije i utje u na sprje avanje nastanka kartela i monopola koji bi mogli izigrati konkurenciju. Istovremeno, potroĹĄa i se moraju mobilizirati i traĹžiti niĹže cijene, bolju kvalitetu, i to pravilnim izborom, promiĹĄljenim i znala kim kupovanjem te ukazivanjem na nepravilnosti.

Cilj slobodne konkurencije je nastajanje najboljih ponu a a koji mogu proizvesti i isporu iti robu i usluge po najpovoljnijim uvjetima. Konkurencija podrazumijeva stalno nadmetanje i taj proces ne smije imati kraja, jer tada viĹĄe nema ni konkurencije. Impulse konkurenciji mogu davati konkurenti unutar branĹĄe, potencijalni novi konkurenti, trĹžiĹĄni poloĹžaj i snaga dobavlja a i kupaca, zamjenski proizvodi itd. onu a i moraju imati konkurencijsku strategiju kojom odre uju na in ponaĹĄanja na trĹžiĹĄtu radi postizanja prednosti pred konkurencijom. Te prednosti mogu biti bolja cijena, kvaliteta, dodatne usluge, pouzdanost, povjerenje, dostupnost, itd. Konkurencija moĹže djelovati i negativno, kada proizvo a i zbog pritiska konkurenata rade ispod cijene i stvaraju gubitke (primjeri iz naĹĄe brodogradnje i tekstila). Konkurencija tako er moĹže biti nelojalna, kada se sluĹži stvorenim rezervama i nudi cijene niĹže od proizvo a kih samo radi osvajanja trĹžiĹĄta na kojem e kasnije stvarati ekstraprofit. Konkurencija, bez obzira na njene troĹĄkove i nedostatke, uvijek je dobro doĹĄla, jer bez nje ne bi bilo napretka. Slobodna i poĹĄtena konkurencija nije svemogu a, ali mora doprinijeti stabilizaciji prilika. iĹĄe konkurencije u svakom bi sektoru smanjilo inflacijske pritiske i dovelo do uravnoteĹženja cijena. Zato se konkurencije ne treba bojati, ve je vaĹžnije pripremati se na ve u i ja u konkurenciju, jer time i sami postajemo ja i. (Zlatko BoĹži , dipl. oec.)

Bra ni par Orehovec, Ĺ˝eljka i Eduard, sa svojim stadom sanskih koza

Skulptura od terakote koju je izradio Eduard Orehovec, koji se u slobodno vrijeme bavi i kiparstvom

Desetak vrsta sireva, najve i je sirna torta koja se priprema od viĹĄe vrsta kozjeg sira zajedno s orasima kuna, koji je osiguran preko azvojne agencije E E i Me imurske banke, a uz pomo Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu sluĹžbe u Ĺžupaniji. I dok se Ĺ˝eljka, po struci veterinarka, ujedno predsjednica Udruge malih sirara Me imurja, bavi tehnologijom sira, dotle se suprug Edo brine o stadu sanskih koza i poljoprivrednim poslovima. Minisirana se trenutno uhodava, no ve se proizvodi desetak vrsta kozjeg sira, tako, na primjer, kuhani sir koji ima ak 52 posto suhe tvari, dimljeni kozji sir, sir s paprikom, kozji sir u koĹĄ i nom ulju, zatim sirna torta s orasima, takozvani muĹĄki sir i druge vrste. Sura uje se s istarskim turisti kim djelatnicima, a otvorena je mogu nost proizvodnje sira za istarsko trĹžiĹĄte. ije je o specifi noj unikatnoj proizvodnji, ĹĄto zna i da e se sir obitelji Orehovec mo i kupiti ili konzumirati samo na desetak destinacija Istre. Uz to, mo i e se nabaviti na ku nom pragu, a kad se i ako se jednoga dana otvore Toplice raĹĄkovec, vjerojatno e cijela proizvodnja u tom pravcu.

POGLED ODOZDO

Vrijeme gurua Ljudska lakovjernost nema granica kada je u pitanju ljudska Ĺželja da se Ĺživot provede s im manje briga i u ĹĄto ve oj lagodi. Ljudi naprosto gutaju raznorazne spasitelje koji imaju dovoljno drskosti ponuditi nemogu a obe anja lagodnog Ĺživota. Naro ito lake Ĺžrtve su zaposleni u firmama koje loĹĄe stoje, nesigurni i emocionalno nestabilni pojedinci, ljudi loĹĄeg zdravlja, op enito ljudi s nedovoljno samopouzdanja, koji su uvjereni da im sigurnost mogu dati drugi ljudi, ja i od njih. Takvima je dovoljno samo samouvjereno ponuditi ona obe anja koja oni Ĺžele uti, za kojima Ĺžude, a sami ih ne mogu ostvariti. Oni e takvoga novovjekog gurua, mesiju, proroka, spasitelja svesrdno prihvatiti. Kao zalog svojoj sre i dat e mu novac, imovinu, odre i se svojih vlasni kih udjela, dati novac za ozdravljenje,

posuditi ako treba zadnji nov i samo da ih spasitelj rijeĹĄi njihove odgovornosti za vlastiti posao, zdravlje, Ĺživot.

esto se pitamo kako ljudi nasjedaju nemogu im ponudama, nude ĹĄpekulantima firme na dlanu, kojekakvim politi kim figurama svoje povjerenje, a kvaziiscjeliteljima svoje zdravlje. Nasjedaju iz jada, ogor enja, neznanja, osje aja vlastite nemo i, misle i da je mogu e do vlastite sre e i blagostanja do i bez velikog osobnog truda i kako negdje drugdje postoji lakĹĄi Ĺživot i da se drugim ljudima loĹĄe stvari ne deĹĄavaju. Lakovjernima je kod nas dovoljno obe ati pla u od tisu u eura, topli obrok i sigurnost do penzije. Misle da je to samo stvar dobre volje i postavljanja pravog ovjeka na pravo mjesto koji e ĹĄtititi interese radnika. Kao da u

biznisu postoji interes radnika u tom smislu. Sav sjaj i bijedu ljudske lakovjernosti na najperverzniji na in pokazalo je preruĹĄavanje KaradĹži a u gurua, i to zato jer ljudi na ovim prostorima vjeruju u mesijanstvo raznoraznih gurua, od politike, gospodarstva, zdravlja i socijale. Ljudi na ovim prostorima opsjednuti su lako om Ĺživljenja i potrebom da drugi budu odgovorni za njih. Kad se razo araju u jedne proroke, traĹže druge, traĹže i da krivci za njihove zablude zavrĹĄe na loma i, ne shva aju i da svojim ponaĹĄanjem dovode do pojave proroka i gurua koji na njihovoj lakovjernosti dolaze do osobnog bogatstva i blagostanja. No kad postanu svjesni posljedica svoje vlastite obmane i kad ostanu bez svega ĹĄto su imali prije, ma kako to malo bilo, sjete

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

se i traĹže zaĹĄtitu i odgovornost pravne drĹžave. Kad ste vidjeli Ĺžrtvu zelenaĹĄa da je savjet traĹžila prije upadanja u ralje takvog duga, malog dioni ara prije nego je vlasniĹĄtvo ustupio kakvom ĹĄpekulantu s laĹžnim obe anjima, bolesnika prije nego je zadnji nov i dao laĹžnom iscjelitelju? Nitko savjet i pomo ne traĹži prije, nego tek kad stvari krenu naopako traĹži se pravda, zakon i BoĹžja pomo .

GOSPODARSTVO

29. srpnja 2008.

HRVOJE KOLMAN iz Nedeliš a

Pokrenuo web stranicu za poljoprivrednike

Željka Orehovec uz hladnjak gdje se uvaju proizvedeni sirevi Unikatna proizvodnja sira razlikuje se od velikoserijske upravo po tome što je svaki sir unikat, konkretno, nastat e na temelju znanja obitelji rehovec kao njihov proizvod uz pomo mikroklime koja postoji samo na tom gospodarstvu. Za po etak, koze se hrane samo visokokvalitetnom hranom, kako bi dale što kvalitetnije mlijeko.

Minisirana - šansa za opstanak malih proizvo a a Željka rehovec kaže: - dlu ili smo se na proizvodnju sira prije dvije godine, pune dvije godine trajala je borba s birokracijom i nedore enim pravilnicima koji se tek uvode u Hrvatsku, sretni smo što je tome kona no došao kraj i što možemo zapo eti pokusnu proizvodnju. rvi smo u županiji, te smo ujedno pokusni kuni i za sli ne male minisirane koje e se graditi kako bi dale šansu malim proizvo a ima za opstanak. Zapo eli smo prije pet godina ni od ega, imali smo samo ta ke, a danas ve vidim perspektivu. renutno prodajemo svoj sir na tržnici u relogu. Milorad Šubi , predstojnik HZ -a za Me imursku županiju, prigodom otvorenja sirane nazna io je da su time osigurani temeljni uvjeti za razvoj obiteljskog gospodarstva koje bi ina e bilo u teškim problemima. Naime, mnoge koza-

re je kriza s kozjim mlijekom od prije nekoliko godina koja se dogodila zbog slabe cijene mlijeka natjerala na prekid proizvodnje, no obitelj rehovec izdržala je i odlu ila krenuti putem samostalne proizvodnje i tako oplemeniti svoj osnovni proizvod mlijeko dodanom vrijednoš u. avjetnica HZ -a u županiji alerija ižmak, ujedno i tajnica Udruge malih sirara Me imurja, naglasila je da je otvaranje prve minisirane u Me imurju uspjeh savjetodavne službe, te napomenula da se ve intenzivno radi i na zaštiti sira turuša kao autohtonoga me imurskog proizvoda.

Uskoro i sirevi rna Pešta i Beli Be tvorenju minisirane bila je nazo na i na elnica op ine Marija Fran i , koja je naglasila da e kozji sir obitelji rehovec postati dio turisti ke ponude op ine veta Marija. rigodom otvorenja došlo se kroz razgovor do ideje da se dizajnira nekoliko vrsta sireva koje bi se nazvale prema starim pu kim nazivima dijelova vete Marije. ako bi uskoro posjetitelji vete Marije samo u tom mjestu mogli kupiti sir rna ešta ili sir Beli Be , što su stari nazivi pojedinih dijelova vete Marije, a kao visokokvalitetni autohtoni proizvod i ujedno suvenir. (J. Šimunko)

Mladi student informatike iz Nedeliš a Hrvoje Kolman pokrenuo je specijaliziranu nepro itnu web stranicu za ponudu i potražnju isklju ivo hrvatskih autohtonih poljoprivrednih proizvoda, s namjerom da spoji proizvo a e i kupce. Zamisao je da kupac zaobi e trgovinu i kupuje u susjedstvu direktno od proizvo a a, ime osigurava kvalitetu i niže cijene. tranica nosi naziv www. inoteka.com, a ovih je dana osnovao udrugu gra ana s istim nazivom. - Želimo stvoriti ambijent u kojem se doma a hrana kupuje prvenstveno u kraju u kojem je proizvedena, i to izravno od proizvo a a. ime se smanjuju troškovi za proizvo a a, trgovca i za krajnjeg konzumenta. Hrana na našem stolu je uvijek svježa i zdrava, a razvija se gospodarstvo u okruženju u kojem živimo. Želja nam je tako er da se napokon razvije svijest o tome da kupovinom doma ih prehrambenih proizvoda izravno od proizvo a a inimo dobro svima, a ponajviše sami sebi, kaže Hrvoje. Finoteka.com nije komercijalni projekt, funkcionira na volonterskoj razini za dobrobit isklju ivo hrvatskih proizvo a a hrane. rojekt ima za cilj omogu iti poljoprivrednim proizvo a ima da što više svojih proizvoda prodaju na ku nom pragu, tj. u svojoj županiji, pojednostaviti im plasiranje proizvoda na

Hrvoje Kolman: - Proizvo a i su doma e hrane zapostavljeni i zato sam pokrenuo web stranicu kako bih spojio proizvo a e i kupce

tržište i omogu iti minimalizaciju troškova. renutno veliki problem hrvatskih proizvo a a doma e hrane neorganiziranost u smislu prezentacije njihovih proizvoda. otrebno im je prezentiranje, no nemogu e je o ekivati od poljoprivrednih gospodarstava da ulažu u marketing jer bi se to rijetkima isplatilo. Upravo zato pokrenuta je prva hrvatska Internet tražilica proizvo a a doma e hrane. udjelovanje u projektu i korištenje tražilice je potpuno besplatno i za proizvo a e i za kupce. U Hrvatskoj do pokretanja tražilice proizvo a a doma e hrane

inoteka.com nije postojao ni jedan na in da svi hrvatski proizvo a i doma e hrane mogu na jednom mjestu ponuditi na prodaju svoje proizvode, reklamirati ih 24 sata dnevno, 365 dana u godini, da im nitko za to ne uzme nikakvu naknadu ili proviziju i da im bude omogu eno da imaju velike koristi od Interneta unato tomu što se njime esto ni ne koriste. Zna i, omogu ili smo da od ovog projekta imaju jednake koristi i proizvo a i koji se ne koriste Internetom, odnosno proizvo a i koji o Internetu nemaju nikakvog pojma. rojekt je vrlo opsežan i trebat e nam daleko više vremena za njegovu realizaciju ukoliko emo projekt provoditi sami. toga molimo sve da na bilo koji na in pomognu da se za projekt inoteka.com pro uje me u proizvo a ima, a potom i kupcima doma e hrane s podru ja epublike Hrvatske. ako se na stranicama Finoteka može saznati da na gospodarstvo osedi iz Krištanovca od lipnja do kolovoza prodaje svježe kupine, da alibor Jambroši iz ratišinca prodaje jari e i koze, da doma e bu ino ulje prodaje Ivanka Bene iz Nedeliš a, da kozji sir prodaje Željka Mari rehovec iz vete Marije, da orahe i lješnjake prodaje ragutin en ar iz Lopatinca i tako dalje. eško je predvidjeti kako e se ova zanimljiva web stranica dalje razvijati, u svakom slu aju ideja je veoma dobra. (J. Šimunko)

TRI KATASTROFALNE TU E u jednom mjesecu upozoravaju na klimatske promjene

Postaje li Me imurje permanentni tu onosni koridor? rema procjeni alenta Blažeke, procjenitelja u osiguravaju em društvu, ova godina pokazala se katastrofalnom za poljoprivrednike. n cijeli svoj život prati štete nastale od tu e i drugih nepogoda, te kaže da je ova godina po svemu posebna. Brojke kao i obi no govore svoje. ako su dosadašnje tri tu e u Me imurju ovoga mjeseca, iako je (ili malo je, malo nije) djelovala protugradna obrana od tu e, potukle oko 85 posto Me imurja. Štete i intenzitet tu e bili su razli iti, a za neke je op ine župan ve proglasio elementarnu nepogodu. tru ne procjene govore da se štete na usjevima kre u od 10 do 90 posto. Najmanje su štete na kukuruzu jer tu a nije trgala stabljike, osim ponegdje, ve samo razderala listove, pa e se on ipak oporaviti, a manje su štete i na krumpiru. Najviše su stradali vo njaci i vinogradi, a manje ratarske kulture.

Gotovo da i nema vo njaka u Me imurju koji nije dobio svoju porciju tu e u vidu šteta koje se penju od 40, 50 pa do 80 i više posto. Kako je tu e bilo i u loveniji i u ustriji, treba ra unati s time da e jabuka biti skuplja no obi no, odnosno da e držati cijenu. Najve e štete nastale su na vinogradima gornjeg Me imurja, štete se tamo procjenjuju na pojedinim lokalitetima oko Štrigove i obadja i do 300 posto. Na pojedinim lokalitetima štete doista iznose oko 300 posto, a vinogradi su izgubili ovu i još dvije sljede e berbe. alent Blažeka kaže: - Godinama pratim nepogode i tu e, pa i bilježim što se doga a. u a je prirodna nepogoda i nije ništa posebno, no ovo je ipak posebna godina i posebne okolnosti. ve sam više uvjeren da je na djelu takozvano prijelazno razdoblje dugoga Zemljinog ciklusa koje traje oko 25 godina, dok sam

ciklus traje oko 270 godina. tim dugim dugim ciklusima Zemlje svojevremeno je na njema koj državnoj televiziji govorio jedan njema ki znanstvenik, ne sje am se više koji, no zapamtio sam da je on napomenuo da e takozvani prijelazni period trajati oko 25 godina. rema toj ra unici, sad smo u sedmoj ili osmoj godini prijelaznog perioda, koji je sam po sebi nestabilan i donosi velike promjene. Za vrijeme tog perioda mogu e su nagle padaju e fronte hladnog zraka iz velikih visina i vjetrovi od 150 kilometara i više, a ini se da se nešto od toga ovih dana doga a u Europi, sude i po slikama koje dolaze u Hrvatsku. Ispuštanje plinova i zagrijavanje planete koje dolazi od ovjeka dodatni su faktori rizika, što jedno s drugim stvara neuobi ajene klimatske uvjete. Ne mogu ništa prognozirati, za to nisam stru an, ali, prema mojem pra enju

nevremena i tu a u zadnjih pedesetak godina u Me imurju, Hrvatskoj i Europi, doga aju se neke neobi ne situacije. Na primjeru Me imurja, naši su stari to no znali, ona mjesta gdje desetlje ima nije pala tu a, ta su mjesta i zemljišta i prodavana skuplje pod geslom kao mjesta gdje nema tu e. “ grome imurje” je tako er svoje vo njake gradilo ra unaju i na statistiku koja je kazivala da u Nedeliš u, ehovcu i onjem Kraljevcu nema puno tu e. Zrinski su svoje posjede u Me imurju temeljili na statistici, tamo gdje nije padala tu a duže vrijeme, posadili bi vinograde. No sad se to promijenilo, više nema mjesta u Me imuju koje bi bilo sigurno od tu e. Upravo prije nekoliko dana tu a je pala na zadnju oazu bez tu e, na nekadašnje posjede Zrinskih kod Murskog rediš a. Na žalost, poznati koridor nevreme-

5 INFOPIS (11)

Besplatno znanje Lijepo zvu i naslov, ali kada se sjetite koliko su samo prijašnjih godina koštali školski udžbenici, a i danas ih roditelji pla aju ako nisu u onoj skupini srednjoškolaca koja ih dobiva besplatno. Koliko samo koštaju odre eni te ajevi, npr. jezika. anas nam je, pored hrvatskoga, i engleski materinski jezik, htjeli mi to priznati ili ne. ogotovo mla im generacijama. azli ita znanja postaju i uvjet za posao. ko ne pripadate skupini “digitalnih starosjedilaca“, ve ste pridošlica, i još k tomu dobro ne vladate engleskim, svakako ga morate nau iti. Ho ete li metodom e-learninga ili upisati te aj, svakako e vas koštati. Nisu znanja samo ono što se na takav na in nau i, ima još razli itih aktivnosti koje nam donose kojekakva znanja, ali sve to košta, kako bi rekla moja postarija susjeda. na najvjerojatnije ne vlada e-obrazovanjem i ne koristi se “alatima” globalizacije i besplatnog obrazovanja. No, nju boli koljeno i, kako nije informacijski obrazovana, ne može do i do besplatnih znanja na livinom portalu (ili bilo kojem drugom koji daje provjerene informacije) pa saznati, prije nego po ine “logorovati“ po akove koj bolnici, što bi joj uistinu moglo biti te kakve vježbe može raditi da si olakša bolove dok ne do e na listama specijalista na red. Uza sve to, ona bi morala znati i kako do i do istine umoru podataka. Što je besplatno znanje? Gdje se ono može prona i? emu koristi i tko s njime raspolaže te tko se njime uistinu svrhovito koristi? Jesu ljudi toga uop e svjesni? brazovanje je postalo industrija koja svakodnevno bilježi rast.

udno je takvo nešto konstatirati kada se u našoj sredini ono još uvijek veže uz školu, tj. uz institucije formalnog obrazovanja. No, poslovne tvrtke na silu e-demokracije, globalizacije, tržišta i e-konkurentnosti moraju misliti dalje od besplatnih udžbenika te koliko koštaju te ajevi za zaposlenike. ko zaposlenike ne e obrazovati, postat e roba s greškom. I tako u globalizaciji znanje postaje sve osobnija stvar! aradoks! Besplatna znanja nalaze se u e-demokraciji. E-demokracija nam uistinu pruža u enje od drugih korisnika, razmjena znanja

Piše: mr. sc. Sonja Toši -Grla

bez nov ane naknade. dnosno, takvo znanje postaje pojam kulturnog dobra. vrtke i pojedinci svakodnevno u e-demokraciji ostavljaju digitalne tragove na Internetu i, svjesno ili nesvjesno, prepuštaju ih ostalima iz cijelog svijeta (upravo tako, iz cijelog globalnog svijeta) na “besplatno“ korištenje. odatke koje prikupe na taj na in tvrtke kasnije aktivno koriste za plasiranje reklama najprikladnijih za publiku, poboljšanje svojih usluga, a na taj na in i zaradu. Ipak, u toj situaciji i korisnici i pružatelji usluga pro itiraju, a pitanje koje mi se name e jest možemo li takav model uspješno primijeniti i u formalnom obrazovanju. Usprkos op em konsenzusu da je Internet mjesto za posvemašnje gubljenje vremena, ako se potrudite, tu se da nešto i besplatno nau iti. jetite se samo Jimmyja Walesa koji je prije pet godina doma u pidžami surfao Internetom, a danas ima Wikipediju, kojom se služe milijuni ljudi našeg planeta. Web stranice nude brojne savjete u svim mogu im sferama ljudske djelatnosti. Internet je zagušen raznoraznim informacijama koje polako postaju kaos zbog nemogu nosti da ih obi ni korisnik sam organizira prema svojim potrebama. No, u isto vrijeme broj korisnih informacija koje se mogu prona i u tako brojnoj bazi korisnika nikad nije bio ve i. Šteta je to propustiti. Ukoliko tražite znanje i savjete, u iltriranju informacija su se ponudile pomo i stranice specijalizirane za prenošenje znanja, na kojima e baš svatko prona i nešto za sebe (eHow, u ree, ideo Jug …).

www.suncica.hr; sonja.tosic-grlac@ck.t-com.hr

na, kako ga ja zovem, od Maribora pa dolinom prema rekmurju i Me imurju ve je više puta zahva ao Me imurje. o arska proizvodnja teško se danas može i zamisliti bez mreža, ako nema mreža, preveliki su ekonomski gubici i nenadoknadive štete. ve se više pitam postaje li Me imurje tu onosni koridor, ve mogu s velikom sigurnoš u predvidjeti da e tamo gdje je pala tu a ona pasti ponovno. o njak nešto iza Štrukovca, kod križanja ceste za veti Martin i prema Murskom rediš u, najbolji je primjer, tamo tu a redovito pada svake godine, a u desetak godina samo jedne godine nije padala. Mr. omisalv omši iz “ grome imurja” kaže: - akete i zasijavanje oblaka u redu su, treba nešto poduzimati, no to mu do e na isto kao kad bi zvonila crkvena zvona protiv tu e. omaže malo, možda i psihološki, ali ne mnogo, svi ovisimo u udi prirode. (J. Šimunko)

Valent Blažeka, stru ni procjenitelj šteta od tu e: - Ova je godina po svemu posebna, nikad nije bilo toliko šteta tako velikih razmjera. Pitam se jesmo li u prijelaznom razdoblju Zemljinog ciklusa od 270 godina poja anog klimatskim promjenama koje je izazvao ovjek?

29. srpnja 2008.

CRNA KRONIKA

Marihuana za ljepše ljetovanje

dala. I protiv njega je proveden prekršajni postupak, a slijedi i kaznena prijava.

GRANI NI PRIJELAZ GORI AN - Zanimljivo je koliko mladih stranaca Slovaka, eha i Ma ara sobom na ljetovanje u Hrvatsku donose opojne droge. Naj eš e se radi o marihuani. Tako je u etvrtak 24. srpnja na Grani nom prijelazu Gori an kod 28-godišnjeg Slovenca iz Brežica, u njegovoj osobnoj prtljagi prona en 1,1 gram marihuane. Protiv njega je proveden prekršajni postupak na prekršajnom sudu u Prelogu, a slijedi i kaznena prijava na Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. Dva dana ranije u utorak 22. srpnja marihuana je prona ena i u automobilu 28-godišnjeg poljskog državljanina. On je prilikom pregleda vozila i osoba te njihove prtljage odlu io dragovoljno predati marihuanu carinicima. Drogu težine 2,9 grama spremio je u kutiju cigareta, a potom u pretinac ispred suvoza eva sje-

Izgorjelo polje zasijano tritikalom DONJI VIDOVEC - Muškarac iz Kotoribe star 40 godina prijavio je PU Me imurskoj da mu je nepoznata osoba prilikom spaljivanja strniš a zapalila parcelu zasa enu tritikalom koja je u potpunosti izgorijela. Policijskim izvidima još nije utvr eno tko je po inio ovu štetu. Potvr eno je me utim da je požar na 550 hv-a zasa enih tritikalom izbio 19. srpnja izme u 16 i 18 sati u polju zvanom Hanžina kod Donjeg Vidovca. Požar je lokaliziralo doma e vatrogasno društvo – DVD Donji Vidovec, a na mjesto doga aja izašla je i inspektorica za zaštitu od požara koja je isklju ila mogu nost izbijanja požara radi tehni kog uzroka. Vjerojatno je požar uzrokovan ljudskom radnjom.

Ukrao etiri pile VRHOVLJAN - U akove koj ulici u Vrhovljanu u no i s 22. na 23. srpnja dogodila se teška kra a. Nepoznati po initelj silom je otvorio dvokrilna ulazna vrata poljoprivredne trgovine “AgroMartin” te iz nje ukrao robu u vrijednosti od gotovo 15 tisu a kuna. Otu io je etiri motorne pile marke Codec, 8 kantica motornog ulja i 500 kuna blagajni kog minimuma. Protiv nepoznatog po initelja bit e podnijeta kaznena prijava Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Na pješa kom prijelazu teško stradala voza ica bicikla AKOVEC – Na pješa kom prijelazu na križanju ulice Kralja Tomislava i Ivana Mažurani a u akovcu u etvrtak 24. srpnja

ujutro u 6,40 sati dogodila se prometna nesre a u kojoj je ozlije ena 40-godišnja voza ica bicikla iz Novog Sela Rok. Na nju je u trenutku dok je s nogostupa silazila na pješa ki prijelaz vozilom registarske oznake

K 165-CK naletio 49-godišnjak iz Gardinovca. On je dolazio Ulicom kralja Tomislava i skretao u desno u Ulicu Ivana Mažurani a te je u tom trenutku prednjim lijevim bo nim dijelom vozila srušio biciklisticu. Policijskim izvidom utvr eno je da je voza bio pod utjecajem alkohola u koli ini od 0,50 g/kg. Voza ica bicikla u cijeloj pri i tako er snosi dio krivnje budu i da se baš kao i voza prije kretanja preko ceste nije uvjerila da to može u initi na siguran na in. Voza ica bicikla zadržana je na lije enju u Županijskoj bolnici u

akovcu obzirom da je zadobila teške tjelesne ozljede. Protiv voza a slijedi podnošenje posebnog izvješ a Op inskom državnom odvjetništvu.

Tragovi divljanja maloljetnika zgrozili su Gori an

Asocijalna mladež harala Gori anom GORI AN – Policija je okon ala kriminalisti ku obradu otkrivši po initelje vandalskog djela koji su u Gori anu u no i s 22. na 23. lipnja uništili cvjetne gredice u parku na Trgu sv. Leonarda, nedaleko od župne crkve. Mještane Gori ana, poglavito vjernice koje su se toga jutra uputile na misu u crkvu, tada je zgrozio prizor koji su zatekle. Cvije e i ukrasno grmlje bilo je po upano, a neko od njih vandali su stavili na ulazna vrata crkve. Navodno su ženice na vratima pronašle i upotrijebljene higijenske uloške, što policija nije potvrdila. Osim toga, po initelji su porazbijali dvije betonske klupe ko-

je su se nalazile u parku te time op ini Gori an nanijeli štetu od oko 6 tisu a kuna. Kriminalisti kom obradom utvr eno je da su ovo nedjelo po inili jedan 19-godišnjak iz Preloga te nekoliko maloljetnika. Me u njima bile su dvije maloljetnice stare 15 godina, jedna iz Donjeg Kraljevca, a druga iz Preloga te jedna djevoj ica stara 12 godina iz Preloga. Tako er u toj kliki bila su i dva de ka iz Gori ana, jedan star 18 godina, a drugi star 16 godina. Potonji je u no i s 4. na 5. srpnja ciglom razbio staklo na ulaznim vratima na Domu kulture u Gori anu i pritom po inio štetu od 200 kuna.

Ozlijedio motociklisticu pri neopreznom skretanju AKOVEC – Prometnu nesre u, sre om, bez težih posljedica, zabilježili smo prošle srijede oko 14 sati na državnoj cesti D-20 izme u Štefanca i akovca. Upravljaju i automobilom K 176-DP, 40-godišnji voza iz Badli ana pretjecao je moped, no kasnije skretao udesno, pri emu je

uzeo prednost 42-godišnjoj voza ici mopeda K 137-EJ koja se kretala ravno, zadržavaju i smjer kretanja. Dobila je lakše tjelesne ozljede – natu enja i ogrebotine. U trenutku nesre e nosila je zaštitnu kacigu, što je sprije ilo ve e posljedice. (Foto: VRZAN)

Za veseliju motorijadu

Zlatni plijen kradljivaca

OTOK – Prošle subote policajci su kontrolirali sudionike susreta motociklista kod Preloga. Prilikom provjere identiteta, 24-godišnjeg mladi a iz Koprivnice zaustavili su policajci. Dragovoljno im je predao pola grama marihuane, zbog ega e biti kazneno prijavljen nadležnom op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.

SELNICA – Spretni “dugoprsti i”, bolje re eno, kriminalci i provalnici, u etvrtak su orobili obitelj u Selnici. Po initelj, ili više njih, na neutvr en na in ušao je u obiteljsku ku u 53-godišnjeg vlasnika. Iz spava e sobe maznuo je sef sa šifriranom i obi nom bravom u kojemu je bilo 3 tisu e eura i 6 tisu a kuna. Sa sefom su ukradena i 22 zlatna prstena, 7 zlatnih narukvica, 18 pari zlatnih naušnica, 6 zlatnih ogrlica, 5 zlatnih lan i a, 20 zlatnih privjesaka, 4 srebrne narukvice i 1 ogrlica od istoga materijala. Vlasnik i njegova supruga ovom drskom kra om ošte eni su za oko 150 tisu a kuna.

Alkohol i tu njava STR AHONINEC – Nedjelja, temperature i maligani kumovali su narušavanju javnog reda i mira koje je policija zabilježila oko 18,30 sati u ugostiteljskom objektu u ulici Žrtava fašizma. Slu ajno ili ne, nekolicina pijanih mladi a ponašala se upravo po nazivu ulice. Naime, 27-godišnjak iz Totovca s 1,19 promila posva ao se s 18-godišnjim mladi em iz akovca kojemu je izmjereno 2,02 promila alkohola u organizmu. Mla i izgrednik je sa stolice srušio 16-godišnjeg dje aka iz Strahoninca, tako er alkoholiziranog (1,56 g/kg), izudaravši ga nogama po tijelu. Prebijeni dje ak je zatražio lije ni ku pomo u akove koj bolnici, pri emu je utvr eno da ima teže tjelesne ozljede, pa je zadržan na lije enju. Mladi grubijan iz akovca kazneno e biti prijavljen za nanošenje teških tjelesnih ozljeda, dok e izgrednik iz Totovca biti prijavljen zbog narušavanja javnog reda i mira.

Ukrao BMW i razbio ga NOVO SELO ROK – Spretni lopov u Novom Selu Rok u subotu izme u 2 i 6 sati ukrao je osobni automobil BMW registarskih oznaka K 438-DC u vlasništvu 35-godišnjeg mještanina Ma kovca. Nemaran vlasnik automobil je ostavio otklju an s kontakt klju evima u bravi. U poslijepodnevnim satima automobil je prona en u Murskome Središ u, u polju zvanom “Projnice”. Skupocjena jurilica prona ena je na makadamskom putu. Uo ena su brojna ošte enja, za što e biti potrebno izdvojiti dvadesetak tisu a kuna. Vozilo je vra eno vlasniku, dok policija intenzivno traga za po initeljem.

www.mnovine.hr

KROZ ME I URJE

29. srpnja 2008.

NA BLAGDAN SVOGA PATRONA Prelog odao po ast prvom osloboditelju Me imurja od Ma ara

Otkriven spomenik banu Josipu Jela i u Na blagdan preloĹĄkog patrona Sv. akoba, u petak 25. srpnja u Prelogu je otkriven spomenik banu osipu ela i u koji je podignut u dvoriĹĄtu preloĹĄke Ĺžupne crkve u povodu 250. obljetnice njene izgradnje i 160. obljetnice oslobo enja Me imurja. Spomenik je podignut inicijativom preloĹĄkog Ĺžupnika pre . Antuna Hoblaja i prof. dr. Matije Berljaka, zagreba kog kanonika i prof. na KBF-u, koji je ujedno i donator ovoga vrijednog umjetni kog djela. Bron ani spomenik u naravnoj veli ini rad je hrvatskog kipara Ante rli a.

Osvjetlali obraz Me imurju vim spomenikom Prelog odaje po ast prvom osloboditelju Me imurja od Ma ara, generalu koji je proglasio hrvatski jezik sluĹžbenim, koji je ukinuo kmetstvo te raspisao izbore za prvi hrvatski zastupni ki sabor. Njegovim nastojanjem agreb 1852. godine postaje nadbiskupsko i metropolitansko srediĹĄte. - Podizanjem ovog spomenika u Priloku skidamo jednu davnu sramotu ĹĄto su Prilok i akovec podizali spomenik Marku GaĹĄpari u, i to dva puta, a veliki hrvatski ban, vojskovo a i osloboditelj osip ela i spomenik u Me imurju nije imao. namo i zaĹĄto. er su ela i i rinski bili drĹžavni neprijatelji u doba komunizma. ato sve estitke onima

koji su inicirali i podrĹžali podizanje ovog spomenika. estitke itavom Priloku koji je osvijetlio obraz Me imurju, istaknuo je na sve anosti otkrivanja spomenika prof. dr. vonimir Bartoli , predsjednik Matice hrvatske akovec. kupljenima, me u kojima je bio i me imurski Ĺžupan, obratio se preloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina, istaknuvĹĄi kako ovim spomenikom Prelog odaje po ast onome koji je nasilno oteto Me imurje prije 160 godina vratio matici zemlji. Spomenik je uz pompu koju je priredila rinska garda otkrio i po prvi put gra anima Preloga pokazao prof. dr. Matija Berljak. - Bar su tri razloga zaĹĄto smo odlu ili postaviti ovaj spomenik. Prvi razlog je da Prilok bude joĹĄ ljepĹĄi, drugi je da zahvalimo velikanu ela i u za sve ono ĹĄto je u inio za Hrvatsku, a posebno za naĹĄe Me imurje, a tre i razlog je zbog sadaĹĄnjosti i budu nosti. Povijest je u iteljica Ĺživota, ovim spomenikom Ĺželimo podu iti o povijesti i nau iti mlade da je cijene, poru io je prof. dr. Berljak. Predstavnici grada Preloga, Matice hrvatske akovec i DruĹžbe â&#x20AC;&#x153;Bra a hrvatskoga zmajaâ&#x20AC;? poloĹžili su vijence u podnoĹžje novoga spomenika.

Ĺ to Jela i ima s nama?

esto se postavlja pitanje ĹĄto ban osip ela i ima s Me imur-

Spomenik je otkrio mecena prof. dr. Matija Berljak

Prvo oslobo enje Me imurja

Prof. dr. Zvonimir Bartoli podsjetio je zaĹĄto je ban Jela i vaĹžan za Me imurje jem, a to pitanje postavljaju oni koji neĹĄto manje poznaju hrvatsku povijest. Velika Narodna skupĹĄtina u agrebu donijela je 25. oĹžujka 1848. program Hrvatskoga narodnog pokreta sadrĹžanog u â&#x20AC;&#x153;narodnim zahtjevimaâ&#x20AC;?. Hrvatska je traĹžila svoju samostalnost u odnosu prema Ma arskoj, hrvatski jezik kao sluĹžbeni, sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, samostalnu hrvatsku vladu odgovornu Saboru, ukidanje feudalnih odnosa i imenovanje osipa ela i a za hrvatskog bana. edan od tih zahtjeva, imenovanje ela i a hrvatskim banom, Sabor je odmah proveo. Me utim, Ma arska nije pristala na takvu samostalnost Hrvatske. Ban osip ela i je stoga objavio prekid svih sluĹžbenih odnosa s ma arskom vladom do saziva Sabora, a 25. travnja ukinuo je kmetstvo u Hrvatskoj (urbarsku da u, tlaku i crkvenu desetinu). Povjesni ari piĹĄu da je po kraljevoj Ĺželji ban ela i , koji je u me uvremenu postavljen za glavnog zapovjednika vojske u Hrvatskoj, pokuĹĄavao mirno rijeĹĄiti sukob s Ma arima. Pregovori vo eni u Be u nisu donijeli nikakav rezultat. Dapa e, ban osip ela i uvjerio se da Ma ari Ĺžele joĹĄ viĹĄe proĹĄiriti svoju vlast nad Hrvatskom. tom kontekstu ma arska revolucija iz 1848. godine imala je dvostruko obiljeĹžje: u odnosu prema be kom apsolutisti kom reĹžimu ona je bila oslobodila ka, ali u odnosu prema Hrvatskoj ona je bila osvaja ka i ugnjetava ka.

bog toga je osip ela i 7. rujna navijestio rat Ma arskoj, a etiri dana kasnije, u ponedjeljak 11. rujna 1848. godine, hrvatska je vojska preĹĄla Dravu kraj VaraĹždina i uĹĄla u Me imurje, zauzevĹĄi ga bez ikakvog otpora. Tako je Me imurje nakon stoljetne ma arske okupacije ponovno pripojeno Hrvatskoj. Hrvatska vojska uĹĄla je u Me imurje, ali ga je 14., 15. i 16. rujna i napustila, preĹĄavĹĄi preko Mure kod Murskog SrediĹĄ a, Gori ana, Kotoribe i Kakinje u Ma arsku na putu prema BudimpeĹĄti. Me imurje je tako oslobo eno, ali je ostalo bez obrane, ĹĄto e iskoristiti ma arski general Percel te 17. listopada krenuti u ponovno osvajanje Me imurja. vidjevĹĄi tu opasnost, banska je vlast u agrebu proglasila op u mobilizaciju u sjevernoj Hrvatskoj, pokuĹĄavaju i formirati mobilnu gardu. Ta na brzinu skupljena vojska, bez ikakvoga vojni kog znanja i iskustva i slabo ili nikako naoruĹžana, stigla je u Me imurje u prvoj polovici mjeseca listopada, smjestivĹĄi se u Legradu, Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu, akovcu i u Kotoribi. Nakon dobro izvrĹĄenih priprema ma arski je general Percel, s vojskom od 5.000 ljudi i s 12 topova, krenuo iz KaniĹže prema Me imurju, napavĹĄi topovima Kotoribu gdje je vladala prava panika me u slabo opremljenim hrvatskim gardistima i Ĺžiteljima. Glavni pravac povla enja hrvatske vojske bio je preko Drave. Tom je prilikom bilo zarobljeno oko 400 hrvatskih vojnika, a Kotoriba je pala u ma arske ruke, kao i top koji je Vukotinovi dopremio u Kotoribu. Donjem Vidovcu bilo je zarobljeno dvjestotinjak gardista. Najhrabriji otpor ma arskoj vojsci pruĹžio je bataljun zagreba ke Ĺžupanije kod Letine koji je, nakon ĹĄto mu je ponestalo municije, discipliniranim povla enjem prema Dravi kod VaraĹždina i bez gubitaka stigao u VaraĹždin. Tako su Me imurje i Kotoriba, doĹživjevĹĄi samo tridesetak dana slobode, ponovno pali pod ma arsku vlast. Hrvati se nisu mogli

Bron ani spomenik u naravnoj veli ini rad je hrvatskog kipara Ante Orli a pomiriti s gubitkom Me imurja.

Drugo oslobo enje Me imurja agreba ki podmarĹĄal Dalen, kojemu je ban ela i povjerio vrhovno zapovjedniĹĄtvo u Hrvatskoj, zapovjedio je potom generalu Todorovi u da ponovno Me imurje vrati Hrvatskoj. Todorovi je 12. studenoga u 16 sati s tri satnije pjeĹĄadije, s dva topa i odredom konjanika preĹĄao dravski most kod VaraĹždina i ponovno uĹĄao u Me imurje. Pred tom se hrvatskom vojskom general Percel preko Letine povukao iz Me imurja u Ma arsku. Sutradan je podmarĹĄal Dalen stigao u akovec, a hrvatska je vojska zauzela itavo Me imurje. Tako je Me imurje nakon dvadeset i ĹĄest dana ma arske okupacije ponovno oslobo eno, ali ovaj put bez kapi prolivene krvi. Me imurje je ostalo u sastavu Hrvatske sve do sije nja 1861. godine, kada je, nametnutom ma arskom i austrijskom politikom, ponovno pripalo Ma arskoj.

a vrijeme Bachovog apsolutizma u Me imurju je njema ki jezik uveden u sudove, gruntovnice i u katastarske urede u akovcu i Prelogu. uredima su inovni ka mjesta zauzimali uglavnom doseljeni Nijemci, esi i Slovenci koji su znali njema ki. eĹžim je za inovnike i Ĺžandare posebice postavljao Slovence kako bi Hrvati lakĹĄe prihvatili germanizaciju. eĹžim je znao da Hrvati ina e simpatiziraju Slovence za razliku od Nijemaca. Apsolutizam nije zaobiĹĄao ni Ma arsku koja tako er nije bila poĹĄte ena od obvezatne uporabe njema kog jezika. Tako je nastala izreka da su Bachov apsolutizam Hrvati dobili za nagradu, a Ma ari za kaznu. Me imurje je po tre i put oslobo eno od Ma ara akcijom vana Novaka i hrvatskih dragovoljaca nakon Prvoga svjetskog rata, o emu se ve dosta zna. Po etvrti je put Me imurje oslobo eno od ma arske okupacije za vrijeme Drugoga svjetskog rata vojnim akcijama partizana, Bugara i sovjetske vojske. (D. Mihoci, . Ĺ imunko, .Vrzan)

DRUĹ TVO MULTIPLE SKLEROZE Me imurske Ĺžupanije

KOTORIPSKI VJESNIK

Tiskanom broĹĄurom osvrnuli se na proĹĄlogodiĹĄnje aktivnosti

Tekstovi se primaju do 20. kolovoza

DruĹĄtvo multiple skleroze Me imurske Ĺžupanije privelo je kraju i drugu godinu provedbe programa â&#x20AC;&#x153;Psihosocijalna pomo i podrĹĄka oboljelim od MS-a Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;?. Povodom zavrĹĄetka druge godine programa tiskana je broĹĄura â&#x20AC;&#x153;Korak po korak do zdravljaâ&#x20AC;? u kojoj su se osvrnuli na proĹĄlogodiĹĄnje aktivnosti. Tako je odrĹžano ukupno 17 radionica kroz koje je proĹĄlo 258 oboljelih lanova DruĹĄtva i 64 lana obitelji. z to, kroz ku ne su posjete sa specijalistom neurologom i psihologom posjetili 5 lanova koji

izbjegavaju posjete lije niku, a sa socijalnim radnikom rijeĹĄili probleme ĹĄestero obitelji. Sve ovo, brojne radionice i predavanja unutar dvaju projekata, ponekad je bilo pomalo naporno, no sve je lakĹĄe postignuto i ostvareno zahvaljuju i razumijevanju i izvrsnoj suradnji s lanovima stru no - savjetodavnog odbora DruĹĄtva koji ine: specijalist neurolog obert Mar ec, dr. med., psihologinja elena Klin evi , mr., urolog Branimir Lodeta, dr. med., Franjo Kocijan, dipl. socijalni radnik, Nada Vlah, prof. logoped, Aleksandra Moslavac, dr., specijalist

fizijatar, i Tihana rn ec, voditeljica kreativnih radionica DruĹĄtva. Specijalisti su na svojim predavanjima pokuĹĄali zadrĹžati interes polaznika i obra ivati zanimljive teme vezane uz ovu bolest. aspravljalo se o razlozima bolesti, a najzanimljivija, s najviĹĄe pitanja i komentara, bila je tema â&#x20AC;&#x153;Kako lije iti multiplu sklerozuâ&#x20AC;?, na kojoj su iznijete najnovije informacije o novim mogu nostima lije enja. Ĺ to se psiholoĹĄkih radionica ti e, bile su posve ene komunikaciji, a obra eno je sedam tema: â&#x20AC;&#x153;Ĺ to je komunikacija?â&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153; aĹĄto se razumijemo?â&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153; aĹĄto se

ne razumijemo?â&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;VaĹžnost govora tijelaâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Kako re i ĹĄto ho u (trebam)â&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Kako re i neâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Kako govore Ĺžene, a kako muĹĄkarci?â&#x20AC;? Predavanja su odrĹžali svi lanovi savjetodavnog odbora, a sva su ona naiĹĄla na dobar i brojan odaziv. vaj projekt od neprocjenjive je vrijednosti za sve oboljele i njihove obitelji, jer se kroz pou an i kreativan rad oboljele izvla i iz izolacije i depresije, u i ih da se ne optere uju svojim hendikepom, te da ĹĄto bolje prilagode svoje mogu nosti za ĹĄto kvalitetniji Ĺživot, koliko im to bolest dozvoljava. (mn)

Predsjednica DMS-a MĹ˝-a Marija Mihali s broĹĄurom â&#x20AC;&#x153;Korak po korak do zdravljaâ&#x20AC;?

vih se dana sastalo uredniĹĄtvo informativnog glasila op ine Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; Kotoripskog vjesnika. Na sastanku je dogovorena koncepcija 79. broja Kotoripskog vjesnika koji e biti tiskan povodom Dana op ine Kotoriba u mjesecu rujnu. Na dvadeset stranica kotoripskog kroni ara bit e svi zanimljivi doga aji i manifestacije od mjeseca oĹžujka. Vjesnik se ĹĄtampa u 1.300 primjeraka, a Kotorip ani ga u svoje domove dobivaju besplatno tri puta godiĹĄnje. Pozivaju se udruge, stranke i pojedinci da svoje tekstove do 20. kolovoza poĹĄalju na e-mail adresu kotoriba@kotoriba.hr. (A.FuĹĄ)

KROZ ME I URJE

8 DEKANOVEC nakon 3 godine odustao od Hranilovi a

Tko eka, ne do eka Nakon tri godine strpljivog ekanja da autor s kojim su dogovorili izradu monogra ije zavrĹĄi svoj posao, op ina Dekanovec odustala je od dogovorene suradnje. - oĹĄ smo 2006. godine s Mijom Hranilovi em, rodom iz Dekanovca, dogovorili suradnju te mu prepustili izradu monogra ije naĹĄeg Dekanovca. n se ponudio da e taj posao volonterski odraditi, ukoliko mu mi pripremimo potrebne materijale. ato smo i osnovali jedanaestero lano povjerenstvo koje je zaista prikupilo potrebno za nesmetan rad Hranilovi a. ak smo mu i ispisali smjernice kako Ĺželimo da monogra ija izgleda, a uputili smo ga da se ugleda na monogra iju kakvu ima op ina Donja Dubrava. Vjerovali smo mu da e posao odraditi kako valja jer on radi u Vjesniku, a i napisao je jednu knjigu. Me utim, sada nakon tri godine, poĹĄto su prekrĹĄeni svi mogu i rokovi, a monogra ija joĹĄ uvijek nije ugledala svjetlo dana, shvatili smo da on uop e nije u stanju napisati monogra iju. Skrivao je svoje neznanje i po asnost. ako se sam u po etku ponudio da e posao odraditi volonterski, na kraju smo ipak dogovorili da

emo mu isplatiti 30 tisu a kuna za njegov rad. Mislili smo na i donatore i tako, bez da zadiremo u prora un, osigurati potrebna sredstva. Me utim, Hranilovi je umjesto da piĹĄe obilazio poduzetnike i nudio im stranice u monogra iji za odre eni novac.

im smo za to doznali, upozorili smo ga da to ne ini i da emo se mi pobrinuti za novac koji smo mu predlagali isplatiti, ogor en je van Hajdarovi , na elnik op ine Dekanovec. Dekanovska monogra ija trebala je biti izdana joĹĄ u svibnju ove godine, uz Dan op ine, me utim, nije, i to je prelilo ve ionako punu aĹĄu. ato su u op ini Dekanove odlu ili raskrstiti s Mijom Hranilovi em, oformiti novo povjerenstvo za izradu monogra ije te sve po eti iznova. Dakako, od Hranilovi a traĹže povrat svih materijala i mnogobrojnih starih fotogra ija koje su trebale biti objavljene u monogra iji i svjedo iti o Ĺživotu u Dekanovcu. Sada e op ina ubrati novi put te e raspisati javni natje aj i tako prona i iskusnu i ozbiljnu osobu ili irmu koja e urediti monogra iju op ine Dekanovec. (D.Mihoci)

CESTA Mihovljan - Novo Selo Rok

Niti cesta niti staza...

Veliki inĹženjer Miro?! Miroslav Novak je inicijator izgradnje pjeĹĄa ko-biciklisti ke staze od Mihovljana do Novog Sela ok. St aza je djelomi no izgra ena, ali svojim izgledom i funkcionalnoĹĄ u, sve je viĹĄe nego moderna, kako ju je Novak predstavljao. Na naĹĄ upit kada e kona no pjeĹĄa ko-biciklisti ka staza izme u Mihovljana i Novog Sela ok biti onakva kakvu je on Ĺželio, Novak odgovara:

- a sam ve kod po etka izgradnje ukazao na mnoge propuste i stvari koje nikako ne idu uz cestu. Na to me je gospodin Gjerapi iz Grada akovca ukorio rije ima da se pravim veliki inĹženjer, nakon ega sam shvatio da sam niĹĄta tu ne mogu u initi. sobno smatram da je to stvar Ĺ ari a iz Ĺ˝ C-a i Gjerapi a iz Grada akovca, odgovara Novak dodaju i kako mu je jedina utjeha da VM Novo Selo ok nije platilo niti kunu. (S. Mesari )

JAKI NAPAD GUSJENICE travnog prelca u Palovcu i Maloj Subotici

Gusjenice se Ĺžele nastaniti u potkrovljima â&#x20AC;˘ Gusjenica travnog prelca posljednji put napala je Me imurje 1984. godine, i to na podru ju Belice. Danas jak napad biljeĹže u Palovcu i Maloj Subotici, a ima je i u drugim me imurskim mjestima, na podru ju Ĺ enkovca, Murskog SrediĹĄ a, KriĹžovca, Svetog Martina na Muri, Dekanovca, pa ak i Orehovice i Podbresta ak napad gusjenica travnog prelca posljednja dva tjedna biljeĹži se u Maloj Subotici i Palovcu. Poljodjelci nisu uo ili njihovu pojavu na usjevima, niti ikakve ĹĄtete, ali je zato ova pojava dobro uznemirila i zabrinula mjeĹĄtane spomenutih naselja. Gusjenice, koje znaju biti duge oko 24 milimetara, nimalo lijepog izgleda, tamne boje s dugim vrstim tamnim dlakama i naran astim bradavicama, sporo gmiĹžu njihovim dvoriĹĄtima te plaze po njihovim ku ama i gospodarskim objektima. ito je da je njihov cilj na i udoban smjeĹĄtaj u potkrovljima u kojima najvjerojatnije namjeravaju prezimiti. svom pohodu po gra evinama ne prezaju od ulaska kroz prozore u ku e pa se gusjenice travnog prelca nalaze na leĹžajevima, u ru nicima i kojegdje drugdje. - To je straĹĄno za vidjeti, te male stvorove kako gmiĹžu. mamo ih po cijelom dvoriĹĄtu. Pro u me Ĺžmarci kad ih vidim. Sva se stresem koliko su gadljive. vo, moj suprug je ujutro prao zube i kad se htio obrisati ru nikom na njemu je bilo nekoliko primjeraka tih gusjenica. edna naĹĄa poznanica naĹĄla ih je u ĹĄe eru kada ga je zagrabila Ĺžlicom da se njime osladi. Ne znam kakvo nas je zlo zadesilo. Sigurno e se dogoditi potres ili neĹĄto sli no kad cijelo vrijeme bjeĹže iz zemlje. Te gusjenice izlaze iz zemlje, iz trave. Kad udari sunce, silaze niz objekte a, im se sakrije, po inju se pentrati gore. To vam je kao na autocesti. Nisam primijetila da bi jele travu ili liĹĄ e loze, samo gmiĹžu. A ja ih onda skidam metlom i gazim jer ne znam na in kako da ih se rijeĹĄim. vo, suprug je kupio eklatin i sve poĹĄpricao, ali ne djeluje. edino kada smo ih posipali pantiganom onda smo primijetili da se sklup aju, a sad, jesu li joĹĄ Ĺžive ili ne, ne znamo, ispri ala nam je va Vrzan iz Male Subotice, koja je o ajna zbog napada gusjenica. Posljednji ovakav Ĺžestok napad travnog prelca zabiljeĹžen je 1984.

UDRUGA STUDENATA Grada Preloga

Vladimir Beli novi predsjednik subotu je u dvorani Vatrogasnog doma u Prelogu odrĹžana redovna izborna skupĹĄtina druge studenata Grada Preloga. Prisustvovalo joj je 55 lanova udruge koji su se okupili kako bi izabrani novo elniĹĄtvo udruge. kupljene je pozdravio njen dosadaĹĄnji predsjednik Neven Hercigonja te se kratko osvrnuo na rad udruge u protekle dvije go-

dine. Studenti su za novog predsjednika druge na mandat od dvije godine izabrali Vladimira Beli a. z njega, PredsjedniĹĄtvo druge ine joĹĄ i Nino Bedenicki, Leonarda MikloĹĄka, Mario Bauer i Sanela Horvati . a predsjednika Nadzornog odbora jednoglasno je izabran oran Sinkovi , a ostali su lanovi Matea Vuk i gor Glavak. (D.M.)

29. srpnja 2008.

Rozina Hali tvrdi kako se metla pokazala najboljim oruĹžjem protiv gusjenica

godine na jednoj livadi blizu Belice gdje se nalazilo 100 gusjenica po kvadratnom metru. PovrĹĄina livade bila je oko 60 hektara, doznajemo od mr. Milorada Ĺ ubi a, voditelja Poljoprivredno savjetodavne sluĹžbe. - Do sada nismo imali takvih dojava poljodjelaca. Gra ani nam se javljaju i traĹže savjet tek posljednjih tjedan dana. sti u da gusjenice idu iz travnatih povrĹĄina, kukuruza i traĹže skrovita mjesta za kukuljenje. Prema njihovu opisu, a i onome ĹĄto sam vidio, radi se o periodi nom ĹĄtetniku koji se ovako masovno javlja jedanput u 20 do 25 godina. Dakle, nije esta pojava u naĹĄem kraju, neĹĄto je eĹĄ i u Podunavlju i Podravini. ito da topla i vlaĹžna godina pogoduje tom ĹĄtetniku koji ima jednu generaciju mladih godiĹĄnje. Gusjenice travnog prelca hrane se travama u travnju i prvoj polovici svibnja i vrlo su proĹždrljive, ali ini se da ne prave neke velike ĹĄtete. Sada su zavrĹĄile svoju ishranu, pa ih je jako teĹĄko suzbiti insekticidima, a zbog njihovih dla ica kojima su zaĹĄti ene na njih ne djeluju ni kontaktni insekticidi. Da se gusjenice otkrilo na vrijeme joĹĄ kad su se intenzivno hranile, bilo bi ih mogu e suzbiti, no kako nam nitko o tome nije dojavio, a sami nismo primijetili, sad ih je jako teĹĄko suzbiti. PredlaĹžemo da se tretiraju travnate povrĹĄine, a sredstvima koja nemaju toksikoloĹĄke posljedice valja tretirati objekte. Pritom svakako treba potraĹžiti pomo DDD sluĹžbe. skustva iz 1984. godine, doznajem iz zapisa kolega, pokazala su da su djelotvorni sintetski piretroidi, insekticidi kojima se prska povr e poput betabajtroida, koji ima kratku karencu, ili neki drugi insekticidi kojima se tretiraju druge gusjenice ili moljci. Njima bi trebalo tretirati povrĹĄinu u vrijeme kad se gusjenica hrani, ĹĄto smo mi propustili. Kad zavrĹĄi s ishranom, onda ju je problem suzbijati. Ve sam kazao da kontaktni insekticidi ne dolaze u obzir jer je ĹĄtetnik dlakav, pa nisu djelotvorni, a ni Ĺželu ani insekticidi nisu djelotvorni jer se sada viĹĄe ne hrani. tu je problem. Sada smo u pat poziciji. joĹĄ neĹĄto, insekticidi protiv zlatica nisu u inkoviti. Gra anima preostaje mehani ko skidanje gusjenica metlama i uniĹĄtavanje vatrom ili gaĹženjem ili eventualno DDD sluĹžba moĹže preporu iti preparate koji su dopuĹĄteni u sanitarnoj higijeni, kako ne bi ĹĄkodili ljudima, a kojima se mogu tretirati objekti po kojima gusjenice putuju do skroviĹĄta. ne sada traĹže mjesto za kukuljenje, ali ne znam re i zaĹĄto se penju po fasadama u potkrovlja. Mogu samo pretpostaviti da e tu prezimiti, isti e mr. Ĺ ubi . Travni prelac je leptir iz skupine dudovaca. Leptir muĹžjaka je gotovo crne boje, a Ĺženka ima zakrĹžljala krila. Gusjenice travnog prelca zamije ene su i na podru ju Ĺ enkovca, Murskog SrediĹĄ a, KriĹžovca, Svetog

- Sigurno e se dogoditi potres kad gusjenice cijelo vrijeme bjeĹže iz zemlje, tvrdi Eva Vrzan Martina na Muri, Dekanovca, pa ak i rehovice i Podbresta. Maloj Subotici pokuĹĄali su proglasiti elementarnu nepogodu, no, kako nema ĹĄtete na usjevima, nema ni osnove za takvo ĹĄto. pak, na elnik osip Ĺ egovi , koji je i sam doĹživio napad gusjenica travnog prelca, uspio je priskrbiti pomo Me imurske Ĺžupanije kod suzbijanja ovog ĹĄtetnika. Tako Ĺ˝upanija sa 110 kuna po doma instvu su inancira uniĹĄtavanje gusjenica koje je povjereno akove koj tvrtki Bioinstitut. sta sredstva izdvojit e i op ina, a toliko trebaju izdvojiti i ku anstva u Palovcu i Maloj Subotici koja Ĺžele da se kod njih pokuĹĄa suzbiti travni prelac. na doma instva koja se za to odlu e moraju se prijaviti u p inski ured radnim danom od 8 do 15 sati ili na telefon 631-700. svega dva dana kako je gra anima ponu eno suzbijanje gusjenica, u p ini Mala Subotica primili su preko stotinu poziva, a o ekuju da e ih biti barem joĹĄ toliko s obzirom na to da se zna da je na podru ju Male Subotice 600, a Palovca 250 ku anstava, a da svako drugo ili tre e izvjeĹĄtava o gusjenicama. ozina Hali i njena k i SnjeĹžana Posedi iz Palovca bile su jedne od prvih koje su primijetile gusjenice travnog prelca i o tome su izvijestile na elnika Ĺ egovi a i zatraĹžile pomo .

- Prije no ĹĄto smo se obratili na p inu, sami smo pokuĹĄali neĹĄto u initi. PotroĹĄili smo preko 600 kuna na insekticide kojima smo prskali te gusjenice, no nisu bili djelotvorni. Moja k i i njen sin ak su raskrili kroviĹĄte kako bi ispod sve poprskali i omeli gusjenice, a onda smo ih mehani ki uniĹĄtili. Ve se dva tjedna bavimo tim uĹžasnim gusjenicama. Sada su nam dvoriĹĄte i ku u tretirali iz DDD sluĹžbe Bioinstituta i o ekujemo ho e li biti kakvih boljih rezultata. Moram ih pohvaliti, zaista su temeljiti u svom poslu. Prilikom uklanjanja gusjenice koja je uĹĄla u sobu njene k eri, moju je k er gusjenica opekla. Na ruci joj je ostalo crvenilo. ini se da ti kukci izazivaju alergijske reakcije, kazuje ozina Hali . Kako doznajemo od Anite Varga, sanitarne inĹženjerke iz Bioinstituta, koja je na terenu u Palovcu i Maloj Subotici, za tretiranje jednog gazdinstva ekipa od etvero ljudi potroĹĄi oko sat i pol. proĹĄlom tjednu uspjeli su tretirati 20-ak doma instava. Sredstva koja primjenjuju, a koja su se pokazala djelotvornima, je su piretroidi kojima prskaju dvoriĹĄne povrĹĄine, dok objekte tretiraju carbamatom. z Bioinstituta preporu uju gra anima da i sami pristupe tretiranju dvoriĹĄnih povrĹĄina na koje neka ne puĹĄtaju Ĺživotinje, poput kokoĹĄi, jer pitanje je kada e njihova DDD sluĹžba sti i obi i sva doma instva. (D.Mihoci)

Djelatnici akove kog Bioinstituta piretroidima prskaju dvoriĹĄne povrĹĄine, dok objekte tretiraju carbamatom

KROZ ME I URJE

29. srpnja 2008.

MUZEJ ME IMURJA AKOVEC joĹĄ istraĹžuje srednjovjekovno naselje kraj NedeliĹĄ a

Nastavlja se arheoloĹĄko istraĹživanje nalaziĹĄta GradiĹĄ e ArheoloĹĄki odjel Muzeja Me imurja akovec, predvo en kustosicom Brankom Kova i , dipl. arheologinjom i pro esoricom povijesti, nastavlja arheoloĹĄko istraĹživanje nalaziĹĄta GradiĹĄ e. ArheoloĹĄki lokalitet GradiĹĄ e smjeĹĄten je u neposrednoj okolici naselja NedeliĹĄ e, to nije, neĹĄto sjevernije od Ĺžupne crkve Sv. Trojstva. MjeĹĄtani taj poloĹžaj nazivaju â&#x20AC;&#x153;Potonula crkvaâ&#x20AC;&#x153;, a saznanja o arheoloĹĄkom nalaziĹĄtu postoje ve iz 18. stolje a. Prva rekognosciranja poloĹžaja GradiĹĄ e obavila je 1972. godine povjesni arka umjetnosti An ela Horvat, a od tada je GradiĹĄ e predmet neprestanih arheoloĹĄkih pregleda. Pokusna istraĹživanja krenula su 1984. godine i tom su prilikom otkriveni ostaci nastambe, dijelovi podnice i jama.

sim toga, prona eno je i ragmentirano sivo i crno kerami ko posu e, kao i u cijelosti o uvano posu e, luksuzne importirane lon arije, avli, potkove, strelice, noĹževi, pojasne kop e i drugo. Svi ovi nalazi interpretirani su kao ostaci srednjovjekovnog naselja, koje se spominje kao eudalno imanje ve od 13. stolje a. straĹživanja su nastavljena proĹĄle godine i rezultirala su novim spoznajama o Ĺživotu u srednjovjekovnom NedeliĹĄ u. straĹžena je povrĹĄina od ukupno 232 m2 u etiri arheoloĹĄke sonde, smjeĹĄtene pribliĹžno jednako udaljene na srediĹĄnjem i juĹžnom dijelu platoa srednjovjekovnog gradiĹĄta. Najzna ajniji nalazi otkriveni su u sondi A, smjeĹĄtenoj u srednjem dijelu naseobinskog platoa. d nepokretnih nalaza otkriveni su ostaci

Prona eno je mnogo artefakata koji govore o visokoj civilizacijskoj razini Ĺživota u srednjovjekovnom NedeliĹĄ u

ArheoloĹĄki lokalitet GradiĹĄ e smjeĹĄten je u neposrednoj okolici naselja NedeliĹĄ e srednjovjekovne nastambe, to nije, dvije podne povrĹĄine i temelj kalijeve pe i. idne stijene nastambe otkrivene su u obliku mnogobrojnih ulomaka ku nog maza, dok su kao dijelovi kroviĹĄta prona eni ulomci crijepa i pougljene drvene grede. Vrlo vaĹžno je otkri e navedenih podnih povrĹĄina koje potvr uju kontinuitet naseljavanja podru ja nalaziĹĄta. Brojni pokretni arheoloĹĄki nalazi pak govore o visokoj civilizacijskoj razini Ĺživota u srednjovjekovnom NedeliĹĄ u. Tako su na eni brojni ragmenti raznoga kerami kog posu a, raznolik repertoar pe njaka, raznovrsni metalni predmeti i rje e ulomki stakla. Tlocrtne osnove nastambi uz popratne pokretne nalaze otkri-

ROMI BAJAĹ I u Me imurje su doĹĄli prije 150 godina

Prvi Romi BajaĹĄi doĹĄli u op inu Podturen sastavu mjesta Podturen, sjediĹĄta istoimene op ine, nalazi se izdvojeno romsko naselje Lon arevo. povijesti tog naselja zna se vrlo malo ili niĹĄta, a na mnogim zemljovidima Me imurja ono nije ak ni ucrtano na karti iako danas broji viĹĄe stotina stanovnika. omi u Podturnu drĹže da je njihovo naselje vrlo staro, ĹĄtoviĹĄe, da je to najstarije romsko naselje u Me imurju. - adnja tvrdnja me zaintrigirala, pa sam pokuĹĄao istraĹžiti je li ona to na, kako bih izme u ostalog provjerio moĹže li se vjerovati usmenoj predaji oma, rekao nam je povjesni ar pro . Branimir Bunjac. omi u naselju Lon arevo pripadaju skupini oma BajaĹĄa koji su u Hrvatsku doĹĄli iz umunjske. Prema izjavi Adama Ĺ erkezija iz romskog naselja Sitnice, oma BajaĹĄa u Hrvatskoj ima desetak tisu a, rasprostranjenih prvenstveno u Me imurju i Podravini. Posebnosti oma BajaĹĄa jesu starorumunjski jezik i vrlo slaba obrazovanost. Navodno u Hrvat-

skoj ni jedan om BajaĹĄ joĹĄ nije zavrĹĄio akultet. BajaĹĄi su se masovno naseljavali u Hrvatskoj nakon 1855. godine, kad su im rumunjske vlasti dozvolile slobodno kretanje. Slijedom tog podatka pretpostavio sam da su se prvi omi u Me imurju pojavili oko 1860. godine, a hipotetski bi to trebalo zna iti i prvi omi u op ini Podturen. ato sam odlu io pregledati matice ro enih za op inu Podturen u navedenom razdoblju, uz malu skepsu, jer je Ĺžupnik upisivao u knjigu samo djecu rimokatolika. pak, vrlo brzo sam pronaĹĄao podatak da je ve 10.12.1866. pokraj Mure u Podturnu ro en Adam Bogdan, zakoniti sin Stjepana i Helene r. rĹĄoĹĄ. Kao narodnost Adama izri ito je upisano â&#x20AC;&#x153;zingarusâ&#x20AC;&#x153;, a zanimljivo je da su mu krsni kumovi bili Hrvati, Nagy Franjo i Helena Kova . pis u maticu je izvrĹĄio Ĺžupnik eronim Kollay, a kao ku ni broj Adamovih roditelja upisao je adresu Podturen - nula.

aspituju i se dalje po Podturnu, saznao sam da ro enje prvog oma joĹĄ nije zna ilo i osnutak naselja Lon arevo na danaĹĄnjem mjestu, ve da su prvi omi Ĺživjeli na sjevernoj strani Mure, bliĹže selu nego ĹĄto su danas. Tek u 20. stolje u je, zbog poplava, dio Hrvata iz Podturna preseljen u novo naselje Matekovec, a istovremeno su u njihovu blizinu preba eni i omi koji su Ĺživjeli â&#x20AC;&#x153;pokraj Mureâ&#x20AC;&#x153;. z tog razloga Matekovec i Lon arevo i danas se smatraju dijelom sela Podturen, iako su udaljeni od njega oko 2 kilometra. Kako bilo, nesporno je da su omi u op ini Podturen Ĺživjeli najkasnije od 1866. godine, pa se ini da je njihova pri a o najstarijem romskom naselju u Me imurju vjerojatno to na. Ako u Me imurju i postoji starije romsko naselje od Lon areva, onda se eventualno moĹže raditi o nekoliko godina prednosti, ali to e tek trebati istraĹžiti i potvrditi, zaklju uje povjesni ar Branimir Bunjac koji je istraĹžio djelomi nu povijest oma BajaĹĄa u Me imurju u knjigama ro enih. ( )

Zapis iz knjige ro enih o datumu ro enja Adama Bogdana, jednog od prvih Roma BajaĹĄa u Me imurju. Naime neki â&#x20AC;&#x153;razvikaniâ&#x20AC;? me imurski politi ari i danas govore kako su Romi u Me imurje doĹĄli prije 400 godina, bez da su iĹĄta prou avali ili zavirili u knjige. Oni ine medvje u uslugu i Me imurju i Romima BajaĹĄima, jer zapravo ponavljaju ono ĹĄto su o svojoj povijesti rekli Romi â&#x20AC;&#x153;ne-BajaĹĄiâ&#x20AC;?, koji su na prostore balkana doĹĄli pred najezdom Turaka.

vene su i u ostalim sondama, no slabije o uvanosti. Na lokalitetu u juĹžnom dijelu sonde D otkriven je sloj ĹĄljunka nataloĹžen tokom potoka Trnava koji potvr uje pretpostavke o postojanju obrambenog opkopa koji je okruĹživao gradiliĹĄte. Na temelju preliminarne analize otkrivenih pokretnih nalaza, na eni predmeti datiraju okvirno iz razdoblja od 14. do 16. stolje a. straĹživanja su ove godine nanovo zapo ela sredinom srpnja. straĹživanja su se pomakla malo juĹžnije, kako bi detaljnije prou ili nastambe na ene prethodne godine. skopavati i prati na ene arte akte kustosici Branki Kova i pomaĹžu studenti - volonteri. (mn)

MURA kod Gori ana

Nema spuĹĄtanja amcima zbog gradnje mosta bog gradnje mosta na Muri kod Gori ana, Lu ka kapetanija sijek joĹĄ je u velja i ove godine zabranila ulazak amaca u podru je gradiliĹĄta te obznanila uvjete plovidbe tim podru jem svim zainteresiranim javnim i gospodarskim subjektima, nauti kim i ribi kim udrugama i voditeljima amaca koji planiraju ove godine ploviti Murom. laz u podru je gradiliĹĄta voditeljima amaca zabranjuje se dok ne dobiju odobrenje i upute sluĹžbenih osoba na gradiliĹĄtu. No neki su ta ograni enja zanemarili ili zaboravili, tako da su s gradiliĹĄta obavijestili Lu ku kapetaniju sijek da se amci, kanui i kajaci spuĹĄtaju kroz gradiliĹĄte mosta bez prethodne najave i tako ugroĹžavaju vlastitu sigurnost i ometaju izvo enje radova. Kao da iz nedavne tragedije u Sloveniji nisu izvukli nikakve pouke. lazak u podru je gradiliĹĄta bez odobrenja zabranjuje se zbog fizi ke zapreke u koritu rijeke i zbog opasnosti od vise eg tereta. rganizatori plovidbe i voditelji amaca in ormacije o stanju na gradiliĹĄtu i mogu nostima prolaska plovilima mogu dobiti na tele one sluĹžbenih osoba na gradiliĹĄtu: osip Forko, koordinator poslova: 091 4000 419, Domagoj Perkovi , rukovoditelj gradiliĹĄta: 091 4000 593, Ante Bubalo, rukovoditelj mehanizacije: 091 4000 524. (BM )

9 VIJE E ROMSKE nacionalne manjine

Osobna pitanja vaĹžnija od suĹĄtinskih!? ako su viĹĄe od sat vremena ekali na kvorum, Vije e romske nacionalne manjine Me imurske Ĺžupanije ipak je na kraju uspjelo odrĹžati sastanak na kojem je osnovni zaklju ak da je najve i problem u njihovom radu, kako je istaknuo predsjednik Ĺ˝eljko Balog - to ĹĄto nemaju dovoljno novca. Prora un Vije a je ispod svakog nivoa, Ĺžali se Balog i kaĹže da su gotovo tri puta viĹĄe novca dobile romske udruge iz Kotoribe i Gori anu za koje nitko u javnosti ni ne zna da postoje. a manjak, odnosno nedostatak novca za financiranje romskih projekata i potreba Balog optuĹžuje Mladena Mezgu, Ĺžupanijskog pro elnika Me imurske Ĺžupanije za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine. Naime, Balog predbacuje Mezgi ĹĄto se iz Ĺžupanijskog prora una financiraju potrebe ranije spomenutih romskih udruga, dok Vije e romske nacionalne manjine u istom trenutku ne moĹže isplatiti niti naknade za rad u Vije u i druge materijalne izdatke (iznos koji se spominje kao dug je oko 13.000 kn), a kamoli pokrenuti bilo kakve zacrtane programe. Tako er predbacuje ĹĄto se ne uspijevaju izvu i nikakvi novci iz europskih ondova u kojima postoje izdaĹĄna sredstva za financiranje potreba nacionalnih manjina, ali navodno samo zbog â&#x20AC;&#x153;loĹĄe komunikacijeâ&#x20AC;? izme u Mezge i Vije a nisu pokrenuti nikakvi zajedni ki projekti koji bi u Me imurje mogli donijeti financijska sredstva za realizaciju programa. bog manjka novca upitan je tako er put delegacije Vije a romske nacionalne manjine iz Me imurje na sastanak s rumunjskim omima. Stoga je Balog najavio sastanak na drĹžavnoj razini uo i

prvog jesenskog zasjedanja Sabora H sa saborskim zastupnikom za nacionalne manjine Nazi om Memedijem, kao i svih na elnika op ina i gradova gdje Ĺživi romska nacionalna manjina, predstavnika Ĺžupanijskih vlasti, ali i Vlade H - â&#x20AC;&#x153;po pitanju sveobuhvatne problematike oma u Me imurjeâ&#x20AC;?. tome ĹĄto je zaista konkretna problematika - za sad se Balog ne Ĺželi izjaĹĄnjavati, iako je o ito za njih najvaĹžniji, a vjerojatno i jedini problem manjak novca, ali kako se ve i iz poziva vidi - uglavnom za potrebe unkcioniranja predsjednika i lanova Vije a!? Kako i na koji na in ostvariti projekte koji mogu pomo i na socijalizaciji, ĹĄkolovanju itd., romskoj nacionalnoj manjini â&#x20AC;&#x201C; na Ĺžalost, ne spominje se previĹĄe! Nije se tako er ni pozdravila odluka uropskog suda za ljudska prava i nacionalne manjine u Strassbourgu koji je pozitivnim ocijenio projekte koji su o ito bili kvalitetni za socijalizaciju i ĹĄkolovanje oma u Me imurju, a koje su neki romski predstavnici i hrvatske nevladine udruge tuĹžbom Ĺželjeli pri osporiti i prikazati kao diskriminacijske. S takvim na inom rada, tj. politiziranjem problematike oma u Me imurju na osobnoj razini sigurno se ne e pomo i onima kojima je to najpotrebnije - ve ini romskog stanovniĹĄtva. Stoga se svo enje romske problematike na razinu pitanja financiranja rada Vije a kao i na osobnu razinu sukoba Baloga i Mezge, jer netrpeljivost izme u ove dvojice postoji ve neko vrijeme, od zavrĹĄetka prethodnih izbora, kad su krenule njihove me usobne uglavnom politikanske optuĹžbe - ne vodi nikamo. (vh i dz)

KROZ ME I URJE

29. srpnja 2008.

â&#x20AC;&#x153;PRIJATELJE Ĺ˝IVOTINJAâ&#x20AC;? posjetio predsjednik njema ke udruge za zaĹĄtitu Ĺživotinja

Dvadeset pasa Fritzmeier odvodi u Njema ku Prijavak i start za bodove

VATROGASNA ZAJEDNICA Me imurske Ĺžupanije

Najbolji KriĹĄtanovec, Gardinovec, Peklenica i VratiĹĄinec DVD Gornji Kraljevec u bio je doma in 10. natjecanja s podzemnim hidrantima Vatrogasne zajednice Me imurske Ĺžupanije. Pod budnim okom elnih ljudi Vatrogasne zajednice i DVD - a natjecale su se 32 ekipe koje su, po rije ima komisija, sudaca i mentora, iskazale zavidnu spremnost i znanje. kategoriji muĹĄkih, prvo mjesto osvojila je ekipa DVD KriĹĄtanovec, drugi je bio DomaĹĄinec 2 i tre i KriĹĄtanovec 3. Kod Ĺžena su prvo mjesto osvojile gasiteljice DVD-a Gardinovec, ispred DVD-a VratiĹĄinec i DVD-a Ĺ˝iĹĄkovec. Mladi gasitelji i njihovi mentori te elnici V Me imurske Ĺžupanije latko rsag, Dragutin Trupkovi , Dragutin uri an i drugi, bili su viĹĄe

akove ki azil za napuĹĄtene Ĺživotinje, iji je jedan od glavnih ciljeva edukacija gra ana o pravima Ĺživotinja, proĹĄli je vikend posjetio predsjednik druge projekta zaĹĄtite Ĺživotinja u Hrvatskoj Volker Fritzmeier iz Njema ke. ije je o njema koj udruzi ija je ideja da se u blizini agreba izgradi azil za napuĹĄtene Ĺživotinje. - a vrijeme mog djelovanja u rganizaciji sigurnosti i suradnje u uropi 2004./2005. godine u agrebu, razvio sam kontakt s tamo aktivnom drugom za zaĹĄtitu Ĺživotinja te sam ubrzo shvatio da je potrebno neposredno blizu agreba izgraditi azil. Pomo u dobrih kontakata s dobrom prijateljicom u Hrvatskoj, vani - Grad je osigurao zemljiĹĄte od 4 ha jer u agrebu, na Ĺžalost, nije na en odgovaraju i prostor. Sudionici su akcije u Hrvatskoj okupljeni te

postoji nada da e gradnja uskoro krenuti. Preko tih projekata stupio sam u kontakt s ostalim azilima u Hrvatskoj, pa tako i s ovim u akovcu, rekao nam je Fritzemeier. natrag mjesec dana â&#x20AC;&#x153;Prijatelji Ĺživotinjaâ&#x20AC;? iz akovca udomili su oko 70 bolesnih Ĺživotinja iz azila iz Benkovca i adra koji su loĹĄe organizirani te ne mare za napuĹĄtene Ĺživotinje nego postoje samo na â&#x20AC;&#x153;papiruâ&#x20AC;?. akove ki azil doslovno je spasio te pse, no kako ne moĹže, odnosno nema kapaciteta za sve te Ĺživotinje, Volker Fritzmeier iz njema ke udruge za zaĹĄtitu Ĺživotinja sada Ĺželi pomo i njima. Kroz dva tjedna 20 zdravih pasa iz akove kog azila bit e odvezeno u Njema ku gdje e biti udomljeni. Time e se â&#x20AC;&#x153;Prijatelji Ĺživotinjaâ&#x20AC;? iz

akovca malo rasteretiti. Gospodin Fritzmeier ima Ĺželju sufinancirati i financirati razli ite

akove ki azil za napuĹĄtene Ĺživotinje posjetio je predsjednik njema ke udruge za zaĹĄtitu Ĺživotinja Volker Fritzemeier

VratiĹĄin anke najbolje me u Ĺženama nego zadovoljni onim ĹĄto im je DVD Gornji Kraljevec pripremio tijekom vjeĹžbi i na zajedni kom druĹženju. (S. Mesari )

PRILO KI plac

Za isto u i urednost zasluĹžan Josip Horvat osip Horvat iz Preloga ve ĹĄesnaest godina brine za isto u i urednost na Prilo kom placu. Nekoliko godina radio je iste poslove na trĹžnici koja se nekada nalazila izme u zgrade u kojoj je smjeĹĄtena poĹĄta i danaĹĄnje pizzerije -SA. PreloĹžani se joĹĄ uvijek sje aju betonskih klupa postavljenih u samom srcu grada na kojima su piljarice trĹžile doma u robu. Prilo ki plac tada je imao nekako doma inski ĹĄtih. vaj danaĹĄnji prostor ostavlja druga iji, moderniji dojam. Nekada su prodava i i kupci bili pod vedrim nebom na suncu, kiĹĄi i snijegu i svejedno su dolazili na plac. pak, isti e Horvat, sada su piljarice ali i kupci zadovoljniji. elena i mlije na preloĹĄka trĹžnica natkrivene su, a stolovi su moderni, ne stoji se u blatu ve na betonskim tlakovcima. tkako su prije dvije godine otkrili kakav je raspored stolova najbolji za prodaju robe, prodava i su jako zadovoljni jer sada dobro posluju i oni zakupci koji nisu uspjeli zakupiti vanjske ve su ih dopali unutarnji stolovi. Mnogi znaju, a ima i takvih kojima e ovo biti prva vijest, da na Prilo kom placu postoji javni WC. tvoren je svaki dan od 8 sati, a ono ĹĄto morate moĹžete obaviti badava. osip Horvat je taj koji je zaduĹžen da gra ani i posjetitelji u Prelogu imaju kamo u sili. n svakodnevno otvara javni WC i brine za red. votjedne cijene na preloĹĄkoj trĹžnici nisu niĹĄta druga ije u

odnosu na tjedan ranije. spore uju i ih s onima na akove kom placu, zaklju ujemo ipak da je neke proizvode poput sira isplativije kupovati na Prilo kom placu. (D.Mihoci) CIJENE NA PRILO KOM PLACU - sir podlejani 20 kn/kg - krastavci 5 kn/kg - celer 20 kn/kg - paradajz 7 kn/kg - paprika 8 kn/kg - ĹĄljive 7 kn/kg - groĹž e 20 kn/kg - lubenica 4 kn/kg - med 25 kn/kg - mlinci, krpice 10 kn/kg

Josip Horvat odrĹžava red i isto u na Prilo kom placu

Pas Ĺ arko koji je doveden iz Benkovca jer je tamo jako ozlije en

projekte u Hrvatskoj, pa time moĹžda i proĹĄirenje akove kog azila. - Po eli su godiĹĄnji odmori, a s njima se pove ao broj napuĹĄtenih Ĺživotinja, rekla nam je predsjednica udruge Ljiljana ebi Drvar. druga â&#x20AC;&#x153;Prijateljiâ&#x20AC;? iz akovca svojim djelovanjem nastoji zbrinuti ĹĄto ve i broj napuĹĄtenih i ostavljenih Ĺživotinja te poticati njihovu zaĹĄtitu i prava. bog toga im je pomo u svakom slu aju potrebna. Samo veterinarski troĹĄkovi mjese no iznose 10 000 kuna. Kada bi im Grad

akovec omogu io pla u barem za jednog radnika ili kada bi ljudi dobre volje donirali barem 20 kuna, sve bi bilo lakĹĄe. No, potreban im je i gra evni materijal, deke, stari ru nici, plahteâ&#x20AC;Ś, tako da i oni koji ne mogu financijski pomo i, mogu donirati ovakve stvari. Broj Ĺžiro ra una, adresa azila i ostale in ormacije o Prijateljima Ĺživotinja iz akovca mogu se na i na nternet stranici www.prijatelji-zivotinja.org. (H. e ar)

BALKON Jasenke HanĹžekovi iz Macinca najljepĹĄi

Nadahnule je ujna, majka i teta avrĹĄena je joĹĄ jedna akcija â&#x20AC;&#x153;Volim Hrvatskuâ&#x20AC;? u suradnji Turisti ke zajednice Me imurske Ĺžupanije i Hrvatske turisti ke zajednice. Najure enijim balkonom proglaĹĄen je balkon asenke HanĹžekovi iz Macinca. vo je tre a nagradu koju je primila baĹĄ ona. ProĹĄle je godine osvojila tre e mjesto na ovom natjecanju, a uz to njezin je balkon proglaĹĄen najljepĹĄim u op ini NedeliĹĄ e. Prekrasan balkon pun cvije a asenki HanĹžekovi oduzima svega jedan sat njenog vremena dnevno. mla im danima cvije e je uop e nije zanimalo, a kasnije su je nadahnule ujna, teta i majka, ija dvoriĹĄta i balkone tako er krasi cvije e. - NiĹĄta od cvije a ne kupujem. Sve je moje od po etka do kraja, rekla je asenka. Na Ĺžalost, nevremena i tu e koje haraju Me imurjem potukle su cvije e u koje je uloĹženo mnogo truda i ljubavi. No, asenka je uspjela koliko - toliko spasiti svoje cvije e i odrĹžati ga podjednako lijepim kao i prije. Nagrada koju je primila veseli je i mnogo joj zna i jer su njezin trud i briga za cvije e, bez kojeg sada viĹĄe ne bi mogla, sada nagra eni. (H. e ar)

Jasenka je uspjela donekle spasiti svoje cvije e od tu e i nevremena

KROZ ME I URJE

29. srpnja 2008.

ZBOR MJEĹ TANA U HODOĹ ANU na temu farmi koje tamo ne Ĺžele

Lokacijska izdana usprkos novom prostornom planu - Novi prostorni plan op ine vaĹže i od 5. srpnja, a lokacijska dozvola izdana 11. srpnja subotu je u prostorima snovne ĹĄkole u HodoĹĄanu odrĹžan zbor mjeĹĄtana koji je na dnevnom redu imao informaciju o najnovijim doga anjima uz izgradnju farmi o kojima smo ve dosta pisali na ovim stranicama. Da podsjetimo, mjeĹĄtani HodoĹĄana protive se izgradnji farmi kod HodoĹĄana, ĹĄto je i bio povod najprije Poglavarstvu, a zatim i p inskom vije u Donjeg Kraljevca za promjenu prostornog plana, prema kojemu se pak otiĹĄlo u drugu krajnost. Naime, prema izmjenama i dopunama prostornog plana za op inu Donji Kraljevec, koji je objavljen u Glasniku Me imurske Ĺžupanije 27. lipnja, te postao vaĹže i s danom 5. srpnja ove godine, gotovo da se viĹĄe ne e mo i graditi farme na podru ju HodoĹĄana, Palinovca, Donjeg HraĹĄ ana, pa dijelom i Donjeg Pustakovca. Skup u HodoĹĄanu otvorio je van Kudec u ime M -a HodoĹĄan,

Bilo je i Ĺžustrijih diskusija, traĹžila se odgovornost op inske vlasti za nastalu situaciju

te naglasio da je skup sazvan zbog toga ĹĄto je â&#x20AC;&#x153;Perutnina Pipoâ&#x20AC;? dobila lokacijsku dozvolu za izgradnju farmi kod HodoĹĄana s datumom 11. srpnja ove godine, uz poneĹĄto izmijenjene uvjete gradnje, smanjen je broj farmi na sedam, a premjeĹĄten je i pogon za preradu gnoja. n je rekao da je lokacijska dozvola izdana prema starom prostornom planu. Pro itani su i dijelovi odgovora zamjenice predsjednika Vlade adranke Kosor u Hrvatskom saboru. Naime, zastupnica dr. Mirela Holy postavila je zastupni ko pitanje na temu farmi u HodoĹĄanu u Saboru. dgovor adranke Kosor je ukratko da je za prostorne planove odgovorna samo lokalna samouprava. van Kudec je rekao da je stvar daleko kompliciranija nego se misli, te viĹĄe puta naglasio da mu nije jasno kako je dobivena lokacijska dozvola i da je rije o igri politi kih mo nika, te uz ostalo napomenuo da iza svega stoji Ĺžupanijska politika, u ijem je kontekstu spomenuo i Ĺžupana osipa Posavca, dok je, kaĹže, doĹžupan Mladen KriĹžai bio korektan. Tako er je rekao da su se advokati kojima je na uvid donio dokumente nasmijali na najnoviju odluku o dobivanju lokacijske dozvole, dok novi prostorni plan to sprje ava. kratko, lokacijska dozvola izdana je, prema tuma enju Kudeca, po starom prostornom planu tjedan

RaspoloĹženje na skupu nije bilo na visini, ĹĄto se vidi i po izrazima lica nazo nih

Zbor mjeĹĄtana vodio je Ivan Kudec (lijevo), dok je zapisni ar bio Dragutin Pavlic (desno) dana kasnije (11. srpnja) nego ĹĄto je novi prostorni plan postao vaĹže i (5. srpnja), pa se misli da je to diskvali icira. oĹĄtroj i na momente nerazumljivoj raspravi ulo se mnogo toga. Pojedini mjeĹĄtani bili su stava da su ve sve rekli ĹĄto su imali o izgradnji farmi i, kad su ve jednom rekli ne, ne treba to ponovno re i. Drugi su bili za traĹženje krivaca, pa se spominjao zaklju ak proĹĄlog skupa kad je zaklju eno da se uz ostalo utvrdi zbog ega je op insko rukovodstvo pristalo na prekategorizaciju ceste Palinovec - HodoĹĄan, ĹĄto je bio jedan od uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole. Tre i su bili revoltirani opet istom temom i nejasno ama, dok jedni tvrde da se farme ne e graditi, drugi pak nisu sigurni u to. van Markati je ponovio svoj ve ranije izre eni stav da farmi u HodoĹĄanu ne e biti, za ĹĄto je dobio pljesak nazo nih, a milija Kolac naglasila je pak da ima osje aj da su se mjeĹĄtani HodoĹĄana kona no ujedinili i zapo eli ozbiljne rasprave na temu razvoja mjesta, ĹĄto smatra velikim pomakom u odnosu na ranije. van Kudec je na kraju pozvao nazo ne mjeĹĄtane HodoĹĄana na glasovanje, koji su glasovali protiv farmi, a zanimljivo je da je jedan glas bio i za izgradnju farmi. Tako er je istaknuto da e Ĺžalba na lokacijsku dozvolu biti podnesena ili ve je.

Ĺ AHOVSKI SAVEZ Me imurske Ĺžupanije

DVD LapĹĄina

Ĺ˝ensko drĹžavno prvenstvo u Me imurju gradi Scheier u akovcu, u srijedu (16. srpnja), odrĹžana je 25. sjednica pravnog odbora Hrvatskog ĹĄahovskog saveza kojom je presjedao predsjednik Stjepan Ĺ turlan. Najzna ajnija odluka sa sjednice je da e se DrĹžavno prvenstvo u ĹĄahu za Ĺžene odrĹžati u Toplicama â&#x20AC;&#x153;Sveti Martinâ&#x20AC;? u sije nju 2009. godine. sto tako, pravni odbor jednoglasno podrĹžava kandidaturu Stjepana Ĺ turlana za predsjednika Hrvatskog ĹĄahovskog saveza koja e biti u prosincu ove godine. pravni odbor i sam predsjednik BoĹži , Heric i Petanjek, trio ponajboljih me imurskih ĹĄahista

Ĺ turlan estita Novaku na izvrsnom radu

Ĺ turlan izrekli su puno pohvala za rad Me imurskog ĹĄahovskog saveza i njegovog predsjednika Stjepana Novaka - PiĹĄtu. Sjednici su nazo ili reprezentativni treneri Goran Dizdar i denko KoĹžulj. pravni odbor i treneri vrlo dobrim su ocijenili nastup na Mitropa kupu u taliji te prihvatili izvjeĹĄ a s kipnog prvenstva urope za ju-

Poznavatelji procedure i zakonskih propisa imat e o ito dosta posla. Kako su svi odgovorni povezani s ovim slu ajem koje smo nazvali u ponedjeljak bili na godiĹĄnjem odmoru, ispalo je da nitko u Ĺ˝upaniji nije mogao dati sustavno tuma enje na pitanje ho e li se graditi farme ili ne. Prema nekim tuma enjima, sad sve ovisi o datumima u izmjenama i dopunama prostornog plana op ine, to jest o takozvanim prijelaznim odredbama, a o ito je i to da e se dossier farmi nastaviti. drugim dijelu, raspravljalo se o smradu u srediĹĄtu mjesta, koji nastaje zbog farmi Agrome imurja u blizini. lan Poglavarstva op ine van Markati pojasnio je da e se uskoro zapo eti razgovori s Agrome imurjem. Naime, 2010. godine isti e desetogodiĹĄnji zakup drĹžavnog zemljiĹĄta na kojem se nalaze farme, te ima izgleda da se to pitanje na neki na in rijeĹĄi. Bilo je rije i i o izgradnji kanalizacije i praĹĄini na sve strane, mjeĹĄtani smatraju da su premalo informirani od strane op ine. Problem je u tome ĹĄto je cesta kroz HodoĹĄan prema grani nom prijelazu Gori an prekategorizirana u drĹžavnu cestu, pa op ina ima veoma malo mogu nosti utjecaja na tijek radova. MjeĹĄtani su pozvani da se strpe joĹĄ godinu dana, kad bi kanalizacija trebala biti dovrĹĄena. ( . Ĺ imunko)

niore odrĹžanom u Szegedu, s Kupa Hrvatske odrĹžanom u Ĺ ibeniku, kao i izvjeĹĄ a s Kadetskih prvenstava Hrvatske u Ĺ ibeniku. Nakon sjednice, lanovi sa svojim doma inom Stjepanom Novakom, razgledali su Toplice â&#x20AC;&#x153;Sveti Martinâ&#x20AC;? gdje su imali objed, a dan su zavrĹĄili igranjem ĹĄaha u vinogradu obitelji Novak - Ĺ ilec na Vencu. (S. Mesari )

VjeĹžba, roĹĄtiljada i zabava Dobrovoljno druĹĄtvo LapĹĄina prire uje u subotu, 2. kolovoza vatrogasnu zabavu u svom mjestu. abava po inje u 18 sati programom Svetomartinskih maĹžoretkinja. Predstavit e se tri sastava, a prvi put s njim nastupa i muĹĄki maĹžoret. 19 sati e se odrĹžati vatrogasna vjeĹžba spaĹĄavanja sa visine, uz pomo auto ljestava i zatvorene spusnice. VjeĹžbu e izvesti VP akovec, DVD Sveti Martin na Muri i DVD LapĹĄina. 20 sati po inje vatrogasni plesnjak, a nastupaju mina, Ĺ ero, Drago Flin ec, Patrik amuda i gost iznenan enja. Gosti e mo i uĹživati uz roĹĄtiljadu pod ĹĄatorima i Swing band Martina amude. (BM )

11 ANTUN JAMBROVI , hrvatski Australac na odmoru

Lejpo je, lejpo je, lejpo je Me imurje Ĺ ezdesetih godina proĹĄlog vijeka tisu e Hrvata je zbog ekonomskih i politi kih razloga napustilo Hrvatsku i otiĹĄlo u ĹĄirok svijet. Me u njima bilo je stotine Me imuraca i Me imurki koji su iz svojih siromaĹĄnih obitelji krenuli u svijet traĹže i posao, sre u, mir, zadovoljstvo...., i sve ono ĹĄto u jugoslavenskoj Hrvatskoj nisu imali. Veliki broj je otiĹĄao u Australiju, obe anu zemlju, tamo negdje na kraj svijeta gdje planeta emlja zavrĹĄava kako se onda mislilo i zapo inje nebo. - edan od te velike brojke ljudi bio je tada mladi Antun ambrovi iz VugriĹĄinca s kojim smo na kratko porazgovarali u Potrtom kota u gdje se doĹĄao odmoriti i okrijepiti sa svojim prijateljima Stanislavom ambrovi em i vanom Stojkom.

Bit e jednom dobro i u Hrvatskoj - Ne bih to no mogao re i jesam li otiĹĄao zbog politi kih ili ekonomskih razloga, ali znam da sam bio siromaĹĄan, da sam Ĺželio bolje i viĹĄe, ali mi jednostavno ni-

su dali. tiĹĄao sam (polu)ilegalno, najprije u Austriju, a potom u Australiju. - vo u Australiji sam ve 45 godina i vrlo sam zadovoljan. Sada sam zadovoljniji nego kad sam imao jugoslavenski pasoĹĄ jer sam u svemu slobodniji. Nema viĹĄe zakulisanih i opasnih igara DB , koja je esto puta znala iscenirati incidente, a potom izvijestila da su to u inili Hrvati - staĹĄe. To je bilo jako ruĹžno i tuĹžno. - adostan sam bio kad je stvorena samostalna i neovisna drĹžava Hrvatska i prvim zrakoplovom sam je doĹĄao pozdraviti. - stina, danas Hrvatska nije takva kakvu smo mnogi Ĺželjeli, no vrsto vjerujem kako e jednom, i to uskoro, u Hrvatskoj biti lijepo i dobro. Hrvatskoj i njezinom narodu to od srca Ĺželim. a u odlaziti u Australiju i rado se vra ati u Lijepu naĹĄu, - najljepĹĄu na svijetu.- ispri ao je ambrovi ne skrivaju i suze radosnice ĹĄto se danas u Hrvatskoj Ĺživi bolje nego li prije 45 godina. li barem puno slobodnije. (Stjepan Mesari )

Antun (u sredini) sa starim prijateljima

LIKOVNE RADIONICE u â&#x20AC;&#x153;Staroj hiĹžiâ&#x20AC;?

Kako keramika moĹže biti zanimljiva? druga tjelesnih invalida u Lopatincu uâ&#x20AC;?Staroj hiĹžiâ&#x20AC;?, izgra enoj od prirodnih materijala, provodi Ljetne radionice za djecu kojima su se priklju ili i stariji. Ĺ to se moĹže u initi iz keramike i kako keramika moĹže biti zanimljiva i lijepa, djeci pokazuju i u e ih njome baratati izu eni i ĹĄkolovani kerami ari Petar KriĹžnar, Anita MalaĹĄi , Danica Baksa, a pomaĹže i Branko

Baksa u ime druge. vog trenutka radionice polazi 17 djece, dvije u iteljice i jedan roditelj. Sve uratke polaznici zadrĹžavaju za sebe, a u jesen e biti putem izloĹžbe prezentirati javnosti. adionice su svakog dana od 16 do 20 sati, kada ih se moĹže i razgledati u Lopatincu u ulici Vladimira Nazora preko puta Teniskog centra. (S. Mesari , B.B.)

Keramika je u po etku zaista mekana

POLJODJELSTVO

DANI POLJA krumpira u Belici

S AKOVE KOG sajma

Dobra ponuda i po kiĹĄi ProĹĄlotjedna kiĹĄa i loĹĄe vrijeme nisu poremetili sajam srijedom. I ponude i potraĹžnje bilo je samo neĹĄto manje nego ina e. Popunjena parkirna mjesta svjedo ila su tome. Uz sezonsko vo e i povr e, sajam ima dobru ponudu drvene galanterije i cvije a, a mogu se na i i doma i pripravci kao ĹĄto su med, propolis, bu ino ulje te jabu ni ocat. Pala je cijena odojaka. Za jedan par trenutno se traĹži 700, a ne viĹĄe 750 kuna. ito se naĹĄi Me imurci ne boje malo kiĹĄe koja je, kako neki kaĹžu, ak i dobro doĹĄla. (H. Ze ar, Z. rzan)

29. srpnja 2008.

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - med

25 kn/kg

- propolis - metla

10 kn/10 ml 20 do 25 kn/kom

- drvene zuba e

50 kn/kom

- plas ne zuba e

30 kn/kom

- bu ino ulje

55 do 60 kn/l

- jabu ni ocat

15 kn/l

- doma a lubenica

3 kn/kg

- odojci

700 kn/par

- cvijet puĹĄel

10 kn/kom

Stanje krumpira izvrsno U Belici su u etvrtak 17. srpnja odrĹžani ani polja krumpira, ve tradicionalni stru ni skup proizvo a a merkantilnog krumpira iz Belice. oma in je bio amir Mesari , proizvo a krumpira, a organizator tvrtka â&#x20AC;&#x153;Agrico radeâ&#x20AC;? iz Preloga, najve i hrvatski proizvo a sjemenskog krumpira. vrtka iz Preloga sura uje s najve om europskom tvrtkom â&#x20AC;&#x153; uroplantâ&#x20AC;? koja proizvodi sjemenski krumpir na oko 8.000 hektara. kup je otvorio mr. Mladen Matja i kao organizator, rekavĹĄi da â&#x20AC;&#x153;Agricoâ&#x20AC;? ove godine namjerava proizvesti oko 700 tona sjemenskog krumpira, nakon ega se krenulo u pregled polja uroplantovih sorata krumpira koje su u proizvodnji u Belici. Konstatirano je da je stanje krumpira izvrsno i da nije bolestan. Potom je o stanju i trendovima proizvodnje krumpira u uropi okupljenima govorio homas Bottner, regionalni menadĹžer za srednju i isto nu uropu tvrtke â&#x20AC;&#x153; uroplantâ&#x20AC;?.

Nakon ĹĄetnje kroz polja krumpira dobro su doĹĄla i jela od krumpira, uz prilog odojka Zapitali smo ga kakvi su trendovi proizvodnje krumpira u uropi. - U usporedbi s Njema kom, ovdje u Belici je dosta intenzivna proizvodnja krumpira. amo se krumpir sadi puno rasprostranjenije i ĹĄiroko. tome ovisi i odabir sorte, a jako je zna ajna kvaliteta tla i tradicija, odnosno znanje. amo se dvije sorte krumpira mogu saditi po cijeloj uropi, a sve druge sade se prema klimatskim utjecajima. o zna i da bi se pojedine sorte mogle izvoziti i

Cijena odojaka pala je sa 750 na 700 kuna za par

S AKOVE KOG placa

Osje a se da je vrijeme godiĹĄnjih odmora ok kiĹĄa ne moĹže omesti akove ki sajam, to ne vrijedi i za akove ki plac. No, nije samo vrijeme krivo za manji broj posjetitelja na akove kom placu, nego se osje a i po etak godiĹĄnjih odmora. Kako su ljudi pohrlili na more, tako je akove ki plac djelomi no ostao bez kupaca. Ali subota je joĹĄ uvijek dan kada je i ponuda i potraĹžnja neĹĄto ve a. dli na je ponuda svih vrsta vo a i povr a, ali ni cvije a ne manjka. vjeĹža jaja i mlije ni proizvodi tako er se mogu na i na placovskim stolovima, a solidna je i ponuda meda. (H. Ze ar)

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - krumpir

10 kn/5 kg

- kar ol

15 kn/kg

- brokula

15 kn/kg

- zelje

4 kn/kg

- kelj - salata kristal - mrkva - sir i vrhnje - jaja - paradajz

6 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/kg 35 do 40 kn/kom 1 kn/ kom 7 kn/ kg

Na akove kom placu odli na je ponuda svih vrsta vo a i povr a

Pozdrav Thomasa Bottnera (lijevo) i Mladena Matja i a (desno), suradnika i dugogodiĹĄnjih poslovnih partnera, odnosno najve ega europskog i najve ega hrvatskog proizvo a a sjemenskog krumpira

iz Hrvatske zbog upotpunjenja ponude, no sad to nije mogu e. Kvaliteta krumpira iz Belice je dokazano dobra, a neki me pitaju zaĹĄto nema izvoza krumpira. o je teĹĄko a, ako bi i htjeli, onemogu eni smo propisima uropske unije. Kad Hrvatska u e u U, bit e druga ije. Zbog toga bi hrvatski politi ari trebali ruĹĄiti barijere putem pregovora. renutno se cijene krumpira u uropi kre u od 30 do 35 centi u Njema koj, od 25 do 30 centi u

eĹĄkoj, od 20 do 25 centi u Poljskoj. Rije je o cijenama za proizvo a e koje, prera unato, nigdje nisu ispod dvije kune. ve godine doĹĄlo je do ozbiljnog smanjenja proizvodnje krumpira u uropi. ako je u Njema koj oko 5 posto manje krumpira, u Holandiji 7 posto, u Francuskoj 15 posto, a u Poljskoj ak manje za dva milijuna tona. Proizvodnja krumpira smanjena je iz dva razloga. Prvi je taj ĹĄto je druge kulture, odnosno Ĺžitarice, lakĹĄe proizvesti i one nisu tako zahtjevne kao krumpir, a drugi je taj ĹĄto je proizvodnja krumpira od njive do stola izrazito skupa. No po-

stoji i tre i razlog. manjena je proizvodnja ĹĄkroba za industriju. ako je, na primjer, Njema ka smanjila proizvodnju ĹĄkroba za tekstilnu industriju s jedanaest na pet milijuna tona, ĹĄto se odrazilo na manju proizvodnju krumpira. Ipak, zadnjih godina biljeĹži se porast potroĹĄnje krumpira kod gra ana i zbog jakog marketinga, a u ponudi su one sorte koje su geneti ki otpornije i kvalitetnije. Proizvo a i iz Belice proizvode veoma kvalitetne sorte krumpira. Rije je o samo nekoliko sorti koje su se pokazale najboljima, tako, na primjer, bellarosa, vinete, marabel, laura. Prema rije ima Mladena Matja i a, te visokokvalitetne sorte ve su udoma ene u proizvodnji u Belici s desetak i viĹĄe tisu a tona. n je naglasio da je danas uobi ajeno da se krumpir pakira u manja pakovanja i da se nazna i sorta, uz pranje i etkanje, ĹĄto ima svoju cijenu. Cilj susreta kojemu je bilo nazo no stotinjak poljoprivrednika upravo je i izbor najboljih sorti za idu e godine, a pregledano je desetak perspektivnih novih sorti. ( . Ĺ imunko)

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA po ela s ugovaranjem uljane repice

Povoljna cijena prema pĹĄenici Uljana repica je na podru ju Me imurske Ĺžupanije na povrĹĄinama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zastupljena u malom postotku. U prethodnim godinama omjer cijene uljane repice i pĹĄenice nije bio stimuliraju i za proizvodnju uljane repice i naĹĄi su se poljoprivredni proizvo a i radije odlu ivali za proizvodnju Ĺžitarica nego za proizvodnju uljane repice, iako je uljana repica kultura koja je dobar predusjev za sve druge kulture, jer

rano napuĹĄta tlo i ostavlja tlo dobre strukture. Posljednjih godina javlja se ponovno interes kod me imurskih proizvo a a za proizvodnju ove kulture. PZ akovec je proĹĄle godine izgradila suĹĄaru za Ĺžitarice i uljarice u Kotoribi i time stvorila uvjete za prihvat ovih kultura. ako je proĹĄle jeseni u organizaciji PZ-a

akovec zasijano oko 100 ha uljane repice. U otkupu uljane repice roda 2008. godine ponovno je postignut

povoljan omjer cijene uljane repice u odnosu na pĹĄenicu i PZ akovec e isplatiti svojim kooperantima uljanu repicu standardne kvalitete po cijeni od 3,30 kn/kg. tandard za uljanu repicu iznosi 2% primjese i 7% vlage. PZ akovec e krajem ovog mjeseca krenuti u isplatu. Prinosi koji su postignuti ove godine kre u se od 1,5 do 3,5 t/ha. Na dubokim, plodnim, glinasto ilovastim tlima postignuti su daleko bolji prinosi nego na laganim pje-

skovitim tlima. Za postizanje dobrog prinosa potrebna su plodna tla, dobre strukture i propusnosti za vodu. Uljana repica se moĹže proizvoditi na laganim, pjeskovitim tlima, ali se teĹĄko postiĹžu zadovoljavaju i prinosi. Budu i da repica rano napuĹĄta tlo, moĹže se na takvim laganim tlima izbje i ljetni suĹĄni period i posti i bolji proizvodni rezultati nego u proizvodnji drugih kultura. o je i razlog zbog ega se repica sije i na laganim tlima. Za postizanje prinosa od 3 do 4 t/ha uljana repica traĹži duboka, humusna i kalcijem bogata glinasto ilovasta tla neutralne do blago alkalne reakcije, ĹĄto je potrebno znati kod donoĹĄenja odluke o sjetvi uljane repice. PZ akovec zapo eo je s ugovaranjem proizvodnje uljane repice roda 2009. godine. Zbog velikih promjena koje se doga aju na trĹžiĹĄtu poljoprivrednih proizvoda cijena za uljanu repicu roda 2009. godine nije poznata i zato se ugovara trĹžna cijena u vrijeme otkupa. Preuzimanje uljane repice organizirat e se u uĹĄari PZ-a akovec u Kotoribi. PZ akovec za svu ugovorenu proizvodnju osigurava nabavu i kreditiranje potrebnog repromaterijala, kao i organizaciju sjetve. ve informacije vezane uz uvjete ugovaranja i tehnologiju proizvodnje zainteresirani proizvo a i mogu dobiti u svim skladiĹĄno - prodajnim prostorima PZ-a akovec, zatim na upravi PZ-a akovec, r. Ivana Novaka 1,

akovec, ili na telefon 390-177. Novak Nada, dipl. ing., PZ

POLJODJELSTVO

29. srpnja 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT Ĺ˝eli od Vas biti maĹžen i paĹžen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Le i na klupu u parku ... i ne brinuti o tome ĹĄto e ljudi re i

Poveznica HACCP â&#x20AC;&#x201C; ISO 22 000 Kvaliteta je klju uspjeha poslovanja svakog subjekta, a pos Ĺže se uvo enjem jednog ili viĹĄe sustava temeljenih na svjetski prizna m standardima - GMP, HACCP, ISO 22000, BRC, IFS, GlobalGAP, ISO 9001, ISO 14000, OHSAS i mnogih drugih ovisno ve o podru ju djelovanja. Primjenom sustava kvalitete dosljedno i trajno se dokazuje kvaliteta poslovanja, smanjuju se troĹĄkovi te stje e poslovna ozbiljnost. HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points = Analiza opasnos kri nih kontrolnih to aka) je sustav kojim uvodimo samokontrolu u postupanje s hranom jekom itavog Ĺživotnog ciklusa odnosno od rukovanja sirovinama do dolaska gotovog proizvoda do potroĹĄa a. To zna i da sami sebe neprekidno kontroliramo i provjeravamo da li su klju ni postupci koji mogu utjecati na zdravlje potroĹĄa a uvijek pod nadzorom i u zadanim granicama unutar kojih dobivamo kvalitetan i siguran proizvod. Da bismo to dokazali sve mora bi zapisano odnosno dokumen rano i veri cirano od strane nadre ene, stru ne osobe. Svrha HACCP-a je ukloni odnosno smanji na minimumu sve potencijalne opa-

snos koje mogu utjeca na sigurnost i kvalitetu hrane. Prema Zakonu o hrani (N.N. 46/07) svi subjek u poslovanju s hranom, osim na razini primarne proizvodnje, moraju implemen ra HACCP sustav do 1. sije nja 2009. godine. Me utim, HACCP nema jednozna no de nirane uvjete koji se moraju zadovolji i koji vrijede jednako za sve, ve postoji viĹĄe tzv. vodi a za implementaciju HACCP sustava. Tako, kod nas i u Europi naj eĹĄ e koriĹĄten vodi je onaj sadrĹžan u Codex Alimentariusu, potom nizozemski model, ameri ki model, singapurski model i mnogi drugi. Zbog velikog broja modela javljaju su odre eni problemi kao npr. veliki broj razli itih unutarnjih dokumenata te vanjskih dokumenata koje je teĹĄko me usobno poveza , za m visoki troĹĄkovi koji dodatno optere uju poslovanje te oteĹžana nepristrana procjena (audit) kojom se dokazuje funkcioniranje sustava. Zbog navedenih nedostataka, a u svrhu njihova rijeĹĄavanja priĹĄlo se izradi jedinstvene norme ISO 22000:2005 Sustav upravljanja sigurnoĹĄ e hrane koja e bi jednaka za sve, a iji ciljevi su prvenstveno:

- uspostavi sklad zahtjeva na globalnom trĹžiĹĄtu kroz cijeli prehrambeni lanac; - mogu nost uvo enja stroĹžeg sustava od zakonom propisanog (interni standardi); - omogu i nepristranu procjenu (audit), a dokaz uspjeĹĄno provedene procjene je ste eni cer kat. Podru ja primjene norme ISO 22000 su: proizvodnja sto ne hrane, primarna proizvodnja, proizvodnja adi va i dodataka, prehrambena industrija, trgovina, ugostiteljstvo, transport, proizvodnja ambalaĹže, proizvodnja procesne opreme, usluĹžne djelatnos i drugo. Op enite prednos uvedenog sustava u organizaciji su: sustav upravljanja organizacije usmjeren na zdravstvenu ispravnost hrane, ve a vjerodostojnost i ugled organizacije, povoljnija pozicija na trĹžiĹĄtu, ponos i mo viranost zaposlenika, prepoznavanje i predvi anje zahtjeva kupaca, obuhva anje HACCP principa, teĹžnja za stalnim poboljĹĄanjima i dr. Za subjekte koji Ĺžele implemen ra sustav ISO 22000 osim navedenih

op eni h prednos od velike vaĹžnos su i ekonomske prednos koju uklju uju: smanjenje vremena potroĹĄenog na istragu o uzrocima one iĹĄ enja proizvoda, smanjenje broja sudskih sporova, smanjenje broja zakonskih kazni, mogu e niĹže premije osiguranja, pove anje ugleda organizacije, pove ani interes posloprimaca za zapoĹĄljavanje te pove ano povjerenje kupaca i poslovnih partnera. Zbog sloĹženos i velikog broja zahtjeva te potrebe stru nog, visokoobrazovanog kadra, preporu a se uvo enje ISO norme u srednjim i ve im tvrtkama dok se implementacija HACCP-a moĹže jednostavno proves i u malim poduze ima. Teuta Tompi , dipl. ing. preh. tehn.

DEĹ˝URNI VETERINARI

AK C: BI IN I U d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, radi svakim radnim danom od 8 do 12 sati i 16 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. Po potrebi nazvati ete-

rinarsku ambulantu akovec, telefon 390-896 ili 390-859, radnim danom od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 9 sati. eterinarska ambulanta UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota

8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R IĹ : eterinarska ambulanta Mursko rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG A: eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava,

tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAĹ IN C: Ambulanta omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Ĺ venda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruĹžanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. Ĺ˝URNI F N: 040 645 058.

Kako je duuugii taj srpanj! A joĹĄ nema ni jednog praznika. ram ga bilo! kratit emo ga pri om o ljen arenju. ZaĹĄto ne? Raspisuje se natje aj z najdublji hlad, uz najmanje komaraca i najsvjeĹžiji povjetarac na podru ju Ĺ˝upanije Me imurske. Potrebni su uvjeti: da je drvo koje taj hlad natkriva stanovnik Republike Hrvatske barem 50 godina, da govori tri svjetska jezika, da na njemu stanuju samo ptice bez pti je gripe i pod njim se izleĹžavaju sisavci slobodni od HI -a. a njegov vlasnik nije bio kaĹžnjavan po nikakvoj osnovi i da je pla ao sve poreze od FeĹĄteti a do danas i da nikad nije ne platio reket u du anu â&#x20AC;&#x2DC;Mala Baraâ&#x20AC;&#x2122;. Adresa na koju se ĹĄalju ponude s potrebnom prate om dokumentacijom: Naivni d.o.o., Kupusov list 11, 40000 akovec. Ponude se primaju do pred prvi praznik u kolovozu. Ponude s nepotpunom dokumentacijom ne e se razmatrati a one s potpunom emo uredno odloĹžiti na hrpu sa starim papirom. aĹžno je da se okre e. Neki mi zamjeraju ĹĄto ovako javno pozivam na ljen arenje i bojkot op e prihva enih radnih navika i vrijednosnog sustava u Maloj Bari. Znate, ja u stvari ra unam

s tim da su moji itatelji, vrijedni me imurski vrtoljupci, kad itaju ove retke ve odradili jednu ĹĄihtu u bespoĹĄtednoj machoâ&#x20AC;&#x201C;business utakmici i da su se sad primili novina pred drugu smjenu radne akcije zvane prestignimo sve susjede. Zato povremeno traĹžim, time-out, i prestrojavanje, ako ve ne i preispitivanje temeljnih na ela odnosa prema vrtu. Moja je Ĺželja da vrtoljupcima vrt bude nadahnu e i melem na zadobivene rane, a za to treba sluĹĄati tako da se uje, gledati da se vidi i osje ati da se upija i zra i. o ne moĹžemo ako stalno neĹĄto moramoâ&#x20AC;Ś moramo raditi, jesti, spavati , disati. vo danas je dan kad u drugoj smjeni niĹĄta ne moramo. ak niti uĹživati ne moramo. Kakovo oslobo enje. Zamislite, i niste obavezni uĹživati. MoĹžete, barem sebi, priznati da je ono zadnje krstarenje bilo isti promaĹĄaj. egnite na klupu u parku, drvo iznad vas e am re i da je postojanje neĹĄto viĹĄe od neprestane trke za novim modelom... mobitela, auta, jahte.... Nedajte se moji vrtoljupci! unce nas grije, a u I I as vole, onakve kakvi jeste! Pozdravi iz I !

DOBRO JE ZNATI

22. srpnja 2008.

NAJLJEPŠI POKLONI uz vrhunsko aranžiranje

Posebno mjesto u ponudi je vrhunsko aranžiranje kupljene robe u njihovom centru, kod kojeg se napla uje samo utrošeni materijal.

Od sada trgova ki centar “KB” i u akovcu vrtka K iz Sra inca, najve i uvoznik posu a, igra aka, poklon artikala, robe široke potrošnje i proizvo a originalnih poklon artikala ru ne izrade, prošle je subote u zgradi “Jane” u akovcu otvorila novi trgova ki centar.

Po istim uvjetima i cijenama kao i u Sra incu, brojni kupci i ljubitelji njihove robe ne e više trebati odlaziti u Sra inec radi povoljne kupnje, jer e u rgova kom centru Jana u

akovcu mo i nabaviti široki asortiman, posu a igra aka i originalnih

poklon artikala pod istim uvjetima kao i u Sra incu. U prizemlju novootvorenog trgova kog centra K u akovcu, u ponudi je posu e, porculan, keramika i sve što vam je potrebno za pripremu i posluživanje jela, te dekorativni elementi koji vaš dom ine ljepšim i toplijim. a katu zgrade nalazi se široka ponuda odje e i igra aka za djecu, te originalnih poklon artikala. Ukoliko trebate poklon za svoje ili tu e dijete u ponudi je i veliki izbor igra aka na akumulatore, sve popularnije igra ke za igre u dvorištu, ali i u dje jim sobama. Svu odje u za djecu do prodaje zaliha sada možete kupiti upola ci-

NOVOOTVORENI STUDIO ljepote i zdravlja Vita

Priuštite si vrhunski tretman U Lopatincu je na adresi .G. Kova i a 111, prošlog petka, otvoren studio ljepote i zdravlja “Vita”, koji vodi Mirjana regovi , certificirana dipl. kozmeti arka, a ujedno i direktorica ove tvrtke. U studiju e vam ponuditi raznovrsne usluge; do manikure, geliranja prirodnih noktiju, ugradnje umjetnih noktiju, popunjavanja gelom. Ukoliko imate problem uraslog nokta dobro e vam do i medicinska pedikura, koji vam ovaj studio nudi za bolje zdravlje i lakši hod. adi zdravlja i ljepote vaše kože najbolji rezultati postižu se njegom prema tipu vaše kože. U Viti e vam odrediti tip kože,

te prema tome ponuditi tretman, bez obzira je li rije o normalnoj ili problemati noj koži, specijalnim tretmanima za rješavanje mladena kih akni kod mladi a i djevojaka, aromaterapiji lica, ili pak je u pitanju šminkanje. sim njege lica u salonu ljepote i zdravlja može opustiti cijelo tijelo uz odabranu masažu od klasi ne, anticelulitne, hot stone, te poboljšati izgled kože na kriti nim mjestima vrhunskim anticelulitnim tretmanom. Svi tretmani se vrše

vrhunskom kozmetikom za nokte lessandro, a za masaže kreme Dr. . . ckstein. za Mirjane je dugogodišnje radno iskustvo u jema koj, koje je prenijela u domovinu. Da bi upotpunila ponudu, u studiju nudi i dizajnerski nakit, ali možete kupiti i svu kozmetiku s kojom se radi u salonu, tako da si istu možete priuštiti i doma. Svoj dolazak najbolje je najaviti na tele on 855-314 ili 099/5773550. (SZ)

jene, a od 15. kolovoza u ponudi e biti i nova kolekcija odje e. Sve što poželite u trgova kom centru K možete pla ati karticama,

ekovima ili beskamatnim kreditom M do 12 rata. “K ” Sra inec, ve više od petnaest godina jedan je od najve ih uvozni-

ka posu a, igra aka, roba sezonskog karaktera kao primjerice za oži , Uskrs, maškare, Valentinovo, ali i velikog broja originalnih poklon artikala. va tvrtka uvozi robu iz raznih zemalja svijeta kao primjerice ndije, ndonezije, Kine, Vijetnama, S D-a, urske, talije, jema ke, izozemske, Francuske… d velikog broja proizvo a a imaju ekskluzivu, bilo za itavu Hrvatsku, ili njen sjeverozapadni dio. U suradnji s proizvo a ima pod svojim zaštitnim znakom, a uvijek vode i ra una o kvaliteti, uvoznik su kvalitetne robe, a s obzirom na velike koli ine imaju i izvrsne cijene. Moramo spomenuti da danas, K svojom robom opskrbljuje i preko petstotinjak kupaca u veleprodaji, a dio robe izvozi i u susjedne države. adno vrijeme trgova kog centra K u akovcu, na adresi . Masaryka 17, je svakim danom od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 14 sati. (SZ, ZV)

29. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

29. srpnja 2008.

16 REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SVETI JURAJ NA BREGU OP INSKO VIJE E KALSA:021-05/08-01/118 UR.BROJ:2109-16/02-08-01 Na temelju lanka 9. Zakona o zaš i spašavanju (NN 174/04, 79/07), te lanka 8. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju opera vnih snaga zaš te i spašavanja (NN 40/08, 44/08), a na prijedlog na elnice Op ine, Op insko vije e Sve Juraj na Bregu na 20. sjednici, održanoj 10. srpnja 2008. godine. donosi

ODLUKU O IMENOVANJU STOŽERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA lanak 1. U stožer zaš te i spašavanja Op ine Sve Juraj na Bregu imenuju se: 1. Zdravko Mohari , na elnik Stožera, zamjenik na elnice 2. Vladimir Marciuš, lan, djelatnik Odjela za zaš tu i spašavanje u PUZS 3. Damir Srnec, lan, predstavnik Policijske uprave akovec 4. Dragu n Ladi , lan, predsjednik DVD-a Brezje 5. Željko Medved, lan, predsjednik VMO-a Dragoslavec 6. Ivan Toplek, lan, predsjednik VMO-a Frkanovec 7. Mladen Tomaši , lan, predsjednik DVD-a Lopa nec 8. Damir Novak, lan, predsjednik DVD-a Mali Mihaljevec 9. Dragu n Šafari , lan, poduzetnik, Okrugli Vrh 10. August urin, lan, predsjednik VMO-a Pleškovec 11. Kruno Petri evi , lan, predsjednik DVD-a Vu e nec 12. Josip Kova , lan, predsjednik DVD-a Zasadbreg 13. Damir Kova i , lan, zapovjednik vatrogasne zajednice Op ine Sve Juraj na Bregu

lanak 2. Stožer zaš te i spašavanja je stru no, opera vno i koordina vno jelo koje pruža stru nu pomo i priprema akcije zaš te i spašavanja, ak vira se kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesre e.

lanak 3. Opera vnim snagama zaš te i spašavanja Op ine Sve Juraj na Bregu rukovodi na elnica Op ine Sve Juraj na Bregu.

lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit e se u „Službenom glasniku Me imurske županije“.

lanak 5. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o imenovanju Zapovjedništva zaš te i spašavanja Op ine Sve Juraj na Bregu od 7. srpnja 2006. godine. PREDSJEDNIK Branko Klobu ari

MONTMING d.o.o. akovec R. Boškovi a 16 www.montming.com U skladu s planiranim proširenjem i poli kom tvrtke objavljuje se

NATJE AJ za popunu radnih mjesta 1. RUKOVODITELJ GRADILIŠTA m/ž – više izvršitelja VSS ili VŠS strojarskog smjera položeni stru ni ispit ili ispunjeni uvje za pristup stru nom ispitu 2. PLINOINSTALATER – više izvršitelja 3. VODOINSTALATER – više izvršitelja 4. MONTER CENTRALNOG GRIJANJA – više izvršitelja Pod 2., 3. i 4. mogu se prijavi i radnici koji imaju na m radovima minimum deset godina radnog iskustva, a nemaju odgovaraju u kvali kaciju. UVJETI: odgovaraju a stru na sprema, osposobljenost, sklonost mskom radu, te poželjno radno iskustvo NUDIMO: - po cajna primanja (pla a) - dinami an, siguran i po cajan posao - okruženje mladih ljudi - kon nuirano usavršavanje u struci - tehni ki i tehnološki opremljeno radno mjesto Rad se zasniva na neodre eno vrijeme uz probni rad od tri mjeseca. Vaše ponude pošaljite najkasnije 8 dana od objave natje aja na adresu: MONTMING d.o.o., R. Boškovi a 16, 40000 akovec ili na e-mail adresu: montming@montming.com Informacije možete dobi na telefon 098/242-992.

“Sigurna ku a” nikoga ne ugrožava Iznena uje me kako obrazovani novinari ne shva aju zašto Me imurskoj županiji (kao i svakoj drugoj) treba sklonište za žrtve obiteljskog nasilja, koje zovemo “Sigurna ku a”, pa o namjeri da se takva ustanova osnuje kod nas pišu na na in koji poti e paniku i protivljenje. Takve ustanove osnovane su u gotovo svim županijama, a smještene su uvijek unutar nekog naselja. Lokacija takve ku e ne može ostati tajna, pa je ni u našem slu aju ne treba tajiti. Dosadašnje iskustvo s takvim ustanovama u Varaždinskoj i Istarskoj županiji (što nam je poznato) pokazuje da nema nikakve opasnosti za stanovnike u susjedstvu. Potencijalna lokacija za “Sigurnu ku u” u Me imurju dobivena je sasvim slu ajno, jer se odgovaraju a ku a mogla, pod pogodnim uvjetima za Me imursku županiju, osigurati preko Centra za socijalnu skrb. Moja uloga u osiguranju potrebne ku e na lokaciji u Šenkovcu je samo prav-

SINDIKAT ZAPOSLENIKA Preporod

Priop enje

no-profesionalne prirode, i nema nikakve veze s injenicom da sam bio na elnik Op ine Šenkovec i da sam se pred dvije godine preselio u akovec. Govoriti o tome da se, navodno, ja time želim nekome osvetiti je besmislica o kojoj ne bi trebalo raspravljati. Ponosan sam za sve što sam u inio (zajedno sa suradnicima) za Op inu Šenkovec (od osnivanja Op ine, izgradnje kanalizacije, dje jeg vrti a i sportskog centra, formiranja stambenog naselja Dolec, donošenja prostornih planova, izbora lokacije za crkvu i izrade koncepta ure enje mjesnog centra do drugih manje zapaženih aktivnosti). U Šenkovcu imam mnogo dragih prijatelja s kojima održavam srda ne kontakte. Vjerojatno ima i onih koji su bili nezadovoljni mojim upravljanjem Op inom, i zbog toga mi je žao, ali to se ne može izbje i kada se puno radi. (Juraj Lajtman)

Ni nakon tri mjeseca zaposlenim u osnovnim i srednjim školama nije ispla ena ni jedna jedina kuna za dežurstvo na nacionalnih ispitima. Unato uvjeravanjima visokih dužnosnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kako e i 150 tisu a sati biti pla eno nastavnici su na godišnji odmor otišli bez 13,3 milijuna kuna. Osim dežurstva na nacionalnim ispitima nastavnicima još nije pla eno ni mentorstvo na završnim ispitima. Kako nastavniku-mentoru pripada 4 sata po u eniku jasno je kako potraživanja srednjih škola po ovom osnovu premašuje 180 tisu a sati, odnosno više od 16 milijuna kuna. Bez duga zaposlenicima, proizišlog iz pregledavanja udžbenika, potraživanja u itelja i nastav-

nika premašila su 30 milijuna kuna. Nepla enog rada u školama iz dana u dan sve je više, a pla anje dodatnog rada postaje izuzetak umjesto pravilo. U sveop oj atmosferi straha koja je zavladala u našim školama nastavnicima koji zahtijevaju pla anje odra enih dodatnih poslova sve eš e se otvoreno prijeti nepovoljnim zaduženjima ili ak stavljanjem na listu tehnološke viškove. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod poziva ministra Dragana Primorca da u iteljima i nastavnicima javno odgovori ho e li i kada biti pla eni poslovi dežurstva na nacionalnim ispitima i mentorstva na maturama i završnim ispitima. (Željko Stipi , predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod)

UDRUGA dragovoljaca i veterana Domovinskog rata

Djeca dragovoljaca i veterana iz Me imurja na Sljemenu nu Tradicionalno ve petu godinu za vrijeme školskih praznika 42-je djece lanova Udruge dragovoljac i veterana Domovinskog rata sudjeluje u okviru programa Ministarstva obitelji branitelja i me ugeneracijske solidarnosti i Grada Zagreba tjedan dana na Sljemenu. Djeca osnovnoškolskog uzrasta iz naše županije bila su korisnici tog programa u vremenu od 13.07. do 18.07. o.g. Tijekom boravka djeca su bila smještena u Pansionu Medvednica na Sljemenu. Osim me usobnog upoznavanja i druženja sa svojim vršnjacima iz Primorsko-goranske županije, djeca su dobro upoznala i razgledala sve važnije objekte na Sljemenu. Kroz školu u prirodi djeca su od djelatnika Parka prirode Medvednica saznala sve o

lori i fauni koja obitava na Medvednici, a od predstavnika Hrvatske gorske službe spašavanja o

djelatnostima te službe. Tijekom boravka za djecu je organizirana kazališna predstava kao i posjeta zoološkom vrtu Maksimir. Jednod-

nevnim izletom obišli su svetište majke božje u Mariji Bistrici. Bogati i sadržajni program boravak na Sljemenu brzo je prošao,

sklopljena su nova poznanstva, rodile su se nove ljubavi, a na rastanku je bilo i suza. (Foto: Horvat Stjepan, Tajnik podružnice Dražen Tkalec)

Dani op ine Sveta Marija

OP INA Donja Dubrava

ribe uz Dravu Javna rasprava za Ljeto otvara Dane PPU do 6. kolovoza U tijeku su izmjene i dopune prostornog plana ure enja op ine Donja Dubrava. Pokrenuta je javna rasprava koja e traja do 6. kolovoza. Javni uvid u izmjene i dopune prostornog plana može se obavi svaki radni dan u vremenu od 8 do 14 sa , dok je javno izlaganje prijedloga najavljeno za 30. srpnja u op inskoj vije nici. Svi zainteresirani mogu izvrši uvid i upisa primjedbe. Na elnik op ine Marijan Varga potpisao je ugovor o zajedni kom nanciranju izvo enja radova potprojekta izgradnje pješa ko biciklis ke staze Donja Dubrava – Kotoriba. Ugovor je od strane Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva potpisao ministar Petar obankovi . Op ina prema ugovoru ima obavezu osigura svu projektno

tehni ku dokumentaciju i ostale potrebne dozvole i suglasnosti za po etak radova. Ministarstvo e obavi poslove kontrole dokumentacije, raspisa natje aj za izvo a a radova i odredi nadzor nad radovima. Ugovorom se utvr uje i potreban iznos za spomenu potprojekt i to u visini od milijun kuna bez PDV-a, a omjer nanciranja iznosi 30% op ina i 70 % resorno ministarstvo. Na temelju inicija ve Me imurske županije i Hrvatskoga sto arskog centra u prostorijama op ine Donja Dubrava organizirano je prikupljanje podataka o vlasnicima rasplodnih grla krava, krma a, kobila, ovaca i koza. Razlog upisa je mogu nost korištenja raznih po caja za uzgajiva e. Krajnji rok za upis je 31. kolovoza. (A. Fuš)

U program obilježavanja Dana op ine Sveta Marija i ove su se godine uklju ile brojne op inske udruge. Obilježavanje zapo inje 2. i 3. kolovoza turis ko - sportskom manifestacijom “Ljeto ribe uz Dravu”. Organizatori manifestacije jesu ŠRD “Klen” i TZMŽ. U subotu program kod tamošnjega ribi kog doma zapo inje u 12 sa , a u nedjelju ve od 7 sa . Na Dan domovinske zahvalnos , 5. kolovoza, bit e sve ano otkrivanje spomen - obilježja poginulim hrvatskim braniteljima koje se nalazi u sklopu novoure enog parka u centru mjesta. Is dan od 16 sa Udruga motorista sjeverozapadne Hrvatske organizira ljetne moto igre za mlade i stare. Od 1. do 9 kolovoza na nogometnom igralištu u organizaciji NK Mladost igrat e se malonogometni no ni turnir. U subotu 9. kolovoza od 10 sa natjecat e se ribi i iz Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. Vatrogasci u nedjelju 10. kolovoza organiziraju 13. me unarodno natjecanje ru nim

vatrogasnim špricama koje zapo inje u centru mjesta u 13 sa . Za ponedjeljak 11. kolovoza u 19 sa najavljena je sve ana sjednica Op inskog vije a i Poglavarstva, uz dodjelu op inskih priznanja. KUD “Ivan Musta Kantor” u srijedu 13. kolovoza doma in je Starih igara u rnoj peš koje zapo inju od 10 sa . Tog e se dana kuha besplatan gulaš za sve nazo ne. Tamošnji teniski klub organizira Otvoreno prvenstvo Svete Marije, a nale je najavljeno za 14. kolovoza u 19 sa . Uo i blagdana Velike Gospe, u etvrtak 14. kolovoza od 19 sa u župnoj crkvi bit e služena sveta misa koju e predvodi biskup Varaždinske biskupije msgr. Josip Mrzljak. U sklopu svete mise koja zapo inje u 19 sa održat e se procesija sa svije ama. lanice Društva žena igrat e odbojku, a sva e doga anja pra pe enjem languša. Dani op ine Sveta Marija završavaju 15. kolovoza “Veljkomešnom zabavom” kod tamošnjeg Doma kulture. (A. Fuš)

RELIGIJA

29. srpnja 2008.

PRELOG PROSLAVIO BLAGDAN Sv. Jakoba te istodobno obiljeĹžio vaĹžan jubilej

BOG mojih detalja

Dva i pol stolje a od izgradnje Ĺžupne crkve Svetkovina Sv. akoba, zaĹĄtitnika preloĹĄke Ĺžupe, proslavljena je u petak 25. srpnja kada je ujedno obiljeĹžen i izuzetan jubilej â&#x20AC;&#x201C; 250. obljetnica po etka izgradnje Ĺžupne crkve u Prelogu koja je PreloĹžanima danas dom vjere i kulture. Crkveno zdanje u Prelogu gra eno je u razdoblju od 1758. do 1761. godine. Posvetio ju je ondaĹĄnji biskup Stjepan Puc 1761. godine. Danas je preloĹĄka crkva najvrjedniji kulturno - povijesni spomenik u Prelogu, jedina je barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj svo ena kriĹžnoba vastim svodom plitkih kupola. "radili su je ĹĄtajerski majstori. U glavni oltar ugra ena su tri oltara, posve ena sv. akobu, sv. osipu i sv. vanu Nepomuku. Oltarni retabl, okvir i postolje za oltarnu sliku predstavljaju remek djelo baroknih majstora iz "raza osipa Hermana i Vida KĂśnigera. UnutraĹĄnjost crkve oslikao je talijanski slikar loysius Belli 1813. godine, a bo ne neogoti ke oltare iz 19. stolje a, odnosno oltarne pale slike sv. RuĹžarija (krunice) i Sveta tri kralja oslikao je "iacomo Barollo. Bili su to u ono vrijeme vrhunski i izuzetno cijenjeni majstori.

Crkva obnavljana tijekom petnaest godina nicijativom preloĹĄkog Ĺžupnika pre . ntuna Hoblaja, dekana donjome imurskog dekanata, koji u Prelogu sluĹži od 1982. godine, preloĹĄka Ĺžupna crkva temeljito je obnavljana iznutra i izvana. Dakako, uz veliku pomo vjernika, Ĺžupljana i donatora, pa i grada Preloga i drĹžave. Baroknom crkvenom zdanju postepeno je vra en stari sjaj tijekom posljednjih petnaestak godina, a u posljednjih par godina prekrasno je ure en i okoliĹĄ crkve. Prilikom radova na ure enju okoliĹĄa 1987. godine slu ajno su, nedaleko od crkvenog zdanja, otkriveni ostaci kruĹžne kule iz 14. stolje a. Njeno otkri e spada me u najzna ajnija novija arheoloĹĄka otkri a na podru ju grada Preloga te predstavlja, baĹĄ kao i Ĺžupna crkva, povijesnu, kulturnu ali i sakralnu vrijednost grada Preloga. Ĺ˝ele i svoj grad zaĹĄtititi od provala, kao ĹĄto je bila ona tatarska, najvjerojatnije su stanovnici Preloga podigli taj forti ikacijski objekt kruĹžnog oblika. Kasnije je kula sluĹžila u razne svrhe, moĹžda i

kao bogosluĹžni prostor protestantima za vrijeme reformacije. Kula se, naime, u kanonskim vizitacijama 1698. godine spominje kao kapela Svetoga Duha. Temelji kruĹžne kule danas dominiraju crkvenim dvoriĹĄtem, u kojemu je lani postavljeno poprsje bl. lojzija Stepinca, rad kipara nte urki a, a uo i ovoga vaĹžnog jubileja u dvoriĹĄtu je ure en i spomen - prostor sa spomenikom hrvatskog bana osipa ela i a. Potonji je djelo hrvatskog kipara nte Orli a, a otkriven je upravo na blagdan Sv. akoba. Spomenici su to podignuti u ast dvojici najzasluĹžnijih hrvatskih muĹževa, koji su nacionalno i vjerski sa uvali Me imurje za domovinu Hrvatsku.

Sve ano proslavljeni jubilej Na proslavi jubileja svetu misu predvodio je pre . osip RuĹžman, Ĺžupnik Ĺžupe Bl. lojzija Stepinca u Velikoj "orici, koji je ovom prilikom proslavio 25. obljetnicu sve enstva, odnosno slavio je srebrnu misu. Sve anom tonu ovoga slavlja svakako su doprinijeli puha i imene glazbe iz Dekanovca, kao i

pjeva i mjeĹĄovitog zbora Sv. akoba te Zrinska garda. Vjernicima koji su se okupili u velikom broju na misnom slavlju odrĹžanom na otvorenom u dvoriĹĄtu crkve obratio se pre . Hoblaj te im poĹželio dobrodoĹĄlicu, a propovijed je odrĹžao prof. dr. Matija Berljak. Prije misnog slavlja odrĹžana je procesija. Nju su predvodili lanovi KUU-a â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? iz Preloga nose i vino, kruh, klasje, groĹž e, cvije e i druge darove. (D.Mihoci)

AKOVE KA Ĺ˝UPA Sv. Nikole ovaj tjedan slavi blagdan Gospe od An ela

Biskup Mrzljak za Porcijunkulovo dolazi u akovec Sutra, u srijedu 30. srpnja, po inju trodnevne pripreme za proslavu blagdana "ospe od n ela, odnosno Porcijunkulova, koji se tradicionalno sve ano slavi u akove koj Ĺžupi Sv. Nikole biskupa. Trodnevnicu e predvoditi fra "ordan Propadalo, gvardijan franjeva kog samostana u Bjelovaru. On e u srijedu 30. i etvrtak 31. srpnja te 1. kolovoza predvoditi mise koje e biti sluĹžene u 18,30 sati u Ĺžupnoj crkvi. Drugog dana trodnevnice, nakon mise, planirano je klanjanje pred Presvetim, dok je posljednjeg dana trodnevnice u 21 sat planirano marijansko bdijenje. Vjernici e se tijekom ta tri

dana mo i ispovijediti, i to jedan sat prije po etka mise, dakle od 17,30 sati. Velika vaĹžnost Porcijunkulova je u tzv. porcijunkulskom ili asiĹĄkom oprostu. Svakim teĹĄkim grijehom zasluĹžujemo vje nu i vremenitu kaznu. Oprost od vje ne kazne dobivamo u ispovijedi, a vremenitu kaznu okajavamo na zemlji molitvom i dobrim djelima ili u istiliĹĄtu. Sveti Franjo izmolio je porcijunkulski oprost 1216. godine od pape Honorija . Danas je taj oprost proĹĄiren na sve crkve Franjeva kog reda. Na dan Sv. Marije n eoske, "ospe od n ela, odnosno Porcijunkule,

2. kolovoza moĹže se dobiti potpuni oprost od vremenitih kazni ako do emo u koju od franjeva kih crkava, izmolimo Vjerovanje, O e naĹĄ, ispovijedimo se, pri estimo i molimo na nakanu Svetog Oca. Stoga ne treba uditi ĹĄto u

akovcu na sam blagdan "ospe od n ela, u subotu 2. kolovoza, o ekuju dolazak mnogobrojnih vjernika iz me imurskih Ĺžupa, ali i iz drugih krajeva Hrvatske. Tradicionalno se o ekuje i dolazak vjernika iz Slovenije i Ma arske. Svima njima obratit e se varaĹždinski biskup osip Mrzljak na srediĹĄnjem misnom slavlju koje e predvoditi,

a koje e biti odrĹžano s po etkom u 9,30 sati u dvoriĹĄtu franjeva ke crkve i samostana. Kako je najavljeno, misnom slavlju prethodit e tradicionalna sve ana procesija s kipom "ospe od n ela srediĹĄtem

akovca. Recimo i to da e na sam blagdan u 6,30 sati rano jutarnju misu predvoditi fra "ordan Propadalo, dok e misu u 18,30 sati sluĹžiti Ĺžupnik fra Stanko Belobrajdi . U 8 sati ujutro isti dan bit e sluĹžena misa na ma arskom jeziku, dok e u 11,15 sati misu na slovenskom predvoditi vl . Tomislav Ĺ antak, Ĺžupnik iz endave. (D.Mihoci)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 29. srpnja Marta, azar, Vili, Urban srijeda, 30. srpnja Petar, ulija, Maksima etvrtak, 31. srpnja gnacije, Vatroslav, Ognjen petak, 1. kolovoza kfonz, onatan, Vjera, Nada subota, 2. kolovoza "ospa od n ela, Stjepan nedjelja, 3. kolovoza ugustin KaĹžoti , idija ponedjeljak, 4. kolovoza van Marija Vinnaey, ustina

Ali-baba i pe ina puna blaga Svi znamo pri u o li-babi i etrdeset razbojnika. Pri a se nalazi u zbirci isto nja kih pri a i bajki â&#x20AC;&#x153;Tisu u i jedna no â&#x20AC;?. U pri i se siromaĹĄni perzijski zanatlija li-Baba na neobi an na in dokopao velikog blaga. ednoga dana slu ajno je zatekao etrdeset razbojnika kako sklanjaju oplja kano blago u tajno skroviĹĄte u pe ini. zvana se uop e nije primje ivalo da tu ima ne ega, ali je vo a razbojnika stao pred jednu stijenu i izgovorio: â&#x20AC;&#x153;Sezame, otvori seâ&#x20AC;?, a stijena se pomakla i otvorila prolaz u pe inu punu zlata i dragog kamenja. li-Baba se kasnije vratio i pokupio silno blago. sus je pri ao pri u o skrivenom blagu i o Kraljevstvu. Blagu skrivenom na njivi. ovjek iz pri e koji ga je pronaĹĄao, ponovno ga je sakrio, sav radostan otiĹĄao, prodao sve ĹĄto je imao i kupio tu njivu. Blago je tako bilo samo njegovo! ZamiĹĄljamo si blago u kov egu ispunjenom zlatnicima i dragim kamenjem. li Kraljevstvo BoĹžje ve e od svih blaga svijeta jer ono nam daje ulaznicu u tajnu Boga, izvoru svega bogatstva. Da se do njega do e potrebno je upotrijebiti â&#x20AC;&#x2DC;magi nuâ&#x20AC;&#x2122; formulu: prodati sve ĹĄto imamo! Dakle, da bismo ga stekli trebamo promijeniti naĹĄe koncepcije: prodati da steknemo. Samo onaj koji â&#x20AC;&#x153;proda sve ĹĄto imaâ&#x20AC;?, odnosno onaj koji se oslobodi svih predrasuda o Bogu, moĹže biti sposoban prona i obe ano blago. Primijetimo da ovjek iz pri e ne kupuje blago jer ono nema cijene, nego kupuje njivu. Radi se o izboru izme u blaga iz pe ine li Babe ili bijedne religioznosti bez duĹĄe, izme u

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan prolaznog bogatstva ovoga svijeta i sudjelovanja u BoĹžjoj slavi, u Kraljevstvu koje ne e pro i. Radi se o mudrosti Ĺživota koja se ne zaustavlja na stvarima koje nas okruĹžuju nego razlikuje skrivenu prisutnost Onoga koji nam preko njih govori. Sloboda nije u tome da ovaj svijet koristimo ili iskoristimo onako kako nam odgovara nego da se posluĹžimo darovima BoĹžjim i postanemo njegovi suradnici, i upravljamo sa stvorenjem koje nam je povjereno. sus je upitao svoje sluĹĄatelje: â&#x20AC;&#x153; este li sve ovo razumjeli?â&#x20AC;? oni su mu odgovorili: â&#x20AC;&#x153; esmo.â&#x20AC;? susu je neobi no vaĹžno da ga ljudi razumiju i zato je pri ao jezikom njima razumljivim, sluĹže i se slikama, pri ama i svima ime su se ljudi sluĹžili. susu je i danas vaĹžno da ga razumijemo! i nama. Zato i mi njemu pri ajmo razumljivim jezikom.

DUHOVNI velikan

Marta, 29. srpnja Sestra je Marije Magdalene i azara. Bila je doma ica i, kada se njezin brat azar razbolio, poru ila je susu da ga posjeti i pomogne mu. Kada je sus bio u Betaniji, Marta mu po e u susret, ĹĄto je nagovjeĹĄtavalo da je ona ve bila njegova u enica. Upravo je Marti sus rekao: â&#x20AC;&#x153; a sam uskrnu e i Ĺživot â&#x20AC;Ś Tko vjeruje u mene, ako i umre, Ĺživjet e.â&#x20AC;? Smatra se da je Marta svojim utjecajem navela Mariju Magdalenu da se obrati. Sveta Marta se obi no prikazuje s kuha om ili Ĺžlicom u ruci, ili ima za pojasom velik sveĹžanj klju eva u znak njezina poziva doma ice. Prikazuje se i sa zmajem do nogu i sa ĹĄkropilom svete vode kojom je svladala tu neman. (sm)

RIJE I MUDRE â&#x20AC;&#x153;Prijatelju, ako ne moliĹĄ svakodnevno, cijeloga eĹĄ Ĺživota Ĺžaliti za izgubljenom krunom. Moli svakoga dana krunicu.â&#x20AC;? (dr. Herbert Madinger)

Blagoslov zvona MERHATOVEC - "eneralni vikar VaraĹždinske biskupije, monsinjor van "odina, u nedjelju 3. kolovoza u Merhatovcu, u Ĺžupi Selnica, blagoslovit e novo zvono koje se odnedavno nalazi u zvoniku mjesne kapele.

Monsinjor "odina e ujedno sluĹžiti proĹĄtenjarsku svetu misu u povodu blagdana Majke BoĹžje SnjeĹžne, patronice kapele u Merhatovcu, i uz Dan domovinske zahvalnosti. Sveta e misa zapo eti u 11 sati. (sm)

Nikola (24) i Nikolina (24) Topolko iz Vratišinca dobili su sina po imenu Vito, ro enog 15. srpnja u 13,30 sati. Imaju i Edina (2,5).

NOVI ŽIVOT SE RA A

Siniša (27) i Valentina (24) Horvat iz Križovca dobili su Frana, ro enog 20. srpnja u 7 sati. Po brata je došla i Ema (2).

Antonio (22) i Tamara (18) Pintari iz Križovca dobili su Dominika, ro enog 19. srpnja u 9,45 sati.

Dejan (33) i Karolina (29) Ro ak iz Preloga dobili su Saru, ro enu 20. srpnja u 12,15 sati. Po bebu je došla i seka Rea (6).

29. srpnja 2008.

Stjepan (25) i Branka (22) Kova iz Novakovca dobili su Anu, ro enu 17. srpnja u 8,30 sati. Imaju i Josipa (1,5).

Jurica (30) i Ivana (25) Kr mar iz Palovca dobili su Davida, ro enog 18. srpnja u 15,40 sati.

Goran Bogdan (24) i Dijana Kalanjoš (20) iz Kotoribe dobili su Natašu, ro enu 21. srpnja u 19,30 sati. Imaju Aleksa (3) i Davida (2). Dubravko (28) i Irena (25) Horvat iz Zasadbrega dobili su Petra, ro enog 21. srpnja u 18,10 sati. Imaju i Lovru (2,5). Po mamu i bebu došli su sestra Zorana i djed Željko.

Kristijan Oršoš (22) i Suzana Oršuš (21) iz Trnovca dobili su Vedrana, ro enog 20. srpnja u 16 sati. Imaju i Romana (3).

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek

Miroslav (29) i Josipa (28) Novak iz Preloga dobili su Karlu, ro enu 19. srpnja u 8,45 sati.

Haris (20) i Štefica (20) Horvat iz Trnovca dobili su Saru, ro enu 19. srpnja u 14,30 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” M # MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaže iz Štrigove.

MEDIA MODEL LJETA

Karolina Hranjec (23) Hodošan

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

TEMATSKA IZLOŽBA SLIKA Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog

Inspirirani crkvom Sv. Jakoba Velika obljetnica jedne od najljepših crkava Me imurja, crkve Svetog Jakoba u Prelogu, koja ove godine slavi 250. obljetnicu, bila je inspiracija tematske izložbe slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog u prostorima knjižnice i itaonice “Croata Insulanus” župe Svetog Jakoba Prelog. U skladu sa svojim pre erencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. U programu otvorenja izložbe sudjelovali su: skladatelj i pjeva Martin Srpak, pjesnikinja Anka Balent, predsjednik LUDM-a Prelog Franjo Ružman Brko i novinar Josip Šimunko, dok je izložbu uz nazo nost gradona elnika Preloga Dragutina Glavine, župnika Antona Hoblaja i brojnih ljubitelja lijepoga otvorio Franjo Žeželj Mustak. Franjo Ružman Brko, kojemu je ponajprije stalo do poeti nosti, slikao je motiv crkve širokim plohama golubinje boje, uz tamniji gotovo sme i plašt tornja kao kontrapunkt koji kao da visi nad glavama vjernika. Njegova crkva Svetog Jakoba kao da nije hram vjere nego zanosa i ljubavi, dok sama vjera dolazi kao smirena

božanstvena žuta svjetlost neba. Franjo Musta ponudio je pak sasvim druga iji pogled, ponajprije kao jedinstvo crkve i krajolika. Ne pristaju i na kompromise kad je rije o osje ajnom, njegov lirski svijet je ujedno i svojevrsni obzor vremena i prostora. Crkva Svetog Jakoba je u tom panlirskom ugo aju vertikala duha kao izraz ljudske težnje za Bogom. Damir Šalari ostao je vjeran sam sebi kao slikar uhva enog trenutka. Njegova crkva Svetog Jakoba je realisti na, uz pregršt sitnih detalja. Posebnom tehnikom izrade njegov akvarel djeluje kao da je rije o ulju, toliko je zgusnut i cjelovit. Julija Weber ponudila je susret Boga kao arhitekta Svemira u nadnaravnoj veli ini koji na svojem dlanu drži crkvu Svetog Jakoba. Njezina slika ve eg ormata djeluje opominjaju e, kao stalno traganje za duhovnoš u svijeta. Julija Pongrac ovaj put dramati no naglašava motiv crkve središnjim, tamnoplavim sjenama tornja koje kao da su postale dominiraju e, istovremeno smiruju i dramatiku akademskim okvirom liš a i oblaka nalik otorealizmu, ali uz zna ajan impresionisti ki pomak.

Knjižnica i itaonica “Craota Insulanus” bila je prepuna

Njezina crkva Svetog Jakoba ujedno je skladna ljetna razglednica Preloga. Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli crkvu Svetog Jakoba vidi gotovo kao minijaturu na nekom davno ispisanom dokumentu. Franjo Žeželj Mustak posegnuo je pak za likovno historicisti kim motivom crkve Svetog Jakoba, naslikavši je kao malenu tamnu drvenu kapelicu iz trinaestog stolje a, u doba ormiranja Preloga. Bure i oluje života kao da su unutar same crkve, kao da vjetrovi šibaju svim silama materijalnu crkvu, dok je ono duhovno u ovjeku. Njegov drugi rad, koji nosi naziv “Verlijev poklon 1941.”, vra a nas pak u doba Drugoga svjetskog rata i ma arske okupacije Preloga. Slikar slika radost djeteta kad vidi veliki bor i konje uz motiv crkve Svetog Jakoba. U to vrijeme samo su Ma ari imali velike borove za proslavu Boži a, a Verli im je prkosio na svoj na in, velikim hrvatskim borom koji bi dovezao svakog Boži a. Antonija Cesarec se poigrava svjetloš u, koja kao da govori o vjeri i radosti, spajaju i metafizi ke elemente stvaranja svijeta i stvaranja crkve. Jelena Kramar iznena uje nas ponajprije tehnikom, kolorirana se olovka rijetko vi a zadnjih godina, ali i motivom sveca koji u rukama drži crkvu. Milena Petkovi pak koloristi ki naglašava osnovne konture crkve, daju i joj tako stamen i svevjekovni izraz. Miljenko Kranj ec u dubokom relje u u drvu naglašava zatvorenost prostora ogradom u prvom planu i naslu uju om monumentalnoš u crkve. Njegova crkva kao da vapi za širinom, kao da je pomalo tjeskobno ome ena sama sobom i želi iza i izvan svojih okvira Ivan Bermanec naslikao je crkvu na pomalo za udan na in, koja kao da izranja iz neke davne prošlosti pune sje anja, veoma živim zagasitim koloritom. Milan Fr ko nije pak nimalo odstupio od svojih metafizi kih tema. Njegova cr-

Najstariji slikar Franjo Žeželj Mustak otvara izložbu kva nije ljudska gra evina, ve duhovni sukob dobra i zla na razme i Svemira. Mladen Špoljari nastoji pak spojiti simboli ki i materijalni svijet, slikaju i crkvu toplim bojama jeseni i nijansama žutosme e. Mladen Pali vidi crkvu kao obzor, nazna uju i osebujnim koloritom njezinu samo u. Pavao Ružman slika malu crkvicu i bor koji gotovo da sakriva toranj, te se opet iskazuje kao majstor raspoloženja na slici i ekspresionist koji voli iznena ivati. Slavko Duki naslikao je lijepo ulje na platnu i crkvu Svetog Jakoba na na in koloriranog crteža, stavljaju i u prvi plan njezinu monumentalnost. Njegova crkva je lijepa gra evina to no isklesanih rubova na rubu samotnosti u prostoru u medaljonskom okviru. Stanko Padari slika razigrane rode uz crkveni toranj. Slika je to arhai ne i naivne ljepote koja se divi visini tornja i rodama koje ga mogu dose i. Vanja Deti - Veseli bilježi same obrise crkve, uvode i u svoj tamniji kolorit osje aj sutona i nagovješ uju a zvona, uz skladan tamnije strukturirani kolorit. Vladimir Vidovi slika crkvu u no i, a hladne boje kojima je okružuje i mutna svjetlost govore na svoj na in o zaboravu. Kao da je crkva postala mjesto sje anja. Zvonimir Dolenec u tehnici stakla i spreja crta crkvu kao genre prizor, zna ajno je reduciraju i na vizuru lijepog. Željko Šari opisuje toranj i krov crkve, ukazuju i skladnoš u odabranog motiva na lirske intimne trenutke. (J. Šimunko)

PJEVA KI ZBOR “Josip Štolcer Slavenski“ postigao izvanredan uspjeh

Osvojili dvije medalje u Grazu

akove ki Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” vratio se iz Graza gdje je na Svjetskim zborskim igrama, koje su se održavale od 9. do 19. srpnja, postigao izvanredan uspjeh. U konkurenciji me u 441 zborom i više od 20.000 pjeva a iz 93 zemlje, a koji su se natjecali u 28 kategorija, akove ki su pjeva i pod vodstvom dirigentice i umjetni ke voditeljice Senke Bašek Šamec osvojili dvije srebrne medalje. S obzirom na velik broj kategorija, natjecanje je bilo podijeljeno u dva tjedna. U prvom tjednu natjecanja akove ki su se zboraši natjecali u otvorenoj kategoriji sakralne glazbe u kojoj su u finale ušli direktno zahvaljuju i zlatu s 1. internacionalnog Anton Bruckner estivala

zborskog pjevanja održanog u Linzu u lipnju prošle godine. Me u konkurencijom od 49 zborova osvojili su 75,62 boda, što im je donijelo visoko srebro, sa samo 4 boda manje od bodova potrebnih za zlato. U sakralnoj kategoriji zbor Slavenski je nastupio s kompozicijama Antona Brucknera, Adalberta Markovi a, Vytautasa Miškinisa te Branka Starca. U drugom dijelu natjecanja Slavenski je nastupio u kategoriji velikih mješovitih zborova gdje je za medalje konkuriralo 28 zborova. Nastupili su ponovno sa skladbom Branka Starca, koji je bio u žiriju, izveli su i “Zahvalnicu“ Franje Dugana, suvremenu kompoziciju “Kasar Mie La Gaji“ venezuelanskog skladatelja Alberto Graua i “Opa Cupa Tanana“ Davora Bobi a.

Zbor “J. Š. Slavenski” istaknuo se izme u više od 20.000 pjeva a iz 93 zemlje

Ponovno odli ni, s osvojenih 71,26 bodova, zboraši Slavenskog osvojili su novu srebrnu medalju, ostavivši iza sebe zborove iz Rusije i Kine, zemalja koje se mogu pohvaliti s najviše osvojenih medalja na ovogodišnjim igrama. Velik uspjeh mnogo zna i svim pjeva ima i posebno njihovoj dirigentici i voditeljici Senki Bašek Šamec koja o uspjehu kaže: - Izuzetno smo zadovoljni jer su to strašno visoke nagrade, s obzirom na nivo na kojem je bilo natjecanje, koliko je strog bio na in ocjenjivanja, te koliko je zborova i pjeva a došlo. To je bilo planetarno natjecanje. Obi no kad kažemo me unarodno, to zna i nekoliko natjecatelja iz regije, no ovo je stvarno bilo planetarno, jer su tu bili najbolji zbo-

Ove su medalje najve i uspjeh Pjeva kog zbora do sada rovi iz cijelog svijeta, od Singapura, Indonezije, Malezije, Amerike, Kanade, južne A rike, Australije, cijele Europe, Japana i dalje ... Tek kad ovjek to svojim o ima vidi može zamisliti. Ove su medalje najve i uspjeh me imurskog amaterizma do sada. Ja pohvaljujem sve i zahvaljujem svim mojim pjeva ima na svemu, isto tako i Gradu i Županiji, našim sponzorima, bez kojih ovo ne bi bilo mogu e. Nakon zasluženih godišnjih odmora, Pjeva ki zbor “J. Š. Slavenski“ po etkom rujna dalje se baca na posao. Pripremat e boži ni koncert koji e ove godine biti nešto druga iji od prijašnjih. Krenut e i pripreme za sudjelovanje u prvoj me imurskoj operi - “Dorica pleše” (autor Krsto Odak) koja e biti ra ena u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem iz Varaždina. U listopadu pjeva e o ekuje državna smotra na koju idu izravno. Na državnu smotru malih vokalnih skupina muška vokalna grupa “J. Š. Slavenski“ ušla je u kategoriji olklora za male vokalne sastave, dok je ženska vokalna grupa upala u kategoriji koncertnih sastava. Natjecanje e se održati u Petrinji 22. studenog. (mn)

godina karijere

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

MERI JAMAN I ANITA VALO predstavile u akovcu svoj unplugged album

AKTUALNE IZLOŽBE

Meritas dokazale izvo a ku i autorsku vrijednost Atrij Staroga grada Zrinskih oživio je ovaj petak ponovno u zvukovima glazbe. Meri Jaman i Anita Valo, poznatije kao Meritas, predstavile su pred akove kom publikom svoj unplugged album izdan prošle godine. Koncert je podsjetio na njihove najljepše hitove koje su objavile u deset godina karijere, a posebna je poslastica bila goš a iznena enja – Jelena Radan, s kojom su izvele pjesmu “Let it rain” iz njihovoga zajedni kog koncertnog programa “When tomorrow comes”. Meri i Anita odrasle su u Njema koj, a po dolasku u Hrvatsku 1996. godine oformile su duo koji je do sada snimio etiri albuma, pokupio nekoliko nominacija za glazbene nagrade i postao jednim od najemitiranijih izvo a a u hrvatskom radijskom eteru. S Meri i Anitom popri ali smo uo i koncerta u akovcu. • Nedavno, u nedjelju 13. srpnja, u akovcu je nastupio Elemental, bend poznat po svom otvorenom izražavanju mišljenja o raznim pitanjima socijalne i politi ke tematike. Koliko je važno da glazbenici progovore o ovakvim stvarima? Meri: - Pa ... evo ovako, mi smo zrele žene, tako da je ta vrsta bunta koja progovara iz tebe nama davno prošla. Možda je naš prvi album bio malo direktniji, ali mislim da je produkcija naše glazbe so isticiranija, ali ipak o takvim stvarima progovaramo na jedan suptilan na in u pjesmama “Igra”, “Že ”, “Sami na ulici”. Tu su i neke druge pjesme koje su angažirane i pri aju o temama koje nas mu e, a to nisu nužno ljubavne teme koje nas sve ina e najviše mu e. Samo što je sve to kod nas na druga iji na in zapakirano. Mislim da je jako bitno da se progovori jer umjetnici imaju tu lu a ku slobodu da govore o svemu. Zato je to užasno važno jer možemo potaknuti ljude da razmisle o nekim stvarima. Svaka pohvala svim bendovima koji to ine, a posebno Elementalu i bendovima takve vrste koji to ine

direktno i koji na taj na in i odgajaju naše mlade ljude da budu na neki na in društveno angažirani. • Mi smo svi ljudi, imamo svoje uspone i padove, nekad smo veseli, nekad tužni, nekad agresivni i dobro je što ima puno razli itih glazbenika koji mogu u ovom spektru emocija dati svoj nekakav osobni stil. Meri: - Ja mislim da svatko to tuma i na na in kako njemu odgovara, kakav je uop e, a i kakav mu je dan. Jedino tako ispadne uvjerljivo. Sve drugo ispalo bi smiješno.

Sve su važnije nebitne teme • Slava i eksponiranost jesu nekako pojmovi koji postaju iz godine u godinu sve popularniji? Kamo sve to vodi? Meri: - Ti današnji kriteriji kako do i na naslovnice novina nama su potpuno nezanimljivi. Meni je zamorno itati o bilo kome drugome, tako da bi bilo užasno neprirodno da se ja tako pojavljujem negdje u novinama. Tu i mediji nose svoj dio odgovornosti, iako ja nisam baš dobra u ra unanju naklade koliko se novina proda kad se odre ena osoba pojavi na naslovnici. S druge strane, ljude se navikava na to i u i ih se da im samo takve vijesti budu zanimljive. Za mene to uop e nisu vijesti. Problem je što ljudima padaju kriteriji. Mi više nismo osjetljivi, oguglali smo i nismo zainteresirani za teme za koje bi trebali biti senzibilizirani. To me malo brine. Kako ja to sve ne pratim, ponekad mi se ini kao da sam pala s Marsa i udno mi je kako su sve te osobe postale javnima. Anita: - Ja ne kupujem nikakve novine, ali kad odem frizeru ili nekamo drugdje gdje je prilika prelistati asopise ispada da se stvarno puno toga doga a u toj maloj Hrvatskoj. Neprestano neke top vijesti o zapravo nepoznatim zvijezdama. Meri: - Mislim da e, kao i u svemu drugome, ovdje morati do i do preokreta, a i Hrvatska nije baš za neke paparazzo situacije. Premala smo mi zemlja. Vani, ako ti fotogra i

uslikaju poznatu osobu, mogu od prodaje samo jedne fotogra ije kupiti stan. Anita: - Nas su nedavno, po prvi put, slikali neki paparazzi kako šetamo gradom, kako bi mogli staviti na Internet. Mislim, koga zanima kako mi še emo gradom.

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec – dokumentarno - likovna izložba povodom 40. obljetnice osnutka Likovne galerije Muzeja Me imurja. Ovom izložbom javnosti je izložen onaj dio fundusa koji nije svakodnevno dostupan oku javnosti poput stalnog postava. Danas Likovna galerija ima skoro 3 000 eksponata, koji su najve im dijelom priskrbljeni osobnim darivanjem umjetnika.

Suradnja s Jelenom Radan • U zadnje vrijeme puno vas vi amo s Jelenom Radan koja je akove ku publiku prije nekoliko godina oduševila svojim fadom. O kakvoj se to no suradnji radi? Meri: - Mi smo prije dvije - tri godine imale zajedni ki koncert u Splitu. Jelena je odsvirala svoj autorski dio, onda mi svoj, a na kraju smo još zajedni ki na naš poseban na in izvele nekoliko pjesama nama drage strane autorice. Od te tri pjesme stvorio se jedan cijeli koncertni program. Jednostavno se desila ta neka kemija na stageu i u publici da je to kasnije izazvalo lavinu upita kad emo ponovno nastupiti. Taj koncertni program zove se “When tomorrow comes” i to su sve pjesme koje su nas nadahnule, pjesme koje mi volimo, koncert na kakav bismo mi voljele oti i. To je ta suradnja s Jelenom. S vremena na vrijeme, u svoje dvije godine koliko sura ujemo, došlo je do toga da sve više nastupamo. Ljudima se to svi a i nas same oboga uje. Sad imamo dva aspekta naše glazbe. Prvi je taj naš autorski gdje smo mi autorice naših pjesama i gdje se sve radi na nekakav naš unutarnji, intimni na in, a ova druga strana je nastupanje s ne im što smo voljele slušati. To nam je veliki vokalni izazov. Anita: - Jako je zanimljivo, jer svaka od nas tri ima totalno razli itu boju glasa i drugi na in pjevanja. Tako da je stvarno zanimljivo vidjeti kako nas tri zajedni ki funkcioniramo. Drago nam je što je i publika to tako dobro prihvatila, što to tako dugo traje i što se još nismo posva ale. (smijeh) Meri: - Nisu muški ništa bolji, samo bi se mi morale više držati

Na koncertu u akovcu pridružila im se i Jelena Radan skupa. To je problem žena. Malo smo nekako ljubomornije jedne na drugu. Ne nas tri u projektu “When tomorrow comes”, nego žene op enito. Drago mi je što se kod nas tri još uvijek nakon toliko vremena svaki put desi odli na energija i nadam se da emo s ovim programom imati prilike nastupiti u akovcu.

Za deset godina karijere - unplugged album • Meritas je na hrvatskoj glazbenoj sceni ve deset godina … Meri: - Kad je bio Crni ma ak u

akovcu, mi smo ve bile tu, a to je bilo prije skoro deset godina. I još uvijek smo tu i ponosne smo na to, (smijeh), kao i na albume koje smo izdale. Drago nam je što imamo osje aj da je tih deset godina nekako urodilo plodom, a to uvijek gledamo kroz svoju publiku. Osje a se to kad ima ljudi koji nas vole slušati, dolaze na naše koncerte, posebno onaj ro endanski u Tvornici u Zagrebu sredinom studenog prošle godine. Tako imamo osje aj da naše pjesme žive i to je nekako cijela bit svega toga što radimo. Zato i nastavljamo pa emo vidjeti što i kako dalje. • Uz jubilej je došao i novi album, ovaj put rije je o vašem unplugged albumu za koji kažete kako je on kao vaša ‘olimpijada’. Meri: - Zato što imaš osje aj da godinama treniraš glazbu kao

sportaš, a onda taj unplugged album moraš snimiti u jednom danu, u nekoliko sati. Isto kao i kad sportaš uporno trenira, pa na olimpijadi u tom momentu treba dati najbolje od sebe. To smo mi pokušale na tom albumu. Album se snimao u jednom danu u Ljubljani u studiju Metro, koji se može vidjeti na YouTubeu u našem spotu za pjesmu “Napokon”, u kojem se može vidjeti i kako je nastao album. Eto, zato olimpijada. Jer smo zapisali taj jedan glazbeni moment. Bend s kojim radimo, naš producent Dejan Oreškovi s kojim radimo ve više od 10 godina, pa Tin Ostreš i Zdeslav Klari s kojima sura ujemo ve pune 4 godine, svi smo mi htjeli zabilježiti taj moment, a ro endan grupe Meritas inio se kao idealan trenutak. Te su pjesme u po etku nastale samo uz gitaru i tek smo se kasnije poigrale elektronikom u produkciji. Sad smo ih vratile u prirodno stanje, uz etiri instrumenta, i zanimljivo je uti da pjesme kao što su “Igra” ili “Budim se” funkcioniraju i u tom aranžmanu i rado su slušane. • Kako iz karijere od 10 godina uop e izabrati pjesme za ovakav album? Meri: - Neki kriteriji su bili singlovi, neke nama drage pjesme, neke koje znamo da nam fanovi jako vole. Našli smo nekako 13 pjesama i to je to. (mn, foto: N. Šardi)

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u “Bambleku” U nastavku besplatnih ljetnih radionica u igraonici “Bamblek” prošli je tjedan održana Modelarska radionica s temom “Letjelice” za djecu uzrasta od 8 do 12 godina. Papirom, kartonom, drvenim daš icama i ljepilom djeca su nau ila izra ivati razne letjelice, emu ih je podu io dipl. ing. Leonardo Belovi . Ovaj tjedan u igraonici “Bamblek” Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” održava se Glazbena radionica – “Zapjevajmo složno” koju vodi glazbena pedagoginja Manuela Hren. Radionica je namijenjena djeci uzrasta od 7 do 10 godina.

U ostatku ljeta slijede radionice: 4.8. - 8.8.: itateljska radionica - “Putovanje patuljka Zvon i a”, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice “Bamblek”), (7 - 10 g.); 11.8. 15.8.: Plesna radionica – U imo plesati..., Plesni studio “Teuta”, (7 - 12 g.); 18.8. - 22.8.: Žonglerska radionica – Pokušaj i ovo!, Tasjenka Štrek (studentica VUŠ-a), (8 - 12 g.); 25.8. - 29.8.: Španjolska radionica – Buenos dias!, Jezi no u ilište Barbare Mo nik, (7 - 10 g.). Radionice se održavaju u ponedjeljak i utorak od 16 do 18 sati i od srijede do petka od 10 do 12 sati.

A KOV EC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba fotogra ija Ivana i ina Mašanskera. Iako se može re i da je fotogra ija za i ina bila “nusprodukt” njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rije i, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koli inu speci i noga jezi nog potencijala i da poruka slike može biti udarnija i snažnija od pripadaju eg teksta ili legende. Svaka, ili bolje re i, gotovo svaka i inova fotogra ija može se o itati kao metafora.

Po inju probe za Dje ji festival GORI AN - Udruga žena “Sunce” iz Gori ana za listopad najavljuje tradicionalni Dje ji festival. Predsjednica Udruge Jasminka Hranjec poziva zainteresiranu djecu u dobi od 7 do 15 godina koja žele sudjelovati na osmom Festivalu da se prijave na broj mobitela 095/814-86-76 najkasnije do 10. kolovoza, kako bi mogli po eti s pripremama nastupa. (D.M.)

Graditeljska škola akovec - godišnja izložba u enika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn Graditeljske škole akovec: dizajnera unutrašnje arhitekture i dizajnera keramike. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17,

akovec. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. PRELOG – Knjižnica i itaonice “Croata Insulanus” župe Svetog Jakoba – izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog povodom 250. obljetnice crkve Svetog Jakoba u Prelogu. Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slavka Duki a. Slavko Duki iz Donjeg Kraljeva lan je Likovnog udruženja donjeg Me imurja Prelog. Na Izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lova kih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg. Caffe bar “Art” - izložba slikarice Milene Petkovi iz Murskog Središ a i kipara Željka Petkovi a iz Preloga. Cilj izložbe je suradnja gradova Mursko Središ e i Prelog, kao i poticanje druženja ljudi koji se bave umjetnoš u bilo koje vrste, a kako bi se unijela duhovna živost u oba grada. Riblji restoran – izlaže Franjo Ružman Brko iz Preloga, predsjednik LUDM-a. Rije je o doajenu me imurske naive iz Preloga, koji je izložio najviše radova na staklu, ali i na platnu te nekoliko radova u obojenom tušu koji su nastali zadnjih godina. Franjo Ružman Brko stvorio je svoj simboli ki svijet naive koji pršti bojama i radostima života.

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

RAZGOVOR S DARKOM RUNDEKOM, frontmenom nekadašnjih Haustora

Rock ‘n’ roll u Hrvatskoj nema sadašnjosti Za finiš prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih pobrinuo se neponovljivi, originalni Darko Rundek. Jedna od najzanimljivijih osobnosti na hrvatskoj glazbenoj sceni i vo a nekadašnjih legendarnih Haustora na koncertu u Starom gradu izveo je program “Best o Rundek” na kojem je dao presjek svoje karijere, dobrih starih hitova, pjesama Haustora i novih pjesama. Darko Rundek karijeru je zapo eo po etkom 80-ih kao pjeva , a kasnije i kao autor i skladatelj u zagreba kom bendu Haustor. U to je vrijeme završio režiju na Akademiji za dramsku umjetnost u Zagrebu i režirao nekoliko kazališnih i radiodrama. Godine 1991. odlazi u Pariz gdje uglavnom radi glazbu za kazališne drame. Šest godina kasnije izdaje svoj prvi solo album “Apokalipso” na kojem je sudjelovalo 30-ak glazbenika. Poslije drugog albuma (“U Širokom Svijetu”), u Francuskoj po inje raditi i snimati “Ruke” s nekoliko glazbenika, što je kasnije rezultiralo projektom Rundek s Cargo orkestrom s kojim je nastupio i u akovcu. Uo i koncerta, Rundek nam je ispri ao više o svom povratku na hrvatsku koncertnu scenu, mogu nosti okupljanja Haustora, budu nosti rock ‘n’ rolla u Hrvatskoj ... • U prolje e ste se vratili na hrvatsku scenu, ponovo s Cargo orkestrom. Kako je uop e došlo do suradnje i kakvi su odjeci publike sada? - Taj orkestar ve dugo postoji. Zapravo još od snimanja albuma “Ruke” koji je izašao 2002. godine. Zna i, mi smo ve zajedno više od 6 godina. To je bend koji ima dosta utakmica u nogama i ja stvarno uživam s njima svirati. Tu imamo prakti ki sve na ine kako se zvuk može proizvesti, od trzanja gitare i struganja violine, do puhanja u trombon i lupanja po bubnjevima i klaviru. Iako to nije sim onijski orkestar, ipak uživam u tome jer možemo proizvesti puno raznolikog zvuka. • Na koncertnoj turneji svirate “The best of Rundek”. Koliko je bilo teško izabrati hitove iz vaše bogate karijere? - “The best o Runder” je zadnja aza jer je zadnji album izašao 2006. godine. Zna i da smo sad ve malo iza promocije zadnjeg albuma i to nam omogu ava stanovitu rekapitulaciju onog što smo do sad radili. To uklju uje i moje pjesme iz ranih aza, zna i iz vremena albuma “U širokom svijetu”i “Apokalipso”, a koji su bili moji solo albumi, pa do pjesama kojima sam ja autor, a svirao sam ih u Haustorima. Pjesme, u pravilu, biram prema mjestu u kojem sviram. Recimo, kad sam vidio da sviram u dvorcu Zrinskih, sjetio sam se pjesme koju sam napravio i u kojoj

se spominje Zrinski. Tu su i pjesme u kojima se spominje Me imurje i

akovec koje ovaj bend nikad nije svirao, a vjerojatno e se na i na repertoaru. Osim tog repertoara koji smo izdali na plo ama, postoji i jedan nepoznati repertoar, i nama i publici, koji ja imam s predstava i koji nikada nisam objavio.

Okupljanje Haustora idu e godine • Kako je to nakon toliko godina ponovno izvoditi pjesme Haustora? - Ja izvodim neke pjesme koje mi se taj trenutak izvode, a izvode mi se jer mi nešto zna e. Valjda je onda dobro kad mi nešto zna e. • U Hrvatskoj i dalje ljudi rado slušaju glazbu iz 80-ih godina, novi val. Kako to komentirate? - Vrlo vjerojatno zbog toga što iz tog razdoblja postoji puno dobrih pjesama, stoga su pjesme ostale kao evergreen i tako ozna ile jedan period. To se vrijeme nekako prepoznaje i kao vrijeme s kojim se identificiraju ljudi koji su tada bili mladi, a sada ve imaju svoju djecu. Oni mi esto govore kako su odrasli uz moju i glazbu Haustora. Ja se nadam da im nisam upropastio život time. • Albumom “Apokalipso” osvojili ste mnogo Porina. Koliko takve glazbene nagrade zna e glazbeniku? - Svako priznanje i pohvala bilo kome nešto zna i. Što su te nagrade primjetnije i ja e, to su vjerojatno i ugodnije za dobiti. Ali ja se uvijek prije svega mjerim po svom vlastitom nekom osje aju je li nešto dobro ili nije. • Nedavno ste najavili mogu nost ponovnog okupljanja Haustora. Je li to istina? - Postoji logika po kojoj bi se to trebalo dogoditi jer nam je ro endan sljede e godine. To je bilo 1979. godine kada smo se mi nazvali Haustor. Tako da bi 2009. godine bio taj neki okrugli 30. ro endan i teško da emo još jedan takav okrugli ro endan doživjeti svi zajedno. Tako da je to dobar razlog da se okupimo. Zapravo, ormalno jak razlog. A sad, ako mi još u tome na emo nešto što e nas inspirirati da dalje nastavimo, onda emo to napraviti. Ako ne, onda ne emo. • Sigurno pratite hrvatsku glazbenu koncertnu scenu. Ima li rock ‘n’ roll budu nosti u Hrvatskoj? - Prije svega da kažem da zapravo ne pratim koncertnu scenu u Hr-

Na koncertu u akovcu imali smo prilike uti “The best of Darko Rundek”

vatskoj. Kada smo se vozili iz Labina do akovca u kombiju, sve što sam uo na radiju bilo mi je bez veze. • Zna i nema budu nosti? - Ne znam. Nema sadašnjosti u svakom slu aju. • Pratite li politi ku scenu u Hrvatskoj, s obzirom na to da živite u inozemstvu? I kako komentirate sve ovo oko Europske unije? - To pratim kao lošu sapunicu. To je sav moj komentar na to. (mn)

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Bit ete raspoloženi, vedri, zabavni, a takva e najvjerojatnije bi i vaša voljena osoba. Pred vama je tjedan u kom ete zaista uživa udvoje i to na vrlo ak van na in, tj. baš onako kako vi volite. Stare nesporazume ostavit ete iza sebe i potpuno se okrenu budu nos . ak i kad vam poslovne obaveze ne budu davale dovoljno vremena za ljubav, vi ete na i na ina da pokažete svoje osje aje, a oni e bi prepozna i prihva eni. Dosta ete radi i dalje, no od ovog tjedna bit e vam malo lakše. Uglavnom zato jer ete sami ima više snage, a i raspoloženje e vam se popravi . Ako je vaša profesija vezana uz sport, izvjesno je da po inju boga dani u kom e bi mnogo odmjeravanja snage, doga aja, a onda i pohvala ili nagrada. VAGA (24.9.-23.10.) Vra t ete se u formu, kad je o ljubavi rije . Opet e na licima osvanu osmijesi, a razumijevanje e bi na zavidnoj razini. Mnogi e samo traži na ina kako da ugode voljenoj osobi, a na sebe e zaboravlja . Najzanimljivije je da e vjerojatno bi i obratno, pa ete možda pomisli da vam voljena osoba ita misli, a ona e zapravo ini baš ono što vi želite. Ili obratno – vi ete ini isto. Kad su srca otvorena, onda vide jedno drugo na pravi na in. Bit ete raspoloženi za zafrkanciju i nefomalno shva a postavljene vam zadatke. To ne zna i da ne ete dobro funkcionira na radnom mjestu, no ako netko o ekuje da se držite kruto i ozbiljno, to e izosta .

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Manje razumijevanja, manje volje i manje uzleta obilježit e ovih dana vaš privatni život. Nemojte zato biti razo arani, jer imate podršku planeta na drugim poljima. Potrudite se da ne iskopavate ratnu sjekiru s partnerom (partnericom) samo zbog prolaznog neraspoloženja. Pa ako vam i ne bude onako kako ste priželjkivali, u inite malu žrtvu i sve podnesite stoi ki. Isplatit e se, kasnije. Iako e sve vaše poslovne mogu nosti bi otvorene, a vi ete samo treba pro i kroz vrata, to vas ne e ispunjava zadovoljstvom, jer ete ima potrebu da se povu ete i preispitate tko ste, gdje ste i što ste. U takvom raspoloženju teško e vam bi radi ak i onda kad vam gotovo sve ide od ruke.

Možete o ekivati razumijevanje od strane partnera (partnerice), a pogotovo kad budete kukali kako vam je teško i kako ste bez energije. Znat ete vrlo dobro kako izrazi svoja osje anja, pa ete djelova uvjerljivo. Voljena osoba pružat e vam potporu i tješi vas kad budete željni maženja. Ovaj put vi ete biti poput djeteta. U trenutku biste mogli donijeti odluku povezanu s karijerom, a koja bi mogla biti pogrešna. Teško ete odolijeva iskušenju da nešto promijenite, a nestrpljenje e biti veliko. Još ete se gore nosi s autorite ma. Kod mladih e to bi jedan od roditelja, pa je na pomolu kratki, ali nagli sukob, dok e kod starijih to najvjerojatnije bi šef.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Po elo je malo manje povoljno ljubavno razdoblje u kom e vam nedostaja one prave stras koju vi priželjkujete. Ne ete uvijek ni dobivati odgovore na svoja pitanja ili zahtjeve. Voljena osoba mogla bi bi pomalo umorna od svega, a vi nipošto. Pokušajte je razumje i pokažite onu blažu stranu svoje li nos . I vi je imate. Uz takav pristup, provest ete sasvim zadovoljavaju i tjedan. U hijerarhiji u koju ste i vi upleteni, dobit ete mogu nost da napredujete. Možda e se raditi samo o poja anom pri sku šefova, a od vas e se o ekvia da se iskažete. Iako e vas energija služi sasvim dobro, vaš unutrašnji glas ne e bi na istoj frekvenciji s postavljenim vam zadacima.

Ljubavna situacija bit e na visini (za razliku od ostalog u vašem životu). Voljena osoba bit e vaša najsvjetlija to ka, pa je vjerojatno da ete s istom najradije provoditi vrijeme. Oni koji su još sami, bit e privu eni nekom egzo nom ili stranom osobom, a lako je mogu e da e se zate i na sli nom putovanju gdje e sklopi zanimljivo poznanstvo. Ve inu ovog tjedna funkcionirat ete po na elu – što dalje, to bolje. Svim silama trudit ete se da izbjegavate šefa, jer vam ništa od njega ne e odgovara . Isto e bi kad se bude radilo o bilo kakvoj odgovornos . Najbolje e pro i oni koji se zateknu na putovanju u strenoj zemlji. Tamo e se zapravo osje a kao kod ku e i bit e pošte eni svakodnevnih neda a.

RAK (22.6.-22.7.) Veze e u i u kolote inu, no vama e to odgovara , jer ste u fazi ljetnog ljen arenja. Ništa izme u vas i voljene osobe ne e izaziva naprezanje, a vama baš tako i odgovara. Opuštenost e bi impera v trenutka i s l života. U takvim okolnos ma oni Rakovi i Ra ice koji još nisu našli srodnu dušu, profunkcionirat e prili no spontano i ležernoš u na kojom bi im mnogi pozavidjeli, oni e osvaja srca drugih osoba. U danima koji slijede postoji mogu nost da pogrešno procijenite pravnu stranu stvari, pa ne zaboravite provjeri sve detalje i ako niste sigurni, potražite pomo stru njaka. Tako er nemojte drugima dava savjete, jer e oni bi pogrešni ili neu inkovi . Aktualizirat e se pitanja zarade i nancija. JARAC (22.12.-20.1.) Otkrivate ono erotsko u vašoj vezi, i primjereno tome poja avate stras u njoj. Voljena osoba opet vas prihva a bez zadrške i oprašta vam vašu standardnu posve enost poslu. Više je ne zanemarujete i to vam se vra a dobrim. Oni koji su još sami opet primje uju osobe suprotnog spola, a ponekoj od njih i pristupaju. Nakon kra eg zatišja, opet se otvaraju nove poslovne mogu nos . Mogli bi se pojavi sponzori ili e se netko zainteresira da uloži novac u vas. Vaše ideje opet nailaze na odobravanje, no još neko vrijeme provjeravajte pravni aspekt stvari. Dugoro no gledaju i, pravno vam stvari dobro stoje, no trenutno biste mogli u ini manji krivi korak. Bez ve ih posljedica, no ipak kontrolirajte i to.

LAV (23.7.-23.8.) Dani koji su pred vama, stvoreni su za ljubav. Mnogi Lavovi i Lavice u vrs t e svoje veze ili otvori svoje srce do kraja. Darivanja ne e izosta , a na pomolu su i mogu a putovanja. Sve e nalikova bajci, pa je na vama samo da uživate. Dakako, udvoje. Oni koji su još sami, pod utjecajem Venere u njihovom znaku, postat e ljepši i privla iniji suprotnom spolu, pa je velika vjerojatnost da e nekog i upozna . Pod uvjetom da izlaze. Ako vam se u ini da nemate dovoljno novca za ono što biste vi željeli, poslužite se maštom. Vaša sposobnost kreacije ovih e dana i iz najskromnijeg budžeta stvori neponovljive doga aje, pa tako i na poslovnom planu. Trebate li se prezen ra , sad je pravo vrijeme za to. VODENJAK (21.1.-19.2.) Po eli su dani kad je bolje da šu te i ne raspravljate ak i onda kad silno mislite da je to potrebno. Najbolje je da vježbate tehniku prelaženja preko stvari, i koliko god vam nešto ne odgovaralo, vi to zanemarite. Voljenoj osobi pokažite da ste tolerantni i da možete izdrža i ovo prolazno zahla enje u vašim odnosima. Samci e najvjerojatnije ovih dana i dalje samova . Vrijeme nije povoljno za nikakve kredite ili ulaganja drugih ljudi u vaš posao, jer bi sve moglo bi naprasno prekinuto. Zato ako vodite pregovore na neku od spomenu h tema, odluke odgodite za skorije budu e vrijeme. Ina e ete na poslu stalno dolazi u situacije u kojim ete vi bi slabija strana, pa e se od vas o ekiva da popuštate.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Ono što ete vidje u svojim snovima ili maštarijama, imat e male izglede da se ostvari. Ne zato jer to ne bi bilo mogu e, nego zato jer trenutno ne e ima nikakvu potporu u realnos . Zato je najbolje da vi sami budete što realniji i uživate u onom što imate, bilo da se radi o vašoj postoje oj vezi, bilo o novom poznanstvu koje se još ne e produbiti onako kako biste vi željeli. Vozite polako i ne uzbu ujte se. Vjerojatno su vas ve primije li, a ako nisu, onda e to svakako bi ovaj tjedan. Smjelo ete zatraži ono što vam pripada, no u pojedinim trenutcima moglo bi vam ponestajati takta. Koliko god vi jako željeli nešto pos i, to ne mora uvijek biti i toliko žarko izraženo. RIBE (20.2.-20.3.) U fazi ste preispi vanja osobnih odnosa kad važete svaki detalj i sve uzimate ak i preozbiljno. Ništa ne želite prepus slu aju, a to oduzima spontanost vašoj vezi. Pokušajte se malo više opus i odagna brige koje vas šte. I sami ete se tako osje a bolje, a voljena e vas osoba onda i bolje prihva a . Oni koji su još sami, neka postupe prema istom savjetu. Poslovi vezani uz uslužne djelatnosti intenzivirat e se, a od vas e se traži dodatni napori. Iako e vam posao na neki na in bi i oaza za bijeg od izazovnih osobnih odnosa, ipak ete se taže nosi s postavljenim vam zadacima, jer ete ima i manje energije. Zato je jako važno da si svaki dan pažljivo isplanirate, kako bi uop e mogli funkcionira .

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

NAGRADNO PITANJE

Tražen akcijski triler Režija: Timur Bekmambetov Uloge: James McAvoy, Angelina Jolie, Morgan Freeman

Preboljeti Sarah Marshall tu. I, dok se pokušava nositi s injenicom da Sarah ima novi život, utjehu nalazi u flertu s lijepom Rachel iji ga opušteni pristup životu navodi da se vrati u svijet živih. Utjehu nalazi i u nekoliko stotina vo nih koktela ... Trajanje: 122 minute; preporu ujemo starijima od 14 godina.

Lyra Belacqua (Dakota Blue Richards) siro e je koje živi na jednom vrlo neobi nom mjestu – paralelnom svemiru. To je svijet koji živi i diše usporedo s ovim našim, ali postoje bitne razlike. Kod njih vještice vladaju sjevernim nebom, a polarni medvjedi su najve i ratnici. Tako er, svaki je ovjek spojen s duhom životinje koja mu je bliska poput vlastita srca. U tom svijetu vlada tajanstveni Magisterij koji želi kontrolirati sve ljude, a jedina prepreka toj zloj nakani ubrzo e postati Lyra i magi ni Zlatni kompas …

ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA Jane (Katherine Heigl) je živahna stanovnica New Yorka s odli nim poslom, stanom i kolekcijom ružnih haljina za djeveruše koje nikada više ne e obu i. Toliko je uklju ena u tu e ljubavne živote da željno iš ekuje bilo kakvo vjen anje. Tome svjedo i Kevin, novinar (James Marsden) koji shva a da mu je prvorazredna pri a o vje noj djeveruši prilika za napredovanje. Janein uredno organiziran život postaje sve samo ne to kada seksi mla a sestra Tess (Malin Akerman) stigne iz Europe i odmah zarobi srce Georgea, Janeinog še a (Ed Burns). ‘Uvijek na usluzi Jane’ uskoro bude angažirana da planira još jedno vjen anje, no dolazi do ozbiljnih komplikacija jer je ona potajno zaljubljena u Georgea ...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Nikola Košak, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

l. br: _______________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak 22.7. 18,30 Speed Race akcijski film

21,00 Nije kraj hrvatska ljubavna drama

srijeda, 30.7. nema filmskog programa

etvrtak, 31.7. 19,00 Tražen

Wanted

Ime i prezime: ______________________

akcijski triler

________ _____________________________

21,00 Preboljeti Sarah

Marshall Forgetting Sarah Marshall romanti na komedija Režija: Nicholas Stoller Uloge: Jason Segel, Kristel Bell

ma za osvetu i u bratstvu u i osloboditi svoje mo i. Uz genijalne u itelje Wes ubrzo dobiva snagu o kakvoj je oduvijek sanjao, ali shva a da pripadnici bratstva nisu onakvi kakvima se ine. Na kraju samo on može kontrolirati svoju sudbinu. Trajanje: 110 minuta; preporu ujemo starijima od 16 godina.

petak, 1.8. 19,00 Preboljeti Sarah

TOP LISTA 1.

VIDEO IZLOG ZLATNI KOMPAS

Koji glumac igra glavnu ulogu u filmu “Rat Charlieja Wilsona” ? 1. Robert de Niro 2. Tom Hanks 3. Tom Cruise

romanti na komedija Režija: Nicholas Stoller Uloge: Jason Segel, Kristen Bell, Mila Kunis Peter je mladi glazbenik koji šest godina uzdiže na pijedestal svoju djevojku, televizijsku zvijezdu Sarah Marshall. Kad ga ona ostavi, cijeli se Peterov svijet odjednom poljulja. Nakon neuspješnih pokušaja da na e utjehu u drugim ženama i nakon živ anoga sloma, uvjeren je da e ga uništiti to što Sarah više nema u njegovom živo-

Svijet e upoznati heroja nove generacije – njegovo ime je Wesley Gibson Wes. Ima 25 godina i osje a se kao najjadnije stvorenje na planetu. Še ga ubija u pojam, djevojke ga ignoriraju i svi su sigurni da iz njega nikad ne e biti ništa. Ali onda je upoznao djevojku imenom Fox. Nakon što mu ubiju oca, Fox ga regrutira u tajno bratstvo. Wes se spre-

(tri besplatne posudbe)

RAT CHARLIEJA WILSONA Charlie Wi lson ( Tom Hanks) ameri ki je kongresmen koji živi za dobru zabavu i lude provode. Iako ima nezgodnu naviku da se esto pojavljuje na partijima koji su prepuni kokaina, prostitutki i alkohola, njegov imidž zasjenjuje velik intelekt, snažan osje aj patriotizma i nevjerojatan ‘njuh’ za uspjeh i prosperitet. Upravo se jedna od takvih prilika ukazala ranih 1980-ih u A ganistanu. Naime, Hladni rat se zakuhtava i Rusi brutalno preuzimaju kontrolu u toj bliskoito noj zemlji. Charlieva dugogodišnja prijateljica, poslovna suradnica i ljubavnica, Joanne Herring (Julia Roberts) jedna je od najbogatijih žena u Texasu te zakleta protivnica komunizma. Ona smatra kako je ameri ka reakcija na rusku invaziju A ganistana, u najmanju ruku slaba te uvjerava Charliea kako je potrebno u initi mnogo više za a ganistanske borce za slobodu, Mudžahedine. U zavjeri im se pridružuje agent CIA-e Gust Avarkotos (Philip Seymour Ho man) i njih troje putuju svijetom skupljaju i novac kako bi financirali svoj poduhvat. Uskoro ormiraju saveze izme u Egip ana, Pakistanaca, Izraelaca, te izme u raznih prodava a oružja i politi ara. Sakupljeni novac raste iz tjedna u tjedan, a njihov rad i trud utje u na sam tok i završetak Hladnog rata.

PROPUŠTENI POZIV

RUSKA OBE ANJA

ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA

HERMANO

CONTROL

RAT CHARLIEJA WILSONA

ZLATNI KOMPAS

SOLSTICIJ

JA SAM LEGENDA

10. AGENT 47

Beth (Shannyn Sossamon) je studentica psihologije iji se život iznenada mijenja kada njena prijateljica Leann (Azura Skye) na svom mobitelu odsluša uznemiruju u glasovnu poruku svoje smrti. Isprva su mislile da je u pitanju neslana šala, ali kada Leann pregazi vlak na to an datum i vrijeme koji su bili navedeni u poruci, Beth se uplaši da je možda ona sljede a. Uskoro još jedna njena prijateljica, Taylor (Ana Claudia Talancón) nastrada na isti na in. Nerazjašnjene smrti mladih djevojaka zainteresiraju javnost pa se tako u istragu uklju uje i televizijski voditelj Ted Summers (Ray Wise), specijalist za paranormalne pojave. Uz pomo še a policije Jacka Andrewsa (Edward Burnes), Beth uskoro otkriva vezu izme u misterioznih poruka koje se mogu izbrisati, ali nakon nekog vremena pojave se opet na mobitelu ...

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

HANCOCK

SEKS I GRAD

BIT E KRVI

DVIJE SESTRE ZA KRALJA

KRIVOTVORITELJI

PREBOLJETI SARAH MARSHALL

DOK NAS JACK POT NE RASTAVI

TRAŽI SE BODYGUARD

21 - RASPAD LAS VEGASA

10. HORTON

US BOX OFFICE

Marshall romanti na komedija

22,00 Darjeeling The Darjeeling Limited avantura, komedija, drama Režija: Wes Anderson Uloge: Owen Wilson, Adrien Brody, Jason Schwartzman, Anjelica Huston

subota, 2.8. 19,00 Tražen akcijski triler Režija: Timur Bekmambetov Uloge: James McAvoy, Angelina Jolie, Morgan Freeman

21,00 Preboljeti Sarah

Marshall romanti na komedija

nedjelja, 3.8. 19,00 Tražen akcijski triler

21,00 Preboljeti Sarah

Marshall romanti na komedija

ponedjeljak, 4.8. 19,00 Tražen akcijski triler

21,00 Preboljeti Sarah

HANCOCK

KUNG FU PANDA

WALL

WANTED

INDIANA JONES &…

SEKS & THE CITY

IRON MAN

THE STRANGERS

21,00 Seks i grad

THE CHRONICLES OF NARNIA…

ameri ka romanti na komedija

10. WHAT HAPPENS IN VEGAS…

Marshall romanti na komedija

DOM KULTURE PRELOG utorak, 29.7. srijeda, 30.7.

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Skica za portret Knin: Misa domovinske zahvalnos , prijenos Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija antologija: Gruntov ani Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija igrom oko svijeta: Preko Indijskog oceana, dok. serija Hrvatska kulturna baš na Molitva za mir, dok. lm Danas na Zagreba koj burzi Vijes HPB t Luda ku a, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske: Stomorska - Koprivnica Dnevnik Sport Vrijeme Oluja nad olujama, dok. lm Knin 2008. - Dan pobjede i domovinske zahvalnos Dnevnik 3 Vijes iz kulture Burzovno izvješ e Magija, (Uloge: Sandra Bullock, Nicole Kidman, Goran Višnji , Aidan Quinn, Diane Wiest, Stockard Channing; Scenarist: Robin Swicord; Redatelj: Gri n Dunne) Vijes Sestre, serija Sestre, serija Reprizni program Razglednice iz Hrvatske: Stomorska - Koprivnica Strast, telenovela McLeodove k eri, serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.30 Pucca, crtana serija 07.55 Žutokljunac 08.20 Bubimir, crtana serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana

05.10 05.55

01.05 01.15 02.00 02.45 04.00

22.55 23.10 23.15 23.25

21.20

19.30 19.57 20.02 20.15

16.15 16.35 17.05 17.10 17.20 17.25 18.00 18.10

14.45 14.54 15.00 15.45

14.20

11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 10.30

21.10

20.00

17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

14.25 15.20 16.10 16.40 17.05

13.30

12.55 13.10

11.20 11.45 12.20 12.25

09.45 10.30 10.55

09.05

08.35

07.00 07.50

22.25 22.34 22.35 22.45 23.35 00.20 00.25 01.10

19.10 19.55 20.05

17.30 18.20 18.35

15.55 16.15 16.40

14.50

10.47 10.50 12.45 13.30 14.15

09.10

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Zlo ko, crtana serija 07:10 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:35 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Nova lova 10:15 Naši najbolji dani, serija 11:00 Bumerang, serija 11:45 Zauvijek susjedi, serija 12:30 Kralj Queensa, serija 12:55 Cosby show, serija 13:20 Svi vole Raymonda, serija 13:45 Vijes 14:00 Gospodin i gospo a Bridge, drama 16:05 Ja sam David, drama 17:35 Vijes 17:50 Bumerang, serija 18:35 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 20:55 Odbjegla nevjesta, (1999, komedija; Redatelj: Gary Marshall; glume: Julia Magnum, akcijska serija ® SpužvaBob Skockani, crtana Roberts, Richard Gere, serija Joan Cusack, Hector Sam svoj majstor, hum. Elizondo, Rita Wilson, Paul serija Doodley) Korak po korak, hum. serija 22:50 Pod nož, serija (12) ® 23:45 Vijes Kunolovac, kviz 00:00 Dokaz zlo ina, serija Puna ku a, hum. serija ® 00:50 Gospodin i gospo a Malcolm u sredini, hum. Bridge, igrani lm serija ® 02:50 Šaljivi ku ni video Dadilja, hum. serija ® 03:15 Kraj programa Reba, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exploziv, magazin ® K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za is m stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 Puna ku a, hum. serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; Malcolm u sredini, hum. 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI Dadilja, hum. serija (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITORat u ku i, hum. serija VI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA Vijes , informa vna emisija + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; Exploziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRK.T.2 – Pravda na zadatku, AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; krimi serija 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP Bibin svijet, hum. serija 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music (dvije epizode) Special: CYNDI LAUPER; 01.00 NO NI Petak, (komedija, PROGRAM

1995.; Redatelj: F. Gary Gray; Uloge: Ice Cube, Chris Tucker, Nia Long, Tommy Tiny Lister, John Witherspoon) 22.45 Heroji iz stras , dramska serija 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.55 Kunolovac, kviz

13:00 14:00 14:40 17:00 18:00 18:35

08:58 09:00 11:00 12:00

16:20 16:50 17:50 18:40 19:00

15:02 15:10 15:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima IROSKOP talk show ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA PRESSICA talk show ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije, ponavljanje, Gillete svijet sporta Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija

5.35 Jutarnji program 8.00 Reprize serija 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Vlatko Stefanovski i Jan Akkermann - prijenos koncerta 23.00 Film 00.30 U dobrom društvu 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

7.00 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.00 Uživajmo život, serija 10.30 Ekstremno ozdravljenje, dok. serija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.55 Tv prodaja 12.25 Sretna linija 13.30 JAG, serija 14.25 Na rubu, lm 16.10 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.30 Pod nožom ljepote, serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Vlak smr , lm 21.55 Osuda, serija 22.45 Seinfeld, hum. serija 23.15 Ja sam Earl, hum. serija 23.40 Sr ek d.o.o. 0.10 Nekontrolirana mo , lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program 10.05 Smijeh nije grijeh 10.30 Tv prodaja 11.00 Osveta, serija 11.55 Slatka tajna, serija 12.50 Sutkinja Amy, serija 13.40 Tv prodaja 14.10 Muški su draga iji, žene tako er 15.05 Marina, serija 16.05 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.50 Provjereno 21.40 Povratak majci, lm 22.35 24 sata 23.00 Povratak majci, nastavak lma 23.25 Ekipa za o evid, serija 0.55 Izgubljeni, serija 1.45 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 5. kolovoza 2008.

serija Antologija hrvatskoga glumišta: Juran i So ja Kino informator Corrina, Corrina, igrani lm Tree Hill, serija Što s Brianom, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos : Krugovi u žitu Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove k eri, serija Vijes na Drugom Ciklus dokumentaraca o Domovinskom ratu: Bi a sa s lika Otkrivena Kina, dok. lm Crtani lm Zlato za odvažne, (Uloge: Clint Eastwood, Telly Savalas, Don Rickles, Carroll O’Conor, Donald Sutherland, Gavin Mcleod; Scenarist: Troy KennedyMar n; Redatelj: Brian G. Hu on) Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas Dr.House, serija CSI: Miami, serija Kino informator Kineska plaža, serija TV raspored

Voice of America Glazba Serijski lm Me imurje danas Dokumentarna serija Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c Vision, emisija o nau arstvu Poslovne vijes Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Sutra na programu

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija 21:45 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:30 ZASTUPNI KI KLUB 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

18:40 19:00 19:10 20:05 21:00

23:00 23:10 23:25 23:30

19:10 19:20 20:00 21:00 21:20 22:10 22:30

9.00 Nogomet 10.00 Skispringne 11.30 Leichtathle k 14.00 Speedway 16.00 Biljar 17.00 Tenis, prijenos 18.00 Eurogoals 18.15 Sport Clips 18.45 Wa s 19.30 Leichtathle k, prijenos 22.00 Wa s

6.00 Poker 9.00 Bundesliga pur Klassiker 11.00 Reklamni program 14.00 DSF Bike 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga Hits 19.30 Bundesliga Hits 20.00 Poker 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

7.00 Jutarnji program 11.45 Dje ji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet pro v Jima, hum. serija 17.30 Humoris na serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zuhause im Glück 22.15 Adop on, dok. serija 23.15 Exklusiv 0.15 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Me u nama ® 7.30 Dobra vremena... ® 8.05 RTL Shop 9.00 To no u 9 9.30 Moje dijete ® 10.00 Dr. Stefan Frank 11.00 Obiteljski dvoboj 12.00 To no u 12 13.00 Oliver Geissen Show 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Slušaj, tko to lupa? 17.30 Me u nama 18.00 Regionalni program 18.30 Exclusiv 18.45 RTL aktuell 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22.15 Monk, serija 23.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

5.30 Program za doru ak 9.00 Home Shopping Europe 11.00 Franklin 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja B. Salesch 16.00 Sudac A. Hold 17.00 Quiz re 17.30 live 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Vijes 18.50 Blitz 19.30 Kviz show 20.15 Tracks, lm 22.20 Akte 08 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

5.20 Jutarnji program 6.05 SAM 7.00 ta 9.25 Andreas Türck 11.25 Zacherl 12.00 Avenzio 13.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Gülcan und Collien 21.15 Elton vs. Simon 22.15 Dr. Psycho, serija 23.15 No ni program

Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 Rad 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 SOKO Donau 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.30 No ni program

(2.8. u 22.20 h, NOVA TV)

Lucy Liu

od 30.7.2008. do 5.8.2008.

PREGLED

06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Dnevnik velikih ma aka, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Doma a dramska serija antologija: Gruntov ani 14.25 Vijes + prijevod za gluhe 14.34 Vrijeme sutra 14.40 Ubojstvo, napisala je - serija 15.30 Kineski zabranjeni grad: Carev sudbonosni plan, dok. lm 16.30 igrom oko svijeta: Arafursko more, dok. serija 17.00 Danas na Zagreba koj burzi 17.05 Vijes 17.15 HPB t 17.20 Luda ku a, TV serija 17.55 Promet danas 18.05 Razglednice iz Hrvatske: Kaprije - Peruši 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.10 Boje turizma 22.15 Dnevnik 3 22.30 Vijes iz kulture 22.35 Burzovno izvješ e 22.45 Casino, (Uloge: Robert De Niro, Sharon Stone, Joe Pesci, James Woods, Don Rickles, Alan King, Kevin Pollak, L.Q. Jones, Dick Smothers, Frank Vincent; Scenaris : Nicholas Pileggi, Mar n Scorsese ; Redatelj: Mar n Scorsese) 01.45 Sestre, serija 02.30 Sestre, serija 03.15 Torchwood, serija 04.00 Razglednice iz Hrvatske: Kaprije - Peruši 05.10 Strast, telenovela 05.55 McLeodove k eri, serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.30 Pucca, crtana serija 07.55 Žutokljunac 08.20 Riblje redarstvo, crtana

Ružna ljepo ca, serija Zlo ko, crtana serija Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Nova lova, TV igra Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Trener, (SAD, 2002., drama; Redatelj: John Lee Hancock; Glume: Dennis Quaid, Rachel Gri ths, Jay Hernandez, Beth Grant, Angus T. Jones) Flipper, igrani lm Vijes Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informa vna emisija Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Muški žigolo, (1999., SAD, komedija; Redatelj: Mike Mitchell; glume: Rob Schneider, William Forsythe, Eddie Gri n, Arija Bareikis, Oded Fehr, Gail O’Grady, Richard Riehle) Vijes Dokaz zlo ina, serija Trener, igrani lm Šaljivi ku ni video Kraj programa

20.00 CSI: New York, krimi serija 20.55 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 21.45 Kos , krimi serija 22.40 Heroji iz stras , dramska serija 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.55 Uboji nagon, krimi serija 00.40 Kunolovac, kviz

05:30 06:15 06:40 07:05 07:30 09:45 10:30 11:15 11:55 12:25 12:50 13:20 13:35

15:45 17:20 17:35 18:30 19:15 19:50 20:00 20:55 21:50

23:25 23:40 00:30 02:30 02:55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BECK; 01.00 NO NI PROGRAM

15:02 15:05 15:10 15:30 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 22:10 23:10 23:20 23:30 23:35

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Auto moto nau c vision, ponavljanje Mutan , ponavljanje Serijski lm, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Pravi Rodrigo, serijski lm Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

7.15 Crtani lmovi 9.20 Humoris ne serije 13.00 Dje ji program 15.05 Simpsoni 15.25 Reba 15.50 Moja obitelj, hum. serija 16.15

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.25 Spoj na slijepo, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Promjene, dok. serija 20.55 Vražja kuhinja 21.45 Osuda, serija 22.25 Seinfeld, hum. serija 23.05 Ja sam Earl, hum. serija 23.35 Vru a knjižara, serija 0.00 Savršeni ubojica, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muški su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Ubojstvo u susjedstvu, lm 22.15 24 sata 22.35 Zapetljani um, serija 23.25 Ekipa za o evid, serija 0.15 Seks i grad, serija 0.50 Izgubljeni, serija 1.40 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:40 Talijanski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 30. srpnja 2008. serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.10 Veliki odmor 09.55 Antologija hrvatskoga glumišta: Duhi 11.00 Ju er, ju noafri ki lm 12.35 Tree Hill, serija 13.20 Što s Brianom, serija 14.10 Ususret Olimpijskim igrama 14.45 Na rubu znanos 15.50 Prijatelji, hum. serija 16.10 Zovem se Earl, hum. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 17.30 McLeodove k eri, serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Narodna medicina, dok. serija 19.10 Beverly Hills, serija 19.55 U ured, hum. serija 20.25 Bitange i princeze, hum. serija 21.05 Torchwood, serija 21.55 Odmori se, zaslužio si - TV serija 22.30 Promet danas 22.35 Vijes na Drugom 22.44 Vrijeme 22.50 Dr.House, serija (12) 23.40 Kineska plaža, serija (12) 00.30 CSI: Las Vegas, serija (15) 01.15 TV raspored --------Liga prvaka - 2. pretkolo

07.00 07.45 08.10 08.35 09.05 09.45 10.30 10.55 11.20 11.45 12.20 12.25 12.55 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

Magnum, akcijska serija ® Krava i pili , crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna ku a, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Rat u ku i, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exploziv, magazin ® K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za is m stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija

Ujak Charlie, hum. serija 16.35 Charmed 17.20 Stažist, hum. serija 17.45 ZiB Flash 18.10 Simpsoni 18.35 O.C., serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.30 Ote , serija 0.00 No ni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Zaboravljeni slu aj, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.15 Seks i grad, serija 0.20 No ni program

5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 19.45 K11 20.15 Die Abzocker 21.15 Der Bulle von Tölz, lm 23.15 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 To no u 9 10.30 Dje ji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch… 17.30 Izme u nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Die 10 verrücktestenBarden 21.15 Unser neues Zuhause 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Dje ji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 elija, serija 22.25 Gumeni ovjek, lm 0.20 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 12.00 Normal 12.30 Reklamni program 14.15 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga pur Klassiker 19.45 Autopro s 20.15 DSF Motor 21.45 Männer Tv 23.00 Sportquiz

8.30 Olimpijada 10.00 Leichtathle k 12.00 Biljar 14.00 Speedway 16.00 Tenis 17.00 Tenis, prijenos 19.30 Motorsport 20.10 Springreiten 21.20 Golf 0.00 Skispringen

08:00 NAJAVA PROGRAMA 08:02 U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija 09:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 11:00 NARODNO VESELJE zabavna emisija 12:30 GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin 13:00 PULS TV magazin 13:30 OPASNE VEZE talk show 14:40 VEKERICA 17:00 NINJA KORNJA E animirana serija 17:30 BOJA NOVCA magazin 18:00 RIJE ŽIVOTA duhovni program 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:10 GLAZBENI PROGRAM 20:05 LJETNI KOKTEL mozai na emisija 22:00 HR TOP 20 glazbena emisija 23:00 VIJEST VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Nevjerojatna putovanja sa Steveom Leonardom: Odiseja s buko ima, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Doma a dramska serija antologija: Gruntov ani 14.20 Hrvatska kulturna baš na 14.40 Vijes + prijevod za gluhe 14.49 Vrijeme sutra 14.55 Ubojstvo, napisala je serija 15.45 Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom 16.35 igrom oko svijeta: Od Sumatre do Maldiva, dok. serija 17.05 Danas na Zagreba koj burzi 17.10 Vijes 17.20 HPB t 17.25 Luda ku a, TV serija 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske: Maslinica - Virovi ca 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.10 Fokus 22.05 Dnevnik 3 22.20 Vijes iz kulture 22.25 Burzovno izvješ e 22.35 Panika pod morem, (Uloge: Bill Murray, Owen Wilson, Cate Blanche , Anjelica Huston, Willem Dafoe, Je Goldblum, Michael Goldblum, Noah Taylor; Scenaris : Wes Anderson, Noah Baumbach; Redatelj: Wes Anderson) 00.30 Vijes 00.40 Sestre, serija 01.25 Sestre, serija 02.10 Torchwood, serija 03.00 Skica za portret 03.10 Fokus 04.00 Razglednice iz Hrvatske: Maslinica - Virovi ca 05.10 Strast, telenovela 05.55 McLeodove k eri, serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST

07.00 07.05 07.30 07.55 08.20 08.45 09.10 09.55 10.00 11.10 12.45 13.30 14.15 14.45 15.50 16.15 16.40 17.30 18.20 18.35 19.10 19.55 20.00 20.30 21.10 21.50 21.59 22.10 22.55 23.00 23.55 00.40 00.45 01.30

06.35 07.25 08.10 08.40 09.20 10.05 10.30 10.55 11.20 11.50 11.55 12.30 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55

06:00 06:45 07:10 07:35 08:00 10:15 11:00 11:45 12:30 12:55 13:20 13:45 14:00 16:05 17:35 17:50 18:35 19:15 19:50 20:00 20:55

22:20 22:50 23:05 23:55 01:25 01:50

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: WHAM; 01.00 NO NI PROGRAM

Ružna ljepo ca, serija Zlo ko, crtana serija Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Nova lova Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Karate Kid, igrani lm Honey, igrani lm Vijes Bumerang, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informa vna emisija Lud, zbunjen, normalan Paparazzi, (SAD, 2004., akcija; Redatelj: Paul Abascal; Glume: Cole Hauser, Robin Tunney, Dennis Farina, Daniel Baldwin, Tom Hollander) Mr. Bean, serija Vijes Dokaz zlo ina, serija Poreme ena šina, drama Šaljivi ku ni video Kraj programa

19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 Srce izdajnika, (akcijski, 1999.,Redatelj: Danny Lerner; Uloge: Bryan Genesse, Kimberley Kates, Ron Smerczak, Clive Sco , Gordon Mulholland) 21.35 Prokletstvo Zmaja, akcijski lm 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.30 Kunolovac, kviz

15:12 15:15 15:20 16:50 17:20

17:50 18:40

08:58 09:00 11:00

12:00 13:00

13:30

14:00 14:40 17:00

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe EUROMAXX TV magazin VEKERICA PEVECOV KUTAK emisija pod

Danas pogledajte... Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Opasna spašavanja, ponavljanje Iz arhive akove ke televizije, ponavljanje Serijski lm Pilates & Yoga, crtani lm

hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 The Closer, serija 22.45 Privatna praksa, serija 23.30 Las Vegas, serija 0.10 No ni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Mjese ina 21.10 Eureka 22.10 24, serija 23.10 Tv Total 0.05 No ni program

5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 20.15 Raj za dvoje, lm 22.55 Toto & Harry 23.25 Spiegel Tv Reportage 23.55 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 To no u 9 10.30 Dje ji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch… 17.30 Izme u nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Dnevnik doktora 21.15 Helfer mit Herz 22.15 Extra 23.30 No ni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Dje ji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Die 2000er 21.15 Frauentausch 23.15 Cheaters 0.10 No ni program

Me imurje danas Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas Snimka kulturne manifestacije Gillete svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

pokroviteljstvom 17:30

IR zabavna emisija 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:10 GLAZBENI PROGRAM 20:05 LJETNI KOKTEL mozai na emisija 21:00 PAT POZICIJA zabavna emisija 21:30 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:30 MOJA ISTRA dokumentarna emisija 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:15 22:30 23:00 23:10 23:25 23:30

8.30 Motorsport 10.00 Beachvolleyball 11.00 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova Volleyball 12.00 Rad 13.15 Skispringen 15.00 za djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba Leichtathle k 18.00 Eurogoals 19.00 Tenis, 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, prijenos 20.45 Kampfsport 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 9.00 Bundesliga Hits 11.00 Reklamni program 14.00 DSF Reportaža 14.30 10.00 TV vodi + turis ka središta Sportquiz 17.30 Poker 18.30 DSF Reportaža Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 17.25 19.30 Bundesliga Hits 20.15 Poker 22.15 Dok. emisija 18.10 Obrazovna emisija 18.35 SmackDown 23.00 Sportquiz Koncert ozbiljne glazbe 20.00 Glazbena emisija 21.00 Film 22.45 Koncert 23.30 TV raspored za ponedjeljak 23.35 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Ludi vikend, lm 16.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.45 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Duboko plavo more, lm 21.45 Osuda, serija 22.35 Seinfeld, hum. serija 23.30 Sr eko d.o.o., hum. serija 0.00 Dnevnik košarkaša, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.50 Riba zvana Wanda, lm 22.30 24 sata 22.45 Ekipa za o evid, serija 23.40 Seks i grad, serija 0.50 Izgubljeni, serija 1.05 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 4. kolovoza 2008. Najava programa Tom i Jerry kao klinci, crtana serija Pucca, crtana serija Žutokljunac Bubimir, crtana serija Petar Pan i gusari, crtana serija Veliki odmor Kino informator Antologija hrvatskoga glumišta: Judita Foyleov rat, serija Tree Hill, serija Što s Brianom, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos : Indigo djeca Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove k eri, serija Vijes na Drugom Ciklus dokumentaraca o Domovinskom ratu: Naš Steve Beverly Hills, serija Crtani lm U uredu, hum. serija Bitange i princeze, hum. serija Odmori se, zaslužio si, TV serija Vijes na Drugom Vrijeme Dr.House, serija Promet danas Torchwood, serija CSI: Miami, serija Kino informator Kineska plaža, serija TV raspored

Magnum, akcijska serija ® SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna ku a, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Reba, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exkluziv, magazin K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za is m stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin

TURISTI KA ZAJEDNICA Grada akovca poziva:

Do ite na drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih! Nakon prvog dijela gLjeta u gradu Zrinskih h, bogatog glazbenim, dramskim i filmskim sadržajima, slijedi drugi dio mani estacije u organizaciji Turisti ke zajednice Grada akovca koji e se održati od 26. srpnja do 2. kolovoza 2008. Drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih u narodu je poznat kao gPorcijunkulovo h - mani estacija koja je nastala i dosegnula današnje razmjere

uz crkveni blagdan Porcijunkule – Gospe od An ela. Upravo stoga, bogati program i ove godine baziran je na kulturno - povijesnim, tradicijskim, religijskim, eno - gastronomskim, sportskim, glazbenim i zabavnim sadržajima. Ukratko, obilje doga anja namijenjeno svima. To je i bila naša polazišna to ka, ali i prili no zahtjevna misija u relativno kratkom

roku ove godine – osmisliti program u kojem e baš svatko prona i ponešto za sebe. Tako je za tih 8 dana u centru grada osmišljeno sljede e: popratiti ve tradicionalni konji ki turnir i izložbu povijesno vrijednih vozila, uživati u okusu posebno za nas spravljene gMe imurske juhe h i degustaciji vina me imurskih vinara, provjeriti gkaj delaju naši stari, kaj se trži

i kaj to diši vu vulici kola ov h, pjevati uz omiljene izvo a e, plesati na gPlesnjaku h, navijati za našu ekipu na gIgrama bez granica h. Bitan dio slavlja je i vjerski dio, pa su tu mise i procesija Gospe od An ela. Nismo ni najmla e zaboravili - za njih su tu radionice, dje je predstave i nastupi c Dovoljno je i samo do i do centra, zauzeti bilo koje

mjesto u gradu jer programa e ove godine biti posvuda. Mi Vas stoga pozivamo da nam se pridružite i da zajedno produžimo Ljeto u gradu Zrinskih! Posebna zahvala Gradu, svim našim sponzorima, svima koji su nas podržali i svim dobronamjernim kriti arima – sadašnjim i budu im! (Vaša Turisti ka zajednica Grada akovca)

ME UNARODNI OLDTIMER SUSRET “Me imurje 2008.” održan po 9. put

Došao rekordan broj u esnika Drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih zapo eo je u subotu 26. srpnja Me unarodnim oldtimer susretom “Me imurje 2008.” Ovo je 9. po redu izložba povijesno vrijednih vozila. Na susretu se okupilo preko 100 motocikla te preko 70 automobila, odnosno nešto više od 200 u esnika jer skoro svaki automobil ima i suvoza a. Svi primjerci od 1930-ih pa do 1970-ih godina jako su vrijedni. U esnici su došli iz cijele Hrvatske, od Našica do Rijeke, došli su i iz Slovenije, Ma arske , Austrije, Bosne i Hercegovine. Me u najzanimljivijim primjercima našla su se dva lijepa automobila marke ord iz 1930. godine, te motocikli, jedan puh iz 1934. i DKW iz 1936. godine. - Imamo jednu tehni ku posebnost, a to je motocikl wankel iz

1972. godine, jako rijedak model koji se o uvao, rekao je predsjednik Oldtimer kluba Belovi Franjo. Nakon izložbe na Trgu Republike, svi u esnici krenuli su putem Male Subotice, jezera u Gornjem Kuršancu, Dragoslavca gdje je udruga Sport za sve imala svoju mani estaciju te je doga aj priveden kraju u KTC- u u akovcu podjelom pehara svim u esnicima. Ovo je bila uspješna godina za klub. lanovi kluba nastupaju ne samo u Hrvatskoj ve i izvan nje. Tako su posjetili Srbiju, Ma arsku, Sloveniju i može se s pravom re i da su vrlo aktivni. Ove su godine nastupali i na Zagreb oldtimer show, što je bila potvrda kvalitete njihovih vozila. Velik broj ljudi odazvao se na Zagreba ki velesajam kada su predstavljali svoja vozila, što nije od

U esnici o svojim limenim ljubimcima

Predsjednik oldtimer kluba Franjo Belovi malog zna aja, kao ni velik odaziv na ovom Me unarodnom oldtimer susretu. (H. Ze ar, oto: mn, zv)

Svi primjerci automobila i motocikala od 1930-ih pa do 1970-ih godina jako su vrijedni

U esnik Oldtimer susreta Samo Celan iz Slovenije ponosni je vlasnik orda A iz 1930. godine, jednog od najpoznatijih ameri kih coupea. To su bili jedni od prvih serijskih automobila, no baš je ovaj model interesantan jer je coupe u kojem unutra sjede dvije osobe, a pozadi se izvadi sjedalo te još dvije osobe mogu tamo sjediti. Zanimljivo je i to što je taj automobil prije pet godina bio statisti ki automobil u filmovima u Hollywoodu. Samo Celan kupio je automobil u Njema koj, no do 1987. godine njegov je vlasnik bio Jerry Lewis. Automobil je kupljen u sre enom stanju, tako da Celan nije trebao puno ulagati u njega. No, nije problem u novcu, kaže Samo, ve u dijelovima za taj automobil koje je jako teško nabaviti. Jedan takav automobil može se na i ve od 20.000 pa sve do 50.000 eura. Franjo Mihali i njegova supruga Ana dolaze iz mjesta pored Maribora, ali rodom su iz Štrukovca. Njihov limeni ljubimac jest wankel motor iz 1976. godine. Od ostalih motocikala razlikuje se po tome što nema cilindar. Franjo ga je kupio kada je napravljen, odnosne nepune dvije godine kasnije. Supružnici Mihali prošli su njime skoro 14.000 kilometara. Takav motocikl nije teško održavati, no problem je novi benzin, odnosno nema više benzina i ulja koji ovom motociklu više odgovaraju. Dijelove nije teško nabaviti, ali za njega nisu ni potrebni dijelovi jer se na njemu ništa ne kvari, rekao nam je Mihali . (H. Ze ar, oto: mn)

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

mudra

Jacques Houdek pjevao je u subotu

Na Jacquesov koncert su došli mali i veliki

DRUGI DIO Ljeta u gradu Zrinskih

Dani zabave, glazbe i tradicije

Bend Komedija zabavlja ljude svaki dan

Za djecu je igrala predstava “Tko je smjestio Crvenkapici?”

Po eo nam je i drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih u organizaciji Turisti ke zajednice Grada akovca. Prvi dani protekli su u uzbudljivom ritmu, a svaki dan rijeke ljudi slijevale su se u centar naše prekrasne županije. Prvi dan sve je zapo elo oldtimer susretom i konji kim turnirom koji su privukli rekordan broj i posjetitelja i sudionika. Od ostalog, prvo treba spomenuti štandove koji su ispunili Perivoj Zrinskih i centar grada. Stari zanati i obrti, nakit,igra ke,kola i, langoši, knjige, slike, aranžmani od suhog cvije a i još mnogo toga ve od prvog dana privla e pažnju prolaznika. Štandova nikad nije bilo toliko a, s obzirom na njihovu široku ponudu, svatko ondje može prona i nešto za sebe. Pažnju privla e i žongleri skupine “Ateš” koji su zaposjeli ulice grada, a ovaj put nude svima zainteresiranima priliku da nau e njihove vještine. Na žalost, tek se rijetki hrabri odlu uju za to, pa se nadamo da e biti bolje ovih nadolaze ih dana. Ni najmla i nisu bili zapostavljeni. Svakog dana jutarnji sati rezervirani su za likovnu radionicu na kojoj su mališani slikali, crtali i dobro se zabavljali. Popodnevni sati rezervirani su za dje je predstave i radionice, a do sad su klince razveselili s parodijom Crvenkapice, princezama i arobnim ma em. Program Ljeta ne bi bio isti bez Art showa lanova likovne kreativno stvarala ke udruge MINA. Netradicionalna izložba kroz inovativni uli ni performans u kojem se predstavljaju unikatni nakit i slike uvijek je rado vi ena.

Rudimenti su oduševili akove ku publiku

Kako je za bilo koju manifestaciju osim ne eg za vidjeti važno i sve popratiti dobrom glazbom, za to su se pobrinuli svaki dan de ki iz benda Komedija koji na razli itim lokacijama sviraju svojim prepoznatljivim i upe atljivim stilom. I ve eri su bile posve ene glazbi. U subotu uve er sve okupljene dobro je zabavio bubnjarski ansambl “Rudiment“ iz Varaždina, koje bi mogli ak nazvati najve im ugodnim iznena enjem prvih dana drugog dijela Ljeta u gradu Zrinskih. Zanimljiv i speci i an glazbeni sastav publike širom Hrvatske uveseljava uvijek svježim interpretacijama prepoznatljivoga bubnjarskog glazbenog izri aja. Podlogu su Rudimenti pronašli u ameri kim marševima, no sav materijal obra uju u vlastitom stilu. Obradom i aranžmanima osmislili su program suvremenijega glazbeno - scenskog izgleda, pristupa nijeg mla oj publici, a isto tako zanimljivog sadržaja široj javnosti. Nakon Rudimenti mnoštvo je zabavljao uvijek dobro raspoložen Jacques Houdek koji je otpjevao svoje hitove, ali i popularne hitove hrvatskih i stranih performera. Nedjelja nave er donijela je koncert Glaža i prijatelja. Frontman nekadašnjih Demona ovim je nastupom proslavio 40 godina muziciranja i dobre glazbe. U ponedjeljak su na red došli Žiga i Bandisti. Koncert dobre glazbe, omiljenih hitova i tradicionalnih me imurskih popevki dobar je uvod u ovaj tjedan i ostatak Ljeta u gradu Zrinskih. (mn, foto: zv)

Mina se ponovo predstavila zanimljivim art show-om

Grad je prepun štandova s rukotvorinama

Manifestacija je privukla puno posjetitelja

lanovi skupine “Ateš” u e umije u žongliranja

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

mudra

UDRUGA za o uvanje i promicanje tradicijske baštine “Zipka” akovec

Zajedni kim snagama predstavili rukotvorine Cilj udruge “Zipka”, koja je redovni izlagatelj svojih rukotvorina na akove kom ljetu, jest o uvanje tradicijske i kulturne baštine Me imurja.

lanovi i osniva i Udruge jesu Nada Mance, “ ipka” akovec, #ur ica Horvat, “Terakota” Ma kovec, Ksenija Kolari , “Šik”

akovec, i Sre ko Radek, “Suveniri Radek” Držimurec. “ ipka” izra uje ipku na bati e ukrašenu jednostavnim i skromnim motivima po predlošcima starih ipki koje su se izra ivale u selu Sveta Marija. Radionica tradicijskih suvenira “Terakota” uspjela je sa uvati izvorne oblike lon arskih proizvoda ukrašenih na tradicionalan na in. Iskustvo potje e iz lon arske obitelji s najduljom lon arskom tradicijom u Me imurju. Obrtni ka radnja “Šik” izra uje seriju minijatura me imurskih narodnih nošnji i rukotvo-

Duga je predstavila cijeli niz svojih proizvoda

DUGA PLUS - biološko - dinami ko gospodarenje

Proizvodi uzgojeni bez herbicida i pesticida O uvanje tradicijske i kulturne baštine Me imurja glavni je cilj udruge “Zipka” rine s tradicionalnim motivima kojima nastoji o uvati etnografsku baštinu Me imurja. Poštuju i

norme zdravog života i ekoloških materijala, “Suveniri Radek” udahnjuju drvu novi život u obliku ru no

izra enih autohtonih suvenira i ornamenata. (H. Ze ar, foto: mn)

KUD “ZAVI AJ” Sra inec

akovcu predstavljaju ipku na bati e KUD gZavi aj g Sra inec na Porcijunkulovu ve nekoliko godina prezentira svoju ipku izra enu bati ima. Ova udesna ipka, za koju se vjeruje da su je pred više stolje a u Hrvatsku donijeli pavlini, posebnost je Lepoglave i njezine okolice.

ipkarsko umije e postupno je prihva eno me u seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno prekinuta. Stanka Videc, lanica KUD-a, opisala je kako se ipka izra uje: Pomo u okruglog jastuka punjenog piljevinom i parnog broja drvenih bati a (dedek i bateki), preko nacrtnog predloška, preplita se pamu ni konac na na in koji reljefno isti e konture pojedinog motiva ija je površina uvijek izra ena u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva. Lepoglavska je ipka svoj pravi procvat doživjela s kraja 19. stolje a i u prvoj polovici 20. stolje a zahvaljuju i Zlati pl. Šuf lay koja prva organizira izradu ipke i oplemenjuje ju narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavlja Danica Brossler poslije 1. svjetskog rata.

rijeklom iz Argentine. Nadaleko su poznati Dugini sirupi i marmelade od svega vo a, posebno je zanimljiva kombinacija doma e kruške i aronije, jagodi astog vo a ija je ljekovitost glasovita, plodovi pored prirodne boje – antociana, sadrži i vitamine A, B, C, te minerale koji su korisni za krvotok, uravnotežuju krvni tlak, lije e jetrene i želu ane tegobe, ir, migrenu, še ernu bolest, arterosklerozu i druge bolesti. (mn)

“ ipka na bati e” posebnost je Lepoglave i njezine okolice Zbog 2. svjetskog rata škola prestaje s radom, no mnoge ipkarice nastavljaju “rediti” ipku, pa se

ipkarska tradicija ne prekida. U novije vrijeme ipkarstvo se ponovno gospodarski osmišljava, organizira

i nudi kao jedinstven, izvorni, hrvatski proizvod na doma em i stranom tržištu. (mn)

Žene okupljene u Caritasu župe Sv. Jelene prihode od prodaje kola a namijenile su u dobrotvorne svrhe

“MONIKA” Ivanovec i Caritas župe Sv. Jelene

OPG Oreškovi

Uzgojem lavande bave se etiri godine Kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obitelj Oreškovi bavi se uzgojem lavande 4 godine, no s njome su upoznati ve 10 godina kada su u svoj vrt zasadili nekoliko sadnica. Njihovo gospodarstvo nalazi se na Varaždinbregu, na brežuljkastom dijelu Hrvatskog zagorja koji pogoduje uzgoju lavande. S obzirom na struku, aranžer dekorater i ing. vrtlarstva, svoje znanje povezali su s lavandom kroz oblikovanje ukrasnih i uporabnih

Društvo za razvoj biološko dinami kog gospodarenja Duga plus iz akovca stalni je izlaga na akove kom ljetu. Kao i svake godine, predstavljaju se svojim proizvodima, prera evinama biološki uzgojenog vo a i povr a. Svoje mjesto na stolu našli su konzervirane šparoge, lu ice, krastavci, žitarice, brašno,kola i ... Ove godine velik dio asortimana ine bu e spremljene na mnogo na ina, pa tako i zapalito bu a po-

predmeta i proizvodnjom sadnog materijala. Uzgajaju i lavandu i lavandin. Dok lavandin uzgajaju na ve oj površini za proizvodnju suhog cvijeta i ulja, “pravu” lavandu koriste u razne svrhe, od svježih buketi a do za ina. esto prisustvuju sajmovima, od specijaliziranih ekosajmova do akcije gKupujmo hrvatsko g gdje uz prezentaciju svojih proizvoda populariziraju i sadnju ove, zaista jedinstvene, biljke. (H. Ze ar, foto: mn)

Dok lavandin koriste za proizvodnju suhog cvijeta i ulja, od prave lavande rade svježe buketi e i za ine

Bogata ponuda kola a Najbogatijom ponudom kola a isti u se dva štanda, onaj “Monike” iz Ivanovca i onaj Caritasa župe Sv. Jelene Šenkovec. Doma i kola i irme “Monika” ve godinama slove kao jedni od najboljih. Za Ljeto u gradu Zrinskih u ponudu su stavili dizane kola e, klipi e, klipi e sa sirom, kremaste kola e, šamrole, ki lice, brskvice, išlere, sve što ovjek može poželjeti. Na štandu Caritasa župe Sv. Jelene tako er se nude odli ni doma i kola i koje su spremale

vrijedne žene iz Šenkovca, njih više od trideset. Ne zaostaju za “Monikom” raznovrsnoš u kola a, a ni po kvaliteti. Posebno su ukusne razne poga e, s tikvom, makom ili jabukama. Žene iz Šenkovca dogovorile su se kako e svi prihodi od prodaje kola a i i u dobrotvorne svrhe, tako e dio novca oti i za dovršetak crkve u Šenkovcu, a dio je namijenjen za pomo bolesnima i nemo nima u njihovu mjestu. (mn)

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

mudra

Recept Me imurske juhe Sastojci za juhu: meso iz tiblice, kobasice, svinjske nogice, hajdinska kaša, kiselo vrhnje, vrganji, sol, biber, vegeta, brašno i gove i temeljac. Priprema jela: na kosanoj masti poprži se meso izrezano na kockice, zalije se temeljcom i dodaju za ini, sol, biber i vegeta. Kad to provrije, doda se hajdinska kaša, a kad ona omekša sve se zgusne s kiselim vrhnjem i brašnom. Sve se prokuha i na kraju se dodaju vrganji narezani na sitno, ime juha dobiva poseban ukus, miris i tek.

UDRUGA KUHARA Me imurske županije skuhala 1.200 litara juhe

Me imurska juha za Guinessov rekord Na Trgu Republike u akovcu, odnosno na parkiralištu MT -a Udruga kuhara Me imurske županije organizirala je i realizirala kuhanje velike Me imurske juhe. U kuhanju juhe sudjelovalo je preko trideset kuhara iz cijele Hrvatske

predvo eni Daliborom Kova i em, predsjednikom Udruge kuhara Me imurja. Ona e biti prijavljena za Guinessovu knjigu rekorda, u koju bi trebala u i kao najve a skuhana juha. Rekord koji je potrebno sru-

UTORAK - 29.7.2008. 10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg Akrobatsko - #onglerska radionica skupine “Ateü” 10:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja radionica - “Renesansni pripovjedaö” 18:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 20:30 Macanov dom IGRE BEZ GRANICA: Ptuj, Vara#din, Prelog, Öakovec Svjetleäi show

SRIJEDA - 30.7.2008. 10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg Akrobatsko - #onglerska radionica skupine “Ateü” 10:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja radionica - “Primanje djeöaka u viteüki red” 18:30 Crkva Sv. Nikole Trodnevnica Misa - vodi p. Gordan Propadalo iz Bjelovara 20:00 Franjevaöki trg band “Komedija” U veöernjim satima Trg Republike: PLESNJAK NA TRGU 21:00 Vatreni show

šiti je 800 litara, što ne bi trebao biti problem jer je u akovcu skuhano izme u 1.000 i 1.200 litara juhe. Sre u za službeno obaranje rekorda mogla bi donijeti i sama posuda u kojoj se ona kuhala, jer je u njoj prošle jeseni na Zeljarijadi u

Vidovcu skuhana i najve a sarma na svijetu. Osim obaranja rekorda, Me imurskom juhom žele se promovirati i naši autohtoni sastojci, tako su u juhi završili hajdinska kaša, kiselo vrhnje, meso z tiblice i kosa-

na mast, sve sastojci omiljeni me u Me imurcima. Za veliku Me imursku juhu utrošeno je izme u 150 i 200 kilograma mesa, 50 kilograma hajdinske kaše, izme u 80 i 100 litara kiselog vrhnja i izme u 40 i 60 kilograma gljiva. (mn)

Kuhare je predvodio Dalibor Kova i , predsjednik Udruge kuhara Me imurja

ÖETVRTAK - 31.7.2008.

SUBOTA - 2.8.2008.

10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg Akrobatsko - #onglerska radionica skupine “Ateü” 10:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja radionica - “Viteüka alka” 18:30 Crkva Sv. Nikole Trodnevnica Misa - vodi p. Gordan Propadalo iz Bjelovara 20:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 21:00 Trg Republike KONCERT “CRVENA JABUKA” Vatreni show

Crkva Sv. Nikole - Svete mise 6:30 Sveta misa na hrvatskom jeziku 8:00 Misa na slovenskom jeziku 9:30 Procesija Gospe od An+ela 9:45 Misa na hrvatskom jeziku predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup 11:15 Misa na slovenskom jeziku 10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg ^onglerski performans skupine “Ateü” 10:00 Trg Republike band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja predstava - “Pöela kod doktora” 17:00 Trg Republike Kazaliüna predstava “ME*A” (KUD “Seljaöka sloga iz Donje Dubrave”) 18:00 Trg Republike Plesni nastup: Plesna ükola Livi i Navijaöice Livi 18:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 18:30 Crkva Sv. Nikole Misa na hrvatskom jeziku 19:00 Trg Republike PODJELA PRIZNANJA NAJBOLJIM SUDIONICIMA 20:00 Franjevaöki trg Plesna predstava “Plesna groznica” i “Modni kutak” (Studio Vivona Öakovec) 21:00 Trg Republike KONCERT “ÜAJETA”

PETAK - 1.8.2008. 10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg Akrobatsko - #onglerska radionica skupine “Ateü” 10:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja radionica - “Viteüki turnir” 18:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 18:30 Crkva Sv. Nikole Trodnevnica Misa - vodi p. Gordan Propadalo iz Bjelovara 20.00 Franjevaöki trg Nastup folklorne skupine uz pratnju tamburaüa (KUD Mihovljan) 21:00 - 22:00 Crkva Sv. Nikole Marijansko bdjenje 21:00 Trg Republike “MALI MEF” - Djeöji festival - “Moj prvi pljesak” Akrobatsko - #onglerski performans

03.35

02.50

00.30 00.35 01.20 02.05

22.20 22.25 22.40 22.50

21.05

19.05 19.15 19.30 19.57 20.02 20.10

14.47 14.55 15.30 16.20 16.29 16.35 17.10

12.30 13.25 14.00

11.55 12.00 12.13 12.15 12.27

11.05

10.00 10.09 10.10 10.20

09.00

07.40 07.45 08.00 08.10

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa TV kalendar Vijesti Koncert: Musica Antiqua Köln u Zagrebu Koncert: Renata Pokupi i Kvartet Purcell u sv. Donatu Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Ružmarin i maj ina dušica, serija Ružmarin i maj ina dušica, serija Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Mali savjeti za poljoprivrednike Plodovi zemlje Split: More Hubble i nakon njega Teleskopi u svemiru, dok. film Promet danas Mir i dobro Lijepom našom: Krapina Vijesti Vrijeme sutra Otkad si otišla, hum. serija Dvostruki zavodnik, igrani film Crtani film Loto 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Duga mra na no , dramska serija Ajmo, žuti!, (Uloge: Slavko Brankov, Žarko Poto njak, Marina Nemet, Goran Grgi , Darko Janeš, Mijo Pavelko, Zvonimir Zori i , Željko Königsknecht, Danko Ljuština, Damir Mejovšek, Džimi Jur ec, Asja Poto njak, Vjera Žagar-Nardelli; Scenarist: Pavo Marinkovi ; Redatelj: Dražen Žarkovi ) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Ciklus europskog filma: Grimm, (Uloge: Halina Reijn, Jacob Derwig, Carmelo Gómez, Elvira Mínguez, Ulises Dumont, Maria Teresa Berganza, Johan Leysen, Frank Lammers, Annet Malherbe; Scenaristi: Alex van Warmerdam i Otakar Votocek; Redatelj: Alex van Warmerdam) Vijesti Sestre, serija Sestre, serija Ružmarin i maj ina dušica, serija Ružmarin i maj ina dušica, serija Hubble i nakon njega Teleskopi u svemiru, dok.

06:40 Šaljivi ku ni video 07:30 Power rangers Mystic Force, serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:20 Winx, crtana serija 09:10 Automotiv, auto moto magazin 09:40 Novac, business magazin 10:10 U sedmom nebu, serija 11:00 South beach, serija 11:45 Ku anice iz visokog društva, serija 12:45 Lud, zbunjen, normalan, serija 13:45 De ki sa sela, (obiteljski; Glume: Peter Fonda, Kris Kristofferson, Joseph Mazzello, Keith Carradine, Robin Dearden) 15:25 Stan tete Agathe, (SAD, 2002., komedija; Redatelj: David Eric Brenner; Glume: Melissa Joan Hart, Ryan Browning, Carmen Electra) 17:00 Vijesti 17:05 Karate Kid, (1984., SAD, obiteljski; Glume: Ralph Macchio, Elisabeth Shue, Pat Morita, Martin Kove, Randee Heller, William Zabka) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoristi no glazbeni show 21:10 Honey, (2003., glazbeni, romanti na drama; 07.50 Knjiga o Danielu, Redatelj: Bille Woodruff; humorna dramska serija Glume: Jessica Alba, Lil’ ® Romeo, Mekhi Phifer, 08.35 Blizanke, hum. serija David Moscow, Zachary 09.00 Ulica Sezam, crtana serija Williams) 09.55 Di-gata, crtana serija ® 22:45 Red Carpet, showbiz 10.20 Priznanja, drama magazin (15) 11.55 Red Bull Air Race: Rotterdam, dok.-sportska 23:55 Svi mrze Chrisa, serija 00:50 Kill Bill, igrani film (12) emisija 02:35 Kraj programa 12.25 Mijenjam ženu, dok. sapunica ® 13.15 Bibin svijet, hum. serija ® 14.25 Vijesti, informativna emisija 15.55 To ka usijanja, igrani film, triler ® 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS 17.45 Exkluziv, magazin AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 18.30 Vijesti, informativna RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 emisija VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 19.05 Salto, zabavna emisija EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + 20.00 CSI: Miami, krimi serija HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 20.50 Plja ka na granici, (triler, 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE 1998.; Redatelj: Bob DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE Misiorowski; Uloge: Casper Van Dien, Bryan KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; Brown, Daniel Baldwin, 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 Rochelle Swanson, VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 Camilla Overbye Roos) HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 22.35 Ubojiti nagon, krimi Music Special: ROLLING STONES; 01.00 NO NI PROGRAM serija

07.00 TV vodi + panorame turisti kih središta Hrvatske 08.20 Najava programa 08.25 Lilo i Stitch, crtana serija 08.50 Bubimir, crtana serija 09.20 Dinosapiens, serija za djecu 09.45 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.15 Dje je filmsko jutro: Kanjon opasnih igara, serija za djecu 10.45 Kino informator 10.50 Biblija 11.00 Štrigova: Misa, prijenos 12.00 Parlaonica 12.55 Slikovnica 13.25 Studio F1 13.50 Budimpešta: Formula 1, VN Ma arske - prijenos 15.50 Studio F1 16.05 Oluja nad olujama, dok. serija 16.55 Sinjska alka, prijenos 19.15 Beverly Hills, serija 19.55 Crtani film 20.10 HNL: Hajduk - Varteks, prijenos 22.05 Promet danas 22.10 Sportske vijesti 22.20 Statisti, hum. serija 22.55 Urednica tabloida, serija 23.45 Hrvatska nogometna liga - emisija 00.10 Kino informator 00.15 Deadwood, serija 01.00 TV raspored

04.20 04.30 05.20 06.10

23.20 Kunolovac, kviz 01.20 Posljednji pravac, igrani film, akcijski ® 11.20 Crtani lm 12.00 Sport Bild 12.05 Die Schrubbergang, lm 13.35 Lady Alquist, lm 17.30 Sport nedjeljom 19.05 Ekipa za o evid, serija 19.45 Sport, vrijeme 20.15 Rose unter Dornen, lm 22.20 ZiB Flash 22.25 Tatort, lm 23.55 Columbo, lm 1.05 No ni program

6.20 Jutarnji dje ji program 10.45 Hercules, serija 11.40 Xena, serija 12.35 Gut zu wissen 13.05 Vrijeme u slici 14.00 X-Factor, serija 16.00 Schau dich schlau! 17.00 MythBusters 18.00 Grip 19.00 Vrijeme u slici 20.00 Vijes 20.15 Blutweihe, lm 22.05 Odjel za žrtve, serija 23.00 No ni program

Danas pogledajte… Mali oglasi Me imurske škole, ponavljanje 15:40 Mitska potraga, ponavljanje 16:25 Pat pozicija, ponavljanje 17:00 Europa, europski magazin 18:00 Me imurje od A do Ž, ponavljanje 19:00 100% Me imursko, ponavljanje 20:00 Tjedna kronika 20:35 Iz arhive akove ke televizije 21:05 Igrani lm 22:40 Opasna spašavanja, dokumentarna serija 23:10 Tjedna kronika 23:40 Sutra na programu

14:52 14:55 15:00

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom 15:00 ŽIVOT VERDIJA serijski lm 16:35 VJERA I NADA vjerski program 17:00 VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima 18:00 EUROMAXX TV magazin 18:30 YU-GI-OH animirana serija 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 19:30 VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 21:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija 22:00 PRESSICA talk show 23:00 IZ PROŠLOSTI TV kalendar --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

14:28 14:30

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 9.30 Bundesliga pur Klassiker 13.00 Poker 10.00 TV vodi + turis ka središta 15.00 Sportquiz 17.30 Autopro s 18.00 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena DSF Bike 19.00 Bundesliga Hits 21.30 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Motorsport 23.00 Sportquiz Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST 9.00 Beachvolleyball, prijenos 11.00 Skispringen, prijenos 12.45 Eurogoals 13.45 Volleyball 18.00 Nogomet 20.15 Beachvolleyball, prijenos 20.45 Skispringen 22.00 6.00 Jutarnji program 9.55 Film za djecu Rad 23.00 Sport Clips

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 K eri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.35 Njega i zaš ta, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Živje ?, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Generalova k i, lm 21.50 Policajka na vrhu, serija 22.40 Serijski ubojica 2, lm 0.40 Vatreni de ki, serija

5.10 Jutarnji program 9.15 CineTipp 9.25 Sarah i Marc 10.05 Film za djecu 12.00 Posljednji rez, lm 13.45 Krše i pravila, lm 15.30 Switch Reloaded 18.00 Vijes 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 18.10 Simpsoni 19.10 Galileo 20.15 Hot TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Shots!, lm 22.05 Narrow Margin, lm Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za 0.15 No ni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice 5.30 Jutarnji program 8.00 Weck Up 9.05 Genial daneben 11.05 Deich Tv 11.35 Die Comedy Falle 12.35 Inspektor Rex, serija 14.35 Der Bulle von Tölz, lm 16.40 Repriza lma 18.30 Vijes 19.05 Nur die Liebe 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 zählt 20.15 Vojna ekipa za o evid, serija Život u divljini, serija 12.00 Tajni put, 21.15 Numb3rs, serija 22.15 Sechserpack dok. serija 12.55 Policajci, hum. serija 23.35 No ni program 13.30 Formula 1, prijenos utrke 16.15 Najljepši automobili, dok. serija 16.35 Za ljubav do igre, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Glup i gluplji, lm 21.35 Zvijezde na sudu, serija 22.25 Poljubi me, 5.00 Jutarnji dje ji program 12.40 Serije glupane, lm 0.10 Carrie i Barry, hum. za djecu i mladež 14.00 Upps 15.40 serija 0.45 No na panorama Endlich Urlaub! 16.45 Mein Garten 17.45 Exclusiv 18.45 RTL Aktuell 19.05 Vermist 20.15 Zvižduk, lm 22.35 Spiegel Tv Magazin 23.20 No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 3. kolovoza 2008.

film Skica za portret Lijepom našom: Krapina Plodovi zemlje Split: More Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Dnevnik velikih ma aka 8., dok. serija (51 Oprah show (980.) Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija antologija: Gruntov ani Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija Kineski zabranjeni grad: Mo lijepe konkubine, dok. lm igrom oko svijeta: Otoci Indonezije (Bali, Kuta), dok. serija Danas na Zagreba koj burzi Vijes HPB t Luda ku a, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske: Žirje - Plitvice Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Magazin Dnevnik 3 Vijes iz kulture Burzovno izvješ e Laku no i sretno, (Uloge: David Strathairn, George Clooney, Robert Downey Jr., Patricia Clarkson, Frank Langella, Ray Wise, Je Daniels; Scenaris : George Clooney i Grant Heslov; Redatelj: George Clooney) Sestre, serija Sestre, serija Kineska plaža, serija (12) igrom oko svijeta: Otoci Indonezije (Bali, Kuta), dok. serija Skica za portret Magazin Razglednice iz Hrvatske: Žirje - Plitvice Strast, telenovela McLeodove k eri, serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.30 Pucca, crtana serija

05.10 05.55

02.55 03.10 04.00

00.10 00.55 01.40 02.25

19.30 19.57 20.02 20.10 21.10 22.05 22.20 22.25 22.35

17.00 17.05 17.15 17.25 18.00 18.10

16.30

14.25 14.34 14.40 15.30

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

17.30 18.00 18.30 18.55

14.25 15.20 16.10 16.40 17.05

13.30

12.55 13.10

11.20 11.45 12.20 12.25

09.45 10.30 10.55

09.05

08.35

07.00 07.45 08.10

05:50 Ružna ljepo ca, serija 06:35 Zlo ko, crtana serija 07:00 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:25 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:50 Nova lova, TV igra 10:05 Naši najbolji dani, serija 10:50 Naša mala klinika, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Kralj Queensa, serija 12:45 Cosby show, serija 13:10 Svi vole Raymonda, serija 13:40 Vijes 13:55 Dannyjeva lete a stolica, roman na komedija 15:35 Henryjev povratak, drama 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Navy CIS, serija 20:55 Zakon brojeva, serija 21:50 Rt straha, (1991., SAD, triler; Redatelj: Mar n Scorsese; Glume: Robert De Niro, Nick Nolte, Jessica Lange, Julie e Lewis, Joe Don Baker, Illeana Douglas) 00:00 Vijes Magnum, akcijska serija ® 00:15 Dokaz zlo ina, serija Krava i pili , crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana 01:05 Navy CIS, serija 01:55 Zakon brojeva, serija serija 02:45 Šaljivi ku ni video Sam svoj majstor, hum. 03:15 Kraj programa serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna ku a, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® U dobru i zlu, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exploziv, magazin ® 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROK.T.2 – Pravda na zadatku, BILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO krimi serija ® PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; Za is m stolom, dramska 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR Magnum, akcijska serija + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR Puna ku a, hum. serija TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 Malcolm u sredini, hum. + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULserija TURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 Dadilja, hum. serija RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS U dobru i zlu, hum. serija Vijes , informa vna emisija BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: Exploziv, magazin ASHANTI; 01.00 NO NI PROGRAM

Ve era za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 Mijenjam ženu, dok. sapunica 20.50 Ne vjeruj strancima, (triler, 1995.; Redatelj: Peter Hall; Uloge: Antonio Banderas, Rebecca De Nornay, Harry Dean Stanton) 22.25 Heroji iz stras , dramska serija 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.35 Kunolovac, kviz

19.05 19.35

5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Zaljubljeni Sarah i Marc 21.30 Simply the Best 22.15 Model 23.15 No ni program

Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Die 4 da 22.25 Undercover 23.35 Ured, hum. serija 0.00 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 DSF Reportaža 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga pur Klassiker 19.30 Beachvolleyball 20.15 Poker 22.15 SmackDown 23.00 Sportquiz

5.20 Jutarnji program 12.40 Dje ji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet pro v Jima, hum. serija 17.30 Humoris na serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

5.30 Jutarnji program 12.00 To no u 12 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Humoris ne serije 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Anwälte der Toten, serija 23.10 U ime pravde, serja 0.10 No ni program

21:15 21:45 22:15 22.45 23:15 23:25 23:35 23:38

14:57 15:00 15:05 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Trzalica, ponavljanje Pravi Rodrigo, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga za svaki dan Me imurje danas Voice of America Glazba Policajka, serijski lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport i zabava, zabavna emisija Ženske teme, zabavna emisija Zov prirode Boja novca Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a LJETNI KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života VEKERICA TRZALICA glazbena emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM ŽIVOT VERDIJA serijski lm GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:20 ZASTUPNI KI KLUB 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

08:58 09:00 11:00 13:00 13:30 14:40 17:00 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:30

8.30 Wa s 10.00 Speedway 12.00 Leictath5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova le k 14.00 Skispringen 15.30 Tenis 18.00 Euza djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba rogoals 18.15 Skispringen, prijenos 19.15 Tenis, 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v prijenos 20.45 Boks 23.00 Rallye

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.20 Sjeme prijevare, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Sabrina, lm 21.35 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.30 Sr eko d.o.o., hum. serija 23.55 Jezero, lm

Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Jezero smr , lm 0.35 Seks i grad, serija 1.10 Izgubljeni, serija 2.00 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glasbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija naDvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara kon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 Die Quiz Show 20.15 Otmice 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani 22.20 Matrix 23.20 R.I.S., serija 0.15 No ni lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 31. srpnja 2008. 07.55 Žutokljunac 08.20 Riblje redarstvo, crtana serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.10 Veliki odmor 09.55 Antologija hrvatskoga glumišta: Šjora File 11.00 Dan kad je ubijen Lincoln, igrani lm 12.35 Tree Hill, serija 13.25 Što s Brianom, serija 14.15 Ususret Olimpijskim igrama 14.50 Na rubu znanos 15.55 Prijatelji, hum. serija 16.15 Zovem se Earl 1., hum. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 17.30 McLeodove k eri, serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Narodna medicina, dok. serija 19.10 Beverly Hills, serija 19.55 Crtani lm 20.10 Nogomet, Kup UEFA - 2. pretkolo: Slaven Belupo Marsaxlokk, 1. poluvrijeme 20.10 Nogomet, Kup UEFA - 2. pretkolo: Slaven Belupo Marsaxlokk, 1. poluvrijeme 21.00 Vijes na Drugom 21.05 Vrijeme 21.10 Nogomet, Kup UEFA - 2. pretkolo: Slaven Belupo Marsaxlokk, 2. poluvrijeme 21.10 Nogomet, Kup UEFA - 2. pretkolo: Slaven Belupo Marsaxlokk, 2. poluvrijeme 22.05 Promet danas 22.10 Odmori se, zaslužio si - TV serija 22.50 Dr.House, serija (12) 23.40 Kineska plaža, serija (12) 00.30 CSI: Las Vegas, serija (15) 01.15 TV raspored

06:05 06:50 07:15 07:40 08:05 10:20 11:05 11:55 12:35 13:05 13:30 14:00 14:15 16:25 17:20 17:35 18:30 19:15 19:50 20:00

21:40

23:25 23:40

01:10 02:35 03:25 04:15

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: METALLICA; 01.00 NO NI PROGRAM

Ružna ljepo ca, serja Zlo ko, crtana serija Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Nova lova, TV igra Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Roditelji, komedija Naša mala klinika, serija Vijes Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informa vna emisija Mra ne tajne, (SAD, 2001., akcija; Redatelj: Lewis Teague; Glume: Kim Delaney, David Keith, Timothy Carhart, Douglas O’Kee e) Okrutan i ne pi an, (2001., Kanada, triler; Redatelj: George Mihalka; Glume: Tom Berenger, Rachel Hayward, Tygh Runyan, Elizabeth Carol Savenko , Eli Gabay) Vijes Supernova, (mini serija; Redatelj: John Harrison; Glume: Luke Perry, Tia Carrere, Peter Fonda, Clemency Burton-Hill) Supernova 2, igrani lm Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Kraj programa

Done; Uloge: Dean Cain, Richard Tyson, Lo Pe y) 21.45 Grmljavina, (akcijski, 1996.; Redatelj: Ralph Hemecker, P.J. Pesce; Uloge: Stephen Shellen, Yve e Nipar, Cress Williams) 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.35 Ostavljen, komedija 00.55 Kunolovac, kviz

14:07 14:10 14:15 14:40 15:10 15:35 16:05 16:50 17:55 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 23:15 23:25 23:40 23:45

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ženske teme, ponavljanje Sport i zabava, ponavljanje Policajka, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Dom na kvadrat, emisija o unutarnjem ure enju Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Pula: Lado i Verjovka, prijenos 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.15 Ništa ne vidim, ni ujem, lm 16.05 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Voditelj uzvra a udarac, lm 21.40 Skins, serija 22.30 Slijede ih 48 sa , lm 0.25 Hex, serija

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.45 Mumija, lm 22.25 24 sata 22.40 Zaboravljani slu aj, serija 23.35 Osmi putnik 3, lm 1.55 Starci, hum. serija 2.30 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

08:58 NAJAVA PROGRAMA 09:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 11:00 YU-GI-OH animirana serija 11:30 AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu 12:00 PULS TV magazin 12:30 ARTS 21 magazin o umjetnos 13:00 EUROPA TV magazin 13:30 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija 14:40 VEKERICA 17:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu 17:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:10 GLAZBENI PROGRAM 20:05 LJETNI KOKTEL mozai na emisija 21:00 VARAŽDIN INFO 21:30 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:20 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

09:00 Olympia: Fußball 12:30 Olympia Stars 14:00 Olympische Spiele, prijenos

08:00 Poker 11.00. Reklamni program 14:00 DSF Reportage 14:30 Sportquiz 17:30 Poker Exklusiv 18:30 Bundesliga aktuell 19:30 Bundesliga Hits 20:00 Bundesliga pur Klassiker 22:00 Ul mate Football 23.00 Sportquiz

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Muza, lm 23:15 Cube Zero, lm 1.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Unglaublich! 21:15 Die 90er Show 22:30 Mario Barth 23:30 Moje ime je Earl, hum. serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Das weiß doch jedes Kind! 21:15 Die Hit Giganten 23:15 Zack! 23:45 Paare 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The Core, lm 22:50 Galileo Mystery 23:40 Focus TV 0.45 No ni progam

ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Jedan pro v 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 100 21:05 ZiB Flash 21:15 Die Masche mit der Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak Liebe 22:50 Die Über ieger 23:35 Seks i grad, 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 serija 0.00 No ni program Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 1. kolovoza 2008. 07.35 Pucca, crtana serija 08.00 Žutokljunac 08.25 Riblje redarstvo, crtana 06.40 Najava programa serija 06.45 TV kalendar 08.50 Petar Pan i gusari, crtana 07.00 Dobro jutro, Hrvatska serija 07.05 Vijes 09.15 Veliki odmor 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Antologija hrvatskoga 07.35 Vijes glumišta: Šjora File 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 11.00 The Broken Chain, igrani 08.35 Vijes lm 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 12.35 Tree Hill, serija 09.05 arolija, serija 13.20 Što s Brianom, serija 10.00 Vijes 14.10 Ususret Olimpijskim igrama 10.09 Vrijeme danas 14.45 Na rubu znanos 10.10 Vijes iz kulture 15.50 Prijatelji, hum. serija 10.15 Dnevnik velikih ma aka, dok. 16.10 Zovem se Earl, hum. serija serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova 11.10 Oprah show generacija, serija 11.55 Burzovno izvješ e 17.30 McLeodove k eri, serija 12.00 Dnevnik 18.20 Vijes na Drugom 12.13 Vrijeme 18.31 Kerep na Gacki, emisija 12.15 TV kalendar pu ke i predajne kulture 12.30 Strast, telenovela 19.15 Beverly Hills, serija 13.20 Doma a dramska serija 20.00 U uredu, hum. serija antologija: Gruntov ani 20.30 Bitange i princeze, hum. 14.25 Vijes + prijevod za gluhe serija 14.34 Vrijeme sutra 21.10 Torchwood, serija (12) 14.40 Ubojstvo, napisala je - serija 22.00 Vijes na Drugom 15.30 Juriš na Kinu - Tajna prvog 22.09 Vrijeme cara, dok. lm 22.10 Promet danas 16.30 igrom oko svijeta: Malajski 22.20 Dr.House, serija (12) tjesnac (Singapur), dok. serija 23.10 Nijemi svjedok, serija (15) 17.00 Danas na Zagreba koj burzi 00.05 Nijemi svjedok, serija (15) 17.05 Vijes 01.00 Kineska plaža, serija (12) 17.15 HPB t 01.45 CSI: Miami, serija (15) 17.25 Luda ku a, TV serija 02.30 TV raspored 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske: Prvi - Vojni 19.20 PP 19.30 Dnevnik 07.00 Magnum, akcijska serija ® 19.57 Sport 07.45 Krava i pili , crtana serija 20.02 Vrijeme 08.10 SpužvaBob Skockani, crtana 20.10 arolija, serija serija 21.00 HPB t 08.35 Sam svoj majstor, hum. 21.10 Kraljica Bollywooda, (Uloge: serija Preeya Kalidas, James 09.05 Korak po korak, hum. serija McAvoy, Ciaran McMenamin, ® Ray Panthaki, Ian McShane, 09.45 Kunolovac, kviz Amerjit Deu, Kat Bhathena, 10.30 Puna ku a, hum. serija ® Karen Shenaz David; 10.55 Malcolm u sredini, hum. Scenaris : Neil Spencer, serija ® Jeremy Wooding (prema 11.20 Dadilja, hum. serija ® mo vima drame Williama 11.45 U dobru i zlu, hum. serija ® Shakespearea); Redatelj: 12.20 Vijes , informa vna Jeremy Wooding) emisija 22.40 Dnevnik 3 12.25 Ve era za 5, lifestyle emisija 22.55 Vijes iz kulture ® 23.00 Burzovno izvješ e 12.55 Exploziv, magazin ® 23.10 Filmski maraton: Jack Bull, 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, igrani lm krimi serija ® 01.05 Filmski maraton: Oklopnja e, 13.30 Za is m stolom, dramska igrani lm serija 02.35 Torchwood, serija (12) 14.25 Magnum, akcijska serija 03.20 Kineska plaža, serija (12) 15.20 Cobra 11, krimi serija 04.05 Skica za portret 16.10 Korak po korak, hum. serija 04.15 Razglednice iz Hrvatske: Prvi 16.40 Puna ku a, hum. serija - Vojni 17.05 Malcolm u sredini, hum. 05.25 Strast, telenovela serija 06.10 McLeodove k eri, serija 17.30 Dadilja, hum. serija 06.55 Oprah show 18.00 U dobru i zlu, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 Vatrena s hija, (akcijski, 2001.; Redatelj: Harris 06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.40 Najava programa 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka: Lijepi Serge, igrani lm 09.50 Skica za portret 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 10.55 Skica za portret 11.05 Metropolis, dok. serija 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Svirci moji, zabavnoglazbena emisija 13.50 Prizma, mul nacionalni magazin 14.35 Duhovni izazovi 14.55 Znanstvene vijes 15.05 Reporteri: Kada posao putuje 16.10 Euromagazin: EU - san ilegalnih imigranata 16.45 Vijes 16.54 Vrijeme sutra 17.00 Pompeji, serija 18.30 Promet danas 18.35 TV Bingo show 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Duga mra na no , dramska serija 21.05 Napad na policijsku postaju, (Uloge: Ethan Hawke (Roenick), Laurence Fishburn, Gabriel Byrne, Maria Bello, Drea de Ma eo, John Leguizamo, Brian Dennehy; Scenarist: James DeMonaco; Redatelj: JeanFrançois Richet) 22.50 Burzovno izvješ e 22.55 Dnevnik 3 23.10 Vijes iz kulture 23.20 Filmski klub: Strašilo, (Uloge: Gene Hackman, Al Pacino, Dorothy Tristan, Ann Wedgeworth, Richard Lynch, Eileen Brennan, Penelope Allen; Scenarist: Gary Michael White; Redatelj: Jerry Schatzberg) 01.10 Vijes 01.15 Filmski maraton: Doctor Detroit, igrani lm 02.45 Filmski maraton: Prvi na redu, igrani lm 04.15 Prirodni svijet: Bijeli sokol, bijeli vuk, dok. serija 05.05 Strast, telenovela 05.45 Svirci moji, zabavnoglazbena emisija 06.10 Reporteri: Kada posao putuje 07.10 Euromagazin: EU - san ilegalnih imigranata

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta

09.25

08.00 08.05 08.35 09.05

09.55 10.40 10.55 11.00 11.55 12.25 13.00 13.55 15.15 17.05 18.45 19.10 19.55 20.05 21.00 22.40 22.45 22.55 00.15 00.20 01.05 01.50 02.35 03.20 04.05

07.45 08.10 09.05 09.30 00.30 10.50 10.40 12.30 14.20 14.25 16.05 17.30

18.30 19.05 19.30 20.00

21.50

14:22 14:25 14:30 16:00 16:50

17:35 18:10

19:00 19:05 19:30 20:00

21:00 21:05 22:05 22:35 00:00 00:05

Danas pogledajte… Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Mitska potraga, serijski lm za mlade Me imurske škole Zagrljaj ljepote, emisija o zdravlju Vijes Dom na kvadrat, ponavljanje Glazba Me imurje od A do Ž Nedeliš e Vijes 100% Me imursko Pat pozicija Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.00 Dje ji program 12.00 Reprize serija 14.10 Jack i Jill, serija 14.50 Hallo Holly, hum. serija 15.10 Lijepi ljudi, serija 15.55 O.C., serija 16.40 Uvod u anatomiju, serija 18.15 Ku anice, serija 19.00 Srednja škola, serija 19.25 Newton 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Susret s del nom, lm 21.30 ZiB Flash 21.40 Suzie Washington, lm 23.15 No ni program

5.20 Dje ji program 9.00 Reprize serija 11.40 Futurama 12.10 Simpsoni 12.40 Die Welt und Andy Richter, hum. serija 13.10 Što je, tata? 13.40 Malcom u sredini, hum. serija 15.00 Stažist, hum. serija 16.00 Strike, lm 18.00 News me 18.10 Charmed 19.05 talk talk talk 20.00 Idiot, lm 22.45 Star Trek, lm 0.20 No ni program

6.00 Jutarnji program 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Automagazin 17.30 K 11 18.00 Partneri 18.30 Vijes 18.45 blitz 19.15 Deal or no Deal 20.15 Barquero, lm 22.35 Genial daneben 23.35 Sketch News 0.05 Ubojstvo ispod maske, lm 2.05 No ni program

5.30 Dje ji program 7.05 Jutarnji program 12.15 Dudly Do-Right, serija 13.50 Höllische Nachbarn 14.50 Harry Po er 15.50 Die 70er Show 17.15 Entern oder Kentern 18.45 Vijes 19.05 Explosiv 20.15 Herbie, lm 22.20 Weites Land, lm 0.30 No ni program

08:00 NAJAVA PROGRAMA 08:01 LJETNI KOKTEL mozai na emisija 09:00 VARAŽDIN INFO 09:30 RIJE ŽIVOTA duhovni program 10:00 DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta 12:00 GOSPODARSKI TJEDAN magazin 12:30 NARODNO VESELJE zabavna emisija 14:00 IROSKOP talk show 15:00 U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija 16:00 OPASNE VEZE talk show 17:00 HR TOP 20 glazbena emisija 18:15 VJERA I NADA vjerski program 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 PAT POZICIJA zabavna emisija 19:35 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 20:05 VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima 21:05 EUROMAXX TV magazin 21:40 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:00 GLAZBENI PROGRAM --------VIDEOSTRANICE

8.00 Skispringen 9.30 Leichtathle k 11.00 Beachvolleyball, prijenos 13.00 Formula, prijenos 13.45 Motorrad 17.45 Skispringen 19.45 Nogomet, prijenos 21.00 Leichtathle k 22.00 Rad 23.00 Sport Clips

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, 5.15 Jutarnji program 8.50 Crtani lmovi hum. serija 11.35 K eri i sinovi, hum. serija 12.05 Moj brat, lm 13.50 Sam Whiskey, lm 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 20.00 Vijes 20.15 Beyond the Sea, lm 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj 22.10 Ku anica, lm 0.40 No ni program Queensa, hum. serija 16.25 Motokros, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Dokumentarna serija 19.30 Pazi kamera 20.00 Kadetkinja Kelly, lm 21.25 Što je s Brianom, serija 22.15 Veliki bijeg, lm 00.15 Vatreni de ki, 6.00 Poker 10.15 DSF Reportaža 11.45 Normal 12.15 Bundesliga pur Klassiker 13.30 serija Poker 15.30 Sportquiz 18.00 Autopro s 18.30 Motorsport 19.00 DSF Bike 20.00 Autopro s 20.30 Männer Tv 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.35 Provjereno 12.20 Prve moderne olimpijske igre, serija 13.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 15.05 Škola za parove, hum. serija 15.35 Ponovno zaljubljena, lm 7.15 Srce Pirata, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Hrabro srce, lm 21.55 Krvavi še er, serija 22.45 Sirove stras , lm 1.20 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 2. kolovoza 2008.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: BEATHLES; 01.00 NO NI PROGRAM

Mastroianni; Uloge: Robert Hrvatske Urich, Patricia Kalember, Najava programa John de Lancie, Cathy Lee Chris nin vrt, dok. serija Crosby, Udo Kier) Žutokljunac 23.25 Do posljednje borbe, Disneyjevi cr i: Miki i (akcijski/znanstvenoprijatelji fantas ni, 2004.; Uloge: Disneyjevi cr i: Kuzco Don „The Dragon“ Wilson, careva nova škola Lorenzo Lamas, Cynthia Dr. Who, serija za djecu i Rothrock, Aki Aleong, mlade Rebecca Chaney, Daneya Sportske igre mladih Mayid) Kino informator 01.00 Kunolovac, kviz Briljanteen Mijenjam svijet Garaža Prirodni svijet: Bijeli sokol, bijeli vuk , dok. serija Budimpešta: Formula 1, VN Ma arske - prijenos 06:20 Šaljivi ku ni video kvali kacijske utrke 06:45 Power Rangers Mys c Filmski klasici - lmovi Force, serija Alfreda Hitchcocka: Trema, 07:10 Tomica i prijatelji, crtana igrani lm serija Športski program 07:35 Winx, crtana serija Uvijek je sun ano u 08:00 Nova lova Philadelphiji, hum. serija 10:00 Svi vole Raymonda, serija Beverly Hills, serija 10:35 Ve ernja škola - EU Crtani lm 11:35 Deseto kraljevstvo, mini Is na o hrani, dok. serija serija/avantura Dodirni zvuk, njema ko13:05 Lud, zbunjen, normalan, britanski dok. lm serija Promet danas 14:05 Supernova, mini serija Sportske vijes 15:35 Supernova 2, mini serija Bodulska balada, snimka 17:05 Vijes koncerta 17:10 Kod Ane, kulinarski show Kino informator 17:50 Nad lipom 35, Zvjezdane staze: Nova humoris no glazbeni generacija, serija show Zvjezdane staze: Nova 19:15 Dnevnik Nove TV generacija, serija 20:00 Pregovara , (1998, SAD, Zvjezdane staze: Nova drama; Redatelj: Gary generacija, serija Gray; Uloge: Samuel L. Zvjezdane staze: Nova Jackson, Kevin Spacey, generacija, serija David Morse, Ron Ri in, Zvjezdane staze: Nova John Spencer) generacija, serija 22:20 Kill Bill, (2003., SAD, TV raspored akcija; Redatelj: Quen n Taran no; Glume: Uma Thurman, David Carradine, Lucy Liu, Michael Madsen, Sonny Chiba) 00:15 Bande New Yorka, drama 03:00 Udarna vijest, triler 04:35 Kraj programa Žuta minuta, zabavna emisija ® Salto, zabavna emisija ® Dan D, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Di-gata, crtana serija Jednom lopov, akcijska serija Knjiga o Danielu, humorna dramska serija Istjeriva i duhova 2, komedija Vijes uz ru ak, informa vna emisija Sretna djevojka, drama Uron, avanturis ki Zvijezde Ekstra: 10 zvjezdanih odvikavanja, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv vikend, magazin Žuta minuta, zabavna emisija To ka usijanja, (triler, 2001.; Redatelj: David Mackay; Uloge: David Caruso, Susan Haskell, Thomas Ian Gri th, Gordon Tootoosis, Miguel Sandoval) Posljednji pravac, (akcijski, 1999.; Redatelj: Armand

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

Marke 1. Opel 2. Volkswagen 3. Renault 4. Škoda 5. Peugeot 6. Mazda 7. Citroen 8. Ford 9. Honda 10. Hyundai 11. Toyota 12. Chevrolet 13. Seat 14. Kia 15. Fiat 16. BMW 17. Mercedes 18. Dacia 19. Suzuki 20. Audi 21. Nissan 22. Mitsubishi 23. Alfa Romeo 24. Land Rover 25. Jeep 26. Mahindra 27. Volvo 28. Great Wall 29. Jaguar 30. Lada 31. Lexus 32. SsangYong 33. Subaru Ukupno:

Koli ina 159 99 97 90 87 77 73 72 64 59 58 47 28 26 22 20 20 16 16 13 11 6 4 3 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1.179

Udio, % 13.49% 8.40% 8.23% 7.63% 7.38% 6.53% 6.19% 6.11% 5.43% 5% 4.92% 3.99% 2.37% 2.21% 1.87% 1.70% 1.70% 1.36% 1.36% 1.10% 0.93% 0.51% 0.34% 0.25% 0.17% 0.17% 0.17% 0.08% 0.08% 0.08% 0.08% 0.08% 0.08% 100%

Izvor: Promocija Plus

SPORT Poredak nakon 10 od 18 utrka 1. Lewis Hamilton 2. Felipe Massa 3. Kimi Räikkönen 4. Robert Kubica 5. Nick Heidfeld 6. Heikki Kovalainen 7. Jarno Trulli 8. Mark Webber 9. Fernando Alonso 10. Rubens Barrichello

58 54 51 48 41 28 20 18 13 11

Poredak nakon 11 od 18 utrka

1. Valen no ROSSI 2. Casey STONER 3. Dani PEDROSA 4. Jorge LORENZO 5. Andrea DOVIZIOSO 6. Colin EDWARDS 7. Chris VERMEULEN 8. Nicky HAYDEN 9. James TOSELAND 10. Shinya NAKANO

212 187 171 114 103 100 89 84 72 70

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 Eurodiesel GPL Auto plin

9,48 9,58 9,93 3,35

9,48 9,97 9,93 3,35

Cijene vrijede na dan 25. srpnja 2008.

EKO KUTAK

Toyota “ozelenjuje” mrežu zastupnika Toyota Motor Europe (TME) je objavila da planira „ozeleniti“ preko 3.000 Toyotinih zastupnika primjenom ekoloških standarda na nove i postoje e podružnice. Prva dva Održiva zastupnika biti e predstavljena u Švedskoj i Francuskoj kao poslovni primjer ekološki prihvatljivog dizajna i konstrukcije. Toyoti je cilj smanjenje potrošnje energije, vode i CO2 emisija u novo izgra enim i postoje im zastupstvima. Poboljšanja kod postoje ih zastupnika smanjiti e CO2 emisiju do 12%, što e do 2013. smanjiti ukupne troškove za 10 milijuna eura. Od 2009. TME e svake godine otvoriti 60 Održivih zastupnika. U gradu Malmö u Švedskoj, postoje i zastupnik e pro i kompletnu obnovu, koja uklju uje travnati krov koji e djelovati kao prirodni sustav hla enja u ljetnim mjesecima. Ova i druge ekološki prihvatljive mjere prepoloviti e ispuštanje

2008. godina je od izrazite važnos za marku Peugeot jer je baš ove godine proizveden 50 milijun primjerak sa znakom lava. Od 1891. godine, otkad je Automobiles Peugeot osnovan u Sochauxu, rodnom gradu obitelji Peugeot, komercijalizirano je više od 160 modela i 34 familija modela, od 201 do 308. Danas se Peugeot automobili proizvode u 24 tvornice širom svijeta. Tokom godina Peugeot je narastao u internacionalni i svjetski poznat brend, da bi danas za marku Peugeot od prioritetnog zna enja bila tržišta poput Kine, Rusije i Brazila. Inovacija je oduvijek bila jedan od prioriteta za Peugeot, pa se može pohvali prvim motorom s e ri cilindra – Type 39 iz 1902. godine, te uvo enjem ltra estica, koji se do danas ugradio u više od 1.8 milijuna vozila. Uvijek na strani prirode, Peugeot e i u budu nosti dati svoj doprinos o uvanju okoliša uvo enjem nove generacije Stop & Start sistema i hibridnih automobila. Od 2001. godine Peugeot je prodao više od 1.100.000 vozila koja emi raju manje od 120 g CO2/km. U toku je i veliki projekt pošumljavanja u Amazoniji, namijenjen smanjenju koncentracije ugljika u atmosferi, koji je zapo et 1998. godine, a trajanje projekta je 40 godina.

Kuga je stigla...

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Tržište novih automobila u Me imurju u prvih 6 mjeseci:

Proizveden 50 milijunti Peugeot

Ford Kuga

uglji nog dioksida ovog švedskog zastupnika, te e svake godine uštedjeti do 135.000 eura u troškovima održavanja. Toyotin zastupnik u mjestu La Rochelle u Francuskoj, imati e solarne plo e na krovu parkirališta, koje e generirati do 200.000 kW energije godišnje kako bi se osiguralo da je zgrada u potpunosti CO2 neutralna. Nove gra evine i ostale zgrade biti e podvrgnute neovisnoj ekološkoj procjeni na osnovi programa BREEM, stroge europske procjene za održivu konstrukciju i dizajn zgrada. Ova metoda e ocjenjivati ove zastupnike u osam podru ja: energija, voda, otpad i materijali, zaga enje, upotreba zemlje i ekologija, zdravlje i dobrobit, te upravljanje i transport. Do 2015. Toyota Motor Europe ima za cilj osigurati da 100% Toyotinih zastupnika u Europi imaju certi ikat ISO 14000 – me unarodnu referencu u upravljanju okolišem.

Ford Kuga, novi predstavnik u Fordovoj obitelji i prvi Fordov predstavnik u ovom segmentu uop e, svojim pojavljivanjem izazvao je golemo zanimanje kako na europskom tako i na hrvatskom tržištu. Klasa automobila u koju spada i Ford Kuga u stalnom je porastu na cjelokupnom europskom tržištu. Najnoviji nositelj svih karakteristika kineti kog dizajna koji odlikuje modele nove generacije može se pohvaliti i proslavljenim obiteljskim crtama koje se odnose na iznimnu dinamiku vožnje i nadaleko poznate vozne karakteristike Ford vozila. Dužina Kuge je 4,44 m, širina 1,84 m, a visina 1,71 m. Navedene dimenzije ve daju do znanja da se radi o automobilu u kojem ne e manjkati prostora. Me uosovinski razmak je ak 2,69 m ime je osigurano dovoljno prostora za putnike na svim sjedalima. Ford Kuga dolazi s motorom 2.0 TDCi koji je razvijen u su-

radnji s PSA grupacijom, razvija 136 KS te je u ponudi s pogonom na dva odnosno sva etiri kota a. Dostupna je s paketima Trend i Titanium. Sigurnost je podru je na kojem je novi crossover Ford Kuga dostigao najbolju kombinaciju zvjezdica ime se smješta na sam vrh u klasi. Maksimalnih pet zvjezdica za sigurnost odraslih putnika dopunjeno je s etiri zvjezdice za zaštitu djece te tri zvjezdice za zaštitu pješaka. Za det aljne informacije o ford Kugi, te rezervaciju termina probne vožnje obratite se ovlaštenom ford partneru AMC Me imurje na adresi Športska 8 u akovcu ili putem telefona 040/328-750. (Foto: Zvrzan, Ford)

Ford Kuga cijene u Hrvatskoj: Ford Kuga 2.0 TDCi 2 WD Trend 27.900 Eur Ford Kuga 2.0 TDCi 4 WD Trend 32.360 Eur Ford Kuga 2.0 TDCi 2 WD Titanium 34.220 Eur Ford Kuga 2.0 TDCi 4 WD Titanium 37.831 Eur

Novi pogonski sustav za Saab 2,0 Turbo Saabov inovativan” allwheel-drive system” poznat kao Saab XWD biti e u ponudi s 2,0 litarskim turbo motorom za Saab 9.3 sedan i 9-3 SportCombi modele. Prethodno predstavljen s 2,8 V6 turbo motorom, XWD biti e ponu en i u Saabovom 210KS etvero cilindri nom motoru u svim razinama opremljenosti. Saab-ov XWD je inteligentan aktivni sustav koji kontinuirano raspodjeljuje snagu motora izme u prednje i zadnje osovine, daju i optimalna vozna svojstva prijanjanje i uvjete vožnje. Proširena ponuda u modelskoj godini 2009 trebala bi ispuniti o ekivanja i opetovane zahtjeve od strane kupaca. Ostali noviteti nove modelske godine uklju uju proširenje dostupnosti Aero razine opremljenosti, s Bio Power lex-fuel varijantama kako za 9-5 tako i za 9-3 modele, nadogra en 2,8 V6 Turbo motor, nude i 280KS s pogonom na prednju osovinu, kao i XWD primijenjen na 9-3 paletu. Saab-ovi najnoviji proizvodi biti e izloženi u srpnju na British Motor Show u Londonu.

SMEHEK

16 PREDSTAVLJAMO

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

Mazda Kazamai

Nürburgring: 11 min, 58 s bez štetnih plinova Nissan je na Nürburgringu postavio najbolje vrijeme kruga za vozila na gorive elije. Frank Eickholt, lan Nissanove 24-satne nürburgrinške trka e mom adi i veliki ljubitelj Nordschleife, majstorski je upravljao prototipom vrijednim 1,3 milijuna eura na “Zelenom paklu” – kako nerijetko nazivaju stazu – na standardnim cestovnim gumama. I premda je staza duga 20,8 kilometara stalno bila mokra – pa agresivna vožnja nije dolazila u obzir – Eickholt je bio vrlo impresioniran performansama X-Traila na gorive elije koji je krug napravio za 11 minuta i 58 sekunda. Peterosjedni X-Trail FCV elektri no je vozilo nulte emisije koje u vožnji gotovo da i ne stvara buku. Elektri na se

Toyota i Motovun film festival

energija proizvodi u vozilu iz baterije vodikovih gorivih elija. Struja nastaje elektrokemijskom reakcijom izme u vodika – pohranjenog u posebno konstruiranom visokotla nom spremniku pod tlakom od 700 bara – i kisika. Jedini nusproizvod reakcije je vodena para. Ta se elektri na struja kroz ispravlja odvodi do snažnog elektro motora u prednjem dijelu vozila. The X-Trail FCV, koji se u stvarnim cestovnim uvjetima u Japanu i Kaliforniji testira od 2006., može dose i brzinu od 150 km/h, a domet mu iznosi 500 km. Najve a mu je snaga 90 kW (120 KS), dok najve i okretni moment iznosi 280 Nm.

U njemu tako er nalazimo posljednju generaciju akumulatora: kompaktne litijionske laminirane elije konstruirane u Nissanu. Litij-ionski akumulator pokre e vozilo i ubrzava ga tijekom vožnje, dok se kineti ka energija stvorena usporavanjem tako er vra a u akumulator i sprema za kasniju uporabu. Kako je još uvijek rije o ranim fazama razvoja, Nissan u ovom trenutku pokušava pove ati trajnost elemenata vozila, prona i bolji na in pohrane vodika i smanjiti cijenu tehnologije. Tvrtka se nada da e vozila na gorive elije u serijsku proizvodnju uvesti do 2015.

Toyota je prošle godine proslavila 10 godina komercijalnog uspjeha s hibridnom tehnologijom i najpoznatijim svjetskim hibridnim automobilom s niskom razinom ispuštanja štetnih plinova, Toyotom Prius. Ove godine Prius slavi deseti ro endan Motovun ilm festivala i stoti ro endan ruskog ilma, koji se održava od 28. srpnja do 1. kolovoza. Na najpoznatijem Brdu ilmova ove e se godine prikazati više od stotinu ilmova u 5 dana. Uz ilmski, priprema se i bogat popratni program, izložbe, susreti festivalskih gostiju i publike, koncerti… Toyota

Prius promovira istu snagu, užitak u vožnji, uz smanjenu emisiju štetnih plinova i nisku potrošnju goriva. S Toyotom Prius mo i e se upoznati i svi posjetitelji Motovun

ilm festivala za koje je organiziran Prius eco taxi, besplatan prijevoz od podnožja do vrha brda, 29., 30. i 31. srpnja od 19 do 21 sat. Toyota je ove godine pokrovitelj glavne festivalske nagrade - Propeler Motovuna koji se dodjeljuje najboljem

ilmu u glavnom programu, te dobro poznatog eko kampa koji od ove godine mijenja naziv u Toyota eko kamp.

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Miss Hrvatske preuzela Chevrolet Aveo Josipa Kusi , Miss Hrvatske za 2008., preuzela je klju eve Chevrolet Avea kojeg je dobila u trajno vlasništvo. Josipi se Aveo, moderne bijele boje, toliko svidio da se odmah htjela odvesti u njemu, no obzirom da nema položeni voza ki ispit, na to e morati pri ekati još neko vrijeme. Novi Aveo oduševio ju je jer nudi puno mjesta

u unutrašnjosti zahvaljuju i svojoj neobi noj visini od 1,51 metra tipi nom gotovo za jednovolumene. Dodatna prednost Avea je štedljiv 1.4 motor i odli no opremljen automobil koji uklju uje elektri no podesive prozore, centralno zaklju avanje, radio CD s MP3 ita em, zra ni jastuk, servo i upravlja podesiv po visini.

Toyota Cool ponuda Toyota je svojim kupcima pripremila Cool iznena enje, u vidu nove proširene atraktivne ponude prilikom kupovine Toyota modela. Osim na modelima Yaris i Auris, Toyota poklanja dodatnu opremu i na modelima Aygo i Avensis. Besplatna oprema se odnosi na modele Aygo Music, Yaris Terra Cool i R’n’B, Auris Terra Cool i Blue te Avensis

Luna. Kupovinom navedenih modela, kupcima se nudi standardno bogat paket opreme koji uklju uje klima ure aj, aluminijske naplatke, ekskluzivne detalje ili boje; ovisno o modelu za koji se odlu e. Kupovinom modela Corolla Verso Family ili RAV4 Cross Sport, kupcima se nudi bogata oprema po atraktivnoj cijeni.

S $&' *

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Lije enje moždanog udara Moždani udar je bolest koja zahtijeva hitno zbrinjavanje bolesnika u adekvatnim zdravstvenim ustanovama. Moždani udar zauzima drugo mjesto u Hrvatskoj po smrtnosti. U ve ini slu ajeva kao uzrok moždanog udara je za epljenje krvnih žila a manji broj slu ajeva je puknu e krvnih žila. Statisti ki gledano jedna tre ina oboljelih od moždanog udara umre, jedna tre ina preživi moždani udar ali ostaje živjeti s invaliditetom, dok samo jedna tre ina se oporavi. Radi toga je bitna prevencija za sprje avanje moždanog udara. Glavni rizi ni imbenik u nastanku moždanog udara je prije svega povišeni krvni tlak, a potom slijedi še erna bolest, sr ane bolesti, povišene masno e u krvi i pušenje. Puša i imaju povišenu koli inu LDL kolesterola koji pospješuje razvoj ateroskleroze i smanjenu koli inu HDL kolesterola koji zašti uje krvne žile. Za lije enje ishemi nog moždanog udara koji nastaje kao posljedica za epljenja krvne žile glave ili vrata zbog ateroskleroze ili zbog aneurizme (ograni eno priro eno ili ste eno proširenje arterije) sve eš e se koristi nova metoda tzv. endoskopsko lije enje bolesnih krvnih žila koja se primjenjuje prije ili poslije moždanog udara. Tom metodom omogu uje se ponovna uspostava krvotoka i sprje ava se odumiranje moždanog tkiva. Zapravo, ovdje se radi o intraarterijskoj i intravenskoj trombolizi (primjenjuju se lijekovi koji mogu otopiti krvni ugrušak-lijek Actilyse), ugradnji platinastih spirala u aneurizme i stentova u krvne žile. Intraarterijska tromboliza može se primijeniti i do sedam sati od poja-

ve prvih simptoma moždanog udara odnosno ovom metodom se može lije iti samo pet do sedam posto bolesnika. Intravenska tromboliza se mora primijeniti unutar tri sata od pojave prvih simptoma bolesti. Svi ostali bolesnici od ishemi nog moždanog udara, koji se ne mogu lije iti ovom jedinstvenom stvarnom metodom, lije e se kao tzv. simptomatsko lije enje posljedica i prate ih bolesti. Aneurizme (pulziraju e arterije koje prijete prsnu em) kao što je gore navedeno, mogu se lije iti osim operacijom i platinastim zavojnicama. Postoji i drugi na in lije enja aneurizmi pomo u stavljanja endoskopskog ljepila, koji zatvara dotok krvi iz venske cirkulacije. Ukoliko se radi o aterosklerozi krvnih žila, kad su vratne krvne žile za epljene, a koje u ve ini slu ajeva uzrokuju moždani udar, što se ranije lije ilo operativno i lijekovima, sada se to lije i pomo u stentova. Krvne žile se šire balonom i potom se ugra uje mrežica na mjestu proširenja. Nakon završenog akutnog lije enja moždanog udara, bolesnici se podvrgavaju programiranoj rehabilitaciji, koja se provodi pod kontrolom stru nog tima, a nju je potrebno zapo eti što ranije. U sam program rehabilitacije treba uklju iti i obitelj bolesnika. Takvim na inom rehabilitacije postiže se najbolji mogu i oporavak bolesnika nakon preboljelog moždanog udara. Isto tako nakon preboljelog moždanog udara treba voditi ra una o uklanjanju ili smanjivanju imbenika rizika za nastanak moždanog udara a koje sam naveo u gornjem dijelu lanka.

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Postmoderna etika Živimo u doba koje je pragmati no, traži brzinu i e ikasnost, a bi a smo koja trebaju mir i harmoniju, želimo biti dobri i osje ati se dobro u svojoj koži, a tako je puno lošeg i neugodnog u stvarnosti oko nas... Kad su znanstvenici i budisti sjeli zajedno razgovarati o tome kako promovirati duševno zdravlje u suvremenom svijetu, na inili su popis glavnih vrlina i cjelovitih stanja uma kojima kao ljudska bi a težimo: pravednost, ljubav i brižnost, strpljenje, suosje anje, velikodušnost, zahvalnost, tolerancija, hrabrost, iskrenost, znanje o sebi. Složili su se oko toga da se prema svakoj osobi treba ponašati kao da nije ništa vrednija od bilo koje druge osobe na svijetu, odnosno da je svatko od nas jednako vrijedan i da treba pokušati tako živjeti. Posve je jasno da se tu radi o temeljnom eti kom principu, da svjetski znanstveni i religijski autoriteti u svojem djelovanju uvijek provode neku ilozo iju morala, ali to je bazi no ljudski, svi zaista trebamo dobrotu i eti ka na ela da bismo se osje ali sigurnima na svijetu. I najmanje dijete ima osje aj za pravdu, dobrotu i roditelji nastoje izgra ivati te vrline kako bi dijete bolje funkconiralo u svojem okruženju. A opet, kad se javno progovara u terminima moralnog razvoja, kao da ljudima solite pamet, mnogi s nestrpljenjem odmahnu kao da to nije nešto ime se ovje anstvo danas

stigne zamarati. Ljudima se ne ini tako privla nim uložiti trud da bi se bilo moralnim bi em, kao da se bojimo razo aranosti da emo, budemo li sami dobri, stradati u ovom okrutnom i nepravednom svijetu. A želimo biti dobri i treba nam dobar svijet. Uh...Lakše nam se ini da emo svoju duševnu ravnotežu osigurati traženjem zdravlja i sre e, to su kategorije koje nam zvu e primjereno.

im krenemo govoriti u terminima moralnog razvoja, ljudi kao da se demotiviraju, pri a dobiva nekakav duhovni ili ideologijski ton, javlja se sumnja tko nam to sad opet nešto pakira, a mi smo pojedina no i kao društva, popušili ve puno poruka i u mnogima se istinski razo arali... Skepsa je opravdana, treba nam oprez i kriti nost, iako je naša potreba za dobrom u životu i svijetu trajna i stalno gladna, pa zato i neprekidno na kušnji. No budimo prakti ni. Okrenimo se zdravlju i sre i. Krš anska meditacija ne vodi nekog bliže bogu, ali daje osje aj spokoja, vježbanje joge ne ini pojedinca budistom nego popravlja zdravlje, puno metoda i tehnika njeguje vrline i pozitivne emocije, a samom njihovom upotrebom ne moramo pripadati odre enoj religiji ili svjetonazoru. Suvremeno doba uzima od svega ono što mu treba. Možemo se zavaravati da to nije postmoderno. Eti no eklekti no.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše dr. med. Branko Vr i , spec. anestezije i intenzivnog lije enja

Ljetni prehrameni izazovi Ljeto je pravo vrijeme za promjene loših prehrambenih navika, reguliranje tjelesne težine, iš enje organizma. Rijetko smo u mogu nosti tako jednostavno slijediti na ela zdrave prehrane i uživati u svježoj i ukusnoj hrani, kao ljeti. Sve iz prirode u ovo doba godine je prepuno tvari koje djeluju zaštitno za ljudski organizam. Prije svega za razliku od zimskog dugog, kalori nog kuhanja, ljetno pripremanje hrane bi trebalo biti brzo i jednostavno Ovo je godišnje doba kada se ne moramo pretjerano truditi da bi naša jela bila ugodna i oku jednako kao i želucu – sastojci e to u initi sami. Ništa nije ljepše od ljetnog povr a i vo a koje obiluje cijelim nizom korisnih nutrijenata... Ova tzv. sun eva hrana nosi u sebi okus i miris dugih toplih dana i ugodnih opuštaju ih ve eri. Promjene u hrani trebalo bi dopuniti maštovitim promjenama u ponudi, aranžiranju i serviranju pojedinih jela. Sasvim je jasno da bi na stol trebale stizati svježe sezonske namirnice redom kako se pojavljuju na zelenoj tržnici; salata puterica, jagode, blitva, borovnice, brokula, grašak, mladi krumpir, krastavci, marelice itd. - Ponudite raznovrsnu hranu - Servirajte lagane, prije svega malomasne, obroke - Jedite mnogo povr a, vo a i

proizvoda od žitarica - Ponudite sol i še er u smanjenim koli inama - Alkoholna pi a - umjereno - Pijte dovoljno teku ine Ljeto je vrijeme kada treba pripaziti na trovanja hranom, ak i u svom domu te sa sobom nosi potencijalne opasnosti karakteristi ne za ljetne vru ine, a to su: dehidracija, toplotni udar, opekline na koži, sr ane tegobe te ljetna trovanja hranom.. Trovanju hranom pogoduju i prirodni i ljudski imbenici. Visoke temperature i visoki stupanj vlažnosti, dakle ljetna svakodnevica, po de iniciji su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija-uzro nika trovanja hranom. Kampiranje, roštiljade, jedrenje, izleti...ponekad se pretvaraju u gozbu za bakterije, dok ljudima ostavljaju tek vrlo neugodne probavne smetnje. Redovito pranje ruku i iš enje radnih površina, pravilno rukovanje namirnicama tijekom nabave, pranja, kuhanja i uvanja, održavanje isto e hladnjaka, škrinje za smrzavanje i mikrovalne pe nice smanjit e taj rizik. Ako objedujete u nekom od usputnih restorana, treba izbje i velike obroke, pržena i pe ena jela. Preporu uje se izbjegavati sirove školjke te sirovu ribu ili slabo pe eno meso, kao i hranu koja se nudi na ulici.

Poreme aji prehrane i neplodnost

Piše dr. med. Damir Mamuzi

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME#IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Sve se mijenja pa tako i ideali ženske ljepote.Prije u šezdesetim godinama lijepa žena je imala pozamašne obline, dobre noge, ure enu,zavodni ku kosu.Sjetimo se mi stariji samo Ave Gardner, Gine Lolobrigide, Anite Ekberg… Danas je sve druga ije. Današnja lijepa žena mora biti ravna, što mršavija, struk ne mora biti tanak ali zato bokovi uski. Grudi su obi no umjetne a za noge nitko više ne pita, jer se nose hla e, a haljina ili suknja su izuzetak. Modne piste me utim nude nešto opasno.Njima se še u ženski

kosturi jer manekenke se izgladnjuju da bi bile „lijepe“.Takve mršave „ljepotice“ i same pate zbog stalne gladi i nepravilne prehrane. Neke obolijevaju a neke i umiru od anoreksije. One istovremeno daju loši primjer pa ih mnoge djevojke slijede. Nažalost sve to prati i adekvatna moda tako da je time krug zatvoren.Mnoge djevojke e ozbiljno oboljeti koje prate te trendove.Naj eš e su bolesti iz te grupe anoreksija i bulimija. One su posebno zadnjih godina vrlo este a posljedica su upravo tih iskrivljenih slika ljepote.Anoreksija je poreme enost prehrane pra ena depresijom

a bulimija prežderavanje pra eno obveznim povra anjem. I jedna i druga bolest dovode do ekstremne mršavosti a nerijetko i do smrti. Takva mršavljenja a i svaka druga nagla mršavljenja, ali i nagla debljanja loše utje u na itav organizam, pa tako i na endokrine organe,posebno na jajnike i njihovu funkciju.Dolazi do izostanka menstruacije,amenoreje, a potom i do steriliteta, odnosno neplodnosti.Izostaje ovulacija, jajnici ne izlu uju dovoljno hormona, pa izostaje menstruacija. Organizam se na takav na in uva od ev.trudno e, koju

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI , Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjese na 75 kn (s naznakom za pretplatu); godišnja pretplata za inozemstvo: AUD 200, EUR 100, CHF 160 (+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tako slabo tijelo ne bi moglo podnijeti.Kriti no stanje se ocjenjuje kada težina pada 15% od normale ili više,odnosno kada body-mass indeks iznosi 17,5 bodova ili manje. Ukoliko takva stanja potraju duže može do i i do trajnijih ošte enja, do trajne amenoreje i steriliteta. Tako se jajvljaju kod mlade djevojke znaci menopauze i osteoporoze zbog nedostatka hormona.U najtežim slu ajevima postoji i opasnost od samoubojstva.Lije enje je esto dugotrajno i zahtjeva suradnju gin ekologa,psihijatra,endokrinologa i nutricionista. Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

estetikheretik – STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato

ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili vrlo konkretan opis svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Moderna oaza za dvoje avanturista Poštovani, mi smo mladi par bez djece i u procesu smo gradnje ku e na dva kata. Arhitektonski projekt je napravljen i njega šaljemo u prilogu. S arhitekticom smo sve dogovorili, tako da smo više nego zadovoljni onime što imamo do sada. Raspored prostorija tako er nam odgovara, tako da u tom pogledu nemamo nikakve dvojbe. Ono što nas sad sljede e eka jest interijer. Tražili smo na Internetu neke savjete, ali smo veoma blizu toga da angažiramo profesionalca. Nismo još sigurni da li bi to bila dobra ideja pa vas na ovaj na in molimo za

pomo . Potreban nam je savjet oko detalja, boja, stila i materijala. Možda i ovo pomogne: slobodnog smo duha, volimo planinariti i biti u prirodi, obožavamo voziti bicikle,

Poštovani Blanka i Ibor, na po etku, zahvaljujem na vašem upitu i opisu koji mi je uistinu pomogao. Na temelju tih podataka pokušao bih vam dati par smjernica kako ja vidim vaš interijer. Moram naglasiti da dijelim vaše mišljenje oko rasporeda prostorija; mislim da je on odli no izveden. Dovoljno velika kuhinja s blagovaonicom za ak 8 ljudi ide vam na ruku što se ti e druženja i spremanja obroka za društvo. Ogroman dnevni boravak daje <loftovski< dojam, a pošto je to najvažnija prostorija u ku i i zaslužuje takav tretman. Radni dio na katu vrlo je dobra ideja. Ostatak prostorija savršeno je dovoljan za sve što je potrebno jednom paru. S obzirom na to da ste mladi par koji je, ini se, otvoren za “ne-klasi ne” prijedloge i stvari koje ne možete na i u svakom domu, predlažem da tako i nastavimo. Jedan prijedlog koji bih najviše želio da uzmete u obzir jest da se ne bojite kombinirati s bojama. Bilo kojim bojama, bojama koje se vama svi aju, koje vas opisuju i uz koje se osje ate dobro. Me utim, boje koristite na elementima koje možete promijeniti naknadno, bez nekih enormnih ulaganja: zidovi, zavjese i tkanine, tapete i dekoracije, slike i sli ne stvari, dok bi elementi koji imaju tendenciju ostati u interijeru neko duže vrijeme mogli biti u nekoj neutralnoj boji, u dekoru drva ili pak u kombinaciji ovo dvoje. Tako ete dobiti identitet prostora koji se bazira na detaljima, dok e neutralni elementi tvoriti ravnotežu. Naravno, potrebno je biti pažljiv kod biranja kombinacija boja i dekora da ne stvorite preeklekti nu okolinu.

Dnevni boravak za inite malom bibliotekom u kutu te nekom originalnom ili unikatnom sjedalicom. Na zidove stavite slike, ilustracije, gra ike ili fotogra ije, po mogu nosti apstraktne da dobijete malo umjetni kog štiha. Kupaonica s WC-om mogla bi biti vrlo jednostavna: jednobojna ili dvobojna s eventualno nekom bordurom, a razmislite o tome da naglasak stavite na sanitarije. Spava a soba neka bude u mirnim tonovima, zemljanih boja ili boje pijeska da vas opusti i smiri nakon aktivnog dana. Najvažnija stvar kod spava e sobe je de initivno kvalitetan sistem spavanja, odnosno madrac i podnica tako da kod ulaganja u isto razmišljate prvenstveno o svom zdravlju. Stepenište izvedite što jednostavnije; u njima se esto obistini izreka <less is more< (manje je više). Kat možete izvesti u dvije do tri boje ili nijanse iste boje s korištenjem tapeta u nekom dekoru, dok radni dio tako er obojite im jednostavnije, u kombinaciji bijele boje i, na primjer, boje pijeska. U sobi za goste nije nužno da sve bude podre eno miru i spokoju pošto se tu ne spava na dnevnoj bazi nego ve inom samo prespava. Tu se možete igrati; možete je u initi zanimljivom ukoliko je obojite u žuto i u nju postavite detalje. Ona e tada sama govoriti o vašem gostoprimstvu. Terase obložite kerami kim plo icama u sivim tonovima - tako ete dobiti na eleganciji, dok žardinjere izvedite ili u toj istoj sivoj boji, ili pak boji fasade ili u vrsti drva ukoliko imate drvene elemente još negdje na vidljivom mjestu. Uz opis šaljem i neke fotogra ije kao <Indeks dizajna<. Vaš estetikheretik

volimo društvo (prijatelji vrlo esto borave kod nas, a nerijetko i prespavaju), zajedni ke ve ere i druženja. Unaprijed zahvaljujemo, Blanka i Ibor

MEDIA MODEL LJETA

Karolina Hranjec (23) - Hodošan TOP 20

23-godišnja Karolina dolazi iz Hodošana. U trogodišnjem je braku sa suprugom Ma jom koji joj je dao punu podršku za ovaj ljetni fotosession i predstavljanje svoga atrak vnog izgleda u našim novinama. Slobodno vrijeme uglavnom koris za druženje sa sinom, pro ita poneku knjigu. Voli r’n’b i house glazbu te se, ako s gne, jer bra ne i roditeljske obveze uvijek su prioritet, zabavlja na na in na koji se zabavljaju mladi, voli uživa u plesnoj glazbi, dobrom društvu i opuštenoj atmosferi. Fotosession je odra en u lijepom, prirodnom ambijentu izle šta i restorana Zelengaj kraj GP Gori an. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

U istom rukometnom Ameri ka tenisa ica dresu, ali i “u krevetu” gola u Playboyu Ponajbolja rukometašica svijeta, Norvežanka Gro Hammerseng, u emisiji Robbieja Williamsa koji dokazuje kako slavne osobe mogu voditi sjajne i provokativne show emisije, priznala je svoju ljubavnu vezu s timskom kolegicom i drugom najboljom igra icom svijeta Katjom Nyberg. Do ove godine Gro je odigrala 135 utakmica u dresu Norveške zabivši pri tome 540 pogodaka. Trenutno igra u danskom klubu Ikast-Bording kao i njena sunarodnjakinja Katja Nyberg s kojom je u vezi. Katja Nyberg tako er je odli na rukometašica koja je prošle godine proglašena za MVP Svjetskog

prvenstva gdje se Norveška okitila srebrnom medaljom. U zabavnoj emisiji koju vodi britanska pop zvijezda Robbie Williams norveška reprezentativka je potvrdila ono što se ve neko vrijeme provla i po sportskim medijima, otkrivši kako je ve dva mjeseca u ljubavnoj vezi s Katjom.

Ashley Harkleroad, velika ameri ka teniska nada, koja za sad nije uspjela svoj talent pretvoriti u top rezultat, ali se ve nekoliko godina nalazi me u 100 najboljih svjetskih tenisa ica, odlu ila je sve svoje ari prikazati za Playboy. Najava je bila najbolja mogu a, jer je golišavi editorial koji krasi kolovoški broj ameri kog izdanja Playboya obznanila nakon poraza od Serene Williams 25. svibnja ove godine na French Openu. “Bit u na naslovnici Playboya i time probiti led jer u biti prva tenisa ica u povijesti koja se skinula za taj asopis. Super su fotke i ja sam jako zadovoljna”, rekla je medijima nakon me a, a odluku

TJEDNI KALORIFER Jarah

o tome da se skine potpuno gola donijela je dijelom za vrijeme, a dijelom nakon operacije ciste na jajniku u ožujku ove godine. Tenisa ica se na fotogra ijama u Playboyevoj maniri pojavljuje potpuno obnažena a, kako je sama rekla, nije joj bio problem skinuti se ni pozirati razgoli enog tijela jer su to “erotske fotogra ije a ne porno ilm”.

TOP LISTA DOMA IH

01. LETE I ŠAMPION - SONGKILLERS

10. ET PRAZAN STAN

02. JASON DONOVAN - ŠAJETA

09. MLADEN GRDOVI

03. POKUŠAJ - LAKA

RECI MI RECI ŽIVOTE

04. STAKLENI GRAD -

TOP STAVROS LISTA DOMA IH 08. JASMIN

NOXIN feat MIRO ODAK

ŠTO BI JA S TOBOM

05. NEBU POD OBLAK -

07. NENAD VETMA LJUBAV

ANTONIJA ŠOLA

06. MATE BULI KADA PIJEM

06. ŠPRICER - STAMPEDO

05. ZAPREŠI BOYS SAMO JE JEDNO

07. LUD ZA NJOM - T.B.F.

04. DAVOR BORNO LJUDI

08. PLANETA - HLADNO PIVO

03. TONY CETINSKI

09. TAJNO IME -

UMIREM 100X DNEVNO

PRLJAVO KAZALIŠTE

02. ZDRAVKO ŠKENDER

10. A VIDI SAD -

POLETI SRCE

LANA KLINGOR

01. DRAŽEN ZE I IDI

FORMULA 13

TOP LISTA STRANIH

01. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

10. COLDPLAY VIOLET HILL

02. BETTER IN TIME - LEONA LEWIS

09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

03. LOVE, LOVE, LOVE - LENNY KRAVITZ

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

04. AMERICAN BOY -

TOPSTRET LISTA DOMA IH 08. MANIC PREACHERS

ESTELLE feat KANYE WEST

UMBRELLA

05. ANOTHER DAY -

07. CHRIS BROWN WITH YOU

JAMIE LIDELL

06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME

06. VIOLET HILL -

05. ALICIA KEYS TEENAGE LOVE AFFAIR

COLDPLAY

04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

07. THE DANCE -

4 MINUTES

EVELYN “CHAMPAGNE” KING

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

08. SHINE ON - THE KOOKS

LOVE IN THIS CLUB

09. GIVE IT 2 ME - MADONNA

02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE

10. LOVE SONG - SARA BAREILLES

01. RIHANAN TAKE A BOW

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

TOP LISTA DOMA IH

01. TOŠE PROESKI

01. KID ROCK -

IGRA BEZ GRANICA

ALL SUMMER LONG

02. SMS MOJA ULICA

02. GABRIELLA CILMI - SWEET ABOUT ME

TOP LISTA DOMA IH 03. COLONIA

TOP LISTA DOMA IH 03. COLDPLAY - VIOLET HILL

POD SRETNOM ZVIJEZDOM

04. DAVID GUETTA -

04. VLADO JANEVSKI

TOMMOROW CAN WAIT

RUŽ SA TVOJIH USANA

05. MADONNA - GIVE IT TO ME

05. KINGS ZAKUNI SE

06. LUPE FIASCO -

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

HIP HOP SAVED MY LIFE

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

07. MAROON 5 -

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

IF I NEVER SEE YOUR FACE

09. LEO DVIJE VATRE

08. ALANIS MORISSETTE - UNDERNEATH

10. BORIS BABAROVI

09. SHAGGY - FEEL THE RUSH

TI NISI VIŠE MALENA

10. YAEL NAIM - NEW SOUL

Prijavite se za fotosession ! Andreas

Me imurske novine i ove godine rade ljetni serijal me imurskih ljepotica koji je krenuo u ovom broju. Prijave za fotosession primaju se i nadalje. Mogu se prijavite sve djevojke

koje su navršile 18 godina sa ili bez iskustva u fotosessionu. Prijaviti se možete na brojeve mobitela: 098-920-56-20 ili 091-561-57-93, kao i e-mailom: redakcija@mnovine.hr.

29. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

INFORMAC*JE

40 SLOBODNA RADNA MJESTA 1. PLAMEN Peklenica, Zrinskih 9, traĹži 1 MONTER CENTRALNOG, PLINA, VODOINSTALATER na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-834. Natje aj otvoren do 31.07.2008. 2. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIĹ E, traĹži 2 KONOBARICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-295-019. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 3. MIDA d.o.o. AKOVEC, traĹži 2 Ĺ˝ENSKE OSOBE ZA PRODAJU U SLASTI ARNI I PEKARI na neodre eno vrijeme, povrat putnih troĹĄkova , rad u centru akovca, javi se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 4. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;PRIMADONAâ&#x20AC;? M. SREDIĹ E, Tekstilna 2, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-443. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 5. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;OLIMPâ&#x20AC;? M. SrediĹĄ e, R. Kon ara 73, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-544-221. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 6. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traĹži 1 KUHAR, 1 PIZZA PEKAR, 1 POM. KUHARA, 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 7. Ugos teljski obrt â&#x20AC;&#x153;BAROKâ&#x20AC;? AKOVEC, M. Trnine 19, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-215-1930. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 8. Autoprijevoznik Milan Todorovi PEKLENICA, Glavna 34, traĹži 2 VOZA A C, E kat. na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-3502-344. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 9. Autolimarski obrt â&#x20AC;&#x153;ABARTâ&#x20AC;? D. Mihaljevec, akove ka 35, traĹži 1 AUTOLIMAR, 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 660-500. Natje aj otvoren do 30.07.2008.g. 10. Pizzeria â&#x20AC;&#x153;FAT BOYâ&#x20AC;? PRELOG, Trg B. Jela i a 3, traĹži 1 KUHAR/KUHARICA na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098-77-88-55. Natje aj otvoren do 29.07.2008.g. 11. HRANJEC d.o.o. IZLETIĹ TE â&#x20AC;&#x153;ZELENGAJâ&#x20AC;? Grani ni prijelaz GORI AN, traĹži 2 KONOBARA / KONOBARICE na neodre eno vrijeme, osam satno radno vrijeme, smjene po dogovoru, javi se na 098-948-1087 do 31.07.2008.g. 12. TAMARA d.o.o. AKOVEC, B. KaĹĄi a 10, traĹži 1 FRIZER na neodre eno vrijeme, javi se na 098-178-2085. Natje aj otvoren do 29.07.2008.g. 13. Marketing, trgovina, konzalting NEDELIĹ E, Ĺ˝arkovice 15, traĹži 3 DJELATNICE ZA RU NO PAKIRANJE, 1 SKLADIĹ NI RADNIK na odre eno vrijeme, javiti se na 822-250. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 14. â&#x20AC;&#x153;MA AKâ&#x20AC;? d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traĹži 1 AUTOMEHANI AR - PRIPRAVNIK, 1 POMO NI VULKANIZER na neodre eno vrijeme, javi se na 337-152, 098-496-362. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 15. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži VRTLAR, VRTLARSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, poĹželjno voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Ali nije uvjet, javi se osobno ili 333-870, 091-566-0125 do 31.07.2008.g. 16. VEMA-VIKTORIJA d.o.o. AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 10, traĹži 1 KUHAR na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-241-074. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 17. â&#x20AC;&#x153;TEAMâ&#x20AC;? d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 3 ZIDARA, 3 TESARA, 3 ARMIRA A, 3 BRAVARA, GRA . RADNIK, RUKOVATELJ GRA . STROJEVIMA, LI IOC ZA BRAVARSKE KONSTRUKCIJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 638-333. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g. 18. Drvna galanterija SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakari a 12, traĹži RADNICI U PROIZVODNJI DRVENE AMBALAĹ˝E na neodre eno vrijeme, moĹže oba spola, javiti se osobno ili 382-088, 098-463-575. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 19. COLOR CENTAR d.o.o. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;ARTâ&#x20AC;? PRELOG, Glavna 68, traĹži 1 KONOBAR /ICA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo i struka nisu uvjet, javi se na 098-962-3432. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g. 20. KOVINOPLASTIKA KRUĹ ELJ PRELOG, Tina Ujevi a 22, traĹži 1 RADNIK METALSKE STRUKE na poslovima izrade alata (tokar, gloda , alatni ar, bravar) na neodre eno vrijeme, rad na CNC strojevima, rad u jednoj smjeni, javi se na 098-680-509. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g. 21. MODELARIJA BAĹ EK IVANOVEC, J. Broza 85e, traĹži 1 KV, PKV STOLAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 337-163. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g. 22. Mesnica Mihali NedeliĹĄ e, Trg Republike 14, traĹži 1 KV MESAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 821-505. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 23. ASC SiniĹĄa d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 14, traĹži 1 AUTOMEHANI AR / AUTOELEKTRI AR na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 386-000 ili 098-351-964 do 29.07.2008.g. 24. Aluel PVC d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Stra evi a 66, traĹži 2 SASTAVLJA A/ICE PVC stolarije; 1 INĹ˝. STROJARSTVA; 1 VOZA KAMIONA sa HIABOM na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 360-900, 091-5000-222. Natje aj otvoren do 28.07.2008.g. 25. Timmik d.o.o. Savska Ves, Radni ka 90, traĹži 1 PLETA NA PROIZVODNJI ARAPA NA neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-715. Natje aj otvoren do 28.07.2008.g. 26. TERMO BEK M. SREDIĹ E, A. Ĺ enoe 29, traĹži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-242-899, 543-896. Natje aj otvoren do 31.08.2008.g. 27. GTT d.o.o. STRAHONINEC, Poljska 65, traĹži ZIDAR, GRA EVINSKI RADNIK, MONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-433-5405. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 28. GRADSKA KAVANA LOVAC, PRELOG, Glavna 45, traĹži 1 ISTA ICA na odre eno vrijeme (zamjena za godiĹĄnji). Natje aj otvoren do 29.07.2008.g.; 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, moĹže i bilo koja druga struka, mogu dogovor za 8 satno radno vrijeme, javiti se na 098-9824-233. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 29. Autoprijevoznik Marodi Stjepan DOMAĹ INEC, M. Stjepana 1, traĹži 1 VOZA C kategorije na neodre eno vrijeme, 2 godine radnog iskustva, javi se na 098-241-187. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 30. U.T.O. LISJAK DOMAĹ INEC, I.G. Kova i a 1, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 863-311. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 31. AKOVECSTAN d.o.o. AKOVEC, I. MaĹžurani a 2, traĹži ZIDARI, TESARI-viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 310-646, 098-235-685. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g. 32. Ba varski obrt â&#x20AC;&#x153;VINOMâ&#x20AC;? D. Kraljevec, LudbreĹĄka 44, traĹži 2 RADNIKA ZA IZRADU DRVENIH BA VICA KV, PKV stolar ili bilo koja druga struka, rad na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 655-358, 098-242-289. Natje aj otvoren do 06.08.2008.g. 33. â&#x20AC;&#x153;EL-COMMâ&#x20AC;? d.o.o. Svjetojelenska cesta bb, AKOVEC, traĹži 1 ELEKTROINSTALATER, ELEKTROTEHNI AR elektro smjer, znanje rada na kompjuteru, mjesto rada Ĺ enkovec, dostavi zamolbu na el-com@ck.t.-com.hr ili na gornju adresu. Natje aj otvoren do 30.07.2008.g. 34. Poljoprivredni proizvo a NENAD BRANIĹ A BELICA, B. Radi a 73, traĹži 1 DJELATNIK NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, poĹželjno voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Natje aj otvoren do 04.08.2008.g. 35. VRE-LA d.o.o. AKOVEC, Novakova 46, traĹži 1 KV, PKV STOLAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 822-022. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 36. GRADITELJSTVO TONI DONJI KONCOV AK 85, traĹži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 861-210, 091-788-3596. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 37. TERMO-STIL d.o.o. BELICA, I. MaĹžurani a 19, traĹži 2 AKUSTI KA IZOLATERA, 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se 099-500-7944. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 38. RESTORAN â&#x20AC;&#x153;LIPAâ&#x20AC;? NEDELIĹ E, akove ka 2, traĹži 2 KUHARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-802-273. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 39. AM NOVAK DEKANOVEC, T. AndraĹĄeca 19, traĹži 2 SOBOSLIKARA - FASADERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-908-1400, 098-978-8331. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g.

40. Pekara Suncokret AKOVEC, M. J. Zagorke, traĹži 2 PRODAVA ICE na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-396-5000. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g. 41. L&P TEHNOLOGIJE d.o.o. PRELOG, K. Zvonimira 38, traĹži 1 RADNIK METALNE STRUKE NA LINIJI ZA IZVLA ENJE Ĺ˝ICE, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, rad u tri smjene, javi se na 099-219-5812. Natje aj otvoren do 06.08.2008.g. 42. Pekarsko trgova ki obrt â&#x20AC;&#x153;Ĺ ERCERâ&#x20AC;? GORI AN, Glavna 2, traĹži 1 RADNIK ZA RAD U PEKARI na neodre eno vrijeme, mjesto rada Donji Kraljevec, no na smjena, javi se 655-042, 655-594. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 43. MARVIN d.o.o. MACINEC, Ĺ kolska 23, traĹži 1 SSS GRA . TEHNI AR, INĹ˝. GRA EVINARSTVA na neodre eno vrijeme, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., poĹželjno radno iskustvo; ZIDARI-viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 098-939-7893. Natje aj otvoren do 16.08.2008.g. 44. Zajedni ka strojobravarska radiona â&#x20AC;&#x153;HATLAKâ&#x20AC;? PALOVEC 46, traĹži 3 DJELATNIKA ZA POMO NE POSLOVE u metalnoj industriji na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu uz najavu na tel. 639-449 ili 098-723-101 do 31.07.2008.g. 45. â&#x20AC;&#x153;INSULAâ&#x20AC;? d.o.o. 0MV BENZINSKA PUMPA, traĹži 1 DJELATNIK U AUTOPRAONI I BENZINKOM SERVISU na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javiti se na 099-2200-111. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 46. TERMO-DOM NOVO SELO ROK, V. Nazora 9, traĹži 1 ZIDAR, 1 POMO NI RADNIK na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-861-993. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 47. KERMEK d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 329-320, 098-493-789. Natje aj otvoren do 04.08.2008.g. 48. FERO TEHNIKA d.o.o. AKOVEC, Zapadna 4, traĹži 3 KV MONTERA GARAĹ˝NIH I IND. VRATA, metalno usmjerenje, minimalno 1 godina radnog iskustva; 3 KV ELEKTRO-SERVISERA KV elektro usmjerenja, ak vno znanje jednog stranog jezika, poznavanje rada na ra unalu, minimalno dvije godine radnog iskustva, dostavi pismene prijave sa Ĺživotopisom i potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta sla na e-mail: julio.novak@ferotehnika.hr ili na gornju adresu do 31.07.2008.g. 49. KOM d.o.o. SAVSKA VES, Radni ka 9, traĹži 4 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-211-657. Natje aj otvoren do 05.08.2008.g. 50. Ca e bar Baby blue ZASADBREG 83A, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-185-6661. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 51. TRGO-GEA d.o.o. NEDELIĹ E, M. Tita 50, traĹži 1 RA UNOVO A na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 822-672 ili osobno do 31.07.2008.g. 52. Ugos teljski obrt KRISTAL AKOVEC, Cvijetna 3, traĹži 1 KUHAR na neodre eno vrijeme, javi se na 328-105. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 53. Medes-konstrukcije d.o.o. AKOVEC, Buzove ka 71, traĹži 5 DJELATNIKA ZA MONTAĹ˝U METALNIH KONSTRUKCIJA-PLASTENIKA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 363-180, 091-678-9112. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 54. Ljekarna KOVA AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE na neodre eno vrijeme; 1 farmaceutski tehni ar na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, javi se na 390-080. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 55. IRINA I PATRIK d.o.o. NOVO SELO NA DRAVI, traĹži GRA EVINSKI RADNICI, POMO NI TESARI na neodre eno vrijeme, javi se na 091-782-6544. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 56. KLET â&#x20AC;&#x153;POTRTI KOTA â&#x20AC;? JUROV AK 79, traĹži 1 KV/PKV KUHAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-284-366. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 57. Frizerski salon MGA PUĹ INE, akove ka 74, traĹži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme, javi se na 895-386. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 58. AUTO KREHULA GORNJI KURĹ ANEC, akove ka 5, traĹži 1 AUTOMEHANI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 897-333, 098-213-171. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 59. KORALJ d.o.o. STRAHONINEC, M. Gupca 48, traĹži 3 KV KUHARA sa radnim iskustvom; 4 KV KONOBARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 333-139, mjesto rada Riblji restoran akovec. Natje aj otvoren do 31.08.2008.g. 60. Pintari -Junior d.o.o. Pribislavec, A. Star evi a bb, traĹži 1 AUTOMEHANI AR, BRAVAR, poslovi rastavljanja starih vozila za dijelove na neodre eno vrijeme, javi se na 098-426-118. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 61. Kavana Kaktus Savska Ves, B. Jedinstva, traĹži KUHARI, KONOBARI na neodre eno vrijeme, javi se na 091-789-9289. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 62. Ca e bar CORO AKOVEC, Uska bb, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 095-861-4020. Natje aj otvoren do 16.08.2008.g. 63. INFO-NET AKOVEC, Park R. Kropeka 1, traĹži 3 KOMERCIJALISTA za dogovorene termine, na odre eno vrijeme, javi se na 091-633-0003, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 64. SJAJ COLOR d.o.o. AKOVEC, Dr. V. Ĺ˝ganca 18, traĹži SOBOSLIKARI, AKUSTI KI IZOLATERI na neodre eno vrijeme, javi se na 098-749-169. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 65. Tvornica sto ne hrane AKOVEC, Dr. I. Novaka 11, traĹži 1 PRODAVA -SKLADIĹ TAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poĹželjno ispit za voza a viljuĹĄkara, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 29.07.2008.g. 66. NEORES d.o.o. M. SrediĹĄ e, Teks lna 1, traĹži 1 KOTLOVNI AR-poloĹženi stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javi se na 099-698-3642. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 67. ELSSA d.o.o. DONJI PUSTAKOVEC, traĹži 1 VOZA C i E kat. na neodre eno vrijeme, poloĹžena C i E kat., doma i i me unarodni prijevoz, javi se na 091-8942-287. Natje aj otvoren do 16.08.2008.g. 68. MT Tvornica arapa AKOVEC, Neumannova 2, traĹži 4 Ĺ IVA A ARAPA struka, radno iskustvo nisu bitni, mogu nost u enja, javi se radnim danom od 8-15,00 sa na gornju adresu. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 69. Autoprijevoznik Kris jan Furdi Ĺ ENKOVEC, Prvomajska 31, traĹži 1 VOZA C kategorije na neodre eno vrijeme, javiti se 343-441, 091-501-9984. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 70. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;BACARDIâ&#x20AC;? AKOVEC, Mihovljanska 49, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-186-7118. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 71. ELRO d.o.o. ZAGREB, Polja ka 56, traĹži 1 KOMERCIJALIST,10 ELEKTRI ARA; 2 ELEKTROINĹ˝ENJERA, 3 ELEKTROTEHNI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 60-60-600, mjesto rada AKOVEC. Natje aj otvoren do 01.08.2008.g. 72. ERVIN HORVAT d.o.o. IVANOVEC, K. Tomislava 69, traĹži SOBOSLIKARI na neodre eno vrijeme, javi se na 098-814-131. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 73. KABEL-MONT d.o.o. DOMAĹ INEC, M. PuĹĄteka 8, traĹži 2 RUKOVATELJA GRA EVINSKIM STROJEVIMA; 5 DJELATNIKA NA MONTAĹ˝I na neodre eno vrijeme, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Javi se na 863-100 ili e-mail: info@ kabel-mont.hr Natje aj otvoren do 08.08.2008.g. 74. ELOPLAST d.o.o. AKOVEC, B. KaĹĄi a 13, traĹži 1 DJELATNIK NA PLASTIFICIRANJU METALA na neodre eno vrijeme, mjesto rada Gardinovec, javiti se na 098-980-2688. Natje aj otvoren do 18.08.2008.g. 75. NIKSA d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 35, traĹži 2 DJELATNIKA NA IZRADI CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme, javi se na 629-041 ili 091-503-0333. Natje aj otvoren do 18.08.2008.g. 76. SIPKO d.o.o. AKOVEC, B. J. Jela i a 73, traĹži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-887. Natje aj otvoren do 22.08.2008.g. 77. BETEX d.o.o. BELICA, B. Radi a 48, traĹži 1 VODITELJ ODJELA ZA ZAĹ TITU NA RADU I ODRĹ˝., VĹ S; VSS odgo-

29. srpnja 2008. GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15,

varaju eg smjera, poloĹžen stru ni ispit, regulirana vojna obveza, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., poznavanje rada na ra unalu, radno iskustvo na is m poslovima, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: posao@ betex.hr s naznakom za natje aj. Natje aj otvoren do 03.08.2008.g. 78. NET d.o.o. Ĺ ENKOVEC, Jelenska 7, traĹži 5 DJELATNIKA U PROIZVODNJI LAMPIONA I SVIJE A na odre eno vrijeme, muĹĄke osobe, dostavi pismene zamolbe, ili 343-233. Natje aj otvoren do 08.08.2008.g. 79. Soboslikarski obrt MESARI PRIBISLAVEC, N. Tesle 20, traĹži 1 KV, PKV SOBOSLIKAR na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-180-7122. Natje aj otvoren do 24.08.2008.g. 80. LESNINA â&#x20AC;&#x153;Hâ&#x20AC;? d.o.o. VARAĹ˝DIN, Gospodarska bb, traĹži STOLARI SA RADNIM ISKUSTVOM-viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, mjesto rada K, VĹ˝, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 81. KERAMIKA â&#x20AC;&#x153;ASâ&#x20AC;? HLAPI INA 152, traĹži 3 KV/PKV KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-539-8888. Natje aj otvoren do 31.08.2008.g. 82. ME IMURJE GRADITELJSTVO AKOVEC, Zagreba ka 42a, traĹži VIĹ E DJELATNIKA ZA POMO NE POSLOVE U GRADITELJSTVU na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se osobno u kadrovsku sluĹžbu ili 379-146 do 23.08.2008.g. 83. MALAĹ I GRADITELJSTVO d.o.o. SLEMENICE 57, traĹži 1 ZIDAR, 1 GRA EVINSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 095-905-9858. Natje aj otvoren do 23.08.2008.g. 84. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;Dâ&#x20AC;? DOMAĹ INEC, M. PuĹĄteka 17, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 863-505, 098-647-760. Natje aj otvoren do 23.08.2008.g. 85. Kerami arski obrt RE-GRA CIRKOVLJAN, traĹži KERAMI ARI -viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 091-508-5701. Natje aj otvoren do 23.08.2008.g. 86. ELEKTROING GRABAR d.o.o. AKOVEC, M. Bu i a 8, traĹži 5 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo 5 godina, voza ki ispit, dostavi pismenu zamolbu ili na tel. 396-047. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 87. INSTALATER JUNIOR Ĺ˝IĹ KOVEC 62A, traĹži 2 RADNIKA NA FARMI PILI A na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ma kovec, javi se na 098-242-710. Natje aj otvoren do 22.08.2008.g. 88. SLAD d.o.o. HOTEL GOLF DONJI VIDOVEC, traĹži 1 SPREMA ICU na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 615-245 ili 098-461-198 do 04.08.2008.g. 89. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;DAMAâ&#x20AC;? AKOVEC, Zagreba ka 87, traĹži 1 KONOBAR / KONOBARICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, Mercator centar, nazva na 384-137, 098-184-1817 do 08.08.2008.g. 90. Studio ljepote i zdravlja VITA, VU ETINEC 13, traĹži 1 KOZMETI ARKA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 099-577-3550. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 91. BA I d.o.o. GORNJI HRAĹ AN, VaraĹždinska 45, traĹži ZIDARI, TESARI, GRA EVINSKI RADNICI, GRA EVINSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 858-277, 099-215-2091. Natje aj otvoren do 21.08.2008.g. 92. Strojobravarski obrt TIG-TKALEC, NOVO SELO ROK, Ĺ kolska 5, traĹži 1 KV, PKV GLODA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 853-157, 091-556-1290. Natje aj otvoren do 21.08.2008.g. 93. Knauf-fal NOVO SELO ROK, Ĺ kolska 24, traĹži MONTERI SUHE GRADNJE, Ĺ PAHTLERI, RADNICI na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 11.08.2008.g. 94. Pekara HIT PEK AKOVEC, K. Tomislava 46, traĹži 1 PEKAR, 1 POM. PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili 395-694. Natje aj otvoren do 02.08.2008.g. 95. PODVEZANEC KERAMIKA, GARDINOVEC 21, traĹži 2 KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-426-780. Natje aj otvoren do 04.08.2008. 96. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;MARTIâ&#x20AC;? PRELOG, Trg Sv. Florijana 27, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se 099-229-1197. Natje aj otvoren do 17.08.2008.g. 97. Vema-Viktorija d.o.o. AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 10, traĹži 1 TRGOVA KI PUTNIK na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo 2 godine, znanje rada na PC, javi se na 098-241-074. Natje aj otvoren do 23.08.2008.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRU NA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

Radna mjesta VaraĹždinska Ĺžupanija 1. LUCATELLA CO d.o.o., VaraĹždin, Ĺ terova 23, traĹži 1 POSLOVO U-organizacija posla na terenu (na lokacijama iĹĄ enja) na odre eno, mogu nost na neodre eno, KV, SSS bilo koje struke, prednost muĹĄka osoba, voza ki B kat., te poĹželjan voz. C kat., osobno na adresu ili najava na 042/214-601 (Zvjezdana Petra ) do 31.7. 2. CROATIA-TRADE d.o.o., VaraĹždin, Kukuljevi eva 27, traĹži 2 VOZA A TERETNOG VOZILA U me unarodnom prometu na neodre eno, KV, SSS voza , C i E kat., moĹže i samo C kat., osobe spremne poloĹži E kat., najava na 091/310-1432 (Radovan Ljubek) do 1.9. 3. TESARSKI i KROVOPOKRIVA KI OBRT Mirko Bundalo, VaraĹždinska 129, Ku an Marof, traĹži 3 POMO NA RADNIKA ZA TESARSKE i KROVOPOKRIVA KE POSLOVE na odre eno (mogu nost na neodre eno), NKV, PKV, KV, radi se na podru ju VaraĹždinske Ĺžupanije (trenutno na zgradi FOI-a u VĹ˝), najava na 091/731-2553 do 15.8. 4. ZIDARSKI OBRT vl. Marijan Gladovi , Jerovec 216, Ivanec, traĹži 2 KAMENOPOLAGA A-pomo ni gra . radnik na odre eno, OĹ , KV, SSS radnici voljni radi na polaganju kamena, skloni mskom radu, najava na 042/782-737, 098/184-3182 (Marija Gladovi ) do 30.7. 5. MIV METALSKA INDUSTRIJA VaraĹždin d.d., Fabijanska ulica 33, VaraĹždin, traĹži 2 RADNIKA ZA TOKARSKE POSLOVE III na odre eno, KV tokar; 2 BUĹ A A ARMATURA i FAZONA III na odre eno, KV, SSS, ĹĄiri pro l zanimanja, pismene zamolbe na adresu ili e-mail: snjezana.simunec@miv.hr do 31.7. 6. UGOSTITELJSKI OBRT PELNICA, Ĺ emove kih Ĺžrtava 2, VaraĹždin, traĹži 1 KONOBARA/ICU-posluĹživanje pi a na odre eno (mogu nost na neodre eno), najava na 091/725-2245 (Karmela Ĺ nidari ) do 15.8. 7. POLJODOM d.o.o. Gospodarska 2, Ivanec, traĹži 1 POLJOPRIVREDNOG TEHNI ARA-fitofarmaceut na neodre eno, SSS, radno iskustvo u struci 1 godina, komunikativnost, muĹĄka osoba; 1 AUTOMEHANI ARAvulkanizerski poslovi na neodre eno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo od 2 godine na poslovima vulkanizacije, pismene zamolbe posla na gornju adresu do 30.7. 8. IMONT d.o.o. Ma je Gupca 21, Krapina, traĹži 1 LIMARA; 1 BRAVARA na neodre eno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo, u obzir dolaze kandida s podru ja VaraĹždinske Ĺžupanije, mjesto rada Ivanec, nazva na 049/372-624, 098/998-4725 (Bernard OrĹĄoli ) do 17.8. 9. TRGOVA KA RADNJA Ĺ EGO, Ljudevita Gaja 6, Doljan, traĹži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA - distribucija Vindijinih proizvoda, na neodre eno, KV, SSS, voza ki C kat., vozi se relacija VĹ˝-ZG, najava na 091/601-0063 (Damir Ĺ egovi ) do 15.8. 10. â&#x20AC;&#x153;INSTALATERâ&#x20AC;? Slavko Kola ko, HraĹĄ ica, M. Stan i a 7, traĹži 1 RADNIKA ZA MONTIRANJE GRIJA IH TIJELA i PLINSKIH URE AJA na neodre eno, ili PKV uz radno iskustvo na navedenim poslovima ili KV monter centralnog grijanja, atest zavariva a za autogeno varenje, najava na 042/712-727, 098/446-620 do 31.8.

temeljem Zaklju aka Gradskog Poglavarstva Grada akovca od 15.05.2008. i 10.07.2008., objavljuje

PRODAJU GRA EVINSKOG ZEMLJIĹ TA NA PODRU JU STAROG SAJMIĹ TA U AKOVCU, â&#x20AC;&#x17E;PUP SAJMIĹ TEâ&#x20AC;?, i

NA PODRU JU DETALJNOG PLANA URE ENJA, DPU MARTANE-ISTOK U AKOVCU USMENOM JAVNOM DRAĹ˝BOM I. ObavjeĹĄtavaju se zainteresirane fizi ke i pravne osobe da Grad akovec prodaje gra evinsko zemljiĹĄte: A/ na podru ju starog SajmiĹĄta u akovcu, â&#x20AC;&#x17E;PUP SajmiĹĄteâ&#x20AC;&#x153; dana 07.08.2008.godine, etvrtak, s po etkom u 12,00 sati odrĹžat e se usmena javna draĹžba za prodaju gra evinskog zemljiĹĄta na licu mjesta, na kraju ulice Stjepana adi a prema SajmiĹĄnoj ulici u akovcu (blizina bivĹĄe vojarne), i to zemljiĹĄta upisanog u: zk.ul.br.6177, k.o. akovec - est.br.1134/24/1/1/1/2, paĹĄnjak, povrĹĄine 3183 m2, (ident. s k br.1867/2, k.o. iste, povrĹĄine 3183 m2). Po etna visina cijene zemljiĹĄta je 130,- U /m2 (u protuvrijednosti kuna prema srednjem te aju H B na dan odrĹžavanja javnog nadmetanja). B/ na podru ju Detaljnog plana ure enja, DPU Martane-Istok akovec dana 07.08.2008.godine, etvrtak, s po etkom u 13,00 sati odrĹžat e se usmena javna draĹžba za prodaju gra evinskog zemljiĹĄta na licu mjesta, uz uĹžnu obilaznicu akovca, u blizini poduze a Tim â&#x20AC;&#x201C; P d.o.o. akovec (u blizini ulice Putjane na potezu izme u Travni ke ulice i Ulice Domovinskih Ĺžrtava u akovcu), i to zemljiĹĄta upisanog u: zk.ul.br.7291, k.o. akovec, - est.br.536/1/1, paĹĄnjak od 2724 m2 i oranica od 204 m2, ukupno 2928 m2, (ident. s k br.4150/1, k.o. iste). Po etna visina cijene zemljiĹĄta je 70- U /m2 (u protuvrijednosti kuna po srednjem te aju H B na dan javnog nadmetanja). Napomena: ZemljiĹĄte se kupuje prema stanju na dan odrĹžavanja javnog nadmetanja. Gra evna estica je formirana prema Detaljnom planu ure enja, DPU =artane-Istok akovec (SluĹžbeni glasnik Grada akovca broj 6/2000). Gra evinsko zemljiĹĄte ne ispunjava u cijelosti uvjete za trenutno dobivanje dozvole za gradnju prema propisima iz Zakona o prostornom ure enju i gradnji. va injenica ne utje e na obvezu pla anja izlicitirane kupoprodajne cijene pod uvjetima i u roku odre enim javnim natje ajem. avedene okolnosti sastavni su dio avne objave prodaje zemljiĹĄta, Zapisnika o provo enju javne draĹžbe, bit e i sastavni dio Ugovora o kupoprodaji nekretnine, a Grad akovec ne snosi nikakvu odgovornost za duĹžinu roka ekanja na dobivanje dozvole za gradnju. Uplata jam evine i pristupanje javnoj draĹžbi smatra se prihvat svih javno objavljenih uvjeta te pristanak da gradiliĹĄte nema nedostataka. II. Vrijedi za obje zemljiĹĄne estice opisane pod to kom I., A/ i B/: - u cijeni je sadrĹžana samo vrijednost zemljiĹĄta, - zemljiĹĄte se kupuje po na elu â&#x20AC;&#x17E;vi enoâ&#x20AC;&#x201C;kupljenoâ&#x20AC;&#x153;, bez komunalne infrastrukture, ĹĄto isklju uje naknadne prigovore kupaca na materijalne i pravne nedostatke nekretnina. III. Vrijedi za obje zemljiĹĄne estice opisane pod to kom I., A/ i B/: javnoj draĹžbi, kao kupci, mogu pristupiti i u njoj sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile jam evinu za svaku pojedinu zemljiĹĄnu esticu za koju se nadme u. Smatra se izvrĹĄenom i valjanom samo ona uplata koja je vidljiva na ra unu Grada akovca na dan odrĹžavanja javne draĹžbe do 11,00 sati; jedini dokaz o tome koji e se uvaĹžiti je izvod iz platnog prometa sa ra una Grada akovca izlistan u 11,00 sati na dan 07.08.2008.godine, kao dan javne draĹžbe, i koji dokaz e bit predo en svim draĹžbovateljima, ako to budu zahtijevali; drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvaĹžavati niti e se mo i pristupiti javnoj draĹžbi. am evina iznosi 300.000,00 kn (slovima: tristotisu a kuna), za zemljiĹĄnu esticu iz to ke I. /, a za zemljiĹĄnu esticu iz to ke I. B/ 149.000,00 kn (slovima: sto etrdesetdevet tisu a kuna). Uplata se vrĹĄi na ra un Grada akovca br. 2392007-1806000006 poziv na br. 21/22-7757-=B/ =BG, sa svrhom doznake - jam evina za kupnju zemljiĹĄta na podru ju â&#x20AC;&#x17E;PUP SajmiĹĄteâ&#x20AC;&#x153; ili DPU =artane-Istok akovec.

estice se prodaju i draĹžbuju pojedina no, draĹžba se zaklju uje nakon proteka pet minuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude, a kupcem se utvr uje draĹžbovatelj koji je ponudio najviĹĄu cijenu. akon zaklju enja draĹžbe voditelj prodaje pisanim Zaklju kom utvr uje koji je ponuditelj ponudio najve u cijenu i da je ispunio uvjete da mu se proda nekretnina. Svi sudionici javne draĹžbe potpisuju Zapisnik o provo enju javne draĹžbe koji sadrĹži pravila draĹžbovanja i Zaklju ak o prodaji nekretnine. IV. Uz navedeno utvr uju se i slijede i uvjeti kupoprodaje: 1. Kupac koji uspije na javnoj draĹžbi duĹžan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemljiĹĄta u cijelosti platiti Gradu

akovcu u roku od 8 dana od dana odrĹžavanja javnog nadmetanja, u protivnom gubi jam evinu i pravo na kupnju. Ponu a ima ija ponuda nije prihva ena, ili koji su odustali od draĹžbe, ili koji nisu draĹžbovali, vratit e se jam evina bez kamata u roku od 15 dana nakon zaklju enja javne draĹžbe. 2. Kupcu se jam evina ura unava u cijenu zemljiĹĄta. Kupac koji potpiĹĄe Zapisnik i Zaklju ak o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jam evina se ne vra a, a Grad akovec ima pravo na naknadu ĹĄtete i troĹĄkova postupka. ko kupac u roku iz to ke 1. ne sklopi ugovor o prodaji i ne plati ukupnu kupovninu Grad akovec e prodaju oglasiti nevaĹže om i odrediti novu prodaju, a iz poloĹžene jam evine uz navedeno u prethodnoj re enici namirit e se i troĹĄkovi nove prodaje. 3. akon ĹĄto kupac u cijelosti isplati cijenu zemljiĹĄta, pristupit e se sklapanju kupoprodajnog ugovora izme u Grada akovca i kupca, a ukoliko se cijena zemljiĹĄta u cijelosti ne plati u utvr enim rokovima, uz navedeno u to kama 1. i 2. utvrdit e se i gubitak prava kupnje. Sve troĹĄkove u vezi sklapanja ugovora, sudske pristojbe kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. Kupac sam pla a naknadu za promjenu namjene zemljiĹĄta iz poljoprivrednog u gra evinsko. 4. Grad akovec ima pravo izabrati onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje aja; tako er nije obvezan prihvatiti nijednu ponudu i ima pravo poniĹĄtiti natje aj pri emu nije duĹžan davati posebna obrazloĹženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu a ima. 5. Pravo sudjelovanja na javnoj draĹžbi uz naprijed utvr ene uvjete imaju sve doma e izi ke i pravne osobe te gra ani pojedinci (identitet se utvr uje uvidom u obrtnicu, registraciju poduze a, osobnu iskaznicu). U slu aju da sudjeluje strana pravna osoba (ili osobe) duĹžna je najkasnije 1 (jedan) dan prije dana javnog nadmetanja predati Gradu akovcu izvornik izvoda iz sudskog registra o osnovanom trgova kom druĹĄtvu sa sjediĹĄtem u epublici Hrvatskoj koje kupuje nekretninu. 6. Svi zainteresirani mogu informacije u vezi predmetnog natje aja i uvid u postoje u dokumentaciju dobiti u Upravi Grada akovca, K. Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sati. Gradsko Poglavarstvo Grada akovca

INFORMAC*JE

29. srpnja 2008. Temeljem lanka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora ( broj 124/97 i 174/04) i Zaklju ka p inskog Poglavarstva p ine Strahoninec

OP INSKO POGLAVARSTVO OP INE STRAHONINEC raspisuje

N AT J E A J za davanje u zakup poslovnoga prostora prikupljanjem pismenih ponuda I. U zakup se daje poslovni prostor dje jeg vrti a u Strahonincu, . H. Zdelara bb, poloĹženog na zem. est. 733/5, k.o. Strahoninec, i to zatvoreni prostor dje jeg vrti a od 555 mÂ˛, kao te 4.067 mÂ˛otvorenog dvoriĹĄnog prostora, namjene: predĹĄkolski odgoj i naobrazba te skrb o djeci predĹĄkolske dobi. - =inimalna po etna cijena zakupa iznosi 1.500 â&#x201A;Ź mjese no po srednjem te aju poslovne banke zakupodavca - Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina. - Zakupac preuzima sav inventar koji se zatekne unutar dje jeg vrti a, kao i u dvoriĹĄtu oko vrti a u vrijeme zaklju ivanja ugovora o zakupu. II. atje aju mogu pristupiti sve pravne i fizi ke osobe uz sljede e uvjete: - za pravne osobe da imaju sjediĹĄte na teritoriju epublike Hrvatske, - za fizi ke osobe da su hrvatski drĹžavljani. - da su registrirani za obavljanje djelatnosti predĹĄkolskog odgoja i naobrazbe III. Pisana ponuda ponuditelja treba sadrĹžavati: - puni naziv pravne osobe, odnosno ime i prezime fizi ke osobe, - sjediĹĄte, odnosno to nu adresu, - izvod iz sudskog registra (za pravne osobe) - obrtnicu i dokaz o drĹžavljanstvu, odnosno domovnicu (za fizi ke osobe), - iznos mjese ne zakupnine koja se nudi IV. Izabrani ponuditelj duĹžan je sklopiti ugovor o zakupu s p inom Strahoninec po uvjetima iz natje aja najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. V. Ugovor o zakupu sklapa se kao ovrĹĄna isprava kod javnog biljeĹžnika, sukladno lanku 23. stavak 2. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora, a troĹĄak solemnizacije snosi zakupnik. VI. Poslovni prostor daje se u zakup u stanju u kakvom se sada nalazi. VII. Pored zakupnine, zakupnik je duĹžan snositi troĹĄkove teku eg odrĹžavanja poslovnog prostora i javne povrĹĄine, kao i troĹĄkove koji nastaju koriĹĄtenjem prostora (elektri na energija, grijanje, voda, odvoz sme a i sl.) VIII. Pisana ponuda dostavlja se temeljem ovog natje aja i natje ajne dokumentacije koja se moĹže podi i u edinstvenom upravnom odjelu p ine Strahoninec, Dravska 1, Strahoninec, svakog radnog dana od dana objave. IX. Pisane ponude dostavljaju se u zatvorenim omotnicama na adresu: p ina Strahoninec, p insko poglavarstvo, Strahoninec,Dravska 1, 40000 akovec, s naznakom â&#x20AC;&#x17E; T Z Z KUP P SL V G P ST â&#x20AC;&#x201C; TV â&#x20AC;&#x153;, u roku od 15 dana od objavljivanja obavijesti o natje aju u â&#x20AC;&#x17E;Ve ernjem listuâ&#x20AC;&#x153;. X. epravodobne i nepotpune ponude ne e se razmatrati. XI. Sudionici natje aja bit e obavijeĹĄteni o rezultatima natje aja u roku od 15 dana od zaklju enja natje aja. XII. ajpovoljnijom ponudom smatrat e se ona ponuda, koja uz ispunjavanje uvjeta iz natje aja i natje ajne dokumentacije, sadrĹži i najviĹĄi iznos zakupnine. XIII. p insko poglavarstvo zadrĹžava pravo ne izabrati niti jednog ponuditelja bez navo enja razloga odnosno bez obrazloĹženja.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Ispostava Prelog KL S : UP/I-350-05/08-02/25 U .B : 2109/1-15-08-4 =e imurska Ĺžupanija, Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju, Ispostava Prelog, na temelju odredbe lanka 94. Zakona o op em upravnom postupku preuzetog Zakonom o preuzimanju Zakona o op em upravnom postupku u epublici Hrvatskoj ( broj 53/91 i 103/96 â&#x20AC;&#x201C; dluka US H) i lanka 105. i 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji ( arodne novine broj 76/07), u postupku izdavanja lokacijske dozvole, upu uje

POZIV vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se izvodi zahvat u prostoru i nekretninama koje neposredno grani e sa katastarskim esticama predmetnog zahvata, za koje se po zahtjevu investitora = #I=U SK V D d.o.o. akovec, vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru, izgradnja kolektorskog sustava ÂŤPrelog â&#x20AC;&#x201C; Donja DubravaÂť (podru je Grada Preloga i Op ina Sveta Marija, Donji Vidovec, Kotoriba i Donja Dubrava) da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt, radi izjaĹĄnjenja. Lokacija zahvata u prostoru aselja Prelog, ehovec, tok, >irkovljan, HemuĹĄevec, DraĹĄkovec, porovec, ukovec, Donji =ihaljevec, Sveta =arija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba. Uvid u Idejni projekt mogu izvrĹĄiti: osobe s dokazom da su stranke u postupku opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 8. kolovoza 2008. godine u vremenu od 9 do 12 sati, u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju =e imurske Ĺžupanije, Ispostava Prelog, Prelog, Glavna 29, 1. kat.

41 IN MEMORIAM

na hrvatskog branitelja

GORANA HORĹ˝I A 01.08.1995. - 01.08.2008. Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM

JOSIP NOVAK srpanj 1978. â&#x20AC;&#x201C; srpanj 2008. Godine su proĹĄle kao tiha rijeka sje anje na Tebe ostaje dovijeka. Tvoji najmiliji

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA GRAD AKOVEC Upravni odjel za prostorno ure enje, zaĹĄtitu okoliĹĄa i graditeljstvo dsjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji KL S : UP/I-350-05/08-01/46 U .B : 2109/2-05-02-08-04 Grad akovec, Upravni odjel za prostorno ure enje, zaĹĄtitu okoliĹĄa i graditeljstvo, dsjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji ( arodne novine broj 76/2007), u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA IZI COMMERCE d.o.o. Frankopanska 8 40315 MURSKO SREDIĹ E

oglaĹĄava

slobodno radno mjesto

SERVISER VIDEO, AUDIO TEHNIKE TE KU ANSKIH APARATA - 1 osoba - radno mjesto akovec - uvjeti: SSS, 1 godina radnog iskustva =olbe slati na navedenu adresu. ok za prijavu je 7 dana.

vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s nekretninama na kojima se planira izgradnja vodovodne mreĹže u akovcu u ulici QeĹĄteti ev put na katastarskim esticama k.o. akovec da izvrĹĄe uvid u idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju vodovodne mreĹže u akovcu u ulici FeĹĄteti ev put na katastarskim esticama u k.o.

akovec u postupku koji se vodi po zahtjevu trgova kog druĹĄtva =e imurske vode d.o.o. akovec. Uvid u idejni projekt radi izjaĹĄnjenja mogu izvrĹĄiti: osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige/izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana, osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz identiteta) punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 6. kolovoza 2008. godine u vremenu od 9 do 13 sati u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, zaĹĄtitu okoliĹĄa i graditeljstvo Grada

akovca, dsjeku za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Katarine Zrinski 2/II. sobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskratit e se mogu nost uvida u idejni projekt.

UGOSTITELJSKI OBRT ÂŤVRBANI Âť I. G. KOVA I A 6, AKOVEC Tel. 040/311-207

Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izdati iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI

OGLAS za radno mjesto:

KUHAR, POMO NI KUHAR, PICOPEKAR, KONOBAR PONUDE SLATI ILI SE OSOBNO JAVITI NA GORNJU ADRESU.

S D B GD , sin Biljane i Senada; S Ĺ Ĺ PI> , k i SnjeĹžane i =aria; T = >IUĹ , k i Branke i Daria; K SI G IK, k i Karmen i Krunoslava; = TI =IKULI , sin =artine i =ilana; S B STI D G VI , sin Silvije i =arijana; SV =B VI , sin Vesne i Denisa; IĹ˝= Ĺ I , k i ataĹĄe i Kristijana; T DĂ&#x2013; I G, sin =aje i Denisa; LU>I I T I B K , k eri Sanje i =aria; D VI , sin elene i =aria; I G GU I , sin lenke i =aria; = I K V , sin Veronike i Ivana; K K L I , sin Ivane i KreĹĄe; G B I L Ĺ I=U I , sin Danijele i Tomislava; L Z >, k i Katarine i =iroslava; LUK V K, sin Teje i oberta; =ILI V B >, k i Ĺ˝eljke i SiniĹĄe; VIT T P LK , sin ikoline i ikole; L K L I , k i asmine i Igora; = K , k i Ivane i Tomislava; L U =IH L UĹ , k i TjaĹĄe i =iroslava; Q H V T, sin Valentine i SiniĹĄe; L P H K, sin Sanje i enada; ST P KIĹ , sin Sla ane i n elka ( akovec)

VJEN ANI

P I ST H I > P I SK P GL V STV

asenka Strnad i =ario Paler, Ĺ tefica Paler i =arko alĹĄovec, Katarina Lukenda i Vjeran Ĺ˝ganec ogulja, Dina =arkovi i =arko HoĹĄnjak, Ines Hajdinjak i ikola Bistrovi

( akovec); Goran Brumnjak i ndreja Pani (=. Subotica); Petra =atuza i SiniĹĄa Tkalec, Lea KiĹĄ i =arko Lesjak, Sandra Per i i =ihael HrĹženjak (=. SrediĹĄ e); nita Horvat i Igor =ikec, Kristina unjak i Denis Brodari (Prelog).

UMRLI Vilim Kadoji ro . 1919.; ntun ovak ro . 1946.; Soka =rkĹĄi r. Basari ro . 1925.; ntun Grivec, o . 1923.; Qranjo Ĺ te ulj, o . 1944.; Irma Bujani , . urinec, o . 1925.; Valent Tkalec, o . 1931.; osip Kolmani , o . 1927.; =atija Vlah, o . 1942.; osip Pintari , o . 1949.; osip Hozjak, o . 1982.; =irjana Kai , o . 1918.; Valent Poljak, o . 1932.; Terezija Turk, . Vinko, o . 1920.; na Kolari , . Klu ari , o . 1939.; Ivan Kolomari, o . 1936.; osip Ĺ a ari , o . 1951. ( akovec); na Gornik . Kolar . 1925. (Dekanovec); Qranciska Kova . =atja i . 1932. (Kotoriba); Katarina Gori anec . Kocijan . 1933. (=. Subotica); Stjepan Turk . 1938. (=. SrediĹĄ e); lizabeta Hrupi . Brdin . 1930.; Qranjo ovosel . 1920. ( edeliĹĄ e); Qranjo Sinkovi . 1927. - ISP V K za proĹĄlotjedni izvjeĹĄtaj!; na Hali , . Horvat, o .1943.; Tomislav Qujs, o .1958.; ugustin Domini , o .1927. (Prelog)

OGLASNIK

42 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999., 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002., reg. do 8./08.; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.; Fiat Punto 1.4 2004.g., reg. do 2./09.; Ford Escort 1.3 1996.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Peugeot 206 1.4 2000.g., reg. do 4./09.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11./08. SVA VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889, www.autousluga.hr AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: BMW 320D ‘03., karavan; ROVER MG-ZT 2.5 V-6 ‘03.; plin; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; VOLVO V-40 1.8 ‘98., karavan; ROVER 400 2.0D ‘98.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; FORD ESCORT 1.3 ‘93.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eš a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr PRODAJEM VESPU 198 cm3 1988.god. Tel. 098/463-583 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261. AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim kože, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t-lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334 P R O DA J E S E M A Z DA M P V s a 7 s j e d a l a , 2 0 0 1 . g., r e g. d o 4 . /0 9 . M o b. 098/214-107 OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382 FORD SIER A 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815 REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400 VW PASSAT karavan, 1.9 diesel, 1993. god., registriran do 02/09. Cijena po dogovoru. Telefon 098/306-676.

PRODAJEM ALU FELGE sa zimskim gumama 16”, original Ford, rupe 108x5, u super stanju, 2.600 kn. Mob. 095/9088-213 Daewoo tico,1999.god.,prvi vlasnik, reg. do 10./08., u dobrom stanju,mala potrošnja, cijena 8500 kn. Mob.091 /502-9267. SKUTER GAMAX SPILLO 49ccm, potpuno nov, pod garancijom, cijena po dogovoru. Mob. 098/9121-331 GOLF IV 1.4 75KS 2000.g., plavi, 3 vrata, servo, zra ni jastuci, centralno, radio, cijena 6.000 eur, mogu nost kredita. Mob.098/744-960 CITROEN AX 1992.g., dizel, reg. do 9./08., s r e b r n e b o j e, 5 v r., s a u v a n . M o b . 099/5940-359 REN. L AGUNA 1.9DCI 2002.g., reg. do 2./09., puno opreme, te citroen jumper 2.8D 2002.g., neregistriran u voznom stanju. Mob. 099/488-4888 GOLF III benz 44kW u odli nom stanju. Mob. 098/9477-054 YAMAHA NEOS 2004.g., 2.900 km, reg. do 8./08.g., 49cm3, metalik plavi, o uvan, 1. reg. 3.8.2005.g., u cijenu uklju ene 2 kacige i štitnik za bubrege, 7.500,00 kuna. Mob. 098/178-8881 SKUTER Peugeot Viva City 50, metalik, kofer, star 11mj. Mob. 091-970 1929 ZASTAVA 101 1988.g., u dobrom stanju, registr. cijelu godinu, za 3.800 kn, prodajem. Tel. 360-602 KOMBI LT diesel neregistriran, dupla kabina, 900 eur. Tel: 092/2022-717 FIAT PANDA 750L fire, crvena metalik, reg. do 5./09., dobro stanje, prodajem za 1.350 eur. Mob. 098/136-1712 KUPUJEM TERETNO VOZILO ukupne mase do 7.5T. Tel : 098/598-323. FIAT CINQUECENTO 900, bijeli, mala potrošnja, registr. godinu dana, u besprijekornom stanju, za 2.450 eur. Tel. 333-196 OPEL CORSA 1.0 2001.g., crna metalik, sa dosta dodatne opreme, o uvana, 3 vrata, hitno i povoljno. Mob. 098/632-403 PRODAJEM punto ‘96.g., reg. do 9./08., cijena 1.990 eur. Mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TOMO VINKOVI sa priklju cima. Mob. 098/240-181 PRODAJE SE PRESA za visokotla na crijeva do 1,5 cola, profesionalna, nova. Tel. 040/341-216 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJEM TRAKTOR Tomo Vinkovi 23 KS, 1988.g., atomizer šprica od 200 lit., vadilica krumpira Sunce i velika prskalica od 350 lit. Tel. 098/913-0007 PRODAJEM DVOREDNU VADILICU za krumpir i luk, poljsku. Tel. 347-090 RASPRODAJA gospodarskih oru a: kukuružnjak drveni, okreta sijena, šprica za vinograd - pogon na kardan traktora, suvenir preša velika drvena stara 200g., nova ba va od 1200 lit. Mob. 098/938-6857 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa širokom kabinom, registriran, malo radnih sati, te 50 kom slame u balama, cijena 6 kn, a kupujem motokultivator sa frezom. Mob. 091/9770-584 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Mio Standard Honda 420 s raznim priklju cima. Mob. 099/409-1287 PRODAJE SE FREZA Gramip šir. 170cm, malo korištena, povoljno. Tel. 098/9830-368 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 30KS «žaba» s plugom, cijena po dogovoru. Mob. 098/138-8865 PRODAJEM KOMBAJN Zmaj 162 i žitnu sija icu Olt Gama 18. Mob. 091/517-5595

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

29. srpnja 2008.

TRAŽIM OSOBE ZA RAD KOD KU E na internetu. Vrhunska zarada bez ulaganja. Tel. 099/5155-064

KREDITI

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVL AŠTENA ZAL AGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova gra ana i automobila. Telefon 040/390-560, 099/213-6279. RJEŠAVAMO SVE VRSTE KREDITA i na niska primanja. Crna lista i hrok rješivi. Povoljno za male rme. Mob. 099/685-14-16

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI /PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

ATRAKTIVAN MUŠKARAC 45/178/73 intelektualac, situiran, traži poznanstvo slobodne žene za ozbiljnu vezu. Mob. 098/9617-349 MLADI (32g.) – želio bi upoznati dragu i simpati nu djevojku do 30g. starosti. Ako si slobodna, iskrena, poštena i ako si za vezu SMS na tel. 099/6944-095

PVC STOLARIJA – SALAMANDER «KOZAR d.o.o.« Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVA KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi no), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE «KLJU U RUKE» Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove bolesti, o ne mrene, bolesti uha, sinusi, štitnja a, astma, crijeva, želudac, žu , jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki ma, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031

OBAVLJAM USLUGE ZIDANJA, prekladanja i iš enja kalijevih pe i. Tel. 040/865-308 ili 091/540-8223 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 NUDIM USLUGE KOŠNJE trave, dvorišta... povoljno. Mob. 095/800-6638

NAMJEŠTENJA TRAŽI SE DJEVOJKA za rad za šankom. Javi se na tel. 099/1900-141 TRAŽI SE STARIJA ŽENA za pomo u ku i starijoj muškoj osobi. Stan i hrana osigurani. Tel. 334-172 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876

673

POZNANSTVA

NEKRETNINE PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON u akovcu, namješten, klima, LCD, kuhinja, mogu kredit. Telefon 098/241-559. NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 UHODANI KAFI u centru akovca IZNAJMLJUJEMO. Caffe bar MAKI, I. Mažurani a 2, akovec. Informacije na 098/24 24 54 URBANA VILA ispod Šafrana, Mihovljan – 3xstan, 3xgaraža, 3xparking, luksuzno opremljeno, novogradnja, prodajem. Mob. 098/241-559 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru ja Me imurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, Ru era Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije IZNAJMLJUJE SE stan ili sobe u akovcu studentima. Mob. 098/355 070 GRADILIŠTE U LOPATINCU veli ine 1047 hv na lijepoj lokaciji. Mob. 098/210-886 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada, mogu nost poslovnog prostora. Tel: 098/745 499 IZNAJMLJUJE SE namještena kompjuterska igraonica u centru akovca, cijena 5.000 kn/mj + režije. Mob. 091/364-7777 DUBRAVA, kod okretišta tramvaja i Nove bolnice iznajmljujem novo namještenu garsonijeru u novogradnji. Tel: 099/508-6613 PRODA JE SE STARIJA KU A u Murskom Središ u komunalno opremljena. Mob. 098 516 560 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studentima, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 ili 091/729-5803 PRODAJEM KU U u M. Središ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljištu od 2018 m2, priklju ci (gradski plin, kanalizacija, vodovod, tel., struja) ili mijenjam za dva manja stana. Ponude slati na e-mail: dusanka.fric@ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441

PRODA JE SE TROSOBNI STAN 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, novoure en. Tel. 098/361-401 KUPUJEM KU U, APARTMAN ili VIKENDICU na moru. Tel. 098/598-323 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, s garažom i oku nicom. Upitati u akovcu, Travnik 5, Golubi IZNA JML JUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studentici blizu centra akovca. Tel. 099/2426-087 POSLOVNI PROSTOR od 50 m2 u akovcu na Jugu, N. Pavi a 25, iznajmljujem. Tel. 098/241-767 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI JEDNOSOBNI STAN zaposlenim osobama u M. Središ u. Nazvati na tel. 098/175-5622 (može i SMS) PRODA JE SE STAN U PODTURNU, novo renoviran sa svim priklju cima, cijena 32.000 eura. Mob. 098/297-934 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera i dvosobni stan, studenticama, blizina Pedagoške. Tel. 098/241-772 PRODA JEM DVA POSLOVNA OBJEKTA u akovcu na adresi Dr. A. Star evi a 16. Info na tel: 0043/3144-44332 ili na mail: dbeck@inode.at IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN, blizina centra. Mob. 098/802-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u centru akovca. Upitati na tel: 091/505-2725. PRODAJE SE STARA KU A u Putjanama u akovcu, priklju ak struje s idejnim projektima. Mob. 098/749-131 PRODAJE SE KU A u Šenkovcu, M. Tita 76. Tel. 343-746 PRODA JEM POSLOVNI PROSTOR u akovcu od 200 m2, samostoje i. Mob. 091/573-1604 IZNAJMLJUJEMO U AKOVCU ku u, poslovni prostor i trosobni stan, može i posebno. Tel. 853-742 PRODAJE SE KU A u akovcu od 129m2 u naselju Martane + oku nica + terasa + garaža. Mob. 098/492-873 HITNO I POVOLJNO prodaje se mali studio apartman za dvije osobe (samce) na Viru ili ga iznajmljujem od 11.8. do 1.10.2008. Zvati poslije 19 sati na mob. 098/1620-669 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u Ma kovcu, kuhinja i kupaona namještena. Mob. 091/520-9471 HITNO SE PRODAJE KU A na MihovljanuŠafran od 144 m2 stamb. prostora + 100 m2 podrum ispod cijele ku e, oku nica s manjim vo njakom, useljivo odmah. Mob. 098/933-1645 IZ N A JML JUJEM P OS LOV NI PROS TO R pogodan za razli ite namjene, od 160 m2 ili 2x80m2, 1km od centra k. Mob. 098/553-270 PRODA JE SE GR ADILIŠ TE u Mar tana ma od 160 hv. Mob. 091/753-674 4 ili 098/913-6884 PRODAJEM APARTMAN s lijepim pogledom na more, te ispravne radijatore Solar 500 i 800, cijena povoljna. Tel. 098/1745-066 PRODAJE SE KU A, visoka prizemnica u centru akovca, sa stamb. prostorom od 72m2 i poslovnim (radionica) od 91m2 sa dogradnjom u dvorištu od 26 m2. Tel. 099/2090-449 PRODA JE SE VINOGR AD I VIKENDIC A s a dos t a opreme, u Vukanovcu. Tel. 042/211-399 PRODA JE SE KU A u Ivanovcu sa velikom oku nicom. Tel. 040/337-893 ili 099/671-9445 P R O D A J E M K U U u P a l i n o v c u . Te l . 099/501-4784 KU A od 60m2, oku nica 920m2, gra . zem., vl. 1/1, agencije isklju ene, lokacija idealna za obitelj, 5km od k. Mob. 099/216-2769 PRODA JEM POSL . PROS TOR u Prelo gu od 27m2, atrak tivna lokacija. Tel. 095/854-7332 PRODAJE SE KU A u Savskoj Vesi, Radni ka ulica. Tel. 635-371 IZNAJMLJUJE SE PROSTOR od 90 m2, novogradnja, prva ku a do župan. poglavarstva, pogodno za tihi obrt (kancelarije). Mob. 091/318-6117 PRODAJU SE STANOVI u centru akovca od 71 m2 i 55 m2, te garaža na Jugu. Zvati svaki dan iza 16 sati na tel. 098/241-188 IZNA JML JUJEM SOBE studenticama u ve oj obiteljskoj ku i u akovcu. Tel. 098/9320-214 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu vrlo povoljno. Mob. 098 1846 898 IZNA JML JUJE SE NENAMJEŠTEN NOVI STAN u akovcu. Mob: 091/7299-334 KUPUJEM KU U ILI VIKENDICU do 10.000 eura. Mob. 099/211-02-62 PRODAJE SE KU A u centru akovca od 110m2, povoljno. Zvati poslije 16 sati na tel. 091/585-7278

PAN ADRIA nekretnine: T. Masarika 21, akovec Tel: 040 313 655, mob: 098 698 369, 098 211 084 1. STAN 43 m2, sa LO OM, akovec – JUG, super pozicija, prodajemo HITNO, 098 – 698 369 2. Stan u CENTRU, hitno i povoljno, od 42 i 48 m2, visoko prizemlje, 098 698 369 3. Ku a u CENTRU akovca – pješa ka zona, pogodno za poslovnu namjenu 098 698 369 4. STAN 60 m2, preko parka, odli ne pozicije, 1000 E/m2, dva balkona, HITNO, 098 – 211 084 5. STAN na dvije etaže, trosoban, 76 m2, 1100 E/m2, blizina parka, prodajemo hitno i povoljno, 098 – 211 084 MARAS NEKRETNINE Uska bb, (Tržnica akovec) tel. 040/390-770, mob: 098/331-535 www.nekretnine-maras.hr Prodajemo i potražujemo sve vrste nekretnina! IZDVOJENO: KU E: Žiškovec - 75.000E; Slemenice - 65.000E; akovec - 85.000E; Pribislavec - 80.000E; Veliko imanje Vukanovec - 85.000E/14.000m2 S TA N O V I : K - k o m p l . u r e e n i : 51,70m2/65.000E; - 65,44m2/80.000E; - 56,80m2/61.500E; - 64,63m2/78.000E - PRILIKA! NAJVE A PONUDA GRADILIŠTA NA PODRU JU CIJELOG ME IMURJA!

TURIZAM U cilju promidžbe turizma NUDIMO VAM 7-DNEVNI BESPLATNI BORAVAK za dvije ili više osoba na TENERIFIMA. Mob. 098/1347-031 IZNAJMLJUJU SE APARTMANI u Loparu na otoku Rabu od 2-6 osoba, 6. i 9.mj. povoljno. Mob. 091/543-4828 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora, vrlo povoljno. Tel. 098/226-928 ili 098/805-186 IZNA JML JUJEMO APARTMAN za 6 - 8 osoba NA PAŠMANU – pješ ana plaža, parking, t v sat, klima. Tel. 333-167 ili 091/525-0495. VODICE – povoljno iznajmljujem super opremljene apartmane. Tel. 021/378-358, 098/909-6768 ili www.vodice.org/olga

ŽIVOTINJE

PRODAJU SE BARNARDI (konkuri) – papige- mlade. Tel. 098/944-3339 PRODA JEM ZL ATNE RETRIVERE stare 8 tjedana i ženku 8 mjeseci, izuzetno leglo. Mob. 098/9839-698 PRODAJEM KAVEZE za kuni e ži ani, riješeno navodnjavanje i odvod, te kontejner i tanjura u. Mob. 098/9839-698 PRODAJEMO MUŠKE ŠTENCE mini pudle, crni i aprikot boje. Zvati poslije 16 sati na tel: 091/723-5548 Poklanja se ma i duge dlake, star dva mjeseca, u dobre ruke. Mob:095/8513-899 PRO DA JE S E Š T ENK A njema ko g ov ar a, b ez ro dov nika, s t ar a 3mj. Tel. 098/171-50-58 POKLANJAM ŠTENAD mješanca crne boje, srednjeg rasta. Mob. 092/212-4915 PRODAJU SE PILI I posavske kukmaste kokoši, staroštajerske kokoši i bamtam patuljasti. Mob. 091/900-0028 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, crvene i plave rozele, srebrne i divlje fazane. Mob. 098/912-3938 PRODAJEM ŠTENCE pekinezera stare 2.5 mj., muške. Tel. 343-205 SHAR-PEI žensko štene, staro 3 mj., cijepljeno i ipirano. Tel. 095/8370-827 ZL ATNI RETRIVER – štenci odli nih roditelja, bez papira, vrlo povoljno. Mob. 098/647-682 PRODAJE SE sivo-bijeli perzijski ma ak. Tel: 822 362

ELEKTRONIKA PRODAJEM NOVI DIGITALNI FOTOAPARAT Olympus fe 310, zapakiran s garancijom.. 8m pixela, 5x opti ki zoom, cijena 700 kuna. Mob. 095/8766-048 PRODAJEM NOVI GPS bluetooth reciver, zapakiran i s garancijom, cijena fiksno 350 kuna. Mob. 095/8766-048 PRODA JEM R A UNALO laptop Note book HP 6720S, novo, povoljno. Tel. 091/910-9097

OGLASNIK

29. srpnja 2008.

NAVIGACIJA- MIO -200 -hr. meni, karta Europe, anti-radar 280 eura. Mob. 091/970-1929 MINOLTA Dimage 7i 5.0 pixels, 7xoptikal zoom, 1500 kn. Mob. 098/131-8185

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

RAZNO DRVENA STOLARIJA od drva meranti, novo, garancija, 15 kom, jednokrilni, dvokrilni i trokrilni prozori, balkonska vrata, klizna stijena. Mob. 098/537-070 PRO DA J E S E K U K U RU Z U Z RN U. Te l . 040/865-355 P R O D A J E M J A KO O U VA N E K N J I G E za 4 . razred, smjer ekonomist. Mob. 098/9255-527 VINO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 BRA NI KREVET u odli nom stanju za 150 kn i dj. kolica uš uvana za 100 kn prodajem. Tel. 040/543-825 PRODAJE SE ŠTEDNJAK Gorenje K273W, bijeli, 3+1, korišten 10mj., cijena 1.500 kn. Mob. 098/179-2815 PRODAJEM 250 kvalitenih dokumentaraca, sve odli na slika i titlovi za samo 200 kuna ili mijenjam za neki mobitel noviji uz moju doplatu. Mob. 095/8766-048 PRODA JEM VINO MIJEŠANO, šipon- rizling, cijena 10 kn/lit. Mob. 098/240-181 MIJENJAM stare sli ice Životinjsko carstvo. Mob. 095/863-5291 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol, te 4 zimske gume 195x70R15. Tel. 858-424 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO garderobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau na razvla enje. Mob. 091/158-5598 THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE kutna garnitura, moderna, eko koža, boja okolade, veoma o uvana. Mob. 091/513-6928 PRODAJU SE KUPINE i vino od kupine. Tel. 098/191-6659 GROBNO MJESTO na središnjem dijelu starog akove kog groblja, ustupam. Mob. 091/538-4947 PRODAJEM: tv color Philips 70cm stereo txt; komoda s vitrinom puno drvo hrast; el. ugradbeni štednjak Elektrolux; kožna kutna garnitura + fotelja; kutna garnitura + fotelja; madraci 100 kn/kom; manja vešmašina; nove kopa ke Adidas br. 43. Tel. 328-106 ili 098/171-4456 (vikendom) ELEKTROMOTORE 3kW i 5kW, povoljno prodajem ili mijenjam za kukuruz i tritikal. Mob. 098/9356-187 PRODAJEM HARMONIKU Weltmeister 80 basova, uš uvana, crna. Tel. 655-024 ili 098/9020-651 PE ZA CENTRALNO na plin, za 500 kn. Tel. 855-494 PRODAJEM DJE JU SOBU šir. 3m, skoro novu, s radnim stolom i krevetom, za 750 kn. Mob. 098/460-393 PRODA JEM LOVA KU MALOK ALIBARSKU PUŠKU s optikom, vrlo povoljno. Tel. 091/572-4557 PRO DA JEM Ž EL JE Z NI KUKURUŽ N JA K vel. 6x 3 m. Upitati u akovcu na tel. 098/165-9649 ili 040/396-091 PRODAJEM podnice za krevete razne dimenzije, podesive i fiksne, 70% popust i hrastove fosle 5cm, te kupujem koštice golice. Tel: 091/753-7641 PRODAJEM 80 kom (može i manje) dionica MI VAJDA d.d. AKOVEC, cijena po dionici 600 kuna. Info. na 091-944-2-449 PRODAJEMO KUHINJU s ugra enim elementima (aparatima). Tel. 390-128 PRODAJU SE KUPINE svježe, direktno iz vo njaka, mogu nost samostalnog branja. Mob. 098/9830-368 PRODAJE SE PRIKLJU AK za kabelsku i kupuje se mješanac pekinezera ili pudlice. Mob. 095/880-5298 P R O D A J E S E S P R AVA z a v j e ž b a n j e ORBITREK, malo korištena. Mob. 098/1914-610

POSAO - Ponuda 1. 126062 :AKO ste zainteresirani za rad u ku i, zarada do 200 kn/dan, javi se od 08-20 sa . Šifra:126062. Tel. 060/523-641. 2. 125488 :AKTIVNE suradnike za širenje nove poslovne mogu nos , odli na zarada s konstantnim rastom isplata u eurima, www.noni-darprirode.com. Šifra:125488. Tel. 060/523-641. 3. 130602 :BRODOVI, platforme, naftovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641. 4. 159470 :DJELATNICE za rad na zabavnim telefonima i kompjuteru, rad od ku e, tražim. Šifra:159470. Tel. 060/523-641. 5. 156574 :DJELATNIKE za izradu nakita, siguran otkup, tražim. Šifra:156574. Tel. 060/523-641. 6. 149812 :DJELATNIKE za lagani ku ni posao punjenja koverti fotokopijama tražim. Šifra:149812. Tel. 060/523-641. 7. 159607 :DJELATNIKE za punjenje kover kod ku e, zarada do 6.000 kn, nazvati pon-pet 9-14h. Šifra:159607. Tel. 060/523-641. 8. 143788 :DJELATNIKE za rad u vlas tom domu, tražimo, zarada do 1 500 kn tjedno, s povjerenjem nazovite. Šifra:143788. Tel. 060/523-641. 9. 146039 :DOKAZANOM metodom zaradite do 1 500 kn tjedno radom u vlas toj ku i. Šifra:146039. Tel. 060/523-641. 10. 156385 :DOKAZANOM METODOM zaradite solidan prihod, radom kod ku e, s povjerenjem nazovite. Šifra:156385. Tel. 060/523-641. 11. 157483 :GARANTIRANA ZARADA vlas m radom u svome domu.Siguran prihod. Šifra:157483. Tel. 060/523-641. 12. 149089 :HONOR ARNI POSAO tražite, nazovite. Šifra:149089. Tel. 060/523-641. 13. 153936 :ISKLJU IVO poduzetne i samostalne osobe za vrhunski pla en posao.Mogu a zarada 5000-10 000 kn ve drugi mjesec rada.Bez mudrovanja u poslu gdje je topla voda odavno izmišljena.Ozbiljnim (su)radnicima mogu nost prijave u eminentnoj kompaniji. Šifra:153936. Tel. 060/523-641. 14. 159495 :KERAMI ARE tražimo. Šifra:159495. Tel. 060/523-641. 15. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu važni, odli na pla a, za rad s kredi ma, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641. 16. 159453 :KOMUNIKATIVNE žene s ugodnim glasom za rad kod ku e na tarot i zabavnoj liniji, tražim. Šifra:159453. Tel. 060/523-641. 17. 160552 :KUHARICU i pomo nu kuharicu, tražim, smještaj osiguran. Šifra:160552. Tel. 060/523-641. 18. 125423 :LJETNA PREDSEZONA U EU.Radnike, ugostitelje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje vo a, povr a, njegovateljice, uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641. 19. 127496 :LJUDE ZA PLATFORMU, tražim, pla a 300 dolara na dan. Šifra:127496. Tel. 060/523-641. 20. 127432 :NAFTNE PL ATFORME I NAFTOVODI:Norveška, Kanada, V. Britanija, i dr., traže radnike brusa e, servisere, tehni ko osoblje, pla a do 3 000 USD. Šifra:127432. Tel. 060/523-641. 21. 146556 :NIZANJEM perlica ili rezanjem i ljepljenjem vrpci sa dobivenim materijalom I uputama mozete izra iva razne ukrase i pri tom zaradi neograni eno. Šifra:146556. Tel. 060/523-641. 22. 159464 :Osobe za honoraran rad u vlastitom domu tražimo, isplata odmah po u inku. Šifra:159464. Tel. 060/523-641. 23. 141226 :OSOBE za pakiranje kover kod ku e, lagana i brza zarada do 1 000 kn tjedno. Šifra:141226. Tel. 060/523-641.

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MA KE: Udruga za zaš tu živo nja “Prijatelji” poklanja 95 pasa i 10 ma i a - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogleda svaki dan od 10 - 12 sa ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/. Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih živo nja Me imurja! Na mjesto udomljene živo nje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogu e smr . Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 REDEA (bivši MPC), R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 310-350 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA, J. Gotovca 7, tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e, tel. 311-790 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5, tel. 313-499 SSSH, POVJERENIŠTVO AKOVEC, Trg Republike 1, tel. 312-331 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1, tel. 314-080 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, Vl. Nazora 16, tel. 390-977 UPRAVA ZA OBRANU, J. Gotovca 5, tel. 313-114 HGK, ŽUPANIJSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2, tel: 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME .ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1, tel. 313-971 FINA, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 CENTAR ZA SOC. SKRB AKOVEC, Vl. Nazora 16, tel. 391-920 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70, tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, Mihovljanska 68, tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Žrtava fašizma 2, tel. 371-700 - prijava kvara tel. 371-600 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 ME IMURSKA ŽUPANIJA tel: 374-111 VETERINARSKA AMBULANTA tel: 390-859 INSPEKCIJE INSPEKCIJA RADA AKOVEC, Stari grad, Per. Zrinskih bb tel. 391-970 GOSPODARSKA INSPEKCIJA AKOVEC, tel. 391-970 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 tel. 374-111 DRŽAVNE INSPEKCIJE tel. 042/301-707 HRVATSKE POŠTE - CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 T centar, Ma ce hrvatske 6 tel. 0800-9000 POREZNA UPRAVA , Podru ni ured AKOVEC, O. Keršovanija 11, tel. 371-200 Ispostava PRELOG tel. 645-135 Ispostava MURSKO SREDIŠ E tel. 543-003 URED DRŽAVNE UPRAVE tel. 374-111 - Predstojnik tel. 374-212 - Služba za gospodarstvo tel. 374-102 - Služba za društvene djelatnos tel. 374-112 - Služba za op u upravu tel. 374-190 - Ma ni ured AKOVEC tel. 374-176 - Ma ni ured PRELOG tel. 374-055 - Ma ni ured M. SREDIŠ E tel. 374-057 - Ma ni ured M. SUBOTICA tel. 374-054 - Ma ni ured NEDELIŠ E tel. 374-059 - Ma ni ured ŠTRIGOVA tel. 374-058 - Ma ni ured KOTORIBA tel. 374-056 - Ma ni ured DEKANOVEC tel. 374-060 - Ispostava PRELOG tel. 646-716

Ljetne svaštice • Ljetne svaštice More i ja Na moru sam, u Selcu, s u iteljicom i razredom. Danas idem ku i. More mi šapu e: “Ostani, ostani…” Tu smo ve pet dana. Razgovaram s morem. Ono meni šapu e, a ja njemu govorim: “Ti si tako veliko, prostrano, povezano s cijelim svijetom. Ugazivši u tebe i ja sam bila povezana sa svijetom.” Nagovara me more da ostanem. Teško emo se oprostiti jedno od drugog. Neka, idem, putujem. Obe ala sam mu da u opet do i. Iva Tkal ec, 5.a OŠ IVANOVEC

Nikola Rodinger, 4.b, PŠ ZEBANEC Ja sam more, ja sam more…

More Nas etvero: Ema, Elena, Lori i Lana veliki odmor provodimo u igri i druženju. Putujemo u mašti

na zmaju po cijelom svijetu i radujemo se dugom toplom ljetu. Želimo sletjeti i na stranicu vašu da s vama

podijelimo radost našu. Puno pozdrava malim itateljima Stvaraonice od “Emine družbe”!

Ljetne svaštice • Ljetne svaštice Oblak Danas sam se dosta rano probudio. Dan je bio prekrasan. Sunce je obasjavalo crvene krovove grada. Odlu io sam malo prošetati nebom. S visine sam gledao kako djeca ubrzanim korakom žure u školu, ista e ulica koji sakupljaju zalutale papiri e po gradskim ulicama, poštare s prepunim torbama pisama. Svi su bili tako sitni i maleni. Pored mene su letjele ptice, a ja sam ih radosno pozdravljao i zaželio sretan put na njihovom dugom putovanju prema jugu. Ptice su radosno odzdravljale cvrkutom. U daljini sam ugledao nekoliko oblaka koji su se igrali lovice. Poželio sam se poigrati s njima. Požurio sam preko plave staze i upitao ih mogu li se i ja igrati. Obožavao sam tu igru. Bio sam gotovo siguran da me ne e odbiti. No oni su me samo pogledali i bez rije i brzo krenuli dalje. Osje ao sam se tako jadno i tužno. Pognute glave krenuo sam ku i. Niz lice su mi po ele kliziti suze. Tekle su sve brže i padale na zemlju. Na zemlji su se zašarenili kišobrani. Odjednom se na nebu pojavila moja prijateljica Duga. Obrisao sam suze i radosno potr ao do nje. Ljudi su zatvorili kišobrane. Bit e to još jedan sun an dan - rekli su. A ja sam ponovo bio sretan.

mene nalazi se krevet u kojem svake ve eri utonem u lijepi san. kad se spusti no , moju sobu tada osvjetljava mjesec s dvanaest prekrasnih žutih zvjezdica koje se nalaze na stropu moje sobe. Kad do e zima uživam sjediti na podu koji je zbog podnog grijanja prava poslastica. I imam najljepšu i najtopliju sobu na svijetu. Ne vjerujete? Do ite je vidjeti…

u iteljice koja je bila s tobom sve etiri godine. Nikad nemojte zaboraviti prve etiri školske godine jer one su najljepše etiri godine vašeg života!

Stella Kofja , 4.d I. OŠ AKOVEC

Ja sam kaplja. Živim u moru s valom. Putujemo i zabavljamo se. Volim se igrati s njim. Sve do jednog trenutka kad sam se izgubila i val me nije mogao prona i. Ostavio me. Bila sam tužna i usamljena. Nije bilo nikoga: ni djece, ni brodova, ni amaca. Jednog dana po ela je padati kiša. Po ela sam putovati sve dok se nisam našla u sredini mora. Odjednom se pojavi rak. I on je bio usamljen. Sve njegove prijatelje valovi su potopili. Sprijatelji smo se i krenuli na put. Za dva dana stigli smo na jedan bijeli kamen, a na njemu - rakovi prijatelji. On je otišao, a ja sam ostala sama. Odjednom me netko podigne. To je bio val! Bila sam vesela. Porazgovarali smo i obe ali si da se više nikad ne emo rastati. Val me ponio na duge otoke i lijepe plaže.

Naše etiri godine Ve sam etiri godine u ovoj školi. Zabavno mi je i lijepo, a imam i puno prijatelja. Još se sje am kad sam došla prvi dan u školu. Ispri at u vam kako je to bilo. To mi je bio najljepši dan u životu. Došla sam u u ionicu. Tamo je bilo puno djece. Upoznala sam jednu curu koja se zove Samanta. Ona je dobra prijateljica. Došao je drugi razred. Bilo je super, samo je trebalo malo više u iti. Nismo više pisali tiskana slova nego pisana. I to je prošlo brzo, tre i razred mi je kucao na vrata. On je bio, ne ete vjerovati, lakši nego drugi. I, evo nas u etvrtom. To je vrijeme kada dobivaš nove u itelje i u iteljice, ali i žalosno vrijeme jer se rastaješ od

Mateja Novak, 4.r OŠ IVANOVEC

Putovanje s valom

Lucija Tkal ec, 5.a OŠ IVANOVEC

Jesen Obukla sam svoju slikarsku haljinu. Uzela sam boje i polako bojim selo jesenskim bojama. Po ela sam od jabuka, pa do smreka, onda sam svratila do šljive, pa do jele. Hodaju i kroz vinograde pobacala sam koju bobicu i obojila liš e. Tako sam stigla do škole gdje su djeca ve naveliko govorila o jeseni. Moje je selo u jesen šareno i zaposleno. Lucija rep, 2.a OŠ IVANOVEC

Kruh Mama kruh iz pe i vadi. Malo pri ekaj da se ohladi. Pa se onda njime sladi.

U o ima mi bijeli brodi

ezmitljiv im trag na vodi. Zamah krila, blistav let Na pu ini bijeli cvijet.

Moja soba

U o ima mi bijeli brodi Osmijeh mora Zlatna zora Pjesma mora.

Katarina Si , 4.b, PŠ ZEBANEC

Iva Matotek, 7.a III. OŠ AKOVEC

Kiša Kad kiša sipi osje am se smireno. Mogu u krevetu mirno ležati i slušati kako pada. Umiruje me. Kad kiša pljušti, u meni se stvara strah. Nemiran sam i stalno mislim što e se dogoditi. Karlo Jurinec, 2.a OŠ IVANOVEC

Pišem o životu Svjetloš u je zaiskrilo zrcalo jutra, Poljupcima probudilo zasanjene cvjetove, Prstima veselo zanjihalo ljulja ku, Cvrkutom zazelenilo krošnju, Lepetom krila nazdravilo životu u ast. Namirisana bjelinom tratin ica, Umivena prštavim kliktajem voda, Ponesena s jajem i radoš u jutra Zanosno pjevam odu radosti I pišem o životu. Iva Matotek, 7.a III. OŠ AKOVEC

Titraji zvijezda dalekih Titraji zvijezda dalekih u tajanstvu beskraja,

Tišinom no i zašaptana u cvijet se zvjezdani pretvaram i mislim na voljenog… Ho e li me zapaziti?

U toplini kamena stamena U svjetlosti sunca, u zrncu pijeska, u mirisu zemlje i kapljici vode, u nježnosti i meko i oblutka, u toplini kamena stamena zapisana su stolje a, udo postanka, zagonetke svemira i za udnost života. Ema Plavljani , 7.b III. OŠ AKOVEC

Tratin ice, tratin ice… Skromne se tratin ice rastr ale dvorištem, zasjajile me radoš u, toplinom i nježnoš u, okitile naš mali dom. “Tratin ice, tratin ice, darujem vam srdašce”, pjeva slavuj s gran ice. Katja Bili , 5.b III. OŠ AKOVEC

Klara Novak, 2.a OŠ IVANOVEC

Ja sam more, ja sam more

Matilda Beriša, 4.a I. OŠ AKOVEC

Kad otvorim vrata svoje sobe, najprije se vidi velik prozor koji mojoj prekrasnu sun evu svjetlost. S lijeve strane se nalazi TV, playstation i cd-radio. To no ispred prozora nalazi se radijator, a onda moj pisa i stol s divnom crvenom stolicom na kota i e. Desna strana sobe je popunjena crvenim namještajem u kojem držim sve svoje stvari. Kad sjedim za radnim stolom, to no iza

Lucija Taradi, 5.a OŠ IVANOVEC

To more, što povezuje stotine zemalja, što otkriva oceane, šapu e mi, govori mi… “Uzmi me, podigni me, voli me!” Morska je svježina nedodirljiva, neopipljiva, ushi uje me. Odgovaram mu sneno: “Hvala ti, more, za sve”.

misli koje raspli u…

U o ima mi miris bora Miris vrijesa, Miris smole, Miris mora.

Naš strip • Naš strip • Naš strip

MOZAIK

29. srpnja 2008. UDRUGA ROMA BAJAŠA Me imurske županije

Zašto vlast ne prihva a naše programe? Predsjednik Udruge Roma Bajaša Me imurske županije Juraj ršuš i tajnik udruge Mirko Leich Cici održali su u petak konferenciju za novinare. Prema rije ima Jurja ršuša, Grad akovec i Me imurska županija premalo pomažu udrugu, a dugovi su narasli na velike brojke. - Tako er ni jedan predloženi projekt udruge nije prihva en, a nije prihva en ni jedan projekt udruge mladih Roma Larisa, rekao je Juraj ršuš. Tajnik udruge Mirko Leich Cici naglasio je da projekti naprosto ne prolaze, a pogotovo oni koji se tu u jezika i kulture Roma. Ta je udruga tražila da im se pokriju troškovi kontakata i posjeta ma arskim Romima, a Me imurska županija je, kažu, odgovorila da ih se ne može pratiti. Ni država ni županija nisu prihvatile ni jedan od desetak programa koje je ponudila udruga. Tako, na primjer, nije prihva en program, odnosno projekt posebne dvojezi ne romsko - hrvatske emisije na lokalnoj televiziji. Država je za njih u prvi mah izdvojila 250.000 kuna. apo elo je dobro, a onda je stalo jer drugi put nismo dobili novac. Tako er imamo projekt podlista s “Me imurskim novinama”,

napravili smo nekoliko brojeva, ali dalje nismo mogli jer i ti mladi autori o ekuju da e od toga imati neke koristi. Sli nu emisiju trebalo bi raditi i na radiju, a sve u cilju da se stvori što tolerantnija atmosfera prema Romima i da se bolje razumije ve inski i manjinski narod. Politi ari stalno govore da udruge dobivaju više sredstava. Udruga Roma Bajaša Me imurske županije prošle je godine dobila 38.000 kuna za svoje djelovanje, a ove jedva 15.000 kuna, s tim da je Me imurska županija osigurala 8.000 kuna. a razliku od nas, Romi Bajaši u Prekmurju u Murskoj Soboti u Sloveniji imaju svoj studio i svoja televizijska reportažna kola, tek toliko da se zna, kaže Mirko Leich Cici, te zaklju uje da ni Me imurska županija ni Grad akovec ne prihva aju ponu ene programe makar su dobri, dok za neke druge imaju novac. Jedan od velikih problema jesu i dugovi. Udruga svojem tajniku Mirku Leichu Ciciju duguje pedesetak pla a. Bilo je dogovoreno da 50 posto troškova tajnika snosi Vije e romske nacionalne manjine jer je radio i za njih, no sve je ostalo na tome. (J. Šimunko)

Juraj Oršuš i Mirko Leich Cici: - Grad akovec i županijska vlast ne prihva aju naše programe, dok za neke druge imaju novac

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un

broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBC HR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

RAZBIB[IGA

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kaj je lepo, lepo je! N

ikak nebrem razmeti te naše politi are: poglednite, prosim vas, naše me imorske sabornike, oni vam skupa sedijo vu Saboro (mi jiv gledimo na televiziji i poslušamo dok moremo zdržati), a unda dok dojdejo dimo vsaki od jiv druga pripoveda. "da jiv nebi vidli na televiziji gda so skupa nebi veruvali gda so dojšli z istoga zestanka. Nejpredi dojdejo gospe, Dragica i Nadica, i pripovedajo nam kak je tua državna politika hitanje peska vu o i bira komo telu i gda se nikaj ne dela kaj bi nam obi nim smrtnikima bilo bole, nek se to vse dela onak kak paše ovima na vlasti i kaj bode jim, vsaki den, vse bole i bole i kaj bodo, ako je kak mogo e, ostali na vlasti zanavek. Moram vam priznati gda so me naše esdepeovke jako prestrašile i brz as bi biv završiv na hitnoj gda je nej došev gospon vkovi i vsima nama pojasniv kak prazaprav stvari stojijo. Kaj bodem vam skrivav, pak mi je ova naša država i o naš Sabor, šteroga mi je pokazav gospon vkovi uda lepši od onoga šteroga so nam, nejpredi,

ponudile gospe. Jako mi je žauv kaj se naš nezavisni i samostalni sabornik, gospon Lesar, vozi z cugom pak sam se nej mogev akati kaj bi i jega uv, kaj on, itak, misli o Lepoj našoj, našemo Saboro i našemo poto vu Evropo. Nekaj mi je palo na pamet, pak bom to predloživ: neznam što bi to morav ili pak mogev organizerati kajbi se naši saborniki, posle sesije skupa našli i dogovorili se kaj bodo nam rekli, ali to tak kaj bodo vsi govorili isto. Verjem gda bi nam vsima unda bilo leži, kak nam tak i jim, a nej kak ve zgledi da ovi na vlasti i ovi vu opoziciji imajo vsaki svoje zestanke.

ugo let smo ve mi jedni polek drugih, mortik i od stoletja sedmog i još smo si nigdar nej bili tak zdobra kak smo si denes. Verjem gda ste pogunuli gda govorim o nam Me imorcaj i našaj sosedaj agorcaj. Takoreko , odnavek je zgledalo gda nas reka Drava razdvaja i nejve pot smo bili sre ni kaj je ona tu, jerbo bi se, brz as, hajdig pot bili i zbili, a ve, na vse zadje, je

29. srpnja 2008.

došla na videc istina gda nas reka Drava spaja. Suradnja nas i sosedov agorcov je po ela odnegda, a nejbole je štimala gda smo se nej mogli pomo i, kak mi, tak niti oni. nuom gda vam je poznato gda so naše medicinske sestre hodale v školo vu Varaždin, a agorci so hodali k nam vu Ekonomsko školo, unda pak so oni meli tekstilno školo, a mi pak ve ernjo školo i tak dale i tak dale. Ove dneve je puhnul nekši novi veter tak gda smo za remali kulturno suradnjo, a to gda naši nejbolši labodoritaši igrajo vu Vartekso, to ve i vrapci na krovo znajo. Lanjska svaja, prek ministra znanosti, je završila tak gda smo, mi i agorci, naprajli zajedni ko Veleu ilište i to tak gda oni dajo zgrado i pro esore, a mi deco, o em re i, študente. "de bi nam biv kraj gda je tua suradnja prek Drave po ela mam otkak smo se rešili autrougarskoga jarma – to te ja pitam?

ako lejpo to kaj, vsako leto, zbiramo nejlepšega grada, nejlepše dvoriš e, nejlepše obloke, trge, benzinske pumpe, a nejlepša deca,

puce, de ki, mame, jape, mamice i japice, to se vse zbira vsako za sebe. ebrali smo nejlepšega grada, vu Me imorjo, med onima šteri imajo vej od dvajsti jezeri stanovnikov i tu je, ovo leto, neklepši grad

akovec. Med onim gradima šteri imajo malo meje od dvajsti jezeri gra anov, tu je nejlepši ispav grad Prelog, a med onima do deset jezeri, nejlepše je Središ e na Muri, kaj je niš i, pak niti sami Serjan ari, nej o ekivav. No, poverenstvo je bilo stru no zebrano i niš i je nej našev nikše alinge vu jivomo poslo. Jako velika konkurencija je bila med nejmenšimi gradi, a to so vinogradi i tu se poverenstvo nej moglo odlu iti, tak gda so vsi šteri so se kandiderali još na listi, a odluko bode donesev pro esor altazar, dok dojde z urlaba. Kuliko sam mev za uti, bilo je uda onih šteri so meli kaj pokazati, a nej so se šteli prijaviti. Takšima o em re i gda se z onim kaj imamo treba aliti kak vam to dela moja soseda Francika, štera študera na Pedagoškoj, dok se gola sun a na balkono. Kaj je lepo lepo je!

aj od lipe

arolija

Pita gost konobara u jednom kafi u: - mate li aj od lipe? - Na žalost, nemamo. Najje tiniji vam je onaj od pet kuna.

Na iluzionisti koj priredbi jedan muž kaže ženi: - Dobro prati onu to ku kad ma ioni ar pravi omlet za šest osoba od jednog golubovog jajeta! - ašto? - Koristit e nam kad budemo imali goste.

Farmer Farmer kupio skup auto. - Kako vam se dopada? - upita ga prodava nakon probne vožnje. - Ništa naro ito, osim onog stakla koje dijeli voza a od putnika. - Što je naro ito u staklu? - Pa, sad kad budem vozio ovce, više me ne e mo i lizati po vratu.

U restoranu - ašto je jedan pile i batak tako skup? - upita gost konobara. - ato što smo radi njega morali zaklati cijelo pile. - Jao meni, a ja naru io vino “vranac”!

Radost - Voljena, da te razveselim. Vjen at emo se odmah nakon rujanskih ispita. - Da i ja tebe razveselim, voljeni. Odmah nakon rujanskih ispita postat eš tata.

Ludi snovi Žali se pacijent doktoru: - Doktore, svake no i sanjam svoju punicu kako na lancu vodi neko neobi no udovište. - animljiv simbol! - Da. amislite, iskežene zube, zakrvavljene o i, pjena na ustima... - Stvarno zvu i jezivo. - Nije to ništa. ekajte dok vam opišem udovište.

U ispovjedaonici Mladi Škot došao sve eniku da se ispovijedi: - Moram vam priznati: ja održavam odnose sa samim sobom. - h, to je veliki grijeh. - nam, ali je je tinije.

Stru no objašnjenje - Tatice, reci mi što je to impotencija! - Dijete drago, to ti je kao da s kuhanim špagetima ho eš igrati pikado.

Istom mjerom - Mato, to tvoje hrkanje e me izluditi. No as opet nisam oka sklopila, pilio si ga bez prestanka od kad si legao. - ti misliš da je meni bilo bolje? Svakih pet minuta si šištala pssst, pssst!

Nesre a - Jesi ul da je Štije hmrl dok je pil mleko? - a boga miloga, pa kak je to mogu e? - Krava mu je stala na glavu.

Blatobran Mujo i Haso na biciklima: - Mujo, klepe e ti blatobran!! - Šta?! - Klepe e ti blatobran!! - aaa?! - Kle-pe- e-ti-bla-to-bran!!! - Ne ujem, klepe e mi blatobran!!!

Mali Mujo Dolazi Haso kod Muje, kad vidi na ormaru šestomjese nom Mujicu - Mujinog sina, pa ga pita: - Mujo, što ti Mujica radi na ormaru? ovaj kaže: - Ju er mi je mali pao s kreveta pa nisam uo.

Savršen dan Dva pijanca razgovaraju na šanku: - Moja žena sa mnom nema velikih troškova. Meni je itav dan potrebno litra šljivovice, litra mlijeka i jedna ma ka. - aa, što e ti ma ka? - Da popije mlijeko!

Ime i prezime Rodila Fata i deseto muško dijete, pa ju doktor pita: - Fato, koje eš mu ime dati? - Pa Mujo, kaže Fata. - Pa dobro Fato, i desetom djetetu daješ ime Mujo. Kako ih onda raspoznaješ? - upita doktor. - Po prezimenu - kaže Fata.

Valjak U iteljica pita malog vicu: - maš li tatu? - Nemam, pregazio ga valjak. - maš li onda mamu? - Nemam, i nju je pregazio valjak. - Dobro, pa koga onda imaš? - mam valjak!

Suosje anje U e u iteljica u razred i kaže rezignirano: - Neka ustane onaj tko misli da je glup. Svi se za u eno pogledaju, samo ustane Jurica. Pita ga u iteljica: - Jurice, zašto ti misliš da si glup? - Ne mislim da sam glup, nego mi je žao da vi sami stojite.

Pristojno dijete Pojavi se majka na prozoru stana. a mali vica viknu: - Majko, namaži mi na kruh malo masti, gladan sam... - Kako gladan? Jeo si maloprije!

ula to susjeda, pa re e sa svog prozora: - Do i ti, sinko, k meni, ja u ti namazati! - Kako se kaže, sine? - S pekmezom molim, gospo o!

Susret prijatelja - vane, sto godina te nisam vidio! Kako si? Što ima novo kod tebe? - što da ti kažem? Žena me vara... - li ja sam te pitao što ima novo!

MOZAIK

29. srpnja 2008.

SPORTSKO LJETO u Nedeliš u

Završeni gimnasti ki i košarkaški kampovi Uspješno su završeni etvrti i peti od osam sportskih kampova pilot projekta u organizaciji i pod pokroviteljstvom op ine Nedeliš e. ao i ostali, i gimnasti ki i košarkaški kamp održani su u sportsko gimnasti kom centru “ ton”.

Preko 70 djece prisustvovalo je kampu u organizaciji Gimnasti kog kluba “Marijan adravec - Macan”, a preko 50 djece sudjelovalo je u košarkaškom kampu. Ju er, 28. srpnja, po eo je nogometni kamp koji e trajati do 1. kolovoza. Nakon

toga kre u rukometni i Disc Golf kamp koji e se održati od 4. do 9. kolovoza. Pozivaju se sva djeca od 1. do 8. razreda osnovnih škola da se uklju e i pridruže ovim kampovima. (H. e ar)

Polaznici o kampovima Josipa Topolnjak (7), Nedeliš e - vo mi je prvi put da idem na gimnastiku i jako mi se svi a ovdje. ve godine asudjelovala sam i u atletskom i u karate kampu, i svugdje mi je bilo lijepo. dlu ila sam da u na jesen upisati karate i gimnastiku. Jednako mi se svidjela i atletika, ali nisam mogla odabrati sve pa sam se odlu ila za meni draže sportove.

Preko 70 djece prisustvovalo je gimnasti kom kampu u organizaciji Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec - Macan”

Kaleb Smrti (7), Nedeliš e - Jako mi se svi a u gimnasti kom kampu. Nisam upoznao nove prijatelje, ali ve od ranije poznajem neku djecu. Sudjelovao sam i u atletskom, odbojkaškom i karate kampu, ali najljepše mi je ovdje. Možda u i upisati gimnastiku na jesen. Vanesa Novak (12), Nedeliš e - Jako mi je lijepo u gimnasti kom kampu. abavljamo se, u imo nove stvari, a svi a mi se i to što je mnogo djece ovdje pa sam stekla i nove prijatelje. na e se bavim atletikom, ali mama i tata su me zajedno sa sestrom prijavili u ovaj kamp i baš mi je drago zbog toga.

Antonia Dove er (10) i Mirna Srnec (12) - Super nam je ovdje. tkrivamo mnogo košarkaških trikova koje možemo upotrijebiti u igri. Jako nam se svi a košarka i razmišljamo da je upišemo na jesen.

Marko Srpak (10), Nedeliš e - Svi a mi se u gimnasti kom kampu i razmišljam da upišem gimnastiku na jesen. Sudjelovao sam i u odbojkaškom kampu u kojem mi je isto bilo lijepo, ali gimnastika mi je ipak malo bolja.

Lucija Horvat (5), Nedeliš e - Svi a mi se ovdje u

Deni Vuk (14) , Jura Pintari (14) i Matija emerin (10), Nedeliš e - Jako nam je lijepo u kampu. Treneri su odli ni, puno su nas toga nau ili. Mislimo da bi de initivno ovo trebalo ponoviti. Bili smo i na drugim kampovima i na svima kojima smo prisustvovali je bilo jako lijepo.

košarkaškom kampu jer u im igrati košarku. Upoznala sam i nove prijateljice. vo mi je prvi kamp, ali u i i i na nogomet.

Ana uran (7) i Ena Srnec (8), Nedeliš e - Jako nam je lijepo u kampu. Bile smo na svim kampovima do sada i idemo na sve sljede e. a sada nam se najviše dopala košarka i razmišljamo da je upišemo na jesen.

MOZAIK

48 SPORTSKI kampovi 2008. akovec

Održan odbojkaški kamp Nakon kampa rolanja, uspješno je završen još jedan u nizu sportskih kampova Svaki tjedan sport jedan. - dbojkaškom kampu prisustvovalo je preko 80 djece s kojima je radilo 6 trenera koji su ve inom apsolventi i profesori ineziološkog fakulteta, rekla je voditeljica ovog kampa Željka badi .

U odbojkaškom kampu sudjelovalo je 80 djece

Deni ale (11), akovec - Lijepo i zabavno mi je u kampu. Nau io sam neke nove stvari i to mi se svi a. Nekoliko polaznika znam ve od ranije, ali sam stekao i dosta novih prijatelja. Sudjelovao sam i na plivanju i na rolanju, ali mi se odbojka najviše svidjela. Još u i i na atletski i gimnasti ki kamp.

Antea Lilek (8), akovec - Svi a mi se ovdje u odbojkaškom kampu. Jako je zabavno. Upoznala sam puno novih prijatelja. Bila sam i u drugim kampovima, na plivanju i na rolanju, a idem još na atletiku i gimnastiku. Za sada mi se naviše svidjelo na plivanju i odbojci.

bog lošeg vremena kamp se održavao svaki dan od 9 do 13 sati u sportskoj dvorani Ekonomske i trgova ke škole. Svaki dan na samom po etku održano je jedno prikladno predavanje, primjerice, o povijesti odbojke u Me imurju, ozljedama u odbojci ... Nakon predavanja djeca su upoznavala i u ila odbojkaške elemente, a na samom kraju mogli su zaigrati neki dopunski sport, primjerice, grani are. Sljede i sport je stolni tenis i ovim se putem pozivaju svi zainteresirani školarci od 1. do 8. razreda da se priklju e ovom projektu. (H. e ar)

BARBARA GOR ANEC iz Hlapi ine

Zaljubljena u konje i matematiku - Jer i jedno i drugo su istina. Ljudi su oni koji ovjeka naj eš e razo araju, iznevjere ili prevare. onji nikada ovjeka ne iznevjere, a matematika ne prevari. Druženje ili rad s njima uvijek daju istinu. Jedan i jedan su uvijek dva, ma koliko se mnogi trudili da bude druga ije. onj je s tobom i nikada Te ne ostavi. staje s tobom u dobru i zlu. oliko se puta u povijesti dogodilo da konjanik pogine ili ga ubiju, a konj ostane uz njegovo ranjeno ili mrtvo tijelo - govori mlada Barbara Gori anec iz Hlapi ine, studentica matematike u agrebu. Barbarino bavljenje i zanimanje za konje udi mnoge njezine sumještane i prijatelje jer u narodu postoji mišljenje da su konji za muškarce, štoviše, da je tu potreban grubijan, no Barbara to sve demantira.

Jahati po ela u devetoj godini - Vidim ja da me ljudi pomalo udno gledaju, pa i mladi i, pitaju i se kakva je to djevojka koja sate i sate, pa i dane, provodi uz konje. - Ja sam konje zavoljela na Seoskom turizmu “Gori anec” i u svojoj devetoj godini života sam se popela na konja. d toga dana konji su moja ljubav. Roditelji su mi od Branka Saka a kupili kobilu Suzi koja je ve kod mene okotila sedmero ždrjebadi. Nešto sam prodala, a sada imam etiri grla; Suzi, Jessicu, ana i Famosa. Sudjelovala sam na nekoliko utakmica, me utim više to ne že-

Konje treba voljeti lim jer konje previše maltretiraju i mu e pred natjecanje i za vrijeme natjecanja. Gotovo su to grubijani koji tako lijepe i mile životinje mu e svime i sva ime da bi se okitili nekakvom medaljom.

Želim ljude nau iti jahanju - Sad kad sam na studiju u agrebu, dolazim samo vikendima doma i stalno sam uz konje. roz tjedan o njima brinu roditelji. od Žabnika smo izgradili mali ran gdje su konji smješteni i gdje je mala staza za jahanje. ad ne jašem, istim okoliš i skupljam hranu za konje. Pomogla je i op ina Sveti Martin na Muri pa smo malo proširili površinu. Ne znam što u kad završim fakultet, ali znam da želim biti tre-

nerica, odnosno ljude u iti jahati. sim što u ih nau iti jahati, u njih u usaditi ljubav prema ovim životinjama koje su toliko senzibilne i lijepe, da se rije ima to ne da opisati. a sada imam etiri grla, a kasnije u vidjeti. sto tako za sada konji i matematika idu zajedno. du zajedno i izlasci i kolegice, s one strane Mure, koje se bave konjima i zovu je na natjecanja. Bila je nekoliko puta i onako “usput” pokupila odli ja. de ko??? Trenutno ga nemam. Ne znam kako bi de ko prihvatio moju ljubav prema konjima - iskrena je Barbara koja ljetne praznike provodi uz ran i spremna je kratko podu iti svakoga tko do e u ašti eni krajolik rijeke Mure, izme u Starog mlina i mosta na Muri. (Stjepan Mesari )

29. srpnja 2008.

13. svibnja 2008.

sport@mnovine.hr

NIKAD JA I TURNIR u preponskom jahanju “IV. kolo Croatia Kupa” održan u akovcu

Srpskom jaha u Sr anu Grmaškoski slava i lova! Ponajbolji srpski preponaš i njihov reprezentativac Sr an Grmaškoski s grlom Ela Electra pobjednik je glavne utakmice tradicionalnog akove kog turnira u preponskom jahanju - IV. kola Croatia Cupa za osmi po redu Pehar Grada akovca. Ovogodišnje izdanje turnira bila je zasigurno jedno

od najja ih otkako je KK Zrinski

akovec krenuo s organizacijom ovog prestižnog hrvatskog turnira za “preponaše”. Prvenstveno po tome što su nastupili trenuta no najbolji natjecatelji iz Hrvatske i Srbije - Denis Gugi i Sr an Grmaškoski. Pobjednik glavne utakmice Grmaškoski nastupa i na najve im

svjetskim konji kim turnirima u preponskom jahanju poput FEI Svjetskog kupa, osim pobjede i osvojene titule postigao je još niz zapaženih rezultata, tako da mu je pripao i ve i dio nov anog nagradnog fonda. Najbolji hrvatski predstavnik bio je Filip Rožmari s grlom Ce-

zar na tre em mjestu. U glavnoj utakmici programa nastupio je i Antonio Korpar lan doma ina i organizatora KK Zrinski akovec koji je zauzeo 11. mjesto na grlu Nobilis. Grmaškoski je osim osvojenog naslova u glavnoj utakmici s grlom Ela Electra osvojio drugo mjesto s grlom Cadeau, kao i sedmo s Allhalom. Upravo s ovim grlom Grmaškoski je slavio pobjedu i u 7. Cro cup junior. I u toj utakmici s grlom Baracuda bio je tre i, te s grlom Cadeu peti. U toj utakmici nastupio je najve i broj jaha a - 20.

Gugi u pobjeda u Cro cupu

Tradicionalni turnir u preponskom jahanju kao stvoren je za održavanje podno zidina akove kog Starog grada

Ponajbolji hrvatski jaha Denis Gugi , lan Konji kog kluba Zagreb pobjednik je glavne subotnje utakmice - Cro cupa seniori. Gugi je odnio pobjedu na grlu Up To Date, ispred Filipa Rožmari a na Cezaru, te Dražena Gagra na All My Love. U toj utakmici nastupio je tako er i Antonio Korpar na Nobilisu i zauzeo 8. poziciju. Korpar je ina e najbolji plasman zabilježio u utakmici Cro cup juniori gdje je bez greške svladao cijeli parkur i na kraju bio vrlo blizu ulaska me u 5 najboljih koji su nešto i “zaradili”. Na kraju je bio šesti, kao i u utakmici na vrijeme. Me imursko preponsko jahanje u ovoj utakmici imalo je još jednog predstavnika Marina Lisjaka iz KK Nikola Zrinski D. Dubrava. I on je vrlo dobro prošao parkur, sa samo 4 kaznena boda i u najbrojnijoj konkurenciji zauzeo solidno 11. mjesto.

Pehar Grada akovca pobjedniku Sr anu Grmaškoskom predao je predsjednik Gradskog vije a Veselin Biševac

Iskazali se talentirani me imurski jaha i U utakmicama s nižim preponama opet su se istakli talentirani me imurski jaha i. Nažalost, nisu svi lanovi me imurskih konji kih klubova. Tako je Kristina Lesjak lanica KK Koprivnica s grlom Quickborn uzela dva prva mjesta i jedno drugo. Prvo mjesto pripalo je i Dariju Harambaši u iz KK Casanova Puš ine u utakmici 5. Ex aequo, kao i Darku Jurasu iz KK Sveti Križ na Lupynu u 1. Ex aequao. Oba su dijelila u svojim utakmicama prvo mjesto s nekoliko jaha a. Dino je k tome osvojio još jedno 5. mjesto. Nastupilo je još nekoliko me imurskih jaha a poput Dine Pu e koji je jahao Akadema za KK Zrinski akovec, te Alberto Vukovi na Rainbowu, Dario Toplek iz Casanove na Jokeru, kao i Mario Jaluši na Casperu, odnosno njegova klupska kolegica Kristina Krikovi na Casperu.

Odli an turnir u sjajnom ozra ju Turnir kad je u pitanju me imursko preponsko jahanje još jedno je potvrdio odli nu organizaciju KK Zrinski na elu s neumornim Korparima: Antunom - Tonijem i Dinkom, Rajkom Belom kao i drugim entuzijastima me imurskog jaha kog sporta. Tako er

U DONJOJ DUBRAVI održan konji ki turnir

KUP kupova EHF

Pobjednik Igor Vinkovi na konju Fedori

Perutnina Pipo IPC s danskim Koldingom

Pobjednik glavne utrke - Igor Vinkovi na konju Fedori

Konji ki klub “Nikola Zrinski” iz Donje Dubrave bio je doma in i organizator tradicionalnog turnira u preponskom jahanju na kojem je sudjelovalo 9 konji kih klubova iz sjeverozapadne Hrvatske i Grada Zagreba. Turnir je održan u sportskom parku Krbulja u sklopu Dana Donje Dubrave. Konjanici su se natjecali u 4 utakmice, dok je najatraktivnija bila ona u kategoriji L uz visinu prepone od 1,10 metara u kojoj su za najbolje bile osigurane nagrade. U toj utakmici najbolji je bio Igor Vinkovi na konju Fedori iz KK Pony Expres iz Zagreba, drugo mjesto

osvojila je Jelena Poljak na grlu Cavaliru iz KK Koprivnica, tre e mjesto pripalo je Dariju Harambaši u na konju Guliveru iz KK Casanova Puš ine, dok je izvrsno etvrto mjesto na konju Kleopatri osvojio doma i natjecatelj iz KK Nikola Zrinski Marinko Lisjak koji je bio najbolji u tre oj utakmici kategorija A, visina prepona 1,10 metara. Turnir je na donjodubravsku Krbulju privukao veliki broj posjetitelja koji su uživali u vještinama jaha a i konja i ljepoti konji kog sporta. Nagrade najboljima uru io je na elnik op ine Donje Dubrave Marijan Varga. (A. Fuš)

Odli an je bio i doma i natjecatelj Marinko Lisjak na Kleopatri

Perutnina Pipo IPC loše je prošla u ždrijebu 3. kola Kupa kupova EHF. Dobila je jednog od najtežih mogu ih protivnika danski KIF Kolding. Iako najbolji danski rukometaši uglavnom igraju izvan Danske, Kolding u svojim redovima ima jak igra ki sastav koji e biti teško premostiva prepreka za akove ki klub. Ime koje odska e u sastavu zasigurno je poznati španjolski reprezentativac 39. godišnji Garralda, kao i njegov sunarodnjak 25. godišnji Gutierrez. Uz njih igraju još dva

ambijent akove kog Starog grada u kojem je turnir pratio veliki broj gledatelja upravo je idealan za konji ki sport, pa je sigurno na onima koji osmišljavaju turisti ku ponudu da tradicionalne sportove koji potje u iz vremena koja su Me imurju donijele “povijesne junake za sva vremena” poput Zrinskih - jaha ke sportove, streli arstvo, samostrel itd. iskoriste u nešto što je puno više od tradicionalnih sportskih turnira. Za tako nešto naravno potrebno je poboljšanje i ulaganje u razvoj konji kog sporta u Me imurju. Jer danas se uglavnom svodi na osobnu i privatnu inicijativu istinskim zaljubljenicima u konji ki sport i uglavnom njihovim inancijskim mogu nostima. Naravno i malo više sloge me u onima koji su u ovom sportu tako er bi dobro došlo. Me utim, uglavnom zbog pomanjkanja uvjeta, veliki broj talentiranih jaha a ne zadržava se u ovom sportu na na in da budu konstantno me u najboljima u državi, pa i šire, odnosno da Stari grad bude svakodnevna turisti ka atrakcija u kojoj e konji i njihovi jaha i biti sastavni dio turisti ke ponude. Kad bi još to netko (znao, mogao, želio !?) povezati i osmisliti kona no bi mogli u initi korak dalje kao u sportskom, tako i gospodarskom pogledu. (Dejan Zrna, foto: Mario Jakši )

stranca bosanski reprezentativac Toromanovi , te vrlo dobar norveški vratar Erevik. Ostalo su doma i igra i, dosta njih prošlo je razli ite danske reprezentativne selekcije. Uglavnom, izuzetno jak protivnik, zasigurno je ždrijeb mogao biti puno povoljniji. Prva utakmica igra se u akovcu 11. ili 12. listopada, dok je uzvrat 18. ili 19. listopada u Danskoj. (dz)

29. srpnja 2008.

50 FILIP UDE OTPUTOVAO u Peking na Olimpijadu

Cilj je ispunjen, novi san je olimpijska medalja Do sad nikad nisam ništa obe avao, pa ne u niti sada, ali olimpijska medalja nakon plasmana na OI u Pekingu zasigurno je moj “novi san”. Najvažnije e biti u i u finale, iako me raspored nastupa nije mazio. Tada je sve mogu e, pogotovo

ako odradim vježbe za koje imam polazne ocjene koje donose mogu nost borbe za postolje rekao je uo i sve anog ispra aja put Pekinga Filip Ude prvi me imurski olimpijac koji je potekao iz jednog me imurskog sportskog kluba GK Marijan Zadra-

vec Macan (prije su ve nastupali proslavljeni me imurski atleti ari koji su branili boje klubova izvan Me imurja - Željko Knapi i hrvatski rekorder po broju nastupa na OI Branko Zorko op.a.). Na posljednjem druženju s novinarima bili su i Udeovi i klupski glavni sponzori iz Vajde, Euroherca, Me imurje plina, te Grada akovca i Me imurske županije koji su istakli poput predsjednika Uprave MI Vajde Vladimira Mesari a da je ve plasman na Olimpijadu veliki uspjeh, ali tako er zaželjeli Filipu puno sre e i “ako je to mogu e” da se vrati s medaljom. Prvi dio nikad brojnije hrvatske olimpijske ekspedicije u ponedjeljak poslijepodne krenuo je iz Be a redovnom zrakoplovnom linijom put Pekinga u koji bi trebali sti i u srijedu ujutro po kineskom vremenu u 8.30 h.

Sanader ispratio prve olimpijce Ude je s trenerom Krajimskim i M. Vukojom koji e obavljati unkciju suca na turniru u ponedjeljak ujutro prire en ispra aj iz Sportsko-gimnasti kog centra Aton, da bi uslijedio zatim i sve ani ispra aj prve skupine sportaša koja putuje u Kinu u Zagrebu u hotelu Sheraton na kojem je bio premijer Ivo Sanader, kao i brojni drugi uglednici iz politi kog i sportskog života. “Želim vam da se rije Hrvatska na kineskom izgovara što više puta na Olimpijskim igrama u Pekingu i da se izgovara na pobjedni kom postolju. Ne dvojim da ete se vratiti sa odli jima, na Olimpijske igre se ne putuje samo radi sudjelovanja ve i zbog rezultata, pa tako o ekujem da svaki od hrvatskih sportaša da svoj maksimum u Pekingu i postigne svoje osobne rekorde. Kolika je važnost hrvatskog sporta najbolje svjedo i injenica i da me je osobno nakon pobjede naših nogometaša nad Njema kom na EURU zvalo i estitalo petnaestak europskih premijera. Borite se asno i budite

uzori našoj djeci”, poru io je premijer Sanader hrvatskim olimpijcima. U prvoj skupini od 25 sportaša koja je otputovala u Peking su boksa i Marijo Šivolija-Jelica i Marko Tomasovi , gimnasti ari Tina Erceg i Filip Ude, kajakaš Stjepan Jani , kanuist Emir Muj inovi , vesla i Ante Kušurin, Mario Veki , te Nikša i Siniša Skelin. Najviše je, ak 15 pliva a, pa su iz Zagreba na OI ispra eni Mario Todorovi , Aleksej Puninski, Gordan Kožulj, Marko Strahija, Sanja Jovanovi , Vanja Rogulj, Saša Impri , Nikša Roki, Smiljana Marinovi ,

Anja Triši , Dominik Straga, Ante Cvitkovi , Monika Babok, Bruno Barbi i Duje Draganja. Ispra aj hrvatskih sportaša iskorišten je i za potpisivanje Deklaracije air playa koju je pripremio Hrvatski odbor za air play, a u ime hrvatskih olimpijaca pro itao ju je pliva Gordan Kožulj. Na Olimpijskim igrama u Pekingu, koje zapo inju 8. kolovoza, nastupit e rekordnih 106 hrvatskih sportaša u 15 sportova. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

29. srpnja 2008.

ZAVRŠEN TRADICIONALNI “Memorijal ing. Vladimir Skok” u Prelogu

Svi naslovi pobjednika ostali u Prelogu Finalnim utakmicama, te utakmicama za tre e mjesto u nedjelju kasno nave er završen je tradicionalni Malonogometni no ni turnir u Prelogu u organizaciji NK Mladost Prelog i pod pokroviteljstvom Grada Preloga. Turnir je potrajao puna tri tjedna, jer vremenski uvjeti tijekom proteklog tjedna nisu išli na ruku organizatora. U 28. izdanju turnira pobjedu u seniorskoj konkurenciji odnio je sastav Parketi Radikovi Prelog koji je u finalu bio bolji nakon izvo enja dodatnih šesteraca od Klima montaže Gori an. U regularnom dijelu punom preokreta bilo je 4:4. Svi naslovi ovogodišnjeg prvaka ostali su u Prelogu. Tako je u veteranskoj konkurenciji pobjedu odnio sastav Ca e bar Forum - Izgradnja Noster Prelog, u pionirskoj u godištu ‘93 i mla i Hespo Prelog, dok je u godištu ‘95 i mla i tako er mladim preloškim nogometašima pod nazivom Povratak Pjetlova. Turnir je protekao u znaku mnogih iznena enja u najzanimljivijoj seniorskoj konkurenciji

u kojoj je nastupilo 28 ekipa. Naime, prema imenima veliki broj avoriziranih ekipa ispao je ve u skupinama, da bi se taj trend nastavio sve do same završnice.

Parketima Radikovi naslov seniorskog pobjednika Najugodnije iznena enje turnira je ekipa Klima montaže iz Gori ana. Tehni ki odli no potkovana ekipa sa sjajnim Sandi Magdaleni em mogla je i do naslova prvaka, da nije propustila veliko vodstvo u finalu 4:2. Prije toga, Klima montaža boljim izvo enjem penala eliminirala je Poljo Posavec za koji su igrali uglavnom igra i iz hrvatskog tre eligaša Nedeliš e. U drugom polufinalu Parketi Radikovi bili su bolji od Hallo 92 koji je ponovno zaigrao nakon dužeg vremena. Policajci su ponovno skupili respektabilnu ekipu koja se odli no držala tijekom cijelog turnira. Ipak, razigranija i raznovrsnija ekipa “parketara” u polufinalu je bila bolja 5:3. U velikom finalu utakmica za sladokusce. Igralo se otvoreno s jedne i druge strane, u obrani se dosta kiksalo tako da su padali golovi kao

na “teku i vrpci”. Najprije su Parketi Radikovi ostvarili lijepu prednost povevši 2:0. Me utim, tada je sjajni Magdaleni s hat-trickom preokrenuo rezultat u korist Klima montaže, te je njihovo vodstvo potvr eno još jednim zgoditkom za 4:2. Preloškoj ekipi za koju su igrali uglavnom “ ovljani” nije preostalo ništa drugo nego da zaigraju na sve ili ništa. To se isplatilo. Igra bez vratara uz sjajne udarce Lon ari a donijela je poravnanje od 4:4. U dodatnim šestercima vratar Grabant uspio je obraniti jedan udarac, a na suprotnoj strani Mlinarec ovaj put nije uspio skinuti niti jedan i s kona nim rezultatom 7:6 pobjedu je odnijela ekipa Parketi Radikovi . Za ekipu Parketi Radikovi igrali su: Grabant, Habuš, Radikovi , Lon ari , Božek, Admir Vuk, Andrej Vuk i Begovi , a za Klima montažu: Mlinarec, Gotal, Mikec, Mar ec, Magdaleni , Sinkovi , Jakši , Treska i Ribari . Pobjedni ka seniorska ekipa - Parketi Radikovi

Najbolji me u veteranima Caffe bar Forum-Izgradnja Noster U veteranskoj konkurenciji igrale su samo etiri ekipe, a da-

Najbolji me u veteranima - Caffe bar Forum-Izgradnja Noster

ME IMURJU izgleda odgovaraju nastupi na turnirima

leko najuvjerljivija ekipa turnira bio je sastav Ca e bar Forum-Iz-

gradnja Noster. U finalu su svladali glavnog konkurenta Brati

Ugodno iznena enje Klima - montaža

Viher Vidra 3:1. Za pobjedni ki sastav igrali su: Heren i , Va unec, Kova , Vlahek, Graši , Mlinarec, Bartoli , Smolek, Vukina i kapetan K. Glavina koji je “nastupao”. Razigrano je bilo i u obje pionirske konkurencije. Me utim u finalu nije bilo velikih dilema. Hespo Prelog je u mla oj pionirskoj konkurenciji bio bolji od ludbreške Podravine 4:1, dok je ekipa Povratak pijetlova u starijem uzrastu u potpunosti nadigrala Brati Eden Viher i slavila visoku pobjedu od 11:0. Za Hespo su igrali. Ranteš, Mari , Šestak, Kolari , Filipi , Šestan, M. i L. Sermek, Krušelj i Cvek, a za Povratak pijetlova: Jur ec, Major ik, Valenti , Turk, Radikovi , Sušec, Vadlja i Bermanec. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

OTVORENA NADA za ostanak akovca u III. HNL-istok

U Tuzli svladali Sarajevo, akov ani ipak tre eligaši? u finalu poraz od Slobode Me imurje je nakon organizacije turnira u akovcu, prihvatilo gostovanje u Tuzli na turniru koji je organizirao jedan od najpoznatijih BiH klubova - Sloboda. U polufinalu je Me imurje golom Milatovi a svladalo Sarajevo i ušlo u finale. U finalu pak je masovna tu njava koja se dogodila u 67. minuti finalne utakmice Memorijalnog turnira u Tuzli u kojem je doma a Sloboda igrala protiv Me imurja, zasjenila samo finale u kojem je doma i sastav slavio uvjerljivu pobjedu od 3:0. Glavni uzro nik incidenta bio je igra Slobode Jahi u prekidu igre napao Vru inu koji je prije toga napravio prekršaj nad Slomi em. Uslijedila je op a “šora” svih igra a na terenu, a uklju ili su se i igra i, pa ak i pomo ni treneri s klup Nakon što se situacija

smirila sudac Midhat Arnautovi odlu io je crvene kartone pokazati Jahi u (Sloboda), te Milardovi u i Grizelju (!?) (Me imurje). Ostaje nejasno zašto barem još jedan doma i igra nije isklju en, jer je doma i igra pokrenuo incident. Ina e nogometaši Slobode stigli su do tro eja 7.memorijalnog turnira “Musta a Huki ” svladavši Me imurje na kraju s (pre)uvjerljivim rezultatom 3:0 (1:0). Golove su postigli Kasapovi u 13., te Tosunovi a u 46. i 89. minuti utakmice.

Sedmodnevne pripreme u Fužinama, pa Mladost u Prelogu

akove ka ekspedicija nije se vratila u Me imurje, ve je odmah produžila na sedmodnevne pripreme u Fužine. Friški i ugodan

zrak zasigurno e dobro do i, jer su ovaj tjedan najavljene ponovno visoke temperature, dok e se ekipa zasigurno dodatno upoznati i “zbližiti”. Me imurje je prošli tjedan dobilo još jedno poja anje. U klub je stigao bivši igra Osijeka Vuka, a vrlo blizu je realizacija i povratak u klub Brazilca Andrea. Tijekom boravka u Gorskom kotaru Me imurje e odigrati dvije lakše pripremne utakmice s županijskim ligašima. Spomenimo samo da je Me imurje još prošli tjedan doživjelo i prvi pripremni poraz u utakmici s hrvatskim prvoligašem Slaven-Belupo. Koprivni anci su bili uvjerljivi s 3:0. Nakon povratka u akovec u utorak 5. kolovoza Me imurje eka provjera s novim hrvatskim tre eligašem Mladosti u Prelogu. Utakmica se igra u 17.30 sati.

Proteklog tjedna mnogo se toga dogodilo u drugom klubu na akove kom stadionu, a trenutno cijeli pogon živi u nadi da e, poklope li se zvijezde, ostati tre eligaš. Naime, Kamen-Ingrad je definitivno otišao u ste aj, a govori se o spajanju Croatije i #akova u jedan klub. Iako kad su ta dva kluba u pitanju tamo je sli na situacija kao i ova akove ka, pa je upitno ho e li do toga do i. Prva je velika novost u NK akovcu ostavka Dušana Mikolaja, koji u posljednjih tridesetak i nešto dana obavljao dužnost sportskog direktora kluba. O svojoj je ostavci Mikolaj kazao: “Kao prvo, nisam mogao obavljati dužnost sportskog direktora kako valja jer nemam licencu trenera. Zato je moja unkcija bila samo pro- orma, a Izvršni se odbor tako i ponašao, kad me u potpunosti zaobišao po nekim pitanjima financija kao i dovo enja trenera.” Naime, umjesto da se dogovore s Varteksovim Škvorcom, kako je dogovoreno na sjednici Skupštine kluba, jer bi time zatvorili dugova-

nje Varaždinaca, NK akovec odlu io se za Glavinu, “ku nog” trenera, kao osobu koja e voditi mom ad u novoj sezoni. “S Varteksovim direktorom Janžekom nismo se uspjeli dogovoriti oko pla e trenera, jer se on nije javljao, no Glavinu nismo spominjali, nego je ak re eno kako ne smijemo dirati u trenere iz Škole, da ona ne bi bila na gubitku. Glavina je izabran bez moga znanja i zbog svega toga nisam mogao ostati sportski direktor, a unkciju u stvari ni prvotno nisam smio prihvatiti.” A kako nam je kazao predsjednik kluba, Predrag Šari , Izvršni je odbor za sada odustao od ideje reorganizacije, koja je dogovorena na Skupštini, jer još uvijek postoji šansa da akovec zaigra u 3. HNL: “Kamen Ingrad ne e se natjecati, a postoji šansa da se dva tre eligaša, #akovo i Croatia, uzioniraju, pa se time otvara mjesto i za nas u tom rangu natjecanja. Zbog toga sada ne možemo razmišljati o rješavanju duga na na in da se reorganiziramo, nego valja pri ekati kraj tjedna pred nama i vidjeti ho e li se sve

posložiti.” K tome, zapo elo se s pripremama, a uvelike smanjena ekipa trenira pod vodstvom Roberta Glavine. On je veliki optimist što se mom adi ti e, i ne sumnja da e akov ani prona i igra e koje trebaju: “Ostalo nam je nekoliko vrijednih igra a, kao i mladih iz juniorskog pogona, kojima samo treba priklju iti pokojeg igra a iz okolnih mjesta i to e biti dovoljno. Planiram svakodnevne treninge, kao i ve i broj utakmica, kako bismo što spremniji do ekali novu sezonu.” Dakle, iz svega ovog jasno je kako klub treba što prije organizacijski ustabiliti, postaviti osobu zaduženu za dovo enje igra a, razmisliti o financijama ukoliko se administrativno ostane u 3. HNL, te potom o novim na inima rješavanja duga prema Poreznoj upravi. Posao pred vodstvom NK akovca nije nimalo lagan, ak je iznimno zahtjevan i opsežan, pa nas izgleda eka još jedno zanimljivo ljeto na stadionu Mladosti. (Ivana Strahija)

29. srpnja 2008.

52 ZAPO INJE nova nogometna sezona

Najprije Kup NSM U utorak 5. kolovoza na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti zapo inje nova nogometna sezona u Me imurju. Kao i uvijek najprije se igra kup natjecanje. Donosimo shemu Kupa NSM za sezonu 2008/09. Dvije utakmice ona u Štrigovi igra se u jutarnjem terminu, dok se u Selnici igra u nedjelju. U prvom kolu sljede eg utorka s po etkom od 17.30 sati sastaju se: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – CROATIA, Preseka: BRATSTVO – KRALJEV AN 38, Palinovec: MLADOST – SOKOL, Žiškovec: DINAMO – VENERA PMP, Sveta Marija: MLADOST – MLADOST (Ivanovec), Krištanovec: KRIŠTANOVEC – POLET (Pribislavec), Štrigova: SLOGA – GRANIÈAR-ELLABO (Kotoriba) (10.30 h), ehovec: SK – DRAŠKOVEC Hodošan: HODOŠAN – NAPREDAK, Prekopa: PLAVI 1975 – ŠENKOVEC

Gardinovec: RADNI KI ELITE R.O. – CENTROMETAL, Brezje: HAJDUK – SLOBODA (Slakovec), Dekanovec: MLADOST ÐURKIN – PLAVI (Peklenica), Zebanec: ZEBANEC – TORPEDO, Selnica: MLADOST – DRAVA (Donji Mihaljevec) (nedjelja, 3.8. u 17.30 h), Jurovec: BRATSTVO – JADRAN, Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – PUŠ INE , Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – SLOBODA (Mihovljan), Trnovec: TRNOVEC – BORAC PMP (Tur iš e), Sivica: BUDU NOST (Miklavec) – OMLADINAC (Ma kovec), Kuršanec: DRAVA – DUBRAV AN, Gornji Hrašæan: POBJEDA – OMLADINAC (Držimurec-Strelec), Podbrest: BUDUÆNOST – BORAC (Donji Hraš an), Sveti Križ: EKO – MURA, Otok: OTOK – NAPRIJED, Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – HAJDUK VINDIJA (Štrukovec).

U UKOVCU odigran tradicionalni Memorijal Krešimir Madi

Naprijedu pobjedni ki pehar Županijski drugoligaš Naprijed iz Cirkovljana iznenadio je sve favorite i zasluženo uzeo naslov pobjednika tradicionalnog Memorijalnog turnira Krešimir Madi u ukovcu. Na turniru koji je u skra enom obliku odigravanja utakmica odigran u subotu poslijepodne sudjelovali su svi klubovi s podru ja Grada Preloga: Otok, Galeb, Naprijed, Draškovec, SK, Mladost Prelog i ukovec 77, a da bi broj ekipa bio zaokružen na brojku 8 igrali su i juniori preloške Mladosti. Ve u prvom kolu dogodilo se iznena enje jer je Draškovec eliminirao doma ina svladavši ga 3:1, a i novope eni hrvatski tre eligaš preloška Mladost u prvoj utakmici nagovjestila je “loš dan”. Jedva su prošli SKu. U polu inale je ušao Naprijed koji je juniore Mladosti svladalo s 1:0 ranim golom, te Galeb koji je drugo kolo izborio tek na penale protiv Otoka. U polu inalu se dogodilo novo iznena enje. Loše

postavljena mom ad Mladosti odigrala je utakmicu ispod svake razine s Naprijedom koji je slavio uvjerljivu pobjedu od 3:1 koja je mogla biti izražena još ve im omjerom u korist kasnijeg pobjednika. Galeb je u drugoj polu inalnoj utakmici

svladao Draškovec i postao drugi

inalist. U utakmici za tre e mjesto Mladost je teškom mukom dobila Draškovec, dok u inalu u kojem su zaigrali Galeb Oporovec i Naprijed Cirkovljan u regularnom dijelu nije bilo pobjednika, da bi Naprijed bolje

izveo dodatne penale i s 4:3 slavio pobjedu na turniru. Pehare za najbolje tri ekipe podijelili su preloški gradona elnik Dragutin Glavina i predsjednik Zajednice sportova Mato Kljaji . (dz)

Pobjedni ka ekipa Naprijeda s predstavnicima organizatora i pokrovitelja

ME IMURSKA nogometna liga veterana “Sjeverozapad

Napredak prvak, u Zebancu odigran turnir najbolje etvorke Nakon završetka natjecanja nogometne lige veterana “Sjeverozapad” NK Zabanec organizirao je revijalni turnir na kojem su igrala najbolja etiri kluba lige. Nastupili su prvak lige Napredak G. Kraljevec, Bratstvo Jurovec, Zebanec i Mura Hlapi ina - etiri prvoplasirane veteranske ekipe. Utakmice su bile revijalnog karaktera, a na kraju je pobjedu slavilo Bratstvo iz Jurovca. Drugi je bio doma in Zebanec, tre a Mura, a tek etvrti uvjerljivi pobjednik prvog dijela natjecanja Napredak iz G. Kraljevca.

Veteranske ekipe prikazale su kvalitetnu i izjedna enu igru. Od ukupno etiri odigrane utakmice, na tri utakmice (uklju uju i i inalnu izme u Bratstva i Zebanac) pobjednik je odlu en izvo enjem jedanaesteraca. Suda ka trojka

delegirana od strane Nogometnog saveza Me imurja odli no je odradila svoj posao. U sve anom dijelu programa, u esnici turnira primili su pehare – svaki prema osvojenom mjestu na turniru. Pobjedniku lige, NK “Napredak” iz Gornjeg Kraljev-

ca uru en je veliki pehar. Nakon sve anog dijela nastavilo se sa zajedni kim druženjem uz kvalitetno pripremljeno jelo i hladna pi a. Doma ini, veterani NK Zebanec odli no su organizirali ovaj završni turnir. (B.Varši )

KONA NA TABLICA 1. NAPREDAK 2. BRATSTVO 3. ZEBANEC 4. MURA 5. DUBRAV AN 6. SLOGA 7. POLET 8. ZASADBREG 9. D.KONCOV AK 10. VENERA-PMP

18 16 1 1 75:17 49 18 11 2 5 73:24 35 18 8 4 6 47:59 28 18 7 4 7 52:56 25 18 7 3 8 45:58 24 18 7 2 9 37:53 23 18 5 5 8 43:44 20 18 6 2 10 35:55 20 18 4 5 9 24:44 17 18 4 2 12 28:54 14

Prvaci lige veterana NK Napredak iz Gornjeg Kraljevca

NOGOMETNI turnir u Kotoribi

Proslava 80. obljetnice Privode se kraju i posljednje pripreme za obilježavanje 80. obljetnice od kada se igra nogomet u Kotoribi. NK Grani ar – Ellabo ro endansko e slavlje imati pet dana i obilovat e nizom aktivnosti. U petak 1.kolovoza održat e se sve ana sjednica na kojoj e biti iznesen presjek rada kluba u ovih osamdeset godina. Sve ana sjednica bit e u školskoj sportskoj dvorani u Donjem kraju, a po etak je najavljen za 19 sati. Od

2. do 5. kolovoza u kotoripskom sportskom parku odigravat e se nogometni turnir na kojem e igrati klubovi iz Me imurja i Podravine s kojima op ina Kotoriba katastarski grani i. U ta etiri dana igrat e se po dvije utakmice. Prva utakmica zapo inje u 18 sati, dok je druga na rasporedu od 20 sati. Završnica turnira bit e 5. kolovoza na Dan domovinske zahvalnosti. (A. Fuš)

U PALOVCU turnir prvaka ŽNL

Pet prvaka u borbi za me imurskog prvaka Turnir prvaka me imurskih nogometnih liga polako, ali sigurno postaje tradicija. Tako se i ove godine uo i po etka nove nogometne sezone održava turnir prvaka svih me imurskih nogometnih liga u prošloj sezoni. Turnir se od petka do nedjelje igra u Palovcu. Nastupaju doma in Dinamo Palovec prvak I. županijske lige, Vidov an D. Vidovec prvak II. županijske lige - istok, Plavi Peklenica prvak II. županijske lige - zapad, Croatia Orehovica prvak III. županijske lige -istok i Šenkovec prvaka III. županijske

lige - zapad. Turnir zapo inje u petak 1. kolovoza u Palovcu u 18 sati pretkolom u kojem igraju prvaci III. županijske lige Šenkovec i Croatia. U polu inalu u subotu 2. kolovoza ždrijebom je odlu eno da najprije igraju Dinamo protiv Vidov ana od 16 sati, a u 18 sati Plavi do ekuju pobjednika utakmice od petka. Finale je na rasporedu u nedjelju 3. kolovoza u 18 sati. Prije utakmica prvacima lige predsjednik NSM Stjepan Križari uru it e pobjedni kih pehar prvaka lige za sezonu 2007/08. (dz)

29. srpnja 2008.

PK AKOVEC organizirao

LJETNA SPORTSKA KOLUMNA - Kako i zašto u profesionalnom tenisu!?

Ljetni kamp u Vlaši ima Pliva i PK iskoristili su ugodno s korisnim kad je u pitanju ljetovanje. Zajedno s malim nogometašima akovca boravili su sedam dana na moruna lj u Vlaši ima na otoku Pagu. etrdesetak djece u pratnji trenera Gordane Nomo Nemi, Gorana Kolari a, Matije Horvata i Darka Zvera, te lije nika Željka Maltari a i pro esora Ante Dragi a organizirano je provelo 8 dana. Dan su zapo injali jutarnjom tjelovježbom. Tijekom dana odra ena su dva treninga, a ve er je završila priredbom koju su organizirala sama djeca. Osim samih treninga organizirane su i razne druge sportske aktivnosti – stolni tenis, odbojka, ragbi, nogo-

met, bo anje, badminton… Tijekom ljetovanja posjetili su Zadar, te grad Pag. Uz odli no vrijeme tijekom cijelog ljetovanja i

JUNIORSKI TENIS menadžerski faktor

doma ini pansiona «Zavi aj» bili su vrlo ljubazni. Zadnju ve er prire en je roštilj party. Osim ljetnog kampa sa kojeg su se sva djeca vratila sret-

na i zadovoljna, te puna dojmova i novih poznanstava, za slijede u godinu se osim ljetnog kampa planira i zimski kamp.

OD 4. DO 8. KOLOVOZA u Donjem Vidovcu

Otvorena zabavna škola nogometa

Franjo Farkaš - lider Otvorene zabavne škole nogometa

U donjovidovskom sportskom parku “Kalanica” od 4. do 8. kolovoza održat e se Otvorena zabavna škola nogometa – CCPA CORSS CULTUREC. Škola je prošle godine održana u Kotoribi, a provodi je jedna norveška humanitarna organizacija. Zabavna škola nogometa ove e godine okupiti dvjestotinjak djece iz op ina Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba i Sveta Marija ko-

je e i snositi troškove škole, a svoj dolazak potvrdilo je i 25 djece iz ma arskog Murakerestura. Za svu djecu je škola besplatna, a s njima e raditi dvanaest posebno educiranih trenera i lider škole Franjo Farkaš. Svi su oni bili na posebnom osposobljavanju koje je po etkom srpnja održano u Daruvaru. Oni e raditi s mališanima tre ih i etvrtih razreda u vremenu od 8,30 do 14 sati.

Instruktor projekta je Josip Piska iz Nogometnog saveza Varaždin. Treba napomenuti da je otvorena zabavna škola nogometa priznata od strane Ministarstva odgoja i obrazovanja, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, HOO-a i HNS-a, a sva oprema koja e se koristiti za vrijeme škole ostat e u vlasništvu sredina koje su se financijski uklju ile u projekt. (A. Fuš)

U SUBOTU u Prelogu

Prvi me imurski triatlon “Prelog 2008” Po prvi put u Me imurju Triatlon klub «Me imurje» organizira 1.me imurski triatlon - “Prelog 2008”, koji e se održati predstoje e subote. u razdoblju od 9,30 h do 14,30 h. Osim najboljih hrvatskih triatlonaca, predvo eni državnom prvakinjom Darijom Pletikapom iz akovca, nastupiti e i triatlonci iz Slovenije i Ma arske. Održati e se 2 utrke, supersprint triatlon sa po etkom u 10 sati te sprint triatlon sa po etkom u 12 sati. Natjecatelji u supersprint triatlonu, na kojeg se mogu prijaviti i gra ani rekreativci i svi koji se osje aju sposobnima završiti utrku, trebaju otplivati 375m, odvoziti bicikl 10 km, te tr ati 2,5 km dok e natjecatelji u sprint triatlonu plivati, voziti i tr ati dvostruko tj. 750m/20km/5km.

Plivat e se na ozna enoj stazi šljun are kod Cirkovljana, bicikl voziti po cesti uz nasip akumulacijskog jezero koja e biti zatvorena za promet, a tr ati e se po nasipu akumulacijskog jezera prema podru ju nauti ke marine u Prelogu. S obzirom da e se u vrijeme održavanja utrke zatvoriti promet na lokalnoj cesti br. 20039 kod ulaska u Prelog , promet e biti usmjeren zaobilazno preko Preloga , Cirkovljana, Draškovca pri emu e voza i biti usmjereni prometnim znakovima. Sve ostale in ormacije možete dobiti na www.tkmedimurje.hr, brojeve tele ona 098-1879 001 i 098-98 94 512 Prijave za utrku se primaju na e-mail tkmedimurje@gmail.com i na gore navedene brojeve tele ona, a na dan utrke na podru ju nauti ke marine u Prelogu od 8 do 9,30 h.

TK PRELOG uspješno proveo kamp

Besplatna teniska abeceda za najmla e U cilju omasovljenja teniskog sporta TK Prelog organizirao je i uspješno sproveo tijekom srpnja teniski kamp za osnovnoškolce s podru ja Grada Preloga. U teniski kamp je bilo uklju eno 18 polaznika koje je prvim teniskim koracima s reketom u io Darko Hercigonja. TK Prelog sli ne aktivnosti

provodi tijekom cijele godine, pa e tako novi kamp biti na rasporedu u rujnu.Teniski kamp je za sve sudionike kao i završno druženje bio besplatan. Kamp su pomogli Grad Prelog i Zajednica sportskih udruga. U klubu su tako er ve zapo ele pripreme za veliku proslavu 25. godišnjice kluba koja e se proslaviti u rujnu. (dz)

TURNIR LIMA A u Brezju

Sudjeluje 10 ekipa Nogometni klub Hajduk predstoje e nedjelje na igralištu Hrastje u Brezju organizira nogometni turnir za igra e do 11 godina. Na turniru se o ekuje nastup deset ekipa: NK Me imurje, NK akovec, NK Polet Sveti Martin na Muri, NK Sloboda Slakovec, NK Me imurec Dunjkovec - Preteinec, NKOmladinac Ma kovec, NK Puš ine,

NK Mali Mihaljevec i doma in NK Hajduk Brezje. Igrat e se na dva terena u dvije skupine, a nakon toga slijedi razigravanje. Utakmice po inju u 10 sati, a završnica turnira nakon 16 sati. Ovo je prvi turnir za lima e u Brezju, te se o ekuje veliki odaziv mještana i roditelja nogometaša koji e bodriti svoju djecu

Cijela ova pri a o juniorskom tenisu govori ustvari o tome kako bi trebao izgledati profil trenera koji rade s juniorima i mislim da bi bolji naslov bio „Treneri u juniorskom tenisu“,ali prekasno sam se sjetio.Do sada sam govorio o dva aktora koje bi treneri trebali imati da bi bili uspješni, a to su „Osje aj za tenisku igru“ i „Osje aj za tehniku“.Sada u nešto re i o tre em “Menadžerskom aktoru“ i s time bi zaokružio ovu cjelinu. Dakle, menadžerski aktor zna i da trener može uspješno voditi igra a ili drugim rije ima upravljati kompletnom karijerom igra a kroz period od nekoliko godina( eng. manage-upravljati).To je vrlo važna stvar, jer trener može imati odli nu viziju igre i tehnike, ali ako ne povla i pravovremene poteze koji igra a guraju naprijed, može lako do i do stagnacije. Svi potezi koje trener vu e moraju biti u službi održavanja visokog nivoa motivacije i pravilnog dugogodišnjeg razvoja igra a. Naravno da jedan veliki dio motivacije leži u samom igra u, ali sa dobrim i kvalitetnim vanjskim podražajima možemo mu dosta pomo i. Evo nekoliko konkretnih primjera: Trener se mora pobrinuti da igra uvijek boravi na pravom mjestu u pravo vrijeme, npr. kada igrate pet ili šest zimskih mjeseci u dvorani u Nedeliš u s jednim ili maksimalno dva razli ita sparing partnera i cijelo ljeto provedete na terenu broj 1 teniskog kluba „TEAM“

akovec, sa ista ta dva sparing partera, nivo motivacije ne moze biti isti kao kada provedete tri tjedna zimskih praznika i dva tjedna proljetnih praznika u kampu na Floridi sa dvadeset i šest razli itih sparing partnera iz cijelog svijeta, pa zatim svaki drugi vikend u Zagrebu ili na nekom od brojnih mjesta po Europi i sve to naravno pod budnim okom svoga trenera. A o tri mjeseca ljetnih praznika i brojnim sadržajima koji se mogu organizirati u tom periodu, ne u ni govoriti. Moram spomenuti da u ovom primjeru igra redovno poha a bilo koju srednju školu i osobno mislim da je to dobro, iako u današnjem vrhunskom juniorskom tenisu i vrlo rijetko. Ukoliko je škola na drugom mjestu, tada trener-menadžer ima još više mogu nosti za planiranje. Ova tema tenis i škola je jako zanimljiva i roditelji u suradnji s trenerima moraju donositi dosta teške i vrlo važne odluke, koje uvelike utje u ne samo na tenisku karijeru ve i na cijeli životni put mladog sportaša i svakako o tome treba puno razgovarati, a ja u se potruditi da uskoro napišem i neka svoja osobna iskustva, koja su bila dosta jaka. 2. Trener mora napraviti optimalan raspored natjecanja što zna i, ne previše, ne premalo, za nekog igra a više a za nekog manje, za nekog vi-

Piše: Nikola Horvat, profesionalni teniski trener

še doma ih turnira a za nekog više turnira u inozemstvu, za nekog je dobro da igra turnire u višoj kategoriji, a nekom to može štetiti, itd...

Trener mora voditi glavnu rije 3. S obzirom da je tenis individualni sport i ve sam govorio o tome da je i jedan od najzahtjevnijih sportova, gledaju i sa psihološke perspektive, svakako je važno da igra bude okružen kvalitetnim ljudima. U tom segmentu trener opet mora voditi glavnu rije , naravno u suradnji sa igra em (u svim to kama suradnja sa igra em i sa ostalim lanovima ekipe je neizbježna). Dakle, odabir kondicijskog trenera, fizioterapeuta, sparing partnera su važne stvari, a isto tako i edukacija roditelja bez ije zdrave podrške, neprekidne vjere u uspjeh i jedne dobre odgojne baze, sve pada u vodu, (a financijsku podršku roditelja emo ostaviti za neki drugi put.) Roditelji moraju nau iti kako reagirati u razli itim situacijama, treba im objasniti zašto je dobro da ponekad do u na trening ili na natjecanje, a ponekad da ostanu doma, kada pozvati djeda, baku i tetu na me a kada ne itd..Nekim bi se roditeljima ovo moglo initi malo bahato od mene, jer misle da imaju dovoljno životnog iskustva da se mogu kontrolirati i znaju ponašati u bilo kojoj situaciji. Siguran sam da postoje i takvi no me utim tenis je i tu vrlo specifi an sport i tako dugo dok ne u ete dovoljno duboko u njega ne znate što vas eka. Vidio sam primjere gdje doktori nauka, pro esori i drugi ugledni lanovi našeg društva koji bi trebali biti primjer drugima gube glavu zbog tenisa. Edukacija roditelja je još jedna vrlo važna tema o kojoj treba razmišljati. Sigurno ima još nekih primjera kako trenermenadžer može svojim pravilnim potezima pomo i igra u u teniskoj karijeri i životu op enito. Jedno je sigurno, da bi uspješno provodio taj proces potrebne su mu dvije stvari, kako bi rekao najbolji hrvatski teniski menadžer i moj veliki prijatelj iz Splita, prva je veliko iskustvo, a druga je širina znanja kako iz tenisa tako i iz života.

VRE E] ^ PR `] {

54 PROGNOZA VREMENA za idu ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 21. do 27. srpnja

Povratak ljetnih vru ina VREMENSKA SLIKA: Odmicanjem visinske ciklone koja nam je proĹĄli tjedan donijela kiĹĄu i jesenski ugo aj iznad naĹĄih krajeva oja ala je anticiklona. Anticiklona e tokom tjedna dominirati iznad naĹĄih krajeva i sporo se premjeĹĄtati dalje na istok ĹĄto e omogu iti dotok sve toplijeg zraka iz podru ja Sredozemlja. Zrak koji e dolaziti iz podru ja Sredozemlja osim topline, donosit e nam i povremeno oblake iz pravca jugozapada te nije isklju ena mogu nost za rijetke lokalne pljuskove i grmljavinu. Temperature e od sredine tjedna dosti i i postupno prelaziti 30 Â°C kada e biti dojam vru eg vremena a za vikend i vrlo vru eg vremena. Za sve one koji namjeravaju i i na more napomenimo da e ih tamo do ekati tako er sun ano i vru e vrijeme. Temperature mora e biti tako er u porastu. VREMENSKA PROGNOZA: Danas e biti sun ano i vrlo toplo vrijeme uz slab do umjeren razvoj dnevne

naoblake i suho. Dnevna temperatura e se kretati oko 29 Â°C. U srijedu e biti tako er sun ano uz slabi razvoj dnevne naoblake i joĹĄ malo toplije. Jutarnja temperatura e biti oko 15 Â°C, a najviĹĄa dnevna izme u 29 Â°C i 31 Â°C. U etvrtak nas o ekuje sun ano vrijeme uz dnevni razvoj oblaka, jutarnja temperatura oko 17 Â°C, a najviĹĄa dnevna oko 31 Â°C. Tokom etvrtka nave er i u no i na petak postoji mala ĹĄansa za lokalni pljusak i grmljavinu na krajnjem sjeveru Me imurja i uz granicu sa Slovenijom. Petak nam donosi neĹĄto naoblake tokom jutarnjih sati, ali e dan biti preteĹžno sun an i vru . Jutarnja temperatura e se kretati oko 18 Â°C, a najviĹĄa dnevna izme u 30Â°C i 32 Â°C. Dani vikenda nam donose daljnji porast najviĹĄih dnevnih temperatura ali i povremeni dotok vlage iz podru ja Sredozemlja. Kako se sada

Pu ka izreka tjedna - â&#x20AC;&#x153;Ako su u srpnju mokri i hladni dani, budu Ĺžitnice i podrumi prazniâ&#x20AC;?

29. srpnja 2008.

Hladnije od prosjeka

ini, u subotu popodne i nave er, te u no i na nedjelju ponovno postoji mogu nost za lokalni pljusak i grmljavinu. NajviĹĄa dnevna temperatura e se kretati izme u 32 Â°C i 34 Â°C. U nedjelju tako er o ekujemo vrlo vru e vrijeme, ali je ĹĄansa za lokalni pljusak manja nego u subotu. Jutarnja temperatura u nedjelju bi zbog neĹĄto obla nije no i bila izme u 19 Â°C i 21 Â°C, a najviĹĄa dnevna sli na kao i u subotu, izme u 32 Â°C i 34Â°C .

ini se da e se i u ponedjeljak nastaviti vrlo vru e vrijeme. Ĺ ansa za lokalni pljusak i grmljavinu je opet neĹĄto ve a tokom ve ernjih

sati. Jutarnja temperatura kretati e se oko 18 Â°C, a najviĹĄa dnevna izme u 32 Â°C i 34 Â°C. (Prognoza izra ena 28.7. u 01h.)

MeteoroloĹĄki kalendar - 30. srpnja 1776. god. katastrofalna tu a u Osijeku - 31. srpnja 1982. god. pijavica u Petrinji oĹĄtetila 500 zgrada - 3. kolovoza 1877. god. veliko nevrijeme s pijavicom na Bra u - 4. kolovoza 1981. god. u Plo ama izmjerena dosad najviĹĄa temperatura zraka u Hrvatskoj od 42,8Â°C

Nakon prolaska hladne fronte u no i na ponedjeljak 21. srpnja, kada je bilo kiĹĄe i grmljavine, u ponedjeljak je bilo na podru ju Me imurja preteĹžno obla no i hladnije vrijeme uz povremeno slabu kiĹĄu sa maksimalnom temperaturom od 21 Â°C. U utorak je bilo promjenjivo obla no uz sjeverni vjetar i joĹĄ malo svjeĹžije sa dnevnom temperaturom oko 19 Â°C. Kako smo i najavili u proĹĄlom broju, u srijedu je iznad naĹĄih krajeva oja ala visinska ciklona enata koja je donijela naobla enje i jesenski ugo aj uz kiĹĄu. Puhao je umjeren i jak sjeverozapadni vjetar a temperatura se od prijepodnevnih 16 Â°C spustila popodne na svega 14 Â°C. U etvrtak se vrijeme smirilo i tem-

peratura zraka se popela do 20Â°C. Bilo je preteĹžno obla no uz slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova. U petak se joĹĄ zadrĹžalo preteĹžno obla no i ugodno vrijeme uz slab zapadni vjetar i najviĹĄu temperaturu oko 22 Â°C. Udaljavanje visinske ciklone dalje na istok i ja anje anticiklone donijelo je sve viĹĄe sunca i viĹĄe temperature. Tako je u subotu bilo uglavnom sun ano uz razvoj oblaka i sjeveroisto ni vjetar no pljuskovi su izostali na podru ju Me imurja. Temperatura je porasla na 26 Â°C. Bilo je i sparno. Nedjelja nam je donijela uglavnom sun ano i suho vrijeme uz dnevni razvoj oblaka. Jutarnja temperatura je bila oko 19 Â°C, a najviĹĄa dnevna 28 Â°C.

Jesenska srijeda u cijeloj zemlji Srijeda 23. 7. bila je samo po datumu ljetni dan. Za to je zasluĹžna izraĹžena visinska ciklona koja je utjecala na vrijeme kod nas. Dnevne temperature su posvuda u unutraĹĄnjosti bile ispod 20 Â°C. Puhao je povremeno jak sjeverozapadnjak, a na naĹĄoj automatskoj postaji Zagreb â&#x20AC;&#x201C; Mlinovi palo je ak 50 mm kiĹĄe. JoĹĄ hladnije bilo je u gorju. ZaviĹžan je mjerio sa-

mo 5 Â°C, Sljeme 11 Â°C, a Parg- abar 12 Â°C. Ljetne vru ine i temperature izostale su i na krajnjem jugu Jadrana. DuĹž obale temperature su se kretale ispod 25 Â°C, a puhala je jaka bura i tramontana sa olujnim udarima. Bura je ohladila more pa je tako u Ĺ ibeniku njegova povrĹĄinska temperatura bila samo 19 Â°C, a u Splitu 20 Â°C.

PRELOGU POHVALE I PRIZNANJA za ure enost gradskih ulica i trgova

Grad po mjeri ovjeka Grad Prelog primio je joĹĄ jednu u nizu pohvala i priznanja kada je Turisti ka zajednica Me imurske Ĺžupanije u sklopu akcije â&#x20AC;&#x153;Volim Hrvatskuâ&#x20AC;? grad Prelog proglasila prvim u Me imurju u kategoriji ure enosti mjesta kao cjeline (do 20 tisu a stanovnika). Time je potvr eno da u gradu Prelogu ravnomjerno skrbe za ure enost ne samo Preloga ve i sedam prigradskih naselja. PreloĹĄkom Trgu bana Josipa Jela i a (kod rotora) pripalo je drugo mjesto u kategoriji najure enijih mjesnih, odnosno gradskih trgova, dok je ulica koja vodi iz Preloga prema izletiĹĄtu Marina, Ulica Zrinskih, tre a u Me imurju po ure enosti. Budu i da su prvoplasirani u pojedinim kategorijama kandidirani za priznanje na drĹžavnoj razini, tko zna, moĹžda upravo

gradu Prelogu ove godine pripadne nagrada u kategoriji gradova do 20 tisu a stanovnika. OdrĹžavanje gradskih povrĹĄina povjereno je GKP-u Pre-kom koje se time bavi u dogovoru s TZ-om Grada Preloga. Prema rije ima Ivana Grade aka, predsjednika TZ-a Grada Preloga, na podru ju grada samo se za ure enje cvjetnih gredica iz prora una TZ-a Grada Preloga izdvaja oko 50 tisu a kuna. - Iz godine u godinu naĹĄ grad biva sve ure eniji i ljepĹĄi. Posebno gledamo da nam grad bude ist i lijepo ure en. Na to nas osobito poti e gradona elnik Dragutin Glavina i ova gradska vlast koja ne ĹĄtedi novac kada je u pitanju komunalno opremanje i ure enje grada. U Prelogu se ure uju mnoge ulice i hortikulturno oplemenuju, a isti je slu aj i s prigradskim naseljima, od

kojih je meni osobno izrazito lijep

ukovec, naselje koje ima moĹžda najviĹĄe parkovnih povrĹĄina u cijelome gradu. TamoĹĄnja udruga Ĺžena â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝irekiâ&#x20AC;? puno se trudi i pomaĹže nam oko ure enja cvjetnih gredica. Prelog bi bio joĹĄ ljepĹĄi kada bismo mogli urediti park kod doma kulture i joĹĄ neke lokacije koje i predugo ekaju da bi doĹĄle na red. ini se ipak da e uskoro i ti prostori dobiti novo lice, kazuje zadovoljan predsjednik TZa Grada Preloga, koji je upravo na blagdan Sv. Jakoba poveo u razgledavanje grada predstavnike ocjenjiva ke komisije Hrvatskog TZ-a koje sudjeluju u izboru najure enijih mjesta oku nica, trgova i ulica u sklopu akcije â&#x20AC;&#x153;Volim Hrvatskuâ&#x20AC;?. Gra ani Preloga zadovoljni su zbog dobivenih pohvala i priznanja koje ovaj grad, kaĹžu, istinski zasluĹžuje. (D.Mihoci)

PreloĹžani o ure enosti grada

Ivanka Kova i , Zagreb â&#x20AC;&#x201C; Ja Ĺživim u Zagrebu ve dugi niz godina, no rodom sam iz Preloga i volim ovdje svra ati i dovoditi prijatelje koji se ude kako je Prelog ist i lijepo ure en grad. Prelog zaista iz godine u godinu postaje sve ure eniji grad. Mislim da smo zasluĹžili priznanje, no jednako tako smatram da je na podru ju grada joĹĄ podosta povrĹĄina koje valja hortikulturno urediti. Primje ujem, me utim, da u gradu ima viĹĄe cvije a, viĹĄe dje jih igraliĹĄta i lijepo, ukusno ure enih povrĹĄina. Park prema groblju jako bode u o i zbog svoje neure enosti, jednako kao i prostor kod Doma kulture, ali je zato jug Preloga lijepo ure en. Veseli me ĹĄto Prelog dobiva sve viĹĄe spomenika.

Stjepan, Iva i Jasminka Zadravec, Oporovec â&#x20AC;&#x201C; Nas troje se slaĹžemo u jednom. Prelog je lijepo i ravnomjerno ure en grad. Kako se ure uje centar grada, tako se ure uju i prigradska naselja. Istom mjerom. Ako pogledam nekoliko godina unazad, razlika je o ita, ak drasti na. Mi smo u centru Oporovca dobili lijepo ure en park ispred crkve, a i novo dje je igraliĹĄte na jednom nekad zapuĹĄtenom gruntiĹĄtu. Da se mene pita, ja bih povrĹĄine joĹĄ viĹĄe oplemenio cvije em i dao im etnoĹĄtih, jer Prelog ipak ne smije zaboraviti da je selo i da ga ine seoska naselja. I ljudi doprinose da ovaj grad bude lijep. A gra ani vole ure ivati svoje oku nice i balkone, svoje grunte.

Franciska Strnad, Prelog â&#x20AC;&#x201C; Drago mi je uti tavu dobru, pozitivnu vijest. Prelog je zaista uredan i ist grad, lijepo ukraĹĄen cvjetnim gredicama, a bome i gra ani sami puno ulaĹžu u ure enje svojih oku nica, tako da mislim da je ovo priznanje nagrada svima nama. Grad je nakon akovca sada zaista najljepĹĄe ure eno mjesto u Me imurju. Mislim da pokoja cvjetna gredica ili nova parkovna povrĹĄina gradu ne bi smetala, no jednako je vaĹžno natjerati gra ane da ure uju svoje fasade. Meni je najgore vidjeti te oljuĹĄtene fasade i ono ruglo od nekadaĹĄnje o ne bolnice. Ta je zgrada u vlasniĹĄtvu Grada pa me udi ĹĄto se niĹĄta ne poduzima da se uredi.

29. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

TRADICIONALAN TURNIR U PREPONSKOM JAHANJU U AKOVCU

PRVA SKUPINA HRVATSKIH OLIMPIJACA OTPUTOVALA U PEKING

ZAVRŠEN NAJVE I ME IMURSKI MALONOGOMETNI TURNIR U PRELOGU

Srpski reprezentativac odnio lovu i slavu!

Filip Ude želi barem jedno finale i sanja medalju

Naslovi u sve etiri konkurencije ostali “kod ku e”

www.mnovine.hr

29. srpnja 2008.

MOTORIJADA REN BAN Motokluba Prelog

Do sad ponajbolje dvodnevno bikersko druženje U Otok i Prelog iz svih dijelova Hrvatske, kao i iz inozemstva, prošli petak i subotu “dojahalo” je na motorima nekoliko stotina bikera na 6. motosusret. Doma in, Motoklub Ren Ban Prelog, još je jednom na visokom nivou organizirao jednu od ponajboljih motorijada u ovom dijelu Hrvatske. Na svojim dvokota nim ljubimcima stiglo je njih više od 400 kako bi se dobro proveselili, družili, zdrmali desetke ba vi piva, pojeli tradicionalan grah ili nešto s roštilja, net-

ko “spalio” i po koju gumu, te uživali i zabavljali se u kvalitetnoj rock ali i bikerskoj malo žeš oj hard i heavy metal glazbi. Kao i uvijek, še er pri kraju kako bi se pomalo i napalili, te pogledali nešto i od sisica, možda i po koji “detalj” više, prire en je tradicionalan - striptiz. Glazbeni headlineri ovogodišnjeg programa bili pak su u posljednje vrijeme lagano darkerski Pipsi koji su svirali u petak, odnosno okorjeli zagreba ki rockeri Telephon Blues Band u subotu. Kako bi

glazbeni program bio ful pun cijele ve eri, u petak su se pobrinuli Free Object, Stranger i The Trio band, a u subotu Nakupina Mi i Musta bend. U dva dana bikerima se, koji su imali besplatan upad i kampiranje, pridružilo gotovo tisu u ljubitelja rock glazbe i dobrog provoda koji su došli pogledati što se doga a i zabavljati se s bikerima. Doma ini su ina e svima koji su motorizirani stigli u Otok organizirali ak dva mimohoda diljem donjeg

dijela Me imurja. Prvi odmah tek što su se motoristi u petak skupili na starom mjestu ribnjaku kod Otoka, a drugi u subotu poslijepodne, puno brojniji, kad je u de ileu bilo više stotina motora. Naravno, “okrjepe” na svim “punktovima” nije nedostajalo. Sve pak se doga alo pod budnim patronatom policijskih bikera, koji su se brinuli oba dana prvenstveno preventivno da oni koji pretjeraju s alkoholom ne iza u na cestu, ve radije npr. prespavaju u šatoru.

Ljeto nam se vratilo … Prošli tjedan protekao je u stilu pjesme “Jesen stiže …”, ali, sre om, subota je ponovno donijela ipak srpnju primjerenije sun ano vrijeme i temperature, da bi nedjelja potvrdila da možemo ponovno zapjevati “Ljeto nam se vratilo …” Pjesme i gradskog movinga ovih dana u gradu ne e nedostajati, jer su zapo eli dani vezani uz Porcijunkulovo, tj. za “ akove ko

proš enje”. Iako kulminacija slijedi tek predstoje i vikend, prošla subota ozna ila je po etak dana kad e u akovcu biti “neobi no živo” duboko u no . Stoga e biti puno više posla i za našeg “špica paparazza”, jer e do grada svratiti i oni kojima to baš i nije neki doživljaj. Prava prilika da se možda i vi pojavite u “najgledanijoj gradskoj rubrici” u ovim novinama, pa i šire …

Fatalna nesre a preloškog bikera vikend prije ohladila je najžeš e bikerske strasti, tako da ve eg brzinskog te svekolikoga drugog ekshibicionisti kog i potpuno nepotrebnog divljanja me imurskim cestama i preloškim ulicama nepromišljenih i u najmanju ruku neodgovornih voza a žestokih mašina - uglavnom nije bilo. Standardi u organizaciji ovog motosusreta svake su godine na sve višem nivou, pa je tako bilo i ovom prilikom.

Entuzijasti Ren Bana potrudili su se da se i ovogodišnja motorijada pamti i prepri ava prvenstveno po stvarima zbog ega su uostalom i svi stigli još jednom - “na dobro poznato mjesto”, sreli drage ljude i ugodno se družili i zabavljali dva dana i no i. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)