Međimurske novine 691

Page 1

Branko Težak ulazi u igru kao većinski vlasnik str. 2

NASTAVAK AFERE Grabar

Bivša tajnica dužna općini oko 120 str. 9 tisuća kuna

Zlatni pir 78 parova

www.mnovine.hr

MUDRA turistički prilog

MTČ d.d. i MTČ Tvornica rublja

str. 18

ADVENT u Međimurju

Godina XIV. Broj 691.

PRELOG prvi osjetio recesiju

70 sezonskih str. 12 radnika otpušteno

Cijena 7 kuna

PREDSTOJEĆI LOKALNI IZBORI iznjedrit će političare koji će imati veću moć ali i odgovornost

Pobjednice Klara Novak i Nina Peras TEPEŠIJA PO ME\IMURJU

Sveti Križ

Duplerica

Branko Šalamon, aktualni čakovečki gradonačelnik, ima najbolje izborne karte i može diktirati pravila koalicije s bilo kojim partnerom

67

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

str. 3

media 20

Tko će biti krojači naših sudbina

VIVONA - natjecanje najmlađih manekena i plesača

u ovom broju

^akovec, UTORAK, 2. prosinca 2008.

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822


AKTU LNO

2

ME IMURSKA ŽUPANIJA me u prvima na novim topografskim hrvatskim kartama

MT d.d. i MT Tvornica rublja

Branko Težak ulazi u igru kao ve inski vlasnik Prošli tjedan pisali smo o tome da je Milan Bernik, najve i pojedina ni investicijski ulaga , a time i stvarni raspolagatelj dionicama u M -u d.d., raskinuo ugovor o kupoprodaji dionica s omislavom Farkašom, Matom Rosom i Božom ovi em. avedena trojica nisu isplatila dogovorene iznose iz ugovora o kupoprodaji dionica do dogovorenog roka, što je Bernika ponukalo na raskid ugovora. Milan Bernik izvijestio je adzorni odbor M -a d.d. i M

vornicu rublja da omislavu Farkašu, Mati Rosu i Boži ovi u prestaje vlasništvo nad predmetnim dionicama i svaki drugi oblik upravljanja navedenim dionicama. tome je obavijestio i Središnju depozitarnu agenciju u Zagrebu. o, kako doznajemo, Milan Bernik ve je našao novog zainteresiranog za dionice koje su bile u vlasništvu spomenute trojice. Radi se o varaždinskom poduzetniku Branku ežaku, koji je preuzimanjem navedenih dionica dionice postao novi ve inski vlasnik. u informaciju potvrdio nam je i Vlado Bošnjak, direktor

Me imurje na topografskoj karti 1:25000

Vlado Bošnjak: - Imajte strpljenja M -a d.d. ovom trenutku nije bio spreman davati nikakve druge informacije, zatražio je od nas malo strpljenja. aime, bilo kakva promjena u pravi poslovno povezanih tvrtki M -a d.d. i M

vornice rublja iziskuje proceduru, sazivanje Skupštine, izbor adzornog obora kao legalnih organa ovih trgova kih društava, kako bi se donijele odluke o bilo kakvim promjenama na elu tih tijela, kao i prave društava. (BM )

“ŽURNA POMO ” poljoprivrednicima

Tri i pol milijuna naknade za elementarne nepogode Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 27. studenog ove godine donijela je odluku o žurnoj pomo i za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih od mraza, tu e i oluje od 1. sije nja do 31. srpnja 2008. godine u Republici Hrvatskoj. Sredstvima državnog prora una daje se pomo po jedinicama lokalne samouprave u ukupnom iznosu od 16,426.093 kune. Me imurska županija, odnosno gradovi i op ine u njoj ukupno su dobili pomo u iznosu od 3,555.605

2. prosinca 2008.

kuna. Grad Mursko Središ e dobiva 101.592 kune, a op ine Belica 237.926 kuna, Sveti Juraj na Bregu 865.561 kunu, Gornji Mihaljevec 370.821 kunu, Štrigova 961.173 kune, Selnica 157.923 kune, Podturen 209.061 kunu, Dekanovec 71.015 kuna, Domašinec 200.949 kuna, edeliš e 236.057 kuna i Vratišinec 143.527 kuna. Me imurski poljodjelci prijavili su 80 milijuna kuna šteta, a sada e dobiti oko 4,5 posto toga iznosa. Isplate onim poljoprivrednicima koji su štete prijavile mogle bi se obaviti do kraja ove godine. (S. Mesari )

opografska karta u mjerilu 1:25000 osnova je geografskog rada, jer pruža vrlo detaljne informacije o prostoru. Jedna od prvih u Hrvatskoj napravljena je za Me imursku županiju. Projekt izrade topografske karte Me imurske županije zajedni ki su realizirali Državna geodetska uprava i Me imurska županija, a cijeli projekt bio je težak milijun i pol kuna. artozid Me imurske županije postavljen je na zgradu Centra za kulturu akovec i prigodno predstavljen uz nazo nost državnog ravnatelja Geodetske uprave Željka Ba i a te me imurskog župana Josipa Posavca i zamjenika na elnika Grada akovca enada Hranilovi a. Za razliku od prošlosti kada su se samo povlašteni pojedinci njima mogli služiti, danas gotovo da i nema ovjeka koji barem jednom u životu nije posegnuo za kartom.

Korist u mnogim segmentima života oriste se u mnogim segmentima ljudskog života, od prostornog planiranja, turizma, obrazovanja, ali tako er i u vojne svrhe. Ipak, najve e zna enje imaju za geografe, ali i geodete. Geografski rad nezamisliv je bez karte, jer bez vizualizacije nemogu e je stvoriti objektivnu sliku o prostoru. - Republika Hrvatska je topografski “mlada” zemlja, pa je i njezina službena kartogra ija još u fazi razvoja, rekao je ravnatelj Ba i prilikom predstavljanja karte. Zbog toga je istaknuo zadovoljstvo što se lokalna samouprava uklju ila u su inanciranje topografskih karata koje nastaju u rekordno brzom vremenskom roku s obzirom na stanje u bivšoj državi. aime, u bivšoj Jugoslaviji izrada topografskih karata bila je u rukama isklju ivo savezne vojne uprave u

Beogradu. Vojnogeografski institut (VGI) proizveo je topografske karte u mjerilu 1:25000 ( 25) u dva izdanja. Hrvatska, dakle, u to vrijeme nije sama izra ivala , ve ih je naru ivala iz Beograda. akon raspada bivše savezne države Hrvatska se suo ila s velikim problemom. Reprodukcijski materijali ostali su u Beogradu, a kod nas su postojale samo ve tiskane karte. Državna geodetska uprava (DG ) zapo ela je proizvodnju iz postoje ih 25 samo uz manje leksi ke izmjene, ali bez ažuriranja sadržaja. o je poslužilo kao dobro privremeno rješenje, jer izrada novih karata dugotrajan je proces koji zahtjeva višegodišnji rad i velika inancijska ulaganja. d 1996. zapo inje novo aerofotogrametrijsko snimanje hrvatskog teritorija u svrhu izrade spomenutih karata, da bi nakon samo dvanaest godina rada kao zajedni ki

projekt Državne geodetske uprave i lokalne samouprave bile gotove prve topografske karte koje su “proizvedene” u RH.

Ažuriranje podataka svakih pet godina Budu i da još uvijek postoje mnogobrojni gra evinski zahvati, posebice u cestogradnji, proces obnove karte odradit e se unutar pet godina, što su ujedno i neki europski standardi po kojima bi najstarija karta trebala biti stara upravo toliko godina. Prilikom izrade spomenutih karata stvarala se topografsko kartografska baza podataka koja e u budu nosti poslužiti za izradu topografskih karata sitnijeg mjerila. S izradom tih karata Hrvatska e krenuti samo ako se pokaže potreba, ali tek nakon što se u potpunosti završi posao s 25. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Štednja i na pokopima branitelja?

t

a izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesi a, koji vidi uštedu države i na pogrebima hrvatskih branitelja, Me imurci su reagirali na razli ite na ine. I dok se jedni apsolutAnketa “Pod vurom” Mladen Preložnjak, re an - e slažem se s Mesi evom izjavom da bi trebalo šparati na pokopima branitelja. dnosno ne slažem se s tim da bi prave branitelje trebalo zakinuti za to pravo, dok bi one lažne branitelje, prema mom mišljenju, trebalo. Slažem se s predsjednikovom izjavom da ne može jedan general imati isti pokop kao jedna tajnica. Smatram da bi trebalo razlu iti tko je tko, odnosno tko je pravi branitelj, a tko nije, te se u skladu s tim odnositi prema njima.

Vesna Mijulkov, Mursko Središ e - Smatram da treba svugdje smanjiti troškove, u svim sferama, te da to treba podržati kako se ne bi dalje zaduživali i kako bi pokušali stabilizirati trenutno stanje, koje nije zahvatilo samo Hrvatsku ve i cijeli svijet. aravno, nemam ništa protiv branitelja, svaka im ast, ali injenica je da je potrebno pripaziti na svaku kunu u vrijeme ove ekonomske krize kako situacija ne bi postala još gora.

no ne slažu s ovom njegovom izjavom, postoje oni koji, iako poštuju i cijene hrvatske branitelje, smatraju da na svim mogu im poljima treba štedjeti, pa i na ovom. erijetka su slaganja s Zoran Hrženjak, akovec - Za mene osobno izjava našeg predsjednika nema nikakav zna aj, ali smatram da se o štednji na svim podru jima moralo ve prije razmišljati i poduzeti nešto u tom smjeru, a ne tek sad kad se treba izvla iti iz ve pristigle ekonomske krize. Što se ti e štednje na pokopima branitelja, iskreno ne znam bi li to uop e dovelo do kakvog pozitivnog rezultata. e vidim svrhu u tome. Mislim da nas to ne bi izvuklo iz ove situacije u kojoj se trenutno nalazimo.

predsjednikovom izjavom da ne može jedan general imati isti pokop kao jedna tajnica. Da prvo treba razlu iti tko je tko, odnosno tko je pravi branitelj, a tko nije, te se u skladu s tim odnositi

Dejan Marinkovi , akovec - Apsolutno se ne slažem s Mesi evom izjavom da bi trebalo štedjeti na pokopima branitelja. Ipak su se oni borili za našu državu te za njenu samostalnost. Smatram da ne treba raditi nikakvu razliku izme u generala i tajnice, kako je rekao naš predsjednik, jer ipak su oni svi dali neki doprinos za našu neovisnu Hrvatsku.

prema toj osobi, bio je est odgovor koji smo uli. o bilo je i onih koji ne znaju bi li uop e ovakav oblik štednje išta promijenio te nam pomogao da se izvu emo iz situacije u kojoj se treIvana Mavrin - Horvat, Pribislavec - glavnom se slažem sa svime što kaže predsjednik Mesi . Slažem se da bi trebala postojati razlika izme u, primjerice, generala i tajnice, jer njihov doprinos za našu domovinu ipak nije jednak. Smatram da se u našoj državi previše pri a o braniteljima i penzionerima pa mislim da bi trebalo malo više pažnje obratiti i na neke druge stvari kao što su, primjerice, mladi ljudi bez posla o kojima se pri a vrlo malo.

nutno nalazimo. este pri e o braniteljima i umirovljenicima neki bi pak zamijenili s ostalim problemima s kojima se susre emo, a kojima se pridaje premalo pozornosti. ( H. Ze ar)

Marija Š uri, akovec - Smatram da bi se trebalo urediti da se zna kome se, da tako kažem, mora pucati na sprovodu, a kome ne. ako da se slažem s izjavom predsjednika Mesi a da treba postojati razlika izme u generala i tajnika. Mišljenja sam da bi se prvo trebalo regulirati tko je tko, a zatim donositi odluke. (H. Ze ar, foto: Vrzan)


AKTU LNO

2. prosinca 2008.

PREDSTOJE I LOKALNI IZBORI iznjedrit e politi are koji e imati ve u mo ali i odgovornost

Tko e biti kroja i naĹĄih sudbina Po prvi put na sljede im lokalnim izborima u svibnju izravno emo birati na elnike, gradona elnike, Ĺžupana i njihove zamjenike. a novost unijet e i nova pravila u politi ki Ĺživot. obi nom Ĺžargonu taj se sustav naziva â€œĹĄerifskimâ€?, a taj poneĹĄto pogrdni naziv dolazi zbog straha da emo dobiti lokalne gospodare u ijim e rukama biti ne samo raspolaganje poreznim novcem gra ana, ve i raspolaganje zemljiĹĄtem, pogodovanje interesnim lobijima, ali i budu i razvoj zajednice ili, kra e re eno - naĹĄi Ĺživoti. Budu i da e ih birati gra ani direktno, i krivnja za nezadovoljstvo gra ana bit e individualizirana, a njezin teret time teĹži. e e viĹĄe biti paravana stranaka, koalicijskih partnera iza kojih e se mo i kriti oni koji e biti izravno izabrani. a izbore se ide svojim imenom, aĹĄ u, znanjem i sposobnostima, percepcijom u javnosti. JoĹĄ je izbore lako dobiti, ali puno je teĹže zadrĹžati popularnost i podrĹĄku javnosti kada se budu povla ili prvi manje popularni politi ki potezi. z to u ovom trenutku im se probudimo prva rije koju ujemo je kriza, a politi ari bi baĹĄ sada trebali nuditi iluziju boljeg Ĺživota. Zbog svih tih okolnosti sve politi ke stranke izbornu kampanju odga aju nakon boĹži nih i novogodiĹĄnjih blagdana.

Svi bi si bili dobri odnosu na prethodne lokalne izbore, novinarske redakcije za sada nisu zasute pozivima za strana ke konferencije, a i to ĹĄto dobiju slab je materijal. Svi se pripremaju za izbore, razgovaraju s potencijalnim partnerima, ali su samo HDZ i SDP iznijeli kandidate za Ĺžupane. HDZ Mladena riĹžai a, a SDP Ivicu Perho a. o ni u jednoj od te dvije stranke nije bilo posebne pompe oko toga, osim ĹĄto se riĹžai zaista trudi da ga upozna ĹĄto viĹĄe bira a. o njegova slaba to ka je nedostatak karizme i zvjezdanog praha koji se mora malo praĹĄiti oko politi ara. Sportskim rje nikom re eno, igra i nikako da u u u ring i otpo nu borbu. Svi bi najradije sklopili savez o me usobnom nenapadanju i ulasku u nekakav savez, u kojem bi si podijelili funkcije kao dionice u dioni kim druĹĄtvima, ovisno o broju bira kih glasova.

ĹĄli smo u dosadnu fazu demokracije. Ve ina aktualnih politi ara na sceni je ve dvadesetak godina i me usobno se ponaĹĄaju kao bra ni partneri u dugom braku. ViĹĄe je sva a i frcanja unutar stranaka nego me usobno. Svi su ve isprobali vlast sa svima, osim SDP s HDZ-om, sporadi no na op inskoj razini. o i odnosi ta dva nekadaĹĄnja rivala promijenili su se od vremena kada jedni drugima ne samo da nisu dolazili na strana ke konvencije ve je bilo pitanje politi kog rejtinga govoriti: moĹže sa svima, samo ne s njima. Do ju er biblijski “vuk i janjeâ€?, Vladimir Ivkovi , predsjednik Ĺžupanijskog HDZ-a, i Ivica Perho , predsjednik Ĺžupanijskog SDP-a, spremno poziraju novinarima, ne ska u i na novinarske podbadalice o mogu em partnerstvu. Sve je postalo tako dosadno transparentno da se viĹĄe ni pregovori ne dovijaju pod velom tajni, sad ve i vrapci na krovu znaju da svi pregovaraju sa svima. Jedina dilema je tko e kome biti Ĺžupan, gradona elnik ili na elnik, a tko kome zamjenik.

Vojarna izborni kapital Do pred kojih deset dana svi su o tome drĹžali igu u dĹžepu, a onda je to dosadilo akove kom gradona elniku Branku Ĺ alamonu, politi aru s najviĹĄe politi kog lukavstva u Me imurskoj Ĺžupaniji. Fige iz dĹžepa je izvadio i jasno i glasno dao do znanja da se osje a gospodarom akovca, neokrunjenim gradona elnikom kome se dolaze pokloniti predsjednici drugih stranaka nude i mu se za zamjenike. Dogodilo se to u trenutku kada je akove ki HDZ podrĹžao gradski prora un za idu u godinu, premda bi prora un bio proĹĄao glatko i bez te podrĹĄke, a ostali vije nici u tome prepoznali za etak nove koalicije SDP - HDZ. Branko Ĺ lamon te ponude iz drugih stranka ne odbija, nego poru uje da e za sve njih na i mjesta. o ak nije bilo politi ki nadmeno, nego pragmati no. dvanaest godina vlasti u akovcu izgradio je

inu mreĹžu preko koje e se druge stranke teĹĄko provu i. o za prijelaz na drugu viĹĄu razinu potrebno je puno viĹĄe od dosadaĹĄnjeg ure enja druĹĄtvenih domova jer se svi ve ure uju ili su ure eni, sve udruge

Branko Ĺ alamon povjerenje bira a gradio je na ravnomjernom ure enju akovca i prigradskih naselja, sada s tim izbornim kapitalom moĹže diktirati pravila koalicije ostalim partnerima namirene, mjesta ure ena. Potreban je kvalitetniji gospodarski razvoj akovca, a to Ĺ alamon ne moĹže sam. Potrebno mu je ja e strateĹĄko partnerstvo i ja a spona sa srediĹĄnjom vlaĹĄ u, a tu su pozvani svi oni koji imaju Ĺžnoru.

akovec, odnosno aktualna vlast ima jak adut u svojim rukama. A to je Vojarna i sve pripadaju e zemljiťte oko nje. e bez razloga prije dvije godine, kad je Vojarna dodijeljena Županiji, akove ki je gradona elnik izjavio: niťta se oko zemljiťta ne moŞe doga ati bez grada akovca. prora unu za idu u godinu akovec si je u kriznoj godini isplanirao 7 milijuna kuna od komunalnog doprinosa. Vojarna e biti sljede i najve i posao u Me imurskoj Şupaniji i na tom projektu e se graditi najvaŞnije koalicije u

akovcu i Me imurskoj Ĺžupaniji. o je najvaĹžniji poligon za budu i gospodarski, obrazovni i druĹĄtveni razvoj cijele Ĺžupanije. I tko u e u taj projekt, vladat e dugo godina gradom i Ĺžupanijom. Sportske dvorane i ĹĄkole su izgra ene, kanalizacija nema takvu politi ku snagu kao ĹĄto su nekada imali plin i voda, zato ĹĄto voda i plin imaju sasvim drugo emocionalno zna enje za svakog gra anina od, da prostite, “drekaâ€? koji morate zbrinjavati i joĹĄ k tome pla ati.

Dolazi stvarna sinergija politike i kapitala

Vladimir Ivkovi i Ivica Perho : Je li mogu a velika koalicija utemeljena na projektu Vojarne spajanjem interesa Županije i Grada akovca?

Po prvi put u igru zbog faktora kriza i o uvanja radnih mjesta ja u ulogu u politici mogao bi dobiti industrijski kapital. Bankarski je izgubio kredibilitet. Banke su sada postale Pedro kojeg treba objesiti zbog toga ĹĄto ogromnu dobit zara enu u Hrvatskoj u percepciji javnosti transferira u zemlje majke. Politi ari se sve viĹĄe okre u doma im poduzetnicima i traĹže njihovu pomo za osvajanje bira a. ito je trebala jedna teĹĄka kriza da politi ari padnu u zagrljaj gospodarstvenika. aklonost bira a viĹĄe se ne moĹže pla ati direktno iz prora una, ali se moĹže putem kompenzacija, ako se me usobno dogovore. Politi ari

poduzetnicima daju odre ene porezne olakťice, a ovi za uzvrat potroťa ima jeftiniji kruh, odnosno standard. arednih e se mjeseci vidjeti ima li istine u tome da iz Sanaderova laboratorija na predstoje e dolazi novi politi ki model: politi ari plus poduzetnici kojim e premreŞiti sve hrvatske Şupanije. Gospodarstvenici e se politi arima ve oduŞiti kroz razne vidove inanciranja, no ni politi ari ne e njima ostati duŞni. riza traŞi sinergiju sviju radi naťih interesa. Personalna kampanja traŞi puno novca, velik je rizik i bit e zanimljivo vidjeti tko e sve imati petlje u nju se upustiti. HS S-ovci su se proťli tjedan hvalili rejtingom stranke, ali s imenima nisu izlazili, osim ťto su pustili u javnost probni balon podsje anjem na dva mandata Branka eva i a. ito ih zanima bi li i tre i put proťao. H S i njihov nekadaťnji lan Dragutin esar razgovaraju, pa ne razgovaraju o tome bi li on uťao u koaliciju s njima kao njihov kandidat. akon ťto je postalo o ito da Matija Posavec ne e biti temelj na kojem bi mogao rasti Şupanijski H S, kao novo ime nudi se Branko Suťec, lan Županijskog poglavarstva i ravnatelj ťkole u rehovici. o u njegovu karizmu me u bira ima trebalo bi puno ulagati. Iz HSS-a za sada ni glasa. Za sada se ni sadaťnji Şupan Josip Posavec ne izjaťnjava ho e li ili ne e nastaviti politi ku karijeru. akon ťto je tijekom cijelog mandata bio obavijen medijskom praťinom, sadaťnja tiťina koja je nastala oko njega moŞe upu ivati ili na povla enje ili na zatiťje pred buru. Vremena su takva da se svije om traŞi punokrvna oporba. Do sada se ak ni ne naziru samouvjereni kandidati za Şupana koji su svojom osebujnoť u razveseljavali svaku kampanju samouvjerenoť u da e spasiti Şupaniju, premda, im ste ih ugledali, postalo vam je jasno da bať nisu u stanju najbolje brinuti ni sami o sebi. BoŞena Malekoci - leti

3 HSLS o pripremama za lokalne izbore

Branko Leva i jedan od potencijalnih kandidata Ĺ˝upanijsko vije e HS S-a Me imurske Ĺžupanije nakon duĹžeg vremena sazvalo je konferenciju za novinare vezano za pripreme uz predstoje e lokalne izbore. a pressici su govorili Josip Grivec, predsjednik, i DraĹžen BlaĹžeka, potpredsjednik Ĺžupanijskog HS S-a, no, suprotno o ekivanju novinara, nisu rekli tko su osobe koje e ta stranka istaknuti kao kandidate za elne osobe na sljede im lokalnim izborima za Ĺ˝upaniju i barem gradove. a novinarsko pitanje da se u rejtingu stranke pozivaju na Branka eva i a i njegovo osmogodiĹĄnje vo enje Ĺžupanije, Josip Grivec je rekao da je Branko eva i jedan od potencijalnih kandidata. a konferenciji su samo podsjetili da je me imurski HS S na elu s njihovim lanom Brankom eva i em, Ĺžupanom u dva mandata, kako su rekli, “imao asnu i odgovornu priliku suupravljati Me imurskom Ĺžupanijom osam godinaâ€?. Za te vladavine Josip Grivec je naveo da su dominirali op i interesi, interesi cijele Ĺžupanije, nikako strana ki, a joĹĄ manje osobni. Da su u upravljanju Ĺžupanijom na svim razinama postignuti visoki demokratski dosezi

te poťten, kvalitetan i aktivan pristup svim problemima. Grivec je istaknuo da je HS S Me imurske Şupanije u protekla dva mjeseca provodio anketu na relevantnom uzorku kojom su obuhva ene sve jedinice lokalne samouprave sukladno njihovom broju stanovnika i da su prema toj anketi oni trenuta no tre a stranka po snazi i jedina relevantna snaga politi kog centra, te da pojedini lanovi stranke uŞivaju veliku potporu. Županijsko vije e HS S-a donijelo je odluku da svaki ogranak samostalno odlu uje o na inu izlaska na lokalne izbore na svom podru ju. (BM )

POSLOVANJE Grada akovca

Bolji od drugih, ali se ima ĹĄto popravljati etvrtak 27. studenog novinari su pozvani na konferenciju za novinare u organizaciji druge Zora za nasilje i ljudska prava koja je u sklopu projekta odgovor civilnog druĹĄtva na korupciju istraĹživala sukob interesa na razini lokalnih vlasti s naglaskom na Grad akovec. Radi se o projektu

inanciranom iz CARDS-a. - IstraĹživanje je trajalo od velja e do rujna i u tom razdoblju Poglavarstvu akovca iz druge Zora postavljeno je 27 upita, rekla je ristina Mlinari iz druge Zora. z to kontaktirali su ih i telefonom, sve u cilju dobivanja informacije pozivaju i se na pravo na pristup informacija. - Grad akovec je me u najboljima po na inu na koji je komunicirano s udrugama civilnog druĹĄtva, no bez obzira na to postoji joĹĄ puno prostora za popravak nekih stvari, kazao je Munir Podumljak iz Partnerstva za druĹĄtveni razvoj. - odnosu na druge gradove je usporedni rezultat najbolji. Svrha ovog istraĹživanja nije da se u nekog upire prstom i sramoti nekog, nego da se ukaĹže na ono ĹĄto nije dobro, ĹĄto treba popraviti i kako to napraviti, kazao je Podumljak. Analiziraju i prora un Podumljak je ukazao na velik raskorak izme u planiranog i realiziranog. akovec je na ena praksa karakteristi na za sve gradove, da su sredstva za nepro itne organizacije otiĹĄla u tvrtku. o je praksa koja se provla i kroz sve gradove. akove kom slu aju rije je o pozajmici koja je vra ena. Zatim je ukazano na nedovoljnu kontrolu utroĹĄenih sredstava danih udrugama. a nekorespondiranje podataka izme u ugovorenih

i realiziranih poslova iz razli itih izvora iz javne nabave. kazao je na potrebu ure enja tih podataka radi vjerodostojnosti. Govore i o sukobu interesa u podru ju javne nabave, apostro irao je dva lana Gradskog vije a Dragutina Vugrinca (iz egre) i uru Bela (iz Brid Extre) koji su lanovi tvrtki koje su postupku javne nabave dobile posao. MoĹžebitni sukob interesa javlja se kad god postoji sumnja da se nekome pogodovalo zbog drugog interesa, a ne najniĹže cijene, najkvalitetnije usluge, no to ne zna i da im se i pogodovalo. Da bi sve bilo u redu, potrebno je samo te injenice deklarirati tijekom javnog nadmetanja. tom kontekstu spominjana je i erezija BoĹžek iz egre, koja se u moĹžebitni sukob interesa dovodi zbog lanstva u Gospodarsko socijalnom vije u Me imurske Ĺžupanije. tom druĹĄtvu moĹžebitnih sukoba interesa spomenut je i Zvonimir urk, gradski sluĹžbenik, zbog niĹže izlicitirane cijene za zemljiĹĄte od jednog drugog prodanog zemljiĹĄta na sli noj lokaciji, te Andrej Gregorec, direktor gradskog poduze a, zbog toga ĹĄto je gradona elnikov ĹĄogor. (BM )


GOSPODARSTVO

4 PARTNERSTVO za zapoĹĄljavanje

UdruĹživanjem lakĹĄe do europskog novca U srijedu je u akovcu u zgradi “ cheierâ€? odrĹžan okrugli stol pod nazivom “Lokalno partnerstvo za zapoĹĄljavanjeâ€? u organizaciji odru ne sluĹžbe za zapoĹĄljavanje

akovec. snovni cilj stvaranja lokalnog partnerstva je udruĹživanje svih snaga, od obrazovnih institucija, politike te interesnih udruga poslodavaca, ka ĹĄto kvalitetnijem zapoĹĄljavanju, od toga da se u ĹĄkolstvu stvaraju kadrovi koji e po zavrĹĄetku obrazovanja imati posao, do toga da se ne dupliciraju napori u zapoĹĄljavanju. Hrvatski je zavod pokrenuo inicijativu za pokretanje lokalnog partnerstva u kojem bi u Zavodu za zapoĹĄljavanje bili predstavnici politi ke vlasti, razvojne agencije, komore, obrazovni sustav, poslodavci, sindikati i nevladine udruge. ostojanje lokalnog partnerstva olakĹĄat e pristup koriĹĄtenju sredstava iz europskih ondova. a bi se poboljĹĄalo stanje na trĹžiĹĄtu rada potrebno je raspolagati podacima o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti, karakteristikama nezaposlenih i zaposlenih. remda u Me imurskoj Ĺžupaniji nezaposlenost posljednjih godina zna ajno opada, a zaposlenost raste, u Ĺžupaniji je sve o itija strukturalna neuskla enost izme u ponude i potraĹžnje na trĹžiĹĄtu rada. truktura, kako zaposlenih, tako

i nezaposlenih, viĹĄe ne odgovara potrebama poslodavaca. toga je izazov budu nosti zajedni kim akcijama prona i rjeĹĄenja za nastalu situaciju. ri rjeĹĄavanju problema treba prije svega poĹĄtovati na ela promicanja jednakih prilika za sve na trĹžiĹĄtu i ravnopravnost spolova. U sklopu I -e u 2009. godini najavljuju provedbu projekta “Lokalna partnerstva za zapoĹĄljavanje - aza 3â€? u svim Ĺžupanijama, s ciljem izgradnje kapaciteta lokalnih partnera za promicanje zapoĹĄljavanja, razvoja ljudskih resursa, izrade lokalnih strategija i provedbu mjera aktivne politike u skladu s pravilima Europskoga socijalnog onda. (BM )

2. prosinca 2008.

STRUKOVNA GRUPA metaloprera iva a Županijske komore akovec

NajvaŞnija je naťa druťtvena odgovornost zadrŞati broj zaposlenih redstavnici metalske industrije Me imurja u etvrtak 28. studenog pri Županijskoj gospodarskoj komori raspravljali su o utjecaju globalne financijske krize na poslovanje. Uvodno je o poloŞaju metaloprera iva a govorio predsjednik strukovne grupe uro Horvat, koji je izme u ostaloga rekao: - Naťe su metalne kompanije dobro posloŞene i uvezene sa svjetskim korporacijama, kao ťto je iemens ili BB i drugima, a obrada metala ve inom je vezana uz izvoz. io metalnih kompanija u Me imurju radi na zaťtiti okoliťa i gospodarenju otpadom, ťto e u narednom vremenu doŞivjeti joť ve i zamah. Ipak, sve e nas zahvatiti pove ana nelikvidnost, kako globalno, tako i lokalno, banke i burze prodavale su nam maglu, a do i e do niza problema. okuťat e-

mo zadrĹžati isti broj zaposlenih, to je naĹĄa druĹĄtvena odgovornost, najvaĹžnija e biti stabilnost tvrtke, visina pla a e u ovom kriznom periodu biti manje vaĹžna. Krizi se moĹžemo oduprijeti jedino inovativnoĹĄ u, novim proizvodima, te ve om produktivnoĹĄ u i efikasnoĹĄ u te racionalnoĹĄ u, a ne samo ĹĄtednjom. ve se moĹže unaprijediti, mogu se nagraditi dobre ideje, ljudi od nas ne Ĺžele uti da mi ne moĹžemo niĹĄta, da ne moĹžemo smanjiti utjecaje globalne krize. vojim djelovanjem mi to moĹžemo, moĹžemo postati joĹĄ bolji uz timski rad. vi Ĺžele raditi s uspjeĹĄnima, kriza je i ĹĄansa za Me imurje, rekao je uz ostalo uro Horvat, naglasivĹĄi da nije dobro ako javne tvrtke poput Elektre i lina imaju i do 50 posto ve e pla e. Metalci e pokuĹĄati smanjiti utjecaj krize i zajedni kim klaste-

uro Horvat predstavlja program smanjenja utjecaja globalne krize tvrtke “Tehnix� novinarima rom ili ugovorima o zajedni koj nabavi elika od velikih kompa-

EKONOMSKI BREVIJAR

Ekonomiziranje Naj eĹĄ e teme razgovora, pregovora i rasprava su ĹĄtednja i potroĹĄnja, iako su to su samo dvije krajnje kategorije. A dobro znamo da krajnos nigdje nisu dobre. Zaboravljamo da su rjeĹĄenja obi no jednostavna i dostupna. Kada bismo svugdje ekonomizirali, mnogi bi problemi bili umanjeni, a nedostaci ispravljeni. Ekonomiziranje je na in kojim od onog ime raspolaĹžemo pos Ĺžemo ĹĄto bolje rezultate. Sama gr ka rije ekonomija zna i upravljanje ku om, doma instvom ili gospodarstvom. U novije doba, kada nam je sve bilo lako dostupno, zaboravili smo osnovne principe ekonomije, pa se nije ekonomiziralo troĹĄkovima, resursima, vremenom i kapitalom, kao da je njihova osnovna karakteris ka neograni enost, a ne oskudnost i (ne)dostupnost. No, ako se na greĹĄkama u i, treba ponovno naglasi da se razumnom uporabom novca ili bilo kojeg drugog sredstva treba pos i ĹĄto ve a korist. Nije teĹĄko troĹĄiti (posebno tu e), ali troĹĄiti tako da se pos gnu maksimalni rezulta ipak zah jeva dodatni napor. Vrijedi se potrudi , jer osim samog trenutnog u inka, ostaju pouka i zadovoljstvo za budu nost. Ekonomizira se moĹže zaista u svemu, jer prije svake poduzete ak vnos moĹžemo razmisliti kako posti i viĹĄe. Obi no doma ice i doma ini znaju kako ekonomi no voditi doma instvo, gospodarstvenici i investitori znaju kako vodi svoje projekte, ali opet do izraĹžaja treba do i osnovni princip, princip ekonomi nos . Ekonomi nost je oznaka u inkovitog gospodarenja pri kojem je rezultat ve i od vrijednos uloĹženih sredstava. U idealnom slu aju pos Ĺže se najve i mogu i prinos uz ĹĄto manje uloĹženih sredstava. U poduze u je pokazatelj ekonomi nos odnos prihoda i troĹĄkova. Isto tako svako doma instvo, svaki sustav, pa i svaki

pojedinac mogu i moraju paziti na svoju ekonomi nost. Dakle, ekonomizirajmo pri kupnji (kupujmo ciljano), pri putovanju (koristimo povoljnije na ine, putujmo zajedno...), nabavi (nabavljajmo samo potrebno, nabavljajmo to no na vrijeme, organizirajmo zajedni ku nabavu, pregovarajmo i dogovarajmo...), u proizvodnji (na osnovi poznatih potreba kupaca, uskla eno s mogu nos ma dobavlja a, uz stalno prilago avanje trĹžiĹĄtu, uz proizvodnju na osnovi narudĹžbe, a ne za skladiĹĄte), predvi ajmo i planirajmo... Zaposleni i sluĹžbenici mogu ekonomizirati vrijeme tako da se usredoto e na zadatak, na Ĺželje i potrebe klijenata, na bolje iskoriĹĄtenje vremena, na viĹĄe rijeĹĄenih slu ajeva, na ve u produk vnost, na ve u kvalitetu itd. Tek nakon toga treba razgovara o ĹĄtedljivos i potroĹĄnji, jer to su dvije dimenzije ekonomi nos . Obi no za Ĺ kote mislimo da su ĹĄkrti, dok su Nijemci ekonomi ni! Upravo u tome je tajna uspjeha. Potrebno je ĹĄto bolje iskoris ono ime raspolaĹžemo, cijeni i potpomaga doma e, pa nam ne e treba akcije i slogani “kupujmo doma eâ€? koji nailaze na kri ke zbog protekcionizma kojeg ionako svi (viĹĄe ili manje) prak ciraju. Dakle, nije pitanje samo koliko ĹĄtedje ili koliko troĹĄi , ve je kudikamo vaĹžnije razmisli ĹĄto ho emo i moĹžemo pos i s onim ĹĄto imamo. Ako znamo da imamo malo, joĹĄ je vaĹžnije ekonomizira s m ĹĄto imamo. Ako tako nau imo ekonomizira i stalno ima u vidu mogu e prihode i kontrolirane rashode, nismo samo naĹĄli put iz najnovije krize, ve smo postavili temelje za budu e pravilno poslovanje. Uvijek se zapitajmo, kako raspoloĹživim sredstvima pos i ĹĄto je mogu e viĹĄe. Odgovor na to pitanje je zapravo put u ekonomiju blagostanja... (Zlatko BoĹži , dipl.oec.)

Dio sudionika sastanka me imurskih metaloprera iva a

nija, o ekuje se da e ugovor biti dovrĹĄen do velja e idu e godine. Umjesto po etiri kune, elik se moĹže nabaviti je tinije, a tako ostvaren dio dohotka usmjeriti u razvoj, re eno je. U drugom dijelu sjednice podrĹžana je inicijativa Me imurskog veleu iliĹĄta da se studij strojarstva otvori i u akovcu, a ne samo u araĹždinu, jer su potrebe Me imurja neĹĄto druga ije od varaĹždinske metalne industrije. U budu em razvoju metalne struke posebna e se paĹžnja dati posvetiti podru jima mehatronike i robotike, naglaĹĄeno je, a na razini osnovnih i srednjih ĹĄkola planirani su i centri izvrsnosti za matematiku i fiziku. Naime, zaklju eno je da su inovatori sve mla i i da treba po eti ĹĄto ranije. Na sastanku je iznesen i podatak da esi, lovaci, Ma ari i lovenci kao uobi ajen rok pla anja imaju rok od 30 dana, dok to u Hrvatskoj ne vrijedi, pa je nuĹžno poraditi na financijskoj disciplini. (J. Ĺ imunko)

POGLED ODOZDO

Povratak trgovina s pultom ada svatko tko drĹži do sebe mora dati nekakav recept izlaska iz krize. vi recepti koji su se do sada mogli uti mogu se svrstati u dvije grupe: poja anom ĹĄtednjom ili poja anom potroĹĄnjom. Zagovornici potroĹĄnje boje se ako potroĹĄa i po nu ĹĄtedjeti i prestanu troĹĄiti stat e i proizvodnja. Zagovornici ĹĄtednje pak da pretjeranim troĹĄkarenjem na kredit poti emo tu u proizvodnju, osiromaĹĄuju i joĹĄ viĹĄe sebe. Zagovornici tog recepta zagovaraju pove anje doma e proizvodnje i izvoza. Kakav obrat u odnosu na devedesete kada je gotovo svaki dan zatvarana po jedna tvornica i nitko tada nije lio suze nad zatvaranjem proizvodnje, a uvozni lobi cvao zbog -a na granici. Bilo je tada i drskih glasova zaĹĄto poticati doma e proizvode ako se vani moĹže kupiti je tinije. GaĹĄenje doma e proizvodnje donijelo je ogromne koli ine radnika na burzu. oslodavci su zbog

obilja radne snage mogli raditi s radnicima ĹĄto su htjeli, pa i mjesecima ne pla ati, jer je strah od gubitka radnog mjesta bio ja i od kaĹĄnjenja pla a. Minimalna pla a bila je cjenjenija od gubitka radnog mjesta. minimalna pla a je za sobom povukla uvoz je tine bofl robe, jer svaka roba na e put do kupca, i radnik s minimalnom pla om ima odre ene potrebe. Istodobno je uz gaĹĄenje doma e proizvodnje enormno narasla trgovina potpomognuta kupovinom uz zaduĹženja. I kad se sve to zbroji, teĹĄko je sada re i ĹĄto je pravi lijek za izlazak iz ova vrzina kola. ada bi zaposlene sa sigurnim pristojnim primanjima zapravo svi trebali, od op ina gradova, Ĺžupanije, drĹžave, do banaka i trgovine. Zaposleni su ti koji pune op inske, gradske, Ĺžupanijske i drĹžavni prora un. Iz ovog posljednjeg daju se pla e doktorima, u iteljima, policajcima i drugim drĹžavnim sluĹžbenicima, grade se ceste, ĹĄkole,

bolnice. Zaposleni su optere eni kreditima koje treba vra ati bankama. Utonemo li u recesiju, banke mogu po eti oduzimati stanove, ku e, automobile, ali kome e ih prodavati? akle, banke trebaju solidne uredne vratiĹĄe kredita. rgovine tako er trebaju zaposlene sa solidnim pla ama, jer oni su zahvalni kupci. Bogati sami ne mogu potroĹĄiti svu onu robu u ĹĄoping centrima za narodne mase, jer oni i nisu konzumenti te vrste robe, nego potpuno druge. Ne moĹže obitelj odori ili Kerum pojesti ĹĄlepere tjestenine, ulja, ĹĄe era ili napolitanki doma e proizvodnje. otpuno je jasno da je uzrok krize nedostatak ravnoteĹže izme u onih koji imaju i onih koji nemaju, ali kako je vratiti? Nitko joĹĄ nije ozbiljnije upro prstom u razlike u omjerima pla a, od straha da ne bude optuĹžen za preĹživjelu socrealisti ku demagogiju.

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

a unica je jednostavna: kada mnogima koji imaju malo uzmeĹĄ joĹĄ malo, ne riskiraĹĄ puno. MoĹžda je joĹĄ samo potrebno vratiti trgovine s pultom, u koje su nas nekada mame slale s ceduljama. Kupili smo samo ono s popisa jer nije bilo ĹĄetanja i (samo)posluĹživanja s polica, a potroĹĄa kom mentalitetu ni govora. ovratkom k tom modelu svi bi troĹĄiti manje, ali i zaradili manje. Je li to rjeĹĄenje naĹĄeg problema?


GOSPODARSTVO

2. prosinca 2008.

5

KONFERENCIJA o obnovljivim izvorima energije u Me imurju

Mogu nosti poznate, propisi otimaju potencijalne ulaga e vodnevna konferencija o potencijalima i mogu nostima koriĹĄtenja obnovljivih izvora energije, odrĹžana u organizaciji E E -e u oplicama veti Martin kao zavrĹĄna konferencija projekta Green Energy koji uz naĹĄu Ĺžupaniju okuplja i zainteresirane regionalne predstavnike iz Ma arske i lovenije, okupila je gotovo osamdeset sudionika i ĹĄesnaest predava a iz podru ja koriĹĄtenja obnovljivih izvora energije. tru njaci EIH -a “Hrvoje oĹžarâ€? i trojarskog fakulteta u Zagrebu i gosti iz lovenije dva su se dana izmjenjivali kako bi ĹĄto bolje osvijetlili prednosti i probleme koriĹĄtenja biomase, geotermalne energije i vjetra. Kad je rije o biomasi, najve i teorijski potencijal Me imurja nalazi se u proizvodnji bioplina, odnosno u sto arskim farmama, uz mogu nosti koriĹĄtenja ko-digestije u ratarstvu. reporu uje se ispitati lokacije mogu eg koriĹĄtenja bioplina, koli ine i vrste raspoloĹživog supstrata, te procijeniti mogu nosti proizvodnje bioplina. redlaĹže se i podizanje energetskih nasada na oko 150 neiskoriĹĄtenih hektara.

Veliki geotermalni potencijali Geotermalni resursi Hrvatske i Me imurja zna ajni su i nedovoljno iskoriĹĄteni. Na prostoru Me imurske Ĺžupanije izra eno je 67 buĹĄotina, a mogu se podijeliti na buĹĄotine s velikim i buĹĄotine sa znatnim geotermalnim potencijalom. BuĹĄotine s velikim geotermalnim potencijalom jesu: raĹĄkovec 1, Kotoriba 2, Kotoriba 2a, Me imurje 5, Merhatovec 1, eklenica 1, u kovec 1, u kovec 3, u kovec 5, Zebanec 1 Jug i Zebanec 3. Znatne geotermalne potencijale ima jedanaest buĹĄotina: Lopatinec 1, Me imurje 1, Me imurje 2, Me imurje 3, Me imurje 4, relog 1, u kovec 2, ukanovec 1, ukanovec 2 i Zebanec 1. U Me imurju osim toga ak 31 buĹĄotina ima pitku vodu. vi podaci govore nam da je geotermalni potencijal Me imurja veoma zna ajan, a vrlo malo iskoriĹĄten, kako za proizvodnju elektri ne energije u slu aju velikih geotermalnih potencijala,

SAJAMSKA PREMIJERA za kraj godine u NedeliĹĄ u

Sajam glamura MESAP Beauty

Dio sudionika konferencije u Toplicama Sveti Martin tako i u svrhu razvoja poljoprivrede i kupaliĹĄnog turizma. Bilo je rije i i o koriĹĄtenju obnovljivih izvora energije u loveniji, koja ima udio u primarnoj potroĹĄnji takve energije od ak 10, 55 posto, dok Europa ima prosjek od 6,6 posto. Hrvatska je na po etku procesa koriĹĄtenja obnovljivih izvora energije. Kad je rije o energiji vjetra, u Me imurju postoji ĹĄest potencijalnih lokacija za vjetroenergane. o su Mali ok, emis, Levo ka, Markulinka, Novi ok i Hlapi insko polje. Ukupni potencijal vjetra za naĹĄ kraj iznosi 90 MW. Kako je rije o ravni arskom kraju, potrebne su vjetrenja e ve e snage, viĹĄe od 2 MW s visinom stupa od najmanje 100 metara. Za samo postavljanje vjetrenja a nuĹžna je studija i procjena potencijala vjetra. rve vjetrenja e mogle bi se po eti graditi tek kad se izgrade u almaciji, jer je tamo mnogo viĹĄe vjetra, pa i bolja iskoristivost. U programu Green energy bilo je rije i i o toplinarstvu i toplinskim pumpama, o zaĹĄtiti zgrada, no u kona nici je o toj problematici re eno manje, jer Europa donosi propise koji e se u gradnji morati poĹĄtivati. Me utim, izmjerene veli ine propuĹĄtanja toplinske energije na zgradama u relogu i Murskom rediĹĄ u nedvojbeno upozoravaju da dolazi vrijeme ulaganja u starije zgrade radi ĹĄtednje energije. tim u vezi, treba istaknuti da u Me imurju ve postoji tvrtka ko-

ja infracrvenom kamerom mjeri nepotrebno ispuĹĄtanje toplinske energije iz ku a i zgrada. ZavrĹĄna konferencija nije obuhvatila koriĹĄtenje solarne energije, to je bila tema prijaĹĄnjih seminara istog programa. aĹžno je istaknuti da bi solarni kolektori za zagrijavanje vode trebali na i mjesto u svakom ku anstvu, a mogu a je za sada neĹĄto skuplja proizvodnja elektri ne energije. Kako su se E E i Me imurska Ĺžupanija uklju ile u program s pozicija razvoja, valja progovoriti i o tome. vaj je program dobar temelj za nastavak istraĹživanja u koriĹĄtenju obnovljivih izvora energije u Ĺžupaniji, ali ne i mnogo viĹĄe od toga, pa su nuĹžna dodatna istraĹživanja. No to je tek po etak i mo i e zaĹživjeti samo uz znatne drĹžavne subvencije.

Propisi za licemjerje tanje zakonskih propisa u podru ju koriĹĄtenja obnovljivih izvora energije zapravo je katastrofalno. otpuno je licemjerno govoriti o razvoju, na primjer, solarnog kompleksa u Hrvatskoj, ili o kogeneraciji za proizvodnju elektri ne struje, kad se doma i razvojni potencijali uniĹĄtavaju pomo u birokracije. ako za izgradnju male solarne elektri ne centrale od 10 kilovata, koja bi isporu ivala struju u elektri nu mreĹžu na krovu obiteljske ku e, trebaju ravno 63 razli ite dozvole, izme u ostaloga

izrada studije utjecaja na okoliĹĄ, uz ukupnu cijenu od nekoliko stotina tisu a kuna i nekoliko godina traganja za dozvolama. renutno je najve i hit me u ulaga ima ulaganje u vjetroenergane, odnosno otimanje dobrih lokacija jednih od drugih kao priprema za budu u gradnju ili preprodaju, a upravo prema njima krojeni su hrvatski propisi i za sve druge obnovljive izvore, ĹĄto se pokazuje potpuno pogreĹĄnim. ni mali ulaga i koji Ĺžele svoj novac potroĹĄiti na neĹĄto novo, kakvu kogeneraciju ili izgradnju solarne elektri ne centrale, ostavljeni su u paklu dozvola i papira. U Me imurju postoji pet manjih potencijalnih ulaga a koji ulaĹžu u proizvodnju elektri ne energije za trĹžiĹĄte, a koji su se obradovali cijeni od 3,5 kuna za proizvedeni kilovat elektri ne energije pomo u sunca. No joĹĄ ni jedan ne moĹže prodati svoju proizvedenu elektri nu energiju u mreĹžu, jer svaki treba ravno 63 dokumenta, kao da doslovno gradi atomsku centralu. Na taj je na in svima drugima zaprije en put, nitko ne Ĺželi ulagati u neĹĄto ĹĄto ne donosi korist ili barem pokri e troĹĄkova. tru njaci instituta “Hrvoje oĹžarâ€? i trojarskog fakulteta zato su predloĹžili da se moĹžda pokuĹĄa pribaviti papire na razini op ine ili Ĺžupanije za viĹĄe ulaga a odjednom, pojedina no je to gotovo nemogu posao. (J. Ĺ imunko)

UDRUGA inovatora INOMA

Predsjednik Mesi primio inovatore redsjednik epublike Hrvatske tjepan Mesi primio je u etvrtak 27. studenog izaslanstvo Hrvatskog saveza inovatora koje ga je izvijestilo o uspjehu Me unarodnog 33. sajma IN -e, odrĹžanog u akovcu od 6. do 9. studenog pod pokroviteljstvom predsjednika epublike. Izaslanstvo je upoznalo predsjednika Mesi a s izuzetnim ovogodiĹĄnjim me unarodnim uspjesima hrvatskih inovatora na velikoj izloĹžbi inovatora “ rhimedâ€? u Moskvi gdje je sedamnaest hrvatskih inovatora i poduzetnika osvojilo 32 odli ja i

na najve oj svjetskoj izloĹžbi inovatora “Impexâ€? u ittsburghu, gdje je hrvatsko izaslanstvo bilo najbolje u konkurenciji dvadeset drĹžava s 24 osvojene nagrade. Me u uzvanicima je bio i predsjednik IN M -e arko oboĹĄi , kao dobitnik najve eg broja odli ja s IN -e. redsjednik Mesi estitao je inovatorima na uspjesima te naglasio kako su inovacije potrebne hrvatskom gospodarstvu kojemu bi mogle dati poticaj za nove proizvode i za proboj hrvatskih proizvoda na izvozna trĹžiĹĄta.(d)

Predsjednik Stjepan Mesi s predstavnicima Hrvatskog saveza inovatora (tre i slijeva Darko DoboĹĄi )

ME ovogodiĹĄnju sajamsku aktivnost zavrĹĄava premijerom “sajmom glamuraâ€?, kako je ME Beauty najavio njegov direktor Marjan Novak uz nazo nost elnih ljudi Nadzornog odbora Mladena KriĹžai a i Mladena osavca. ajam e se odrĹžati u sajamskoj dvorani ME -a u NedeliĹĄ u od 12. do 14. prosinca. U pitanju je specijalizirani sajam ljepote, kozmetike, vjen anja, zdravlja, itness i wellness opreme, na kojem se o ekuje ĹĄezdesetak izlaga a iz Me imurja, ali i nekoliko drugih hrvatskih Ĺžupanija, Grada Zagreba, a o ekuje se dolazak i izlaga a iz inozemstva. ajam obuhva a sljede a podru ja: moda, kozmetika, frizure, nakit, satovi, umjetnine, vjen anice i oprema, foto i video snimanja, frizure, zdravlje i aktivni odmor, opremu za itness, opremu za wellness i pokloni. - U novoj sajamskoj dvorani ME , koji ima kompaktan izloĹžbeni prostor veli ine 2048m², u stotinjak moderno ure enih ĹĄtandova, kao i na pozornici i modnoj pisti bit e mogu e izloĹžiti eksponate, podijeliti promotivne materijale, organizirati modne revije, revije frizura, i prikazivati promotivne ilmove, rekao je Novak predstavljaju i novu sajamsku priredbu kojom se zaokruĹžuje ovogodiĹĄnja sajamska ponuda. Uz klasi ne sajamske aktivnosti,

organizira se niz prezentacija koje e se odvijati u modernoj multimedijskoj dvorani (oprema i mjesto za 90 ljudi) u sklopu sajma. ajam je namijenjen: tvrtkama - ponu a ima proizvoda i opreme, modnim kreatorima, slobodnim umjetnicima, obrtnicima ili njihovim cehovima, ĹĄkolama, institucijama, udrugama i ostalima. Za sad ima prijava - najava oko 30-ak izlaga a, a o ekuje se da ta brojka bude oko 60. ok za prijave je 2. prosinca, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na: telefon: 040-822-800 i 822-850, faks: 040 821-562 ili 822-851.; email: mesap@ck.t-com.hr, www. mesap.hr. Cilj nam je na jednom mjestu okupiti ovu vaĹžnu gospodarsku grupaciju, te u predblagdansko vrijeme, u tri dana, uz razne promotivne i zabavne sadrĹžaje posjetiteljima pribliĹžiti najnovije trendove u svijetu glamura, zaklju ili su elni ljudi ME -a, te na sajamsku priredbu pozvao prvenstveno Ĺženski svijet, a “kamo idu Ĺžene, za njima e i muĹĄkarciâ€?, zaklju io je u opuĹĄtenom tonu direktor Novak, ali naglasivĹĄi kako su pripreme i za ovu sajamsku priredbu bile sve samo ne opuĹĄtaju e, ali pokuĹĄat e se na samom sajmu stvoriti upravo takva atmosfera nadolaze ih blagdana. ( . Zrna)

ME IMURSKO veleu ilĹĄte

Studenti uklju eni u me unarodnu videokonferenciju Me imursko veleu iliĹĄte sudjelovalo je u me unarodnoj videokonferenciji -EX. U suradnji s Microsoft Community, i Me imursko veleu iliĹĄte (smjer ra unalstvo) uklju eno je u popis visokoĹĄkolskih ustanova Hrvatske kojima je dana prilika sudjelovanja na spomenutoj konferenciji. ideokonferencija odrĹžana je 18. i 19. studenog u prostorijama eleu iliĹĄta. tudenti su upoznali najnovije svjetske tehnologije koje promovira Microsoft na podru ju Interneta, marketinga i poslovanja (software + services model, ilverlight, Windows Live platformu, marketiranje blogova, Expression alate). Konferencija se prenosila istovremeno diljem

cijele Europe gdje su IC eksperti prezentirali i objaĹĄnjavali nove tehnologije i informati ka rjeĹĄenja. vakvim na inom edukacije studenata katedra ra unalstva Ĺželjela je studente uvesti u jedan novi na in prikupljanja i razmjene informacija koja se prakticira diljem svijeta. Konferencija je bila organizirana na na in da su teme konferencije bile prenoĹĄene u tri paralelna videokanala te su sudionici imali mogu nost samostalnog odabira Ĺželjenih predavanja. o zavrĹĄetku konferencije studenti su izrazili zadovoljstvo ovakvim na inom u enja. U cilju ĹĄto kvalitetnije izobrazbe naĹĄih studenata, eleu iliĹĄte i njeni predava i i dalje e pokretati sli ne aktivnosti.


2

2. prosinca 2008.

CRNA KRONIKA

Ukrali auto pa ga ostavili kod Piškorovca PEKLENICA - U no i s 23. na 24. studenog u Peklenici se dogodila kra a automobila koji je bio parkiran na parkiralištu ugostiteljskog objekta “Exotic” u Glavnoj ulici. Ukraden je automobil marke “opel corsa” registarske oznake

K 333-EK, vlasništvo ženske osobe ro ene 1972. godine iz Peklenice. Vozilo je bilo otklju ano, s klju evima u kontakt bravi. Policija je u ponedjeljak 24. studenog u 10 sati izme u ceste Držimurec - Piškorovec i potoka Trnave, nedaleko od naselja Piškorovec, pronašla ukradeno vozilo. Kradljivci su ga ostavili s klju evima u kontakt bravi i vidljivim ošte enjima na prednjem dijelu vozila. Nakon izvršenog o evida vozilo je predano ošte enoj, no kako ona nije po njega došla, ono je još iste no i ponovno ukradeno. Kriminalisti kom obradom utvr eno je da su kra u po inili maloljetni Romi, njih trojica iz Piškorovca.

Pijan skrivio nesre u NOVO SELO ROK - Na cesti izme u akovca i Novog Sela Rok u ponedjeljak 24. studenog oko 17,35 sati dogodila se prometna nesre a koju je skrivio pijani voza . Muškarac star 48 godina iz Gornjeg Kraljevca imao je 1,90 g/ kg alkohola u krvi. On je u blagom desnom zavoju prešao na traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, te se prednjim lijevim dijelom automobila zabio u prednji lijevi dio osobnog automobila registarske oznake

K 380-DS kojim je iz suprotnog smjera upravljala 29-godišnjakinja iz Novog Sela Rok. Vozilom hitne medicinske pomo i oboje su prevezeni u Županijsku bolnicu

akovec gdje im je pružena potrebna lije ni ka pomo . Utvr eno je da su oboje teško ozlije eni pa su zadržani na lije enju.

Naletio i ozlijedio biciklistkinju Nedeliš e – U petak 28. studenog popodne oko 16,20 sati na raskrižju

akove ke ulice i ulice Matije Gupca u Nedeliš u dogodila se prometna nesre a u kojoj je teško ozlije ena 60-godišnja biciklistkinja iz Nedeliš a. Na nju je osobnim vozilom, prilikom skretanja u desno, naletio 42-godišnjak iz Gornjeg Hraš ana. Biciklistkinji koja se kretala biciklisti kom stazom oduzeo je prednost prolaska. Nakon što je naletio na nju, ona se prevrnula i pala na kolnik, pri emu je teško ozlije ena. Unesre enoj je pružena pomo od strane lije ni ke ekipe hitne pomo i, a potom je zbrinuta u bolnici gdje je zadržana na promatranju.

Ukraden i prona en automobil MALA SUBOTICA - Još jedna kra a automobila dogodila se u no i u utorak 25. studenog u Maloj Subotici. Ukradeni automobil nalazio se na parkiralištu skladišta poduze a “Haubis”. U vrijeme kra e bio je zaklju an. Ukraden je automobil marke “opel kadet” registarske oznake

K 521-EJ, sive boje, proizveden 1988. godine. On je vlasništvo 35-godišnjaka iz Krištanovca. Provedenom istragom policija je pronašla ukradeno vozilo još isti dan. Na eno je u šumi Drvarium kod Držimurca. Vozilo je nakon obavljenog o evida vra eno vlasniku. Prilikom o evida utvr eno da je iz automobila ukraden autoradio marke “blaupunkt”. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u akovcu.

Maloljetnici okrali školu SVETA MARIJA - Kriminalisti kom obradom nad 15-godišnjacima, jednim iz Donjeg Mihaljevca, a drugim iz Svete Marije, utvr eno je da su koncem rujna po inili tešku kra u. Okrali su OŠ Sveta Marija, odakle su iz etiri ra unala otu ili ra unalne komponente: ram memorije, hard diskove i grafi ke kartice. Od njih je oduzet dio otu enih predmeta, pa su vra eni ravnatelju škole. Protiv po initelja slijedi podnošenje posebnog izvješ a ODO-u za mladež u akovcu.

Okrali “Emu” HLAPI INA – U no i s 24. na 25. studenog nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz ca e bara “Ema” u Hlapi ini. On je podesnim alatom nasilnim napinjanjem otvorio ulazna vrata objekta, ušao u unutrašnjost, gdje je s polica šanka otu io dvije boce alkoholnih pi a. Materijalna šteta, prema izjavi ošte ene vlasnice, nastala ošte enjem vrata i otu enjem predmeta iznosi oko 5 tisu a kuna. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Izgorjela

Ustrijelio i ostavio vikendica Policijski službenik Policijske dvije srne postaje akovec prilikom obilaska

Gornji Mihaljevec - Tajnik LD-a “Šljuka” iz Gornjeg Mihaljevca u ponedjeljak 24. studenog izvijestio je policiju o svojoj sumnji u krivolov. Lovci ovoga lova kog društva pro-

Zapalile se kancelarije Radionice željezni kih vozila AKOVEC - U jednoj od kancelarija poduze a Radionice željezni kih vozila u Kolodvorskoj ulici u akovcu u no i s nedjelje 30. studenog na ponedjeljak 1. prosinca izbio je požar. Pritom je izgorio uredski namještaj i uredska oprema, dok je u druge tri kancelarije došlo do za a enja inventara. Iako su na mjesto doga aja poslani vatrogasci JVP-a

našli su dvije uginule srne. Jednu u Okruglom Vrhu u predjelu zvanom Šegovi eva graba, a drugu u Dragoslavec Bregu u predjelu zvanom Dikarova graba. Srne koje nisu bile starije od pet godine ustrijeljene su u predjelu grudnog koša malokalibarskom puškom. Nepoznati po initelj time je prouzro io zamjetnu štetu, koliku, utvrdit e se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Policija traga za po initeljem.

grada akovca, oni nisu intervenirali jer se požar sam ugasio zbog nedostatka kisika. Kako je otkriveno, do požara je došlo zbog tehni kog kvara na elektri nom bojleru za toplu vodu koji se nalazio u spomenutoj kancelariji. Nastala šteta, prema prvim procjenama, cijeni se na iznos od 80 tisu a kuna. Imovina je, sre om, osigurana.

terena u Nedeliš u, u polju zvanom Špolari ka, u etvrtak 27. studenog oko 19,30 sati primijetio je da je došlo do požara na jednoj vikend ku i. Na mjesto doga aja izašli su djelatnici JVP-a akovec i pripadnici DVD-a Nedeliš e koji su ugasili požar. Do sad prikupljenim in ormacijama utvr eno je da je došlo do požara na drvenoj vikend ku i dimenzija 5x3 metra, nepoznatog vlasnika, koja je u potpunosti izgorjela.

Okradene tri vikendice Gornji Kuršanec - U vremenu od 22. do 24. studenog u Gornjem Kuršancu, u ulici Zrinskih, nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz vikend ku e u vlasništvu 71-godišnjaka iz Varaždina. Nepoznati je upotrebom podesnog alata slomio lokot na ulaznim vratima, ušao u unutrašnjost, odakle je

ZA SRIJEDU I ETVRTAK policija najavljuje akciju

Vlak je uvijek brži Ove srijede i etvrtka na podru ju cijele Policijske uprave me imurske bit e provedena operativna akcija “Vlak je uvijek brži”. Policijske aktivnosti tom prilikom bit e posebno usmjerene na suzbijanje prekršaja sudionika u prometu koji se ne zaustave pred prijelazom ceste preko željezni ke

pruge u istoj razini ako je ure aj za zatvaranje prometa spušten, ili ako se taj ure aj ve po eo spuštati, ili ako se daju svjetlosni ili zvu ni znaci koji upozoravaju da e se taj ure aj po eti spuštati. Budnim okom pazit e se i pokušati suzbiti prekršaji na prijelazu ceste preko željezni ke pruge u istoj razini na kojem

nema ure aja za zatvaranje prometa niti ure aja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka. Upozoravamo da se sudionici u prometu moraju zaustaviti, te mogu prije i preko željezni ke pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kre e tra nicama.

ukrao plinski štednjak marke “tiki” s pripadaju om plinskom bocom, oštetivši pritom vlasnika za oko 1.500 kuna. U istom vremenskom razdoblju u Gornjem Kuršancu je izvršena teška kra a iz vikend ku e u vlasništvu 68-godišnjaka iz Varaždina kojemu je ukradena plinska boca. Po injena šteta u ovom slu aju iznosi 600 kuna. Okradena je i vikend ku a u vlasništvu 52-godišnjakinje iz Varaždina. Iz nje je ukraden pribor za jelo, plinska boca i razni alat. Nepoznati je pro a kao i šupu gdje je tako er podesnim alatom slomio lokot te je iz unutrašnjosti otu io motornu kosilicu nepoznate marke te razni alat. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 2.900 kuna. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u

akovcu.

sa sadržajem zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu, neto težine 0,2 grama, te jednu ru no ra enu cigaretu tzv. “joint” ispunjenu mješavinom duhana i zelene biljne materije. Daljnjom pretragom kod istog prona en je narkomanski pribor “nargile” i PVC vre ice. Izvršenom kriminalisti kom obradom utvr eno je da je spomenutu drogu kupio 21. studenog u akovcu od njemu nepoznate muške osobe za iznos od 300 kuna. Protiv njega slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, te optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

još marihuane te je dragovoljno predao policijskim službenicima jedan novinski smotuljak ispunjen zelenom biljnom materijom i sjemenkama nalik na opojnu drogu marihuanu neto težine 9,7 grama. Izvršenim preliminarnim testiranjem obaju spornih materija dobivena je pozitivna reakcija na prisustvo THC-a te je potvr eno da se zaista radilo o marihuani. Protiv 21-godišnjaka slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, te optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Prelogu.

Policiji predao drogu NEDELIŠ E - Temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu policija je 26. studenog obavila pretragu stana i drugih prostorija u akovcu koje koristi 31-godišnjak iz akovca, a pretraženi su i prostori koje koristi 25-godišnjak iz Nedeliš a. Kod starijeg muškarca nisu prona eni predmeti od interesa za službu, dok je prije same pretrage mla i muškarac policijskim službenicima dragovoljno predao PVC smotuljak

Stroj Ispred “Manga” Zagrep aninu uhva en s prignje io šaku marihuanom PRELOG – Operativno - komuniSVETA MARIJA – U subotu 29. studenog u 20 sati u Svetoj Mariji, na Trgu bana Jela i a, ispred ca e bara “Mango”, policijski službenici pristupili su provjeri identiteta za mušku osobu ro enu 1987. godine iz Svete Marije. Na poziv policijskih službenika mladi je iz unutrašnjeg džepa jakne koju je imao na sebi izvadio i dragovoljno predao jednu papirnatu omotnicu bijele boje ispunjenu sadržajem zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu neto težine 19,8 grama. Dovršenom kriminalisti kom obradom utvr eno je da kod ku e posjeduje

kacijski centar PU me imurske u petak 28. studenog zaprimio je dojavu da je na Odjel hitne medicinske pomo i u akovcu primljen muškarac kojemu je stroj ozlijedio šaku. Izlaskom na mjesto doga aja i obavljenim policijskim izvidima utvr eno je da se nesre a dogodila isti dan oko 12,15 sati u Prelogu u poduze u “Veplast”. Stradali 62-godišnjak iz Zagreba neprimjetno je ušao u poduze e te se nakon toga popeo na stroj za brizganje plastike marke “demag”, pri emu je izgubio ravnotežu te mu je pritom pokretni dio stroja prignje io lijevu šaku. Unesre enog supruga vlasnice tvrtke radnici su prevezli u Županijsku bolnicu akovec gdje su mu okvalificirane lake tjelesne ozljede s mogu noš u prekvalifikacije u tešku tjelesnu ozljedu, zbog ega je zadržan na lije enju. Inspektor zaštite na radu izvršio je izvide te e po utvr ivanju svih relevantnih injenica nadopuniti izvještaj o ovom doga aju, o emu e biti izviješten i ODO u akovcu.


KROZ ME I URJE

2. prosinca 2008.

DJE JEM ODJELU bolnice Povelja pedijatrijskog druĹĄtva u povodu 50. obljetnice rada

7 KVALITETA ZRAKA na jugu akovca

Nekad iskorjenjivao smrtnost Mjeriti odmah im djece, a danas odjel prijatelj djece se smrad osjeti Koliko je vaŞna sustavna zdravstva briga o zdravlju djece, najbolje govore podaci iz polustoljetne povijesti osnivanja Dje jeg odjela u Županijskoj bolnici

akovec koje je na obiljeĹžavanju te obljetnice iznijela prim. mr. sc. Marija HegeduĹĄ - ungvirth, rukovoditeljica Dje jeg odjela. Dolaskom pedijatra dr. or e Pala 1. lipnja 1958. godine po inje kontinuirani rad Dje jeg odjela s 45 kreveta u akove koj bolnici. Me imurje je 1961. godine bilo podru je s najviĹĄim natalitetom, 23, 1 promil, s najviĹĄim prirodnim priraĹĄtajem, 13,1 promil, te podru je s najviĹĄim mortalitetom, ak 100,1 promil, dojen adi u tadaĹĄnjoj Hrvatskoj. suradnji s N C F-om 1959. godine po itavom Me imurju po inju raditi savjetovaliĹĄta za Ĺžene i djecu. Te iste godine zapo inje s radom Dje ji dispanzer u okviru Doma narodnog zdravlja, a pod stru nim vodstvom dr. denke

Majeri - Varga, koja tada zavrťava specijalizaciju iz pedijatrije. dravstvena zaťtita ťkolske djece zapo inje u Me imurju 1956. godine, a vodi je dr. Dora Deban – ťtri . Kako je tuberkuloza u to vrijeme bila javno - zdravstveni problem, 1960. godine otvoren je dje ji TBC odjel. Sura uje se s ntermedijarnim centrom u Parizu, s klinikama u agrebu i po inje provoditi cijepljenje protiv TBC te je kroz sljede ih 14 godina doťlo do smanjenja broja oboljelih, tako da se 1974. zatvara TBC dje ji paviljon. Sedamdesete i osamdesete obiljeŞene su razvijem pedijatrije na svim nivoima, a krajem devedesetih po inju procesi humanizacije u lije enju djece. Godine 2004. Dje ji odjel Županijske bolnice me u prvima u Hrvatskoj odmah iza Srebrnjaka dobio je prestiŞni naslov Dje ji odjel prijatelj djece. Danas pedijatrijski odjel ima 25 kreveta za klasi nu hospitali-

zaciju, 6 kreveta dnevne bolnice, poliklini ke ambulante u kojima rade raznovrsne dijagnosti ke pretrage: spirometrija, ergometrija, alergoloĹĄko testiranje, KG, G, ultrazvuk abdomena, endoskopija gornjeg dijela probavnog trakta, te rektoskopija i peroralna aspiraciona biopsija sluznice tankog crijeva. Na dodjelu radi ĹĄest pedijatara, od ega jedan supspecijalist iz dje je gastroenterologije, 2 specijalizanta, 2 prvostupnice i 1 prvostupnik fizioterapeut, 1 viĹĄa medicinska sestra, 20 srednjih medicinskih sestara i 7 pomo nih osoba. novom paviljonu, koji je puĹĄten u pogon 2007. godine, Dje ji odjel dobio je nove supspecijalisti ke ambulante, tako da je odjel dostatan za hospitalizaciju djece i majki. Kroz Dje ji odjel godiĹĄnje se zbrine od 1.500 do 1.600 djece klasi nom hospitalizacijom, oko 3.000 djece godiĹĄnje u dnevnoj bolnici, a preko poliklini kih ambulanti tijekom ove godine proĹĄlo

Nakon sve anog dijela proslave 50. obljetnice Dje jeg odjela uslijedila su tri stru na predavanja

Prim. mr. sc. Marija HegeduĹĄ Jungvirth, rukovoditeljica Dje jeg odjela, iznijela je kratku povijest zdravstvene zaĹĄtite djece u Me imurju

je ve 9.828 djece. kupno je kroz djelatnost pedijatrije ove godine proťlo 17.984 djece, a 2007. godine 18.274 djece. Povodom 50. godiťnjice rada dodijeljena je Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec za uspjeťan dugogodiťnji rad u zdravstvenoj zaťtiti djece P V L A od Hrvatskoga pedijatrijskog druťtva. Povelju je prim. mr. sc. dr. Mariji Hegeduť - ungvirth, rukovoditeljici djelatnosti, uru ila pro . dr. sc. ora akanj, tajnica Hrvatskoga pedijatrijskog druťtva. Skup su pozdravili osip Posavec, Şupan, Mladen KriŞai , zamjenik Şupana i predsjednik pravnog vije a, Nenad Hranilovi , zamjenik gradona elnika, Alojzije Sobo anec u ime gospodarstvenika, dr. Marina Payerl Pal, predsjednica podruŞnice bora lije nika Hrvatske, dr. Dragutin Turk, predsjednik Stru nog vije a bolnice, te dr. Nevenka Kr mar, ravnateljica Doma zdravlja akovec. (BM )

TZ GRADA AKOVCA godinu zaklju uje s manjkom

Turisti ki ured odli no funkcionira Turisti ka zajednica grada

akovca zaklju uje ovu godinu s manjkom od 200 tisu a kuna. - Financijsko stanje nije impresivno, ali je realno i pokazuje stvarnu sliku, ĹĄto ranije nije bio slu aj. Gubitak od 200 tisu a kuna izme u ostalog produkt je iĹĄ enja bilanci i novog na ina knjiĹženja. NaĹĄi prihodi u ovoj godini ostvareni su u iznosu od 1,8 milijuna kuna, a rashodi su dosegli 2 milijuna kuna, objavio je Gordan Vrbanec, predsjednik SkupĹĄtine T -a Grada akovca. ako nitko od lanova SkupĹĄtine nije prigovarao zbog gubitka, jedna lanica je ipak primijetila da se dio ukupnog duga vjerojatno odnosi i na isplate ur i Somo i, bivĹĄoj direktorici Turisti kog ureda. Ta je primjedba otvorila staru ranu pa je Vrbanec posjetio na ishod triju parnica: jedne tuĹžbe koja se odnosi na mobbing, druge koja se ti e micanja ur e Somo i s mjesta direktorice, i tre e koja se odnosi na raskid radnog odnosa. Prva tuĹžba je odbijena, presuda u vezi s drugom je izre ena joĹĄ u sije nju u korist T -a

Vrbanec i Maltar govorili su o radu Turisti kog ureda i planovima za 2009.

Grada akovca, a vezano uz tre u tuĹžbu, Vrbanec je kazao kako je ur i Somo i potvr en otkaz s 13. svibnjom, ali da sud joĹĄ nije donio kona nu odluku o tome da joj se isplati 97 tisu a kuna. - a pozivam ur u Somo i na dogovor kako bismo rijeĹĄili ovaj

njen slu aj, kazao je Vrbanec, dodaju i kako su se vezano uz ovaj slu aj u Turisti kom uredu izredale sve mogu e inspekcije koje su obavile sve mogu e kontrole i revizije. red je ak posjetila i krim policija i obavila svoju istragu. Pritom je utvr eno podosta

manjkavosti u radu Turisti kog ureda. - Mi smo uloĹžili dosta truda kako bismo uklonili nepravilnosti u radu, ak smo i mijenjali Statut i druge akte, a na inili smo i kadrovske promjene. Danas Turisti ki ured odli no unkcionira i dobro radi, obznanio je Gordan Vrbanec. SkupĹĄtina je prihvatila program rada i financijski plan za idu u godinu. - n ne donosi novine, objasnila je vana Maltar, predsjednica Turisti kog ureda. - d mani estacija i idu e godine bit e odrĹžan Me imurski aĹĄnik, proslava Dana grada, Ljeto u gradu rinskih, Advent, Do ek Nove godine. a sve te mani estacije bit e potroĹĄeno gotovo 1,2 milijuna kuna, dok je ukupni prora un T -a u 2009. planiran u iznosu od oko 1,8 milijuna kuna. taj iznos ukalupljeno je i ovogodiĹĄnje dugovanje. TroĹĄkovi Turisti kog ureda za idu u godinu planiraju se na razini od 20 posto prihoda T -a, odnosno u iznosu od 280 tisu a kuna. (D.Mihoci)

DraĹžen BlaĹžeka, gradski vije nik u akovcu, upozorio je na posljednjoj sjednici na ne isti zrak i smrad na podru ju juĹžnog

akovca i naselja vanovec. n se posebno osje a ljeti, ali i nedavno oko Svih svetih. - Problem nije od danas, kaĹže BlaĹžeka, koji i sam Ĺživi na jugu, ve traje godinama, a izraĹženiji je zadnjih godina, a kvaliteta zraka sve je eĹĄ e zabrinjavaju e loĹĄa. Govore i u ime gra ana juga, traĹžio je da nadleĹžni reagiraju odmah po pojavi smrada u zraku i da se tada pozove poduze e ovlaĹĄteno za mjerenja parametara u zraku. Tvrde i da ima takvih firmi koje u sat vremena po pozivu s mobilnim mjernim instrumentima mogu do i na lice mjesta i izmjeriti kvalitetu zraka, dakle, u vremenu kad se smrad u zraku osje a. Druga stvar koju bi Grad mogao u initi jest traĹžiti dolazak drĹžavnog inspektora zaĹĄtite okoliĹĄa u objekte koji se nalaze na jugu, a potencijalni su izvori one iĹĄ enja, predloĹžio je BlaĹžeka. - Ne mogu se oteti dojmu osje aja sprege izme u onih koji su naru ili mjerenja s onima na ijem se podru ju mjeri ili bi se trebalo mjeriti kakvo u zraka, izrazio je svoje nezadovoljstvo postoje om situacijom DraĹžen BlaĹžeka. d Gradske je uprave zatraĹžio konkretne odgovore na

DraĹžen BlaĹžeka

sljede a pitanja: kolika je koncentracija amonijaka, sumporovodika, skatola, indola i drugih produkata razgradnje animalnog otpada na trenutno postavljenim mjernim stanicama. Gdje su kontrolne mjerne stanice, te koja je najbliĹža pozicija podru ju uz armu Agrome imurja? e li Gradu poznato ima li Agrome imurje studiju utjecaja na okoliĹĄ i za koliki broj svinja? Ako postoji, od koje godine i s kojim rokom valjanosti? esu li kada traĹžili dopunu studije utjecaja na okoliĹĄ, jer su bitno pove ali proizvodnju na postoje em prostoru? Da li tretman i koriĹĄtenje otpadnih voda ima kakvu dozvolu, tko im je i kada verificirao dozvolu za koriĹĄtenje otpadnih voda? (BM )

JAVNA tribina

Zajedno ja i bez ovisnosti etvrtak 11. prosinca u 17 sati u zgradi “Scheier� u

akovcu odrĹžat e se javna tribina na temu “ ajedno ja i bez ovisnostiâ€?. Na tribini sudjeluju

predstavnici pravosu a, policije, zdravstva, prosvjete, nevladinih udruga i djeca edukatori svojih vrĹĄnjaka. (BM )


KROZ ME I URJE

8 OP INSKO vije e Belica

Uveden porez za parkiranje i na pe enje kokica Sve primjedbe vezane uz op inski prora un vije nici trebaju dostaviti do 10. prosinca, najbolje u pisanom obliku, kako bi se ĹĄto kvalitetnije mogao raspraviti novi prora un - zaklju ak je nakon prvog itanja prijedloga prora una op ine Belica za idu u godinu na sjednici u srijedu 26. studenog. snovno je da bi prema 6 milijuna prihoda u ovoj godini, prema planu za idu u godinu trebalo biti ostvareno ak 13 milijuna kuna prihoda, ĹĄto je duplo viĹĄe, i ĹĄto zna i da je rije o velikim investicijskim zahvatima. Prvo itanje prijedloga prora una

tek je podsjetilo vije nike na mogu nosti promjena, pa se o ekuje viĹĄe primjedbi na prijedlog. Vije e je donijelo odluku o op inskim porezima. Prema odluci Vije a, op inski porezi su prirez poreza na dohodak, porez na potroĹĄnju, na ku e za odmor, na tvrtku i na koriĹĄtenje javnih povrĹĄina. Tako je za koriĹĄtenje javnih povrĹĄina porez za zabavne putuju e radnje, prodaju kokica i pe enjarnice 2 kune po danu, za parkiranje teretnih vozila napla uje se kuna po danu, a za reklame uz cestu do 700 kuna godiĹĄnje. ( Ĺ )

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

Poljoprivredno zemljiĹĄte na prodaju p insko vije e Sveti uraj na Bregu na svojoj 22. sjednici donijelo je odluku o raspolaganju poljoprivrednim zemljiĹĄtem u vlasniĹĄtvu epublike Hrvatske na podru ju op ine Sveti uraj na Bregu. p ina Sveti uraj na Bregu raspolaĹže s neĹĄto viĹĄe od 3 hektara zemljiĹĄta u k. o. Lopatinec (katastarska op ina Lopatinec) i gotovo sve povrĹĄine, odnosno 98,18 posto e ih dati na prodaju. Vije e je, vezano uz ovu tematiku, donijelo odluku o deposediranju poljoprivrednog zemljiĹĄta, s kojim

je do sada raspolagalo Trgova ko druĹĄtvo “Agrome imurjeâ€? akovec. ije je o katastarskoj estici 3752 u k. o. Lopatinec, za koju, prema rije ima dona elnika dravka Mohari a, akove ko poduze e nije platilo zakup za 2008. godinu. Mohari zahtijeva da Agrome imurje do daljnjega na tom zemljiĹĄtu niĹĄta ne sadi. Vije nik Ĺ˝eljko Medved pak je izrazio bojazan da se ne dogodi da se s jedne strane Agrome imurju ne dozvole nikakve radnje, a s druge pak strane na tom zemljiĹĄtu izraste dra i trnje. (S. Mesari )

PROMJENE U VIJE U op ine Sv.Juraj na Bregu

urin umjesto Vrtari a Vladimir Vrtari (HNS), op inski vije nik iz Frkanovca, izvijestio je p insko vije e da svoj mandat stavlja u mirovanje. azlozi ovog ina, samo pet mjeseci prije novih izbora, prema Vrtari u leĹže u njegovim obvezama na svom P gospodarstvu. Njegova stranka HNS je na njegovo mjesto predloĹžila Augusta

urina iz PleĹĄkovca, ĹĄto je Vije e prihvatilo, te je on dao i potpisao prisegu. (sm)

ME UNARODNI dan borbe protiv nasilja

Žrtve viťe ne Şele ťutjeti razdoblju od 2001. do 2006. godine broj je prijava obiteljskog nasilja udeseterostru en. Nasilnici su u 97 posto slu ajeva bili muťkarci. Podaci za ovu godinu dobiveni iz M P-a govore da je u prvih ťest mjeseci policija zaprimila 7.588 zahtjeva gra ana za policijskom zaťtitom od obiteljskog nasilja. To je dvostruko viťe od cijelog razdoblja od 2001. do 2006. godine. To ne zna i da je u Hrvatskoj prisutan eskaliraju i trend rasta obiteljskog nasilja, nego da ta vrsta nasilja postoji dugo vremena, ali je zbog razli itih socioloťkih i politi kih razloga bila marginalizirana i stavljena pod tepih. Stvari se mijenjaju i Şrtve viťe ne Şele ťutjeti. Naj eť e su Şrtve obiteljskog nasilja Şenskog spola, bilo da su maloljetne ili punoljetne osobe. Po initelji su suprug nad suprugom, otac nad djecom, sin nad roditeljima i izvanbra ni suprug nad izvanbra nom suprugom. ma i prijavljenog nasilja Şena nad muťkarcima, ali u jako malo broju slu ajeva, preko pet posto. Nadica elať, predsjednica Foruma Şena, i njezina potpredsjednica oberta Barat, koja je ujedno i predsjednica Županijskog odbora za ravnopravnost spolova, odrŞale su u povodu Me unarodnog dana borbe protiv nasilja konferenciju za novinare i u javnost iznijele navedene podatke. Bez zakona o zaťtiti od nasilja u obitelji, koji je donesen u srpnju 2003. godine za vrijeme SDP-ove koalicijske vlasti, nasilje u obitelji

Roberta Barat i Nadica JelaĹĄ ostalo bi neprepoznato u kategoriji op eg nasilja. d tog zakona pokrenuto je niz dodatnih mehanizama zaĹĄtite Ĺžena od obiteljskog nasilja, me u ostalim i donoĹĄenje protokola za postupanje u slu aju obiteljskog nasilja. ahvaljuju i tome postignut je velik napredak u senzibiliziranju javnosti, rezultat ega je uzlazni trend u prijavljivanju obiteljskog nasilja. Najslabijom karikom u postizanju boljih rezultata Nadica elaĹĄ ozna ila je pravosu e. S druge strane, premalo je u injeno u osnivanju institucija za zbrinjavanje obiteljskog nasilja do trenutka dok se zlostavlja ukloni iz obiteljskog doma, a ne Ĺžrtva nasilja, kao ĹĄto je to do sada slu aj. Nadica elaĹĄ istakla je da se premalo zna i govori o nasilju nad starijim osobama. - z nasilno ponaĹĄanje u obitelji, Ĺžene su znatno viĹĄe zlostavljane i na radnom mjestu.

TeĹža vremena koja dolaze s inancijskom krizom joĹĄ e teĹža biti upravo za Ĺžene. Dostignuti e standardi biti naruĹĄeni, jer su Ĺžene i do sada teĹže dolazile do posla, slabije su pla ene za isti posao, a lakĹĄe su dolazile u situaciju da im se da i otkaz. A najve i dio populacije drĹžavnih sluĹžbenika i namjeĹĄtenika, ije zamrzavanje se pla e najavljuje, tako er ine Ĺžene: sluĹžbenice, medicinske sestre, lije nice, u iteljice, kuharice, ista ice. Propadat e i grane koje su najmanje konkurentne, gdje su tako er najviĹĄe zaposlene Ĺžene: tekstil, obu arska industrija, gdje rade Ĺžene. d slabijeg punjena prora una reducirat e se socijalna davanja, a od Ĺžena se o ekuje da drĹže tri ugla u ku i, rekla je Nadica elaĹĄ. oberta Barat rekla je da je od 2001. do 2006. za zlostavljanje u obitelji u Me imurskoj Ĺžupaniji

optuŞeno 58 osoba, a osu eno 56 osoba. ve brojke pokazuju da je velik broj optuŞenih osoba i osu en i da Şrtva ne prijavljuje nasilje u obitelji uzalud. oberta Barat istaknula je da za po etak rada Sigurne ku e nedostaje rjeťenje o radu. na smatra da Županija to ne moŞe prebaciti na pravno vije e i ne moŞe di i ruke, jer da elni ljudi Županije trebaju iskoristiti svoj utjecaj u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi te poŞuriti rjeťenje kojim e se mo i traŞiti uporabna dozvola za rad Sigurne ku e. Trenutno je 11 osoba iz Me imurske Şupanije u Sigurnim ku ama, a dvije osobe, jedna s troje, a druga s etvero djece, te jedna starija osoba ekaju smjeťtaj zbog nedostatka kapaciteta u postoje im sigurnim ku ama. - Me imurju postoje educirani stru njaci za provo enje psihosocijalnih tretmana kod nasilnih osoba koji su e ikasni u 70 posto slu ajeva. Takvi tretmani koťtaju 7.500, a jedan dan boravka nasilnika u zatvoru stoji 720 kuna. Bilo bi puno e ikasnije raditi s nasilnicima na uklanjanju njihova nasilna ponaťanja kako bi postali kvalitetnije osobe. Trideset dana boravka u zatvoru nakon kojeg se nasilnik nije izmijenio koťta mnogo viťe nego jedan tretman koji je u velikom postotku uspjeťan. No tretmani se ne provode jer se eka licenca za osobe koje su educirane za provo enje tretmana, rekla je oberta Barat. (BM )

SJEDNICA Vije a op ine NedeliĹĄ e

Dovoze im gra evinski otpad i iz drugih Ĺžupanija Novi vije nik August urin

MACINE KI dom na prodaju

Nakon preseljenja ĹĄkole izgubio zna aj Na proĹĄlotjednoj sjednici p inskog vije a op ine NedeliĹĄ e donesena je odluka o prodaji nekretnine DruĹĄtvenog doma s dvoriĹĄtem u Macincu. S obzirom na to da prostor doma nakon preseljena ĹĄkole gubi svoj zna aj te se ne koristi za druĹĄtvene namjene, a i potrebna su znatna ulaganja u njegovo ure enje, sukladno zahtjevu Vije a Mjesnog odbora Macinec zaklju eno je da se proda putem javnog natje aja po po etnoj cijeni od 143.387 eura, odnosno 1,025.217 kuna. Nekretnina je u

2. prosinca 2008.

zakupu zakupoprimca tvrtke Centrometal iz Macinca ve viĹĄe godina i isti je izrazio namjeru kupnje spomenutog objekta. Me utim, ukoliko kupac odlu i ruĹĄiti ovaj objekt, njegova je duĹžnost da osigura prostor za PoĹĄtu i telefonsku centralu koje se nalaze u sklopu objekta. Dobivena sredstva od prodaje planiraju se utroĹĄiti u dogradnju i ure enje druĹĄtveno - sportskog doma, gdje se uz novu ĹĄkolu i budu u dvoranu ve odvijaju svi druĹĄtveno - zabavni i sportski sadrĹžaji. (H. e ar)

Dobivena sredstva utroĹĄit e se u dogradnju i ure enje druĹĄtveno sportskog doma

Na elnik op ine Mladen Posavec na po etku 23. sjednice p inskog vije a op ine NedeliĹĄ e, odrĹžane proĹĄli etvrtak, izvijestio je o vaĹžnijim druĹĄtvenim zbivanjima koja su prethodila na podru ju op ine. Vije nik Antun aluĹĄi osvrnuo se na odluku o prestanku odvoza sme a iz romskog naselja Parag te je predloĹžio da se o toj temi raspravi na zasebnoj tematskoj sjednici Vije a kojoj bi prisustvovali i sami omi, s ime se sloĹžio i predsjednik Vije a Mladen Horvat. Bilo je rije i i o odlagaliĹĄtu gra evinskog otpada Buzove grabe. Naime, vije nik osip Kukoli upozorio je kako se na ovo odlagaliĹĄte dovozi otpad ne samo s podru ja op ine NedeliĹĄ e, nego i iz drugih op ina, ak i susjednih Ĺžupanija, te da se taj otpad odlaĹže nekontrolirano jer navodno postoje dogovori izme u onih koji dovoze otpad i uvara odlagaliĹĄta. Kazao je da je do ovih podataka doĹĄao od strane jednog lana dbora za komunalnu djelatnost. Pitao je ĹĄto se poduzima po tom pitanju. Ĺ to se ti e odluke o prestanku odvoza sme a iz naselja Parag, Mladen Posavec rekao je kako se tom odlukom Ĺželjelo potaknuti ostale drĹžavne institucije da se uklju e u ovu problematiku te je zaklju io kako bez zajedni kih napora lokalne zajednice, drĹžavnih institucija i, naravno, samih oma ne e biti

kvalitetne socijalizacije romske nacionalne manjine koja mora shvatiti da su svi gra ani Hrvatske pred zakonom jednaki. Vezano uz iznesene prigovore za dovoz gra evinskog otpada u odlagaliĹĄte Buzove grabe, kazao je kako se radi o neprovjerenim i neargumentiranim podacima od strane lana dbora za komunalnu djelatnost te je zaklju io kako e naloĹžiti dboru za komunalnu djelatnost, kao i pravnom odjelu za komunalnu djelatnost i gospodarstvo da provjeri sve iznesene navode. amjenik na elnika Vitomir Kiri napomenuo je kako su upravo mjeĹĄtani Gornjeg HraĹĄ ana najviĹĄe zainteresirani za rjeĹĄavanje problematike vezane uz odlagaliĹĄte gra evinskog otpada te kako je Vije e Mjesnog odbora Gornji HraĹĄ an uputilo prijedlog da se odlaganje otpada napla uje jer smatra da se samo tako moĹže rijeĹĄiti ovaj problem.

Podru je SlakovecZavrtje postat e stambena zona Nakon odrĹžanih sastanaka s predsjednicima vije a mjesnih odbora op ine NedeliĹĄ e, izvrĹĄene su korekcije te je predvi en prijedlog prora una koji iznosi preko 30 milijuna kuna, koji je vije e prihvatilo. z prijedlog prora una za 2009. utvr en je i prijedlog odluke o njegovom izvrĹĄenju te prijedlog

procjene prora una za 2010. i 2011. godinu. idu oj godini nastavlja se s realizacijom pojedinih investicija te se planiraju zapo eti neke nove, kao ĹĄto su rekonstrukcija dijela ulice MarĹĄala Tita u NedeliĹĄ u, po etak radova na izgradnji kanalizacije za naselja PuĹĄ ine, Gornji HraĹĄ an, Pretetinec i Dunjkovec te pojedini radovi vezani uz ure enje turisti ko - sportsko - rekreacijskog parka “Trateâ€? u NedeliĹĄ u sa sjevernom obilaznicom. Donesen je program gradnje objekata i ure aja komunalne infrastrukture te program odrĹžavanja komunalne infrastrukture za 2009. godinu. Programom gradnje objekata i ure aja komunalne infrastrukture obuhva ene su javne povrĹĄine, nerazvrstane ceste, groblja, javna rasvjeta, opskrba pitkom vodom te odvodnja i pro iĹĄ avanje otpadnih voda, a za te potrebe predvi ena su sredstva od 12,3 milijuna kuna. a program odrĹžavanja komunalne infrastrukture u 2009. godini u svim naseljima op ine NedeliĹĄ e predvi ena su ukupna sredstva u iznosu od 1,9 milijuna kuna. svojena je i odluka o pristupanju izradi detaljnog plana ure enja stambenog podru ja Slakovec - avrtje. S obzirom na potrebe za stambenom izgradnjom, zaklju eno je kako je potrebno krenuti s izradom plana ure enja tog podru ja. Donesena je odluka o izmjenama i

Antun JaluĹĄi predloĹžio da se o prestanku odvoza sme a iz romskog naselja Parag raspravi na sjednici Vije a kojoj bi prisustvovali i sami Romi

Vitomir Kiri napomenuo je kako je Vije e Mjesnog odbora Gornji HraĹĄ an predloĹžilo da se odlaganje gra evinskog otpada napla uje dopunama prostornog plana ure enja op ine - ograni enog sadrĹžaja, zbog korekcije granice gra evinskog podru ja katastarske op ine NedeliĹĄ e po zahtjevu stranke zbog pogreĹĄke kod utvr ivanja vlasniĹĄtva te odre ivanje lokacije reciklaĹžnog dvoriĹĄta za gra evni otpad te utvr ivanje stanja eksploatacijskog polja dijela ĹĄljun are KurĹĄanski lug - Poleve. (H. e ar)


KRO ME I URJE

2. prosinca 2008.

9

GRADSKA sportska dvorana Varaždin

NASTAVAK AFERE Grabar u Svetom Jurju na Bregu

Veliko otvorenje 6. prosinca

Bivša tajnica dužna oko 120 tisu a kuna

- Velika dvorana s 5.000 sjede ih mjesta i mala dvorana s dvjestotinjak mjesta, te kuglana sa šest staza, restoran, fitness centar, teretana, komercijalni prostori samo su neki od sadržaja nove gradske sportske dvorane Varaždin. Gradnja sportske dvorane stajala je nešto više od 190 milijuna kuna, a u taj projekt ušlo

se s tvrtkom Max Bogl Tehnobeton. Najve i izazov bio je u stvaranju samog javno - privatnog partnerstva, u što ulazi financiranje gradnje i upravljanje i održavanje dvorane, rekao je Miroslav Buni , direktor Zagorje Tehnobetona, na kon erenciji za novinare održanoj prošli utorak u press centru dvorane u Varaždinu. Gradska sportska dvorana bit

e doma in utakmicama u sklopu svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. godine, a služit e i brojnim sportskim organizacijama Grada Varaždina. Grad e za dvoranu mjese no izdvajati milijun kuna i, kako je rekao gradona elnik ehok, s tim ne bi trebalo biti problema. Dvorana je predvi ena i za održavanje internacionalnih prijateljskih

i kvalifikacijskih utakmica poput sportskog plesa, ritmi ke gimnastike, rukometa, košarke, odnosno za sve dvoranske sportove, ali i za priredbe, koncerte i sajmove. Za upravitelja gradske sportske dvorane imenovan je Neven Buljan. Veliko otvorenje gradske sportske dvorane bit e 6. prosinca na Dan grada Varaždina.

p ina Sveti uraj na Bregu reagirala je na dopis iz Hrvatskog sabora u vezi s predstavkom Vere Grabar, nekadašnje djelatnice pravnog odjela svetojurjevske op ine. p ina e Veri Grabar isplatiti oko 30 tisu a kuna, koliko joj je sustegnula na ime pla e, odnosno bolovanja, ali e je istodobno utužiti za oko 120 tisu a kuna, koliko je ona, prema procjeni, dužna op ini. Za ovaj postupak angažiran je odvjetni ki ured Koruši , Hrg@ skokovi iz Varaždina. Na po-

sljednjoj sjednici p inskog vije a vije nici su se zanimali za situaciju oko bivše tajnice i podržali su prijedlog Poglavarstva, a potom i svog predsjednika Klobu ari a, da se Grabar isplati što se mora, ali da se isto tako naplate sva njezina dugovanja. Na elnica Dragica Vugrinec rekla je kako je sve o itije da Grabar ima dobro zale e i da se problem jako teško rješava kada su u pitanju interesi i potraživanja op ine. (S. Mesari )

ZAJEDNO BEZ OVISNOSTI

Važno je stalno iznova upozoravati na štetnost ovisnosti Prvi korak u borbi protiv ovisnosti je neprestano upozoravanje o štetnosti ovisnosti za mentalno i tjelesno zdravlje ovisnih osoba. Ma kako se inilo da svi ve o tome sve znaju, upravo to neprestano kljucanje i podsje anje ne smije nam dosaditi, jer uvijek ohrabri barem jednog ovjeka u namjeri da kaže N ovisni kom ponašanju. d 1. prosinca po inje niz aktivnosti uz podjelu promotivnih materijala u koje su uklju eni u enici osnovnih i srednjih škola: 1. prosinca: 11- 11,30 ispred Centra za kulturu; Centar za odgoj i obrazovanje akovec; 9,30 - 10 ispred Konzuma; . Š akovec. 2. prosinca: 8 - 10,30 tržnica i središte mjesta; Š Kotoriba; Š Domašinec - u središtu mjesta; 13,30 - 14 kod vrti a Cvr ak; Š

akovec. 3. prosinca: 9 - 11 mjesna knjižnica; Š Kotoriba; 10 - 12 ispred prodavaonice M TSS-a; Š Šenkovec; 11,50 - 12,30 kod Plodina; Š

akovec; Š Sveta Marija - ispred i u okolici škole. 4. prosinca: 10 - 12,30 u središtu mjesta; Š Štrigova; Š Macinec. 5. prosinca: 7,30 - 8 i 12,30 13 ispred škole; 12,30 - 13 ispred ku e i zgrade op ine; Š Belica; 14 - 16,30 sportske aktivnosti i ispred Mercatora; Š Donji Kraljevec; Š Draškovec; 10 - 12 ispred zgrade p ine i Me imurske banke; Š Nedeliš e; 11 - 13 Franjeva ki trg; . Š akovec; 9,20 - 10,50 Zrinsko - rankopanska ulica; 11 - 11,45 kod Plodina; . Š akovec.

6. prosinca: 13 - 15 Kuršanec, Šandorovec, Novo selo na Dravi, Totovec, Gornji Kuršanec, Kuršanec Lug; Š Kuršanec; 8,15 - 8,30 ispred Crkve; Š Vratišinec. 7. prosinca: 10 - 10,30 ispred crkve; Š Vratišinec; Š Podturen. 8. prosinca: 10 - 13 u središtu mjesta; Š Sveti Martin na Muri; 10 - 12 ispred zgrade p ine i Me imurske banke; Š Nedeliš e; Š Sveti uraj na Bregu - ispred lije ni kih ambulanta i ljekarne; Š Donja Dubrava - u Donjem Vidovcu; 11,30 - 11,45 željezni ka stanica; Š Vratišinec. 9. prosinca: 13 u središtu mjesta; Š Gornji Mihaljevec; Š Donja Dubrava - središte mjesta; Š Strahoninec - u okolici škole; Š Prelog - oko škole, crkve, na tržnici; 11,50 - 12,30 kod Centra za kulturu; . Š akovec. 10. prosinca: prijepodne – Hodošan, Palinovec, Sv. uraj u Trnju; Š Hodošan; . Š akovec - u okolici škole; 11,50 - 12,30 Zrinsko - rankopanska ulica; . Š akovec 12. prosinca: 11 - 14 ispred Konzuma; . Š akovec.

Podjela promotivnih materijala 4. prosinca: 12,30 - 13,30: Srednja škola Prelog - ispred crkve Sv. akova. 5. prosinca: 12,30 - 13,30: Gimnazija - Stari hrast; konomska i Trgova ka škola - autobusni kolodvor; Gospodarska škola - željezni ki kolodvor; Graditeljska škola - Trg epublike; Tehni ka, industrijska i obrtni ka škola - Franjeva ki trg; eni ki dom - park Perivoj Zrinskih.

MURSKO SREDIŠ E

Spomen - plo a Ivi Šubi u Matica hrvatska akovec i Grad Mursko Središ e prire uju sve anost otkrivanja spomen plo e hrvatskom glumcu vi Šubi u iz Murskog Središ a, a u povodu 40. obljetnice njegove smrti. Sve anost e biti u etvrtak 4. prosinca u 12 sati, ispred zgrade Gradske uprave i Knjižnice i ita-

onice. Kra e govore imat e van Le ek, predsjednik Gradskog vije a, i pro . dr. Zvonimir Bartoli , predsjednik Matice hrvatske

akovec. vo Šubi ro en je 12. svibnja 1921. godine u Murskom Središ u, a preminuo je 19. listopada 1968. godine u Zagrebu. (sm)

DRUŠTVO ŽENA Križovec

Dolazi sveti Nikola Dolazak svetog Nikole i podjelu prigodnih darova organizira Društvo žena Križovec. Djeca e najdražeg gosta s punom košarom darova do ekati u nedjelju 7. prosinca u 14 sati u križovskom Društvenom do-

mu. Predsjednica udruge Gordana Šolti poziva roditelje koji žele da im djecu razveseli upravo “kržovski Mikloš” da joj se jave, te e ona to zabilježiti, a djeca e samo do i i uzeti darove iz Nikolinih ruku. (sm)


DOBRO JE ZNATI

2. prosinca 2008.

Prodaja i distribucija kozmetike, opreme i namještaja za frizerske salone

ZA SVE FRIZERE Mlinsk a

Ljud evita

No va ka

Gaja

FRIZ. SHOP OTVORENO U ÈAKOVCU Dr .I va na

10

ŠKARE SUŠILA ZA KOSU FRIZERSKA KOLICA UVIJAÈI ZA KOSU ÈETKE ÈEŠLJEVI STERILIZATORI MAŠINICE ZA ŠIŠANJE PAPIRNATI OKOVRATNICI RUÈNICI FOLIJE ZA PRAMENOVE itd...

WASABI OSAKA KANSAI MIYAZAKI MATSUKA WASABI MIYAZAKI OSAKA KANSAI

MATSUKA

Mlinska 8, 40000 Èakovec, HRVATSKA-CRAOATIA, tel/fax: +385 40 391 505


KROZ ME I URJE

2. prosinca 2008.

PREDSTAVLJENI rezultati projekta Kultur iz programa INTERREG IIIA

Danono na zaĹĄtita nadzornim kamerama To no godinu dana nakon ĹĄto je Grad akovec predstavio projekt “Kultur: kultura nas povezuje – turizam nas zbliĹžava otkrivaju i kulturne i prirodne vrijednosti na tematskim stazamaâ€?, krajem proĹĄlog tjedna predstavljeni su i rezultati. Kultur, projekt iz programa NT G A susjedstvo Slovenija - Ma arska – Hrvatska, ija je svrha pove ati dostupnost informacija o akovcu i razviti turisti ki potencijal u gradu, teĹžak je 220.000 eura, od ega 75 posto inancira uropska unija izu pretpristupnog programa Phare. Sa 25 posto sudjeluje Grad akovec kao provoditelj projekta, a u tih 25 posto biti e uklju eno i 145.000 kuna bespovratnih sredstava koje je Gradu dalo Ministarstvo turizma. okviru ovog projekta po gradu su postavljene interpretacijske i putokazne plo e koje obiljeĹžavaju vaĹžne gra evine i spomenike, a koje ine tri tematske staze po gradu. Tematske gra evine se odnose na graditeljsku baĹĄtinu, noviju arhitekturu i 9 skulptura i spomenika. sim toga na razli itim lokacijama su postavljeni ure aji informacijske

Jedan od info kioska nalazi se u centru grada kraj Borova. tehnologije. To su 3 internet info kioska na kojima e se mo i pretraĹživati internet, slati e razglednice i pogledati vodi kroz grad. 4 panoramske kamere stalno e snimati grad, a ije e snim-

ke prikazivati novopostavljeni ekran povrĹĄine 12 m2 na zgradi Centra za kulturu. kran e sluĹžiti i za davanje informacija gra anima o aktualnim kulturnim, zabavnim i sportskim sa-

drĹžajima te prezentaciju drugih promotivnih sadrĹžaja. nutar projekta Kultur tiskana je i viĹĄejezi na broĹĄura koja predstavlja

akovec kao zanimljivo turisti ko srediĹĄte. BroĹĄura ima tri tematske cjeline – broĹĄura s tematskim stazama, broĹĄura op enito o akovcu i mapu grada. Projekt Kultur je ostvaren u suradnji s partnerom, Turisti ka zajednicom Grada akovca. ni pak u cijelom projektu imaju posebnu zada u, kazao je Slobodan Veinovi , pro elnik za druĹĄtvene djelatnosti Grada akovca: - Turisti ka zajednicom Grada akovca e naslijediti sve bene ite ovog projekta i vjerujem dalje nadograditi. ni e ujedno biti ti koji e info kioske puniti vijestima i svjeĹžim informacijama. Nadamo se da e sve gradske udruge i ustanove koje organiziraju razli ite programe i sami s javljati Turisti koj zajednici po pitanju davanja informacija, kako bi se gra ane i turiste o svemu pravovremeno obavjeĹĄtavalo. Vjerujem da e ovaj projekt uspjeĹĄno zaĹživjeti i da nam uskoro slijede Kultur . i . Veinovi je istaknuo i to da e svi ovi ure aji informacijske tehnologije biti uvani sigurnosnim kamerama: Nakon ovog projekta, javila se ideja o osiguranju centra grada, ondje gdje je najvrednija imovina u gradu, pa je dsjek za komunalno redarstvo napravio projekt s policijom u sklopu kojeg e ovih dana biti postavljene nadzorne kamere u centru grada koje e i danju i no i ĹĄtititi vrijednu opremu. Koliko e ovi internetski kiosci i interpretacijske plo e “izdrĹžatiâ€?, tek e se vidjeti. (mn)

SDP organizirao savjetovanje o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi

Gra ani kao aktivni sudionici programa Ĺ˝upanijska organizacija SDP-a Me imurske Ĺžupanije i Gradski odbor Foruma seniora SDP-a akovec proĹĄli su petak organizirali savjetovanje na temu “ dravstvena i socijalna skrb u lokalnoj i podru noj samoupraviâ€?. Predavanje na ovu temu odrĹžali su saborski zastupnici SDP-a Davorko

Vidovi i Mirando Mrsi te SDP-ov kandidat za Ĺžupana Me imurske Ĺžupanije vica Perho . zme u ostalog, na predavanju je bilo rije i o poloĹžaju umirovljenika, o poloĹžaju najsiromaĹĄnijih gra ana te o novim mjerama u zdravstvenom osiguranju. vo predavanje bila je prigoda da

Ovo predavanje bila je prigoda da se, posebno stariji, sugra ani podsjete na ozbiljne probleme s kojima se suo avaju kada je rije o razli itim oblicima socijalne skrbi

Predavanje su odrĹžali saborski zastupnici SDP-a Davorko Vidovi i Mirando Mrsi te SDP-ov kandidat za Ĺžupana Me imurske Ĺžupanije Ivica Perho

se posebno stariji sugra ani upozore, odnosno podsjete na ozbiljne probleme s kojima se suo avaju, ne samo oni ve i cijelo druĹĄtvo epublike Hrvatske kada je rije o razli itim oblicima socijalne skrbi. Me utim, spomenute su i razli ite mogu nosti koje postoje na raspolaganju lokalnim zajednicama kako bi se rijeĹĄili ovi problemi. - Posebna vrijednost onoga ĹĄto smo danas pokazali jesu upravo primjeri i iskustva gradova ijeke i agreba koji imaju za

naĹĄe prilike iznimno razvijene oblike socijalne skrbi, socijalne prevencije u lokalnoj sredini, a koje mogu biti dobar primjer i svim drugima lokalnim zajednicama. Mislim da je vaĹžno osnaĹžiti svijest kod ljudi kako bi oni sami sudjelovali u donoĹĄenju programa. Bitno je da oni budu aktivni sudionici, a ne pasivni primatelji naknada i usluga te da se uklju e u sve aspekte, od planiranja do realizacije, kazao je predava Davorko Vidovi . (H. e ar)

ZAJEDNICA Ĺžena “Katarina Zrinskiâ€?

I djeca imaju svoja prava koja treba poĹĄtivati

Polaznici Centra za odgoj i obrazovanje pokazali su Zajednici Ĺžena razli ite predmete od gline koje izra uju

ajednica Ĺžena HD -a “Katarina rinskiâ€? Me imurske Ĺžupanije posjetila je proĹĄli etvrtak Centar za odgoj i obrazovanje u akovcu te na taj na in obiljeĹžila Me unarodni dan prava djeteta. S obzirom na to da u Centru za odgoj i obrazovanje boravi velik broj djece, svojim posjetom ajednica Ĺžena Ĺželjela je iskazati poĹĄtovanje te malim poklonima razveseliti polaznike ove ustanove.

poznavanje s radom i problemima ĹĄkole tako er je bio jedan od ciljeva njihovog posjeta kako bi, ako mogu, pripomogli u okviru svojih mogu nosti. Polaznici Centra za odgoj i obrazovanje pjesmom i igrokazom zahvalili su ajednici Ĺžena HD -a “Katarina rinskiâ€?, koja je ovim inom Ĺželjela podsjetiti da djeca imaju svoja prava koja treba zaĹĄtititi i poĹĄtivati. (H. e ar)

11


KROZ ME I URJE

12

2. prosinca 2008.

PRELOG slavi svoj Dan grada

Drugi u Hrvatskoj postavljaju spomenik Nikoli Zrinskom Tim povodom Dana grada Preloga u etvrtak 4. prosinca u ibljem restoranu u 19 sati bit e otvorena tradicionalna izloŞba slika lanova L DM-a Prelog. Dan kasnije, u petak 5. prosinca, u dvoriťtu Şupne crkve Sv. akoba bit e otkriven novi spomenik, najslavnijem i najhrabrijem hrvatskom vojniku Nikoli rinskom Sigetskom koji se postavlja povodom 500. obljetnice njegova ro enja. Bit e to, prema rije ima prof. dr. vonimira Bartoli a, drugi spomenik koji se u Hrvatskoj podiŞe ovom velikanu. Tre i, oko kojeg je podignuta velika halabuka, bit e otkriven dan kasnije u akovcu. - Žalosno je ťto u Hrvatskoj sve do ove godine nije podignut ni jedan spomenik u ast besprimjernom junaku kakav je bio Nikola rinski Sigetski. Danas zahvaljuju i i inicijativi Matice hrvatske akovec jedan takav spomenik stoji u aboku, a uskoro e biti postavljena i dva spomenika u Me imurju. aťto spomenik Nikoli rinskom u Prelogu ili akovcu? aťto ne? n je bio hrvatski ban. Mi imamo pravo postaviti mu spomenik s obzirom na njegov domicil, isti e prof. dr. Bartoli . Spomenik u Prelogu zapravo je bista, realisti ki prikaz

Nikole rinskog Sigetskog. Autorica spomenika, izlivenog u bronci, zabo ka je akademska kiparica Mirjana Drempeti HanĹži . zradu spomenika omogu ili su mnogi donatori, a velik doprinos dao je preloĹĄki Ĺžupnik pre . Antun Hoblaj koji e uo i otkrivanja spomenika s po etkom u 16 sati u Ĺžupnoj crkvi sluĹžiti misu. Proslava se nastavlja sve anom sjednicom u Domu kulture u 18 sati na kojoj e ovogodiĹĄnjim laureatima biti uru ena javna priznanja. Grb grada Preloga dobit e tvtka LPT, zatim vanka Novak i Mato Kljai u. Plaketu grada Preloga primit e Petar Novak iz Preloga, Stjepan Soka iz porovca, osip Glavina iz Cirkovljana, Stjepan Matja i iz DraĹĄkovca i KreĹĄimir Glavina iz Preloga. Proslava Dana grada nastavlja se tijekom prosinca. Tako e ve u nedjelju 7. prosinca biti odrĹžan egionalni susret kazaliĹĄnih amatera koji drugu godinu uzastopce organizira Prilo ka amaterska scena, a na kojemu e pored njih nastupiti i kazaliĹĄni amateri iz Krapine i Bjelovara. Susret e biti odrĹžan u dvorani Doma kulture s po etkom u 17 sati. (D.Mihoci)

MALA SUBOTICA

Za Vatrogasni dom 100 tisu a kuna DVD Mala Subotica rekonstruirat e i dograditi Vatrogasni dom, ťto e biti troťak od gotovo 354 tisu e kuna. Posao je povjeren idarsko - fasaderskom obrtu Stjepana Žuli a. p ina e pomo i vatrogascima oko inanciranja sa 100 tisu a kuna. splatu sredstva p insko poglavarstvo uvjetovalo je uklanjanjem skladiťnog prostora DVD-a iz centra naselja. idu oj godini p ina planira izgradnju vodovodne mreŞe u ulici vana Novaka u Štefancu, orana Šegovi a u Maloj Subotici, kao i u centru Male Subotice, ťto je pred-

loŞeno Me imurskim vodama da uvrste u svoj plan za 2009. godinu. Tako er planiraju rekonstrukciju ceste Mala Subotica – rehovica uz onu poduzetniťtva, kao i dovrťenje pjeťa ko biciklisti kih staza u ulici Bra e adi a u Maloj Subotici, Glavne ulice u Palovcu te u ulici Augusta Šenoe u Svetom KriŞu, kao i ure enje pjeťa ko biciklisti ke staze na potezu od ŠDrŞimurec do prilazne ceste za Piťkorovec. p ina je svoje Şelje dostavilo Ž C-u nadaju i se njihovoj realizaciji. (D.Mihoci)

Proizvodni pogoni Hildinga

PRELOG me u prvima osjetio udar od gubitka radnih mjesta

Hilding otpustio 70 sezonaca Bolju priliku za sebe i svoje obitelji u preloĹĄkoj tvrtki Hilding pokuĹĄale su prona i mnoge Ĺžene, me u njima i one koje su radile u preloĹĄkom MT -u, gori kom MEISU i varaĹždinskom Boxmarku. Ostavljale su svoja radna mjesta jer su u Hildingu nudili bolje uvjete i bolju pla u. Pla om koja im je bila ponu ena bile su i viĹĄe nego zadovoljne. Na svojim starim radnim mjestima koja su napustile primale su oko 2.100 kuna, a u Hildingu su dobile pla u od oko 3.500 kuna s putnim troĹĄkovima. Hilding je tako preuzeo mnoge dobre radnice, zbog ega su se tada Ĺžalili njihovi bivĹĄi poslodavci, javno govore i da im Stjepan HreĹĄ krade ljude.

Direktor HreĹĄ direktor Hildinga

za estetsku korekciju tijela . SPA zona . masaĹže njega ruku i nogu by Catherine nails

U oŞujku i po etkom travnja u Hildingu su zaposlili sedamdesetak novih djelatnica koje su potkraj rujna po eli masovno otpuťtati. Iz Hildinga je najprije otiťlo 38 ljudi, a potom u tri navrata joť njih tridesetak. Prelog bruji o ovom masovnom otpuťtanju radnika s kojima u ovim kriznim vremenima mnogi suosje aju boje i se, posebice oni koji su na posao uzeti na odre eno vrijeme, da bi se mogli na i u istom koťu. Bez posla i egzistencije. Otpuťtene radnice, velika ve ina njih, ne kriju razo aranje, no ne pokazuju ni osobitu ljutnju zbog nastale situacije. Znale su, kaŞu, da je posao koji su prihvatile tek privremen, no nadale su se da e ih u Hildingu zadrŞati. Me u otpuťtenima ima i onih koje su ogor ene i tvrde da im je nanijeta nepravda jer ih nitko nije upozorio da e ostati bez posla. Iako u Hildingu tvrde druga ije, one se kunu da nisu znale da e raditi kao sezonke. Me u otpuťtenima je i nekoliko djelatnica koje u Hilding nisu doťle kao sezonke, ali su nakon godinu – dvije otpuťtene. Ni jedna od otpuťtenih Şena nije Şeljela javno govoriti jer, kaŞu, ne Şele javno obznaniti svoju sramotu, a uostalom pitaju se ťto njihove rije i mogu protiv jednog uglednog i mo nog poduzetnika kakav je Stjepan Hreť , direktor Hildinga. Uostalom, iako su sada razo arane, jer su o ekivale i nadale se boljem

scenariju, joĹĄ uvijek vjeruju da bi im taj najve i preloĹĄki poduzetnik mogao ponovno biti poslodavac, moĹžda u nekim sretnijim okolnostima.

Žao mi je, ali znali su da e biti otpuťteni Otkazi su, tvrdi direktor Hildinga, rezultat gubitka jednoga privremenog posla na kojemu su bili zaposleni sezonci. - Ove godine Hilding je imao snaŞnu ekspanziju izvoza na zapad. Bila je to zaista iznimna godina jer se jedna tvornica u Litvi koja je proizvodila za IKEU ugasila pa smo mi preuzeli njen posao. Zato smo uzeli oko 70 ljudi koji su radili kao sezonska radna snaga, dakle, na odre eno vrijeme. U me uvremenu je tvrtka za koju smo radili naťla novog partnera u Ukrajini, kamo su preselili proizvodnju, ovu koju smo mi nakratko preuzeli. I tako smo bili prisiljeni otpustiti ljude koje smo uzeli za taj privremeni posao. Meni je Şao zbog toga, ali oni su znali da e biti uzeti samo privremeno, kao sezonci. Mi smo im to jasno kazali i joť ih upu ivali da ne napuťtaju svoja radna mjesta, ako ih imaju, jer je posao koji mi nudimo posao za jedno ljeto. To ťto su se oni nadali da emo im moŞda produŞiti ugovor i uzeti ih za stalno, to je stvar njihove nade i njihovih o ekivanja. U Hildingu svi Şele raditi jer mi dajemo pla e na vrijeme i kad uzmete tu naťu pla icu ona je ipak bolja negoli u bilo kojoj tekstilnoj r-

mi. Normalno da je ljudima Ĺžao ĹĄto moraju oti i iz tako dobre rme. Mi im takvo ĹĄto ni u jednom trenutku nismo obe ali. Ja bih volio da moĹžemo zadrĹžati sezonsku radnu snagu, ali to u ovom trenutku zaista nismo u prilici u initi. U Hildingu smo, dakle, otpustili samo sezonce, svih ostalih petstotinjak stalno zaposlenih i dalje radi. Odgovorno tvrdim da nitko od njih ne e ostati bez posla, naglaĹĄava Stjepan HreĹĄ .

OtpuĹĄtene se vratile starim poslodavcima Mnoge od otpuĹĄtenih nakon avanture u Hildingu ponovno su se vratile starim poslodavcima, na stara radna mjesta, jer nemaju drugi izbor. Tek je manji broj njih zavrĹĄio na Zavodu za zapoĹĄljavanje. Hilding ide u nove investicije, u dva nova programa koja e pokrenuti u nekadaĹĄnjim pogonima tvrtke LPT, u Industrijskoj zoni u Prelogu. Ovaj poduzetni ki poduhvat omogu it e otvaranje dvadesetak novih radnih mjesta, tako da e dio otpuĹĄtenih sezonaca moĹžda biti ponovno primljen na nova radna mjesta. Proizvodna hala za jedan od programa, o emu se radi, Stjepan HreĹĄ nije Ĺželio otkriti, ve se oprema pa e proizvodnja krenuti joĹĄ ove godine. U pripremi je i drugi program ija bi se realizacija mogla dogoditi u prolje e idu e godine, negdje u travnju. Naslu ujemo da se i ovaj put radi o poslovima za Ikeu. - Hilding ve i sad radi za Ikeu. Ona je naĹĄ kupac, no ne u o Ikei da se ne ugrizem za jezik, kazao nam je HreĹĄ , te se zaustavio usred re enice kako nam ne bi otkrio detalje novih poduhvata. Iz ovog slu aja moĹže se izvu i pou ak da u sadaĹĄnjoj situaciji prije promjene radnog mjesta treba dobro razmisliti da li izabrati slabije pla enu sigurnost ili bolje pla eno radno mjesto uz rizik da ne potraje neodre eno. (Danijela Mihoci)

PRELOG dobio koncepciju prometnog razvitka

AKCIJA MJESECA

!!!

ÄŒokoladni ili naranÄ?a pe ÄŒokoladni ili eling .. naranÄ?a .. zagrijavajući biljni pakung AromamasaĹž a .. Spa manikur a s ukrasnim .. lakiranjem po Ĺželji

ZA PRVIH 10 KUPACA GRATIS NOVOGODIŠNJE ŠMINKANJE! Poklonite dobar osjećaj! Poklon bonove moŞete kupiti u Oxifat centru ili nas posjetite na Beauty sajmu (Mesap Hala, Nedeliťće) od 12. 12. - 14. 12. 2008. g.

Centar Preloga bez automobila, oko grada obilaznica Prelogu je predstavljena koncepcija prometnog razvitka grada Preloga koju su na inili stru njaci sa zagreba kog nstituta prometa i veza. Nju su vije nicima i predsjednicima mjesnih odbora te drugim zainteresiranima predstavili dr. sc. Gordan Kos i mr. sc. Predrag Brlek. bog drĹžavne ceste D-20 koja prolazi centrom Preloga, ovaj grad ima ozbiljnih problema u prometu. Tome u prilog govori brojka od 15 tisu a vozila koja dnevno pro u kroz grad. sobit problem je teĹĄki teretni promet koji optere uje ne samo tu glavnu preloĹĄku prometnicu, ve i druge nekada mirne preloĹĄke ulice kao ĹĄto je, primjerice, SajmiĹĄna ulica koja je sada postala vaĹžna prometna Ĺžila kucavica. Njome prolazi velika ve ina teretnog prometa. Svi kamioni koji idu za Kotoribu ili Donju Dubravu, Koprivnicu i dalje prema istoku

prolaze baĹĄ tom ulicom. Promet u Prelogu iz godine u godinu raste paralelno s razvitkom grada. Procjene optimista su da je to rast od oko 3 posto. Stru njaci iz nstituta proanalizirali su postoje u situaciju i ponudili mogu a konkretna rjeĹĄenja za 10 kriti nih mjesta u gradu. edno takvo kriĹžanje je ono Glavne i SajmiĹĄne ulice u centru Preloga koje je prometno najoptere enije i najkriti nije. prosjeku dnevno tuda pro e gotovo 6 tisu a vozila, tu se doga aju prometne nesre e, jedna ak i sa smrtno stradalom osobom. a prometno rastere enje Preloga od izuzetne je vaĹžnosti izgradnja obilaznice. Koncepcijom se predlaĹže gradnja isto ne, sjeverne i zapadne obilaznice, ime bi se oko grada izgradio prometni prsten koji bi kretao od Ĺžupanijske ceste uz jezero H

Dubrava. Na zapadnoj obilaznici planirana su etiri prometna vora, na sjevernoj njih pet, a na isto noj dva vora. zgradnjom obilaznice promet kroz Prelog smanjio bi se za 30, ako ne i 50 posto, predvi aju stru njaci s nstituta, i smatraju da bi izgradnja prometnog prstena oko Preloga trebao biti apsolutni prioritet grada. kupljeni na prezentaciji isticali su da se slaĹžu da je obilaznica vaĹžna, ali nisu s oduĹĄevljenjem prihvatili prijedlog da se gradi i zapadna obilaznica koju ne smatraju tako bitnom kao isto nu, koja bi iĹĄla uz ndustrijsku zonu pa iznad preloĹĄkog groblja do Gospodarske zone Sjever i dalje bi se nastavila sjeverna obilaznica do nedaleko od ulaza u Prelog iz smjera akovca. Sjeverna obilaznica apsolutni je prioritet, a potom isto na i tek onda zapadna, sloĹžili su se okupljeni.

Koncepciju prometnog razvitka grada Preloga predstavili su dr. sc. Gordan Kos i mr. sc. Predrag Brlek

- Neki naĹĄi doma i stru njaci s akove kog avoda najradije Prelogu ne bi dopustili izgradnju zaobilaznice, jer ĹĄto to nama treba, poĹžalio se gradona elnik Preloga. ako e izgradnja obilaznice biti inancijski iznimno zahtjevan projekt, Prelog e jednoga dana, nadaju se ĹĄto skorije, ipak graditi obilaznicu. Kada izgrade alternativni prometni pravac, centar grada, ona mjesta koja su sada preoptere ena prometom, postat e veliki gradski trg koji e biti poluzatvoren za promet motornim vozilima, po uzoru na mnoge europske gradove. (D.Mihoci)


KROZ ME I URJE

2. prosinca 2008. IVANKA NOVAK dobitnica Grba grada Preloga:

Biti u iteljicom velika je ast i blagoslov mirovljena u iteljica vanka Novak iz Preloga jedna je od troje laureata Grba grada Preloga, javnog priznanja koje e joj biti uru eno na skoroj proslavi Dana grada. - Meni je ast primiti takvu nagradu. Drago mi je ĹĄto su me prepoznali kao osobu koja je aktivna u zajednici i ĹĄto na ovaj na in nagra uju i moj rad u ĹĄkoli gdje sam nau ila itati, pisati, ra unati, ali i ne samo to, deset generacija Prilo anaca. Mislim da svakom u itelju koji je svoj radni vijek proveo u razredu i dao se djeci treba odati takvo priznanje, isti e vanka Novak. Pripovijeda da joj je profesija bila velika ljubav i blagoslov. Voljela je svoj posao i nastojala poticati u enike uvijek ne im novim. Tako je zajedno sa sada ve pokojnom kolegicom Anom Hatlak bila ta koja je u etvrte razrede uvela zavrĹĄne sve anosti, ĹĄto je u Ĺ Prelog opstalo do danas, a i mnoge su druge ĹĄkole preuzele tu njihovu inovaciju. Tako er su, kaĹže, prve vodile djecu u ĹĄkolu u prirodi jer su smatrale da e na taj na in djeca lakĹĄe u iti i spoznati ono za ĹĄto je ina e trebalo sate i sate u enja uz knjigu. sim u ĹĄkoli, vanka Novak oduvijek je bila aktivna i izvan nje bez obzira na obaveze koje je imala kao supruga i majka. sti e da se sve moĹže uskladiti samo ako se Ĺželi. Dobitnica Grba grada Preloga, nagrade za koju ju je predloĹžio Knji-

Ĺževni krug Prelog, iako je od 2003. godine u mirovini, ne miruje. Dapa e, svaki joj je dan ispunjen nekom od aktivnosti. Dok ne obavlja svoje duĹžnosti u preloĹĄkom Crvenom kriĹžu, na probama je ili nastupa s Pjeva kim zborom udruge umirovljenika Prelog ili obavlja duĹžnost tajnice KnjiĹževnog kruga. vanka piĹĄe pjesme. ViĹĄe njih izdala je u zborniku KnjiĹževnog kruga, a njeni najpoznatiji stihovi veĹžu se uz himnu grada Preloga naziva “ srcu te nosimâ€?. dok je ona napisala tekst, njen nekadaĹĄnji u enik maestro An elko grec napisao je glazbu. - vijek mi je drago kada mogu sura ivati sa svojim bivĹĄim u enicima. ako sam ponosna na sve njih. Mnogi su postigli jako puno u Ĺživotu. Daleko viĹĄe od mene. Lijepo je kad u enik nadmaĹĄi svoga u itelja. ako me veseli kada ih sretnem u gradu pa me pitaju da li ih poznam, sje am li ih se. Mnogih se sje am. Bila je privilegija raditi s djecom. vijek sam nastojala dati im svu sebe. Tek sada kad sam u mirovini uvi am da sam zaista dobro odradila svoj posao. vijek sam voljela svoj posao u iteljice. d malena sam znala da Ĺželim podu avati djecu. To zato ĹĄto sam i sama imala dobru u iteljicu koja me za to nadahnula, kazuje vanka Novak. Svoja znanja u iteljica vanka i dalje primjenjuje. Prenosila ih je

svojim unukama kojima je pomagala oko ĹĄkole, a sada i ne acima i ponekom djetetu izvan obitelji. KaĹže kako je teĹĄko zaboraviti na ono ĹĄto je radila itav svoj Ĺživot pa ne moĹže re i ne kada je mole da pomogne djeci oko u enja. ado je vi en gost u Ĺ Prelog gdje redovito dolazi na priredbe, a kako najviĹĄe voli prvaĹĄi e, ne pro e godina da se s njima ne upozna, da ih ne posjeti. Nagra ena u iteljica sje a se praĹĄnjavih prilo kih ulica i nekadaĹĄnjeg Ĺživota koji uspore uje s danaĹĄnjim. KaĹže da Prelog postaje lijep mali gradi , a osobito je vese-

li ĹĄto se u gradu ozbiljno zalaĹžu za kulturu. - Danas kazaliĹĄne skupine dolaze k nama i to me jako veseli. dlazim redovito na svaku predstavu i uĹživam u odabranom repertoaru. oĹĄ kad bi u dvorani bilo viĹĄe publike, bilo bi joĹĄ ljepĹĄe. Voljela bih da se ĹĄkole pobrinu za to i da djecu nau e ljubavi prema teatru, kazuje vanka Novak. animljivo je da su u obitelji Novak ak dva dobitnika javnih priznanja. Prije gospo e vanke Plaketom grada Preloga nagra en je njen suprug Franjo, aktivni sportski djelatnik. (D. Mihoci)

U crnim kantama sve manje korisnog otpada kazala je kako djeca uvijek reagiraju pozitivno na ovim njihovim radionicama i da pokazuju visoku razinu svijesti o potrebi zaťtite prirode i okoliťa. sim u donjome imurskom kraju, Nobilis provodi ove iste radionice i u drugim krajevima Me imurja u suradnji s drugim koncesionarima zaduŞenim za zbrinjavanje otpada, a sve je po elo joť 2005. godine. - Želimo djecu od malih nogu u iti o vaŞnosti odvajanja otpada i zato smo organizirali jednu ovakvu akciju. na pokazuje rezultaU enici OŠGori an sa zanimanjem su pratili predavanje

Igor Kolari , 4. b razred – Ne znam puno o tome kako se mora odvajati otpad, a do sad nisam ni znao da sve ťto bacamo i viťe ne trebamo nije sme e. Nisam znao da lijekove koje viťe ne trebamo moramo odnijeti u ljekarnu, niti da za baterije postoje posebni kontejneri u koje se bacaju jer su posebno opasne. Moramo paziti kamo bacamo sme e. Nije dobro bacati ga u okoliť.

Lana Tisaj, 4. b – Meni je ovo bilo odli no. Mi doma svi po redu brinemo o otpadu koji razvrstavamo. Nekada to nismo inili. VaŞno je odvajati otpad. Jako vaŞno je ne bacati ga u prirodu koju na taj na in zaga ujemo. A tako ťtetimo i sebi jer zaga ujemo vodu i zrak. Ja se trudim ne bacati otpad. Uvijek traŞim koť za sme e, no njih nikad nema dovoljno.

Dario Bari , 4. a - BaĹĄ mi je super ĹĄto su nam doĹĄli re i kamo se stavlja koje sme e. Meni je ovo bilo baĹĄ dobro jer smo uli jednu pri u, morali smo razvrstati sme e i tak. Ja doma ne moram odnositi sme e iz ku e niti ga razvrstavati. To ine moja mama, tata i brat. Doma imamo posebnu vre u za papir, posebnu za tetrapak i jednu veliku crnu kantu. Sme e se ne smije bacati naokolo, nego u koĹĄeve za sme e. To je jako vaĹžno.

GRADSKO vije e grada Preloga

Marijan Glavina izborio se za kocenje Nova gradska odluka o komunalnom redu u jednom od svojih lanaka donosi naputak za gra ane koji kaĹže da u kotlovnicama, pe ima i ĹĄtednjacima na kruta goriva smiju loĹžiti drvom i ugljenom. Na sjednicama Povjerenstva, koje je pripremalo ovu odluku, potpredsjednik Gradskog vije a Marijan Glavina traĹžio je da se gra anima omogu i i loĹženje ostacima klipa kukuruza, odnosno kocenjem. Povjerenstvo prijedlog nije prihvatilo, ali ga je prenijelo Gradskom poglavarstvu koje je odluku o kocenju prepustilo vije nicima. - Dobar dio gra ana loĹži kocenjem. ato smatram da bismo drvu i ugljenu trebali dodati i kocenje jer emo u suprotnom ovu odluku u initi neprovedivom, a gra ane emo staviti u prekrĹĄaj. zgaranjem kocenja ne naruĹĄava se kvaliteta zraka, osim ako ne dolazi do sagorijevanja, a to se doga a kada se u pe nabaca prevelika koli ina kocenja, kazao je Glavina za govornicom Gradske vije nice. S njim se sloĹžio i vije nik Marijan uri an koji ne vidi niĹĄta sporno u loĹženju ostacima klipa kukuruza. Kazao je kako se nada da vije nici ne o ekuju od Ĺžitelja ovoga kraja u kojemu je 70 posto povrĹĄina, ako ne i viĹĄe pod kukuruzom, da kocenje ne koriste kao ogrjev. raspravi koja se povela vije nik Dejan o ak upitao je vije nika Glavinu kako to da inzistira

Marijan Glavina izborio se za mogu nost loĹženja kocenjem na tome da se odluci doda i kocenje kad je ranije na sjednicama Povjerenstva zapravo bio protiv toga. Na to mu je Glavina odgovorio kako nije njegov problem ĹĄto on krivo uje i ne razumije. Tenzije je smirio vije nik Nino Mar etko izrekavĹĄi svoj zahtjev. n je traĹžio da se, kad ve moĹže kocenje, u odluku uvrste i peleti. To bi bila neka mjeĹĄavina ostataka ugljena i drva. Gra anima Preloga sve ano objavljujemo da je rasprava zaklju ena njima u korist te da se slobodno mogu posluĹžiti i kocenjem, ne samo drvima i ugljenom. pozoravamo ipak da ne bi bilo zabune da loĹženje klipom kukuruza, ĹĄto nije rijetkost, nije dozvoljeno. Komunalni redar e svojim istan anim njuhom lako osjetiti loĹžite li kukuruzom ili dopuĹĄtenim ogrjevom. ato oprez. (D.Mihoci)

TURISTI KO Vije e TZ-a Kotoriba

BoĹži ni koncert na otvorenom

GKP Pre-kom i Nobilis u e djecu o odvajanju otpada

GKP Pre-kom u suradnji s Nobilisom u donjome imurskim osnovnim i podru nim ĹĄkolama te vrti ima provodi edukativne radionice kojima pokuĹĄavaju ukazati djeci na vaĹžnost pravilnog postupanja s otpadom. Volonteri, u pravilu studenti V Ĺ -a, upu uju djecu na koji na in da selektiraju otpad i zaĹĄto je vaĹžno odvojiti korisni otpad poput papira, stakla i plastike od ostalog sme a. Na oglednoj radionici, odrĹžanoj proĹĄle srijede u Gori anu, Lana ug, predsjednica Nobilisa,

13

te. Mislim da su djeca izuzetno vaĹžna u cijelom ovom naĹĄem nastojanju da neĹĄto u inimo za naĹĄ okoliĹĄ. Mi smo me u prvima 2006. godine pokrenuli projekt odvojenog sakupljanja otpada i pokazalo se da smo ove godine u odnosu na proĹĄlu sakupili gotovo 700 posto viĹĄe tetrapaka, 300 posto viĹĄe plasti ne ambalaĹže, ĹĄto smo postigli i zahvaljuju i djeci koja, koliko ujem, svoje roditelje upozoravaju i u e kako da postupaju s otpadom, kazao je direktor Pre-koma SiniĹĄa adikovi , zadovoljan ĹĄto su gra ani savjesni te u velikoj mjeri odvajaju korisni otpad. akciju edukacije o potrebi odvajanja otpada godiĹĄnje je uklju eno 500 djece iz donjome imurskog kraja. (D.Mihoci)

lanovi Turisti kog vije a op ine Kotoriba na svojoj su sjednici dogovarali organizaciju boĹži nog koncerta. Koncert e biti na Badnjak ispred KnjiĹžnice i itaonice u Kotoribi. Po etak koncerta zakazan je za 20,30 sati. rganizatori su T Kotoriba i p ina Kotoriba uz pomo kotoripskih udruga i Savjeta mladih. Svim gostima besplatno e se dijeliti topli napitci, a kako je to vrijeme darivanja, prikupljat e se dobrovoljni prilozi za opremanje dje jih igraliĹĄta u Kotoribi. Na koncertu e nastupiti mladi sastav ock Angles i njihovi prijatelji. p ina Kotoriba i Turisti ka zajednica povodom boĹži no novogodiĹĄnjih blagdana ĹĄtampat e 4.000

razglednica. azglednice e dobiti svi mjeĹĄtani uz Kotoripski vjesnik.

lanovi Vije a odredili su lokacije na kojima e se postaviti sme a, crna i bijela signalizacija. PredloĹženo je postavljanje sme e signalizacije za crkvu, etnozbirku, PiĹĄpekovu kova nicu i Ĺželjezni ki kolodvor, crnom signalizacijom ozna it e se lokacija mjesnog groblja, a bijelom sportski park te nova ĹĄkola i sportska dvorana. a postavljanje signalizacije uz Ĺžupanijske ceste potrebna je suglasnost Ĺ˝ C-a. Takav prijedlog bit e upu en elnicima op ine, a s 50-postotnim iznosom postavljenje sme e signalizacije su inancira Hrvatska turisti ka zajednica. (A. FuĹĄ)

OP INA DONJA DUBRAVA

Potpisani ugovori s Fondom za regionalni razvoj Na elnik op ine Donja Dubrava Marijan Varga potpisao je s Fondom za regionalni razvoj dva ugovora o dodjeli bespovratne potpore. Prvi se odnosi na modernizaciju cestovne infrastrukture, tj. obnovu kolni kog zastora u Dravskoj ulici, za ĹĄto je Fond dodi-

jelio 104.357,10 kuna. Drugi ugovor odnosi se na ure enje parkiraliĹĄta uz novi dje ji vrti u Donjoj Dubravi u iznosu od 105.589,90 kuna. Vezano uz realizaciju ovih projekata raspisani su natje aji za obavljanje radova sukladno akonu o javnoj nabavi. (A. FuĹĄ)

FESTIVAL VINA u Zagrebu

Cmre njak i Ĺ tampar me u elitom zagreba kom hotelu The egent splanade 28. i 29. studenog odrĹžan je . me unarodni Festival vina i kulinarstva, najve a ovakva priredba u Hrvatskoj i u ovom dijelu urope. Me u vinarskom elitom iz Hrvatske, Francuske, talije, Ma arske, Portugala, Slovenije, Argentine, SAD-a, Australije, ilea i drugih bio

je i ponajbolji me imurski vinarski dvojac iz Svetog rbana. Svoja vina predstavili su Bojan Ĺ tampar i ajko Cmre njak iz Svetog rbana, koji su osim sauvignona, rizlinga rajnskog, silvanca zelenog, pinota sivog i bijelog, chardonaya, traminca i muĹĄkata Ĺžutog na kuĹĄanje dali puĹĄipel, novu me imursku zaĹĄti enu marku vina. (S. Mesari )


POLJODJELSTVO

14

ZAVRŠEN JE PROJEKT “Pušipel”, me imurska zašti ena marka vina

S AKOVE KOG sajma

Slaba ponuda i još slabija potražnja rebala je ovo biti, ako bi se uspore ivalo s tradicijom, najbolja srijeda u godini. Naime, održana je dan iza blagdana vete Katarine i nekada je nosila naziv “katalenska sreda”. U to vrijeme na sajmu se uz stoku, svinje i druge poljoprivredne proizvode doga ala za današnje prilike nesvakidašnja stvar. Na sajam su dolazile djevojke i mladi i, na tzv. “kazanje” i nemali broj njih je zaklju io brak. Prošle srijede svega je bilo malo i, ako bi se trebalo na nešto fokusirati, onda je to kupnja razne drvene galanterije,od pilki, pipi, korpi, lopati i drugoga. Krumpira je bilo malo i nije bilo previše prometa, kao ni sa žitaricama.

Nije bilo odojaka, a manje nego uobi ajeno bilo je peradi i ze eva. dojaka nije bilo, a ogrjevna drva rasprodana su ve rano ujutro. ( . Mesari ) CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 120 kn/mtc - kukuruz u zrnu 80 kn/mtc - pšenica 140 kn/mtc - je am 160 kn/mtc - zob 180 kn/mtc - sto na repa 20 kn/vre a - bijelo zelje 30 kn/vre a - košara za drva 250 kn/kom - lopata za snijeg 70 kn/kom - sjekira na š lu 120 kn/kom

Vino je zrelo i mlado te može na tržište Posljednje srijede u studenome u inskoj hiži Cmre njak u vetom Urbanu održana je vo ena degustacija pušipela, nove i zašti ene me imurske marke vina. na se može smatrati povijesnom, jer Me imurje je kona no dobilo prepoznatljivu vrstu kvalitetnog vina kojim e mo i ostvarivati poslovne rezultate, ali se i njime ponositi. oditelji degustacije, diplomirani inženjeri agronomije Miodrag Hruškar i Marijan ižmešija, na kraju degustacije ustvrdili su kako su sva prezentirana vina dobre kvalitete i vo nosti te da kao takva, svježa i mlada, mogu na tržište. inarima je re eno, a tome se pridružio i Bojan Štampar, kako vina pušipel classic moraju na tržište što prije, ako je mogu e u godini proizvodnje.

- Tata, kupimo ovo za suvenir ...

S AKOVE KOG placa

Boži dolazi a je blizu Boži , vidi se i na akove koj tržnici gdje se prodaju razni ukrasi, od adventskih vijenaca, boži ne pšenice do raznih estitki. I na dijelu placa gdje se prodaju prehrambeni artikli ve a je ponuda vo a i povr a prigodnih za boži no novogodišnje blagdane, odnosno blagdanski stol. o su orasi, mak, suhe šljive, med, sušene jabuke te egzoti no vo e kivi, kaki, naran e i drugo. ni koji trebaju svježu salatu nailaze na kvalitetnu robu, a sli no je i s drugim doma im proizvodima, posebice kiselim zeljem, repom i ciklom.

2. prosinca 2008.

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - boži ni vjen i 40 do 90 kn/kom

- svje ice za bor 70 kn/komplet - es tke 5 do 12 kn/kom - suhe šljive 10 kn/vre ica - trijebljeni orasi 40 do 45 kn/kg - jaja 1,20 kn/kom - svježi sir 25 kn/kg - med 25 do 30 kn/bo ica - šampinjoni 20 kn/kg - zelena salata 15 kn/kom

ovoljno je mlije nih proizvoda, jaja, gljiva, doma ih jabuka i krušaka, te bijelog i crvenog zelja. ( .Mesari , Z. rzan)

Pušipeli imaju izraženu vo nost i mirisnost, premda okusi nadmašuju mirise. Bogata su i svježa vina i mogu se ovog trenutka plasirati na tržište, ustvr eno je na kraju degustacije desetak vina

Vladimir Masten zaklju uje projekt “Pušipel” Novak, Štampar i Horvat predstavili su svoje pušipele - ino iz berbe 2007. brzo je dozorilo, pomalo i ostarilo, i zato mislim da mora na tržište. Premda, s druge strane, što je pušipel classic stariji, to mu je dozrelost okusa vo a ve a, ustvrdio je Hruškar.

Pušipel otvara radna mjesta Voditelji degustacije Marijan ižmešija i Miodrag Hruškar

Ravnatelj Gospodarske škole

akovec ladimir Masten nazo ne na skupu izvijestio je o projektu

Židov, Belovi , Dvanajš ak i Horvat pozorno sudjeluju u degustaciji

gospodarskog klastera za ruralni prostor za bivše i sadašnje u enike i studente Kmetijske š(k)ole Novo Mesto i Gospodarske škole akovec, odnosno kako se udoma io kroz provo enje projektnih aktivnosti projekt “Pušipel”. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 160.883,37 eura, od ega je 74,9 posto inancirano iz pretpristupnog programa PHAR 2006., a preostali dio Me imurska županija i Gospodarska škola akovec. - Mogu re i da sam osobno kao voditelj projekta vrlo ponosan na rezultate, kao i moja škola na elu sa suradnikom na projektu Miljenkom Kalšanom. Pušipel nije samo vino, on je projekt koji otvara nova radna mjesta u ovom kraju, rekao je Masten. Uz me imurske vinare i novinare, skupu su nazo ili stru njaci iz lovenije Helena urše i one Horvat, kao i Mladen Križai , zamjenik me imurskog župana, koji je rekao kako je Me imurska županija podu-

Marko Cmre ak i Marijana Horvat, mladi poznavatelji vina uživaju u pušipelu prla projekt i da e pratiti njegovo provo enje u praksi, te pomo i kada bude trebalo. Autorska i vlasni ka prava s Gospodarske škole akovec prenesena su na Me imursku županiju, koja e dalje voditi komercijalno korištenje robnih marki pušipel classic i pušipel prestiqe. Što se me imurskih vina ti e, njima je ovim inom znatno olakšan put na tržišta uropske unije. ( tjepan Mesari )

TRŽIŠNO - INFORMACIJSKI sustav u poljoprivredi

Cijena pšenice u padu, brašna u porastu Na doma em tržištu bilježi se pad cijena pšenice. Cijena je u odnosu na prethodni mjesec niža za ak 11 posto, te se kretala od 1,15 do 1,30 kn/kg. U usporedbi s tre im kvartalom ove godine, cijena pšenice u studenom je niža za 16 posto, a cijene brašna ostale su na istoj razini u odnosu na mjesec dana prije. Brašno tipa 550, oštro, tržilo se po prosje noj veleprodajnoj cijeni od 3,34 kn/kg, što je u odnosu na mjesec dana ranije samo dvije lipe više.

U odnosu na proteklu godinu, cijena brašna još je uvijek viša, i to prosje no za 13 do 24 posto, ovisno o tipu brašna. Cijena pšenice u susjednoj Ma arskoj iznosi 0,84 kn/ kg, a u Francuskoj 1,05 kn/kg. I UP napominje da su, premda je došlo do pada cijena pšenice proteklih mjeseci, cijene brašna ostale na istoj razini. Prema iskazima tržnih sudionika, razlog stagnacija cijena brašna jest u tome što se pokrivaju gubici iz prethodnog razdoblja. Ne o ekuje se daljnji pad cijena pšenice. ( I UP, sm)

ME IMURSKA UDRUGA vo ara

Vo arska zabava Kao i svake, tako i ove, godine Me imurska udruga za integriranu proizvodnju vo a organizira o arsku zabavu koja e se održati u petak 12. prosinca u restoranu Potrti kota u urov aku. Po etak druženja zakazan je za 19 sati. Cijena ve ere iznosi 100 kuna po osobi, a osim dobrog jela i pila

bit e niz zabavnih igara. Bit e ples s jabukom, te biranje najkrupnije i najsitnije jabuke. Prijaviti se treba do srijede 10. prosinca na broj telefona 098/940-1155 kod Mladena obrani a. Na zabavu su pozvani i oni koji nisu vo ari, a vole se družiti te usput nešto više doznati o vo u, posebice jabukama. (sm)


POLJODJELSTVO

2. prosinca 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Indukacija i sinhronizacija spolnog ciklusa u mlije nih krava intetske ina ice spolnih hormona i prostangladina ve se dugi niz godina uspješno koriste u veterinarskoj medicini. jedne strane kao terapija poreme aja u reprodukciji, a isto tako i kao pomo pri sinhronizaciji spolnog ciklusa kod ženskih životinja. Hormonska terapija životinja može biti vrlo korisna, ali može biti i vrlo pogubna za životinju, osobito ako se upotrebljava šablonski i bez prava klini ke dijagnoze. vo je osobito važno jer smo u zadnje vrijeme i sami svjedoci sve eš e primjene hormonskih preparata od strane nestru nih osoba, prvenstveno vlasnika životinja. Za pravilan odabir hormonskih preparata neophodno je dobro poznavanje spolnog ciklusa ženki, promjena koje se javljaju tijekom graviditeta, poroda i kasnije pueperija, te svih mogu ih ginekoloških poreme aja i oboljenja. sobito je važno napomenuti da hormonski preparati ne mogu zamijeniti i nadoknaditi deficit minerala, vitamina, bjelan evina i mikroelemenata u hrani

niti ne mogu nadoknaditi nedostatke u na inu držanja životinja. Kod visoko mlije nih krava vrlo je esta pojava tzv. “tihog gonjenja” kada životinja vrlo slabo pokazuje vanjske znakove pa vlasnik ne primje uje gonidbu iako životinja ima redovite spolne cikluse. U takvim slu ajevima za indukaciju estrusa naj eš e se koristimo sintetskim preparatima prostaglandina. Kod životinja koje su u tzv. lutealnoj azi, koju veterinar dijagnosticira pregledom jajnika nakon aplikacije navedenih preparata naj eš e dolazi do tjeranja unutar 2-4 dana. Ukoliko u tom periodu ne do e do gonidbe, veterinar e navedeni lijek ponovno aplicirati 10-14 dana nakon prve aplikacije lijeka. Nakon druge aplikacije lijeka ve ina životinja pokazuje znakove tjeranja, te bude naj eš e i osjemenjena. Preporuka je kravu dvokratno osjemeniti jer se na taj na in pove ava postotak koncepcije za 9-11%. Ukoliko greškom apliciramo prostagladinske preparate gravidnim životinjama u pravilu dolazi do poba aja 48-72 sati nakon aplikacije, stoga je lijek

AK C: BI IN I U d.o.o. (bivša eterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudol a teinera 7, akovec, tele on 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R IŠ : eterinarska

osobito opasan za trudnice ali i za astmati are. sim prostaglandina u novije vrijeme sve se više koriste Crestar® inplantant i injekcija kombinacija ženskih spolnih hormona progesterona i estrogena. Upotrebom navedenih preparata blokira se spolni ciklus i pojava gonjenja. Navedeni inplatant se aplicira na vanjsku stranu uške uz istovremenu se aplikaciju i Crestar® injekcija. eseti dan inplatant se vadi iz uške i životinjama se daje injekcija serumskog gonadotropina ( ŽK) time prestaje blokada spolnog ciklusa i kod tretiranih životinja vrlo brzo dolazi do pojave tjeranja. ako tretirane junice treba osjemeniti 48, a krave 56 sati nakon va enja inplatanta. Najnoviji preparat koji kod nas još uvijek nije registriran, a u A -u i zapadnoj uropi je u širokoj primjeni jest preparat CI R® ameri kog proizvo a a Pfizer Health. Radi se zapravo o progesteronskom intravaginalnom umetku koji djeluje na sli aj na in kao i Crestar®. Navedeni umetak aplicira se duboko intravaginalno, neposredno ispred grli a maternice gdje ostaje tijekom

slijede ih sedam dana, nakon va enja umetka, dolazi do naglog pada serumskog progesterona pa se životinja u pravilu izrazito gone drugi ili tre i dan. Postoje brojni programi sinhronizacije spolnog ciklusa kod doma ih životinja, no važno je još jednom naglasiti da nikakvi hormonski preparati ne mogu nadoknaditi greške u hranidbi i držanju životinja. Ivan aradi, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ambulanta Mursko rediš e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. Š RIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAŠIN C: Ambulanta omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

15

Švenda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezin ekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ŽURNI F N: 040 645 058.

Sadnja drve a baliranog korijena Kako su Me imurci negdje u duši svi seljaci, ili ako as to seljaci vrije a, poljoprivrednici, ili imaju neke veze s poljoprivredom, ovo ‘balirani’ obi no povezuju s balama slame. ‘Baliranje’ korijena nema nikakve veze s slamom. ‘Balirani’ korijen zna i da je korijen biljke iz zemlje izva en u grudi zemlje, pa umotan u zaštitnu tkaninu i/ili mrežu. Borovi, jele, smreke, tuje, pa empresi, juniperusi svi su vazdazeleno, zimzeleno ili crnogori no drve e. va sva tri naziva podrazumijevaju drve e kojem ni zimi ne otpada liš e. o drve e ili/i grmlje obi no ima igli asto liš e pa se esto upotrebljava i naziv etinja e. U rasadniku ga naj eš e nabavljamo baliranog korijena, što zna i da mu je korijen izva en iz zemlje s pove om kompaktnom grudom. a je bala od rasipanja i isušivanja zašti ena jutenom ili nekom drugom mrežastom tkaninom. rugi je na in nabave u kontejneru odnosno loncu, tegli razli itih veli ina. Na in sadnje sli an je i u jednom i drugom slu aju. amu morate iskopati 2-3 puta širu i 1,5 puta dublju od veli ine korjenove bale ili kontejnera. Zato pravi ‘lisac’ kupuje malu biljku da ne mora tako puno kopati. Mali je problem što te biljke dosta sporo rastu pa onda i duže treba ekati da nas skriju od susjeda. Ako imate nesre u da am je zemlja u vrtu glinovita (smolasta i ljepljiva kad je vlažna, a kad je suha onda tvrda) morate kopati ve u rupu da osigurate kakvu-takvu drenažu. ad možete dodati i nešto pijeska. elike jame morate kopati i ako su am se vrtom motale velike i teške metalne zvijeri od bagera i kamiona.

Budu i da oni nemaju nikakav osje aj za zemlju najbolje am je nakon njihovog posjeta cijeli vrt duboko preorati (rigolati) ili prekopati. ubinu sadnje odredite ravnom letvom koju stavite preko jame. Biljka mora do i na istu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku. ek kad je to na svom mjestu, skinite s korijena mrežastu zaštitu ako je plasti na. Ako je zaštita jutena ili pamu na ostavite je. Ne treba skisati ni metalnu zaštitu na korjenovoj bali zato što i ona pod djelovanjem r e istrune. Nakon toga dodajte sa strane usitnjenu zemlju uz neprestano lagano gaženje. vakako dodajte nešto organskog gnojiva, ali ne direktno uz korijen. sobito pažljivi budite s mineralnim gnojivima koja mogu još ja e oštetiti korijen, ako do u u neposrednu blizinu. Gnojiva je ak bolje staviti gore, okolo biljke kad je ve gotovo posa ena, i onda još malo nagrnuti zemljom i tako na 40-50 cm od nje napraviti nasip za ‘zdjelu’ za zalijevanje. Zaliti nakon sadnje treba, i to za ozbiljno, bez obzira na to što je zemlja sad vlažna. odana voda pomaže da se zemlja slegne i priljubi uz korijen. vo sa zalijevanjem rado e am pomo i vaši unuci, samo ih nemojte špotati ako se zaprljaju. vakako njihov trud primjereno nagradite kad se pretvorite u Nikolu. Pozdravi iz I !


2. prosinca 2008.

16

Kriza? Koja kriza? Metla u Turisti koj zajednici – pojašnjenje uzroka svega es tke Bek Zlatku za iš enje dugova Turis ke zajednice Grada Mursko Središ e su na mjestu, ali je injenica da je zbog ne ega i nekoga došlo do h i takvih enormnih dugova. Treba gra anima jasno i glasno re i da je krivac za te dugove gospo a Ban Trajber Mihaela – predsjednica Turis ke zajednice – koja ve duže vrijeme ne radi ama baš ništa, jer i to malo što je radila radila je loše, površno i bezobzirno je trošila novac poreznih obveznika, trgovaca, ugos telja, obrtnika i poduze a lanova turis ke zajednice. Na žalost, zbog svojeg bezobraznog trošenja novca ni ime nije kažnjena ni je pozvana na odgovornost, dapa e još uvijek je za nagradu predsjednica. Turis ka zajednica ve mjesecima ne radi ništa, uništen je i fašnik u Murskom Središ u i Ljeto uz Muru i sve ostalo, nema do eka nove godine. Do ek e za Turis ku zajednicu odradi netko drugi, jer ona je i za to nesposobna. Ipak treba odgovori gra anima kako to da se jedne godine za do ek može potroši sto su a kuna!!! a za drugu godinu se govori da ne e bi ni vatrometa, jer je Trajber Ban uludo potrošila sve novce odjednom na Kosma e, Blagdane i udne modne revije. To se zove nerad, neobzirnost i neracionalnost, tako da se iza sebe ostave samo dugovanja i jedna velika nula, a za nagradu je i dalje predsjednica! To je mogu e samo u Središ u, u bilo kojoj drugoj sredini jedna tako nesposobna osoba ve davno bila bi pozvana na odgovornost i snosila posljedice za svoje neznanje, nemar i nerad! Znamo svi da su za do ek prošle nove godine akovec i Prelog i druge op ine potrošile puno manje novaca od turis ke zajednice Središ a, ak i oni koji su novaca imali i imaju više, i to zbog toga što znaju sa novcem i rade prema nekom planu, a ne kao Trajber Ban! injenica je da dugove sada treba pla i to pla a grad i porezni obveznici, ali isto tako treba kona no re i tko je dugove stvorio i tko je kriv što turis ka zajednica ve mjesecima ne radi ništa drugo osim što pla a dugove koje je stvorila Trajber Ban, a i to ne radi ona kao predsjednica ve Bek Zlatko! Stvarno, svaka ast turis koj zajednici Murskog Središ a na tako kvalitetnom radu, udi me samo što nakon toga i druge zajednice kod nas ne dolaze po savjete. Zgroženi itatelj iz Murskog Središ a

estetikheretik

Jau u, da nancijska kriza, koja e srozi i realnu ekonomiju. Da nema novaca, banke ne mogu do njega, kako bi posu ivale i odobravale kredite, a bez kredita ljudi ne mogu živje , ne mogu radi , tako nekako jau u. Pa gdje je, pobogu, taj novac? Nijedna stvar na svijetu, nijedan nov i ne može potpuno nesta . Ako izlazi iz jednog našega džepa ili bilo ijeg drugog džepa, sigurno je negdje u drugom našem, ili ne ijem drugom džepu. Dakle, potrebno je samo pretraži džepove. Vjerujem, da ogromna množica ljudi kod nas, ali i drugdje po svijetu, zna koliko da e pretraživa svoje druge džepove, nov i a ne e na i. Zna i, oni su negdje u drugim džepovima i to u ogromnim koli inama koje posjeduje minimalna manjina ljudi. Što nam to govori? To, da raspodjela novca, blaga, bogatstva nije pravedna, ni poštena, ni moralna. Sveukupno zlo dolazi iz kapitalizma. Kapitalis ki sistem, kojega umotavaju u celofan demokracije, da ljepše izgleda, kojega smo tako “rado” prigrlili, kad smo srušili socijalizam, omogu uje baš to. Nepravedno, nepošteno, nemoralno raspodjelu novca. Manjina ljudi sveukupnoga društva kod nas, ali i svuda u kapitalis kom svijetu, nemoralno se boga na ra un radnika, seljaka, penzionera, siromaka. Kako? ak zakoni m oduzimanje nov i a, velikoj ve ini sveukupnoga društva. I kako ulaže taj sav nemoralno, ali zakonito oduze novac? U svoja bogatstva, do kojih država ne može i ne poseza, a s m bogatstvom služi još ve a bogatstva, do kojih država, opet, ali ne može ili ne želi poseza . Primjer su velike zgrade s desetine apartmana, ak cijeli lanci apartmana samo uz naš plavi Jadrran, koje su u vlasništvo bogataša, koji su na na in, da su svojim radnicima po zakonu ispla ivali najmanje mogu e minimume pla a, i tako i najmanje mogu e minimume odvajali za zdravstvenu, socijalnu i drugu zaš tu radnika, ako su uopšte i odvajali. Ljudi e to osje kod svojih niskih mirovina. Uz sve to, bogatašima je tako mogao ostaja veliki pro t. Vidimo ga u jahtama, avionima, apartmanima… Predvi aju, da e zbog te krize, nad kojom jau u, pored ve mnogo nezaposlenih, na ces osta množica ljudi. Zaposleni, penzioneri, a naro ito nezaposleni, ne

ŽO HDZ-a ME IMURSKE ŽUPANIJE

O grani nom prijelazu Gori an i hidrorenti Ponukan posljednjim napisima u pojedinim novinama, gdje se poanta sadržaja kosi sa istinom i stvarnim stanjem, te me se prikazuje na grub i senzacionalisti ki na in, dužan sam javnosti iznijeti nekoliko injenica. Kolega uvaženi nezavisni zastupnik Dragutin Lesar proziva me u svojim komentarima kao jednog od Me imuraca koji nije htio dati glas pove anju hidrorente me imurskim op inama, iskoristivši moju odsutnost i obveze spram Me imurju za vrijeme kada je o toj temi u Saboru bila rasprava. Dok se on zgražao manjku lokal patriotizma, ja sam s ministrom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Petrom obankovi em koji je bio sa svojim suradnicima u posjeti Me imurju, dogovarao, a ovaj tjedan i dogovorio potpisivanje ugovora za projekte Me imurcima desetorostruko ve e vrijednosti od famozne hidrorente. Evo samo nekih: Školske sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu, Belici, ugovor za dodatno inanciranje ceste u Dekanovcu, u op ini Donji Kraljevec, inanciranje ceste od Kotoribe prema Gori anu, za rekonstrukciju Doma kulture u Maloj Subotici, za opremanje dje jeg vrti a u Donjoj Dubravi, za dodatno inanciranje projekata u Donjem Vidovcu, u Svetom Martinu itd. Kod Lesarovog tako znala ki matemati ki analiziranog problema hidrorente, moram ista i da nije vodio ra una o tome da bi onda poskupjela i struja. I na kraju, zar nije od svega najve i apsurd to što sam predlaga , gospodin Lesar, nije glasao za svoj prijedlog?! Tako er bih želio demantirati gospodina Željka Pavlica, predsjednika MDS-a, poru ivši mu da, govore i o grani nom prijelazu Gori an, nisam pro itao krivi dokument, kako je rekao, ve sam govorio o Uredbi iz 2004. objavljenoj u Narodnim novinama za Me unarodne ugovore, 27. listopada 2004. Tamo se u lanku 6. kaže da e se prijelaz koristiti za me unarodni promet stvari, promet vozila kojima je zabranjeno prometovanje na autocesti, te za pješake i biciklisti ki promet. Uredbu o objavi protokola izme u Vlade RH i Vlade Republike Hrvatske o provedbi ugovora izme u Hrvatske i Ma arske o obavljanju grani ne kontrole u cestovnom, željezni kom i vodnom prometu, Vlada je donijela na sjednici održanoj 6. listopada 2004. (Predsjednik ŽO HDZ-a Me imurja, dipl. iur. Vladimir Ivkovi )

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Elegancija za samca

Poštovani, moje ime je Marijo. Ro eni sam Me imurac, ali 20 godina živim u Zagrebu. itam Me imurske novine kako bih ostao u kontaktu s rodnim mjestom, a me u ostalim i Vašu kolumnu. Prije svega, sve pohvale za istu, a kako sam došao do problema koji mi možete pomo i riješi , obra am Vam se ovim putem. U po etnoj sam fazi adaptacije kata ku e u Dubravi i za sada imam samo tlocrt stana od nekih 82 m2 + 16 m2 balkona. Izme u dvije velike prostorije je nosivi zid koji nije

svojom krivnjom, ve sada teško žive. Da prežive, tu i tamo dobiju mrvicu od kojih par sto kuna, kao jednokratnu pomo . Pa, molim vas lijepo, vi mjerodajni, državotvorci u Saboru ili ne znam gdje sve, ako je potrebno ak i takav zakon donije donesite ga, izglasajte ga, samo ne vjerujem, da ete to u ini , jer bi i vas udarilo po džepu. Naime, ustvarite mogu nost, da svima, baš svima, kojima je kapitalis ki sistem omogu io neko pro njenu kra u nov i a drugima, po zakonu uzmite i vi njima. Recimo, kao jednokratan porez od sve imovine, pokretne i nepokretne, jahta i apartmana. Svaki gra anin, svaka organizacija, svaka zajednica koji imaju imovinu iznad 1.000.000,00 kuna neka pla jednokratan porez od 10%. Ionako za tu imovinu moraju bi zahvalni kapitalizmu, pa neka ga sada rješavaju, ako je posrnuo. Time ne e osiromaši , ako ve toliko imaju, ali e pridonijeti rješenju te, tako razvikane krize kapitalizma, pa e onda opet, kad ga ustoli e, u njemu boga . Nemojte od usta trga siromašnim ljudima, nekakvim zamrzavanjem pla a radnicima, me ne e ras ni penzije penzionerima. Rješenje posrnulog kapitalizma tražite na pravom mjestu, kod boga h, koji su se u kapitalizmu nemoralno oboga li. Tu nije izuzeta ni crkva. Raskošne crkve ni u na svakom koraku, uz njih se množe raskošne, po par sto na kvadratnih metara velike ku e za sve enike, koje su mnoge leglo nemorala, ak pedo lije. Dali crkva uopšte pla a bilo koje poreze? Pa neka pla taj jednokratni porez na svoje bogatstvo za rješavanje kapitalizma, kojemu je svestransko pomagala ruši socijalizam. Kapitalis svih zemalja, ujedinite se. Spašavajte kapitalizam, spasite ga. Da vas ne bude sram, ako e vas mora spašava komunizam, koliko ga je, po vašem rušilnem nasrtaju na njega još preostalo u svijetu. Poznato je, priznajte i sami, da su sve vaše o i uprte u Kinu. Oni su komunizam znali sa uva , ispravi ga, prilagodi . Sada njihova ekonomija cvijeta i ne boji se krize kapitalizma, ako e ih i okrznu . No, uz vaš upr pogled u Kineski komunizam, bojim se, da e vam bi potrebne sklopljene ruke, da ga malo zamolite, pa e se vas usmilje . Nemojte se sramova to u ini , sklopite ruke, okrenite se komunizmu, zamolite ga ako treba, jer vaša je dužnost, da ljude koje ste prevarili, osiromašili, ojadili sada i rješavate. Feno

predvi en za rušenje, ali u njemu je predvi en otvor širine 1,2 m koji može bi postavljen bilo gdje. Sada mi treba raspored prostorija. Razmišljao sam i potrebna mi je kuhinja, blagovaona, dnevni boravak, kupaonica s WC-om, spava a soba i radna soba koja e možda posluži kao soba za goste, a danas - sutra možda i dje ja soba. Tako er bih h o iskoris i balkon. H o bih da stan bude opremljen moderno, s puno svjetla i elegantnih boja. Visina stana je 2,6 m. Hvala, Marijo B. Poštovani, u Vašem slu aju 82,00 m2 daje dovoljno prostora da se ispune vaše želje. Odmah kod stepenica sam postavio dugoljast hodnik koji je ustvari veza sa svim ostalim prostorijama u stanu. Izveo sam ga dovoljno širokog da se prolaze i kroz njega ne osje ate sku eno, a opet on ne zauzima previše prostora s obzirom na ostale prostorije.

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i s lova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Este khere k studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra rajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este khere k.com.

Cijeli prostor od cca 40,00 m2 uz balkon gleda na isto nu stranu i savršen je za prostorije dnevnog karaktera, odnosno kuhinju, blagovaonu i dnevnu sobu. Poštuju i Vaše želje, ali i odre ena pravila modernog ure enja, njega sam izveo na loftovski na in – u jednom komadu. Kuhinja je velika, sa svim aparatima i šankom s barskim stolicama. Uz nju je probijen i vanjski zid koji je malo uvu en u interijer (to nam dopušta greda koja nije iznad tog zida ve je paralelna s njim otprilike 1 metar prema van), i osvijetljen sa staklenom kliznom stijenom kako bi kuhinja i cijeli prostor dobili još ve u koli inu svijetla. Na sredini prostorije nalazi se blagovaonski dio sa stolom dimenzija 1600 x 900 mm, za 6 ljudi. Na drugoj strani prostorije postavio sam dnevni boravak s elementom za TV i sjede om garniturom. Izme u dnevnog boravka i blagovaone (iza garniture) stoji niska komoda. U prvom dijelu stana, lijevo od hodnika postavio sam spava u i radnu sobu. Ravno niz hodnik ulazi se u kupaonicu s obzirom da je ta pozicija najprikladnija s obzirom na poziciju izvoda. Kod ovog dijela stana – dijela no nog karaktera, je interesantno što imate 3 prozora i 3 prostorije. Ovo je najoptimalniji raspored prostorija jer, logi no svaka prostorija ide na jedan prozor. Dimenzije tih prostorija više nego odgovaraju rasporedu elemenata u njima kako možete vidjeti i u nacrtu. Balkon je manje - više ostao isti, samo što je proširen na dijelu kod ku-

hinje kako bi dobili ve u (i konkretniju) iskoristivost prostora za npr. ljetnu blagovaonu. Balkon je ogra en ciglenim zidom jednostavnih linija. Pod obložite parketom u tamnoj nijansi sme e boje, a zidove obojite u bijelu boju kako bi naglasili kontrast u prostoru. Na podu kuhinje možete se poigrati i življom bojom, ali i nekom blažom neutralnom (npr. bež ili krem). Kombinirajte namještaj tamne boje i bijele boje, odnosno prljavo bijele. Slobodno ukombinirate i sivu u nešto svjetlijim nijansama pošto e ona biti tako er u estala u prostoru. Kod dnevne sobe, kao dekoracija odgovara tamno crvena boja (u vidu jastuka, tepiha ili nekih drugih dekorativnih elemenata). U spava oj sobi tako er koristite tamno sme e nijanse u kombinaciji sa žutom, naran astom, laganijom crvenom ili pak zelenom. Elementi u radnoj sobi mogu biti u tamno sivoj (antracit) varijanti pošto i ona djeluje elegantno. S njom kombinirajte bilo koju življu boju. U kupaonici probajte dati malo svog štiha . To zna i da odgovara svaka kombinacija ukoliko nije prešarena. Dakle, koristite dvije do tri boje ili nijanse.

Pitanje za novogodišnji poklon “Poznata škola umjetnosti i dizajna osnovana 1919. Osnovao ju je Walter Gropius u Wienmaru, Njema ka. Tijekom godina u njoj su se razvile katedre za umjetnost, arhitekturu, gra i ki dizajn, dizajn interijera, industrijski dizajn i tipogra iju. Škola je djelovala u tri njema ka grada (Weinmar 1919. - 1925.; Dessau 1925. – 1932. i Berlin 1932. – 1933.) pod umjetni kim vo enjem trojice arhitekata - direktora (Walter Gropius 1919. – 1927.; Hannes Meyer 1927. –

1930.; Ludwig Mies van der Rohe 1930. – 1933.). Škola je zatvorena 1933. godine pod izmom naci režima. Neki od najpoznatijih predava a na toj školi bili su: Walter Gropius, Ludwig Mies van der Rohe, Oskar Kokoschka, László Moholy-Nagy, Johannes Itten i drugi. Ova škola slovi kao jedna od najpoznatijih, a imala je utjecaj na brojne svjetske pokrete i pojedince tijekom povijesti, ali i dan – danas. Pitanje za kupon br. 1: Kako se zove ova škola umjetnosti i dizajna?


RELIGIJA

2. prosinca 2008. USUSRET Boži u

BOG mojih detalja

Sveta Barbarica, Jezušova zaru nica Prošle nedjelje zapo elo je vrijeme adventa ili došaš a kada smo na adventskom vijencu zapalili prvu od etiri svije a. Ovog tjedan pripremamo se za paljenje druge svije e, no prije toga emo obilježiti prvi od ve ih i ljepših blagdana u mjesecu koji nam donosi najljepši krš anski blagdan Boži . U etvrtak 4. prosinca katolici se spominju svete Barbare, djevice i mu enice koja je živjela u 3. stolje u. otovo jednako kao svetom Nikoli, tako se i Barbari vesele djeca. Prema legendi, Barbara je bila izuzetno lijepa djevojka i živjela je kod svog oca, bogatog poganina. Otac ju je silno volio i bojao se da je netko ne oženi i odvede od njega. Stoga ju je dao zazidati u posebnu sobu, a kada je saznao da je prešla na krš ansku vjeru, sam ju je ubio odrubivši joj glavu. stina, danas nešto manje nego ranijih godina, ali još uvijek je to lijep dan, osobito na selu. Podsje amo na Barbarje na selu u godinama kada je vjera bila vrš a, život na selu mirniji i obitelji pobožnije. To je išlo ovako: na Barbarje ujutro, vrlo rano, dok su uku ani još doma, djeca bi dolazila pred vrata i zapo ela pjevanje pjesme. Negdje

NAJLJEPŠE BOŽI NE PJESME

Veselje ti navješ ujem

se to zvalo kvokanje, negdje bajanje, negdje moljenje ... “Dobro jutro Barbarica, ezušova zaru nica. Faljen sus i Marija i denešnja godovnica! Daj vam Bog konji e, voli e, puri e, ra i e, v štali telice, v kocu prasicu. Dok bute klali, kaj bute i nas na kolinje zvali. Daj vam Bog zdravlja i veselja, a najve pak zveli eja Božjega.” Ovo je jedna od najljepših prigodnih “bajalica” ili

“kvokalica” iz Me imurja. Kada su djeca svoje obavila, gazda ku e bi ih nagradio jabukama ili nov i ima. Nakon toga djeca su lakše i radosnije ekala Boži . Danas se na Barbarje u vazu stavljaju gran ice trešnje ili breskve, koje e procvjetati na Boži i svojom ga ljepotom u initi lijepim. Poput svete Barbare. (S. Mesari )

Veselje ti navješ ujem, pu e krš anski. Jerbo se kralj u Betlemu rodi nebeski. Još mali u štali, kog’ stvorenje svako slavi. Štuje, di i, jer je pravi On naš Spasitelj i Otkupitelj. Pored njega stoji Majka, Djeva Marija. Pa sveg’ svijeta Spasitelja, lijepo povija. Njeg’ doji i goji, uspavljuje njeguju i: “Spavkaj, spavkaj” pjevaju i. U toj štalici, sve na slamici.

ŽUPNI ZBOR Mursko Središ e

Zajedni kom pjesmom proslavili svoju zaštitnicu Pjevanjem pod svetom misom te po njezinom završetku župni zbor župe Mursko Središ e i zbor mladih ove župe 22. studenog proslavili su blagdan Svete Cecilije, nebeske zaštitnice crkvenih pjeva a i zborova. Za sve preminule lanove zbora doma i župnik vele asni Tomislav ntekolovi služio je svetu misu, a potom i uprili io druženje za zboraše, njihove voditeljice Danicu Sabo i anju Kontrec, te nazo ne na svetoj misi. ove godine središ anski župni zbor sudjelovao je na koncertu u Varaždinskoj katedrali, održanom u povodu blagdana Svete Cecilije. (sm)

17

Po elo je Došaš e Zapo eli smo vrijeme dventa ili Došaš a, bliže priprave za Boži . Ono na što nas poziva liturgija i što odzvanja kao poziv u ovom vremenu može se izraziti sa rije ju - bdijte! sus, Sin Božji se jednom rodio u povijesti. U Betlehemu. Njegovim ro enjem zapo eo je bolji svijet! No od tada pa do danas, zlo i dalje nastavlja mu iti ovjeka i svijet! Zasigurno, ne zato jer je sus ro en u njemu, nego zato što ga nismo pustili da se rodi do kraja u našim životima, što ga nismo pustili u sve kutke naših postojanja, i u sve dijelove našega svijeta. zato je Došaš e vrijeme pripreme, da bi se On ‘rodio’ u potpunosti u nama, vrijeme kada mu još više darujemo sebe osobno ali i svijet oko nas. Priznajmo, mnogi slave Boži samo kao dio tradicije, ne ega što je lijepo, prepuno emocija djetinjstva, blještavih ukrasa i prigodnih darova. sve je opet ‘po starom’. Njega zapuštamo na marginama naših života i našega svijeta. tome se ne vidi kraj. Me utim, On ne gubi vjeru u ovjeka i s njim nastavlja svoje vje no prijateljstvo. kako onda ne vjerovati da e nam ipak krenuti?! Nakon tolikih stolje a bio bi kona no zadnji as (i ovo trebamo uzeti za ozbiljno), da po nemo vjerovati i živjeti susove poruke. stina je da e Njegova obe anja biti ispunjena u budu nosti. No, budu nost nam ne smije biti ispri nica za bijeg iz sadašnjosti. z sadašnjeg trenutka, osobnog i obiteljskog. svjetskog. Svjetska kriza o kojoj se ovih tjedana toliko govori (kao da je prije nije bilo!?), i koja nas je, kao grom iz vedra neba, odjednom po ela mlatiti, a kojoj predvi aju kraj tamo negdje u 2010. godini, ne e oti i od nas ako ‘pobjegnemo’ iz sadašnjosti, ako ne zasu emo rukave i ne promijenimo nešto na bolje u našem ponašanju. ko sretnim rješenjima ne napravimo uvjete. Tako je u

Piše: vl . Antun Štefan ekonomiji, tako je i u svim drugim krizama ili životnim situacijama, a tako je i što se ti e vjere, kad se radi o susovom ro enju. van elje nam takvu filozofiju života i ispravnog na ina života u Došaš u prikazuje na zorni na in u pri i o slugama koje o ekuju povratak svojega gospodara. ekaju i ga, oni trebaju ostati vrijedni! Svaki na svom mjestu. U njihovom ‘sada’ trebaju pronalaziti mjesta za ospodina kada do e, da ih na e budne. Tako mu oni utiru put. Bdjeti zna i željeti da sus do e zato jer želja pokazuje da smo svjesni da ima u nama puno toga što je potrebno Spasitelja! Dobro, a na temelju ega možemo imati sigurnost da e ospodin do i? Na temelju Njegove vjernosti. Na temelju svih ispunjenih obe anja koja su se ostvarila tijekom povijesti. Bog se zauzeo za svoj narod, i On e to uvijek initi! Obe ano, ispunjeno! U susu zauvijek! To je pedagogija dventa ili Došaš a: imati povjerenja u Boga koji je ispunio sva svoja obe anja i ste i sigurnost da danas želi to u initi i za nas. Zašto? Odgovor se ne nalazi u našim zaslugama, nego u Njemu koji nas je izabrao kao svoju djecu, kao svoj narod, kao svoje blago. Bio je vjeran do sada, i takav e biti uvijek, i nama i svijetu!

DUHOVNI VELIKAN

Sveti Nikola, biskup, 6. prosinca IMENDANI I BLAGDANI utorak, 2. prosinca Blanka, Blanša, Živka

Pjeva i zbor župe Mursko Središ e

LEPOGLAVA Neobjavljena dokumentacija o blaženiku U povodu 10. obljetnice bea kacije zagreba kog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, Varaždinska biskupija i župa Lepoglava organiziraju u petak 5. prosinca znanstveni skup pod nazivom “Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za tre e su lje e”. Simpozij e se održa u Lepoglavi, u župnoj dvorani blaženog kardinala Alojzija Stepinca, na Trgu I. hrvatskog sveu ilišta 3. Moderatorica simpozija bit e Jasna Paveli - Jureško, a svoje radove e predstaviti 15-ak uvaženih teologa, profesora i laika, koji e izlagati u okviru podtema skupa: “Analiza mon ranog sudskog procesa Alojziju Stepincu”, “Recepcija Alojzija Stepinca nakon osude, beatifikacije i danas”, “Stepin evi suvremenici” i “Stepinac - svjedok i vizionar”. (VB, sm)

Najdraži je predboži ni svetac i zato se posebno asti u cijelom svijetu, a najviše ga vole djeca. Prema povijesnim podacima, Nikola je živio u 4. stolje u. Bio je biskup u gradu Miri, u današnjoj Turskoj. sticao se dobrotom prema bližnjemu, a strogo om prema samom sebi. Za vrijeme cara Dioklecijana, progonitelja krš ana, bio je uhva en, bi evan i ba en u tamnicu. Kada je car Konstatin dao slobodu krš anima, pustio je Nikolu iz zatvora. Umro je u visokoj starosti, s 324 godine. Od po etka je štovan na stoku i na zapadu. Šest stolje a poslije, 1087. godine, njegove su relikvije donesene u talijanski grad Bari. Od tada se na osobit na in štuje u tamošnjoj katedrali. U Me imurju se kao patron slavi i štuje u akovcu i Novom Selu na Dravi. (sm)

srijeda, 3. prosinca Franjo Ksaverski, Klaudije etvrtak, 4. prosinca Barbara, Barica, van Dam petak, 5. prosinca Kristina, Slavka, Saba subota, 6. prosinca Nikola, Nikica, Nikša nedjelja, 7. prosinca 2. DOŠ Š , mbrozije ponedjeljak, 8. prosinca B Z R ŠNO Z BDM, Marija

RIJE I MUDRE “Dogodi se u jednom trenu emu se nadaš itavu godinu.” (MK , sm)


MOZAIK

18

2. prosinca 2008. GODIĹ NJA SKUPĹ TINA me imurskih umirovljenika

Kako pridobiti nove lanove

Oni su u braku do ekali 60 godina

UDRUGA UMIROVLJENIKA Me imurske Ĺžupanije

Zlatni pir slavi 78 parova asigurno jedan od najljepĹĄih skupova odrĹžanih ove godine u Me imurju odrĹžan je u etvrtak u kavani “ Jeleniâ€? u Gornjoj Dubravi, gdje je odrĹžan susret i druĹženje me imurskih umirovljenika koji ove godine slave 50. i 60. obljetnicu braka. Na skupu je od 78 evidentiranih bra nih parova bilo njih 55 iz itavog Me imurja, preostali nisu iz raznih razloga, prvenstveno zdravstvenih i starosnih, doĹĄli. No svima su njima iz Gornje Dubrave upu ene iskrene estitke i Ĺželje za dobro zdravlje. Me u zlatnim jubilarcima bilo je i onih koji su ove godine proslavili ili e to obaviti do kraja 2008. godine 60 godina zajedni kog Ĺživota. Posebne estitke za ovu zna ajnu obljetnicu primili su Martin i na Fran i i van i atarina Palnec iz Murskog SrediĹĄ a, te Franjo i

Rozalija Balog iz Ma kovca i Rudol i Terezija Reich iz NedeliĹĄ a. Na slavlje nisu mogli do i Feliks i Rozina Ĺ tampar iz Palovca, te Franjo i Emilija ntolovi i Josip i UrĹĄula Horvat iz Murskog SrediĹĄ a. DruĹženje je organizirala Udruga umirovljenika Me imurske Ĺžupanije, iji je predsjednik Petar Novak umirovljenicima estitao jubileje, te spomenuo kako je u 15 godina na ovakvim susretima bilo 1015 parova. Slavljenicima je estitao i Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, a slavljenicima je ruĹže poslao Josip Posavec, me imurski Ĺžupan. Dr. Nevenka r mar za ovu je prigodu napisala pjesmu “VaĹĄih pedeset ili ĹĄezdeset letâ€? koju je pro itala Marija utnjak, tajnica udruge. a sve sudionike je osoblje kavane “ Jeleniâ€? pripremilo

Županovo cvije e za slavljenike

Redovitu godiĹĄnji i izvjeĹĄtajnu skupĹĄtinu odrĹžala je Udruga umirovljenika Me imurske Ĺžupanije. Na skupĹĄtini, kojom je predsjedao predsjednik svih me imurskih umirovljenika Petar Horvat, razmotrena su a potom i prihva ena izvjeĹĄ a o financijskom poslovanju u prvih devet ovogodiĹĄnjih mjeseci, te su doneseni privremeni financijski planovi. Predsjednik Horvat je napomenuo kako je u udrugu u lanjeno tek neĹĄto viĹĄe od polovice evidentiranih umirovljenika, pa je na kraju zaklju eno kako treba krenuti u borbu za ve i broj lanova. Tome bi trebala doprinijeti odluka da e visina lanarine u 2009. godini biti kao i do sada.

U ast Ĺživotu, prirodi i ovjeku

Iz Murskog SrediĹĄ a dolazi najviĹĄe parova sa 60 godina braka ukusan objed i zabavu uz duo “ uroraâ€?. Predsjednik Horvat svima je poĹželio ugodne boĹži ne i novo-

godiĹĄnje blagdane te ih pozvao na nove susrete u 2009. godini. (S. Mesari )

Slavljenici Hergoti i Pajnoga sa svojim predsjednikom Ivanom Živkom

Vladimir Bujan, najstariji autohtoni Ĺžitelj Brezi a, dijela naselja Ma kovec, u petak poslijepodne zasadio je mladu brezu upravo u Brezi u, koja e Ĺžitelje Ma kovca i putnike dobronamjernike podsje ati i upoznavati da je tu nekada bilo carstvo breza. Ma kovec je u petak dobio svoj spomen - park, podaren prirodi koja je zapravo Ma kovcu sve i dala. Ujedno je u Brezi u otkrivena prigodna spomen - plo a koja tako er podsje a i ozna uje podru je Brezi a, koje puno zna i Ma kov anima, posebice starijima. Naime, kako su pojedinci rekli, u Brezi u su nastajale ljubavi, u Brezi u se nabavljalo drvo za ogrjev, u Brezi u su se krave pasle. Mlada breza i spomen - plo a Brezi u su zahvala za sve to.

Josip Varga, predsjednik VM -a Ma kovec, okupljenima, me u kojima je bilo najviĹĄe ĹĄkolske djece sa svojim u iteljicama i za koje je ovo bio svojevrsni sat povijesti, rekao je kako je do sadnje breze, postavljanja spomen - plo e i imenovanja ulice Brezi doĹĄlo odlukom Gradskog vije a

akovec. - Dok mnogi danas podiĹžu spomen - plo e u znak sje anja na bitke, gubitke i ratove koji su ljudstvu donosili tugu i bol, mi sadimo brezu i postavljamo spomen - plo u Ĺživotu i Ĺželimo da Ma kovec slavi i asti dar prirode i ovjeka, osobito mladosti, naglasio je Varga. Lizalice i kuhano vino podijeljeni su sudionicima ovog kupa, ĹĄto je bio dodatni in ovoga lijepog doga anja. (Stjepan Mesari )

Bujan sadi drvo spoznaje o Brezi u

Ledo u Me imurskim dvorima najpoznatiji kao proizvo a sladoleda, on iz dana u dan ĹĄiri paletu proizvoda od povr a do plodova mora, osloba aju i kuhare i doma ice osnovnih poslova iĹĄ enja i rezuckanja i omogu avaju i im da viĹĄe vremena posvete kulinarskoj maĹĄti pripreme u loncu. (s.z.)

SkupĹĄtini je nazo io i Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, koji je umirovljenike upoznao s radom Matice i poloĹžajem hrvatskih umirovljenika. (S. Mesari )

MA KOVEC dobio spomen – park

SPOJ doma e proizvodnje i ugostiteljstva u kuhinji

ViĹĄe nego ikad svjesni smo potrebe povezivanja doma ih tvrtki i poduzetnika, a jedan takva uspjeĹĄan spoj dogodio se u petak u Me imurskim dvorima vlasnika Tatjane i Marijana MartinjaĹĄa koji su za svoje poslovne partnere priredili gastronomski uĹžitak iz Ledove ĹĄkrinje. Premda je Ledo

Lokmer i Horvat pred lanstvom

Kuhari su pokazali kako se doma e moĹže me usobno dobro promovirati


M" #$

2. prosinca 2008.

19

Dalibor Stani upoznao je u enike Gospodarske škole akovec s AIDS-om te prevencijom njegovog širenja

ME UNARODNI DAN borbe protiv AIDS-a

U enici esto dobro informirani Povodom Me unarodnog dana borbe protiv AIDS-a prošli su tjedan za u enike srednjih škola s podru ja Me imurske županije održane radionice kojima je cilj upoznati u esnike s AIDS-om te prevencijom njegovog širenja. Kroz radionicu u esnici su putem igre prolazili kroz razli ite teme vezane uz AIDS, nakon ega su mogli postavljati pitanja vezana uz tu temu. Od na ina prijenosa, zaštite, testiranja, do problema kroz koje prolaze HIV pozitivne osobe te prevencije. Dok je prošli etvrtak predavanje, odnosno radionica održana u Srednjoj školi Prelog te u U eni kom domu akovec, u petak su radionice organizirane u Gospodarskoj školi, TIOŠ-u i Gimnaziji akovec. Edukator ove korisne radionice bio je Dalibor Stani , koji ve nekoliko godina radi na programu

“Unaprje enje borbe protiv HIV/ AIDS-a u Republici Hrvatskoj”, koji provodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. - U Me imursku županiju došao sam na poziv Odbora za ravnopravnost spolova. Budu i da osim na ovom projektu radim i u Ženskoj sobi koja sura uje s Odborom za ravnopravnost spolova Me imurske županije, pozvan sam s njihove strane kako bih održao ove radionice za u enike srednjih škola. Moja iskustva s u enicima dobra su iz razloga što su sudionici veoma zainteresirani, puni su pitanja, dok esto ima i u enika koji su jako dobro informirani o tome. I dok su neki ve sudjelovali u sli nim radionicama, tu su i oni koji nešto manje znaju o ovoj temi. No, upravo zbog toga smo ovdje mi kako bi im odgovorili na njihova pitanja, kazao je Dalibor Stani . (H. Ze ar)

Osim DVD-a Kuršanec, DVD-a akovec, JVPG-a akovec, u vježbi su sudjelovali DVD Šandorovec, DVD Savska Ves, DVD Strahoninec i DVD Novo Selo na Dravi

Zbor, iji je cilj poticanje i unaprje ivanje kulture i o uvanje etnobaštine na podru ju op ine Nedeliš e i Me imurske županije, trenutno broji preko pedeset lanova

OBILJEŽENA deseta obljetnica Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”

U samo deset godina postigli izniman uspjeh Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a u nedjelju 23. studenog proslavio je jubilarnu desetu obljetnicu plodonosnog djelovanja u predstavljanju glazbene ostavštine poznatoga hrvatskog skladatelja Josipa Vrhovskog te djela drugih hrvatskih i stranih skladatelja, a posebno me imurskih popijevaka. U okviru proslave održana je ve er pjesme i plesa u sportskoj dvorani Osnovne škole Nedeliš e. Osim samog zbora, nastupio je Tamburaški orkestar “Josip Vrhovski” te muška vokalna skupina pjeva kog zbora, kao i KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e, unutar koje je ovaj nevjerojatan zbor kao sekcija osnovan 1997. godine. Iako deset godina u zborskom pjevanju nije mnogo, ovo je bio velik dan za njih i mnogo im zna i. Koliko je ovaj pjeva ki zbor izuzetan, govori njihov uspjeh i osvojene nagrade. Osim nagrade “Zrinski” kao najve eg priznanja na županijskom nivou, ove godine osvojili su i najve e internacional-

U sklopu zbora djeluje i muška vokalna skupina koja se tako er iskazala svojim nastupom no priznanje, odnosno Srebrnu plaketu na festivalu zborova u Veroni. Zbor, iji je cilj poticanje i unaprje ivanje kulture i o uvanje etnobaštine na podru ju op ine Nedeliš e i Me imurske županije, trenutno broji preko pedeset lanova, a osobito su ponosni na mla u generaciju koje, sre om, nije sve

manje. Iako je osnovan kao sekcija KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, od 2000. godine djeluje kao samostalna udruga. Osim višeglasnog zborskog pjevanja, u sklopu zbora djeluje i muška vokalna skupina, a isti e se i po nastupima solista. Planova za nadolaze e razdoblje ne manjka. Po etkom mjeseca

prosinca odlaze u Bratislavu na adventski festival zborova, nakon ega slijedi ve tradicionalni boži ni koncert koji je, kako kaže predsjednik zbora Valentin Novak, posao brand sjeverozapadne Hrvatske. Idu a 2009. godina tako er je puna planova. Osim redovnih aktivnost kroz godinu, planira se ponovni odlazak u Veronu kako bi ovaj put pokušali osvojiti zlato. U sklopu proslave desete obljetnice Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” dodijelio je zahvalnice osobama koje su im pripomogle te su tako er zaslužne za njihove iznimne uspjehe. Osim lanovima zbora koji su od prvog dana s njima, a pjevaju još i danas, zahvalnicu je primio i voditelj zbora Branimir Magdaleni koji je tako er dio zbora od samog po etka. Zahvalnice su uru ene i Tamburaškom sastavu Pjeva kog zbora, KUD-u “Selja ka sloga” Nedeliš e iz koje je zbor proizašao te Op ini Nedeliš e koja ih vjerno prati i podržava. (H. Ze ar)

TAKTI KA VJEŽBA gašenja požara “Kuršanec 2008.”

Provjerili opremu i tehniku te sustav uzbunjivanja

lanice Vatrogasne Zajednice grada akovca uz doma instvo DVD-a Kuršanec prošle su subote organizirale i uspješno izvele javnu takti ko - pokaznu vježbu u Kuršancu kod pilane. Osim DVD-a Kuršanec, DVD-a

akovec, JVPG-a akovec, u vježbi su sudjelovali DVD Šandorovec, DVD Savska Ves, DVD Strahoninec i DVD Novo Selo na Dravi. Cilj ove vježbe bio je provjera sustava uzbunjivanja i zapovijedanja te provjera opreme i tehnike kojom raspolažu postrojbe Vatrogasne zajednice grada akovca. Osim toga, ovom vježbom su se uvježbavali lanovi postrojbi VZG-a

akovec u stru nom korištenju vatrogasne opreme te se provjerila ispravnost podzemnih hidranta i bunara - sondi na vježbovnom prostoru. (H. Ze ar)

Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” uru io je zahvalnicu KUD-u “Selja ka sloga” Nedeliš e iz koje je zbor proizašao

KONCERT klasi ne glazbe u Murskom Središ u

Nastupa Blanka Tkal i Breglec

Ovom su se vježbom uvježbavali lanovi postrojbi VZG-a akovec u stru nom korištenju vatrogasne opreme

Grad Mursko Središ e u nedjelju 7. prosinca organizira koncert klasi ne glazbe koji je besplatan za sve gra ane. Koncert e se s po etkom u 18 sati održati u središ anskoj župnoj crkvi.

U programu e nastupiti mezzosopranistica Blanka Tkal i Breglec, bariton Ronald Brauss i pijanist Mario opor. Oni e izvesti djela Mozarta, Haydna, Verdija, Lehara i Kalmana, te nekoliko boži nih pjesama. (sm)

Osim samog zbora, nastupio je Tamburaški sastav “Josip Vrhovski”

ŠTRIGOVA

Policajci i vinari miroljubivo Me imurski vinari, lanovi Društva “Hortus Croatiae”, organizirali su a potom i odigrali prijateljsku malonogometnu utakmicu s djelatnicima Policijske uprave me imurske. Utakmica je odigrana u štrigovskoj sportskoj dvorani, a kona ni rezultat od 6:6 najbolje

govori da je utakmica zaista bila prijateljska. Nakon utakmice vinari i policajci nastavili su druženje u kavani “Kult” u Štrigovi i ve dogovorili novo druženje, koje je postalo tradicionalno. (sm, JM)


20

NOVI ŽIVOT SE RA A

2. prosinca 2008. USKORO – OUTLET Sveta Helena

Roba sniĹžena i do 80 posto

Marko (27) i Željka (23) Pani iz Donjeg Mihaljevca dobili su Tenu, ro enu 20. studenog u 16 sati.

Marko (31) i Tanja (30) Posedi iz Savske Vesi dobili su Tiju, ro enu 6. studenog u 12,36 sati. Po seku je doĹĄla i Jana (5).

Ivan (26) i Tea (23) Kiri iz akovca dobili su Karlu, ro enu 20. studenog u 10,20 sati.

Zdravko (36) i Dijana (35) Kozjak iz Mihovljana dobili su Darija, ro enog 16. studenog u 13,25 sati. Po bracu je doĹĄao i Vjeran (11).

MT “LEPTIRI â€? poklanja benkicu i partlek Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi Ĺživot se ra aâ€? M MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

Dragan Horvat (32) i Dragica OrĹĄuĹĄ (35) iz Trnovca dobili su Nataliju, ro enu 14. studenog u 9,30 sati. Imaju i Valentina (14), Damira (13), Marija (10), Petru (6) i Mateja (4).

- Robu poznatih marki sniĹženu od 30 do 80 posto ve sljede i mjesec mo i ete kupovati u utlet centru Sveta Helena, rekla je anja Dajak, direktorica utlet centra, na konferenciji za novinare odrĹžanoj proĹĄle srijede u araĹždinu. nvestitor ovog projekta izraelska je tvrtka Prigan Holdings, a projekt je vrijedan 4,5 milijuna eura te e se prostirati na 12 tisu a etvornih metara prodajnog prostora. utlet centar Sveta Helena osim prodajnog prostora imat e i vanjsko i unutarnje dje je igraliĹĄte, kao i park, a u sljede oj fazi planira se i tehni ki dio na kojem e se prodavati sniĹžena tehni ka roba. Kupce e zasigurno najviĹĄe privu i najbolji me unarodni

brandovi stari sezonu ili dvije uz zna ajne popuste u cijenama. utlet kod Svete Helene nalazi se uz samu autocestu Gori an – Zagreb strateťki tako smjeťten da ga je lako na i iz pravca akovca, ali i Zagreba. (NŠ)


BEST Dancer’s & Model’s Klara Novak iz Strahoninca i Nina Peras iz Selnice pobjednice su na izboru najboljeg modela u konkurenciji lima ica i tinejdžerica - koji je organizirala po 3. put akove ka Vivona. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan, više na str. 20)


2

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.

KOPRODUKCIJA KazaliĹĄne druĹžine Pinklec i Hrvatskoga narodnog kazaliĹĄta u VaraĹždinu

Praizvedba predstave “Nikola Sedmi� na Tribini -a Idu i etvrtak u Centru za kulturu praizvedbu e na Tribini

-a doĹživjeti prva predstava u koprodukciji KazaliĹĄne druĹžine Pinklec i Hrvatskoga narodnog kazaliĹĄta u VaraĹždinu. Rije je o drami “Nikola Sedmiâ€? autora Vladimira Stojsavljevi a u reĹžiji Romana Bogdana. Predstavu su u Centru za kulturu predstavili Romano Bogdan, Jasna Jakovljevi , ravnateljica varaĹždinskog HNK-a, Vladimir Stojsavljevi i Mladen Marti , umjetni ki voditelj HNK-a VĹ˝. “Nikola Sedmiâ€? prva je ozbiljnija suradnja akove kog Centra za kulturu i varaĹždinskog HNK-a, a obje strane isti u zadovoljstvo dosadaĹĄnjim zajedni kim radom. Suradnju je posebno uspjeĹĄnom ocijenila Jasna Jakovljevi : - Suradnja se nastavlja, ona je dogovorena i u drugim projektima koji bi se trebali realizirati sljede e godine. Mislim da cijela ova sjeverozapadna regija moĹže puno dobiti ovakvim koprodukcijama koje su u skladu s proĹĄirenjem kulturnog programa. U projektu “Nikola Sedmiâ€? nalaze se naĹĄi najbolji glumci, koji rad s Romanom Bogdanom opisuju kao divno iskustvo i govore samo lijepe stvari.

Zato moĹžemo re i da je naĹĄa suradnja s Centrom za kulturu i Pinklecima i viĹĄe nego dobro po ela. Ova predstava dio je zavrĹĄnice proslave 500. obljetnica ro enja Nikole Ĺ ubi a Zrinskog Sigetskoga, a donosi pripovijest o njegovu praunuku, hrvatskom banu i utemeljitelju ma arske knjiĹževnosti Nikoli VII. (1620. - 1664.), vlasniku akovca, i bratu Petra (1621. - 1671.), urotnika s Krstom Frankopanom. Hrvatski ban Nikola je autor spjeva “Adrijanskoga mora sirenaâ€?, koji je s ma arskog preveo i tiskao njegov brat Petar. Zahvaljuju i Nikolinu ruĹĄenju mosta kod Osijeka (poznatog Sulejmanovog mosta, zavrĹĄenog upravo uo i napada na Siget, preko kojega su Turci i dovukli svu silu oruĹžja u Europu), uveden je termin “predzi e krĹĄ anstvaâ€?. Naime, Nikolu su nakon ruĹĄenja proglasili herojem nad herojima, a ta je akcija u povijesti poznata kao “zimska vojnaâ€?. Stvar je u tome ĹĄto do tog sije nja 1663. godine nitko nije ni pomiĹĄljao tu i se zimi, a kamoli i i ruĹĄiti most, koji je bio udo gradnje – duga ak oko osam kilometara, i prolazio je sve do danaĹĄnje Darde kroz mo vare.

“Nikolu Sedmogâ€? predstavili su Romano Bogdan, Jasna Jakovljevi , Vladimir Stojsavljevi i Mladen Marti Uloge u predstavi ostvaruju Igor Golub, Janko Popovi Volari , Sun ana Zelenika - Konjevi , Beti Lu i i drugi. Dramaturginja je Vesna ikanovi , dok je scenografiju osmislio Drago Broz. VaĹžno je napomenuti da u stvaranju predstave

U CENTRU ZA KULTURU odrĹžana premijera petog filma Zrinka Ogreste

Ĺ to se krije iza stakla?

akove ka publika proĹĄli je etvrtak u Centru za kulturu dobila priliku pogledati premijeru filma Zrinka Ogreste “Iza staklaâ€?. Film su u akovec doĹĄli predstaviti Janko Heidl, filmski kriti ar i novinar Ve ernjeg lista, i Vladimir Gojun, montaĹžer. “Iza staklaâ€?, nastao u produkciji Interfilma i Hrvatske radiotelevizije, urbana je pri a smjeĹĄtena u Zagreb danaĹĄnjice. Radnja problematizira odnose unutar ljubavnog trokuta. SrediĹĄnji je lik 35-godiĹĄnji uspjeĹĄni arhitekt (Leon Lu ev), oĹženjen, otac, koji ve godinama ljubuje s kolegicom iz ureda (Darija Lorenci), ĹĄto se pretvorilo u neugodnu situaciju bez razvoja doga aja koji ne emu doprinose. Glavne uloge u filmu tuma e Leon

Lu ev, Jadranka oki i Daria Lorenci. Scenarij su napisali Lada KaĹĄtelan i Zrinko Ogresta, direktor otografije je Davorin Gecl, a montaĹžeri Josip Podvorac i Vladimir Gojun. Ekipa koja je radila na filmu dobro se slagala na snimanjima, a rezultat svega je bilo gotovo 50 sati snimljenog materijala. Kako su se uhvatili u koĹĄtac s biranjem materijala koji e u i u film, doma oj je publici ispri ao montaĹžer Vladimir Gojun: - Nakon snimanja filma slijedi velik posao. Taj posao ovisi o materijalu koji montaĹžer dobije i o koliko se izazovnom materijalu radi za razvijanje pri e. U ovom slu aju ovdje je specifi no da je velik dio filma sniman s dvije kamere, ĹĄto i nije neka praksa kod nas. I materijala je bilo puno, nekih 45 do 50 sati, iz ega

je proizaĹĄlo 80 minuta filma. Ipak nije to predstavljalo neki preveliki posao. Sa Zrinkom je lako raditi u montaĹži, s obzirom na to da zna ĹĄto to no Ĺželi dobiti i mislim da smo dobro uigrana ekipa. Bili smo gotovi dosta brzo, u 28 dana. NajviĹĄe smo se nekako koncentrirali na zvu nu obradu filma s obzirom na to da u njemu ne postoji glazba, osim na odjavnoj ĹĄpici, tako da smo teĹžiĹĄte pokuĹĄali prebaciti na dramaturgiju. O kvaliteti posljednjeg filma redatelja Zrinka Ogreste dovoljno govore podaci da je to film koji je nominiran za Kristalni globus na filmskom estivalu u Karlovym Varyma, dobitnik Zlatnih arena za glavnu Ĺžensku ulogu (Jadranka oki ) i filmsku otografiju (Davorin Gecl) te nagrade publike u Motovunu. (mn)

vaĹžnu ulogu imaju Me imurci – osim redatelja Romana Bogdana tu su kostimografkinja Jasna Rani i Marjeta Masten, autor glazbe Dejan Vuk, te “Pinkleciâ€? Karolina Horvat i Davor Dokleja. (mn)

KAZALIĹ NA druĹžina Pinklec

Premijera “Vatroslav Gromâ€? U nedjelju 7. prosinca u Centru za kulturu s po etkom u 16 sa odrĹžat e se premijera predstave “Vatroslav Gromâ€?. Predstavu je prema pri i Jody Bergsma “Zmaj iz luginaâ€? napisao Igor Baksa, a rije je o prekrasnoj bajci u kojoj se pojavljuju brojni likovi poput zmajeva, vilenjaka, Ĺživo nja i p ca koje govore. NaĹĄi e se glumci neustraĹĄivo suo i sa zmajem i ispri a cijelu pri u uz pomo igra aka koje se mogu na i u svakoj dje joj sobi. Djeci e pokaza da je i najlju eg neprijatelja mogu e savlada i pretvori u dobrog prijatelja. ReĹžija: Romano Bogdan; glazba: Igor Baksa, Jelena Dokleja; scenogra ja: Bruno Kontrec; oblikovanje svjetla: Neven Taradi. Trajanje: 30 minuta; za sve uzraste!

KAZALIĹ TE Svarog u Scheierici izvelo predstavu “Avijonko se Ĺženiâ€?

MALA scena CZK-a

Miljenko MurĹĄi predstavio prvu slikovnicu

KnjiĹževna ve er

NaĹĄ veliki zavi ajni knjiĹževnik Miljenko MurĹĄi akove koj se publici proĹĄlog tjedna u zgradi “Scheierâ€? po prvi put predstavio slikovnicom nazvanom “Avijonko se Ĺženiâ€? i istoimenom novom predstavom za djecu. Nakon posljednjeg susreta s njim u travnju, kada je predstavio zbirku pjesama “Skandalozna kronikaâ€?, dramu “Galgotaâ€? i studiju “Je li Bobo ka spavala s Filipom Latinovi em?â€?, MurĹĄ i je ovaj put predstavio pri u o malenom avionu koji ljubav traĹži na najneo ekivanijim mjestima. Radi se slikovnici ija radnja para razira me imursku popijevku “Fti ek veli da se Ĺženil bodeâ€?. Slikovnicu je u predstavu pretvorilo KazaliĹĄte Svarog, pod redateljskom palicom iskusnog Dubravka Sidora.

Suradnja MurĹĄi a i Svaroga ve je godinama uspjeĹĄna, kaĹže nam autor: - Oni imaju moju predstavu Galgota, a nakon Avijonka pripremaju i joĹĄ jednu predstavu. U tom smislu je ovo jedna jako lijepa suradnja. Ja im dajem tekstove, a oni ih odli no odglume. To je jedno malo kazaliĹĄte, skromno, ali veoma veselo, ambiciozno i sklono eksperimentima, ĹĄto meni odgovara. Tako da mi je s njima stvarno lijepo sura ivati. Ina e, po etkom studenog Avijonko je u Zagrebu igrao po 50. put, a time je ujedno obiljeĹžena 6. godina djelovanja KazaliĹĄta Svarog. ViĹĄe od pola tih izvedbi bilo je na gostovanjima, od ega je jedno bilo u Ĺ vicarskoj gdje je predstavu odgledao i hrvatski veleposlanik u Ĺ vicarskoj. (mn)

KazaliĹĄte Svarog ovaj je put postavilo MurĹĄi evu predstavu “Avijonko se Ĺženiâ€?

Na Maloj sceni Centra za kulturu u petak 5. prosinca u 19 sa odrŞat e se knjiŞevna ve er Druťtva hrvatskih knjiŞevnika, ogranak akovec. akove ki ogranak Druťtva hrvatskih knjiŞevnika, udruge profesionalno registriranih pjesnika, pisaca i knjiŞevnih znanstvenika, svojim prvim javnim nastupom objavljuje desetogodiťnjicu osnivanja i dosadaťnjega kulturnog djelovanja koje, unato intenzitetu, doma oj javnos nije poznato. lanovi su: Lidija Bajuk, Zvonimir Bartoli , Petar Despini , Ljubica Dui , Ernest Fiťer, Stanka Gjuri , JoŞa Horvat, Stjepan Hranjec, Ivica Jembrih Cobovi ki, Emilija Kova , Zvonko Kova , Ivan Kutnjak, Josip Mihalkovi , Miljenko Murťi , Stanislav Petrovi , Ladislav Radek, Petrana Sabolek, Milivoj Slavi ek, Zrinko Šimuni , Mila Železnjak. Ogranak e ovaj put predstaviti sedam lanova (Fiťer, Bartoli , Jembrih, Hranjec, Mihalkovi , Petrovi , Radek), a takvu priliku nadalje e dobi i ostali DHK-ovci.


3

2. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ZAVRŠNA SVE ANOST Mjeseca hrvatske knjige 2008.

AKTUALNE IZLOŽBE

Nagra eni radovi izloženi u Katoli kom domu

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba Lászla Nemesa, ma arskog slikara, grafi ara i muralista. Izložba dokumentira sve što je umjetnik naslikao u protekla etiri desetlje a i ini fini presjek njegova cjelokupna stvaralaštva. Izabrano je tridesetak radova iz svih njegovih dominantnijih aza slikarstva. U cjelini, ovdje je itav opus koji je uistinu raznovrstan, tematski, što se tehnike ti e, sadržajno i poeti ki.

U Katoli kom domu u akovcu otvorena je izložba dje jih radova u enika osnovnih škola nastalih na osnovu likovnog i literarnog natje aja Mjeseca hrvatske knjige 2008. koji je organizirala Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec. Natje aji su bili organizirani uz 350. obljetnicu dolaska ranjevaca u akovec, a tema koju su obra ivali u enici iz akove kih škola, kao i škola iz Strahoninca i Šenkovca, bio je naš svetac Franjo Asiški, ljubitelj prirode. Nagra eni su mališani pred okupljenim roditeljima i vršnjacima pro itali svoje radove, a za poseban štimung pobrinule su se flautistice, polaznice Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec. Iako su mališani dobitnici nagrada ve objavljeni i nagra eni na nedavno održanoj završnoj sve anosti u Knjižnici, ovaj put prigodne

poklone dobili su od akove koga Franjeva kog samostana. Na otvaranju izložbe Blaženka Hunjadi - Bašek, voditeljica igraonice Bamblek u Knjižnici, ponovno je iskoristila priliku da spomene kako je prošao ovogodišnji Mjesec knjige: - Drago nam je da smo na neki na in obilježili ovu obljetnicu dolaska ranjevaca. Bila nam je velika želja da se u ovo uklju imo, pa smo iskoristili Mjesec knjige i nagradili u enike koji su sudjelovali u literarnim i likovnim natje ajima. Zahvaljuju i Franjeva kom samostanu svatko te radove sada može razgledati u Katoli kom domu. Uvijek nam je drago na koji se god na in mališani izražavaju, jer je to uvijek iz toplog, dje jeg srca. Radovi zaista razgaljuju dušu i neka to bude poziv i za drugu djecu da druge godine sudjeluju u natje ajima. (mn)

Izložba dje jih radova može se razgledati u Katoli kom domu

LIVIJEVI PLESA I postigli uspjeh na plesnom turniru u Bjelovaru

Kristijanu Peteru i Ivi Bukovi srebro i bronca Protekli vikend u Bjelovaru je održan plesni turnir u organizaciji sportsko plesnog kluba TACTUS na kojemu se natjecalo i pet plesnih parova PK-a Livi. Najbolji plesni par, s dvije medalje, jesu Kristijan Peter i Iva Bukovi koji su osvojili srebro u latinoameri kim plesovima i broncu u standardnim. Marko Šoštari i Leona Zeli potvr uju svoju kvalitetu srebrom u standardu i 4. mjestom u latinu. Srebro su u latinu osvojili

i Saša Oreški i Tanja Baksa, a mladi plesni par Nikolai Ivan Horvat i Laura Majer na svojem prvom turniru okitili su se srebrom u standardu. Tin Sanjkovi i Lara Novak bili su 6. u standardnim plesovima. Sportski plesa i Livi pripremaju se za još dva plesna turnira do kraja ove godine, u Samoboru i Varaždinu, a promociju u akovcu imat e 14. 12. na Novogodišnjem estivalu plesa u sportskoj dvorani Graditeljske škole.

UDRUGA “Zlatne ruke”

U iš ekivanju blagdana Pripremamo se za nadolaze e blagdane, duhovno i materijalno. Želimo obradovati djecu, usre iti drage nam osobe, darovati prijatelje. Ukrašavamo svoje domove i uga amo uku anima. Ove su nedjelje mnoge doma ice postavile na stol adventski vijenac. Neki su vijenci vlastite izrade, dok su drugi nabavljeni u nekoj od trgovina. Udruga žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” akovec priprema se za blagdane na jedinstven na in. Naime, udruga je u svoj plan dvogodišnjeg djelovanja zacrtala suradnju sa srednjim školama i edukaciju svojih lanica. Zato je dogovorila i nastavila ve zapo etu suradnju s Gospodarskom školom u akovcu. U etvrtak 27. studenoga ova je udruga imala svoje redovne aktivnosti etvrtkom u prostorijama Gospodarske škole u akovcu. Pod vodstvom pro esorice Ljiljane Škrobar - Drk organizirana je radionica: Adventski vjen i . Uobi ajeno je da se tradicija prenosi od starijih na mla e i da mladi u e

vještine od starijih. Me utim, ovaj je etvrtak bilo druga ije. U enice ove škole Ana Marija Bra ko, Jasmina Jaklin, Jelena Kova i , Petra Kuzma, Nikolina Novak, Katarina Škvorc, Gordana Vidovi i Željka Zeli lanice su aranžerske grupe. One su s puno ljubavi prenosile svoje znanje u izradi vjen i a i boži nih aranžmana na svoje znatno starije goš e. U trajanju od dva sata izra eno je tridesetak razli itih radova koje poprimaju obilježja umjetni kih djela. Treba napomenuti da su svi radovi izra eni od prirodnih materijala ubranih na doma em terenu, u parku, vrtu i polju. To je slama, gran ice zimzelenog grmlja, ešeri, crveni i žuti plodovi ukrasnog bilja, hrastov žir, sušeni i ak, suho cvije e, suho vo e i drugi plodovi. Samo svije e i pokoji detalj, kao što su staklena kuglica, svilena vrpca i organdi tkanina, bili su dodatak ovim jedinstvenim vjen i ima. Pravi je užitak bio sura ivati s djevojkama koje s puno spretnosti, kreativnosti i mašte oblikuju vjen i e, tako da je svaki od njih

poseban i svaki je unikat. Vrijeme od dva sata proteklo je vrlo brzo, a rezultati su bili krasni vjen i i u rukama žena i radost na njihovom licu. Osim vještine u izradi aranžmana, u enice su se pokazale i dobrim doma icama. Svoje su goš e do ekale kavom, sokom od jabuka, proizvodom Gospodarske škole akovec, i sušenim vo em. Za itavo vrijeme radionice vladala je ugodna atmos era, prijateljski odnos pro esorice prema u enicama i uvažavaju i odnos u enica prema pro esorici i goš ama. Ovo je pravi primjer kako razvijati ljubav za rad, prijateljski odnos me u u enicima i suradnju me u generacijama. Kada bi takvih primjera bilo više ne bismo bili optere eni crnim vijestima o nasilju me u mladima. Udruga žena “Zlatne ruke” akovec zahvalna je Gospodarskoj školi, pro esorici Ljiljani Škrobar - Drk i u enicama koje su svoje vrijeme poklonile lanicama udruge i na taj na in se duhovno pripremile za Boži . (A. Vrbanec)

PRVI FESTIVALSKI nastup akove ke pjeva ke nade

Ena Pongrac nastupila na koprivni kom festivalu Nova akove ka pjeva ka nada Ena Pongrac nastupila je na prvom estivalu. Nastupila je na 6. izdanju estivala zabavne glazbe “Od srca - srcu” u Koprivnici. Nastupila je me u brojnim ve poznatim etabliranim lanovima hrvatske estrade, kao što su Željko Krušlin - Kruška, Krunoslav Ki o Slabinac, Zdravko Škender, Vladimir Ko iš - Zec i Los Caballeros, Mirko Švenda Žiga, i još mnogi poznati glazbenici. Svojim nastupom, a posebice sjajnim glasom, oduševila je publiku, ali i ostale glazbenike. Pjevala je pjesmu “Ti i ja” iju glazbu i tekst potpisuje poznati hit-maker Željko Thes, producent je Vladimir Mihaljek - Miha, aranžman Ivan Mikuli . Koreografiju nastupa osmislila je Karmen Kova evi - Jambor (voditeljica plesnog studija Vivona), a rizura i šminka djelo je salona ljepote Letizia. Ena se prvi put akove koj publici predstavila u velja i ove godine, kada je pred prepunim atrijem akove ke Gimnazije predstavila svoj prvi singl s dvije pjesme, “Još

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec – izložba Restauratorske radionice Muzeja Me imurja. Po prvi put predstavlja se restauratorsko - konzervatorska djelatnost navedene radionice u razdoblju od ‘93. do 2008. godine. Izložba predstavlja mali dio cjelokupne gra e koji je prošao kroz ruke restauratora Stjepana Jerkovi a, ak. kipar. Od preko 500 obra enih predmeta, on je napravio je izbor od 19 predmeta, koji najbolje ilustriraju zahtjevnost ove struke. Reiffeisen stambena štedionica – izložba u organizaciji UOLL-a, HDLUM-a i Rai eisena. Prodajna izložba iji prihodi idu u dobrotvorne svrhe sadrži donirane radove me imurskih slikara okupljenih u HDLUM-u, radove velikana kao što je Priska Kul ar te slike nastale na radionicama UOLL-a. Galerija Sabol – za predstoje e dane darivanja u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec, (pokraj Gradskog poglavarstva) možete odabrati autore kao što su V. Jorda, I. Oreb, M. Berber, M. Veža, M. Džamonja, E. Svilan, D. Žili , I. Lackovi , G. Politeo, D. Bahunek, D. Škoda i drugi. Slike su razli itih motiva, tehnika i oblika, a možete ih pogledati svaki dan do 15. sije nja 2009. godine. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim pre erencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. PRELOG – Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slavka Duki a. Slavko Duki iz Donjeg Kraljeva lan je Likovnog udruženja donjeg Me imurja Prelog. Na izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lova kih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg.

te volim” i “Sve do ludila”, kao i sjajnom izvedbom desetak covera u kojima su posebice do izražaja

došle njezine iznimne glasovne mogu nosti. (D. Zrna)

Caffe bar “Art” - izložba Pavla Ružmana i Martine Golubi . lan Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog Pavao Ružman izlaže nekoliko motiva stare Drave, dok se Martina Golubi predstavlja radovima od stakla i drugih materijala koje posebnom tehnikom ukrasa na salvetama pretvara u trajne oblike.


4

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.

Ustvari, puno nas toga živcira Piše: Maja Novosel Bogme, izgleda k’o da se iz tjedna u tjedan samo žalim i kvocam zbog ne eg. Ali šta se može, ja sam ovo shvatila terapeutski, k’o svojevrsni ispušni ventil. Dobro, možda i nije najbolje frustracija se rješavati javno, ali što je, tu je. Ja moram priznati da sam nekako smirenija, pa izgleda da pomaže. Pa u dosadašnjem duhu nastavljam. Ovaj tjedan u o stvarima koje živciraju veliku ve inu nas. Tih stvari ima... pa vjerojatno koliko i nas samih. Znate onu: sto ljudi, sto udi. Zato u ja o prvih pet koje mi padaju na pamet. I nisu poredane po važnosti. 1. Gužva u prometu baš onda kad ne smijete zakasniti.

ovjeku treba posebna mo da zauzda svoje frustracije (i jezik) osobito ako ste zapeli iza desetokota nog kamiona koji se tegli po cesti i guši vas ispušnim plinovima ili bakice koja vozi 15 na sat, a stara je tol’ko da joj ni u Floridi (državi s najviše umirovljenika) ne bi izdali voza ku dozvolu. E sad, kamion živcira, ali se ne usu ujemo trubiti jer, priznajmo si, da mu se prohtije, sravnio bi nas sa zemljom. A što se vremešne gospo e ti e, trubiti joj i isticati da je spora jednako je primjereno kao da na cesti nogom šutnete malog psi a. 2. Preglasna muzika u ka i ima. Naprosto “obožavam” kad je u ka i u, baš onda kad se mi sve “babe” uspijemo dogovoriti za kavu (jer je ipak umije e uskladiti naše rasporede i želje), muzika toliko glasna da jedna drugu ne ujemo. S obzirom na to da nam telepatija još nije toliko razvijena, a nit’ se nismo potrudile nau iti itat’ s usana, sve se ve inom svodi na - “Ha? Kaj si rekla?” i blijede poglede s jedne na drugu stranu. Ima i jedna pozitivna strana. Mogu iskoristiti jednu od mojih omiljenih re enica (koja dobro do e i kad nekom želiš di-

i tlak i dati mu do znanja da ga/ ju ne doživljavaš) - “Ja vidim da ti otvaraš usta i cijenim taj trud, ali te apsolutno ništ’ ne ujem.” A ono, ako imaš mašte, možeš i sam izmišljati dijalog. Kao kad na TV-u isklju iš zvuk. 3. Mobiteli Aaaa, mobiteli. Živciraju nas, a ne možemo bez njih. Zvone kad ne treba, a tiho su kad si želite da zazvone. Pa onda kad ti je najpotrebnije nema signala, nemaš kuna na mobu, mreža je u kvaru ili ve nešto. Koliko puta nam je svima došlo da ih zavitlamo u zid ili bjesomu no njime lupamo o stol? Ili kao ja odložite torbicu u lavabo koji ima pipu sa senzorom i skužite tek par minuta kasnije da je torbica u lavabou i puna vode. Presudila sam mu nehotice. Smrt utapanjem. Možda ipak predrasti na kazna? Da. Bilo mi je žao... i to je onda isto frustriralo - vlastita glupost (svrstavam je na broj 4). 5. Rije “ništa” “Kaj ti je?” “Ništa.” - Zvu i poznato? Ve vam se ježe dlake na tijelu na spomen rije i? Tako mala rije , a takav frustriraju ’ u inak. Ima nešto u njoj što vam ne samo digne tlak nego vas onda i protiv vaše volje tjera da dalje nastavite s pitanjima i davite i gnjavite. Ne uvijek, ali doga a se. A sve zbog jedne male rije i.

UDRUGA oboljelih od leukemije i limfoma

Izložba slika i predstavljanje UOLL-a u GK RH Stuttgart Dobrotvorna Udruga oboljelih od leukemije i limfoma iz akovca (UOLL) 21. studenog imala je svoj prvi javni nastup u Njema koj. Uz pomo hrvatskog konzulata i Kruga prijatelja Baden-Württemberg – RH, Udruga oboljelih od leukemije i limfoma organizirala je u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Stuttgartu otvorenje izložbe slika sa svojih likovnih radionica. Pod generalnim pokroviteljstvom Me imurske županije, likovna djela u Stuttgart su poslali akademski umjetnici Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja s kojim UOLL sura uje. Emil Vibovi , predsjednik UOLL-a, i sam je prebolio leukemiju. Nakon što je obolio, lije nici su mu dali samo par dana života, ali on se ipak nije predao. No izlije iti se mogao samo uz pomo dobrih ljudi, jer u lije enju su mu bili potrebni lijekovi koji nisu bili dostupni od strane HZZO-a. Kako sam kaže, imao je sre u posjedovati dovoljna inancijska sredstva i uza sebe imati suprugu i obitelj koji su mu dali snage. Nakon što se je prebrodio bolest i nakon što je primijetio koliko je teško do i do kvalitetne terapije, Emil Vibovi osnovao je 1999. godine udrugu UOLL. Želja mu je pomo i i drugim ljudima koji se nalaze u sli noj sudbonosnoj situaciji kao što je to bila njegova. UOLL zato pruža pomo oboljelima od leukemije i limfoma u obliku psihosocijalne podrške, ali i pri kupnji lijekova, terapija i pomagala, kada to ne pla a zdravstveno osiguranje. Sa svojih

NOVA KNJIGA Deepaka Chopre

Mo , sloboda i milost Izdava : Dvostruka Duga Dipl. art terapeutkinja Annabelle Therriault

Cijena knjige 130 kn (100 kn za narudžbu preko weba) http://www.dvostrukaduga.hr

Dr. Deepak Chopra je poznati pisac, predava i lije nik. Do sada je napisao više od 50 knjiga od kojih su mnoge bile uspješnice. Iz predgovora: Vaša istinska bit je izvor sveg postojanja – polje iste svijesti koje se o ituje kao cijeli univerzum. Kad sebe prepoznate kao to polje svijesti, stje ete mo ostvarenja želja, slobodni ste od straha i ograni enja, i živite u milosti, stanju svijesti u kojem u sve te e, a vaše se želje lako ispunjavaju. Radost i tuga, sre a i patnja ine igru suprotnosti; prolazne su jer su vezane uz vrijeme. Da biste postigli trajnu sre u, morate prekora iti misli i iskusiti unutarnji mir. Vaš stav ne mora nužno biti pozitivan. Ne morate odbaciti tugu i postati sretni. Morate po i onkraj svijeta dvojnosti, u polje istoga potencijala, te živjeti iz izvora. Sre a i tuga su razli ita lica beskona ne svijesti. Oba su prolazna, a vi niste ni jedno od njih jer niste stanje svijesti. Vi se svijest koja izražava sva ta stanja. Zašto biste se poistovjetili s kapljicom vode, kad ste ocean?

275 lanova UOLL organizira razne humanitarne akcije i projekte. Jedan od partnera Udruge oboljelih od leukemije i limfoma je Ustanova dr. Rudolf Steiner iz Donjeg Kraljevca. Ovo samo po sebi ne bi bilo ništa posebno da Rudolf Steiner, utemeljitelj antropozofske

ilozo ije i pedagogije po kojoj se u i u Waldorf - školama, nije 27. velja e 1861. godine ro en upravo u Donjem Kraljevcu. U ovom malom mjestu nedaleko od akovca i danas stoji njegova rodna ku a. Sandra Perca iz Ustanove dr. Rudolf Steiner tako er je doputovala na otvorenje izložbe kako bi predstavila svoj centar. U njemu e se ubudu e održavati likovne radionice organizirane zajedno s Udrugom oboljelih od leukemije i limfoma. Upravo te umjetni ke radionice vrlo su važno djelovanje UOLL-a. Naravno da su zato na izložbi u GK RH Stuttgart izloženi radovi umjetnika koji sura uju na radionicama Crtanjem do zdravlja i Art terapija. No pored akademskih umjetnika na ovim radionicama sudjeluju i sami lanovi udruge, oboljeli ili izlije eni od leukemije ili limfoma. Likovna djelatnost može biti jako oru e u borbi protiv psihi kih posljedica lije enja od raka, što su gosti otvorenja izložbe imali priliku uti u predavanju “Art terapija i lije enje od raka“ dipl. art terapeutkinje Annabelle Therriault s Visoke škole za art terapiju Nürtingen. Art terapija je relativno mlada znanstvena i terapeutska disciplina. U ovom obliku terapije primjenjuje se likovna umjetnost u pratnji lije enja raznih bolesti, pa tako i raka. Naravno, u lije enju protiv ovakvih opakih bolesti art terapija nije alternativa školskoj medicini. No oboljeli od raka kroz art terapiju lakše podnose sva psihi ka optere enja s kojima se suo avaju za vrijeme i poslije lije enja. Upravo takvu psihosocijalnu pomo UOLL nudi na svojim umjetni kim radionicama: oboljeli se lakše odnose sa svojom boleš u, a art terapija im i nakon lije-

RAJKO SUHODOL AN izdao nosa zvuka

Starogradske pjesme na albumu “Za jedan asak radosti”

U knjizi Mo , milost i sloboda Deepak Chopra razmatra misterij našega postojanja te njegovo zna enje u vje noj potrazi za sre om. Tko sam ja? Odakle potje em? Kamo u nakon smrti? Oslanjaju i se na staru ilozo iju Vedante i na saznanja suvremene znanosti, Chopra nam pomaže shvatiti i iskusiti našu istinsku prirodu, koja je polje iste svijesti. Kad shvatimo svoju istinsku prirodu, po injemo živjeti iz izvora trajne sre e, koja nije tek sre a zbog ovoga ili onoga, ve istinska unutarnja radost. Kad spoznamo tko smo, više ne ometamo prirodnu inteligenciju svemira. Umjesto toga dopuštamo da univerzum s lako om te e kroz nas, a naš je život prepun mo i, slobode i milosti.

Novi zanimljiv CD “Za jedan asak rados “ Rajka Suhodol ana i sastava Strune nedavno je predstavljen u javnos i pušten u prodaju. Ovo je simboli an naslov glazbene kompilacije nekih od najljepših i najpopularnijih starogradskih balada u izvo enju Rajka Suhodol ana i VIS-a Strune iz Zagreba, a u izdanju Hit Recordsa. Prvi singl bila je pjesma “Kad bi ove ruže male”, a novi singl je pjesma “Za jedan asak rados ”! Na ovoj glazbenoj kompilaciji gostovali su i sura ivali Jadranka Krišto , ani S pani ev, Ervin Bau i i Adalbert Turner Juci. Rajko Suhodol an od prije je poznat javnos kao osniva i producent Porinom nagra enog kvarteta Gubec, s velikim hitom “Ak sem sr eko ranil”, te kao kantautor sura uje s mnogim imenima hrvatske glazbene scene. Redovi je sudionik HRF-a, a prošle je godine njegova skladba “Srce mi puno rados ” (tekst Miroslav Škoro, izvo a Slavonske Lole), osvojila prvo mjesto publike u kategoriji narodno zabavne glazbe. Sastav Strune u svojoj postavi ima

izvrsne glazbenike, redom iz ansambla Lado: Branimir Ranogajec – violina, Saša Dos i – bas, Antun Ko ek – mandolina, te Robert Kolenc - gitara i Darko Berovi - harmonika, koji je ujedno aranžer i glazbeni producent. Ova je postava ve dobro poznata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pa tako i akovcu (Rajko Suhodol an pojavljuje se i na MEF-u od njezinog po etka), kao i majstori svira i iji je repertoar nemogu e saže u nekoliko re enica. Sve gore navedeno, na ovom nosa u zvuka, garantira vrhunsku izvedbu, pomalo druga iju od one u kojoj smo navikli sluša starogradsku glazbu.

Emil Vibovi , predsjednik UOLL-a enja pomaže ponovno prona i put u svakidašnji normalan život. Želja UOLL-a i njezinog predsjednika Emila Vibovi a je povezati se s art terapeutima u Njema koj te i njih pozvati na radionice u Hrvatsku, kako bi se izmijenila iskustva u radu s osobama koje boluju ili su preboljele teške maligne bolesti. Tako er je cilj UOLL-a stupiti u kontakt sa sli nim udrugama u Njema koj te, naravno, i na toj razini uspostaviti razmjenu i suradnju. Možda ova izložba pomogne u tim

namjerama. Organizatori i gostoprimci izložbe: konzul savjetnica Mirjana Boži , Julia Vibovi , Emil Vibovi (predsjednik UOLL-a), Sandra Perca (Ustanova Rudolf Steiner Donji Kraljevec), dipl. art terapeutkinja Annabelle Therriault, konzul za kulturu Jadranka Fumi – Belamari . Izložba UOLL-a može se posjetiti u GK RH Stuttgart još do 18. prosinca od 9 do 16 sati, odnosno utorkom i etvrtkom do 17 i 30 sati. (tekst i fotogra ije: Marko Lederer)

POGLED ISPOD OBRVA

Piše: Tihana Babi

Oko mene vjen anja k’o u pri i, ali ja se ne dam! Epizoda prva: Djevoja ko! Mnogo damica priprema se za “ženski tulum”! Treba se na dostojan na in pozdravi sa prijateljicom “koja odlazi u novi dom”. Zadnje ideje primaju se za (ne) primjeren poklon i što se sredilo se sredilo, dolazi nam dan bez muškaraca. S že se na zabavu. Sve se odvija brzo, družimo se, plešemo... Iz istog mira-ne znam šta ženama bi ali uskoro se krenulo na moma ku. Hm? Ipak da ne bi ispalo da se žene ne znaju zabavljat bez svojih muškaraca, nabavile smo mi jedan krasan poklon kao rezervu. Jedna prekrasna muška lutka za napuhavanje, crne rase, uljepšala nam je feštu. Dobio je i ime: Horge Timothy. Horge ( itaj Horhe), ko oni hispano glumci, sa br i ima i ljubavni kim sposobnos ma bez premca... Timo da ga malo pripitomimo... Didaskalija! Nakon mog javnog u enja nad injenicom da je došlo “vreme za ženidbu”, pokosila me hladna nova injenica da narod nije shva o moju poantu u tekstu o svadbama. Moje rije i su se “okrutno” okrenule pro v mene... Idem neki dan ulicom i sretnem jednog udvara a. Po ne on no i nježno ak svoj govor: “Dat u jedan savjet; znaš, nemoj se nikada žali preko medija...”. Kako od smijeha nisam mogla ništa re i, odgovorila bih mu preko medija ovaj puta da se savjet, pametni znaju, daje drugim ljudima samo u dva slu aja: kad je pitanje života ili smr , ili kad te netko tražio. Usu ujem se vjerova da moj slu aj nije nijedno od toga, haha. Ipak, da ne bi ispalo da sam savjet totalno ignorirala, o djevoja koj i vjen anju bit e rije samo još ovaj puta. Zasad. Epizoda druga: Vjen anje. Djeveruše obu ene u crno sa mnogo crvenih detalja. Izme u njih i moja malenkost.

Mladenka “blista sva u bijelom”, mladenac stoji “vito i ponosito”. Bra ni zavje se razmjenjuju, suze blistaju u o ima. Nekome od ganutos , nekome od vin eka. Nakon jela i pila, dolazi red na bacanje buketa. Ba en! Uspjela sam se dobro sakri i nije pao ni blizu mene (toliko o tome da sam željna svojih “sva ”). Pitam mladenca jel e baca podvezicu. Veli da su je zaboravili. Da malo zapaprimo, ujem sebe kako na mikrofon najavljujem da e za gospodu mladenac baciti svoju “smrdljivu štonfu ( arapu)”. Nakon prvotnog šoka, haha, re eno-u injeno. Zadovoljni ulovljenim ili kako koji mili moji, kre emo u vlaki . Maše se kuhinjskim krpama, izuvaju se cipele, vr evi se prazne, pune, prazne... Taman si mislim da je zabava pri kraju, dokopamo se nekako mikrofona. I što bi mi radili na svadbi da nema repertoara Miše Kova a? O i su polako svima crvene kao semafor, noge su naote ene, ali još smo “mladi i nemirni”. Ve se dogovara nova svadba. Sve je više prstena na desnim rukama, ali ne smeta. U sebi zaklju ujem da je još situacija pod kontrolom dok nas odrasli život nije sasvim “uzeo” i dok god imamo energije za vlaki e, da ve sad ne bi bilo da je “divlje izlaske u grad zamijenio lagani dvokorak uz puni želudac”!


5

2. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Poslovno okružje bit e vrlo zanimljivo za nove simpa je i ertove. Energija jedne osobe bit e vam vrlo privla na i možda vas odvu i u zabranjenu zonu. Skloni ste naglo pogazi vlas te principe. Predanije ete se angažira u rješavanju nekih problema. Ve u pažnju posve ivat ete poslovnim dogovorima i ozbiljnije pristupati donošenju odluka. Pazite na dokumente, ra une i sve što ovih dana potpisujete. Nemojte gubiti vrijeme i nervira se oko stvari na koje nemate utjecaj i koje zasad ne možete promijeni . Obuzdajte vlas tu nestrpljivost. Bit ete puni radnog elana, a vaša poslovna rješenja bit e hvaljena i priznata. Sredinom tjedna razveselit e vas pohvala od osobe koju cijenite. VAGA (24.9.-23.10.) Zadovoljni ste, samopouzdanje vam je na visini i spremni ste na poteze koje ina e ne povla ite esto. Ako ste sami, borit ete se za osobu koja vam se svi a. Dobri su izgledi da dobijete ono što želite. U onom što sada zapo nete imat ete veliku podršku okoline, a vaš šarm i ljubaznost dodatno pridonose uspjehu. Zbog profesionalnos i stras koju unosite u rad, uspjet ete svojim prijedlozima zainteresira sponzore. Dok e vas privla i putovanja i druženja, partner e se posve poslu i zajedni kim nancijama. Pokažite više razumijevanja za njegove ambicije. Reagirat ete na svaku prepreku i snagom volje svladava teško e. Mogu e je da vas zaokupi jedna ideja ili cilj kome ste spremni posve mnogo vremena.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Budite oprezni, jer granica izme u ljubavi i mržnje postajat e sve tanja. Samo jedan pogrešan korak mogao bi dovesti do prekida odnosa. Partner je u osjetljivoj fazi i teško podnosi vaše kri ke, kao i ljubomorne ispade. Ako niste zadovoljni poslom niti trenutnom financijskom situacijom, dobro bi bilo napravi plan dugoro ne štednje i kloni se rizi nih ulaganja. Neki ljudi e, po tko zna koji put, iznevjeri vaša o ekivanja. Neki kolegijalni odnosi testirat e vašu smirenost i strpljivost. Suradnici vam ne e bi naklonjeni pa su mogu a ogovaranja, spletke i podmetanja. Dani vikenda bit e idealni za odmak i opuštanje od poslovnih problema. Bolje ete se osje a posje te li kakvu zanimljivu izložbu, predstavu ili koncert.

Pregršt zbivanja odvla it e vam pozornost s goru ih problema u vašem odnosu. Pogrešne procjene i zaklju ci mogli bi vas doves u situaciju da se morate ispri ati osobi koja vas je nedavno povrijedila. Primit ete odli ne vijes i s novim entuzijazmom prionu sklapanju dogovora za novi projekt. Vaša komunikativnost i prilagodljivost omogu it e vam podršku i simpa je okoline pa ete lakše do i do željenog cilja. U utorak budite spremniji na ustupke. Bilo bi mudro da prigušite nezadovoljstvo onim što vas nervira i smeta kod drugih, a nije presudno za vašu suradnju. Bit ete usredoto eni na svoju karijeru, jer su pred vama važni poslovi i kontak koji vam u znatnoj mjeri mogu promijeni ili odredi sutrašnjicu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ako ste u problema noj emo vnoj vezi, kona no rješenje krize e vam i dalje izmica . Lako a s kojom ete izražava svoje misli i osje aje, privu i e pozornost jedne suzdržane osobe koja e vas pokuša ‘naves na grijeh’. Ak van mski rad u vaš e posao unije mnogo inovacija, a dobri odnosi s pretpostavljenima pridonijet e kvalitetnoj i brzoj realizaciji vaših ideja. Otvorit e se nove mogu nosti u poslovima s inozemstvom. Neki od vas e potkraj tjedna do i u iskušenje i u ini nešto iza partnerovih le a. Bolje da budete iskreni, jer e se mnogo toga mo i naslu . Iskoris te tjedan za odmor i potpunu relaksaciju. Dane vikenda provedite u uskom krugu obitelji i prijatelja, a godit e vam i nešto raniji odlazak na po inak

Dolazi do raš iš avanja nerazjašnjenih emocionalnih odnosa, a mogu i su i novi zanimljivi susre . Ne optere ujte partnera problemima s posla jer e vas njegove kri ke dodatno obeshrabri , možda i razlju . Bit ete zadovoljni jer e se neki poslovi, koje ste u startu dobro postavili, razvija sami od sebe. Osje at ete se sposobnima za napredovanje, no ra unajte i na nimalo ugodne prepreke koje e vas prili no iscrpiti. Neki od vas mogli bi ostati neugodno iznena eni partnerovim ponašanjem u ponedjeljak. Ako ne budete reagirali neprimjereno, sve e se vrlo brzo razjasni . Podjednako ete uživa i u rijetkim trenucima samo e, i u druženjima. Tjedan e biti ispunjen kra im putovanjima i ugodnim susre ma s prijateljima.

RAK (22.6.-22.7.) Zanimljivo poznanstvo ostvarit ete na jednom poslovnom sastanku, a vaš sugovornik e vas toliko osvojiti da se ne ete trudi to sakri . U petak ete u razgovoru s voljenom osobom otkriti mnogo o njenim osje ajima. Iako e vam pregovaranje s kolegama i strankama zadava teško e i sve više stavlja na kušnju vaše strpljenje, velika je vjerojatnost da ete udari temelje jednoj suradnji koja e se pokaza kao vrlo ispla va. Bit ete optere eni poslom, što e vam ostavlja sve manje vremena za obiteljske obveze, ljubav i zabavu. Smanjite velika o ekivanja prema sebi i drugima. Više se opuštajte i družite s ljudima koji vas ne umaraju ni optere uju svojim problemima. Zanimljive vijes ili poziv o ekuju vas po etkom tjedna. JARAC (22.12.-20.1.) Tragat ete za novim doživljajima kojima biste mogli zakrpa ‘crne rupe’ u svom in mnom životu i nekako zaboravi na prošlost. eš i izlasci omogu it e vam i nova poznanstva. Svi ate se jednoj osobi iz svoje blizine. Svakim danom sve ete više bi usredoto eni na poslovne obveze. Na žalost, jedna suradnja mogla bi se iznenada prekinu , iako ne vašom krivnjom. Tražite li možda novi posao, napori e vam se ispla . Neki od vas žudjet e za nedostižnom osobom. Osvrnete li se bolje oko sebe, primijetit ete i one koje su jednako zanimljive i - dostupne. Nekoliko dana posve te isklju ivo sebi i osobnim potrebama. Duge šetnje ili redovita tjelovježba odagnat e osje aj zabrinutos .

LAV (23.7.-23.8.) Ne ete biti zadovoljni partnerom i odnosima s nekim lanovima obitelji. Dobro bi bilo da ne riskirate i ne iskušavate partnerovu strpljivost. Nova veza mogla bi probudi strast i donije mnogo uzbu enja. Bit ete samouvjereni i odlu ni. Znat ete što i kada trebate u ini da biste ostvarili svoje ambicije. Proširit ete znanje, kontak ra s velikim brojem ljudi i izbori se za povoljnije radne uvjete. Napredovat ete u svakom pogledu. Potkraj tjedna pojavit e se problemi kojima ete se mora potpuno posve . Budite oprezni kod sklapanja novih ugovora. Od subote zapo inje vaše razdoblje. Iskoris t ete dobre planetarne energije i sve više uživa u ljubavi, djeci, prijateljima i ak vnos ma koje volite. VODENJAK (21.1.-19.2.) Željet ete poboljšati odnose s partnerom pa ete unato svemu što vas mu i, osmišljava nove planove i razmišlja kako dalje. Bit ete uklju eni u partnerove probleme. Pokušajte mu pokazati svoje razumijevanje. Bit ete raspoloženi za rad i oko sebe širi zarazan entuzijazam. Nadre eni i suradnici sve e više trebati vaše znanje, pomo i usluge. Spremnost da svakome usko ite u pomo bit e prepoznata i adekvatno nagra ena. Dani vikenda mogli bi bi naporni. Pokušajte obuzdati silinu vlastitih reakcija jer ete pretjeranom brzopletoš u ili nagloš u povrijedi lanove obitelji. Vrijeme je da ‘poja ate’ svoj društveni život i pokušate proširi krug prijatelja. Priklonite se kakvoj udruzi ili ljudima s kojima dijelite sli ne interese.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Željni ste mira i stabilnos , ali to ne ete bi u stanju ostvari . Obiteljske prilike sve su složenije, a ni odnos s partnerom nije sjajan. Pazite da ne izgovorite nešto što e dodatno zakomplicirati vaš ljubavni život. Teže ete nalazi zajedni ki jezik s osobama s kojima poslujete, a ljudi koji su vam potrebni bit e nedostupni. Veliki zi ki i intelektualni napori mogli bi prouzro iti iscrpljenost i povla enje iz nekih projekata. Iako e vam u ponedjeljak ‘puknu lm’, nemojte donosi kona ne odluke. Držite sve poslovne opcije otvorenima dok ne vidite kamo koja od njih vodi. Radovat e vas i najmanje promjene koje napravite u domu. Raspoloženje e vam podi i novi ukrasni jastuci ili, možda, an kni komad namještaja. RIBE (20.2.-20.3.) O ekuju vas trzavice i nadmudrivanja s partnerom. Posumnjat ete da nešto skriva pa biste mogli krenuti u istraživanje. Skloni ste preuveli ava probleme pa pripazite da ga ne optužite za nešto što nije u inio. Za uspješno poslovanje trebat e vam mnogo više od povjerenja u svoju sretnu zvijezdu. Stoga nemojte inzistirati na kreditima ili pozajmicama. Na taj na in ete samo privremeno riješi svoje nancijske probleme. U ponedjeljak možete biti pretjerano nervozni a da ni sami ne ete zna pravi razlog. Pripazite da u takvom stanju ne povrijedite one do kojih vam je stalo. Utorak e bi vaš najpovoljniji dan. Iskoris te ga na na in da iskažete više nježnos , tolerancije i razumijevanja za neke starije lanove obitelji.


6

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.

Ne emo kralja, ho emo Tita... Piše: Stjepan Mesari U gradu Mursko Središ e živi stariji gospodin koji mi je, unato znatno ve em broju teških godina na svojim ne baš jakim ple ima, i prijatelj. Kako ga par nedjelja nisam vidio na svetoj misi, odlu io sam ga pohoditi da vidim što se s njime zbiva. Zatekao sam ga bolesnog u krevetu i malo dulje ostao s njim razgovarati. Posjet starom prijatelju ponukao me da pišem o ovoj temi. - Evo, Šte ek, kak vidiš, jako sam bolestan. Ne znam kak bude dugo sve to trajalo ..., zapo eo je prijatelj, dok sam mu ja otpakiravao prigodan poklon i , a potom nastavio. O politici, em bi drugom uop e mogla razgovarati dva muškarca. - Više od debelog crijeva i prostate boli me ova naša politika. V postelji premišljavam o drugu Titu i nikako ne nalazim odgovor zbog ega naša glavna ulica u Murskom Središ u nosi ime tog zlo inca. Kaj ne buš mislio da mu etiketu zlo inca pripisujem zbog toga kaj je to moderno re i, nego što sam ga tako doživio, kao i velik broj Hrvata, gotovo u dahu je izrekao bolestan mi prijatelj. - Dok sam bio mladi , kaj mladi , de ec, moji su pod silom morali v partizane, a kad je rat završio pred partizanima - komunistima morali su skrivati živinu i pridelke (žito, pšenica, krumpir, meso, op. a.), kako bi nešto za nas ostalo. Odmah iza drugog rata (svjetskog) morali smo pjevati u vojsci ‘Ne emo kralja, ho emo Tita, narod se pita’. I onda kao mladi trpio sam sve strahote tog Tita kojeg je narod ‘tobože želio’, sve dok jednog dana nisam morao pobje i u Njema ku. Povremeno sam samo dolazio doma i uvijek je to bilo mu no, jer za Boži su mi na granici iskali petarde, a za Uskrs šunku i arbe za jaja. Grdo se veseliti ne ijoj smrti, ali ja sam bio sretan kad je Tito umro. Mislio sam da bu se sve premenilo. I onda sam s velikim veseljem do ekao hrvatsku nezavisnost. Osem put sem došeo dima v štiri mesece z Njema ke, samo kaj bum blizu i kaj bum glasao za svoju Hrvatsku, bez Tita, partizana i komunista. I moja je stranka pobi-

jedila. Nigdar ne bum pozabil ono Tu manovo z stisnutom šakom: Imamo Hrvatsku! Plakao sam se od veselja. Po ela je promjena naziva ulica v Središ u i ja sam se nadao kaj budu prvo premenili ime ulice Maršala Tita. Jednima su premenili, jednima dali novo ime, ali Titova je sam ostajala i ostala do dneva denešnjega. Tobože, premenili su je u ulicu Josipa Broza Tita, bez maršala. Ve pot se pitam kaj je to z našim ljudima. Pa kaj mi nemamo Hrvate po kojima bi se ulica zvala, ili svece. Jako sem tužen i žalosten kaj je to tak. Drugakšu sem Hrvatsku štel. Ne mo ijo me oni kaj su pokrali, nego ovi kaj ne ulicu Josipa Broza premenili. Zgleda da bum i hmrl i kaj budu me na grobje po toj vulici pelali. Mene budu mnogi pozabili, a ime mojega i hrvatskog tiranina druga Tita bu ostalo na velikaj plavaj plo aj. Nebrem si pomo i. Ne mrzim, ali mislim da se ulica z Titovim imenom Središ u ne šika, izjadao mi se prijatelj. Pobrojili smo mi i više ulica u Murskom Središ u s “partizanskim” imenima: Rade Kona ara, Marka Kova a, Franje Koroša - nazivi susrediš anskih ulica. Pitao sam prijatelja kakav bi on naziv dao središ anskoj glavnoj ulici. “Rajši kralja neg Tita, ak se mene pita” - srdito je odgovorio. A ne pitaju ga oni koji o tome odlu uju. Niti mene se ne pita, ali sam prijatelju iznio svoj prijedlog. - Ulica Marije Kraljice, to je moj prijedlog, rekao sam i obradovao svog, ustvrdio sam, dosta teško bolesnog prijatelja. Na rastanku smo si zapopevali: “Rajska djevo, kraljice Hrvata”. Rekao je da je zbog te pjesme par puta dobio s pendrekom od Titovih milicajaca.

U SUBOTU 6. prosinca u akovcu

Otkrivanje spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom Na inicijativu Zrinske garde

akovec, u subotu 6. prosinca u Perivoju Zrinskih u akovcu bit e otkriven spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom, prvom vladaru Me imurja i akovca iz obitelji Zrinski, a u prigodi 500. obljetnice njegova ro enja. Skulptura u bronci rad je akademskog kipara Mihaela Štebiha iz akovca, a sve anost otkrivanja spomenika po inje u 10 sati. O ekuje se da e na sve anosti otkrivanja spomenika govoriti dr. Zvonimir Bartoli , gradona elnik Branko Šalamon, župan Josip Posavec, autor spomenika Mihael Štebih i Luka Bebi , predsjednik Hrvatskog sabora, a o ekuje se i

biskup varaždinski Josip Mrzljak. Sve anosti e uz gardiste Zrinske garde akovec biti nazo ni i Zrinyi vitezi iz Sigetvara, zapovjednici i kadeti Vojne akademije “Nikola Zrinski” iz Budimpešte te zapovjednici i kadeti Hrvatskoga vojnog u ilišta “Petar Zrinski” iz Zagreba, kao i predstavnici Matice hrvatske akovec te Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”. Spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom bit e privremeno postavljen blizu Knjižnice i itaonice

akovec u Perivoju, kraj tri breze, nasuprot rotoru kraj akove ke pošte, tako da e ga mo i vidjeti svi oni koji iz razli itih pravaca dolaze na rotor. (JŠ)

Muškarcima ve e pla e, ženama Piše: Danijela Mihoci slobodan izbor

Umjetnici preživljavanja Piše: Josip Šimunko i mi drugi

Bolje je besplatno raditi nego nikako ne raditi, parola je jedne moje poznanice kojoj je najvažnije da radi, da bude zaposlena. Kakve poslove obavlja i koliku pla u prima, za nju je manje važno. Bitno je da radi. Budu i da je dobra i vrijedna radnica, ona za poslodavca predstavlja zgoditak na lutriji, no meni i dalje nije jasno, a koliko god pokušavala, ona mi ne uspijeva objasniti zašto je bolje raditi za badava ili neku bagatelu negoli biti bez posla. Po meni to nije zdravo. No nije ona jedina koja tako razmišlja. Danas mnoge žene rade za bagatelne pla e. Zar pla a od 2 tisu e kuna nije upravo bagatela? Zar to nije podcjenjivanje rada i onoga koji obavlja posao ma koliko jednostavan bio? Da biste u današnje vrijeme preživjeli i namirili mjese ne životne troškove, trebate najmanje dupli iznos. Zaista ne vidim ra unicu zašto bi neka žena radila za 2 tisu e kuna. Takav iznos, povjerila mi se bivša zaposlenica preloškog MT -a, dobivaju u toj tvrtki, barem su takve pla e primale do ožujka ove godine i onda se poslodavac svojedobno udio zašto mu zaposlenice odlaze. im su dobile priliku, ugrabile su je objeru ke i brže bolje otišle u preloški Hilding gdje su u boljim uvjetima primale najmanje 1.500 kuna ve u pla u. Neke od onih, koje su za sebe tražile bolje i više, što su i dobile, sada su duboko razo arane. O ekivale su, nadale se da e bolji život koji im je omogu avalo bolje pla eno radno mjesto ostati konstanta, me utim, nije jer poslodavac ih više ne treba. Ogor ene sada se vra aju svojim starim poslodavcima, svojim starim bagatelnim pla ama, lošijem životnom standardu. Moraju, žele li da njihove obitelji prežive iz mjeseca u mjesec. Ljute me takve pri e i surovi kapitalizam, naše pramajke koje su se borile za emancipaciju, za pravo na rad. Ponekad mislim da bi ženama bilo bolje da se drže doma i obitelji. Da se za njih brinu, umjesto da

Bio jedan Rom koji je želio biti bogat. Nije imao novaca. Prije mjesec dana u Kutini je od našeg poslovnog ovjeka iz Me imurja koji gradi ku e i stanove zaželio kupiti jednu trgovinu za 50.000 eura. Naš mu je Me imurec na to rekao: - ekat u te dva tjedna, a zatim u dalje prodavati, uvjeren da od kupnje i prodaje nema ništa. Za dva tjedna eto ti Roma s 50.000 eura i ugovor je brzo sklopljen. Našeg poslovnog ovjeka iz Me imurja zanimalo je kako je poslovni Rom uspio nabaviti 50.000 eura, ima li veze u banci ili nešto drugo. Ovaj mu je nakon toga ispri ao udnu pri u. Rekao mu je: - Znaš, kad sam prije dva tjedna došao kupiti trgovinu, nisam imao ni prebite pare, no znao sam da moram kupiti trgovinu jer mi treba za posao. Saznao sam da je u srednjoj Italiji propala jedna velika tvornica cipela i da nude kvalitetne cipele po dva eura par. Na brzinu sam posudio deset tisu a eura, organizirao dva šlepera i kupio 3.000 pari cipela i dovezao ih u Hrvatsku. Te sam cipele, i muške i ženske, prodao u trgovine po cijeni od 20 eura par i zaradio 60.000 eura za dva tjedna. Vratio sam 10.000 eura, a tebi evo 50.000 eura.” Ovo je istinita pri a poslovnog ovjeka iz akovca, po struci inženjera elektrotehnike, koji nam je to ispri ao uz jutarnju kavu i sam zapazivši neuobi ajen obrazac zarade. Naime, nije znao da u Hrvatskoj postoje poslovni ljudi koji prate samo ste ajeve tvrtki u Europi, gdje kupuju za bagatelu, a prodaju u Hrvatskoj skuplje radi zarade. Ekonomisti ki re eno, poslovni Rom iz Kutine specijalizirao se za trgovinu u nišama ste ajeva i bankrota u Europskoj uniji i ništa drugo ne mora raditi nego kupovati je tino i skuplje prodavati. Dobre cipele u Hrvatskoj sasvim sigurno stoje više od 150 kuna. Usput, ovo je i dokaz o ustrajnosti doma e in-

stvaraju profite poslodavcima koji se prema njima ponašaju kao da su zadnji ološ. Ponekad mislim da bi za cijelo ovo naše malo društvo bilo mudrije da žene ponovno preuzmu ulogu majke i odgojiteljice, a ne hraniteljice obitelji. Dajte muškarcima ve e pla e i pustite žene da slobodno odaberu ho e li raditi za bagatelu ili e skrbiti za obitelj. Današnja je obitelj u blagom rasulu. Obitelj sve rje e ine baka i djed, mladi roditelji se od njih distanciraju što više mogu, a sami kraj svojih poslova i uševa, koji su neophodni za poboljšanje standarda, ne stignu kvalitetno skrbiti o svojoj djeci. Ona vrijeme provode ili po vrti ima i slobodnim aktivnostima ili su sama. I onda se pitamo zašto nam obitelj ne unkcionira, zašto se doga a sve više nasilja me u djecom i mladima i drugih oblika devijantnog ponašanja. Stupu obitelji, majci, ne samo da je dano da skrbi o tri ugla ku e, ve ju je dopao i etvrti izvan ku e, bagatelni posao koji obavlja tobože na dobrobit obitelji, a zapravo protiv. Netko u ovoj zemlji trebao bi se pobrinuti da se ženama koje ne žele stvarati karijeru, koje ne žele raditi za bagatelu, a žele skrbiti za obitelj i ve i natalitet to i omogu i. Zar ne bi bilo lijepo živjeti od pristojne suprugove pla e, skrbiti za obitelj i usput imati dovoljno vremena za svoje slobodne aktivnosti, možda ak i studiranje, kao što je to, primjerice, slu aj sa ženicama poznatih nogometaša?

dustrije cipela koja usprkos svemu preživljava. Klju na rije je, dakako, in ormacija o tome kad je nešto na rasprodaji i gdje. S pozicije hrvatske obu arske industrije, ovaj je postupak veoma štetan iz mnogo razloga, no tko je kriv direktorima te iste industrije što se nisu dosjetili istom. Ili možda jesu, što i ne znamo, možda poslovni Rom prodaje cipele u ime nekog direktora. Ukratko, rekli bismo da je on u našem slu aju umjetnik preživljavanja i da je dovitljiv kao malo tko, ali i da prati što se doga a preko granice. Možemo li svi biti umjetnici preživljavanja? Sasvim sigurno ne, najve i dio ljudi želi sasvim nešto drugo. Kriza koja nas je snašla, u kojoj nas elni hrvatski politi ari nagovaraju da što manje trošimo, jer bi u suprotnom samo pove avali uvoz robe, mogu e su u pravu. S druge strane, politi ari možda i ne žele biti protestantski eti ari otprije dva stolje a, koji nam kazuju da je sve u radu i štednji, jer samo radom i štednjom ne emo daleko sti i. Naš poslovni Rom s po etka pri e uspio je zato jer je izuzetak od pravila, rubno podru je koje potvr uje pravilo. No ne možemo svi biti izuzeci. Ne preostaje nam drugi odgovor na krizu nego biti bolji u poslu i razmišljati razvojno, a ne na na in umjetnosti preživljavanja, tu su prekratke noge.

(ne)Razum i(li) osje aji!? Piše: Dejan Zrna

Vrijeme je za promjenu Piše: Helena Ze ar Napokon sam se odvažila oti i svojoj frizerki i promijeni svoju, ve dosadnu, frizuru. Nakon skoro mjesec dana razmišljanja, traženja po Internetu frizure koje bi mi mogle dobro staja , u inila sam to. Uvijek prije šišanja tri puta dobro promislim prije nego de ni vno odlu im sjes u stolicu i dopus frizerki da uzme škare u ruke. Nije mi jasno zašto svaki put sve iznova, kad sam uvijek zadovoljna novom frizurom, a i, na kraju krajeva, nije da kosa ne raste pa da je to trajna situacija. Kad god mi padne na pamet da bih mogla promijeni svoju frizuru, na kraju ispadne da je to bio pun pogodak. Iz tog razloga predlažem (jer vaš unutarnji glasi naj eš e ima pravo) da svi oni koji ve neko vrijeme razmišljate o promjeni frizure u inite to bez daljnjeg razmišljanja. Me u m, i oni koje prijatelji iz srednje škole uvjeravaju da se uop e nisu promijenili ve da su ostali potpuno is te oni koji nikada nisu dobili kompliment za svoju frizuru nek’ isto razmisle nije li možda i njima vrijeme za barem malu promjenu. Tako er, ako se borite s istim problemom što se kose e ve godinama, a jedino što niste isprobali jest nova frizura, te ako u javnost izlazite samo pod uvjetom da vam je kosa ispeglana, možda je isto vrijeme za posjet frizeru. No, ako unato svemu svoju frizuru ne biste mijenjali ak i da ste jedina osoba u gradu koja smatra da je vaša

sadašnja frizura fenomenalna i uvijek u trendu, tada o ito ipak nije vrijeme za šišanje. Jer samo ako ste zadovoljni sami sa sobom, možete djelova samopouzdano. Naravno, uvijek se na u oni kojima se vaša nova frizura ne svi a, ali ako ste vi zadovoljni i osje ate se dobro s novom frizurom, zna i da ste pogodili i da nema razloga za brigu. Jer to je ono najbitnije. Ljudi esto, kada žele okrenu novu stranicu u svom životu, po e iz po etka, promijene frizuru. Iako ja nisam okrenula novu stranicu u svom životu, želja za promjenom frizure jednostavno me opsjela. Je li jesensko sivilo i dolazak dosadne zime u meni probudio želju za promjenom ili sam dosadila sama sebi svakodnevnim vezanjem kose u rep, iskreno ne znam.

Mijenja se sve, pa tako ne tra aju više samo ženske ekipe. I muškima to sve bolje ide, posebice kad nema žena u blizini, a popije se runda – dvije - tri ... I onda može krenut’ i ovakva pri a. Znaš tko se razvodi? Tko? Pa On, naš dobar prijatelj. Pa kaj se dogodilo? Ma, znaš kaj, kona no ga skužila da ima drugu ... Nije bilo prvi put, ve mu je jednom oprostila ... Nisu bili predugo skupa. Par godina. Nismo ni previše iznena eni, jer “znali smo kaj se doga a”. Iako, kad su se pojavili u javnosti zajedno, predstavljali su najsretniji par na kugli zemaljskoj. Kad je prvi put saznala, svi smo mislili da e ga nogirati, ali “izvukao” se ...

udimo se što mu to treba, iako ... Naime, žena mu je “komad”, svi se na nju pale (pa tako i Mi), sad kad je blizu ‘30-ih izgleda bolje nego ikad, a On je popušio brak zbog one “ u e”. Ako mu Ona nije bila dosta, pa mogao je izabrati bar neku “intelektualku”. Ne znamo pikantne detalje iz njihovog života me u “ etiri zida”, što i kako su “ unkcionirali”, ali o ito je kona no “popušio” što je pokušao istovremeno “sjediti na dvije stolice” ... Hm, kakav bi bio nastavak ove, naravno, izmišljene ali sigurno ne tako daleke pri e iz muškog, odnosno ženskog kuta? Teško da bi bio isti, pa eto mojeg subjektivnog stava. Naime, sve teže razumijem one (bilo muške ili ženske) koji “njegu-

ju” izvanbra nu vezu, a uop e ne razumijem one koji oproste osobi koja ih je prevarila. Kako mogu vjerovati da ih ne e opet prevariti? Kako možeš biti s njim/njom znaju i da se tako nešto dogodilo!? Naj eš i je aktualni izgovor ili pak odgovor da se u braku ostaje zbog djece. Ali mislim da je to zapravo sve uglavnom linija manjeg otpora. Pa makar od braka nema više ni “B”. Jer, kakva je druga mogu nost, zapo injanje novog života? S nekim ili bez nekog!? Treba volja i hrabrost za taj in! Stoga svaka ast onima koji to priznaju i naprave. Ali volio bih uti one koji se ne usude! Kako je to le i pored osobe do koje ti nije stalo? Ili pak onih koji više ni ne “spavaju” skupa, kako se to unkcionira “izme u etiri zida”, a kako u javnosti!? Volio bih uti kona no iskrene odgovore tih ljudi, kako se osje aju u tom trenutku ...


7

2. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

RATOVI ZVIJEZDA: Ratovi klonova animirana akcijska fantastika Režija: Dave Filoni Stigla nam je još jedna avantura iz Ratova zvijezda, no ovaj put ne u režiji Georgea Lucasa ve manje poznatog Davea Filonia. Radnja filma smještena je izme u Epizode 2 – Rat Klonova i Epizode 3 – Osveta Sitha. Tako se velika vojska Republike predvo ena

(tri besplatne posudbe)

Max Payne

Film “Doga aj” je: 1. glazbeni 2. ratni 3. SF

akcijski krimi triler Režija: John Moore Uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, Beau Bridges

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Josip Lackovi , akovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 2.12. nema programa

srijeda, 3.12. nema programa

etvrtak, 4.12.

Yodom i Obi-Van Kenobijem bori protiv nove droidske vojske separatista i nastoji zadržati red i vratiti mir u vrijeme kada sve više galaksija propada zbog utjecaja mra nih sila. Trajanje: 98 minuta. Preporu ujemo starijima od 6 godina.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

nema filmskog programa

petak, 5.12. 17,30 RATOVI ZVIJEZDA:

RATOVI KLONOVA STAR WARS: THE CLONE WARS

________ _____________________________

Film je snimljen prema istoimenoj popularnoj i nagra enoj video igri u kojoj je Max Payne policajac koji se u tajnosti bori za pravdu. On je agent za suzbijanje droga ija je obitelj ubijena, a ona pro esionalni ubojica i želi osvetiti

smrt svoje sestre. Njih se dvoje udružuju kako bi otkrili seriju ubojstava i u tome ih ne e sprije iti ni policija, ni mafija, ni nemilosrdna mo na korporacija ... Trajanje: 100 minuta. Preporu ujemo starijima od 14 godina.

VIDEO IZLOG DOGA AJ

Napeti SF triler. Film prat i jednu prosje nu ameri ku obitelj i njena nastojanja da se odupre misterioznim i smrtonosnim doga ajima. Radnja se doga a u New Yorku, to nije u Central Park. U središtu pri e je udna i pomalo nerazumna krizna situacija koja se doga a u koju su uklju eni srednjoškolski pro esor, njegova supruga i mlada djevojka…

KRONIKE IZ NARNIJE 2

“Kronike iz Nasrnije: Kraljevi Kaspijan”. Znamo kako je završio prethodnik – vještica je ubijena, sva dobra i poštena bi a su dobila nove vladare, bra u i sestre Pevenise, a stari mudri lav Aslan je kona no mogao unov iti tre i mirovinski stup i krenuti u zasluženu penziju. Eto, a radnja ovog novog nastavka odvija se otprilike tisu u i tristo godina nakon tih doga aja. Ormar je nestao, Bijele vještice odavno nema, a od Aslana nit’ traga nit’ glasa. Peter, Susan, Edmund i Lucy Pevensie iznenada su pozvani natrag u arobnu zemlju Narniju gdje ih do eka drasti no druga iji svijet od onog kojeg su ostavili iza sebe. Po dolasku saznaju da je završilo vrijeme blagostanja, a zemlju su pokorili Telemarini i sada njome nemilosrdno vlada zli kralj Miraz.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

animirana akcijska antastika Režija: Dave Filoni

19,30 MAX PAYNE

TOP LISTA 1.

DOGA AJ

2.

KRONIKE IZ NARNIJE 2

3.

NAPUŠTENA

4.

HULK 2

5.

SEKS I GRAD

6.

MOJA OTKA ENA DJEVOJKA

SEKS I GRAD

OBMANA

7.

88 MINUTA

Film ‘Seks i grad’ nastavlja to no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muškarcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se kona no skrasila uz jednog muškarca – nekoliko godina mla eg Smitha, konzervativna Charlotte živi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokušava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaže simpati ni Steve. HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost obožavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se što novoga on donosi? Pa iako je serija završila gotovo idili no, javili su se neki novi problemi i pitanja – Ho e li se Carrie napokon udati? Zaru ena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo avaju s njegovim preljubom.

Zavodljiv psihološki triler o udnom, eroti nom putovanju otkrivanja samoga sebe. Jonathan McQuarry (Ewan McGregor) je revizor koji pluta morem njujorške elite mo i. Njegov osnovni životni moto je ‘rad, rad i samo rad’ pa ni ne udi da su prijatelji, djevojke, ili bilo kakva druga orma društvenog života za njega totalna nepoznanica. No, slu ajno upoznaje karizmati nog odvjetnika Wyatta Bosea (Hugh Jackman) koji ga uvodi u dio New Yorka rezerviran samo za privilegirane. To je dio Manhattana rezerviran za dekadentnu višu kremu koja nosi odijela od etiri tisu e dolara, a kad razvežu kravate obilaze podzemlje puno predivnih i prije svega, dostupnih žena. Za brokere kojima osamnaest radnih sati u danu ne ostavlja vremena za privatni život tu je ‘The List’, seks klub u kojem ih jedan tele onski poziv (‘Što radiš ve eras?’) može odvesti u no seksualnog ispunjenja. To je svijet intimnosti bez komplikacija u kojem Jonathan otkriva dio sebe za kojega nije ni znao da postoji. No, jedna ga predivna i misteriozna strankinja, koju poznaje samo po inicijalu ‘S’ (Michelle Williams) odvodi dalje – u svijet prijevare i ubojstva.

8.

TRGOVCI ROBLJEM

9.

LUDA LOVA

10. OSU ENI

akcijski krimi triler Režija: John Moore Uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, Beau Bridges

subota, 6.12. 17,30 RATOVI ZVIJEZDA:

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

WALL*E

2.

BUNTOVNICA U INTERNATU

3.

VICKY CHRISTINA BARCELONA

4.

MAMMA MIA

5.

U2 3D

6.

SMRTONOSNA UTRKA

7.

TROPSKA GRMLJAVINA

8.

OKO SOKOLOVO

9.

KUNG FU PANDA

10. FUNNY GAMES US

RATOVI KLONOVA animirana akcijska antastika

19,30 MAX PAYNE akcijski krimi triler

nedjelja, 7.12. 17,30 RATOVI ZVIJEZDA:

RATOVI KLONOVA animirana akcijska antastika

19,30 MAX PAYNE akcijski krimi triler

ponedjeljak, 8.12. 17,30 RATOVI ZVIJEZDA:

US BOX OFFICE 1.

BURN AFTER READING

2.

SAW V

3.

RIGHTEOUS KILL

4.

IGOR

5.

MIRROR

6.

TAKEN

7.

THE DARK KNIGHT

8.

MAMMA MIA

9.

EAGLE EYE

10. GHOST TOWN

RATOVI KLONOVA animirana akcijska antastika

19,30 MAX PAYNE akcijski krimi triler

DOM KULTURE PRELOG ponedjeljak, 8.12., utorak, 9.12. 19,00 OKO SOKOLOVO misteriozni triler


8

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.


2. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

9


Ulaz u Sveti Križ od pravca akovca, odmah nakon autoputa

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Sveti Križ bio je poznat odvajkada. Manje kao selo, a više kao grofovsko imanje. A danas je pak poznat po proštenjima. A kako je njihova crkva, koja je službeno sakralna ilijalna kapela župe Mala Subotica, tako velika da se vidi iz pola Me imurja, oni se time ponose. I kažu da je to proštenjarska crkva. Pa imaju dva proštenja. Ono po etkom svibnja i ono u rujnu. I onda se sjati sva sila svijeta u Sveti Križ. Malo su se prepali sada kada je prošle godine izgra en kraj kapele križni put. Pak se Svetokriš ani boje kaj ne bi morali po križnom putu hoditi svaki sam. Onako za pokoru. Pak bi onda održali pokoru za sve one koji su tu tijekom stolje a živjeli. A treba re i da Sveti Križ kao lokacija datira još iz 12. stolje a. Makar intenzivnije naseljavanje po inje tek u 19. stolje u. Kako svugdje isti u, mjesto je poznato po lijepoj crkvi Svetoga Križa koja se isti e freskama slikara Brolla iz 1881. godine. Postoji jedna legenda vezana uz crkvu. Prema toj legendi crkva je gra ena na mjestu gdje je gro ici poginula k erka. Ne spominje se ime gro ice, niti njezine k erke, niti vrijeme. Ali legenda je legenda. A dokaz tome kažu da je i to što je ona izgra ena izvan sela na križanju putova za Podbrest i Malu Suboticu. Na Velikom Polju. Pored sela tekao je nekada potok Sratka prema Gori anu gdje se ulijevao u Trnavu. I ina e je nekada bilo obilje vode u Svetom Križu. Pa se ak nije moglo do i iz jednog kraja u drugi. Pa kad im je dojadilo, iskopaše oni jarke. Sve po

Vinko Martinec bio je predsjednik MZ-a: - Kada smo ru no iskopali kanale da se riješimo vode, skoro smo bili kažnjeni

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/7

Svetokriš ani furt držiju svoga križa doma, polek jezera Mi igen

Darko Juras i Dajana Ljevakovi . Darko je “alfa i omega“ Konji kog kluba Sveti Križ, trener ije sposobnosti koriste svi iz Hrvatske: - Jedino što nam treba sada je teren za treninge

Svetokriš ani u dvorištu Mjesnog doma mjeri i kako ve treba. Vode nestade. Ali se stvoriše silne nevolje i Svetokriš anima prisjedne veselje. I zamalo da budu kažnjeni zbog u injenog posla što je morao netko drugi. Kako god bilo, jarci su i danas s dosta vode. A u Šenoinoj ulici je jedan od najljepših drvoreda u Me imurju. Bijeli javor. Pa bi se mogla i pjesma …“pod javorom voda izvire“ nekako smjestiti u Sveti Križ. Kako god bilo, Sveti Križ ima

Anto Brati predsjednik je NK “Eko“: - Ja sam se tu priženio, ali moram re i da su ljudi stvarno pravi

najja e veze s Podbrestom. Najviše ih je došlo odande. Najviše su se mlatili s njima. I na kraju imaju i zajedni ko groblje. I tako su, vele, stalno skupa. Na zemlji i na nebu.

Selo malo - mnogima se dopalo Tako bi rekao pjesnik Siniša Novak. Istina je to. Selo ima ak osam ulica. Treba im re i imena. Bra e Radi a,

Jelena Vurai tajnica je Regionalne udruge ov ara i kozara “Ruke“ ije je sjedište u Svetom Križu: Svetokriš ani su spremni pomo i jedni drugima

Jadranka Sermek tajnica je DVD-a, vatrogasna asnica, lanica VMO-a, tajnica Vatrogasne zajednice op ina: - Obveza je puno, ali sve se stigne jer nas je malo pa moramo ‘pote i’

akove ka, Nikole Tesle, A. Šenoe, 1. svibnja, Poljska, Josipa Slavenskog i Sajmišna. Ova posljednja ima pak posebnu pri u. Sveti Križ je imao svoj sajam. I to vezano uz proštenje. Kažu u šali da se ujesen prodavalo što je bilo višak, a u prolje e ono što bi ostalo nakon zime. Kada je pak bio sto ni sajam, dolazili bi sve tamo od Križevaca. Došli bi prije pa onda prespavali. Davno su oni po eli razvijati turizam. A

Stjepan Hliš , ezermešter, zidar, glazbenik, bravar, radiomehani ar, elektri ar, pleta … Sve zna i može napraviti: - Mi Svetokriž ani morali smo biti takvi da opstanemo

onda je narodna vlast ukinula sajam i u selo je došlo manje novca. Nije narod mogao misliti baš na svako selo, kažu oni. Sve je to po elo još onda kada je tu bila najve a kova nica poljoprivrednog alata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Prava manufaktura. Poslije se sve po elo razvijati u znaku broja tri. Crkva ima tri oltara. U selu su bile tri kr me. Slavi ekova, Vurai ova i Felixova. Onda su imali i tri trgovine.

Mladen Kodba, vo ar: Vrijeme sve mijenja pa, eto, i vo arstvo stiže u Sveti Križ

Habjanovu, Galovu i Ko išovu. Danas su s brojem tri prešli samo na broj ro ene djece u ovoj godini. Sve je ostalo u znaku broja jedan. Jedna trgovina i jedna kr ma. Kr mari su dovozili vino z bregov v pletenkaj. Skromno se živjelo i skromno se pilo. Jedino je vode bilo pa je rukav Drave tekao sasvim uz selo. ak su napravili i zidani most preko njega. No onda je ostao most na suhom i tek ga je autocesta ponovno otkrila. Autocesta koja im ide tik kraj sela puno im je toga otkrila. Samo da još to iskoriste.

Mi igensko jezero za dušu i tijelo “Dok Mi igenskim jezerom race plavaju, Svetokriš ani se boljem nadaju.“ Tako bi glasila jedna pjesma u Svetom Križu. A mogli bi je pjevati samo

Marija i Stjepan Kramar. Ona je dugo bila predsjednica Mjesnog odbora, a on je lovac: - Ako u malom selu nema zajedništva, nema ni opstanka. Zato moramo raditi


RAZGOVOR S MIRJANOM BIBER - HREN, predsjednicom Udruge “Me imurske roke”

Manifestacija “Na to mlado leto” ove godine na Trgu Republike Ve nekoliko godina unatrag predboži no vrijeme ne može se zamisliti bez tradicionalnoga me imurskog boži nog sajma. Iako je me u pukom poznat pod imenom sajam, zapravo se radi o izložbeno - prodajnoj manifestaciji “Na to mlado leto - tradicijski Boži u Hrvata“ u organizaciji Me imurskih roka. Peta po redu manifestacija ove e se godine u akovcu održati 6. i 7. prosinca, i to na novoj lokaciji - na Trgu Republike i zgradi “Scheier”. Ina e, Me imurske roke su jedna od udruga koja se u Me imurju bavi o uvanjem tradicije. Udruga je osnovana s ciljem zaštite i o uvanja tradicionalnih proizvoda i usluga, ija je tržišna i uporabna svrha prestala ili je u manjem obimu, ali ju je vrijedno o uvati zbog njihovoga kulturološkog zna aja. Oni se bave i o uvanjem kulturnog naslje a i tradicijskih gospodarskih vrijednosti, te poti u njihov razvoj. Ovom prigodom porazgovarali smo s Mirjanom Biber - Hren, predsjednicom Udruge, o boži nim obi ajima i ovogodišnjoj manifestaciji “Na to mlado leto”. • Kad govorimo o boži nim obi ajima, koji su oni najupe atljiviji i najpoznatiji za naše podneblje? - Boži je bio i ostao vrijeme kada je obitelj zajedno za glavnim stolom. Zna i, mi Me imurci poznati smo po tome što smo orijentirani na tu našu gastronomiju. S obzirom na to da je nekad bilo siromaštvo, Boži je bio onaj dan kada je sve to skupa bilo nešto bogatije. Tako isto i danas ostalo. Op enito su Me imurci u Hrvatskoj poznati po tome kaj imaju rado puno toga na stolu. • Koliko Me imurci uop e brinu za o uvanje svih svojih obi aja, pa tako i onih boži nih? - Me imurci i brinu i ne brinu. Brinu, ali se ustvari ne usude pokazati da do toga stvarno drže i da im je pri srcu. Imaju se, hvala Bogu, s im ‘štimati’, samo im je sve drugo možda više vrijedno, mislim ono izvana. Ali sre a je da Me imurci dosta brinu u svojim obiteljima i prenose s naraštaja na naraštaj obi aje, samo još

s minimalnim sredstvima morate maksimalno napraviti. Našu manifestaciju podržava i Hrvatska turisti ka zajednica, Ministarstvo gospodarstva, kulture i turizma. Ove godine “Na to mlado leto” radimo zajedno s Turisti kom zajednicom Grada akovca i Gradom akovcom, koji nam ustupa zgradu “Scheier” na raspolaganje. Sad kad smo sve nabrojili izgleda jako puno, ali je to u sredstvima zapravo jako skromno. Nema veze, jer ljudi, koji su u o uvanju tradicije, njima novac nije najvažniji.

Iz Graditeljske škole na Trg Republike

Mirjana Biber - Hren, predsjednica Udruge “Me imurske roke” moramo poraditi na tome da se usudimo to jasno i glasno re i. Moramo re i - mi smo Me imurci, imamo svoj govor, svoje obi aje, imamo nekaj našeg kaj je jako vrijedno, ime se jako ponosimo i pred drugima. Osim onog da smo mi Me imurci jako vrijedni, treba istaknuti da imamo puno toga za pokazati. Trebali bismo to iskoristiti, jer ta tradicija, da bismo je sa uvali, i nešto košta. Ta je sredstva mogu e namaknuti, stalno se otvaraju novi natje aji na našim Ministarstvima i vani, gdje koristi imaju ne samo poduze a i udruge, nego i izi ke osobe koje sredstva mogu dobiti za o uvanje neke svoje ‘pelnice’ ili ‘škednje’. Ja poru ujem svim Me imurcima da se ne srame te svoje tradicije, ve da se svi skupa organiziramo i tu tradiciju probamo prodati drugima, kako bismo je lakše sa uvali.

Turisti ki potencijal Me imurja • Osim o uvanja tradicije unutar obitelji, u Me imurju ima dosta udruga koje se brinu za to što vaša Udruga ini kako bi sa uvala me imurske obi aje?

“Na to mlado leto” uvijek nudi i gastronomske delicije - Me imurske roke su prvenstveno orijentirane na proizvode ija je uporabna svrha prestala ili je u nekakvom manjem obimu. Nekad je bilo normalno jesti iz glinenih tanjura, kola e pe i u glinenoj štruci ... Danas su to zamijenili moderni materijali, a te starinske obrtni ke proizvode koji su nekad bili u uporabnoj svrsi danas susre emo naj eš e samo kao suvenire. Ti su proizvodi nekad imali gospodarsku vrijednost, danas imaju kulturološku vrijednost. Treba im vratiti njihovu uporabnu vrijednost, konkretno u našim kuhinjama ili ih vratimo u formi suvenira. • Vaša Udruga se dosta bavi radom s djecom. Prenosite znanje i na njih. - Sretni smo što u našim djelatnostima imamo edukacijske radionice s klincima, i to ve , možemo se pohvaliti, od vrti ke dobi. Cijela to prenašanje tradicijskih vrijednosti može se prilagoditi i ve tako maloj djeci. Osobito su interesantne naše radionice na manifestacijama diljem Hrvatske, ne samo ovdje. Mi Me imurci smo ak interesantniji drugima negoli sami sebi. Ljudi po

cijeloj državi vrlo rado dolaze na naše radionice i demonstracije, te se aktivno u njih sami uklju uju. Zna i, mi smo tu tradiciju ljudima približili kroz te nekakve turisti ke atrakcije. Osim toga, za što radimo na manifestacijama osmislili smo i projekt “Cesta tradicije” gdje su naši majstori tih tradicijskih vrijednosti, koji su svoje umije e i zanate donedavno ljubomorno uvali, sad spremno otvorili vrata svojih radionica da na taj na in možda uspiju od zaborava spasiti to ime su se bavili ili ime se još u manjoj mjeri i dalje bave. Cesta tradicije je me u prvim takvim projektima u Hrvatskoj. U Me imurju je ovo jedan od turisti kih potencijala u budu nosti Me imurja.

Tradicijske stvari na kupu • Jedan od turisti kih potencijala je možda i izložbeno - prodajna manifestacija “Na to mlado leto“ koja se održava pred Boži , sada ve petu godinu. – Sre om, ove godine je ve peti put. Mi pozivamo i ove godine sve Me imurce, a i goste izvana, da

do u i podrže manifestaciju “Na to mlado leto”. Ne morate ništa kupiti, ali ne e biti ‘zgorega’ ako nešto doma odnesete jer svi proizvodi koji budu tamo jesu hrvatski proizvodi i dobar dio njih su tradicijski proizvodi, i imamo isto tako goste iz Slovenije i Ma arske. Ondje e biti sve ono vrijedno što je nekad bilo, što se ne može nabaviti po du anima. Isto tako, i ako ne znate kako se neka rukotvorina izra uje, možete na licu mjesta vidjeti kako se nešto izra uje. Svi izlaga i e sigurno rado objasniti postupak izrade i kako se upotrjebljava. Sve te tradicijske stvari budu na jednom kupu. Pozivamo osobito one koji nam znaju re i – za Porcijunkulovo smo uvijek na moru, a ništa ne možemo vidjeti niti si ništa kupiti, pozivamo i njih da pogledaju što se to sve nudi Me imurje, okolni kraj i kompletna Hrvatska. • S obzirom na to da se radi o mnogo izlaga a i izvo a a, treba to sve koordinirati. Kakve izazove sa sobom nosi jedna ovakva manifestacija? - Manifestacija nosi stvarno puno izazova, s obzirom na to da

• Kako ova manifestacija napreduje iz godine u godinu? Sada se održava po peti put. - Manifestacija ima vrlo kvalitetne izlaga e, ono što se stvarno rijetko može vidjeti i osobito rijetko možete kupiti. Tako da što se toga izložbenog i prodajnog djela ti e, stvarno je ovo vrh hrvatske tradicijske kulture i tu naših susjeda Slovenaca i Ma ara s kojima sura ujemo. Jedino, na žalost, nismo zadovoljni odazivom koji naši Me imurci pokazuju za manifestaciju. Cijelu godinu prigovaraju kako se te rukotvorine nema nigdje za pogledati osim za Porcijunkulovo, a kad se manifestacija organizira, postoje samo izgovori. Nadamo se da ove godine ne e biti tako. • Manifestacija se održava u subotu 6. i nedjelju 7. prosinca, ovaj put za promjenu na Trgu Republike akovec. Kako to da ste odlu ili “preseliti” iz Graditeljske škole? - Zašto bi samo be ki advent bio na otvorenom. I Me imurske roke, a i nadam se itavo Me imurje, bit e vani. Budu i da su ljudi tražili da iza emo van, mi smo im udobrovoljili. Iako sam ja još uvijek mišljenja da je u dvorani bolje, s obzirom na proizvode koji e biti izloženi na manifestaciji, koji se u zatvorenom prostoru mogu dostojanstvenije prikazati. Ali eto, mi udobrovoljavamo našim Me imurcima. Zato se nadamo i velikom odazivu Me imuraca, jer e se ipak ti ljudi vani smrzavati zbog njih.


2

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.

mudra

U eni ka zadruga “Jurekâ€? Osnovne ĹĄkole Sveti ur tako er je sudjelovala

TraŞe se najmoŞi s kuha om • Joť se ne znaju izlaga i, ali moŞete li spomenuti neke vrhunce ovogodiťnje manifestacije? - Uz lanove Me imurskih roka, koji valjda ne e biti za ťtandovima jer ima previťe posla sve organizirati i pomo i drugim izlaga ima, tu se svake godine predstavljamo i s onim

izlaga ima s kojima sura ujemo i na Cesti tradicije, to su i Marija Bistrica, Koprivnica, okolica Zagreba, naĹĄi dragi gosti iz Slovenije i Ma arske. Nadamo se da e do i naĹĄi gosti iz Primorja. Sve ono ĹĄto je vrh u Hrvatskoj do i e ovamo i nadamo se da se ne e razo arati. • Posebnost svake godine jesu izbori koje organizirate – “Naj‌moĹž v kuhji“ i “Naj‌moĹži z kuha ami“.

Beli ki krumpiraĹĄi proĹĄle su godine kuhali kalapajsani krumpir

Na boĹži noj manifestaciji moĹžete i sami isprobati izraditi neĹĄto

Dekanovske golubice stalne su izlaga ice - Naťi natjecatelji najmoŞi Şeljno o ekuju da ih se do e bodriti dok odmjeravaju snage. Naj‌moŞi z kuha ami jesu ekipe muťkih koji u kotlovima kuhaju nekakvu tradicijsku hranu, proťle godine su to bili kalapajsani krumpir i grah s repom. Nije to neťto komplicirano, ali je fino, ne jedemo to bať esto, a i kad se skuha u velikom kotlu puno je finije. Mislim da se isplati do i na mani estaciju ako zbog ni eg drugog onda zbog te ukusne hrane. Druga stvar su naj‌moŞi v kuhji. To su stvarno de ki koji imaju hrabrosti pred svima pokazati svoje sposobnosti sjeckanja povr a. Obi no im mi nastavimo zamke i damo da reŞu ljuti hren ili luk, da im malo oteŞamo

stvar. Ali oni to sve lako izdrĹže k’o pravi muĹĄki. Ti izbori su malo ĹĄale i simpati nih stvari za naĹĄu boĹži nu mani estaciju. I pozivamo sve hrabre de ke da nam se u kuhanju pridruĹže ili u ekipi ili sami ako imaju ‘vupeĹža’ za sjeckanje. • Nekoliko rije i za kraj? - Evo po doma em: s pozdravom - ĹĄtimajte se naĹĄi dragi Me imurci, jer se v Me imurju imate z em ĹĄtimati, pozdravljaju vas vaĹĄe “Me imurske roke“ i pozivamo vas da nas dojdete pogledati za MikloĹĄevo v akovec na Trg Republike i naĹĄe “Na to mlado leto“ podrĹžite z ljubavi kak to samo pravi Me imurci znajo! (M. Novosel, oto: Z. Vrzan)

Ekipa HES-a akovec s urom z Me imurja i Sandrom Herman, predsjednicom TZMĹ˝-a

Kak se to negda delalo

DJECI ZA BOŽI - akoland

ME IMURSKI boĹži ni obi aj

ako uljak vas na druĹženje zove

Kako se prostire stol za BoĹži ?

ProĹĄle je godine po prvi put predstavljen ako uljak Advent u akovcu ne bi bio isti bez arolije zimskog dvorca

akolanda namijenjenog najmla ima. I ove godine djeca e se u sklopu akolanda veseliti uz radionice i igraonice u kojima izra uju sli ice i lutkice u razli itim materijalima, uz malene pjeva e i plesa e, kao i maĹĄtovite predstave.

akoland – BoĹži za djecu po inje u petak 5. prosinca u zgradi “Scheierâ€? gdje e u 9 sati po eti radionice za djecu. Nakon toga u 10 sati na Trgu Republike odrĹžat e se nastupi dje jih vrti a, a maliĹĄani e i okititi bor. U popodnevnim satima, u 16,30,

Dan u akolandu ispunjavaju kreativne radionice

na istom mjestu u posjet e s darovima do i sveti Nikola. U subotu od 10 do 12 sati na Trgu Republike pozornicu e zauzeti mali umjetnici – plesne, olklorne i dramske skupine. U program su uklju eni vrti i, ťkole, plesni studiji, KUD-ovi i brojne udruge. Spomenimo i da e djecu i ove godine zabavljati ako uljak, maskota akolanda koju je osmislila Sanja Koťak, a koju su izradili u enici Gospodarske ťkole predvo eni mentoricom ur om Koťak. Od ove godine ako uljak ima i svoju pjesmicu kojom e djecu pozivati na druŞenje u

akolandu: - U kuhinji jednoj iz vru e pe i isko io ako uljak neĹĄto nam re i. Kako bliĹži se BoĹži i blagdansko veselje, djeca u akolandu imaju Ĺželje. A naĹĄ

ako uljak sada je me u nama da nas nau i svojim vjeĹĄtinama. Medenjaci slatki njegova su bra a, a tek licitarska srca kad se udruĹže njihova snaga je sve ja a. Mirisom i slatko om ĹĄto ih djeca stvore, ako uljak iz akolanda na druĹženje vas zove!

Me imurje ima puno zanimljivih obi aja, koji zahvaljuju i pojedincima nikada ne e pasti u zaborav. Jedan od svakako zanimljivijih je onaj pripreme boĹži nog stola. Na stol se na sve etiri strane, a najprije na istok, stavi repa, zatim lati kukuruza. Nakon toga se na sredini stola napravi kriĹž od razli itoga izmijeĹĄanog sjemenja, a neki na stol stavljaju orahe, jabuke, te prije svega nov anicu kako bi u ku i uvijek bilo novca, koju kasnije daruju crkvi. Nakon toga na stol se stavlja sijeno, a na drugu polovicu slama. Zatim se tako prostrt stol sa sijenom i slamom prekrije s tri stolnjaka, a prema nazivima Tri kralja (GaĹĄpar, Melkior, Bolta) koji su doĹĄli u pohode mladom Isusu.

Stol se prekriva s tri stolnjaka, a prema nazivima Tri kralja

Na sredini stola napravi se kriĹž od razli itoga izmijeĹĄanog sjemenja

Na tako prostrte stolnjake dolazi u sredinu stola najprije ve i boĹži ni kruh, zatim bidra, ĹĄtruca s makom i orasima, te tanjur s hladetinom. Na svaki kraj stola poloĹžili bi se ti eki, jer su oni “najbliĹže Boguâ€?. Nakontoganastoljestavljenovino i dvije kupice, no iz tih se kupica ( aĹĄa) nijesmjelopiti.Nastolideisvije a,zbog simbolikesvjetla,kojaseznalastavitiu sredinu kruha te je gorjela cijelu boĹži nu no . Postoje i male varijante obi aja u razli itim dijelovima Me imurja, no u osnovi je rije o istom.

SrediĹĄnji doga aj svetoposne no i nekad je zapo injao unoĹĄenjem slame u ku u. Pored slame u ku u bi se unosila i svije a za boĹži ni stol, a, kako je prikazano, u Me imurju i sijeno. Jer svije a najavljuje dolazak Isusa. Nakon unoĹĄenja slame i svije e doma in izgovara estitku. U kajkavskim krajevima postoje dva modela obi aja unoĹĄenja slame u ku u, a poĹželjarski tekst koji se izgovara viĹĄe - manje u cijelom Me imurju po inje s rije ima “Na to mlado leto ...â€?.

Slama se unosila na ve er nakon ĹĄto bi po ela Zdravomarija, i to u mraku, svije a nije smjela biti zapaljena do zavrĹĄetka zajedni ke molitve lanova obitelji za pokojnike, prijatelje, ali i neprijatelje. Tek bi nakon toga smjela biti upaljena svije a te bi se potom izgovarao poĹželjarski tekst boĹži ne bajalice. Kako se prostire stol za BoĹži , pokazala je Lucija Krnjak proĹĄle godine na predstavljanju knjige dr. Stjepana Hranjeca “Narodil nam se ...â€? (JĹ , oto: arhiva Mnovine)


TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Thomas i prijatelji, crtani lm 07.05 Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija 07.30 Mali crveni traktor, crtani lm 07.40 Oban, crtana serija

05.50 Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom 06.40 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Hrvatska vina, ep reportaža 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Manimalia: Ro en me u orangutanima 1., dok. serija 10.40 Manimalia: Ro en me u orangutanima 2., dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Me u nama 15.35 MSF: Babino Polje, Pitoma a, Stankovci 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Danas na Zagreba koj burzi 17.37 HPB t 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.01 Vip Snow Queen Trophy vinjete 20.03 Vrijeme 20.15 Globalno sijelo 20.45 PP 20.50 Empire Falls, serija 21.45 HPB t 21.55 Poslovni klub 22.25 Burzovno izvješ e 22.35 Otvoreno 23.35 Poslovne vijes 23.45 Dnevnik 3 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Manimalia: Ro en me u orangutanima 1., dok. serija 01.20 Manimalia: Ro en me u orangutanima 2., dok. serija 01.50 CSI: Las Vegas, serija (12) 02.35 Specijalna postrojba, serija (12) 03.20 Oprah show 04.05 Globalno sijelo 04.35 Poslovni klub 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela

20.00

17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

13.20 14.15 15.10 16.05 16.35 17.05

11.30 12.00 12.30 12.35 12.50

11.00

08.30 09.05 09.35 10.35

08.00

06.20 07.10

01.15

23.30 23.40 00.25 00.30

22.35 22.40 22.45

21.40

20.35

17.00 17.50 18.10 18.15 18.35 19.20 19.30 19.50 20.25

16.10

12.10 13.35 13.55 14.40 15.05 15.35

10.55 11.40

09.15 09.57 10.00

08.04 08.05 08.20 08.25 08.35 08.50

arobnjaci, serija Ružna ljepo ca, serija Power rangers, serija Tomica i prijatelji, serija Graditelj Bob, serija Pocoyo, serija Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Boži na ku ja, igrani lm Vijes Red carpet light, showbiz magazin Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Trenutak is ne, game show Razvedi me, zavedi me, (SAD, 2003., roman na komedija; Redatelj: Joel Coen; Glume: George Clooney, Catherine ZetaJones, Geo rey Rush, Cedric the Entertainer, Edward Herrmann, Paul Adelstein) Pod nož, serija (12) Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Izigrano povjerenje, drama Nikita, serija uvar pravde, serija Kralj Queensa, serija Kraj programa Kraj programa

Gol rejker, (komedija, 1996.; Redatelj: Dennis Dugan; Uloge: Adam Sandler, Christopher McDonald, Julie Bowen) Zaboravljeni slu aj, krimi serija Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz Usamljeni zaš tnik, igrani lm, akcijski ® Zaboravljeni slu aj, krimi serija ® Big Brother, show

22:55 23:55 00:10 00:40 Magnum, akcijska serija ® 01:10 Spužva Bob Skockani, crtana 02:00 03:30 serija Korak po korak, hum. serija 04:15 05:00 ® 05:25 Puna ku a, hum. serija ® 05:05 U dobroj formi, emisija Kunolovac, kviz Punom parom, kulinarski izazov ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Reba, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO Marina, telenovela DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 Cobra 11, krimi serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 Puna ku a, hum. serija VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; Malcolm u sredini, hum. 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA serija KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLADadilja, hum. serija FON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI Reba, hum. serija ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 Vijes , informa vna emisija VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IExkluziv, magazin MURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; Ve era za 5, lifestyle emisija 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX Punom parom, kulinarski & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI izazov TJEDNA; 00.00 Music Special: BRITNEY Big Brother, show SPEARS; 01.00 NO NI PROGRAM

21:00

18:10 19:15 20:00

05:40 06:05 06:55 07:20 07:45 08:00 08:30 10:30 11:15 12:15 13:10 14:10 15:10 17:00 17:15

04.25

03.40

23.55 00.05 02.05

22.55

21.10

13:00 14:00 14:40 16:40 16:45

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00

13:35 13:37 13:40 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A PRESSICA talk show

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. Program 20.00 Zabavni program 21.00 Koncert 23.00 Film 00.30 U dobrom društvu 01.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Tihi zlo in, serija 14.35 Usluga, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Veliki zadatak, lm 21.55 Sivngeri 22.25 Jericho, serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Obitelj Soprano, serija 0.50 Sedmi znak, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Provjereno 22.00 Dr. House, serija 22.55 24 sata 23.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.10 Bijeg iz zatvora, serija 1.00 Prijatelji, hum. serija 1.30 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 9. prosinca 2008.

Spike, crtana serija Na kraju ulice Danica Vidri , dok. lm U ilica Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Beverly Hills, serija Kino informator Antologija hrvatskog glumišta: Mali libar Marka Uvodi a Reprizni program Daleko od doma, serija za mlade Save the Dog!, igrani lm Reprizni program TOP 40 Profesori, hum. serija Dragi Johne, hum. serija Crveni patuljak - specijal, hum. serija Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Obi ni ljudi, TV serija Županijske panorame Vrijeme Vijes na Drugom Drugi format Veliki odmor: Navrh jezika Veliki odmor - tema Uzmi ili ostavi, TV igra Nogometna Liga prvaka emisija Nogometna Liga prvaka, 1. poluvrijeme Nogometna Liga prvaka, 2. poluvrijeme Vijes na Drugom Vrijeme Nogometna Liga prvaka emisija i sažeci Promet danas CSI: Las Vegas, serija (12) Kino informator Specijalna postrojba, serija (12) TV raspored

21:00 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

24:45 00:15 00:20 00:35 00:40

21:00 23:00

19:00 19:10 19:20 20:00

ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal BOŽI NI KVIZ kontakt emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas Voice of America Glazba Pove alo, TEMA: Ak vnos u Op ini Strahoninec Boži ni kviz Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

8.30 Nogomet 12.45 Eiskunstlauf, prijenos 13.30 Nord. Kombina on, prijenos 14.45 Skispringen, prijenos 16.45 Kuglanje 19.00 Abfahrt de Herren, prijenos 22.00 Boks, prijenos 0.00 Kuglanje

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 13.30 Sportquiz 17.00 DSF Bike 19.00 Skat 20.00 Poker 22.00 SmackDown 23.00 Boks, prijenos

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Margarete Stei , lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Singing Bee 21:15 Comedy Zoo 22:15 Switch Reloaded 23:15 Quatsch Comedy Club 23.25 No ni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program

(6.12. u 23.45 h, NOVA TV)

Cate Blanchett

od 3.12.2008. do 9.12.2008.

PREGLED

TV


05.50 06.40 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30 17.32 17.40 18.22 18.30 19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.10 21.55 22.25 22.35 23.35 23.45 00.00 00.10 00.55 01.45 02.30 03.15 04.00 04.05 04.35 05.05 --------

06.40 06.55 07.00 07.05 07.30 07.40 08.04 08.05 08.20

08.30 Vidri , dok. lm 08.35 U ilica

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BILLY IDOL; 01.00 NO NI PROGRAM

05:40 Ružna ljepo ca, serija 06:30 arobnjaci, crtana serija 06:55 Power rangers, serija 07:20 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova 10:45 Zakon ljubavi, serija 11:45 uvar pravde, serija 12:45 Vijes 13:00 Nikita, serija 14:00 Inspektor Rex, serija 15:00 Klopka, igrani lm 17:00 Vijes 17:15 Operacija Trijumf, reality show 18:10 Zakon ljubavi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:20 Bra ne vode, serija 21:50 Ku anice, serija 23:45 Vijes 00:00 Seks i grad, serija 00:30 Seinfeld, serija 01:00 Život na sjeveru, serija 01:50 Jackass, (SAD, 2002., akcija/komedija; Redatelj: Je Tremaine; Glume: Johnny Knoxville, Bam Margera, Steve-O, Chris Pon us, Ryan Dunn) 03:10 Nikita, serija 04:00 Inspektor Rex, serija 05:00 Kraj programa

emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 21.20 Kos , krimi serija 22.15 Dexter, krimi serija 23.20 Grad uragana, krimi serija 00.20 Vijes , informa vna emisija 00.30 Kunolovac, kviz 02.30 Guru, igrani lm, komedija ® 04.05 Big Brother, show

14:10 14:12 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 22:00 23:45 00:20 00:25 00:40 00:50

Danas pogledajte... Mali oglasi Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje Zov prirode, emisija o lovu Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Pri e iz života Me imurje danas, informa vna emisija Partymaker, glazbena emisija Igrani lm Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. Emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.25 Pitaj prah, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Trenuci pred katastrofu, dok. serija 21.00 Mali vragolani, dok. serija 21.35 Svingeri 22.05 Jericho, serija 22.55 Seinfeld, hum. serija 23.25 Obitelj Soprano, serija 0.20 Put ka vrhu, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 20.50 Obraz, lm 22.30 24 UR 22.50 Monk, serija 23.45 Bijeg iz zatvora, serija 0.40 Prijatelji, hum. serija 1.10 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 3. prosinca 2008.

08.50 Moji su roditelji Me u nama izvanzemaljci, serija za TV kalendar djecu Dobro jutro, Hrvatska 09.15 Beverly Hills, serija Vijes 09.57 Kino informator Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Prijenos sjednica Vijes Hrvatskog sabora Dobro jutro, Hrvatska 13.35 Skica za portret Vijes 13.50 Prijatelji, hum. serija Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela 14.20 Dragi Johne, hum. serija 14.50 Crveni patuljak, hum. Vijes serija Vrijeme danas 15.25 Zvjezdane staze: Deep Vijes iz kulture Space Nine, serija Putovanje onkraj ulice, dok. 16.10 Veliki odmor - Ta poli ká serija 16.20 Veliki odmor - tema Oprah show 16.45 Scien a Croa ca Burzovno izvješ e znanstveni forum Dnevnik 17.15 Znanstvene vijes Vrijeme 17.30 Nogometni Kup UEFA TV kalendar emisija Opijeni ljubavlju, telenovela 17.55 Nogometni Kup UEFA: Dan za danom, mozai noUdinese - Dinamo, 1. zabavna emisija poluvrijeme Vijes + prijevod za gluhe 18.50 Vijes na Drugom Vrijeme sutra 19.00 Nogometni Kup UEFA: Rije i život, religijski Udinese - Dinamo, 2. program poluvrijeme Eko zona 19.50 Nogometni Kup UEFA Hrvatska uživo - Vijes emisija Hrvatska uživo 20.20 Uzmi ili ostavi, TV igra Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi 20.55 Film 22.35 Promet danas HPB t 22.45 Vijes na Drugom Najslabija karika, kviz 22.57 Vrijeme Promet danas Sve e bi dobro, telenovela 23.05 E-Ring, serija (12) 23.50 Kino informator Loto 7/39 23.55 Specijalna postrojba, serija Dnevnik (12) Sport 00.40 TV raspored Vrijeme Idemo na put s Goranom Mili em: Rusija Luda ku a, TV serija Proces 05.55 Magnum, akcijska serija ® Burzovno izvješ e 06.45 Spužva Bob Skockani, Otvoreno crtana serija Poslovne vijes 07.40 Sam svoj majstor, hum. Dnevnik 3 serija Vijes iz kulture 08.05 Korak po korak, hum.serija Dosjei X, serija (12) ® Putovanje onkraj ulice, dok. 08.35 Puna ku a, hum.serija ® serija (52’) 09.05 U dobroj formi, emisija E-Ring, serija (12) 09.35 Kunolovac, kviz Specijalna postrojba, serija 10.35 Punom parom, kulinarski (12) izazov ® Oprah show 11.00 Malcolm u sredini, hum. Skica za portret serija ® Proces 11.30 Dadilja, hum.serija ® Eko zona 12.00 Reba, hum.serija ® Opijeni ljubavlju, telenovela 12.30 Vijes , informa vna Miris nevidljivoga, dok. lm emisija 12.35 Exkluziv, magazin ® 12.50 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.20 Marina, telenovela 14.15 Cobra 11, krimi serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum.serija 16.35 Puna ku a, hum.serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum.serija 18.00 Reba, hum.serija 18.30 Vijes , informa vna TEST Najava programa Simfolije, crtani lm Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija Brum, crtani lm Oban, crtana serija Spike, crtana serija Na kraju ulice Ninin kutak

TV ku e imaju pravo promjene programa

Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.40 Bez traga, serija 23.25 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Ku anice, serija 21:15 Pushing Daisies, serija 22:15 Samatha, hum. serija 22:45 Stažis , hum. serija 23.15 Tv Total 0.20 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Buddy, lm 22.15 24 Studen 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Heroji, serija 21.20 Smallville, serija 23.05 Andromeda, serija 0.00 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 15.00 Sportquiz 17.30 Stoke 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 21.45 Männer Tv 23.00 Sportquiz

NAJAVA PROGRAMA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJA E animirana serija ARTS 21 magazin o umjetnos RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Nogomet 13.00 Wa s 13.30 Kuglanje 14.45 Eurogoals 16.30 Langlauf 17.15 Biathlon, prijenos 20.00 Motorsport 21.05 Springreiten 22.15 Segeln 23.00 Nogomet

08:00 08:02 09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:30 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 19:35 20:00 20:05 22:00 23:00 ------23:20 -------------

06.10 06.40 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.30 17.35 17.37 17.45 18.27 18.35 19.30 19.57 20.01 20.03 20.15 21.55 22.25 22.35 23.35 23.45 00.00 00.10 00.55 01.40 02.25 02.30 03.00 03.30 05.05

19.35

20.00 21.00

22.45 23.40 00.40 00.50 02.50 03.35 04.20

05:40 06:05 06:55 07:20 07:45 08:00 08:30 10:30 11:25 12:25 13:20 14:20 15:20 17:00 17:15 18:10 19:15 20:00 21:00

arobnjaci, crtana serija Ružna ljepo ca, serija Power rangers, serija Tomica i prijatelji, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Beethoven, igrani lm Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Operacija Trijumf, reality show Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Boži na ku ja, drama Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kralj Queensa, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: ANASTACIA; 01.00 NO NI PROGRAM

23:40 23:55 00:25 00:55 01:50 03:25 04:10 04:55 05:15

izazov Big Brother, show Usamljeni zaš tnik, (akcijski, 1993.; Redatelj: Robert Harmon; Uloge: Jean-Claude Van Damme, Rosanna Arque e, Joss Ackland, Ted Levine, Kieran Culkin) CSI, krimi serija CSI: New York, krimi serija Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz CSI, krimi serija ® CSI: New York, krimi serija ® Big Brother, show

08:00 08:02 09:00 11:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes

17:15

14:40 16:40 16:45

14:00

NAJAVA PROGRAMA reportaža ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA jutarnji program VTV-a ME UNARODNI TURNIR U RITMI KOJ GIMNASTICI “VINDIJA” snimka VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA VIJESTI VTV-A AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, serija 21:15 Supernatural, serija 23:10 Tv Total 0.10 No ni program

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Me imurje danas Snimka nogometne utakmice Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 ------23:20 -------------

SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Motorsport 10.15 Skispringen 13.00 Langlauf 16.45 Kuglanje 18.00 Eurogoals 18.45 Emisija o nogometu 20.00 Nogomet, prijenos 22.00 Eurogoals 23.00 Nogomet, prijenos

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 9.00 Doppelpass 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogomet

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Outland, prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija Reži me, serija 0.20 No ni program 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 21.40 Ružna Be y, serija 22.35 24 sata 22.55 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena Ženska džungla, serija 23.50 Kaliforniciranje, 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz serija 0.30 Bijeg iz zatvora, serija 1.20 Prijatelji, 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinhum. serija 1.50 No na panorama same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko Sretna linija 13.40 Tihi zlo in, serija 14.35 Slušaj želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 me, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Opsadno stanje, lm 22.15 Jericho, serija 23.05 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch Seinfeld, hum. serija 23.35 Obitelj Soprano, 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 serija 0.40 Iz tame, lm Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 16.00 Glazbena emisija 17.25 Dok. Emisija 20:15 Die Kochpro s 21:15 Frauentausch 23:15 18.10 Obrazovna emisija 18.35 Koncert ozbiljne Cheaters 0.10 No ni program glazbe 19.30 Zabavna glazba 21.00 Film 22.45 Koncert 23.30 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 8. prosinca 2008. 09.57 Kino informator 10.00 Antologija hrvatskog glumišta: Diogeneš Drugo mišljenje 11.40 Daleko od doma, serija za TV kalendar mlade Dobro jutro, Hrvatska 12.10 Daisy-scratches in the Vijes Table/ Madelief: Krassen Dobro jutro, Hrvatska in het tafelblad, igrani lm Vijes 13.35 Reprizni program Dobro jutro, Hrvatska 13.55 TOP 40 Vijes 14.40 Profesori, hum. serija Dobro jutro, Hrvatska 15.05 Dragi Johne, hum. serija Sve e bi dobro, 15.35 Crveni patuljak, hum. telenovela serija Vijes 16.10 Zvjezdane staze: Deep Vrijeme danas Space Nine, serija Vijes iz kulture 17.00 Obi ni ljudi, TV serija Manimalia: Ples kitova 1., 17.50 Županijske panorame dok. serija 18.10 Vrijeme Manimalia: Ples kitova 2., 18.15 Vijes na Drugom dok. serija 18.35 Na rubu znanos : Tre a dob, emisija za Vremenski strojevi umirovljenike 19.20 Veliki odmor: Brlog Burzovno izvješ e 19.35 Veliki odmor - tema Dnevnik 19.50 La linea, crtani lm Vrijeme 20.05 Uzmi ili ostavi, TV igra TV kalendar 20.40 Južnja ka dinas ja, serija Opijeni ljubavlju, 21.30 Vijes na Drugom telenovela 21.42 Vrijeme Dan za danom, mozai no- 21.45 Zovem se Earl, hum. serija zabavna emisija 22.15 Dr. House, serija Vijes + prijevod za gluhe 23.00 Promet danas Vrijeme sutra 23.05 Garaža Normalan život - emisija o 23.40 Ciklus europskog lma: I’ll osobama s invaliditetom be There, britanski lm Mijenjam svijet (101’) Hrvatska uživo - Vijes 01.20 Kino informator Hrvatska uživo 01.25 Specijalna postrojba, Hrvatska uživo - Vijes serija (12) Danas na Zagreba koj 02.10 TV raspored burzi -------- Rukomet, Europsko HPB t prvenstvo u Makedoniji Najslabija karika, kviz (Ž) Promet danas Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik 05.00 Big Brother, show Sport 06.20 Magnum, akcijska serija ® Vip Snow Queen Trophy 07.10 Spužva Bob Skockani, vinjete crtana serija Vrijeme 08.00 Korak po korak, hum. serija La nica ® Potroša ki kod 08.30 Puna ku a, hum. serija ® Burzovno izvješ e 09.05 U dobroj formi, emisija Otvoreno 09.35 Kunolovac, kviz Poslovne vijes 10.35 Punom parom, kulinarski Dnevnik 3 izazov ® Vijes iz kulture 11.00 Malcolm u sredini, hum. Dosjei X, serija (12) serija ® Južnja ka dinas ja, serija 11.30 Dadilja, hum. serija ® Dr. House, serija (12) 12.00 Reba, hum. serija ® Skica za portret 12.30 Vijes , informa vna Mijenjam svijet emisija Potroša ki kod 12.35 Exkluziv, magazin ® La nica 12.50 Ve era za 5, lifestyle Opijeni ljubavlju, emisija ® telenovela 13.20 Marina, telenovela 14.15 Cobra 11, krimi serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.35 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Kurban Bajram, prijenos 08.34 Spike, crtana serija 08.35 U ilica 08.50 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija


TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.15 Mala sirena, crtana serija 07.40 Winkyn konj, (Uloge: Ebbie Tam, Aaron Wan, Hanyi Han, Jan Decleir,

06.20 Svirci moji, glazbena emisija 07.10 Euromagazin 07.40 Najava programa 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.10 Europski koncert Berlinske lharmonije 09.05 Opera box 09.35 Jelovnici izgubljenog vremena 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Cadfael, mini serija 11.40 TV kalendar 11.52 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 Hrvatska vina, ep reportaža 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.02 Kulturni info 15.04 Promet danas 15.10 Mir i dobro 15.45 Lijepom našom: Ogulin 16.45 Vijes 16.54 Vrijeme sutra 17.00 Ratnici: Napoleon, dok. serija 18.00 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Uš a rijeka: Zrmanja, dok. serija 19.15 Loto 6/45 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.01 Vip Snow Queen Trophy vinjete 20.03 Vrijeme 20.15 1 pro v 100, kviz 21.20 Odmori se, zaslužio si - TV serija 22.15 Rizzi-bizzi 23.00 Burzovno izvješ e 23.05 Dnevnik 3 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Filmski klub: Norma Rae, ameri ki lm 01.15 Filmski maraton kontroverzi: Sam pro v svih, francuski lm (18) (89’) 02.45 Filmski maraton kontroverzi: Tian bian yi duo yun, tajvanskofrancuski lm 04.35 Plodovi zemlje 05.25 Split: More 05.55 Glas domovine

19.00

17.35 18.30

17.05

16.10

13.45

13.40

10.25 11.55

09.30

09.05

08.40

07.30

07.10

06.15

02.05

01.15 01.20

00.15

23.10 23.15 23.20

12.00 12.15 14.20 15.00 18.20 20.00 20.10 22.05 22.20

11.00

10.45 10.50

10.20

09.09 09.10 09.35

NO NI PROGRAM

07:05 Code lyoko, crtana serija 07:30 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 08:00 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:25 Roary, crtana serija 08:50 Dora istražuje, crtana serija 09:20 Automo v, auto-moto magazin 09:50 Novac, buisness magazin 10:20 Lanac sudbine, serija 11:15 Smallville, serija 12:20 Asterix Gal, crtani lm 13:40 Moj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show 15:10 Bra ne vode, serija 15:50 Lud, zbunjen, normalan, serija 17:05 Vijes 17:15 Svjetlost dana, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:10 Beethoven, (1992., SAD, komedija; Redatelj: Brian Levant; Glume: Lutrija života, dramska Charles Grodin, serija ® Bonnie Hunt, Dean Jedna od de ki, hum. Jones, Nicholle Tom, serija Christopher Cas le) Ulica Sezam, crtana 22:50 Red carpet, showbiz serija magazin (18) Bikeri s Marsa, crtana 00:10 Svi mrze Chrisa, serija serija 01:05 Tiha osveta, igrani lm Transformeri, crtana (12) serija 02:40 Red carpet , showbiz Lijepe žene, dramska magazin (18) serija Trojanski rat, komedija 03:50 Lanac sudbine, serija Bossa Nova, (roman na 04:35 Smallville, serija komedija, 2000.; Uloge: 05:20 Kraj programa Amy Irving, Antônio Fagundes, Alexandre Borges, Débora Bloch, Drica Moraes) Vijes , informa vna emisija 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS X-Men 2, igrani lm, AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 znanstveno-fantas ni ® RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Discovery: Preživje EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + divljinu - Alpe, dok. HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; serija 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Odred za isto u, TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE zabavna emisija KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAExkluziv, magazin JTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; Vijes , informa vna 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 emisija VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 Nivea for men HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: SARAH BRIGHTMAN; 01.00 nogometni izazov,

03.35

00.00 02.00

20.00 21.00

reality show Big Brother, show Budi mi prijatelj - RTL pomaže djeci, tv event Kunolovac, kviz Charlirjrvi an eli, igrani lm, akcijska komedija ® Bez povratka, igrani lm, horor ®

18:55

18:00

15:40 16:35 17:00

15:10 15:11

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45 13:45 14:15

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom OPASNE VEZE talk show VJERA I NADA vjerski program HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Lola, ponavljanje 2 epizode Razbija i mitova, serijski lm Planet razonode, serijski lm Ekran zdravstva

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. Emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.00 U dobrom društvu 23.50 Koncert 00.35 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Frost: Is nite ispovijedi, lm 16.20 Lijepi ljudi, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Napad na brod, lm 21.35 Veronica Mars, serija 22.25 Doktor Mladen, jugoslavenski lm 0.20 Zvjezdana vrata, serija

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.25 Školska košarkaška liga 12.25 Billova kuhinja 13.00 Najmanji ljudi na svijetu, dok. serija 14.00 Presa ivanje organa, dok. serija 14.35 Mo prirode, dok. serija 14.45 Bra a i sestre, serija 15.40 Muškarci u krošnjama, serija 16.35 Mr. Bean, hum. serija 17.10 Posljednja velika avantura, lm 17.20 24 UR 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Shark, serija 22.35 Kum, lm 0.30 Zvijezde, hum. serija 1.05 No na panorama

7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice

22:00 23:00 -------------

21:00

20:05

19:30

19:00

16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

14:45 15:15

ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vinoteka, ponavljanje Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

10.00 Langlauf, prijenos 11.30 Nord. Kombina on, prijenos 12.15 Skispringen 12.45 Langlauf, prijenos 14.30 Nord. Kombina on, prijenos 16.45 Kuglanje 18.00 Slalom der Damen, prijenos 20.30 Skispringen 21.00 Slalom der Damen, prijenos 22.00 Motorsport

6.00 Poker 9.30 Bundesliga Pur 11.00 Doppelpass, prijenos 13.00 Bundesliga Pur 13.30 Poker 15.30 Sportquiz 17.30 DSF Reportaža 18.30 DSF Motor 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur 0.00 Sport Clips

8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Casanova, lm 15:35 Film 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Policijska akademija 2, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Misija, lm 22:10 Spiegel TV 22:55 Die große Reportage 23:35 Prime Time, serija 23.55 No ni program

08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

Chan, lm 14:10 Störfall, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Moby Dick, lm 22.15 Moja ljubav, lm 0.30 No ni program

služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Melinda, lm 22:45 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 ZiB Flash 22:55 Afere, lm 00:25 ColumDivlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za bo, lm 0.55 No ni program djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineCrtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Jackie

NEDJELJA 7. prosinca 2008.

Be y Schuurman, Mamoun Elyounoussi, Sallie Harmsen, Peter Bolhuis, Anneke Blok, Nori de Winter; Scenarist: Tamara Bos; Redatelj: Mischa Kamp) Spike, crtana serija Leo, serija za djecu Nora Fora, TV igra za djecu Na prvi pogled, serija za mlade Kino informator Portret crkve i mjesta: Legrad Legrad: Misa - izravni prijenos Biblija The Scout, ameri ki lm Magazin Lige prvaka Volim nogomet Ples sa zvijezdama HNL - emisija HNL - prijenos HNL - emisija Beaver Creek: Svjetski SKI kup (M) - veleslalom, snimka Sportske vijes Promet danas Za slobodu je uvijek kasno, dok. lm Dobro ugo ena ve er: Hilary Hahn Kino informator Specijalna postrojba, serija (12) TV raspored

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Thomas i prijatelji, crtani lm 07.05 Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija 07.30 Bra a Koale, crtani lm 07.40 Oban, crtana serija 08.04 Spike, crtana serija 08.05 Na kraju ulice 08.20 Danica 08.25 Vidri , dok. lm 08.35 U ilica 08.50 Moji su roditelji

05.50 Rije i život, religijski program 06.40 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Putovanje onkraj ulice, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Trenutak spoznaje 15.35 Doma i dok. lm 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Danas na Zagreba koj burzi 17.37 HPB t 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 1 pro v 100, kviz 21.20 dossier.hr 22.10 Pola ure kulture 22.40 Burzovno izvješ e 22.50 Otvoreno 23.35 Poslovne vijes 23.40 Kulturni info 23.45 Dnevnik 3 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Putovanje onkraj ulice, dok. serija 01.45 Specijalna postrojba, serija (12) 02.30 Oprah show 03.15 Skica za portret 03.20 Doma i dok. lm 03.50 dossier.hr 04.35 Pola ure kulture 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela 06.25 Magnum, akcijska serija ® 07.15 Bikeri s Marsa, crtana serija 07.40 Spužva Bob Skockani, crtana serija 08.05 Korak po korak, hum. serija ® 08.35 Puna ku a, hum.serija ® 09.05 U dobroj formi, emisija 09.35 Kunolovac, kviz 10.35 Punom parom, kulinarski izazov ® 11.00 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.30 Dadilja, hum.serija ® 12.00 Reba, hum.serija ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.35 Exkluziv, magazin ® 12.50 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.20 Marina, telenovela 14.15 Cobra 11, krimi serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.35 Puna ku a, hum.serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum.serija 18.00 Reba, hum.serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show

01.25

23.30 00.05 00.35 00.40

22.00 22.12 22.13 22.25

20.10

19.55

17.50 18.10 18.15 18.35 18.50

16.30 16.45 17.05

15.40

13.35 14.05 14.35 15.05

09.15 09.57 10.00

Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Power rangers, serija Tomica i prijatelji, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija Izvi a ice s Beverly Hillsa, (1989. SAD, komedija ; Redatelj: Je Kanew ; Glume: Shelley Long, Craig T. Nelson, Be y Thomas, Mary Gross, Audra Lindley) Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Istraga, kriminalis ki magazin Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Izvi a ice s Beverly Hillsa, igrani lm Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: GUNS N’ ROSES; 01.00 NO NI PROGRAM

03:15 04:05 05:00

22:15 23:20 23:35 00:05 00:35 01:30

21:15

18:10 19:15 20:00

17:00 17:15

07:45 08:00 08:30 10:50 11:50 12:50 13:05 14:05 15:05

05:40 06:30 06:55 07:20

21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija 22.00 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.05 Vatreni de ki, dramska serija 00.55 Kunolovac, kviz 02.55 Dexter, krimi serija ® 03.50 Kos , krimi serija ® 04.35 Grad uragana, krimi serija ® Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 Vrijeme 20:15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.40 Willkommen Österreich 23.40 Ja sam Earl, hum. serija 0.00 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21:15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 23.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Plötzlich Papa 21.15 Dr. Molly & Karl, serija 22.15 Vojna ekipa za o evid, serija 23.15 Zakon brojeva, serija 0.15 No ni program

21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:30

14:10 14:13 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Vegetarijanska kuharica, ponavljanje Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje Obzori, emisija o kulturi Pylates & Yoga Me imurje danas Voice of America Glazba Vaše zdravlje Me imurje danas, informa vna emisija Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

21:30 22:30 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05 21:00

08:58 09:00 11:00 13:00 14:40 16:40 16:45 17:30 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija HR TOP 20 glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A EUROPA TV magazin KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija RUKOMET: PERUTNINA PIPO IPC MOSLAVINA snimka utakmice RUKOMET PULS TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.20 Ljubav u gradu, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Umorstva u Midsomeru: Boži na eksplozija, lm 21.50 Svingeri 22.20 Jericho, serija 23.10 Seinfeld, hum. serija 23.40 Obitelj Soprano, serija 0.40 Vjetar, lm 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, Rukomet, Dukat premijer liga: Varteks - hum. serija 19:00 Schau dich schlau! 20:00 Medveš ak, prijenos 17.15 Emisija za djecu Vijes 20:15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija i mlade 18.00 Dok. Program 18.45 Zabavni 21:10 Frauentausch 23:10 exklusiv 0.10 No ni program 20.00 Tomislav Brali i klapa In- program trade, prijenos koncerta iz Cibone, Zagreb 21.30 Film 23.20 U dobrom društvu 00.05 TEST 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 13.00 Bundesliga aktuell 15.00 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits 18.00 Rukomet, prijenos 23.00 Sportquiz 07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 9.30 Motorsport 11.30 Biathlon 13.00 Nogom12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija et 15.45 Eishockey 17.15 Biathlon, prijenos 19.15 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe Skijanje, prijenos 20.00 Nogomet, prijenos 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 22.30 Skijanje, prijenos

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 20.50 Trenja 22.25 24 sata 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.40 Bijeg iz zatvora, serija 0.35 Prijatelji, hum. serija 1.05 No na panorama

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo 20:15 Popstars 21:15 Jana Ina & Giovanni 23:15 in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija Tv Total 00:15 talk talk talk 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 4. prosinca 2008. izvanzemaljci, serija za djecu Beverly Hills, serija Kino informator Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Garaža Prijatelji, hum. serija Dragi Johne, hum. serija Crveni patuljak, hum. serija Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Veliki odmor: Kokice Veliki odmor - tema Tekstura - emisija o knjigama Županijske panorame Vrijeme Vijes na Drugom Crtani lm Beaver Creek: Svjetski SKI kup - superkombinacija (M), prijenos Kombinirani prijenos: Košarka, Euroliga: Maccabi - Cibona, prijenos Kombinirani prijenos: Rukomet, Europsko prvenstvo (Ž): Makedonija - Hrvatska, prijenos Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas Beaver Creek: Svjetski SKI kup - superkombinacija (M), prijenos Garaža Šljam, hum. serija (18) Kino informator Specijalna postrojba, serija (12) TV raspored


05.55 06.40 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.40 17.45 17.47 17.55 18.25 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15

22.00 22.05 22.25 23.20 23.25 23.35 00.20 02.50 04.20 05.05

20.00 Big Brother, show 22.15 Zastrašiva i, (horor/ komedija, 1996.; Redatelj: Peter Jackson; Uloge: Michael J. Fox, Peter Dobson, John As n) 00.35 Vijes , informa vna emisija 00.45 Ubojito darivanje, horor/ komedija 02.00 Kunolovac, kviz 04.00 Zastrašiva i, igrani lm, horor/komedija ®

05:40 Ružna ljepo ca, serija 06:30 arobnjaci, crtana serija 06:55 Power rangers, serija 07:20 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova 10:30 Kralj Queensa, serija 10:55 Zakon ljubavi, serija 11:55 uvar pravde, serija 12:55 Vijes 13:10 Nikita, serija 14:10 Inspektor Rex, serija 15:10 De ki sa sela, obiteljski lm 17:00 Vijes 17:15 Operacija Trijumf, reality show 18:10 Zakon ljubavi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Moj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show 21:20 Odjednom princeza, (2001., SAD, komedija; Redatelj: Garry Marshall; Glume:Julie Andrews, Anne Hathaway, Hector Elizondo, Heather Matarazzo, Mandy Moore) 23:25 Vijes 23:40 Dnevnik lude crnkinje, (2005., roman na drama, komedija; Redatelj: Darren Grant; Glume: Kimberly Elise, Steve Harris, Shemar Moore, Tamara Taylor, Tyler Perry) 01:45 Zla sudbina, horor, triler 03:10 Pokvarenjak, kriminalis ka drama 04:45 Nikita, serija 05:35 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: GLEN CAMPBELL; 01.00 NO NI PROGRAM

14:10 14:13 14:15 14:45 16:00 17:00 17:10

Danas pogledajte... Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Obzori, ponavljanje Lola, serijski lm Vijes Pušipel, zaš ena marka vina, ponavljanje

18:10 18:40 19:00

16:45

19:15 19:30 20:00 21:00 23:00 01:15 01:20 01:45 01:55

17:15 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija BOŽI NI KVIZ kontakt emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Boja novca, nancijski magazin Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ve eras uživo..., zabavna emisija Boži ni kviz Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

8.30 Rallye 9.30 Nogomet 10.30 Biathlon 13.00 Nogomet 17.45 Eurogoals 18.00 Skispringen, prijenos 19.00 Skijanje, prijenos 22.00 Skispringen 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 10.00 Reklamni program 13.00 Bundesliga Hits 14.00 Stoke 14.00 Sportquiz 17.30 Skat 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Reportaža 21.15 Nogomet 22.30 Hattrick

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Tjelohranitelj, lm 22.15 Der weiße Hai 3, lm 23.55 No ni program

serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 ZIB 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 20 20:07 Vrijeme 20:15 Starmania 21.35 ZiB Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - HiFlash 21.45 Starmania 23.00 Monk, serija dak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, program hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Galileo 20:15 xXx, lm 23.00 Galileo Mystery Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 23.50 Focus Tv 0.50 No ni program TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Video13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa stranice 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Aloha! 22.45 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani Sechserpack 23.15 Mannsbilder 23.45 No ni lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv program prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, seri08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreja 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe Farma 21.05 Suze sunca, lm 23.15 24 UR mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere 23.35 Bez traga, serija 0.30 Mreža, lm 2.15 erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die No na panorama Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die ul ma ve Chart Show 23.05 Alles Atze 0.00 No ni program

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. Emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Mladen Grdovi i gos , prijenos iz Cibone 22.00 Film 23.45 U dobrom društvu 00.35 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.15 Odrešenjak, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojište, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Klokan Jack, lm 21.45 Skins, serija 22.40 Svje onik, lm

PETAK 5. prosinca 2008. 09.57 Kino informator 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Trenutak spoznaje -------- Slikovnica TV kalendar 13.25 Dokuteka - Miroslav Dobro jutro, Hrvatska Mikuljan: I još, i još, i još, Vijes dok. lm Dobro jutro, Hrvatska 13.55 Prijatelji, hum. serija Vijes 14.45 Dragi Johne, hum. serija Dobro jutro, Hrvatska 15.15 Crveni patuljak, hum. Vijes serija Dobro jutro, Hrvatska 15.50 Zvjezdane staze: Deep Sve e bi dobro, telenovela Space Nine, serija Vijes 16.35 Veliki odmor: Glazbeceda Vrijeme danas 16.50 Veliki odmor - tema Vijes iz kulture 17.05 Posebni dodaci, emisija o Plava nit, dok. lm lmu Oprah show 17.50 Županijske panorame Burzovno izvješ e 18.10 Vrijeme Dnevnik 18.15 Vijes na Drugom Vrijeme 18.35 Crtani lm TV kalendar 18.50 Beaver Creek: Svjetski SKI Opijeni ljubavlju, telenovela kup - spust (M), prijenos Dan za danom, mozai no20.25 Bez komentara zabavna emisija 21.00 Vijes na Drugom Vijes + prijevod za gluhe 21.12 Vrijeme Vrijeme sutra 21.20 Eureka, serija Glas domovine 22.05 Promet danas Znanstvena pe ca 22.15 Umorstva u Midsomeru, Drugo mišljenje mini-serija (12) Hrvatska uživo - Vijes 23.45 Kino informator Hrvatska uživo 23.50 Zvjezdane staze: Deep Hrvatska uživo - Vijes Space Nine, serija Danas na Zagreba koj burzi 00.35 Zvjezdane staze: Deep HPB t Space Nine, serija Iza ekrana 01.20 Zvjezdane staze: Deep Promet danas Space Nine, serija Sve e bi dobro, telenovela 02.05 Zvjezdane staze: Deep Dnevnik Space Nine, serija Sport 02.50 Zvjezdane staze: Deep Vrijeme Space Nine, serija Trapped, (Uloge: Charlize 03.35 TV raspored Theron, Kevin Bacon, Courtney Love, Stuart Townsend, Dakota Fanning, Prui Taylor Vince, Steve Rankin, Gary Chalk, Jodie 05.20 Big Brother, show Markell, Ma Koby, Gerry 06.25 Magnum, akcijska serija ® Becker, Andrew Airlie, 07.15 Bikeri s Marsa, crtana Randy Lynne, Colleen Camp; serija Scenarist: Greg Iles prema 07.40 Spužva Bob Skockani, vlas tom romanu; Redatelj: crtana serija Luis Mandoki) 08.05 Korak po korak, hum.serija Burzovno izvješ e ® Dnevnik 3 08.35 Puna ku a, hum.serija ® Lica nacije 09.05 U dobroj formi, emisija Poslovne vijes 09.35 Kunolovac, kviz Vijes iz kulture 10.35 Punom parom, kulinarski Dosjei X, serija (12) izazov ® Filmski maraton: Taegukgi, 11.00 Malcolm u sredini, hum. igrani lm serija ® Filmski maraton: Aces, igrani 11.30 Dadilja, hum.serija ® lm 12.00 Reba, hum.serija ® Oprah show 12.30 Vijes , informa vna Opijeni ljubavlju, telenovela emisija 12.35 Exkluziv, magazin ® 12.50 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.20 Marina, telenovela 14.15 Cobra 11, krimi serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum.serija 16.35 Puna ku a, hum.serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum.serija 18.00 Reba, hum.serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Pingu, crtani lm 07.05 Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija 07.30 I to je to, crtani lm 07.40 Oban, crtana serija 08.04 Spike, crtana serija 08.05 Na kraju ulice 08.20 arobna plo a (u imo engleski) 08.35 U ilica 08.50 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija

06.00 Znanstvena pe ca 06.30 Iza ekrana 06.55 TV kalendar 07.10 Nebeski vrt, dok. serija 07.35 Vijes 07.50 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Sinovi Ka e Elder, ameri ki lm 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Reporteri 15.50 Euromagazin 16.25 Vijes 16.34 Vrijeme sutra 16.35 Hrvatska kulturna baš na: Senj 16.50 Promet danas 17.00 Svirci moji, glazbena emisija 17.55 U istom loncu, kulinarski show 18.35 TV Bingo show 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.01 Vip Snow Queen Trophy vinjete 20.03 Vrijeme 20.15 Ples sa zvijezdama, 1. dio 21.40 Ples sa zvijezdama, 2. dio 22.00 Mamu ca, krimi serija 22.45 Burzovno izvješ e 22.50 Dnevnik 3 23.00 Vijes iz kulture 23.15 Policajac bez kontrole, ameri ki lm 01.10 Filmski maraton: Legenda o Crvenom Zmaju, igrani lm 02.30 Filmski maraton: Torrente 3: Zaš tnik, igrani lm 04.05 Reporteri 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Disneyjevi cr i: Miki i prijatelji 07.25 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 07.50 Žutokljunac 08.14 Spike, crtana serija 08.15 Danica 08.20 arobna plo a 08.35 Ninin kutak 08.45 Veliki odmor: Brlog 09.00 Veliki odmor: Navrh jezika 09.10 Veliki odmor: Kokice 09.25 Parlaonica 10.20 Kino informator

10.25 11.10 11.55 12.25 13.20 15.20 15.55 17.40 18.10

18.50

21.55

20.15

22.30 23.45 23.50 23.55 00.00 02.50

06.20 06.50 07.15 08.25 08.50 09.15 10.10 11.05 13.10 13.15 15.00 15.55 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00

22.20

00.05

12:00 12:30 14:00 15:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Lola, ponavljanje 3 epizode Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo..., ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm

djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.45 ZiB Flash 21.55 O ajnik, lm 23.40 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Die große Tv Total Stock Car Crash, prijenos 0.15 Vera, lm 1.45 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Die Lego Show 22:05 Genial daneben 23:05 Die Wochenshow 0.00 No ni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Das Supertalent 21.15 Ab durch die Wand 23.25 No ni program

07:10 Vodeni štakori, crtani lm 09:00 X-Factor 11:00 Oliver’s Twist 12:30 Djed Boži njak, lm 14:15 Mrtav kao ja 16:05 Smallville, serija 18:00 Das A-Team 20:00 Vijes 20:15 Frenzy, lm 22.30 12 majmuna, lm 0.30 No ni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05

21:05 21:40 ------22:00 -------

OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Aktualno Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

6.00 Poker 10.15 DSF Bike 11.45 Normal 13.30 Sportquiz 17.00 DSF Bike 19.00 Skat 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 20.00 Poker 22.00 SmackDown 23.00 Boks, 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 prijenos Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. Emisija 20.00 Humanitarni koncert Ivo Gamulin-Gianni i prijatelji za SOS Dje je selo Hrvatska, prijenos iz KD V. Lisinskog (90’) 21.30 Koncert 01.00 U do8.30 Eiskunstlauf, prijenos 16.15 Skisprinbrom društvu 01.50 TEST gen 11.00 Nord. Kombina on, prijenos 11.45 Langlauf, prijenos 13.30 Nord. Kombina on, prijenos 14.45 Skispringen, prijenos 16.45 Kuglanje 19.00 Abfahrt de Herren, prijenos 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za 22.00 Boks, prijenos 0.00 Kuglanje

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Pametan dje ak, lm 16.15 Lijepi ljudi, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 udesni psi i, lm 22.00 Las Vegas, serija 22.50 Prošlu no …, lm 0.45 Zvjezdana vrata, serija

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Živo njski velikani, dok. serija 11.45 Duboko u džungli, dok. serija 12.50 As tud not padu? 14.35 Ordinacija, serija 15.35 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 16.30 Vrijeme nevinos , lm 18.20 Desetka 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Uzmi ili ostavi 20.55 Tajna rijeka, lm 23.20 Dexter, serija 0.20 Ro enje, lm 2.35 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 6. prosinca 2008.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: ROD STEWART; 01.00 NO NI PROGRAM

Tony Todd, Terrence Briljanteen Carson) Doctor Who, serija za 01.45 Kunolovac, kviz djecu i mlade 03.45 Ubojito darivanje, igrani Majstori svira i lm, horor/komedija ® Uhode u grovoj prašumi, 04.55 Big Brother, show dok. serija Filmski klasici: Julia, ameri ki lm KS automagazin Košarka (M), NLB liga: 06:15 Code lyoko, crtana serija Split - Par zan, prijenos 06:45 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Sportska popuna 07:10 Superheroj Spiderman, Kombinirani prijenos: crtana serija Rukomet, Europsko prvenstvo (Ž): Njema ka - 07:35 Roary, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana Hrvatska, prijenos serija Kombinirani prijenos: 08:30 Nova lova, TV igra Beaver Creek: Svjetski 10:30 arobnice, serija SKI kup (M) - super G, 11:30 Frikovi, serija prijenos 12:30 Dnevnik lude crnkinje, Iznad zakona, ameri ki igrani lm lm (12) 14:35 Nad lipom 35, Brodovi hranitelji: humoris no-glazbeni Posljednji pokušaji, dok. show serija 16:05 Ne zaboravi s hove, 35 godina umjetni kog glazbeni kviz rada Joška Banova, 17:05 Vijes snimka koncerta 17:15 Kod Ane, kulinarski show Promet danas 18:05 Trenutak is ne, game Sportske vijes show Kino informator 19:15 Dnevnik Nove TV No u kazalištu: Glorija 20:00 Svjetlost dana, (1996., TV raspored SAD, akcija; Redatelj: Rob Cohen; Glume: Sylvester Stallone, Amy Brenneman, Viggo Mortensen, Dan Hedaya, Jay O. Sanders) 22:00 Nezaustavljiv, (Aruba, SAD, 2004., akcija; Redatelj: David Carson; Glume: Wesley Snipes, Jacqueline Obradors, Stuart Wilson, Kim Coates, Mark Sheppard) 23:45 Avija ar, (SAD, Njema ka, 2004., drama; Redatelj: Mar n Scorsese; Glume: Leonardo DiCaprio, Cate Blanche , Kate Beckinsale, John C. Reilly, Alec Baldwin, Gwen Stefani, Jude Law) 02:30 Pucanj u glavu, akcija 04:40 Tiha osveta, komedija 06:15 Kraj programa Look, zabavna emisija ® Najbolje godine, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Transformeri, crtana serija Maheri, dramska serija Lutrija života, dramska serija Big Brother, show ® Vijes uz ru ak, informa vna emisija Selja ine s Beverly Hillsa, komedija Zvijezde Extra: 50 najsla ih dje jih zvijezda (1. dio), zabavna emisija Premier League, prijenos Look, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Big Brother, show X-Men 2, (znanstvenofantas ni, 2003.; Redatelj: Bryan Singer; Uloge: Patrick Stewart, Hugh Jackman, Ian McKellen, Halle Berry, Famke Janssen, James Marsden, Anna Paquin, Rebecca Romijn-Stamos, Bruce Davison, Brian Cox) Charliejevi an eli, (akcijska komedija, 2000.; Redatelj: McG; Uloge: Cameron Diaz, Drew Barrymore, Lucy Liu, Bill Murray, Sam Rockwell, Kelly Lynch, Tim Curry, Crispin Glover) Bez povratka, horor, 2003.; Redatelj: David R. Ellis; Uloge: Ali Larter, A.J. Cook, Michael Landes,



4

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.

mudra

DRUŠTVO TURISTI KIH VODI A I PRATITELJA Me imurske županije

Otkrijmo vlastita turisti ka bogatstva Ogromnoga turisti kog potencijala Me imurja, na žalost, ni sami nismo svjesni. Koliko se samo puta zateknemo u situaciji da nam do u gosti ili rodbina iz udaljenih krajevima, a mi se uko imo, jer što emo im pokazati? Kao da se sramimo sami sebe. Otvaranje o iju pred vlastitim prirodnim ljepotama i turisti kim bogatstvom potrajat e još neko vrijeme, no prvi kora-

ci ipak se ine. Pred koji tjedan Udruga “Me imurske roke” organizirala je obilazak me imurske Ceste tradicije, a pretprošli etvrtak me imursko Društvo turisti kih vodi a i pratitelja organiziralo je studijsko putovanje po gornjem Me imurju kako bi educiralo vlastite lanove i turisti ke agencije, a i senzibiliziralo javnost prema razvoju turizma u Me imurju.

U predstavljanju turisti kih zanimljivosti Me imurja krenulo se od nezaobilaznoga Staroga grada Zrinskih, preko Badli ana gdje je nedavno otvoren “Grad labirinata”, pa u turisti ki centar Cimper u Murskom Središ u, u kojem u skoroj budu nosti treba biti otvoren Muzej rudarstva. Nadalje se krenulo u Sveti Martin na Muri, koji ima bogatu ponudu, a nezaobilazan je Stari mlin na Muri te Mlinarski pou ni put. Kompleks toplica Sveti Martin, koji postaje pravi turisti ki dragulj cijele Hrvatske a ne samo Me imurja, nezaobilazna je turisti ka destinacija koja s prvobitnih toplica uvelike širi ponudu na rekreaciju i kongresni turizam. Još jedna na listi nezaobilaznih destinacija je Štrigova koja je prepuna bogatstava koje još treba preobraziti u turisti ku ponudu. No crkva Svetog Jeronima,

oslikana Rangerovim freskama, ve je sama po sebi dovoljan razlog da se posjeti to mjesto bogate povijesti. Restoran Stridon znat e zadovoljiti i najizbirljivije nepce, a me imurske tradicionalne delicije zavest e i najzahtjevnijeg gurmana. Studijsko putovanje je završilo posjetom Me imurskoj vinskoj cesti, a sudionici su mogli uživati u vinarskom znanju obitelji Lovrec. Mlin kod Sv. Martina na Muri i Mlinarska pou na staza može se po narudžbi za initi i tradicionalnim me imurskim kulinarskim delicijama

Freske Ivana Rangera u štrigovskoj crkvi Sv. Jeronima još su u fazi obnove, no njihova ljepota ve sada dolazi do izražaja

Umirovljeni profesor glazbe Franjo Lovrec svojim vinima vrlo lako dodaje dušu i tako stvara pravi doživljaj

Pilka je svoju ponudu piva proširila i vlastitom rakijom koju nudi u Cimperu

No nije se uživalo samo u zavodljivim kapljicama ve i u zanimljivim pri ama i predavanju doma ina, koji su uvelike upotpunili znanje o me imurskom vinu. Prava turisti ka tura koja je ovaj put u stvari prije ena na brzinu. Uživanje u ljepotama prirode, starinskim obi ajima i zanatima, kulinarskim delicijama bogatstvo je kakvog sami nismo svjesni, jer se

ono nama ini obi no, pa zato i nevažno. Povedimo prijatelja, rodbinu iz Zagreba ili otkud ve , pokažimo im bez srama naše lijepe bregove i šume, naše crkve i stare kurije, neka probaju naše meso z tiblice i naša vina ... Vjerujte, kada doživimo druge kako uživaju i ude se našem bogatstvu, tek tada emo shvatiti koliko zaista vrijedimo i koliko vrijedi naše Me imurje. (tn)


Sveti Križ je po svemu zanimljivo mjesto. Nalazi se u op ini Mala Subotica i istoimenoj župi. U selu se još uvijek uju pri e o davnom vremenu kada je ovdje bilo veliko grofovsko imanje. I puno grofovih službenika. Dolazio je esto grof pogledati. Ali ne svoje službenike, nego koliko ima ovaca i drugoga blaga. Tako su iz toga vremena ostala dva naziva za dva dijela sela. Marof i Oštarije. Marof ani i Oštarjaši. Nema više starog Marofa. A i uspomena je sve manje. Ostale su tek uspomene kako su se nekad Svetokriš ani znali pomlatiti s Podbreš anima. A danas je pola Svetoga Križa iz Podbresta. Ina e, znaju se našaliti Svetokriš ani ovako. Sij imaju svojega križa, samo mi tu imamo Svetoga Križa. Pa makar se selo nekada zvalo Dravski Sveti Križ. Poslije pak Dravski Križ. Dokaz da ovjek sve more spremeniti.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti Obitelj Siniše Novaka, predsjednika VMO-a. Na slici je s majkom Magdalenom, ocem Ivanom te k erkom Zvjezdanom Kr mar, njenim mužem Darijom i unucima Anelom i Robertom. - Meni je prvo obitelj, onda poezija kao ljubav, i fotografija kao ‘beteg’. A za selo radim ve godinama, kaže Siniša

O ljudima …

Vjekoslav Ko iš - Kempes odli an je crta , majstor za rad olovkom. U njegovoj je zbirci puno portreta poznatih osoba: - Taj talent nosim u sebi od ro enja pri Asu. Druge kr me ionako nemaju. Kažu da su na Mi igenu napravili pravi mali raj. Tako je lijepo da ni slika ne može zadržati tu ljepotu. Pa onda dolaze tu svi oni kojima treba lijek za dušu i tijelo. Kažu da posebno za neke organe, ali to ne treba reklamirati. A da se baš zove Mi igen, to je duga pri a. Htio je jedan tu otvoriti kr mu Santa Kruz. Dozvole nije dobio. A onda su na Projnicama napravili jezero i trebalo mu je dati ime. I kada je ekolog Tisaj dao prijedlog da se zove Mi igen, nitko nije imao ništa protiv. Dah Amerike je stigao. Ekologiji se ne smije zamjeriti. I tako je sve staro i mlado zagrizlo za to. Pa su sada svi ekolozi. Ina e, Svetokriš ani su dobili asfalt po svim ulicama, a da ništa nisu platili. Kažu da je to bila transakcija vrijedna studija. Kad bi danas to otkrili, odmah bi ih zvali da riješe svjetsku krizu. A oni se ipak ne bi zamarali time. Dosta im je, kako kažu, što ih je malo pa moraju biti u svim udrugama u selu. Jer život selu treba udahnuti.

Mi smo i z malim zadovoljni Oni ionako nemaju velikih želja. Sve velike želje prepuštaju velikima, a oni vele da su i z malim zadovoljni. Samo nek je veselo. Ne kažu to no što je to malo, ali vele da bude bar kak je negda bilo kad su imali i Selja ku slo-

Vatrene navija ice Melani Radikovi , Petra Mlinari , Sara Modlic, Doris Kralji i Emili Radikovi

gu. Pak i svoju pleh mužiku, za zabave, vjen anja i sprovode. Svi su otpuhali, jedino još Hliš “puše“. Nekad su svirali na Biber placu. Ili Lilekovom placu. Prije nek bi de ki išli u pohode. Danas nema de ki da bi išli. Niti ima više pohoda. A i emu onda mužika. Dobro, napravili su oni svašta. Ali bi uvijek dok su radili stranjski de ki otpeljali puce. Makar su bili sjajni glumci. Prire ivali su prave kazališne predstave. “Smrt Petra Sva i a“, “Atentat na Ferdinanda“ … Jesu li poslije glumili samo doma, povijest sela nije zapisala. A ono što se zbiva unutar domova samo je njihovo. Jedno je ipak zajedni ko, kako vele, a to je njihovo zajedništvo.

god bilo, zamisle se samo kada padne kiša pa je na pašnjaku Parogu voda. Ili kada u šumu Rakitovec moraju po drva. Makar ve danas rijetko tko ide. Sve je drugo, sve više druga ije. Tako žive potomci grofovskih službenika. Ali ipak je sve više dopeljancov iz drugih mjesta.

Tu se pomo ne prosi

Stjepan Pokriva , op inski vije nik i lan VMO-a: - Trudimo se da stvorimo bolji život

Ina e vele Svetokriš ani da se tu pomo ne prosi. Tako su bili vezani jedni za druge da se tu težaka nikad nije prosilo. Jednostavno bi došli i pomagali. Ostalo je to još i danas. Ali sve manje. Sve se više i oni otu uju. Pa ak ni Sveti Križ tu više ne pomaže. Imaju oni tako u selu velebnih ku a. Ali i ruševina. Napuštenih ku a. Prodale bi se, ali oni koji su otišli u svijet nemaju iste ra une s vlasništvom. I tako to ostaje. Ostaje i to da je Sveti Križ malo mjesto na velikom “hataru“. Tako tvrde da je ak i crkva u Orehovici na njihovom “hataru“. Ili su to ak i granice staroga imanja. Kako

lanovi VMO-a Mladen Kodba, Darko Juras, Jadranka Sermek, Siniša Novak, predsjednik, i Stjepan Pokriva : - Ako si ne emo sami, drugi nam ne e

Sara Tuksar mlada je i uspješna atletska nada: - Lijepo mi je tu u Svetom Križu

O selu … Sveti Križ je u povijesti mijenjao imena. Isprva je bio Sveti Križ pa onda Dravski Sveti Križ te samo Dravski Križ, da bi opet bio Sveti Križ. Selo spada u op inu Mala Subotica i istoimenu župu. Kraj sela je poznata crkva Svetoga Križa podignuta 1746. godine, a spominje se u kanonskoj vizitaciji ve 1747. godine. Podignuta je u Velikom polju podalje od sela jer se selo po elo razvijati dalje od crkve. Uz crkvu je bilo groblje, a danas je tu križni put. Zbog slika slikara Brolla, arhitekture i inventara, An ela Horvat daje crkvi regionalni zna aj pa se ona ve nekoliko godina obnavlja. Selo ima dva proštenja, u svibnju i u rujnu. Nekada su se u to vrijeme održavali i sajmovi pa je to bio veliki gospodarski zna aj Svetog Križa. U selu postoji osam ulica. U selu djeluje nekoliko udruga. Najstarije

Branko Bašek bio je predsjednik VMO-a: - Malo selo, malo ‘penez’, ali smo se uvijek trudili

Obitelj Tuksar jedna je od onih koje su doselile u Sveti Križ. Gospo a Ksenija je Baranjka, suprug Drago je iz Vratišinca, a tu je i sin Karlo

Zanimljivo je da, iako se Sveti Križ spominje kao imanje ve u 12. stolje u, u kanonskim vizitacijama 1771. godine ne spominju se ku anstva kod crkve Svetog Križa. Po etkom 19. stolje a spominju se samo dva prava ku anstva, Ivan Švorda i Viktorija Juras. Ve 1822. godine zabilježeno je da selo Sveti Križ ima 8 obitelji s 59 žitelja, da bi ve 1839. godine bilo 90 stanovnika. Broj stanovnika kretao se ovako: 1900. 250, 1931. 292, 1953. 422, da bi ih prema zadnjem popisu bilo 375, a prema njihovim zadnjim podacima 408. U selu je zabilježeno 125 ku anstava. Prema njihovim podacima, ova je godina s više ro enih nego umrlih. Isto tako imaju zabilježeno da je u selu petnaest udovica i etiri udovca.

Najmla i stanovnici Svetog Križa s majkama: Marin i Emina Mlinari te Ivan i Karmen Novak

Najstarija mještanka je 92-godišnja Gabrijela Hliš je DVD koji je proslavio 70 godina rada, zatim NK EKO, pa Ekološko društvo Sveti Križ, Konji ki klub Sveti Križ, ŠRD “Diver“ Sveti Križ i Pelud. Net. lanovi Vije a Mjesnog odbora jesu Siniša Novak, Jadranka Sermek, Mladen Kodba, Darko Juras i Stjepan Pokriva . Najagilniji u Ekološkom društvu jesu Josip Tisaj, Božidar Batin i i Juraj Škvorc. Predsjednik DVD-a je Mladen Habula, tajnica Jadranka Sermek, zapovjednik Dejan Bašek i blagajnica Tamara Horvat. Predsjednik nogometnog kluba je Anto Brati , dok je predsjednik ŠRD-a “Diver“ Branko Miši . Zanimljiva je udruga Pelud. Net, udruga za promicanje Internet umjetnosti i kulture. Najzaslužniji u radu je Siniša Novak, ina e pjesnik koji je izdao dvije zbirke pjesama. Uz sitnu poljoprivredu, u selu odnedavno postoje i dva vo ara. To su Mladen Kodba i Ivan Gal. U selu imaju mjesni dom koji su sami izgradili.

Seoske znamenitosti To je prije svega crkva Svetoga Križa, zatim jezero Mi igen, a kod pjesnika Siniše Novaka, ujedno predsjednika VMO-a, može se razgledati i zbirka od sedamdeset fotoaparata, dakle, mali muzej.


20

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.

U etiri kategoriji predstavilo se desetak plesa ica

Lima ice su se predstavile u dva izlaza

STUDIO VIVONA organizirao tre e natjecanje najmla ih manekena i plesa a

Pobjedni ke manekenske lente Klari Novak i Nini Peras

Klara Novak i Nina Peras s pobjedni kim lentama

Natjecatelji ‌ U konkurenciji lima ica - manekenki nastupilo je 14 djevoj ica: Sara Cika , Lea Novakovi , Lorena Novakovi (Tur iť e), Marija Srpak i Doroteja Srpak (Hodoťan), Nikolina Pleh (D. Koncov ak), Lea Treska (Šenkovec), Lara Špicar (Pretetinec), Magdalena Škvorc (Frkanovec), Lean Šari (Vratiťinec), Klara Novak i Antonia Švec

(Strahoninec) i Anja Ku evi i Lana Novkovi ( akovec). U konkurenciji teen - manekenki nastupilo je tako er 14 natjecateljica: Dona Petri evi , Laura Soldat, Karla Soldat (Lopatinec), Gabrijela Golubi (Ferketinec), Željka Žnidari (Macinec), Lucija Vrbanec i Laura Lisjak (Strahoninec), Tiana Ribari

Klara Novak iz Strahoninca primila je pobjedni ku lentu u konkurenciji lima ica, a Nina Peras me u tinejdĹžerkama u izboru najboljih manekena na tre em izboru “Best Model’s & Dancer’sâ€? koji je organizirao Studio Vivona u dvorani II. OĹ u akovcu. ProglaĹĄeni su i najbolji plesa i u nekoliko kategorija. Natjecalo se 14 manekenki lima ica i 14 tinejdĹžerki. Natjecale su se i plesa ice u 4 kategorije. Studio Vivona akovec na ovom prvenstveno druĹženju, a tek onda natjecanju, lima a i tinejdĹžera Ĺželi dati priliku djeci i mladima da iskaĹžu svoje individualne sposobnosti, ali i ono ĹĄto su nau ili poha aju i plesne i manekenske radionice. Stoga je u manekenskom dijelu stru ni Ĺžiri pratio kako je osmiĹĄljeno njihovo predstavljanje ovom prilikom, a sve sudionice morale su paziti na dinamiku glazbe i kreacije, raznovrsnost poze, te iskazati osobnost koja je i te kako vaĹžna, posebice u istinskom svijetu modela. Pobjednica u konkurenciji lima ica djevoj ica od 8 do 12 godina postala je Klara Novak iz Strahonica. Me utim, joĹĄ nekoliko djevoj ica skupilo je velik broj bodova i bile su vrlo blizu najboljima. Isto vrijedi i za

(Novo Selo na Dravi), Anamarija Novak (Vu etinec), Ines Pleh (Slakovec), Carla Vargek (Ma kovec), Alena HruĹĄoci (NedeliĹĄ e), Nina Peras (Selnica) i Tena Kova i ( akovec). Nastupile su i sljede e plesa ice u 4 kategorije: Anja Posavec, Dora Hamonajec, Sanela Nedeljko, Veronika Drk, Tea Zadravec, Tatjana Grivi , Klara Kova , esika Kolari , Dora Kopjar i Tajana Vidovi .

konkurenciju tinejdĹžerki (13 do 17 godina) gdje je za samo jedan bod viĹĄe od drugoplasirane Alene HruĹĄoci iz NedeliĹĄ a pobjedni ku lentu ponijela Nina Peras iz Selnice. I u toj kategoriji, gdje se ve moĹže i te kako nazrijeti manekenski potencijal, bilo je joĹĄ onih koje izvrsno hodaju, imaju gracioznost, neĹĄto posebno u izgledu i nastupu, te mogu zasigurno joĹĄ viĹĄe uz razvijanje pristupa napredovati na ovom zanimljivom podru ju. Plesa i su se natjecali u 4 kategorije. Zlatnu medalju u solo konkurenciji (8 do 11 godina) osvojila je Sanela Nedeljko, u duo u istom godiĹĄtu Veronika Drk i Tea Zadravec, u konkurenciji tinejdĹžerki najbolja je u solu bila esika Kolari , dok je u konkurenciji bez konkurencije u istoj kategoriji zlatnu medalju osvojio tandem: Dora Kopjar i Tajana Vidovi . Sat i pol programa brzo je proĹĄlo u zanimljivim to kama, a organizatori iz Vivone ve za sljede u godinu spremaju svoje tradicionalne priredbe, me u kojima e biti zasigurno i etvrto izdanje ove ve sada tradicionalne predblagdanske manifestacije. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Alena HruĹĄoci bila je u najuĹžem izboru za najbolju tinejdĹžericu

S i oko izbora ‌ Odje u za manekene osigurali su Soccy & Friends, modne marke Original Marines i Bellezza, kao i dizajnerica Tanja Polanec. Za beauty styling pobrinuli su se Kozmeti ki salon Kristina, Studio ljepote Lemine i Frizerski salon Simple. U sklopu programa nastupili su i manekeni Vivone koji su zavrťili ťkolu manekenstva, a odje u za njihovu

prvu reviju osigurala je modna dizajnerica Danijela Kreslin, a styling priredila Gospodarska ĹĄkola akovec. Nagrade su osigurali: Ori lame Swedish Cosmetics DC akovec, te sponzori i organizatori. Za razglas se pobrinuo: Music Centar, a voditeljica programa je bila najpoznatija me imurska manekenka Branka PriĹĄli . DJ Mikac

“ravnaoâ€? je glazbenim dijelom programa. U stru nom Ĺžiriju za izbor manekena bili su: Melanija Horvat, Anja Mihalkovi , Dajana Miki i Dejan Zrna, dok su plesa ice ocjenjivale: Petra Kova , Kristina Kozjak i Simona Bedi . U ime stru nog Ĺžirija i medijskog pokrovitelja Me imurskih novina pobjedni ke lente predao je pom. gl. i odg. urednika Dejan Zrna, te proĹĄlogodiĹĄnje pobjednice Fara Filipan i Lana Treska.

MEF – 6. izdanje Me imurskog festivala zabavne glazbe

U subotu u akovcu izvo a i iz etiri drĹžave U akove koj dvorani Graditeljske ĹĄkole u subotu 6. prosinca s po etkom u 20 sati odrĹžat e se 6. po redu MEF - Me imurski festival zabavne glazbe. Sve je spremno, ranije je odabrana 21 pjesma koja e se izvesti u inalnoj ve eri. Sve skladbe vrlo su kvalitetne, a organizatori najavljuju najbolji festival do sad. Sudjelovat e izvo a i iz

Hrvatske, Slovenije, Ma arske i Austrije. Ukupno e se podijeliti osam nagrada, od kojih se jedna ve zna. Naime, nagradu za doprinos hrvatskoj glazbi ove e godine dobiti Boris Leiner. Zanimljivo je da, osim putem radiopostaja, glasovati za pjesmu pobjednicu po prvi put moĹžete i preko Interne-

ta. Taj kanal pokazao se viĹĄe nego dobrim, pa je u dva navrata, zbog mnoĹĄtva posjetitelja, server na kojem se nalaze stranice pao. Ovaj zasigurno najzna ajniji glazbeni doga aj godine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, osim nekoliko lokalnih radiopostaja, snimat e i naknadno emitirati Hrvatska televizija. Glazbeni se stru njaci slaĹžu da

je odabir pjesama za ovogodiĹĄnji festival viĹĄe nego odli an, te da e nekoliko pjesama koje e se na njemu izvesti zasigurno biti hitovi. Mamac za publiku zasigurno su etablirani hrvatski estradnjaci poput Gazda, Zorana Jelenkovi a, Miroslava Eva i a i Livia Morozina, Vlade Kalembera, Daniela Benija i joĹĄ mnogih drugih.

I ove godine dio prihoda namijenjen je za Udrugu oboljelih od leukemije i limfoma. Osim senzibiliziranja javnosti za njihove probleme, prikupljena sredstva od prodaje ulaznica koristit e se i za hitnu nabavu lijekova. Kako ne bi sve po elo i zavrĹĄilo na inalnoj ve eri, organizator se pobrinuo da

akov anima uo i dana zaĹĄtitnika

njihovog grada, Sv. Nikole biskupa, u Ulici Katarine Zrinski dodatno uveli a blagdanske dane postavljanjem ĹĄtandova na kojima e se osim predstavljanja sponzora mo i vidjeti i turisti ka i kulturna ponuda Me imurja. Naravno, na ĹĄtandu e se mo i kupiti i karte za Festival, kojih je ina e do sad prodano preko osamsto.


2. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

S '*<=#

21

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaĹže . njega ruku i nogu by Catherine nails

PiĹĄe: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Migrena i hrana Ve duĹže vrijeme bolujem od migrene. Uzimam t ablete za prevenciju migrenskih napada. Unato tome, esto imam te migrenske napade. Trebam li pripaziti na hranu? Ukoliko vas mu e esti napadi migrene, onda uz preventivnu medikamentoznu terapiju trebali biste svakako pripaziti i na hranu. Naime, poznato je da migrenske napade mogu uzrokovati razni provokativni initelji, u koje ubrajamo i hranu. U prvom redu to su namirnice koje sadrĹže tiramin i koje djeluju na krvne Ĺžile, a tu prije svega ubrajamo sireve, posebice zrelije, zatim su tu okolada (zbog feniletilamina), konzervirana hrana (zbog nitrata ili drugih konzrervansa), alkoholna pi a (crveno vino), jaja, majoneza, divlja . Kada sam naveo da migrenske napade mogu izazvati razni provokativni initelji, onda sam osim hrane mislio na migrenske napade koji nastaju zbog hormonskih po-

reme aja kod Ĺžena, uslijed psihi kog stresa (kod osoba koje su sklone migreni stres je samo jedan okidaju i faktor koji aktivira seriju biokemijskih doga anja), zatim nakon velikih tjelesnih napora, pa i zbog meteoroloĹĄkih uvjeta, prekomjernog puĹĄenja i prekomjernog spavanja. Migrenu mogu izazvati oscilacije ĹĄe era u krvi (dijete za mrĹĄavljenje), neprospavane no i, predugo gledanje TV-a. PoĹĄto migrenu moĹže izazivati pretjerano izlaganje svjetlosnim signalima, preporu uje se izbjegavati jako svjetlo, a kada to nije mogu e, onda treba nositi tamne nao ale. Preporu uje se baviti sportom jer izi ka aktivnost djeluje na izlu ivanje endofrina u organizmu. Za prevenciju migrene neobi no je vaĹžan harmoni an i zdrav na in Ĺživota, a uz to svakako ne smijemo zaboraviti da treba posvetiti veliku paĹžnju opuĹĄtanju - zna i meditacija i joga.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski Ĺžirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski Ĺžirora un za obnovu sruĹĄene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji Ĺžele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na Ĺžirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po Ĺžupama VaraĹždinske biskupije. Svaki iznos je dobro doĹĄao i bit e korisno utroĹĄen.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana MaĹžurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Nastup za pam enje Nastup koji se pamti nikad nije savrĹĄen, ali je po ne emu dojmljiv i poseban. Ponekad nam je teĹĄko opisati zaĹĄto smo ga tako doĹživjeli, ali nikad nije teĹĄko ispri ati glavne poruke i osje aj koji smo tom prilikom imali. Ipak, kad se trebamo pokazati pred drugima esto si postavljamo previsoka o ekivanja i mislimo da naĹĄ nastup mora biti savrĹĄen. Stru njaci kaĹžu da ljudi zapravo ne vole one koji se prikazuju savrĹĄenima jer to ugroĹžava njihovo samopoĹĄtovanje i navodi ih na razmiĹĄljanje o vlastitoj nesavrĹĄenosti. To zna i da si trebamo dopustiti da drugi vide naĹĄu nesavrĹĄenost jer smo onda simpati niji i prirodniji. Eto, dragi perfekcionisti, sad moĹžete pred ogledalom uvjeĹžbavati nesavrĹĄenost poput holivudskih zvijezda, koje stalno glume neku zbunjenost, nespretnost i nesnalaĹžljivost kako bi nam bile draĹže i bliĹže. Tko voli tu e savrĹĄenstvo? Nitko, ĹĄto zna i da nikome nije ni potrebno. BaĹĄ sam to lijepo rekla, odmah mi je lakĹĄe jer je vama lakĹĄe ĹĄto viĹĄe ne morate biti savrĹĄeni. Kad je ve tako, moĹžete se opustiti i sjetiti se zaĹĄto uop e nastupate ili javno govorite. Oni koji vas sluĹĄaju

Ĺžele dobiti neku poruku, znanje, neĹĄto vrijedno. Vi govorite da bi njima neĹĄto dali, a ne dobili. MoĹžda vapite za slavom, ugledom ili poĹĄtovanjem, ali to ne smije biti glavni cilj, ve e se pojaviti kao posljedica vaĹĄeg vrijednog ili korisnog nastupa, dobro izloĹženog predavanja ili predstave. VaĹĄ uspjeh rezultat je dobrog osje aja i doĹživljaja sluĹĄatelja da su neĹĄto nau ili i dobili, zbog ega su vam zahvalni bez obzira na vaĹĄe eventualne greĹĄke. To ĹĄto vas je netko pozvao da govorite, dao vam rije i ulogu u nekoj situaciji, dokaz je da vjeruje kako imate ĹĄto za re i. Vi trebate znati ĹĄto Ĺželite poru iti, vjerovati u to ĹĄto govorite i pozitivno zra iti, ĹĄto god to zna ilo. Zna i, sluĹĄatelji trebaju osjetiti da vam nije svejedno i ve ste pola posla obavili, a druga (zapravo prva) polovica je u sadrĹžaju koji izlaĹžete i za koji se treba dobro pripremiti. Nema zavaravanja, treba vjeĹžbati, nastupati, pa opet vjeĹžbati i nastupati , a s vremenom emo postati u tome stvarno dobri i uspjeĹĄni. To moĹže biti sjajan na in da oja amo svoje samopouzdanje i doĹživljaj zadovoljstva sobom. Probajte i ne odustajte.

Hidroterapija Hidroterapija je naziv za lije enje vodom i u vodi. Ukoliko se koristi i temperaturni u inak vode, terapiju nazivamo hidrotermoterapija. Hidroterapija i hidrotermoterapija tradicionalne su metode koriĹĄtene za lije enje bolesti i ozljeda u mnogim kulturama; stari Rim, Gr ka, Kina, Japan. Voda je vaĹžan sastojak tradicionalnih metoda lije enja i ameri kih Indijanaca. Na europskom kontinentu bavarski redovnik Selastion Kneipp (1821-1897) potaknuo je ponovnu popularizaciju terapeutske uporabe vode u 19. stolje u. Ustanovio je hidroterapijsku proceduru vru om i hladnom vodom tzv. Knei-

pp kupelj, danas veoma popularnu u Njema koj, Austriji i Ĺ vicarskoj. Ljekoviti initelji vode koriste se s ciljem unaprje enja zdravlja, ja anja imuniteta, detoksikacije, rehabilitacije, njege i ljepote, opuĹĄtanja itd. D a n a s p o s t oj e mnogi na ini primjene hidroterapije uklju uju i bazene, kupke, saune, tuĹĄiranje, ovoje i obloge. Najpopularniji programi u vodi su aquaaerobik (vjeĹžbanje u vodi) i poticanje podsvjesnih sje anja na prenatalno iskustvo, kad nam je voda bila prirodno okruĹžje, kao izniman na in rjeĹĄavanja najdublje potisnutih emotivnih ili mentalnih problema.

KRENUO PROJEKT “I ja bih zaplivao� pod pokroviteljstvom RTL-a

Podizanje kvalitete Ĺživota djece s posebnim potrebama Gradski pliva ki klub Me imurje ove je pedagoĹĄke godine krenuo s novim projektom “I ja bih zaplivaoâ€?. U spomenuti projekt uklju eno je dvadeset djece s posebnim potrebama koja su korisnici Dje jeg centra akovec. Podijeljena u dvije homogene grupe, djeca e u pratnji roditelja ili staratelja tijekom 2008./2009. godine polaziti programe projekta, a to su obuka nepliva a i kineziterapija. S korisnicima projekta radi voditeljica projekta Kristina Horvat, koja je specijalizirana za rad s djecom s posebnim potrebama te za kineziterapiju. Autor i voditelj projekta Tomislav Horvat osmislio je spomenuti projekt koji je namijenjen djeci predĹĄkolske dobi s posebnim potrebama i poteĹĄko ama u razvoju na podru ju Me imurske Ĺžupanije pod pokroviteljstvom RTL-a. Naime, “RTL pomaĹže djeciâ€? pomaĹže ovakvim projektnim organizacijama koje djeluju na podru ju Republike Hrvatske, a koje za cilj imaju dobrobit djece.

Tako er pomaĹže u stvaranju sigurnog, poticajnog i kreativnog okruĹženja za rast, razvoj i odgoj djece s raznim poteĹĄko ama. Cilj projekta “I ja bih zaplivaoâ€? je podizanje kvalitete Ĺživota djece s posebnim potrebama i poteĹĄko ama u razvoju kroz kineziterapijske aktivnosti i obuku nepliva a. Tako er je Ĺželja voditelja projekta da se senzibilizira javnost o potrebi stvaranja navike svakodnevnog tjelesnog vjeĹžbanja svih, a posebice osoba s invaliditetom. Svim polaznicima projekta, kao i njihovoj pratnji, osigurane su ulaznice na bazen, svi potrebni rekviziti za programske sadrĹžaje te stru ne osobe koje rade s djecom. Ovim putem voditelji projekta Tomislav i Kristina Horvat zahvalili bi humanitarnoj organizaciji “RTL pomaĹže djeciâ€? koja je osigurala sva inancijska sredstva za ovaj human i koristan projekt. Tako er bi zahvalili BoĹženi Batisweiler, defektologinji Dje jeg centra, te Valentu Purgaru, u itelju tjelesne i zdravstvene kulture, na nesebi noj suradnji. (H. Ze ar)

U spomenuti projekt uklju eno je dvadeset djece s posebnim potrebama s podru ja Me imurske Ĺžupanije

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: BoŞena MALEKOCI-OLETI , Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanťa BlaŞevi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeŞana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 360 kn, polugodiťnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo (1035 kn pretplata + poťtarina; avio poťiljke 1935 kn pretplata+ poťtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


22

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.

VOZILI SMO

• Proteklog smo tjedna nazo ili me unarodnom predstavljanju novog Renault Meganea, te njime napravili probne vožnje po Španjolskoj i njenom glavnm gradu Madridu

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po županijama od 1.1. - 31.10. 2008. Županija

koli ina udio, %

1. Zagreb

26929

34,93%

2. Primorsko-goranska

6543

8,49%

SPORT Poredak voza a nakon 14 od 15 utrka 1. S. LOEB

3. Splitsko-dalma nska

6176

8,01%

112

2. M. HIRVONEN

102

3. D. SORDO

59

4. J. LATVALA

50

4. Istarska

4476

5,81%

5. C. ATKINSON

50

5. Osje ko-baranjska

4330

5,62%

6. P. SOLBERG

41

7. F. DUVAL

22

6. Koprivni ko-križeva ka

2862

3,71%

8. H. SOLBERG

22

3,46%

9. G. GALLI

17

10. M. WILSON

15

7. Dubrova ko-neretvanska 2666 8. Varaždinska

2606

3,38%

9. Zadarska

2573

3,34%

10. Bjelovarsko-bilogorska

2088

2,71%

11. Požeško-slavonska

2012

2,61%

12. Šibensko-kninska

1975

2,56%

13. Me imurska

1921

2,49%

14. Sisa ko-moslava ka

1882

2,44%

15. Vukovarsko-srijemska

1785

2,32%

16. Karlova ka

1723

2,23%

17. Krapinsko-zagorska

1721

2,23%

18. Brodsko-posavska

1714

2,22%

19. Virovi ko-podravska

652

0,85%

20. Li ko-senjska

462

0,60%

UKUPNO

77096

100%

Izvor: Promocija Plus

Poredak teamova nakon 14 od 15 utrka 1. CITROEN TOTAL WRT 2. BP FORD ABU DHABI WORLD RALLY TEAM 3. SUBARU WORLD RALLY TEAM 4. STOBART VK M-SPORT FORD RALLY TEAM 5. SUZUKI WORLD RALLY TEAM 6. MUNCHI'S FORD WORLD RALLY TEAM

175 164 93 64 28 22

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

6.80 6.85 7,27 3.35

6.80 7.03 7.27 7.34 3.35

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 29. studenog 2008.

Novi Renault Megane Berline cijene:

Modeli s dizelskim motorom: Model

Modeli s benzinskim motorom:

KS

potrošnja cijena

Authen que 1,5 dCi 85 85

4.5

124400

Expression 1,5 dCi 85

4.5

130500

85

Model

KS

potrošnja cijena

Expression 1,5 dCi 105

Authen que 1,6 16V

100

6.7

Dynamique 1,5 dci 105

105

4.5

148100

Dynamique 1,9 dci 130

130

5.1

157600

113900

Expression 1,6 16V

110

6.9

123900

Dynamique 1,6 16V

110

6.9

133000

105

Renault Mégane III

4.5

139000

Privilege 1,5 dCi 105

105

4.5

157200

Privilege 1,9 dCi 130

130

5.1

166700

Boži ni popusti u Hondi

Dizajn i kvaliteta ispred svega Upravo predstavljeni novi Renault Mégane Berline i Coupe ozna avaju po etak obnove u ponudi Renault u segmentu C. Novi Mégani odlikuju se zavidnim dinami kim karakteristikama, visokom razinom udobnosti, uz pažnju namijenjenu ergonomiji, te opremom koja potje e iz visoke klase. Kao sinteza iznena uju eg dizajna privla nog na prvi pogled, Novi Renault Mégani inspirirani su svijetom sporta i straš u za automobilima. Novi Mégane Berline je privla an i odiše sigurnoš u. dok je Mégane Coupe pravi strastveni coupe, siguran i snažan, koji pruža užitak u skladu sa svojim izgledom bez odricanja u svakodnevnoj upotrebi. Robusnog izgleda, ova dva automobila tako er predstavljaju visoku kvalitetu završne obrade karoserije i njezinog oblika, kao i odabir materijala. Oba modela koriste prednosti napretka u cijeloj gami Renault, ostvarenog u pogledu pouzdanosti i trajnosti. Novi Mégane Berline i Coupe imaju novi kombinirani sklop analognih i digitalnih instrumenata koji olakšavaju njihovo korištenje. Tako er su naslijedili brojnu opremu proizašlu iz višeg segmenta, kao što je automatska parkirna ko nica, hands-free za otklju avanje i pokretanje vozila, te za automatsko zaklju avanje vozila kada se voza udaljava od vozila i navigacijski sustav Carminat Bluetooth® DVD. Osim toga, po prvi puta su opremljeni audio sustavom po mjeri « 3D Sound by Arkamys® » Bluetooth®. Novi dokaz temeljitog rada ostvarenog u Renaultu na podru ju smanjenja mase vozila : Nakon Nove Lagune koja je 15 kg lakša od Lagune II, Novi Mégane Berline, unato tome što je ve i, lakši je u prosjeku 8 kg od svog prethodnika (sa motorima i opremom po ISO standardu). U kontekstu smanjenja emisija CO2 i trajnih napetosti u smislu cijena goriva, Novi Renault Mégane ima veliki izbor zna ajno obnovljenih i snažnih benzinskih i dizel motora koji istovremeno ne zaga uju okoliš. Motori dCi 85 i dCi 105,

hvaljeni zbog svojih performansi i zadovoljstva u vožnji, dopunjeni su verzijama dCi 90 i dCi 110 s

ilterom krutih estica. Ova etiri motora dCi imaju emisije CO2 od samo 118 do 120 g/km. U izbor je tako er uklju en novi dCi 130 FAP koji ispušta 135g CO2/km, a uskoro e se ponuda proširiti kako bi uklju ila verzije dCi 160 i dCi 150. Novi Mégane sadrži elemente iskoristive na kraju životnog vijeka do 95% njihove težine, dok je u proi-

zvodnji prosje no upotrijebljeno 12% plasti nih dijelova izra enih od reciklirane plastike, što ini otprilike 22 kg. Novi se Mégane proizvodi isklju ivo u tvornici Renault u Palenciji (Španjolska) s certi ikatom ISO 14001. Prodaja novog Méganea u Hrvatskoj zapo inje po etkom prosinca za Berline dok Coupe dolazi krajem sije nja 2009. Tekst: Dalibor Flajpan, foto: Renault, D. Flajpan

Honda je u mjesecu darivanja odlu ila razveseliti svoje kupce nizom atrak vnih pogodnos . U Hondinoj Boži noj akciji se zbog iznimno atraktivne cijene isti u dva modela: Honda Jazz koja se od sad može kupiti za samo 89.900 kn te Honda Civic 4 V koja se može pohvali izrazito niskom cijenom od 129.900 kn. Isto tako atrak vni modeli Civic Type S i Civic 5 V od sad su povoljniji za 16.000 kn, a Civic Type R za 7.000 kn, dok se Civic Hybrid može kupi uz pogodnost od 14.000 kn. Uvijek atraktivna Honda CR-V s dizelskim agregatom od sada je povoljnija za ak 20.000 kn, dok ušteda za Hondu CR-V s benzinskim agregatom iznosi 10.000 kn. Karavanska verzija nove Honde Accord (Tourer) može se dobi uz uštedu od 5.000 kn. Boži ne pogodnos u Hondi traju samo do 31. prosinca 2008. godine ili do isteka ograni ene koli ine zaliha. Za sve dodatne informacije o modelima te uvje ma kupnje obra te se najbližem ovlaštenom prodajnom centru Honda automobila u Republici Hrvatskoj.

Proizvedeno milijun Grande Punta Iz proizvodnih linija tvornice Fiat u Mel , proteklog je tjedna izišao milijunti primjerak Grande Punta, modela koji je u proizvodnju krenuo 2005. godine, nasljednika dva bestselera: naime, prvi Punto (od 1993. do 1999.) proizveden je u oko 3,5 milijuna primjerka, dok je druga serija (ro ena 1999., trenutno u prodaji pod nazivom Punto Classic) premašila iznos od 3 milijuna. Milijun je Grande Punto namijenjen engleskom tržištu, izra en je u izvedbi Sport, strastveno crvene boje «Rosso Passionale» i opremljen vrhunskim 1,4 litrenim turbo benzincem sa 120 KS. Vozilo se, osobito isti e svojim elektri nim krovom velikih dimenzija “Skydome”, aluminijskim dijamantnim naplatcima od 17” i kromiranim vanjskim zrcalima. Ova posljednja oprema potvr uje izuzetno izraženo zanimanje za dodatnu opremu i estetske detalje koji su na tržište došli sa ponudom 2008.


23

2. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Boži nica u Mazdi Mazda je za predstoje e blagdane svojim kupcima odlu ila pokloniti Boži nicu. Svaki kupac bilo kojeg Mazdinog modela do 31.12.2008., uz ve postoje e akcije i pogodnos , dobiva i Boži ni poklon. Detalje o uštedama i Boži nim poklonima saznajte kod ovlaštenih Mazda partnera.

je sve svoje konkurente kako bi zauzeo vode e mjesto. asopis „4x4 & MPV Driver“, jedini asopis specijaliziran za višenamjenska vozila, obasuo je pohvalama njegov „nevjerojatan“ utovarni prostor, modularnost, pro njen s l, udobnost i dobar odnos uloženog i dobivenog. Njegovo lagano rukovanje tako er je spomenuto.

Dvostruka nagrada za Citroën

Hondi Accord najviše ocjene EuroNCAP-a

asopis „4x4 & MPV Driver“ proglasio je novi Citroën Berlingo Multispace za „Višenamjensko vozilo 2009. godine“, dok je Citroënov hipno ziraju i koncept Hypnos proglašen „Najboljim konceptnim automobilom“. Berlingo, najnovija izvedba Citroënovog legendarnog višenamjenskog vozila, potukao

Nova Honda Accord ima najbolje performanse i u kombiniranoj zaš u svojoj klasi, osvojivši 5 zvjezdica za sigurnost odraslih putnika u vozilu, 4 zvjezdice za zaš tu djece te 3 zvjezdice za zaš tu pješaka. VSA (Vehicle Stability Assist) sustav dio je standardne opreme u novoj Hondi Accord, a dizajniran je da asis ra

voza u u najvažnijim kontrolama jekom naglih radnji kao što je naglo skretanje u zavojima, naglim ubrzanjima pri tom kombiniraju i ko enje na lijevim i desnim kota ima, kako bi se vozilo održalo u željenoj putanji. Honda Advanced Driving Assist System (ADAS), dovodi sigurnosnu tehnologiju na potpuno novu razinu. Prva je Lane keeping Assist System (LKAS), jedinstvena inovacija koja koris kameru ugra enu u unutarnje ogledalo koje pra oznake na ces . LKAS održava vozilo u osi ceste te je podržan audio i vizualnim upozorenjem ako vozilo skrene s pravca. Adap ve Cruise Control (ACC) koris radar koji je smješten u prednjoj maski, a automatski ko i i usporava vozilo ukoliko izra una da automobil ispred usporava, isto tako e ubrza do postavljenog limita ukoliko je put ist. Collision Mi gation Brake System (CMBS) pomaže da ne do e do sudara. Audio i vizualni alarm upozorit e na sve opasnosti, a brzina e se smanji kako bi se umanjio utjecaj mogu eg sudara. Ukoliko je sudar neizbježan, sigurnosni pojasevi e se zategnu kako bi osigurao maksimalnu zaš tu putnika. Advanced Compa bility Engineering (ACE) struktura automobila je napravljena od elika izuzetno visoke vrsto e koji ima mogu nost disperzira energiju što dalje od putnika u vozilu.


24

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.

Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia Sandero već od 55.555 kn

GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*

www.dacia.hr

Think big.

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311


2. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

25


26

ME\IMURSKE NOVINE 2. prosinca 2008.


2. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

27


LOUNGE BAR ROOM AKOVEC

GodiĹĄnjica uz Eddie Richardsa Prije kojih godinu dana posada “veseljaka sa sjeveraâ€? ( akovec - to na lokacija: geografska ĹĄirina 46.3844444 N, geografska duĹžina 16.4338889 E te nadmorska visina od 164 m) pokrenula je glazbeni projekt - room23 (school of sound). U Ĺželji da ljudstvu ĹĄto kvalitetnije prezentiramo (u skladu sa skromnim mogu nostima) elektronsku glazbu dovukli su goste iz raznih krajeva: Miss Flora (Fr), Viktoria Rebeka (Slo), Lady Morana (Zg), Slider (Slo), Pytzek (Zg), Brighton (Zg), Goran Andlar (Zg), Examine (Zg), Evano (Slo), Schemnitschki (Slo), Memories of the future (Vz) koji su uz vjernu podrĹĄku doma ih snaga Slon Motiona, Deepersounda, Flipa, Felxa i majstora vizualizacija Eymolestera, uveseljavali lica partijanera prijaĹĄnjih devet room23 evenata. Kako se bliĹži vrijeme darivanja, tako je i naĹĄa obveza prirediti jubilarno deseto okupljanje. Za blagdan sv. Nikole dovode Vam krampusa ak iz Engleske, jednog i neponovljivog EVIL EDDIE RICHARDS-a. Tata tech house-a je drage volje pristao svratiti na grudanje i ostale zimske radosti, a usput e nas po astiti, nadamo se, ĹĄto duljim glazbenim setom. Svi oni koji joĹĄ nisu imali prilike sluĹĄati evil Eda na djelu,

ovaj event obavezno upiťite u raspored, a jednako tako su dobrodoťli i svi koji moŞda trebaju ponoviti gradivo iz glazbene kulture ili su jednostavno Şeljni dobre atmosfere i joť bolje glazbe. Svestrani „Evil� Eddie Richards uvelike je zasluŞan za razvoj elektronske scene u Engleskoj, a to zna i i u Europi i svijetu. DJingom se bavi od sredine 80-ih godina i osniva je prve DJ booking agencije - Dy-Na-Mix (lipanj, 1990.). Joť kao klinac po eo je svirati u kultnom Camden Palace-u gdje je i dobio nadimak „Evil� sasvim slu ajno jer se nije htio maskirati za jednu Halloween ve er. Bio je jedan od prvih ljudi koji su napravili The Essential Mix, koji je danas popularna emisija na BBC Radio 1. 1990. godine odlazi u Detroit i po inje bookirati i dovoditi tamoťnje DJe u London guraju i ameri ku scenu u Engleskoj ranih 90-ih. Iz Camden Palace-a odlazi kada se po inju organizirati prvi rejvovi po skladiťtima tzv. warehouse parties na kojima je bio jedan od prvih i najvaŞnijih headlinera. U me uvremenu je bio i DJ u tada popularnom bendu Visage, a sura ivao je i s The Shamen, Orbital i Little Louie Vegom. U Fabricu na Wiggle ve erima radi od samog po etka. „Evil� Eddie uvijek se viťe posve i-

TOP LISTA DOMA IH 1. DUĹ KO LOKIN & EMILY SVAKA CESTA NEKUD VODI 2. MAJA Ĺ UPUT POLJUBI ME KRAJ RIJEKE

TOP LISTA DOMA IH 3. ANTONIJA Ĺ OLA & GAZDE

TOP 20

MILJUN POLJUBACA 4. ALEN NIŽETI JOŠUVIJEK SI MENI NAJDRAŽA

01. ZAR VIĹ E NEMA NAS -

5. JASMIN STAVROS EMILIJA

MASSIMO . NENO BELAN

6. LANA VOLIM BITI ZALJUBLJENA

02. U INI NEĹ TO DANAS - RAMIREZ

7. LUKA NIŽETI NA TREN I ZAUVIJEK

03. DODIRI OD STAKLA - NINA BADRI

8. DUĹ KO LOKIN BIT U TU

04. NE KUNI SE - BORIS NOVKOVI

9. ZDRAVKO Ĺ KENDER

05. BLUES ZA MOJU MAJKU - STILLNESS

NIJE ŽIVOT ONO ŠTO JE BIO

06. SANJA SAN JUTROS -

10. PRLJAVO KAZALIĹ TE

CIMA . HELENA BASTI

DOBRO DOĹ LA DRAGA K ERI

07. PIĹ I MI (2008.) - MAGAZIN 08. BALADA - MOR ROLL 09. DIVOTA - SONGKILLERS . Ivanka Mazurk. 10. PROTULETJE SE ODPIRA (reggae) KOMEDIJA

FORMULA 13 01. MILES AWAY - MADONNA

vao promicanju drugih glazbenika nego sebe samog emu u prilog ide i injenica da ima ak etiri etikete - Dynamix, Lunar Tunes, Storm i Other Sound. Svirao je na svim kontinentima i u ve ini undergro-

und klubova na svijetu, a 2000. godine je u razdoblju od po etka travnja do kraja lipnja nastupio na 40 partya u 26 gradova u 10 zemalja preĹĄavĹĄi u tom razdoblju 97 tisu a milja.

TOP LISTA STRANIH 10. COLDPLAY VIOLET HILL 09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

TOPSTRET LISTA DOMA IH 08. MANIC PREACHERS UMBRELLA 07. CHRIS BROWN WITH YOU

02. LOST - COLDPLAY feat JAY Z

06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME

03. THE LOVERS ARE LOSING - KEANE

05. ALICIA KEYS TEENAGE LOVE AFFAIR

04. CHINESE DEMOCRACY - GUN’S & ROSES

04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

05. THIS IS THE LIFE - AMY MACDONALD

4 MINUTES

06. ANOTHER WAY TO DIE -

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

JACK WHITE & ALICIA KEYS

LOVE IN THIS CLUB

07. LUCID DREAMS - FRANZ FERDINAND

02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE

08. IF I WERE A BOY - BEYONCE

01. RIHANAN TAKE A BOW

09. MY MEDICINE SNOOP DOG & WILLIE NELSON 10. HUMAN - KILLERS

TVORNICA KULTURE Zagreb, 8. prosinca

Gotan Project ponovno u Zagrebu U Tvornici kulture, u sklopu ekskluzivne europske turneje, 8. prosinca nastupit e Gotan Project. Zagreb ima ast biti jedan od trinaest europskih gradova u kojima e se odrĹžati multimedijalni koncert povodom izlaska dvostrukog DVD-a “From La Revancha Del Tango To Lunaticoâ€?. Vje-

ĹĄto spajanje razli itih umjetni kih formi u jedinstvenu multimedijalnu cjelinu, vizualizacija, profesionalne plesa ice tanga i glazba Gotan Projecta obiljeĹžit e nastup u Zagrebu te svojim poklonicima pruĹžiti neponovljivi multimedijalni uĹžitak i vrhunsku atmosferu. Ve deset godina Gotan Project je vode i u podru ju elektroni ke

tango glazbe, a njihovi nastupi izuzetni. Kreativnost i inovativnost ovoga glazbenog sastava koji vjeĹĄto spaja tradicionalnu glazbu s modernim elementima prepoznata je ĹĄirom svijeta. 2003. godine osvojili su World Music Award za najbolje nove izvo a e, dok su svojim drugim studijskim albumom “Lunaticoâ€? koji je sniman u Buenos Airesu, a dovrĹĄen

u Parizu, nastavili svoj glazbeni izri aj. Tvornica kulture poziva sve poklonike Gotan Projecta i kvalitetne glazbe da na vrijeme osiguraju svoje karte. Cijena ulaznice je 280 kuna, a moĹžete ih kupiti u Tvornici kulture, na Eventim prodajnim mjestima i u Pro il Megastoreu. (N. Ĺ ardi)

TJEDNI KALORIFER Lisa

Marcus

TOP LISTA DOMA IH 01. THE KILLERS HUMAN 02. KANYE WEST TOP LISTA RADIA ME IMURJE

LOVE LOCKDOWN

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

TOP LISTA DOMA IH 03. BEYONCE IF I WERE A BOY

02. SMS MOJA ULICA

04. MADONNA MILES AWAY

03. COLONIA POD SRETNOM ZVIJEZDOM

05. T.I.

TOPJANEVSKI LISTA DOMA IH 04. VLADO

LIVE YOUR LIFE FT. RIHANNA

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. KATTY PERRY HOT N COLD

05. KINGS ZAKUNI SE

07. JASON MRAZ I’M YOURS

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

08. AKON RIGHT NOW

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

09. COLDPLAY

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

LOST FT.JAY Z

09. LEO DVIJE VATRE

10. GUNS N’ROSES

10. BORIS BABAROVI TI NISI VIĹ E MALENA

CHINESE DEMOCRACY


2. prosinca 2008.

MOZAIK

49

Ĺ˝UPNI ZBOR “Sveti Markoâ€? iz Selnice

OĹ NEDELIĹ E

Proslavljena 25. obljetnica postojanja Pjeva ki Ĺžupni zbor “Sveti Markoâ€? iz Selnice 1. nedjelje doĹĄaĹĄ a ili adventa obiljeĹžio je i proslavio 25. obljetnicu svog rada i postojanja. Tim povodom je u Ĺžupnoj crkvi Svetog Marka u Selnici odrĹžan sve ani koncert na kojem su nastupili mjeĹĄoviti, djevoja ki i dje ji zborovi pod ravnanjem Julijane o ila i vane Tkalec. Na novim orguljama zborove je pratio doma i sjemeniĹĄtarac Leonard Ĺ ardi. a ovu prigodu zbor je izdao te na koncertu predstavio nosa zvuka (CD) pod nazivom “Srcem punim pjesma oriâ€?. Na CD-u se nalaze pjesme koje su napisali sami lanovi zbora, te obra ene pjesme drugih autora. asluĹžnim i dugogodiĹĄnjim lanicama zbora Julijani o ila (Teta Julika), Julijani Ĺ oĹĄtari , MaSlavljeni ki koncert okupio je sve generacije zbora

Teta Julika prima estitke za doprinos zborskom pjevanju

riji Modlic, atarini Novak, Mariji Modlic (Mica), atarini utnjak i ni Modlic uru ene su zahvalnice i priznanja. Priznanja su dobili i vanjski suradnici zbora Branko JalĹĄovec,

Ladislav Varga, RuĹžica JalĹĄovec, Mirolav Novak, te doma i Ĺžupnik vele asni Josip Horvat. NajsnaĹžniji pljesak prolomio se lijepo ure enom Ĺžupnom crkvom kada je priznanje i poklone dobila Julijana o ila (Juli-

ca), sadaĹĄnja i dugogodiĹĄnja kantorica i voditeljica zbora. Uz Ĺžupljane, koncertu su nazo ili i predstavnici op ine Selnica, te sve enici i zborovo e drugih Ĺžupa. (Stjepan Mesari )

Župnik Horvat najavio je koncert i estitao zboru jubilej

SadaĹĄnja voditeljica Julijana Ko ila dobila je poklone zbora i Ĺžupe

Leonard Ĺ ardi bio je pratnja na orguljama

Humanitarnim projektom za siromaĹĄne ĹĄkole u Africi snovna ĹĄkola NedeliĹĄ e aktivno se uklju ila u UN CEF-ov projekt â€œĹ kole za frikuâ€? koji je zapo eo u listopadu i traje do kraja prosinca. Mnogobrojnim aktivnostima u enici i u itelji Ĺžele pomo i siromaĹĄnim ĹĄkolama u frici, a tako er i senzibilizirati jedni druge i lokalnu sredinu edukativnim materijalima te zajedni kim ĹĄkolskim projektima. Neki od tih projekata jesu skupljanje starog papira, prodaja starih knjiga na Ĺ kolskom sajmu knjiga koji je organizirala grupa Mladih knjiĹžni ara, neki su se razredi odrekli mjese nog dĹžeparca, neki pak skupljaju i prodaju plasti ne boce. Takvi inancijski prilozi upla uju se mjese no u UN CEF-ov fond koji onda novac dalje proslje uje ĹĄkolama kojima je pomo najpotrebnija. Do sad je skupljeno 5.997 kuna. Prije BoĹži a organizirat e se i Sajam dobrote u koji e se uklju iti djeca glazbenici ĹĄkole, a tako er i roditelji. Suradnjom svih pomo i e se najpotrebnijima, a tako er i oja ati zajedniĹĄtvo u enika, u itelja te ostalih sudionika putem ovoga humanitarnog projekta. (mz)


MOZAIK

50

2. prosinca 2008.

SVE ANOST prijema novih lanova Zrinske garde akovec

Prisega uz vodu Mure i Drave, vino i sol U dvorani “ rinskiâ€? u akovcu odrĹžana je u petak 21. studenog sve anost prisege novih gardista

i prijema novih civilnih redovitih lanova i lanova podupiratelja rinske garde akovec.

Nadzapovjednik Alojzije Ĺ estan predaje sablje mladim gardistima

U petom naraĹĄtaju za gardiste rinske garde akovec prisegnulo je petnaest novih gardista. To su van ver (iz Brezovca), van Mali (iz aveĹĄ aka), Vladimir Risti , Filip Sklepi , ntun olac, Filip HreĹĄ , Goran VuruĹĄi i Filip Josipovi Ĺ mit (svi iz akovca), BoĹžidar Novak i Miroslav Horvat (iz Preloga), Nikola Jambrovi , Goran Novak, Vanja ralji i arlo Ĺ˝ganec (svi iz Strahoninca) te Davor Hranjec (iz Gori ana). Sama prisega imala je poseban karakter. a obrednim stolom u dvorani “ rinskiâ€? mlade su kandidate za gardiste do ekali predsjednik rinske garde akovec Mihael Ĺ tebih, dopredsjednik lojzije Sobo anec, nadzapovjednik lojzije Ĺ estan, kuma zastave Bernarda Cecelja i predsjednik SkupĹĄtine rinske garde akovec Marijan Var-

Novi civilni lanovi u prvim planu, iza njih mladi gardisti

Mladi gardisti u stroju ga, dok je itav obred vodio tajnik i obredni ar Bojan ocijan. Na stolu je bila posuda s vodom iz Mure i Drave u kojoj je bila sol iz hrvatskog Jadrana koji simboliziraju cjelovitost i povezanost Hrvatske, zatim vino iz me imurskog vinogorja koje krijepi duĹĄu i daje snagu tijelu te kora hrastova drveta koja podsje a na panj na kojem su nepravedno odrubljene glave Petru rinskom i Franu rsti Frankopanu. Uz posudu gorjele su dvije svije e u bojama hrvatske trobojnice. andidati su javno izrazili spremnost prihva anja rada u povijesnoj postrojbi i udruzi te su proĹĄli obred pranja ruku i polaganja dlanova iznad plamena svije a. atim su izrekli rije i prisege, a to su rije i koje je, prema jednom povijesnom zapisu, izrekao Nikola rinski prije proboja iz utvrde Siget u kojem je juna ni poginuo. Nadzapovjednik lojzije Ĺ estan uru io im je sablje, a kuma zastave Bernarda Cecelja zna ke s grbom udruge od kojih je svaka numerirana. Predsjednik Mihael Ĺ tebih potom je objavio kako su kandidati tim inom postali pripadnici povijesne postrojbe i punopravni lanovi rinske garde. U civilne lanove istoimene Udruge primljeno je devetero novih

redovitih i troje lanova podupiratelja rinske garde akovec. To su dr. med. Mijo Bergovec, sve enici Josip RuŞman i Mirko Pilaj, preloťki gradona elnik Dragutin Glavina, zatim Vladimir Jur ec, Sandra Novak, dravka Bogdani , nita Vidovi , Danijel ReŞek, koji je donirao sredstva za dvije odore, Dragan Horvat, Željko Bogdani i Dijana olac. rinska garda akovec ima 128 lanova, od ega 44 gardista, aktivnih 30. Na kraju sve anosti pro itan je tekst o dodjeli sablje u trajno vlasniťtvo prvom gardistu i prvom zapovjedniku rinske garde akovec

Mladenu badi u. Me u uzvanicima bili su izaslanik Grada Szigetvara Janos Berto sa suradnicima, izaslanik ravnatelja Hrvatskoga vojnog u iliĹĄta “Petar rinskiâ€? brigadir Mirko Marijan, izaslanik me imurskog Ĺžupana predstojnik Ureda Ĺžupana Marko PuĹĄkadija, dogradona elnik akovca Nenad Hranilovi , Ĺžupnik akove ke Ĺžupe Sv. Nikole biskupa i gvardijan Franjeva kog samostana fra Stanko Belobrajdi , preloĹĄki Ĺžupnik i dekan Donjome imurskog dekanata pre . ntun Hoblaj, ina e po asni lan rinske garde, i drugi. (JĹ )

Polaganje prisege uz vodu iz Mure i Drave, sol, hrastovu koru i svije u

HOTEL Park akovec

Predstavljena poĹĄtanska dopisnica s likom Zrinskog U Hotelu Park predstavljena je u petak 28. studenog dopisnica Hrvatskih poĹĄta na kojoj je tiskan lik Nikole Ĺ ubi a rinskog Sigetskog, ujedno i marka. Dopisnicu je u povodu 500. obljetnice Nikole rinskog tiskala Hrvatska poĹĄta na prijedlog Matice hrvatske akovec. Lik Nikole rinskog oblikovao je dizajner Hrvoje Ĺ ercar, a tisak je povjeren T -u “ rinskiâ€?. Pred oko dvije stotine uzvanika tvrtke T “ rinskiâ€? i drugih gostiju, o liku rinskog govorio je dr. vonimir Bartoli , predsjednik Matice hrvatske akovec. Vojskovo a Nikola Ĺ ubi rinski ili, kako su ga zvali Ma ari, Miklos Barabas ro en je u rinu 1508. godine, a svoj je Ĺživot juna ki zavrĹĄio u Sigetu u obrani i Hrvatske i Ma arske od turske opasnosti. Nikola rinski istaknuo se ve u svojoj 21. godini u obrani Be a 1529., tada ga je car arlo V. nagradio konjem i zlatom. Prvi put se proslavio 1542. kad je s 400 Hrvata spasio PeĹĄtu od sigurne propasti. bog njegovog junaĹĄtva i JuriĹĄi eve potpore, kralj Ferdinand . ga je 24. prosinca 1542. izabrao za hrvatskog bana.

ralj mu je darovao i Me imurje, s utvr enim gradom akovcom, koje se od 1546. godine nalazi u posjedu porodice rinski, sve do njihova izumiranja (druga polovica 17. stolje a). a vrijeme svoga banovanja rinski je spasio “ostatke ostatakaâ€? hrvatskog kraljevstva od sigurne propasti, sudjeluju i u mnogim bitkama protiv Turaka, tada najve e invazijske sile. Godine 1566. sultan Sulejman . kre e s viĹĄe od 100.000 vojnika i 300 topova na ĹĄesti vojni pohod s ciljem da osvoji Be i potom itavu Europu. Tako Sulejman . dolazi do grada Sigeta da sredi “stare ra uneâ€? sa sigetskim kapetanom. rinski (tadaĹĄnji gospodar Me imurja i zapovjednik Ma arske juĹžno od Dunava) dobro je opskrbio grad, te je prije velike i sudbonosne bitke traĹžio od svojih 2.500 ratnika, koji su velikim dijelom bili Hrvati, da mu obe aju posluĹĄnost i vjernost do smrti. Prije toga sam je prisegnuo ovim rije ima: “Ja, Nikola knez rinski, obe avam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veli anstvu, naĹĄemu sjajnomu vladaru i naĹĄoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada ne u ostaviti, nego da u s vama Ĺživjeti i umrijeti,

dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!â€? psada Sigeta je po ela 5. kolovoza 1566. godine i trajala je punih mjesec dana. Nakon ĹĄto su 7. rujna vatrenim strijelama i loptama zapalili grad, Turci su o ekivali predaju, ali rinski i preĹživjeli junaci provalili su iz grada, te su juna ki poginuli. Juna ko djelo rinskog, ili kneza Mikule, kako su ga joĹĄ zvali, izazvalo je divljenje itave tadaĹĄnje Europe, koja ga je nazvala novim Leonidom. ako su iscrpljeni Turci izgubili viĹĄe od 30.000 vojnika, odustali su od invazije na Be i Europu. Nikola Ĺ ubi rinski, “stup i ĹĄtit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svogâ€?, danas se slavi kao najve i hrvatski vojni junak, a danas ga osim nas Hrvata i Ma ari smatraju svojim nacionalnim junakom. Me u brojnim djelima i mjestima koja su posve ena rinskom isti u se opera “Nikola Ĺ ubi rinskiâ€? i trg rinjevac u agrebu. zvrĹĄna direktorica Hrvatskih poĹĄta za Me imursku Ĺžupaniju Mirjana Pasari zahvalila je Matici hrvatskoj akovec na inicijativi, kao i Filatelisti kom druĹĄtvu rinski, te T -u “ rinskiâ€?, ujedno najavivĹĄi da e idu e godine Hrvatska poĹĄta

tiskati prigodnu marku u povodu 350. obljetnice dolaska franjevaca u akovec. ndrej Sardeli , koordinator za uvo enje novih projekata HP Direkcije agreb, zahvalio je na lijepom predstavljanju, te naglasio da je autor dopisnice Hrvoje Ĺ ercar lijepo i nenametljivo likovno rijeĹĄio lik Nikole Ĺ ubi a rinskog. Lik Nikole Ĺ ubi a rinskog prikazan je na na in stare gravure, a kako i poznajemo lik rinskog koji stoji na crveno - bijelom kockastom

Renata Kelnari iz Prekope, operatorica HT-a, drĹži u rukama dopisnicu s likom Nikole Zrinskog Sigetskog

podu, ĹĄto je o iti znak simbolike s hrvatskog grba. Poseban pe at donosi natpis: 500. godiĹĄnjica ro enja Nikole Ĺ ubi rinskog Sigetskog, 28. 11. 2008. - 40.000 akovec, 62. obljetnica tiskare rinski, dok je u sredini stilizirani grb grofova rinskih. Dopisnica s likom rinskog puĹĄtena je u redovnu prodaju. Na sve anosti je sudjelovala i rinska garda

akovec. (JĹ )


51

SURVLQFD

sport@mnovine.hr

ZAVRĹ IO jesenski dio II. HNL - Me imurje na 5. mjestu

Kako je po elo, sjajno je zavrťilo ! Me imurje je golovima Stipe Ba eli Grgi a u 24. minuti i Jurice Vru ine u 77. minuti slavilo pobjedu u posljednjem jesenskom kolu II. HNL na gostovanju kod Mosora u Žrnovnici 2:1. Doma i su zgoditkom okoli a uspjeli smanjiti poraz u zavrťnici utakmice, ali su na kraju mogli biti i uvjerljivije svladan da je bilo malo viťe preciznosti u redovima akove kog drugoligaťa. - Ispunili smo sve ťto je pred nas stavio trener Kova evi . Odli no je postavio taktiku, mi smo to sproveli u djelu i to je rezultiralo pobjedom rekao je po povratku kapetan mom adi Mario Darmopil. Me imurje je na ovom ina e neugodnom gostovanju, koje je bilo dodatno teťko, jer je teren bio izuzetno teŞak za igru, ponovno ostavilo izvrstan dojam. Kontrolirali su igru i rezultat, ťto je najvaŞnije postigli golove na vrijeme. Iako bez nekoliko vaŞnih igra kih karika i sa samo 13 igra a koje je imao Kova evi na raspolaganju na kraju je ostvarena bitna pobjeda za proljet-

ni nastavak prvenstva. Zadovoljan je i Mario Kova evi .. - U najavi za utakmicu rekao sam da emo odigrati hrabro, da smo bolji od Mosora i da emo to pokazati na terenu, bez obzira ťto smo bili igra ki oslabljeni. Na kraju se ispostavilo da je ova pobjeda itekako dobro doťla, da smo kiksom Karlovca opet vrlo blizu Şeljenog etvrtog mjesta, da ni Lokomotiva nije daleko, te da u nastavku moŞemo ravnopravno u borbu za I. HNL.I zaista pogled na tablicu puno je ljepťi na kraju jeseni, jer zaostatak za mom adima koje su u igri za Prvu HNL nudi velike mogu nosti‌ - Kad sam prihvatio vo enje mom adi rekao sam da je ona po kvaliteti me u prve tri u ligi. To smo i dokazali igrama i rezultatima, jer smo prema bodovnom u inkom nakon ťto sam preuzeo trenersko kormilo me u tri najbolja u ligi. I ne samo to najefikasnija smo mom ad lige, igramo o anzivno, postiŞemo puno golova, ťto publika posebice voli, pa o ekujem da

MOSOR – ME IMURJE 1:2 ŽRNOVNICA. Stadion u Pricvi u. Sudac: Marko Zirdun (Sl. Brod). Pomo nici: Cipri i Mihalj. etvrti sudac: Rajkovi . Delegat: Galeťi . Strijelci: 0:1 Ba eli -Grgi (24), 0:2 Vru ina (77), 1:2 okoli (83). MOSOR: Obradovi , Vargi , Ajdukovi (od 40. Runje), Lali , Koťti , Plazoni , Švari , Kuzmani , Radovnikovi , Juki (od 84. Batini ), okoli . Trener: Davor Mladina. ME IMURJE: Banovi , Georgievski, Para , Cicero-Lima, Ba eli -Grgi (od 90. Milatovi ), Žuljevi , Darmopil, Miťi , Vuka, Vru ina, Eliomar. Trener: Mario Kova evi . Žuti kartoni: Ajdukovi , Eliomar, Žuljevi . Igra utakmice: Stipe Ba eli -Grgi .

je u prolje e bude i viťe na naťem stadionu.U redovima Me imurja nije niťta sigurno, posebice sad kad predstoji izborna skupťtina. Pitanje je ťto i kako e klub poslije nje unkcionirati, ali Mario Kova evi o tome uop e ne razmiťlja, stoga je vjerojatno uvjerenja da se prvoligaťkim izazovom moŞe nositi i u nastavku sezone. Jer‌ - MoŞda je nekome ovih gotovo dva mjeseca koliko se ne emo vidjeti mnogo, ali vjerujte ja ve razmiťljam o Solinu. Prvenstvena

Sjajna Anamarija Ĺ˝elimorski prikazala raskoĹĄan talent VaraĹždin je opet ugostio vrhunske svjetske gimnasti arke na 17. izdanju me unarodnog turnira ritmi ke gimnastike “Vindija 2008â€?. ViĹĄestruka svjetska prvakinja, Vera Sessina iz Rusije, o ekivano je oduĹĄevila svojim gracioznim nastupom osvojivĹĄi joĹĄ jedno najsjajnije odli je u svojem zlatnom nizu dok je Anamarija Ĺ˝elimirski iz kluba doma ina ovjen ana broncom u iznimno snaĹžnoj konkurenciji seniorki. U mla im kategorijama dominirale

KONA NA TABLICA JESENSKOG DIJELA SEZONE 1. Slavonac CO 2. Istra 1961 3. Lokomo va 4. Karlovac 5. Me imurje 6. Solin 7. Segesta 8. Junak 9. H. Dragovoljac 10. Imotski 11. Pomorac 12. Mosor 13. Vinogradar 14. Suhopolje 15. Trogir 16. Moslavina

15 10 5 0 25:9 35 15 9 4 2 21:7 31 15 10 1 4 31:19 31 15 9 2 4 23:14 29 15 8 2 5 37:20 26 15 7 2 6 23:17 23 15 6 4 5 21:22 22 15 6 3 6 21:28 21 15 5 4 6 18:23 19 15 5 2 8 17:22 17 15 4 3 8 13:22 15 15 4 3 8 10:19 15 14 3 5 6 15:24 14 14 3 3 8 16:23 12 15 1 7 7 15:22 10 15 2 4 9 11:26 10

Parovi 16. kola: Trogir – Istra 1961; Slavonac CO – H. Dragovoljac; Karlovac – Lokomo va; Pomorac – Imotski; Solin – Me imurje; Mosor – Suhopolje; Segesta – Junak; Vinogradar – Moslavina.

“VINDIJA 2008â€? vrlo jaki turnir u ritmi koj gimnastici odrĹžan je u VaraĹždinu

VjeĹžba ice varaĹždinskog GK Vindija osvojile su odli ja u sve etiri dobne kategorije od ega ak tri zlata i jednu broncu na me unarodnom turniru u ritmi koj gimnastici “Vindija 2008â€? odrĹžanom minule subote u VaraĹžinu. Najvrjedniji rezultat od doma ih gimnasti arki postigla je sjajna Anamarija Ĺ˝elimorski koja je uzela broncu u iznimno jakom seniorskom dijelu turnira gdje je zlato uzela viĹĄestruka svjetska prvakinja Ruskinja - Vera Sesina.

Ostali rezultati: Slavonac CO – Istra 1961 0:0; Segesta – Moslavina 1:0; Junak – Trogir 1:1; Pomorac – Lokomo va 0:1; Karlovac – Hrvatski Dragovoljac 0:1; Solin – Imotski 3:0.

su tako er Vindijine ritmi arke, te odnijele zlato u sve tri preostale dobne skupine. Na ovoj renomiranoj sportskoj smotri koju tradicionalno sponzorira najve a hrvatska prehrambena tvrtka Vindija, ogledalo se ak 44 natjecateljice iz 13 europskih i azijskih zemalja, dok su boje Hrvatske, pored varaĹždinske GK Vindije, branile i vjeĹžba ice iz dva zagreba ka te jednoga pulskoga kluba. Kao i prijaĹĄnjih godina, generalni pokrovitelj turnira, Poslov-

ODLI NE igre Me imurja privukle menadĹžere

Ne emo puĹĄtati igra e za bagatelnu odĹĄtetu Sportski direktor Dove er rekao nam je kako atraktivan nogomet koji je prezentiralo Me imurje u jesenskom dijelu sezone donijelo je pregrĹĄt ponuda gotovo svim igra ima iz prvog sastava. Me imurje je postiglo ak 37 golova, daleko najviĹĄe u ligi, ima najboljeg strijelca Vuku s 10 golova, kao i joĹĄ nekoliko dobrih strijelaca. Na meti menadĹžera i ja ih klubova su gotovo svi igra i iz “prvih 11â€?. Me utim, kako kaĹže Majk puĹĄtanja za bagatelu ne e biti, jer uglavnom svi igra i imaju ugovore. Veseli i injenica ĹĄto je veliki broj igra a izrazito mlad, ima oko 20 godina, ĹĄto ekipu ini izrazito perspektivnom. Ina e, ve ina igra a ima ugovore s klubom, jedino je Ba eli -Grgi na posudbi iz Hajduka. - Najra e bi tu posudbu koja bi se trebala produĹžiti u Me imurju pretvorili u ugovor s ovim igra em koji je napredovao iz kola u kolo, posebice kad je po eo disciplinirano ispunjavati zadatke na terenu. Interes postoji i za Brazilce Lea i Limu, napada e Vuku, Ĺ˝uljevi a, veziste Georgijevskog, Darmopila i Slunjskog, gotovo, pa sve. Me utim, kako je cilj prva liga, klub moĹže pustiti eventualno 2 igra a, ali za pravu lovu kaĹže Dove er. Ispod 100.000 eura odĹĄtete ne emo ni ozbiljno razgovarati, a kad su u pitanju neki igra i ta cijena je i viĹĄestruko ve a optimisti no kaĹže Dove er kad je u pitanju postizanje visoke cijene u slu aju prodaje nekog od igra a. Me utim, u me uvremenu i uprava koje ina e trenuta no nema treba odraditi svoje, isplatiti ve i dio zaostataka, kako igra i ne bi samo po eli licitirati i cjenkati se, poput odlaskom na arbitraĹžu itd. Stoga je izborna skupĹĄtina hitno potrebna. O tome viĹĄe u sljede em broju.

utrka za I. HNL lomit e se za nas u prvih 6 kola kad igramo s izravnim konkurentima i moramo biti pravi odmah. Vremena za popravak ne e biti kao ove jeseni. Stoga se nadam da e klub poduzeti sve da ekipa ostane na okupu, a onda nam niti ne trebaju neka velika poja anja, moĹžda tek dva prava igra a.Sportski direktor Miljenko Dove er hvali rad trenera Kova evi a, koji je uostalom donio u tri mjeseca da se klub nakon tragi nog po etka digne ovako visoko. I ne samo to, pohvale koje stiĹžu iz drugih

sredina, kao ĹĄto je to primjerice trenera jesenskog pobjednika II. HNL - trenera Slavonca CO Kara i a koji biranim rije ima govori o snazi Me imurja (“drago mi je ĹĄto smo s njima igrali kad se joĹĄ uvijek nisu posloĹžiliâ€?, njegova je izjava izaĹĄla u SN op.a.)‌ - Vrlo sam zadovoljan ĹĄto smo zavrĹĄnicu odigrali onako kako je bilo i najavljeno osvajanjem ak 10 bodova. Naime, kako sam u kontaktu sa svima u ligi, stigle su i do nas in ormacije da su Karlov ani pali u ormi i da e teĹĄko zadrĹžati sam vrh, da su preostala tri kluba ozbiljni kandidati za I. HNL, ali osim Istre pitanje je ĹĄto i kako e se ostali postaviti prema prvoligaĹĄkom izazovu (Lokomotiva filijala Dinama, Slavonac CO - nema uvjete, a istih nema ni u Sl. Brodu, barem za sad op.a.). Tako smo na kraju jeseni samo na tri boda do Karlovca, niti ostali nisu predaleko, zna i da moĹžemo ravnopravno konkurirati za jedno od etiri mjesta koja vode u I.HNL, zaklju io je Dove er. (D. Zrna, oto: Vjeran Ĺ˝ganec Rogulja)

ni sustav Vindija , za posjetitelje je pripremio nagradnu igru s brojnim vrijednim nagradama. Ina e, izvrstan nastup gimnasti arki Vindije upravo je ĹĄlag na torti varaĹždinskog kluba koji ove godine slavi i jubilarnu 130 godiĹĄnjicu postojanja. U njemu su stasale brojne istinske sportske vedete, nositeljice brojnih zlatnih medalja u svim kategorijama. U posljednjem desetlje u klub je viĹĄe puta uzastopno proglaĹĄen najuspjeĹĄnijim klubom ritmi ke gimnastike u Hrvatskoj dok mu je ak pet puta dodijeljena titula i najbolje sportske ekipe grada VaraĹždina. Poslovni sustav Vindija sponzorira vode i varaĹždinski gimnasti ki klub joĹĄ od davne 1982. i ve je dugi niz godina tradicionalni pokrovitelj ovog prestiĹžnog me unarodnog natjecanja.

VjeŞba ice Vindije: Mirjana Sekovani , Elena Milenkovi , Maja Ipťa, Nikolina Kozjak i Anamarija Želimorski ostavile su izvrstan dojam u jakoj svjetskoj konkurenciji


16. rujna 2008. SURVLQFD

52

KRAJ I. Me imurske malongometne lige – urkin

MIP Metal pobjedom potvrdio naslov Odigrano je svih 22 kola I. Me imurske malonogometne lige – urkin u kojoj je nastupalo 12 malonogometnih druŞina iz Me imurske Şupanije. Pobjedu je na kraju odnijela ekipa MIP Metal s

osvojena 52 boda ispred CB Petica koji je zaostao tek bod. MIP Metal je trijumf u ligi potvrdio pobjedom protiv sastava Fortuna. U zanimljivoj utakmici pobjedni kim zgoditkom Nenada Radikovi a

KONA NA TABLICA MIP METAL PETICA TESARSTVO PRELOŽNJAK KLESARSTVO BARANAŠI

FORTUNA MOLTEN CORE IGRAONICA DRVO d.o.o. BEAUTY CENTAR LJUPKA BKS-ROOM MAGI CO HEMP NO NI BAR DRIFTER

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

17 17 16 14 14 12 11 8 6 4 3 3

1 0 1 5 1 2 0 2 0 2 0 0

4 5 5 3 7 8 11 12 16 16 19 19

141 143 158 103 108 127 98 107 78 80 85 74

: : : : : : : : : : : :

63 79 70 73 81 108 89 115 138 170 179 117

78 64 88 30 27 19 9 -8 -60 -90 -94 -43

52 51 49 47 43 38 33 26 18 14 9 9

MIP Metal stigao je do naslova prvaka. U posljednjem kolu nije bilo iznena enja, svi favoriti slavili su pobjede za kona ni poredak. U subotu pak je u Ĺ tefancu odrĹžana velika zavrĹĄnica. Liga je pokazala da postoji veliko zanimanje za redovno igranje malog nogometa uz vo enje lige mladih snaga me imurskog nogometa na elu s Igorom Hali em. Svaka sezona donosi novo iskustvo koje e se koristiti u budu nosti. Na kraju osim pehara najboljima proglaĹĄeni su i najbolji pojedinci lige. To su kao najbolji vratar: Mario Rajf (MIP Metal), najbolji strijelac Dejan Plaftak (Tesarstvo PreloĹžnjak) i Nino Ĺ prajc (MIP Metal) najbolji igra . (D. Zrna)

Pobjedni ki sastav ovogodiťnjeg izdanja I. Me imurske malonogometne lige – MIP Metal


SURVLQFD NOGOMETNO PROBU ENA Kotoriba

Grani ar-Ellabo zablistao naslovom jesenskog viceprvaka

Iza seniorske mom adi i cijelog NK Grani ar-Ellabo jedna je od najboljih polusezona u posljednjih nekoliko godina Kotoriba je nogometno prepoznatljiva u Me imurju i ĹĄire dugi niz godina. Pamte se vremena kad se igralo u vrlo jakim ligama bivĹĄe drĹžave, kao i posljednjih petnaestak godina u natjecanjima pod okriljem HNS-a. Nakon nekoliko godina “plivanja u prosje nostiâ€? ove jeseni uslijedila je nova “eksplozijaâ€? - osvajanje naslova jesenskog viceprvaka IV. HNL-sjever skupina VaraĹždin-Me imurje. Trenerskog posla prihvatio se Branko Lipi koji je uz podrĹĄku sportskog direktora Roberta iĹžmeĹĄije, predsjednika Josipa Kosa i cijele Uprave kluba napravio pravi posao s neznatno izmijenjenom ekipom. Nije to prvi put da na trenerskoj klupi Kotorip ana sjedi Branko Lipi koji je unatrag nekoliko godina postigao niz zapaĹženih rezultata, posebice s vo enjem ukovca ‘77, pa i ponovnim stvaranjem kvalitetne atmosfere u rodnom - DraĹĄkovcu.

Nakon ťto se zbog poslovnih obveza posvetio prvenstveno radu s mla im kategorijama ovog ljeta prionuo je novom trenerskom izazovu. Rezultat je itekako vidljiv, a zadovoljni su i u Upravi. Robi iŞmeťija koji obavlja manje stresnu ulogu nakon trenerske onu sportskog direktora isti e zadovoljstvo dolaskom Lipi a i povratkom prave nogometne atmosfere i Kotoribu‌ - Nismo planirali moŞda tako visoki plasman, ali znali smo da ekipa moŞe jako puno. Lipa je to posloŞio na najbolji mogu i na in, vra ena je odli na nogometna atmos era ne samo u svla ionicu, nego u cijeli klub, pa tako i u gledaliťte. To je moŞda i najvaŞnije.S obzirom na proťlogodiťnje muke oko o uvanja statusa etvrtoligaťa, jesenska druga pozicija na prvenstvenoj tablici i realna mo-

MoŞemo i do naslova prvaka Dolaskom na predsjedni ko mjesto Josipa Kosa, Grani ar je dobio zna ajnog sponzora Ellabo i tako itekako olakťao inancijsku stabilnost kluba. I ne samo da je sponzor zadovoljan kaŞe Kos, nego su se s dobrim rezultatima pojavili i novi zainteresirani koji bi usko ili na njegovo mjesto. Odli ne igre i rezultati donijeli su dobru atmosferu u svim segmentima funkcioniranja i rada kluba kaŞe Kos, tako da se sa zadovoljstvom priprema izvjeťtajna godiťnja skupťtina koja je zakazana ve za predstoje i vikend. Što se ti e nastavka prvenstva Kos kaŞe‌ - S obzirom na prikazane igre i na trud Uprave koja je igra ima omogu ila najbolje mogu e za rad i trening, smatram da se moŞemo uklju iti u borbu za naslov. Ostaje za vidjeti jesmo li svi skupa spremni prithvatiti i neki ve i iza-

JOSIP KOS, predsjednik zov, poput III. HNL. Tu moramo biti oprezni, vidjeti moĹžemo li pratiti tu ambiciju i financijski i igra ki, koji su plusevi i minusi, ali sigurno da emo nastojati podrĹžati stav i trenuta ni plasman koji omogu ava borbu za naslov prvaka ove lige, rekao nam je agilni predsjednik kotoripskog kluba. (dz)

gu nost borbe za naslov prvaka (tri boda zaostatka za varaŞdinskom Slobodom) djeluje kao zna ajan pozitivan iskorak. Upitali smo Lipi a na po etku razgovora kako ga objaťnjava‌ - Kad sam se odlu io ponovno prihvatiti posla sa seniorskom ekipom, Şelio sam izazov. Znao sam u ťto se upuťtam u Kotoribi, jer poznajem sve igra e i njihove mogu nosti. U proťloj sezoni Grani ar-Ellabo je bio u borbi u velikoj borbi za ostanak u ligi, tako da su bila potrebna poja anja. Me utim, nije bilo potrebe puno toga mijenjati, samo oja ati svaku od linija. Tako je odra en i prijelazni rok. Doveli smo: Habuťa i iŞmeťiju, vratara Grabanta, ubrzo i Gorupi kako bi dodatno poja ali veznu liniju. Postavljen je visoki cilj plasman od 3-5 mjesta, ali nisam se toga bojao, jer sam znao da ekipa puno viťe vrijedi nego ťto je pokazivala na terenu do ove polusezone.Grani ar je u ovom dijelu sezone igrao u novom sustavu s rombom u veznom redu, u vrstom bloku, visokom presingu. To je donijelo niz odli nih rezultata‌ - Nismo odmah krenuli kako smo Şeljeli. Bila je tu i ozljeda vratara Grabanta, pa se na gol morao vratiti iskusni Šupljika koji je odradio sjajan posao. Sve po inje od dobrog rada i pristupa. Imali smo dobre uvjete, jer moŞemo trenirati i u no nom terminu, teren je sjajan, tako da je rad trebalo pretvoriti u rezultat. Djelovali smo homogeno na terenu, kao i izvan njega, prava klapa. NajvaŞnije je da su igra i htjeli i znali ispoťtovati ono ťto se dogovorimo u svla ionici.Negdje na polovici prvenstva ispostavilo se da Kotorip ani mogu u borbu i za sam vrh‌ - U posljednjih 10 utakmica ostali smo neporaŞeni (8 pobjeda i 2 remija). To je bilo odlu uju e da smo uhvatili priklju ak s mom adima koje se bore za sam

vrh i onda u izravnim dvobojima pokazali da moĹžemo svladati i puno ambicioznije mom adi kao ĹĄto je to primjerice Podravina. Uvijek je u kolektivu teĹĄko izdvojiti pojedince, moĹže li nekoga izdvojiti njihov trener‌ - Pa to bi trebala ocijeniti prvenstveno javnost, oni koji prate naĹĄe utakmice. Meni je potpuno nezahvalna takva uloga, posebice iz aspekta ĹĄto svi igra i Ĺžele igrati ispo etka, pa se uvijek mora balansirati izme u Ĺželja i ono ĹĄto je najbolje za mom ad. Pohvalio bih zato mla e igra e koji su se potvrdili i nametnuli, naravno da trebaju joĹĄ “puno Ĺžganci pujesti, da bi do kraja stasaliâ€?, trebaju nastaviti raditi, s pravim pristupom nogometu, jer kvalitetu o ito imaju. I oni iskusniji su bili na visini zadatka, zahvalio bih posebice vrataru Ĺ upljiki ĹĄto se je ponovno usko io kad je bilo najteĹže. Pozitivno su reagirali oni iskusniji i kad nisu bili u po etnoj postavi, kad su uĹĄli u igru, puno utakmica dobili smo u trenucima kad su drugi padali, a mi se dizali. Nakon sjajne polusezone ĹĄto i kako dalje.. - Mene uvijek privla e trenerski izazovi, tako da vjerujem da u nastaviti zapo eti posao, iako se nikad ne zna posebice zbog mojih poslovnih obveza, ali i nekih drugih potencijalnih opcija. Grani ar je u situaciji koja nudi izazov, borbu za naslov prvaka. Ĺ to se ti e igra kog kadra, nije potrebno puno toga. MoĹžda za neku bliĹžu budu nost kona no rijeĹĄiti pitanje vratara, jer to je i Ĺželja Ĺ upljike koji je eto opet morao usko iti kad je bilo najteĹže. Za konkurenciju u sastavu ne bi bilo loĹĄe da bude s nama ponovno npr. Vjeko Cvek, ako se naravno spremi za pravi trening i nogomet, kao i Ivan Kos koji bi tako er itekako dobro doĹĄao. Naravno, na njima je da odlu e i to ĹĄto prije. Moramo se dobro

Branko Lipi joĹĄ jednom je dokazao svoj trenerski talent preporodivĹĄi kotoripski Grani ar spremiti, 6 tjedana kvalitetnih priprema. Naime, ve u prvoj utakmici igramo sa liderom Slobodom i s pobjedom bi se uklju ili u

borbu za naslov, ĹĄto bi zasigurno bio motiv viĹĄe za cijeli drugi dio prvenstva, zaklju io je razgovor popularni Lipa. (Dejan Zrna)


SURVLQFD 19. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA liga Josip Francki – Joja

26. ZIMSKO PRVENSTVO Me imurja u malom nogometu - BAVARIA – GENERALI Group Kup

Rekordno visoka pobjeda Fortune

Zapo ele prijave, zaklju ni dan 16. prosinca Poznati su svi detalji oko prijava za 26. Zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu koje se igra pod sponzortstvom i nazivom Bavaria - Generali Group Kup. Prvi dio prvenstva igra se na ve tri uhodane lokacije: u ĹĄportskoj dvorani Graditeljske ĹĄkole u akovcu, u ĹĄportskoj dvorani u Prelogu i ĹĄportskoj dvorani u Murskom SrediĹĄ u, dok se zavrĹĄnica koja se igra po kup sustavu zavrĹĄnica igra u akovcu.

Prvenstvo po inje 20. prosinca 2008. Prijave se primaju zaklju no sa 16.12.2008. (utorak) do 12 sati. Pismene prijave s nazivom mom adi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjecati seniori, veterani ili pioniri primaju se u NOGOMETNOM SAVEZU MEĂ?IMURJA, Neumannova 4,

akovec osobno ili putem telefaksa broj 328-804. Kotizacija za seniorske mom adiiznosi700kuna,zaveterane (ro eni 1973. i stariji) 500 kuna i za pionire (ro eni 1993. i mla i) 200 kuna.

NAPREDOVALI suci iz NSM

Mihael Belovi savezni sudac ViĹĄi status u suda koj organizaciji postigao je Mihael Belovi iz Novog Sela na Dravi koji je u Zagrebu pred Komisijom nogometnih sudaca uspjeĹĄno poloĹžio za saveznog nogometnog suca. Njegov kolega Dalibor Juri iz akovca polu io je polovi an uspjeh. Na pismenom dijelu bio je uspjeĹĄan, ali je zato na tr anju Cooperovog

testa premalo istri ao i slijedi mu u prolje e popravni ispi na tr anju. U VaraĹždinu pak je bio ispit za regionalne nogometne suce kojem su i dvojica Me imuraca nazo ila. Bojan Rodiger iz Totovca i Vjeran Tuksar iz Peklenice. Obojica su bili uspjeĹĄni pa e tako suda ka organizacija NSM koju vodi Dragutin Vuk biti statusno oja ana.

Uplate za sva tri mjesta odigravanja se mogu izvrĹĄiti u NSM, za natjecanje u Murskom SrediĹĄ u uplate se primaju i u KAVANI PICASSO M. SrediĹĄ e, za natjecanje u Prelogu u PIZERIJI ROSA Prelog. Nagradni fond je sljede i: seniorski pobjednik dobiva 18.000 kn, drugoplasirani 9.000 kn, tre eplasirani 4.000 kn, a etvrtoplasirani 1.000 kn. Kod veterana je nagradni fond ukupno 8.500 kn, a kod pionira 3.500 kn. Sve ekipe bit e nagra e-

Krenulo je 19. izdanje Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja koju igraju igra i veteranskog godiĹĄta u malo prilago enom statusu. U prvom kolu uvjerljive pobjede postigle su ekipe: Fortune, Brati -Viher-Vidre i KaĹĄtel-Kamena. Zaista su to bili rekordno visoki rezultati. Uvjerljiv je bio i TMT, kao i ekipa Arcusa i Kolara. Samo jedna utakmica bila je

ne i peharima. Nagraditi e se i najbolji vratar, strijelac i igra u svakoj od tri konkurencije. Sve dodatne informacije moŞete dobiti u NOGOMETNOM SAVEZU ME�IMURJA na telefone broj 328-802 i 328-804 ili brojeve mobitela 099-3328-802, 099-3328-804, a kod tajnika NSM na broj mobitela 098-198-66-26. U svakoj konkurenciji nagraðuje se najbolji strijelac, igraè i vratar.

Rezultati 1. kola: Brati -ViherVidra – Ekom 12-2; Kolar – Brezje 3-1; Fortuna – Plitvica 15-4; Caffe bar Arcus – MT 5-1; Elita MEL – Ekom Me imurje 5-5; Kaťtel Kamen – Letina 10-1; TMT – Agricola 9-2; Trgoťped – Bolnica (odgo eno).

NOVI nogometni treneri

19 trenera uspjeĹĄno zavrĹĄilo ĹĄkolovanje Protekli tjedan malom sve anoĹĄ u dodijeljene su diplome novim nogometnim trenerima sa licencom C. Diplome je uru io predsjednik NSM Stjepan KriĹžari . Te aj za trenera C trajao je nepuna tri mjeseca gdje su u 60 nastavnih sati kandidati trebali poloĹžiti sedam ispita. Tako su novim nogometnim trenerima postali Miljenko BlaĹžin i iz Otoka, Danijel Ciglar iz Podbresta, Danijel Mar ec iz Palovca, SaĹĄa

neizvjesna ime u Eko Me imurja i Elite Mel koja je na kraju zavrĹĄila bez pobjednika. Na tablici strijelaca na vrh je izbio Fran i koji je za Fortunu zabio ak 7 golova. Liga je okupila najpoznatija nogometna imena iza 30 godina u Me imurju i zaista plijeni pozornost. Jedna utakmica je odgo ena i bit e odigrana naknadno. Slijede e kolo igra se u nedjelju od 8,30 h.

Parovi 2. kola: Elita Mel – Letina; Trgoťped – Ekom; Kaťtel Kamen – MT ; Kolar – Plitvica; Caffe bar Arcus – Agricola; Fortuna – Bolnica; Brati -Viher-Vidra – Eko Me imurje; TMT – Brezje.

Mihali iz Dragoslavca, Marko Mikolaj i Vladimir Ĺ oltiĂŚ iz VratiĹĄinca, DraĹžen Novak iz Novog Sela Rok, Tomislav Podgorelec iz DrĹžimurca, Nikola Sobo an iz Hlapi ine, Mario Zaspan iz Dunjkovca, Stjepan Bujan i Goran HadĹži iz Strahoninca, Andrej Blagus, Petar Medvar i Ivan Vlahek iz Gori ana, Miroslav GraĹĄi i Mihael Jankovi iz Male Subotice, Marjan Kova evi i Mladen Ku ek iz akovca.

TABLICA 1. Fortuna 2. Bra -Viher-Vidra 3. KaĹĄtel Kamen 4. TMT 5. Ca e bar Arcus 6. Kolar 7. EKO Me imurje 8. Elita Mel 9. Agricola 10. Brezje 11. MT 12. La na 13. Ekom 14. Plitvica 15. Bolnica 16. TrgoĹĄped

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 -

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 -

0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 -

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 -

18-4 12-2 10-1 6-2 5-1 5-1 5-5 5-5 2-6 1-5 1-5 1-10 2-12 4-15 -

3 3 3 3 3 3 1 1 0 0 0 0 0 0 -

PREDSTAVLJAMO jesenske nogometne prvake

Pobjednice obje skupine II. me imurske nogometne lige Nakon ĹĄto smo slikovno predstavili ve na kraju prvenstva pobjednika jesenskog dijela prvenstva I. me imurske lige u predstoje a dva broja foto zapisom i tablicom predstavljamo i oba prvaka II. me imurske lige istok i zapad. U isto noj skupini prvu dionicu osvojila je ekipa Dubrave iz Sivice

s prikupljenih 29 bodova. Na vrh su stigli u posljednjem kolu jeseni. Bitka za naslov prvaka u ovoj ligi bit e itekako zanimljiva i na prolje e, jer su bodovne razlike u vrhu jako male. U zapadnoj skupini iste lige jesenski prvak Centrometal iz Macinca ima neĹĄto ve u bodovnu zalihu

za prolje e. Ali tri boda zasigurno ne mogu garantirati bezbriĹžno prolje e za Centrometal, posebice jer se Hajduk-Vindija iz Ĺ trukovca nije odrekao naslova prvaka, a to vrijedi za joĹĄ neke ekipe. Bilo kako bilo do prolje a ima joĹĄ dosta, pa nogometaĹĄi uĹživaju u zasluĹženom odmoru, uz igranje malog nogometa.

NK Dubrava Sivica - jesenski prvak II. me imurske nogometne lige - istok

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

KONA NA TABLICA JESENSKOG DIJELA SEZONE

KONA NA TABLICA JESENSKOG DIJELA SEZONE

1. CENTROMETAL

13

9

2

2

30-13

29

1. DUBRAVA

13

9

2

2

38-21

2. HAJDUK VINDIJA (Ĺ )

13

8

2

3

37-20

26

2. GRANI AR (N)

13

8

3

2

27-11

27

3. PUĹ INE

13

7

2

4

42-22

23

3. NAPRIJED

13

8

3

2

33-20

27

4. SLOBODA (M)

13

6

5

2

26-27

23

4. DUBRAV AN

13

6

4

3

28-20

22

5. STRAHONINEC

13

6

4

3

25-17

22

5. CROATIA

13

7

1

5

28-23

22

13

6

20

6. JEDINSTVO (NSD)

NK Centrometal Macinec - jesenski prvak II. me imurske nogometne lige - zapad

13

5

2

29

4

4

26-19

19

6. MLADOST (SM)

5

16-20

7. ZASADBREG

13

6

1

6

23-23

19

7. MLADOST (Pal.)

13

5

3

5

19-20

8. MURA

13

6

0

7

27-29

18

8. BORAC PMP

13

5

2

6

19-25

17

9. ME IMUREC

13

4

5

4

28-29

17

9. OMLADINAC (DS)

13

4

4

5

23-23

16 16

18

10. Ĺ ENKOVEC

13

3

5

5

18-28

14

10. DRAĹ KOVEC

13

5

1

7

26-29

11. OMLADINAC (M)

13

3

4

6

23-32

13

11. GALEB

13

4

3

6

23-29

15

12. SLOGA (Ĺ )

13

1

6

6

11-21

9

12. DRAVA (DM)

13

3

4

6

23-26

13

13. DONJI KONCOV AK

13

2

3

8

15-36

9

13. PODTUREN

13

3

3

7

20-25

12

14. MLADOST (S)

13

1

5

7

18-32

8

14. OTOK

13

0

1

12

6-37

1


SURVLQFD MILJENKO TOPLI ANEC, odgovorio na Ĺžupanove optuĹžbe

PRVA hrvatska odbojkaĹĄka liga

Ne Şelimo prepucavanje, ve konstruktivan razgovor Nedavno odrŞana Skupťtina tog najviťeg sportskog tijela potvrdila je moj mandat, izabrala novi IO, tako da ne znam emu sluŞe Şupanove najave o potrebi smjene mene i mojih suradnika pita se Topli anec. Me imurje ima registriranih ak 17.000 sportaťa, ťto zna i da se viťe od 15 posto ukupnog stanovniťtva organizirano bavi sportom, dok Županija izdvaja manje od 5 posto kad su u pitanju izravne dotacije za sportske saveze i udruge rekao je Miljenko Topli anec elni ovjek Zajednice sportova Me imurske Şupanije odgovaraju i na optuŞbe Şupana Josipa Posavca o inertnosti tog tijela. Zajednica nije niti udruga gra ana, niti sportsko poduze e, te njezina aktivnost, kao i potpora sportu ovisi prvenstvo o dotaciji

Ĺ˝upanije, rekao je Topli anec i naglasio: Naravno, da nismo zadovoljni s iznosom koji se za sport op enito u Me imurju izdvaja ve godinama unatrag (ina e, u posljednje etiri godine ispla eno je oko 600.000 kuna manje od strane Ĺ˝upanije, nego je bilo predvi eno prora unom op.a.), me utim, uvijek smo bili toliko realni da nismo o tome “trubili na sva zvonaâ€?, jer smo svjesni situacije i drugih prioriteta. Me utim, isto tako je injenica da Me imurje ima niz vrhunskih sportaĹĄa koje zbog slabih stipendija ne ostaju u me imurskim klubovima. O takvim i sli nim problemima Topli anec kaĹže: Imamo velike potrebe za inanciranje nadarenih sportaĹĄa,

za inanciranjem sportskih ťkola i trenera, a naŞalost imamo veliki broj udruga kojima uop e ne moŞemo dati nikakva sredstva, a novca je sve manje. Javne sportske potrebe su puno ve e od 2 milijuna kuna ili pak ak manji iznos od toga koliko dobiva izravno sport proteklih godina od Županije. Potrebe su utvr ene uklju uju i najbolje me imurske klubove na iznos od oko 400.000 kuna i mi smo ih izradili ve davno, ali nitko o njima ne Şeli razgovarati. Mi emo ih hitno dostaviti Županiji, jer smo prozvani da se one ne znaju i spremni smo za otvorene razgovore. Ako ne e biti organiziranog pristupa sportu, mladi viťe ne e imati alternative, naglasio je predsjednik Zajednice.

Topli anec je ponovio potrebu da se SD Me imurje ponovno stavi u njihove okvire. Ne samo zbog toga jer se financira na na in koji nije predvi en Zakonom o sportu, ve i zbog toga, jer je upitna njezina daljnja svrsishodnost s obzirom da nisu ispunjeni osnovni zacrtani ciljevi zbog ega je Druťtvo osnovano, a to zajedni ki pristup prema sponzorima izvan Me imurja. Samo to smo Şeljeli poru iti Şupanu, Şelimo s njim razgovarati, a nikako zapo etinekakvu javnu sva u ili polemiku, zaklju io je Topli anec, a pomirbene tonove u ime Zajednice uputili su njegovi najbliŞi suradnici Zoran Pfeifer i Mato Kljai , jer je injenica da nema normalnog funkcioniranja sporta, bez kvalitetne suradnje na relaciji Županija-Zajednica. (D. Zrna)

NASTAVLJA se Premier Dukat rukometna liga

Klju ne dvije utakmice za nastavak sezone Zbog nastupa pomla ene

ervarove rukometne vrste na turniru u Grazu u doma em prvenstvu – mirovanje. Period od zadnjeg prvenstvenog kola, sve ekipe pa tako i Perutnina Pipo IPC iskoristit e za mini pripreme. ReŞim treninga podignut na viťu razinu dobro e do i

akov anima koji su nanizali tri prvenstvena poraza za redom (Medveť ak, Croatia Osiguranje i Metkovi ). Iako se sa etiri prvenstvene pobjede nalaze na 10 mjestu ljestvice Premijer lige, razlog za brigu moraju biti sljede e dvije utakmice. Ukoliko Şele miran zimski san u preostalim doma im utakmicama moraju se ostvariti sve pobjede. Takav stav iznio je trener Josip Borkovi na posljednjoj klupskoj konferenciji za medije. – U dosadaťnjem dijelu prvenstva odigrali smo neke odli ne partije, ali u nekima se nismo proslavili. Utakmice iza nas treba zaboraviti i moramo

se okrenuti novim izazovima pred nama, prije svega Moslavini u srijedu. Na toj, ali i ostalim utakmicama ra unamo na bodove. Nadamo se iz preostalih pet dvoboja, koliko je ostalo do kraja jesenskog dijela prvenstva uzeti 8 bodova, a 6 je minimum. Dakle, tri doma e pobjede (Moslavina, Karlovac i Varteks), te na strani - ili u Bjelovaru ili u Splitu ostvariti pozitivne rezultate. Da bi se ostvarili ovakvi zacrtani ciljevi mom ad mora ubaciti u viĹĄu razinu, a tu se savrĹĄeno uklopio prijateljski dvoboj s drugim iz prvenstva susjedne BIH. Naime, u etvrtak je u dvorani Graditeljske ĹĄkole gostovao renomirani Borac iz Banja Luke. Utakmica je opet pokazala neke dobre, ali i neke loĹĄe strane u igri Perutnine Pipo IPC. NaĹžalost loĹĄe su prevladale i Borac je slavio sa 30:24. Boljka su i dalje tehni ke pogreĹĄke, to nije njihov broj. No, s obzirom da se i ovaj puta nastupalo u nekompletnom sastavu (uz od prije ozlje ene nije bilo avara i Turka)

utakmica je ocijenjena kao dobra provjera. Jedan podatak je tako er vrlo bitan, budu i da su gosti zbog kvara autobusa kasnili na utakmicu

akov ani su prvo odradili trening, a tek onda odmjerili snaga s odmornim Banjalu anima. – Zbog kasnog po etka utakmice shvatili smo to kao priliku za jedan poja ani trening i na kraju mogu re i da je to bilo to no to: dobra trening utakmica. Zbog fonda igra a i kvalitetnog protivnika bila je to dobrodoťla provjera rekao je Josip Borkovi . Iz kluba nam stiŞu obe anja da e se protiv Moslavine vrtjeti ipak neťto druga ija pjesama. Kroz povijest susreti ova dva kluba su bili uvijek napati, a sve govori da e i su srijedu biti sli no. Kutinjani imaju samo bod manje u odnosu na Me imurce te e jednako tako Şeljeti pobjedu. Stoga iz Perutnine Pipo IPC pozivaju gledatelje da u ťto ve em broju do u na utakmicu i da zaista budu igra viťe koji e najboljem sportskom kolektivu u

U Sisku osvojen tek set Nakon ťto su u Karlovcu, u uzvratu Kupa, potvrdili ispadanje, igra i Centrometala niťta se bolje nisu proveli ni u Sisku, u 8. prvoligaťkom kolu. Sisak – Me imurje Centrometal 3:1 (21:25, 25:18, 25:20, 25:17). Za Centrometal su igrali: Kova , Marciuť, Grubiťi , David, Vabec, Petran, D. Posavec, M. Posavec, T. Posavec, Todorovi . Premda su u Sisak krenuli bez iluzija o tome tko je favorit i vjerojatni pobjednik susreta, naťi odbojkaťi ipak su se nadali da e pokazati bolju igru. No, kako su zbog bolesti trojice prvotimaca (T. Posavec, Kova , Todorovi ) cijeli tjedan pred utakmicu trenirali u krnjem sastavu, jasno je bilo da najbolja mogu a igra ne dolazi u obzir. Spomenuta trojka nakon viroze, ali i Kup susreta u Karlovcu, zbilja nije mogla dati sve od sebe u Sisku, a za boljetice Me imuraca vjerojatno su uli i Siť ani, koji su u susret uťli vrlo nonťalantno. Tako prvi set odlazi na stranu naťih odbojkaťa, nakon par egala Me imurci su zavrťnicu odigrali dobro i zavrťili s +4.

To je me utim bilo bu enje za SiĹĄ ane, koji ostatak susreta odra uju na mnogo viĹĄoj razini no prvi set, a do pobjede su im pomogli i igra i Centrometala, koji su lopte poklanjali â€œĹĄakom i kapomâ€?. Poraz treneru Sre u Horvatu nije razlog za totalno nezadovoljstvo, svjestan je bio naĹĄ strateg da bi bod u Sisku bio prava premija: “Jednostavno se nismo mogli pripremiti kako valja. Pokazali smo Ĺželju, ali nismo uspjeli i ne treba sad za time Ĺžaliti. Priliku za pobjedu imamo u subotu u Atonu, mislim da e nam Mladost iz KaĹĄtel LukĹĄi a biti protivnik baĹĄ po mjeri.â€? U 9. kolu re anci planiraju upisati sva tri boda, protiv mom adi koja se trenutno nalazi samo jedno mjesto iznad naĹĄih predstavnika, s istim brojem osvojenih bodova. Ukoliko Me imurje Centrometalu po e za rukom pobijediti, osigurali bi peto mjesto ljestvice za kraj prvog dijela sezone, rezultat kakvom se nisu nadali. Utakmica u Atonu 5. prosinca zapo inje u 19 sati. (Ivana Strahija)

USR Sveti Juraj na Bregu

Izveli se na Papuk i u centar svijeta

Me imurju donijeti dva klju na boda. Utakmica 11. kola Premijer lige Perutnina Pipo IPC – Moslavina na rasporedu je u srijedu 3. prosinca u dvorani Graditeljske ťkole s po etkom u 19 sati. (tj)

Udruga sportske rekreacije “Sport za sve� iz Svetog Juraja na Bregu za svoje lanove i druge zainteresirane organizirala je izlet u Park prirode Papuk.

lanovi i simpatizeri udruge tom su prilikom obiĹĄli park-ĹĄumu Jankovac koja je 2005. godine proglaĹĄena kulturnim dobrom Hrvatske. ProĹĄetali se “Grofovom stazomâ€?

koja vodi od planinarskog doma uz jankova ka jezera, grobnice grofa Jankovi a i dalje sve do slapa Skakavac. Izletnici su bili oduĹĄevljeni ljepotom prirode i bogatstvom ĹĄumske vegetacije. Na povratku su posjetili i centar svijeta - Ludbreg. Izlet je zavrĹĄio obe anjem za ponovnim susretom i ĹĄto u skorije vrijeme.

TABLICA 1. Croa a Osig.

9 9 0 0 355:206 18

2. Metkovi

10 8 1

1 314:311 17

3. Siscia

10 5 3

2 276:250 13

4. Varteks DC

10 6 1

3 285:277 13

5. Karlovac

9 5 2

2 243:224 12

6. EMC Split

9 5 2

2 247:242 12

7. Pore

10 4 3

3 257:266 11

8. MedveĹĄ ak KM 10 4 2 4 261:260 10 9. Nexe 10. Pipo IPC

9 3 3

3 260:262 9

10 4 0 6 282:293 8

11. Zamet

10 3 1 6 269:286 7

12. Moslavina

10 3 1 6 280:304 7

13. Osijek EM

11 3 1

14. Bjelovar

10 3 0

7 262:283 6

9 2 0

7 247:268 4

15. Umag 16. Dubrava

7 272:307 7

10 1 0 9 283:354 2

MEMORIJALNI TURNIR “Franjo Ladicki - Popaj

PRVA HRL - muĹĄki

DRUGA HRL ZA ŽENE - sjever

VaĹžna pobjeda Preloga

Deklasirale Ivanec

Kad je bilo najteĹže Prelog je ipak skupio “glave skupaâ€? i pod vodstvom trenera mla ih uzrasta i joĹĄ uvijek aktivnog igra a Dubravka Hozjaka koji je preuzeo trenersko kormilo uvjerljivo je svladana Slatina sa ak +10 golova razlike 30:20 (15:9). Na terenu su se pojavila neka stara-nova lica poput Gorana Zadravca koji je odmah zabio 6 golova, kao i onkaĹĄa. Uglavnom, Prelog je s ovom pobjedom krenuo iz opasne zone, iako e trebati joĹĄ par pobjeda za priklju ak sredini tablice. Za Prelog su igrali: Malek, Kolarek, Beli 1, Bauer 2, Hoblaj 8, Dr. Hozjak 2, onkaĹĄ 3, Ko et 4, Bratkovi , Lisjak 1, Zadravec 6, Kos, JanuĹĄi 3. (dz)

Vjerojatno rukometaĹĄice Ivanca ni slutile nisu kakav im je “opakiâ€? do ek spremljen od strane rukometaĹĄica akovca u sklopu 10. kola II. HRL za Ĺžene, skupina sjever. Da e na kraju biti ak 14 golova razlike (35:21), nisu slutile ni igra ice ni njihova dugogodiĹĄnja trenerica ViĹĄnja Surjak. Naime, susreti akove kih i ivane kih klubova, bez obzira u kojem se rangu igrali, uvijek su bili Ĺžustri, oĹĄtri i neizvjesni. Ovaj puta neizvjesnosti nije bilo, jer je ni nije smjelo biti, s obzirom na stanje akov anki na prvenstvenoj tablici. Predvo ene raspoloĹženima Sanjom Modri , Petrom Jurkovi i Majom Vugrinec, te na vratima vrlo dobrom Dorom Veble i Aleksandrom Kolak, akove ke rukometaĹĄice deklasirale su svoje protivnice iz Ivanca.

Protiv Ivanca za akovec su igrale: Veble, Kolak, KriĹžai , T. Horvat (3), Sagata, Ĺ ulj, Gudlin (4), Modri (13), HegeduĹĄ, Jurkovi (6), Cerovec (1), Mar ec, Vugrinec (7), Sklepi 1). Trener: Stjepan Golik. REZULTATI 10. KOLA: akovec - Ivanec 35:21, Brod Gymnasium - Zelina 23:27, Bjelovar - PAN akovo 36:26, Darda - Vinkovci 28:23, Pitoma a Podravka LINO 23:32, Natura AGRO - Dragovoljac 30:24 POREDAK: Natura Agro 20, Podravka LINO 18, Zelina 16, Brod Gymnasium 12, Pitoma a 11, Bjelovar 9, akovec 8, Darda 8, Vinkovci 8, PAN akovo 4, Dragovoljac 4 i Ivanec 2 boda U posljednjem jesenskom kolu akov anke u subotu gostuju kod Dragovoljca. (sm)

Popajev turnir s me unarodnim predznakom Ĺ˝enski rukometni klub akovec organizira 12. memorijalni rukometni turnir “Franjo Ladicki - Popajâ€?, koji se igra u spomen nekadaĹĄnjem me imurskom rukometnom djelatniku. Turnir e se odigrati u subotu 13. prosinca u dvorani Graditeljske ĹĄkole akovec, a zapo et e u 14 sati.

Na turniru e igrati ŽRK akovec, DHC Graz Austrija, Natura Agro ur evac i Podravka LINO

akovec. Prije turnira e predstavnici akove kog kluba na Popajev grob poloĹžiti cvije e i zapaliti svije e. (sm)


KOĹ ARKA

SURVLQFD I. HRVATSKA stolnoteniska liga

A 2 LIGA SJEVER

TABLICA:

Nedeliť e nije igralo! Utakmica 8. kola akovec – Nedeliť e nije se igrala radi  suspenzije KK Nedeliť e zbog nepodmirenja nancijskih obveza. Tako piťe u izvjeť u Povjerenika natjecanja. U razgovoru s jednim od elnika KK Nedeliť e saznali smo da e dug bi podmiren ovoga tjedna, pa e Nedeliť e mo i nastavi natjecanje. U pro vnom ... Drugi akove ki klub – Me imurje gostovalo je u KriŞevcima kod Radnika i igralo jednu udnu utakmicu gdje su nekoliko puta morali zape da prelome susret i upiťu bodove. Takva je bila i situacija po etvr nama – prvu je dobilo Me imurje, drugu Radnik, tre u Me imurje, a etvrtu, poga ate – Radnik. Sve zajedno dovoljno za +13 gos ju. Modeks joť nije okusio slast pobjede, a kako se ini- ni ne e! Jer, o ťli su modeksovci u goste Mlados u ur evac koja isto tako nije joť nikoga pobijedila, ali je uspjela nadja a Modeksa – 49 koťeva razlike! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA akovec – Nedeliť e 20:0 Prima pivo Ivan ica – Bjelovar 82:60 Podravac – ŠK Vindija 85:80 Grafi ar – Petar Zrinski 92:95

1. AKOVEC

8

8

0

16/

2. ME IMURJE

8

7

1

15/

+248 +196

3. Podravac

8

7

1

15/

+146

4. Petar Zrinski

8

7

1

15/

+136

5. Ĺ K Vindija

8

5

3

13/

+101

6. Gra ar

8

4

4

12/

+45

7. Prima pivo Ivan ica 8

4

4

12/

-8

8. Bjelovar

8

2

6

10/

-152

9. NEDELIĹ E/ -1

8

2

6

9/

-49

10. Mladost

8

1

7

9/

-93

11. Radnik

8

1

7

9/

-174

12. MODEKS

8

0

8

8/

-396

Radnik – Me imurje 71:84 (12:22, 25:22, 12:21, 22:19)

Mladost – Modeks 87:38 (19:9, 21:7, 26:16, 21:6)

ME IMURJE: Podvezanec, Terek M. 11, Novak Marek 18, Vugrinec 14, HabuĹĄ 3, Car, Hrka N. 14, Drk, Capek, Novak Mar. 24, Mar novi , Ĺ opar.

MODEKS: Varga 7, Brodar 5, Kralji 2, Vehtersbah 7, Radikovi , Leva i T., Cilar, Bogdan 2, Leva i M. 4, Dodlek 4, Srnec 7.

sjevernoga. Darda se i ovaj puta pokazala mnogo kvalitetnijom mom adi, te sa ovom pobjedom proťla u slijede i krug gdje e gostova kod prvaka regije Centar – Podsuseda. Ve nakon prve etvrtine nije izgledalo dobro za akovec – primljeno je 35 poena, pa se istom logikom lako izra unalo da e na kraju popiti 140 !. Dakle, trebalo je popraviti obranu. To se u inilo zonom bugarkom (?!) na koju gosti bať i nisu imali ideju kako je napadati, pa je u jednom trenutku

drugog poluvremena rezultat smanjen na izglednih –5! No, kvaliteta Darde ipak je na kraju prevladala i rezultat od +22 za goste je ipak najrealniji. (bh)

Dubrav an za pola koĹĄa bolji!

Ivicu BlaĹžonu I ja koji je ispod obru a radio ĹĄto je h o! (bh)

KUP KREĹ IMIR OSI

Nije se moglo! Pobjednik Kupa za regiju Sjever – akovec igrao je kod ku e pro v pobjednika Kupa za regiju Istok – Vrijednosnice Darda. Bio je to sraz mom adi koje u svojim ligama joť ne znaju za poraz, a koje se poznaju iz ovogodiťnjih kvali kacija za ulazak u A 1 ligu. Da podsje mo, tada je isto ni prvak bio 2 puta uspjeťniji od naťega,

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Grafi ar 2 – Podravski list 59:90

Lepoglava – Dubrav an 60:61 (16:20, 9:16, 22:20, 13:5) DUBRAV AN: Me imurec 8, Rusak, Jakupak 14, Haramija 6, Lukťa R. 9, Brljak 6, Majcen 10, Tiťler, Lukťa I., Lukťa D., Šte 8.

akovec – Vrijednosnice Darda 81:103 (17:35, 20:23, 27:15, 17:30) AKOVEC: Radinovi , Novak Mat. 21, Megla 4, Mudri 17, Zaspan 13, Juras 10, Ostoja 6, Biťevac, Stani , Novak N. 3, Lenar 7.

derbiju Prelog je nadja ao Me imurje Globetku iz akovca, a akove ki hakleri nisu znali zaustavi Kotoriba – KriŞevci 62:82 (13:27, 18:14, 8:14, 17:18) KOTORIBA: Mlakar 3, Igrec, Habuť 4, Zvoťec A. 18, Suťec 4, Fuť, Munka 6, Zvoťec F. 13, Pogorelec 12, Seli anec 2, Zvoťec B. Prelog – Me imurje Globetka 92:77 (21:28, 26:20, 24:19, 21:10) PRELOG: Šari 1, Ciglar M. 5, Todi , Pus 6, BlaŞeka 13, Poljak, BlaŞona 20, Mikec 5, Šopar 2, Ciglar D., Jambroťi 10, Poredoť 30. ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Škoda, Belovi 8, Serdarevi 11, Gomzi 19, Gaťparlin Sandi, Gaťparlin Saťa, Franji 2, Turk 6, Ben ik 4, Vuruťi 24, Šantl.

Cestica 2000 – Donji Kraljevec 70:80 (18:29, 16:15, 20:17, 16:19) DONJI KRALJEVEC: Dopu 3, Borovi 2, Kiť 1, Zrna 16, Vuk 3, Glavina 1, Baťnec 3, Švenda 11, Balent 4, RuŞi 34, Ivanovi 2.

TABLICA: 1. KriĹževci

6

6

0

12/ +114

2. DUBRAV AN

6

6

0

12/ +73

3. PRELOG

6

5

1

11/

4. Podravski list

6

4

2

10/ +62

5. Lepoglava

6

3

3

9/

-16

6. DONJI KRALJEVEC

6

2

4

8/

-30

7. KOTORIBA

6

2

4

8/

-45

8. ME IMURJE GLOBETKA 6

1

5

7/

-48

+147

9. Ces ca 2000

6

1

5

7/

-89

10. Gra ar 2

6

0

6

6/

-168

1

3/ +13

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Pobjeda Modeksa! U unaprijed odigranoj utakmici drugoga kola Modeks je lakĹĄe nego je o ekivao nadja ao ÂŤambicioznuÂť ekipu Mlados iz Ivanovca.

TABLICA:

Modeks – Mladost Ivanovec 88:48 (19:14, 28:5, 21:10, 20:19)

1. Modeks MODEKS: Varga 28, Brodar 17, Breglec 2, Radikovi 4, Leva i 2, Bedi 25, BalaĹž, Per i , Vrbani , Dodlek 6, Bogdan 4. MLADOST IVANOVEC: VuruĹĄi 19, Fe keĹĄ 4, Radinovi 4, Drvenkar 6, Kuhanec 4, Kranj ec 2, HanĹžekovi , Mihoci 5, Car 4, Ĺ upljika.

2

1

2. Ĺ K Vindija

1

1

0

2/ +37

3. Me imurje

1

1

0

2/ +27

4. Ivan ica

1

0

1

1/

-37

5. Mladost Ivanovec

1

0

1

1/

-40

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Dobar start D. Kraljevca! REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Modeks – Me imurje 17:141 (0:31, 7:38, 2:34, 8:38) MODEKS: Bilas, Škvorc, Lesar, Vinko- Novak, Matoťa, BalaŞ 1, Breglec, Per i , Repalust, Radikovi 16. ME IMURJE: Jeleni 11, Mavrek 26, Pe 18, Miko 29, Miťe 10, Kelin 6, Pus 10, eh 14, Voni 5, Vuruťi 2, Bedi 10. Nedeliť e – Ivan ica 66:73 (10:17, 22:13, 19:15, 15:28) NEDELIŠE: Pintari 1, Prprovi 34, Baruk i 14, Posavec 3, Celinger 1, Kocijan 5, Ledi , Novak, Mar ec 9. ŠK VIndija – Kotoriba 111:54 (34:5, 37:15, 29:14, 11:20) KOTORIBA: Radmani 21, Zvoťec A., Hiťler, Zvoťec V. 2, Fuť Hr., Igrec K., Pla ko 18, Igrec S. 8, Fuť Hi. 3, Sabol 2.

Velika ĹĄansa otiĹĄla je u nepovrat. U napetom i tijesnom susretu sedmog kola Prve hrvatske stolnoteniske lige zagreba ki FRIM slavio je pobjedu 4:3 protiv Ĺ enkov ana. Poraz e ostaviti Ĺ enkov ane u gr evitoj borbi za opstanak, a pobjeda je mladi ima iz Frim omogu ila miran nastavak ligaĹĄkog natjecanja. Bari pobjeda, Mataija pobjeda, par pobjeda, Petri evi ? Opet je ispao tragi ar i nakon loĹĄih pojedina nih nastupa ove jeseni trebat e puno potpore da vrati vjerojartno ozbiljno naruĹĄeno samopouzdanje. Na set loptu odservirati sebi u gleĹžanj! JoĹĄ k tome u drugom setu propustiti poen za

gubitak seta. TeĹĄko za gledati. Ostali smo duĹžni i me s Pulom kod ku e. NiĹĄta od prve doma e pobjede. Sjajno otvaranje Matije Bari a bila je jedina prilika da se doma in malo veseli. Odli ni Slavi i vrsti Marakovi preokrenuli su rezultat pojedina nim pobjedama, da bi par Mancini/Stankovski i opet sjajni Slavi dovrĹĄili posao, ostavivĹĄi Ĺ enkov ane bez ĹĄansi. STK FRIM Zagreb - STK Ĺ enkovec 4:3: Koji - Mataija 3-0,Mamut - Bari 1-3,Zeljko - Petri evi 3-1, Koji /Zeljko - Petri evi / Mataija 0-3, Koji - Bari ,3-1Zeljko - Mataija 0-3, Mamut - Petri evi 3-1. (M. MaĹĄovi )

IZBORNA SKUPĹ TINA stolnoteniskog saveza

B LIGA SJEVER

ÂŤKnapÂť utakmicu odigrali su donjodubravski koĹĄarkaĹĄi na gostovanju u Lepoglavi. Iako su prve tri etvr ne glatko vodili, morali su ÂŤ upa Âť pobjedu u posljednjim sekundama ove zanimljive utakmice. Ovom pobjedom Dubrav an dijeli vrh s KriĹževcima. U svojevrsnom

Bez pravog Petri evi a nema pobjede!

Dok se zna da je Me imurje tradicionalno uspjeĹĄno u kadetskom uzrastu, pa nije iznena enje da nakon 2 kola ima dvije pobjede, za Donji Kraljevec moĹžemo re i da je ugodno iznenadio vidje ga na vrhu tablice regije Sjever. Neka samo tako nastave! (bh)

TABLICA: 1. Me imurje

2

2

0

4/ +203

2. Vindija

2

2

0

4/ +128

3. Donji Kraljevec

2

2

0

4/ +53

4. Ivan ica

2

2

0

4/ +41

5. Prelog

2

1

1

3/

-38

6. Mladost Ivanovec 2

1

1

3/

-94

7. akovec

2

0

2

2/

Prelog – Mladost Ivanovec 35:96 (8:19, 7:21, 6:27, 14:29)

8. NedeliĹĄ e

2

0

2

2/

-80

9. Kotoriba

2

0

2

2/

-134

PRELOG: HraĹĄ anec, Luka i 3, Soka 12, Glavina 2, BleĹžak 4, Pongrac 6, Zadravec 8. MLADOST IVANOVEC: HanĹžekovi 14, Kranj ec 14, Ĺ ajnovi , Habjan, Filo, Fe keĹĄ 41, Hamer, Kameni .

10. Modeks

2

0

2

2/

-147

akovec – Donji Kraljevec 41:61 (11:19, 8:19, 13:12, 9:11) AKOVEC: KaniŞaj 12, Lon ari , Spahija 5, Škrobar 1, Franji , Hodak, Lepen 23, Vrana. DONJI KRALJEVEC: Dopu 5, Sinkovi 4, Ivanovi J., Glavina 12, Vuk 9, Švenda, Vadlja 1, Branilovi , Taradi 10, Mar etko 4, emerika 2, Ivanovi D. 13, Me imurec 1.

-54

Novi predsjednik DraĹžen Korent Jednoglasna podrĹĄka DraĹženu Korentu najavaĹžnija je in ormacija vezana uz izbornu skupĹĄtinu Me imurskog stolnoteniskog saveza, a potpora u vo enju saveza novi e predsjednik imati u tijelu IzvrĹĄnog odbora. U njemu e raditi izabrani Rino Megla (Putjane), koji e obavljati duĹžnost zamjenika predsjednika, Davor Labazan (Mihovljan),

ME UNARODNO prvenstvo Slova ke u badmintonu

Dobar nastup Luke Vlaheka

lan juniorske U-19 ekipe BK Me imurje Luka Vlahek nastupio je po peti put ove sezone za juniorsku reprezentaciju Hrvatske na Me unarodnom prvenstvu Slova ke u gradu Ĺ urany. Na turniru je Ĺždrijeb donio ak 128 igra a. U konkurenciji juniora Luka Vlahek pobjedio je u 1. kolu (1/128) Rusa Ivana Nikitina sa 2:1 (19:21, 23:21, 21:13) da bi u 2. kolu izgubio od jakog Francuza

Lucasa Claerbouta sa 2:0. U konkurenciji parova Luka Vlahek igrao je u paru sa Slovencem Mitjom SekereĹĄom, te su poraĹženi su u 1. kolu (1/64) od slova kog para sa 2:1 (21:11, 19:21, 15:21). U konkurenciji mjeĹĄovitih parova hrvatska kombinacija Luka Vlahek/Maja KneĹževi pobjedili su u 1. kolu (1/64) slova ki par sa 2:0, da bi u 2. kolu izgubili od eĹĄkog para sa 2:0.

PLANINARSKO DRUĹ TVO Bundek Mursko SrediĹĄ e

Desetu obljetnicu proslavili izdavanjem monografije Planinarsko druĹĄtvo Bundek Mursko SrediĹĄ e u petak je obiljeĹžilo 10. obljetnicu postojanja, te je promoviralo svoju monografiju pod nazivom “U carstvu planinaâ€?. Monografija je tiskana u 500 primjeraka i obuhva a dio brojnih aktivnosti udruge od njezinog osnutka do danaĹĄnjih dana. Na sve anosti u Osnovnoj ĹĄkoli, koja je zapo ela nastupom Pjeva ke skupine “U iteljiceâ€? pod vodstvom Marije Trstenjak i TamburaĹĄke skupine pod vodstvom Slavka Bregovi a, okupio se lijep broj ljudi, prijatelja druĹĄtva iz Hrvatske i Slovenije, te gradskih poglavara. IzvjeĹĄ e o 10-godiĹĄnjem radu druĹĄtva podnijela je njegova predsjednica Sonja VrĹĄi , pro ., koja je na-

KK ME IMURJE

U subotu Koťarkaťka no ! U subotu, 6. prosinca od 20 sa zapo inje Koťarkaťka no koju organizira u Pilki KK Me imurje. Uz odli an meni po cijeni od 75 kn, organizirat e se i tombola. Svi ljubitelji koťarke i ostaloga sporta mogu se za rezervacije javi Željku Leva i u Kalimeriju na mtel. 098/187 60 99!

Branko Radikovi (MSTC-Nostro), Damir IvanuĹĄa (Lopatinec), DraĹžen Radmani (Kos-Kotoriba) i Bojan Bari (Ĺ enkovec). Nadzorni odbor radit e u sljede em sastavu: BoĹžo Krnjoul iz Ĺ enkovca, Tihomir Vidovi iz Putjana i Ivan Ĺ picar iz Kos-Kotoribe, a novi e tajnik biti izabran na prvoj sjednici IzvrĹĄnog odbora. (MM)

Predsjednica Sonja VrĹĄi , prof., prima estitke Hrvatskoga planinarskog saveza

Monografija je pobudila interes planinara glasila kako je od po etne skupine od svega nekoliko ljudi druĹĄtvo stiglo do impresivnih 120 lanova. Istaknula je kako je Vincekov pohod priredba koja iz godinu u godinu okuplja sve ve i broj sudionika, dosegavĹĄi ove godine blizu dvije tisu e ljudi, postala prepoznatljivost druĹĄtva u Hrvatskoj i izvan nje. Predsjednik Hrvatskoga planinarskog saveza Vlado Novak je PD-u Bundek te zasluĹžnim lanovima Zlatku Bahunu i Stanku Nemecu uru io priznanja “Bron ani znakâ€? kao potvrdu odanog i kvalitetnog rada u druĹĄtvu i savezu. Zlatko Bek, lan Gradskog poglavarstva, pak je estitaju i druĹĄtvu na iznimnim rezultatima naglasio kako je Bundek za gradski prora un najje tinija i najbolja udruga. (Stjepan Mesari )


2. prosinca 2008.

DOBRO JE ZNATI

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE S NEOGRANI ENOM SVOTOM POKRI A PO PROMOTIVNIM CIJENAMA CROATIA zdravstveno osiguranje nudi dopunsko zdravstveno osiguranje s neograni enom svotom pokri a po iznimno povoljnim cijenama CROATIA zdravstveno osiguranje od 15. listopada 2008. do 15. sije nja 2009. godine provodi akciju dopunskog zdravstvenog osiguranja sa neograni enom svotom pokri a. Samostalni program dopunskog zdravstvenog osiguranja možete ugovoriti po iznimno povoljnoj cijeni od 75 kuna mjese no. Ukoliko dopunsko zdravstveno osiguranje s neograni enom svotom pokri a ugovorite ugovorite uz jedan od programa dodatnog zdravstvenog osiguranja (DP 4) Vaša mjese na premija za dopunsko osiguranje iznosit e samo 40 kuna! Dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva, do visine ugovorene svote, troškove doplate (participacije) za specijalisti ke preglede, dijagnostiku, stomatološke zahvate, troškove smještaja i prehrane u bolnicama te doplatu za lijekove s dopunske liste lijekova (B lista). CROATIA zdravstveno osiguranje nudi etiri razli ite svote godišnjeg pokri a (do 1000, 2000 i 3000 kn te dopunsko zdravstveno osiguranje neograni enog iznosa). Izra un mjese ne premije dopunskog zdravstvenog osiguranja – svota pokri a BEZ OGRANI ENJA

www.croatia-zdravstveno.hr ili info telefon 0800 55 10

57


OGLASNIK

58 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.g.; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11/08.; Peugeot 206 1.4 12./02.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. ‘05.; BMW 320D ‘03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL CORSA 1.0 ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; ROVER 400 2.0D ‘98.; REN. LAGUNA 1.8 ‘96.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eš a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr VW GOLF IV 1.9TDI 7mj./04.g., metalik srebrni, alu felge 16’’, climatronic, 98tkm, serv. knj., veliki servis, cijena 12.000 eur, mob. 091/520-9505 GOLF III 1.9TDI karavan, klima, reg. do 5/09., 3.700 eur, mob. 091/7237-999 YUGO 60, ‘90.god., crvene boje, alu felge, u dobrom stanju, neregistriran. Cijena 2500kn. 095/903-8183 GUME ZIMSKE s felgama 185/60 R 14 kao nove. mob. 091/9701-929 KAMION ZASTAVA 650AN, 3700 kg nosivos , 1984.g., neregistriran, povoljno, prodajem ili mijenjam za kombi. tel. 040/849-029 FIAT STILO 1.4 16V ac ve 2004./05.g., 3 vrata, 14.000 km, servisna, alu, sva oprema, na ime, 7.700 E, mob. 098/273-510 ZIMSKE GUME 185/65/14, 300 kn/par i lanci za snijeg za 100 kn, tel: 091-3822-459 ALFA 145 JTD 1999, max oprema, odli na, set zimskih i ljetnih guma sa ALU naplatcima, mob. 091/1464-822 FELGE i zimske gume 205/55/16 (A.R. 166), 185/65/15 (A.R. 156), 185/65/15 (Ford Focus), povoljno, mob. 098/242-283 CITROEN C3 1.4HDI, 2005.g., 1.vl., izvrsno stanje, potpuno opremljen, garažiran, 7.600 EUR, mob. 091/5762-982

SKUTER 125ccm, 2004.g., reg. do 8./09., mogu a zamjena za motocikl (uz moju nadoplatu). mob 098/632-287 OPEL CORSA Sport 2004; 1,2 16V; ABS, EPS, servo, klima, CD, Alu-felge, centralno, 47500 km, reg.04/09, 7.000 EUR ksno, Tel: 098/426502. VW POLO 1.4 16V HIGHLINE, novi model 2003.g., 1.vl., 66.000 km, klima, alu naplaci, maglenke i ostalo, odli an, 6999 EUR, mob. 091/5252-616 PRODAJEM ALU FELGE s gumama za avensis, corolu verso, original toyota, mob. 098/463-583 P-306 1.4i 2000.g., 120.000 km, servisna, odli no stanje, 4.500 EUR, mob. 091/910-3321 ZIMSKE GUME Debica navigator 165/70/13 500 kn + eli ne felge (honda, opel) - 200 kn, mob. 091 528 6669 ALFA 147 16V TS, 2002.g., tamno siva, 7.100 EUR, mob. 098 648 386 VW VENTO 1.8 metalik crni, karambol, 1994.g. mob. 098 94 14 257 FIAT PUNTO 1.2 FRESCO, 2005.g., 1,vlasnica, 24.000 km, klima + oprema, besprijekoran, 6600 EUR; mob. 091/8956-573 VW TRANSPORTER 2.5 TDI, 2000 g., u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 095/513-5115, 098/1375-841 OPEL CORSA 1.2 16V, COSMO oprema 2005.g, 1.vlasnica, 34.000 km, reg. do 7./09.g, autom. klima, servisna, garažiran, besprijekoran, 6.999EUR, mob. 095/8948-116 P-306 1.4i 2000.g., 120.000km, servisna, srebrni, odli no stanje, 4500 Eur, mob. 091/910-3321 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261. REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., uš uvan, 70.000 km, serv. knj. Mob. 098/537-787 RENAULT 19 Chamade, diesel, vozno stanje, povoljno, mog. zamjene Tel: 098 1977-109 PRODAJE SE: OPEL CORSA 1.2 16V; 99.g, centralno, pod. stakla, servo, 2xairbag, radio, metalic boja i OPEL ASTRA 1.6I, 98.g., dalj. centr., maglenke, ABS, servo, 2xairbag, klima, radio CD - povoljno. Zva iza 15 sa na tel. 095/817-8226. BMW 324td 1989.g., kockica, odjavljen, crni, o uvan, šiber, dalj. centr. zaklj., alu felge, šiber, muzika, 2.000 EUR. mob. 092/113-4946 PRODA JEM felge 13cola (2kom), štednjak za ulje, pl. štednjak Gorenje (4plin), pe na petrolej – sve vrlo povoljno. mob. 095/813-8133 PRODAJEM GUME Eskimo M/S sa el. felgama (4kom) dim. 155/80/13, hitno i povoljno. tel. 341-301 PRODAJU SE ELI NE FELGE 16cola 5x100. mob. 098/9020-632 OPEL KADETT 1.3i reg. do 4./09., crvene boje, uš uvan, mob. 098/187-1338 KHIA SEPHIA 1.6 1998.g., za 2.000 eur. Zva poslije 16sa na tel. 688-092

PRODAJEM OPEL VECTRU B 2.0 16V 1998.g., ful oprema, reg. do 6./09., auto je sa uvan i u odli nom stanju, cijena 6.200 eur, mob. 098/9477-054 R EN . C L I O 1 .9 D 1 9 9 9 . g ., 5 v r., m o b . 098/373-091 FIAT ULYSSE 2.0 benz 1994.g, 7 sjedala, i reno 4 neregistriran, mob. 098/581-986 PRODA JEM CITROEN SA XO, mob. 095/904-2255 FORD ORION dizel 1990.g., reg. do 5/09., tel. 660-650 JEEP CHEROKE SPORT 2.8 CRD mod. ‘03., 1.vl., u sustavu pdv-a, 13.300 eur, mob. 095/90-77-062 AUDI A6 3.0 TDI QUATTRO mod. ‘05., u sustavu pdv-a, servisna, 28.300 eur, mob. 091/511-40-57 TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execu ve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57 REN. LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema, nova linija, cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 REN. 5 CAMPUS 34kW 1108cm3, crveni, neregistr. ali u izvrsnom stanju, prodajem ili mijenjam za ovogodišnje vino bilo koje sorte. mob. 098/1868-111 OPEL VECTRA CD 1991.g, 1.vl., sa uvana, neregistrirana, mogu a zamjena za razno. Tel. 098/463-502 ALFA 145 JTD 1999.g., kao nova u super stanju, mob. 091/1464-822 KAWASAKI GPZ600R 1985.god., 40.000 km, odli an, ure en, hitno, mob. 095/902-8599

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus, Zetor – može i neispravno. Tel. 01/2067-370 ili 092/110-7110 PRODAJEM: traktor Deutz-Fahr DX 6.11 105ks 1992.g., 1.4000EUR; plug Krone Mustang 3 brazde okreta v75-š105 12 -16 i plug 4 brazde obi ni 10 -18 oba kompletna i uredna. mob. 098 674 874 DVOREDNI BERA KUKURUZA Sip Tornado 80, prvi vlasnik, u odli nom stanju, tel. 091/1688-679 ili 040/895-086 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR IMT 6,5KS, generalno ure en, freza i prikolica. Mob: 098/879-477 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJE SE TREBLJA ICA za kukuruz, povoljno. Tel. 099/524-3488 PRODAJE SE TRAKTOR IMT, 540, 80. godište. Tel. 861-259 PRODA JEM DVOREDNI BERA kukuruza Sip Tornado 80, u odli nom stanju, tel. 040/895-086, 091-1688-679 KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU kiper od 2-3T s papirima, 1-osovinka, mob. 098/997-9102 KUPUJEM TANJURA E 20 ili 24 diska, može i neispravne, mob. 098/176-1846 PRODAJEM HIDRAULI NU PREŠU od 350lit. rabljenu 3 sezone, tvorni ka, zaokretno kipanje, vrlo prak no, cijena povoljna, mob. 098/868-111 PRODA JE SE TRAKTOR IMT 539, tanjura a, plug, eki ar, stroj za montiranje guma, kabina za traktor i samohodna kosilica (mali traktor). tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR Deutz 7506, mob. 091/517-5595 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa širokom kabinom, malo radnih sa , a kupujem 1-brazdni visoki plug ili dajem 2-brazdni visoki plug 10cola. mob. 098/190-3753 INKUBATOR kapaciteta 1500 kom, tel. 098/463-502

2. prosinca 2008. USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 PVC STOLARIJA – SALAMANDER « KOZAR d.o.o. « Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVA KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi no), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE «KLJU U RUKE» Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove bolesti, o ne mrene, bolesti uha, sinusi, štitnja a, astma, crijeva, želudac, žu , jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki ma, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 «STRIPTIZ» - atrak vne strip zete za moma ke ve eri, ro endane, moto susrete… Tel. 099/6299-299 OBAVLJAM USLUGE ZIDANJA, PREKLADANJA I IŠ ENJA kalijevih pe i, tel. 865-308 ili 091/540-8223 DAJEM PODUKE i prevodim sa/na engleski jezik, mob. 098-183-5893 OBAVLJAM MANJI PRIJEVOZ ljudi i stvari na relaciji k-Zenica, te nudim skladišni prostor za razno, mob. 098/463-502

NAMJEŠTENJA ZA POSLOVE KOMERCIJALISTA hitno tražimo odgovornu i profesionalnu osobu. Ponude šaljite na posao@parnad. com, tel. 051/336-052 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876 TRAŽIM POSAO prodava a ili administatora a može i honorarni, mob. 098/979-5498 TRAŽIM ZAINTERESIRANE OSOBE za posao u financijskom posredovanju. Mogu nost stalnog radnog odnosa ili honorarno. Fleksibilno radno vrijeme, dobra zarada. mob. 091/336-0005

KREDITI TREBATE NOVAC A KREDITNO STE NESPOSOBNI!

FOLIJE ZA STAKLA

• Na crnoj lis ste • Prezaduženi ste • Radite na odre eno vrijeme • Obrtnik ste • Trebate sudužnika za kredit Mi imamo rješenje za vašu situaciju pa ak i kredit na ovjeru kod javnog bilježnika!

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

Realizacija kredita na tel. 060-654-328 Od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Agencija «Posrednik», I. Mažurani a 5, Karlovac, MBO 92544665

INOZEMNI HIPOTEKARNI KREDITI – povoljno i brzo. Mob. 098/205-691 RJEŠAVAMO SVE VRSTE KREDITA u najkra em roku, bez gledanja C.L. i HROK-a. Za zaposlene i mirovine od 1.000 kuna. Mob. 099/798-5887, Darko OVLAŠTENA ZALAGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova gra ana i automobila. Tel. 040/390-560 ili 099/213-6279 RJEŠAVAMO SVE VRSTE KREDITA za zaposlene i umirovljenike, bez gledanja crne liste i hrok-a, brza realizacija. Ured akovec, mob. 098/992-4309, Natalija

NEKRETNINE PRODAJE SE OBITELJSKA STAMBENA KU A s garažom i pomo nom zgradom, površina dvorišta 193 hv. Mala Subotica, Augusta Šenoe 5, Me imurska županija, tel. 098/315-957 NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru ja Me imurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

IZNAJMLJUJE SE garsonijera u Zagrebu na Trešnjevci. Mob. 098/446-988. UNAJMLJUJE SE soba ili stan u Grazu. Mob. 098/446-988. Agencija za promet nekretninama AKOVEC , Tome Masaryka 21.

tel. 040 /313 - 655; Mob. 098 /698- 369; 098/211 - 084

www. PANADRIA.hr NAJVE A PONUDA NEKRETNINA u ME IMURJU i DALMACIJI

GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE 920m2 sa ku om za rušenje, vlasništvo 1/1, Mali Mihaljevec, 6,5km od akovca, priklju ci, 9.900 EUR, mob. 099/2162-769 PRODAJE SE KU A s velikim dvorištem, u Murskom Središ u, mob. 098/863-325 POVOLJNO PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR u centru akovca od 300m2, s vlas m parkiralištem, ul. R. Boškovi a, tel. 091/522-5050 KU A KATNICA u Vratišincu s garažom, gosp. zgradama i velikom oku nicom. Tel. 091/5811-358 PRODAJE SE KU A u nizu u najatraktivnijem dijelu grada, u ulici ZAVNOH-a. mob. 098/242-533 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu 120m2, trosobni, namješten, wc, kupaona. telefon: 091/583-6358 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU na Jugu, mob. 091/7237-999 MA KOVEC- AKOVEC, prodaje se ili se daje u najam radiona od 216 m2, zemljište 700 hv, mob. 098/241-874 PRODAJEM TROSOBNI STAN U AKOVCU. mob.: 098/803-396 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 49 m2 u akovcu, Vukovarska ulica, 1. kat. mob. 098 1846 898 PRODAJEM GRADILIŠTE u Gornjem Hraš anu vel. 946 m2. Tel. 091/241-6620 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 100 m2 u Šenkovcu. mob. 098/530-211 PRODAJEM STAN, dvosoban, 54 m2, na JUGU akovca, renoviran. Cijena 70.000 EURA. Nazva na 099 4399 589 TRAŽIM CIMERICU – studenticu u dvosobni stan u privatnoj ku i s posebnim ulazom, tel. 363-528


OGLASNIK

2. prosinca 2008.

59

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

PRODAJEM DVOSOBNI komforni stan, 56m2, strogi centar akovca, etažno-plin, alu-stolarija, parking, odmah useljiv. mob. 098/600-057 IZNAJMLJUJEM renovirani i namješteni jednosobni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenoj ženskoj osobi. Mob: 098/92 190 92 PRODAJE SE TROSOBNI STAN u centru akovca od 64m2, nanovo ure en i useljiv odmah; bez posrednika, mob.091/585-7129 PRODAJEMO DVA GRADILIŠTA od 934 m2 i 940 m2 u Šenkovcu predjelu Dolec. mob. 098/241-126 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru akovca, mob. 098 745 499 PRODAJEM DVA POSLOVNA OBJEKTA s mog. spajanja i proširenja is h u ulici Ante Starcevica 16 (prodaja, ugos teljstvo, biroi ili stan). Tel: 0043/3144-44332 PRODAJEM ili iznajmljujem stan od 45m2, centar akovca, novorenoviran i namješten, idealna prilika za novi po etak. Nazovite odmah 091/505-2730 PRODAJEM GRADILIŠTE u Pribislavcu, tel: 091/1311-527 PARCELA - SAVSKA VES 530m2 prodajem, mob. 091 1 395-244 KU A u Šenkovcu, na glavnoj ces , atrak vna lokacija za trgovinu i sl., prodajem hitno i povoljno. telefon: 098/700-126 KU A U NIZU, akovec Jug, 200m2 stambenog prostora, komunalno opremljena, dvorište, garaža s tavanom. Super prilika!!! mob. 098-393-170 IZNAJMLJUJU SE DVIJE GARSONIJERE, namještene, centar akovca, studen ma ili samcima. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u akovcu 40 m2 za bilo koju namjenu (prije bila trgovina mješovite robe). tel. 098/193-5693 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studen ma, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 KU U u M. Središ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljištu od 2018 m2, svi priklju ci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 VARAŽDINSKE TOPLICE (500m od Minerve) – prodaje se ku a od 110 m2 i cca 2000 m2 oku nice, svi priklju ci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379 PRODAJE SE STAN NA JUGU akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvorištem, nanovo preure en. Nazva na mob. 091/587-3684 Prodaje se RENOVIRANI TROSOBNI stan od 80m2, nasuprot Prekršajnog suda u akovcu. mob. 091/7277-824 TOPLICE SVETI MARTIN - gra evinsko zemljište od 1980 m2 uz gl. prometnicu u blizini bazena prodajem. Mogu nost kredi ranja. mob. 099 673 7919 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kupaonom, u k, I.Gunduli a bb, tel. 337-407 PRODAJEM KU U na Mihovljanu-Šafran, 144m2 stamb. prostora + 100 m2 podrum ispod cijele ku e, voda, plin, struja, tel., centralno, oku nica s manjim vo njakom i vrtom, cijena 112.000 eur ali nije ksna, mob. 098/933-1645 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u obiteljskoj ku i u akovcu, tel. 395-936 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR u akovcu s uporabnom dozvolom, zasebna brojila, mob. 098/552-880 PRODAJEM GRADILIŠTE u Sv. Križu, na gl. cesti za Prelog, izgra eni temelji i podrum, izveden priklju ak vode, vrlo povoljno. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJEM SOBE ZA NO ENJE, povoljno, 12km od k, mob. 095/877-5904 PRODAJEM KU U u M. Središ u od 106m2 i pom. zgradu od 62,65m2, svi priklju ci, zemljište 2205m2. Zvati nakon 19 sati na tel. 098/990-4026 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/1363-728

IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM POSL. PROSTOR u Prelogu, atrak vna lokacija, pogodno za ured, bu k, fas ood, mob. 095/838-4204 PRODAJE SE ORANICA od 1200 hv kod zaobilaznice i šuma od 1380 hv, mob. 098/925-4619 POSLOVNI PROSTOR od 30m2 u k, K. Tomislava 38, iznajmljujem pogodno za razne namjene, tel. 098/600-205 IZNAJMLJUJEMO STAN u akovcu, A. Schulteissa. Zva poslije 16 sa na tel. 524-079 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 42m2 za hi obrt u S. Vesi, s parkiralištem za 4 auta, cijena 250 eur/mj (uklju ena potrošnja vode i plina). mob. 098/213-850 PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA s dvorištem od 120m2 u Strahonincu, mob. 098/749-131 PRODAJE SE KU A KATNICA u Nedeliš u, sa svim priklju cima, odmah useljiva, atrak vna lokacija za poslovni prostor. Tel: 822 362 ili 099 516 67 80 PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR 500m2 komplet ure en i gradilište sa temeljima za ku u, mob. 098 9400 272

ŽIVOTINJE

ZLATNI RETRIVERI, dva muška štenca stara 9 tjedana, 750kn, akovec, mob. 098 426 886, 040 310 525 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJE SE PEKINEZER (m) star 2 mjeseca. Tel. 098/944-3339 POINTERI lovno eksterijerne linije, stari 6mj, Ž (100eur), M (1.200kn). mob 091 204-7968 PRODAJEMO PAZINSKE PURE o iš ene, cijena 35kn/kg, mob. 098/199-2171 KOKER ŠPANIJELI, istokrvni, cijepljeni, prodajem, mob. 098/988-9941 POKLANJAMO MALE PSI E u pu pin a u dobre ruke, cijepljeni, i kujicu srednjeg rasta stara 9mj., mob. 091/783-3259 POVOLJNO PRODAJEM SVINJE za klanje od 100-170kg, mogu nost klanja, mob. 091/519-1122 PRODAJEM obra ene svinjske polovice raznih veli ina, svinje od 40-80kg za daljnji tov. Dostava! Doma a ishrana! mob. 098/976-5331 MINI PUDLICE stare 2mj., prodajem. Nedeliš e, akove ka 83a, Zanjko, tel. 821-143 ili 098/939-4637 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, srebrne, zlatne, dijamantne i pla naste fazane, mob. 098/912-3938 NJEMA KI BOKSERI – žu i gras štenci, cijepljeni i tetovirani, povoljno, Tel. 042/641-417 ili 098/258-552

ELEKTRONIKA PRODAJEM NOVU NOKIU 6120, 2g. garancije, 2 GB kar ca, punja , USB kabel, so ware. Cijena 800kn. mob. 095/903-8183 RAZGLASNO POJA ALO sa mixetom te el. akus na gitara, vrlo povoljno. mob. 098/723-160 CRT TV Philips 32pw 9551. HD Ready, 1xHDMI, 2xScart, komponentni ulaz, Pixel plus, 82cm, ravni ekran, 2800 kn, mob. 095/9088-213 PRODAJEM PC - konfiguraciju sa crt monitorom još uvijek pod garancijom. mob 091-944-2-449

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 NK DINAMO ZAGREB poziva sve koji vole plavu boju da postanu lanom uz vrijedan poklon za svakoga - Povjerenik za Me . županiju, Toni Mar njaš, mob. 099/316-2112

RAZNO USLUGA OŠTRENJA LANACA motornih pila, cirkulara, vidia pila, noževa za blanjalice, te obavljamo uslužno piljenje trupaca. Tel. 040-660-353, Pilana Šlibar PRODAJE SE NOVA STOLARIJA INDUSTROGRADNJE -BALKONSKA VRATA 120 X 220 =2000 kna; -STAKLENE STIJENE 120 x 180 = 1500 kna. Tel: (091) 507-0683 PRODAJE SE MINI BIKE star godinu dana, 50ccm, gra s kaciga i prodaje se škrinja od 400 lit., mob. 098/137-5690 ili 098/849-030 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol. Tel. 858-424 PRODAJE SE KNJIGA: “Njega majke i djeteta” Cijena 100 kn. Mob: 098/904-24-74 VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE HLADNJAK Gorenje HDSV2051, visina 113 cm, uš uvan i potpuno ispravan. Tel. 312 084 PRODAJEM ORAHOVE FOSNE, suhe 3 i 5 cm. mob. 095 825 0224 PRODAJEM 250 vrhunskih dokumentarci za 200 kuna, bbc, national, mili itd. mob. 095/8766-048 PRODAJEM HIDRAULI NU ŠTANCU s noževima za izradu ku ne papu e i kompletnu postolarsku opremu (kombinirku, prešu, radni stol i puno materijala). tel.337-002 CRIJEP star 15g prodajem 0,75 Kn/kom i sljemenjaci gra s, mob. 091/502-8007 PRODAJE SE PE ZA GRIJANJE vode za kupaonicu na drva ili struju, tel. 040/857-025 PRODAJEM: perilice rublja servisirane, o uvane, garancija 6 mj. Ivica Vrbanec, Preloška 31 akovec, tel. 364-139, 099-342-7363 PRODAJEM jabuke doma e nešpricane, plinska pe maja 8, pe na kruto gorivo za kupaonicu, nova sjede a kada, rabljena ostakljena prozorska krila, prodajem. telefon: 343-557 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJEM PLINSKE PE I: Maja 12 (400kn), Maja 8 (350 kn) i proto ni plinski bojler Vailant (450 kn).Mob. 091/564-8301 PRODAJE SE REGAL za dnevnu sobu (hrast) i komoda od hrasta. mob. 098/9035-231 PRODAJE SE STO NI krumpir, vre a 50kn i jes vi krumpir, povoljno, cijena 1kn/kg. tel. 360-569 PRODAJEM pl. bojler Vailant, korišten (na dimnjak), cijena 600 kn. tel. 865-048 PRODAJE SE NOVI kuh. štednjak na drva star 3 tjedna, sme e boje, tel. 395-097

PRODAJE SE ŠIVA A MAŠINA Bagat, obi na, sa sandukom, ispravna i o uvana, te vaga s utezima od 500kg, mob. 099/333-0372 KUPUJEM CRIJEP Kikinda 272, stariji, ujedno i prodajem zidno-plinsku pe , uš uvanu, i novi bide krem boje, nekorišten, sve vrlo povoljno. tel. 092/1048-381 PRODAJEM: 4 zimske gume 185/65/14 Semperit; kuh. stol na razvla enje + 4 stolice (bijele boje); el. ugradbeni štednjak Electrolux (500kn); nove kopa ke Adidas br. 43-44 (500kn); kožna kutna garnitura s foteljom; komoda s vitrinom puno drvo hrast; 2kom madraca po 100 kn/kom. Zva vikendom na tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM kau trosjed star 2g. za 800kn, pe za centralno, bojler, plinske pe i za sobu, mob. 098/463-502 PRODAJE SE BIJELO VINO mogu e pakiranje po 5lit., mob. 091/527-3929 PRODAJE SE KUPAONSKA KADA malo korištena, povoljno, dim. 120x70, mob. 098/919-2118 PRODAJEM LOVA KU PUŠKU malokalibarsku 5,6mm s op kom, mob. 091/572-4557 PRODAJEM JABUKE IDARED i zlatni deliše od 2,50-4 kn/kg, a ve e koli ine po dogovoru, tel. 829-021 ili 095/8941-820 PRODAJEM URAMLJENE GOBLENE vrlo je ino, te spava u sobu (korištenu), pl. štednjak i frižider – sve povoljno. mob. 098/178-4895 PRODAJE SE AKVARIJ cca 120 lit. s ribicama i svom opremom za iš enje, u pola cijene, mob. 098/1718-100 PRODAJEM ALUMINIJSKA ULAZNA VRATA s izo staklom, 2 kom sobnih vra ju i 2 ve a drvena prozora. tel. 312 617 PRODAJEMprekrasnunenošenucrnuženskubundu od umjetnog krzna. mob. 091-944-2-449

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKETELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE Ma ni ured AKOVEC Ma ni ured PRELOG Ma ni ured M. SREDIŠ E Ma ni ured M. SUBOTICA Ma ni ured NEDELIŠ E Ma ni ured ŠTRIGOVA Ma ni ured KOTORIBA Ma ni ured DEKANOVEC

tel. 374-111 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

691


g

INFORMAC#JE

60

NOVOOTVORENI ODVJETNI KI URED

KREŠIMIR GOLUBI akovec, F. Prešerna 11c, III. kat Tel/fax: 040/390-590 Mob: 098/616-674 odvjetnik.golubic@email.t-com.hr Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 8-16 sa

ME UNARODNA ŠPEDICIJA MS DOO Vilka Novaka 48 c 42 000 VARAŽDIN raspisuje

natje aj za radno mjesto

OVLAŠTENI CARINSKI OTPREMNIK - 7 izvršitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci MJESTO RADA – Grani ni prijelaz Mursko Središ e UVJETI: - položeni stru ni ispit za me unarodnog otpremnika ili barem poznavanje te vrste posla – minimalno SSS – znanje rada na PC-u - nekažnjavanje za privredni kriminal - mjesto stanovanja u Me imurskoj županiji PLA A: Vrlo s mula vna za današnje vrijeme Ukoliko ste zainteresirani za takvo radno mjesto molimo Vas da u roku od 8 dana od dana objave dostavite podatke o ispunjavanju uvjeta sa kratkim životopisom na adresu: MS d.o.o., Vilka Novaka 48c, Varaždin ili e-mail: miodrag.simendic1@vz.t-com.hr

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Ispostava Prelog Klasa: UP/I-350-05/08-02/75 Urbroj: 2109/1-15-08-5 Me imurska županija, Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju, Ispostava Prelog, na temelju odredbe lanka 94. Zakona o op em upravnom postupku preuzetog Zakonom o preuzimanju Zakona o op em upravnom postupku u Republici Hrvatskoj (NN broj 53/91 i 103/96 – Odluka USRH) i lanka 105. i 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji («Narodne novine» broj 76/07), u postupku izdavanja lokacijske dozvole, upu uje

POZIV vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se izvodi zahvat u prostoru i nekretninama koje neposredno grani e sa katastarskim es cama predmetnog zahvata za koje se po zahtjevu inves tora tvrtke HEPOperator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, ELEKTRA AKOVEC iz akovca, vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:

IZGRADNJA TRAFOSTANICE MTS 10(20)/0,4 kV Prelog «Jug III» sa 10(20) kV priklju nim kabelskim vodom i raspletom niskonaponske kabelske mreže da izvrše uvid u Idejni projekt. Lokacija zahvata u prostoru: katastarske estice broj 8090/270, 8090/269, 8090/262, 8093/1, 8093/2, 8090/245, 8090/267, 8090/291, 8090/292, 8090/283, 8090/284, 8090/254, 8090/255, 8090/240, 8090/241 i 8090/266 k.o. Prelog u Prelogu. Uvid u idejni projekt mogu izvrši : osobe s dokazom da su stranke u postupku opunomo enik s dokazom da zastupa stranku dana 12. prosinca 2008. godine u vremenu od 11 do 13 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, Ispostava Prelog, Prelog, Glavna 29, I. kat.

Za dodatne informacije možete nazva 098 268 555. O rezulta ma natje aja bit e te obaviješteni u roku od 15 dana po objavi.

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju KLASA: UP/I-350-05/07-01/391 URBROJ: 2109/1-13/2-08-13 Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije na temelju odredbe 94. Zakona o op em upravnom postupku, a u svezi s odredbama Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) u postupku izdavanja lokacijske dozvole povodom zahtjeva trgova kog društva „Me imurske vode“ d.o.o. akovec,

POZIVA posjednike, vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina na kojima se planira izgradnja kanalizacijskog sustava „Sve Mar n na Muri“ sa ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda, te posjednike, vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina koje neposredno grani e s nekretninama na kojima se planira izgradnja kanalizacijskog sustava „Sve Mar n na Muri“ na katastarskim es cama u k.o. Sve Mar n na Muri, k.o Hlapi ina i k.o. Gradiš ak,

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Ispostava Prelog Klasa: UP/I-350-05/08-02/18 Urbroj: 2109/1-15-08-5 Me imurska županija, Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju, Ispostava Prelog, na temelju odredbe lanka 94. Zakona o op em upravnom postupku preuzetog Zakonom o preuzimanju Zakona o op em upravnom postupku u Republici Hrvatskoj (NN broj 53/91 i 103/96 – Odluka USRH) i lanka 105. i 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji («Narodne novine» broj 76/07), u postupku izdavanja lokacijske dozvole, upu uje

POZIV vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e sa katastarskim es cama predmetnog zahvata za koje se po zahtjevu inves tora tvrtke ARTNER d.o.o. iz Donjeg Vidovca, vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:

da izvrše uvid u Stru nu podlogu za isho enje lokacijske dozvole za izgradnju kanalizacijskog sustava „Sveti Martin na Muri“ koji obuhva a odvodnju i pro iš avanje otpadnih voda naselja Hlapi ina, Marof, Žabnik, Vrhovljan, Sveti Martin na Muri, Brezovec, Jurovec, Lapšina, estijanec i Gradiš ak, na esticama zemljišta u k.o. Sveti Martin na Muri, k.o. Hlapi ina i k.o. Gradiš ak.

REKONSTRUKCIJA – DOGRADNJA POSLOVNE GRA EVINE da izvrše uvid u Idejni projekt.

Uvid u Stru nu podlogu radi izjašnjenja mogu izvrši : osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige ili izvod iz posjedovnog lista iz kojih je vidljivo da je osoba posjednik, vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava nekretnine na kojoj se planira gradnja, odnosno nekretnine koja neposredno grani i sa nekretninama na kojima se planira gradnja) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku (ovjerena punomo ) dana 09. i 10. prosinca 2008. godine u vremenu od 9 do 14 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije akovec, Ul. Ru era Boškovi a br. 2 (prizemlje lijevo, soba broj 8). Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u stru nu podlogu. Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu pozivu.

Lokacija zahvata u prostoru: katastarske es ce broj 230, 1382/40, 225 i 1382/39 k.o. Donji Vidovec u Donjem Vidovcu.

Uvid u idejni projekt mogu izvrši : osobe s dokazom da su stranke u postupku opunomo enik s dokazom da zastupa stranku dana 12. prosinca 2008. godine u vremenu od 9 do 11 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, Ispostava Prelog, Prelog, Glavna 29, I. kat.

2. prosinca 2008. REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA GORNJI MIHALJEVEC Na temelju lanka 48. Zakona o lokalnoj i podru noj regionalnoj samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01., 60/01., - vjerodostojno tuma enje, 129/05. , 109/07. i 125/08..) i lanka 36. Statuta Op ine Gornji Mihaljevec („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 16/05.) raspisuje se:

JAVNI NATJE AJ

za prodaju zemljišta poduzetni ke zone “KR ” Gornji Mihaljevec u svrhu izgradnje gospodarskih objekata I. Predmet natje aja je prodaja neizgra enog gra evinskog zemljišta Poduzetni ke zone „Kr “ u Gornjem Mihaljevcu upisanog u z.k.ul. br. 518 k.o. Gornji Mihaljevec kat. es ca 171/110/3/1/1 , a u svrhu izgradnje gospodarskih objekata. Prodaju se gra evne es ce formirane prema DPU Poduzetni ke zone „Kr “ Gornji Mihaljevec („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 11/06.) ozna ene sljede im oznakama: 1) np 20 - površine 1973 m2 2) np 21 - površine 1968 m2 3) np 22 - površine 3285 m2 Za es ce od rednog broja 1.-2. odre ena je poslovna i proizvodna namjena, dok je za es cu navedenu pod rednim brojem 3. odre ena poslovna namjena. es ce se prodaju pojedina no, ali postoji mogu nost spajanja dvije, izuzetno u opravdanom slu aju i tri susjedne gra evne es ce koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom u ve u jedinstvenu es cu. Smještaj i prikaz prostora gra evinskih es ca iz to ke 1. ovog Natje aja prikazan je na Gra kom prikazu DPU Poduzetni ke zone „Kr “ Gornji Mihaljevec u mjerilu 1:1000, koji e bi dostupan svim natjecateljima na zahtjev. II. Po etna kupoprodajna cijena nekretnina ozna enih u to ci I. ovog Natje aja po m2 iznosi 20,00 kuna. III. Natjecatelji su dužni upla jam evinu u visini od 5.000,00 kuna na ra un Op ine Gornji Mihaljevec br. 2392007-1860400003, s pozivom na broj 21/227757 MB/JMBG, sa svrhom doznake - jam evina za kupnju gra evinskog zemljišta poduzetni ke zone „Kr “ Gornji Mihaljevec. IV. Natjecatelji mogu bi doma a i strana trgova ka društva i obr ako ispunjavaju Zakonom predvi ene uvjete: stjecanje prava vlasništva. Natjecatelji u prijavi trebaju nazna i naziv trgova kog društva ili obrta i adresu, te priloži : 1. Dokaz o upla enoj jam evini 2. Izvod iz sudskog ili obrtnog registra (izvornik ili ovjerena preslika) 3. BON-1 i BON-2, ne stariji od 30 dana (izvornik ili ovjerena preslika) 4. Potvrdu o podmirenim porezima i doprinosima 5. Kratki opis dosadašnjeg poslovanja 6. Djelatnost koju namjerava obavlja u Zoni 7. Redni broj i oznaku parcele za koju se natje e 8. Planirana veli ina objekta u m2 9. Potrebni energen : struja (kW), plin (m3/h), voda (m3/h) 10. Planirani broj novozaposlenih radnika 12. Planirana ulaganja i izvori nanciranja sa istaknu m udjelom vlas h ulaganja. V. Rok za dostavu ponude je 10. prosinca 2008. godine do 14.30 sa u Službi prijema pošte naru itelja, bez obzira na na in dostave. VI. Ponude se dostavljaju na adresu: Op ina Gornji Mihaljevec, Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec, u zatvorenoj omotnici s naznakom „ZA NATJE AJ - NE OTVARAJ“ Ponuda za kupnju zemljišta u Poduzetni koj zoni „Kr “ Gornji Mihaljevec“. VII. Ponude e se javno otvara 10. prosinca 2008. godine u 18,00 sa u prostorijama Op ine Gornji Mihaljevec. Otvaranju ponuda mogu bi nazo ni ponu a i ili njihovi ovlašteni zastupnici. VIII. Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se razmatra . IX. Najpovoljnijim ponuditeljem smatrat e se onaj natjecatelj koji ponudi najviši nov ani iznos povrh po etne cijene. X. Izabrani ponuditelj dužan je zaklju i Predugovor s Op inom Gornji Mihaljevec, u roku od 15 dana ra unaju i od dana odabira ponuditelja, kojim e se regulira me usobna prava i obaveze izme u ugovornih strana. XI. Nakon provedene parcelacije s izabranim natjecateljem zaklju it e se Ugovor o kupoprodaji zemljišta u skladu s odredbama Predugovora i zaprimljenom ponudom, kojim e se utvrdi katastarske es ce i uredi rok i na in otplate kao i tere enje nekretnine za korist prodavatelja (zabrana otu enja i optere enja nekretnine bez suglasnos Op ine Gornji Mihaljevec). Natjecatelj koji uspije u natje aju dužan je zapo e izgradnju objekta najkasnije u roku od 3 godine po sklapanju ugovora. U slu aju nepoš vanja navedenog roka ili promjene djelatnos koja nije u skladu sa natje ajem, Op ina Gornji Mihaljevec ima pravo raskinu ugovor. XII. Natjecatelju koji ne uspije u natje aju upla ena jam evina se vra a u roku 10 dana, a natjecatelj koji je uspio na natje aju pa odustao gubi pravo na povrat jam evine. XIII. Natjecatelj je obvezan potpisa predugovor i ugovor i vra ga Op ini Gornji Mihaljevec u roku od 15 dana po primitku istoga, u pro vnom e se smatra da je odustao od natje aja. XIV. Porez na promet nekretnina odnosno troškove glede upisa prava vlasništva i sve ostale troškove vezane uz prijenos prava vlasništva snosi kupac. Kupac sam pla a naknadu za promjenu namjene zemljišta iz poljoprivrednog u gra evinsko. XV. Op insko poglavarstvo Op ine Gornji Mihaljevec pridržava pravo poništenja ovog natje aja bez posebnog obrazloženja. XVI. Sve informacije o ovom natje aju mogu se dobi u Op ini Gornji Mihaljevec, usmeno (ured op ine) ili na tel. 040/899-117.


INFORMAC#JE

2. prosinca 2008.

61

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RESTORAN “TRATORIA RUSTICAâ€?, I. G. Kova i a 6, akovec, 1 KV KONOBAR na neodre eno, javi se na adresu ili na 311-207. do 7.12. 2. SLK d.o.o. AKOVEC, ZAVNOH-a 16, traĹži 1 VOZA E kategorije za doma i prijevoz na neodre eno vrijeme, javi se na 099-215-1846. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 3. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traĹži VIĹ E DJELATNIKA METALNE STRUKE na neodre eno vrijeme, javi se na 856-060. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 4. JB-MODELARIJABLAĹ˝EKA, EHOVEC81,traĹžiSTOLAR, TOKAR, GLODA na neodre eno vrijeme, javi se na 646545, 098-241-646. Natje aj otvoren do 02.12.2008.g. 5. MEId.o.o.K.P.KreĹĄimira,KOTORIBA,traĹži1INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-905-1948. Natje aj otvoren do 02.12.2008.g. 6. KI-MI SJAJ d.o.o. UKOVEC 21, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada Donja Dubrava, javi se na 099-27-177-16. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 7. “INTERIJERI-HORVATâ€? vl. DraĹžen Horvat, KNEZOVEC 119, traĹži SOBOSLIKARI - KV, PKV na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, rad na terenu, javiti se na 865593,099-2865-593. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 8. MTK, NEDELIĹ E, Ĺ˝arkovice 15, traĹži DJELATNICE ZA RU NO PAKIRANJE RIBE na odre eno vrijeme, javi se na 822-250. Natje aj otvoren do 04.12.2008.g. 9. Restoran MALA HIĹ˝A MA KOVEC 107, traĹži 1 KUHAR na neodre eno vrijeme, 8 satno radno vrijeme, mski rad, javi se na 098-241-666. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 10. GRAWE HRVATSKA d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traĹži ZASTUPNICI OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, voza ka dozvola “Bâ€? kat., rad na ra unalu, komunika vnost, inova vnost, mski rad, javi se osobno ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 05.12.2008.g. 11. VIG d.o.o. STRAHONINEC, P. MiĹĄkine 72 , traĹži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERA, PLINOINSTALATERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-273-460. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 12. DIVAL d.o.o. AKOVEC, I. Pl. Zajca 13, traĹži 5 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098354-197. Natje aj otvoren do 06.12.2008.g. 13. GRADITELJSTVO SAĹ KO d.o.o. ZASADBREG 17A, traĹži 2 ZIDARA,2TESARA,1GRA .RADNIKnaneodre enovrijeme uz probni rad, javi se na 098-179-0151. Natje aj otvoren do 04.12.2008.g. 14. SUĹ ARA I TRGOVINA SILADI d.o.o. KOTORIBA, R. BoĹĄkovi a 61, traĹži 2 VOZA A POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na neodre eno vrijeme, javi se na 682-538, 098-915-8006. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 15. ALUTEHNIKAd.o.o.DONJIVIDOVEC,traĹži1GRA EVINSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-1803139. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 16. STOLARIJA PURI EHOVEC 77, traĹži 1 RADNIK U STOLARSKOJ RADIONICI na neodre eno vrijeme, javi se na 645-517, 098-242-764. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 17. RADIKOVI -Postavljanje bet. Elemenata PRELOG, JUG II 32, traĹži 2 RADNIKA NISKOGRADNJE na neodre eno vrijeme,javi sena646-609,091-506-7891.Natje ajotvorendo 06.12.2008.g. 18. ALLIANZ ZAGREB d.d. AKOVEC, traĹži 3 SAVJETNIKA/ SAVJETNICE ZA PRODAJU OSIGURANJA najmanje SSS, vlastiti auto, poznavanje rada na ra unalu, nazovite na mob.098-460-294, 099-3133-729, e-mail; ivan.sinovic@ allianz.hr s naznakom “za natje aj-SAVJETNIKâ€?. Natje aj otvoren do 06.12.2008.g. 19. HOI-HOZMEC d.o.o. LOPATINEC, E. Kardelja 24, traĹži 1 KV, PKV MONTER GRIJANJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, javi se na 855-490, 098-632-284. Natje aj otvoren do 11.12.2008.g. 20. GIV-MONTd.o.o.PRELOG,Dravska64,traĹžiVIĹ EMONTERA CENTRALNOG GRIJANJA I VODOINSTALATERA na neodre eno vrijeme, rad u Sloveniji, stan i hrana osigurani, javi se na 646-088, 098-626-834 do 05.12.2008.g. 21. STIL-MONT Cirkovljan, Brestek 25, traĹži MONTER PVC STOLARIJE na neodre eno vrijeme, javiti se na 641-170, 098-948-0197. Natje aj otvoren do 10.12.2008.g. 22. Autoprijevoznik MEZNARI VLADIMIR AKOVEC, K. Racina 5, traĹži 1 VOZA C I E KATEGORIJE ZA DOMA I PRIJEVOZ na neodre eno vrijeme, 2 godine radnog iskustva na ĹĄleperu ili kamionu sa prikolicom, javi se na 098-426-840. Natje aj otvoren do 18.12.2008.g. 23. KERA-TIM d.o.o. NEDELIĹ E, M. Gupca 1, traĹži 3 KV, PKV KERAMI ARA neodre eno vrijeme, javi se na 099-2341590. Natje aj otvoren do 13.12.2008.g. 24. MILENASHOPd.o.o.HLAPI INA1,traĹži1ZIDAR,1GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-502-3933. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 25. Obiteljski dom za djecu s mentalnom retardacijom VRATIĹ INEC, Crkvena 32, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA na neodre enovrijeme,polaradnogvremena,javi seosobno ili 866-900. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 26. “ESTRAâ€? d.o.o. NOVO SELO ROK, R. Kon ara 39, traĹži 1 VOZA /RADNIKNAOTPREMIROBEnaodre enovrijemeuz mogu nost stalnog radnog odnosa, poĹželjno “Câ€? kategorija ali nije uvjet, javi se na 098-241-282. Natje aj otvoren do 08.12.2008.g. 27. ELEKTROINSTALACIJE PIN d.o.o. PRELOG, N. Tesle 17, traĹži 1 KV ELEKTROINSTALATER na neodre eno vrijeme,2 godine radnog iskustva, poslovi voditelja, javi se na 098-

173-5981. Natje aj otvoren do 18.12.2008.g. 28. Ca e bar BACARDI AKOVEC, Mihovljanska 49, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 0981867-118. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 29. Ugos teljski obrt ARCUS AKOVEC, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na 310-572, 091-314-6080. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 30. Autoservisni centar SINIĹ A d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 14, traĹži 1 AUTOMEHANI AR/AUTOELEKTRI AR na neodre enovrijemeuzprobnirad,poĹželjnoradnoiskustvo, javi se osobno ili 386-000, 098-351-964. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 31. Ugos teljski obrt “ APAâ€? AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 32, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, na pola radnog vremena, javi se na 098-241-767. Natje aj otvoren do 03.12.2008.g. 32. MONTMINGd.o.o. AKOVEC,R.BoĹĄkovi a16,traĹžiPLINOINSTALATERI, MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERI - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 390-845. Natje aj otvoren do 07.12.2008.g. 33. SJAJ COLOR d.o.o. AKOVEC, Dr. V. Ĺ˝ganca 18, traĹži 4 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-749-169. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 34. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC, Putjane 15, traĹži ZIDARI, TESARI, GRA EVINSKI RADNICI- viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 364-699. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 35. Ĺ˝IĹ˝EK d.o.o. SVETA MARIJA, Trg B. J. Jela i a 11, traĹži 5 DJELATNIKAZARADURASADNIKUnaodre enovrijeme,javi se na 098-632-158. Natje aj otvoren do 19.12.2008.g. 36. KAVANA DADA MIKLAVEC bb, traĹži 2 KONOBARICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-1922-144. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 37. TERMO BEK M. SrediĹĄ e, A. Ĺ enoe 29, traĹži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-899, 543-896. Natje aj otvoren do 31.12.2008.g. 38. Poljodiskont AGROTIM d.o.o. GORI AN, Murska 3, traĹži 1 VSS, VĹ S AGRONOM-VODITELJA POLJOAPOTEKE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-180-4881. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 39. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traĹži 5 LIMARA, 5 IZOLATERA na neodre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 643-205. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 40. Mesna industrija VAJDA d.d. AKOVEC, Zagreba ka 4, traĹži 1 STRU NJAK ZAĹ TITE NA RADU I ZAĹ TITE OKOLIĹ A, VĹ S tehni kog smjera (poĹželjno kemijskog ali nije uvjet), stru ni ispit za stru njaka zaĹĄ te na radu, radno iskustvo na poslovima zaĹĄ te na radu i zaĹĄ te okoliĹĄa, poznavanje rada na ra unalu, znanje jednog stranog jezika, voza ka dozvola “Bâ€? kat., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu sa naznakom “ponuda za natje ajâ€?, kontakt:372-588. Natje aj otvoren do 28.11.2008.g. 41. JUR EC TRANSPORTI d.o.o. PRELOG, F. Glada 1, traĹži 1 VOZA KAMIONA S PRIKOLICOM za me unarodni promet na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-479. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 42. FRIZERSKI STUDIO LJEPOTE d.o.o. D. KRALJEVEC, Kolodvorska 52, traĹži 1 KV FRIZERKA na neodre eno vrijeme, samostalnost u radu, obavezno radno iskustvo, puno radno vrijeme, javi se na 655-567, 098-814-161. Natje aj otvoren do 23.12.2008.g. 43. AGURA d.o.o. DRAĹ KOVEC, DraĹĄkovi eva 1, traĹži 1 KV, PKV KONOBAR stalni radni odnos (novootvoreni objekat),struka nije uvjet, minimalno zavrĹĄena OĹ , javi se poslodavcu na 098-726-410 do 23.12.2008.g. 44. POZAMANTERIJA-MT d.o.o., 40315 M. SrediĹĄ e, J. Broza 88, traĹži 1 VĹ S TERENSKI KOMERCIJALIST ak vno poznavanje engleskog jezika, voza ka dozvola “Bâ€? kategorija, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. 45. Mini market OREĹ KI MACINEC, Glavna 1, traĹži 1 PRODAVA MJEĹ OVITE ROBE na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 858-480- natje aj otvoren do 10.12.2008.g. 46. KERASTIL d.o.o. AKOVEC, O. Ĺ˝upan i a 1, traĹži 2 KV, PKV KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 633148, 099-234-1591. Natje aj otvoren do 24.12.2008.g. 47. Centarzapomo injeguMa ari AKOVEC,Buzove ka 8, traĹži 2 DOSTAVLJA A HRANE, POMO I NJEGA U KU I na neodre eno vrijeme, voza ka dozvola “Bâ€? kategorija, javi se osobno ili 091-150-4815. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 48. Gra evinarstvo Horvat d.o.o. AKOVEC, V.Morandinija 3, traĹži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-393-119. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 49. “XLâ€? Objekat jednostavnih usluga AKOVEC, K. Zrinski 4, traĹži 2 DJELATNIKA ZA PRODAJU I SPREMANJE BRZE HRANE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-945-4636. Natje aj otvoren do 12.12.2008.g. 50. STRUCTURA d.o.o. Ĺ ENKOVEC, A. Ĺ enoe 74, traĹži 1 KERAMI ARSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javi se na 098-329-430. Natje aj otvoren do 24.12.2008.g. 51. Dje ji vr “Dje ja maĹĄtaâ€? AKOVEC, J. B. Jela i a 25, traĹži 1 SPREMA ICA na neodre eno vrijeme, nazvati ili osobno do i u vremenu 8,30-15,00. Natje aj otvoren do 08.12.2008.g. 52. Ca e bar CHROME AKOVEC, Mihovljanska 64, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 091880-9417. Natje aj otvoren do 26.12.2008.g.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: VIT VUK VI , sin Lidije i Davora; > > T T K, k i nice i Darka; T LI H V T, k i Dragice i Dragana; >I B L G, sin Dijane i Samira; VIKT I V B [, k i Kristine i oberta; LU[I H Ž K, k i >onike; G D IG [, sin Gordane i osipa; L > I , k i Dijane i >iljenka; > U L K L Š, k i >irjane i Zdenka; >IH L > UŠI , sin nite i Danijal; G ZD ŠŠ, sin Gordane i Davora; B T VI , sin Luce i Damira; IV K L V [, sin Silvije i Zlatka; > I H IL VI , sin Tamare i Stjepana; D U S, sin ennifer i Samira; TI P S DI, k i Tanje i >arka; \ K B H V T, sin Ivane i Dubravka; \ILIP K > , sin ulije i >ije; K L KI I , k i Tee i Ivana; > T >U K, k i ataťe i oberta; B P T I VI , sin Sanje i Sre ka; H D PI T I , k i Silvije i onalda; K L Ž ID I , sin Ljiljane i enata; \L I I L P LD > S I , sinovi Vlatke i \lorijana; T P I , k i Željke i >arka; > TI ŠŠ, sin Vesne i Zorana ( edeliť e).

VJEN ANI: Petra >a ari i Stjepan Varga; nita Kova i >ario uĹži ; >aja ovak i >laden Pintari

53. FEROKOTAO d.o.o D. KRALJEVEC, traĹži AUTOLAKIRER, LAKIRERnaneodre enovrijeme,javi seosobnoili655-103. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 54. Dekra za privremeno zapoĹĄljavanje d.o.o. VARAĹ˝DIN, Kapucinski trg 5, traĹži 8 SSS DJELATNIKA U PROIZVODNJI GRA . STOLARIJE na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, javi se osobno ili 042-200-123. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 55. Caffe bar “COROâ€? AKOVEC, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na 095-861-4020. Natje aj otvoren do 10.12.2008.g. 56. ZKKd.o.o. AKOVEC,P.R.Kropeka1,traĹži5ZAVARIVA A MAGpostupaknaneodre enovrijemeuzobaveznuprovjeru, poĹželjno radno iskustvo, rad na terenu, javi se osobno ili 098-982-3495. Natje aj otvoren do 20.12.2008.g. 57. ZavrĹĄni radovi u gra evinarstvu “NIMARâ€? STRAHONINEC, Ĺ˝. FaĹĄizma 135, traĹži 2 KERAMI ARA, 2 RADNIKA NA IZRADI KNAUFA; 1 GRA EVINSKI TEHNI AR za poslove poslovo e na neodre eno vrijeme, javi se na 099-2203722. Natje aj otvoren do 15.12.2008.g. 58. MIVA Pribislavec, A. Star evi a 1, traĹži 2 BRAVARA, 2 POMO NA BRAVARA, RADNIKA ZA IZRADU I MONTAĹ˝U ELI NIH KONSTRUKCIJA; 2 ZAVARIVA A CO2, MIG-MAG postupak na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 360-733 ili osobno. Natje aj otvoren do 27.12.2008.g. 59. Kerami arski obrt KERAMBIS PLEĹ IVICA 23C, traĹži 3 KV kerami ara, 1 pomo ni radnik na neodre eno vrijeme, javi se na 099-671-9055, 040-524-261. Natje aj otvoren do 31.12.2008. 60. Kovinoplas ka KRUĹ ELJ PRELOG, T. Ujevi a 22, traĹži 1 KOVINOTOKAR na odre eno vrijeme, javi se na 098-680509. Natje aj otvoren do 26.12.2008.g. 61. TONI d.o.o. LudbreĹĄka 58, D. Kraljevec, traĹži 2 SKLADIĹ NA RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na 655-444 ili osobno. Natje aj otvoren do 05.12.2008.g. 62. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 1 DJELATNIK ZA RAD U PLASTENIKU I SADNJI PRESADNICA na neodre eno vrijeme, javi se na 333-870 ili 091-566-0125. Natje aj otvoren do 21.12.2008.g. 63. SUHOGRADNJA MARTINEC d.o.o. PRELOG, Zrinskih 18, traĹži 1 AKUSTI KI IZOLATER na neodre eno vrijeme, javi se na tel.645-128, 098-242-488. Natje aj otvoren do 17.12.2008.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRU NA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

ZAHVALA

U dubokoj tuzi zbog iznenadne smrti naĹĄeg voljenog supruga i tate

FRANJE FRICA

RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. GEOID-BEROĹ d.o.o.,Jalkovec,S.TomaĹĄkovi a43,trĹžai 1 VOZA A TERETNOG VOZILA, na odre eno, mogu nost na neodre eno, OĹ , PKV, KV bilo koje struke (ne treba bi KV voza ), voza ki B i C kat., oko 2 godine radnog iskustva, radi se na terenu u RH (Lika, Slavonija‌), najava na 042/370-800 (Marija BeroĹĄ do 16 sa ) do 20.12. 2. AUTOBUSNIPROMETd.d.VaraĹždin,Koprivni ka2,traĹži 1 SAMOSTALNOG REFERENTA PLANA I ANALIZE na neodre eno, VSS-dipl. ekonomist ili dipl. informa ar, potrebno radno iskustvo na poslovima plana i analize, poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kat., pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na adresu do 5.12. 3. JM d.o.o., Brezni ki Hum 18, traĹži 1 KONOBARICU, na neodre eno,OĹ ,KV,SSSbilokojestruke,radnoiskustvonije bitno, nema mogu nos smjeĹĄtaja, najava na 042/618-204 (Andrijana Klemen) do 31.12. 4. UGOSTITELJSKI OBRT DraĹžen JambriĹĄko, Zlatna Guska, J. Habdeli a 4, VaraĹždin, traĹži 2 KONOBARA/ICE-posluĹživanje pi a u “Baseball baruâ€? i posluĹživanje jela i pi a u “Zlatnoj gusciâ€?, na odre eno (mogu nost na neodre eno), KV, SSS bez obzira na vrstu zvanja, osobe s a nitetom prema radu u ugos teljstvu, radno iskustvo je poĹželjno, ali nije uvjet, radno vrijeme, dvije smjene, najava na 091/669-0906 do 28.2. 5. FRIZERSKISTUDIOSTYLE,VaraĹždinska31,Ces ca,traĹži1 FRIZERA na neodre eno, KV frizer, poĹželjno radno iskustvo, u obzir dolaze osobe iz okolice Ces ce (Petrijanec, MaruĹĄevec‌),najavana724-106,098/951-6996(BrankicaĹ˝upani ) do 25.12. 6. ALU-METAL d.o.o., Podvorec 27, traĹži 1 BRAVARA MONTER ALU I PVC STOLARIJE, na odre eno (mog. na neodre eno), KV, poĹželjno radno iskustvo u struci i voza ki B kat., nije uvjet, 2 POMO NA RADNIKA U IZRADI I MONTAĹ˝I ALU I PVC STOLARIJE na odre eno (mogu nost na neodre eno), poĹželjno radno iskustvo na m poslovima, najava na 098/577-776(g.Ĺ poljarec),raduradioniPodvorec,montaĹža na terenu (do Zagreba). Natje aj otvoren do 31.12. 7. UGOSTITELJSKI OBRT AL CAPONE, JalĹĄevec Svibove ki 83, traĹži 1 KONOBARICU na neodre eno, KV konobarica, sa ili bez radnog iskustva, nema osiguran smjeĹĄtaj, pla a 4000,00 kn, najava na 091/306-0484 (Mario Pokos) do 31.12. 8. KID-91 d.o.o., Donja Poljana, M. PuĹĄteka 27, traĹži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno, OĹ , KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije uvjet, osiguran smjeĹĄtaj, najava na 091/588-7406 (Marija Kataleni ) do 31.1.

iz akovca

dirnute paŞnjom, poťtovanjem i ljubavlju kojima su ga posljednji put darivali dobri i dragi ljudi, u nemogu nosti osobne zahvale na brojnim iskazima su uti, brzojavima, cvije u i svije ama, najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima. Zahvaljujemo djelatnicima Doma zdravlja, edinici Hitne, kao i koronarnoj jedinici Županijske bolnice akovec. Velika hvala osoblju mbulante Veronike >aksimovi , dr. kao i njegove osobne lije nice. Hvala svim djelatnicima Tehni ke, industrijske i obrtni ke ťkole, kao i konomske i trgova ke ťkole u akovcu. Potresene paŞnjom mladih ljudi, maturantima upravnih referenata konomske i trgova ke ťkole iskazujemo posebnu zahvalu. ajiskrenija hvala i svim njegovim lovcima Lovne jedinice Zec akovec koji su ga tako sve ano odveli na njegov posljednji lov. eizostavna zahvalnost i gospo i Ljerki Biťevac, pateru lbinu i gospodinu ugustu Lesjaku na vrlo toplim, iskrenim i prisnim rije ima oproťtaja.

POSLJEDNJI POZDRAV

( akovec). Ljubica Lepen i Darijan Lovren i (Dekanovec). Tanja Trstenjak i Predrag >ikolaj; >artina Strojko i >ario Trstenjak (>ursko SrediĹĄ e). Karolina Slokan i Kristijan ovak; Ivana KoĹĄak i obert Horvat (Ĺ trigova); Daniela Dominik i Krunoslav BaĹĄnec; >artina SrĹĄa i Darko Treska; nica Zlatar i osip Zadravec (Prelog); Katarina >usta i >arko Zakoi , >ilena Korent i SiniĹĄa >ijajlovi ( edeliĹĄ e).

Po ivao u miru BoĹžjem i laka mu hrvatska zemlja! Njegove ur ica i Dijana

ZAHVALA Povodom smrti naĹĄe drage supruge, mame, bake i sestre

KATARINE VLAĹ I ro . BUKAL iz rehovice preminule dana 23.11.2008. u 72. godini Ĺživota

UMRLI: \ranjo \ric, ro . 1937.; ustina ovak, r. TomaĹĄi , ro . 1914.; Ivan >atulin, ro . 1943.; Terezija epelja, r. Vusak, ro . 1929.; ozina Kova , r. Preprotnik, ro . 1921.; osip Kvakan, ro . 1921.; Draga Ku evi , r. Kelkedi, ro . 1948.; Katarina Bestijani , r. >esari , ro . 1953.; >ilan Bahunek, ro . 1934.; >arija >ar etko, r. ovosel, ro . 1921.; Ivan VuruĹĄi , ro . 1934. ( akovec). Damir ovak, ro . 1961. (Dekanovec). >arija Zebec, r. >undjar, ro . 1925. (>ursko SrediĹĄ e). >agdalena DrĹžani , r. Srpak, ro . 1921.; Stjepan Ĺ te i ar, ro . 1948. (>ala Subotica). >arija >ejaĹĄ, r. Lesinger, ro . 1938. (Prelog). lizabeta Dravec, r. Horvat, ro . 1919.; Ĺ tefanija >atulin, r. >arkulija, ro . 1949. (Kotoriba); \ranjo Kova i ro . 1924., Katarina VlaĹĄi r. Bukal ro . 1936. ( edeliĹĄ e).

dragoj baki

Katarini VlaĹĄi hvala na bezgrani noj ljubavi i dobroti koju si nam darivala tijekom svog Ĺživota.

ISK I Z HV L U > rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, volonterkama [aritasa i svima ostalima na izrazima su uti, poloĹženim vijencima i svije ama na odar i ispra aju drage nam pokojnice na vje ni po inak. Zahvaljujemo vl . Stjepanu >oste aku, vl . Danijelu Bistrovi u i vl . Pavlu >esari u na ispra aju, kao i toplim rije ima oproĹĄtaja. Hvala svim moliteljima krunica.

eka ti je blaĹžen po inak na ebu. Tvoji unuci Monika, Antun i Jelena

OĹžaloĹĄ eni: suprug Josip, k erka Danica, zet Stjepan, brat August, unuci Monika, Antun i Jelena


INFORMAC#JE

62

OBAVIJEST O PRESELJENJU

MONTMING d.o.o. akovec R. Boškovi a 16, tel. 040/390-845 U skladu s planiranim proširenjem i poli kom tvrtke objavljuje se

Dragi kolege, poduzetnici, poslovni partneri, Regionalna razvojna agencija Me imurje – REDEA d.o.o. preselila je na novu lokaciju. Za sva pitanja o održivom razvoju Me imurja stojimo na raspolaganju na novoj adresi - Bana Josipa Jela i a 22 u akovcu.

NATJE AJ za obavljanje poslova i radnih zadataka

Brojevi telefona: - Za pitanja poduzetnika o mikrokredi ma, garancijskim shemama, poslovnim planovima, inves cijskim studijama i sl.: 040/395-542 - Za pitanja o poduzetni kim zonama, mogu nos ma ulaganja u Me imurje i sl.: 040/395-571 - Za pitanja o ruralnom razvoju i turizmu: 040/395-586 - Za ostala pitanja: 040/395 560 Broj fax-a: 040/395 142 Radujemo se vašem pozivu ili posjetu. REDEA

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Opticum 4100 TSCX ◦ combo prijemnik ◦ conax čitač kartica

AKCIJSKE CIJE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T132C2SR

Zemaljski kompleti sa montažom

Coax kabel AO-7

=

~ ~ info@kerman.hr

www.kerman.hr

1. MONTER CENTRALNOG GRIJANJA – više izvršitelja 2. PLINOINSTALATER – više izvršitelja 3. VODOINSTALATER – više izvršitelja Poželjno je radno iskustvo i samostalnost u radu, može i po etnik. Javi se osobno gosp. Dev i Franji na tel. 098/242-992

2. prosinca 2008. Na temelju lanka 82. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07), Grad Prelog, Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša, objavljuje

OBAVIJEST o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Grada Preloga – podru je manjeg obuhvata k.o. Draškovec, Cirkovljan, Oporovec i Prelog („Službeni glasnik Me imurske županije“, br. 10/08) Detaljne informacije o jeku izrade navedenog prostornog plana mogu se dobi na adresi: Grad Prelog, Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša, Glavna 33, 40323 Prelog, putem e-maila na adresi: gospodarstvo@prelog.hr ili na telefon 040/645-301.


za velike i male

ast herojima

ast herojima

Pri a

Pri a

Pri a

U bajci je sve mogu e

ast herojima Uutorak18.studenogaprisjetilismose nedužnih ljudi koji su poginuli za Vukovar. Prva dva sata svi šesti razredi gledali smo ilm “Heroji Vukovara”. Neki su ak i plakali. Razumijem ih… To je stvarno bilo strašno… Poslije velikog odmora okupili smo se ispred škole. Jedan po jedan uzimali smo svije e. Crvene, bijele i plave. Krenuli smo prema našoj šetnici uz Muru. Svi smo bili jako tihi i dostojanstveni. Hodali smo u duga koj koloni, koja je izgledala kao gusjenica. Svako malo pogledavali smo svije e, u strahu da nam se ne ugase. Stigli smo na šetnicu i od svije a napravili prelijepi hrvatski grb. Stali smo na stepenice i ekali po etak programa. Program su vodile: Lara, Lea, Karla, Arijana i Maja. itale su o ljudima koji su poginuli za Vukovar. Prevladavala je tužna atmosfera. Nakon programa pjevali smo pjesmu “Moja domovina” ime

smo okon ali naše okupljanje. Odlazili smo jedan po jedan, okre u i pogled za našim svije ama. Izgledalo je kao da hodaju za nama. Njihova svjetlost dopirala je sve do naše škole. Stigavši pred školu otišli smo u svoje razrede. S našom razrednicom razgovarali smo o herojima Vukovara. Minutu šutnje posvetili smo poginulima. Bilo je to sje anje, na sve one ljude koji su život dali za spas jednog grada. Nadam se da e se nešto takvo divno organizirati i sljede e godine. Napisala: Leona Srša, 6.b OŠ MURSKO SREDIŠ E

Grad heroj Pun si ruševina i tuge, Jadi i ljudi koji prolijevaju suze.

Mnogo si boli pretrpio, Puno si suza prolio, Svoje si gra ane branio, Ali ti se hrabro nisi predavao. Kad sam prvi put u Vukovar stigla Strah, suze i bol sam osjetila. Tužna sam bila. Nisam ni slutila što je rat, Što zna i izgubiti nekoga, Što može u initi bratu brat. Kad god pomislim na Vukovar S tugom se sjetim na jadne nedužne Ljude, koji su u ratu pali I za tebe život dali. Ti si ponos naše domovine, Ti si nada svim ljudima, Ti si NAŠ GRAD HEROJ!! Lara Lisjak, 6.a OŠ MURSKO SREDIŠ E

Moji najsretniji dani bili su oni koje sam provodila sa svojim ocem. Bilo mi je pet godina. Sje am se kako mi je otac govorio da mi o i sjaje kao zvijezde u no i, da je moja kosa kao zlatom posuta. Zato me i zvao Zlatokosa. Volio mi je pri ati pri e i itati knjige. Uz njega sam i ja zavoljela te stvari. Bilo je jako pošten, a to je tražio i od mene. Puno vremena smo provodili zajedno. Bio je uz mene više od moje majke. Zato me i jako ražalostila njegova bolest i prerani odlazak s ovog svijeta. Dani nakon njegovog odlaska bili su jako tužni. Majka je žalovala za njim dugi niz godina. Nakon deset godina upoznala je ovjeka za kojeg se kasnije i udala. On je imao dvije k eri, blizanke, ali ja sam upoznala samo jednu od njih. Jedna je ostala živjeti sa svojom majkom, a jedna je sa ocem došla živjeti k nama. Bila je jako ljubazna i dobra prema meni.

Jako smo se dobro slagale i dijelile smo sve tajne. Jednog dana u našu ulicu doselio je drag i prekrasan mladi . Taj mi se mladi jako svidio. Volio je iste stvari kao i ja, itati, pisati, maštati… Jako puno vremena smo provodili zajedno. Skoro svake ve eri smo išli na jezero promatrati zvijezde i pri ati. Ja sam se sa njim jako zbližila, ali sam se u istom trenutku jako udaljila od svoje polusestre. Ali to nisam ni primijetila. Jednog dana je otišla na ljetovanje k svojoj majki. Nakon što se vratila, nisam je prepoznala. Postala je jako okrutna, bezobrazna i neljubazna. Bila je ljubomorna na mene i mog mladi a. Postavljala mi je zamke i radila svakakve spa ke. Htjela mi ga preoteti. Pokušala mi je i uzeti zlatnu ogrlicu koju mi je ostavio moj otac. On ju je naslijedio od svoje bake, moje prabake. Dok smo jedne ve eri bili na jeze-

Naši gosti Jesenski veter Janoga jutra veter me Svojim fu kanjem zbudjo. Odma sam sko ila z postele I glej kaj sam vidjla: Veter listje vrtij, Veter se z drevjem igra, Na kitju ga listja ve nej! Veter je dotiro rne oblake Šteri su suze spustili i Našo zemlico lejpo namo ili. Rahela Zadravec, 2.r OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC

Veter Veter je po eo puhati I okauli bloki laufati. Štela sam se za vrota tiskati Jer se ve po elo bliskati. Mami sam sko ila v krilo I pitala: Kaj je tau bilo? Joko sam se splašila Pak sam se pod guj skrasila. Mama mi je itala pri u O nekšemu velikomu fti u.

ru, polusestra nas je pratila i prisluškivala. Razotkrila se nakon što je moj mezimac Niki, mali pekinezer, po eo lajati na nju. Od straha je zavrisnula i pobjegla. Meni je to postalo jako udno i sumnjivo. Znala sam da je Niki obožavao moju polusestru kao i mene. Po ela sam sumnjati da nije u pitanju samo ljubomora. Jednog sam dana na svojoj polusestri primijetila udan ožiljak koji nikad prije na njoj nisam vidjela. Po ela sam sumnjati da je to njezina zla sestra blizanka. U to sam se i uvjerila kada ju je njezin otac ujutro na doru ku nazvao druga ijim imenom. Ona i njezin otac su priznali da su sve ovo vrijeme skrivali istinu. Nakon toga vratila se moja dobra polusestra. Ja sam bila jako sretna zbog toga, a posebno sretan bio je i Niki. Elena Horvat, 6.a OŠ MURSKO SREDIŠ E

Naši gosti

Moj pes je stroho biu Pak se v ku icu skriu. Mirno sam v posteli ležola I do jutra dobro se naspola. V dvoru se drevje nagnulo, A grdoga vetra nestalo. Ivana Sklepi , 2.r OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC

Gdje ti oko sebe osje aš ljubav? Ljubav osje am kad me mama grli, kad se ja i braco grlimo, kad su prijatelji oko mene, kad sam zaljubljena. Nikol Ljubav je svuda oko nas. Osje am da se mama i tata vole, osje am da mama i tata vole mene, sestru i brata i mi volimo njih. Volim baku i djeda i oni vole mene. P ela voli cvijet, a zemlja voli sunce i kišu. Ljubav pokre e svijet. Doroteja Ja oko sebe osje am ljubav kad je

netko kraj mene koga jako volim, a on mi je simpatija. Ali ja imam dvije simpatije: jedna mi je simpatija Lare Srnec brat, a druga Rokin brat Mateo iz 4. razreda. I tako ja oko sebe osje am ljubav: Mateo Vincek i Filip Srnec! Petra Ljubav najviše osje am u svakoj knjizi dobivenoj od mame, zagrljaju od bake, poljupcu od tate, darovima djeda, jabuci od prabake. Ljubav je osje aj svakog ovjeka. Ljubav osje am i onda kad sam u opasnosti, ma u svemu što mi roditelji pružaju!!! Ivana Ja osje am ljubav u svojoj obitelji, kod prijatelja, kod bake i djeda, kod u iteljice. Magdalena Ja osje am ljubav u blizini svojih roditelja, bake i djeda, u blizini ro aka…. Kad se igram sa svojim psom osje am njegovu ljubav prema meni. Ljubav osje am i kad sam sama s cvije em na livadi. Marcela U enici 2.r OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC


DOBRO JE ZNATI

64

Predstavljeni rezultati projekta IMPER U etvrtak 13. studenog u zgradi Scheier u akovcu predstavljeni su rezultati projekta prekograni ne suradnje izme u me imurskih i pomurskih poduzetnika MP . Ugovor o financiranju projekta potpisan je 26. studenog 2007. godine izme u Središnje agencije za financiranje i ugovaranje i D -e. Projekt je financiran iz programa Phare 2006 u okviru programa prekograni ne suradnje G . Ukupna vrijednost MP -a je 95.777,35 U od ega je od strane uropske komisije i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva sufinancirano 74,78%. Partner na projektu je Mura iz Murske Sobote. U projektu je sudjelovalo 15 poduzetnika iz Me imurja i 5 iz Pomurja za koje je bila organizirana edukacija iz marketinga nakon koje su uslijedila dva kruga individualnih sasta-

naka s marketinškom konzultanticom. Cilj sastanaka bio je analiza i unaprje enje marketinških znanja i aktivnosti poduzetnika. U tre em krugu konzultacija naglasak je stavljen na unapre enje komunikacijskih i pregovara kih vještina. Svi poduzetnici imali su prilike predstaviti svoje proizvode i usluge na zajedni kom nastupu na M S P-u od 13. do 15. Lipnja gdje su uspostavljeni brojni poslovni kontakti i ste ena korisna iskustva u sajmovanju. a M S P-u je predstavljena prva brošura i CD s promotivnim materijalima poduzetnika na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku. U okviru projekta napravljena je i mrežna stranica www. imper-redea.com. Posebnost web stranice je trojezi na baza s podacima o svim sudionicima u projektu koja e se nadopunjavati i nakon završetka projekta, a koja može biti korisna za pronalaženje prekograni nih partnera.

Prilikom predstavljanja rezultata predstavljena je i trojezi na brošura s korisnim sadržajima za poduzetnike iz regije koji žele uspostaviti prekograni nu suradnju ili unaprijediti svoju marketinšku unkciju. Uz brošuru je predstavljen i multimedijalni CD sadržaja sli nog brošuri. akon predstavljanja rezultata projekta organizirana je radionica na temu marketinga, koji je i bio jedan od okusa projekta MP . a ovaj na in je ve na predstavljanju rezultata projekta nastavljeno s daljnjim aktivnostima na podru ju podizanja kompetencija me imurskih poduzetnika. Projekt službeno završava 30. studenog 2008. no suradnja izme u D -e i slovenskih partnera se nastavlja na nizu projekata prijavljenih na ovogodišnji natje aj u okviru P operativnog programa Slovenija-Hrvatska.

Ovaj projekt sufinancira EU, a provodi Regionalna razvojna agencija Me imurje - REDEA d.o.o.

2. prosinca 2008.


RAZBIB]IGA

2. prosinca 2008.

Ĺ ALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Akcija - remeni ĹĄteri se dajo pokap iti N

avelikom se, i to ve hajdig dugo, pripoveda o stezanjo remenov, kaj zna i gda se svecka kriza pomalem dosmickala i na naťe poceke. Nej znati jeli je vse istina kaj se pripoveda o toj krizi, ali je sigurno gda bode remene trelo pokap iti. Kak mi se zdi, ovi vu sveto kaj so zmislili to krizo, bodo od nas iskali kaj si remene pokap imo za jeno luknjico, a to je malo vej kak nikaj, pak kaj nebomo sam tak na lefko preťli, bode nam naťa vlada privoť ila joť jeno luknjico. to bode jeni prilog sveckoj krizi. Pak nebodo oni na sebi ťparali gda imaju nas ťteri bodemo za jiv pokap ili remenje. Kaj nebode neť i rekev gda smo mi Me imorci sam za hrmbati i gda se neznamo snajti i gda smo nej za nikťi biznis, moram vam re i gda je naťa gracka trgova ka hiŞa prva ziťla vum z nejnoveťom ponudom: kcijska prodaja remenov ťteri se morejo pokap iti na vsaki pol centimetrov, jako so pogodni za vremena ťtera nas akajo, a morejo se dobiti vu vsim arbama. istam na krajo letka je z drobnaj slovaj dopisano: veliki izbor hozintregerov za politi are na vlasti – morejo se kupiti sam z potvrdom precednika vlade ili pak resornoga ministra. Kak vidite, vsi oni ťteri so si nej ostajli remene iz onoga kmi noga vremena, iz naťe,

nek tak zdavnja, minule povjesti, bodo si morali kupiti novoga, ak ne ejo kaj jim bodo hla e pale na kolena. Novo vreme, nove drĹžave, novi obi aji, a stari remeni.

im je precednik vlade, vek Sanaderov, po ev glasno gruntati o temo kak bi se trelo mam po eti ĹĄparati kaj nas svecka kriza nebi zasko ila dok zaprav poranjka na naĹĄa vrata i kak bi nejbole bilo boĹži nice ostajti vu drĹžavnoj kasi, akoski so ga gracki oci pretekli. Najme kaj, akoski gradona elnik je nej biv siguren jeli se vek Sanader sam ĹĄaliv ili nej, pak je vsim teĹžakima gracke uprave poslav boĹži nico za den republike. Penez ga je, a ipak so novi izbori drugo leto. Kak vidimo ovi pre gracki vuri vse zazvedijo.

N

egda je bilo druga , a denes pak vam je istam druga . Verjem gda ste uli kak so, mam na po etko drugoga rata Ma ari osvajali mesta polek Mure: po eli so od Kotoribe, pak vse do Svetoga Martina. Tak je ma arski zapovednik, jeno ve er, javiv svojima vu PeĹĄto: Denes smo osvojili grad Matekovec i selo Poturen. To negda je zanavek minulo, a denes je Podturen pravo gadiliĹĄte: liĹĄpa se ĹĄkola, zavrĹĄavle se ĹĄporcka dvorana, a

65

kaj je nejglavneĹĄe po ev se delati i nasip ĹĄteri bode Muro drĹžav pod kontrolom i ve se nebode rezlevala po celomo Poturno, kak je to do ve, na leta, delala. Verjem gda so si to Poturen ani, od zdavnja, Ĺželeli i dok bode nasip gotov bodo mogli mirno spati i dok bode vodostaj Mure rasev, jer bodo znali gda se more rezlijati sam na drugo strano. to je ve nej jiva briga. a to se nek brigajo oni ĹĄteri naĹĄe skele kradejo.

V

si znamo kaj je KatruĹža, a isto tak znamo gda ona pomaĹže beteĹžnikaj ĹĄteri nucajo drage leke, a tej leke ne pla a minister za zdravi e. Jeste se gda zapitali: ĹĄto itak puni KatruĹžino kaso? nate ĹĄto: vsi mi i niĹĄ i. Kak gda. morali bi vsi, vsaki malo, pak bi se nabralo dostik kajbi se kupili oni leki brez ĹĄteri se nebre, o em re i, brez ĹĄteri beteĹžniki nebrejo Kuliko sam mev za uti, minister Milinovi je do ve nej nikaj dauv. akaj sam se ruon na jega zmisliv? Minuli tjeden se po elo ĹĄepetujiti, po nejlepĹĄi akoski vulici, kak je neĹĄ i vu KatruĹžino ĹĄkreblico porinuv nejnoveĹĄo Milinovi ovo Re ormo zdravstva. Nejbi vam znauv re i kaj je neĹĄ i z tem ĹĄtev re i, ali od re orme nebodo ozdravili beteĹžniki ĹĄteri nemajo z esa lekece

kupiti. brez lekov se morejo, pomalem, na grobi e pakerati. a tua jim, isto tak, nej tre re orma, nek grobno mesto.

V

erjem gda ste i vi, vu zadje vreme, vu pamet zeli kak vsi naťi politi ari nikaj ne valajo, kak saborniki, tak elniki stranjki, Şupan, na elniki‌, kak urt laŞejo, o em re i, ne govorijo istino, a sam jenoga imamo ťteri ispravla lucke krive Drine, oliti Trnave i sam on vse dela kak ^oŞek zapoveda, kak ljudi odjega iť ejo i vse nejbole zna. Mislim gda je tu nejto neťe re i kak je on vsakomo lonco riglica. nej sam to: vse kaj se prinas vu Me imorjo napravi, on je temo nejve doprinesev, a isto tak i ono kaj se ve pripetilo, kak i onomo kaj se bode zutra pripetilo. vu isto vreme, ak se kaj zahuzalo ili pak je nekaj istam krivo odiťlo, on navek za to najde krivca. Verjem gda i vi znate ťto bi to mogev biti, ali kaj se nebi vej jiv javilo, bodem rekev na glas kaj bodo vsi uli i vsi znali: to je ^ig ^rader. ^rez jega se nikaj dobroga nebre naprajti, a on nikak i nigdar nebre zgreťiti (prema jemo je Mikloť rinski biv mali vica) i zato verjem gda ga bira ko telo bode prepoznalo i gda ruon on bode nať novi, nejmeje, Şupan.

Prosidba

Djed BoĹži njak

- Prije nekog vremena si me zaprosio a ja sam te odbila. Sad sam promijenila miĹĄljenje - kaĹže djevojka mladi u. - ja - odgovori on.

Doťao Djed ^oŞi njak u Etiopiju i drŞi malog crn i a u krilu: - Hohohohooo, ťto bi ti za Novu godinu? - Pa, znať, djede, ja nisam jeo niťta ve danima... - Hohohohoooo, ko’ ne papa, ne dobiva poklon!

Dobra Ĺžena Pita ^obi Rudija: - naĹĄ li kakva je razlika izme u dobre i loĹĄe Ĺžene! - Kakva? - upita Rudi. - LoĹĄa zagor ava Ĺživot mnogima, a dobra samo jednom.

Svekrva Poslije vjen anja stiĹže mladenka u ku u a svekrva je do eka rije ima: - Kad sam ljuta zataknem crveni cvijet za uho pa bjeĹži od mene i niĹĄta me ne pitaj. Snaha e na to: - ja, mamice, imam obi aj spavati do 10 sati, do 11 pijem kavu i baĹĄ me briga gdje si ti zatakla svoj crveni cvijet.

Infarkt - Kako niste uo ili da je vaĹĄ muĹž pretrpio in arkt? - Doktore, bilo mi je neĹĄto udno. Nakon dvadeset godina braka muĹž mi je rekao: “Dragice, srce moje!â€?

Ĺ aljivi Ivica Nakon mise pita mali vica mamu: - Mama, je li to istina da se ljudi nakon smrti pretvore u praĹĄinu? - Da, istina je. - Onda je netko umro ispod mog kreveta. - kaĹže vica.

Dobitak DoĹĄao ^obi do Rudija a ovaj ve 14 dana niĹĄta ne jede. Pita njega ^obi ĹĄto se to desilo. - Prvih 7 dana nisam niĹĄta jeo jer sam ĹĄtedio za loto. atim sam na lotu dobio prvu veliku nagradu! - ??? - Da me ne bi otkrili da sam bogat, i drugih 7 dana nisam niĹĄta jeo!

SnalaĹžljivost Dogurao ovjek auto do mehani ara a ovaj se za udi: - gdje su Vam brisa i? - Skinuo sam ih jer su mi prometni policajci stalno stavljali opomene na njih!

ProĹĄlo vrijeme - Kada kaĹžem “ja sam bila lijepaâ€?, to je proĹĄlo vrijeme, a kada kaĹžem “Ja sam lijepaâ€? to je... Perice, ĹĄto? - To je ĹĄala, u iteljice!

Perica na stablu Stoji Perica na stablu, a prolaze njegovi prijatelji i kaĹžu: - Perica majmuni su odavno siĹĄli sa grane! Perica e: - Vidim!

Godiťnjica Žena: - Dragi, sutra nam je godiťnjica braka. Da zakoljemo prase? MuŞ: - zaťto? Nije ti ono krivo.

Veze Nakon mjesec dana zabavljanja, kaŞe djevojka de ku: - Pa dragi, mislim da je vrijeme, da me predstaviť svojoj obitelji. Na to on re e: - Nece mo i. Žena je na poslu, a djeca u ťkoli.

Teta Dora Nina je s mamom u posjetu teti Dori. Teta Dora: - Svi aju li ti se ovi bombon eki? Uzmi ih punu ĹĄaku. Nina: - Radije mi ih vi dajte. Teta Dora: - Ĺ to, zar se sramiĹĄ? Nina: - Ne, vi imate puno ve u ĹĄaku.

Haso - amisli, kaĹže Haso Ĺženi - ovdje u novinama piĹĄe: - Kad god udahnem i izdahnem, jedan ovjek umre! - Pa normalno da umre kad ne pereĹĄ zube!

Bijeli jorgovan Kupuje Marica koĹĄulju i traĹži da bude u boji jorgovana. Trgovac iznosi razne koĹĄulje, ali ni jedna ne valja, te ova je plava, te ona modra, ova ljubi asta, ona zelenkasta. Prodava izgubi Ĺživce: - Pa jesi ti negdje vidio taku koĹĄulju?! - Naravno da jesam! Eno ti u izlogu. - Pa to je bijela! - Pa da. Ti nikad nisi vidio bijeli jorgovan?

Stvari od krokodila

uli Mujo i Haso da se zara uju velike pare na koĹžnim stvarima od krokodila, naro ito na obu i, pa odlu e da odu u mazonu da hvataju krokodile. Odu oni tamo i, nakon 3 mjeseca, Mujo e Hasi nervozno: - Haso, bolan! ko ni ovaj na sebi nema izme, ja izlazim iz posla!

Kampiranje OtiĹĄli Mujo i Haso na kampiranje u ĹĄumu. Pala je no i Mujo legne da spava, a Haso gura neku betonsku cijev u ĹĄator. - Ĺ to e ti to - pita ga Mujo. - PosluĹžit e mi kao jastuk - kaĹže Haso. - ^it e ti tvrdo. - Ma ne e, napunit u je liĹĄ em!

Pla anje poreza DoĹĄao Haso u op inu na ĹĄalter i traĹži potvrdu za porez. SluĹžbenica na ĹĄalteru: - Dobar dan, izvolite! - Dobar dan, trebam potvrdu za porez! - odgovori Haso. - Kako se zovete? - Haso. - Ma ne to, recite prezime! - Prezime. - odgovori Haso.


V]< <`{$ P]"|`"

66 PROGNOZA VREMENA za idu ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 24. do 30. studenog

Ovog tjedna nema zime VREMENSKA SLIKA: Prostrana i duboka ciklona ve i dio ovog tjedna utjecat e na vrijeme u Europi. Mi emo se nalaziti na njenoj prednjoj strani što zna i da e nam dolaziti topao i vlažan zrak s jugozapada. U takvim okolnostima vrijeme e biti toplije od prosjeka pa zimske uvjete ne trebamo o ekivati. Kratkotrajno zahla enje eka nas sutra, ali do kraja tjedna novi porast temperature. Povratak u zimske uvjete mogao bi se dogoditi tek sljede eg tjedna. VREMENSKAPROGNOZA:Danas e vrijeme biti promjenjivo i nestabilno. Uz umjerenu i pove anu naoblaku mjestimice e biti i sun anih razdoblja, ali povremeno je mogu a i slaba kiša ili kratkotrajni lokalni pljuskovi proljetnog tipa. Op enito bi više oblaka trebalo biti u drugom dijelu dana. Puhat e povremeno umjeren južni i jugoisto ni vjetar. Temperatura zraka porast e do 11 Celzijevih stupnjeva. Srijeda nam donosi prolazno zahla enje. U no i i prijepodne povremeno e padati kiša, a snijega bi moglo biti samo u gorskim predjelima dok bi u nizinama moglo biti malo susnježice. Do sredine dana kiša bi trebala prestati, a popodne je mogu e i djelomi no razvedravanje. Zapuhat e povremeno umjeren sjeveroisto njak i sjeverac s kojim e temperatura zraka pasti pa najvišu dnevnu o ekujemo u rasponu od 4 do 7 Celzijevaca. U etvrtak e kiša izostati. Ujutro bismo se mogli probuditi uz ma-

glu, ponegdje i slab mraz. Danju e biti djelomi no sun ano s povremeno pove anom naoblakom. Vjetar ve inom slab. Jutarnja temperatura zraka oko nule, a najviša dnevna izme u 5 i 8°C. Petak ne e biti povoljan za ljude osjetljive na južinu. O ekujemo ja anje jugozapadnog vjetra i ponovno pritjecanje toplijeg zraka s juga. S njim e do i i postupan porast naoblake, a povremeno i kiša, ini se eš a i ja a prema kraju dana. Jugozapadni vjetar mogao bi imati i jake udare! Jutarnja temperatura bit e od 3 do 6, a najviša dnevna oko 10 Celzijevih stupnjeva. Promjenjivo proljetno vrijeme nastavit e se i za vikend. U subotu o ekujemo izmjenu sunca i oblaka pri emu bi oblaci ipak mogli imati

2. prosinca 2008.

prevlast. Povremeno je mogu a i slaba kiša ili kratkotrajan pljusak. Puhat e slab do umjeren južni i jugoisto ni vjetar, a temperatura zraka bit e sli na ili stupanj-dva viša nego u petak. Nedjelja bi trebala biti obla nija i manje ugodna od subote. Uz pretežno obla no vrijeme još bi samo u prvom dijelu dana moglo biti malo sunca. Popodne i osobito nave er povremena kiša. Nakon umjerenog i jakog jugozapadnog vjetra koji e puhati u prvom dijelu dana vjetar bi popodne i nave er trebao okrenuti na sjeverne smjerove što e uzrokovati i pad temperature zraka. Jutarnja e biti oko 5, a najviša dnevna samo malo viša. U no i na ponedjeljak bi uz zahla enje u gorju kiša okrenula na snijeg, a nije isklju eno da snijega bude i u nizinama. Prema prognosti kom materijalu pri izradi ove prognoze ini se da e ponedjeljak donijeti pad temperature i povratak zimske temperature, a snijega bi, osim u gorju, moglo biti i u nizinama. No, budu i da je prognosti ko razdoblje daleko

preporu amo da pratite naša sljede a izvješ a. (prognoza izra ena 1.12. u 9h)

Mjesec završio toplije od prosjeka Nova ciklona stigla nam je prošlog ponedjeljka. Iako smo s njenim dolaskom o ekivali snijeg i u nizinama, središte ciklone premještalo se previše sjeverno pa je u naše krajeve stigao zrak nekoliko stupnjeva pretopao za snijeg. Padala je uglavnom kiša, samo ponegdje kratkotrajna susnježica. Oborina je bilo krajem ponedjeljka i tijekom utorka, ali u manjim koli inama. No, snijeg je zabijelio Gorski kotar i Liku, ponegdje i s 40 cm debelim snježnim pokriva em! Razveselio je i dijelove Slavonije, a pogotovo Spli ane i Zadrane koji su ga imali priliku vidjeti u dva navrata – u subotu i ponedjeljak. Srijeda je osvanula sun ana, ali hladna pa se temperatura nakon jutarnjih -4 popela na popodnevnih 6 Celzijevih stupnjeva. U etvrtak je bilo još hladnije – ujutro smo

izmjerili -5, a popodne 5 Celzijevaca uz pretežno vedro i zdravo zimsko vrijeme. Mraza je bilo i u petak, ali zbog oblaka temperatura je malo porasla. Bližio se utjecaj nove ciklone. Naobla ilo se, a nave er je bilo i oborina – kiše, susnježice i malo snijega. Kiša se mjestimice smrzavala na tlu i stvarala opasnu poledicu. Subota je protekla uz tmurno i ve inom obla no vrijeme s niskim oblacima i maglom. Temperatura se cijelog dana kretala izme u 2 i 4 Celzijeva stupnja. Posljednji dan mjeseca je zatoplilo uz umjeren jugozapadnjak, a mjestimice i uz malo kiše. Dodajmo na kraju da je studeni bio topliji od prosjeka za oko 2 Celzijeva stupnja. Najvišu temperaturu od 23 stupnja izmjerili smo 3. studenog, a najniža se spustila do -6 krajem mjeseca.

METEOROLOŠKI KALENDAR - 2. prosinca 1973. god. na Muri kod Murskog Središ a registrirana je najranija pojava ledohoda - 3. prosinca 1963. god. u Gospi u izmjereno -26,6°C - 7. prosinca 1726. god. na podru ju Pakraca po eo je padati snijeg koji je neprestano padao 11 dana

Komentar uz fotografiju - Zbog olujnog juga, niskog tlaka i nevremena u ponedjeljak ujutro, more je preplavilo dijelove Punta na otoku Krku.

LOVA KO DRUŠTVO “Zec” Mursko Središ e

Sve ano obilježili svoj dan

Zajedni ka slika u Muzeju Domovinskog rata

DAN SJE ANJA na Vukovar

Mladi odali po ast me imurskim braniteljima

Predsjednica Mladeži HDZ-a op ine Podturen predaje donaciju župniku

Povodom obilježavanja Dana sje anja na Vukovar, protekle subote Mladež HDZ-a op ine Podturen, kao i njihovi prijatelji iz Udruge “Mladi Me imurja”, posjetili su grad Vukovar, te odali po ast poginulim braniteljima op ine Podturen, Županije me imurske i braniteljima iz cijele Hrvatske koji su dali svoj život za slobodu naše zemlje. Najprije su se uputili u Franjeva ki samostan župe Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru gdje su bili toplo do ekani od strane župnika p. Ivice Jagodi , te je nakon pou nog razgovora o povijesti grada Vukovara s naglaskom na Domovinski rat predsjednica Mladeži HDZ-a op ine Podturen Kristina Krznar uru ila župniku nov anu

donaciju. Naime, župa skrbi o oko 1.300 siromašnih obitelji, od kojih su mnoge s više djece, te je Mladež prepoznala njihovu potrebu i odlu ila im pomo i u njihovoj humanitarnoj namjeri kojom žele djeci Vukovara osigurati ono najpotrebnije, osigurati školski pribor, higijenski pribor, dje je igra ke, slatkiše, a isto tako i zimsku obu u i odje u. Tamo su im se pridružili predstavnici Mladeži HDZ-a grada Vukovara, te su se zajedno uputili u obilazak grada. Kora ali su Trpinjskom cestom, odali po ast braniteljima koji su svoj život izgubili na Ov ari, te zapalili svije e na Memorijalnome groblju žrtava Domovinskog rata. Nadalje su posjetili Bolnicu

“Mjesto sje anja – vukovarska bolnica 1991.”, a zatim se uputili u Muzej Domovinskog rata smješten u gradskoj vojarni, gdje ih je brigadir Dugan kroz iscrpno izlaganje iz prve ruke izvijestio o klju nim injenicama iz Domovinskog rata. Nakon zajedni kog druženja uslijedio je rastanak i Mladež iz Me imurja krenula je put ku i. Ovim putem Mladež bi željela zahvaliti na elniku op ine Podturen Josipu Lepenu na nesebi noj pomo i prilikom organizacije puta, kao i mati noj stranci HDZ, koji su zajedni ki omogu ili ovaj put i posjet gradu Vukovaru. Isto tako ovim putem zahvaljujemo i Mladeži HDZa grada Vukovara, kao i župniku.

Velik broj vjernika koji su 10. studenog nazo ili svetoj misi u župnoj crkvi Marije Kraljice i svetog Ladislava u Murskom Središ u bio je ugodno iznena en kada je neposredno pred po etak mise u crkvu ušla povorka lovaca u sve anim odijelima predvo ena župnikom Tomislavom Antekolovi em. Naime, tog su dana lovci slavili svog zaštitnika sv. Huberta. U nadahnutoj propovijedi župnik je nazo ne vjernike i lovce upoznao sa životom sv. Huberta i sve ugodno iznenadio poznavanjem lovstva, a posve ena je i nova zastava Društva. Nakon svete mise otkrivena je na ku i žalosti na gradskom groblju spomen - plo a lanovima Društva, ali i svim pre-

Rudolf Rihtarec otkriva spomen - plo u minulim lovcima koji tu po ivaju. Spomen - plo u je otkrio najstariji lovac Rudolf Rihtarec. Da lovci drže do svojih obi aja, govori i to da su na kraju svi skupa završili na ru ku u pansionu “Ilonka”. (Marijan Barat)

Zajedni ka fotografija sa župnikom nakon svete mise


2. prosinca 2008.

DOBRO JE ZNATI

67


KRAJ DRUGOLIGAŠKE POLUSEZONE ZA NK ME IMURJE

S PRVIM DIJELOM SEZONE ZAVRŠILI I HRVATSKI TRE ELIGAŠI

FOTOREPORTAŽA: ODLI NA JESEN NK GRANI AR-ELLABO

Kako je sve po elo, još je i super završilo

Na kraju Nedeliš e za mjesto bolje od Preložana

Naslovom viceprvaka IV. HNL nogometno probu ena Kotoriba

KOLINJE u Svetoj Mariji

Prikaz kolinja na tradicionalan na in Caffe bar “Ribica” i KUD “Ivan Musta Kantor” iz Svete Marije bili su organizatori manifestacije pod nazivom “Prikaz svetomarskog kolinja na tradicionalan na in”. Doga aj je organiziran kod tamošnjeg Doma kulture, na improviziranom seoskom dvorištu. Na humani na in omamljena je svinja od 208 kilograma, a u prikazu kolinja sudjelovali su glavni majstor Ivan Blagus te pomaga i Vlado Golub, Miljenko Kanižaj, Alen Volar te Ivan i Jelena Belovari. Svoj doprinos dali su i tamburaši svetomarskog KUD-a. Nakon haranja svinje, krenulo se u pripremu i izradu tradicionalnih jela. Ispe ena je svinjska mast i dobiveni su slasni cvirki, nadevene su urke, doma i kolbosi i pe enice. Nakon kolinja slijedi fešta i degustacija doma ih specijaliteta. U Domu kulture pripremljena je kolinjska ve era i prigodan program. lanovi dramske sekcije “I. M. Kantor” izveli su igrokaz “Kolinje”, a zaplesali su i folkloraši. Fešta je nastavljena uz limenu glazbu “Branko i prijatelji”. (af)

Bez šala ili marame nikamo …

akove ka špica zatvaranjem ljetnih i nekada prepoznatljivih i ugodnih zimskih terasa našeg fotografa pretvorila je skoro pa u “modnog gurua”. Svaki tjedan mora zapaziti neki detalj, naravno, uglavnom u “ženskom modnom svijetu”. Što se nosi ? Prošli je tjedan poprili no zahladilo, posebice u jutarnjim satima, a kad je tako, onda je najvažnije da ti nije zima, pa moda pada u drugi plan. Me utim, nije da nema modnih detalja koji ostaju zapaženi, kao i, naravno, totalnih promašaja. S dolaskom

zimskih temperatura šal postaje obvezni odjevni predmet bez kojeg se ne izlazi ako je temperatura ispod ili blizu - minusa. Ina e, pravog movinga nakon zatvaranja ljetnih i nepostojanja zimskih terasa u centru grada prakti ki pa nema. Stoga svi “šibaju” centrom za svojim poslom ili prema omiljenom caffeu. Za sad nema ni predblagdanske atmosfere, ali i o tom pitanju se po elo nešto doga ati, pa e valjda i atmosfera približavanjem nadolaze ih blagdana barem na trenutak donekle živnuti.

GRADSKA KAVANA “Lovac” u Prelogu

Vo ena degustacija vina i hrane Kultura pijenja vina u Me imurju sve je viša. Poznati me imurski vinar Josip Ranteš iz Grabrovnika održao je u Gradskoj kavani “Lovac” u Prelogu vo enu degustaciju svojih kvalitetnih vina i jela koja se uz njih preporu uju. Na prezentaciji se okupio velik broj gurmana koji su pred nadolaze e blagdane željeli doznati kakvo vino ide uz koje jelo ili obrnuto. Tako se moglo uti i okusiti da rajnski rizling ide uz meso s

umakom od vrganja i prilogom od širokih rezanaca. Silvanac zeleni pak je preporu ljiv uz ragu od divlja i s kuhanim crvenim zeljem i spetzli prilogom. Uz razne plate, u ovom primjeru uz platu “Lovac”, vinar Ranteš predložio je mlado vino. Uz zaista kvalitetnu i zanimljivu prezentaciju gosti su uživali uz zabavni sastav Music Trio West, a Josipu Rantešu ve su tamo stigle ponude za nove degustacije. (S. Mesari , Z. Vrzan)


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.