IVAN KOLARIĆ, direktor Tegre, o poslovanju pod okriljem "Eurovie"
ČAKOVEČKO rodilište obnovljeno
Dvokrevetne sobe i novi apartman
NEZADOVOLJSTVO novim GP Goričan
www.mnovine.hr
str. 3
str. 7
Mađarska Do nekih stvari razmišlja o sami ne bismo došli ponovnom otvaranju još deset godina str. 5 Goričana
IVANA SKLEPIĆ, studentica
str. 7
Mnogi su roditelji u kreditima zbog studija svoje djece
RAZVOJ turizma u Međimurju
str. 2
Najbrži rast noćenja u Hrvatskoj
str. 13
VODOZAŠTITNI nasip u Podturnu
Čekali smo ga pedeset godina TEPEŠIJA PO ME\IMURJU u ovom broju
Črečan Duplerica
^akovec, UTORAK, 25. studenog 2008.
Cijena 6 kuna
MTČ d.d. i Tvornica rublja
Na pomolu nova promjena Uprave
Bernik razvlastio Farkaša, Rosu i Čovića
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
56
str. 3
Godina XIV. Broj 690.
A L
2
25. studenog 2008.
ŽUPANOVA “istina” o financiranju i razvoju sporta u Me imurju STRUKOVNA GRUPA za turizam pri Županijskoj gospodarskoj komori
Broj turisti kih no enja raste najbrže u Hrvatskoj Najve i zamah me imurskom turizmu dale su Toplice Sveti Martin, vinske ceste, dobra hrana i pitomi brežuljci. U prvih deset mjeseci ove godine broj no enja porastao je za 61 posto, a i lani je stopa rasta u odnosu na onu prethodnu godinu bila visoka, iznad 40 posto. Me imurje, koje je do prije koju godinu vidjelo turiste iz isto nih europskih zemalja samo na proputovanju do mora, polako i samo postaje turisti ka destinacija. Uskoro bi trebalo biti uvršteno u ponudu touroperatora adriatica.net. Od svih županija u Hrvatskoj, najbrži trend rasta broja turisti kih no enja bilježi se u Me imurskoj županiji. Istina da su apsolutne brojke male, ali je trend rasta izuzetno pozitivan. Ove je godine Me imurje do sada zabilježilo 44 no enja doma ih turista i 13 tisu a stranih turista, izvijestio je na sastanku strukovne grupe za turizam pri Županijskoj gospodarskoj komori Rudi Grula, tajnik Turisti ke zajednice Me imurske županije. Pove anom broju no enja zna ajno je doprinio i rast broja smještajnih kapaciteta. Otvorena su dva nova hotela u Donjem Kraljevcu i Prelogu s etiri i tri zvjezdice. Otvoren pansion u Puš inama, jedan hotel je prekategoriziran u sobe za iznajmljivanje, a u Nedeliš u i akovcu djeluju i dva hostela. I dalje se nastavlja velika investicijska aktivnost me u onima koji su registrirani da pružaju usluge tzv. selja kog turizma. U tom segmentu je registrirano ukupno 78 kreveta, u pripremi je još pet, šest objekata po 20 kreveta. Neki od njih u tom segmentu usluga radije se registriraju kao obrtnici jer imaju širi dijapazon mogu nosti pružanja usluga u turizmu. No nisu dovoljni samo smještajni kapaciteti ve i raznovrsni i zanimljivi sadržaji koji mogu privu i turiste, kao što je petogodišnji projekt ozna avanja biciklisti kih staza, cesta tradicije i uklju ivanje Me imurja u programe velikih turisti kih agencija. - Trenutno najteža financijska investicija u turizmu u Hrvatskoj odvija se u Toplicama Sveti Martin, teška je 25 milijuna eura, rekao je na sastanku strukovne grupe Željko Zadravec, direktor za marketing iz Toplica Sveti Martin. Uz wellness ponudu i gol terene s devet rupa s greenovima od zelene grijane trave, imat e i dvoranu za pripremu sportaša, te mogu nosti za kongresni turizam. Rast broja no enja i pove anje turisti kih kapaciteta ljepša su, da tako kažemo, strana medalje. No postoji
Rudi Grula, tajnik Turisti ke zajednice Me imurske županije. i druga strana medalje, a to je nelojalna konkurencija koja je sada više izražena u ugostiteljstvu. Ugostitelji se žale da su im zapravo najve a nelojalna konkurencija klubovi, udruge gra ana, lova ka društva koji organiziraju razne turnire ili mani estacije na kojima se odvija prava ugostiteljska djelatnost na crno uz prodaju pi a, peku se volovi na ražnju i kuhaju lova ki specijaliteti i sli no. Uz nogometne klubove dnevno se nakon treninga ispijaju gajbe piva, u klupskim prostorijama ure uju šankovi oko kojih se okupljaju njihovi lanovi. Ta pojava poprima zabrinjavaju e razmjere na štetu ugostitelja koji pla aju poreze, radnike, sanitarne preglede, ure uju prostore. Kako tome stati na kraj, odgovor su zatražili i od državne inspektorice koja je bila nazo na na sastanku strukovne grupe turizma pri Županijskoj gospodarskoj komori prošli tjedan. Inspektori ne mogu kao tajni agenti vrebati u žbunju na turnire kako bi ocijenili odvija li se prodaja napitaka u okviru zakonskih okvira ili poprima razmjere ugostiteljske djelatnosti na crno, ali im se prilikom najave takvih mani estacija može dostaviti prijava o njihovom odvijanju kako bi bili u prilici da prekontroliraju odvija li se mani estacija u tom dijelu u zakonskim okvirima. Post estum i bez prijave njima su svezane ruke. Naime, udruge mogu pod odre enim uvjetima svojim lanovima prodavati napitke i ukoliko zadovoljavaju minimalne tehni ke uvjete. No inspektorica je tako er rekla da su u odre enim slu ajevima intervenirali gdje su ti zakonski okviri prekora eni. (BMO)
Župan Posavec pozvao na smjenu Miljenka Topli anca!? Sve je vidljivije da se približavaju izbori, izborna “groznica”, te da su politi ari osjetljivi na javne “žaoke”. Nakon tri i pol godine mirnog “plova”, u kojima su županijske pressice uglavnom služile u protokolarne svrhe, župan Posavec je progovorio na temu sportskih dotacija i o “ulaganjima u sport”, o emu se u posljednja dva tjedna digla prašina napisima u medijima. Najprije je oštro demantirao da Me imurska županije radi bilo što protivno zakonu kad je u pitanju dotiranje sporta, a što im je kao imputirano u jednom objavljenom tekstu na primjedbe Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije kojeg ina e financira upravo Županija. Županija je spremna na razgovore koje idu na boljitak sporta, ali ne ovakav na in, rekao je župan. Za daljnji razvoj sporta u Me imurju potrebna je prvenstveno ve a angažiranost elništva Zajednice sportova, a ne ekanje samo sredstava iz prora una. O ito toga nema, pa bi se trebalo razmisliti o kadrovskim promjenama u tom tijelu odgovorio je na njihove primjedbe župan prozvavši time elništvo krovne udruge sporta zbog navodne inertnosti. Na taj na in prakti ki je pozvao na smjenu predsjednika Miljenka Topli anca s kojim je ina e navodno u posljednje
vrijeme u osobnom konfliktu, iako je ovaj nedavno izabran za predsjednika sportske Zajednice u novom etverogodišnjem mandatu. Pozvao je tako er elne ljude Zajednice na izradu javnih potreba u sportu, jer najlakše je re i dajte novce iz prora una iako se ne zna kolike su zapravo ukupne potrebe pojedinih sportova i udruga i na koji na in isfinancirati potrebe. Župan je tako er pokušao demantirati da Me imurska županije izdvaja “mizerna sredstva” za sport. Izdvaja sredstva u skladu svojih mogu nosti, pa i više od toga zaklju uje župan, rekavši da se izdvaja ukupno više od 6 milijuna kuna na razli ite na ine “kao potpora sportu” što je više od 10 posto izvornih sredstava županijskog prora una. Mi bi smo dodali da je ipak to više zagla ivanje situacije oko podignute prašine u javnosti, jer izravna potporu sportu je ipak znatno manja i iznosi s nagradom za osvajanje olimpijskog srebra Filipa Ude oko 2,7 milijuna kuna ili pak oko 5 posto izvornih prora unskih sredstava, dok su ostatak ipak in rastrukturalne investicije. Drugo je pitanje, može li se i treba li za ulaganja u sport izdvajati više !? Prema iskustvima iz drugih gradova i županija odgovor je da bi se trebalo i moralo izdvajati više, posebice još ako
Bi li župan i suradnici možda radili volonterski!? Na žalost, izvorni prihodi središnje me imurske jedinice lokalne samouprave mali su s obzirom na jedan Zagreb, jer nije isto raspolagati s 50 milijuna kuna, koliko prihoduje Županija, ili pak 250 milijuna kuna, koliko su izvorni prihodi cijele me imurske lokalne samouprave prema onome kakav je prora un Grada Zagreba koji iznosi, primjerice, 8 milijardi kuna, žali se Posavec. Stoga, Županija svaki lipu “preokrene” triput nego je potroši i nekamo usmjeri kazao je župan. Je li to baš tako, ipak je veliko pitanje, jer neki “projekti” poput ulaganja u glasilo Me imurje News koje uglavnom sa zakašnjenjem “objektivno in ormira javnost”, a za koje se “troškari” lijepi novci (približno milijun kuna godišnje op.a.) mogli su primjerice biti usmjereni izravno u sport ili kulturu. Takvih primjera navodno ima još,
pa je itekako upitno troši li se zaista racionalno svaka lipa iz tako malog prora una kao što to sugerira župan. Što pak se ti e županovih primjedbi da bi u Zajednici svi trebali raditi volonterski (pla aju se ina e samo 2 ovjeka op.a.) tj. zašto se troši novac na “hladni pogon”, baš nas zanima bi li barem župan i njegovi najbliži suradnici - bili volonteri (u nekim europskim zemljama to je sve uobi ajena praksa), jer se ipak (ne)potrebno nagomilana županijska administracija mora platiti (županijske pla e su ina e uglavnom duplo, pa i triput ve e nego službenika u državnoj upravi op.a.) umjesto da si župan i njegovi najbliži suradnici dijeli nekoliko prosje nih hrvatskih pla a, te koliko, kako i zašto postotaka izvornog prora una troši “hladni pogon” Županije, ako su izvorni prihodi tako mali…(dz)
se udari na sportske udruge koje se snalaze na razli ite na ine u preživljavanju raznim inspekcijskim nadzorima i sli no, što predlažu neki, jer to je mnogima najvažniji izvor da uop e održavaju svoju aktivnost. Naime, potpore lokalne samouprave zaista su mizerne s obzirom na druge krajeve Hrvatske, iako je injenica da su i takvi “me imurski prora uni”, dok su donatori i sponzori uglavnom sve rje i i nedostupni. Samo nam nije jasno kako to da nas onda u Zagrebu i dalje percipiraju kad treba dati novce u Me imurje za puno važnije i financijski teže projekte od financiranja sporta da smo “mala Švicarska” kojoj zapravo ništa ne treba !? (Dejan Zrna)
Što je zapravo 6,1 milijun kuna!? Kako je “napisano na papiru” koji smo dobili kao prilog iznijetim županovim argumentima, ovogodišnja ulaganja u sport kao iznose 6,1 milijun kuna, iako bi na tom papiru trebalo razdvojiti ulaganja u sportske udruge i saveze, sportska natjecanja i projekte od ulaganja u sportsku in rastrukturu. Na tom papiru piše da e se u “u sport” uložiti ove godine nešto više od 6 milijuna kuna ili ak 12 posto izvornog županijskog prora una. Impresivna brojka, ali samo naizgled. Naime, ovogodišnja izravna potpora me imurskom sportu na koju je temu je sazvana ova pressica po tom papiru uklju uju i nagradu za osvajanje olimpijskog srebra Filipa Ude ipak je tek oko 2,5 milijuna kuna, dok se ostatak do 6 milijuna kuna odnosi na ulaganja u sportsku in rastrukturu, školski sport itd. (dz)
Remen Me imuraca ve je odavno stegnut
t
Anketa “Pod vurom”
Iako je rekao da nikad nije spomenuo razu o stezanju remena, upitali smo naše sugra ane kako komentiraju ovu izjavu Ive Sanadera. I dok su se svi složili da
Dražen Tkalec, akovec - Ne znam kako bih komentirao Sanaderovu izjavu o stezanju remena. Mislim da ova kriza utje e na sve i da nam je svima teško. Nitko nije pošte en i nitko nema ‘privilegiju’ da ga ova ekonomska kriza zaobi e. Što je najgore, mišljenja sam da ovo ne e stati, nego bi moglo biti još i gore. Osobno ne znam to no na emu e moja obitelj pokušati prištedjeti nešto novca. Možda e nadolaze i blagdani biti nešto skromniji nego prošlih godina.
Savo Tomaševi , akovec - Mislim da nemamo drugog izbora nego stegnuti remenje, kako je rekao Sanader. Ekonomska situacija je takva da bi sve drugo bilo zavaravanje. Morat emo se prilagoditi situaciji koja nas je snašla, ne samo Hrvatsku ve i cijeli svijet. Ja sam penzioner pa mogu re i da ve dulje vrijeme šparam, tako da više ne postoji mjesto na kojem mogu ‘stegnuti remen’.
osje aju ekonomsku krizu, ve ina rješenje vidi u stezanju remena Ivi Sanaderu i njegovoj Vladi. Neka prvo oni po nu stezati remenje pa emo onda i mi, kazali su. Ili neka
Liliana Srša, Prekopa - Mislim da bi Sanader svoju izjavu o stezanju remena trebao prvo uputiti sebi i svojim kolegama u Vladi. Neka prvo oni po nu stezati remenje pa emo onda i mi. Ili neka sebi smanje pla e pa mi ne emo morati šparati ili neka nama povise pla e pa emo onda šparati svi zajedno. Mi smo ve ‘stegnuti’ skroz, tako da smatram da je na njima da se odreknu nekih stvari.
sebi smanje pla e pa mi ne emo morati šparati ili neka nama povise pla e pa emo onda šparati svi zajedno, dodali su. I dok jedni smatraju da o ito trebaju prestati
Davorka Žvorc, akovec - Stvarno ne znam kako bih komentirala Sanaderovu izjavu da treba stezati remenje. O ito trebamo prestati i jesti i na taj na in stegnuti remen do kraja, jer je jedino ovdje ostalo nešto mjesta. Kao i ja, mislim da i ostali gra ani više nemaju na emu prištedjeti. Ako ho eš nešto stezati, trebaš prvo kupiti remen, a problem je taj što ve ina nema novac ni za remen.
jesti te na taj na in stegnuti remen, drugi kažu da je njihov remen ve odavno stegnut do kraja. Oni koji još uvijek imaju što stegnuti, razmišljaju na emu e ovaj put
Adriano Posavec, akovec - Osobno osje am ekonomsku krizu i stoga smatram da treba štedjeti na sve mogu e na ine. Jedini problem je taj što Sanader i ostali politi ari nisu i ne e osjetiti ovu krizu. Trebalo bi prvo njima srezati puno toga, a tek onda nama govoriti da štedimo i stežemo remenje. Na emu emo mi osobno štedjeti, još razmišljamo. Što se ti e nadolaze ih blagdana, za djecu emo se pobrinuti da ne osjete razliku, no mi emo je sigurno osjetiti.
prištedjeti. Spominju se boži ni blagdani koji su na pomolu, no ho e li nadolaze i blagdani zaista biti nešto skromniji, tek e se vidjeti. (H. Ze ar)
Natalija Hrustek, Pleškovec - Definitivno mogu re i da se ekonomska kriza osje a. Radim u du anu i to no se vidi pad prometa. Osobno isto osje am krizu te u morati stegnuti svoj remen. Nadolaze i blagdani ove e godine biti iz tog razloga nešto skromniji. Me utim, smatram da mi obi ni gra ani uop e ne bismo trebali štedjeti ve da bi stegnuti remenje trebali politi ari ije su pla e znatno ve e od naših. (H. Ze ar; oto: Vrzan)
AKTU LNO
25. studenog 2008. HDZ o starom Grani nom prijelazu Gori an
KriĹžai : Radi se na povratku osobnih vozila! - Svi koji su kupovali poslovne prostore od Me imurje inĹženjeringa na GP-u Gori an bili su upoznati da e oni sluĹžiti svrsi samo na odre eno vrijeme, na kojih desetak godina, jer je ve tada bilo predvi eno da oni ne e biti svrsishodni na duĹže razdoblje, rekao je predsjednik Ĺžupanijskog HDZ-a Vladimir Ivkovi nakon ĹĄto se u javnosti podigla praĹĄina oko statusa staroga GP-a Gori an i tamoĹĄnje gospodarske aktivnosti. Me utim, HDZ e se kao stranka
zauzeti da taj prostor ipak ne ostane gospodarski mrtav. Ivkovi je tako er “okrznuoâ€? i prozvao aktualnu SDP-ovu lokalnu vlast op ine Gori an o tome da nije vodila ra una o tome ĹĄto e se dogoditi nakon otvaranja novog prijelaza iako su se “kotrljale pivske ba ve preko novog mostaâ€?, kao i zastupnika u proĹĄlom sazivu Sabora Ĺ˝eljka Pavlica koji “nije reagirao kad je bilo vrijeme, iako je to mogao 2004. kao saborski zastupnikâ€?. Pavlic nam je isto demantirao, ponudivĹĄi pisane
Pavlic: Sanaderova Vlada potpisala je ugovor bez potvrde Sabora Pitanje novog - starog GP-a Gori an nadamo se da ne e biti pretvoreno u politi ku trakavicu, ve da e se konkretno rijeĹĄiti odre eni problemi. Me utim, predsjednik MDS-a, kojeg je prozvao Vladimir Ivkovi , na ovu temu istog demantira sljede im: - govor izme u dvije vlade, hrvatske i ma arske, o uspostavi zajedni kog grani nog prijelaza Gori an - etenye II za kontrolu grani nog prijelaza nije potpisan 2004. godine, tj. za vrijeme ‘Ra anove vlade’, kako tvrdi Ivkovi , ve 8. srpnja 2005. godine na Plitvicama, tj. za vrijeme ‘Sanaderove
vlade’. sobno se kao saborski zastupnik, na Ĺžalost, nisam imao prilike izjasniti ili odlu ivati o ovom ugovoru i upozoriti na mogu e probleme, jer je u promjenama za sklapanje prije navedenog ugovora ‘Sanaderova vlada’ izbjegla zakonsku obvezu (u prvom nacrtu 2004. godine bilo je navedeno da e o tome Sabor raspravljati, op. a.) da se o ovom ugovoru raspravlja, te da ga potvr uje Hrvatski sabor, rekao je Pavlic, i pozvao predsjednika me imurskog HDZ-a da ubudu e u svojim istupima koristi potvr ene i istinite injenice i argumente. (dz)
argumente kako Ivkovi ne govori istinu u ovom slu aju. a njega se nadovezao HDZ-ov kandidat za novoga me imurskog Ĺžupana Mladen riĹžai koji je rekao da je u razgovorima s najviĹĄim drĹžavnim duĹžnosnicima koji su nedavno pohodili akovec i Me imurje (Bianca Matkovi , uka Bebi itd., op. a.) spomenuti problem koriĹĄtenja staroga GP-a barem za lokalno stanovniĹĄtvo i da e se u odre enom vremenskom roku pokuĹĄati tom prijelazu vratiti mogu nost prometovanja osobnim vozilima. Budu i da s ma arske strane dolaze tako er pozitivni signali u vezi s tim, nadamo se da e ovi apeli vrlo skoro uroditi plodom. sim toga, radit e se na tome da stari GP Gori an dobije status odmoriĹĄta, ali taj projekt za sad izgleda ipak nije realan, ve tek kad se u e u E . Me utim, mi bismo dodali da se s gospodarske strane oĹživljavanje starog prijelaza tako dugo ipak ne moĹže ekati, jer se s turisti kog trĹžiĹĄta isto ne Europe predstoje ih godina i dalje o ekuje najve i broj turista koji ne e mo i promijeniti eure i ostaviti poneku kunu u Me imurju. Stoga bi trebalo djelovati interventno i prema HAC-u, za ĹĄto su ina e Ĺživotno zainteresirani svi oni koji imaju poslovne prostore na starom GP-u Gori an. (Dejan Zrna)
Vladimir Ivkovi
Uskoro asfaltiranje ceste Kotoriba GP Gori an Vrlo blizu je realizacija as altiranja i otvaranja ceste GP Gori an - otoriba za promet svih vrsta vozila, koja e spojiti ne samo taj isto ni dio Me imurja ve i otvoriti novu dimenziju u kojoj se otvaraju vrata oprivni ko - kriĹževa ke Ĺžupanije u oba smjera, istaknuo je u posljednjem “druĹženjuâ€? s novinarima predsjednik me imurskog HDZ-a Vladimir Ivkovi . Iako je cesta prvotno trebala i i samo do Gori ana, sada e produĹžiti do starog GP-a Gori an. kupna duĹžina ceste iznosi oko 14 km. (dz)
ZATVARANJE starog grani nog prijelaza ne odgovara niti susjedima
Ma arska Vlada razmatra ponovno otvaranje GP Gori an i Letenye akon ĹĄto su Me imurske novine prve upozorile na probleme koji su nastali otvaranjem autoceste i zatvaranjem GP-a Gori an za promet automobilima, o ovom problemu po eli su pisati i ma arski mediji. ni posljednja dva tjedna u velikom broju dolaze na GP Gori an i u op inu Gori an gdje s mjeĹĄtanima, vlasnicima restorana i drugih objekata te na elnikom Mariom Mohari em razgovaraju o nastalom problemu i prometnici za koju se govorilo da e spajati a u praksi se pokazalo da razdvaja dva naroda te oteĹžava hrvatskoj nacionalnoj manjini u Ma arskoj kontakt s maticom. Ma arska novinska agencija M I jedna je od onih koja izvjeĹĄtava o ovom problemu. ako je u petak 14. studenog objavila reakciju ma arske Vlade iji je glasnogovornik objavio da nadleĹžna ma arska ministarstva razmatraju ponovno otvaranje hrvatsko - ma arskog grani nog prijelaza izme u Gori ana i etenya za promet osobnih vozila. red glasnogovornika ma arske Vlade priop io je sljede e: - dbor Ministarstva redarstva, Ministarstva financija, Ministarstva prometa, telekomunikacija i energetike dobio je ovlaĹĄtenje da analizira u inak ponovnog otvaranja staroga grani nog prijelaza za promet osobnih vozila. Predstavnik dbora navedenih ministarstva mora podnijeti izvjeĹĄtaj za najkasnije dva mjeseca. koliko rezultat istraĹživanja to opravda, dbor e dati prijedlog
Vladi u kojem e inicirati izmjenu sporazuma izme u dvije vlade, za ĹĄto je potreban dogovor s hrvatskom stranom. Me utim, hrvatska strana joĹĄ se nije o itovala.
Protestirali joĹĄ 2003. a elnik op ine Gori an Mario Mohari , kojega ovih dana mnogi napadaju i optuĹžuju da je odgovoran zbog nastale situacije, na takve optuĹžbe ne odgovara. - e vidim zaĹĄto bih na njih odgovarao. e 2003. godine kada je op ina Gori an dobila na uvid projekte autoceste ja nisam bio na vlasti. Mene su godinu dana ranije maknuli pa nisam znao niĹĄta o projektu. Sada kada smo prou ili staru dokumentaciju vezanu uz ovu problematiku naĹĄli smo protestno pismo koje je upu eno projektantu i na druge adrese, a kojim je tadaĹĄnja op inska vlast izrazila protivljenje i neslaganje s predo enim projektom. p ina, me utim, nije dobila nikakve povratne reakcije. situaciji u kojoj smo se naĹĄli sada pokuĹĄavamo djelovati i u initi najbolje ĹĄto moĹžemo jer nam nije svejedno. ije ugodno uti kada odre eni javno govore da su kupci lokala na GP-u Gori an znali ĹĄto ih eka, da je prijelaz tek privremeno rjeĹĄenje. oliko su mene upoznali, kada se gradio prijelaz, nitko u p ini nije za to znao, a nisu to znali ni oni koji su kupovali lokale da je ovome prijelazu unaprijed utvr en rok trajanja. Pitam se zaĹĄto nas oni koji su to znali na to nisu upozorili, kazuje Mohari .
Mohari pisao Sanaderu n je proĹĄli tjedan uputio pismo predsjedniku Vlade RH Ivi Sanaderu, a ranije i ministru financija Ivanu Ĺ ukeru, ministru prometa BoĹžidaru almeti i ministru vanjskih poslova Gordanu Jandrokovi u kojim ih upoznaje s problemima nastalim otvorenjem novoga grani nog prijelaza. - Stari grani ni prijelaz je ogromna investicija modernog sadrĹžaja koji e zbog novog na ina regulacije prometa za osobna vozila isklju ivo preko autocestovnog prijelaza ostati neiskoriĹĄten, prazan i devastiran, a to je drĹžavna viĹĄemilijunska investicija koja je Hrvatsku koĹĄtala oko 32 milijuna njema kih maraka u vrijeme otvaranja 1995. godine. Problem e se osjetiti i u integraciji Hrvatske u Europsku uniju, koja pre erira pograni nu suradnju, a koja je sad prili no oteĹžana, i Hrvati, kojih u okolici etenya ima mnogo, udaljeni su od mati ne zemlje. a elnici ma arskih op ina s hrvatskom ve inom, kojih ima desetak, a koje tako er gravitiraju na grani nom prijelazu Gori an, potpisali su peticiju i uputili je ma arskoj Vladi u BudimpeĹĄtu, piĹĄe Mohari , i moli za pomo budu i da Vlada RH moĹže me udrĹžavnim sporazumom otvoriti stari grani ni prijelaz Gori an - etenye za osobna vozila, odnosno putni ki promet. pismu predsjedniku Vlade i ministrima Mohari isti e da je ma arska Vlada reagirala na ovaj problem i da je spremna otvoriti
Na elnik Mario Mohari pisao premjeru grani ni prijelaz etenye ukoliko se s tim suglasi hrvatska Vlada. - o ĹĄto automobilima nije dopuĹĄteno prometovanje preko GP-a Gori an, odnosno etenya nije naĹĄ jedini problem. Projektima nije predvi ena povoljna spojna cesta koja bi povezala stari i novi grani ni prijelaz. sim toga, problem koji se javlja otvaranjem novog prijelaza za osobna vozila jest da se produĹžuje put do prvoga ma arskog mjesta etenya za 15 km. S obzirom na to da se vozi autocestom, onemogu en je promet osobnim vozilima bez naplate autoceste. akvim na inom regulacije putni kog prometa osobnim vozilima onemogu en je dolazak do prvoga ma arskog mjesta ali i vinograda i ku a za odmor nemalog broja drĹžavljana Hrvatske bez da moraju kupiti vinjetu za svaki prelazak u Ma arsku, naglaĹĄava Mohari u svom pismu, izraĹžavaju i nadu u pomo Vlade i ministarstava i povoljno rjeĹĄenje nastalog problema. (D.Mihoci)
3 JE LI NA POMOLU ponovna promjena na elu MT -a i Tvornice rublja
Bernik razvlastio FarkaĹĄa, Rosu i ovi a Milan Bernik, najve i pojedina ni investicijski ulaga , a time i stvarni raspolagatelj dionicama u M -u d.d. raskinuo je ugovor o kupoprodaji dionica s omislavom FarkaĹĄom, Matom Rosom i BoĹžeom ovi em. aime navedena trojica nisu isplatili dogovorene iznose iz ugovora o kupoprodaji dionica do dogovorenog roka. Milan Bernik izvijestio je adzorni odbor M d.d. i M vornicu rublja da omislavu FarkaĹĄu, Mati Roso i BoĹži ovi u prestaje vlasniĹĄtvo nad predmetnim dionicama i svaki drugi oblik upravljanja navedenim dionicama. tome je obavijestio i SrediĹĄnju depozitarnu agenciju u Zagrebu. omislav FarkaĹĄ novinarima se predstavljao kao onaj koji ima deset milijuna (kuna) razloga za spas M -a te je na prvom susretu postavio zagonetku koju su trebali odgonetnuti o svom dolasku u M . E pa sada se zagonetka jednim dijelom odgonetnula. omislav FarkaĹĄ nikada nije postao pravi vlasnik M d.d. Prije omislava FarkaĹĄa u poslovnom odnosu s Milanom Bernikom iz
Ĺ kofje oke bili su Miljenko Bregovi i Ste an Andreas resta, koji su do odre enog datuma trebali otkupiti vlasni ke pakete, ali to tako er do zadanog roka nisu u inili, nakon ega su razrijeĹĄeni s duĹžnosti direktora M d.d. i M vornice rublja. S elnog mjesta najprije odlazi Miljenko Bregovi na elo M d.d . dolazi Vlado BoĹĄnjak, a potom je s direktorskog mjesta u M vornici rublja smijenjen Ste an Andreas resta i postavljen omislav FarkaĹĄ. jihove neispla ene vlasni ke pakete tada preuzima trojac FarkaĹĄ, Roso, ovi . Vlado BoĹĄnjak nije uĹĄao u vlasni ku strukturu, pa je prema javnosti omislav FarkaĹĄ uvijek vodio glavnu rije u obje vlasni ki povezane firme. “Papirnatoâ€? prenoĹĄenje vlasni kih udjela na spomenuti trojac omislav FarkaĹĄ, Mato Roso i BoĹže ovi , trajalo je od po etka kolovoza 2006. godine, a sredinom studenog ove godine Milan Bernik iz Ĺ kofje oke i njih razvlastio. Postavlja se pitanje ĹĄto je slijede i Bernikov potez, do sada je uvijek bila promjena na elu uprave. (BM )
GRADSKO vije e akovec
HDZ podrĹžao prora un jer se od novih izvora vidi u vlasti Najve e proĹĄlotjedno politi ko iznena enje u akovcu dogodilo se prilikom usvajanja prora una za idu u godinu na sjednici Gradskog vije a akovca. Vladaju i SDP u akovcu, uz koalicijske partnere HSS i HNS, ima dovoljno debelu ve inu, tako da nema nikakvih problema s osiguranjem dovoljnog broja ruku za izglasavanje klju nih odluka, pa tako i prora una. Uvijek je samo pitanje poli ke volje vladaju ih ho e li prora un pro i ve na prvom itanju ili za volju oporbe u drugom itanju. No ove godine nije bilo nikakve potrebe za m. Jedini amandmani za predloĹženi prora un doĹĄli su iz HDZ-a, i to za Sportski dom KriĹĄtanovec, za DruĹĄtveni dom KriĹĄtanovec i ure enje Podru ne ĹĄkole KriĹĄtanovec. TraĹžena sredstva za ure enje DruĹĄtvenog doma u iznosu do 300 su a kuna u cijelos su prihva ena i sastavni su dio prora una, a uvjetno su prihva ene i odluke za Sportski centar gdje je potrebno razrijeĹĄi imovinsko - pravne odnose, a ĹĄto se e ĹĄkole, i tu e se uloĹži odre ena sredstva. No nije to bio klju ni razlog za to ĹĄto je klub vije nika HDZ-a podrĹžao prora un za koji su drugi oporbeni vije nici, posebice iz redova HSLS-a, te nezavisni govorili da je nerealan, prenapuhan i da se iz godine u godinu radi kao plan Ĺželja, jer, kada se svede u realne okvire, od planiranih 160 milijuna kuna da e se realizira u visini od oko 100 milijuna kuna. Svojevrsno iznena enje bila je izjava Zdravka Holcingera, predsjednika kluba vije nika HDZ-a, koji je izjavio: - Svi dosadaĹĄnji prora uni ove vlas bili su izborni i prenapuhani i ta mi je dosljednost simpati na, premda se ti i takvi prora uni ne realiziraju zbog drĹžavnih potpora koje najve im dijelom ne ostaju realizirane. Zbog zakonskih obveza moraju se planira u prora unu da bi se na njih uop e moglo ra una , stao je u obranu predlaga a prora una. No tada je rekao re enicu koja je odjeknula u uĹĄima svih vije nika: PodrĹžat emo prora un, jer su izbori u maju i sigurni smo da emo nakon tih izbora participirati u vlasti i zato ga podrĹžavamo. I tvrdim i garan ram da i takav prora un kakav jest mi moĹžemo realizira . Nakon toga uslijedio je pljesak ostalih vije nika u dvorani. Veselin BiĹĄevac, predsjednik Gradskog
Zdravko Holcinger, predsjenik kluba vije nika HDZ-a ( drugi zdesna): PodrĹžat emo prora un, jer su izbori u maju i sigurni smo da emo nakon tih izbora participirati u vlasti i zato ga podrĹžavamo. I tvrdim i garantiram da i takva prenapuhan moĹžemo realizirati. vije a, rekao je da je o ito da je ovakav prora un ostvariv, zna i nije dovoljno napuhan da bi puknuo. DraĹžen BlaĹžeka iz HSLS-a pitao je je li sklopljena nova koalicija, na ĹĄto je gradona elnik Ĺ alamon odgovorio da ne joĹĄ. Veselin BiĹĄevac, predsjednik gradskog SDP-a, rekao je da do sada on i gospodin Holcinger nisu razgovarali ni o prora unu ni o bilo emu, ni o kakvoj koaliciji, ali da e u predizbornoj kampanji razgovara sa svima. Marija RuĹži je na to rekla: - Ako dopelate 28 milijuna kuna u Grad (misle i na odre ene potpore, op. a.), tada, molim vas, potpiĹĄite koaliciju danas. Veselin BiĹĄevac je na to rekao: - Ne e sve HDZ, imamo mi i HSS, a imamo i HSLS u drĹžavnoj strukturi (preko pro elnika u Gradskoj upravi). Aleksandar Makovec, nezavisni, rekao je da je svaki od osam prora una bio izborni. Branko Ĺ alamon je rekao da je ra unaju i sve vlas , SDP ve 12 godina gradona elnik akovca. - Svi, osim opcije Aleksandra Makovca i gospodina Bela, svi su s nama razgovarali o koaliciji, svi koji tu sjede, rekao je Ĺ alamon. - Ne znate li da vaĹĄi elnici s nama razgovaraju i nude nam konkretno: Vi Ĺ alamon za gradona elnika, mi za zamjenika i ostvarujemo sve kaj ho ete. Sigurno e se promijeni opcije svih stranaka. Pus te nama da to dogovorimo. NiĹĄta nismo de nirali. Prora un je prihva en s osamnaest glasova za, jedan pro v i e ri suzdrĹžana. Gradona elnik je ĹĄaptao: - Idemo dalje, a Veselin BiĹĄevac glasno protuma io da to nije zbog HDZ-a nego zbog vremena, jer ina e sjednica ne e zavrĹĄi do ĹĄest sa , a zapo ela je u 12 sa . (BMO)
GOSPODARSTVO
4 SAVEZ samostalnih sindikata Hrvatske ne prihva a zamrzavanje pla a
Smanjite menadŞerske zarade i bonuse za o uvanje radnih mjesta ije e H u utorak 17. studenog donijelo je nekoliko stajaliťta vezano uz premijerov prijedlog o zamrzavanju pla a i to: 1. H ne prihva a zamrzavanje ili ograni avanje rasta pla a u 2009 godini kao mjeru za izlazak iz krize i nametanje bilo kakvih izdvajanja za zdravstvenu reformu, iz razloga ťto su pla e u Hrvatskoj preniske i u ve ini slu ajeva nedostatne za podmirenje osnovnih Şivotnih troťkova! la e su dogovorene kolektivnim ugovorima ili sporazumima i jedino se mogu mijenjati socijalnim dijalogom s partnerima, na na in kako su i dogovorene. 2. H traŞi od vlade, kao najodgovornije za novonastalu situaciju, konkretnu analizu stanja i prijedlog mjera (umanjenje prevelikih pla a i bene icija duŞnosnika, ukidanje povlaťtenih mirovina, ukidanje besplatnih parkiraliťta i garaŞa, smanjivanje troťkova reprezentacije‌). 3. H kao odgovoran socijalni partner ne bjeŞi od sudjelovanja u rjeťavanju problema, ali to treba initi kroz otvoreni i odgovoran socijalni dijalog. 4. H se protivi u sadaťnjemu trenutku megalomanskim investicijama, a zalaŞe se za stimu-
liranje manjih investicijskih projekata koji zapoĹĄljavaju doma u radnu snagu, koriste doma e materijale , brzo vra aju uloĹženo i podiĹžu Ĺživotni standard. 5. H se protivi otpuĹĄtanju radnika. oslodavci menadĹžerske zarade i bonuse trebaju smanjiti i preusmjeriti u o uvanje radnih mjesta, a drĹžava u prora unu treba osigurati sredstva za pomo poslodavcima koji imaju teĹĄko e u poslovanju zbog krize, kako bi se sa uvala proizvodna radna mjesta. 6. H traĹži e ikasniju drĹžavu i djelotvorniju borbu protiv sive ekonomije i rada na crno, jer tu leĹže rezerve s kojima se moĹže djelovati u kriznim situacijama. Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH
EKONOMSKI BREVIJAR
TrĹžiĹĄno poslovanje Za razliku od planskog ( naredbodavnog, reguliranog ) poslovanja, u trĹžiĹĄnom poslovanju pojedinci i poduze a donose odluke vo eni svojim interesima, prilago avaju i se uvjetima okoline, zakonske regulative, sustava cijena, dobiti i rizika, inicijativa i nagrada. roizvodi se ono ĹĄto donosi najve u dobit, i to tehnikama proizvodnje koje najmanje koĹĄtaju, a poduze a, pojedinci i doma instva biraju na ĹĄto e potroĹĄiti. akav sustav trebao bi rezultirati u inkovitim trĹžiĹĄtem koje regulira sva tri ekonomska pitanja; ĹĄto, kako i za koga? Idealna trĹžiĹĄna ekonomija ne postoji, ve je na djelu mjeĹĄoviti sustav u kojem sve ve i utjecaj imaju drĹžave i vlade. rĹžiĹĄna ekonomija Engleske u 19. stolje u bila je najbliĹža idealnoj trĹžiĹĄnoj ekonomiji, no zbog velikih kriza koje su pogodile mnoge zemlje, u ekonomske odluke sve su se viĹĄe uplitale vlade. ne i sada donose zakone, odluke i pravila kojima reguliraju ekonomski Ĺživot, organiziraju obrazovanje, policiju i vojsku te zaĹĄtitu okoliĹĄa. No, trĹžiĹĄte je ipak prevladavaju i koordinator ekonomskih aktivnosti. Na trĹžiĹĄtu se susre u ponuda i potraĹžnja i tako se formiraju cijene. rĹžiĹĄte je posrednik izme u proizvodnje i potreba potroĹĄa a. azlikujemo trĹžiĹĄte roba, trĹžiĹĄte usluga, inancijsko trĹžiĹĄte, trĹžiĹĄte nekretnina, trĹžiĹĄte rada... rĹžiĹĄte moĹže biti otvoreno na koje svaki interesent i svaka roba imaju pristup, ili zatvoreno - na koje novi ponu a i nemaju pristupa (npr. vodoopskrba ).
Nama najzanimljivije je zajedni ko trŞiťte EU od gotovo 500 milijuna stanovnika – potroťa a. Zajedni ko trŞiťte EU zna i da nema ograni enja izme u drŞava lanica. matra se da je to jedinstveno trŞiťte najve e postignu e u zajedni kom funkcioniranju zemalja lanica. Hrvatska ve koristi mnoge privilegije tog trŞiťta, ťto je zna ajan doprinos razvoju trŞiťnog poslovanja kod nas. ostoje etiri osnovne slobode trŞiťta – slobodni promet roba, osoba, usluga i kapitala te dodatna sloboda platnog prometa koja se naziva petom slobodom. Na taj na in smo kao potroťa i slobodni birati i kupovati dobre robe i usluge a izbjegavati loťe robe i usluge. Kao ponu a i slobodni smo proizvoditi ono ťto trŞiťte treba. sim ťirokog europskog trŞiťta, blisko nam je i regionalno trŞiťte sa svojim speci i nim potrebama, a dodatni zna aj mora se posvetiti lokalnom trŞiťtu. ko ne eg nemamo, onda to trebamo proizvesti i stvoriti, a ne uvoziti po svaku cijenu! o je izazov trŞiťnog poslovanja. ako je i za ovo razdoblje u kojem se svi pozivaju na krizu, najbolje rjeťenje trŞiťno poslovanje. reba dakle poticati proizvodne aktivnosti, potroťnju i investicije jer upravo time se prevladava kriza! Zastoj u aktivnostima doveo bi do kolapsa iz kojeg se joť teŞe izvla iti. osad smo troťili i investirali te time poticali tu i razvoj, a sada trebamo investirati u svoj razvoj. Naglasak ostaje na investiranju, a ne na suzdrŞavanju. (Zlatko BoŞi , dipl.oec.)
25. studenog 2008.
PODUZE A TRAŽE IZLAZ IZ KRIZE razvojem ljudskih resursa
Tvrtku mogu spasiti samo vlastiti ljudi Kriza koja se, eto, preselila iz merike do zadnjeg zaseoka u Lici direktore poduze a natjerala je da razmiťljaju o svakoj kuni i tri put je okrenu u ruci prije nego je uloŞe na nesigurno trŞiťte. ZadrŞati postoje eg kupca i ťto uspjeťnije na i novog postalo je pitanje opstanka. Na nedavnom predavanju o marketingu u organizaciji me imurske razvojne agencije E E -e od predava ice mr. sc. Elvire Milvi Budeť mogli smo uti da poduze a, kako bi ťto sigurnije nastupala na trŞiťtu, traŞe pomo od strane psihologa kako bi utrenirali njihove ljude za ťto bolji direktni kontakt s klijentima, a najtraŞeniji su NL treneri. IstraŞili smo ťto NL treneri uop e rade i kako mogu pomo i tvrtkama da opstanu na trŞiťtu. ije je o ulaganju u kadrove, koji nakon treninga znaju kako plasirati svoj proizvod i kako prikazati kupcu svoje prednosti u odnosu na konkurenciju. NajbliŞi centar za obu avanje NL znanjem nalazi se u araŞdinu. azgovarali smo s direktorom tog consulting i trening centra aťom enodijem. • O emu je zapravo rije i kako NLP moŞe pomo i u uspjehu na kriznom trŞiťtu? — Metodom NL (neurolingvisti ko programiranje) skidaju se potezi drugih uspjeťnih ljudi, tj. preuzimaju se metode menadŞera koji su dokazali svoju izvrsnost u poslovanju. Uz znanje NL -a ponu a usluge moŞe puno lakťe otkriti prave potrebe kupca, otkriti njegov na in razmiťljanja, njegove vrijednosti, pa e tako znati i zadovoljiti njegove potrebe, ťto je preduvjet za uspjeťno poslovanje s klijentima. • Je li tu ustvari rije o dobroj komunikaciji s klijentom? — a. vaki put kad prodava ili ponu a bilo kakve usluge uspjeťno sklopi posao zna i da je otkrio ťto kupcu treba, a svako neuspjeťno sklapanje posla zna i da smo promaťili potrebe ili, bolje
re eno, prave potrebe kupca. akle, nismo uspostavili dobru komunikaciju. Upravo tu nastupa NL . im vjeťtinama kupcu se pristupa na na in na koji je on spreman komunicirati s nama i otkriti i ono ťto u standardnoj komunikaciji ne bismo uspjeli saznati. MoŞda zbog njegovoga razli itog odgoja, miljea iz kojeg dolazi, govora ili drugog sustava vrijednosti. • To doista funkcionira? Potreban je samo sadrŞajniji razgovor i znat emo razgovaramo li s potencijalnim kupcem? — Iskustvo u dosadaťnjem radu s poduze ima potvrdilo je da tvrtke u vrlo kratkom roku, imam jedan primjer iz Zagreba, podiŞu prodajnu efektivnost. oj je tvrtki u roku od tri mjeseca prodaja porasla za 20 posto. Moram napomenuti da su ljudi koje sam obu avao i prije toga ve sami po sebi bili izvrsni prodava i, te su iz NL -a znali upotrijebiti upravo ono ťto njima treba za ve u uspjeťnost. • Nije li to varanje kupaca? Obu iti svoje prodava e da ťto viťe prodaju? — Ne. Upravo suprotno. obzirom na krizu, kupci si ne mogu dozvoliti promaťene investicije i moraju biti ťto informiraniji o proizvodima i uslugama kako bi znali ťto izabrati to no ono ťto im je najpotrebnije. akle, koriťtenje vjeťtina NL -a nije varanje ve to no lociranje Şelja i potreba kupaca i davanje upravo one usluge koja je kupcu potrebna i nuŞna. ime se razvija odnos povjerenja s kupcem, a svi znamo ťto to danas zna i. • Što to no tvrtke dobivaju uvo enjem NLP-a u obuku svojih ljudi? — Ni jedna tvrtka danas nema viťe novac na za bacanje, a obu avanjem svojih prodava a vjeťtinama NL -a dobit e profesionalce koji e u kratkom vremenu znati individualno pristupiti klijentu/kupcu, ťto zna i da e prodava joť bolje razvi-
Klju svega je dobra komunikacija, kaĹže SaĹĄa Tenodi ti osjetila, svojevrsno â€˜ĹĄesto ulo’ za potrebe klijenata. Znat e otkriti odgovor na pitanje – zaĹĄto ovaj kupac bi ili ne bi kupio naĹĄ proizvod? ako tvrtka puno brĹže uspostavlja potreban odnos s trĹžiĹĄtem, a ako treba gradi novi, u inkovitiji. NL -om obu en prodava moĹže to no procijeniti Ĺželje i potrebe kupaca. • Zna i li to NLP namijenjen samo tvrtkama, tj. prodava ima i menadĹžerima? — NL je namijenjen svima koji Ĺžele podi i razinu kvalitete svoje komunikacije ili odnosa bez obzira na svoju struku ili obrazovanje. NL op enito pomaĹže u komunikaciji, ne samo u poslovnoj sferi ve i u privatnim ili obiteljskim odnosima. • Ako bih ja htio upisati NLP trening, koliko bi me to stajalo? — ko se NL te aj upisuje pojedina no, onda je cijena punog programa 7.200 kuna plus , no cijena ovisi i o broju dana jer se program moĹže individualizirati ili provesti samo po odabranim temama. sim toga, ukoliko se upisuju grupe, onda je popust 10 posto za termine preko vikenda, a 20 posto grupnog popusta je kroz radni tjedan, tako da poduze a imaju naro ite pogodnosti. • Nije li to prili no visoka investicija? — Cijena je prilago ena organizacijskim troĹĄkovima treninga. Moram napomenuti da je to inve-
sticija u ljudske resurse koja se brzo vra a. Cijena je prilago ena naĹĄem trĹžiĹĄtu, jer na zapadu su cijene NL treninga tri puta viĹĄe, no tamo su i prihodi tri puta ve i i puno je brĹži okret kapitala. • Nisu li onda i obuke u inozemstvu kvalitetnije? — Naprotiv. NaĹĄa je obuka prilago ena regionalnim zahtjevima trĹžiĹĄta, koje se bitno razlikuje od ‘zapadnog’. oma i ljudi ‘okidaju’ na druge vrijednosti i menadĹžment mora znati naĹĄe potrebe. oznato je da su strane tvrtke upravo zbog toga prepustile vo enje svojih poslovnica u hrvatskoj naĹĄim ljudima koji bolje razumiju i poznaju doma e trĹžiĹĄte te postiĹžu uspjeĹĄnije rezultate. Npr. poznato je da e se Hrvati prije odlu iti za kupnju nekog kvalitetnog proizvoda nego jeftinog, dok u mnogim razvijenim zemljama nije tako. • Koliko traje NLP obuka? — uni standardni NL trening traje 14 dana, ĹĄto je podijeljeno na period od tri do ĹĄest mjeseci, ovisno o Ĺželjama i potrebama polaznika. NL trening ne smije biti u ‘komadu’ od 14 dana, kako bi polaznici novousvojene vjeĹĄtine mogli istrenirati u praksi u svom poslovnom okruĹženju. tada su i u mogu nosti dati povratnu informaciju, ĹĄto im treba i gdje vide naro ite izazove. iĹĄe o NL -u saznajte na www. komunikacija.net. (tn)
POGLED ODOZDO
Osovine za naĹĄu stvar emokracija kakvu sada poznajemo naĹĄla se pred novim izazovom. Ili moĹžda tranzicijom. Elite koje na izborima dobivaju ve inu i formiraju vlast osje aju se nemo ne pred nadolaze im problemima. Naime, sva potrebna pamet i znanje nakon izbora ne preliju se u pobjedni ki tabor. Krize s kojima se svijet suo ava pak ne dozvoljavaju selektivno koriĹĄtenje znanja i pameti, samo one koja se nalazi u pobjedni kom taboru. Zato pobjednici u kriznim situacijama poseĹžu za pame u koja je ostala izvan pobjedni kog bloka. oliti ari koji su dobili izbore ne mogu svojim bira ima priznati golu istinu da u svom taboru nemaju dovoljno znanja i pameti, nego je tu surovu stvarnost potrebno zamotati u lijep celofan. aket za rjeĹĄavanje krize onda se zove okupljanje nezavisnih
stru njaka ili, ako je kriza vrlo ozbiljna, to se naziva konsenzus svih stranka u nacionalnom interesu. U protivnom bi se bira i zapitali: a emu onda sluĹže stranke i strana ke maĹĄinerije na koje se troĹĄi ogroman novac gra ana. nema te stranke koja u svojoj strukturi nema jako puno balasta koji treba zbrinjavati i hraniti kroz drĹžavne i paradĹžavne institucije. i balasti su temeljne baze glasa ke maĹĄinerije. ni su one ruke koje zaokruĹžuju ili osiguravaju zaokruĹživanje na izbornim listi ima, bilo da ih vole ili ih se boje. jerojatno bi bilo puno jeftinije kada bi drĹžave funkcionirale kao dioni ka druĹĄtva, tvrtke. Gra ani bi u tom slu aju bili dioni ari, a vlast bi birali i smjenjivali kao uprave tih tvrtki, ne gledaju i na ideoloĹĄke i druge
opcije koje sada nude stranke. li to bi vodilo ukidanju stranaka i demokracije kakvu sada poznajemo. Zbog toga se igra ova druga igra. na e posebno do i do izraĹžaja na sljede im izborima kada e se direktno birati gradona elnici i na elnici. iĹĄe nego ikada do sada sklapat e se interesni izborni paktovi i osovine, koji e presko iti dosadaĹĄnje ideoloĹĄke pre ke. o e se zasigurno zvati projektne koalicije. Ina e je rije projekt sada rije - mezimica. anas je sve projekt, od doma e zada e do paljenja zelenog svjetla na semaforu, koji se zove projekt sigurnog prelaska pjeĹĄaka preko zebre. ako e i nove vlasti biti projektne kako ne bi trpjeli projekti op ina, gradova i Ĺžupanije, u ijem, ako ne interesu gra ana.
PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti
anas se stvari odvijaju brzo i nitko viĹĄe nema vremena ekati da mu se poklopi politi ka opcija, npr. u gradu s onom u drĹžavi. Zato se treba posloĹžiti za sve opcije. Kao ĹĄto se sav novac zbog sigurnosti ne uva u jednoj banci, tako se viĹĄe ni udjeli u vlasti ne drĹže samo u jednoj opciji, nego u svima koje omogu avaju realizaciju “naĹĄih projekata.â€?
GOSPODARSTVO
25. studenog 2008.
5
IVAN KOLARI , direktor Tegre, o poslovanju pod okriljem europske firme “Eurovia�
Do nekih stvari sami ne bismo doĹĄli joĹĄ deset godina Ivanom Kolari em, direktorom egre, razgovarali smo prije nekoliko mjeseci kada su se u toj tvrtki pojavili strahovi da e do i do suĹžavanja aktivnosti, otpuĹĄtanja, kada je otvoreno govorio o promjenama u organizaciji poslovanja te tvrtke nakon ĹĄto ju je preuzela francuska Eurovia. vo je ujedno i prva proizvodna tvrtka koja posluje po standardima europske tvrtke te su njihova iskustva i u tom kontekstu dragocjena za moĹžda neke druge irme koje e se s tim sretati u budu nosti. — Kao ĹĄto vidite, nije doĹĄlo do gaĹĄenja aktivnosti, ĹĄtoviĹĄe, uz manji broj ljudi ostvarili smo prihode, odmah je istaknuo Ivan Kolari , direktor egre. Nezaobilazno, razgovor smo zapo eli s krizom i pitanjem osje aju li gra evinari krizu. - Za sada se odra uju ranije ugovoreni poslovi, te su u fazi novih ugovaranja, potkraj godine vidjet e se prava situacija, rekao je Kolari . ravi utjecaj krize osjetit e se u prosincu ili sije nju idu e godine. • Je li Vas promjena vlasni ke strukture, koja je sa sobom donijela i novu organizaciju i na in poslovanja, u inila spremnijima za novonastalu situaciju? — Za nas je sre a ĹĄto smo proces promjena po eli vrlo brzo. I vlasnici su zadovoljni s na inom i brzinom promjena. ko se promjene zbivaju u duĹžem vremenskom roku, viĹĄe i nisu promjene, odnosno tada se gubi efekt promjena. Usporedio bih to s brodogradnjom, da smo je po eli rjeĹĄavati prije pet godina, imali bi rijeĹĄen problem. Umjesto toga stavljali smo je pod tepih i sada je problem izbio u najgore mogu e vrijeme, u doba recesije. Mi u egri, na Ĺžalost, tako er promjene nismo napravili ranije, ali sada smo ipak u godinu dana napravili takve promjene da moĹžemo biti konkurentni na trĹžiĹĄtu i da se moĹžemo prilagoditi uvjetima krize, jer imamo e ikasnu strukturu upravljanja i smanjili smo troĹĄkove koji su nas optere ivali. • Koje ste to klju ne promjene proveli? — Najbolnija promjena bila je smanjenje broja ljudi. Kad smo po eli s promjenama, imali smo 333 zaposlena, s time da smo preuzeli ljude iz Me imurje - egre, a godinu emo zavrĹĄiti s 265 ljudi. Izuzeli smo djelatnosti koje primarno nisu graditeljske. ri tome prvenstveno govorim o uvarskoj sluĹžbi u koju smo, kao i mnoge gra evinske irme, stavljali ljude koji su imali razna izi ka ograni enja za rad na gradiliĹĄtima. ve njih smo zbrinuli, osigurali otpremnine, neki su otiĹĄli u mirovine ili smo im naĹĄli posao u zaĹĄtitarskim irmama, tako da isti ljudi koji su radili u uvarskoj sluĹžbi rade na istom radnom mjestu, ali su zaposleni u uvarskoj irmi. Jednako tako je i s ista icama. I neke ista ice rade isti posao kod nas, samo preko servisne irme. Ĺ to se ti e reĹžije, smanjili smo reĹžijsko osoblje po svim segmentima. Ljudi su iskoristili otpremnine i ekanje do mirovine godinu ili dvije. Novi na in organizacije rada isklju uje manualne poslove u papirologiji, ono ĹĄto smo znali re i da tri “preme uâ€? jedan te isti papir. Informati kim pra enjem tvrtke izbjegnuto je viĹĄestruko manipuliranje papirima. io viĹĄka ljudi bio je u radionama. roĹĄle i ove godine nabavljena je mehanizacija vrijedna oko 12 milijuna kuna, pa nema potrebe za mehani arima koji su popravljali stare rabe. Zanimljivo da svi koji su
otiĹĄli iz egre rade u drugim tvrtkama. sobno znam gdje i ĹĄto rade. Mla i su otiĹĄli u automehani arske radionice, a stariji bravari u metalske irme. irektori tih irmi zvali su me i govorili: ako budeĹĄ imao viĹĄka, poĹĄalji ih k meni. o su ljudi s petnaest - dvadeset godina iskustva, koji su se dobro snaĹĄli u novim sredinama i sada izraĹžavaju Ĺžaljenje ĹĄto ranije nisu otiĹĄli. Znao sam im govoriti: vi se po inerciji stvari ne Ĺželite maknuti, a kod mene se stalno Ĺžalite. Kao graditeljska irma ne moĹžemo imati akcent na bravarima i njih pla ati viĹĄe nego ovjeka na gradiliĹĄtu. u metalskoj struci netko je spreman platiti bravara. Neki od njih su se i preporodili jer Ĺžive i rade u onjem Kraljevcu, viĹĄe ne putuju, rade u struci, dobili su otpremnine i joĹĄ k tome imaju svoju pla u. Uvo enjem novog na ina pra enja troĹĄkova tako er smo reducirali dio ljudi koji su se bavili gradiliĹĄnom dokumentacijom. oditelj gradiliĹĄta ima C u koji unosi sve dnevne troĹĄkove, od spiska ljudi koje uzima iz ‘menija’, proizvode koji mu trebaju, sav potrebni materijal, sve strojeve, sve cijene, i ‘klika’ na podatke u kompjutoru, dnevno prati troĹĄkove, a podatke na kraju svakog tjedna ĹĄalje prate im sluĹžbama u irmi. d 1. sije nja G om slat e preko mobitela podatke u ra unovodstvo na daljnju obradu. Nema viĹĄe greĹĄaka kod prepisivanja, a inancijske sluĹžbe rade kontroling, a ne viĹĄe unos podataka, osim vanjskih faktura. InĹženjeri gradiliĹĄta sada imaju u svojim rukama instrumente planiranja gradiliĹĄta, gdje mogu pratiti troĹĄkove i prihode svakodnevno. akva organizacija poslovanja omogu ila nam je konkurentnost, upravo zbog rezanja reĹžijskih troĹĄkova. Napravili smo i promjene u opremanju tvrtke i imidĹžu da i ljudi shvate da funkcioniramo na novi na in. romijenjen je i logo irme i zaĹĄtitna boja koja je sada bijela. akva su i naĹĄa vozila i novi strojevi u koje smo uloĹžili oko 12 milijuna kuna. Nabavili smo autocisternu za gorivo koja zadovoljava sve EU standarde uz sigurnosti isticanja i zaĹĄtite okoliĹĄa. Nabavili su smo tri bagera, dvije kombinirke, utovariva olvo, strojeve koji pojedina no prelaze i milijunske vrijednosti. ekujemo dolazak buldoĹžera, nabavili smo valjke i idemo u rekonstrukciju benzinske crpke u krugu irme. ostoje a je tu od vremena koje pamte najstariji djelatnici. Novu emo izgraditi prema svim standardima EU i Eurovie. ve ĹĄto radimo kontrolira centralni odjel te tvrtke zaduĹžen za nabavu mehanizacije i takve investicije koji provjerava da ne napravimo neĹĄto ispod standarda te tvrtke. • Kako se to pribliĹžavanje EU osje a kod VaĹĄeg vlasnika? — KaĹžu nam: vi ete za dvije godine biti u EU i ne Ĺželimo imati dodatne troĹĄkove prilago avanja. ve investicije koje planiramo rade se kao da ve jesmo u EU. Njima je tako er u interesu da do emo im prije u EU kako bi se pribliĹžili i knjigovodstveno ra unovodstveni standardi i mali segment vezan uz zaĹĄtitu okoliĹĄa, recikliranje gra evinskog otpada, kako bismo bili potpuno kompatibilni. eĹĄko im je razumjeti logiku paradrĹžavnih tvrtki tipa Zagreba ki holding, gdje grad s poreznim obveznicima ima tvrtku i radi bez natje aja. ekuju da e se u podru ju javne nabave stvari promi-
jeniti ulaskom u EU i da e se svi poslovi dobivati na javnim natje ajima. • Na koji na in kontaktirate, dolaze li samo oni u akovec, ili i Vi idete u Francusku i poznajete nekog iz uprave Eurovie? — oznajem sve ljude iz Eurovie, uklju uju i i najviťeg ovjeka, s time da ne mogu s obzirom na veli inu dnevno ga vi ati. nevno imam tu savjetnika iz Uprave Eurovie, koji nam proba pribliŞiti papirnato prilago avanje uvjetima poslovanja Eurovie. Imamo lana Uprave zaduŞenog za strateťka planiranja i ulaganja, koji u ime regionalnog direktora prati poslovanje egre, ali isto tako i pomaŞe u guranju naťih zahtjeva za investicije. • Malo nam predstavite Euroviu. — od tim imenom posluju od 1998. godine. Eurovia je nastala fuzijom malih irmi niskogradnje i cestogradnje u Francuskoj, jer su shvatili da kao mali ne mogu opstati, ali i zbog sinergijskog u inka u nabavi. Eurovia ima 7,5 milijardi eura prometa godiťnje, to je viťe nego cijelo hrvatsko graditeljstvo i skoro jednogodiťnji hrvatski B . Eurovia pak je u sustavu inci ( itaj: in i) koji ima 25 milijardi eura godiťnjeg prometa. inci je konglomerat francuskog, ameri kog i engleskog kapitala, investicijskih fondova, banaka. Eurovia ini 27 posto grupacije inci. d starih lanica EU posluju osim u Francuskoj u Španjolskoj, Engleskoj, Njema koj, Belgiji. U Italiji imaju samo proizvodnju bitumena. d novih lanica jesu u lova koj, eťkoj, oljskoj, Litvi, umunjskoj, Hrvatskoj. laniraju se ťiriti u joť neke zemlje na istoku. U prekomorskim zemljama imaju tvrtku na Martiniku, ileu, Kanadi i -u, zatim Francuskim ntilima i Novoj Kaledoniji. Koncepcija Eurovie nije iznalaziti na ona trŞiťta gdje se trenutno rade autoceste. U tom slu aju kod nas bi se moglo re i da su debelo zakasnili. Njihov je cilj dugoro no pozicioniranje na nekom trŞiťtu. jeluju mreŞno. Ne njeguju vrstu piramidalnu hijerarhiju, nego mreŞnu, gdje svaka irma zadrŞava autonomiju na svom podru ju trŞiťta i prati ťto se na tom trŞiťtu doga a sada. ko padne i izgradnja autoceste, dobro, ali budu nost se ne gradi na tim jednokratnim investicijama nego na investicijama na kojima tradicionalno djeluje egra. Lokalno je uvijek potrebno graditi i obnavljati infrastrukturu, ceste. oni u tu mreŞu regionalno povezanih tvrtki unose najracionalniji na in poslovanja. laniraju kupiti barem joť pet tvrtki u Hrvatskoj, od kojih neke na tradicionalno egrinim trŞiťtima: kao ťto su Istra, Zadar, ali i srediťnjem dijelu Hrvatske, lavoniji, Zagrebu. tome otvoreno pregovaramo. U razli itim smo dijelovima u razli itim fazama pregovora. Mi iz egre u tom procesu imamo jedinstvenu priliku da iz Me imurja prodamo znanje i iskustvo u ustrojavanju tvrtki po Hrvatskoj. o ťto je GK nekada propustio raditi i ťto je bila teťka greťka. ni su uporno hodali raditi na teren, umjesto da su kupovali irme, kamenolome. ri a bi bila zavrťila druga ije. Eurovia prakti ki daje slobodu. Iz ovog centra u akovcu mogu organizirati ljude i logisti ku mreŞu za druge tvrtke po Hrvatskoj. meni i mojim suradnicima ovisi koliko emo sposobnosti pokazati. ni ne misle ovamo dovoditi Francuze da
to rade. itanje je sada ho u li na i takve ljude i unutar egre, jer smo dosta nemobilni. adna snaga unutar Hrvatske dosta je nemobilna. Mladi ljudi nisu spremni na preseljavanje, ali doĹĄlo je vrijeme kad emo se morati odre i tih svojih snova, da je mogu e imati karijere i ku e i vrtove u kojima emo kopati u akovcu. o moĹže imati jedan sloj koji nema ambicije za globalnije rukovo enje ili sudjelovanje u rukovo enju velikim sustavima. ko to Ĺželi, mora biti spreman na radnu mobilnost. u ne govorim samo o egri, ve i o drugim irmama. Mi sada jedini u Hrvatskoj imamo iskustvo rada s Euroviom i u mogu nosti smo svoja iskustva prenaĹĄati svim novim irmama koje e Eurovia kupiti. Kako emo u tome uspijevati, tako emo i participirati u nekakvom budu em ustrojstvu Eurovie u Hrvatskoj. tkako radimo s Francuzima, iznenadili smo se kako su mladi ljudi koji su odgovorni za procjene neke irmu. o su ljudi od tridesetak godina, a povjeravaju im se sloĹženi zadaci iza kojih se traĹži velika odgovornost. Na temelju njihove odluke direktor koji je iznad njih mora im vjerovati da bi stavio svoj potpis na njihovu procjenu ili opravdao zaĹĄto se neki novac u neĹĄto ulaĹže. NaĹĄa prosje na starost irme je nekih 44 godina, ako stalnim osvjeĹžavanjem irme uspijemo zadrĹžati tu starosnu dob, tako da smo za gra evinsku irmu dovoljno iskusna i dovoljno stara. • Kako su ljudi prihvatili promjene koje su se provodile u firmi? — e ina je dobro prihvatila, a neki su i otiĹĄli iz irme jer nisu mogli prihvatiti promjene. o su promjene koje ne traĹže ‘fakultet’, ve se radi o uvo enju pojednostavljenih postupaka koji zahtijevaju koncentraciju i kombinatoriku, ali viĹĄe u planiranju. No u nekim segmentima je bilo potrebno sloĹžiti globalnu sliku ĹĄto se s tim Ĺželi posti i. o je potpuno druga ije pra enje troĹĄkova nego ĹĄto je to do sada bilo. aĹžno je u glavi sloĹžiti sliku ĹĄto ti radiĹĄ. Najgore je da radiĹĄ, a ne znaĹĄ ĹĄto radiĹĄ. Budu i da svi oni bave nekakvim segmentima, probaĹĄ
im da se previĹĄe ne mu i s ne im drugim prikazati njegovu poziciju, tako da shvate kako je njihov korak vrlo bitan za dva - tri ostala dalje, da ne misle da je odre eni proces samo za njega. a dobije osje aj da je njegov podatak s gradiliĹĄta najbitniji za sve dalje. Za usporedbu, u nekadaĹĄnjem sustavu GK-a ispadalo je da su na gradiliĹĄtu sve sami ‘tutleki’, a neki tamo u reĹžiji: ekonomisti i pravnici bili su pametniji od onih na gradiliĹĄtu. I svi su mislili da oni na gradiliĹĄtu nisu bitni, nego su ekonomisti i pravnici i da ne kaĹžem i administratori vodili irmu. Mi smo to sada preokrenuli. Kod nas su svi drugi servis, a ono ĹĄto je na gradiliĹĄtu je najbitnije. odatak koji dolazi s gradiliĹĄta je najbitniji, ako je netko potroĹĄio deset kubika betona, to je nama podatak i pokazatelj troĹĄka. kad znamo troĹĄak, onda znamo i prihod. roĹĄak, puta neki koe icijent koji sadrĹži reĹžijske troĹĄkove i nekakvu zaradu, jest planirani prihod, a poslije emo ga analizirati je li takav ili manji. Mene kao menadĹžera i onoga na gradiliĹĄtu ne zanima ho e li se on poslije situirati. o je duĹžnost ra unovodstava i svih drugih. ko imam sustavno pra enje troĹĄka, znam i koji mi je prihod. ve ĹĄto se radi mora se i pisati svaki dan, jer sve ĹĄto se radi stvara neki troĹĄak, i ovjek i stroj i materijal. o nekih stvari, da nismo uĹĄli u Eurovia grupaciju, ne bismo doĹĄli deset ili viĹĄe godina. ni su neke stvari razvijali puno prije nas. anas je specijalizirani software najskuplji, a ljudi Eurovie prilagodili su ga za Euroviu. djelatnosti su nam sli ne, samo netko viĹĄe gradi ceste, drugi kanalizaciju, a iz programskog si menija biraĹĄ ĹĄto ti treba. UloĹžili smo znatne napore da ih prevedemo na hrvatski. remda smo uĹĄli u veliki sustav Eurovie, ostali smo druĹĄtveno odgovorna irma prema sredini u kojoj zara ujemo novac. omaĹžemo svima, od nogometnih klubova, KU -ova, lova kog druĹĄtva. omaĹžemo u ure enju dje jih igraliĹĄta i drugih potreba po mjestima gdje i gradimo. (BoĹžena Malekoci - leti )
SEMINAR o drĹžavnim potporama
NajviĹĄe u razvoj, zaĹĄtitu okoliĹĄa, zapoĹĄljavanje i uĹĄtedu energije U akovcu je u etvrtak 20. studenog u zgradi “ cheierâ€? odrĹžan seminar na temu drĹžavnih potpora. kontroli drĹžavnih potpora te o pravilima drĹžavnih potpora za sanaciju i restrukturiranje govorio je Zlatan JaneĹĄ iz gencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja. itanje drĹžavnih potpora veoma je osjetljivo pitanje svake drĹžave jer potporama moĹže naruĹĄiti trĹžiĹĄno natjecanje. itanje drĹžavnih potpora zaoĹĄtrit e se ve po etkom sije nja idu e godine, kad e biti objavljen novi natje aj za drĹžavne potpore. Naime, zbog inancijske krize drĹžavnu potporu e mo i dobiti i tekstilne i obu arske tvrtke, uz osnovni cilj da se odrĹži zaposlenost i da tvrtke ne propadnu. o zna i da e se na natje aj mo i javiti svi tekstilci i obu ari koji zadovoljavaju uvjete. rĹžiĹĄno natjecanje najmanje naruĹĄavaju drĹžavne potpore za zapoĹĄljavanje, pa se one planiraju kao vaĹžan instrument pomo i tvrtkama. Zapravo, tendencija Europske unije je da zaĹĄtiti slobodno trĹžiĹĄno natjecanje na na in da se nacionalne drĹžavne potpore smanjuju, a da ja aju takozvane horizontalne drĹžavne potpore, po logici: svima jednako. U Hrvatskoj se horizontalnim potporama smatraju podru ja ulaganja u razvoj, zaĹĄtitu okoliĹĄa, ulaganje u malo poduzetniĹĄtvo, zapoĹĄljavanje, usavrĹĄavanje, kulturu te uĹĄtedu energije, a prema naputcima EU. osebna sektorska pravila vrijede za proizvodnju elika, kopneni, Ĺželjezni ki, zra ni i pomorski te rije ni promet, kao i brodogradnju. Uz ostalo, iznesen je i podatak da zbog inancijske krize HB viĹĄe ne odga a po ek otplate kredita za one koji su dobili potpore ve se kredit mora vra ati. Kad je rije o sanaciji i restrukturiranju, potpore mogu dobiti tvrtke koje su starije od tri godine, uz ograni en iznos koji se dodjeljuje jedanput, a ne beskona no mnogo puta. (jĹĄ)
Seminar o potporama pratili su i poslovni ljudi Ĺžupanije, uz predstavnike op ina i gradova
6
25. studenog 2008.
CRNA KRONIKA
Razvalio “rajska Bivšem direktoru vrata” i nasrnuo odvezli službeni auto na policiju Nasilnik, za kojega je kasnije utvr eno da ima psihi ke smetnje, ušao je u prostorije Raja i pritom razbio ulazna vrata, prozore i inventar, po inivši materijalnu štetu u iznosu od oko 25 tisu a kuna. Na vozilu registarskih oznaka K 931-AI, koje je bilo parkirano ispred Raja, po initelj prethodno pobrojanih nedjela razbio je vjetrobransko staklo, oštetivši vlasnika za 2.500 kuna. U daljnjem razbijanju i nasrtanju sprije ila su ga dvojica muškaraca koji su ga zadržali do dolaska policije.
Kada su ga predali policiji, on je nasrnuo na njih te su policajci morali primijeniti silu da ga svladaju, odnosno primire. Odbio je i alkotestiranje. Policajci su ga svezali te ga odvezli na odjel Psihijatrije u Županijskoj bolnici u akovcu. Policija e protiv po initelja podnijeti prekršajnu prijavu zbog drskog i nedoli nog ponašanja, a pokušai e i rasvijetliti je li on porazbijao prostorije VMO-a Peklenica i ŠRD-a “Karas” Peklenica iste ve eri, gdje je pri injena materijalna šteta od pet tisu a kuna. (S. Mesari )
Vlak naletio na automobil
bila registarske oznake K 959-BK. Tim vozilom upravljao je 34-godišnjak iz Belice. Uslijed udara došlo je do zanošenja njegova vozila, slijetanja van kolnika u desno te udara prednjim dijelom u stražnji dio parkiranog osobnog automobila registarske oznake K 795-CM, vlasništvo 42-godišnjaka iz Belice. Voza ica je pobjegla s mjesta nesre e i ostavila bez pomo i osobu koju je teško tjelesno ozlijedila svojim automobilom. Policija ju je pronašla u 19,50 sati na adresi prebivališta. Tijekom o evida, 34-godišnjak je zatražio lije ni ku pomo pa je zbrinut u Županijskoj bolnici akovec, gdje je utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon pružene lije ni ke pomo i pušten je ku i. Protiv voza ice slijedi podnošenje kaznene prijave zbog po injenih kaznenih djela - izazivanja prometne nesre e i nepružanja pomo i osobi koja je teško tjelesno ozlije ena u prometnoj nesre i.
NOVO SELO ROK - Na prijelazu ceste preko željezni ke pruge na kojem nema ure aja za zatvaranje prometa, ni ure aja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, ali je prijelaz ozna en prometnim znakom “Obavezno zaustavljanje” i “Andrijin križ”, u utorak 18. studenog u 10 sati u ulici Maršala Tita u Novom Selu Rok dogodila se prometna nesre a. Dolaskom do željezni ke pruge, 62-godišnjak iz Novog Sela Rok koji je upravljao automobilom akove kih registracija vozilo nije zaustavio ispred prijelaza ve je nastavio vožnju, zbog ega je u prednji desni bo ni dio osobnog automobila udarila prednjim lijevim dijelom udarila lokomotiva Hrvatskih željeznica. Vlakom je na relaciji Lendava - akovec upravljao 49-godišnji strojovo a iz Varaždina. Uslijed sudara automobil je odba en u lijevo van kolnika. Voza je zbrinut u Županijskoj bolnici u akovcu, gdje je utvr eno da je teško ozlije en te zbog toga zadržan na lije enju. Zbog spomenute prometne nesre e nije došlo do kašnjenja vlakova, a o prometnoj nesre i slijedi posebno izvješ e ODO-u u akovcu.
Pobjegla s mjesta nesre e BELICA - U ulici Kralja Tomislava u Belici u ponedjeljak 17. studenog oko 18,15 sati dogodila se teža prometna nesre a koju je skrivila 51-godišnjakinja iz Pribislavca. Ona je prilikom pretjecanja pri izlasku iz blagog lijevog zavoja izgubila nadzor nad automobilom registarske oznake K 810-DU kojim je upravljala te je prednjim desnim dijelom svoga automobila udarila u lijevi bo ni dio automo-
Stradao pijani biciklist iz Pleškovca PRIBISLAVEC - U ponedjeljak 17. studenog nešto iza 15 sati u ulici Bra e Radi u Pribislavcu dogodila se prometna nesre a u kojoj je stradao 50-godišnjak iz Pleškovca koji je u tom trenutku vozio bicikl. On je biciklom skretao u lijevo prema lijevom rubu kolnika a da se prethodno nije uvjerio da to može u initi na siguran na in. Zbog toga je u prednji lijevi bo ni dio njegovog bicikla udario automobil registarske oznake K 926-BM. Njime je upravljao 52-godišnjak iz Novakovca koji je pokušao sprije iti nemili doga aj, no unato ko enju udario je biciklista koji je pao na kolnik. Na mjesto doga aja pozvana je Hitna pomo pa je unesre eni prevezen u Županijsku bolnicu u akovec gdje je zbrinut i gdje je utvr eno da je tek lakše ozlije en. Dan kasnije ozljeda
SELNICA - Neugodno je bio iznena en An elko Kova i iz Zebanca, donedavni direktor poduze a Autobusnog poduze a tours akovec, kada je u petak 21. studenog došao na parkiralište ispred zgrade Op ine Selnica i tu nije vidio vozilo kojim se dovezao odraditi na elni ke poslove. Pozvao je policiju koja je ustvrdila da je vozilo registarskih oznaka K 215-DI, u vlasništvu PBZ leasinga, s parkirališta u vremenu od 18 do 21 sata odvezlo dvoje zaposlenika APT-a.
Jedan od njih je na parkiralištu primijetio spomenuto vozilo, u dogovoru s odgovornom osobom u APT-u pozvao je kolegu te su oni prerezali bravu i vozilo odvezli u sjedište poduze a. Policija još nije okvalificirala djelo, s obzirom na to da je stvarni vlasnik vozila APT akovec i da ono nije ukradeno, ve su zaposlenici na ovaj na in bivšem direktoru uskratili pravo na njegovo korištenje. A direktor pak ga nije otu io, nego se njime služio vjerojatno misle i ili znaju i da na to ima pravo. (S. Mesari )
Policajci dijelili Lovo uvar “boksnuo” zaštitne prsluke vlasnika psa biciklistima Policija ne trenira smo strogo u, ve i razumnim preventivnim akcijama pomaže oko pove anja sigurnosti u prometu. Tako su u srijedu dijelili zaštitne prsluke biciklistima na sajmu na koji Me imurci tradicionalno do u biciklima pogledati saj-
MALI MIHALJEVEC - U polju izme u naselja Knezovec i Mali Mihaljevec u subotu oko 16,10 sati došlo je do incidenta u kojem je smrtno stradao pas, a njegov (su) vlasnik je zadobio lakšu tjelesnu ozljedu. Kriti nog trenutka je 56- godišnji mještanin Malog Mihaljevca, obavljaju i posao lovnika u polju 300-tinjak metara udaljenom od posljednje ku e u naselju, ugledao psa kako napada srnu. Lovnik nije puno razmišljao kada je vidio da e srna stradati, nego je odmah naciljao i opalio
iz puške, te na mjestu ubio psa za kojeg je smatrao da je lutalica. Nakon toga do njega su dotr ala dvojica muškaraca iz Palovca, koji su ga pitali zbog ega ili zašto je ubio njihovog psa. Lovnik se razljutio te je šakom u lice udario starijeg Palov ana, ro enog 1954. godine, a zatim otišao svojoj ku i. Ovi su pozvali policiju koja je pretražila lovnika te mu oduzela dvije puške i streljivo, a prijavit e ga i Prekršajnom sudu u akovcu zbog narušavanja reda i mira. (S. Mesari )
je prekvalificirana u tešku. Voza bicikla bio je pod utjecajem alkohola, u organizmu je imao 1,83 g/kg alkohola.
ženska osoba ro ena 1986. godine iz Šte anca kojoj su okvalificirane teške tjelesne ozljede pa je zadržana na lije enju i ženska osoba ro ena 1986. godine iz Ivanovca kojoj su okvalificirane lake tjelesne ozljede pa je nakon lije nike obrade puštena ku i. Protiv voza a iz Peklenice slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.
DOMAŠINEC - Dvije tisu e kuna štete prouzro eno je provalom i kra om iz vikend ku e vlasništvo 58-godišnjaka iz Domašinca. Vikendica se nalazi u polju zvanom “Vrbulja”, a iz nje su ukradena dva ribi ka štapa nepoznate marke s pripadaju im ribolovnim rolicama, jedan tranzistor nepoznate marke, jedna sjekira i jedna tzv. rudarska baterija.
Dje aci biciklom srušili i teško ozlijedili djevoj icu
P elinjaci na meti kradljivaca
Suputnice teško ozlije ene AKOVEC - U akovcu na obilaznici, na raskrižju državne i županijske ceste kod naselja Ivanovec, u etvrtak 20. studenog ujutro u 5,30 sati dogodila se prometna nesre a. Voza osobnog automobila registarske oznake K 159-DR, 42-godišnjak iz Peklenice, prilikom skretanja u lijevo oduzeo je prednost prolaska automobilu registarske oznake K 418-DB, kojim je iz suprotnog smjera upravljao i zadržavao smjer kretanja 26-godišnji voza iz Palovca. Pritom je ovo vozilo prednjim dijelom udarilo u prednji desni bo ni dio drugog automobila pri emu je to vozilo sletjelo u lijevo na prometni otok gdje je “pokupilo”plo u za ozna avanje prometnog otoka i prometni znak izri itih naredbi, vlasništvo Hrvatskih cesta. Vozilom hitne medicinske pomo i u Županijsku bolnicu akovec prevezene su putnice iz vozila registarske oznake K 418-DB, ženska osoba ro ena 1969. godine iz Ivanovca kojoj su okvalificirane teške tjelesne ozljede ali je nakon lije ni ke obrade puštena ku i, zatim
KURŠANEC - Na nogostupu s južne strane kolnika u Glavnoj ulici u Kuršancu u etvrtak 20. studenog dogodila se prometna nesre a koju su skrivili 13-godišnjak iz Orehovice i njegov 15-godišnji suputnik iz Kuršanca, koji je sjedio na stražnjem nosa u prtljage. Oni su prednjim dijelom bicikla naletjeli na 12-godišnjakinju iz Kuršanca, koja se kretala nogostupom u skupini djece te je dolazila iz njima suprotnog pravca. Uslijed udara djevoj ica je oborena na nogostup, a došlo je i do prevrtanja bicikla te pada voza a i putnika na biciklu. Djevoj ica je vozilima hitne pomo i prevezena u Županijsku bolnicu u akovcu, gdje su kod iste okvalificirane teške tjelesne ozljede pa je zadržana na lije enju.
O prometnoj nesre i slijedi podnošenje posebnog izvješ a ODO-u za mladež u akovcu.
Ostao bez ribi kih štapova
DOMAŠINEC - U polju zvanom “Šalavari” kod Domašinca nepoznati po initelj popeo se na krovište p elinjaka, vlasništvo 67-godišnjaka, gdje je fizi kom snagom razbio dvije salonit plo e, te se kroz na injeni otvor spustio u unutrašnjost p elinjaka. Otud je otu io dva eki a, litru doma e rakije, jednu sjekiru, jednu ru nu bateriju i kekse. Nakon toga je iz unutrašnjosti uzeo drvene ljestve pomo u kojih je izašao iz unutrašnjosti p elinjaka. Po injena šteta procijenjena je na iznos od 300 kuna. U polju zvanom “Drvarium”, tako er nedaleko od Domašinca, nepoznati po initelj pokušao je izvršiti tešku kra u iz p elinjaka, vlasništvo muške osobe ro ene 1929. godine. Nepoznati je betonskim stupom nasilno otvorio ulazna vrata p elinjaka, ali iz njega nije
menu ponudu. Mnogi biciklisti pojma nemaju da su im ti prsluci neophodni kako bi bili uo ljiviji u prometu, posebice u magli, sumraku ili no u. Ovako su ne samo doznali od policajaca da su prsluci potrebni ve su ih dobili i na poklon. ništa otu io. Potom je fizi kom snagom razbio daske na stražnjim vratima p elinjaka. Nastala materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 3 tisu e kuna. U polju zvanom “Felinš ak” nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz vikend ku e i p elinjaka u vlasništvu muške osobe ro ene 1952. godine iz Domašinca. Nepoznati je podesnim predmetom otkinuo lim kojim je bila zatvorena rupa na vratima vikend ku e, te je kroz rupu dimenzije 64x60 cm ušao u unutrašnjost, odakle je otu io dvije boce piva, a potom je fizi kom snagom iza vikend ku e otkinuo dio drške na ru noj pumpi i istom pokidao alku lokota na vratima p elinjaka, te iz njega otu io škare za rezanje vo ki, kliješta, dalekozor s torbicom nepoznate marke, ru nu bateriju i nož. Nakon toga je na istovjetan na in pokidao alku lokota na vratima spremišta, no iz njega nije ništa otu io. Nastala materijalna šteta procijenjena je na iznos od oko tisu u kuna.
Okradena prodavaonica DONJI MIHALJEVEC – U no i s 18. na 19. studenog u Donjem Mihaljevcu, u Kolodvorskoj ulici, nepoznati po initelj, ili više njih, okrao je prodavaonicu, vlasništvo poduze a “Fontanela” d.o.o. sa sjedištem u Donjem Vidovcu. Nepoznati je podesnim alatom slomio uložak cilindra brave na ulaznim vratima prodavaonice, ušao u unutrašnjost, gdje je otu io neutvr enu koli inu raznih cigareta u kutijama koje su se nalazile ispod prodajnog pulta, dok je iz skladišta ukrao neutvr enu koli inu raznih cigareta u štekama. Zatim je s polica u trgovini otu io jednu PVC vre u za sme e i nekoliko pakovanja kave, okolada i bombonijera. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 3 tisu e kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.
KROZ ME I URJE
25. studenog 2008.
ME IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ jedina je stranka u Hrvatskoj koja stipendira studente
7 NOVI STANDARDI u akove kom rodiliĹĄtu
Dvokrevetne sobe i Trebamo industriju baziranu na apartman znanju, a ne preradi tekstila i koŞe Me imurski demokratski savez jedinstvena je stranka u Hrvatskoj koja u svom djelovanju materijalno, a ne samo na rije ima, radi na podizanju obrazovne strukture u Me imurju. ove e godine u Fond za stipendiranje studenata uplatiti 60.000 kuna i time e stipendirati 20 studenata. MDS je od svog osnivanja, 2005. godine, odvojio ukupno 255.000 kuna za stipendiranje 84 studenta. adi se o stipendijama u visini do 3.000 kuna za ťkolsku godinu, a sredstva su bespovratna. MDS svake godine raspisuje javni natje aj i stipendije dodjeljuje prema kriterijima iz natje aja, pri emu je najvaŞniji socijalni kriterij pri dodjeli stipendija. Željeli bismo naglasiti da socijalno stanje obitelji ne bi smjelo biti prepreka za studiranje. tom duhu Şeljeli bismo promijeniti politiku stipendiranja i stimuliranja studenata. Ne treba zaboraviti da su pla e najniŞe u Hrvatskoj, a troťkovi studiranja iz godine u godinu sve viťe rastu, tako da su Me imurci i dodatno zakinuti, uz to ťto imaju najniŞe stope visokoobrazovanih stanovnika.
Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, rekao je: - injenica je da se u Me imurju pove ava broj studenata, ali je prisutna i nemogu nost da na u posao u Me imurju, ťto je u direktnoj vezi sa strukturom gospodarstva u Me imurju. Viťe od 70 posto zaposlenih radi u prera iva koj industriji, gra evinarstvu i trgovini, a da gotovo nema zaposlenih u industrijama ekonomije znanja. Na Şalost, do sad se u Me imurju malo radilo na tome. Nemamo ni jednu instituciju koja bi razvijala svijest i pomagala takve poduzetnike. koliko Şelimo neťto napraviti, i me u politi kim strankama potreban je konsenzus da se ťto hitnije krene u tom smjeru, da Me imurje ne ostane samo izvor za iskoriťtavanje je tine radne snage. Postoji mogu nost da se situacija promijeni. Svaka op ina ili grad ima najmanje jednu poduzetni ku zonu, ali u njih dolaze poduzetnici koji i dalje razvijaju radno intenzivnu industriju, tekstil, obradu koŞe i sli no. To samo cementira postoje e stanje i gospodarsku strukturu koja je u Me imurju sli nija kraju 19. stolje a, a ne po etku 21. stolje a. poduzetni kim zonama trebalo bi barem jednu ili dvije zone osiguravati za poduzetnike koji razvijaju industrije znanja. Postoji prostor za to, ali je potrebna vizija i strategija i konsenzus, a Me imurje je potrebno gledati kao jednu integralnu cjelinu, a ne da svaka op ina vodi politiku za sebe.
Roditelji u kreditima za studij djece
Ivana Sklepi , studentica: - Dosta roditelja mora podi i kredit ako Ĺželi da mu dijete studira
konkretnim problemima i teĹĄko ama studenata na studiju u agrebu govorila je vana Sklepi , studentica etvrte godine socijalnog rada na Pravnom akultetu: - Prve godine studija platila sam 5.500 kuna svoju ĹĄkolarinu, jer
vrlo mali broj studenata studira na troĹĄak Ministarstva znanosti. Tome si pridodajte 300 kuna za upis koji pla aju svi studenti. To je ve 5.800 kuna. Ako se tome dodaju troĹĄkovi indeksa i knjiga, koje koĹĄtaju od 200 kuna na dalje, ra unica raste. z osnovnu ĹĄkolarinu pla a se i svaki preneseni CTS bod po sto kuna. ijetki su studenti koji mogu potpuno o istiti godinu bez prenoĹĄenja bodova. MoĹže se prenijeti 10 bodova, ĹĄto je ve daljnjih tisu u kuna. ve godine moji su kolege pla ali uz sve troĹĄkove oko 7.800 kuna za godinu. mala sam sre u pa sam se sa svojim prosjekom rijeĹĄila pla anja ĹĄkolarine, ali na nekim akultetima ĹĄkolarine doseĹžu i do 10 tisu a kuna, kao ĹĄto je primjerice F i Stomatologija, a tamo se studenti ni visokim prosjekom ocjena ne mogu rijeĹĄiti pla anja ĹĄkolarine. Dosta roditelja mora podi i kredit ako Ĺželi da mu dijete studira. Sre a da se sada ĹĄkolarina moĹže pla ati i na rate, prije se sve moralo platiti odjednom, kazala je vana. - z sve to studenti imaju i troĹĄkove stanovanja. studentskim domovima nema mjesta za sve, a prednost imaju djeca hrvatskih branitelja, te studenti s prosjekom ocjena viĹĄim od 4,5, premda takvih nije puno. Sve je teĹže dobiti mjesto u domu, jer se podiĹže bodovni prag. nam primjer brata i sestre studenata, koji i uz mla u sestru doma ne mogu dobiti doma jer nemaju dovoljno bodova na socijalnom statusu i brojnosti obitelji. MoĹžete samo zamisliti troĹĄkove te obitelji. znajmljivanje stana je jedini na in, a minimalni troĹĄkova su sto eura plus reĹžije, ĹĄto ni u kom slu aju nije manje od tisu u kuna. agrebu se svaĹĄta iznajmljuje pod stanove, neki ak i za nehumane uvjete traĹže tisu u kuna na mjesec, kazala je vana Sklepi .
Željko Pavlic, predsjednik MDS-a: - Me u politi kim strankama potreban je konsenzus da se ťto hitnije krene u tom smjeru da Me imurje ne ostane samo izvor za iskoriťtavanje jeftine radne snage
Teret mladima na po etku Şivota latko Bacinger je govorio o politici poticaja studenata u naťoj Şupaniji. Kritiku je uputio na naplatu stipendije po zavrťetku studija kad je to mladom ovjeku na po etku Şivota velik teret. Postoji mogu nost osloba anja od te obveze, uz visok prosjek ocjena, ali to je nestimulativno uz ovaj mali postotak visokoobrazovanih u Me imurju. Pravilnik o tome mijenjao se tri puta, a smatra da su nedovoljno transparentni uvjeti prema kojima povjerenstvo moŞe odlu iti kada e Županija na sebe preuzeti povrat kredita, potrebni su isti kriteriji da ne bilo sumnje u raznorazne podobnosti. - Što se ti e financiranja poslijediplomskih studija, iz vlastitog iskustva znam da Şupanija to odobrava, ali da prakti ki banka odlu uje o dodjeli, ovisno o kreditnoj sposobnosti podnositelja zahtjeva, rekao je Bacinger. (BM )
AKOVE KA AGENCIJA SmS sudjelovala na 5. sajmu nekretnina u Zagrebu s kojeg je upu en poziv bankama
Odreknite se dijela ekstra profita Nakon 4. hrvatskog sajma nekretnina, odrĹžanog u travnju, Centar nekretnina nastavio je tradiciju i odrĹžao 5. sajam nekretnina i prate e industrije 8 i 9. studenog u Bo arskom domu rinjevac u agrebu, na kojem je izlagala i akove ka agencija za posredovanje nekretnina SmS, vlasnice i direktorice Milice Celinger. Agencija posjeduje licencu Hrvatske gospodarske komore poloĹženu stru nu osposobljenost za posrednika nekretninama. - Sajam je bio i prilika za prezentiranje naĹĄega malog Me imurja - hrvatskog cvjetnjaka, breĹžuljkastog gornjeg Me imurja i plodne nizine donjeg Me imurja, rekla je Milica Celinger. Me imurci su znani kao vrijedni ljudi izrazitoga poduzetni kog duha i visoke radne kulture. sto tako iskustva mnogih govore da su Me imurci uvijek ljubazni, gostoljubivi i prijateljski raspoloĹženi, zbog ega se u Me imurju svatko osje a dobro doĹĄlim. sim tradicionalnog okupljanja investitora, agencija, banaka, posjetitelji su imali mogu nost razgovora s pravnikom, dizajnericom interijera i arhitektima koji su davali savjete o stambenim temama.
Milica Celinger, vlasnica SmS nekretnina (druga slijeva) sa suprugom (prvi slijeva), te sa sudionicima okruglog stola Bila su odrĹžana i dva okrugla stola na kojima se govorilo o trĹžiĹĄtu nekretninama u 2008. i o ekivanjima u 2009. godini, o financiranju nekretninama gradnje - kupnje. Glavna tema okruglog stola bila je kupiti stan sada ili ekati prolje e. Gosti okruglog stola bili su: Gojko BeĹžovan, pro esor na Pravnom akultetu u agrebu, koji je prozvao i pozvao bankare da se odreknu dijela ekstra profita i ponude partnerstvo hrvatskim gradovima koji su, kako kaĹže, najve a poduze a. DraĹžen Nikoli iz ai eisen banke odgovorio je da je istina da
banke ne mogu spasiti ni trĹžiĹĄte nekretninama ni gra evinsku industriju jer Vlada pove ani oprez. Banka banci ne posu uje novac, nego odgovorno plasira novac ĹĄtediĹĄa. osip Tica, pro esor na konomskom akultetu u agrebu, kaĹže da je najbolje kupiti stan onda kada je cijena stana kvadrata najniĹža, a to je onda kada dosegnemo dno krize. - Problem je, me utim, to ĹĄto se dno krize otkrije tek kad kriza pro e, nakon ega porastu i cijene nekretnina. TroĹĄak gradnje stana 1965. godine iznosio je 90 posto cijene stana.
Danas od ukupne cijene stana koju plati kupac na gradnju otpada 50 posto, a ostalo pojedu cijene zemljiĹĄta, troĹĄkovi drĹžave i marĹža investitora, izjavio je pro esor Tica. slijedio je odgovor investitora i agenata da je pravo vrijeme za kupnju stana upravo onda kada rjeĹĄavate svoje Ĺživotne potrebe i time definirate svoj prostor za Ĺživljenje, tj. kada kupac na e ĹĄto traĹži, neka kupi odmah, neka ne eka prolje e. injenica je da se o ekuje pad cijena kvadrata, ali, s druge strane, banke najavljuju pove anje kamate na kredite. (BM )
Obnovljeni prostori akove kog rodiliĹĄta u kojemu se godiĹĄnje u prosjeku ra a 1.200 djece sve ano su otvoreni u ponedjeljak 20. studenog nakon tromjese ne obnove. Sve anosti otvorenja nazo ili su mnogobrojni lije nici i uglednici me u kojima i gradona elnik grada akovca Branko Ĺ alamon, Ĺžupan Josip Posavec i njegov zamjenik, a ujedno i predsjednik Upravnog vije a bolnice Mladen KriĹžai . Goste je pozdravio ravnatelj bolnice Dragu n Kopasi ne kriju i zadovoljstvo zbog uspjeĹĄne realizacije joĹĄ jednog projekta u vrijeme kada je bolnica u nancijski nezavidnom poloĹžaju s osmogodiĹĄnjim kreditom na le ima i blokiranim decentraliziranim sredstvima. Bolnica je baĹĄ zbog te situacije zahvalna gradu akovcu na pruĹženoj nancijskoj pomo i od oko 400 su a kuna bez koje bi teĹĄko mogu a rekonstrukcija 620 kvadrata rodiliĹĄta. Ona je u kona nici koĹĄtala 808 su a kuna, a troĹĄak bi bio i ve i da nije bilo tehni ke sluĹžbe akove ke bolnice i donacija izvo a a radova. Obnovom rodiliĹĄta zna ajno su se poboljĹĄali uvje smjeĹĄtaja trudnica i rodilja. Donedavne trokrevetne sobe adap rane su u dvokrevetne, a po dvije sobe povezane su kupaonicom. Sobe su opremljene novim namjeĹĄtajem: leĹžajevima za bebe, komodama za presvla enje i kupanje djece. U novoure enom
rodiliťtu ukupno je 28 leŞajeva. Ure en je i jedan apartman – jednokrevetna soba sa kupaonicom u kojoj se kao luksuz nalazi i televizor. Koliko e se dodatno pla a koriťtenje apartmana u Županijskoj bolnici tek trebaju odlu i . Trudnice i rodilje u novoobnovljeni dio akove kog rodiliťta uselit e idu i tjedan. - Prostori prilago eni naťim te potrebama trudnica i rodilja. Sobe smo opremili namjeťtajem kako bi se sve radnje s djetetom odvijale pred majkom tako da nau i djetetu kod ku e na kvalitetan na in pruŞi potrebnu skrb i njegu. Standard je poboljťan i me ťto sada moŞemo u ovom obnovljenom dijelu rodiliťta ima Odjel za babinja e kao i Odjel za trudnice s trudno om od 24. tjedna na dalje. U injeno je najviťe ťto se moglo, kazao je dr. med. Nino Škvorc, voditelj djelatnos ginekologije i porodniťtva u Županijskoj bolnici akovec. Dodao je kako e ubudu e inzis ra na opremanju rodiliťta. - Ve smo naru ili dva famozna tzv. stol i a za ra anje koji bi za najkasnije dva tjedna trebali bi dostavljeni naťem rodiliťtu. Naru ili smo i dvije postelje koje se tako er mogu modi cira u stolac za ra anje i joť neku drugu opremu. Nať Odjel je dobro ekipiran s lije nicima i medicinskim osobljem. Vrlo smo mlada ekipa, poru uje ťef ginekologije i dodaje kako se nada da e se u ovim novim uvje ma Me imurske eť e odlu iva ra a u ovom rodiliťtu. (D.Mihoci)
akove ko rodiliĹĄte je uz bolji komfor u svim sobama dobilo i apartman
KROZ ME I URJE
8
25. studenog 2008.
NA ME UNARODNI DAN dje jih prava u Prelogu konstituirano Dje je gradsko vije e
Prvi predsjednik Petar KruĹĄelj Oni su osmislili i ponijeli glavni teret realizacije projekta
O UVANJE kulture i naslje a
PribliĹžili Rome Romima Ĺželji da pribliĹže romsku kulturu ĹĄiroj javnosti, da poveĹžu romske zajednice Me imurja i Pomurja putem kulturnih i sportskih doga aja, Me imurski savez sportske rekreacije u suradnji s drugom oma BajaĹĄa i Me imurskom Ĺžupanijom, a uz izrazitu inancijsku potporu , osmislili su i tijekom ove godine proveli u djelo osebujan projekt “Stalno, odrĹživo i kreativno o uvanje kulture i naslje a omaâ€?. sklopu projekta vrijednog 90 tisu a eura odrĹžan je prvi me unarodni Festival sportske rekreacije oma, zatim izloĹžba likovnih radova i tradicionalnih predmeta i instrumenata koje su izradili omi, odrĹžan je i koncert na kojemu se moglo uĹživati u romskoj glazbi, prikazan je i dokumentarac o Ĺživotu i kulturi me-
imurskih oma. Tako er je odrĹžan susret me imurskih i prekmurskih oma, kao i prva nacionalna konferencija na kojoj se raspravljalo o smanjenju nejednakosti u zdravlju romske populacije. Cijeli ovaj hvale vrijedan projekt zaklju en je objavom knjige naslova “ z Ĺživota omaâ€?. Knjiga je predstavljena novinarima u etvrtak 20. studenog, a donosi fotogra ije i izvjeĹĄ a s aktivnosti koje su provedene u sklopu projekta. na je osobito zna ajna i vrijedna jer objavljuje podatke o povijesti i tradiciji oma, o njihovim obiteljskim prilikama i naporima koji se ine kako bi omi Ĺživjeli bolje. animljivo je i to ĹĄto ova knjiga donosi iste podatke i za ome u Sloveniji, a dijelom i ome u Ma arskoj. (D.Mihoci)
OVE SUBOTE u Svetoj Mariji
Prikaz tradicionalnog kolinja K D van Musta Kantor i caffe bar ibica iz Svete Marije organiziraju manifestaciju pod nazivom “Prikaz svetomarskog kolinjaâ€?. sta e biti odrĹžana 29. studenog, u subotu, na vanjskom i u unutarnjem prostoru Doma kulture u Svetoj Mariji. Po etak je zakazan za 12 sati.
Prikaz kolinja na tradicionalni na in popratit e tamburaĹĄi i bogata ponuda doma ih jela i pi a. d 19 sati zapo inje u prostorijama doma velika feĹĄta uz Limenu glazbu “Branko i prijateljiâ€? i kulturno umjetni ki program doma eg kuda, a tu je friĹĄka kolinjska ve era. (A. FuĹĄ)
etvrtak 20. studenog, kada se obiljeŞavao Me unarodni dan dje jih prava, u Prelogu je konstituirano Dje je gradsko vije e. ini ga 17 lanova, predstavnika u enika ŠPrelog i ŠDraťkovec u dobi od 9 do 15 godina. Proporcionalno broju u enika, draťkove ka ťkola dala je 5 lanova, 2 su po asna lana, dok su ostali predstavnici ŠPrelog. Vije nici Dje jega gradskog vije a me u sobom su izabrali dva kandidata za predsjednika Vije a – Petra Kruťelja iz Cirkovljana, u enika 8. razreda ŠPrelog, te osipa Slavi eka iz ukovca, u enika 8. razreda ŠDraťkovec. Tajnim glasovanjem za predsjednika je izabran Petar Kruťelj koji je uo i glasovanja pitao odrasle prisutne na konstituiraju oj sjednici, me u kojima je bio i preloťki gradona elnik Dragutin Glavina, moŞe li na glasa kom listi u zaokruŞiti svoje ime. - Dakako da moŞeť. To je tvoja obaveza, jer tako potvr ujeť da si zasluŞio kandidaturu i da zavrje ujeť biti predsjednikom, objasnio mu je iskusni gradona elnik Glavina.
Bez dlake na jeziku Prvi predsjednik Dje jega gradskog vije a zahvalio je svima koji su glasovali za njega te poru io: - demo dalje! ije i zahvale bira ima uputio je i osip Slavi ek koji je automatizmom postavljen za zamjenika predsjednika Dje je-
kada njihova ĹĄkola i DraĹĄkovec dobiti sportsku dvoranu. dgovoreno joj je da bi se to moglo dogoditi za dvije - tri godine. ednog dje aka iz Cirkovljana zanimalo je zaĹĄto nije do kraja ogra eno igraliĹĄte u dencima, dok je zamjenik predsjednika Dje jeg vije a osip Slavi ek pitao za pomo oko daljnjeg ure enja prostora koje je dobila na koriĹĄtenje druga mladih u ukovcu.
Danas djeca, sutra odrasli ljudi Petar KruĹĄelj i Josip Slavi ek s gradona elnikom (slijeva nadesno) ga gradskog vije a. Pokazalo se da je KruĹĄelj s pravom postavljen za predsjednika i da e pod njegovim vodstvom Dje je gradsko vije e raspravljati ne samo o dje jim temama ve i o ozbiljnim problemima koji se ti u odraslih. Predsjednik Dje jega gradskog vije a bio je izrazito direktan te je zahtijevao odgovore na mnoga pitanja zbog kojih gradona elniku, kojemu su bila upu ena, nije bilo nimalo lako. - To nisu djeca, to su odrasli ljudi i ne razlikuju se puno po zahtjevima od naĹĄih gradskih vije nika, komentirao je Glavina nakon ĹĄto je izreĹĄetan pitanjima. Predsjednika Dje jega gradskog vije a zanimalo je kada e napokon biti izgra ena pjeĹĄa ko biciklisti ka staza koja bi spojila Cirkovljan i Prelog, zanimao se za ogradu za koju se godinama obe ava da e biti postavljena oko crkve u Cirkovljanu, a zanimalo ga je i zbog
PRELOG izradio koncepciju prometnog razvitka
Sjeverna obilaznica spas od prometnog kolapsa nstitut prometa i veza izradio je koncepciju prometnog razvitka grada Preloga koja e biti na javnom uvidu u prostorijama Gradske uprave do 31. prosinca ove godine. vaj dokument me u ostalim predvi a izgradnju sjeverne obilaznice grada Preloga za kojom grad toliko vapi i koja bi ga ubudu e trebala spasiti od prometnog kolapsa. Trasa obilaznice predvi ena je na potezu od Ĺžupanijske ceste, koja ide uz jezero H Dubrava prema ndustrijskoj zoni u Prelogu, pa preko drĹžavne ceste D-20 izme u Cirkovljana i Preloga do Ĺžupanijske ceste koja Prelog spaja s ehovcom u razini Gospodarske zone Sjever, i dalje sa sjeverne strane grada izlazi na drĹžavnu cestu D-20 nedaleko od ulaza u Prelog iz smjera akovca. SpuĹĄta se dalje na cestu koja vodi prema toku i do Ĺžupanijske ceste u jezero H Dubrava.
prvoj fazi planira se izgradnja spoja drĹžavne ceste D-20 kod ndustrijske zone sa Ĺžupanijskom cestom koja prolazi uz Gospodarsku zonu Sjever i ponovno drĹžavnom cestom D-20, na ulazu u Prelog iz smjera akovca. ainteresirani mogu dobiti uvid u podrobnosti tijekom trajanja javne rasprave svakodnevno od 7 do 15 sati. Prijedlog koncepcije po prvi put bit e javno predstavljen na prvoj sljede oj sjednici Gradskog vije a. Najavljeno je i predstavljanje ak dva idejna rjeĹĄenja izgradnje mrtva nice i ure enja groblja u Prelogu, kao i prijedlog rekonstrukcije Trga sv. Lovre u Cirkovljanu. ekuje se da e u planu prora una za 2009. godinu Grad predvidjeti odre ena sredstva za realizaciju koncepcije prometnog razvitka, ali i druga dva projekta. (D.Mihoci)
Kada e DraĹĄkovec dobiti sportsku dvoranu ime djece iz DraĹĄkovca pitanje gradona elniku postavila je Martina Kobal koju je zanimalo ho e li i
Dje je gradsko vije e ponovno e se sastati 3. prosinca u 17 sati u Gradskoj knjiĹžnici u Prelogu gdje e odrĹžavati redovite jednomjese ne sastanke. Na tom sastanku, osim Silvije Kosec, koordinatorice Dje jega gradskog vije a ne e biti drugih odraslih jer djeca sama Ĺžele utvrditi program svog djelovanja. a razliku od poodavno osnovanog Vije a mladih, koje je slabije aktivno od Dje jega gradskog vije a, barem sude i po onome kako je po elo, moĹžemo o ekivati ozbiljnu aktivnost. Djeca su gradona elniku ve pokazala koliko mogu i da ne e prezati pred postavljanjem i neugodnih pitanja. Stoga preporu ujemo i Gradskom vije u da se pripremi na dje je vije nike. ni danas jesu djeca, ali ve e sutra biti odrasli ljudi. ato bi bilo mudro uvaĹžavati ih i s njima razgovarati kao sa sebi jednakima. (D.Mihoci)
OVRHE Op ine Gori an
Na osniva koj skupĹĄtini bile su i predstavnice Dje jeg foruma “SmjeĹĄkoâ€?
U SKLOPU projekta “ akovec - grad prijatelj djece�
Osnovano Dje je gradsko vije e petak 21. studenog odrĹžana je sve ana osniva ka skupĹĄtina Dje jega gradskog vije a Grada akovca. S obzirom na to da su od ove godine na podru ju Grada akovca po ela djelovati etiri dje ja foruma – tri akove kih osnovnih ĹĄkola – “ maji iâ€? iz . Ĺ , “ vjezdicaâ€? iz . Ĺ . “SmjeĹĄkoâ€? iz . Ĺ i dje ji forum “Sre aâ€? iz Ĺ KurĹĄanec, odlu eno je da se forumi joĹĄ bolje poveĹžu me usobno i s Gradskom upravom. Tako je doĹĄlo i do osnivanja ovog vije a, ijem e se radu uskoro pridruĹžiti i forum djece Ĺ vanovec. Dje je gradsko vije e u i e po troje predstavnika iz svakog foruma, me u kojima e biti izabran i
dje ji gradona elnik, a maliĹĄani e imati pravo sudjelovati u sjednicama Gradskog vije a i predlagati sve ĹĄto bi za djecu Grada akovca bilo dobro napraviti, odnosno ĹĄto su uvidjeli da Grad ve dobro radi. Cilj je potaknuti odrasle da joĹĄ viĹĄe uju miĹĄljenje maliĹĄana. Njima ovo omogu uje Konvencija N-a o pravima djeteta temeljena na lanku 11. koji dozvoljava djeci da participiraju u radu lokalne zajednice, a prava djece ovom su prilikom u gradskoj vije nici predstavili malene predstavnice dje jih foruma. z predstavnike Grada i lanova foruma, sjednici su se odazvali i svi ravnatelji akove kih osnovnih ĹĄkola. (mn)
ME UNARODNI DAN djeteta u M. SrediĹĄ u
Djeca posjetila gradona elnika
Oko Preloga planira se izgraditi prometni prsten
ega je preloĹĄka tvrtka “Hildingâ€? otpustila 70 ljudi. - Postavljanje nove ograde stvar je Ĺžupe, Grad u tome moĹže pomo i, ali nikako pokrenuti cijelu stvar. PjeĹĄa ko biciklisti ka staza planira se graditi, ali joĹĄ ne znam to no re i kada, a ĹĄto se otpuĹĄtanja ti e, koliko je meni poznato, otpuĹĄteni su oni ljudi koji su u Hildingu bili zaposleni kao sezonski radnici. Mi danas Ĺživimo u kapitalizmu koji poznaje samo dobit. Pitaj tatu ĹĄto zna i kapitalizam, odgovorio je Glavina, i pokuĹĄao objasniti djeci da su se u gradu Prelogu posljednjih godina jako trudili ulagati u ure enje gospodarskih zona i otvaranje novih radnih mjesta, kako bi njihovi roditelji imali gdje raditi.
Povodom Me unarodnog dana djeteta u srijedu su polaznici Dje jeg vrti a “Dje ja maĹĄtanjaâ€? iz Murskog SrediĹĄ a posjetila Gradsku upravu i porazgovarali s gradona elnikom osipom Dobrani em. Djeca su dobila odgovore na pitanja ĹĄto je zapravo gradona elnik, je li to teĹĄko biti, kako dolazi na posao i mnogo drugo. n pak im je strpljivo na sve od-
govorio i poĹželio da netko od njih jednog dana bude gradona elnik. Naglasio je kako Grad skrbi o djeci i da su upravo vrti i me u prioritetima gradskog elniĹĄtva, jer svi Ĺžele da djeca imaju dobar smjeĹĄtaj, logistiku i odgajatelje. Djeca pak su gradona elniku predala plakat na kojem je ispisano ĹĄto ona Ĺžele i na ĹĄto imaju pravo, te mu uputila poziv da ih obi e u njihovom vrti u. (S. Mesari )
foto: vijece djeca 06
Tko ne e milom, platit e silom Na prijedlog vije nika Stjepana Blagusa pri p inskom vije u op ine Gori an formirana je komisija koju pored njega ine joĹĄ i predsjednik Vije a Stjepan ibari i na elnik Mario Mohari , a iji je zadatak napisati stav Vije a vezan uz problem nastao oko zatvaranja GP-a Gori an za automobile, kao i niz drugih popratnih problema. MiĹĄljenje Vije a bit e upu eno na razne adrese, me u ostalim i saborskim zastupnicima kojima se Ĺželi poru iti da ovo pitanje za op inu Gori an nije tek usputno, kao ĹĄto to neki od njih prikazuju, ve je od vitalnog zna aja. Na aktualnom satu sjednice p inskog vije a, odrĹžane u petak nave er, vije nici su postavili niz pitanja vezanih uz nastali problem. Tako je, primjerice, Mladen Lepoglavec pitao ĹĄto je p ina radila do sad i kako se takvo ĹĄto uop e moglo dogoditi. dgovoreno mu je da je p ina na vrijeme reagirala, ali da na njene primjedbe nije bilo nikakvih reakcija. sim ovog pitanja, vije nici su razmotrili prijedlog rebalansa ovogodiĹĄnjeg prora una koji je planiran u iznosu od 3,9 milijuna kuna, a bit e neĹĄto ve i od 4 milijuna kuna. Prvi put pred Vije em se naĹĄao i prijedlog prora una za
2009. godinu koji se planira u iznosu od 4,1 milijun kuna. prora unu za idu u godinu planira se 500 tisu a kuna za iskop i izgradnju temelja sportske dvorane, ne osiguraju li se sredstva iz odre enih fondova, zatim se planira izdvojiti 400 tisu a kuna za modernizaciju javne rasvjete, pola milijuna kuna za rekonstrukciju Doma kulture, 550 tisu a za nastavak izgradnje pjeĹĄa ko biciklisti kih staza, 200 tisu a za izgradnju vodovodne i plinske mreĹže u novim ulicama te 800 tisu a kuna za sanaciju odlagaliĹĄta otpada. Vije nici su se pozabavili i dugovanjima pravnih osoba na ime komunalne naknade. Tvrtke i drĹžava op ini duguju neĹĄto viĹĄe od 1,3 milijuna kuna. ako je joĹĄ u oĹžujku obe ano da e Ministarstvo inancija namiriti svoj dug od gotovo 900 tisu a kuna, to se do sad nije dogodilo. a razliku od drĹžave, poduzetnici su od tog vremena do sad platili ukupno negdje oko 400 tisu a kuna duga. ne tvrtke koje su se ogluĹĄile na poziv p ine vezan uz dogovor oko obro ne otplate duga, takvih je dvadesetak, upravo e ovog utorka na svoje adrese primiti rjeĹĄenja o ovrsi pa e, kad nisu htjele milom, dug platiti silom. (D.Mihoci)
25. studenog 2008.
DOBRO JE ZNATI
9
KROZ ME I URJE
10 ODRŽANA SJEDNICA OV-a Donji Vidovec
ViĹĄak prihoda za sanaciju asfalta i kupnju zemljiĹĄta za novu ĹĄkolu Vije nici Donjeg Vidovca na svojoj su sjednici donijeli odluku da vrijednost boda za komunalnu naknadu u idu oj godini ostaje ista, 25 lipa za metar kvadratni. Sukladno zakonskim odredbama, donesena je odluka o zbrinjavanju gra evinskog otpada. sti e se mo i deponirati sjeverno od Donjeg Vidovca na nekadaĹĄnjoj deponiji ĹĄe erne repe, prostor e se ograditi, a deponiranje e se vrĹĄiti uz kontrolu. Pred vije nicima se naĹĄlo izvjeĹĄ e DrĹžavne revizije u kojem nije bilo ni jedne primjedbe vezane uz inancijska izvjeĹĄ a i tijekove. ViĹĄak prihoda iz prethodne godine u visini 680.628 kuna bit e raspore en za sanaciju asfalta i kupnju gradiliĹĄta za
izgradnju nove ĹĄkolske zgrade. p ina Donji Vidovec raspisat e natje aj za obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju op ine. Na aktualnom satu sjednice na elnik osip Grivec dao je vije nicima vaĹžne informacije za op inu. Vezano uz novu ĹĄkolsku zgradu, re eno je da je u tijeku izrada projektne dokumentacije te je izvrĹĄena geodetska izmjera. Kupljene su nekretnine na kojima e se urediti parkiraliĹĄte pokraj groblja. d aktualnosti joĹĄ valja izdvojiti radove na ure enju Doma kulture, radove na parcelaciji poduzetni ke zone te ugovor koji je potpisan s Fondom za regionalni razvoj o izgradnji cestovne infrastrukture u zoni. (A. FuĹĄ)
Me imurski branitelji za djecu u Nazorovoj nazo nosti adranke Kosor, ministrice branitelja, me ugeneracijske solidarnosti i obitelji, Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj ulici u agrebu uru ene su brojne materijalne donacije. Me u donatorima bile su i dvije braniteljske zadruge iz Me imurske Ĺžupanije, iji su predstavnici bili na prigodnoj sve anosti. Braniteljska zadruga “Muraâ€? iz Murskog SrediĹĄ a (na snimci je nje-
zin predsjednik Stjepan Tarandek), domu “u Nazorovojâ€? podarila je pola tone svjeĹžih jabuka, dok je Braniteljska zadruga Farmer iz Gori ana darovala pedeset pari cipelica te klupu koju su izradili sami branitelji zadrugari. sim osoblja doma, me imurskim braniteljima zadrugarima zahvalila je i ministrica Kosor, usput pohvalivĹĄi Me imurce kao ljude koji redovito pomaĹžu i razumiju tegobe ljudi i djece. (S. Mesari )
U OP INI OREHOVICA uspjeli staviti pod krov dva kapitalna objekta
Gra ani pozvani da plate dugovanja, jer svaka je kuna bitna nato svim problemima, u rehovici su uspjeli staviti pod krov novi Sportsko - vatrogasni objekt veli ine 670 kvadrata u koji je samo u ovoj godini uloĹženo 750 tisu a kuna. - Da bismo kompletno uredili ovaj objekt, potrebno nam je joĹĄ oko 2 milijuna kuna. Nastojat emo u initi sve kako bismo ga ĹĄto prije stavili u funkciju jer su, primjerice, naĹĄi nogometaĹĄi sada smjeĹĄteni u kontejnerima, isti e Franjo Bukal, na elnik op ine rehovica. Podbrestu op ina rehovica gradi objekt od 750 kvadrata. adi se o Domu kulture i vatrogasnom spremiĹĄtu. - Tu smo s radovima doĹĄli do pod plo u. aspisali smo natje aj za izradu kroviĹĄta i odabrali izvo a a radova. brtni ka zadruga taj e posao obaviti za iznos od 856 tisu a
kuna. Nadamo se da emo imati lijepo vrijeme i da emo do BoŞi a i taj objekt staviti pod krov i da e nam do tada Ministarstvo kulture isplatiti dio potrebnog novca za ovu investiciju. sto tako o ekujemo potporu Županije. Moram kazati da smo do sad u ovaj objekt utroťili preko 600 tisu a kuna, kazao je Bukal. Na elnik poziva sugra ane da podmire sve svoje obaveze koje se ti u komunalne i grobne naknade jer i o prilivu tih sredstava ovisi napredovanje navedenih dviju kapitalnih investicija. Dug doma instava na ime naknada iznosi oko 170 tisu a kuna. z op ine pozivaju duŞnike da, ukoliko nisu u stanju cijelo dugovanje podmiriti, odmah do u dogovoriti obro nu otplatu duga. Na elnik Bukal upozorava da e op ina, zatreba li, posegnuti za nepopularnom mjerom ovrhe. (D.Mihoci)
JAVNA PRIZNANJA Grada Preloga
Od osamnaest mogu ih laureata izabrano njih osam Dvanaest predlaga a poslalo je osamnaest prijedloga mogu ih laureata javnih priznanja koja Grad Prelog dodjeljuje na sve anosti u povodu proslave Dana grada. njima je u dva navrata raspravljalo Povjerenstvo i na koncu Gradskom poglavarstvu Preloga predloĹžilo da ove godine nagradi sedam osoba i jednu tvrtku. Prijedlog je da se Grb grada Preloga dodjeli tvrtki LPT, zatim vanki Novak iz Preloga i njenu sumjeĹĄtaninu Mati Kljai u. Tako er se predlaĹže da se Plaketa grada Preloga dodijeli Petru Novaku iz Preloga, Stjepanu Soka u iz porovca, osipu Glavini iz Cirkovljana, Stjepanu Matja i u iz DraĹĄkovca i KreĹĄimiru Glavini iz Preloga.
ako je bilo i prijedloga za dodjelu nagrade za Ĺživotno djelo, ona ove godine ne e biti uru ena. Poglavari su razmotrili prijedlog Povjerenstva i s njim se sloĹžili, ali e kona nu odluku o mogu im laureatima donijeti Gradsko vije e. - ve je godine zaista bilo puno prijedloga, mnogi su ih dostavljali bez ikakva obrazloĹženja, ĹĄto nije dobra praksa. To, naravno, nije prihvatljivo pa ubudu e takve prijedloge Povjerenstvo ne e uzimati u obzir. Kako bismo olakĹĄali rad Povjerenstvu, morat emo razmisliti i o novim kriterijima dodjele priznanja, ali i rada Povjerenstva, rekao je gradona elnik Glavina. (D.M.)
25. studenog 2008.
POGLAVARSTVO op ine NedeliĹĄ e predloĹžilo prora un
Za idu u godinu predvidjeli 30 milijuna kuna Na 55. sjednici p inskog poglavarstva op ine NedeliĹĄ e, odrĹžanoj proĹĄli utorak, lanovi Poglavarstva utvrdili su prijedlog prora una op ine NedeliĹĄ e za 2009. godinu. Nakon odrĹžanih sastanaka s predsjednicima vije a mjesnih odbora op ine NedeliĹĄ e, izvrĹĄene su korekcije te je predvi en prora un od 30,123.500 kuna. a potrebe predstavni kih i izvrĹĄnih tijela, mjesnih uprava i samouprave planirano je preko 14 milijuna kuna, od ega za potrebe programa jedanaest mjesnih odbora neĹĄto manje od 10
milijuna kuna. Sredstva u iznosu od 4,5 milijuna kuna planirana su za rad pravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo za idu u godinu, dok se za druĹĄtvene djelatnosti planira neĹĄto viĹĄe od 6 milijuna kuna. a potrebe pravnog odjela za inancije planirano je preko 5 milijuna kuna. z prijedlog prora una za 2009. utvr en je i prijedlog odluke o njegovom izvrĹĄenju te prijedlog procjene prora una za 2010. i 2011. godinu. Donesen je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama prostor-
nog plana op ine ograni enog sadrĹžaja, zbog korekcije granice gra evinskog podru ja katastarske op ine NedeliĹĄ e po zahtjevu stranke radi pogreĹĄke kod utvr ivanja vlasniĹĄtva te odre ivanje lokacije reciklaĹžnog dvoriĹĄta za gra evni otpad. tvr en je i prijedlog izmjene i dopune detaljnog plana ure enja sjevernog dijela naselja NedeliĹĄ e “Mesapâ€? i S C-a “Sjeverâ€?, za ĹĄto e se od 26. studenog do 11. prosinca odrĹžati javna rasprava i javno izlaganje. zmjenama se utvr uju prostori za smjeĹĄtaj nove snovne ĹĄkole te Turisti ko –
sportsko - rekreativnog parka “Trateâ€?. Na sjednici Poglavarstva prihva en je prijedlog odluke o prodaji nekretnine DruĹĄtvenog doma s dvoriĹĄtem u Macincu. S obzirom na to da se prostor ne koristi za druĹĄtvene namjene te su potrebna znatna ulaganja u njegovo ure enje, sukladno zahtjevu Vije a Mjesnog odbora Macinec, zaklju eno je da se proda putem natje aja po po etnoj cijeni od 143.387 eura, odnosno 1,025.217 kuna, dok e se dobivena sredstva utroĹĄiti na druge projekte u Macincu. (H. e ar)
KROZ ME I URJE
25. studenog 2008.
POGLAVARSTVO op ine Kotoriba
POGLAVARSTVO op ine Donja Dubrava
Op ina dodjeljuje joĹĄ etiri stipendije
Novi natje aj za dimnja ara Na elnik op ine Marijan Varga informirao je poglavare o aktualnostima. S vlasnikom tvrtke “Betexâ€? dogovoreno je da op ina bude nositelj projekta izgradnje poslovno - trgova kog centra na prostoru stare ĹĄkole, a da se Betexu osigura prostor do 450 kvadrata. drĹžan je sastanak s na elnikom PP-a Prelog dravkom Kolari em vezano uz pojavu droge na podru ju op ine te oĹĄte enje stupi a oko crkve. Na zavrĹĄnoj koordinaciji za izgradnju novog vrti a preuzeti su radovi uz obvezu dovrĹĄenja vanjskog ure enja i postavljanje parketa. DovrĹĄenje ostalih radova o ekuje se do kraja studenog. Prihva ena je izrada procjene ugroĹženosti i plan zaĹĄtite spaĹĄavanja, uzimaju i u obzir veli inu teritorija op ine, broj stanovnika, materijalna dobra te ostale imbenike. Cijena pripreme i izrade cjelokupne dokumentacije iznosi 12 tisu a kuna plus PDV, a izrada je povjerena tvrtki “Nw-windâ€? d.o.o. iz VaraĹždina. Na sjednici je prihva en aneks ugovora za izradu detaljnog plana ure enja Gospodarske zone Sjeveroistok. Detaljni plan izra uje Arhitekt - atelje, a u me uvremenu je na snagu stupio novi akon o prostornom ure enju koji je znatno proĹĄirio i proceduru i obim potrebnih radova. Pove anje iznosi 24.247,50 kuna, a ukupno e izrada detaljnog plana op inu koĹĄtati 103 tisu e kuna. dbor za raspisivanje natje aja, odabir najboljih ponuda te nadzor i prijem izvrĹĄenih radova predloĹžio je najpovoljniju ponudu za dodjelu koncesije za obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju op ine. Najpovoljniju ponudu dao je Dimnja arski obrt FiĹĄter iz Sivice, a godiĹĄnja koncesija iznosi 7 tisu a kuna. me uvremenu je doĹĄlo do vlasni kih promjena kod pravnog subjekta, pa je koncesija dana samo na dva mjeseca, a op ina e raspisati novi natje aj. Na godinu dana produĹžen je ugovor an ec centru iz Donje Dubrave za obavljanje pogrebnih usluga. elnici op ine isti u da je potrebno ĹĄto prije oformiti zajedni ki pogon za etiri donjome imurske op ine za pogrebne usluge. d strane Pre-koma stigao je dodatak ugovora kojim e Grad Prelog putem spomenutog poduze a osigurati op ini koriĹĄtenje reciklaĹžnog dvoriĹĄta na lokaciji Gospodarska zona sjever Prelog parcela GKP-a Pre-kom. p ina Donja Dubrava ne e imati dodatne troĹĄkove za izgradnju reciklaĹžnog dvoriĹĄta, a ovakav je dodatak ugovora prihva en. Ĺ˝upanijskoj upravi za ceste predlaĹže se u idu oj godini temeljita obnova ceste prema Kotoribi od agreba ke ulice do Mlina jer postoje udubljenja, potrebno je izvrĹĄiti rekonstrukciju krivine i izgraditi pjeĹĄa ko biciklisti ku stazu. (A. FuĹĄ)
Pred kotoripskim poglavarima naĹĄao se nacrt prora una op ine za 2009. godinu. Na elnica BlaĹženka voĹĄec nazvala ga je prora unom Ĺželja, a planirani prihodi o ekuju se neĹĄto manje od 13 milijuna kuna. Tri milijuna kuna pomo i o ekuje se iz drĹžavnog i Ĺžupanijskog prora una, 2,5 milijuna su prihodi od poreza, 2 milijuna o ekuju se od prodaje poljoprivrednog i gra evinskog zemljiĹĄta, 1,5 milijuna kuna jesu administrativne pristojbe, 2 milijuna kuna je viĹĄak prihoda iz 2008. godine, dok se 2 milijuna kuna odnosi na kreditno zaduĹživanje vezano uz program B-a za asfaltiranje nerazvrstanih cesta. prora unu e joĹĄ biti rasprave na sjednicama Poglavarstva, a kona nu odluku o prihva anju donijet e p insko vije e. Na sjednici je re eno da e op ina Kotoriba Ministarstvu poljoprivrede kandidirati izgradnju kanalizacijske mreĹže u ulici Alojzija Stepinca u iznosu od 400 tisu a kuna. Kotoribi se etapno izgra uje kanalizacijski sustav, a na red je doĹĄla ulica Pavleka MiĹĄkine. Me imurske vode provele su javni natje aj te je prihva en sporazum izme u op ine i Me imurskih voda o ure enju me usobnih odnosa o inanciranju radova i realizaciji projekta. Dionica je duga 391 metar, vrijednost radova je 368.700 kuna, a s 50 posto su inancirat e ih Fond za regionalni razvoj. op ini o ekuju i inancijsku potporu Hrvatskih voda koje su i do sad sudjelovale u izgradnji kanalizacije. adovi su zapo eli ovih dana.
Dimnja ar dostavio popis neplatiĹĄa
Na posljednjoj sjednica Poglavarstva Kotoribe na elnica BlaŞenka voťec izvijestila je poglavare da je dimnja ar Željko Srbrnjak dostavio popis doma instava koja ne pla aju dimnja arske usluge ili pak ga ne puťtaju u ku u kako bi izvrťio iť enje. koliko je takvih doma instava rije , nije znala precizirati jer joť nedostaju neki podaci. Poglavari su dali zeleno svijetlo da koncesionar pokrene sve zakonske postupke u suradnji s nadleŞnim inspekcijama i komunalnim redarom. elnici op ine smatraju da im je najvaŞnije da se usluge iť enja obavljaju uredno i kvalitetno zbog sigurnosti mjeťtana. Što se ti e s kaťnjenjem uplate za koncesijsku naknadu, poglavari su dimnja aru Željku Srebrnjaku dali rok do kraja godine da pomiri sve obaveze prema op ini. (A. Fuť)
Nikolina FuĹĄ ZvoĹĄec, prof., lanica Poglavarstva i predsjednica Povjerenstva za stipendije
Poglavarstvo Kotoribe odlu ilo je raspisati natje aj za dodjelu studentskih stipendija. Stipendije mogu ostvariti studenti koji polaze redovni studij na viĹĄim i visokim ĹĄkolama, odnosno fakultetima od druge godine studija na viĹĄe i imaju prosjek ocjena 2,50, a iji roditelji imaju prebivaliĹĄte na podru ju op ine najmanje pet godina prije objave natje aja. Molbe s potrebnom dokumentacijom treba dostaviti na adresu p ine Kotoriba do 12. prosinca. proĹĄloj akademskoj godini op ina je imala dvije stipendistice, dok e se u ovoj godini dodijeliti joĹĄ etiri stipendije. Visina stipendije za studij u akovcu, VaraĹždinu i Koprivnici je 300 kuna, a za ostale gradove 500 kuna. koliko dozvole vremenski uvjeti, ve ove godine krenut e se s izgradnjom pjeĹĄa ko biciklisti ke staze u dijelu ulice Kralja Tomislava. prvoj fazi uredit e se dionica od Kolodvorske ulice do Stjepana adi a, pa je za taj dio raspisan natje aj. Pristiglo je pet ponuda, od kojih je najpovoljnija bila ponuda brta BlaĹžon iz Murskog SrediĹĄ a. ni e radove obaviti za 257.757,94 kune. Polovi an iznos su inancirat e Ĺ˝upanijska uprava za ceste. ovoj godini je op ina za potrebe Hrvatskoga Crvenog kriĹža - GDCK uplatila 3.500 kuna. Na prijedlog Miljenka FuĹĄa odlu eno je da se joĹĄ isplati 4 tisu e kuna, koliko je prema zakonskoj regulativi potrebno platiti. Na objavljeni natje aj za idejno rjeĹĄenje spomen - obiljeĹžja svim Kotorip anima koji su umrli, poginuli i nestali pristigle su dvije ponude, ali nepotpune i ne zadovoljavaju uvjete natje e. Stoga je odlu eno da se po etkom idu e godine raspiĹĄe novi natje ej za spomen - obiljeĹžje koje e biti na oproĹĄtajnom trgu mjesnog groblja. p ina Kotoriba e u suradnji s Turisti kom zajednicom povodom boĹži no - novogodiĹĄnjih blagdana izraditi razglednice. Ĺ tampat e se 4 tisu e komada, a po dva primjerka mjeĹĄtani e dobiti besplatno uz Kotoripski vjesnik. Tisak e odraditi tvrtka “Georgâ€? po cijeni od 0,84 kune za jednu razglednicu. (A. FuĹĄ)
UTVR EN PROGRAM gradnje i odrĹžavanja komunalne infrastrukture
Za ceste, javnu rasvjetu i kanalizaciju predvi eno 12,3 milijuna kuna
Za gradnju novih cesta u idu oj 2009. godini predvi ena su sredstva od 3,6 milijuna kuna
Program gradnje objekata i ure aja komunalne infrastrukture te program odrĹžavanja komunalne infrastrukture za 2009. godinu utvr en je proĹĄli utorak na sjednici Poglavarstva op ine NedeliĹĄ e. Programom gradnje objekata i ure aja komunalne infrastrukture obuhva ene su javne povrĹĄine, nerazvrstane ceste, groblja, javna rasvjeta, opskrba pitkom vodom te odvodnja i pro iĹĄ avanje otpadnih voda. Prora-
URE ENJE druĹĄtvenog doma Belica
Zajedni ka radna akcija lanovi viĹĄe udruga op ine Belica udruĹženim su snagama u subotu organizirali radnu akciju ure enja druĹĄtvenog doma. dazvao se velika broj
lanova udruga Limene glazbe Belica, dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, lanova K D-a Belica, udruge umirovljenika, Me imurske udruge
unom su za te potrebe predvi ena sredstva u ukupnom iznosu od 12,3 milijuna kuna, od ega se iz komunalnog doprinosa osigurava 367 tisu a kuna. d toga se za rekonstrukciju dijela lice marĹĄala Tita u NedeliĹĄ u predvi a neĹĄto manje od 3 milijuna kuna, za gradnju novih cesta 3,6 milijuna kuna, dok se za javnu rasvjetu predvi a 589 tisu a kuna. a opskrbu pitkom vodom predvi a se preko milijun kuna, dok se za objekte i ure aje za odvodnju
za proizvodnju merkantilnog krumpira i drugih udruga, kako bi iz dvorane izvezli velike naslage ĹĄljunka. Naime, to je mogu e samo ru nim radom jer su vrata preuska za strojeve, trebalo je iz dvorane izvesti stotine i stotine ta ki ĹĄljunka, kako bi se dobila ravna povrĹĄina. Dvorana DruĹĄtvenog doma u Belici sluĹžila je kao kino te imala koso gledaliĹĄte, a nova e dvorana imati ravan pod,
Dio lanova udruga koji su se odazvali na akciju ure enja doma
otpadnih voda predvi a neĹĄto viĹĄe od 3,5 milijuna kuna, od ega 2 milijuna kuna za nastavak izgradnje kanalizacije u naseljima PuĹĄ ine, Gornji HraĹĄ an, Dunjkovec i Pretetinec. a program odrĹžavanja komunalne infrastrukture u 2009. godini u svim naseljima op ine NedeliĹĄ e predvi ena su ukupna sredstva u iznosu od 1,9 milijuna kuna, a potrebna sredstva osigurat e se iz sredstava prora una i komunalne naknade. (H. e ar)
pogodniji za sva planirana doga anja. akciju ure enja DruĹĄtvenog doma na svoj su se na in uklju ile i asne sestre, koje su za sve sudionike radne akcije priredile doma e kobasice. Na elnik op ine vonimir Taradi, koji je i organizator akcije, na kraju je zahvalio svima na pomo i, rekavĹĄi da su ovom akcijom doprinijeli da ure enje doma bude jeftinije za dvadesetak tisu a kuna. ( Ĺ )
11
KROZ ME I URJE
12 OĹ Ĺ enkovec
Predavanje “Izrael proĹĄlost i sadaĹĄnjostâ€? enici povijesne grupe Ĺ Ĺ enkovec ove godine rade na projektu “ enje o ljudskim pravima na primjeru holokausta“ u sklopu kojeg e 27. sije nja idu e godine otvoriti mali muzej holokausta u kabinetu ĹĄkole. muzeju e biti prikazana sudbina Ĺ˝idova u Drugom svjetskom ratu, s posebnim naglaskom na problemu ljudskih prava. Centralni dio muzeja bit e lanci sastavljeni od 100.000 spajalica. Svaka spajalica predstavlja jednu Ĺžrtvu nestalu u paklu holokausta. enici ve dva mjeseca prikupljaju spajalice i do sad su ih skupili oko 50.000. z pomo bloga na nternetu (http://pg-senkovec. blog.hr/) akcija skupljanja ĹĄiri se Hrvatskom. Tako spajalice stiĹžu iz Kutine, Lekenika, agreba,
Slavonskog Broda, Splita i drugih mjesta. akciji aktivno sudjeluje i konomska ĹĄkola akovec koja uz podrĹĄku ravnateljice skuplja spajalice za muzej. enici TS akovec i Ĺ Ĺ enkovec i posebno e obiljeĹžiti Dan ovjekovih prava (10. prosinca) i tom e prilikom lancima spajalica okruĹžiti neku kulturno - povijesnu znamenitost akovca (vjerojatno pala u Staroga grada ili Dom sindikata – ovisno o broju spajalica koji skupe). petak 29. studenog s po etkom u 19 sati u prostorijama vije nice p ine Ĺ enkovec Miljenko Hajdarovi , prof. povijesti i voditelj povijesne grupe, odrĹžat e predavanje “ zrael - proĹĄlost i sadaĹĄnjost“ u sklopu kojeg e i predstaviti projekt.
OP INA Sveti Juraj na Bregu
Problem oborinskih voda odlazi u povijest Na uĹžem podru ju op ine Sveti uraj na Bregu zapo eli su radovi na izgradnji odvodnje oborinskih voda te rekonstrukciji postoje eg i dogradnji novoga magistralnog i sekundarnog voda. sklopu itavog projekta ugradit e se kanalizacijske cijevi za odvodnju fekalnih voda s doma instava. GradiliĹĄte su u srijedu obiĹĄli op inska na elnica Dragica Vugrinec, direktor Me imurskih voda mr. osip or ec i ravnatelj Ĺ˝ C-a oran Ĺ ari , koji su
izrazili zadovoljstvo ĹĄto su radovi po eli i ĹĄto e njihovim dovrĹĄenjem nestati problemi s oborinskim vodama. sto tako je ustvr eno kako e se ovim zahvatom rijeĹĄiti opskrba vodom ovog dijela Me imurja. adovi obuhva aju duĹžinu od 400-tinjak metara te ugradnju cijevi pro ila Fi 300 i proĹĄirenje kolnika za pedesetak centimetara. inanciranju sa 70 posto iznosa sudjeluju Me imurske vode i s 30 posto Me imurske vode. (sm)
DONJI KRALJEVEC
ZavrĹĄeni radovi u LudbreĹĄkoj ulici petak 21. studenog u Donjem Kraljevcu odrĹžana je sve anost u povodu dovrĹĄetka ure enja LudbreĹĄke ulice, odnosno glavne prometnice kroz mjesto u pravcu Preloga. Sama je sve anost bila kratka, a prva je u nizu sve anosti dovrĹĄetka pojedinih dionica ure enja cesta i ulica u mjestima op ine Donji Kraljevec. Na elnik op ine latko Horvat u svojem je govoru istaknuo da je sad LudbreĹĄka ulica u potpunosti rekonstruirana, uz izgradnju kanalizacije te novi kolni ki i biciklisti ki trak, kao i nogostup za pjeĹĄake s obje strane ulice po cijeloj duĹžini. Na taj je na in dobivena velika sigurnost u prometu kroz mjesto, a sigurnost su dobili i biciklisti i pjeĹĄaci. Cijelio posao stajao je ukupno s izgradnjom kanalizacije oko 5 milijuna kuna, a samo ure enje i rekonstrukcija ceste u duĹžini neĹĄto manjoj od dva kilometra, oko 3 milijuna kuna. Sredstva su osigurana iz programa B , uz
Na elnik op ine Zlatko Horvat, doŞupan Mladen KriŞai , drŞavni tajnik Zdravko Krmek, ravnateljica u Ministarstvu regionalnog razvoja Katica Miťkovi , Şupan Josip Posavec (slijeva nadesno) pomo Ministarstva regionalnog razvoja koje je osiguralo 1,2 milijuna za ure enje ceste. Županijska uprava za ceste osigurala je 1,1 milijun kuna, a Fond regionalnog razvoja 850.000 kuna. Na elnik op ine latko Horvat istaknuo je ponovno da je rekon-
Tome Masarika 17/2 . akovec . T 040 310 063 radno vrijeme . 09.00 20.00 . subotom do 15.00 sati www.oxifatcentarcakovec.hr
estetsko oblikovanje tijela aparatima vrhunske tehnologije tvrtke Oxiline, smanjuje obujam za 2 3 konfekcijska broja u jednoj kuri . besplatne konzultacije nutricionisti ko pra enje. depilacija . ĹĄminkanje
od 25.11. 01.12. 2008.
strukcija i ure enje ceste rezultat ulaganja drĹžave u op inu od 47 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije, s tim da Hrvatske vode ulaĹžu joĹĄ 10,2 milijuna kuna, a sama op ina Donji Kraljevec 12,2 milijuna kuna, te zahvalio premijeru i ministrima pojedinih ministarstava na pomo i.
Župan Me imurske Şupanije tako er je zahvalio Ministarstvu regionalnog razvoja, te Ministarstvu poljoprivrede i vodnoga gospodarstva na pomo i, istaknuvťi da se u Me imurju gradi jedna europska Hrvatska. DrŞavni tajnik Ministarstva poljoprivrede dravko Krmek naglasio je da se ulaŞe u razvoj kraja, a kako bi ljudi ostali ovdje i zapoťljavali se. - Nama je cilj da svi vi ostanete ovdje, rekao je dravko Krmek, uz napomenu da e se prema novom zakonu koji je pred donoťenjem joť viťe ulagati u regionalni razvoj. n je stoga zamolio sve duŞnosnike kako op inske, tako i Şupanijske da prirede kvalitetne programe na osnovu kojih e dobiti poticajna sredstva. Sve anosti otvorenja nazo ila je i ravnateljica u Ministarstvu regionalnog razvoja Katica Miťkovi , te doŞupan Mladen KriŞai , kao i na elnici i gradona elnici susjednih op ina. ( Š)
POGLAVARSTVO MURSKOG SREDIĹ A o katastrofalnom stanju u Dje jem vrti u “Masla akâ€?
Smijeniti ravnateljicu i Upravno vije e Predsjednik Gradskog vije a van Le ek na sjednici Gradskog poglavarstva gradona elniku osipu Dobrani u i poglavarima postavio je nekoliko pitanja u vezi s Dje jim vrti em “Masla akâ€?, s osvrtom na zaklju ke s posljednjih sjednica Poglavarstva i Vije a. - Ĺ to je u injeno, jesu li nepravilnosti otklonjene, kakvo je poslovanje vrti a nakon ĹĄto je Grad za isplatu pla a posudio 36 tisu a kuna, pitao je Le ek. - dnos s ravnateljicom je loĹĄ i u vrti u se politizira. Treba ga o istiti od politikanstva. Mene se ima za budalu, jer niĹĄta ne znam o stanju u vrti u, a mi se svi borimo da pomognemo. vako viĹĄe ne ide, vidno ljut rekao je gradona elnik Dobrani .
Na to je Le ek ustvrdio kako su problemi u vrti u zapo eli s bivťim gradona elnikom Klennertom. - Želimo vrti u pomo i sura ivati, ali iz vrti a ne dolazi ni malo dobre volje. vakvo ponaťanje je nerazumljivo. Gradona elnik Dobrani je naglasio kako je ravnateljici admili Baljak predloŞio da podnese ostavku, a isto to i Mariju Nereru, predsjedniku pravnog vije a vrti a. - a imam rjeťenje za vrti , ali ne s ovom ravnateljicom i ovim pravnim vije em. Na odgovornost emo pozvati pravno vije e i ravnateljicu i, ako se nakon toga stanje ne popravi, traŞim smjenu i ravnateljice i Vije a. sve to joť ove godine,
Slab interes za Poduzetni ku zonu Jug
za estetsku korekciju tijela . SPA zona . masaĹže njega ruku i nogu by Catherine nails
25. studenog 2008.
- Gradona elnik Grada Mursko SrediĹĄ e na adrese 204 poduzetnika i obrtnika, te mjesnim odborima, lanovima Poglavarstva i Vije a poslao je anketni list u vezi s Poduzetni kom zonom Jug u Murskom SrediĹĄ u. Na njegovu veliku Ĺžalost, do sada mu je vra eno tek neĹĄto viĹĄe od deset ispunjenih anketnih lista.
Dobrani poziva sve koji su dobili upitnik da budu toliko vrijedni da odgovore na njega i vrate ga u Gradsku upravo,jer o anke zavisi mnogo toga. Osobito glede gospodarstva i radnih mjesta, ĹĄto se u Murskom SrediĹĄ u, esto puta smatra najvaĹžnijim za razvoj sredine i mladih u njoj. (sm)
energi an je bio Dobrani , dodavĹĄi kako pravno vije e u ovom sastavu uop e nije legitimno.
Samostalni su samo kad se troĹĄi inancijskom stanju u vrti u izvijestila je Marija Kralji , voditeljica dsjeka za inancije i prora un u Gradskoj upravi. - Do 11. studenog ukupan manjak u Dje jem vrti u “Masla akâ€? iznosi 129.399,44 kune. vog trenutka na Ĺžirora unu je 71.584,01 kuna, ĹĄto nije dovoljno za isplatu pla a, premda se nadam kako e roditelji do i platiti obveze, pak e se za pla e skupiti, izvijestila je Kralji . Tajnik grada Miljenko Ĺ tefani izvijestio je kako je vrti pitanje otplate namjeĹĄtaja rijeĹĄio na na in da e se svaki mjesec isplatiti po pet tisu a kuna. Poglavarka Nada Ĺ˝ilavec zatraĹžila je da ravnateljica izradi plan rada i inancijski plan, a dona elnik DraĹžen Srpak pak je predloĹžio da se “ekipi vrti aâ€? pruĹži joĹĄ jedna ĹĄansa. Bilo je joĹĄ rije i o nerazumnom odnosu ravnateljice i pravnog vije a prema svom vlasniku i osniva u, Gradu Mursko SrediĹĄ e, i njegovom elniĹĄtvu, a zaklju ak Poglavarstva
- Ovako viĹĄe ne ide. TraĹžim smjene, odlu an je gradona elnik Josip Dobrani je Le ekovo razmiĹĄljanje da treba napraviti potpunu analizu poslovanja, te donijeti projekciju za naredno razdoblje (broj djece, broj djelatnika ...) . er, kako je unisono ustvr eno: oni (vrti ko vodstvo) su samostalni samo kada treba troĹĄiti. van Le ek je poglavarima i novinarima podijelio svoje o itovanje na tri napisane stranice, gdje na kraju piĹĄe kako njemu nije cilj ni ija smjena, nego kvalitetan rad i odnos prema djeci. (S. Mesari )
TURISTI KA ZAJEDNICA Murskog SrediĹĄ a
Ribice na Badnjak, Ĺživa muĹžika na Silvestrovo Poslovanje Turisti ke zajednice Grada Mursko SrediĹĄ e bila je to ka dnevnog reda 8. sjednice Gradskog poglavarstva Grada Mursko SrediĹĄ e.
HOT STONE MASAŽA DODIR JESENI
(peeling i zagrijavaju i biljni pakung od okolade, masaĹža lica i vlasiĹĄta)
TRETMAN LICA S WASH OF MASKAMA
Zlatko Bek sredio je stanje u Turisti koj zajednici
lan Poglavarstva zaduĹžen za turizam latko Bek pripremio je brojne materijale s potpisima predsjednice Mihele Trajber Ban, a pred poglavare je iznio niz ohrabruju ih podataka. - Najve i problem dugovanja, vezan uz novogodiĹĄnji program Boris Kosmach Shov, od 56 tisu a kuna rijeĹĄen je. ijeĹĄio sam i sanaciju, odnosno otplatu i drugih dugovanja, te mogu re i kako e Turisti ka zajednica do kraja godine, ĹĄto se inancija ti e, biti na istoj niĹĄtici (0), ozarena lica naglasio je Bek, nakon ega su uslijedile kolegijalne estitke ostalih poglavara i predsjednika Vije a vana Le eka, koji je naglasio kako
itava ova “akcijaâ€? za cilj nije imala kazniti Mihaelu Trajber Ban, jer oni koji rade volonterski ne smiju biti kaĹžnjeni, ali e biti upozoreni na nepravilnosti u radu. Bek je rekao kao treba ĹĄto prije sazvati sjednicu i izabrati novo Turisti ko vije e. Poglavarstvo je prihvatilo Bekov prijedlog te je donijelo odluku da se u sije nju idu e godine izabere novo Turisti ko vije e, kako bi Turisti ka zajednica mogla djelovati kako treba i kako se od nje o ekuje. Na Le ekov prijedlog odlu eno je da se, kao u nekim drugim gradovima, na Badnjak ljudima podijele besplatne prĹžene ribice. Kako je za programe u prosincu predvi eno potroĹĄiti 20 tisu a kuna
i kako T ne e biti organizator niti nositelj priredbi, poglavari su odlu ili da uz pomo vije nika prirede odre ene programe. z ribice na Badnjak, gra ani e Novu godinu mo i do ekati u srediĹĄtu grada uz Ĺživu glazbu, ali bez vatrometa. Bek je rekao kao e do ek biti bolji nego ikada do sada i sa samo 20 tisu a kuna. Vrlo znakovitom porukom je na to usko io poglavar Damir Cilar rekavĹĄi: - Ako ne budemo znali kako potroĹĄiti te novce, pozovemo Mihaelu. z priredbe na Badnjak i Silvestrovo, u gradu e biti joĹĄ nekoliko kulturno - glazbenih priredbi, ali bez sudjelovanja Turisti ke zajednice. (S. Mesari )
KROZ ME I URJE
25. studenog 2008.
GORNJI MIHALJEVEC dobio prvi vrti
ZAPO ELI RADOVI na vodozaĹĄtitnom nasipu u Podturnu
Polustoljetni san postao java Kod naselja Podturen u petak su zapo eli radovi na izgradnji desnog obalnog nasipa Podturen - Lon arevo. tvorenju radova nazo ili su me imurski Ĺžupan osip Posavec, njegov zamjenik Mladen KriĹžai , te adranko Husari , glavni direktor Hrvatskih voda, i dravko Krmak, drĹžavni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, te drugi duĹžnosnici i mjeĹĄtani. vom prigodom je op inski na elnik osip Lepen naglasio kako je ovo povijesni dan za Podturen, jer zapo inju radovi na nasipu koji e naselje zaĹĄtititi od eventualnih poplava i kako hrvatska Vlada posljednjih godina u op inu Podturen ulaĹže zna ajna sredstva. - Ni jedna, ali zaista ni jedna, Vlada prije kao ova HD -ova u razvoj op ine Podturen nije uloĹžila toliko sredstava. dvije i pol
godine iz raznih ministarstava u razvoj i izgradnju naĹĄe op ine stiglo je oko 24,5 milijuna kuna. vaj nasip jamstvo je da se viĹĄe nikada ovdje ne e ponoviti kolovoz 2005. godine kada su nam poplave zagor ile Ĺživot. S ovog mjesta upu ujem apel hrvatskoj Vladi kako Ĺželimo imati i most koji e povezivati tri susjedne drĹžave, Hrvatsku, Ma arsku i Sloveniju, istaknuo je na elnik Lepen. izgradnju ovog nasipa, duĹžine 2,2 kilometra, drĹžava ulaĹže 14,5 milijuna kuna, a dovrĹĄetak su Husari i Krmek najavili za kraj idu e 2009. godine. d 2005. do 2008. godine u izgradnju nasipa na podru ju Me imurske Ĺžupanije drĹžava je uloĹžila 50 milijuna kuna, a toliko e joĹĄ trebati kako bi Me imurje jednom zauvijek bilo osigurano od poplava. (S. Mesari )
MjeĹĄtani Podturna doĹĄli su na “povijesniâ€? po etak
13
O NASIPU SU REKLI
ekali smo pedeset godina
Nikad nismo mirno spavali
Slavko RuĹži vrlo je zadovoljan ĹĄto su zapo eli radovi na izgradnji nasipa, kaĹže: - Prije pedeset godina smo upozorili na potrebu izgradnje nasipa, me u m, svi su nam samo obe avali a niĹĄta nisu napravili. Svaka ast i hvala ovoj vlas ĹĄto po inje gradnju nakon koje emo mirnije Ĺživje .
Antun JambroĹĄi presretan je ĹĄto je zapo ela izgradnja nasipa. - Mnoge smo no i bili budni i u strahu. im se Mura dizala, u nama se budio strah od poplave. Prije tri godine bilo je straĹĄno i hvala Bogu ĹĄto e ovim mukama do i kraj. Kona no je netko zapo eo ono ĹĄto su mnogi samo laĹžno obe avali.
Zipka ve skoro popunjena d etvrtka 20. studenog u op ini Gornji Mihaljevec postoji dje ji vrti , koji je u sklopu svog obilaska i boravka u Me imurskoj Şupaniji na koriťtenje predao ministar regionalnog razvoja, ťumarstva i vodnoga gospodarstva Petar obankovi . Trobojnu vrpcu prerezala je polaznica vrti a Sabina Petkovi . Ministar obankovi je na koriťtenje predao vrti pod nazivom PKA, koji se nalazi u zgradi p ine Gornji Mihaljevec, a kao ustanova je u privatnom vlasniťtvu omane ŽiŞek iz akovca, koja je i ravnateljica vrti a. vog trenutka vrti polazi 35 djece, a njegov kapacitet je 50-ak djece. Vlasnica je u opremanje uloŞila oko 300 tisu a vlastitih kuna. Po ure enosti i opremljenosti vrti
spada me u vode e u Ĺžupaniji, a trenutno zapoĹĄljava etiri odgajateljice te pomo no osoblje. rekonstrukciju gra evine te u njezinu obnovu uloĹženo je skoro 2 milijuna kuna, od kojih je najve i dio pristigao iz hrvatskih ministarstava i fondova. Na sve anosti su bili i me imurski Ĺžupan osip Posavec, njegov zamjenik Mladen KriĹžai , predsjednik SkupĹĄtine Me imurske Ĺžupanije Vladimir vkovi i drugi duĹžnosnici i op inski na elnici. Prostorije je blagoslovio vele asni van Vugrin i , doma i Ĺžupnik, dok su zipkicu i korpicu ministru predali David Vugrinec, polaznik vrti a, i Franjo Kova i , op inski na elnik. (Stjepan Mesari )
Ravnateljica ministra i uzvanike upoznaje sa sadrĹžajem vrti a
CENTAR ZA POSJETITELJE u KriĹžovcu
ME IMURSKE vode
Oko dvije i pol tisu e posjetitelja
Nako godiĹĄnjih obra una etrdeset reklamacija
Sredinom studenog zavrĹĄena je sezona za razgledavanje i obilazak Centra za posjetitelje u KriĹžovcu, koji djeluje u sklopu avne ustanove za upravljanje zaĹĄti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske Ĺžupanije. Prema rije ima SiniĹĄe Goluba, idejnog za etnika Centra, od 25. travnja ove godine, kada je centar otvoren, posjetilo ga je preko 2.400 posjetitelja. centru su bile postavljene zbirke i izloĹžbe, od kojih je “Mamut u Me imurjuâ€? privukao najve i interes posjetitelja.
Cijena kubnog metra vode nije se mijenjala i ne e se mijenjati, informacija je iz “Me imurskih vodaâ€? nakon upita nekih gra ana koji su kaĹžu dobili prevelike ra une pa su pomislili da je doĹĄlo do promjene cijena pitke vode. ije je o godiĹĄnjim obra unima potroĹĄnje vode koji se rade sa stanjem vodomjera 30. rujna, a koji su gra ani primili ovih dana. Prema informacijama iz “Me imurskih vodaâ€? ove godine bilo je svega etrdeset reklamacija iz cijelog Me imurja na o itanja vodomjera,
odnosno prevelike potroĹĄnje vode, a ti se slu ajevi provjeravaju. a sada je teĹĄko ustanoviti je li potroĹĄnja vode u doma instvu pove ana zbog stvarne potroĹĄnje ili negdje voda curi i puĹĄtaju cijevi, pa gra ani naj eĹĄ e tek kad dobiju ra un koji je deblji nego prethodnih godina ustanove da neĹĄto nije u redu. Naime, esto se i ne vidi da cijevi propuĹĄtaju, pogotovo ne u zimskom periodu. Ako je doma instvo do sada troĹĄilo 20 kubnih metara vode mjese no, a odjednom se ustanovi da stvarno troĹĄi 40 kubnih metara
a lanovi ku anstva nisu promijenili navike, naravno da neĹĄto nije u redu, naj eĹĄ e je pukla cijev ili olabavili spojevi, a mogu je i kvar vodomjera. Kako u “Me imurskim vodamaâ€? ne znaju je li razlog pove ane potroĹĄnje vode cijev koja puĹĄta ili neĹĄto drugo, akontacije za idu u godinu baziraju na stvarnoj potroĹĄnji vode u proĹĄlog godini, u naĹĄem primjeru akontacije za idu u godinu iznosit e u vrijednosti 40 kubnih metara mjese no. Tako je mogu e da su pojedini gra ani dobili pove-
ane ra une, naoko bez razloga, a stvaran razlog moĹže biti da negdje puĹĄta. Ako se jednog dan ugrade elektronski vodomjeri, biti e mogu a provjera stanja brojila svakog dana ili mjeseca, pa e sama nadzorna sluĹžba “Me imurskih vodaâ€? mo i upozoriti nekog korisnika i zapitati ga troĹĄi li stvarno pove ane koli ine vode. Tada e tehni ki biti mogu e i da gra ani mogu o itati svoj vodomjer putem mreĹže i tako drĹže pod kotrolom eventualna puknu a cijevi. ( Ĺ )
ME IMURSKA KUHARICA
Recepti “Iz rajnglica naĹĄih mamicaâ€? z me imurske kuharice, za koju su preloĹĄki srednjoĹĄkolci pune dvije godine prikupljali recepte i objedinili ih u knjizi pod naslovom “ z rajnglica naĹĄih mamicaâ€?, u sljede im brojevima Me imurskih novina donosit emo
Hladnetina Sastojci za 10 obroka 500 g svinjskih noĹžica 500 g svinjskih koĹžica 500 g svinjskih repova 3 lista lovora 100 g mrkve 100 g korijena perĹĄina 3 g papra u zrnu 2 g crvene paprike 20 g soli 5 g eĹĄnjaka 100 g crvenog luka
Postupak Svinjske noŞice, repove i koŞice nasjecite i blanťirajte – prokuhajte. Vodu odlijte, meso operite, stavite u hladnu vodu i kuhajte uz dodatak luka i eťnjaka u komadu i ostalih za ina. Meso kuhajte 4 do 5 sati na laganoj vatri. Voda se ne smije dolijevati. Kuhano meso rasporedite u posude i zalijte juhom koja se prethodno procijedi i po potrebi za ini. stavite da se meso i juha ohlade i da se masa stegne. Po Şelji prije serviranja hladnetinu moŞete posipati crvenom paprikom i servirati s dodatkom crvenog luka narezanog na ploťke.
neke od nama zanimljivijih recepata kako biste tradicionalna me imurska jela i sami mogli iskuĹĄati. Budu i da je vrijeme kolinja ovaj put objavljujemo kako spremiti inu me imursku hladnetinu.
Ĺ˝elite li naru iti svoj primjerak kuharice “ z rajnglica naĹĄih mamicaâ€? moĹžete to u initi putem narudĹžbenice koju i ovoga puta objavljujemo. Knjiga se prodaje po cijeni od 90 kuna, a posluĹžit e kao lijep poklon u dolaze e blagdansko vrijeme. (D.Mihoci)
Golub kaĹže kako su Centar posje ivale organizirane skupine ljudi svih starosnih dobi iz itave Hrvatske, ime je centar promovirao turisti ke i prirodne vrijednosti Me imurja. (S. Mesari , C P)
DJE JA MAĹ TANJA Mursko SrediĹĄ e
Posjetili srediĹĄ anske policajce Polaznici i zaposlenice Dje jeg vrti a “Dje ja maĹĄtanjaâ€? u Murskom SrediĹĄ u esto puta iza u iz svojih prostorija i dvoriĹĄta kako bi obiĹĄli ustanove i znamenitosti u gradu. Proteklih dana posjetili su Policijsku postaju Mursko SrediĹĄ e, potom poslovnicu Me imurske banke
te gradsku KnjiĹžnicu i itaonicu. sim ĹĄto su vidjeli kako izgledaju policija, banka i knjiĹžnica, djeca su poneĹĄto i doznala o njihovom poslu i komunikaciji sa strankama, koje su pak njihovi roditelji, djedovi, bake, ro aci i susjedi. (S. Mesari , DM)
POLJODJELSTVO
14
ME IMURSKA ŽUPANIJA ozakonila puťipel kao robnu marku vina
S AKOVE KOG sajma
Zelje, krumpir i vijenci vih artikala iz naslova najviĹĄe je bilo na akove kom sajmu pretposljednje novembarske srijede na akove kom sajmu. Cijene ovih proizvoda niĹže su nego pred mjesec dana i svi koji su do sada ekali sa spremanjem zimnice doĹĄli su na svoje. Zelja vjerojatno viĹĄe ne e biti, s obzirom na najavljeno vrijeme sa snijegom, a i krumpira e biti manje. Kupaca su imali brojni konfekcionari, kako tekstilni, tako i obu arski, te pe enjari. ve je ve i interes za ogrjevna drva, premda ne onakav kakav o ekuju prodava i. Peradi je sve manje, a ponu ena je, kao i kuni i, rasprodana. dojaka nije bilo ni ove srijede, premda je upita bilo vrlo mnogo. Adventski vijenci naĹĄli su svoje
kupce. U o ekivanju su najzna ajnije sajamske srijede, one “katalenskeâ€?, mnogi prodava i, ali i kupci, jer onda se tradicionalno dobro trguje svime i sva ime. ( . Mesari , Z. rzan) CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - bijelo zelje 30 kn/vre a - krumpir 110 do 140 kn/mtc - kukuruz zrno 70 do 100 kn/mtc - je am 140 kn/mtc - pĹĄenica 120 do 140 kn/mtc - zob 160 do 180 kn/mtc - zimska jakna 360 kn/kom - bukova drva 260 kn/metar - agacijina drva 220 kn/metar - kuhano vino 6 kn/ aĹĄa
- Zelje, svima na veselje, samo ga treba odnesti doma
S AKOVE KOG placa
Slab promet i samo poneki cvjeti u ponudi Proteklih dana prodava i na akove koj trĹžnici potuĹžili su nam se kako je promet strahovito pao i da se prodaje vrlo malo. toga su mnogi prodava i odustali od dolaska na plac do predboĹži nih blagdana jer, kako kaĹžu, viĹĄe potroĹĄe na placarinu i hranu nego zarade. - A ujte, koĹĄta i prijevoz, a i hladno je, rekla je mlada prodava ica nude i posljednje primjerke paprike i paradajza iz vlastitog uzgoja. Ponuda i potraĹžnja bili su siromaĹĄni, a donekle zadovoljni bili su prodava i crvenog zelja, oraha, kiselog zelja, te mrkve i pastrnjaka. Na dijelu trĹžnice s cvije em gotovo mrtvilo. u i tamo pone-
25. studenog 2008.
ki cvjeti u lon i u ili u buketi u. Mljekara je tako er malo, no oni koji dolaze svoje proizvode lako prodaju. li no je i s ukiseljenim zeljem, rezanim i u glavicama, a ljudi sve viĹĄe pitaju za kiselu repu. ( . Mesari ) CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - kiselo zelje 10 do 15 kn/kg - kisela cikla 12 kn/vre ica - paprika 15 kn/kg - paradajz 15 kn/kg - crveno zelje 7 kn/kg - trijebljeni orasi 40 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - mrkva 7 do 10 kn/kg - blitva 5 kn/puĹĄlek - turoĹĄ 8 kn/kom
Nove i velike mogu nosti za me imurske vinare Robna marka puĹĄipel jesu vina proizvedena od sorte groĹž a moslavac, proizvedenog u me imurskim vinogradima uz poĹĄtivanje pravilnika koji propisuje uvjete za proizvodnju groĹž a i vina Poglavarstvo Me imurske Ĺžupanije na svojoj je posljednjoj sjednici donijelo sve potrebite akte te ozakonilo puĹĄipel kao robnu marku vina, proizvedeno iz groĹž a moslavac - ĹĄipon, koje se proizvodi isklju ivo na podru ju me imurskog vinogorja. ime je kraju prived en projekt koji se po eo provoditi u prosincu 2007. i koji sluĹžbeno zavrĹĄava 30. studenog 2008. godine. - vo, posljednjeg dana studenog zavrĹĄava velik projekt na ozakonjenju vina robne marke puĹĄipel. vo je ogroman uspjeh, kojeg vjerojatno svi, pa ak ni vinari, nisu joĹĄ svjesni. obili smo, odnosno radom smo uspjeli dobiti istu me imursku marku vina kojom emo iza i na trĹžiĹĄte i njome se ponositi, kaĹže Mladen KriĹžai , zamjenik me imurskog Ĺžupana i od samog po etka lan tima koji je radio na ovom projektu.
Po inje komercijalno koriĹĄtenje naziva ladimir Masten, ravnatelj Gospodarske ĹĄkole akovec koja je u po etku bila nositelj projekta na zavrĹĄetku dugog posla na zaĹĄtiti marke vina puĹĄipel, rekao je kako je ukupna vrijednost projekta 160 tisu a eura koji su pristigli iz pretpristupnog fonda Phare-Interreg III A, a Me imurska Ĺžupanija dodala je svojih 200 tisu a kuna. - bavljen je i rijeĹĄen vizualni identitet, te postignuta zakonska zaĹĄtita, pa moĹže zapo eti i komercijalno koriĹĄtenje puĹĄipela. U itavom projektu najvaĹžnija je sama zaĹĄtita puĹĄipela, a sada su na redu vinogradar i vinari da rade kako treba i da u plasmanu vina budu uspjeĹĄni, kaĹže Masten. U Povjerenstvu za dodjelu i nadzor robne marke puĹĄipel je i Boris Novak iz Ban ija, koji je me u prvima uĹĄao u projekt. - U po etku je iĹĄlo teĹĄko, no kasnije su se stvari posloĹžile i danas puĹĄipel proizvodi 15-ak vinogradara, uglavnom lanova ruĹĄtva
Butelja puĹĄipela classic spremna za trĹžiĹĄte
Ministar obankovi o puĹĄipelu viĹĄe doznaje od me imurskog doĹžupana KriĹžai a vinogradara i vinara Hortus Croatiae te Agrome imurje - Podrum Ĺ trigova. Kona no smo dobili svoju marku vina, tako da ne emo smetati lovencima sa ĹĄiponom, a drugima pak s moslavcom. ovoga dobrog vina skinuta je teorija ‘kiseliĹĄa’, ĹĄto ono nikako sada nije, zadovoljan je Boris Novak. ino puĹĄipel za svog je boravka u Me imurskoj Ĺžupaniji odli nim ocijenio i Petar obankovi , ministar regionalnog razvoja, i sam vrstan vinogradar.
Kategorije classic i prestige GroĹž e za marku puĹĄipel proizvodit e se na prilago enim vinogradskim poloĹžajima, a na kvalitetu e utjecati i starost nasada, razmaci trsova te minimalne koli ine ĹĄe era u groĹž u. Za kategoriju vina puĹĄipel classic u groĹž u treba biti minimalno 84 oexla,a za kategoriju puĹĄipel prestige pak 94 oexla. PuĹĄipel e se na trĹžiĹĄtu nalaziti u dvije kategorije.
Vladimir Masten i Boris Novak nazdravljaju uspjehu projekta PuĹĄipel classic bit e vina iz redovite berbe, a prvo e nositi godinu berbe 2007. ruga kategorija bit e puĹĄipel prestige, i to e biti predikatna vina koja e se na trĹžiĹĄtu pojaviti nakon ĹĄto odleĹže propisano vrijeme u ba-
vama i buteljama. ino puĹĄipel prodavat e se samo u bocama i nikako u rinfuzi. ve su boce jednake i na ve em dijelu etikete nose naziv vina puĹĄipel, dok se na manjem desnom dijelu nalaze podaci o svakom vinogradaru. ( tjepan Mesari )
DONJI KRALJEVEC
- Budem uzela ciklame, jer su mi se stare zdoĹĄle ...
PuĹĄtena u rad farma za 1.600 svinja U onjem Kraljevcu otvorena je novoizgra ena farma za 1.600 prasadi obitelji Balog. Farma se nalazi iza Cvjetne ulice u onjem Kraljevcu prema Gori anu, gotovo kilometar od prvih ku a onjeg Kraljevca, a gra ena je po najsuvremenijim metodama gradnje farmi u U. Zbog proglaĹĄenja zaĹĄtitne zone za zaĹĄtitu prirode Mure i rave, na izgradnju farme ekalo se viĹĄe godina, trebalo je uskladiti papire. lasnik farme Ivan Balog zahvalio je izvo a ima na gradnji, kako je rekao, “teĹĄko je bilo njemu s izvo a ima, a izvo a ima s njimâ€?, te Ministarstvu regionalnog razvoja na pomo i, kao i Me imurskoj Ĺžupaniji i op ini onji Kraljevec. Farma se prostire na povrĹĄini od 2,3 hekta-
ra, te spada u manje poljoprivredne objekte za U, a ima 1.400 kvadrata izgra enog prostora. Prvi praĹĄ i i trebali bi sti i na farmu za uzgoj ve u prosincu.
oĹžupan Mladen KriĹžai odao je priznanje obitelji Balog na ulaganjima i na strpljenju, te uz ostalo rekao da moraju biti hrabra obitelj kad su se upustili u ovaj veliki rizik, bez kojeg,
Obitelj Ivana Baloga prerezala je vrpcu i tako otvorila farmu
me utim, nema novog zapoĹĄljavanja i novih vrijednosti. rĹžavni tajnik Zdravko Krmek ponovio je isto ono ĹĄto je rekao i u onjem Kraljevcu na otvorenju ceste, da se ovdje ostvaruje osnovni cilj, otvaranje novih radnih mjesta, kako bi ljudi ostali na selu i ne bi odlazili. o e biti i osnovni cilj Ministarstva regionalnog razvoja u narednom periodu, kada e joĹĄ viĹĄe pomagati takve i sli ne projekte. rpcu su prerezali lanovi obitelji Balog te tako simboli no ozna ili po etak rada farme, a blagoslovio ju je doma i Ĺžupnik Ĺžupe raĹĄkovec u koju spada i onji Kraljevec Mato oni . Uzvanici i gosti potom su razgledali unutraĹĄnjost farme, rije je o automatiziranoj farmi koja ne e trebati previĹĄe ljudskog rada. ( . Ĺ imunko)
POLJODJELSTVO
25. studenog 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
VAŠVRT Želi od Vas biti maŞen i paŞen, a Vama dobar i lijep
VETERINARSKI SAVJETI
Trovanje hranom Potroťa i namirnica imaju pravo o ekivati da su namirnice koje konzumiraju zdravstveno ispravne i pogodne za konzumaciju, dakle gotovo bez rizika po njihovo zdravlje. Želimo li da prilikom konzumacije namirnica u restoranima uŞivamo u gastronomiji ponu enih jela, neoptere eni razmiťljanjem o njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, tada bi naťi doma ini morali znati da su upravo oni odgovorni za neťkodljivost namirnica koje proizvode. Bolesti koje se prenose namirnicama glavni su problem javnog zdravstva suvremenog svijeta te je procijenjeno da godiťnje utje u na 10% ili viťe populacije u industrijskim razvijenim zemljama. iljem svijeta samo pojava dijereti nih slu ajeva procijenjena je na 4.000 milijuna godiťnje ťto ukazuje na ozbiljan temeljni problem zdravstvene ispravnosti namirnica. Poznato je da je 30 – 40% bolesti prenosivih namirnica-
ma prouzro eno nedovoljnom toplinskom obradom. ko 40% alimentarnih toksoinfekcija uzrokovano je propustom u hla enju namirnica. o bolesti koje su prenosive hranom dolazi kada osoba oboli nakon konzumiranja hrane koja je zaraĹžena neĹželjenim mikroorganizmima ili patogenima (bakterije, paraziti, virusi ili gljivice) te njihovim toksinima. vo stanje tada se naziva “trovanje hranomâ€?. Naj eĹĄ i uzro nici trovanja hranom su: taphylococcus aureus, almonella vrste, Clostridium perfringens, Clostridium botulinum, ibrio parahaemolyticus, Bacillus cereus, isteria monocytogenes, Campylobacter jejuni/coli, scherichia coli 157:H7, Yersinia enterolitica, ibrio cholerae, a zna ajni su i mnogi drugi. Bolesti koje se prenose hranom su neugodne, a u najgorem obliku mogu biti i fatalne. Mnogi slu ajevi bolesti ostanu vrlo esto neprijavljeni, a naj eĹĄ i simptomi su Ĺželu-
AK C: BI IN I U d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta
UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R IĹ " : eterinarska
ani gr evi, mu nina, povra anje, dijareja i groznica. U estalost ovih oboljenja ukazuje na injenicu da je postoje i sustav kontrole namirnica, zasnovan isklju ivo na analizi gotovih proizvoda, nedovoljno u inkovit. Naime, namirnice su do prispije a rezultata analiza ve u prometu ili su potroťene, a uredan nalaz u uzorcima nije jamstvo da ostala koli ina namirnica iz koje je uzet uzorak ne sadrŞi ťtetne mikroorganizme ili njihove toksine. Naju inkovitiji na in kontrole neťkodljivosti jela pripremljenih u ugostiteljskim objektima je vlastita kontrola (samokontrola) svih opasnosti pri nabavi namirnica i procesu njihove obrade. Za primjenu vlastite kontrole potrebno je u svoje poslovanje uvesti dva zaťtitna sustava: HACCP sustav – kontrola opasnosti kriti nih postupaka procesa pripreme jela (nabava, hla enje, ru na obrada, toplinska obrada, serviranje i sli no) prema unaprijed odre enim standardima – pravilima rada.
P sustav – standardizacija sustava pranja i dezinfekcije radnih povrťina, okoliťa i ruku osoblja u neposrednom dodiru s hranom. Uvo enjem ova dva sustava proizvo a i hrane posluju sa znatno manjim rizikom te gostima pruŞaju odre eno povjerenje u zdravstvenu ispravnost pripremljenih namirnica. Bioinstitut d.o.o. akovec mr. sc. Bojana BoŞovi , dr. vet. med.
DEŽURNI VETERINARI ambulanta Mursko rediť e: deŞurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠRIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: deŞurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAŠIN C: Ambulanta omaťinec: deŞurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.
15
Švenda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruŞanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ŽURNI F N: 040 645 058.
Sadnja drve a golog korijena Nek kona no padne i taj snijeg. Nek u sebe skupi svu maglu svijeta i onda se otopi, i ispere ljudsku sjetu. Kad je ovako bezobli no vrijeme, a gradom jure neka zabrinuta lica, drve e ve ostalo bez liť a i ljudske su duťe bez veselja. MoŞda nam samo fali dobrog poticaja – akcija neka smislena i poŞeljna. Mjesec je studeni dobro vrijeme za sadnju sveg drvenastog bilja. Posebno to vrijedi za vo ke koje se u pravilu proizvode kao jedno i dvogodiťnje cijepljene sadnice golog korijena. Nabaviti se mogu od sredine studenog, a saditi, ako uvjeti dozvoljavaju, sve do prolje a. Kako se to radi malo emo ponoviti. d viťka znanja glava ne boli. Zato u si danas dopustiti da as i opet podsjetim kako ete dobro posaditi sadnice drve a koje su u rasadniku izva ene bez grumena zemlje. Ako tlo nije duboko obra eno (rigolano ili nasipano) rupe za sadnju iskopajte tjedan do dva prije planirane sadnje. o bi am moglo biti nekako ovih dana. Nek as ne plaťe dimenzije tih jama! tara je preporuka da se, ako niste rigolali, jame kopaju 100x100 cm. o e re i 1 m3 po svakoj biljci. a mi ne padnete u nesvijest od iscrpljenosti, uzimaju i u obzir izi ku kondiciju danaťnjeg Homo sapiensa, sad su za prosje nu vrtnu zemlju dozvoljene redukcije sve do veli ine 50x50 cm. adnici obreŞite kroťnju na 2/3 veli ine, a korijenu odreŞite preduga ke i oťte ene dijelove.
Korijen sadnice prije sadnje dobro je barem sat vremena namakati u vodi ili blatnoj kaĹĄi. kolac za u vrĹĄ enje biljke obavezan je i zabada se u vrsto dno jame za sadnju prije postavljanja sadnice. Na dno jame za sadnju moĹžete staviti mjeĹĄavinu zemlje i treseta ili komposta i na to istu zemlju pa sadnicu. Ako upotrebljavate stajski gnoj koji obi no nije dovoljno star i fermentiran, bolje ga je staviti gore, nakon ĹĄto smo ve korijen zasipali sipkom zemljom. Korijen biljke nikako ne smije do i u neposredan dodir s gnojivima, posebno mineralnim. d mineralnih gnojiva upotrijebite neko s niskim sadrĹžajem duĹĄika. adnicu vo ke (i ve ine drugog cijepljenog drve a) postavite na sadno mjesto tako da cijepljeno mjesto bude oko 10 cm iznad razine tla. Kad ja biljka posa ena u vrstite je za kolac ĹĄirokim vezivom u obliku osmice. ko sadnice od preostale zemlje formirajte zdjelu za zalijevanje i po mogu nosti mal irajte bar 50-60 cm uz biljku. Zalijevanje nakon sadnje obavezno je i to je dobro da bude obilno, 20 - 100 l po biljci. Nemojte Ĺžaliti truda kod sadnje. I tu vam vrijedi ona narodna: ÂŤKako eĹĄ saditi, tako eĹĄ i ĹžetiÂť. Pozdravi iz I !
25. studenog 2008.
16
ME IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ AKOVEC, Op inski ogranci Donji Kraljevec i Gori an
Poteško e oko GP Gori an Poštovani! Žitelji op ine Donji Kraljevec i Gori an koje su najbliže dosadašnjim grani nom prijelazu imaju velikih problema i poteško a sa novootvorenim prijelazom poglavito naselja Gori an, Donji Hraš an i Hodošan i njeni pojedini žitelji koji gravi raju dosadašnjim prijelazu kako zbog svojih nekretnina tako i zbog gospodarskih ak vnos te posebne specifi nosti – naše nacionalne manjine, naši Hrva koji žive u pograni nim naseljima. Novouvedeni sadašnji režim cestovnog prelaska državne granice umjesto bolje racionalnos i još ve e u inkovitos donio je mnogo nezadovoljstva i gor ine svih nas ve inom Me imuraca koji smo zbog svojih potreba odlazili u Ma arsku. Zbog što boljeg razvoja i napretka te suradnje pograni nih podru ja trebao je osta ak van dosadašnji cestovni prijelaz i za osobne automobile lokalnog stanovništva i nije se smjelo dogodi da lokalno stanovništvo nema alternativne cestovne pravce za naselja uz granicu i bliža središta te nama svima koji živimo na tom podru ju postaje sve jasnije da je važan samo pravac Budimpešta-Zagreb-Rijeka, a što nije dobro. Sadašnjim režimom prelaska granice lokalno stanovništvo ima mnogostruko pove ane troškove putovanja jer mora kupiti vinjete za autocestu koja koša 5 Eura za vožnju do Letenya ili za vožnju do Budimpešte isto je. Isto tako pove ava se duljina putovanja autocestom do najbližih naselja konkretno do samog Letenya i do 15 km, a zasigurno za vrijeme turis ke sezone lokalno stanovništvo optere lo bi prijelaz na autoces gdje bi se vremenski odužio prelazak granice pa bi turis na ulazu u Lijepu našu bili nezadovoljni m više što bi prvo odmorište imali tek kod Novog Marofa. Danas svi postajemo svjedoci sve ve e financijske krize i recesija koje
nas o ekuju i okružuju i zaista je teško shva kako se naša Država olako odri e svojih ogromnih sredstava koje je uložila prije nekih deset godina, zna i ne tako davno u izgradnju velikog cestovnog prijelaza Gori an-Letenye pa se onda možda i nemamo emu udi . Koliko li je samo ljudi radilo na postoje em prijelazu, a koliko e ih sada osta veliko je pitanje kao i to kakav e bi prvi dojam onih putnika koji ulaze u našu Državu bez onih potrebnih sadržaja koji trebaju svakom putniku posebno turistu. Zasigurno da i u ovom slu aju postoji rješenje m više što ima tehni kih mogu nos za rješavanje što boljeg i kvalitetnijeg cestovnog prijelaza državne granice, me u m izostala je odre ena komunikacija što se sve može riješi u skoroj budu nosti na zadovoljstvo svih nas, samo… Zbog toga je u interesu daljnjeg razvoja i boljitka ovoga pograni nog prostora ME IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ upu o pismo Predsjedniku Republike Hrvatske sa apelom da se u okviru svojih ustavnih ovlas uklju i u rješavanje ovoga problema. U svom dopisu Predsjedniku Republike Hrvatske u ime zakinutog lokalnog stanovništva tražimo slijede e: 1. Da se hitno sporazumom otvori stari grani ni prijelaz Gori an-Letenye i za osobna vozila u putni kom prometu ime bi se omogu ilo gra anima i putnicima iz Republike Hrvatske prometovanje postoje im cestama bez naplate cestarine. 2. Da se što prije izgradi silazna cesta sa autoceste nakon novog mosta na Muri u pravcu starog grani nog prijelaza (dužine oko 1 km) sa krakom za ulaz na autocestu u smjeru Republike Hrvatske. S poštovanjem! Predsjednik Ogranka MDS D. Kraljevec Zlatko Lovren i , Predsjednik Ogranka MDS Gori an Vlado Bašnec
SINDIKAT ZAPOSLENIKA U HRVATSKOM ŠKOLSTVU – PREPOROD
Otvoreno pismo premijeru Op e zamrzavanje pla a koje ste najavili nije i ne može biti op e. Zamrzavanje može biti samo parcijalno i može obuhvatiti u potpunosti jedino zaposlene u državnim i javnim službama, odnosno tek dio zaposlenih u javnim poduze ima. Kad ve u Vladi Republike Hrvatske nema politi ke volje za upuštanjem u preispitivanje državne i javne potrošnje, svih neopravdanih i prekomjernih troškova koji su, zna ajnim dijelom i naslije eni, duboku krizu državne potrošnje potrebno je iskoristiti na na in da se jednom za svagda riješi pitanje nepravednih pla a u državnom i javnom sektoru. Kako u svakom zlu ima i ponešto dobro, tako i u ovom zlu koje je snašlo svijet pa i Hrvatsku, treba prona i rješenje koje e s jedne strane obuzdati prekomjernu javnu
estetikheretik
potrošnju, ali pri tom ne e produbiti stare ili stvoriti nove nepravde. Svako rješenje za koje se Vlada odlu i treba biti pravedno. Oni s najnižim pla ama “zamrzavanje” trebaju najmanje osjetiti. Potrebno je voditi ra una o nejednakostima koje postoje me u pojedinim državnim i javnim djelatnostima, ali i razlikama koje postoje unutar pojedinih djelatnosti. Iz “zamrzavanja”, ako do njega do e, trebalo bi izuzeti one djelatnosti koje imaju prosje ne ili ispod prosje ne pla e. Prosje ne pla e u obrazovanju u posljednje dvije godine ili su niže od prosje nih pla a ili na razini prosje nih pla a u državi. Prosje ne pla e u osnovnom školstvu u istom su razdoblju znale biti i 500 kuna niže, a u srednjem školstvu i do 200 kuna niže od prosje nih pla a u državi. Zaostaja-
–
nje za javnom upravom i zdravstvom kretalo se od 500 do 1000 kuna mjese no. Sve ovom treba sagledati u kontekstu važnosti i odgoja i obrazovanja, složenosti nastavni kog posla i iznimno velikog broja visoko obrazovanih zaposlenika u osnovnom i srednjom školstvu. U 19. stolje u jedna je politi ka stranka u svome djelovanju isticala krilaticu “Prosvjetom k slobodi”. Nije li danas, poštovani premijeru, prilika da napokon pružimo priliku prosvjeti da nas dovode do blagostanja koje zaslužuju hrvatski gra ani. Hrvatske blagostanje ne e i ne može biti bez socijalne pravde. Hrvatske blagostanja ne e i ne može biti bez visoko kvalitetno odgojenih i obrazovanih mladih ljudi. Hrvatske blagostanja ne e i ne može biti s sramotno potpla enim zaposleni-
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
Dio ku e za mladi par
HRVATSKA ISTA STRANKA PRAVA, Županijsko vije e Me imurske županije
Cijenjenom uredništvu! Tek što smo s tugom i boli u srcima obilježili još jednu obljetnicu tragi nog pada grada heroja – Vukovara, u hrvatskom društvu se opet javljaju nakaradne pojave. Dok su pošteni momci 1991. god. branili Domovinu, neki su drugi u to isto vrijeme stjecali basnoslovni kapital i otvarali velebna poduze a. Takve izopa enosti nažalost nisu zaobišle ni naše Me imurje, pa danas ti isti veliki “gazde” svojim zaposlenicima oduzimaju elementarna ljudska prava, njihovi radnici rade i po dvanaest sati dnevno u groznim uvjetima, a da se ti sati ili ne upla uju, ili se pla aju paušalno. Ve se tradicionalno oduzimaju radni ka prava na godišnje odmore, pla e zaposlenicima su mizerne, a radna se vremena odre uju stihijski. S druge strane, kolektivni ugovori se u pravilu ne potpisuju, a i ono malo što je dobro u Zakonu o radu se ne poštuje. Stoga Zakon o radu treba mijenjati u korist radnika i zatim strogo kontrolirati njegovo provo enje. Velik dio braniteljske populacije nezaposlen je i pred samim stanjem suicida, dok se onima zaposlenima u ovakvim tvrtkama oduzima i ono jedino što im je ostalo – samo ljudsko dostojanstvo.
Nakon tisu ugodišnje borbe protiv robovlasništva, hrvatski narod danas u 21. stolje u, ima najgori oblik robovlasni kog društva. Nekad se je ubirao hara , koji je u pravilu iznosio deset posto od svega proizvedenog, dok danas hrvatskom radniku niti ne ostane deset posto od onoga što je proizveo. Da cjelokupna situacija bude ak i gora, aktualna emocionalna vlast još i štiti ove privilegirane robovlasnike, a obi nom narodu ponovno nalaže da zategne svoje remene. Stoga H SP ovim putem aktualnoj vlasti upu uje najoštriju kritiku i poru uje da hrvatski narod ve odavno nema više kamo zategnuti svoje remenje jer dok je puk ‘91. god. branio Domovinu – neki su drugi na njegov ra un stjecali imovinu. Naravno, zatezanje remenja ne e osjetiti tajkuni koji su ratne godine proveli u hotelima i luksuznim vilama, ve upravo oni koji su svoje živote stavili na raspolaganje Domovini – hrvatski branitelji, radnici, seljaci i nažalost kao i uvijek: hrvatski umirovljenici. S poštovanjem. Hrvatska ista stranka prava, Županijsko vije e Me imurske županije, Goran Roha ek, predsjenik
Poštovani, roditelji su nam u obiteljskoj ku i izdvojili nešto prostora koji bi mi željeli preurediti u stan za mladi par. Stan bi trebao sadržavati kupaonicu s kadom i tuš kabinom, dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, spava u sobu i po mogu nosti malu ostavu. Instalacije za kupaonicu ve postoje, a ulaz može biti s isto ne ili zapadne strane. Visina prostora je oko 3,30 m. Želja nam je imati što ve i dnevni boravak moderno ure en. Molim Vas za pomo . Hvala, Darko.
Poštovani, u Vašem slu aju postavio sam prostorije na sljede i na in: pošto ste rekli da je mogu e izvesti ulaz s bilo koje strane, odlu io sam se na zapadnu stranu jer je ideja da spava a soba kao i dnevni boravak dobe im više svijetla. Tako je odmah kod ulaza ostavljeno prostora za ormar koji služi za odlaganje kaputa, cipela i sli nih stvari. Taj prostor ujedno služi i kao predsoblje. Dnevni boravak je centralni dio stana, a iz njega je mogu a komunikacija u svim pravcima i prema svim
ostalim prostorijama. Namjerno nisam trpao nepotrebne elemente, ve je odabrano ono najosnovnije – sjede a garnitura, element za TV, mali stoli i jedan element s vratima i ladicama kod ulaza u kupaonicu koji služi za pohranu, a može biti i u funkciji biblioteke. Spava a soba je relativno velika, a tome je kumovao postoje i raspored prozora. Bilo kako bilo, ta soba je ciljano pozicionirana na isto nu stranu kako bi vas jutarnje sunce osvježilo, a poslijepodnevno kako ne bi zagrijalo cijelu prostoriju i inilo vam ljetne sparne no i nemogu ima za spavanje. Kuhinja je izvedena u dvije paralelne linije a postavljena je uz spava u sobu s ostavom smještenom
cima u školama. Obra aju i Vam se, Predsjedni e Hrvatske Vlade, ispred lanstva Sindikata Preporod, tražimo od Vas da još jednom, zajedno sa svojim suradnicima, razmotrite mogu nost selektivnosti u najavljenim mjerama smanjena državne i javne potrošnje. Ceste i mostovi jesu važni. No, ne postoje hrvatski gra ani zbog cesta i mostova, nego svi ti kilometri mostova i cesta postoje radi hrvatskih gra ana. Uvjereni smo, poštovani premijeru, kako naši zahtjevi nisu samo naši, kako je rije o zahtjevima prihvatljivim velikom broju hrvatskih gra ana, kako se ovaj put radi i o najdubljem interesu Hrvatske Vlade. Željko Stipi , Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - Preporod
Piše: Bruno estetikheretik Kontrec
Skupljajte kupone za novogodišnji poklon Este khere k, studio za uživaoce prostora i Me imurske novine za svoje su itatelje i ljubitelje dizajna interijera pripremili poseban boži no/novogodišnji poklon. Od idu eg brojna novina kre u kuponi sa zanimljivim pitanjima iz podru ja ure enja prostora i interijera, njih etvero do 30. prosinca. Najvredniji itatelji koji sakupe sve kupone i to no odgovore na pitanja dobit e nagradu koju je Este khere k pripremio za njih – kompletni detaljni projekt interijera (stambeni ili uredski prostor). u kut stana, dok je blagovaonica zamišljena kao poveznica izme u dnevnog boravka i kuhinje. Blagavaoni ki stol je predvi en za 4 - 6 ljudi, s mogu noš u izvla enja s mjestom do 8 ljudi. Kupaonica je prema zahtjevu opremljena sa svim potrebnim elementima, uz dodatak kade/ tuš kabine. U interijeru koristite jedan do maksimalno dva drvna dekora ili pak jednu vrstu drva u dvije boje. Sjede a garnitura neka bude u neutralnoj boji s jastucima ili dekoracijama u življim bojama. Spava u sobu opremite tako er namještajem neutralnih nijansi, a s dekoracijama se sami poigrajte. Važno je da ona ne bude prešarena. Kuhinja je postavljena u dvije linije koje daju dojam zrcalne slike pa probajte i razmišljati na taj na in – identi ni elementi s jedne i druge strane dat e dojam elegancije, koji e poja ati i vrata od ostave izme u njih. U kupaonici si dajte oduška. Sanitarije postavite u bijeloj boji, a što se ti e plo ica – dajte si oduška.
Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i s lova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Este khere k studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra rajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este khere k.com.
RELIGIJA
25. studenog 2008.
17 BOG mojih detalja
Logika besplatne ljubavi!
USUSRET Boži u
Božji narod veseli se Isusovom dolasku Posljednje nedjelje u studenom Katoli ka crkva slavi 1. nedjelju došaš a ili adventa, koji traje do Badnjaka, odnosno završava 4. nedjeljom 21. prosinca. etiri nedjelje spomen su na etiri tisu lje a, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova. Došaš e ili advent zna i “dolazak”. Katoli ki se puk veseli susovom dolasku u naš svijet. Takva priprava za blagdan Boži a javlja se u 4. stolje u na stoku, a od 7. stolje a ustaljena je na Zapadu. Prva nedjelja adventa ili došaš a, koja ujedno ozna ava i po etak nove liturgijske godine, jest ona koja je najbliža blagdanu Svetog ndrije. Crkva o tome dolasku govori na tri na ina: kao o susovom dola-
sku njegovim ro enjem prije dvije tisu e godina, kao njegovom dolasku u našu nutrinu danas, i kao o njegovom dolasku u slavi na kraju vremena. Pravi vjernici - krš ani trebali bi slaviti dolazak susa Krista k nama, njegov dolazak u naša srca. Premda znamo da je on stvarno došao prije dvije tisu e godina kao ovjek na zemlju i ve je dugo prisutan s nama, svake se godine iznova veselimo kroz došaš e i Boži u nutrini svojeg srca i doma.
Nije liturgijski, ali je lijep obi aj Od nedjelje na mnogim mjestima i u gotovo svim domovima vjernika i nevjernika nalazit e
se adventski vijenci. Njemu e u obiteljskim domovima, školama, vrti ima, uredima i predvorjima pripasti po asna mjesta. dventski vijenac stavlja se na stol ili se objesi na ulazna vrata. Mnogi e ga izraditi sami, a može se kupiti u prodavaonicama i na tržnicama. dventski vijenac nije samo ukras u zimskom vremenu, nego na osobit na in okuplja obitelji, poti e ih na ekanje ne ega ili nekoga tko uskoro dolazi. Zapravo, danas je adventski vijenac jednako važan kao i boži no drvce (betlehem, krispan, bor, cmrek ...), jaslice, polno ka i boži ni objed. dventski se vijenac u Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju, udoma io posljednjih dvadesetak godina,
s kraja osamdesetih i po etka devedesetih godina prošlog stolje a. Donijeli su ga naši ljudi (gastarbajteri) iz ustrije i Njema ke, zemalja u kojima je on nešto uzvišeno na stolovima u to vrijeme. Premda nije liturgijski propisan, on se nalazi i u crkvama i uglavnom je ukrašen ljubi astim vrpcama, jer je ljubi asta boja u katoli kom bogoslužju boja došaš a. Najvažnije je da se u vijencu nalaze etiri svije e koje se pale postupno, po jedna više svake adventske nedjelje, te se tako do ekuje Boži . Prva se pali ve ove nedjelje, i to nakon što doma ini do u s jutarnje svete mise, a zaposlenici u ponedjeljak kada do u u svoje urede, škole, ustanove i vrti e. (S. Mesari )
CARITASOV DOM u akovcu
Dobili perilicu i sušilicu rublja Više nego potreban i prakti an poklon prošli je etvrtak stigao u Caritasov dom “Dr. ntun Bogdan” u akovcu. Dobili su perilicu i sušilicu rublja, koje im je podarila Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski”, a Katarini Hoblaj, voditeljici doma, uru io ih je Mladen Križai , zamjenik me imurskog župana. Ovom prigodom Križai je rekao kako HDZ i Zajednica žena, kada god mogu, s radoš u potrebitima pomažu, ili nov ano ili materijalno. parati su rezultat posjeta i ste enih dojmova domu od strane Bianke Matkovi , predsjednice Za-
jednice žena “Katarina Zrinski”, od pred nekoliko dana. Uru ivanju aparata uz Križai a nazo ili su Danica Marciuš, lanica Zajednice, i Vedran Mikuli , predsjednik #O-a HDZ-a #rada akovca, koji je u ime poduze a Perutnina P PO rekao kako e ova tvrtka domu pokloniti tri ra unala. Voditeljica doma Katarina Hoblaj, zahvaljuju i na poklonu, istaknula je kako je predsjednica Zajednice Bianka Matkovi ovom gestom ušla u obitelj dobro initelja koja nosi i širi dobrotu i radost dobrotvorne ljubavi. (S. Mesari )
Prije kraja gra anske godine, vjernici slave po etak nove, s Prvom nedjeljom Došaš a. Krš ani svoju povijest gledaju oko centralnog doga aja njihove vjere, a to je ro enje susa Krista u Betlehemu. Vrijeme prije njega je vrijeme njegovog došaš a, vrijeme naše ežnje i iš ekivanja. Vrijeme poslije Njega je vrijeme uživanja Njegove prisutnosti, Njega koji je Bog s nama, manuel. Za krš ane Nova godina tako po inje na Boži . za nju se treba pripremiti, zar ne?! Zato Došaš e po inje etiri nedjelje prije. Zamislite kojih li priprema! Na po etku liturgijske godine (Došaš e), pozvani smo da spustimo naš pogled prema Djetetu položenom u jaslicama, a na kraju smo pozvani, (tu smo sada mi), da uzdignemo pogled prema onome od kojeg nam dolazi snaga, prema Kralju slave, #ospodinu, Sucu živih i mrtvih. Na kraju vremena nalazi se svetkovina Krista, Kralja svega svemira. n eo je navijestio Mariji o njezinom djetetu: “On e biti velik i zvat e se Sin Svevišnjega. Njemu e #ospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat e nad domom akovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu ne e biti kraja” ( k 1, 32-33). O kakvom se Kralju i kraljevanju radi’ itaju i van elja, sasvim je jasno: sus ne shva a svoje kraljevsko dostojanstvo kao neko ‘bogovanje’. Svojim e u enicima preporu iti: “Znate da vladari gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlaš u. Ne e tako biti me u vama! Naprotiv, tko ho e da me u vama bude najve i, neka vam bude poslužitelj. tko god ho e da me u vama bude prvi, neka vam bude sluga. Tako i Sin ovje ji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge” (Mt 20, 25-28). vo Kralja. edinoga i pravoga! Kralja koji daje život svoj za svoje. Kao otkupninu. Kako taj Kralj živi? van elje nam to precizira. Najprije, sus - kralj traži izgubljenu
Piše: vl . Antun Štefan ovcu, okuplja raspršeno stado, bdije nad njim, štititi ga i osloba a. Brine za svoje na na in koji je svakome priro en. sus - kralj je prepun brige i nježnosti, skroman je i širokogrudan, ne hlepi za uzvišenoš u i sjajnim pala ama. Kralj s trnovom krunom na glavi! Kralj dostupan svome narodu, jer mu je stalo do njega. kad do u grabežljivci u svim oblicima, ljudskim ili vremenskim, ne bježi i ne ostavlja svoje, nego za njih daje svoj život. Postaje žrtvovani aganjac, daruju i svoj život za sve. jubav, pošteno darovani život definitivno pobje uje. sus je pobjednik! Svojim kraljevanjem pobje uje grijeh i smrt. Ne oružjem, nego sebedarjem. Ne zbog svoje osobne slave, nego radi svojih. Zbog toga su i njegovi pozvani na ‘kraljevsko ponašanje’: nahraniti gladnoga, obu i gologa, primiti stranca, pohoditi bolesnoga ili zatvorenoga, razumjeti, prihvatiti i biti za ovjeka. sve besplatno. To je logika Kraljevstva, susovog kraljevstva! ogika besplatne ljubavi! Besplatna je ali nije na rasprodaji. jubav je život. Život kao put i ispunjenje onoga što je ve zapo elo. Da, blaženi su oni kojima su djela prožeta duhom ljubavi. Takvi ve gledaju lice Božje. Kaže nam sus: ‘Sve što ste u inili jednome od ovih najmanjih, meni ste u inili.’ sus za sva vremena. Živio sus kralj!
DUHOVNI VELIKAN
Andrija apostol, 30. studenog
Katalensko proš enje GORNJI MIHALJEVEC - Svoje najve e župno proštenje župljani, mještani i njihovi gos u Gornjem Mihaljevcu proslavljaju u utorak 25. studenog. To je blagdan Svete Katarine Aleksandrijske, patronice gornjomihaljeve ke župe. Blagdan e bi proslavljen središnjom svetom misom, koja e u župnoj crkvi zapo e u 11 sa . Predvodit e je vele asni Pavao Mesari , župnik u Vra šincu. Doma i župnik vele asni Ivan Vugrin i na svetu misu i proštenje poziva sve ljude dobre volje, a mi dodajemo kako se s ‘katalenskog proš enja’ u Gornjem Mihaljevcu uvijek odlazi zadovoljan. (S. Mesari )
ndrija na hrvatskom zna i jakost, hrabrost, junaštvo. Radi se o duševnoj jakosti. Bio je u enik vana Krstitelja. Kad je sus vidio ndriju i njegovog brata Petra kako bacaju mreže u more, re e im: “Hajdete za mnom i u init u vas ribarima ljudi”, i odmah sve ostaviše te po oše za njim. Posebno je ndrija imao duševnu jakost u svom apostolskom radu. Predaja govori da je nakon Duhova otišao propovijedati van elje u Skitiju, u užnu Rusiju izme u Dnjepra i ralskog jezera. Zatim je prešao u #r ku, gdje je zbog propovijedi u Patrosu završio u zatvoru. Osudiše ga na smrt, i to na križu. Zapisi govore da je tri dana visio na križu razapet i prisutnim krš anima govorio o Kristu Spasitelju. Krš ani su njegovu glavu prenijeli u Rim 1462. godine. Papa Pavao V . vratio je ndrijinu glavu u gr ki Patras, u nadi da e se tako pravoslavci približavati katolicima. Sveta ka je oznaka svetog ndrije “ ndrijin križ” (X), sredstvo njegova mu eništva. #lavni je zaštitnik Škotske. ( ZSK, sm)
IMENDANI I BLAGDANI utorak, 25. studenog Katarina leksandrijska, Kata srijeda, 26. studenog Konrad, eonardo, Dubravko etvrtak, 27. studenog Virgilije, Severin, Velimir petak, 28. studenog akov, Držislav, Sosten subota, 29. studenog Saturin, Svjetlana, Vlasta nedjelja, 30. studenog 1. DOŠ Š" , ndrija, ndreja ponedjeljak, 1. prosinca Natalija, Nataša, Božena
RIJE I MUDRE “Bog mudro krije budu nost u mra noj no i.” (MK ,sm)
18
NOVI ŽIVOT SE RA A
Miljenko (28) i Dijana (25) Ma ari iz VratiĹĄinca dobili su Lanu, ro enu 17. studenog u 11,55 sati. Po seku je doĹĄao i Marko (2,5).
25. studenog 2008.
Damir (29) i Luca (27) Antonovi iz Ĺ tefanca dobili su Bornu, ro enog 17. studenog u 23 sata. Po bracu je doĹĄao i Andreas (4).
Dragan (27) i Jelena (27) onkaĹĄ iz Preloga dobili su Patrika, ro enog 13. studenog u 16,18 sati. Po bracu je doĹĄla i Nika (19 mj).
EDU CROSS 2007 - „EDU CROSS 2007 - Prekograni nom edukacijom do brĹžeg razvoja pograni nih krajeva“ JoĹža Ignac (33) i Gordana OrĹĄuĹĄ (33) iz Gornjeg KurĹĄanca dobili su Gordana, ro enog 16. studenog u 2 sata. Imaju i ulijetu (16), Samantu (14), Zvezdanu (12), Zvezdana (13), Aleksandra (9), Renatu (8) i An elu (7).
MT “LEPTIRI â€? poklanja benkicu i partlek Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi Ĺživot se ra aâ€? M $ MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.
Pove anje svijesti o potrebi obrazovanja odraslih Zavrťna konferencija za javnost projekta DU CR SS 2007. odrŞana je u etvrtak 13. studenog ove godine. zme u Ministarstva inancija, Srediťnje jedinice za inanciranje i ugovaranje i Pu koga otvorenog u iliťta akovec 19. studenog 2007. godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava uropske unije iz programa za susjedstvo N RR G Slovenija – Ma arska – Hrvatska. Provedba projekta trajala je 12 mjeseci.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 101.172 UR, od ega je 75 posto dolazilo iz pretpristupnog fonda Phare 2006 te MM PR, dok su 25 posto sufinancirali: Pu ko otvoreno u iliĹĄte akovec kao nositelj projekta i Pu ko otvoreno u iliĹĄte araĹždin kao partner na projektu. Cilj projekta DU CR SS 2007. bio je organizirati besplatne edukacijske programe za 9 de icitarnih zanimanja koji e omogu iti razvoj ljudskog potencijala, bolju pripremu za trĹžiĹĄte rada i time pruĹžiti
ve u gospodarsku konkurentnost u pograni nom podru ju Me imurske i araŞdinske Şupanije. Ukupno je 210 polaznika dobilo potvrde o uspjeťno zavrťenom programu. Projekt je bio namijenjen nezaposlenima s prvim i drugim stupnjem obrazovanja, nezaposlenima s nedovoljnim kvali ikacijama, zaposlenima u tercijarnom sektoru, te svim zainteresiranim za ovaj program – od pojedinaca do obrazovnih institucija za cjeloŞivotno obrazovanje u regiji
Zanimanja koja su bila uklju ena ovim projektom jesu: samostalni knjigovo a, njegovateljica, farmer - mljekar, pomo ni kuhar, ra unovo a, zidar, vo ar, konobar, operater na ra unalu. mplementacijski period od 12 mjeseci uklju ivao je seminare, prezentacije, konferencije za medije, kontakt s javnoĹĄ u putem oglasa, broĹĄura, s namjerom da se pove a svijest o potrebi obrazovanja odraslih i njihovo cjeloĹživotno usavrĹĄavanje.
2
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.
PREDSTAVA “ZMIJA” varaždinskog HNK-a igrala u akovcu
Crna strana života na komi an na in Suvremenu crnu komediju ”Zmije“ u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta iz Varaždina akove ka je publika dobila priliku pogledati na prošlotjednoj Tribini akovec etvrtkom. “Zmija” (u izvorniku “Snake in the Grass”), nastala prema tekstu britanskog dramati ara Alana Ayckbournea, na pozornicu akove kog Centra za kulturu donijela je napetu pri u, duboke i neo ekivane odnose izme u tri živa ženska lika i onih koji žive još samo kroz iznena uju e slike i zastrašuju e pri e iz prošlosti. Ayckbournova konstrukcija pri e nikad se ne odvija onako kako vi o ekujete. Isprepli u i komediju, pri u o duhovima i psihološku dramu, autor razotkriva humor i žmarce, a režija Tee Gjergizi Agejev zadržava jezivu komi nost kroz cijelu predstavu. Razvedena i boležljiva Annabel vra a se obiteljskoj ku i na sprovod svoga oca, te se susre e sa svojom sestrom Miriam. Po povratku nailazi na problem, Alice, medicinsku sestru njenog oca, koja tvrdi da je Miriam ubila oca, te da ima dokaze za to koje e otkriti ako ne bude pla ena 100.000 funti. Dvije sestre skuju plan kako je spri-
je iti u tome – ubiti je. Što i u ine, otrovavši joj ašu vina. No Alice se vra a kao prikaza iz mrtvih, te uzrokuje Annabelin kobni infarkt. Ispostavlja se kako su Alice i Miriam zapravo bile ljubavnice koje su htjele do i do Annabelinog novca. No Miriam ne staje na sestri ve ubija i Alice ... Ova predstava ne zastaje na prenošenju jedne od mnogih tužnih pri a iz crnih kronika ve progovara o našoj potrebi da izvla imo zlo in s margina društva i stavljamo ga u centar naše svakodnevne zabave i opuštanja. Ayckbourne u “Zmiji” istražuje poznatu temu, nedostatak komunikacije me u ljudima, no na uznemiruju na in. Doti e se i obiteljskog nasilja, jer su obje sestre žrtve psihi kog i izi kog maltretiranja od strane roditelja. Što se zapleta radnje ti e, “Zmija” nije pretjerano komplicirana, iako se možda tako ini. Ono što je ini zanimljivom jest što je svaki element u produkciji dosta dobro izveden, od Ayckbournovoga grozovitog i smiješnog scenarija crne komedije, preko dobre režije i solidne izvedbe gluma kog trojca Sun ane Zelenike - Konjevi , Ines Bojani i Beti Lu i . (mn, foto: Z. Vrzan)
GORNJI KURŠANEC: obilježena 344. obljetnica Nikole Zrinskog
Županija po prvi put organizator sve anosti U utorak 18. studenog u Gornjem Kuršancu održana je sve anost 344. obljetnice smrti hrvatskog bana, vojskovo e i pjesnika Nikole Zrinskog akove kog, tragi no stradalog u lovu na vepra 1664. u Kuršane kom lugu, pa se taj dan slavi kao sje anje na hrvatskog bana i cijelu obitelj Zrinski. Matici hrvatskoj Ogranak akovec ove se godine kao nositelj organizacije pridružila Me imurska županija, a ve je godinama doma in i op ina Nedeliš e i Mjesni odbor Gornji Kuršanec, te župa Novo Selo na Dravi. U zadnjih nekoliko godina i pridružuju se i Družba “Bra a hrvatskoga zmaja” i Zrinska garda akovec, te ma arska izaslanstva. Na sve anosti su bili nazo ni i saborski zastupnik i predsjednik Skupštine Me imurske županije Vladimir Ivkovi , me imurski župan Josip Posavec i njegov zamjenik Mladen Križai , predsjednik Op inskog vije a op ine Nedeliš e Mladen Horvat, kao i župnici iz više župa. Predsjednik akove kog ogranka Matice hrvatske dr. sc. Zvonimir Bartoli uz ostalo je istaknuo da je hrvatski ban, vojskovo a i pjesnik Nikola Zrinski akove ki bio jedna od najistaknutijih osoba u povijesti hrvatskog naroda. Bio je utemeljitelj Franjeva kog samostana u akovcu, graditelj Novog Zrina, utemeljitelj najpoznatije hrvatske knjižnice toga doba Zriniane i za etnik anticentralisti kog pokreta. Njegova smrt, za koju nikada nije utvr eno je li bila nesre a ili politi ko umorstvo, bila je uvod u još tragi niju katastrofu, odnosno umorstvo Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 1671. godine. Ti su doga aji bili takvog zna enja da su doslovno izmijenili povijest Hrvata koji su nakon nekoliko stolje a poraza tada prvi put bili u situaciji da steknu neovisnost, istaknuo je Bartoli . Na žalost, ime Zrinskih je zbog obrane hrvatske državnosti stolje ima bilo sotonizirano, što je slu aj bez presedana. - Život i djela Zrinskih, osim spomena u pojedinim prigodama, ob-
Izaslanstvo Hrvatskoga vojnog u ilišta “Petar Zrinski” i lanovi Zrinske garde akovec odaju po ast Nikoli Zrinskom vezuju današnje naraštaje u odnosu prema njihovoj povijesno - kulturnoj i materijalnoj ostavštini, rekao je dr. Bartoli . Podsjetio je kako je 18. studenog op enito nacionalno povijesni dan jer se tog dana cijeli hrvatski narod prisje a i herojskog grada Vukovara i svih njegovih branitelja. Predsjednik Op inskog vije a op ine Nedeliš e Mladen Horvat istaknuo je kako je povijest svakog naroda velikim dijelom dio temelja njegove budu nosti. Tako je i dio povijesti vezan uz obitelj Zrinski u temeljima hrvatske budu nosti jer su pojedini njezini lanovi poput Nikole Zrinskog akove kog ne samo zadužili Me imurje nego i itavu Hrvatsku, pa i Europu. Me imurski župan Josip Posavec podsjetio je kako Županija radi na obnovi i revitalizaciji kompleksa Staroga grada Zrinskih u akovcu te je najavio otkrivanje nekoliko spomenika Zrinskima. U povodu 500. obljetnice trebao bi uskoro privremeno biti postavljen spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom, a u travnju idu e godine spomenik Zrinskima “Oproštaj”. Uz to, Me imurska županija e se založiti da Hrvatski sabor ispoštuje svoju odluku o gradnji spomenika Zrinskima iz 1906. godine, koja nikad nije provedena, pa da se do ulaska Hrvatske u EU i taj spomenik izgradi.
Vijence i svije e položila su izaslanstva Me imurske županije, Matice hrvatske Ogranak akovec, op ine Nedeliš e i Mjesnog odbora Gornji Kuršanec, Zrinske garde akovec, Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”, Hrvatskoga vojnog u ilišta “Petar Zrinski” Zagreb, Franjeva kog samostana i bratstva akovec, župe Novo Selo na Dravi, Vojne akademije “Nikola Zrinski” Budimpešta, Viteškog reda ma arske kulture, izaslanstvo iz Letenya, Odreda izvi a a Ma ara Osnovne škole Ivana Gunduli a iz Zagreba i Lova kog saveza Me imurske županije. U prigodnom programu sudjelovali su lanovi muške vokalne skupine Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a, a recitacijama u enik OŠ “Ivan Gunduli ” Zagreb i Ištvan Horvat iz Ma arske. U kapeli Majke Božje na Nebo Uznesene u zajedništvu s doma im župnikom vl . mr. sc. Josipom Jankovi em, župnikom akove ke župe Sv. Nikole i samostanskim gvardijanom fra Stankom Belobrajdi em, župnikom iz Orehovice i dekanom akove kog dekanata pre . Stjepanom Moste akom i župnikom iz Štrigove i dekanom Gornjome imurskog dekanata predvodio župnik varaždinske župe Sv. Fabijana i Sebastijana Mijo Horvat. (jš)
TRIBINA akovec etvrtkom, 27. studenog u 19,30 sati
Premijera filma “Iza stakla” Na Tribini “ akovec etvrtkom” 27. studenog u 19,30 sa u Centru za kulturu održat e se premijera lma Zrinka Ogreste “Iza stakla”. Film e do i predstavi Janko Heidl, lmski kriti ar i novinar Ve ernjeg lista, Davorin Gecl, direktor fotogra je, Vladimir Gojen, montažer, i dio gluma ke ekipe. Na žalost, redatelj Zrinko Ogresta ne može do i zbog sudjelovanja na lmskom fes valu u Kairu. Drama u režiji Zrinka Ogreste o ljubavnom trokutu iji e sudionici u nekoliko dana doživje lom izme u stvarnih i prividnih života. Lažni život i prividni red jedva se održavaju u kao nom neredu troje ljudi i njihove okoline. Strukturirana u pet dana, pri a dinamikom mnogobrojnih likova prividno povezanih doga ajima ocrtava ljubavni trokut jednog muškarca i dvije žene. Takav prividni red života neminovno e se razbi u sudaru s njihovim pravim živo ma koji je nepredvidiv ... Film je svjetsku premijeru imao na fes valu u Karlovym Varyma, a na nacionalnom fes valu u Puli osvojio je Zlatnu arenu za najbolju kameru (Davorin Gecl) i za glavnu žensku ulogu (Jadranka oki ), te Nagradu mladih lmo la za najbolji lm. I kri ari su ga hvalili i stavili su ga na 2. mjesto me u lmovima iz nacionalne konkurencije, odmah iza pobjedni kog “Ni ijeg sina”. Damir Radi (Nacional) proglasio ga je najboljim lmom Pulskog fes vala, u kojem je “sve besprijekorno - od ideje preko scenarija do režije i glume”. Is e i auten nost u slikanju emocionalnog, duhovnog i prostornog miljea gra anskog Zagreba, te vrsno u gluma kih izvedbi. Janko Heidl (Ve ernji list) tako er hvali siguran redateljski nastup i upe atljive glumce, is u i prije svih Jadranku oki . Pali su i sitni prigovori, pa Nenad Polimac (Jutarnji list) zamjera Ogres da se previše osje a prora unatost, no svejedno uspore uje film s francuskim melodramama i ocjenjuje ga produkcijski impresivnim i vizualno dotjeranim. U Motovunu je lm osvojio nagradu publike, što je najbolja preporuka lmu koji po inje igra u hrvatskim kinima. Scenarij: Lada Kaštelan, Zrinko Ogresta; uloge: Leon Lu ev, Jadranka oki , Daria Lorenci, Anja Šovagovi - Despot, Božidarka Frait, Nina Violi , Dara Vuki , Boris Svrtan, Krešimir Miki , Bojan Navojec, Trpimir Jurki . Trajanje: 80 minuta.
25. studenog 2008.
3 AKTUALNE IZLOŽBE
RAZGOVOR S VLATKOM STEFANOVSKIM, jednom od najboljih svjetskih gitarista današnjice
Glazba je pitanje osje aja, tehnike i vlastitog izraza Jedan od najboljih svjetskih gitarista Vlatko Ste anovski ponovno je oduševio akove ku publiku. Ste anovski je na prošlotjednom koncertu održanom u Centru za kulturu akovec nastupio uz glazbenike iz svog trija te nizozemskoga gitaristi kog virtuoza Jana Akkermana. U dvosatnom koncertu Ste anovski je svirao pjesme sa starih albuma njegove bivše grupe “Leb i sol”, ali i stvari s novog, blues albuma “Thunder From the Blue Sky”. Na repertoaru te ve eri svoje mjesto našle su kultne skladbe poput “Spider In My Web”, “Rock Me Baby”, “Street Walker” i “Amazing Grace”, ali i “Kao kakao”, “Si zaljubiv edno mome” i “Jovano Jovanke”. Improvizacije i me usobni gitaristi ki dueli s temeljem u rock, blues ali i heavy metal izri aju atmos eru su u publici dovodili do usijanja i još jednom dokazali zašto akove ka publika naprosto obožava koncerte Ste anovskog. Mi pak priliku nismo mogli propustiti da mu ne postavimo nekoliko pitanja... • Zbog ega tek sada blues album? - Na prvu loptu blues se može u initi jednostavnom muzikom jer se sastoji uglavnom od tri akorda, ali na drugu i tre u loptu to je izuzetno slojevita i suptilna
muzika koju je prili no teško svirati kao mlad ovjek. Naravno, ima mladih blues gitarista koji savršeno rade, ali u mom slu aju mislim da je bilo dobro što sam toliko toga prošao prije nego što sam snimio blues album, jer se tu radi o nekoj fino i zvuka, izraza, o tome da ne pretjeraš u ne emu, da ne odeš u neku pateti nu varijantu. Nadam se da sam sve te zamke izbjegao, da ne zvu im kao terasa blues, nego da zvu im ipak kao neki muzi ar koji ima background i koji blues svira s odre enim stilom. • Koja to iskustva jedan glazbenik mora ste i da bi uop e mogao razumjeti blues i na kraju ga i svirati? - Muzika nije pitanje razumijevanja. To je pitanje osje aja, tehnike i vlastitog izraza, a pritom pitanje zrelosti, po meni. Neki ljudi sazrijevaju prili no rano, recimo Hendrix je živio samo 27 godina, ali je stigao napraviti revoluciju elektri ne gitare. U mom slu aju je to tako kako je. Meni su anovi odavno tražili da snimim jedan blues album i ja sam ga snimio. A i sam od sebe sam to želio prili no dugo. • Kako je do suradnje s Akkermanom? - Ja sam odabrao Akkermana za suradnju jer mi je on bio gitarski heroj iz mladosti i dugo sam htio nešto s njim snimiti. To sad i radimo, stalno sviramo i oboje uživao u tome. • Okušali ste se u rocku, blue-
Stefanovski i Akkerman atmosferu u akovcu doveli su do usijanja
su, etnu, jazzu, što je sljede e? - Isprobao sam se u raznim glazbenim pravcima. Što ja znam, mislim da prili no kompetentno sviram sve ega sam se prihvatio. A što poslije... Stalno ima gdje da se ode. Horizont je daleko. Treba i i daleko, pokušati napraviti nešto, pa kamo stigneš, stigneš. Mislim da znam aranžmanski što u raditi, ali ne znam tematski.
Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec – izložba Restauratorske radionice Muzeja Me imurja. Po prvi put predstavlja se restauratorsko - konzervatorska djelatnost navedene radionice u razdoblju od ‘93. do 2008. godine. Izložba predstavlja mali dio cjelokupne gra e koji je prošao kroz ruke restauratora Stjepana Jerkovi a, ak. kipar. Od preko 500 obra enih predmeta, on je napravio je izbor od 19 predmeta, koji najbolje ilustriraju zahtjevnost ove struke.
Gitara i kava su prve stvari ujutro • Gdje Vam je ugodnije svirati, u studiju ili pred stotinama i tisu ama ljudi u publici? - Pred publikom mi je najugodnije, vjerujte mi. U studiju zna biti rustriraju e, u etiri zida s magneto onom i kompjutorom. To zna biti jako dosadno, jer svirati za kompjutor nije neka motivacija. S druge strane, svirati za ljude je stalno motivacija. Vidjeti kome sviraš, dati nešto i dobiti nešto za uzvrat, zbog toga i postoji cijeli ovaj naš posao. Zbog te krajnje instance, susreta s publikom. • Koja je najdraža gitara koju posjedujete? - Imam puno najdražih gitara. Svaka je vezana za odre eni period iz mog života i ne znam za koju bih se opredijelio, zato ih sve uvam, njih dvadesetak. Možda u jednog dana sve to pokloniti nekome, ali u ovom trenutku ne bih to mogao odabrati. Imam, evo, ovu gitaru na kojoj sad sviram na hrvatskoj turneji, Leo Scala gitara, koju je majstor napravio samo za mene. Puno je respekta i ljubavi uložio da je izradi, pa tako i ja imam puno respekta prema toj gitari. Odli na je to gitara. • Kad ste kod ku e, koliko puta uhvatite gitaru u ruke? - Najmanje 15 do 20 puta dnevno. To je nešto bez ega ne mogu. Ne moram dugo svirati, do 10 - 15 minuta, ali tako barem dvadesetak puta dnevno. Ujutro uz prvu kavicu to mi je obavezno. Uzmem gitaru i kad sam u polusvjesnom stanju pokušavam iz sebe iskopati kakvu novu ideju. Zato je prva stvar koju
svako jutro uradim to da si skuham kavu i uhvatim gitaru.
Uspjeh je samo privid • O emu razmišljate kad ste na pozornici? - O svemu i sva emu, ali uglavnom je za mene to vrsta meditacije. Ne razmišljam ni o emu. Jednostavno gledam što u proizvesti i gledam i slušam što sam proizveo. Nema tu puno razmišljanja. Naravno, može se razmišljati o bilo emu, ali to nije dobro. Najbolje se prepustiti. Znate što je najteže? Natjerati mozak da ne misli ništa. To se zove stanje meditacije i stanje duboke kontemplacije. Ako uspijete u tome, daleko ste otišli. • Je li uspjeh sve o emu ste sanjali kad ste bili mla i i tek po-
injali svirati? - Možda e zvu ati neskromno i pateti no, ali, vjerujte, ja se ne bavim vlastitim uspjehom. Meni je drago ako pro itam neku finu recenziju, vidim dobru otku u novinama i vidim da su ljudi bili zadovoljni s koncertom, ali ne bavim se mjerenjem uspjeha. Meni je važno da mi plate honorar od koncerta i to je to. Vjerujte, uspjeh je zamka, privid. Svi smo smrtni i svi emo na kraju izgubiti ovu bitku. Ali dok god smo živi glavno da nam je dobro, da sviramo i dobro se zabavljamo. Ja ne vjerujem u uspjeh, barem ne onu vrstu s estradne strane, reality showova i tih stvari, dolaska na naslovnu stranu po svaku cijenu. Nikad ne bih htio biti poznat kao što je Madonna ili Michael Jackson. Nikada. To je uništavanje vlastitog života. • Gdje se vidite kroz dvadesetak godina? Što ete raditi? - Bit u valjda negdje penzioner. Ako uspijem kupiti ku u na moru ili jezeru, vidim se ondje uz obalu kako gledam u vodu, u horizont. (M. Novosel, oto: Z. Vrzan)
akove ki u enici pomažu djeci u Ruandi dela i Hamburškim društvom za promoviranje demokracije i me unarodnog prava, u svijetu prikuplja sredstva za škole u Angoli, Malaviju, Mozambiku, Ruandi, Južnoa ri koj Republici i Zimbabveu. Cilj je omogu iti djeci A rike pristup obrazovanju i time im dati priliku za iskorak iz za aranog kruga siromaštva. I. OŠ akovec jedna je od 50 hrvatskih škola koje su se uklju ite u provedbu projekta, a naše su škole svoje aktivnosti usmjerile na pomo djeci u Ruandi. Namjera je prikupiti sredstva kojima e se pomo i izgradnju te obnova škola i sanitarnih prostorija, osigurati opskrba pitkom vodom, a za djecu bez roditeljske skrbi i onu koja žive u osobito teškim životnim uvjetima
Reiffeisen stambena štedionica – izložba u organizaciji UOLL-a, HDLUM-a i Rai eisena. Prodajna izložba iji prihodi idu u dobrotvorne svrhe sadrži donirane radove me imurskih slikara okupljenih u HDLUM-u, radove velikana kao što je Priska Kul ar te slike nastale na radionicama UOLL-a. Galerija Sabol – za predstoje e dane darivanja u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec, (pokraj Gradskog poglavarstva) možete odabrati autore kao što su V. Jorda, I. Oreb, M. Berber, M. Veža, M. Džamonja, E. Svilan, D. Žili , I. Lackovi , G. Politeo, D. Bahunek, D. Škoda i drugi. Slike su razli itih motiva, tehnika i oblika, a možete ih pogledati svaki dan do 15. sije nja 2009. godine. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim pre erencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. NEDELIŠ E - Caffe bar “Martin” - izložba Zlatka Vrzana. Fotogra Zlatko Vrzan ponovno se predstavlja izložbom svojih naslovnica podlistka Media pod nazivom “Media by Zvrzan II.” U Martinu je izloženo petnaest otografija naših me imurskih ljepotica, kao i naslovnica s našim olimpijcom Filipom Udeom.
ODRŽAN HUMANITARNI KONCERT u organizaciji 1. a razreda I. OŠ akovec
Prva Osnovna škola akovec, to nije, u enici, roditelji i u iteljica Vesna Horvat iz 1. a razreda organizirali su humanitarni koncert u sklopu UNICEF-ovog projekta pod nazivom “Škole za A riku”. Dobrotvornom koncertu, na kojem su nastupili Dje ji zbor “ akove ki mališani”, Plesni studio Teuta, olkloraši I. OŠ, Dje ji zbor Mali akovec, Trio Šminkerice, Marko Kupper i u enici 1. a razreda, Marija Jambroši i Ivana Horvat, studentica solo pjevanja Glazbene akademije u Osijeku, odazvalo se mnogo gra ana koji su željeli dati dobrovoljni prilog hvale vrijednoj akciji. Ina e UNICEF projektom “Škole za A riku” ve etiri godine, u suradnji sa Zakladom Nelson Man-
AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba Lászla Nemesa, ma arskog slikara, grafi ara i muralista. Izložba dokumentira sve što je umjetnik naslikao u protekla etiri desetlje a i ini fini presjek njegova cjelokupna stvaralaštva. Izabrano je tridesetak radova iz svih njegovih dominantnijih aza slikarstva. U cjelini, ovdje je itav opus koji je uistinu raznovrstan, tematski, što se tehnike ti e, sadržajno i poeti ki.
PRELOG – Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slavka Duki a. Slavko Duki iz Donjeg Kraljeva lan je Likovnog udruženja donjeg Me imurja Prelog. Na izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lova kih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg.
Na dobrotvornom koncertu nastupio je i Dje ji zbor “ akove ki mališani” omogu iti nabava školskih knjiga. Projekt je mogu e podržati i upla-
tom na UNICEF-ov ra un preko ove stranice, ili uplatom na žirora un
2360000-1500124852, poziv na broj 8612 - 02. (mn)
Caffe bar “Art” - izložba Pavla Ružmana i Martine Golubi . lan Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog Pavao Ružman izlaže nekoliko motiva stare Drave, dok se Martina Golubi predstavlja radovima od stakla i drugih materijala koje posebnom tehnikom ukrasa na salvetama pretvara u trajne oblike.
25. studenog 2008.
4
Kaj to ovdje svira!? Što nudi “uhu“ akove ki izlazak i zašto se to pitam!? Zato jer, kako isti u oni koji su “upu eniji“, pa i kompetentniji od mene, glazba je dobra za sve nas, kao i zato jer se svi pitaju “kakva se tamo pušta glazba“! Ve ina ljudi vjerojatno bi se složila s postavkom da bez glazbe nema zabave, a mnogi se pitaju zašto to uop e naglašavam. Prvenstveno zato jer “glazbene u inke“ esto uzimamo: ili (pre) olako, ili pak zdravo za gotovo, ili pak, na kraju krajeva, da se kao o ukusima ne raspravlja! Me utim, jesmo li zbog sintagme da se o glazbenim ukusima ne raspravlja dogurali do toga da se prešutno prolazi preko toga što se to zaista doga a oko nas kad su glazba i zabava u pitanju!? Naime, glazba ima vrlo mo ne u inke, ne samo zabavne, tj. za stvaranja ugodne, pa i hedonisti ke atmosfere u ka i u, klubu ili diskoteci, ve i one puno važnije kulturološke, kao i one “prikrivene“ (stvaranje vrijednosnih sudova itd.), te je i te kako važna za sveukupno “ponašanje“ u sredini u koji živimo, ali i svekolikom poimanju iste. Tako je akovec posebice, pa i Me imurje op enito, tijekom ‘80-ih bila sredina u kojoj su se “njegovale“ kvalitetne glazbene vrijednosti, iz koje su se diljem Hrvatske, pa i puno dalje, širile najbolje mogu e glazbene vibracije, grad i sredina iz koje su se u Zagrebu ili Ljubljani organizirali najve i hrvatski koncerti. I sredinom, sve do kraja ‘90-ih, akovec je bio još uvijek prepoznatljivo mjesto za dobru zabavu, poznat po tome što se može uti glazba koju tada nitko nije “furao“ ne samo “preko Drave“ u VŽ, ve se usudim re i i u Zagrebu. Me utim, sve se naglo promijenilo u posljednjih desetak godina. Postali smo zarobljenici uštogljenih glazbenih klišeja o tome da se vani jedino možeš zabaviti ako se slušaju narodnjaci, ‘80-e, stari rock ... Dobro, pokušavaju se ponov-
MATICA hrvatska akovec Piše: Dejan Zrna
• Uz mnoge povijesne teme, HKK donosi i senzacionalan tekst o skrivenom blagu NDH koje je i danas zakopano u Sloveniji
no isfurati moderne glazbene vrijednosti kao što je elektronska glazba, scena koja je nekada u Exu, kasnije Bar Flyu bila prepoznatljiva naširoko. Me utim, ini mi se da se ista pokušava vratiti previše “ekstremno“, tj. bez stvaranja nekakvog main-streama te scene koju bi prihvatile mase kao nešto što je ok, a ne samo najve i “pobornici“ slušanja tog glazbenog izri aja, koji su se ina e ve glazbeno odredili, pa su sve zahtjevniji. Kao da se na takvu glazbu trebaju furati samo “odre eni“ ... I dok je elektronska glazba nešto sasvim normalno za kvalitetnu klupsku scenu, žalosna je injenica da kad je u pitanju main-stream, novu doma u i stranu rock glazbu ne pušta gotovo nijedan DJ u akovcu. Svi pokušavaju ugoditi kao svima “na dobrim starim vremenima“, gdje se kao za svakog na e ponešto i onda se vrti više - manje: “svašta i ništa“. Uglavnom, akove ka zabava je deja vu, a što je najgore, gotovo pa svi pomirili smo se, uklju uju i one koji bi trebali ljude “usmjeriti“ na nove glazbene vrijednosti, da je to jednostavno tako, da akovec postaje glazbena i kulturološka selendra u kojem to prolazi, a da je danas Varaždin postao “šmensi“ grad u kojem se prate ili stvaraju novi glazbeni trendovi. Pita li se neeetkoo zašto je to tako i, što je najvažnije, može li se i ho e nešto promijeniti?!
DRUGA KNJIGA Siniše Novaka
“Pjesme u boji” tiskane na hindu jeziku Jedna od najtiskanijih knjiga u Me imurju jest zbirka pjesama Siniše Novaka “Pjesme u boji”. No tek slijedi iznena enje, zbirka pjesama “Pjesme u boji” ne može se kupiti u Me imurju jer još nije tiskana, ve samo u Indiji. Tamo je na hindu jeziku tiskana u pet tisu a primjeraka i ve besplatno raspodijeljena. Zbirka pjesama “Pjesme u boji” do sada je prevedena na engleski, njema ki, kineski, talijanski, španjolski i hindu jezik te, naravno, hrvatski i može se za sada vidjeti na Internetu na adresi www. pelud.net. Knjigu su na strane jezike preveli studenti u Londonu. Zbirka pjesama sadrži 5 pjesama i 26 fotogra ija, a motivi su pjesama op eljudski. Prema rije ima Ljubice Dui Jovanovi , pjesnik Siniša Novak je humanizator života, o emu svjedo i i široka poetska komunikacija putem mreže, elektroni ke pau ine što obavija zemlju. Maria Deyana iz Londona pak kaže da su poezije Siniše Novaka nesumnjivo osvježenje u literaturi moderne poezije. Zbirka pjesama “Pjesme u boji” uskoro e biti tiskana u Hrvatskoj u dvojezi nom hrvatsko - engleskom obliku. Prva knjiga Siniše Novaka “Pelud prezrelih trava” tako er je
Novi Hrvatski kajkavski kolendar ima 565 stranica
Siniša Novak stvorena na Internetu prije nekoliko godina u suradnji s Helenom Herceg. Danas njegova web stranica www.pelud.net ima sto lanova, a registrirana je i istoimena udruga za promicanje Internet umjetnosti i kulture. Manje je poznato da Siniša Novak osim što radi svoj redoviti posao u Muzeju Me imurja akovec ima i poseban hobi - fotogra iranje svih starih zdenaca u Hrvatskoj, do sada je fotogra irao 665 zdenaca, šterni i objekata, od Istre i Dalmacije do Slavonije i Me imurja. (jš)
U restoranu “Kruna” u akovcu u petak je predstavljen 17. te aj Hrvatskoga kajkavskog kolendara Matice hrvatske akovec za 2009. godinu, koji je danas ve opširna knjiga s 565 stranica. Tema HKK-a 2009., a kako ga je uvodno predstavio predsjednik Matice hrvatske dr. Zvonimir Bartoli , ujedno glavni i odgovorni urednik HKK-a, jest 350. obljetnica dolaska franjevaca u akovec. O toj važnoj obljetnici piše Stanko Belobrajdi , gvardijan akove kog samostana, kao i dr. Zvonimir Bartoli . Tekstovi su uvod u proslave obljetnice jer su franjevci u akovec stigli 1659. godine na poziv hrvatskog bana Nikole Zrinskog akove kog. U biblioteci Zriniana, koja se svake godine objavljuje u HKK-u, o temi Zrinski pišu dr. Zvonimir Bartoli , Ljiljana Križan, Josip Šimunko, Bojan Kocijan, Ivan repinko, Franjo Martinez, Tomo Blažeka te Gracijan Birši . U toj se biblioteci objavljuju manje poznate pojedinosti o vre-
menu obitelji Zrinski i naporima da se sa uva što više podataka, kao i suvremena doga anja uz Zrinske. Godina Zrinskih obogatila je kulturni život u Me imurju i Hrvatskoj, te doprinijela da ta obitelj dobije dostojnije mjesto u hrvatskoj kulturi. U HKK-u govori se i o obljetnicama demokratskih stranaka u Me imurju i obljetnicama pojedinaca, o Hrvatima izvan domovine, o ratnim i poratnim žrtvama, tu su teme iz hrvatske etnogra ije i etnologije, prinosi za povijest hrvatske kajkavštine, teme iz povijesti, kulture i prosvjete, a nije zaobi eno ni gospodarstvo, poljodjelstvo i vinogradarstvo, ljudi, doga aji i sudionici i, dakako, osvaja srebrne medalje na OI Filip Ude. Knjiga je podijeljena na dvadesetak podru ja, a svoj je doprinos dalo stotinjak autora, tako da je teško sve i pobrojiti. Osim iz Me imurja, autori dolaze iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Virovitice, Varaždina, Siska i drugih mjesta.
Dr. Zvonimir Bartoli predstavlja HKK 2009. Kolendara najmla im lanovima Matice hrvatske akovec, djeci koja su napisala nagra ene sastave. Skup je pozdravio i Stelio Prodan, predsjednik Matice hrvatske iz Umaga, te zahvalio dr. Bartoli u na gostovanju u Umagu kad su predstavljene nagra ene knjige Matice hrvatske akovec: Dekretum, Triptih Zriniana i Sibila i druge. Hrvatski kajkavski kolendar za 2009. godinu može se nabaviti u Matici hrvatskoj akovec po cijeni od 60 kuna, iako je, kako je istaknuto, njegova cijena zapravo znatno ve a prema vrijednosti i koli ini štiva u njemu. Tiskan je u nakladi od 2.700 komada u TIZ-u Zrinski, a gra i ki urednik je Dado Štrebih, dok je korice izradio Vanja Štebih. O ekuje se da novi HKK, kao i svake godine, bude rasprodan, manje je poznato da se njime inancira izdava ka djelatnost MH . (J. Š.)
Mnogo je tekstova koji zaslužuju posebnu pažnju javnosti. Ove e godine sasvim sigurno iz povijesne teme o Zrinskima i ljudima našeg kraja posebnu pažnju izazvati tekst Mladena Genca iz Bednje o skrivenom blagu NDH koje je još zakopano u Sloveniji i Austriji. Naime, devizne pri uve NDH nalaze se zakopane na mjestu gdje je vojni vlak miniran od strane partizana u Sloveniji u svibnju 1945. godine. Godinama se tajilo gdje je to mjesto, zbog njega su ljudi ginuli, a sad jedan svjedok, koji je napokon progovorio, zna nešto više o tome. Blago NDH trebalo bi biti zakopano nekoliko kilometara prije Celja kod mjesta Opoka, izme u ceste i željezni ke pruge. Tajnik Matice hrvatske Tomo Blažeka zahvalio je brojnim autorima od kojih su mnogi stigli na predstavljanje Kolendara, a Vera Zemuni podijelila je pojedine primjerke
POGLED ISPOD OBRVA lanica Predsjedništva MH -a Vera Zemuni dodjeljuje nagrade najmla ima
Kako je lijepo biti brucoš! Piše: Tihana Babi
ODRŽAN 2. po redu Friška figa film festival
Nikad nismo prestari da budemo kreativni Kulturna udruga Pokret plus organizirala je drugi po redu Friška ga lm fes val. Fes val dokumentarnog rock lma koji se održavao u akove kom Prostoru za mlade protegao se na dva dana u koja je publika dobila priliku pogledati ukupno osam filmskih ostvarenja iz pet zemalja. Prve ve eri prikazani su hrvatski film “Tri boje revolucije” omnibus iz prve radionice dokumentarnih lmova DORF 2008., ameri ki “Unknown Passage - The Dead Moon Story” (SAD) - pri a o jednoj od najve ih ameri kih garage punk grupa Dead Moon, lm iz Kosova koji se bavi tema kom priš nske glazbene scene nazvan “Shu e: Poli cs, bullshit and rock’n’roll” i nizozemski lm “Neformat” koji prikazuje pri u tri banda iz Moskve. Drugu ve er fes vala otvorio je lm “Mariška band” s nesvakidašnjom pri om o baki rockerici Mariški Holubek - Funjak iz Koprivnice, nizozemski
lm “100 ways to become cool”, srpski lm “Napred u prošlost” i doma i lm “Ritam rock plemena” - o rije koj rock sceni, koja je do danas ostala jednom od najvitalnijih u ovoj regiji. Poanta Friške fige je, kaže nam Emil Marciuš, direktor fes vala, da svi lmovi imaju neku glazbenu tema ku, popra eni sociološkim efek ma. Od prikazanih filmova jedan je izdvojio kao posebno zanimljiv: - Od lmova izdvojio bih ovaj lm o baki Mariški koja je u svojoj osamdesetoj godini po ela svira u jednom koprivni kom country rock bendu. Tako da je poruka lma, ali i ovoga našeg fes vala – da nikad nismo prestari da se ne bismo mogli bavi ne im krea vnim. Iako vrijeme preko vikenda nije bilo naklonjeno fes valu, mladi su se ipak odazvali, a atmosfera se posebno zahuktala u subotu nakon projekcija uz urnebesnu X-YU slušaonicu i DJ-ski duo Mirko’n’Slavko. (mn)
Unato lošem vremenu, Friška figa film festival okupio je dosta mladih
Prošlo je Mar nje, jedva smo se spasili, a ve se nemilice približavaju boži no-novogodišnji dani..Uglavnom, s kolegicom s posla ispija se nevino pi ence, kad kolega tako er s posla upu uje poziv da nek se “dotepemo” na brucošijadu. Javlja da se lokal puni i puni, mi ajde popuštamo pri sku pa odlu ujemo baci oko. Neka cura organizira novope ene studente, navodno su nekoga i “krstili”, obe aju svi sve u “šesnajs” da e vjerno studira , pušta i znoj i krv za knjigu, ukaže li se za to potrebe. Ah, mlado i nadobudno. Sve te lijepe želje, es tke i pozdravi...Po inju svira isto ni ritmovi, na podiju se izvija trbušna plesa ica...Svi eznutljivo gledaju taj tanki i gipki struki . Kolegica i ja ovaj put (sto put) za “ziher” obe avamo da emo i mi više kona no po i na te aj trbušnog plesa. Nema onda više “šlau ” oko struka, samo ritam i “volim se gibat, gibat”... Stalno neka zbivanja na toj brucošijadi, kona no i baš dobro... Dolazi na red striper! Pitam se ja jesu li svi dovoljno “stari” za tu rije , a kamoli za prizore. Ako sam dobro pratila situaciju pravi striper se nije skinuo, on je samo plesao na stolu, ali odmah poslije njega je neki dobrovoljac završio u svojim dugim ga ama na stolu, a koju minu cu kasnije i bez njih, kao od majke ro en. Auuu...uzvici se prelamali prostorijom... Krenule pri e reklakazala da nije on to sam, nego mu je netko povukao sve dolje, ali ljudi dragi “tko se ma a la a od ma a i pogiba”. Tješila ga cura cijelu no ... Še er na kraju; najavljuju plesa icu! Minijaturni grudnjak, minijaturni šosek, visoke potpe ce... Drži se cura za strop, mrda lijevo, mrda desno... Jedino mi nije bilo jasno od ega cura ima modrice i izguljena koljena? Nije valjda
da se ina e bavi nekim teškim zi kim radom... Nije danas lako zaradi “kruh naš svakdašnji”.Sja lo se cijelo veselo društvo do nje, bljeskaju fotoapara . Fascinantno! Kao da nema golotinje na svakom koraku, još smo je željni! Komen raju svi da ima lijepo jelo, a ne ko manekenke, ova ima “mesa”! Sje am se da su radili nekakvu anketu na zagreba koj špici, saznali da muškarci na špici gledaju žene. Ali saznali da i žene na špici gledaju žene! Bokci muškarci, nemaju šanse... Ista stvar se i tu ponavlja. De ki gledaju, cure gledaju... Svima dobro. Ne znam jedino što bi mama i tata rekli na sve to. Za nas “malo starije” ima tu još jedan problem. Ne možeš uop e više razlu i koliko tko ima godina. Ve ina cura je ve s petnaest potpuno razvijena, mislim zi ki, a na e se i poneki momak koji odgovara tom opisu. Veli moj tata da je to jer same “hibride” jedemo. Nagledava me neki momak, nagledavam ja njega. Izgleda stariji, pa si mislim možda je i on tu zalutao. Mislim, pa bilo je tu i nešto “vje nih” studenata. Kolega s posla se po inje smija i veli: “Cure, to dijete jedva da ima osamnaest, pazite da vas ne bi tajna operacija ‘Sledge Hammer’ sredila...”. No, pa onda si vi pomognite. Za as budemo morali i osobnu traži prilikom upoznavanja. Gdje je onda tu roman ka?
5
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE
HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Bit ete skloni burnim unutarnjim previranjima. Osjetljivo ete reagira na izazove, a najmanji propustvašeg partnera u vama e ra a nepovjerenje. Mogli biste />zaoštri odnos s bliskom osobom. Kontak e se intenzivira , a vi ete odli no funkcionira i bez problema organizira sve što je potrebno. Ako se nalazite na rukovode em položaju, pokazat ete se kao dobar šef i bi primjer drugima. Partneru bi mogla sve više smetati vaša potreba da uvijek vodite glavnu rije . Želite li da u ku i vlada mir, vrijeme je da smanjite pri sak. Prodorni ste i nepokolebljivi. S velikim ete elanom ideje pretvara u poslovne pothvate, a spretnost i komunika vnost bit e zaslužni za vaš uspjeh. VAGA (24.9.-23.10.) Jedan doga aj potaknut e vas da iskreno progovorite o stvarima koje vas mu e. No, suprotna strana mogla bi vrlo burno reagirati na kritike i opirati se nekim prijedlozima o poboljšanju kvalitete vaše veze. Ovaj e tjedan u radnom okružju vrijedi pravilo šutnja je zlato, stoga sa suradnicima komunicirajte odmjereno i vrlo oprezno. Bavite li se vanjskom trgovinom ili izdavaštvom, o ekuje vas uspjeh. Može vam se u ini da vas netko namjerno sabo ra i ko i u planovima. U tome bi moglo bi i is ne pa ne ra unajte na bilo iju beskompromisnu lojalnost. Vaš talent i krea vnost sigurno e vam i ovaj tjedan donijeti uspjeh u jednom poslu. Od etvrtka e i nancijska situacija bi stabilnija.
BIK (21.4.-20.5.)
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
Vaše osje ajne reakcije bit e nagle i nepromišljene. Vodit e vas srce, ne ete se lišava ni ega te nerijetko, u potrazi za užicima, prihva ati ponude za druženje koje vas ne e ispuni osje ajem mira i zadovoljstva. Odli no ete se snalazi u radnim okolnos ma. Iako ete se ponekad osje a preoptere enima, uloženi trud bi vam se ubrzo mogao vra u obliku jedne vrijedne nagrade, stoga nemojte odustaja . Trebat e vam mnogo strpljenja i tolerancije da razumijete svog partnera. Ovo je još osjetljivo razdoblje za vašu vezu pa budite maksimalno nježni i pažljivi. Zahvaljuju i prijatelju i dobrom poznavanju situacije, uspješno ete riješi jedan problem. Svojim posjetom razveselit ete starijeg lana obitelji.
Ne ulazite u rasprave ak ni onda kada mislite da je to potrebno. Voljenoj osobi pokažite da ste tolerantni i da možete izdrža prolazno zahla enje u vašim odnosima. Samci ne e biti raspoloženi za druženje. Broj obveza e se ovaj tjedan pove a , a vi na žalost ne ete ima dovoljno energije da bi se nosili s postavljenim zadacima. Važno je da svaki radni dan pažljivo organizirate i smanjite ovisnost o nekim osobama i njihovim uslugama. Ne ete dobiva zadovoljavaju e odgovore na svoja pitanja. Voljena osoba mogla bi bi umorna od prepirki. Pokušajte smiriti situaciju u kojoj se nalazite. Ne pogledavajte prema onom što je nedostupno, ve se okrenite onom što možete i priuš te si jedan dan posve en ispunjavanju vlas h želja.
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Privla it e vas osobe mla e dobi, a bit ete osobito ‘slabi’ na duhovite i komunika vne pripadnike suprotnog spola. Zauze e uživa u svojoj vezi. Donijet ete važne profesionalne odluke, možda završiti jedan zahtjevan posao ili dobi priliku da dokažete svoje kvalitete obavljaju i jedan iznimno odgovoran i složen zadatak. Sredinom tjedna o ekuje vas važan sastanak. Jedna bliska osoba neprestano e vas podsje a na vaše mane i pogreške, što e vas zaustavljati u nepretku. Krenite naprijed bez grižnje savjes , a iz vlas h propusta izvucite pouku. Shva t ete da je u nekim trenucima mnogo bolje ne uplita se, ve samo promatra doga aje. Razveselit e vas poziv jednog starog poslovnog partnera.
Unato porastu broja obveza, ne zanemarujte važnost druženja s partnerom. Nastojte više razgovara o svakodnevnim zbivanjima - to e vas zbliži . Zajedni ko putovanje na nekoliko dana bit e pun pogodak. Budite borbeni i beskompromisni jer druk ije ne ete pridobiti naklonost osoba koje su vam važne. Poradite na strpljivos i ne istjerujte pravdu pod svaku cijenu. Zasluženu nagradu sigurno ete dobi . Potpisivanje važnih dokumenata ovaj tjedan nalaže poseban oprez. Naglašena je mogu nost pogrešnih procjena, zato budite na oprezu. Iskoris te tjedan za putovanja i kontakte s prijateljima. Imate li prilike, više pažnje posve te projek ma vezanim uz kulturu, trgovinu i izdavaštvo.
RAK (22.6.-22.7.) Odustanite od nametanja strogo e i svog autoriteta ak i u odnosima s najmla im lanovima obitelji. Ako ste slobodni, o ekuje vas uspjeh. No, da bi se želje ostvarile, više izlazite u društvo. Puni ste planova za nove projekte, ali biste s njihovom realizacijom ipak trebali pri ekati. Budite oprezni u kontak ma s kolegama i poslovnim partnerima jer bi vas jedna pogrešna procjena mogla vra na po etak. Uložite više energije u ‘popravljanje’ ljubavne situacije. Ako vas obuzme depresija, ne posežite za tabletama. Više e vam pomo i prijateljski razgovor. Mogli biste razveseli stariju osobu ili ostvariti prisniji odnos s jednim lanom obitelji. Bit ete u prilici ispuni nekome želju ili pruži uslugu. JARAC (22.12.-20.1.) Mogla bi vas privu i neozbiljna, možda i zauzeta osoba, uz koju ne ete prona i mir. Ako vam je samo do zabave, nema problema, no ako poželite istu osobu vidje eš e, postoji opasnost da se zaljubite. Koncentracija vam je odli na pa ete s lako om obavlja zahtjevne zadatke. Ako radite s ljudima, strpljivo ete podnosi nervozne ili netak ne prigovore stranaka. Mogu e je da u ponedjeljak neke vaše primjedbe polu e neželjeni u inak. Stoga bi bilo mudro kloniti se uredskih tra eva, a na sastancima zadržava svoje mišljenje samo za sebe. Ponovnim uspostavljanjem kontakta s osobama koje ne vi ate svakodnevno, a koje vas simpa ziraju, mogli biste brže poslovno napredova .
LAV (23.7.-23.8.) Pred vama su burni dani za injeni ljubomorom i posesivnoš u prema osobi do koje vam je stalo. Pokušajte izbje i raspravu, ne inzis rajte na nevažnim sitnicama i inicija vu prepus te mnogo smirenijem partneru. O ekuje vas mnogo obveza koje e vas prili no iscrpljiva . Neizvjesnost i otpor bliskih suradnika primorat e vas da snagu svog autoriteta pokažete u tamnijem izdanju. Vlas te pogreške pokušat ete sakri u srijedu. S novim poslovnim ponudama budite oprezni jer ve ina toga ne e ovisi o vama, stoga nemojte dopus da vas se obmanjuje lažnim obe anjima. Iskoris t ete splet nekih povoljnih okolnos , a intuicija e vam pomo i da izbjegnete rizik. Dovoljno e bi i to što znate slabe strane konkurencije VODENJAK (21.1.-19.2.) Preuveli avat ete probleme, komplicirati rješive teško e i uo avati ih ondje gdje ih nema. Na prigovore voljene osobe reagirat ete ljutnjom. uvajte se pretjerane sumnji avos i kontrolirajte svoju ljubomoru. Potrudit ete se i riješiti zaostale zadatke, kao i neke probleme koje ste do sada uspješno izbjegavali. Odnos s pretpostavljenima zaoštrit e se sredinom tjedna. Neugodno e vas iznenadi jedan komentar. Budite pažljivi u ljubavnoj komunikaciji. Nemojte previše, a ni prerano otkriva svoje in mne misli i osje aje osobi koju nedovoljno poznajete. Obra te više pažnje na svoju odje u, posebno ako trebate prisustvova jednom važnijem doga aju. Manji luksuz e pove a vaše samopouzdanje
DJEVICA (24.8.-23.9.) Ostvarivat ete uzbudljive kontakte putem SMS-a, na društvenim i sportskim doga ajima ili proslavi ro endana dragog prijatelja. Spremni na flert s osobom koju poznajete otprije, bit ete za vikend. Svakako suzbijte napade pretjerane kriti nosti i potrudite se poboljšati odnose sa suradnicima jer e o tome ovisiti i vaš osobni uspjeh. Brzih rezultata ne e biti, mada su u nekim situacijama mogu i iznenadni obrati. Ne obe avajte ono za što niste sigurni da ete uspjeti izvršiti. Zato u ponedjeljak budite posebno pažljivi kad dajete garancije ili pristajete na neke dogovore. Ovih dana na ra unu možete o ekivati manji nov ani iznos, vjerojatno naplatu starijeg duga ili naknadu za obavljeni posao. Mogu a je povoljna kupnja ili prodaja. RIBE (20.2.-20.3.) O ekuje vas mnogo stras i emocija pa vamljubavni život ovaj tjedan ne e bi dosadan. Ako ste u vezi, nemojte upas u zamku rutine. Potreban vam je neki odmak, osvježenje koje e probudi uspavane osje aje. Dokazat ete se kao odli an organizator. Ako vam sadašnja zarada ne omogu uje odgovaraju i standard, razmislite o dodatnim prihodima ili, možda, novom poslu. Pokazat ete zavidnu snalažljivost i poduzetnost. U ponedjeljak je mogu pad imuniteta ili slabija koncentracija, što e vas omes u poslovima i zacrtanim planovima. Pažnju posvetite pravilnoj prehrani. Vaše e ideje bi prihva ene, a suradnja s utjecajnim ljudima bit e prilika koju ne smijete propus . Dokazat ete i sebi i drugima koliko vrijedite.
6
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.
Listeka ti pišem, lepo te pozdravljam
Tko rano rani, il’ je pekar il’ budala
Piše: Stjepan Mesari “Dragi japa i mama! Najpredi vas lepo pozdravljam, od srca svoga do dragoga Boga. Ja sam, fala Bogu, živ i zdrav, koje zdravlje i vama želim. Isto tak lepo pozdravljam brata Jošku, njegovu ženu i decu, strica $uru i strinu Treziku, kak i krsne kume i fermanoga kuma. Kak je suseda Mari a, kak su susedi Valent i Filip i dojde kaj njihov Ivo dimo z Kranja. Ve da se vas to se skupa lepo pital, morem vam javiti kak sem se znajšel v tu emu svetu. Nej je lehko, ali je bole nek doma se cele dneve mo iti, a nikaj nej zaslužiti. Tu v Medvodaj je velika fabrika v šteroj se dela paper za celo Jugoslaviju. Prve dneve sam delo z celulozom, to vam je kak kaša prosena i z toga se paper dela. Onda me jeden Zagorec z Poznanovca pitao ak o em delati v skladištu i ve delam kak skladištar z gotovim paperom. Ve dok dojdem za Boži dimo donesem par tejki i pakpapera ili pak pošlem po zebanskomu Tin i. Date bratovoj deci, a malo pak si ostavite za sebe. Napišite mi ako budu koline jer komaj ekam kaj si malo doma ega mesa pojem. Ste morti prodali tele i je Perga breja? Za ve vam ne bi drugo mel kaj pisati, nego još jemput vas se skupa pozdravljam i želim puno sega, a najve pak zdravja i veselja. Vidim rez oblok kaj je po eo sneg iti. Pišem vam ovoga listeka, lepo vas još jemput pozdravlja i prosim kaj mi odpišete. Vidimo se za Boži , ak Bog da. I napišite mi ak su ehare po ele i što se ženi za Novo leto i i je što poznati hmrl.
Vaš Pavel z Medvod” Ovo je pismo koje je jedan Pavao iz Frkanovca 1962. godine pisao svojim roditeljima, a pismo sam dobio od njegovog ne aka. I što sam njime želio re i? Neki dan nakon duljeg vremena sreo sam prijatelja Mirka iz Nedeliš a i pitao ga o mnogo emu, pak i o djeci. I re e mi Miro kako su djeca u svijetu i da mu se baš esto ne javljaju, odnosno ne javljaju se onako kako je naša generacija nau ena. Kad smo mi bili mali i mladi, naj eš i, gotovo jedini, na in komuniciranja bila su pisma. Danas Mirko i ja s djecom ali i s drugima komuniciramo telefonima ili SMS porukama. ini mi se da sam posljednje pismo primio pred dvadesetak godina. I mjesni poštar mi veli kako raznosi puno pošte, ali obi nih kuverti (pisama) je tek manji dio. Želim pitati. Jesmo li zaboravili pisati? I u i li netko djecu pisati pisma? Ne moraju biti kao ovo, prepuna grešaka, ali njihov sadržaj i toplina neusporedivi su s današnjom poštom.
Praznovjerje kao zabava i Piše: Helena Ze ar razbibriga ili ...? Do prije koje godine prvo što sam pro itala kad sam uzela novine u ruke bio je horoskop. Iako ne mogu re i da sam vjerovala u ono što piše (možda onda kad mi je odgovaralo ono što sam pro itala), nisam mogla odoljeti a da ne pro itam što mi ovaj put, takore i, donose zvijezde. Praznovjerje je sveprisutno otkada postoji ovjek. esto nas samo dobro zabavi i nasmije, no priznajte da vas mnoge “štrecne“ kad vam crna ma ka pro e put ili kad razbijete zrcalo. Ja priznajem da mi nije svejedno. Svaki narod ima svoja praznovjerja. Naši su preci prije mnogo stolje a željeli objasniti neke misteriozne pojave, što je dovelo do pojave praznovjerja, pod im esto mislimo na nešto što ne možemo razumjeti ili objasniti. Moram priznati da me obuzme neki udan osje aj kad do e petak 13. Nije da pratim kad e taj dan do i, niti cijelog petka 13. razmišljam o njemu i lošim stvarima koje navodno donosi, ali u onom trenutku kad shvatim da je došao taj dan proleti mi kroz glavu da moram biti opreznija nego ina e. Zašto baš petak 13.? Prema vjerovanju starih Rimljana, vještice su se uvijek sastajale u skupini koju su inile njih 12. Trinaesti sudionik grupe bio je Vrag. I u Bibliji postoji referenca na nesretni broj 13. Juda, apostol koji je izdao Isusa, bio je trinaesti gost na Posljednjoj ve eri. Strah od broja 13 prisutan je i danas. Prema istraživanjima, više od 80 posto nebodera u svijetu nema 13. kat. Mnoge zra ne luke nemaju 13. sletnu stazu, dok su u Firenzi ku e koje se nalaze izme u ku nih brojeva 12 i 14 ozna ene
Piše: Maja Novosel Neki su ljudi ranoranioci. Dižu se u cik zore, otr e krug po kvartu, kupuju kruh iz prve svježe ispe ene ture u obližnjoj pekari. Do u ku i, otuširaju se, nadoru kuju i uživaju itaju i novine. Obave nekoliko telefonskih poziva, prosurfaju Internetom, pa lagano krenu na posao i do u 20 minuta ranije. Ja de initivno ne spadam me u te ljude. Mislim da mi je budilica - taj Damoklov ma koji svakodnevno visi nad mojim dragocjenim snom, stvarno najomraženija stvar koju posjedujem. Zanimljiva je to sprava s kojom se družim još iz osnovnoškolskih dana koja nikako da krepa unato “slu ajnim” rušenjima s police sada ve najmanje nekoliko tisu a puta (ne pretjerujem). Ne da se ona i ne da, ve svako jutro iritantno i uporno piskuta redovito svakih pet minuta, pa tako onda pola sata, jer je meni onaj “snooze” gumb dio obaveznog jutarnjeg rituala koji ve godinama para živce svim uku anima. Nakon pola sata oglašava se i mobitel navijen do daske. Svira Jamiroquai i njegov “Runaway” – „I just want to runaway, Got people around running me down, I cant stay, I just want to get away, Get them off my back today... “ Nekako mi se to ini prigodno jer bi svakog jutra najradije pobjegla natrag u zemlju snova ... Pjesma je skoro prigodna kao i ona kad je u srednjoj školi nekih sedam tjedana prvo mjesto na ljestvici zauzimao “Join me” benda “Him”. Kako je hit dana išao to no u sedam sati, a sestrina budilica malo kasnila, redovito se uklju ivala na onaj dio “This life ain’t worth living”. Nema ti bolje inspiracije prije škole od tih stihova ... Skrenuh malo s teme. Uglavnom, svakog jutra (a za nas novinare su subote, a esto i nedjelje, radne od ranog jutra) neizbježno je to da moram napustiti svoj topli, udobni krevet i zamijeniti ga stvarnoš u. Oti i na posao i probuditi se nekih pola sata nakon što tamo stignem.
De initivno nisam jutarnja osoba, ali zato mogu ostati budna do koliko god ho ete i redovito idem spavati u sitne no ne sate (za neke ak ranojutarnje sate). Ima ne eg terapeutski opuštaju eg u tišini koja obavije grad nakon pono i. Onda kreativnost nama no nim pticama proradi. Po glavi se komešaju svakakve lude ideje, svakakva pitanja. Primjerice, zašto je Tarzan, ako živi u divljini, u svim ilmovima uvijek svježe obrijan? Ili zašto postoji toliko viceva o svekrvama, a gotovo ni jedan o svekrima? Zašto uvijek kad usisavamo i nai emo na nešto što ne možemo usisati to podignemo, prou imo i, umjesto da bacimo u sme e, bacimo na pod i ponovo pokušamo usisati... i tako razmišljanja u nedogled. Ali dizanje ujutro ... Nema gorega ... Zato svi vi ranoranioci nemojte tražiti od nas “no nih ptica” da se dižemo ranije ujutro. Da, i pet minuta nam puno zna i. Pokušajte shvatiti da naša tijela nisu stvorena za ranojutarnje aktivnosti. Tr anje ujutro (ili samo rastezanje s Vesnom Mimicom uz “Dobro jutro, Hrvatska”) moglo bi nas dotu i ... Obavljanje bilo kakvih poslova inancijske naravi ujutro za nas je siguran put k bankrotu, a bilo kakvi ozbiljniji razgovori mogu završiti samo loše ... Pa onda, ako ste jutarnja osoba, imajte razumijevanja za svog zijevaju eg kolegu ili kolegicu. Nisu oni ni lijeni ni ludi. Samo su u krivoj vremenskoj zoni ...
Strah od budu nosti
brojem 12 i pol. Tako er i numerolozi imaju svoje mišljenje o “nesretnom“ broju 13. Oni broj 12 smatraju “potpunim“ brojem jer 12 je mjeseca u godini, 12 je bogova na Olimpu … Kad se broju 12 doda 1, narušava se njegova potpunost i dobiva se “nesavršen broj”. Zanimljiva stvar koju sam pro itala, a vezana je za ovaj “nesretan“ dan jest procjena da gospodarstvo svakog petka 13. izgubi 800 do 900 milijuna dolara zbog toga što ljudi izbjegavaju tog dana poduzimati rizike koji su im ina e svakodnevna aktivnost. Držanje pal eva, kucanje u drvo, hvatanje za gumb kad sretnemo dimnja ara samo su neka od praznovjerja koja su dio naše kulture. O ito nam odre eni rituali daju osje aj sigurnosti i dodatno samopouzdanje koje nam može pomo i kod obavljanja nekih važnih zadataka. Smatram da je sve to u redu kad ne prelazi odre ene granice i ne sputava nas u svakodnevnom životu. Ne vidim ništa loše u vjerovanju da postoji sila koja e nam pomo i obu emo li sretnu majicu ili arapu jer mnogima takvo vjerovanje donosi dodatnu hrabrost i vjeru u sebe.
Zahvaljuju i našem premijeru koji se ovih dana ponio kao plašljivi vrabac i uznemirio sve ostale u jatu, Hrvatsku je obljubio strah. Strah od budu nosti. Stezanje remena, što premijer, kako sada tvrdi, nikada nije izustio, i njegove rije i, koje su prenijeli neki sindikalni predstavnici, da smo u banani, istinski su zabrinule Hrvate. Još su ih više uznemirile izjave o rastu kamata na kredite, kao i najave da banke više ne e davati nove kredite. Mnoge su svojim potencijalnim uznicima odobrile kredite, no za sad ih još ne ispla uju. Kada e, ne zna se. Cijela ova situacija izaziva nemir i tjeskobu i blago pani arenje. S jedne strane ljudi su izrazito zabrinuti, strahuju pred budu noš u, a s druge strane i dalje troše novac koji nemaju, koji tek trebaju zaraditi. udan smo mi narod. Zaista udan. Jedan uspješni poduzetnik koji zapošljava nekoliko desetaka ljudi uvjerava me da je kriza o kojoj se govori dobro došla. Ona zna i katarzu. U kriznim vremenima me imurski poduzetnici, kaže on, najbolje funkcioniraju, najbolje se snalaze, postižu najviše. Kriza je za njih blagoslov. To me podsje a na jednu ilozo iju koja kaže da su brige i
Piše: Danijela Mihoci
Uloga kustosa u novijoj povijesti Piše: Josip Šimunko Me imurja Zašto svi mislimo da Me imurje nije turisti ki kraj, ili da nema epitete koji bi zadovoljili probran ukus modernih nomada? Doduše, ne baš doslovno svi, no pred o ima nam je sigurno turist koji se kupa na Jadranu, dok je ovdje samo prolaznik. Ideja turista u našim glavama tako je u nas poistovje ena s tezom da je turist samo onaj koji voli senzacije. A mi senzacija i nemamo previše, pa onda ni turizma, prevladavaju i je stav. Nema sumnje, turizam je veoma složena djelatnost. Sve se više govori i o takozvanom doživljajnom turizmu, traganjem za smislom života putem turizma. Dok je rekreacijski i razonodni turizam svima poznat, manje je poznat eksperimentalni geografski turizam i egzistencijalni turizam, traganje za duhovnim uporištem. Turizam možemo podijeliti u etni ki, kulturni, povijesni i na niz drugih na ina. U praksi se vrste turizma uvijek spajaju, pa ako se putuje u Dalmaciju, mnogi žele upoznati prave i Dalmatince, a ako se putuje u Tajland, žele se upoznati i Tajlan anke. Turisti ke agencija ve odgajaju specijalizirane turisti ke vodi e za pojedine krajeve, što zna i da bi oni trebali biti dirigenti turisti ke ponude. Pitanje je: mogu li vodi i biti dirigenti turisti ke ponude ako nisu i kustosi? Po de iniciji, kustos je uvar zbirke, uvar katedrale duha s argumentima. Kakav i koji e duh kraja uvati turisti ki vodi i, ovisi o njima. Na taj na in kustos kao posrednik izme u kulture nekog kraja i publike bira što e ponuditi gostu, te je umnogome zaslužan za stav koji e turist odnijeti ku i. Kustos, me utim, nije tek bi e koje zna objasniti nešto, ve su njegove zada e na mnogo višoj razini. On mora, da bi doista uvao, voljeti kraj i biti uvjeren u jedinstvenost kulture nekog kraja, bez toga on je samo papagaj ili tehni ko osoblje. Kustos gosta mora uvjeriti da je nešto izuzetno i vrijedno, a to ne e uspjeti ako i on sam ne misli da je nešto zbilja izuzetno i vrijedno. Zatim, on mora, da bi bio dobar kustos, približiti gostu kraj u koji je došao i zainteresirati ga,
navesti ga da povjeruje. Da da bi bio dobar kustos on mora imati na dlanu Me imruje kao umjetni ko djelo i tako ga tuma iti. Prema dosadašnjem iskustvu Me imurja, najboljim su se kustosima pokazali vinari, upravo zato jer je svaki od njih tvrdo uvjeren da je njegovo vino najbolje, pa zbog toga imaju ve solidne uspjehe ne samo kao pojedinci ve i kao predstavnici kraja. Ukratko, da bi imali više uspjeha u dovo enju i opho enju s turistima i gostima, nije dovoljno osigurati im smještaj i bilo što drugo. Nužno je da onaj koji ima goste bude kustos koji je i sam najviše uvjeren da je Me imurje najljepši kraj na Zemlji, da je svako selo jedinstveno, da su Mura i Drava opjevane rijeke i hraniteljice, da je on najbolji doma in. A ne tek turisti ki vodi ili doma in s malo volje, kojemu baš i nije stalo. Kustos uop e i ne treba biti školovan za kustosa. Mnogi bi Me imurci mogli biti kustosi jer vole svoj kraj možda i više nego što se zna. Ni jedan turisti ki vodi ne e znati to što zna jedan ribi ki kustos koji je svaki dan na Dravi, ni jedan povjesni ar ne e znati tko je prije bio vlasnik nekog mjesnog vinograda ili zašto je na cijeni neka stara sorta jabuke, ni jedan turisti ki vodi ne e znati rije i neke stare me imurske pjesme, kao što ih to zna neka stara baka. Zato ne treba olako prodavati suvenire na turisti koj ruti jer je gostu naj eš e suvenir cijelo Me imurje, ukupnost života. Na kraju, obar kustos ne može biti netko tko ne voli svoj posao kustosa.
ALEKSEJ MILINOVI predstavlja knjigu
Tajna firentinskoga podruma Michelangela Bounarrotija problemi, bolesti i druge neda e blagoslov i da ih treba tako i prihvatiti, ponekad ak i zazivati jer samo emo uz njih u iti, napredovati i rasti. Iz osobnog iskustva mogu to potvrditi. Probleme treba prigrliti, s njima se suo iti i od njih u iti. Oni otvaraju novu perspektivu, ma koliko god bili teški. Suo iti se s problemom zna i riješiti se straha koji nas obi no paralizira i smu uje nam pogled. I zato je ohrabruju e uti da me imurski poduzetnici nisu u strahu pred krizom, ve su spremni uhvatiti se u koštac s problemom i dati najbolje od sebe. Daj Bože da je kriza dobra za me imursko poduzetništvo. To onda zna i da nikome od nas ne e do i glave.
Me imurski autor Aleksej Milinovi predstavit e svoju knjigu “Tajna ren nskoga podruma Michelangela Bounarro ja” u enicima i profesorima Graditeljske škole. Promocija e se održa u srijedu 3. prosinca u 13 sa u prostoriji na katu sportske dvorane Graditeljske škole akovec.
Knjiga Alekseja Milinovi a plod je mukotrpnoga višegodišnjeg istraživanja is ni h povijesnih injenica, ovaj put vezana za genija ljudskog roda Michelangela. Kako bi se što više približio povijesnim injenicama, Milinovi je prostudirao povijesne dokumente, ali i novije teorije o slavnom slikaru, kiparu i arhitektu.
KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec, 25. studenog
Predstavljanje knjige “Ovo je Moja rije ” U Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec u utorak 25. studenog s po etkom u 18,30 sa održat e se predstavljanje knjige “Ovo je Moja rije ”. Predstavljanje organizira udruga “Univerzalni život”. Knjiga “Ovo je Moja rije ” djelo je koje prelazi sadržaj Biblije, jer auten no sadrži život, mišljenje i djelovanje Isusa iz Nazareta kojeg doživljavamo kao najve eg proroka, duhovnog
u itelja i mudraca. Ohrabruju a i obe avaju a poruka, o aravaju e jasan proro ki jezik. Ovim velikim djelom objave kona no se uklanjaju greške i zbrke oko jednostavnog u enja Isusa iz Nazareta. Kako je živio Isus, i što je zaista rekao prije 2000 godina? Što Krist kaže danas o mu enju živo nja, oskvrnu u prirode, ratu i miru, e ci i moralu, reinkarnaciji ... i još mnogo emu ...
7
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE
NAGRADNO PITANJE
Žene
Iza stakla
Komedija/drama Režija: Diane English («Murphy Brown») Uloge: Meg Ryan, Annette Bening, Eva Mendes, Debra Messing, Jada Pinkett Smith, Bette Midler
Hrvatska drama Režija: Zrinko Ogresta Scenarij: Lada Kaštelan, Zrinko Ogresta Uloge: Leon Lu ev, jadranka oko , Daria Lorenci, Anja Šovagovi -Despot, Božidarka Frait, Nina Violi , Dara Vuki , Boris Svrtan, Krešimir Miki , Bojan Navojec, Trpimir Jurki
Temeljen na filmu Georga Cukora iz 1939. godine i kazališnom komadu Clare Boothe Luce iz 1936. godine, ŽENE nas nose u užurbano društvo na Manhattanu, društvo izdava a, mode i financija. U središtu pri e je lik Meg Ryan, Mary Haines, potpuno moderna žena koja se iznenada mora nositi s problemom koji postoji od pamtivijeka: mužem koji vara. Dame u njezinom životu odmah stanu na Marynu stranu, a predvodi ih njezina najbolja prijateljica,
Sylvie Fowler, dinami na urednica asopisa koju igra Bening. Me utim, kada Sylvie izda Mary austovskom pogodbom, cijela grupa biva potresena do temelja - i dvije žene se suo avaju s najbolnijim prekidom od svih - prekidom njihovog prijateljstva. Ukratko: pametna, vesela komedija o modernim ženama i snazi ženskih odnosa. Trajanje: 114 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.
(tri besplatne posudbe) Film “Seks i grad” je: 1. romanti na komedija 2. erotski triler 3. akcija
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 25.11.
17,30 i 19,30 ŽENE komedija, drama
DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Renato Ignac, akovec
KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________
srijeda, 26.11. nema filmskog programa
etvrtak, 27.11. 19,30 Tribina
IZA STAKLA premijera hrvatskog filma s gostima Režija: Zrinko Ogresta Uloge: Leon Lu ev, Jadrnka $oki , Daria Lorenci, Anja Šovagovi -Despot
petak, 28.11.
17,30 ŽENE komedija, drama
19,30 IZA STAKLA hrvatska drama Drama u režiji Zrinka Ogreste o ljubavnom trokutu iji e sudionici u nekoliko dana doživjeti lom izme u stvarnih i prividnih života. Lažni život i prividni red jedva se održavaju u kaoti nom neredu troje ljudi i njihove okoline. Strukturirana
u pet dana, pri a dinamikom mnogobrojnih, likovima prividno povezanih doga aja ocrtava ljubavni trokut jednog muškarca i dvije žene. Takav prividni red života neminovno e se razbiti u sudaru s njihovim pravim životima koji je nepredvidiv...
VIDEO IZLOG DOBRODOŠAO KU I ROSCOE JENKINS
Martin Lawrence je R. J. Stevens (ustvari, Roscoe Steven Jenkins), hollywoodska zvijezda i guru knjiga i filmova o samopomo i. Ima sina kojeg zapostavlja i prekrasnu zaru nicu, zvijezdu reality showa. Nakon što je devet godina bio odvojen od obitelji, R. J. se vra a ku i na proslavu 50. godišnjice braka svojih roditelja. Ve prvo jutro bra a, koja nisu impresionirana njegovom slavom, prirede neugodno bu enje. Tako er e se morati i nadmetati sa svojim kompetitivnim brati em Clydeom (Cedric the Entertainer) koji mu je oteo srednjoškolsku ljubav Lucindu. Kako vikend prolazi i bliži se sve anost, R. J. ezne za poštovanjem svoga oca, mogu nosti da se opet zbliži s Lucindom i poboljšanjem odnosa s vlastitim sinom … Romanti na obiteljska komedija za pogledati.
subota, 29.11.
TOP LISTA 1.
88 MINUTA
2.
HORTON
3.
POŽUDA, OPREZ
4.
HULK 2
5.
ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD ...
6.
MOJA OTKA ENA DJEVOJKA
88 MINUTA
SEKS I GRAD
OBMANA
7.
2 DANA U PARIZU
Al Pacino je dr. Jack Gramm, pro esor na koledžu u Seattlu koji honorarno radi i kao orenzi arski psihijatar za FBI. Proslavio se kao klju ni svjedok na su enju serijskom ubojici Johnu Forsteru koji je na kraju upravo zbog Jackovog svjedo enja i osu en na smrt. Jednog jutra dobiva tele onski poziv. Misteriozni glas mu govori da ima još 88 minuta života. Ubojica je precizan, prati svaki Jackov pokret. Mnogo je ljudi koji ga okružuju i svi postaju sumnjivi. Sada Jack mora upotrijebiti sve svoje sposobnosti i vještine kako bi suzio spisak osumnji enih na kojem se nalaze odba ena ljubavnica, nezadovoljni student i još jedan serijski ubojica koji hara gradom ...
Film ‘Seks i grad’ nastavlja to no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muškarcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se kona no skrasila uz jednog muškarca – nekoliko godina mla eg Smitha, konzervativna Charlotte živi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokušava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaže simpati ni Steve. HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost obožavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se što novoga on donosi? Pa iako je serija završila gotovo idili no, javili su se neki novi problemi i pitanja – Ho e li se Carrie napokon udati? Zaru ena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo avaju s njegovim preljubom.
Zavodljiv psihološki triler o udnom, eroti nom putovanju otkrivanja samoga sebe. Jonathan McQuarry (Ewan McGregor) je revizor koji pluta morem njujorške elite mo i. Njegov osnovni životni moto je ‘rad, rad i samo rad’ pa ni ne udi da su prijatelji, djevojke, ili bilo kakva druga orma društvenog života za njega totalna nepoznanica. No, slu ajno upoznaje karizmati nog odvjetnika Wyatta Bosea (Hugh Jackman) koji ga uvodi u dio New Yorka rezerviran samo za privilegirane. To je dio Manhattana rezerviran za dekadentnu višu kremu koja nosi odijela od etiri tisu e dolara, a kad razvežu kravate obilaze podzemlje puno predivnih i prije svega, dostupnih žena. Za brokere kojima osamnaest radnih sati u danu ne ostavlja vremena za privatni život tu je ‘The List’, seks klub u kojem ih jedan tele onski poziv (‘Što radiš ve eras?’) može odvesti u no seksualnog ispunjenja. To je svijet intimnosti bez komplikacija u kojem Jonathan otkriva dio sebe za kojega nije ni znao da postoji. No, jedna ga predivna i misteriozna strankinja, koju poznaje samo po inicijalu ‘S’ (Michelle Williams) odvodi dalje – u svijet prijevare i ubojstva.
8.
BAGRA
9.
LUDA LOVA
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.
10. BIT E KRVI
17,30 ŽENE komedija, drama
19,30 IZA STAKLA hrvatska drama
nedjelja, 30.11.
16,00 NIM NA OTOKU MAŠTE NIM’S ISLAND obiteljska avantura/komedija Režija: Mark Levin, Jenni er Flackett Uloge: Abigail Breslin, Jodie Foster, Gerard Butler
17,30 ŽENE FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.
WALL*E
2.
BUNTOVNICA U INTERNATU
3.
VICKY CHRISTINA BARCELONA
4.
MAMA MIA
5.
U2 3D
6.
SMRTONOSNA UTRKA
7.
TROPSKA GRMLJAVINA
8.
OKO SOKOLOVO
9.
KUNG FU PANDA
10. FUNNY GAMES US
US BOX OFFICE 1.
BURN AFTER READING
2.
SAW V
3.
RIGHTEOUS KILL
4.
IGOR
5.
MIRROR
6.
TAKEN
7.
THE DARK KNIGHT
8.
MAMA MIA
9. EAGLE EYE 10. GHOST TOWN
komedija, drama
19,30 IZA STAKLA hrvatska drama
ponedjeljak, 1.12.
17,30 ŽENE komedija, drama
19,30 IZA STAKLA hrvatska drama
utorak, 2.12.
17,30 ŽENE komedija, drama
19,30 IZA STAKLA hrvatska drama
DOM KULTURE PRELOG subota, 29.11. nedjelja, 30.11.
19,00 BUNTOVNICA U INTERNATU ameri ka romanti na komedija
8
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE
9
Ulaz u re an iz pravca Gornjeg Hraš ana. Uz natpis re an doma ini su dodali i (city), što govori da vole svoje selo
Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Ima jedna zanimljivost za koju danas ne znaju ni mnogi re an ari. Selo je dobilo ime po trešnjama. U središtu sela raslo je puno trešanja. Ma ari su selo zvali erešnješ. I tako re an ari imaju jako puno sli nosti s Japancima. To što se ti e rada. Razlika je samo u tome što oni na istoku obožavaju trešnjin cvijet, a re an ari su pak obožavali trešnje. No, nekad bilo, sad se spominjalo. Od trešanja nema više ni koštica. Ni u Leš u, ni u Gornjem dijelu, a ni u Donjem. Pa ni u Pekleniš aku. Ili Šumskoj ulici. Tako su podijelili selo. Ali to samo neki znaju. A oni su se pak podijelili u Gorjen are i Doljen are. Ali nikada sa sva ama. Uli ica je dosta, imena nemaju, pa im je o ito to bilo najjednostavnije. No, kad je u pitanju središte mjesta, još je nešto ostalo u sje anju. re an ari su krasno pjevali. Pa su njihovi de ki znali zapjevati u središtu sela. Kažu da je ostalo zabilježeno da su tako lijepo pjevali ljubavne pjesme da su pucama “srca drhtala kak šibe na potoku Dragoslavcu“. Bilo je to u vrijeme države kada su ih žandari natjeravali po selu. Ali, pjesma je svejedno odjekivala. Ljubavni žar nisu mogli ni žandari ugasiti. Sad se ula iz ovog, sad iz onog kraja sela. Ali svejedno samo s ravnice jer brežuljci ionako po inju na kraju sela. A i oni nemaju baš puno veze s bregima. To je zanimljivo. Nikad ih bregi nisu privla ili. Oko sela su ionako samo šume: Dužine, Pu kovica, Kitje, Oseni grm, $urova špica, Tihanje … Danas ih ve i malo zna za ta
Violeta Novak pripada mladim re an arima: - Ovdje nemamo nikakve mogu nosti zabave, ali je za miran život idealno. Blizu su i akovec i Varaždin
MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/6
re an arke i re an ari iz re ana pod bregom lepo popevaju
je otišlo. A onda su morali zavažati te grabe. I to je tako bilo. Pri bregu su, a zavažali su grabe. Sada pak odmah pored brega rade ekopark.
Sun ana Pešak iz Zagreba, projektantica igrališta, Igor Lesar, Branko Borko snimljeni u stanci na izgradnji igrališta. - Igralište je originalno i takvog nema nigdje imena. Kako bi i znali kada imaju jako veliki “hatar“ za tako malo mjesto.
Sa šmarnicom je se bole išlo Još je uvijek živo sje anje na šmarnicu s Ladi evog brega. Ili onu koja je rasla u polju. Bila je to ona prava koja ih je tjerala. Kažu da ni cep iz njihovih gorica u Stanetincu i Urbanu nije davao toliko energije. Onda im se
Karolina Horvat i Radmila Kopa evi , predsjednica i tajnica Udruge žena, pred cvjetnjakom kod autobusne postaje: - Cvije e u selu naš je posao, kažu one
više nije dopala pak su je se riješili. Ipak stari još i danas vele da je ona bole “cukala“ na pjesmu. Ili na nešto drugo. Jer su onda re an ari imali nekog duha da budu prvi. Tako su 1938. godine nabavili motornu štrcaljku. Onda kada su se vatrogasci u drugim selima borili da imaju ru ne štrcaljke, oni su nabavili motornu. Kažu da je dugo ostalo u sje anju kolika se sila naroda okupila da vidi to udo.
Svadimo se samo na Pivskom placu Dio sela sa starim ku ama kao turisti ka atrakcija sela Vele da je to bilo vrijeme kada su bili skupa “pri delu, bitki i jelu“. Ono bitki je zna ilo da de ki iz susjednih sela nisu smjeli do i u re an. Odmah su se malo “pobuhali“. Da su bili složni, pokazuje i to da imaju i svoj vatrogasni dom. A onako mali ve su 1950. godine izgradili društveni dom. Istina je da bi ga sada trebalo obnoviti, no nekako to ide sporije nego nekada. No, ništa, treba pri ekati do svibnja i proštenja.
Pa se onda možda i dogovore, a poslije e i napraviti. Ina e je tu uvijek sve bilo stvar dogovora. Tako su se morali dogovoriti da zavažaju grabe. I to one na predjelu zvanom Ciglenice. Tamo gdje su cigle pekli. Danas je tamo ribnjak. Istina, još i danas nije jasno zašto su re an ari kopali zemlju za cigle u grabi. A brijeg s ilova om bio im je pod nosom. Ne mu e se to objasniti jer tako je bilo. Što je bilo, bilo je, to
Makar nemaju nazive za ulice u selu, jedan bi dio mogli nazvati Pivski plac. To je onaj dio ispred jedine trgovine u selu. Tu se sastaju da se popije pivo, a onda je normalno i razgovor. A o emu bi drugom nego o odbojci. Seoskom sportu broj jedan. Pa makar padne sva a, sve je poslije isto kao prije. Osim što je više praznih sanduka piva. Uostalom, to se jedino i pamti. Jer drugi dan sve po inje ispo etka. Pamti se i to da su nekada na Treskovim grabama žene namakale konoplju. Danas mnogi nisu ni uli za Treskove
Radovan Horvat, Karolina Horvat, Tino Borko i Alojz Ozmec lanovi su Vije a Mjesnog odbora: - Trudimo se da re an napreduje Predsjednik VMO-a Tino Borko sa sestrom Mašom i majkom Mirom: - Za re an e se još više uti
TV ku e imaju pravo promjene programa
06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Thomas i prijatelji, crtani lm 07.05 Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija 07.30 Mali crveni traktor, crtani lm 07.40 Oban, crtana serija 08.04 Spike, crtana serija 08.05 Na kraju ulice 08.20 Danica
05.50 Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom 06.40 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Hrvatska vina, ep reportaža 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Putovanje onkraj ulice, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Me u nama 15.35 Emisija pu ke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Danas na Zagreba koj burzi 17.37 HPB t 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Globalno sijelo 20.50 Jane Eyre, serija 21.45 HPB t 21.55 Poslovni klub 22.25 Burzovno izvješ e 22.35 Otvoreno 23.35 Poslovne vijes 23.45 Dnevnik 3 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Putovanje onkraj ulice, dok. serija (52’) 01.45 CSI: Las Vegas, serija (12) 02.30 Specijalna postrojba, serija (12) 03.15 Oprah show 04.00 Skica za portret 04.05 Emisija pu ke i predajne kulture 04.35 Globalno sijelo 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela
05.55 Magnum, akcijska serija ® 06.45 Spužva Bob Skockani, crtana serija 07.40 Sam svoj majstor, hum. serija 08.05 Korak po korak, hum.serija ® 08.35 Puna ku a, hum.serija ® 09.05 U dobroj formi, emisija 09.35 Kunolovac, kviz 10.35 Punom parom, kulinarski izazov ® 11.00 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.30 Dadilja, hum.serija ® 12.00 Reba, hum.serija ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.35 Exkluziv, magazin ® 12.50 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.20 Marina, telenovela 14.15 Cobra 11, krimi serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum.serija 16.35 Puna ku a, hum.serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum.serija 18.00 Reba, hum.serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov
Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Power rangers, serija Tomica i prijatelji, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova Kralj Queensa, serija Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija K i mog bossa, igrani lm Vijes Red carpet light, showbiz magazin Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Trenutak is ne, game show Klopka, (1999., SAD/ Velika Britanija/Njema ka, triler; Redatelj: Jon Amiel; Glume: Catherine Zeta-Jones, Sean Connery, Ving Rhames, Will Pa on, Maury Chaykin, Kevin McNally) Pod nož, serija (12) Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Lolita, drama Nikita, serija Kraj programa
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NICKELBACK; 01.00 NO NI PROGRAM
23:05 00:05 00:20 00:50 01:20 02:10 04:15 05:05
21:00
18:10 19:15 20:00
07:45 08:00 08:30 10:30 11:05 12:10 13:10 13:25 14:25 15:20 17:00 17:15
05:40 06:30 06:55 07:20
20.00 Big Brother, show 21.10 Guru, (komedija, 2002.; Redalje: Daisy von Scherler Mayer; Uloge: Jimi Mistry, Heather Graham, Marisa Tomei) 22.55 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.05 Kunolovac, kviz 02.05 Slomljena strijela, igrani lm, akcijski ® 03.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija ® 04.35 Big Brother, show
13:00 14:00 14:40 16:40 16:45 18:00
08:00 08:02 09:00 11:00 12:00
13:35 13:37 13:40 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10
NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A PRESSICA talk show ZASTUPNI KI KLUB
Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka nogometne utakmice Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. Program 20.00 Zabavni program 21.00 Koncert 23.00 Film 00.30 U dobrom društvu 01.15 TEST
7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Tihi zlo in, serija 14.35 Bezuvjetna ljubav, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Smrtonosna pošiljka, lm 21.55 Sivngeri 22.25 Jericho, serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Obitelj Soprano, serija 0.50 Posljednji dani ovje anstva 2, lm
7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Provjereno 22.00 Dr. House, serija 22.55 24 sata 23.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.10 Neustrašiva Jane, serija 1.00 Prijatelji, hum. serija 1.30 No na panorama
8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice
6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program
UTORAK 2. prosinca 2008.
08.25 Vidri , dok. lm 08.35 U ilica 08.50 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija 09.57 Kino informator 10.00 Antologija hrvatskog glumišta: Jeste li bili u Zagrebu, gospon Cabaret? 11.10 Reprizni program 11.35 Daleko od doma, serija za mlade 12.10 Kad se sje š mene, ameri ki lm 13.45 TOP 40 14.30 Prijatelji, hum. serija 15.00 Dragi Johne, hum. serija 15.30 Crveni patuljak, hum. serija 16.05 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 16.55 Drugi format 17.40 Rukomet, Europsko prvenstvo (Ž): Hrvatska Srbija, prijenos 19.20 Veliki odmor: Navrh jezika 19.30 Veliki odmor - tema 19.50 La linea, crtani lm 20.05 Uzmi ili ostavi, TV igra 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 21.00 Ratnici, (Uloge: Yung Woo-Sung, Zhang Ziyi, Ahn Sung-Kee, Yoo Jin-Mo, Park Yong-Woo, Park Jeong-Hak, Yu Hye-Jin, Lee Du-Il; Scenarist: Kim Hyung-Ku; Redatelj: Kim Sung-Su) 23.05 Promet danas 23.15 CSI: Las Vegas, serija (12) 00.00 Kino informator 00.05 Specijalna postrojba, serija (12) 00.50 TV raspored
21:00 23:00 ------23:20 -------------
20:00 20:05
18:35 18:40 19:00 19:10
24:45 00:15 00:20 00:35 00:40
18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 23:00
IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal BOŽI NI KVIZ kontakt emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Pylates & Yoga Me imurje danas Voice of America Glazba akove ki kutak Boži ni kviz Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu
8.30 Nogomet 12.45 Eiskunstlauf, prijenos 13.30 Nord. Kombina on, prijenos 14.45 Skispringen, prijenos 16.45 Kuglanje 19.00 Abfahrt de Herren, prijenos 22.00 Boks, prijenos 0.00 Kuglanje
6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 13.30 Sportquiz 17.00 DSF Bike 19.00 Skat 20.00 Poker 22.00 SmackDown 23.00 Boks, prijenos
08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Orao, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Singing Bee 21:15 Comedy Zoo 22:15 Switch Reloaded 23:15 Quatsch Comedy Club 23.25 No ni program
H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program
od 26.11.2008. do 2.12.2008.
PREGLED
TV
(29.11. u 22.00 h, RTL Televizija)
Adam Sandler
05:15 06:05 06:30 07:20 07:45 08:00 08:30 10:45 11:45 12:45 13:00 14:00 15:00
17:00 17:15 18:10 19:15 20:00 21:20 21:50 23:45 00:00 00:30 01:00 01:50 03:25 04:10 05:00
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: AYO; 01.00 NO NI PROGRAM
Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Power rangers, serija Tomica i prijatelji, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija Miris slave, (1994., SAD, obiteljski; Redatelj: Paul Michael Glaser; Glume: Kevin Bacon, Charles Gitonga Maina, Yolanda Vazquez, Winston Ntshona, Mabutho ‘Kid’ Sithole) Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bra ne vode, serija Ku anice, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ljubimac, igrani lm Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kraj programa
emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 21.20 Kos , krimi serija 22.15 Dexter, krimi serija 23.20 Grad uragana, krimi serija 00.20 Vijes , informa vna emisija 00.30 Kunolovac, kviz 02.30 Happy Gilmore, igrani lm, komedija ® 04.05 Big Brother, show
14:10 14:12 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 22:00 23:45 00:20 00:25 00:40 00:50
Danas pogledajte... Mali oglasi Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Zov prirode, emisija o lovu Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Me imurske škole, Gornji Mihaljevec Me imurje danas, informa vna emisija Partymaker, glazbena emisija Sretni muškarci, igrani lm Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. Emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.25 Film 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Trenuci pred katastrofu, dok. serija 21.00 Mali vragolani, dok. serija 21.35 Svingeri 22.05 Jericho, serija 22.55 Seinfeld, hum. serija 23.25 Obitelj Soprano, serija 0.20 Film
7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 20.50 Ameri ki lm 22.30 24 UR 22.50 Monk, serija 23.45 Neustrašna Jane, serija 0.40 Prijatelji, hum. serija 1.10 No na panorama
07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm
06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje
SRIJEDA 26. studenog 2008. izvanzemaljci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills 6., serija 05.55 Me u nama 09.57 Kino informator 06.45 TV kalendar 10.00 Prijenos sjednica 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Hrvatskog sabora 07.05 Vijes 13.35 Garaža 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 14.05 Prijatelji, hum. serija 07.35 Vijes 14.35 Dragi Johne, hum. serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 15.05 Crveni patuljak, hum. 08.35 Vijes serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 15.40 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 10.00 Vijes 16.25 Veliki odmor - Ta poli ká 10.09 Vrijeme danas 16.35 Veliki odmor - tema 10.10 Vijes iz kulture 16.55 Scien a Croa ca 10.15 Vrhunska putovanja, dok. znanstveni forum serija 17.25 Znanstvene vijes 11.10 Oprah show 17.40 Županijske panorame 11.55 Burzovno izvješ e 18.00 Vrijeme 12.00 Dnevnik 18.05 Vijes na Drugom 12.13 Vrijeme 18.20 Košarka, Euroliga - emisija 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 18.25 Košarka, Euroliga: Cibona Avellino, prijenos 13.20 Dan za danom, mozai no20.25 Nogometna Liga prvaka zabavna emisija emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 20.35 Nogometna Liga prvaka: 14.39 Vrijeme sutra Inter - Panathinaikos, 1. 14.45 Ekumena, religijski kontakt poluvrijeme program 21.40 Nogometna Liga prvaka: 15.35 Alpe-Dunav-Jadran Inter - Panathinaikos, 2. 16.10 Hrvatska uživo - Vijes poluvrijeme 16.15 Hrvatska uživo 22.35 Vijes na Drugom 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 17.30 Danas na Zagreba koj burzi 22.40 Vrijeme 22.45 Nogometna Liga prvaka 17.32 HPB t emisija i sažeci 17.40 Najslabija karika, kviz 23.30 Promet danas 18.22 Promet danas 18.30 Sve e bi dobro, telenovela 23.40 E-Ring, serija (12) 00.25 Kino informator 19.15 Loto 7/39 00.30 Specijalna postrojba, serija 19.30 Dnevnik (12) 19.57 Sport 01.15 TV raspored 20.02 Vrijeme 20.15 Idemo na put s Goranom Mili em: Rusija 21.10 Luda ku a, TV serija 21.55 Proces 05.05 Big Brother, show 22.25 Burzovno izvješ e 06.10 Magnum, akcijska serija ® 22.35 Otvoreno 07.00 Spužva Bob Skockani, 23.35 Poslovne vijes crtana serija 23.45 Dnevnik 3 07.50 Sam svoj majstor, hum. 00.00 Vijes iz kulture serija 00.10 Dosjei X, serija (12) 08.15 Korak po korak, hum. 00.55 Vrhunska putovanja, dok. serija ® serija 08.45 Puna ku a, hum. serija ® 01.45 E-Ring, serija (12) 09.15 U dobroj formi, emisija 02.30 Specijalna postrojba, serija 09.45 Kunolovac, kviz (12) 10.45 Malcolm u sredini, hum. 03.15 Oprah show serija ® 04.00 Skica za portret 11.10 Dadilja, hum. serija ® 04.10 Proces 11.40 Reba, hum. serija ® 04.40 Alpe-Dunav-Jadran 12.05 Vijes , informa vna 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela emisija 12.10 Exkluziv, magazin ® 12.25 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 12.55 Punom parom, kulinarski 06.40 TEST izazov ® 06.55 Najava programa 13.25 Marina, telenovela 07.00 Simfolije, crtani lm 14.15 Cobra 11, krimi serija 07.05 Nove pustolovine: Lucky 15.10 Magnum, akcijska serija Luke, crtana serija 16.05 Korak po korak, hum. 07.30 Brum, crtani lm serija 07.40 Oban, crtana serija 16.35 Puna ku a, hum. serija 08.05 Na kraju ulice 17.05 Malcolm u sredini, hum. 08.20 Ninin kutak serija 08.30 Vidri , dok. lm 17.30 Dadilja, hum. serija 08.35 U ilica 18.00 Reba, hum. serija 08.50 Moji su roditelji 18.30 Vijes , informa vna TV ku e imaju pravo promjene programa
13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Nogomet, prijenos 0.00 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Ku anice, serija 21:15 Pushing Daisies, serija 22:15 Samatha, hum. serija 22:45 Stažis , hum. serija 23.15 Tv Total 0.20 No ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Liga prvaka, prijenos 23.15 24 Studen 0.15 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Heroji, serija 21.20 Smallville, serija 23.05 Andromeda, serija 0.00 No ni program
6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 15.00 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits 21.15 DSF Bike 22.00 Poker 23.00 Sportquiz
NAJAVA PROGRAMA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJA E animirana serija LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
8.30 Wa s 11.30 Nogomet 14.15 Eiskunstlauf 16.15 Skispringen 18.25 Eurogols 19.35 Segeln 22.00 Eiskunstlauf 23.00 Nogomet, prijenos
08:00 08:02 09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15 18:00 18:35 18:40 18:58 19:00 19:10 20:00 20:05 22:00 23:00 ------23:00 -------------
06.10 06.40 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.30 17.35 17.37 17.45 18.27 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15 21.55 22.25 22.35 23.35 23.45 00.00 00.10 00.55 01.40 02.25 02.30 03.00 03.30 05.05
06.40 06.55 07.00 07.05 07.30 07.40 08.04 08.05 08.20 08.35 08.50
Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Putovanje onkraj ulice, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t Najslabija karika, kviz Promet danas Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme La nica Potroša ki kod Burzovno izvješ e Otvoreno Poslovne vijes Dnevnik 3 Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Južnja ka dinas ja, serija Dr. House, serija (12) Skica za portret Direkt Potroša ki kod La nica Opijeni ljubavlju, telenovela
TEST Najava programa Pingu, crtani lm Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija Moj mali poni, crtani lm Oban, crtana serija Spike, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a (2. razred) U ilica Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za TV ku e imaju pravo promjene programa
01.00 03.00 03.45 04.30
05:40 06:30 06:55 07:20 07:45 08:00 08:30 10:30 11:05 12:05 13:05 13:20 14:20 15:20
17:00 17:15 18:10 19:15 20:00 21:00 23:40 23:55 00:25 00:55 01:50 03:15 04:05 04:55 05:15
05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: VATRA; 01.00 NO NI PROGRAM
Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Power rangers, serija Tomica i prijatelji, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova Kralj Queensa, serija Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija Boži obitelji Ramiro, (SAD, 2004., obiteljski/ boži ni; Redatelj: Eric Laneuville; Glume: George Lopez, James Kirk, Lisa Vidal, Bianca Collins, Dan McLean) Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Operacija Trijumf, reality show Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Boži obitelji Ramiro, igrani lm Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kralj Queensa, serija Kraj programa
Mathis, Delroy Lindo, Bob Gunton) 22.50 CSI, krimi serija 23.45 CSI: New York, krimi serija 00.50 Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz CSI, krimi serija ® CSI: New York, krimi serija ® Big Brother, show
7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Tihi zlo in, serija 14.35 Zlo esta skrbnica, lm 16.10 Savršeni divljaci, hum. serija 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ins kt, lm 22.15 Jericho, serija 23.05 Seinfeld, hum. serija 23.35 Obitelj Soprano, serija 0.40 Žrtve rata, lm
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 17.25 Dok. emisija 18.10 Obrazovna emisija 18.35 Koncert ozbiljne glazbe 19.30 Zabavna glazba 21.00 Film 22.45 Koncert 23.30 TV raspored za ponedjeljak 23.35 TEST
13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00
Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50
08:00 08:02 09:00 11:00
14:00
NAJAVA PROGRAMA reportaža ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA jutarnji program VTV-a ME UNARODNI TURNIR U RITMI KOJ GIMNASTICI “VINDIJA” snimka VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA VIJESTI VTV-A AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom
14:40 16:40 16:45
17:15
Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, serija 21:15 Supernatural, serija 23:10 Tv Total 0.10 No ni program
17:45 18:35 18:40 19:00 19:10
17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25
100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Me imurje danas Snimka nogometne utakmice Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu
20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 ------23:20 -------------
SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
9.00 Nogomet, emisije o nogometu 18.00 Snooker 20.00 Kampfsport 23.00 Eurogoals
6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 9.00 Doppellpass 13.00 Reklamni program 13.00 Bundesliga aktuell 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogomet
08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21:15 Frauentausch 23:15 Cheaters 0.10 No ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Osveta, serija 11.50 Slatka tajna, serija 12.45 Tv Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Oprah show K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Spanglish, 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, Reži me, serija 0.20 No ni program serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 21.40 Ružna Be y, serija 22.35 24 sata 22.55 Ženska džungla, serija 23.50 Kaliforniciranje, serija 0.30 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena Neustrašiva Jane, serija 1.20 Prijatelji, hum. 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz serija 1.50 No na panorama 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program
7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®
6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program
PONEDJELJAK 1. prosinca 2008. djecu 09.15 Beverly Hills 6., serija 09.57 Kino informator 10.00 Antologija hrvatskog glumišta: O’Kaj 12.15 Is na o Jane, ameri ki lm 13.50 TOP 40 14.35 Prijatelji, hum. serija 15.05 Dragi Johne, hum. serija 15.35 Crveni patuljak, hum. serija 16.10 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 17.00 Obi ni ljudi, TV serija 17.50 Županijske panorame 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Na rubu znanos : Znanje prije znanja 19.20 Veliki odmor: Brlog 19.35 Veliki odmor - tema 19.50 La linea, crtani lm 20.05 Uzmi ili ostavi, TV igra 20.40 Južnja ka dinas ja, serija 21.30 Vijes na Drugom 21.42 Vrijeme 21.50 Dr. House, serija (12) 22.35 Promet danas 22.40 Garaža 23.15 Ciklus europskog lma: Angela-A, francuski lm 00.45 Kino informator 00.50 Specijalna postrojba, serija (12) 01.35 TV raspored
05.25 05.55 06.45 07.40 08.05 08.35 09.05 09.35 10.35 11.00 11.30 12.00 12.30 12.35 12.50 13.20 14.15 15.10 16.05 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00 21.00
Big Brother, show Magnum, akcijska serija ® Spužva Bob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum.serija ® Puna ku a, hum.serija ® U dobroj formi, emisija Kunolovac, kviz Punom parom, kulinarski izazov ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum.serija ® Reba, hum.serija ® Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum.serija Puna ku a, hum.serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum.serija Reba, hum.serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Big Brother, show Slomljena strijela, (akcijski, 1996.; Redatelj: John Woo; Uloge:John Travolta, Chris an Slater, Samantha
10.45 10.50 11.00
07.15 07.40 09.10 09.35 10.20
07.00
04.40 05.30 06.00
03.05
01.35
22.15 23.00 23.05 23.15 23.25
19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.20
12.30 13.25 14.00 15.02 15.04 15.10 15.45 16.35 16.44 16.50 18.45
10.00 10.09 10.10 10.20 10.45 11.55 12.00 12.13 12.15 12.27
09.00 09.35
07.10 07.40 07.45 08.00 08.10
01.55
00.05 01.05 01.10
23.10
22.05 22.20 22.25 22.30
20.00 20.10
18.50
15.00 17.55
TV ku e imaju pravo promjene programa
05.15 Big Brother, show 05.50 Lutrija života, dramska serija ® 06.35 Jedna od de ki, hum. serija 07.05 Ulica Sezam, crtana serija 08.10 Bikeri s Marsa, crtana serija 08.35 Transformeri, crtana serija 09.00 Lijepe žene, dramska serija 09.55 Krletka, komedija 12.05 Tri amigosa, komedija 13.50 Vijes , informa vna emisija 14.00 Exploziv specijal: RTL pomaže djeci, magazin 14.05 Odred za isto u, zabavna emisija 14.40 Discovery: Preživje divljinu: Tropske šume Kostarike, dok. serija 15.35 Rukomet: Turnir e ri nacije, Danska Hrvatska, prijenos 17.35 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.00 Nivea for men Nogometni izazov, TV vodi + panorame reality show turis kih središta 20.00 Big Brother, show Hrvatske 21.00 Ja, ja i Irena, (komedija, Mala sirena, crtana serija 2000.; Redatelji: Bobby Zubi vila, igrani lm Farrelly, Peter Farrelly; Leo, serija za djecu Uloge: Jim Carrey, Renée Nora Fora, TV igra za djecu Zellweger, Anthony Na prvi pogled, serija za Anderson, Mongo mlade Brownlee, Chris Cooper, Kino informator Robert Forster) Biblija 23.10 CSI: Miami, krimi serija Križevci: Misa - izravni 00.05 Kunolovac, kviz
Euromagazin Najava programa TV kalendar Vijes Koncert - ciklus komorne glazbe: Francuska no u Zagrebu (2.dio) Opera box Jelovnici izgubljenog vremena Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Cadfael, mini serija TV izložba Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Hrvatska vina, ep reportaža Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Kulturni info Promet danas Mir i dobro Lijepom našom: Ogulin Vijes Vrijeme sutra Ostarjeli lavovi, igrani lm Uš a rijeka: Krka, dok. serija Loto 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz Odmori se, zaslužio si - TV serija Rizzi-bizzi Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Vijes iz kulture Filmski klub: Brubaker, (Uloge: Robert Redford, Yaphet Ko o, Jane Alexander, Murray Hamilton, David Keith, Morgan Freeman) Filmski maraton: Vlak Zhou Yu, igrani lm Filmski maraton: Slika ili vodi ljubav, igrani lm Plodovi zemlje Rijeka: More Glas domovine
12.05 13.15 14.45
05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: KILLERS (THE); 01.00 NO NI PROGRAM
06:35 Code lyoko, crtana serija 07:00 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:25 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:50 Iron Kid, crtana serija 08:15 Dora istražuje, crtana serija 08:45 Bratz, crtana serija 09:10 Automo v, auto-moto magazin 09:40 Novac, buisness magazin 10:10 Lanac sudbine, serija 11:05 Smallville, serija 12:00 Tko je Harry Crumb?, komedija 13:40 Moj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show 15:10 Bra ne vode, serija 15:50 Lud, zbunjen, normalan, serija 17:20 Vijes 17:30 Opasnost iz dubine, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:10 K i mog bossa, (SAD, 2003., komedija; Redatelj: David Zucker; Glume: Ashton Kutcher, Tara Reid, Je rey Tambor, Andy Richter, Michael Madsen, Carmen Electra, Terence Stamp) 22:50 Red carpet, showbiz magazin (18) 00:10 Svi mrze Chrisa, serija 01:05 Zodijak, igrani lm (18) 02:40 Red carpet, showbiz magazin (18) 03:50 Lanac sudbine, serija 04:35 Smallville, serija 05:20 Kraj programa
02.05 Billy Madison, igrani lm, roman na komedija ® 03.35 Tri kralja, igrani lm, akcijski ®
08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program
Jackie Chan, lm 14:10 Störfall, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Transporter, lm 22.15 Kill Bill 2, lm 0.30 No ni program
18:00
16:35 17:00
16:00
12:58 13:00
13:40 13:42 07:30 11:30 12:45 13:45 14:15
NAJAVA PROGRAMA ME UNARODNI TURNIR U RITMI KOJ GIMNASTICI “VINDIJA” snimka PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal JUNACI HRVATSKE SLOBODE
Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Lola, ponavljanje 2 epizode Razbija i mitova, serijski lm Planet razonode, serijski lm Ekran zdravstva
6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. Emisija 20.00 Koncert Jacquesa Houdeka, prijenos iz KD Vatroslav Lisinski 21.30 Film 23.00 U dobrom društvu 23.50 Koncert 00.35 TEST
22:00 23:00 -------------
21:00
20:05
19:30
18:55 19:00
16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15
14:45 15:15
dokumentarni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Vinoteka, ponavljanje Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu
10.00 Langlauf, prijenos 11.30 Nord. Kombina on, prijenos 12.15 Skispringen 12.45 Langlauf, prijenos 14.30 Nord. Kombina on, prijenos 16.45 Kuglanje 18.00 Slalom der Damen, prijenos 20.30 Skispringen 21.00 Slalom der Damen, prijenos 22.00 Motorsport
6.00 Poker 9.30 Bundesliga Pur 11.00 Doppelpass, prijenos 13.00 Bundesliga Pur 13.30 Poker 15.30 Sportquiz 17.30 DSF Reportaža 18.30 DSF Motor 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur 0.00 Sport Clips
08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Ku a koju vidim, lm 22:10 Spiegel TV 22:55 Die große 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. Reportage 23:35 Prime Time, serija 23.55 serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija No ni program 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack Quennsa, hum. serija 14.25 Frost: Napadi 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt na djecu, lm 16.20 Gilmorice, serija 17.10 Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Ja sam Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Sam, lm 15:35 Klub, lm 16:05 Skunk Fu Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! Tuba 20.00 Pokraj zakona, lm 21.35 Ve- 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys ronica Mars, serija 22.25 Umri u zabavnom Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Policijska akademija, lm parku, lm 0.20 Zvjezdana vrata, serija 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program
7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.25 Školska košarkaška liga 12.25 Billova kuhinja 13.00 Najmanji ljudi na svijetu, dok. serija 14.00 Presa ivanje organa, dok. serija 14.35 Mo prirode, dok. serija 14.45 Bra a i sestre, serija 15.40 Muškarci u krošnjama, serija 16.35 Mr. Bean, hum. serija 17.10 Djed Boži njak, lm 17.20 24 UR 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Shark, serija 22.35 Philadel ja, lm 0.30 Zvijezde, hum. serija 1.05 No na panorama
7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice
20:07 Vrijeme 20:15 Slalom der Damen, prijenos 22:45 ZiB Flash 22:55 Monte 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Cristo, lm 00:25 Columbo, lm 0.55 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za No ni program djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineCrtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20
NEDJELJA 30. studenog 2008.
prijenos Ples sa zvijezdama Film Europsko judo prvenstvo do 23 godine, reportaža Volim nogomet Aspen: Svjetski SKI kup - slalom (Ž), prijenos 1. vožnje Lake Louise: Svjetski SKI kup - super G (M), prijenos HNL - emisija HNL: Varteks - Dinamo, prijenos HNL - emisija Sportske vijes Promet danas Aspen: Svjetski SKI kup - slalom (Ž), snimka 2. vožnje Zašto demokracija?, dok. serija Vrijeme je za jazz Kino informator Specijalna postrojba, serija (12) TV raspored Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Power rangers, serija Tomica i prijatelji, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija Ravnatelj, (1987., SAD, akcija; Redatelj: Christopher Cain ; Glume: Louis Gosse , James Belushi, Rae Dawn Chong, Michael Wright, Esai Morales) Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Istraga, kriminalis ki magazin Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Vra t e se rode, serija Ravnatelj, igrani lm Nikita, serija Kralj Queensa, serija Kraj programa
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NICKELBACK; 01.00 NO NI PROGRAM
22:15 23:20 23:35 00:05 00:35 01:30 02:25 04:10 04:55 05:15
21:15
18:10 19:15 20:00
17:00 17:15
07:45 08:00 08:30 10:45 11:45 12:45 13:00 14:00 15:00
05:15 06:05 06:30 07:20
21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija 22.00 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.05 Vatreni de ki, dramska serija 00.55 Kunolovac, kviz 02.55 Dexter, krimi serija ® 03.50 Kos , krimi serija ® 04.35 Grad uragana, krimi serija ® 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Popstars 21:15 Jana Ina & Giovanni 23:15 Tv Total 00:15 talk talk talk
serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 Vrijeme 20:15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.40 Willkommen Österreich 23.40 Ja sam Earl, hum. serija 0.00 No ni program
21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:30
21:00
14:10 14:13 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00
Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Vegetarijanska kuharica, ponavljanje Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje Obzori, emisija o kulturi Pylates & Yoga Me imurje danas Voice of America Glazba Pušipel, zaš ena marka vina, sponzorirana emisija Me imurje danas, informa vna emisija Cure na vrhu, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum.
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Rukomet, Dukat premijer liga - 11. kolo, prijenos 18.00 Dok. Program 18.45 Zabavni program 20.00 Koncert 22.00 Film 23.40 U dobrom društvu 00.25 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.20 Film 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Umorstva u Midsomeru, lm 21.50 Svingeri 22.20 Jericho, serija 23.10 Seinfeld, hum. serija 23.40 Obitelj Soprano, serija 0.40 Film
20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 ------23:20 -------------
08:58 09:00 11:00 13:00 14:00 14:40 16:40 16:45 17:30 18:35 18:40 19:00 19:10
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija HR TOP 20 glazbena emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A EUROPA TV magazin KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija X-ICA studentska emisija METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
8.30 Nogomet 13.15 Skispringen 15.00 Kuglanje, prijenos 19.15 Nogomet, emisija 20.00 Nogomet, prijenos 22.00 Boks 23.00 Nogomet, prijenos
6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 11.30 Reklamni program 15.00 Sportquiz 17.30 DSF Motor 20.30 Poker 22.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Schau dich schlau! 20:00 Vijes 20:15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 21:10 Frauentausch 23:10 exklusiv 0.10 No ni program
von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21:15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 23.10 No ni program
07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallutakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv 20:15 Plötzlich Papa 21.15 Dr. Molly & Karl, prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 22.15 Vojna ekipa za o evid, serija 23.15 serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija Zakon brojeva, serija 0.15 No ni program 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 20.50 Trenja 22.25 24 sata 22.40 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreEkipa za o evid, serija 23.40 Neustrašiva mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe Jane, serija 0.35 Prijatelji, hum. serija 1.05 mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste No na panorama gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte
06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik
ETVRTAK 27. studenog 2008. 08.25 Vidri , dok. lm 08.35 U ilica 08.50 Moji su roditelji 05.55 Ekumena, religijski izvanzemaljci, serija za kontakt program djecu 06.45 TV kalendar 09.15 Beverly Hills, serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.57 Kino informator 07.05 Vijes 10.00 Prijenos sjednica 07.10 Dobro jutro, Hrvatska Hrvatskog sabora 07.35 Vijes 13.35 Garaža 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 14.05 Proces 08.35 Vijes 14.35 Prijatelji, hum. serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 15.05 Dragi Johne, hum. serija 09.10 Sve e bi dobro, 15.35 Crveni patuljak, hum. telenovela serija 10.00 Vijes 16.10 Zvjezdane staze: Deep 10.09 Vrijeme danas Space Nine, serija 10.10 Vijes iz kulture 17.00 Obi ni ljudi, TV serija 10.15 Vrhunska putovanja, dok. 17.50 Županijske panorame serija 18.10 Vrijeme 11.10 Oprah show 18.15 Vijes na Drugom 11.55 Burzovno izvješ e 18.35 Indeks 12.00 Dnevnik 19.10 Veliki odmor: Kokice 12.13 Vrijeme 19.25 Veliki odmor - tema 12.15 TV kalendar 19.40 crtani lm 12.35 Opijeni ljubavlju, 20.15 Nogometni Kup UEFA telenovela emisija 13.20 Dan za danom, mozai no- 20.40 Nogometni Kup UEFA: zabavna emisija Dinamo - Spartak, 1. 14.30 Vijes + prijevod za gluhe poluvrijeme 14.39 Vrijeme sutra 21.45 Nogometni Kup UEFA: 14.45 Trenutak spoznaje Dinamo - Spartak, 2. 15.35 Tiho itje, dok. lm poluvrijeme 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 22.35 Nogometni Kup UEFA 16.15 Hrvatska uživo emisija 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 22.50 Promet danas 17.35 Danas na Zagreba koj 23.00 Vijes na Drugom burzi 23.12 Vrijeme 17.37 HPB t 23.20 Garaža 17.45 Najslabija karika, kviz 23.55 Šljam, hum. serija (18) 18.27 Promet danas 00.25 Kino informator 18.35 Sve e bi dobro, 00.30 Specijalna postrojba, telenovela serija (12) 19.30 Dnevnik 01.15 TV raspored 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 1 pro v 100, kviz 21.20 dossier.hr 06.10 Magnum, akcijska serija ® 22.10 Pola ure kulture 07.00 Spužva Bob Skockani, 22.40 Burzovno izvješ e crtana serija 22.50 Otvoreno 07.50 Sam svoj majstor, hum. 23.35 Poslovne vijes serija 23.40 Kulturni info 08.15 Korak po korak, hum. 23.45 Dnevnik 3 serija ® 00.00 Vijes iz kulture 08.45 Puna ku a, hum. serija ® 00.10 Dosjei X, serija (12) 09.15 U dobroj formi, emisija 00.55 U oblaku dima, (Uloge: 09.45 Kunolovac, kviz Method Man, Redman, 10.45 Malcolm u sredini, hum. Obba Babatundé, Lark serija ® Voorhies, Chuck Davis, 11.10 Dadilja, hum. serija ® Essence Atkins, Je rey 11.40 Reba, hum. serija ® Jones, Hector Elizondo, 12.05 Vijes , informa vna Mike Epps; Scenarist: emisija Dus n Abraham; 12.10 Exkluziv, magazin ® Redatelj: Jesse Dylan) 12.25 Ve era za 5, lifestyle 02.25 Specijalna postrojba, emisija ® serija (12) 12.55 Punom parom, kulinarski 03.10 Oprah show izazov ® 03.55 dossier.hr 13.25 Marina, telenovela 04.40 Pola ure kulture 14.15 Cobra 11, krimi serija 05.10 Opijeni ljubavlju, 15.10 Magnum, akcijska serija telenovela 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.35 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. 06.40 TEST serija 06.55 Najava programa 17.30 Dadilja, hum. serija 07.00 Thomas i prijatelji, crtani 18.00 Reba, hum. serija lm 18.30 Vijes , informa vna 07.05 Nove pustolovine: Lucky emisija Luke, crtana serija 18.55 Exkluziv, magazin 07.30 Bra a Koale, crtani lm 19.05 Ve era za 5, lifestyle 07.40 Oban, crtana serija emisija 08.05 Na kraju ulice 19.35 Punom parom, kulinarski 08.20 Danica izazov TV ku e imaju pravo promjene programa 20.00 Big Brother, show
05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.40 17.45 17.47 17.55 18.25 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15
22.05 23.00 23.50 23.55 00.00 00.15 00.25 01.10 02.40 04.15 05.00 05.45
RuŞna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Power rangers, serija Tomica i prijatelji, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija Ne umri muťki, komedija Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Moj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show Casper, (1995., SAD, obiteljski; Redatelj: Brad Silberling ; Glume: Chauncey Leopardi, Bill Pullman, Chris na Ricci, Malachi Pearson, Spencer Vrooman, Cathy Moriarty) Vijes Vrijeme osvete, (1996., SAD, kriminalis ki; Redatelj: Barry Levinson; Glume: Kevin Bacon, Robert De Niro,Vi orio Gassman, Minnie Driver, Dus n Ho man) Žigolo, drama Nevina, triler Kralj Queensa, serija Kraj programa
emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 22.15 Munjeni i zbunjeni, (komedija, 1993.; Redatelj: Richard Linklater; Uloge: Jason London, Rory Cochrane, Wiley Wiggins) 00.20 Vijes , informa vna emisija 00.30 Crvena rijeka, akcijski triler 02.05 Kunolovac, kviz 04.05 Munjeni i zbunjeni, igrani lm, komedija ÂŽ
05:40 06:30 06:55 07:20 07:45 08:00 08:30 10:30 11:00 12:00 13:00 13:15 14:15 15:15 17:00 17:15 18:10 19:15 20:00 21:20
23:15 23:30
02:10 03:55 05:35 05:50
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: DIDO; 01.00 NO NI PROGRAM
14:10 14:13 14:15 14:45 16:00 17:00 17:10
Danas pogledajte... Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Obzori, ponavljanje Lola, serijski lm Vijes PuĹĄipel, zaĹĄ ena marka vina, ponavljanje
18:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 23:00 01:15 01:20 01:45 01:55
17:15 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 ------23:20 -------------
automobilizmu ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu Şivota IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija BOŽI NI KVIZ kontakt emisija KVIZ VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Boja novca, nancijski magazin Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ve eras uĹživo..., zabavna emisija BoĹži ni kviz Sanjari, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu
8.45 Nogomet 12.45 Eiskunstlauf, prijenos 14.15 Kuglanje, emisija 17.00 Skispringen, prijenos 19.15 Eiskunstlauf 21.00 Kra sport 22.00 Poker 23.00 Yoz Xtreme
6.00 Poker 10.00 Reklamni program 13.00 Bundesliga aktuell 13.30 Reklamni program 14.00 DSF Bike 15.00 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Boks, prijenos 22.20 Ha rick 23.45 Sportquiz
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 HÜr mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Bra a, lm 22.15 Bu enje mrtvih, lm 23.55 No ni program
serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Starmania 21.35 ZiB 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Flash 21.45 Starmania 23.00 Monk, serija Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u program anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 19:10 Galileo 20:15 Jackie Chan, lm 23.00 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Galileo Mystery 23.50 Focus Tv 0.50 No ni Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 program TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Video13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa stranice 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Aloha! 22.45 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani Sechserpack 23.15 Mannsbilder 23.45 No ni lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv program prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vikto08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vrerija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe 20.00 Farma 21.05 Ameri ki lm 23.15 24 UR mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere 23.35 Bez traga, serija 0.30 Film 2.15 No na erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die panorama Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 23.05 Alles Atze 0.00 No ni program
08:00 08:01 09:00 11:15 11:45 12:15 12:45 13:15 13:45 14:40 16:40 16:45
NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana
10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. Emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.15 Film 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojiĹĄte, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 PidĹžama party, lm 21.45 Skins, serija 22.40 Luda zabava u Hamptonu 2, lm 0.15 Hex, serija
PETAK 28. studenog 2008. 09.57 Kino informator 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Trenutak spoznaje 13.45 Slikovnica TV kalendar 14.15 Dokuteka - Miroslav Dobro jutro, Hrvatska Mikuljan: LJubav na kuťnji, Vijes dok. lm Dobro jutro, Hrvatska 14.45 Prijatelji, hum. serija Vijes 15.10 Dragi Johne, hum. serija Dobro jutro, Hrvatska 15.40 Crveni patuljak, hum. Vijes serija Dobro jutro, Hrvatska 16.10 Zvjezdane staze: Deep Sve e bi dobro, telenovela Space Nine, serija Vijes 17.00 Obi ni ljudi, TV serija Vrijeme danas 17.50 Županijske panorame Vijes iz kulture 18.10 Vrijeme La vie reveÊ des rats, dok. 18.15 Vijes na Drugom lm 18.35 Drugi red partera, emisija Oprah show o kazaliťtu Burzovno izvjeť e 19.20 Veliki odmor: Glazbeceda Dnevnik 19.35 Veliki odmor - tema Vrijeme 19.50 Janko StriŞi , crtani lm TV kalendar 20.10 Bez komentara Opijeni ljubavlju, telenovela 20.45 Vijes na Drugom Dan za danom, mozai no20.57 Vrijeme zabavna emisija 21.05 Eureka, serija Vijes + prijevod za gluhe 21.50 Promet danas Vrijeme sutra 22.00 Umorstva u Midsomeru, Glas domovine mini-serija (12) Znanstvena pe ca 23.35 Nabrijani, serija (15) Drugo miťljenje 00.20 Transfer Hrvatska uŞivo - Vijes 00.50 Kino informator Hrvatska uŞivo 00.55 Zvjezdane staze: Deep Hrvatska uŞivo - Vijes Space Nine, serija Danas na Zagreba koj burzi 01.40 Zvjezdane staze: Deep HPB t Space Nine, serija Iza ekrana 02.25 Zvjezdane staze: Deep Promet danas Space Nine, serija Sve e bi dobro, telenovela 03.10 Zvjezdane staze: Deep Dnevnik Space Nine, serija Sport 03.55 Zvjezdane staze: Deep Vrijeme Space Nine, serija High School Musical 2., 04.40 TV raspored (Uloge: Zac Efron, Vanessa Hudgens, Ashley Tisdale, Lucas Grabeel, Corbin Bleu, Monique Coleman, Mark L. Taylor, Robert Cur s Brown, 05.20 Big Brother, show Jessica Tuck; Scenarist: Peter 06.10 Magnum, akcijska serija Ž Barsocchini; Redatelj: Kenny 07.00 SpuŞva Bob Skockani, Ortega) crtana serija Dok. emisija 07.50 Sam svoj majstor, hum. Lica nacije serija Poslovne vijes 08.15 Korak po korak, hum. Burzovno izvjeť e serija Ž Dnevnik 3 08.45 Puna ku a, hum. serija Ž Vijes iz kulture 09.15 U dobroj formi, emisija Dosjei X, serija (12) 09.45 Kunolovac, kviz Filmski maraton: 10.45 Malcolm u sredini, hum. Namjeťtaljka, igrani lm serija Ž Filmski maraton: Rize, igrani 11.10 Dadilja, hum. serija Ž lm 11.40 Reba, hum. serija Ž Oprah show 12.05 Vijes , informa vna Opijeni ljubavlju, telenovela emisija Skica za portret 12.10 Exkluziv, magazin Ž 12.25 Ve era za 5, lifestyle emisija Ž 12.55 Punom parom, kulinarski izazov Ž 13.25 Marina, telenovela 14.15 Cobra 11, krimi serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.35 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle TV ku e imaju pravo promjene programa
06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Pingu, crtani lm 07.05 Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija 07.30 I to je to, crtani lm 07.40 Oban, crtana serija 08.05 Na kraju ulice 08.20 arobna plo a (u imo engleski) 08.35 U ilica 08.50 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija
05.55 Slikovnica 06.25 Znanstvena pe ca 06.55 Iza ekrana 07.20 TV kalendar 07.35 Nebeski vrt, dok. serija 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: ovjek bez zvijezde, igrani lm 09.40 Hrvatska kulturna baĹĄ na 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Reporteri 15.55 Euromagazin 16.30 Vijes 16.39 Vrijeme sutra 16.40 Hrvatska kulturna baĹĄ na: Motovun 17.00 Svirci moji, glazbena emisija 17.30 Promet danas 17.40 Ĺ krinja: JeĹževa ku ica 18.35 TV Bingo show 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Ples sa zvijezdama, 1. dio 21.20 Ples sa zvijezdama, 2. dio 21.40 Mamu ca, krimi serija 22.25 Burzovno izvjeĹĄ e 22.30 Dnevnik 3 22.40 Vijes iz kulture 22.55 Ciklus Jamesa Bonda: Casino Royale, (Uloge: Peter Sellers, Ursula Andress, David Niven, Orson Welles, Joanna Pe et, Kurt Kaszanar, Woody Allen, Deborah Kerr, Barbara Bouchet, William Holden, John Huston, Orson Welles; Scenaris : Wolf Mankowitz, Michael Sayers, Val Guest, Ken Hughes (prema romanu Iana Fleminga); Redatelji: Val Guest, Ken Hughes, John Huston, Robert Parrish, Joseph McGrath) 01.15 Ciklus horora: Ispod povrĹĄine, igrani lm 03.00 Filmski maraton: Starkweather, igrani lm 04.30 Filmski maraton: Mjese ev ma , igrani lm 06.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 06.55 Skica za portret
TV ku e imaju pravo promjene programa
06.25 TEST 06.40 Najava programa
07.05
06.45
07.30 07.55 08.00 08.15 08.25 08.55 09.10 09.25 09.30 10.20 11.05
13.30
12.35
15.25 15.55 17.50 18.50 19.20 20.30 20.55 21.50 22.25 23.25 23.30 23.35 23.40 01.40
05.30 05.55 06.25 07.30 07.55 08.20 09.15 11.15 11.25 13.45 14.20 15.55 18.00 18.30 19.05 19.30 20.00 22.00
12:00 12:30 14:00 15:00
08:00 08:01 09:00 09:30 10:00
07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00
NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM KUTIONICA dje ja emisija
Danas pogledajte‌ Mali oglasi Dje ja televizija Lola, ponavljanje 3 epizode Boja novca, ponavljanje Ve eras uŞivo..., ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm
07:10 Vodeni ťtakori, crtani lm 09:00 XFactor 11:00 Oliver’s Twist 12:30 Doru ak, lm 14:15 Mrtav kao ja 16:05 Smallville, serija 18:00 Das A-Team 20:00 Vijes 20:15 Reine Nervensache 2, lm 22.30 Inferno, lm 0.30 No ni program
17:00 17:10 18:00
19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10
16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05
21:05 21:40 ------22:00 -------
OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE
Vijes Poljoprivredni savjetnik Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi Ĺživljenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu
6.00 Poker 10.15 DSF Bike 11.45 Normal 13.30 Sportquiz 17.00 DSF Bike 19.00 Skat 20.00 Poker 22.00 SmackDown 23.00 Boks, 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta prijenos Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. Emisija 20.00 Film 21.30 Koncert 23.30 U dobrom druĹĄtvu 8.30 Eiskunstlauf, prijenos 16.15 Skisprin00.20 TEST gen 11.00 Nord. Kombina on, prijenos 11.45 Langlauf, prijenos 13.30 Nord. Kombina on, prijenos 14.45 Skispringen, prijenos 16.45 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za Kuglanje 19.00 Abfahrt de Herren, prijenos djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 22.00 Boks, prijenos 0.00 Kuglanje
7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeĹž 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Eloise i BoĹži , lm 16.15 Gilmorice, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Paulie, lm 22.00 Las Vegas, serija 22.50 NedovrĹĄena ljubav, lm 0.45 Zvjezdana vrata, serija
Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles i mladeĹž 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 humoris na serija 14.55 Caroline u 20:07 Vrijeme 20:15 Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ? metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper 21.45 ZiB Flash 21.55 Transport, lm 23.40 Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 No ni program Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 Serija 23.40 No ni program switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni serija 19:10 talk talk talk 20:15 Die groĂ&#x;e izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za Tv Total Stock Car Crash, prijenos 0.15 Medjecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 hanika, lm 1.45 No ni program Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak prekograni ne TV 1.10 Videostranice Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Ĺ˝ivo njski velikani, dok. serija 11.45 Duboko Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal u dĹžungli, dok. serija 12.50 As tud not 20.15 Die Lego Show 22:05 Genial daneben padu? 14.35 Ordinacija, serij 15.35 Zlo ini 23:05 Die Wochenshow 0.00 No ni propred ku nim pragom, serija 16.30 Valter gram brani Sarajevo, jugoslavenski lm 18.20 Desetka 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Uzmi ili ostavi 20.55 Zadnji praznici, lm 23.20 Dexter, serija 0.20 Bolesnica, lm 2.35 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, No na panorama loĹĄa vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Das Supertalent 21.15 Ab durch die Wand 23.25 No ni program
SUBOTA 29. studenog 2008.
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: COLDPLAY; 01.00 NO NI PROGRAM
05:50 Code lyoko, crtana serija 06:15 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 06:40 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:10 Iron Kid, crtana serija 07:35 Dora istraĹžuje, crtana serija 08:05 Bratz, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:40 arobnice, serija 11:40 Frikovi, serija 12:40 Casper, igrani lm 14:35 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 16:05 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 17:05 Vijes 17:15 Kod Ane, kulinarski show 18:05 Trenutak is ne, game show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Opasnost iz dubine, (2004., SAD, akcija; Redatelj: Rex Piano; Glume: Doug Savant, Brandy Ledford, Larson McAllister, Jus n Melvey, John Novak) 21:45 Mravi ubojice, (2005., SAD, akcija; Redatelj: Fred Olen Ray; Glume: C. Thomas Howell, Stella Stevens, Siri Baruc, Brent Hu , Chick Vennera) 23:20 Zodijak, triler/horor 01:00 Nostradamus, SF akcija 02:35 Mravi ubojice, igrani lm (12) 04:05 R. Pilcher: Ljetna ljubav 2, mini serija 05:35 Frikovi, serija 06:10 Kraj programa
23.40 Tri kralja, (akcijski, 1999.; Disneyjevi cr i: Miki i Redatelj: David O. Russell; prijatelji Uloge: George Clooney, Disneyjevi cr i: Kuzco Mark Wahlberg, Ice careva nova ĹĄkola Cube, Spike Jonze, Cli Ĺ˝utokljunac Cur s, Nora Dunn, Jamie Danica Kennedy) arobna plo a 01.40 Kunolovac, kviz Ninin kutak 03.40 Crvena rijeka, igrani lm, Pripovjeda akcijski triler ÂŽ Veliki odmor: Brlog Veliki odmor: Kokice Kino informator Briljanteen Doctor Who, serija za djecu i mlade Hrvatski dje ji fes val, snimka Uhode u grovoj praĹĄumi, dok. serija Filmski klasici - lmovi Elizabeth Taylor: The Only Game in Town, igrani lm KS automagazin KoĹĄarka (M), NLB liga: Zadar - FMP, prijenos Aspen: Svjetski SKI kup veleslalom (Ĺ˝), prijenos 1. voĹžnje Magazin Lige prvaka Lake Louise: Svjetski SKI kup - spust (M), prijenos Sportska popuna Aspen: Svjetski SKI kup veleslalom (Ĺ˝), prijenos 2. voĹžnje Brodovi hranitelji: Posljednji drveni autobusi, dok. serija 60 godina SKUD-a “Ivan Goran Kova i â€? Promet danas Sportske vijes Kino informator No u kazaliĹĄtu TV raspored
Look, zabavna emisija ÂŽ Najbolje godine, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Transformeri, crtana serija Lutrija Ĺživota, dramska serija Big Brother, show ÂŽ Vijes uz ru ak, informa vna emisija Annie, obiteljski mjuzikl Look, zabavna emisija Rukomet: Turnir e ri nacije, Egipat - Hrvatska, snimka Premier League: Aston Villa - Fulham, prijenos Zvijezde Extra: 50 zvjezdanih skandala (4. dio), zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Big Brother, show Rukomet: Turnir e ri nacije, Austrija - Hrvatska, prijenos Billy Madison, (roman na komedija, 1995.; Redatelj: Tamra Davis; Uloge: Adam Sandler, Bridge e Wilson, Darren McGavin)
- Tamo vam je re an selo, Pjesma vas tamo vodi smjelo, V re an selo. Tako je to u pjesmi rekao Josip Vrhovski, ugledni hrvatski skladatelj i dirigent ro en u re anu. I re an tako kao jedno od rijetkih malih sela ima svoju himnu. Tako bi se po tome reklo da re an ari znaju pjevati. Žive oni u op ini Nedeliš e, a župi Macinec. Malo su se udno podijelili, ali tako im ide. Ide im i proštenje koje imaju po etkom svibnja na blagdan Uznesenja svetog Križa. Kapelica je lijepa, to no usred sela. Kako i mora biti. Makar je teško odrediti sredinu sela re ana jer je selo u obliku osmice. I ono što je još zanimljivo, u znaku je etiri mosta. Kroz selo protje e Dragoslavec potok i na njemu su etiri mala mosta. Onaj najpoznatiji, blizu središta, mjesto je sastanaka kao što ve to biva u životu. Tako je re an mala Venecija. Samo što je u potoku ipak premalo vode. grabe. Jer je sve više onih koji u re an dolaze. Doma i se tome vesele. Samo još da se dotepenci prilagode. Nekako im to sporo ide, a i doma i se baš i ne otvaraju previše. Uostalom selo nikada nije bilo toliko veliko da se ne bi znalo tko se ženi i tko se doselio. Tako se uostalom i znalo tko je koliko rakije jabukova e dobio. Šale se da se nekada najviše u re anu pila jabu nica. Po tome su bili poznati. A onda kad bi “trop“ sazrio selom bi se širio miris rakije. Pravo vino pili su samo na zabavama. Zato se i šale najstariji da su zabave uvijek i uspijevale. Tako se nadaju da e i njihova vatrogasna zabava, kada e slaviti devedeset godina Društva idu e godine, biti prava. Kao nekada.
bilo je baš Martinje. Mužeki pak su imali svoju probu u kr mi. I žene su odlu ile oti i malo pokrstiti mošt. Žena predsjednika MZ-a bila je najbliže pa je otišla po novac i dojurila vi u i: - Puce, stari me op e nej ul, tak ve spi. A njezin stari je sjedio tu za drugim stolom. Da li zbog toga ili ne eg drugog, uglavnom, re an ari više nemaju kr me u selu. Jednima fali, a drugima ne. Kad se dogovore, bit e nešto. Jer re an ari nikad ne žale za onim što je prošlo. Tako nisu žalili ni za svojim vatrogasnim vozilom koje su im Rusi odvezli 1945. godine. Ionako su poslije nabavili drugo.
Se delamo po dvaput za sigurnost
Ska i i jašu. Kažu to onako u šali, ali se misli na dvije stvari. re an arke tvrde za svoje muže da su jako dobri. I da ak hodaju redovito u trgovinu. Istina, na Pivski plac, ali idu. No, vratimo se mi skakanju. Rije je ipak o odbojci. Njihov klub danas je u 1. ligi. I tako je re an središte me imurske odbojke. I još ne ega. re an postaje i centar me imurskog konji kog sporta. I ve je i Konji ki klub re an pred osnivanjem. U selu imaju ak trinaest istokrvnih grla. Vele da je to po glavi stanovnika više nego u Zagrebu. A na nekadašnjem nogometnom igralištu na Tratama sada ska u konji. Vele doma i de ki da su samo re an arke ljepše. Nogomet je ovdje izgubio bitku. re an ari sada vole otmjenije sportove. Kažu da nije daleko dan kada e dolaziti ovamo iz Londona na natjecanja. Mogu se dovesti i vlakom jer do željezni ke stanice u Macincu i nije daleko. I kako bi re an ari rekli: - To bi bilo sve, drugo pa ni .
Kada su gradili dje je igralište, napravili su odmah dva. Jedno u gornjem dijelu, a jedno u donjem. Sada se gradi i tre e. Gradi ga udruga Kneja. I to tamo kod ribnjaka. im se s tim završi, odmah e prije i na djecu. Jer se ina e ne e imati tko igrati na igralištima. Ispalo je i dvaput kada su osnovali odbojkaški klub. Prvo su ga osnovali od prve. Onda je bila velika zabava koja e se pamtiti. A kako je baš onda umro jedan politi ar pa je bila “žalost“, platili su kaznu. Pa e i po njoj pamtiti tu zabavu. Kažu da su za sve što su god gradili u selu do novca dolazili održavanjem zabava. Zato su uvijek bile i vesele. Jako se vole okupljati i vele da ih baš puno i ne mu i jal. Ina e, imali su prije Društvo Naša djeca. Kako je djece manje, sada imaju Udrugu žena. No jedna pri a iz Društva Naša djeca pamti se i danas. Tako su jednom žene imale probu. A
Mi jako volimo skakati i jahati
Seoske zanimljivosti
Seoske zanimljivosti lanice Udruge žena prilikom jednog nastupa
O selu …
Luka Boj, Denis Harambaši , Dina i Luka Blaževi na dje jem igralištu: Mjesta za igru u našem selu ima jako puno
Antun Harambaši , i na konju De la Rosa Dario Harambaši : - Ja sam došao iz akovca jer ovakav mir nema nigdje, a osim toga idealno je mjesto za uzgoj konja i konji ki sport
re an se nalazi op ini Nedeliš e i župi Macinec. Smješten je u ravnici, to no u podnožju bregova. Prema njihovom predanju, selo je dobilo ime po trešnjama koje se rasle u središtu sela. U selu imaju mjesni dom, vatrogasni dom, lijepo ure enu kapelicu Uznesenja svetog Križa. Ima svu infrastrukturu, osim kanalizacije. Selo ima Odbojkaški klub, a odbojku su sredinom pedesetih godina donijeli Zvonko Petran i Franjo Preložnjak. Klub je službeno osnovan 1971. godine, a vodio ga je Ivan Ladi , a kasnije su mu pomagali Franjo Dolar, Ivan Horvat - Furi, Marijan Kiri i Dražen Horvat. Danas je Klub u 1.A nogometnoj ligi. Predsjednik je Mladen David, dopredsjednici Darko Posavec i Sre ko Horvat, tajnik Jadranko Kiri , rizni ar Pejo Kova evi , lanovi Izvršnog odbora Mladen Preložnjak, Marinko Posavec, Ivan Horvat - Pištek i Josip Treska. Po asni predsjednik kluba je Davor Zidari koji je ujedno s bratom Tihomirom glavni sponzor kluba (Centrometal). Klub nosi naziv “Me imurje Centrometal“ re an. U selu djeluje i DVD re an koji je osnovan 1919. godine. Društvo okuplja 35 lanova. Predsjednik je Goran Tiri , Radovan Horvat je zamjenik predsjednika i blagajnik, Branko Borko je zapovjednik
i tajnik je Siniša Ivanuša. Najmla e društvo u selu je Udruga žena re an koja je osnovana 2005. godine. Predsjednica je Karolina Horvat, tajnica Radmila Kopa evi i blagajnica Jagoda Posavec. Udruga ima 130 lanica, a djeluju kroz dramsku, sportsku i folklornu sekciju, a nedavno su osnovale i pjeva ki zbor.
O ljudima … Do 1789. re an je pripadao župi Nedeliš e. Po etkom 19. stolje a u re anu je živjelo 148 žitelja, 1937. bilo ih je 395, 1981. 402 i 1991. 425. Prema popisu iz 2001., tu je živjelo 450 stanovnika u 127 ku anstava i 146 stanova. Tako je re an me u rijetkim naseljima u Me imurju gdje raste broj stanovnika. Iako za sada imaju još sedam praznih ku a u selu, vidljivo je stalno naseljavanje. Tome pogoduje i blizina akovca. re an ari se ponose svojim slavnim dirigentom i skladateljem Josipom Vrhovskim te domoljubom vl . Jakobom Ladi em.
Seoske zanimljivosti U re anu vrijedi pogledati dio sela sa starim ku ama, kapelicu Uznesenja svetog Križa i ribnjak. Tu je sada i Knejino dje je igralište, tako da ih ukupno imaju tri u selu. Na nekadašnjem su nogometnom igralištu prepreke za preponsko jahanje jer je re an središte konji kog sporta u Me imurju.
Maja Maja ii Damir Damir Kiri Kiri grade grade ribnjak. ribnjak. -- UU prolje e prolje e e e biti biti ototvoren voren za za ribolov, ribolov, ali ali e e pružati pružati ii druge druge sadržaje sadržaje jer jer ovakvo ovakvo tiho tiho mjesto mjesto za za odmor odmor teško teško je je na i, na i, kaže kaže Damir Damir
Sre ko Horvat je potpredsjednik i trener Odbojkaškog kluba: - Selo živi za odbojku pa je i okosnica kluba od šest igra a iz samog re ana. Odbojka je proslavila selo
Dvanaestogodišnja Valentina Turek na vježbama u preponskom jahanju: Svi a mi se ovdje jako
16
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.
Vindija i ‘z bregov drugu godinu zaredom proglašeni hrvatskim superbrandovima Svjetska organizacija Superbrands i ove je godine superbrandovima proglasila dvije marke najve e hrvatske prehrambene industrije iz Varaždina. 1. Na uprili enoj sve anosti u zagreba kom hotelu Regent Esplanade titulu prestižne hrvatske robne marke dobila je “Kvaliteta Vindija”, krovni brand tvrtke koji objedinjuje preko tisu u Vindijinih proizvoda i ‘z bregov, prvi mlije ni brand na ovim prostorima koji datira još od davne 1977 godine. - Širok asortiman zdrave i sigurne hrane priskrbio nam je ve i-
tav niz vrijednih me unarodnih priznanja. Nagrada Superbranda ve drugu godinu zaredom dodatna je potvrda injenice da je Poslovni sustav Vindija simbol prehrambenih proizvoda premium kvalitete, izjavila je Ivana Kaplan, zamjenica voditelja marketinga Vindije. Ina e, uz stru ni žiri u sastavu od ak 67 eminentnih stru njaka iz najrazli itijih gospodarskih grana, u izboru vode ih robnih marki u Hrvatskoj, ove su godine po prvi put sudjelovali i potroša i, i to njih 10 tisu a, koji su birali izme u 780 finalista, od kojih samo prvih 100 dobiva i titulu Superbrands.
Ameri ki veleposlanik u posjetu modernim Vindijinim pogonima Prošle srijede u posjetu najve oj prehrambenoj industriji Vindiji boravio je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert A. Bradtke te savjetnica za trgovinu pri ameri kom veleposlanstvu Pamela Ward. Tom prilikom elnik ameri ke diplomacije u pratnji generalnog direktora Vindije Dragutina Drka obišao je proizvodne pogone varaždinskog proizvo a a te se, uz detaljna objašnjenja Vindijinih tehnologa, upoznao s proizvodnim procesima i visokotehnološkim odlikama arme za tov brojle-
Tijekom susreta s vode im predstavnicima varaždinske prehrambene industrije, Robert A. Bradtke razgledao je proizvodne pogone Koke i Vindije te farmu za tov brojlera ra, Industrije mesa Koka i Vindijinih novih pogona. - Posebno su me se dojmili visoki proizvodni standardi, kao i injenica da Vindijini proizvodi poštuju najstrože europske i svjetske norme i uspješno se izvoze na zapadnoeuropsko i ameri ko tržište. Kao veleposlanik SAD-a po aš en sam što su postrojenja opremljena
i visokokvalitetnim tehnološkim proizvodima ameri kih proizvo a a, istaknuo je Bradtke. Nakon razgleda tvornice uzvanici su imali prilike razgledati širok asortiman reprezentativnih proizvoda objedinjenih pod znakom Kvaliteta Vindija, nositelja najviših svjetskih certifikata kvalitete koji se uspješno izvoze.
OKRUGLI stol
Zaštita osobnih podataka i obveze voditelja zbirki Zakonom o zaštiti osobnih podataka ure ena je zaštita osobnih podataka o fizi kim osobama, te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. S ciljem pomo i u ispunjavanju obveza pravnih subjekata - voditelja zbirki da dostave svoje evidencije o zbirkama osobnih podataka koje vode, kao i boljeg sagledavanja prava i obveza na podru ju zaštite osobnih podataka.
SEMPRE FIDELIS iz akovca i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) organiziraju
seminar i radionicu u akovcu, 2. prosinca (utorak) u Scheierovoj zgradi, Matice hrvatske 1 s po etkom u 10 sati Predava i: Franjo Lacko, dipl.iur, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, Mr. Mirko Smilevski, na elnik Odjela središnjeg registra i in ormati kih tehnologija Prijave: Kotizacija za seminar iznosi 790,00 kuna. Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite najkasnije do petka, 28. studenog. Kontakt tele oni: 040/363-969; 091/9400-158.
OTVOREN ORIGINAL MARINES
Moderno i udobno Mali šminkeri, koji znaju što je dobar komad odje e, sada mogu svoj istan an ukus zadovoljiti u novootvorenoj prodavaonici Original Marines u akovcu. Original Marines nalazi
se u trgova kom centru Mercator, na adresi Zagreba ka 87 u prizemlju. Radi se o svjetski poznatom brendu, koji u svojoj ponudi ima asortiman dje je, ženske i muške mode, a u a-
kovcu je prisutan specijaliziranim du anom dje je garderobe. Ponudu Original Marinesa odlikuje visoka kvaliteta, udobni materijali, te šarenilo mnogobrojnih modela koji doprinose atraktivnosti kolekcije. Modna linija namijenjena je djeci od ro enja po do šesnaeste godine života. Posjetiti ih možete svakodnevno od 8 do 20 sati. (SZ; ZV)
Dragutin Drk rekao je: - Prije par godina krenuli smo s izvozom na zahtjevno ameri ko tržište koji dodatno otežavaju visoki troškovi transporta. Rije je o velikom iskoraku za Vindiju i op enito hrvatsku prehrambenu industriju. Ameri ko tržište posebno je zainteresirano za naše sireve, na prvom mjestu ov ji i kozji. Veleposlanik je zahvalio Drku i na iskazanoj podršci najpopularnijem ameri kom sportu baseballu u Varaždinu te i sam iskazao želju za sudjelovanjem u nekoj baseball utakmici u “baroknom gradu” idu e godine.
UDRUGA “Zora” za nenasilje i ljudska prava
Prava osoba s invaliditetom Istraživanje poslovanja Savez udruga s invaliditetom Me imurske županije Grada akovca i ove godine, kao i niz prijašnjih, organizira okrugli stol u petak 28. studenog u 10 sati u zgradi “Scheier”. Okrugli stol na temu Prava osoba s invaliditetom održava se uz Me unarodni dan osoba s invaliditetom, koji se obilježava 3. prosinca. U etvrtak 12. prosinca u crkvi Svetog Nikole u akovcu služit e se sveta misa, a prethodit e joj sveta ispovijed za sve koji osje aju potrebu. (BMO)
Udruga “Zora” za nenasilje i ljudska prava organizira okrugli stol na temu rezultata CARDS projekta “Odgovor civilnog društva na korupciju” i posebno istraživanje sukoba interesa na razini lokalnih vlasti s naglaskom na Grad akovec. Okrugli stol s temom istraživanja poslovanja Grada akovca koje je udruga provodila u 2008. godini održat e se u zgradi “Scheier” u akovcu u 11 sati.
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE
17
18
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
S &'* <
19
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Epiduralno krvarenje Ako ve govoriš, Moj brat doživio je prometnu nesre u u kojoj je došlo do ozljede glave. Nakon prometne nesre e izgubio je svijest, a ubrzo iza toga došao je k svijesti. Jedno kra e vrijeme osje ao se dobro, nije imao nikakve smetnje ali je putem do bolnice osjetio slabost u ruci i ponovno izgubio svijest. Bio je hitno operiran i re eno nam je da je imao prijelom kosti lubanje i moždano krvarenje. Interesira me zašto je došlo do ponovnog gubitka svijesti? Prema opisu i na inu nastanka simptoma kod vašeg brata se radilo o epiduralnom krvarenju. Epiduralno krvarenje je arterijsko krvarenje koje nastaje nakon prsnu a srednje meningealne arterije i to naj eš e nakon loma ljuske sljepoo ne kosti. Tom prilikom se nakuplja krv u epiduralnom prostoru. Kao posljedica nakupljanja krvi u epiduralnom prostoru dolazi do pove anja intrakranijskog tlaka, pomicanja moždanih masa, kompresije središnjih moždanih tvorbi i pritiska na moždano deblo, uklještenja mozga, decerebracije i do smrti ozlje enog. Kod epiduralnog krvarenja ozlje eni gubi svijest (potres mozga) i nakon toga se brzo osvijesti. Poslije nekoliko minuta do nekoliko
sati opet uslijedi gubitak svijesti. Prisvjesno stanje, dakle stanje izme u dva gubitka svijesti je bez neuroloških simptoma i njega nazivamo “slobodni interval”. Nakon toga “slobodnog intervala” slijedi razvoj tipi nih simptoma. Postupno se pojavljuju pomu enje svijesti, žarišni ispadi (djelomi na ili potpuna kljenut ekstremiteta na suprotnoj strani od ošte enja). Zbog pove anog intrakranijskog tlaka javljaju se glavobolje, mu nine, povra anja, vrtoglavice, tinitus, bradikardije, ubrzano i površno disanje. Zbog uklještenja pod tentorijum uncinatusa i potiskivanja moždanog debla nastane kljenut živca okulomotorijusa (Hutchinsonova zjenica – proširena zjenice na istoj strani ozljede) a kasnije se javlja skretanje o ne jabu ice u stranu i spuštenost (ptoza) gornje vje e. Elektroencefalografski dobije se niskoniskovoltažni EEG preko zahva ene regije. Na CT mozga vidi se hiperdenzna tvorba koja je oštro ograni ena od mozga i nehomogene je strukture. Jedino u inkovito lije enje je kirurško a to zna i trepanacija lubanje i hitno uklanjanje hematoma. Ishod operacije ovisi o vremenu kada je ona u injena.
estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails
Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut
Talasoterapija Talasoterapija ( thallasso – gr .-more) primjenjuje prirodne initelje svojstvene moru i primorju u ljekovite svrhe.Glavna odlika talasoterapije je upotreba „snage mora“ – gimnastika u morskoj vodi, zamatanje u alge, masaža mlazovima morske vode.Razlikujemo dvije vrste talasoterapije:Stru nu – koja se koristi u posebnim zdravstvenim ustanovama i/ili drugim mjestima pod stalnim lije ni kim nadzorom, te samostalnu , koja se provodi izvan zdravstvenih ustanova, a po lije ni koj preporuci.Ciljevi stru ne talasoterapije su sprje avanje i lije enje razli itih bolesti te opo-
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
IZDAVA : ME$IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
ravak i rehabilitacija, a samostalne održavanje i unaprje enje zdravlja, te poboljšanje kvalitete življenja. Pojavljuje se kao vid rekreacije i u sklopu zdravstvenog turizma. Nakon 3 do 12 dana boravka u morskim lje ilištima može do i do promjene u ljudskom organizmu koju nazivamo talasoreakcija. Manifestiraju se kao umor, depresija, nesanica, prolazne smetnje i sl. te bolovi u bolesnim i/ili ošte enim djelovima tijela. Upravo je talasoreakcija, reakcija organizma na stres izazvan primjenom ljekovitih morskih initelja, pokazatelj njihove ja ine i pomaže u doziranju.
budi to što jesi Strah od javnog nastupa po iva na uvjerenju da nas drugi više ili manje procjenjuju, da vrednuju našu izvedbu. To je, naravno, to no. Drugi nas vide kao više ili manje uspješne performere u životu op enito, pa zašto bi ovo bila iznimka? Ho emo li stalno strepiti zbog toga kako nas drugi vide?! Zašto se stalno zapli emo u nepotrebne zavrzlame poput ove? Sliku o sebi ne treba rušiti ili graditi na tome koliko se naša samoprezentacija svi a drugim ljudima, jer je taj pristup jako neizvjesnog ishoda. Stvarno im se ne moram svi ati, bezbroj je razloga za takvu mogu nost. Pa jesam li ja zbog toga manje ja i vrijedim li manje?! Znate, ljudi dragi, nekako me zamara ta stalna potreba da vam se objašnjava kako nije bitno što su drugi oko vas više ili manje zlonamjerni. Neka su, pa što onda. Zar ste na svijetu zato da bi zadovoljili ne ije tu e kriterije? Koje i ije? Ako imate nekom nešto za re i, bilo da je to svakodnevna me uljudska situacija ili radite takav posao da morate javno nastupati, onda je to jedna od vaših zada a tog trena, tog dana. Vi znate što treba re i, zašto i kako. Vjerujte, za uspješan javni nastup nisu vam potrebne nikakve posebne komunikacijske vještine. Znate, smiješne su mi pomalo sve te silne radionice i seminari koje ste spremni skupo pla ati jer ne prepoznajete elementarne vrline dobre i uvjerljive komunikacije. Mislim, dobro je da se i tako mogu zara ivati lijepi novci, ali što
se na takvim seminarima zapravo nau i? Ono što bi svatko od nas mogao sam prepoznati u sebi, što ve ima u sebi. Uspješna komunikacija po iva na svemu onome što imamo u svakodnevnom govoru. Glavni cilj govora je da slušatelji razumiju stajališta koja im prezentirate. Ajde budimo dobronamjerni dok se ovako itamo, mene i vas valjda ne zanimaju oni ljudi i one situacije kad govor nema za svrhu sporazumijevanje ve manipulaciju. Zna i, cilj je da se razumijemo ako ve govorimo. Slušatelji su ipak zainteresirani za to što imate re i, a tek onda ih zanimaju vaše govorni ke sposobnosti. Bolje je umjesto pristupa usmjerenog na efektnu izvedbu prihvatiti komunikacijski pristup, koji po iva zapravo na jednostavnom pravilu da je nama ljudima važno da možemo shvatiti ne ije poruke i vjerovati im. Možete biti elokventni i visokostru ni, ali ako slušatelji nisu razumjeli što želite re i, vaš je nastup bio neuspješan, makar ste vi njime zadovoljni. Tako je mogu e da vrhunski stru njaci i znalci imaju problem u prijenosu svojih poruka jer ne ostvare atmosferu u kojoj bi njihove poruke doprle do slušatelja. Ljudskost, jednostavnost, bogat rje nik koji slušatelji razumiju, kontakt o ima, osmjeh... I nije tako jednostavno kao što se ini, jer smo se iskvarili trude i se da budemo druga iji. Sre om, sve ovo je lako (ponovno) nau iti, jer negdje u sebi to imamo.
Piše dr. med. Damir Mamuzi
1. Hrvatski kongres ginekološke onkologije U Zagrebu je od 13.do 16.studenog ove godine održan 1.Hrvatski kongres ginekološke onkologije. Zadnji dan 16.11. bio je posve en raku dojke ,na kojeg u se posebno osvrnuti. Voditelj predavanja o raku dojke bio je predsjednik Hrvatskog senološkog društva Prof.Dr.Ivo Drinkovi . S epidemiološkog aspekta rak dojke je proširen na sve zemlje svijeta i obzirom na broj slu ajeva u stalnom je porastu. Ukupno je u svijetu prošle godine bilo 1,301867 novooboljelih žena i 464854 umrlih od ove opake bolesti. Najve a je u estalost raka dojke u razvijenim zemljama Europe i Amerike , a najniža u azijskim zemljama, što se dovodi u vezu s na inom života i prehranom. Uvo enjem probiraskrininga mamogra ijom u ve ini razvijenih zemalja od 1990. godine na ovamo došlo je do znatnog pada smrtnosti-mortaliteta prosje no i više od 20 %. U Hrvatskoj je tako er došlo do znatnog porasta u estalosti raka dojke. Tako se zadnjih 25 godina broj oboljelih udvostru io. 2005 .godine oboljelo je u Hrvatskoj 2300 a 2006.godine umrlo 830. Mortalitet-smrtnost je do nedavno bila u stalnom laganom porastu a sada stagnira. Od listopada 2006 provodi se Nacionalni program skrininga raka dojke. Pozvano je 560000 žena u dobi od 50-69 godina svake druge godine na mamogra iju. Cilj ovog
programa je smanjiti smrtnost raka dojke za 25 %. Idealno bi bilo da su obuhva ene žene ve od 40.godine i da se mamogra ija provodi svake godine, bar one koje imaju pozitivnu anamnezu i pozitivne gene za rak dojke. Zbog ograni enih inancijskih sredstava i nedovoljnog broja aparata kao i radiologa ovaj program je u stvari jedan kompromis. Za uspjeh programa potreban je odaziv od 70 % svih pozvanih žena. Rezultati do sada nisu nažalost zadovoljavaju i. Odaziv je bio na razini države 55,8 % svih pozvanih. Samo u nekim županijama je iznosio 70 % a u našoj varaždinskoj svega 41 %.Time se nalazimo nažalost na zadnjem mjestu svih županija. Takav podatak ne krasi razvijena, kulturna podru ja i kosi se s ostalim pokazateljima našeg grada i županije. Do sada je otkriveno ukupno 760 karcinoma u itavoj državi. I na kraju mogu samo naglasiti, ako ste dobili poziv na mamogra iju, svakako se odazovite. Pretraga je brza, bezbolna, zra enje je minimalno, bezopasno. Napominjem, ako ste «odre eni» da dobite rak dojke, jedina ,prava šansa je otkriti ga u ranoj fazi, a to je kad je tumor manji od 1 centimetra. To se opet može samo posti i ako radimo mamogra iju i ultrazvuk dojke u kombinaciji, redovito svaku godinu zapo evši od 40.godine života,a u slu ajevima rizika i ranije.
CRKVA u Svetom Jurju na Bregu
Donacijski žirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI", Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjese na 75 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo (+ poštarina za Europu 675kn; avio pošiljke 1575kn) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
20
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.
ZA UPRAVLJA EM
Alfa Romeo 159 posebna ponuda
Citroën Nemo Furgon 1,4 HDi
Tvrtka Autocommerce, ovlašteni uvoznik Alfa Romea za Hrvatsku odlu ila je ponuditi svoje modele Alfa Romea 159 s posebnim popustima koji iznose od 14.000 kn do ak 50.000 kn, a odnose se na nova vozila s lagera.
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih vozila u Me imurskoj županiji od 1.1. do 31.10.2008. 1. Opel
241
12,55%
2. Volkswagen
185
9,63%
3. Peugeot
168
8,75%
4. Renault
152
7,91%
5. Škoda
144
7,50%
6. Ford
123
6,40%
7. Mazda
118
6,14%
8. Citroen
110
5,73%
9. Honda
100
5,21%
10. Hyundai
84
4,37%
11. Toyota
84
4,37%
12. Chevrolet
77
4,01%
13. Seat
44
2,29%
14. Kia
42
2,19%
15. Fiat
35
1,82%
16. BMW
31
1,61%
17. Mercedes
31
1,61%
18. Suzuki
31
1,61%
19. Dacia
29
1,51%
20. Audi
24
1,25%
21. Nissan
18
0,94%
22. Volvo
14
0,73%
23. Mitsubishi
10
0,52%
24. Alfa Romeo
7
0,36%
25. Land Rover
4
0,21%
26. Lada
3
0,16%
27. Jaguar
2
0,10%
28. Jeep
2
0,10%
29. Mahindra
2
0,10%
30. SsangYong
2
0,10%
31. Great Wall
1
0,05%
32. Lancia
1
0,05%
33. Lexus
1
0,05%
34. Subaru
1
0,05%
UKUPNO
1921
100%
Izvor: Promocija Plus
SPORT Poredak voza a nakon 14 od 15 utrka 1. S. LOEB 2. M. HIRVONEN 3. D. SORDO 4. J. LATVALA 5. C. ATKINSON 6. P. SOLBERG 7. F. DUVAL 8. H. SOLBERG 9. G. GALLI 10. M. WILSON
112 102 59 50 50 41 22 22 17 15
• Nemo Furgon je inovativno vozilo, s modernim, prijateljskim i dinami nim stilom. Kompaktan izvana i prostran iznutra, on je funkcionalan, robustan i ekonomi an
Poredak teamova nakon 14 od 15 utrka 1. CITROEN TOTAL WRT 2. BP FORD ABU DHABI WORLD RALLY TEAM 3. SUBARU WORLD RALLY TEAM 4. STOBART VK M-SPORT FORD RALLY TEAM 5. SUZUKI WORLD RALLY TEAM 6. MUNCHI'S FORD WORLD RALLY TEAM
175 164 93 64
Fiat Sedici prodajna akcija Fiat i Autocommerce su odlu ili napravi prodajnu akciju na modelu Fiat Sedici. Nakon što je kompletirana ponuda sa svim motorima i pogonima koji se proizvode, krenula ja akcija ograni enog karaktera sa isporukom odmah. U akciji su sve verzije: benzinski modeli dynamic 1,6 4x2 i 4x4 te dizelski modeli 1,9 JTD dynamic 4x2 i 4x4. Cijene su niže od cijenika i do 19.000 kuna a za najbrže je napravljena cijena od 99.999 kuna s PDV-om.
28 22
Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin
7.32 7.37 7,69 3.35
7.32 7.59 7.69 7.76 3.35
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 13. studenog 2008.
EKO KUTAK
10 godina Peugeotovog eko projekta Ove godine Peugeot slavi desetu obljetnicu eko projekta „Spremnici ugljika“. Projekt se odnosi na pošumljavanje gotovo 2.000 hektara šume na opustošenom podru ju u Fazenda Sao Nicolau u jugoisto noj Amazoniji, na sjeveru brazilske pokrajine Mato Grosso. U deset godina zasa eno je ukupno 2 milijuna stabala od 50 razli itih lokalnih biljnih vrsta. U deset godina prikupljeno je ukupno 51.000 tona CO2, ili 5.1 tona CO2 godišnje. Koli ina prikupljenog CO2 varira od 2 do 12 t CO2 godišnje, ovisno o gusto i sadnje i vrsti biljke. U rujnu 1998. godine, Peugeot i francuski Nacionalni ured za šume (ONF) potpisali su ugovor za projekt pošumljavanja. 1999. godine brazilska podružnica ONF-a kupila je 10.000 hektara zemljišta na desnoj obali rijeke Rio Juruena, dok Peugeot nije želio biti vlasnikom zemljišta. Brazil je odabran jer je amazonska šuma od velike važnosti kao prirodni „spremnik ugljika“. U po etku je na projektu bio zaposlen tim od stotinjak ljudi. Uslijedila je rehabilitacija podru ja, sre ivanje zemljišnih vlasni kih papira, izabiranje i ozna avanje podru ja za pošumljavanje, izgradnja infrastrukture i sistema navodnjavanja, a sve to u teško dostupnom i
Okretan i prakti an
infrastrukturno slabo razvijenom podru ju. Stoga je to bio veliki ljudski izazov. Ciljevi projekta su daljnje pra enje spremnika ugljika raznim metodama, kreiranje privatnog prirodnog rezervata, te ja anje socijalnog aspekta projekta. Projekt danas služi i kao baza za druga znanstvena i ekološka istraživanja. Peugeot je investirao 2.8 milijardi eura u kompletnu obnovu svojih dizelskih i benzinskih motora u manje od 10 godina. U 2011. godini Peugeot namjerava prodati nekoliko stotina tisu a vozila sa „Stop and Start“ sistemom, koji smanjuje potrošnju goriva i emisiju CO2 do 15%. Iste godine Peugeot e komercijalizirati i prvo hibridno vozilo s 35% manjom potrošnjom goriva i pogonom na sva 4 kota a.
Citroën Nemo odli an je izbor renomiranog francuskog proizvo a a koji predstavlja start u bogatoj ponudi gospodarskih vozila. Glavne odlike Citroëna Nemo su kompaktne vanjske dimenzije koje mu omogu uju jednostavno manevriranje u gradskoj vožnji. Iznutra ga karakterizira prostranost za voza a i suvoza a sprijeda te posebno prakti an teretni prostor straga obujma 2,5 m3. Pristup do teretnog prostora jednostavan je kroz asimetri na dvokrilna stražnja vrata koja
Tehni ki podaci: Citroën Nemo Furgon 1,4 HDi Snaga:
70 KS pri 4.000 o/ min
Moment:
160 pri 1.750 o/min
Ubrzanje:
16.9 s
Najve a brzi- 152 na: Potrošnja: grad
5.7
otvoreno
3.8
mješovito
4.5
Cijena testira- 82.478 Kn nog modela:
se otvaraju pod kutem od 180 stupnjeva, te kroz klizna vrata smještena na desnom bok u Nema. Prakti nost ovog vozila je upotpunjena još jednom bitnom karakteristikom, a to je ekonomi nost s ugra enim pogonskim agregatom moderne dizelske tehnologije obujma 1,4 litre. Izuzetno niska prosje na potrošnja od 4,6 litara goriva te niska emisija štetnih plinova (123 g CO2 po km) tako er ga svrstavaju u izuzetno poželjno okretno i prakti no gospodarsko vozilo.
Cijena:
Peugeot Lavlje ludilo
Testni Nemo furgon ima cijenu u osnovnoj izvedbi do registracije 84.668 kn, a od dodatne opreme ima paket Plus (sadrži elektri ne podiza e prozora sa sekvencijalnim pomicanjem i zaštitom od priklještenja na strani voza a i suvoza a, elektri ne retrovizore s grija ima i centralno zaklju avanje daljinskim upravlja em, zasebno zaklju avanje kabine i prostora za teret te pku za zaklju avanje na armaturnoj plo i) ija je cijena 3.294 kn, ostaklejena stražnja dvokrilna vrata (915 kn), klima ure aj (7.686 kn) te preklopivo sjedalo suvoza a (915 kn). Cijena ovako opremljenog testnog modela je 97.478 kn, a jekom studenog vrijedi akcija u kojoj se ostvaruje popust od 15.000 kn što ini primamljivu cijenu od 82.478 kn.
Peugeot Hrvatska i ovlaštena mreža koncesionara za svoje su klijente pripremili posebne ponude za sve Peugeot modele. Posebno su atrak vne ponude za model Peugeot 207, koji se nudi ve od 79.900 kn s PDV-om, i Peugeot 308, koji je dostupan ve od 99.900 kn s PDVom. Ponuda vrijedi do isteka zaliha, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.
Izvrsna prodaja Honde CR-V U prvih deset mjeseci ove godine, atrak vna Honda CR-V bilježi rast prodaje od 125% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zbog jedinstvenog dizajna, prepoznatljive elegancije te njegovanog sportskog duha, Honda CR-V slovi kao jedan od najpoželjnijih automobila u Hrvatskoj. Tome u prilog svakako idu i prodajni rezulta , iz kojih se može iš itati da je u prvih deset mjeseci ove godine registrirano dvjesto osamdeset primjeraka Hondi CR-V prema sto dvadeset i pet registriranih primjeraka u istom razdoblju prošle godine. Za izvanrednu prihva enost Honde CR-V na našem tržištu, svakako su najzaslužniji jedinstven dizajn, iznimna elegancija te velika doza zadovoljstva u vožnji. Pri tom ne smijemo zaboravi i atrak vne uštede koje za ovaj model iznose ak do 20.000 kn.
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE
Europski auto godine je Opel Insignia U ponedjeljak, 17. studenog proglašeni su rezultati izbora “European Car of the Year 2009.”. Žiri sastavljen od 59 novinara iz 23 eurposke zemlje me u 37 kandidata odabrao je 7 inalista te objavio pobjednika izbora europskog automobila godine - Opel Insigniu. To je druga titula za Opel od 1964. godine od kada se održava izbor za europski auto godine. 1987. godine ovu je titulu osvojila Opel Omega. Rezultati: 1.
Opel Insignia 321, 2. Ford Fiesta 320, 3. Volkswagen Golf VI 223, 4. Citroën C5 198, 5. Alfa Romeo MiTo 148, 6. Škoda Superb 144, 7. Renault Megane III 121
21
22
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.
Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.
Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.
Dacia Sandero već od 55.555 kn
GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*
www.dacia.hr
Think big.
Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE
23
EXHIBITION EVENT u disco clubu â&#x20AC;&#x153;Dijanaâ&#x20AC;?
Dolazak Petra Dundova U petak 28. studenog u disco klubu â&#x20AC;&#x153;Dijanaâ&#x20AC;? nastupit e hrvatski Mozart elektronske glazbe Petar Dundov. Nakon premijere clubing projekta s Martinom Eyererom te obavljenoga prvog koraka u nastojanju vra anja istinskog i kvalitetnog klupskog izbrijavanja u naĹĄe krajeve, Exhibition clubbing
publici sjeverozapadne Hrvatske predstavlja sljede u zvijezdu, ovaj put, doma e elektronske glazbe. Nakon duĹžeg izbivanja s naĹĄih prostora svojim dolaskom po astit e nas Petar Dundov, ije najnovije remekdjelo Ĺžari i pali klubovima po cijelom svijetu. Osim Petra, nastupit e Exhibition rezidenti Fibo& Nino te Vj-a Eyemolestera, a vatru e
potpaliti, iz redova â&#x20AC;&#x153;Mlade snageâ&#x20AC;&#x153; Memories of the future. Po etak je u 21 sat, dok cijena ulaznice iznosi 40 kuna.
TOP LISTA DOMA IH 10. ET PRAZAN STAN 09. MLADEN GRDOVI
Exhibition clubbing publici sjeverozapadne Hrvatske predstavlja jedno od najve ih imena hrvatske glazbene scene - Petra Dundova
RECI MI RECI ŽIVOTE
TOP STAVROS LISTA DOMA IH 08. JASMIN
TOP 20
Brzopotezni razvod Madonne i Guya
Sevka snimila spot za pjesmu â&#x20AC;&#x153;Trideseteâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x153;I sama se ponekad osje am kao da sam na trapezu i da se moram vinuti visoko u zrak iznad Ĺživotnih neda a, svih Ĺžonglera i klaunova, a i moj se Ĺživot puno ne razlikuje od Ĺživota u cirkusu: skoro se svaki dan selim iz grada u grad da bih nave er zabavljala publikuâ&#x20AC;?, rekla je Severina u razgovoru za Gloriju i tako objasnila zbog ega se radnja videospota za njezin novi singl â&#x20AC;&#x153;Trideseteâ&#x20AC;? odvija u cirkusu. Radnju spota osmislili su producent Viktor Drago i redatelj Vanja Vascarac, a svoju videopremijeru imat e sljede i etvrtak.
36-godiĹĄnja pjeva ica promijenit e u manje od etiri minuta ĹĄest stylinga, a osim nje bit e tu jedan muĹĄkarac,â&#x20AC;?staraâ&#x20AC;? Severina i nekoliko Ĺživotinja. A njoj se upravo svidjela njihova simbolika: konj simbolizira snagu, pas prijateljstvo, krotitelj muĹĄkarca, glazbenici veselje. Seve najavljuje i svoju turneju koju e zapo eti u zagreba kom Domu sportova 21. prosinca, dok za Ljubljanu, Split, Sarajevo, Beograd i joĹĄ neke gradove nema to nih datuma. Foto: Folk Guru za Index
Ono ĹĄto je zapo elo idili nim vjen anjem u ĹĄkotskom dvorcu prije neĹĄto manje od osam godina okon ano je u petak na londonskom Visokom sudu u samo nekoliko minuta. BivĹĄi supruĹžnici nisu se u petak ni pojavili na raspravi na Visokom sudu u Londonu koja je trajala tek nekoliko minuta. Par se odlu io na â&#x20AC;&#x153;ekspresniâ&#x20AC;? razvod nakon ĹĄto su 15. listopada objavili da se razilaze. Prema sudskim dokumentima, Madonna je zatraĹžila razvod zbog suprugovog â&#x20AC;&#x153;nerazumnog ponaĹĄanjaâ&#x20AC;?. Madonna i Guy dogovorili su se da e podijeliti skrbniĹĄtvo nad sinovima, Roccom i posvojenim Davidom. Guy se odrekao polovice njezinog 300 milijuna funti vrijed-
Alan
07. NENAD VETMA LJUBAV 06. MATE BULI KADA PIJEM
02. BLUES ZA MOJU MAJKU - STILLNESS
05. ZAPREĹ I BOYS SAMO JE JEDNO
03. AKO TO SE ZOVE LJUBAV - TONY CETINSKI
04. DAVOR BORNO LJUDI
04. U INI NEĹ TO DANAS - RAMIREZ
03. TONY CETINSKI
05. DIVOTA - SONGKILLERS . Ivanka Mazurk.
UMIREM 100X DNEVNO
06. NE KUNI SE - BORIS NOVKOVI
02. ZDRAVKO Ĺ KENDER
07. BALADA - MOR ROLL
POLETI SRCE
08. INDIJA - MASSIMO
01. DRAŽEN ZE I IDI
09. SANJA SAN JUTROS CIMA . HELENA BASTI
10. VOLIM BITI ZALJUBLJENA - LANA
TOP LISTA STRANIH 10. COLDPLAY VIOLET HILL 09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA
FORMULA 13
IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN
01. THE LOVERS ARE LOSING - KEANE
TOPSTRET LISTA DOMA IH 08. MANIC PREACHERS
02. HUMAN - KILLERS
UMBRELLA
03. THIS IS THE LIFE - AMY MACDONALD
07. CHRIS BROWN WITH YOU
04. IF I WERE A BOY - BEYONCE
06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME
05. ANOTHER WAY TO DIE -
05. ALICIA KEYS TEENAGE LOVE AFFAIR
JACK WHITE & ALICIA KEYS
04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE
06. PJANOO - ERIC PRYDZ
4 MINUTES
07. MILES AWAY - MADONNA
03. USHER FT. YOUNG JEEZY
08. LUCID DREAMS - FRANZ FERDINAND
LOVE IN THIS CLUB
09. LUCIA - MARQUESS
02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE
10. LIVE YOUR LIFE - T.I. feat RIHANNA
01. RIHANAN TAKE A BOW
TOP LISTA RADIA ME IMURJE
TJEDNI KALORIFER
Kimberly
nog bogatstva, ali mu je Madonna navodno odlu ila dati dva milijuna funti kao poklon, ĹĄto ne e biti uneseno u sudske dokumente. Redatelj e zadrĹžati i ladanjsko imanje Ashcombe, na kojem se Madonna ne tako davno u Vogueu predstavila kao engleska nevjesta, te 2,5 milijuna funti vrijedan pub u Londonu. etiri ku e koje par posjeduje u Londonu, procijenjene na 17 milijuna funti, prodat e a novac podijeliti. Ĺ to se ti e ulaska u nove ljubavne veze, oboje se navodno i te kako dobro snalaze. Madonna je navodno bila nevjerna joĹĄ za vrijeme braka s bejzbol zvijezdom Alexom Rodriguezom, dok Guy ljubi englesku televizijsku glumicu Kelly Reilly.
Ĺ TO BI JA S TOBOM
01. DODIRI OD STAKLA - NINA BADRI
TOP LISTA DOMA IH
01. TOĹ E PROESKI
01. LANA
IGRA BEZ GRANICA
VOLIM BIT ZALJUBLJENA
02. SMS MOJA ULICA
02. JASMIN STAVROS EMILIJA
TOP LISTA DOMA IH 03. COLONIA
TOP LISTA DOMA IH 03. TOĹ E PROESKI NESANICA
POD SRETNOM ZVIJEZDOM
04. LUKA NIŽETI
04. VLADO JANEVSKI
NA TREN I ZAUVIJEK
RUĹ˝ SA TVOJIH USANA
05. NINA DODIRI OD STAKLA
05. KINGS ZAKUNI SE
06. DINO DVORNIK
06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA
HIPNOTIZIRAN RMX
07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM
07. TONY CETINSKI
08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE
AKO TO SE ZOVE LJUBAV
09. LEO DVIJE VATRE
08. BORIS NOVKOVI NE KUNI SE
10. BORIS BABAROVI
09. BARUNI DRAGA
TI NISI VIĹ E MALENA
10. ET VARAT U TE
47
VWXGHQRJ
sport@mnovine.hr
ME IMURSKI DERBI III. HNL-istok odigran u sjajnoj atmosferi u Prelogu
Duman i u posljednji trenutak za podjelu bodova U pretposljednjem kolu III. HNListok u veli anstvenoj atmosferi ve dugo nevi enoj na me imurskim nogometnim terenima u Prelogu pred viĹĄe od 1.000 gledatelja odigran je me imurski derbi izme u doma e Mladost i NedeliĹĄ a koji je zavrĹĄio bez pobjednika 1:1 (0:0). ZavrĹĄnica utakmice ponudila je istinsku dramu u kojoj su gosti u posljednjoj minuti utakmici pogotkom Duman i a uspjeli poravnati rezultat na 1:1 i osvojiti bod. Prije toga u 70. minuti Mladosti je vode i zgoditka donio najbolji njihov igra Balent, ali PreloĹžani prednost nisu uspjeli zadrĹžati do kraja.
Uvod u utakmicu bio je veli anstven zahvaljuju i u potpunosti ispunjenoj tribini preloĹĄkog stadiona. â&#x20AC;&#x153;Glava do glaveâ&#x20AC;?, kaĹžu svi koji su to vidjeli iz daljine, da je to bio impresivni prizor u Prelogu, barem kad je nogomet u pitanju. Tako neĹĄto nije se dogodilo ove sezone u III. HNListok, a vjerojatno ni ne e. Isto vrijedi i za me imurske nogometne terene, posebice kad su hrvatske nogometne lige u pitanju. NaĹžalost isto ne vrijedi za sam teren koji je u Prelogu daleko od idealnog i vjerojatno je ovaj put iĹĄao viĹĄe na ruku gostima, jer doma i nisu mogli svih 90 minuta igrati kombinatorno, po-
MLADOST (P) â&#x20AC;&#x201C; NEDELIĹ E 1:1 (0:0) PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Vrabec - 6 (Sl. Brod). Pomo nici: Radi i Sudari . Strijelci: 1:0 Balent (71), 1:1 Duman i (90). MLADOST: Mar ec 7, Radikovi 6, Ba ari 6, Vutek 6,5, Jari 6, HabuĹĄ 6, Krznar 6 (od 87. HiĹžman - ), Kralji 6, Vuk 6 (od 63. Bukal 6), Balent 7,5, Sabol 6,5 (od 81. Rogina -). Trener: Zlatko Ba ari. NEDELIĹ E: Posavec 6,5, Golubi 6, Celinger 6, $ukes 6, Vibovec 6,5, Zavrtnik 6, Bujani 6, Belovi 6,5, Zanjko 6 (od 61. Perko 6), Baksa 7 (od 68. PeriĹĄi -), Jagec 6 (od 76. Duman i 7). Trener: Nenad Mar ec. Igra utakmice: Davor Balent.
DEKOR
Za istu desetku Utakmica je protekla u fenomenalnom ozra ju dupkom pune tribine preloĹĄkog stadiona. Sve je bilo u â&#x20AC;&#x153;engleskoj atmosferiâ&#x20AC;? koju moĹžemo vi ati na engleskim stadionima, koji su svi od reda puni. Nije bilo ni incidentnih situacija, istini za volju i na terenu su obje ekipe odigrale fer i korektno, s tek nekoliko ĹžeĹĄ ih situacija. Uglavnom, sve je proteklo OK, kako bi
ina e trebalo biti, a ĹĄto naĹžalost u nekim proĹĄlim vremenima posebice kad su rivalstva u pitanju nije bio slu aj. Me utim, to je bio putokaz i onima mla ima kojih je tako er bilo puno da vrijedi do i na nogometnu utakmicu, ne samo zbog nogometa, nego i stvarno super-atmosfere koja se naĹžalost doga a jako rijetko na naĹĄim nogometnim stadionima.
sebice u drugom dijelu, kad je teren dodatno â&#x20AC;&#x153;izoranâ&#x20AC;?. Na kraju pak su naravno puno zadovoljniji bili u redovima gostiju. Trener Mar ec govorio je o velikom zna enju boda iz ovog derbija za nedeliĹĄ anski klub: - Pretpostavljao sam da nas eka iz viĹĄe razloga teĹžak zadatak, prvenstveno jer je preloĹĄka ekipa u puno â&#x20AC;&#x153;nogometnijemâ&#x20AC;? ritmu nego moja. Sre om, ovu utakmicu odigrali smo kompletni, imao sam puno ĹĄiri igra ki izbor nego na prethodnim utakmicama i to nam je puno zna ilo, posebice u trenucima kad smo morali loviti rezultat u kojima smo uspjeli napraviti pritisak i na kraju se pokazalo da Duma nije zaboravio zabijati vaĹžne golove, iako u ovom trenutku je viĹĄe posve en moĹžda su enju, nego nogometu.Nogomet je igra u kojoj se ne smijeĹĄ opustiti niti na trenutak. PreloĹžani kao da su pomislili da je ve sve gotovo, jer je kako se utakmica pribliĹžavala kraju, pritisak gostiju jenjavao, pa su pokuĹĄali pri kraju utakmice sti i i do drugog zgoditka. Kao da su zaboravili malo na obranu, ĹĄto ih je na kraju koĹĄtalo pobjede. Trener Ba ari nije mogao preĹžaliti dva izgubljena boda: - Kad si tako blizu osvajanju sva tri boda, onda je joĹĄ teĹže pri-
NedeliĹĄ anski napada Baksa opasno je prijetio doma em vrataru Mar ecu, ali je ovaj oba puta izaĹĄao kao pobjednik hvatiti realnost jer si izgubio dva. Mi bi s ovom pobjedom prakti ki zavrĹĄili svoj zadatak za ovu jesen, posljednje kolo u Vukovaru bilo bi za nas bonus i sve ĹĄto bi tamo uradili bio bi veliki plus za prolje e. Iako je sezona pri kraju, a jedna i druga ekipa nisu u punom trenaĹžnom procesu, utakmica je imala vrlo dobar tempo. Pri same uzbudljive zavrĹĄnice koja je donijela golove, bilo je prilika na jednoj i drugoj strani. Doma i su imali viĹĄe od igre, nekoliko izglednih situacija, dobrih ĹĄuteva, ali su odli ne prilike, moĹžda ak i bilje imali gosti. Doma ima je nedostajalo viĹĄe koncetracije u zavrĹĄnici, Krznar nije bio pravi (opet
ga je minuli tjedan po elo zezati koljeno op.a.), iako je on imao najbolje ĹĄanse za doma e. U redovima gostiju najopasniji je bio Baksa. Golubi a se prakti ki nije vidjelo na terenu, jedino ĹĄto je promaĹĄio prvu, a moĹžda i najve u priliku na utakmici, osim naravno zapucanog penala Jageca u 74. minuti. U dvije dobre prilike bio je i Baksa i nije loĹĄe pucao, jednom pri kraju prvog dijela nogom, a u drugom navratu u nastavku glavom, ali je Mar ec odli no reagirao. Trener Mar ec je zadovoljan kako je reagirala njegova mom ad tijekom svih 90 minuta.. - Doma i su nametnuli ritam u prvom dijelu i jedino ĹĄto nam je preostalo da pokuĹĄamo biti opasni iz kontranapada i to nam je uspijevalo. Posebno sam zadovoljan ĹĄto nismo pali u nastavku, dapa e, mislim da smo u drugom dijelu bili ravnopravan protivnik, imali svoje prilike, zapucali penal, ali opet mislim da smo zasluĹžili taj bod, jer se nismo predali do zadnje minute. U doma im redovima nisu pak krili razo aranje su enjem, pose-
bice u prvom dijelu. Smatraju da suda ka trojka nije bila na nivou derbija. Posebice ih boli poniĹĄteni zgoditak Jari u, iako je pomo ni sudac odmah po upu ivanju lopte u kazneni prostor gostiju signalizirao zale e. Naravno, to bi sve vjerojatno zaboravilo da je ostalo 1:0, ovako je naravno bilo teĹĄko prihvatiti injenicu da si ostao bez dva boda doslovce pred posljednji su ev zviĹžduk. Ipak, kad se sve zbroji i oduzme, svakome po bod je najrealnije. Naravno, ako u uzvratu u prolje e neka od ekipa slavi pobjedu onda e to biti OK, me utim, ako bude ponovno nerijeĹĄeno, onda je moĹžda bolje da svatko uzme tri boda npr. kao doma in. Me utim, zbog toga je nogomet najvaĹžnija sporedna stvar na svijetu, jer se ne moĹže predvidjeti ĹĄto i kako e se odvijati doga anja na terenu, pa sigurno u ovom trenutku je najmanje bitno ĹĄto e biti na prolje e. Iako, u drugom dijelu sezone, ove dvije ekipe ekaju ak dva sudara. Najprije na po etku sezone u kupu, a na kraju ponovno u prvenstvu. O ito e biti ponovno dosta razloga da se pogleda trenuta no dva najbolja me imurska kluba nakon Me imurja. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan) Ostali rezulta : Marsonia â&#x20AC;&#x201C; Croa a 2:2; KriĹževci â&#x20AC;&#x201C; Graf. Vodovod 1:1; Olimpija â&#x20AC;&#x201C; Virovi ca 4:2; Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; Vukovar â&#x20AC;&#x2DC;91 2:1; Slavija â&#x20AC;&#x201C; NAĹ K 5:2; akovo â&#x20AC;&#x201C; Mladost (C) 1:2; Grani ar â&#x20AC;&#x201C; ViĹĄnjevac 4:0.
TABLICA 1. Graf. Vodovod 16 10 3 3 33:14 33 2. akovo 16 10 3 3 26:12 33 3. Grani ar 16 9 4 3 27:22 31 4. KriĹževci 16 9 3 4 26:13 30 5. Vukovar â&#x20AC;&#x2DC;91 16 8 3 5 27:22 27 6. Slavija 16 8 2 6 24:17 26 7. Bjelovar 16 8 2 6 27:22 26 8. Virovi ca 16 7 4 5 26:17 25 9. Mladost (P) 16 7 4 5 28:25 25 10. NedeliĹĄ e 16 7 2 7 22:25 23 11. NAĹ K 16 6 1 9 30:31 19 12. Olimpija 16 5 4 7 22:28 19 13. Mladost (C) 16 5 4 7 12:20 19 14. Koprivnica 16 5 3 8 24:26 18 15. ViĹĄnjevac 16 6 0 10 15:27 18 16. BeliĹĄ e 16 5 1 10 25:26 16 17. Croa a 16 4 3 9 16:26 15 18. Marsonia 16 1 2 11 12:51 5 Parovi 17. kola: Koprivnica â&#x20AC;&#x201C; Grani ar; Mladost (C) â&#x20AC;&#x201C; BeliĹĄ e; Virovi ca â&#x20AC;&#x201C; akovo; NAĹ K â&#x20AC;&#x201C; Olimpija; NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Slavija; Vukovar â&#x20AC;&#x2DC;91 â&#x20AC;&#x201C; Mladost (P); Graf. Vodovod â&#x20AC;&#x201C; Bjelovar; Croa a â&#x20AC;&#x201C; KriĹževci; ViĹĄnjevac â&#x20AC;&#x201C; Marsonia.
POSLJEDNJE kolo jeseni
NedeliĹĄ e sa Slavijom, PreloĹžani u Vukovaru PreloĹĄka Mladost u subotu zajedno s brojnim navija ima putuje u Vukovar. Nakon remija u derbiju, PreloĹžani bi za zadrĹžavanje pozicije u gornjem dijelu tablice trebali slaviti na ovom gostovanju, a i bod bi bio zadovoljavaju i. Me utim, to ne e biti nimalo lako. U Vukovaru e imati i podrĹĄku, jer uz autobus s nogometaĹĄima, idu joĹĄ dva busa koja e posjetiti hrvatski grad-heroj i pokloniti se braniteljima me u kojima je bilo i dosta Me imuraca. Napunjen je jedan bus i do pola drugi, pa svi
zainteresirani mogu prona i i svoje mjesto. Sastav bi trebao biti kompletan. S druge strane, NedeliĹĄ e posljednje jesensko kolo igra kod ku e. Protivnik je zahuktala Slavija. Ali u kompletnom sastavu o ekuje se pobjeda s kojom bi jesen mogla biti ocijenjena kao vrlo dobrom isti e trener Mar ec. U posljednje vrijeme se neĹĄto govorkalo da bi tre eligaĹĄi mogli odigrati i prvo proljetno kolo, ako posluĹže vremenski uvjeti, ali takve, de initivne odluke joĹĄ nema. (dz)
16. rujna 2008. VWXGHQRJ
44
II. HNL - Nakon pobjede protiv Vinograda, Mosor â&#x20AC;&#x153;ocjenjujeâ&#x20AC;? jesen
Ostali rezulta : Istra 1961 â&#x20AC;&#x201C; Karlovac 2:0; Hrvatski dragovoljac â&#x20AC;&#x201C; Pomorac 3:1; Lokomo va â&#x20AC;&#x201C; Solin 4:2; Imotski â&#x20AC;&#x201C; Mosor 2:0; Trogir â&#x20AC;&#x201C; Slavonac CO 0:1; Suhopolje â&#x20AC;&#x201C; Segesta 0:1; Moslavina â&#x20AC;&#x201C; Junak 0:2.
Utakmica jeseni u Ĺ˝rnovnici Me imurje je odradilo prvi od dva zacrtana cilja na zavrĹĄetku prvog dijela sezone. Kako bi se na kraju mogla izre i ocjenja +3 za kompletnu jesen, posebice s obzirom da je klub bez uprave i bio pun turbulencija potrebna je pobjeda u posljednjem jesenskom kolu u Ĺ˝rnovnici protiv Mosora, jer samo s njom e Me imurje zadrĹžati bodovni zaostatak za vode om etvorkom koji nudi izglede da se u nastavku moĹže zauzeti jedno od prva etiri mjesta koje izravno vodi u I. HNL. I peto mjesto nudi kvalifikacije za prvoligaĹĄko druĹĄtvo, ali bilo bi ipak ljepĹĄe da se bez dodatnih trauma ponovno izbori prvoligaĹĄki status. To e se ove sezone mo i u initi â&#x20AC;&#x153;nikad jednostavnijeâ&#x20AC;?, ali ostaje za vidjeti ho e li se prilika iskoristiti. Ina e, utakmica protiv Vinogradara ponudila je jednu rekli bismo rutinsku pobjedu Me imurja. Iako tako neĹĄto nije izgledalo na po etku kad su gosti dobili izvrsnu priliku da povedu. Sre om posla
oko izvo enja jako sumnjivo dosu enog jedanaesterca za goste (ina e sudac SuĹĄac bio je iznimno slab op.a.) primio se vratar gostiju (!?) i isti nije iskoristio. Naime, Vinogradarov vratar Kopri pucao je najstroĹžu kaznu u 9. minuti utakmicu, no njegov udarac obranio je Banovi . Ubrzo su gosti kaĹžnjeni. Pet minuta kasnije Lima je pokuĹĄao ubaciti, ali loptu skre e netko od igra a u zelenom dresu i lopta je u mreĹži. Zakucao ju je za svaki slu aj Vuka, iako nije trebalo kaĹžu sluĹžbene osobe, lopta je bila ve preko crte. Drugi gol nakon toga â&#x20AC;&#x153;visio je u zrakuâ&#x20AC;?, a gostuju i vratar Kopri odli nim se intervencijama donekle â&#x20AC;&#x153;izvadioâ&#x20AC;?. Ipak, u 34. minuti nije mu bilo spasa. Bio je to potez utakmice. Darmopil je sjajno opalio lijevom nogom i pogodio neobranjivo s viĹĄe od 25 metara. Opet je sjajno radila njegova ljevica, iako mu je â&#x20AC;&#x153;prirodnaâ&#x20AC;? desna noga. I
tu je utakmici viĹĄe-manje bio kraj. Do kraja poluvremena jedino uzbu enje priredio je doma i vratar koji je umalo nespretno u vlastitu mreĹžu propustio povratnu loptu svog suigra a. U nastavku se kona no u nekoliko navrata â&#x20AC;&#x153;probudioâ&#x20AC;? o ito ve lagano uspavani Leo kojem izgleda ne paĹĄu ove niske temperature. Odli no je mladi Brazilac probio stranu i onda idealno naciljao Vuku za kona nih 3:0. Ostaje nakon ova tri boda sve isto kao i uo i ove utakmice, jer nije bilo kikseva, osim ĹĄto je u derbiju Istra deklasirala Karlovac. Ostaje tako er pitanje mogu li Karlov ani u proljetnom nastavku odrĹžati nivo orme od jeseni. Bilo kako bilo, Me imurju trebaju sva tri boda u posljednjem kolu. Za tako neĹĄto trener Kova evi bi u subotu trebao imati na raspolaganju sve igra e. (D. Zrna, oto: Vjeran Ĺ˝ganec Rogulja)
TABLICA Brazilac Lima odigrao je joĹĄ jednu vrlo dobru predstavu ove jeseni i postigao zgoditak
ME IMURJE â&#x20AC;&#x201C; VINOGRADAR 3:0 AKOVEC. Stadion Mladosti. Sudac: SuĹĄac (Novi Mikanovci). Pomo nici: Antolovi i GradiĹĄtanac. etvr sudac: Novak. Delegat: Ĺ okovi . Strijelci: 1:0 Cicero Lima (14), 2:0 Darmopil (33), 3:0 Vuka (63). ME IMURJE: Banovi , Pintari , Georgijevski (od 60. Miatovi ), Para , Cicero Lima, Ĺ˝uljevi , Darmopil, MiĹĄi , Vuka, Slunjski (od 46. Ba eli Grgi ), Eliomar (od 88. Vru ina). Trener: Mario Kova evi . VINOGRADAR: Kopri , Badrov, PovrĹženi (od 78. Verhas), Zore, Babi (od 46. Maroslavac), Pinherio (od 46. Domjani ), BiĹĄkup, Makarun, Brgles, Kuli , Peraica. Trener: Damir MuĹžek. Ĺ˝u kartoni: Ba eli -Grgi , MiĹĄi , Pinherio, Pintari . Igra utakmice: Mario Darmopil.
1. Slavonac CO
14
10
4
0
25:9
34
2. Istra 1961
14
9
3
2
21:7
30
3. Karlovac
14
9
2
3
23:13
29
4. Lokomo va
14
9
1
4
30:19
28
5. Me imurje
14
7
2
5
35:19
23
6. Solin
14
6
2
6
20:17
20
7. Junak
14
6
2
6
20:27
20
8. Segesta
14
5
4
5
20:22 19
9. Imotski
14
5
2
7
17:19
10. Hrv. Dragovoljac 14
4
4
6
17:23
16
11. Pomorac
4
3
7
13:21
15
14
17
12. Mosor
14
4
3
7
9:17
15
13. Vinogradar
14
3
5
6
15:24
14
14. Suhopolje
14
3
3
8
16:23
12
15. Moslavina
14
2
4
8
11:25
10
16. Trogir
14
1
6
7
14:21
9
Parovi 15. kola: Junak â&#x20AC;&#x201C; Trogir; Segesta â&#x20AC;&#x201C; Moslavina; Mosor â&#x20AC;&#x201C; Me imurje; Solin â&#x20AC;&#x201C; Imotski; Pomorac â&#x20AC;&#x201C; Lokomo va; Karlovac â&#x20AC;&#x201C; Hrvatski dragovoljac; Slavonac CO â&#x20AC;&#x201C; Istra 1961.
VWXGHQRJ PRVENSTVO HRVATSKE u gimnastici na veliku scenu izbacilo novog me imurskog gimnasti kog â&#x20AC;&#x153;draguljaâ&#x20AC;?
Nikola Dudek osvajanjem sedam seniorskih medalja najavio velike stvari NajvaĹžnija vijest za hrvatsku javnost, posebice sportsku i gimnasti ku organizacija Prvenstva Hrvatske i zavrĹĄnice Hrvatskog gimnsti kog kupa sigurno je upoznavanje s vrhunskim gimnasti kim centrom koji danas ima Me imurje u SGC Aton NedeliĹĄ e i kojem su se svi divili i govorili â&#x20AC;&#x153;da je nama barem neĹĄto sli noâ&#x20AC;?. Me imurje i Hrvatska su dobili uvjete kakve se poĹželjeti moĹže i brige za daljnji razvoj gimnastike posebice u naĹĄem kraju ne bi trebalo biti. Drugo je pitanje ho e li se â&#x20AC;&#x153;roditiâ&#x20AC;? novi gimnasti ki ĹĄampioni ili pak moĹže li Filip Ude ponoviti uspjeh kao ĹĄto je to ove godine bilo osvajanje olimpijskog srebra. To ne ovisi samo o formi i â&#x20AC;&#x153;formuli za uspjehâ&#x20AC;? koju su napisali i ve realizirali na temu â&#x20AC;&#x153;Filip Udeâ&#x20AC;? najodgovorniji ljudi GK Marijan Zadravec Macan akovec, ve i poneĹĄto o sre i, sportskoj formi itd. Me utim, da se uz daljnje ulaganje u ovaj sport i potporu kako sponzora, tako i svekolike zajednice, kako na drĹžavnom nivou, tako i lokalnom, mogu o ekivati nove uspjehe i potvrdu odra enoga na viĹĄesatnim treninzima potvrdilo je i ovo drĹžavno prvenstvo koje je SGC Aton posluĹžilo samo kao uvodna proba u ono ĹĄto klub i ovaj centar Ĺžele organizirati 2010. - natjecanje u Svjetskom kupu.
Dudek pokorio konkurenciju I dok hrvatski mediji slave Aton (kak bi rekli mi v Me imurju nigdor ne znaĹĄ tko te tapĹĄa jer zaista tak misli, a tko drĹži igo v Ĺžepo, ali ovaj put Stevica more biti stvarno sretan, jer su oni koji su doĹĄli sa strane ostali zadivljeni op.a.), a gimnasti ke legende s divljenjem opisuju kako je to bilo nekad, a kako danas, gimnastika ide dalje. Kad je tako neĹĄto u pitanju, onda u redovima akove kog kluba mogu biti itekako zadovoljni. Naime, Filip Ude o ito dobiva itekako ozbiljno konkurenciju za odlazak na OI u London. Kako stoje stvari, tamo e mo i vjeĹžbati samo 1 hrvatski gimnasti ar kad je u pitanju izravan plasman iz viĹĄebojskog dijela natjecanja. Svi drugi e mo i oti i u London 2012. jedino ako na SP po spravama koje e biti godinu dana ranije osvoje neku od medalja. I to navodno ne e biti dovoljno, jer bi i oni mogli dobiti neke dodatne uvjete. Zaista prokleto teĹžak zadatak, jer teĹĄko je o ekivati da hrvatska gimnastika moĹže imati gimnasti ku vrstu koja moĹže ostvariti plasman na OI u Londonu. Koliko god gimnasti ka specijalizacija u Hrvatskoj imala medijski odjek jer su neki poput Seligmana i
I u Ĺženskoj gimnastici akove ki klub ima nadarene klinke
Gimnasti ke legende u Atonu Uz veliki broj doma ih uzvanika, posebni gosti natjecanja su dosadaĹĄnji olimpijci u gimnastici: Slovenac Miroslav Cerar, najtrofejniji olimpijac naĹĄeg doba, globalna gimnasti ka ikona i sportski slovenski idol, kao i velika imena hrvatske gimnastike Ivan aklec,
Erna Hawelka Ra enovi i Marcel Markulin. Svi oni ostali su oduĹĄevljeni vi enim u NedeliĹĄ u i kazali da svi oni koji se bave ovim sportom sada imaju odli ne uvjete u kojima mogu provoditi sate i sate kako bi usavrĹĄili vjeĹžbe, ĹĄto nije bio slu aj nekad.
NAJVE A godiĹĄnja nagrada za sport
Filipu Ude najviĹĄe drĹžavno sportsko priznanje
Novi me imurski gimnasti ki dragulj Nikola Dudek uzeo je 7 seniorskih medalja MoĹžnika, naravno uz viĹĄebojca Udea po eli postizati svjetski zapaĹžene rezultate, ipak se vidi da Svjetska gimnasti ka federacija nije sklona toj ideji i da je viĹĄeboj i dalje najcjenjeniji u ovom sportu. Stoga je velika stvar ĹĄto nakon Filipa Ude, me imurska gimnastika ima joĹĄ jednog aduta za olimpijsku utrku - Nikolu Dudeka. Novi akove ki gimnasti ki dragulj Nikola Dudek pokorio je konkurenciju na 17. prvenstvu Hrvatske u gimnastici koje je odrĹžano u Atonu u NedeliĹĄ u. U prvom nastupu u seniorskoj konkurenciji slavio je pobjedu u viĹĄeboju i skupio najve i broj medalja po sprava u srazu sa svim najboljim hrvatskim gimnasti arima osim srebrnog olimpijca Filipa Ude koji se oporavlja od operacije ramena. Dudek je s vrlo solidnim zbirom bodova 82,850 slavio pobjedu u viĹĄeboju dok je i na svakoj spravi osvojio medalju. Zlato mu je pripalo na ru ama i karikama, srebro na konju s hvataljkama, pre i i tlu, a bronca na preskoku. Ĺ teta ĹĄto je u drugom skoku na preskoku loĹĄe dosko io jer bi vjerojatno i na toj spravi osvojio zlato. Sa 17 godina na 17 drĹžavnom prvenstvu Dudek je najavio velike stvari. Tijana Tkal ec i Tanja Delladio pokupile su brdo medalja kod seniorki, ali bez konkurencije. Oba dvije su tek u fazi povratka u vrhunsku gimnastiku, tako da prave vjeĹžbe
tek trebaju usvojiti. Medalje za GK Marijan Zadravec Macan akovec osvajali su u svojim uzrasnim kategorijama joĹĄ: Stella Petran, Marijana Petri , Alen Vinko i Matija Vinko. Ukupno je osvojeno 29 medalja i time je me imurska gimnastika potvrdila talent i vrijednost. Sportski direktor Vukoja bio je zadovoljan kako je sve proĹĄlo, iako vremena za odmor gotovo da nema. Stvari se odvijaju filmskom brzinom i taj ritam treba slijediti. Ipak rekao nam je vaĹžnost ovog natjecanja za SGC Aton i GK Marijan Zadravec Macan. - Po eli smo se kaliti i u organizacijskim poslovima velikih natjecanja, a ako je suditi po prvim reakcijama i u tome e imati puno uspjeha. Gimnastika je u Atonu potvrdila da je tu njezin sportski dom na nacionalnoj razini. ViĹĄe od 400 natjecatelja u muĹĄkoj i Ĺženskoj konkurenciji pod budnim okom sudaca predvo enih vrhovnom sutkinjom Dunjom Lederer, me unarodnom sutkinjom 3. kategorije ostalo je impresionirano mogu nostima koje imamo. Naravno, to je samo prvi korak, ve sljede e godine organizirat emo puno ja a, me unarodna natjecanja i pokazati da moĹžemo organizirati najve e priredbe poput Svjetskog kupa kojeg Ĺželimo ovdje 2010. godine, zaklju io je Vukoja. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ĹĄporta uru ilo je u ponedjeljak tri nagrade za Ĺživotno djelo te dvanaest dobitnika godiĹĄnjih DrĹžavnih nagrada za ĹĄport â&#x20AC;&#x153;Franjo Bu arâ&#x20AC;? u 2008. godini. Nagradu za Ĺživotno djelo dobili su: Ivo Cipci, Ĺ˝eljko Mataja i Josip Modri , dok su 12. ravnopravnih godiĹĄnjih nagrada dobili: Branimir Budeti , Igor Koprivnikar, Darko Kralj, BoĹĄko Lozica, Matej Mami , Vlatko Markovi , SnjeĹžana Pej i , Mirna Rajle-Bro anac, Sandra Ĺ ari , Filip Ude, Martina Zub i i Hrvatska udruga zdravstvenih djelatnika u koĹĄarci. Po pravilniku svakom dobitniku nagrade za Ĺživotno djelo dodijelit e se povelja i zlatna medalja s likom Franje Bu ara te nov ani iznos od 50.000 kuna neto, dok e svaki dobitnik godiĹĄnje nagrade (pojedinc, ekipa ili udruga) dobiti povelju i medalju s likom Franje Bu ara te nov ani iznos od 20.000 kuna neto. Nagrade i priznanja dodijeljena su dobitnicima 25. studenoga na dan ro enja oca naĹĄeg olimpizma Franje Bu ara. (dz)
Ude u gledaliĹĄtu, Erceg u ulozi sutkinje
Tijana Tkal ec je u odsustvu Tine Erceg osvojila najviĹĄe Ĺženskih seniorskih medalja
Prigodnim rije ima obratili su se predsjednik kluba doma ina mr. Stevo Tkal ec i predstavnici lokalne zajednice, a natjecanja je otvorenima proglasio Ivan Ĺ koro, predsjednik Hrvatskog gimnasti kog saveza. U prigodnom programu nastupile su navija ice skupine Livi i KUU Selja ka sloga NedeliĹĄ e. Natjecanja je pratio i srebrni olimpijac iz Pekinga Filip Ude, dok je Tina Erceg, koja se tako er natjecala na OI u Pekingu, sudjelovala u ocjenjivanju u redovima sudaca. Predsjednik GK Marijan Zadravec Macan Stevo Tkal ec iskoristio je priliku da uru i skromne poklone naĹĄim ovogodiĹĄnjim olimpijcima Tini Erceg i Filipu Udeu te im poĹželio joĹĄ mnogo sportskih uspjeha u budu nosti, a svim natjecateljima poĹželio puno sportskog uspjeha.
VWXGHQRJ
PREMIER HRL â&#x20AC;&#x201C; O ekivani poraz Perutnine Pipo IPC
I dalje bez pozitivnog rezultata u gostima RukometaĹĄi Perutnine Pipo IPC i dalje ne znaju za pobjedu u gostima. To nije promijenilo ni 10. kolo Premijer lige i gostovanje u Metkovi u. Put doline Neretve akov ani su krenuli u okrnjenom sastavu bez Baloga i Turka te od prije ozlije enih Vidakovi a i Lesjaka, ali i sam autobus je viĹĄe li io na ambulantu. Na ozljede su se Ĺžalili "avar, Lon ar, PaĹžin, a Arnaudovski je putovao s temperaturom. Najzaposleniji ovjek u me imurskoj ekspediciji prema jugu Hrvatske bio je fizioterapeut Boris Klari koji je uspio koliko toliko skrpati mom ad za utakmicu u etvrtak. U gradu mandarina u odboru za do ek bila su dva poznata lica; Luka Rakovi i Igor Kara i â&#x20AC;&#x201C; jedan bivĹĄi igra Perutnine Pipo IPC, a drugi na posudbi u Metkovi u. Politika je pomogla da se Metkovi nakon ĹĄto je proglaĹĄen ste aj ipak zadrĹži u najelitnijem rangu Hrvatskog rukometa. Igra i koji su svoje angaĹžmane naĹĄli po ostatku Hrvatske, pred sam po etak prvenstva doslovce su se morali preko no i vratiti u svoj bivĹĄi klub. Jedan od takvih je bio i Kara i . Uz to, Metkovi u je ruku spasa pruĹžilo i Croatia Osiguranje preko sive eminencije hrvatskog rukometa Zorana Gopca koji je bez previĹĄe okoliĹĄanja ustupio nekoliko igra a. Uz jednu bitnu naznaku â&#x20AC;&#x201C; i da-
lje su na platnoj listi zagreba kog kluba. No, ostavimo sada pri u o tome kako i zaĹĄto Metkovi ipak igra Premijer ligu. Metkovi se kroz po etak prvenstva isprofilirao kao jedan od najozbiljnijih kandidata za osvajanja titule viceprvaka, redovito pobje uje kod ku e, u gostima se gubilo jedino od Croatia Osiguranja, a mali kiks bio je remi u NaĹĄicama. Uz sve navedeno, a dodaju i ozljede, Perutnina Pipo IPC je bila veliki autsajder. Me utim, po etak dvoboja sugerirao je sasvim suprotno, motivirani akov ani zapo eli su lavovsku bitku i vodili sve do 12. minute i 7:7. U tom dijelu ni jedan ni drugi vratar nisu napravili niĹĄta spektakularno, ali 6-0 obrambena varijanta Me imuraca djelovala je bolje. Doma i trener umjesto Uvodi a na vrata ĹĄalje Grani a i ovaj mu uzvra a na ukazano povjerenje serijom enomenalnih obrana, do kraja utakmice sakupio ih je 17. Bio je tu joĹĄ jedan bitan imbenik koji je skrojio tijek susreta â&#x20AC;&#x201C; suda ki par Lovri -Petkovi iz Zagreba koji je za doma ina navijao i pred â&#x20AC;&#x153;tv-svjedocimaâ&#x20AC;?. Nisu pomogli ni prigovori trenera Borkovi a, za svoje glasno tuma enje rukometnih pravila igre bio je nagra en Ĺžutim kartonom. Nakon ĹĄto je Metkovi u 19. minuti poveo s 11:10 do kraja poluvremena uspjeli su iskoristiti ve i
PRVA HRL - muĹĄki
Poraz Preloga u KaĹĄtelu, Solin dobio 10:0 prekinutu utakmicu! PreloĹžani â&#x20AC;&#x153;izravnjavaniâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;desetkovaniâ&#x20AC;? nisu uspjeli zabiljeĹžiti na gostovanju u KaĹĄtel Starom pozitivan rezultat, iako nisu bili daleko. Izgubili su utakmicu 31:28 (15:13). O ito e se preloĹĄki sastav tijekom stanke morati posloĹžiti igra ki, ali i na klupi, kako bi se u nastavku sa uvao status. Naime, nakon prekida protiv Solina Prelog je ostao bez trenera Peteka koji je kaĹžnjen sa etiri utakmice kazne, a vrlo vjerojatno viĹĄe se ni ne e vratiti na preloĹĄku klupu. Naime, sve glasnije se pri a da bi se na trenersku poziciju trebao vratiti SaĹĄa Ku ek nakon ĹĄto se ovaj raziĹĄao s Nexe. Tako er je utakmica registrirana 10:0 Solin, a Prelog kaĹžnjen s oduzimanjem jednog bo-
da. Nakon 9 odigranih kola Prelog je stigao na pretposljednje mjesto tablice s 5 bodova i ima samo bod viĹĄe nego zadnji Trogir. Ĺ to se ti e kazni u vezi utakmice sa Solinom kad se zbroje sve nov ane kazne na kraju ispada da e HRS kasirati oko 1.000 eura, naravno u kunama. Od igra a kaĹžnjen je samo Martinjak, a ĹĄto se ti e sluĹžbenih osoba najgore je proĹĄao $uro Ujlaki kao mjeritelj vremena koji tu duĹžnost ne smije obavljati narednih 6 mjeseci. Bez obzira na sve probleme Prelog ne bi smio propustiti priliku i predstoje e subote 29. studenog na doma em terenu svladati Slatinu. Utakmica se igra u preloĹĄkoj sportskoj dvorani od 19 h. (dz)
II. HRL ZA ŽENE - sjever
U raljama favoritkinja za prvaka TeĹžak poraz od 36:12 rukometaĹĄice akovca doĹživjele su u $ur evcu od Nature Agro, vode eg sastava lige i avorita za naslov prvaka u utakmici 9. kola II. HRL za Ĺžene sjever. akov anke ni u jednom trenutku nisu uspjele nametnuti svoju igru, tako da se pobjednik znao ve na kraju prvog poluvremena. U $ur evcu su za akovec igrale: Kolak, KriĹžai , T. Horvat, Ĺ ulj, Gudlin(3), Modri (5), HegeduĹĄ, Jurkovi (6), Cerovec (2), Veble, I. Horvat (2), Mar ec, Vugrinec (4), Sklepi . Trener: Stjepan Golik.
REZULTATI 9. KOLA: Natura Agro- akovec 36:22, Podravka Lino-Darda 46:20, Pan $akovo-Brod Gymnasium 21:22, DragovoljacPitoma a 25:30, Vinkovci-Bjelovar 30:28, Zelina-Ivanec 47:26. POREDAK: Natura Agro 18, Podravka Lino 16, Zelina 14, Brod Gymnasium 12, Pitoma a 11, Vinkovci 8, Bjelovar7, Darda 6, akovec 6, Pan $akovo 4, Dragovoljac 4, Ivanec 2 bod(a)ova. U subotu akovec do ekuje Ivanec. Utakmica e se igrati u dvorani Graditeljske ĹĄkole akovec od 17 sati. (sm)
broj tehni kih pogreĹĄaka gostiju i za zavrĹĄiti ga velikim vodstvom od 21:15. I poslije predaha stvara su se nastavile odvijati kao i pri kraju drugog dijela. Goste iz akovca i dalje je mu ila velika neefikasnost, ziceri su se i dalje promaĹĄivali kao na teku oj traci. Sva sre a da je Sladoljev u svom drugom izlasku na parket proradio pa je koliko toliko drĹžao zaostatak. U 50. minuti Borkovi ev tim kre e na sve ili niĹĄta i stiĹže sa na tri gola zaostatka kod 30:27. ViĹĄe od toga nije iĹĄlo i Metkovi na kraju slavi sa 37:30. Upisan je joĹĄ jedan poraz, a utakmica je bila posebno emotivna za jednog u pobjedni kom sastavu, Igora Kara i a. - Bilo mi je jako udno igrati, sve de ke poznam i na i se na suprotnim stranama zaista nije bilo lako. De kima iz akovca treba estitati, svaka im ast, borili su se, igrali muĹĄki, ak i zaprijetili, ali Metkovi je ove sezone prejak da bi mogao gubiti bodove kod ku e. Ovdje (na posudbi) je dobro, na niĹĄta se ne Ĺžalim, ali na godinu se vra am u Perutninu Pipo IPC. Dao sam rije predsjedniku Kavranu i mislim je odrĹžati. Najbolji pojedinac je bio zagrebaĹĄ na posudbi u Metkovi u, Marko Kopljar sa 14 pogodaka, dok su kod gostiju PaĹžin i Arnaudovski zabili po 8, a Sladoljev je dodao 13 obrana.
- Uz sve ozlje ene i bolesne igra e te protiv iznimno jakog doma ina nismo mogli bolje. De ki su umorni i sada je najvaĹžnije da se posvetimo onome ĹĄto je pred nama, a to su dvije doma e utakmice protiv Moslavine i Karlovca. Iskoristit emo razdoblje od skoro dva tjedna da se odmorimo i zalije imo, a onda kvalitetnim treningom stvorimo pobjedni ku ormulu za utakmice gdje moramo uzeti bodove. Povla imo pouke iz Metkovi a i idemo dalje, rekao je trener Borkovi . Razdoblje koje slijedi bit e iznimno bitno jer se nakon Karlovca prvenstvo po inje igrati u ritmu srijeda subota i tek tu e do izraĹžaja do i fizi ka pripremljenost. (tj)
TABLICA 1. Croa a Osig. 2. Metkovi 3. Siscia 4. EMC-Split 5. Varteks DC 6. Pore 7. Karlovac 8. MedveĹĄ ak KM 9. Nexe 10. Pipo IPC 11. Zamet 12. Moslavina 13. Osijek EM 14. Bjelovar 15. Umag 16. Dubrava
9 10 10 9 9 9 8 9 9 10 10 10 11 10 9 10
9 8 5 5 5 4 4 4 3 4 3 3 3 3 2 1
0 1 3 2 1 3 2 2 3 0 1 1 1 0 0 0
0 355:206 18 1 314:311 17 2 276:250 13 2 247:242 12 3 255:253 11 2 233:236 11 2 218:204 10 3 241:236 10 3 260:262 9 6 282:293 8 6 268:286 7 6 280:304 7 7 272:307 7 7 262:283 6 7 247:268 4 9 283:354 2
MASTERS Hrvatskog teniskog saveza U-13
Ĺ kvorc drugi, Ĺ uica tre i
DRŽAVNO karate juniorsko prvenstvu
Organizacija za pet, kao i osvojeni broj medalja Minule subote u odli noj organizaciji KK NedeliĹĄ a odrĹžano je drĹžavno prvenstvo za uzrast juniora i juniorki do 17 godina starosti u kareteu. Prvenstvo je odrĹžano u akove koj dvorani GĹ . Doma ini i organizatori iz Karate klub NedeliĹĄ e nisu sve samo organizirali za pet, ve su osvojili isto toliko medalja â&#x20AC;&#x201C; pet: jedno zlato dva srebra i dvije bronce. Zlatom se okitio Nikola Horvat u lakoj (-55 kg) katego-
OK CENTROMETAL â&#x20AC;&#x201C; odigrao dvije utakmice
U Kupu slabo, u prvenstvu odli no Za naĹĄim odbojkaĹĄima teĹžak je tjedan, koji im je donio jedno razo aranje ali i jedan lijep rezultat. U Kupu su naime teĹĄko poraĹženi od Karlovca, da bi mnogo bolji bili protiv neĹĄto slabijeg protivnika u Ĺ ibeniku. Hrvatski odbojkaĹĄki kup, 2. kolo: Me imurje Centrometal â&#x20AC;&#x201C; Karlovac 0:3 (16:25, 12:25, 14:25); I. hrvatska odbojkaĹĄka liga, 7. kolo: Ĺ ibenik â&#x20AC;&#x201C; Me imurje Centrometal 0:3 (23:25, 18:25, 20:25). Karlov ani su opet gostovali u Atonu i nakon svega tri dana ubiljeĹžili i drugu pobjedu nad mom adi Me imurje Centrometala. Susret je od prve lopte u zraku pokazao da su Karlov ani nau ili lekciju iz prvenstva i da sada znaju kako s Me imurcima ne mogu s pola gasa. Rezultat govori o teĹĄkom porazu naĹĄih odbojkaĹĄa, a on to i jest bio, priznaje i trener Sre ko Horvat: â&#x20AC;&#x153; ini se da smo se ovim susretom oprostili od Kupa, Karlov ani su nabili toliku poen razliku da bi nam u uzvratu trebalo udo. No, ne Ĺžalim za ni im, jer smo odigrali bez cijele standardne srednje linije, poĹĄto je Kova bio bolestan a Marin Posavec poslovno odsutan. Improvizirali smo s MarciuĹĄom i Petranom na tim mjestima, nije to bilo to i jasno je kako smo izgubili.â&#x20AC;?
Bez problema do pobjede u Ĺ ibeniku Nakon poraza u kupu, Centrometal je nastavio prvenstvenu
Nadarena me imurska trojka ÂŤPun ecoviÂť 13-godiĹĄnjaci na posljednjem su turniru sezone potvrdili sjajne ovogodiĹĄnje rezultate i najavili blistavu 2009. Na Pozivnom turniru izbornika za dje ake do 13 godina, poznatijem kao Masters, na kojem su se okupila 16-orica najboljih, Karlo Ĺ kvorc osvojio je drugo, a Marin Ĺ uica tre e mjesto. Prvog dana, 15. studenog, igrane su kvalifikacije po round robin sistemu. Karlo je bio postavljen kao drugi nositelj te je u svojoj grupi nanizao pobjede nad SerdaruĹĄi em iz Umaga 6/2,6/1, Brankom Lon arevi em iz Zagreba 7/6,6/4, i DraĹženom Vukom iz Splita, ĹĄestim nositeljem, 6/4,6/4, dok je Marin kao osmi nositelj svladao Filipa Kraljevi a iz Rijeke 6/0,6/1, Damjana Peterlina iz Zagreba 6/2,6/1, te najzna ajnije Dinu HadĹžali a iz Zagreba, ina e etvrtog nositelja kvalifikacija, sa 2/6,6/1,6/0. Time su se plasirali u glavni turnir u kojem su osmorica naj-
boljih igrali na ispadanje. Karlo je u prvom kolu bio bolji od ubeka iz Zagreba 6/3,6/3, a Marin od Franka Mio i a iz Splita 7/6,6/3. U polufinalu Karlo je nastavio niz protiv Dine HadĹžali a i pobijedio s 4/6,7/6,6/2, dok je Marin iĹĄao na prvog nositelja "ori a iz Splita, te izgubio 2/6,0/6.U finalu je sli no proĹĄao i Karlo. "ori je slavio sa 6/1,6/0, i time potvrdio da je najbolji ove sezone. Ipak, tako U susretu za tre e mjesto Marin je joĹĄ jednom bio bolji od HadĹžali a. U konkurenciji djevoj ica nastupila je Iva Mekovec, no unato poziciji sedme nositeljice kvalifikacija nije se plasirala u glavni turnir. Nakon uvjerljive pobjede nad Barbarom Ba i iz Splita 6/0,6/1, i poraza od druge nositeljice Marijane Vlahini iz Dubrovnika 6/4,1/6,0/6, za prolaz joj je trebala pobjeda protiv Ane Konjuh, tako er iz Dubrovnika. NaĹžalost, izgubila je nesretno u dva tie-breaka, 6/7,6/7, i time se oprostila od borbe za naslov. (g)
riji. Srebro je osvojila Damira Sutnjak u srednjoj (-53 kg) kategoriji, iako je nominalno joĹĄ kadetkinja. Broncu je pak osvojio Stjepan BeĹĄeni u srednjoj (-61 kg) kategoriji nakon dvije pobjede i jednog poraza. U ekipnom dijelu joĹĄ dvije medalje za NedeliĹĄ e. U muĹĄkoj konkurenciji srebro, a u Ĺženskoj bronca. Tako je NedeliĹĄ e ukupno tre i klub Hrvatske u juniorskoj konkurenciji.
utrku.U 7. kolu I. HOL otputovali su u Ĺ ibenik s titulom avorita. Ĺ iben ani su naime joĹĄ od proĹĄle sezone u odre enim problemima, ove su ubiljeĹžili samo jednu pobjedu, pa je bilo logi no pretpostaviti da e naĹĄi uzeti barem bod. Uzeli su me utim sva tri boda, i to s istih 3:0. Otpor su doma i pruĹžili tek u prvom setu, nakon ega su parket prepustili Me imurcima, koji drugi i kona no tre i set osvajaju glatko. Treba re i da je Centrometal i u Ĺ ibeniku bio bez Kova a, koji je joĹĄ uvijek bolestan, dok su Tomica Posavec i Petran bili lagano bolesni. Utjecalo je to na igru, pa utakmica nije pokazala ono najljepĹĄe od odbojke, no naĹĄi su odigrali koliko je trebalo za ukupno 11 bodova i peto mjesto prvenstvene ljestvice. Najbolju je svoju rolu u toj utakmici odigrao bivĹĄi Ĺ iben anin, sada igra Centrometala, tehni ar Mario GrubiĹĄi . â&#x20AC;&#x153;Pred nama je uzvrat Kupa, kojeg odlazimo odraditi, i zatim joĹĄ jedno gostovanje, mnogo teĹže no u Ĺ ibeniku. Idemo u Sisak, koji je na po etku sezone jasno objavio svoje pretenzije za vrhom ljestvice, poja ali su se i imaju zbilja kvalitetnu ekipu, No, mi emo im se maksimalno suprotstaviti, a moĹžda do emo do bodaâ&#x20AC;?, rekao je trener Horvat. (Ivana Strahija)
VWXGHQRJ KOĹ ARKA
A 2 LIGA SJEVER
akovec preuzeo vrh! Nakon 6 odigranih kola joĹĄ je jedino akovec bez poraza. Vjerni dosadaĹĄnji pra telji (Me imurje, Podravac,
REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Petar Zrinski â&#x20AC;&#x201C; Radnik 111:78 Vindija â&#x20AC;&#x201C; Mladost 98:83 Grafi ar â&#x20AC;&#x201C; akovec 63:87 (14:18, 15:26, 18:24, 16:19) AKOVEC: Mudri 20, Novak Mat. 20, Zaspan 17, BiĹĄevac 11, Megla 9, Lenar 4, Novak N. 2, Ostoja 2, Stani 2, Radinovi .
Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Podravac 52:80 (11:20, 14:15, 15:24, 12:21) ME IMURJE: Podvezanec, Terek M. 2, Novak Marek 12, Vugrinec, HabuĹĄ 3, aji , Hrka N. 12, Drk 2, Leva i 2, Novak Mario 19, Capek, Mar novi .
Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e 77:66 (14:16, 21:19, 18:17, 24:14) NEDELIĹ E: Gospo i 1, MarcijuĹĄ, Golubi A. 18, Murk 5, Mikolaj, Ĺ egovi , Hrga J., Golubi N. 4, Kranj ec 20, Valkaj 18.
Modeks â&#x20AC;&#x201C; Prima pivo Ivan ica 64:96 (19:23, 16:32, 13:24, 16:17) MODEKS: Varga 11, Brodar 4, Leva i M. 5, Vehtersbah 2, Radikovi 2, Leva i T., Cilar 9, Bedi 5, Bogdan 4, Fran i 6, Dodlek, Srnec 16.
Petar Zrinski) otpadaju jedan po jedan, iz kola u kolo. Posljednji koji je poraĹžen je Me imurje u direktnom dvoboju kod ku e pro v Podravca. Za najloĹĄiju utakmicu dosadaĹĄnjeg dijela sezone Me imurje je odabralo upravo do sada najja ega pro vnika. NiĹĄta, ali baĹĄ niĹĄta nije polazilo za rukom doma im koĹĄarkaĹĄima u ovom derbiju koji je odmah od po etka i rezultata 0:10 o ĹĄao na stranu gos ju iz Virja. Ĺ to je joĹĄ gore â&#x20AC;&#x201C; nitko od igra a koji su izlazili na parket u dresu Me imurja nije zasluĹžio ocjenu â&#x20AC;&#x201C; 2 (ocjene su od 1-5). Bilo je svega â&#x20AC;&#x201C; fulanih zicera, fulanih penala, prodanih lop , smuĹĄenos u obrani, dopuĹĄtanje ofenzivnoga skoka pro vniku nakon njihovog rijetko promaĹĄenog pokojega ĹĄuta, itd...No, da odmah napiĹĄemo â&#x20AC;&#x201C; davno je re eno da prvo mjesto u A 2 ligi Sjever ove sezone nije cilj, igra se s vlas tom djecom plus nekoliko iskusnih, ali doma ih igra a, pa dokle se dogura. Vlastita proizvodnja igra a je prioritet! akovec na gostovanju kod solidnog Gra ara nije imao nikakvih rezultatskih problema â&#x20AC;&#x201C; postavivĹĄi se kao izrazi favorit u ovoj utakmici nije dao doma inima ni grama ĹĄanse.
TABLICA: 1. AKOVEC
7
7
0
14/
+228
2. ME IMURJE
7
6
1
13/
+183
3. Podravac
7
6
1
13/
+141
4. Petar Zrinski
7
6
1
13/
+133
5. Ĺ K VIndija
7
5
2
12/
+106
6. Gra ar
7
4
3
11/
+48
7. Prima pivo Ivan ica 7
3
4
10/
-30
8. NEDELIĹ E
7
2
5
9/
-29
9. Bjelovar
7
2
5
9/
-130
10. Radnik
7
1
6
8/
-161
11. Mladost
7
0
7
7/
-142
12. MODEKS
7
0
7
7/
-347
PoraĹženo je NedeliĹĄ e, pomalo neo ekivano kod slaboga Bjelovara. Dobro su se gosti drĹžali do posljednjega quartera, onda jednostavno potonuli u poraz s kojim su se lagano pribliĹžili opasnoj zoni, a to nikako nije bila ideja nastupa u A 2 ligi! Svaka utakmica s ÂŤlakĹĄimÂť pro vnicima Modeksu stvara pri sak prve pobjede, a pisac ovih redaka smiĹĄlja naslov â&#x20AC;&#x201C; Kona no i Modeks pobijedio! No, to nikako da se desi. Protiv Ivan ice na po etku obe avaju i rezultat â&#x20AC;&#x201C; 22:23! Samo 5 minuta kasnije â&#x20AC;&#x201C; 25:49!? (bh)
KUP KREĹ IMIR OSI
akovec osvojio Kup regije Sjever! U nalu Kupa za regiju Sjever akovec je pobijedio Podravac u Virju, pa e u
slijede em susretu igra pro v pobjednika regije Istok â&#x20AC;&#x201C; VROS Darde. (bh)
REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Lepoglava â&#x20AC;&#x201C; Grafi ar 2 73:54 Podravski list â&#x20AC;&#x201C; KriĹževci 62:74
Donji Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Prelog 75:79 (23:14, 16:6, 20:21, 16:38) DONJI KRALJEVEC: BaĹĄnec, Borovi 6, Vuk, Zrna 6, Belovari, Glavina, Pogorelec 10, Ĺ venda 24, Balent 7, RuĹži 22, Ivanovi . PRELOG: Ciglar M. 18, Hajdinjak, Pus 2, BlaĹžona 3, Ĺ ari 9, Jankovi , KLinec 8, Ĺ opar 2, Ciglar D., JambroĹĄi 12, PoredoĹĄ 21, BlaĹžeka 4.
U petom kolu najniĹžega ranga koĹĄarke u naĹĄoj regiji Prelog je kao gost svladao Donji Kraljevec u lokalnom derbiju, dok je u drugom Dubrav an nadja ao Me imurje Globetku u akovcu, te i dalje drĹži vrh zajedno s KriĹževcima. (bh) Me . Globetka â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 48:59 (13:13, 16:14, 10:11, 9:21) ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 7, Belovi 6, Serdarevi 2, Gomzi 5, Turk 15, Ĺ antl, Franji , Ben ik, VuruĹĄi 10, JaluĹĄi 3. DUBRAV AN: Me imurec 15, Rusak 3, LukĹĄa, Haramija 9, LukĹĄa R. 12, Brljak I. 8, Horvat 2, Majcen 6, Orehovec, TiĹĄler, Balog, Ĺ te 4.
AKOVEC: Novak Mat. 3, Feher, Megla 2, Mudri 16, Zaspan 9, Juras 5, Ostoja 11, BiĹĄevac 2, Stani 9, Novak N., Lenar .
TABLICA: 1.KriĹževci
5
5
0
10/ +94
2. DUBRAV AN
5
5
0
10/ +72
3. PRELOG
5
4
1
9/
+132
4. Podravski list
5
3
2
8/
+31
5. Lepoglava
5
3
2
8/
-15
6. KOTORIBA
5
2
3
7/
-25
7. ME . GLOBETKA
5
1
4
6/
-33
8. DONJI KRALJEVEC
5
1
4
6/
-40
9. Ces ca 2000
5
1
4
6/
-79
10. Gra ar 2
5
0
5
5/
-137
Cestica â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba 55:59 (9:8, 20:18, 20:22, 6:11) KOTORIBA: Mlakar 3, FuĹĄ, HabuĹĄ 10, ZvoĹĄec A. 23, SuĹĄec, Munka 5, ZvoĹĄec F. 10, Pogorelec 4, Seli anec 4, ZvoĹĄec B.
JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER â&#x20AC;&#x201C; SKUPINA A
Tri me imurska kluba imaju juniore! Po istim ÂŤpravilima ponaĹĄanjaÂť prema kakvima igraju kade (93. godiĹĄte), takvima vrlo sli nima igraju i juniori (91. godiĹĄte). Dakle, 5 mom adi (?!) igra u naĹĄoj skupini (samo 3 me imurska ?!), pa u daljnje takmi enje idu prva 3, pa se spajaju s 3 podravska kluba, pa igraju Ligu 6, me usobne se utakmice
do tada priznaju, pa na drĹžavno idu prva
REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI Mladost Ivanovec slobodna Ĺ K VaraĹždin- Ivan ica 103:66
dva (u kade ma samo jedan).
(bh)
Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Modeks 87:60 (20:19, 16:8, 31:13, 20:20) ME IMURJE: Podvezanec 17, VuruĹĄi 3, Voni 3, Jeleni , HabuĹĄ 10, Leva i 3, Halusek 23, Turk 2, BlaĹžeka, Hor i ka 10, Ĺ opar 16. MODEKS: Varga 13, Brodar 4, Radikovi 5, Leva i 2, Bedi 18, Vrbani , Dodlek 11, Bogdan 8.
LIGA PRETKADETA REGIJE SJEVER â&#x20AC;&#x201C; SKUPINA A
Natje e se 14 klubova! REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI Ĺ K VaraĹždin â&#x20AC;&#x201C; Cestica 2000 126:13 Ivan ica â&#x20AC;&#x201C; Lepoglava 38:27
Milina je gleda tablicu i utakmice lige za najmla e (igra 95. godiĹĄte i mla i). Liga broji ak 14 klubova â&#x20AC;&#x201C; 10 me imurskih i 4 ÂŤzagorskaÂť - iz VaraĹždinske Ĺžupanije.
Modeks- Dubrav an 41:65 (10:16, 11:14, 12:22, 8:13) MODEKS: Bilas 6, Hasanovi , Ĺ kvorc 2, RoĹĄi , VinkoNovak 8, MatoĹĄa, KOrbelj, BalaĹž 17, Ben ek 2, Repalust, Breglec 6. DUBRAV AN: Orehovec 10, Ĺ te I., Horvat, Duhovi , Ĺ te N. 14, Matotek, Hani 3, BlaĹžeka 5, Poljanec, Balog F. 20, Ribi 10, Varga 1.
Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Me imurje Globetka 121:23 (28:7, 21:1, 33:6, 39:9)
Donji Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Prelog 77:17 (21:7, 23:0, 10:7, 23:4)
ME IMURJE: Žvorc 10, Štefok 12, Novak 11, Glumac 12, Agi 10, Jambrovi 9, Franin 14, Mom ilovi 15, Kocijan 4, Farkať 14, Car 10. ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 6, Ma 2, Ti i , Žini 2, Mihinja , Kova i , Zorkovi , Vrus 6, Beriťa, Kapelari, Keresteť 5, Rajter 2.
DONJI KRALJEVEC: Pozderec 2, Sinkovi G. K. 17, Pintar, Me imurec 13, Ĺ poljar 2, Ivanovi 14, Bergovec 21, avlek, Vadlja 8, Mesari , Setnik, Ĺ venda, Sabol, Sinkovi G. L. PRELOG: HraĹĄ anec 1, Strbad 3, KalĹĄan, BudiĹĄa 1, Mihoci, Ma ja i 3, Podvezanec 9, Bermanec, Golubi , Naran a.
Projekt â&#x20AC;&#x153;Organiziranje gospodarskog klastera za ruralni prostor za bivĹĄe i sadaĹĄnje u enike i studente KĹ G Novo Mesto i Gospodarske ĹĄkole akovecâ&#x20AC;?, ili kako se udoma ilo kroz provo enje projektnih aktivnosti â&#x20AC;&#x153;Projekt PuĹĄipelâ&#x20AC;? Gospodarska ĹĄkola akovec kao nositelj projekta, partnerska ĹĄkola iz Slovenije, Redea i Me imurska Ĺžupanija, privode kraju provedbu projekta iz pretpristupnog programa Phare 2006, u sklopu programa INTERREG IIIA-Program za susjedstvo Slovenija-Ma arska-Hrvatska 2004-2006. pod gore spomenutim naslovom. Ukupna vrijednost projekta je iznosila 160.883,37 EUR, od ega je 74,9% financirano iz pretpristupnog programa Phare 2006, a preostali dio Me imurska Ĺžupanija i Gospodarska ĹĄkola akovec. Edukacijskim ciljnim skupinama (bivĹĄi i sadaĹĄnji u enici i polaznici te ajeva iz prethodnog razdoblja, uglavnom poljoprivrednih zanimanja i poljoprivredni proizvo a i koji su izvaninstitucionalno obrazovani) smo Ĺželjeli osigurati kvalitetne predava e i voditelje radionica kako bi ih uveli u procese cjeloĹživotnog u enja, Ĺželjeli smo ih upoznati s novim trendovima u proizvodnji, pou iti o mogu nostima razvoja obiteljskog seoskog turizma i marketinĹĄkim nastupima.
Podravac â&#x20AC;&#x201C; akovec 58:63 (22:11, 4:16, 22:24, 10:12)
B LIGA SJEVER
Prelog ja i u derbiju!
Gospodarska ĹĄkola Vladimira Nazora 38 akovec
Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba 107:16 (31:10, 28:0, 24:4, 24:2) MLADOST IVANOVEC: Hamer 6, Kameni 6, Bujan 4, Ĺ ajnovi 7, Medlobi 1, Bjelobrk 3, Kranj ec J. 50, Jan ec 22, Habjan 2, Blajda 6. KOTORIBA: TiĹĄler 4, ZvoĹĄec A., Ĺ˝ini , ZvoĹĄec V. 11, Igrec, P ek, FuĹĄ 1, Sabol, Ujlaki, Mar etko.
akovec â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e 107:26 (31:9, 28:8, 19:6, 29:3) AKOVEC: Ĺ˝iĹžek 6, Ĺ˝una 6, Vibovi 18, Ĺ krobar 16, Franji 32, Sklepi 2, Lepen 27. NEDELIĹ E: Pintari 7, Kocijan 13, Novak 1, Kova i , Golik 5, Mihol ek, Zorkovi , Ledi .
U tim aktivnostima je ukupno odrĹžano: â&#x20AC;˘ 15 stru nih predavanja na koja se prosje no odazivalo 22 polaznika; â&#x20AC;˘ 2 te aja u trajanju 20 i 30 sati sa po 26 polaznika , â&#x20AC;˘ 1 te aj za vinogradare-vinare u trajanju 80 sati sa 27 polaznika koji su stekli diplomu ĹĄto e im omogu iti dobivanje geogra skog porijekla vina; â&#x20AC;˘ 1 me unarodna kon erencija sa na Vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu sa 4 eminentna inozemna i 4 doma a predava a, sa preko 50 sudionika; â&#x20AC;˘ 6 nastupa na doma im sajmovima na kojima smo predstavili me imurska vina, posebno PuĹĄipel; â&#x20AC;˘ 3 ocjenjivanja vina naĹĄih sudionika na najvaĹžnijim doma im i me unarodnim mani estacijama; â&#x20AC;˘ 17 radio-emisija na lokalnim i 3 na nacionalnim radiopostajama s marketinĹĄkom i in ormativnom tematikom; â&#x20AC;˘ 5 marketinĹĄkih objava u stru no-popularnim mjese nicima i 6 u lokalnim tiskovinama; â&#x20AC;˘ 370 sati savjetovanja eminentnih doma ih stru njaka na terenu kod obiteljskih gospodarstava; â&#x20AC;˘ 1 stru na studija â&#x20AC;&#x17E;Stvaranje Me imurske robne marke vinaâ&#x20AC;&#x153;; â&#x20AC;˘ 32 dizajna-1 dizajn etikete za me imursku robnu marku vina, 1 logo za me imursku kvalitetu, 1 dizajn oglasa u stru nim tiskovinama, dizajn letaka za 29 gospodarskih subjekata koji su sudjelovali u projektu; â&#x20AC;˘ 1 TV emisija o projektu na lokalnoj televiziji; â&#x20AC;˘ zapo eta pozitivna selekcija sorte moslavac (vizualna ocjena i odabir i 320 analiza moĹĄteva i 30 analiza vina); â&#x20AC;˘ 20 DVD-a za promociju obiteljskih gospodarstava u trajanju 12-15 minuta; Na kraju kao rezultat svih aktivnosti: -stvorena je Me imurska robna marka vina; -odre en je vizualni i tehnoloĹĄki identitet i zaĹĄtita toga na Zavodu za intelektualno vlasniĹĄtvo RH; -izra en je pravilnik o postupanju i koriĹĄtenju Me imurske robne marke vina; -obavljen je prijenos autorskih i vlasni kih prava Gospodarske ĹĄkole na Me imursku Ĺžupaniju koja e dalje voditi komercijalno koriĹĄtenje robne marke â&#x20AC;&#x153;PuĹĄipelâ&#x20AC;?; Za zaklju ak moĹžemo re i da su sredstvima Phare programa znatno pomaknuti nazori svih sudjeluju ih, da je iz toga proizaĹĄla velika materijalna i druĹĄtveno-ekonomska korist, da je u Gospodarskoj ĹĄkoli akovec stvorena kadrovska jezgra koja je s ovim iskustvom spremna participirati sli ne natje aje u EU i domovini.
za velike i male
NaĹĄ mali kaj Mela vam je uda pajdaĹĄici Ĺ tere su ji bile jolneâ&#x20AC;Ś Bila je moja mamica fajna I rada si je de ke zbirala. Na kraju vam je skorom Stara puca ostala â&#x20AC;&#x201C; Da je mojega japico ne Zadnjim cugom pobrala! Ma ja Juras, 8.b OĹ PODTUREN U iteljica: Tajana GaĹĄpari
Žalosna jesen
NaĹĄ mali kaj 5. SUSRET mladih literata
Mursko SrediĹĄ e, 20. studenog 2008.
Soseda Bara Ve je leto dni kak so hmrli, Kak ga ih ni, A meni se ini kak da so iĹĄ e f era Pred hiĹžom cvetje sadili. Dobri so bili naĹĄa soseda Bara: Navek su za nas slatke cukore meli I za lepo re re i asa si zeli. Navek so bili v nekvi sili, navek v poslo, V njivom vr aku se je lepo zraslo. Deca su im bila v davkomu sveto, Z njimi su se vidli sam jemput na leto. Jenoga dneva samo su hmrli, Kad da so v zemljo prepali. Njihova hiĹža joĹĄ prazna stoji I to jako Ĺžalosno zgledi. Fali mi njihov glas Ĺ teroga se zmislim S asa na as. â&#x20AC;Ś i ne ga ve naĹĄe sosede Bare, I nema mi ve ĹĄto mesto njih Da slatke dareâ&#x20AC;Ś â&#x20AC;Ś i ve je leto dni kak so hrmli, A meni se ini da su iĹĄ e f era Pred hiĹžom cvetje sadiliâ&#x20AC;Ś Ivana Ĺ avora, 6.a OĹ GORI AN Mentor: Kris na Sisek
Sosed MiĹĄka Prek puta nas, v jeni veljki hiĹži, Ĺ˝iveli so naĹĄ sosed MiĹĄka. Dok smo joĹĄ bili mali, Deda MiĹĄkec smo ih zvali. Radi so si radi zbijali ĹĄale, Re so meli i za veljke i za male. Za se su meli komentara â&#x20AC;&#x201C; Za to so meli posebnoga dara! Znali so vika i bi glasni, Alâ&#x20AC;&#x2122; niĹĄ i im je ne zameriv Jer znali smo da je sosed Fakin ĹĄpajsni! Stari so bili naĹĄ sosed MiĹĄka, Alâ&#x20AC;&#x2122; su se sejeno dobro drĹžali.
NaĹĄ mali kaj Kak toĹžno jesensko listje Ĺžu I na mrzlo zemljo curi.
â&#x20AC;&#x153;NAĹ MALI KAJâ&#x20AC;? Moji sosedi
â&#x20AC;˘
Ĺ˝iveli su jeno vreme negdi drugdi, Kam so diĹĄli posle rata I tam im se rodila jedina k er â&#x20AC;&#x201C; Kata.
Gda pak sonce svoje duge zrake pus , V mojemu se srcu nekaj zbudi. Ljubavne iskrice, male, etne i vesele Po ho su ples ĹĄtele. Tihi je veter naglo juknul I moju je ljubav mirno odnesel Vu daleki ĹĄiroki svet.
Dobri so bili naĹĄ sosed MiĹĄka, Makar se negda jako vikali.
Emina Conar, 5.r OĹ IVANOVEC Mentorica: Maja Milovanovi , prof.
Dok so hmrli, Ĺžalosni smo bili I za njimi smo se fejst plakali.
Kruh
Ivana Ĺ avora, 6.a OĹ GORI AN Mentor: Kris na Sisek
Talige Dve ru ke, jen kota , Prek ceste ravno v dra . Po dra u i koprivaj, Po jarko i po jivaj Tiram sem pak to Kaj niť e zno naj. Si kve natovarim i Mom se dimo spravim. Talige ja v garaŞo pospravim I nekaj noga za v Şelodec zbavim. Sarah Žunek, 6.r OŠG. MIHALJEVEC Mentor: Lidija Novak, prof.
HiĹža Na krajo sela Stara hiĹžica stoji I dok neĹĄ e prejde Ni je ne pogledne. Stara hiĹža nema sre e, NiĹĄ e je obnovi ne e. To je hiĹža negda Lepa bila, Sima se je dopala. A ve pak Obloki so spotr , rep doli visi, DeĹž po joj curi Tu ve niĹĄ e Ne Ĺživi. Marin Bogdani , 4.b Mla a literarna grupa OĹ STRAHONINEC Mentor: Jelena Prepeli
Ljubav vu srcu Ljubav vu mojemu srcu,
PĹĄenica se ve V melin pela, Vun pak se Kadi mela. Pe je vro a, Testo se iĹĄ e mesiâ&#x20AC;Ś Beli, rni, doma iâ&#x20AC;Ś Sikak je ni. FriĹĄko pe eni Z pe i vun zvle eni. Doris MarciuĹĄ, 5.b OĹ DR. IVANA NOVAKA MACINEC Voditeljica: Kris nka Vugrinec
Jesen Jesen dohaja i se je tmurno. Moje selo pod bregom spi, Vjutro z jega Siva megla se kadi.
Tam na polo traktori brujijo, V goricaj pak muĹĄice koli moĹĄta zujiju. Jesen je, jesen jeâ&#x20AC;Ś Jana Grabar OĹ KURĹ ANEC U iteljica: Anamarija Grabar Menotorica: Mateja Horvat Duh
reĹĄja Navek na svoji mes stoji I lju e me, Lju e es kitje i listje. V jesen Skup z vetrom Popevle vesele pesme. V zimi, Bez jenog lista ToĹžno zgledi Kaj da se plo e. F hla je i ve ne popevle, Sigurno spi. Sneg ji se na kitaj drĹži. A unda na jo i i dojdo I protuletne pesme zapopevlejo. reĹĄjo so zbudili I pak je vesela. Cela se rascvela! V le se ĹĄ ma: udo rlenih ringlini ima, K sej me zove, zdalka maĹĄe. ViĹĄ, leto ji rom paĹĄe!!! Ana Horvat, 5.r OĹ OREHOVICA U iteljica: Ivanka Novak
Kak je negda bilo Listje je scurelo dol z grana, Kak strasilo naĹĄe drevo stoji. Ne uje se a glas, Se je ho i pusto. A moje selo pomalen spi, Z jega siva megla se kadi. Melanija Konc, 5.a Mentorica: Ana Ĺ poljari OĹ SELNICA
Jesen jeâ&#x20AC;Ś Siva megla po seli se vle e I pomalem drevjo kiklico sle e. Jesen jeâ&#x20AC;Ś Sonce na nas ve slabo gledi I jedva eka kaj zaspi. Dauko doli v jarkima koruze se nuĹĄejo Kak da nam nekaj velijo. PosluĹĄajte, ujete i vi? Jeni i i pomalem popevlejo, A oni drugi leno zevlejo Kak milo dete dok v zipki spi.
â&#x20AC;&#x153;Negda se, deca droga, za mobitele i Internet neje ni znalo, a jena televizina je bila v zadruĹžnom domu za celo selo. Mesto pice i hamburgera Kuruzni Ĺžganci so se jeli, Zato su vam ljudi bili bolje veseliâ&#x20AC;? Tak prepoveda moja mamica Ĺ tera je bosa v ĹĄkolu hodila I po plo ici pisala. Pak dok je deĹĄ pal na zada o Ĺ tero je pri sve i napisala, Bi joj se saka re zbrisala. IĹĄ e mi mamica veliju Da so staroga kruha jeli, Bar da su ga meli! Krave je morala saki den Na paĹĄo gna , Ne vam je mogla v jutro Do deset vur spa ! Ali teĹĄko joj je ne bilo! To je rada delala jer je tam zbo ke Mojeg dedeka gledala.
Jesen prihaja, Za sobom meglu vle e. A veter zdigne to plahto I e ploĹĄi. Pavu inom mokrom nam lice briĹĄe. Tu je negda cirkveni turen oblake do kaval, A sve kriĹž se sve l dalko. Golobi i drugi eki tu su si gnezda delali. Za Valen novo su se v njemu Ĺženili, Mlode splesovali. OdsluĹĄal je Sve Juraj Breg koncer jih udaj! Nega denes turna, se zruĹĄil. Z megle vun glediju kroveki. Grabice su skrite. Ve mi se sam ini Da ujem pesmico: Bam, bim-bam, bam-bim, bom. Dvanaest je vur! Ida Perko, 5.a OĹ I. G. KOVA I SV. JURAJ NA BREGU U iteljica: Vera Mun ar
Pod mojim oblokom Pod mojim oblokom pijsana Breza stoji. V zijmi je sauma i zmrĹžjeni Snejg Ĺž je visij. Na protuletje se rasvete, OĹživi. Lejpo senco i glod v le Dilij. Elena Gori anec, 7.a OĹ SV. MARTIN NA MURI U iteljica: An elka Klemen i
Fusek Tam doli, za potokom, kre Mure stoji, Fusek se zove, kak raj zgledij. Stezica mala, ez njega beĹžij, Kre pota gizdavo trs ka visij. A Mura te e i Fuska gledij. I tak joj je lepo kaj se ne Ĺžurij. Pomalem kre vrbi se ĹĄe e I sitha v megli ĹĄepe e: â&#x20AC;&#x153;Rada bi tu ostala, ali moram dale te i. Kak si Fusek lepi, O em svetu re i!â&#x20AC;? Lea Zadravec, 5.b OĹ MURSKO SREDIĹ E Mentorica: Sonja VrĹĄi , prof.
Sonce Sako me jutro budij I prek obloka gledij. Z o imi stalno mige e I po cejlom tejlu me Ĺžige e. Poplona doli z mene hi â&#x20AC;&#x201C; Moram se sta i vum i . Ono me eka, pa se smeje I se me bole i bole greje. Igra se z menom, pleĹĄe sko e, Za oblakom negda igra se skrivo e. I v ĹĄkoli me prek obloka pe e,
Ĺ˝ige e i maĹĄe â&#x20AC;&#x201C; vun me vle e. I tak smo mi skupa dok ne dojde vurica, Na po inek ga s ra sestrica kmica. Tea Ĺ˝ganec, 5.c OĹ MURSKO SREDIĹ E Mentorica: Sonja VrĹĄi , prof.
Jesen v goricaj Jesen se zbudi, Gorice pozla , Hitro se Ĺžuri Kaj v pesmo se s sne I pole . Bobica do bobice Se zori. Da jo v roki drĹžiĹĄ, Ĺ˝ nje se Slatki sok Cedi. Lucija Ĺ ajnovi , 7.r OĹ Ĺ TRIGOVA Voditeljica: Sanja Jerosimi -Puklavec, prof.
GOSTI IZ SLOVENIJE
Zveizda lĂźbavi SakĹĄi ve er poglednen v nebo, Pa vijdin zveizdo, Ĺ tera mi Ĺželei lejko nou . Samo jes neĹĄ en spa , Ĺ en k njemi zbeiĹža . iglij oba gledava v isto zveizdo, Un misli na njo, A jes si Ĺželin, Ka pozaba bi jo; Pa spreglednu, Kak lĂźibin ga jes mo no. Sigdar ga boun lĂźibila, iglij mi srce gu i: â&#x20AC;&#x153;LĂźbav na konci sigdar bolijâ&#x20AC;?. UrĹĄka Hozjan, 9.b OĹ MIĹ KA KRANJCA VELIKA POLANA Mentorica: Mateja Horvat Duh
Ne obĂźpaj Ne pĂźs drĂźgin, Ka vodijo tvoje misli. Boj svoboden, Ne henjaj vĂśrva v svoje senje â&#x20AC;&#x201C; Spuni jih, Ka da gratale is nske. i de te ka potrlo, Ne obĂźpaj! iglij ne de sigdar fse tak, Kak bi ĹĄteu, Nikaj je nejmugau e, Zatou ne obĂźpaj. i ostaneĹĄ san na svei , Ne obĂźpaj! iglij napraviĹĄ ka naupak, Nigdar je nej prekesno za nauvi za ejtek, Samo ne obĂźpaj. VĂźpaj si, vĂśrvli v sebe, PokaĹži, ka lejko napraviĹĄ. PrepĂźs se toki, Boj tau, ka si, Nigdar ne obĂźpaj. Alja Kotnjek, 9.a OĹ MIĹ KA KRANJCA VELIKA POLANA Mentorica: Mateja Horvat Duh
25. studenog 2008.
DOBRO JE ZNATI
49
OGLASNIK
50 MOTORNA VOZILA
AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.g.; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11/08.; Peugeot 206 1.4 12./02.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. ‘05.; BMW 320D ‘03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL CORSA 1.0 ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; ROVER 400 2.0D ‘98.; REN. LAGUNA 1.8 ‘96.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eš a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr PRODAJE SE BMW 525 TDS 1999.g., registr. do 2./09., 205 tkm, kasko, u dobrom stanju, mob. 091/435-7455 ili 095/4400-444 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261. PRODAJEM DIJELOVE za at po i tempru, alfu 33, lanciu deltu, jugo, regatu i autogume 13’’, 14’’ i 15’’ – zimske, ljetne i cijelogodišnje, mob. 091/549-2721 AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim kože, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t-lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334 OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382 FORD SIERA 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815 REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400 REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., uš uvan, 70.000 km, serv. knj. Mob. 098/537-787 VW GOLF IV 1.9TDI 7mj./04.g., metalik srebrni, alu felge 16’’, climatronic, 98tkm, serv. knj., veliki servis, cijena 12.000 eur, mob. 091/520-9505
PRODAJU SE ELI NE FELGE 16cola 5x100, mob. 098/9020-632 F O R D E S C O R T 1.3 C 19 95 . g ., r e g . d o 24.10.2009., crvene boje, u dobrom stanju, povoljno, mob. 091/8955-447 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 REN. LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema, nova linija, cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062 TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execu ve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57 PRODAJEM ELI NE FELGE 14cola, 4x114,3, suzuki, honda, mitsubishi, 4kom, za 350kn, mob. 098/573-069, može i SMS REN. CLIO 1.9 dizel 1999.g., 5vr., tel. 098/373-091 MAZDA 323F 1995., reg. do 7./09., el. šiber, alu, metalik crnoplava. Cijena 3.750 Eur. MOB. 098/705-409 Honda SH150 2007.g., 7.300 km, reg do 4/09., serv. knj., 1.vl., garažirana, jako uš uvana. telefon: 098/235-989 SKUTER PEUGEOT speedfight 2, 2006.g., re g do 4 ./0 9., c ijena 8 . 20 0 k n. tel: 095/877-8927 RENAULT TWINGO 1.2 1998g., registr. do 9/09, cijena 2.200 eur, mob. 098/962 93 99 VW POLO 1.4 16V HIGHLINE, novi model 2003.g., 1.vl., 66.000km, klima, alu naplaci, maglenke i ostalo, odli an, 7400EUR telefon: 091/525-2616 VW PASSAT 1.9TDI 2000.god., 175.000km, reg do 10/09, o uvan, odli an, 8.200 eur, telefon: 099/211-5763 CITROEN C3 HDI, 2005.g., 1.vl., izvrsno stanje, potpuno opremljen, garažiran, 7600EUR 091/576-2982 FIAT PUNTO 1.2 FRESCO 2005.g., 1,vlasnica, 24.000 km, klima + oprema, besprijekoran, 6.600 EUR, mob. 091/895-6573 PRODAJEM OPEL CORSA 1.2 16V,el. stakla, cent. zaklj., 2xairbag, servo, radio te OPEL ASTRA F 1.6 1998. klima, servo, 2x airbag, abs, dalj. centr. zaklj., maglenke, radio Pionner cd. Povoljno. zva poslije 14h na tel. 095/817-8226 PRODAJEM ZIMSKE GUME s felgama za ford fiesta ili ford escort dim. 165/70/13 cola, mob. 099/673 94 89. FORD ESCORT 1.3 karavan 1996.god, 2.vl., nova limarija, servisiran, registr. do 12mj, povoljno, mob. 098/9580-727 GILERA RUNNER 50 SP, 2008. god, 450 km, reg. do 7./09, prvi vlasnik, 15.900 kn, mob. 099/518-73-85 FORD ESCORT CL 1.4 52kw, 85.000 km, reg. do 3/09., prvi vlasnik, u izvrsnom stanju, 8.000 kn, tel: 098/171-9382 PRODA JEM ZIMSKE R ABL JENE GUME 185-65-R14 i CD MP3-auto radio marke Kenwood. mob. 099/693-2263 GUME GOODYEAR 195/60x15, M+S, dubina profila 7mm, 2 komada za 250 kn. Tel: 360-602. DAEWOO LANOS 1.6SX, 78 kW, 2000.g., reg. do 12./08., full oprema. Tel: 091/722-9172
OPEL CORSA 1.2 16V COSMO oprema 2005.g, 1.vlasnica, 34.000km, reg do 7/09.g, autom. klima, servisna, garažiran, besprijekoran, 7.400EUR, mob. 095/8948-116 FORD ESCORT 1.8TD karavan 1998.g., centralno, radio, maglenke, abs, + 4 zimske gume, mob. 095/862-7462 OPEL CORSA 1.0 1998., plava, reg. do 7./09., 3vr., cijena 3.300 eur, te opel corsa 1.4 1997.g., plava, 4vr., cijena 2.850 eur. Mob. 098/744-960 PRODAJEM AUTO at punto 1995. god., tel. 543-882 PEUGEOT 306 1994.g., reg. do 4./09., za 1.350eur, te kupujem auto ispod cijene, i iznajmljujem auto 150kn/dan. Tel. 098/777-095 OPEL VECTRA CD 1991.g, 1.vl., sa uvana, neregistrirana, mogu a zamjena za razno. Tel. 098/463-502 PRODAJE SE PEUGEOT 406 2.0HDI 110KS 2003.g., 92tkm, reg. do 15.11.2009., napravljen servis, ful oprema osim kože, mob. 091/568-9914 PRODAJEM LANCIA DEDRA 1.8ie i asconu 1.6D komplet ili za dijelove, cijena veoma povoljna, mob. 095/910-2082
POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus, Zetor – može i neispravno. Tel. 01/2067-370 ili 092/110-7110 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU kipericu od 2-3T s papirima, 1-osovinka, mob. 098/9979-102 PRODAJE SE TREBLJA ICA za kukuruz, povoljno. Tel. 099/524-3488 PRODAJEM: pokretne ljestve na kota ima 12m, traktorski mal er 175cm, 3-brazdni plug Ebernhardt, 10cola i pauk za sijeno Fela 4,20m. Info: 091/1120-244 PRODAJE SE TRAKTOR IMT, 540, 80. godište. Tel. 861-259 KOMBAJN za va enje krumpira, sortira , ogrija , tanjura e 24 diska, u dobrom stanju kupujem. telefon: 091/384-3341 PRODAJEM dvoredni bera kukuruza SIP tornado 80, prvi vlasnik, u odli nom stanju. tel. 091/1688-679 ili 040/895-086 KUPUJEM KOTAO za rakiju, inox ba vu i kabinu za IMT 533/539, tel: 098/899-364 PRODAJEM sijeno i slama u balama, telefon 343 289 PRODAJEM elektri ni pas r i kupujem sijeno (drugi otkos) telefon: 040/853-066 PRODA JE SE ve a koli ina rakije! TEL. 865-027 PRO DA J E S E S TO N A REPA . m o b. 098/693-400
USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI R ADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128
FOLIJE ZA STAKLA
25. studenog 2008.
PVC STOLARIJA – SALAMANDER « KOZAR d.o.o. « Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVA KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi no), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE «KLJU U RUKE» Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove bolesti, o ne mrene, bolesti uha, sinusi, štitnja a, astma, crijeva, želudac, žu , jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki ma, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031
OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 «STRIPTIZ» - atrak vne strip zete za moma ke ve eri, ro endane, moto susrete… Tel. 099/6299-299 GLAZBENIK – sam, u duetu ili trio svira svadbe, fešte, domjenke, može i radnim danom. Tel. 098/535-158 OBAVLJAM usluge peglanja, povoljno. Nazva na 098/938-7532 POSTAVLJAM ANTENE za prijem digitalnih programa zemaljske televizije. tel 099-598-3968 PODUKE iz njema kog i engleskog jezika, mob. 099/723-6664 OBAVLJAM MANJI PRIJEVOZ ljudi i stvari na relaciji k-Zenica, te nudim skladišni prostor za razno, mob. 098/463-502 PREVODIM sa/na ENGLESKI JEZIK, sve vrste tekstova, e-mail: prijevod@net.hr ili na mob. 098/681-063, 091/253-2748 DIPL. U ITELJICA daje instrukcije iz njem. jezika, mob. 091/9222-998 ili 098/173-9083 PROF. HRVATSKOG jezika daje poduke iz hrv. za u enike osnovnih i srednjih škola, a mogu a je i pomo pri u enju s osnovnoškolcima. mob. 091/180-5588 PODUKA IZ SVIRANJA klavira i sintesajzera, mob. 099/577-1915
NAMJEŠTENJA akove ka poslovnica me udržavne tvrtke traži komunika vne i inteligentne OSOBE ZA MARKETINŠKI RAD (rad i na terenu), INFORMATI ARA I ADMINISTRATIVCE. Životopise s fotogra jom molimo dostavi na e-mail adresu: vlatkam17@yahoo.com KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876 TRAŽIM OZBILJNU ŽENU za pomo pri iš enju stambenog prostora u akovcu, tel. 311-015 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO – uvanje djece u svom stanu, pomo gla anja, iš enja nekog objekta ili pomo starijoj osobi, mob. 099/592-9418 TRAŽIM dvije mla e osobe za uhodan i dobro pla en posao, mogu nost stalnog radnog odnosa ili honorarno. mob. 091/336-0005 OSOBE ZA HONORARNI POSAO, rad i organizacija u vlas tom domu. mob. 098 257 398.
KREDITI TREBATE NOVAC A KREDITNO STE NESPOSOBNI!
gra evine
automobili
sigurnost
zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata
Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.
• Na crnoj lis ste • Prezaduženi ste • Radite na odre eno vrijeme • Obrtnik ste • Trebate sudužnika za kredit
BRZO I KVALITETNO rješavamo kredite. Mob. 098/918-2083 ili 099/592-5816 RJEŠAVAMO SVE VRSTE KREDITA u najkra em roku, bez gledanja C.L. i HROK-a. Za zaposlene i mirovine od 1.000 kuna. Mob. 099/798-5887, Darko TREBA VAM KREDIT? Nazovite s povjerenjem. Bankovni nenamjenski krediti, novi krediti na ostatak pla e i mirovine. Tel. 042/321-144 ili 091/881-9931, gosp. Josip
NEKRETNINE PRODAJE SE OBITELJSKA STAMBENA KU A s garažom i pomo nom zgradom, površina dvorišta 193 hv. Mala Subotica, Augusta Šenoe 5, Me imurska županija, tel. 098/315-957 NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru ja Me imurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.
www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!
SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije
AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.
PRODAJE SE KU A U ŠENKOVCU, M. Tita 76, tel. 343-746 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u obiteljskoj ku i u akovcu, tel. 395-936 PRODAJEM GRADILIŠTE u Sv. Križu, na gl. ces za Prelog, izgra eni temelji i podrum, izveden priklju ak vode, vrlo povoljno. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE garsonijera u Zagrebu na Trešnjevci. Mob. 098/446-988. UNAJMLJUJE SE soba ili stan u Grazu. Mob. 098/446-988. TREBATE DVOSOBNI STAN – topao, svijetli, s vlastitim brojilom, a pri tom možete pripremiti «Ve eru za 5» - iznajmljujem! tel. 091/973-2577 ATRAKTIVNO GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE za trgova ku i uslužnu namjenu u akovcu, kraj gl. ceste, od 3600 m2, mob. 091/507-0683 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studentima, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE GRADILIŠTE od 249 hv, Pribislavec, ul. F. Kuhari a. Tel. 098/951-8993 UNAJMLJUJEM STAN u akovcu na duže vrijeme. mob. 098/9207-923 Agencija za promet nekretninama AKOVEC , Tome Masaryka 21.
Mi imamo rješenje za vašu situaciju pa ak i kredit na ovjeru kod javnog bilježnika! Realizacija kredita na tel. 060-654-328 Od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
tel. 040 /313 - 655; Mob. 098 /698- 369; 098/211 - 084
Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia
Agencija «Posrednik», I. Mažurani a 5, Karlovac, MBO 92544665
OVLAŠTENA ZALAGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova gra ana i automobila. Tel. 040/390-560 ili 099/213-6279
www. PANADRIA.hr NAJVE A PONUDA NEKRETNINA u ME IMURJU i DALMACIJI
PRODAJE SE KU A (dvojna) od 8,80x11,30m2, prizemnica u Nedeliš u, nedavno adap rana kompl. iznutra, svi priklju ci, tel., centralno, podrum, tavan, mogu a nadogradnja, oku nica, cijena 68.000 eur. Samo ozbiljne ponude na tel. 099/796-9541 KUPUJEM LIVADU ili oranicu oko 400 hv na podru ju od Šenkovca do Slemenica, Ksajpe ili Knezovca, tel. 098/258-480 KU U u M. Središ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljištu od 2018 m2, svi priklju ci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 PRODAJE SE ŠUMA u Selnici, kraj ribnjaka, od 512m2, cijena po dogovoru, hitno. Mob. 098/9024-767 ili 099/6940-253 PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE TROSOBNI STAN od 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, novoure en. Tel. 098/361-401 PRODAJE SE KU A VARAŽDINU od 110 m2 stamb. prostora + 289 m2 oku nice, svi priklju ci. Mob. 098/163-6488 PRODAJEM VINOGRAD i vikendicu sa svim inventarom i 850 okota, struja, voda, asfalt, plin, udaljeno 10km od k, tel. 312-597 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, s garažom i oku nicom. Upitati u akovcu, Travnik 5, Golubi IZNAJMLJUJE SE polunamješteni stan 60 m2 u akovcu, Travnik na duži rok. Informacije na telefon 098/426-707 TOPLICE SVETI MARTIN - gra evinsko zemljište 2000m2 u neposrednoj blizini toplica prodajem. mob. 099 673-7919 STARA KU A u Dunjkovcu na glavnoj prometnici povoljno prodajem. mob. 099 673-7919
OGLASNIK
25. studenog 2008.
PRODAJE SE KU A u Murskom SrediĹĄ u, s velikom oku nicom, vrtom, vo njakom, garaĹžama... Odmah useljiva. mob: 098/632-235 MURSKO SREDIĹ E ku u u Marinskoj 38 prodajem, cijena dogovor, tel. 040-543-825 KUPUJEM GRADILIĹ TE S DOZVOLOM, blizina akovca, moĹže i manja parcela... Zva na mob. 095/845-9746 IZNAJMLJUJE SE polunamjeĹĄten dvosoban stan. mob: 098-134-2090 ili 091-556-9091 PRODAJEM GRADILIĹ TA u S. Vesi od 530 m2 i u Mihovljanu (Ĺ afran) od 1180 m2, mob. 091/1395-244 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu. mob. 098 1846 898 ZEMLJIĹ TE u Lopa ncu na lijepoj i mirnoj lokaciji uz mogu nost gradnje obiteljske ku e, 3744m2, priklju ci do zemljiĹĄta, 15.000EUR, mob. 098/210-886 PRODAJEMO DVIJE GRA EVINSKE PARCELE 934 m2 i 940 m2 u Ĺ enkovcu predjelu Dolec. telefon: 098/241-126 PRODAJEM KOMFORNI 4-sobni stan u akovcu F. Pun eca, 2 kat, novogradnja. telefon: 098/241-126 KU U u Ĺ enkovcu na glavnoj ces , atrak vna lokacija za trgovinu i sl., te VIKEND KU U za stanovanje u Dragoslavcu, prodajem. telefon: 098/700-126 KU A U NIZU, akovec Jug, 200m2 stambenog prostora, komunalno opremljena, dvoriĹĄte, garaĹža s tavanom. Super prilika. Cijena za dogovor! mob. 098-393-170 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaone, blizina PedagoĹĄke akademije. tel. 390-094 PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR od 500 m2 i gradiliĹĄte sa temeljima za ku u povoljno, mob. 098 9400 272 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 600-1000 m2 u akovcu, za proizvodnju ili skladiĹĄte. Mob. 095/666-2-669 VARAĹ˝DINSKE TOPLICE (500m od Minerve) â&#x20AC;&#x201C; prodaje se ku a od 110 m2 i cca 2000 m2 oku nice, svi priklju ci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379 PRODAJE SE STAN NA JUGU akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvoriĹĄtem, nanovo preure en. Nazva na mob. 091/587-3684 GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE, stambeno-poslovna zona juĹžne zaobilaznice, 6500 m2, u cjelini ili pojedina no prodajem, mob. 099/405-2029 TRAĹ˝IM CIMERA/ICU, 2 sobni ve i stan, zasebne sobe, privatna ku a, poseban ulaz, akovec. Tel. 098/642-456 IZNAJMLJUJE SE KU A sa tri sobe, centralno plin-dr va, u M. Subotici, mob. 091/5960-202 IZNAJMLJUJE SE STAN od 80 m2, namjeĹĄteno, pogodno za 4 studenta, moĹže i posl. prostor, kod hotela Park, cijena 300 eur + reĹžije, garantni polog 600 eur. Tel. 091/955-8865 PRODAJE SE KU A KATNICA u Vra ĹĄincu sa garaĹžom, gosp. zgradama i velikom oku nicom. Tel. 091/5811-358 PRODAJE SE ATRAKTIVNA novogradnja sa dvoriĹĄtem od 120m2 u Strahonincu, mob. 098/749-131 KUPUJEM JEDNOSOBNI STAN ili garsonijeru, a moĹže i manja ku ica, mob. 098/9698-975 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/136-3827 PRODAJE SE STARA KU A s oku nicom od 400 hv, struja, plin, Brezje 110, mirna i slijepa ulica. Tel. 390-032 PRODAJE SE KU A s velikom oku nicom i gosp. zgradama + oranica u Ivanovcu, pogodno za poljoprivrednike i obrtnike, tel. 337-893 ili 099/671-9445 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice. Zva u Depadansu na tel. 395-711, ku ni 315, Ĺ antek IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR, novogradnja, 1.kat, 74m2, centar k, dva vlas ta parkirna mjesta. Tel. 364-093, iza 16 sa IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 45m2 u centru Preloga, mob. 098/241-251 PRODAJE SE MANJI DVOSOBNI stan u centru k od 39m2 na drugom katu, cijena 46.000 eur, mob. 099/331-5350 STAN od 63m2 + garaĹža + parking, ispod Ĺ afrana, novogradnja, kredit, prodajem, mob. 098/241-559
ŽIVOTINJE
POKLANJAJU SE PSI I malog rasta, stari 2mj., u pu pin a, mob. 091/783-3259
PRODAJE SE Ĺ TENE PEKINEZERA (m) za 600 kn. Mob. 098/944-3339 Ĺ ARPLANINCI â&#x20AC;&#x201C; muĹĄka ĹĄtenad bez rodovnice, cijena 800 kn/kom, mob. 098/560-985 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PUDLICE â&#x20AC;&#x201C; sive i bijele, stare 2mj. Upitati u NedeliĹĄ u, akove ka 83a ili na mob. 098/939-4637 PRODAJU SE BARNARDI (konkuri), zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, srebrne, zlatne, dijamantne i pla naste fazane, mob. 098/912-3938 NJEMA KI BOKSERI â&#x20AC;&#x201C; Ĺžu i gras ĹĄtenci, cijepljeni i tetovirani, s rodovnikom, pareno u Italiji. Tel. 042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJU SE Ĺ TENCI MOPSA stari 2 mj., mob. 098/488-236 TELE, muĹĄko, 2 kom, 150 kg, ekoloĹĄki uzgoj, mob. 098/220-743 POKLANJA SE MA AK star 3mj. i psi mjeĹĄanac, manjeg rasta, star 3mj. mob. 095 851 38 99 PRODAJEM SVINJE za klanje od 100-150kg, mogu nost klanja, mob. 091/519-1122
ELEKTRONIKA PRODAJEM DVD player, Samsung P 355B, novi, neraspakirani, te DVD player Sony DVP NS 333, star 3g., uĹĄ uvan. Sve vrlo povoljno! telefon: 098/235-989 MIKSETA Soundcra Spirit, 24 kanala, u koferu, cijena 1800 EUR. Tel. 098/198-9410 KUPUJEM DIGITALNI SLR fotoaparat Olympus E-330, po mogu nos samo jelo. Mob: 098-305-965 PRODAJEM TELEVIZOR marke Schneider portabl ekran 38cm, cijena prava sitnica - 250 kn, tel: 099 216 51 45 PRODAJEM MOBITELE: samsung u900, i8510 innov8, k800, htc diamond itd., povoljno, zamjena, mob. 095/8766-048 KUPUJEM novi ili rabljeni HDD-80gb ili ve i, mob. 091/908-2329 PRODAJEM RA UNALO AMD 2 Ghz, komplet za 900 kuna. telefon: 092 1297 541
RAZNO USLUGA OĹ TRENJA LANACA motornih pila, cirkulara, vidia pila, noĹževa za blanjalice, te obavljamo usluĹžno piljenje trupaca. Tel. 040-660-353, Pilana Ĺ libar PRODAJE SE NOVA STOLARIJA INDUSTROGRADNJE -BALKONSKA VRATA 120 X 220 =2000 kna; -STAKLENE STIJENE 120 x 180 = 1500 kna. Tel: (091) 507-0683 ULJA NA PLATNU raznih majstora, trĹžnica u Murskom SrediĹĄ u, tel. 040-543-825 KUPUJEM RABLJENE EURO PALETE. Mob. 099-5722-002 PRODAJE SE PE za centralno grijanje drvo/plin sa opremom, mob. 095/808 6050 PRODAJU SE DRVA, suĹĄena 4g. jasen, debljine 5cm... telefon: 098-636 946 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžu te ambalaĹža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 PRODAJE SE Graco autom. dj. ljulja ka na baterije, malo koriĹĄtena, luksuzna, 6 brzina, muzika, vrtuljak s igra kama, viĹĄe poloĹžaja sjedala. Kontakt: 098 260 764 JABUKE DOMA E neĹĄpricane, plinsku pe MAJA 8, PE na kruta goriva za kupaonicu, rabljena ostakljena prozorska krila, prodajem povoljno. telefon: 343-557 PRODA JEM uramljene goblene. mob. 091/763-6571 PRODAJEM 250 vrhunskih dokumentarci za 200 kuna, bbc, national, mili itd. mob. 095/8766-048 PRODAJU SE kupaonski ormari i s ogledalima â&#x20AC;&#x201C; sve novo i nekoriĹĄteno, mob. 091/435-7455 ili 095/4400-444 PRODAJE SE perilica su a INDESIT, malo koriĹĄtena, povoljno, mob. 098 306 676 PRODAJE SE: protupoĹžarna vrata, produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. maĹĄina za ĹĄtemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loĹž ulje, crni pisa i stol. Tel. 858-424 KUPUJEM STABLA ili trupce hrasta i oraha, pla am odli no, mob. 098/807-511 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO garderobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau na razvla enje. Mob. 091/158-5598 PRODAJEM KOTAO za rakiju, elektromotor 1,1kW, staru pisa u maĹĄinu, bajunetu (i dr. starine), te knjige, mob. 098/981-3709 THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069
51
FILATELISTI KI KLUB ÂŤMARIJA HUNJAKÂť poziva sve koji se Ĺžele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, ĹĄiva a maĹĄina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 SOBNI BICIKL â&#x20AC;&#x201C; malo koriĹĄten, povoljno prodajem, mob. 091/520-2576 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJEM elektrociklin i dva bicikla, cijena po dogovoru, i prodajem rakiju tropicu 30lit. Tel. 390-976, k, S. Radi a 13, Kedmenec Margareta PRODAJU SE KUPINE i vino od kupine. Tel. 098/191-6659 PRODAJE SE viĹĄe plinskih boca, ĹĄkrinja od 400 lit., vrlo povoljno i ugost. roĹĄ lj, te hladnjaci, mob. 098/849-030 ili 098/1660-757 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriĹĄteno â&#x20AC;&#x201C; povoljno. Tel. 098/408-049 NUDIM uslugu iĹĄ enja i peglanja u akovcu, te prodajem pl. pe za kupaonu, novi bide i kupujem crijep Kikinda 272, stariji. mob. 098/185-4043 PRODAJEM elektromotor Elektrokovina 7,5kW; kabel 5-Ĺžilni od 100m; eki ar klip-zrno, motorna sje kara, kardan i trajnoĹžare a pe . Tel. 363-813 PRODAJE SE TRA NA PILA (banzek) radni stol 110x90cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije. Tle. 543-882 PRODAJEM trosjed na razvla enje, 2 fotelje, stoli za dnevnu sobu, 2 manje vitrine za dnevnu sobu i kau na razvla enje, tel. 364-881 STUPOVI BETONSKI za vo arstvo i vinogradarstvo duĹž. 2.7m i 3.6m, pocin ana Ĺžica 3.1mm, cijev za navodnjavanje sistem ÂŤkap po kapÂť. Tel. 098/9830-368 POKLANJAM DJE JA KOLICA i stolac za hranjenje djeteta, tel. 629-048 ili 099/693-1854 PRODAJE SE: regal, kau + fotelje, kuhinja + ure aji, leĹžaj, tapec. garnitura, stoli , dvosjed, ormari , vitrina, muzi ka komoda i ostalo iz ku e, tel. 099/3361-032 PRODAJE SE trosjed, dvosjed, fotelja i dj. stolica za hranjenje â&#x20AC;&#x201C; vrlo povoljno. Tel. 822-283 ili 098/1811-750 PRODAJEM kau trosjed star 2g. za 800kn, pe za centralno, bojler, plinske pe i za sobu, mob. 098/463-502 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO nova sobna plinska pe Maja 8, tel. 098/241-251
POSAO - Ponuda 1. 164106 :AGENCIJA potraĹžuje ve i broj punoljetnih djelatnika oba spola bez obzira na godine, za uredski posao u podruĹžnicama diljem RH. Edukacija uklju ena, pla a 12 000 kn. Tel. 091/675-1315. 2. 164188 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove nancijskog savjetovanja traĹži ugledna nancijska ku a, pla a 12 000 kn i viĹĄe. Ĺ ifra:164188. Tel. 060/523-641. 3. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, pla orme, na ovodi, predstavniĹĄtva u inozemstvu, potraĹžuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Ĺ ifra:130602. Tel. 060/523-641. 4. 162796 :DJELATNICU za rad u lokalu traĹžim. Tel. 091/794-5757. 5. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, traĹžim. Ĺ ifra:164648. Tel. 060/523-641. 6. 164656 :DODATNI posao trebate, mogu nost zarade od 300-1000 E. Ĺ ifra:164656. Tel. 060/523-641. 7. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu vaĹžni, odli na pla a, za rad s kreditima, traĹžim. Ĺ ifra:153023. Tel. 060/523-641. 8. 164653 :OSOBE za rad kod ku e, traĹžimo. Ĺ ifra:164653. Tel. 060/523-641. 9. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogu nost traĹžimo. Odli na zarada s tendencijom rasta. Isplata u eurima. Tel. 052/741-479, 098/937-6447. 10. 164623 :POSLOVNE SURADNIKE, za veliki unosan posao trenutno traĹžen u Hrvatskoj, moĹže se po e odmah, kao osobni ili honorarni posao, zarada odli na. Tel. 095/822-9490. 11. 125423 :STALNI I PODSEZONSKI POSLOVI U EU.Radnike, ugos telje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje vo a, povr a, njegovateljice, uvari, hostese i sl. Ĺ ifra:125423. Tel. 060/523-641. 12. 164645 :ZARADITE radom kod ku e do 1500 kn tjedno, traĹžimo osobe iz svih Ĺžupanija. Ĺ ifra:164645. Tel. 060/523-641.
TURIZAM - Ponuda 13. 8054 :AKO IZNAJMLJUJETE apartman ili sobu na Jadranu ili Ĺželite da se VaĹĄ oglas ita diljem Hrvatske, iskoristite mogu nost oglaĹĄavanja u 12 listova i na Internetu, pozivom na samo jedan broj. Ĺ ifra:8054. Tel. 060/523-641. 14. 90902 :NAJVE A TURISTI KA PONUDA privatnih smjeĹĄtaja u DALMACIJI i ĹĄire. www.dimb.hr, Tel. 060/523-641.
STANOVI - Ponuda
POKLANJAJU SE Ĺ TENCI stari 2 mjeseca, vrlo umilja , samo u dobre ruke. Mob. 091/567-8718
15. 164647 :CAVTAT, stan 145 m2 + 200 m2 + dva parkirna mjesta, kompletno ure en s centralnim grijanjem, cijena 1500 E/m2, vlasnik, prodajem. Tel. 091/447-8690. 16. 90533 :NAJVE A BURZA NEKRETNINA!!! Ako prodajete- kupujete ku u, stan, apartman ili neku drugu nekretninu, potraĹžite potrebnu informaciju bez provizije na www.dimb.hr. Tel. 060/523-641.
Ĺ˝ELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ĺ˝. faĹĄizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 Ĺ˝UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA â&#x20AC;&#x201C; Regionalna razvojna agencija (R. BoĹĄkovi a 2, zgrada Ĺžupanije) ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA AKOVEC HRVATSKE POĹ TE â&#x20AC;&#x201C; CENTAR POĹ TA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKETELEKOMâ&#x20AC;&#x201C;Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA Ĺ PORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . Ĺ˝UPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. KerĹĄovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRĹ˝AVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. BoĹĄkovi a 2 (zgrada Ĺžupanije) 374-121; 374-106
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 374-090 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 V. Nazora 16 tel. 314-644
tel. 391-970 tel. 374-229;
POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E
tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790
URED DRŽAVNE UPRAVE Ma ni ured AKOVEC Ma ni ured PRELOG Ma ni ured M. SREDIŠE Ma ni ured M. SUBOTICA Ma ni ured NEDELIŠE Ma ni ured ŠTRIGOVA Ma ni ured KOTORIBA Ma ni ured DEKANOVEC
tel. 374-111 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017
690
UDRUGA â&#x20AC;&#x153;PRIJATELJIâ&#x20AC;? - â&#x20AC;&#x153;AZIL ZA NAPUĹ TENE Ĺ˝IVOTINJE ME IMURSKE Ĺ˝UPANIJEâ&#x20AC;? POKLANJA PSE I MA KE
lanovi i simpa zeri Udruge â&#x20AC;&#x153;Prijateljiâ&#x20AC;?
INFORMAC<JE
52 Pozamanterija-mt d.o.o. Josipa Broza 88 40315 Mursko SrediĹĄ e
25. studenog 2008.
ME IMURSKA ŽUPANIJA, OP INA STRAHONINEC JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OP INE
OBJAVLJUJE OGLAS O
traĹži:
JAVNOJ RASPRAVI
1. TERENSKI KOMERCIJALIST - VĹ S ekonomskog smjera - poznavanje engleskog jezika - radno iskustvo poĹželjno - mogu nost napredovanja - voza ka B kategorije
2. ING. TEKSTILNO-KEMIJSKE TEHNOLOGIJE - poznavanje engleskog jezika - rad na najmodernijim strojevima - radno iskustvo poĹželjno - mogu nost napredovanja MJESTO RADA: MURSKO SREDIĹ E MOLBE SA POTREBNIM DOKUMENTIMA POSLATI NA GORNJU ADRESU
TEHNI KA, INDUSTRIJSKA I OBRTNI KA Ĺ KOLA AKOVEC tel. 328-522 Temeljem odluke Ĺ kolskog odbora Tehni ke, industrijske i obrtni ke ĹĄkole akovec, Ĺ portska 5, objavljuje se
o prijedlogu Urbanis kog plana ure enja sjeverozapadnog dijela naselja Strahoninec uz juĹžnu akove ku obilaznicu
NATJE AJ
Na temelju lanka 84. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN br. 76/07), u daljnjem tekstu Zakona, Poglavarstvo Op ine Strahoninec na svojoj 27. sjednici odrĹžanoj 21.11.2008. godine utvrdilo je prijedlog Urbanis kog plana ure enja sjeverozapadnog dijela poslovne zone u Strahonincu uz juĹžnu akove ku obilaznicu za javnu raspravu.
o prikupljanju pismenih ponuda za davanje u zakup poslovnog prostora
Javna rasprava o prijedlogu UPU u trajanju od 30 dana po et e 8 dana od dana objave, tj. trajat e od 02.12.2008. do 02.01.2009. godine. Javni uvid u Prijedlog UPU, mogu je u prostorijama Op ine Strahoninec radnim danom u vremenu od 8,00 do 15,00 sa . Javno izlaganje odrĹžat e se dana 10.12.2008. godine u 11,00 sa u prostorijama Uprave Op ine Strahoninec. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog UPU dostavljaju se do zavrĹĄetka javne rasprave na adresu nositelja izrade UPU â&#x20AC;&#x201C; Jedinstveni upravni odjel Op ine Strahoninec, Dravska 1, 40000 akovec.
I.
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RESTORAN â&#x20AC;&#x153;TRATORIA RUSTICAâ&#x20AC;?, I. G. Kova i a 6, akovec, 1 KV KONOBAR na neodre eno, javi se na adresu ili na 311-207. do 30.11. 2. Ca e bar THERAPIA AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traĹži 1 KONOBAR-ICA na neodre eno vrijeme, pola radnog vremena, javi se osobno ili na tel,. 310-219. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 3. TERMO SMOLEK d.o.o. HODOĹ AN, traĹži MONTERI CENTRALNOGGRIJANJA,VODOINSTALATERI,PLINOINSTALATERI - viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241943. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 4. Kerami arski obrt vl. Vladimir Ĺ˝uni , AKOVEC, Dr. I. Novaka 38, traĹži KV, PKV KERAMI ARE - viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 098-167-1048. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 5. ELEKTROING GRABAR d.o.o., k, M. Bu i a 8, traĹži 5 ELEKTROINSTALATERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 5g., rad u Zg, k i okolici. Dostavi pismene ponude na gornju adresu ili mail: elektroing-grabar@ck.tel.hr do 30.11. 6. Autoprijevoznik Milovan Todorovi , PEKLENICA, traĹži 1 VOZA C i E kat. na neodre eno vrijeme, javi se na 099-3502344. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 7. Caffe bar PADOVA AKOVEC, K. Tomislava 45, traĹži 1 KONOBARICA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 098426-344. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 8. MT Tvornica rublja d.d. AKOVEC, M. Hrvatske 10, traĹži 1 KROJA UZORAKA; 2 Ĺ IVA A UZORAKA, KV, SSS teks lnog usmjerenja, 1-2 godine radnog iskustva, na odre eno uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na tel.638-423. Natje aj otvoren do 29.11.2008.g. 9. â&#x20AC;&#x153;KERAKAMâ&#x20AC;? d.o.o. Ĺ ENKOVEC, J. Bedekovi a 2, traĹži 1 SSS GRA EVINSKI TEHNI AR - POSLOVO A na odre eno vrijemeuzmogu noststalnogradnogodnosa,1godinaradnog iskustva, javi se na 343-677 do 28.11.2008.g. 10. GRADNJA POSEDI d.o.o. BREZJE 142, traĹži 1 KV TESAR, 1 POMO NI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 855403, 098-257-450. Natje aj otvoren do 29.11.2008.g. 11. POSAVECd.o.o.NEDELIĹ E,A.Ĺ enoe4,traĹži2MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, a moĹže i pripravnik, javi se na 098-426-500. Natje aj otvoren do 29.11.2008.g. 12. BA I d.o.o. G. HraĹĄ an, VaraĹždinska 45, traĹži 1 ZIDAR, GRA EVINSKI RADNICI-viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javiti se na 098-132-1096. Natje aj otvoren do 29.11.2008.g. 13. MARING d.o.o. NEDELIĹ E, Livadarska 53, traĹži 2 BRAVARA-STROJOBRAVARA;2ZAVARIVA A;1STROJARSKIINĹ˝ENJER na neodre eno vrijeme, javi se na 098-313-455 ili dostavi pismene zamolbe do 30.11.2008.g. 14. TID-EXSTRA d.o.o. M. SrediĹĄ e, Sla ne 6, traĹži 1 SERVISERA PNEUMATIKE (preciznog mehani ara), na neodre eno vrijeme uz probni rad, zamolbe sa Ĺživotopisom dostavi na e-mail: d-extra@ck.t-com.hr di 30.11.2008.g. 15. PLASTEX vl. Baksa Nenad, Strahoninec, traĹži DJELATNIKE ZA POSTAVLJANJE Ĺ˝I ANIH OGRADA na neodre eno, javi se osobno ili na 333-488. Natje aj otvoren do 30.11. 16. SLK d.o.o. AKOVEC, ZAVNOH-a 16, traĹži 1 VOZA E kategorije za doma i prijevoz na neodre eno vrijeme, javi se na 099-215-1846. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 17. AQUAINST d.o.o. VRATIĹ INEC 328, traĹži 5 VODOINSTALATERA, MONTER CENTR. GRIJANJA, PLINOINSTALATERI na neodre eno vrijeme, javi se na 867-108, 099-605-2248. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 18. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traĹži VIĹ E DJELATNIKA METALNE STRUKE na neodre eno vrijeme, javi se na 856-060. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 19. Ustanovazazdravstvenunjeguuku iĹ˝ivkovi , AKOVEC, ZAVNOH-a 45, traĹži 2 MEDICINSKE SESTRE na neodre eno vrijeme,radnoiskustvo1godina,poloĹženstru niispit,poĹželjno vlas to vozilo, javi se na 098-463-525. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 20. Auto servis-auto prijevoz Josip Dobrani , M. SrediĹĄ e, R. Kon ara 71, traĹži 2 KV VOZA A C i E kategorije na neodre eno vrijeme, javi se na 543-010. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 21. JB-MODELARIJA BLAĹ˝EKA, EHOVEC 81, traĹži STOLAR, TOKAR,GLODA naneodre enovrijeme,javi sena646-545, 098-241-646. Natje aj otvoren do 02.12.2008.g. 22. MEI d.o.o. K. P. KreĹĄimira, KOTORIBA, traĹži 1 INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-905-1948. Natje aj otvoren do 02.12.2008.g. 23. I-KONG d.o.o. M. SrediĹĄ e, Poljska 43, traĹži 4 Ĺ IVA A TEKSTILA na neodre eno vrijeme, javiti se na 543-022, 098-95-95930, rad u jednoj smjeni. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 24. KI-MI SJAJ d.o.o. UKOVEC 21, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada Donja Dubrava, javi se na 099-27-177-16. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 25. â&#x20AC;&#x153;INTERIJERI-HORVATâ&#x20AC;? vl. DraĹžen Horvat, KNEZOVEC 119, traĹži SOBOSLIKARI - KV, PKV na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, rad na terenu, javi se na 865-593,099-2865593. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 26. MTK, NEDELIĹ E, Ĺ˝arkovice 15, traĹži DJELATNICE ZA RU NO PAKIRANJE RIBE na odre eno vrijeme, javi se na 822-250. Natje aj otvoren do 04.12.2008.g. 27. Restoran MALA HIĹ˝A MA KOVEC 107, traĹži 1 KUHAR na neodre eno vrijeme, 8 satno radno vrijeme, mski rad, javi se na 098-241-666. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g.
28. GRAWE HRVATSKA d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traĹži ZASTUPNICI OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., rad na ra unalu, komunika vnost, inova vnost, mski rad, javi se osobno ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 05,12.2008.g. 29. VIG d.o.o. STRAHONINEC, P. MiĹĄkine 72 , traĹži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERA, PLINOINSTALATERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-273-460. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 30. DIVAL d.o.o. AKOVEC, I. Pl. Zajca 13, traĹži 5 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-354-197. Natje aj otvoren do 06.12.2008.g. 31. GRADITELJSTVO SAĹ KO d.o.o. ZASADBREG 17A, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-179-0151. Natje aj otvoren do 04.12.2008.g. 32. KNAUF-FAL NOVO SELO ROK, Ĺ kolska 24, traĹži MONTERI SUHE GRADNJE, Ĺ PAHTLERI, POM. RADNICI na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9244-510. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 33. AC-instalacije PRIBISLAVEC, Radni ka 21, traĹži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERA, PLINOINSTALATERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-303-764. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 34. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traĹži 1 PRODAVA U PEKARI, 1 POMO NI RADNIK KOD PROIZVODNJE U PEKARI,1 ISTA ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 35. STROJOMETAL FAI d.o.o. MA KOVEC 293 A, traĹži 1 SSS, VĹ S EKONOMIST na neodre eno vrijeme, 5 godina radnog iskustva za poslove knjigovodstva, informa ka znanja.; BRAVARI - KV viĹĄe izvrĹĄitelja; ZAVARIVA MIG, MAG - 2 izvrĹĄitelja, na neodre eno, 5 godina radnog iskustva. Natje aj otvoren do 30.11. 36. PekaraHIT-PEK AKOVEC,K.Tomislava46,traĹži1PRODAVA PEKARSKIH PROIZVODA na odre eno vrijeme, javi se na 395-694. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 37. Ca e bar THERAPIJA AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 310-219. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 38. KOZAR d.o.o. AKOVEC, I. MaĹžurani a 28, traĹži ZIDARI, TESARI, KROVOPOKRIVA I, SOBOSLIKARI, RADNICI U GRA EVINARSTVU-viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 098-493-150. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 39. SUĹ ARA I TRGOVINA SILADI d.o.o. KOTORIBA, R. BoĹĄkovi a 61, traĹži 2 VOZA A POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na neodre eno vrijeme, javi se na 682-538, 098-915-8006. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 40. ALUTEHNIKAd.o.o.DONJIVIDOVEC,traĹži1GRA EVINSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-180-3139. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 41. Acapulco d.o.o. IVANOVEC, J. Broza 101, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 337-035. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 42. STOLARIJA PURI EHOVEC 77, traĹži 1 RADNIK U STOLARSKOJ RADIONICI na neodre eno vrijeme, javi se na 645-517, 098-242-764. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 43. RADIKOVI -Postavljanje bet. Elemenata PRELOG, JUG II 32, traĹži 2 RADNIKA NISKOGRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 646-609, 091-506-7891. Natje aj otvoren do 06.12.2008.g. 44. ALLIANZ ZAGREB d.d. AKOVEC, traĹži 3 SAVJETNIKA/ SAVJETNICE ZA PRODAJU OSIGURANJA najmanje SSS, vlas auto, poznavanje rada na ra unalu, nazovite na mob.098460-294, 099-3133-729, e-mail; ivan.sinovic@allianz.hr s naznakom â&#x20AC;&#x153;za natje aj-SAVJETNIKâ&#x20AC;?. Natje aj otvoren do 06.12.2008.g. 45. DOMEX-ID DOMAĹ INEC, Glavna 238, traĹži 1 PRODAVA MJEĹ OVITE ROBE na odre eno vrijeme, javi se na 863-444 ili osobno. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 46. HOI-HOZMEC d.o.o. LOPATINEC, E. Kardelja 24, traĹži 1 KV, PKV MONTER GRIJANJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, javi se na 855-490, 098-632-284. Natje aj otvoren do 11.12.2008.g. 47. GIV-MONT d.o.o. PRELOG, Dravska 64, traĹži VIĹ E MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA I VODOINSTALATERA na neodre eno vrijeme, rad u Sloveniji, stan i hrana osigurani, javi se na 646-088, 098-626-834 do 05.12.2008.g. 48. HAIX-OBU A d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 93, traĹži 2 SKLADIĹ TARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno ispit za voza a viljuĹĄkara i znanje njema kog jezika, znanje rada na ra unalu, dostavi pismenu zamolbu ili se javi osobno ili tel. 384-950 do 30.11.2008.g. 49. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, Dr. A. Star evi a, traĹži MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA-viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 098-210-166. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 50. Soboslikarsko-li ila ki obrt â&#x20AC;&#x153;GANZERâ&#x20AC;? NEDELIĹ E, Vrtna 16,traĹži5SOBOSLIKARA,5FASADERAnaneodre enovrijeme, javi se na 098-910-9407, do 30.11.2008.g. 51. Tomataned.o.o.ZAGREB,Bosutska31,traĹži2DOSTAVLJA A NOVINA, LETAKA, REKLAMA na odre eno vrijeme, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javi se na 091-388-7524. Natje aj otvoren do 31.11.2008.g. 52. STIL-MONT Cirkovljan, Brestek 25, traĹži MONTER PVC STOLARIJE na neodre eno vrijeme, javi se na 641-170, 098948-0197. Natje aj otvoren do 10.12.2008.g. 53. Autoprijevoznik MEZNARI VLADIMIR AKOVEC, K. Racina 5, traĹži 1 VOZA C I E KATEGORIJE ZA DOMA I PRIJEVOZ na neodre eno vrijeme, 2 godine radnog iskustva na ĹĄleperu
ili kamionu sa prikolicom, javi se na 098-426-840. Natje aj otvoren do 18.12.2008.g. 54. MEDIC PRO d.o.o. akovec, Dr. R. Horvata 48, traĹži 1 VSS ADMINISTRATORA za prodaju, prezentaciju medicinskih proizvoda; farmaceut, zioterapeut, medicinskog, biokemijskog ili zdravstvenog usmjerenje, na odre eno uz mog. Stalnog radnog odnosa, skra eno radno vrijeme, znanje engleskog jezika, znanje rada na ra unalu, voza ki B kat., javiti se na 091/137-2756. Natje aj otvoren do 30.11. 55. â&#x20AC;&#x153;36â&#x20AC;?d.o.o. STRAHONINEC, Kalni ka 7, traĹži 1 SSS TRGOVA KI PUTNIK za prodaju telekomunikacijskih usluga na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad na podru ju Ĺ˝upanije Me imurske i VaraĹždinske, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., komunika vnost, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 56. Cvje arnica RUĹ˝A M. SUBOTICA, Glavna 23, traĹži 1 DJELATNIK ZA ODRĹ˝AVANJE ZELENIH POVRĹ INA na odre eno vrijeme, rad na podru ju Op ine Male Subo ca, javi se na 099-6631-007. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 57. KERA-TIM d.o.o. NEDELIĹ E, M. Gupca 1, traĹži 3 KV, PKV KERAMI ARAneodre enovrijeme,javi sena099-234-1590. Natje aj otvoren do 13.12.2008.g. 58. MILENA SHOP d.o.o. HLAPI INA 1, traĹži 1 ZIDAR, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-502-3933. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 59. ObiteljskidomzadjecusmentalnomretardacijomVRATIĹ INEC,Crkvena32,traĹži1MEDICINSKASESTRAnaneodre eno vrijeme, pola radnog vremena, javi se osobno ili 866-900. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 60. â&#x20AC;&#x153;ESTRAâ&#x20AC;? d.o.o. NOVO SELO ROK, R. Kon ara 39, traĹži 1 VOZA /RADNIK NA OTPREMI ROBE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poĹželjno â&#x20AC;&#x153;Câ&#x20AC;? kategorija ali nije uvjet, javi se na 098-241-282. Natje aj otvoren do 08.12.2008.g. 61. Instalacijeâ&#x20AC;&#x153;MARTI-MONTâ&#x20AC;?NEDELIĹ E,B.Radi a37,traĹži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA, PLINOINSTLATERA na neodre eno vrijeme, javi se na 092-125-8002. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 62. STOLARIJA CEGLEC Strahoninec, Ĺ˝. FaĹĄizma 139, traĹži 6 POMO NIHRADNIKANAPOSTAVLJANJUOPTI KIHKABLOVA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-903-5278. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 63. Trgova ki obrt MAVRICA PODBREST, S. Vojvode 20, traĹži 1 PRODAVA MJEĹ OVITO-PREHRAMBENE ROBE na odre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet, okolica Podbresta, javi se osobno ili na 099-681-7744 do 30.11.2008. 64. ELEKTROINSTALACIJE PIN d.o.o. PRELOG, N. Tesle 17, traĹži 1 KV ELEKTROINSTALATER na neodre eno vrijeme,2 godine radnog iskustva, poslovi voditelja, javi se na 098-173-5981. Natje aj otvoren do 18.12.2008.g. 65. MEDIA-SOFT d.o.o. AKOVEC, Bra e Graner 14, traĹži 1 VĹ S, VSS PROGRAMER SQL BAZA PODATAKA na neodre eno vrijeme, znanje stranog jezika, voza ki ispit, dostavi pismene zamolbe ili se javi 638-111, e-mail:katarina@media-so .hr. Natje aj otvoren do 01.12.2008.g. 66. Ca e bar BACARDI AKOVEC, Mihovljanska 49, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-1867118. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 67. Ugostiteljski obrt ARCUS AKOVEC, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na 310-572, 091-314-6080. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 68. Autoservisni centar SINIĹ A d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 14,traĹži1AUTOMEHANI AR/AUTOELEKTRI ARnaneodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 386-000, 098-351-964. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 69. Ugostiteljski obrt â&#x20AC;&#x153; APAâ&#x20AC;? AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 32, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, na pola radnog vremena, javi se na 098-241-767. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 70. MONTMING d.o.o. AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 16, traĹži PLINOINSTALATERI, MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERI - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 390-845. Natje aj otvoren do 07.12.2008.g. 71. SJAJ COLOR d.o.o. AKOVEC, Dr. V. Ĺ˝ganca 18, traĹži 4 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098749-169. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 72. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC, Putjane 15, traĹži ZIDARI, TESARI, GRA EVINSKI RADNICI- viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 364-699. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 73. Ĺ˝IĹ˝EK d.o.o. SVETA MARIJA, Trg B. J. Jela i a 11, traĹži 5 DJELATNIKA ZA RAD U RASADNIKU na odre eno vrijeme, javi se na 098-632-158. Natje aj otvoren do 19.12.2008.g. 74. KAVANA DADAMIKLAVECbb,traĹži2KONOBARICEnaneodre enovrijeme,javi sena098-1922-144.Natje ajotvoren do 15.12.2008.g. 75. Bukal elektronika d.o.o. AKOVEC, N. Pavi a 4, traĹži 3 KV, SSS PRODAVA A NA ODRE ENO VRIJEME uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-502-400, mjesto rada akovec, VaraĹždin. Natje aj otvoren do 27.11.2008.g 76. Kroja ki obrt ZANOS Ĺ ENKOVEC, V. Bukovca 14, traĹži 1 Ĺ IVA TEKSTILASRADNIMISKUSTVOMnaneodre enovrijeme uz probni rad, rad u jednoj smjeni, nazva na 343-581. Natje aj otvoren do 30.11.2008.g. 77. TERMO BEK M. SrediĹĄ e, A. Ĺ enoe 29, traĹži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-899, 543-896. Natje aj otvoren do 31.12.2008.g. 78. Poljodiskont AGROTIM d.o.o. GORI AN, Murska 3, traĹži 1 VSS, VĹ S AGRONOM-VODITELJA POLJOAPOTEKE na neodre-
eno vrijeme, javi se na 098-180-4881. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 79. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traĹži 5 LIMARA, 5 IZOLATERA na neodre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 643-205. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 80. Mesna industrija VAJDA d.d. AKOVEC, Zagreba ka 4, traĹži 1 STRU NJAK ZAĹ TITE NA RADU I ZAĹ TITE OKOLIĹ A, VĹ S tehni kog smjera (poĹželjno kemijskog ali nije uvjet), stru ni ispitzastru njakazaĹĄ tenaradu,radnoiskustvonaposlovima zaĹĄ te na radu i zaĹĄ te okoliĹĄa, poznavanje rada na ra unalu, znanje jednog stranog jezika, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu sa naznakom â&#x20AC;&#x153;ponuda za natje ajâ&#x20AC;?, kontakt:372-588. Natje aj otvoren do 28.11.2008.g. 81. JUR EC TRANSPORTI d.o.o. PRELOG, F. Glada 1, traĹži 1 VOZA KAMIONA S PRIKOLICOM za me unarodni promet na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-479. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRU NA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200
RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. UGOSTITELJSKI OBRT â&#x20AC;&#x153;MISTER Xâ&#x20AC;?, Gornji Kneginec, Topli ka 180, traĹži 3 KONOBARICE, posluĹživanje jela i pi a, na neodre eno, OĹ , PKV, KV, SSS bez obzira na ĹĄkolu i radno iskustvo, Ĺženske osobe, mog. zaposlenja iz bilo koje Ĺžupanije RH â&#x20AC;&#x201C; poslodavac osigurava smjeĹĄtan, najava na 099/215-1325 (Vladimir Kefelja) do 31.12. 2. Ĺ AR EVI d.o.o. Ĺ˝igrovec, V. Nazora 16, traĹži 1 OSOBU ZA POSLUĹ˝IVANJE PI A, na odre eno (mogu nost na neodre eno), Ĺženska osoba bez obzira na zvanje i dosadaĹĄnje radno iskustvo, ako je iz udaljenog podru ja postoji mogu nost smjeĹĄtaja u prostorima poslodavca, mjesto rada Ca e bar â&#x20AC;&#x153;Mimozaâ&#x20AC;?, Ĺ˝igrovec, najava na 091/723-2351 (Tomislav Barulek) do 17.12. 3. UGOSTITELJSKI OBRT DIJANA, Dravska 88, B. Trnovec, traĹži 1 KONOBARICU- posluĹživanje pi a, na neodre eno,OĹ ,PKV;KV,mla aĹženskaosoba,zakandidate s udaljenih podru ja postoji mogu nost smjeĹĄtaja, najava na 042/683-980, 091/202-2860 (Verica Videc) do 31.12. 4. LUCATELLA CO d.o.o., VaraĹždin, A. Ĺ tera 23, traĹži 1 OSOBU ZA IZDRADU KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA I SUSTAVA GRIJANJA, na neodre eno, VĹ S, SSS-strojarski inĹž., ak vno poznavanje njem. Jezika u govoru i pismu, poĹželjno radno iskustvo; 1 PREDRADNIKA na izradi klima zacijskih sustava i sustava grijanja, na neodre eno, VKV varioc â&#x20AC;&#x201C; majstor, ak vno poznavanje njem. Jezika u govoru i pismu, poĹželjno radno iskustvo; VIĹ E VARIOCA-CJEVAR na neodre eno, KV, SSS, poĹželjan ATEST (mogu nost doĹĄkolovanja za dobivanje ATESTA), najava na 042/214-601 (Smiljana Jambrovi ) ili 098/9832-138 (Josip Jakopec), radi se u Njema koj (osiguran smjeĹĄtaj) do 14.12. 5. MAKO-TRANS d.o.o., Stjepana Radi a 92, Vidovec, traĹži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA u doma em prijevozu, na neodre eno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo, voza ki C kat., najava na 098/822-295 (Vlado Kova i ) do 1.12. 6. PIVNICA PARTY, MadĹžarevo bb, traĹži 1 KONOBAR/ ICU na neodre eno, OĹ , KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvonijevaĹžno,radudvijesmjene,nemamogu nost smjeĹĄtaja,najavana091/611-9010(KarmelaĹ mentanec) do 31.12. 7. INEL-ELEKTRO d.o.o. Ivanec, Trg Hrvatskih Ivanovaca 9/A, traĹži 10 ELEKTROINSTALATERA, pomo ni radnik (na ĹĄtemanju, uvla enju Ĺžica, dubljenju zidova i sl.) na odre eno, pismene zamolbe na adresu, najava na 042/771-701, 091/343-4082 (Gordana Ernoi ) do 31.12. 8. UGOSTITELJSKI OBRT SANDA, Tuhovec 2a, traĹži 1 KONOBARICU na odre eno (mogu nost na neodre eno), najava na 042/676-025, 095/888-3187 (g a. Neda Branovi ) do 31.12. 9. VULKANIZER BRANKO GEIGER, VaraĹždin, Zagreba ka 254, traĹži 2 OSOBE ZA poslove vulkanizera, rad na op ci, na neodre eno, KV, SSS, poĹželjno radno iskustvo (2 godine) na takvim poslovima, voza ki B kat., osobno na adresu, najava na 042/242-042, 098/467-760 (Branko Geiger) do 29.11. 10. TISAK d.d. Zagreb, Slavonska Avenija 2, traĹži 1 VODIELJA ODRĹ˝AVANJA â&#x20AC;&#x201C; vodi i koordinira poslove odrĹžavanja, sudjeluje u prikupljanju ponuda i izboru dobavlja a za vrĹĄenje usluga odrĹžavanja, sudjeluje u izradi plana odrĹžavanja i prati njegovu realizaciju; na odre eno, VĹ S, VSS gra evinske ili strojarske struke, 2 god. Radnog iskustva, znanje eng. Jezika, izvrsno znanje MS O ce-a, voza ki B kat., iznimno u obzir dolazi i SSS is h struka uz potrebno radno iskustvo i dodatna znanja, mjesto rada VaraĹždin, najava na 01/364-1114 (Anita Vrvilo) do 27.11. 11. Dje ji vr IRA ARA, VaraĹždin, Anina 27, traĹži 1 ODGOJITELJA predĹĄkolske djece, na odre eno, VĹ S, moĹže i apsolvent, najava na 091/250-9052 (Ĺ˝aklina Antoli ) do 29.11
II.
III. IV. -
V. VI. VII. VIII. IX.
X.
XI.
PREDMET PONUDE - KANTINA PROSTOR ZA POSLUĹ˝IVANJE TOPLIH I HLADNIH JELA I NAPITAKA TE BEZALKOHOLNIH PI A â&#x20AC;&#x201C; ukupno 58 m2 Prostor za posluĹživanje toplih i hladnih jela i napitaka te bezalkoholnih pi a (u nastavku: kan na) daje se u zakup u vi enom stanju uklju uju i i inventar (ukupno 10 komada opreme prema popisu). U kan ni zakupac moĹže izvodi gra evinske zahvate i vrĹĄi dodatno opremanje prostora. Prije pristupanja radovima na ure enju kan ne, najpovoljniji ponu a s kojim e se sklopi ugovor o zakupu duĹžan je pribavi suglasnost Ĺ kole na â&#x20AC;&#x17E;Elaborat ure enja kantineâ&#x20AC;&#x153; za koji mora imati sve zakonom propisane suglasnos . Sve troĹĄkove oko ure enja kan ne radi privo enja namjeni u cijelos snosi zakupnik, a za troĹĄkove kojima se pove ava gra evinska vrijednost objekta Ĺ kole zakupnik moĹže potraĹživati kompenzaciju sa zakupninom koju e pla a zakupodavcu. Pove anu gra evinsku vrijednost objekta zajedni ki e utvrdi zakupnik i Ĺ kola. Po etni iznos mjese ne zakupnine iznosi 50 kuna po m2. Uz mjese ni iznos zakupnine po m2, u dogovoru sa najpovoljnijim ponu a em odredit e se mjese ni pauĹĄalni iznos za troĹĄkove energenata - ovisno o apara ma koje bi zakupnik koris o. Predmetni prostor daje se u zakup na odre eno vrijeme od 4 godine. Ponuda mora sadrĹžava : osnovni podaci o ponuditelju - prvenstveno reference u dosadaĹĄnjem obavljanju pruĹžanja usluga u ugos teljstvu i trgovini, asor man roba koje namjerava nudi u ĹĄkolskoj kan ni (sa cijenama u trenutku davanja ponude) dokaz o hrvatskom drĹžavljanstvu izvadak iz obrtni kog registra odnosno izvod iz registra trgova kog suda rok u kojem e pristupi eventualnom ure ivanju kan ne, rok u kojem e po e obavlja djelatnost posluĹživanja toplih i hladnih jela i napitaka te bezalkoholnih pi a ponu ena mjese na zakupnina izraĹžena u kunama Nepotpune i zakaĹĄnjele ponude ne e se uze u razmatranje. Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ona ponuda koja uz ispunjene uvjete iz natje aja sadrĹži i najviĹĄi iznos zakupnine. Sudionici natje aja bit e pismeno obavijeĹĄteni o izboru najpovoljnije ponude. Najpovoljniji ponu a duĹžan je u roku 8 dana od pismene obavijes sklopi ugovor o zakupu i preuze prostor. Najpovoljniji ponu a duĹžan je na dan sklapanja ugovora o zakupu, a to je dan ovjere potpisa i solemnizacije ugovora kod javnog biljeĹžnika (koji dan je ujedno i dan preuzimanja prostora kan ne) poloĹži na Ĺžiro-ra un Ĺ kole broj 2392007-1100041533 poziv na broj 02 ili MB/JMBG trostruki iznos izlici ranog iznosa mjese ne zakupnine koji ostaje na ra unu Ĺ kole u beskamatnom depozitu za cijelo vrijeme trajanja zakupa. Ponude se podnose u roku 10 dana po objavi natje aja, u zatvorenoj kuver , s naznakom â&#x20AC;&#x153;Natje aj za zakup prostora kan ne - NE OTVARAJâ&#x20AC;? na adresu Tehni ka, industrijska i obrtni ka ĹĄkola akovec, Ĺ portska 5. Provo enje natje aja i zasnivanje zakupa provest e se po odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora /NN br. 91/96, 124/97, 174/04./ i Odluke Me imurske Ĺžupanije o cijenama prostora i opreme u ĹĄkolskim ustanovama. Obavijes o prostoru koji je predmet zakupa mogu se dobi na telefon 040/328-522 ili na mobitel 098/241-278 svakim radnim danom od 8 â&#x20AC;&#x201C; 15 sa , a razgledavanje se moĹže vrĹĄi u isto vrijeme uz prethodnu najavu. Ravnatelj: DraĹžen BlaĹžeka, dipl. ing.
IZ MATI NOG UREDA RO ENI: LUK S T ST K, sin >irjane i oberta; VIKT I GL VI[ , k i >artine i Darka; LU[I ŠI>U I", k i >artine i leksandra; IV >UST , k i ede i Ivice; L ŠŠ, sin Samirke i Sla ana; L D B L G, sin ovele i Dejana; G T L, k i >aje i Gorana; L H V T, k i BoŞene i n elka; VIT V SK, sin Svjetlane i Zdravka; H V [, sin >arine i >ladena; D > G > LT , sin >artine i Danijela; L V P [, sin Željke i Siniťe; V K, sin Ines i Ivana. VJEN ANI: Spomenka Sabol i Igor Salaj; Ivana Korbelj i Denis Hoblaj ( akovec). >onika Domini i Damir Pascuttini (Kotoriba).
UMRLI: ugustin uras, ro . 1928.; >irko >esari , ro . 1938.; >arija ambrovi , r. Vuruťi , ro . 1933.; Zora >arciuť, r. Kiri , ro . 1927.; osip Pti ek, ro . 1940.; udolf Gori anec, ro . 1928.; Ivan Sabo anec, ro . 1949.; Ljiljana esen, r. Bedi , ro . 1960.; >arija Korbelj, r. Bu ek, ro . 1933.; >ilena >adŞar, r. Hamer, ro . 1924.; Ivan >arunica, ro . 1969.; Biserka Žganec, ro . 1966. ( akovec). ozina Dodlek, r. Brzuhalski, ro . 1940. (Dekanovec). elena Vrtari , r. >un ar, ro . 1929. (>ursko Srediť e). >agdalena DrŞani , r. Srpak, ro . 1921.; Stjepan Šte i ar, ro . 1948. (>ala Subotica). >arija >ejať, r. Lesinger, ro . 1938. (Prelog).
INFORMAC<JE
25. studenog 2008. Temeljem Odluke Upravnog vije a Ljekarne akovec, od 11.11.2008. godine, Broj: 10/08 – 01-150/2008,
REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PODTUREN - OP INSKO POGLAVARSTVO
Ljekarna akovec raspisuje
NATJE AJ
ZA DODJELU STIPENDIJA STUDENTIMA FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SMJER FARMACIJA Ljekarna akovec odobrava do 5 s pendija studen ma Farmaceutskobiokemijskog fakulteta, smjer farmacije. II. Na ovaj Natje aj mogu se javi redovi studen viših godina studija FBF-a smjer farmacija, i to tre e (3), etvrte (4) godine te 9 semestra. III. S pendija se dodjeluje pod uvjetom da e korisnici s pendije nakon završetka studija, sukladno ugovoru koji e potpisa , zaklju i radni odnos u Ljekarni akovec. Nakon obavljenog pripravni kog staža u Ljekarni akovec i položenog stru nog ispita u obvezi su proves na radu u Ljekarni akovec najmanje dvostruko duže vrijeme od onog vremena za koje su dobivali s pendiju. IV. Pravo na sudjelovanje na ovom Natje aju imaju studen sukladno uglavku I. i II. ovog Natje aja uz dodatne uvjete: da su državljani Republike Hrvatske da imaju prebivalište ili boravište na podru ju Me imurske županije
VI. VII.
VIII.
IX. X. XI.
XII. XIII.
XIV.
Mjese ni iznos s pendije iznosi 1.000,00 kuna. S pendija se ne prima za vrijeme ljetnih mjeseci odnosno za vrijeme mjeseca srpnja i kolovoza. Dokumen potrebni za dodjelu s pendija: molba za dodjelu s pendije domovnica preslika osobne iskaznice potvrda fakulteta o redovnom upisu u akademsku godinu 2008./2009. u svrhu ostvarivanja prava na s pendiju prijepis ocjena položenih ispita jekom sutdija Ako se na Natje aj javi ve i broj studenata od broja odobrenih s pendija prednost imaju studenti s boljim prosjekom ocjena na osnovi prijepisa ocjena položenih ispita jekom studija. Student kojem bude dodjeljena s pendija dužan je prilikom sklapanja posebnog ugovora preda jednu bjanko zadužnicu na iznos ukupnog iznosa s pendije kao osiguranje povrata sredstava u slijede im slu ajevima odnosno u slu ajevima kada je dužan vra cjelokupno primljen iznos s pendije uve an sukladno odredbama posebnog ugovora: ako prekine studij ako prestane ima status redovnog studenta ako odbije zaposlenje u Ljekarni akovec ako mu prestane radni odnos u Ljekarni akovec prije okon anja roka iz uglavka III. ovog Natje aja Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se razmatra . Molbe kandidata se dostavljaju na adresu: Ljekarna akovec, akovec, Valenta Morandinija 1, s naznakom za “Natje aj za dodjelu s pendija”. Ljekarna akovec e na osnovi zaprimljenih molbi utvrdi listu reda prvenstva za dodjelu s pendija te e podnositelje molbi studente obavijes o rezulta ma natje aja u roku 30 dana od proteka roka za dostavu molbi. Rok za dostavu molbi je 15 dana od dana objave Natje aja. Na temelju kona ne odluke o dodjeli s pendija student skalapa poseban ugovor o korištenju s pendije kojim se pobliže reguliraju prava i obveze korisnika i davatelja s pendija sukladno Odluci Upravnog vije a Ljekarne akovec. Sve dodatne upute i obrazloženja ovog natje aja možete dobi jekom redovnog radnog vremena Uprave Ljekarne akovec, na adresi akovec, Valenta Morandinija 1, ili na telefon 310-651.
Na temelju lanaka 4. odluke o s pendiranju studenata, Op insko poglavarstvo Podturen raspisuje
MARIJU MESARI ro . Deban
NATJE AJ
iz >erhatovca 22.11.2001. – 22.11.2008.
Za dodjelu stipendija za akademsku 2008./09. godinu redovitim studentima 1. Op ina Podturen za akademsku godinu 2008./09. raspisuje natje aj za dodjelu 10 (deset) studentskih s pendija za bilo koju vrstu studija. 2. Studentske s pendije se dodjeljuju za studente od druge godine pa nadalje za studij u Republici Hrvatskoj. 3. Uvje da dodjelu studentskih s pendija su slijede i: - hrvatsko državljanstvo, - iji roditelji i skrbnici imaju prebivalište na podru ju op ine Podturen najmanje 6 godina prije objave natje aja, - prosjek ocjena minimalno 2,5 za proteklu godinu studija, 4. Kriteriji za dodjelu studentskih s pendija: - socijalno-imovinski status - uspjeh na studiju 5. Odre uje se visina studentskih s pendija u iznosu: - 700,00 kn mjese no za studij na podru ju Zagreba ili udaljenih gradova, - 500,00 kn mjese no za studij na podru ju Varaždina, - 300,00 kn mjese no za studij na podru ju akovca, 6. Dokumen potrebni za dodjelu studentskih s pendija su: - zamolba za dodjelu s pendije s kratkim životopisom, - uvjerenje o redovitom upisu na drugu godinu studija, - potvrda fakulteta o prosjeku ocjena ili ovjerena preslika indeksa, - izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju, - domovnica, - izjava o broju lanova zajedni kog doma instva, - potvrda poslodavca o prosjeku pla a za posljednjih šest mjeseci prije raspisivanja, natje aja za sve lanove doma instva koji su u radnom odnosu, - preslika Rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu u godini prije raspisivanja, natje aja po bilo kojem osnovu, - uvjerenje fakulteta o statusu redovnog studenta lana zajedni kog doma instva, - potvrda o visini mirovine, - potvrdu Zavoda za zapošljavanje (ukoliko je netko od lanova doma instva nezaposlen), - izjava za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih branitelja, te za djecu samohranih majki i o eva, - u slu aju potrebe od podnositelja molbe može se zatraži i dopuna dokumenata. Rok podnošenja molbi je do 5.12.2008. godine. Molbe se podnose na adresu: OP INA PODTUREN, OP INSKO POGLAVARSTVO, Ivana Grš i a 5, 40317 PODTUREN s naznakom „natje aj-s pendije“. Imena kandidata kojima e bi dodijeljene studentske s pendije bit e pismeno obaviješteni u roku 15 dana od dana zaklju enja natje aja. Za sve dodatne informacije možete se obra osobno u ured Op ine Podturen ili na telefon 847-260, uredovnim danom od 7,00 do 15,00 sa .(srijedom 7,00 – 19,00 sa ). POGLAVARSTVO OP INE PODTUREN
REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA ŠENKOVEC, J. Bedekovi a 11 Op insko poglavarstvo raspisuje
MESNA INDUSTRIJA – VAJDA d.d. Zagreba ka 4, AKOVEC
NATJE AJ
za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2008./2009.
raspisuje
NATJE AJ za popunu radnog mjesta
STRU NJAK ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OKOLIŠA
1.
– 1 izvršitelj 2. 1. 2. 3. 4. 5. 6.
VŠS tehni kog smjera (poželjno kemijskog, ali nije uvjet) stru ni ispit za stru njaka zaš te na radu radno iskustvo na poslovima zaš te na radu i zaš te okoliša poznavanje rada na ra unalu poznavanje jednog svjetskog jezika voza ka dozvola B kategorije
Ponude sa životopisom posla u roku od 8 dana od objave natje aja na adresu : MESNA INDUSTRIJA – VAJDA d.d. akovec, Zagreba ka 4, 40000 AKOVEC, s naznakom „ponuda za natje aj“. Kontakt telefon: 040/372-588
SJE ANJE na našu dragu
I.
V.
53
Kriteriji za dodjelu s pendija: - socijalni status - prebivalište na podru ju Op ine Šenkovec - uspjeh u u enju Dokumen potrebni za dodjelu s pendija: - zamolba s kratkim životopisom - potvrda o redovnom upisu na fakultet - preslika svjedodžbe 3. i 4. razreda (za studente prve godine studija) - izjava da ne prima ni jednu drugu s pendiju - izjava o broju lanova zajedni kog doma instva - potvrda fakulteta o redovnom studiju za lana uže obitelji (ako ima) - potvrda o prosjeku pla e roditelja za zadnja 3 mjeseca.
Zahtjevi se podnose u roku 15 dana od dana objave natje aja, na adresu: Op ina Šenkovec, J. Bedekovi a 11, 40 000 akovec, s naznakom «za natje aj – s pendije».
Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sje aju. Sin Stjepan s obitelji i unuka Marija s obitelji
BOLNO SJE ANJE na voljenu suprugu
MARIJU MESARI ro . Deban iz >erhatovca 22.11.2001. – 22.11.2008. Sje anje na tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez tebe težak je, ali ljubav prema tebi vje na je. Zauvijek tvoj suprug Ivan
IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja
FRANJU TARADIJA 27.11.1991. - 27.11.2008. Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
FRANJI TARADIJU 27.11.1991. - 27.11.2008. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
BRANKU MARIN I U 28.11.1991. - 28.11.2008. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
ŽELJKU UN UŠU 28.11.1995. - 28.11.2008. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
INFORMAC<JE
54 GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15,
25. studenog 2008. Temeljem lanaka 23. Statuta Centra za kulturu, Trg Republike bb, 40000 AKOVEC, ravnatelj raspisuje
temeljem Zaklju aka Gradskog Poglavarstva Grada akovca od 15.05.2008., 10.07.2008., 03.05.2007., 28.02.2008. i 25.09.2008. objavljuje
PRODAJU GRA EVINSKOG ZEMLJIŠTA U AKOVCU USMENOM JAVNOM DRAŽBOM I. Obavještavaju se zainteresirane zi ke i pravne osobe da Grad akovec prodaje gra evinsko zemljište: A/ DPU Martane – Istok akovec, Zona male privrede „I 2“ dana 03.12.2008.godine, srijeda, s po etkom u 12,00 sa održat e se usmene javne dražbe za prodaju gra evinskog zemljišta na licu mjesta, Zona male privrede „I 2“, uz Južnu obilaznicu akovca izme u poduze a Tim – P d.o.o. akovec i Kavrana, (u blizini ulice Putjane na potezu izme u Travni ke ulice i Ulice Domovinskih žrtava u akovcu), i to zemljišta upisanog u: zk.ul.br.7291, k.o. akovec, 1.) est.br.536/1/1, pašnjak od 2724 m2 i oranica od 204 m2, ukupno 2928 m2, (ident. s k br.4150/1, k.o. iste), zk.ul.br.6224, k.o. akovec, 2.) est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, pašnjak površine 2832 m2, (ident. s k br.4128/23, k.o. iste), 3.) est.br.1135/4/1/1/6/1/1/2, pašnjak površine 3923 m2 (ident. s k br.4128/15, k.o. iste ), 4.) est.br.1135/4/1/16/1/1/3, pašnjak površine 4120 m2 (ident. s k br.4128/16, k.o. iste), 5.) est.br.1135/4/1/1/6/1/1/4, pašnjak površine 4310 m2 (ident. s k br.4128/17, k.o. iste), 6.) est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, pašnjak površine 2745 m2 (ident. s k br. 4128/22, k.o. iste), zk.ul.br.7211, k.o. akovec, 7.) est.br.58/C/4/2/1, pašnjak površine 47 m2 (ident. s k br.4128/22, k.o. iste), prodaje se istovremeno i zajedno sa est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, ident. s k br.4128/22, k.o. akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrši naknadno), 8.) est.br.58/C/4/2/2, pašnjak površine 29 m2 (ident. s k br.4128/23, k.o. iste), prodaje se istovremeno i zajedno sa est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, ident. s k br.4128/23, k.o. akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrši naknadno). 2
Po etna visina cijene zemljišta je 70-EUR/m (u protuvrijednos kuna po srednjem te aju HNB na dan javnog nadmetanja). B/ DPU Martane – Istok akovec, višestambena izgradnja „S“ dana 03.12.2008.godine, srijeda, s po etkom u 13,00 sa održat e se usmene javne dražbe za prodaju gra evinskog zemljišta, na licu mjesta u novoj ulici Ivana Meštrovi a (preko puta dje jeg vr a Masla ak) u akovcu, i to zemljišta upisanog u: zk.ul.br.6817, k.o. akovec, 1.) est.br.460/1/50/58, livada površine 637 hv, (ident.s k br.3274/58, k.o. iste, površine 2.291 m2), 2.) est.br.460/1/50/59, livada površine 654 hv, (ident.s k br.3274/59, k.o. iste, površine 2.354 m2), 3.) est.br.460/1/50/60, livada površine 545 hv, (ident.s k br.3274/60, k.o. iste, površine 1.960 m2). Po etna visina cijene zemljišta je 105-EUR/m2 (u protuvrijednosti kuna po srednjem te aju HNB na dan javnog nadmetanja). i C/ DPU Martane – Istok akovec, za obiteljsku ku u „S“ zk.ul.br.6817, k.o. akovec, - est.br.460/1/50/77, livada površine 192 hv, (ident.s k br.3274/77, k.o. iste, površine 689 m2). Po etna visina cijene zemljišta iznosi 175,-EUR/ hv, (u protuvrijednos kuna po srednjem te aju HNB na dan javnog nadmetanja). Napomena za zemljište pod to kom C/: Zemljište se kupuju prema stanju na dan održavanja javnog nadmetanja. Gra evna es ca je formirana prema Detaljnom planu ure enja, DPU Martane-Istok akovec, (Službeni glasnik Grada akovca broj 6/2000). Gra evinsko zemljište ne ispunjava u cijelos uvjete za trenutno dobivanje dozvole za gradnju prema propisima iz Zakona o prostornom ure enju i gradnji. Ova injenica ne utje e na obvezu pla anja izlici rane kupoprodajne cijene pod uvje ma i u roku odre enim javnim natje ajem. Navedene okolnos sastavni su dio Javne objave prodaje zemljišta, Zapisnika o provo enju javne dražbe, bit e i sastavni dio Ugovora o kupoprodaji nekretnine, a Grad akovec ne snosi nikakvu odgovornost za dužinu roka ekanja na dobivanje dozvole za gradnju. Uplata jam evine i pristupanje javnoj dražbi smatra se prihvat svih javno objavljenih uvjeta te pristanak da ovo gra evinsko zemljište nema nedostataka. II. Uvje prodaje gra evinskog zemljišta -u cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, -zemljište se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, bez komunalne infrastrukture, što isklju uje naknadne prigovore kupaca na materijalne i pravne nedostatke nekretnina.
III. Uvje pristupanja javnoj dražbi Javnoj dražbi, kao kupci, mogu pristupi i u njoj sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu za svaku pojedinu zemljišnu es cu za koju se nadme u. Smatra se izvršenom i valjanom samo ona uplata koja je vidljiva na ra unu Grada akovca na dan održavanja javne dražbe do 10,00 sa ; jedini dokaz o tome koji e se uvaži je izvod iz platnog prometa sa ra una Grada akovca izlistan u 10,00 sa na dan 03.12.2008.godine, kao dan održavanja javnih dražbi, i koji dokaz e bit predo en svim dražbovateljima, ako to budu zah jevali; drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava i prima ni e se mo i pristupi javnoj dražbi. Jam evina iznosi: -za zemljišnu es cu pod brojem I.A/1.) - 149.000,00 kn (slovima: sto etrdesetdeve su a kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.A/2.) - 142.000,00 kn (slovima: sto etrdesetdvije su a kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.A/3.) - 196.000,00 kn (slovima: stodevedesetšes su a kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.A/4.) - 206.000,00 kn (slovima: dvjestošes su a kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.A/5.) - 216.000,00 kn (slovima: dvjestošesnaes su a kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.A/6.) - 137.000,00 kn (slovima: stotridesetsedam su a kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.A/7.) - 2.400,00 kn (slovima: dvije su e e risto kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.A/8.) - 1.450,00 kn (slovima: su u e ristopedeset kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.B/1.) - 175.000,00 kn (slovima: stosedamdesetpe su a kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.B/2.) - 180.000,00 kn (slovima: stoosamdese su a kuna), -za zemljišnu es cu pod brojem I.B/3.) - 150.000,00 kn (slovima: stopedese su a kuna), -za zemljišnu es cu pod I.C/ - 25.000,00 kn (slovima: dvadesetpe su a kuna). Uplata jam evine se vrši na ra un Grada akovca br. 2392007-1806000006 poziv na br. 21/22-7757-MB/JMBG, sa svrhom doznake - jam evina za kupnju zemljišta u akovcu. es ce se dražbuju i prodaju pojedina no po redoslijedu iz ovog natje aja, dražba se zaklju uje nakon proteka pet minuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude, a kupcem se utvr uje dražbovatelj koji je ponudio najvišu cijenu. Nakon zaklju enja dražbe voditelj prodaje pisanim Zaklju kom utvr uje koji je ponuditelj ponudio najve u cijenu i da je ispunio uvjete da mu se proda nekretnina. Svi sudionici javne dražbe potpisuju Zapisnik o provo enju javne dražbe koji sadrži Pravila dražbovanja i Zaklju ak o prodaji nekretnine. IV. Uz navedeno utvr uju se i slijede i uvje kupoprodaje 1. Kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemljišta u cijelos pla Gradu akovcu u roku od 8 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, u pro vnom gubi jam evinu i pravo na kupnju. Ponu a ima ija ponuda nije prihva ena, ili koji su odustali od dražbe, ili koji nisu dražbovali, vra t e se jam evina bez kamata u roku od 15 dana nakon zaklju enja javne dražbe. 2. Kupcu se jam evina ura unava u cijenu zemljišta. Kupac koji potpiše Zapisnik i Zaklju ak o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jam evina se ne vra a, a Grad akovec ima pravo na naknadu štete i troškova postupka. Ako kupac u roku iz to ke 1. ne pla ukupnu kupovninu i ne sklopi ugovor o prodaji Grad akovec e utvrdi gubitak prava kupnje, prodaju oglasi nevaže om i odredi novu prodaju, a iz položene jam evine uz navedeno u prethodnoj re enici namirit e se svi troškovi. 3. Nakon što kupac u cijelos ispla cijenu zemljišta, pristupit e se sklapanju kupoprodajnog ugovora izme u Grada akovca i kupca. Kupac snosi sve troškove u vezi sklapanja ugovora, sudske pristojbe, porez na promet nekretnina te naknadu za promjenu namjene zemljišta iz poljoprivrednog u gra evinsko. 4. Grad akovec ima pravo izabra onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje aja; tako er nije obvezan prihva nijednu ponudu i ima pravo poniš natje aj pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu a ima. 5. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi uz naprijed utvr ene uvjete imaju sve doma e zi ke i pravne osobe te gra ani pojedinci (iden tet se utvr uje uvidom u obrtnicu, registraciju poduze a, osobnu iskaznicu). U slu aju da sudjeluje strana pravna osoba (ili osobe) dužna je najkasnije 1 (jedan) dan prije dana javnog nadmetanja preda Gradu akovcu izvornik izvoda iz sudskog registra o osnovanom trgova kom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje kupuje nekretninu. 6. Svi zainteresirani mogu informacije u vezi predmetnog natje aja i uvid u postoje u dokumentaciju dobi u Upravi Grada akovca, K. Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sa . Gradsko Poglavarstvo Grada akovca
NATJE AJ za radno mjesto
KINOOPERATER – ODRŽIVA OBJEKTA I OPREME - 1 izvršitelj na odre eno radno vrijeme s pokusnim rokom od 2 mjeseca Uvje : srednja stru na sprema tehni kog usmjerenja položen voza ki ispit B kategorije poznavanje rada na ra unalu Uz prijavu priloži : svjedodžbu o završenoj školi životopis domovnicu Rok za podnošenje prijava je petnaest dana od dana objave natje aja. Prijave posla na adresu: CENTAR ZA KULTURU, Trg Republike bb, 40000 akovec
ZAVOD ZA KONTROLU KVALITETE I CONZULTING d.o.o. Park Rudolfa Kropeka 2, 40000 AKOVEC ZAŠTITA NA RADU – ZAŠTITA OD POŽARA – ZAŠTITA OKOLIŠA
zbog pove anog obima posla
OGLAŠAVA
potrebu za zapošljavanjem na neodre eno vrijeme - DIPLOMIRANOG INŽENJERA STROJARSTVA – 1 izvršitelj - DIPLOMIRANOG INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE – 1 izvršitelj UVJETI: - VSS - poznavanje rada na ra unalu - prednost e ima kandida sa 5 godina radnog iskustva u struci od ega dvije godine na poslovima zaš te na radu te položenim stru nim ispitom stru njaka zaš te na radu, položenim ispitom iz andragogije i stru nim ispitom iz podru ja zaš te od buke. - uz kratak životopis priloži preslike diploma i uvjerenja u koliko ih kandidat posjeduje. Rok za podnošenje ponuda je 14 dana od dana objave dostavom na navedenu adresu. Kandida e o izboru bi obaviješteni u roku 30 dana od dana zaklju enja oglasa.
REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SVETI JURAJ NA BREGU Na temelju Odluke s 22. sjednice Op inskog vije a Sve Juraj na Bregu raspisuje se
JAVNI NATJE AJ ZA PRODAJU GRA EVINSKOG ZEMLJIŠTA U PODUZETNI KOJ ZONI U BREZJU 1. Op ina Sve Juraj na Bregu u vlasništvu gra evne es ce u Poduzetni koj zoni Brezje, koju ini kat. est. br. 6518/5 k.o. Zasadbreg, upisana u zk.ul.br. 1876 k.o Slakovec, veli ine 3031 m² ili 843 hv-a, upisana u 1/1 djela na ime Op ine Sve Juraj na Bregu, objavljuje njezinu prodaju. 2. Namijenjena gradnji poslovne gra evine koja je u potpunos u skladu s lokacijskim uvje ma i odredbama prema važe em Detaljnom planu ure enja Gospodarske zone u Brezju te sa svim ostalim Zakonima i propisima. 3. Po etna cijena iznosi 35€/1 hv (u protuvrijednos kuna po srednjem te aju HNB na dan pla anja ). 4. Prodaja nekretnine iz to ke 1. ovog natje aja bi e obavljena na na in da se podnesu pisane ponude. 5. Ponuda mora sadržava : - ime, prezime i adresu ponu a a, odnosno naziv i adresu tvrtke pravnog subjekta i naznaku odgovorne osobe, - domovnicu za zi ke osobe, odnosno važe u registraciju za pravne osobe, - izjavu o planiranoj gradnji na kupljenoj es ci i njezinu namjenu. 6. Sve troškove kod sklapanja kupoprodajnog ugovora, te porez na promet nekretnine snosi kupac. 7. Nepravodobne i nekompletne ponude, kao i ponude sa cijenom nižom od po etne cijene smatrat e se nepotpunima i ne e se razmatra . 8. Odluku o izboru ponude donosi Op insko poglavarstvo Sve Juraj na Bregu i ista e bi dostavljena svim ponuditeljima u roku od 10 dana od dana njezinog donošenja. 9. Op insko poglavarstvo Sve Juraj na Bregu zadržava pravo poništenja ovog natje aja i neprihva anja ponuda bilo kojeg ponuditelja, bez posebnog obrazloženja. 10. Ponude se mogu dostavi poštom ili u ured Jedinstvenog upravnog odjela Op ine Sve Juraj na Bregu na adresu: Op ina Sve Juraj na Bregu, Pleškovec 25, 40311 Lopa nec. 11. Rok za podnošenje prijave je 8 dana od dana objave natje aja. OP INA SVETI JURAJ NA BREGU
25. studenog 2008.
DOBRO JE ZNATI
55
56
DOBRO JE ZNATI
25. studenog 2008.
Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE
tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005
SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Opticum 4100 TSCX ◦ combo prijemnik ◦ conax čitač kartica
AKCIJSKE CIJE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T132C2SR
Zemaljski kompleti sa montažom
Coax kabel AO-7
=
~ ~ info@kerman.hr
www.kerman.hr
RAZBIB\IGA
25. studenog 2008.
ŠALA mala
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Zakaj se grad akovec srami Zrinskih? M
inuli tjeden, to no pred tjeden dni, se obilježavala obletnica i to 344. otkak je divlja svija, štero zovemo vepar, restrgala našega Mikloša rinskoga z conom zvanoga akove ki. Spomenek na Mikloša je biv organizerani vu #ornjemo Kuršanco, jerbo je tam divja svija i naprajla to krvoproli e. Morem vam re i gda se zišev lepi broj ljudi šteri poštuvlejo rinskoga: bilo je tu hajdig naših, a dostik je dojšlo i Ma arov, šteri isto tak poštuvlejo našega Mikloša rinskoga. Verjem gda znate gda so jedinoga spomenika rinskima vu akovco naprajli Ma ari pred 104. leti, a to je Orel na glavnomo akoskomo placo. Ovoletošji spomenek je organizerala akoska Matica Hrvacka skupa z našom Me imorskom županijom. Vse je to lejpo i dobro, jerbo so vsi šteri so tam bili položili vence i vužgali sve e, kaj zna i gda poštuvlejo Mikloša rinskoga, ali vam moram re i gda je niš i nej biv od akoskih grackih ocov. ]rz as so nej meli as, a prešparali so i sve o i venca. To nej bilo nikaj tak strašnoga gda se akov ari nebi falili kak so oni grad rinskih, a jempot
na leto nemajo as kajbi dojšli do Kuršanca.
V
u zadje vreme se dostik pripoveda o temo kak bode akoska rinska garda ipak postajla spomenika Miklošo rinskomo Sigeckomo i to do jegovoga godovna, štero nam je istam blizo, jerbo je Mikloš godovnjak, vsako leto, šestoga decembra. akoski gardisti so šteli spomenika postajti vu vulici Katice rinski, istam blizo gracke vure, ali so ga akoski prostornjaki zrivali nekam vu park, kajbi tetec Miška rekli, ]ožeko za hrbet. Nebrem to nikak razmeti zakaj se akovec – #rad rinskih srami Mikloša rinskoga, kak ovoga Sigeckoga, tak i jegovoga prevnuka akove koga? To te ja pitam?
nej sam to. stoga dneva gda je biv spomenek na Mikloša rinskoga vu Kuršanco, vu akoskoj cirkvi Svetoga Mikloša je služena meša za vse poginule vu minulom Domovinskom ratu, a posebno za poginule vu Vukovaro, jerbo se 18. novembra obilježavala i obljetnica pada herojskog grada Vukvara. Nej znati kaj je to z nami akov-
57
anci, jako malo nas je dojšlo k meši, a još meje je vužgalo sve e pre spomeniko poginulim hrvackim herojima z Me imorja ili pak osvetlilo Vukovarsko vulico. Najte me krivo razmeti, ali nekak letno smo pozabili na vse one šteri so dali svoje živote kaj bi mi denes mogli živeti vu miro, slobodi, vu svojoj neovisnoj državi Hrvackoj. jedne strane delamo stisko i vužižemo cele kupe sve i na grobjo za Vse Svece gda je vu pitanjo naša rodbina: japice, mamice, tateki, mamike…, a dok tre našim poginulim vitezovima vužgati sam jeno sve o ili pak zmoliti par o enaši za jive dušice i zafaliti jim za vse kaj so nas naprajli i zafaliti jim kaj so nej šparali niti svoje živote, unda nejve pot zabimo ili pak nemamo as. To je nej mala sramota.
J
oš je nekaj meje od pet meseci cajta do novih izborov, a akoski politi ari so ve po eli deliti gracke fotelje. Kuliko sam mev za uti, drugo leto vu akovco bodo na vlasti vse stranke i niš i nebode vu opoziciji, tak gda bode akovec mev jenoga gradona elnika i nejmeje pet zamjeniki. Takša je, bar
za ve situacija, jerbo vsi šteri idejo vu koalicijo z esdepeom o ejo meti zamjenika na elnika, a kak se nej smeti zameriti niti jednomo partnero nejbole je vsima vse obe ati. posle izborov bo se vidlo ija ma ka rno vuno prede.
itam vu novinaj i nebrem dojti k sebi, jeli je to mogo e kaj akoske apoteke iš ejo, kak to lejpo piše, strateškoga partnera. Nebi vam znauv to no re i kakši je to partner, ali brz as je to isto kak i bota štero moj tetec Miška nuca otkak je po ev šepljati. Ve glejte, vse privatne apoteke jako dobro poslujejo, a apotekari so kulaki, jedino akoske apoteke, tobož, nebrejo zvezati kraj z krajom i furt poslujejo z gubi kom. Nebrem to veruvati, jerbo so te gracke apoteke furt pune onih šteri kupuvlejo leke i jako je uda onih kaj te leke kupuvlejo z kešom i zato nej znati što i kam pospravla te peneze gda navek falijo. nate kaj, gda nej falili nebi trelo niti strateškoga partnera. Kak zgledi i tu si bode neš i omastiv musta e i tej neš i, najbrž, nebode z akovca, a niti pak z Me imorja. Mi Me morci smo nej te sre e.
Povišica
Europska unija
Direktor se obra a novom zaposleniku: - Vaš prethodnik je otišao u zasluženu mirovinu nakon 40 godina staža u ovoj irmi. ]io je najbolji radnik kojeg smo imali. - Onda e ga biti teško zamijeniti. - Ne e. Možete biti kao on, nikad nije tražio povišicu, a ja mu je nikad nisam ponudio.
- Što se dogodi kad naš politi ar lupi malim nožnim prstom u stol? - Vidi zvijezde pa misli da je Hrvatska ve u EU.
Upozorenje - Sje aš li se dragi kako je grmilo i sijevalo kada smo se upoznali? - tekako! ja kreten nisam ozbiljno shvatio upozorenje prirode!
Nebo Muž se vra a s pogreba svoje žene. znenada s krova jedne ku e pred noge mu padne cigla. On pogleda u nebo i kaže: - Opa, ve si stigla gore.
Mogu nost Prolazi plavuša parkom i primijeti djeda na klupi. Pri e mu i upita ga: - Djedice, koliko imate godina? - Mislim da imam 88. - Da budem iskrena, ne bih vam dala. - kad smo kod toga, ne bih ja ni mogao...
Posljednja želja Razgovaraju dva pijanca. - Štef, kad vumrem, buš mi na grobeka zalil jen gemišt? - ]um, mbra bum, ali prije ga bum provlekel kroz bubrege!
Skijanje Pita Haso Muju: - Kako ti se Fata skija? - Kao grom, svaki put udari u drugo drvo.
Kava austavi policajac voza a zbog prebrze vožnje i zatraži prometnu i voza ku dozvolu. Voza mu da nov anik, policajac ga uzme i otvori a unutra plasti na žlica. - Što je ovo? - za u eno upita policajac. - To ti je za kavu - odgovori voza .
Arheolog Razgovaraju dvije prijateljice: - Jesi li sretna što si se udala za arheologa? - Jesam. amisli što sam starija njemu sam zanimljivija.
Istovar Došao poslodavac u Crnu #oru po radnu snagu i treba 18 Crnogoraca. Kada su se sakupili u kamion je ušlo njih 22, bilo je 18 Crnogoraca i etiri ]osanca. Poslodavac upita: - Što e vam još ta etiri ]osanca? Crnogorci e na to: - tko e nas istovariti?!
Gazda Do e muž ku i, udari šakom po stolu i vikne: - Pa dobro tko je gazda u ovoj ku i? Žena ga pogleda, opali mu šamar inu a muž e pomirljivo: - ar ne smijem ni pitati?
Glavobolja Dolazi baka u ljekarnu i kaže: - ]oli me glava dajte mi dva paketa antibebi pilula. - li bako, to su kontracepcijska sredstva. - Ma nemojte vi meni, ja to dam mojim unukama i više me ne boli glava.
Plja ka Lopov presretne prolaznika na ulici i povi e: - Ovo je plja ka! Dajte mi sav novac! - Žao mi je. Jedan vas je kolega ve preduhitrio. - Koji kolega? - Moja žena! Maloprije mi je uzela cijelu pla u - odgovori skrušeno prolaznik.
Hitna intervencija Dolazi vodoinstalater nakon hitnog poziva i kaže: - Oprostite što kasnim. Nadam se da ste se u me uvremenu nekako snašli. - Da, nau ili smo djecu plivati.
Razlika U iteljica kaže vici: - Prije nego što krenemo dalje s programom reci koja je razlika izme u Crkve i Vlade. - Ne znam kako da vam kažem - odgovori vica - Crkva propovijeda siromaštvo, a Vlada ga realizira.
V\* * ^ P\ ` {
58
25. studenog 2008.
PROGNOZA VREMENA za idu ih 7 dana
PREGLED VREMENA od 17. do 23. studenog
Idu ih dana jutarnji mraz
Vikend donio minuse
VREMENSK A SLIK A: Ciklona Domagoj joĹĄ e i danas djelomiice utjecati na vrijeme u Me imurju. No, od sutra o ekujemo ja anje anticiklone pa emo nekoliko dana imati suho i stabilno vrijeme. Zbog vedrijih no i jutra e biti hladna s mrazom. PribliĹžavanje nove ciklone i pad tlaka osjetit emo u petak, a njen utjecaj trebao bi nas zahvatiti tijekom vikenda kad e ponovno biti oborina. VREMENSKA PROGNOZA: Danas o ekujemo preteĹžno obla no vrijeme. Povremeno moĹže biti slabih oborina na granici kiĹĄe i snijega, no napominjemo da e oborina biti vrlo malo ili nimalo. Ciklona e se premjeĹĄtati juĹžnije pa glavninu kiĹĄe i snijega o ekujemo u gorskim krajevima i Posavini, stoga svima koji putuju savjet neka se informiraju o stanju na cestama. U Me imurju e puhati slab do umjeren sjeveroisto njak. Jutarnja temperatura zraka izme u 0 i 3, a najviĹĄa dnevna do 5 Celzijevih stupnjeva. Ve u no i na srijedu moglo bi se djelomi no razvedriti pa e jutro biti hladnije, mjestimice s mrazom i kratkotrajnom maglom. Danju djelomi no sun ano uz slab do umjeren sjeverni vjetar. NajniĹža jutarnja temperatura zraka izme u -3 i 0, a najviĹĄa dnevna oko 5 Celzijevaca.
U etvrtak ujutro o ekujemo umjeren i jak mraz s temperaturom koja bi se mogla spustiti i na minus pet Celzijevih stupnjeva. MoĹže biti i magle, osobito u Donjem Me imurju. Danju e prevladavati sun ano vrijeme sa slabim jugozapadnim vjetrom. Temperatura e u popodnevnim satima biti izme u 2 i 5 stupnjeva. Petak nam nosi pad tlaka zraka i laganu juĹžinu kao predznak pribliĹžavanja nove ciklone iz Sredozemlja. Vrijeme e joĹĄ uvijek biti sun ano, povremeno uz umjerenu naoblaku, osobito krajem dana. Puhat e slab do umjeren vjetar juĹžnih smjerova. Jutro hladno s mrazom, mjestimice
i maglom, a najviĹĄa dnevna temperatura oko 5 Celzijevaca. U no i na subotu uz daljnje ja anje naoblake ve bi moglo biti slabe kiĹĄe. Sredozemna ciklona e nam u subotu donijeti ve inom obla no vrijeme, povremeno s oborinama. Po sadaĹĄnjim prognosti kim materijalima izgleda da e oborine najprije biti u obliku kiĹĄe, ali s postupnim padom temperature zraka snijega bi mjestimice moglo biti i u nizinama. Zasad je teĹĄko re i ho e li u nizinama do i do stvaranja snjeĹžnog pokriva a pa savjetujemo da pratite naĹĄa izvjeĹĄ a i sljede ih dana. Zapuhat e umjeren sjeveroisto njak, a
temperatura zraka cijelog e dana biti malo iznad nule. U nedjelju bi ciklona trebala odmaknuti ĹĄto e nam donijeti razvedravanje i dulja sun ana razdoblja. Ujutro mjestimice mraz i kratkotrajna magla. JuĹžinu bismo ponovno mogli osjetiti u ponedjeljak. Prognosti ki modeli upu uju na stvaranje ciklone u Biskajskom zaljevu ĹĄto bi u naĹĄ dio Europe dovuklo topliji zrak s jugozapada. Temperatura zraka bi s jugozapadnim vjetrom sredinom dana mogla porasti i do 10 Celzijevih stupnjeva. (prognoza izra ena 24.11. u 10h)
UDRUGA OBOLJELIH od leukemije i limfoma
BoĹži na humanitarna prodaja umjetni kih djela
Hupseri da, ali ipak malo sniŞeni AKOVEC - S obzirom na naťu prometnu (ne)kulturu, i nije na odmet prisilnim mjerama upozoravati promet na frekventnim mjestima gdje se kre e puno pjeťaka kao ťto su blizine vrti a, ťkola i autobusni kolodvor. No svakako da je potrebno voditi ra una i o sigurnosti vozila i voza a, kako barijere ne bi dovodile do neŞeljenih nezgoda ili oťte enja. Iz ŽUC-a, odakle je inicirano usporavanje prometa uzdignutim pjeťa kim prijelazima, na prve kritike o visini hupsera reagirali su korekcijom. Ona se izvodi ure enjem kolnika od rotora kod poťte do Macanovog doma, ime e uzdignuti pjeťa ki prijelazi biti
denivelirani na sedam do devet centimetara. Uz to e se izvesti i kompletna sanacija odvodnje oborinskih voda, a koliko e naknadni radovi koĹĄtati, izra unat e se po njihovu zavrĹĄetku. Zoran Ĺ ari , ravnatelj, odlu an je u namjeri da pjeĹĄake ĹĄtiti i ovakvim barijerama od nesavjesnih pjeĹĄaka. - Ne Ĺželim se dovoditi u situaciju da o njihovoj zaĹĄtiti razmiĹĄljamo nakon ĹĄto padne koja Ĺžrtva, kao nedavno kod Koprivnice gdje su stradale djevoj ice. Jednako tako je naveo da u Japanu zbog bolje sigurnosti u prometu ni jedan pjeĹĄa ki prijelaz ne smije biti izgra en u razini kolnik, ve poviĹĄen.
Udruga oboljelih od leukemije i limfoma organizira joĹĄ jednu humanitarnu boĹži nu prodaju umjetni kih djela. IzloĹžba na kojoj je zastupljeno preko 30 umjetnika amatera i akademskih slikara u zgradi Scheier u akovcu ostaje otvorena do 3. prosinca. UOLL ve deset godina stalno vodi brigu o osobama oboljelim od najteĹžih malignih bolesti. Od kako su osnovani, zahvaljuju i donacijama pomaĹžu u kupnji lijekova, transplantata ili medicinskih pomagala koje ne inancira HZZO, provode studije, ispitivanja i istraĹživanja u suradnji s bolni kim centrima, pomaĹžu u smjeĹĄtaju roditeljima djece koja se lije e izvan mjesta stanovanja... U svrhu pomo i oboljelima organiziraju i razne humanitarne akcije i likovne radionice, nakon kojih umjetni ka djela iz svog bogatog fundusa prodaju kako bi olakĹĄali Ĺživot oboljelima. Zato se odrĹžava i ova izloĹžba u Scheierici, a osim te prodajne se izloĹžbe mogu posjetiti i u Reiffeisen stambenoj ĹĄtedionici u akovcu i u VaraĹždinu u restoranu Garestin. Ovom prilikom svi su pozvani na sudjelovanje u ostvarenju
U humanitarnoj prodajnoj izloĹžbi UOLL-a zastupljeno je preko 30 umjetnika amatera i akademskih slikara joĹĄ jedne BoĹži ne pri e. Naime, volonteri Udruge svake godine za BoĹži obilaze oboljele lanove u akciji â&#x20AC;&#x153;PokaĹžimo oboljelima da nisu samiâ&#x20AC;? te ih prigodno daruju paketima koje doniraju razni donatori. Ako se i vi odlu ite na donaciju, volonteri e se pobrinuti za transport i proslijediti darove onima kojima su napotrebniji. Ud r u z i mo Ĺž e t e p omo i i uplatom bilo kojeg iznosa na Ĺžiro-ra une UOLL-a (Ĺ˝R: 2392007-1100010602 Me imursk a bank a; Ĺ˝R : 2489004-1120004636 Vaba; Ĺ˝R: 2360000-1101874242) ili sudjelovanjem u bilo kojoj akciji koju provode. (mn)
PROSTORIJE SDP-A, utorak 25. studenog u 12 sati
ObiljeĹžavanje Dana borbe protiv nasilja nad Ĺženama U utorak 25. studenog u prostorijama SDP-a u akovcu (Strossmayerova 9) s op etkom u 12 sa obiljeĹžit e se Me unarodni dan borbe pro v nasilja nad Ĺženama. O aktualnim temamam govorit e Nadica JelaĹĄ, saborska zastupnica i Roberta Barat. Da se prisjetimo, 25. studeni je odabran kao Me unarodni dan
borbe protiv nasilja nad Ĺženama u znak sje anja na sestre Mirabel koje je 1960.godine u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Trujillo. Odluka o tome datumu je pala na prvom sastanku feministkinja La nske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) odrĹžanom u Bogo 1981.godine.
Osim u ekonomskim izvjeĹĄ ima minusa je proĹĄlog tjedna bilo i u meteoroloĹĄkim. Ponedjeljak, 17. studeni, donio nam je promjenjivo vrijeme. U jutarnjim je satima prolazila hladna fronta pa je bilo kratkotrajne kiĹĄe i pljuskova. Popodne se razvedrilo uz ugodnih 10 Celzijevaca. No, vedra i tiha no bili su uzroci jutarnjeg mraza u utorak kad se Ĺživa u termometrima diljem Me imurja spustila ispod nule, a ponegdje i do minus etiri stupnja! Sunce je ipak sredinom dana ugrijalo na 6°C. Mraza je bilo i u srijedu, ali je jugozapadni vjetar dnevnu temperaturu povisio do 10°C. Tlak je po eo padati ĹĄto se nastavilo i u djelomi no sun an etvrtak. Jak jugozapadni i zapadni vjetar mnogima je donio glavobolju, a temperatura se zaustavila na 14 Celzijevih stupnjeva. Nagli pad tlaka nastavio se i u petak â&#x20AC;&#x201C; popodne smo mjerili samo 996 hektopaskala. Krajem
dana stigla nam je hladna fronta s kiťom i grmljavinom, a u dijelovima Gornjeg Me imurja bilo je i susnjeŞice. Jak sjeverozapadnjak donio je pad temperature pa je u subotu ujutro ponovno bilo mraza. Danju nas je pratilo djelomi no sun ano, vjetrovito i prohladno vrijeme. Vjetar se nave er uglavnom smirio pa se temperatura do nedjeljnog jutra spustila i do -5°C. Ostatak dana bio je uglavnom sun an, a nova ciklona stigla nam je u ponedjeljak.
VIVONA predstoje e subote organizira
Tre e natjecanje plesa a i manekena! Studio Vivona organizator je â&#x20AC;&#x153;Best modelâ&#x20AC;&#x2122;s & dancerâ&#x20AC;&#x2122;sâ&#x20AC;? te obavlja zadnje probe i dogovore s u esnicima za tre e izdanje ovog izbora koji e se odrĹžati predstoje e subote 29. studenog s po etkom u 16 sati u dvorani II. OĹ akovec. Svi su spremni i rjeĹĄava se posljednji zadatak â&#x20AC;&#x201C; styling koji tako er ima vaĹžnu ulogu. Natjecat e se 14 manekenki lima ica i 14 tinejdĹžerki, dok e plesa a biti 15. Odje u za manekene osigurali su Soccy & Friends, modna marke Original Marines i Bellezza, kao i dizajnerica Tanja Polanec. Za beauty styling pobrinut e se Kozmeti ki salon Kristina, Studio ljepote Lemine i Frizerski salon Simple. U sklopu programa nastupit e i manekeni Vivone koji su zavrĹĄili ĹĄkolu manekenstva, a odje u
za njihovu prvu reviju osigurala je modna dizajnerica Danijela Kreslin, dok styling prire uje Gospodarska ĹĄkola akovec. Nagrade osigurava Ori lame Swedish Cosmetics DC akovec, te sponzori i organizatori. Razglas e osigurava Music Centar, a voditeljica programa je najpoznatija me imurska manekenka Branka PriĹĄli , dok e DJ Mikac â&#x20AC;&#x153;ravnatiâ&#x20AC;? glazbenim dijelom programa. U stru nom Ĺžiriju bit e najpoznatije me imurske manekenke i plesni koreogra i koji e izabrati najbolje kojima e lente predati Dejan Zrna u ime medijskog pokrovitelja Me imurskih novina, te proĹĄlogodiĹĄnje pobjednice Fara Filipan i Lana Treska. Svi ste pozvani u sportsku dvoranu II. OĹ akovec predstoje e subote 29. studenoga s po etkom u 16 sati.
U enici pale svije e za Ĺžrtve Vukovara
OSNOVNA Ĺ KOLA Mursko SrediĹĄ e
Satom povijesti sjetili se branitelja i Vukovara U enici Osnovne ĹĄkole Mursko SrediĹĄ e, predvo eni svojom ravnateljicom Marijom Trstenjak, u utorak 18. studenog satom povijesti obiljeĹžili su sje anje na poginule branitelje i na grad Vukovar. Pro itano je nekoliko ĹĄkolskih literarnih uradaka, te na kraju zajedno otpjevana â&#x20AC;&#x153;Moja domovinaâ&#x20AC;?. Zapaljene su i svije e na lukobranu. Skupu su nazo ili Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, Josip Do-
brani , srediĹĄ anski gradona elnik, i njegov zamjenik DraĹžen Srpak, koji su kod spomen - obiljeĹžja â&#x20AC;&#x153;Piramidaâ&#x20AC;? zapalili svije e. Bila je ovo prva organizirana priredba srediĹĄ anskih u enika uprili ena povodom sje anja na Ĺžrtve srpske agresije na Hrvatsku, posebno na Vukovar i njegove branitelje, me u kojima su bili i SrediĹĄ anci. (S. Mesari )
25. studenog 2008.
DOBRO JE ZNATI
59
PRVENSTVO HRVATSKE U GIMNASTICI ODRŽANO U ATONU NAJAVILO
ZAVRŠNICA PRVOG DIJELA II. HRVATSKE NOGOMETNE LIGE
Mladost i Nedeliš e remizirali u Prelogu pred više od 1.000 ljudi
Nikola Dudek - novo me imursko Mosor “ocjenjuje” Me imurju gimnasti ko “ udo” jesenski dio sezone
SMOTRA ME IMURSKE narodne nošnje u Žiškovcu
Sagdašnje obleke prošlog stolje a KUD Žiškovec u nedjelju je bio doma in 5. smotre me imurske narodne nošnje na kojoj su prikazani odjevni predmeti nošeni za svagdašnje prigode, najviše uz rad i odlazak na posao. Sudjelovalo je ak 12 KUD-ova, koji su prikazali velik broj razli itih odjevnih predmeta, obu e te alata koji su u odre enim prigodama koristili. Uz mnoge stare i dobro uš uvane odjevne predmete, obu u
i predmete za rad, posebne vrijednosti smotre bile su vrlo dojmljivo opisivanje odje e i prigoda, te velik broj mladih koji su o njima govorili i nosili ih. Na lijepu ure enu pozornicu Doma kulture u Žiškovcu, gdje je tijekom itave smotre na cimbulama svirao Neven Kolari iz akovca, redom su izlazili: KUD Podtruren, HKUU “Sveti Martin” iz Svetog Martina na Muri, KUU Zasadbreg, KUD
Ma kov ani v polje kuruzu sejat ideju
Kotorip ani korpe z šibe pleteju
Kotoriba, KUD “Katruže” Ivanovec, KUD Ma kovec, KUD “Ivan Musta Kantor” Sveta Marija, KUD “Veseli Me imurci”, HKUD Gori an, Društvo žena Gornji Kraljevec, KUD Žiškovec i KUD Strahoninec. Odje u, predmete i obi aje opisivali su: Marija Jambroši , Stanko Trstenjak, Josip Krnjak, Dragutin Matotek, Marija Horvat, Ivan Ujlaki, Milica Karažinec, Martina Kureti , Ivan Posedi i Viktorija Sršan.
Smotru su pratili dr. Stjepan Hranjec i Smiljana Petr - Mar ec kao prosudbena komisija, a uz brojnu publiku nazo ni su bili zamjenik akove kog gradona elnika Nenad Hranilovi , predsjednik VMO-a Žiškovec Dragutin Vugrinec, predsjednik Zajednice HKUU-a Me imurske županije Dejan Buva , predsjednica Turisti ke zajednice MŽ-a Sandra Herman, te predstavnici KUD-ova i sponzora. (Stjepan Mesari )
Opet sve po starom ... Taman se jedan tjedan akove ki špiceri odlu e na malo življe i šarenije kombinacije, a kad evo opet ovaj tjedan sve po starom. Najpopularnije su, naravno, crne i bijele kombinacije, iako malo za u uje da je ovaj put više upravo ovih potonjih. U iš ekivanju bijelih pahulja nose se bijeli kaputi i, kapice, šalovi, a apsolutni je hit skoro do koljena duga bijela jaknica u kojoj dame s
noge na nogu še u centrom grada. Neke špicerice dane krate uživaju i u šetnjama s omiljenim ljubimcima, a druge pak toliko žure da i koju sitnicu moraju prigristi u hodu. Što se dodataka ti e, nekako se sve eš e mogu uo iti krzneni detalji. Krzno oko vrata, na jaknici ili ak i izmicama ... dobro je sve dok nije pravo, da ne bi i naš akovec preplavili opsjednuti PETA-ini aktivisti.
Sagdašnja obleka Zasdbrežanov
www.mnovine.hr
U SJAJNOJ ATMOSFERI ODIGRAN ME IMURSKI DERBI III. HNL-SJEVER