Međimurske novine 696

Međimurje daje više poticaja za školovanje nego drugi

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE - kome se isplati, a kome ne?

str. 2

Svaki se recept naplaćuje 15 kuna

Josip Jurašković, ravnatelj Područnog ureda HZZO-a Čakovec

www.mnovine.hr

str. 5

JASMINA MAGDALENIĆ ZHUKOV iz Čakovca doktorirala fiziku Sunca

Godina XIV. Broj 696.

ZDENKO HORČIĆKA, predsjednik Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec

Partner Ljekarni traži se da stvari str. 3 ne odu k vragu

^akovec, UTORAK, 6. siječnja 2009.

Cijena 7 kuna

NECIJEPLJENA ŽENKA PEKINEZERA oboljela od bjesnoće te izgrizla vlasnika

str. 7

Oprez zbog bijesne kujice

Pregled događaja u 2008. godini str. 12-15 str. 6

DRAKONSKE KAZNE za upravljanje vozilom nakon oduzete dozvole

Kaznena prijava i zatvor od 3 mjeseca do 3 godine TEPEŠIJA PO ME\IMURJU

Duplerica

u ovom broju

Eutanaziju pasa i mačaka Eutanazija veterinari su najavili u općini Mihaljevec, Gradu pasa i mačaka Gornji Mursko Središće, te općinama Sveti Juraj na Bregu, Šenkovec, Sveti Martin na Muri, Selnica i Štrigova

Celine RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL:

METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

AKTU LNO

6. sije nja 2009.

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE isklju uje pla anje participacija za zdravstvene usluge, a bez njega sve se usluge dopla uju

Svaki recept u ljekarni napla uje se 15 kuna - Dok za one koji esto posje uju lije nike nema dileme oko toga da je korisno sklopiti policu dopunskog osiguranja, ostali mogu kalkulirati je li im bolje u slu aju potrebe pla ati participacije umjesto police dopunskog osiguranja

vih dana osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobili su ponude za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Pred šalterima Podru nog ureda za zdravstveno osiguranje ogromni su redovi ljudi koji žele sklopiti dopunsko osiguranje. aime, svi oni koji esto koriste zdravstvene usluge bez dodatnog osiguranja dobrano e trebati posegnuti u džep.

Josipa Juraškovi a, ravnatelja Podru nog ureda HZZ -a akovec, zamolili smo da nam pojasni još neke pojedinosti vezane uz dopunsko osiguranje. Dok za one koji esto posje uju lije nike nema dileme oko toga da je korisno sklopiti policu dopunskog osiguranja, ostali mogu kalkulirati je li im bolje u slu aju potrebe pla ati participacije umjesto police dopunskog osiguranja.

IZNOSI PARTICIPACIJA za neke zdravstvene usluge

Dan u bolnici 100 kuna Participacija za dan bolni kog lije enja košta 100 kuna po danu, no iznos ne može biti ve i od 3.000 kuna po jednom ispostavljenom ra unu. Participacija za specijalisti ko konzilijarnu zdravstvenu zaštita, uklju ivo i s dnevnom bolnicom i kirurškim zahvatima u dnevnoj bolnici, osim ambulante fizikalne medicine i rehabilitacije, stoji 25 kuna. Participacija za specijalisti ku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite iznosi 50 kuna. Participacija za stomatološku i zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih od 18 do 65 godina iznosi 1.000 kuna, a za starije od 65 godina 500 kuna. ajviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je osigurana osoba obvezna snositi po jednom ispostavljenom ra unu može iznositi 3.000 kuna. (BM )

Participacija kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite obiteljske medicine i ginekologije iznosi 15 kuna po izvršenom prvom i kontrolnom pregledu. od izabranog stomatologa svaki posjet košta 15 kuna. ljekarni prilikom podizanja lijeka na recept pla a se 15 kuna po receptu. Iznimno, kada je zdravstvena zaštita korištena kod izabranog doktora u vezi s dijagnozom bolesti ije je lije enje u cijelosti pokriveno obveznim zdravstvenim osiguranjem, osigurana osoba nema obvezu platiti tih 15 kuna kod izabranog doktora. Isti iznos nije obvezna platiti ni kada joj je zbog lije enja tih bolesti lijek propisan na recept, a prilikom izdavanja u ljekarni. Za ortopedska i druga pomagala participacija iznosi 20 posto, s time da iznos ne može biti manji od 50 kuna.

ponudama koje su osiguranici dobili na ku nu adresu umirovljenici ija mirovina ne prelazi 5.108 kuna trebali bi mjese no izdvajati 50 kuna za dopunsko osiguranje, odnosno 600 kuna godišnje. ni ija mirovina prelazi taj iznos pla ali bi 80 kuna mjese no, odnosno 960 kuna godišnje. Zaposlenici koji imaju pla u ili dohodak niži od 5.108 kuna pla ali bi mjese no za policu dopunskog osiguranja 80 kuna, odnosno 960 kuna godišnje, a oni s pla om ili dohotkom iznad toga 130 kuna mjese no, odnosno 1.560 kuna godišnje. pravo zbog toga prvo je pitanje glasilo zašto u ponudi za zdravstveno osiguranje nisu navedeni cjenici, nego samo postoci participacije za odre ene zdravstvene usluge koje e snositi osiguranik. Prema osiguranicima bilo bi poštenije da se išlo s cjenicima makar u dodatnom pojašnjenju zakonskih odredbi. Josip Juraškovi rekao je da u cijelom sustavu zdravstvene zaštite ima toliko usluga da to nije mogu e tako riješiti. Doplata u troškovima zdravstvene zaštite odre ena je, prema lanku 15. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, u postocima od prora unske osnovice. Jasno je da trošak prvog i kontrolnog pregleda kod lije nika, a ne ispis recepata, stoji petnaest kuna. Druga osnovna stvar je da se kod podizanja lijeka na recept pla a petnaest kuna po receptu, i to u ljekarni. Dakle, ukoliko do ete sa šest recepata u ljekarnu, platit ete petnaest puta šest recepata, odnosno 90 kuna. * roni ni bolesnici, posebice umirovljenici, ve e ovih dana morati podizati recepte, a istodobno

moraju rješavati police osiguranja.

ako da odmah u u u sustav, a da ne moraju pla ati recepte i preglede? - Svi oni koji su do 31. prosinca bili oslobo eni od pla anja participacije, temeljem prihodovnog cenzusa, i dalje ostaju oslobo eni od pla anja participacije. S time da su oni po zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju osigurani na teret državnog prora una i ulaze u dopunsko osiguranje. Zna i, dosadašnja participacija, po prihodovnom cenzusu zamjenjuje se s dopunskim osiguranjem na teret prora una i vrijedit e do kraja travnja, kada e dobiti karticu.

ni koji pak sad ulaze u sustav, a nisu bili pokriveni participacijom ili dopunskim osiguranjem, istog asa kad dobe ponudu, trebaju pod materijalnom i krivi nom odgovornoš u trebaju zaokružiti kojoj kategoriji dohotka ili pla e pripadaju, sklapaju ugovor daje im se polica dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ako moraju koristiti zdravstveno osiguranje polica im služi kao legitimacijski papir dok ne dobiju karticu. Ako moraju koristiti zdravstvenu zaštitu istog asa uru uje im se uplatnica, s kojom na FI I upla uju utvr eni iznos, bez naknade. S pla enom uplatnicom i policom ostvaruju pravo na nepla anje participacija kod lije nika ili prilikom preuzimanja lijekova na recept, kao i kod ostalih vidova zdravstvene zaštite. Za one koji prošle godine nisu ishodili oslobo enje od participacije, a imali bi pravo na to po dohodovnom cenzusu. Do trenutka kada se Porezna i mirovinsko osiguranje ne povežu, koristit e se podaci iz pretprošle godine uz izjavu osigu-

Josip Juraškovi ranika pod materijalnom i krivi nom odgovornoš u da nije došlo do promjene u imovinskom stanju, temeljem ega e se štampati polica G3 na teret državnog prora una i ne e morati pla ati participaciju. Djeca do 18 godina imaju besplatno zdravstveno osiguranje, bez pla anja participacija, kao i redovni studenti. Pla anja participacija oslobo eni su branitelji, uzdržavatelji s osnovom kao njegovatelji, svi koji su ratni, vojni ili mirnodopski invalidi s tjelesnim ošte enjem 80 ili više posto, te dobrovoljni davatelji krvi. Recimo i to da su visine pla a kao osnovice za visinu iznosa dopunskog osiguranja izraženi u neto iznosima. Pla anje mjese nih iznosa za dopunsko osiguranje bit e mogu e i preko Interneta, ali prvi mjesec bi trebalo imati uza se imati uplatnicu ukoliko odmah morate koristiti zdravstvenu zaštitu. z Finu uplata bez naknade bit e mogu a i u poštanskim uredima. Ponude o sklapanju dopunskog

osiguranja nije potrebno predavati na šalteru, ve ih možete i ubaciti u kutiju u podru nom uredu ili poslati poštom, uredno i potpuno popunjene. Što s onima koji e predati policu, a u me uvremenu završe u bolnici. govor o dopunskom zdravstvenom osiguranju vrijedi od datuma sklapanja. onkretno, ako je netko tri dana bio u bolnici, za ta tri dana novosklopljena polica ne vrijedi, a naredna tri dana od kad je polica sklopljena vrijedi. Iz Podru nog ureda pozivaju sve one kojima su police poslane na ku nu adresu da ih uredno ispune i dostave u Podru ni ured. petak 2. sije nja ve je zaprimljeno izme u osamsto i tisu u polica. aoružajte se strpljenjem jer su redovi pred šalterima ogromni. Zahtjevi se zaprimaju u redovno radno vrijeme, jer se u popodnevnim satima svi zahtjevi koji su zaprimljeni obra uju, što je tako er puno posla, od unosa podataka do ispisa polica. (Božena Malekoci - leti )

Identifikacijski broj podijelio Me imurce

S po etkom 2009. godine uvodi se osobni identifikacijski broj svih gra ana. vo enje IB-a odvijat e se postupno, a namjena njegova uvo enja je pra enje tijeka novca te kretanje imovine gra ana. sim što Anketa “Pod vurom”

e IB imati svaki gra anin Republike Hrvatske, tako er e ga imati i stranci. Mišljenja Me imuraca o ovoj novini podijeljena su. Dok jedni smatraju da je uvo enje identifi-

kacijskog broja pozitivna stvar, odnosno da e pridonijeti pozitivnom razvoju situacije, drugi su mišljenja da to ne e promijeniti ništa. Da se stalno izmišljaju neke nove stvari i uvode novine, a ništa se konkretno

Tomislav Šarec, Pribislavec Smatram da nam nešto takvo definitivno treba. Ako e uvo enje identifikacijskog broja omogu iti bolju transparentnost, onda sam svakako za to. aj broj trebao bi dati uvid u imovinu svakog gra ana te mislim da e to doprinijeti, izme u ostalog, i rješenju problema korupcije.

Mario Vrbanec, akovec - Mišljenja sam da je ovo uvo enje identifikacijskoj broja samo dodatna komplikacija za birokraciju. Smatram da uvo enje tog broja ne e donijeti neke pozitivne stvari, ve e sve ostati po starom. Prema mom mišljenju, to je uzaludno trošenje novca. Ivan Rus, akovec - Smatram da bi ovo uvo enje identifikacijskog broja moglo biti pozitivno. eke stvari time bi se mogle poboljšati. Vjerojatno e se time riješiti problemi korupcije, jednog od velikih problema današnjice. Barem se tome nadam. Mislim da je takvo što ve ranije trebalo uvesti.

time ne postigne, mišljenje je nekih od ispitanika. Me utim, tu su oni koji smatraju da je u borbi protiv korupcije uvo enje ovog broja više nego dobro došlo. Dakle, barem dio Me imu-

raca optimisti an je, nadaju i se da e uvo enje identifikacijskog broja pridonijeti suzbijanju jednog od najve ih problema današnjice, barem djelomi no, ako ne u cijelosti. (H. Ze ar)

Ivan Vrbani , Trnovec - Smatram da ne e puno pozitivnih stvari proiza i iz uvo enja identifikacijskog broja. Stalno se izmišljaju neke nove stvari i uvode novine, a ništa se konkretno time ne postigne. Problema poput korupcije bit e i dalje bez obzira na ovaj identifikacijski broj.

Ksenija Jurini , Bukovec - Iskreno ne znam ho e li uvo enje identifikacijskog broja nešto promijeniti. Iako se s jedne strane nadam da ho e, nekako mislim da ne e, ve da e sve ostati po starom. Smatram da su to sve prazne rije i i obe anja, a od svega na kraju ništa dobro.

Mateo Mili evi , Zagreb - Mislim da je ovakvo nešto potrebno Hrvatskoj. Mišljenja sam da e se neke stvari promijeniti na bolje nakon uvo enja identifikacijskog broja. Smatram da e se smanjiti korupcija koje je definitivno previše u ovoj našoj zemlji. (H. Ze ar, oto: Vrzan)

AKTU LNO

6. sije nja 2009.

ZAĹ TO JE LJEKARNI AKOVEC natje ajem izabran strateĹĄki partner za dobavu lijekova

Partner Ljekarni traĹži se da stvari ne odu k vragu Posljednjih dana prosinca u prora un Me imurske Ĺžupanije slilo se petnaest milijuna kuna koje su kasirane od Medike, strateĹĄkog partnera jekarni akovec, za dobavu 70 posto lijekova u jekarni akovec. Po prvi put jekarna akovec traĹžila je najve eg dobavlja a javnim natje ajem uz pla anje ulaska na police devet ljekarni kih jedinica jekarne akovec. Radi se o svoti ravnoj petogodiĹĄnjoj o ekivanoj dobiti koja je u prora un Ĺ˝upanije ispla ena unaprijed. ako je Medika platila ulaz na police jekarne akovec, a Ĺžupanija napunila prora un. Izvorni prihodi i decentralizirana sredstva iz drĹžavne blagajne ne ostavljaju mjesta nikakvim ozbiljnijim investicijskim i razvojnim iskoracima, tako da je Ĺ˝upanija prisiljena kao i drugi traĹžiti dodatne izvore prihoda. A tu previĹĄe izbora nema. MoĹže se kapitalizirati vlastita imovina, uzeti kredit, o ekivati pomo iz drĹžavne blagajne ili pretpristupnih fondova ili u i u javno privatno partnerstvo. Poglavarstvo se odlu ilo pove ati e ikasnost ustanove kojoj je vlasnik i tako do i do dodatnog novca za dovrĹĄenje investicija u zdravstvu, obrazovanju, a uz to jekarni osigura-

ti jakog partnera koji bi u kriznim vremenima jam io sigurnost poslovanja i opskrbe lijekovima za gra anstvo.

Novac iz vedra neba pobudio sumnji avost o takva politika nije naiĹĄla na odobravanje politi ke oporbe u SkupĹĄtini, premda je novac uĹĄao u Ĺžupanijski prora un za proĹĄlu godinu. a sjednici SkupĹĄtine potkraj prosinca jedva je zbog toga proĹĄao rebalans prora una, a Ĺžupana Josipa Posavca zasuli su pitanjima i sumnjama je li to zakonito, zaĹĄto je ugovor potpisan mimo SkupĹĄtine, traĹžili su se â&#x20AC;&#x153;papiri na sunceâ&#x20AC;?. Branko eva i posebno je prst sumnje upro u Zdenka Hor i ku, predsjednika pravnog vije a jekarne akovec i lana Poglavarstva zaduĹženog za inancije koji je proveo ovu operaciju, aludiraju i da je rije o sumnjivim poslovima. SDP-ovci Dragica Zgrebec, Zvonimir Pav ec i Ivica Perho izraĹžavali su sumnje u zakonitost postupka, te postavljali pitanje ne radi li se o privatizaciji na mala vrata, te kako e se preuzimanje 70 posto trĹžiĹĄta od strane jedne veledrogerije odraziti na cijene lijekova. Sve to bilo je dovoljno za zamolimo za razgovor Zdenka Hor i ku, predsjednika pravnog vije a jekarne akovec i lana Poglavar-

Zdenko Hor i ka, predsjednik Upravnog vije a Ljekarne akovec i lan Poglavarstva zaduĹžen za financije: - Okolnosti na trĹžiĹĄtu: nelikvidnost i veliki zaostaci u pla anju od strane drĹžave natjerale su nas da razmiĹĄljamo o sigurnosti snabdijevanja lijekova i potraĹžimo strateĹĄkog partnera dobavlja a Ljekarni akovec

stva zaduĹženog za inancije, o tome ĹĄto je ponukalo aktualnu izvrĹĄnu vlast na ovakav kreativni postupak punjenja prora una. Po eli smo upravo od cijena lijekova. - Za preko sedamdeset posto proizvoda koji se nalaze u ljekarni kako u drĹžavnom, tako i privatnom sektoru cijene odre uje drĹžava.

stalih 25 posto proizvoda koji se nalaze u ljekarni na trĹžiĹĄtu su kako u privatnim, tako i drĹžavnim ljekarnama. Radi se o razli itim pripravcima koji nisu podloĹžni receptima. Mnogi ljudi i ne shva aju da ljekarne Ĺžive u vrlo ozbiljnom konkurentskom okruĹženju zato jer u mreĹži od 20 ljekarni kih ustanova u Me imurju djeluju 24 ljekarni ke jedinice, a jekarne akovec imaju 9 ljekarni kih jedinica i pokrivaju oko 55 posto snabdijevanja lijekovima, a preostalih 45 privatne ljekarne. Mi se u tom kontekstu moramo pripremiti za ono ĹĄto dolazi sutra, rekao je Hor i ka.

Sigurnija dobava lijekova za Me imurje - kolnosti na trĹžiĹĄtu: nelikvidnost i veliki zaostaci u pla anju od strane drĹžave natjerale su nas da razmiĹĄljamo o sigurnosti snabdijevanja lijekova. Da je stvar ozbiljna, govori i procjena predsjednika jekarni ke komore koji je 10. studenog izjavio da jekarni ka komora o ekuje zbog nelikvidnosti u zdravstvu, duga koji HZZ ljekarnama pla a nakon 250 dana, zbog ega ljekarne ne pla aju proizvo a ima viĹĄe od 250 dana, opasnost da oni uop e prestanu isporu ivati lijekove. Zbog takve situacije predsjednik jekarni ke komore najavio je zatvaranje tre ine privatnih ljekarni. Hrvatskoj je ukupno 958 ljekarni kih jedinica, od ega je 217 javnih ustanova, a ostale su privatne. Sve te okolnosti uz stalni rast dugova od strane drĹžave prema ljekarnama natjerali su nas kao osniva a da po nemo razmiĹĄljati o sudbini ustanove. DrĹžava je iz mjeseca u mjesec pove avala dug za 1,5 milijuna kuna za lijekove koje je jekarna isporu ila, a drĹžava nije platila. Zbog svih tih okolnosti odlu ili smo se potraĹžiti strateĹĄkog partnera. I sad dolazi ono stravi no pitanje: zaĹĄto strateĹĄkog partnera i sve one primjedbe na naĹĄ ra un da se nekome pogodovalo. StrateĹĄkog partnera ne traĹžiĹĄ kad stvari odu k vragu, nego da stvari ne bi krenule k vragu, a kao predsjednik pravnog vije a ne Ĺželim da se naĹĄoj jekarni dogode loĹĄe stvari i da tek onda reagiramo. potragu za strateĹĄkim parterom krenuli smo zbog nastalih okolnosti na trĹžiĹĄtu, da jekarnu akovec ne dovedemo u neugodnu situaciju da posluje s gubicima, koji bi onda pali na teret prora una Ĺ˝upanije, te da od strateĹĄkog partnera traĹžimo ono ĹĄto piĹĄe u javnoj ponudi za tra-

Medika je dobila 70 posto trĹžiĹĄnog udjela u Ljekarni akovec za 15 milijuna kuna

Ĺženje partnera. ender je sloĹžen, tako da su se mogle javiti etiri najve e veledrogerije, kojima je ljekarniĹĄtvo osnovna djelatnost i koje su svojom snagom mogu garantirati sigurnost isporuke lijekova, te IS standarde za zbrinjavanje lijekova.

Ljekarna nije ni prodana ni privatizirana â&#x20AC;˘ o pojedini vije nici usprkos tome u strateĹĄkom partneru vide privatizaciju na mala vrata? â&#x20AC;&#x201D; Zakon o ljekarniĹĄtvu izri ito zabranjuje transformaciju zdravstvenih ustanova u trgova ka druĹĄtva, preoblikovanje prodajom dijela udjela ili prodaju osniva kih prava. Ho e li budu i zakon omogu iti prodaju jekarni, to je u sferi ĹĄpekulacija i ne u ja o tome odlu iti tada nego Ĺ˝upanijska skupĹĄtina u ovom ili nekom drugom sazivu. Mi smo sada samo prodali pravo prodaje na policama, a ne imovinu. I da pojasnimo tko je osniva, jer je Poglavarstvo, a ne SkupĹĄtina donijela odluku o izboru strateĹĄkog partnera. Ĺ˝upanija je osniva jekarne. sniva ki akt je iz ĹĄezdeset i neke godine. Zakon iz 2003. godine decidirano veli da je osniva Ĺ˝upanijsko poglavarstvo, uz to Poglavarstvo je operativni organ SkupĹĄtine i osim toga nije prodana imovina, ve je sklopljen komercijalni ugovor na temelju kojeg je prora un uve an za 15 milijuna kuna.

ao ustanova nismo uop e trebali raspisivati natje aj za izbor strateĹĄkog partnera, mi smo to radili zbog transparentnosti. Mi ne nabavljamo lijekove, nego smo odredili ovim natje ajem tko e nam biti dobavlja lijekova. d sto dobavlja a etiri su bila kvali icirana da budu dobavlja i. A svi veliki imaju sve lijekove. Rekli

smo onaj tko e garantirati sigurnost isporuke, osigurati skladiĹĄte, obavjeĹĄtavati nas o defekturama, nau iti nas o IS standardima i u slu aju da neĹĄto u nekom trenutku na moĹžemo platiti i dalje isporu ivati lijekove, da takvoga izaberemo, i joĹĄ k tome da plati ulazak na police jekarne akovec. I tri dana nakon potpisa ugovora dobili smo 15 milijuna kuna. â&#x20AC;˘ Upravo ulazak tih 15 milijuna kuna u prora un izazvalo je dvojbe nismo li prodali obiteljsko srebro? - Ponavljam: niti lipa imovine nije prodana.

Gdje je nestala dobit ljekarni iz prijaĹĄnjih godina? â&#x20AC;˘ No Ljekarna je postala obiteljsko srebro otkad se njezina dobit zadnjih godina po ela pove avati? â&#x20AC;&#x201D; Da, ali to otvara drugu temu gdje je â&#x20AC;&#x2DC;nestaloâ&#x20AC;&#x2122; deset do 12 milijuna kuna iz prijaĹĄnjih godina i odgovornost prijaĹĄnjeg pravnog vije a kao predstavnika vlasnika za e ikasnost poslovanja. Zaposleni u ustanovi i ranije su bili jednako profesionalni i odgovorni kao i sada.

ako to da su privatne ustanove tri do etiri puta e ikasnije od javne? d tog pitanja krenuli smo na posao restrukturiranja poslovanje jekarne. ikad do tada dobavlja se nije odre ivao javnim natje ajem, nego smo mi po eli dodjeljivati posao na temelju toga tko e nam odobriti koliki rabat, ĹĄto se ranije nije inilo. ko je ranije ubirao tu razliku: veledrogerije ili netko drugi, to nije moj posao. o da je dobit nakon restrukturiranja prosje no iznosila oko ĹĄest posto, a u godina bivĹĄe vla-

sti bila na razini 0,13 posto ili nominalno 41 tisu u kuna, to su injenice. A onda sada odjednom dobit iznosi 3,6 milijuna kuna, koliko e iznositi i ove godine. A te dobiti su rezultat reorganizacije poslovanja i gospodarskog pristupa upravljanju javnom imovinom. Podsjetit u da je zajedno s dobiti iz poslovne 2008. godine u proteklih godinu i pol dana, od kad se jekarnama upravlja druga ije, u Ĺ˝upanijski prora un oprihodovano 26.900.000 kn kojih ina e ne bi bilo, pri em ni trenutka nije dovedeno u pitanje uredno poslovanje i snabdjevenost stanove. z to, u te dvije godine uloĹženo je i u opremanje i obnavljanje pet ljekarni 1,4 milijuna kuna. z to smo digli pla e 20 posto, ispla uju se u sekundu, a slijedi pove anje joĹĄ ĹĄest posto po kolektivnom ugovoru. Pri odlasku u mirovinu dodijeljena je joĹĄ jedna bruto pla a, pomaĹžu se sportske i nesportske humanitarne udruge, Zaklada atruĹža, Me imursko veleu iliĹĄte. stanova nije bila nelikvidna ni jedan jedini dan. Dakle, postavlja se pitanje kako se ranije upravljalo javnom imovinom. mjesto da me pita zaĹĄto imamo novca, zaĹĄto nisu efektuirani novci iz prethodnih godina. e znam zaĹĄto se na SkupĹĄtini nitko nije sjetio postaviti pitanje gdje je zavrĹĄio novac koji prethodna garnitura odgovorna za Ĺ˝upanijsko zdravstvo nije oprihodovala a trebala je. Iz analizom poslovanja u proteklih 10 godina lako se moĹže utvrditi da nedostaje izme u 10 i 12,000.000 kn. o je pitanje na koje bi netko ipak trebao odgovoriti, kazao je Hor i ka. (BoĹžena Malekoci - leti )

GOSPODARSTVO

6. sije nja 2009.

ZAKON O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMO I trebao bi pove ati pravnu sigurnost najsiromaĹĄnijih

Pravna uputnica kao besplatna pravna pomo Zakon o besplatnoj pravnoj pomo i, koji je 16. svibnja ove godine usvojio Hrvatski sabor i koji je ve na snazi, doĹživjet e s po etkom 2009. godine svoju punu primjenu, jer je nuĹžno uskladiti neke lanke iz zakona i praksu. adi se o veoma vaĹžnom zakonskom propisu, koji je na tragu ste evina Europske unije o pravnoj sigurnosti gra ana i koji e od po etka velja e jako promijeniti gra ansko - pravni ambijent u zemlji. roblem je u tome ĹĄto je pitanje ho e li se Ĺžupanija na vrijeme prilagoditi nastaloj zakonskoj regulativi i gdje prona i kadrove i sredstva. Najkra e, pravna pomo smatrat e se kao neĹĄto ĹĄto treba je dobiti svaki gra anin EU zbog sloĹženosti propisa, te e u skladu s tom idejom svaki gra anin imati mogu nost traĹženja pravne pomo i i onda ako je ne moĹže platiti. o sada je u Hrvatskoj postojao institut besplatnog branitelja, no to nije funkcioniralo bogzna kako, bolje re eno, nije, a pogotovo kod teĹžih slu ajeva. o je do sada bila socijalna kategorija koja je imala niz manjkavosti. ako, na primjer, besplatnog odvjetnika nisu mogli koristiti poslovni ljudi

ije bi tvrtke propale, a koji su ostali s nizom tuĹžbi a bez novca, no sada e to biti mogu e.

Pravne uputnice sli ne zdravstvenima

snovna razlika od dosadaĹĄnjeg sustava je u tome ĹĄto e gra anin koji treba besplatnu pravnu pomo dobiti â&#x20AC;&#x153;uputnicuâ&#x20AC;? za nju, s kojom e mo i birati odvjetnika, bilo samostalnog, bilo lana neke pravne udruge ili ak sveu iliĹĄnog profesora. ustav e funkcionirati sli no kao ĹĄto funkcionira zdravstveno osiguranje: ako si bolestan, ideĹĄ doktoru i ovaj ti da uputnicu za specijalista. vdje je sli no, ako trebaĹĄ pravnu pomo , svaka Ĺžupanija imat e posebni odjel besplatne pravne pomo i ili sli no, koja e davati pravne â&#x20AC;&#x153;uputniceâ&#x20AC;? s kojom e se mo i odabrati odvjetnik. Na taj e na in gra ani biti izjedna eniji pred zakonom. roĹĄkove pravne â&#x20AC;&#x153;uputniceâ&#x20AC;? snosit e drĹžava, to nije, porezni obveznici. Konkretno, pravnici e svoje usluge napla ivati od posebne sluĹžbe Ĺžupanije, koja e ujedno izdavati â&#x20AC;&#x153;uputniceâ&#x20AC;?, to nije, od Ministarstva pravosu a ili onog

koje e za to biti nadleĹžno. Zbog predstoje ih promjena, ruĹĄtvo pravnika Me imurja je u utorak 16. rujna organiziralo predavanje upravo na temu besplatne pravne pomo i, u njihovom tradicionalnom mjestu za druĹženje, u poslovnom klubu tvrtke â&#x20AC;&#x153; eamâ&#x20AC;?. Interes za tu temu bio je zna ajan, predavanju se odazvalo ak etrdesetak pravnika, sudaca i odvjetnika, ĹĄto je zbilja velik broj za Me imurje. redava je bio Hugo Wedemeyer, viĹĄi sudski savjetnik

rgova kog suda u araĹždinu, ija je obitelj generacijama Ĺživjela u Ĺ trigovi, pa je stoga i Me imurec, ĹĄto, naravno, u ovom slu aju i nije najvaĹžniji podatak. Naime, po baki potje e od poznate plemi ke obitelji Fodroci, kojoj je joĹĄ kralj MatijaĹĄ Korvin 1460. godine dao prava. rema njegovim rije ima, sustav besplatne pravne pomo i iz temelja e se promijeniti. Zakonom je predvi ena takozvana primarna i sekundarna pravna pomo .

EKONOMSKI BREVIJAR

ZaĹĄto postoje poduze a? Za odgovor na ovako jednostavno pitanje onald Coase je dobio Nobelovu nagradu 1991. godine. U poduze ima se odvija dio trĹžiĹĄnog procesa i to onaj koji je naj eĹĄ i i svakodnevni, dakle uspore ivanje i formiranje cijena, korespondencija, davanje ponuda, provo enje dogovora i ugovora, prikupljanje informacija i sli ni svakodnevni poslovi. oduze e se formira radi organiziranog nastupa na trĹžiĹĄtu. U poduze u se uspostavljaju hijerarhije, trajni radni odnosi i dugoro nije planiranje ime se pokuĹĄava izbje i hirovitost trĹžiĹĄta i utjecati na ĹĄto bolje rezultate i opstanak. akle, upravo zbog surovih trĹžiĹĄnih zakonitosti stvara se poduze e kao zaklon od trĹžiĹĄnog Ĺžrvnja. Nobelovac Coase poduze a naziva molekulama ekonomije, koje su u stalnom doticaju s drugima. Me utim, i te molekule imaju svoju unutarnju organizaciju, formaliziranu hijerarhiju u kojoj se treba znati tko je kome nadre en i kako se odvijaju procesi. Funkcioniranjem poduze a nastaju troĹĄkovi, pa time raste i cijena proizvoda. Za identi iciranje tih troĹĄkova zasluĹžan je Coase, a nazivamo ih transakcijskim troĹĄkovima. ransakcijski troĹĄkovi su oni troĹĄkovi koji nastaju zbog ekonomske razmjene, zbog sudjelovanja na trĹžiĹĄtu, zbog razmjene dobara i usluga na trĹžiĹĄtu. ako su u kalkulaciju cijene osim sirovine, energije i transporta uklju eni i troĹĄkovi organizacije svakodnevnih aktivnosti u poduze u. Na trĹžiĹĄtu postoje svi resursi koje poduze e treba, ali netko ih treba pronalaziti i angaĹžirati te tada nastaje transakcijski tro-

ĹĄak. Kada je vanjski troĹĄak ve i od troĹĄka provo enja istih poslova unutar poduze a, isplativo je odre enu djelatnost organizirati samostalno u vlastitom poduze u. oduze e treba raditi sve ĹĄto moĹže provoditi racionalnije nego mu se nudi na trĹžiĹĄtu. KoriĹĄtenje trĹžiĹĄnog mehanizma tako er koĹĄta, pa su transakcijski troĹĄkovi element na osnovi kojeg se donosi odluka o tome je li povoljnije neki resurs nabavljati na trĹžiĹĄtu ili ga sam stvarati. ransakcijske troĹĄkove ne treba mijeĹĄati sa troĹĄkovima transakcije koji se zapravo u uĹžem smislu odnose na provizije za provo enje odre enih uplata, isplata, prodaja, kupovina i zastupanja. astom poduze a, raste i hijerarhija ĹĄto uzrokuje joĹĄ ve e troĹĄkove organizacije. U tome je i ograni enje rasta poduze a. Model transakcijskih troĹĄkova objaĹĄnjava da poduze a ne mogu neograni eno rasti upravo zbog nerazmjernog rasta transakcijskih troĹĄkova. u se nalazi i nova mogu nost uĹĄteda, dakle postavljanje ĹĄto u inkovitije i pli e organizacijske strukture umjesto glomazne i skupe organizacije s velikim brojem nivoa i odjela. oduze a se stvaraju radi organiziranog rada i funkcioniranja (organizacije proizvodnih procesa i prikupljanja inancijskih sredstava) odnosno da bi se ĹĄto povoljnije, u inkovitije, racionalnije, sigurnije i jeftinije provodile svakodnevne aktivnosti. U krajnjoj liniji, poduze a postoje zbog dioni ara, vlasnika i svojih radnika te zbog trĹžiĹĄta, ali prvenstveno radi kupaca. (Zlatko BoĹži , dipl.oec.)

Predsjednik DruĹĄtva pravnika Me imurja Ivan Ivkovi : - Svjesni smo promjena koje donosi ovaj vaĹžan zakon i zato smo organizirali predavanje na tu temu. Dogovoreno je da se u pruĹžanje besplatne pravne pomo i uklju i ĹĄto viĹĄe mla ih pravnika i odvjetnika iz Me imurja i radi stjecanja iskustva i zbog zbiljske pomo i gra anima

- Pravna uputnica sli na je zdravstvenoj. Na temelju pravne uputnice gra anin e mo i zatraĹžiti pravnu pomo i sam odabrati odvjetnika ili zatraĹžiti pravni savjet.

rimarna pravna pomo obuhva a op u informaciju, pravni savjet, pravnu pomo tijelima uprave i zastupanje u upravnim stvarima, te u mirnom izvansudskom rjeĹĄavanju sporova, kao i zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i me unarodnim organizacijama. Ide se za tim da se pomognu rijeĹĄiti egzistencijalna pravna pitanja. ekundarna pravna pomo nudi i sastavljanje pismena u sudskim postupcima.

S pravnom uputnicom gra ani e biti oslobo eni sudskih troĹĄkova ko Ĺžupanijsko ili drugo tijelo koje e izdavati pravne â&#x20AC;&#x153;uputniceâ&#x20AC;? odobri uputnicu, to ujedno zna i da e gra anin biti oslobo en svih sudskih davanja i troĹĄkova postupka. Zakonom je odre eno da je osoba koja ostvaruje prava iz sustava socijalne pomo i ujedno i ona na koju se odnosi sustav pravne pomo i, te se nabrajaju odre eni imovinski momenti, kako bi se to utvrdilo. Besplatna pravna pomo odobrit e se i djeci iji su roditelji obveznici uzdrĹžavanja. Zakonom je propisano da pruĹžatelji pravne pomo i ne smiju koristiti bilo koji oblik promidĹžbe. Zanimljivo je i to da se u obzir ne uzima imovina kao ĹĄto je stan ili ku a u kojoj Ĺživi podnositelj zahtjeva ako se to smatra â&#x20AC;&#x153;zadovoljavaju im stambenim prostoromâ&#x20AC;? za gra anina, a od ovrhe izuzeti su i predmeti potrebni za Ĺživot, izuzevĹĄi gotovinu, te osobno vozilo u vrijednosti 18 najniĹžih mjese nih osnovica iz doprinosa za obvezna osiguranja. ko korisnik s pravnom uputnicom izgubi spor, nije duĹžan nadoknaditi pla ene troĹĄkove pravne pomo i, ve je naglaĹĄeno da oni idu na teret drĹžave.

ViĹĄi sudski savjetnik Trgova kog suda u VaraĹždinu Hugo Wedewmeyer: - Sigurno je da e se besplatnom pravnom pomo i na temelju pravnih uputnica koristiti znatno ve i broj gra ana nego do sada, ĹĄto pred sudstvo stvalja nove izazove ali i ostvarivanje prava od strane gra ana.

Pravne udruge ne smiju odbiti besplatnu pravnu pomo akako, ovo su osnovne zakonske odredbe, a tek e se vidjeti kako e to funkcionirati u praksi. Gotovo je sigurno da e se besplatnom pravnom pomo i koristiti ve i broj osoba nego je to bio slu aj do sada, a pravda, ma kakva bila, bit e dostupnija za sve gra ane. rema rije ima Ivana Ivkovi a, predsjednika ruĹĄtva pravnika Me imurja, pravnici Me imurja spremno e do ekati punu primjenu ovog zakona. Na sastanku druĹĄtva ve je iznesen prijedlog da se u pruĹžanje besplatne pravne pomo i uklju i ĹĄto viĹĄe mladih pravnika, ĹĄto je prihva eno. Ina e, registrirane i licencirane pravne udruge ne smiju odbiti pruĹžanje besplatne pravne pomo i ako to od njih zatraĹži gra anin, eventualno dvojba postoji ako se ocijeni da se radi nekom â&#x20AC;&#x153;obijesnomâ&#x20AC;? postupku. (J.Ĺ imunko)

POGLED ODOZDO

Dobra i loĹĄa vijest obra vijest je to ĹĄto se rije kriza toliko izlizala da je ljudi viĹĄe ne doĹživljavaju i da zbog toga viĹĄe ne sije strah i panika oko sebe. u strahu je najgori strah od straha, paraliziranost od ne eg nepoznatog ĹĄto bi tek moglo do i. U takvom stanju ljudi svu energiju troĹĄe na to ĹĄto bi im se moglo dogoditi. Mu e sebe time ĹĄto e biti, ako e biti. KaĹžu da se ve ina strahova ne ispuni, ali to vidimo tek kada je pretpostavljeni strah iza nas. LoĹĄa vijest je da su nas s najviĹĄih i najodgovornijih mjesta plaĹĄili krizom kao Baba ogom, kao malu djecu, da e nas â&#x20AC;&#x153;Ĺžena s torbomâ&#x20AC;? ako zlorabimo ne iju nacionalnu pripadnost odnijeti u torbi ako ne budemo dobri. nismo dobri, jer smo previĹĄe troĹĄili i ako emo i dalje previĹĄe troĹĄiti. Zaboravljaju da smo troĹĄili. Jer su nas banke oblijetale kao dileri sa svojim kreditima, a nije lako svakome biti vrsti karakter. s

druge strane odgovaralo je i drĹžavi naĹĄe troĹĄkarenje, jer nemojmo zaboraviti da su upravo krediti, rate i minusi na ra unima uvali socijalni mir i odrĹžavali standard gra ana. Zato sada i zaduĹženi gra ani s punim pravom mogu re i, poput politi ara kad se posipaju pepelom po glavi: svi smo mi krivi. LoĹĄa vijest za potroĹĄa e plina je njegovo poskupljenje. obra je ako e opskrba biti sigurna, jer ĹĄto vrijedi jeftin plin ako ga nema. LoĹĄa vijest za puĹĄa e je da je odzvonilo puĹĄenju na javnim mjestima, ali je dobra vijest za nepuĹĄa e da e mo i uĹživati u lokalima bez duhanskog dima i da iz njih ne ete izlaziti s odje om koja smrdi kao kr ma. LoĹĄa vijest je da emo zdravstvene usluge pla ati, ali dobra je da se moĹžete odlu iti pla ati dopunsko ili biti tako disciplinirani da imate crni fond za slu aj bolesti. Naime, ukoliko ste dopunsko pla ali, niste bili bolesni, novac je otiĹĄao u soli-

darnu kasu. Ukoliko ste stavljali u kasicu za crni fond, a niste bili bolesni, novac vam je ostao. LoĹĄa vijest za neke trgovce, ali i potroĹĄa e koji su nedjeljom ĹĄopingirali revno kao ĹĄto su drugi ljudi odlazili na misu, jest da su du ani nedjeljom zatvoreni. No ako je ovisnost ĹĄopingholi ara o nedjeljnom kupovanju tako jaka da ne mogu apstinirati, tada im je budu e odrediĹĄte benzinska pumpa gdje istodobno mogu snifati benzinske pare i miris ĹĄopinga. NiĹĄta udno ako se uz kruh u najlon ambalaĹži na crpkama pojave i krpice â&#x20AC;&#x153;za po putuâ&#x20AC;?. Znate ono, u slu aju da putnici na proputovanju popiĹĄaju hla e ili proliju sok u autu po haljini da se na benzinskoj presvuku. Zapravo, kad se bolje pogleda, putnicima na putu moĹže zatrebati puno toga, zapravo sve, od igle do lokomotive. reba samo vremena da se benzinske crpke dobro opskrbe i da proĹĄire parkiraliĹĄta. ako smo

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti iz ove krize koja se mjesecima vu e kroz sve razgovore nau ili da ona nije samo loĹĄa, ve moĹže biti i dobra vijest, ovisno o tome kako joj pri ete i ĹĄto Ĺželite da se vama dogodi. MoĹžete sjediti u kutu i plakati, ekaju i da pro e neĹĄto nede inirano ega se bojite ili rjeĹĄavate probleme kako nailaze. Zanimljivo kako problem od ju er izgleda minorno dan kasnije. jetite se toga svaki put kad vas plaĹĄe krizom.

GOSPODARSTVO

6. sije nja 2009.

Jasmina Magdaleni Zhukov iz akovca doktorirala fiziku Sunca

Me imurje daje viĹĄe poticaja za ĹĄkolovanje nego drugi remda zadnjih godina upiremo zna ajne napore kako bismo podigli razinu svijesti o potrebi visokog obrazovanja me u Me imurcima, ipak joĹĄ unato tome mnogi naĹĄi Me imurci samozatajno daleko od o iju javnosti grade svoje znanstvene karijere. o Jasmine Magdaleni Zhukov iz akovca doĹĄli smo sasvim slu ajno. Na njezinu znanstvenu karijeru upozorila nas je s punim pravom njezina ponosna teta lava i na tome joj velika hvala, jer smo time dobili priliku predstaviti javnosti znanstvenicu koja je doktorirala fiziku i iji se znanstveni interes kre e oko un eve aktivnosti, un evih bljeskova i udarnih valova sa unca. Jasmina Magdaleni rodom je iz akovca, odrasla je u blizini logina igraliĹĄta, tu je zavrĹĄila osnovnu i srednju ĹĄkolu, tada joĹĄ rednjoĹĄkolski centar akovec, ali zapravo Ekonomsku ĹĄkolu. Upravo zbog toga bilo je pomalo nevjerojatno da je kasnije upisala matematiku i fiziku na zagreba kom MF-u, te postala pro esorica matematike i fizike. â&#x20AC;&#x201D; vi su mi govorili pa to je straĹĄno teĹĄko, kakâ&#x20AC;&#x2122; eĹĄ ti to s Ekonomskom ĹĄkolom, ali ja sam uvijek imala ljubav prema matematici i fizici, naravno, pa je uz puno rada sve to iĹĄlo polako. otkraj studija doĹĄla sam u doticaj s fizikom unca. o mi se jako dopalo pa sam po ela sura ivati s pro . BoĹĄnjakom na Geodetskom akultetu. io tog akulteta je i opservatorij Hvar gdje je moje radno mjesto, gdje sam znanstveni novak. Budu i da mi je sve to bilo prekrasno i ascinantno, po ela sam se time baviti. Moj diplomski rad je bio u podru ju fizike unca. Kako nije bilo odmah mjesta za znanstvene novake, najprije sam godinu dana radila u Italiji gdje sam dobila stipendiju. adila sam kao znanstvena suradnica na opservatoriju blizu rsta. Ba-

vila sam se istraĹživanjem unca u radiovalnom podru ju. Nakon toga sam dobila mjesto u opservatoriju Hvar koji je sastavni dio Geodetskog akulteta. Upisala sam poslijediplomski studij i 13. oĹžujka 2008. godine doktorirala na podru ju fizike unca na MF-u u Zagrebu, smjer atomska molekularna fizika i astrofizika sa specijalizacijom na podru ju fizike unca. â&#x20AC;˘ Za nas laike kojima je ovo podru je daleko kao put do sunca, koje su mogu e primjene u stvarnom Ĺživotu, a ĹĄto bi mi laici mogli razumjeti? â&#x20AC;&#x201D; Bavim se istraĹživanjem udarnih valova. Nakon velike erupcije na uncu dolazi do nastanka udarnog vala koji putuje prema zemlji i ubrzava estice ispred sebe. Kad do e u blizinu zemlje, te visoko energetske estice mogu naĹĄkoditi satelitima i astronautima ukoliko se nalaze izvan stanice. li najviĹĄe satelitima kojima mogu uniĹĄtiti cijelu elektroniku. rije nekoliko desetaka godina dogodilo se u Kanadi da je cijeli velik dio zemlje ostao bez struje upravo zbog toga ĹĄto su te visoko energetske estice uniĹĄtile elektri ne vodove. Ispravan rad satelita jako je, primjerice, vaĹžan za G ure aje za navo enje. Uz to, pra enje udara sa unca jako je vaĹžno op enito za Ĺživot na zemlji. â&#x20AC;˘ Kako to da se na prijelazu iz osnovne odlu ujete za Ekonomsku, a potom zavrĹĄavate na fizici? Zar ta Ĺželja za fizikom u to vrijeme joĹĄ nije bila tako jaka? â&#x20AC;&#x201D; Bila je, ali moja mama je tada odlu ila da u po etku imam neko solidno obrazovanje da se mogu zaposliti, da zavrĹĄim srednju ĹĄkolu nakon koje u se mo i zaposliti. onda emo dalje vidjeti ho u li imati interes za to pa da mogu nastaviti. â&#x20AC;˘ ini mi da je to tipi no me imursko razmiĹĄljanje, da djeca im prije do u do kruha, kao da Me imurje nije naklonjeno da se djeca im viĹĄe i bolje obrazuju. â&#x20AC;&#x201D; Ja bih rekla da je u Me imurju joĹĄ to relativno dobro napravljeno. Ipak ima viĹĄe poticaja za ĹĄkolovanje nego u drugim sredinama.

â&#x20AC;˘ U odnosu na koju sredinu vidite tu razliku? â&#x20AC;&#x201D; ecimo u odnosu na Zagreb, ipak se tu viĹĄe brine o obrazovanju djece. Ja sam dvije godine bila stipendistica. Mene je Me imurje stipendiralo prve dvije godine studija (zapravo Grad akovec), ĹĄto mi je puno pomoglo na po etku. Ja bih rekla da se naĹĄi mladi jako dobro ĹĄkoluju. ohvalila bih naĹĄe srednje ĹĄkole, ja sam zavrĹĄila joĹĄ u tadaĹĄnjem rednjoĹĄkolskom centru. obili smo izuzetno dobro obrazovanje tamo, stekla sam dobre radne navike i znanje kako u iti, ĹĄto je jako bitno. I znam velik dio prijatelja koji su zavrĹĄili srednjoĹĄkolsko obrazovanje u toj ĹĄkoli u tada ekonomskom smjeru, a bili su jako dobri studenti na drugim akultetima nevezanim uz ekonomsko obrazovanje. â&#x20AC;˘ Odlazak van - je li to dobro zbog cirkulacije znanja, oboga ivanja ili biste se rado vratili u Hrvatsku? â&#x20AC;&#x201D; Jedno i drugo. Godinu dana provela sam u Italiji, to je bilo izuzetno korisno iskustvo. vakom mladom ovjeku koji ima prilike preporu ila bih to iskustvo da ode van, da vidi kako se radi drugdje. Kad do ete doma, viĹĄe cijenite to ĹĄto imate i znate se bolje uklopiti. ada sam u Bruxellesu na postdoktorskom studiju. obila sam stipendiju za usavrĹĄavanje od Belgije. adim na Kraljevskom belgijskom opservatoriju. ni su raspisali natje aj na koji sam se javila i dobila stipendiju na dvije godine, a kasnije emo vidjeti. Iskreno, da nije mog supruga koji je iz usije, ne bih iĹĄla. Uvijek sam Ĺželjela ostati u Hrvatskoj. Nikad nisam Ĺželjela i i van, barem ne za dugo. U sklopu izrade moje doktorske dizertacije dosta sam vremena provela vani. o tri - etiri mjeseca esto sam iĹĄla u Njema ku, tako da sam vidjela kako se radi na razli itim institutima. o je nije samo pitanje zemlje ve i rada razli itih instituta. obro je i i van ako se moĹžete vratiti. â&#x20AC;˘ Ĺ to Vama najviĹĄe nedostaje od ku e?

- bitelj, nedostaje mi hrvatski jezik, uti ga i popri ati s nekim na hrvatskom. ne svakodnevne male stvari iz Me imurja i Zagreba gdje sam sad ve dosta vremena Ĺživjela. â&#x20AC;˘ Ako smijem pitati, gdje ste upoznali svog supruga? â&#x20AC;&#x201D; Mi smo se upoznali na kongresu, on se tako er bavi fizikom unca, tako da nas je spojila i ta poslovna strana. â&#x20AC;˘ Gdje vidite svoju budu nost, u Hrvatskoj, Rusiji, tre oj strani? â&#x20AC;&#x201D; renutno smo u Belgiji u Bruxellesu, na Ĺžalost, Ĺživot znanstvenika je vrlo nomadski, moramo se esto seliti. Ugovori se ve inom dobivaju na odre eno vrijeme. Ja bih se vrlo vrlo rado vratila u Hrvatsku. amo je pitanje ho u li dobiti stalno radno mjesto. ada sam viĹĄi asistent na Geodetskom akultetu, ali to ĹĄto sam doktorirala ne zna i da u automatski dobiti radno mjesto. ko i budem, to e biti u prvo vrijeme na par godina. Zna i niĹĄta nije sigurno. â&#x20AC;˘ A kakva je materijalna strana poloĹžaja znanstvenika? â&#x20AC;&#x201D; Kad bismo gledali materijalnu stranu, nitko ne bi iĹĄao u znanost. Moja pla a kao asistentice prije nego sam doktorirala bila je ispodprosje na, ak ni prosje na hrvatska. ad je to neĹĄto viĹĄe i mogu od toga normalno Ĺživjeti. li u usporedbi s pla ama u marketingu ili in ormati koj firmi to je malo. â&#x20AC;˘ Kakva je situacija po tom pitanju u Rusiji? â&#x20AC;&#x201D; amo je situacija joĹĄ puno gora. U Zagrebu s pla om doktora znanosti mogu bez problema Ĺživjeti i ako iznajmim stan. n to u Moskvi ne moĹže. adio je na institutu u Moskvi i njegova pla a nije bila dovoljna da pokrije tre inu mjese nih troĹĄkova, ako je podstanar. Ukupni su uvjeti u naĹĄoj znanosti puno bolji nego u usiji. â&#x20AC;˘ Ima li pomaka u poloĹžaju znanosti u Hrvatskoj posljednjih godina? â&#x20AC;&#x201D; ecimo da je zadnjih deset godina primljeno puno viĹĄe mladih

su potpisani ugovori o stipendiranju, koje je u ime p ine potpisala op inska na elnica ragica ugrinec. Za studije u akovcu i araĹždinu stipendija iznosi 300 kuna, a za Zagreb i druge sredine 500 kuna

mjese no. Ukupno, p ina veti Juraj na Bregu stipendira 27 studenata. Novi su stipendisti: ea vanajĹĄ ak iz ragoslavca, Maja omaĹĄi , Matea HiĹžman i Luka abec iz u etinca, Lea Kos iz leĹĄkovca, anja

Jasmina Magdaleni Zhukov: - Ja bih se vrlo, vrlo rado vratila u Hrvatsku. Samo je pitanje ho u li dobiti stalno radno mjesto

ljudi na mjesta asistenata. amo nakon toga ĹĄto kolege doktoriraju radnih mjesta nema. I to je problem. â&#x20AC;˘ A zaĹĄto nema? â&#x20AC;&#x201D; Evo mog slu aja, doktorirala sam i stekla uvjete da postanem docentica. a bih dobila mjesto docenta, veu iliĹĄte treba odlu iti da ima potrebe za joĹĄ jednim docentom, a budu i da znate kako je s radnim mjestima to se rijetko deĹĄava. Zbog toga velik broj mojih kolega zavrĹĄava vani. Za mene je to velik apsurd jer drĹžava nas je obrazovala, uloĹžila u nas. rĹžava je osim mojih roditelja davala novac za to moje ĹĄkolovanje, i sad drĹžava viĹĄe nema novca da mi da posao. Formirali

su nas, uloĹžili u nas i sad kad bi trebali neĹĄto dobiti od nas sad nema radnog mjesta. Kad ja kaĹžem da se bavim fizikom unca, vi ne vidite direktnu korist od mene. rĹžava ne vidi tu direktnu korist od znanosti, ali ni jedna drĹžava ne moĹže bez napretka u znanosti. roblem je u tome ĹĄto tu nema direktne koristi odmah sutra, ve je potrebno gledati na dugi rok. Na dugi rok moĹžda e mjesta za Jasminu biti na Me imurskom veleu iliĹĄtu ili budu em Centru znanja, jer za nju su barem za sada interes iskazali oni koji se time bave kada smo ih upozorili na ovu divnu samozatajnu znanstvenicu. (BoĹžena Malekoci - leti )

OP INA SVETI JURAJ NA BREGU

Deset novih stipendista

p ina veti Juraj na Bregu u novoj e akademskoj godini stipen-

dirati deset novih studenata. njima i njihovim roditeljima u subotu

Svi stipendisti s na elnicom Vugrinec

Petra Novak, studentica agronomije iz Vu etinca

Novak i Monika intari iz Zasadbrega, leksandra rupkovi iz Lopatinca, alibor idovi iz Brezja i Martina inko iz Malog Mihaljevca. dosadaĹĄnjim studentima tako er su potpisani novi ugovori. Na elnica ragica ugrinec studentima

je ukratko predstavila op inske programe i planove, te rekla kako se od svih njih o ekuje da jednog dana daju doprinos svojoj sredini, a da op ina nastoji otvaranjem poduzetni kih zona za njih stvoriti radna mjesta. ( . Mesari )

2 STROŽE KAZNE za upravljanje vozilom u vrijeme zabrane

Prekršiteljima zatvor od 3 mjeseca do 3 godine Iz PU me imurske upozoravaju voza e na izmjene Kaznenog zakona koje su stupile na snagu s 1. sije njom ove godine. Poglavito na odredbu lanka 24., odnosno 308. Kaznenog zakona. Ona se odnosi na izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude. Pojednostavljeno re eno, od sada svim onim voza ima kojima je oduzeta voza ka dozvola, budu li uhva eni da voze, slijedi dras na kazna. Pored prekršajne prijave sada im se izri e i kaznena prijava, za što se mogu nada kazni zatvora u trajanju od 3 mjeseca do 3 godine! Kako doznajemo, prva kaznena prijava zbog upravljanja vozilom u vrijeme dok mu je izre ena zabrana podnijeta je pro v 24-godišnjaka iz Donjeg Koncov aka. On je u nedjelu uhva en u nedjelju 4. sije nja u akovcu kod Hotela Park. Njemu je u studenom izre ena zabrana koje bi se oslobodio 13. velja e. Ona narodna: tko riskira, pro ra u ovom slu aju nije se obis nila. Zato oprez.

Na Staru godinu izgorjela vikendica NOVAKOVEC - Na Staru godinu u 11,03 sa Policijsku upravu me imursku muškarac je telefonom izvijes o da mu je u polju kod Novakovca došlo do požara na vikendici. Obavljenim policijskim izvidima utvr eno je da je dana u no i s 30. na 31. prosinca u polju zvanom “Bo zeš” nedaleko od Novakovca došlo do požara na vikend ku i dimenzija 7x5 metara, drvene gra e, u vlasništvu muške osobe ro ene 1985. godine iz Novakovca. Vikendica je u potpunos izgorjela. Na mjesto doga aja izašla je inspektorica zaš te od požara Policijske uprave me imurske koja je isklju ila tehni ki uzrok požara, ali nije mogla isklju i neispravno izvedenu dimovodnu instalaciju, ni poduzetu ljudsku radnju. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 30 su a kuna. Imovina nije bila osigurana. O doga aju slijedi izvješ e ODO-u u akovcu.

Izgorjelo potkrovlje ku e GORI AN - Na Novu godinu oko 1,10 sa u Gori anu, u Tra nskoj ulici, došlo je do požara u potkrovlju obiteljske ku e u vlasništvu muške osobe ro ene 1961. godine iz Gori ana. Požar je u 2,15 sa ugašen od strane pripadnika DVD-a Gori an, a u požaru je u potpunos izgorjelo krovište obiteljske ku e. Na mjesto doga aja izašla je inspektorica za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske koja je isklju ila tehni ki uzrok i prirodnu pojavu, dok ne može isklju i poduzetu

6. sije nja 2009.

CRNA KRONIKA POLICIJA UPOZORAVA voza e teretnih vozila

OBITELJ TRAGI NO PREMINULOGA gra evinskog poduzetnika Josipa Jela i a iz Preloga tvrdi:

Sprije ite padanje leda, kazne su velike Smrt je nastupila prije, a ne Policija skre e pozornost voza ima teretnih vozila da povedu ra una o tvarima, poglavito ledu koji im prilikom vožnje pada s vozila te ih upu uje na poštivanje odredbi lanka 35. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. On u stavku prvom propisuje da je zabranjeno ostavljati na cesti i cestovnom zemljištu ošte ena, dotrajala ili neregistrirana vozila i ostavljati, nanositi ili bacati otpatke ili predmete i tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili one istiti ili ugroziti okoliš. Nadalje, u stavku 2. propisana je obveza voza a da je dužan s ceste i cestovnog zemljišta ukloniti i predmete i tvari koje s njegova vozila padnu na cestu i cestovno zemljište te predmete koje je pri zaustavljanju vozila ostavio na cesti. Vlasnik vozila, kao i druga osoba, dužan je postupiti na isti na in i u slu ajevima iz stavka 1. ovoga lanka. Ukoliko vlasnik vozila ili druga osoba ne postupi u skladu s odredbom stavka 2. ovoga lanka, o njegovom trošku to e u initi pravna ili fizi ka osoba

ljudsku radnju. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 50 su a kuna. Imovina nije bila osigurana. O doga aju slijedi posebno izvješ e ODO-u u akovcu.

Lan ani sudar AKOVEC - U subotu 3. sije nja u 10,30 sa u ulici Vladimira Nazora u akovcu kod kbr. 4 dogodila se prometna nesre a s velikom materijalnom štetom i lako ozlije enima. Nesre u je skrivila 25-godišnja voza ica iz Strahoninca koja se vozilom akove ke registracije K 300-EN zbog nedovoljnog razmaka me u vozilima zabila u stražnji dio automobila K 253-EJ kojim je upravljao 31-godišnji voza iz Macinca. Budu i da mu je istekla prometna, pro v voza a je izdan prekršajni nalog. On se svojim automobilom zale o u auto kojim je ispred njega upravljala 37-godišnja voza ica iz Strahoninca. Ona pak se autom nabila u vozilo kojim je upravljao 33-godišnjak

zbog utapanja

obrtnik, kojoj je povjereno održavanje cesta. Za nepoštivanje odredbi iz navedenog lanka predvi ena je nov ana kazna za sudionika u prometu u iznosu od tisu u kuna, za pravnu ili fizi ku osobu obrtnika od 5 do 15 tisu a kuna, te za odgovornu osobu u iznosu od 1.500 do 5 tisu a kuna. Ovim putem apeliramo na voza e da u ovo zimsko vrijeme, kada dolazi do stvaranja leda na tovarnim sanducima teretnih automobila, prije uklju ivanja u promet isti uklone s vozila kako ne bi dolazilo do ispadanja te ošte ivanja vozila i nanošenja na cestu, odnosno do ugrožavanja prometa, upozorava Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske.

iz akovca. Vozilom Hitne pomo i u akove ku bolnicu prevezena je voza ica iz Strahoninca za koju je utvr eno da je lakše ozlije ena, kao i 30-godišnja putnica iz vozila K 253 EJ. Pro v voza ice koja je skrivila nesre u izdan je prekršajni nalog.

Ukradene stvari vrijedne 30 tisu a kuna AKOVEC - U vremenu od 22. prosinca 2008. godine do 2. sije nja 2009. godine u akovcu, u ulici N. Pavi a, nepozna po initelj izvršio je tešku kra u iz ku e u vlasništvu muške osobe ro ene 1964. godine iz akovca. Nepozna je kamenom razbio staklo na WC-u, ušao u unutrašnjost ku e, odakle je otu io razni zlatni nakit, ru ne satove te digitalni fotoaparat marke “Ca-

Varaždince napali u parku kod Staroga grada AKOVEC - Policijska uprava me imurska u nedjelju 4. sije nja primila je dojavu muške osobe ro ene 1985. godine iz Varaždina da je u akovcu u parku kod Staroga grada došlo do tu njave. Poduze m policijskim izvidima utvr eno je da je te nedjelje oko 2,45 sa došlo do zi kog napada od strane trojice nepozna h mladi a na dojavitelja doga aja i na dvije muške osobe ro ene 1984. godine, tako er iz Varaždina. Potonji su zatražili lije ni ku pomo u Županijskoj bolnici akovec, gdje je utvr eno da je jedna osoba zadobila tešku tjelesnu ozljedu a druga osoba

laku tjelesnu ozljedu. Za po initeljima se intenzivno traga, pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

U prošlom broju Me imurskih novina u rublici Crna kronika izvijes li smo o tragi noj smrti gra evinskog poduzetnika iz Preloga, 58-godišnjeg Josipa Jela i a. Policija je izvijestila da je u no i 24. prosinca u 2,34 sata u prostorije Policijske postaje Prelog došao muškarac iz Preloga s dojavom da je Josip Jela i u Otoku, kod ribi kog doma ŠRD-a “Glava ca” iz Preloga, svojim vozilom upao u ribnjak te da je vozilo potonulo. Na mjesto doga aja izašli su djelatnici JVP-a akovec koji su oko 4,05 sa iz vode izvukli vozilo u kojem se nalazio nesretni muškarac. Lije nica Hitne medicinske pomo i koja je pregledala jelo voza a konsta rala je smrt, a mrtvozornica na jelu nije pronašla tragove nasilne smr . Istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu, koji nije izlazio na mjesto doga aja, odredio je sudsku obdukciju nad mrtvim jelom. Izviješteno je kako je obdukcija pokazala da je smrt nastupila uslijed non-Powershot S1 IS”. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 30 su a kuna.

Ukradene stvari vrijedne 3 tisu e kuna AKOVEC - U no i s 28. na 29. prosinca u ulici Miroslava Magdaleni a u akovcu nepozna po initelj izvršio je tešku kra u iz osobnog vozila registarske oznake K 326-EH, u vlasništvu muške osobe ro ene 1983. godine iz Orehovice. Nepozna je upotrebom podesnog alata slomio bravu na voza evim vratima, ušao u is , odakle je otu io autoradio marke “Pionner”, subwoofer marke “Kenwood”, dva zvu nika marke “Firstaustrija” i USB s k marke “Intenso”. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 3 su e kuna.

Provaljeno u vikendicu FRKANOVEC – Nepoznati po initelj podesnim je alatom slomio uložak cilindri ne brave ulaznih vrata kotlovnice vikendice koja je u vlasništvu muške osobe ro ene 1961. godine iz akovca. Potom je ušao u unutrašnjost, te otu io gitaru marke “Jamaha” i ako-bušilicu marke “Makita” s punja em i setom nastavaka. Tako je po inio štetu od oko 7 su a kuna. Kra a se dogodila 29. ili 30. prosinca.

Provalili u trgovinu i ukrali 200 kuna OREHOVICA - U no i 30. na 31. prosinca u Orehovici nepozna po initelj izvršio je tešku kra u iz trgovine “Marija”. Ne-

utapanja. To, me utim, nije prihvatljivo za obitelj pokojnog Josipa Jela i a, osobito suprugu Štefaniju koja naglašava da joj je objašnjeno kako je njen suprug bio mrtav prije utapanja. U to vrijeme, kazuje ona, suprug joj se nalazio u automobilu, terencu, koji nije nov kako smo pisali, ve je kupljen prije nekoliko godina. - On je, vjerujemo, ve bio mrtav u trenutku kada je njegov automobil krenuo klizi u ribnjak. Tako nam je objasnila mrtvozornica, budu i da nije naišla na znakove utapanja i borbe u vodi. Ipak, jer mu je voda ušla u plu a, u obdukcijskom nalazu stoji da je smrt nastupila pozna je nasilno trzajem otvorio zaklju ana ulazna vrata ugos teljskog objekta “Mini”, gdje je kroz otvorena vrata ušao u trgovinu “Marija”, te iz registar kase otu io 140 kuna u raznim apoenima i nekoliko ku ja raznih cigareta. Materijalna šteta cijeni se na iznos od 200 kuna. Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Pokrali NK Bratstvo JUROVEC - U vremenu od 30. prosinca 2008. godine od 15 sa pa do 1. sije nja 2009. godine do 11 sa u Jurovcu na nogometnom igralištu nepozna po initelj, ili više njih, izvršio je tešku kra u iz prostorija NK Bratstvo Jurovec. Nepoznati je tjelesnom snagom nasilno na objektu po skivanjem i udaranjem otvorio ulazna vrata prostorije za suce iz koje nije ništa otu io, zatim ulazna vrata svla ionice za igra e iz koje tako er nije ništa otu io, te ulazna vrata prostorije šanka iz koje je otu io 40 boca piva, koliko se nalazilo u dva sanduka. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od oko 200. Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Zagrep anina uhvatili s heroinom NEDELIŠ E, PUŠ INE - Na državnoj ces izme u Nedeliš a i Puš ina u nedjelju 4. sije nja u 16,28 sa od strane policijskih službenika zaustavljeno je osobno vozilo registarskih oznaka ZG 2323-BL, kojim je upravljala muška osoba ro ena 1972. godine iz Zagreba. Prilikom utvr ivanja iden teta za istog je primije eno da u desnoj šaci drži PVC smotuljak za koji se prema izgledu pretpostavljalo da se radi o paketi u opojne droge. Kako je

utapanjem, otkriva nam u telefonskom razgovoru ožaloš ena supruga. Da se Josip ne osje a dobro, primje ivala je i ranije, no on nije bio osoba koja bi se žalila ili bi to priznala. - Ve er prije moj se suprug upu o na obrtni ku završnicu u ribi ki dom u Otok gdje su završetak 2008. godine slavili neki prilo ki poduzetnici. Kažu mi da na slavlju ništa nije jeo ni pio, ali je veselo druge dvorio, te se zadržao dosta dugo i o šao me u posljednjima. Kad je sjeo u svoj automobil, izgleda da je umro, a potom autom skliznuo u vodu na rikverc, oko 20 metara od mjesta gdje je auto bio parkiran. Pokušali su mu prisko i u pomo , jedan od onih koji su bili na slavlju sko io je za njim u vodu, no ništa nije mogao. Kada su htjeli zva pomo , nisu mogli jer je to dvoje ljudi koje je tamo ostalo imalo ispražnjenu bateriju na mobitelu, a ovaj ovjek koji se bacio u vodu bacio se skupa s mobitelom. I zato su policiju išli osobno obavijes . Sve je to bilo tako su eno, o ito se tako moralo dogodi , razmišlja Štefanija Jela i , mole i nas da izvijes mo i naglasimo da njen suprug nikada nije bio lovac, ni je bio na lova kom slavlju, kako je to bilo pisano u novinama.

odbio preda spomenu predmet, uz uporabu sredstava prisile je uhi en, te je prilikom stavljanja sredstava za vezivanje otvorio šaku iz koje su ispala tri PVC smotuljka sa sadržajem sme e praškaste materije nalik na opojnu drogu heroin. Sporna materija je od istog oduzeta, uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, a preliminarnim tes ranjem dobivena je pozi vna reakcija na opojnu drogu heroin. Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu izvršena je pretraga vozila kojom prilikom nisu prona eni predme od interesa. Pro v po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, kao i optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

Ostali bez gotovo 118 tisu a kuna SVETA MARIJA - U petak 2. sije nja izme u 12,30 i 13,15 sa u Svetoj Mariji, u ulici Andrije Habuša, nepozna po initelj, ili više njih, izvršio je tešku kra u iz ku e u vlasništvu muške osobe ro ene 1931. godine iz Svete Marije. Nepozna je iskoris o nepažnju uku ana te ušao u nezaklju anu ku u i spava u sobu, odakle je otu io plavu žensku torbicu u kojoj se nalazilo 80 su a kuna u raznim apoenima, 5 su a eura u raznim apoenima i 500 švicarskih franaka u raznim apoenima, vlasništvo vlasnika ku e. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko 117.750 kuna. Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Fizi ki napad na parkingu Lipe NEDELIŠ E - Dovršenom kriminalis kom obradom nad muškom osobom ro enom 1978. godine iz Sra inca utvr eno je da je on 24. prosinca oko 4 sata u Nedeliš u, na parkiralištu ugostiteljskog objekta “Lipa”, prvo verbalno a nakon toga i tjelesno napao mušku osobu ro enu 1980. godine iz Puš ina. Tom prilikom nanio mu je tešku tjelesnu ozljedu. Pro v njega slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

KR ME I URJE

6. sije nja 2009.

ZARAĹ˝ENA BJESNO OM pekinezerica ugrizla dvoje ljudi ZBOG BJESNO E u Vukanovcu kre u oĹĄtre mjere

Zbog bijesne kuje cijelo susjedstvo u strahu Nije KreĹĄimir Ĺ˝unek iz Vukanovca slutio da e Staru godinu ispratiti a Novu do ekati s bolnom ranom i ozljedom koju mu je nanijela njegova kujica Mare. Naime, kako nam je Ĺ˝unek rekao, njega i ĹĄogora ugrizla je njihova pekinezerica koja je prije par dana okotila pet ĹĄtenaca. - po etku sam se pobojao za svoje i ĹĄogorovo zdravlje, jer kujicu nismo cijepili protiv bjesno e jer je stalno neĹĄto pobolijevala. Mene je ugrizla do krvi, a ĹĄogora je ogrebla zubima, kao i susjedu koja je doĹĄla k nama. na e, primijetili smo da je nakon ĹĄto se okotila kujica postala depresivna, pa smo pozvali veterinara, koji joj je dao injekciju, ali je to nije primirilo. Sada (u ponedjeljak 5. sije nja) ve sam puno bolje, kao i ĹĄo-

gor koji odlazi u Sloveniju. Primili smo antivirusne injekcije, a u petak emo primiti joĹĄ neke i potom bi sve trebalo biti dobro, rekao nam je u telefonskom razgovoru KreĹĄimir Ĺ˝unek, dodaju i kako mu je Ĺžao ĹĄto su mali psi i morali biti eutanazirani.

Ovo je krajnje neodgovorno od vlasnika Veterinarski inspektor dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, vezano uz slu aj u Vukanovcu, kaĹže: - Prvo Ĺželim naglasiti da se ovdje radi o neodgovornom ponaĹĄanju vlasnika psa KreĹĄimira Ĺ˝uneka iz Vukanovca 19, kako prema svome psu i obitelji, tako i prema drugima. Psa nije dao cijepiti, a to je bio obavezan. avnost treba znati da je ova kujica ugrizla dvije osobe i da je bila u kontaktu s joĹĄ osam ljudi, koji su

Ĺ˝unekovi dezinficiraju mjesta gdje se Mare kretala zbrinuti u Zavodu za javno zdravstvo. Pas je bio ku ni ljubimac, koji je rijetko izlazio izvan ku e i bio je u

Za cijepljenje 8,5 tisu a pasa

- Stroge provjere i sankcije nuĹžne su, kaĹže Kolarek

Na podru ju Me imurske Ĺžupanije u 2008. godini protiv bjesno e je cijepljen 8.401 pas. Veterinari o ekuju kako e ove godine brojka biti znatno viĹĄa, moĹžda e dosti i i desetak tisu a pasa. Ma aka koje vlasnici nisu obvezni cijepiti dvostruko je viĹĄe.

Cijena cijepljena u sezoni do 31. oĹžujka iznosi 126 kuna, a ipiranje 74 kune. zvan sezone cijepljenje stoji 145 kuna, a epiranje 89 kuna. Op ine i gradovi imaju odluke prema kojima pla aju eutanaziju pasa i ma aka lutalica. (sm)

kontaktu s dva susjedna psa, koji su tako er usmr eni. utanazirano je i pet njenih psi a koji e biti otpremljeni na Veterinarski institut u Zagrebu, naglaĹĄava Kolarek. Kujica je stara dvije godine i imala je mlade stare dva tjedna. Ĺ˝ivotinja nije bila cijepljena protiv bjesno e, a sumnja u bjesno u pojavila se 30. prosinca 2008. godine. ginula je za vrijeme boravka u karanteni u Veterinarskoj stanici u akovcu. Zbog bolesti isti je dan otpremljena na Veterinarski institut u Zagrebu, gdje je 2. sije nja 2009. potvr ena bjesno a. (S. Mesari )

Ĺ˝UPANIJSKA BOLNICA napokon e mo i ponuditi kvalitetniju uslugu

sa Ĺžupanijskim vlastima borili za pove anje limita bolnici. Ĺ˝upanijska bolnica akovec zbrinjava najve i postotak pacijenata na svom podru ju, preko 80 posto za razliku od drugih bolnicu u Hrvatskoj je u ve em postotku od naĹĄe ĹĄalju pacijente sa svog podru ja u ve e druge bolni ke ustanove. Ĺ˝upanijska bolnica akovec bila do sada jedina od 66 ustanova u drĹžavi koja nije potpisala ugovor o mjese nom limitu kada su proĹĄle godine odre ivani limiti zato jer tad ponu eni limit nije nudio pozitivno poslovanje. Nakon toga uslijedili pregovori s ministarstvom nakon koje je dobivena teĹĄka stru na, pravna politi ka bitka vaĹžna za daljnji razvoj bolnice. ProĹĄla godina dolaskom ministra Milinovi a i ja im zahvatom u zdravstveni prora un i naĹĄoj Bol-

nici je olakĹĄano poslovanje, rekao je Mladen KriĹžai , zamjenik Ĺžupana i predsjednik pravnog vije a bolnice jer su odre eni iznosi za pla anje starih dugova bolnica. Na ime tih dugova naĹĄa bolnica je dobila 19 milijuna kuna, ĹĄto ne ulazi limit, a olakĹĄava joj poslovanje zbog pla anja starih dugovanja dobavlja ima bolnice. z to ministarstvo je zadrĹžalo 2,5 milijuna kuna koje smo ranije dobivali za opremanje bolnice, tako da e mo i i stog osnova nastaviti inanciranje daljnjih investicija u zdravstvu, temeljem kredita koji je uzet. Kada se sve zaokruĹži ostvaren je prihod za 9,465 milijuna kuna ve i do planiranog, rekao je KriĹžai . Dragutin Kopasi , ravnatelj bolnice rekao je da limit od 10,5 milijuna kuna ide na 11,4 milijuna u ĹĄto je uklju en i porast pla e od

Podru je op ine Gornji Mihaljevec, Grada Mursko SrediĹĄ e, te op ine Sveti Juraj na Bregu, Ĺ enkovec, Sveti Martin na Muri, Selnica i Ĺ trigova proglaĹĄene ugroĹženim i zaraĹženim podru jima Slu aj pojave bjesno e psa u Vukanovcu navelo je Veterinarski ured akovec i Veterinarsku inspekciju u Me imurskoj Ĺžupaniji da narede provo enje oĹĄtrih mjera na zaraĹženom i ugroĹženom podru ju op ina Gornji Mihaljevec, Sveti uraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Ĺ enkovec, Ĺ trigova i Selnica te Grada Mursko SrediĹĄ e. Na tom podru ju zapo inju mjere eutanazije necijepljenih pasa i ma aka, te pasa i ma aka lutalica. utanaziji podlijeĹžu i oboljele Ĺživotinje koje je ugrizla bijesna Ĺživotinja, a Ĺživotinje cijepljene protiv bjesno e koje je ugrizla bijesna Ĺživotinja stavit e se pod ĹĄestomjese ni nadzor. - tom razdoblju vlasnik Ĺživotinje duĹžan je veterinarskoj organizaciji prijaviti promjenu zdravstvenog stanja nadziranih Ĺživotinja, isti e dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, koji potpisuje rjeĹĄenje o provedbi mjera. utanaziji e biti podvrgnute i Ĺživotinje koje su bile u dodiru s bijesnom Ĺživotinjom, odnosno na bjesno u sumnjivom Ĺživotinjom, ili cijepljene te Ĺživotinje ako na njima nema ugriza (osim necijepljenih pasa) te njihovo drĹžanje u karanteni ĹĄest mjeseci.

Bjesno a se moĹže prenijeti na ljude nspektor Kolarek naglaĹĄava da e se eutanazirati i Ĺživotinje za koje se sumnja da su bijesne, a promijenile su ponaĹĄanje svojstveno svojoj vrsti. Zatvorit e se Ĺživotinje za koje se sumnja da su bijesne. ZaĹĄtitno e se cijepiti psi, a prema potrebi i drugi na bjesno u Ĺživotinja. - Veterinarska inspekcija strogo e provjeravati postupke ĹĄto su ih duĹžni poduzeti drĹžatelji Ĺživotinja i utvr ivati mogu e kontakte zaraĹžene Ĺživotinje s drugim Ĺživotinjama na koje se bjesno a moĹže prenijeti ili pak s ljudima, isti e Kolarek. Vrlo vaĹžno u provo enju mjera je da psi mla i od tri mjeseca moraju biti zatvoreni te ne smiju biti u kontaktu s drugim psima. Psi i ma ke moraju se drĹžati pod kontrolom, a pri tome psi moraju biti ozna eni i drĹžani na lancu i s brnjicom. sto se tako zabranjuje svaki promet pasa i ma aka. Zabranjeno je iznoĹĄenje Ĺživotinjskih proizvoda Ĺživotinjskih sirovina i predmeta kojima se bjesno a moĹže prenijeti iz zaraĹženog podru ja. (S. Mesari )

AKUTNA MENINGOKOKNA SEPSA odnijela prvu Ĺžrtvu

Limit za poslovanje bez gubitka Na samom izmaku ove godine, 31. prosinca u 10 sati, u Me imurskoj Ĺžupaniji odrĹžana je konferencija za novinare povodom dobre vijesti za Ĺ˝upanijsku bolnicu, odobravanja mjese nog limita koji joj omogu ava normalno poslovanje bez stvaranja gubitaka. O poslovanju bolnice govorili su osip Posavec, me imurski Ĺžupan, Mladen KriĹžai , zamjenik Ĺžupana i predsjednik pravnog vije a bolnice, i Dragutin Kopasi , ravnatelj bolnice. Ĺ˝upanijskoj bolnici akovec odobren je limit od 11,4 milijuna kuna mjese no i to joj je dovoljno za normalno poslovanje. Nakon 14 godina teĹĄke bitke s Ministarstvom zdravstva, u kojem su se izmijenile etiri vlade i ĹĄest ministara, kona no se doĹĄlo kroz dvije arbitraĹže i puno argumentiranih pregovora do kvalitetnog prora un za Ĺ˝upanijsku bolnicu s kojim ona moĹže pozitivno poslovati. Problem je nastao 1995. godine kada su bolnice u Hrvatskoj preĹĄle na inanciranje preko mjese nih limita i od onda je Ĺ˝upanijska bolnica kroz sve te godine imala nedostatni limit za normalno poslovanje, zbog ega su se gomilali gubici. Limit je zna io ograni avanje sredstava koja se mogu potroĹĄiti. No unato tim ograni enim sredstvima bolnica nikada pacijentima nije uskra ivala usluge u okviru ograni enih sredstava, ve su se dosadaĹĄnji ravnatelji zajedno

Eutanazija pasa i ma aka na ĹĄirem podru ju

ĹĄest posto. Tako er smo u situaciji ako u naredna tri mjeseca u Bolnici fakturiraju viĹĄe od 105 posto faktura da e se limit korigirati za joĹĄ neki 120 tisu a kuna, jer sad uvedeno pravilo da oni koji e fakturirati manje biti e sankcionirani, bit e im oduzeto 1 do 2 posto mjese nog limita, a oni koji e fakturirati viĹĄe biti e stimulirani dodatkom od 1 posto limita mjese no. Limit od 11,4 omogu ava bolnici ukupne prihode od 13,2 milijuna kuna ĹĄto je dovoljno za troĹĄak zaposlenih i materijalni medicinski nemedicinski troĹĄak pogona bolnice. Zbog nedostatnih limita ni do sada bolnica nije zatvarala hladni pogon ve su obavljane sve usluge prema pacijentima, tako pacijenit nisu osje ali nedostatne limite na na in da bi se u bolni kim djelatnostima kad je limit dosegnut prestalo djelovati. Velike guĹžve su u poliklini koj djelatnosti jer se kod nas 30 posto pacijenata zbrinjava u primarnoj zdravstvenoj zaĹĄtiti, a 70 kod specijalista. uropi je situacija obrnuta. Tako kod nas bolni ki specijalisti, primjerice kardiolozi postaju svojevrsni primarni lije nici za pacijente kojemu pacijent k njemu dolazi na kontrole. Ovu vrstu guĹžvi u poliklini kim ambulantama, moglo bi se rijeĹĄiti reformom primarne zdravstvene zaĹĄtite, kako bi se manjio pritisak na specijaliste, rekao je ravnatelj Kopasi . (BMO)

Preminuo 15-godiĹĄnjak iz Vu etinca Na Ĺžalost, ova godina nije otpo ela dobro. Tre eg sije nja u Ĺ˝upanijskoj bolnici akovec, isti dan kad je zaprimljen, preminuo je petnaestogodiĹĄnji mladi iz Vu etinca za kojeg nam je dr. ViĹĄnja Smilovi , spec. epidemiolog, potvrdila da je umro od akutne meningokokne sepse. S obzirom na to da se radi o zaraznoj bolesti koja se ĹĄiri kaplji nim putem, kihanjem i kaĹĄljanjem, u Zavodu za javno zdrav-

stvo po dojavi o oboljelom odmah su reagirali. DeĹžurni epidemiolog odredio je terapiju za sve one koji su unutar nekoliko dana bili u kontaktu s oboljelim, tako da su svi koji su s njim kontaktirali stavljeni pod nadzor i dobili zaĹĄtitnu terapiju. GodiĹĄnje se javlja tri do pet slu ajeva ove bolesti na naĹĄem podru ju, a svakih nekoliko godina i po jedan slu aj, na Ĺžalost, sa smrtnim ishodom. (BMO)

S 1. SIJE NJOM ukinut Op inski sud u Prelogu

U gradu ostaje Stalna sudska sluĹžba Op inski sud u Prelogu ukinut je s 1. sije njom 2009. u jubilarnoj desetoj godini svoga djelovanja u tom gradu. Lani najavljena reforma pravosu a donijela je ukidanje toga suda i njegovo pripajanje Op inskom sudu u akovcu unato pokuĹĄajima da se to sprije i. Dvoje sudaca koji su djelovali u Op inskom sudu u Prelogu i ostali tamoĹĄnji sluĹžbenici i dalje e sluĹžbovati u tom gradu sve dok se ne izna e novac i za izi ko spa-

janje sudova. Prema rije ima glasnogovornika Ĺ˝upanijskog suda u akovcu suca ajka Kipkea, to bi se trebalo dogoditi najkasnije do 2014. godine. Op inski sud u Prelogu pod tim nazivom, dakle, viĹĄe ne postoji, ali za gra ane i dalje sve ostaje po starom. Prelog je izgubio sud, ali mu ostaje Stalna sudska sluĹžba Op inskog suda akovec u Prelogu. To zna i da u Prelogu do daljnjeg ostaje i gruntovnica. (D. Mihoci)

KROZ ME I URJE

6. sije nja 2009.

U ETIRI GODINE Greta Ĺ opar izradila preko petsto heklanih ukrasa za bor

Bor krasi preko 160 an ela i zvon i a OP INA Gori an

Nagradili najukraĹĄenije ku e Po prvi put op ina Gori an dodijelila je nagrade mjeĹĄtanima koji su na originalni na in Ĺžaruljicama ukrasili svoje oku nice. Stru ni ocjenjiva ki sud odlu io je da se prva nagrada dodijeli obitelji Gudlin iz Nove ulice, druga obitelji ArnuĹĄ iz avrtne ulice, a tre a obitelji Dominik iz Cvjetne ulice.

Ki enje bora u vrijeme boĹži nih i novogodiĹĄnjih blagdana najrasprostranjeniji je obi aj kako u svijetu, tako i u nas. Ve ina ljudi svoj bor kiti kupljenim kuglama i ukrasima, me utim, u domu Gre-

te Ĺ opar iz akovca postoji jedan drugi obi aj. Naime, ona sama izra uje heklane ukrase kojima onda i ukraĹĄava svoj bor. ve godine njezin bor krasi preko 160 heklanih an ela i

Njima je predsjednik p inskog vije a op ine Gori an Stjepan ibari uru io zaista vrijedne nagrade. Prva nagrada bila je sedmodnevno ljetovanje u Selcu za cijelu obitelj, druga nagrada poklon bon u iznosu 300 kuna, a tre a poklon bon u iznosu 150 kuna. (D.Mihoci)

Greta Ĺ opar sama je izradila i heklan ukras za vrh bora

Pokloni su najviĹĄe iznenadili one najmla e koji se uvijek najviĹĄe vesele igra kama i slatkiĹĄima

DRUĹ TVO MULTIPLE SKLEROZE podijelilo poklon pakete

Pokloni najviĹĄe oduĹĄevili najmla e DruĹĄtvo multiple skleroze Me imurske Ĺžupanije uo i boĹži nih i novogodiĹĄnjih blagdana u svojim je prostorijama organiziralo podjelu poklon paketa svim lanovima DruĹĄtva i njihovoj djeci. Poklon paketi za lanove DruĹĄtva inancirani su po projektima od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, dok je igra ke za djecu lanova darovala trgovina

ne2play iz agreba, a slatkiĹĄe

Konzum agreb. Pokloni su najviĹĄe iznenadili one najmla e koji se uvijek najviĹĄe vesele igra kama i slatkiĹĄima. DruĹĄtvo multiple skleroze Me imurske Ĺžupanije neizmjerno je zahvalno donatorima s obzirom na to da ve ina djece njihovih lanova nema prilike vidjeti i dobiti poklon od Djeda Mraza poĹĄto su njihovi roditelji nerijetko nezaposleni, na bolovanju ili u invalidskim mirovinama. (H. e ar)

Motoristi u kotoripskom vrti u

MOTORISTI posjetili Dje ji vrti u Kotoribi

Darovi za sve maliĹĄane etvrtu godinu zaredom etrnaest lanova Moto kluba olling ish iz Kotoribe na motorima, obu eni u Djedove Mraze, posjetili su maliĹĄane u Dje jem vrti u Kotoriba. Svih 57 polaznika dobilo je slatke pakete, a za potrebe vrti a kupljene su igra ke u vrijednosti od 1.500 kuna. Poklon vrti u uru ila je

i ravnateljica KnjiĹžnice i itaonice Kotoriba Bernarda HabuĹĄ predavĹĄi im DVD player. avnateljica vrti a Biserka Horvat uputila je rije i zahvale, spomenuvĹĄi pritom nedavni posjet Savjeta mladih koji su tako er darivali maliĹĄane i T Kotoribe koja je vrti u poklonila boĹži no drvce. (A.FuĹĄ)

Bra ni par Ĺ opar izradio je i predivne jaslice koje, uz ukraĹĄen bor, tako er krase njihov dnevni boravak

zvon i a koje je sama izradila. Sama je izradila i ukras za vrh bora, koji je tako er isheklan. ako hekla ve 20 godina, ove je ukrase nau ila raditi prije etiri godine kada je bila u VaraĹždinskim toplicama na rehabilitaciji poslije prve operacije kraljeĹžnice, te je od tada uspjela izraditi preko 500 komada. a izradu jednog ukrasa potrebno joj je izme u 15 i 25 minuta, ovisno o obliku. S obzirom na to da je u invalidskoj mirovini, osim ĹĄto izradom heklanih ukrasa krati svoje vrijeme, ono je smiruje i opuĹĄta. ako je ve inu ukrasa podijelila dragim joj osobama, dio je ostao u domu njenog supruga i nje.

sim ukrasa za bor, ovaj je bra ni par

Ku u ukrasila s 3.500 lampica ozina Novakovi iz Gardinovca svakako se moĹže pohvaliti lampicama ukraĹĄenom ku om povodom boĹži nih i novogodiĹĄnjih blagdana. Njenu ku u u ove blagdanske dane krasi 3.500 svjetle ih lampica koje je sasvim sama postavila na svoja vrata, prozore i balkon. ako svake godine kiti svoju

ku u, ovaj put je sruĹĄila vlastiti rekord u broju lampica. Vitalna 72-godiĹĄnjakinja, majka troje djece, baka osmero unu adi i prabaka trojice praunu adi, na ovaj na in svima boĹži ne i novogodiĹĄnje blagdane u ini ugodnijim i ljepĹĄim. (H. e ar, foto: Vrzan)

izradio i predivne jaslice koje, uz ukraĹĄen bor, tako er krase njihov dnevni boravak.

vom prilikom Greta Ĺ opar, koja je potkraj godine bila u dnevnoj bolnici i na djelu neurologije Ĺ˝upanijske bolnice akovec, Ĺželi zahvaliti svim zaposlenima koji su bili viĹĄe nego ljubazni. - Nije bilo trenutka dok sam bila tamo a da mi se nisu obratili s osmjehom na licu ili lijepom rije i. Stvarno ih treba pohvaliti, kazala je za kraj Greta Ĺ opar koja je, na neki na in, upravo zbog bolesti nau ila izra ivati ove prekrasne heklane ukrase. (H. e ar, foto: Vrzan)

KROZ ME I URJE

6. sije nja 2009.

PLANOVI OP INE Ĺ ENKOVEC za ovu godinu

GRAD PRELOG U 2009. ulazi s velikim optimizmom

Adaptacija zgrade Doma umirovljenika najve a investicija 2009. godinu Grad Prelog ulazi s velikim optimizmom. - Svaku novu godinu do ekujemo s optimizmom. Kako bi bilo da odmah u startu budemo pesimisti, da ne vjerujemo u ono ĹĄto Ĺželimo. Mi u Gradu Prelogu navikli smo visoko si postavljati ciljeve. To nas tjera da ih onda i ostvarimo u im ve oj mjeri. Generalno gledaju i, to nam i uspijeva. vijek smo nadomak cilju, iz godine u godinu sve smo mu bliĹže, bez obzira ĹĄto zadani ciljevi proporcionalno rastu, naglaĹĄava preloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina. ovoj godini u Gradu Prelogu nastavljaju sa zapo etim, a nedovrĹĄenim investicijama. stodobno, pokrenut e i nove, za ĹĄto su stvoreni temelji u prethodnoj godini. Najzna ajnija investicija u 2009. godini svakako e biti adaptacija i dogradnja zgrade u Glavnoj 35, radi se o zgradi bivĹĄeg Doma umirovljenika.

va investicija koĹĄtat e gotovo 11,6 milijuna kuna, za ĹĄto e Ministarstvo regionalnog ra-

zvitka izdvojiti 60 posto vrijednosti investicije, dok Grad Prelog mora osigurati 4,7 milijuna kuna. govor s Ministarstvom potpisan je joĹĄ lani, pa u Prelogu ne sumnjaju u realizaciju ovoga kapitalnog projekta. re enjem ove zgrade koja je sada ruglo u centru grada ne samo da e se takva slika izmijeniti, ve e grad sa uvati jedan od objekata koji govori o njegovoj povijesti. Povrh toga dobit e se prostori u kojima e se na i mjesta za urede ne samo gradske uprave ve i dislociranih Ĺžupanijskih i drĹžavnih institucija. Paralelno s ure enjem ove zgrade planira se i adaptacija susjedne joj zgrade u kojoj je sada smjeĹĄtena Gradska uprava, ĹĄto e, naravno, ovisiti o financijskim sredstvima. ovoj godini planirani su i radovi u stambenom naselju ug u Prelogu, po pitanju komunalnog opremanja, ĹĄto se priprema i za Novu ulicu u ehovcu, elenu ulicu u DraĹĄkovcu te Novu ulicu u toku. planu je i izgradnja pjeĹĄa ko biciklisti ke staze prema ehovcu, ali i Cirkovljanu. Grad o ekuje i sanacija odlagaliĹĄta Gorice, za ĹĄto e

GRAD Mursko SrediĹĄ e

Upravna zgrada HZZO-a, HZMO-a i porezne uprave Poglavarstvo Grada Mursko SrediĹĄ e u sadaĹĄnjem je sastavu tek nekoliko mjeseci, gotovo toliko koliko predstoji za njezinu potvrdu ili smjenu u svibnju ove godine. takvim uvjetima dosta je teĹĄko gospodariti i planirati, no srediĹĄ anski gradona elnik osip Dobrani pun je elana, ima viziju i vjeru u sebe i svoje suradnike. - prora unu za 2009. godinu od prihoda od poreza planiramo ostvariti oko 4,8 milijuna kuna, a od raznih pristojbi, kao ĹĄto su komunalna naknada, doprinosi i drugih izvora, oko 2,7 milijuna kuna. Taj, da tako velim, zdravi, naĹĄ isti novac uloĹžit emo u izgradnju upravne zgrade u kojoj e biti smjeĹĄteni uredi H -a, H M -a, porezne uprave i sluĹžbe Ĺžupanijske uprave. Ta zgrada i te sluĹžbe potrebne su naĹĄim gra anima i gradu koji e time dobiti nove konture. Ve i dio novca uloĹžit emo u izgradnju pjeĹĄa ko biciklisti ke staze

u Frankopanskoj ulici, te u izgradnju kanalizacijske i vodovodne mreĹže u Poljskoj ulici, obnovu zgrade stare ĹĄkole, sanaciju mrtva nice te viĹĄe drugih investicija u Murskom SrediĹĄ u i gradskim naseljima, kaĹže Dobrani , uvjeren da se sve moĹže ako se glave sloĹže. (S. Mesari )

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri

Sportska dvorana u CEP7 programu Na svojoj posljednjoj ovogodiĹĄnjoj sjednici p insko vije e Sveti Martin na Muri izglasovalo je izmjene i dopune op inskog prora una za 2008. godinu. ebalansom je planirani iznos prora una od 5,241.000 kuna poviĹĄen na 5,694.000 kuna. Ve em prora unu doprinijeli su prihodi od poreza na dohodak, drĹžavne potpore te vrlo dobra naplata komunalnog doprinosa. Vije e je donijelo i prora un za 2009. godinu u iznosu od 4,813.000 kuna.

Na elnik Franjo Makovec rekao je kako se o ekuju i dalje pomo i iz drĹžavnih ondova i ministarstava, koje e se potroĹĄiti na dovrĹĄenje zapo ete izgradnje komunalne in rastrukture, dovrĹĄenja . aze Gospodarske zone, potpunog ure enja groblja, izrade DP -a za novu Gospodarsku zonu te za Mursku ulicu. Makovec je najavio i po etak aktivnosti i radova na izgradnji sportske dvorane. Novac bi se trebao osigurati iz C P7 onda, gdje je projekt kandidiran na natje aj. (S. Mesari )

biti potrebno namaknuti 7 milijuna kuna, daljnje ure enje gospodarske zone u DraĹĄkovcu i joĹĄ ĹĄtoĹĄta. - zdvojio bih i mogu nost po etka realizacije jednog projekta koji me posebno motivira. To je zdravstveno â&#x20AC;&#x201C; turisti ki kompleks u DraĹĄkovcu. ealizacija ovog projekta iz temelja bi promijenila gospodarsku sliku naĹĄeg kraja. DraĹĄkovec, porovec, Cirkovljan, zapravo cijeli ovaj kraj, doĹživjeli bi velik napredak u svom razvoju. To je naĹĄa velika prilika, isti e gradona elnik Preloga. ovoj godini ulagat e se i u prigradska naselja, sve s ciljem ravnomjernog razvoja, koji u Prelogu nije tek pusta pri a. - zdvajamo prema mogu nostima, posebno se trude i da pritom uredimo svako naĹĄe naselje. Mislim da u tome uspijevamo. Mi izdvajamo i za udruge koje djeluju u tim naseljima, posebice za sport i kulturu i obrazovanje koji su danas dio prepoznatljivosti grada, kazuje gradona elnik Glavina. pravo se ovih dana o ekuje otvaranje ponuda pristiglih na ras-

PreloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina s puno optimizma gleda na 2009. godinu pisani javni natje aj vezano uz opremanje novoizgra enog vrti a u DraĹĄkovcu, a u ovoj godini mogla bi biti dovrĹĄena papirologija vezano uz dogradnju draĹĄkove ke ĹĄkole i izgradnju sportske dvorane u DraĹĄkovcu.

ve godine kre e i dogradnja ĹĄkolske zgrade u Prelogu, za ĹĄto je Grad dao zemljiĹĄte te se odrekao naknada, a drĹžava e uloĹžiti 6 milijuna kuna u ovaj projekt, sve kako bi se mogla provoditi nastava u jednoj smjeni. (D.Mihoci)

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Gospodarska zona Brezje i kanalizacija Puno toga u 2009. godini o ekuju gra ani i elni ljudi op ine Sveti uraj na Bregu. Na elnica op ine Dragica Vugrinec kaĹže kako su mnogi projekti zasnovani na financijskoj podrĹĄci drĹžave i Ĺžupanije, ali isto tako naglaĹĄava da su se mnoge stvari preokrenule na bolje, te se kona no ve e investicije mogu isfinancirati iz prora unskog dijela ostvarenog od redovitih prihoda i izvora. - NajviĹĄe prora unskih kuna uloĹžit emo u stavljanje u unkciju Gospodarske zone u Brezju, gdje e nam se uloĹženi novac vrlo brzo vratiti. na ajni iznos uloĹžit emo u izgradnju kanalizacijske mreĹže, oplemeniti sadrĹžaje dje jih igraliĹĄta, poboljĹĄati uvjete u dje jim

vrti ima, te obnoviti domove kulture u svim naseljima. Dio novca i joĹĄ viĹĄe vlastite energije uloĹžit emo u sanaciju Ĺžupne crkve, te u projekte za po etak izgradnje ĹĄkolsko - sportske dvorane, kaĹže na elnica Vugrinec, pozivaju i na slogu sve politi ke stranke. (S. Mesari )

OP INSKO VIJE E Selnica

Izostao novac iz EB2 i doprinosi za ceste Vije nici op ine Selnica ve inom glasova prihvatili su izmjene i dopune op inskog prora una za 2008. godinu. ebalansom je prora un utvr en na iznos od 2,662.333,65 kuna, ĹĄto je za 1,551.707,35 kuna manje od prora una. Na elnik op ine An elko Kova i pojasnio je da je do minusa u prora unu doĹĄlo samo zbog toga ĹĄto su izostala sredstva iz B2 te novac koji su gra ani trebali uplatiti na ime sufinanciranja izgradnje lokalnih prometnica. Sve ostalo je po Kova i u to no isplanirano i ostvareno. Vezano na prora un 2008., prihva ene su izmjene plana nabave i program gradnje objekata te ure enja komunalne in rastrukture. Ve inom glasova Vije e je donijelo prora un za 2009. godinu u visini

od 5,925.405 kuna, kao i plan nabave i program gradnje objekata i ure enja komunalne in rastrukture. z manje primjedbe i prijedloge, Vije e je donijelo odluku o prodaji gra evinskog zemljiĹĄta u Gospodarskoj zoni Selnica, po cijeni od 5,5 eura po kvadratnom metru. Kupac je wan rmeis koji e tu izgraditi tvornicu za izradu auto i lakih prikolica, o emu su u proĹĄlom broju Me imurske novine prve izvijestile. Vije e je prihvatilo kompenzaciju s Markom Ĺ ardijem, vlasnikom parcele na Bukov aku, zbog potreba izgradnje pristupnog puta do obiteljske ku e. sto tako Vije e je odlu ilo da se obertu Vargazonu iz Selnice proda parcela na Kamenici, po cijeni od 29,40 kn/ hv. (S. Mesari )

Rekonstrukcija kanalizacije u ulici Augusta Ĺ enoe i Knezovcu Na prvom mjestu radova u 2009. godini za op inu Ĺ enkovec je rasvjeta u ulici MarĹĄala Tita, drugi dio je rekonstrukcija kanalizacije i pjeĹĄa kih staza u ulici Augusta Ĺ enoe, otkrio nam je na elnik Mladen Mohari . asvjeta u vrijednosti od oko milijun kuna trebala bi biti gotova do travnja, dok bi u oĹžujku, im se dobiju sve potrebne dozvole, trebali po eti radovi na kanalizaciji u ulici Augusta Ĺ enoe. Kanalizacija bi trebala biti gotova do kraja godine i za sad se vrijednost radova procjenjuje na oko 2 milijuna, to na ci ra znat e se kad se izvidi trenutno stanje kanalizacije u cijeloj ulici. sim toga, rekonstrukcija kanalizacije planira se i u ulici osipa Bedekovi a. No tu tek treba do i do idejnog rjeĹĄenja i lokacijske dozvole te predvidjeti sve radove. u Knezovcu bi ove godine trebali zapo eti radovi na kanalizaciji. Svi su ugovori potpisani, s glavnim financijerom, Ministarstvom mora, prometa i in rastrukture, joĹĄ od kraja 2007. godine. govorom

Mladen Mohari je najavio po etak radova na knezove koj kanalizaciji za oĹžujak ili travanj je dogovoreno da e Ministarstvo namaknuti 60 posto sredstava od ukupnih 5,5 milijuna kuna, 500.000 kuna e do i iz Ĺ˝upanije, a ostalo je obveza p ine. a kanalizaciju su dobivene sve potrebne dozvole, pa bi ove godine i trebali po eti radovi. Kako je natje aj za izvo a a radova u rukama Ministarstva, samo se njih eka, po procjenama na elnika Mohari a, radovi e po eti u oĹžujku ili travnju.

OP INA STRAHONINEC u 2009. godini

DovrĹĄetak kanalizacije i izgradnja Kulturnog centra teku oj godini nastavlja se kompletna rekonstrukcija kanalizacije u op ini Strahoninec, izvijestila je na elnica Sanja KriĹĄtofi .

vo obuhva a izvo enje ku nih priklju aka, rjeĹĄavanje problema oborinske odvodnje i as altiranje prometnica. Svi radovi u vrijednosti od oko 2 milijuna kuna trebali bi biti potpuno gotovi do travnja. oĹĄ jedan velik projekt, iji se po etak realizacije o ekuje ove godine, jest Kulturni centar za druĹĄtvene, kulturne i javne potrebe na mjestu sadaĹĄnje zgrade p ine. Potpisivanje svih potrebnih ugovora trebalo bi se do kraja obaviti ve u sije nju, a uskoro nakon toga trebali bi po eti i radovi. a izgradnju Centra izdvojit e se oko 3 milijuna kuna. Tre i vaĹžan plan za 2009. godinu je izgradnja pjeĹĄa kih i bici-

Sanja KriĹĄtofi smatra kako bi kompletna kanalizacija u Strahonincu trebala biti gotova do travnja klisti kih staza prema Polevama u vrijednosti od oko pola milijuna kuna, koje bi trebale biti zavrĹĄene do travnja, ovisno o vremenskim prilikama.

OP INA Sveti Martin na Muri

DovrĹĄiti Gospodarsku zonu i k.o. GradiĹĄ ak

p ina Sveti Martin na Muri i u godini koja je tek zapo ela Ĺželi uspjehe kao i u godini koja je nedavno zavrĹĄila. Njezin na elnik Franjo Makovec iznosi programe i planove koji bi se trebali ostvariti iz vlastitih nov anih sredstava, bez obzira tko e od svibnja obnaĹĄati vlast u op ini. - Nama su odli ni prihodi iz poreza na dohodak i naplata komunalnog doprinosa, a uskoro i komunalne naknade, te poreza od vikendica poticaj da idemo naprijed.

ve godine prioriteti su zavrĹĄiti . azu Gospodarske zone, do kraja urediti groblje i sruĹĄiti staru mrtva nicu. atim na terenu dovrĹĄiti katastarsku izmjeru ili preambulaciju k.o. GradiĹĄ ak i rezultate izloĹžiti na javni uvid

te svakako izraditi DP za novu gospodarsku zonu i Mursku ulicu, kaĹže Makovec, dodaju i kako e biti i drugih manjih investicija iz prora una bez drĹžavnih i drugih potpora. (S. Mesari )

KROZ ME I URJE

6. sije nja 2009.

OP INA OREHOVICA za dovrĹĄenje kapitalnih investicija uzima kredit

Milijun kuna za objekte u Podbrestu i Orehovici Vije e op ine rehovica ovlastilo je na elnika Franju Bukala za sklapanje ugovora o kreditu s rste & Steiermarkische bank.

p ina e, nakon ĹĄto za to dobi suglasnost Ministarstva financija, u 2009. uzeti kredit od milijun kuna kako bi mogla dovrĹĄiti kapitalna ulaganja u izgradnju Doma kulture u Podbrestu i Sportsko - vatrogasnog doma u rehovici. Vije nik Dragutin Kosi izrazio je strah od takvog koraka u vrijeme gospodarske krize. dgovoreno mu je da e za kredit koji namjerava uzeti op ina pla ati fiksnu kamatu od 7,98 posto, pa rast kamata ne e utjecati na dug. - Kredit je u eurima, pa jedino moĹže do i do promjene te aja, ĹĄto nikako ne moĹžemo znati. Povrh svega kredit nam ne e do i na naplatu u 2009. ve godinu kasnije, objasnio je predsjednik p inskog vije a Branko SuĹĄec. Vije e je prihvatilo prijedlog prora una za 2009. godinu u iznosu od 6,7 milijuna kuna, u ĹĄto je ubrojeno i milijun kuna kredita. Tako er je u taj iznos ubrojeno 3 milijuna kuna pomo i iz drĹžavnog i Ĺžupanijskog prora una, od ega najviĹĄe za izgradnju ĹĄkole i sportske dvorane. Po prvi put u prora unu op ine rehovica nalazi se stavka pomo i od me unarodnih organizacija. na je planirana u iznosu od 156 tisu a kuna. Naime, op ina u suradnji sa slovenskom op inom renĹĄovci radi na projektu za koji su od uropske komisije zatraĹžena odre ena sredstva i za koja je

MDS dodijelio dvadeset novih stipendija

Vije nik Dragutin Kosi nije oduĹĄevljen uzimanjem kredita u vrijeme krize

izgledno da e ih primiti. Projekt je vrijedan gotovo 670 tisu a eura, a odnosi se na poboljĹĄanje uvjeta u romskim naseljima.

sim o prora unu i rebalansu, vije nici su se pozabavili i drugim pitanjima. Tako su donijeli odluku o izradi spomen - plo e poginulom branitelju u Domovinskom ratu Stipi uri u iz Podbresta. Tako er je odlu eno da e p ina raspisati natje aj za dodjelu dvije stipendije. edna e se dodijeliti na temelju uspjeha na studiju ili srednjoj ĹĄkoli, a druga na temelju socijalno - imovinskog statusa. ok za podnoĹĄenje prijava je 16. sije nja. (D.Mihoci)

OP INA MALA SUBOTICA u 2009. oĹĄtro protiv duĹžnika

Dug za komunalnu naknadu 810 tisu a kuna Vije nicima op ine Mala Subotica predo eni su iznosi dugovanja fizi kih i pravnih osoba na ime komunalne naknade. Poimence su pobrojani svi duĹžnici i iznosi njihovih dugovanja. Kako je primijetio vije nik Valentin Ĺ ipuĹĄ, me u duĹžnicima su i vije nici i poglavari. Pitao je ĹĄto se poduzima protiv duĹžnika te je primijetio kako p ina nema ĹĄto o ekivati od gra ana kad oni koji su na pozicijama u p ini ne izvrĹĄavaju svoje obaveze. Me u duĹžnicima je mnogo onih koji p ini duguju i viĹĄe od 2 tisu e kuna. kupan dug fizi kih osoba iznosi 669 tisu a kuna, a pravnih gotovo 144 tisu e kuna. Dug na ime grobne naknade iznosi gotovo 65 tisu a

kuna. bog toga e p ina u idu oj godini poduzeti mjere prisilne naplate. Na sjednici Vije a prihva en je prijedlog prora una za 2009. godinu koji se planira u iznosu od 17,3 milijuna kuna. d prodaje zemljiĹĄta u Poslovnoj zoni u Maloj Subotici o ekuje se prihod od 7,7 milijuna kuna. p ina o ekuje 2,1 milijun kuna pomo i iz drĹžavnog prora una i 1,8 milijuna kuna pomo i iz Ĺžupanijskog prora una. Na sjednici se naĹĄao i prijedlog o razrjeĹĄenju predsjednika prave groblja Franje ankovi a, me utim, prijedlog vladaju a ve ina nije prihvatila pa predsjednik ostaje na duĹžnosti. (D.Mihoci)

Stipendisti pozvani da ostanu raditi u Me imurju Na sve anosti u zgradi â&#x20AC;&#x153;Scheierâ&#x20AC;? u akovcu u subotu 3. prosinca Me imurski demokratski savez uru io je dvadeset novih stipendija studentima iz Me imurske Ĺžupanije. tu svrhu iz svog je prora una izdvojio 60 tisu a kuna. Tako e svaki stipendist primiti godiĹĄnju

stipendiju u iznosu po 3 tisu e kuna. vo je ve etvrta godina kako MDS dodjeljuje stipendije i po tome je jedinstven u Me imurju, ali i ĹĄire. Dosada je stipendirao ukupno 84 studenta preteĹžno slabijega imovinskog stanja, u ĹĄto je utroĹĄio 255 tisu a kuna. To je, rekao je Ĺ˝eljko Pa-

DrĹžava puno pomaĹže u punjenju prora una

p ina Podturen poslovala je u godini koja je na izmaku vrlo dobro, ĹĄto se najbolje vidi i kroz izvrĹĄenje prora una. n je ostvaren u do sad rekordnom iznosu od 8,517.000 kuna, emu su najviĹĄe pomogle potpore iz ministarstava i ondova.

sokoljeni ovakvim stanjem, kada drĹžava iskazuje ogromnu skrb za razvoj ove pograni ne op ine, vije nici su donijeli prora un za 2009.

godinu. n e iznositi 11,846.000 kuna, s pribrojenih 2,700.000 kuna iz ove godine. Na elnika op ine osipa Lepena pitalo se kada e biti otvorenje sportske dvorane. - mamo odre enih nesporazuma s parketom, ĹĄto treba razrijeĹĄiti. Potom trebamo dobiti uporabnu dozvolu. Vjerujem da e to ipak biti uskoro, kaĹže Lepen. (sm)

i raditi u Me imurju. govore o stipendiranju studentima je uru io latko Bacinger, predsjednik Vije a MDS-a. Sve arski ton ovom doga aju dala je pjesnikinja SneĹžana HiĹžman, truba Antonio BaranaĹĄi te etno rock bend â&#x20AC;&#x153;Komedijaâ&#x20AC;?. (D.Mihoci; .Vrzan)

SVE ANA SJEDNICA op ine Donja Dubrava

Imamo novi vrti i Puha ki orkestar povodu zavrĹĄetka 2008. godine predsjednik p inskog vije a Darko Horvat i na elnik op ine Donja Dubrava Marijan Varga sazvali su proĹĄirenu sve anu sjednicu na kojoj su bili vije nici, poglavari te predsjednici udruga i odbora. Na elnik Marijan Varga iznio je kronologiju doga aja u 2008. godini. Svakako treba spomenuti izgradnju novog vrti a na Krbulji, a nositelj projekta je Me imurska Ĺžupanija. staknuto je da je od dr-

Ĺžave dobiveno 350 tisu a kuna za opremanje vrti a. adilo se na novom planu prostornog ure enja i detaljnom planu ure enja Gospodarske zone Sjever. ovoj godini kompletno je ure ena Dravska ulica uz financijsku pomo Fonda za regionalni razvoj koji e pomo i i oko ure enja parkiraliĹĄta kod novog vrti a. op ini su posebno ponosni na uspjehe Tete Lize i dvadeset dvije udruge koje se financiraju preVelik broj gostiju na sve anoj sjednici u Donjoj Dubravi

Marijan Varga i Darko Horvat govore o donjodubravskim projektima

OP INSKO VIJE E Podturen

vlic, predsjednik MDS-a, dobro utroĹĄen novac. - Namjera nam je da na ovaj na in doprinesemo i utje emo na pove anje broja visokoobrazovanih osoba u Me imurju, poru io je Pavlic, poĹželjevĹĄi mladima uspjeĹĄno studiranje te ih pozvao da nakon zavrĹĄenog studija ostanu Ĺživjeti

ma pravilniku. Varga je od vaĹžnijih planova u idu oj godini istaknuo ure enje parka Nikole rinskog u centru mjesta, izgradnju staze Nikole rinski zajedno s op inama Legrad i Donji Vidovec, pjeĹĄa ku biciklisti ku stazu do Kotoribe za koju je izra en troĹĄkovnik u vrijednosti od 1,1 milijun kuna. d toga 700 tisu a o ekuje se od drĹžave, 250 od Ĺ˝ C-a, dok e 150 tisu a kuna osigurati op ina u svom prora unu. Predsjednik p inskog vije a Darko Horvat istaknuo je dvije stvari koje su podijelile javnost. ije je o osnivanju Puha kog

orkestra u kojem danas svira tridesetak djece, a svoj prvi nastup imali su na polno ki. Druga stvar je donoĹĄenje detaljnog plana gospodarenja Gospodarske zone Sjever u kojoj e prve parcele biti na prodaju oko skrsa. cijenio je godinu vrlo uspjeĹĄnom za op inu Donja Dubrava jer je pristiglo osam nov anih potpora od strane drĹžave. Bila je ovo prilika za rije i zahvale, ali i lijepih Ĺželja za blagdane. kulturno - umjetni kom programu sudjelovali su mladi olkloraĹĄi K D-a â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? uz pratnju Frankopana. (A.FuĹĄ)

DONJA DUBRAVA dobila Puha ki orkestar

Predsjednik Zoran Horvat

p ina Donja Dubrava nedavno je dobila dvadeset i etvrtu udrugu. drĹžana je osniva ka skupĹĄtina najmla e udruge Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Potvr en je statut te je izabrano rukovodstvo. Donjodubravske puha e vodit e oran Horvat, njegov zamjenik je Slaven jlaki, poslove tajnika obavljat e Vladimir Pongrac, blagajna je

povjerena Krunoslavu Karlociju, dok je umjetni ki voditelj akademski glazbenik Antun Horvat. ni, uz Franju Fabi a, Dragana Balija, Vedrana Klari a i latka Haramiju, ine pravni odbor. Tro lani Nadzorni odbor je u sastavu Marijan Varga, Mijo Pun ikar i uro Haramija.

snivanju orkestra prethodile su dvogodiĹĄnje organizacijske ak-

tivnosti, kupljeno je dvadesetak instrumenata u iznosu ve em od 100 tisu a kuna, od ega je 50 tisu a kuna dala op ina, a veliki dio dala je i Me imurska Ĺžupanija. Puha ki orkestar okuplja dvadeset i ĹĄest djece s kojima rade akademski glazbenici Antun Horvat i Bojan KruĹĄec. Svoj prvi nastup mladi donjodubravski puha i imali su na polno ki u crkvi Svete Margarete. (A.FuĹĄ)

Zoran Horvat, predsjednik donjodubravskih puha a

KROZ ME I URJE

6. sije nja 2009.

SIGNALNI RAK namnoĹžio se u rijeci Muri na potezu od Sv. Martina do Podturna

Rije nom raku pridoĹĄlica prijeti istrebljenjem Maturanti Srednje ĹĄkole Prelog Denis Vadlja iz Cirkovljana i Sven Ĺ˝iga iz Donje Dubrave, pod mentorstvom svoga prof. biologije MiĹĄe aĹĄana, rade na zanimljivom i korisnom projektu. suradnji s dr. sc. vanom Maguire i doc. dr. sc. Goranom Klobu arem iz oologijskog zavoda PMF-a pokuĹĄavaju utvrditi prisustvo neautohtonih vrsta rakova u Muri, Dravi i Trnavi. tim vodama uglavnom obitava rije ni ili plemeniti rak latinskog naziva Astacus astacus, no odnedavno se pojavio i doĹĄljak, tzv. signalni rak, zbog kojeg pri-

jeti izumiranje starosjediocu â&#x20AC;&#x201C; obi nom rije nom raku. - 2007. godini u naĹĄim me imurskim rijekama nije bilo ni jednog doĹĄljaka, ni jedne vrste unesenih rakova, me utim, ve u jesen 2008. godine prijetili smo, pa i izlovili, nekoliko desetaka tzv. signalnog raka. n se strahovito brzo razmnoĹžava pa predstavlja istinsku prijetnju rije nom raku i zato preporu ujemo da se doĹĄljak istrijebi, odlu an je prof. aĹĄan. DoĹĄljaka nazivaju signalnim rakom zbog intenzivnog obojenja na klijeĹĄtima izme u pokretnog i nepokretnog prsta, radi se o bijeloj pjegi.

Rakove izlovljavaju na vrĹĄe

11 POGLAVARSTVO op ine Kotoriba

Op ina kupuje nekretninu za dje je igraliĹĄte Svoju posljednju ovogodiĹĄnju sjednicu odrĹžali su poglavari Kotoribe. dlu ili su da p ina kupi nekretninu u ulici Kralja Tomislava kod KuĹžnog pila. Nekretnina je u vlasniĹĄtvu gancija Mar etko, a

p ina e za nju platiti 30 tisu a kuna. Na tom mjestu uredit e se dje je igraliĹĄte. Na elnica BlaĹženka voĹĄec informirala je poglavare da u zakonskom roku nije pristigla ni jedna Ĺžalba za studentske stipendije pa odluka Povjerenstva postaje vaĹže a. Tako e op ina Kotoriba u akademskoj godini 2008/09. stipendirati ĹĄest studenata. Na sjednici je donijeta odluka da se za potrebe op inskog zdravstveno - socijalnog vije a isplati 13

tisu a kuna. Naime, uo i boĹži no novogodiĹĄnjih blagdana podijeljeni su poklon paketi socijalno ugroĹženim obiteljima, starijim, nemo nim i invalidnim osobama, obiteljima s viĹĄe djece te najstarijim mjeĹĄtanima Kotoribe Miji Golubi u (95) i Klari Pustaj (94). Poglavari su prihvatili ponudu tvrtke Kos d.o.o. iz Kotoribe koja e uvesti grijanje u prostorije K D-a ispod pozornice u Domu kulture. adovi e koĹĄtati 8.377 kuna.

p ina Kotoriba e s 6.500 kuna su inancirati troĹĄkove zabavne ĹĄkole nogometa odrĹžane u ljeto u Donjem Vidovcu, dok e s 30 tisu a kuna su inancirati program dnevnog boravka i pomo i u ku i koji provodi Dom za starije i nemo ne osobe u Kotoribi. (A.FuĹĄ)

Signalni rak prepoznat ete po bijeloj pjegi na klijeĹĄtima izme u pokretnog i nepokretnog prsta SluĹžbeni hrvatski naziv za ovu vrstu raka joĹĄ ne postoji, a njegovo latinsko ime je Pacifastacus leniusculus. Maturanti koji rade na ovom projektu mole ribi e i druge koji su rado na vodi da ukoliko primijete novu vrstu raka da je uniĹĄte jer je taj rak nositelj ra je kuge koja je ve zabiljeĹžena u susjednoj Sloveniji i Austriji, a opravdano se o ekuje i njeno ĹĄirenje u Hrvatskoj. Signalni rak je otporan na ra ju kugu, ali nisu autohtone vrste koje tako postaju ugroĹžene. sim toga, signalni rak je daleko agresivnija vrsta od autohtone pa se doga a da ih doĹĄljak istiskuje iz njihovih staniĹĄta u borbi za prostor i hranu. Nove rakove prakti ki je nemogu e kontrolirati jer brzo rastu te se jednako brzo razmnoĹžavaju. animljivo je re i da je signalni rak jestiv. MoĹže ga se spremati jednako kao i morskog raka i kaĹžu oni koji su ga kuĹĄali da je vrlo ukusan. ato ribi i vrĹĄe na vidjelo, pa u vodu po novi ulov. VrĹĄe su, naime, najbolje

za lov ove vrste. Budete li lovili signalni rak po danu, ostat ete bez ulova, no u inite li to no u, smijeĹĄi vam se slasni obrok. - Mi naĹĄe vrĹĄe uredno obiljeĹžavamo, a svaka ima natpis Srednja ĹĄkola Prelog, no unato tome one nam nestaju. To nam predstavlja velik gubitak, ali i nemali troĹĄak. ato molimo sve koji primijete naĹĄe vrĹĄe da ih ne diraju jer su tu postavljene zbog istraĹživanja, koje nam je odobrio avod za zaĹĄtitu prirode H, poru uje prof. aĹĄan. Mladi istraĹživa i ve dvije godine provode ovo istraĹživanje, posebno intenzivno na podru ju rijeke Mure na potezu od Svetog Martina na Muri do Podturna gdje je i evidentirana velika populacija signalnog raka. rijeci Dravi i u Trnavi za sad nije primije ena pojava te vrste, makar to ne zna i da je u tim vodama ne e biti za koji mjesec. (D.Mihoci)

OV Donji Vidovec

Poglavari Kotoribe nazdravili ĹĄampanjcom

Kotoriba za kulturu daje 138, a sport 120 tisu a kuna

p insko vije e Kotoriba donijelo je programe javnih potreba u sportu i kulturi za 2009. godinu. Programima se obuhva aju svi oblici poticanja i promicanja kulture i kulturnih djelatnosti te sportskih aktivnosti koje pridonose razvitku i unaprje ivanju Ĺživota na podru ju op ine Kotoriba. Sredstva za njihovo provo enje osiguravaju se u op inskom prora unu. a potrebe u kulturi predvi eno je 138 tisu a kuna. a KnjiĹžnicu i itaonicu Kotoriba osigurano je 115 tisu a kuna, za redovnu djelatnost K D-a planirano je 20 tisu a kuna, dok e Kotoripske maĹžoretkinje dobiti 3 tisu e kuna. z navedena sredstva, op ina Kotoriba e u pro-

ra unu osigurati i 10 tisu a kuna za inanciranje komunalnih usluga (struja, voda i plin) u Domu kulture i prostorijama K D-a Kotoriba. a sportske sadrĹžaje osigurano je 120 tisu a kuna. NK Grani ar â&#x20AC;&#x201C; llabo dobit e 60 tisu a kuna, koĹĄarkaĹĄi 15 tisu a, stolnotenisa i 12, ribi i Soma 15 tisu a, 10 tisu a planirano je za Karate klub Samuraj, 5 tisu a e dobiti lovci arebice, dok e po 2 tisu e primiti druga Ĺ˝uĹži ka i Fitness klub Active. p ina e u prora unu joĹĄ osigurati 40 tisu a kuna za inaciranje komunalnih usluga za stadion NK Grani ar â&#x20AC;&#x201C; llabo, sportsku dvoranu STK Kos i ribi ki dom Ĺ D-a Som. (A.FuĹĄ)

Prora un preko 3 milijuna Na 19. sjednici lanovi p inskog vije a Donji Vidovec prihvatili su izmjene i dopune prora una za 2008. godinu. vim rebalansom ukupni prihodi iznose 2.559.328 kuna. ednoglasno je podrĹžan prora un za 2009. godinu. Planirani prihodi i rashodi su 3.250.000 kuna. d tog iznosa o ekuju se pomo i od drĹžave i Ĺžupanije u iznosu od 1,7 milijuna kuna. Na elnik op ine osip Grivec poveo je vije nike u razgledavanje dvorane u Domu kulture. Dvorana, u kojoj je nedavno odrĹžana prva priredba, ure uje se etapno. ve je godine uloĹženo 410 tisu a kuna, a projekt je su inanciran iz drĹžavnog prora una. Daljnje ure enje planira se i u idu oj godini. Grivec isti e da je za asfaltiranje prometnica i ure enje parkova uloĹženo 77 tisu a kuna uz pomo Fonda za regionalni razvoj i Ĺ˝ C-a. Vije nici su donijeli odluku o prodaji putem javnog natje aja op inske estice u u lici Nikole Tesle 2.

dre ena je po etna cijena u iznosu od 100 tisu a kuna.

p ina Donji Vidovec prenijet e u vlasniĹĄtvo Ĺ Donja Dubrave estice u ulici ade Kon ara kako bi se na tom mjestu izgradila nova ĹĄkola koju e inancirati Me imurska Ĺžupanija radi uvo enja jednosmjenske nastave. Na raspisani natje aj za odabir koncesionara za obavljanje dimnja arskih poslova pristigle su tri ponude. Vije nici su, zbog nekih nejasno a oko stru nih ispita, ovlastili Poglavarstvo da donese kona nu odluku. (A.FuĹĄ)

VIJE E OP INE Donja Dubrava

Prora un za idu u godinu optimisti an i razvojan

Sve ana sjednica Op inskog vije a Sveta Marija

OP INSKO VIJE E Sveta Marija

Prora un ve i od pet milijuna kuna aktualnom satu posljednje ovogodiĹĄnje sjednice p inskog vije a Sveta Marija na elnica Marija Fran i pobrojala je sve vaĹžnije op inske projekte. zme u ostalog, u tijeku je asfaltiranje trĹžnice u Svetoj Mariji, prikuplja se dokumentacija za cestu prema Donjem Mihaljevcu, a spremna je dokumentacija i za daljnju obnovu domova kulture. novom vrti u se izvode zavrĹĄni radovi, a dobivena je i inancijska pomo od drĹžave u iznosu od 129 tisu a kuna za opremanje vrti a, dok je Me imurska Ĺžupanija rebalansom osigurala 500 tisu a kuna. Fran i je posebno pohvalila rad Soci-

jalnog vije a koje je i ovih blagdana posjetilo i prigodno darovalo one kojima je pomo i topla rije najpotrebnija. Na sjednici je prihva en prora un za idu u godinu u visini od 5.240.000 kuna. d toga na naselje Sveta Marija otpada 3.667.200 kuna, a Donji Mihaljevec 1.572.800. SuzdrĹžani kod glasovanja bili su vije nici iz redova MDS-a. ni su predlagali da se u ure enje zone uloĹži viĹĄe novaca kako bi se podigao standard, posebice se to odnosi na izgradnju oborinske kanalizacije i mogu nost telefonskog priklju ka. Na elnica M. Fran i pak smatra da je op ina puno

uloĹžila u zonu jer ima kompletnu komunalnu infrastrukturu, pa se idu e godine planira viĹĄe uloĹžiti u ure enje samog mjesta. Prema prora unu, op ina za odrĹžavanje komunalne infrastrukture u idu oj godini planira 1.192.000 kuna, za javne potrebe u sportu predvi eno je 155 tisu a kuna, dok e se za potrebe u kulturi izdvojiti 522 tisu e kuna, u ĹĄto je ura unato i 450 tisu a za daljnju sanaciju domova kulture u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu. Sjednica je zavrĹĄila me usobnim estitkama za blagdane, uz skroman domjenak u op inskim prostorijama. (A.FuĹĄ)

Pred vije nicima Donje Dubrave naĹĄle su se izmjene i dopune prora una za proteklu godinu. p ina je zabiljeĹžila pove anje u iznosu od 238.411,99 kuna, pa ukupni prihodi u 2008. godini iznose 4,538.411,99 kuna. Na sjednici je prihva en prora un za 2009. godinu koji su na elnik Marijan Varga i predsjednik

V-a Darko Horvat nazvali optimisti nim i razvojnim. Planirani prihodi i rashodi su 5.735.000 kuna.

Teku e pomo i od drĹžave i Ĺžupanije planiraju se u iznosu od 3,4 milijuna kuna. a program odrĹžavanja komunalne infrastrukture planirano je 315 tisu a kuna, za gradnju objekata komunalne infrastrukture predvi eno je neĹĄto viĹĄe od tri milijuna kuna, dok je za program javnih potreba u kulturi i sportu osigurano 290 tisu a kuna. Svi prora unski dokumenti dobili su jednoglasnu podrĹĄku vije nika. (A.FuĹĄ)

Dimos e istiti donjodubravske dimnjake Poglavari Donje Dubrave uputili su vije nicima na prihva anje posljednje ovogodiĹĄnje izmjene i dopune prora una. Planirano je bilo 4,3 milijuna kuna, ali je ostvareno pove anje za 238 tisu a kuna pa ovogodiĹĄnji prora un iznosi 4.538.411,99 kuna. Prora un za idu u godinu planira se u iznosu od 5.735.00 kuna. Prihodi od poreza su 1.355.000 kuna, dok se od strane drĹžave i Ĺžupanije o ekuje 3,4 milijuna kuna.

prora unu e raspravljati donjodubravski vije nici i donijeti kona nu odluku. Na ponovljeni natje aj za odabir najpovoljnijeg koncesionara za obavljanje dimnja arskih poslova pristigle su dvije ponude. Povolj-

nija je bila ponuda Dimnja arskog obrta Dimos iz Strahoninca koji e pla ati godiĹĄnju koncesiju u iznosu od 10 tisu a kuna. Na raspisani natje aj za dodjelu studentskih potpora u 2009. godini stigle su tri zamolbe. dbor za socijalna pitanja predloĹžio je elnicima p ine da se dodijele dvije potpore, i to Mariji Horvat i Mateji Pongrac. Prijedlog je prihva en te e im biti ispla ena godiĹĄnja potpora u iznosu od 5 tisu a kuna. Na temelju zamolbe, p ina Donja Dubrava inancirat e ugradnju plinskog bojlera za potrebe NK Dubrav an. zra en je troĹĄkovnik u iznosu od 11.580 kuna te e se spomenuti iznos platiti iz op inskog prora una. (A.FuĹĄ)

IZBOR DOGA AJA 2008. GOD NE

12 Pregled najvaĹžnijih doga aja u 2008. godini

6. sije nja 2009.

Me imursko veleu iliĹĄte

Za nama je ipak primilo prve studente dobra godina a nama je joĹĄ jedna godina nakon koje smo â&#x20AC;&#x153;duĹžniâ&#x20AC;? dati presjek najvaĹžnijih doga aja, ili bolje re eno naĹĄ izbor doga aja i trendova koji su obiljeĹžili 2008. godinu. Kako smo 2007. nazvali godinom bu enja me imurske nacionalne svijesti, tako bismo ovu godinu mogli prozvati godinom prosvjete. aime po etak rada Me imurskog Veleu iliĹĄta najve i je doga aj ne samo proĹĄle godine, ve od osnutka Me imurske Ĺžupanije. Iako puĹževim korakom, ipak nam je doĹĄlo do svijesti da nije bitno samo raditi i biti vrijedan, ve je vaĹžno raditi prave stvari. e e to Veleu iliĹĄte promijenit samo po sebi, ve e se to dogoditi nesvjesno podizanjem kvalitete druĹĄtvenog razmiĹĄljanja. aime pojedinac, ako je pametan ovjek pametan je i bez visokih ĹĄkola, a budala je budala, pa makar imao i doktorat. o Veleu iliĹĄte e djelovati, moĹžda je bolje re i isijavati kroz brojne druĹĄtvene pore, od gospodarstva, politike, kulture, Ĺživotnog stila i napraviti druĹĄtveni spin prema viĹĄoj kvaliteti Ĺživota. U kona nici bi to trebalo razbiti naĹĄ podani ki mentalitet i prekomjernu samozatajnost.

it je i trend razvoja turizma. d ideje, koja je u po etku bila smijeĹĄna, do realizacije ideje Me imurja kao turisti ke destinacije proĹĄlo je vrlo malo vremena. Ve smo pisali da je kontinentalni turizam gospodarska grana u usponu i totalni trend u svijetu. o pro i e joĹĄ neko vrijeme da nam ovdje u Me imurju postane normalno na vikend ili blagdane sjesti na bicikl ili proĹĄetati sata

ve brojnim pou nim ili trim stazama i opustiti se uz sve brojnije turisti ke objekte. Listanjem brojeva Me imurskih novina iz proĹĄle godine, mogao se zamijetiti joĹĄ jedan zanimljivi trend: gospodarstvo je po elo nadja avati politiku. ProĹĄlih je godina u naĹĄih lokalnih politi ara bio trend izjavljivati ĹĄto bedastije izjave na sjednicama Ĺ˝upanijske skupĹĄtine, a to im je garantiralo naslovnicu novina i popularnost, bez obzira kakvu glupost rekao. ugo je trajao preodgoj i otpadanje lokalnih â&#x20AC;&#x153;narodnih tribunaâ&#x20AC;? koji u stvari nisu imali konstruktivne prijedloge, a kapital i zahtjev za napretkom preuzeli su glavnu rije i postavili se ispred ideoloĹĄkih prepucavanja, jer su zahtijevali opipljive rezultate. estrukcija je na sre u prestala biti glavna politi ka â&#x20AC;&#x153;mantraâ&#x20AC;? u Me imurju.

va naĹĄa komplicirana Ĺžupanijska koalicija na vlasti H SH , uz joĹĄ dodatne unutarstrana ke probleme H S-a, dokazala je da pripadnost strankama viĹĄe nije presudna, bitno je na i kvalitetnog ovjeka za odgovornu unkciju. aime svaka stranka u naĹĄem malom Me imurju vrlo je ograni ena kvalitetnim ljudskim resursima, pa su ĹĄarene koalicije, ina e ideoloĹĄki neprihvatljive, ali zasnovane na prosperitetu pojedine op ine po ele spajati svoje najkvalitetnije ljude bez obzira na strana ku pripadnost. joĹĄ samo to da opet do e iz pokusnog Me imurja do agreba, ali nadam se da s time ne e oti i i naĹĄi kvalitetni ljudi. (Tomislav ovak)

Smjena vlasti u Murskom SrediĹĄ u Politi ki doga aj 2008. godine u Murskom SrediĹĄ u je bila smjena gradske vlasti. !radona elnik udol Klennert (S P), je 3. travnja podnio ostavku na mjesto srediĹĄ anskog gradona elnika, ime je dugotrajnija kriza u vo enju grada dosega vrhunac. a sjednici !radskog vije a 28. travnja za novog je gradona elnika izabran osip obrani (HSLS), koji je od 1. svibnja obavljao poslove gradona elnika. Time kriza vlasti nije rijeĹĄena, jer predsjednik !radskog vije a Miljenko Cmre ak, nije viĹĄe imao ve insku podrĹĄku u vije u, te je i on podnio ostavku na svoju duĹž-

nost. a novog predsjednika je izabran Ivan Le ek ( L IL), a potom su za dopredsjednike izabrani !ordana Ĺ olti (H ) i Stjepan ovak HSU.

ormljeno je novo !radsko poglavarstvo u kojem su uz predsjednika obrani a joĹĄ i njegov zamjenik raĹžen Srpak (H ), ada Ĺ˝ilavec ( L IL), latko ek ( L) i amir Cilar (HSLS). Poglavarstvo i vije e od tih svibanjskih dana rade dobro i nemaju problema s opozicijom niti kvorumom. I ĹĄto jer za gra ane najvaĹžnije krenule su nove investicije i programi te rijeĹĄeni nesporazumi. (sm)

U listopadu ove godine 58 studenata upisalo je dva smjera ra unarstva na Me imurskom veleu iliĹĄtu. Prva dekanica Me imurskog veleu iliĹĄta je dr. evenka reslauer, koja je u prolje e proĹĄle godine obranila doktorat na podru ju kineziologije (na slici). ProĹĄla godina je i ina e bila naklonjena Me imurcima na podru ju znanstvenog obrazovanja i obrazovanja op enito. oktorat iz fizike dva tjedna nakon evenke reslauer obranila je i asmina Magdaleni - hukov iz akovca koja kao stipendistica Kraljevine elgije radi u ruxellesu, koja je osnovnu i srednju ĹĄkolu zavrĹĄila u

akovcu, a diplomirala na PMF-u u agrebu. oĹĄ jedna znanstvenica iz Me imurja postigla je zavidan uspjeh na

Smjena vlasti u Ĺ enkovcu Krajem travnja na zahtjev oporbenih vije nika sazvana je izvanredna sjednica Vije a op ine Ĺ enkovec zbog glasovanja o povjerenju predsjedniku Vije a Viktoru Perasu i na elniku Vladimiru Trstenjaku. a njoj je bez previĹĄe rasprava dosadaĹĄnjim elnicima op ine sa sedam naprama ĹĄest glasova izglasovano nepovjerenje. a novog predsjednika Vije a izabran je Miljenko Topli anec, nezavisni kandidat. Po etkom svibnja popunjena su i druga elna mjesta u strukturi vlasti. a dopredsjednike izabrani su ada !lavaĹĄ i Ĺ˝eljko Kova i . Ĺ enkovec je dobio i novog na elnika iz redova H -a Mladena Mohari a, iji je zamjenik S P-ovac Mio eluĹži .

sim te dvojice, na prijedlog na elnika u sastav Poglavarstva izabrani su i raĹžen Korent (HSLS), Kristijan Ke keĹĄ s ezavisne liste te HSS-ovac Ĺ˝eljko Kranjec. ivĹĄi na elnik Vladimir Trstenjak ponovno je zauzeo vije ni ko mjesto, a umjesto Mohari a vije nikom je postao osip Pintari (H ).

Vije nici u Ĺ enkovcu dali su povjerenje Miljenku Topli ancu

Ĺ tefanec bi u akovec

Krizna godina za HNS itavu proĹĄlu godinu politi ku scenu u Me imujru potresala je kriza unutar H S-a koja se iz stanke na momente prelijevala i u SkupĹĄtinu. a prvoj proĹĄlogodiĹĄnjoj SkupĹĄtini grupa H S-ovog vije nika odbila je prihvatiti izvjeĹĄ e o radu Poglavarstva kako bi izrazili neslaganje sa svojim Ĺžupanom osipom Posavcom. U SkupĹĄtini je spor izgla en, ali se razdor izme u lanova preselio u stranku. Posav evu koaliciju s H -om nikako nije mogao probaviti adimir a i koji bi radije sa S P-om jer je u tome vidio ĹĄansu da osvoji vlast. bog toga stalno preko svojih pristaĹĄa vrĹĄi pritisak na osipa Posavca, ak i s namjerom da ga izbaci iz stranke. osip Posavec se, da bi izbjegao izbacivanje, kandidira za protukandidata za predsjednika H S-a. !ubi izbore, a a i ne opraĹĄta svojim protukandidatima. Smjenjuje legalno izabranog osipa Posavca s ela me imurskog H S-a i najprije instalira enada Hranilovi a na elo stranke s nekakvim udnim ograni enim ovlastima. akon toga raspuĹĄta Ĺ˝upanijsko vije e H S-a i u rujnu za povjerenika instalira Matiju Posavca, nekadaĹĄnjeg glasnogovornika osipa Posavca. Po etkom prosinca odrĹžani su izbori za Ĺ˝upanijsko vije e H S-a na kojem je za novog predsjednika izabran Matija Posavec koji se okruĹžio svojim ljudima koji podrĹžavaju i da se on kandidira za novog Ĺžupana. o njegova kandidatura mora joĹĄ pro i provjeru u

Prosvjedovali srednjoĹĄkolci ViĹĄe stotina srednjoĹĄkolaca prosvjedovalo je proljetos protiv drĹžavne mature u trogodiĹĄnjim srednjim ĹĄkolama. itava organizacija prosvjeda iĹĄla je preko Interneta, ĹĄto je zbunilo i prosvjete

i politi ke vlasti, a podigla je na prosvjed stotine i tisu e u enika. U enici su poru ili: e Ĺželimo biti pokusni kuni i, te naveli ministra Primorca da odgodi drĹžavnu maturu.

murskih voda koja e se baviti izgradnjom. Po etkom prosinca uputio je Ĺ˝upaniji pismo namjere da akovec kupi 30-ak hektara zemljiĹĄta od Ĺ˝upanije, bez da prethodne rasprave na Poglavarstvu i Vije u, ĹĄto mu ni jedni ni drugo nisu zamjerili. adilo se o namjeri blokadi prodaje zemljiĹĄta stranom partneru po cijeni od 25 eura po etvornom metru.

Ĺ te anec â&#x20AC;&#x201C; MjeĹĄtani Ĺ te anca lani su digli buru traĹže i izdvajanje iz sastava op ine Mala Subotica i pripajanje !radu akovcu, kojemu su ionako viĹĄe okrenuti. MnoĹĄtvo je potpisalo peticiju i tako potvrdilo svoje teĹžnje, a !rad akovec je prihvatio ideju da u svoj sastav doda joĹĄ jedno prigradsko naselje. Sve je kulminiralo u listopadu kada je o sudbini Ĺ te anca raspravljao Sabor odlu ivĹĄi mimo njihove volje. ijeĹĄio je da Ĺ te anec za sad ostaje u sastavu op ine Mala Subotica. MjeĹĄtani nisu odustali od svoje ideje i o ekuju daljnji razvoj doga aja.

PokuĹĄaj atentata ograncima. o mo Ĺžupana osipa Posavca unutar stranke u odnosu na Matiju Posavca joĹĄ nije definirana, zbog ega ga se ponovno drmalo na predzadnjoj SkupĹĄtini Ĺžupanije prilikom usvajanja prora una za ovu godinu. porbi se se pridruĹžila H S-ovka !rozdana Ĺ˝agar svojim glasom protiv i time izazvala malu krizu. o na ponovno sazvanoj SkupĹĄtini 29. prosinca prora un je prihva en jer je postalo jasno da je preveliko politi ko breme u i u idu u godinu s prora unom koji osigurava samo hladni pogon. !rozdana je ovaj put digla ruku za prora un i moĹžda shvatila sav sjaj i bijedu politike. adimir a i u stilu kakvoga totalitarnog vladara smjenjivao je i micao nepodobne unutar stranke, na kraju je i sam ostao bez mjesta Ĺžupana u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji, bez mjesta u Saboru te odselio u agreb u nadi da e pobijediti andi a.

Gradona elnika Ĺ alamona morila bolest ranko Ĺ alamon, gradona elnik akovca, godinama boluje od ĹĄe erne bolesti, tako da je proĹĄle godine u nekoliko navrata zbog komplikacija zavrĹĄio u bolnici, ali unato svojoj bolesti kontrolirao je situaciju u gradskoj upravi, te je ak i pismima vije nicima i poglavarima davao naputke oko !UP-a, prodaje zemljiĹĄta Vojarne i ormiranja firme k eri Me i-

polju znanosti. Marijana Hranjec, znanstvena novakinja rodom iz !ori ana, ove je godine otkrila kemijski spoj koji zaustavlja rak.

akovec - Lani u svibnju nepoznati su pokuĹĄali atentat na ikolinu abi , direktoricu tvrtki Pana i Pana stolarija iz akovca. a nju je pucano iz piĹĄtolja s priguĹĄiva em dok se svojim MVom vozila prema obiteljskoj ku i. Kasnije je napadnut i njen otac lojzije Sobo anec.

U Sloveniju i Ma arsku s karton i ima S prvim danom proĹĄle godine uveden je schengenski reĹžim na slovensku i ma arsku granicu. o tada smo u te drĹžave ulazili samo s osobnom iskaznicom, a od po etka proĹĄle godine uz osobnu je potrebno imati i karton i u slu aju da se drĹžavna granica prelazi bez putovnice.

Presuda Europskog suda za ljudska prava uropski sud za ljudska prava ustanovio je da u Me imurju nije bilo segregacije i rasne diskriminacije, nakon tuĹžbe me imurskih oma i njihovih pomaga a iz me unarodnih organizacija za ljudska prava.

snovu problema ini to ĹĄto mali omi ne nau e hrvatski pa trebaju u iti jezik tek kad stignu u osnovnu ĹĄkolu, ĹĄto je prekasno.

IZBOR DOGA AJA 2008. GOD NE

6. sije nja 2009.

Grad Prelog najuspjeĹĄniji u Hrvatskoj u lovu na ulaga e Prelog - !rad Prelog je ulaga 2008. godine. edina je jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja je osvojila ovu, po prvi put dodijeljenu, prestiĹžnu nagradu Ministarstva gospodarstva i gencije za promicanje izvoza i ulaganja. Prelog je primio nagradu jer je u 2007. godini i ranije bio najuspjeĹĄniji u Hrvatskoj u privla enju ulaganja. vu nagradu i priznanje izborio je u konkurenciji joĹĄ tri uspjeĹĄne jedinice lokalne samouprave: !rada onjeg Miholjca te op ina Sveti KriĹž a retje i Poli nik. agrada mu je uru ena lani u listopadu. Prelog danas ima dvije velike poduzetni ke zone, Industrijsku zonu i !ospodarsku zonu Sjever, u kojima djeluju vrlo uspjeĹĄne tvrtke, uglavnom okrenute izvozu.

Direktorske smjene utobusni prijevoz tours od posebnog je interesa javnosti jer prevozi ve inu ĹĄkolske djece. ve godine u nekoliko navrata ta je irma privla ila paĹžnju javnosti ĹĄto zbog pokuĹĄaja preuzimanja od strane obiteljske irme Ivana ovaka iz Pribislavca, ĹĄto zbog inancijskih teĹĄko a zbog koji je n elko Kova i izgubio potporu i zbog ega je smijenjen. a njegovo mjesto doĹĄao je latko uriĹĄa iz Koprivnice. U MT i MT Tvornici rublja teĹĄka inancijska situacija traje godinama i otprilike svake dvije godine redaju se nove vlasni ke garniture.

vaj put u udne vlasni ke odnose uveden je novi trojac na elu s ran-

kom TeĹžakom, poduzetnikom iz VaraĹždina. Kao i do sada, vlasni ke ugovore Milan ernik, koji de facto posjeduje najve i vlasni ki paket od preko 50 posto, razdijelio je papirnato kod javnog biljeĹžnika na tri dijela. ajve i ranku TeĹžaku, a manje udjele Vladi oĹĄnjaku i Igoru ovaku. Kontroverznog Tomislava FarkaĹĄa, miljenika radnica na normi, one su iz MT -a ispratile sa suzama.

stat e im u sje anju po tome ĹĄto je unato blokadi ra una, dugovima prema energeti arima i drĹžavi, radnicama smanjio norme i stavio ih u prvi red kod isplate pla a, pa makar i preko sindikalnog ra una.

ahvaljuju i njima u Prelogu je danas zaposleno 2.300 osoba.

Me imurje najperspektivnija regija

ni. Smatraju da su vi ni kriznim vremenima i da e znati isplivati i u novonastalim prilikama. ez sumnje preloĹĄko e gospodarstvo trpjeti posljedice krize s obzirom na to da ih je velika ve ina okrenuta izvozu.

UspjeĹĄna prodaja parcela u Zoni poduzetniĹĄtva VaraĹždinka Ivana Maltar postala nova direktorica Turisti kog ureda TZG -a akon brojnih promjena rukovodstva, Turisti ki ured Turisti ke zajednice !rada akovca krajem travnja dobio je novu direktoricu. Predsjednik Turisti kog vije a T ! -a !ordan Vrbanec i bivĹĄi v. d. direktor Kristijan Kova i predstavili su na konferenciji za novinare novu direktoricu Ivanu Maltar, koja je izabrana na mandat od etiri godine. ova direktorica, iako mlada, pokazala se uspjeĹĄnom, pa su do sada iza nje ve dvije velike gradske manifestacije: Ljeto u gradu rinskih, koje nikad nije bilo posje eno kao 2008., te dvent u !radu akovcu.

Me imurci prosvjedovali u Zagrebu Po prvi put Me imurci su se masovno odazvali velikom sindikalnom prosvjedu u prolje e proĹĄle godine u agrebu. Moto skupa bio je â&#x20AC;&#x153; ajedno za ve e pla eâ&#x20AC;? koji su zajedno organizirale sve sin-

Me u prvima u Me imurju Prelog osjetio recesiju Prelog - Me u prvima u Me imurju upravo je Prelog prvi osjetio recesiju. Tvrtka â&#x20AC;&#x153;Hildingâ&#x20AC;? ve je u jesen po ela otpuĹĄtati svoje zaposlenike, prije svega sezonsku radnu snagu. PreloĹĄki poduzetnici unato svemu ipak su optimisti -

Mala Subotica â&#x20AC;&#x201C; U proĹĄloj godini u Maloj Subotici su uredili onu poduzetniĹĄtva i zapo eli s prodajom gra evinskih parcela. Ve u startu postignuti su odli ni rezultati prodaje. Prvi kupac bila je tvrtka â&#x20AC;&#x153;Haixâ&#x20AC;? koja je u kolovozu kupila prve dvije parcele za 1,9 milijuna kuna, a

zatim je kupila joĹĄ dvije parcele vrijednosti 1,1 milijun kuna. o kraja godine prodano je joĹĄ 5 parcela od ukupno 13 isparceliranih, na temelju ega je op ina Mala Subotica prihodovala 3,8 milijuna kuna. aravno, novac od prodaje ulaĹže u daljnje opremanje one.

Me imurska se Ĺžupanija na rang ljestvici konkurentnosti hrvatskih Ĺžupanija unutar Hrvatske svrstala na drugo mjesto iza !rada agreba po rangu poslovnog okruĹženja i u poslovnom sektoru, ali zbog ostalih nedostataka, prije svega obrazovne strukture i svega ĹĄto ide uz to, me u ostalim i pla a koje su na hrvatskom za elju, u ukupnom poretku zauzela je ĹĄesto mjesto. ama susjedna VaraĹždinska Ĺžupanija je na etvrtom mjestu prema poslovnom okruĹženju, iza !rada agreba, Me imurske, Istarske Ĺžupanije, a u ukupnom plasmanu zbog ostalih nedostataka tek na 12. mjestu konkurentnosti hrvatskih Ĺžupanija. ezultati istraĹživanja konkurentnosti pojedinih regija po prvi put objavljeni su u publikaciji egionalni indeks konkurentnosti Hrvatske u 2007. godini. IstraĹživanje se temelji na metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma i Instituta za razvoj menadĹžmenta koji je program Ujedinjenih naroda za razvoj, a proveden je u suradnji s acionalnim vije em za konkurentnost i Hrvatskom gospodarskom komorom.

dikalne srediĹĄnjice u Hrvatskoj.

rganizator me imurskih prosvjednika bio je Savez samostalnih sindikata Hrvatske koji je odveo tisu u radnika u 19 autobusa na prosvjed u agreb.

Pad nezaposlenosti Tijekom cijele proĹĄle godine padala je nezaposlenost, tako da se kretala na razini ispod pet tisu a. U Podru nom uredu avoda za zapoĹĄljavanje u akovcu uo ili su da je odzvonilo velikom otpuĹĄtanju i mijenjanju radnika svaki as, jer poslodavci na burzi viĹĄe nemaju ĹĄto birati, burza je probrana. arednih godina osje at e se de icit mlade radne snage, tako da e biti velikih problema s generacijskom smjenom radnika. a avodu za zapoĹĄljavanje po eli su zbog toga razmiĹĄljati kako dosko iti demografskom izazovu ubrzanog starenja stanovniĹĄtva s naglim smanjenjem udjela mladog stanovniĹĄtva.

Nema pravde za Visokogradnju Premda je Visokogradnja prije osam godina zavrĹĄila u ste aju, radnici potraĹžuju zaostale pla e, a isplatu o ekuju iz spora Visokogradnje s Ingrom. ekoliko puta dosu eno je u korist Visokogradnje, ali je postupak vra en na po etak. agodbe nisu uspjele. U organizaciji sindikata bivĹĄi radnici Visokogradnje prosvjedovali su pred Trgova kim sudom i Ingrom.

Otvoren Sportsko gimnasti ki centar Aton Krajem svibnja otvoren je Sportsko - gimnasti ki centar ton u edeliĹĄ u. ije je o jedinstvenom polivalentnom sportskom objektu u Hrvatskoj u kojem se, osim gimnasti kih treninga, odvijaju pripreme i natjecanja na najsuvremenijim gimnasti kim spravama, kao i, naravno, sve ostale sportske

Novi most preko Mure Veliki most, zapravo dva mosta, za autocestu preko Mure koji Ma ari nazivaju Most rinski, a Hrvati Most Mura, spojio je Hrvatsku i Ma arsku te udimpeĹĄtu, agreb i ijeku. a Ĺžalost, !rani ni prijelaz !ori an ostao je za sada

odsje en od putni kog prometa ili kao odmaraliĹĄte. Veliki most preko Mure spojen je 19. kolovoza, a otvoren i zavrĹĄen 28. listopada, kada su ga zajedni ki otvorila hrvatski i ma arski ministar prometa.

ali i gospodarsko - kulturne manifestacije. S!C ton obuhva a specijaliziranu gimnasti ku dvoranu kakva u Hrvatskoj ne postoji. Sportsko - gimnasti ka dvorana ton upotpunila je ne samo sportsku ve i gospodarsku, turisti ku i druĹĄtvenu sliku op ine edeliĹĄ e i njezine najbliĹže okolice.

Modeks u ste aju

d etvrtka 16. listopada 2008., poduze e Modeks d.d. Mursko SrediĹĄ e je u ste aju, koji je otvoren jer je ra un poduze a bio u blokadi dulje od 60 dana. Ste aj je pokrenula Uprava Modeksa, a tog trenutka Modeks je vjerovnicima od radnika, do javnih poduze a i drĹžavnih institucija duĹžan viĹĄe nego li vrijedi cijelo poduze e. a ste ajnoga upravitelja je postavljen Stanko Makar iz Ludbrega, koji je odmah

krenuo u podjelu otkaza svim zaposlenicima, da bi ih potom iznova zaposlio u poduze u Modeks d.d. u ste aju. U slijede im mjesecima doĹĄlo je do nezadovoljstva dijela radnika kojima nisu ponu eni ugovori, te je Sindikat tekstila organizirao potpisivanje peticije protiv postupaka ste ajnoga upravitelja. U Modeksu radi tristotinjak radnika, koji imaju ugovore o radu do kraja oĹžujka 2009. godine. (sm)

IZBOR DOGA AJA 2008. GOD NE

6. sije nja 2009.

Srušila se crkva u Svetom Jurju na Bregu

Hupseri za sporiji promet bog usporavanja prometa na mjestima gdje su, po ocjeni ravnatelja ŽUC-a orana Šari a, najugroženiji pješaci, u akovcu su izgra eni hupseri koji voza e prisiljavaju na usporavanje vožnje. Hupseri su postavljeni kod vrti a prije Hotela Park i na pješa kim prijelazima kod akove ke pošte. Pojava hupsera neugodno je iznenadila neke voza e

koji su prvih dana zaorali na njih. aime, prvi hupseri bili su previsoki. akon napisa u Me imurskim novinama i reakcija iz policije da prije izgradnje nisu dobili njihovu suglasnost, hupseri su sniženi. akon toga i voza i su se privikli na njihovo postojanje. ŽUC namjerava nastaviti izgradnju hupsera diljem Me imurja na kriti nim mjestima.

U srijedu, 4. lipnja, nešto iza 14 sati, urušio se toranj sa zvonikom te dio župne crkve u Svetom urju na regu. Sre om, kod ove kulturološke tragedije lakše je stradao samo jedan radnik na hidroizolazidova. Pretpostavlja se da je ciji zidova do urušavanja došlo zbog propusta pri izvo enju radova, a pomogla je i kiša koja je padala tjedan dana i vlažila opkop oko crkve. bog velikog kuluturnog zna aja, teško je procijeniti ukupnu štetu. Materijalna šteta procijenjena je na oko 22 milijuna kuna.

d toga trenutka svete mise se služe u omu kulture urica Murai u Pleškovcu. Istraga o uzrocima tragedije još je u tijeku, kao i sanacija gra evine.

Nema više slovenske skele

Ljepše rodilište Potkraj godine Me imurci su dobili obnovljeno rodilište, tako da bebe i mama prve dane po dolasku beba na svijet imaju ugodnije uvjete. Sobe u rodilištu su dvokrevetne, a za one zahtjevnije postoji mogu nost boravku u apartmanu. Ure ena je i centralna sterilizacija, što zna i novu kvalitetu u pružanju zdravstvenih usluga pacijentima. Po ela je i obnova avoda za javno zdravstvo, ime e i odjel mikrobio-

d srijede 11. lipnja 2008. godine slovenska skela više ne stanuje na rijeci Muri kod Svetog Martina na Muri. Slovenski su je radnici podignuli na “labudicu” i za sve vijeke vjekova odvezli u “deželu”. Tako je nakon 26 godina s Mure nestala “la a” koja je u po etku povezivala, a posljednjih go-

logije zadobiti uvjete dostojne za rad tamošnjih zdravstvenih djelatnika, a još više pacijenata. Krajem godine bolnica je dobila nove mjese ne limite pove ane za 900 tisu a kuna, dakle, u iznosu do 10,4 milijuna kuna mjese no, koji omogu ava poslovanje bez stvaranja novih gubitaka. a dobitku su i pacijenti i lije nici jer novo poslovanje omogu ava pokrivanje materijalnih troškova bolnice i pla a lije nika.

dina razdruživala hrvatske i prekmurske ljude. vim povodom je op inski na elnik Franjo Makovec najavio postavljanje nove skele na Muri, koja e biti hrvatska i koja sigurno ne e izazivati toliko žu i kao prethodna koju su Slovenci esto upotrjebljavali u dnevno politi ke svrhe.

akovec izabran za najljepši grad kontinentalne Hrvatske akovec je sredinom rujna proglašen najure enijim gradom u unutrašnjosti Hrvatske, za što je dobio i nagradu “ eleni cvijet”. akovec je za nagradu odabran tijekom ovogodišnje akcije ocjenjivanja izgleda, usluga i ure enosti gradova, mjesta i op ina primorske i kontinentalne Hrvatske koju HT niz godina provodi u suradnji s nekoliko medijskih ku a. akovec je prvo mjesto zauzeo ispred Karlov-

ca, sijeka i Siska, u ukupnoj konkurenciji od devet gradova.

sim samog grada, HT je objavio i dobitnike elenih cvjetova sa zlatnim znakom za osvojeno prvo mjesto u pojedina nim elementima, me u njih jedanaest našla se i akove ka ulica Katarine rinski, dok je drugo mjesto, eleni cvijet sa srebrnim znakom, osvojio Perivoj rinskih kao najure eniji park kontinentalnog dijela Hrvatske.

Zabranjena vožnja biciklima u pješa koj

d po etka prošle godina kažnjiva je vožnja biciklima u pješa koj zoni akovca. Komunalni redari od po etka prošle godine napla ivali su 200 kuna za vožnju biciklom kroz pješa ku

Tripartitni sporazum obrane od tu e Me imurska i Varaždinska županija te ržavni hidrometeorološki zavod potpisali su ugovor o provo enju obrane od tu e zrakoplovnim generatorima na podru ju dviju susjednih županija u vremenu od 1. srpnja do 30. rujna 2008. godine. a ovu namjenu Me imurska županija je izdvojila 350 tisu a kuna. o, ugovor je sklopljen prekasno za mnoge me imurske poljoprivrednike. aime, snažna tu a s jakim olujnim nevremenom u lipnju je zahvatila velik dio Me imurja, pritom po inivši štete procijenjene na 80 milijuna kuna. Hrvatska Vlada je me imurskim poljoprivrednicima priznala 3,555.605 kuna i to isplatila.

zonu. vije stranke, H S i H , pokušale su potpisima gra ana srušiti tu zabranu, ali javnost je ostala podijeljena i zabrana vožnje biciklima u pješa koj zoni je ostala.

Srušen stari mlin

Najljepši spomenik Domovinskom ratu

akon propalih planova da postane Centar za kulturu i društvene dogašaje, Mursko Središ e je po etkom srpnja srušilo zgradu Starog mlina. bjekt koji je bio vezan za nekadašnji gospodarski zna aj najsjevernijega hrvatskog grada zadnjih je godina izgledom i stanjem nagr ivao mjesto i pri-

Sveta Marija – ajljepši spomenik omovinskom ratu u Me imurju podignut je lani u Svetoj Mariji. Spomenik predstavlja stilizirani cvijet kockavice, a ujedno i grb Hrvatske. Izra en je prema ideji doma eg slikara Franje Musta a.

jetio da njegovi dijelovi ozlijede ili usmrte nekog od prolaznika. Središ anci su uglavno s odobravanjem pozdravili ovu odluku gradske vlasti. a mjestu gdje se mlin nalazio planira se izgradnja objekta kulturno - ugostiteljske i trgovinske djelatnosti, ili pak ure ena zelena površina.

akovec, Big brother te gleda Vije a za prevenciju !rada akovca i Policijska uprava me imurska udruženim snagama uvele su fiksni i mobilni videonadzor akovca. U pješa koj zoni sedam fiksnih kamera prati asocijalno ponašanje gra ana, a policiji je na raspolaganju i kombi s opremom za videonadzor koji može na razli itim mjestima snimati skupove, mani estacije i protestne skupove.

IZBOR DOGA AJA 2008. GOD NE

6. sije nja 2009.

U jednoj godini Prelog dobio tri spomenika Tri nova spomenika postavljena su u Prelogu u 2008. godini. ajprije je, u srpnju, otkriven spomenik osipu jela i u, prvom osloboditelju Me imurja. ron ani spomenik postavljen je u parku ispred Ĺžupne crkve, a djelo je kipara nte rli a.

akovec postao multimedijalni grad U spomen na tragediju koja se prije 55 godina dogodila na rijeci ravi kod toka, i koja i danas slovi za najve u europsku tragediju na toj rijeci, lani je nedaleko od

toka ure en spomen - prostor u znak sje anja na 14 utopljenika sa

Krajem velja e u akovcu je predstavljen projekt iz programa I T ! III susjedstvo Slovenija - Ma arska â&#x20AC;&#x201C; Hrvatska 2004. - 2006. nazvanom â&#x20AC;&#x153;Kultur: kultura nas povezuje â&#x20AC;&#x201C; turizam nas zbliĹžava otkrivaju i kulturne i prirodne vrijednosti na tematskim stazamaâ&#x20AC;?, po kojem je akovec do kraja godine dana trebao stati o bok s najsuvremenije opremljenim gradovima u Hrvatskoj i dobiti postavljene najnovije ure aje informacijske tehnologije. To se i ostvarilo krajem studenog , kada su predstavljeni rezultati projekta. Po centru grada postavljene su interpretacijske i putokazne plo e koje obiljeĹžavaju vaĹžne gra evine i spomenike, a koje ine tri tematske staze po gradu. Tematske gra evine

spomenikom u obliku dravskog vira. Tre i spomenik u gradu podignut je u povodu ana grada lani u prosincu. Spomenik ikoli rinskom Sigetskom tako er stoji u dvoriĹĄtu Ĺžupne crkve

Grad labirinata U op ini !ornji Mihaljevec otvoren je jedinstven !rad labirinata koji ne ete na i nigdje na kartama. ije je doista o pravim labirintima za postizanje duhovnog zdravlja i sre e u jednoj ĹĄumici kod adli ana, koji su nastali prema projektu Centra za neokulturu i udruge â&#x20AC;&#x153;Umjetnost davanjaâ&#x20AC;?.

Mlinarski put

Ukupna duljina trase biciklisti ke staze â&#x20AC;&#x17E;Aqua, silva et vallesâ&#x20AC;&#x153; je 31,63 kilometara

NedeliĹĄ e otvorilo turisti ko - biciklisti ku stazu Sredinom studenog otvorena je biciklisti ka staza kroz op inu edeliĹĄ e pod nazivom â&#x20AC;&#x17E; qua, silva et vallesâ&#x20AC;&#x153;, odnosno â&#x20AC;&#x17E;Voda, ĹĄuma i dolinaâ&#x20AC;&#x153;. ije je o projektu Turisti ke zajednice op ine edeliĹĄ e koji je bio zacrtan za realizaciju u proĹĄlogodiĹĄnjem programu rada. Ukupna duljina trase biciklisti ke staze

â&#x20AC;&#x17E; qua, silva et vallesâ&#x20AC;&#x153; je 31,63 kilometara, a dionica staze prolazi kroz sva naselja op ine i ima pre ice koje omogu uju bicikliranje na kra im rutama duljine 13,33, 20,64 i 27,48 kilometara. Me u najljepĹĄim dijelovima staze svakako su ĹĄuma ep koja spaja edeliĹĄ e, Poleve i !ornji KurĹĄanec, ravsko jezero te re anske autohtone ku e. (H. e ar)

Me imurska juha za obaranje Guinessovog rekorda U sklopu proĹĄlogodiĹĄnjeg Ljeta u !radu rinskih organizirano je i realizirano kuhanje velike Me imurske juhe. U kuhanju juhe sudjelovalo je preko trideset kuhara iz cijele Hrvatske predvo eni aliborom Kova i em, predsjednikom Udruge kuhara Me imurja. uha je uĹĄla u !uine-

ssovu knjigu rekorda, a dotadaĹĄnji rekord od 800 litara me imurski su kuhari nadmaĹĄili za gotovo 400 litara. a veliku Me imursku juhu utroĹĄeno je izme u 150 i 200 kilograma mesa, 50 kilograma hajdinske kaĹĄe, izme u 80 i 100 litara kiselog vrhnja te izme u 40 i 60 kilograma gljiva.

odnose se na graditeljsku baĹĄtinu, noviju arhitekturu i devet skulptura i spomenika.

sim toga, na razli itim lokacijama postavljeni su ure aji informacijske tehnologije. To su tri Internet infokioska na kojima se moĹže pretraĹživati Internet i pogledati vodi kroz grad, dok je na zgradi Centra za kulturu postavljen ekran povrĹĄine 12 m2 koji sluĹži za davanje informacija gra anima o aktualnim kulturnim, zabavnim i sportskim sadrĹžajima te prezentaciju drugih promotivnih sadrĹžaja. Cilj projekta je pove ati dostupnost informacija o kulturnoj i turisti koj ponudi u akovcu, promocija grada, poboljĹĄanje turisti kog i kulturnog imidĹža grada te pove anje broja posjetitelja i turista.

Otkriven spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom U akovcu je otkriven spomenik ikoli rinskom Sigetskom u povodu 500. obljetnice njegova ro enja. a Ĺžalost, cijela pri a oko podizanja spomenika odigrana je dosta ĹĄlampavo. Iako se i u !radu akovcu i u Me imurskoj Ĺžupaniji znalo da dolazi 500. obljetnica, na ĹĄto je upozoravala Matica hrvatska akovec, do zadnjeg trena niĹĄta nije poduzimanoi po pitanju spomenika. a u zadnji as nije bilo inicijative rinske garde akovec i autora spomenika Mihaela Ĺ tebiha, koji je spomenik ponudio gradu, spomenika ne bi bilo. epovi se i danas vuku, spomenik je postavljen zbog pritiska datuma i uz podrĹĄku Poglavarstva !rada akovca na privremenu lokaciju, i to bez kvalitetnog sagledavanja i poĹĄtivanja struke, kao i bez prave umjetni ke valorizacije.

U kolovozu je kod Mlina na Muri u Ĺ˝abniku ozna en zavrĹĄetak projekta prekograni ne suradnje I T ! III a, koji zajedni ki provode Hrvatska Ma arska i Slovenija. epublika Hrvatska je u projekt uloĹžila 796.443,30 kuna. Mlinarski put sluĹži za razgledavanje i upoznavanje turista, u enika i studenata te drugih osoba, s povijeĹĄ u mlinarske tradicije na rijeci Muri, od vremena kada je na Muri bilo na desetke mlinova do danas kada postoji jedan koji nije u funkciji i sluĹži kao turisti ka atrakcija.

Etnozbirka u Podturnu

d kolovoza 2007. godine Podturen ima svoju etnozbirku, koju je osmislila i postavila Udruga â&#x20AC;&#x153;Turenâ&#x20AC;?. U etnozbirci se nalazi preko 300 predmeta i drugih stvari, od kojih su mnoge starije od 200 godina. birka je osnovana iz razloga da se u njoj sa uvaju predmeti i zapisi koji e mladim naraĹĄtajima svjedo iti o povijesti njihovog naselja, o ljudima i doga anjima u njemu.

Podignut spomenik Florijanu AndraĹĄecu U ekanovcu su lani obiljeĹžavali 120. obljetnicu ro enja Florijana ndraĹĄeca Kantora. Tim povodom u centru mjesta podignut je spomenik ovom velikanu. Spomenik je djelo samoukog kipara Stjepana Krnjaka iz ekanovca.

ZavrĹĄen projekt PuĹĄipel Posljednje srijede u studenom2008. u Vinskoj hiĹži Cmre njak u Svetom Urbanu ozna en je zavrĹĄetak osnivanja me imurske zaĹĄti ene marke vina puĹĄipel. ije je o vinu proizvedenom iz sorti groĹž a moslavac ili ĹĄipon, no uzgojenog i preĹĄanog pod posebnim nadzorom Komisije za puĹĄipel. Vrijednost projekta iznosi 160.883 eura, od ega je ve i dio novca pristigao iz programa PH 2006., a dio su platile Me imurska Ĺžupanija i !ospodarska ĹĄkola akovec. PuĹĄipel classic ve je krenuo na trĹžiĹĄte.

POLJODJELSTVO

OPG â&#x20AC;&#x153;VINKOâ&#x20AC;? iz Murskog SrediĹĄ a

S AKOVE KOG sajma

Zadnja srijeda - slaba srijeda ada ve stara 2008. godina zavrĹĄila je u srijedu, a bila je to posljednja sajamska srijeda u akovcu. Na sajmiĹĄtu se skupilo tek dvjestotinjak ljudi, i moĹžemo re i da se niti kupovalo niti prodavalo. Uglavnom su u ponudi bili galanterijski proizvodi, neĹĄto vo a i povr a, te razni ukrasi. Bila su i dva kamiona s drvima za ogrjev, a ni pe enjarnice nisu radile punom parom. Ipak,

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - saonice 180 do 220 kn/kom - rabljene skije 200 kn/par - rabljene pancerice 180 kn/par - drva za ogrjev 220 do 250 kn/m - kotao za rakiju 1.400 kn/kom - drveno korito 200 kn/kom - krumpir 100 kn/mtc - kukuruz u zrnu 80 kn/mtc - kuhano vino 6 kn/ aĹĄa - varivo 16 kn/porcija

- Mortik me zemeju v Kraljeve ulice ...

uz kuhano vino razgovaralo se o recesiji i svemu onom ĹĄto e ona â&#x20AC;&#x153;proizvestiâ&#x20AC;? osobito u â&#x20AC;&#x153;agraruâ&#x20AC;?. Naravno, najviĹĄe se strahuje od poskupljenju umjetnog gnojiva i sjemenske robe, ĹĄto e direktno utjecati na proljetnu sjetvu i ukupnu ovogodiĹĄnju poljoprivrednu proizvodnju. u i tamo je poneki â&#x20AC;&#x153;sajmaĹĄâ&#x20AC;? poĹželio rzanu i meni sretnu novu godinu. Mi svima Ĺželimo dobru trgovinu u godini koja je zapo ela. ( . Mesari , Z. rzan)

S AKOVE KOG placa

Malo i skupo, ali dobro ani nakon slavlja na akove kom placu bili su vrlo mirni. Malo prodava a i malo kupaca te prepri avanje doga aja obiljeĹžja su prvih ovogodiĹĄnjih placovskih dana. Primijetili smo da su cijene ve ine artikala znatno viĹĄe nego u prosincu, a posebno se to odnosi na krastavce, papriku i paradajz. ele i odmah odgovaraju proda-

PotraĹžnja za juĹžnim vo em

6. sije nja 2009.

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - mrkva 10 kn/kg - kristalka 15 kn/kg - paprika 25 kn/kg - paradajz 20 kn/kg - krastavci 20 kn/kg - trijebljeni orasi 40 kn/kg - pastrnjak 10 kn/kg - grah 20 kn/kg - perĹĄin 30 kn/kg - puter grah 25 kn/kg va i da â&#x20AC;&#x153;kaj bi mi ĹĄteli zabadafâ&#x20AC;?. I zakaj nam nije plin preskupi. no ĹĄto treba priznati, sva ponu ena roba je vrlo kvalitetna i svjeĹža, a cijene onda i nisu najbitnije. dli na je ponuda mandarina, salata, ĹĄampinjona, mrkve i jaja, te doma ih jabuka. ( . Mesari )

NaĹĄ med je ve u Europi Zlatna plaketa za agacijev med, osvojena na festivalu i natjecanju najboljih proizvo a a meda srednjoeuropskih zemalja u loveniji, povod nam je za razgovor s njezinim dobitnikom Mladenom inkom iz Murskog rediĹĄ a, ovog trenutka ponajboljim me imurskim p elarom i medarom. Isto tako razgovaramo i o stanju p elarstva u drĹžavi i uropi. I naravno, prvo o Zlatnoj plaketi i medu koji je osvojio 31,18 bodova. - rebao bih biti presretan, a sada sam samo jako sretan osvojenom medaljom. Naime, postao sam, ili je moj med postao, viceprvakom natjecanja, jer me jedan alijan preĹĄao za 0,12 bodova i postao prvak.

dlu ili su samo neki detalji vezani uz ambalaĹžu i prezentaciju, no sebi sam i drugima dokazao da je naĹĄ med ve u uropi vrlo dobro prihva en, ĹĄto se vidi i kroz brojne upite i narudĹžbe za med i druge p elinje proizvode, kaĹže inko, koji potom govori o proĹĄloj p elarskoj godini. - ProĹĄla 2008. godina za nas je bila prosje na godina. Ni previĹĄe dobra ni previĹĄe loĹĄa, a ĹĄto je tako najviĹĄe su krive vremenske prilike. Po etak godine i berba (paĹĄa) agacije bila je jako dobra. Potom je na red doĹĄao kesten i tu je bilo manjih po etnih problema, no kasnije je unos bio dobar. Potpuni podba aj doĹživjeli smo kod smreke i jele u Gorskom kotaru, gdje zbog suĹĄe p ele nisu prikupile ni malo peluda. U srpnju sam koĹĄnice prevezao uz rijeku Muru i tu je unos cvjetnog peluda bio dobar, ustvr uje inko, kojem u svemu pomaĹžu supruga

lga, te djeca Nikolina i Nikola.

Ovo su optimalne temperature Ĺ to se ovog trenutka doga a s p elama i u p elinjaku, te ĹĄto p elari rade u ovo vrijeme godine, kada su p ele u koĹĄnicama, pitamo dalje inka. - vog trenutka p ele miruju, a optimalne vanjske temperature uvjete u p elinjaku stvaraju vrlo dobrima, jer da je toplije ne bi bilo dobro. P ele su kondicijski jake i ekaju prolje e.

Paleta proizvoda OPG-a â&#x20AC;&#x153;Vinkoâ&#x20AC;? akle, mi med moĹžemo prodavati na europskom trĹžiĹĄtu jer smo kvalitetom iznad, ajde, ne u re i svih, ali iznad mnogih. ada moramo izna i model koji e nam omogu iti viĹĄu prodajnu cijenu. Isto tako kako med prodati u vlastitoj ambalaĹži, a ne u rinfuzi, razmiĹĄlja Mladen inko, koji vlastite p elinje proizvode plasira na mnoga trĹžiĹĄta, predstavlja na sajmovima i izloĹžbama, te sudjeluje na raznim natjecanjima.

EU p elarstvo Ĺželi u Hrvatsku

Zlatna plaketa iz Slovenije P elari obilaze p elinjake kako bi otklonili glodavce, ptice i drugu divlja da ne uznemiruju p ele. Isto tako pripremamo koĹĄnice, popravljamo oĹĄte enja i obavljamo servis opreme, te topimo vosak i, naravno, inimo ono najljepĹĄe, a to je prodaja meda. Zbog meda radimo i stoga nas dobra prodaja veseli. Med je proizvod koji je odmah po vrcanju spreman za konzumiranje, jer on za razliku od drugih proizvoda ne zori u ba vama i ostavama, nego zori u koĹĄnicama. obro je da prije plasmana na trĹžiĹĄte desetak dana odstoji u rosfraj ba vi, kaĹže inko, naglasivĹĄi kako je vrlo vaĹžno da se med drĹži u suhom skladiĹĄtu, gdje vladaju svi higijenski standardi.

U Europi je mnogo jeftinog meda uropa i p elarstvo, te europsko p elarstvo u Hrvatskoj, teme su na koje Ĺželimo uti miĹĄljenje i odgovore Mladena inka. - Mi i naĹĄ med priznati smo u uropi, kao i drugi p elinji proizvodi. Me utim, izvozimo rinfuzu. Kao ĹĄto ĹĄumari izvoze trupce, tako i mi med u ba vi, koji potom europske zemlje prepakiraju i tu ostvare veliki pro it. No, ono najvaĹžnije je cijena. na je, na primjer, u Njema akoj izme u 1 i 2 eura. Med Nijemci uvezu iz Argentine, Kine, Kube i drugih zemalja po 0,75 eura.

Mladen s djecom Nikolom i Nikolinom

MoĹžemo li kao kod drugih grana gospodarstva o ekivati i da U p elarstvo u e u Hrvatsko, pitamo inka, jer smatramo da e se Hrvatska teĹĄko othrvati dolasku stranih p elara, kada jednog dana postane lanica uropske unije. - igurno je da e europski p elari htjeti do i u Hrvatsku, me utim, mi za to joĹĄ nismo spremni. Moramo obaviti evidenciju p elinjaka, ĹĄto je u tijeku, i izraditi katastar paĹĄa, dakle, posebno ozna iti povrĹĄine pod agacijom, kestenom, cvjetom, crnogoricom, lavandom i drugim paĹĄama. er sigurno je da e stranci htjeti zakupiti pojedine lokacije, a strah me pomisliti da bi im Hrvatska prodala koje povrĹĄine. Isto tako mi se moramo zaĹĄtititi od bolesti koje se mogu prenijeti mobilnim koĹĄnicama. NaĹĄi p elinjaci i naĹĄ med toliko su bogatstvo da jednostavno ne smijemo dozvoliti da nam U p elari s koĹĄnicama do u u Hrvatsku, a da mi za to nemamo spremne zakone i druge propise.

vdje ne govorim o konkurenciji meda, nego o potrebi o uvanja naĹĄih p ela(ra) i naĹĄeg meda. a puno hodam po sajmovima i ujem da potroĹĄa i i stru njaci govore da je me imurski med jedan od najboljih, a to treba zahvaliti istoj prirodi, kaĹže Mladen inko, koji se p elarstvom bavi 30 godina. n je tre i u obiteljskoj grani koji se bavi p elarstvom, a u 95 AĹ˝ i R koĹĄnica proizvede izme u 1,5 i 2 tone vrhunskog meda. eli kako kvaliteti uz p ele najviĹĄe pridonosi supruga lga koja je pravi ekspert za vrcanje meda, kada se on sortira. Za kraj naglaĹĄava kako je kupac svetinja. eĹĄko ga je pridobiti, a vrlo lako izgubiti. Ponekad i zauvijek. Zbog toga obitelj inko drĹži do tradicije, kvalitete, opreme i prodaje ovoga slatkog proizvoda. ( tjepan Mesari )

TRĹ˝IĹ TE odojaka

Na EU trĹžiĹĄtu jeftiniji nego u Hrvatskoj Na europskom trĹžiĹĄtu odojaka tijekom proteklih tjedana doĹĄlo je do blagog porasta cijena, izvjeĹĄ uje I UP. Prosje na cijena odojaka je 39,44 eura komad i u odnosu na ranije viĹĄa je za 3,88

eura po komadu. U odnosu na isto vrijeme u 2007. godini, cijena je viĹĄa za 45,81 posto. Cijene odojaka najviĹĄe su porasle u Ĺ panjolskoj za 24,30 posto, Belgiji za 12,50 posto, Nizozemskoj za 5,51 posto, dok su

u Ma arskoj pale za 4,63 posto. U Hrvatskoj i Me imurju odojci se u slobodnoj prodaji nude i kupuju po 45 do 50 eura komad, dok su u organiziranoj proizvodnji i prodaji u turnusima neĹĄto niĹže, ali joĹĄ uvi-

jek viĹĄe nego na U trĹžiĹĄtu. Kako trend cijena u ovom dijelu godine pokazuje uzlaznost, u narednom razdoblju moglo bi do i do daljnjeg blagog rasta cijena odojaka. ( I UP,sm)

POLJODJELSTVO

6. sije nja 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

TRĹ˝IĹ TE kukuruza

NajniĹže cijene â&#x20AC;&#x153;zlatnogâ&#x20AC;? zrnja Prema I UP-u, na trĹžiĹĄtu kukuruza joĹĄ uvijek vlada turbulentno razdoblje te je njegova cijena i dalje u padu. edan od razloga takvom stanju je nadovezanost hrvatskog trĹžiĹĄta na ma arsko, gdje su cijene kukuruza najniĹže u uropi. U Hrvatskoj je tako cijena kukuruza u studenom i prosincu iznosila prosje nih 0,61 kunu za kilogram, ĹĄto je za 12 posto ma-

nje nego u listopadu. UsporedivĹĄi cijene na ma arskoj terminskoj burzi, gdje se kilogram kukuruza trĹžio po 0,63 kn/kg, evidentno je da su cijene prili no izjedna ene. Cijene kukuruza na francuskoj burzi MA IF iznose 0,80 kn/kg. Prema iskazima trĹžnih sudionika, pokuĹĄava se uskladiĹĄtiti ĹĄto ve a koli ina kukuruza u nadi da e cijene rasti u 2009. godini. ( I UP,sm)

TVORNICA Ĺ E ERA VIRO Virovitica

Pla en prvi dio za predanu repu iroviti ka ĹĄe erana svojim je kooperantima, me u kojima su i me imurski koje udruĹžuje i organizira Poljoprivredna zadruga akovec, krajem proĹĄle godine isplatila novac za predanu repu iz proizvodnje u 2008. godini. ime je IR ispunila svoju ugovornu obvezu, a drugi dio bit e pla en u oĹžujku ove godine. I nadalje kooperanti mogu umjesto novca kod PZ-a akovec uzimati repro materijal - sjemensku robu, gnojiva i zaĹĄtitna sredstva. Iz viroviti ke ĹĄe erane stiĹžu vijesti da je ona u 2008. godini ostva-

rila jedan od najboljih rezultata. Ĺ e erana je imala pod ugovorom zasa enih 6.689 hektara, gdje je prosje an prinos dao 52,23 tona po hektaru, uz digestiju od 16,08 posto. o u ĹĄe eru iznosi 8,4 tone istog ĹĄe era po hektaru. ako se tvornica primakla rezultatima iz 80-ih godina proĹĄlog stolje a kada su rezultati bili najbolji. U ĹĄe erani razra uju strategiju po kojoj bi se dostignulo 10 tona istog ĹĄe era po hektaru, za ĹĄto nedostaje samo 1,6 tona. (sm)

17 VETERINARSKI SAVJETI

Razlike u sastavu mlijeka pojedinih doma ih Ĺživotinja Kada se na trĹžiĹĄtu govori o mlijeku kao namirnici za Ĺživot misli se uvijek na mlijeko krave. Glavne hranjive tvari u mlijeku su: mlije na mast, bjelan evine (kazein, albumin, globulin) i ĹĄe er (laktoza). Mlijeko sadrĹži cca 87,5% vode i 12,5% suhe tvari (bjelan evine, mast, ĹĄe er i mineralne soli). Hranjiva vrijednost mlijeka, izraĹžena energetski iznosi 680 kalorija po litri. o nije prava slika hranjive vrijednosti mlijeka u bioloĹĄkom smislu, jer mlijeko sadrĹži odre ene tvari u malim koli inama koje su bioloĹĄki od izvanredne vrijednosti, naro ito za mladun ad. Potrebne soli, naro ito kalcijeve fosfate, u mlijeku nalazimo u dovoljnoj koli ini za razvoj kosti mladun eta. Bjelan evine mlijeka su bioloĹĄki osobito vrijedne. Mlije na mast sadrĹži vitamin A pri zelenoj ishrani muzara u dovoljnoj koli ini za zadovoljenje potreba organizma pri prosje noj potroĹĄnji mlijeka. Isklju iva mlije na hrana kroz duĹže vrijeme dovodi do slabokrvnosti (anemije), jer mlijeko ne sadrĹži dovoljne koli ine teĹĄkih metala (Ĺželjezo, bakar i mangan) za izgradnju hemoglobina

i stani nih fermenata. Potrebne koli ine za prve tjedne Ĺživota mladun e donosi sa sobom na svijet. Razlike u sastavu i svojstvima mlijeka s obzirom na vrstu Ĺživotinje od koje mlijeko potje e uvjetovane su bioloĹĄkim faktorima i u vezi su s brzinom rasta mladun adi razli itih Ĺživotinja i Ĺživotnih uvjeta. Ĺ˝ivotinje koje brzo rastu, a k tome imaju joĹĄ i relativno malen Ĺželudac (npr. psi, ma ke, kuni i) trebaju za svoj razvoj mlijeko s ve om koncentracijom hranjivih tvari. Ĺ˝ivotinje u hladnim predjelima zemlje ili ija mladun ad dolazi gola na svijet trebaju mlijeko s visokim sadrĹžajem masti. Mlijeko krave, ovce i koze, koje prakti ki dolazi u obzir za ishranu ljudi, ubraja se u tzv. kazeinska mlijeka. astav i koli ina mlijeka ovaca varira joĹĄ u ve im granicama nego mlijeko krave. Prosje na koli ina moĹže varirati od 2-12%. Mlijeko ovce u odnosu na mlijeko krave sadrĹži ve u koli inu masti bjelan evina i soli, a neĹĄto manju koli inu laktoze. Prera uje se obi no u sir. Mlijeko koze po svojem sastavu sli i mlijeku krave, ali ima speci i an miris i okus. tranog mirisa i okusa u mlijeku ne e biti ako se koze u istom drĹže, pravilno hrane

AK C: BI IN I U d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R IĹ " : eterinarska

i posve uje se dovoljna paĹžnja isto i muĹžnje. Boja kozjeg mlijeka je izrazito bijela. Razlike u sastavu mlijeka ne postoje samo u odnosu na vrste Ĺživotinja, nego one postoje i unutar vrste odnosno pasmina. Pasminska pripadnost utje e ne samo na koli inu proizvedenog mlijeka, ve o njoj ovisi i sastav, osobito u pogledu koli ine masti. Unutar iste pasmine uvijek se na e neka muzara, koja ima jednak smjeĹĄtaj i njegu, ali daje mlijeko koje pokazuje znatne razlike u koli ini pojedinih sastojaka, prije svega masti, prema mlijeku drugih muzara istog stada (individualna razlika). Mnogo je joĹĄ faktora koji uvjetuju promjenljivost i razlike u sastavu mlijeka. o su: ishrana, drĹžanje i njega muzare, starost, trajanje laktacije, godiĹĄnje doba, prisutnost hormona, bolest muzare i dr. Mlijeko je kvalitetno kada svojim kemijskim sastavom, izikalnim i organolepti kim svojstvima, te higijenskom kakvo om udovoljava zahtjevima Pravilnika o kakvo i svjeĹžeg mlijeka. Antibiotike, kortikosteroide, ostatke sredstva za pranje i dezinfekciju, mlijeko ne smije sadrĹžavati.

Kontrolu kakvo e mlijeka potrebno je vrĹĄiti ve pri otkupu mlijeka na sabirnom mjestu, jer se kemijski sastav mlijeka mijenja iz dana u dan. Mlijeko mora sadrĹžavati odre eni udio mlije ne masti, proteina i suhe tvari. Ukupan broj mikroorganizama i somatskih stanica tako er utje e na higijensku kakvo u mlijeka (njihov broj ne smije biti ve i od propisanog Pravilnikom o kakvo i svjeĹžeg mlijeka). U proizvodnji mlijeka i mlije nih proizvoda vaĹžno je imati mlijeko dobre kakvo e, dakle samo od zdrave krave. sim zdravlja krave, vaĹžna je higijena prilikom muĹžnje i tijekom prevoĹženja mlijeka. ako er treba osigurati propisanu temperaturu hla enja i ĹĄto brĹže ga isporu iti na sabirna mjesta ili u mljekare. njeĹžana Ĺ torga, dr. vet. med.

DEĹ˝URNI VETERINARI ambulanta Mursko rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG A: eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAĹ IN C: Ambulanta omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Ĺ venda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruĹžanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N

RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. Ĺ˝URNI F N: 040 645 058.

6. sije nja 2009.

Pjevamo BoĹži u / ili â&#x20AC;&#x153;Bezimeniâ&#x20AC;? glazbenici ZaĹĄto je poskupio plin ME IMURJE-PLIN d.o.o.

Umjetni ka ĹĄkola â&#x20AC;&#x153;Miroslav Magdaleni â&#x20AC;? akovec i ove je godine odrĹžala sada ve tradicionalni koncert pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Pjevamo BoĹži uâ&#x20AC;?. Tako je nekako krenuo novinski lanak, zero teksta s nabrojenim imenima izvo a a i to je bilo to. Po onom â&#x20AC;&#x153;kulko vrijedi tulko mesta zavriediâ&#x20AC;?.

A je li to baĹĄ tako? Vrijede li ta djeca, njih preko stotinu, baĹĄ tako malo? Vrijede li samo toliko njihovi u itelji, voditelji? Najposlije, vrijedi li taj koncert samo toliko? I dok su te prohladne i kiĹĄne ve eri akove ke ulice, iako u sve anom ruhu, samovale, u Centru se doga ala glazba. Glazba bezimenih. Doga ao se koncert boĹži nih popijevki pred dupkom punom dvoranom. BoĹži na glazba koju su s toliko duha, Ĺžara i Ĺželja, poklanjali bezimeni, / itaj u enici Umjetni ke ĹĄkole/ ljudima u gledaliĹĄtu. Ta dje ica, k erkice i sineki, ne iji unuci i unu ice, sestrice i braceki, svojim su prsti ima na glazbalima, svojim su glasi ima stvarali nezaboravne tonove, melodije. Ugo aj koji ljudski, djetinje toplo, ulazi u sva srca.

Ta su djeca barem na uru i po odvojila odrasle od briga svakodnevnih, od TVa, od ne tako njeĹžne stvarnosti.

Barem za uru i po. Imena onih koji su uvjeĹžbavali, osmislili scenarij i scenu, napisali popratni tekst toliko topao, suptilan i ljudskiâ&#x20AC;Ś Svih od najmanjeg djeteta s glasi em, do onog s glazbalom, od izvanredne operne pjeva ice i partnera, do sjajne temperamentne dirigentice koja je vedrinu i osmijehe na licima izvo a a zadrĹžala punu uru i po, svi su oni punu uro i po punili srca onih u sjedalima.

Bravo, bravo maleni glazbenici bezimeniâ&#x20AC;Ś

Da? MoĹžda. Ali kada vidiĹĄ toliko dje jih obrazi a u zboru, onih s prstima na glazbalu koji u strepnji da ne pogrijeĹĄe, drhtavo izvode mukotrpno uvjeĹžbane dionice, onda je to veli anstveno, a ne sentimentalno. Onda je to atmosfera boĹži nog ugo aja. â&#x20AC;Śpada snijeg, prozori Ĺžuto sjaju, kite se borovi, vatra, darovi. Sve se to doga alo u dvorani, u tiĹĄini u kojoj je carevala topla boĹži na melodija. Doga alo se neĹĄto ljudsko kada maleni daruju velike. A ovako ljudsko je veliko.

Evelin, Blankaâ&#x20AC;Ś Svi su oni bili nekad bezimeni, svi su oni nekad kao kiki i pjevali i svirali na ovakovim koncertima, svi su oni djeca Umjetni ke ĹĄkole. Tko zna koliko je njih, koji e sutra postati zna ajna glazbena imena, sviralo i pjevalo na ovom boĹži nom koncertuâ&#x20AC;Ś A koliko zna i njihova aktivnost, njihovo zalaganje, kreativno koriĹĄtenje slobodnog vremena, oboga ivanje vlastite kulture i kulture sredine u kojoj Ĺživeâ&#x20AC;Ś nemjerljivo! A trud onih koji samostalno iz godine u godinu pripremaju aranĹžmane, uvjeĹžbavaju djecu, ure uju scenogra iju i scenske efekteâ&#x20AC;Ś Da bi se djeca osje ala vrijedno i cijenjeno, dobro. Da bi osjetila â&#x20AC;&#x153;svjetla pozorniceâ&#x20AC;?, da bi se zarazili scenom i glazbom. To su vrijednosti koje zaboravljamo i kojima ne dajemo dovoljno paĹžnje. NaĹžalost povrĹĄnim pristupom bezimenog autora teksta o koncertu, BoĹži nom koncertu. (Bezimeni)

estetikheretik

STUDIO ZA UĹ˝ IVAOCE PROSTORA

Ma daj! Sentimentalno naklapanje!

â&#x20AC;&#x201C;

Obzirom na posebni interes pojedinih medija, kao i gra ana op enito, dostavljamo kratke informacije o krajnjoj cijeni prirodnog plina na podru ju Me imurske Ĺžupanije. Prema svim zakonskim rjeĹĄenjima cijenu plina (visinu tarifnih stavki u tarifnim sustavima za distribuciju i opskrbu prirodnim plinom) donosi Vlada Republike Hrvatske. U tom novom postupku Vlada je odobrila poskupljenje dobavlja u prirodnog plina INI Naftaplin d.d. Zagreb 23,5%, transportni troĹĄak PLINACRU d.d. Zagreb 3,0% i razli ite stope pove anja distributerima za distribuciju prirodnog plina. Zbog svih tih promjena u cijenama, Vlada Republike Hrvatske na sjednici odrĹžanoj 19. prosinca 2008. godine sve to sumirala je u krajnju cijenu prirodnog plina u Me imurju. Odluka o

visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaĹĄtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, objavljena je u Narodnim novinama br. 154/08. od 29.12. 2008. godine, a stupa na snagu 01. sije nja 2009. godine. Navedenom Odlukom za ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec odre ena je ukupna cijena plina (opskrbe) u iznosu od 1,96 kn/m3, uve ano za PDV, ĹĄto iznosi 2,39 kn/ m3, umjesto dosadaĹĄnjih 1,97 kn/m3, ĹĄto je pove anje za 21,3%. Ista cijena, odre ena navedenom Odlukom za ku anstvo, prema Odluci ME IMURJE-PLIN-a primjenjivat e se i na sve potroĹĄa e u sektoru poduzetniĹĄtva do potpunog otvaranja trĹžiĹĄta. Molimo potroĹĄa e prirodnog plina za razumijevanje. (Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur.)

SRD â&#x20AC;&#x153;LINJAKâ&#x20AC;? Ivanovec

Poziv na Redovnu godiĹĄnju skupĹĄtinu Sportsko ribolovno druĹĄtvo â&#x20AC;&#x153;Linjakâ&#x20AC;? Ivanovec poziva lanove i simpatizere druĹĄtva na Redovnu godiĹĄnju skupĹĄti-

nu koja e se odrĹžati u subotu 10. sije nja 2009. godine u DruĹĄtvenom domu u Ivanovcu, s po etkom u 19,00 sati.

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI

Prosje noj obitelji nedostaje 28 posto sredstava za Ĺživotne troĹĄkove PoĹĄtovani gospodine Sanader, s razumijevanjem i odobravanjem smo primili vijest o Vladinoj intervenciji koja je zaprije ila dan ranije iz jedne banke najavljeno podizanje kamata na sve vrste kredita, ĹĄto bi kao lan anu reakciju imalo podizanje kamata na kredite i kod svih ostalih banaka. Kao ĹĄto i sami znate gra ani su prema zadnjim podacima HNB-a poslovnim bankama krajem mjeseca rujna bili duĹžni viĹĄe od 121,7 milijardi kuna. Naravno kako je krajem godine taj dug joĹĄ i ve i. Tako na svaku hrvatsku obitelj prosje no otpada viĹĄe od 97,2 tisu e kuna toga duga. Prosje no toj istoj obitelji mjese no nedostaje 27-28% sredstava potrebnih za pokri e mjese nih troĹĄkova, ĹĄto u pravilu nadokna uje najve im dijelom zaduĹživanjem i neĹĄto manje dodatnim radom pa i na crno. Neto primanja gra ana ve su maksimalno optere ena i ratama kredita pa im za Ĺživot mjese no preostaje daleko manje sredstava od onih statisti ki prikazanih. Tako je i realno stanje gore od onog koje nam nude sluĹžbene statistike. Gotovo 50% kreditne zaduĹženosti gra ana otpada na kratkoro ne nenamjenske gotovinske kredite, minuse po teku im ra unima gra ana i kreditne kartice, ĹĄto je u pravilu zaduĹživanje za preĹživljavanje. Oko 40% su dugoro ni stambeni krediti pri kojima su gra ani do maksimalne kreditne sposobnosti opteretili svoja primanja. Tako ve i najmanje podizanje visine kamata na kredite za mnoge duĹžnike predstavlja nerjeĹĄiv problem i pad prema ovrhama, pri emu mnogi ne e ostajati isklju-

ivo bez dijela primanja, ve i bez nekretnina koje su na kredit kupili. Dok nam iz svijeta dolaze informacije o smanjenju kamata na kredite, banke u Hrvatskoj najavljuju potpuno suprotno â&#x20AC;&#x201C; njihovo pove anje. Budu i su minulih godina, pa i ove u Hrvatskoj izuzetno dobro zara ivale i budu i ih nije uzdrmala svjetska inancijska kriza, budu i im je HNB otpustio dobar dio obveznih rezervi i time im oja ao kreditnu i funkcionalnu sposobnost, a Vlada RH pove ala iznos ĹĄtednog uloga za iju sigurnost jam i, najmanje ĹĄto banke mogu u initi, ako ve ne spuĹĄtaju kamate, je da ih ne pove avaju. Razumljiva je reakcija gra ana na najave pove anja kamata na kredite, koji su ju er tijekom dopodneva u panici i ljutnji nazivali u Nezavisne hrvatske sindikate traĹže i da se neĹĄto poduzme. Upravo pri pisanju pisma Vama i guverneru HNB-a, zatekla nas je ju er vijest kako je banka nakon razgovora s Vladom privremeno odustala od pove anja kamata. Prigoda je podsjetiti Vas na zaklju ak sa zadnje sjednice Povjerenstva za pra enje cijena kako e se naredna sjednica Povjerenstva odrĹžati krajem mjeseca studenog ili po etkom prosinca. Kako sjednicu Povjerenstva niste sazvali niti do kraja prosinca, traĹžimo hitno sazivanje sjednice po etkom sije nja na ko3joj , uz cijene komunalija i druge cijene, posebno hrane i energije, na dnevnom redu trebaju biti i cijene kredita u Hrvatskoj. PredlaĹžemo da se na sjednicu pozovu predstavnici HNB-a i vode ih poslovnih banaka u Hrvatskoj. (Predsjednik, KreĹĄimir Sever)

PiĹĄe: Bruno estetikheretik Kontrec

Dizajn interijera â&#x20AC;&#x201C; intermezzo Drage itateljice/dragi itatelji, RazmiĹĄljao sam kako da zapo nem ovu godinu preko ove kolumne i odlu io da u u ovom broju napraviti jednu malu stanku, svojevrsni intermezzo na dosad obra ene konkretne probleme u stambenim prostorima koje sam obra ivao u proteklih 20 i neĹĄto tjedana. Razgovaraju i s ljudima i borave i, op enito, u praksi, shvatio sam da mnogo ljudi i dan - danas, uz sve dostupne informacije, u stvari ne shva a ĹĄto je to dizajn

interijera (projektiranje interijera). Ulaze i dublje u problem shvatio sam da ljude esto zbune situacije kada, na cesti vide kombi ili kamion sa natpisom Â¨Stolarija â&#x20AC;&#x201C; dizajn interijeraÂ¨; Â¨Gipskartonski radovi â&#x20AC;&#x201C; dizajn interijeraÂ¨; Â¨Kuhinje po narudĹžbi â&#x20AC;&#x201C; dizajn interijeraÂ¨; ili nedaj boĹže Â¨Elektri ar â&#x20AC;&#x201C; dizajn interijeraÂ¨. Sa marketinĹĄke strane tih odre enih irmi to je prihvatljivo i, u jednu ruku poĹželjno, ali s druge strane â&#x20AC;&#x201C; zbunjuje mase i baca loĹĄe svijetlo na profesionalve koji se bave baĹĄ tim poslom. Da ne mislite da kukam, vrlo sam dobro svijestan igre koja se

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i s lova, moĹžda vam mi moĹžemo pomo i. Javite nam se i â&#x20AC;&#x153;Este khere k studioâ&#x20AC;? e pokuĹĄa odgovori na vaĹĄa pitanja, rijeĹĄi vaĹĄe dvojbe i da vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan poĹĄaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crteĹž) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono ĹĄto je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. VaĹžno je da napiĹĄete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice ĹĄaljite na adresu Me imurskih novina â&#x20AC;&#x201C; Ivana MaĹžurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra rajte i poĹĄaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este khere k.com.

igra. Da li se slaĹžem sa njom ili ne, to je druga pri a, ali ostavimo tu temu za neki drugi put (ili moĹžda nikad). Ovaj lanak bi trebao, barem donekle, razjasniti u kom smjeru vodi profesija dizajnera interijera. Kada se kupi stan, izgradi ku a ili kada se kre e u potpunu sdaptaciju Ĺživotnog prostora, tada se pojavljuju i slijede i problemi: problemi razmjeĹĄtaja i rasporeda, kako e sve to izgledati na jednom mjestu, da li su te stvari tehni ki izvedive, koliko e to koĹĄtati, isplati li se to itd. Z najbolja i najbezbolnijarijeĹĄenja tehni ke ili estetske prirode, najoptimalniji raspored te za uskla ivanje svega toga zajedno potreban je dobar plan, potrebno je poznavanje standarda interijera, standardnih dimenzija namjeĹĄtaja i opreme, poznavanje boja i njihovih odnosa, materijala, povrĹĄina, njihove obrade i primjene, a moĹžda i najvaĹžnije od svega toga, poznavanje redoslijeda radova kod projektiranja, odnosno ure enja interijera. Ukoliko poznajete sve ove procese i u njima se snalazite, onda

ovo, vjerojatno, nije lanak koji bi vas mogao zanimati.Ili pak, moĹžda vas ponuka na razmiĹĄljanje da se po nete baviti baĹĄ ovim poslom. S druge strane, ukoliko vidite da je to ipak malo kompliciranije za vas ili nemate vremena baviti se time, itajte dalje. MoĹžda vam pomogne. Na elno, postoje 3 na ina kako urediti i opremiti svoj dom: Prvi na in je da preuzmete stvar u svoje ruke, znate sve ĹĄto treba znati i ĹĄto bi htjeli te kako to dobiti/ izvesti, imate vremena i volje baviti se time i tu je stvar rijeĹĄena. Imate dom kakav ste oduvjek Ĺželjeli. Drugi je na in da, u stvari niste sigurni ĹĄto ho ete, ali vam je profesionalna pomo nedostupna, neprihvatljiva, odbojna, preskupa, pa se za pomo obra ate svakom majstoru zanata kojeg sre ete u procesu ure enja. Tako za boje zidova, naravno traĹžite savjet li ioca; za vrstu plo ica ili komadnog namjeĹĄtaja traĹžite savjet trgovca koji e biti nadasve ljubazan i ponudit e vam (samo za vas) najbolje ĹĄto ima iz asortimana (iako ni u jednom

trenutku nije vidio vaĹĄ prostor ni bilo koji drugi element koji e se u inalnom produktu nalaziti tik do njegova). Ili e vas zbuniti hrpetina asopisa i magazina sa savrĹĄenim interijerima koji se proteĹžu na aproksimalno 300 m2 izloĹžbenog prostora, a vi se pitate Â¨Kako bi to izgledalo u mojoj dnevnoj sobi?Â¨ Ponekad kada moĹžda ne ete biti zadovoljni nekim detaljem, majstor e vas uvjeriti u suprotno utjeĹĄnim rije ima Â¨Tako to mora biti.Â¨ I sve e biti u redu. Tre i na in, koji nji u kom slu aju, za vas nije najpravilniji, osim ako vi tako ne odlu ite je onaj gdje angaĹžirate profesionalca da profesionalni posao odradi na profesionalan na in. Ta osoba se ne e upuĹĄtati u poslove koji ga se ne ti u, ne ete ga vidjeti da mjeĹĄa ljepilo i postavlja plo ice, ni da ĹĄije zastore, a ni da spaja elektri nu plo u na struju. ZaĹĄto? Zato jer on nije stru njak za to. Drugi jesu. Njega ete vidjeti da radi stvari kojim Ĺželi pomiriti vaĹĄe zahtjeve,

vaĹĄe mogu nosti, vaĹĄe vizije i Ĺželje sa onim ĹĄto, objektivno smatra da je pravilno. Objektivno zbog toga jer uvjek postoji situacija u kojoj se stvari moraju sagledati iz tog rakursa. On e vam otvoreno re i ĹĄto misli da ne valja u vaĹĄoj ideji, ali najvaĹžnije re i e vam zaĹĄto. Upamtote da je vaĹĄa rije zadnja, ali sluĹĄanje dobro argumentiranih savjeta i prijedloga nikad nije bilo na odmet. Na kraju krajeva, zato je ta osoba i angaĹžirana. Isto tako, profesionalac je vidio i prou io viĹĄe stvari od vas. Svakim se danom susre e sa vama na ovaj ili onaj na in. Ipak, paradoksalno tome, vi ste mu posebni, vaĹĄ prostor je njemu novi izazov, novi bijeli kanvas spreman da postane slika. Ali, bez obzira na ovu analogiju sa slikarskom profesijom koja je nadasve umjetni ka, a na kraju ovog lanka i uz najljepĹĄe i najesteti nije Ĺželje u novoj 2009. godini, zapamtite da je svaki dizajner interijera na kraju joĹĄ jedan â&#x20AC;&#x201C; majstor.

RELIGIJA

6. sije nja 2009.

19 BOG mojih detalja

Tri kralja - blagdan zvijezde

Poslanice ita zaposlenica Doma

Biskup predvodi svetu misu

DOM ZA DJECU s posebnim potrebama

Ljubav je vrjednija od materijalnih dobara Zadnjeg utorka u 2008. godini varaĹždinski biskup monsinjor osip Mrzljak sluĹžio je svetu misu u Domu â&#x20AC;&#x153;Dr. ntun Bogdanâ&#x20AC;? u akovcu. Ovom prigodom biskup je rekao kako Bogu trebamo biti zahvalni za sva dobro instva koja nam daje.

- Nije sve u materijalnim dobrima da bi ovjek bio sretan. Upravo nam ova djeca na osobit na in pokazuju da sre a u ovjeku moĹže prebivati bez nekih velikih materijalnih dobara. Ona jesu potrebna, ali ne smiju nadilaziti ovje nost, dobrotu, ljubav prema bliĹžnjemu i prema

Bogu, rekao je biskup Mrzljak. sto tako je naglasio kako su Me imurci ljudi koji u svakom trenutku iskazuju osje aje prema potrebitima, pa tako i prema centru u kojem borave djeca s posebnim potrebama. - Hvala vam, Me imurci, na svemu ĹĄto initi i dajete, rekao je biskup Mrzljak.

Me imurci znaju da je blaĹženije davati nego primati. S biskupom Mrzljakom svetu misu su suslavili biskupijski vikar monsinjor van !odina, katedralni rektor pre asni BlaĹž Horvat te doma i Ĺžupnik i gvardijan ra Stanko Belobrajdi . (S. Mesari )

POVIJESNI DOGA AJ u srediĹĄ anskoj Ĺžupi

Prvi blagoslov vina i misa za vinare Na blagdan Svetog vana apostola i evan elista, u subotu 27. prosinca 2008. godine po prvi put u novijoj povijesti na svetoj misi okupili su se znamenitiji vinari iz Murskog SrediĹĄ a. Njih dvanaest predstavilo je svoja vina koja uzgajaju u ĹĄtrigovskom, svetomartinskom, selni kom i prekmurskom vinogorju.

Stjepan Kova , Mladen Hoblaj, van Kralji , osip Dobrani , van Novak, Valent Ĺ ardi, Stjepan Novak, Franjo SrĹĄa, Stjepan Mesari , Petar Novak, Ĺ˝eljko Per i i Martin Nedjeljko vinari su koji su bili na svetoj misi i ija su vina blagoslovljena te predstavljena na degustaciji. OdrĹžana je i zajedni ka degustacija te prezentacija vina.

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan koga naraĹĄtaja u svome Ĺživotnom hodo aĹĄ enju, imaju potrebu za tim da budu usmjereni: koju zvijezdu mogu slijediti? Nakon ĹĄto je zastala â&#x20AC;&#x153;povrh mjesta gdje bijaĹĄe dijeteâ&#x20AC;? (Mt 2,9), zvijezda koja je vodila Mudrace izgubila je svoju vaĹžnost, no njezina duhovna svjetlost uvijek je prisutna u rije i van elja koja je i danas sposobna voditi svakoga ovjeka susu. Ulogu vo enja preuzela je i Crkva. Ona pred ovje anstvom vrĹĄi poslanje zvijezde. No to se moĹže re i i o svakome krĹĄ aninu. Svaki je pozvan da rije ju i Ĺživotnim svjedo enjem rasvijetli korake svoje bra e. Koliko li je stoga vaĹžno da mi krĹĄ ani budemo vjerni svome pozivu! Svaki istinski vjernik uvijek se nalazi na putu svoga osobnoga hoda vjere, a istovremeno, malenim svjetlom ĹĄto ga nosi u sebi, moĹže i mora biti pomo onome koji je uz njega i moĹžda s teĹĄko om nalazi put koji vodi Kristu.

DUHOVNI VELIKAN

Sveta tri kralja, 6. sije nja

Ĺ˝upnik Antekolovi blagoslovio je vina

Svi vinari sa Ĺžupnikom i dogradona elnikom

Kad je Herod uo govoriti o Djetetu kraljevske krvi, koje se rodilo u Betlehemu, â&#x20AC;&#x153;uznemiri se i sav eruzalem s njimâ&#x20AC;?. Njegova nadanja i Ĺželje bile su prepune sebi nih, egocentri nih ambicija. Ĺ˝elio je biti posebno voljen i poĹĄtivan od drugih, zapovijedati i podloĹžiti sebi sve. Ĺ˝elio je biti ve i od drugih. Kada se takve Ĺželje razviju u ljudskom srcu, tada se ono ispuni strahom, uznemirenoĹĄ u i nesigurnoĹĄ u. Tako je bilo i s Herodom. tako je i sa svakim, ako su nam sli ne ambicije. Uspjeh i sre a drugih postaju opasnost za naĹĄu laĹžnu veli inu. Kada ljubav prema Kristu postane ja a nego ljubav prema nama, tada emo imati iskustvo mira i slobode. â&#x20AC;&#x153;Kad ga na ete, javite mi da i ja po em te mu se poklonimâ&#x20AC;? - kaĹže Herod mudracima. Njegove su nakane bile loĹĄe, skrivene pod krinkom izvanjske dobrote. Herod se nije htio pokloniti susu, nego ga uniĹĄtiti. Kod mudraca je to definitivno druga ije: â&#x20AC;&#x153;Kad ugledaĹĄe zvijezdu, obradovaĹĄe se s radoĹĄ u velikom. U oĹĄe u ku u, ugledaĹĄe dijete s Marijom, majkom njegovom, padoĹĄe ni ice i pokloniĹĄe mu seâ&#x20AC;?. Koliko su trojica kraljeva razli iti od Heroda. Njihova srca su ista, dobra, ispunjena ispravnim nakanama i prepuna Ĺželje da proslave Boga. Herod je Ĺželio samo za sebe, a oni su bili nesebi ni. Prava sre a dolazi od injenice da Ĺživimo za Boga i za druge. Mudraci su iĹĄli za sretnom zvijezdom. ona ih je dovela do cilja. Do betlehemskog Djeteta. MuĹĄkarci i Ĺžene sva-

Najzastupljenije sorte jesu rajnski rizling, graĹĄevina, moslavac, sauvignon, muĹĄkat Ĺžuti, rankov-

ka i Ĺžupljanka. Potaknuta je Ĺželja za osnivanjem vinarske udruge grada Mursko SrediĹĄ e, te da se ovakvi susreti odrĹžavaju redovito na kraju svake godine. nicijativu je podrĹžao i vele asni Tomislav ntekolovi , koji je bio doma in skupa, kao i dogradona elnik DraĹžen Srpak. U kra oj propovijedi vele asni ntekolovi rekao je kako je sveti van apostol i evan elist koji okuplja i ima veze s vinom. - Sveti Martin biskup nema baĹĄ nikakve veze s vinom i pogreĹĄno je uz njega vezivati vino. Sveti van apostol i evan elist ima veze s vinom. Njemu su njegovi neprijatelji u aĹĄu s vinom stavili otrov. Taj koji je to u inio rekao je da e se preobratiti i povjerovati u susa nakon ĹĄto van ispije aĹĄu. van je teku inu popio i ostao Ĺživ i zdrav. jedini je od apostola koji je umro prirodnom smr u, rekao je Ĺžupnik ntekolovi . Obi aj je da se blagoslovljeno vino ulije u sve ba ve. (S. Mesari )

!aĹĄpar, Melkior i Baltzar tri su sveta kralja koji su se doĹĄli pokloniti malome susu, novoro enomu kralju. Oni su bili mudraci koje je s stoka u Betlehemsku ĹĄtalicu dovela zvijezda i koji su se novoro enom Kralju poklonili te mu darovali zlato, tamjan i smirnu. Ne zna se puno o !aĹĄparu, Melkioru i Baltazaru, no lijepa legenda govori da ih je pokrstio sveti Toma apostol. Poslije smrti triju kraljeva njihove relikvije bile su odnesene u Carigrad, a odande u Milano, odakle su kasnije prenesene u Koeln, gdje se i danas uvaju u prekrasnoj ĹĄkrinji u katedralnoj crkvi. Sveta tri kralja bili su predstavnici poganskog svijeta, ali su svojim dolaskom novom Kralju susu nazna ili da je on Spasitelj za sve ljude. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 6. sije nja SV T TR KR srijeda, 7. sije nja Rajmund, Rajko, Zoran etvrtak, 8. sije nja Severin, Teofil, Bogoljub petak, 9. sije nja ulijan, Miodrag, Vlatko subota, 10. sije nja gaton, Dobroslav, ldo nedjelja, 11. sije nja KrĹĄtenje susovo, Neven ponedjeljak, 12. sije nja rnest, Tatjana, Tanja

RIJE I MUDRE â&#x20AC;&#x153;Smrt se ne najavi tele onom nego esto kuca na vrata, a ovjek glumi gluhoga.â&#x20AC;? (mr. osip ankovi , sve enik)

Ĺ˝UPA Gori an

Ĺ˝ive jaslice Po sedmi put za redom Ĺžupa !ori an za BoĹži , odnosno na Badnjak imala je â&#x20AC;&#x153;Ĺžive jasliceâ&#x20AC;?, koje su uprizorili u enici Osnovne ĹĄkole !ori an, polaznici Dje jeg vrti a te mladeĹž. Svima je potporu dao doma i Ĺžupnik vele asni Petar Majstorovi.

Ĺ˝ive jaslice za BoĹži u !ori anu uveo je ondaĹĄnji Ĺžupnik vele asni ntun Hoblaj, a njegov nasljednik vele asni Majstorovi uspjeĹĄno to nastavlja te je ovom prigodom sve sudionike u programu nagradio darovima. (sm, zlatko v, oto: esinger)

Tomislav (26) i Ivana (25) Vrbanec iz Podturna dobili su Patrika, ro enog 28. prosinca u 6,10 sati.

NOVI Ĺ˝IVOT SE RA A

6. sije nja 2009.

Damir (36) i Milena (35) Varga iz Mihovljana dobili su Laru, ro enu 30. prosinca u 14,35 sati. Imaju i Niku (6). Mario (29) i Sla ana (29) Novak iz Novakovca dobili su Patrika, ro enog 28. prosinca u 22 sata. Po bracu je doĹĄao i Mihael (6).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek

Damir (28) i Dijana (21) KalĹĄan iz Otoka dobili su Rosanu, ro enu 30. prosinca u 13,45 sati. Po seku je doĹĄla i Glorija (2).

Davor (29) i Martina (26) Baksa iz akovca dobili su Vedrana, ro enog 30. prosinca u 8,40 sati. Imaju i Nevena (9) i Kevina (1,10).

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

SRETNA Nova 2009. godina Tisu e Me imuraca do ekalo je Novu 2009. godinu na otvorenom. Najviše njih usprkos hladno i okupilo se tradicionalno na središnjem akove kom Trgu. (foto: Z. Vrzan)

ME\IMURSKE NOVINE 6. sije nja 2009.

Pregled: 2008. godina obi akove ki zboraĹĄi osvojili dvije medalje na Svjetskim zborskim igrama akove k i Pjeva k i zbor â&#x20AC;&#x153;Josip Ĺ tolcer Slavenskiâ&#x20AC;? u srpnju je na Svjetskim zborskim igrama koje su se odrĹžale u Grazu postigao izvanredan uspjeh. U konkurenciji me u 441 zborom i viĹĄe od 20.000 pjeva a iz 93 zemlje, a koji su se natjecali u 28 kategorija, akove ki su pjeva i pod vodstvom dirigentice i umjetni ke voditeljice Senke BaĹĄek Ĺ amec osvojili dvije srebrne medalje. To je ujedno

Teti Lizi tri Porina za me imursku glazbu Teta Liza je prva Me imurka koja je osvojila tri Porina na nedavno odrĹžanoj dodjeli nacionalne diskografske nagrade Porin u Zagrebu. Ona je osvojila tri Porina u suradnji s ansamblom Lado za izvorno izvo enje me imurskih narodnih pjesama, te time potvrdila status estradne etnozvijezde.

JoĹža Horvat Muzeju darovao svoju radnu sobu

najve i uspjeh ijednih me imurskih amatera do sada.

Laureat Vjesnikove nagrade za glazbu po prvi put rodom Me imurac Trideset i peti po redu, jubilarni, Majski muzi ki memorijal â&#x20AC;&#x153;Josip Ĺ tolcer Slavenskiâ&#x20AC;? u akovec je ponovno donio vrhunski glazbeni doĹživljaj. Osim ĹĄto smo mogli uti izvrsne koncerte Zagreba kih solista, slovenskog Tartini kvarteta, meksi kog pijanista Leonarda del Castilla i pogledati izloĹžbu Smiljane Ĺ afari Buni i Luke Buni a, vrhunac za nas Me imurce bila je dodjela Vjesnikove nagrade za glazbu. OvogodiĹĄnji dobitnik je An elko Igrec, skladatelj i orguljaĹĄ porijeklom iz Preloga, a Vjesnikovu je nagradu osvojio za oratorij â&#x20AC;&#x153;Pashalne slikeâ&#x20AC;? koji je krajem proĹĄle godine premijerno izveden na VaraĹždinskim baroknim ve erima. Ovo je prvi put u 35 godina da je dobitnik rodom Me imurac.

Romano Bogdan izabran za predsjednika HC-a ASSITEJ Festival profesionalnih kazaliĹĄta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ, koji se u listopadu odrĹžao u akovcu, iznjedrio je jednu zanimljivu informaciju - umjetni ki voditelj KazaliĹĄne druĹžine â&#x20AC;&#x153;Pinklecâ&#x20AC;? i redatelj Romano Bogdan izabran je za predsjednika HC-a ASSITEJ. Na ASSITEJ-ovoj skupĹĄtini izabran je izme u kandidata iz 24 kazaliĹĄta na razdoblje od tri godine.

JoĹža Behounek osvojio nagradu za najbolji snimateljski rad Jedanaesti Me unarodni festival turisti kih ilmova, koji se odrĹžao u Splitu sredinom listopada, bio je uspjeĹĄan za akove ki studio â&#x20AC;&#x153;Dvije lijeâ&#x20AC;?. JoĹža Behounek, vrsni snimatelj svih ilmova koji godinama nastaju u tom studiju, nagra en je za najbolji snimateljski rad na festivalu, i to za ilm â&#x20AC;&#x153;Welcome to Me imurjeâ&#x20AC;? u produkciji Me imurske Ĺžupanije. Ako imamo na umu injenicu da je Festival u Splitu jedini takve vrste u Hrvatskoj, da je od prijavljena 152 ilma iz cijelog svijeta u konkurenciju za nagrade uĹĄlo njih 41, te da je stru ni ocjenjiva ki Ĺžiri sastavljen isklju ivo od ljudi iz ilmske struke - nagrada je tim zna ajnija i vrjednija.

Jedan od najstarijih i najzna ajnijih hrvatskih pisaca JoĹža Horvat po etkom travnja potpisao je darovni ugovor s Muzejom Me imurja akovec. Tim ugovorom Horvat je darovao svoju radnu sobu i druge predmete koji e omogu iti otvaranje spomen - sobe u stalnom postavu Muzeja Me imurja. Ugovor obuhva a ak 115 artefakata, ĹĄto iz domovine, a ĹĄto onih koje je donio sa svojih dalekih putovanja â&#x20AC;&#x201C; povelja, priznanja, grbova, posuda, fotogra ija i joĹĄ koje ega zanimljivog.

Suradnja CZK akovec i HNK u VaraĹždinu Hrvatsko narodno kazaliĹĄte u VaraĹždinu i akove ki Centar za kulturu sluĹžbeno su sredinom srpnja nakon dugogodiĹĄnje tradicije i suradnje kroz kulturu potpisali i ugovor o trajnoj suradnji. Potpisani ugovor odnosi se na tri koprodukcije CZK-a i HNK-a. Prva je predstava â&#x20AC;&#x153;Nikola Sedmiâ&#x20AC;? (na slici) autora Vladimira Stojsavljevi a u reĹžiji Romana Bogdana, ija je premijera krajem studenog odrĹžana u akovcu. Drugi projekt namijenjen je djeci. Predstava â&#x20AC;&#x153;To sam jaâ&#x20AC;? Yehude Atlasa u reĹžiji poznatog slovenskog redatelja Roberta Waltla trebala bi premijeru doĹživjeti na prolje e. Tre i projekt je prva suradnja na nekoj operi, u ovom slu aju to je Krsto Odakova â&#x20AC;&#x153;Dorica pleĹĄeâ&#x20AC;? u reĹžiji KreĹĄimira Dolen i a. Dirigent je An elko Igrec, koreograf Dinko Bogdani , a premijera se o ekuje u prvim danima lipnja 2009. godine. Tim ugovorom dogovorena su i druga gostovanja koja e se ostvarivati: gostovanja HNK-a u Centru, predstave

Toni Zadravec osvaja svjetske festivale PetnaestogodiĹĄnji Toni Zdravec, dugogodiĹĄnji lan Ĺ AF-a, iza sebe ima ve nekoliko uspjeĹĄnih ilmova i brojne nagrade s raznih svjetskih festivala. Posljednji u nizu uspjeha je osvajanje prve nagrade na 9. TOTI Festivalu, me unarodnom festivalu nekomercijalnog ilma u Mariboru u studenom za ilm â&#x20AC;&#x153;Lutkeâ&#x20AC;?. Nedugo prije toga, krajem listopada, isti je ilm nagra en statuom Alice Nell Citta u kategoriji kratkog ilma (mladi od 14 do 17 godina) na Me unarodnom ilmskom festivalu u Rimu.

sudionika Susreta profesionalnih kazaliĹĄta za djecu i mlade ASSITEJ i koncerti s Jazz fara te Majskog memorijala u VaraĹždinu. Ove godine akovcu u goste dolaze i VaraĹždinske barokne ve eri.

6. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

lovala kulturnim doga ajima Prvo desetlje e Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”

Festival rane glazbe u Muzeju Me imurja U atriju Staroga grada Zrinskih krajem lipnja po prvi je put održana nova kulturna priredba u našoj županiji – Festival rane glazbe. Festival rane glazbe samo je jedna od kulturnih priredbi koje su u Muzeju osmislili unutar akcije Kultura d.d., koja za cilj ima što bolje povezivanje ustanove s gos-

podarstvenicima putem sponzoriranja odre enih akcija, kao što je bila i ova.

Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a potkraj studenog proslavio je jubilarnu 10. obljetnicu plodonosnog djelovanja. Koliko je Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” izuzetan, govori njihov uspjeh i osvojene nagrade. Osim nagrade “Zrinski” kao najve eg priznanja na županijskom nivou, ove godine osvojili su i najve e internacionalno priznanje, odnosno Srebrnu plaketu na estivalu zborova u Veroni. S tre ega Me unarodnog estivala adventskih i boži nih pjesama Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a vratio se s osvojenom bron anom medaljom. Osim 10. obljetnice, krajem svibnja u re anu i Nedeliš u održana je peta jubilarna glazbena sve anost “Josip Vrhovski” koja je i ovaj put oduševila programom. Sve a-

akovec i Graditeljska škola sredinom lipnja bili su doma ini prve nacionalne izložba maturalnih radova u podru ju graditeljstva “Igra 2008.” Izložba je nastavak i proširenje projekta IDIVA – izložbe maturalnih radova u podru ju dizajna koja se istovremeno, ovaj put

drugu godinu zaredom, održavala u Varaždinu. Cilj cijelog projekta je da se javnost upozna s rezultatima i dostignu ima na podru ju graditeljstva te da se animira im više mladih ljudi da se posvete zanimanjima i poslovima vezanim uz graditeljstvo..

nost se održava svake godine u ast uglednom skladatelju, dirigentu i

pedagogu Josipu Vrhovskom koji je ro en u re anu 1902. godine.

Studio suvremenog plesa “Teuta“ akovec postigao je u svibnju uspjeh na europsko - svjetskom plesnom natjecanju “E.S.D.U. European Open – Dance Contest 2008.“ održanom u Pore u, koje je okupilo dvije tisu e plesa a iz 30 zemalja cijelog svijeta koji su se natjecali u 13 kategorija. Velika konkurencija kvalitetnih plesa a i koreografija ipak je Teuti s koreografijom Per se donijela vrlo važne nagrade. Ulaskom u finale internacionalni žiri dodijelio je Teuti zlato i titulu World Vice-Champion and European Vice-Champion. Ista koreografija na hrvatskom je prednatjecanju izabrana za najbolju koreografiju u Hrvatskoj u prošloj godini.

Prvi Hrvatski triennale keramike U predvorju sportske dvorane Graditeljske škole akovec krajem lipnja otvoren je prvi Hrvatski triennale keramike. Izložba je okupila etrdeset izabranih autora te desetak gostiju izvan konku-

rencije, iji radovi pokazuju kojim se pravcima razvija suvremena hrvatska keramika. Uglednim doma im kerami arima na izložbi u akovcu pridružili su se i talentirani u enici Graditeljske škole.

Zbor umirovljenika akovec obilježio 30 godina postojanja Sredinom ožujka na tradicionalnom Susretu pjeva kih zborova i vokalnih skupina umirovljenika Me imurja, ovaj put etvrtom po redu, akove ki je Zbor umirovljenika proslavio 30 godina svog postojanja. Njihov cilj od samog po etka je o uvanje etnobaštine, njegovanje i o uvanje zborskog pjevanja na podru ju Grada, županije i šire. U svom djelovanju ostvaruju brojne nastupe na smotrama i raznim obilježavanjima i susretima sa srodnim zborovima u Hrvatskoj i Sloveniji, a njihov repertoar je raznolik, uz davanje posebne pažnje prelijepoj me imurskoj pjesmi.

Zgrada Scheier - izložba “Novinska fotografija Me imurja 3.”. Na izložbi se predstavljaju doma i fotoreporteri: Zlatko Vrzan (Me imurske novine, Vjesnik), Vjeran Žganec - Rogulja (Ve ernji list) i Milivoj Kuhar (Ve ernji list). Izloženo je preko 40 svojih radova, nastalih u protekloj godini, na podru ju Me imurske županije. Fotogra je obuhva aju teme iz poli ke, sporta, umjetnos , crne kronike ... Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba povodom 500. obljetnice ro enja Petra Zorani a. Izložba je organizirana s ciljem da se obilježi obljetnica hrvatskoga književnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planine”, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zorani em u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug. Galerija Sabol – za predstoje e dane darivanja u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec, (pokraj Gradskog poglavarstva) možete odabrati autore kao što su V. Jorda, I. Oreb, M. Berber, M. Veža, M. Džamonja, E. Svilan, D. Žili , I. Lackovi , G. Politeo, D. Bahunek, D. Škoda i drugi. Slike su razli i h mo va, tehnika i oblika, a možete ih pogleda svaki dan do 15. sije nja 2009. godine. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja mo va, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

Limena glazba Belica i Me imurski tamburaši najbolji Limena glazba Belica osvojila je prvu nagradu na 22. susretu hrvatskih puha kih orkestara u Novom Vinodolskom održanom u lipnju. Najbolji hrvatski puha ki orkestar pobjedu je odnio zahvaljuju i pjesmi kompozitora Danijela Požgaja iz Belice. Me imurski tamburaši pak su se okitili zlatnim plaketama na Hrvatskom estivalu tamburaške glazbe, održanom u Osijeku u mjesecu svibnju. Zlatne plakete “Pajo Kolari ” tamburaši su osvojili u tri kategorije. Tamburaški orkestar Me imurja zlatnu plaketu dobio je u kategoriji tamburaških orkestara, Tamburaški sastav “Biser

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba najnovijih videoradova, slika, gra ka i crteža Bojana Miljan i a. Miljan i je 2003. godine diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnos u Zagrebu, a iste se godine po inje bavi pedagoškim radom u Školi za dizajn, teks l i odje u u Varaždinu. Od 2006. godine radi kao profesor likovne umjetnosti u Glazbenoj školi u Varaždinu i kao suradnik na stru nom studiju Mul medija, oblikovanje i primjena na Veleu ilištu u Varaždinu. Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec - izložba “Novac novog vijeka iz fundusa Muzeja Me imurja”. Rije je o prvoj izložbi arheologinje Branke Marciuš, kustosice Arheološkog odjela Muzeja Me imurja akovec. U prostoru Izložbenog salona bit e izložen novac iz razdoblja od druge polovice 15. do prve polovice 20. stolje a.

Teutin “Per se” na svjetskom plesnom natjecanju osvojio zlato

Prva nacionalna izložba maturalnih radova iz graditeljstva

AKTUALNE IZLOŽBE

Me imurja” Žiškovec u kategoriji tamburaških sastava, a Tambu-

PRELOG – Riblji restoran Prelog izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih mo va i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta , Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao Ružman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari , Julija Weber i Željko Petkovi .

raški zbor KUD-a Belica u kategoriji tamburaških zborova.

Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izložba slika Ljube Laha. Izložba jednog od najpozna jih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu života, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, školovanje siromašnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu školu njema kog jezika. Izložba se može pogleda do 10 sije nja. Pizzerija RO-SA – Izložba pod nazivom “Dvanaest autora”. Blagdansku izložbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlažu Jurica Varga iz Varaždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Šalari i Franjo Ružman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlažu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnski” iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. Ružman, M. Kristovi , Š. Vuli i S. Ivaniš.

ME\IMURSKE NOVINE 6. sije nja 2009.

Novinarstvo je sve zahtjevnija PiĹĄe: Dejan Zrna profesija! UĹĄli smo u joĹĄ jednu novu godinu. Svaka nova donosi neĹĄto novo, posebice u mojem â&#x20AC;&#x153;svakodnevnom svijetu izraĹžavanjaâ&#x20AC;&#x153;. Novinari su joĹĄ donedavno bili gotovo pa â&#x20AC;&#x153;ekskluzivni klubâ&#x20AC;? po tom pitanju, ali sve viĹĄe dobivaju â&#x20AC;&#x153;konkurencijuâ&#x20AC;? u kojoj svi mi koji se nalazimo u toj branĹĄi, ali i naĹĄi nakladnici, moramo biti spremni odgovoriti na izazove koji su ve tu ili tek predstoje. Najprije e-mail, pa blog, odnedavno sve viĹĄe i â&#x20AC;&#x153;fejsâ&#x20AC;?, da ne govorim o pravoj konkurenciji kad je u pitanju brzopotezno plasiranje informacija, Internet-portali postali su sastavni dio svakodnevice. Novinarstvo i novine nalaze se na prekretnici. U fazi transformacije prvenstveno zato ĹĄto se iz korijena mijenja na in na koji stvaramo i konzumiramo vijesti. Novinari e morati znati kako e iskoristiti sve one blagodati koje im pruĹža â&#x20AC;&#x153;digitalna revolucijaâ&#x20AC;? i doba informacije. Me utim, popularizacija weba u svrhu informiranja ne smatram kao prijetnju â&#x20AC;&#x153;pisanom novinarstvuâ&#x20AC;?. Dapa e, ve mi je u nekoliko navrata web informacija bila zapravo prednost, koja mi omogu ava da napiĹĄem tekst koji e u novinama imati ono ĹĄto se danas sve viĹĄe traĹži - kvalitetu viĹĄe. Mogu li pak sutra npr. blogeri zamijeniti novinare? Mislim da ne mogu i da ne e, bez obzira ĹĄto e oni teĹžiti da od pukih komentara informacija ili onoga o emu se pri a u njihovoj okolini danas - sutra koristiti vlastite â&#x20AC;&#x153;ekskluzivne informacijeâ&#x20AC;?, plasirati ih u javnosti i izazvati medije da i njih prenose ili komentiraju. Me utim, to e biti manjina i oni e se ispro ilirati. Stoga blogere ne doĹživljavam kao konkurenciju, ve kao inspiraciju. Uostalom, ovaj komentar u na elnom smislu sli an blogerskim uradcima urednik nam je â&#x20AC;&#x153;nametnuoâ&#x20AC;? kao â&#x20AC;&#x153;doma u zada uâ&#x20AC;? prvenstveno zbog nas samih, ali, naravno, i razvoja novina i novinarstva. Zato mi je danas drago da radim u novinama kako tjednim â&#x20AC;&#x201C; lokalnim, tako i dnevnim koje uredni kom koncepcijama â&#x20AC;&#x153;gl. i odg.â&#x20AC;?, te razvijanjem â&#x20AC;&#x153;dodanih vrijednostiâ&#x20AC;? poput portala (naĹĄ www.mnovine.hr zasigurno je lokalno najja i u ĹĄiroj regiji i ima dnevno oko 5.000 posjetitelja, s time da ova brojka kontinuirano raste.) prate globalne informacijske i novinarske trendove u kojima je sve zahtjevnije â&#x20AC;&#x153;biti novinarâ&#x20AC;?. Iako nam inancijski nije uop e sjajno u mojem mati nom tjedniku, jer nismo â&#x20AC;&#x153;uljuljkaniâ&#x20AC;? u â&#x20AC;&#x153;sigurnihâ&#x20AC;? stotine tisu a kuna, koliko nam, primjerice, lokalna konkurencija

godiĹĄnje dobiva kao â&#x20AC;&#x153;poklon - keĹĄâ&#x20AC;? u ime obiteljskog pijedestala prema mrtvima, ono ĹĄto me najviĹĄe ispunjava u novinarskom, pa i osobnom smislu, posebice nakon duĹžeg â&#x20AC;&#x153;postaâ&#x20AC;? u posljednjih godinu - dvije, upravo je naĹĄ odgovor na izazove ne samo u uredni ko - novinarskom smislu ve i gra i kom, informacijskom, marketinĹĄkom ... Nadam se jednog dana, tj. vrlo skoro i inancijskom, bez obzira ĹĄto mi je direktor dobio joĹĄ jednog novog â&#x20AC;&#x153;adutaâ&#x20AC;? u rije i - recesija. Naime, ako smo mi, onda i on mora ovo vrijeme shvatiti kao prekretnicu. Pomaci su ina e i te kako vidljivi u svakodnevnoj interakciji s (ne)poznatim itateljima, posebice otkako je ovih naĹĄih komentara na tragu blogerskog trenda. Nadam se da emo u tjednima koji su ispred nas zahvaljuju i novom sveukupnom pristupu koji razvijamo biti joĹĄ zanimljiviji i utjecajniji u javnosti, izme u ostalog zahvaljuju i i â&#x20AC;&#x153;novotarijamaâ&#x20AC;? novoga informacijskog doba koje nam otkrivaju â&#x20AC;&#x153;nove vidikeâ&#x20AC;?. Naravno, za novi â&#x20AC;&#x153;relationshipâ&#x20AC;? s javnosti morat e biti spremni i svi koji su izloĹženi naĹĄim napisima, posebice politi ari i druge javne osobe, te razbiti neke stare predrasude koje su o novinarima joĹĄ uvijek aktualne, poput toga da smo puki izvjestitelji ili pak â&#x20AC;&#x153;Ĺždera iâ&#x20AC;?, kao da joĹĄ uvijek Ĺživimo u vremenima kad su novine bile â&#x20AC;&#x153;partijski bilteniâ&#x20AC;?. Isto vrijedi i za sve druge obi ne ljude i doga aje koji e ovako ili onako prona i svoje mjesto u novinama. Svi oni moraju biti spremni za â&#x20AC;&#x153;spinâ&#x20AC;?, potpuno druga iji od dosadaĹĄnjeg. Stoga dani, tjedni, godine koje su ispred nas, osim za novinare, moĹžda i puno ve e izazove donose za sve vas, gospodo politi ari, gospodarstvenici, sportaĹĄi, kulturnjaci i svi ostali. Novinarstvo postaje sve zahtjevnija profesija i stoga nemojte dopustiti da i dalje u interakciji s nama ostanete, kako bi rekao jedan lik u dobro poznatoj komediji â&#x20AC;&#x201C; uglavnom, ili pak, ne daj BoĹže, moĹžda i joĹĄ viĹĄe: â&#x20AC;&#x153;iznena eni i uvrije eniâ&#x20AC;?!

DRUĹ TVO Me imuraca Ĺ vicarske

Donacija za djecu poginulih branitelja DruĹĄtvo Me imuraca Ĺ vicarske ve 17 godina za redom daruje djecu poginulih branitelja Me imurske Ĺžupanije uz boĹži no novogodiĹĄnje blagdane. I ove su godine djeca poginulih branitelja darivana nov anim iznosom po stotinu ĹĄvicarskih franaka na sve anosti odrĹžanoj 30. prosinca u akovcu. JoĹĄ samo jedanaestoro djece branitelja prima donacije DruĹĄtva Me imuraca Ĺ vicarske jer su ostala djeca ve poodrasla. Prema pravilima druĹĄtva, djeca e biti darivana do 20. godine Ĺživota. Potpredsjednik druĹĄtva BoĹžidar

Hasan rekao nam je da DruĹĄtvo okuplja 260 lanova Me imuraca koji Ĺžive i rade u Ĺ vicarskoj. Uz djecu iz Me imurja i Hrvatske i BiH, pomaĹžu i rad humanitarne zaklade â&#x20AC;&#x153;KatruĹžaâ&#x20AC;? te pojedince kojima je pomo potrebna. Predsjednica Ĺžupanijske Udruge obitelji zato enih i nestalih hrvatskih branitelja Danica Pongrac Krha je uz zahvalu rekla da se u prigodi blagdana jedino DruĹĄtvo Me imuraca sjeti djece iji su o evi poginuli ili pak nestali u Domovinskom ratu te istaknula da ta mala gesta ima veliku moralnu vrijednost.

LADISLAV VARGA, ravnatelj CZK-a, o kulturnim doga anjima u 2008. godini i planovima za 2009.

Kulturnih programa e biti, a publike? Po etak nove godine savrĹĄeno je vrijeme da rekapituliramo proĹĄlogodiĹĄnja kulturna doga anja u akovcu, kao i njihovu posje enost. Kad govorimo o kulturnim zbivanjima, nezaobilazna instanca je Centar za kulturu akovec, pokreta velike ve ine zbivanja iz podru ja kulture i zabave. Upravo smo se zato ravnatelju Centra Ladislavu Vargi obratili kako bi nam dao svoju ocjenu proĹĄlogodiĹĄnjih zbivanja: - Generalna ocjena jest da je posjet kulturnim priredbama na neki na in pao, moĹžda se to odnosi viĹĄe na kino, iako se osje a i u kazaliĹĄtu. Mi, doduĹĄe, nismo smanjivali broj programa, makar sam osobnog miĹĄljenja da bi se trebalo deĹĄavati manje doga aja, ali da bi trebali biti kvalitetniji, pa bi to potaknulo i publiku da do e u ve em broju. Ĺ to se statistike ti e, brojke su viĹĄe nego solidne, tako je u proĹĄloj godini u akovcu i Centru gostovalo 25 kazaliĹĄta, odrĹžalo se 40-ak kon-

cerata, petnaestak izloĹžbi, 25.000 ljudi posjetilo je kino programe, odnosno 101 odigrani ilmski naslov u kinu uklju uju i i ilmove na Filmo iliji, Tribini , Danima hrvatskog ilma ... Kad govorimo o kazaliĹĄtu, nezaobilazna je KazaliĹĄna druĹžina â&#x20AC;&#x2DC;Pinklecâ&#x20AC;&#x2122; koja je postavila nekoliko predstava. Osim toga, Romano Bogdan, voditelj Pinkleca, kona no je dokazao svoju vrijednost postavĹĄi predsjednikom Hrvatskog centra ASSITEJ i redateljem predstave â&#x20AC;&#x153;Nikola Sedmiâ&#x20AC;? u koprodukciji s varaĹždinskim HNK. Ove je godine kona no zaĹživjela i jazz scena u akovcu. Uglavnom, programa je po mom miĹĄljenju bilo moĹžda i malo previĹĄe, ali svatko je mogao prona i neĹĄto za sebe, isti e Varga.

Nova oprema garantira kvalitetu programa Ova godina je za Centar za kulturu bila posebna i po tome ĹĄto je po prvi put zamijenjen kinoprojek-

I ode joĹĄ jedna godina... PiĹĄe: Maja Novosel Ne mogu vjerovati da je proĹĄla joĹĄ jedna godina... Nekako sve brĹže i brĹže prolaze, a ova je posebno bila kratka. Nismo li moĹžda presko ili koji mjesec? Kako god bilo, po etak nove godine je vrijeme kad ocjenjujemo proĹĄlu godinu i donosimo odluke za ovu â&#x20AC;&#x153;friĹĄkuâ&#x20AC;?. Kad govorimo o proĹĄlogodiĹĄnjim odlukama koje sam tako nadobudno donijela u prvim danima sije nja (ili je to bila sredina mjeseca? Ja uvijek sve u zadnji as, znate...), samo se nekoliko njih sje am, od desetaka i desetaka... 1. Ne u se ĹĄaliti na tu i ra un. Tu se prvenstveno ubrajaju cini na â&#x20AC;&#x153;spuĹĄtanjaâ&#x20AC;? kad sam jako â&#x20AC;&#x153;dobreâ&#x20AC;? volje. Mislim da u ovom podru ju de initivno napredujem. Sve se viĹĄe koncentriram na ĹĄalu na vlastiti ra un. Priznajem, zalomi mi se tu i tamo, ali, kakâ&#x20AC;&#x2122; se veli, ni Rim se nije izgradil za jedan dan. Pa di u onda ja svoju jezi inu zauzdati u samo godinu dana, kad je 26 godina na slobodi? Uglavnom zbog truda smatram ovu odluku ostvarenom, iako su tu radovi joĹĄ u tijeku. 2. Nau it u novu vjeĹĄtinu. Ovo de initivno mogu ozna iti kao ostvarenu odluku. Ove sam godine nau ila nekoliko novih vjeĹĄtina. NajvaĹžnija bi bila racionaliziranje. Sad sama sebe mogu uvjeriti u bilo ĹĄto. Racionalizacija je veoma snaĹžna tehnika koja se pokazuje veoma vrijednom u svakodnevnim situacijama. Otprilike kao ĹĄto u izracionalizirati ovu sljede u odluku: 3. Po et u vjeĹžbati. Ovo isto mogu ozna iti kao ostvarenu odluku, jer sam jedne no i sanjala da vjeĹžbam. VjeĹžbanje u snu je jednako vjeĹžbanju u stvarnosti jer stvaran Ĺživot ovisi o snovima i teĹžnjama. TeĹžiti da sanjate o vjeĹžbanju je iscrpljuju a aktivnost i samim time se ubraja u

Ladislav Varga zadovoljan je proĹĄlogodiĹĄnjom ponudom kulturnih programa

vjeĹžbanje. Dakle, misija uspjeĹĄno izvrĹĄena. I ove godine odluka ostaje ista, samo u je ove godine probati prenijeti u stvarnost. Od ove godine stvarno, pa od ponedjeljka eto me u nekoj od teretana. Uglavnom, primam i ljude u grupu za podrĹĄku (samo se javite u redakciju). Ipak treba miĹĄi e kolâ&#x20AC;&#x2122;ko - tolâ&#x20AC;&#x2122;ko pripremiti za skijanje... Kud ono I. re e da idemo? Nassfeld? Ma, meni ionako svejedno kakva je staza, glavno da ka i na stazi radi, s inim ajekima i joĹĄ inijim kuhanim vinima. Ja to viĹĄe onako penzionerski - jedanput se spustiĹĄ, pa tri runde sjediĹĄ. I za kraj: 4. Otkriti ĹĄto muĹĄkarci zapravo Ĺžele. Neko sam vrijeme mislila da sam postigla zna ajne napretke i u ovom podru ju. Ali sam na kraju ipak skuĹžila da pojma nemam. Stvarno. Mislim da je to stvar mojih XY kromosoma. Tako da ovo i dalje ostaje misterij na kojem radim. Slobodno me netko prosvijetli, ako zna odgovor... Priznam, totalno sam zakazala u ovoj odluci, ali tri ostvarenih od etiri je dosta dobro... Ĺ to se ti e odluka za ovu godinu, osim one malo prije spomenute, njih u za sad ostaviti samo za sebe. MoĹžda u drugom broju o tome...

tor, ime je dobiveno na kvaliteti: - Sramotno je re i, nakon 27 godina, od prvog dana kada je u Centar za kulturu ugra ena stara tehnologija, kona no je i to doĹĄlo na red. Iako tehnologija brzo napreduje, tako da je sada ve nova oprema na vratima, ova sadaĹĄnja zadovoljava sve svjetske standarde, pa bi onda trebala zadovoljiti i potrebe naĹĄe akove ke publike. Vjerujem, a dobili smo i potvrdu od gledatelja, da su slika i ton osjetno bolji, ekran je bolji, surround je postavljen. Cjelokupna investicija koĹĄtala je oko 800.000 kuna, a nova oprema garantira kvalitetu, barem s ove tehni ke strane. * Ali ĹĄto je s kvalitetom svih ovih vi enih programa? - Zadovoljan sam jer je bilo vrlo kvalitetnih programa, bilo je gostovanja pojedinaca ili grupa i ansambala iz 17 zemalja svijeta, tu ne ubrajam onaj skup teatraloga iz prakti no cijelog svijeta koji se ovdje okupio na ASSIETJ-u kada je bilo gostiju iz 25 zemalja svijeta. Za jedan akovec, gradi od dvadesetak tisu a stanovnika, uz sve ove goste i organizirane programe mislim da je to jako, jako dobro, zadovoljan je Varga. MoĹžda baĹĄ zato on iz obilja programa ne moĹže izdvojiti vrhunac i najzanimljiviji doga aj proĹĄle godine. Ali ih je zato nabrojio nekoliko, me u koje su upali: Labu e jezero u izvedbi HNK-a Split, koncert Japanaca â&#x20AC;&#x153;Za Ondekozaâ&#x20AC;?, ovogodiĹĄnji Jazz fair, ali i vrhunske izloĹžbe naĹĄih

likovnjaka, od Opa i a, Bu ana, Ĺ eĹĄi a, Petri a, Zanze, NemeĹĄa ...

Kriza ne bi trebala utjecati na ponudu programa Na po etku nove godine ostalo je samo da se najave i budu i projekti: - Iako je najavljena ta recesija, smatram da nas ne bi trebala previĹĄe pogoditi i da bismo normalno trebali raditi u ovakvim uvjetima kao i do sad. Grad nam nije rekao da e nam smanjivati sredstva, pa se tome nadamo. Iako ima naznaka da bi u velja i trebao biti sastanak u Gradu. Uglavnom, za prva dva mjeseca radimo kao da se niĹĄta ne e dogoditi. Najzna ajniji datumi u ovoj 2009. godini jesu 40. obljetnica Tribine , zasigurno najstarije tribine u Hrvatskoj koja neprekidno traje. GodiĹĄnjica e se obiljeĹžiti 2. listopada. JoĹĄ jedna zanimljiva obljetnica bit e 200. obljetnica ro enja Haydna. Ako se joĹĄ neki doga aj dogodi, sve emo unaprijed obavijestiti. Znate kako je to - neĹĄto se planira pa se ne dogodi, a neĹĄto se neplanirano dogodi. U svakom slu aju, od onog ĹĄto je dobro i relevantno na zagreba koj kazaliĹĄnoj sceni, velika ve ina tih programa igrat e i kod nas. Isto vrijedi i za zna ajnije koncertne doga aje. Nadam se da e program i i kao i u proteklim godinama, za kraj je kazao Ladislav Varga. Mi pak se samo nadamo da e se i publika unato krizi mo i odazvati koncertima i predstavama. (mn)

6. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Osje aj zasi enos neriješenim problemima, visoki stupanj nerazumijevanja i druga iji pogledi na život mogli bi kumova zahla enju partnerskih odnosa. Igrat ete na sve ili ništa i ne ete pristaja na kompromise. Koncentracija e vam bi vrlo slaba, a vi nedosljedni u onome što radite. Ne ete održava svoju rije , kasnit ete, odga a zapo ete poslove i dogovore, ali se na posljetku ipak izvu i iz neugodnos . Život pod stalnim poslovnim i obiteljskim pri scima uzrokovat e dosta nerviranja. Pa t ete od es h glavobolja, a neki bi od vas trebali posje zubara. Vaši nancijski planovi dobro e napredova . Budite uporni u njihovoj provedbi, bez obzira na to što ste nedavno pretrpjeli neke manje gubitke. VAGA (24.9.-23.10.) Sunce u znaku Jarca osvjetljava vaše polje ljubavnih odnosa pa možete o ekiva pregršt ugodnih, roman nih i strastvenih trenutaka. Partner e prema vama biti odgovoran, nježan i pun razumijevanja. Radi potrebe da se dokažete preuzimat ete na sebe više dužnos nego što ih možete odradi u redovnom radnom vremenu. Najvjerojatnije ete zbog toga ovaj tjedan mnoge ve ernje sate do eka na radnom mjestu. Iako ete se na prvi pogled doima samouvjereni i sigurni u sebe, bit ete prili no nespokojni. Nezadovoljstvo e vas poticati na pretjeranu ak vnost. O vrsnut ete i bolje se snalazi u svakodnevnim životnim problemima. Nametnut ete se u poslovnoj sredini i pokaza sve što znate i možete napravi .

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Važnu ulogu u vašem emo vnom odnosu imat e kvaliteta seksualnog života i tjelesna privla nost. Ne bude li tu sve funkcioniralo po vašim željama, mogu i su problemi. uvajte se ljubomore. Nesporazumi s pretpostavljenom osobom ne e vas oneraspoloži , a još manje utjeca na ostvarenje vaših ambicija. Prona i ete okolni put do cilja, a pošto imate dovoljno energije, ‘putovanje’ vas ne e umori . U ponedjeljak vas mogu ražalos kri ke ljudi do ijeg vam je mišljenja stalo. Bit ete stavljeni u poziciju da birate izme u onog što morate i onog što želite. Ako vam je netko zanimljiv, ne oklijevajte napraviti prvi korak. Za vrijeme blagdana ete dobi priliku i popravi davno poreme ene odnose.

Zauze bi mogli razmišlja o zarukama ili braku te uživa u osje aju privrženos . Ako ste slobodni, jekom ispra aja stare godine mogli biste se zbliži s osobom koju znate iz vi enja. Godit e vam njezina blizina. Vodit ete glavnu rije i bi tražena i poželjna osoba u timskom radu. Odnosi sa suradnicima se poboljšavaju. Iako ete katkada burno izražava svoje stavove, ini se da to sada vašim kolegama ne e smeta . Zbog otpora okoline ili vlas tog umora ne ete uspje obavi sve planirane ak vnos . Mogu je nešto ve i nancijski izdatak koji e vas zate i nespremne. Društveni život bit e pun ugodnih iznena enja i novih simpa ja. Osvajat ete nesputanoš u, šarmom, op mizmom i naglašenom komunika vnoš u.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bit ete promjenjivog raspoloženja, nervozni i pomalo nestrpljivi. U trenutku kada partner pokaže spremnost za rješavanje problema, vi ete pruži otpor prema promjeni, makar ona bila za vaše dobro. U tjednu koji je pred vama kona no ete posta zadovoljni svojim financijama. Mogu e je da ete pos i dogovor oko povišice i da ete uspje u onome što ve neko vrijeme tražite. Suradnici e vas podržava . Saznat ete tko vam sve nije bio iskren. Iako ste ve sumnjali na neke ljude pa vas to ne e iznenaditi, sada ste spremni prekinuti sve odnose s njima. Srijeda e biti vaš savršen dan. Bit ete zadovoljni sobom, opušteni i spremni da razveselite voljene osobe pažnjom i poklonom.

Za svoje neuspjehe ne tražite krivca u tre oj osobi, ve u sebi. Sve e najviše ovisi o vašem stavu i ponašanju. Ako ste u vezi, smanjite o ekivanja i s partnerom održavajte korektne odnose. Na i ete se u fazi priprema za poslovne poteze koji e tek uslijedi . Dani pred vama bit e idealni za unutrašnja preispi vanja, temeljite analize i polako kreiranje novih projekata i planova. Primije t ete kako neke ljubavne šablone više nisu upotrebljive pa ete morati zauze druk iji stav prema osobama uz koje ste emocionalno vezani. Bit ete u nekom svom posebnom raspoloženju, primje ivat ete ono što drugima uporno promi e i sagleda problem mnogo dublje od ostalih.

PRVA KNJIGA Katice Blažon iz Dekanovca

Ranjeni leptir Na isteku 2008. godine u Podturnu je javnosti predstavljena knjiga pjesama Ranjeni leptir, autorice Katice Blažon iz Dekanovca. U knjizi se nalazi 24 pjesama kojima su tema neiscrpna ljubav prema bližnjemu, Bogu, obitelji i posebno prema svome sinu Stjepanu, koji je zapravo taj “ranjeni leptir”, jer mladi je od ro enja vezan uz kolica i potrebit je stalnoj skrbi i brizi drugih osoba. Izdava knjige je Caritas Varaždinske biskupije, recenzent je Ankica Svira , a naslovnicu je osmislila akademska slikarica mr. Kristina Horvat Blažinovi . Katica Blažon ro ena je 1964.

godine u Kozarcu u Baranji, od roditelja iz Me imurja, koji su tamo odselili zbog egzistencijalnih okolnosti. U Osijeku je završila Medicinsku školu, došla u Me imurje i zaposlila se u Domu za starije i nemo ne osobe u akovcu. Udana je i ima dvoje djece, a živi u Dekanovcu. Pjesme je po ela pisati još u osnovnoj školi. Dobila je nagradu za najuspješniji rad u Modroj lasti. Dugo vremena nije ništa pisala, a na pjesme koje se nalaze u knjizi “Ranjeni leptir” potaknuli su je svakodnevni susreti i život uz starije i nemo ne ljude te sva ljubav koju osje a prema Stjepanu i osje aji da joj njezin “ranjeni leptir” uzvra a na

Katica Blažon na promociji svoje prve knjige svoj jedinstven i tako božanstven i tajnovit na in. (S. Mesari )

KNJIGA STJEPANA MAKOVCA - PIŠTE iz Štrigove

Pjesme iz štrigovskih bregov Uo i boži nih blagdana u Štrigovi je svjetlo dana ugledala knjižica Pjesme iz štrigovskih bregov autora Stjepana Makovca - Pište. U njoj se nalazi 40 pjesama koje je Makovec napisao od 1999. do 2007. godine i sve su one na-

Ponosan na knjižicu, Stjepan Makovec - Pišta

pisane na štrigovskom narje ju. Isto tako sve su pjesme i uglazbljene i redovito ih izvode KUD “Sve Jeronim”, Stari muzikaši, Mikeci, te mlade štrigovske pjeva ke nade Matej Š avni ar, Manuel Lesar, te Sandra, Ines i Katja. Interpunkcijsku obradu pjesama napravila je Elizabeta Novak, a naslovnicu je izradio Josip Zamuda. Stjepan Makovec - Pišta živi u Grabrovniku i od mlados se bavi glazbom i kulturno - umjetni kim amaterizmom. Ni jedna jedina priredba ili kulturno - zabavni skup ne pro e bez njegovog sudjelovanja, pojedina nog ili skupnog. Krasi ga izrazita ljudskost, toplina rije i i nadasve domoljublje prema štrigovskom kraju i domovini.

Omot Makovcove knjige Prema slobodnoj prosudbi potpisnika ovog teksta, Stjepan Makovec - Pišta spada me u prvih pet znamenitos u op ini i župi Štrigova. (S. Mesari )

RAK (22.6.-22.7.) Odnosi sa suprotnim spolom bit e izuzetno uzbudljivi, povremeno i burni. Vaš bi emotivni izbor mogao izazvati komentare okoline, no ve ina vas na to ne e obra a pažnju - jer e bi vrlo zaljubljeni. Radit ete za druge, a vaše znanje i veliki trud ne e se prepozna ni nagra iva na pravedan na in. Pri ekajte s ve im poslovnim promjenama. Ovaj je tjedan bolje da više planirate i razmišljate nego da djelujete. U ponedjeljak ne ete mo i objek vno prosu iva , a odlu ivanje u afektu ne e bi dobro. Bit ete neobjek vni u stvarima koje se u vašeg partnera. Povjerljiv razgovor s prijateljem otkrit e vam nešto o vašoj simpa ji što e vam se svidje . Dobre vijes s žu i od starijih lanova obitelji. JARAC (22.12.-20.1.) Uzrujavat ete se zbog partnerove tvrdoglavosti. No, strpite se jer pozi vne promjene dolaze vrlo brzo. Dugogodišnji brakovi prolazit e kroz razdoblje romantike i bu enja uspavanih stras . Budite koncentrirani na zbivanja kako vam ne bi promaknule bitne informacije i injenice. Neki od vas e sta iza odluke svojih poslodavaca iako se s njom ne e slaga . Pove ana je konkurencija me u kolegama. U utorak ete olako u i u diskusiju. Vaša je objek vnost upitna pa radije popus te. Neki prijatelji i ro aci imat e nega van utjecaj na vašu bra nu vezu. U povoljnom ste razdoblju za kontakte s ljudima koji žive izvan granica zemlje, a s mnogim dragim ljudima srest ete se poslije dugo vremena.

LAV (23.7.-23.8.) Bit ete nepopustljivi prema partneru pa su mogu e nepotrebne prepirke. Grubo ete se izražava i me ozbiljno povrijedi ljude iz svoje najbliže okoline. Poslušajte savjet bliske osobe. Zahvaljuju i vama, sve e se ovaj tjedan odvijati na planiran na in. Odbacite navike koje više nemaju svrhu i promijenite osobine koje vam konstantno stvaraju teško e. Neo ekivani i nagli preokre u poslovnim dogovorima e vas nalju i izbaci iz takta. Neprofesionalnost druge strane rezul rat e prekidom ugovora mnogo prije roka. Dokazat ete se na nekom novom životnom podru ju, proširiti svoje interese, pove a znanje ili upozna osobe koje e vam pomo i u daljnjem napretku. VODENJAK (21.1.-19.2.) Pred vama su savršeni dani za ljubav. Venera e ovaj zadnji tjedan u godini ispuni pravom ljubavnom arolijom. Prepus t ete se zagrljajima voljene osobe i zadovoljni uživa u svakom zajedni kom trenutku. Iako ete u ovim danima bi mnogo manje usmjereni na radne zadatke, ne ete ih zanemariva . Obradovat e vas neke financijske olakšice ili vijes o dodatnim prihodima. Utorak vam donosi povoljne vijes . Iako e vas malo što mo i izbaci iz takta, neugodno e vas iznenadi neprimjereni postupci najbližeg susjeda. Ne ete imati potrebu za raspravom. Prilika tjedna Cijelo ete ovo razdoblje uživa , druži se i slavi . Veselit e vas opuštena blagdanska atmosfera, a najviše ete se radova darivanju najbližih.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Sunce u znaku Jarca osvjetljava vaše polje ljubavnih odnosa pa možete o ekivati pregršt ugodnih, romanti nih i strastvenih trenutaka. Partner e prema vama biti odgovoran, nježan i pun razumijevanja. Radi potrebe da se dokažete preuzimat ete na sebe više dužnosti nego što ih možete odraditi u redovnom radnom vremenu. Najvjerojatnije ete zbog toga ovaj tjedan mnoge ve ernje sate do ekati na radnom mjestu. Iako ete se na prvi pogled doimati samouvjereni i sigurni u sebe, bit ete prili no nespokojni. Nezadovoljstvo e vas poticati na pretjeranu aktivnost. O vrsnut ete i bolje se snalaziti u svakodnevnim životnim problemima. Nametnut ete se u poslovnoj sredini i pokazati sve što znate i možete. napraviti. RIBE (20.2.-20.3.) Aktivan društveni život okružit e vas udvara ima pa je pove ana mogu nost pustolovina koje e uskovitla vaše osje aje. Jedna osoba posebno e se trudi oko vas, a ni vi ne ete osta ravnodušni. Mnogo toga možete promijeni nabolje, samo ako u tome budete dovoljno ustrajni. Na poslu ete bi i više nego zadovoljni jer ete uspijeva svoje zamisli i planove plasira pravim ljudima i na pravo mjesto. Ako ne želite u novu godinu u i sa želu anim ili probavnim problemima, budite umjereni u konzumaciji jela i pi a, posebno u ovom tjednu kada je iskušenje veliko. Ne ete žali za starim vremenima ve ete puni op mizma zakora i u budu nost. Ispunjavat e vas putovanja i nova poznanstva.

ME\IMURSKE NOVINE 6. sije nja 2009.

Zahrbtni Slovenci i Slovenke PiĹĄe: Stjepan Mesari

Minulih dana imao sam prilike susresti se i porazgovarati s viĹĄe Slovenaca i Slovenki koji su doĹĄli u Hrvatsku, a i ja sam bio u toj drĹžavici koja je Europi, a posebno Hrvatskoj, zadala viĹĄe problema nego bilo koja drĹžava od Ujedinjenog Kraljevstva do Cipra. Svakog, ali baĹĄ svakog, s kojim sam razgovarao pitao sam za njihovo miĹĄljenje o slovenskoj politici prema Hrvatskoj. Gotovo svi su mi odgovorili: â&#x20AC;&#x153;Ja pa mi s tim ni nimamo. To so zapletli tisti v Zagrebi i v Ljubljaniâ&#x20AC;?. A je li? Pitam ja njih. A ĹĄto ste vi u inili da to tako ne bude? ZaĹĄto nitko od vas nije podigao glas protiv takvog odnosa vaĹĄe DeĹžele prema susjednoj u koju dolazite i kaĹžete da je volite? Pa nije Pahora, Tirka, JanĹĄu, Rupela, Kacina i druge â&#x20AC;&#x153;grubadureâ&#x20AC;? izabrao hrvatski narod, nego Slovenci, i stoga ne moĹžete biti Poncije Pilat. Hrvatska i hrvatski narod ni ime nije zavrijedio takvu bahatost od Slovenaca. Od prvog do zadnjeg. Re e mi nedavno prijatelj Sirek da smo ipak pogrijeĹĄili ĹĄto smo 1991. godine zaustavili tenkove u Murskom SrediĹĄ u i tako Janeze in Mojce spasili od sigurnih strahota. Nikada nam Slovenci na tome nisu zahvalili. Niti ovi koji svakodnevno dolaze piti hrvaĹĄki bir K Brodu u Sveti Martin na Muri, niti oni koji dolaze na kebab u Art i tapĹĄu Hrvate, a viĹĄe od svega bi voljeli da im zabodu noĹž u le a. Gotovo su Slovenci anektirali dio podru ja preko Mure kod estijanca (MiriĹĄ e) i preko niĹĄa-

na gledali hrvatske policajce koji su doĹĄli samo zaĹĄtititi naĹĄe. Ni jedan jedini Slovenc, Prekmurc, pokondireni Hrvat v deĹželi nije to nikada i nigdje osudio. Ima joĹĄ primjera. Svakog dana vidim vozila sa slovenskim registracijskim oznakama kako bahato svoja vozila parkiraju po srediĹĄ anskim nogostupima. I dok oni ispunjavaju listi e u kladionicama, Hrvati moraju po drĹžavnoj cesti hodati da bi dospjeli do pekarnice, ljekarne... Za nedavnog koncerta u Sportskoj dvorani u Murskom SrediĹĄ u slovenski su drĹžavljani svoja vozila isparkirali posvuda. Doslovce i po dvoriĹĄtima i vrtovima naĹĄih ljudi. I kao nikome niĹĄta. Kada Hrvati do u u Sloveniju, prvo na ĹĄto nai u je mrki i prezirni pogled slovenskog policajca koji jedva eka da prona e greĹĄku i kaĹže: To ni HrvaĹĄka. Tam se tak obnaĹĄajte. E pa sada. Imate li vi Slovenci neĹĄto s time? Ne. Re i ete. Zato jer ste zahrbtni. Na Ĺžalost, u EU moramo preko vas.

NovogodiĹĄnje odluke NovogodiĹĄnje odluke, odnosno odluke koje se naj eĹĄ e odnose na promjene u na inu Ĺživota donose se krajem godine, ali ve ina njih ipak ostanu neostvarene ili prekrĹĄene. â&#x20AC;&#x153;Od 1. 1. prestajem puĹĄitiâ&#x20AC;? ili â&#x20AC;&#x153;u idu oj u godini skinuti 10 kilaâ&#x20AC;? naj eĹĄ e su odluke koje se donose. Me utim, jedno je donijeti odluku, no ostvariti je neĹĄto je sasvim drugo. (Osim ako ste jedni od onih ija je novogodiĹĄnja odluka da ne e donositi novogodiĹĄnje odluke.) NaiĹĄla sam na podatke da ve ina ljudi na svijetu donosi novogodiĹĄnje odluke, no samo 50 posto ljudi drĹži se svoje odluke dva mjeseca kasnije. Manje od 10 posto osoba tu novogodiĹĄnju odluku i ostvari. U koju skupinu vi spadate? ZaĹĄto je tako teĹĄko ostvariti odluku koju donesemo? esto si postavimo previsoke ciljeve koje, na kraju, ne moĹžemo ostvariti. VaĹžno je dobro razmisliti i postaviti svoje prioritete. Ako ste postavili viĹĄe ciljeva, nemojte pokuĹĄati sve odluke ostvariti odjednom, ve se usredoto ite samo na jednu stvar. LakĹĄe je fokusirati se na jednu ili dvije stvari, nego na 10 ili 20 njih. Iz provjerenog iskustva mogu re i da im viĹĄe odluka donesemo to je manja vjerojatnost da emo ih ostvariti. NovogodiĹĄnje odluke moraju biti precizirane. Ako ste odlu ili smrĹĄavjeti, trebali bi to no

PiĹĄe: Helena Ze ar

Okanite se gatara, sami krojite PiĹĄe: Danijela Mihoci svoju sudbinu

Uostalom, zaĹĄto smo preĹživjeli PiĹĄe: Josip Ĺ imunko ledeno doba?

Sad sam sigurna da je kriza zahvatila i Hrvatsku. Proroci i proro ice, numerolozi i astrolozi zasukali su rukave i zduĹĄno prionuli proricati narodu, koji je liĹĄen svake vjere u pozitivu, kakva ga zla sudbina eka u tek nam pristigloj 2009. godini. Na hrvatskoj dalekovidnici sudbinu nam itaju astrolozi, a na nekadaĹĄnjem tre em programu spasonosna rjeĹĄenja narodu nude oni ĹĄto se bave tarotom. Ne znam ni sama kako bih ih nazvala. Ima i takvih koji budu nost vide u zrnju graha ili neke druge grahorice. Znam i za slu aj jedne gospo e tu iz moga susjedstva koja ita iz taloga kave. Svojedobno sam o njoj pisala kao o fenomenu kojemu hrle mase ĹĄto slobodnih, ĹĄto u bra ne okove spletenih Ĺžena. Djevojke su k njoj dolazile iz znatiĹželje, a naj eĹĄ e jer su htjele uti ĹĄto im donosi budu nost, je li u talogu kave zapisan jedan plavooki i crnokosi princ na bijelom konju. Zrele Ĺžene dolazile su pitati o zdravlju, o djeci, a bome nemalo njih dolazilo je traĹžiti odgovore na svoje ljubavni ke izlete. Opet traĹže i potvrdu da je njihov ljubavnik princ na bijelom konju, a bra ni odnos okovi koji ih sputaju na putu do bezgrani ne sre e. Da, naravno, novac i boga enje tako er su bila pitanja koja su se naju estalije postavljala. Gatara je vjeĹĄto svima redom govorila ĹĄto su Ĺželjeli uti, a u tome joj je pomagalo prijateljsko ispijanje kave. Sre om, redovito je govorila samo pozitivne stvari, a bila je dovoljno neodre ena da bi se ono ĹĄto ste uli iz njenih usta s vremenom barem u manjem dijelu i ostvarilo. I tako je njen biznis cvao. Ne znam gata li joĹĄ, ali mogu saznati. Za vas koji Ĺželite uvid u budu nost. Samo pripazite Ĺželite li znati, Ĺželite li uti ĹĄto vam ima pro itati. NaĹĄe prijateljsko - poslovno ispijanje kave, dok sam s njom razgovarala za Me imurske novine, bilo je to prije mnogo godina, zavrĹĄilo je gatanjem iz taloga na dnu ĹĄalice iz koje sam ja ispijala kavu. Dopustila sam to iz znatiĹželje, nikako u Ĺželji da saznam ĹĄto me eka. MoĹžda najprije iz pristojnosti, ali i sa Ĺželjom da je provjerim. Sada nakon mnogo

ZaĹĄto su ljudi na ovim prostorima toliko opsjednuti jednim politi kim pokretom dvadesetog stolje a, faĹĄizmom? Taj pokret nije izmiĹĄljen u Hrvatskoj, no kao da i danas svi zbog toga moraju patiti. Spomenuti krv i biologiju gotovo je za neke pa faĹĄizam. Ovo, dakako, nema veze s modernom znanoĹĄ u. Kad se prvi put u Hrvatskoj pojavila znanstvena hipoteza o ledenim Hrvatima, a to je bilo prije desetak godina, kad je dokazivano da je mogu e da su Hrvati znatnim dijelom autohton narod ovog prostora i da nije bilo velikih seoba, ta je hipoteza geneti ara do ekana na noĹž da je sve grmilo i sijevalo. Moderni povjesni ari i etnolozi i drugi odmah su bili spremni prekrajati povijest, tako, na primjer, sagu o doseljavanju Hrvata, odnosno Slavena u sedmom stolje u, dok su drugi gr evito branili svoja dostignu a. Prava se velika rasprava vodila o tome treba li mijenjati povijest Hrvatske i na koji na in, uz sukobe zastupnika iranske hipoteze o doseljavanju Hrvata i slovenske hipoteze koja je bila zvani no prihva ena u enciklopedijama. Sad je napokon po drugi put provedeno veliko geneti ko istraĹživanje u kojemu je sudjelovalo 18 znanstvenika iz Italije, Sjedinjenih Ameri kih DrĹžava, Estonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Hrvatske. Skupina znanstvenika geneti ara je u European Journal of Human Genetics dala jasan odgovor da nije bilo velikih migracija i osvajanja podru ja jugoisto ne Europe. Starosjedioci jugoisti ne Europe, lovci i skuplja i, prilikom razli itih dodira s â&#x20AC;&#x153;kulturno i tehnoloĹĄki razvijenijimâ&#x20AC;? stanovniĹĄtvom srediĹĄnje Azije preuzimali su njihova znanja i vjeĹĄtine nuĹžne za razvoj ratarstva i sto arstva, dok velikih migracija nije bilo. U prvom je geneti kom istraĹživanju 2000. godine ustanovljeno da su na podru ju Hrvatske i Balkana preĹživjeli stanovnici ledenog doba od prije 20.000 godina. TadaĹĄnja znanost razmatrala je teze da su napredniji narodi (sto ari i poljodjelci s Bliskog Istoka) potisnuli manje napredne lovce i sakuplja e Balkana. Ovim drugim istraĹživanjem utvr eno je da to nije bila to na hipoteza, te da nije

godina, s dovoljno vremenskog odmaka, moram priznati da od nje nisam ula niĹĄta ĹĄto je odredilo moj Ĺživot u sada ve proĹĄlosti, a nekada o ekivanoj budu nosti. No to ne zna i da je gatara, da je njen talent zakazao. To nikako ne Ĺželim tvrditi. Sje am se joĹĄ jednog sli nog iskustva. Bila sam joĹĄ dijete. Bile su to godine kada su ciganke hodale od ku e do ku e traĹže i hranu, odje u ili ĹĄtogod drugo za svoju obitelj. Na naĹĄ ku ni prag doĹĄla jedna od njih. Molila me da joj dam vode da utaĹži Ĺže . Naravno da sam joj dala. U Ĺželji da mi uzvrati na mojoj ljubaznosti, ponudila se, ma zapravo zahtijevala, da mi ita iz dlana. Pojma nisam imala ĹĄto e joj moj dlan koji je ve drĹžala u svom, a da ni nisam stigla razmisliti o njenu zahtjevu. To, naime, nije bila molba. Taj doĹživljaj dugo je u meni izazivao nelagodu, a od svih rije i koje mi je uputila upamtila sam samo jednu re enicu. Ona me prati itav moj Ĺživot. Dijelom se ispunila, nadam se da e biti ispunjena do kraja. Sretala sam se u svom poslu i s astrolozima koji su gledali u moju sudbinu i s kojekakvim drugim ita ima. Od svih njih ciganka iz mog djetinjstva ostavila je najupe atljiviji dojam. Svi oni nudili su mi da e mi re i ĹĄto me o ekuje, makar nikoga od njih nisam traĹžila da to u ini. Ne zato ĹĄto ne vjerujem u te stvari, ve zato ĹĄto vjerujem u sebe. Ja sam ta koja kroji svoju sudbinu, svoju budu nost, svoju sre u. Svojim dobrim ili loĹĄim djelima.

POGLED ISPOD OBRVA odlu iti koliko kilograma Ĺželite izgubiti. Jer moĹžda ete skinuti kilogram - dva u godinu dana, ali to ne zna i da je vaĹĄa odluka ostvarena (mada bi mnogima to odgovaralo). Tako er, vaĹĄa odluka mora biti realna. Zna i, ako ste odlu ili skinuti kile, ne moĹžete za cilj postaviti gubitak 20 kilograma u dva mjeseca jer, osim ĹĄto je nemogu e, nije ni zdravo pa se opet vra ate na po etak. Kako bi uspjeli ostvariti odluku koju ste donijeli, bitno je ostati motiviran. Bilo da piĹĄete dnevnik kojim se moĹže pratiti vaĹĄ napredak (ili nenapredak) ili smislite neki drugi na in kako ete ostati motivirani u ostvarenju svoje odluke. No, ak i najbolji plan moĹže krenuti krivo. esto svoj cilj Ĺželimo posti i u nerealno kratkom vremenu. Ako neĹĄto nije iz prve ostvareno, nemojte odmah di i ruke, nego pokuĹĄajte ponovno. Na kraju krajeva, na greĹĄkama se u i.

bilo potiskivanja kakvo mi danas zamiĹĄljamo, s ratnim sjekirama i sli no, ve samo manje - viĹĄe slu ajnog prijenosa naprednijih iskustva, ĹĄto je omogu ilo napredak i gradnju ve ih naseobina. To pak zna i da velikim dijelom imaju pravo oni stru njaci atropolozi i arheolozi koji tvrde da su mitski Hrvati, a dakako i mitski drugi narodi Balkana, ovdje preĹživjeli ledeno doba. Ova se slika za nekoliko postotaka manje odnosi na Hrvate u Slavoniji i sjeveru Hrvatske, koji bi viĹĄe mogli biti doseljenici iz slavenske najezde iz toliko spominjanog stolje a sedmog. Tako je ustanovljeno da su genske oznake grupa stare oko 20 tisu a godina naju estalije kod bosanskih Hrvata (73 posto), BoĹĄnjaka (48 posto) Hrvata iz Hrvatske (44,8 posto) te bosanskih Srba (34 posto). Smatra se da su to dokazi da su to bila podru ja na kojima je preĹživio ovjek ledenog doba koji se dalje ĹĄirio prema Europi. Drugim rije ima, Hrvati su jedan od naroda koji su praoci danaĹĄnje Europe, svidjelo se to nekom ili ne, pa tako viĹĄe i ne udi geneti ka srodnost s Nijemcima, ali i s Laponcima. Pretpovijesna studija o Hrvatima i drugim narodima koji su preĹživjeli ledeno doba sigurno e otvoriti niz pitanja o porijeklu Hrvata, a posebno izazvati mnogo kasnije pitanje o jeziku i jezicima, to nije, ĹĄtokavskom, kajkavskom i akavskom, odnosno o povijesti. Ho e li zbog toga povijesna bajka o doseljavanju juĹžnih Slavena postati manje znanstvenom, sigurno je, ali je isto tako sigurno da je barem djelomi no - istinita.

PiĹĄe: Tihana Babi

NovogodiĹĄnji bljeĹĄtavi finjak! Trideset i prvi prosinac. Teku zadnje pripreme za do ek Nove godine. JoĹĄ jedne, hvala Bogu dragome, ako se slaĹžete. JoĹĄ je boĹži ni duh u zraku, i budu i da on zna i ve inom sasvim suprotno nego kad se piĹĄu sve one lijepe estitke, svi su â&#x20AC;&#x153;nabrijaniâ&#x20AC;?. U du anima redovi, ljudi grabe zadnje stvari s polica, nateĹžu svaki sa svog kraja jednu te istu stvar, i â&#x20AC;&#x153;tko je ja i taj kva iâ&#x20AC;?. Fascinantno kako se nema para, a svi du ani ispraĹžnjeni. DrĹžava nam je u â&#x20AC;&#x153;bananiâ&#x20AC;? vele, a mi neumorno pravimo frape od te banane i sr emo. NajljepĹĄe je kad se veliko druĹĄtvo skupi za do ek. Kona no su obaveze u drugom planu, pa se svi na u na okupu. Novce smo skupili, organizirali zabavu kod zajedni kih prijatelja. Shoping je ipak proĹĄao dobro za nas, jedino ovjek ne moĹže kupiti tu francusku salatu, ma nigdje! Cure su sve lijepo sredile, zabava se po ela odigravati ve od sedam sati. Ne moĹžeĹĄ ni pojest, a

ni popit ega sve tu nema! Ali nije ni to tako loĹĄe, to samo zna i da u skoroj naĹĄoj budu nosti u i i repriza novogodiĹĄnje no i. Dame su izvadile svoje najljepĹĄe haljinice, hla ice, cipelice, frizure su namjeĹĄtene, sjaje se kose, sjaje se majice, ĹĄljokice kamo god ti oko seĹže. Za do ek je skoro sve dozvoljeno ĹĄto se obla enja ti e, blaĹža i inija verzija maĹĄkara. BljeĹĄtavi injak. Glamour. Hollywoodski trendovi, ma nema ega nema. Ima ona neka pri a da treba obavezno neĹĄto crveno obu i. Mislim da to zna i da eĹĄ onda imati ÂŤljubaviÂť cijele godine. Ali nisam baĹĄ sigurna da to zna i to; ipak nisam htjela riskirati pa sam imala neĹĄto crveno, nek se na e za svaki slu aj. Pohvala muĹĄkom rodu, koji je tako er izvadio svoje ljepĹĄe krpice i zadivio Ĺženski rod. Tko je ono rekao da muĹĄkarci nemaju stila? Sram ga bilo! Nova godina uvijek zna i i nov po etak. Zato je moja ekipica isfurala bijele ĹĄeĹĄire za do ek Nove godine, kao znak da je ekamo â&#x20AC;&#x153; istiâ&#x20AC;?.

Od stare godine, â&#x20AC;&#x153; istiâ&#x20AC;? u glavi. Ispalo je da su ĹĄeĹĄiri bili pun pogodak, izazvali su pravu senzaciju kad smo poslije pola no i krenuli u tour de akovec-ovaj do ek bi se slobodno mogao nazvati â&#x20AC;&#x153;No bijelih ĹĄeĹĄiraâ&#x20AC;?. Ekipa se po svim lokalima zabavljala do besvijesti. estitanje Nove godine je prava prilika za udvara e svih vrsta da se ti barem malo pribliĹže, da ti zaĹžele svega, a i da ti ukradu dugo Ĺželjene poljupce. Pitanje je samo kako ti gledaĹĄ na sve to. Kako god, ve er biva neosporno ljepĹĄa ako to u ini netko za kim ti srce Ĺžudi. injenica je da svatko u svom srcu ima ÂŤtajnuÂť Ĺželju za ne ijom estitkom, a gdje eĹĄ na i idealnije vrijeme od BoĹži a i Nove godine da je dobijeĹĄ? Kako ve er ide kraju, sve je jasnije kome su se Ĺželje ve po ele ostavrivati a tko e sa strepnjom ekati tu novu, tako â&#x20AC;&#x153;obe avaju uâ&#x20AC;? godinu. Redovi za upad, redovi za ĹĄank, redovi za wc...naguravanje sa svih strana, ali ako je ovjek dovoljno veseo, nekako progrmi sve to. Ĺ am-

panjci i muzika uda ine za dizanje atmosfere. Poznate face na sve strane, ĹĄtimung odli an za to da i nepoznate face u iniĹĄ poznatima. Ali kad se polako po inju paliti svjetla za fajrunt, ne znam kako vi, ali ja ne mogu da ne pomislim; uf, gotovo je! Napokon! BaĹĄ kako je lijepo to blagdansko vrijeme, lijepo je i kad mu do e kraj, jer pa ne moĹže to ovjek viĹĄe izdrĹžati. Taj pritisak sa svih strana: â&#x20AC;&#x153;jedi, jedi joĹĄ, popij, popij joĹĄâ&#x20AC;?...Organizmi iscrpljeni u potpunosti, a novi radni dani tek su pred nama... Sretna Vam Nova, i ako niĹĄta drugo, puno, puno â&#x20AC;&#x153;klup anjaâ&#x20AC;? nam svima Ĺželim!

6. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Madagaskar 2 animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski Režija: Eric Darnell, Tom McGrath Glasovi: Boris Mirkovi , Ozren Grabari , Zrinka Cviteši , Drago Utješanovi

Zabavni likovi iz Madagascara se vra aju! Lav Alex, zebra Marty, žira a Melman, nilski konj Gloria, pingvini … sve njih možete vidjeti u filmu Madagaskar 2. Nakon što su pingvini popravili stari avion, ekipa odlu uje poletjeti. Ipak, avion nije baš najbolje popravljen i u zraku uspijeva izdržati vrlo kratko vrijeme. Sruši se i ekipa

pada u samo srce A rike gdje upoznaju svoje daljnje ro ake. Dok otkrivaju svoje korijene, shva aju da a ri ka džungla nije ista kao i ona na as altu New Yorka. A rika se uistinu ini kao antasti no mjesto. No, je li uistinu bolja od zoološkog vrta u New Yorku? Trajanje: 90 minuta. Za sve uzraste!

Spaliti nakon itanja

Film istražuje manchestersko porijeklo ovoga revolucionarnog benda, donose i intervjue sa svim preživjelim lanovima, njihovo partnerstvo s osniva em Factory Recordsa Tonyjem Wilsonom, te suradnju s legendarnim producentom Martinom Hannettom. Joy Division o ormljen je 1977. u Manchesteru (Engleska). Prestali su djelovati nakon samoubojstva njihovog lidera i pjeva a Iana Curtisa u svibnju 1980., a ostali lanovi benda nekoliko mjeseci kasnije odlu ili su nastaviti pod imenom New Order. Iako su tijekom svog postojanja uživali skroman zvjezdani status i izdali samo dva albuma, kasnije su slavljeni kao jedna od najinovativnijih, najevokativnijih i najutjecajnijih grupa ikada.

KRONIKE IZ NARNIJE 2

“Kronike iz Nasrnije: Kraljevi Kaspijan”. Znamo kako je završio prethodnik – vještica je ubijena, sva dobra i poštena bi a su dobila nove vladare, bra u i sestre Pevenise, a stari mudri lav Aslan je kona no mogao unov iti tre i mirovinski stup i krenuti u zasluženu penziju. Eto, a radnja ovog novog nastavka odvija se otprilike tisu u i tristo godina nakon tih doga aja. Ormar je nestao, Bijele vještice odavno nema, a od Aslana nit’ traga nit’ glasa. Peter, Susan, Edmund i Lucy Pevensie iznenada su pozvani natrag u arobnu zemlju Narniju gdje ih do eka drasti no druga iji svijet od onog kojeg su ostavili iza sebe. Po dolasku saznaju da je završilo vrijeme blagostanja, a zemlju su pokorili Telemarini i sada njome nemilosrdno vlada zli kralj Miraz.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

“JOY DIVISION” je: 1) komedija 2) glazbeno – dokumentarni film 3) ratni

Osbourne Cox je CIAin operativac kome ruže ne cvjetaju ni u poslu ni u braku. Harry P arrer je pak policajac koji misli samo na sebe. On stalno vara ženu i to ak sa zakonitom suprugom upravo Osbournea Coxa. Kad Ozzyja otpuste s posla, on odlu i razotkriti dobro uvani svijet tajne obavještajne agencije o kojem zapravo i nema baš previše za re i. No kada dokument dospije u krive ruke,

one Harryjeve ljubavnice Linde i njenog kolege Chada, koji e stvar ponuditi ni više ni manje nego Rusima, život e se svima dodatno zakomplicirati ... Ukratko, rustrirani agent CIA-e, egocentri ni policajac i fitness trener odjednom se na u u mnoštvu problema kada tajni dokument padne u krive ruke. Trajanje: 97 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 6.1. 17,30 HIGH SCHOOL

MUSICAL 3: MATURANTI

komedija Režija: Ethan Coen, Joel Coen Uloge: George Clooney, Frances Macdormand, Brad Pitt, John Malkovich, Tilda Swinton

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Sinkovi , Pribislavec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

srijeda, 7.1. nema filmskog programa

l. br: _______________________________

etvrtak, 8.1.

Ime i prezime: ______________________

17,30 MADAGASKAR 2

________ _____________________________

MADAGASCAR: ESCAPE 2 AFRICA animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski! Režija: Eric Darnell, Tom McGrath Glasovi: Boris Mirkovi , Ozren Grabari , Zrinka Cviteši , Drago Utješanovi

19,30 SPALITI NAKON

TOP LISTA

VIDEO IZLOG JOY DIVISION

(tri besplatne posudbe)

TRAŽEN

KRONIKE IZ NARNIJE 2

NAPUŠTENA

HULK 2

MAMIN SIN

IZBRISANA SJE ANJA 88 MINUTA

SEKS I GRAD

TRAŽEN

Film ‘Seks i grad’ nastavlja to no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muškarcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se kona no skrasila uz jednog muškarca – nekoliko godina mla eg Smitha, konzervativna Charlotte živi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokušava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaže simpati ni Steve. HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost obožavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se što novoga on donosi? Pa iako je serija završila gotovo idili no, javili su se neki novi problemi i pitanja – Ho e li se Carrie napokon udati? Zaru ena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo avaju s njegovim preljubom.

Wes (James McAvoy) je jedan obi ni dvadesetpetogodišnjak koji jednostavno mrzi svoj život jer je, kako on kaže, ‘usran’. emu takav pesimizam ve na samom po etku? Pa, pogledate li ponije bilo koji aspekt Wesova života, shvatit ete kako se zbilja ima malo emu radovati. Na poslu, njegov še živi za to da bi ga mu io i ponižavao pred kolegama. Kod ku e, njegova ljigava djevojka je seksualni magnet za svih (uklju uju i njegovog navodno najboljeg prijatelja) osim njega. Sre om, takvom životu dolazi kraj i zo ni manje ni više nego u obli ju tajanstvene i prekrasne Fox (Angelina Jolie). Ona jadnome Wesu objašnjava kako je njegov otac, za kojega se oduvijek mislilo da je nestao i kojeg su svi zaboravili, ubijen dok je radio za misterioznu organizaciju zvanu ‘Bratstvo’. A ‘Bratstvo’ je stolje ima stara liga izvanredno obu enih ubojica koji svršeno obavljaju svoj posao. Njihov moto je ‘Ubiti jednoga, spasiti tisu u’ te ne prezaju ni pred ime kada kre u u izvršavanje svoga zadatka, a sve za dobrobit ovje anstva.

SEKS I GRAD

KNJIGA STRAHA

10. GLAS SMRTI 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

AUSTRALIA

QUANTUM OF SOLACE

VICKY CHRISTINA BARCELONA

SEZONA LOVA 2

SIROTIŠTE

SMRTONOSNA UTRKA

TROPSKA GRMLJAVINA

OKO SOKOLOVO

SPALITI NAKON ITANJA

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1. YES MAN 2. SEVEN POUNDS 3. FOUR CHRISTMASES 4. QUANTUM OF SOLACE 5. AUSTRALIA 6. TWILIGHT 7. THE DARK KNIGHT 8. SLOUMDOG MILLIONAIRE 9.

BOLT

10. THE TALE OF DESPEREAUX

ITANJA BURN AFTER READING komedija Režija: Ethan Coen, Joel Coen Uloge: George Clooney, Frances Macdormand, Brad Pitt, John Malkovich, Tilda Swinton

petak, 9.1. 17,30 MADAGASKAR 2 animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

19,30 SPALITI NAKON

ITANJA komedija

subota, 10.1. 17,30 MADAGASKAR 2 animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

19,30 SPALITI NAKON

ITANJA komedija

nedjelja, 11.1. 16,00 i 17,30 MADAGASKAR 2 animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

19.30 SPALITI NAKON

ITANJA komedija

ponedjeljak, 12.1. 17,30 MADAGASKAR 2 animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

19,30 SPALITI NAKON

ITANJA komedija

Ulaz u Celine sa sjeverne strane, od Ferketinca, i pogled na Cvjetnu ulicu

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Povijest Celina toliko je zanimljiva da bi mogla u i u svjetske anale. Ona je i dokaz da je ljudska glupost, isto kao i svemir, bezgrani na. Kako god da su nastale Celine, selo ima etiri ulice. I sve one idu paralelno. Što se svi ude koji do u u selo jer toga nigdje u Me imurju nema. I tako se dogodilo da su dvije i pol ulice pripale župi Podturen, a jedna i pol župi Vratišinec. Ili bi se to reklo da je selo potpalo pod dvije župe. Pa se tako znalo dogoditi da su istovremeno po jednoj celinskoj ulici išla u blagoslov dva župnika. ak se nisu ni gledali jako lijepo, jer “kobelar kobelaru” nikada nije bio brat. Onda su se Celin ari odvažili pa krenuli prvo na jedan župni dvor, a onda na drugi. Kako nisu riješili ništa, krenuli oni put Kaptola u Zagreb. Pa kad su s Kaptola došli u Celine, samo su glave okrenuli u nebo. I kad su još uli da moraju pla ati tri zvonara, u Vratišincu, Gornjem Kraljevcu i Sivici, šutjeli su gledaju i nebo. Nije valjda da su Boga okrivili za tu glupost. Uglavnom, odoše svi Celin ari od toga dana na misu u župu podturensku i u kafi e na diku i slavu nebesku. Prvu su bitku dobili, na tugu i žalost sivi kih susjeda. Tako su dokazali da imaju mudrosti, ali da se može koristiti samo ako je sloga. Celine ima u svemu posebnu povijest. Kažu da je i sama rije “celine“ stara hrvatska rije , a zna i neplodnu, neobradivu zemlju. U vrijeme gro ovije tu su bili pašnjaci i mlake. Onda je gro ovija nestala, a gro Fešteti je dao zemlju ljudima da se nasele. Kažu da ih je najviše došlo iz Podturna i Novakovca. Valjda im je tamo bilo pretijesno. Prvi

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/12

Kona no bu nam tak kak to sami o emo i to bu ve zanavek tak! “rukavica“. Svakom u lice pa što bude. Pa se tako i na njihovoj oglasnoj plo i na u i dužnici. Kažu da je to u inkovito.

Pogled na Celine iz pravca Sivice, južnog ulaza u selo došljak zvao se Koroši . Poslije je on zaželio da se naseobina nazove Korošovce. Ali nije išlo. Kako je bilo, tako je i ostalo, Celine. S velikimi grunti i puno blata. Koje je bilo desetlje ima. Kao i nadimka Gmajnari koji su tako er nosili desetlje ima. Sve je to otišlo u povijest, isto kao i nazivi Kraloske Celine i Sivi ke Celine.

Dopelali su autobus na vuglede Malo njih u Me imurju zna za Celine. Jer k njima jedino prolaze oni iz Ferketinca u prolazu. Ili ako netko doluta u selo iz Sivice. To su jedina dva ulaza, sjeverni i južni. Ali ipak imaju dva autobusna stajališta. Makar je sada as alt sve posvuda, ne hoda im se pješice. Tjelovježbu imaju u svojoj

Osniva i Sportske udruge Celine Darko Drk, Marijan Dragovi i Robert Golubi

sportskoj udruzi, pak emu onda još i i pješice. A autobusom pak putuju kamo treba. Samo ipak treba re i da je prvi autobus stigao u selo prije dvadesetak godina. Ne zato što bi bila otvorena linija, ve ga je Palfi doveo da djeca vide kako autobus izgleda. Bila je to senzacija koja se još uvijek pamti. Jer žene su prekinule rad u vrtu i bježale na ulicu gledati autobus koji je došao u selo. Tada je i odojak platio glavom. A danas se autobusom voze i u crkvu na misu. A još prije petnaestak godina kravama su morali izvla iti kola hitne pomo i kada bi došla u selo. Zato se tu snaga motora mjerila “kravljim snagama“. Danas u selu nema više ni jedne kravlje snage. A i pajcekov je sve manje. Ali vele da svejedno dobro jedu. Pravu doma u hranu koja daje

snage. Pa kad dijaspora do e doma, jedva da se najedu.

Ve smo svoji na svojem Celin ani se rado šale. I na svoj i na tu i ra un. I jako su snalažljivi. Pri aju kako su nekada u doba siromaštva pajceka mlatili kaj bi cvilil. Tak kaj su susjedi mislili da imaju koline. I tako bi se reklo da su s jednim pajcekom imali tri puta koline. I kad su kona no postali svoji na svojem, shvatili su da za sve što su napravili zahvaljuju svojoj mudrosti i upornosti. Pa da budu kao pravo veliko selo, dali su ulicama imena. Jedna je postala Lova ka, druga Gajeva. Kažu da je Gaj kao vo a Iliraca morao dokazivati tko smo pa su onda po njemu nazvali i ulicu. Jer su i oni morali dokazivati tko su. Tre a je

lanovi VMO-a u Glavnoj ulici: Marijan Dragovi , Nina Škvorc, Antun Drk - To ka, Valent Posavi i Rudolf Kova i . - Idemo dalje, ali samo s glavama skup

postala Glavna. Tu je trgovina i kafi pa nek se zna gdje je što. A etvrtoj su, a koja je i najdulja, dale ime žene. Rekle su da tu ima najviše cvije a pa nek se zove Cvjetna. Tako su odmah Celin ari saznali i tko su pravi gazde u selu. Uostalom, vele da svoj procvat Celine i duguju Celin ankama. Jer su one lijepe i vrijedne pak su dopeljale vrijedne de ke iz drugih sela. Uostalom, ta se pri a ionako uje na celinskim žgajarama. I tako su se dopeljanci kao Drk - To ka i Palfi ipak odužili i tak dugo “letali“ dok nisu napravili pravo selo. I kad su osnovali prvi mjesni odbor, Palfi je obavijestio svoga susjeda Drka da bude on predsjednik. Kako je bilo u po etku, tako je i sada. Istina da je Palfi prvu “celinsku vladu“ osnovao još 1987. godine, ali onda je tek borba za samostalnost po ela. I uvijek bez

Na proš eje su štikli v blatu Imaju sada Celin ari i svoje proštenje. To je Šte an Kralj u kolovozu. Onda oni naprave i misu, ali i veliku eštu ispred svoje trgovine i kafi a. Zove se Baza. Pak se onda ispred Baze na praznom gruntu postavi šator. I pleše se tak kaj se i as alt na cesti steple. Za tu priliku dojde doma i celinska dijaspora. Pa je onda i prigoda kaj se zahvali Stivu Rajderu iz Australije, odnosno njihovom Stjepanu Bobi ancu po “celinski“. Dao je on velike novce da se napravi kapelica. Odužili se njemu pa mu dali jednu ulicu. I tako sada svakih pola sata bije ura s kapelice. Stoga su Celin ari prestali kupovati vure. I to nije sve. Zvona njihove kapelice zvone kad umre netko doma ili u dijaspori. Kažu u šali, a možda i u zbilji:

Mladen Boži , predsjednik Sportske udruge Celine, te tajnik Goran Sklepi s lanicama Ninom Škvorc, Nikolinom Varga i Rosanom Vrbanec na mjestu održavanja najbitnijih manifestacija sela

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: EAGLES OF DEATH METAL; 01.00 NO NI PROGRAM

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 Ružna ljepo ca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:35 Lude 70-e, serija 11:05 Kralj Queensa, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:50 Medij, serija 13:35 Nikita, serija 14:25 Inspektor Rex, serija 15:15 Neobi ne prijateljice, (1995., SAD, komedija; Redatelj: Beeban Kidron; Glume: Patrick Swayze, Wesley Snipes, John Leguizamo, Stockard Channing, Blythe Danner) 17:00 Vijes 17:15 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Trenutak is ne, game show 21:00 Mala crna knjižica, (2004.,SAD, roman na komedija; Redatelj: Nick Hurran; Glume: Kathy Bates, Holly Hunter, Bri any Murphy, Ron Livingston, Julianne Nicholson (Kinsey) 22:40 Pod nož, serija 23:30 Vijes 23:45 Seks i grad, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Život na sjeveru, serija 01:35 Neobi ne prijateljice, igrani lm 03:15 Nikita, serija 04:00 Inspektor Rex, serija 04:20 Kraj programa

Uloge: Morris Chesnut, D.L.Hughley, Bill Bellamy, Shemar Moore, Gabrielle Union, Tatyana Ali) 22.45 Ote , znanstvenofantas na serija 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Kunolovac, kviz

13:00 14:00 14:40 16:40 16:45 18:00 18:35

08:58 09:00 11:00 12:00

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A PRESSICA talk show DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Voli-ne voli, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Vuk samotnjak, lm 22.25 Dok nas smrt ne rastavi, lm 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 Tihi znakovi, lm 2.00 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za žrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Bra a i sestre, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Alias, serija 1.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 13. sije nja 2009.

07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 08.00 Na kraju ulice 05.50 Najava programa 08.15 Alf, crtana serija 05.55 Normalan život - emisija o 08.45 Dvostruka zbrka, serija za osobama s invaliditetom djecu 06.45 TV kalendar 09.15 Beverly Hills 7., serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Obiteljski lm / Film za 07.05 Vijes djecu 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 11.30 Daleko od doma 07.35 Vijes 11.55 Antologija hrvatskoga 07.40 Dobro jutro, Hrvatska glumišta: Glorija 08.35 Vijes 13.25 Igrani lm 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 09.10 Sve e bi dobro, 15.30 Navrh jezika - Navrh jezika: telenovela Dijalektalna poezija 09.55 CO - Prozor u svijet 15.40 Veliki odmor: Dok. lm 125, emisija pod 16.05 Moja žena i djeca, hum. pokroviteljstvom serija 10.00 Vijes 16.30 U uredu, hum. serija 10.09 Vrijeme danas 17.00 Sutkinja Amy, serija 10.10 Vijes iz kulture 17.50 Županijske panorame 10.15 Ronila ki dnevnici: 18.10 Vrijeme Uspomena na Falca, dok. 18.15 Vijes na Drugom serija 18.35 Drugi format 10.40 Ronila ki dnevnici: Legenda 19.20 crtani lm o Luski, dok. serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Ekološki raj Ma a Jamesa, 20.05 Sokol ga nije volio, (Uloge: dok. serija Fabijan Šovagovi i Filip 11.40 Hrvatska kulturna baš na: Šovagovi ; Scenaris : Vodnjan Fabijan Šovagovi i Branko 11.55 Burzovno izvješ e Schmidt; Redatelj: Branko 12.00 Dnevnik Schmidt) 12.13 Vrijeme 21.40 Vijes na Drugom 12.15 TV kalendar 21.52 Vrijeme 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 21.53 Promet danas 13.25 Dan za danom, mozai no- 22.05 CSI: Miami, serija (12) zabavna emisija 22.55 Zovem se Earl 2., hum. 14.30 Vijes + prijevod za gluhe serija (12) 14.39 Vrijeme sutra 23.20 Ciklus europskog lma: 14.45 Me u nama Sljede i!, (Uloge: Clovis 15.35 S Me unarodne smotre Cornillac, Alexandra Lamy, folklora: Meksiko, SAD, Julie e Roudet, Jerry Rusija Rudes, Rastko Jankovi , 16.10 Hrvatska uživo - Vijes Charlo e Nguyen, Marie16.15 Hrvatska uživo Chris ne Adam; Scenarist i 17.25 Hrvatska uživo - Vijes redatelj: Jeanne Biras) 17.30 CO - Prozor u svijet 00.45 TV raspored 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.32 Ep reportaža 17.45 Najslabija karika, kviz 07.15 Dexterov laboratorij, crtana 18.27 Ep reportaža serija (dvije epizode) 18.35 Sve e bi dobro, 08.00 Korak po korak, hum. serija telenovela ® 19.30 Dnevnik 08.25 Puna ku a, hum. serija ® 19.57 Sport 08.55 Punom parom, kulinarski 20.02 Vrijeme izazov ® 20.15 Globalno sijelo 09.30 Astro show, emisija 20.50 Empire Falls, serija 10.35 Kunolovac, kviz 21.45 Ep reportaža 11.35 Malcolm u sredini, hum. 21.55 Poslovni klub serija ® 22.25 Burzovno izvješ e 11.55 Dadilja, hum. serija ® 22.35 Otvoreno 12.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 Dnevnik 3 12.35 Exkluziv, magazin ® 23.55 Poslovne vijes 12.50 Reba, hum. serija ® 00.00 Vijes iz kulture 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija 00.10 Dosjei X, serija (12) ® 00.55 Zvjezdane staze: Deep 13.40 Marina, telenovela Space Nine, serija 14.35 Cobra 11, krimi serija 01.40 CSI: Miami, serija (12) 15.25 Magnum, akcijska serija 02.25 Zovem se Earl, hum. serija 16.20 Korak po korak, hum. serija (12) 16.45 Puna ku a, hum. serija 02.45 Sutkinja Amy, serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. 03.30 Drugi format serija 04.10 Globalno sijelo 17.35 Dadilja, hum. serija 04.40 Poslovni klub 18.05 Reba, hum. serija 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski 06.50 TEST izazov 07.05 Najava programa 20.00 Bibin svijet, hum. serija 07.10 Zgode Toma i Jerryja, crtana (dvije epizode) serija 21.05 Bra a, (komedija, 2001.; Redatelj: Gary Hardwick; TV ku e imaju pravo promjene programa 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

21:00

20:00 20:05

18:40 19:00 19:10

22:00 24:45 00:15 00:20 00:35 00:40

19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Pove alo Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Igrani lm Puls, gospodarske aktualnos Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

9.15 Biathlon 10.30 Tenis 14.30 Snooker, prijenos 18.00 Nogomet 18.45 Eurogoals 19.30 Rallye, prijenos 19.45 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Nogomet 19.45 Bundesliga Hits 20.00 Bundesliga Pur Klassiker 22.00 Bo on line 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Hitzewelle, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Singing Bee 21:15 Comedy Zoo 22:15 Switch Reloaded 23:15 Quatsch Comedy Club 23.25 No ni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program

(10.1. u 22.15 h, NOVA TV)

Michelle Pfeiffer od 7.1.2009. do 13.1.2009.

PREGLED

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30 17.32 17.40 18.22 18.30 19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.10 21.50 22.20 22.30 23.40 23.55 00.00 00.10 00.55 01.40 02.25 03.10 03.30 03.40 04.10 04.40 05.10

06.45 07.00 07.05 07.30 07.55 08.15 08.45 09.00 11.10

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 10:45 11:15 11:45 13:00 13:50 14:40 15:30 17:00 17:15 18:05 19:15 20:00 21:00 21:30 23:10 23:25 23:50 00:15 01:05 02:50 03:35 04:20 05:05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MAROON 5; 01.00 NO NI PROGRAM

Flintove avanture, crtana serija Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Pro v svih pravila, igrani lm Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bra ne vode, serija Ku anice, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Kratki spoj 2, obiteljski lm Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Kraj programa

serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.05 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.45 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 21.35 Dexter, krimi serija 22.35 Grad uragana, krimi serija 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.35 Putnik, znanstvenofantas na serija 00.20 Kunolovac, kviz

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:40

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15 18:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJA E animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program

Danas pogledajte... Mali oglasi Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Igrani lm Pylates & Yoga

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.25 Vjen ani kum, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Najbrži paraolimpijci, dok. serija 21.45 Mali vražici, dok. serija 22.50 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.15 Obitelj Soprano, serija 0.15 Ve er invazije, lm 1.45 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Savršena dadilja, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Bra a i sestre, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Alias, serija 0.45 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 7. sije nja 2009. 3.: Tajna otoka s blagom, igrani lm 12.35 Daleko od doma, serija za Najava programa mlade Me u nama 13.05 Gilmoreice, serija TV kalendar 13.50 Gilmoreice, serija Dobro jutro, Hrvatska 14.40 Obi ni ljudi, TV serija Vijes 15.30 Ta poli ká: Vladavina Dobro jutro, Hrvatska zakona Vijes 15.40 Veliki odmor: Trema Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Moja žena i djeca, hum. Vijes serija Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela 16.30 U uredu, hum. serija 17.00 Sutkinja Amy, serija Vijes 17.50 Županijska panorama Vrijeme danas Rijeka Vijes iz kulture 17.50 Županijska panorama Planet Clipperton, dok. Split serija 17.50 Županijska panorama Planet Clipperton, dok. Osijek serija 17.50 Županijska panorama Oprah Show Varaždin/ akovec Burzovno izvješ e 17.50 Županijska panorama Dnevnik Bjelovar Vrijeme 17.50 Županijska panorama TV kalendar Zadar Opijeni ljubavlju, telenovela 17.50 Županijska panorama Dan za danom, mozai noZagreb zabavna emisija 17.50 Županijska panorama Vijes + prijevod za gluhe Šibenik Vrijeme sutra 18.10 Vrijeme Rije i život, religijski 18.15 Vijes na Drugom program 18.35 Scien a croa ca Eko zona 19.05 Znanstvene vijes Hrvatska uživo - Vijes 19.20 crtani lm Hrvatska uživo 19.35 Dragi Johne, hum. serija Hrvatska uživo - Vijes 20.05 Jelenko, serija za djecu Ep reportaža 20.40 Vijes na Drugom Ep reportaža 20.52 Vrijeme Najslabija karika, kviz 21.00 Tajna Nikole Tesle, (Uloge: Ep reportaža Petar Božovi (Nikola Sve e bi dobro, telenovela Tesla), Strother Mar n LOTO 7/39 (George Wes nghouse), Dnevnik Orson Welles (J. P. Sport Morgan), Dennis Patrick Vrijeme (Thomas Alva Edison), Idemo na put s Goranom Oja Kodar; Scenaris : Ivo Mili em: Južna Amerika Brešan, Ivan Kušan, Krsto Luda ku a, TV serija Papi ; Redatelj: Krsto Proces Papi ) Burzovno izvješ e 22.50 Promet danas Otvoreno 23.00 E-Ring, serija (12) Dnevnik 3 23.50 Transfer Poslovne vijes 00.20 TV raspored Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija E-Ring, serija (12) 07.15 SpužvaBob Skockani, Sutkinja Amy, serija crtana serija Skica za portret 08.00 Korak po korak, hum. Vijes iz znanos serija ® Scien a Croa ca 08.25 Puna ku a, hum. serija ® Eko zona 08.55 Punom parom, kulinarski Proces izazov ® Opijeni ljubavlju, telenovela 09.30 Astro show, emisija 10.35 Kunolovac, kviz 11.35 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.55 Dadilja, hum. serija ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.35 Exkluziv, magazin ® 12.50 Reba, hum. serija ® 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.40 Marina, telenovela 14.35 Cobra 11, krimi serija 15.25 Magnum, akcijska serija 16.20 Korak po korak, hum. serija 16.45 Puna ku a, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. TEST Najava programa Zgode Toma i Jerryja, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Double Trouble, serija za djecu Crtani lm Karlovac: Boži na arhijerejska liturgija, prijenos Djeca na otoku s blagom TV ku e imaju pravo promjene programa

14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Snowboard, prijenos 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die Tudors, lm 22.35 Galileo Miystery 23.30 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Clever 22.15 K11 23.15 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Smallville, serija 23.00 Andromeda, serija 23.55 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Nogomet, prijenos 23.00 Sportquiz

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A OD SRCA SRCU snimka koncerta HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Pri e iz života Me imurje danas, informa vna emisija Partymaker, glazbena emisija Kakva ve era, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

9.00 Rallye 11.30 Skispringen 12.30 Tenis, prijenos 17.15 Biathlon, prijenos 19.00 Nogomet, prijenos 20.40 Springreiten 22.20 Segeln

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 22:00 00:00 00:05 00:20 00:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

06.10 Najava programa 06.15 Drugo mišljenje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 09.55 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ronila ki dnevnici: Vode Gvaranija, dok. serija 10.40 Ronila ki dnevnici: Oto je u Atlan ku, dok. serija 11.10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Direkt 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 17.30 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.32 Ep reportaža 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Ep reportaža 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 La nica: Kad je država raspiku a 21.55 Potroša ki kod 22.25 Burzovno izvješ e 22.35 Otvoreno 23.40 Dnevnik 3 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 Dr. House, serija (12) 02.25 Kalifornikacija, hum. serija (18) 02.50 Sutkinja Amy, serija 03.35 La nica: Kad je država raspiku a 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 08.00 Na kraju ulice 08.15 Alf, crtana serija

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PRLJAVO KAZALIŠTE; 01.00 NO NI PROGRAM

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes

14:00 14:40 16:40 16:45

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VEKERICA VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Raspjevane sestre 2, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 Reži me, serija 0.20 No ni program

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Me imurje danas Richard 3, igrani lm Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.15 Zimski sportovi 10.00 Biatlon 12.00 Snooker, prijenos 18.00 Eurogoals 19.15 Rallye, prijenos 19.30 Nogomet, prijenos 21.00 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

8.00 DSF Bike 8.30 Bundesliga Hits 9.00 Doppellpass 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Nogomet, prijenos 23.00 Sportquiz

sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Bra a 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena i sestre, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz Alias, serija 1.45 No na panorama 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Raz- was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko mak, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Eki- 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program pa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Gas do daske 2, lm 22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 Kraljica 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Margot, lm 1.45 No ni program Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Big Brother, prijenos 23.15 No ni program Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ružna Be y, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 12. sije nja 2009.

Dexterov laboratorij, crtana serija Korak po korak, hum. serija ® Puna ku a, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ® Reba, hum. serija ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski

izazov 08.45 Dvostruka zbrka, serija za 20.00 Amieri ki ninja, (akcijski, djecu 1985.; Redatelj: Sam 09.15 Beverly Hills, serija Firstenberg; Uloge: Michael 10.00 Obiteljski lm / Film za Dudiko , Steve James, Judie djecu Aronson) 11.30 Daleko od doma, serija za 21.35 Bez izlaza, akcijski, 1987.; mlade Redatelj: Roger Donaldson; 11.55 Antologija hrvatskoga Uloge: Kevin Costner, Gene glumišta: Glorija Hackman, Sean Young) 13.20 Igrani lm 23.10 Vijes , informa vna emisija 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 23.20 Ote , znanstveno15.30 Kako žive živo nje: P ele fantas na serija 15.45 Veliki odmor: Doba 00.10 Kunolovac, kviz neandertala 16.05 Moja žena i djeca, hum. serija 16.30 U uredu, hum. serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 17.50 Županijske panorame 18.10 Vrijeme 05:30 Flintove avanture, crtana 18.15 Vijes na Drugom serija 18.35 Na rubu znanos 05:50 Ružna ljepo ca, serija 19.20 crtani lm 06:40 arobnjaci, crtana serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana 20.05 Herbie: Fully Loaded, serija (Uloge: Lindsay Lohan, 07:30 Tomica i prijatelji, crtana Michael Keaton, Ma serija Dillon, Breckin Meyer, Jus n Long, Cheryl Hines, 08:00 Pocoyo, crtana serija Jimmi Simpson; Scenaris : 08:30 Nova lova, TV igra 10:25 Lude 70-e, serija Thomas Lennon, Robert Ben Garant, Alfred Gough, 10:55 Kralj Queensa, serija 11:25 Zauvijek susjedi, serija Miles Millar (prema 12:40 Medij, serija karakterima Gordona 13:25 Nikita, serija Buforda); Redateljica: 14:15 Inspektor Rex, serija Angela Robinson) 15:05 U init u sve, igrani lm 21.55 Vijes na Drugom 17:00 Vijes 22.07 Vrijeme 17:15 Rebelde, serija 22.08 Promet danas 22.15 Zakon!, doma a hum. serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV (12) 20:00 Kaos, (Kanada, SAD, VB, 22.55 Dr. House, serija (12) 2005., akcija; Redatelj: 23.45 Kalifornikacija, hum. serija Tony Giglio; Glume: Jason (18) Statham, Ryan Phillippe, 00.10 Ciklus horora: Iz pakla, Wesley Snipes, Jessica (Uloge: Johnny Depp, Steen, Henry Czerny) Heather Graham, Ian Holm, 21:45 Kašmir ma ja, serija Robbie Coltrane, Joanna 22:35 Eli stone, serija Page; Scenaris : Terry 23:25 Vijes Hayes i Rafael Yglesias; 23:40 Seks i grad, serija Redatelji: Albert i Alan 00:10 Seinfeld, serija Hughes) 00:40 Život na sjeveru, serija 02.10 TV raspored 01:30 Ratnici neba i zemlje, igrani lm 03:20 Nikita, serija 04:05 Inspektor Rex, serija 04:50 Kraj programa 07.40

08.00 08.25 08.55 09.30 10.35 11.35 11.55 12.30 12.35 12.50 13.15 13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: DARKO RUNDEK & CARGO ORKESTAR; 01.00 NO NI PROGRAM

06:10 arobnjaci, crtana serija 06:35 Code lyoko, crtana serija 07:00 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:20 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:45 Iron Kid, crtana serija 08:10 Roary, crtana serija 08:35 Dora istražuje, crtana serija 09:00 Automo v, auto-moto magazin 09:30 Novac, business magazin 10:00 U sedmom nebu, serija 10:45 Lanac sudbine, serija 11:35 Ku anice iz visokog društva, reality serija 12:25 Samo je jedan pravi, da ng show 12:50 Kako zavolje svoje jelo, dokumentarna serija 13:15 U init u sve, komedija 15:05 Vodeni svijet, igrani lm 17:20 Vijes 17:30 Bra ne vode, serija 18:05 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Ratnici neba i zemlje, (2003., Kina, Hong kong, SAD, avantura ; Redatelj: Ping He; Glume: Wen Jiang, Kiichi Nakai, Xueqi Wang, Wei Zhao, Bagen Hasi) 23:00 Red Carpet, showbiz magazin (18) 00:15 Svi mrze Chrisa, serija 00:40 Vuk, igrani lm (12) 02:40 Red Carpet, showbiz magazin (18) 03:50 Kraj programa

1999.; Redatelj: Sam Mendes; Uloge: Kevin Spacey, Anne e Bening, Thora Birch, Wes Bentley, Mena Suvari, Chris Cooper, Peter Gallagher, Allison Janney, Sco Bakula) 00.45 Kunolovac, kviz

Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom OPASNE VEZE talk show VJERA I NADA vjerski program REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin YU-GI-OH animirana serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

15:10 15:11 15:40 16:35 17:00 18:00 18:30 18:55

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Igrani lm, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Planet razonode, serijski lm Ekran zdravstva

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45 13:45 14:15

22:00 23:00 ---------------

21:00

20:05

19:30

19:00

16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vinoteka, ponavljanje Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Rodeln, prijenos 10.15 Slalom, prijenos 13.00 Biathlon, prijenos 14.00 Skispringen, prijenos 15.45 Nord. Kombina on, prijenos 16.00 Biathlon, prijenos 16.45 Snooker, prijenos 18.45 Darts, prijenos 19.00 Rallye, prijenos 20.30 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20

14:45 15:15

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppelpass 13.00 Bundesliga Hits 14.00 Sportquiz 16.45 Motorsport 18.00 Bundesliga aktuell 20.00 Poker 23.00 Sportquiz

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.25 Talijanska nogometna liga: Roma - Milan, prijenos 22.20 Film 00.05 U dobrom društvu 00.55 TEST

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Transporter, lm 22:10 Spiegel TV 22:55 Die große Report7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. age 23:35 Prime Time, serija 23.55 No ni serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija program 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack Quennsa, hum. serija 14.25 Frost: Auto- 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt mobilski klju , lm 16.20 Lijepi ljudi, serija Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 18.40 Potpuna preobrazba, dok. serija 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & 19.30 Tv Tuba 20.00 Biološki rat, lm Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 21.35 Veronica Mars, serija 22.25 Dobro 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Mord in uš mani mrtvaci, lm 0.05 Zvjezdana Outback, lm 22:10 Blood Ties, serija vrata, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 Billova kuhinja 12.40 Muškaraca koji je ubio Libertya Valancea, lm 14.45 Presa ivanje organa, dok. serija 15.10 Malodobnica, dok. serija 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 16.55 Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 Tarzan, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Osmijeh Mona Lise, lm 21.35 Zvijezde u sudnici, dok. serija 22.25 Špijuni poput nas, lm 0.30 No na panorama

Ralph, lm 13.50 ZigZag, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV 20:15 Harry Po er, lm 23.35 Terminator, prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša lm 1.35 No ni program pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 11:00 Deich TV 11:30 Jedan ovjek, lm pograni ne TV 23.15 Videostranice 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20

20:07 Vrijeme 20:15 Jedna dadilja, lm 21.40 ZiB Flash 21.50 Nemogu a misija, 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 lm 23.30 Columbo, lm 0.40 No ni Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za program djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineCrtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Kralj

NEDJELJA 11. sije nja 2009.

09.35 Nora Fora, TV igra za djecu 10.20 Adelboden: Svjetski 06.00 Najava programa skijaški kup (M) - slalom, 06.05 Svirci moji, glazbena prijenos 1. vožnje emisija -------Biblija 06.50 Glas domovine 11.20 Portret mjesta i Crkve 07.15 Euromagazin 11.30 Podvinje: Misa, prijenos 07.45 TV kalendar 12.25 Maribor: Svjetski skijaški 08.00 Vijes kup (Ž) - slalom, prijenos 08.10 Koncert klasi ne glazbe: 2. vožnje Clevelandski orkestar u 13.25 Adelboden: Svjetski Carnegie Hallu skijaški kup (M) - slalom, 09.25 Opera Box prijenos 2. vožnje 10.00 Vijes 14.25 Dan kad se vožnja 10.09 Vrijeme danas ži arom pretvorila u 10.10 Vijes iz kulture no nu moru, dok. serija 10.20 Lewis, mini serija 15.20 Svjetski skijaški kup na 11.50 Burzovno izvješ e Sljemenu, reportaža 12.00 Dnevnik 15.55 Košarka, NLB liga: Cibona 12.13 Vrijeme - Zagreb, prijenos 12.15 TV kalendar 17.50 Ciklus lmskih klasika: 12.27 Ep reportaža Dugo, toplo ljeto, igrani 12.30 Plodovi zemlje lm 13.25 Split: More 19.45 Garaža 14.00 Nedjeljom u dva 20.20 I-pod revolucija, dok. 15.02 Ep reportaža lm 15.04 Ep reportaža 21.10 Filmski klub: Ekskalibur: 15.10 Mir i dobro Ma kralja Artura, 15.40 Jelovnici izgubljenog ameri ki lm vremena 23.25 Promet danas 16.05 Vijes 23.30 Sportske vijes 16.10 Vrijeme sutra 16.15 Arhitektonske pustolovine 23.40 Talijanska nogometna liga: Roma - Milan, Dana Cruickshanka, dok. snimka serija 01.30 TV raspored 17.10 Lijepom našom: Zagreb -------- 09.20 Maribor: Svjetski 18.05 U istom loncu, kulinarski skijaški kup (Ž) - slalo show prijenos 1. vožnje 18.45 Emocije - sluge i gospodari: Strah od straha, popularno-znanstvena serija 07.05 Lutrija života, dramska 19.15 LOTO 6/45 serija ® 19.30 Dnevnik 07.50 Jedna od de ki, hum. 19.57 Sport serija 20.02 Vrijeme 08.15 Krava i Pili , crtana serija 20.15 1 pro v 100, kviz ® 21.20 Odmori se, zaslužio si - TV 08.40 Astro boy, crtana serija ® serija 09.05 Spiderman, crtana serija 22.05 Paralele ® 22.40 Rizzi-bizzi (12) 09.25 Dexterov laboratorij, 23.25 Burzovno izvješ e crtana serija ® 23.30 Dnevnik 3 09.50 Samov život, hum. serija 23.40 Vijes iz kulture (dvije epizode) 23.55 Filmski maraton: Strip 10.40 Muškarac s crvenom Search, igrani lm cipelom, komedija 01.20 Filmski maraton: Obi ni 12.15 Život, drama ljudi, igrani lm 14.20 Vijes , informa vna 02.50 Dok. strana serija emisija 03.40 reprizni program 14.25 Premier League: Wigan 04.05 Lijepom našom: Zagreb Athle c - To enham 04.50 Plodovi zemlje Hotspur 05.40 Split: More 16.30 Discovery, dok. emisija 17.20 Odred za isto u, zabavna emisija 17.50 Exkluziv, magazin 06.45 TV vodi + panorame 18.30 Vijes , informa vna turis kih središta emisija Hrvatske 19.00 Kraljevi leda, dok. serija 06.55 Najava programa 20.00 Hrabrost ratnika, 07.00 Dexterov laboratorij, (akcijski, 1996.; Redatelj: crtana serija Edward Zwick; Uloge: 07.25 Leo, serija za djecu Denzel Washington, 07.50 Ja - McDull, hongkonški Meg Ryan, Lou Diamond animirani lm Phillips, Michael 09.05 Na prvi pogled, serija za Moriarty, Ma Damon) mlade 21.55 CSI: Miami, krimi serija TV ku e imaju pravo promjene programa 22.45 Vrtlog života, (drama, 11.30

TV ku e imaju pravo promjene programa

08.45 09.30 10.00

07.55 08.15

07.30

06.45 07.00 07.05

07.15

23.05 23.15 00.05 01.05

20.20 20.40 20.52 21.00

18.00 18.15 18.25

17.40

15.50 16.20 17.05 17.40

15.25

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: CONNECT; 01.00 NO NI PROGRAM

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 Ružna ljepo ca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:45 Lude 70-e, serija 11:10 Kralj Queensa, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:45 Medij, serija 13:30 Nikita, serija 14:20 Inspektor Rex, serija 15:10 Kratki spoj 2, igrani lm 17:00 Vijes 17:20 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Istraga, kriminalis ki magazin 21:15 Provjereno, informa vni magazin 22:10 Trenutak is ne, game show 23:10 Vijes 23:25 Navy CIS, serija 00:15 Seks i grad, serija 00:40 Seinfeld, serija 01:05 Život na sjeveru, serija 01:55 Ljubav je tamo gdje si , roman na drama 03:30 Nikita, serija 04:15 Inspektor Rex, serija 05:00 Kraj programa

19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Rina specijal, show 20.50 Uvod u anatomiju, dramska serija 21.40 Ku anice, dramska serija 22.30 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Ženski klan, krimi serija 00.35 Kunolovac, kviz 03.05 Sam u ku i 2: Izgubljen u New Yorku, igrani lm, obiteljski 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Policajac iz Beverly Hillsa, lm 22.30 Vojna ekipa za o evid, serija 23.30 Zakon brojeva, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Najve i gubitnik, lm 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

00:00 00:05 00:20 00:25

15:25 15:27 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Obzori, emisija iz kulture Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Vaše zdravlje Me imurje danas Ameri ka rapsodija, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:40 16:40 16:45 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života VEKERICA VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija EUROPA TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM X-ICA studentska emisija METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.45 Skispringen 10.45 Rallye 11.30 Biathlon 12.30 Tenis, prijenos 17.15 Biathlon, prijenos 19.00 Nogomet 19.30 Darts, prijenos 23.00 Rallye

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 serija 22.15 Zakon bra e, serija 0.00 No ni Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 program Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Muškarci ne odu, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo, TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 lm 22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna serija 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Vrata kušnje, lm 1.50 No ni program Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 6.00 Poker 8.00 DSF Bike 11.30 Reklamni 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija program 14.30 Sportquiz 17.30 Rebel Tv 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom 18.30 Bundesliga Hits 20.00 Motorrad 21.15 Poker 23.15 Sportquiz društvu 00.15 TEST

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Bra a i sestre, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Alias, serija 0.55 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 8. sije nja 2009. Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija Slikovnica Obi ni ljudi, TV serija Kokice Veliki odmor: Zimski sportovi Moja žena i djeca, hum. serija U uredu, hum. serija Sutkinja Amy, serija Indeks, emisija o školstvu Županijska panorama Rijeka Županijska panorama Split Županijska panorama Osijek Županijska panorama Varaždin/ akovec Županijska panorama Bjelovar Županijska panorama Zadar Županijska panorama Zagreb Županijska panorama Šibenik Vijes na Drugom Košarka, EL - emisija Košarka, EL: Cibona Unicaja, prijenos Košarka, EL - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Stranpu ca, (Uloge: Paul Giama , Thomas Haden Church, Virginia Madsen, Sandra Oh, Marylouise Burke, Jessica Hecht, Missy Doty; Scenaris : Alexander Payne i Jim Taylor (prema romanu Rexa Picke a); Redatelj: Alexander Payne) Promet danas Blizu doma, serija (12) Dobro ugo ena ve er TV raspored

SpuŽvaBob Skockani, crtana serija 08.00 Korak po korak, hum. serija ® 08.25 Puna ku a, hum. serija ® 08.55 Punom parom, kulinarski izazov ® 09.30 Astro show, emisija 10.35 Kunolovac, kviz 11.35 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.55 Dadilja, hum. serija ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.35 Exkluziv, magazin ® 12.50 Reba, hum. serija ® 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija ® TEST 13.40 Marina, telenovela Najava programa 14.35 Cobra 11, krimi serija Zgode Toma i Jerryja, 15.25 Magnum, akcijska serija crtana serija 16.20 Korak po korak, hum. Miki i prijatelji, crtana serija serija 16.45 Puna ku a, hum. serija Na kraju ulice 17.10 Malcolm u sredini, hum. Double Trouble, serija za serija djecu 17.35 Dadilja, hum. serija Beverly Hills, serija 18.05 Reba, hum. serija Glazbena top-lista 18.30 Vijes , informa vna The Peanut Bu er emisija Solu on, igrani lm 18.55 Exkluziv, magazin Daleko od doma, serija za 19.05 Ve era za 5, lifestyle mlade emisija

05.50 Najava programa 05.55 Rije i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Combien pese un Nuage?, dok. lm 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Trenutak spoznaje 15.35 eram bunar, voda studena - dok. lm 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 17.30 Ep reportaža 17.32 Ep reportaža 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Ep reportaža 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 1 pro v 100, kviz 21.20 Dossier.hr 22.10 Pola ure kulture 22.40 Burzovno izvješ e 22.50 Otvoreno 23.35 Ep reportaža 23.40 Dnevnik 3 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 Blizu doma, serija (12) 02.25 Sutkinja Amy, serija 03.10 Skica za portret 03.25 Indeks, emisija o školstvu 03.55 Pola ure kulture 04.25 dossier.hr 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

12.00 12.45 13.30 14.05 14.50 15.05

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.35 17.40 17.42 17.55 18.25 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15 22.00 22.10 22.30 23.20 23.25 23.40 00.25 01.10 02.00 02.45 03.30 04.20 05.10

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Pri e s Korzike, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Ep reportaža Ep reportaža Iza ekrana Ep reportaža Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Dnevnici jedne dadilje, ameri ki lm Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Sutkinja Amy, serija Oprah Show Pri e s Korzike, dok. lm reprizni program Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 07.30 Miki i prijatelji, crtana serija 07.55 Na kraju ulice 08.15 Double Trouble, serija za djecu 08.45 Beverly Hills, serija 09.30 Glazbena top-lista 10.00 Downloaded a Ghost, (Uloge: Ellen Page, Michael Canev, Carlos Alazraqui (Winston); Scenarist: Je Phillips; Redatelj: Kelly Sandefur) 11.30 Daleko od doma, serija za mlade 12.30 Film 14.05 Dokuteka - Tomislav Radi : Put (1970.) 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 15.30 Glazbeceda: Nina 15.40 Veliki odmor: Vi birate...

12:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:45

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30

15:15 15:17 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a X-ICA studentska emisija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu

Danas pogledajte... Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Slalom, prijenos 20.15 Starmania 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35

Seks i grad, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Terminator, lm 22.15 Kraj dana, lm 0.25 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Comedy-Falle 22.45 Ladykracher 23.15 No ni program

20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

17:15 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:20 23:00 00:15 00:20 00:45 00:55

ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO DOKUMENTARNI PROGRAM ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo... Me imurje danas Sport Vrijeme Samo poljubac, igrani lm Snimka koncerta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

9.15 Rodeln 11.30 Biathlon 12.30 Tenis 13.45 Skispringen, prijenos 14.45 Tenis, prijenos 17.30 Biathlon, prijenos 19.15 Rallye, prijenos 19.30 Eishockey, prijenos 21.30 Darts, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

hum. serija 16.35 Obiteljsko bojište, hum. 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokéSvijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Ekipa 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 za o evid, serija 20.50 Cirkus pod vodom, Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna lm 22.25 Reži me, serija 23.15 Sherlock, ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. lm 0.50 No ni program serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Gegen jede Regel, lm 22.30 Ricochet, lm 0.30 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.00 DSF Bike 11.30 Reklamni 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga društvu 00.15 TEST pur Klassiker 23.00 Sportquiz

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija vremena 09:00 To no u 9 09:30 Famil14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 VikUnsere erste gemeinsame Wohnung torija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien sata 20.00 Nemogu a misija, lm 21.50 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Blue- Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer berry, lm 1.05 No na panorama gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 O o live! 22.15 Ja sam 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 zvijezda, prijenos 0.00 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15 Bundeva, lm 16.05 Svijet prema Jimu,

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 9. sije nja 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: IVANA KINDL gospel u Komediji; 01.00 NO NI PROGRAM

16.05 Moja žena i djeca, hum. Aykroyd) serija 00.05 Vijes , informa vna 16.30 U uredu, hum. serija emisija 17.00 Sutkinja Amy, serija 00.15 Sahara, (ratni, 1995.; 17.50 Županijska panorama Redatelj: Michael Rijeka Trenchard-Smith; Uloge: 17.50 Županijska panorama James Belushi, Alan David Split Lee, Simon Westaway) 17.50 Županijska panorama 02.00 Kunolovac, kviz Osijek 17.50 Županijska panorama Varaždin/ akovec 17.50 Županijska panorama Bjelovar 17.50 Županijska panorama 05:30 Flintove avanture, crtana Zadar serija 17.50 Županijska panorama 05:50 Ružna ljepo ca, serija Zagreb 06:40 arobnjaci, serija 17.50 Županijska panorama 07:05 Inspektor Gadget, crtana Šibenik serija 18.10 Vrijeme 07:30 Tomica i prijatelji, crtana 18.15 Vijes na Drugom serija 18.35 Drugi red partera, emisija o 08:00 Pocoyo, crtana serija kazalištu 08:30 Nova lova 19.20 crtani lm 10:45 Lude 70-e, serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 11:10 Kralj Queensa, serija 20.05 Bez komentara 11:40 Zauvijek susjedi, serija 20.40 Vijes na Drugom 12:45 Medij, serija 20.52 Vrijeme 13:30 Nikita, serija 20.53 Promet danas 14:20 Inspektor Rex, serija 21.05 Hotel Babylon, serija (12) 15:10 Vojni ine, (1981., SAD, 22.00 Šljam, hum. serija (15) komedija; Redatelj: Ivan 22.40 Prime Suspect, mini-serija Reitman; Glume: Bill (12) Murray, Harold Ramis, 00.20 Filmski maraton: Zamjenik, Warren Oates, P.J. Soles, igrani lm Sean Young) 02.10 Filmski maraton: Život djevojaka i žena, igrani lm 17:00 Vijes 17:15 Rebelde, serija 03.45 TV raspored 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Danteov vrh, (SAD, 1997., akcija; Redatelj: Roger 07.15 Donaldson; Glume: Pierce Brosnan, Linda Hamilton, 08.00 Charles Hallahan, Jamie Renée Smith, Elizabeth 08.25 Ho man) 08.55 21:45 Ledeni pakao, (2003., SAD, SF akcija; Redatelj: John 09.30 Carl Buechler; Glume: 10.35 Goetz O o, David Millbern, 11.35 Alexandra Kamp, Howard Halcomb, Karen Nieci, Allen 11.55 Lee Ha ) 12.30 23:10 Vijes 23:25 Pohranjena sje anja, 12.35 (2006., Kanada, SAD, triler; 12.50 Glume: Billy Zane, Tricia 13.15 Helfer, Dennis Hopper, AnnMargret, Terry Chen) 01:00 Vojni ine, igrani lm 02:45 Danteov vrh, igrani lm 04:25 Kraj programa 13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

22.00

SpužvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija ® Puna ku a, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ® Reba, hum. serija ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Crveni ugao, (krimi, 1997.; Redatelj: Jon Avnet; Uloge: Richard Gere, Bai Ling, Bradley Whi ord) Besana no , (akcijski, 1985.; Redatelj: John Landis; Uloge: Je Goldblum, Michelle Pfei er, Dan

06.05 Najava programa 06.10 Drugi red partera, emisija o kazalištu 06.50 Iza ekrana 07.20 Ekološki raj Ma a Jamesa, dok. serija 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.10 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Drvo za vješanje, ameri ki lm 09.55 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.35 Hrvatska kulturna baš na: Vodnjan 16.50 Ep reportaža 16.55 Svirci moji, glazbena emisija 17.45 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.55 U istom loncu, kulinarski show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Evergreen 22.00 Mamu ca, krimi serija (12) 22.45 Burzovno izvješ e 22.55 Dnevnik 3 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Zaselak, (Uloge: Bryce Dallas Hoeward, Joaquin Phoenix, Adrian Brody, William Hurt, Sigourney Weaver; Scenarist i redatelj: M. Night Shayamalan) 01.10 Filmski maraton: Ku a duhova, igrani lm 03.30 Filmski maraton: Paris,igrani lm 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Disneyjevi cr i: Šiljo i sportovi 07.30 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 07.55 Žutokljunac 08.20 Danica 08.25 arobna plo a - u imo

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Jamie Oliver 12.20 As tud not padu!? 14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 16.05 Pucanj u tami, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Gospodar prstenova, lm 22.55 Dexter, serija 23.55 Go ka, lm 1.35 No na panorama

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Pas Chips, crtani lm 16.15 Lijepi ljudi, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 102 dalma nac, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Mit, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

12:00 12:30 14:00 15:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Igrani lm, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo Slatka Valen na, serijski lm

5.30 Jutarnji program 11.35 Film za djecu i mladež 13.10 Australija, dok. serija 16.30 Bauer sucht Frau 17.45 Exklusiv 18.45 Vijes 20.15 Tödlicher Schiaf, lm 22.10 Bugs, lm 23.55 No ni program

10.15 Segeln 11.45 Normal 12.15 Bundesliga pur Klassiker 13.00 Nogomet, prijenos 19.15 Eishockey 19.45 Motorrad 21.20 DSF Reportaža 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05 21:05 21:40 -------22:00 --------

OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Poljoprivredni savjetnik Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

9.15 Skijanje, prijenos 11.15 Biathlon 12.15 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za Slalom, prijenos 14.00 Skispringen, prijenos djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 15.45 Skijanje, prijenos 17.15 Biathlon, prijeMoja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred- nos 20.30 Darts 23.00 Rallye

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.55 Zadar: Dvoransko prvenstvo prvoligaša 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 25 godina RTL-a 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

die 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka 20:07 Vrijeme 20:15 Polly, lm 21.35 ZiB humoris na serija 14.55 Caroline u Flash 21.45 Zmija u avionu, lm 23.20 Pila, metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper lm 0.45 No ni program Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 FuturSerija 23.40 No ni program ama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 serija 19:10 talk talk talk 20:15 Die Tudors, Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni lm 22.30 13 Geister, lm 0.10 No ni proizbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za gram djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of prekograni ne TV 1.10 Videostranice Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Crocodille Dundee II, lm 22.35 Genial daneben 23.35 No ni program

SUBOTA 10. sije nja 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: JACQUES HOUDEK; 01.00 NO NI PROGRAM

Voight, Donald Trump, engleski Chris an Slater) 08.40 Ninin kutak 23.00 Ameri ki kickboxer, 08.50 Pripovjeda (akcijski, 1991.; Redatelj: 09.20 Maribor: Svjetski skijaški Frans Nel; Uloge: John kup (Ž) - veleslalom, Barre , Keith Vitali, Terry prijenos 1. vožnje Norton, Brad Morris, Ted 10.20 Adelboden: Svjetski Le Plat) skijaški kup (M) 00.35 Kunolovac, kviz veleslalom, prijenos 1. vožnje 11.35 Briljanteen 12.25 Maribor: Svjetski skijaški kup (Ž) - veleslalom, prijenos 2. vožnje 05:50 arobnjaci, crtana serija 13.25 Adelboden: Svjetski 06:10 Code lyoko, crtana serija skijaški kup (M) 06:35 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija veleslalom, prijenos 2. 07:00 Superheroj Spiderman, vožnje crtana serija 14.25 KS automagazin 07:25 Iron Kid, crtana serija 15.00 Ribolov, igrani lm 07:50 Roary, crtana serija 16.40 Vaterpolo: Mladost 08:05 Dora istražuje, crtana Jadran, prijenos serija 18.00 Sportski prijenos ili 08:30 Nova lova, TV igra snimka 10:30 Lude 70-e, serija 19.00 U vrtu pod zvijezdama 10:55 arobnice, serija 19.30 Garaža 11:40 Frikovi, serija 20.05 Nestali u 60 sekunda, 12:30 Smallville, serija (Uloge: Nicolas Cage, Giovanni Ribisi, Angelina 13:20 Operacija trijumf, reality show Jolie, Robert Duvall, Delroy Lindo, Christopher 16:10 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Eccleston, Will Pa on, 17:15 Vijes Sco Caan, T. J. Cross, 17:25 Kod Ane, kulinarski show Vinnie Jones; Scenarist: Sco Rosenberg; Redatelj: 18:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni Dominic Sena) show 22.05 Jadranski tsunami, dok. 19:15 Dnevnik Nove TV lm 20:00 Vodeni svijet, (1995., SAD, 22.40 Los Caballeros, koncert akcija, avantura; Režija: 23.30 Promet danas Kevin Reynolds; Glume: 23.35 Sportske vijes Kevin Costner, Chaim 23.45 No u kazalištu: Karmina Gira , R.D. Call, Zi o Krležijana Kazann, Dennis Hopper) 01.15 TV raspored 22:15 Vuk, (1994. SAD, horor; Redatelj: Mike Nichol; Glume: Jack Nicholson, 07.55 Michelle Pfei er, James 08.45 Spader, Kate Nelligan, Richard Jenkins) 00:20 An jela, akcija 01:45 Ledeni pakao, igrani lm (12) 03:05 Pohranjena sje anja, igrani lm (15) 04:40 Kraj programa 09.10 09.35 09.55 10.20

10.45 11.40

12.25 14.15 14.20 15.50 17.30 18.30 19.00 20.00

21.35

Magnum, akcijska serija ® Najbolje godine, hum. serija Krava i Pili , crtana serija Astro boy, crtana serija Spiderman, crtana serija Dexterov laboratorij, crtana serija Maheri, dramska serija Lutrija života, dramska serija Gospodari svemira, fantas ni/akcijski lm Vijes , informa vna emisija Dan na snijegu, komedija Hakeri, akcijski lm Zvijezde Ekstra: 20 naj udnijih ljubavnih pri a (1. dio), zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Moj prijatelj Willy 2, (obiteljski, 1995.; Redatelj: Dwight H. Li le; Uloge: Jason James Richter, Mary Kate Schellhardt, Francis Capra) Zoolander, (komedija, 2001.; Redatelj: Ben S ller; Uloge: Ben S ller, Owen Wilson, Chris ne Taylor, Will Ferrell, Milla Jovovich, Jerry S ller, David Duchovny, Jon

S ponosom kaĹžu Celin ari iz sela Celina da je vrijeme vrbovih plotova i njihovog â&#x20AC;&#x153;kolonijalnog ropstvaâ&#x20AC;&#x153; daleko iza njih. Nekada su ih posprdno zvali â&#x20AC;&#x153;Gmajnariâ&#x20AC;&#x153;, a sada s ponosom diĹžu glave uvis i gledaju na okolna sela Sivicu, Ferketinec i Gornji Kraljevec. Jer tako su ovi nekada gledali na njih. Kako u ĹĄali isti u, â&#x20AC;&#x153;oslobodili su se kolonijalizmaâ&#x20AC;&#x153; bez ijednoga ispaljenog metka. Ina e, prema njihovim podacima, Celine su nastale kao zaselak po etkom 20. stolje a te je ostalo u predanju da je 1926. godine tu bilo svega ĹĄest ku a i tretiralo se kao zaselak. Status samostalnog sela dobilo je tek 1994. godine, Prema popisu iz 1937. godine, tu su Ĺživjela svega 64 stanovnika, dok ih je prema zadnjim podacima bilo 340.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti Antun Drk i Vladimir Palfi ispred prve table s nazivom sela plave boje. Ovo neka ostane kao uspomena, kaĹžu oni

Ĺ˝enska ekipa s njihovih natjecanja na Selskim igrama Jednom Celin ar - zauvijek Celin ar. A to pak dokazuju i oni koji su nakratko otiĹĄli iz sela za zetove ili snahe. A sada grade ku e u Celinama. Dobili su Celin ari na dar od drĹžave ak 6,5 ha zemljiĹĄta. I otvorili gradiliĹĄta. Jedino im joĹĄ smeta ĹĄto je usred sela parcela koja se obra uje. I tako sada gotovo deset hektara pĹĄenice raste obasjano no nom rasvjetom. Toga ima samo u Celinama. No, znaju oni i za to lijeka. Pa e, kaĹžu, dovesti nekog duĹžnosnika da uĹživa u mirisima kad se ĹĄprica

pĹĄenica. Tada e se sigurno sve brzo to rijeĹĄiti. A dotle pĹĄenica raste brĹže pod no nim svjetlom. A i djeca se na nogometnom i svojem igraliĹĄtu mirno igraju. Sve je to zasluga samih Celin ara.

Se je kak v pravom selu KaĹžu Celin ari da su im u zadnje vrijeme jako â&#x20AC;&#x153;ĹĄinjekiâ&#x20AC;&#x153; zrasli. Tak su kaj v pravom selu. Probleme koji su

Celin ari svoju djecu od najranijih dana u e da se moraju boriti. Pa tako na njihovim igrama i najmla i poteĹžu uĹže

Slavko JalĹĄovec s ne akinjom Martinom Ĺ kvorc i malom Elom na mjestu gdje on kao vlasnik kafi a Baza 2 organizira veliku feĹĄtu za proĹĄtenje. - To je feĹĄta koja se pamti ih mu ili u povijesti viĹĄe nemaju, djeca se ra aju, mladi ostaju. KaĹžu da je samo u nekoliko zadnjih godina izgra eno trinaest novih ku a. Pa sada na one koji su prije njih gledali posprdno gledaju malo â&#x20AC;&#x153;s visokaâ&#x20AC;&#x153;. U svemu im je najsla e rivalstvo sa susjednom Sivicom. Od svih mogu izgubiti u nogometu, samo od Sivice ne. NajdraĹži su oni pehari koji se donose iz Sivice. A i na sivi kom groblju su si uredili tako da je celinski dio najljepĹĄi. I kako ve nisu znali ĹĄto bi, osnovali su Sportsku udrugu Celine. I sada se sve vrti oko sportske udruge. Svi vjeĹžbaju, a lanovi su ak i iz Sivice. Ve su gotovi projekti i dobiveno sedamsto tisu a kuna za izgradnju sportskog i kulturnog doma Celine. KaĹžu da e svi dolaziti u Celine vidjeti ima li praznih parcela. Da se probudi FeĹĄteti , ni on ne bi vjerovao ĹĄto se dogodilo na onoj njegovoj pustari. I na onim njegovim njivama Ĺ tuku, Hr avcu, Pustolicama, Popovom lapedu, Papi ovom bereku â&#x20AC;Ś Sve je to postalo oaza mirnog Ĺživota sretnih i sada jako ponosnih ljudi. I sve to u samom srcu Me imurja, na ĹĄpiglovoj ravnici. A kako vele, sve su to napravili iz inata. Borba je bila teĹĄka, ali je zato pobjeda sla a. I tako i djeca mogu s ponosom re i da su iz Celina.

Aleksandra i Marijan Dragovi sa sinom Leom koji je jedan od najmla ih stanovnika sela

Drugi najmla i stanovnik Celina Karlo Filipovi s mamom Suzanom i tatom Damirom, dok je sestra Mateja bila kod bake

Celine se nalaze u op ini Podturen i istoimenoj Ĺžupi. Selo je samostalni status dobilo tek 1994. godine, dok je prije toga bilo podijeljeno na Kraloske Celine i Sivi ke Celine, a mjeĹĄtane su pogrdno nazivali Gmajnari. Djeca polaze u ĹĄkolu Podturen. U selu imaju kapelicu posve enu Ĺ tefanu Kralju koju je donacijama dao izgraditi Stjepan Bobi anec koji Ĺživi u Australiji gdje je poznat kao poduzetnik pod imenom Stiv Rajder. Sada imaju i svoje proĹĄtenje koje je prve nedjelje u kolovozu. Imaju pet ulica koje imaju svoje nazive. Jedno je od najmla ih sela u Me imurju jer je osnovano tek po etkom 20. stolje a. Prvi mjesni odbor inili su Antun Drk, Vladimir Pal i, Nada JalĹĄovec, Branko Burjak i Josip Ĺ te kovi . U selu sada djeluje Vije e Mjesnog odbora u sastavu: Antun Drk - To ka, predsjednik, te lanovi Marijan Dragovi , Nina Ĺ kvorc, Valent Posavi i Rudolf Kova i . Zanimljivo je da je predsjednik Vije a Mjesnog odbora od samog â&#x20AC;&#x153;osnutka selaâ&#x20AC;&#x153; Antun Drk, dok je puno radio za selo Vladimir Pal i. U selu su 23 udovice, 15 srednjoĹĄkolaca, 2 studenta. Ima 111 ku nih brojeva prema njihovoj evidenciji, dok je sluĹžbeno 113 stanova i 99 ku anstava. U selu imaju nekoliko poduzetnika tesara, zida-

ra, kamenoklesara i prodaju servis elektri nih ure aja. Imaju trgovinu i ka i .

Sportska udruga Celine Sportska udruga Celine osnovana je 18. lipnja 2001. godine na inicijativu mjeĹĄtana. lanovi Osniva ke skupĹĄtine bili su: Darko Drk, Kristijan BlaĹžon, Marijan Dragovi , Damir Filipovi , Predrag Bedi, Bojan Drk, Robert Golubi , Aleksandra Kova , Denis Bestijani , Dalibor BlaĹžon, Ivan Dragovi , Antun Kinderi i Denis Filipovi . Godine 2003. udruga je brojila 45 lanova, a ove se godine broj popeo na 105. SadaĹĄnji IzvrĹĄni odbor ine: Mladen BoĹži , predsjednik, Josip Ĺ˝ganec, zamjenik predsjednika, Goran Sklepi , Marijan Dragovi , Ivan Dragovi i Vladimir FaĹžon. Nadzorni odbor ine: Darko Drk, Robert Golubi i Nina Ĺ kvorc. Udruga organizira Memorijalni turnir, Selske igre, Rajders kup, ali i razne radne akcije. Trenutno su nositelji sportskog, zabavnog i kulturnog Ĺživota u selu. Sportska udruga Filipovi ima veliku podrĹĄku sela pa je tako zabiljeĹženo da je Tesar Filipovi pe enim volom na raĹžnju po astio sve lanove udruge i sve natjecatelje.

Jedna disciplina na selskim igrama. Celin ari daju sve od sebe za budu nost sela Budu nost Celina na dje jem igraliĹĄtu: Manuela Mrazovi , Lovro i Laura Ma ari , Antonio Bujan, Antonio Kinderi , Dominik Filipovi , Renato JalĹĄovec, Denis Novak, Vanesa i Roberta Golubi , Luka Filipovi , Melani Slamek, Anamarija Bujan, Dominik Slamek i Marta Poljakovi . (Htjela se pridruĹžiti i Sara Bo kor, ali nije stigla)

Njihovim se igrama najviĹĄe raduju najmla i

ME\IMURSKE NOVINE 6. sije nja 2009.

S $'<=

6. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

15 UDRUGA INVALIDA rada Me imurske Ĺžupanije

Vrlo aktivna 2008. godina PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Gr evi kod paraplegije Novi po etak-stara Zanima me ĹĄto je paraplegija, zaĹĄto se javljaju gr evi kod paraplegije i kako se lije e? OĹĄte enje kraljeĹžni ne moĹždine naj eĹĄ e nastaje kao posljedica oĹĄte enja kraljeĹžaka, odnosno prijeloma, nakon ega dolazi do pritiska Ĺživaca koji izlaze iz kraljeĹžni ne moĹždine i pritiska na samu kraljeĹžni nu moĹždinu ili na oboje a posljedica toga je oduzetost nogu. Zna i ako je nastalo oĹĄte enje u visini grudne ili slabinske kraljeĹžnice,dolazi do oduzetosti nogu (paraplegije). Oduzetost moĹže biti kompletna ili dijelomi na. Kod kompletne povrede prekida se veza izme u mozga i kraljeĹžni ne moĹždine i kao posljedica toga nastaje potpuni gubitak pokreta i osjeta. Zbog toga prekida dolazi do remodeliranja kontrole motornih funkcija srediĹĄnjeg Ĺživ anog sustava. Kada nema oĹĄte enja, odnosno prekida, impulsi koji dolaze iz motornih stanica kore mozga djeluju inhibiraju e na lokalne strukture kraljeĹžni ne moĹždine koje sudjelu-

ju u stvaranju pokreta. Te strukture su motorne stanice kraljeĹžni ne moĹždine koje su vezane s miĹĄi em i s osjetnim Ĺživcem, koji donosi impulse iz miĹĄi a, odnosno osjetne niti, koje dolaze iz miĹĄi a. Te strukture kraljeĹžni ne moĹždine imaju stimuliraju i u inak na kontrakciju miĹĄi a. Iz tog razloga dolazi do ja e kontrakcije miĹĄi a, dolazi do spazma, zato govorimo o spasti noj paraplegiji, odnosno dolazi do pojave gr eva u miĹĄi ima. Lije enje gr eva kod paraplegije se sastoji u davanju lijekova protiv gr eva. Uglavnom se u tu svrhu primijenjuju baklofen, tizanidin, klonazepam (Rivotril), i gabapentin. Isto tako, moĹže se kod krajnje hiperaktivnih spasti nih miĹĄi a davati lokalno injekcije botulinum toksina koji se pokazao veoma e ikasnim. Primjenom raznih kombinacija spomenutih lijekova, mogu se posti i vidna poboljĹĄanja ĹĄto se ti e gr eva, ali primjena ovih sredstava ne utje e na poboljĹĄanje voljnih pokreta oduzetih udova.

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaĹže . njega ruku i nogu by Catherine nails

PiĹĄe: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Aroma masaĹža Aroma masaĹža pripada grupi energetskih masaĹža i dio je aromaterapijskog tretmana koji je namijenjen rjeĹĄavanju zdravstvenih problema te energetskih blokada u organizmu na izi koj, emocionalnoj, mentalnoj i duhovnoj razini. Taj u inak treba proiza i iz terapeutovog znanja o djelovanju aromaterapije, energetskim putevima i metodama primjene eteri nih ulja, te pokreta masaĹže. Izbor eteri nog ulja veoma je bitan .Najbolje je kada klijent sam po svom raspoloĹženju i vi enju izabere eteri no ulje (tzv. intuitivna aromamasaĹža) . Ete-

ri na se ulja mijeĹĄaju s baznim te tijekom masaĹže kroz pore ulaze u tkivo i krvotok i prenose se po cijelom tijelu , gdje ovisno o ulju i njegovom kemijskom sastavu djeluju na odre ene organe, tkiva, Ĺživ ani sustav. Tako er djeluju i svojim mirisima na emocije i duh, a pokreti gla enja koji su naj eĹĄ i kod aromamasaĹže podrĹžavaju protok energije te uravnoteĹžuju energetsko polje klijenta. AromamasaĹža ima izuzetno opuĹĄtaju e, umiruju e, osvjeĹžavaju e i energetsko djelovanje. Svakako preporu am isprobati!

pri a... Opet smo na po etku, novogodiĹĄnje su proslave iza nas, treba se otrijezniti... A, ve jeste? Ne znate je li vam ova lagana sjeta u grudima od postalkoholne depresije ili onako od Ĺživota, od niza pitanja ĹĄto sad na po etku godine, nakon ĹĄto smo izredali sve lijepe Ĺželje, nasluĹĄali se svojih i tu ih obe anja i planova, odjednom lete po glavi: uh, koliki mi je minus na ra unu, uh, treba po eti raditi, istiti ku u, i i u ĹĄkolu, ega da se najprije uhvatim?! MoĹžda vam je sve planove poremetila gripa, a moĹžda ste od svega toga privremeno pobjegli na austrijska ili talijanska skijaliĹĄta. Sve to ne e stvarno odgoditi novi po etak Ĺživotnih obaveza i ustaljenog ritma, stvari e se polako vratiti u kolote inu, nekome ve danas, a nekome za tjedan dana, nema veze. I ja se moram pribrati i usredoto iti na ove naĹĄe novinske razgovore. Prigovorili su mi da je onaj prethodni tekst bio pregust i preteĹžak za blagdane, pa danas ne u pretjerivati. Tri kralja donose snaĹžan dah krĹĄ anskog ugo aja, ĹĄto me inspirira za nastavak lani zapo etih promiĹĄljanja o vjeri i poboĹžnosti kao obiljeĹžju ljudske psihe. Mi psiholozi smo, na u enje mnogih koji znaju ĹĄto je predmet naĹĄeg znanja , vrlo pragmati ni, konkretni i neo ekivano nespekulativni, ne volimo puno misti icirati, zapravo nastojimo demisti icirati ljudsku duĹĄu i ponaĹĄanje. Zato u odmah navesti injenicu da vjerski doĹživljaji imaju neuro-

izioloĹĄke temelje, ĹĄto kaĹžu istraĹživa i na polju neuroteologije.To bi onako obi no re eno zna ilo da je Bog proizvod ljudskog mozga. Znam da vam trenutno nije do dubokog umovanja i nadam se da shva ate da u prethodnoj re enici nije re eno da je ovjek stvorio Boga. Ovdje se ne radi o zaklju ivanju tog dometa, ne emo ulaziti u raspravu je li Bog dao naĹĄem mozgu tu sposobnost da ga na taj na in spoznaje, pa onda imamo svijest i sve moĹždane funkcije koje sada znanstvenom tehnologijom i metodologijom nastojimo pratiti. Meta izi ke pretpostavke i znanstvena istraĹživanja dvije su posve razli ite osnove koje ne valja brkati, znate ono o kruĹĄkama i jabukama, zar ne? Iz nalaza ciljanih istraĹživanja mozga mogu e je zaklju iti da su vjerski doĹživljaji intenzivna emocionalna iskustva koja su usidrena u limbi kom sustavu, razvojno gledano najstarijem podru ju mozga. Evolucijski gledano, vrlo davno smo opremljeni tim ÂŤpaketomÂť emocija koje su vaĹžne za naĹĄe odrĹžanje, opstanak. O ito je da oduvijek i zauvijek moramo vjerovati, imati povjerenje u stvarnost u kojoj Ĺživimo, da bismo uop e Ĺživjeli, a koliko nas daleko i duboko ta naĹĄa evolucijska oprema moĹže odvesti u religioznost razlikuje se od osobe do osobe. Na kojoj god to razini bilo, u rasponu od prakti nodnevne do duboko misti ne, svako ljudsko bi e pronalazi u sebi okvir za nadu i povjerenje...

Udruga invalida rada Me imurske Ĺžupanije proĹĄle 2008. godine bila je veoma aktivna. U sklopu obiljeĹžavanja Me unarodnog dana invalida 3. prosinca Udruga invalida rada Me imurske Ĺžupanije organizirala je niz aktivnosti. U prostorijama Udruge provodila se kontrola krvnog tlaka i visina ĹĄe era u krvi, u suradnji s Domom zdravlja akovec, koji ja za tu priliku donirao sav potrebit potroĹĄni materijal, kao i utroĹĄeno radno vrijeme svoga stru nog osoblja. Udruga invalida rada tako er se pridruĹžila aktivnostima koje je organizirao Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske Ĺžupanije, te je u estvovala u radu okruglog stola s temom â&#x20AC;&#x153;Prava osoba s invaliditetomâ&#x20AC;&#x153;, a naglasak je bio na prava i obaveze davatelja i korisnika uzdrĹžavanja vezanih nekim od ugovora o uzdrĹžavanju, posjetu ustanovama za zbrinjavanje osoba s invaliditetom u VaraĹždinu, Dje jem vrti u â&#x20AC;&#x153;Masla akâ&#x20AC;&#x153; u akovcu, centru Caritasa akovec te centru u Orehovici. Prilikom obilaska skromno ali od srca lanovi Udruge darivali su korisnike, dok su u Orehovici izveli i niz skladbi na harmonici i gitari na sveop e odobravanje i oduĹĄevljenje korisnika centra. Tijekom 2008. godine Udruga je provodila cijeli niz aktivnosti prema planu i programu rada. Od svih aktivnosti vaĹžno je spomenuti neke. DruĹženje povodom 8. oĹžujka s glazbom, kojom prilikom su se darivale sve lanice Udruge prigodnim cvijetom, redovna godiĹĄnja SkupĹĄtina na kojoj su podnesena i prihva ena sva izvjeĹĄ a o radu u 2007. godini, jednodnevni izlet s posjetom SvetiĹĄtu Mariji Bistrici te kupanjem u Stubi kim toplicama. Od aktivnosti potrebno je spomenuti i prezentaciju s temom â&#x20AC;&#x153;PoboljĹĄanje kvalitete Ĺživota snomâ&#x20AC;&#x153;, aktivnosti â&#x20AC;&#x153;Radionica na otvorenomâ&#x20AC;&#x153; u organizaciji Saveza osoba s invaliditetom Me imurske Ĺžupanije, kojom prilikom su prezentirali umije e svojih lanova, a naro ito lanica u spremanju doma ih kola a svih vrsta, okrugli stol s temom

â&#x20AC;&#x153;Izmjene i dopune zakona o mirovinskom osiguranjuâ&#x20AC;&#x153; koji su stru no odrĹžali gospodin Petra , predsjednik, i gospodin Sokolaj, tajnik HSUIR-a, drugi ciklus informati kog opismenjivanja koji je dovrĹĄen koncem studenog, a edukaciju je zavrĹĄilo osam lanova Udruge koji su tijekom 2007. polazili ciklus osnovnog informati kog obrazovanja. Da bi se sve te aktivnosti mogle provesti, formiran je tim koje je izradom prijedloga projekta, te kroz raspisane natje aje osigurao inancijsku konstrukciju. Posebno je vaĹžno spomenuti da su po etkom kolovoza zapo ete aktivnosti na provo enju projekta â&#x20AC;&#x153;Organizirani oblik skrbi - sprje avanje institucionalizacijeâ&#x20AC;&#x153; koji e se nastaviti provoditi i tijekom 2009. godine. Cilj ovog projekta je da kroz organiziran obilazak najbolesnijih, inancijski najugroĹženijih lanova Udruge, te kroz aktivnosti pruĹžanja potrebite pomo i u ku anstvu, lanovi Udruge omogu e toj populaciji svojih lanova, a time i lanova njihovih obitelji ĹĄto kvalitetniji Ĺživot, produĹže njihov boravak u okruĹženju porodice, poznate druĹĄtvene zajednice, te i na taj na in pokuĹĄaju sprije iti institucionalizaciju, ĹĄto u krajnjoj varijanti donosi inancijsku uĹĄtedu ĹĄire druĹĄtvene zajednice. Korisnici ovog projekta jesu lanovi najslabijega imovinskog stanja, kao i najbolesniji lanovi koje je predloĹžio I.O. Udruge poĹĄtuju i zadane kriterije, zatim i lanovi njihovih obitelji, kao i ĹĄira druĹĄtvena zajednica poĹĄto e dio skrbi za tu populaciju preuzeti ovim projektom. U aktivnosti ovog projekta uklju it e se, pored volontera iz Udruge, i volonteri srednjih ĹĄkola iz akovca, te svojim radom doprinijeti ĹĄto kvalitetnijoj realizaciji svih predvi enih ispomo i korisnicima. Sve ove aktivnosti bilo bi nemogu e provesti bez su inanciranja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Me imurske Ĺžupanije, Grada akovca, kojima Udruga invalida rada Me imurske Ĺžupanije ovom prilikom najtoplije zahvaljuje.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana MaĹžurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

U prostorijama Udruge provodila se kontrola krvnog tlaka i visina ĹĄe era u krvi

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP Ĺ IMUNKO, pomo nici glavnog urednika: BoĹžena MALEKOCI-OLETI", Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajniĹĄtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: BlanĹĄa BlaĹževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeĹžana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Ĺ ardi, lektura: Monika Zor ec Ĺ˝IRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiĹĄnja 360 kn, polugodiĹĄnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poĹĄtarina); avio poĹĄiljke (935 kn (pretplata+ poĹĄtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ME\IMURSKE NOVINE 6. sije nja 2009.

PREDSTAVLJAMO

Sazrio mailišan

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Republici Hrvatskoj 1.1. - 31.12.2008. Proizvo a

koli ina

udio, %

1. Opel

11456

12,99%

2. Renault

8329

9,44%

3. Volkswagen

8283

9,39%

4. Peugeot

6674

7,57%

5. Škoda

6126

6,94%

6. Ford

5056

5,73%

7. Citroen

4855

5,50%

8. Fiat

3844

4,36%

9. Toyota

3752

4,25%

10. Suzuki

3661

4,15%

11. Hyundai

3172

3,60%

12. Mazda

3103

3,52%

13. Chevrolet

2204

2,50%

14. Seat

2194

2,49%

15. Kia

2124

2,41%

16. Mercedes

1870

2,12%

17. Honda

1825

2,07%

18. Audi

1747

1,98%

19. Nissan

1554

1,76%

20. BMW

1388

1,57%

21. Dacia

1292

1,46%

22. Volvo

534

0,61%

23. Alfa Romeo

526

0,60%

24. Lada

467

0,53%

25. Mitsubishi

467

0,53%

26. Smart

271

0,31%

27. Subaru

209

0,24%

28. Jeep

207

0,23%

29. Mini

147

0,17%

30. Lexus

145

0,16%

31. Ostali

735

0,83%

UKUPNO

88217

100%

Cijene goriva u RH 6,39 6,43 6,46 3,35

Formula1 kalendar 2009. Melbourne Kuala Lumpur Shanghai Sakhir Catalunya Monte Carlo Istanbul Silverstone Nürburgring Budapest Valencia Spa-Francorchamps Monza Singapore Suzuka Sao Paulo Yas Marina Circuit

29.3. 5.4. 19.4. 26.4. 10.5. 24.5. 7.6. 21.6. 12.7. 26.7. 23.8. 30.8. 13.9. 27.9. 4.10. 18.1 1.11.

6,39 6,57 6,46 6,52 3,35

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 27. prosinca 2008.

Hyundai akcija U novu 2009. Hyundai kre e s velikom i atraktivnom prodajnom akcijom “Tko rano rani, super popust grabi”. Od 2. sije nja u salonima Hyundaija mogu se kupiti modeli Hyundaija godišta 2008. po neponovljivim cijenama: i10 za 63.211 kn, i20 za 77.185 kn, Accent za 74.949 kn, i30 za 89.747 kn, i30CW za 108.582 kn, Sonata za138.926 kn, Tucson za 128.651 kn, Santa Fe za 192.639 kn. Akcija je limitirana za odre enu koli inu vozila sa lagera pa njeno trajanje vrijedi do rasprodaje istih.

MotoGP kalendar 2009. 1. Qatar 2. Japan 3. Španjolska 4. Francuska 5. Italija 6. Catalunya 7. Nizozemska 8. SAD 9. Njema ka 10. Velika Britanija 11. eška 12. Indianapolis 13. San Marino 14. Ma aarska 15. Portugal 16. Australia 17. Malezija 18. Valencia

Doha Motegi Jerez de la Frontera Le Mans Mugello Catalunya Assen Laguna Seca Sachsenring Donington Park Brno Indianapolis Misano Balaton Estoril Phillip Island Sepang Ricardo Tormo

12.4. 26.4. 3.5. 17.5. 31.5. 14.6. 27.6. 5.7. 19.7. 26.7. 16.8. 30.8. 6.9. 20.9. 4.10. 18.10. 25.10. 8.11.

WRC kalendar 2009.

Preliminarni podaci na dan 31.12. 2008. Izvor: Promocija Plus

Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

• Sa više od 322.000 proizvedenih primjeraka do kraja rujna 2008. i sa vlasnicima kao najboljim ambasadorima njegovih brojnih kvaliteta, 107 pruža efikasan i pametan odgovor na potrebe urbane mobilnosti i to sa velikim smiješkom

SPORT 1. Australia 2. Malezija 3. Kina 4. Bahrain 5. Španjolska 6. Monaco 7. Turska 8. Velika Britanija 9. Njema ka 10. Ma arska 11. Europa 12. Belgija 13. Italija 14. Singapore 15. Japan 16. Brazil 17. Abu Dhabi

Novi Peugeot 107

1. Rally Ireland 2. Rally Norway 3. Cyprus Rally 4. Vodafone Rally de Portugal 5. Rally Argen na 6. Rally d'Italia Sardegna 7. Acropolis Rally of Greece 8. Rally Poland 9. Neste Oil Rally Finland 10. Repco Rally Australia 11. Movistar RACC Rallye de España 12. Wales Rally GB

30.1. - 1.2. 13.2. - 15.2. 13.3. - 15.3. 2.4. - 5.4. 24.4. - 26.4. 22.5. - 24.5. 12.6. - 14.6. 26.6. - 29.6. 31.7. - 2.8. 4.9. - 6.9. 2.10. - 4.10. 23.10. - 25.10.

Poput mnogih vozila u ovoj kategoriji 107 je drugo ili tre e vozilo u obitelji i od ostatka konkurencije odska e po tome što su njegovi vlasnici ve inom obitelji koji ine 69% kupaca ( etvrtina ih je mla a od 35), ve i udio samaca koji žive sa roditeljima i manji udio umirovljenika. 107 nije izgubio niti jednu od svojih blistavih kvaliteta i u izvedbi sa 3 i sa 5 vrata, i nastavlja izražavati svoju cool i energi nu narav. Usprkos tomu 107 je zna ajno evoluirao stilski sa novim prednjim krajem koji je odlu niji i osebujniji. Novi profil prednje maske je sadržajniji i robusniji. Promijenjena je pozicija registarske plo ice koja sada postavljena niže, kao u ostatku Peugeot game, te je redizajniran

oblik otvora za usisa zraka sa novom križnom zaštitnom rešetkom. Novi prednji kraj sad ima ugra ene bo ne otvore za zrak sa mrežicom i ukrasnim dvodijelnim umetcima umjesto kojih je mogu e postaviti svjetla za maglu koja su dostupna kao opcija. Originalan i suvremen ugo aj dizajna prednjeg kraja dodatno je naglašen širokim umetcima od kroma na koje se nastavlja branik. Jedinstven profil koji obilježava 107 još je više izražen preko novog prednjeg kraja i novih 14“ Courdouan pokrova kota a sa sedam krakova koji poja avaju vitalnost automobila. Na stražnjem kraju se nastavlja prezentacija atraktivne strane 107 sa zatamnjenim stražnjim staklom koje dijeli ukošene konture stražnjih svjetala. 107

poja ava svoj urbani renome sa izdašnim zaštitni kim stražnjim branikom i crnim umetcima. Dvije potpuno nove boje “Mandaline Orange” i “Electra Blue” nadopunjavaju postoje i spektar: Caldera Black, Citrus Yellow, Scarlet Red, Carlinite Grey, Gallium Grey, Lipizan White da bi ukupno ponudili osam opcija. Putni ka kabina je osmišljena tako da naglasi vanjsku boju sa kontrastnim ili identi no obojanim umetcima, dodaju i maštoviti detalj. Jednostavna i unkcionalna unutrašnjost 107 obiluje originalnoš u – sjedala imaju integrirane naslone za glavu, jedinstveno naran asto osvjetljenje komandne plo e i kontrola pomo nih ure aja, instrument plo a sa izdvojenim mjera em okretaja. Unutrašnjost se razvila usporedno sa stilskim promjenama i novim bojama karoserije. Sa dodatno smanjenom potrošnjom goriva i s još više pažnje usmjerene prema o uvanju okoliša, 107 naglašava ekonomi nost svojih motora i nisku emisiju stakleni kih plinova, i sa 3-cilindri nim benzinskim i s HDI dizelskim agregatom. Da bi se pove ala udobnost pri vožnji, u potpunosti je redizajnirana zvu na izolacija putni ke kabine i smanjene su vibracije: dodani su zvu no izoliraju i materijali na stražnje blatobrane na trovratnoj izvedbi i nova konstrukcija stražnje police koja pomaže smanjenju buke iz stražnjeg dijela automobila, nova zvu na izolacija je zalijepljena na strukturu prednjeg dijela poda i nova prigušna remenica preko koje se pogone dodatni ure aji na motoru da bi se poboljšala akustika i nivo vibracija odre ene rekvencije kod benzinskih motora. 107 je dobio 4 zvjezdice na EuroNcap testu za sigurnost putnika i 3 zvjezdice za sigurnost djece, zahvaljuju i dizajnu, sigurnosnoj opremi i držanju ceste. Novi, redizajnirani Peugeot 107 o ekuje se na hrvatskom tržištu po etkom 2009. godine. ( oto: Peugeot)

Auto Biš an za Blaženka Lackovi a U ponedjeljak, 29. prosinca u prostorijama Auto ku e Biš an u Velikom Trgoviš u proslavljeni rukometaš i reprezentativac Hrvatske, Blaženko Lackovi preuzeo je klju eve Nissana od g. Dragutina Biš ana, direktora tvrtke Auto Biš an, ovlaštenog koncesoinara Nissana. Uo i po etka Svjetskog rukometnog prvenstva koje se održava u Hrvatskoj g. Biš an odlu io se na suradnju s “doma im” de kom, Blaženkom Lackovi em koji je iz nedalekog Novog Maro a. Suradnja g. Biš ana s rukometašima zapo ela je ve ranije, s Davorom Dominikovi em, a ovom je prilikom samo nastavljena. Auto Biš an ovlašteni je kocesionar marke Nissan sa dva potpuno opremljena prodajno-sevisna centra, u Velikom Trgoviš u gdje je i sjedište tvrtke te poslovnom jedinicom u Varaždinu koja pokriva ak tri županije: Varaždinsku, Me imursku te Koprivni ko-križeva ku. Na kraju ugodnog druženja, u blagdanskom ozra ju, g. Biš an je poželio mnogo sportske sre e i zdravlja Blaženku koji je uzvratio s estitkama i obe anjem za dobrim plasmanom na predstoje em Svjetskom prvenstvu.

6. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

Lancia Delta

Lancia Delta 1.9 Twin Turbo sa 190 KS: najmo niji motor u klasi Lancia Delta je idealan odgovor na tri temeljna, esto i me usobno suprotna, zahtjeva klijenta današnjice: naime, nudi prostranost velike limuzine ali uz dužinu kompakta; snagu sportaša, ali uz ekološku razinu emisije ispušnih plinova i ekonomi nu potrošnju; opremu najviše razine, ali uz realnu cijenu. Lancia Delta dakle, zadovoljava potrebe današnje pres žne mobilnos zahvaljuju i “downsizing” logici, to jest zajam i luksuz i performanse više klase, uz smanjene troškove, dimenzije i potrošnju. U ovaj kontekst ulazi i premijera 1.9 Twin

Turbo Mul Jet motora sa 190 KS (Euro 5), inova vnog agregata koji potvr uje napore Lancia Automobiles-a na polju zaštite okoliša kako u segmentu smanjenja emisije ispušnih plinova tako i u smanjenju potrošnje. Sve to uz još ve e is canje briljantnos , elas nos i užitka upravljanja koji oduvijek izdvajaju model. Novi 1.9 Twin Turbo Mul Jet nastao je iz 1.9 Mul jet motora, a proizveo ga je FPT – Fiat Powertrain Technologies i predstavlja najmo niji motor u svojoj klasi – najve a snaga od 190 KS i najve i okretni moment od 400 Nm pri 2.000 okretaja u minu – zahvaljuju i sustavu turbo napajanja u “dva stupnja” koji ga izdvaja od drugih. Naime, posebnost 1.9 Twin Turbo Mul Jet motora predstavlja primjena dvaju turbopunja a: Jedan kompaktni, manji, koji jam i brz i snažan odgovor pri najnižim brzinama te jedan ve i koji osigurava vrlo visoku snagu. Posebice, zahvaljuju i pneumatskim brizgaljkama koje nadzire elektronska centrala, do 1.500 okretaja u minu u

funkciji je „mala“ turbina. Od 1.500 do 3.000 okretaja pridružuje se i velika. Preko 3.000 okretaja u funkciji je samo ova posljednja. Osim toga, ukoliko se uzme u obzir visoka izlazna snaga (oko 100 KS/litra), 1.9 Twin Turbo MultiJet izravno se natje e sa benzinskim motorima isklju ivo sportskog karaktera. Bez da ra unamo da se dostupnost od oko 70% okretnog momenta ve pri 1.250 okretaja u minu pretvara u trenutan odgovor motora na svaki zahtjev klijenta. Najzad, uparen sa šest-brzinskim ru nim mjenja em, novi 1.9 Twin Turbo Mul Jet motor nudi izvrstan užitak upravljanja koji je teško dos i. Kao što to pokazuju i vrijednosti najve e brzine (222 km/h) i ubrzavanja od 0 do 100 km/h (za nepunih 7,9 sekundi). Nakraju, uz ove uzbudljive performanse, potrošnja i emisija ispušnih plinova automobila Lancia Delta 1.9 Twin Turbo iste su kao i kod 1.9 Multijet motora sa 150 KS: 5,7 l/100km u mješovitoj vožnji, uz emisiju CO2 jednaku iznosu od 149 g/km. Kao

kad bi kazali da se postiglo pove anje snage za skoro tre inu uz energetski trošak koji je jednak nuli, a novi je motor homologiran na Euro 5.

ME\IMURSKE NOVINE 6. sije nja 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.

Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia Sandero već od 55.555 kn

GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*

www.dacia.hr

Think big.

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311

6. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Mancini ne zabija previĹĄe na terenu, ali â&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;Najbolje poprsje Italijeâ&#x20AC;? nije dospjelo do naru ja napada a Milana, ve je te sre e bio njegov rival iz Intera Brazilac Mancini. Iako legenda koja kruĹži Italijom kaĹže da se svaka ljepotica s izazovnim poprsjem mora prije ili kasnije pojaviti na televiziji u ulozi voditeljice, kao i spavati s napada em Milana Pippom Inzaghijem. Sara Varone prvi je dio misije ispunila, a ho e li i drugi â&#x20AC;&#x201C; ostaje za vidjeti. Za sada je u prednosti Mancini koji ina e nakon Rome jako rijetka zabija i u dresu Intera. O ito mu â&#x20AC;&#x153;toâ&#x20AC;? bolje ide â&#x20AC;&#x153;izvan terenaâ&#x20AC;?. Ina e, 36-godiĹĄnja ljepotica je diplomirala psihologiju i nakon toga 2006. odlu ila postati, tek s 33 godine, model i doma ica emisije Buona Domenica uz tako er vrlo

izazovnu Elisabettu Gregoraci. Iako u zrelim godinama, o ito je netko joĹĄ uvijek na vrijeme primijetio njezine â&#x20AC;&#x153;prave aduteâ&#x20AC;?. Sara se u slobodno vrijeme odli no zabavlja s Amantinom Mancinijem s kojim je vi ena u no nim provodima. Ona si to moĹže priuĹĄtiti, ali Mancini ne izgleda previĹĄe dobro na terenu. Ina e, ro ena Rimljanka je zbog svojih zamamnih oblina ve zaradila nadimak â&#x20AC;&#x153;najbolje poprsje Italijeâ&#x20AC;? i brzinom svjetlosti osvojila svijet talijanskog showbiznisa. Sara je kao i sve talijanske starlete snimila i kalendar za 2009. godinu (donosimo fotke za travanj i prosinac), koji e zasigurno krasiti velik broj talijanskih automehani arskih radionica. I ne samo njih!

TOP LISTA DOMA IH 01. ESKIM VATRA 02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK 03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMA IH KOMEDIJA

TOP 20

04. SOL U AJU E.N.I. 05. IPAK PRLJAVO KAZALIĹ TE

01. SRETAN BOĹ˝I , SRETNA NOVA GODINA -

06. ZVON ICU MOĹ˝E BITI SRAM

DINO DVORNIK . DAVOR GOBAC

PAVEL

02. IPAK - PRLJAVO KAZALIĹ TE

07. KIĹ A LIDIJA BA I

03. ESKIM - VATRA

08. U INI NEĹ TO DANAS

04. PROTULETJE SE ODPIRA (reggae) -

RAMIREZ

KOMEDIJA

09. NE KUNI SE

05. ZNAM DA POSTOJI LJUBAV - FLYER

BORIS NOVKOVI

06. U INI NEĹ TO DANAS - RAMIREZ

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

07. SOL U AJU - E.N.I.

Kate Winslet pokazala zanosno tijelo u filmu â&#x20AC;&#x153;The Readerâ&#x20AC;?

U kino dvorane stiĹže istovremeno nekoliko ilmova koji govore o njema kom nacizmu za vrijeme II. svjetskog rata. Film â&#x20AC;&#x153;Valkayrieâ&#x20AC;? u kojem glumi Tom Cruise donosi poznatu pri u o zavjeri protiv Hitlera, dok je moĹžda najkontroverzniji onaj britanski â&#x20AC;&#x153;The Readerâ&#x20AC;?. Naime, taj ilm ra en je prema nagra ivanom romanu Bernharda Schlinka o muĹĄkarcu koji nakon II. svjetskog rata saznaje da je Ĺžena u koju je zaljubljen bila SS-ovka i uvarica u Auschwitzu! Glavnu ulogu glumi 33-godiĹĄnja Kate Winslet, koja se nakon godina osciliranja u kilaĹži ponosno skinula u novom ilmu (na slici jedna od goliĹĄavih scena iz The Readera) i otkrila iguru koju nikad nije imala. NoĹž, dublerica ili efekti? NiĹĄta od navedenog.

Novo tijelo je samo njeno. - Postigla sam svoju najbolju liniju. JoĹĄ uvijek ne vjerujem u ovu ludost oko mrĹĄavljenja, ali pazim ĹĄto jedem i ne trpam se okoladnim keksi ima. Ne idem na itness jer nemam vremena, ali vjeĹžbam pilates uz DVD svakog dana nekih 20 minuta ili viĹĄe, rekla je 33-godiĹĄnja glumica, koja se ovih dana vratila u srediĹĄte ilmske pozornosti kako ulogom u The Reader, tako i u ilmu â&#x20AC;&#x153;Revolutionary Roadâ&#x20AC;? gdje igra glavnu ulogu uz Leonarda DiCapria. Stalo mi je do toga ĹĄto ljudi misle o meni. Ne Ĺželim ispadati pretenciozna prevarantica, komentirala je nakon niza kritiziranih naslovnica koje su bez njenog pristanka retuĹĄirane u fotoshopu.

Jelena voli razmjenjivati lascivne poruke

09. KAO KIĹ E KAP - JACQUES HOUDEK 10. BLUES ZA MOJU MAJKU - STILLNESS

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

TOM JONES

02. UNTIL THE DAY IS DONE - R.E.M

04. HUMAN - KILLERS

03. CHINESE DEMOCRACY -

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

GUNâ&#x20AC;&#x2122;S & ROSES

KATY PERRY

04. HUMAN - KILLERS

06. WARM THIS WINTER -

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD - KATY PERRY

GABRIELA CHILMI

06. SEX ON FIRE - KINGS OF LEON

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

07. MILES AWAY - MADONNA

08. MILES AWAY - MADONNA

08. ONE AND ONLY - NELLY

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

09. WOMANIZER - BRITNEY SPEARS

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

10. INFINITY 2008 -

- Ajd diraj se, Ĺželim misliti na to, samo je jedna od lascivnih poruka koje su Janko Popovi Volari i Jelena Velja a izmjenjivali tijekom njezinog boravka u Ljubljani na jednom izboru ljepote, a koje su zahvaljuju i budnosti jednog fotografa procurile u javnost. Rije je o porukama koje su junak â&#x20AC;&#x153;Ponosa Ratkajevihâ&#x20AC;? i glumica te scenaristica izmjenjivali tijekom izbora Miss Casino Congo, a koje je snimio fotograf koji se nalazio iza nje, prvi je u Hrvatskoj prenio Index.hr. Osim velike strasti Jelene i

TJEDNI KALORIFER Angela

08. DODIRI OD STAKLA - NINA BADRI

John

Janka, otkrivena je i maĹĄtovitost glumca koji je svojoj dragoj napisao: â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝elim da barem nasloniĹĄ ruku na nju golu i da je miriĹĄeĹĄ pred svim tim ljudimaâ&#x20AC;?. To da se Jelena, koja je bila lanica Ĺžirija, stalno dopisuje primijetili su i organizatori, koji su je opomenuli, no ona je sve ignorirala i nastavila sa â&#x20AC;&#x153;sms seksomâ&#x20AC;?. Iako su krenule pri e da je njihova veza u krizi, izmjenjivanje lascivnih seksi poruka o ito govori da su Janko i Jelena zapravo na vrhuncu o ito i te kako strastvenog odnosa.

GURU JOSH

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA ME IMURJE

01. ET PRAZAN STAN 02. TOĹ E PROESKI NESANICA

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

03. DRAĹ˝EN ZE I IDI IDI

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 04. ANTONIJA Ĺ OLA DOMA IH

03. COLONIA

GDJE JE SRCE TU JE DOM

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. TONY CETINSKI

04. VLADO JANEVSKI

UMIREM 100X DNEVNO

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. TOĹ E PROESKI

05. KINGS ZAKUNI SE

JOĹ I DANAS ZAMIRIĹ I TREĹ NJA

06. BORIS NOVKOVI RUĹ˝O SNENA

07. NINA BADRI

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM

DA SE OPET TEBI VRATIM

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. HARI VAROĹ ANOVI I Ĺ˝ERA

09. LEO DVIJE VATRE

DOK MILJACKA PROTI E

10. BORIS BABAROVI

09. DINO DVORNIK HIPNOTIZIRAN

TI NISI VIĹ E MALENA

10. JINX PORED MENE

M >

6. sije nja 2009.

Uz folklornu sekciju nastupila je i mlada folklorna sekcija

U dvorani Društvenog doma Pribislavec predstavila se i vokalna sekcija KUD-a “Kaštel” Pribislavec

DONJI PUSTAKOVEC

KUD “KAŠTEL” Pribislavec obilježio deset godina rada i djelovanja

Proslavom do 330. izlaska na pozornicu Boži ni koncert i podjela plaketa

Kulturno - umjetni ko društvo “Kaštel” Pribislavec potkraj prosinca obilježilo je deset godina rada i djelovanja. U dvorani Društvenog doma Pribislavec izveden je cjelokupni repertoar svih sekcija koje djeluju unutar društva u proteklih deset godina. Osim nastupa folklorne sekcije, posjetitelji su uživali u nastupu mlade folklorne sekcije, dramske i vokalne sekcije. Ovom prigodom KUD “Kaštel” zahvalio je svima koji su na bilo koji na in pomogli u ostvarenju njihovih ciljeva pa su u skladu s tim podijeljena priznanja i zahvalnice. Diplome bron anog odli ja za deset godina rada u ime Hrvatskog sabora kulture zaslužnima je predao tajnik HSK-a Mirko Kova evi , a primili su ih Alenka Oreški, Daša Šari , Dragica Mihalkovi , Damir Fodor, Antun Belec, Zlatko Okreša, Vesna Trupkovi i Štefanija Mihalic. Današnje kulturno - umjetni ko društvo kontinuirano radi nešto više od deset godina. Kad je osnovano 1998. godine, nosilo je naziv KUD Pribislavec, da bi kasnije 2001. godine, odlukom tadašnjeg rukovodstva, preimenovano u KUD “Kaštel” Pribislavec. Za vrijeme svog djelovanja kroz društvo je u svojstvu lanova po pojedinim sekcijama prošlo 118 odraslih i 47 djece. Od svoga prvog nastupa, u kojem su nastupili u posu enim nošnjama u svibnju 1998. godine, a koji je bio organiziran sa svrhom prikupljanja sredstava za nabavljanje nošnji i instrumenata, do današnjeg dana, kada su stekli zavidnu kolekciju instrumenata i narodnih nošnji, izdvojeno je tisu e sati mukotrpnog

Povodom desete obljetnice izveden je cjelokupni repertoar svih sekcija koje djeluju unutar društva

rada i proba. Rezultat tog rada jesu nastupi u 5 država Europe, 11 županija Hrvatske, 78 mjesta i gradova, 5 internacionalnih smotri, 7 nastupa državnog ranga, 47 županijskih smotri. Organizirali su 18 humanitarnih koncerata te snimili vlastiti nosa zvuka s autorskim pjesmama. Nastupili su 139 puta u Pribislavcu, što je u prosjeku više od jedanput mjese no u proteklih deset godina. Nastup povodom proslave 10 godina rada bio je njihov 330. izlazak na pozornicu u svojstvu predstavnika KUD-a “Kaštel”, iz ega se može zaklju iti da su na nastupima proveli 11 mjeseci u 10 godina. (H. Ze ar)

Boži ni koncert u Donjem Pustakovcu održan u nedjelju donio je i malu sve anost. Mjesni odbor Donji Pustakovec odlu io je plaketama, odnosno bakrorezima s motivom kapelice Marije Kraljice nagraditi sve one koji su pomogli razvoju mjesta u 2008. godini. Zbog iznimno dobrih odnosa s vlastima u Zagrebu, o emu je govorio saborski zastupnik te predsjednik Skupštine Me imurske županije ali i žitelj Donjeg Pustakovca Vladimir Ivkovi , 2008. godina je za mjesto Donji Pustakovec i za op inu Donji Kraljevec jedna od najboljih godina po ulaganjima u društveni standard. Kanalizacija je pri završetku, a Društveni dom u Donjem Pustakovcu postao je od ružnog pa eta prava ljepotica u kojemu je ugodno boraviti. Ure uje se i park uz centar mjesta. Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat rekao je da su u tijeku napori da se nakon izgradnje kanalizacije urede i ceste u op ini, a uredit e se postupno i svi društveni domovi kulture.

Plakete MO-a Donji Pustakovec, kojima Mjesni odbor zahvaljuje svima koji su na neki na in pomogli, primili su predstavnici Hrvatskih voda, VGI Varaždin, Me imurske vode, tvrtka urkin, Ministarstvo kulture, Ministarstvo gospodarstva, Uprava za obrt, Me imurska županija, Me imurjeplin, Elektra akovec te dirigenti Mješovitoga pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski” i Županijski tamburaški orkestar Me imurske županije. Plakete, u naravi bakroreze kapelice, podijelio je i estitao dobitnicima predsjednik Mjesnog odbora Stjepan Kramar. Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”, kao i vokalne skupine zbora, izveo je pregršt manje ili više poznatih boži nih pjesama te zasluženo dobio pljesak cijele dvorane. Tradicionalna “Tiha no ” otpjevana je ovaj put na njema kom jeziku. U zadnjem dijelu zajedno su nastupili pjeva ki zbor i ŽTO Me imurje izvevši popularne boži ne arije, uz naizmjeni no vodstvo dirigenata Senke Bašek Šamec i Borisa Novaka. (J.Š.)

M >

6. sije nja 2009.

ZLATNI PIR obitelji Jelene i Antuna Mar eca iz Knezovca

“Pedeset godina prošlo nam je u trenu” U restoranu “En i” u Šenkovcu subotu 3. sije nja održana je druga svadba, zlatni pir Jelene i Antuna Mar eca iz Knezovca, koji su na taj na in proslavili prvih 50 godina braka. Prva je svadba bra nog para Mar ec održana to no 3. sije nja 1959. godine, a mladenci, danas u najboljim godinama, sje aju se svakog detalja. Svadba je te davne godine održana u Knezovcu i trajala je dva dana, a prvog dana zalepršao je snijeg. Ku ni starješina bio je stric mladoženje Stjepan Mar ec, koji je svadbu organizirao uz stare me imurske obi aje, dok je goste

zabavljao doma i sastav u kojemu su bili svakovrsni instrumenti. Neposredno prije u Knezovec je stigla struja, pa je svadba organizirana uz svjetla žarulja. Od narodnih obi aja, tu je bila “Baba gljive bere”, zatim ples sa zeljem, ali i ophod mlade i mladoženje tri puta oko svadbenog stola koji je za tu priliku bio postavljen u dvorištu i koji, po pradavnim vjerovanjima, simbolizira svjetlost i plodnost. U istu svrhu u ranim jutarnjim satima u no i svadbe zapaljeni su krjesovi uz cestu. Za Knezovec pak je posebno karakteristi an bio obred plesa mlade i mladoženje, koji su morali

Zajedni ka fotografija obitelji Mar ec i brojne rodbine izbjegavati brojne drvene cjepanice koje su im gosti na svadbi bacali pod noge za vrijeme plesa. Na vjen anje se pošlo s tri automobila, a održano je u Svetom Jurju na Bregu. Antun Mar ec proveo je svoj radni vijek kao stolar, održavaju i vojne objekte u akovcu, Varaždinu, a po potrebi i Bjelovaru. Tako je bilo sve do kolovoza 1991. godine, kad je cijela gra evinska sekcija bivše vojarne u akovcu dala ostavku i otkazala poslušnost tadašnjoj vojsci. Zadnje dane, neposredno prije po etka rujanskih doga anja 1991. godine i blokade vojarni, Antun Mar ec proveo je popravljaju i stolariju na vojnom objektu na Ivan ici, da bi zatim svi na održavanju napustili svoja radna mjesta na kojima su godinama radili. Nakon blokade vojarni i oslobo enja od JNA, Antun Mar ec radi sve do 1993. godine na ure enju vojarne u akovcu, a zatim odlazi u zasluženu mirovinu. U šali kaže: - Otišao sam u mirovinu da postanem poljoprivrednik, ljepše je raditi na svježem zraku nego u radionici gdje ti svi pušu za vrat i pitaju kad bu gotovo. Supruga Jelena, ro ena Toplek, najviše je bila doma, te brinula o djeci, sinu Zlatku i k erki Danici, koja su ve odrasla. Sin Zlatko Mar ec živi sa suprugom Mirjanom u Knezovcu. I sam djed ve dvije godine, po zanimanju je voza i radi u Me imurskoj županiji te svakodnevno vozi župana i dožupana, a ini da e i njegov sin Karlo o evim stopama jer navija za

automobilizam i ima voza ke ispite i sklonosti, dok njegova k erka Lucija, unuka bra nog para Mar ec koji slave zlatni pir, brine o maloj Melisi. K erka Jelene i Antuna Mar eca, Danica, udana je i majka je troje djece, Marka, Helene i Katarine, te sa suprugom živi u Lopatincu i nosi prezime Šafari . Radi kao prodava ica u akovcu, te brine o djeci. ini se da e i u toj obitelji biti voza a, poznati skuplja starih automobila i motocikala iz Lopatinca te priznati autolimar Šafari joj je - punac. Zlatni pir obitelji Jelene i Antuna Mar eca prošao je u vedrom i veselom druženju više generacija Mar eca te rodbine, a po drugi je put rezana i torta za mladence, a bilo je i plesa. Mladenci, a posebno Antun Mar ec, nisu se mogao na uditi kako je brzo prošlo pedeset godina braka, kaže da je to bilo u trenu i da mu nije jasno kako je prošlo toliko godina. Od mnoštva šala, izre enih te ve eri, najuvjerljivija je bila ona o tome kako se srušila crkva u Lopatincu. Kažu da se crkva srušila zbog toga što je zvonar previše zvonio, uz potkopane temelje. Naime, jedno zvono teško je 4 tone, a drugo 2 tone, a takva težina ljuljala je stari zvonik i kad nije bilo radova. No crkva e uskoro biti obnovljena na radost svih. Svi nazo ni zaželjeli su bra nom paru Mar ec da proslavi i stotu obljetnicu braka, a kako je napomenulo više gostiju, “poslije kako bude”. (J. Šimunko)

Torta za mladence

6. sije nja 2009.

sport@mnovine.hr

Najbolja mom ad je RK Perutnina Pipo IPC

Najbolja ekipa jesu rukometaĹĄice Ĺ˝RK akovec

PROGLAĹ ENI najbolji sportaĹĄi Grada akovca

Gimnastika ima najbolje sportaĹĄe, a rukomet ekipe Uo i Nove godine tradicionalno su proglaĹĄeni najbolji sportaĹĄi Grada akovca za minulu 2008. godinu. Ve ih dilema nije bilo. Za najboljeg sportaĹĄa proglaĹĄeni je gimnasti ki dvojac: Filip Ude i Tijana Tkal ec, dok su najbolje ekipe iz rukometa: RK Perutnina Pipo IPC i Ĺ˝RK akovec. Filip Ude je osvajanje dva sjajna srebra na OI u Pekingu i EP u Laussaneu uvjerljivo stekao naslov najboljeg u Hrvatskoj, pa je tako najbolji naravno i u akovcu. I ne misli odustati i u budu nosti od ove titule. Kako je najavio u prigodnom govoru zahvale na ovoj sve anosti â&#x20AC;&#x153;cilj je zaokruĹžiti brojku na 10 uzastopnih naslova najboljeg sportaĹĄa akovca i Me imurja i onda to mjesto prepustiti mla im kolegama iz kluba koji dolaze poput Dudeka, Vinka, Novaka i drugihâ&#x20AC;?. Filip je prilikom proglaĹĄenja najboljeg sportaĹĄa dobio â&#x20AC;&#x153;standing ovationâ&#x20AC;? koji je potrajao nekoliko minuta. Tijana Tkal ec konkurenciju je imala samo u 3. mjestu na PH za atleti arke Marije HiĹžman, ali su prevagnuli njezini naslov seniorske prvakinje Hrvatske, iako je i

tu konkurencija bila prakti ki â&#x20AC;&#x153;bez konkurencijeâ&#x20AC;?. U muĹĄkoj ekipnoj konkurenciji niz vrijednih dostignu a akove kih klubova. Me utim, drugo mjesto Perutnine Pipo IPC I. HRL i nastup u Kupu europskih kupova ipak su daleko najvrijedniji rezultat. U Ĺženskoj ekipnoj konkurenciji nije bilo dilema. Osvajanjem naslova prvaka II. hrvatske Ĺženske rukometne lige rukometaĹĄice Ĺ˝RK akovec najbolje su u gradu. Podijeljeno su i priznanja klubovima koji su slavile â&#x20AC;&#x153;okrugleâ&#x20AC;? jubileje, ali se nije zaboravilo i na najmla e oni koji su bili najmarljiviji u nastupu u akove kim sportskim kampovima. Predsjednik Zajednice udruga Grada akovca Bojan RuĹži zahvalio je svima sportaĹĄima na vrhunskim dosezima, kao i trenerima, upravama klubova i sponzorima, te naravno Gradu akovcu na potpori kako klubovima, tako i Zajednici. Posebno je naglasio vaĹžnost sportskog ljetnog kampa koji je postao tradicija i okuplja sve viĹĄe najmla ih, pa su stoga oni i posebno nagra eni ovom prilikom.

NOMINACIJE

Najbolja sportaĹĄica Tijana Tkal ec i najbolji sportaĹĄ Filip Ude

Za najbolju ekipu 2008. godine: Ĺ˝RK akovec i AK Me imurje akovec - Ĺženska seniorska ekipa Za najbolju mom ad 2008. godine: RK Perutnina Pipo IPC, AK Me imurje - muĹĄka seniorska mom ad, SK Katarina Zrinska akovec - seniorska mom ad , KK Ĺ˝eljezni ar akovec - juniorska mom ad. Za najbolju sportaĹĄicu 2008. godine: Tijana Tkal ec (GK Ma-

PRIZNANJA UDRUGAMA ZA DOPRINOS SPORTU: U ime svih nagra enih zahvalio je najbolji hrvatski sportaĹĄ Filip Ude, dok je akove ki gradona elnik Branko Ĺ alamon uz zahvalu sportaĹĄima na iznimnim uspjesima, posebice Filipa Ude obe ao daljnju potporu grada sportu i sportaĹĄima

u okviru mogu nosti, uz sre ivanje sportske infrastrukture poput SRC Mladost koji e uskoro dobiti kvalitetu viĹĄe umjetnom rasvjetom, novom streljanom i garderobni prostor. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

U AUSTRALIJI novi teniski povratak najbolje me imurske tenisa ice

Ivana Lisjak eka kvalifikacije Melbournea I dok smo se mi tek zapo eli u srijedu pripreme za do ek Nove 2009. godina me imurska teniska ekspedicija (Ivana Lisjak, njezin trener Darko Dolovi , sparing partner Petar Kau i ...) u australskom gradu Brisbane na viĹĄe od 30 stupnjeva Celzijusa do ekala je Novu godinu. Naime, u tom gradu igra se prvi teniski turnir 2009. godine iz WTA Tour serije nagradnog fonda 220.000 $. U kvali ikacijama Brisbanea koje kre u 2. sije nja trebala je igrati Ivana Lisjak (21) uo i nastupa u kvali ikacijama prvog od etiri najve a svjetska turnira kvali ikacija Grand Slama u Melbourneu odigrati turnir u tom tre em po

veli ini australskom gradu i najve em u saveznoj drĹžavi Queensland gdje je nedavno napravljen ogroman teniski centar s terenima za ak tri podloge (hard â&#x20AC;&#x201C; Rebound Ace, zemlja i trava) s velikom srediĹĄnjom natkritom teniskom arenom. Naravno turnir se igra na podlozi na kojoj se igra i GS u Melbourne â&#x20AC;&#x201C; Rebound Ace. Me utim, niĹĄta od tog nastupa, jer joj ranking nije bio dovoljan za ulazak u kvali ikacije. Naime, prag za ulazak bio je izrazito visoki 166. mjesto WTA liste, a Ivana ima zaĹĄti eni ranking 215. Obi no su na po etku godine igra ice u kvale australskih turnira ulazile s puno niĹžim rankingom, ali nakon po-

rijan Zadravec Macan akovec) i Marija HiĹžman (AK Me imurje akovec) Za najboljeg sportaĹĄa 2008. godine: Filip Ude i Nikola Ude (GK Marijan Zadravec Macan akovec), KreĹĄimir Ĺ trukelj i Igor Mirkovi (SK Katarina Zrinska akovec), SiniĹĄa Gori anec i Mirko HiĹžman (AK Me imurje akovec), Nikola Turk (KK Ĺ˝eljezni ar akovec)

stroĹžene procedure otkazivanja turnira od strane vodstva WTA toura nije bilo otkaza, ve je ve ina prijavljenih igra ica i doĹĄla u Brisbane. Ivana ina e marljivo trenira ve desetak dana s igra icama koje igraju na tom turniru, dobro se osje a, ali niĹĄta ne obe ava, niti o ekuje, kako isti e. Svaki novi po etak je teĹžak i neizvjestan, pa tek treba vidjeti u kojem smjeru e krenuti ovaj povratak. Naravno da se nakon ove situacije ne osje a baĹĄ najbolje, posebice jer joj je na treninzima iĹĄlo jako dobro, ali treba se okrenuti onome ĹĄto slijedi. U 2009. godinu Lisjak ina e kre e sa zaĹĄti enim rankingom

zbog prijavljene ozljede u proĹĄloj godini kad je u tom trenutku bila 215. tenisa ica svijeta, ali taj ranking moĹže koristiti samo na 7 turnira na kojima bi trebala pokazati moĹže li isti zadrĹžati ili ak poboljĹĄati. Kako za sedam dana kre e kvali ikacije Melbourneu cijela ekspedicija seli u taj australski megapolis s nadom da e 13. sije nja Ivana zaigrati u kvali ikacija prvog Grand slama sezone iako je trenuta no 9 mjesta izvan. Ali, tu je uvijek puno viĹĄe otkaza, pa prvi nastup u ovoj sezoni u ne bi trebao do i u pitanje. Ostaje za vidjeti kakav e biti Ĺždrijeb i ĹĄto e Lisjak pokazati u prvom sluĹžbenom me u nakon duĹžeg vremena. (D. Zrna)

KUGLA KI KLUB â&#x20AC;&#x17E;Ĺ˝ELJEZNI ARâ&#x20AC;&#x153; AKOVEC - 30 godina djelovanja, KUGLA KI KLUB â&#x20AC;&#x17E;ZANATLIJAâ&#x20AC;&#x153; AKOVEC - 50 godina djelovanja, Ĺ AHOVSKI KLUB â&#x20AC;&#x17E;SLOBODAâ&#x20AC;&#x153; MIHOVLJAN 25 godina djelovanja, Ĺ AHOVSKO DRUĹ TVO â&#x20AC;&#x17E;ME IMURJEâ&#x20AC;&#x153; AKOVEC - 75 godina djelovanja. SPORTSKI KAMPOVI Nagra ena je III. OĹ akovec, kao ĹĄkola s najve im postotkom sudionika, dok su dodijeljena i priznanja: zlatna, srebrna i bron ana medalja sudionicima

s najve im brojem sudjelovanja. Zlatna medalja (9 sudjelovanja): Klara KalĹĄan, Jurica Leskovar, Tin Novosel i Juraj Vrhar; srebrna medalja (8 sudjelovanja): Sebastijan Krznari , SaĹĄa Leskovar, Ian Ma ari , Leon Nesti i David Ĺ tefulj, bron ana medalja (7 sudjelovanja): Tomislav Belovi , Sara Cmre ki, Iva KalĹĄan, Barbara Kancijan, Maria Leva i , Nikola Mihinja , Marta Ov ar, Oskar Ov ar, Vinka Siladi, Antun Ĺ afari , Dominik Vrbanec, Filip Zrna i Karlo Ĺ˝ganec.

16. rujna 2008. 6. sije nja 2009.

ZAVRŠNICA Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu

MEMORIJALNA malonogometna liga Josip Francki Joja

Zanimljivih dvadesetak dana malog nogometa

Nove pobjede Trgošpeda i Fortune, prvi bodovi Letine

Bliži se završnica tradicionalnog Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu. Danas (ponedjeljak) 5. sije nja na rasporedu je polufinale, sutra 6. sije nja je završni dan. Ve ih iznena enja nije bilo, iako kao što je uvijek ne mogu sve kvalitetne ekipe sti i do kraja. Po onome što su prikazali u prethodnih utakmica u seniorskoj konkurenciji najbliži naslovu pobjednika bili su Limarija Kova Lopatinec i Arm. Obrt Cilar M. Središ e, ali kao i uvijek svako iznena enje je mogu e, a isto vrijedi i za konkurenciju seniora i pionira.

REZULTATI ODIGRANIH UTAKMICA ETVRTFINALA: ALPRO ŠARDI (Selnica) – MARKET PLUS AS (Donja Dubrava) 4 - 1, MALI ZELENI (Peklenica) – CB K 2 (Strahoninec) 0 - 8, ARM. OBRT CILAR (M.Središ e) – KLES. BARANAŠI" (Palovec) 6 - 1, TUTTO FINITO

(Prelog) – TIGROVI (Nedeliš e) 1 1 (1-3) 6m, BRATI"-VIHER-VIDRA (Sveti Križ) – ARMIRA CILAR (M. Sred.) 1 - 0, GENERALI OSIGURANJE – SUPER TALENTI ( akovec) 3 - 1, CB ARIES (SMNM) – BBS GRADITELJ. SAKA (Novi Maro ) 0 - 3, HALO 92 ( akovec) – SA-RA (Pribislavec) 4 - 4 (10-11) 6m, NK PODRAVINA (Ludbreg) – NK MLADOST (Prelog) 1 - 0, TORCIDA LAKOŠ (Lendava) – NK SLOBODA (Varaždin) 1 - 1 (5-4) 6m, LIMARIJA KOVA (Lopatinec) – PARKETI RADIKOVI" (Prelog) 5 - 2, CVJ. GAL. IVA (Prelog) – BUMBARI I RL. HAUBIS (Gori an) 1 - 1 (2-3) 6m. U polufinalu su igrali: CB K 2-Tigrovi i Generali Osiguranje-NK Podravina (pioniri), Alpro Šardi-Torcida Lakoš i Brati -Viher-Vidra-Sa-Ra (veterani), BBK Grad. Saka -Limarija Kova i Arm. Obrt Cilar-Bumbari i rlenke Haubis (seniori). Završni dan bio je na rasporedu ju er (utorak). (dz)

U 7. kolu vode e ekipe Trgošped i Fortuna zabilježili su i 7. pobjedu. Trgošped nije imao problema protiv Brezja, ali je zato Fortuna bila na muka protiv Agricola. Trgošped je zabio 10 komada, Fortuna 12, ali je primila ak 7. Ina e, Fortuna je gubila 4:7, a onda je zabila ak 8 golova u nizu bez primljenog i preokrenula rezultat. U derbiju Kaštel-Kamen i Arcus su remizirali visokim rezultatom 6:6, kao i Elita Mel i TMT 3:3. Sastav Letine stigao je do prva tri boda svladavši u utakmici punoj golova Ekom. Najbliže vode em dvojcu na tablici je Brati -Viher-Vidra koja ima dva boda zaostatka. 8. kolo odigrano je ve ju er, dok se 9. kolo nastavlja u nedjelju. Utakmice zapo inju u 8.30 h u dvorani ETŠ akovec, a derbi utakmica je izme u Arcusa i Brati -Viher-Vidre koja se igra u 10.10 h.

6. sije nja 2009. SPORTSKA 2008.

Godina za povijest i pam enje Da, upravo tako kako govori naslov, minula 2008. godina ostat e upisana zlatnim slovima u povijesti me imurskog sporta.

Sije anj Naime, po etkom proĹĄle godine Filip Ude i dalje je bio u velikim zdravstvenim problemima, a nastup na OI u Pekingu doĹĄao je pod upitnik. Rame je boljelo, prakti ki nije mogao uop e vjeĹžbati. Stalno na relaciji akovec-LovranSelce, ali pomaka nije bilo. Istovremeno se doga ala joĹĄ jedna â&#x20AC;&#x153;kalvarijaâ&#x20AC;?. Me imurje je katastrofalno loĹĄe zavrĹĄilo prvi dio sezone, naziralo se ispadanje, a inancijska kriza je dosegnula vrhunac. Kako se ne bi iĹĄlo u ve e dubioze, pala je odluka da igra i koji su imali najve e ugovore mogu napustiti klub, pa je tako otiĹĄlo 10 uglavnom standardnih igra a. DoĹĄlo je 10 drugih, ali ubrzo se ispostaviti da je Me imurje rezervirano za â&#x20AC;&#x153;prvoligaĹĄki odstrelâ&#x20AC;?.

Velja a Dramati na situacija oko ozljede ramena Filipa Ude dosegnula je vrhunac. Fizikalna terapija nije davala rezultate. Pala je odluka da se pokuĹĄa s â&#x20AC;&#x153;alternativomâ&#x20AC;?. Hodakove â&#x20AC;&#x153; arobne rukeâ&#x20AC;? igrale su oko Filipova ramena desetak dana i dogodilo se udo. Bol se znatno smanjila, tako da je kona no mogao po eti trenirati obje sprave na kojima e nastupiti na OI: konju s hvataljkama i tlu. RK Perutnina Pipo IPC prezimila je u Europi u Kupu EHF i dobila protivnika iz Poljske - Chrobry Glogow. S puno optimizma uĹĄlo se u dvoboj osmine inala i nadom da se moĹže ostvariti najve i europski uspjeh. Me utim, ve je prva utakmica donijela probleme i loĹĄe su enje, i to na doma em terenu. Ostvarena je minimalna pobjeda od 34:32. U uzvratu je bilo prvo poluvrijeme kako - tako, ali je su enje u drugom bilo izrazito naklonjeno doma inu koji slavio pobjedu od 34:27 i proĹĄao dalje. Velika prilika je tako propala.

Perutnina Pipo IPC â&#x20AC;&#x201C; dva razli ita dijela godine

OĹžujak Krajem velja e i po etkom oĹžujka dva vrhunska dosega me imurskih sportaĹĄa. Mlada karatistica KK NedeliĹĄ e Damira Bujan osvojila je bron anu medalju u kadetskoj konkurenciji na EP, dok je lan AK NedeliĹĄ e Aleksandar Puklavec sruĹĄio hrvatski dvoranski rekord u sedmoboju na natjecanju u Bratislavi. Novi iznosi 5.049 bodova. Istovremeno se nazirao prvoligaĹĄki krah Me imurja, posebice nakon nekoliko nesretno izgubljenih utakmica, posebice protiv Osijeka 0:1 kad je izravni protivnik Inter pobjegao na nedohvatljivih 11 bodova. I dok je jedan prvoligaĹĄ ispadao, dobili smo novog. STK Ĺ enkovec je s uvjerljivo osvojenim naslovom II. HSTL istok ponovno uĹĄao u I. HSTL. To je ostvarila ekipa u sastavu: Bari , Petri evi , Jurinec i Ĺ imon.

Travanj Osim agonije Me imurja u I. HNL, kad je bilo sve teĹže pratiti njihove utakmice, zavrĹĄavala su prvenstva. Novi sjajan rezultat postigla je strelja ka druĹžina iz Brezja. Iako rade u skromnim uvjetima, osvojili su tre e mjestu u I. A drĹžavnoj ligi u ga anju zra nom puĹĄkom. Dok njihovi protivnici imaju budĹžete kao neki nogometni klubovi, Zelenbor iz Brezja je s minimalnim sredstvima postigao sjajan rezultat.

Olimpijska medalja neĹĄto je najvrjednije ĹĄto moĹže osvojiti jedan sportaĹĄ, a to je kona no uspjelo i jednom Me imurcu, lanu me i-

murskog kluba. Dovoljno je re i Filip Ude. Njegova dva srebra, ono iz svibnja s EP u Laussaneu, te pose-

bice olimpijsko osvojeno u kolovozu na OI u Pekingu, proĹĄloj 2008. godini daju neĹĄto posebno, neĹĄto ĹĄto joĹĄ nije zabiljeĹženo u povijesti

me imurskog sporta. Svi ostali rezultati, kako dobri, ali tako i oni loĹĄi, ostali su u sjeni â&#x20AC;&#x153;rezultata svih rezultataâ&#x20AC;?.

u najgore mogu e vrijeme. Morala je otkazati put i oti i na operaciju. Evo ĹĄto ti je sportski Ĺživot, hrvatska karatistica koja je otiĹĄla umjesto nje jedina je od hrvatskih Ĺženskih predstavnica uzela medalju.

ZavrĹĄila je i A-2 koĹĄarkaĹĄka liga u kojoj je akovec bio bolji od favorita prvenstva Me imurja Vajde. Tako je joĹĄ jedan projekt ovog kluba propao, a akovec u kvali ikacijama ipak odigrao neĹĄto ispod o ekivanja, jer nije mogao parirati protivnicima, izme u ostalog i zbog nekompletnosti sastava. I odbojkaĹĄko se prvenstvo pribliĹžilo kraju, a Me imurje Centrometal bez problema o uvao prvoligaĹĄki ostanak. Perutnina Pipo IPC stigla je do naslova viceprvaka, a zahvaljuju i drugom mjestu u Kupu i do sudjelovanja u najja em europskom kupu poslije Lige prvaka - Kup europskih kupova. RK Prelog je plasmanom u vrhu tablice II. HRL uĹĄao u jedinstvenu I. HRL. Ĺ˝RK akovec pak je osvojio naslov prvaka II. hrvatske Ĺženske rukometne lige, organizirane su u akovcu ubrzo i kvali ikacije za ulazak u I. ligu i kad se o ekivalo da e to biti â&#x20AC;&#x153;formalnostâ&#x20AC;? akov anke su kiksale i niĹĄta od najviĹĄe Ĺženske rukometne lige.

Prosinac

Svibanj Mjesec koji je donio prvu veliku hrvatsku i me imursku gimnasti ku medalju. Filip Ude nakon svih problema, â&#x20AC;&#x153;na mala vrataâ&#x20AC;? otiĹĄao je na EP u Laussaneu, a vratio se sa srebrom. Znali smo da ima vjeĹžbu za medalju, ali trebalo je konja s hvataljkama odraditi od po etka do kraja. To mu je uspjelo i s ocjenom 15.625 uzeo srebrnu medalju. Posebno zadovoljstvo jer je svladao Roberta Seligmana o kojem su se u 2006. i 2007. godini â&#x20AC;&#x153;ispjevali epoviâ&#x20AC;?, dok je Ude dobivao â&#x20AC;&#x153;medijske mrviceâ&#x20AC;?. Situacija se po ela mijenjati. Ude je sjajno odvjeĹžbao i tjedan dana kasnije na Svjetskom kupu u Tianjinu gdje se privikavao na kineske uvjete. Osvojio je 2. mjesto iza najve eg favorita na konju s hvataljkama Kineza Xiao s najve om ocjenom karijere 15.825. KreĹĄimir Ĺ trukelj na predolimpijskom streli arskom turniru u Vittelu pokuĹĄao je izboriti olimpijsku vizu, ali nije iĹĄlo. ZavrĹĄavala su i nogometna natjecanja zbog EP u Austriji i Ĺ vicarskoj. Me imurje je o ekivano ispalo iz I. HNL, a ista sudbina zatekla je njegovog stadionskog sustanara NK akovec koji je nakon II. HNL ispao i iz III. HNL. S druge strane sjajan, povijesni rezultat biljeĹži NK NedeliĹĄ e. ZavrĹĄavaju prvu sezonu III. HNL - istok na visokom 5. mjestu tablice i osvajaju Kup NSM pobjedom nad ukovcom â&#x20AC;&#x2DC;77. Nogomet se vratio i u Prelog. Nakon nekoliko godina stagnacije preloĹĄka Mladost je uzela naslov prvaka IV. HNL â&#x20AC;&#x201C; Me imurje - VaraĹždin i ostvarila plasman u III. HNL - istok. Razlog za veliko preloĹĄko slavlje.

Lipanj Po etak ljeta nagovijestio je i smanjeni broj sportskih aktivnosti. Streli ari SK Katarina Zrinska: Kova i Ĺ trukelj pokuĹĄavali su uhvatiti posljednji vlak za Peking na SK u francuskom gradu Boe, ali bez uspjeha. U punom jeku bila je jedino speedway sezona u kojoj je najve i hrvatski adut Jurica Pavlic vozio iz tjedna u tjedan i hvatao formu za najvaĹžnije utrke sezone. I dok je rukometna lopta mirovala, stigao je â&#x20AC;&#x153;rukometni ratâ&#x20AC;? u Savezu. Nakon godina â&#x20AC;&#x153;ljubavi i slogeâ&#x20AC;? posva ala su se dva najja a igra a HRS: Ĺ˝eljko Kavran i Zoran Gobac. Na Ĺžalost, ispostavilo se da Gobac kao i uvijek â&#x20AC;&#x153;kontrolira situacijuâ&#x20AC;?, pa je na kraju krajeva kad se klupko odplelo Kavran dao dĹžentlmensku ostavku.

Srpanj Glavni sportski doga aj u Me imurju osim tradicionalnih malonogometnih turnira, poput onog u Prelogu, bila je speedway utrka - polu inale SP za juniore na stadionu Milenium. Sjajno je vozio Jurica Pavlic koji je svladao juniorskog europskog i svjet-

I dok je u kolovozu bilo razloga za veliko slavlje, po etak proĹĄle godine nije bio baĹĄ obe avaju i.

Proslava veli anstvenog olimpijskog srebra Filipa Udea u akovcu skog prvaka, te se plasirao u inale SP koje e se u rujnu voziti u Pardubicama. S profesionalnom WTA karijerom nastavila je mlada akove ka tenisa ica Ema Mikul i koja pokuĹĄava uhvatiti prve WTA profesionalne bodove. Na kraju mjeseca ispratili smo Filipa Udea na OI u Peking i predvidjeli medalju ako napravi svoju vjeĹžbu - kako treba.

Kolovoz 2008. nazvali smo godinom za pam enje upravo zbog OI u Pekingu. Ispri ane su ve mnoge pri e o osvajanju olimpijskog srebra. Stoga ovaj put podsjetimo samo da se sve dogodilo u nedjelju 17. kolovoza kada je 22-godiĹĄnji Filip Ude osvojio srebrnu medalju u vjeĹžbi na konju s hvataljkama na Olimpijskim igrama u Pekingu. Ude, koji je tri mjeseca ranije postao europski doprvak na ovoj spravi, za svoju izvedbu dobio je ocjenu 15.725. Pet dana kasnije prire en je veliki do ek u akovcu i NedeliĹĄ u, a nakon kratkog odmora Ude je morao operirati ozlije eno rame. Tako je na najbolji mogu i na in zavrĹĄila akcija â&#x20AC;&#x153;OI Pekingâ&#x20AC;? koja je, kao ĹĄto smo napisali u ovom pregledu, na po etku godine bila upravo zbog te ozljede pod velikim upitnikom. SiniĹĄa Gori anec iz AK Me imurje zaokruĹžio je uspjeĹĄnu godinu. Nakon osvajanja naslova drĹžavnog prvaka na 10.000 m, potvrdio je epitet da je me u najboljim hrvatskim dugoprugaĹĄima osvojivĹĄi dvije medalje na 3.000 i 5.000 m. Osim njega, osvajanjem medalja na drĹžavnom prvenstvu za seniore istaknuli su se brat i sestra HiĹžman. A. Puklavec iz KK NedeliĹĄ e, iako dugo ozlije en i bez pravih priprema, joĹĄ je jednom pokazao kako je uvjerljivo najbolji hrvatski desetobojac.

dobar potez jer su stigli prvi pozitivni rezultati, a nakon vaĹžne pobjede koja je donijelo prekretnicu sezone protiv prvog favorita lige Istre iz Pule od 2:0 potvr eno je da Kova evi ostaje na kormilu najmanje do kraja jeseni.

Listopad Jurica Pavlic je u inalu SP za juniore (voza i do 21 godine) potvrdio da spada u sam svjetski vrh mladih voza a. Zauzeo je tre e mjesto, a mogao je biti i svjetski juniorski viceprvak da nije ispustio gotovo ve sigurnu pobjedu u velikom dodatnom dvoboju s Australcom Chris Holderom. Perutnina Pipo IPC u novu sezonu startala je znatno izmijenjenom i oslabljenom sastavu. Prve utakmice pokazale su da ne e biti niĹĄta od borbe za vrh tablice, a i u utakmici 2. kola Kupa pobjednika kupa protiv jakog danskog Koldinga doĹživljena su dva uvjerljiva poraza. Najprije doma i 24:34, a onda i u uzvratu u Danskoj 22:37. Tako su se akove ki rukometaĹĄi najbrĹže od svih minulih godina oprostili od Europe, zahvaljuju i zasigurno i teĹĄkom Ĺždrijebu, te se orijentirali na prvenstvo, koje se tek zahuktavalo.

Studeni Listopad i studeni donijeli su â&#x20AC;&#x153;renesansuâ&#x20AC;? NK Me imurje. Gledali smo nekoliko doma ih utakmica koje e ostati za pam enje. Pobjede protiv Mami eve Lokomotive od 6:1 i Junaka iz Sinja od 9:1 nisu samo â&#x20AC;&#x153;obi ne pobjedeâ&#x20AC;?, ve utakmice kakve nisu dugo vi ene u akovcu, pa i iz prvoligaĹĄkih vremena. Potvrdile su da sastav Me imurja ima kvalitetu, ali i da je kona no nastupila

Rujan Najbolji hrvatski spidvejist Jurica Pavlic joĹĄ je jednom pokazao da je me u najve im talentima tog sporta u svijetu, ali u konkurenciji iskusnih majstora speedwaya nije uspio izboriti nastup u Grand Prixu 2009. Na inalu GP Challenge koji je voĹžen u poljskoj Zielenoj Gori gdje je bio stigao kao rezerva, ipak je nakon dva otkaza uĹĄao u utrku za nastup u Grand Prixu. Nije razo arao, zauzeo je 9. mjesto, ali za neĹĄto viĹĄe trebao je izniman dan. U GP uvrstila se najbolja trojka s tog natjecanja. Nakon loĹĄeg uvoda u novu nogometnu sezonu II. HNL trener Me imurja Stjepan ordaĹĄ dao je ostavku. Umjesto njega je postavljen pomo ni trener Mario Kova evi . Ispostavilo se da je to

Jurica Pavlic zablistao je na kraju sezone svjetskom juniorsokm broncom

nakon duĹžeg vremena â&#x20AC;&#x153;kemijaâ&#x20AC;? u sastavu za koju je najzasluĹžniji zasigurno trener Kova evi . Me imurski karate trebao je imati predstavnicu na SP u karateu u Japanu, ali se, na Ĺžalost, najbolja me imurska karatistica MaĹĄa Martinovi ozlijedila

I dok se u prosincu svi usredoto e na blagdansko slavlje, sportaĹĄi su joĹĄ bili i te kako aktivni. akove ki kugla ki predstavnik Ĺ˝eljezni ar osvojio je naslov jesenskog prvaka II. HKL - sjever i aspirant je za I. ligu. Dobro se drĹži i SK Zelenbor Brezje u najboljoj hrvatskoj ligi u ga anju zra nom puĹĄkom, kao i Alzasi u ga anju piĹĄtoljem. KK akovec je najbolji nakon prvog dijela u A-2 ligi, s maksimalnim u inkom i prvi kandidat za nove prvoligaĹĄke kvali ikacije. NK Me imurje je tako er odli nim nizom uhvatilo priklju ak u borbi za I. HNL, posebice ako ostane na snazi odluka o 16 klubova u novoj sezoni. Kona no je izabran i novi - stari predsjednik Josip Posavec, vratili su se neki lanovi koji su prije izaĹĄli iz Uprave i najavljena bolja organizacija kako bi se uĹĄlo u I. HNL. Kona no e najve i me imurski stadion SRC Mladost dobiti europski ĹĄtih, jer je potpisan ugovor izme u Dalekovoda i Ekoma o izgradnji rasvjete i time prekinuta ĹĄestomjese na â&#x20AC;&#x153;sapunicaâ&#x20AC;? zvana: natje aji za umjetnu rasvjetu. Sve bi trebalo biti gotovo tijekom prolje a. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan i Vjeran Ĺ˝. Rogulja)

ZAKLJU AK

Me imurski sport - â&#x20AC;&#x153;bolesnikâ&#x20AC;? kojem iskreno nitko ne Ĺželi pomo i! Bilo je joĹĄ puno sportskih postignu a koje smo mogli - trebali zabiljeĹžiti u ovom pregledu. Bilo je joĹĄ velikog broja turnira i drugih sportskih priredbi koje su organizirali klubovi iz razli itih sportova, utakmice koje su izazvale veliku pozornost javnosti, spomenimo, primjerice, me imurski derbi III. HNL - istok Mladost Prelog - NedeliĹĄ e koji je privukao viĹĄe od 1.000 gledatelja, ĹĄto je bio zasigurno nogometni rekord u proĹĄloj godini. Takve utakmice pokazuju kako ljudi vole nogomet i sport, ali za pravi ugo aj mora se posloĹžiti puno stvari. Na Ĺžalost, puno toga nije posloĹženo u me imurskom sportu, prvenstveno zbog toga jer nema novca. Od lokalne zajednice koja, istini za volju, ima mizerne prora une dobiva se (pre)malo, sponzori isto ulaĹžu (pre)malo i onda se oko tih sportskih mrvica ponekad vode pravi â&#x20AC;&#x153;sportski ratoviâ&#x20AC;?. Na Ĺžalost, u i te kako sportskoj sredini, gdje se gotovo 20.000 ljudi bavi ovako ili onako sportom, a valjda joĹĄ toliko svaki tjedan je vezano kao organizator, gledatelj i sl. uz njega, sport preĹživljava isklju ivo entuzijazmu koji uglavnom vodi u prosje nost i isti amaterizam. Sve je manje vrhunskih sportaĹĄa koji ostaju u sportu, a oni koji su stvarno talentirani zbog boljih stipendija i uvjeta moraju oti i iz akovca i Me imurja. Filip Ude jedini je svijetli primjer stasanja vrhunskog sportaĹĄa u naĹĄem kraju, zahvaljuju i prvenstveno njegovoj upornosti i trudu, kao i njegovih trenera, te u posljednje vrijeme organizatora, menadĹžera, P.R., suca, â&#x20AC;&#x153;katice za sveâ&#x20AC;? Marija Vukoje bez kojeg bi cijeli projekt davno bio ugaĹĄen. Cijela gimnasti ka pri a zaokruĹžena je â&#x20AC;&#x153;Ferarri dvoranomâ&#x20AC;? - SGC

Atonom u NedeliĹĄ u koji je otvoren sredinom godine. Prvi objekt koji je sagra en privatnom inicijativom Stevice Tkal eca i namijenjen prvenstveno u korist druĹĄtva. Umjesto da se podrĹži projekt, jer takav objekt â&#x20AC;&#x153;treba Ĺživjeti iz godine u godinuâ&#x20AC;?, joĹĄ uvijek se doga a da se â&#x20AC;&#x153;netko srdi na nekogaâ&#x20AC;? i nema kvalitetne i iskrene podrĹĄke. Umjesto da budemo sretni zbog takvih ulaganja, da budemo â&#x20AC;&#x153;zaâ&#x20AC;?, radi se â&#x20AC;&#x153;protivâ&#x20AC;?, posebice u situaciji kad gospodarstvo â&#x20AC;&#x153;bjeĹžiâ&#x20AC;? od sponzorstva i ne ponaĹĄa se uop e - druĹĄtveno odgovorno. Neka se ugledaju na njema ki kapitalizam i tamoĹĄnje â&#x20AC;&#x153;kapitalisteâ&#x20AC;?, koji nikad ne zapostavljaju kraj i ljude u kojima su se zaradili lovu, koji istoj zajednici vra aju milijune eura kako bi bili ugledni i poĹĄtovani lanovi druĹĄtvene zajednice, a lanovi te iste zajednice na utakmicama se veselili uspjehu svoje ekipe!!! Kod nas milijuneri misle da e si â&#x20AC;&#x153;oprati savjestâ&#x20AC;? (ako je uop e imaju) kad izdvoje par tisu a kuna â&#x20AC;Ś Dok je tako, ne e biti ni kvalitetne organizacije klubova, ne e biti profesionalaca koji e na najbolji mogu i na in organizirati rad klubova i za to biti kvalitetno pla eni, ne e biti normalnih stipendija i pla a sportaĹĄa i njihovih trenera, sve e se svoditi na improvizaciju i amaterski pristup, kao i kad su mnoge stvari u naĹĄem kraju u pitanju. Na Ĺžalost, sve e viĹĄe mladih, kao i svih ovih godina, u svojim najboljim godinama umjesto sportskog napredovanja odlaziti iz sporta i radije biti na kavi, pivi, Ĺžestici, â&#x20AC;&#x153;s ekipomâ&#x20AC;? â&#x20AC;Ś A svima su nam puna usta borbe protiv droge, alkohola â&#x20AC;Ś Dokle tako!? (Dejan Zrna)

16. rujna 2008. 6. sije nja 2009.

KK DUBRAV AN Donja Dubrava

KOŠARKA

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje jedino neporaženo! Nakon 5. kola juniorske lige s pravom nastupa košarkaša ro enih 1991. godine jedino ako-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Me imurje 56:103 (22:23, 17:27, 8:28, 9:25)

ME IMURJE: Podvezanec 11, Jeleni 2, Habuš 18, Leva i 20, Halusek 33, Turk 2, Šopar 17. Trener Sori .

ve ko Me imurje ima nulu u koloni poraza. Ovoga su vikenda bili puno bolji u Ivancu od doma ina, na kraju je bilo skoro 50 koševa razlike. e-

trdeset i kusur razlike je bilo i u Varaždinu gdje je doma a Vindija prelako svladala Mladost Ivanovec od koje se ipak o ekivao ja i otpor. (bh)

Vindija – Mladost Ivanovec 89:46 (40:8, 16:16, 25:6, 8:16)

TABLICA: 1. Modeks

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 11, Radinovi 5, Drvenkar, Hanžekovi , Mihoci 11, Car 1, Šupljika 16, Kutnjak 2, Kocijan, Kranj ec. Trener Gašparlin.

+68

2. Me imurje

+84

3. ŠK Vindija

+55

4. Mladost Ivanovec

4/ -82

5. Ivan ica

4/ -125

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER – SKUPINA A

Prvi poraz D. Kraljevca! Derbi 6. kola se igrao u akovcu gdje je Me imurje s jednim porazom do ekalo Donjega Kraljevca koji još do te utakmice nije izgubio. Utakmicu su bolje otvorili

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Ivan ica 95:51 Me imurje – Donji Kraljevec 52:38 (13:11, 15:8, 10:9, 14:11)

ME IMURJE: Jeleni 4, Mavrek 6, Pe , Miko 11, Miše, Kelin, eh, Voni 5, Vuruši 8, Bedi 11, Ivanek 4, Franin 1. Trener Novak S. DONJI KRALJEVEC: Dopu 8, Sinkovi , Ivanovi J., Glavina 6, Vuk 5, Vadlja, Branilovi 4, emerika, Ivanovi D. 8, Pa an 7. Trener Horvat T.

doma i kadeti, vodili 10-15 koševa razlike, no po etkom posljednje dionice su se gosti primakli na samo «minus pet». Ipak, širina u rotaciji i nešto ve e iskustvo odlu ilo je pobjedu Me imurja. Na tablici sada ŠK Vindija ima sve pobjede, dok drugu i tre u poziciju koje vode u drugi krug drže Me imurje i Donji Kraljevec s po jednim porazom. (bh)

Modeks – Mladost Ivanovec 13:146(4:49, 6:34, 8:26, 0:37)

MODEKS: Hasanovi , Vinko Novak, Matoša 2, Korbelj V., Balaž 3, Per i 2, Korbelj K., Repalust, Breglec 6, Bilas. Trener Repalust S. MLADOST IVANOVEC: Hanžekovi 15, Kranj ec J. 30, Fe keš 17, Kameni 8, Drvenkar 10, Bjelobrk, Kranj ec R. 24, Jan ec, Kutnjak 30, Kocijan 7, Hamer 5. Trener Blažeka T.

TABLICA: Prelog – Nedeliš e 58:41 (14:10, 12:4, 16:16, 16:11)

PRELOG: Luka i 16, Kalšan 4, Budiša 2, Blažeka 6, Podvezanec 11, Grivec 15, Vuk 2, Bermanec, Hoblaj 2. Trener Krha M. NEDELIŠ E: Pintari 2, Kocijan 12, Golik 8, Celinger, Ledi , Kova i , Šegovi 17, Sudec 2. Trener Štrukelj M.

1. ŠK Vindija

12/

+429

2. Me imurje

11/

3. Donji Kraljevec

11/

+180

4. Mladost

10/

+217

+345

5. Ivan ica

10/

+45

6. akovec

-8

7. Prelog

-289

8. Nedeliš e

-155

9. Modeks

-536

10. Kotoriba

-228

LIGA MLA IH KADETA REGIJA SJEVER – SKUPINA A

I Modeks slavio! Nakon 5 kola lige najmla ih košarkaša smanjuje se polako broj ekipa koje još nisu upisale pobjedu. Na toj listi više nije Modeks ko-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Modeks 51:53(12:9, 10:18, 18:16, 11:10)

MODEKS: Vinko Novak 9, Hasanovi , Breglec 12, Matoša, Korbelj K., Balaž 24, Repalust, Korbelj V. 2, Per i 6. Trener Repalust S. Mladost Ivanovec – Dubrav an 51:32 (9:3, 15:8, 18:11, 9:10)

MLADOST IVANOVEC: Hamer 5, Kameni , Šajnovi , Medlobi, Bjelobrk, Kranj ec J. 33, Jan ec 11, Habjan, Varga, Blajda 2. Trener Blažeka. DUBRAV AN: Orehovec 8, Šte I., Duhovi , Šte N., Hani , Blažeka, Balog 21, Ribi 3. Trener Jakupak.

ji je na gostovanju u Ivancu upisao prvu (slatku) pobjedu nadja avši Ivan icu 2 koša razlike. Napeto je bilo i u Donjoj Dubravi gdje Kotoriba još uvijek igra doma e utakmice (ali ne e još dugo, dvorana e biti uskoro spremna), a Prelog je prijetio do zadnjega trenutka, no ostao je kratak za 2 koša. Sli no je bilo i u Prelogu gdje je istoimeni doma in ovaj puta ostao kratak za 4 poena; pobjedu je odnijelo Nedeliš e. Šteta za Prelog, dva puta su «bili na kasi», ali...Poja anim radom do i e i pobjede! (bh)

Kotoriba – Prelog 59:57 (11:16, 18:11, 15:15, 15:15)

KOTORIBA: Tišler, Zvošec A. 2, Žini 2, Zvošec V. 44, Pti ek, Sabol 9, Ujlaki, Mar etko, Igrec 2. Trener Munka. PRELOG: Strbad 12, Kalšan, Budiša 8, Hoblaj 2, Vuk 2, Podvezanec 31, Bermanec, Hoblaj 2. Trener Krha M. ŠK Vindija – Me imurje Globetka 71:52 (16:5, 20:17, 17:17, 18:13)

ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 7, Ma 14, Žini , Mihinja , Kova i , Zorkovi 4, Keresteš 27, Vojkovi , Škreb, Kapelari. Trener Novak S.

Prelog – Nedeliš e 61:65 (14:19, 18:21, 17:4, 12:21)

PRELOG: Kalšan 2, Budiša, Strbad 8, Podvezanec 42, Vuk 2, Bermanec 3, Hoblaj 4. Trener Krha M. NEDELIŠ E: Pintari 10, Kocijan 41, Štrukelj 3, Posavec, Sudec 5, Kova i , Golik 6, Ledi . Trener Štrukelj M.

Modeks – ŠK Vindija 35:76 (4:18, 16:29, 11:14, 4:15)

Nedeliš e – Lepoglava 81:36 (27:8, 18:7, 28:6, 8:15)

MODEKS: Vinko novak, Hasanovi , Škvorc 2, Breglec 2, Matoša, KOrbelj K., Balaž 28, Repalust 1, Korbelj V., Per i 2. Trener Repalust.

NEDELIŠ E: Pintari 18, Kocijan 30, Sudec 8, Novak 4, Štrukelj 6, Posavec, Kova i , Golik 12, Ledi 3. Trener Štrukelj M.

TABLICA: 1. Mladost Ivanovec

2. ŠK Vindija

10/ +264 9/

+108

3. Me imurje

+390

4. akovec

+230

5. Donji Kraljevec

+215

6.Me imurjeGlobetka 5

-40

7. Dubrav an

+18

8. Nedeliš e

-84

9. Ivan ica

-91

10. Kotoriba

-98

11. Modeks

-215

12. Prelog

-115

13. Lepoglava

-276

14. Ces ca 2000

-306

KOŠARKAŠKI SAVEZ VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Poziv na Zimsko prvenstvo! Košarkaški savez Varaždinske županije e i ove godine organizirati tradicionalno 48. Zimsko prvenstvo Varaždina pod nazivom Memorijal Zdrav-

ko Kranjec. Po etak prvenstva se predvi a 18. ili 25. sije nja ove godine. Prijave se mogu vršiti na tel/fax 042/210 055 najkasnije do 12. sije nja. Ovisno o broju

prijavljenih ekipa e se odrediti sustav natjecanja. Termin sastanka zainteresiranih ekipa i izvla enje natjecateljskih brojeva e se odrediti naknadno.

Boži ni turnir u kuglanju Kugla ki klub Dubrav an iz Donje Dubrave , lan 3. Hrvatske kugla ke lige, na obnovljenoj kuglani kavane Opera organizirao je Boži ni turnir – Otvoreno prvenstvo Donje Dubrave u kuglanju. Na turniru su sudjelovala 72 natjecatelja u 5 kategorija. U kategoriji starijih osoba prvo mjesto osvojio je Mijo Ujlaki s 208 srušenih unjeva, drugi je bio uro Žini , a tre i Blaž Rusak. Kod juniora prvi je bio Nikola Turk s 275 unjeva, drugo mjesto pripalo je Josipu ižmešija, dok je tre i bio Luka Štrukelj. U konkurenciji žena najbolja je bila Valen na Mikulan s 244 unja, ispred Biserke Bogomolec i Katarine Špoljar. Kod neregistriranih igra a prvi je bio Neno Lisjak s 255 srušenih unjeva, drugo mjesto osvojio je Zoran Smolek, a tre e Bruno Filipovi . Prvo mjesto kod registriranih igra a pripalo je Predragu Turku iz akove kog

Najbolji kugla i na turniru Željezni ara koji je srušio 277 unjeva, drugi je bio Vlado Grošani iz koprivni ke Podravke, dok je tre e mjesto osvojio

“ZIMSKI sportski tjedan”

Uklju ite se, još nije kasno Zajednica sportskih udruga grada akovca i jekom ovih zimskih praznika za u enike osnovnih škola organizira Zimski sportski tjedan. Ak vno provo enje školskih praznika za u enike OŠ organizira se od minulog ponedjeljka 5. do subote 10. sije nja 2009. Raspored

je u dva turnusa: za u enike od 1. do 3. razreda od 9 do 11, a za u enike od 4. do 8. razreda od 11 do 13 sa ). Raspored održavanja je sljede i: ponedjeljak, 5.1. - PLIVANJE (Gradski bazeni u akovcu), srijeda, 7.1. - ATLETIKA (dvorana II. OŠ akovec), etvrtak, 8.1. - GIMNASTIKA

Ivica Pun ikar iz Željezni ara. Prijelazni pehar u trajno vlasništvo osvojio je Ivica Pun ikar. (A.Fuš) (Macanov dom u akovcu), petak, 9.1. - TENIS (balon dvorana TK “F. Pun ec” u akovcu), subota, 10.1. - PLIVANJE (Gradski bazeni u akovcu). Ko zacija za svakog sudionika iznosi 50 kuna ako se upla do ponedjeljka na recepciji Gradskih bazena u akovcu. Trideset kuna više je ako dijete uklju ite na dan održavanja. Dodatne informacije možete dobi kod Marina Horvata: 098/988-4483 (Marina Horvat) i Internet adresi www.cakovec-sport.hr. (dz)

PLIVA KO NATJECANJE Regije 4

Kristijan Stunkovi i Jakov Rojko isplivali norme U Sisku se minuloh vikenda održalo 2. kolo lige Regije 4 u plivanju. Na natjecanju su nastupili klubovi iz Regijr 4: Olimp Tuheljske Toplice, akovo, Osijek Žito, Varaždinske Toplice, Barok Varaždin, Me imurje, Sisak Janaf te akove ki pliva ki klub. Ukupno se natjecalo tristotinjak pliva a i pliva ica. Me imurske

pliva e su vodili treneri Gordana Nomo Nemi i Goran Kolari . Svi pliva i isplivali su svoje osobne rekorde i ostvarili odli ne plasmane, no kako je ovo natjecanje ligaškog karaktera bitna su bila isplivana vremena, a ne plasmani. Najuspješniji su bili Kris jan Stunkovi i Jakov Rojko koji su ak tri

mjeseca prije državnog kadetskog prvenstva isplivali norme. K. Stunkovi isplivao je normu na 200m lep r sa rezultatom 2:54,00 a J. Rojko isplivao je normu na 100m slobodno sa rezultatom 1:02,87. Posljednje 3. kolo održa e se 31. sije nja 2009. tako er u Sisku.

ŠTEFANJSKO - NOVOGODIŠNJI spust u kajaku

Denis Cizar osvojio srebro Na tradicionalnom 38. Štefanjskom spustu najbrži natjecatelj je bio 20-godišnji Zagrep anin Igor Goji (KK Kon ar), dok je u Memorijalnoj utrci Tibora Šaramoa pobijedio Filip Karamarko iz KK Kon ara. Dvostruki ekipni prvak Europe u kanuu na divljim vodama, 20-godišnji Zagrep anin Igor Goji (KK Kon ar), pobjednik je 13. memorijala Tibor Šaramo, koji je u petak održan na rijeci Savi u sklopu tradicionalnog 38. štefanjsko-novogodišnjeg spusta kajakaša i kanuista. Goji je 12,5 kilometara dugu stazu, od Podsusedskog do Savskog mosta, po prohladnom vremenu i visokom vodostaju Save preveslao za 39:26,39 minuta, te je za gotovo 16 sekundi nadmašio prošlogodišnjeg pobjednika spu-

sta, klupskog i reprezentacijskog kolegu Tomislava Lepana. Tre i u konkurenciji kanuista u memorijalnoj utrci, koja se vozi u spomen na preminulog sportskog novinara i utemeljitelja ovog spusta Tibora Šaramoa, bio je tako er Kon arevac Tomislav Hohnjec. Astrid Šaramo, supruga Tibora Šaramoa, uru ila je Igoru Goji u prigodnu sliku akademske slikarice Jadranke Pami . Ukupna pobjeda na 38. štefanjsko-novogodišnjem spustu, na kojem je nastupilo 77 posada sa sto njak kajakaša i kanuista iz Slovenije, Srbije, BiH i Hrvatske, pripala je prošlogodišnjem pobjedniku Filipu Karamarku iz KK Kon ar, s rezultatom 39:03,95 minuta. Drugi

je bio Slovenac Matjaž Avši (39:05,23), dok je tre e mjesto osvojio Vjekoslav Brekalo (39:09,47). Naš Me imurac Denis Cizar osvojio je srebrnu medalju u klasi K1 turist.

UDRUGA NAVIJA A NK Vidov an

“Vidovski voki” imaju svoju himnu Na svojoj drugoj skupš ni okupili su se lanovi navija ke udruge Vidovski voki. Udruga okuplja sto njak lanova koji svojim bodrenjem prate NK Vidov an iz Donjeg Vidovca. Predsjednik udruge Vladimir Šarkanj pobrojao je sve ak vnos . Organizirali su maškare, humanitarnu akciju “Samo trenutak” u kojoj se prikupljao novac za stradalog Alena Jankovi a, izabrali su najboljeg igra a Vidov ana Darka Kuzmi a te je odigrana utakmica izme u ekipe debelih

i mršavih. I u 2009. godini nastavit e sa spomenu m ak vnos ma, uz želju da se ponovno organizira humanitarna akcija “Samo trenutak” za one kojima je pomo najpotrebnija, a najavljena je i potreba za kupnjom razglasa. Na elnik op ine Donji Vidovec Josip Grivec pohvalio je rad udruge, posebice spomenutu humanitarnu akciju gdje su Vidov ani pokazali visoku svijest i solidarnost. Novi blagajnik udruge je Emil Kuzmi . Na skupštini je promovirana himna Vidovskih voki. Tekst je napisao

Oni vode “Vidovske voke” sam na elnik op ine Josip Grivec, dok je himnu uglazbio i otpjevao Mario Matulin. (A.Fuš)

MOZAIK

6. sije nja 2009.

SINIĹ A BABI , ameri ka pri a akove koga gimnasti kog â&#x20AC;&#x153;pioniraâ&#x20AC;?

Svatko tko je sposoban i zna svoj posao moĹže uspjeti u Americi dok je ve ini nas Ĺželja, pa i san provesti boĹži no-novogodiĹĄnje blagdane negdje u merici, npr. u New Yorku, jedan akov anec jedva je ekao da se iz Randolfa grada koji se nalazi u saveznoj drĹžavi New Yersey preseli barem nakratko ovih dana u rodni grad. Rije je o SiniĹĄi Babi u, nekad nadarenom akove kom gimnasti aru, iz generacije koja je novim ulaskom u taj sport, uz entuzijazam tada mladih trenera poput Marija Vukoje uz podrĹĄku Cice Novosela i drugih oĹživjela ga po etkom â&#x20AC;&#x2DC;90-ih i utabala put danaĹĄnjem statusu koji on ima u naĹĄem kraju, pa i ĹĄire. SiniĹĄa Babi je donio prvu veliku medalju s drĹžavnog natjecanja krajem â&#x20AC;&#x2DC;90-ih u akovec jer je postao drĹžavni juniorski prvak na tlu. Dobro je poznato da tu â&#x20AC;&#x153;spravuâ&#x20AC;? nije imao gdje trenirati, kao ĹĄto je bio slu aj i s Filipom Ude. sve to â&#x20AC;&#x153;propucane nogeâ&#x20AC;?, jer je nastradao slu ajno od metka za vrijeme ratnih zbivanja u jednom akove kom ka i u. a njega Mario Vukoja kaĹže da je bio veliki gimnasti ki talent, ali za njega kad je u pitanju vrhunska gimnastika bilo je ve prekasno. pak, â&#x20AC;&#x153;Sinoâ&#x20AC;? je ostao u gimnastici, a sada radi kao trener u S D-u. â&#x20AC;&#x153;Dobre vibracijeâ&#x20AC;? koje ĹĄiri u akovcu kad je doma ve su postale prepoznatljive, valjda i zbog toga jer se ljudi u naĹĄem gradu ne znaju zabavljati, ve uglavnom samo â&#x20AC;&#x153;cugatiâ&#x20AC;?. ad si u druĹĄtvu s njim nikad nije dosadno, to je ve dobro poznata injenica. SiniĹĄa ina e ve punih 6 godina Ĺživi u S D-u gdje se bavi trenerskim

poslom u gimnastici i cheerledersu, na profesionalnoj osnovi. SnaĹĄao se izvrsno u gradu koji je 45 minuta voĹžnje automobilom udaljen od New Yorka (kad nema guĹžve, a zna biti i dvostruko duĹže op.a.) u kojem Ĺživi manhatenska elita, uglavnom viĹĄi sloj ameri kog druĹĄtva, poput visoko pozicioniranih ljudi u upravama tvrtki, inancijskih institucije, menadĹžera, svih onih koji vode mirniji obiteljski Ĺživot i Ĺživot provode izvan tog megapolisa. merika kako mi popularno znamo re i je obe ana zemlja za one koji su kvalitetni u svom poslu, snalaĹžljivi i znaju se prilagoditi ameri kom na inu Ĺživota. SiniĹĄi je to tako er poĹĄlo za rukom. â&#x20AC;˘ Kako se SiniĹĄa Babi zapravo naĹĄao uop e u Randolfu ? Uglavnom slu ajno. Studirao sam u agrebu i usput radio u tamoĹĄnjem zagreba kom gimnasti kom klubu â&#x20AC;&#x153;Sokoluâ&#x20AC;?. Preko ljeta dao sam upit za rad u jednom ameri kom ljetnom kampu, gdje je gimnastika bila jedan od glavnih sportova, otiĹĄao na tri mjeseca i ostao za stalno. â&#x20AC;˘ Zbog ega si se odlu io na ostanak u SAD-uâ&#x20AC;Ś Prvenstveno zbog zarade i uvjeta za napredovanje. U merici je jedan druga iji sustav rada nego kod nas, jer je i sport uglavnom privatni biznis. rganizator tog kampa ujedno je i vlasnik gimnasti ke dvorane u Randolfu i on me pozvao da postanem profesionalni trener u njegovoj dvorani. Uvjete koje je ponudio bili su puno bolji nego kod nas, uz mogu nost dodatne zarade

Da je joĹĄ u odli noj gimnasti koj formi, najbolje svjedo i ova fotka

SiniĹĄa s akove kim druĹĄtvom iz New Yorka u druĹĄtvu Ĺ˝eljka Mavrovi a uo i koncerta Olivera Dragojevi a u Carnegie Hallu

kad je u pitanju individualni rad, putovanja, seminari i drugo, tako da sam odlu io ostati za stalno. Dobio sam â&#x20AC;&#x153;zelenu kartuâ&#x20AC;? do 2017. godine, tako da sam dobio sve uvjete za nesmetani boravak i rad u S D-u. â&#x20AC;˘ Tko trenira u toj dvorani u kojoj si trenerâ&#x20AC;Ś Pa moram re i da u svakom ameri kom grad(i )u koji se nalazi u okolici, a do New Yorka se nalazi niz kako to mi zovemo â&#x20AC;&#x153;selaâ&#x20AC;?, ali su zapravo gradovi poput akovca, dok je Randolf neĹĄto ve i jer ima oko 150.000 stanovnika, postoji sli na gimnasti ka dvorana. U tim dvorana vjeĹžba se uglavnom gimnastika i cheerleeders koji je jako razvijen u merici. ako ja radim u dvije smjene, najve a aktivnost odvija se u poslijepodnevnim satima, jer je sva nastava u S D-u jednosmjenska, zna i prijepodne, tako da djeci i mladima poslijepodne ostaje puno vremena za slobodne aktivnosti i mnogo njih, posebice cura uklju uje se u gimnastiku i cheersleeders. â&#x20AC;˘ Ĺ to to no radiĹĄ? Radim s naprednom grupom gimnasti ara u kojoj ima nekoliko cura koje su vrlo blizu da odu na viĹĄu razinu, po inju raditi u nacionalnom gimnasti kom centru. Sustav rada u merici je potpuno druga iji nego kod nas, jer tamo postoji viĹĄe nivoa rada s vrhunskim gimnasti arima dok se oni najbolji okupljaju na jednom mjestu, ĹĄkoluju se i treniraju pod patronatom nacionalnog saveza. Ĺ to se ti e cheerleedersica s njima radim akrobatiku. â&#x20AC;˘ Kakav je sustav rada? Bavljenje bilo kojom aktivnoĹĄ u u mojem klubu pla aju roditelji. U naĹĄem gradu Ĺživi elita, tako da to nije nikakav problem. Svi lanovi naĹĄeg kluba bez obzira na uspjeh djece, tako dugo dok su kod nas moraju pla ati odre eni nivo lanarine. Tako er roditelji organiziraju i pla aju putovanja na natjecanja, meni tako er odlazak na edukacije i seminare ili pak individualni dodatni rad. â&#x20AC;˘ Jesi li poĹžalio ĹĄto si otiĹĄao i misliĹĄ li se vratiti.. Pa za sad ne razmiĹĄljam o povratku, jer sam se tamo dobro snaĹĄao. U mericidiplomanijepresudna,ve ono ĹĄto znaĹĄ. Naravno ja sam tamo morao pro iseminarekakobidobiolicenceza rad. li to je to. ako se osje am i dalje kao lan akove ke gimnasti ke obitelji, pa mi je tako bila izuzetna ast ĹĄto samsFilipombiou agrebunanekoliko primanja,proglaĹĄenjunajboljihsportaĹĄa, trenuta no su u uvjeti koje imam u merici puno bolji nego kod nas.

Ĺ˝ivot U Randolfu Randolf je mirniji grad, u ve ini obitelji radi samo muĹž, dok se Ĺžena brine za odgoj djece, a kad oboje radi onda se unajmljuje uglavnom europska babysiterica koju oni zaposle i brine se za djecu i sve ku anske poslove. Nave er se uglavnom izlazi po restoranima. Rezervacije za ve ere su tako er uglavnom obavezne jer svi ve eraju vani.

Zabava

SiniĹĄa Babi u rodnom gradu â&#x20AC;˘ Kakav je Ĺživot u Randolfu, New Yorkuâ&#x20AC;Ś Pa ĹĄto se ti e izlazaka, Randolf je mirniji grad, u ve ini obitelji radi samo muĹž, dok se Ĺžena brine za odgoj djece, a kad oboje radi onda se unajmljuje uglavnom europska babysiterica koju oni zaposle i brine se za djecu i sve ku anske poslove. Nave er se uglavnom izlazi po restoranima. Rezervacije za ve ere su tako er uglavnom obavezne jer svi ve eraju vani. Ĺ to se ti e zabave, proĹĄao sam puno toga u merici, jer druĹĄtvu nije problem da se u petak dogovori odlazak npr. u Miami i ode tamo. ProĹĄao sam i ve inu klubova u New Yorku, ali takvi izlasci se ne isplate, jer je tamo masa ljudi, 5-6.000, obvezno se pla aju ulaznice koje su dosta skupe i preko 100 dolara. Stoga mi je najbolja zabava po tzv. loungebarovima, poput akove kih ka i a u kojem svira DJ i manji je prostor, pa se lakĹĄe uspostavi kontakt s ljudima. no ĹĄto je razlika je samo ĹĄto svi ti ameri ki barovi imaju obavezno kuhinju, u bilo koje doba ve eri moĹže se neĹĄto pojesti, dok kod nas toga nema. Tako er mi je drago ĹĄto sam u kontaktu s joĹĄ pet-ĹĄest ljudi iz akovca koji su prakti ki moja generacija i koji su nekako u isto vrijeme doĹĄli u New York i Ĺžive â&#x20AC;&#x153;tu negdjeâ&#x20AC;?, pa uvijek jedva ekamo da si organiziramo

Sino je veliki fan New Yersey Netsa za koje je do pogibije igrao i najbolji hrvatski koĹĄarkaĹĄ DraĹžen Petrovi

nekakavo druĹženje ili zabavu, a onda se ne izdrĹži da se barem na trenutak ne javimo doma i tako tada nas itekako â&#x20AC;&#x153;pereâ&#x20AC;? nostalgija za rodnim krajem. â&#x20AC;˘ Ĺ to te najviĹĄe dojmilo kad je u pitanju kontakt s ljudima u SAD-uâ&#x20AC;Ś Ljubaznost. Tamo te nitko ne e grdo pogledat ako neĹĄto kupujeĹĄ, naru ujeĹĄ, ve eraĹĄ ili pak ako nisi zadovoljan s uslugom ili ne im drugim sasvim je normalno da se moĹžeĹĄ poĹžaliti i nitko se zbog toga ne e ljutiti, dapa e, pokuĹĄat e sve da ti pomognu da budeĹĄ zadovoljan. U bilo kom segmentu Ĺživota, ne samo kad trebaĹĄ neku uslugu. meriku puno ljudi mijenja s najgorim mogu im etvrtima megapolisa, ali to su dijelovi grada koji su u manjini i u koje se ne zalazi. U bilo kojem normalnom dijelu velikog grada ili pak pogotovo gradu kao ĹĄto je Randolf ti npr. ne eĹĄ dugo sjediti sam za ĹĄankom, jer uvijek e netko do i do tebe, popri ati s tobom, popiti pi e, to je neĹĄto ĹĄto se kod nas prakti ki ne moĹže doĹživjeti. â&#x20AC;˘ Do kad si domaâ&#x20AC;Ś Pa evo do 5. sije nja. stao sam dvadesetak dana koji prolaze u burnom ritmu (smijeh, he,heâ&#x20AC;Ś), jer treba nadoknaditi cijelu godinu koju nisam u akovcu u koji se uvijek tako rado vratim. (D. rna, foto: . Vrzan)

Ĺ to se ti e zabave, proĹĄao sam puno toga u merici, jer druĹĄtvu nije problem da se u petak dogovori odlazak npr. u Miami i ode tamo. ProĹĄao sam i ve inu klubova u New Yorku, ali takvi izlasci se ne isplate, jer je tamo masa ljudi, 5-6.000, obvezno se pla aju ulaznice koje su dosta skupe i preko 100 dolara. Stoga mi je najbolja zabava po tzv. lounge-barovima, poput akove kih ka i a u kojem svira DJ i manji je prostor, pa se lakĹĄe uspostavi kontakt s ljudima. no ĹĄto je razlika je samo ĹĄto svi ti ameri ki barovi imaju obavezno kuhinju, u bilo koje doba ve eri moĹže se neĹĄto pojesti, dok kod nas toga nema.

akove ko druĹĄtvo Tako er mi je drago ĹĄto sam tamo u kontaktu s joĹĄ pet-ĹĄest ljudi iz akovca koji su prakti ki moja generacija i koji su nekako u isto vrijeme doĹĄli u New York i Ĺžive â&#x20AC;&#x153;tu negdjeâ&#x20AC;?. Uvijek jedva ekamo da si organiziramo nekakvo druĹženje ili zabavu, a onda se ne izdrĹži da se barem na trenutak ne javimo doma i tako tada nas itekako â&#x20AC;&#x153;pereâ&#x20AC;? nostalgija za rodnim krajem.

Ĺ˝ivotni standard U gradu u kojem Ĺživim standard je na visokom nivou. Stanarine, kao i izlasci su jako skupi. Me utim, s druge strane tko ne izlazi previĹĄe moĹže uĹĄtedjeti. ko se kupuje u supermarketu, to je puno jeftinije nego u akovcu. ak i po pet puta. Npr. ono ĹĄto kupim u nekom akove kom supermarketu za 500 kn, u merici do e oko 150. Npr. 2 litre Coca Cole stoje 2 kn i joĹĄ se zna dogoditi da 2 litre dobijeĹĄ gratis. Tako je i s hranom, bilo koje vrste. ruh je ispod 1 dolara, najskuplja cijena benzina bila je 5 kn, sada je oko 2 kn itd. (dz)

Limo-party u kojem se moĹže zabavljati petnaestak ljudi za nas je joĹĄ uvijek samo atrakcija

za velike i male

2009. godinu po injemo jako veselo Pitam se, pitam se! â&#x20AC;˘ Kako se kaĹže Formula 1 na japanskom? To â&#x20AC;&#x201C;shiba-ko-ludo â&#x20AC;˘ Kako su Bra ani iskopali Bra ki kanal? Pao im nov i u more. â&#x20AC;˘ ZaĹĄto roda stoji na jednoj nozi? Ako bi digla i drugu bi pala. â&#x20AC;˘ Ĺ to su radili naĹĄi preci-seljaci kad su htjeli piti hladno mlijeko? Odveli su kravu u podrum.

Biseri iz mudrih glava *Glasove dijelimo na kozmonaute i one druge. * Glasovi su otvornici i zatvorenici. *Da nije glasovnih promjena ne bi znali govoriti, a to se vidi ĹĄto kod Ĺživotinja nema tih promjena. *Ĺ enoa je pisao povijesne romane jer mu je sadaĹĄnjost bila uĹžasno dosadna. *Nitko nije vjerovao da je on mrtav dok pisac nije joĹĄ jednom to napisao. * Lektiru itam jer moram, a ponekad i po potrebi. *Makar je u itelj dva puta ponovio pitanje, nisam znao odgovor. * ekali su nestrpljivo da zavrĹĄi priredba da bi mogli pljeskati. *Ni je mi jasno zaĹĄto je Cesari ekao kiĹĄu da bi napisao Vo ku poslije kiĹĄe. *

VIC DO VICA =HAâ&#x20AC;Ś HAâ&#x20AC;ŚHAâ&#x20AC;Ś Bik i tele Otac se naljutio na sina pa mu veli. -E, sine, glup si ko tele. -Znam tata, jer sam sin bika i krave,-kaĹže sin.

Sli nost Zove Ĺ tefek mesnicu i pita mesara. -Imate li svinjske nogice? -Imam. -A svinjski rep? -Imam. A svinjsku glavu? -Imam. -Majko mila pa na ĹĄto vi li ite!,-kliknu

Tibor Prgomet, 6.r, OĹ DRAĹ KOVEC

Ĺ tefek.

Struja Gdje se proizvodi struja,-pita u itelj Ĺ tefeka. -U Africi, -odgovori Jurica. -Kako to misliĹĄ,- pita u itelj. -Kad nestane struje moj tata uvijek veli da su oni majmuni isklju ili struju.-

To an odgovor U iteljica kaĹže JoĹžeku:-Reci mi barem dvije zamjenice!-Tko?Ja?-zbunjeno zamuca JoĹžek. -No, kona no jednom i od tebe to an odgovor,-kaĹže u iteljica.

Brzo KaĹže u iteljica Iveku: -Reci nam prezent glagola hodati!-Hodamâ&#x20AC;ŚhodaĹĄâ&#x20AC;Śhodaâ&#x20AC;Ś -Malo brĹže Ivek!-Tr imo, tr ite, tr e!-

Noj Mama je li istina da noj sakrije glavu u pijesak?-da, sine.-A, kako je poslije na e?-

udni biseri ameri kih odvjetnika koji osim ĹĄto vi u â&#x20AC;&#x17E;ob ekĹĄnâ&#x20AC;&#x153; govore i ovo: VaĹĄ najmla i sin, desetogodiĹĄnjak, koliko je star? Jeste li vi ili vaĹĄ mla i brat ubijeni u ratu? Dakle beba je za eta 8. kolovoza? â&#x20AC;&#x201C;Da.- A ĹĄto ste vi radili u tom trenutku?4. Koliko su vozila bila udaljena u trenutku sudara? 5. KaĹžete da stepenice vode u podrum, zar ne? -Da.-A moĹže li se tim stepenicama popeti i gore?6. Gospodine Slatery, bili ste na prili no dugom medenom mjesecu? -Da, boravio sam u Europi. -A jeste li sa sobom poveli i mladu?Jeste li bili prisutni kad su vas fotogra irali?-

Radost -Danas sam dvostruko radostan. Otac mi je dobio glavni zgoditak na lutriji,-veli JoĹžek. -A zaĹĄto si radostan dvostruko?â&#x20AC;&#x153; -Jer mi je brat javio da je zgoditak dobio i njegov otac.-

Kako su u enici komentirali ovu izreku Tko nema u glavi, ima u nogama. *Tko ne misli, puno brĹže tr i. *Ako netko glavom ne misli, ima noge za hodati. *Tko nije pametan, brz je. *Tko nema misli u glavi, ima u nogama. *Ako nemaĹĄ pameti, tu eĹĄ nogom. *Da tko nema pameti, moĹže brĹže raditi. *Tko nije zdrav, ima viĹĄe sre e. Tko nema pameti u glavi, pala mu je na dnu nogu. Tko u glavi nema mozga, ima ga u nogama.

ZAGONETKE

di.___________________ Jedna noga kra a i nikad se ne vra a. Jure onu drugu, prijateljicu dugu, u istome krugu.____________________ (Skupljeno iz u eni kih ĹĄkolskih listova.)

Vaga

VAĹ HOROSKOP ZA 2009. Ovan Sve bi htio odmah, a ako ti krene u krivom smjeru, drugi su krivi. Zato polako sjedni i dobro razmisli, a onda kreni. Ti si ionako ro en da vodiĹĄ mudro. Najprije se nakupi dobrih ocjena pa eĹĄ u prolje e imati viĹĄe vremena za ljubav. VjeĹžbaj strpljenje: pomozi mami prebirati riĹžu.

Bik Romanti ne duĹĄice: sve bi dali za zrno paĹžnje, osmjehâ&#x20AC;Ś Znaju i da ljubav kod tebe ide kroz Ĺželudac, i pada na sitnice poput kockice okolade, vjerojatno oko tvoje klupe ima papiri a od okolade, bombonaâ&#x20AC;Ś Ako ne ĹželiĹĄ izazvati gnjev sprema ice, suzdrĹži se od konzumiranja slastica dok traje nastava. A i pripazi na okoliĹĄ!

Blizanci

Kad te umor svlada A o i su snene, Ti u sobu u eĹĄ I potraĹžiĹĄ mene._________________ Trideset bra e po svijetu hodi Svemu svijetu kaĹžu, ĹĄto se gdje dogo-

Svoju komunikativnost iskoristi na pravom mjestu: umjesto brbljanja na satu, svoj talent pokaĹži dok te pita povijest. Nemoj misliti da ĹĄarmom i slatkim rije ima moĹžeĹĄ posti i sve. Misli malo i na inancije svojih roditelja: dogovor za izlazak moĹžeĹĄ obaviti jednim SMS-om, a ne telefonskim razgovorom od 45min.

Rak Tebe Amorova strelica nikako ne uspijeva pogoditi. Ipak stiĹže prolje e. Pa glavu gore jer eĹĄ svojim klijeĹĄtama sigurno uhvatiti nekog. I pospremi ve jednom sobu. Nemoj da izgleda kao da se u njoj snima ilm ÂŤBitka kod StaljingradaÂť.

Lav

Lea Novakovi , 6.r, OĹ DOMAĹ INEC

Filip Erdelji, 5.r, OĹ DRAĹ KOVEC

Djevica MoraĹĄ li baĹĄ sve analizirati ili joĹĄ gore â&#x20AC;&#x201C; kritizirati! Pa nismo svi tako loĹĄi! Daj otka i malo! Netko te stvarno voli! Daj mu priliku. Ako ti da kompliment, vjeruj da to misli. I ti daj kompliment. Za po etak, vjeĹžbaj na mami. Pohvali joj ru ak ili novu frizuru.

Daj ne dramatiziraj! Uvijek se samo tebi sve loĹĄe doga a. MisliĹĄ da drugima cvjetaju ruĹže!? Ako ho eĹĄ da ti procvjetaju, trebaĹĄ ih najprije posaditi, a to zna i napokon po eti u iti svaki dan i to najmanje tri sata. A onda, moĹžda doleti neki leptiri koji te ho e pomirisati.

Lucija Bihar, 5.r, OĹ DOMAĹ INEC

Tebi je Valentinovo svaki dan, ali romantika kod ocjenjivanja ne pali. JoĹĄ neĹĄto! Uporno stavljaĹĄ sve na vagu: prozvat e me â&#x20AC;&#x201C; ne e, pitat e me â&#x20AC;&#x201C; ne e. Okani se vaganja i prihvati se knjige. I u ljubav u i bez ra unice. Jednostavno: pokuĹĄaj bez vaganja.

Ĺ korpion Tvoje svakidaĹĄnje geslo: Novi dan, nova bitka! Ti si glavni general protiv svega ĹĄto predstavlja neprijatelja: (m)u itelji, knjige, ĹĄkolaâ&#x20AC;Ś Umjesto da burno reagiraĹĄ na svaki pokuĹĄaj mirenja, zatraĹži TIME OUT, izradi mudru strategiju. IskuĹĄaj staro geslo: Perom protiv ma a!

Strijelac VoliĹĄ promjene. Sad bi malo letio po zraku, a onda bi ronio u dubine. A kad emo hodati po zemlji? Sad se grije stolac, sad se skupljaju bodovi da bi se ludovalo ljeti. Ĺ kola moĹže biti avantura i odgovor na novo pitanje: Jesam li za takav izazov?!

Jarac SavrĹĄenstvo! I nije uvijek privla no i esto je nedostupno, ali tvoje ocjene u imeniku pokazuju da je i to mogu e. Ponekad se doima da si pobjegao s Olimpa â&#x20AC;&#x201C; besmrtnik. Ali i ti imaĹĄ Ahilovu petu i teĹĄko se zaljubljujeĹĄ i zauzimaĹĄ obrambeni stav prema udvara ima. Prakti nost ne ide uz zaljubljenost.

Vodenjak Ĺ to bi svijet bez tebe!? Ti ga jednostavno pokre eĹĄ. I kad spavaĹĄ, sanjaĹĄ kako ga spaĹĄavaĹĄ. Humanitarne akcije i dobrotvorni koncerti su super ali nemoj dozvoliti da i tvojim ocjenama zatreba humanitarna akcija. Ljubav ti se smijeĹĄi iza ugla. Osvrni se!

Riba OkruĹžuje te more obveza a ti ih samo odga aĹĄ! Uhvati se posla ve jednom i plivaj prema dobrim ocjenama. PosluĹĄaj roditelje ĹĄto ti govore. Za po etak barem baci sme e kad izlaziĹĄ iz ku e. Ne voliĹĄ obveze, ali zato ti je ljubav bolja no ikad. PlivaĹĄ u moru ljubavi.

Mateja Jambrovi , 6.r, OĹ DRAĹ KOVEC

M >

6. sije nja 2009.

KONJI KI KLUB Zrinski akovec bez adekvatnog prostora za rad

Gra ani akovca, podržite nas! Konji ki klub Zrinski akovec, uspješan klub koji je u svom postojanju i radu postigao vrlo dobre rezultate kako u natjecateljskom, tako i u organizacijskom smislu, ostao je bez toliko o ekivanog prostora za rad. Klub, osnovan kao udruga gra ana, organizator je tradicionalnog turnira u preponskom jahanju koji se održava podno zidina dvorca

Zrinski u sklopu manifestacije “Ljeto u gradu Zrinskih”. Trenutno je pred ostvarenjem još jednoga uspješnog turnira koji e se najvjerojatnije održati 14. lipnja u gradu Prelogu te za koji se tako er može o ekivati da e postati tradicija. Vizija kluba i program rada za nadolaze e razdoblje postoji, me utim, na žalost mnogih, nije realiziran zbog neadekvatnih uvjeta za

Antonio Korpar, lan Konji kog kluba Zrinski akovec, na jednom od turnira

rad, odnosno nedostatka prostora. Naime, Grad akovec je u svom Generalnom urbanisti kom planu predvi ao revitalizaciju hipodroma na prostoru bivšeg vojnog poligona, me utim, od toga ipak ne e biti ništa. - Realizacijom te ideje akovec bi ušao u krug europskih gradova koji u urbanom okolišu uvaju izravan dodir s prirodom. Ideja je to koja bi omogu ila daljnji razvoj konjani kog sporta te uvanje tradicije po kojoj je akovec bio poznat i prije nego što su naš okoliš opteretili bezbrojni automobili i industrijska zaga enja, uz zanemarivanje ljudske potrebe za uživanjem u miru, u društvu životinja koje prate ovjeka kroz cijelu povijest, s kojim se najbolje lije i stres, danas najraširenija bolest suvremenoga urbanog ovjeka. Vrijeme je da se zauzmemo da se spomenuti plan što prije realizira kako bi naš Grad poprimio sve karakteristike mjesta ugodnog za život. Konjani ki klub Zrinski svojom djelatnoš u, uz sportske rezultate, upravo tome želi pridonijeti. Poru io bih gra anima akovca, pa i cijelog Me imurja, neka nas podrže u realizaciji te ideje, kazao je Antun Korpar, predsjednik Konji kog kluba Zrinski akovec. U sklopu programa rada ovoga konji kog kluba, osim škole jahanja,

Antonio Korpar, jedan od najboljih i prvih jaha a u preponskom jahanju u Me imurju, s osvojenim peharima stoji i sportski program, terapijsko te rekreacijsko jahanje. Nakon svladavanja osnova jahanja, jaha i prelaze u program sporta koji se odvija u sklopu natjecanja u preponskom i dresurnom jahanju. Jahanje tako er predstavlja idealan oblik terapije za osobe s posebnim potrebama, sa svrhom poboljšanja kvalitete njihova života. Što se ti e rekreativnog jahanja, njegovim provo enjem pove at e se turisti ka ponuda Me imurja. Me utim, sve ovo ne e se mo i u potpunosti ostvariti bez primjerenog prostora za rad. Za obavljanje bilo koje djelatnosti prvenstveno je nužan prostor, koji

u ovom slu aju nije osiguran. Strah za nedostatkom jaha a u Konji kom klubu Zrinski ne postoji. Nakon sudjelovanja na sportskim ljetnim kampovima koji su bili organizirani za djecu osnovnih škola, shvatili su da zainteresiranost za jahanje i te kako postoji. Me utim, zbog nedostatka prostora, škola jahanja provodi se u ograni enom broju iako je zainteresiranost velika. Kako postoji velik interes za školu jahanja, klub je školovao svog lana za voditelja škole jahanja. Plan Konji kog kluba Zrisnki za idu u godinu jest upravo suradnja s osnovnim školama s podru ja akovca.

Naime, najboljim u enicima I., II. I III. Osnovne škole planiraju omogu iti besplatnu poduku jahanja kao nagradu za njihov uspjeh. Jedan od najboljih i prvih jaha a u preponskom jahanju u Me imurju Antonio Korpar lan je upravo ovoga konji kog kluba. Njegovi osvojeni pehari govore koliko je u stvarnosti ovaj klub aktivan i uspješan u svome radu. Upravo je stoga, trenutno najbitnije da Konjani ki klub Zrinski dobije “krov nad glavom“ kako bi nastavio raditi u ovom smjeru i kako bi mogao po eti razvijati ovaj sport u pravom smislu rije i. (H. Ze ar)

OGLASNIK

50 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g.; Peugeot 206 1.4 2004.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. ‘05.; BMW 320D ‘03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL CORSA 1.0 ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; ROVER 400 2.0D ‘98.; REN. LAGUNA 1.8 ‘96.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eš a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr OPEL VECTRA B linija 1.6 16V karavan 1998.g., reg. do 6./09., cd oprema, klima, nova euro kuka + 4 nove zimske gume, pod ra un može i manje vozilo, mob. 098/168-7089 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261. EUROKUKA za golf II s branikom, mob. 091/7237-999 REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., uš uvan, 70.000 km, serv. knj. Mob. 098/537-787 KUPUJEM VOZILO at s lo, škodu oktaviju, seat – na preuzimanje kredita, pod cijenu dajem golf III, mob. 098/861-926 PRODAJEM GLISER 1994 god. sa prikolicom ili se mijenja za gra evinski materijal, tel. 098/757-990 PRODAJEM ALU FELGE s gumama za avensis i auris orig. toyota, mob. 098/463-583 PRODAJEM SKUTER 125ccm 2004.g., reg do 8.09., mogu a zamjena za motocikl (uz moju nadoplatu) telefon: 098/491-636 CLIO 1.2 1991.g., reg. do 10./09., cijena 1.600 eur, mob. 091/7237-999 GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999

FIAT PUNTO 2000.g., reg do 2./09., 5 vrata, u odli nom stanju. tel: 099/782-3701 PUTNI KI KOMBI FIAT DUCATO panorama 1996.g., registriran, cijena 20.000 kn. zva poslije 18h na: 098-172-9880 VW GOLF IV 1.9TDI 7./04.g., metalik srebrni, 98.000 km, climatronik, uredno servisiran, zimske gume s felgama + alu felge s gumama 16cola, izvršen veliki servis, cijena 11.900 eur – može zamjena za neko je inije dizel vozilo, mob. 091/520-9505 FIAT CINQUECENTO u besprijekornom stanju, registriran godinu dana, mob. 098/561-673 OPEL VECTRA karavan 1.8 16V 1997.g., reg. do 6./09., ful oprema, klima, servisna, za 4.500 eur, mogu a zamjena za je inije, mob. 098/551-267 PRODA JEM HYUNDAI 1998.g., srebrni, registriran i ispravan, zimske gume, tel. 868-164 PRODAJEM VW EOS 1.4TSI 2008.g., novi, neregistriran. Upitati od 17-19 sati na tel. 042/731-381 GOLF III 1994.g., prodajem ili mijenjam za at s lo uz doplatu, može i manje ošte en, mob. 098/861-926 PRODAJE SE PUTNI KI KOMBI fiat ducato, novo registr., 1996.g., cijena 20.000 kn. Zva poslije 18h na tel. 098/172-9880

POLJOPRIVREDA PRODAJEM 4 tone kukuruza u zrnu, dvobrazni plug OLT i plastenik metalni 18x4. telefon: 098/9211-929 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJEM TRAKTOR Univerzal 445 1980.g., bez kabine, 3-brazdni plug 10cola Ebernadt, motokultivator 8KS Muta Gorenje, motor dizel Bugarini 14KS dizel. mob. 098/732-743 PRODAJE SE TREBLJA ICA za kukuruz, povoljno. Tel. 099/524-3488 PRODAJEM traktor Torpedo 4806TD sa širokom kabinom, malo radnih sa , te kupujem 1-brazdni visoki plug ili dajem 2-brazdni visoki 10cola. mob. 098/190-3753

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PVC STOLARIJA – SALAMANDER « KOZAR d.o.o. « Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVA KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi no), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE «KLJU U RUKE» Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erektivne disfunkcije. Mob. 098/1347-031 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 RADIM njema ki povrat poreza za 2007 i 2008. god. i hrvatske porezne prijave. Kontakt: 099-687-1304 ili 044-682-294 USLUGA PRIJEVOZA KOMBIJEM 3480kg nosivos , 17m3 doma i i me unarodni transport, mob. 098/284-585 ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO u ugos teljstvu ispomo vikendom ili rad u disco clubu vikendom. mob: 099/598-3968

NAMJEŠTENJA KONOBARICE traži no ni bar «Drifter», mogu nost smještaja, uvje odli ni. Mob. 099/6299-299 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876 IRISH PUB Lendava traži žensko osoblje u stalni radni odnos, tel. 00386/4022-6206, Šoš Vladimir

NEKRETNINE NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru ja Me imurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

KREDITI

ZA KREDITNO NESPOSOBNE! Kredi i pozajmice na ovjeru kod javnog bilježnika ili obustavom na trajni nalog. Hipotekarni kredi bez statusa zaposlenja. Dogovor i najava termina na tel. 060-610-614. Svakim danom osim nedjelje od 8 do 20 sa . Agencija «Posrednik», I. Mažurani a 5, Karlovac, MBO 92544665

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studentima, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu, tel. 390-291 ili 390-462 KU U u M. Središ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljištu od 2018 m2, svi priklju ci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 VARAŽDINSKE TOPLICE (500m od Minerve) – prodaje se ku a od 110 m2 i cca 2000 m2 oku nice, svi priklju ci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379 PRODAJE SE STAN NA JUGU akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvorištem, nanovo preure en. Nazva na mob. 091/587-3684 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu s oku nocom i garažom. Upita na adresi Travnik 5, Golubi PRODAJEMO STANOVE u akovcu, Štrigovi, Varaždinu 40-100m2; STANOVE i KU E u nizu roh-bau u akovcu; KU E u akovcu, Nedeliš u, Štefancu, Sv.Mariji, M.Središ u, Šenkovcu, Vugrišincu, Štrukovcu; poslovne zgrade u akovcu, IZNAJMLJUJEMO POSLOVNE PROSTORE i POTRAŽUJEMO razne nekretnine na podru ju Me imurja. LON AR NEKRETNINE, tel. 091/3435678 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 095/838-4204 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR centar akovca mogu e za ka . telefon: 040/310-406 POSLOVNI OBJEKAT sa es com i dvorištem u akovcu povoljno prodajem, super lokacija i opremljenost. INFO na 0043/3144-44332 ili MAIL: dbeck@inode.at IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 PRODAJEM KU U od 102m2 u Nedeliš u, prizemnica kompletno renovirana, svi priklju ci, oku nica, vrt, cijena 69.000 eur. tel. 821-626 TOPLICE SVETI MARTIN - atrak vno gra evinsko zemljište u blizini bazena prodajem, mog. kredi ranja. tel: 099 673 7919 IZNAJMLJUJE SE jednoipolsobni stan u k, namještena kuhinja i kupaona, na duže vrijeme. tel. 098/9584-793

6. sije nja 2009. PRODAJE SE KU A U NIZU u najatrak vnijem dijelu grada ulica ZAVNOH-a, TOP POZICIJA, k uz vr . mob. 098/242-533 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERE, blizina centra, samcima ili studen ma, od 900 kn, namješteno. tel. 095/8080-116 PRODAJE SE KU A u akovcu, blizina centra, sa posl. prostorom. tel. 390-094 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru k, mob. 098 745 499 DVA POSLOVNA PROSTORA od 20m2 u akovcu, staro sajmište, mog. spajanja u jedan ve i, povoljno prodajem. mob. 098/136-1712 PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji predvi eno za samostoje e ku e, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 PRODAJEM KU U za rušenje u Sv. Mariji s ostalim objektima, staja, svinjci, štagalj i oku nicom 637 hv, udaljeno od k 25km, tel. 312-597 IZNAJMLJUJE SE STAN u centru k, A. Schulteissa, zva poslije 16 sa na tel. 524-079 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM POSL. OBJEKAT sa trgovinom i cafe barom, skladište, veliko parkiralište, može pojedina no, okolica k, tel. 00386/40-185-255 PRODAJU SE ILI MIJENJAJU DVA STANA u centru grada K. Tomislava, za ku u u akovcu, mob. 091/585-7278

ŽIVOTINJE

POKLANJAJU SE TRI ŠTENETA stara 3mj. i maca stara 5mj. u dobre ruke, psi i su male rase, mješanci u tipu pin a, mob. 098/373-091 PRODAJEM SHAR-PEI ŠTENCE cijepljene, roditelji šampioni, mob. 095/8370-827 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, srebrne, zlatne, dijamantne i pla naste fazane, mob. 098/912-3938

ELEKTRONIKA KUPUJEM ILI UNA JML JUJEM rablje ni elektri ni pianino. Tel. 861-509 ili 095/800-7590 NOKIA E-51, novi iz T-mobila, cijena 1.100 kn, mob. 099/325-4267 PRODAJEM AUTO-RADIO, cd mp3, marke Kenwood. Mob 099/693-2263. KORIŠTENI LAPTOP Acer cijena 1.000 kuna, mob. 098/600-207 PRODAJEM DVD-PLAYER, malo korišten, srebrne boje za 200kn, mobitel Nokiju 3120 s punja em za 50kn (ispravno), te mali stol za dnevnu sobu, o uvan za 250kn, tel. 099/7969-541 PRODA JEM L APTOP Acer Aspire 5315, Intel Celeron Procesor 560, C2, 13 GHZ, 533 MHZ FSB, 1GB DOR2, 120 GB HDD wireless, windows xp pro – 3.000 kn. mob. 098/909-1524 PRODAJE SE NOKIA 6124, nova, zapakirana, 2g. garancija, VIP i SonnyEricsson S302, novi, zapakirani, garancija, T-Mobile. Mob: 098 777 022.

RAZNO PRODAJU SE MREŽICE ZA FASADU, ve a koli ina, cijena povoljna. Info na tel. 098/944-3338. PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol. Tel. 858-424 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 PRODAJE SE EURO KUKA za ford fiestu, rakija šljivovica i kupinovo vino, mob. 091/581-9782 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049

PRODAJU SE VJEN ANICE, sve ane haljine, inventar ( lutke, regali ) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info. 098/991-991-3. PRODAJE SE SUHI PUTER grah, cijena 18kn/kg i svinja, doma e hranjena, teška oko 250kg za 14kn/kg, tel. 099/67-66-515 PRODAJEM NOVI trosjed i dvosjed modernog dizajna i kvalitetne tkanine. mob. 091/9917-090 PRODAJE SE nova, nekorištena još zapakirana garnitura za blagovaonu (stol + 6 stolica, boja trešnje) vrlo povoljno te 6 kom rabljenih sobnih vrata sa dovratnicima u vrlo uš uvanom stanju boje mahagonija, cijena vrlo povoljna !!! mob. 095/8540-737 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM 250kom odli nih dokumentarnih filmova za 200 kuna, odli na slika i titlovi. mob. 095/8766-048 K U P U J E M S V E E U R O PA L E T E , m o b . 099/798-5387 PRODAJU SE PLINSKI URE AJI za ugos teljstvo, roš lji, friteze, pe i, ražnjevi, giros, pala inkara, kuhala, kotlovina, el. dvoetažne pe i za picu, postolja, radni stol, sudoper, napa. Š. Brijeg tel. 00387-63-385-877 PRODAJE SE SLAMA U BALAMA po cijeni od 5 kn/bala, tel 343 289 PRODAJEM akumulator 60A ispravan za 150 kuna i motornu pilu marke S hl 023 za 300kuna, tel. 040 867 189

OGLASNIK

6. sije nja 2009.

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

PRODAJEM VINO – štrigov ar - sivi pinot, šipon, graševina, muškat, tel. 098/9546-001 KUPUJEM ILI MIJENJAM STARE RAZGLEDNICE i es tke, mob. 091/897-2754 PRODAJEM HIDRAULI NU PREŠU od 350lit. sa dnom od inox lima fabri ka, slovenske proizv., potpuno ispravna, može zamjena za vino, mob. 098/1868-111

NAU ITE PLESATI uz najbolje u itelje plesa u LIVI na privatnom satu ili plesnom te aju. Info. 098 170 53 90

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Poklanja se štene staro 3 mjeseca, vrlo umiljato. Mob: 091/567-8718

NK DINAMO ZAGREB poziva sve koji vole plavu boju da postanu lanom uz vrijedan poklon za svakoga - Povjerenik za Me . županiju, Toni Mar njaš, mob. 099/316-2112 ŽIDOVSKI SVIJE NJAK starinski, odli no sa uvan, prodajem, mob. 091/8972-754 PRODAJU SE ORASI u ljusci po cijeni od 8knkg. tel. 821-626. PRODAJEM pe i na plin Maja12 i Maja8 i proto ni plinski bojler Vailant, samo za toplu vodu. mob. 091 564-8301 Prodajem ugost. štednjak, roštilj, fritezu, hladnjak, kotao, kiper, gril, vagu, salamoreznicu, sudoper, rad. stol, pe nicu, ledomat, espreso aparat i dr. tel: 098/9211-929 PRODAJU SE FILMOVI iz ku ne kolekcije. Mob: 099/598-3968 PRODAJE SE profesionalna šiva a mašina SINGER sa vodilicom, za 15.000 kn, mob. 098/9917-090 PRODAJE SE: kuhinja, regal, garnitura, ležaj, ormare, stoli , dvosjed, fotelje + kau , stol, komodu, vitrinu, štednjak (2+2), rešo, hladnjak, perilicu su a, ormari , 2 stolice, pisa i stol, tepih… tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM MALOKALIBARSKU LOVA KU PUŠKU s optikom 5.6mm, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM VINSKE BA VE od 750lit. i 600lit., uredno održavane, te vino od jabuka (nešto posebno) – za sve cijena po dogovoru. mob. 098/1868-111

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

POSAO - Ponuda 1. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, pla orme, na ovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641. 2. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, tražim. Šifra:164648. Tel. 060/523-641. 3. 125423 :STALNI I PODSEZONSKI POSLOVI U EU.Radnike, ugos telje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje vo a, povr a, njegovateljice, uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641. 4. 164645 :ZARADITE radom kod ku e do 1500 kn tjedno, tražimo osobe iz svih županija. Šifra:164645. Tel. 060/523-641.

TURIZAM - Ponuda

- razli i h pasmina, spola i dobi. - Pogleda svaki dan od 10 - 12 sa ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene živo nje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

5. 8054 :AKO IZNAJMLJUJETE apartman ili sobu na Jadranu ili želite da se Vaš oglas ita diljem Hrvatske, iskoristite mogu nost oglašavanja u 12 listova i na Internetu, pozivom na samo jedan broj. Šifra:8054. Tel. 060/523-641. 6. 90902 :NAJVE A TURISTI KA PONUDA privatnih smještaja u DALMACIJI i šire. www.dimb.hr, Tel. 060/523-641.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih životinja Me imurja! Na mjesto udomljene životinje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasi od mogu e smr . Hvala Vam što ste u inili dobro djelo!

STANOVI - Ponuda 7. 170096 :ZAGREB dvoiposobni stan 61 m2, visoko prizemlje, centar, ulica u drvoredu, blizina tramvaja, autobusnog i glavnog kolodvora, škole, vrti , tržnice, du ani, blizina trga Bana Jela i a, kazališta, prodajem. Tel. 091/638-9305.

lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

KU E - Ponuda

PSE I MA KE:

8. 161404 :OTOK KOR ULA VELA LUKA, zapo eta gradnja, uredni papiri, gra evinska, projekt, priklju ci vode i struje, komunalije, parcela 730 m2, 100 m do mora, prodajem ili mijenjam. Tel. 098/640-317. 9. 140305 :SISAK-PETRINJA, Ulica Gromova 154, ku u sa poslovnim prostorom i skladištem, struja, voda, telefon, odmah useljivo, prodajem. Tel. 051/269-187. 10. 152073 :ZADAR-KARIN GORNJI, dva objekta, 40 m od mora i pješ ane plaže, prodajem. Tel. 098/862-747. 11. 161315 :ZEMUNIK, ku a 150 m2 stambenog prostora, potpuno ure ena i namještena, i nedovršenu ku u na 1200 m2 terena, prodajem. Tel. 091/192-9747.

KU E - Mijenjam 12. 169967 :ZAGREB, okolica, ku u 100 m2, 350 m2 oku nice, za apartman do 45 m2 izme u Zadra i Pirovca, mijenjam. Tel. 098/481-220.

APARTMANI - Iznajmljujem 13. 163060 :ZADAR, uz magistralu, u blizini Mercatora i Interspara, sobe i apartmane, klima zirane, lijepo opremljene, tokom cijele godine iznajmljujem. Tel. 099/697-920.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

696

INFORMAC JE

6. sije nja 2009.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. POZAMANTERIJA-MT d.o.o., 40315 M. Središ e, J. Broza 88, traži 1 VŠS TERENSKI KOMERCIJALIST ak vno poznavanje engleskog jezika, voza ka dozvola “B” kategorija, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. 2. KERAMIKA “AS” HLAPI INA 152, traži 3 KERAMI ARA, 2 POMO NA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 573006, 091-539-8888. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g. 3. AutoprijevoznikMILOVANTODOROVI PEKLENICA, traži 1 VOZA C i E kategorije na neodre enovrijeme,javi sena099-3502344. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g. 4. Kavana ATLANTIC NEDELIŠ E, Varaždinska 65, traži OSOBLJE ZA RAD U KAVANI na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-242-169. Natje aj otvoren do 17.01.2009.g. 5. Pizzerija ZOOM AKOVEC, Zagreba ka 84, traži 1 KUHAR-PIZZA MAJSTOR, 1 DOSTAVLJA PIZZA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-985-7424. Natje aj otvoren do 31.12.2008.g. 6. Manitu d.o.o. A. Šenoe 24, Mursko Središ e, traži REFERENT PRODAJE TEAM BUILDING PROGRAMA, potrebno radno iskustvo. Natje aj otvoren do 10.01.2009., javi se na nikola.manitu@gmail.com 7. GRADI-K d.o.o. Gornji Zebanec 23, traži više ZIDARA I GRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno, javiti se na 091-597-95-26 Natje aj otvoren do 31.01.2009 8. Ca e bar “Tanker” Preloška bb, akovec, traži KONOBARA, javi se na 098-9124704,naneodre eno.Natje ajotvorendo 10.01.2009 9. Bit d.o.o. Šenkovec, A. Šenoe 29, traži INFORMATI ARA na odre eno uz mogu nost stalnog zaposlenja, posla pismene zamolbe. Natje aj otvoren do 10.01.2009. 10. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 PRODAVA ICA PECIVA ZA RAD U KIOSKU na neodre eno vrijeme, slobodan dan u tjednu (nedjelja), javi se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g. 11. PEKARA IN NEDELIŠ E, akove ka 57, traži 1 POMO NI PEKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 091-1693-141. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g. 12. INSTALACIJE “ŠTEFI ” D. DUBRAVA, Brodarska 14, traži 1 INSTALATER GRIJANJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 098-823-772. Natje aj otvoren do 22.01.2009.g. 13. VEMIL d.o.o. AKOVEC, Uska bb, traži 1 PRODAVA (M/Ž) IT i audio-video opreme u prodajnom centru akovec, SSS/VŠS komercijalnog, ekonomskog ili tehni kog smjera, 1 godina iskustva u prodaji ,dobro poznavanje Microso o ce alata, znanje engleskogjezika,komunikacijske,prodajne i pregovara ke vješ ne, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g. 14. KORALJ d.o.o. Riblji restoran akovec, traži 1 KUHAR U RIBLJEM RESTORANU akovec, na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 312-688. Natje aj otvoren do

27.01.2009.g. 15. TERMO-BEK d.o.o. M. Središ e, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME, na neodre eno vrijeme, javi se na 543-896, 098-242-899. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g. 16. Ca e bar MARTI PRELOG, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, minimalno OŠ, javi se na 099-229-1197. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g. 17. Dom za starije i nemo ne osobe SLAKOVEC 70, traži 1 MEDICINSKA SESTRA na neodre eno vrijeme, godinu dana radnog iskustva, položen stru ni ispit; 1 NJEGOVATELJ/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 829-181 ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 30.01.2009.g. 18. Marke ng, trgovina, konzal ng, 25NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALIST na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, rad na podru ju Županije, voza ki ispit “B” kat., znanje engleskog ili njema kog jezika, nazva na 822250. Natje aj otvoren do 30.01.2008.g. 19. Ca e bar “PICTURA” akovec, B.J. Jela i a2,traži1KONOBAR/ICAnaneodre eno vrijeme, javi se na 098-944-5482. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g. 20. BU-NET d.o.o. Strahoninec, akove ka 81, traži 4 DJELATNICE ZA IŠ ENJE NOVOIZGRA ENIH STANOVA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada Zagreb-Sesvete, organiziran prijevoz, nazva na 091-518-0672. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g. 21. SPERO d.o.o. AKOVEC, B.J. Jela i a 79, traži 2 ELEKTROINSTALATERA (1 za poslove voditelja radova i 1 za poslove elektroinstalatera) na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, informacije na mob.091-584-6242. Natje aj otvoren do 30.01.2009.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. ZAŠTITA JURENEC d.o.o., Peteranska cesta 52, KOPRIVNICA; traži 3 ZAŠTITARA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, potrebna licenca za zaš tare, najava na mob. 095/250-8390 (Marijana Kos); mjesto rada: VARAŽDIN, do 15.1. 2. ARSENAL-IVEZI k.d., PAVLINSKA 5, VARAŽDIN; traži 10 ZAŠTITARA - SVI POSLOVI ZAŠTITE OSOBA I IMOVINE na neodre enovrijeme,uvje :KV,SSS, osobe od 20-50 g. staros , zdravstvena sposobnost; osobama koje nemaju licencu za obavljanje poslova zaš tara poslodavac osigurava edukaciju. Pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili najava na tel. 042/404-841; 042/404-840, do 31.1.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

Signi co d.o.o. je tvrtka koja se bavi prodajom telekomunikacijskih usluga u rezidencijalnom kanalu prodaje. Ekskluzivni smo partner tvrtke Vipnet za podru je Republike Hrvatske. U svrhu proširenja postoje eg ma, tražimo više osoba na podru ju Zagreba, Splita, Zadara, Šibenika, Rijeke, Osijeka, Siska, Karlovca, Varaždina, Koprivnice, za sljede e radno mjesto:

Prodajni predstavnik (m/ž) Vipnet e omogu i potrebnu edukaciju (u Zagrebu) uz dobivanje službenog cer kata za VIPnet prodajnog predstavnika. Kontakt za slanje životopisa:

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA

Gospodarska škola, akovec, V. Nazora 38 organizira

Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

nina.pofuk@signi co.vip.hr

TE AJ ZA VINOGRADARE I PODRUMARE

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

Trajanje: 80 sa Prijave: do 15. sije nja 2009. godine Po etak predavanja: sije anj 2009. godine Dodatne informacije mogu se dobi u tajništvu škole na telefon 395 302.

info@kerman.hr

www.kerman.hr

Školski odbor objavljuje

NATJE AJ

za davanje u zakup poslovnog prostora Natje ajem se daje u zakup poslovni prostor u holu škole u ukupnoj površini od 20 m². Poslovni prostor se daje u zakup za posluživanje toplih i hladnih jela i napitaka te bezalkoholnih pi a na vrijeme od 5 godina. Po etna cijena mjese ne zakupnine je 1.200,00 kuna. Rok za dostavu ponuda je 15. 1. 2009. do 12 sa . Ponude se dostavljaju poštom ili predaju osobno u tajništvo škole s naznakom “Ponuda za zakup, ne otvara “. Ponuda za natje aj mora sadržava podatke o osobi koja se natje e, rješenje o upisu u sudski registar odnosno odobrenje za rad za zi ku osobu i ponu eni iznos zakupnine. Prijave koje nisu podnesene u roku te koje nisu potpune ne e se razmatra .

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR akovec, R. Boškovi a 1 (atraktivna lokacija, blizina centra, prizemlje, 34 m2, pogodno za ured, predstavništvo ili trgovinu)

inf.na tel. 098 242 990

INFORMAC JE

6. sije nja 2009.

POSLJEDNJE ZBOGOM voljenom i nikad preĹžaljenom suprugu

ZAHVALA duboko dirnuti iskazanom paĹžnjom u trenucima naĹĄe velike boli i tuge zbog iznenadnog gubitka voljenog i nepreĹžaljenog supruga, oca i djeda

JOSIPA JELA I A iz Preloga preminulog dana 24.12.2008. godine

JOSIPU JELA I U Ĺ˝ivot je trenutak u kojem si meni zablistao i u inio ga najljepĹĄim. S ljubavlju koju tvoj odlazak ne prekida

voli te tvoja supruga Ĺ tefanija

Ĺželimo ovim putem najtoplije zahvaliti svim ro acima, kumovima, prijateljima, susjedima, poslovnim partnerima i znancima na brzojavima i rije ima iskazane su uti, te poloĹženim vijencima, svije ama i cvije u na odar pokojnika. Posebno zahvaljujemo pre asnom vl. ntunu Hoblaju na toplim rije ima ispra aja. Tako er zahvaljujemo Gradskom ogranku HDZ-a Prelog, gosp. Ljubomiru Kolareku na dirljivim rije ima oproĹĄtaja, Gradskom poglavarstvu Grada Preloga i svima ostalima koji nas nisu zaboravili u ovim teĹĄkim trenucima.

Supruga Ĺ tefanija, sin Tomislav, k erka Marina i unuk Mislav

POSLJEDNJE ZBOGOM

dragom i voljenom ocu

dragom djedu

JOSIPU JELA I U

Zastalo je tvoje srce, utihnuo tvoj je glas, otiĹĄao si prerano i zauvijek od nas. \noge emo suze liti jer bol svoju ne moĹžemo skriti. Sjaj svije a i molitve naĹĄe neka te prate kad ne mogu da nam te vrate. Ptice male, i one se trude, tiho pjevaju da te ne probude. Sada spavaj lijepo tiho, an eli dragi lijepo vas molimo uvajte nam ga jer ga mnogo volimo

tiĹĄao si djedice moj! Tvoj unuk ti zadnji pozdrav ĹĄalje, nekâ&#x20AC;&#x2122; zauvijek nad leĹžajem tvojim ona jarka svjetlost sja i dalje. emaj straha, umiri se djede, jer dok Ĺživim bit eĹĄ dio mene i do smrti voljet u te.

Tvoji sin Tomislav i k erka Marina

Voli te tvoj unuk Mislav

IN MEMORIAM

MILIVOJ - MILAN KRAMAR 10.01.2006. â&#x20AC;&#x201C; 10.01.2009. Pamtimo tvoj glas, tvoje o i, tvoje ruke, tvoju dobrotuâ&#x20AC;Ś Pamtimo Tebe! Tvoje Mancika i Metka s obitelji

SJE ANJE na dragog i nepreĹžaljenog unuka i ne aka

ZLATKA FILIPI A Tvoji baka, djed, ujak i teta s obitelji

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: D K L\ I", k i ne i Davora; ]ILIP K L I", sin \onike i Darka; IV P TK VI", k i ur ice i SiniĹĄe; IV ^ P ^, sin Karmenke i Ivice; VIT T \PI", k i Teute i evia; D I B GD , k i ataĹĄe i KreĹĄe; IV LĹ V ^, sin Lidije i Dubravka; D I K V , sin Vesne i Davora; \ Ĺ I\ ^, k i enate i Velimira; D I G B , sin Ĺ˝eljke i \arinka; U Ĺ˝V ^, \aje i Ivana; IK LI H BUĹ , k i \irjane i ikole; I SI K G Ĺ I", sin Gabrijele i Dalibora; \ISH LL P Ĺ˝G , k i \artine i Dalibora; H L \IK ^, k i Kristine i Ĺ˝eljka; P T P S V ^, sin asmine i Tomice; \ T

P S V ^, sin \ateje i \aria. VJEN ANI: Daniela Varga i Dejan Taradi ( akovec). \aĹĄa Hrustek i Ivica Sobo an (\ursko SrediĹĄ e).

UMRLI: \atilda PerĹĄi , r. KĂślkedi, ro . 1927.; Bernardica Ĺ timec, r. BoĹži , ro . 1941.; uro IlijaĹĄ, ro . 1948.; Tibor ]ranjo Zuzel, ro . 1926.; Stjepan uriĹĄaga, ro . 1925.; uĹžica Verli, r. KoĹĄak, ro . 1959.; Zvonimir Horvat, ro . 1923.; \arija ambroĹĄi , r. Hajdarovi , ro . 1917.; enata ]ras, r. emec, ro . 1958.; ntun Balent, ro . 1922.; Ĺ tefica Balog, ro . 1980. ( akovec). na LukĹĄa, r. ]riĹĄ i , ro . 1926. (Kotoriba). Ignac Zadravec, ro . 1926. (\ursko SrediĹĄ e). na Ivan i , r. \arciuĹĄ, ro . 1936.; Vladimir ukes, ro . 1956. ( edeliĹĄ e). osip ela i , ro . 1950.; \arija ovak, r. Kolari , ro . 1924.; \aga \linari , r. TomaĹĄi , ro . 1931.; Katarina Hranjec, r. Vadlja, ro . 1924.; Ivan Bari , ro . 1938. (Prelog). Sabina ovak, r. ambrovi , ro . 1924. (Ĺ trigova).

DOBRO JE ZNATI

6. sije nja 2009.

Oglas_Poli_Medimurske n_284x190_1 1

DOBRO JE ZNATI

12/30/08 4:37:29 PM

DOBRO JE ZNATI

6. sije nja 2009.

RAZBIB`IGA

6. sije nja 2009.

Ĺ ALA mala

PREMIĹ LAVANJE JOĹ˝EKA RADNIKA

Ĺ˝upano Posavco tre dati joĹĄ jeno ĹĄanso! K

ak smo i rekli, naĹĄ Ĺžupan JoĹžek Posavec ima veliko sre o kaj se prora un za novo leto donaĹĄa vu oĹži no vreme, pak je, ipak, vse dojĹĄlo na svoje, kak smo i zadji pot rekli. Vsi so, vu Ĺ˝upanijski skupĹĄtini sko ili vu zrak gda je gospa Ĺ˝agar nej zdigla roko i nej je dala zeleno svetlo za novi prora un. Ve se stopram vidi kak je to haklik vlast ĹĄtera zavisi od jedne roke i to Ĺženske. No, boĹži na je spoved svoje naprajla, gospa je priznala gda je zgreĹĄila i na popravnoj SkupĹĄtini vse so roke, ĹĄtere so morale biti, bile vu zrako i prora un je donesen. Verjem gda bodo, Ĺžupan i partneri, oprostili gospi Ĺ˝agar, jerbo se to vse pripetilo vu vreme praĹĄtanja, a ipak smo mi, skorom vsi, katolici.

raj leta je vreme gda se podvla ijo crte kaj se vidi kuliko vsega je ĹĄto napraviv i kaj je ostalo za naprajti od onoga vsega kaj je obe ano. Ĺ˝upan nas je probav dovle i na tenek led gda nam je pripovedav kak je minulo leto bilo naj naj od gda je naĹĄa Ĺžupanija na svojemo kruho i gda za to vse napravljeno moramo zafaliti ovoj vlasrti ĹĄtera joĹĄ dendenes hercuje i ĹĄtero je on

vodiv.Vse je to mortik tak, ali kakĹĄa bi stopram bila naĹĄa Ĺžupanija gda so napravleni vsi planerani projektlini i gda so Ĺžupaniski ve niki nej morali zdi i roko za rebalans, ve ve lanjskoga prora una, za pedesetĹĄtiri milijone kuni. Unda bi to, brz as, bilo super leto, leto kakĹĄo smo niti nej mogli senjati. Ne verjem gda se neĹĄterni gazda more pofaliti kak je jako dobro posluval, a kraj leta je do akav z praznom kasom. No, nebrem re i gda se je nej ruon nikaj naprajlo: posle duge i teĹĄke bolesti zalaufalo je naĹĄe Me imorsko veleu iliĹĄte, ali nej celo, sam jeden menĹĄi reslin, tak gda ovo leto moremo akati nastavak kak i vu ig radero. Nebrem razmeti kaj se vsi falijo, kak gradona elnik, tak i Ĺžupan z naĹĄim Filipom Udeom, pak sam nigdar, predi medalje, nej niti jednoga videv vu gimnasti ki dvorani. Kaj se ĹĄkoli dotikavle tu moram priznati gda se dostik dela kajbi vse ĹĄkole delale dopolne, jedino sam najgerek kaj bodemo z decom i navu itelaj odve er. Neje dostik ĹĄkole naprajti, tre tu i nekĹĄe projektline dovle i kaj bode i od dece i od navu itelof nekĹĄi hasen, jerbo bi bilo jako grdo ak bodemo

mi roditeli morali deco ziskavati po diska aj i ka i aj. Kaj se godpodarstva dotikavle nikaj sam nej videv kajbi se bilo naprej odiĹĄlo i gda bi tu Ĺ˝upanija mela svoje prste, ali gda naĹĄi gospodarstveniki ido naprej to vsi vidijo, kak mi Me imorci, tak naĹĄi sosedi z HrvaĹĄke, a unda i Evropa, pak i dale. il bi greh gda nebi priznal kak se Ĺ˝upanija zaloĹžila, a nekaj je i Evropa pomogla, kaj smo dali na stol naĹĄo novo sorto vina i to prvo me imorsko, kaj ga z conom zovemo â&#x20AC;&#x17E;puĹĄipelâ&#x20AC;&#x153;. Morem re i gda je jako dobro, a z menom so se sloĹžili vsi ĹĄteri so ga pili. Kaj re i, hajdig toga je obe ano, hajdig toga je napravleno, a joĹĄ ve toga je ostalo za naprajti. Ĺ to gut bode doĹĄel vu vro o Ĺžupanovo foteljo bode si moral zasukati rukave, jerbo nebode mo le ko.

ajdig je ve onih ĹĄtero bi ĹĄteli biti Ĺžupani vu ove ĹĄtiri leti pred nami, a joĹĄ ga hajdig onih ĹĄteri se o temo joĹĄ sam vu sebi i z sobom spominajo. Dugo sam si gruntav, ali nekak mi nejde vum z glave misel kak bode JoĹžek Posavec sedev vu Ĺžupanovoj fotelji joĹĄ ĹĄtiri leti. Dok si tak gruntam navek mi se po glavi

mota ona pri a kak je Ĺžena doletela k svojemo moĹžo, poznatomo biznismeno z moljbom: â&#x20AC;&#x17E; Prosim te dej otkaza naĹĄemo ĹĄofero, pak denes me je skorom ubiv!â&#x20AC;&#x153; MoĹž se je nakratko zamisliv i otpovedav joj je â&#x20AC;&#x17E; Ĺ˝ena moja, naj tak nagla biti, pak moramo oveko dati joĹĄ jedno ĹĄanso!â&#x20AC;&#x153; naĹĄ Ĺžupan je nam hajdig toga zobe av, ali je nej ftegno niti pol vsega naprajti, pak je unda nej red kaj mo damo joĹĄ jedno ĹĄanso?

am posle novoga leta vudrile so nas vu glavo dve stvari: jedna za ĹĄtero smo znali i druga za ĹĄtero se sam ĹĄepetujilo. nali smo gda bode po ela hercuvati reforma zdrastva. Nebi se ĹĄtev tu preve meĹĄati, ali kakĹĄa je to reforma z ĹĄterom so nezadovoljni doktori, a joĹĄ bole beteĹžniki, a zadovolen je jedino minister ĹĄteri jo je predloĹživ? Kak strela z vedroga neba doletela je nova cena plina ĹĄtera je viĹĄeĹĄa za nekaj vej od dvajsti procentlinov. unda bode naĹĄa Vlada rekla gda je naĹĄo drĹžavo svecka recesija potre ila nejbole, jerbo za iste peneze moremo uda meje vsega kupiti, a ona nam je mam, od prvoga dneva, podraĹžila plina.

BoĹži no drvce

Prinova

TraĹže dvije plavuĹĄe boĹži no drvce u ĹĄumi. Nakon dva sata kaĹže jedna: - Ne mogu viĹĄe, umorila sam se. Druga odgovara: - zdrĹži joĹĄ malo. Uzet emo prvo na koje nai emo pa makar bilo i bez boĹži nih ukrasa!

zostao Matko iz ĹĄkole pa ga u iteljica zapita za razlog izostanka. - Dobili smo prinovu u obitelji vaĹžno e Matko. - aĹĄ lijepo-odgovori u iteljicaje li muĹĄko ili Ĺžensko. - Ma, muĹĄko je, mama se opet udala!

Televizor Prijatelj sretne prijatelja koji nosi veliku torbu i upita ga: - Ĺ to to nosiĹĄ u torbi? - Televizor. - Na popravak? - Ne, nosim ga u crkvu na ispovijed. U posljednje vrijeme stalno laĹže.

Rep vek zamoli veterinara da njegovu psu odreĹže rep. Veterinar za u eno upita: - Ĺ to se dogodilo da mu treba odrezati rep? vek ljutito odgovori: - Ne mogu ga viĹĄe gledati kako sretno maĹĄe repom kad mi do e punica!

Ples Razgovaraju dvije prijateljice: - Sino na plesu svi su se vrtjeli oko mene! - hvali se prva. - Da, uo ila sam i ja da si bila pijana.

Intima - !ospodine direktore, evo ti kava! - Milka, otkad smo mi tako intimni? - Otkad smo zajedno spavali. - Ti i ja? Kad? - Pa zar nismo sino zajedno spavali na sjednici Upravnog odbora?

Djed

Presuda U nekom hrvatskom sudu zazvoni telefon. Javi se automatska sekretarica: - ko Ĺželite gospodina suca, otiĹĄao je na skijanje u inozemstvo. - ko Ĺželite njegovu tajnicu, otiĹĄla je s njim. - ko ste optuĹženi, da ste pretukli ili ubili kojeg sve enika, koji vam je zaveo unu icu, dobit ete najstroĹžu, maksimalnu kaznu. - ko ste optuĹženi, da ste pretukli ili ubili kojeg novinara, jer je pisao istinu, ostavite vaĹĄu to nu adresu. Osloba aju u presudu, dobiti ete poĹĄtom na ku nu adresu.

Nogomet Lucifer dogovara sa svetim Petrom da reprezentacije pakla i raja odigraju nogometnu utakmicu. - Kako se usu ujete igrati s nama kad su svi dobri igra i u raju? upita sveti Petar. - Da, ali ve ina sudaca je kod mene u paklu - odgovori mu Lucifer.

Mjesec Pita jedna plavuĹĄa drugu: - Ĺ to je bliĹže Mjesec ili New York? - Mjesec, naravno! !dje vidiĹĄ New York? - odgovori druga.

Ponavlja - Mama, tata e morati ponovno dokazivati svoje sposobnosti. - kome? - SluĹžavki. Rekla mu je da i nije neĹĄto posebno i neka ponovno u i ĹĄto je ve zaboravio.

Sretne vica sve enika i kaĹže mu: - Dobro jutro, djede! - aĹĄto ti mene zoveĹĄ djed? - uo sam kako vas moj tata zove o e pa ako ste vi njemu otac, meni ste djed!

Vjernost Koliko si dobio? - pitaju zatvorenici novog kolegu: - Petnaest godina. - misliĹĄ da e ti Ĺžena biti vjerna petnaest godina? - Ho e. ona je dobila isto toliko.

Posudba NaiĹĄao Hercegovac na Dalmatinca pa mu kaĹže: - !dje si prijatelju? Daj posudi 500 kn. - Nemam kod sebe-odgovori mu Dalmatinac. - , kod ku e? - E, da..Ĺžena i dica super..sve je u redu.

Rastanak - MuĹžu moj, osje am da mi se bliĹži kraj. - Ne govori gluposti draga. ko ti odeĹĄ, ja u poludjeti. - Poludjeti eĹĄ tako ĹĄto eĹĄ se ponovno oĹženiti. - E, toliko ipak ne u poludjeti!

Knjiga - Kad je bio veliki prasak? - pita profesor u enika. - Prije 13 milijardi, 700 milijuna i 4 godine - odgovori u enik. - Otkud ti te etiri godine? - ato ĹĄto je udĹžbenik star etiri godine.

Spoj Eskim eka svoju djevojku, a nje nema pa nema. Kad mu je ekanje dosadilo izvadi termometar i re e samom sebi: - Odlazim ako ne do e do minus 25 stupnjeva Celzijevih.

Banka Vratio se Mujo iz Njema ke i kaĹže Hasi: - Haso, otvorio sam banku u Njema koj. - Kako? - upita Haso. - Lijepo, pajserom.

Bra ne pustolovine Sva aju se dvije plavuĹĄe, kaĹže prva: - aĹĄto si spavala sa mojim muĹžem? KaĹže druga: - Pa da vidim koji je bolji, moj ili tvoj! KaĹže prva: - Eee, pa mogla si mene pitati!

V`< <{|> P` }{

58 PROGNOZA VREMENA za idu ih 7 dana

VREMEPLOV 2008.

I dalje hladno vrijeme VREMENSKA SLIKA: Anticiklonalno polje nad ve im dijelom Europe i sljede ih dana e nam jam iti hladno zimsko vrijeme. Ciklona koja e se nalaziti u zapadnom Sredozemlju ne e imati ve eg utjecaja na vrijeme u Me imurju â&#x20AC;&#x201C; donijet e nam viĹĄe oblaka, a samo ponegdje i pokoju pahulju snijega. Temperatura zraka do kraja tjedna ostat e ispod nule. VREMENSKA PROGNOZA: Danas o ekujemo preteĹžno obla no i hladno vrijeme. Nakratko se moĹže pojaviti sunce, a ponegdje moĹže proletjeti i pokoja pahulja snijega. Puhat e slab do umjeren sjeveroisto njak. Jutarnja temperatura malo viĹĄa nego prethodna dva dana pa ju o ekujemo u rasponu od -9 do -7Â°C, a najviĹĄa dnevna bit e oko -2 Celzijeva stupnja. Za sve koji namjeravaju na slalom na Sljemenu â&#x20AC;&#x201C; o ekuje se obla no i hladno vrijeme, povremeno moĹže biti i slabog snijega. Temperatura e se vrtiti oko -7 Celzijevih stupnjeva.

Promjenjive naoblake bit e i u srijedu, ali u ve em dijelu Me imurja o ekujemo barem malo sunca, osobito sredinom dana. Vjetar uglavnom slab sjeveroisto ni. I dalje e nas pratiti hladno vrijeme s negativnom temperaturom zraka. Jutarnja e biti izme u -8 i -6, a naj-

PREGLED VREMENA od 29. prosinca do 4. sije nja

U 2009. s minusima Posljednji dani sad ve stare 2008. godine protekli su uz stabilno anticiklonalno vrijeme ĹĄto u zimskim mjesecima esto zna i izostanak sunca. Nakon ĹĄto je ve i dio prosinca bio topliji od prosjeka, njegov zadnji tjedan ipak nam je donio hladno u pa smo mjerili temperaturu u negativi. Ĺ toviĹĄe, od 26. prosinca pa do kraja godine temperatura u Me imurju nije preĹĄla nulu. NovogodiĹĄnji do ek

6. sije nja 2009.

viĹĄa dnevna oko -1Â°C. Potkraj dana porast naoblake. etvrtak e opet biti obla niji, a postojat e mogu nost za slab snijeg, no po svemu sude i bez stvaranja snjeĹžnog pokriva a. Puhat e umjeren, mjestimice i poja an sjeveroisto njak s kojim e osje aj hladno e biti izraĹženiji. Jutarnja temperatura zraka oko -5, a najviĹĄa dnevna -2 Celzijeva stupnja. Hladno e biti i u petak. Uz umjerenu naoblaku trebalo bi biti

bio je leden uz -8 Celzijevaca, a prvog dana nove godine bilo je i slabog snijega, no u ve em dijelu Me imurja bez stvaranja snjeĹžnog pokriva a. Nekoliko centimetara palo je na podru ju Krapine, Zagreba i osobito juĹžnije od Save. I prvi dani 2009. godine nastavili su s hladno om pa smo u nedjelju i ponedjeljak ujutro u nekim dijelovima Me imurja mjerili i -14 Celzijevih stupnjeva!

i sun anih razdoblja, ali bi se mogla stvoriti niska naoblaka koja e ponegdje i dulje potrajati. Vjetar slab do umjeren sjeveroisto ni, a temperatura zraka sli na onoj u etvrtak. Vikend nam donosi hladno, ali stabilno i suho zimsko vrijeme pod utjecajem europske anticiklone. U takvim okolnostima jutra e biti maglovita ili s niskim oblacima ĹĄto bi se mogli zadrĹžati ve i dio dana, a ponegdje i cijeli vikend pa nije sasvim sigurno koliko e i ho e li uop e biti sunca. Vjetar slab, a temperatura zraka bit e niska â&#x20AC;&#x201C; jutarnja ve inom od -8 do -5, u slu aju vedrih no i i niĹža. NajviĹĄa dnevna bit e malo ispod nule. Prema progosti kom materijalu i po etkom sljede eg tjedna zadrĹžat e se hladno zimsko vrijeme, a jedino ĹĄto e nedostajati bit e snijeg. (prognoza izra ena 5.1. u 10h)

Burno prolje e Za razliku od travnja 2007. godine koji je proĹĄao bez ijedne imenovane ciklone, u travnju 2008. godine ispratili smo 5 ciklona, ali je njihov utjecaj bio izraĹženiji duĹž Jadrana nego u unutraĹĄnjosti. Travanj 2008. godine bio je u ve em dijeli zemlje topliji od prosjeka, a na podru ju Me imurja i suĹĄniji. Krajem mjeseca po eli smo pratiti i tropsku ciklonu Nargis u Bengalskom zaljevu. Ta je ciklona po etkom svibnja izazvala pravu katastrofu u Mianmaru. Nakon oĹžujka i travnja koji su bili puni ciklona, u svibnju smo sluĹžbeno pratili samo jednu (ali viĹĄednevnu) ciklonu Kasijan u drugoj dekadi mjeseca. S tom ciklonom je kiĹĄe bilo u ve em dijelu zemlje. Poslije nje doĹĄle su prave ljetne vru ine, temperaturni rekordi su padali u Zagrebu, VaraĹždinu, GradiĹĄtu, Rijeci i Ĺ ibeniku. Svibanj 2008. godine ostat e zapam en kao jedan od najgorih mjeseci u svjetskoj povijesti po prirodnim katastrofama. Po etkom mjeseca je Mianmar pogodio tropski ciklon koji je usmrtio najmanje 146 tisu a ljudi, a Kinu je, samo 12 da-

na kasnije pogodio najgori potres u posljednje 32 godine. Rijetko kada je, u znanoj povijesti, zabiljeĹžen slu aj da se dvije prirodne katastrofe koje su uzele viĹĄe od 10 000 Ĺživota dogode u tako malom vremenskom razmaku. U SAD-u je nastavljena izraĹžena sezona tornada. U svibnju ih je bilo ak 597 (ĹĄto je znatno viĹĄe od prosjeka za taj mjesec â&#x20AC;&#x201C; 171 tornado), a poginule su 43 osobe. Proteklih se godina uspostavila â&#x20AC;&#x17E;tradicijaâ&#x20AC;&#x153; da klimatoloĹĄko ljeto zapo ne s ciklonom i jakim nevremenima. Tako je bilo i u lipnju 2008. Prvu dekadu (od 3. do 9. lipnja) je obiljeĹžila ciklona Linda. ViĹĄednevna obilna kiĹĄa, jaka nevremena s tu om, poplave, ak i pijavice na moru i tornada na kopnu â&#x20AC;&#x201C; sve je to donijela Linda. U istom stilu je nastavila ciklona Miloslava od 11. do 15. lipnja. Vijesti o nevremenima, tu i, obilnoj kiĹĄi i velikoj ĹĄteti bile su gotovo svakodnevne. S dolaskom kalendarskog ljeta nastupile su i vru ine. Lipanj je u cijeloj zemlji bio natprosje no topao, a i koli ine oborine su naj eĹĄ e bile viĹĄe od lipanjskog prosjeka.

MeteoroloĹĄki kalendar - 7. sije nja 1809. god. velika poplava Save u Slavonskom Brodu - 13. sije nja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35,2Â°C

PLESA I â&#x20AC;&#x153;LIVIâ&#x20AC;? na plesnim turnirima u Samoboru i VaraĹždinu

Osvojili etiri zlata Na kraju kalendarske godine sportski plesa i â&#x20AC;&#x153;Liviâ&#x20AC;? odli no su se plasirali na zadnja dva plesna turnira u organizaciji Hrvatskoga ĹĄportskog plesnog saveza. Odli an doma in bio je Ĺ PK Harmony iz VaraĹždina gdje je sudjelovalo preko 400 plesa a. Tin Sanjkovi i Lara Novak te Nikolai Ivan Horvat i Laura Majer u kategoriji osnovaca izborili su inale. U kategoriji mla e mladeĹži na svom prvom turniru Marko Fijan i Klara Peter osvojili su odli no etvrto mjesto. Marko Ĺ oĹĄtari i Leona Zeli osvojili su bronca u standardnim plesovima, dok je najuspjeĹĄniji par u kategoriji mla e mladeĹži bio Matija Mrvac i Andreja Toplek

osvojivĹĄi zlato u standardnim i srebro u latinoameri kim plesovima. Odli ne rezultate plesa i Plesnog centra Livi postigli su i u kategoriji mladeĹži. Domagoj OreĹĄki i Adrijana Pongrac osvojili su srebrnu medalju u latinu i standardu, dok su Kristijan Peter i Iva Bukovi osvojili srebro u latinu i broncu u standardnim plesovima. U kategoriji odrasli predstavnici Plesnog centra Livi SaĹĄa OreĹĄki i Tanja Baksa osvojili su tre e mjesto u latinoameri kim plesovima. Posljednji turnir ove godine odrĹžan je u Samoboru, a me imurski plesa i bili su sjajni. Trenerica Tanja Baksa i njezin

plesni partner SaĹĄa OreĹĄki osvojili su dvije medalje, zlato u latinu, a broncu u standardnim plesovima. Pohvale za drugi nastup dobili su Nikolai Ivan Horvat i Laura Majer te Matija Mrvac i Andreja Toplek. Zlatnim i srebrnim odli jima okitili su se Domagoj OreĹĄki i Adrijana Pongrac te Kristijan Peter i Iva Bukovi , svatko u svojoj kategoriji. Najbolji u latinu u kategoriji mla e mladeĹži bili su Marko Ĺ oĹĄtari i Leona Zeli , dok su na svom drugom turniru Marko Fijan i Klara Peter bili odli ni drugi u latinu i tre i u standardu. UspjeĹĄnu sezonu plesa i Livi zavrĹĄili su nastupom i zabavom na BoĹži nom velesajmu u Zagrebu.

AEROKLUB Me imurje

Zajedni kim druĹženjem priveli godinu kraju lanovi svih sekcija i generacija Aerokluba Me imurje i njihovi gosti pred sam kraj kalendarske godine tradicionalno se okupljaju na Letje-

liĹĄtu u Pribislavcu. Tako je bilo i u nedjelju 28. prosinca, kada su i vremenske prilike bile povoljne za letenje, ĹĄto je bio najljepĹĄi mogu na in

okon anja jedne od najuspjeĹĄnijih godina u viĹĄe od ĹĄest desetlje a kontinuiranog djelovanja aerokluba. (Tekst i snimke: Ĺ˝eljko Medved)

UspjeĹĄnu sezonu plesa i â&#x20AC;&#x153;Liviâ&#x20AC;? zavrĹĄili su nastupom i zabavom na BoĹži nom velesajmu u Zagrebu

M >

6. sije nja 2009.

IzvjeĹĄ e o radu u 2008. godini te o planovima za idu u godinu iznijeli su Franjo Soldat, predsjednik Turisti ke zajednice Op ine NedeliĹĄ e, Ljerka Mesari i Ljudevit BoĹĄ ak

ODRĹ˝ANA SJEDNICA SkupĹĄtine Turisti ke zajednice op ine NedeliĹĄ e

Kova nica i biciklisti ka staza kao novi turisti ki proizvodi PretproĹĄli je ponedjeljak odrĹžana sjednica SkupĹĄtine Turisti ke zajednice op ine NedeliĹĄ e u konferencijskoj dvorani Mesapa. Izneseno je izvjeĹĄ e o radu Turisti ke zajednice op ine NedeliĹĄ e te inancijsko izvjeĹĄ e za 2008. godinu. Nakon toga je bilo rije i o prijedlogu programa rada i prijedlogu inancijskog plana za nadolaze u 2009. godinu. Turisti ka zajednica op ine NedeliĹĄ e ispunila je sve programom zacrtane zada e i aktivnosti u 2008. godini. Osim ĹĄto su organizirali razne manifestacije, priredbe i akcije u NedeliĹĄ u, sudjelovali su u suorganizaciji mnogih izloĹžbi, smotra i koncerata. Od njihovih projekata vaĹžno je spomenuti projekte kova nice i biciklisti ke staze â&#x20AC;&#x153;Aqua, silva et vallesâ&#x20AC;?. ViĹĄegodiĹĄnja nakana Turisti ke zajednice da se u staroj kova nici u Gornjem HraĹĄ anu uredi i otvori kova nica kao turisti ka atrakcija naiĹĄla je na plodno tlo kod Vije a Mjesnog odbora Gornji HraĹĄ an i Op inskog vije a op ine NedeliĹĄ e. Kova nica je otkupljena sredstvima osiguranim u Planu zelenog djelovanja za op inu NedeliĹĄ e. U idu oj godini planira se druga faza radova, od adaptacije do otvaranja objekta i promocije kova nice kao turisti kog proizvoda. Biciklisti ka staza â&#x20AC;&#x153;Aqua, silva et vallesâ&#x20AC;? tako er je novi turisti ki proizvod op ine NedeliĹĄ e. Ukupna duljina trase biciklisti ke staze je 31,63 kilometara, a dionica staze prolazi kroz sva naselja op ine i ima pre ice koje omogu uju bicikliranje na kra im rutama duljine 13,33, 20,64 i 27,48 kilometara. Me u najljepĹĄim dijelovima staze svakako su ĹĄuma ep koja spaja NedeliĹĄ e, Poleve i Gornji KurĹĄanec, Dravsko jezero te re anske autohtone ku e. Da je uspjeĹĄna godina iza njih, dokazuju i dvije primljene nagrade. Op ina NedeliĹĄ e dodijelila im je najviĹĄu op insku nagradu, Op insku plaketu za promociju tu-

risti kih proizvoda, dok su na 10. Me imurskom sajmu poduzetniĹĄtva Mesap 2008. primili nagradu za promociju turisti kih proizvoda i doprinos u poticanju i razvoju turizma na podru ju op ine. Prihodi Turisti ke zajednice op ine NedeliĹĄ e za 2008. godinu iznose neĹĄto malo viĹĄe od 218 tisu a kuna, dok rashodi za isto razdoblje iznose preko 207 tisu a kuna. Prihodi u 2008. u odnosu na isto razdoblje 2007. godine ve i su za 37 posto.

Program rada za 2009. godinu Osim postoje ih priredbi i manifestacija, u 2009. godini planira se daljnji razvoj pokrenutih turisti kih proizvoda iz 2008. godine. Ovdje se u prvom redu misli na projekte kova nice i biciklisti ke staze â&#x20AC;&#x153;Aqua, silva et vallesâ&#x20AC;?. Tijekom 2009. predstoji ure enje interijera i eksterijera kova nice, opremanje dodatnom izvornom opremom kova a te nabava opreme za izradu kovanica - suvenira. Uz biciklisti ku stazu postavit e se znakovlje za snalaĹženje na stazi te kreirati ponuda vezana uz sport i rekreaciju, temeljena na biciklizmu. Ova staza moĹže se obogatiti i sadrĹžajima za pjeĹĄa enje - hodanje. Na Ĺžupanijskoj razini postoji intencija da se biciklisti ke i staze za hodanje spoje s Me imurskim planinarskim putem i dijelovima Vinske ceste Me imurja. U nove manifestacije Turisti ka zajednica op ine NedeliĹĄ e ubrojit e Dane kulture - Dane turizma u op ini NedeliĹĄ e. Predvi a se da manifestacija traje od 30. svibnja do 28. lipnja te da, ukoliko bude uspjeĹĄna, postane tradicionalnom. Ona bi obuhvatila sportsku akciju bicikliranja, izloĹžbu ru nih radova, Me imursku popevku, retrospektivu Me imurskih popevki, smotru vatrogasaca i vatrogasne opreme, natjecanje u ga anju glinenih golubova, lova ki kotli te ribi ko natjecanje. (H. Ze ar)

PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI GRADA AKOVCA

U AUSTRALIJI TENISKI POVRATAK NAJBOLJE ME IMURSKE TENISA ICE

ZAVRŠILO ZIMSKO PRVENSTVO ME IMURJA U MALOM NOGOMETU

Gimnastika dala najbolje sportaše, a rukomet ekipe

Ivana Lisjak u o ekivanju kvalifikacija Melbournea

Favoriti opravdali o ekivanja, reportaža u sljede em broju

PRVO NOVORO EN E u 2009. godini u Me imurskoj županiji

Prva djevoj ica Michelle Mesari Prva beba ro ena u 2009. godini u Me imurskoj županiji je djevoj ica Michelle Mesari . Djevoj icu tešku 3 400 grama i dugu 50 centimetara 1. sije nja u 11 sati carskim rezom rodila je 28-godišnja Marijana Mesari , profesorica Srednje škole Prelog. Marijani i 29-godišnjem Mariju iz Štefanca Michelle je drugo dijete, ali prva djevoj ica. Kod ku e majku i seku nestrpljivo o ekuje 1,5-godišnji Manuel. Iako je Marijanin termin za porod bio 31. prosinca, Michelle je “kasnila” samo jedan dan. U jutarnjim satima 1. sije nja Marijana je primljena u bolnicu te je nekoliko sati poslije rodila prvu bebu u Me imurskoj županiji u 2009. godini. - Nisam o ekivala da e Michelle biti prva beba u Novoj godini jer nije ro ena u ranim jutarnjim satima. Veoma sam se iznenadila kad su mi priop ili ovu sretnu vijest, rekla je Marijana.

Iako je znala da nosi djevoj icu, ni njoj ni suprugu nije bio bitan spol djeteta. - Najbitnije nam je da je Michelle zdrava beba i za to smo najzahvalniji, dodala je. Najljepši novogodišnji poklon obitelji Mesari upravo je ro enje k eri. Obitelj Mesari Novu godinu do ekala je kod ku e, me utim, nisu strepili i ekali Marijanine trudove. Njihov sin Manuel tako er je ro en jedan dan nakon termina pa su Marijana i Mario, na neki na in, isto o ekivali i za svoje drugo dijete. Dr. Nenad Murši , spec. ginekologije i porodiljstva, i dr. Boris Valpati , spec. ginekologije i porodiljstva, bili su pri porodu. Djevoj ica i majka osje aju se dobro te uskoro napuštaju Poro ajni odjel Županijske bolnice akovec i vra aju se ku i, gdje e ih srda no do ekati Mario i maleni Manuel. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

Zapo ela sezona klizanja Marijana Mesari iz Štefanca rodila je prvu bebu u 2009. godini u Me imurskoj županiji

O svjetlosnim instalacijama i pinklecima ... Furt je zahladilo ovih dana, ali ni ci a zima ne spre ava akove ke špicere da uživaju u “zubatom” suncu. Ovog tjedna moramo primijetiti da su se dame odvažile na zanimljivije odjevne kombinacije negoli prošlih tjedana. Kratki ili dugi kaputi i šarenih, zanimljivih uzoraka plijenili su pažnju prolaznika i oko našeg fotografa, a ne smijemo zaboraviti ni modne dodatke - vesele kape i rukavice. Jedina zamjerka jesu ovaj put frizure. Nekako se centrom grada, ini se, sve više vi a izblajhana kosa, i to onak fejst kak, bogme, nije lijepo za vidjeti. Dame moje, u 2009. godini cijeni se prirodnost. Nemamo mi ništa protiv plavuša, dapa e, ali bormeš ne tak plavih da ih se po cesti mijenja za nekakve svjetlosne instalacije.

Ako to zanemarimo, sve je fajn u našem gradu, šetkara se na vel’ko i unato praznim džepovima nakon blagdana razgledavaju se i izlozi. Možda se kupuju i zakašnjeli pokloni. Tako su malko zakašnjelo došli i najoriginalniji pokloni ove sezone – MDS-ovi rukom šivani pinkleci. Pa ako ste u subotnje jutro vidli ljude s pinklecima, ne brinite, nije to kriza ve došla. Od pojedinaca koji su svoje pinklece ponosno šetali gradom doznali smo i da su ih dobili uz posebnu poruku: - Dej Vam Bog kaj v ovi novi leti nate morali pinklece na hrbet si deti, remena si ste i i z dragog Me imurja nekam pobe i, kaj bute za sakoga meli lepe re i i od svake brige, betega i nevole znali se zvle i! Ni mi to ne bi mogli bolje sro iti, pa se pridružujemo dobrim željama ... (mn)

Na radost brojnih ljubitelja zimskih radosti, 2. sije nja zapo ela je sezona klizanja u akovcu. akom je ve tradicionalno otvorio klizalište na otvorenom, na rukometnom

igralištu iza Macanovog doma. Klizalište radi od 18 sati pa do 21 sat. Ulaznica je 10 kuna a, ukoliko nemate vlastite klizaljke, i njih je mogu e iznajmiti za 10 kuna po satu.