Međimurske novine 697

SEDAM KAMERA za nadzor na području grada Čakovca

www.mnovine.hr

str. 2-3

Moje pismo je bilo ozbiljno, a župan se s njim sprdao

str. 7

Otkrivamo gdje su postavljene kamere

BRANKO ŠALAMON o ponudi za kupnju zemljišta kod Vojarne

CRNA KRONIKA

str. 6

Godina XIV. Broj 697.

PUŠĆINE

str. 12

Za bjeguncom iz zatvora prava filmska potjera

RAZGOVOR

str. 4-5

Otvorena prva područna škola za jednosmjensku nastavu

^akovec, UTORAK, 13. siječnja 2009.

Cijena 7 kuna

NEDJELJOM I BLAGDANOM nakon zatvaranja trgovina

Pekarne koje rade nedjeljom u Čakovcu, Prelogu i Murskom Središću str. 11

STJEPAN VARGA, direktor Čakovečkih mlinova d.d.

Sredina bez ljudi koji mogu, znaju i hoće nema ništa

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU u ovom broju

Jurovec Duplerica RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

55

A

2

13. sije nja 2009.

SEDAM KAMERA vrši videonadzor na podru ju grada akovca, a videosnimke e policiji biti pomo no sredstvo u dokazivanju kaznenog djela

Kamere snimaju 24 sata dnevno Sredinom prosinca 2008. godine službeno je pušten u rad fiksni videonadzor na podru ju pješa ke zone grada akovca, ime su prolaznici centra akovca i protiv svoje volje, ali u cilju ve e sigurnosti, postali svojevrsni sudionici Big Brothera.

Rije je o projektu sastavljenom od dva dijela, mobilnog i fiksnog videonadzora. I dok je u Policijskoj upravi me imurskoj ro ena ideja mobilnog videonadzora, Grad akovec je, nakon obnove pješa ke zone u koju je uloženo 25 milijuna kuna, ponudio opremanje iste s beži nom WLAN mrežom i sedam kamera koje isklju ivo prekrivaju pješa ku zonu. Time je mobilni videonadzor nadogra en fiksnim videonadzorom na podru ju pješa ke zone.

- Dakle, u pješa koj zoni grada akovca postavljeno je sedam kamera, diskretno smještenih u ku išta koja zadovoljavaju sve kriterije po pitanju vizualnog izgleda s obzirom na to da se radi o zašti enim povijesnim zgradama, kazao je Ivica Pongrac, voditelj Odsjeka za komunalno redarstvo.

Upravljanje kamerama dostupno je isklju ivo ovlaštenim osobama Policije

Jedna kamera smještena je u ulici Kralja Tomislava, na zgradi Grada akovca, te pokriva prostor do Franjeva kog trga

Druga je kamera smještena u Stossmayerovoj ulici, iznad banke Kovanica, te pokriva cijeli Franjeva ki trg

dok sedma pokriva Trg Republike, a smještena je na zgradi Centra za kulturu.

Osim zaštite urbane opreme, unkcija ovog sustava je poboljšanje stanja sigurnosti, ime su i Grad akovec i Policijska uprava me imurska našli svoj interes u ovom projektu.

Gdje su kamere?

Snimka nije dokaz

U ulici Kralja Tomislava smještene su tri fiksne kamere. Jedna je na zgradi Grada akovca, druga iznad VBZ knjižare, dok je tre a fiksirana iznad pizzerije Pipo. U Strossmayerovoj ulici nalaze se dvije kamere. Dok se jedna nalazi iznad banke Kovanica i pokriva cijeli Franjeva ki trg, druga je smještena iznad Singapur shopa. Šesta kamera nalazi se u ulici Matice hrvatske, na zgradi preko kavane Parco Al a,

Videonadzor predstavlja tek pomo no sredstvo u dokazivanju kaznenog djela ili prekršaja. Videosnimka sama za sebe nije dokaz, ve zapis koji ubrzava saznanja o možebitnim svjedocima ili predmetima važnim za istragu.

- Konkretno, kada bi došlo do tu njave u kojoj jedna osoba nekim predmetom udara drugu te joj nanosi teške ozljede, u slu aju bez kamera tražili bi se svjedoci te bi

Tre a je kamera fiksirana iznad Singapur shopa i pokriva Strossmayerovu ulicu

Prilagodba zabrani rada nedjeljom nije problem

t

Dugo najavljivan Zakon o trgovini, koji obuhva a zabranu rada nedjeljom, stupio je na snagu. Iako ve ini Me imuraca ale otvorene trgovine nedjeljom, pri-

lagodba novonastaloj situaciji ne predstavlja im nikakav problem.

I dok jednima najviše ali svježi kruh, drugi su nedjeljom imali naviku kupovati i druge namirnice.

Me utim, Me imurci su podijeljenog mišljenja kada je rije o slaganju s ovim zakonom. Dok se jedni u potpunosti slažu sa zabranom rada nedjeljom jer, kako

kažu, šest dana za rad je sasvim dovoljno, drugi nisu protiv ovog zakona, ali pod uvjetom da oni koji bi radili taj dan budu dobro pla eni za to. Našli su se i oni koji

smatraju da je zabrana rada nedjeljom negativna te da bi osim manjih trgovina nedjeljom trebali raditi i kiosci te veliki trgova ki centri. (H. Ze ar)

Anketa “Pod vurom” Antun Koruni , akovec - S obzirom na to da smo esto u nedjelju “sko ili” u trgovinu po neku sitnicu, mojoj obitelji ali otvoren du an na taj dan. Me utim, nije nam problem prilagoditi se trenutnoj situaciji. Osobno nisam protiv rada nedjeljom, ali smatram da oni koji bi eventualno radili moraju biti dobro pla eni za to. Kad bi trgovine ponovno radile nedjeljom, ljudi ne bi morali strahovati ho e li dobiti otkaz ili ne.

Anto Nikoli , Novo Selo na Dravi Meni osobno ne ali što trgovine ne rade nedjeljom. U potpunosti se slažem s ovim zakonom o zabrani rada nedjeljom zbog toga što nigdje nitko ne radi sedam dana u tjednu. Šest dana za rad je sasvim dovoljno, dok je sedmi dan uvijek bio za odmor, pa bi tako trebalo biti i u današnje vrijeme.

Željko Baksa, Gardinovec - Osjeti se da su trgovine zatvorene nedjeljom. Nema riškog kruha i nema novina. No možemo i bez toga. Nije nam problem prilagoditi se novonastaloj situaciji. Osobno smatram da je taj zakon u redu, i to mislim upravo zbog ljudi koji rade nedjeljom, dok ve ina ostalih taj slobodan dan provodi u krugu obitelji.

ur a Matoša, akovec - Mojoj obitelji ne ale otvorene trgovine nedjeljom. Osobno smatram da je to u redu i slažem se sa zakonom o zabrani rada nedjeljom. Meni uop e nije potrebno da trgovine rade taj dan jer sve što trebam kupim u subotu i opskrbim svoju obitelj potrebnim namirnicama. Smatram da svaki radnik zaslužuje odmor barem jedan dan u tjednu.

Damir Oršuš, Pribislavec - Smatram da je negativno da se zabrani rad nedjeljom. Mnogi ljudi u nedjelju ostaju bez potrebnih namirnica i nemaju ih gdje kupiti. Osim manjih trgovina, mislim da bi trebali raditi i kiosci te ve i trgova ki centri. Naravno, uz to ide i ve a pla a za one koji rade. Kad bi se rad nedjeljom dobro platio, mislim da trgovci ne bi imali ništa protiv.

Vlado Sabol, Mala Subotica Malo ali što trgovine ne rade nedjeljom, ali ne toliko da se ne bi mogli prilagoditi toj situaciji.

Odgovor na pitanje bi li trebalo raditi nedjeljom ili ne, prepustio bih ljudima koji su do sad radili taj dan. Mislim da bi oni sami trebali odlu iti žele li raditi ili ne. Zna i, tko ho e, neka radi, a tko ne e, ne mora. Mislim da je tako najpoštenije. (H. Ze ar, oto: Vrzan)

A

13. sije nja 2009.

3

Me imurci o postavljenim kamerama

Šesta kamera nalazi se na zgradi preko kavane Parco Alfa u ulici Matice hrvatske

Ivica Pongrac, voditelj Odsjeka za komunalno redarstvo, i Darko Dragi evi , na elnik Odjela krim policije PU me imurske, ispred LCD monitora i upravlja ke plo e fiksnog videonadzora cijeli proces potrajao. Me utim, u sadašnjoj situaciji postoji snimka na kojoj se vidi ili svjedok ili predmet kojim je ozlije eni napadnut.

S predmeta se mogu uzeti otisci i slu aj je riješen. Videozapis samo usmjerava, u ovom slu aju, gdje je dokaz, kazao je Darko Dragi evi , na elnik Odjela krim policije Policijske uprave me imurske.

Zakonskih prepreka nema Kako je sustav tehni ki razvijan, paralelno je razvijan i pravno. O sustavu se detaljno razgovaralo sa sucima Prekršajnog suda u akovcu, dok su oni razgovarali s Visokim

prekršajnim sudom u Zagrebu te s Državnim odvjetništvom u akovcu. Utvr eno je da zakonskih prepreka nema.

U prostorima PU me imurske postavljeni su LCD monitori i upravlja ka plo a, tako da je upravljanje kamerama dostupno isklju ivo ovlaštenim osobama Policije.

Cijeli sustav je zašti en i kodiran tako da nitko neovlašten ne može u i u bazu podataka, koja se nakon 30 dana automatski briše. Samo je jedna osoba u Policijskoj upravi me imurskoj ovlaštena za skidanje, odnosno kopiranje neke snimke, te uz to mora zabilježiti na iji zahtjev i uz koju prekršajnu prijavu ide taj

etvrta se nalazi u ulici Kralja Tomislava, iznad VBZ knjižare, te pokriva prostor od Franjeva kog trga do sata

materijal. Dakle, videonadzor kao sredstvo dokazivanja služi prevenciji prekršajnih i kaznenih djela ili kada po injeno kazneno djelo pomaže policiji, odnosno ide u korist žrtve od koje se nerijetko ne dobiju gotovo nikakva saznanja.

Travnate površine bez videonadzora Što se ti e mobilnog nadzora, on se može postaviti gdje god ima potrebe za policijskim postupanjem, bilo da je rije o nekim javnim okupljanjima ili kriti nim mjestima, poput akove kog parka na kojima su prijestupi, prekršaji ili kaznena djela naj eš i.

Sedma kamera fiksirana je na zgradi Centra za kulturu i pokriva cijeli Trg Republike S obzirom na to da je sklopljen ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost te e se pomo u dobivenih sredstva obnoviti park, planira se pripremanje in rastrukture parka za budu nost kako bi se i ondje jednom postavile fiksne kamere. Me utim, ni jedna travnata površina u parku ne e biti pod videonadzorom.

- Ne želimo uništiti ljepotu i bit parka. Nama je najbitnije da vidimo tko je ušao u park, kazali su Ivica Pongrac i Darko Dragi evi .

Peta kamera smještena je iznad pizzerije Pipo

Namjera Grada akovca i Policijske uprave me imurske nije uništiti ono ime se Me imurje može pohvaliti, a to je sigurnost ovog podru ja, što pokazuju i statistike.

- Ne želimo sve staviti pod kamere i na taj na in stvoriti nelagodu kod gra ana akovca jer time ‘rušimo’ sami sebe i pori emo da je Me imurje sigurno podru je, ve želimo stvoriti još sigurnije i ljepše mjesto za život, dodali su.

(H. Ze ar, oto: Vrzan)

U pješa koj zoni grada akovca postavljeno je sedam kamera ija je funkcija, osim zaštite urbane opreme, poboljšanje stanja sigurnosti

NA KU NE ADRESE ovih dana stiže novi osobni identifikacijski broj ili OIB

Novo ra unalno ime i prezime sastoji se od jedanaest slu ajnih brojeva Ovih dana gra ani e na svoje adrese dobivati poštu s novim osobnim identifikacijskim brojem koji e zamijeniti dosadašnji MBG. Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka, bolje re eno, novo kompjutorsko ime i prezime svakoga hrvatskog državljana i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a odre uje ga i dodjeljuje Ministarstvo financija Porezna uprava.

Prema službenim tuma enjima, OIB se uvodi zbog op e in ormatizacije javne uprave koja ima za cilj pove ati u inkovitost državnih institucija i smanjiti administrativna optere enja za gra ane, automatske razmjene podataka izme u tijela državne uprave i drugih državnih institucija, boljeg pregleda nad imovinom gra ana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom novca, što je klju an preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustav-

no suzbijanje korupcije, kao i uskla ivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.

Zbog OIB-a ne treba mijenjati osobne dokumente Osobni identifikacijski broj postepeno e zamijeniti sve brojeve koji su do sada služili kao identifikacijske oznake pravnih i fizi kih osoba u Republici Hrvatskoj (MB i MBG). OIB se sastoji od 11 znamenki odre enih slu ajnim odabirom i ne sadrži nikakve privatne podatke, tako da iz OIB-a nije mogu e iš itati datum ro enja i sli no.

Gra ani zbog uvo enja osobnoga identifikacijskog broja ne trebaju mijenjati osobne dokumente.

Gra ani e dobiti osobne isprave s OIB-om tek kada ih budu mijenjali iz uobi ajenih razloga, poput isteka roka trajanja. Osobe s doživotnim osobnim iskaznicama ne trebaju

mijenjati svoje dokumente ve e po potrebi koristiti potvrdu o OIB-u koji e dobiti na ku nu adresu.

Osobni identifikacijski broj sastoji se od 11 znamenki. 10 znamenki odre uje se slu ajnim odabirom niza brojeva, dok 11. znamenka predstavlja kontrolni broj izra unat po “Modul 11,10” ISO 7064.

OIB dobivaju svi hrvatski državljani ro enjem, odnosno stjecanjem hrvatskog državljanstva, pravne osobe sa sjedištem na podru ju Republike Hrvatske osnivanjem te strane osobe kada nastaje povod za njihovo pra enje na podru ju Republike Hrvatske (upis u službene evidencije i stjecanje statusa poreznog obveznika).

Nakon 1. sije nja 2009. godine sve nove osobe dobit e osobni identifikacijski broj u trenutku upisa ro enja, odnosno stjecanja

Damir Novak, Mali Mihaljevec - uo sam za postavljene kamere koje nas snimaju ovdje u centru akovca, ali meni osobno to ne smeta jer nisam puno u akovcu. Da jesam, vjerojatno bi mi smetalo. Osobno smatram da to nije dobro jer je time narušena privatnost gra ana.

hrvatskog državljanstva, injenice osnivanja poslovnog subjekta ili nastanka povoda za pra enje. Osobni identifikacijski broj odredit e se i dodijeliti na temelju in ormati ke razmjene podataka izme u tijela koji upisuju osobu i Porezne uprave, bez potrebe da osoba dolazi u Poreznu upravu.

Radi postepenog uvo enja osobnoga identifikacijskog broja tijekom 2009. godine, novim e se osobama uz osobni identifikacijski broj odre ivati i jedinstveni mati ni broj gra ana te mati ni broj.

Tijekom 2009. godine na svim prijavama i u platnom prometu koristit e se jedinstveni mati ni brojevi gra ana i mati ni brojevi. Od 1. sije nja 2010. godine na poreznim prijavama i u platnom prometu koristit e se osobni identifikacijski brojevi.

Sve zemlje lanice Europske unije koriste odre ene identifika-

cijske brojeve. Republika Hrvatska uvodi osobni identifikacijski broj koji zadovoljava dva temeljna uvjeta: vodi ra una o zaštiti privatnosti osobe - osobni identifikacijski broj sastoji se od znamenaka koje su odre ene slu ajnim odabirom i ne sadrže in ormacije koje pokazuju vezu s osobom kojoj je dodijeljen (nije kazuju i broj), te zadovoljava zahtjeve Europske unije za potrebe me unarodne razmjene podataka jer ima manje od 12 znamenki.

Više o OIB-u na www.hr O osobnom identifikacijskom broju (OIB) može se jednostavno saznati ako se na Internetu otvori stranica Ministarstva financija www.oib.hr, te u prozor i e utipka ime i prezime, dosadašnji MBG i broj osobne iskaznice. Može se poslati SMS poruka na 61642 (61OIB) u kojoj e upisati svoj mati ni broj

Slavo Kamenar, Mali Mihaljevec - Meni osobno ne smetaju postavljene kamere.

Potpuno podržavam ovu odluku o postavljenju kamera u pješa ku zonu grada akovca.

Mislim da e se time smanjiti nasilje i kriminalne radnje

Iva Trupkovi , Lopatinec - ula sam za postavljene kamere i ne smetaju mi nimalo.

Mislim da je to super jer e se kona no vidjeti tko uništava imovinu i ne ponaša se u skladu sa zakonom.

(H. Ze ar, oto: Vrzan)

gra ana ili mati ni broj (MB), ili pak zatražiti uvjerenje u Poreznoj upravi. Uz dobivanje OIB-a nije potrebno mijenjati dokumente, ve e se to raditi postupno, kad neki dokument istekne, pa ga treba obnoviti. Iz Ministarstva financija poru uju da e uvid u OIB imati samo ovlaštene osobe i institucije. Najteže je vjerovati u ovo zadnje, da e uvid u OIB imati samo ovlaštene osobe, te da podaci ne e procuriti u krive ruke.

Dosadašnja iskustva s kra ama kartica i podataka iz banaka, koje su sigurno dobro zašti ene, ukazuju da e i OIB biti na meti lopova i zlonamjernih kriminalaca, a koliko e zaštititi gra ane i njihovu privatnost, ostaje za vidjeti, no barem mu je takva nakana.

Uvo enje broja u prvom je redu velika prednost za državu i Ministarstvo financija te policiju, koji e na taj na in imati uvid u kompletne imovine gra ana, ali i za gra ane koji ne e trebati stalno neke nove potvrde i papire, kako se obe ava.

No injenica je i to da nas ni jedna novotarija, pa bio to i OIB, nije do sada izvukla iz kandža novovjekovne birokracije.

(J.Š.)

G

4

13. sije nja 2009.

RAZGOVOR: STJEPAN VARGA, direktor akove kih mlinova d.d.

Sredina nema niĹĄta a ljude koji mogu, znaj

Prvi ovjek akove kih mlinova o tome kako su zadrĹžali i proĹĄirili trĹžiĹĄte, ostvarili ak murskih bankarskih krugova, isisavanju mladih i ĹĄkolovanih Me imuraca u ve im gra Pojedina regija je toliko jaka koliko ima jakih regionalnih gospodarskih igra a ne samo na svom podru ju, nego svojim uspjeĹĄnim djelovanjem i prelaze granice svoje regije. I kad smo uglavnom viĹĄe zaokupljeni time koja e od naĹĄih firmi biti od koga preuzeta, akove ki mlinovi vodili su tihu puze u politiku preuzimanja drugih firmi.

Trenuta no u okviru koncerna posluju akove ki mlinovi, Radnik Opatija, VraĹžap Zadar, Poga a Babin Kuk, Trgovina Krk, Metss akovec.

U sastavu akove kih mlinova jesu pekare u akovcu, Orosavlju i KonjĹĄ ini. akove ki mlinovi jesu jedna od pet tvrtki koji su ostvarili najve u dobit u Me imurju, a Metss tvrtka s najve im ukupnim prihodom u Me imurju. Od Trgocentra su 2003. godine preuzeli 50 trgovina, a u me uvremenu ih imaju 95, uz to ĹĄto ih preure uju na suvremen na in i s prepoznatljivim unificiranim izgledom. Cjelokupni sustav zapoĹĄljava viĹĄe od tisu u radnika. Postupno ĹĄirenje akove kih mlinova u druge regije bio je povod za razgovor

sa Stjepanom Vargom, direktorom akove kih mlinova. • akove ki mlinovi, preuzimaju i druge tvrtke, strateťki su se rasporedili tamo gdje se njihovi proizvodi i najviťe troťe, uz obalu, kad se u vrijeme turizma broj ljudi u priobalnim mjestima od Istre do Dubrovnika viťestruko pove ava. Zbog ega ste se odlu ili za takvo ťirenje? — Mi smo rano shvatili da firma bez trŞiťta vrijedi malo i da e konkurencija u trgovini biti sve ve a, a zahtjevi trgova kih ku a prema proizvodnji biti sve ve i. Širenjem ali i preuzimanjem trgova kih ku a htjeli smo stvoriti dio neovisnosti kroz akvizicije. Gotovim novcem kupovali smo trŞiťte. Prvo smo kupili Radnika iz Opatije davne 1994. godine. Zatim smo 1999. godine kupili Trgovinu Krk. Pa smo 2003. godine osnovali Metss kad je Trgocentar doťao u teťko e. Pa smo 2007. godine kupili VraŞap u Zadru i koncem te godine smo skupa s turisti kim poduze em Babin Kuk osnovali Poga u u Dubrovniku. Na

taj na in smo dio naĹĄe proizvodnje oplemenili kroz pekare i gotove proizvode, osigurali dio trĹžiĹĄta, zaposlili postoje e kapacitete od firmi koje smo kupili i podigli zaposlenost te plasirali 30 posto braĹĄna iz akove kih mlinova.

Razlikom braťna moramo biti prisutni na cijelom trŞiťtu Hrvatske koja je mala, a nas je puno previťe jer su mlinski kapaciteti dvostruko predimenzionirani u odnosu na potrebe, jednako kao i pekarski. Jednostavno se mora voditi borba za svakog kupca bio on mali ili veliki. • Zaťto ste vi firma koja se razvija u tiťini, a ne ide na nekakav ja i marketinťki iskorak, tipa Vindije, a tu ste negdje po snazi? Zaťto ta neka me imurska samozatajnost u medijskom pristupu? — Opasno je danas biti prvi i opasno je danas biti dobar. • Zaťto? — Zato jer svi onda na neki na in uspore uju i Şele pobijediti prvoga bilo kojim mjerama, a sve ostalo nije bitno, da li dampinťkim

cijenama, da li nekim drugim stvarima na trŞiťtu. Uz to, sredina u kojoj jesi teťko ti opraťta uspjeh. • Mislite na ovu lokalnu sredinu? — I na ovu lokalnu sredinu. • Zaťto je to tako? — Mislim da je to u genetici naťeg kraja, mi jednostavno ne Şelimo vidjeti nekog boljeg od nas.

Kupnjom Trgocentra osigurali trŞiťte • Sve velike firme i u svijetu vode politiku druťtvene odgovornosti prema sredini u kojoj posluju, zara uju, ostvaruju profite. Kakav je Vať odnos prema sredini u kojoj Şivite, tim viťe ťto ste najve im dobitaťima me u gospodarstvenicima, Metss ostvaruje najve e prihode? — Što se ti e lokalne sredine, mislim da se mi odgovorno ponaťamo prema njoj svih godina otkad ova firma postoji. Posebno mogu re i da u ovom bliŞem razdoblju, kad se pťenica nije kupovala u cijeloj drŞavi i nije se pla ala, mi smo korek-

POGLED ODOZDO

Cijena komocije je visoka Sje am se svog djetinjstva kada diljem Me imurja nije bilo plina, vode iz javnog vodovoda nego bunara. U jesen su se u podrume slagale hrpe ugljena, cijepala drva za zimu, a voda je iz slavina, ako ih je bilo, tekla uz pomo hidro ora i pumpi u dvoriĹĄnim bunarima.

Tko je tada mario za odnose Rusije i Ukrajine, koje su, uostalom, u to vrijeme bile jedna drĹžava mo ni SSSR, i tada u Ĺžargonu Rusija. No mogu nost da bi Rusija mogla imati nekakve veze s temperaturom u mojoj kuhinji tada je bila znanstvena antastika. Svijet je tada bio toliko podijeljen na razli ite svjetove da je izgledalo nevjerojatno da bi svijet posto globalno malo selo do te mjere. Sada pak svaka bakica napeto iĹĄ ekuje vijesti svakih sat vremena ho e li plin iz Rusije preko Ukrajine do i do naĹĄe ku e.

U vrijeme prije plina bili smo po pitanju grijanja samodostatni.

Svaki poĹĄten gazda pripremio je drva obi no iz svoje ĹĄume za zimu,

kupio ugljen, ĹĄtoviĹĄe u Me imurju se do sedamdesetih godina proĹĄlog stolje a kopao ugljen. Po hranu se nije odlazilo u hipermarkete, ve su potrebne namirnice rasle u vlastitom vrtu, kocu i polju. Hranili smo se sezonski od onog ĹĄto smo sami uzgojili. Mame su imale ĹĄiva e maĹĄine i zaista se malo odje e kupovalo u du anima.

Dakako da se u odnosu na danas Ĺživjelo skromno. Ali bili smo neovisni o globalnim krizama. Neovisan se, dakle, moĹže biti na dva na ina: ako ti treba jako malo stvari, kao nekada, ili ako si jako bogat pa u svim situacijama, bilo sveop eg obilja ili sveop eg siromaĹĄtva, moĹžeĹĄ zbog osobnog bogatstva do i do svega. Sada smo u situaciji da Ĺželimo uĹživati u kom oru, a ovisni smo o mnogo emu: o financijskom kapitalu, tu im izvorima energije, mo i. Mnogo smo se toga odrekli initi sami, jer drugi to rade je tinije, bolje, specijaliziraju i se za ono ĹĄto mi znamo najbolje i sada smo o mnogo emu ovisni.

Komocija ima svoju cijenu i ona je visoka. Mislili smo da e nam biti lakĹĄe, a nije nam. Imamo samo drugu vrstu briga. Jesu li one ve e ili manje nego ranije?

Uvijek su one brige s kojima se borimo najve e. Film nije mogu e vratiti unatrag i Ĺživjeti kao ĹĄto se nekada Ĺživjelo. Mogu e je samo izvu i nekakve pouke i prilagoditi se novonastaloj situaciji. Malo tko je tako bogat da e za idu u zimu mo i pripremiti istodobno dovoljnu koli inu dva energenta.

Mnoga ku anstva i nemaju mogu nost grijanja na dva izvora, jer nemaju uz plinski bojler joĹĄ i gorionik za loĹž ulje ili pe i za loĹženje na drva. No joĹĄ je ve i problem s gospodarstvom koje e sada biti prisilno iskap ano i zbog toga trpjeti ĹĄtete, a posljedi no i radnici zaposleni u tim granama.

Osiguranje paralelne koli ine energije za slu aj krize dvostruki je troĹĄak. Po nemo li se umjesto na plin grijati na struju, ho e li to sustav izdrĹžati? Po nemo li ruĹĄi-

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

ti ĹĄume za ogrjev, kakve e biti posljedice za ekosustav i ima li i ĹĄuma u izobilju?

U globaliziranom svijetu ili e zavladati surovi sustav prava ja ega ili emo morati njegovati toleranciju i dogovor. Za sada smo joĹĄ uvijek bliĹže sustavu prava ja ega.

tno radili i danas radimo u Ĺžupaniji i u susjednim Ĺžupanijama. NaĹĄ moto je ne moĹžeĹĄ sam biti na svijetu, ne moĹžeĹĄ sam biti dobar ako ne unkcionira dobro sredina u kojoj djelujeĹĄ.

Kroz razne donacije, sponzorstva, pomo i pomaĹžemo i kulturu i sport i ljude kojima zdravlje naklonjeno.

Smatramo svojom obvezom da i u taj dio moramo uloŞiti dio zara enog novca. Lijepo je raditi u sredini koja se razvija, makar strťiť kao dobar, jer mislim da nitko nije sretan ako je usamljen. Kroz stimulacije naťih zaposlenika nastojimo podizati socijalnu sigurnost ljudi i nastojimo da materijalna primanja budu pristojna. Nikada nam nije bio cilj i i samo na profit firme, nego smo nastojali pomiriti tzv. sveto trojstvo firme: razvoj firme - materijalnu i socijalnu sigurnost zaposlenih i dividendu dioni arima. • Svi smo se pomalo snebivali kada ste preuzeli trgovine Trgocentra i osnovali Metss, tada 50 trgovina, i to u situaciji ne posebno sjajnoj, uz to veliki trgova ki lanci ve su u to vrijeme dolazili k nama. Zaťto ste se odlu ili za to? — Procijenili smo da bez prisustva naťih proizvoda u ve ini mjesta u Me imurju naťa radna jedinica Pekara akovec dolazi u odre ene teťko e. Na drugim terenima vidjeli smo da trgova ki lanci uzimaju etiri, pet, sedam dobavlja a kruha, uvjetuju i da se ne moŞe kruh prodavati na cijelom teritoriju njihova trgova kog lanca, a ve ina trgova kih lanaca je koncentrirana u akovcu. Izvan dosega akovca dostupnost naťih proizvoda u tom bi slu aju bila upitna. • Mnoge proizvo a ke firme Şale se na banke i njihovo ponaťanje, o tome smo se dosta nasluťali na raznim skupovima, no puno se manje usu uju govoriti o ponaťanju trgova kih lanaca prema njima vezano uz pristup policama.

S jedne strane imate Metts, ali prisutni ste i na policama drugih lanaca. Kako se ponaťate prema njima i oni prema vama? — Sura ujemo sa svim trgova kim lancima prisutnim u Hrvatskoj, me utim, ni jednu naťu robu ne prodajemo ispod cijene koťtanja.

Kada do emo u poziciju da netko traŞi viťe nego ťto je to mogu e, a da ne ulazimo u supstancu, takvom kupcu kaŞemo: oprostite, ali mi vam to ne moŞemo prodati iz tih i tih razloga. • Zbog ega imate tako strogu politiku? — Politika nije stroga, ona je ekonomski potpuno logi na. Pri-

vidno naganjati koli ine naturalne pokazatelje, a financijski gubiti, jesti samo supstancu koju si u proĹĄlosti stvorio, mislim da je to po etak kraja firme.

Nedostaje nam doma a banka • Premda banke vjerojatno niste puno trebali, jer ste rekli da ste se razvijali iz vlastitih sredstava, ipak su za poslovanje firmi banke vaŞne. Kako ocjenjujete to da mi prakti ki doma u banku nemamo. Koliko je to firmama oteŞavaju i aktor? — Joť sam 1999. godine rekao, kad se zbog poznate situacije u doma em bankarstvu donosila odluka da se Me imurska banka proda, kad sam bio protiv toga da se Me imurska banka proda. Me utim, bio sam jedini i usamljeni. Znali smo da e banke sniŞavanjem kamata uniťtiti doma e bankarstvo, ali, kad to naprave, da e natrag povisiti kamate, ovo ťto se doga a. Neminovno je da svaki onaj tko investira kapital u Hrvatsku Şeli ga ťto prije i ťto u oplo enijoj varijanti vratiti u mati nu zemlju. • Vi vjerojatno razmiťljate i radite strategije kako dati odgovor na ono ťto ste rekli u uvodu - oko prekapacitiranosti mlinarske i pekarske industrije? — U naredne dvije do tri godine ve ina e toga propasti, jedan dio e se restrukturirati, na na in da e se udruŞivati bilo kupovinom akvizicijama u branťi, bilo labavijim udruŞivanjem sli no trgova kim lancima. Politika naťe firme je ta da moramo biti me u najve ima u drŞavi, ťto i sada jesmo. Me utim, znamo da smo premali za one koji dolaze. Ubrzano smo razvijali trgova ki sektor zadnjih pet godina. Svi potencijali firme uloŞeni su u taj trgova ki dio, da osiguramo police na kojima bi mogli izloŞiti nať proizvod i ponuditi ga kupcima i povratno dobiti ocjenu vrijedi li taj proizvod, je li primjerena cijena i kvaliteta i jesmo li na pravom putu ťto se ti e proizvodnje. Uz pekare, koje su bile naťe akvizicije, mi smo tre i pekar u drŞavi, poslije Zagreba kih pekari i Mlinara iz KriŞevci koji je preťao u Agrokor. Mi smo tre i proizvo a kruha, peciva i smrznutih tijesta u drŞavi i ekamo, kad sazrije vrijeme, da napravimo drugu azu rekonstrukcije mlina u akovcu i pove ati kapacitete za joť 50 posto.

Nama se nude i pekare i mlinovi po Hrvatskoj, a pred deset godina niste mogli kupiti ni jednu pekaru, a danas ih imate deset u ponudi. Dakle,

G R

13. sije nja 2009.

5

ako nema ju i ho e

kvizicije, o nedostacima me iadskim centrima to je taj proces uruĹĄavanja malih kapaciteta, koji se ne mogu nositi s trĹžiĹĄtem. To je ta neminovnost.

U mlinskom dijelu uspijevamo pokrivati potrebe. Na Şalost, izloŞeni smo velikoj nelojalnoj konkurenciji. U Şetvi smo pťenicu platili 1,50 sa zavisnim troťkovima, no sada nas koťta 1,70 kuna, a na slobodnom trŞiťtu je po 1,10 kuna. I sad svi oni koji nisu korektno otkupili hrvatsku proizvodnju u Şetvi ťpekuliraju, kupe par desetaka tona, samelju, prodaju na sivo ili crno i onda konkuriraju i ruťe cijenu onima koji su otkupili pťenicu u Şetvi. • Ali ve smo imali situacije da s prolje a cijena pťenice naglo naraste? — To su produkti neorganiziranog trŞiťta. U Hrvatskoj nemamo bilance roba. Kad se dogodi dobra godina, onda cijene naglo i rapidno padaju, a kada je zbog prirodnih nepogoda i nezasijanih povrťina nema, cijene lete u nebo. Upozoravali smo naťe kolege poljoprivrednike, ratare u Ministarstvu poljoprivrede da nije sve u visokoj cijeni, nego u stabilnoj dugoro noj proizvodnji. Jer ni doma a proizvodnja bez doma e prera iva ke industrije ne vrijedi niťta. Ako propadne doma a prera iva ka industrija, stranci sigurno ne e stimulirati doma i agrar. Prema tome, vezani smo jedni na druge i tako bi trebali funkcionirati. Uz to ťto je pťenica po meni bila preskupa, bez obzira ťto doma i poljoprivrednici kaŞu da je to preniska cijena, u okolinu ne moŞemo izvoziti ni kilu braťna, ni pťenicu. U Ma arskoj su cijene pťenice pale na 70 - 80 lipa. I sad s tom pťenicom preko BiH stiŞe braťno po vrlo dampinťkim cijenama. • Nije li ta situacija nekakva platforma na kojoj bi vi iz udruge poslodavaca mogli utjecati na Vladu? Ipak ste vi ja i faktor od usitnjenih poljoprivrednih proizvo a a? Koliko uop e moŞete utjecati na gospodarsku politiku i pokuťavate li uop e? — Mi pokuťavamo utjecati na gospodarsku politiku, me utim, to je vrlo teťko iz viťe razloga. Osnovno razlog je usitnjenost primarnog sektora i njihovih udruŞenja. Na sastancima u Ministarstvu poljoprivrede susre emo se s etrdesetak udruŞenja proizvo a a i oni nikad nemaju jedinstvene stavove. Svi reagiraju kao vatrogasci, rjeťavaju se trenutni problemi, a dugoro no niťta. Nije rijeťena zemljiťna politika. Najve e zlo za Hrvatsku je ako se odlu i za prodaju zemlje. Jedini

resurs koji uva integritet, uz istu vodu. • Što bi se u tom slu aju dogodilo prera iva ima? — Veliki vanjski proizvo a i su vlasnici nekih banaka. Te banke e ocjenjivati tko se u Hrvatskoj moŞe razvijati, a tko se ne moŞe razvijati.

Svi oni koji im trebaju mo i e do i do kapitala, onima koji su konkurencija pristup e biti uskra en, te e stagnirati ili propadati. • Prate i neke trendova u gospodarstvu, uo ila sam da je Agrokor iz trgovine preuzimao i oko sebe okupljao proizvo a e, a akove ki su mlinovi iz proizvodnje razvijali trgovinu, dakle, isti proces, okupljanje trgovine i proizvodnje, nedostaje joť samo bankarski sektor?

Zbog ega spajanje trgovine i proizvodnje? — Dosta smo putovali i promatrali ťto se i kako odvija vani. Vani je nezamislivo da bi proizvodnja i trgovina bile zajedno. Prije desetak godina rekli su: nek’ se svaki specijalizira tamo gdje je najja i, me utim, to je zadnjih godina prepreka u Europi za proizvo a ke irme. Sve viťe dolazi ameri kog i japanskog trgova kog kapitala u Europu, a stranog i u Hrvatsku koji prodaju japanske i ameri ke proizvode, a ne trebaju europske proizvode, zbog ega su se europski proizvo a i naťli u ťkripcu. Sad su se i oni po eli prisje ati onih vremena od prije trideset godina kada su trgovina i proizvodnja bili povezani kako ne bi u potpunosti bili ovisni od trgova kih lanaca. • Odnos Agrokora i akove kih mlinova? — Dobar. • Ima li neťto viťe iznad tih dobrih odnosa, nekakve suradnje, mogu a spajanja u svjetlu onih procesa udruŞivanja o emu ste prije govorili? — Ne, za sad se o nikakvim spajanjima ne bi moglo govoriti. U smislu tih procesa bilo bi glupo gurati glavu u pijesak. Dakle, radi, razvijaj se koliko moŞeť maksimalno. Naťa sre a je ťto je rad najmanje devalvirao na ovom prostoru na kojima mi djelujemo. Jedini opstanak hrvatske proizvodnje i hrvatske neovisnosti vezan je uz to da si slobodan koliko si neovisan, a prvenstveno o kapitalu. Pravila igre odre uje onaj tko ima lovu.

Me imurski jal ťteti suradnji • Razmiťljate li o zemljiťtu kao akviziciji?

Stjepan Varga: direktor akove kih mlinova: - Najve a e tragedija biti ako obrazujemo mlade ljude, a odvuku ih centri na deset - petnaest godina. Kad ih potroťe, vratit e ih u domicilnu sredinu gdje ne e biti radnih mjesta gdje bi oni mogli raditi. Dobit emo natrag nezadovoljne ljude na teret lokalnoj samoupravi — Za zemljiťte nismo bili zainteresirani, jer prema zakonu o zemljiťtu, koji do sada vrijedi, mi nikako nismo mogli do i u situaciju da investiramo u zemljiťte, jer su i sadaťnja poduze a koja se bave poljoprivredom, a imaju zemljiťte u koncesijama, tek na etvrtom mjestu prioriteta ťto se ti e mogu nosti da do u do zemljiťta, a mi kao prera iva i bili bi peti ili ne znam koji. S nekoliko irmi koje se bave ratarstvom imamo dugoro ne odnose i s njim dogovaramo sortiment koji e se sijati, poslije otkupljujemo i korektno pla amo i omogu ujemo irmama koje proizvode i bave se kooperacijom da egzistiraju. • Kolike su to povrťine u dugoro noj suradnji? — U Agrome imurju i preko Poljoprivredne zadruge negdje oko 4.000 hektara ugovorene proizvodnje, da li pťenice ili kukuruza, koji ide prema akove kim mlinovima.

I joť etiri do pet tisu a hektara pťenice koja se za nas proizvodi u Slavoniji. • Zaťto u Me imurju nije uspjelo objedinjavanje proizvo a a i suradnje agrarnog sektora? MoŞda onaj tip Agrome imurja nije najbolje pogo en, ali ipak ukupno taj sektor nije ja e razvijen. — U prvom redu mislim da je me imurski jal u pitanju, zatim mislimo da smo uvijek pametniji od drugog sugovornika. Uvjeti pariteta me u irmama razli iti su. Dobri misle da nije dobro i i sa slabijima, slabiji je svoje probleme pokuťao rjeťavati da se udomi kod boljega i tu nije bilo sre e.

Dugoro no svi gubimo, jer zbog neminovnosti koje dolaze Me imurje je premalo da bi samo za sebe moglo opstati. Mi svega 20 posto naťih kapaciteta moŞemo prodati ovdje, sve se ostalo prodaje od Umaga od Osijeka, od Osijeka do Dubrovnika. I dva neuspjeha pokuťaja udruŞivanja u branťi, u PIK, koncem ťezdesetih i Agrome imurje sredinom osamdesetih, nije dalo uspjeha. Mislim da se trebalo kapitalno povezati, za to nije bilo spremnosti zbog razlika o kojima sam govorio. • Je li sad situacija zrela, s obzirom na to da sad svi o krizi govore kao izazovu za rjeťavanje problema? Kako vi gledate na krizu?

— Mi smo se godinama pripremali za Europu, jer se to o ekivalo.

Me utim, mi smo se za to pripremali i da e ova irma normalno preĹživjeti, jer se ova irma konzervativno ponaĹĄala ĹĄto se ti e investicija.

Od 1993. godine stvaramo vlastiti kapital jer 1992. godine, kada smo privatizirani, bili smo bez vlastita kapitala, tako da si za vlastiti novac nismo mogli kupiti pťenicu za tjedan dana meljave. Od tog vremena vlastiti kapital neprestano ulaŞemo u trŞiťte, na vlastitom kapitalu smo se razvijali i ostavljali za obrtna sredstva. Tu moram zahvaliti dioni arima na takvoj politici, ona se pokazala puno puta ispravna i danas se dokazalo, kada si neovisan, da lakťe vu eť poteze koji su najbolji za irmu. • Jesam li dobro pro itala, 28. prosinca isplatili ste dividendu za 2005. godinu, a ne 2007. godinu? — Da, zato jer su sve te dividende investirane. Sve smo ulagali u akvizicije. I dividenda iz 2005. je tek sada doťla na red za isplatu. • Razmiťljate li i vi o izgradnji megacentra, uglavnom imate manje i srednje trgova ke centre. — Funkcioniramo tako da u objekt Metss ulaŞu akove ki mlinovi, a opremu Metss. Procijenili smo da objekte po mjestima ubrzano rekonstruirati i neke nove napraviti da bi stvorili ambijent ugodne trgovine zbog izgleda, ponu ene robe i zbog cijena. I ťto kvalitetnije ga preobraziti. Što se ti e daljnjih iskoraka, pitanje je ťto je veliki centar uz sve velike centre. Za sada smo na tome da maksimum ponudimo kupcima u 400 kvadrata.

Centri odvla e mlade obrazovane ljude • Nalazimo se u izbornoj godini i gospodarstvenicima nije svejedno kakva e garnitura voditi Me imurje, zanima me koje bi razvojne procese nova garnitura na vlasti, po Vama, trebala otvoriti? — Ja Me imurje i akovec u kojem radim gledam kao jednu irmu u kojoj e se garnitura na vlasti znati racionalno ponaťati. A ljudi su uvijek resurs na kojem je potrebno najviťe raditi. I Veleu iliťte koje je osnovano mi podrŞavamo, premda se na njemu ne obrazuju kadrovi koji nama direktno trebaju, ali indirektno da. Sredina koja nema kadrove,

ljude koji mogu znaju i ho e, nema niĹĄta. Mi smo to davno shvatili i tako se ponaĹĄamo. Od ĹĄegrta do visokoobrazovanih, u naĹĄoj irmi svi su nau eni da se posao mora korektno i iznadprosje no odraditi da bi imali ĹĄanse na trĹžiĹĄtu. To je uvjet opstanka Me imurja kojem svi tepaju da je cvjetnjak dok pla amo poreze. Dok ne emo mo i pla ati poreze, svi e nas zaboraviti.

Najve a tragedija e biti ako obrazujemo mlade ljude, a odvuku ih centri na deset - petnaest godina. Kad ih potroĹĄe, vratit e ih u domicilnu sredinu gdje ne e biti radnih mjesta gdje bi oni mogli

raditi. Visokoobrazovani kadrovi sele se u centre. Mi emo isprazniti provinciju. Mladi ljudi, dok e egzistirati u centrali, dok budu stvarali ekstrapro ite, a kada budu potroĹĄeni postat e viĹĄak i biti vra eni u provinciju. Dobit emo natrag nezadovoljne ljude na teret lokalnoj samoupravi.

Generacijsku smjene u akove kim mlinovima odra uju tako da izi ke radnike pri odlasku nadomjeĹĄtavamo tehnikom, a irma je prosje no mlada, 41 godinu. U zadnjih desetak godina zaposlili smo stotinjak mladih ljudi.

(BoĹžena Malekoci - Oleti )

EKONOMSKI BREVIJAR

Delegiranjem do rezultata U svakodnevnom radu, u bilo kojem sustavu, provodi se delegiranje. To je zapravo prenoĹĄenje, prepuĹĄtanje i povjeravanje zadataka i ovlasti, ali i povjerenja da e preneseni zadatak biti obavljen. Kad je ve delegiranje neminovno, treba prihvatiti odre ene smjernice koje e svima u tom procesu olakĹĄati snalaĹženje.

Najprije treba odrediti ĹĄto se i kome moĹže prenijeti. Delegiraju se rutinske aktivnosti, kratkoro ni i jednokratni zadaci ali i komplicirani posebni zadaci koji zahtijevaju odre enu stru nost.

Delegirati treba i one zadatke koje drugi znaju i mogu obaviti brĹže, jednostavnije i u inkovitije. Pri identi iciranju zadataka koji e se delegirati treba imati u mislima i izbor kompetentnih osoba kojima e se povjeriti odre eni zadatak.

Tako se koriste i razvijaju potencijali, umjesto da nam se gomilaju zadaci koje ne stignemo ili ne moĹžemo sami rijeĹĄiti. PoĹželjno je prenijeti i vlastita iskustva u obavljanju tih zadataka. Pri delegiranju treba jasno odrediti cilj.

Zlatno pravilo delegiranja govori da treba obrazloĹžiti zaĹĄto se neki zadatak prenosi i ĹĄto se o ekuje.

VaĹžnije od pitanja „kako neĹĄto obaviti?“ je pitanje „ťto je cilj?“.

Tako e izvrťitelj dobiti slobodu izbora i mogu nost da kreativno osmisli najbolji na in postizanja zadanog cilja. Ne treba se bojati delegiranja, jer se njime postiŞe viťe ciljeva – rastere enje i oslo-

ba anje vremena za zadatke u kojima sami moĹžemo biti efektivniji, bolja preglednost nad situacijom pa time i bolja kontrola i mogu nost reakcije i intervencije tamo gdje je to potrebno. Dobro je unaprijed utvrditi kontrolne termine na kojima e se pratiti odvijanje i napredak procesa te razmjenjivati informacije.

Ispravnim delegiranjem postiĹžu se bolji rezultati, dobiva se viĹĄe vremena za strateĹĄke i stru ne aktivnosti uz manje stresa, voditelj dobiva dodatno uvaĹžavanje a istovremeno poti e kreativnost i inicijativu zaposlenika.

Delegiranje je poput ravnanja orkestrom. Partiture i zadaci se podijele kompetentnim lanovima orkestra, ali se pravilnim dirigiranjem uskla uje izvedba. Nijedan dirigent ne treba znati svirati sve instrumente, ali ih mora znati uskladiti. Tako niti u rukovo enju nije mogu e znati sve poslove, niti treba teĹžiti perfekcionizmu ve je puno uputnije posloĹžiti sustav delegiranja, a sebi ostaviti zadatke kojima se moĹže posti i viĹĄe.

VaĹžno je napomenuti da delegiranje doprinosi i razvoju timskog rada, jer se podjelom zadataka prenosi i dio odgovornosti ime se daje na vaĹžnosti izvo a ima. Tako se viĹĄe zaposlenika uklju uje i u odlu ivanje, pa nastaje i novi stil vo enja podjelom procesa, a ne samo zapovijedanjem i kontrolom.

(Zlatko BoĹži , dipl. oec. )

6

13. sije nja 2009.

CRNA KRONIKA

U AKOVCU POLICIJSKA POTRAGA za bjeguncom iz Kaznenog zatvora u Varaždinu završila uspješno

U potjeri razbio i policijske automobile U nedjelju 11. sije nja, desetak minuta iza pono i, u gradu akovcu se odvijala prava filmska potraga za bjeguncom iz Kaznenog zatvora u Varaždinu.

Policijski službenici Policijske uprave me imurske u gradu akovcu uo ili su osobno vozilo registarske oznake K 659 BK, za koje se osnovano sumnjalo da se njime koristi 29-godišnji muškarac iz Ma kovca za kojom je raspisana potraga zbog toga što se nije vratio na odsluženje kazne zatvora. Radi se o Marku Martin evi u Miki u.

- Zbog zaustavljanja osobnog vozila i voza a, ophodnja interventne jedinice policije Policijske uprave me imurske službenim je vozilom za specijalne namjene registarske oznake 210-063 pokušala zaustaviti voza a uz uporabu rotacijskog svjetla na vozilu, na što se spomenuti oglušio, polukružno okrenuo i nastavio vožnju u smjeru naselja Pribislavec, izbjegavši pritom drugo službeno vozilo policije koje mu se približavalo sa stražnje strane.

Tijekom vožnje voza je mijenjao upravljanje vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja, uslijed ega je policijsko vozilo udarilo prednjim dijelom u stražnji dio vozila u bijegu.

Malim crvenim “marutijem” bjegunac je udarao policijski kombi. Krunoslav Gosari pokazuje ošte enja na policijskom vozilu Kada je specijalno vozilo policije po elo s pretjecanjem njegovog vozila, on svoje vozilo nije pomaknuo uz desni rub kolnika, ve je lijevim bo nim dijelom vozila udario u desni bo ni dio policijskog vozila.

Tijekom doga aja službena vozila imala su uklju ena rotacijska svjetla, te su voza u davani nedvosmisleni signali da se s vozilom zaustavi, a što je voza osobnog automobila izbjegavao u initi, izvijestio je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske.

Kada je policija sustigla vozilo u bijegu, 29-godišnji bjegunac dao se u bijeg preska u i dvorišne ograde.

Izudaran do besvijesti NOVAKOVEC - Policija izvješ uje da je 6. sije nja u 8,26 sati PU me imurska zaprimila dojavu odjela Hitne medicinske pomo i Županijske bolnice u akovcu da su zbrinuli 25-godišnjaka iz Strelca kojemu je u tu njavi u ugostiteljskom objektu “Casablanca” u Novakovcu nanijeta ubodna rana, zbog ega je zadržan na lije enju.

Provedenim policijskim izvidima utvr eno je da je taj utorak izme u 5 i 6,30 sati došlo do prepirke izme u 23-godišnjeg vlasnika lokala iz Gori ana i mladi a iz Strelca. Nakon prepirke vlasnik lokala je pozvao ošte enog da iza u iz lokala, gdje su se u hodniku ispred izlaza po eli

naguravati. Vlasniku lokala u pomo su prisko ili 21-godišnjak iz Gori ana i još dvije nepoznate muške osobe. Oni su na mladi a iz Strelca nasrnuli šakama i nogama, udaraju i ga po glavi i tijelu. Ovaj je zbog toga pao na pod i izgubio svijest.

Nakon što su ga prebili, vlasnik lokala i 21-godišnjak pokušali su mladi a iz Strelca dovesti k svijesti, ali pošto u tome nisu uspjeli, nazvali su Hitnu pa je premla enom mladi u pružena pomo u Županijskoj bolnici.

Policija je još isti dan uhitila vlasnika lokala i 21-godišnjaka iz Gori ana, nad kojima se provodi kriminalisti ka obrada.

Ubilo ga drvo koje su rušili DONJI VIDOVEC - U šumi zvanoj Bukovska glava uz stari tok rijeke Drave izme u naselja Donji Vidovec i Mali Bukovec u petak 9. sije nja oko 12 sati dogodila se tragedija. Stablo vrbe koje je rušio 54-godišnjak iz Cirkovljana prilikom pada palo je na glavu 38-godišnjaka iz Cirkovljana koji je preminuo na mjestu doga aja.

Istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu i županijska

državna odvjetnica izašle su na mjesto doga aja i prisustvovale o evidu, a istražna je sutkinja naložila sudsku obdukciju. Dan kasnije na Odjelu patologije Županijske bolnice akovec obavljena je obdukcija, pri emu je utvr eno da je smrt nastupila uslijed tupog udarca predmeta ve e površine.

Protiv 54-godišnjaka iz Cirkovljana slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Pritom se oglušio na naredbe policijskih službenika da stane. Preska u i tre u ogradu, pao je na zemlju te su ga tako sustigli policajci koji su uporabili sredstva prisile, kao i lisice.

Bjegunac je pritom zadobio ozljedu u predjelu lica, zbog ega je odveden na lije ni ki pregled na odjel Hitne medicinske pomo i Županijske bolnice u akovcu. Tu je utvr eno da je lakše ozlije en.

Prema tvrdnjama policije, bjegunac nije imao primjedbi na postupanje policijskih službenika.

- Prilikom uhi ivanja izvršena je pretraga spomenute muške

osobe bez naloga suda, te je tom prilikom imenovani zate en u neovlaštenom posjedovanju dvaju smotuljaka, jedan od alu olije, a drugi PVC smotuljak, ispunjenih sme om praškastom materijom, nalik na opojnu drogu heroin, svaki ukupne težine 0,9 grama. Posjedovao je i jedan PVC smotuljak ispunjen bijelom praškastom materijom nalik na opojnu drogu am etamin, tzv. “speed”, ukupne težine 2,5 grama i jedan PVC smotuljak ispunjen sadržajem naran aste praškaste materije nalik na mrvljene tablete lijeka heptanon, pomiješane s cedevitom. Tako er su kod istog pro-

na ena etiri komada tele onskih ip kartica, mobilni tele on marke “Sony” i jedna SIM kartica. Preliminarnim testiranjem navedenih materija dobivena je pozitivna reakcija na prisustvo opojne droge heroin, opojne droge am etamin i lijeka heptanon, otkriva glasnogovornik PU me imurske.

Provedenim policijskim izvidima utvr eno je da je bjegunac upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom i da je na vozilo marke “maruti 800” kojim je upravljao namontirao nepripadaju u registraciju K 659 BK koju je uzeo s vozila marke “za-

Benzinom zapalio podrum ku e

rijalna šteta, prema izjavi vlasnika, cijeni se na iznos od oko 11 su a kuna. Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

otu io doma i kovani novac u iznosu od 300 kuna. Ukupna šteta cijeni se na iznos od oko 20 su a kuna, dok e se stvarna šteta utvrdi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODOu u akovcu.

BREZOVEC – U petak 9. sije nja oko 13,45 sa u Brezovcu je došlo do požara u podrumskim prostorijama ku e iji je vlasnik 41-godišnji muškarac.

Požar je izazvalo dijete s iste adrese koje je nepravilno postupalo zapaljivom teku inom, to nije, benzinom u blizini pe i centralnog grijanja za kruta goriva.

Benzin je došao u kontakt s otvorenom vatrom, koja se proširila po prostoriji, te je došlo do buknu a vatre i zapaljenja elektri ne instalacije, ledenice, radioure aja, elemenata na pe i za kruta goriva, napuknu a stakala na dva podrumska prozora, ošte enja oko dva kvadrata stropnih punioca te za a enja stepeništa i hodnika.

Požar su ugasili pristigli mještani, pripadnici JVP-a grada akovca i DVD-a Sve Mar n na Muri. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od oko 10 su a kuna. Sre om, imovina je osigurana. O doga aju slijedi posebno izvješ e ŽDO-u akovec.

Iz garaže ukrao automobil VRHOVLJAN - U akove koj ulici u Vrhovljanu nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u. Iz garaže u vlasništvu 89-godišnjakinje iz Vrhovljana ukradeno je vozilo marke “ford escort” registarske oznake K 849-BA iji je vlasnik 61-godišnjak iz Vrhovljana. Nepozna je ušao u garažu skinuvši lokot s metalne narbe na vra ma garaže te po skivanjem izbacio iz ležišta drugu metalnu narbu. U garaži je razbio bo no lijevo staklo na parkiranom vozilu, stavio ga u pogon i o šao u nepoznatom pravcu. Materijalna šteta cijeni se na oko 15 su a kuna. Vozilo su 7. sije nja pronašli službenici Policijske postaje Novi Marof. Za po initeljem se intenzivno traga.

Iz “Fontanele” odnijeli Provalio i pokrao stvari 20 tisu a kuna AKOVEC - U vremenu od 3. do 6. sije nja u ulici Zinke Kunc u akovcu nepozna po initelj izvršio je tešku kra u iz ku e u vlasništvu muške osobe ro ene 1957. godine iz akovca. Nepozna je na silu otvorio prozor s dvorišne strane, ušao u unutrašnjost, gdje je ispreturao stvari u svim prostorijama ku e. Pritom je otu io dvije zlatne narukvice, pet zlatnih lan i a i jedan ru ni sat marke “Breitling”. Mate-

DONJI VIDOVEC - U no i sa 7. na 8. sije nja nepozna po initelj izvršio je tešku kra u iz trgovine “Fontanela” koja se nalazi u ulici Rade Kon ara u Donjem Vidovcu.

On je slomio uložak cilindra brave na vratima trgovine, ušao u trgovinu i iz nje otu io ve u koli inu cigareta, alkoholnih pi a, te raznu drugu robu široke potrošnje. Potom je iz registar kase

Pojavili se krivotvoreni euri AKOVEC - U petak 9. sije nja oko 9,30 sati na šalter “Me imurske banke” u poslovnici u ulici V. Morandinija u akovcu pristupila je muška osoba ro ena 1920. godine iz Štefanca s namjerom da na ra un položi 2.300 eura. Prilikom prebrojavanja novca djelatnica banke izdvojila je jednu nov anicu u apoenu od 100 eura, za koju je procijenila da je krivotvorina. Nov anica je oduzeta uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, te e bi proslije ena u CFI “Ivan Vu e ” u Zagrebu radi vješta enja. Za sad nije poznato kako je muškarac dospio u posjed krivotvorene nov anice.

Maloljetnici iz akovca zate eni u kra i AKOVEC - U etvrtak 8. sije nja oko 19,15 sati savjesni gra anin dojavio je policiji da je primije o više osoba kako preska u ogradu poduze a nasuprot HEP-u.

Dolaskom policijskih službenika na mjesto doga aja u krugu poduze a “Meiko” u ulici Žrtava Fašizma u akovcu

stava yugo”, koji e policija tako er pretražiti.

Sukladno naredbi istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu, u nedjelju 11. sije nja izvršena je pretraga stana u akovcu u kojem neprijavljeno boravi bjegunac.

U stanu je prona eno sedam mobilnih ure aja, etiri Simpa start paketa, više tele onskih bonova Tele 2, dva skupocjena ru na sata, jedan digitalni otoaparat, jedan MP4 i nekoliko kutija cigareta za koje se osnovano sumnja da potje u od izvršenja imovinskih delikata.

Stoga protiv 29-godišnjaka iz Ma kovca slijedi podnošenje kaznene prijave zbog osnovane sumnje da je po inio više kaznenih djela: kazneno djelo sprje avanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, kazneno djelo zlouporabe opojnih droga i kazneno djelo krivotvorenja isprava. Protiv njega bit e podignuti optužni prijedlozi Prekršajnom sudu u akovcu zbog po injenja prekršaja iz domene zlouporabe opojnih droga, kao i zbog izazivanja prometne nezgode.

Policija je bjegunca još u nedjelju privela u Kazneni zatvor u Varaždinu, gdje e nastaviti s odsluženjem ranije mu izre ene kazne zatvora. zate en je 15-godišnjak, dok su obilaskom okolice u Gajevoj ulici zate ene još tri maloljetne muške osobe, tako er u dobi od 15 godina, sve etvero iz akovca. Policijski službenici priveli su ih u prostorije Policijske postaje akovec, kamo su pozvali i njihove roditelje, kao i još dva 15-godišnjaka tako er iz akovca.

Kriminalis kom obradom utvr eno je da su etvorica maloljetnika presko ila ogradu poduze a “Meiko” i potom o šli do priru nog skladišta nepoznatog vlasnika, gdje se jedan od njih provukao kroz otvor širine 60 cm izme u vrata i krovišta na visini od 225 cm od tla, ušao u unutrašnjost, odakle je kroz is otvor izbacio osam plas nih ukrasnih naplataka za kota e, tri pake a s ukrasnim spužvama za upravlja bicikla, te jednu kutiju s lancima za snijeg, koje su hvatala ostala trojica maloljetnika. Policijskim izvidima utvr eno je da je ovim kaznenim djelom ošte en 45-godišnjak iz akovca, koji se izjasnio da nastala materijalna šteta iznosi 350 kuna. Dovršenom kriminalis kom obradom utvr eno je da je tešku kra u po inio 15-godišnjak pa e prema njemu bi podnesena kaznena prijava ODO-u za mladež akovec.

Lovcima ukradeni tanjuri DONJA DUBRAVA - U razdoblju od 9. do 11. sije nja u Koprivni koj ulici u Donjoj Dubravi nepoznati po initelj pokrao je u lova kom domu LD-a “Fazan” neutvr enu koli inu tanjura od akropala, oko 80 komada aša, oko 130 komada pribora za jelo (žlica, vilica, nož) iz priru ne kuhinje, a otu io je i jednu aku bušilicu. Ušao je slomivši lokot na ulaznim vra ma sale za sastanke. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 4 su e kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva.

Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

K ME E

13. sije nja 2009.

7

GRADONA ELNIK Branko Šalamon progovorio o svojoj ponudi za kupnju zemljišta kod Vojarne

Moje pismo je bilo ozbiljno, a župan se sprdao Branko Šalamon, gradona elnik akovca, prošle je godine zbog bolesti puno izbivao iz Gradske uprave, ali ipak je bio u tijeku s doga ajima u gradu na koje je i sam utjecao na razne na ine, pa i pismima kojima je izražavao stavove i davao smjernice oko donošenja krucijalnih odluka u gradu.

Jedna od tih je i pismo namjere da Grad kupi zemljište od Županije po istim uvjetima kao što je ponudio strani investitor.

U etvrtak 8. sije nja s njim smo u njegovu uredu razgovarali i oko ponude za zemljište na Vojarni. Koliko je ta ponuda koju je dao mimo Poglavarstva i Vije a ozbiljna i što bi s tim zemljištem.

— Moje pismo namjere bilo je ozbiljno, ali imam in ormacije da se on (župan Posavec, op. a.) s pismom namjere sprdavao. Je li mu sad pismo namjere izlaz za mogu e prihodovanje u prora un, ne znam, ali sam spreman o tome razgovarati i tražiti rješenja i temeljem toga pokrenuti postupak na Poglavarstvu ili u svom tre em mandatu razgovarati s Vije em što emo raditi, rekao je gradona elnik akovca Branko Šalamom.

— Što se ti e toga da sam pismo namjere poslao bez Poglavarstva i Vije a te ponudu za asni ki bez Vije a i bez Poglavarstva, o asni kom smo domu raspravljali skoro dvije godine. Na kraju smo se dogovorili kako smo se dogovorili. Osobno nisam zadovoljan rezultatima. Me utim, razmišljaju i o tome da Grad akovec ima zakonsku obvezu osigurati komunalnu in rastrukturu u industrijskoj zoni, a da nema utjecaja što, kada i kako e se graditi, smatrao sam nepovoljnim i da je zato bolje da akovec u e u pregovore i planiranje teritorija koji koristi gra anima, a Grad može malo oprihodovati. Konzultirao sam se s pro elnicima. Za to ne trebam dobiti suglasnost Poglavarstva i Vije a.

Ja u to riješiti kroz raspravu, ako Županija prihvati taj prijedlog, makar je na me užupanijskoj koordinaciji od toga župan radio smijeh i sprdao se da Grad to nema planirano. Grad nema planirano ni za asni ki dom pa smo donijeli odluku. Županija je raspisala natje aj za zemljište po 65 eura etvorni metar, a Grad ima ponudu za 130 eura za etvorni metar, gdje su me kupci došli pitati o emu se radi. Nisam mu mogao to dozvoliti. Zašto da Grad, ako je to mogu e, ne preuzme po 65 eura pa proda za 130 eura. To su bili razlozi koji su me natjerali da razgovaram s ljudima u Gradskoj upravi, ali i s Hranilovi em koji je zamjenik gradona elnika, ali i kolega koji dosta podržava župana, da pokušamo, ne sprije iti župana da zemljište proda nekome tre emu, nego dati se u poziciju da akovec ima interes da o tome raspravlja.

Kada sam saznao, a potom i dobio dokument, ponudu stranog partnera, rekao sam da e Grad akovec pod tim uvjetima u

kupnji zemljišta biti bolji partner nego bilo koji stranac. U uvjetima da se za 10 posto plati unaprijed i dobije vlasništvo nad zemljištem.

Za godinu dana, kada se donese plan, plati još 15 posto, a sto posto platite kad stavite u unkciju ili nešto prodate, pa tko ne bi bio takav gospodarstvenik da to ne može zatvoriti. Grad nema planirana ta sredstva u prora unu, me utim, 2008. prora unska sredstva iznose oko 130 do 140 milijuna kuna, to je oko 20 milijuna eura, a firma koja se javila na natje aj ima manji promet nego Grad akovec. Mi nismo privatni investitor, nas kontroliraju gra ani kroz Vije e i mi smo time daleko ve a garancija.

Nisam htio razbiti županovu ideju da se nešto gradi. Smatram da mi gospodarimo prostorom, a župan me ni jednom nije nazvao i rekao: uj, mi imamo takvu ideju, da vidimo što možemo realizirati. Veoma teško komuniciramo, a samo smo 150 metara udaljeni.

Ja sam dokazao da nisam inatljiv, svadljiv i zlopamtilo, da se sa mnom ne može razgovarati ili nešto dogovoriti. Ne mogu re i da župan za sebe to isto može re i.

Kad sam listao prora un Županije, koliko od toga novca, koliko e se investicija voditi u akovcu, ni jedna bitna aktivnosti oko interesa Grada akovca. Ne želim biti taoc ostalih jedinica lokalne samouprave zbog toga što se akovec malo brže razvija ili je gospodarski ja i od drugih. Zbog toga ima i ve e potrebe.

U pismu koje sam poslao vije nicima i poglavarima jasno sam rekao da nikad akovec nije pravio razliku izme u gra ana akovca i ostalih gra ana Me imurja. Nitko u Centru za kulturu ne pla a druga iju cijenu karte od gra ana akovca. Jedino u Knjižnici Grad akovec pla a lanske iskaznice svojim u enicima kako bi imala više itatelja.

Da ja naprosto nisam mogao dozvoliti da se zemljište proda, a da Grad akovec nitko nije pitao ima li interes i da se vidi ta strana medalje. Iz javne rasprave je proizašlo da gra ani ne žele da se uz prugu radi išta drugo osim da bude tampon zona. Stari trgovci prigovaraju da se pogoduje samo stranim lancima, a da za industriju nema mjesta. akovec do sada ni jednom stranom trgova kom lanci nije prodao ni jedan kvadratni metar. Prema idejnoj skici, u prvom dijelu zelene površine trebali su se graditi trgova ki sadržaji.

Vije e je prihvatilo brisanje naziva hipodroma.

• Što e sada biti s tom zelenom površinom, ostat e gmajna ili biti ure en u novi perivoj?

— Sadržaj zelene površine e biti takav kakav vlasnik Županija i Grad akovec dogovore. Teško u ovom trenutku mogu re i što e biti. Kad god smo razgovarali o hipodromu, tada nisam podržavao ideju vlasnika konja, klubova, konji ke škole, udruge Me imurski konji da tamo budu štale i prostor gdje bi se kosilo si-

akove ka Tubla me u rijetkima nema alternativu za plin u tehnološkom procesu

ŠESTI STUPANJ redukcije plina za gospodarstvo

Me imurci disciplinirani i poštuju uredbu

jeno za konje, nego da tamo bude hipodrom kao sadržaj koji se može gospodarski koristiti. Prostor može biti zanimljiv i sa sadržajima koji nisu samo objekti od etiri - pet ili više katova.

Nekada je sportaš Baksa krenuo s konji kim turnirom u jezeru, ali je skrahirao jer je ulao u nekim osnovnim stvarima, ali sada ve godinama imamo posje en konji ki turnir i ini mi se da se konjima bave ljudi više platežne mo i. Nikad ne bih htio da u tom dijelu budu štale i konjski hotel, nego sadržaj koji e u bližu okolicu akovca dovesti konjanike. Konjanike na aerodrom u Pribislavec, a konje i lakeje na hipodrom koji e donijeti novac. Takav mi je sadržaj simpati an. Ako sjednemo zajedno za stol, možemo se dogovoriti i zajedno razvijati ideje, a ne na na in: tak mora biti i što me briga za sve vas ostale. Ne mogu ljudima, njima petnaestak koji su dali jasne primjedbe, re i: vaše mišljenje za mene ne vrijedi ništa.

• Je li istina da ste privatnom vlasniku zemljišta na tom podru ju koje je obuhvatio GUP pogodovali da mu je prostor prenamijenjen u mješovitu izgradnju, to zna i i trgova ki centre.

— Da. Nije samo jednom. Više si ne u dozvoliti da se naprave takve stambene jedinice koje ne e imati dovoljno parkirališta pa da Grad na svom podru ju mora tražiti prostor za parkiralište. Detaljni plan koji je pokrivao to podru je stambenim jedinicama nije imao planirano dovoljno parkirnih mjesta. Kad smo prodali zemljište privatnom poduzetniku, tu je bila stambena zone i ve je tada on rekao da bi tu trebalo graditi stambeno - poslovne objekte za potrebe jednoga trgova kog lanca i tu je trebalo biti središte.

Prenamjenu zemljišta nismo napravili samo tu, ve i na mnogo drugih mjesta gdje smo to omo-

gu ili ljudima, i za MTC to smo napravili kod policije gdje se radi Centar za socijalnu skrb, i za Županiju da maknemo hipodrom.

Osim što je s nama sklopila ugovor kroz javnu raspravu, nigdje nije rekla da nije zadovoljna.

Dapa e, odšutjeli su na javnoj raspravi.

Nismo mogli to bezrezervno podržati ne vode i ra una o interesima gra ana.

(Božena Malekoci - Oleti )

Plinska kriza dosegla je šesti stupanj, što zna i redukcija plina svim potroša ima osim zašti enima, a to su škole, bolnice i ku anstva.

Me imurje plin je otkad je ta mjera stupila na snagu odaslao obavijesti na adrese šezdeset ve ih gospodarskih potroša a, a i sada njihovi kontrolori obilaze potroša e i preporu uju im da se sami iskop aju zbog kontrole poštuju li mjere štednje.

- Potroša i su prije toga dobili preporuku da se, ukoliko imaju alternativnu, prebace na taj alternativni energent. Oni koji alternativu imaju to su i u inili, kaže nam Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina.

No ima i oni firmi koje nemaju alternativni izvor energije, me u takvima je i “Tubla” (Calzedonia).

Plin je u takvim slu ajevima nemogu e potpuno i odmah zatvoriti. Preporu eno im je da završe tehnološke procese koji su u tijeku i nakon toga prestanu s proizvodnjom, a grijanje prostora svedu na minimum, tako da ne stradaju instalacije.

Grijanje prostora treba biti svedeno na minimalnih 10 do 12

stupnjeva Celzijevih i u svim uredima, trgovinama i svim poslovnim prostorima koji se griju na plin, ukoliko nemaju alternativni izvor energije.

Ina e, opskrba plinom cijele Hrvatske obavlja se iz jednog centra, odakle se kontrolira i potrošnja u cijeloj Hrvatskoj, na taj je na in i ujedna en tlak u svim dijelovima Hrvatske i nema odstupanja me u razli itim distributerima. Ima samo upozorenja i kontrole pojedinih distributera da se ponašaju sukladno uredbi.

Me imurci su i ovaj put ozbiljno shvatili odredbe o potrošnji plina, dok su ih neki drugi kršili.

Dosljednost je važna zbog toga da bi izbjegli ono najgore, a to je sedmi stupanj koji redukcijom zahva a i zašti ene potroša e: ku anstva, škole i bolnice. Ukoliko se Rusija i Ukrajina ne dogovore, a kao i u svim ratovima, tako i ovom plinskom, prije kona nog mira uvijek slijedi nekoliko pokušaja potpisivanja primirja. Naša sudbina je u Božjim rukama. Samo iznenadno zatopljenje ili stare dobre pe i na drva mogu nas spasiti od smrzavanja.

(BMO)

PLANOVI za 2009. godinu GRAD AKOVEC

Dvorana I. OŠ, stanogradnja i nastavak zapo etih radova Unato izbornoj godini, u akovcu je izvjesno više projekta koji e biti realizirani jer ili se vuku iz prijašnjih godina ili pak se zasnivaju na ve osiguranim izvorima prihoda.

- Tri su sigurna podru ja na kojima emo raditi, rekao je Branko Šalamon, gradona elnik akovca.

- U prvoj grupi sigurnih ovogodišnjih investicija jest nastavak sanacije deponije odlagališta otpada i nastavak izgradnje kanalizacije.

Radi se o višegodišnjim projektima koji se nastavljaju. Drugu grupu ine objekti ija gradnja kra e traje.

To su Dom u Žiškovcu i stadion u Novom Selu Rok, gdje je još malo potrebno za dobivanje uporabne dozvole. Tre a grupa radova jesu oni za koje mislimo da emo ih zapo eti i zatvoriti ove godine, bez obzira na kriznu situaciju. To su dvorana I. Osnovne škole akovec, stanovi socijale i poticana stanogradnja koju Grad ne financira, ali pokre e. Tu su još objekti na SRC-u Mladost i tržnica, ija bi se izgradnja trebala odvijati preko akoma.

S time da akom i Grad trebaju riješiti financijsku konstrukciju.

U etvrtu grupu ulazi Centar za odgoj i obrazovanje, gdje je akovec osigurao zemljište, projekte, gra evinsku dozvolu, pokrit emo komunalije, a ostalo bi trebalo do i iz drugih izvora. Odnos polaznika je 35 naprama 65 u korist polaznika izvan akovca. O redovnom održavanju i cesta i zgrada ne bi trebalo govoriti, jer se naprosto radi o redovnom održavanju.

Posebno još volim naglasiti da je ulaganje u u enike i studente, za što Grad ove godine izdvaja 3 milijuna kuna, investicija. Jedino žalimo što akove ki i me imurski gospodarstvenici nisu našli za shodno da se s tim ljudima povežu i povuku ih natrag. Mi ih financiramo, a htjeli bi da im oni samo daju ugovore kojim bi ih povukli natrag. Htjeli bi da gospodarstvenici u njima prepoznaju potencijalne kvalitete. Mi im ne možemo uvjetovati da se vrate, jer nemamo radna mjesta. Kontaktiramo sa Zavodom za zapošljavanje da sve studente

koje stipendiramo pozovemo u akovec i da pozovemo predstavnike Gospodarske komore da vide koja je to paleta znanja koja se može iskoristiti.

Uz to, sve navedene investicije izvodit e gospodarstvenici Me imurja, jasno je da uz to moraju biti konkurentni zbog javnih natje aja.

Sve nabrojene investicije ne ovise o državnom novcu i mogu se odvijati tijekom godine, rekao je Šalamon. Ne e, doduše, svi navedeni radovi po eti od po etke godine, za neke je u tijeku raspisivanje natje aja.

Bilo bi dobro da kroz razvoj industrijske zone dobijemo neki novac od države.

Investicije koje otvaramo jesu povrat sredstava gospodarstvu.

Kad bi sada rekli: ne emo ništa raditi, idemo se za ahuriti da zašparamo novac, ne bi bilo nikakvih problema. Pola prora una vra amo gospodarstvu kroz radove, jer se time borimo protiv recesije i gospodarstvu vra amo novac koje upla uju u prora un, rekao je Branko Šalamon.

(BMO)

K ME E

8 PRIMJENA HACCP-a za ekanju

Ugostitelji oslobo eni do daljnjega Od 1. sije nja 2009. godine prema Zakonu o hrani i Pravilniku o higijeni hrane treba se primjenjivati HACCP, sustav koji identi icira potencijalne opasnosti u pripremi hrane u ugostiteljskim objektima.

Premda je to zakonski propisano, Ministarstvo turizma HACCP još nije potpisalo, odnosno odobrilo njegovu primjenu.

S obzirom na to da su kuhinje velike ve ine ugostiteljskih objekata dobro opremljene i da se namirnice ve dulje vrijeme kvalitetno i strogo kontroliraju, primjena HACCP-a može malo toga promijeniti. No sustav se ve koristi u zapadnim državama, pak e se morati i kod nas. Jedna od najvažnijih novosti u sustavu je što e ugostitelji morati voditi više evidencije o hrani, njenoj pripremi i uvanju.

Marijan Martinjaš, predsjednik strukovne grupe za turizam, kaže kako me imurskim ugostiteljima HACCP ne može donijeti nešto novo, jer manje - više svi ve sada imaju i provode visoke standarde kod uvanja namirnica i pripreme jela. Dodaje pak da sustav može biti

- Ve sada provodimo visoke standarde, kaže Marijan Martinjaš “nepravedan” prema ugostiteljima koji pripremaju i drže autohtona jela i proizvode gdje važe ipak neka druga pravila.

(S. Mesari )

JEDNOSTAVNIJI sistem primarne reciklaže

Koristit e se samo jedna vre a za otpad Gradsko komunalno poduze e “ akom” od ove godine pojednostavljuje sistem primarne reciklaže, tako e samo jedna vre a zamijeniti dosadašnje vre e za papir, metal, plastiku, staklo i tetrapak.

Ipak to ne e zna iti da se sme e ne treba razvrstavati, odnosno da se sve to sme e može stavljati u istu vre u, jer e svaka od tih “univerzalnih” vre a mo i biti samo za pojedinu vrstu sme a. Univerzalne vre e po et e se koristiti dok se potroši zaliha dosadašnjih, a gra ane akom obavještava da se dosadašnje vre e mogu koristiti za bilo koje sme e (zna i, papir se može staviti u vre u za plastiku i obrnuto, bitno je samo da se unutar vre e ne miješa sme e). Pune vre e ostavljaju se uz kante za komunalni otpad.

Vijest koja bi gra ane trebala obradovati više od jedinstvene vre e je ta da se to sme e od 1. sije nja odvozi eš e, tjedno ili dvotjedno (ovisno o tome koliko se esto u mjestu stanovanja sakuplja i ostali komunalni otpad), dok se to do sad inilo samo jednom mjese no. Glomazni otpad odvozit e se, kako je to bilo i prijašnjih godina, na osnovi kupona i prema ustaljenom rasporedu.

Što je sa zelenim otocima?

Kad govorimo o sakupljanju otpada, treba spomenuti kako se ve dulje vrijeme gra ani žale na neuredne površine, posebno oko zelenih otoka. Na tu se problematiku osvrnuo Ivica Perho , direktor akoma: - Mi nismo u mogu nosti udovoljiti svim zahtjevima i kritikama gra ana. Stalno ima mnogo upita za ovu temu, neki pitaju kad emo maknuti zelene otoke, neki pitaju kada e ih se vratiti. Ja i dalje mislim da su zeleni otoci bili dobro rješenje i da su dali svoje rezultate. No, uvo enjem poticaja za zbrinjavanja ambalažnog otpada, nastao je odre eni problem jer se naknada ne dobiva za svu ambalažu. Tako da se prebiralo ono za što su se mogli dobiti novci i nakon toga je ostao nered. Mi smo te otoke sada bitno reducirali u dogovoru s mjesnim vlastima, gradskim kotarevima i op inama, kao i na zahtjev gra ana. Što se ti e gra ana koji bi htjeli da se im ponovno postave zeleni otoci, Gradski upravni odjel za prostorno ure enje, zaštitu okoliša i graditeljstvo ima ovlast da odredi gdje e se oni postaviti. Ako oni odrede više lokacija, iz akoma poru uju da e ih bez problema i postaviti. (mn)

Jedna vre a zamijenit e dosadašnje vre e za papir, metal, plastiku, staklo i tetrapak

13. sije nja 2009.

KAKO SE ZABRANA RADA NEDJELJOM ODRAŽAVA na male trgovine, pitali smo Veru Antolovi , vlasnicu male trgovine u Vratišincu

Subota ne nadokna uje promet nedjeljom, ali mi je i doma lijepo Male trgovine po etkom devedesetih donijele su pravi bum i konkurenciju u tu djelatnost i niz pogodnost potroša ima. No ubrzo nakon toga slijedila je njihova silazna putanja po dolasku velikih trgova kih lanaca kojima mali teško mogu konkurirati cijenama, asortimanom i velikim akcijama kojima privla e kupce.

No mali imaju i niz prednosti koje veliki ne mogu ponuditi. Kad nam nešto fali, najlakše je oti i u trgovinu iza ugla. Imati trgovinu u kvartu ili selu jako je važno za starije osobe ili sve one koji nemaju automobil da po kruh, mlijeko, novine ili dnevne živežne namirnica jure u velike centre.

Tako e i nadalje u svakodnevnoj nabavi male trgovine imati važnu ulogu u opskrbi gra ana i, ako se i njihov broj smanji, zasigurno ne e nestati. Kao i u svim drugim djelatnostima, mali nadopunjuju velike.

Bez obzira na sve prigovore na rad nedjeljom, male trgovine zbog te zabrane trpe štetu, jer se nedjeljom napravi promet kao u dva radna dana. Nedjeljom se ne kupuje samo kruh i mlijeko, ve i novine, cigarete, živežne namirnice potrebne za iznenadne goste, pokloni za odlazak u goste ili posjet kakvu bolesniku...

O tome kako živi mala trgovina prije i poslije zabrane, razgovarali smo s Verom Antolovi koja ve 19 godina vodi trgovinu u Vratišincu.

- Najviše sam bila otvorena zbog svojih mušterija, kaže Vera Antolovi . Da njih zadovoljim. Ima prometa nedjeljom, on, doduše, nije tako velik kao što je bio prije nekoliko godina, ali sada kada su zatvorene trgovine nedjeljom taj se promet subotom ne može nadoknaditi.

Ljudi su nedjeljom kupovali kruh, mlijeko, cigarete, novine, mineralnu, salatu, mrkvicu, ono što su zaboravili kupiti u ve im centrima ili kakav poklon ako idu nekamo u goste. Ne da kupovina subotom nije poja ana, ali ne toliko da bi nadoknadila nedjelju.

Kad ovjek do e u samoposlugu, makar s namjerom da kupi samo kruh i mlijeko, uvijek se još ne e-

ga sjeti pa kupi i nešto drugo.

Moja radnica nije radila nedjeljom, nego sama ja non - stop radila nedjeljom i praznikom, jer sam tu zbog svojih mušterija. Zbog njihovih potreba sam tu, ali da mi je lijepo biti doma nedjeljom dok se ne radi, lijepo mi je. Ova sije anjska neradna nedjelja za mene je bila posebna. Možda etiri - pet godina do tada nisam s mužem doru kovala i popila kavu ujutro. Sada smo kao normalni ljudi sjeli skupa za stol, doru kovali i popili kavu. Išla sam na misu, skuhala ru ak, a ne radila do 11 i onda jurila kuhati ru ak. Tako isto i za prodava ice, koliko im god oni platili, mislim da taj dan, posebice onima koje imaju djecu i obitelj, nitko ne može platiti taj novac kao protuvrijednost za rad nedjeljom.

Ali istodobno Vera Antolovi smatra da ta zabrana rada nedjelom ne e biti dugog vijeka, veliki e centri napraviti pritisak. - A mi smo tu da radimo kako zakon nalaže i na zadovoljstvo svojih mušterija.

U devetnaest godina, koliko Vera Antolovi ima svoju trgovinu, najbolje su bile 1991. i 1992. godina, premda su to bile ratne godine. Kao i svi mali trgovci, i njezina trgovina tijekom godina bavila se razli itim vrstama prodaje, što je kada unosnije.

- Naš kraj je poljoprivredni i tada nije bilo poticaja, kad nam je u to vrijeme došao šleper umjetnog gnojiva, iz Belice su dolazili poljoprivrednici i kupovali ga, pri a Vera. - To su bila vremena. No nakon toga prešli smo na prehranu. Misliš, svaki dan ovjek treba nešto kupiti. I bilo je dobro kad nisu došli ve i centri. Mali trgovci ja e su na svoj promet osjetili dolazak Kau landa.

Ne da smo ostali bez prometa, ali se osjeti. Ljudi tamo šopingiraju, pa mi postajemo više kao kakva uslužna djelatnost, servis. K nam dolaze po ono što im ‘sfali’ ili što su zaboravili kupiti u velikom šoping centru, nadopunjavaju svoje ku ne potrebe.

Nije više kao što je bilo prije, premda je i ona sa svojom trgovinom ušla u ve e sustave nabave. Prvo u sustav nekadašnjeg Velekomerca, potom smo osnovali Udrugu trgovaca Me imurja pa tu imamo neke male pogodnosti. Vindija nam da tu i tamo neke pogodnosti, pa Konzum nas

VMO KRIŠTANOVEC

Vera Antolovi , vlasnica trgovine u Vratišincu: - Ima prometa nedjeljom, on, doduše, nije tako velik kao što je bio prije nekoliko godina, ali sada kada su zatvorene trgovine nedjeljom taj se promet subotom ne može nadoknaditi prati dosta s akcijama, i Vajda. Da nema te udruge, kao mala zasebna trgovina te akcije i pogodnosti ne bi mogla dobiti.

Vremena su za male trgovine bila puno bolja nego su sada, posebice za male trgovine po selima. Prije je u trgovini Vere Antolovi radila i cijela obitelj, a sada uz nju radi samo sin.

K i je otišla i zaposlila se drugdje.

Snaha je jedno vrijeme tu radila, ali se zaposlila drugdje. Muž je bio tu prijavljen do prošle godine, ali je morao posao potražiti drugdje i zaposliti se. Ima i jednu radnicu koja je na bolovanju. Dok je nekada cijela obitelj lakše živjela od obiteljske trgovine, sad je situacija potpuno druga ija.

- Sve živo smo ve probali i probamo, da barem izdržim do prvih uvjeta za mirovinu, jer tko e mene zaposliti s 54 godine, kaže Vera. Ali za svoju djecu u tome budu nost ne vidim.

• A što zna i mala trgovina u mjestima kao što je Vratišinec, ne mogu svi do velikih trgova kih centara. Je li rješenje nestanak malih du ana po mjestima?

- Ne, nije to rješenje. Ima potrebe za malim du anima po mjestima, samo možda ne toliko koliko ih ima

sada. Nas je bilo pet, a sada nas je etiri, ipak Vratišinec nije tako velik. Svi emo nešto raditi, samo je pitanje koliko. Ja sam u svom poslovnom prostoru, što mi je velika prednost da ne moram pla ati najamninu. Divim se ljudima koji su u iznajmljenom prostoru i još mogu imati vanjske radnike.

• Je li rješenje u sužavanju asortimana samo na ono nužno što se kupuje?

- To je nemogu e, asortiman treba širiti na sve ono što ljudi traže. Nije dovoljna samo prehrana, mora biti i školski pribor, asortiman za poklone, malo tekstila, asortiman uvijek treba s ne im nadopunjavati. Traže se i odje a za bebe kad ih se ide pogledati prilikom prvog posjeta.

Moram imati barem nešto bodi a ili dje jih odijelca, igra ke za male bebe. Na selu treba biti svestran, u asortimanu imati sve, od igle do traktora.

Za opstanak malih trgovina o ito e biti presudan vlastiti prostor, široka ponuda, povoljne cijene i uslužnost osoblja radi zadovoljstva kupaca.

(Božena Malekoci - Oleti )

POGLAVARSTVO op ine Sveti Martin na Muri

Nisu prezadovoljni u injenim Kupili zemlju za dje je Sve anu novogodišnju sjednicu zadnji radni dan u 2008. godini održao je VMO Krištanovec, a izvješ e i osvrt na aktivnosti u proteklom razdoblju podnio je njegov predsjednik Dušan Mikolaj.

- Mi u VMO-u Krištanovec nadali smo se boljim rezultatima u 2008. godini, osobito kada je rije o zapo etim investicijama. Ono što smo napravili jesu obavljeni instalaterski radovi te grubi gra evinski radovi u Društvenom domu. Zapo elo se izvo enje elektroinstalacija, vodovoda i odvodnje vode u zgradi Podru ne škole. Uredili smo poljske putove, postavili iluminacijsku rasvjetu u naselju, te zapo eli izradu projektne dokumentacije za javnu rasvjetu i kanalizaciju, a zgotovili smo Prostorni plan kojim smo pove ali sportsko - rekreacijsku zonu,

te gospodarsku i gra evinsku zonu s tridesetak novih gradilišta, ako i druge stvari, rekao je Mikolaj.

Me u planovima za 2009. godinu najvažnijim smatra izgradnju I. faze Sportskog centra, dovršenje Društvenog doma i škole, izgraditi kanalizaciju u naselju, sanaciju putova te ure enje središta naselja.

Mikolaj je istaknuo kako je Krištanovec danas naselje po mjeri svojih žitelja, te da su svi oni zadovoljni što su dio Grada akovca.

Sve anoj sjednici nazo ili su Veselin Biševac i Nenad Hranilovi u ime Grada akovca, doma i župnik vele asni Pavao Mesari , predstavnici udruga i klubova, poduzetnici i vije nici te Sun ana Gavak, zamjenica predstojnika Ureda i glasnogovornika Vlade Republike Hrvatske.

(S. Mesari )

igralište Na prijedlog VMO-a Žabnik, Poglavarstvo op ine Sveti Martin na Muri, na svojoj 25. sjednici održanoj u etvrtak, odlu ilo je da Op ina otkupi i na Op inu prenese vlast nad parcelom za potrebu izgradnje dje jeg igrališta u naselju.

- Op ina e za zemljište platiti 18 tisu a kuna. Mještani Žabnika sami su namjeravali otkupiti zemljište, za što su ve prikupili 10-ak tisu a kuna. Poglavarstvo im preporu uje da ovaj novac iskoriste za opremanje igrališta.

S tvrtkom Princon iz akovca Op ina potpisuje ugovor o izradi projektne dokumentacije Ulice 5 u

Gospodarskoj zoni, za što e platiti 12.078 kuna.

Tvrtki Arhitekt Atelje Poglavarstvo povjerava izradu detaljnog plana ure enja Gospodarske zone, što stoji 42.700 kuna.

Na poslove komunalnog radnika Op ina zapošljava Martina Per i a iz Žabnika, koji se jedini prijavio na raspisani natje aj u Narodnim novinama.

Na elnika Franju Makovca poglavari su ovlastili da potpiše Anex ugovora o pove anim radovima na izgradnji Ulice 3 i dijela Ulice 2 u Gospodarskoj zoni, a na temelju okon ane situacije.

K ME JE

13. sije nja 2009.

GORI AN POMAŽE obitelji Strahija kojoj je stradala ku a u novogodišnjem požaru

Do sad prikupljene 22 tisu e kuna Požar koji je u novogodišnjoj no i uništio krovište obiteljske ku e Vlade Strahije u Tratinskoj ulici u Gori anu, pri emu je prouzro ena i šteta u prostorijama, stavio je obitelj u nezavidnu situaciju. Nastala šteta procijenjena je na iznos izme u 50 i 100 tisu a kuna. Gori an je odmah, ve na samu Novu godinu, odlu io pomo i obitelji. Mnogi su mještani sudjelovali u raš iš avanju posljedica, a sada su krenuli prikupljati pomo za nesretno stradalu obitelji.

Op insko poglavarstvo je ve prvi dan nakon požara odlu ilo pomo i sa 7 tisu a kuna, te je sazvalo sastanak svih 26 udruga koje djeluju u Gori anu na kojem je dogovoreno da e svaka udruga iz svojih prora unskih sredstava izdvojiti 150 kuna na ime pomo i stradaloj obitelji Strahija te da e svaka, prema svojim mogu nostima, dati i dodatna sredstva. Udruge su se dogovorile da e u nedjelju 18. sije nja održati priredbu na kojoj e pokušati prikupiti novac za stradalu obitelj.

Do 7. sije nja iz op inskog prora una na ra un stradale obitelji

Na elnik Mohari posjetio je obitelj Strahija i donio dobre vijesti o uplati nov ane pomo i

upla eno je 10.900 kuna, a dodatno je od udruga prikupljeno još 11.050 kuna i 50 eura, odnosno ukupno više od 22 tisu e kuna.

DVD Gori an uplatio je 2 tisu e kuna, HKUD Gori an, ŠRD

Smu , Cehovsko društvo, ŽNK Trnava, Udruga Prijatelji, Udruga Loka, Udruga poljoprivrednih proizvo a a, Udruga za boljitak Roma, Stolnoteniski klub KLM i Udruga Dvorš akov most dali su

po 500 kuna, Udruga Mažoretkinje i Klub 54. bojne po tisu u kuna.

Novoosnovana Umjetni ko likovna udruga “Slika” dala je 1.100 kuna i 50 eura.

(D.Mihoci)

9 PLANOVI za 2009. godinu OP INA NEDELIŠ E

Nastavak projekta “Trate” i izgradnje kanalizacije U op ini Nedeliš e u 2009. godini planiraju se nastaviti zapo eti projekti, od kojih su najzna ajniji projekt Sportsko - rekreacijski park “Trate” i nastavak izgradnje kanalizacije u naseljima Puš ine, Gornji Hraš an, Pretetinec i Dunjkovec.

Idejni projekti Sportsko - rekreacijskog parka “Trate” napravljeni su te su pri završetku imovinsko pravni odnosi za sve zemljište koje je kupila Op ina. Budu i sadržaji na tom prostoru jesu dva nogometna igrališta i atletski sadržaji koji e biti vezani uz pomo no nogometno igralište. Izme u dva igrališta bit e zajedni ki objekt s garderobama koji e zadovoljiti i potrebe nogometa i potrebe atletike.

Izme u Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Op ine Nedeliš e potpisani su ugovori o rekonstrukciji i sanaciji prometnica. Radovi na rekonstrukciji dijela Ulice maršala Tita u Nedeliš u vjerojatno e zapo eti u prolje e 2009. godine.

Od zna ajnijih projekata važno je spomenuti otvaranje nove ulice u Nedeliš u za individualnu stambenu izgradnju, za što su isto osigurana odre ena sredstva. Od manjih projekata tu su izgradnja dje jih igrališta, ure enje autobusnih ugibališta, izrada detaljnih planova po naseljima u kojima ima interesa i zahtjeva za individualnu stambenu izgradnju, a prostorni plan Op ine to omogu uje. Ure enje groblja u Gornjem Hraš anu, Trnovcu, re anu i Paragu tako er je predvi eno za 2009. godinu. Tako er e u 2009. godini biti dovršena tehni ka dokumentacija kanalizacijske mreže u naseljima Gornji Kuršanec, Trnovec, Parag, Macinec, re an i Slakovec. Nastavlja se dobra suradnja s Ministarstvom kulture u daljnjoj zaštiti sakralnih spomenika, prije svega crkve Poho enja Blažene Djevice Marije u Macincu, gdje je na redu sljede a faza sanacije.

Za program gradnje objekata i ure aja komunalne infrastrukture,

Na elnik op ine Nedeliš e Mladen Posavec iznio je program rada Op ine u 2009. godini kojim su obuhva ene javne površine, nerazvrstane ceste, groblja, javna rasvjeta, opskrba pitkom vodom te odvodnja i pro iš avanje otpadnih voda, prora unom su predvi ena sredstva u ukupnom iznosu od 12,3 milijuna kuna. Od toga se za rekonstrukciju dijela Ulice maršala Tita u Nedeliš u predvi a nešto manje od 3 milijuna kuna, za gradnju novih cesta 3,6 milijuna kuna, dok se za javnu rasvjetu predvi a 589 tisu a kuna.

Za opskrbu pitkom vodom predvi a se preko milijun kuna, dok se za objekte i ure aje za odvodnju otpadnih voda predvi a nešto više od 3,5 milijuna kuna, od ega 2 milijuna kuna za nastavak izgradnje kanalizacije u naseljima Puš ine, Gornji Hraš an, Dunjkovec i Pretetinec.

Op ina Nedeliš e tako er nastavlja pratiti brojne uspješne sportske i kulturne udruge, klubove i pojedince s podru ja op ine za koje se izdvaja preko 5,5 milijuna kuna.

(H. Ze ar)

OP INA OREHOVICA

Preloški studenti u velikom su se broju odazvali skupštini

UDRUGA STUDENATA Grada Preloga

Predstavljanje fakulteta i u 2009. najzna ajnija aktivnost Prva u ovoj godini, Udruga studenata Grada Prelog u subotu 3. sije nja održala je redovnu godišnju skupštinu.

O radu Udruge i planiranim aktivnostima u ovoj godini izvijestio je njen predsjednik Vladimir Beli .

Najve a i najzna ajnija aktivnost Udruge u minuloj godini svakako je bilo predstavljanje raznih fakulteta s kojih dolaze preloški studenti akove kim gimnazijalcima, što su organizirali zajedno s Klubom studenata Me imurja koji djeluje u Zagrebu.

Lani je Udruga prvi put organi-

zirala Paintball turnir u Prelogu koji e zbog velikog odaziva organizirati i u 2009. godini.

Ve po tradiciji, studentima se obratio preloški gradona elnik Dragutin Glavina koji je ponovno naglasio kako su obrazovani ljudi bogatstvo grada. Zbog toga e gGrad i ubudu e ulagati u studente pomažu i im i studentskim kreditima. I ubudu e e se nagra ivati izvrsnost, re eno je.

Bivšem predsjedniku Udruge Nevenu Hercigonji predsjedništvo je zahvalilo simboli nim poklonom.

(D.Mihoci)

Predsjednik Vladimir Beli (stoji) govorio je o provedenim aktivnostima i planovima

Nastavlja se izgradnja Doma kulture i Sportsko vatrogasnog spremišta Za razliku od drugih, na elnik op ine Orehovica Franjo Bukal ne ulazi s optimizmom u 2009. godinu. Ipak, u Op ini su planirali prora un od 6,7 milijuna kuna, od ega se milijun odnosi na kredit koji Op ina namjerava uzeti za dovršenje izgradnje dva kapitalna objekta: Doma kulture u Podbrestu i Sportsko - vatrogasnog doma u Orehovici. Namjera im je dovršiti krovište na objektu u Orehovici, postavljanje stolarije, ure enje sanitarnih vorova, postavljanje centralnog grijanja i žbukanje, sve u vrijednosti 800 tisu a kuna.

U objekt u Podbrestu bit e uloženo milijun kuna, a njegovo dovršenje o ekuje se tek 2010. godine.

Od drugih važnih investicija planira se izmjena krovišta grobne ku e u Orehovici, ure enje centralne staze na groblju u Orehovici i Podbrestu.

U planu je i dogradnja vatrogasnog spremišta, za što e biti potrebno osigurati 100 tisu a kuna.

Za geodetsko - katastarske usluge za Poduzetni ku zonu Me imurje bit e izdvojeno 300 tisu a kuna. Namjera je Op ine isparcelirati gradilišta u Orehovici u kraju

Križopotje te ih ponuditi na prodaju. Nastavlja se i izgradnja škole, što, doduše, nema puno veze s op inskim prora unom, ali je zna ajna investicija vrijedna 7,7 milijuna kuna koja bi trebala biti dovršena do rujna ove godine. Na elnik Bukal nada se da e se u prvoj polovici godine krenuti i s izgradnjom sportske dvorane i šest dodatnih u ionica za potrebe provo enja jednosmjenske nastave.

(D.Mihoci)

K M

10 PLANOVI za 2009. godinu OP INA Mala Subotica

Prvi pogon u Zoni poduzetništva ve u kolovozu Minula 2008. godina bila je izrazito uspješna za op inu Mala Subotica koja je uspjela ostvariti svoj najve i projekt – otvaranja Zone poduzetništva u Maloj Subotici. Neo ekivano dobro prodavale su se gra evinske parcele potencijalnim investitorima, tako da je lani u svega tri mjeseca prodano 12 parcela ukupne površine 70 tisu a kvadrata, za što je prihodovano 7,4 milijuna kuna.

Na elnik op ine Josip Šegovi nada se da e se unato krizi i u ovoj godini nastaviti prodaja preostalih 10 parcela za koje su investitori ve pokazali zanimanje, no za sad još kalkuliraju kada e krenuti u ova ulaganja.

Najpre i zadatak u 2009. godini je opremanje Zone i njeno stavljanje u funkciju. Namjera se graditi razdjelni kanalizacijski sustav, kao i sustav odvodnje oborinskih voda, javna rasvjeta, prometnice.

Taj veliki posao namjeravaju dovršiti u prvoj polovici godine kako bi prvi kupac gra evinskih parcela, tvrtka Haix, mogao izgraditi svoje proizvodne pogone u kojima kani pokrenuti proizvodnju s 1. kolovozom.

U opremanje Zone poduzetništva bit e uloženo oko 7 milijuna kuna, za što ve imaju ugovoreno su inanciranje s Ministarstvom regionalnog razvoja koje e pomo i izgradnju kanalizacijskog sustava, u što e biti uloženo ukupno 2,5 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva lani je za Zonu dalo 1,2 milijuna kuna, a u Op ini i ove godine o ekuju potporu.

S Ministarstvom regionalnog razvoja potpisan je ugovor težak 2,6 milijuna kuna o nastavku ure enja Doma kulture. Adaptirat e se krovište, a nastavlja se s unutarnjim i vanjskim ure enjem.

Sredinom sije nja bit e otvorene ponude za izbor izvo a a, pa se o ekuje da e ve u prvoj polovici godine zapo eti i vjerojatno biti

U PETAK 9. SIJE NJA obilježen spomendan na pripojenje Me imurja matici Hrvatskoj

Vojskom i rezolucijom odcijepljeni od Ma arske Me imurje je u petak 9. sije nja proslavilo spomendan pripojenja matici Hrvatskoj. Spomen je to na doga aje od prije 90 godina kada je u akovcu na velikoj pu koj skupštini usvojena Rezolucija kojom su se Me imurci zauvijek odcijepili od ma arske države kojoj su do tada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje. - Ma ari su, dok je Me imurje bilo pod njihovom upravom, provodili odlu ne procese denacionalizacije i ma arizacije hrvatskog naroda u Me imurju.

Koristili su sve metode koje su

Polaganje vijenaca na grob dr. Ivana Novaka, hrvatskoga narodnog preporoditelja i borca za nacionalnu ideju u Me imurju Josip Šegovi , na elnik op ine dovršeni radovi na Domu kulture.

Op ina e uložiti milijun kuna u ure enje centra Male Subotice i spomen - parka u kojemu bi se podigao i spomenik Domovinskom ratu.

Sanacija deponije Molvine (smetlište uz cestu za Orehovicu) sljede i je važan projekt vrijedan 1,5 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša u ovoj e investiciji sudjelovati s 40 posto sredstava.

U planu je i uspostava k. o. Sveti Križ, što je investicija od 400 tisu a kuna, što e biti is inancirano iz županijskog prora una. Tako er i asfaltiranje ceste do Piškorovca.

Op ina e i dalje ulagati u ravnomjerni razvoj svih op inskih naselja.

(D.Mihoci)

OP INA Domašinec u 2009. godini

Najve a ulaganja u komunalnu infrastrukturu Op ina Domašinec u 2009. godine planira izgraditi javnu rasvjetu na potezu od Tur iš a do groblja u Dekanovcu. Za to e iz op inskog prora una biti izdvojeno 350 tisu a kuna, a na elnik Dragutin Lisjak o ekuje da e izgradnja zapo eti u prvoj polovici ove godine.

U ovoj se godini planira još jedna vrijedna investicija – izgradnja ulice koja e spojiti Vrtnu ulicu s Poslovnim centrom. O ekuje se da e to predstavljati trošak od 560 tisu a kuna. Tako er e biti realizirana u prvoj polovici godine.

Mladi e dobiti prostor za okupljanje i djelovanje u zgradi Doma kulture, za što e Op ina izdvojiti 80 tisu a kuna.

U drugom dijelu godine planirana je daljnja izgradnja pješa ko biciklisti ke staze prema Tur iš u, a planirano je i 450 tisu a kuna vrijedno ulaganje u nastavak ure enja Domova kulture u Tur iš u i Domašincu. Na domu u Tur iš u uredit e se vanjski dio zgrade, dok se u Domašincu pla-

13. sije nja 2009.

Mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja, govorio je o povijesnim okolnostima koje su dovele do oslobo enja Me imurja

im stajale na raspolaganju. Gusto su posijali svoje državne pu ke škole koje su imale prvenstvenu zada u Me imurcima omrznuti sve što je hrvatsko, u prvom redu ime i jezik, rekao ja na sve anosti obilježavanja spomendana mr. sc.

Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja akovec.

Program proslave zapo eo je u 15,30 sati na akove kom groblju gdje su vijence na grob dr. Ivana Novaka, hrvatskoga narodnog preporoditelja i najistaknutijeg borca za hrvatsku nacionalnu ideju u Me imurju, te prvog gra anskog upravitelja Me imurja, položila izaslanstva Me imurske županije,

OP INA Pribislavec

Država e izgraditi novu osnovnu školu i dvoranu Op insko vije e Pribislavec donijelo je na svojoj sjednici održanoj 23. prosinca prora un za 2009. godinu koji iznosi nešto preko 10 milijuna kuna. Izvorni prihodi op ine planirani su u visini od 4 milijuna kuna, a podebljanje prora una na 10 milijuna zna i da e se od države dobiti sredstva za nastavak izgradnje kanalizacije u Pribislavcu.

Kanalizacija je i ina e najve i višegodišnji zahvat, i gotovo sva sredstva Op ine, osim onih za funkcioniranje op ine i udruga, trošit e se za nastavak izgradnje

kanalizacije. Od ostalih planova, nastavit e se proces pribavljanja potrebne dokumentacije za industrijsko - poslovnu zonu. Planirano je dokumentacijski urediti osam stambeno - poslovnih gradilišta te prodati gradilišta najpovoljnijim ponu a ima kako bi se proširila poslovna zona.

Najvažnije stavke zapravo i nema u prora unu Op ine. Prema zadnjim vijestima iz Op ine Pribislavec, iz programa CEIB II, odnosno Centralne europske investicijske banke, a preko državnih institucija

Hrvatske, odobrena su sredstva za izgradnju nove osnovne škole i sportske dvorane u Pribislavcu.

Nova škola stajat e 40 milijuna kuna, a sportska dvorana oko 11 milijuna kuna, i ta se sredstva ne prikazuju preko op inskog prora una jer spadaju u državne investicije. O ekuje se da e se za nekoliko dana dobiti gra evinska dozvola za novu školu, što zna i da bi natje aj mogao biti raspisan u prolje e, a kad e zapo eti radovi, još se ne zna, no svakako ove godine.

(JŠ)

OP INA KOTORIBA prodaje državno poljoprivredno zemljište

Pristiglo 37 ponuda Nakon što je završen postupak javnog natje aja, uz dobivenu potrebnu suglasnost nadležnog Ministarstva, u prostorijama vije nice Op ine Kotoriba održano je javno otvaranje ponuda za kupnju državnoga poljoprivrednog zemljišta na podru ju op ine Kotoriba.

Ponude je otvaralo povjerenstvo koje je imenovalo Op insko vije e u

sastavu Dobriša Zvošec, Alfons Vojvoda, Željko Šebeštjan i Dario Friš i .

U prodaji je 30 estica ukupne površine 331 hektar, 56 ara i 72 metara kvadratnih, za koje su u natje aju odre ene po etne cijene. Treba napomenuti da je ve ina estica u zakupu do listopada i studenog 2010. godine. Interes je za kupnju državnoga poljoprivrednog zemljišta velik, a

na op insku adresu pristiglo je 37 ponuda. Spomenuto povjerenstvo otvorilo je ponude uz koje su bili priloženi, uz cijenu i broj estice, i drugi dokazi temeljem kojih ponuditelji dokazuju prioritete za kupnju koji su navedeni u natje aju. Izradit e se tabela sa svim podacima, a kona nu odluku o kupnji zemljišta donijet e Op insko vije e Kotoriba. (A.Fuš)

Dragutin Lisjak najavljuje najve a ulaganja u komunalnu infrastrukturu nira unutarnje ure enje. Za sve te investicije Op ina je osigurala potrebna sredstva.

(D.Mihoci)

Velik je interes za kupnju državnoga poljoprivrednog zemljišta

Grada akovca, op ine Nedeliš e, Matice hrvatske i Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”.

U zgradi “Scheier”, s po etkom u 16,30 sati, održana je sve ana akademija na kojoj je povijesnim okolnostima koje su dovele do pripojenja Me imurja matici Hrvatskoj tijekom 1918. i 1919. godine održao mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja akovec.

U kulturno - umjetni kom dijelu programa nastupili su u enici OŠ Dr. Ivana Novaka iz Macinca. Svetu misu za domovinu u crkvi Sv. Nikole biskupa s po etkom u 18,30 sati predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

(BMO)

UDRUGA ZORA za nenasilje i ljudska prava

Mala igraonica za velika prijateljstva Udruga Zora predstavit e u etvrtak 15. sije nja s po etkom u 10 sati u maloj vije nici Me imurske županije projekt “Mala igraonica za velika prijateljstva”.

Projekt koji provodi udruga ZORA u partnerstvu s Osnovnom školom Orehovica, Op inom Orehovica i Me imurskom županijom, a inancijski ga podržava i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, predstavit e: Marina Kolar, voditeljica projekta, udruga ZORA; mr. sc. Vesna Haluga, voditeljica Odsjeka za Europske integracije Me imurske županije, predstavnica partnera, i prof. Branko Sušec, ravnatelj Osnovne škola Orehovica.

Cilj projekta je unaprje enje položaja romske djece iz op ine Orehovica - omogu avanje kvalitetnih odgojno - obrazovnih aktivnosti, a u svrhu stjecanja spoznajnih i kreativnih vještina, multikulturalnog dijaloga i uvažavanja razli itosti, stvaranja poticajnog okruženja i jednakih mogu nosti u daljnjem obrazovanju. Mjesto provedbe projekta je Me imurska županija, op ina Orehovica.

K M

13. sije nja 2009.

PLANOVI za 2009. godinu

NAKON ZATVARANJA trgovina nedjeljom

Svježi kruh u akovcu na više mjesta, a u Prelogu na jednom Novi zakon o radu trgovina nedjeljom zaživio je, no još je dosta nepoznanica. Dok inspektori kontroliraju pridržavaju li se svi zakona, još je dosta nejasno a. Tako, na primjer, nije do kraja jasno što je s onim tvrtkama koje imaju pekarsku djelatnost kao jednu od djelatnosti, za sada je neslužbeno tuma enje da njihovi objekti mogu raditi nedjeljom samo ako ne podliježu zakonu.

To prakti no zna i da e velike trgovine biti zatvorene, a radit e manji kiosci tamo gdje se to smije, na željezni kim i autobusnim postajama i sli no. “ akove ki mlinovi”, odnosno METSS nedjeljom snabdijeva sve one koji ne podliježu zakonu o radu nedjeljom, a to su bolnice, hoteli, toplice, stara ki domovi, restorani. Tako er se kruhom snabdijevaju kiosci na tržnici i kiosk kod bolnice u akovcu.

Pekara Sre ko radi nedjeljom od 7,30 do 12 sati, i to samo na adresi Frankopanska8u akovcu,tesetamo može nabaviti kruh. Kruh je mogu e nabaviti i u slasti arnici Pekare Cvek u užem centru grada akovca, Kralja Tomislava 14, i to cijeli dan u nedjelju, od 7 sati ujutro do 10 sati nave er.

Pekara HIT-PEK u akovcu, Kralja Tomislava 46, radi nedjeljom od 7 do 13 sati, a trgovina u Belici nedjeljom samo do 11,30 sati. Pekarnica Junior u akovcu radi tako er nedjeljom prema zakonu do 14 sati.

U Prelogu nedjeljom radi pekara Suncokret u Glavnoj 5, i to od 7 do

14 sati. Ovo je samo manji pregled pekara koje rade nedjeljom, teško ih je sve i obuhvatiti u stotinu naselja.

Kad je rije o gradovima poput akovca, Preloga i Murskog Središ a, problema sa snabdijevanjem kruhom nedjeljom ne bi trebalo biti, kao i u ve im mjestima Me imurja.

Problemi mogu nastati u manjim mjestima koja imaju trgovinu ili dvi-

je, ovisno u koju kategoriju zakon svrstava te trgovine, bit e omogu en ili ne rad nedjeljom. akovcem se pronio glas da je zbog rada nedjeljom i zbog ekanja u redu za kruh došlo do tu njave u jednoj akove koj pekari. Vijest je to na, ispred pekare Junior bilo je tu njave zbog ekanja, a intervenirala je i policija, no to se dogodilo za

Badnjak prošle godine i nema veze s novim Zakonom.

O ekuje se da e se trgovine još prilago avati zakonu, jer još ima dosta nepoznanica tko smije, a tko ne smije raditi nedjeljom. Više e se znati nakon tuma enja zakonskih propisa na tu temu koje su ovih dana zatražili akove ki inspektori.

(JŠ)

MURSKO SREDIŠ E

Radi samo pekarnica “Ninaj” Na podru ju Grada Mursko Središ e poštuje se zakon, odnosno uredba o zabrani rada trgovina nedjeljom.

Nedjeljom, praznikom i blagdanom u Murskom Središ u radi

Potpisivanje peticije za klub mladih

MLADEŽ HDZ-a Nedeliš e

Za klub mladih prikupljeno oko dvjesto potpisa U subotu je potpisivana peticija u organizaciji Mladeži HDZ op ine Nedeliš a za obnovu bivšeg MN kluba u korist mladih op ine Nedeliš a.

Tijekom održavanja peticije dijelit e se hot - dog i kuhano vino. Traži se obnova bivšeg MN kluba u korist mladih.

Mladi op ine Nedeliš e nemaju prostor u kojem bi se mogli okupljati i aktivno provoditi svoje slobodno vrijeme. Op ina do sad nije pokazala sluh za mlade, osim u okviru sportskih klubova. Treba naglasiti da mladi svoje slobodno vrijeme žele provesti s vršnjacima u ugodnoj atmos eri i poznatom okruženju, da sami žele kreirati prostor u kojem borave.

Mladi traže da se u centru Nedeliš a napravi prostor za mladež, a ne poslovni prostor. Prostor u kojem mladi mogu boraviti, koji mogu kreirati u skladu s potrebama današ-

njice, da prostor bude u vlasništvu Op ine te da ne posluje isklju ivo na profitabilnim osnovama.

Prijedlog je mladeži HDZ-a Nedeliš e da vlasnik parcele, a to je Op ina Nedeliš e, izgradi prostor koji e i nadalje ostati u njihovom vlasništvu, ali bi se ustupio na korištenje mladima, pod jasno definiranim uvjetima korištenja i ponašanja.

Predlaže se urediti prostor tako da ima kafi bez alkoholnih pi a po pristupa nim cijenama, instalaciju kompjutora, dvoranu za razne društvene udruge mladih – okupljanja u enika tijekom praznika, okupljanja studenata, boravak mladih tijekom vikenda te provo enje izvanškolskih aktivnosti. Prodajom pi a te iznajmljivanjem dvorane prostor bi, smatra se, sam sebe financirao. Za budu i klub mladih Nedeliš a prikupljeno je oko dvjesto potpisa. (j)

11

jedino pekarnica, odnosno prodavaonica kruha i peciva NINAJ, u Ulici Josipa Broza Tita 4, bivša slasti arnica Buco. Prodavaonica je otvorena od 8 do 13 sati i prema rije ima prodava ice i onome što smo vidjeli promet je vrlo dobar.

Za pet sati, koliko je prodavaonica otvorena, proda se kruha i peciva skoro koliko cijeli radni dan, jer dolaze ljudi i iz susjednih naselja, koji radnim danom kruh kupuju u svojim sredinama. Kada je u pitanju Mursko Središ e, primijetili smo da velik broj ljudi nedjeljom odlazi u kupovinu u susjednu Sloveniju, u Lendavu te Petišovce i Trimline. (S. Mesari )

PD BUNDEK Mursko Središ e

U nedjelju na 11. Vincekov pohod Jedanaesti put za redom PD Bundek iz Murskog Središ a organizira tradicionalni Vincekov pohod po me imurskom vinogorju. Vincekov pohod, koji je lani okupio oko 1.800 planinara i rekreativaca, održat e se u nedjelju 18. sije nja, a start je zakazan u vremenu od 8,30 do 9 sati kod Toplica Sveti Martin u Grkaveš aku (Vu kovec).

Startnina stoji 10 kuna, za što se dobiva mala putna pjesmarica, te na postaji kod obitelji Bohnec aj ili kuhano vino. Za pu koškolce je besplatno.

Vrijeme hodanja je oko etiri sata, a cilj je u Sportskoj dvorani u Murskom Središ u, gdje e u 14 sati zapo eti kulturno - umjetni ki program, te okrjepa s jelom i pi em iz Seoskog turizma Gori anec. Sonja Vrši , predsjednica PD-a Bundek, podsje a sudionike da ne zaborave ponijeti lanjske kontrolne karton i e. Za one koji nemaju vlastiti prijevoz organizirani su autobusi koji e s Autobusnog kolodvora u Murskom Središ u prometovati od 7,45 do 8,45 sati.

(S. Mesari )

OP INA Belica u 2009. godini

Najvažnija dvorana, Društveni dom i biciklisti ke staze Na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi rekao nam je o najvažnijim radovima u op ini Belica u ovoj godini sljede e: - Krajem sije nja ove godine op ina Belica napokon e raspisati natje aj za izgradnju dvorane pri Osnovnoj školi Belica, to je sada sigurno. Kako op ina Belica i Me imurska županija daju više od 50 posto sredstava za izgradnju dvorane, op ina Belica pojavljuje se kao investitor. Dvorana e dijelom biti namijenjena i za nastavu, kako bi OŠ Belica mogla uvesti jednosmjensku nastavu. Radovi bi trebali zapo eti u travnju ove godine.

Prema dosadašnjim iskustvima gradnje dvorana, ukupna cijena izgradnje ne bi trebala biti viša od 8 do 10 milijuna kuna.

Dvorana e ukupno imati preko 1.400 kvadrata, a uz op inu i županiju sredstva su osigurana uz pomo Ministarstva regionalnog razvoja.

Drugi najve i zahvat, možda ne po financijskom planu no sigurno po zna aju, jest ure enje Društvenog doma u Belici. Trenutno su u tijeku završni radovi oko ure enja velike dvorane, koja

bi trebala biti otvorena krajem sije nja ili u velja i, još treba urediti grijanje.

Krajem sije nja bit e dovršena i tre a aza radova na izgradnji biciklisti kih staza u Gardinovcu.

Uz to o ekujem da e u velja i biti potvr en glavni projekt kanalizacije i pro ista a za op inu Belica, koji se radi u “Me imurskim vodama”. Ipak, izgradnja školske sportske dvorane najvažnija je u ovoj godini, a i trenutno najve a, investicija za op inu, dok e kanalizacija tek do i na red.

(JŠ)

OP INA Gornji Mihaljevec

Izdvajanja za vrti Jedna od uspješnijih me imurskih op ine je Gornji Mihaljevec, koja se u posljednje vrijeme razvija na svim razinama. Njezini elnici i žitelji uspješni trend o ekuju i u godini koja je odbrojila dvanaest dana. Op inski na elnik Franjo Kova i najavljuje: - Od ove godine po prvi put imamo sufinanciranje Dje jeg vrti a, odnosno predškolskog odgoja. Za tu namjenu moramo osigurati oko 350 tisu a kuna i to je za nas veliki zahvat.

Puno emo uložiti u po etak unkcioniranja Poduzetni ke zone Kr , socijalnu skrb, te u modernizaciju prometnica i niskonaponske elektri ne mreže. Moramo obnoviti Dom kulture u Preseki, jer njime e se koristiti ak tri mjesna odbora. Nastavljamo i radove u Parku mladosti u Gor-

njem Mihaljevcu, te na ure enju lokalnih putova, kaže Kova i , te napominje kako e sufinancirati izgradnju Sportske dvorane te dogradnju Osnovne škole.

(S. Mesari )

OP INA Štrigova

Putovi ostaju prioritet Izgradnja i modernizacija lokalnih putova ostaju prioriteti u op ini Štrigova. Branko Resman, na elnik op ine, navodi: - Op ina smo s velikim brojem i dužinama op inskih, lokalnih i nerazvrstanih putova i svake godine puno novca ulažemo u njihovu izgradnju, sanaciju i modernizaciju. Tako e biti i ove godine, s time da emo usput graditi pješa ko biciklisti ke staze u Štrigovi prema školi, te u Železnoj Gori. Obavit emo sanaciju Vatrogasnih domova u Banfiju, Robadju i Štrigovi, jer oni naprosto vape za obnovom, posebice u Štrigovi. Kona no, želimo da se nastave radovi na gra evini tvrtke Tijara. Premda se radi o privatnom vlasništvu, mi kao op ina zainteresirani smo da se stvari raš iste i da proizvodnja kona no krene, jer naznaka da se to može ostvariti ima, kaže na-

elnik Resman, dodaju i kako se nastoji i riješiti pitanje izgradnje kanalizacije u naselju Štrigova, što je veliki projekt i treba suradnju više initelja.

(S. Mesari )

K ME E

12

13. sije nja 2009.

HRVATSKA STRANKA nezaposlenih

Branimir Bunjac dao ostavku, novi - stari predsjednik Anto Anuši U subotu 10. sije nja u Domu sindikata u akovcu održana je sjednica Predsjedništva županijske organizacije Hrvatske stranke nezaposlenih. Uvodno je o situaciji u stranci govorio najprije Nurija Ahmetovi , predsjednik Županijske organizacije HSN-a, koji je naglasio da je najvažnija zada a priprema za izbore. On je tako er istaknuo da je cilj stranke sudjelovanje u vlasti, a u koaliciji s ja im strankama, te naveo da je osnovni cilj stranke stvaranje radnih mjesta.

Sjednici je bio nazo an i predsjednik SDP-a Me imurske županije Ivica Perho , koji je pozvao HSN na pregovore o predizbornoj koaliciji za predstoje e lokalne izbore. On je uz ostalo rekao da je pristao biti kandidat za me imurskog župana te naglasio: - Ako ne uspijem, dat u svoj mandat na raspolaganje i to bi trebao biti model ponašanja u stranci. Ako netko nije uspio na izborima, trebao bi staviti mandat na raspolaganje.

Predsjednik stranke nezaposlenih na nacionalnoj razini Anto Anuši , koji je bio nazo an sastanku, rekao je da e Nurija Ahmetovi ormirati stru ni tim za pregovore sa SDP-om na županijskoj razini, te napomenuo da e uspjeh stranke biti participacija u vlasti. On se ujedno zapitao kakvo je stanje na terenu, s obzirom na to da je došlo do rascjepa stranke te naglasio da je potrebno organizacijsko sre ivanje op inskih ogranaka.

U stranci je, naime, došlo do rascjepa. Netom izabrani predsjednik na nacionalnoj razini na nedavnoj

Jedna ubijena lisica bila je zaražena

Cijepljenje psa u Križopotju

skupštini krajem prošle godine u akovcu Branimir Bunjac istupio je iz stranke te je pred registracijom nove politi ke stranke koja e nositi naziv Hrvatska stranka radnika i nezaposlenih. Kako je poznato, na prošloj skupštini stranke u akovcu krajem prošle godine, Branimir Bunjac je izabran za predsjednika na nacionalnoj razini, a tako er je donesena odluka da stranka promijeni ime na na in da se zove Hrvatska stranka radnika i nezaposlenih, a ne samo Hrvatska stranka nezaposlenih.

Na tu se odluku žalilo staro rukovodstvo HSN-a i predsjednik Anto Anuši iz Pule. U Zagrebu je donesena odluka da stranka ne može promijeniti ime, a slijedom toga je izbor Branimira Bunjca postao upitan te je predsjednik stranke i dalje ostao Anto Anuši iz Pule.

Nakon toga Branimir Bunjac daje ostavku na lanstvo u stranci te povla i dio lanova za sobom, zapravo gotovo kompletan ogranak stranke od 80 lanova u Pribislavcu. Na taj je na in Hrvatska stranka nezaposlenih ostala na oko 450 lanova, dok Branimir Bunjac ormira novu stranku. (J.Š.)

IZBORNA SKUPŠTINA DVD-a Krištanovec

Sre ko Mrazovi i dalje predsjednik Godinama je DVD Krištanovec društvo koje prvo u novoj godini održava svoju redovitu i izbornu skupštinu. Tako je bilo i ovaj put. U subotu je održana godišnja i izborna skupština na kojoj je za predsjednika Društva jednoglasno izabran Sre ko Mrazovi , koji je tu dužnost obnašao i u prošlom etverogodišnjem razdoblju.

Za njegovog zamjenika izabran je Vladimir Lukman. Nevo Ma ari je izabran za zapovjednika, a Stjepan Zadravec za njegovog zamjenika. Za tajnika je izabran Igor Zadravec, a za zastupnika u Skupštini Vatrogasne zajednice Me imurske županije Sre ko Mrazovi .

Izabrani su i novi Upravni i Nadzorni odbor društva.

U opširnom izvješ u o aktivnostima u 2008. godini Mrazovi je rekao da DVD Krištanovec danas broji 150 podupiraju ih lanova, 32 lana sa zvanjem vatrogasca, 10 lanova sa zvanjem vatrogasac I. klase, 8 vatrogasnih asnika, 2 vatrogasna do asnika I. klase, jednog asnika I. klase, 1 po asnog vatrogasnog asnika, 2 viša po asna vatrogasca, 1 vatrogasnog suca, 1 specijalnog strojara te 3 vatrogasna veterana. Društvo je u protekloj godini imalo svega etiri tehni ke intervencije, te niz preventivnih, operativnih i javnih vježbi.

Pored velikog broja lanova i mještana, skupštini su nazo ili

EUTANAZIJA PASA I MA AKA na podru ju ugroženom bjesno om

Sre ko Mrazovi , i dalje predsjednik krištanove kih gasitelja

Ve nekoliko dana djelatnici Bioinstituta akovec obavljaju eutanaziju pasa koji nisu cijepljeni protiv bjesno e te ma aka na podru ju op ine Gornji Mihaljevec.

Akcija se provodi po nalogu županijskoga veterinarskog inspektora, a provodi se zbog proglašenja ugroženog i zaraženog podru ja od bjesno e pasa na podru ju nekoliko gornjome imurskih op ina i Grada Mursko Središ e.

Veterinar Sandro Korent na terenu vodi itavu akciju cijepljenja pasa i ma aka te eutanaziranja lutalica.

Do podneva u ponedjeljak 12. sije nja samo na podru ju Vukanovca usmr eno je 74 ma aka, 6 pasa i 6 lisica, dok se usmr ene i cijepljene životinje s drugih podru ja još uvijek zbrajaju.

Jedna od lisica bila je pozitivna na bjesno u. Veterinara Korenta pitamo što ili tko je uzrok zaraze bjesno om kujice Mare, vlasnika Krešimira Žuneka iz Vukanovca,

što je povod ovako opširnoj akciji eutanazije i cijepljenje pasa i ma aka.

- Pravi izvor još uvijek istražujemo, no postoji mogu nost da je kujica zarazu dobila iz Slovenije,

odnosno da su je u dvorište na obu i, odje i, vozilu ili hrani donijeli njihovi ro aci iz Slovenije koji su tih dana bili u posjetu Žunekovima. Mogu e je da se zarazila i od susjednih pasa, koji pak su mogli

do i u kontakt s lisicama, kaže Korent.

U odstrel i izolaciju lisica uklju ili su se i lovci. Akcija eutanazije nastavlja se i trajat e do kraja ožujka ove godine. (S. Mesari , Z. Vrzan)

SVE ANO OTVORENA novoizgra ena Podru na škola u Puš inama

Prva podru na škola za jednosmjensku nastavu U ponedjeljak 12. sije nja sve ano je otvorena novoizgra ena Podru na škola u Puš inama. Kul-

turno - umjetni ki program pun pjesme, plesa i recitacije, koji su osmislili i izveli u enici i pro eso-

Ukupna vrijednost ovog projekta je 4,5 milijuna kuna

ri nove škole, uljepšao je sve ano otvorenje na kojem se okupio velik broj uzvanika i roditelja.

Nakon sve anog dijela, nedeliš anski župnik Nikola Samodol blagoslovio je novu školu.

U mjesecu srpnju srušena je stara Podru na škola te je na istom mjestu u šest mjeseci izgra ena nova. Škola veli ine 500 kvadratnih metara sadržava etiri u ionice te je predvi ena za jednosmjensku nastavu s obzirom na to da ovu školu polazi 50-ak u enika od 1. do 4. razreda. - Sama škola zadovoljava sve uvjete, kako tehni ke, tako i unkcionalne, edukativne i sve ostale. Ra ena je tako da se uklopi u ambijent samog mjesta, a izuzetno je dobro izolirana i stoga unkcionalna u smislu da troškovi održavanja nisu veliki, kazao je ravnatelj škole Ivica Pai .

prijatelji društva iz Topolovca, akove ki gradona elnik Branko Šalamon, predsjednik VMO-a Krištanovec Dušan Mikolaj, tajnik VZ-a Me imurske županije Dragutin Trupkovi , zapovjednik VZ-a MŽ-a i JVP-a Grada akovca Ivan Krištofi , Ivan Novak, predsjednik me imurskih vatrogasnih veterana, kao i predstavnici škole, udruge i klubova.

Zahvalnice za doprinos društvu dobili su: VMO Krištanovec, Me imurje plin, Branko Kova i , Kermek d.o.o., Stjepan Posedi, Ivan Vrbani , Auto Mikolaj, ŠRD Zlatna udica i NK Krištanovec.

Svi su oni odreda pohvalili predsjednika Mrazovi a i njegove gasitelje za sve što ine za Krištanovec, te za sigurnost žitelja i zaštitu materijalnih dobara.

(S. Mesari ) Sve anom otvorenju prisustvovao je velik broj uzvanika i roditelja polaznika škole

Novoizgra enu Podru nu školu u Puš inama sve ano je otvorio župan Josip Posavec uz pomo u enice Tare Zamude Podru na škola ne e biti samo škola za u enike ve mjesto okupljanja za mještane Puš ina nakon što završi nastava u popodnevnim satima. Ovaj objekt sadrži sve prate e sadržaje, od knjižnice, kuhinje, zbornice, do velikog hola koji je polivalentan jer služi kako za veliki odmor, tako i za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture budu i da škola nema dvoranu.

- Podru na škola u Puš inama bila je u jako lošem stanju i stoga je odlu eno da se sagradi nova. Ovo je prva podru na škola koja je projektirana s namjerom da se u njoj odvija nastava u jednoj smjeni, rekao je župan Josip Posavec, koji je sve ano otvorio novu školu. Ukupna investicija, zajedno s opremom, iznosi 4,5 milijuna kuna te je cjelokupan iznos financiran iz županijskog prora una.

- Ovog trenutka u devet škola u Me imurskoj županiji odvija se nastava u jednoj smjeni, dok je za ostale pripremljena kompletna projektna dokumentacija za izgradnju ili dogradnju škola te školskih sportskih dvorana. Od novih škola na vrhu prioriteta jesu škole u Pribislavcu i Nedeliš u, a ukupna vrijednost svih projekata iznosi oko 300 milijuna kuna, dodao je župan Posavec.

(H. Ze ar)

13. sije nja 2009.

DOBRO JE ZNATI

13

POLJODJELSTVO

14

HLADNJA A koja je promijenila Sveti Martin na Muri

S AKOVE KOG sajma

Puno ljudi, malo prometa Prve ovogodiĹĄnje srijede na akove kom sajmu bilo je mnogo ljudi no, prema onom ĹĄto smo vidjeli i ĹĄto su nam rekli prodava i, promet roba i novca bio je dosta slab. Hladno a je kod ku e zadrĹžala mnoge ratare, pa je bilo malo krumpira, ali ni taj nije rasprodan. judi su najviĹĄe razgledavali i kupovali raznu drvenu galante-

- To vam je “kocka Rubikove Ĺženeâ€? ...

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 150 kn/mtc - pĹĄenica 160 kn/mtc - tri cala 140 kn/mtc - kukuruz u zrnu 60 kn/mtc - je am 150 kn/mtc - zob 170 kn/mtc - lopata za snijeg 50 kn/mtc - saonice 150 kn/kom - grah s rebrima 20 kn/porcija - gemiĹĄt 5 ili 7 kn/kom riju, od “kocke Rubikove Ĺženeâ€?, preko metli i koĹĄara, do lopata za snijeg. oĹĄ uvijek Me imurci ne o ekuju snijeg, pak su se viĹĄe raspitivali za lopate, saonice i drva negoli kupovali. Nije bilo prodava a peradi, a bilo je tek nekoliko ze eva. ni, za razliku od peradi, imaju dobro krzno. ( . Mesari )

S AKOVE KOG placa

Kupci, gdje ste Zima je u inila svoje pa je proteklih dana na akove kom placu bilo vrlo malo ljudi. Zapravo, prodava a, i to onih stalnih i upornih, joĹĄ je bilo, ali kupaca gotovo ni od kud.

Rekla je jedna prodava ica da je “ve trih kralov nego kupcov�.

Me u robom koju je nudilo par

Eskimice ili naĹĄe puce ...

13. sije nja 2009.

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - mrkva 10 kn/kg - perĹĄin 15 kn/kg - pastrnjak 20 kn/kg - jabuke 6 do 8 kn/kg - suho vo e 10 kn/pake - trijebljeni orasi 40 kn/kg - mandarine 6 do 8 kn/kg - klemen ne 10 do 12 kn/kg - ĹĄampinjoni 25 kn/kg - kisela repa 15 kn/kg

Imamo najkvalitetniju jabuku u drĹžavi redinom listopada proĹĄle godine u vetom Martinu na Muri u Me imurskoj Ĺžupaniji radom je zapo ela hladnja a za drĹžanje vo a i povr a, iji je vlasnik tvrtka MR PaĹĄko iz Zagreba. rijednost investicije iznosi 23 milijuna kuna.

Hladnja a je izgra ena za samo nekoliko mjeseci, ĹĄto je, s obzirom na njezinu veli inu, najmoderniju opremu i na in gradnje, svojevrsni rekord.

Hladnja a radi na U principu i kapaciteta je 2.100 tona vo a ili povr a, a uglavnom, odnosno najve im dijelom namijenjena je drĹžanju jabuka.

U njoj radi osam stalno zaposlenih djelatnika, a rukovoditelj itavog procesa je Milivoj omĹĄi , mladi stru njak iz GradiĹĄ aka, sela svega nekoliko kilometara od vetog Martina na Muri. omĹĄi iznosi osnovne podatke o objektu koji je promijenio Ĺživot

Prazne je ambalaĹže sve manje, dakle roba je na trĹžiĹĄtu vo ara, ali i mjeĹĄtana ovoga lijepog gornjome imurskog kraja.

- Prvo Ĺželim naglasiti da prema izvjeĹĄ ima koja dobivamo od kupaca i naĹĄih stru njaka imamo najbolju jabuku u drĹžavi. Nije to hvaljenje samih sebe, ve to potkrjepljujemo injenicom da su gotovo sve jabuke ubrane na me imurskim brijeĹžnim, naglaĹĄavam: brijeĹžnim vo njacima, te one imaju vrlo kvalitetno meso i ostale karakteristike, ĹĄto je trĹžiĹĄte prepoznalo.

!anas svatko ima jabuku, ali svatko nema ovako kvalitetnu jabuku. Prije negoli se iĹĄlo u izgradnju ove hladnja e, dobro smo prou ili vrste i karakteristike jabuka, te destinacije na kojima rastu i kako se tretiraju, od cvjetanja do kona nog ploda. !nevno isporu ujemo desetak tona iznimno dobrog idareda, zlatnog deliĹĄesa, green smita i jonagolda, koje smo otkupili od 50-ak vo ara, kaĹže omĹĄi , i dodaje kao je cilj imati stalnih 30 kooperanata kojima e tvrtka “PaĹĄkoâ€? pomo i u postavljanju zaĹĄtite mreĹže i navodnjavanja.

Želimo svoj brend Hladnja a se nalazi u Gospodarskoj zoni, a p ina veti Martin na Muri puno je pomogla da ona bude upravo kod njih. p inski na elnik Franjo Makovec isti e kako je objekt vrlo vaŞan za op inu i njegove Şitelje, jer sada vo ari imaju

kupaca prvo mjesto pripada mandarinama, klementinama, zatim mrkvi, jabukama i orasima. !obra je ponuda meda, te ukiseljenoga kupusa, repe i cikle. Cvije a gotovo i nije bilo, jer bi se sigurno smrznulo. Primijetili smo lijepe primjerke ĹĄampinjona te svjeĹžih doma ih jaja. ( . Mesari )

Voditelj hladnja e Milivoj TomĹĄi osiguran plasman svojih kvalitetnih jabuka.

- Hladnja a je i poticaj mnogima da se po nu baviti vo arstvom ali i povr arstvom. Mi smo joĹĄ 2002. u program odrĹživog razvoja zapisali da Ĺželimo imati svoj brend - svetomartinsku jabuku. Ĺ˝elja nam je da se jabuka otkupljuje i dalje prodaje, ali i da se ona prera uje u sokove i suĹĄeno vo e. Na taj emo na in zbrinuti III. klasu jabuka i tako do i do 100-postotne iskoriĹĄtenosti naĹĄe jabuke. PaĹĄko ima kapacitete, ima trĹžiĹĄte i, ĹĄto je vrlo vaĹžno, ima viziju i spreman je ako se ukaĹže potreba izgraditi joĹĄ jednu hladnja u. vdje se ne Ĺželi “austrijski modelâ€?, a to je 90 posto I. klase, nego Ĺželimo imati ono ĹĄto i koliko daje priroda.

Ne teĹžimo da imamo sve jabuke istog oblika, nego da se zna da je porijeklo u istoj i zdravoj okolini, kaĹže Makovec, dodaju i da e p ina podrĹžati svako ĹĄirenje kapaciteta i plantaĹža vo njaka. ( tjepan Mesari )

Na elnik Makovec esto obi e liniju prebiranja jabuka

Svakodnevno se na trĹžiĹĄte otpremi desetak tona jabuka

HRVATSKO TRŽIŠTE vo a i povr a

Ples cijena Na doma em trĹžiĹĄtu vo a u proteklom razdoblju uo eno je razli ito kolebanje cijena, dok su cijene povr a uglavnom bile viĹĄe kako u veleprodaji, tako i u maloprodaji.

NiĹže cijene vo a na obje prodajne razine zabiljeĹžene su kod agruma (naran e, limun, grejp te kivi).

Porast cijena je na obje prodajne razine zabiljeĹžen kod groĹž a (bijelo i crno stolno), kruĹĄki i mandarina.

Porast cijena u maloprodaji a pad u veleprodaji zabiljeĹžen je kod dinja, te svih sorti jabuka. Prosje ne cijene kod ve ine vrsta povr a tijekom prosinca porasle su kako u veleprodaji, tako i u maloprodaji. Najve i

porast zabiljeĹžen je kod paprike, patlidĹžana, paradajza, salatnih krastavaca, zelene salate teblitve. Izuzetak ovom poskupljenju ine cijene kelja, krumpira, ĹĄarenog graha te bijelog i crvenog zelja u veleprodaji te mladog luka, crvenog radi a i bijelog graha u maloprodaji.

Uspore uju i cijene s onima u ovo vrijeme u 2008. godini, cijene vo a u veleprodaji i maloprodaji imale su razli it trend, dok su cijene povr a uglavnom bile niĹže.

U narednom razdoblju o ekuje se poviĹĄenje cijena nekih vrsta i vo a i povr a, ĹĄto bi moglo potrajati do kraja velja e. ( I UP,sm)

POLJODJELSTVO

13. sije nja 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Tularemija ovidba zeca se i ove lovne godine pribliĹžava zavrĹĄetku, no svejedno evo nekoliko re enica o jednoj vaĹžnoj bolesti. ularemija je zarazna bolest preteĹžno divljih glodavaca koji se povremeno prenosi na doma e Ĺživotinje i ovjeka (zoonoza) , akutnog je ili kroni nog toka. "tiologija i epizootiologija: Uzro nik je Francisella tularensis. d doma ih Ĺživotinja bolest je utvr ena kod ovce i pasa , a u nekih drugih vrsta samo su dokazana antitijela. Izvori i rezervoari infekcije su divlji glodavci, a za ovjeka, barem u "uropi, redovito divlji zec, njihovi sekreti i ekskreti te kontamnirana voda i hrana. Infekcije se prenose kontaminiranom hranom i vodom, unutar iste vrste Ĺživotinja kohabitacijom, krpeljima, a psi se in iciraju aportiraju i ubijene ze eve ili ptice. Uzro nik ulazi u Ĺživotinju i ovjeka kroz probavni (hranom i pitkom vodom) i respiratorni

trakt (kontaminiranom praĹĄinom) ili kroz koĹžu utrljanjem ili ubodom ektoparazita (krpelji i dr.) .

Za bolest su prijemljive brojne vrste Ĺživotinja. tprilike u dvadesetak vrsta Ĺživotinja utvr ena je tularemija. Za tularemiju su prijemljive mnoge vrste ptica , gmazovi i Ĺžabe.

Razudbeni nalaz: Kod akutnih slu ajeva nalaze se hiperemije larinxa i plu a, plu i edem, akutni gastroenteritis, pove ani limfni vorovi, osobito mezenterijalni i slezena. bi no nema krvarenja. Kod kroni nih slu ajeva nalaze se mrĹĄavost, anemija, nekroti ni vori i u jetri, slezeni, plu ima, uop e na ulaznim vratima infekata u koĹži (ubod krpelja) , nekroti na ĹžariĹĄta , pleuritis i bronhopneumonija.

Klini ki nalaz: vca. Bolesne ovce su nevesele, apati ne, ne jedu, zaostaju za stadom, ĹĄepaju, temperatura im je do 41,6 %C , slabe su u zadnjem kraju , a u koĹži imaju nekroze na ulaznom mjestu infekta.

AK "C: BI IN I U d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR" G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR" G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MUR K R"!IĹ #": eterinarska

Pas. MrĹĄavost, gnojne rane, apscesi i ulcera po povrĹĄini tijela, jako pove ani limfni vorovi, pareze i paralize zadnjeg kraja tijela.

Zec. enzorij bolesnog teca jako je promijenjen, zec je neveseo, trom, ne plaĹĄi se ovjeka. eljaci izjavljuju da su rukom uhvatili zeca koji nije htio bjeĹžati. bi no smatraju da se radi o nastreljenom zecu. Mogu se javiti spontane ekscitacije i manjeĹžne kretnje.

Kod ovaca morbiditet iznosi oko 40 % a letalitet oko 25 %. visi o tome kad se bolest dijagnosticirala i stala suzbijati. !ijagnoza: ularemija e se jedva mo i klini ki prepoznati, ipak moĹže se posumnjati u nju ako postoji epizootioloĹĄka indikacija. PatoloĹĄko- anatomski moĹže se zaklju iti na tularemiju ako postoje nekroti ni vori i sastavljeni od vrlo Ĺžilave gotovo gumozne mase. ularemija se moĹže sigurno dijagnosticirati bakterioloĹĄki, imunitetski , i bioloĹĄkim pokusom. Za Ĺživota pretragom nekroti nih vori a ekstirpiranih pove anih limfnih vori a, a postmortalno pretragom promijenjenih djelova organa. Imunitetski moĹže se za Ĺživota dijagnosticirati

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja! tularemija brzom krvnom ili serijskom (sporom) aglutinacijom i alergijskom reakcijom s pomo u alergena tularina. BioloĹĄki pokus vrĹĄi se na zamor adi koja ugine za 14 dana. Imunitetskim metodama moĹže se utvrditi tzv. anamnesti ka dijagnoza tularemije. !iferencijalnodijagnosti ki treba isklju iti pasterelozu i pseudotuberkulozu. ije enje: Bolesne Ĺživotinje treba neĹĄkodljivo ukloniti kao izvor infekcije za druge Ĺživotinje i ovjeka (vidi pro ilaksa) pa ih ne treba lije iti. Mogu se izlije iti streptomicinom.

Pro ilaksa: Bolest se suzbija po zakonu. reba uniĹĄtiti izvore i rezervoare infekcija.

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ambulanta Mursko rediť e: deŞurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠRIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: deŞurni veterinar mob. 098/465-470. ! N A !UBRA A: Ambulanta !onja !ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. ! MAŠIN"C: Ambulanta !omaťinec: deŞurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

15

Švenda "ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruŞanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA!N RI "M": pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. !"ŽURNI " "F N: 040 645 058.

Nova Godina – novi park, Me imurski vrt Praznici su iza nas? este li se otrijeznili? Probavili suviťne kalorije i neŞeljene estitke. d sad na dalje niťta se na kalendaru ne crveni osim nedjelja. edno emo vrijeme sad dalje brojiti ponedjeljak ‌ subota, nedjelja. !a, to je ta, 2009. !ruk ija?

Bolja? MoŞda. Nova je svakako. oť neispisana. Mi emo je pisati. Koliko smo spremni? Koliko smo jaki? Ima li u nama dovoljno ljubavi za svaki izlazak sunca, za djetetov nestaťluk, za zakorovljen vrt, za rascvalu ruŞu, razbijenu aťu, za lekanu koťulju i jaglac uz cestu? Ima nas dovoljno. Mi smo veliki mali Me imurci. olim as rtoljupci! ada je sivo, hladno i sumorno u vrtu i parku. Ne emo puno izikaliti (kopati). Planirat emo jedan novi Park. Ime ve ima. Zvat e se Me imurski vrt. Ima oblik Me imurja. kruŞuju ga Murica i !ravica. Ra a se uz cestu akovec – Prelog. U njemu emo saditi me imurske autohtone (doma e) vrste.

Prvo emo samo filozofirati. Pri ati pri ice o tome kako tim parki em u obliku Me imurja Şelimo istaknuti vrijednost onog ťto je malo, naťe i aťe – ruke me imurske. A onda emo upoznati glavne biljne stanovnike tog budu eg parka. A tada ve dolazi prolje e i onda mi, naravno, sadimo. !akle, sada, mudriniranje. !a bi mogli voljeti vijet, prvo treba voljeti sebe. !a bi mogli poťtovati tu e, prvo upoznajte svoje. Ako se prvo po nete prenemagati nad ersajskim vrtovima a onda se vratite i shvatite da svoju Şivicu ve dvije godine niste obrezali, mogli bi se po eti pitati tko je sad kriv. Komunalne sluŞbe, susjed probisvijet ili socijalna sluŞba? vakako to neťto s naťim

zakonima ne ťtima. Ah, ta naťa !rŞava! ani je to sve ure eno. Njihovi penzioneri su svake godine sve mla i. A ne kak’ pri nas, dozvoljava se svakoj tratin ici da cvate gde se zmisli. Podsje a to na preskakanje stepenica u cik cak liniji. judski? tepenice su izmiťljene da se njima penjete ili spuťtate gaze i po redu.

Ili ne? ako je najjednostavnije.

Zna i, svoje. olimo Me imurje.

NaĹĄe je, malo je, jednostavno i zeleno. Priroda je jednostavna do ljepote.

Pogledajte drve e kako je spokojno.

Korijen u zemlji, stablo na vjetru. Bez protesta. Biljke su tu da postoje. Ne moraju niĹĄta raditi, ne moraju brinuti, ne moraju misliti, niti proizvoditi, niti voziti, niti poskupljivati. Ili one imaju svoj svijet briga? MoĹžda se pitaju ĹĄto emo sutra kad nam propadnu naĹĄe ljubljene mreĹže ije bodove skupljamo? aman smo blizu novog modela mobitela, onog ĹĄto se danima okre e pred nama u plesu zvanom potroĹĄnja svega i uvijek. I, da li ti bodovi propadaju ako distributer bankrotira? Ako hrastu otpadne liĹĄ e, ho e li visibaba mo i procvasti ispod njega? Ako jaglac zakasni ho e li prolje e do i na vrijeme? Ako se drenek predomisli ho e li se joha naljutiti? Ako padne vlada ho e li se !rava okrenuti prema izvoru? Ako propadnu banke gdje e zec dobiti kredit za ogrjev zimski? oliko o ljubavi za ovo oko nas.

Kad upoznate svoje, poĹĄtovanje prema tu em dolazi samo.

Pozdravi iz R N G C"N RA I A!

13. sije nja 2009.

16

REAKCIJA zbog nasrtaja bijesnog psa

Zakoni postoje, ali ih nitko ne provodi Meke šapice (ne misli se na udrugu gra ana, op. ur), kako saznajemo iz novina nisu tako bezazlene i pitome kako to tvrde ljubitelji pasa, odnosno (zvijeri). Kako piše u lanku da vlasnik psa nije cijepio protiv bjesno e, što je obveza, nego se postavio iznad veterinara, koji su stru njaci i odgovorni za sigurnost ljudi od nasrtaja bijesnih pasa.

Postavlja se pitanje da li je taj vlasnik po nekom lanku zakona snosio sankcije zbog nepoštivanja zakona o cijepljenju pasa ili se poigrao sa zakonom. Trebaju zakonodavci ozbiljnije pratiti u praksi kako se provode odluke i zakoni u prvom redu zbog naše djece, a i odraslih.

Po imo od one narodne izreke “PSU NIKAD NEMOJ VJEROVATI” treba u zgradama se držati ku nog reda po pitanju držanja pasa, a vani se strogo držati pravila da psi ne zaga uju zelene površine sa drekom itd.

Psa uvijek treba držati na povodcu da smo svi sigurni i da se ne bojimo pse ih odurnih slinavih njuški i oštrih zubi, otrcana je fora nekih vlasnika pasa kao: “ON JE DOBER PES” neka svoju dobrotu iskazuje svome gazdi.

Unatrag nekoliko godina je donesena odluka Gradskog vije a o pravilima držanja pasa kao svaki vlasnik mora ukloniti smrad svoga ljubimca na javnim površinama, gradu, parku itd,

pa dalje da se psi moraju šetati na povodcu, a veliki i zlo udni psi moraju imati na njuški brnjicu itd.

Jako dobro odlu eno, ali bez efekta, tko se toga pridržava, ve ina vlasnika pasa su neodgovorni i nekulturni, ovakve odluke su u zapadnim zemljama Zakon, normalno, ljudi su kulturniji. Gdje su redari da prate provo enje u praksi takvih odluka.

Redari tu i tam zaustavljaju bicikliste kad se voze kroz grad, a bicikl je kao zaštitni znak za Me imurca.

Za usporedbu, u Be u kroz grad voze i ko ije i konji, komentar je suvišan. Nekada je policija pratila provo enje zakona u gradu, a sada se to svelo na redare i gradske vlasti bi trebale dobiti povratnu informaciju da li se neke odluke poštuju ili ne. Treba omogu iti svim ljubiteljima šetnji gradom i parkom, a prvenstveno mladim majkama i njihovoj djeci da uživaju u blagodatima prirode, bez straha da dijete ugrize neki pas ili da dijete umjesto cvije a ne dotakne pasji drek. Za osudu je, kad vidimo u gradu da pas ulazi u travnjak, a to su vrijedni djelatnici akom-a sredili kao ukras grada. Gospodo zakonodavci, dobre odluke donosite, ali ih trebate i pratiti i sankcionirati one tko ih ne poštuje.

(Gra anin, ljubitelj prirode iz akovca)

ME IMURSKI demokratski centar - MDS

Vijenci za dr. Ivana Novaka Poštovani, izvještavamo vas da je izaslanstvo MDS-a, predvo eno predsjednikom Pavlic Željkom, a povodom Spomendana na 9. sije nja 1919. godine, danas 9. sije nja 2009.godine, položilo vijenac na grob dr. Ivana Novaka, predsjednika vije a za Me imurje.

Za MDS je ovaj datum izuzetno zna ajan jer je tog dana u akovcu,

estetikheretik

pred velikim brojem Me imuraca, održana velika Narodna skupština gdje je donijeta Rezolucija o odcjepljenju Me imurja od ma arske države, ime je po elo ponovno djelovanje hrvatskih vlasti i administracije nakon 58 godina pod okupacijom. Predsjednik MDS-a: Željko Pavlic

–

OO HDZ-a Sveti Juraj na Bregu, Pleškovec

Zadovoljni postignutim, ali žele više U ponedjeljak 5. sije nja održano je godišnje druženje lanova HDZ-a Sveti Juraj na Bregu u op inskim prostorijama za sastanke u novom sjedištu op ine Sveti Juraj na Bregu u obnovljenom starom Župnom dvoru.

Sjednicu je sazvao predsjednik OO HDZ-a Sveti Juraj na Bregu Zdravko Mohari , a uz lanove op inske organizacije, sjednici je nazo io predsjednik HDZ-a Me imurske županije, saborski zastupnik i predsjednik Skupštine Me imurske županije Vladimir Ivkovi .

Mohari je u svom izvješ u istaknuo da, kada se zbroje rezultati rada u 2008. godini, HDZ Sveti Juraj na Bregu može biti vrlo zadovoljan postignutim, ali želi posti i još više.

Nabrojio je najvažnije projekte koji su realizirani ili su u tijeku i one koji e se ostvariti: - Izgradnja školske dvorane i dogradnja zgrade osnovne škole.

Kompletna dokumentacija je isho ena, Ugovor o inanciranju izme u resornog Ministarstva i op ine je potpisan, slijedi raspisivanje natje aja za izvo a e i po etak radova.

- Završena je obnova starog Župnog dvora, održano je sve ano otvorenje i preseljenje Op inske uprave u obnovljene prostore.

- U poduzetni koj zoni Brezje je uspješno izvršena urbana komasacija, isho ena je gra evinska dozvola, pa e se nastojati da se ona što prije privede u funkciju.

- Modernizacija i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i poljskih putova obavlja se intenzivno i nastavit e se tamo gdje još nije provedena.

- Ure enje Op inskog groblja je u tijeku i u 2009. godini planira se

dovršenje.

- Adaptacija domova kulture po svim naseljima gdje je to potrebno je u tijeku ili e se obaviti, isto tako i dje ja igrališta i športsko rekreaciona igrališta.

- Su inanciranje dje jih vrti a je u omjeru 50% op ina, 50% mještani.

- Vrši se rekonstrukcija niskonaponske mreže, ali zbog velike površine i duljine elektri nih vodova, preostaje još puno posla. Isto tako radi se na popunjenju vodovodne i plinske mreže.

- Veliki trud se ulaže u izradu dokumentacije za izgradnju budu e kanalizacije za fekalne i oborinske vode.

- Zna ajnija sredstva planirana su za socijalne potrebe, umirovljenike, Caritas i hendikepirane osobe.

- Za športske klubove, kulturno umjetni ka društva, DVD-e, udruge i sakralne objekte op ina kontinuirano odvaja sredstva iz prora una i u obliku donacija.

Ovo projekti inancirani su najve im dijelom iz op inskog prora una, te županijskog prora una i Ministarstva kulture.

Nažalost, dogodila se tragedija urušavanja tornja i župne crkve Svetog Jurja i olujno nevrijeme s tu om u više navrata. Na sre u nije bilo ljudskih žrtava, a najve i iznos inanciranja obnove crkve preuzela je Vlada RH-e. Tako er su iz resorsnog Ministarstva stigla sredstva za djelomi no ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda.

Istaknuto je da e HDZ Sveti Juraj na Bregu na lokalnim izborima u svibnju ove godine dati svoga kandidata za na elnika, te je spreman razgovarati sa svim politi kim strankama, a sa HSLS-om ve ima konkretan dogovor o suradnji.

Naglasio je da je ve i dio HDZovog programa realiziran zahvaljuju i koalicijskim partnerima s kojima HDZ obnaša vlast u Op ini, te i oni zaslužuju posebnu pohvalu, jer su svi zajedno prepoznali potrebe mještana naše op ine i krenuli u realizaciju kapitalnih projekata ne zanemaruju i ostale potrebe žitelja op ine Sveti Juraj na Bregu.

Vladimir Ivkovi se pridružio estitkama za Boži i Novu godinu, te je posebno estitao na uspjehu obnove starog Župnog dvora i njegovog stavljanja u funkciju.

Istaknuo je da e se iz programa EIB II u Me imurskoj županiji u 2009. godini inancirati dva projekta, a jedan od njih je športska dvorana i dogradnja škole u Svetom Jurju na Bregu, a projekt op inske poduzetni ke zone u Brezju e se uvrstiti u su inanciranje iz državnog prora una. Potaknuo je lanstvo i one koji u estvuju u vo enju op ine, da se op ina kandidira kod fondova na više mjesta radi dobivanja sredstva za što je potrebno izraditi elaborate.

Zaželio je puno uspjeha u daljnjem radu.

I ostali lanovi HDZ-a su svojim konstruktivnim komentarima dali doprinos pozitivnom ozra ju i prijateljskom druženju.

Zahvalivši se gospodinu Ivkovi u, Mohari je na kraju dodao: U protekle tri i pol godine u Svetom Jurju na Bregu smo mnoge stvari pokrenuli i doprinijeli promjenama na bolje. U HDZ-u smo uvjereni da emo, ukoliko dobijemo povjerenje gra ana na predstoje im lokalnim izborima, realizirati još više op inskih projekata. Imamo stru ne ljude, znamo i imamo podršku centralne vlasti.

(Predsjednik, Zdravko Mohari )

FORUM MLADIH SDP-A OO Sv. Juraj na Bregu

Ivan Barlek predsjednik Dana 10. sije nja 2009. godine u prostorijama DVDa Mali Mihaljevec održana je redovna Izborna konvencija Foruma mladih SDP-a Op ine Sv. Juraj na Bregu. Na po etku konvencije delegatima su se obratili predsjednik SDP-a Me imurske županije i kandidat za župana Ivica Perho , predsjednik SDP-a Op inske organizacije Sv. Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi te predsjednik Foruma mladih SDP-a Me imurske županije Jurica Horvat.

Op inska organizacija FM SDP-a Sv. Juraj na Bregu sa svojih desetak lanova izabrala je novo rukovodstvo, a lanovi op inskog odbora FM SDP-a OO Sv. Juraj na Bregu su Marko Novak, Mario Golubi , Lidija Lepen, Valentino Mikulaj i Damir Tomaši , za podpredsjednika FM SDP-a OO Sv. Juraj na Bregu izabrali su Damira Perho a, te za predsjednika FM SDP-a OO Sv. Juraj na Bregu Ivan Barlek.

Forumaši Op ine Sv. Juraj na Bregu izrazili su želju da svojom aktivnoš u pomognu u poboljšanu situaciju mladih u op ini. Cilj nam je da probleme mladih što više približimo i prezentiramo Op inskim vlastima kako bi zajedni ki došli do rješenja istih.

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

1 soba – 1 život Poštovani!

Molim Vas za pomo oko ure enja sobe. Radi se o jednosobnom stanu te nas zanima kako rasporediti namještaj u sobi. Ta soba bi nam služila i kao dnevna i kao spava a soba. Htjeli bismo odvojiti bra -

ni krevet od dnevne sobe, ako je to mogu e (razmišljali smo o zidnom krevetu ili da ogradimo krevete s nekim policama, ali nas brine razmještaj).

Namjeravamo imati i dijete, pa bi trebalo smjestiti i dje ji kreveti .

S poštovanjem, Mario Zovki Poštovani, iako je Vaša soba mala s površinom od 16.32 m2, u nju se mogu posložiti svi elementi koje tražite.

Naravno, svaka od ovih funkcija nosi odre ene elemente koji su

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i s lova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Este khere k studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra rajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este khere k.com.

obavezni i samim time zauzimaju odre enu površinu/volumen.

Prozor površine 4.26 m2 trebao bi davati dovoljno svjetla cijeloj prostoriji, tako da je u tom pogledu sve u redu. S lijeve strane od vrata nalazi se plinska pe i ona je iksna.

S obzirom na Vaše zahtjeve, smatram da bi najbolji raspored bio sljede i: najve a okomita površina u toj prostoriji jest zid nasuprot vrata i na njega bih ustvari postavio jedan veliki element (po njegovoj cijeloj površini) i nastavio ga s lijeve strane do otprilike sredine lijevog zida.

Postavio bih ga po cijeloj visini tako da vizualno dobite osje aj da je on, de facto, zid sam. Tako smo od cijele površine sobe izgubili otprilike 20%, a u toj površini smo dobili u dnevnoj varijanti – podignuti sklopljeni krevet, kompletni garderobni dio sa vješalicama, policama i sli no, namještaj dnevnog boravka (element za TV, DVD, audio ...) te otvorene police koje služe za odlaganje.

S obzirom na to da je zahtjev da bude mjesta i za bebu, bit e Vam potrebno što je više mogu e prostora.

Predlažem da im više elemenata bude zatvoreno jer ete na taj na in imati dojam da je sve urednije i iš e, ak i ako unutar elemenata bude pravi kaos.

U toj, dnevnoj varijanti ispred sklopljenog kreveta imate dovoljno mjesta da postavite fotelju i da iz tog dijela napravite mini biblioteku ili pak mini radni dio, a kad do e prinova, tu ima dovoljno prostora da preko dana postavite dje ji kreveti .

Sa desne strane od ulaza postavite sjede u garnituru, probajte birati neku koja nije preglomazna i previsoka. Najbolja bi bila neka koja djeluje lagano, jednostavno i elegantno. Nikako ne bi trebala biti šarena ili u nekoj tamnoj i teškoj boji. Što se ti e navlake, probajte koristiti tkaninu ispred eko kože.

U no noj varijanti, samo mali preraspored i opet je sve na svom

mjestu. Fotelju pomaknite ka zidu kraj trosjeda, a dje ji kreveti (ili alternativno fotelju biblioteke/stolac radnog dijela) primaknite do garderobnog dijela elementa, tek toliko da možete spustiti krevet.

Kao no ni ormari može vam poslužiti pomno izprojektiran element na lijevom zidu, kao i mali dio kod garderobnog dijela.

Budu i da je prostorija na kraju svega ipak mala, a u njoj se nalazi prakti no vaš cijeli život, cilj je da se oni spoje u jednu cjelinu koja e vas zadovoljavati duže vrijeme.

Centralni dio prostorije – veliki element, izvedite ili u nekom svjetlijem drvnom dekoru, npr. jasena, javora ili pak breze, ili pak razmislite o sasvim bijeloj boji visokog sjaja. Na taj ete na in dobiti veliku transparentnu površinu koja e prostor u initi još elegantnijim.

Zidove u svakom slu aju obojite u

bijelo, tako er u nekoj polutransparentnoj i im gla oj varijanti.

Ne bojte se, prostor Vam ne e izgledati sterilno jer ete imati sjede u garnituru, pod, tepihe, dekoracije i eventualno neke elemente u nekim življim bojama (žuta, zelena, crvena, naran asta, lila, tirkiz) oko kojih ete izgraditi identitet prostorije.

Na prozor postavite jednostavne zavjese ili pak rimske zastore koji izgledaju moderno.

Postavite tri vrste rasvjete: centralnu rasvjetu za cijelu prostoriju, rasvjetu kod kreveta za itanje u no noj ili pak za radni dio u dnevnoj varijanti te ambijentalnu rasvjetu u dijelu dnevne sobe za postavljanje ugo aja.

Naravno, sve tri varijante možete kombinirati, a najidealnije bi bilo da ih izvedete s regulatorom ja ine svjetlosti.

RELIGIJA

13. sije nja 2009.

KATOLI KA CRKVA na po etku 2009. godine

BOG mojih detalja

Istinska, moralna i hrabra Katoli ka crkva Trinaesti je dan nove gra anske godine i vrijeme je da se svrne pogled na Katoli ku crkvu i njezinu ulogu u svijetu i domovini.

Katoli ka crkva nije ni najve a ni najmanja od svih crkava u svijetu, ali je istinski tuma Božjeg i 'susovog nauka, navjestiteljica "van elja, moralna i hrabra vertikala u itavom svijetu.

Njezin vrhovni poglavar Sveti Otac Benedikt XV'. autoritet je ija se rije sluša i koji je vrlo rado vi ena osoba u itavom svijetu. Papa Benedikt XV'. stoluje u Vatikanu, a na elu Katoli ke crkve je od 19. travnja 2005. godine. Vrhovna uprava Katoli ke crkve je Sveta Stolica, na elu sa Svetim Ocem. Državni tajnik Svete Stolice je kardinal Tarciso Bertone i najbliži je Papin suradnik, koji zbog Papinih poodmaklih godina putuje po svijetu u njegovo ime.

Sveta Stolica u svijetu ima svoje apostolske nuncijate, pa tako i u Hrvatskoj. Novi nuncij u Republici Hrvatskoj je monsinjor Mario Roberto Cassari, koji je naslijedio monsinjora Francisca aviera ozana.

Nova biskupija i novi biskup U 2009. Katoli ka crkva u Hrvata ulazi s nekoliko novosti ili promjena u odnosu na po etak 2008. godine, jer je tijekom 2008. doživjela odre ene promjene.

Sveti Otac Benedikt XVI. upravlja Katoli kom crkvom

Kardinal Josip Bozani , na elu je hrvatske Katoli ke crkve

Odlukom Pape Benedikta XV'. od 18. lipnja 2008. godine osnovana je nova *akova ko - osje ka nadbiskupija ijim je nadbiskupom imenovan monsinjor Marin Sraki . U Zagreba koj nadbiskupiji imenovan je novi pomo ni biskup zagreba ki u osobi monsinjora 'vana Šaška.

Na elu Zagreba ke, naše nadbiskupije, je kardinal monsinjor osip Bozani , a uz Šaška pomo ni su biskupi msgr. Valentin Pozai i msgr.

Vlado Koši . Zaštitnik Zagreba ke nadbiskupije je sveti adislav kralj, a suzaštitnik sveti Florijan mu enik.

Varaždinskom biskupijom upravlja biskup msgr. osip Mrzljak. <eneralni vikar je msgr. 'van <odina, a tajnik msgr. +ntun Per i , obojica iz Me imurja. Zaštitnik Varaždinske biskupije je sveti Marko

Križev anin mu enik, a suzaštitnik blaženi +lojzije Stepinac mu enik.

Titular Varaždinske katedrale je Uznesenje Blažene Djevice Marije, a posvetilo se slavi 28. svibnja.

Logožar, Hoblaj i Moste ak me imurski su dekani Podru je Me imurja pripada Varaždinskoj biskupiji, a sastoji se od trideset župa podijeljenih u tri dekanata.

U Donjome imurski dekanat spadaju Donja Dubrava, Donji Vidovec (župnik i upravitelj vl . Mirko Pilaj), Kotoriba (vl . juban Škraba), Sveta Marija (vl . Pavao Marka ), <ori an (vl . Petar Majstorovi ), Draškovec (vl . Mato Voni ), Podturen (vl . osip Pivar), Sveti uar u Trnju (vl . Darko Kelemeni ), Ma-

la Subotica (vl . *uro Vukalovi ) i Dekanovec (vl . 'van Mikulan), te Prelog (župnik i donjome imurski dekan pre asni +ntun Hoblaj). akove ki dekanat pokriva župe Sveti Nikola biskup akovec (župnik i gvardijan p. Stanko Belobrajdi ), Sveti +ntun Padovanski akovec - ug (p. +ntun esenovi ), 'vanovec (vl . Danijel Bistrovi ), Belica (pre . Vinko Halovani ), Pribislavec (vl . Nikola Mikuli ), Strahoninec (vl . Branko Sajkovi ), Novo Selo na Dravi (vl . mr. osip ankovi ), Ma kovec (vl . osip Blažon) i Šenkovec (vl . Vladimir Kolari ), te Orehovica (župnik i donjome imurski dekan pre . Stjepan Moste ak). <ornjome imurski dekanat ima sjedište u Štrigovi, a na elu mu je štrigovski župnik msgr. eonard ogožar. Župe su Sveti Martin na Muri (vl . 'van Herceg), Mursko Središ e (vl . Tomislav +ntekolovi ), Vratišinec (vl . Pavao Mesari ), Macinec (vl . Stjepan Markuši ), Nedeliš e (vl . Nikola Samodol), <ornji Mihaljevec (vl . 'van Vugrin i ), Sveti uraj na Bregu (pre asni 'van Kozjak) i Selnica (vl . osip Horvat).

U odnosu na 2007. i dio 2008. godine, nove župnike dobile su župe Mursko Središ e, vl . Tomislav +ntekolovi , i Pribislavec, vl . Nikola Mikuli , koji su naslijedili mr. sc. Marija Kopjara i vl . 'vana Petera.

(S. Mesari )

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO POMURJE I ŽUPANIJSKI URED SV. KATARINE LENDAVA

Iseljeni Hrvati svoju vjeru nose sa sobom - Hrvati su iseljeni ki narod, ali, kamo god odu, svoju vjeru nose sa sobom, rekao je *anino Kutnjak, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Pomurje, nama najbliže uduge iseljenih Hrvata u endavi i okolici u susjednoj Sloveniji. Rekao je to u nedjelju 4. sije nja nakon mise na hrvatskom jeziku u crkvi sv.

Katarine u endavi. Misu na hrvatskom jeziku za sve naše iseljenike organizirali su Hrvatsko kulturno društvo Pomurje i Župnijski urad sv. Katarine endava, uz pomo gostiju iz župe Svetog Martina na Muri i tamošnjeg župnika 'vice Hercega te tri župna zbora, mješovitoga pjeva kog zbora, zbora mladih i

Vele asni Herceg predvodi misno slavlje dje jeg zbora uz pratnju tamburaša.

Uz vjernike, na misi i koncertu bio je i Franjo Makovec, na elnik op ine. Sva tri zbora pjevala su na misi,

17

a nakon mise održali su prigodan koncert. Uz lendavskog župnika, vjernike je na hrvatskom jeziku pozdravio i Franc Režonja, generalni

vikar Biskupije Murska Sobota, koja je susjedna biskupija s Varaždinskom biskupijom. On je vjernicima poru io da nas sve skupa spaja vjera u trojedinog Boga.

Te druge nedjelje po Boži u ve je postala tradicija da Hrvatsko kulturno društvo Pomurje organizira misu i koncert u lendavskoj župnoj crkvi na hrvatskom jeziku uz gostovanje župa iz Me imurja, rodnog kraja ve ine hrvatskih vjernika u endavi i okolici. Na taj se na in u to blagdansko vrijeme ro enja Kristova produbljuje vjera i povezuju ljudi razli itih nacionalnosti, jer su uz Hrvate na misi bili i njihovi prijatelji iz nove domovine Slovenije.

Svetu misu predvodio je vele asni 'van Herceg, župnik iz Svetog Martina na Muri, u zajedništvu s doma im župnikom vele asni Tomislavom Šantakom, generalnim vikarom Biskupije Murska Sobota monsinjorom Francom Režonjom, akonom ukom Rajfom, bogoslovom Kristijanom Stojkom te ministrantom eonom Rešetarom.

Vele asni Herceg je u propovijedi govorio o temi iz "van elja, da u po etku bijaše Rije i da je ta Rije Bog. - Koliko mi itamo Božju Rije i koliko živimo po toj Rije i, toliko smo blizu Bogu, istaknuo je predvoditelj misnog slavlja, te nastavio.

- Osim Božje Rije i, postoji i ljudska rije koja zna biti ohola, lažna, zavidna, koja nas želi odvojiti od Boga i od svoga bližnjeg. Važno je da naša ljudska rije ima temelj u Božjoj Rije i i zato je potrebno itati Sveto pismo, naglasio je vele asni Herceg. (sm, bmo)

Dijelovi zvijezda Nedavno je u londonskoj aukcijskoj ku i Christie’s prodan najve i plavi dijamant na svijetu koji ima 35,56 karata, za rekordnih 24,3 milijuna dolara. Plavi dijamant iz 17. stolje a je dio miraza Margarite Tereze prilikom zaruka za austrijskog cara eopolda '. Nakon princezine smrti 1673. godine, car eopold zadržao je miraz i prenio ga u nasljedstvo svojim potomcima. <odine 1722. došao je u posjed obitelji Wittelsbach, iz koje je potekla i austrougarska kraljica "lisabeth +malie "ugenie - Sissi, supruga Franza ozefa '. Dijamant je oduvijek bio i biti e simbol bogatstva, ljepote i uspješnosti. Oni koji su zaljubljenici u to drago kamenje, ljudi su koji imaju istan ani ukus i smisao za detalje. Stari <rci su npr. mislili da su dijamanti dijelovi zvijezda koje su pale na zemlju. Ono što ih ini posebnima je njihova rijetkost, trajnost i ljepota.

Sve te osobine, ponukale su ljude da izmisle - dijamantno pravilo.

Za razliku od zlatnog, koje kaže: “Postupaj s drugima onako kako želiš da oni postupaju s tobom”, dijamantno je zahtjevnije: “Postupaj s drugima onako kako ti njihova jedinstvenost nalaže da se s njima postupa!” Za ljude koji imaju velike potencijale, ali im nedostaje ugla enosti, znamo re i da su ‘nebrušeni dijamanti’,

Piše: vl . Antun Štefan no oni koji svoje živote podvrgnu Vrhunskom reza u, 'susu, i dosegnu kvalitetu života, oduševljavaju nas jer su postali jedinstveni i druge u inili takvima. Benjamin Disraeli je rekao da najve e dobro koje možemo u initi za drugoga nije da s njime podijelimo svoje bogatstvo, nego da mu otkrijemo njegovo. Zato su moje želje svima vama, dragi itatelji, da gledamo svijet o ima drugih, da ih uvamo kao dragocjenosti, kao dijelove zvijezda posute u našim životima. Želim vam da se prepustimo Vrhunskom majstoru života, 'susu, i budemo posebni, ljudi koji imaju istan ani ukus i smisao za detalje.

DUHOVNI VELIKAN

Antun, pustinjak 17. sije nja Sveti +ntun potje e iz Kome u srednjem "giptu. Rodio se oko 250. godine, u vrijeme kada je Crkva preživljavala veliko progonstvo od cara Decija. Vremenski nam je vrlo dalek, no njegova slava sve do danas nije potamnjela. edan je od najomiljenijih svetaca i poznat kao “zimski +ntun”. Njegovi roditelji su bili bogati i ugledni gra ani, nakon ije smrti je +ntun imao 18 godina

i ostao sam s vrlo mladom sestrom. Šest mjeseci nakon smrti roditelja +ntun je išao u dom <ospodnji, gdje je upravo itano "van elje kako je gospodin bogatašu rekao: “+ko želiš biti savršen, hajde prodaj sve što imaš i podaj siromasima pa do i i slijedi me i imat eš blago na nebu”. 'zašavši iz doma <ospodnjeg razdijeli je sve imanje siromasima, a sestru povjerio u djevoja ki dom.

Posvetio se asketskom životu. Posljednje godine života proveo je u borbi za pravovjerje protiv +rijeve krive nauke. Preminuo je 356. godine u starosti od 105 godina. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 13. sije nja Veronika, Radovan, Hilarije srijeda, 14. sije nja Feliks, Sre ko, Malahija etvrtak, 15. sije nja Pavao pustinjak, +nastazija petak, 16. sije nja Marcel, Oton, Mislav subota, 17. sije nja +ntun opat, Toni, Vojimil nedjelja, 18. sije nja Margareta, Biserka, Priska ponedjeljak, 19. sije nja Mario, Kanut, jiljana

RIJE I MUDRE “Tko ne ljubi ljubomorno, taj ne ljubi.”

(MK ',sm)

NOVI ŽIVOT SE RA A

18

13. sije nja 2009.

Željka Vugrinec (26) i Darko Ciglar (34) iz Ivanovca dobili su Lovru, ro enog 4. sije nja u 9,40 sati.

Boris (24) i Marija (25) Vukina iz akovca dobili su Tibora, ro enog 5. sije nja u 7,15 sati.

Tomislav (27) i Ines (20) urila iz KurĹĄanca dobili su Tina, ro enog 22. prosinca u 16,30 sati.

Ivica (30) i Erika (24) Sklepi iz Prekope dobili su Anabelu, ro enu 31. prosinca u 20 sati.

SaĹĄa Brodar (23) i Ana BalaĹži (21) iz Peklenice dobili su Emu, ro enu 1. sije nja u 12,30 sati. Po bebu je doĹĄla i kuma Andrijana.

SaĹĄa (29) i Ivana (22) KaniĹžaj iz Svete Marije dobili su Davida, ro enog 5. sije nja u 2,05 sati. Imaju i Patrika (2).

SiniĹĄa (38) i Petra (33) Tkalec iz Murskog SrediĹĄ a dobili su Doru, ro enu 29. prosinca u 11,45 sati.

Zdenko (26) i Marija (27) Ignac iz Trnovca dobili su Leonarda, ro enog 4. sije nja u 22,30 sati. Imaju i Antoniju (7) i Vesnu (5).

Mladen Horvat (32) i Suzana OrĹĄuĹĄ (31) iz Sitnica dobili su Aleksandru, ro enu 3. sije nja u 23,10 sati. Imaju i Miljenka (14), Maju (11), Darija (10), Denisa (9) i Savu (4).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek

Slobodan Bogdan (32) i Suzana Balog (29) iz Paraga dobili su Martinu, ro enu 9. studenog u 8,53 sati.

Goran OrĹĄoĹĄ (23) i Jasmina Bogdan (20) iz Podturna dobili su Gabrijelu, ro enu 6. sije nja u 9,50 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M"*'MURSK'H N 'N+. Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

Oliver i gosti za Valentinovo u akovcu Nakon prošlogodišnjeg sjajnog koncerta Olivera Dragojevi a za Valentinovo, “tradicija” se nastavlja i ove godine. Kako su nam rekli ove godine koncert e biti još spektakularniji, jer u subotu 14. velja e u dvorani Graditeljske škole u akovcu uz Olivera nastupiti e i njegovi gosti. Više na str. priloga MEDIA. Koncert medijski pokrivaju Me imurske Novine.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

2

ME\IMURSKE NOVINE 13. sije nja 2009.

RAZGOVOR s Miroslavom Gaki em, pomalo neobi nim ali zanimljivim piscem

Puno je teže nasmijati ljude nego ih rasplakati Miroslav Gaki , profesor sociologije, pisac, urednik ( asopisa za kulturu AKO i gradske biblioteke Insula) te knjižni ar u akove koj Gimnaziji, interesantna je li nost me imurske spisateljske scene.

Ovaj pomalo neobi an i prili no zanimljiv pisac, uvijek s dobrom dozom humora, do sad je objavio pet knjiga: “32 pogleda na smiješno” (‘96.), “Vrhunci sezone” (‘98.), “Rasprodaja rije i” (‘02.), “040” (‘05.) i, posljednju, “Kradljivci bicikla” (‘08.) u kojima je otkrivao svoje poglede na svijet, sve svoje male radosti i velike istine. U iš ekivanju njegovoga prvog romana porazgovarali smo s njim kako bismo otkrili neke još nam nepoznate dijelove njegove li nosti.

• Prošle ste godine izdali svoju petu knjigu “Kradljivci bicikla”, koja je od svih Vaših dosadašnjih izdanja najbolje primljena.

— Moja prva knjiga izašla je ‘96. godine, peta je izašla prošle godine. Mislim da je to solidan tempo s obzirom na to da nisam profesionalni pisac, ali mislim da sam se s ovom posljednjom knjigom kona no odvažio i sam sebe smatrati piscem ili književnikom, kako god ho ete. Ugodno sam iznena en kako je knjiga primljena.

Ona je skoro pa rasprodana jer mi je ostao još veoma mali broj primjeraka, a to je i pokazatelj itanosti s kojom mogu biti samo zadovoljan.

• Rekli ste da se kona no smatrate književnikom, zna i li to da ste otkrili formulu koja ini dobrog pisca?

— Kao i za svaki drugi posao, potrebno je više stvari, ali obi no postoji jedna klju na koja de inira taj posao. Mislim da je za pisca klju na stvar sposobnost da se odvoji od svakodnevice i da na e izi ki i psihi ki prostor za stvaranje. Nekad je to i muka. Loša strana je da se odvojite i od svojih bližnjih. Pisanje je jedan vrlo individualni, samotni ki posao.

• Vaše knjige odlikuje humor. Koliko je zapravo teško biti smiješan i humorom zabaviti ljude? Je li to nešto s ime se ovjek ra a ili ga je mogu e radom razviti?

— Dobro da su to rekli mnogi pametniji prije mene, puno je teže nasmijati ljude nego ih rasplakati. Ako ih želite rasplakati, morate samo ciljati na nekoliko bazi nih emocija. Znamo da e se rasplakati ako se piše o bolesnom djetetu, o tome kako je netko umro, teške životne situacije ... A humor je nešto što je od skupine do skupine teško uhvatiti. To je nešto s ime se ovjek ra a, ali se mora dalje njegovati. ovjek mora imati svoj pogled na svijet i tada ne dozvoliti da se ta iskra ugasi.

O vlastitim se manama ne govori • Kako se nosite s kritikom?

— Generalno je takva stvar da sam dobio ve inom dobre kritike. Ne mislim

pod tim da netko ne misli možda loše o mojim knjigama ili da nema argumenata da napiše kritiku, nego da kod nas ljudi uop e ne žele pisati loše kritike. To je stvar i u ostatku države. Svi uvijek kalkuliraju kad e tko kome trebati za neku uslugu i ispada smiješna situacija da je sve što se u Hrvatskoj napravi dobro. Rijetko iza e loša kritika. Ja sam osobno imao jednu lošu kritiku, nakon druge knjige, i ona je izašla u asopisu “Ako” u kojem sam ja sad urednik.

Tada je Zoran Mašovi bio urednik i on me pitao namjeravam li i dalje nastaviti pisati za asopis. A ja sam odgovorio da, naravno, ho u. Ne mora svatko misliti dobro o tome što ja pišem. Neke su zamjerke bile potpuno neosnovane, ali bilo je nekoliko stvari koje su bile dobro uo ene. Nisu bile napravljene onoliko dobro kao što su mogle biti, zato se nemam zašto ljutiti.

• Što smatrate svojim najve im dostignu em do sad?

— Nikad si nisam postavljao velike ciljeve desetlje a ili petoljetke ili kako god ve . Nekako obi no radim stvari koje su mi u tom trenutku zanimljive, ali generalno uvijek ho u napraviti ispravnu stvar. To mi je kao neki moto. Smatram svojim dostignu em kada se zbilja tako ponašam i to radim. Nisam ambiciozan toliko da bih si zacrtao da moram postati direktor ne eg do tog vremena ili zaraditi toliko novca.

Zapravo ni ne mogu re i koja su moja najve a dostignu a.

• Koja je Vaša najizraženija mana?

— Mislim da to nije pametno govoriti (smijeh). Naravno da ih ima, ali nikad nije dobro svojevoljno otkrivati vlastite nedostatke. To je moj stav.

• Koja je najvažnija lekcija koju Vas je život nau io?

— Nije ovo pesimisti no, ali tu moram re i - da ne emo ništa nau iti. Mislim, ovjek puno toga nau i, ali odgovori na neka klju na pitanja ve su davno odgonetnuti.

Znamo kad je svemir nastao, kako je po eo život na Zemlji, zna se evolucija ... ali ljudi nisu zadovoljni s tim odgovorima. I kad imamo odgovore, ni onda nismo zadovoljni, što nas onda život može nau iti?

Svi dobivamo iste lekcije, ali ih ne primamo na isti na in. Puno toga ovisi o onome što ve imamo u glavi. Ima ona knjiga Roberta Fulghuma ‘Sve što trebam znati o životu nau io sam još u vrti u’, koja mi nije baš sjela kad sam je prvi put itao, ali možda ovjek ima pravo. Možda ipak u najranijoj dobi sami sebi složimo neke odgovore po kojima dalje samo vozimo.

Uvijek treba probati nove mogu nosti • Kad biste dobili priliku iznova zapo eti svoju spisateljsku karijeru, što biste promijenili?

— Ne razumijem ljude koji kažu da bi, kad bi dobili priliku ponovno nešto

Miroslav Gaki , profesor sociologije i pisac, ne voli samovoljno otkrivati vlastite mane proživjeti, napravili sve isto. To je velik nedostatak mašte. Uvijek treba probati nove mogu nosti i ne zatvarati se drugim mogu nostima koje bi isto možda bile dobre. Zato, kad bih sad dobio priliku po eti iznova, nadam se da bi mi se doga ale neke druge stvari koje bi me vodile u drugim smjerovima. Znam da bih više radio na svojim tekstovima, ali u duhu teorije “najbolje je neprijatelj dobrog”, iji sam pobornik. To zna i da ne kužim perfekcioniste koji žele nešto napraviti sto posto.

Nikad ne možeš napraviti sto posto, jer nikad nije dovoljno dobro. Mislim da ga, kad je ovjek generalno zadovoljan tekstom, mora pustiti u život, a ne ga deset puta mijenjati i prepravljati, jer se onda izgubi osnovna nit vodilja. Me utim, ja sam, recimo, neke svoje tekstove pustio i nisam ih do kraja dotjerao, što mi je sada žao. To posebno vrijedi za prvu i drugu knjigu i mislim da bih u njima neke re enice ipak više ‘ispolirao’ i dotjerao.

• Možda se ne možete vratiti u prošlost, ali možete dotjerati re enice u svojoj idu oj knjizi. Na emu sada radite?

— Dosta me ljudi pita kad e moj roman. Ina e nikad nisam mislio pisati

roman, jer ne smatram da je to dokaz neke uspješnosti. Ali su me svi ti upiti po eli kopkati i sada sigurno znam da u ga napisati. U glavi sam si posložio koncept kakav bih želio da taj roman bude, ak znam da e se zvati ‘Taktovi užitka’ i to u sada kroz 2009. i 2010. pisati. Tu ne mislim žuriti.

• O emu ovaj put pišete?

— Roman e biti postmodernisti ki, nešto u stilu Itala Calvina i ‘Kad jedne zimske no i neki putnik’. Kad radnja krene, esto e se mijenjati diskursi, a ono što e biti poveznica izme u poglavlja jest da u stvarno nastojati biti duhovit, bez obzira koji to god žanr ili rakurs bio. Zna i, ako se nekome pojedini žanr ne dopadne, da svejedno bude smiješno i zabavno pa da se nastavi itati.

• Osim pisanja, ime ete se još u ovoj godini baviti?

— Mislim puno raditi kroz zimu, a onda kad do e toplije vrijeme putovati i možda ak pisati putopise koji su dosta ve izumrli žanr. A opet nemam neke velike planove. Neka me život ugodno iznenadi. To je moj plan i moja nada. (mn)

PREDSTAVLJENA KNJIGA Božidara Glavine “Komu to fti eki popevljeju?”

Komi ne slike lokalne svakodnevnice

Božidar Glavina predstavio je svoju posljednju objavljenu knjigu “Komu to fti eki popevljeju?”

Preloški pisac te voditelj i jedan od osniva a kazališne udruge “Prilo ka amaterska scena” Božidar Glavina predstavio je u Vatrogasnom domu u Prelogu svoju posljednju objavljenu knjigu “Komu to fti eki popevljeju?”

Knjigu ine etiri dramska teksta posve uronjena u našu lokalnu svakodnevicu. To su etiri komedije odnosa nazvane: Svinja, Regija, De ki i ona po kojoj je i sama knjiga dobila naziv.

Glavinine “fti eke” predstaviti je došao i dr. Stjepan Hranjec koji o pisanju ovog autora kaže: - Glavina ima smisao za stvaranje komi nih situacija,

pri emu se potvrdio kao izvrstan poznavatelj psihologije me imurske svakodnevnice, svih njenih aktera, sitnih podmetanja i nadmudrivanja. Izraz mu karakterizira obilje govornih fraza te je ve na tom jezi nom planu njegova zbirka nesumnjiva vrijednost. Vrlo uspjelo postavlja komi ne odnose koje u ve ini poantira anegdotski, dakle, znatno je uspjeliji u iksiranju komi nih situacija nego u njihovom razrješavanju. ... U svemu su tekstovi Božidara Glavine dragocjenost jer ne samo što ublažuju autorsku ‘sušu’ u dramskom izrazu na današnjoj me imurskoj spisateljskoj

sceni, nego što i dopadljivim jezikom i situacijama aktualiziraju naše današnje komi ne, a zapravo žalobne zgode.

Božidar Glavina je do sad objavio dramu na standardnom jeziku “Ostanimo neprimije eni”, zbirku pjesama na kajkavskom “Herbija i druge falinge” i zbirku igrokaza “Kaj se tu ima za re i”, isto na dijalektu. Redovno sa svojim tekstovima sudjeluje na smotrama kazališnih amatera Me imurske županije, a njegovi su igrokazi izvedeni i na državnim susretima. lan je Književnog kruga Prelog, u ijim publikacijama tako er objavljuje.

3

13. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

AKTUALNE IZLOŽBE

ZA KRAJ GODINE koncertna miniturneja

Me imurske i varaždinske glazbenice oduševile publiku Kraj godine u našim krajevima obilježio je jedinstven glazbeni doga aj - boži na koncertna miniturneja pod nazivom “Boži na ve er“.

U sklopu turneje koncerata, koji su 26. prosinca održani u crkvi Majke Snježne u Trnovcu kraj Varaždina i 28. prosinca u crkvi Sv. Antuna Padovanskog na akove kom Jugu, nastupile su izuzetne mlade umjetnice: Janja Vukina - Fu ko iz akovca - sopran, Sofija Cingula iz Varaždina - alt, Božica Tu an iz Trnovca - orgulje i Dorotea Boži iz Ivanovca - violina.

Sve izvo a ice odredom pro esorice su i pro esionalke u

svojim zvanjima, što se i te kako ulo u njihovom nastupu, jer tolika koncentracija kvalitete interpretacije i umjetni kog doživljaja rijetko se vi a na našem prostoru. Vrijednost koncerata još je ve a znamo li da su izvo a i iz našeg podneblja koje ih je do sada nepravedno zapostavljalo u dosadašnjem op em angažmanu.

Oduševljenje prisutnih osje alo se u svakom pljesku.

Na programu koncerata našla su se djela boži nog i prigodnog duha koje su razni skladatelji, kao što su Vivaldi, Bach, Schubert, Zajca, Händl i Reger, skladali na ve u slavu Božju. Na repertoaru su se

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec - izložba “Novac novog vijeka iz fundusa Muzeja Me imurja”. Rije je o prvoj izložbi arheologinje Branke Marciuš, kustosice Arheološkog odjela Muzeja Me imurja akovec. U prostoru Izložbenog salona bit e izložen novac iz razdoblja od druge polovice 15. do prve polovice 20. stolje a.

Zgrada Scheier - izložba “Novinska fotogra ja Me imurja 3.”. Na izložbi se predstavljaju doma i fotoreporteri: Zlatko Vrzan (Me imurske novine, Vjesnik), Vjeran Žganec - Rogulja (Ve ernji list) i Milivoj Kuhar (Ve ernji list). Izloženo je preko 40 svojih radova, nastalih u protekloj godini, na podru ju Me imurske županije. Fotogra je obuhva aju teme iz poli ke, sporta, umjetnos , crne kronike ...

HRVATSKO kulturno društvo Me imurje u Ljubljani

Tamburaši na zahtjev lanova morali uvježbati pjesmu “Kauboj se ženi” Hrvatsko kulturno društvo Me imurje Ljubljana koje okuplja Me imurce u glavnom gradu Slovenije obradovalo je svoje lanove i prijatelje izdanjem 14. broja “Pušleka”, novina koje izlaze periodi no i u kojem se sažimaju sve aktivnosti društva. Tako se u boži nom broju 2008. godine opisuje put lanova društva u Hrvatsko zagorje i Me imurje za Martinje.

Uz posjet kuburašima u Višnjici, razgledana je i Lepoglava i sve je završilo u vinskoj kleti Danice i Borisa Novaka u Štrigovi.

Organizirana je i Me imurska no u pivnici Kratochwil u Ljubljani, uz 400 darova na tomboli, te proslavljeno 15 godina osnutka društva. Ove godine organizirane su i izložbe karikatura Darka Šarca i slika Zdravka *ereka, istaknuta aktivnost dramske sekcije društva koja djeluje dvanaest godina, te mješovitoga pjeva kog zbora “Katruže” koji djeluje 10 godina.

Tamburaška sekcija pak je uz me imurske pjesme morala na zahtjev svojih lanova uvježbati i pjesmu “Kauboj se ženi”, koja je jedno vrijeme bila jako popularna u Me imurju. Uz to, u društvu djeluje skupina za ru ne radove, zatim skupina koja sebe naziva Me imurska joga, a koja se bavi jogom, a uskoro i Likovna grupa.

Tu je i nezaobilazna kugla ka sekcija, nogometna sekcija, te dje ja plesna skupina Žabice.

Sekcija mladih je na acebooku otvorila portal Mladi Me imurci na kojem se dogovara o akcijama.

našle i boži ne narodne skladbe ijoj su se izvedbi priklju ili i posjetitelji koncerta. Nakon prekra-

snoga završnog koncerta u akovcu svi posjetitelji bili su pozvani na kratko druženje uz okrjepu

u ašici toplog vina, aja ili kave, gdje su mogli podijeliti dojmove i pozdraviti izvo a e. (D. Fu ko)

Pinkleci izvode “Perikla”

“Lijepom našom” u Prelogu Televizijska emisija “Lijepom našom” u etvrtak 15. sije nja gostuje u Prelogu. Snimanje emisije po inje u 19 sati, u sportskoj dvorani.

Tradicionalne pjesme i plesove izvest e KU “Selja ka sloga” iz Preloga, KUU “Zvon” iz Male Subotice, KUD Kotoriba i KUU Zasadbreg. Gostovat e i Teta Liza, što samostalno, što u duetu s Vladimirom Ko išem Zecom, zatim Mirko Švenda – Žiga sa svojim Bandistima, Lidija Bajuk i Marija Tuksar, Blanka Tkal i Bre-

Na koncertima u akovcu i Trnovcu nastupile su glazbenice Janja Vukina - Fu ko, Sofija Cingula, Božica Tu an i Dorotea Boži

CENTAR ZA KULTURU, 21. i 28. sije nja u 19,30 sati

Na Poslovnom klubu koji je tek zapo eo s djelovanjem raspravlja se pak o gospodarstvu.

Plan aktivnosti za 2009. godinu je obiman, sve sekcije društva radit e cijelu godinu osim u srpnju i kolovozu, za kad se planiraju godišnji odmori. Planirano je mnoštvo priredaba, prva ve za Valentinovo. Priredba se planira i za maj in dan, ali i nastup Dramske družine u Prelogu, predavanje o povijesti Zrinskih i njihovom zna aju za Europu, nastup dje je plesne skupine i pjeva kog zbora u Ljubljani i drugim mjestima.

U listopadu je predvi en susret do osam kulturno - umjetni kih društava iz Me imurja u Cankarjevom domu u Ljubljani pod nazivom Me imurje v Ljubljani.

Izlet za Martinje bit e organiziran u Slavoniji ili Podravini, a tradicionalna Me imurska no ponovno e okupiti mnoštvo Me imuraca u Ljubljani. Planira se i koncert Žige i Bandista negdje u prosincu. (JŠ)

glec, *uka ai , Barbara Othman, Podravski mužikaši, Adam Kon i , Željko Sesve an, Emina Brki , Zvonimir Dravec, Gusti Draksar, Tamburaški sastav Frankopani, Me imurski biseri i drugi.

Ulaznice za snimanje mogu se kupiti po cijeni od 30 kuna, u pizzeriji Ro-Sa, mjenja nici Glavina, kavani opera u Donjoj Dubravi, u pizzeriji *ani u Kotoribi, restoranu Fortuna u Maloj Subotici, Turisti kom uredu u akovcu i drugdje. U prodaji je tisu u karata.

(D.Mihoci)

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba najnovijih videoradova, slika, grafika i crteža Bojana Miljan i a. Miljan i je 2003. godine diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnos u Zagrebu, a iste se godine po inje bavi pedagoškim radom u Školi za dizajn, teks l i odje u u Varaždinu. Od 2006. godine radi kao profesor likovne umjetnos u Glazbenoj školi u Varaždinu i kao suradnik na stru nom studiju Mul medija, oblikovanje i primjena na Veleu ilištu u Varaždinu.

Kazališna družina gPinklec h pred doma om e publikom u dvorani Centra za kulturu u srijedu 21. i 28. sije nja s po etkom u 19,30 sati odigrati gPerikla h.

Igrano - lutkarska predstava ra ena je prema komediji gPeriklo h Williama Shakespearea iz 1609. godine, redatelj i dramaturg i ovaj je put Romano Bogdan. Ova tragikomi na pri a u pet inova

razotkriva muško - ženske odnose u nizu komi nih situacija te nudi suze i smijeh, intrige i smrt, vjen anja, brodolome i oluje, viteške igre, obilje smijeha i dobru glazbu.

Uloge: Mario Jakši (Periklo); Igor Baksa (Gower); Karolina Horvat (Marina); Davor Dokleja (Antioh, Ribar 2, Sluga 2, Lizimah); Alen Barbi (Simonid, Leonin, Ribar 3);

Mario Zelenbaba (Cerimon, Svodnik, Mornar 2); Tasjenka Štrek (Svodnica, Likorida, Dijana); Jelena Vugrinec - Dokleja (Taida); Bruno Kontrec (Klin, Ribar 1, Helikan, Sluga 1, Mornar 1).

Oblikovanje rasvjete: Neven Taradi; kostimografkinja: Melita Kukec; scenogra : Romano Bogdan; glazba: Greendwar ; izrada lutaka: Jelena Vugrinec - Dokleja.

Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba povodom 500. obljetnice ro enja Petra Zorani a. Izložba je organizirana s ciljem da se obilježi obljetnica hrvatskoga književnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planine”, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zorani em u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug.

Galerija Sabol - stalnu postavu prizna h hrvatskih slikara možete pogleda u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže.

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja mo va, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

PRELOG – Riblji restoran Prelog izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih mo va i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta , Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao Ružman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari , Julija Weber i Željko Petkovi .

DJE JI VRTI “ FIJOLICA”u preloškom Domu za starije i nemo ne osobe “Mesmar”

Izveli glazbeno - scenski prikaz “Isus dolazi bez kucanja” Na blagdan Sveta tri kralja, u utorak 6. sije nja, polaznici Dje jeg vrti a “Fijolica” posjetili su šti enike Doma za starije i nemo ne “Mesmar” u Prelogu.

Uprili ili su im lijep glazbeno - scenski igrokaz “Isus dolazi bez kucanja”.

Korisnici Doma, pjevaju i boži ne pjesme, oduševljeno su se prisjetili dana dok su i sami bili djeca, kitili bor, spavali na slamici, igrali se s kocenjem i bebicama od krplja, išli pješice na polno ku, obla ili “svetešnju opravu”. Pjesma, ples, stisak ruke, osmijeh i

suze ispreplitali su se kao mreža u susretu starijih i mla ih. U ovo još uvijek vrijeme darivanja odgojiteljice i djeca poklonili su sebe i svoje vrijeme starijim osobama te tako pokazali da su stari naši bližnji koji i te kako zavrje uju svu našu ljubav i pažnju.

(D.Mihoci)

Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izložba slika Ljube Laha. Izložba jednog od najpozna jih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu života, predstavlja njegova nova djela.

Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, školovanje siromašnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu školu njema kog jezika. Izložba se može pogleda do 10 sije nja.

Pizzerija RO-SA – Izložba pod nazivom “Dvanaest autora”. Blagdansku izložbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlažu Jurica Varga iz Varaždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Šalari i Franjo Ružman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlažu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnski” iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. Ružman, M. Kristovi , Š. Vuli i S. Ivaniš.

4

ME\IMURSKE NOVINE 13. sije nja 2009.

Dobre vibracije ...

Hm, tko bi rekao da e mi prvi dani nove 2009. godine tako lijepo po eti. Kao rijetko koja minula, makar je bilo zaista sjajnih “ulazaka” ve 1. 1. u neke prijašnje Nove koji ostaju u sje anju zauvijek... Tu ne mislim na aktualnu pomodnost ne samo kad je u pitanju do ek, nego i obi ni izlazak: “pij, pij, pij dok ne pogineš”. ujem da je u mojoj neposrednoj okolini bilo i toga, he, he...

“Zloupotrijebit” u naslov Vannine pjesme koji kaže “Daj mi barem jedan dobar razlog” za moje dobro raspoloženje u trenutku kad svi govore o recesiji, ratu u Gazi, plinskoj krizi koja se odvija u filmskom stilu nekakvog špijunskog trilera, sije anjskoj financijskoj “stisci”, o tome zašto više ne možemo jesti riški kruh i šopingirati nedjeljom, kao i mojim dilemama, zapravo zabrinutosti ho e li mi se možda “isplatiti” potpisivanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju s obzirom “na godine” i na posljetku posljedicama prosina kog hedonizma koja su kulminirale onim o emu sam, baš kad je stigla “ponuda” iz HZZO-a, intenzivno razmišljao - “boleštinom”, nadam se ipak samo u vidu prehlade, tj., temperature, kašljanja, grlobolje i kljukanja ajevima od kamilice, tabletama, vitaminima.

Me utim, upravo su boleština, grlobolja, kašalj, tempe-

Piše: Dejan Zrna

ratura itd., tj. “prikovanost” za krevet, a tad se podrazumijeva i za “komp”, a bogami i za “ ejs”, te naravno “Jeremije” “s druge strane žice” pridonijeli za moje dobre vibracije i osje aj otprilike na na in kak to veli Mile na po etku dobro poznate pjesme mojeg omiljenog Hladnog piva: Da sam prazan list, potpuno ist, koristio bih puno, puno deblji kist, i samo jarke i šarene boje da napišem ime – moje i tvoje... Kulminacija pak ide otprilike ovako: riskirao bih svaki pokušaj, da zadržim taj osje aj... Samo za taj osje aj, samo za taj osje aj... jeeee...

Mislim da vam je sve jasno, neeee...? Uvjeren sam i “Jeremiji” ... makar mi Alan Ford nikad nije bio moram se popljuvat - “ja a strana”...

Jedna narodna poslovica pak kaže: Svako zlo za neko dobro. Je li to zaista tako!?

Zašto sam ja bolja od svih vozila koja odlaze na Mars Piše: Maja Novosel Nedavno sam naletjela na zbilja zanimljiv lanak o vozilima koja NASA šalje na Mars. Tema možda zvu i udno za Me imurske novine, ali kako vrijeme pokazuje, takva je ve ina ovih mojih komentara. Uglavnom, jedno od vozila na Marsu je pronašlo led.

Upravo tako, u bespu ima svemira, milijune i milijune kilometara udaljeno od nas, voda se smrzava. Jupi!

E sad, možda nema mnogo stvari u kojima sam ja jako dobra: klizanju, jedrenju (nikad nisam bila, ali sam prili no sigurna)... i ima tu još toga za pobrojiti. No ak i s ovim manama mogu ponosno objaviti da sam ja, baš kao i vi, u svakom smislu superiornija vozilima koja su sletjela na Mars.

Izgledom: no, dobro, muški se baš i ne trgaju za moj broj mobitela. Ali kad se bar malo potrudim srediti, izgledam bolje od ove stvari i dok imam najbolji dan. Mislim, to vozilo ima jednu veliku tanku metalnu ruku/polugu, dok ja imam dvije normalne ljudske ruke, koje mogu puno bolje baratati s ve inom stvari od te metalne gluposti.

Tehnološki: NASA bi htjela da povjerujemo da su ova vozila udo znanosti samo zato što ih možemo nekud poslati, komunicirati s njima na daljinu, zato što mogu skupljati uzorke i slati nam slike od nekud. Ne bih im htjela baš kvariti zabavu, ali jedan dan sam išla u du an i zaboravila po što sam išla, pa sam nazvala doma da bi mi ponovili narudžbu (primjer komunikacije na daljinu) i vratila se ku i sa svime što su mi rekli (primjer sakupljanja uzoraka). I napravila sam sve to za manje od 420 milijuna dolara.

Dobro, možda Mars je malo dalje, ali princip je isti. Dajte mi mobitel s kamerom i ja mogu raditi iste stvari k’o i to vozilo.

Mogu nost preživljavanja u svemiru: dobro, pametnjakovi i iz NASA-e, tu me imate. Da, vjerojatno bih se u roku od odmah smrznula i eksplodirala zbog pritiska ili nešto sli no. (Digresija: Iako Christopher Lambert, kao i svi koji su radili na filmu Fortress 2, o ito nisu uli za ovo. Znate onu scenu gdje Christophera negativci izbace u svemir, a on duboko udahne, zaleti se u svemir i prsnim plivanjem otpliva do drugog ulaza u svemirsku stanicu...

Ne znate? Onda trk u videoteku!)

Ali da vas ja pitam, što je skuplje?

Svemirsko vozilo vrijedno 420 milijuna dolara ili jedno pišljivo svemirsko odijelo i nekoliko boca s tabletama kisika?

Mislim da je ovo dovoljno dokaza da sam puno bolja od bilo kojeg Marsovog vozila i puno je tinija. Ako netko ima tele onski broj ili vezu u NASA-i, slobodno ih o ovome obavijestite u moje ime.

Ne bih se bunila zbog odlaska na Mars, ionako nam ovdje na Zemlji kriza predstoji...

Uz dirigiranje Branimira Magdaleni a izveden je program blagdanskih pjesama

KONCERT Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” Nedeliš e

Publika ispunila sva slobodna mjesta Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliš e krajem prosinca održao je ve tradicionalni boži ni koncert u Sportsko - gimnasti kom centru “Aton” u kojem je oko 1.500 posjetitelja svih uzrasta ispunilo svako slobodno mjesto.

Uz vrhunsko dirigiranje voditelja zbora Branimira Magdaleni a, izveden je program blagdanskih pjesama, me u kojima su bila djela G. F. Händela, J. S. Bacha, T. Arbeaua, Lewisa H. Rednera, A. Adama te F. Grubera. Dakako, na

repertoaru su se našli i hrvatski i me imurski boži ni napjevi. Osim pjeva a zbora “Josip Vrhovski”, u programu je sudjelovao Tamburaški orkestar “Josip Vrhovski” pod ravnanjem Miroslava Novaka, Guda ki sastav pod ravnanjem Borisa Novaka te Puha ki sastav pod ravnanjem Dragana Logožara.

Posjetitelji su mogli uživati i u solo te kombiniranim nastupima solista. Od mladog baritona Igora Bistrovi a, sopranistice Nadie Bi-

strovi , do pravog iznena enja altistice Rade Magi , sopranistice Ivane Tkalec, mezzosopranistice Katarine Toplek te tenora Gorana Ša ari a. Na harfi je bila Tajana Vukeli , na klaviru Maja Magdaleni , Tomislav Cvrtila na orguljama te Goran Vidovi na udaraljkama.

Nastupile su i u enice baleta pod vodstvom Natalyje Nikitine, dok je vrhunsku scenografiju uredio Veljko Posavec. Za tekst kon eranse i kon eransu zaslužne su Ljerka Tkal ec i Barbara Rocco.

Ovim koncertom pjeva ki je zbor obilježio uspješnu godinu koja je iza njih. Niz uspješnih nastupa i osvojenih nagrada te puna dvorana Atona na prošlotjednom koncertu govori koliko je ovaj zbor izuzetan. Zboru, iji je cilj poticanje i unaprje ivanje kulture i o uvanje etnobaštine na podru ju op ine Nedeliš e i Me imurske županije, predstoje daljnje aktivnosti i, nadamo se, još mnogo osvojenih nagrada.

(H. Ze ar)

2008. godine ro ena djeca sa svojim roditeljima

OP INA ŠTRIGOVA za svoje nove gra ane organizirala koncert

Donacija za 23 djece ro ene prošle godine Turisti ka zajednica i Op ina Štrigova u nedjelju prije Nove godine su organizirali boži no novogodišnji koncert na kojem su i predstavljena djeca s podru ja op ine i župe Štrigova, ro ena u 2008. godinu.

Pred publiku u štrigovskoj sportskoj dvorani roditelji su donijeli 23 djece, koje je Op ina nagradila s 200 kuna, kao znak pažnje i male pomo i, a roditeljima ih je uru ila Danica Rojko, zamjenica op inskog na elnika Štrigove.

U 2008. godini ro eni su Jamie Noa Bratjanš ak, Tom Dvanajš ak i Ana Šinko iz Grabrovnika, Jan Belovi Novak i Alex Faj ar iz Jalšovca, Emili Puklavec iz Prekope, Leon Kocen i Teo Zorec iz Robadja, Ira Pristav i Tin Žižek iz Stanetinca,

Pavla Kocen, Filip Kolmani , Dorian Kosi i Lana Murši iz Svetog Urbana, Matija Domini i Zara P ei er iz Štrigove, Nikola Kova i , Ines Novak, Leon Novak, Martina Sobo an i Magdalena Vukovi iz Železne Gore, Valentino Kocen iz Leskovca te Lucija Žibek iz Vugrišinca.

U bogatom kulturno - umjetni kom i zabavnom programu nastupili su doma i zabavlja i: Stari muzikaši, Štrigovske mažoretkinje, mladi pjeva i Matej, Manuel, Ines Sandra, Katja, Mikeci (Rahela, Rok, Ra ael i Josip), pjeva ki zbor Osnovne škole Štrigova i Pjeva ki zbor Podru ne škole Stanetinec. itav program realizirao je Josip Mikec, predsjednik TZ-a op ine Štrigova.

(S. Mesari )

Najbolji nastup imao je školski zbor

5

13. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Kroz zanimljiv i bogat privatni život vi biste ovih dana mogli na vrlo dubok na in osje što je to uvažavanje, tolerancija i ravnopravnost, a sve u odnosu s voljenom osobom. Postat ete par koji je drugima primjer suvremenog, civilizacijski zrelog odnosa. Kod drugih bi se to moglo manifes ra tako da bez zadrške pomažu jedno drugom, te da na taj na in prodube svoju vezu.

Oni koji su još sami imaju sve šanse da na jednak na in (kroz pomaganje nekome) steknu novog prijatelja (prijateljicu). Vaša spremnost za rad, djelovanje i napredak bit e neupitna. No koliko ete predano i naivno radi , toliko ete po e primje iva da vam nedostaje energije, pa e vam za svaki zadatak treba dva put više napora nego ina e.

VAGA (24.9.-23.10.)

Izuzetan splet okolnos u nekom zabavnom društvu u init e da budete vrlo skloni zaljubljivanju ili da ve postoje em partneru (partnerici) izrazite ljubav na vrlo roman an na in. Dani e bi zapam eni po tome, a vi prili no sretni. Upravo e vam ljubavni život bi onaj ven l kroz koji ete prazniti frustracije koje dolaze iz ostalih podru ja života. Zato se i fokusirajte na privatnost jer vam je ona trenutno najbolje aspek rana.

Još ste pomalo u out-u što se posla e, a možda je tako i bolje. Dani su savršeni za polako planiranje budu ih poslovnih poteza, pa ako ste u mogu nos , gradite svoju strategiju poslovanja u glavi i na papiru.

Neki konkretniji potezi pri ekat e još neko vrijeme.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Koliko god se vi trudili, ne ete biti ispravno shva eni, ili se ne ete ponašati onako kako treba. Neravnotežu u osobnim odnosima ovih ete dana prili no jasno osje na polju emocija. Nezadovoljstvo e kulminira ili ete bi potpuno ravnodušni, što je možda još gore. Ono što vam je dobro, to je vaša sposobnost uzdizanja iznad problema, pa biste možda nekim lozofskim stavom ili sli nim objašnjenjem mogli ublaži prazninu izme u vas i partnera (partnerice). Ako u tom ne uspijete, budite maksimalno strpljivi i tolerantni. Ako ste planirali uspostavi suradnju s inozemstvom ili upu zahtjev za s pendiju (ili sli no), ovih dana po et ete poduzima konkretne korake povezane s m. Neki bi ve mogli pakira kofere.

Kona no ulazite u stabilnije privatno razdoblje, a i posljednja prepreka za to, maknula se. Zato ete ovih dana vidno poboljšati svoj odnos, a i voljenoj osobi bit e jako drago što je tako. Bit ete fer jedno prema drugome i bez zadrške proanalizirati što je bilo to što vas je do sada smetalo. Tako er, ako pod navalom pozitivnih emocija ne budete imali potrebu popri ati o prošlosti, ni nemojte. Stvari sad stoje dobro, a vi u njima uživate. Oni koji su se odlu ili na promjene u svom radnom okruženju ili ak i na promjenu posla, ovih bi dana mogli po eti poduzimati i konkretne korake da to i ostvare. Oni koji to nisu, intenzivirati e svoja razmišljanja o istoj temi ili e vrlo aktivno po eti prikupljati sve informacije o tome kako nešto promijeniti na svom poslu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ili e vam biti muka od svega, ili ete bi toliko tupi za ljubav, da ete u i u fazu ravnodušnos . Ukoliko ste svjesni da je to prolazna faza, svakako to objasnite voljenoj osobi, kako vas ne bi pogrešno shva la. S druge strane, sve vrste razgovora, pa i onih najpovršnijih i i e vam od ruke. To zna i da je druga varijanta za nadvladavanje osiromašenog emocionalnog života, pri a i neobavezno druženje. Isto vrijedi i za one vezane i za one koji su još sami.

Mnogi Škorpioni i Škorpionke bit e u poziciji da pakiraju kofere pred poslovni put, a da tek što se vrate, samo prepakiraju iste i nastave dalje. Ovako dinami an tjedan odavna niste imali, no to je tek po etak dinami nog perioda u kom ete se kreta me u pravom mrežom ljudi.

Dobri odnosi u osobnom životu pokazat e se najviše kroz druženja i susrete u širem obiteljskom krugu. Mnogi Strijelci i Strelice baš bi ovih dana mogli predstavi odabranika (odabranicu) svog srca svojoj rodbini. Bit e to doživljaj pun emocija i vrlo vjerojatnog odobravanja, tj. prihva anja. Oni koji su još sami neka se upute na putovanje ili izlet jer tu imaju naviše šansi da sretnu nekog njima zanimljivog.

Osim što ste zaradili toliko da možete bi zadovoljni, dosta ste i trošili. Ovih dana ete zbraja pulseve i minuse na svom ra unu. Ipak, trebali biste više bi u plusu ili bi se mogu nos za dodatni profit trebale otvarati lakše nego ina e. Zbog svega ete se maksimalno i angažira oko toga da što više zaradite.

NAKON humanitarnoga boži no novogodišnjeg koncerta Radija 105

6.009 kuna poklonili onima kojima je najpotrebnije Radio 105 iz Selnice je nakon velikog koncerta povodom 15. obljetnice rada organizirao i boži no novogodišnji koncert u sportskoj dvorani u Murskom Središ u. Oko dvije i pol tisu e ljudi skupilo se i uživalo u nastupima Duška Lokina, Džoa Mara i a Makija, Vladimira Sav i a obija, Ivice Pepelka, Željka Thesa, Emily, te Ivana Mezge, vlasnika Radija 105.

Ono što je najvažnije jest to da je koncert bio humanitarnog karaktera, pa je tako i dio prihoda od prodanih tombolskih karata ukupne vrijednosti 6.009 kuna bio namijenjen u humanitarne svrhe. Dragici Šimunkovi iz Merhatovca pripala je prva nagrada u iznosu od 2.009 kuna koju joj je uru ila Verica Mezga, šefica marketinga Radija 105. ekove vrijednosti 2.000 kuna i poklon pakete uru io je direktor Ivan Mezga, a dobili su ih slušatelj iz Peklenice Tomica Dunjko, invalid s cerebralnom paralizom, te obitelj Hrženjak

Direktor Ivan Mezga uru uje poklon svom dragom slušatelju iz Peklenice Tomici Dunjku iz Štrukovca. Radi se o samohranoj majci Nadi s 11 djece koje je, na žalost, tata prerano napustio otišavši na drugi svijet.

Proslava Vincekova u nedjelju

I obitelj Hrženjak iz Štrukovca dobila je poklon Radija 105. Luki, najmla em lanu obitelji, novac i poklon uru io je Ivan Mezga

Ove godine prva aktivnost Radija 105 ve je tradicionalna proslava “Vincekova”, zaštitnika vinogradara i vinara. U nedjelju 18. sije nja s po etkom od 10 sati na Balog brijegu u Selniš aku kod odašilja a radija i Selni ke kleti sve ljubitelje dobre zabave do ekat e ekipa radija prigodnim programom i nastupom doma ih glazbenih snaga: Ivice Dobrani a, Angella, Ivice Jurgeca, Ivana Mezge, Drage Flin eca i duo Ivana Dvanajš aka.

Gori ki pajdaši o ekuju vas s raznim okrjepnim delicijama. Svi ste pozvani i dobro došli!

RAK (22.6.-22.7.)

Mnogi e uroni u svijet istraživanja ulnos i svom partneru (partnerici) priuštiti nezaboravne trenutke udvoje. Osim nadahnu a, dodatna mo vacija za to bit e im prili an broj prepreka i frustracija koje e osje na drugim podru jima života, pa e im privatnost bi uto ište od postoje ih neda a. No voljena osoba povremeno e po e reagira burnije, tako da e i u vašim osobnim odnosima katkada dolazi do prolaznih trzavica. Sad je idealno vrijeme za godišnji odmor, jer vam toliko konfronatacija stoji na putu, da je najpametnije da se privremeno povu ete. Sve što poduzmete na poslu nailazit e ili na neprihva anje ili na odgodu. Istovremeno e od vas traži sve više energije koje vi sada objek vno imate sve manje.

JARAC (22.12.-20.1.)

Na vama je red da kažete što mislite, a mislite i osje ate se dobro. Kona no ete bez zadrške nekom izrazi svoju ljubav ili barem naklonost, a postoje sve šanse da vam jednako bude i uzvra eno. Oni koji ve jesu u stabilnim i trajnim vezama (a kakvim bi drugim Jarci ina e težili?) zaista e uživa u danima koji su pred njima. Pažnja, iskrenost, povjerenje, ljubaznost i neka kon nuirana radost pokazat e se stalnim pra teljima vaših zajedni kih trenutaka. Pred vama su dani kad e vam gotovo sva vrata bi otvorena, kad ete ima priliku pokaza što znate i umijete, kad ete bi u središtu zbivanja ili kad ete ima toliko snage i mogu nosti da ostvarite ono što želite, da bi bila prava šteta da se u sve to ne upus te.

LAV (23.7.-23.8.)

Nikako da na ete zlatnu sredinu kad se radi o osobnim odnosima. Ili ete opet pretjera i izazva kontraljubavni efekt, ili ete jednostavno, pod pri skom neugodnos i neprihva anja, odusta od svega. Lekcija koju sad trebate svlada jest ona da se malim koracima može pos i jednako velik cilj kao i velikim ili kao uz pompu i buku. Skromnost je ipak vrlina, ali je nešto što vama nedostaje. Budite strpljivi i pažljivi, te svoja o ekivanja smanjite. Tako ete najbolje pro i, a i voljena osoba e vas onda uzima s više pažnje i ozbiljnos . Ovih dana prili nom broju aktivnosti na radnom mjestu, pridružit e se nove, što e od vas zah jeva i dodatni angažman. Ponekad ete ima i previše obaveza i zadataka, no funkcionirat ete vrlo dobro.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Možete o ekiva navalu emocija koja e vas u ini izuzetno osje ajnom osobom. U trenutku ete prepoznava osje aje drugih, a suosje anje prema ljudima op enito bit e vrlo jako. U takvim okolnos ma bit ete i više nego pažljivi prema voljenoj osobi, ali bit e i onih koji e isto o ekiva i od drugih. Neki e ih zato proglasiti previše osjetljivim.

Tako er ete ima ogromno nadahnu e za ljubav koju ete oplemeni naj nijim izrazima, zagrljajima ili poljupcima. Is na je da e vam glava bi puna novih i neobi nih ideja, no ako nemate prilike to pokaza na poslu, sve bi se moglo manifes ra na dva na ina: jedni e se zbog toga osje a frustrirano, dok e oni spretniji fokus svojih interesa prebaci na slobodno vrijeme i hobije.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Vjerojatno ete kroz kuhinju ili neki hobi pokaza voljenoj osobi koliko vam je stalo donje. Na dnevnom redu je neki poseban recept ili ku no iznena enje koje e izmami svu silinu emocija.

Bit e to pravi dokaz da male stvari sre u zna e, a to je dobar dio i vaše životne lozo je. Zato e vam i odnosi u privatnom životu bi skladni, a vi zadovoljni. Oni koji su još sami, znat e malim darom pridobi ne iju pažnju. Dani koji su pred vama u it e vas podjednako fokusiranim na društveni život kao i na posao.

Osim što ete se jako dobro i vrlo ak vno zabavlja , znat ete dašak toga unositi i u svoje radno okruženje, pa e vas mnogi poželje za suradnika koji im radnu atmosferu ini podnošljivijom.

RIBE (20.2.-20.3.)

Tokom ovog tjedna osjetit ete pravu plimu emocija prema ili od osobe ija je ljubav tajanstvena. Možda ete zbog okolnosti ili društvenih konvencija svoje osje aje morati skrivati od okoline. Dugoro no gledaju i, vrijeme nije povoljno za uplitanje u neku tajnu vezu, no ako vam prolazni flert ini izazov ili vas ispunjava, prepustite mu se do granice koja ne e ostaviti bolne posljedice. Isto vrijedi i za one koji su u vezama i za one koji su još sami. Nakon proteklog burnog razdoblje, vi biste trebali dobiti zasluženu satisfakciju za svoj rad. Može se raditi o ne em konkretnom kao što je povišica ili se radi o pohvali, promaknu u. U svakom slu aju bit ete priznati u poslu kojim se bavite, pa e vas to ispuniti i pomo i vam da nadvladate frustracije koje se i dalje povremeno javljaju.

6

Život lomi ljude Mnogi ljudi koje mi je život donio na put žive u dubokim patnjama. Doga aji koji su ih izazvali skriveni su duboko u njima, da bi se s vremenom, dok duša to više ne može podnositi, preobrazili u kakav psihi ki poreme aj poput depresije, ak i shizofrenije. Život lomi ljude. Sretnici koji imaju pomo sa strane i oni koji su dovoljno jaki uspijevaju se izvu i, oni s manje sre e ili ne znam ni sama ega dižu ruku na sebe. Ne znam što bih o tome mislila. Neko sam smatrala da su takvi ljudi slabi i koji se ne žele uhvatiti u koštac sa životom, koji se ne žele boriti.

Sada mi se ini da to uop e nema veze s hrabroš u, ve s pomra enjem uma.

Psihijatri e znati bolje o emu se tu radi. Što uzrokuje takvu duboku bol? Bol duše? Koješta. Jedni kuhaju u sebi nose i rane iz djetinjstva, potisnuta zlostavljanja, drugi ljutnju i nerazumijevanje.

Jedni postaju zbog toga agresivni prema sebi, oni drugi prema okolini. Zabrinjava koliko je mladih iz mog okruženja u takvim teško ama.

Ostavlja se dojam da su nam psihijatrije sve krcatije ljudima koji imaju probleme s kojima se sami ne znaju suo iti, koje sami ne znaju riješiti. U neku ruku to je dobro. Ti koji završe na psihijatriji zapravo su sretnici kod kojih je prepoznato da imaju problem i koji su ili sami ili su drugi za njih potražili pomo stru njaka.

Posjetiti psihijatriju, lije iti

ME\IMURSKE NOVINE 13. sije nja 2009.

Piše: Danijela Mihoci

Zašto su ljudi na selu pametniji

Piše: Stjepan Mesari

se na psihijatriji danas nitko ne bi trebao smatrati ne im što treba skrivati. Dapa e. Svi smo mi potrebni pomo i psihijatra. Bilo bi dobro posjetiti ga barem jednom u životu. Da nam objasni naše strahove, našu agresiju, da nas nau i kako se suo iti s krizama, sa stresnim situacijama.

To, doduše, vjerojatno možete nau iti i savladavaju i neku od mnoštva tehnika samopomo i koje se danas nude. A da biste se redovito rješavali balasta, možete jednostavno samo moliti.

Krunicu, primjerice. Što god. Svakako nau ite kako milovati dušu.

Kako milovati tijelo, kako graditi taj hram, kako ga initi zdravim i lijepim to, vjerujem znamo jer se u današnjem svijetu samo o tome govori. Izvanjska ljepota je apsolutni prioritet. Nemam ništa protiv ljepote i njegovanja hrama u kojem stanuje duša, no ne valja graditi samo vanjštinu, ve i nutrinu. Biti zdrava i lijepa duša trebao bi nam biti prioritet.

“Izumiranje” društvenih igara Piše: Helena Ze ar Kompjutori, playstationi i sli ne “naprave” zamijenili su i potisnuli nekad tako popularne društvene igre. Monopoly, ovje e, ne ljuti se, Jumb, Rizik … samo su neke od igara koje su mojim prijateljima i meni ispunjavale slobodno vrijeme. Mogu priznati da i danas na emo vremena za njih.

Veliki odmori za vrijeme škole nekad su bili rezervirani za “gumi - gumi”, dok današnje djevoj ice ne znaju ni što je to. Kao da su igre koje uklju uju maštu, dogovaranja, prou avanje mimike i gestikulacije, ali prije svega smijeh i dobru zabavu u društvu, negdje na putu uspona kompjutorskih igrica posustale i izgubile bitku. Iako nemam ništa protiv kompjutorskih igara, mislim da bi svi trebali barem jednom u životu upoznati ari društvenih igara. (Kroz studiranje ja sam najbolje upoznala ari Jumba koji sam jednom s prijateljicom igrala 13 sati bez prestanka - nije nešto s ime se hvali, ali …)

Prednost društvenih igara treba tražiti tamo gdje je slabost kompjutorskih igrica, a to je socijalni kontakt. U ovim igrama imate posla s ljudima. Morate obratiti pažnju na reakcije drugih igra a, morate igrati igru do kraja, nau iti gubiti, nau iti pobijediti. Istina da društvene igre ne mogu konkurirati kompjutorskim igrama na planu gra i kog dizajna, avanture ili tempa, no društvena igra ima mnoge druge prednosti.

Tako er sam pro itala da se dobro poznavanje društvenih igara pokazuje kao velika pred-

Bolje da umre selo nego obi aji Ovo je nakon jutarnje svete mise na Tri kralja rekao središ anski župnik vele asni Tomislav Antekolovi i tako mi dao ideju za moj komentar ili osvrt.

- Razmišljam koliko se toga, posebice koliko i kojih se obi aja, me imurski ovjek odrekao zbog nekakvoga materijalnog ili društvenog probitka. Zbog toga da ne bude druk iji od drugih. Zbog pohlepnosti i gramzljivosti. Zato da bude vi en i utjecajan. Zapo et u s imenima djece.

Svi smo s nestrpljenjem o ekivali kada e se roditi prvo me imursko dijete u novom ljetu. ekali smo novo bi e, Josipa, Ivana, Marka, Martina ... ili Moniku, Jelenu, Katarinu, Mariju... I dijete se rodilo u 11 sati Nove godine.

Djevoj ica je, hvala Bogu, zdrava i lijepa, kao i njezina majka. No, s imenom djeteta je druga ije. Teško ga je izgovoriti. Roditelji znaju zbog ega im je ljepše strano a ne doma e narodno ime. Obi aj da se djetetu daje ime nekog sveca ili obiteljsko (ime si je v roki donesel) i ovaj puta je izostao.

Idemo dalje. Za Boži bi glavno obilježje obiteljskog okupljanja trebale biti betlehemske jaslice i drvce u domu ili stanu.

Moj prijatelj Stanko je sve to postavio u svom urednom i toplom domu, kako bi barem približno djeca i unuci doživjeli doga aj betlehemske no i. Ali, veli mi tužno Stanko, došli su sin i snaha i izgurali njegove jaslice, ov ice i pastire, kako bi pod bor djeci, odnosno njegovoj unu adi Bertyju i *esmini stavili poklone. Ujutro su unuci dotr ali pod betlehemski bor i po elo je nacukavanje iji je koji gešenk. Za malog Isusa niti pitali nisu. Bar iz obi aja.

Na Tri kralja imendani su Gašpara, Melkiora i Baltazara.

U mom gradu Mursko Središ e nitko živ danas ne nosi ova slavna kraljevska imena. U Štrukovcu

je Baltazar Jalšovec a u Zebancu Melkior Gori anec. Gašpara nigdje. A nekada se na Tri kralja išlo pjevati po ku ama, estitati slavljenicima. Od srca i zbog obi aja.

Hrvatice i Hrvati su se u ogromnom broju izjasnili da su katolici. A obi aj je da katolici slave imendane a ne ro endane. Ne treba mi ni mojih ve pogrbljenih deset prstiju na rukama da nabrojim one koji slave imendane.

Samo ro endani i pokloni, a za ime niti tko pita, a kamoli da prije slavlja progovori par rije i o slavljenikovom imenu. Kao, budi dober i strpliven kak i tvoj imenjak i godovnjak sveti Josip.

Istina, današnja imena niti nisu me u svetim katoli kim.

I dalo bi se nabrojiti gdje smo sve izostavili i pokopali obi aje.

Koliko samo ka i a, poduze a i udruga nosi strana i udna imena i nazive. Koliko rije i u svakodnevnom govoru koriste naši ljudi, osobito mla i. Za obi aje uz Tri kralja, Svije nicu, Pepelnicu, Uskrs, Veliku Gospu... ni ne znaju.

Jer ih je sram ili im nitko o njima ne govori. A zamislite, netko je nekada rekao: Bolje da propadne selo nego obi aji. Župnik i ja želimo uvesti obi aj kratkog druženja vjernika i župnika nakon svete mise. Obe ali smo da emo stvoriti obi aj.

Pa makar i selo propalo.

Piše: Josip Šimunko

Po prvi je put jedno znanstveno istraživanje ustranovilo da grad kao mjesto za život ljudi nije najzdraviji i da je mozak ovjeka programiran tako da ne može kvalitetno funkcionirati bez prirode.

Ameri ki su znanstvenici otkrili da život u gradu slabi memoriju te smanjuje moždanu aktivnost, a da se u gradu živi stresnije, to smo ve prije znali.

Ve nakon nekoliko minuta boravka na gradskoj ulici dolazi do slabljenja memorije, iscrpljivanja i manje kreativnog razmišljanja. Zaklju uje se da naš um ima ograni enja za koja se ne zna, a koja se ne ti u inteligencije nego na ina života. ovjek je kroz svoju povijest nau io svoj um da mu je priroda jedino pravo kreativno okruženje, sve drugo zapravo na odre eni na in zatupljuje naš um.

Tek e se vidjeti kako e se naš um ponašati u svemiru, sasvim je mogu e da e venuti zbog istog razloga kao i zbog života u gradu, nedostatka prirode. Nema što, postali smo super specijalizirana bi a i sve više pla amo svoj ceh. To pak zna i da ovjek ne e mo i putovati svemirom bez svojega prirodnog okruženja na koje je navikao a da si ne ošteti mozak, a svaki putnik svemirom morat e imati svoje biljke, možda i stabla.

Jednostavno, mozak mnogo bolje radi ako je oko njega zelenilo. Tako er je zanimljiv podatak da se pacijenti u bolnicama brže oporave ako imaju pogled na zelenilo, što je tako er ustanovljeno ameri kom studijom.

Zbog toga se postavlja pitanje: jesu li ljudi na selu pametniji? Možda. Ako im se diže kosa na glavi kad moraju u neki ve i grad, primjerice, Zagreb, to sa-

POGLED ISPOD OBRVA

mo zna i da se groze stresnog i nezdravog boravka u gradu. S druge strane, bez gradova se ne može, barem je tako dokazala naša civilizacija. I oni se moraju mijenjati da bi preživjeli, predgra a i širi prostori oko gradova polako zauzimaju zelenu funkciju sela. Specijalizirana znanja gradova sigurno su usmjerenija i mnogo ve a nego znanja na selu.

No u ljudskoj povijesti ima bezbroj primjera da se oni koji moraju donijeti neku važnu odluku, napisati roman ili unaprijediti izum povla e u prirodu, sad je jasno i zašto.

Ustvari, pogrešna je dijagonala selo - grad, trebalo bi stajati ovjek - priroda. Svi su ljudi, a pogotovo oni koji do u iz grada, na selu doista pametniji. Ako je to tako, ljudi e ubudu e sve više nastojati živjeti na selu ili u prirodi, ne treba zaboraviti da ni sela nisu što su nekad bila ve postaju nalik malim gradovima.

Ho e li zato budu i urbanisti i sociolozi stanovanja uvesti neka nova pravila, na primjer: jedna obitelj - vo njak, deset stabala, velika tratina i cvjetnjak.

Ili, obitelj u stanu - obavezne biljke na prozorima i posebna soba za biljke.

Piše: Tihana Babi

Žene za seks trebaju razlog, a muškarci samo mjesto, hm...!? nost u današnjem poslovanju koje obilježava žestoka konkurencija i bespoštedno tržišno natjecanje.

Naime, odnosi u poslovnom svijetu uvelike sli e nekim popularnim igrama kao što su šah, poker ili Monopoly.

Strateško planiranje, taktiziranje samo su neke od vještina i sposobnosti koje se nau e igraju i neke društvene igre. I dok je kod igre Rizik taktika ona koja je najbitnija za pobjedu, u Monopolyju se u i kako kupiti jeftino da bi prodao skupo. Zanimljiva je informacija da je Monopoly nastao upravo za vrijeme Velike depresije koja je pogodila Ameriku tridesetih godina 20. stolje a kako bi, kako mnogi tvrde, djecu u io biznisu.

Bilo da nas na zanimljiv na in u e biznisu ili su samo zabavne, ne dajte da društvene igre padnu u potpun zaborav. Pomognite da igre ponovno postanu stvar direktne interakcije ljudi, a ne osamljeno igranje ili posredna interakcija u kojoj je posrednik kompjutor ili neka sli na igra a konzola.

Krenula nam je nova divna godina. Vra a se prijatelj iz grada na moru, proveo je do ek kod svoje cure. Prijateljica i ja ga “skupljamo”, pa na kavu. Krene dobra stara rasprava o muškom i ženskom rodu (nema ljepšeg nego ispitivat prijatelja njegovo vi enje starog problema).

Pitam ja: “Ajd ti meni reci,jel vi muškarci zbilja konstantno mislite na seks i žene?”.

Odgovor kao iz topa: “Da.” Kolegica se zbuni pa komentira pomalo razo arana: “Pa daj, pa nisu svi takvi...” On e njoj na to: “Ajde, molim te, tko ti je to rekao?

No ajde, koji je taj?”. I krene on dalje: “Uostalom, pa kaj je tu loše? Ma ne, ja jednostavno ne kužim kaj je s vama ženama? Vama ništa nije jednostavno, vama je sve komplicirano. Pa daj pustite te muške na miru. Vidiš, ja imam curu na daljinu, ve dosta dugo, ali ja znam da bismo mi ve prekinuli da je ona bliže. Ona bi me jednostavno tla ila od nula do dvadeset i etiri.”

Nisam se više mogla suzdržati da ne prasnem u smijeh, i da ne pitam na što to no misli.

Nastavi on nama: “No kaj je tu loše kaj bismo mi htjeli seks, im više?

Pa mladi smo, možda ne budemo mogli kad budemo stari. A moja cura, evo ako joj ne javim da sam sreo prijatelja i da se ne stignem uti telefonom-odmah sam gad!

Ako se javim porukom, e onda krene larma kako mogu biti takav, da smo se mi nešto dogovorili, i opet sam gad! Zato ti je meni najbolje da furam svoj ilm, na tom prvom nivou. To ti je kao video-igrica; ima više nivoa. Ako radim to što od mene traži, kre emo na drugi nivo, i taj ne poznam baš najbolje, pa mi je bolje da se zadržimo na prvom, na kojem se ja najbolje snalazim i to je to!”

Kolegica i ja smo pokušale spasiti žensku ast, i objasniti nešto tipa da nije to baš tako, ali negdje u nama ostao je upitnik. Jesmo li mi žene zbilja takve? Da li nam osje aji pomute zdrav razum? ini se da i nismo tako komplicirane dok nam nije stalo. Koji apsurd. im ti nam je više stalo, odmah kompliciramo. Ne jednom smo razgovarale, kako bi bilo idealno da taktike koje imamo sa momcima koji nam nisu “prenapeti”, koristimo kad

se osje aji upletu. Ali “...srce nije kamen...”. Jedno je teorija, praksa nešto sasma drugo.

Uz to, ula sam ja negdje da žene dnevno izgovore po 15 tisu a rije i, a muškarci 5 tisu a.

Nemojte me uzet baš za rije , ne znam baš to an podatak, ali nešto takvo. Grozan je to jaz, ak i na dnevnoj bazi. Jaz od deset tisu a rije i. Muškarci su vizualni tipovi, zato stalno “nekud” bulje, a žene verbalni. ula sam i šalu, da su zatvori prepuni muškaraca koji su nanijeli “zlo” svojim ženama. I da bi se sve to moglo sprije iti samo kad bi žene kona no malo zašutjele! Otuda valjda sve one uvredljive asocijacije na žene kao na kokoši, ha, ha...

Možda se sve to i dade nekako povezati i sa seksom kao druga ijim fenomenom za ve inu muškaraca i ve inu žena. Ne tako davno netko poznat je rekao da žene za seks trebaju razlog, a muškarci samo trebaju mjesto. Ali kao što bi bila velika laž da žene seks ne zanima, isto tako velika ve ina muškaraca može osje ati i voljeti, duboko i snažno. Nešto rje e nego mi žene, ini se, ali ponekad se ini

da i mnogo ja e.

Isto tako, unato našim naizgled nepremostivim razlikama, muškarci i žene ipak na u nekakav zajedni ki “jezik”. Zar je važno da li je to i pantomima, ako se mi na kraju nekako sporazumijemo? Eventualno bi bilo dobro da žene svoj višak rije i potroše sa svojim prijateljicama, haha... Ima nešto izuzetno dobro u tome što nismo isti. Ima neki fenomenalan razlog zbog ega se ne zaljubljujemo u naše najbolje prijateljice, ve baš u te muškarce koji nas tako “živciraju”. A prijatelj je završio: “Nije nikakav problem što muškarci toliko žele seks. Problem bude kad ga ne e htjeti.”

7

13. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Australija avanturisti ki film Režija: Buz Luhrman Uloge: Nicole Kidman, Hugh Jackman, David Wenham

Sezona lova 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

Režija: Matthew OCallaghan, Todd Willderman Glasovi: Ozren Grabari , Zlatan Zuhri Zuhra, Saša Naumov, Goran Vrbani , Robert Boškovi ...

(tri besplatne posudbe) Glavnu žensku ulogu u filmu “Tražen” igra: 1) Angelina Jolie 2) Kate Hudson 3) Sharon Stone DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Miro Preksavec, Pribislavec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 13.1.

17,30 MADAGASKAR 2 animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

19,30 SPALITI NAKON

ITANJA Nakon veselih avantura u prvom dijelu, nestašni jelen Elliot i pitomi grizli Boog opet upadaju u lude probleme. Ovaj put pomagat e svom prijatelju psu jazav aru Weeniju da se oslobodi iz šapa razmaženih Rije je o pustolovnoj ratnoj drami koja donosi pri u o ljubavi engleske aristokratkinje i kauboja uo i Drugoga svjetskog rata.

Australija je pri a o Lady Sarah Ashley (Nicole Kidman), engleskoj aristokratkinji koja napušta Veliku Britaniju kako bi slijedila svog muža u Australiju.

Razlog njegovog odlaska je prodaja golemog imanja za uzgoj stoke, no Lady Ashely vjeruje kako je on zapravo vara pa se zato odlazi suo iti s njim. Imanje se nalazi na samom sjeveru Australije, stoga je ona prisiljena upu-

gradskih životinja. Nastavak prati i veliku ljubavnu pri u jelena Elliota koji se zaljubio u Giselle, najljepšu srnu u šumi. Ho e li mu ona uzvratiti ljubav!? Do ite i saznajte.

Trajanje: 88 minuta. Za sve uzraste!

titi se na naporno putovanje preko kontinenta, u pratnji grubog, neotesanog goni a stoke (Hugh Jackman). Nakon što spletom okolnosti naslijedi imanje, kako bi ga spasila od potpunog propadanja, prisiljena je zajedno s goni em odvesti stoku do Darwina. Tijekom tog epskog putovanja ona se zaljubljuje u goni a i u australski krajolik te shva a da njezin život ipak nije pri kraju kako je mislila i da uvijek ima vremena za novi po etak ...

Trajanje: 165 minuta.

Preporu ujemo starijima od 12 godina.

Film istražuje manchestersko porijeklo ovoga revolucionarnog benda, donose i intervjue sa svim preživjelim lanovima, njihovo partnerstvo s osniva em Factory Recordsa Tonyjem Wilsonom, te suradnju s legendarnim producentom Martinom Hannettom.

Joy Division o ormljen je 1977. u Manchesteru (Engleska). Prestali su djelovati nakon samoubojstva njihovog lidera i pjeva a Iana Curtisa u svibnju 1980., a ostali lanovi benda nekoliko mjeseci kasnije odlu ili su nastaviti pod imenom New Order. Iako su tijekom svog postojanja uživali skroman zvjezdani status i izdali samo dva albuma, kasnije su slavljeni kao jedna od najinovativnijih, najevokativnijih i najutjecajnijih grupa ikada.

KRONIKE IZ NARNIJE 2

“Kronike iz Nasrnije: Kraljevi Kaspijan”. Znamo kako je završio prethodnik – vještica je ubijena, sva dobra i poštena bi a su dobila nove vladare, bra u i sestre Pevenise, a stari mudri lav Aslan je kona no mogao unov iti tre i mirovinski stup i krenuti u zasluženu penziju. Eto, a radnja ovog novog nastavka odvija se otprilike tisu u i tristo godina nakon tih doga aja. Ormar je nestao, Bijele vještice odavno nema, a od Aslana nit’ traga nit’ glasa. Peter, Susan, Edmund i Lucy Pevensie iznenada su pozvani natrag u arobnu zemlju Narniju gdje ih do eka drasti no druga iji svijet od onog kojeg su ostavili iza sebe. Po dolasku saznaju da je završilo vrijeme blagostanja, a zemlju su pokorili Telemarini i sada njome nemilosrdno vlada zli kralj Miraz.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

srijeda, 14.1.

Odgovor: ___________________________

nema filmskog programa

l. br: _______________________________

etvrtak, 15.1.

Ime i prezime: ______________________

17,30 SEZONA LOVA 2

________ _____________________________

OPEN SEASON 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

Režija: Matthew OCallaghan, Todd Willderman Glasovi: Ozren Grabari , Zlatan Zuhri Zuhra, Saša Naumov, Goran Vrbani , Robert Boškovi ...

19,30 AUSTRALIJA

TOP LISTA

VIDEO IZLOG JOY DIVISION

komedija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

1.

TRAŽEN

2.

KRONIKE IZ NARNIJE 2

3.

NAPUŠTENA

4.

HULK 2

5.

MAMIN SIN

6.

IZBRISANA SJE ANJA

SEKS I GRAD

TRAŽEN

7.

88 MINUTA

Film ‘Seks i grad’ nastavlja to no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muškarcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se kona no skrasila uz jednog muškarca – nekoliko godina mla eg Smitha, konzervativna Charlotte živi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokušava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaže simpati ni Steve.

HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost obožavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se što novoga on donosi? Pa iako je serija završila gotovo idili no, javili su se neki novi problemi i pitanja – Ho e li se Carrie napokon udati? Zaru ena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo avaju s njegovim preljubom.

Wes (James McAvoy) je jedan obi ni dvadesetpetogodišnjak koji jednostavno mrzi svoj život jer je, kako on kaže, ‘usran’. emu takav pesimizam ve na samom po etku? Pa, pogledate li ponije bilo koji aspekt Wesova života, shvatit ete kako se zbilja ima malo emu radovati. Na poslu, njegov še živi za to da bi ga mu io i ponižavao pred kolegama. Kod ku e, njegova ljigava djevojka je seksualni magnet za svih (uklju uju i njegovog navodno najboljeg prijatelja) osim njega.

Sre om, takvom životu dolazi kraj i zo ni manje ni više nego u obli ju tajanstvene i prekrasne Fox (Angelina Jolie). Ona jadnome Wesu objašnjava kako je njegov otac, za kojega se oduvijek mislilo da je nestao i kojeg su svi zaboravili, ubijen dok je radio za misterioznu organizaciju zvanu ‘Bratstvo’. A ‘Bratstvo’ je stolje ima stara liga izvanredno obu enih ubojica koji svršeno obavljaju svoj posao. Njihov moto je ‘Ubiti jednoga, spasiti tisu u’ te ne prezaju ni pred ime kada kre u u izvršavanje svoga zadatka, a sve za dobrobit ovje anstva.

8.

SEKS I GRAD

9.

KNJIGA STRAHA

10. GLAS SMRTI 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

AUSTRALIA

2.

QUANTUM OF SOLACE

3.

VICKY CHRISTINA BARCELONA

4.

SEZONA LOVA 2

5.

SIROTIŠTE

6.

SMRTONOSNA UTRKA

7.

TROPSKA GRMLJAVINA

8.

OKO SOKOLOVO

9.

SPALITI NAKON ITANJA

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1. YES MAN 2. SEVEN POUNDS 3. FOUR CHRISTMASES 4. QUANTUM OF SOLACE 5. AUSTRALIA 6. TWILIGHT 7. THE DARK KNIGHT 8. SLOUMDOG MILLIONAIRE 9.

BOLT

10. THE TALE OF DESPEREAUX

AUSTRALIA avanturisti ki film Režija: Buz Luhrman Uloge: Nicole Kidman, Hugh Jackman, David Wenham

petak, 16.1.

17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturisti ki film

subota, 17.1.

17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturisti ki film

nedjelja, 18.1.

16,00 i 17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturisti ki film

ponedjeljak, 19.1.

17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturisti ki film

utorak, 20.1.

17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturisti ki film

Ulaz u selo sa zapadne strane.

Desno je tabla Jurovca, a lijevo Lapšine, toliko su sela vezana Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani.

Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Ne znaju kako je Jurovec dobio ime. Sa uvano je samo u predanju da ga je kao imanje kupio Malakoczi.

Povijest govori druga ije, ali to i nije važno. Uglavnom, u popisu naselja godine 1802. godine ne spominje se nigdje kao selo. Prvi se put spominje pod tim imenom 1857. godine, uz podatak da je u selu bilo 12 ku a i 82 žitelja. Svi Hrvati, samo jedan Ma ar.

Nije zabilježeno jesu li onda bile etiri ulice kao danas. Makar one nemaju imena. Pa onda zato i radije zovu selo Gornje i Donje. Gornje je ono bliže bregima, a Donje je ono bliže Muri. Makar je najbliže Muri nogometno igralište.

Nalazi se na nekadašnjoj gmajni pa kad Mura naraste voda prekrije igralište. Ali sve pro e pa i voda, i trava raste još više nego prije. A kad je voda na igralištu, mogu igrati i vaterpolo.

Istina da još to nisu pokušali, ali nikad se ne zna. Jer u Jurovcu su promjene vidljive na svakom koraku. A kad nešto nemaju, onda to brzo naprave.

Ili, bolje re eno, srede. Jer kako ina e objasniti što su inili. Preko no i su svoje selo prekrstili u Mali Pariz. Tako su i napisali lakom za nokte na natpisnoj tabli sela. Ljudi su se udili, ali natpis je ostao. A sve je to napisala jedna cura. Strašno je htjela vidjeti Pariz.

A kako nije mogla, pretvorila je svoje selo u Mali Pariz. Istina da je cestar Mihalj koji je i živio u Jurovcu morao to brisati, ali se stalno javljao novi natpis.

Kažu u šali da se ve tu vidjela njihova želja za boljim životom. Ali se vidjela i onda, kako kažu, kad bi s malo špeha odlazili u svoje klijeti. Djeci bi doma nabrojili što su morala napraviti, a oni

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/13

Mi smo Jurov anci iz “Malog Pariza“ kraj Svetog Martina

Jurov anci u središtu svoga mjesta. - Da se i u hladno i možemo ovako okupiti, dokazuje da volimo svoje mjesto i da smo složni, vele oni bi malo uz vin eko u svojim klijetima zaboravili sve tegobe života. Kažu da se odlazilo i ljeti i zimi. Stoga se i šale da su ve onda Jurov anci znali za “džoging i nordijsko hodanje“. A oni pak s brijega bi špehali puce iz Jurovca jer bolje se dolje živjelo. Nije trebalo nositi vodu na brijeg. Imaju Jurov anci gorice u Gradiš aku, Grkaveš aku, Ciganjš aku i Jurov aku pa i u Prekopi.

Nemaju velike, ali e zato putnika u svakoj ku i ponuditi ašom dobrog vina. Onako za razgovor.

Kupališta na Vigovici više nema Još i danas pamte kako su se kupali na Vigovici. Bilo je to njihovo kupalište na Muri. Prava plaža na kojoj bi se u ljetnim mjesecima okupilo cijelo

selo da se osvježi. Muški su se kupali u “šurcima“. To su im u naslje e ostavili Slovenci. Pa kad bi muški ulazili u vodu, vikali bi “Ka e vum, žabe idu …“ Nema više ni šurci, ni kupanja …

Vigovica je pala u zaborav. Pala su u zaborav i dva poto na mlina koja su bila tu. Na Muri ni jedan, ali na potoku dva. Se karov i Župancov. Nema više mlinova, a niti se više djeca ne kupaju u potoku Gradiš aku. Jedino što još uvijek potok zna plaviti, ako se Mura podigne. Ali na to su navikli, kao i na bolji život. No, kako god bilo, šurci su danas samo za šalu. A i kad su bili, malo je tko znao za njih. Kakio i bi kad se teško do njih dolazilo i preko brijega.

Nije to bio veliki brijeg, ali dosta za zagor iti život. Cvao se Cintor i pruža se prema Brezovcu. Put nikakav preko njega. Onda su shvatili da samo

slogom mogu nešto napraviti. Pa su uzeli lopate i prokopali Cintor. Tako se lakše moglo do sela. A i iz sela se lakše moglo prema akovcu. Dok je prije toga sve išlo u Štrigovu. Ili Lotmerk.

Pa su onda i jurovski rudari lakše išli na posao. Jer je to bio jedini na in da se nešto zaradi. Dok nisu otkrili da se može i u svijet.

Nega bilo obuteli, niti jela niti pila Kažu da se u Jurovcu nekada stvarno teško živjelo. Nije bilo “ni esa“, a k tomu i toga još jako malo. Kažu da nije bila rijetkost da je neku obitelj pogodila i glad tako da ni djecu nisu mogli prehraniti. Stoga je još ostalo u sje anju da je Margareta Karlov ec othranila uz svoju još i troje tu e dje-

ce. Ostavili bi ih na nekoliko dana, a jedno je ostalo ak šesnaest godina.

To je bilo ono što je krasilo Jurov ance. Pomagalo se i nitko nije smio biti gladan. Pomagalo se i pri svakom poslu. Kako se god teško radilo, cijeli bi se dan pjevalo. I kad bi kopali gorice i kad bi bili na polju. Gorice bi odlazili kopati na slovensko u Globoko. Ali to su bile jedine veze koje su imali sa slovenskim. Ili kada bi nešto za prodaju odnosili u Hotizu. Sje aju se da su se uvijek pjevale me imurske pjesme.

Zanimljivo da dalje od Hotize nikada nisu hodali na plac. Jednostavno zato što nisu imali što nositi. Sve bi se pojelo doma. Osim trešanja. Njih je ipak bilo za Hotizu. Ipak im nedostaju ti dani kada su se sastajali na Kozajc polju.

Ili u Meki. Tu su imali najviše polja. Žale što su nestale nekadašnje staze.

Anastazija i Ivan Kova i najstariji su bra ni par, sa šezdeset godina staža. Radni vijek proživio sam kao rudar i, eto, proslavit emo sada 60 godina braka

Anica Brezova ki r. Horvat: Sada priznajem, ja sam kriva što je na tabli stajao natpis “Mali Pariz”

Marija Per i , jedna od najstarijih mještanki, ro ena 1921. godine, s k erkom Marijom

Barbara Karlov ec, ro ena 1921: Ja još uvijek idem na Bistricu i jako rado pjevam

Vodile su i po vrtovima. A onda bi se mladi sastajali na prelazima. Tamo je bilo jako zanimljivo jer bi trebalo stati preko prelaza. Nema više ni staza, ni prelaza i nekako je sve manje djece, šale se oni.

Za greh se veli, za grešnika ne Ima nešto što još i danas krasi Jurov ance. To je sloga. Kažu da ih je na to natjerala povijest. I život. Pa i oni koji su napustili selo na kraju su pomagali. No, ta sloga ipak se mora uvati. Stoga postoji i pravilo. Za greh se može saznati, ali za grešnika ne. To ostaje strogo uvana tajna zbog seoske sloge. Ina e, nema straha da bi nešto promaklo “seoskim inspektorima“, ali tajna je tajna. A red je red. Tako je još ostalo upam eno da ta tajna zna pre i i u dobru šalu. Pa je tako jednom jedan seoski dužnosnik predavao jednoj Jurov anki priznanje za njezin javni rad. No, on je u svom govoru rekao

Lovac Augustin Podgorelec sa suprugom Brankom. Vlasnik je krasne ku ice na lapšinskom jezeru gdje se u zimskim mjesecima grije uz “gašpar“ i druži s prijateljima. - Vino i rakiju ne popijemo, ve podijelimo s prijateljima

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 08.00 Na kraju ulice 08.15 Alf, crtana serija 08.45 Dvostruka zbrka, serija za djecu 09.15 Beverly Hills 7., serija 10.00 Heidi, lm za djecu 11.40 Na prvi pogled, serija za mlade 12.05 Antologija hrvatskoga glumišta: Gustl Salon 13.00 Ciklus M.Monroe: Niagara, ameri ki lm

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 09.55 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ronila ki dnevnici: Uspomena na Falca, dok. serija 10.40 Ronila ki dnevnici: Legenda o Luski, dok. serija 11.10 Ekološki raj Ma a Jamesa, dok. serija 11.40 Hrvatska kulturna baš na: Vodnjan 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Me u nama 15.35 S Me unarodne smotre folklora: Meksiko, SAD, Rusija 16.10 Hrvatska uživo 17.30 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 20.15 Globalno sijelo 20.50 Empire Falls, serija 21.55 Poslovni klub 22.25 Burzovno izvješ e 22.35 Otvoreno 23.40 Dnevnik 3 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 CSI: Miami, serija (12) 02.25 Zovem se Earl, hum. serija (12) 02.45 Sutkinja Amy, serija 03.30 Drugi format 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

20.00

17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35

17.10

16.45

15.25 16.20

13.40 14.35

13.15

12.30 12.35 12.50

12.00

09.35 10.35 11.35

08.55

08.30

07.45

01.10

23.15

21.40 22.00 22.50

20.05

17.00 17.50 18.10 18.15 18.35 19.20 19.35

16.30

14.25 14.40 15.30 15.40 16.05

Zamalo junaci, komedija (1998., Redatelj: Christopher Guest. Uloge: Chris Farley, Ma hew Perry, Bookem Woodbine, Barry Del Sherman, Robert Ti o, Franklin) Cover, David Packer Ote , znanstvenofantas na serija Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz Ozna en za smrt, igrani lm, akcijski (R) (12)

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 Ružna ljepo ca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 11:00 Lude 70-e, serija 11:25 Kralj Queensa, serija 11:55 Zauvijek susjedi, serija 13:00 Medij, serija 13:50 Nikita, serija 14:40 Inspektor Rex, serija 15:30 Slijepa pravda, igrani lm 17:00 Vijes 17:15 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Trenutak is ne, game show 21:00 Pravedan zlo in, (2002., SAD/VB, komedija. Režija: Bruce McCullough. Glume: Seymour Cassell, John C. McGinley, Megan Mullally, Tom Green, Jason Lee) 22:25 Pod nož, serija Dexterov laboratorij, crtana 23:30 Vijes serija 23:45 Seks i grad, serija Korak po korak, 00:15 Seinfeld, serija humoris na serija (R) 00:45 Život na sjeveru, serija Punom parom, kulinarski 01:35 Nikita, serija izazov (R) 02:20 Inspektor Rex, serija Astro show, emisija 03:05 Medij, serija Kunolovac, kviz 03:50 Seks i grad, serija Puna ku a, humoris na 04:20 Seinfeld, serija serija (R) 04:45 Kraj programa Malcolm u sredini, humoris na serija (R) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin (R) Dadilja, humoris na serija (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Marina, telenovela Cobra 11, kriminalis ka serija Magnum, akcijska serija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO Korak po korak, DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 humoris na serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; Puna ku a, humoris na 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI Malcolm u sredini, (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOhumoris na serija VI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA Dadilja, humoris na serija + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 Reba, humoris na serija CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; Vijes , informa vna emisija 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRExkluziv, magazin AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; Ve era za 5, lifestyle emisija 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; Punom parom, kulinarski 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP izazov 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Bibin svijet, humoris na Special: ZORAN PREDIN; 01.00 NO NI serija (dvije epizode) PROGRAM

00.05 00.15 02.15

23.10

21.10

13:00 14:00 14:40 16:40 16:45 18:00 18:35

08:58 09:00 11:00 12:00

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A PRESSICA talk show DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte...

Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.10 Tv prodaja 7.15 Dje ji program 9.50 Komisar Rex, serija 10.40 Najbolje video snimke, zabavna emisija 11.10 Neugodne boles , dok. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 McBride: Ubojstvo iza pono i, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby, hum. serija 17.05 Komisar Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Osobna ast, lm 22.30 Dok nas smrt ne rastavi, serija 23.00 Obitelj Soprano, serija 0.05 11. rujna, lm 2.20 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Nigel Marven predstavlja kukce, dok. emisija 8.55 Viktorija, serija 9.45 Osveta, serija 10.35 Tv prodaja 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 Napad iz pradavnine, serija 13.00 Tv prodaja 13.30 Muškarci su druga iji, žene tako er 14.20 Hitna, serija 15.10 Marina, serija 16.05 Ukle biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 17.55 Osveta, serija 18.45 Crtani 18.55 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 sata 23.05 Bra a i sestre, serija 23.55 Prijatelji, hum. serija 0.25 Alias, serija 1.15 24 UR 2.15 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 20. sije nja 2009.

Reprizni program Obi ni ljudi, TV serija Navrh jezika Boli glava (1/6) Moja žena i djeca 4., humoris na serija U uredu 2., humoris na serija Sutkinja Amy 6., serija Županijske panorame Vrijeme Vijes na Drugom Drugi format Crtani lm Dragi Johne 4., humoris na serija Tko pjeva zlo ne misli, glazbena komedija (Uloge: Franjo Maje (Franjo Šafranek), Mirjana Bohanec (Ana Šafranek), Mia Oremovi (teta Mina), Relja Baši (Ernest Fulir), Tomislav Žganec (Perica), Vida Jerman (gospošica Marijana), Riki Brzeska (Šnidarši ).

Scenarist: Krešo Golik (prema romanu Vjekoslava Majera). Redatelj: Krešo Golik Vijes na Drugom CSI: Miami 6., serija (12) Zovem se Earl 2., humoris na serija (12) Ciklus europskog lma: Tre i val, švedski lm (triler, Uloge: Jakob Eklund, Irina Björklund, Nicholas Farrell, Ben Pullen, Marie Richardson, Sylvester Groth, Lennart Hjulström.

Scenarist: Joakim Hannson, Anders Nilsson. Redatelj: Anders Nilsson) TV raspored

22:00 23:00 -------23:20 ---------------

21:00

20:00 20:05

18:40 19:00 19:10

22:00 24:45 00:15 00:20 00:35 00:40

19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Pove alo Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Igrani lm, ponavljanje Puls, gospodarske aktualnos Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

9.15 Biathlon 10.30 Tenis 14.30 Snooker, prijenos 18.00 Nogomet 18.45 Eurogoals 19.30 Rallye, prijenos 19.45 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Nogomet 19.45 Bundesliga Hits 20.00 Bundesliga Pur Klassiker 22.00 Bo on line 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Rubljovka, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Singing Bee 21:15 Comedy Zoo 22:15 Switch Reloaded 23:15 Quatsch Comedy Club 23.25 No ni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program

(17.1. u 11.40 h, RTL Televizija)

Sigourney Weaver od 14.1.2009. do 20.1.2009.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55

10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30

17.32 17.40 18.22 18.30 19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.10 21.50 22.20 22.30 23.40 23.55 00.00 00.10 00.55 01.40 02.25 03.10

04.40 05.10

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 10:35 11:05 11:35 12:50 13:40 14:30 15:20 17:00 17:15 18:05 19:15 20:00 21:00 21:30 23:10 23:25 23:50 00:15 02:50 03:35 04:20 05:05 05:35

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NEIL YOUNG; 01.00 NO NI PROGRAM

Flintove avanture, crtana serija Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Mala crna knjižica, igrani lm Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bra ne vode, serija Ku anice, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Seks i grad, serija Kraj programa

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.45 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 21.35 Dexter, krimi serija 22.35 Grad uragana, krimi serija 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.35 Putnik, znanstvenofantas na serija 00.20 Kunolovac, kviz

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:40

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15 18:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJA E animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program

Danas pogledajte...

Mali oglasi Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Igrani lm Pylates & Yoga

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.25 Iznajmljeni policajac, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Najbrži paraolimpijci, dok. serija 21.45 Mali vražici, dok. serija 22.50 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.15 Obitelj Soprano, serija 0.15 Pravi neprijatelj, lm 1.45 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Prevarena, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Bra a i sestre, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Alias, serija 0.45 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 14. sije nja 2009.

Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija ® Puna ku a, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ® Reba, hum. serija ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija

serija 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Alf, crtana serija Dvostruka zbrka, serija za djecu Beverly Hills 7., serija obiteljski lm/ lm za djecu Serija za mlade reprizni program Film Obi ni ljudi, TV serija Ta poli ká: Gra anski neposluh Veliki odmor: Stres kod mladih Moja žena i djeca, hum. serija U uredu, hum. serija Sutkinja Amy, serija Županijske panorame Vrijeme Vijes na Drugom Scien a croa ca Znanstvene vijes crtani lm Dragi Johne, hum. serija Jelenko, serija za djecu Vijes na Drugom Vrijeme Prljavi Harry, (Uloge: Clint Eastwood, Harry Guardino, Reni Santoni, John Vernon, Andrew Robinson, John Larch; Scenaris : Harry Julian Fink, Rita M. Fink, Dean Riesner; Redatelj: Don Siegel) Promet danas E-Ring, serija (12) TV raspored

Najava programa 08.00 Me u nama 08.15 TV kalendar 08.45 Dobro jutro, Hrvatska Vijes 09.15 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vijes Dobro jutro, Hrvatska 11.40 Vijes 12.05 Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela 13.00 14.40 CO - Prozor u svijet 15.30 125, emisija pod pokroviteljstvom 15.40 Vijes Vrijeme danas 16.05 Vijes iz kulture Ronila ki dnevnici: Otok 16.30 zmajeva, dok. serija Ronila ki dnevnici: Koraljni 17.00 17.50 san, dok. serija 18.10 Oprah Show 18.15 Burzovno izvješ e 18.35 Dnevnik 19.05 Vrijeme 19.20 TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela 19.35 20.05 Dan za danom, mozai no20.40 zabavna emisija 20.52 Vijes + prijevod za gluhe 21.00 Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Alpe-Dunav-Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes CO - Prozor u svijet 125, emisija pod 22.40 pokroviteljstvom 22.50 Ep reportaža 00.10 Najslabija karika, kviz Ep reportaža Sve e bi dobro, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik 07.15 Sport Vrijeme Idemo na put s Goranom 08.00 Mili em Luda ku a, TV serija 08.25 Proces 08.55 Burzovno izvješ e Otvoreno 09.30 Dnevnik 3 10.35 Poslovne vijes 11.35 Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) 11.55 Zvjezdane staze: Deep Space 12.30 Nine, serija E-Ring, serija (12) 12.35 Sutkinja Amy, serija 12.50 Prekid programa radi 13.15 redovnog održavanja odašilja a 13.40 Proces 14.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 15.25 16.20

TV ku e imaju pravo promjene programa

16.45 17.10 06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Zgode Toma i Jerryja, crtana 17.35 18.05

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Snowboard, prijenos 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 22.15 Eli Stone, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Clever 22.15 K11 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die Ausreißer 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Smallville, serija 23.00 Andromeda, serija 23.55 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.10 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.15 Poker 18.15 Nogomet, prijenos 22.15 Poker

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Pri e iz života Me imurje danas, informa vna emisija Partymaker, glazbena emisija Izdajnici, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

9.15 Yoz Xtreme 10.30 Tenis 12.00 Rallye 15.00 Snooker, prijenos 17.45 Biathlon, prijenos 19.15 Rallye, prijenos 19.45 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 22:00 00:00 00:05 00:20 00:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

06.10 Najava programa 06.15 Drugo mišljenje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Flavors, dokumentarna serija 11.10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Mijenjam svijet 16.10 Hrvatska uživo 17.30 Danas na Zagreba koj burzi 17.32 HPB t 17.34 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 20.10 La nica 21.50 Potroša ki kod 22.20 Burzovno izvješ e 22.30 Otvoreno 23.35 Dnevnik 3 23.50 Poslovne vijes 23.55 Vijes iz kulture 00.05 Dosjei X (3.), serija 00.50 Zvjezdane staze: Deep Space Nine 3., serija 01.35 Dr. House 4., serija (12) 02.20 Sutkinja Amy 6., serija 03.05 Kalifornikacija, humoris na serija (18) 03.30 La nica 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela

06.50 07.05 07.10 07.35 08.00 08.15 08.45 09.15 10.00 11.25 11.50 13.00

TEST Najava programa Zgode Toma i Jerryja, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Alf, crtana serija Dvostruka zbrka, serija za djecu Beverly Hills 7., serija Bao lian den, kineski crtani lm Na prvi pogled, serija za mlade Antologija hrvatskoga glumišta: I gle kako dan lijepo po inje Ciklus M.Monroe: Rijeka bez povratka, ameri ki lm (Uloge: Robert Mitchum, TV ku e imaju pravo promjene programa

Flintove avanture, crtana serija Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Veliki potez, igrani lm Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Slijepa pravda, (1989., SAD, akcija. Redatelj: Phillip Noyce. Glume: Rutger Hauer, Terry O’Quinn, Nick Cassavetes, Brandon Call, Paul James Vasquez) Kašmir ma ja, serija Eli stone, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Pomra enje, (2005., SAD, Njema ka, triler. Redatelj: John Maybury. Glume: Adrien Brody, Keira Knightley, Jennifer Jason Leigh, Brad Renfro, Daniel Craig) Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Kraj programa

Ford) 00.15 Vijes , informa vna emisija 00.25 Kunolovac, kviz 02.25 Loše djevojke, igrani lm, vestern (R) (12)

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 11:00 11:30 12:00 13:05 13:55 14:45 15:35 17:00 17:15 18:05 19:15 20:00

21:30 22:25 23:20 23:35 00:05 00:30 01:20

02:55 03:40 04:25 05:10

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TEREZA KESOVIJA - A l’olympia; 01.00 NO NI PROGRAM

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes

14:00 14:40 16:40 16:45

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 San ago, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 Reži me, serija 0.20 No ni program

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Me imurje danas Indijanski ratnici, igrani lm Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.15 Zimski sportovi 10.00 Biatlon 12.00 Snooker, prijenos 18.00 Eurogoals 19.15 Rallye, prijenos 19.30 Nogomet, prijenos 21.00 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

8.00 DSF Bike 8.30 Bundesliga Hits 9.00 Doppellpass 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Nogomet, prijenos 23.00 Sportquiz

eli ne magnolije, lm 22.00 Prljavi sexy no- 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena vac, serija 22.50 24 sata 23.10 Bra a i sestre, 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz serija 0.00 Prijatelji, hum. serija 0.30 Alias, 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinserija 1.15 24 UR 2.15 No na panorama same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Dadilja, hum. serija 12.10 Tv prodaja 12.40 was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko Sretna linija 13.45 Gilmorice, serija 14.40 želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 McBride: Ubijena svodnica, lm 16.10 Blizanci, 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program hum. serija 16.35 Cosby, hum. serija 17.05 Komisar Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Smrtonosno oružje, lm 22.40 Dok nas 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch smrt ne rastavi, hum. serija 23.05 Obitelj So- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon prano, serija 0.05 Najbolji planovi, lm 1.45 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon No ni program Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert!

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 20:00 Vijes 20:15 Big Brother, prijenos 23.15 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 No ni program Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 24 UR 8.10 Jamie Oliver: Australija 9.05 Viktorija, serija 9.55 Osveta, serija 10.45 Tv prodaja 11.15 Marina, serija 12.05 Napad iz pradavnine, serija 13.00 Tv prodaja 13.30 Muškarci su druga iji, žene tako er 14.20 Hitna, serija 15.10 Marina, serija 15.55 Ukle biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 17.55 Osveta, serija 18.45 Crtani 18.55 24 sata 20.00

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 19. sije nja 2009.

Marilyn Monroe, Rory Calhoun,Tommy Re g Scenarist: Frank Fenton (prema pripovijes Louisa Lantza. Redatelj: O o Preminger) 14.30 Reprizni program 14.55 Obi ni ljudi, TV serija 15.40 Ta poli ká 15.50 Kako žive živo nje 16.10 Moja žena i djeca 4., hum. serija 16.35 U uredu 2., hum. serija 17.00 Sutkinja Amy 6., serija 17.50 Županijske panorame 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Na rubu znanos : Hira Ratan Manek, solarna joga 19.20 Crtani lm 19.35 Dragi Johne 4., humoris na serija 20.05 Ledena princeza, ameri ki lm 21.50 Vijes na Drugom 22.02 Vrijeme 22.05 Zakon!, doma a humoris na serija 22.40 Dr. House 4., serija 23.30 Kalifornikacija, humoris na serija 00.00 Ciklus horora: Altered, ameri ki lm 01.30 TV raspored

07.50 08.10 08.35 09.15 10.10 11.10 11.35 12.00 12.30 12.35 13.05 13.55 14.50 15.40 16.05 16.35 17.00 17.25 17.50 18.00 18.30 20.00 20.30 22.00 22.40

Dexterov laboratorij, crtana serija Korak po korak, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Puna ku a, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija Rukomet- prvi krug: Švedska- Španjolska, prijenos Vrijeme za rukomet, emisija iz studija Rukomet- prvi krug: Hrvatska- Kuba, prijenos Vrijeme za rukomet, emisija iz studija Ozna en za smrt, akcijski lm (1990., Redatelj: Dwight H. Li le. Uloge: Steven Seagal, Basil Wallace, Keith David, Tom Wright, Joanna Pacula, Elizabeth Gracen, Be e

Najava programa Svirci moji, glazbena emisija Glas domovine Euromagazin TV kalendar Vijes Koncert klasi ne glazbe: Be ka no u Zagrebu (1/2) Opera Box Hrvatska kulturna baš na Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture George Gently 1., mini-serija Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Jelovnici izgubljenog vremena Vijes Vrijeme sutra Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka, dok. serija Lijepom našom: Prelog (1/2) U istom loncu, kulinarski show Emocije - sluge i gospodari: Život nije cvjetna livada, popularno-znanstvena serija LOTO 6/45 Dnevnik 1 pro v 100, kviz Odmori se, zaslužio si 3. – hum. serija Paralele Rizzi-bizzi (12) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Vijes iz kulture Filmski maraton: Laramie projekt, dok. drama Filmski maraton: Savršena supruga, triler Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka, dok. serija Reprizni program Lijepom našom: Prelog (1/2) Plodovi zemlje Rijeka: More

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 Dexterov laboratorij, crtana serija 08.35 Leo, serija za djecu 09.05 Nora Fora, TV igra za djecu 09.50 Wengen: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 1. vožnje 10.50 Biblija 11.00 Zagreb: Misa, prijenos 12.05 Hannah Montana, serija za mlade 12.30 Tree Hill 5., serija 13.10 Wengen: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 2. vožnje 14.10 Ciklus klasi nog mjuzikla:

03.35 04.00 04.45 05.35

02.45

01.15

21.55 22.30 23.15 23.20 23.30 23.40

19.15 19.30 20.10 21.10

18.45

17.10 18.05

16.05 16.10 16.15

08.50 09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 11.50 12.00 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.10 15.40

06.00 06.05 06.50 07.15 07.45 08.00 08.10

07:10 07:35 08:00 08:25

arobnjaci, crtana serija Code lyoko, crtana serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Superheroj Spiderman, crtana serija 08:50 Iron Kid, crtana serija 09:15 Roary, crtana serija 09:30 Dora istražuje, crtana serija 09:55 Automo v, auto-moto 00.05 magazin 10:25 Novac, business magazin 10:55 U sedmom nebu, serija 07.55 Istjeriva i duhova 2, igrani 11:40 Lanac sudbine, serija 12:40 Ku anice iz visokog lm, komedija (R) društva, reality serija 09.35 Jedna od de ki, 13:30 Samo je jedan pravi, humoris na serija da ng show 10.05 Krava i Pili , crtana serija 13:55 Kako zavolje svoje jelo, (R) dokumentarna serija 10.30 Astro boy, crtana serija (R) 14:20 Novi dom, komedija 10.50 Spiderman, crtana serija 15:50 Sve za pobjedu, komedija (R) 17:20 Vijes 11.15 Dexterov laboratorij, 17:30 Bra ne vode, serija crtana serija (R) 11.40 Samov život, humoris na 18:05 Lud, zbunjen, normalan, serija serija (dvije epizode) 19:15 Dnevnik Nove TV 12.30 Vijes , informa vna 20:00 Nad lipom 35, emisija humoris no-glazbeni 12.40 Pakleno putovanje, igrani show lm, komedija 21:00 Veliki potez (2001., SAD, 14.15 Lemony Snicket: Niz komedija. Redatelj: Tim nesretnih doga aja, Hill avanturis ki/obiteljska Glume: Alex d. Linz, Zena Grey, komedija Josh Peck, Jamie Kennedy, 15.55 Vrijeme je za rukomet, Larry Miller) emisija iz studija 22:25 Red Carpet, showbiz 16.15 Rukomet- prvi krug: magazin (15) Brazil- Norveška, prijenos 23:15 Svi mrze Chrisa, serija 1. poluvremena 17.05 Rukomet- prvi krug: Brazil- 00:15 Dream Team, igrani lm (R) Norveška, prijenos 2.

01:45 Red Carpet, showbiz poluvremena magazin (R) 17.45 Vrijeme je za rukomet, 03:00 Novi dom, igrani lm ® emisija iz studija ---:--- Kraj programa 17.55 Vijes , informa vna emisija 18.15 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 18.30 Rukomet- prvi krug: Južna Koreja- Švedska, prijenos 1. poluvremena 19.20 Rukomet- prvi krug: Južna 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 Koreja- Švedska, prijenos RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 2. poluvremena VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 20.00 Vrijeme je za rukomet, EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + emisija iz studija HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 20.30 Rukomet- prvi krug: 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Kuvajt- Hrvatska, prijenos TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE 1. poluvremena KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CA21.20 Rukomet- prvi krug: Kuvajt- Hrvatska, prijenos JTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 2. poluvremena VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 22.05 Vrijeme je za rukomet, HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 emisija iz studija Music Special: JINX - live; 01.00 NO NI 22.40 Loše djevojke, vestern PROGRAM

22.25

21.20 21.30

20.25

18.55

17.20 17.55

15.50

(vestern, 1994., Redatelj: Jonathan Kaplan. Uloge: Madeleine Stowe, Mary Stuart Masterson, Andie MacDowell, Drew Barrymore, James Russo, Robert Loggia, Dermot Mulroney, Jim Beaver, Nick Chinlund) 00.15 Kunolovac, kviz 02.20 Premier League: To enham HotspurPortsmouth, snimka

13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom OPASNE VEZE talk show VJERA I NADA vjerski program SVIRAMO ZA VAS, glazbeni

15:10 15:11

17:00

15:40 16:35

Dje ja televizija Igrani lm, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Danas pogledajte…

Mali oglasi Planet razonode, serijski lm Ekran zdravstva

07:30 11:30 12:45 13:40 13:42 13:45 14:15

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.55 TEST

22:00 23:00 ---------------

20:05 21:00

19:30

14:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

kviz VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe ŽUPANIJSKE TEME IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vinoteka, ponavljanje Aktualno, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Rodeln, prijenos 10.15 Slalom, prijenos 13.00 Biathlon, prijenos 14.00 Skispringen, prijenos 15.45 Nord. Kombina on, prijenos 16.00 Biathlon, prijenos 16.45 Snooker, prijenos 18.45 Darts, prijenos 19.00 Rallye, prijenos 20.30 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppelpass 13.00 Bundesliga Hits 14.00 Sportquiz 16.45 Motorsport 18.00 Bundesliga aktuell 20.00 Poker 23.00 Sportquiz

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Transporter, lm 22:10 Spiegel TV 22:55 Die große Reportage 23:35 Prime Time, serija 23.55 No ni 7.30 Tv prodaja 7.50 Ark ka, dok. serija program 8.20 Program za djecu i mladež 11.05 Cybill, hum. serija 11.30 Sportska srca, hum. serija 11.55 Kako sam upoznao vašu mamu, hum. serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kako 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack prona i muža, dok. serija 14.50 Još uvijek 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt kod roditelj, hum. serija 15.15 Frost: Mladi Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize detek v, lm 1/2 16.40 Lijepi ljudi, serija serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 17.30 Sportska ljubav, šou 18.20 Pazi kam- 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & era 18.50 Djeca ne lažu, zabavna emisija Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19.15 Tv Tuba 20.00 Zbrka u kontroli leta, 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Mord in lm 21.40 Veronica Mars, serija 22.30 Put Outback, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 na zapad, bosanski lm 0.15 Zvjezdana Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program vrata, serija 1.05 No ni program

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.30 Školska košarkaška liga 12.30 Billova kuhinja za lijen ine 13.00 Jubal, lm 14.45 Prirodna mo zdravlja, dok. serija 14.50 Presa ivanje organa, dok. serija 15.20 Mama i ja, dok. serija 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 16.55 Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 udnova Disneyjev svijet, crtani lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Ljepo ca pod maskom, lm 21.50 Zvijezde u sudnici, dok. serija 22.40 Plavo nebo, lm 0.30 24 UR 1.30 No na panorama

lm 13.50 Moja ljubav prema Rosario, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, cr7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV tana serija 19:10 Galileo 20:15 Westworld, prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša lm 23.35 Terminator 2, lm 1.35 No ni pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pograni ne TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Jedan ovjek, lm

služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Jedna dadilja, lm 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 21.40 ZiB Flash 21.50 Hangin’ Out, lm Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za 23.30 Columbo, lm 0.40 No ni program djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineCrtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Ruža,

NEDJELJA 18. sije nja 2009.

Pjevajmo na kiši, ameri ki lm Sportski prijenos ili snimka Garaža Vaterpolo, EL: Jadran HN Mladost, prijenos Rukomet, Liga prvakinja: Olthim - Vegeta Podravka, prijenos Talijanska nogometna liga, 1. poluvrijeme Sportske vijes Talijanska nogometna liga, 2. poluvrijeme Filmski klub: Royal Flash, ameri ko-britanski lm (komedija, Uloge: Malcolm McDowell, Alan Bates, Florinda Bolkan, Oliver Reed, Bri Ekland (vojvotkinja Irma). Scenarist: George MacDonald Fraser (prema svom romanu). Redatelj: Richard Lester) TV raspored

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.35

06.50 07.05 07.10

03.55 04.25 05.10

01.40 02.25 03.10 03.15

19.30 19.57 20.02 20.15 21.20 22.10 22.40 22.50 23.35 23.40 23.55 00.00 00.10 00.55

17.32 17.45 18.27 18.35

14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30

13.25

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35

10.40

10.00 10.09 10.10 10.15

09.55

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10

05.50 05.55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: E.N.I.; 01.00 NO NI PROGRAM

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 Ružna ljepo ca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:55 Lude 70-e, serija 11:25 Kralj Queensa, serija 11:50 Zauvijek susjedi, serija 13:00 Medij, serija 13:45 Nikita, serija 14:35 Inspektor Rex, serija 15:25 Povratak, (2004., SAD, komedija; Redatelj: David Duchovny; Glume: Anton Yelchin, Tea Leoni, Robin Williams, David Duchovny, Erykah Badu) 17:00 Vijes 17:20 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Istraga, kriminalis ki magazin 21:15 Provjereno, informa vni magazin 22:10 Trenutak is ne, game show 23:10 Vijes 23:25 Navy CIS, serija 00:15 Seks i grad, serija 00:40 Seinfeld, serija 01:05 Život na sjeveru, serija 01:55 Nikita, serija 02:40 Inspektor Rex, serija 03:25 Medij, serija 04:10 Seks i grad, serija 04:50 Kraj programa

dramska serija 21.40 Ku anice, dramska serija 22.30 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Ženski klan, krimi serija 00.35 Kunolovac, kviz

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Policajac iz Beverly Hillsa 2, lm 22.30 Vojna ekipa za o evid, serija 23.30 Zakon brojeva, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Najve i gubitnik 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

00:00 00:05 00:20 00:25

15:25 15:27 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Obzori, emisija iz kulture Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Vaše zdravlje Me imurje danas Ameri ka rapsodija, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:40 16:40 16:45 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života VEKERICA VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija EUROPA TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM X-ICA studentska emisija METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.15 Biathlon 10.30 Tenis 12.00 Rallye 14.30 Snooker, prijenos 18.00 Biathlon, prijenos 19.30 Rallye 19.45 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.30 Bundesliga Hits 20.15 DSF Motor 21.15 Poker 23.15 Sportquiz

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 serija 22.15 Zakon bra e, serija 0.00 No ni Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 program Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Ženina osveta, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo, TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 lm 22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna serija 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija Bi John Malkovich, lm 1.50 No ni pro- 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes gram 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Bra a i sestre, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Alias, serija 0.55 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 15. sije nja 2009.

08.00 Na kraju ulice 08.15 Alf, crtana serija 08.45 Dvostruka zbrka, serija za Najava programa djecu Rije i život, religijski 09.15 Beverly Hills 7., serija program 10.00 Prijenos sjednica TV kalendar Hrvatskog sabora Dobro jutro, Hrvatska 13.35 reprizni program Vijes 14.05 Slikovnica Dobro jutro, Hrvatska 14.40 Obi ni ljudi, TV serija Vijes 15.30 Kokice Dobro jutro, Hrvatska 15.45 Veliki odmor: Druk iji od Vijes drugih Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Moja žena i djeca, hum.

Sve e bi dobro, serija telenovela 16.30 U uredu, hum. serija CO - Prozor u svijet 17.00 Sutkinja Amy, serija 125, emisija pod 17.50 Županijske panorame pokroviteljstvom 18.10 Vrijeme Vijes 18.15 Vijes na Drugom Vrijeme danas 18.35 Tekstura, emisija o Vijes iz kulture knjigama Ronila ki dnevnici, dok. 19.20 crtani lm serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija Ronila ki dnevnici, dok. 20.05 Jelenko, serija za djecu serija 20.40 Vijes na Drugom Oprah Show 20.52 Vrijeme Burzovno izvješ e 21.00 Pri a iz Bronxa, (Uloge: Dnevnik Robert De Niro, Chazz Vrijeme Palminteri, Lillo Brancato, TV kalendar Francis Capra, Taral Opijeni ljubavlju, Hicks; Scenarist: Chazz telenovela Palminteri; Redatelj: Dan za danom, mozai noRobert De Niro) zabavna emisija 22.55 Promet danas Vijes + prijevod za gluhe 23.05 Blizu doma, serija (12) Vrijeme sutra 23.50 Vrijeme je za jazz: HGM Trenutak spoznaje jazz orkestar Zagreb Korna , dok. lm - glazba iz repertoara Hrvatska uživo - Vijes Mingus Big Banda Hrvatska uživo 00.50 TV raspored Hrvatska uživo - Vijes CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 07.15 Dexterov laboratorij, Ep reportaža crtana serija (dvije Najslabija karika, kviz epizode) Ep reportaža 08.00 Korak po korak, hum.

Sve e bi dobro, serija ® telenovela 08.25 Puna ku a, hum. serija ® Dnevnik 08.55 Punom parom, kulinarski Sport izazov ® Vrijeme 09.30 Astro show, emisija 1 pro v 100, kviz 10.35 Kunolovac, kviz Dossier.hr 11.35 Malcolm u sredini, hum.

Pola ure kulture serija ® Burzovno izvješ e 11.55 Dadilja, hum. serija ® Otvoreno 12.30 Vijes , informa vna Ep reportaža emisija Dnevnik 3 12.35 Exkluziv, magazin ® Poslovne vijes 12.50 Reba, hum. serija ® Vijes iz kulture 13.15 Ve era za 5, lifestyle Dosjei X, serija (12) emisija ® Zvjezdane staze: Deep 13.40 Marina, telenovela Space Nine, serija 14.35 Cobra 11, krimi serija Blizu doma, serija (12) 15.25 Magnum, akcijska serija Sutkinja Amy, serija 16.20 Korak po korak, hum. reprizni program serija Tekstura, emisija o 16.45 Puna ku a, hum. serija knjigama 17.10 Malcolm u sredini, hum.

Pola ure kulture serija dossier.hr 17.35 Dadilja, hum. serija Opijeni ljubavlju, 18.05 Reba, hum. serija telenovela 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5,lifestyle TEST emisija Najava programa 19.35 Punom parom, kulinarski Zgode Toma i Jerryja, izazov crtana serija 20.00 Ljubav je na selu, dok.

Miki i prijatelji, crtana sapunica serija 20.50 Uvod u anatomiju,

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.35 17.40 17.42 17.55 18.25 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15 22.30 22.40 23.00 23.50 23.55 00.10 00.55

05.15

01.40 02.30 03.15 04.05 04.35

06.50 07.05 07.10 07.35 08.00 08.15 08.45 09.15 10.00 10.20 11.20

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ronila ki dnevnici, dok. serija Ronila ki dnevnici, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Ep reportaža Iza ekrana Ep reportaža Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Bridget Jones: The Edge of Reason, britanski lm Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Sutkinja Amy, serija Putopisni dokumentarci Znanstvena pe ca Posebni dodaci, emisija o lmu Opijeni ljubavlju, telenovela

TEST Najava programa Zgode Toma i Jerryja, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Alf, crtana serija Dvostruka zbrka, serija za djecu Beverly Hills, serija Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Wengen: Svjetski skijaški kup (M) - superkombinacijia, prijenos Prijenos sjednica Hrvatskog sabora TV ku e imaju pravo promjene programa

22.00 22.30

00.10 00.20

01.55

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 10:50 11:20 11:50 12:55 13:40 14:30 15:20 17:00 17:15 18:05 19:15 20:00

21:40

23:20 23:35 01:05

Flintove avanture, crtana serija Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kakav otac, takav sin, komedija Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Daredevil, (2003., SAD, akcija; Režija: Mark Steven Johnson; Glume: Ben A eck, Jennifer Garner, Colin Farrell, Michael Clarke Duncan, Jon Favreau) Underworld 2, (2006., SAD, akcija; Redatelji: Len Wiseman; Glume: Kate Beckinsale, Sco Speedman, Tony Curran, Derek Jacobi, Bill Nighy) Vijes Smrtonosna tama, horor Underworld 2, igrani lm (12) Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: ANTONIJA ŠOLA; 01.00 NO NI PROGRAM

02:45 03:30 04:15 05:00

Emisija iz studija Ucjena, (akcijski, 1995.; Redatelj: Strathford Hamilton; Uloge: Billy Zane, Mia Sara, James Russo, James Coburn) Vijes , informa vna emisija Nestali u akciji, (akcijski, 1984.; Redatelj: Joseph Zito; Uloge: Chuck Norris, M. Emmet Walsh, David Tress, Lenore Kasdorf, James Hong) Kunolovac, kviz Seks i grad, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Posljednji samuraj, lm 23.10 Galileo Mystery 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 VIP Charts 22.45 Ladykracher 23.15 No ni program

ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO DOKUMENTARNI PROGRAM ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo...

Me imurje danas Sport Vrijeme Samo poljubac, igrani lm Snimka koncerta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.15 Poker 18.15 Nogomet, prijenos 20.15 Rukomet, prijenos 22.15 SmackDown

20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

17:15 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:20 23:00 00:15 00:20 00:45 00:55

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a X-ICA studentska emisija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu

Danas pogledajte...

Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas

9.15 Rodeln 10.30 Skispringen, prijenos 13.30 Skijanje, prijenos 14.30 Biathlon, prijenos 16.30 Skispringen, prijenos 18.45 Nord. Kombina on, prijenos 20.00 Snooker, prijenos 21.00 Langlauf, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

12:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:45

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30

15:15 15:17 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Slalom, prijenos 20.15 Starmania 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Auf die harte Tour, lm 22.30 Tango & Cash, lm 0.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija vremena 09:00 To no u 9 09:30 Famil14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 VikUnsere erste gemeinsame Wohnung torija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien sata 20.00 Nemogu a misija 2, lm 21.50 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Van Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer Helsing, lm 1.05 No na panorama gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 O o live! 22.15 Ja sam 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 zvijezda, prijenos 0.00 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15 Kralj modernog stepa, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojište, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Ekipa za o evid, serija 20.50 O psima i ma kama, lm 22.25 Reži me, serija 23.15 Teksaški masakr motornom pilom, lm 0.50 No ni program

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 16. sije nja 2009.

13.20 Wengen: Svjetski skijaški kup (M) superkombinacijia, prijenos 14.20 Dokuteka 14.55 Obi ni ljudi, TV serija 15.40 Glazbeceda: Revolts 15.50 Veliki odmor: Svijet ispod površine 16.15 Moja žena i djeca, hum. serija 16.35 U uredu, hum. serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 17.50 Županijske panorame 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Posebni dodaci, emisija o lmu 19.20 crtani lm 19.35 Dragi Johne, hum. serija 20.05 Bez komentara 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 20.53 Promet danas 21.05 Hotel Babylon, serija (12) 22.00 Šljam, hum. serija (15) 22.40 Sud i kazna 13., mini-serija (12) 01.15 Filmski maraton: Run for Money, igrani lm 02.50 Filmski maraton: Ukleta ku a, ameri ki lm (12) 04.20 TV raspored

07.15 08.00 08.25 08.55 09.30 10.35 11.35 11.55 12.30 12.35 12.50 13.15 13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00 20.30 21.05 21.15

Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) Korak po korak, humoris na serija ® Puna ku a, humoris na serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, humoris na serija ® Dadilja, humoris na serija ® Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ® Reba, humoris na serija ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, kriminalis ka serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, humoris na serija Puna ku a, humoris na serija Malcolm u sredini, humoris na serija Dadilja, humoris na serija Reba, humoris na serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Otvaranje Svjetskog rukometnog prvenstva, prijenos Emisija iz studija Rukomet: Hrvatska - Južna Koreja, prijenos prvog poluvremena Emisija iz studija Rukomet: Hrvatska - Južna Koreja, prijenos drugog poluvremena

TV ku e imaju pravo promjene programa

prijenos 2. poluvremena 22.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija Veliki pogodak, igrani lm ® 23.45 Kunolovac, kviz 22.15

05:50 arobnjaci, crtana serija 06:10 Code lyoko, crtana serija 06:35 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:00 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:25 Iron Kid, crtana serija 07:50 Roary, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:30 arobnice, serija 11:15 Frikovi, serija 12:05 Smallville, serija 12:55 Kakav otac takav sin, igrani lm 14:35 Daredevil, igrani lm 16:15 Sekunde do katastrofe, dok. serija 17:15 Vijes 17:25 Kod Ane, kulinarski show 18:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Smrtonosna pošiljka, akcija (SAD, Poljska, 2003., Redatelj: Michael Oblowitz. Glume: Steven Seagal, Max Ryan, Harry Van Gorkum, Je rey Pierce, Anna-Louise Plowman) 21:35 Kralj kaveza, igrani lm (SAD, Južna Koreja, 2004., Redatelj: Du-yeong Kim. Glume: Dong-jun Lee, Steven Seagal, Hye-ri Kim, Seo-woo Eun, Ju-bong Gi) 23:15 Dream Team, akcija 00:45 Smrtonosna pošiljka, igrani lm (R) 02:10 Kralj kaveza, igrani lm (R) 03:45 Opasno motrenje, igrani lm (12) 05: 20 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: DJE ACI; 01.00 NO NI PROGRAM

12:00 12:30 14:00 15:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Igrani lm, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo Slatka Valen na, serijski lm

5.30 Jutarnji program 11.35 Film za djecu i mladež 13.10 Australija, dok. serija 16.30 Bauer sucht Frau 17.45 Exklusiv 18.45 Vijes 20.15 Kingpin, lm 22.10 Ugriz, lm 23.55 No ni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05 21:05 21:40 -------22:00 --------

OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Poljoprivredni savjetnik Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

9.15 Skijanje, prijenos 11.15 Biathlon 12.15 Slalom, prijenos 14.00 Skispringen, prijenos 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za 15.45 Skijanje, prijenos 17.15 Biathlon, prijedjecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 nos 20.30 Darts 23.00 Rallye

10.15 Segeln 11.45 Normal 12.15 Bundesliga pur Klassiker 13.00 Nogomet, prije10.00 TV vodi + turis ka središta nos 19.15 Eishockey 19.45 Motorrad 21.20 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena DSF Reportaža 22.00 SmackDown 23.00 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade Sportquiz 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.35 Tv prodaja 8.05 Ark ka, dok. serija 8.35 Program za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Sportska srca, hum. serija 12.10 Kako sam upoznao vašu mamu, hum. serija 12.40 Sretna linija 14.10 Kako prona i muža, dok. serija 15.05 Za arano potkrovlje, lm 16.35 Lijepi ljudi, serija 17.30 Sportska ljubav, šou 18.20 Pazi kamera 18.50 Djeca ne lažu, zabavna emisija 19.15 TV Tuba 20.00 Ne reci nikome, lm 21.35 Las Vegas, serija 22.25 Hakeri, lm 0.10 Zvjezdana vrata, serija 1.00 No ni program

Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 humoris na serija 14.55 Caroline u 20:07 Vrijeme 20:15 Polly, lm 21.35 ZiB metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Flash 21.45 Zmija u avionu, lm 23.20 Pila, Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 lm 0.45 No ni program Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon Serija 23.40 No ni program 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni serija 19:10 talk talk talk 20:15 Jedno ljeto sa izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za Paulom, lm 22.30 13 Lady Vengrance, lm djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 0.10 No ni program Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak prekograni ne TV 1.10 Videostranice Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Tasmanski vragovi, dok. emisija 12.15 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal Žirafe u divljini, dok. emisija 13.10 Nasilni muški, lm 14.50 Emili i njezini de ki, hum. 20.15 Der erste Ri er, lm 22.35 Genial serija 15.15 Selidba u divljinu, serija 16.05 daneben 23.35 No ni program Zlo ini pred doma im pragom, serija 16.55 Pink Panther, lm 18.55 24 UR 20.00 Gospodar prstenova: Kraljev povratak, lm 23.15 Dexter, serija 00.15 Laurel Canyon, 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Do lm 2.00 24 UR 3.00 No na panorama kumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

SUBOTA 17. sije nja 2009.

09.15 Parlaonica 10.10 Briljanteen 11.00 Dr. Who, serija za djecu 06.05 Iza ekrana 11.45 Majstori svira i: Pregrada 06.35 Ekološki raj Ma a (2.dio) Jamesa, dok. serija 12.20 Wengen: Svjetski skijaški 07.00 Najava programa kup (M) - spust, prijenos 07.05 TV kalendar 13.45 Hladnokrvne živo nje: 07.20 Vijes Zmajevi sušnih podru ja, 07.35 Kinoteka - ciklus dok, serija klasi nog vesterna: The 14.40 KS automagazin Big Sky, ameri ki lm 15.10 Sportski prijenos ili 09.55 CO - Prozor u svijet snimka 125, emisija pod 17.00 Corrina, Corrina - ameri ki pokroviteljstvom lm 10.00 Vijes 18.50 U vrtu pod zvijezdama 10.09 Vrijeme danas 19.25 Garaža 10.10 Vijes iz kulture 20.00 Armageddon, ameri ki 10.15 Ku ni ljubimci lm 10.50 Veterani mira, emisija za 22.30 Na tronu vje nog uda, branitelje dok. lm 11.55 Burzovno izvješ e 23.20 Los Caballeros, koncert 12.00 Dnevnik 00.10 Promet danas 12.13 Vrijeme 00.15 Sportske vijes 12.15 TV kalendar 00.25 No u kazalištu - snimka 12.35 Opijeni ljubavlju, predstave telenovela 02.05 TV raspored 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri 07.10 Magnum, akcijska serija 15.45 Euromagazin (R) 16.20 Vijes 08.00 Najbolje godine, 16.29 Vrijeme sutra humoris na serija 16.35 Hrvatska kulturna 08.25 Krava i Pili , crtana serija baš na 08.50 Astro boy, crtana serija 16.50 Ep reportaža 09.15 Spiderman, crtana serija 16.55 Svirci moji, glazbena 09.35 Dexterov laboratorij, emisija crtana serija 17.45 CO - Prozor u svijet 10.00 Maheri, dramska serija 125, emisija pod 10.55 Lutrija života, dramska pokroviteljstvom serija 17.55 U istom loncu, kulinarski 11.40 Istjeriva i duhova 2, show komedija (1989., Redatelj: 18.35 TV Bingo Show Ivan Reitman. Uloge: Bill 19.15 LOTO 7/39 Murray, Dan Aykroyd, 19.30 Dnevnik Sigourney Weaver, Harold 19.57 Sport Ramis, Rick Moranis, Ernie 20.02 Vrijeme Hudson, Annie Po s, 20.15 Evergreen Peter MacNicol) 22.00 Mamu ca, krimi serija 13.30 Vijes , informa vna (12) emisija 22.45 Burzovno izvješ e 13.35 Snježno udo, akcijska 22.55 Dnevnik 3 komedija 23.05 Vijes iz kulture 15.10 Vrijeme je za rukomet, 23.20 Po etak kraja, ameri ki emisija iz studija lm (18) 15.30 Rukomet- prvi krug: 01.25 Filmski maraton: Poljska- Alžir, prijenos 1.

Backroad Jus ce, poluvremena ameri ki lm 16.20 Rukometprvi krug: 03.00 Filmski maraton: Poljska- Alžir, prijenos 2.

Bachelor Party Vegas, poluvremena ameri ki lm 17.10 Vrijeme je za rukomet, 04.30 reprizni program emisija iz studija 04.40 Garaža 17.30 Rukomet- prvi krug: 05.10 Opijeni ljubavlju, Njema ka- Rusija, prijenos telenovela 1. poluvremena 18.20 Rukomet- prvi krug: Njema ka- Rusija, prijenos 2. poluvremena 19.05 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 19.10 Vijes , informa vna emisija 19.45 Exploziv, magazin 20.10 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 20.30 Rukomet- prvi krug: Francuska- Rumunjska, prijenos 1. poluvremena 21.20 Rukomet- prvi krug: Francuska- Rumunjska, 06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Disneyjevi cr i: Šiljo i sportovi 07.15 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 07.40 Žutokljunac 08.05 Danica 08.10 arobna plo a - u imo engleski 08.25 Ninin kutak 08.35 Veliki odmor

Jurovec se naslonio na susjednu Lapšinu pa se gotovo i ne zna gdje jedno selo po inje, a drugo završava.

U op ini je Sveti Martin na Muri i istoimenoj župi. Po novim, krasno ure enim ku ama reklo bi se da je u Jurovcu po eo novi život. A i sami tvrde da je to tako. Tvrde i da su jako dobri vjernici. Svi su se okrenuli budu nosti pa tako i stari ne e govoriti o prošlosti, nego o budu nosti. Kažu, emu se sje ati tužnih vremena. No, nisu zaboravili vrijeme kada su se sastajali pod lipom pored pila. Koji je Verona Petermanec dala sagraditi 1912. godine. ak nisu ni zaboravili da su bili kmetovi plemi a Nikole Malakoczija sa sjedištem u Lapšini. Makar je on bio protestant, oni isti u da su svi katolici. I još kažu da ima jako puno cvije a. I da e jedna ulica dobiti ime Ulica jorgovana. Jer su svi stanovnici lijepi. I onda?

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti

Najmla i stanovnik Jurovca je Kevin Krznar, star devet mjeseci, u društvu s mamom Svjetlanom i tatom Emanuelom da je to priznanje “za ovo i za ono“. Za to no kakav rad, ostala je tajna. Strah da se sloga ne naruši ini svašta. Jedino nije tajna da su više poznati po nadimcima nego po prezimenima. Pa tako imamo Kralekove, Popi ove, Bogecove, Kolaraekove … I nije tajna da jako vole raditi. I isticati da su Jurov anci. Pa su u svim udrugama op ine Sveti Martin, ali i izvan. I tako imaju

Ekipa jurovske nogometne mladeži otprije dvanaest godina. Zdesna tre i ( u i) je Nikola Pokriva , danas igra FC Monaca, ina e ro eni Jurov anin u selu lovaca, mažoretkinja, ribi a, kulturnjaka, biciklista …

Bez Bratstva nam nema bratstva Malo selo, a ima svoj nogometni klub. I sve se vrti oko njega. Tu su i jedine seoske prostorije lijepo ure ene. A ono što je najvažnije je da se tu može na i rodbina na okupu. Do u

Dva brata glazbenika: Patrik i Martin Zamuda. Mla i Patrik svira klavir, bubnjeve, gitaru, tamburicu i harmoniku te je odli an pjeva , dok stariji Martin uz posao u o evoj formi svira i u grupi “Casino”

vidjeti svoje kako igraju. I tako se cijeli jurovski život svodi na rodbinsko igralište. Jer, prema sje anju starijih, klub je i osnovan na neki na in kao rodbinski. Kako i ne bi kad su igrali samo brati i i brati. I kako se onda ne bi zvao Bratstvo. Najviše je u po etku bilo Jambrovi a. Ali je, kažu u šali, makar rodbina igrala dobro. I ak dogurali u prvu županijsku ligu. A bilo je to to no prije deset godina. Tada su igrali kvalifikacije za višu ligu.

Igralo se u akovcu, ali je cijelo selo došlo navijati. Ostali su u selu samo nepokretni. Kažu da se tada moglo oplja kati cijelo selo da je netko htio.

To e se pamtiti kao dio slavne povijesti sela. Ina e, zanimljivo je da su svi najve i svjetski igra i igrali u Jurovcu. Ali ne u zbilji, ve onako po nadimcima. Tu je bila praksa da je svaki igra dobio nadimak po nekome. Kako vele, i to je dokaz da su uvijek dobre volje. I uvijek spremni pomo i. No, kako vele u šali, nekad su si više pomagali, a danas više suosje aju. Zašto, to ne žele otkriti. Stoga valja do i u Jurovec više puta. Kako se ini, ne e se požaliti. Jer uvijek e se otkriti nešto novo i lijepo. I u selu i u ljudima.

Mihael Per i , igra Bratstva, i Mladen Brezova ki, trener mla ih uzrasta. - Ovaj sportski centar je srce zajedništva Jurov ana

Zdravko Prelog, poljoprivrednik, i Mihalj Podgorelec, lan Crkvenog odbora. - Moja Lasta divan je primjerak me imurskog konja i svi gledaju kada se mi vozimo u gorice, kaže Zdravko

O selu …

Tamara Gori anec i Barbara Per i mlade su nogometašice koje igraju u selni koj Oazi. Postale su nogometašice zbog svoje bra e

Jurovec je u op ini Sveti Martin na Muri i istoimenoj župi. Smješten je neposredno uz “mursku magistralu“, ali se onaj stariji dio pružio prema Muri koja ome uje selo na sjeveru. Susjedna su sela Lapšina i Brezovec i ona su neposredno uz selo i s njima zapravo selo na neki na in i živi. Imaju etiri ulice, ali one nemaju posebnih naziva pa se selo dijeli na Gornje i Donje. Godine 1958. u selu su izgradili vatrogasni dom. Me utim, kasnije su ga prodali, i tim novcem završen je vatrogasni dom u Lapšini udaljen od ovog dvjesto metara, te je sada u tom objektu trgovina i bistro “Mali Paris“. Jedini javni objekt u selu sada su prostorije nogometnog kluba Bratstvo. Odnosno, oni su ga imenovali u ŠRC ”Mladen Per i – Bokši “, u spomen na njihovog igra a, poginuloga hrvatskog branitelja.

U središtu sela je raspelo koje je podigla Verona Petermanec 1912. godine. Kao selo Jurovec se u starim zapisima spominje prvi put 1857. godine, kada je u selu bilo 12 ku a i 82 žitelja. Ina e se prije toga spominjalo kao imanje plemi a Nikole Malakoczija iz Lapšine.

O ljudima …

Prema njihovim podacima, u selu su 84 ku anstva i 267 stanovnika, dok je, prema službenim poda-

Marijan Horvat sa suprugom Blaženkom: - Na ovom je mjestu ljeti prepuno djece, što nas raduje Zvonimir Zamuda, lan Op inskog vije a i poduzetnik, sa suprugom Irmom i unukom Mateom. Osje amo zadovoljstvo kada vidimo kako se razvija selo

cima, 81 ku anstvo. Vije e Mjesnog odbora nemaju posebno, ve sa susjednom Lapšinom, a lanovi su Mirko Gori anec i Mladen Hamer.

Marijan Horvat je lan Op inskog poglavarstva, a Zvonimir Zamuda je op inski vije nik. Ina e imaju sada 19 osnovnoškolaca, 15 srednjoškolaca i ak 14 studenata, od ega su samo dva de ka, i još tome dvije djevojke studiraju u inozemstvu.

Mladi im studiraju ekonomiju, medicinu, strane jezike, arhitekturu …

Dok je jedan de ko sjemeništarac.

Tako su prvi akultetsko obrazovani Jurov ani Predrag i Radovan Ko ila povukli za sobom i ostale.

Ina e Jurov anci rado spominju sve one koji su svojim radom doprinijeli selu. Tako se sje aju da su gradnju vatrogasnog doma potaknuli: Josip Horvat, Franjo Prelog, Ivan Per i …

Osniva i NK Bratstva bili su: Martin Koprivec, Vlado Ko ila, Marijan Per i , Pavao Horvat, Stjepan Vnuk, Stjepan Per i , Zvonko Jambrovi , Juraj Karlov ec, Željko Kralj, Alojz Majcen, Ivan Gori anec, Ivan Per i , Ivan Kova i , Ivan Horvat … Nikola Pokriva , koji je potekao iz Bratstva, danas je igra FC Monaca, Lovro Ko ila i David Brezova ki treniraju u NK Me imurju. Nije mogao pro i ni jedan mjesni praznik a da voditeljica nije bila danas umirovljena u iteljica Ursula Ko ila, poznatija kao Eržika. U selu žive 23 udovice i 2 udovca.

14

ME\IMURSKE NOVINE 13. sije nja 2009.

AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE u akovcu

akovec e uskoro dobiti hotelski smještaj za pse

Velik broj napuštenih životinja pokazatelj je nedostatka zrelosti pojedinih gra ana, naglasila je Ljiljana Zebi Drvar

Udruga za zaštitu životinja “Prijatelji” osnovana je u ožujku 2001. godine sa svrhom zaštite i zbrinjavanja napuštenih životinja na podru ju cijelog Me imurja. Pod skrbništvom Udruge postoji azil za napuštene životinje koji trenutno vodi predsjednica Udruge Ljiljana Zebi Drvar. Uz pomo supruga Antuna Branka i lanova udruge, trudi se poticati zaštitu i prava životinja te zbrinuti što ve i broj napuštenih životinja.

Trenutno je u izgradnji novi objekt neophodan za daljnji rad akove kog azila. U sklopu njega na i e se mjesto za malu kancelariju, koju da sada nisu imali. Postoji i velika potreba za ambulantom u kojoj bi se obavljali manji zahvati na životinjama, od previjanja do davanja lijekova.

S obzirom na to da u akove kom azilu postoji mnogo “ upka”, odnosno pasa s dugom dlakom koju treba redovito njegovati, gradi se i frizerski salon. Uz kancelariju, frizerski salon i ambulantu, u izgradnji je i kuhinja koja je nužna kako bi se psima i ostalim životinjama mogla spraviti hrana.

Najzanimljivija ponuda u sklopu novog objekta, bit e “hotelski” smještaj s tri boksa jer esto ku ni ljubimac predstavlja velik problem kad dolaze godišnji odmori. uvanje, odnosno hotel za pse napla ivat e se putem donacija koje e iznositi 20 do 30 kuna po danu, ovisno o veli ini životinje.

U sedam godina postojanja Udruga je pronašla dom za više od 500 životinja tako er na enih uz cestu. Naj eš e se udomljavaju mla i psi i ma ke, iako se ponekad dogodi da netko želi stariju životinju. U sedam godina postojanja Udruga je pronašla dom za više od 500 životinja.

Edukacija kao dvosjekli ma

Trenutno je u izgradnji novi objekt neophodan za daljnji rad akove kog azila

Donacije u svim oblicima uvijek dobro došle Uz pomo supruga, prijatelja i poznanika, predsjednica Udruge uspjela je pove ati azil, sagraditi nove boksove, nova dvorišta. Trenutno je u izgradnji i navedeni objekt, a sve zahvaljuju i donacijama. Puno im pomažu i restorani i pekare te mesne tvornice koje doniraju hranu. Veterinarska stanica akovec tako er im je od velike pomo i.

U velikim trgova kim centrima postoje kutije za donaciju hrane, putem kojih svi gra ani mogu sudjelovati i pomo i. Na žalost, dogodi se da iz kutija nestanu donacije koje su brižni gra ani željeli darovati akove kom azilu. Donacije poput deka,

starih ru nika i sli nih ku nih potrepština tako er su dobro došle.

Trenutno je u akove kom azilu smješteno preko gotovo 300 životinja, oko 180 odraslih i 70 štenaca te tridesetrak ma aka.

- Štence nam naj eš e dovode ljudi koji ih pronalaze napuštene po šumama, livadama i poljima.

Evo, baš je doneseno jedno štene iz Strahoninca, a bilo je ostavljeno u vre i za sme e. Osoba koja je ostavila ovu bespomo nu životinju znala je da e, ako životnja prije ne ugine, ona postati ne ija druga briga. Zbilja je jako žalosno što ljudi rade, napomenula je predsjednica Udruge.

Osim pasa, u akove kom su azilu smještene i ma ke. Trenutno ih je 30, od kojih je 10 malih ma i a,

Udruga za zaštitu životinja “Prijatelji” želi potaknuti ljude da razmišljaju o svom odnosu prema životinjama te da ih se educira o pravima životinja koje su tako er živa bi a. esto je putem medija najlakše educirati gra ane, no nerijetko za azil to predstavlja dvosjekli ma .

Naime, osim što se time educiraju gra ani o pravima životinja, tako er se preostale gra ane upu uje da postoji mjesto na kojem mogu ostaviti svog psa ili ma ku kada ga više ne žele. - Velik broj napuštenih životinja pokazatelj je nedostatka zrelosti pojedinih gra ana. Ovaj problem ne može biti samo na teret naše Udruge, nego je to problem cjelokupnog društva te nitko pred njim ne bi trebao zatvarati o i, dodala je za kraj voditeljica akove kog azila za napuštene životinje.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

HUMANITARNI KONCERT u Podturnu

Caritasovom domu 6.200 kuna Udruga “Turen” iz Podturna je uz boži no novogodišnje blagdane u Društvenom domu u Podturnu priredila humanitarnu priredbu s koje je dragovoljno prikupljeni prilog namijenjen Domu za djecu

s posebnim potrebama “Dr. Antun Bogdan” u akovcu.

Prikupljeno je 6.200 kuna, koje je predsjednica udruge “Turen” Ljubica Kolari predala Katarini Hoblaj, ravnateljici Doma. Predstavlje-

na je i knjiga Katice Blažon “Ranjeni leptir”, te održan bogat kulturno umjetni ki program. Svoj premijerni nastup imao je Zbor mladih župe Podturen, pod ravnanjem prof. Stjepana Horvata. (S. Mesari )

Najljepše boži ne pjesme u sve anom ozra ju

DOM KULTURE Mala Subotica

Sve ani koncert Puha kog orkestra Prvi javni nastup župnog Zbora mladih Podturen

U Domu kulture u Maloj Subotici sve ani boži no novogodišnji koncert održao je Puha ki orkestar op ine Mala Subotica.

Pod dirigentskom palicom

profesora Davora Požgaja puha i su izveli desetak kompozicija doma ih i stranih autora. Osim što su svojim sumještanima, me u kojima su bili op inski na elnik Josip Šegovi i zamjenik me i-

murskog župana Mladen Križai sa suprugama, podarili jednu lijepu glazbenu ve er, stavili su i to ku na i u jubilarnoj godini svog djelovanja.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

13. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

S

15 ODRŽANA prva u nizu radionica sistemskih konstelacija

Metoda koja pomaže otkriti snagu za potrebne životne promjene Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Što je trzajna ozljeda vrata?

Trzajna ozljeda vratne kralježnice naj eš e se javlja u prometnim nesre ama kada dolazi do naglog zaustavljanja vozila.

To su rijetke ozljede koje uzrokuju toliko tegoba uz toliko malo objektivnih klini kih znakova.

Kod toga u ve ini slu ajeva dolazi do istegnu a muskulature u podru ju vratne kralježnice. Smetnje se pojavljuju odmah, ili nekoliko sati do jednog dana nakon ozljede. Glavobolje, bolovi u potiljku, ramenima, napetost miši a vrata, prisilni položaj i ograni enost pokreta glave uz javljanje omaglica i vrtoglavica.

Prisilni položaj glave te povišena (ponekad i bolna) napetost vratnih miši a nastaju re lektorno i “ uvaju” vratnu kralježnicu od daljnjih mogu ih ozljeda. Ponekad se javljaju neurogene pale e boli na unutarnjim (ulnarnim) stranama ruku i šaka. Postoji preosjetljivost vrata i ruku na lagani dodir, kao i na hladnu vodu.

Ukoliko se jave dizestezije, hipoestezije valja pomišljati na ošte enja stražnjih korjenova le ne moždine.

Nakon ozljede potrebno je u initi rentgen vratne kralježnice ko-

jega treba ponoviti nakon nekoliko tjedana. U ve ini slu ajeva standardni rentgenogrami u injeni na dan traume su bez znakova svježe koštane traume ili subluksacije ili luksacije kralježaka, a klini ki nalaz na vratu budu i da se radi o distenzijskoj ozljedi vrata može i do 48 sati po ozlje ivanju biti uredan.

U slu aju da se sumnja na ozljedu diska ili kralježni ne moždine potrebno je u initi CT odnosno magnetsku rezonanciju.

Ukoliko se radi o istegnu u muskulature vratne kralježnice simptomi su prisutni do nekoliko tjedana, ali ako se radi o frakturi, ošte enju diska, onda mogu zaostati funkcionalne smetnje i degenerativne promjene koje su kroni ne naravi. Što se ti e terapije u po etku, u akutnoj fazi, se stavlja Schantz-ov ovratnik, primjenjuje se masaža, daju se miorelaksansi i simpatikolitici.

Kada se radi o kroni nim radikularnim posttraumatskim bolovima i promjenama na intervertebralnim diskovima, onda je ponekad potrebna neurokirurško lije enje.

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Zašto vjerujemo? ovjeku je potrebno da se osje a jasno i sigurno u svijetu koji ga okružuje izvana i iznutra. Ne možemo ne vjerovati stvarnosti, na bilo koji na in tražimo sidro, ili višu silu, što god što je ja e i ve e od nas, da nas uva, odredi i vodi kroz život. Kako bi bio hladan ovaj naš svijet da u njemu ne nalazimo smisao i toplinu u neposrednom unutarnjem doživljaju, koji punimo na razli ite na ine. Duhovnost je teško opisiva rije ima, psihologu prvenstveno zanimljiva kao stanje promijenjene svijesti.

Mogu e je potisnuti ovozemaljsko ja i u i u intuitivno stanje sklada i spoznaje suštine. To je doživljaj Boga, duhovna katarza, misti no iskustvo. Transom, meditacijom ili molitvom mogu e je doživjeti sjedinjenje sa uzvišenom sviješ u.

Suvremeni informati ki ovjek je kauzalno i racionalno bi e, a da se ne bi u tome izgubio i otvrdnuo, on poput ljudi iz svih ranijih epoha, teži za neposrednoš u i bliskoš u.

Mistika bilo kojeg formata idealno mu odgovara, nije mogu e nadrasti tu potrebu u ljudskom bi u pradavno usa enu u naše gene. Misti ni su pokreti uvijek u ljudskoj povijesti nastajali u razdobljima lomova, velikih kriza i katastrofa, kad je ovjek bio prisiljen rede inirati svoje ciljeve i vrijednosti, mijenjati

paradigme. Zato danas, kad bukte razna krizna žarišta na ovoj planeti ne nedostaje mistike.

Jer naš se svijet bazira na riziku, opasnostima koje prijete iz njegove utrobe: uznapredovale su komunikacijske tehnologije, a sve se manje stvarno ljudski komunicira, slomile su se tradicionalne vrijednosti obitelji i zajednice, a samostalni i egocentri ni ljudi su postali prazni i sami, bipolarna je slika svijeta svedena je jednoobrazni globalni kapitalizam koji ne daje alternative pobijedivši komunizam koji nije davao alternative, genetika zadire u samu srž života, a srž je života neprekidno ugrožena globalnim terorizmom i netrpeljivoš u ... Kakav je to svijet??? Imamo li zdrav razum, malo je vjerojatno da možemo biti sretni. uje se na sve strane da ovo nema smisla, da treba na i nešto veliko, prona i opet bezvremenske vrijednosti i mudrost, vratiti svijetu dušu, prona i vlastitu suštinu ... Tražiti u sebi, uspostavljati vezu s nadnaravnim za kojim ljudsko bi e neprestano ezne, kroz sva vremena i za sva vremena. Ne možemo ne vjerovati u dobre sile, da li vile, ili Boga, jednog, ili svatko nekog svoga, neprestano traže i znake prisutnosti tog višeg reda i smisla, milosti ili nade ... To je tako ljudski.

U akovcu je održana prva u nizu radionica o metodi sistemskih konstelacija (“obiteljskih konstelacija”) koju je izvorno razvio me unarodno poznati psihoterapeut i istraživa Nijemac Bert Hellinger.

Radionice e se održavati jednom mjese no sve do srpnja, a vodit e ih Vedran Kraljeta, menadžer i profesionalni konzultant za sisteme koji, pored programa poslovnog savjetovanja i organizacijskog razvoja privatnih i državnih poduzetnika, vodi individualne i grupne programe osobnog i timskog razvoja te programe obuke za izvrsnost, osviješteno i uspješno obiteljsko i korporativno poduzetništvo.

S ‘Hellingerovim’ sistemskim konstelacijama Kraljeta se susreo, živi ih i koristi od 1997. godine, a do sada je vodio preko 400 radionica sistemskih konstelacija, s obiteljskim i poslovnim temama u Zagrebu, Rijeci, akovcu, Žminju, Motovunu, Pore u, Sarajevu, Beogradu, Portorožu ... Zato je on bio prava osoba da nam objasni što sistemske konstelacije uop e jesu: - To je jedan poseban na in rada u kojem postaju vidljive one sile koje nas tjeraju da se ponašamo kako se ina e ne bismo. I budu i da ih ne vidimo, ne znamo se s njima nositi, što esto izaziva sukobe i rezultira onim što zovemo lošim stvarima

u životu – sva ama, lomovima veza, vlastitim nezadovoljstvom, frustracijama na poslu ... Budu i da ih pomo u ove metode možemo lakše vidjeti, možemo ih i mijenjati, mijenjati ponašanja koja su izazvala takve posljedice, kazao je Vedran Kraljeta.

Da radionice ove metode, koja predstavlja novi prodor u rad sa sustavima (obitelji, organizacije ...) i ubrzano se širi Europom, Amerikom i Australijom, pomažu, potvrdila je jedna od polaznica - *ulijana Matotek iz akovca i kazala što sve ljudi mogu dobiti iz ovih radionica: - Ono što je meni najzna ajnije jest da se stvari u mom životu poslažu na na in koji mi omogu ava da budem sretnija, smirenija i staloženija u životu.

Osje am da radionice pokre u stvari, i to na na in na koji ne bi ni pomislila da se to može.

Kroz konstelacije ove radionice pomažu otkriti skrivene dinamike i zapletaje u situacijama koje stoje iza pitanja klijenta, intimnih i profesionalnih nedoumica, poreme enih odnosa, osobnih neuspjeha, gubitka zdravlja ... Otvorenog uma i srca ovdje se pomažu otkriti dobra rješenja, nove izbore i snagu za potrebne promjene. Idu a radionica održat e se 7. velja e, a na nju se možete prijaviti na mail info@konstelacije.com. (mn)

SOS TELEFON - 040/395-555 estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Hot stone masaža Hot stone masaža je terapeutska tehnika koja je veoma popularna po gotovo svim spa centrima diljem svijeta koji koriste njezine razli ite varijacije. Donijela je odmak od klasi ne masaže i usmjerila se ka dubljoj relaksaciji.

Kod hot stone tehnike kamen se inkorporira kao medij pomo u kojeg se toplina nanosi na tijelo, što izaziva veoma mo ne terapeutske efekte. Koristi se isklju ivo bazalt, kamen vulkanskog porijekla, a zagrijava se u vru oj vodi na temp. Od 45-55 stupnjeva C. Dolazi u nijansama od crne do sive boje, a ponekad može biti i zelenkast. Sa-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME*IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

drži željezo, magnezij i brojne minerale koji mu daju sposobnost da primi i zadrži toplinu u dužem razdoblju i djeluje veoma stimuliraju e. Dobrobiti hot stone masaže su višestruke . Izaziva duboku relaksaciju miši a i tkiva, utje e na bržu eliminaciju otpadnih tvari iz organizma, te poboljšava cirkulaciju.

Obzirom da toplina relaksira i izi ki i mentalno, hot stone masaža izaziva duboku relaksaciju tijela, uma i duha, umanjuje mentalni i izi ki umor, uravnotežuje akre i omogu uje slobodan protok energije u tijelu.

- radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška Voditelj radionice Vedran Kraljeta s jednom od organizatorica, Elizabetom Kralji

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI#, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

16

ME\IMURSKE NOVINE 13. sije nja 2009.

Citroën C5 2,7 V6 HDi BVA Exclusive

TEST

Snaga i elegencija u odli nom dizajnu

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Republici Hrvatskoj 1.1. - 31.12.2008.

Proizvo a

koli ina

udio, %

1. Opel

11458

12,98%

2. Renault

8333

9,44%

3. Volkswagen

8288

9,39%

4. Peugeot

6681

7,57%

5. Škoda

6129

6,94%

6. Ford

5057

5,73%

7. Citroen

4858

5,50%

8. Fiat

3846

4,36%

9. Toyota

3754

4,25%

10. Suzuki

3664

4,15%

11. Hyundai

3173

3,59%

12. Mazda

3104

3,52%

13. Chevrolet

2204

2,50%

14. Seat

2195

2,49%

15. Kia

2124

2,41%

16. Mercedes

1871

2,12%

17. Honda

1825

2,07%

18. Audi

1748

1,98%

19. Nissan

1555

1,76%

20. BMW

1393

1,58%

21. Dacia

1295

1,47%

22. Volvo

534

0,60%

23. Alfa Romeo

527

0,60%

24. Lada

467

0,53%

25. Mitsubishi

467

0,53%

26. Smart

271

0,31%

27. Subaru

209

0,24%

28. Jeep

207

0,23%

29. Mini

147

0,17%

30. Lexus

145

0,16%

31. Ostali

736

0,83%

UKUPNO

88265

100%

Formula1 kalendar 2009.

1. Australia 2. Malezija 3. Kina 4. Bahrain 5. Španjolska 6. Monaco 7. Turska 8. Velika Britanija 9. Njema ka 10. Ma arska 11. Europa 12. Belgija 13. Italija 14. Singapore 15. Japan 16. Brazil 17. Abu Dhabi

Melbourne Kuala Lumpur Shanghai Sakhir Catalunya Monte Carlo Istanbul Silverstone Nürburgring Budapest Valencia Spa-Francorchamps Monza Singapore Suzuka Sao Paulo Yas Marina Circuit

29.3.

5.4.

19.4.

26.4.

10.5.

24.5.

7.6.

21.6.

12.7.

26.7.

23.8.

30.8.

13.9.

27.9.

4.10.

18.1 1.11.

• Elegencija i profinjenost prvi su termini kojima se može opisati novi Citroën C5. Domagoj ukec, dizajner u Citroënu, hrvatskih ( ak me imurskih korijena) jedan je od zaslužnih za odli an dizajn ovog automobila koji je ve pokupio brojne nagrade širom svijeta

MotoGP kalendar 2009.

1. Qatar 2. Japan 3. Španjolska 4. Francuska 5. Italija 6. Catalunya 7. Nizozemska 8. SAD 9. Njema ka 10. Velika Britanija 11. eška 12. Indianapolis 13. San Marino 14. Ma arska 15. Portugal 16. Australia 17. Malezija 18. Valencia

Doha Motegi Jerez de la Frontera Le Mans Mugello Catalunya Assen Laguna Seca Sachsenring Donington Park Brno Indianapolis Misano Balaton Estoril Phillip Island Sepang Ricardo Tormo

12.4.

26.4.

3.5.

17.5.

31.5.

14.6.

27.6.

5.7.

19.7.

26.7.

16.8.

30.8.

6.9.

20.9.

4.10.

18.10.

25.10.

8.11.

Cijene goriva u RH 6,15 6,18 6,29 3,35

6,18 6,31 6,29 6,34 3,35

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 7. sije nja 2008.

1. Rally Ireland 2. Rally Norway 3. Cyprus Rally 4. Vodafone Rally de Portugal 5. Rally Argen na 6. Rally d'Italia Sardegna 7. Acropolis Rally of Greece 8. Rally Poland 9. Neste Oil Rally Finland 10. Repco Rally Australia 11. Movistar RACC Rallye de España 12. Wales Rally GB

30.1. - 1.2.

13.2. - 15.2.

13.3. - 15.3.

2.4. - 5.4.

24.4. - 26.4.

22.5. - 24.5.

12.6. - 14.6.

26.6. - 29.6.

31.7. - 2.8.

4.9. - 6.9.

2.10. - 4.10.

23.10. - 25.10.

Citroën zaledio cijene u sije nju Ponuda vrijedi kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën koji sudjeluju u akciji koja traje do 31. sije nja 2009. godine. Citroën C1 u ponudi je ve od 57.900 kn, Citroën C3 i Citroën Nemo Kombi ve od 69.900 kn, Citroën Xsara Picasso ve od 99.000 kn te Citroën Berlingo ve od 92.900 kn.

Specijalna serija Visio na C4 modelima

Citroën novim modelom C5 de ni vno otvara novu stranicu u svojoj povijes .

Prepoznatljiv, ku ni dizajn, a opet u potpunos nov i privla an napravio je veliki iskorak i odmah privukao brojne kupce.

Premda je dizajn stvar ukusa svakog po-

WRC kalendar 2009.

Izvor: Promocija Plus

Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

SPORT

Citroën C5

2,7 HDi V6 BVA

motori

dizel

broj sjedala

5

obujam (cm3)

2.720

snaga (kW/KS) pri okretaja

150/208 (4.000)

okretni moment (Nm) pri okretaja 440/1.900 mjenja

automatski samoprilagodljiv

masa praznog vozila (kg)

1.766

najve a brzina (km/h)

224

ubrzanje 0-100 km/h (s)

9,6

POTROŠNJA (l/100 km) gradska vožnja

11,8

izvangradska vožnja

6,4

mješovita vožnja

8,4

spremnik goriva (l)

70

DIMENZIJE (mm) dužina

4.779

širina

1.860

visina

1.451 - 1.458 CIJENA (kn)

do registracije , bez popusta

299.800

dužina testa (km)

958 www.citroen.hr

jedinca u pogledu novog C5 nema loših kri ka. Dizajn de ni vno za 5!

Na cesti novi C5 pruža poznati užitak u vožnji i udobnost zahvaljuju i vrlo djelotvornim ovjesima i bogatoj ponudi motora. Pored brojnih mogu nos izbora opreme, novi C5 nudi i dvije vrste ovjesa, što je velika novost u segmentu M2. Visoka razina udobnosti i ugodno ozra je u kabini zajedni ki su nazivnik u svim modelima: za sjedala postoje vrlo inova vna ergonomska rješenja, uz velik izbor unutrašnjih presvlaka, obloga i brojne opreme. Snažnom osobnoš u novi C5 može se to no prilagodi osobnos ma svojih korisnika, po vrlo zahtjevnim pitanjima poput na ina vožnje ili ugodnog osje anja u kabini. I izvana i iznutra kvaliteta se vidi i u najsitnijim detaljima. Isto tako, zahvaljuju i uvo enju novih standarda razvoja, projek ranja i industrijalizacije pos gnuta je i vrlo visoka razina pouzdanos . Zavodljivost, dinami nost, status i kvaliteta, sve su to prednos koje imaju samo jedan zajedni ki cilj: trajno postavi novi C5 me u vode e u segmentu limuzina i karavana više srednje klase.

Sjedala su pi na za Citroën – ogromna i prostrana te ih je bolje nazva foteljama sa izuzetnim mogu nos ma podešavanja. Drugi veliki odmak napravljen je u pogledu korištenih materijala koji su sada mnogo kvalitetniji i oku ugodniji.

Za uspješan spoj dinami nos i udobnosti u novi C5 ugra uje se izvanredan ovjes preuzet iz modela C6, koji op malno upija neravnine na ces .

Tes rani model predstavlja sam vrh

ponude modela C5 na hrvatskom tržištu.

Automobil jednostavno ima sve tako da opremu nema smisla ovdje nabrajati.

Model je Exclusive, a pokre e ga snažan V6 dizelski motor koji je uparen s automatskim mjenja em. Upravo spomenut automatski mjenja je najslabija karika na ovom modelu jer je jednostavno prespor u odre enim režimima rada. Tom je problemu ipak dosko eno na na in da je ostavljena mogu nost ru nog mjenjanja stupnjeva prijenosa.

Citroën C5 ima vrhunske rezulatate i na podru ju sigurnos , bilo ak vne, bilo pasivne.

U pogledu kvalitete je pri komercijalnom lansiranju, jekom testova vožnje prije eno je više od pet milijuna kilometara kako bi se zajam ila pouzdanost vozila.

Na industrijskoj razini uloženo je mnogo sredstava za opremanje tvornice u Rennesu najmodernijom tehnologijom. Ta ulaganja idu ukorak s u inkovitim procesom proizvodnje. Lansiranje novog C5 zapravo je prilika da se po prvi puta u tvornici u Rennesu provedu brojni postupci iz novog Sustava proizvodnje PSA Peugeot Citroën.

Citroën od sije nja lansira na hrvatsko tržište specijalne serije C4 Visio te C4 Picasso Visio i Grand C4 Picasso Visio koju krasi bogata serijska oprema i atrak vne cijene.

Citroën C4 Visio coupe 1.4i u ponudi je ve od 92.900 kn s bogatom serijskom opremom koja uklju uje ABS, 2 zra na jastuka, klima ure aj, radio CD MP3, svjetla za maglu, tempomat i dr. Citroën C4 Picasso Visio 1.6i 110 KS u ponudi je ve od atraktivnih 139.900 kn, a Grand C4 Picasso Visio 1.6i 110 KS ve od 146.900 kn.

Zimski poklon za vlasnike Citroën vozila Kako bi vlasnici Citroënovih vozila i dalje bili pripremljeni za zimske uvjete na cestama te uživali u svojim limenim ljubimcima i jekom preostalih zimskih mjeseci, tvrtka Citroën Hrvatska nastavlja pružati zimske pogodnosti za stranke u servisima kroz akciju „Zimske gume“. U toj akciji kupci ostvaruju 25% popusta pri kupnji svake druge zimske gume Michelin ili Kleber uz poklon kupcu – zimska kapa Michelin. Akcija vrijedi kod svih ovlaštenih servisa vozila Citroën u Hrvatskoj do 31. sije nja 2009. godine.

EKO KUTAK

Chevrolet Spark - 22 kn za 100 km

Toyota 2008 i Family ponude

Njema ka tvrrtka fahrmitgas predstavila je konceptni Chevrolet Spark koji ne troši više od 3 eura na 100 prije enih kilometara pa se po tome i zove “3-Euro Car”. Radi se ugradnji plinskog ure aja (LPG) u Spark, kojeg ina e pokre e trocilindri ni pogonski agregat obujma 796 ccm. Na tržištu u Njema koj ovaj je sustav dostupan kao opcija pri kupnji Sparka. Da bi se osigurala ovako niska potrošnja goriva Spark

je opremljen start/stop sustavom koji gasi motor kad automobil stoji, te pneumaticima koji tako er smanjuju potrošnju goriva. Da bi voza sam smanjio potrošnju (što najviše utje e) ugra en je tzv. crveno-žuto-zeleno display koji obaviještava voza a o njegovom na inu vožnje te utjecaju na potrošnju. Ekološka komponenta ovog Sparka tako er je izražena jer je emisija CO2 smanjena za dodatnih 15%.

Nakon uspjeha „Zlatne ponude“ i ponude „Pravo vrijeme“, Toyota nastavlja s pogodnos ma za svoje kupce. U najnovijoj ponudi uklju ena je ve ina Toyota modela sa uštedama i do 30.000kn. Ponuda Toyota 2008. odnosi se na vozila proizvedena u 2008. godini, te uklju uje Toyotu Auris po 15.000 kn nižoj cijeni, Toyotu Corollu Verso po 18.000 kn nižoj cijeni te zadnjih 18 vozila Toyota Avensis sa uštedom od ak 30.000 kn.

Druga Toyota ponuda, Toyota Family, nudi dodatnu uštedu na ve

13. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

sniženim modelima Aygo, Yaris, Auris, Corolla, Corolla Verso, RAV4, Hiace i do 14.600kn. Na primjer, RAV4 nudi ukupnu uštedu do 36.500kn.

Svi modeli odlikuju se prepoznatljivom Toyota kvalitetom, pouzdanos ali i niskim troškovima održavanja, vrijednos rabljenog vozila te trogodišnjim Toyota jamstvom.

Novi Berlingo “Obiteljski automobil 2009.” u Nizozemskoj Drugu godinu zaredom, Citroën je osvojio naslov „Obiteljski automobil 2009. godine“ . Nakon modela C4 Picasso, novi Berlingo je osvojio nagradu! (to je tre i Citroën uklju uju i Xsaru Picasso iz 2000. godine). Neovisan žiri iz automobilskih asopisa i asopisa za mlade obitelji napravio je užu listu od tri nalista nakon tes ranja devet vozila (kriteriji su bili: prostornost, upravljivost, unutrašnji raspored i pristupa nost za djecu/ dje ja kolica, udobnost, cijena i s l).

Nakon toga, javnost je napravila svoj odabir putem interneta za jedan od tri nalista: Citroën Berlingo, Peugeot 308 SW i Volkswagen Golf Variant.

Seat zapo inje 2009. s nižim cijenama nove Ibize i Leona Sa željom da svim potencijalnim kupcima u novoj 2009. godini ponudimo mogu nost povoljnije kupnje novog automobila, od po-

etka godine u svim ovlaštenim salonima Seat-a nova Ibiza i Leon nude se po novim, nižim i atrak vnijim cijenama! Pogodnos h nižih cijena za dva najprodavanija Seatova modela kupci e mo i uživati jekom cijele 2009. jer nije rije o akcijskoj ponudi. Tako e se nova Ibiza SportCoupe od sada pa nadalje mo i kupi po cijeni ve od 75.900 kn, a Leon ve od 111.450 Kn (klima ure aj uklju en u cijenu)!

Tako er, u 2009. Seat nastavlja s prodajom novog atrak vnog akcijskog modela Cordoba Royal s bogatom serijskom opremom i vrlo privla nom cijenom ve od 86.870 kn. Ponuda vrijedi za 1.4 85 KS i isklju uje akciju gra s plin.

Bogata serijska oprema Cordobe Royal uklju uje: klima ure aj, ABS, 2 zra na jastuka, centralno zaklju avanje, elektr. prednje podiza e prozora, 15” eli ne kota e i ostalu opremu.

Xtra ponuda iz Forda U Fordu je zapo ela nova akcija koja se odnosi na Ford Focus i po mnogo emu, ne samo po imenu je posebna. Naziv kampanje je Xtra ponuda po kojoj se Ford Focus X dobiva po cijeni ve od 89.900 kn. Ford Focus X po ovoj cijeni ima troja vrata, 1.4 litreni motor, klima ure aj, ABS, 4 zra na jastuka, servo, središnje zaklju avanje, CD radio, elektri ni paket. Xtra ponuda dostupna je i na ostalim izvedbama Ford Focusa po zna ajnoj uštedi.

Xtra akcija odnosi se na cijelu prodajno-servisnu mrežu i traje do 31.sije nja. Ford Fiesta i Ford Mondeo nastavljaju svoju akciju po iznimno povoljnim cijenama; Fiesta ve od 76.900 kn, a Ford Mondeo 165.900 kn. I dalje je na snazi je akcija po kojoj se Ford Transit dobiva po cijeni ve od 105.500 kn (+PDV).

Svaki kupac Ford Transita dobiva i e ri godine jamstva i besplatni navigacijski ure aj.

17

18

ME\IMURSKE NOVINE 13. sije nja 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.

Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km.

Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia Sandero već od 55.555 kn

GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*

www.dacia.hr

Think big.

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311

19

13. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

DRAGICA I JURAJ PIGAC iz Oporovca proslavili zlatni pir - 50. godina zajedno u braku

Ne te e samo med i mlijeko Dragica (68) i Juraj (72) Pigac iz Oporovca proslavili su zlatni pir.

U povodu 50. godišnjice braka u župnoj crkvi u Draškovcu, gdje su se i vjen ali, obnovili su bra ne zavjete.

Na misnom slavlju, koje je predvodio doma i župnik vl . Mato Voni , okupila se njihova obitelj, sin Branko te k erke Darinka i Ivanka s djecom, snaha i zetovi, kao i mnogobrojni ro aci te prijatelji.

Ljubav izme u supružnika buknula je još u njihovu djetinjstvu, prisje a se Juraj, isti u i da je, im ju je ugledao, zavolio Dragicu koja je tada bila još dijete u dobi od 6 godina. U braku je, kaže on, bilo svega, i dobroga i lošega, ali nikada nisu zaboravili na obe anje koje su jedno drugom dali pred oltarom.

Nikada nisu pogazili svoju rije .

Danas, slažu se supružnici Pigac, mladi olako staju pred oltar, a do danog obe anja ne drže puno, pa se esto puta brzo i rastaju. Njima, naglašavaju, to nikada nije palo na pamet. Tako su bili odgojeni.

Današnja je mladež posve druga ija, bez puno poštovanja prema partneru, a za njih je svaki trud i rad na o uvanju braka veliki napor. Kao da e im drugdje s nekom ili nekim biti bolje. Dragica i Juraj imali su tradicionalnu svadbu, a ona je nosila tradicionalnu vjen a-

nicu – guzanjku i košulju, a za dobro raspoloženje svirali su bandisti. To su bili takvi obi aji. Ovaj par itavo jedno bra no desetlje e pokušavao je

stvoriti život u Oporovcu pletu i košare, a onda su dobili veliku priliku.

Juraj se otpravio trbuhom za kruhom u Njema ku u grad Gutersloh. Bilo

Slavljenici sa sve enicima na obnovi zavjeta

je to sedamdesetih godina prošloga stolje a. Za razliku od mnogih parova koji su djecu ostavljali na skrb bakama i djedovima, supružnici Pi-

Obitelj Josipa i Ivane Pintari

gac sve su svoje troje djece uzeli sa sobom. U po etku je i Dragici i djeci bilo teško, no ubrzo su se prilagodili novom životu, a kako su oboje imali

dobar posao, on je radio u drvnoj industriji, a ona u školi kao sprema ica, dobro su zara ivali.

To im je omogu ilo este posjete Oporovcu gdje su dolazili za svaki ve i blagdan. Njihovo dvoje djece ostalo je živjeti u Guterslohu gdje su i stvorili svoje obitelji, a k i Darinka živi u Oporovcu gdje su se i oni trajno nastanili otkako su u mirovini. Zadovoljni svojim životima, Dragica i Juraj kažu kako je u braku najvažnije biti ustrajan jer ne te e uvijek samo med i mlijeko.

Naravno, bez me usobnog poštivanja i ljubavi nema dobrog braka.

Novac do e i ode, zato kažu da je jedino ljubav dobar temelj braka.

Ne zaljubljenost ve ljubav.

Kada su supružnici Pigac prije deset godina pripremali slavlje za 40. obljetnicu braka, doživjeli su tešku prometnu nesre u iz koje je Dragica izašla s manjim povredama kralježnice, dok je Juraj, sre om, prošao bez ikakvih ozljeda.

Zato su odlu ili zahvaliti Bogu što ih je sa uvao pa su 2004. godine izgradili poklonac na ulazu u Oporovec iz smjera Donje Dubrave, koji je posvetio pokojni varaždinski biskup Marko Culej. - Puno se uzdajemo u našu vjeru i Boga i smatramo da nam je Bog omogu io lijepih 50 godina u braku, zaklju uju supružnici Pigac.

(D.Mihoci)

Obitelj Josipa i Rozine Jankovi

PROSLAVA 50. obljetnice braka u župnoj crkvi u Maloj Subotici

etiri bra na para proslavila dvjesto godina braka etiri bra na para u subotu su u župnoj crkvi u Maloj Subotici obnovila bra ne zavjete i proslavila 50. obljetnicu zajedni kog života. Ukupno su dvjesto godina u braku proveli Mirko i Katarina Pintari , Dragutin i Jelena Juras, Josip i Ivana Pintari te Josip i Rozina Jankovi .

Svetu misu i obrede obavili su doma i župnik vele asni *uro Vukalovi , te sve enici Darko Juras, Zdenko Perija i Ivan Tompi .

Mirka i Katarinu Pintari vjen ali su 10. sije nja 1959. godine sve enici Valentin Malek i Ignacije Hrasti . Imaju petero djece: Anicu, Nadu, Ivanku, Mirjanu i Darka, te osmero unu adi: Tomicu, Sandru, Antonija, Matiju, Luciju, Lea, Gabrijela i Roka te praunuka Gabrijela.

Obitelj Mirka i Katarine Pintari

Dragutin i Jelena Juras vjen ali su se 10. sije nja 1959. godine i imaju dvoje djece Darka i Vladimira te unu ad Martinu, Tomislava i Juru. Sin Darko je sve enik na službi u Gornjim Dragancima kod azme.

Josip i Ivana Pintari brak su sklopili 12. sije nja 1959. godine i imaju dvoje djece, Tereziju i Miljenka, unuke Sašu, Mirana, Sinišu, Marija i Martinu te praunuke Tenu i Lovru.

Josip i Rozina Jankovi u sretnom su braku od 6. sije nja 1959. godine i imaju djecu Ružicu i Damira, koji su im podarili unuke Marija i Martinu, te praunuka Karla, a isti u dobrotu zeta Dragutina Magdaleni a. Svi su slavljenici dobrog zdravlja i kažu kako su im djeca dobra, poslušna te da skrbe o njima. (S. Mesari , Z. Vrzan)

ME IMURSKE NOVINE ekskluzivno najavljuju

Oliver Dragojevi i gosti na â&#x20AC;&#x153;dan zaljubljenihâ&#x20AC;? u akovcu ProĹĄlogodiĹĄnji najuspjeĹĄniji akove ki koncert, onaj Olivera Dragojevi a za Valentinovo, prerasta, po svemu sude i, polako ali sigurno u tradiciju. Naime, i ove godine na â&#x20AC;&#x153;dan zaljubljenihâ&#x20AC;? 14. ve-

lja e 2009., kao i proĹĄle, u akovcu gostuje Oliver, jedna od najve ih hrvatskih glazbenih zvijezda, ali ovaj put uz njega i gosti.

Bit e to sigurno dvije klape, joĹĄ uvijek se ne zna to no koje, rekli

su nam organizatori, kao i joĹĄ neka poznata imena hrvatske glazbene scene. ViĹĄe pojedinosti o koncertu donosimo u jednom od naĹĄih sljede ih brojeva. (dz, foto: zv)

TOP LISTA DOMA IH 01. ESKIM VATRA 02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK 03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMA IH KOMEDIJA

TOP 20

Râ&#x20AC;&#x2122;Nâ&#x20AC;&#x2122;B FLING â&#x20AC;&#x201C; Arcus - Graba, petak, 16. sije nja

Sjevernjaci na zajedni kom druĹženju Ulaskom u novu godinu pripremili smo za vas novu râ&#x20AC;&#x2122;nâ&#x20AC;&#x2122;b â&#x20AC;&#x201C; hip hop ve er pod nazivom Râ&#x20AC;&#x2122;Nâ&#x20AC;&#x2122;B FLING. Prvi takav party odrĹžat e se 16. sije nja (petak) u akove kom Arcusu, to nije â&#x20AC;&#x153;Grabiâ&#x20AC;&#x153;.

Tu ve er u goste dolazi poznati DJ dvojac Ainâ&#x20AC;&#x2122;tune & NMC (Tristosixty ekipa iz susjednog nam VaraĹždina). Osim ovog DJ dvojca, za pultom e biti i DJ Dektes i DJ Tesh iz akove ke udruge â&#x20AC;&#x153;Tribeâ&#x20AC;&#x153; te DJ Mikac (Nexus crew).

O ekujte i bogate nagrade

Dallas music shopa, â&#x20AC;&#x153;36â&#x20AC;?-ice, te Porto pizzerije. Da ne ostanete suhog grla, za vas e se pobrinuti dvije prekrasne hostese.

Do ite te svojim dolaskom doprinesite da akovec dobije joĹĄ jednu urbanu râ&#x20AC;&#x2122;nâ&#x20AC;&#x2122;b - hip hop ve er uz Tribe partyje te Râ&#x20AC;&#x2122;nâ&#x20AC;&#x2122;B Confusion.

Ulaz je 10 kn. Za sve vas koji Ĺželite na party u i free do pono i poĹĄaljite mail na rnb ling@gmail.com. Party medijski pokrivaju Me imurske novine.

05. IPAK PRLJAVO KAZALIĹ TE

Nina Mori u depresiji zbog Belen Rodriguez?!

06. ZVON ICU MOŽE BITI SRAM

02. SOL U AJU - E.N.I.

PAVEL

03. KIĹ A - LIDIJA BA I

07. KIĹ A LIDIJA BA I

04. KAO KIĹ E KAP -

08. U INI NEĹ TO DANAS

JACQUES HOUDEK

RAMIREZ

Top tra tema proĹĄlog tjedna bila je velika koli ina ispijenih tableta Nine Mori . Je li bio u pitanju pokuĹĄaj samoubojstva ili â&#x20AC;&#x153;samoâ&#x20AC;?

Ninina depresija zbog veze njenog bivĹĄeg Fabrizija s atraktivnom Belen Rodriguez, za sad nije poznato.

Daniela Missaglia objasnila je kako se Nina nije namjeravala ubiti. Jednostavno je popila previĹĄe tableta za spavanje jer je bila izvan sebe, odnosno danima je patila od nesanice. Odvjetnica je priznala da je Nininom loĹĄem psihi kom stanju pridonijelo i to ĹĄto je bila sama na BoĹži , ali tvrdi i kako je Nina sada dobro. â&#x20AC;&#x153;Smirena je, ali, naravno, jako umorna. Prolazi kroz teĹĄko Ĺživotno razdoblje, pogotovo nakon ovih blagdana koje je provela sama. No-

05. U INI NEĹ TO DANAS - RAMIREZ

09. NE KUNI SE

06. PUTNIK - VOLAND LE MAT

BORIS NOVKOVI

07. SUROVI GRADE - ADASTRA

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

Nina Mori

08. ZVON ICU MOŽE BITI SRAM PAVEL

TOP LISTA STRANIH

09. TURIAMO - RICARDO LUQUE 10. IPAK - PRLJAVO KAZALIĹ TE

01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13 ima nije mogla zaspati. Tako je 6. sije nja, tijekom no i, pove ala dozu lijekova ne razmiĹĄljaju i o mogu im posljedicamaâ&#x20AC;?, rekla je Missaglia, koja ipak nije htjela komentirati napise da je Nina u depresiji zbog veze njenog bivĹĄeg supruga i o ito velikog zavodnika Fabrizija Corone s modelom Belen.

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

TOM JONES

02. RUN - LEONA LEWIS

04. HUMAN - KILLERS

03. WORKING ON A DREAM -

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

BRUCE SPRINGSTEEN

KATY PERRY

04. IF I WERE A BOY - BEYONCE

06. WARM THIS WINTER -

05. IF HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

GABRIELA CHILMI

TOM JONES

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

06. GREATESST DAY - TAKE THAT

08. MILES AWAY - MADONNA

07. WOMANIZER - BRITNEY SPEARS

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. . VIVA LA VIDA - COLDPLAY

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

09. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD 10. CHANGE - LENNY KRAWITZ

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA ME IMURJE

Belen Rodriguez

TJEDNI KALORIFER Tiago

Vanesa

04. SOL U AJU E.N.I.

01. ESKIM - VATRA

01. ET PRAZAN STAN 02. TOĹ E PROESKI NESANICA

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

03. DRAŽEN ZE I IDI IDI

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 04. ANTONIJA Ĺ OLA DOMA IH

03. COLONIA

GDJE JE SRCE TU JE DOM

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. TONY CETINSKI

04. VLADO JANEVSKI

UMIREM 100X DNEVNO

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. TOĹ E PROESKI

05. KINGS ZAKUNI SE

JOĹ I DANAS ZAMIRIĹ I TREĹ NJA

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

07. NINA BADRI

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

DA SE OPET TEBI VRATIM

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. HARI VAROŠANOVI I ŽERA

09. LEO DVIJE VATRE

DOK MILJACKA PROTI E

10. BORIS BABAROVI

09. DINO DVORNIK HIPNOTIZIRAN

TI NISI VIĹ E MALENA

10. JINX PORED MENE

13. sije nja 2009.

DOBRO JE ZNATI

39

za velike i male

Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice VODA Od suze u oku iš a ti si!

Od Boga poslana, Život nam daješ.

Da snagu i krepkost nam vratiš I esma s tvojim sjajem da na suncu blista.

Slavimo te, o izvoru života!

Potoci, Rijeke, Jezera, Mora!

Neka vaša ljepota blista!

A ti, Naša vodo Ostani nam uvijek ista!

Sanela Šimunkovi

STRAŠNA ŠKOLA Kakva no ! Nikako ne mogu zaspati.

Znate, krenula sam u drugu školu. Zapravo, ne samo ja nego cijeli moj razred. U ponedjeljak polažemo ispite straha, matematiku, povijest, zemljopis, tehni ku kulturu, kuhanje i još razne glupe ispite preciznije deset ispita.

I ja, naravno, moram izmisliti za cijeli razred plan prijevare. Sad je petak, no , no mislim da još nije pono . I još je važno da su u ovoj školi u itelji pod maskama Teletubisa pa se odmah vide da su glupi. Ve mi je ak i žao što poha am tu Strašnu školu.

Ma sad sam se sjetila!!! Ovo e stvarno biti opaki plan. I tako sam mirno zaspala misle i da e plan uspjeti. Ujutro se pokazao još jedan za nas mali problem. Jedan prijatelj iz razreda ve nas je krenuo tužiti u iteljici. Mali Problem. Jednostavno je ostao zavezan i zaklju an u tajnom ormaru našeg razreda. Sad smo u miru mogli puniti vodene pištolje crveno m bojom. Odmah na posao! Krenuli smo prema kabinetu ravnateljice. Upucali smo je, a ona je mislila da je mrtva i pala na pod. No sad nam još nešto nije dalo mira morali smo pogledati tko je to. A ono ispod ma– ma–maske bio je serijski u-u-u-ubojica – zvijer. To je–je zna ilo da je š-š-škola lažna i on želi uništiti cijeli svijet!!! Zavezali smo ga i krenuli dalje. Pod svakom makom bi-bi-bili su u itelji iz naše škole. Hipnotizirani i omamljeni radili su za njega. Morali smo spasiti naše u itelje makar smo ponekad dobivali jedinice, jer i onako smo iz zaslužili. Nije bilo vremena za razmišljanje. Opet Mali Problem. Poslali smo ga doma kako bi mogli nastaviti spašavanje svijeta. Svi životi ovisili su o

Melissa Krušec, D. Kraljevec

nama. Uskoro smo saznali da su svi ljudi u nesvijesti i leže po ulicama. Razbili smo kletvu svojom hrabroš u i željom da spasimo nedužne ljude. Ljude smo odveli na sigurno. Jednostavno dobili smo mo koju je dosad imala zvijer. Jednom rije ju i pokretom ljudi su bili na sigurnom. Tim istim mo ima uništili zvijer i školi opet vratili stari izgled. Zapravo, školu smo poboljšali.

Svaki u enik imao je svoj kompjuter. Ljudi su opet bili sigurni zahvaljuju i nama.

A u itelji e nam dovijeka biti zahvalni.

Nudili su nam što god želimo. I sigurno ve poga ate što smo izabrali. Ukinuli su nam testove!

Anja

TAJ LUDI SVIJET GRAFITA OKO NAS

Tko se zadnji smije – nije skužio vic.

Tko jede ne boji se gladi.

Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali.

Mijenjam sobnu lampu za dvosobnu.

Ako nemate što raditi, ne radite to ovdje.

Birali ste pogrešan broj – mi uop e nemamo telefon. (prikupio M. Poljak)

Infarkt ma kakav je, od srca je.

Tko rano rani – ima podo njake.

Idealna cura je lijepa, pametna, bogata i nije moja.

Prvo sko i, pa onda... padni.

KIŠA Pada kiša, Kap po kap.

Niz cestu juri Kao da joj se žuri.

Drve e umije, Kapljica kiše u travi se krije.

Mali cvjeti prekrije.

Ma ka u sklonište bježi.

Ljudi mokri žure, Automobili po lokvama jure, Miris kiše sve osvježi.

Po krovovima kucka, U žlijeb pada I nestaje Kao ljudska nada.

Na kraju Postaje sve tiša I tap!

Nestala je svaka kap.

Simona Tomši

DALEKO Slušam kapi vode Dok misli me daleko vode.

Kaplja za kapljom i opet kap Stvar se mali, šume i slap.

Usred šumarka malog veselog pada, A u meni se budi velika nada. Što li u u životu postati, Ho u li se i ja tako veseliti?

K veselom slapu u dolaziti I on e mi snove buditi.

Slušam kapi vode Dok me misli daleko odvode.

Jasmina Barat

Karlo Matoša, 7.c

Deni

Matija Trstenjak, 7.c

Pri a U ENJE ŽIVOTA Plaža je prepuna preplanulih tijela. uje se veselo dovikivanje mladeži. Momci paradiraju pred djevojkama nastoje i privu i pozornost. Doma i se isti u preplanulom bojom dok novopridošli tek nabijaju boju. Blagi maestral milovao je lica kupa a. Bezvoljno sam lutala pogledom. Ni gluposti mojih brati a nisu me mogli oraspoložiti. Osje ala sam neku tjeskobu.

Vru e je. Pokupih stvari i krenuh s plaže. Brati i su me zadirkivali. Po povratku su me odrasli zadirkivali nastoje i me oraspoložiti. Neka tjeskoba mi nije dopuštala da se nasmijem. Šale odraslih prekinu zvuk telefona.

Smiju i se nekom vicu tata uzima slušalicu telefona. Nestalo je smješka s njegovog lica. Problijedio je... na licu su mu nemirno zaigrali miši i... U o ima sam mu pro itala strah, tugu i žalost... Gr evito je stiskao slušalicu znojnim rukama... prošla me neka jeza, odjednom mi je postalo hladno.

Djed je u bolnici u kriti nom stanju... ne mogu vjerovati... Osoba koja mi je tako bliska zar da me sada napusti. Ne, to ne može biti. Pa kad sam odlazila tako je bistro gledao, brzo i odlu no hodao... Svojim nezgrapnim izboranim rukama naprosto je bacao teške torbe. Smijao se... Njegov smijeh mi je odzvanjao u ušima... Ne, ne želim izgubiti ovjeka koji mi je pola života. Što u bez njegovih rije i da ništa nisam naslijedila od njega da smo kao nebo i zemlja... Vra amo se!

Automobil je jurio i svi smo šutjeli.

Gotovo tristo kilometara vožnje prošlo je u tišini. Svatko se bavio svojim mislima.

Kako smo samo nas dvoje tvrdoglavi. I oba nagle naravi. Volimo raspravljati, sva ati se, a nakon prepirke zalupiti vratima.

Oboje smo nepredvidljivi poput vjetra i visoko letimo...

Ta vožnja do ku e bila mi je najduža u životu. Naprosto smo projurili kroz bolni ka vrata i uletjeli u sobu s djedom. Sjedio je na krevetu sa smiješkom na licu. Ma to su doktori malo pretjerali... rekao je.

Kada sam po ela rigati vatru od sve one tjeskobe koja se bila skupila u meni, tata, mama, brat i djed su zaprepašteno gledali i slušali. Rekla sam mu da je sebi an, da uop e ne misli na mene, da radi gluposti... Onda je samo tiho prozborio: - An ela, pa znaš kako si mi draga. – Zaplakala sa i zagrlila ga. Svima se raspoloženje vratilo. Ipak, djed se nikad više nije vratio iz bolnice.

An ela

Ivana Orehovec, 8.r, OŠ Draškovec

41

6. sije nja 2009.

sport@mnovine.hr

Bumbari i rlenke Haubis iz Gori ana priredili su ugodno iznena enje i plasirali se u finale

BBS Graditeljstvo zasluženo je uzelo naslov pobjednika u seniorskoj konkurenciji

ZAVRŠENO 26. izdanje Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu

Ekipa iz Novog Marofa bolja od svih me imurskih !?

- Pobjednici u konkurenciji pionira su Tigrovi iz Nedeliš a, a u konkurenciji veterana Brati -Viher-Vidra Završilo je još jedno tradicionalno Zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu u organizaciji Me imurskog nogometnog saveza.

Pobjednik u seniorskoj konkurenciji je ekipa BBS Graditeljstvo Saka iz Novog Marofa. U veteranskoj konkurenciji pobjedni ki pehar uzela je Brati -Viher-Vidra Sveti Križ, a u pionirskoj nakon boljeg izvo ena 6m Tigrovi Nedeliš e.

REZULTATI završnice: Za tre e mjesto: CB K 2 Strahoninec - Podravina Ludbreg 3:0 (pioniri), Torcida Lakoš Lendava - Sa-Ra Pribislavec 3:3 (0:2 6m), Limarija Kova Lopatinec - Armira ki obrt Cilar M. Središ e 2:3 (veterani), Finale: Tigrovi Nedeliš e Generali Osiguranje akovec 2:2 (1:0) (pioniri), Alpro Šardi Selnica - Brati -Viher-Vidra Sveti Križ 1:3 (veterani), BBS Graditeljstvo Saka N. Marof - Bumbari i rlenke Haubis Gori an 2:1 (seniori).

26. po redu turnir je okon an je inalnim danom na “Sveta tri kralja” najprije utakmicama za 3. mjesto, a nakon toga i inalnom u sve tri konkurencije pred više od 1.000 gledatelja u ispunjenoj dvorani akove ke Graditeljske škole. Za ovogodišnje izdanje prijavljen je rekordni broj od 132 ekipe. Me utim, turnir je ponudio masovnost, ali ne i visoki nivo kvalitete, što možda najbolje govori da je sve manji broj kvalitetnih igra a u me imurskom nogometu, posebice onih koji mogu konkurirati da igraju u najvišim stupnjevima natjecanja.

Izjedna enost u kvaliteti ekipa ponudio je i ispadanje nekih “papirnatih favorita”, kao i samo inale u koje su uspjela probiti ekipa Bumbari i rlenke Haubis iako u svojim redovima nije imala previše “razvikana” imena me imurskog nogometa ili pak onih sa strane. Iskoristila je to ekipa BBS Graditeljstva iz Novog Marofa koja je u svojim redovima imala nekoliko igra a malog nogometa poput za ovaj turnir još uvijek nedohvatljivog majstora

Nikicu Škerbi a koji je uz podršku ostatka ekipe kojoj se pri kraju turnira pridružio i poznati me imurski internacionalac Goran Vinceti na kraju osvojila pobjedni ki trofej i najvredniju nagradu. Favoriti su tako u inalu opravdali o ekivanja, a najve a borba bila je za pionirski pobjedni ki trofej. Pobjednik je dobiven tek nakon izvo enja dodatnih šesteraca i tu je sastav Tigrova iz Nedeliš a zabio dodatni jedan gol za slavlje kona nim rezultatom 3:2.

U najzanimljivijoj utakmici dana - seniorskom inalu BBS Graditeljstvo iz Novog Marofa svladao je sastav Bumbari i rlenke Haubis najugodnije iznena enje cijelog turnira 2:1. Sastav iz Gori ana dobro se suprostavio BBS Graditeljstvu, ali ipak je na kraju presudila kvaliteta više BBS-a koji pod tim imenom ima i profesionalnu malonogometnu ekipu koja istini za volju ovaj put nije igrala u tom sastavu. BBS je u inalu prvi poveo, ali je sredinom drugog dijela Matija Radikovi kojeg su rlenke i Bumbari Haubis “kupili” za završnicu poravnao rezultat. Me utim, neizvjesnost oko pobjednika trajala je samo tridesetak sekundi, jer je ubrzo BBS postigao pobjedni ki zgoditak, da bi na kraju njihova pobjeda mogla biti i uvjerljivija.

Škerbi još uvijek “profesor” malog nogometa za sve

Goran Vinceti , poja anje BBS Graditeljstva, za završnicu s nekoliko poteza u dobrom svjetlu na malonogometnom terenu

Cijeli turnir sjajno je odigrao poznati varaždinski malonogometni španer Nikica Škerbi koji je primio pobjedni ki pehar i proglašeni je za najboljeg igra a na turniru. Škerbi je o inalu rekao: - Nismo odigrali završnicu kompletni i to se osjetilo. Važno je da smo nakon poravnanja odmah zabili i po-

veli i onda je bilo najvažnije sa uvati vodstvo iako smo imali još nekoliko prilika da pobjeda bude još i uvjerljivija. iako smo igrali bez tri važna igra a rekao nam je Škerbi kojem je zasluženo pripao epitet igra a turnira. U veteranskoj konkurenciji zanimljivo inale, ali je uigrana mom ad Brati -Viher-Vidra uspjela na vrijeme zabiti i osigurati vodstvo protiv drugog inaliste Alpro-Šardi za kona nih 3:1. Uz trud njihovih profesionalaca Darka Jambrovi a i Igora Križari a, u organizaciju turnira bio je uklju en veliki broj ljudi vezani uz Savez, a na elu Odbora za provedbu turnira bio je Mato Kljaji koji je izrazio zadovoljstvo 26. izdanjem turnira...

- Ima više razloga za zadovoljstvo smo s ovogodišnjim turnirom.

Prvenstveno jer smo imali rekordan broj ekipa i što je posebice važno ak 56 pionirskih ekipa s oko 600 igra a tog uzrasta, kao i brojem gledatelja koji je tako er ve i nego lani. Tako er se još jednom pokazalo dobrim što je turnir u prvom dijelu disperziran na akovec, Prelog i M. Središ e i s tom praksom nastavit emo i u sljede im izdanjim turnira.

Uglavnom, turnir je što se ti e Me imurskog nogometnog saveza uspio, ali brine što je sve ve i broj igra a i ekipa u pionirskoj konkurenciji, a sve manje kvalitetnih igra a u seniorskoj. Uglavnom se “vrte” dobro poznata imena. Gdje to završavaju igra i nakon mla ih kategorija ? Pa nije valjda da nitko u Me imurju ne dobiva pravu priliku i da je akove ki drugoligaš za sve kriv. Jer, sve više njih se okušava i drugdje, pa im ne ide nešto. O ito je stigla velika kriza kvalitete me imurskog nogometa !

(Dejan Zrna, foto: Vjeran Žganec Rogulja)

U veteranskoj konkurenciji iji je napad predvodio Vukina uigrani sastav Brati -Viher-Vidra uvjerljivo je stigao do naslova

Nagrade Me imurskog nogometnog saveza, pa tako i za najboljeg igra a turnira Nikicu Škerbi a predao je dopredsjednik Saveza Mato Kljaji

NAJBOLJI pojedinci: Seniori: najbolji igra : Nikica Škerbi , najbolji vratar Mario Krznar, najbolji strijelac: Dalibor Možani Veterani: najbolji igra : Zoran Kralji , najbolji vratar Franc Kusek, najbolji strijelac: Ivan Novak Pioniri: najbolji igra : Patrik Hergoi , najbolji vratar :Dario Novak, najbolji strijelac: Patrik Hergoti

POBJEDNI KI sastavi: BBS GRADITELJSTVO SAKA (Novi Marof) - seniori: Vajda, Beštek, Majcen, Petric, Jendrok, Turkovi , Škerbi , Martan, Štorga, Vinceti i Purgar.

BRATI -VIHER-VIDRA (Sveti Križ) - veterani: Viher, Gajnik, Hozjak, Vukina, Domini , Kralji , Sudec, Novak Heren i i Va unec.

Trener Dražen Hliš .

TIGROVI (Nedeliš e) - pioniri: Novak, Capek, Mar ec, Hergoti , Petak, Martan i Vukovi

13. sije nja 2009.

ZAPO INJU pripreme drugoligaša Me imurje

Prozivka i prvi trening u etvrtak 15. sije nja u 15 sati Trener Mario Kova evi u etvrtak e 15. sije nja održati prvi trening za proljetni nastavak II. HNL u kojem e Me imurje pokušati vratiti prvoligaški status. Startna pozicija nakon velikih turbulencija u prvom dijelu sezone, tj. 5. mjesto i 26 osvojenih bodova 6 manje od drugoplasirane Istre 1862 daju mogu nost borbe za visoki plasman i povratak u prvoligaške vode. Minimalni cilj koji je postavljen je ulazak me u 4 najbolje u II. HNL koji bi trebao donijeti ulazak u I. HNL, me utim, Izvršni odbor kluba koji je održao prvu sjednicu nakon izborne Skupštine minule subote tu ljestvicu digao je dva “koraka” više, jer je najavljena borba za 2. mjesto koje bi u nekom drugom nepovoljnom raspletu situacije za “Ligu 16” donijelo mogu nost ulaska u I. HNL. Izvršni odbor kluba u subotu je donio financijsku projekciju od 3

milijuna kuna za proljetni nastavak sezone, te je potvrdio plan zimskih priprema.

Kako nam je rekao sportski direktor Miljenko Dove er, sve je poznato oko sve tri aze priprema.

U prvoj e se nakon prozivke u etvrtak raditi u akovcu dva tjedna i odigrati prva utakmica sa Zelinom 24. sije nja. Krajem sije nja odlazi se na desetodnevne pripreme u tursku turisti ku i sportsku meku - Antalyiu u kojoj e se odigrati 7 utakmica od kojih su dvije ve dogovorene. Kako se tamo priprema veliki broj ekipa iz jakih liga, bit e to utakmice koje e itekako poslužiti svrsi. Tako je ve dogovorena utakmica s ruskim prvoligašom Balticom iz Kaljingrada, kao i provjera protiv poljskog prvoligaša Polonie Bytom. I ostale utakmice bit e sigurno na tom nivou, ako ne i ja e.

Novi povratak Vinceti a, odlazi Bratkovi Dove er nam je rekao i trenuta ni spisak igra a koji se moraju javiti treneru Kova evi u. Na njemu nema puno novih imena. Osim ve ranije raskida ugovora s Krištom i onkašem, iz kluba odlazi i Bratkovi , dok je za sada jedino poja anje Goran Vinceti koji je nakon Albanije igrao posljednjih šest mjeseci u Austriji. Dogovoreno je s Hajdukom da Ba eli -Grgi nastavi s posudbom do ljeta.

Propala je mogu nost angažmana vratara *urkina koji ipak ima trenuta no za njega povoljniju opciju amaterskog bavljenja nogometom, tako da e se angažirati još jedan vratar, a deficitarna je još za sad i pozicija stopera.

Me utim, najvažnije je da prakti ki svi igra i iz jesenskog dijela sezone ostaju na dispoziciji Kova evi u, te da e pri-

preme pro i i vjerojatno biti poja anja igra i koji zbog ozljeda nisu igrali gotovo uop e: Bubalo i Milatovi .

Tako se u etvrtak na SRC Mladost u 15 sati trebaju pojaviti: vratar Banovi , te igra i u polju: Miši , Para , Bubalo, Georgijevski, Vinceti , Slunjski, Darmopil, Ba eli -Grgi , F. i V. Pintari , Vru ina, Milatovi , Vuka, Žuljevi i brazilski trojac: Andre, Lima i Leo, uz nekoliko mla ih igra a. U svla ionici ne e biti prevelikog “prometa” ove zime uglavnom poznata lica, jer se uglavnom ne e uzimati igra i na probu. Što se ti e poja anja, osim angažmana jednog stopera za kojeg je u igri povratak Vitasa, uzeti e se eventualno još samo jedan igra u slu aju da zadovoljava kvalitetom i bude financijski isplativ istaknuo je Dove er uo i okupljanja igra a Me imurja za zimske pripreme.

(D. Zrna)

Odli an brazilski napada Leo uživao je u etrdesetak dana sunca, visokih temperatura i mora, a sada slijedi napornih 6 tjedana priprema za proljetni nastavak sezone

13. sije nja 2009.

ZAPO ELE pripreme RK Perutnina Pipo IPC

U ovom trenutku najvažnije je kompletiranje sastava Jedina želja koju su u Rukometnom klubu Perutnina Pipo IPC uputili tijekom Boži a bila je kao i kod velike ve ine ljudi – daj nam Bog zdravlja, a sve ostalo - “nekak bu”. Izgleda da se neke želje ostvaruju jer je nova godina donijela veselje u Sportsku 1 – sjedište našega rukometnog premijerligaša.

Na po etku zimskih priprema, koje su zapo ele u srijedu 7. sije nja, pojavili su se, više - manje, svi igra i.

Na prvom okupljanju mom adi nije bilo Arnaudovskog koji je na pregledima te pod posebnim režimom treniranja

i Vidakovi a iji se povratak o ekuje krajem tjedna. Ostali svi su tu i, ono što je važnije, pojavili su se zdravi i spremni te pod punim optere enjem ulaze u trenažni ciklus.

Jedini koji osje a bolove je #avar, ali i na njegovom što skorijem 100-postotnom povratku u stroj maksimalno je angažirana lije ni ka ekipa. Sladoljev, Lon ar,Pašali , Balog i Lesjak treniraju kao da nikad nisu bili ozlije eni. Prva prozivka protekla je u ležernoj atmos eri i igranju, a ne pravom treniranju, no to e se vrlo brzo promijeniti. Trener Josip

Borkovi planira odra ivati dnevno dva treninga i taj ritam držati sve do po etka proljetnog dijela Premijer lige, 7. velja e.

– Izuzetno sam zadovoljan po etkom priprema, prije svega zdravstvenim kartonom mom adi, ali i injenicom da su tijekom praznika de ki individualno radili. Time pokazuju da im je stalo do mjesta u mom adi i da su veliki profesionalci. Po etni dojam je odli an, ali pred nama su pripreme koje e trajati pet tjedana i svi e morati pokazati

eli nu volju i htjenje ukoliko želimo sve odraditi po planu, rekao je Borkovi .

Pripreme e se u potpunosti održati u akovcu, a osim napornog treniranja odigrat e se nekoliko prijateljskih utakmica. Dogovorene su provjere s Bjelovarom, Jeruzalemom iz Ormoža, Izv a em iz Ljubuškog, a dogovaraju se još neki protivnici.

Prva od tih prijateljskih provjera bit e ona s Bjelovarom u dvorani “Aton” u Nedeliš u ove subote 17. sije nja s po etkom u 16 sati.

RK PRELOG morao potražiti novo trenersko rješenje

KUP Hrvatskog rukometnog saveza

Saša Ku ek umjesto u Prelogu na elu Izvi a a

Najprije 1/16 finala, pa osmina-finala

akove ki trener Saša Ku ek ne e u nastavku prvenstva voditi RK Prelog. Iako je krajem godine bila dogovorena suradnja, a Ku ek je ve odradio nekoliko treninga, pred nekoliko dana dogodio se preokret i taj stru njak koji se nakon Preloga dokazao u prvoligašu Nexe Našice

U prostorijama Hrvatskog rukometnog saveza izvu eni su parovi 1/8 finala Hrvatskog rukometnog kupa. Me imurski predstavnik u osmini-finala Perutnina Pipo IPC igrati e lokalni derbi. Naime, pobjednik susreta izme u Preloga i vjerojatno Varteksa DC bit doma in

preuzeo je Premier ligaša BiH - Izvi a a iz Ljubuškog. Preložani e tako morati potražiti novo trenersko rješenje za drugi dio sezone, a kako kaže predsjednik Darko Pandur novi trener izabran je na sastanku Uprave ju er u ponedjeljak 12. sije nja. (dz)

akove kom prvoligašu Perutnini Pipo IPC. U ženskom dijelu kup natjecanja tako er se tek treba odigrati utakmica izme u akovca i predstavnika Varaždinska županije. Pobjednik tog susreta ve 4. velja e igrati e se s Trogirom na doma em terenu. (dz)

NAJAVLJUJEMO - Pojedina no prvenstvo Me imurja u stolnom tenisu

START KVALIFIKACIJA Australian Opena

Ivana Lisjak blizu ulaska u kvalifikacije Novi postroženi uvjeti otkazivanja WTA turnira sve djevojke iz Top-200 najboljih na svijetu natjerali su na još ozbiljniji pristup tenisu, tako da u ponedjeljak još uvijek nije bilo poznato je li Ivana Lisjak ušla u kvalifikacije prvog Grand Slam turnira sezone prvog od etiri najve a - Australian Opena koji se kvalifikacijama otvaran ovaj tjedan, a službeno po inje u ponedjeljak 19. sije nja prvim kolo glavnog ždrijeba turnira.

Lisjak je u ponedjeljak bila tre a izvan ždrijeba za kvalifikacije, ali treba o ekivati da e se do ždrijeba kvalifikacija koji je sutra ta crta pomjeriti sigurno za još 5-6 mjesta jer se o ekuju otkazi kako u glavnom ždrijebu, tako i u kvalifikacijama nekoliko igra ica koje nisu ni doputovale u Australiju, tako da bi se trebalo otvoriti mjesto za najbolju me imursku tenisa icu.

Ina e kako saznajemo cijeli me imurski tim se prošlog tjedna

preselio iz Brisbanea u Melbourne. Ono što je najvažnije Ivana je uhvatila dobru ormu, marljivo je trenirala i igrala sparing me eve s velikim brojem tenisa ica koje su bile bolje sre e i igrale prvi turnir u sezoni u Brisbaneu. I nije bilo tako loše, dapa e, bilo je jako dobro, tako da se optimisti no o ekuje nastup u kvalifikacijama. Naravno, trebati e i malo sre e u ždrijebu, da se ne naleti na neku od tenisa ica s puno više iskustva i dobrom ormom na po etku sezone.

Me utim, takve e biti rijetke u kvalifikacijama, jer gotovo nijedna od njih tako er kao i Ivana zbog visokog praga kvalifikacija na prva tri ovogodišnja turnira prakti ki još nije dobila priliku igrati službene me eve.

Ostaje za vidjeti i sa ekati ždrijeb, te po etak ženskih kvalifikacija koje su najavljene za etvrtak. (dz)

STRELI ARSKI dvoranski FITA turnir

Svjetski vrijedan rezultat Krešimira Štrukelja od 584 kruga

U subotu dvorana GŠ u znaku “pingi a” - Prijepodne turnir mla ih kategorija, od 13 h startaju seniori Predstoje e subote 17. sije nja u dvorani Graditeljske škole u akovcu održati e se 13. pojedina no prvenstvo Me imurja u stolnom tenisu.

Nije rije samo o pukom stolnoteniskom entuzijazmu, ve o vrhunskom sportskom doga anju gdje ništa nije prepušteno slu aju.

Ve prokušano uspješna suradnja me imurskog stolnoteniskog saveza i STK Putjane i ovaj e put pokušati biti dobitna kombinacija za sve koji e bilo igra ki bilo u službi gledatelja nazo iti ovoj mani estaciji. ak ni ukleta

simbolika broja 13 ne vjerujemo da može poremetiti planove odgovornih doma ina.

Prošlogodišnje natjecanje donijelo je velike i neizvjesne susrete. Titulu stolnoteniskog „kralja Me imurja” brani Boris Preksavec igra STK Putjane, a „kraljice” Jelena Novak iz STK Mihovljana. Bit e sigurno mnogo zainteresiranih kandidata koji pretendiraju na najviše postolje. Iako se o ekuje da vrh okupiraju prvoligaški i drugoligaški igra i, nikako ne smijemo isklju iti iznena enja. Jedna velika

zahuktala grupa igra a iz me imurskih liga ovaj je tjedan brusila ormu na turnirima najboljih pojedinaca svojih liga i nakon što su sada apsolvirali svoj rang ne e im manjkati motiva da uzmu mjeru zvijezdama koje se natje u u hrvatskim ligama.

Prema planiranoj satnici prvi e za stol, ve u devet ujutro, igra i mla ih kategorija. Dobra je to prilika da se vide i ohrabre najmanja i malo ve a djeca. Njima e turnir sigurno biti veliko iskustvo, a pljesak više samo im donosi pozitivno i potrebno

samopouzdanje za nastavak napredovanja. Subotnje jutarnje prijepodne stoga iskoristite da vidite što se novo doga a u stolnom tenisu. Od 13 sati kre u - seniori.

Osim što u svojim redovima imaju dobre organizatore u sportskom segmentu posjetitelji ne e ostati zakinuti ni kulinarskom ponudom.

Natjecatelje upozoravao da su prijave do utorka, tj. danas 13. sije nja. Nemojte da radi straha ili lijenosti Vaše ime ne bude u bubnju!

(M. Mašovi )

POJEDINA NO stolnotenisko prvenstvo županije za kadete i kadetkinje

O ekivane pobjede Brune Damjana i Paule Markati Bruno Damjan o ekivano je pomeo konkurenciju u kategoriji kadeta.

Ovaj talentirani mladi iz NOSTRO-a suparnicima nije ostavio ni mrvicu prostora za iznena enje te zasluženo nastavlja sezonu s titulom najboljega me imurskog kadeta. Drugo mjesto R. Lehkeca dobar je uspjeh, jer je uz ovakvog Damjana to vjerojatno najviše što Lehkec u ovom trenutku može. Šenkovec osim Lehkeca ima i tre eplasiranog Korenta, a etvrto mjesto i krug najboljih zatvara Vidovi iz Hodošana.

Rezultati - kadeti: Skupina A: 1. Robert Lehkec (Šen) 4 boda, 2.

Filip Pani (MSTC-N) 3, 3. Emil Mesari ( STK) 2 boda; skupina B: 1.

Bruno Damjan (MSTC-N) 4 boda, 2.

Benjamin Podkrajac, 3, 3. Kristian Lipi (HE-DRA) 2 boda; skupina C: 1. Marin Korent (Šen) 6 bodova, 2.

Davor Vidovi (Hod) 5, 3. Jurica Kova (Šen) 4, 4. Emanuel Radikovi (MSTC-Nostro) 3 boda; etvrtfinale: Vidovi - Podkrajac 3:0, Korent - Pani 3:2, Lehkec i Damjan slobodni; polufinale: Lehkec - Vidovi 3:2, Damjan - Korent 3:0; za tre e mjesto: Korent - Vidovi 3:1; finale: Bruno Damjan - Robert Lehkec 3:0 (9, 7, 6).

Bez prevelikih problema Hodošanka na “privremenom radu” u Varaždinu potvrdila je status trenutno najbolje kadetkinje Me imurske županije. U finalu glatkih 3:0 protiv E. Toplek iz Šenkovca. Toplek e biti zadovoljna jer je pravi posao napravila samim plasmanom u finale. Naime, na tom je putu stajala opasna prepreka u liku A. Toplek, njezine klupske suigra ice. A. Toplek ne samo da nije uspjela u polufinalu, ve je i tre e mjesto morala prepustiti, ovaj puta boljoj, D. Ratajec. Na kraju tri Šenkov anke me u prve etiri, ali ni jedna na samom vrhu. estitke Pauli Marakati.

Rezultati kadetkinje:Skupina A: 1. Paula Markati (Varaždin) 4 boda, 2.

Ema Toplek (Šen) 3, Melani Šparavec (MSTC-N) 2 boda; skupina B: 1. Anja Toplek (Šen) 4 boda, 2. Dora Cividini ( STK) 3, 3. Ivana Dobrovi (MSTC-N) 2 boda; skupina C: 1. Dina Bubek (MSTCN) 4 boda, 2. Dina Ratajec (Šen) 3, 3.

Marta Cividini ( STK) 2 boda; etvrt inale: Ratajec - D. Cividini 3:0, E. Toplek - Bubek 3:0, Markati i A. Toplek slobodne; polu inale: Markati - Ratajec 3:1, E. Toplek - A. Toplek 3:1; za tre e mjesto: Ratajec - A. Toplek 3:1; inale: Paula Markati - Ema Toplek 3:0 (5, 6, 9).

(M. Mašovi )

PRVA REDOVNA SKUPŠTINA TK Sveti Martin na Muri

Zadovoljstvo s prvom godinom rada kluba Nakon prošlogodišnjeg osnivanja održana je prva izvještajna skupština TK Sveti Martin na Muri.

Od strane lanova kluba usvojena su izvješ a o radu kluba u minuloj 2008. godini. Prošla godina bila je vrlo uspješna za klub ponajviše zbog jako dobrog odaziva igra a na Otvoreno prvenstvo koje se održalo krajem mjeseca kolovoza. Na spomenuti turnir došli su igra i iz cijelog Me imurja pa atraktivnih

me eva - nije nedostajalo. Finalni me izme u Maik Nerera i Petra Kau i a pamtit e se još dugo jer je to bio najbolji me koji se ikada igrao na terenima TK Sveti Martin na Muri, istaknuo je predsjednik Goran Per i .

Predsjednik kluba iznio je plan i za 2009. godinu, u kojoj e najve a pažnja biti posve ena dovršetku gornjeg dijela ograde igrališta, te još boljim i brojnijim turnirima. U planu je tako er program besplatnog podu avanja te-

nisa za po etnike kao i kreiranje veteranske ekipe koja bi nastupala u prvenstvu Teniskog saveza sjeverozapadne Hrvatske za veterane. Prijedlogom Upravnog odbora, za novog tajnika kluba izabran je Josip Co ek. Promociji kluba pomo i e novokreirana WEB stranica (www.tk-sveti-martin.hr) sa ciljem lakšeg in ormiranja o klubu. Po etkom velja e, pojedini lanovi kluba organizirano e putovati u Zagreb na ATP turnir PBZ Indoors kako bi podr-

žali Hrvatske tenisa e u osvajanju spomenutog turnira.

Za ovu godinu po svemu sude i ne nedostaje planova i ostvarivih ciljeva za još ve u popularizaciju, ali i bavljenje tenisom u ovom dijelu Me imurja.

Na kraju poziv iz kluba, svim ljubiteljima “bijelog sporta” i dobre zabave da se slobodno pridruže ambicioznom teniskom klubu Sveti Martin na Muri. (jc)

Me imurski streli ari uspješni na doma em terenu Minule nedjelje u akove koj sportskoj dvorani Graditeljske škole, održan je prvi ovogodišnji FITA turnir. Nastupilo je ukupno 77 streli ara iz 14 klubova, s gostima iz Slovenije još dva. Sudili su suci iz Varaždina Zorman, a iz Siska Videc.

Priliku da nastupe u velikom broju iskoristili su doma ini i organizatori tog turnira, streli ari Katarine Zrinski iz akovca, uz dva streli ara iz Preloga i jednoga iz Zena, ukupno 17 natjecatelja iz Me imurske županije.

Per ektni organizatori i odli ni streli ari pobrali su osim medalja i pohvale svih u esnika, pogotovo predstavnika Hrvatskog streli arskog savze.a akove ki streli ari izveli su na prvi ovogodišnji turnir i najmla e streli are, kojima je to bilo vatreno krštenje. Iva i Ana Štrukelj, djevoj ice do 12 g., osvajanjem zlatnih medalja u olimp. i stand. stilu zapo ele su o evim stopama. Djevoj ica do 14 g.

Marija Rojko osvaja srebro. Njima se pridružio najmla i u grupi, devetogodišnji Mateo Pikl osvajanjem bronce i Ra ael Luka i sa 12 g s osvajanjem zlatne medalje. U kategoriji dje aka do 14 g. u olimp. luku, u konkurenciji sedam streli ara, Jura Cmre ak osvaja srebro, dok su Nikola Geršak i Vinko Kova peti i šesti. Zato su veliki, junior Igor Markovi sa zlatom i seniori Štrukelj i Kova ponovo pokazali kako izgleda vrh streli arstva. Dok je Nikola Kova sa 557 krugova glatko izborio srebro, Krešimir Štrukelj ponovo neuhvatljiv sa svjetskim rezultatom od 584 kruga osvaja zlato, nedohvatljiv im rezultatom od 600 mogu nih. Sjajni rezultati doma ih streli ara oboga eni su broncom Gorana Cmre aka, koji u golom luku pronalazi «svoj» stil. Od njega je bio bolji Draško Mihinja iz Preloga sa srebrom i Dobroslav Oštrek iz Novog Maro a sa zlatom. Slijede i turnir održava se u Zagrebu, 25. sije nja 2009.

16. rujna 2008.

13. sije nja 2009.

44

KOŠARKA

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Mladost Ivanovec ispada iz borbe za najbolja tri?

U borbi za prve tri pozicije koje vode u drugi krug natjecanja za juniore u regiji Sjever vrlo bitnu utakmicu odigrali su mladi košar-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Vindija 65:85

Mladost Ivanovec – Modeks 56:98 (21:20, 8:20, 13:28, 14:30)

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 12, Radinovi 13, Drvenkar, Mihoci 9, Šupljika 2, Kocijan 8, Kranj ec R. 2, Fe keš 4, Kranj ec J. 6. Trener Gašparlin.

MODEKS: Varga 15, Brodar 14, Radikovi 4, Leva i 4, Bedi 28, Dodlek 18, Bogdan 15. Trener Damjanovi .

kaši Modeksa i Mladosti Ivanovec u dvorani u Maloj Subotici. Doma i juniori Mladosti su dobili prvu etvrtinu minimalnom razlikom, no ve u drugoj, a posebno tre oj etvrtini su se mladi i trenera Damjanovi a «razbudili» i doslovce s terena pomeli doma ina. Time je, po nama borba za prve tri pozicije završena, dalje idu Me imurje, Modeks i Vindija. Iznena enja e teško biti do kraja ovoga dijela prvenstva. (bh)

TABLICA: 1. Modeks

5

4

1

9/ +110

2. ŠK Vindija

5

3

2

8/ +75

3. Me imurje

3

3

0 6/ +84

4. Mladost Ivanovec

4

1

3

5. Ivan ica

5

0

5/ -124

5

5/ -145

LIGA MLA IH KADETA REGIJA SJEVER – SKUPINA A

Kotoribi triler!

U 6. kolu lige najmla ih (ro enih 1995. i mla ih) «kiki i» Kotoribe su na dalekom gostovanju u

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Lepoglavi izvukli pobjedu od dva koša razlike i time upisali svoju tre u, najsla u ove sezone. Vrijedi zabilježiti još ukupno tri neporažene mom adi, a sistem natjecanja je isti kao i kod kadeta. (bh)

Ivan ica – ŠK Vindija 34:74 Dubrav an – akovec 48:54 (12:19, 11:12, 15:12, 10:11) Lepoglava – Kotoriba 63:65 (18:18, 19:16, 10:19, 16:12)

KOTORIBA: Tišler, Zvošec A. 9, Žini 2, Zvošec V. 48, Pti ek, Fuš 2, Sabol 2, Ujlaki, Igrec 2. Trener Munka G. Donji Kraljevec – Me imurje 55:65 (15:11, 11:21, 14:14, 15:19)

DONJI KRALJEVEC: Pozderec, Sinkovi GK 6, Pintar, Me imurec 9, Špoljar 2, Ivanovi J. 2, Bergovec 15, Vadlja 6, Mesari , Sinkovi GL, Pa an 15, Sabol, Švenda. Trener Horvat T. ME IMURJE: Štefok 2, Agi 2, Jambrovi 6, Franin 8, Mom ilovi 17, Kocijan 18, Farkaš 2, Car 7, Gašpari 3, Glumac. Trener aji . akovec – Cestica 2000 82:15 (22:3, 26:5, 22:5, 5:12)

AKOVEC: Žižek 7, Vibovi 25, Markulija 4, Škrobar 4, Franji 19, Lepen 10, Šari 7, Žuna 6. Trener Bence E. Modeks – Donji Kraljevec 25:90 (2:29, 2:21, 16:14, 5:26)

MODEKS: Korbelj K., Hasanovi 2, Breglec, Vinko- Novak 3, Matoša, Balaž 20, Korbelj V., Repalust, Bilas.

Trener Repalust S. DONJI KRALJEVEC: Sinkovi – Gašpari K. 6, Sinkovi – Gašpari L., Me imurec 21, Špoljar 14, Mesari 6, Švenda 2, Sabol 2, Pozderec 10, Ivanovi 16, Bregovec, Vadlja 6, Pa an 7.

Trener Horvat T.

DUBRAV AN: Orehovec 6, Šte , Matotek, Duhovi , Šte 2, Hani 1, Blažeka 18, Orehovec, Balog 15, Ribi 6. Trener Jakupak.

AKOVEC: Žižek, Vibovi 3, Žuna 12, Šari 2, Markulija 2, Škrobar 7, Lepen 28. Trener Bence E. Cestica 2000 – Nedeliš e 28:82(6:20, 9:23, 7:18, 6:21)

NEDELIŠ E: Pintari 11, Kocijan 36, Sudec 10, Novak, Milihram 2, Štrukelj 7, Kova i 4, Golik 10, Ledi 2. Trener Štrukelj M. Me imurje Globetka – Prelog 32:68 (13:12, 5:12, 8:17, 6:27)

ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 7, Ma 8, Bedi , Vojkovi , Zorkovi 1, Kapelari 4, Keresteš 4, Žini 2, Mihinja , Kova i 6. Trener Novak S. PRELOG: Strbad 4, Kalšan 2, Budiša 15, Hoblaj 7, Vuk, Podvezanec 40, Bermanec, Mihoci. Trener Mikec F.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER – SKUPINA A

Velika borba za drugi krug!

Nakon 7 kola kadetske lige (igra i ro eni 1993. i mla i) na vrhu je ŠK Vindija bez poraza, te Me imurje s porazom od Vindije.

No, za dva mjesta koja vode u drugi krug razigravanja ovoga trenutka postoje ak 4 kandidata, svi s po dva poraza (Donji Kraljevec, Ivan-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA akovec – Modeks 103:23 (32:9, 30:2, 25:8, 16:4)

AKOVEC: Lon ari 6, Škrobar 17, Hodak 18, Lepen 19, Vrana 3, Žižek 4, Vibovi 10, Spahija 20, Markulija 6.

Trener Bence E. MODEKS: Hasanovi , Vinko – Novak 9, Matoša, Korbelj, Repalust L. 2, Škvorc 2. Trener Repalust S. Nedeliš e – Kotoriba 55:58 (20:15, 11:12, 10:16, 14:15)

NEDELIŠ E: Pintari , Kocijan 6, Baruk i 7, Milihram, Prprovi 30, Celinger 4, Štrukelj S.1, Mar ec, Šegovi 7, Novak, Golik. Trener Štrukelj M. KOTORIBA: Radmani 22, Zvošec A. 2, Fuš, Zvošec V. 4, Tišler, P ek, Fuš H., Igrec K., Pla ko 17,, Igrec S. 13.

Trener Munka G.

ica, Mladost Ivanovec i akovec).

Da bi borba bila još zanimljivija, preostala su još samo dva kola! (bh) Ivan ica – Prelog 63:31 (18:8, 18:7, 10:8, 17:8)

PRELOG: Luka i 11, Soka 4, Budiša, Blažeka, Podvezanec 3, Zadravec 2, Vuk, Bermanec, Kalšan 2, Grivec 2, Pongrac 7, Hoblaj. Trener Krha M. Donji Kraljevec – Vindija 52:74 (12:11, 12:14, 12:21, 16:28)

DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J., Dopu 25, Sinkovi – Gašpari 2, Me imurec, Glavina 3, Branilovi , Taradi 3, Pa an, Mar etko 5, Ivanovi 14, Vadlja. Trener Horvat T.

TABLICA: 1. ŠK Vindija

7

7

0

6

6

0

12/

+303

2. Donji Kraljevec

6

5

1

11/

+270

3. Me imurje

5

5

0

7

5

2

12/

+158

3. Ivan ica

7

5

2

12/

+77

4. Me imurje

6

5

1

11/

+345

5. Mladost Ivanovec

6

4

2

10/

+217

6. akovec

6

4

2

10/

+72

7. Prelog

7

2

5

9/

-321

8. Nedeliš e

7

0

7

5

5

0

10/ +264

5. ŠK Vindija

6

4

2

10/ +68

6. Nedeliš e

6

3

3

9/

7. Ivan ica

3

3

9/

-51

3

3

9/

-76

9. Kotoriba

6

3

3

9/

-96

10. Dubrav an

6

2

4

8/

+12

11. Prelog

6

1

5

7/

1

5

7/

-225

7

0

7

7/

-616

6

1

5

7/

-280

13. Lepoglava

6

0

6

6/

-278

14. Ces ca 2000

6

0

6

6/

-427

Ivana Goricaj zlatna na Croatia Grand prixu U subotu i nedjelju u Samoboru je održan 18. Grand Prix Croatia, na kojem je nastupilo 950 natjecatelja iz 20 zemalja. Me u njima i lanovi KK Nedeliš e. Sjajan rezultat polu ila je ponajbolja me imurska karatistica Ivna Goricaj. Ivana Goricaj osvojila je zlato u uzrastu mla ih seniorki u srednjoj (-60 kg) kategoriji, na putu do zlata pobijedila je predstavnice Ma arske, Italije i u finalu tako er predstavnicu Italije.

Tu medaljama za KK Nedeliš e nije bio kraj. U uzrastu juniora broncu su osvojili Nikola Horvat u lakoj (-55 kg), i Stjepan Bešeni srednjoj (-61 kg) kategoriji.

U uzrastu kadeta i kadetkinja zlato je osvojila Helena Pintari u lakoj (-47 kg) kategoriji.

Bronce su osvojili Dominik Kolari u lakoj (-52 kg) tako er u kate-

goriji kadeta i Ela Poljak u srednjoj (-54 kg) u kategoriji kadetkinja.

BADMINTON TURNIR u akovcu u nedjelju

Igra se drugi turnir Hrvatskog kupa Badmintonski klub Me imurje akovec organizator i doma in 2. turnira HK-a 2008/09 za mla e juniore u-17.

Turnir e se održati u nedjelju 18. sije nja 2009. u dvorani II. OŠ

akovec s po etkom u 9 sati i trajati negdje 15 sati. Na turniru e nastupiti oko 40 najboljih mla ih juniora i juniorki u konkurenciji pojedinaca i mješovitih parova, a me u njima i doma a ekipa mla ih juniora.

OTVORENO KLIZALIŠTE i u Prelogu

Klizanje cijeli dan - besplatno 12. ME UNARODNI TURNIR MLA IH UZRASTA NOVA 2009.

Selekcija 95. osvojila turnir!

U besprijekornoj organizaciji KK Me imurja po 12. puta za redom u tri je dana odigrano «brdo utakmica» u dvije kategorije – kadeti 93. i mla i kadeti 95. U onoj starijoj doma i su kadeti (za ovu prigodu poja ani s dva igra a) u svojoj skupini izgubili od slovenske mom adi Radenska Creativ, a pobijedili ma arski ZTE, pa su u borbi za tre e mjesto izgubili od nekompletne zagreba ke Dubrave i na kraju zauzeli etvrto mjesto od 6 sastava.

Mla i kadeti Me imurja pod vodstvom svog trenera Igora aji a odli nom su igrom na kraju osvojili turnir, bez obzira što im na finalnu utakmicu protivnik (Radenska Creativ) nije došla?!

Najbolji igra u toj konkurenciji je Tin Kocijan, igra KK Me imurja.

Zabilježimo i osvaja e turnira: Antonio Agi , Luka Franin, Tin Kocijan, Lovro Car, Patrik Jambrovi , Petar Glumac, Luka Mom ilovi , Luka Keresteš, Valentino Farkaš, Tomislav Šte ok, Dario Gašpari .

Trener Igor aji . (bh)

-79

12. Modeks

-158

6

10. Modeks

-30

6

8. Me imurje Globetka 6

7/

9. Kotoriba

10/ +400

4. Mladost Ivanovec

+451

2. Donji Kraljevec

TABLICA: 1. akovec

14/

SJAJAN REZULTAT nedeliš anske karatistice

Mla i kadeti KK Me imurja osvojili turnir NOVA 2009.

Zajednica sportskih udruga Grada Preloga zahvaljuju i angažiranju predsjednika Mate Kljaji a i tajnika Juraja Delladia ima ve nekoliko dana klizalište. Na terenu za mali nogomet i rukomet uz stadion Mladosti napravljena je ledena ploha koja se ve koristi tjedan dana.

Klizalište je besplatno i otvoreno prakti ki cijeli dan. Ipak, najugodnije je u ve ernjim satima od 17-20

h, ako ima zanimanja i sat duže, kad se upale reflektori i zasvira glazba.

Klizalište e potrajati dok bude hladnog vremena i mogu nosti pravljenja leda, a interes je itekako veliki, jer se u ve ernjim satima okuplja stotinjak kliza a. Organizator je uz puno volje i truda pripremio za sve koji se žele rekreirati ili pak tek nau iti klizati lijepi vid rekreacije. (dz)

SKUPŠTINE sportskih ribolovnih društava

U Linjaku umjesto Blažeke predsjednik Šergi Iako je skupština ŠRD Linjak bila redovna, društvo je dobilo novog predsjednika. Na prijedlog UO tu unkciju e u naredne tri godine obnašati Ivan Blažeka jer je dosadašnji predsjednik Marinko Šergi zbog privatnih obaveza podnio ostavku. To je ujedno najvažnija i prakti ki jedina izglasana skupštinska kadrovska promjena.

Tijekom 2008. godine prodana je 281 ribolovnica i 376 lanskih te 21 kadetska karata, pa su time ivanove ki ribi i po ja ini postali 3. ribolovno društvo od 35 registriranih ribolovnih udruga u Me imurskoj županij, što je veliki uspjeh s obzirom da je Linjak osnovan 2001. godine sa po etnih 37 lanova. Na subotnjoj skupštini lanovi, njih 130 nazo nih upoznati su i s nekim novinama koje kre u od ove godine, a vezane su uz sportski ribolov na šljun ari “Preloge” u Ivanovcu. Tako od ove godine vrijede posebne mjere koje se odnose na ulov natjecateljske ribe, koja se na spomenutim stazama ne smije odnositi sa šljun are, nego po principu ulovi i pusti vra ati natrag u

vodu, a uvedene su i mjere zabrane upotrebe amaca na daljinsko za prihranjivanje ribe. U minuloj godini organizirano je 37 radnih akcija na ure enju staze i okoliša jezera i ribi kog doma,a od ove godine uvode se i dvije obavezne radne akcije za sve lanove s kupljenom ribolovnicom. Na kraju spomenimo da je i u sportskom dijelu 2008. bila uspješna jer je ekipa Linjaka koja se natje e u III. hrvatskoj ligi osvojila odli no 2. mjesto.

U petak skupština preloške Glavatice ŠRD Glavatica Prelog za sve svoje lanove i goste sazvala je za subotu 17. sije nja u restaurantu Lovac u Prelogu redovnu godišnju skupštinu. Kako je prošlogodišnja skupština bila izborna i dala je povjerenje novom-starom predsjedniku Zoranu P eie eru na novi mandat od etiri godine, ova e biti u znaku davanja izvješ a o radu kluba u minuloj godini.

Po etak je zakazan za 18 sati. (dz)

13. sije nja 2009.

DOBRO JE ZNATI

45

OGLASNIK

46 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g.; Peugeot 206 1.4 2004.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. ‘05.; BMW 320D ‘03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL CORSA 1.0 ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; ROVER 400 2.0D ‘98.; REN. LAGUNA 1.8 ‘96.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; BMW 525 ‘90.

Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eš a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr OPEL KADET 1.4 registr. Do 4./09., u dobrom stanju, mob. 098/1871-338 OPEL KADET 1.3s, E linija, 1985.g., automa k, neregistriran, mob. 098/185-8753 VW EOS 1.4TSI 2008.g., novi, neregistriran, upita izme u 17-19 sa na tel. 042/731-381 FORD MONDEO 11.mj./94.g., u vrlo dobrom stanju, redovito servisiran, registr. Do 30.11.2009.g., mob. 095/8788-752 GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261.

EUROKUKA za golf II s branikom, mob.

091/7237-999 REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., uš uvan, 70.000 km, serv. knj.

Mob. 098/537-787 CLIO 1.2 1991.g., reg. do 10./09., cijena 1.600 eur, mob. 091/7237-999 KUPUJEM OSOBNI ILI TERENSKI AUTOMOBIL, lakše ošte eni ili u lošijem stanju, od vlasnika, na br. 091/916-7267 DAEWOO LANOS 1.6SX, 78 kW, 2000.g., reg. do 12/08.g., puno opreme, servisiran... Tel.: 091/722-9172

VW PASAT TDI 2004, zeleni, ful oprema. mob. 099/338-4286 PRODAJEM EURO KUKU od opel vectre, komplet za 800 kn. mob. 098 9049291 YUGO 55 1989.god., reg do 9/09, odli no stanje, akovec, mob. 091/511-2213 OTKUPLJUJEM SVE VRSTE ATOMOBILA koji nisu više za upotrebo i odvozim, telefon: 040 867 189 FORD TRANSIT 2.0 Tdci, mini bus putni ki 8+1, 2001.g., ABS, 2 air baga, servo, webasto, 5400eur, mob. 098/777-095 SEAT CORDOBA 1.4 16V 19.000 km, 1.vlasnica, mod. ‘06.g., autom. klima, besprijekorno stanje, 8900eur, mob. 091/8956-802 P-307 2.0HDI 110KS, Sport Wagon mod.

04.g., digit. klima + oprema, 1.vl., nije uvoz, servisna k., besprijekorno stanje, 8900eur, mob. 091/8956-573 GOLF III sdi 1996. god., reg. do 11/09., u odli nom stanju, mogu a zamjena za je inije vozilo, telefon: 099/6926-812 REN. CLIO 1.2 2001.g., reg. do 12./09., 96.000 km, crni metalik, klima + el. paket, mob.

091/524-3593 OPEL ASTRA 1.4 16V 2002.g., 1.vl., klima, ABS + oprema, 80.000 km, servisna, odli an, 7000eur, mob. 091/959-1676 CITROEN SAXO 1.1 2001.g., 80.000 km, srebrni metalik, 3 vrata, reg. do 4./09., mob.

099/3111-587 PRODAJEM SKUTER 125ccm 2004.g., reg. do 8./09., mogu a zamjena za motocikl (uz moju nadoplatu). tel: 098/491-636 PRODAJEM auto VW, Opel, Seat, škoda, Audi, ošte en ili neispravan, od vlasnika kupujem, može i strane tablice. telefon: 091/916-7267 TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execu ve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob.

091/511-40-57 REN. LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema, nova linija, cijena 7.350 eur, mob.

095/90-77-062 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 JEEP CHEROKE SPORT 2.8 CRD mod. ‘03., 1.vl., u sustavu pdv-a, 12.700 eur, mob.

095/90-77-062 IVECO TURBO DAILY 35C 11V dizel 2002.g., produženi, povišeni, mob. 091/511-4057 VW CADDY 1.4i 1997./98.god., kao novi, za 2.450 eur, mob. 092/1250-990 JEEP GRAND CHEROKEE 2003.g., uš uvan, 82.000 km, crni metalik, prodajem, mob.

098/426-021 REN. SCENIC RX4 1.9 2002./03.g., ful oprema, reg. do 1./2010., mogu a zamjena, mob.

098/9348-247 VOLVO 460 1.9TDI GLT 1996.g., klima, abs, servo, koža, daljinsko – povoljno, mob.

099/598-3497 OPEL KADET 1.4 ispravan i registriran, mob.

098/943-6382 PRODAJEM YUGO 45 1989.g., registriran, u dobrom stanju, te prodajem simpa start paket sa 800 kn na ra unu, novo. tel. 865-293 PRODAJE SE AUDI 80 1.8s 1990.g., alu felge + 4 zimske gume, centr. zaklj., el. podiza i stakla, šiber, grija i retrovizora, radio, neregistriran, povoljno, mob. 091/155-4687 PRODAJU SE NOVE zimske gume s felgama za vw vozila dim. 205/55/R16 Semperit, mob.

098/915-3960

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erek vne disfunkcije. Mob. 098/1347-031 STOLAR SERVIS – ne bojimo se najve ih i ne s dimo se najmanjih stolarskih zahvata, tel. 040/343-031 GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336 PODUKE IZ MATEMATIKE, zike i elektrotehnike, Ivanovec, tel. 337-262 UVALA BI DJECU, mob 098/598-425 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 NUDIMO MOGU NOST HONORARNOG POSLA, pla a po u inku. Za daljnje info javite se na mob. 098 242 213

NAMJEŠTENJA KONOBARICE traži no ni bar «Drifter», mogu nost smještaja, uvje odli ni. Mob. 099/6299-299 RADIO BIH U VAŠOJ FIRMI na organizaciji, edukaciji, kontroli, lobiranju, komercijali, prodaji, nabavi ili održavanju, tel.

098/463-502 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876 ŽENSKA OSOBA TRAŽI posao uvanja djece, mob. 098/913-8465 IRISH PUB Lendava traži žensko osoblje u stalni radni odnos, tel. 00386/4022-6206, Šoš Vladimir TRAŽIMO KUHARA s višegodišnjim iskustvom, mob. 099/323-2032 ZIDAR u penziji traži manji posao, tel.

098/463-502

KREDITI

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

PRODAJE SE PARCELA u akovcu s projek ma za izgradnju 6 stanova, vrlo povoljno, mob.

098/749-131 PRODAJE SE ŠUMA od 1380 hvati i oranica 1200 hvati kod zaobilaznice, mob.

098/925-4619 PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, Vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 PRODAJEM VE E GRADILIŠTE na prodaju u Stane ncu i citroen jumper 2002.g., produžen i povišen, mob. 099/488-48888 IZNAJMLJUJE SE STAN u centru k, A. Schulteissa, zva poslije 16 sa na tel. 524-079 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studentima, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 KU U u M. Središ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljištu od 2018 m2, svi priklju ci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 VARAŽDINSKE TOPLICE (500m od Minerve) – prodaje se ku a od 110 m2 i cca 2000 m2 oku nice, svi priklju ci, cijena 46.000 eur.

Mob. 099/215-1379 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM poslovni i stambeni prostor u akovcu (centar). Upit na tel: 0043/3144-44332 ili na mail: dbeck@ inode.at

13. sije nja 2009.

PRODAJE SE STAN NA JUGU akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvorištem, nanovo preure en. Nazva na mob. 091/587-3684 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu s oku nocom i garažom. Upita na adresi Travnik 5, Golubi PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu 49 m2. mob. 098 1846 898 GRA EVINSKA PARCELA- Savska Ves 530m2, Mihovljan-Šafran 1180 m2, mob. 091 1 395 244 Prodaje se gra evinsko zemljište od 6000-11000 m2, pokraj Mercatora uz južnu zaobilaznicu, telefon: 099/3384-288 PRODAJEM KU U u D. Kraljevcu, visoka prizemnica, vrlo atrak vna parcela 1200m2, u samom centru mjesta. telefon: 040/312-677 PRODAJEM USELJIVU STARIJU KU U blizu akovca u Novom Selu Rok. Hitno. Tel. 095/822-4079 PRODAJEM STARIJU KU U s velikim dvorištem na Belici, tel:099 570 6866 IZNAJMLJUJEM sobe i apartmane u centru Varaždinskih Toplica. Tel. 042 250-130

LON AR NEKRETNINE; prodajemo STANOVE u akovcu 63m2 - 2 sobe, 55m2 - 2 sobe, 53m2 - 2 sobe, 60m2 - 2sobe, 96m2 - 3.5 sobe, 41m2 - 1 soba; gradilišta na jugu, 300-1000m2; STANOVE u urbanoj vili rohbau 103-128m2; KU E u nizu rohbau 228m2; EKSKLUZIVNE STANOVE u centru akovca 90 i 140m2. tel. 091/343-5678 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 55 m2, renoviran, u Vukovarskoj ulici u akovcu. Nazva na 098/946-5206 IZNAJMLJUJEM GARSONJERU od 30 m2, namještenu, 1000 kn, blizu centra, samcima. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kupaonice i kuhinje i stan, A. Star evi a 33. tel.

390-094 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (oranicu) 1-2ha na podru ju Me imurja. mob. 091/1010-050 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN polunamješten stan u akovcu. tel. 091-556-9091; 098-1342-090 STARU KU U U DUNJKOVCU uz glavnu prometnicu, prodajem na tel:099/673-7919 PRODA JE SE DVOJNA KU A u Nedeliš u, svi priklju ci, centralno, adaptirana, oku nica 750m2, cijena 69.000 eur. tel.

099/7969-541 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu, tel. 390-291 ili 390-462 KUPUJEMO GRADILIŠTE za samostoje u ku u u Martanama, tel. 098/210-570 IZNAJMLJUJEM ETAŽU KU E s posebnim ulazom (2 sobe, kuhinja, 2 kupaonice), prednost studentima, blizina centra k, mob.

098/426-917 ZADAR, Petr ane: restoran sa 10 apartmana, velika terasa, prilika za ugos telje, rme ili za odmaralište. mob. 098/136-1712 ETVEROSOBNI STAN na Jugu, Travnik, 82m2, za 1.100 eur/m2, mob. 098/6740-331 PRODAJEM GRADILIŠTE u ehovcu od 1250 m2, cijena 110 kn/m2, kod Preloga, mob.

091/721-9920 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55m2, 2 balkona, ul. Zrinsko-frankopanska, akovec, tel. 312-885 PRODAJEM STARIJU KU U u Savskoj Vesi s vrtom i gosp. zgradama, tel. 343-026 IZNAJMLJUJEM POVOLJNO SOBE za no enje, mob. 095/877-5904 PRODAJE SE KU A u Putjanama, južni dio k, useljiva, sa gosp. zgradama, plinsko centralno i svi priklju ci, mob. 091/5636-323 PRODAJE SE GRADILIŠTE sa starom ku om za rušenje, sa priklju cima struje i vode, te još jedno gradilište. Tel. 865-022 IZNAJMLJUJE SE SOBA namještena, u akovcu, s upotrebom kupaonice, ul. I. Gunduli a, tel. 337-407

ŽIVOTINJE IZGUBLJENI PAS U centru akovca odlutao je pas, mužjak po imenu Lux, pasmine ma arska vižla, star oko godinu dana, pšeni no-crvene boje. Ako imate bilo kakvih saznanja o Luxu ili ste ga vidjeli, molimo informacije na br. mob. 098/177 2445. Za ispravnu informaciju nudi se NOV ANA NAGRADA.

POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTOR IMT 560 1991.g., prikolicu SIP za stajski gnoj, plugovi i utovariva , tel. 866-577 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806TD sa širokom kabinom, malo radnih sa , i 50 bali slame po 6kn, te KUPUJEM jednobrazdni visoki plug ili daje 2-brazdni visoki 10cola, mob.

098/190-3753 KUPUJEM STROJ ZA IŠ ENJE ŽITA ili trijer (veternica), tel. 853-258 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJE SE TREBLJA ICA za kukuruz, povoljno. Tel. 099/524-3488 KUPUJEM TRAKTOR IMT, može u lošijem stanju ili neispravan, može i s priklju cima, do 3000eur, mob. 091/916-7267 PRODAJE SE PRIKOLICA za rastepanje stajnjaka te pneumatska sija ica za kukuruz 4-redna, nazva poslije 15h na tel. 040/334-017 ili 098 176 1954 PRODAJEM dvoredni bera kukuruza Sip Tornado 80, prvi vlasnik, u odli nom stanju, TEL. 091/1688679, 040/895-086 PRODAJE SE KABINA za traktor Store ili sl., tanjura a, plug, prikolica (nije kiper), samohodna kosilica (mali traktor) i vanjske gume za traktor, tel. 865-126 ili 091/5175-821 PRODAJE SE prikolica kiper 2-osovinka nosivos 12T, tanjura e OLT 20 diska, ralica za snijeg od ICB kombinirke, mob. 682-180 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533, registriran, sa uvan i prikolicu 1-osovinku, 5T, nije kiper, tel. 360-592

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

NEKRETNINE LON AR NEKRETNINE; potražujemo nekretnine; prodajemo KU E, STANOVE, POSLOVNE ZGRADE, na podru ju Me imurja; tel. 091/343-5678 POVOLJNO PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR u centru akovca od 300 m2 s vlas m parkiralištem, ul. R. Boškovi a. tel: 091 522 5050 NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji.

POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru ja Me imurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

Poklanjamo štene staro 3 mjeseca, crne boje, nižeg rasta, vrlo umiljato.

Mob: 091/567-8718

OGLASNIK

13. sije nja 2009.

POKLANJAJU SE PSI I stari 4mj., umiljati, male rase, mješanci pin a, za stan, mob.

098/373-091 NJEMA KI BOKSERI štenci, cijepljeni, s rodovnicom, pareno u Italiji, tel. 042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJU SE WESTY terijeri, štenci, cijepljeni, s rodovnicom, ipirani, iz vlas tog uzgoja, novogodišnji popust, tel. 040/364-010

ELEKTRONIKA KUPUJEM ILI UNA JML JUJEM rablje ni elektri ni pianino. Tel. 861-509 ili 095/800-7590 NOKIA E-51, novi iz T-mobila, cijena 1.100 kn, mob. 099/325-4267 PRODAJE SE Simpa start paket s uklju enim brojem (lako je pam v) i sa 150 kn. Cijena je 80 kn. Nazva na: 098/167-2997 PRODAJEM DVD-PLAYER, srebrne boje, malo korišten za 199kn. tel. 099/7969-541

RAZNO PRODAJU SE MREŽICE ZA FASADU, ve a koli ina, cijena povoljna. Info na tel.

098/944-3338.

KUPUJEM STARE RAZGLEDNICE i estitke, mob. 091/897-2754 PRODAJEM tra nu pilu (banzek) radni stol dim. 90x110cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije, tel. 543-882 PRODAJE SE novi kuhinjski štednjak na drva, sme i, korišten 2 tjedna, tel. 395-097 PRODAJEM UGOST. Štednjak, roš lj, fritezu, hladnjak, kotao, kiper, gril, vagu, salamoreznicu, sudoper, radni stol, pe nicu, ledomat, espreso aparat, mob. 098/9211-929 PRODAJEM regal, komodu s vitrinom (puno drvo-hrast), skije s vezovima, pancerice, klizaljke, zimske gume 185/65/14 (4kom

- 400kn), nove kopa ke Adidas br. 43-44 (500kn), 2 madraca po 100kn/kom, kuh. Stol na razvla enje i 4 stolice bijele boje (500kn), el. Ugradbeni štednjak Elektrolux (500kn), tel.

328-106 ili 098/171-4456 ŽIDOVSKI SVJE NJAK starinski od mesinga, odli no sa uvan, mob. 091/8972-754 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol.

Tel. 858-424 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori.

Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr.

Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJU SE VJEN ANICE, sve ane haljine, inventar ( lutke, regali ) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info. 098/991-991-3.

OTKUPLJUJEM euro i obi ne palete. mob.

098/632-455 PRODAJE SE SUHI PUTER grah, cijena 18kn/kg i svinja, doma e hranjena, teška oko 250kg za 14kn/kg, tel. 099/67-66-515 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM dj. kinderbet bijele boje sa ogradicom i baldahinom, madracem, poplonom i dje ja kolica Piere Cardin, cijena 1.000 kn, mob. 098/979-5498 Prodaju se doma e JABUKE nešpricane, suhi GRAH trešnjevac i bijeli sitni, ZELJE, i ORASI u ljusci i o iš eni. telefon: 343-557 PRODAJEM 250kom odli nih dokumentarnih lmova za 200 kuna, odli na slika i tlovi. mob. 095/8766-048 Prodaje se PLINSKA PE MAJA 8, sjede a KADA, pe na KRUTA GORIVA za kupaonicu. telefon: 098/700-126

47

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 NAU ITE PLESATI uz najbolje u itelje plesa u LIVI na privatnom satu ili plesnom te aju. Info. 098 170 53 90 NK DINAMO ZAGREB poziva sve koji vole plavu boju da postanu lanom uz vrijedan poklon za svakoga - Povjerenik za Me . županiju, Toni Mar njaš, mob.

099/316-2112 PRODAJE SE auto at uno, aparat za vakumiranje preh. proizvoda Zepter Vassy, novo, 50% je inije, mob. 099/411-4296 KUPINOVO VINO ljekovito, bogato željezom, iz vlas te proizvodnje. Šaljem pouze em. telefon: 098-1379-366 PRODAJEM HRAST promjera 70 i 10 m dužine u rastu. tel. 040/865-291 PRODAJE SE: plinska pe maja 12 (400kn), kupaonski bojler 80lit. Kon ar, malo korišten (400kn), štednjak na drva (400kn), kupaonska pe na drva (300kn) i trajnožare a pe (200kn), tel: 098/316-519 PRODAJEM MALI STOL za dnevni boravak boje bukve, o uvan, malo korišten kao nov, za 250kn te orahe u ljusci za 8kn-kg. tel. 821-626.

KUPUJEM DRVENU GRA U raznih dimenzija, zauzvrat nudim zidarske usluge ili raznu robu, tel. 098/463-502 PRODAJEM: mješalicu za beton, potopnu pumpu, opremu za kolinje, inkubator, pe za centralno na plin i lož ulje, tel. 098/463-502 PRODAJEM MALOKALIBARSKU PUŠKU s optikom, povoljno, uredan oružani list, mob.

091/572-4557 PRODAJEM KREVET masivno drvo, s podnicom i madracem, vrlo povoljno, tel. 639-261 PRODAJE SE televizor Vivax, nekorišten i stoje i usisava Zepter, povoljno, mob. 099/411-4296 PELENE ZA ODRASLE - 3 paketa povoljno prodajem. Info. na 098-938-73-40

POSAO - Ponuda 1. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, pla orme, na ovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641.

2. 170467 :DODATNI PRIHOD, punjenje kover kod ku e, tražimo djelatnike. Tel. 098/934-3842.

3. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu važni, odli na pla a, za rad s kreditima, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641.

4. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogu nost tražimo. Odli na zarada s tendencijom rasta. Isplata u eurima.

Tel. 052/741-479, 098/937-6447.

5. 125423 :STALNI I PODSEZONSKI POSLOVI U EU.Radnike, ugos telje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje vo a, povr a, njegovateljice, uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641.

STANOVI - Ponuda 6. 169877 :ZADAR BORIK, dvosoban stan 70 m2, 4. kat, prekrasan pogled, cijena 115 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963.

7. 169866 :ZADAR BULEVAR, dvosoban stan, 58 m2, povoljno prodajem. Tel. 091/589-4963.

8. 169864 :ZADAR BULEVAR, dvosoban stan, 80 m2, kompletno renoviran, cijena 140 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963.

INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

697

INFORMAC JE

48 SLOBODNA RADNA MJESTA 1. POZAMANTERIJA-MT d.o.o., 40315 M. Središ e, J. Broza 88, traži 1 VŠS TERENSKOG KOMERCIJALISTU, ak vno poznavanje engl. jezika, voza ka dozvola B kateg., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu.

2. KERAMIKA “AS” HLAPI INA 152, traži 3 KERAMI ARA, 2 POMO NA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 573006, 091-539-8888. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g.

3. Autoprijevoznik MILOVAN TODOROVI PEKLENICA, traži 1 VOZA A C i E kategorije na neodre eno vrijeme, javi se na 099-3502344. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g.

4. Kavana ATLANTIC NEDELIŠ E, Varaždinska 65, traži OSOBLJE ZA RAD U KAVANI na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-169.

Natje aj otvoren do 17.01.2009.g.

5. Pizzerija ZOOM AKOVEC, Zagreba ka 84, traži 1 KUHARA-PIZZA MAJSTORA, 1 DOSTAVLJA A PIZZA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-985-7424. Natje aj otvoren do 31.1.2009.g.

6. Manitu d.o.o. A. Šenoe 24, Mursko Središ e, traži REFERENTA PRODAJE TEAM BUILDING PROGRAMA, potrebno radno iskustvo.

Natje aj otvoren do 10.01.2009., javi se na nikola.manitu@gmail.com 7. GRADI-K d.o.o. Gornji Zebanec 23, traži VIŠE ZIDARA I GRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno, javi se na 091-597-95-26 Natje aj otvoren do 31.01.2009 8. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 PRODAVA ICU PECIVA ZA RAD U KIOSKU na neodre eno vrijeme, slobodan dan u tjednu (nedjelja), javi se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g.

9. PEKARA IN NEDELIŠ E, akove ka 57, traži 1 POMO NOG PEKARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 091-1693-141. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g.

10. INSTALACIJE “ŠTEFI ” D. DUBRAVA, Brodarska 14, traži 1 INSTALATERA GRIJANJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 g, javi se na 098-823-772. Natje aj otvoren do 22.01.2009.g.

11. VEMIL d.o.o. AKOVEC, Uska bb, traži 1 PRODAVA A (M/Ž) IT i audio-video opreme u prodajnom centru akovec, SSS/VŠS komercijalnog, ekonomskog ili tehni kog smjera, 1 godina iskustva u prodaji ,dobro poznavanje Microsoft office alata, znanje engleskog jezika, komunikacijske, prodajne i pregovara ke vješ ne, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g.

12. KORALJ d.o.o. Riblji restoran akovec, traži 1 KUHARA U RIBLJEM RESTORANU akovec, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 312-688. Natje aj otvoren do 27.01.2009.g.

13. TERMO-BEK d.o.o. M. Središ e, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME, na neodre eno vrijeme, javi se na 543-896, 098-242-899. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g.

14. Ca e bar MARTI PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, minimalno OŠ, javi se na 099-229-1197. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g.

15.Domzastarijeinemo neosobeSLAKOVEC 70, traži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, godinu dana radnog iskustva, položen stru ni ispit; i 1 NJEGOVATELJA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 829-181 ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 30.01.2009.g.

16. Marke ng, trgovina, konzal ng, NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, rad na podru ju Županije, voza ki ispit B kat., znanje engl. ili njem. jezika, nazva na 822-250. Natje aj otvoren do 30.01.2008.g.

17. Ca e bar “PICTURA” akovec, B.J. Jela i a 2, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098-944-5482. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g.

18. BU-NET d.o.o. Strahoninec, akove ka 81, traži 4 DJELATNICE ZA IŠ ENJE NOVOIZGRA ENIH STANOVA na odre eno vrijeme uzmogu noststalnogradnogodnosa,mjesto rada Zagreb-Sesvete, organiziran prijevoz, nazva na 091-518-0672. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g.

19. SPERO d.o.o., akovec, B.J. Jela i a 79, traži 2 ELEKTROINSTALATERA (1 za poslove voditelja radova i 1 za poslove elektroinstalatera) na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, info na mob. 091/584-6242, natje aj je otvoren do 30.1.2009.

20. ELEKTROING GRABAR d.o.o., akovec, M. Bu i a 8, traži 5 KV ELEKTROINSTALATERA, 3 SSS ELEKTROTEHNI ARA I 2 ELEKTROINŽENJERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na tel. 396-

046, 098/242-844, natje aj je otvoren do 31.1.2009.

21. Art - ing d.o.o., AKOVEC, traži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

390-279, 091-239-0279, natje aj otvoren do 30.01.2009.g.

22. AC INSTALACIJE, Pribislavec, Radni ka 21, tražiMONTERECENTRALNOGGRIJANJA,VODOINSTALATERE I POMO NE RADNIKE - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, voza ka dozvola B kat., javi se na 360-752, 098-303-764, natje aj otvoren do 08.02.2009.g.

23. Popravak vrtnih kosilica “EXTREMA”, ŠTEFANEC, N. Tesle 23, traži 1 DJELATNIKA ZA POPRAVAK VRTNIH STROJEVA - automehani ar ili sli no zvanje, volja za rad na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-778-801, natje aj otvoren do 08.02.2009.g 24. Autoservis Tuning Drvoderi d.o.o., Podturen, Športska bb, traži 3 AUTOMEHANI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 847-029, 099-502-9558, natje aj otvoren do 27.01.2009.g.

25. GKP PRE-KOM d.o.o. PRELOG, Trg Kralja Zvonimira 9, traži 1 NKV, PKV, KV GROBARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 645-535, natje aj otvoren do 07.02.2009.g.

26. Auto-otpad GRANDY , STRELEC 82, traži 1 DJELATNIKA ZA POSLOVE RASTAVLJANJA AUTOMOBILA i prodaju rezervnih dijelova automehani ar ili sl. na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-615, natje aj otvoren do 08.02.2009.g 27. Obrtni ka radiona SIDERITE, TRNOVEC 1B, traži 1 BRAVARA, 1 ZAVARIVA A i 1 TOKARA na neodre enovrijeme,poželjnoradnoiskustvo ali nije uvjet, javi se na 099-271-2080, natje aj otvoren do 08.02.2009.g.

28. Tesarski obrt KAMENI , ŠTEFANEC, B.Radi a 45, traži 1 KV TESARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-910-6276, natje aj otvoren do 08.02.2009.g.

29. SMART d.o.o., AKOVEC, K. Zvonimira 5, traži 5 DJELATNIKA ZA MONTAŽU NAMJEŠTAJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se na adresu akovec, K. Zvonimira 5 osobno, natje aj otvoren do 09.02.2009.g.

30. TVORNICE STO NE HRANE d.d., AKOVEC, Dr.I.Novaka 11, traži 1 VSS AGRONOMABILJNI SMJER na neodre eno vrijeme, znanje rada na ra unalu, dostavi pismene zamolbe sa preslikom diplome na gornju adresu sa naznakom “prijava na natje aj”, natje aj otvoren do 21.01.2009.g.

31. Ca e bar TANKER, AKOVEC, Preloška bb, traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, javi sena098-912-4704,natje ajotvorendo 08.02.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. Ugos teljski obrt DRAŽEN JAMBRIŠKO, J. Habdeli a 4, Varaždin; traži 2 KUHARA/ICE za pripremu jela u restoranu “Zlatna guska” na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, SSS - jedna osoba za mjesto ‘kuhar I’ ili ‘kuhar II’ te jedna osoba za posao pomo nog kuhara, u obzir dolaze i osobe a a nitetom za rad u kuhinji, a spremne na obuku za rad u navedenom objektu, najava na mob.

091/669-0906iliosobnonaadresu(od8-9h), do 16.3.

2. Autoprijevoznik GORAN ŠTENGL, Varaždinska 2, Zbelava; traži 1 DISPONENTA U ME UNARODNOM PROMETU na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS - cestovni promet, znanje engl. i njem. jezika, poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kat. i 1 VOZA A TERETNOG VOZILA u doma em prijevozu na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, voza ki C i E kat., potrebno radno iskustvo, najava na mob. 099/502-4787, do 15.2.

3. GASTROCOM d.o.o., Varaždin, J. Habdeli a 6; traži 2 KONOBARA/ICU za rad za šankom i posluživanje pi a u lounge baru ‘Ritz’ na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : PKV, KV, SSS bez obzira na zvanje i radno iskustvo, osobe zainteresirane za rad u ugos teljstvu osobno na adresu ili najava na tel. 042/211-466 (Ksenija Sme ško), do 14.1.

4. Pekarski obrt DANICA, Ku an Donji, Varaždinska 71; traži 1 PKV, KV PEKARA sa godinu dana radnog iskustva za PROIZVODNJA KRUHA I PECIVA na neodre eno vrijeme i 1 OŠOSOBUZA IŠ ENJEPEKAREnaodre eno vrijeme od 20 sa tjedno. pismene zamolbe na gornju adresu sla do 31.1.

13. sije nja 2009.

IZNAJMLJUJE SE Poslovni prostor – STROGI CENTAR akovec, M. Hrvatske 6 - u zgradi «HYPO BANKE» - sadašnji prostor «T-com» centar - cca 140m2, slobodno od 01.02.2009.

Informacije na telefon 098/393-100

PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, Podružnica Varaždin, Varaždin, Kukuljevi eva 17

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Odbor za dodjelu javnih priznanja KLASA: 061-01/09-03/1 URBROJ: 2109/1-02-09-01 Na temelju lanka 14. Odluke o javnim priznanjima Me imurske županije («Službeni glasnik Me imurske županije» broj 2/02.-pro iš eni tekst i 3/07), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupš ne Me imurske županije raspisuje

POZIVNI NATJE AJ

oglašava drugu

za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade «Zrinski» Me imurske županije za 2008. godinu

JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 21. sije nja 2009. godine u 9.00 sa , na drugoj javnoj prodaji kod Op inskog suda u akovcu prodaje se obiteljska ku a i oranica u akovcu, ZAVNOH-a 74a, za po etnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednos što iznosi oko 177.000,00 kuna.

Dana 21. sije nja 2009. godine u 9.45 sa , na drugoj javnoj prodaji kod Op inskog suda u akovcu prodaje se gospodarska zgrada, dvije garaže i dvorište, sve u Kuršancu, Glavna 164, za po etnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednos što iznosi oko 367.000,00 kuna.

Za sve informacije pogleda oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu ili nazva O42 214 104

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SELNICA OP INSKO POGLAVARSTVO Na osnovu lanka 26. Statuta op ine Selnica («Službeni glasnik Me imurske županije» broj 9/01, 3/06) i Odluke Op inskog vije a Op ine Selnica sa 19. sjednice, održane 20.12.2008. godine, objavljuje

JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA

za kupnju op inske nekretnine, k.o. Selnica, u „Gospodarskoj zoni Selnica“

Nagrada «Zrinski» Me imurske županije dodjeljuje se gra anima Me imurske županije, djelatnim skupinama, trgova kim društvima, ustanovama, udrugama gra ana i drugim pravnim osobama za najviše zasluge u promicanju znanos , gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnos , športa, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih oblika života u Me imurskoj županiji.

Nagrada «Zrinski» dodjeljuje se za rezultate u radu pos gnute u protekloj godini ili jekom duljeg vremenskog razdoblja, uz zadovoljavanje sljede ih kriterija: - najbolji rezulta pos gnu u teorijskom ili prak nom podru ju, - objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi na in prezen rana i nagra ena ostvarenja, - uživanje ugleda uzornog stru njaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge gra ana i druge pravne osobe.

Prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» mogu podnije gra ani i njihove udruge, trgova ka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgova ka društva, udruge, ustanove i druge pravne osobe potrebno je uz obrazloženje dostavi rješenje o upisu u sudski registar/registar udruga/registar obrtnika, itd.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade «Zrinski» podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupš ne Me imurske županije.

Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» upute Odboru najkasnije do 28. velja e 2009. godine.

ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE

1. U skladu s Odlukom Op inskog vije a od 20.12.2008. godine, Op ina Selnica prikuplja pismene ponude za kupnju nekretnine u k.o. Selnica, u „Gospodarskoj zoni Selnica“, koja je katastarski i gruntovno sre ena, k. .16598/2, oranica od 7.991 m2. Po etna cijena za navedenu nekretninu iznosi 5,5 €/m2.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA

2. Ponuda mora sadržava : a) ime i prezime podnosioca ponude sa adresom, odnosno naziv tvrtke sa sjedištem te djelokrug rada odnosno djelatnos ; b) ponu enu cijenu za navedenu nekretninu i c) izjavu o planiranoj gradnji na kupljenoj es ci i njezinu namjenu.

Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

3. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici na adresu: OP INA SELNICA, Jela i ev trg 4 40314 SELNICA s naznakom „Ponuda za kupnju nekretnine u „Gospodarskoj zoni Selnica“ – NE OTVARATI“ sa adresom ponuditelja.

4. ROK ZA DOSTAVU PONUDA: 10 dana od dana objave.

Ponude se otvaraju bez nazo nos ponuditelja.

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR

5. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Op insko poglavarstvo Op ine Selnica, a obavijest o izboru najpovoljnijeg ponuditelja bi e dostavljena svim ponuditeljima u roku od 15 dana od donošenja odluke.

6. Najpovoljniji ponuditelj dužan je u roku 15 dana od primitka obavijes o odabiru, sa Op inom Selnica sklopi Ugovor o kupoprodaji, kojim e se utvrdi detaljniji uvje Prema Odluci 19. sjednice Op inskog vije a, održane 20.12.2008. godine te u roku 15 dana od sklapanja ugovora izvrši uplatu.

7. Troškove ovjere potpisa ugovora, kao i troškove prijenosa snosi kupac.

8. Detaljnije informacije mogu se dobi u Op ini Selnica, tel.040/861- 344.

OP INSKO POGLAVARSTVO OP INE SELNICA

Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

INFORMAC JE

13. sije nja 2009.

IN MEMORIAM

SJE ANJE

poginulom hrvatskom branitelju

POSLJEDNJE ZBOGOM

na voljenu

BOŽIDARU HORVATU

dragom krsnom kumi u

JELENU GALINA

16.01.1995. - 16.01.2009.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

Javni bilježnik Jasenka Crn ec, iz akovca, I. G. Kova i a 6, u ovršnom postupku temeljem lanka 277. Ovršnog zakona, prema nalogu ducijarnog vjerovnika, HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.

49

KARLU ŠKROBARU iz Vu etinca

11.01.2008. – 11.01.2009.

S ljubavlju i tugom

Uvijek s nama u mislima zauvijek u našim srcima.

tvoji dragi

Tvoji kumovi Novak

OBJAVLJUJE

usmenu javnu dražbu (drugu) 1. Predmet usmene dražbe je nekretnina upisana u zk.ul.br. 915, k.o. Totovec, est. br. 76/1/b što u naravi predstavlja ku u, zgrade, dvor, vo njak, oranica i silos od 1 ral 1092 hv., na adresi u Totovcu, Dravska 1.

2. U posjedu opisane nekretnine se nalaze ducijarni dužnici.

3. Dražba e se održa dana 21. sije nja 2008. godine u 14,00 sa , u uredu javnog bilježnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6.

4. Cijena ispod koje se navedena nekretnina ne može proda odre uje se u iznosu od 303.058,77 (tristo tri su e pedeset osam EUR i sedamdeset sedam euro cen ) u kunskoj protuvrijednos prera unato po srednjem te aju Hypo Alpe-Adria- Bank d.d. na dan pla anja, što predstavlja 1/2 utvr ene vrijednos nekretnine..

5. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zi ke) koje su najkasnije na dan održavanja ro išta za javnu dražbu dale osiguranje u visini od 10 % od utvr ene vrijednos nekretnine. Iznos osiguranja se upla uje na kunski žiro ra un javnog bilježnika Jasenke Crn ec za druge osobe, broj ra una 2484008-1300005003 kod Rai eisenbank d.d. Potvrdu o prethodnoj upla osiguranja sudionici dražbe su obvezni predo i javnom bilježniku, prije nego is pristupi prodaji.

6. Kupac ne može bi ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, ni osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet dražbe. 7. U slu aju prodaje upla ena jam evina kupcu se ura unava u cijenu, dok e se ponuditeljima ija ponuda nije prihva ena, vra upla eni iznos nakon zaklju enja javne dražbe.

8. Kupac je dužan položi kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu javni bilježnik e prodaju oglasi nevaže om i na zahtjev vjerovnika odredi novu prodaju. Iz položenog iznosa osiguranja namiri e se troškovi nove prodaje i naknadi razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

9. Troškove sastava ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, dužnih pristojbi, troškove upisa prava vlasništva u zemljišne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac.

10. Za sve informacije obra se na tel.040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog bilježnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6.

JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRN EC

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

na hrvatskog branitelja

IVANU CONJARU 14.01.1994. - 14.01.2009.

IVANA CONJARA

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

14.01.1994. - 14.01.2009.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI S+BIQ+ YŠ Š, k i Ljiljane i Ivana; P+ L+ [+YK+ , k i +namarije i [aria; QIK L+ K+["QI#, sin Katice i Tihomira; L+Y+ V+YG+, k i [ilene i Damira; V"DY+Q ŠT"\UL , sin Suzane i Darka; P+TYIK VYB+Q"], sin Ivane i Tomislava; TIQ UYIL+, sin Ines i Tomislava; Q"L+ K L+YI#, k i Snježane i \redija; \ILIP BYZUH+LSKI, sin [irjane i [ladena; Q "L Q V+K, sin Dunje i Darka; IV+Q+ IGQ+], k i Spomenke i Yomana; Q + GL+VIQ+, sin Suzane i Ivice; LI+[ BU +QI#, sin [irjane i [arka; +Q+B"L+ SKL"PI#, k i "rike i Ivice; QIK+ K"YQ +K, k i Vlatke i Qikole; IV+Q [+T T"K, sin *ur e i [ije; "[+QU"L HIŽ[+Q, sin [arije i osipa; [+YT+ B YK VI#, k i Delfine i Saše; [UST+\+ L"V+ I#, sin "vice i osipa; +Q+ L Y"Q+ Y DIG"Y, k i Yenate; V"DY+Q B+KS+, sin [artine i Davora; "Q+ [+ Y, k i [aje [arije i [atije; [IYT+ ["S+YI#, k i [irjane i Borivoja; "[+ BY D+Y, k i +ne i Saše; D Y+ TK+L"], k i Petre i Siniše; D+VID VYŠI#, sin Samante i Damira; Q "L+ K Z +K, k i Danijele i +driana ( akovec)

VJEN ANI Katarina Turk i Davor [esari , Sanja Qovak i Kristijan Podvezanec, Lana Tomaši i Igor Božani ( akovec); Suzana Strahija i Kristijan Krznar, Suzana

IN MEMORIAM

ezernik i [laden Petak, Vlatka Škvorc i Velimir Golubi (Dekanovec); Biljana Bra ko i +n elko Kosednar, Sanela Vukovi i Siniša [ikolaj ([. Središ e); [arina Višnji i Davor rehovec (Prelog).

poginulom hrvatskom branitelju

UMRLI

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

Branka Horvat r. [ilat Kisilo r. 1952., Sidonija Kukovec r. Debelec r. 1912., Ivan [ikulaj r. 1942., Ivan Topli anec r. 1931., \ranjo Zadravec r. 1938., Stjepan Qovak r. 1942., \ranjo Herman r.

1928., \ranjo Sa er r. 1939., [arija Posel r. Grula r. 1925., [arija Vidovi r. +dani r. 1918., "va Stojko r. Tomši r. 1924., [arijan erjavi r. 1941., Šte anija Žerjav r. [ihoci r. 1922., Katarina Pintari r. ankovi r. 1953., adranka Kneklin r.

Vugrinec r. 1956., +ntun Bleš r. 1925., Paula Brljak r. ezeri r. 1929., +ugustin Lesjak r. 1945., Zlatica rsag r. v ar r.

1924., +malija Qovak r. Lajtman r. 1926., Stjepan Silaj r. 1946., Karlo Škrobar r.

1993.g., +gneza Sinkovi r. Zrna r. 1911. ( akovec); "va Turk r. Qovak r. 1920., \erdinand Tot r. 1929. (Dekanovec); Ivan [atja i r. 1915. (Kotoriba); Stjepan Horvat r. 1921. ([. Subotica); Yoza Hren r. Vr kovnik r. 1933., \ranjo Kukovec r. 1927. ([. Središ e); Valent Igrec r. 1929., [ara Vunjak r. [ikec r. 1922., Stjepan Pata ta r. 1940., Terezija e ud r.

Kova r. 1928., Šte anija Vuk r. Blažeka r.

1934., +gneza [atja i r. Balent r. 1928.

(Prelog); Katarina Košak r. [ohari r.

1923. (Štrigova).

ŽELJKU PAVLICU 10.01.1992. - 10.01.2009.

Javni bilježnik Jasenka Crn ec, iz akovca, I. G. Kova i a 6, u ovršnom postupku temeljem lanka 277. Ovršnog zakona, prema nalogu ducijarnog vjerovnika, HYPO ALPE-ADRIA BANK d.d.

OBJAVLJUJE

prvu usmenu javnu dražbu 1. Predmet usmene dražbe je nekretnina upisana u z.k.ul.br. 5916 k.o. akovec, est.br. 460/1/29/1/1/2/33 Ku a, dvor od 168 hv. i est. br.

460/1/29/1/1/2/32 livada od 6 hv., što u naravi predstavlja obiteljsku ku u u akovcu, Zinke Kunc 4.

2. U posjedu opisane nekretnine se nalazi ducijarni dužnik.

3. Dražba e se održa dana 22. sije nja 2009. godine u 14,00 sa , u uredu javnog bilježnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6.

4. Cijena ispod koje se navedena nekretnina ne može proda odre uje se u iznosu od 160.126,92 (sto šezdeset su a sto dvadeset šest EUR i devedeset dva euro cen ) u kunskoj protuvrijednos prera unato po srednjem te aju Hypo Alpe-Adria- Bank d.d. na dan pla anja.

5. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zi ke) koje su najkasnije na dan održavanja ro išta za javnu dražbu dale osiguranje u visini od 10 % od utvr ene vrijednos nekretnine. Iznos osiguranja se upla uje na kunski žiro ra un javnog bilježnika Jasenke Crn ec za druge osobe, broj ra una 2484008-1300005003 kod Rai eisenbank d.d. Potvrdu o prethodnoj upla osiguranja sudionici dražbe su obvezni predo i javnom bilježniku, prije nego is pristupi prodaji.

6. Kupac ne može bi ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, ni osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet dražbe.

7. U slu aju prodaje upla ena jam evina kupcu se ura unava u cijenu, dok e se ponuditeljima ija ponuda nije prihva ena, vra upla eni iznos nakon zaklju enja javne dražbe.

8. Kupac je dužan položi kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu javni bilježnik e prodaju oglasi nevaže om i na zahtjev vjerovnika odredi novu prodaju. Iz položenog iznosa osiguranja namiri e se troškovi nove prodaje i naknadi razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

9. Troškove sastava ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, dužnih pristojbi, troškove upisa prava vlasništva u zemljišne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac.

10. Za sve informacije obra se na tel.040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog bilježnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6.

JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRN EC

50

DOBRO JE ZNATI

13. sije nja 2009.

13. sije nja 2009.

Poli_sretno hrv_Med_N_284x190_cu1 1

DOBRO JE ZNATI

51

1/9/09 10:44:21 AM

M

52 UDRUGA OBOLJELIH OD LEUKEMIJE I LIMFOMA

Pokažimo oboljelima da nisu sami Proteklih blagdana volonteri UOLL-a Hrvatske imali su pune ruke posla. Zahvaljuju i dobrim ljudima, i ove godine, barem na trenutak, vratili smo osmijeh na mnoga tužna i zabrinuta lica. Posjetili smo bolnice i darovali oboljele lanove koje smo zatekli na lije enju.

Trenuci su to koji se ne mogu opisati rije ima jer biti suo en s teškom boleš u i bore i se doslovce za goli život stvarnost je to oboljelih od teškim malignih bolesti, a koje smo posjetili za vrijeme boži nih i novogodišnjih blagdana u bolnicama i njihovim domovima.

U trenucima susreta s oboljelima izmjenjivali su se radost i zahvalnost. Veliki i zahtjevan organizacijski i provedbeni projekt, ali ga redovito svake godine ponavljamo i to upravo mi volonteri koji smo prošli lije enje od teških malignih bolesti. Trebalo je prikupiti 80-ak poklon paketa, spakirati i odvesti do bolnica i domova lanova UOLL-a Hrvatske. Uspjeli smo i ove godine

Umjetnina za IV. intenzivnu KBC-a Zagreb Klinika “Rebro” - Miljenko rnila sliku predao medicinskom osoblju, a istu je od UOLL-a otkupio i poklonio KBC-u Zagreb Kristijan Posavec zahvaljuju i našim vjernim donatorima kojima ovim putem zahvaljujemo: Krašu i Plivi Zagreb, Belupu i Podravki Koprivnica, KB Sra incu, Varaždinskim vijestima, Euroshopu i Mod-Diz Obu i Varaždin, MIP-

CRO-u Ivanec, Ljubici i Ani Antalaši , Kopitehni d.o.o., MDV Centru, Montaži i akustici vl. Ivana Riseka, Me imurskoj županiji, Antonu Mišanovi u, Budiši, Perli Klari , Nadi Naran a i Kristijanu Posavcu.

LITERARNO novinarsko i scensko stvaralaštvo u enika

Po inje Lidrano 2009.

Zapo inje Lidrano 2009., smotra literarnog, novinarskog i scenskog stvaralaštva u enika osnovnih i srednjih škola Hrvatske. Povjerenstvo Lidrana Me imurske županije na elu s prof. Julijom Levak upozorilo je osnovne škole da svoje prijave za scenske nastupe grupa pošalju najkasnije do 14. sije nja na adresu Službe za društvene djelatnosti Me imurske županije te da se strogo drže tog roka.

Naime, ve u ponedjeljak 19. sije nja održava se me uop inska smotra u Štrigovi, dok je dan kasnije u Orehovici. Samostalne novinarske i literarne radove škole su dužne poslati na adresu Službe za društvene djelatnosti najkasnije do 1. velja e na na in kako je

to propisano u Katalogu smotri i natjecanja. Školski listovi, radijske i TV emisije šalju se na istu adresu najkasnije do 5. velja e 2009. godine. Županijska smotra Lidrano 2009., odabranih najvrjednijih u eni kih ostvarenja, održat e se 12. velja e u Centru za kulturu akovec, prijepodne za osnovne, a poslijepodne za srednje škole. Ina e, državna smotra Lidrano 2009. održat e se ove godine u Puli od 22. do 27. ožujka. Iako je ove godine smotra Lidrano gotovo mjesec dana prije nego prijašnjih godina, Povjerenstvo podsje a sve škole i u itelje da je Katalog smotri i natjecanja objavljen još u studenom te da se ve onda znalo za sve nadnevke. (ile)

13. sije nja 2009.

RAZBIB IGA

13. sije nja 2009.

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Najte me krivo razmeti . . .

N

ajte me krivo razmeti, ali ja vam nikak nebrem razmeti kakša je ve to Medika strateški partner našaj me imorskaj apotekaj. Nejpredi mi nejde nikak vu glavo zakaj naše apoteke nucajo strateškoga partnera, a vse privtne apoteke jako dobro poslujejo i vsako leto još i dobi ka vu žep me ejo, a naše me imorske apoteke so na robo provalije? Još dok kcoj denemo gda so privatni apotekari po eli od nule, o em re i, z nekaj malo penez vu štom aj i brez štacuni, a naše apoteke so to vse mele. Kak je, napriliko, jeden naš me imorski apotekar za niti deset let napraviv lanca svoji apoteki i još je za remav svojo veleprodajo, a naše apoteke nikud nikam. No, ak i vse to denemo na stran, urt me gvinta jedna stvar: zakaj je itak Medika zakrpala lukje vu županiskomo prora uno z petnaest milijoni kuni, a kaj nebode mela nikša prava? `nuom, rekev nam je gospon Hor i ka, ona bode naš strateški partner. Pak valjda mi znamo gde je mesec, nebode nam, gospon Hor i ka kazav meseca vu vodi. Pak je Medika mogla biti stra-

teški partner i tak kaj bi produžila pla anje našaj apotekaj na tristo dni, tak kaj se pokrijejo oni dnevi kuliko država zahuza. Prosim vas lejpo, najte me krivo razmeti, ali od te odluke se širi nekša udna duha, a kak bi moj tetec rekli: gde ga jega dima, tam brz as negdi mora biti i ogej. ' to negdi jako blizo.

V

se mi se nekak zdi gda se naš precednik dospomenuv z ruskim precednikom kaj malo zapre plina, nam to uda nebre naškoditi, jerbo mi imamo svojega plina za jen as. Ste vidli, im so po eli problemi z plinom mam so se naši ljudi, kak betežniki, tak ostali, pak i doktori, prestali spominati o re ormi zdrastva. `a kratek as je minister Milinovi opal vu drugi plan i niš i nikaj ne morga nad tem kaj bodo težaki morali na svojemo nejakomo hrpto nositi to re ormo štero je minister donesev na svetlo dneva kak perpetum mobile. Pak to je i tak zamišleno: vsi bodemo pla ali celoga života, a hasnuvali bodo sam betežniki, bolnice, doktori i medicinske sestre, a ako pak, nedaj ^ožek, kaj negda ostane (kaj

53

je nemogu e), ve se bode negdi potrošilo. erjem gda znate kak se bode posle re orme dohajalo k doktoro: prvo bode doktor pitav jeli imate dopunsko osiguranje, ako nemate unda vas bode pitav jeli imate vu žepo dostik za solarno pla anje (solarno pla anje = peneze na sunce) i ak bodete pokazali nekaj konkretnoga unda bodete meli pravo i na tretje pitanje: + zakaj ste prevzaprav došli? To me je ve zmislilo na ono nekdašjo pri o gda je jeden stareši ovek došev k doktoro, a o ga je niti nej pitav kaj mo je, kaj ga boli ili zakaj je došev, niti mo je nej dav do re i dojti predi nek se je nej slekev do gola, kajbi rekli ostav je sam v ga aj. Unda ga je doktor malo bole pogledav i pitav ga je kaj ga muo i. <ospon mo je rekev gda nikaj, nek mo je vuglena dopelav. Vsako vreme nekaj svojega nosi, o em re i: nebode lefko betežnikaj posle re orme.

V

V

e na leta hi emo blato, drvje i kameje na naše sosede Janeze zato kaj nam urt zapirajo potno leso na poto prema Evropi. Jesmo i mi,

kaj nem rekev kaj, z jedne strane jiv nebremo videti, a po drugoj strani je cirka, okoli pedeset jezer skijašov z Hrvaške, za boži ne i novoletne svetke, brusilo skije po slovenskomo snego. Jesmo i mi nekši pragmati ari: dok nam paše jiv flju kamo, a po drugoj strani idemo k jim na skijanje kaj se moremo po aliti kak smo se skijali vu Evropi.

K

akši je to naš me imorski Spomenden na 9. januar 1919. leta, šteroga je proglasiv Hrvaški Sabor, a na jega nemajo pravo vsi Me imorci. Najme kaj, na ovoletošji Spomenden, keri se obiležavav vu Šajerici, mogli so dojti sam pozvani i zebrani. ' dojšli so, ali nej vsi, tak gda je Šajerica bila na pol puna, oliti na pol prazna, kak komo paše. Dobro kaj je posle bila meša, vu cirkvi Svetoga Mikloša, pak se tam zišlo uda vej ljudi. Nej znati kak je 'vek Novakov zval ljude 1919. leta kaj se jiv je unda zišlo cirka deset jezeri, a mi denes nebremo napuniti niti Šajerico. + vu ijo nas gda je povjest u iteljica živleja. Kak se bodemo nekaj nav ili gda nas niti ne zovejo?

Dijagnoza

Duh

Mujo se vratio od doktora i govori svojoj ženi: - Fati kako mu je doktor rekao da e živjeti još samo 24 sata. Fata briznu u pla , a Mujo je upita ho e li spavat s njim. Ona naravno pristade i odradiše strastvenih pola sata. Šest sati kasnije Mujo e opet Fati: - Dušo, imam još samo 18 sati života. Možda bi mogli još jedanput.

Fata se opet složila. Nekoliko sati kasnije u krevetu Mujo se sjeti da mu je preostalo još samo osam sati života, dodirnu Fatino rame i re e: - Dušo!

Molim te? Još samo jedan put, prije nego što umrem ...

Fata opet pristade i nakon odra enog posla, okrenu mu le a i zaspa. Mujo je ležao i ležao, razmišljao i razmišljao, dok nije shvatio da mu preostaju još samo tri sata života.

Kucnu Fatu o rame i re e joj: - Dušo! 'mam još samo dva sata života. ^i li mogli još...

Utom ga Fata prekinu i re e: - Slušaj Mujo. Ja se ujutro moram di na posao. Ti ne!

Nakon dugog nagovaranja, muž je odveo ženu na prvu partiju gol a u njezinom životu, i što je bilo o ekivano njezin prvi udarac je završio u prozoru predivne ku e u blizini gol igrališta. Muž je poludio: - Upozorio sam te da budeš oprezna, sad emo morati oti i tamo, ispri ati se i platiti štetu na prozoru. ' tako je par otišao do ku e i pokucao na vrata. 'znutra se za uo ugodan glas: - U ite..

Kad su ušli imali su što vidjeti, ne samo da je prozor bio razbijen, i staklo posvuda po podu, nego se razbila i prekrasna antikna vaza.

Na naslonja u je ležao mla i muškarac: - Da li ste vi par koji je razbio prozor?

- Da, gospodine, strašno nam je žao - Oh, nije se potrebno ispri avati, `apravo, ja sam Vam vrlo zahvalan. Vidite, ja sam duh i bio sam zarobljen u toj vazi više od 1000 godina. Sad kad ste me oslobodili, mogu Vam ispuniti tri želje. +ko vam ne smeta svakome bih ispunio po jednu želju, a zadnju bih ostavio za sebe.

- Oh, to je odli no - kaže muž.

Razmislio je na trenutak i rekao: - Želim milijun kuna svake godine do kraja moga života.

- Nema problema - rekao je duh.

To je najmanje što mogu u initi, uz to garantiram Vam dug i zdrav život. + sad vi gospo o, sto vi želite?: - Želim ogromnu ku u sa slugama u svakoj državi na svijetu - kaže ona.

- Ra unajte da je sre eno - kaže duh. ' ne samo to, vaš dom e uvijek biti siguran od požara, provalnika i drugih prirodnih katastro a. + sada - kažu muž i žena zajedno, koja je tvoja želja?

- Pa dobro, kako sam bio zarobljen vise od tisu u godina, moja želja je da vodim ljubav sa Vašom ženom.

Muž pogleda ženu i kaže: - Pa draga, znaš da smo oboje bogati, imamo sve te ku e i novce, što kažeš?: Ona je razmišljala trenutak i rekla: - `naš, nije mi svejedno, ali s obzirom na sve, mogla bih to podnijeti, ali što je s tobom dragi?

- Draga, znaš da te volim - kaže suprug. ' tako duh i žena oti u uz stepenice, gdje su proveli ostatak dana uživaju i jedan u drugom. Duh je bio nezasitan. Nakon tri sata, duh se okrene i pogleda ženu direktno u o i.

- Koliko godina imate ti i tvoj muž?

- Pa oboje imamo oko 35 godina - odgovori žena.

- 35 godina i još vjerujete u duhove?

Prosjak Sjedi prosjak ispred jedne zgrade i pla e. Slu ajni prolaznik ga upita u emu je stvar. ' tako prosjak mu kaže da je gladan i da nema ni prebijene pare. Da ti dam ja savjet, kaže prolaznik: - Napiši pismo ^ogu i on e ti pomo i, kaži ovako: gospode ^ože pošalji mi nešto para itd.

Prosjak napiše pismo i adresira sa gospod ^og i ubaci u poštanski sandu i . Poštari dobiju pismo pa ga otvore i vide šta piše, pa se sažale na siromaha pa svi pomalo skupe para i pošalju mu u koverti. Prosjak primi pare i potroši pa napiše ponovo pismo ^ogu sa ovim rije ima: - Dragi ^ože, hvala ti na prvoj pošiljci, pare sam potrošio i od sada šalji mi ek nikako gotovinu jer još ti ne znaš kakvi su lopovi naši poštari.

Satovi Umro Suljo i otišao kod ^oga.

U e u sobu kad ono soba puna satova: - Šta je ovo? upita Suljo.

- Satovi, kaže ^og.

- Ma dobro satovi, vidim i ja, ali šta e vam ovoliki?

- `naš Suljo, svaki sat predstavlja jednu zemlju i kada neko u njoj nešto ukrade kazaljka se pomakne naprijed. <leda Suljo, gleda, a ono nigdje ^osne, pa e: - + gdje vam je sat za ^osnu?

- Eno ga u drugoj sobi, on nam služi kao ventilator.

Poklon 'de ovjek doma s posla i na putu se sjeti da mu k erkica ima ro endan. Ode on u trgovinu s igra kama.

U e unutra i zamoli prodava icu: - Koliko Vam je ona ^arbie u izlogu?

- Na koju ^arbie mislite? ^arbie ide na kupanje je 19,95 kuna, ^arbie ide na gala ve eru je 29,95 kuna, ^arbie na jahanju je 39,95 kuna, ^arbie ide na fitness 49,95 kuna, ^arbie ide na vožnju autom 59,95 kuna, razvedena ^arbie je 395,95 kuna.

- + zašto je razvedena ^arbie toliko skuplja?

- Jer uz nju ide Kenov auto, Kenova ku a, Kenov pas, Kenova ma ka, Kenov namještaj i Kenova jahta.

Prigovaranje Muž pe e jaje na oko, kad doma dolazi njegova žena i po ne vikati: - Pazi! Pazi! Nema ulja! Trebaš doliti ulja! `agorjet e ti! Pazi!

Okreni ga! Okreni ga! Ma daj, okreni ga! Pazi! Kako si nespretan! Ulje e ti istje i! Sol! Ne zaboravi dodati soli!

Muž kojem su živci ve bili pri kraju, zavi e: - `ašto tako vi eš?! `ar misliš da ni jaje na oko ne znam spremiti? Žena mu mirno odgovara: - To radim zbog toga da vidiš kako se osje am kad ti sjediš u autu pored mene dok vozim.

V

P {

54 VREMENSKA prognoza

METEOROLOĹ KE bizarnosti

Zima se nastavlja VREMENSKA SLIKA: Ciklona porijeklom iz sjeverne Afrike e preko Sredozemlja i Italije danas do i i do nas, a sutra nam donijeti promjenu vremena. S njom e do i vlaĹžan i malo topliji zrak, osobito u viĹĄim slojevima atmosfere pa e mjestimice biti opasne kiĹĄe koja se ledi na tlu. No, u Me imurju bi trebalo biti i snijega. Nakon te ciklone drugi dio tjedna bit e uglavnom suh, ali relativno hladan, a nova promjena vremena mogu a je po etkom sljede eg tjedna.

VREMENSKA PROGNOZA: Danas e postupno biti sve viĹĄe oblaka iako mi u nizinama to ne emo vidjeti jer e magla i niska naoblaka trajati cijeli dan. Na Jadranu i u gorju e se naobla iti, a popodne i nave er bit e kiĹĄe koja se u Lici moĹže smrzavati na tlu! U Me imurju e dan ipak ostati suh, ali tmuran i hladan sa slabim vjetrom. Jutarnja temperatura izme u -7 i -5, a najviĹĄa dnevna oko -3 Celzijeva stupnja.

Srijeda nam donosi utjecaj sredozemne ciklone pa e vrijeme biti

Povijesna hladno a u Sloveniji!

S razlogom nam je bilo hladno ovih dana na temperaturi ispod -10°C, ali ono ťto se dogodilo naťim susjedima ne moŞemi ni zamisliti! Proťlog petka na Komni u Julijskim Alpama u sjeverozapadoj Sloveniji izmjerena je povijesno niska temperatura zraka. Naime, nakon vedre no i bez vjetra i sa snjeŞnim pokriva em na tlu temperatura zraka

ujutro se spustila na nevjerojatnih -49 Celzijevih stupnjeva!

Radi se o mraziĹĄtu na oko 1600 metara nadmorske visine koje ima vrlo povoljne uvjete za ekstremno nisku temperaturu.

Ovih -49°C ujedno je i najniŞa temperatura zraka ikad izmjerena u Sloveniji! U Hrvatskoj taj rekord drŞi Gorski kotar s izmjerenih -37°C.

METEOROLOŠKI kalendar - 13. sije nja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C - 14. sije nja 1985. god. po elo razdoblje ledostaja na Kupi koje je trajalo sedam dana - 16. sije nja 1985. god. kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili naftu ostali su okovani ledom obla no, povremeno s oborinama.

U no i i ujutro mogu a je kiĹĄa koja se smrzava na tlu i stvara opasnu poledicu! No, kasnije tijekom dana bi trebalo biti i snijega, a prema prognosti kim materijalima mogao bi se stvoriti snjeĹžni pokriva ponegdje deblji od 10 cm! Puhat e uglavnom slab isto njak i sjeveroisto njak. Jutarnja temperatura oko

PREGLED VREMENA od 5. do 11. sije nja

18 dana u minusu Kalendarski smo u srcu zime, a to je dosadaĹĄnji tijek sije nja potvrdio i meteoroloĹĄki. S danaĹĄnjim danom niz dana u kojima se temperatura u srediĹĄnjoj Hrvatskoj nije dizala ispod nule traje ve 18. dan! Hladno a je ipak imala vrhunac proĹĄlog tjedna kad smo mjerili zaista nisku temperaturu â&#x20AC;&#x201C; u gorskim krajevima izme u -25 i -15°C, u ve em dijelu srediĹĄnje Hrvatske, uklju uju i i Me imurje, temperatura se u jutarnjim satima spustila do -15 Celzijevih stupnjeva. Zanimljivo

13. sije nja 2009.

je spomenuti jutarnju temperaturu u subotu kad je u Crnom Lugu u Gorskom kotaru izmjereno -24, a istodobno na sun anoj PalagruĹži toplih 11 Celzijevaca ĹĄto ini raspon od ak 35 stupnjeva! ProĹĄlog tjedna u ve em dijelu unutraĹĄnjosti pao je i snijeg, ali su krajnji sjeverni krajevi ostali bez snjeĹžnog pokriva a. Zato ga je u Karlovcu i Sisku palo ak 20 cm.

Na kraju ovog pregleda recimo da je prvih deset dana sije nja u Me imurju bilo hladnije i suĹĄnije od prosjeka.

-3, a najviĹĄa dnevna mogla bi porasti do nule.

U prvom dijelu etvrtka joĹĄ je mogu snijeg, ali e tijekom dana oborine prestati, a mogu e je i djelomi no razvedravanje. Uz slab do umjeren sjeveroisto njak temperatura zraka cijelog e se dana vrtiti oko nule ili u blagom plusu.

Budu i da e no na petak biti djelomi no vedra jutarnja e temperatura zraka u petak biti niska, u slu aju snjeŞnog pokriva a na tlu mogla bi se spustiti i do -10 Celzijevih stupnjeva! Ujutro moŞe biti i magle, ali danju bi trebalo biti djelomi no sun ano s temperaturom oko -1°C.

I subotnje jutro bit e hladno, osobito u podru jima sa snjeŞnim pokriva em ako no bude vedra, ponegdje bi temperatura mogla pasti ispod -10°C. Ujutro i prijepodne velika je vjerojatnost za maglu i nisku naoblaku ťto bi se mogla zadrŞati ve i dio dana ili cijeli dan. O tome e ovisiti i temperatura zraka jer e uz viťe sunca porasti do nule, a uz dugotrajnu maglu bit e hladnije.

Ljudi osjetljiviji na promjene vremena u nedjelju bi ve mogli osje ati dolazak nove ciklone. Naime, tlak zraka bit e u padu, a po visini e zajuĹžiti. U nizinama juĹžinu ne emo jako osjetiti jer bi se temperaturna inverzija mogla zadrĹžati cijeli dan, odnosno velika je mogu nost da nizine i dalje budu tmurne, maglovite i hladne s negativnom temperaturom.

Spomenuta nova ciklona trebala bi do nas sti i u ponedjeljak kad ponovno o ekujemo oborine. Zasad se ini da bi vremenski scenarij bio sli an ovome u srijedu â&#x20AC;&#x201C; u po etku kiĹĄa koja se moĹže smrzavati na tlu, a potom i snijeg, no za precizniju prognozu predlaĹžemo da pratite naĹĄe prognoze u sljede im danima. (prognoza izra ena 12.1. u 10h)

Dijelovi Slavonije i Posavine dobili su proĹĄlog tjedna 20 cm snijega

DJE JI FORUM â&#x20AC;&#x153;SmjeĹĄkoâ&#x20AC;&#x153; III. OĹ protiv ovisnosti

Zajedni kim snagama osmislili poruke protiv ovisnosti Dje ji forum â&#x20AC;&#x153;SmjeĹĄkoâ&#x20AC;&#x153; III. Osnovne ĹĄkole akovec odrĹžao je u etvrtak 8. sije nja zimsku radionicu na temu â&#x20AC;&#x153;Djeca Europe protiv ovisnostiâ&#x20AC;?.

Kroz igru i razgovor proĹĄetali su kroz nekoliko europskih zemalja. RazmiĹĄljali su o interesima, ali i problemima koji povezuju djecu Europe. Odlu ili su na osebujan na in, kroz likovnu radionicu, progovoriti o problemima ovisnosti. Zajedni kim snagama osmislili su poruke protiv alkoholizma, puĹĄenja, droge, alkohola, kockanja i, ne manje vaĹžno, nezdrave prehrane. â&#x20AC;&#x153;Nemoj puĹĄiti jer e ti se Ĺživot naruĹĄitiâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nemoj kockati jer

Studenti FER-a prije ulaska u zasadbreĹĄku ĹĄumu

PAINTBALL sve popularniji

Odli na zabava za viĹĄe od etrdeset ferovaca u Me imurju ViĹĄe od etrdeset studenata FER-a iz svih krajeva Hrvatske ovih zimskih dana posjetilo je Me imurje i odli no se zabavljalo igraju i zimski paintball u Zasadbregu. U

Smijeha o ito nije nedostajalo

organizaciji njihovih kolega studenata iz Me imurja, Dinka Oleti a i Danka Bundala te provedbi Paintball centra Accredo, organiziran je mini Paintball Big Game.

Ekipa se odli no zabavila na â&#x20AC;&#x153;ĹĄumskom poligonuâ&#x20AC;?, u igri koja je potrajala viĹĄe od tri i pol sata, nakon toga nastavili su druĹženje u Accredo centru. ZavrĹĄetak dana obiljeĹžilo je opuĹĄtanje na Gradskim bazenima akovec. MoĹžete samo zamisliti koliko je godilo kupanje u toploj vodi bazena kada znamo kakve temperature ovih dana vladaju u Me imurju. Studenti FER-a prakticiraju ovakav na in druĹženja

eĹĄ si Ĺživot prokockatiâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nemoj piti alkohol i zagor avati Ĺživot sebi i drugimaâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Vo e je bolje od masno eâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝ivot je poput lijepog cvijeta, ne trgaj uzalud njegove laticeâ&#x20AC;? samo su neke od poruka koje su osmislili mali forumaĹĄi.

U radu radionice sudjelovali su u enici Sara LeĹĄko, 1.b, Paula Blagus, 2. r., Janja Petrovi , 3.b, Sven Lisnjak, 4.b, Fran Jagar, 4.b, Borna Jurkovi , 4.b, Lea Pongrac, 4.c, Laura Majer, 4.b, Hrvoje Novak, 4.b, Stella Pasari , 6.c, SaĹĄa Velicki, 6.c, uz pratnju voditeljica Dje jeg foruma Zdenke Novak i Danijele MarciuĹĄ.

Veselih ekipa bilo je iz cijele Hrvatske nekoliko puta godiĹĄnje te ih se iz susreta u susret sve viĹĄe prijavljuje.

Iz njihovih komentara moĹže se zaklju iti da se ovakav adrenalinski tip zabave i druĹženja odli no uklapa kao na in opuĹĄtanja u vrijeme izme u teĹĄkih ispita i predavanja na fakultetu. To je ujedno i jedinstvena prilika za bolje me usobno upoznavanje. Odavno je poznato da paintball nije rezerviran isklju ivo za muĹĄku populaciju ve su pripadnice

njeĹžnijeg spola redovite u esnice igre, i sa svakim novim druĹženjem njihov broj raste. Sljede i posjet Me imurju ekipa je najavila dolaskom prave zime, odnosno kad padne snijeg jer takvi uvjeti za igru pruĹžaju poseban i jedinstveni â&#x20AC;&#x153;guĹĄtâ&#x20AC;?.

Tada je u planu pri u upotpuniti sa sanjkanjem na vre ama punjenim slamom. Ne preostaje nam niĹĄta drugo nego nadati se ĹĄto skorijem dolasku snjeĹžnog pokriva a.

U zimskoj radionici na temu â&#x20AC;&#x153;Djeca Europe protiv ovisnostiâ&#x20AC;? sudjelovali su u enici od 1. do 6. razreda III. Osnovne ĹĄkole akovec

DOBRO JE ZNATI

13. sije nja 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

55

ZAVRŠENO 26. ZIMSKO PRVENSTVO ME IMURJA U MALOM NOGOMETU

SJAJAN REZULTAT KARATISTICE KK NEDELIŠ E U SAMOBORU

Najprije dva tjedna u akovcu, pa deset dana u turskoj Antalyji

Pobjednici: BBS Graditeljstvo (seniori), Brati -Viher-Vidra (veterani) i Tigrovi (pioniri)

Ivana Goricaj uzela zlato na jakom turniru Grand Prix Croatia

www.mnovine.hr

ZAPO INJU PRIPREME NOGOMETNOG KLUBA ME IMURJE

ITATELJI ME IMURSKIH NOVINA obitelji Fran i omogu ili su Boži kakav nisu mogli ni zamisliti

Ganuta mama Valentina nije ni slutila da e pomo sti i Ima puno dobrih ljudi spremnih na velika djela, samo ih je ponekad potrebno na to potaknuti. Ukazati im na ljude koji su potrebiti tu e pomo i. Takvi su itatelji Me imurskih novina koji su velikodušnoš u reagirali na ispovijest majke Valentine Fran i iz Vratišinca s kakvim se sve materijalnim teško ama nosi uz bolest dvoje od ukupno etvero djece. Dobri ljudi odmah su prisko ili u pomo .

Majka Valentina Fran i , iji su jedanaestogodišnji Mišel i šestogodišnja Ivona oboljeli od spiralne miši ne atrofije, ne nalazi rije i kako bi zahvalila firmama, pojedincima, udrugama žena i Op ini Vratišinec koji su joj prisko ili u pomo . Nitko od njih nije pri tom tražio javnu zahvalu niti o svojoj pomo i zvonio na sva zvona preko novina, ali zaslužili su veliko hvala i od nas jer su pokazali veliko srce i blagdan Isusova ro enja u inili slavljem za tu malu bolesnu djecu koja trpe.

- Nisam mogla ni zamisliti da e nam Boži biti takav, tako lijep, kaže nam majka Valentina kada smo

ovu obitelj posjetili u etvrtak 8. sije nja, donose i im novih tisu u kuna bonova za kupovinu u jednom trgova kom lancu, dar firme koja želi ostati anonimna. Tata Željko tog dana bio je u šumi, pomažu i ro acima pri sje i drva.

Najstariji Mišel upravo je u vrijeme našeg posjeta odra ivao svoju fizioterapiju s fizioterapeutkinjom.

Ganuta mama Valentina pokazuje nam oba laptopa koja su dobila djeca kako bi lakše pisala. Mišel je do sada imao samo kompjutor kod ku e, a sada e mo i pisati i u školi. Ivona na jesen kre e u školu, bit e joj to prozor u svijet. Mama pokazuje novi tepih u dnevnoj sobi koji je kupila od pomo i koje su pristigle, da djeci bude toplije na podu, dva nova kreveti a, tako er od tih pomo i.

- Vratili smo dugove, kupili WC školjku koja je bila napukla. Riješili dug za tele on. Po odlasku iz njihove ku e stigli su i djelatnici iz telekomunikacijske firme da im ga ponovno ukop aju. Novac je stizao i na Valentinin ra un u Me imurskoj banci, broj ra una je 3100282320.

Zima iskesila svoje zuuube Zima je stisnula do dvoci renih minusa na skali u termometru i nema šale. Bez pune zimske opreme: toplih šalova, rukavica, kapa, naušnjaka ne izlazi se nikuda. Gospo e iz dobrostoje ih obitelji, iz vremena kada je bilo stvar društvenog statusa da dama ima pristojnu bundu, i sada znaju da je toplo krzno najbolji izolator od hladno e.

No, mla e, koje vole slobodu pokreta, obla e razne lagane a tople bundice od modernih materijala koji griju, a ne sputavaju. Hla e zavla e u duboke izme, tako da hladan zrak ne može do kože. ak i ku ne ljubimce pse njihovi pažljivi vlasnici toplo obla e. Nije svejedno iz toplog stana na ovu hladno u ljubimca voditi u šetnju bez zaštite. Ne samo da pokazuju kako ga smatraju lanom obitelji ve ga i štite od ove zime. (BMO)

Svi oni koji im još uvijek žele dati podršku ili pružiti pomo mogu ih sada zvati na broj (040) 866-307.

Potrebe te obitelji i nadalje e velike zbog estih odlazaka s djecom k lije nicima.

- Uop e nisam mogla ni zamisliti da e nam se netko javiti za pomo i da e meni netko jednom u životu nešto pomo i, kaže mama Valentina. - Dok se sjetim kad su me ljudi zvali i pitali što mi treba, nisam ni znala što re i. Kako nekome re i da trebaš tepih ili ne znam što. Bila sam izvan sebe kad je prvi put to došlo van. Nisam si ni mislila da je mogu e da e netko zvati ili nešto donijeti.

Ne znam ni kako opisati taj osje aj da je pomo po ela stizati.

Slu ajno sam u bolnici, kad sam ugledala vašeg otogra a, zamolila za pomo . Išla sam po sestri nu u rodilište. Pitala sam kaj sam si olakšala dušu, makar sam mislila od toga ne bude ništa. I vi ste drugi dan zvali.

Koliko sam puta ranije znala prositi, pa ništa, a sada sam ostala ‘pa ’. Ne mogu opisati taj osje aj kad

Najstariji Mišel upravo je u vrijeme našeg posjeta odra ivao svoju terapiju s fizioterapeutkinjom. Ganuta mama Valentina kaže da uop e nije mogla ni zamisliti da e im se netko javiti za pomo i jednom u životu pomo i

su nam dolazili ljudi i donosili pomo , i to oni od kojih nikad ne bi o ekivao pomo i koje nikada u životu nisam vidjela. Koliko sam puta bila u situaciji da sam od susjeda molila po 20 kuna za pomo kaj sam si mogla kruha kupiti.

Djeca su posebno bila oduševljena dje jim darovima koje su dobila od jedne akove ke firme, a Ivona je dobila i dar od djece iz II. Osnovne

škole akovec koja su u predboži no vrijeme priloge od prodaje kola a i estitki uru ili Ivoni uz igra ke i slatkiše. Gradsko društvo Crvenog križa akovec je osiguralo laptop za Ivonu i poklon pakete s namirnicama za djecu. Novac i poklone nosili su i ljudi koje Valentina ne poznaje, koje su dali Ivoni i Mišelu. Njega su ak nagradili za dobar uspjeh u školi, što je jako lijepa gesta. Djeca su uz

igra ke, slatkiše, namirnice, novac dobila i odje u što od pojedinaca, što od firmi, tako da je ovaj Boži za obitelj Fran i bio za pam enje.

Op ina Vratišinec je pak preuzela na sebe ure enje napukle stijene kako se ku a ne bi raskop ala. Majstor je ve pogledao ku u, tako da emo vas i nadalje izvještavati o akciji koja je vratila vjeru u ljude i ljubav ovoj obitelji.

(Božena Malekoci - Oleti )