Međimurske novine 699

Perhoč kandidat za župana, Šalamon za gradonačelnika www.mnovine.hr

str. 9

Ni ne znamo Tko napusti koliko šljunka Livi, čekaju ga se pokrade loše ocjene?

MEĐIMURSKI SDP spreman za izbore

str. 2

str. 10

RODITELJI PROZIVAJU

ZAŠTITA Mure i Drave nagrađivani Plesni centar

media 14

Godina XIV. Broj 699.

TANJA ŽEMLJIĆ iz Čakovca razotkrila se u "Trenutku istine"

Ništa ne žalim, a vratila sam dugove PRIJEVOZ učenika

Međimurski srednjoškolci i dalje autobusom str. 14

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU Duplerica

Komunikacija bez granice

Otok w w w. n o v i - n e t . h r

• 040/865-777

u ovom broju

^akovec, UTORAK, 27. siječnja 2009.

Cijena 7 kuna

RAJKO ŠARIĆ, predsjednik Županijske gospodarske komore i direktor Novog Feromonta, veliki je protivnik međimurskih malih plaća

MALE PLAĆE

koče razvoj str. 4-5

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

A

2

27. sije nja 2009.

SDP istaknuo kandidate za predstoje e lokalne izbore

Kome odli an, a kome ocjena ne zadovoljava

SLUŽBENICI i namještenici u Županiji dobivat e ocjene od odli an do zadovoljava ili ne zadovoljava

Za odli an 60 posto bruto pla e za nagradu Službenici i namještenici u Me imurskoj županiji dobili su pravilnik temeljem kojeg e svake godine najkasnije do 31. ožujka biti ocijenjeni za prethodnu kalendarsku godinu. Raspon ocjena je sli an onima u školi.

Najviša ocjena je odli an pa zatim vrlo dobar, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava. Službenici, da bi postigli odli an uspjeh, moraju do kraja godine sakupiti do 61 do 70 bodova, za vrlo dobar od 51 do 60 bodova, za dobar 41 do 50 bodova, da bi zadovoljili od 31 do 40 bodova, a svi oni koji ne skupe do 34 boda dobit e ocjenu ne zadovoljava. U pravilniku koji je na prvoj ovogodišnjoj sjednici Poglavarstva Me imurske županije prihva en razra eni su i kriteriji za ocjenjivanje službenika i namještenika. Što e biti s onima koji ne e dobiti prolaznu ocjenu, za sada se ne zna, ali odlikaši bi

imali pravo na stimulaciju, a koja nije baš zanemariva jer iznosi 60 posto bruto jedne mjese ne bruto pla e radnog mjesta tog službenika, odnosno namještenika.

Oni službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci iz bilo kojih razloga ne ocjenjuju se. Službenike i namještenike ocjenjuje elnik Upravnog odjela tijela Me imurske županije, odnosno pro elnik, tajnik Županije. el n i k mor a upoz nat i službenika i namještenika, a on potvrditi svojim potpisom na predvi enom obrascu.

Tek idu e godine krajem ožujka vidjet emo ho e li na Županiji biti poplava odlikaša i ho e li u ocjenjivanju prevladati subjektivnost ili profesionalni odnos ocjenjiva a prema podre enima.

(BMO)

PROMET u pješa koj zoni

DA biciklima za invalide Izmjenama i dopunama odluke o parkiranju i zaustavljanju vozila na podru ju Grada akovca regulirana je zabrana vožnje biciklima u pješa koj zoni. No ta odluka je izmijenjena u dijelu koji se odnosi na invalide. Osobe

t

s invaliditetom mogu se temeljem izmijenjene odluke kretati pješa kom zonom i Perivojem Zrinskih na biciklima na tri kota a koji su prilago eni vožnji za invalide.

(BMO)

Ivica Perho za župana, Branko Šalamon za gradona elnika akovca Reagiraju i na predizbornu glasinu da bi za gradona elnika akovca bio kandidiran župan Josip Posavec, Branko Šalamon je rekao da ni on ni Ivica Perho nisu mazohisti Na konferenciji za novinare, održanoj u etvrtak 22. sije nja, SDP Me imurske županije kandidirao je za budu eg župana Ivicu Perho a, predsjednika Županijske organizacije SDP-a, a za gradona elnika akovca Branka Šalamona, dosadašnjeg gradona elnika. Kandidati za gradona elnike Preloga i Murskog Središ a bit e istaknuti naknadno, nakon prijeizbornih dogovora.

Istaknuti su i kandidati za na elnike u pojedinim op inama, a naglašeno je da se imena kandidata ne e mijenjati, uz poštovanje stava lokalnih organizacija SDP-a. U op ini Gori an kandidat za na elnika je Mario Mohari , za op inu Štrigova Stanko Rebernik, za op inu Sveti Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi , za op inu Kotoriba Ljubomir Grgec, za op inu Sveta Marija Dean Hunjadi, za op inu Šenkovec Mišo Beluži , za op inu Vratišinec Biserka Tarandek i za op inu Belica Dragutin Petri . SDP e posebno istaknuti svoje kandidate za na elnike i u op inama Nedeliš e, Strahoninec, Pribislavec, Mala Subotica i Donji Kraljevec. U ostalim op inama SDP izlazi sa svojim listama i traži koalicijske partnere.

Predsjednik Ivica Perho naveo je da su osnovne naznake izbornog programa o uvanje standarda i socijalne sigurnosti gra ana, ravnomjerni razvoj Me imurja, s nagla-

skom na zapo ete projekte, izrada mreža poduzetni kih zona za privla enje investitora, formiranje županijskog fonda za obrazovanje uz sudjelovanje gradova i op ina te poslovnih subjekata, poticanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje, uspostava kvalitetnije suradnje s Gradom akovcom radi osmišljavanja zajedni kih projekata. Zbog ukidanja Poglavarstva koristit e se savjetodavna tijela za pojedina podru ja u koje e se uklju ivati stru ni kadrovi za vrjednovanje projekata, planira se reorganizirati upravu radi bolje usluge za gra ane, dok za zapošljavanje jedini kriterij mora biti stru nost, a ne strana ka pripadnost.

SDP je pred potpisivanjem prijeizbornog sporazuma s HSU-om, de iniranja prijeizbornog sporazuma s HSS-om, de iniranja poslijeizbornog sporazuma s MDS-om, te

je zapo eo pregovore s HSLS-om, a o ekuje se po etak pregovora s HNS-om. Izborna kampanja bit e provo ena uz geslo “Mi znamo i možemo bolje”.

Kandidat za me imurskog župana Ivica Perho istaknuo je uz navo enje osnovnih odrednica programa stranke da je SDP najja a stranka u županiji te ima snage i može osigurati siguran razvoj županije, da županijski SDP ima punu samostalnost u odlu ivanju i podršku vodstva stranke iz Zagreba. On se osvrnuo, kako kaže, “na pre esto spominjanje SDP-a od strane HNS-a i HDZ-a, koji tvrde da blokiramo razvoj, što je neutemeljeno, naša predložena rješenja nisu dobila podršku”.

Gradona elnik akovca Branko Šalamon osvrnuo se pak na odre ene glasine oko navodnog kandidiranja župana Posavca za

gradona elnika akovca u dogovoru sa SDP-om, te rekao: - Poznajem predsjednika stranke Ivicu Perho a, nisam u njemu vidio mazohisti ke osje aje, a nemam ih ni ja. Sad se ispituje tržište politi kih stranaka, no SDP je ve davno odlu io da e za elne ljude u akovcu istaknuti svoje kandidate. Pokušava se vlast u akovcu nametnuti kao krivca, no u akovcu je izglasovan prora un, GUP, rebalans prora una. Na žalost, to nije u skladu dogovora sa Županijom, za koji sam se zalagao. No ako ve ina misli druga ije, druga strana mora promijeniti mišljenje.

Mi emo dalje raditi po svome, a oni po svome, a bira i neka odlu e tko je u pravu.

Jedino pravo pitanje je ho e li Grad akovec dobiti zajedni ke liste ili ne, istaknuta imena ne emo mijenjati.

(J. Š.)

Rekreacija zimi sastavni dio svakodnevnice Stalno slušamo koliko je rekreacija bitna za naše zdravlje. Zimski mjeseci našem tijelu mogu stvoriti dosta problema. Da bismo izbjegli neželjene posljedice izazvane nedo-

Anketa “Pod vurom” Mario Žerjav, Lopatinec - Ina e se i kroz zimu i kroz ljeto kre em i rekreiram. Neovisno o godišnjem dobu, volim biti aktivan.

Trenutno sam na bolovanju zbog povrede na nogometu, ali da nisam, sigurno bih vježbao.

Prije sam se nogometom bavio malo profesionalnije, igrao niže ligaške županijske lige, dok danas igram više rekreativno.

voljnim kretanjem, bitna je rekreacija.

Upitali smo Me imurci koliko su aktivni i koliko se kre u u vrijeme zimskih mjeseci. Ve ini je rekreacija

sastavni dio svakodnevice, bilo da je zima ili ljeto. ak zimi vode više ra una o tome s obzirom na to da se ljeti ionako dovoljno kre u. I dok jedni rekreativno igraju nogomet, drugima

Vlado Posedi, Mihovljan - Ja svaki dan pro em 10 kilometara, bez obzira na vrijeme i godišnje doba.

Imam psa kojeg še em u jutro i poslijepodne. Prije deset godina riješio sam se cigareta i operirao tumor te od tada svaki dan še em i na taj se na in rekreiram. Ako ne idem do Novog Sela Rok, onda idem od Martice u Ma kovcu do Balogovca.

Jennifer Beli - Juras, akovec Iako sam ljeti dosta aktivnija, i zimi se rekreiram. Idem na step koji sam ovu zimu malo zapostavila zbog malog djeteta, ali ina e svake zime vježbam i rekreiram se. Bilo ljeto ili zima, mogu za sebe re i da sam aktivna i da zima za mene ne predstavlja vrijeme kad se ‘opustim’ i ulijenim.

su šetnja ili odlazak u teretanu ipak draži. Me utim, ima i onih kojima se zimi ne da ništa, osobito kad su temperature ispod nule. Televizor ili kompjutor zimi je esto zamjena

za šetnju, rolanje ili vožnju biciklom.

Ima i onih koje izi ka aktivnost jednostavno ne zanima i radije svoje slobodno vrijeme iskoriste za hobije koji ih ispunjavaju.

(H. Ze ar)

Maria Serti , akovec - Ja se osobno ne bavim rekreacijom kroz zimu.

U prolje e i ljeto sam ipak dosta aktivnija jer se tada mogu rolati, što volim. Iskreno, zimi mi se ne da, radije sam pred televizorom jer mi se ne izlazi na tu hladno u, pogotovo kada je temperatura ispod nule.

Bruno Oštarijaš, Belica - Zimi sam ve inom za kompjutorom i televizorom te se ne rekreiram. Zbog posla nemam baš puno vremena, a to malo slobodnog vremena potrošim na odmor i relaksaciju. Zapravo se ne bavim redovitom izi kom aktivnoš u ni ljeti ni zimi. Jednostavno me to ne zanima. Imam neke druge svoje hobije koji me ispunjavaju.

Adriana Blagus, akovec - Pokušavam kroz zimu ostati aktivna i ne ulijeniti se. Idem u teretanu svaki tjedan. No, osim u zimi, i ljeti posje ujem teretanu, tako da zapravo kod mene ne postoji razlika izme u godišnjih doba i moje aktivnosti. ak bih mogla re i da više kroz zimu odlazim u teretanu nego kroz ljeto. U ljeti sam ionako dosta aktivna pa mi nije potrebna dodatna aktivnost.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

A L

27. sije nja 2009.

OZLOJE ENI STUDENTI Rijeke, Opatije i Pule

ETIRI ŽUPANIJE po inju zajedni ki zbrinjavati otpad u Piťkornici

Unosna prerada otpada u energiju Me imurska Ĺžupanija zajedno s Koprivni ko - kriĹževa kom Ĺžupanijom, Krapinsko - zagorskom i VaraĹždinskom Ĺžupanijom i op inom Koprivni ki Ivanec pristupa osnivanju trgova kog druĹĄtva PiĹĄkornica d.o.o., regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.

Svaka od etiri Ĺžupanije ima osniva ki udio od 22,5 posto, a op ina Koprivni ki Ivanec 10 posto. Temeljni kapital druĹĄtva iznosi 440.000 kuna, te na Ĺžupanije lanove druĹĄtva otpada 99.000 kuna, za op inu Koprivni ki Ivanec 44.000 kuna. Naknadno e se tijekom ove godine temeljni kapital pove ati na 2,4 milijuna kuna razmjerno preuzetim ulozima.

U druĹĄtvenom ugovoru kao djelatnosti uz zbrinjavanje otpada navedeno je i niz drugih popratnih aktivnosti vezanih uz otpad, kao ĹĄto je gospodarenje posebnim kategorijama otpada, skladiĹĄtenje otpada, prijevoz otpada, istraĹživanje i razvoj sustava gospodarenja otpadom, odrĹžavanje seminara iz podru ja gospodarenja otpadom, reciklaĹža, proizvodnja plina, distribucija

Totovec e postati pretovarna stanica za odvoz otpada na PiĹĄkornicu plinovitih goriva distribucijskom mreĹžom, opskrba parom i toplom vodom, promidĹžba, kupnja i prodaja robe i trgova ko posredovanje na doma em i inozemnom trĹžiĹĄtu, proizvodnja elektri ne energije, trgovina na veliko metalnim i nemetalnim ostacima i otpacima

i materijalom za reciklaĹžu. Iz pobrojenih djelatnosti otvorene su ĹĄiroke mogu nosti gospodarenja otpadom i unosno privre ivanje na zbrinjavanju otpada. Otpad e u budu nosti biti ne samo velika hrpa sme a na jednom mjestu ve i unosna gospodarska grana.

OdlagaliĹĄte otpada u Totovcu, koje je jedino legalno odlagaliĹĄte otpada u Me imurju, trenuta no je u sanaciji. U skoroj budu nosti bit e samo pretovarna stanica za otpad koji e se prikupljati u Me imurju i odvoziti na zbrinjavanje u PiĹĄkornicu.

(BMO)

DOMAĹ INEC

Prosvjedni skup protiv megafarmi U DomaĹĄincu je u petak 23. sije nja odrĹžan prosvjedni skup protiv gradnje mega armi koji je sazvao Andrija TomaĹĄek, inĹženjer telekomunikacija u mirovini i vlasnik tvrtke iz podru ja telekomunikacija. Prema rije ima Andrije TomaĹĄeka, skup je odrĹžan na otvorenom zbog toga ĹĄto na elnik op ine Dragutin isjak nije dao klju dvorane, rekavĹĄi mu da je to privatni skup pa si ga neka organizira u svojem dvoriĹĄtu.

Na skupu, koji je okupio ĹĄezdesetak mjeĹĄtana op ine, Andrija TomaĹĄek je uz ostalo rekao: - Okupili smo se da damo podrĹĄku svima koji se protive izgradnji mega armi na podru ju op ine. Da su takve arme kakva prednost, bile bi izgra ene na podru ju susjednih op ina, ali

su se tamo mjeĹĄtani protivili i prikupili materijale o ĹĄtetnosti takvih megapostrojenja. Na tako velikim armama stvara se velika koli ina mikro estica, koje se ispuĹĄtaju u zrak i truju okoliĹĄ ak nekoliko kilometara oko sebe. Takve arme u naĹĄem kraju ne donose niĹĄta dobro nego samo loĹĄe zdravlje, a ako ostanu tu pedeset godina, njihov e zrak udisati i naĹĄi unuci, a moĹžda i njihova djeca. Nitko se nije potrudio objasniti o kakvim je mega armama rije , na povrĹĄini od 10 hektara moĹže se napraviti jako veliko postrojenje. Nije objaĹĄnjeno zaĹĄto se to zemljiĹĄte prodalo poduze u PIPO Perutnina Ptuj, kad je bilo i interesenata s podru ja naĹĄe op ine.

TraĹžimo podrĹĄku mjeĹĄtana da se legitimnim sredstvima izbori-

mo protiv takvih projekata koji e nepovratno uniĹĄtiti okoliĹĄ naĹĄe op ine. Mi ne bismo imali niĹĄta protiv da takva postrojenja grade mjeĹĄtani naĹĄe op ine, ili poduze a iz DomaĹĄinca, jer bi od njih Ĺživjela barem jedna ili viĹĄe obitelji, pla ala porez i sve ostalo te time punila prora un op ine, a ovako smo jako protiv izgradnje peradarnika.

Ako ovaj skup ne e uroditi plodom, na i emo se pravovremeno i iskoristiti sve demokratske legalne na ine da se megaperadarnici Perutnine Ptuj ne grade u naĹĄoj op ini, rekao je Andrija TomaĹĄek pred okupljenim gra anima. U kra em razgovoru Andrija TomaĹĄek je na pitanje je li natje aj o prodaji zemljiĹĄta u op ini DomaĹĄinec bio legalan odgovorio: - Koliko znam, natje aj

Dio mjeĹĄtana na prosvjednom skupu

3

“Besplatan vlakâ€? zna i 20 sati putovanja ku i i natrag Poglavarstvo Me imurske Ĺžupanije prihvatilo je odluku da se izme u Ĺ˝upanije i HĹ˝-a sklopi ugovor o prijevozu redovitih studenata koji imaju prebivaliĹĄte na podru ju Me imurske Ĺžupanije, a studiraju na nekom od visokih u iliĹĄta u Republici Hrvatskoj. Ugovor bi se sklopio s Putni kim prijevozom, a vrijednost nabave procjenjuje se na tri milijuna kuna.

Odlukom da se financira prijevoz vlakom nikako nisu zadovoljni studenti koji studiraju na podru ju Rijeke, Opatije i Pule. Na tom podru ju studira preko 300 studenata, a veze vlakom su nepovoljne i vremenski traju od 8 do 10 sati, ĹĄto zna i da bi studenti za vikend, kad odlu e do i doma, proveli do 20 sati na putovanju do ku e i natrag.

U danaĹĄnje vrijeme bilo bi smijeĹĄno da nije tragi no. Skoro kao u vrijeme austrougarskog carstva kad se Ĺživjelo znatno sporije i kad je putovanje do Rijeke bilo avantura.

Naime, ti studenti sada do svojih odrediĹĄta putuju AP-ovim autobusom i njima ova povlastica koju uvodi Me imurska Ĺžupanija ne zna i niĹĄta. O ekivali su sufinanciranje cijena prijevoza kako bi bili u ravnopravnom odnosu kao ostali studenti.

Me imurska Ĺžupanija pak se odlu ila za prijevoz Ĺželjeznicom zbog cijene, prema njihovoj ra unici, prijevoz autobusom za studente bi koĹĄtao ukupno sedam milijuna kuna, a vlakom oko 2,5 milijuna kuna.

Drugi problem je taj ĹĄto me imurski prijevoznici nemaju koncesije za me uĹžupanijski prijevoz, pa sada studenti koriste autoprijevozni ku liniju AP-a iz VaraĹždina.

Na Poglavarstvu Me imurske Ĺžupanije Ĺžupan Josip Posavec iznio je in ormaciju da je upoznat s nezadovoljstvom studenata koji studi-

raju u Rijeci i okolici, ali za sada im Županija samo nudi ovu varijantu povlaťtenog prijevoza ukoliko ga Şele koristiti. Željeznica je je tiniji prijevoz, njega koristi ve ina studenata koja se javila na anketu Županije, a da me u njima ima i studenata s tog podru ja.

No, svejedno, budu i da se radi o prora unskim sredstvima, me imurskoj djeci i roditeljima koji pune taj prora un trebalo bi izna i zadovoljavaju e rjeĹĄenje za sve studente. JoĹĄ ima vremena za iznalaĹženje zadovoljavaju eg rjeĹĄenja.

Na potezu je i HĹ˝ u iju smo se tromost uvjerili i u petak u pokuĹĄaju da dobijemo odgovor razmiĹĄljaju li oni o uvo enju posebnih linija prilago enih potrebama studenata. Samo da bi doĹĄli do odgovorne osobe za potrebnu in ormaciju ĹĄetali su nas na tri - etiri tele onska broja, na kraju smo morali sluĹžbi za odnose s javnoĹĄ u poslati upit, u petak u 10 sati upozoreni smo da dolazi vikend ...

I dok i drŞava i Županija sredstvima iz prora una pre eriraju i stimuliraju prijevoz putnika Şeljeznicom, u samom HŽ-u joť ne shva aju potrebu da prijevoz putnika prilagode njihovim potrebama.

Njima je vozni red zakon, a prema kome ga slaĹžu, valjda ni njima nije jasno. To ĹĄto je putnika na tim linijama ĹĄto manje, argument im je samo za ukidanje linija i neuvo enje novih. Vozili oni - ne vozili, sve to pokriju porezni obveznici.

Ovo je prilika i za me imurske autobusne prijevoznike da u dogovoru s Me imurskom Ĺžupanijom i cijenama koje su konkurentne Ĺželjezni koj karti u dogovoru sa studentima na u svoj interes i zaradu u prijevozu studenata do Rijeke, Pule, Opatije, Zadra.

(BoĹžena Malekoci - Oleti )

ZBRINJAVANJE azbestnog otpada s podru ja Me imurja Andrija TomaĹĄek: - Ne Ĺželimo megafarme u DomaĹĄincu za prodaju zemljiĹĄta bio je legalan, ispalo je da je Perutnina Ptuj ponudila najbolji program za zemljiĹĄte. No bilo je kupaca zemljiĹĄta i iz op ine DomaĹĄinec koji nisu proĹĄli na natje aju, iako su ponudili istu cijenu, a ja mislim da bi mjeĹĄtani op ine trebali imati prednost.

Javnosti se obratio i uro Remenar, koji se bavi uzgojem bikova, te rekao da je supruga Milka dala ponudu za kupnju zemljiĹĄta, no taj program nije proĹĄao, kaĹže da godiĹĄnje utovi 100 bikova, a nema dovoljno zemljiĹĄta pa dio ima u zakupu.

Deset hektara slabijega poljoprivrednog zemljiĹĄta, koje se prostire prema Gardinovcu i Belici, op ina je prodala tvrtki PIPO Perutnina Ptuj za oko 300.000 kuna, a Andrija TomaĹĄek kaĹže da se ve Ĺžalio na nadleĹžno Ministarstvo. (J. Ĺ .)

U posebnu kazetu u Totovcu Azbestni otpad, kojeg najviĹĄe ima u izolacijskim materijalima kao ĹĄto je staklena vuna, te na krovovima naĹĄih ku a i gospodarskih zgrada u salonitnim plo ama, od sada se viĹĄe ne e mo i odlagati bilo kamo, a posebice ne na odlagaliĹĄta gra evinskog otpada ili ĹĄumarke, ve u posebno odlagaliĹĄte, kazetu za zbrinjavanje otpada koji sadrĹži azbest. Odlaganje u kazetu je najsigurniji i najracionalniji na in odlaganja, jer je azbestni otpad najopasniji kad je odloĹžen izvan kazeta.

Prema odluci Vlade, svaka Ĺžupanija za svoje podru je mora osigurati zbrinjavanje azbestnog otpada, a Fond za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost financirat e izgradnju kazete za tu vrstu otpada.

Poglavarstvo akovca je ovlastilo direktora akoma Ivicu

Perho a za sklapanje ugovora s Fondom za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost za ugovaranje poslova izrade projektne dokumentacije, te osiguralo nesmetano obavljanje poslova na izgradnji kazete.

Romano Bogdan predloĹžio je na sjednici Poglavarstva Grada akovca da se razgovara i s mjeĹĄtanima Totovca kako bi im se objasnilo da se ne radi o zbrinjavanju otpada za cijelu Hrvatsku, ve iz Me imurske Ĺžupanije, i to onoj vrsti otpada koji imamo najviĹĄe u ku anstvima, a to su salonitne plo e s krovova gospodarskih zgrada i ku a i izolacijske vune.

Takav gra evinski otpad koji sadrĹži azbest potrebno je zatvoriti u kazete da ga se u ini neĹĄkodljivim za zdravlje gra ana. Azbestni otpad je najĹĄkodljiviji kad je odloĹžen u okoliĹĄ na otvorenom. (BMO)

G

4

27. sije nja 2009.

RAZGOVOR: Rajko Šari , predsjednik Županijske Gospodarske komore i direktor Novog Feromonta

Protivnik sam ma Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore i direktor uspjeťne izvozne tvrtke Novi Feromont iz Donjeg Kraljevca, koja izvozi na zahtjevno zapadno europsko trŞiťte zahva eno financijskom krizom, govorio nam je o izazovima koje donosi kriza i kako e se odraziti na me imursko gospodarstvo, posebice izvoznike.

Rajko Ĺ ari nije pesimist niti krizu doĹživljava dramati no, ve na krizu gleda kao pro iĹĄ enje. Kriza je za sve, valovi su za sve, a uspjeĹĄni e isplivati, misli Rajko Ĺ ari . O ito mudri uvijek misle unaprijed, podijele rizike te tako umanje posljedice. Uz to protivnik je malih pla a smatraju i da se sa slabo pla enim ljudima ne mogu posti i visoki ciljevi, niti se sa slabo pla enim ljudima mogu o ekivati dobri poslovni rezultati.

A najve a odgovornost za sve to je na menadŞmentu tvrtki, smatra Šari . • Me imursko gospodarstvo je proťle godine sav uvoz pokrilo izvozom, a sada je recesija zahvatila trŞiťta gdje Me imurci tradicionalno izvoze. Što sada o ekuje me imurske izvoznike? — Za krizu bi se svaka firma trebala pripremati i misliti sama dok su bolja vremena te tako birati programe i trŞiťta da u slu aju incidentnih situacija budu ťto sigurniji.

PokuĹĄati tako na i trĹžiĹĄta da si neovisan o doga ajima u samo jednom kraju. Probati se vezati ugovorima tako da podijeliĹĄ rizike, prona i im viĹĄe kupaca koji ti daju stabilnost, ako se kod jednog - dvojice neĹĄto dogodi, da ti drugi ostanu. Uz to je potrebno specijalizirati proizvodnju da u trenucima loĹĄije potraĹžnje postigneĹĄ vrh u svojoj branĹĄi, jer u takvim okolnostima kao ĹĄto su sadaĹĄnje otpadaju oni najloĹĄiji, a najsposobniji se uspiju odrĹžati.

Naťi su ljudi ve imuni na krize — Kriza je u cijeloj Europi, nije samo u Hrvatskoj ili Me imurju.

Kriza je bila nenajavljena i stvarno je financijska kriza izbila iznenada.

Ona je vjerojatno tinjala, ali je za nju vrlo vjerojatno znao vrlo mali broj ljudi, jer se sada vidi da su zapadnoeuropske drĹžave ipak za nju bile pripremljene. Uspjele su relativno brzo reagirati i upumpati novac prvo za sanaciju banaka, a sada ve podupiru neke projekte koji e osiguravati radna mjesta.

Gledaju i i preslikavaju i tu situaciju na naĹĄe me imursko gospodarstvo koje se bori i dosta izvozi u zapadnu Europu, gdje je kriza za sada najja eg intenziteta, ali e se i najprije iza i iz krize, moĹžemo o ekivati svakako loĹĄije rezultate.

LoĹĄije rezultate moĹžemo o ekivati zbog strukture naĹĄe prera iva ke industrije, to su obu ari, tekstilci, gra evina. Sve su to branĹĄe u kojima se najviĹĄe osje ala kupovna mo ili ĹĄtedljivost zapadnoeuropskog trĹžiĹĄta. Njihov osobni standard i pla e nisu se smanjivale, osim onima koji su ostali bez posla. Ali tamo ljudi jednostavno reagiraju na krize, a koja je bila provu ena i kroz medije, ak i preventivno da bi se ljude psiholoĹĄki navelo na ĹĄtednju.

Mi smo malo druga iji ljudi. NaĹĄi ljudi su na te krize malo imuni. Mi koji smo stariji preĹživjeli smo pet

- ĹĄest kriza i pamtimo i kriĹžanje tri nule na devalviranim nov anicama.

Kod nas ljudi druga ije reagiraju na krizu, na na in: idemo uĹživati dok joĹĄ moĹžemo, pa emo onda vidjeti ĹĄto e biti. Po naĹĄim trgovinama se bitno i ne primje uje nekakva kriza.

Na zapadu je kriza dosta umjetno izazvana i ljudi psiholoĹĄki po nu viĹĄe ĹĄtedjeti.

Nacionalna svijest puno pomaĹže U branĹĄama kao ĹĄto je tekstil i obu a, budu i da se baĹĄ nisu specijalizirali za neka trĹžiĹĄta ili neke vrjednije proizvode, sigurno se moĹže o ekivati ne samo stagnacija ve i recesija. MoĹže im se pomo i da ih se stimulira, reklamira i poti e na doma em trĹžiĹĄtu. Mi Hrvati nismo opet dovoljno nacionalno svjesni, kao, primjerice, Slovenci. Mi jako volimo svoju drĹžavu, ali sebe baĹĄ tako previĹĄe ne volimo. Prvenstveno bi ljudima trebalo sjesti u psihu da se kupnjom hrvatskog proizvoda osigurava nekome radno mjesto, od prehrane, obu e, odje e. Trebali bi biti malo nacionalno svjesniji, ne samo na utakmicama, i sustegnuti se malo, pa makar to i nisu najmodernije cipele, moĹžda i u usporedbi s cijenom nije za istu cijenu dobivena ista kvaliteta, ali da si kupnjom naĹĄih proizvoda osiguravamo budu nost i prebro ivanje krize. Svatko od nas u obitelji ima nekoga tko radi u proizvodnji, javnim sluĹžbama.

Ako stane proizvodnja, prora un e biti manji i svi djelatnici u javnim i tercijarnim sluĹžbama nemaju u tom slu aju ĹĄto dobro o ekivati. Ĺ to se ti e me imurskog gospodarstva, vezano uz mogu u recesiju, velika je odgovornost na menadĹžmentima tih tvrtki. Moraju na i trĹžiĹĄta gdje e prodati svoje robe da bi mogli sa uvati radna mjesta. DrĹžava pak mora paralelno upumpati ili na nekim kreditima, odgo enim pla anjima pomo i tvrtkama da se im viĹĄe radnih mjesta sa uva.

Tako radi i zapadna Europa.

Prvo su sanirali banke da sustav moĹže normalno unkcionirati jer tamo bez banaka, kredita nema investicija ni ni ega, a sad su krenuli sanirati kriti ne industrije. Autoindustriju su sanirali novcem samo da bi se sa uvalo im viĹĄe radnih mjesta. Jednako tako sad ve polako stimuliraju ljude na kupnju automobila, opet zbog o uvanja radnih mjesta.

UĹĄtedjeti se moĹže im viĹĄe na javnoj potroĹĄnji, pla ama i svim troĹĄkovima koji idu iz prora una da bi se u prora unu otvorio prostor za gospodarstvo koji bi se plasirao da li preko HBOR-a prema proizvodnji, ili moĹžda da drĹžava prikupi rezerve samo da odrĹži proizvodnju u branĹĄama koje je kriza najviĹĄe pogodila.

S druge strane, u Me imurju imamo gospodarstvenike koji vrlo dobro kotiraju, izvoze u zapadnu Europu, imaju dobru poziciju na tim trĹžiĹĄtima, dobre poslovne partnere, osim onih koji su direktno vezani za autoindustriju. Nisam uo da bi bilo nekakvih velikih problema.

Govorim to i iz pozicije moje tvrtke, vezani smo na velike njema ke tvrtke koje e tu krizu na neki na in premostiti. Mi kod njih ne kotiramo kao “C�, nego kao “A� dobavlja .

• Ĺ to to zna i biti “Aâ€? dobavlja ? — To zna i onaj koji je najkvalitetniji, najpovoljniji po poĹĄtivanju rokova isporuke, dobiva najbolje poslove i najbolju cijenu. Normalno da se i oni u svojoj poslovnoj politici ne Ĺžele osloniti samo na jednog dobavlja a. Imaju bar tri ili etiri za slu aj poĹžara, elementarne nepogode ili drugih okolnosti, da ne budu preovisni o samo jednom dobavlja u. U vremenima krize nastoje zadrĹžati “Aâ€? dobavlja a, a otpadaju “Câ€? ili “Dâ€? dobavlja . I to je ono ĹĄto sam rekao na po etku. O krizi treba razmiĹĄljati puno prije. Kad izgradiĹĄ svoju poziciju, teĹĄko e te izbaciti samo tako.

Zaklju no, najviĹĄe problema o ekujem kod tekstilaca i obu ara.

Kod gra evinara problema ne bi trebalo biti. Svi imamo malo krivi pristup i nismo na drĹžavnoj razini dovoljno jedinstveni. Svi govore o ĹĄtednji, a ne troĹĄenju novca na velike investicije i javne radove.

No njih ne treba ukinuti, nego samo racionalizirati, malo probrati, birati one koji e brŞe okrenuti kapital, jer ako gra evinska i njoj prate a industrija stane i ostane bez posla, a u Hrvatskoj je to velika vjerojatnost bez velikih investicija, onda oni za sobom povla e mreŞu svojih kooperanata, ťto bi i za Me imurje bio dosta velik udarac. • Sluťaju i Vas na sjednicama Županijske gospodarske komore, nikad se ne zalaŞete za male pla e, niste pobornik malih pla a? — Naprotiv, ja sam protivnik malih pla a.

Slabo pla eni radnici ne ostvaruju visoke ciljeve • Zaťto ste protivnik malih pla a i kako to pomiriti sa strukturom gospodarstva kakvu imamo u Me imurju, koja za sobom ne vu e velike pla e?

— Prvo, relativno je ťto je velika, a ťto mala pla a? I na zapadu imaju razli ite nivoe pla a, samo se u Hrvatskoj ne moŞemo dogovoriti koja je to minimalna pla a koja bi trebala biti ta da ovjeku osigurava normalan Şivot, ra unaju i da bar dva uku ana rade.

Vratimo li se malo u povijest, ja sam radio u Kon aru u firmi koja je jedanput iĹĄla u ste aj, a jedanput u likvidaciju. I prvi i drugi put bio je razlog mala pla a. Ako si postaviĹĄ u strategiju da se ĹželiĹĄ specijalizirati al pari zapadnoj Europi, ako ho eĹĄ tamo kotirati, onda moraĹĄ raditi takav proizvod i morati ti ra unica prolaziti.

Visoke ciljeve si nikad ne moĹžeĹĄ postaviti sa slabo pla enim ljudima.

Sa slabo pla enim ljudima ne moĹžeĹĄ ra unati na dobre poslovne rezultate. Oni e raditi jer moraju, jer i mala pla a neĹĄto za ku ni prora un zna i, ali to nisu motivirani ljudi. Ako se i izvrĹĄi norma, nema kvalitete, pa se to vrti u krug. Poslodavac uzima za nekvalitetu od pla e i iz toga se teĹĄko izlazi. Radnik mora imati dostojnu pla u. Uloga je firme vlasnika, menadĹžmenta, nadzornih odbora da postave poslovanje firme na na in da firma to moĹže platiti.

Ako firma ne moĹže platiti normalnu pla u ljudima, nema razloga da postoji.

Opet u Me imurju imamo tih branĹĄi koje stvarno ne mogu osigurati nekakvu veliku pla u. BaĹĄ sam ju er gledao, prosje na neto pla a kod nas u Novom Feromontu za prosinac je malo preĹĄla preko pet tisu a kuna. to je pla a za bravariju, prili no niske kvalifikacijske strukture i ona je sigurno dobra, jer je malo ispod hrvatskog prosjeka, ali vrlo iznad Ĺžupanijskog prosjeka. Me utim, naĹĄi ljudi za taj novac stvarno rade i ja se stvarno ne mogu poĹžaliti. Idemo i u prekovremene, jer ne

uzimamo nove ljude dok ne budemo sigurni da emo u sljede em razdoblju tri - etiri godine imati dovoljno poslova za te ljude.

Bio sam u Feromontu, Kon ar Feromontu kad su ljudi ostajali bez posla, nema goreg u Ĺživotu nego ovjeku koji ima tri kredita re i: ostao si bez posla. To nisu jednostavne stvari, to se teĹĄko zaboravi i kasnije se tako i ponaĹĄaĹĄ u poslu.

Kako rijeĹĄiti te pla e u tekstilu i obu i? Gra evina nema tako male pla e, tamo je viĹĄe problem kako se ispla uje. To je tre i naĹĄ problem i, da smo prije s njim prekinuli, lakĹĄe bi se sada punio prora un. Kod ugostitelja je isti problem kao i kod gra evine.

Kod obu ara i tekstilaca potrebno je napraviti restrukturiranje, budu i da se nisu uspjeli specijalizirati.

Dosta smo o tome raspravljali na komori. No imamo tekstilce kojima ide loĹĄe, no imamo i Tublu kojoj dobro ide. Ali lako je bilo njima koji do u s gotovim trĹžiĹĄtem, organizacijom, postavljenom proizvodnjom s je tinom radnom snagom. Nisam sad gledao koliko je prosjek njihovih pla a, ali oko 15 posto iznad branĹĄe.

Strani vlasnik na to gleda: zaĹĄto bih ljude previĹĄe pla ao, a ne moram, imam ih na izbor koliko god ho u.

Trebalo bi definirati minimalnu pla u na nivou drĹžave, ali dozvoliti poslodavcima u tim granama da u dogovoru unutar firme socijalnih partnera s radnicima sindikatom pristaju da umanje tu minimalnu pla u dok se ne postignu odre eni uvjeti. Na nivou drĹžave minimalna pla a trebala bi biti definirana na viĹĄe.

Nedostatak radnika na trŞiťtu • Prema podacima sa Zavoda za zapoťljavanje, postoji ogroman nerazmjer izme u po-

traŞnje i ponude radnika. Poslodavci su traŞili preko pet tisu a radnika tijekom proťle godine, a uspjeli dobiti tri tisu e. Nerazmjer je dvije tisu e. Da su naťli te dvije tisu e, mi bi na Zavodu imali tri tisu e umjesto pet tisu a nezaposlenih. Kako rijeťiti taj nerazmjer ili ga bar ublaŞiti? — Mi smo isto traŞili radnike, i to me imurske, jer razmiťljamo me imurski. Drugi razlog, to je manji troťak za putne troťkove. esto smo ljude traŞili preko Zavoda za zapoťljavanje i uvjerili se u injenicu koju svi isti emo injenicu - da sedamdeset posto ljudi koji su tamo jednostavno ne Şeli raditi. TraŞili smo bravare, zavariva e. Dobijeť njegov broj, zovemo ga mi, zove ga Zavod, ne javlja se. Za tri dana do e na razgovor, mi koji se time ve dugo bavimo, sami sebi smo kadrovski odjel i odjel ljudskih resursa, kad mi ovjek do e, odmah prepoznam je li ovjek radnik ili neradnik. Vidiť po njegovu stavu, volji, gleda li te u o i, osje a li tremu da li e dobiti posao ili ne.

Preko Zavoda smo zaposlili samo dvojicu koju nam je Zavod poslao, a 2006. godine smo imali 205 zaposlenih, sada 252 zaposlena.

Uvjeren sam da ti ljudi koji se prijavljuju na Zavod, osim mladih koji iza u iz ĹĄkole, jednostavno ili su ljudi koji ne Ĺžele raditi ili rade na crno pa su veseli da ih nitko ne nazove, o ito su odlu ili tako Ĺživjeti, tako im je dobro. ZaĹĄto, ne razumijem.

Tako da smo odlu ili zapoĹĄljavati i ljude iz Podravine, Legrada, Ludbrega, poĹĄto je tamo malo teĹže do i do posla. Zadovoljni smo s njima. Paralelno smo sklopili ugovor s TIOĹ -om o ĹĄegrtima za specijalisti ka radan mjesta za zavariva e.

Radimo si vlastitu ĹĄkolu za svoje ljude. Zanimljivo, dolaze nam i kuhari i rizeri i kad si malo damo truda

POGLED ODOZDO

(ne)Mo malog ovjeka Od po etka pisane povijesti napisane su stranice i stranice o stradanju i (ne)mo i malog ovjeka. U Me imurju postoji ona uvena atalisti ka re enica “kaj si mali ovjek more pomo iâ€?. Ona se odnosi na sve one situacije kad se politi ke, socijalne, gospodarske pa i elementarne nevolje sru e na takozvanog malog ovjeka. Mali ovjek uz pomo takvog shva anja, oslobo en od vlastite odgovornosti za svoju sudbinu, ali i sudbinu zajednice koju dijeli s drugim malim ljudima, jednako tako (ne)mo nim kao ĹĄto je on. Za sve dobro, a joĹĄ viĹĄe zlo, krivi su oni viĹĄi u zapovjednom lancu politi ke socijalne ili gospodarske odgovornosti, jer mali se mogu samo pokoriti, prilagoditi, posluhnuti, opstati. Koliko emo ipak sami sebi takvi mali i (ne)mo ni priznati snagu i ugodu pozicije (ne)mo i?

Ugodno se tjeĹĄiti kad ti je loĹĄe u osobnom Ĺživotu, u druĹĄtvu, hijerarhijskoj ljestvici, tu om, a ne svojom krivnjom, zato ĹĄto su dru-

gi loĹĄi, jer te shva aju, uvaĹžavaju, doĹživljavaju tvoju dobrotu, snagu, znanje i doprinos. To su naj eĹĄ i argumenti malih (ne)mo nih ljudi. No oni nikad ne e prepoznati da tim (ne)mo nim stavom mo no ĹĄtite svoju ugodu, svoje nezamjeranje, svoje neizlaganje, svoje mirne Ĺživote, miran san, svoju mirnu dokolicu. No sve ima svoju cijenu, pa i ta dokonost malog ovjeka koji se uvukao u svoj mali svijet; u koji se zatvorio kao u mjehur od sapunice koji ugodno lebdi zrakom, proziran je i omogu uje promatra ki pogled na svijet. No membrana mjehura od sapunice je krhka, ne traje dugo i lako i brzo puca. A kad pukne, iz nje se razlije gnjev malog (ne)mo nog ovjeka koji niĹĄta ne moĹže, a zapravo ljutitog ĹĄto je ispao iz svog tako ugodno zaĹĄti enog mjehura od sapunice. Gledao je on taj nepravedni svijet iz prozirnog mjehura dok je ugodno lebdio svijetom. Vidio je muku drugih malih (ne)mo nih ljudi, ne shva aju i da gleda sebe. I na pamet mu nije palo

da je Ĺživot u mjehuru od sapunice laĹžan i da ne moĹže potrajati. Nema pravog Ĺživota bez odgovornosti, bez borbe za sebe. Ako ne izboriĹĄ dostojnu poziciju za sebe, nema ni promjena u zajednici. MoraĹĄ promijeniti sebe, a ne druge. Kad izboriĹĄ poziciju za svoje dostojanstvo, poĹĄtovanje i uvaĹžavanje drugih, tada viĹĄe ne e biti drugih koji te podcjenjuju. A to je tako teĹĄko, puno je ugodnije valjati se u vlastitom toplom blatu i kriviti druge koji bi trebali prepoznati naĹĄu snagu koju mi nemamo volje iskazati.

Najslikovitije su snagu naĹĄe (ne)mo i prikazali oni mladi ljudi koji su ovih dana sjeli na stepenice Ministarstva zdravstva i zapjevali u znak protesta re ormi. Bez nereda, incidenta, huliganstva, samo nude i primjer drugima. I ĹĄto mislite, jesu li drugi koji “mrgo uâ€? u svojim ku ama, za ĹĄankom nezadovoljni re ormom sjeli na stepenice i kazali: i ja nisam zadovoljan? Ne, nisu, jer Ĺžele ostati mali (ne)mo ni ljudi koji lebde u svojim mjehurima

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti od sapunice. Nevolja njih za sad ne poga a, nego one druge. A kad puno mjehura pukne istodobno, mali (ne)mo ni ljudi skupe se u rulju i kao amor na masa ruĹĄe sve pred sobom. Tko odgovara?

Ve netko po zapovjednoj odgovornosti, jer kaj mali ovjek moĹže?

G

27. sije nja 2009.

5

alih pla a oko njih postanu dobri zavariva i i bravari. Nije to neka strahovito komplicirana struka. Zavarivanje je vjeĹĄtina, nema ĹĄkolovanja za zavariva a, ako se to ovjek Ĺželi nau iti i raditi, uvijek e na i svoje mjesto.

Ako netko ne e, badava sve. Pogotovo u tvrtki kao ĹĄto je naĹĄa u kojoj se moraju ispuniti odre ene obveze.

Takvi se kod nas nikada ne e sna i, posebno ako u startu ne pokazuju nekakvu volju.

Me imurju nedostaju menadŞeri • Me imurje ima dosta nepovoljnu obrazovnu strukturu, kako to promijeniti? Sad smo krenuli s Veleu iliťtem, gdje Vi vidite najve e prepreke za daljnji razvoj Me imurja? — Osnovne prepreke za Me imurje jesu te da nam treba stru nih ljudi koji bi bili menadŞeri. Što se ti e struke, mislim da imamo dosta stru nog kadra. Dosta djece voli studirati te stru ne studije, uz ovo Veleu iliťte koje e podupirati osnovne struke koje trebamo. Opet previťe stru njaka nije dobro. Mi nemamo puno instituta, klinika, bolnica, treba to gledati i u tom kontekstu i ne trebamo se uspore ivati sa Zagrebom.

Treba nam joĹĄ visokoobrazovanih, ali ne tako puno kako mi pla emo.

Prvenstveno bi trebali imati menadĹžere, ĹĄto nas opet vra a na po etak razgovora, koji bi mogli prepoznati trĹžiĹĄte, ĹĄto treba u initi, pokrenuti firme, dati programe restrukturiranja. Primjerice, ja sa stru nim kadrom uop e nemam problema. Stipendiram etiri studenta u Zagreba i tri na ViĹĄoj ĹĄkoli u VaraĹždinu i imam 18 ĹĄegrta kojima dajem nagradu i koji su za nas vezani. U kratkom roku od dvije do tri godine doĹĄlo je ĹĄest diplomiranih inĹženjera i etiri inĹženjera, uz 250 ljudi i postoje u strukturu ak e

ih biti i malo previĹĄe. Normalno da visokostru ni kadar ne e i i u firme gdje nema adekvatnu pla u. TrĹžiĹĄte je rada u Me imurju, to je njihova sre a, krenulo jer ih je malo na ‘knap’ i mogu si birati radna mjesta i firmu s ve om pla om. To je dodatna sol na ranu onim tvrtkama koje imaju loĹĄe pla e i loĹĄe stoje i joĹĄ ne mogu dobiti stru ni kadar bez kojeg e se teĹĄko izvu i ili restrukturirati.

Primje ujem da ovjek s diplomom ispod ĹĄest - sedam tisu a kuna ne prihva a posao. Ako doktor, u itelj, sudac joĹĄ i viĹĄe, onda i jedan diplomirani inĹženjer strojarstva ili elektrotehnike zavrijedi takvu pla u.

MoĹžda bi i nama koristio recept koji je Slovenija primijenila na po etku tranzicije. Nisu odmah srljali u privatizaciju. Prvo su pokuĹĄali ormirati menadĹžmente sposobne za izradu planova za izvla enje firmi iz teĹĄko a. DrĹžava je strogo kontrolirala radi li se po tom planu, ako nije iĹĄlo s jednim menadĹžmentom, probali su s drugim, ako nije iĹĄlo ni s tim, iĹĄli su u prodaju tvrtke, jer moĹžda netko tre i ima ideju ĹĄto s tim. MoĹžda bi i kod nas trebalo ormirati krizne menadĹžmente. Ako nema ra unice, treba to re i im prije, jer e na jednako zavrĹĄiti i gledati gdje te ljude zaposliti. U prora unu preko HABOR-a stvoriti kapital za zapoĹĄljavanje ljudi u tvrtkama koje imaju ĹĄanse. Marljiv radnik je marljiv radnik svugdje, samo mu treba malo pokazati kako se radi.

Zapad “podrĹžavljaâ€? banke • Europa je u krizi najprije sanirala banke pa dalje u lancu proizvodnju, me utim, mi nemamo banke, one su u stanom vlasniĹĄtvu, pa im je naĹĄa proizvodnja na neki na in i konkurencija? Banke vani sniĹžavaju kamate, a kod nas Ĺžele di i? MoĹže li tu reagirati i dr-

Şava? I Obama je druga ije govorio o ulozi drŞave? — Moramo shvatiti jednu veliku stvar koja se dogodila na Zapadu. Oni su jednostavno natrag podrŞavili dosta toga, i bankarstva i gospodarstva. I u Europi i u Americi gospodarstvo je skrenulo sasvim drugim smjerom. DrŞava je preko banaka uťla u sve spore druťtva i sada e se sve strategije i investicije pratiti od drŞave i do i e do velikog preokreta na Zapadu. Moramo pratiti ťto e se tamo doga ati. I i e se u ulaganje za o uvanje radnih mjesta. Sigurno e prvo biti na redu in rastruktura, prate i sadrŞaji, uz o uvanje postoje ih kapaciteta koje ve imaju. Naťe firme bi ve sada trebale osluťkivati ťto se tamo doga a i u ťto e se ulagati da tome prilagode svoje proizvodne programe prema tim djelatnostima. Mi ve sada 30 posto kapaciteta radimo za Ameriku, ako tamo bolje krene, zanima nas situacija tamo.

Hrvatska je kao drĹžava mala i u Europi kotira iza decimalnog zareza, ni s jednim cijelim postotkom ne ulazimo u statistike. S tim naĹĄim malim kapacitetima mogli bi se dosta dobro sna i, jer kriza je svugdje.

To je kao da idemo plivati, a veliki su valovi. Ali oni su svima, a netko e isplivati. Sigurno je da e si banke u stranom vlasniĹĄtvu rezultate malo popravljati negdje drugdje.

Kako bankama onemogu iti rast kamata? Poticanjem hrvatskih banaka. A mi imamo jednu dobru zdravu banku za poticanje gospodarstva, to je HBOR, ali je jako vaĹžno da se krediti koje je plasirala ta banka sada vra aju. Ali e se i za HBOR uĹĄtedama u prora unu otvoriti joĹĄ neĹĄto kapitala. Tako da ta banka i nadalje moĹže davati povoljne kredite, kao i do sada. Tu je bila fiksna kamata uz etiri posto koji smo i

EKONOMSKI BREVIJAR

Priprema za vrijeme poslije krize U razdoblju od samo godinu dana dogodile su se velike i brze promjene za koje je prije trebalo barem desetlje e. Od nedostatka hrane i time uzrokovanog porasta cijena prehrambenih artikala, preko rasta inflacije i enormnog rasta cijena na te i sirovina, do drasti nog pada njihovih cijena popra enog me unarodnom financijskom krizom.

Posljedice tih doga aja vide se u zazivanju viĹĄih kamatnih stopa i op enito nepovoljnijih uvjeta naplate i poslovanja, iako za to joĹĄ nema pravih razloga, ĹĄto dokazuje da je kriza prije svega stanje duha.

Neminovno ovisimo o me unarodnim kretanjima i recesija se s vremenskim pomakom odraĹžava i na naĹĄe poslovanje. Ako se kriza vidi u smanjenim narudĹžbama partnera, to onda jest prava kriza. Poduzetnici koji su suo eni s tim problemom ve ga i svakodnevnim naporima pokuĹĄavaju rijeĹĄiti. Sigurno pokuĹĄavaju saznati zaĹĄto je doĹĄlo do smanjivanja opsega poslovanja i ho e li se taj izostanak u dogledno vrijeme nadoknaditi. Ako se mora smanji-

vati proizvodnja, silom prilika se osloba aju resursi za intenzivnije bavljenje razvojem, istraĹživanjima i inovacijama. Upravo u kriznom razdoblju treba poja ati napore u napredovanju radi bezbolnijeg izlaska iz krize i ve e spremnosti za razdoblje oporavka koje neminovno slijedi. Paralelno s tim radi se na pronalaĹženju novih partnera i trĹžiĹĄta. To se i ina e mora raditi, ali je u ovakvom razdoblju joĹĄ vaĹžnije poja ati napore i aktivnosti u otvaranju novih trĹžiĹĄta. Konsolidacijom trĹžiĹĄta do i e do nove potraĹžnje, i sigurno je da e oni spremniji preuzeti ve i dio rasta na trĹžiĹĄtu. Sada svi prvenstveno razmiĹĄljaju o kratkoro nom odnosu troĹĄkova i koristi, pa trĹžiĹĄtu treba prezentirati takve prednosti.

Ako se ťtedi na troťkovima, to nikako ne smije pogoditi sve sektore, djelatnosti i aktivnosti, ve treba prepoznati strateťke resurse ( materijalne, proizvodne, ljudske‌ ) i njih izuzeti iz redukcija. Zapravo, ono ťto je vrijednost tvrtke, mora se o uvati, pa i razvijati, jer se ina e tvrtka trajno oslabljuje i postaje lak plijen kon-

kurenciji. Osim toga, ovo vrijeme treba iskoristiti za poboljĹĄanje slabih mjesta radi ja anja otpornosti na vanjske utjecaje.

Svakodnevnim problemima ionako se moramo suo iti i promptno ih rjeĹĄavati, ali je vrlo je vaĹžno osmiĹĄljavati i imati spremne naredne korake. U tu svrhu dobro je pripremiti mogu e scenarije budu eg razvoja doga aja. Nove promjene brzo e do i, budimo spremni na njih, a parole i slogane pretvorimo u prave protukrizne programe. DosadaĹĄnje stalne partnere treba redovito kontaktirati i pronalaziti zajedni ka rjeĹĄenja, ime se ostaje vaĹžan dio trĹžiĹĄta.

Tako er je vaĹžna redovita interna komunikacija, dakle razgovori o situaciji, ali ne samo o problemima, ve prije svega o mogu im rjeĹĄenjima i novim idejama! Tako se izbjegava negativno raspoloĹženje, a poti e se poduzetni ki duh i motiviranost Partneri od povjerenja, potencijali i pove ano zalaganje svih zaposlenih omogu it e da i u ovom razdoblju oja amo.

(Zlatko BoĹži , dipl.oec.)

Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore i direktor Novog Feromonta: - Visoke si ciljeve nikad ne moŞeť postaviti sa slabo pla enim ljudima. Sa slabo pla enim ljudima ne moŞeť ra unati na dobre poslovne rezultate mi dobili. Tako povoljan kredit ne moŞe se dobiti kod poslovne banke.

HBOR moĹže definitivno financirati gospodarstvo, ali zdrave programe.

Nadalje, i u EU kamo idemo mogu se povoljniji krediti dobiti za zdrave programe.

RjeĹĄenje za kro enje stranih banka je definitivno HBOR, a za gra ane Hrvatska poĹĄtanska banka. Makar s druge strane preveliko zatvaranje i sprje avanje protoka kapitala i roba nije dobro, jer te prije ili poslije pljusne. Ali da bi svoje hrvatske resurse morali puno bolje iskoristiti, to da. Da im viĹĄe novca u e u drĹžavu. U Hrvatskoj je novostvorena vrijednost to ĹĄto hrvatska industrija izveze i ĹĄto dobijemo od turizma. Ono ĹĄto troĹĄimo unutar sebe, gospodarstvo bazirano na internoj potroĹĄnji, umjetni je rast, s jedne hrpe stavljamo na drugu.

Novac od izvoza i turizma je novi novac koji je uĹĄao u naĹĄu kasicu.

Manji uvoz je tako er pove ani izvoz. Koliko god viĹĄe doma e robe kupimo, manje e se uvesti i bit e nam bolja bilanca, jer, na Ĺžalost, deviza je - izvoznici uvezu, uvoznici potroĹĄe.

Politi ari trebaju sluťati gospodarstvenike • Vi ne dramatizirate zbog ove krize? — Ma kakvi, ja sam u firmi optimist, bez optimizma nema rezultata u gospodarstvu, Optimizam, ustrajnost i ideja da se to provede.

Hrvatska bi po meni iz ove krize osim u pojedinim branĹĄama morala profitirati. Kriza je svima, valovi su svima i sada se treba sna i.

• Utjecaj gospodarstvenika na politiku, sluťa li vas se viťe ili se stvari mijenjaju? — Mislim da mi postajemo jedna moderna drŞava i da nas politi ari sluťaju. U krajnoj liniji, i u druťtvu imať nekoga tko je politi ar i uvijek razgovaramo, okre emo teme iz gospodarstva. Samo svi zaboravljamo da je i drŞava jedna firma, ima svoj prora un, korisnike, izlaz i ulaz prihoda. Zada a joj je poslovati pozitivno, kontrolira ih u Europi.

Ljudima je u socijalisti kom druĹĄtvu bilo lijepo Ĺživjeti jer se sve znalo, ak su se za njih brinuli kamo e i i na godiĹĄnji odmor, a sada se sve promijenilo, svatko se mora boriti za sebe. Nema planiranja, svaka firma mora raditi politiku za sebe.

Za sada u Saboru imamo ljude koji nisu toliko kvalificirani za gospodarstvo, ali nas sluĹĄaju, jer moraju znati kaj glasaju.

Plus toga, tu je i HUP, udruga poslodavaca koja orsira interese kapitala, najja i su igra i u toj udruzi predstavnici stranog kapitala, tako da smo si tu na istu. Gospodarska komora je jedina ustanova koja prezentira cijelo hrvatsko gospodarstvo. Zbog toga HUP stalno â€˜ĹĄ uka’ po Gospodarskoj komori jer bi njima pasalo da su oni Komora oni pa bi onda iĹĄli prema zakonodavcu, dok HGK objedinjuje sve firme i tu se joĹĄ uvijek moĹže zaĹĄtiti i hrvatskog vlasnika ili male firme.

Kad bude gospodarstvo diktiralo politiku, a ne politika propisivala okvire gospodarstvu, onda bude dobro. U Saboru ne moraju biti gospodarstvenici, nego po zapadnom principu, gdje gospodarstve-

nici odaberu svojeg predstavnika u Saboru koji definitivno mora zastupati njihove interese. Makar za Hrvatsku ne bi bilo loĹĄe da u po etku u Saboru ima viĹĄe gospodarstvenika.

No svima nam mora biti jasno da to ne ide preko no i, nego da je to proces. Koliko ja primje ujem, politi ari nas sluĹĄaju i kad smo u druĹĄtvu vrlo otvoreno razgovaramo o problemima gospodarstva.

I tom politi aru, zastupniku u Saboru mora biti jasno ako neĹĄto pozitivno ne napravi da ga u drugom mandatu tamo viĹĄe ne e biti.

Samo moramo ubrzati proces da se zakoni koji se donose viĹĄe prilagode gospodarstvu, da olakĹĄaju unkcioniranje gospodarstva. Preko Gospodarske komore moĹže se puno napraviti premda ona nema ni zakonodavnu ni izvrĹĄnu mo , ali moĹže savjetovati prolazi li neĹĄto ili ne prolazi, uzimaju i u obzir da uvijek treba gledati dvije strane.

Uspore uju i prijaĹĄnji sustav i sadaĹĄnji, re i u: da je prijaĹĄnji valjao, ne bi propao, uop e ne govorim o politici, nego o gospodarstvu. Sje am se kad je Feromont tada izvozio za Njema ku, a Metalac za Rusiju gdje su radnici imali duplo ve e pla e od onih u Feromontu. E vidite, u Metalcu se sruĹĄilo preko no i, a mi smo prve kontakte i nastup na zapadnoeuropskom trĹžiĹĄtu odrĹžali i sada ubiremo plodove toga rada.

Ali to su sve procesi. U svakom slu aju, i zakonodavac i politika morali bi viĹĄe sluĹĄati gospodarstvenike i mislim da je baĹĄ Gospodarska komora pravo mjesto za to, rekao je Rajko Ĺ ari .

(BoĹžena Malekoci - Oleti )

G

6

27. sije nja 2009.

GOSPODARSKI FORUM op ine NedeliĹĄ e

NEZAPOSLENOST i zapoĹĄljavanje tijekom proĹĄle godine

Ljubo Jur i gost Foruma

Poslodavci lani nisu pronaĹĄli ak dvije tisu e potrebnih radnika

U organizaciji op ine NedeliĹĄ e, Me imurskog sajma poduzetniĹĄtva d.o.o. i Udruge poduzetnika i obrtnika op ine NedeliĹĄ e, i ove e se godine 30. sije nja u 18 sati u dvorani Mesapa u NedeliĹĄ u odrĹžati “Gospodarski orum op ine NedeliĹĄ eâ€?.

Tradicionalno na po etku nove poslovne godine na Forum se pozivaju gospodarstvenici iz proizvodnih i usluĹžnih djelatnosti s podru ja op ine NedeliĹĄ e kako bi se in ormirali o aktualnostima iz gospodarstva i uli podatke o mjerama koje se poduzimaju na lokalnoj razini radi poboljĹĄanja poslovanja i daljnjeg razvoja gospodarstva.

Kao uvod u Forum podatke o gospodarskim kretanjima u Me imurju i na podru ju op ine NedeliĹĄ e iznijet e saborska zastupnica Nadica JelaĹĄ i lanica DruĹĄtva ekonomista Me imurja, te predstavni-

ci Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtni ke komore, Udruge poduzetnika i obrtnika op ine NedeliĹĄ e i Mesapa d.o.o.

Gost Foruma bit e pro . dr. sc.

Ljubo Jur i , pro esor na Ekonomskom akultetu u Zagrebu, ujedno i predsjednik DruĹĄtva ekonomista Hrvatske i saborski zastupnik.

POTICANA STANOGRANJA i na selu

Mladima potrebni poticaji za gradnju ku a U prostorijama Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu u utorak 20. sije nja odrĹžana je prezentacija programa druĹĄtveno poticane stanogradnje za podru je op ine Gornji Mihaljevec. Prezentaciju je odrĹžala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama iz Zagreba, a nazo ilo joj je 40-ak uglavnom mla ih osoba.

Oni su se prvenstveno zanimali za mogu nost kreditiranja kupnje gra evinskog materijala te izgradnju vlastitih ku a. Naime, op ina u svome prostornom planu nema predvi enu izgradnju sta-

narskih zgrada, kao ĹĄto je to pravilo za POS u ve im gradovima.

Svi su nakon prezentacije uzeli materijale koje e prou iti i potom se javiti agenciji, s opisanim potrebama i svojim mogu nostima za po etak izgradnje vlastitog krova nad glavom. Agencija poti e i rekonstrukciju postoje ih obiteljskih ku a, dogradnju, nadogradnju, te nabavku gra evinskog materijala.

Potrebno je prikupiti dokumente o zaposlenju, prihodima, gra evinskoj dozvoli i sve drugo vezano uz izgradnju. (S. Mesari )

U protekle dvije godine, u 2007. i 2008. godini, broj nezaposlenih smanjen je za preko 1.700 osoba.

Zaposlenost na podru ju Me imurja bila bi joĹĄ kvalitetnija da ne postoji veliki nesrazmjer izme u potraĹžnje za odre enim profilima radnika u odnosu na ponudu na Zavodu za zapoĹĄljavanje. Poslodavci su tijekom protekle godine izrazili 5.272 potrebe za radnicima, a Zavod za zapoĹĄljavanje uspio je posredovati u zapoĹĄljavanju 3.108 radnika. Radi se o razlici od preko dvije tisu e potrebnih radnika, koje poslodavci nisu osigurali za svoje potrebe posredstvom Zavoda za zapoĹĄljavanje, premda je istodobno na Zavodu registrirano pet tisu a nezaposlenih. Da je ponuda radne snage uskla ena s potrebama poslodavaca samo iz ovih podataka o potrebama za radnom snagom, moglo bi na Zavodu biti tri tisu e umjesto pet tisu a nezaposlenih.

Gotovo itava proĹĄla godina bila je obiljeĹžena padom nezaposlenosti. Prosje ni broj nezaposlenih u proĹĄloj godini iznosio je 5.051 osobu, ĹĄto u apsolutnim brojevima iznosi 811 evidentiranih nazaposlenih osoba manje, odnosno pad nezaposlenosti za 13,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pad nezaposlenosti tijekom 2008. godine

bio je ak neznatno ve i do 2007. godine, za koju se vjerovalo da e je biti teĹĄko nadmaĹĄiti. Broj nezaposlenih u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu smanjen je za 13,6 posto, broj nezaposlenih u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu smanjen je za 13,8 posto.

Da bi se ublaĹžio raskorak izme u ponude i potreba, Zavod za zapoĹĄljavanje je i ove godine pokrenuo anketu me u poslodavcima zbog provo enja potreba za radnicima. Specifi ni cilj istraĹživanja je prikupljanje in ormacija od poslodavaca o prethodnom i o ekivanom zapoĹĄljavanju, eventualnim poteĹĄko ama pri zapoĹĄljavanju, te prije svega potrebama u pogledu zanimanja i vjeĹĄtina radnika.

IstraŞivanje je operativno zapo elo 19. sije nja, uzorak obuhva a 635 poslodavaca na podru ju naťe Şupanije, a koji zapoťljavaju od 5 zaposlenika na viťe. U oŞujku slijedi obrada podataka, a s rezultatima istraŞivanja bit e upoznati svi dionici na trŞiťtu rada: komore, razvojne agencije, Županijska skupťtina i gradska vije a, uredi za obrazovanje, strukovne grupe poslodavaca.

Dobivena saznanja iz ankete koristit e se i u redovnim aktivnostima Zavoda u posredovanju

Marina Kodba, zaduĹžena za analitiku u Podru nom uredu Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje u akovcu: - Poslodavci su tijekom protekle godine izrazili 5.272 potrebe za radnicima, a Zavod za zapoĹĄljavanje uspio je posredovati u zapoĹĄljavanju 3.108 radnika obrazovanja i pripremama za zapoĹĄljavanje, koncipiranje mjera aktivne politike zapoĹĄljavanje.

ProĹĄle godine poslodavci su se u preko osamdeset posto slu ajeva odazvali i ispunili ankete o svojim potrebama, pa u Zavodu o ekuju

da e se u tako visokom postotku odazvati i ove godine, jer su in ormacije dobivene od poslodavaca najkvalitetniji podatak od kojega se moĹže planirati i graditi aktivna politika zapoĹĄljavanja.

(BMO)

GRA EVINSKA TVRTKA TEAM d.d. iz akovca

RIF biro proslavio 18 godina postojanja i simbol zrelosti

etvrti veliki projekt u ovoj godini

Snaga je u 86 klijenata

Gra evinska tvrtka TEAM d.d. iz akovca zapo inje s radovima na joĹĄ jednom zna ajnom projektu - izgradnji Centra za socijalnu skrb u akovcu. Investitor za novu modernu zgradu od 1500 kvadratnih metara prostora je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, a rok dovrĹĄetka poslova je godinu dana.

Ovaj je posao ve etvrti veliki projekt kojeg je Team zapo eo u ovoj godini. Naime, prije nekoliko dana zapo eti su radovi na rekonstrukciji zgrade ginekologije Op e bolnice “dr.

Ivo Pediťi � u Sisku, a rok dovrťetka je 9 mjeseci.

Tako er, Team je po etkom godine krenuo s radovima na rekonstrukciji depadanse Park na Crvenom otoku kod Rovinja.

Na tom projektu Team nastavlja uspjeĹĄnu suradnju s investitorom Maistra d.d. za kojeg je, u nagra ivanom projektu, 2005. godine izgradio kompletnu rekonstrukciju Hotela Istra. Zbog poloĹžaja objekta i logisti kih potreba rije je o vrlo zahtjevnom projektu, a radovi na novoj depadansi trebaju biti zavrĹĄeni do po etka lipnja kako bi ve u ovoj turisti koj sezoni bili u unkciji.

Isto tako, Team je prije desetak dana zapo eo i pripremne radove na projektu izgradnje ĹĄkolske sportske dvorane u

Kastvu iji je investitor Grad Kastav, a predvi eni je rok zavrĹĄetka 20 mjeseci. Radi se o zna ajnim projektima, ije je ukupna ugovorena vrijednost radova oko stotinjak milijuna kuna.

Uz te nove projekte u tijeku su i radovi na projektima zapo etima proĹĄle godine, i to rekonstrukcije hotela Vespera u Malom LoĹĄinju, izgradnje sportske dvorane u Toplicama Sveti Martin, izgradnje prodajno servisnog centra MAN u Hrvatskom Leskovcu, te adaptaciji paviljona Zavoda za javno zdravstvo u akovcu.

Uskoro kre emo i s radovima na projektu izgradnje vlastite poslovno-stambene zgrade za trŞiťte u Umagu, a pred potpisom ugovora smo i na joť nekim projektima. Zbog svega toga ve smo sada osigurali visoku popunjenost naťih kapaciteta u ovoj godini, unato teťkoj situaciji u gra evinarstvu – rekao je Josip Švenda, predsjednik Uprave Teama. (pr)

Punoljetnost je zna ajan doga aj u Ĺživotu svake osobe, a kamoli ne u Ĺživotu jedne firme, posebice u trĹžiĹĄnim okolnostima kada je lako osnovati firmu, ali veoma teĹĄko odrĹžati je na Ĺživotu, a joĹĄ teĹže odrĹžavati je uspjeĹĄnom godinama da traje. RIF biro je osnovala Darinka Kri ka sa sinom Ĺ pirom Kri kom, prakti ki na po etku tranzicije na prijelazu iz druĹĄtvenog u trĹžiĹĄno gospodarstvo. Bilo je to turbulentno vrijeme kada je trebalo znati opstati i preuzeti na svoja le a odgovornost za sebe i svoju firmu.

RIF biro osnovan je 25. sije nja 1991. godine, a osniva ica Darinka Kri ka zaĹĄtitni je znak ovog biroa.

Prva djelatnica bila je Irena Novak koje je u RIF biro doĹĄla 14. prosin-

Snaga RIF biroa je u njegovim ljudima i 86 klijenata

Irena Novak i Darinka Kri ka suradnice su od prve godine postojanja

ca 1991. godine i ostala svih ovih godina. Proslava punoljetnosti firme lijep je jubilej i tom prigodom za djelatnike RIF biroa prire ena je u petak 23. prosinca prigodna sve anost u Kruni zbog druĹženja, prisje anja na protekle dane, ali i podjelu jubilarnih nagrada. Prigodna nagrada dodijeljena je Ireni Novak koja je u firmi od prve godine djelovanja, zatim ur ici Varga i Andrijani Petak koje su 15 godina u RIF birou i Mariji Mlinari koja je deset godina u RIF birou. Snaga firme ovisi o sposobnosti i znanju

njezinih kadrova, ali i o snazi i zadovoljstvu klijenata koje je RIF biro pratio svih ovih godina, a njih nije malo, ukupno 86 i od toga 47 poduze a, 10 obrtnika i 29 poljoprivrednika.

Nakon osamnaest godina uspjeĹĄnog vo enja RIF biroa, Darinka Kri ka, prvo ime, osniva ica i zaĹĄtitni znak biroa, preĹĄla je u mirovinu i preuzela savjetni ku ulogu u firmi, a teret odgovornosti prebacila na sina Ĺ piru i vjerne suradnice u RIF birou.

(BMO)

G

27. sije nja 2009.

ME IMURSKI TEKSTIL napokon dobio potporu drĹžave

7 NIMALO vedri tonovi “proslave� Dana socijalnog partnerstva

Za osam me imurskih Ne piĹĄe nam se dobro u 2009. godini! tvrtki 7,6 milijuna kuna Potkraj proĹĄle godine Ministarstvo gospodarstva raspisalo je natje aj za dodjelu drĹžavnih potpora tekstilnoj, obu arskoj i koĹžarskoj industriji. Za poticanje razvoja i ja anje konkurentnosti industrije tekstila i odje e drĹžava je namijenila 100 milijuna kuna, a obu arske i koĹžarske industrije 29 milijuna kuna.

Me imurski tekstilci uspjeli su se izboriti za ukupno 7,6 milijuna bespovratnih kuna.

Taj novac podijelilo je osam me imurskih tvrtki: Angel, Bali, Betex proizvodnja, ateks, MT – Tvornica trikotaŞe, Pozamanterija MT , STM i TIMMIK. Najviťe novca, 2,487.854 kuna, odobreno je ateksu, Angelu 2,420.215 kuna, Pozamanterija MT dobila je 1,1 milijun kuna, MT – Tvornica trikotaŞe 826 tisu a kuna, dok su ostale tvrtke dobile znatno manje.

Kako je objasnila Dijana Krnjak, tajnica Županijske komore akovec, potpore su dodjeljivane za projekte poticanja proizvodnje proizvoda s ve im udjelima dodane vrijednosti, razvoja robnih marki, razvoja kanala distribucije, te obrazovanje i stru no osposobljavanje kadrova.

ateks nezadovoljan s 2,5 milijuna kuna U akove kom ateksu nisu zadovoljni dodijeljenom potporom. Njihova su o ekivanja bila daleko ve a.

Direktor ateksa Damir Vitez isti e da je 2,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava, koliko im je odobreno, veliki novac. - Ne moĹžemo re i da to nije niĹĄta. No, s druge

strane, ako pogledamo koliko je ateks uloĹžio u razvoj novih proizvoda, to je niĹĄta. Mi smo lani uveli etiri nova programa: program za vojsku i policiju, program negorivih tkanina, medicinski program, program diĹĄu im membranama za sportske jahte. U to smo uloĹžili blizu 14 milijuna kuna. Dakako, za novu opremu koja nam je omogu ila da ta etiri nova programa realiziramo.

Zato smo o ekivali da e nam drĹžava dati potporu u visini barem polovice sredstava koja smo uloĹžili u nove programe. I zato smo nezadovoljni. O ekivali smo viĹĄe s obzirom na to da smo zaista puno uloĹžili u razvoj proizvoda ve e dodane vrijednosti, kazuje direktor ateksa.

Me imurje dobilo premali komad kola a Me imurski tekstilci koji su se javili na natje aj za dodjelu drĹžavnih potpora smatraju da je me imurska tekstilna industrija dobila daleko premali komad kola a ĹĄto ga je drĹžava po prvi put, na ovaj na in, dijelila me u hrvatskim tekstilcima.

Ipak smatraju da je dobro ĹĄto je drĹžava ipak kona no uvidjela vaĹžnost tekstilne industrije koja je veliki izvoznik i zapoĹĄljava jako puno ljudi, poglavito Ĺžena.

- Mi tekstilci izvozimo viĹĄe nego brodogradnja koju drĹžava tako izdaĹĄno financira. I zato smo vaĹžni za drĹžavu i zato bismo trebali dobivati ve e potpore. Osobito bi trebalo bolje sagledati tvrtke koje su puno uloĹžile u svoj razvoj i koje imaju budu nost, miĹĄljenja je direktor ateksa.

Damir Vitez

RuĹža urkin

DrĹžava prepoznala kvalitetan projekt

a joĹĄ ni kune nismo dobili. Obrtaj je straĹĄno spor, a ulaganja su velika.

UlaĹžemo i u otvaranje prodajnih prostora. Dobro smo zastupljeni u Istri i Dalmaciji, no nikako ne uspijevamo do i do primjerene lokacije u Zagrebu gdje prostor traĹžimo ve pet godina.

U tamoĹĄnjim trgova kim centrima, makar se tek pri a da e u izgradnju, nemogu e je do i do poslovnog prostora jer je sve ve odavno rasprodano. To je naĹĄ velik problem. Problem nam predstavlja i uvozna roba, zbog ega mi tekstilci unatrag pet - ĹĄest godina doĹživljavamo krizu.

Kriza o kojoj se trenutno govori dotaknut e i nas, ali ne e nas osobito pogoditi jer mi ve jesmo u krizi. Bila bih vesela kad ne bih trebala traĹžiti potporu od drĹžave, ali zbog nekontroliranog uvoza uvozne robe i zbog toga ĹĄto o doma oj proizvodnji nitko ne vodi ra una mi tu pomo trebamo, naglaĹĄava RuĹža urkin.

(Danijela Mihoci)

Ni direktorica tvrtke Angel RuĹža urkin nije najzadovoljnija iznosom dobivene potpore, makar 2,4 milijuna kuna s druge strane i nije mali novac.

- Meni je drago ĹĄto mi je drĹžava pomogla, ali to ĹĄto smo dobili je kap u moru. Sredstva koja su nam odobrena dobili smo za stvaranje modne marke i otvaranje svojih vlastitih prostora. Na tome radimo ve osam godina. Za to vrijeme u stvaranje brenda uloĹžili smo deseterostruko viĹĄe od onoga ĹĄto smo sada dobili od drĹžave.

NaĹĄa su ulaganja jako velika i konstantno se javljaju neka nova.

Radimo po europskim standardima.

Sad zaklju ujemo kolekciju jesen - zima 2009./2010. Za mjesec dana kre emo s ulaganjem u kolekciju prolje e – ljeto 2010., a ovih nam dana, za dva tjedna, izlazi i u du ane dolazi kolekcija prolje e - ljeto 2009. Na tome smo radili etiri mjeseca, ulagali smo,

Krizni kontekst prodaje traĹži i nove okida e bici za koje su samo malobrojne i prethodno dobro osigurane tvrtke spremne, a svi mi dobro znamo ĹĄto ti gubitci zna e za zaposlenike.

Razlog pada prodaje ne leĹži u vremenskom kontekstu i popratnim doga anjima, ve u nedovoljnoj prilago enosti prodava a novom kontekstu, nepoznavanju na ina da svojom komunikacijom u klijentu pobudi mehanizme kojima on odlu uje kupiti proizvod.

Tu injenicu potvr uje primjer jedne tvrtke s kojom sam radio po etkom 2008. godine, a koja biljeĹži konstantni porast prometa. Ispalo je da krizni uvjeti ne poga aju educirane prodava e, jer upravo ta tvrtka najve i porast prodaje biljeĹži u zadnjih 60 dana.

Uzrok propadanja tvrtki biti e uvijek u na inu razmiĹĄljanja njezinih djelatnika, ĹĄto zna i da se ljudi s pravom brinu za svoje radno mjesto. Osobno sam upoznao mnogo “uspjeĹĄnihâ€? prodava a koji smatraju da znaju sve potrebne obrasce prodaje i pristupa prodaji.

No, prava istina je da oni nisu generalno uspjeĹĄni u prodaji nego su bili u toku s trenuta nim trendovima. U proĹĄlosti jesu stvorili strategiju, pristup koji se pokazao uspjeĹĄnim, ali pojavila se kriza i sada viĹĄe to ne prolazi. Kada se prilike promijene rezultat je pad prodaje gdje svoj neuspjeh pripisuju vremenu, situaciji i sl., a jedina istina je da koriste istu strategiju kojom pristupaju trĹžiĹĄtu i potencijalnim klijentima i u vrijeme pozitivne konjunkture. Kada se promijeni vrijeme, promijene se i okida i.

Klju rjeĹĄenja nalazi se u brzoj nau enoj prilagodbi ĹĄto je jedini na in da prodaja bude u skladu s proizvodnjom. Preciznije, to zna i da klju odrĹživosti razvoja i klju sigurnosti po iva na educiranosti prodava a kako se najbolje pribliĹžiti klijentu i u komunikaciji s njim “ispipatiâ€? vrijednost tj. okida kojim se danas motivira, odlu uje na kupnju vaĹĄeg proizvoda.

Okida uvijek postoji, no da li ete

Terezija BoĹžek Uostalom u naĹĄem kraju i dalje je veliki broj zaposlenih, posebice Ĺžena u niskoprofitnim granama industrije kao ĹĄto su tekstilna i obu arska, gdje se ne mogu ispla ivati pla e ve e nego ĹĄto je minimalac ili koja kuna viĹĄe, bio je odgovor na naĹĄe pitanje postoje li nekakve mjere i ĹĄto je GSV poduzimao da se pove aju me imurske pla e. Osim toga, kapacitet GSV-a, kao i politike je ograni en kaĹže zamjenik Ĺžupana Mladen KriĹžari , jer nitko ne moĹže poslodavcima nametnuti da ispla uju ve e pla e, iako su apeli za pove anjem pla e u me imurskom gospodarstvu bili istaknuti od strane Ĺžupanijskih duĹžnosnika, posebice u posljednjih godinudvije kad se sve viĹĄe zaostajalo za drĹžavnim prosjekom.

Drugo je pitanje ima li to sve skupa smisla i ho e li se neťto poduzeti u naťem kraju i na koji na in, imamo li ili nemamo viziju za orijentaciju k onim gospodarskim granama koje donose svjetliju budu nost za zaposlene, tj. ve e pla e. Tu pak smo dobili odgovor, bolje da imamo zaposlene, nego nezaposlene kao u nekim drugim Şupanijama. Živjeli ! (Dejan Zrna)

TZ GRADA PRELOGA najavljuje trinaest velikih manifestacija

Novost: Dan jagoda, Seoske igre i Konji ki turnir

KOMUNIKATOR

Tvrtke u potrazi za rjeĹĄenjem opadanja prodaje, jer spas prodaje u kriznim vremenima zna i i spas poduze a. No gdje je najbolje intervenirati u krizno vrijeme, a rezanje troĹĄkova je ve obavljeno?

Kriznom intervencijom u edukaciju prodava a spaĹĄavate prodajnu efikasnost koja je postojala prije krize.

Kupci, klijenti danas okidaju na druga ije, nove vrijednosti. Zato je spas radnih mjesta mogu samo edukacijom prodava a da nau e prepoznati tj. promijeniti strategiju prodaje koja je bila uspjeĹĄna do prije nekoliko mjeseci.

Na ĹĄto ljudi okidaju, kako ih u initi “dobrim kupcimaâ€? danas?

Tvrtke moraju promijeniti ustaljene obrasce prodaje koji su se koristili i prolazili do nedavno te se prilagoditi situaciji, a samim time i klijentima jer bez poznavanja strategije kako klijenti i kupci razmiĹĄljaju danas u vrijeme ĹĄtednje i recesije, ostvaruju se zna ajni gu-

Ako je suditi po rije ima Terezije BoĹžek, predstavnici gospodarstva u Gospodarsko-socijalnom vije u Me imurske Ĺžupanije “svima skupaâ€? ne piĹĄe nam se dobro u ovoj 2009. godini.

I tvrtkama i radnicima smijeĹĄi se nimalo ruĹži asta godina na osnovu pokazatelja na po etku godine istakla je poznata me imurska gospodarstvenica prilikom obiljeĹžavanja 21. sije nja - Dana socijalnog partnerstva.

Investicije e biti smanjene, posla e biti manje, pla e zaposlenih ne e se pove avati bila je izrazito konkretna kad je u pitanju aktualna gospodarska situacija u naĹĄem kraju obojana o ito nimalo pozitivnim tonovima. Ipak, kako je naglasila BoĹžek me imursko gospodarstvo takvu situaciju “ukalkiraloâ€? je u ovu godinu u kojoj se doga aju lokalni izbori koji tako er uvije poremete na nekoliko mjeseci poslovnu godinu, pa sre om ne e biti niti dramati nih “rezovaâ€?.

Usprkos takvoj “loĹĄoj prognoziâ€? u kojoj e Me imurje i dalje o ito zaostajati za drĹžavnim prosjekom pla a - nema “radni ke revolucijeâ€?.

To se vidi i po tome ĹĄto GSV u naĹĄoj Ĺžupaniji unkcionira ponajbolje u drĹžavi, iako najviĹĄe radnika zara uje sramotnih 2.0003.000 kn pla e!?

Radnici su “svjesni situacijeâ€? moĹže se izvesti zaklju ak nakon onoga ĹĄto su rekli Ĺžupan Mladen KriĹžai u ime Ĺ˝upanije, sindikalistkinja Jelena ugalj, te predstavnica gospodarstva Terezija BoĹžek, pa im ne preostaje niĹĄta drugo nego se pomiriti sa sudbinom niskih pla a.

PiĹĄe: SaĹĄa Tenodi, NLP trener, nlp.croatia@gmail.com

ga prona i ili ne ovisi o vama i vaĹĄoj vjeĹĄtini da vidite, ujete i osjetite ĹĄto to no sada tog kupca motivira.

Educiranost i needuciranost o trĹžiĹĄtu tj. o tim prethodno spomenutim trenutnim vrijednostima i motivaciji klijenata determinira uspjeĹĄnost tj neuspjeĹĄnost vaĹĄe prodaje. Vremena je malo, a okida i se mijenjaju prebrzo. Neki e ih prepoznati i ubrzati dok e drugi...

SaĹĄa Tenodi, Licenced trainer o NLP www.komunikacija.net in o@komunikacija.net

Predsjednik TZ-a Grada Preloga Ivan Grade ak najavio je mani estacije koje e Turisti ka zajednica organizirati u ovoj godini.

Tradicionalni Prilo ki aĹĄnik koji je dogovoren za 22. velja e prva je u nizu mani estacija. Mjesec dana kasnije, 21. oĹžujka, bit e obiljeĹžen Dan narcisa, a u travnju tradicionalni Sajam cvije a. Za tu priredbu rezerviran je posljednji vikend u mjesecu, odnosno bit e odrĹžan u razdoblju od 14. do 26. travnja.

U svibanj Prelog ulazi Prvomajskom biciklijadom. U svibnju e biti odrĹžan i tradicionalni Dan jaretine, i to 16. svibnja kada e u prijepodnevnim satima biti uprili ena nova mani estacija - Dan jagoda. Iako na podru ju grada nema puno proizvo a a jagoda, u susjednoj Podravini ih ne nedostaje pa e PreloĹžani i njihovi gosti zahvaljuju i u enicima Srednje ĹĄkole Prelog mo i uĹživati u slasnim sokovima, rapeima i drugim delicijama od jagoda.

Novina je i Konji ki turnir koji je najavljen za lipanj, dok e 4. srpnja u prigradskom naselju grada Preloga - ukovcu biti uprili ene Seoske igre. Na njima e biti prikazano bogatstvo tradicije, bit e uprili eno natjecanje u igrama kao ĹĄto je bacanje kamena s ramena, hodanje na ĹĄtulama i sli no. Organizatori otkrivaju i veliku Ĺželju da uprili e i

Ivan Grade ak, predsjednik TZ-a Grada Preloga utrku ko ijama, no ho e li toga i biti, tek emo vidjeti.

Lov na Labu e pero doga aj je koji e tako er obiljeĹžiti po etak srpnja jednako kao i izloĹžba starina u povodu Prilo kog proĹĄ enja.

Triatlon na Dravi bit e odrĹžan i ove godine, i to 9. kolovoza, pa u TZ-u Grada Preloga preporu uju zainteresiranima da zapo nu s pripremama za natjecanje. U rujnu, i to 27., Prelog e ponovno biti doma in mani estacije Dan srca, a 3. listopada organizira Dan kruha i zahvale.

Isti dan bit e proslavljen i blagdan Sv. Huberta. (D.Mihoci)

6

20. sije nja 2009.

CRNA KRONIKA

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA donio presudu u korist obitelji 2006. godine ubijene Mignon Tomaši iz Slakovca

Hrvatska kriva jer nije zaštitila Mignon i njenu k er Vanesu Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu u korist obitelji Mignon Tomaši , koju je 15. kolovoza 2006. godine hicima iz vatrenog oružja pred obiteljskim domom u Slakovcu ubio Mladen Mesari , njen bivši nevjen ani suprug. On je, podsje amo, ubio i k er Vanesu, a potom je sebi oduzeo život.

Ovaj stravi ni doga aj zbio se 12 dana nakon što je Mesari

pušten iz varaždinskog zatvora gdje je proveo pet mjeseci zbog prijetnji bivšoj supruzi i k erki. Osim kazne zatvora, izre ena mu je i mjera obaveznoga psihijatrijskog lije enja, no akove ki Županijski sud skratio je mjeru lije enja samo na vrijeme što ga je proveo u zatvoru.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, kojemu se obratila obitelj Tomaši posredstvom odvjetnice Ines Boji , svega mjesec i

Ovako je izgledalo mjesto masakra

Ukrao zlatni zub HLAPI INA - Nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz obiteljske ku e u vlasništvu 46-godišnjaka iz Hlapi ine.

Kra a je po injena 15. ili 16. sije nja.

Pomo u original klju a, koji je pronašao na klup ici prozora kuhinje, nepoznati je otklju ao ulazna vrata, ušao u ku u te spava u sobu, odakle je iz nov anika otu io 8 tisu a kuna u raznim apoenima. Iz nov anika koji se nalazio u kuhinji ukrao je 400 kuna, dok je iz plasti ne kutijice koja se nalazila u radnoj sobi otu io dva muška vjen ana prstena, zlatni zub i zlatnu plo icu za izradu zlatnog zuba dimenzije 5x5 cm. Nadalje, nepoznati je iz otvorene vanjske garaže otu io motornu pilu marke “Tomos Husqarna”. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko 10 tisu a kuna. Dovršenom kriminalisti kom obradom nad 49-godišnjakom iz Hlapi ine, utvr eno je da je on po inio ovo kazneno djelo.

Protiv njega slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ukraden automobil i veterinarska oprema AKOVEC - U no i s 19. na 20. sije nja, u vremenu od 22 do 6,30 sati, u ulici Ivana Plemenitog Zajca u a-

kovcu ukraden je osobni automobil marke “Ford escort”, plave boje, registarske oznake K 451-AO, vlasništvo muške osobe ro ene 1951. godine iz akovca. Automobil se nalazio na parkiralištu ispred zgrade i nije bio zaklju an. U vozilu se nalazio veterinarski kirurški set, kontejner za umjetno osjemenjivanje, te razni lijekovi i druga veterinarska oprema, sve vlasništvo poduze a “Bioinstitut” iz akovca.

Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 40 tisu a kuna.

U ponedjeljak 26. sije nja djelatnici Policijske uprave me imurske zaprimili su obavijest Policijske uprave varaždinske u kojoj je navedeno da je dana 25. sije nja u 23,45 sati, u Varaždinu, Zeleni odvojak, u cestovnom jarku, prona eno osobno vozilo registarske oznake K 451-AO. Nakon o evida vozilo je preuzeo vlasnik, a za nepoznatim se po initeljem traga.

Mladi i iz Piškorovca pokušali okrasti de ka iz Grabrovnika AKOVEC - Dovršenim policijskim izvidima utvr eno je da su na naro ito drzak na in javni red i mir u parku Perivoj Zrinskih u akovcu 13. sije nja ove godine oko

pol dana nakon tragedije smatra da Republika Hrvatska i njezine institucije nisu u inile dovoljno da zaštite Mignon Tomaši i njezinu k erkicu Vanesu pa je obitelji dosu eno nešto više od 40 tisu a eura odštete.

Nije ništa poduzeto da se Mesari a sprije i “Ovdje se i ne radi o konkretnoj pojedina noj odgovornosti, niti o nezakonitom postupanju nadležnih, ve puno šire, o manjkavosti cijeloga državnog sustava u zaštiti gra ana od opasnih kriminalaca, koji su kao takvi identificirani te o lije enju takvih osoba, kao i o zakonskom okviru unutar kojeg nadležne službe postupaju prema njima”, navodi se u presudi te se dodaje da Vlada RH nije ni dokazala bi li se ti problemi na koji na in mogli ispitati.

Sud podsje a i da je u varaždinskom zatvoru Mesari u psihijatrijskom tretmanu bio tek nešto više od dva mjeseca, nakon što je presuda postala pravomo na, a ostatak kazne odslužio je u pritvoru, gdje nije lije en. Osim toga, za njega nije napravljen individualni program

17,30 sati narušavali 17-godišnjak i 20-godišnjak iz Piškorovca. Oni su pokušali izvršiti tešku kra u tako da su presreli 18-godišnjaka iz Grabrovnika te su od njega zatražili novac, da bi ga potom povla ili za ruku i vukli u stranu.

Tom prilikom 20-godišnjak iz Piškorovca uhvatio je mladi a iz Grabrovnika za ruku, ali je ošte eni istrgnuo ruku te pobjegao u pravcu grada.

Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, te podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu u akovcu.

Ukraden auto AKOVEC - S parkirališta stambene zgrade u ulici Kralja Tomislava u akovcu u no i s 22. na 23. sije nja nepoznati po initelj otu io je osobno vozilo marke “Ford fiesta”, registarske oznake K 442-CE. Automobil je u vlasništvu 46-godišnjakinje iz Nedeliš a. Kako je kradljivac ušao u automobil, nije utvr eno, no uspio ga je pokrenuti te se udaljiti u nepoznatom pravcu.

U vozilu su se nalazile knjižica vozila, prometna dozvola, voza ka dozvola, razni osobni papiri, sjedalica za dijete, originalni rezervni klju osobnog automobila i drugo. Materijalna šteta, prema izjavi vlasnice, procjenjuje se na

izdržavanja kazne, što je obveza iz lanka 69. Zakona o izvršenju kazne zatvora. Sud drži da je dio ovog Zakona o mjerama obaveznoga psihijatrijskog lije enja vrlo op enit te za provo enje ostavljen na volju zatvorskim upravama. Najve i je problem što uo i Mesari evog izlaska na slobodu nije napravljena procjena njegovoga psihi kog stanja, niti je išta poduzeto da bi ga se sprije ilo da svoje prijetnje prema Mignon i Vanesi realizira. One su, smatra sud, morale dobiti zaštitu.

Trebale su dobiti policijsku zaštitu U presudi je izdvojeno mišljenje ciparskog suca Georgea Nicolaoua, koji smatra da u ovom slu aju nije samo problem u nedostatku regulative o psihijatrijskom lije enju zatvorenika. “Da su pomno sagledali ovu situaciju, nadležnima bi bilo jasno da su Mignon i Vanesa nakon Mesari evog puštanja iz zatvora obavezno trebale dobiti policijsku zaštitu, bez koje su njihovi životi bili u smrtnoj opasnosti. Na žalost, u tom pogledu ništa nije u injeno niti je itko proglašen odgovornim”, zaklju io je sudac.

Obitelj Tomaši ve je 2006. godine bila odlu na na i krivca za smrt Mignon i njene k eri

Mesari je bio poreme ena li nost Veza Mignon Tomaši i Mladena Mesari a zapo ela je 2004. godine.

Par je živio u domu Tomaši evih, a 1. ožujka 2005. godine dobio je k erkicu Vanesu.

No, zaredale su sva e s uku anima i prijetnje upu ene Mignon, pa je Mesari u srpnju odselio. Po etkom 2006. Centar za socijalnu skrb akovec obavijestio je PU me imursku o Mesari evim prijetnjama Mignon. Tvrdio je da ima bombu i da e je baciti na nju i dijete. Mignon ga je nadležnom tužiteljstvu prijavila za brojne prijetnje, pokazuju i SMS-ove kojima ju je uznemiravao.

Po etkom velja e Mesari je i pri-

tvoren jer je na Op inskom sudu u akovcu protiv njega pokrenut postupak tijekom kojeg je vještak psihijatar kod njega utvrdio poreme aj li nosti, zbog kojeg ne može adekvatno kontrolirati svoj bijes.

“Postoji velika vjerojatnost da e ponoviti kazneno djelo pa preporu ujem sudu da mu odredi obavezno psihijatrijsko lije enje”, napisao je vještak.

Sredinom ožujka 2006. godine Mesari je i osu en na pet mjeseci zatvora te obavezno psihijatrijsko lije enje tijekom i nakon izdržavanja kazne. No, mjesec i pol kasnije akove ki Županijski sud skra uje mjeru lije enja samo na vrijeme što e ga provesti u zatvoru.

Ponovno teška nesre a na križanju Travni ke ulice i Putjana AKOVEC - Na raskrižju Travni ke ulice i ulice Putjane u akovcu u srijedu 21. sije nja oko 17,10 sati dogodila se prometna nesre a.

Tridesetogodišnja voza ica iz Železne Gore, upravljaju i osobnim vozilom K 833-EO, dolaskom do raskrižja s ulicom Putjane, koja je prometnim znakom ozna ena kao cesta s prednoš u prolaska, oduzela je prednost prolaska osobnom automobilu registarske oznake K 742-DL. Njime je kolnikom ulice Putjane upravljao 27-godišnji voza iz akovca.

On je prednjim dijelom vozila naletio na desni bo ni dio njenog automobila.

Nakon udara osobni automobil registarske oznake K 742-DL sišao je izvan kolnika u lijevo gdje je udario u prometni znak, dok se osobni automobil registarske oznake K 833-EO prevrnuo na lijevi bo ni dio.

iznos od 10 tisu a kuna. Vozilo je prona eno ve 23. sije nja. Policijski službenici automobil su pronašli u 16,10 sati uz nasip rijeke Drave izme u naselja Gornji Hraš an i

Vozilom Hitne medicinske pomo i u Županijsku bolnicu akovec prevezeni su putnici iz osobnog automobila registarske oznake K 833-EO, ženska osoba ro ena 1959. godine iz Jalšovca, ženska osoba ro ena 1968. godine iz Banfija i ženska osoba ro ena 1969. godine iz Brezovca, te voza automobila.

Parag. Nakon o evida osobni automobil preuzeo je sin ošte ene vlasnice. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Izvršenim lije ni kim pregledom kod putnice ro ene 1959. godine iz Jalšovca okvalificirane su teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadržana na lije enju, dok su kod ostalih okvalificirane lake tjelesne ozljede.

Protiv voza ice slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Provaljeno u Me imurje Tegru AKOVEC - Tijekom 23. i 24. sije nja nepoznati po initelj pokušao je izvršiti tešku kra u iz poduze a “Me imurje Tegra” d.d. u ulici Miroslava Krleže u akovcu.

Nepoznati je presko io ži anu ogradu visine 100 cm, ušao u krug tvrtke te nasilno otvorio prozor na zgradi u koju je potom ušao. Tu je pretražio ormari e, ali nije ništa otu io. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 300 kuna, a protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

K M

27. sije nja 2009.

9

PRVI SASTANAK KONCESIONARA koji vade ĹĄljunak i djelatnika Javne ustanove za zaĹĄtitu prirode Me imurske Ĺžupanije

Najve i su problem zaĹĄtite Mure i Drave ilegalni kopa i ĹĄljunka Ilegalni kopa i ĹĄljunka organizirani su i sluĹže se bagerima i kamionima, nisu to viĹĄe gra ani kojima nedostaje malo ĹĄljunka pa su doĹĄli s lopatom. Darko Dragi evi iz PUM-a naglasio je da se me imurska policija spremna razra unati s ilegalnim kopa ima za tjedan dana, ako se osiguraju deponije za odlaganje privremeno oduzetih kamiona i bagera U petak je u akovcu odrĹžan sastanak svih koncesionara iskoriĹĄtavanja mineralnih sirovina na podru ju Me imurske Ĺžupanije s predstavnicima Javne ustanove za upravljanje zaĹĄti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske Ĺžupanije i predstavnika Upravnog odjela za gospodarstvo Ĺžupanije.

Skup je otvorio Ĺžupan Josip Posavec, koji je naglasio da je nuĹžna suradnja svih pozvanih radi bolje zaĹĄtite prirode. Na sastanku su se zajedno naĹĄli predstavnici Hrvatskih voda, gradova i op ina uz Muru i Dravu, PUM-a, drĹžavni inspektori, urbanisti, a od koncesionara predstavnici tvrtki HEP proizvodnja, Tegre, Vibro - beton Fran i , Qvadro, Me imurje - Tegra, Eurobeton Prelog, Eko Me imurje, Betaplast, David&Company, te Pavlic Asfalt Beton. Od osam koncesionira koji iskoriĹĄtavaju ĹĄljunak iz Me imurja kao mineralnu sirovinu odazvalo se njih sedam.

U prvom dijelu skupa ravnatelj SiniĹĄa Golub predstavio je Javnu ustanovu za zaĹĄtitu prirode i njene ovlasti te upoznao sudionike s problematikom. Problem je zakonska regulativa koja je nedore ena ili se preklapa, no vidjelo se da u zakonu ipak ima mehanizama za suzbijanje ilegalnog kopanja ĹĄljunka. Mnogo nejasno a postoji i zbog toga ĹĄto nisu rijeĹĄeni imovinsko - pravni odnosi na ĹĄljun arama, dio zemlje je u vlasniĹĄtvu drĹžave.

S druge strane, starije koncesije za iskoriĹĄtavanje ĹĄljunka imaju klauzulu “iskoriĹĄtavanje leĹžiĹĄta do iscrpljenjaâ€?, a to konkretno zna i da se grabe nikad ne e sanirati ili tek za par generacija.

Novije koncesije predvi aju etapno saniranje, ĹĄto je realnije.

Podru je rijeke Mure i Drave stavljeno je pod zaĹĄtitu prostornim planovima Me imurske, VaraĹždinske, Koprivni ko - kriĹževa ke, Viroviti ko - podravske i Osje ko - baranjske Ĺžupanije.

Zaťtita Mure i Drave je preduvjet za povezivanje sa zaťti enim podru jem susjednih drŞava, rezervata Dunav – Drava - Mura (MAB - Man and Biosphere).

Prema naĹĄim novim zakonskim propisima, priroda se de inira kao ukupnost bioloĹĄke i krajobrazne raznolikosti. U Hrvatskoj je pod nekom oblikom zaĹĄtite ak 47 posto teritorija, a u Me imurju podru je uz Muru i Dravu, Bedekovi eve grabe, Perivoj Zrinskih u akovcu, te niz to kastih pojedina nih lokaliteta. Najve i stupanj zaĹĄtite ima regionalni park Drava - Mura, a proglaĹĄena je i EkoloĹĄka mreĹža.

SiniĹĄa Golub je naveo frapantan podatak da joĹĄ nisu bili ni pla eni ra uni za sanaciju Bedekovi evih graba gdje Ĺživi leptir plavac mali, lokaliteta koji se prostore na 13 zaĹĄti enih hektara, a ve se ponovno pojavio otpad koji su dovezli nesavjesni gra ani.

Najve i je problem zaĹĄtite Mure i Drave ilegalno kopanje ĹĄljunka i ponegdje ugljena. - Nekad se moĹžda i manje ranjavalo zemlju jer nije bilo bagera. Danas bager za nekoliko dana ili jedan dan moĹže napraviti velike ĹĄtete. Najgore je to ĹĄto ilegalni kopa i me imurskog zlata, ĹĄljunka, kopaju bagerima viĹĄe manjih rupa na odre enom podru ju, kako ne bi bili otkriveni, a potom u te rupe dovoze otpad tko zna odakle. Tako imamo dvostruki problem - sprje avanje

ilegalnih kopa a ĹĄljunka i potom sanaciju rupa.

Veoma je teĹĄko uhvatiti ilegalne kopa e, oni su organizirani, to je cijela jedna organizacija sa straĹžarima na klju nim mjestima koji paze, pa naj eĹĄ e iza njih ostaju samo rupe, koje su na kraju duĹžne sanirati op ine na ijem su one podru ju, kaĹže SiniĹĄa Golub, uz napomenu da nije slu ajno ĹĄto je u londonskom muzeju kao ure aj koji je najviĹĄe naĹĄtetio prirodi izloĹžen - bager.

NajviĹĄe ilegalnog va enja sirovine, ĹĄljunka i ugljena, ima na podru ju Murskog SrediĹĄ a i Peklenice, taj se dio me u gra anima ve zove me imurski “Koloradoâ€?.

Kod arde u Peklenici prona eno je pak izuzetno mnogo otpada tko zna odakle.

Djelatnici Javne ustanove imaju znatne ovlasti (za nadzornike ili, popularno, “rendĹžereâ€? polaĹže se poseban ispit), mogu pregledavati, legitimirati, u suradnji s policijom privremeno oduzimati. Jer, mineralna sirovina je vlasniĹĄtvo Republike Hrvatske ako je ilegalno iskopana.

SiniĹĄa Golub zatraĹžio je pomo i suradnju legalnih koncesionara oko dojave sumnjivih aktivnosti te suradnju oko sanacije ĹĄljun ara i zaĹĄtite prirode, ako se na primjer pojave bregunice.

Najve i smo izvoznik ĹĄljunka u Hrvatskoj Darko Dragi evi iz PUM-a, govore i o problemima sprje avanja ilegalne kra e ĹĄljunka, rekao je: - Najve i smo izvoznik ĹĄljunka u Hrvatskoj, iz Me imurja odlaze zna ajne koli ine ilegalnog ĹĄljunka i po tome smo poznati. Policija ima zna ajne ovlasti u suzbijanju

Dio sudionika prvog skupa na temu eksploatacije mineralnih sirovina i zaĹĄtite prirode

Ravnatelj Javne ustanove za zaĹĄtitu prirode SiniĹĄa Golub i Ĺžupan Josip Posavec: - Najve i problem zaĹĄtite podru ja rijeka Mure i Drave jesu ilegalni kopa i ĹĄljunka

tog kriminaliteta, no nedostaje suradnje.

Tako, na primjer, ako se i privremeno oduzme vozilo ili bager koje je zate eno, nema se gdje deponirati. Kad bi imali gdje deponirati vozila i bagere, rijeĹĄili bi kra e ĹĄljunka na cijelom podru ju za tjedan dana.

Govore i o problemima nadzora, on je upozorio djelatnike Javne ustanove da budu oprezni kod nadzora, da policija ne mora uvati i njih. Naime, ilegalni kradljivci ĹĄljunka ve su se toliko osilili da i prijete.

Policija i Hrvatske vode daju prijave za prekrĹĄitelje, no cijeli je postupak duga ak, a nakon sudskog procesa prekrĹĄitelji se naj eĹĄ e izvuku s nekoliko desetina kuna kazne koju plate i nastave po starom.

Nakon sastanka ulo se viĹĄe primjera neuspjelog hvatanja ilegalnih kopa a. Kamione natovarene ilegalnim ĹĄljunkom naj eĹĄ e voze voza i koji namjerno sa sobom nemaju nikakve dokumente, a skinute su i tablice s vozila.

Doga a se i da su ilegalni kopa i zate eni na djelu kako kopaju ĹĄljunak na obali Drave. No kopa je strojem, odnosno bagerom jednostavno preĹĄao na varaĹždinsku stranu rijeke Drave i odatle pokazivao dugi nos, dok su s me imurske obale nemo no promatrali jer se preko rijeke nije moglo automobilima.

DrĹžavni rudarski inspektor Marijan Vusi napomenuo je da je predano viĹĄe prijava za ilegalne kopa e ĹĄljunka, no mnogo toga pro e nekaĹžnjeno. Samo je jedan rudarski inspektor na etiri Ĺžupanije i to je stvarno premalo. NajviĹĄe sura uje s legalnim koncesionarima koje redovito kontrolira.

Za njih je u ovom trenutku najvaĹžnije da imaju Plan gospodarenja prirodnim dobrima koji trebaju dostaviti na uvid i primjedbe Ministarstvu kulture, naglaĹĄeno je.

Ivan ica Somo i, lanica Poglavarstva Me imurske Ĺžupanije, upozorila je pak da je podru je Drave trenutno u ve em stupnju zaĹĄtite nego podru je Mure, rije

je o Regionalnom parku Drava te da bi se joĹĄ bolje trebalo uvati.

Me imurju treba 700.000 kubika ĹĄljunka godiĹĄnje Direktor “Tegreâ€? Ivan Kolari iznio je pak podatke o koli inama ĹĄljunka u Me imurju. Prema njegovim podacima, potrebe su Me imurja oko 700.000 kubnih metara ĹĄljunka godiĹĄnje, a to mogu bez ikakvih problema osigurati sadaĹĄnji koncesionari, tako da nije potrebno otvarati nove ĹĄljun are. “Tegraâ€? je daleko najve i eksploatator ĹĄljunka u Me imurju, ima dvije ĹĄljun are, kod Ivanovca (Prelogi) i kod Cirkovljana. Problem je to ĹĄto gra ani koriste ĹĄljun are za kupanje, ribolov, kao i druge aktivnosti. Naime, zakonski je podru je ĹĄljun are industrijski objekt i, ako se bilo ĹĄto dogodi bilo kojemu gra aninu na podru ju ĹĄljun are, odgovornost snosi vlasnik terena, odnosno korisnik, a to je “Tegraâ€?. Tako je “Tegraâ€? imala velikih problema kad su se utopila romska djeca.

Spor s gra anima ili “tihi otporâ€? traje i u Cirkovljanu, rekao je Kolari . Tamo gra ani Ĺžele da se ne ruĹĄe pojedina stabla vrba i sli no, koja su izrasla uz ĹĄljun aru. No ako se neko dijete popne na vrbu i padne, kriva e opet biti “Tegraâ€?, pa se zato vrbe uklanjaju, ĹĄto opet izaziva sukobe s gra anima. Cijena ĹĄljunka najniĹža je u Me imurju dijelom i zbog ilegalnih kopa a.

Kubik ĹĄljunka stoji to no 26,7 kuna, ĹĄto je premalo, u Zagrebu cijena ĹĄljunka dostiĹže 47 kuna za kubik, pa ga se isplati transportirati iz Me imurja. On se zaloĹžio za to da se pove a cijena ĹĄljunka i da se tim novcem saniraju ĹĄljun are, za sada to gotovo nitko ne ini.

Ovaj sastanak je zapravo bio prvo upoznavanje svih zainteresiranih subjekata s novim zakonskim propisima i zaĹĄtitom prirode, vidjelo se da mnogi nisu upoznati s dosta injenica. No ovo je bio i prvi skup na kojem je javno re eno da je problem ilegalnih kopa a ĹĄljunka rjeĹĄiv za tjedan dana ako netko od subjekata osigura

Ivan Kolari , “Tegraâ€?: - Protiv nas u Cirkovljanu stalno traje tiha pobuna, mjeĹĄtani ne razumiju da je ĹĄljun ara industrijski objekt i da smo mi odgovorni za cjelokupna doga anja na njoj. Samo ako pove amo cijenu ĹĄljunka, moĹže zapo eti sanacija ĹĄljun ara, sad je to teĹĄko mogu e

Ivan ica Somo i, lanica Poglavarstva Me imurske Ĺžupanije, zaduĹžena za zaĹĄtitu prirode: - Rijeka Drava ima ve i stupanj zaĹĄtite od rijeke Mure, pa je ipak dozvoljena gospodarska djelatnost kopanja ĹĄljunka, no sve mora biti pod kontrolom. Drugim rije ima, zaĹĄti ena podru ja ne sprje avaju gospodarsku djelatnost, nije sve tako crno kako se obi no misli. No treba reda i zaĹĄtite prirode, a mnogo se moĹže posti i suradnjom

deponij za oduzeta vozila, bagere i sli no. Naime, u ovom trenutku ilegalne kopa e ĹĄljunka love nadzornici Javne ustanove za zaĹĄtitu prirode Me imurske Ĺžupanije, rudarski inspektor, vodo uvari Hrvatskih voda i policija, i to svi po zakonu, a pravih rezultata nema. Ako, na primjer, Hrvatske vode ili tko drugi osigura deponij za strojeve ilegalnih kopa a, me imurska policija obe ava da e probleme ilegalnog kopanja ĹĄljunka rijeĹĄiti za tjedan dana.

Drugim rije ima, ilegalni kopa i su se razmahali zbog nesuradnje subjekata koji bi trebali sura ivati na zaĹĄtiti Mure i Drave. Na kraju, kritika i ekoloĹĄkim udrugama: kada je koja od njih organizirala obilazak Mure i Drave u suradnji s Javnom ustanovom za zaĹĄtitu prirode kojoj nedostaje nadzornika.

(J. Ĺ imunko)

KROZ M I RJ

10

Prekrstili Eminu Boži Talentirana mlada me imurska pjeva ica koju javnost zna kao Eminu Grahovec odnedavno više ne nosi to prezime. Emina se udala i postala Boži .

Njeno novo prezime izazvalo je cijelu zbrku za organizatore emisije “Lijepom našom” koja je snimana u Prelogu. U najavi njenog nastupa isticano je da se preziva Brki , a ne Boži . Ne slute i da se radi o propustu organizatora, mediji su, pa tako i Me imurske novine, prenijeli da je u emisiji nastupila Emina Brki .

Da se dogodio propust, upozorio nas je njen otac Željko Grahovec zahvaljuju i kojemu smo vas u prilici obavijestiti da Emina nije više Grahovec, a bome nije ni Brki , ve Boži .

(D.M.)

U velja i te aj za voditelje plovila voditelje plovila 7. velja e koji e provoditi Lu ka kapetanija sijek, a troškovi polaganja ispita bit e oko 950 kuna.

Nauti ari e za sve zainteresirane lanove inicirati isho enje dozvola pri Policijskoj upravi za kretanje plovila na relacijama u pograni nom pojasu s epublikom Ma arskom, uz preduvjet da je plovilo registrirano te da dozvola vrijedi za onoliko osoba za koliko je registrirana, a osobe koje se prevoze da uz sebe imaju osobnu iskaznicu ili putovnicu.

(A.Fuš)

HUMANITARNA AKCIJA “Dobrav ani su dobri ...”

Prikupljat e se pomo za bolesnu Slavicu Sabol U nedjelju 1. velja e u sportskoj školskoj dvorani bit e održana humanitarna priredba pod nazivom “Dobrav ani su dobri ...”. Sav prikupljeni prihod bit e namijenjen za lije enje Slavice Sabol koja se ve dugo bori s teškom boleš u.

Slavica je lanica donjodubravskog Poglavarstva. Program zapo inje u 15 sati uz svirku Dua omantik ispred dvorane gdje e se prodavati grah, kuhano vino, aj, kola i i likovni radovi studenata Likovne akademije iz ijeke. Priredba u dvorani zapo inje u 16 sati. Ulaznica je dobrovoljni prilog, a svaki e posjetitelj na ulazu dobiti veliku crvenu jabuku.

RODITELJI LIVIJEVIH PLESA A optužili Plesni centar za malverzacije

Plesa ima koji žele napustiti Livi loše ocjene u školi?

NAUTI KI KLUB Fljojsar Donja Dubrava

lanovi Nauti kog kluba Fljojsar iz Donje Dubrave sumirali su svoj rad u protekloj godini i prezentirali plan rada za ovu godinu. Prošlom su godinom nauti ari zadovoljni, a o planovima za ovu godinu govorio je predsjednik Dražen Miser.

Uz redovite aktivnosti (maškare, sudjelovanje i organizacija spustova, organizacija 4. Smotre dravskih plovila) ova godina donosi i prijateljski susret i spust s lanovima iz Dravograda, zabavno - sportske igre za Dane op ine i organizaciju izleta za lanove.

Klub e organizirati i te aj za

27. sije nja 2009.

akciji e govoriti predsjednica Udruge žena Štefanija Kova i župnik Mirko Pilaj. Slijedi zanimljivi nastup na elnika Marijana Varge i predsjednika V-a Darka Horvata koji e prezentirati svoja pjeva ko – recitatorska umije a i ples vije nika i poglavara. U kulturnom programu sudjelovat e Teta Liza, župni zbor, Sale i Frankopani, KUD “Selja ka sloga” i Kotoripske mažoretkinje.

Nositelj akcije je Udruga žena iz Donje Dubrave, a pozivu da pomognu odazvali su se NK Dubrav an, UDVD , Crveni križ, DVD i DDWireless. Pozivaju su mještani da se odazovu u što ve em broju i pokažu svoje veliko srce jer “Dobrav ani su dobri ...”.

(A.Fuš)

animljivo je pismo stiglo prošli tjedan u redakciju Me imurskih novina. Papir je to prepun ogor enja i bijesa roditelja (tako su željeli da pismo bude potpisano) pojedinih plesa a iz Plesnog centra Livi u kojem se rukovodstvo kluba optužuje za raznorazne malverzacije.

Neke od njih su kako je PC Livi registriran kao udruga gra ana, a ne kao obrt, no nitko od roditelja djece ili sami plesa i nisu upoznati sa statutom kluba, odnosno ne znaju svoja prava, ali su zato upoznati s obavezom da redovito pla aju lanarinu. Nepotpisane roditelje smeta i to što se svaki revijalni nastup plesa a navodno napla uje - što u gotovini, što preko dotacija Grada ili Županije, dok roditelji pokrivaju sve troškove dolaska i odlaska na te manifestacije.

Tu je i godišnji festival na kojem djeca pokazuju što su sve nau ila u godinu dana. Tom se prilikom u kasu “nepro itabilnog” Plesnog centra slije nekih 20 - 30 tisu a kuna od ulaznica koje su plesa i prodali svojim ro acima, prijateljima … a oni sami za taj nastup nisu dobili niti sok.

Uspjeh u školi ovisi o lanstvu sim toga, u pismu je napisano: “ ukovodstvo kluba u nekoliko je navrata napla ivalo karte za autobus za roditelje ili prijatelje plesa a, što ne bi bilo neobi no da ti pojedini autobusi nisu bili ve pla eni od strane naru ioca programa.

No ipak najve i problem u PC Livi izazvao je nedavni incident.

Nakon mimoilaženja u razmišlja-

Manuela Stri ak tvrdi kako su iznesene optužbe gomila laži

njima oko treninga i na ina treniranja izme u pojedinih trenera i rukovodstva kluba (kojem se u pismu u pismo obra aju kao supružnicima - gospo i i gospodinu X), ti su treneri nedavno otpušteni. A kad su nakon toga pojedina djeca odlu ila promijeniti plesni klub, u pismu stoji kako im je gospo a X priprijetila da ne smiju oti i u drugi klub jer e se to odraziti na njihov kona ni uspjeh u školi u kojoj im ona i njen suprug predaju tjelesnu kulturu.

Tvrdi se i da je takozvani gospodin X u nekoliko navrata dao negativnu ocjenu djeci iz podru ja plesa, te im preporu io neka se jave kod gospo e X u Livi kako bi dobili pozitivnu ocjenu. ma toga i još, ali da ne nabrajamo dalje...”

Cijelo pismo možete pro itati me u pismima itatelja u ovom broju novina.

Izre eno je brdo laži i optužbi Na ovakvo pismo nismo mogli ne reagirati pa smo odmah potražili objašnjenje kod Manuele Stri ak, osniva ice PC-a Livi koja je imala mnogo toga za re i: - Brdo laži, optužbi i kleveta napisanih o Plesnom centru Livi napisao je ljubomoran i neupu eni roditelj, a ne roditelji kako se navodi. Plesni klub Livi je transparentna udruga gra ana i funkcionira po svim potrebnim zakonskim regulativama ve 15 godina, lan je Hrvatskoga športskog plesnog saveza, ajednice sportskih udruga me imurske županije i ajednice športskih udruga grada akovca. Plesa i mjese nom naknadom ostvaruju mogu nost polaženja naših treninga i uklju enja u sadržaje koje klub organizira.

Mjese ne naknade u Livi jedne su od najnižih u Hrvatskoj za kvalitetu koju nudimo. na je razjasnila o kome se ustvari govori u tom pismu: - ‘Gospodin X’ je Siniša Stri ak, profesor T K-a, plesni pedagog i koreograf, voditelj plesne škole, voditelj stru nih seminara za standardne i latino plesove za potrebe Agencije za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, jedan od osniva a i tajnik Hrvatskog cheerleading saveza. ‘Gospo a X’ sam ja Manuela Stri ak, profesorica T K-a, najbolja studentica agreba kog sveu ilišta akademske godine 1989/90., plesna pedagoginja i koreogra kinja, trenerica cheerleadinga, pilates instruktorica i prije svega žena s imenom i prezimenom koja stoji iza svojih rije i.

LIMENA GLAZBA Belica

Pomo studentima Limena glazba Belica pomo i e studentima u op ini Belica na jedinstven na in, jednokratnom pomo i u dogovoru s op inom Belica.Ve se stipendira 14 studenata, a ove godine za stipendije op ine javilo se još 18 studenata. p ina Belica može podnijeti još samo stipendiranje nekoliko studenata. ve e godine stipendije op ine dobiti Milena Šafari , Ana Kolari , Mario eh te po socijalnom kriteriju Emilija Šari .

Svim onim studentima koji ove godine od p ine ne e dobiti stipendije a njih je 14, a zatražili su ih, op ina Belica e uz surdnaju s Limenom glazbom Belica pomo i jednokratnim iznosom od 1200 kuna ako studiraju u akovcu, 1600 kuna ako studiraju u Varaždinu te 2.000 kuna ako studiraju u agrebu. Me u studentima ima i lanova Limene glazbe Belica kojima se želi pomo i, pa je na kraju prona en orginalan na in. (j)

injenica je da Plesni centar Livi ostvaruje izvrsne rezultate Putovanja na nastupe u taliju na Novoletni festival plesa, kao ni nastup na Boži nom velesajmu u agrebu plesa i nisu platili ništa, tvrdi Stri ak.

- Na plesne turnire plesa i odlaze sa svojim roditeljima o vlastitom trošku, kao i u svim plesnim klubovima, a PK Livi do sada nije organizirao niti naplatio prijevoz na plesni turnir. Što se pla enih nastupa plesa a ti e, njih do sada nije bilo, ali se usprkos tome odazivaju svim pozivima sportskih klubova, kulturnih organizacija, humanitarnim programima, pa tako godišnje imaju preko dvjesto nastupa.

Prijetnje i ucjene nisu naš na in rada d svih prije spomenutih optužbi, ipak je najviše ostala šokirana onom da ona i suprug prijete lošim ocjenama u školi.

- Asistentica sportskog plesa od vodstva kluba smijenjena je s po etkom nove godine odlukom vodstva kluba i o razlozima ne želimo raspravljati u novinama, ali svakome je jasno da se smjene rade zato jer postoje razlozi i da svaki klub s novim voditeljima želi napredovati.

Naši treneri i voditelji ne napuštaju nas jer se brinemo za njih i nagra-

ujemo njihov rad i zajedni ke uspjehe u podizanju plesne kulture u našem Me imurju.

Prijetnje ocjenama i ucjene bilo koje vrste, isti e Stri ak, nisu naš na in rada. PK Livi može napustiti svaki lan kada to zaželi iz bilo kojeg razloga. z našega sportskog plesa nisu otišli plesa i kao što ste vi to planirali pozivaju i ih u svoj novi klub, žao nam je samo što nismo prije reagirali i uli primjedbe roditelja na rad asistentice sportskog plesa.

Sve su ovo pokušaji da nas se diskreditira iz nekakvih privatnih razloga, tvrdi Manuela Stri ak, i dodaje kako se ne e dati ovime obeshrabriti ve e radno nastaviti dalje: - Predstoje e Valentinovo organizirat emo onako kako to radimo proteklih 10 godina, bez naknade u svojim školama, a tako er i u privatnom restoranu (zahvaljujemo unaprijed vlasnicima) bez naknade, ali s nagradama za sve u esnike natjecanja kao što je to bilo i prijašnjih godina. Mi smo ponosni na svoj rad i na 18 godina doprinosa našoj me imurskoj kulturi i medijskoj eksponiranosti naših lanova u medijima svih vrsta. (mn)

OSNOVNA ŠKOLA Šenkovec

Otvaraju muzej holokausta u razredu U enici povijesne grupe Š Šenkovec ove su godine radili na projektu “U enje o ljudskim pravima na primjeru holokausta“ u sklopu kojeg e 27. sije nja idu e godine otvoriti mali muzej holokausta u kabinetu škole. tvorenje e biti uprili eno u Š Šenkovec u 10 sati.

U muzeju e biti prikazana sudbina Židova u Drugom svjetskom ratu, s posebnim naglaskom na problemu ljudskih prava. Centralni dio muzeja bit e lanci sa-

stavljeni od 100.000 spajalica.

Svaka spajalica predstavlja jednu žrtvu nestalu u paklu holokausta.

U enici spajalice prikupljaju od rujna, a pomo je stigla iz brojnih hrvatskih gradova, iz Kutine, Lekenika, agreba, Slavonskog Broda, Splita i drugih mjesta. U akciji je aktivno sudjelovala i Ekonomska škola akovec koja je uz podršku ravnateljice skupljala spajalice za muzej.

KROZ ME I URJE

27. sije nja 2009.

11

MJEŠTANI GORI ANA i dalje uskra eni kra eg puta do polja i grani nog prijelaza

Traktorima izvla e automobile iz mlake pod mostom Mještani Gori ana ogor eni su jer im ni godinama nakon što je izgra ena autocesta, ni sada kada je gra en most na Muri, nije omogu en pristup njihovim poljima i kra i put do GP-a Gori an. Doduše, nekadašnja stara cesta koja je vodila prema grani nom prijelazu ponovno je otvorena te je ure en novi pristup poljima s druge strane autoceste i grani nom prijelazu, me utim, on nije u funkciji. sobito ne u vrijeme kiša. " to smo se uvjerili prošli tjedan nakon što su nas mnogobrojni ogor eni mještani Gori ana upozorili na njihov problem. ako ljuti, nisu htjeli otvoreno, otkrivaju i identitet, govoriti o ovom problemu. pak, kazali su nam da su mnogi automobili završili u malom jezeru koje nastaje upravo ispod jednog od mosta autoceste gdje je ure en novi put do grani nog prijelaza i polja.

- nam o emu moji sumještani govore i zbog ega se ljute. sam sam umalo zaglibio u toj velikoj lokvi vode ispod mosta. " jednom trenutku voda mi je došla gotovo do haube automobila, pa sam se ozbiljno zabrinuo, tim više što nisam bio sam u automobilu ve s djecom. uo sam i ja da su mnoge traktorima izvla ili iz ove lokve, da su mnogi na jedvite jade prošli taj dio ceste. Kada ovjek gleda tu lokvu, ne izgleda tako strašno, ali zapravo je prili no duboka, pripovijeda Mario Mohari , na elnik op ine Gori an.

Graditelji ove prometnice uklonili su nemalo zemlje kako bi omogu ili prolaz traktora i omanjih poljoprivrednih strojeva ispod mosta. bog toga je s prolje a i jeseni i zime za svake kiše opasno i i tim putem.

- Projekt gradnje autoceste i mosta na Muri izradila je tvrtka P , mislim da je to bilo još 2004. godi-

DVD GORI AN održao izbornu skupštinu

Christijan Plakalovi predsjednik, Slavko Lopari zapovjednik

U mlaku ispod mosta jedino se usude djelatnici “Gorinke” sa svojim kombijem

Na elnik Mohari rješenje problema vidi u nekorištenju prvog podvožnjaka i asfaltiranju puta do drugog podvožnjaka

ne. " op ini Gori an odmah smo uvidjeli da je taj pristup grani nom prijelazu, koji je sada neiskoristiv, sporan. Na to smo upozorili i pisali primjedbe, no nije ih se uvažilo. tako smo sada dobili to što jesmo.

Poljoprivrednici ve im strojevima ne mogu ispod mosta, a ve i dio godine ispod mosta ne emo mo i ni automobilima. ovom problemu razgovarao sam s nadležnima, pa i odgovornima u Hrvatskim autocestama. be ali su pomo i i ispraviti propust, obznanio je Mohari .

Da bi se ispravio propust i nefunkcionalnost dijela prometnice o kojem govorimo, ne može se podu-

zeti puno jer bi svaki zahvat koštao i previše.

- pak, uspjeli smo s Hrvatskim autocestama posti i kompromis. ješenje vidimo u asfaltiranju još oko jednog kilometra poljskog puta koji vodi do drugog podvožnjaka, nedaleko od restorana elengaj i dalje do grani nog prijelaza. S tim rješenjem bili bismo zadovoljni jer bi nam put do prijelaza ipak bio kra i negoli je sada, a i poljodjelci bi svojim strojevima mogli nesmetano do polja, kazuje Mohari . ješenje ovog problema moglo bi se provesti u djelo u skoro vrijeme, im prilike to dopuste. (D.Mihoci)

GORI AN ponovno pokazao su ut i pružio pomo potrebitima

DVD Gori an u subotu 17. sije nja održao je redovnu 121. godišnju a ujedno i izbornu skupštinu. Gori ki vatrogasci izabrali su novi "pravni i Nadzorni odbor. Predsjednikom je ponovno imenovan Christijan Plakalovi , dužnost dopredsjednika pripala je Nenadu Tisaju, zapovjednikom ostaje Slavko Lopari , dozapovjednikom je imenovan Kristijan Marka , dok su tajni ki poslovi povjereni Kristini Plakalovi . nterese DVD-a Gori an u Skupštini Vatrogasne zajednice Me imurske županije zastupat e njihov predsjednik Plakalovi . zvješ a o radu DVD-a u 2008. godini podnijeli su kako predsjednik, tako i zapovjednik.

Lani je DVD Gori an dobio novo navalno vatrogasno vozilo vrijedno oko 300 tisu a kuna koje je ve više puta upotrijebljeno u vatrogasnim intervencijama. perativna postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog društva

Gori an u 2008. godini ostvarila je niz aktivnosti, uklju uju i intervencije, dežurstava, javno - pokazne vježbe, radne vježbe, školovanja, pa do raznovrsnih takmi enja.

- Lani smo imali pet požarnih intervencija, od toga etiri požara otvorenog prostora te jedan požar gospodarskog objekta. d tih pet intervencija dvije su bile na teritoriju, a tri izvan teritorija op ine Gori an, objavio je zapovjednik Lopari .

DVD Gori an odli no sura uje s Dje jim vrti em “ užica” iz Gori ana, što je osobito isticano. Svake godine, pa tako smo i prošle, u mjesecu ‘ aštite od požara’ ugostili stariju vrti ku skupinu, te ih upoznali s mjerama zaštite od požara, re eno je na skupu.

Ve po tradiciji skupština DVD-a Gori an okupila je mnogobrojne vatrogasce, pa i bratska društva iz Velike Mlake i Vukosavljevice.

(D.Mihoci)

BODOVANJE donjome imurskih DVD-a

Najbolji vatrogasci Svete Marije " Donjem Vidovcu izvršeno je godišnje vrjednovanje rada dobrovoljnih vatrogasnih društava Vatrogasne zajednice podru ja op ina Donja Dubrava, Kotoriba, Sveta Marija i Donji Vidovec. Boduje se 14 elemenata. Vrjednovanje je obavilo tro lano povjerenstvo u sastavu latko rsag, predsjednik V MŽ-a te predsjednik i zapovjednik spo-

menute zajednice, Andreas Lisjak i Stanko Vugrin i . a svoj rad u protekloj godini najbolje su ocijenjeni vatrogasci iz Svete Marije osvojivši 3.292 boda. Prošlogodišnji pobjednici iz Donje Dubrave prikupili su 3.042 boda, DVD Kotoriba skupio je 2.242 boda. Vatrogasci iz Donjeg Vidovca dobili su 1.335 bodova, a DVD Donji Mihaljevec 929.

(A.Fuš)

Za obitelj Strahija prikupljeno preko deset tisu a kuna Nekoliko tjedana nakon što je u novogodišnjoj no i izgorjelo krovište ku e obitelji Strahija iz Gori ana, njihovi sumještani po drugi put pokazali su se dobrim susjedima i ljudima velikog srca. "druga “Sunce” iz Gori ana bila je glavni inicijator i organizator humanitarnog koncerta za stradalu obitelj koji je održan u nedjelju u dvorani Doma kulture pod nazivom “ tvorimo srca”.

- Koncert smo organizirali u svega tjedan dana. Pomagali smo mnogima koji su bili u potrebi di-

S radionice “Mala škola robotike”

DRUŠTVO PEDAGOGA tehni ke kulture

Mala škola robotike ljem Me imurja, pa nam je bilo nezamislivo da sada izostane pomo jednoj doma oj obitelji. im smo uli za tragediju obitelji Strahija, odlu ili smo se angažirati i u initi najviše što možemo, kazala je #asminka Hranjec, predsjednica “Sunca”.

Na pozornici dupkom ispunjenog Doma kulture tijekom dvosatnog programa redali su se mnogi izvo a i. Me u njima vica Kolmar, Danijel Kolak, Željko Pokupec - Šero, mažoretkinje Gori an, HK"D Gori an, Ana Marija Grkavac, Doris Malovi , Dje ji vrti “ užica” Gori an, Gabrijela Hrženjak, Maja Miri , Ma-

rijan #urini , Vladimir Košir - Tonka, oman, Franjo Mesari - Frenki i #elena Žnjidari .

Posebnu pozornost publike dobila je #asminka Pomper sa svojom skupinom trbušnih plesa ica “Pustinjske kraljice”. Ve po tradiciji, i ovaj program humanitarne priredbe vodio je elokventan Dubravko Balent.

Mnoge su emocije iskazane na ovom doga aju. Svojim sumještanima na pruženoj podršci i pomo i u ime svoje obitelji zahvalio je Vlado Strahija. Njemu je uru eno 9.240 kuna prikupljenih dobrovoljnih prilo-

ga onih koji su došli na priredbu te još 140 eura.

- ahvaljujem svima koji su pomogli, kao i onima koji su nas podržali u organizaciji ovog doga aja. Posebice p ini Gori an, župi Gori an, Domu za starije Gudlin iz Gori ana, ugostiteljskom objektu Vahta Donji Kraljevec, tvrtki Tehnix, cvje arnicama Kamelija i Poto nica, pekarnici Šercer, te Štefaniji Horvat i lanicama “Sunca”, naglasila je na kraju priredbe predsjednica “Sunca” #asminka Hranjec.

(D.Mihoci)

Društvo pedagoga tehni ke kulture Me imurske županije (DPTKMŽ) provodi radionicu pod nazivom “Mala škola robotike” za u enike 5. i 6. razreda. adionica je zapo ela u studenom prošle godine i traje do ožujka ove godine, a održava se svake druge subote od 8 do 13 sati u prostorijama Društva. " radionicu je uklju eno pedeset u enika iz osnovnih škola Me imurja. " enici stje u znanja i vještine koje obuhva aju upoznavanje s osnovama robotike, sastavljanje osnovnih i složenijih

modela robota, spajanje su elja na ra unalo i upravljanje robotima te njihovo programiranje.

Ponu ena znanja i vještine programski nadmašuju sadržaje koji se obra uju novim HN S-ovim nastavnim planom, a u enicima mogu poslužiti kod odabira budu eg zanimanja.

Projekt je poslan na natje aj i dobivena su inancijska sredstva u iznosu od 50 tisu a kuna. Voditelji su radionice Marina strugnjaj i Kristijan v ari , dok je autorica projekta Katica Mikulaj v ari .

(A.Fuš)

KROZ ME I URJE

12 GRADSKA KNJIŽNICA Mursko Srediť e

Besplatna lanarina za prvih deset novih lanova Gradska knjiĹžnica i itaonica Mursko SrediĹĄ e 27. sije nja 1999. godine sluĹžbeno je registrirana kao samostalna javna ustanova. Nakon proglaĹĄenja Murskog SrediĹĄ a gradom, logi ki je slijed bio i osnivanje gradske kulturne ustanove - knjiĹžnice.

Pod tadaĹĄnjom ravnateljskom palicom knjiĹžni arke Barbare Novak, knjiĹžnica je, unato skromnim uvjetima rada, uz osnovnu djelatnost bila i centar druĹĄtveno - kulturnog Ĺživota zajednice. Do 2005. godine u zajedni kim prostorijama uz gradsku (ili narodnu) knjiĹžnicu djelovala je i ĹĄkolska knjiĹžnica te mnogim mladim ljudima otvarala vrata znanju i djelima ljudske maĹĄte. Krajem 2005. knjiĹžni ond ĹĄkolske knjiĹžnice premjeĹĄten je u zgradu Ĺ Mursko SrediĹĄ e.

KnjiĹžnicu danas vodi Leona #ug, mlada i poduzetna osoba koja je, kao i Barbara Novak, rodom iz Peklenice. Njezinim su radom zadovoljni korisnici usluga, kao i Gradsko poglavarstvo koje je vlasnik prostorija i dijela gra e u knjiĹžnici, koja povodom jubileja ini osvrt na njezino ju er i govori o danas i sutra.

- Temelji danaĹĄnje Gradske knjiĹžnice i itaonice Mursko SrediĹĄ e, kao i niza itaonica i knjiĹžnica u Me imurju, postavljeni su na poticaj dr. vana Novaka, nacionalnog osloboditelja i preporoditelja Me imurja koji je 1919. osnovao Prosvjetno druĹĄtvo za Me imurje. snovni cilj DruĹĄtva bio je unaprje ivanje prosvjete, kulture i umjetnosti. Pod geslom ‘ snivajmo pu ke itaonice’, u Me imurju su nikle 32 itaonice opskrbljene listovima i asopisima, a me u njima i itaonica u Murskom SrediĹĄ u.

Narodna knjiĹžnica i itaonica

KnjiĹžni arka Leona Jug u Murskom SrediĹĄ u osnovana je 1958. godine. d 1984. godine knjiĹžnica je djelovala kao ogranak KnjiĹžnice i itaonice akovec pod nazivom Podru na knjiĹžnica i itaonica Mursko SrediĹĄ e. d 1984. do 2005. godine u sklopu knjiĹžnice djelovala je i ĹĄkolska knjiĹžnica Ĺ Mursko SrediĹĄ e. " prosincu 2005. godine cjelokupan ond Gradske knjiĹžnice i itaonice Mursko SrediĹĄ e premjeĹĄten je s prvog kata u novoure eno i opremljeno prizemlje zgrade Gradske uprave. Danas knjiĹžnica posjeduje ond od 19.849 knjiga , a u lanjeno je 313 lanova. Najstarija lanica ima 81 godinu, a najmla i lan tek nekoliko mjeseci.

Povodom desete obljetnice Gradska knjiĹžnica organizira niz iznena enja za svoje lanove.

Najvjernijim lanovima koji su u knjiĹžnicu bili u lanjeni svih deset godina poklonit e se knjige, a svaki lan dobit e obljetni ki bookmarker i prigodno dizajniran bedĹž.

Prvih deset novih lanova koji se 27. sije nja upute u knjiĹžnicu dobit e besplatnu lanarinu. Povodom jubileja pokrenut e se i izrada web stranica knjiĹžnice, rekla je Leona #ug. (S. Mesari )

TURISTI KA ZAJEDNICA Grada Mursko SrediĹĄ e

Zlatko Bek kandidat za predsjednika

TURISTI KA ZAJEDNICA Grada akovca

JoĹĄ bolje manifestacije usprkos najavljenoj krizi Nakon nekoliko godina prepucavanja i nestabilnosti u Turisti kom uredu Grada akovca, krajem travnja proĹĄle godine na elo je, na razdoblje od etiri godine, sjela VaraĹždinka vana Maltar koja je brzo uspjela poloviti sve konce i do kraja godine organizirati nekoliko uspjeĹĄnih mani estacija, a akovec je osvojio i laskavu titulu najure enijeg grada kontinentalne Hrvatske.

- "sprkos po etnim financijskim i kadrovskim problemima, proĹĄlu bih godinu ocijenila dosta uspjeĹĄnom. za nas su etiri uspjeĹĄno odra ene mani estacije. Po evĹĄi od same proslave Dana Grada, zatim Ljeto u Gradu rinskih ili Porcijunkulovo, do Adventa i Nove godine. Mani estacije uvijek mjerimo i po kvaliteti samih programa, ali isto tako po broju posje enosti jer su upravo posjetitelji glavni kriti ari koji nam sa svojim dolascima ukazuju povjerenje, a time i daju na znanje je li neka mani estacija dobro odra ena ili ne. Samo Ljeto ocijenjeno je kao najposje enije do sad. Nova godina tako er nije puno zaostajala.

Glavno je da su ljudi prepoznali kvalitetu programa, odazvali se i dobro zabavili, kazala je vana Maltar.

ove godine, unato najavljenim financijskim i gospodarskim krizama, za koje se nadaju da ih ne e omesti, sve mani estacije u organizaciji Turisti ke zajednice Grada akovca idu dalje te e se nastojati da one budu joĹĄ bolje. - Kre emo u istom ritmu. Naravno, sa svim naĹĄim mani estacijama i programima uvijek treba i i korak dalje, uvijek neĹĄto novo, uvijek neĹĄto ja e, sve to u skladu s naĹĄim Ĺželjama i financijskim mogu nostima. Bez obzira na sve, mislimo krenuti dalje u nove pobjede i nadamo se da nas niĹĄta ne e omesti.

Prva od njih je tradicionalni FaĹĄnik koji ove godine u velja i pada neĹĄto kasnije nego proĹĄle godine. - S obzirom na to da se FaĹĄnik tradicionalno godinama organizira, datumima i rasporedom nastojali smo se drĹžati ve zadanih okvira, tako da Dje ji aĹĄnik planiramo u subotu 21. velja e, 22. velja e u nedjelju Tradicionalni aĹĄnik. Krenuli su pozivi prema svim naĹĄim zainteresiranim udrugama i skupinama, ĹĄto dje jim, ĹĄto odraslim, tako da su trenutno prijave u tijeku, obavijestila je direktorica T G -a.

S pripremama smo ve krenuli, nakon toga kre e sama realizacija i organizacija FaĹĄnika, a na nama je da se strpimo joĹĄ nekih mjesec dana do karnevalskog ludila. (mn)

Ivana Maltar obavijestila nas je da su pripreme za FaĹĄnik ve po ele

SREDIĹ ANSKA TVRTKA “ANTEAâ€? ne moĹže do svog novca

Grad im 15 godina duguje 28 tisu a kuna • U ono vrijeme je obitelj Zadravec Mjesnoj zajednici Mursko Srediť e za komunalno ure enje gra evinskog zemljiťta uplatila 27,681.600 hrvatskih dinara, ťto je danas iznos od oko 28 tisu a kuna, bez kamata

Kandidat za predsjednika T -a latko Bek ve je predsjednik Teniskog kluba i a ting kluba Mursko SrediĹĄ e. lan je Gradskog poglavarstva zaduĹžen za kulturu i udruge Nakon niza problema s Turisti kom zajednicom te na kraju podnesenom ostavkom predsjednice Mihaele Trajber Ban, ime je Turisti ka zajednica prakti ki prestala unkcionirati, Gradsko poglavarstvo Mursko SrediĹĄ e krenulo je u njezinu obnovu.

Gradona elnik #osip Dobrani povukao je konkretne poteze, predloĹžio nove ljude i dobio podrĹĄku poglavara da se odrĹži izvanredna izborna skupĹĄtina i na njoj izaberu elni ljudi, iji je zadatak Mursko SrediĹĄ e predstaviti kao turisti ki poĹželjnu destinaciju. a predsjednika Turisti ke zajednice gradona elnik i poglavari predlaĹžu latka Beka, po mnogo emu najradiĹĄnijeg lana Poglavarstva i priznatog i dobrog poduzetnika. " Nadzorni odbor predlaĹže se Vjeran Balent iz Murskog SrediĹĄ a, tako er poduzetnik i tenisa . a lanove Turisti kog vije a od strane Gradskog poglavarstva predloĹženi su Milena Petkovi , nekadaĹĄnja srediĹĄ anska grado-

27. sije nja 2009.

Zlatko Bek zauzima 3. predsjedni ko mjesto na elnica, aktualna predsjednica DruĹĄtva Ĺžena, pjesnikinja i slikarica, i Mirjana Ĺ oĹĄtari aktivna lanica DruĹĄtva Ĺžena. latko Bek ve obnaĹĄa duĹžnosti predsjednika TK-a Mursko SrediĹĄ e i a ting kluba Mursko SrediĹĄ e i najzasluĹžniji je ĹĄto su rijeĹĄena dugovanja Turisti ke zajednice, te ona u novo razdoblje kre e bez dugova. Pravo predlaganja za predsjednika imaju i drugi, no malo je vjerojatno da bi se to dogodilo. zvanredna izborna skupĹĄtina T a Grada Mursko SrediĹĄ e trebala bi se odrĹžati 31. sije nja u Pansionu lonka u 16 sati. (S. Mesari )

Sat i pol se na proĹĄloj sjednici Gradskog poglavarstva Mursko SrediĹĄ e vodila bitka izme u poglavara i predstavnika tvrtke “Anteaâ€? d.o.o.

Mursko SrediĹĄ e. Na kraju nitko nije bio prezadovoljan ishodom i sigurno je da e se o ovom predmetu joĹĄ pisati, govoriti, raspravljati, a moĹžda e kona nu rije morati izre i sud. emu je rije ?

Tvrtka “Anteaâ€? u vlasniĹĄtvu je bra e #urja i Stjepana adravca (iz

gore spomenute obitelj adravec), koja na svojoj parceli uz obalu rijeke Mure na Trgu bra e adi a Ĺželi izgraditi poslovnu zgradu u koju bi se smjestila trgovina Konzuma. Na ime komunalnog doprinosa tvrtka Gradu treba platiti 121.759 kuna.

Taj iznos “Anteaâ€? Ĺželi platiti takozvanim prebijanjem, odnosno predlaĹže da Grad Mursko SrediĹĄ e, kao pravni sljedbenik Mjesne zajednice i op ine Mursko SrediĹĄ e, svoje dugovanje prema obitelji adravec namiri od dugovanja i kamata. Bilo je nadmudrivanja i prijedloga, ali svi su ostali na svojim pozicijama. Prema rije ima #urja adravca i $velin #ambroĹĄi , lanova "prave “Anteeâ€?, oni su do sada, a samo zbog toga ĹĄto im nije onemogu ena izgradnja, pretrpjeli oko 160 tisu a kuna, ĹĄto je sasvim dovoljno za pla anje komunalnog doprinosa.

Samo protiv Zadravcovih ili i Konzuma Nada Žilavec inzistira na visini i nazivu kamate, zatezna ili zakonska

- stina je da je Grad 15 godina koristio vaĹĄ novac i sada Ĺželimo to

Juraj Zadravec i Evelin JambroĹĄi nezadovoljni su odnosom Grada prema njihovoj tvrtki raĹĄ istiti, premda ovaj sastav gradske vlasti u tome nije sudjelovao.

PredlaĹžem da vi platite pedeset posto komunalnog doprinosa, a potom da ostalo rijeĹĄimo prebijanjem, nakon ĹĄto se utvrdi to an iznos duga, odnosno kamata, rekao je gradona elnik #osip Dobrani .

To je poprili no uzrujalo adravca i #ambroĹĄi , te je adravec vrlo emocionalno rekao kako su i prije na vlasti bili lanovi sadaĹĄnje koalicije (HSLS) i komunisti, koji su po njemu zapravo krivci ĹĄto se 1993. godine nije uredilo njihovo gra evinsko zemljiĹĄte.

- Kako vas nije sramota. Petnaest godina koristite naĹĄ novac i sada, umjesto da se kao ljudi dogovorimo, vi filozofirate. ito ste protiv samo zato ĹĄto su u pitanju adravcovi, podviknuo je adravec. dok je pro elnik gor DvanajĹĄ ak zajedno s tajnikom Miljenkom Ĺ te ani em iznaĹĄao model po kojem

bi se obavilo pla anje komunalnog doprinosa, zapelo je oko kamata.

Naime, poglavarica Nada Ĺ˝ilavec smatra kako iz ugovora o na inu i visini snoĹĄenja dijela troĹĄkova izgradnje komunalnih objekata iz 1993. godine u lanku 5, koji je u ime Mjesne zajednice potpisao Marijan Barat, nije jasno precizirana visina zakonske kamate te od kada se ona obra unava, jer su adravcovi 1996. godine zatraĹžili povrat upla enog iznosa za komunalnu naknadu. Ĺ˝ilavec je kod glasovanja bila suzdrĹžana, zapravo, kako je rekla, bila je protiv. Na kraju je prona eno solomonsko rjeĹĄenje kako bi “Anteaâ€? mogla krenuti u postupak isho enja gra evinske dozvole. Kad su adravec i #ambroĹĄi otiĹĄli, me u poglavarima se govorilo kako e na kraju gordijski vor morati prerezati sud. li pak adravec pokuĹĄava vjeĹĄto predriblati poglavare, a oni se ne daju. (S. Mesari )

K M

27. sije nja 2009.

13

BRA NI PAR BAKSA Ĺživi u teĹĄkim uvjetima u gradskom stanu u akovcu

Vlaga nam uniĹĄtava namjeĹĄtaj, odje u i zidove, ali i naruĹĄava zdravlje Bra ni par Ivan i Marija Baksa, stanari ulice A. G. MatoĹĄa 8/1 u akovcu, ne mogu viĹĄe podnijeti uvjete u kojima Ĺžive. KiĹĄni i snjeĹžni dani za njih predstavljaju veliki problem zbog vlage koju donose.

Naime, njihov stan, koji su dobili od Grada akovca u najam, loĹĄe je izoliran, a u dvoriĹĄte se slijevaju oborine, ĹĄto pospjeĹĄuje vlagu u njihovom domu. Osim vlaĹžnih i uniĹĄtenih zidova, namjeĹĄtaja, pa ak i odje e, najviĹĄe ih zabrinjava njihovo ionako ve naruĹĄeno zdravlje. Stan pun vlage i gljivica ne moĹže se nazvati prikladnim mjestom za odmor 58-godiĹĄnjoj Mariji Baksa koja se nedavno vratila s operacije raka dojke.

- Ovdje bi se i zdrav ovjek razbolio, a kamoli bolestan, kazao nam je 60- godiĹĄnji Ivan koji je 30 godina radio u GK Me imurju i trenutno je nezaposlen. - PokuĹĄavam zaraditi neke novce gdje god mogu. â€˜Ĺ tiham’, cijepam drva i radim sli ne poslove, dodao je.

NepodnoĹĄljivi uvjeti njihov ionako teĹžak Ĺživot ine joĹĄ teĹžim.

S 1.200 kuna naknade za nezaposlenost, ovaj bra ni par pokuĹĄava preĹživjeti mjesec. I dok se u njihovoj ku i ĹĄtedi na svemu, plin je taj koji im zadaje najviĹĄe muke.

Naime, zbog loĹĄe izolacije stan nikako ne mogu zagrijati, a plin se troĹĄi, moglo bi se re i, uzalud, ĹĄto stvara velike troĹĄkove.

Predsjednik ŽiŞek (u sredini) podnosi izvjeť e o aktivnostima ogranka

UHVDR OP INE Ĺ TRIGOVA upozorava na marginalizaciju branitelja

NaĹĄa borba nije zavrĹĄila

Ivan Baksa pokazao nam je svoje dvoriĹĄte u koje se slijevaju oborine - Stvarno viĹĄe ne znamo ĹĄto u initi. Osim ĹĄto nam je uniĹĄten namjeĹĄtaj, brine nas i odje a puna gljivica koje su se ovdje nastanile zbog vlage. Zimske jakne, suknje, koĹĄulje, sve je uniĹĄteno. Kako sad u takvom kaputu moĹžemo oti i u grad neĹĄto obaviti. Me utim, najviĹĄe smo od svega zabrinuti za svoje zdravlje.

Grijemo i grijemo i nikako da se ovaj naĹĄ stan zagrije i da se zidovi osuĹĄe

Gljivice su uniĹĄtile i odje u bra nog para Baksa

Velik problem bra nom paru Baksa zadaje i nasip kod ulaza u novootvoren Dnevni centar za osobe s mentalnom retardacijom

do kraja. Vlaga je svugdje, u kuhinji, spava oj sobi i kupaonici. Ovo je postalo jednostavno nepodnoĹĄljivo, poĹžalio nam se bra ni par Baksa koji je prije dva mjeseca pokre io svoj stan, ali uzalud jer je vlaga ve ponovno uniĹĄtila zidove.

Bez pomo i sina i k eri ne bi preĹživjeli Bez sina i k eri bra ni par Baksa ne zna kako bi preĹživio. - Neizmjerno smo zahvalni svojoj djeci bez kojih ne bi mogli u ovim teĹĄkim trenucima. Uska u nam koliko je to u njihovim mogu nostima, dodali su.

I dok im je k i nedavno kupila novi tapison koji je ve od vlage uniĹĄten, iako su ispod postavili najlon, sin bi htio kupiti novi ormar.

- Rekao sam sinu neka ne kupuje novi namjeĹĄtaj jer vlaga sve uniĹĄti.

Trenutno bi to bilo bacanje novca, kaĹže Ivan. Zbog vlage koja im stvara problem drveni prozori i vrata tako er su dotrajali i truli.

S obzirom na to da je Ivan po struci gra evinar, pristao je ovaj problem rijeĹĄiti sam, uz uvjet da mu oko financija, odnosno nabave materijala pomogne Grad akovec.

- Najbitnije je da se vlaga ukloni, ali ja ne mogu sve sam, stoga bi mi trebala pomo Grada. Iako sam ve dosta toga sam u inio, o ito to nije dovoljno da se rijeĹĄi ovaj problem. Ja sam radio nekakvu ra unicu po kojoj bi za materijal za dobru izolaciju bilo potrebno izdvojiti 500 kuna po kvadratnom metru. Velik problem zadaje nam i nasip kod ulaza u novootvoren Dnevni centar za osobe s mentalnom retardacijom jer se zbog tog nasipa kod kiĹĄnih dana voda slijeva direktno nama pred ulaz, ĹĄto pospjeĹĄuje vlagu. Tako er predstavlja problem as altirani kolni prilaz Dnevnom centru za koji je bilo re eno da e biti uĹži. Zbog toga sada ne postoji prilaz naĹĄoj ku i autom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom. Ako slu ajno mojoj Ĺženi pozli, hitna ne moĹže direktno do naĹĄe ku e, dodao je Ivan Baksa, koji je nadleĹžne iz Grada obavijestio i pozvao u izvidnicu.

Problem vlage uskoro e biti rijeĹĄen Nakon nekoliko pokuĹĄaja kontaktiranja nadleĹžnih ljudi za ovaj problem, uspjeli smo dobiti Zdravka JanuĹĄi a iz Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo koji nam je kazao da je upoznat s problemom vlage u stanu bra nog para Baksa te da e se uskoro, kroz nekoliko dana, taj problem rijeĹĄiti. - Problem vlage bit e uskoro rijeĹĄen. Sanirat e se kroviĹĄte i zidovi zaĹĄtititi od vlage smjesom za hidroizolaciju, rekao nam je JanuĹĄi .

Me utim, ĹĄto se ti e nasipa i duĹžine as altiranoga kolnog prilaza ulazu Dnevnog centra, uputio nas je na Antuna Gjerapi a, pro elnik Gradskoga upravnog odjela za komunalno gospodarstvo.

- S obzirom na to da u Dnevni centar dolaze osobe u kolicima i invalidi, potreban je bio ĹĄiri kolni prilaz kako bi se kombijem moglo do i do ulaza, kazao je. Dodao je da se nasip nalazi 20 metara od ulaza u stan obitelji Baksa, ĹĄto je prevelika udaljenost da bi voda, koja se u kiĹĄne dane s njega slijeva, utjecala na vlagu u stanu bra nog para. (H. Ze ar, oto: Vrzan)

Svoj redovni godiťnji sabor u Svetom Urbanu odrŞao je Ogranak hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata op ine ťtrigova. U izvjeť u o radu, koje je podnio predsjednik Zlatan ŽiŞek, naglaťeno je kako je ťtrigovski ogranak kona no poprimio obiljeŞja kakva su se Şeljela prilikom njegovog osnivanja. ŽiŞek se osvrnuo i na poloŞaj branitelja u druťtvu, ustvrdivťi kako ih se stalno svrstava na margine druťtva, ignorira, pa ak i ismijava. Zbog takvog odnosa prema njima mnogi branitelji, osobito veterani, ostaju po strani i osje aju se da je sramota ťto su bili branitelji.

- Toga ima i na ovim naťim prostorima, naro ito od ljudi koji nisu nigdje sudjelovali kada je u pitanju obrana domovine, ili pak su sudjelovali ali nisu od toga izvukli materijalnu korist. Prema tome, naťa borba nije zavrťila. Sada se moramo boriti za ast i obraz veterana Domovinskog rata. Moramo se distancirati i osuditi one koji blate ast i poťtenje hrvatskih branitelja i generala, te dati bezrezervnu podrťku onima koji je zasluŞuju, naglasio je predsjednik Zlatan ŽiŞek.

Op ina dala tisu u kuna za dvije godine - Ignorantski se prema braniteljima ponaĹĄa i Op ina Ĺ trigova, koja je u dvije godine ogranku dala samo tisu u kuna pomo i.

No, s druge strane, iz dana u dan

biljeŞimo sve bolju suradnju i dobivamo podrťku Osnovne ťkole Štrigova. Kada je u pitanju ťkola, to nije ťkolstvo, moramo re i kako se u ťkolama premalo u i i govori o Domovinskom ratu. Na tom podru ju tako er treba poraditi, jer istina se mora znati, rekao je ŽiŞek, dodaju i kako ME IMURSKE NOVINE gotovo jedine vrlo korektno prate doga anja ťtrigovskih veterana i dragovoljaca Domovinskog rata.

Za podrĹĄku i pomo ogranku zahvaljeno je Ĺžupniku monsinjoru Leonardu LogoĹžaru, Ĺžupnom pjeva kom zboru, Lova kom druĹĄtvu Fazan Ĺ trigova, pjeva ima Mateju Ĺ avni aru i Manuelu Lesaru, Turisti koj zajednici, Osnovnoj ĹĄkoli Ĺ trigova, kao i Podru noj ĹĄkoli Stanetinec. Na saboru su podijeljene spomenice Domovinskog rata, onima koji ih zbog objektivnih razloga do sada nisu primili.

Ogranak Ĺ trigova broji 93 lana, premda ih u evidenciji branitelja ima 260, ali svi nisu u lanjeni, te e se ove godine puno raditi na sre ivanju lanstva. U srediĹĄnjicu ogranka umjesto Slavka Radovi a izabran je DuĹĄan Lamot.

Gosti Sabora bili su DraĹžen Tkalec iz Ĺžupanijskoga braniteljskog saveza, Dragutin Pinari iz UHVDR-a Me imurske Ĺžupanije i UHDVDR-a Sveti Martin na Muri, Josip Mikec iz TZ-a op ine Ĺ trigova, te lovci i prijatelji, kao i sponzori ogranka.

(Stjepan Mesari )

Spomenica Martinu Jakopi u, poznatom obrtniku i vinogradaru

Na zidovima su se, osim ĹĄto su puni vlage, nastanile i gljivice

Hrvatski branitelji pozorno sluĹĄaju izvjeĹĄ e i opaske

KR Z ME I URJE

14

27. sije nja 2009.

NEKI SREDNJOĹ KOLCI trebali bi na vlak

Me imurska Ĺžupanija ipak osigurava nastavak prijevoza autobusom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ĹĄporta donijelo je 8. sije nja ove godine novu odluku o kriterijima i na inu financiranja troĹĄkova prijevoza redovitih u enika prvih i drugih razreda srednjih ĹĄkola u razdoblju od sije nja do kolovoza ove godine.

Odlukom se odre uje da drĹžava viĹĄe ne e financirati prijevoz u enika prvih i drugih razreda autobusom, i to na onim relacijama na kojima u enik istovremeno ima mogu nost koriĹĄtenja vlaka i autobusa. Odnosno, ukoliko u enik i usprkos mogu nosti koriĹĄtenja prijevoza vlakom Ĺželi koristiti prijevoz

autobusom, u tom bi slu aju, prema odluci Ministarstva, sam trebao snositi razliku troĹĄka prijevoza.

Budu i da je odluka Ministarstva donesena usred zimskih praznika te da su u enici po etkom ĹĄkolske godine mogli birati ho e li u ĹĄkolu putovati vlakom ili autobusom, Me imurska Ĺžupanija je odlu ila da e iz vlastitih prora unskih sredstava pokriti razliku izme u cijene Ĺželjezni ke i autobusne karte te time svim u enicima, koji su po etkom ĹĄkolske godine odabrali autobus, do lipnja ove godine omogu iti da i dalje putuju autobusom.

(BMO)

MURSKO SREDIĹ E u borbi s kriminalitetom

Oformljeno Vije e za prevenciju bog stalnog rasta kaznenih dijela i prekrĹĄaja, posebice op eg kriminaliteta, organiziranog, a u posljednje vrijeme i maloljetni kog kriminala, na inicijativu na elnika Policijske postaje Mursko SrediĹĄ e Branka Polanca Gradsko poglavarstvo Mursko SrediĹĄ e donijelo je odluku o ormiranju Vije a za prevenciju Grada Mursko SrediĹĄ e.

Vije e sa injava devet osoba iz grada, policije, Mjesnog odbora i medija.

To su gradona elnik #osip Dobrani , na elnik PP-a Mursko SrediĹĄe Branko Polanec, kontakt policajac vica Maltari , komunalni redar Dragan BelĹĄe, predstojnica C SS-a Garda Mursko SrediĹĄ e Alenka Bili , predstavnik OĹ Mursko SrediĹĄ e van Le ek, predstavnik nacionalnih manjina Branko OrĹĄuĹĄ, vije nik MO-a Sitnice Franjo Horvat i predstav-

nik medija Stjepan Mesari . Ovom odlukom, odnosno ormiranjem Vije a za prevenciju Grad Mursko SrediĹĄ e Ĺželi stvoriti preduvjete za primjerenije ponaĹĄanje gra ana, posebice mladeĹži.

Osnovna uloga vije a bit e pra enje stanja, prezentacija djelovanja putem broĹĄura i medija, te predlaganje konkretnih rjeĹĄenja za svaku uo enu negativnu pojavu i ponaĹĄanje odre enih struktura.

Vije e Ĺželi utjecati na gra ane kod kojih e biti zamije ena nezainteresiranost za probleme kojima nije direktno ugroĹžen njihov interes, a ti u se ĹĄire druĹĄtvene zajednice. " pojedine projekte, zavisno od utvr ene problematike, Vije e e uklju iti i druge stru ne osobe iz pojedinih podru ja djelovanja, a u cilju pronalaĹženja najkvalitetnijih rjeĹĄenja.

(S. Mesari )

SANDRA HERMAN govori o ruralnom turizmu Me imurja

Strategija ruralnog razvoja eka potvrdu - U Strategiji ruralnog razvoja Me imurske Ĺžupanije, koju je izradila REDEA, mnogo prostora zauzima ruralni turizam, grana gospodarstva koja ima velike mogu nosti Godina koja je zapo ela, prema rije ima ekonomista, planera, pa i samog hrvatskog premijera Sanadera, bit e po mnogo emu druga ija od prethodne, odnosno bit e, po Sanaderu, “vrijeme ozbiljnostiâ€?. Svjetska kriza i recesija ne e mimoi i Hrvatsku, a jedna od grana koja bi to najviĹĄe mogla osjetiti je turizam. op enito, klasi ni oblik turizma na koji smo u Hrvatskoj nau eni viĹĄe ne e mo i opstojati, osobito ne u njezinom kontinentalnom dijelu.

Kao novi i obe avaju i oblik javlja se ruralni turizam, za koji je osobito zainteresirana Me imurska Ĺžupanija. Ĺ to je po tom pitanju u injeno i ĹĄto se ini, govori Sandra Herman, predsjednica Turisti ke zajednice Me imurske Ĺžupanije.

- Me imurska Ĺžupanija i Turisti ka zajednica naru ile su izradu Strategije ruralnog razvoja Me imurske Ĺžupanije, u sklopu koje je obra en i ruralni turizam.

Materijal je gotov i eka razmatranje, a potom prihva anje od strane SkupĹĄtine Me imurske Ĺžupanije. " dokumentima jasno stoji kako je na temelju analiza postoje e turisti ko - ugostiteljske ponude turizma Me imurja, kao i stavova Ĺžupanijskih tijela o razvoju ruralnog turizma u Me imurju, potreban kvalitetan strateĹĄki pristup razvoju rural-

nog turizma u Ĺžupaniji, naglaĹĄava Herman, i kaĹže kako o ekuje da e strategija biti prihva ena, a potom i krenuti u realizaciju.

Dvije laste (ne) ine prolje e - Na elo odrĹživosti je vrlo vaĹžno i podrazumijeva uskla enost i izbalansiranost ekonomskih, sociokulturnih te ekoloĹĄkih aspekata turisti kog razvoja. sto se tako razvoj ruralnog turizma treba temeljiti na pretpostavkama koje su odraz globalnih sagledavanja i trendova u turizmu u Hrvatskoj i njezinom okruĹženju, kao i inilaca koji odre uju kretanja u okviru ruralnog prostora. Mi u Me imurju moĹžemo ruralni turizam zasnivati ili usmjeravati prema pove anju turisti ke potraĹžnje za kratkim boravcima, za ĹĄto postoje ve neke destinacije na Vinskoj cesti.

Ovog trenutka u Me imurju imamo samo dva mjesta gdje turisti mogu blagovati i preno iti. To su Selja ko obiteljsko gospodarstvo Turk u Vu etincu i Seoski turizam Gori anec u Svetom Martinu na Muri. Dvije laste, da se tako izrazim, ne ine prolje e i nije dobro o ekivati da ruralni turizam ostane na ovome. Sve skupa u Me imurju imamo 78 kreveta, ĹĄto je zaista malo u odnosu na interes koji pokazuju agencije i turisti, isti e Sandra Herman, uvjerena kako e strategija koju je izradila $D$A biti prihva ena i potom oĹživotvorena, za ĹĄto e biti

- Strategija je dobra podloga za razvoj ruralnog turizma, kaĹže Sandra Herman potreban novac iz ministarstava, a T Me imurske Ĺžupanije pomo i e da to bude ĹĄto jednostavnije i kvalitetnije.

Treba re i kako su me imurski vinogradari i vinari karika koja moĹže povezivati lanac zapo et pro-

izvodnjom mesa, mlje nih prera evina, kruha, te nastavljen vinarstvom, vo artvom i povr astvom, do stolova i kreveta u manjim selja kim ugostiteljsko - preno iĹĄnim objektima.

(Stjepan Mesari )

ŽUPANIJSKA LIGA PROTIV RAKA obiljeŞila Dan mimoza, posve en borbi protiv raka maternice

Cjepivom zaĹĄtitite djevojke od drugog naj eĹĄ eg raka u Ĺžena Ĺ˝upanijska liga protiv raka u suradnji s Hrvatskom ligom protiv raka i udrugom “ drav(k)aâ€? uklju ila se u obiljeĹžavanje Dana mimoza, posve enog borbi protiv raka maternice, edukaciji i ranom otkrivanju drugog naj eĹĄ eg raka u Ĺžena. Od te zlo udne bolesti godiĹĄnje u Hrvatskoj oboli oko 400, a umre 150 Ĺžena. Trenuta no s tom boleĹĄ u u nas Ĺživi 1.700 Ĺžena.

Bolest je mogu e u inkovito sprije iti, tvrde lije nici, odgovornim spolnim ponaĹĄanjem, cjepivom koje je uvedeno proĹĄle godine u Hrvatskoj te redovitim papa-testom.

- Želimo poru iti Şenama neka redovito odlaze na preventivne preglede. sto tako majkama Şelimo poru iti da zaťtite svoje k eri od raka vrata maternice, ali i drugih bolesti uzrokovanih HPV-om. Naime, 3 od 4 nove HPV in ekcije doga aju se u mladih Şena u dobi od 15 do 24 godine starosti i to u prve dvije - tri godine spolne aktivnosti.

Opaka bolest kao ťto je rak vrata maternice moŞe se sprije iti cijepljenjem protiv HPV virusa. Najavljeno je da e na razini drŞave biti proveden nacionalni program poput onoga vezanog uz rak dojke, no za sada joť to ne unkcionira ovdje u Me imurju, kazao je dr. med. Hussein Saghir, predsjednik Županijske lige protiv raka.

Pod vurom na Trgu epublike u akovcu volonterke Županijske lige protiv raka u subotu prije podne dijelile su prigodne broťure iz kojih je mogu e saznati ťto Şena moŞe poduzeti i kako zaťtititi sebe i svoju k er od ove opake bolesti.

OdrĹžana je i prezentacija videospota koji tako er govori o ovoj bolesti te propagira cijepljenje djevojaka.

- Mi smo audio ina icu ovog spota poslali svim me imurskim radiopostajama mole i ih da ga emitiraju. Osobno joĹĄ nisam primijetio da je netko od njih udovoljio naĹĄoj molbi, no pozivam ih da se ne ogluĹĄe naĹĄem pozivu koji je od izuzetnog zna aja za Ĺžene.

Ovom prilikom zahvaljujem onima kod kojih smo naiĹĄli na razumijevanje za medijsko pra enje, naglaĹĄava dr. med. Saghir. Ĺ˝upanijska liga protiv raka na Trgu je prodavala mimoze, a sav prihod bit e namijenjen edukaciji Ĺžena kako bi se zaĹĄtitile od raka maternice. " ime “ ajednice Ĺžena HD -a Katarina rinskiâ€? njena predsjednica Nada Vugrinec predala je predsjedniku Ĺ˝upanijske lige protiv raka donaciju u iznosu od 2 tisu e kuna. taj novac bit e upotrijebljen u svrhu edukacije i prevencije drugog naj eĹĄ eg raka u Ĺžena.

(D.Mihoci)

KRO ME I RJE

27. sije nja 2009.

ZE JA KUGA prijetnja ljudima i divlja i

NASTAVLJA SE BORBA s bijesnim Ĺživotinjama

Nema panike, no tularemija nije ĹĄala JoĹĄ uvijek iz Zagreba nisu stigli nalazi ubijenog zeca, no sumnje da je rije o Tularemiji su realne.

ProĹĄli tjedan u okolici akovca ubijen je divlji zec, kojeg je lovac poklonio svojemu prijatelju. vaj je zeca pripremio za jelo i, nakon ĹĄto je konzumirao odre enu koli inu, nije se osje ao dobro te je potraĹžio lije ni ku pomo . Lije nik je posumnjao da se ovjek zarazio Tularemiom, me u narodom poznatije kao “ze ja gripaâ€?. svemu je izvijeĹĄten dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, viĹĄi Ĺžupanijski veterinarski inspektor, koji je naloĹžio slanje ostataka mesa divljeg zeca na Veterinarski institut u Zagreb. ovjek koji je meso pojeo nije u Ĺživotnoj opasnosti, a ni pas koji je zeca donio nije zaraĹžen.

- Bolesni ze evi mogu se uhvatiti rukama, ĹĄto ukazuje na bolest, kaĹže Mladen Lackovi

Do zaklju enja ovog broja naĹĄih novina nalaz iz Zagreba nije stigao, tako da se za sada moĹže govoriti tek o jedinom slu aju tularemije u Me imurskoj Ĺžupanije. Ĺ to je tularemija, te kakvo je stanje u me imurskim loviĹĄtima, rekao nam je Mladen Lackovi , tajnik Lova kog saveza Me imurske Ĺžupanije i vrsni poznavatelj divlja i te njihovih bolesti.

Pitomi divlji zec je opasan - Za sada nema novih slu ajeva, odnosno nitko od lovaca ni gra ana nije prijavio sumnjivo ponaĹĄanje divljih ze eva, a ni kuni a. Dakle, panike nema, no oprez je potreban, kaĹže Lackovi , te nastavlja.

Do sada je u Me imurju tularemija zabiljeĹžena u dva ili tri slu aja, i to davno. na se prenosi dodirivanjem i gla enjem zeca te udisajem zraka. d tularemije obole i ljudi i lova ki psi.

Ako netko od ljudi primijeti sumnjivo ponaĹĄanje divljeg zeca, odnosno vidi kako on postaje pitom i dolazi u blizinu ku a, treba to prijaviti najbliĹžem lova kom druĹĄtvu ili savezu. Pitomi divlji zec je velika

15

Tularemija se sa zeca prenosi na psa, a moĹže i na ovjeka - S obzirom na to da je rije o prenosivoj bolesti, potrebno je suzbijati glodavce te provoditi poja ani odstrel ze eva pri pojavi tularemije, pojaĹĄnjava Lackovi , te naglaĹĄava.

- im se divlji zec pribliĹži ovje irevi i zatvaranje ku ili se dade uloviti, znak je to prisutnosti tularemije, te slu aj treba limfnih vorova hitno prijaviti.

- Tularemija se kod ljudi maMilan Ĺ˝idov iz LD-a “Fazanâ€? Ĺ trini estira poput gripe. sto tako na gova sje a se kako su pred dvadeserukama se moĹže pojaviti ir ili priĹĄt, tak godina lovci iz bolnice dobili ama potom dolazi do zatvaranja limpulice u koje su usisavali krv ubijene nih vorova. dmah treba potradivlja i i to slali na analizu kako bi se Ĺžiti lije nika, jer ako se to ne u ini utvrdilo zdravstveno stanje divlja i, moĹže do i do teĹĄkih posljedica, pa odnosno vidjelo postoje li znakovi i smrti. oboljenja ze eva od tularemije.

Ljudi se lije e streptocinom, dok Židov se ne sje a da bi netko se divlja ne moŞe terapirati, a isto obolio od ove bolesti, ali poziva na o tako ni doma e Şivotinje jer se radi prez.

(S. Mesari ) o vrlo in ektivnoj zoonozi.

opasnost i pokazatelj da on moĹže imati tularemiju, upozorava Lackovi , naglaĹĄavaju i kako se u svim me imurskim loviĹĄtima provodi monitoring.

Eutanazirano dvadeset lisica Mjesec dana se veterinari i tehni ari akove kog Bioinstituta bore s bjesno om pasa i ma aka. sim ĹĄto pse i ma ke cijepe, obavljaju i eutanaziju necijepljenih Ĺživotinja.

Veterinar Sandro Korent kaĹže da se eutanazija pasa i ma aka sada obavlja sporedno, dakle, ne intenzitetom kao u po etku kada je bjesno a registrirana u Vukanovcu.

- Uglavnom se usmr uju starije Ĺživotinje koje dugo nisu ili uop e nisu bile cijepljene protiv

bjesno e. Usmr eno je blizu stotinu ma aka te dvadesetak pasa, kaĹže Korent, te iznosi zanimljiv ali upozoravaju i podatak.

- d po etka akcije ubijeno je dvadeset lisica, koje su poslane na Veterinarski institut u Zagrebu.

Za sada imamo nalaze da su etiri pozitivne na bjesno u, napominje Korent, dodaju i kako su 70 posto lisica ubili lovci, a ostatak ljudi sami. Neke doslovce motikom ili drugim predmetom, ĹĄto pokazuje koliko su se lisice pribliĹžile dvoriĹĄtima. (S. Mesari )

Pove ati odstrjel lisica Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja BoĹžidar Pankreti izdao je naredbu o pove anom odstrjelu lisica zbog suzbijanja i iskorjenjivanja bjesno e.

Ministarstvo e ispla ivati naknadu za svaku odstrijeljenu i dostavljenu lisicu u ovlaĹĄteni laboratorij u iznosu od 80 kuna.

Pola iznosa dobiva lovac, a polo-

vicu veterinarska organizacija koja lisicu dostavlja u laboratorij. U Me imurskoj Ĺžupaniji pove an odstrjel nare uje se lova kim druĹĄtvima Srnjak Macinec, Ĺ ljuka Gornji Mihaljevec, Tr ka Sveti Martin na Muri, Zec Mursko SrediĹĄ e, Fazan Ĺ trigova, Zec Mursko SrediĹĄ e, Srnda Selnica i Zec akovec. (sm)

TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Ĺ trigova

Preko Robadja i Ĺ trigov aka do Ĺ trigove

- Rajko naĹĄ dragi, daj ga zalij ...

Po prvi put je Turisti ka zajednica op ine Ĺ trigova ove godine organizirala pjeĹĄa enje u povodu Vincekovog.

U nedjelju je pedesetak ljudi, predvo enih #osipom Mikecom, krenulo iz srediĹĄta Ĺ trigove prema obadju, najviĹĄem me imurskom vrhu, te dalje do Vinske hiĹže Cmre njak gdje je obavljen obred rezanja i ĹĄkropljenja trsova. Taj astan i lijep posao obavio

je doma in ajko Cmre njak, a predsjednik op inske Turisti ke zajednice #osip Mikec rekao je par rije i o rozgvama koje e se spremiti u posudu s vodom i na Cvjetnicu u presmecu odnijeti u crkvu. krijepljeni Cmre njakovim vinima, kolona je krenula prema vrhu Ĺ trigov ak i dalje prema Ĺ trigovi. Bilo je prvi put, ali dobro i lijepo.

(S. Mesari )

UDRUZI “DUGA� iz Preloga

MladeĹž HDZ-a donirala 1.500 kuna MladeĹž HDZ-a Grada Preloga donirala je preloĹĄkoj Udruzi osoba s mentalnom retardacijom “Dugaâ€?

1.500 kuna.

Donaciju je na proĹĄlotjednom druĹženju lanova “Dugeâ€? njenoj predsjednici Brankici Mezga predala Marta Vargek, predsjednica preloĹĄke mladeĹži HDZ-a.

Donirani novac mladeĹž HDZ-a prikupila je na dobrotvornom turniru u beli koji je organizirala u prosincu proĹĄle godine. Na turniru u Gradskoj kavani Lovac sudjelovalo je 16 parova koji su za sudjelovanje uplatili kotizaciju po 50 kuna.

Pobjednici turnira, par Ĺ venda – Horvat, osvojili su nov anu nagradu od 800 kuna, od ega su se u korist “Dugeâ€? odrekli 500 kuna. Drugoplasirani par Vukovi - urkin osvojio je nagradu od 200 kuna te je cijeli iznos donirao, dok je tre eplasirani par Bahlin - Ĺ venda osvojio i “Dugiâ€? donirao 100 kuna. (D.M.)

Doma ini i gosti, tre i slijeva ponovno izabrani predsjednik Andrija IlijaĹĄ

DVD HodoĹĄan

Predsjednik ponovno Andrija Ilijať Na izbornoj godiťnjoj skupťtini DVD-a Hodoťan za predsjednika druťtva ponovno je izabran Andrija lijať, dosadaťnji predsjednik. Skupťtini DVD-a Hodoťan bili su nazo ni brojni gosti, zapovjednik VZŽM-a van Kriťtofi , saborski zastupnik i predsjednik Skupťtine Me imurske Şupanije Vladimir vkovi , na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, gradona elnik mjesta Letina, zapovjednik Grani ne policije, kao i predstavnici M -a Hodoťan i drugi gosti.

Uz Andriju lijaťa kao predsjednika, za zamjenika predsjednika DVD-a Hodoťan izabran je Željko Vlahek, za zapovjednika druťtva #osip Kuhanec, za zamjenika zapovjednika #urica Blagus, a za tajnika Želimir Soka . Za lanove Upravnog odbora druťtva izabrani su i Tomislav Vidovi , Dragutin Furdi i Dragutin Pavlic.

Prema izvjeĹĄ u o radu koje je podnio Andrija lijaĹĄ, DVD HodoĹĄan je uz preventivu i preglede hidranata posebnu paĹžnju posvetio me unarodnoj suradnji te Ĺžetvenim aktivnostima. Ve dugo se sura uje

s prijateljskim DVD-om iz Letine, iji su predstavnici i ovaj put bili gosti druĹĄtva, a uz pozive na susrete mladi svake godine odlaze u kamp mladeĹži. Za vrijeme Ĺžetve organizirane su ophodnje, ak je petnaest vatrogasaca uvalo polja ili deĹžuralo. U natjecanjima se sudjelovao s dvije ekipe mladeĹži i ekipom seniora, uz dobre rezultate. DruĹĄtvo ima pedesetak lanova, od ega tridesetak mla ih lanova.

DVD Hodoťan dodijelilo je zahvalnicu Poljoprivrednom gospodarstvu Srpak iz Hodoťana koje je bilo sponzor mla im vatrogasnim ekipama u druťtvu. Posebna zahvalnica VaraŞdinske biskupije, Şupe Sveti #uraj u Trnju, uru ena je vanu Kriťtofi u, zapovjedniku VZŽM-a, zbog pomo i pri zamjeni kriŞa na tornju crkve Svetog vana Nepomuka u Hodoťanu.

Vatrogasci DVD-a HodoĹĄan podnijeli su zahtjev DrĹžavnoj upravi za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje u Zagrebu za nabavku maloga vatrogasnog vozila zbog potreba razvoja druĹĄtva. (#. Ĺ imunko)

POLJODJELSTVO

16

ODRŽANA GODIŠNJA skupťtina svetomartinskih vo ara i vinogradara

S AKOVE KOG sajma

Ljudi pitaju za odojke KiĹĄnom vremenu unato , proĹĄle srijede na akove kom sajmu bilo je ljudi kao u najboljim danima. No nije bilo prevelikog trgovanja. *iĹĄe se razgledavalo robu te raspitivalo za cijene. judi su “pozvedavali za pajcekeâ€?, koji su bili najtraĹženiji, no njih nije bilo u ponudi.

- 'obra je bila ponuda ogrjevnog drva, ali prodalo se vrlo malo.

- A bu zdrĹžal do kolinja ...?

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - kukuruz 1 kn/kg - krumpir 1,5 kn/kg - sto na repa 9,50 kn/kg - pĹĄenica 1,4 kn/kg - zelje 25 kn/vre a - pile za klanje 30 kn/kom - kuni 80 kn/kom - lopata za snijeg 50 kn/kom - gulaĹĄ 25 kn/porcija - gemiĹĄt 5 i 6 kn/ aĹĄa %li no je bilo s krumpirom, kojeg je bilo puno, ali prodava i baĹĄ nisu napunili nov anike. Bilo je dovoljno kukuruza, no prodano je tek par “zrnacaâ€?, kao i drugih Ĺžitarica.

- +ek se proda za ribice hraniti, rekao je jedan prodava . Zadovoljni su bili pe enjari koji su prodali dosta gulaĹĄa i jela s roĹĄtilja, kao i prodava i stare krame. 'osta je bilo upita pa i kupnje raznih kotlarskih proizvoda i opreme za Ĺžganjarenje. (%. Mesari )

S AKOVE KOG placa

Nude se presadnice sobnog cvije a Popravilo se stanje na akove koj trĹžnici, pa je proĹĄlih dana, posebice pred kraj tjedna, na plac doĹĄlo dosta prodava a i kupaca.

Prodava i su se potrudili te ponudili kvalitetnu robu po umjerenim cijenama. - *idite, roba je europska, a cijene su ipak doma e, niske, rekla je prodava ica koja prodaje lijepu mrkvu i svjeĹže listove

27. sije nja 2009.

SnaĹžnije e poticati vinogradarstvo i povr arstvo %voju redovitu izvjeĹĄtajnu godiĹĄnju skupĹĄtinu odrĹžala je Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine %veti Martin na Muri. %kupĹĄtina, kojoj je nazo ilo pedesetak lanova, odrĹžana je u restoranu “Potrti kota â€? u #urov aku, gdje je izvjeĹĄ e o jednogodiĹĄnjem radu i aktivnostima udruge podnio njezin predsjednik Mladen 'obrani .

- *e je, ili tek, proĹĄlo ĹĄest godina od osnutka naĹĄe udruge i sa zadovoljstvom mogu ustvrditi kako smo se broj ano omasovili, kvalitetno educirali, pronaĹĄli kulture koje uzgajamo i kona no svojim kvalitetnim proizvodima osvojili trĹžiĹĄte, rekao je u uvodu svog izvjeĹĄ a 'obrani , a potom nastavio.

- Mogu re i kako smo izvanredno iskoristili specifi nosti krajolika, ovdje izme u rijeke Mure i brijeĹžnog dijela domovine i Me imurja. 'anas naĹĄi lanovi posjeduju oko 90 hektara plantaĹžnih vo -

njaka, od ega je 15 hektara pod mreĹžom. +ako er naĹĄi lanovi posjeduju 50-ak hektara vinograda, istina, na usitnjenim povrĹĄinama, ali zato s kvalitetnim nasadom i u kona nici dobrim vinima, nabrojio je 'obrani , te progovorio i o samoj udruzi.

Povr ari smo u nazivu - NaĹĄa udruga broji oko sto lanova, ĹĄto aktivnih, ĹĄto ne baĹĄ aktivnih, a pred par godina bilo ih je viĹĄe.

Kako bi udruga imala ĹĄto kvalitetnije i aktivnije lanstvo, povisili smo lanarinu na 100 kuna i na taj na in malo iskristalizirali profil lanova, to nije, doĹĄli smo do pedesetak lanova koji se odazivaju na skupove i podrĹžavaju naĹĄe programe. *o ari su najbrojniji i najaktivniji, a sve bolji i organiziraniji su i vinogradari, koje emo poticati u podizanju novih i kvalitetnijih nasada. Na Ĺžalost, povr ara goto-

vo da i nemamo, odnosno imamo ih samo u nazivu, stoga moramo u narednom razdoblju viĹĄe poraditi na tome da se povr arstvo probudi i slijedi vo are i vinogradare, naglasio je 'obrani , te zahvalio op ini i udrugama %vetog Martina na Muri na svekolikoj pomo i u radu udruge, kao i samoj poljoprivredi.

Postoji investitor za plastenike %kupĹĄtini je nazo io i op inski na elnik Franjo Makovec, koji je pohvalio rad udruge, dao podrĹĄku njezinim aktivnostima te obe ao potrebitu pomo kod razrjeĹĄavanja zemljiĹĄnih i drugih pitanja.

Makovec je ustvrdio kako je me u lanovima udruge 90 posto vo ara, te neĹĄto vinogradara i vrlo malo ili niĹĄta povr ara.

- Povr arstvo je grana poljoprivrede koja kod nas ima velike ĹĄanse i mogu nosti. %vi takozvani mali po-

Antun Si od po etka je zadovoljan lan udruge sjedi ili parcele pogodni su upravo za povr arstvo. vog trenutka vam mogu re i kako jedan poduzetnik pokazuje interes za podizanjem 10 ve ih plastenika za proizvodnju povr a.

Na svemu ťto ste u inili estitam vam, a u inili ste puno, neťto o emu smo prije nekoliko godina mogli samo sanjati. Želim da budete i dalje dobri, da odaberete dobar sortiment, da postavite obranu od tu e i zadrŞite kvalitetu koju imate, poru io je na elnik, dodaju i kako je velik dobitak novoizgra ena U hladnja a u Gospodarskoj zoni.

Na sjednici su podnesena financijska izvjeĹĄ a, te plan i program rada za 2009. godinu. (%tjepan Mesari )

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - jabuke 3 do 6 kn/kg - trijebljeni orasi 40 kn/kg - ljeĹĄnjaci 15 kn/pake - jaja 1,10 do 1,30 kn/kom - mrkva 7 do 10 kn/kg - perĹĄin 15 kn/kg - luk 6 kn/kg - med 30 kn/bo ica - ĹĄampinjoni 25 kn/kg - klemen ne 12 kn/kg blitve i perĹĄina. Ĺživio je i mlije ni dio, ima dosta meda, gljiva i jaja.

Kod cvje ara je joĹĄ mirno, ali uz suhe cvjetne aranĹžmane polako se nude i presadnice sobnog cvije a. 'obra je ponuda jabuka, krumpira, suhog vo a i agruma. (%. Mesari )

Mladen Oleti je vinar i Ĺželi napredak vinogradarstva

Dobrani podnosi izvjeĹĄ e o radu udruge

ZIMSKA ZAĹ TITA vo aka od divlja i

Ne trovati koru vo aka Tko joĹĄ nije, odmah treba obaviti zimsku zaĹĄ tu vo aka od divlja i, osobito od ze eva i srnda a, kao i mnogih glodavaca, pa i p ca.

Mlade vo ke treba zaĹĄ protektorima po cijeloj duĹžini stabljike jer je upravo to mjesto gdje divlja najradije oĹĄtri svoje zube ili rogovima i kljunovima oĹĄte uje koru. Isto tako, u nedostatku hrane divlja jede vo ke, naro ito koru i gran ice.

Postoji viĹĄe vrsta protektora, od plas nih koji se mogu nabavi u poljoapotekama ili vrtnim centrima, do sloĹženijih i kvalitetnijih. Protektor se postavlja tako da se na dva mjesta priveĹžu elas nim vezivom, gore i dolje pri tlu, i tako je

mlado stabalce zaĹĄ eno od neĹželjenih posje telja.

SloĹženiji, pa samim time i skuplji, protektori su od metala, poput viĹĄeslojnih mreĹža ili opruga. Ova vrsta protektora omota se oko stabla, i to tako da se moĹže okreta oko njega. Zbog svoje viĹĄeslojnos “rasteâ€? zajedno s vo kom i traje godinama. Ako se na kori primijete tragovi divlja i, ranu treba dobro namazati vo arskim voskom, koji sprje ava daljnje stradavanje biljnog tkiva, i pomo i e u brĹžem zacjeljivanju vo ke.

Nikako nije dobro vo ke pred divlja i zaĹĄ nekom otrovnom smjesom. (ag,sm)

POLJODJELSTVO

27. sije nja 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Ehinokokoza – nalaz na liniji klanja $chinococcus granulosus je mala pasja trakavica koja u odraslom stadiju parazitira u tankom crijevu pasa i nekih divljih mesoŞdera, a u larvalnom stadiju (hidatidna cista, ehinokokni mjehur) u jetri, plu ima, rje e drugim organima biljojeda, svinje i ovjeka.

Pas kao kona ni nosioc invadira se kad s odba enim organima nakon klanja pojede fertilni mjehur. U njegovu crijevu e se nakon odre enog vremena razviti spolno zrele trakavice koje e otpuťtati lanke ispunjene jajaťcima i na taj na in kontaminirati okoliť. Životinje se invadiraju kad s hranom ili vodom, zaga enom pse im izmetom, proguta i jajaťca ehinokoka koje e iz crijeva krvnim putem dospjeti u jetru, plu a pa i druge organe gdje e polako rasti kao mjehur koji s vremenom moŞe dose i veli inu ťake pa i dje je glave. $hinokokoza doma ih Şivotinja u pravilu ne uzrokuje vaŞnije klini ke simptome, dok kod ovjeka ovisno o veli ini i smjeťtaju mjehura moŞe izazvati ozbiljne tegobe i zahtijevati sloŞene kirurťke zahvate prilikom njihova uklanjanja. arvalna ehinokokoza Şivotinja zna ajna je prije svega zbog odbacivanja invadiranih organa pri klaoni kom pregledu ťto rezultira ekonomskim gubicima. $hinokokne mjehure naj eť e nalazimo na jetri i plu ima, ali se mogu razviti i u drugim organima i tkivima (srce, miťi no tkivo). Pri pregledu se lako prepozna-

ju zbog karakteristi ne gra e – to su u pravilu okrugli bjelkasti mjehuri i ispunjeni bistrom vodenastom teku inom, a vrsto a, prozirnost i veli ina im ovise o starosti procesa. ko svakog ehinokokoa razvija se vezivno-tkivna ovojnica kao posljedica reakcije organizma na invaziju. Prema odredbama vaŞe eg Pravilnika o na inu obavljanja veterinarskozdravstvenog pregleda mesa i organa nakon klanja organi u kojima se na eni ehinokoki u ve oj mjeri tako da se ne mogu u potpunosti odstraniti nisu upotrebljivi za prehranu ljudi.

Iako invadirani organi nisu izravno opasni za ovjeka, oni su realna opasnost za ĹĄirenje ehinokokoze ako se sirovi dadu psu ili ih takve pojede neki divlji mesoĹžder. %toga je vaĹžno upozoriti vlasnike Ĺživotinja da kod klanja Ĺživotinja za potrebe vlastitog ku anstva koje ne podlijeĹže obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu mesa i organa nakon klanja ukoliko uo e gore opisane promjene na organima da takve organe obvezatno kratko prokuhaju i zakopaju, a nikako da ih sirove daju psima. sim neĹĄkodljivog uklanjanja invadiranih organa nakon klanja vrlo vaĹžna mjera za suzbijanje ehinokokoze je obvezatna dehelmintizacija pasa koja se svake godine prema Naredbi o zaĹĄtiti Ĺživotinja od zaraznih i parazitarnih bolesti provodi zajedno sa cijepljenjem pasa protiv bjesno e. 'raĹžen Kranjec, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AK *$C: BI IN%+I+U+ d.o.o. (bivťa *eterinarska stanica d.o.o. akovec): deŞurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. %pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa %teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. *eterinarska ambulanta

#UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR$ G: %pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. *eterinarska stanica PR$ G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MUR%K %R$'IĹ <$: *eterinarska

ambulanta Mursko %rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ +RIG *A: *eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. ' N#A 'UBRA*A: Ambulanta 'onja 'ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. ' MAĹ IN$C: Ambulanta 'omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

17

Švenda $ko Farm %ervis d.o.o., poduze e za pruŞanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA'N *RI#$M$: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. '$ŽURNI +$ $F N: 040 645 058.

Me imurski vrt â&#x20AC;&#x201C; Jaglaci se pripremaju 'a li mi je dozvoljeno malo odgoditi pri u o grabovima i ostalom velikom drve u? Kako ste velikoduĹĄni! Hvala! *idjeh ovih dana jaglace u jednom jarku kako se odmrzavaju.

Kakva hrabrost! Ne mogoh da *as ne upozorim na njih, koji toliko vole sunce, da ih ni mraz ne moĹže omesti. +aj jaglac ĹĄto se sad veseli boljim danima na juĹžnoj ĹĄkarpi uz cestu, jest obi ni jaglac, Primula vulgaris. #aglaci raznih vrsta sad se mogu na i na naĹĄim malim prozorskim, stepeniĹĄnim ili/i drugim zimskim vrtovima. +o su trajnice, ve inom niska rasta i cjelovitih listova skupljenih u prizemnu rozetu. #aglaca je nekoliko stotina vrsta, a sve su porijeklom sa sjeverne Zemljine polutke. Kao ukrasne vrtne biljke, ili kao ukrasno sobno cvije e, uzgaja se nekoliko desetaka vrsta. %vima je zajedni ko da traĹže dosta vlage, svjeĹže i rahlo tlo, i ne podnose vru inu. vo zadnje imajte svakako na umu kad smjeĹĄtavate jaglac u svoj dom.

Zaboravite pregrijane, suhe prostore grijane radijatorima sve do usijanja kao smjeĹĄtaj za jaglace.

Cvjetovi jaglaca su pojedina ni ili u ĹĄtitastim cvatovima, koji se kod nekih vrsta izdiĹžu viĹĄe a kod drugih manje iznad rozete listova. Cvijet im se sastoji od pet latica Ĺžute, crvene, ruĹži aste, ljubi aste, bijele ili plave boje. latinsko ime jaglaca (Primula) dolazi od primus - prvi, ĹĄto se odnosi na injenicu da su to prvi cvjetovi u prolje e. NaĹĄ naziv pak dolazi od praslavenske rije i u ijem je korijenu zna enje rasti i bujati ĹĄto pak se odnosi na relativnu bujnost jaglaca u joĹĄ uspavanoj prirodi. bi ni jaglac, Primula vulgaris, je proljetnica jednostavnih, svjetloĹžutih cvjetova na kratkim cvjetnim stapkama. Kod nas samoniklo (au-

tohtono) raste na brojnim prirodnim staniĹĄtima, ali i u vrtovima. 'eĹĄava se da pojedini â&#x20AC;&#x2DC;otociâ&#x20AC;&#x2122; sasvim poĹžute u rano prolje e kad se ovi â&#x20AC;&#x2DC;ranoraniociâ&#x20AC;&#x2122; probude. NeĹĄto jasnije, ili ja e Ĺžutu boju imaju cvjetovi proljetnog jaglaca, Primula veris, koji cvate neĹĄto kasnije, a cvjetovi ugodna mirisa skupljeni su mu po nekoliko na vrhu neĹĄto duĹže stapke. Prirodno raste na planinskim livadama a este su i njegove kultivirane raznobojne varijante po naĹĄim vrtovima. noviji hibridi krupnih cvjetova odlikuju se ĹĄirokim rasponom jarkih boja. mnogo cvjetni vrtni jaglac, Primula polyantha, nastao je kriĹžanjem obi nog i proljetnog jaglaca. Neke od sorti imaju cvjetove na izdignutim stapkama, a druge se odlikuju duplim cvjetovima ili Ĺžuto obrubljenim laticama. #aglace u cvatnji sada moĹžete kupiti u toku cijele zime i prolje a.

Uzgajaju se u lon i ima u staklenicima s kontroliranom klimom. I vi ih moĹžete staviti u svoj stan da vam razveseljavaju siva zimska jutra. Bit e vam zahvalni ako za njih izaberete najhladnije, a ujedno dovoljno svjetlo mjesto. Provjerite, moĹžda neki prozor ne dihta dobro, pa je onda tu malo hladnije.... jaglaci e biti po aĹĄ eni na tom daĹĄku svjeĹžeg zraka smijat e se svakom stupnju ispod vaĹĄih omiljenih 25 celzijusa. Kad razgovarate s tako nasmijeĹĄenim jaglacima, nemojte im zaboraviti obe ati da ete ih u prolje e presaditi u vrt i poĹželjeti im dug Ĺživot.

Budite mi dobro, nemojte previĹĄe raditi!

27. sije nja 2009.

18

PRIOP ENJE Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - Preporod

Pla e iz prora una treba vezati uz prosje nu pla u Smanjenje zastupni kih pla a, odnosno vra anje zastupni kih mirovina u op i mirovinski sustav – dvije su najsuvislije zamisli koje su se poslije dugo vremena ule iz hrvatske politi ke žabokre ine. Sve pla e u Hrvatskoj koje se ispla uju iz državnog prora una trebalo bi vezati uz prosje ne pla e u državi. Pla a saborskih zastupnika ne bi smjele biti dvostruko više od prosje nih pla a u državi.

Najgore što bi se s prijedlogom o smanjenju zastupni kih pla a moglo dogoditi bilo bi da se pla e smanje simboli ki za nekoliko stotina kuna. Na taj bi se na in zamazale o i javnosti, a nikakvih stvarnih promjena ne bi bilo. Rješenje stoga nije u smanjenju od nekoliko stotina kuna, nego u smanjenju od barem nekoliko tisu a kuna.

Uz prosje nu pla u potrebno je vezati i najvišu prosje nu mirovinu. Najviša mirovina, koja nije rezultat radnog staža i upla enih doprinosa, ne bi smjela biti ve a od prosje ne pla e u državi. Nikakvih izuzetaka ne bi smjelo biti u pogledu povlaštenih mirovina. Svaka mirovina u Hrvatskoj mora biti u suodnosu s visinom pla e onoga tko svojim radom omogu ava isplatu mirovine. Eventualni porast mirovina može se vezati isklju ivo uz porast prosje nih pla a u državi.

Donošenjem ovakvih politi kih odluka hrvatsko bi se društvo napokon po elo homogenizirati u predstoje em razdoblju krize i recesije. Smanjenjem zastupni kih pla a i mirovina ne e se spasiti javna potrošnja u zemlji, ali e po eti stvarati pretpostavke za op e prihva anje nepopularnih i teških odluka pred kojima se nalazi Hrvatka Vlada.

U kontekstu najnovijih prijedloga, krajnje je i neukusno i licemjerno svako postavljanje pitanja jednakopravnosti zastupnika i ostalih zaposlenih i ostalih u državnim i javnim službama kada je i više nego dobro poznato da su se baš ti saborski zastupnici koristili pogodnostima o kojima obi ni gra ani nisu mogli ni sanjati, od besplatnog prijevoza i parkinga do povlaštenih cijena u saborskom restoranu.

Potpuno je promašeno na probleme zastupni kih pla a i mirovina gledati kroz primjenu ovog ili onog zakona.

Oni koji su zakone donijeli, zakone mogu i promijeniti. U Sindikatu zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod od zastupnika Hrvatskog Sabora o ekujemo žurne zakonske promjene koje e omogu iti ravnomjernije podnošenje teškog bremena posvemašnje gospodarske krize. (Željko Stipi , predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod)

estetikheretik

–

Za šaku dolara (za brdo love) U zadnje vrijeme se u medijima pojavljuju lanci o uspjesima jednog novog sporta u kojem su uspješni me imurke i me imurci.

To je sportski ples ije sjedište kluba je u plesnom centru Livi. Nakon odre enog vremena provedenog u okruženju sportskih plesa a roditelji natjecatelja su se zbližili i uo ili neke nedostatke na koje se tzv. rukovodstvo PC Livi oglušuje, pa je (ve i) dio roditelja došao do zaklju ka da se obrati javnost. Zašto smo spomenuli takozvano rukovodstvo? Kako je PC Livi registriran kao udruga gra ana, a ne kao obrt, tako je i sportski plesni klub Livi tako er nepro itabilna udruga gra ana koju se po zakonu o udrugama mogu uklju iti svi gra ani lijepe naše (dok se nekima brani pristup) zbog… Nitko, ama baš nitko od roditelja maloljetne djece ili plesa i nisu upoznati sa statutom SPK niti im je isti ponu en na uvid na što imaju pravo jer je to javan dokument svake udruge kao ni tko im je predsjednik, dopredsjednik i tajnik što su po statutu obavezni lanovi, ne znaju za svoja prava ali su upoznati sa obavezom da redovito pla aju lanarinu. Kako je u zadnje vrijeme došlo do mimoilaženja u razmišljanjima oko treninga i na ina treniranja izme u trenera koji imaju svoje znanje koje redovito obnavljaju na seminarima i gospo e X koja je totalni autsajder što se ti e sportskog plesa došlo je do otpuštanja istih. Gospo a X je uvjerila roditelje kako su ih pojedini treneri napustili, no nije objasnila nikada roditeljima kako ona svaki revijalni nastup “svojih plesa a” napla uje što u gotovini, što preko dotacija grada ili županije, a roditelji pokrivaju sve troškove dolaska i odlaska na te manifestacije. Nije nikada spomenula kako se miješa u izmjene koreogra ija, preporu a promjenu partnera, odgovara pojedince od dosadašnjih partnera, a maloprije spomenusmo da je totalni autsajder… uostalom izjavila je jednom prilikom kako e sportski plesni klub biti održiv do onda dok donosi zaradu, a nakon toga… Gospo a X je u nekoliko navrata napla ivala karte za autobus za roditelje ili prijatelje djece koja su nastupala za Livi na nekim od manifestacija i to vjerovali ili ne po cijeni karte redovne linije do popunjenja autobusa. Ništa tu ne bilo neobi no da ti pojedini autobusi nisu bili ve pla eni od strane naru ioca programa. Pojedinoj se djeci raspala obu a od petstotinjak i više kuna kada

su bili doslovce natjerani da plešu po kišnoj i mokroj podlozi jer gospo a X nije dozvolila ples u obi nim cipelama, zato jer ih vi pla ate.

Isto tako gospo a X organizira izlete kao nagradu za trud tijekom godine za svoje plesa e, ali uz uvjet da se na tom nazovimo ga radnim izletom da plesni program za odre enu svrhu.

Kulminacija svih doga anja PC Livi je godišnji festival na kojem naša djeca pokazuju što su sve nau ila u godinu dana. Tom prilikom se u kasu nepro itabilnog PC slije nekih 20-30 tisu a kuna od ulaznica koje su ta ista djeca morala rasprodati kod svojih ro aka, prijatelja… a zamislite nisu za taj nastup zaslužili niti sok. Tu ste i vi roditelji malo potpomogli svojih izdvojenim vremenom rade i volonterski kako bi pomogli PC gospo e X. Bilo bi sve to jako lijepo kada bi taj novac bio za rad PC, no to vam je za odlazak na boži ni šoping u Italiju, Gardeland…

No vratimo se sportskom plesu. Nakon “odlaska” trenerice pojedina su djeca odlu ila promijeniti plesni klub, ali im je gospo a X priprijetila da su oni njezini u enici i u enici njenog supruga gospodina X te ne smiju niti ne mogu i i u drugi klub jer e se to odraziti na njihov kona ni uspjeh. To stvarno nije lijepo od gospo e X, no imamo saznanja i kako je spomenuti gospodin X u nekoliko navrata dao negativnu ocjenu djeci iz podru ja plesa, te im od srca preporu io kako se neka jave kod gospo e X u PC pa kad nau e plesati dobit e pozitivnu ocjenu!? Na taj se vam na in regrutiraju mladi plesa i, dok u ostale sekcije ne bih zalazili. Gospo a X si je izme u ostalog i uzela za pravo pa je na Internet stranice PC Livi stavila sliku trenerice sportskog plesa sa osobnim podacima, bez njenog znanja što zadire u osnove privatnosti pojedinaca. Predstoje e Valentinovo i organizacija plesnog natjecanja osnovnih i srednjih škola još je jedna formula za popunjavanje kase obitelji gospo e X. Ugostiteljski objekt ima zaradu od pune sale roditelja, baka, strina…+ gospo a X zaradu od nemalih kotizacija = svi zadovoljni. Ne bi svojim saznanjima na injali druge sekcije, ali spomenuli bismo kako se ve ina nastupa, izleta i sl. PC Livi organizira isklju ivo kako bi se u cijenu aranžmana mogli uklju iti besplatni aranžmani obitelji gospo e X. Svaka ast na domišljatosti.

Roditelji

Prostor ispred “Šavri a” sada jeste zelena površina, ali vjerojatno ne za dugo Da pojasnim: Radi se o travnatoj površini ispred zgrade “Šavri ” na starom sajmištu. Ta je površina i dosadašnjim GUP-om, jednako kao i netom (na posljednjoj sjednici Gradskog vije a) usvojenim “Izmjenama i dopunama GUP-a” ozna ena kao zelena, sa namjenom da bude i ostane JAVNA ZELENA POVRŠINA. U toku donošenja “Izmjena i dopuna GUP-a”, ODBIJEN je zahtjev upravo poliklinike “Medikol” da se ta površina prenamijeni u prostor za poslovnu izgradnju. S razlogom, jer se ta površina nalazi vis-a-vis ve prenapu enog stambenog bloka. Poglavarstvo je izmijenjeni plan (i sa tim odbijaju im obrazloženjem) prihvatilo, a Gradsko vije e usvojilo.

A sada, gle uda: Ta ista poliklinika Medikol sada kupuje istu parcelu, sa nakanom da i dalje ostane zelena!? I još je dobija za tre inu realne cijene.

Mogu i scenarij daljnjih doga anja je sljede i: Za nekoliko mjeseci iste i e mandat sadašnjeg saziva gradskog vije a, poglavarstva, odbora i komisija. Do i e neki “novi klinci” koji ne e imati pojma o uvjetima pod kojima je zemljište kupljeno (niti e ih to zanimati).

Tada e se, za godinu, dvije ili tri, dati novi zahtjev za to kastu izmjenu GUP-a. I ne e biti nikakvih razloga da se vlasniku parcele ne udovolji.

Mogu e niti to ne e biti potrebno: možda je mogu e dvije parcele gruntovno spojiti u jednu, i tada tu jednu izgraditi do pune izgra enosti. Uglavnom, uz maštovitog urbanista vlasnik zemljišta, što je i njegovo vlasni ko pravo, može na i na in

Visina stana je 2,55 m.

Hvala, obitelj Horvat Poštovani, kao što možete vidjeti na slikama koje sam priložio, u vaših 29,00 m2 dobio sam sljede e funkcije: - blagovaonski dio – to je, u stvari stol koji služi kao vrata ormara, ali kad se spusti i postavi na nožice, služi kao blagovaonski stol za 3 – 4 ovjeka.

Oko njega ima dovoljno prostora za komunikaciju u bilo kojem smjeru.

- radni dio – isti onaj stol koji koristi kao blagovaoni ki, koristi i kao radni stol. Uz njega, u ormaru pokraj nalaze se ladice koje koriste za pohranjivanje materijala i predmeta za ured (studij, posao…).

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i s lova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Este khere k studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra rajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este khere k.com.

- dnevni boravak – kada se stol/ fronta ormara postavi u vertikalnu/ zatvorenu poziciju, dobivamo u cijeloj prostoriji dovoljno veliki dnevni boravak. On može funkcionirati i samostalno ak i kada je stol spušten i u funkciji. U njemu se nalazi sjede i element, klub stoli , pomo ni stoli ispod prozora, element za

da to zemljište unosnije iskoristi (a kupljeno po diskontnoj cijeni).

Upravo je nevjerojatno da se ovakva trgovina odvija samo mjesec dana nakon što su donesene “Izmjene i dopune GUP-a”. I to u asu kada Gradu prijeti sudski proces jer je u istoj zoni (samo 100 m dalje) odobrio prenamjenu zemljišta (kupljenog od Grada) za stambenu izgradnju u zemljište za poslovnu izgradnju. ime je vlasnik izigrao konkurenciju i dobio zemljište po cijeni nižoj nego da ga je odmah kupovao za poslovnu izgradnju.

Naravno da vlasnici zemljišta, investitori i poduzetnici imaju pravo na svoje želje i planove, te da im Grad treba izlaziti u susret.

Ali je uloga Grada i to da planovima, odlukama i drugim mjerama zaštiti javni interes, te da odredi i provodi pravila igre jednaka za sve, i dugoro no stabilna. Jer, kako u npr. akove kim mlinovima (a ima još takvih) mogu prihvatiti da na parceli kojoj su vlasnici 100 godina ne mogu dograditi svoj mlin, koji je tamo tako er 100 godina, i to zato jer to GUP ne predvi a, dok se istovremeno taj isti GUP mijenja ili izigrava prema svakoj individualnoj želji novih, ili tek budu ih vlasnika parcela (a uvijek na štetu prihoda Grada)?

Zato je upravo nevjerojatna kako stupidnost aktualnog poglavarstva, tako i njegova nedosljednost u poštivanju vlastitih odluka, a da o poštivanju odluka Gradskog vije a i ne govorimo.

Vije nik gradskog vije a grada akovca Aleksandar Makovec, dipl. inž.

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Garsonijera u Zagrebu Poštovani, pred 3 godine smo kupili garsonijeru u Zagrebu za potrebe jednog studenta. Zgrada u kojoj se ona nalazi je novogradnja, a veli ine je 28,80 m2 + 7,20 m2 balkona. Tlocrt šaljemo u prilogu. Za sada se sin koji je student koji tamo živi krpa s jeftinim namještajem i ostalim stvarima. Ideja je da se te stvari promjene pošto on namjerava ostati u Zagrebu i dalje. Vidjeli smo da projektirate male prostore i pošto su nam se dopale neke vaše ideje nas zanima nas da li takav prostor možete podesiti za jednu osobu, a da što više prostora bude iskorišteno.

NEZAVISNA LISTA za Grad akovec

TV, a tri stolice služe za sjedenje umjesto nezgrapnih i glomaznih fotelja. Gledajte da te stolice budu meko ojastu ene i što kvalitetnije kako bi njihova udobnost, prije svega ergonomija, došla do punog izražaja prilikom sve tri funkcije: rada, jedenja i odmaranja.

- spava i dio – krevetni sustav koji se sastoji od: drvene kutije na kota i ima, madraca i podnice nalazi se ispod elementa za sjedenje, a po potrebi se izvla i van. Alternativno tome, može se

koristiti trosjed na razvla enje, ali kod kupnje istog imajte na umu da takav krevetni sustav nije najbolje dugoro no rješenje za zdravo spavanje. Doduše, takva solucija više odgovara situaciji kada u takvom prostoru borave dvoje ljudi.

- garderoba, hodnik i kupaonica - garderoba je smještena duž desnog zida i u njoj ima dovoljno prostora za sve stvari koje su potrebne jednom ili ak dvoma ljudima. U hodniku se nalazi garderobni ormar za cipele i kapute kao i ogle-

dalo za cijelu iguru. Kupaonica sa WC-om ima sve potrebne elemente. Pošto garsonijera nema previše svijetla, osim na jednoj užoj strani, koristite trikove kako bi vizualno pove ali prostor. Koristite svijetle i sjajne površine, svjetlije boje i dekore, jednostavne linije i oblike.

Nakon svega dekorirajte prostor po svojim željama koriste i monokromatske boje (predlažem kombinaciju tople i hladne varijante – žuta i zelena koje se nalaze jedna kraj druge u spektru).

RELIYIJA

27. sije nja 2009.

19

SVETA MISA I BLAGOSLOV vinogradarskog alata

BOG mojih detalja

â&#x20AC;&#x153;Svijet se promijenio i mi se moramo mijenjati s njimeâ&#x20AC;?

Blagoslov vinogradarskog alata

Vinogradari â&#x20AC;&#x153;Hortus Croatiaeâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Vinoljubaâ&#x20AC;? na svetoj misi

Rad nije posljedica grijeha akove ki gvardijan i Ĺžupnik Ĺžupe Svetog Nikole biskupa u akovcu, pater Stanko Belobrajdi , u predve erje blagdana Svetog Vinka, akona i mu enika, u srijedu 21. sije nja, sluĹžio je svetu misu za me imurske vinogradare.

- Okupili smo se da u predve erje blagdana Svetog Vinka pred njegovim relikvijama molimo za njegov zagovor i blagoslov naĹĄih vinograda te za blagoslov naĹĄeg rada koji emo i ove godine uloĹžiti u naĹĄe vinograde, rekao je na po etku svete mise p. Stanko.

U propovijedi je p. Stanko naglasio da bez rada nema uspjeha i da bez rada u naĹĄim vinogradima nema plodova, te da ne ovisi sve o vinogradarima i njihovom radu.

- Kada otvorimo Bibliju, nalazimo da je ovjek svuda gdje se opisuje posao. Biblija nas uvodi u stvarnost rada, njegove vrijednosti, njegove muke i njegova otkupljenja.

Rad nije posljedica grijeha. Knjiga postanka kaĹže: â&#x20AC;&#x2DC;#ahve Bog uzme ovjeka i postavi ga u $denski vrt da ga obra uje i uvaâ&#x20AC;&#x2122;.

U Knjizi zlaska itamo da ovjek treba raditi ĹĄest dana, a sedmoga se dana odmarati te naglaĹĄava da

je ovjekov rad u skladu s BoĹžjom voljom i prikazuje odraz Stvoriteljeva djelovanja, te nas upu uje da je Bog oblikuju i ovjeka na svoju sliku htio ga priklju iti svojem naumu i, nakon ĹĄto je uredio svemir, povjerio ga je ovjekovim rukama s vlaĹĄ u da zaposjedne zemlju i da je sebi podloĹži, istaknuo je p. Stanko, dodaju i kako je ovjekova svakidaĹĄnja muka pri radu obiljeĹžje vrĹĄenja vlasti koju mu je Bog predao nad svojim stvorenjem.

Nemojte psovati - Budu i da je rad temeljna datost ljudskog opstojanja, njega izravno i duboko poga a grijeh, te Knjiga Postanka kaĹže: â&#x20AC;&#x2DC; ... u znoju lica svoga jest eĹĄ kruh svojâ&#x20AC;&#x2122;. Ponovljeni zakon kaĹže da, ako ovjek ostane vjeran Savezu, ne e biti oslobo en rada, ali taj e rad biti plodan, jer e Bog blagosloviti djelo njegovih ruku. Rad e donijeti svoj uobi ajeni plod: tko posadi i obra uje vinograd, okusit e plodove rada svoga, tko sagradi ku u, u njoj e stanovati. Zato ovim slavljem i molitvom Ĺželimo na po etku nove sezone radova u naĹĄim vinogradima sebi osvijesti-

P. Stanko moli ispred mo i Sv. Vinka ti kao vjernici vrijednost rada na koji smo pozvani, rekao je u propovijedi p. Stanko.

Pred relikvijama svetog Vinka, akona i mu enika, koje se uvaju u pobo nom oltaru Ĺžupne crkve, p.

Stanko je blagoslovio alat potreban u obradi vinograda. - Nemojte psovati kada ete raditi ovim alatom, rekao je okupljenim vinogradarima p. Stanko.

Na svetoj misi bili su vinogradari okupljeni u udruzi vinogradara i vinara Me imurske Ĺžupanije â&#x20AC;&#x153;Hor-

tus Croatiaeâ&#x20AC;?, te vinogradari udruge â&#x20AC;&#x153;Vinoljubâ&#x20AC;? koja okuplja uglavnom vinogradare hobiste. Po zavrĹĄetku svete mise u franjeva koj blagovaonici odrĹžano je druĹženje franjevaca, vinogradara i novinara koji su pred dvije godine potaknuli sluĹženje svete mise, blagoslov alata te druĹženje, jer Me imurska Ĺžupanija obiluje vinogradima i vrhunskim te kvalitetnim vinima. Gospodarska ĹĄkola akovec za ovu je prigodu uredila postolje kod glavnog oltara.

(Stjepan Mesari )

GORI AN

Sahranjen sve enik Josip JakĹĄi Na groblju u Gori anu u etvrtak 22. sije nja sahranjen je vele asni dr. #osip #akĹĄi , koji je preminuo u ponedjeljak 19. sije nja u Sve eni kom domu Svetog #osipa u Zagrebu u 63. godini Ĺživota i 38. godini sve eniĹĄtva. Prije sprovoda u Ĺžupnoj crkvi Svetog eonarda u Gori anu sluĹžena je

misa zauĹĄnica koju je predvodio zagreba ki nadbiskup, kardinal #osip Bozani . Kardinal Bozani predvodio je i pogrebni obred, a na groblju je bio velik broj sve enika, redovnika i redovnica, mnoĹĄtvo ljudi iz itavog Me imurja, te njegovih ĹĄtovatelja i prijatelja. #osip #akĹĄi ro en je 1. oĹžujka 1946. go-

dine u Gori anu. Za sve enika je zare en 6. studenog 1971. godine, da bi 1972. godine bio imenovan Ĺžupnim vikarom Ĺžupe Sveti #eronim u Zagrebu.

1973. godine postavljen je za upravitelja Ĺžupe Muke susove u Zagrebu - Vukomerec, gdje je bio sve do 1998. godine. ste je

godine imenovan predstojnikom Katehetskog ureda Zagreba ke nadbiskupije. Te sluĹžbe razrijeĹĄen je 2006. godine, te je imenovan predstojnikom Ureda Zagreba ke nadbiskupije za Ĺžupnu katehezu.

Krajem proĹĄle godine postao je Ĺžupnikom Ĺžupe Svetog Petra apostola u Zagrebu. (S. Mesari )

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 27. sije nja [n ela, [n elka, #ulijan srijeda, 28. sije nja Toma [kvinski, Tomislav etvrtak, 29. sije nja Zdeslav, Valerija, Valika petak, 30. sije nja Martina, Gordana, Tina subota, 31. sije nja van Bosco, Vanja, Viktor nedjelja, 1. velja e Dan Ĺživota, Brigita, Gita ponedjeljak, 2. velja e SV #$<N C[, Marija, Mica

Nakon godinâ provedenih u skrovitosti, nakon krĹĄtenja i boravka u pustinji, prva susova poruka upu ena apostolima i svima nama je: â&#x20AC;&#x153; spunilo se vrijeme, pribliĹžilo se kraljevstvo BoĹžje!

Obratite se i vjerujte evan elju!â&#x20AC;?

U srcu povijesti, pre esto kaoti ne, prepune grubosti i ratova, povijesti u kojoj se Bog ini dalek, ak i odsutan, bez obzira na sve, mi vjerujemo da je On prisutan.

On ne prestaje boraviti u ljudskoj povijesti. Toliko je rije i Novog zavjeta koje nam to potvr uju: ÂŤRije tijelom postala, i nastanila se me u namaâ&#x20AC;ŚÂť ÂŤ#a sam s vama u sve dane do svrĹĄetka svijetaâ&#x20AC;ŚÂť Kako se manifestira Kraljevstvo BoĹžje u svijetu? Raste vlastitom snagom, poput zrna (Mk 4, 26-29).

U ovom svijetu je kao kvasac ĹĄto se stavlja u tijesto (Mt 13, 33). Ono postoji na zemlji u onoj mjeri u kojoj ljudi prihva aju rije BoĹžju (Mt 13, 23). Na vani se o ituje kao Ĺžito na polju izmijeĹĄano s kukoljem (Mt 13, 24). Kraljevstvo BoĹžje, po rije i susovoj, ne dolazi primjetljivo te se ne e mo i kazati: â&#x20AC;&#x153;$vo ga ovdje ili eno ga ondje!â&#x20AC;? nego - kraljevstvo je BoĹžje u nama. Stoga, onaj tko moli za dolazak kraljevstva BoĹžjega, zapravo moli za ono kraljevstvo BoĹžje ĹĄto ga u sebi nosi: da ono nastane, rod donosi i do kraja se razvije ( uka Ra a). Svijet, ma kakav bio, nije prepuĹĄten slu ajnoj sudbini nego tajanstveno, stalno i zauvijek, ostaje u ruci BoĹžjoj. $van elje nam pri a o susovom izboru, pozivu i poslanju koje je uputio svojim apostolima. Oni su, istina, siromaĹĄni ribari, ograni eni, ali za nas uprisutnjuju susa. U svijetu pustoĹĄenom pesimizmom, bezna em i razo aranjem, oni su vidljivi svjedoci njegove Rije i, njegovih gesta, njegove prisutnosti i njegove ljubavi. [li oni nisu jedini ti koji uprisutnjuju Gospodina u naĹĄem svijetu. susov poticaj upu en je svima: â&#x20AC;&#x153;Obratite se i vjerujte evan elju!â&#x20AC;? Ne e biti obnovljenog svijeta, ni njegovih struktura, ne e biti â&#x20AC;&#x2DC;civilizacije ljubaviâ&#x20AC;&#x2122; bez obra enja. Bez promjene! Sigurno ne. Nedavno je predsjednik S[D-a

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan Barack Obama, u svom inauguralnom govoru, proĹĄlog 20. sije nja, rekao: â&#x20AC;&#x153;Svijet se promijenio i mi se moramo mijenjati s njimeâ&#x20AC;?. Pored tolikog bola, nepravdi, rizik je danas velik da pobjegnemo od odgovornosti, da obescijenimo naĹĄe dostojanstvo i slobodu optuĹžuju i druge i druĹĄtvo za naĹĄe neuspjeĹĄne Ĺživote. Trebamo skupiti hrabrost i, bez morbidnog osu ivanja, priznati da smo siromasi, greĹĄnici, prepuni rana, ali u isto vrijeme, okruĹženi ljudima i beskrajnim BoĹžjim milosr em, sposobni za nove uzlete. Priorica sestara â&#x20AC;&#x2DC;Betanijaâ&#x20AC;&#x2122; napisala je u jednoj prelijepoj knjizi posve enoj Mariji Magdaleni: ÂŤNe moĹže se stati na vlastite noge osu ivanjem drugih, nego samo tako da izaberemo sredstva koja e nam pomo i da se podignemoâ&#x20AC;Ś Samo tada kada slobodno prihvatimo svoje odgovornosti imat emo sposobnost da izabiremo smisao koji emo dati svojem Ĺživotu. #edini na in da se uspjeĹĄno djeluje na druge je zapo eti od sebe.Âť (u: Marie-Madeleine a encore quelque chose Ă nous dire, Paris, Ă&#x2030;d.

Nouvelle CitĂŠ, 1986, str. 42.) Zasigurno, krĹĄ anski Ĺživot nije samo poziv na obra enje, na razmiĹĄljanje i ozbiljnost. On je ponajprije neĹĄto temeljno vedro, pozitivno.

On je naslonjenost na ljubav, na osobu susa Krista. Na susa koji nam danas poru uje: ÂŤVjerujte da vas volim!Âť mamo veliku vrijednost kod Boga, ne sumnjajmo nikada u to!

DUHOVNI VELIKAN

Toma Akvinski, 28. sije nja Ro en je 1225. godine u dvorcu [kvino u juĹžnoj taliji. Od malena je pokazivao veliku Ĺželju za stjecanjem znanja te se kasnije ĹĄkolovao u Napulju, gdje je upoznao dominikanski red. Roditelji su se protivili da on kao plemi ki sin stupi u prosja ki red, me utim, Toma je ostao uporan i postao je redovnik. Zbog izuzetnog uma i sposobnosti poslan je k velikom u enjaku [lbertu Velikom.

S 23 godine postaje profesor i predaje u Parizu, Napulju i Rimu.

Unato velikoj u enosti, ostao je jednostavan, ponizan, bezazlen redovnik koji je odbio sve crkvene a-

sti. Crkva svetog Tomu [kvinskog smatra jednim od najve ih crkvenih umova. Toma [kvinski umro je u 49. godini Ĺživota, za vrijeme puta u yon. Svecem je proglaĹĄen 1567. godine. (sm)

RIJE I MUDRE â&#x20AC;&#x153;NaĹĄe suvremeno druĹĄtvo stvara velik broj dobara, ali ih ujedno brzo troĹĄi.â&#x20AC;? (kardinal #osip Bozani )

Ĺ ALA MALA - MoĹže se o tijesnim cipelama misliti ĹĄto god se ho e, re e jedan putnik, ali one ipak imaju svoju golemu prednost.

- Kakvu do bijesa, upita ga drugi putnik.

- Pa ovjek u njima zaboravi na sve ostale jade i nevolje.

20

NOVI ŽIVOT SE RA A

27. sije nja 2009.

Vlatko (35) i Senka (31) Grabant iz ehovca dobili su Anu Mariju, ro enu 20. sije nja u 13 sati. Imaju i Antonija (8) i Luciju (7).

Nikola (23) i Darija (25) Habijan iz Kotoribe dobili su Teju, ro enu 20. sije nja u 14 sati. Imaju i Karla (4,5).

Zlatko (33) i Brigita (31) David iz Bukovca dobili su Doru, ro enu 20. sije nja u 14,10 sati. Po seku su došli i Petar (7,5) i Gabrijela (2).

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek

Davorin (28) i Mateja (24) Plohl iz mjesta Vodranci u Sloveniji dobili su Davida, ro enog 18. sije nja u 16,08 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” M$ MUR-

SK H N * N[. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M+ tvornica trikotaže iz Štrigove.

Dejan i Darko = JACKPOT U restoranu “Me imurski dvori” ne samo da možete fino papati, ve se možete i sjajno zabaviti uz glazbeni duet: Darko Makšan i Dejan Hunjadi.

Poznati me imurski glazbeni dvojac udružio je snage u bend - duetu “Jackpot”. To no godinu i pol dana zabavljaju goste u “Dvorima”, posebice one koji su spremni da nakon odli ne klope zaplešu i tako zaokruže “gastronomsko - glazbeni” užitak. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

2

ME\IMURSKE NOVINE 27. sije nja 2009.

MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, AKOVEC, 30. sije nja od 18 sati do 1 sat poslije pono i

No muzeja uz bogatu gastronomsku ponudu Muzej Me imurja akovec organizira u petak 30. sije nja kulturnu priredbu “No muzeja”. Taj dan posjetitelji e mo i besplatno razgledavati muzejske postave od 18 sati do 1 sat poslije pono i.

Rije je o tradicionalnoj manifestaciji koja se isti dan održava u ve ini hrvatskih muzeja. Uz mogu nost besplatnog posjeta i razgledavanja muzejskih postava, svaki muzej taj dan organizira i popratne aktivnosti u cilju popularizacije svojih aktivnosti.

Ove e godine No muzeja biti u znaku gastronomije: osim besplatnih

posjeta, u izložbenom salonu e u 18 sati biti otvorena izložba kuharskih knjiga iz zbirke “Puntijar” (najbogatija zbirka kuharica u ovom dijelu Europe), te predstavljanje i degustacija autohtonih me imurskih prehrambenih proizvoda ija je zaštita u tijeku: mesa z tiblice i bu ina ulja te vina pušipel.

Osim toga, poznati zagreba ki ugostitelj, urednik kuharice Zrinskih i autor spomenute izložbe, Zlatko Puntijar predstavit e veprovinu pripravljenu na na in dvora Zrinskih u akovcu iz 17. stolje a. Bit e organiziran i bogat

zabavni program.

Sponzori No i muzeja u Muzeju Me imurja akovec ove e godine, uz

Me imursku županiju biti i op ine Donji Vidovec, Donja Dubrava, Sveta Marija i Kotoriba.

SEDMA BIJENALNA IZLOŽBA Likovnog udruženja akovec

Izložba u kojoj svatko može na i nadahnu e - Umjetnik je svojim odre enjem, kao i svaki ovjek sudbinom (tako nam kažu), na svom putu uvijek sam. Kao i drugi umjetnici, i naši, eto, žele u snu svom prerasti bu enje, piše Josip Mihalkovi u zanimljivom popratnom katalogu uz sedmu bijenalnu izložbu Likovnog udruženja akovec.

Izložba je otvorena prošli etvrtak u Centru za kulturu, a na njoj se s 30-ak radova predstavlja ak šesnaest autora: Silvija Balija, Gabrijela Binder, Tajana Lukman, Nada Gorupi , Vanja Vidovi - Smoli , Maksimilijan Mari , Neda Horvat, Lidija Jur ec, Dubravka Mijatovi , Drago Šafar, Karmela Vitai , Krešimir Novak, Krešimir Ružaj, Ana Ereš, Vlado Juras i Dubravka Novak.

Radove su izabrali lanovi Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja Luka Buni , Robert Wrana te

Na izložbi se predstavlja šesnaest lanova Likovnog udruženja akovec

Radovi su raznovrsni i po temama i tehnikama rada

Smiljana Šafari - Buni , koja je ujedno i postavila izložbu. Tradicionalna izložba, koja ostaje otvorena do 3. velja e, predstavlja presjek neprofesionalnog bavljenja likovnom umjetnoš u koja se osim u tematici razlikuje i u tehnikama rada. - Ovdje se mogu vidjeti raznovrsne tehnike rada, od ulja na

platnu, akvarela, pastela, keramike raku i stakla, te se tako svi mogu upoznati s raznolikoš u stvaranja lanova Likovnog udruženja. Svatko tko ima nešto umjetni kog u sebi ovdje može na i nadahnu e. Ako i sam ve nešto stvara, onda ovdje može na i ideje kako nešto napraviti, kazao je Toni Fa-

žon, predsjednik Likovnog udruženja akovec.

LU je jedno od najproduktivnijih likovnih udruženja u Me imurju, održavaju radionice i kolonije za svoje lanove te nekoliko izložaba godišnje. I prošla je godina bila dobra za njih, a isto najavljuju i za sljede u. (mn)

IZLOŽBA u caffe baru “Arrow”

OVOG PETKA u Prelogu

Lopo i Ivana Šebestijana

Sje anje na profesora

Ivan Šebestijan, istaknuti me imurski umjetnik, u akove kom je caffe baru “Arrow” predstavio svoje recentne slike. Rije je o uljima na platnu iz ciklusa “Lopo i” nastalima u toku prošlih dviju godina.

Ivan Šebestijan iz Kotoribe slikanjem se bavi ve više od 30 godina, a 1996. godine uvršten je i u prvu Enciklopediju hrvatske umjetnosti. Samostalno je izlagao u reprezentativnim galerijama, prostorima i muzejima. Izražava se u raznim tehnikama, a od 1977. godine specijalizirao se za tehniku ulja na platnu.

Osim pojedina nih vrijednih slika (Me imurka, Že za životom, akovec, Zrinski Pritisak vremena, Mir i nemir mora ...), naslikao je i desetak ciklusa (Zelene sjene, Mlin na Muri, Geometrija vode, Labu i cvjetovi, Konji ...). Slika imaginarne krajolike prožete fantastikom, koloristi ke pejzaže, krasi ga zelena paleta, a jedna od odlika je urbana i geometrijska strogo a.

U petak 30. sije nja u Pastoralnom centru blaženog Alojzija Stepinca u Prelogu u organizaciji Grada Preloga i Doma kulture Grada Preloga održat e se književna memorijalna ve er pod naslovom “Sje anje na profesora”. Posve ena je prerano preminulom profesoru Miroslavu Milinovi u iz Preloga, hrvatskom književniku ije se ime našlo na spomen - plo i Preloških velikana na župnoj crkvi Svetog Jakoba apostola starijeg. Miroslavu Milinovi u se upravo ovih dana navršila desetogodišnjica od smrti. Program zapo inje to no u 19 sati.

3

27. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

BOŽIDAR GLAVINA, preloški pisac i jedan od osniva a kazališne udruge “Prilo ka amaterska scena”

AKTUALNE IZLOŽBE

Nije bitno što ljudi žele, ve s koliko smo hrabrosti mi u stanju nešto pokazati Ve godinama ljubitelji kazališne amaterske scene uživaju u komedijama Božidara Glavine. Preloški pisac te voditelj i jedan od osniva a kazališne udruge “Prilo ka amaterska scena” nedavno je predstavio i svoju posljednju objavljenu knjigu “Komu to fti eki popevljeju?”

Glavina je do sad objavio dramu na standardnom jeziku “Ostanimo neprimije eni”, zbirku pjesama na kajkavskom “Herbija i druge falinge” i zbirku igrokaza “Kaj se tu ima za re i”, isto na dijalektu, a sa svojim tekstovima redovno sudjeluje na smotrama kazališnih amatera Me imurske županije. Njegovi su igrokazi izvedeni i na državnim susretima. On je i lan Književnog kruga Prelog, u ijim publikacijama tako er objavljuje.

S Božidarom Glavina porazgovarali smo o kazališnom amaterizmu u Me imurju, Prilo koj amaterskoj sceni i pisanju ...

• Kaže se da u Me imurju nema baš mnogo dramskih pisaca.

Pošto ste Vi jedan od njih, je li to uistinu tako? Bi li ih moglo biti i malo više?

— To je teško re i je li ih malo. Ako pogledamo ovaj Festival kazališnih amatera Me imurja, lako se može do i do zaklju ka da je, osim Stjepana Škvorca, gotovo svaka dramska skupina vezana uz jednog autora. Ja vjerujem da ih u ovom trenutku djeluje sigurno desetak - petnaestak. Neki se pojavljuju svake godine, neki rje e.

E sad, pitanje je jedino kako i zašto oni to rade. Pretpostavljam da je kod ve ine to pitanje isklju ivo potreba njihove dramske skupine, dakle, oni se pojavljuju kad je festival stvarno blizu ili kad moraju nastupati negdje drugdje. Onda se pokušava nekakav igrokaz napraviti i onda se iz te grupe netko pro ilira kao autor. Ali da je malo objavljenih dramskih tekstova, to je injenica. Koliko je meni poznato, osim Magdalene Vlah, ne znam je li netko drugi objavio zbirku ili nekakav pojedina ni tekst, mada vjerujem da postoji mnogo vrijednih tekstova.

• Vi pišete komedije. Koliko je teško u današnje vrijeme, s ovim najavljenim krizama, biti smiješan?

— Mislim da humor, u skladu s mentalitetom Me imuraca, ne smije biti isforsiran. On na neki na in mora imati uporište u zbilji, mada je teško preslikati odre ene realne situacije i napraviti ih smiješnima.

Ako pogledamo danas, s obzirom na sve te okolnosti, smiješnih scena je jako malo u stvarnom životu. Zato je potrebna odre ena nadogradnja, a ja se tu koristim onim starim receptom, u Europi ve stolje ima poznatim, to je da likove treba prikazati ozbiljnim u neozbiljnim situacijama. I to je ono što komediju može održati. Mislim da je samo pitanje koliko se autor oslanja na stvarnost, ali da je de initivno ne preslika.

Tekstovi iz Me imurja dobro došli su svugdje • Koliko Vi tematike i likove uzimate iz stvarnog života?

— Ja nisam ljubitelj pisanja o stvarnim ljudima, jer mi se ini da tu postoje dva velika problema. Prvo, teško je osobu sagledati u nekakvom totalitetu. Mislim da bi uzimanje stvarne osobe imenom i prezimenom bila nepravda prema nekom jer bi parcijalno uzimao ono što mi odgovara i to bi bila nepotpuna slika te osobe. Vjerujem da je nemogu e prilikom pisanja i i s pozicije da de initivno poznaješ neku osobu. Netko bi za 20 godina mogao re i: ‘Pa o emu si ti to pisao? Taj ovjek uop e nije to, on je nešto potpuno drugo’. E sad, kad bih ja u tom svojem nepoznavanju stvarne osobe pokušao to svoje neznanje dotjerati s onim što bi mi se inilo zgodnim, onda je to ve iktivni lik i nije stvaran. Ja želim da moji likovi prije svega budu mogu i.

Kad ih gledate na sceni, da mislite kako biste takvu osobu stvarno mogli sresti i upoznati.

• Vaši tekstovi izvo eni su i van Me imurja, gdje je prepoznata njihova kvaliteta.

— To je za mene jako veliki izazov.

Možda tu postoje neke predrasude da nas kad pre emo Dravu ondje negdje u Cestici ili Novigradu Podravskom ne e razumjeti jer druga ije govore, mentalitet je druga iji. Me utim, ono što sam se ja uvjerio dok je naš igrokaz igrao i u Koprivni ko - križeva koj županiji i Varaždinskoj, jest injenica da dobronamjerni gledatelj, netko tko želi uživati u komediji, tko želi vidjeti nešto novo, nema problema s razumijevanjem bilo kojega regionalnog kajkavskog dijalekta. Te razlike nisu tako velike da se to ne bi moglo približiti. I ja sam u po etku malo s rezervom odlazio dalje, no ipak sam se sad uvjerio da je kajkavsko govorno podru je jako široko i da je mogu e bilo koji tekst iz Me imurja predstaviti bilo gdje, a da on nai e na sli ne reakcije kao i ovdje.

Komu to fti eki popevljeju?

• Nedavno ste izdali svoju najnoviju knjigu drami “Komu to fti eki popevljeju?”

— To je sad moja druga knjiga koja sadrži nekakve dramske tekstove koji su skupljeni. To je prije svega rezultat jednog vremenskog razmaka u kojem su neki igrokazi odigrani. Tako nakon dvije - tri godine uvijek pokušavam skupiti igrokaze koji su bili odigrani, pa ih onda tiskati, kako bi ostao nekakav dokument o tome što sam radio. Što se same knjige ti e, sad bih mogao zahvaljivati svima koji su mi pomogli, a ako jednog izostavim, ne e biti dobro. (smijeh) Ali na toj su knjizi stvarno radili susretljivi ljudi svjesni da je to projekt koji možda nema nekakve državne dimenzije, ali koji je zna ajan prije svega za Prelog i njegovu okolicu, a ja se nadam i za nešto šire podru je. Tu su od Damira Šalarija koji mi uvijek svojim slikama izlazi u susret, pa preko

Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba povodom 500. obljetnice ro enja Petra Zorani a. Izložba je organizirana s ciljem da se obilježi obljetnica hrvatskoga književnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planine”, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zorani em u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug.

Cilj je napraviti nešto novo, druga ije

Nema više provokativnosti u kazalištu • Kako uop e dalje napredovati?

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec - izložba “Novac novog vijeka iz fundusa Muzeja Me imurja”. Rije je o prvoj izložbi arheologinje Branke Marciuš, kustosice Arheološkog odjela Muzeja Me imurja akovec. U prostoru Izložbenog salona bit e izložen novac iz razdoblja od druge polovice 15. do prve polovice 20. stolje a.

Ca e bar Arrow – izložba Ivana Šebes jana. Me imurski umjetnik predstavlja se recentnim uljima na platnu iz ciklusa “Lopo i” nastalima u toku prošlih dviju godina. Ivan Šebes jan iz Kotoribe slikanjem se bavi ve više od 30 godina, a 1996. godine uvršten je i u prvu Enciklopediju hrvatske umjetnos . Samostalno je izlagao u reprezenta vnim galerijama, prostorima i muzejima. Izražava se u raznim tehnikama, a od 1977. godine specijalizirao se za tehniku ulja na platnu. Osim pojedina nih vrijednih slika, naslikao je i desetak ciklusa.

dr. Stjepana Hranjeca, do svih onih srednjoškolaca koji su tu radili dobrovoljno bez naknade. Naravno, Grad Prelog je pokrio sve te troškove. Ja svima njima zahvaljujem.

Knjiga sadrži 4 igrokaza, svi su oni uprizoreni, jedino ‘Svinja’ nije baš u to no tom obliku nego smo s obzirom na broj glumaca morali napraviti nešto kra u ina icu. Ostala tri igrokaza: ‘Regija’, ‘Komu to fti eki popevljeju’ i ‘De ki’ ve su više puta bili izvedeni u Prelogu i šire.

• Od koga ste Vi naslijedili svoj talent za pisanje?

— Ne znam može li se re i da postoji neki talent koji se naslje uje.

To je bila potreba da ovjek nešto radi. U jednom trenutku prepoznajete da je to to što želite raditi. Shvatite da ne želite igrati nogomet nego pisati igrokaze.

• Vi ste osniva Prilo ke amaterske scene. Kako je došlo do toga?

— Prilo ka amaterska scena osnovana je 2005. godine. Nas nekolicina u tom smo trenutku išli od pretpostavke da bi pokušali kajkavski izri aj nekako uskladiti s dometima koje i o icijelno kazalište pokušava ostvariti. Želja je bila modernizirati kajkavski. Sad ne znam koliko smo u tome uspjeli. Mislim da smo u jednom pogledu napravili dobar posao, a to je da smo pokušali osmisliti trodimenzionalne likove u predstavama, da ti likovi imaju nekakvu dubinu, da uvijek postoji neka uzro no - posljedi na veza me u njima. Da oni dišu, da su podložni svim emocijama jer mi se nekako inilo da taj amaterizam boluje od nekakvih stereotipova, obrazaca prema kojima bi stvari trebale isto funkcionirati još 1000 godina. Dakle, to je bio jedan rizik. Mi smo osjetili da je potrebno u initi nekakav pomak. Državni selektor je dva puta prepoznao te moje predstave i izabrao ih da budu izvedene na državnoj smotri. Na Visu 2004. su bili moji tekstovi ‘Stari pajdaši’ i sada 2008.

‘Dok vreme caru mine’. Mislim da smo napravili nekakav pomak, sad ostaje da radimo i dalje. Kad jednom napravite korak, morate napraviti i idu i. Nešto pokušati novo napraviti, druga ije. Kazalište mora biti izazov kako za redatelja, glumce i pisca, bio on profesionalac ili amater. Svaki bi od nas trebao osje ati potrebu da napravi nešto više, jer ponavljati neki obrazac nema nikakvog smisla.

To je bila polazna pozicija Prilo ke amaterske scene. Prošle godine mi smo ostvarili taj uspjeh pa bih ja sad mogao re i da je to bilo to, me utim, mislim da nas eka još puno posla da bismo produbili to što radimo, kako bi bilo što kvalitetnije, kako bismo bili zadovoljni i publika i mi.

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – sedma bijenalna izložba Likovnog udruženja akovec.

Izložba predstavlja presjek neprofesionalnog bavljenja likovnom umjetnoš u, a radove su odabrala tri lana HDLU-a Me imurja.

Galerija Sabol - stalnu postavu prizna h hrvatskih slikara možete pogleda u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže.

— Uvijek postoji prostor za dalje. Postoje vje ne teme, razlika je u tome tko ih piše i tko ih izvodi.

Dakle, ljubavni trokut može biti izveden još milijun puta, uvijek iz nekog drugog kuta. Uvijek netko novi može staviti naglasak na nešto što nije prije bilo prisutno. Želio bih da to i dalje bude jedan kvalitetan pomak kako za mene, tako i za sve one koji sa mnom na tome sura uju.

Ima prostora za dalje.

• Kakva je gluma ka ponuda ovdje u Me imurju i mogu li uop e naši glumci izvoditi izazovnije tekstove?

— Po onom koliko je meni poznato, teško. Prisutna je još uvijek jedna suzdržanost, jedna psihološka barijera koja otprilike ima svoj uzrok u tome da ljudi, amateri dolaze glumiti u prvom redu da na neki na in zadovolje svoje potrebe i iskoriste svoje slobodno vrijeme.

Oni žele na gledatelje ostaviti takav utisak koji e im omogu iti da sutra nastave živjeti kao da se ništa nije desilo. U ovom trenutku ja ne vidim u Me imurju glumca ili glumicu koji bi bili spremni upustiti se u nešto izazovnije. Ne vjerujem. U akovcu postoji sad poluprofesionalna ekipa, Pinkleci, koji su svojevremeno bili poznati po tome što su provokativni, ali, na žalost, mislim da je i takav tip predstava vrijeme nagrizlo. Tu više nema provokativnosti. Sve je to ponavljanje istih obrazaca. Tako da, ako bi trebalo napraviti neku radikalnu izvedbu, za to moraju biti spremni i pisac i glumac i redatelj. A do toga još nismo došli.

Skepti an i lakovjeran kad ne treba • Što smatrate svojim dosadašnjim najve im dostignu em?

— Ne u o nagradama, mada mi je drago što sam dobio te dvije nagrade za najbolji tekst na Festivalu kazališnih amatera. Mislim, ako se usporedi s razdobljem kad je izdana moja prva knjiga na štokavskom ‘Ostanimo neprimije eni’, de initivno sam napredovao i mislim da sve

te slike oko sebe vidim puno jasnije, da sam u stanju prije i tu barijeru vezanu uz zahtjevnije tekstove. Mislim da sam dobio na toj sigurnosti da se uop e upustim u tako nešto, mada sam i ja neko vrijeme bio rob toga raspoloženja da se nešto može, a drugo ne može, jer jednostavno to ljudi ne žele. Ustvari, uop e nije bitno žele li ljudi nešto ili ne žele, ve s koliko hrabrosti, volje i vjere smo mi u stanju nešto pokazati. Naravno, to mora biti na nekoj razini, uvjetno re eno, humanosti, ljudskosti.

• Kako biste se opisali u nekoliko rije i?

— Skepti an sam kad ne treba i lakovjeran isto kad ne treba. (smijeh) • Zamislite situaciju da se u slobodno vrijeme ne možete baviti pisanjem. ega bi se onda uhvatili?

— Znam da mi to nikako ne bi išlo, ali valjda bih probao pjevati. * Zna i da nas možda u budu nosti eka i glazbeni album? - Teško. (smijeh) • Da možete birati što biste izabrali – posao ili užitak?

— Ne bih mogao ni bez jednoga.

Previše slobodnog vremena nikad mi nije predstavljalo neko posebno zadovoljstvo. Volim kad su mi termini natisnuti, kada imam isplanirano vrijeme, kad me eka neki izazov i kad moram nešto pokazati i dati. Nadam se da e me to držati još barem 30 - 40 godina.

• I ja se to isto nadam, kao i da nas eka još puno dobrih tekstova. Što uop e sad slijedi dalje?

— 5. velja e imam promociju ove posljednje knjige u akovcu, konkretno u U eni kom domu Graditeljske škole, a tamo emo izvesti i našu komediju ‘Kanal’. S tom istom predstavom dva dana kasnije, 7. velja e, putujemo u Lendavu gdje smo gosti Hrvatskoga kulturnog društva ‘Pomurje’. Poslije toga planiram predstavljanje knjige u Zagrebu u Društvu Me imuraca, a onda e ve do i Festival kazališnih amatera na koji ide predstava ‘Kanal’. (mn)

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja mo va, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

PRELOG – Riblji restoran Prelog izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih mo va i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta , Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao Ružman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari , Julija Weber i Željko Petkovi .

Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izložba slika Ljube Laha. Izložba jednog od najpozna jih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu života, predstavlja njegova nova djela.

Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, školovanje siromašnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu školu njema kog jezika. Izložba se može pogleda do 10 sije nja.

Pizzerija RO-SA – Izložba pod nazivom “Dvanaest autora”. Blagdansku izložbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlažu Jurica Varga iz Varaždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Šalari i Franjo Ružman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlažu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnski” iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. Ružman, M. Kristovi , Š. Vuli i S. Ivaniš.

Marina Prelog – izložba crteža Slavka Duki a, lana Likovne druge donjeg Me imurja.

4

ME\IMURSKE NOVINE 27. sije nja 2009.

Premlad da bi znao voljeti

ZIMSKA ŠKOLA hrvatskog folklora

Piše: Danijela Mihoci

Moja je ruža mirisom natapala planet, ali ja se tome nisam znao radovati.

Tada ništa nisam shva ao!

Morao sam je suditi po djelima, a ne po rije ima. Mirisala je i nadahnjivala me. Nipošto nisam smio pobje i! Morao sam osjetiti njezinu nježnost skrivenu iza prozirnih lukavosti. Cvije e je puno proturje nosti!

Ali bio sam premlad da bih znao voljeti.

Ovo je tek jedan mali ulomak iz moje omiljene knjige “Mali princ” koja je sva od korice do korice prepuna životnih mudrosti.

Kažu da je to knjiga za djecu. Ali ne, to je knjiga za odrasle. Djeci je takva knjiga nepotrebna, ona neiskvarena sve te mudrosti dobro znaju, ali ne i odrasli.

Ovo je knjiga za one koji trebaju nau iti kako da pripitome Lisicu, drugim rije ima, kako da steknu prijatelje, kako da steknu ljubav i privrženost. Ovo je knjiga koja e ih nau iti kako poštivati ljude, kako biti vjerodostojan, kako ljubiti, kako se suo iti s problemima. Ova e ih knjiga podu iti zašto nije dobro bježati ve se valja suo avati s problemima. Ova je knjiga moje uto ište. Zbir mudrosti koje nepogrešivo pokazuju smjer. Veselilo bi me kada biste i vi u njoj pronašli mudrost za sebe.

Ulomak iz knjige koji navodim nepogrešivo govori o ljubavi. Nesretnoj ljubav koja je ovih dana glavna tema raz-

govora u krugovima u kojima se kre em. Ljubav o kojoj je sve re eno i istodobno ništa. Što je zapravo ljubav? Ona je naša bit.

Mi smo ljubav. Ljubav je istinska bliskost. Ljubav je strast. Ljubav su snovi. Ljubav je zavjet. Ljubav je mržnja. Ljubav je milost. Ljubav je život i sva njegova ljepota.

Ljubav je, kažu, dobar sluga, ali loš gospodar. Ljubav zadaje bol, a ljubavne rane može izlije iti samo onaj koji ih je zadao.

Zanimljivo je koliko ovjek može biti povrije en u ljubavi, a opet nikada ne odustaje od ljubavi. Uvijek je iznova traži i dobiva. Uvijek dobiva onakvu ljubav kakvu treba. Zar u tome nije ljepota?

Iako nerado generaliziram, moram re i da mi se ini kako ljudi generalno zaboravljaju da ljubav sa sobom donosi i probleme. Slabi i bježe od problema u ljubavi. Baš kao i Mali princ koji ništa nije shva ao, koji je bio premlad da bi znao voljeti.

Važno je dobro se osje ati u Piše: Helena Ze ar “koži” svog imena Ime je staro koliko i ljudski rod. Ime nosi svaki ovjek te s njim predstavlja sebe drugim ljudima. Njime nas roditelji zovu od ro enja, zapisano je u evidencijama, našim dokumentima …

Mnogi se prije ili poslije susretnu s pitanjem odabira imena.

Osobito roditelji kad trebaju odabrati ime svom djetetu. Iako je to naoko obi an in, on esto ljudima predstavlja velike probleme i dvojbe. I dok jednima biranje dje jeg imena predstavlja veliku stvar, nekima je to samo usputan in.

Jednostavno ne mogu shvatiti razloge zbog kojih netko svoje dijete nazove Adolf Hitler.

Da je samo Adolf, u redu. Ali Hitler, grozno. Obilježiti tako svoje dijete i na neki ga na in kazniti jer cijeli život nosi ime najve eg zlo inca u povijesti ljudskog roda zbilja, u najmanju ruku, nije u redu. ini se da mnogi roditelji ni na trenutak ne pomisle kako njihovo dijete mora s tim imenom živjeti, izgovarati ga kad se predstavlja, na njega se odazivati. Na pitanje zašto su dali svom djetetu ime Adolf Hitler, otac djeteta je izjavio da je ime odabrao kako bi istaknuo svoje njema ko naslje e te zato što je jedinstveno. Da, kao da u Njema koj ne postoje druga izvorna imena koja isto tako isti u njema ko naslje e.

Iako mnogima šašavo i zabavno ujedno zna i i simpati no, ime nikako nije, niti je ikada bilo, besmisleno. Veza izme u imena i osobnog identiteta neprijeporno je važna, a o tome govori i inje-

nica da velik broj ljudi svoje ime mijenja ili si nadijeva umjetni ko. Mislim da je ime važno za me uodnos s okolinom, ali i za prihva anje onoga što jesmo.

No to isto ime može biti i uzrokom odbacivanja i poruge okoline, što na kraju dovodi do neprihva anja samog sebe. esto se djeca, koja su zbog imena bila izrugivana, teško identi iciraju sa svojim imenom. Ime kao takvo ne sažima nužno naš identitet, no sigurno je odre ena naznaka i pokazatelj osobnosti koja se iza njega krije.

Mislim da ovjeka njegovo ime ne odre uje, ali vjerujem da ga može na neki na in obilježiti.

Smatram da bi se ovjek, kao što bi se trebao osje ati dobro u vlastitoj koži, trebao jednako dobro osje ati i u “koži” svog imena. Ja svoje ime volim i zadovoljna sam njime. Kad bih mogla odabrati sama novo ime, izabrala bih isto ovo koje su mi dali roditelji. No puno je onih koji nisu te sre e.

Mnogo je onih koje njihovo ime ko i u životu. Zadaje im muke. U koju skupinu vi spadate?

Me imurci u ili plesove dinarskog podru ja

TRIBINA , 29. sije nja u 19,30

Teatar Exit i predstava “Kauboji” Prvo gostovanje u proljetnoj sezoni 2009. godine u Centru za kulturu na Tribini bit e Teatar Exit s predstavom “Kauboji”.

Osam ljudi (mjesto radnje je neodre eno) našli su se zajedno s jednim ciljem: napraviti kaubojsku predstavu. Tih osam likova, osam karaktera pratimo od po etka, tj. od audicije, pa sve do kona nog proizvoda - premijere. Svi ti akteri (uglavnom gubitnici) tijekom rada na predstavi razvijaju svoje životne pri e utje u i neminovno jedni na druge; svi se polako hvataju za predstavu i shva aju je kao borbu sa samim sobom te ujedno gledaju na nju kao na priliku života. Ne u eg-

zistencijalnom smislu, ve kao svoju životnu metaforu: pobijediti život, biti iznad svakodnevnog preživljavanja, odnosno možda prvi puta u životu do i do kraja, i to kao pobjednik. A pobjeda je sama predstava.

Predstava ima manire najklasi nijeg mjuzikla (i to je ura eno namjerno), a nadamo se da prati (možda ak i nadogra uje) dosadašnju egzitovsku estetiku, kazao je o predstavi redatelj Saša Ano i .

Predstava je dobitnica mnogih nagrada: nagrade hrvatskog glumišta 2008. za najbolju predstavu u cjelini; Saša Ano i - dobitnik nagrade za najbolje redateljsko ostvarenje. Ansambl predstave osvojio je

Amerika je i pla e na vrijeme dati Kad sam bio mali, Amerika mi je bila znana po bijelo - crvenim prugastim jutenim vre ama u kojima je SAD u Jugoslaviju slao raznu pomo , osobito žitarice i krumpirove zlatice. Kasnije mi je Amerika bila Billy the Kid, Ray Carson, Doc Holliday, a potom John Kennedy, Apollo I. II., FC Cosmos, Monica Lewinsky i sve do Baracka Obame. Otac moj je u vojsci pjevao: “Amerika i Engleska bit e zemlja proleterska”.

Svi smo sanjali Ameriku u kojoj se smo treba prignuti i pokupiti dolar(e) s ceste. I dan - danas mnogi žele u Ameriku, osobito mladi. U domovini pak je “amerikanizacija” prisutna posvuda.

Ministarstvo poljoprivrede želi da hrvatski seljak postane “farmer”, a ne da bude seljak poljodjelac. SAD želi da se hrvatska vojska amerikanizira ili natoazira, a ne da bude “garda hrvatska”.

Umjesto kruha namazanog slaninama i sirom, histeri no nam se preporu aju razni “burgeri”.

Umjesto katoli ke vjere i crkve, trebali bismo se moliti mo i i bogatstvu i ne vjerovati u Isusa Krista i Rim. I brakovi naših mladi a i djevojaka trebali bi postati tek formalnost, jer Amerikanci žive slobodnije. I tako dalje i dalje. Sve i posvuda Amerika, koje su puna usta politi ara koji kao da ne znaju da je Hrvatska nešto drugo. Zapravo sve može po ameri ki, osim što se jedino hrvatski generali Domovinskog rata moraju strpati u zatvore, po mogu nosti na nekoliko desetaka godina i što poslodavci baš ne moraju redovito isplatiti teško zaslužene pla e svojim sve poniženijim radnicima.

U srijedu sam na akove kom

“Zlatni smijeh”, posebno priznanje za skladno autorsko i izvo a ko zajedništvo, primjerenu uigranost i vrhunsku discipliniranost. Živko Ano i osvojio je nagradu “Sabrija Biser” kao najbolji mladi glumac za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike na Danima satire 2008. Ocjenjiva ki sud 23. Gavellinih ve eri dodijelio je posebno priznanje predstavi “Kauboji” Saše Ano i a i Teatra Exita.

Režija i scenski pokret: Saša Ano i ; uloge: Živko Ano i , Matija Antoli , Saša Ano i , Hrvoje Bariši , Krunoslav Klabu ar, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak, Ivana Star evi .

I ove su godine lanovi me imurskih udruga i društava sudjelovali na školovanju za folklorne plesne voditelje, voditelje tamburaša, kao i tradicijskih glazbala, koje se održalo u Crikvenici. Školovanje je trajalo od 3. do 14. sije nja u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i s voditeljem škole prof. Andrijom Ivan anom, a na školi folklora bili su nazo ni lanovi udruge iz akovca “Veseli Me imurci“, lanovi udruge “Zvon“ Mala Subotica te lanovi udruge “Selja ka sloga“ iz Donje Dubrave.

Ove godine u ili su plesove dinarskog podru ja. Prakti ni dio u dvorani trajao je 66 sati, emu su ih u ili ugledni koreogra i i profesori plesa - Andrija Ivan an, Nenad Milin, Vido Bagur, Miro Šili . U poslijepodnevnim satima predava i su bili Vido Bagur, Goran Kneževi , Kristina Benko, Josip Forjan, Andrija Ivan an i Stjepan Ve kovi .

Svira i su imali voditelje prof.

Sinišu Leopolda, prof. Željka Bradi a i asistenta Dražena Šoji a, kao i za tradicijska glazbala voditelje Stjepana Ve kovi a i Marijana Jan ija. Zajedni ki koncert plesa a i svira a bio je održan u gradskoj dvorani u Crikvenici.

Piše: Stjepan Mesari

Na Zimskoj školi hrvatskog folklora sudjelovali su “Veseli Me imurci” te lanovi udruga “Zvon“ Mala Subotica i “Selja ka sloga“ Donja Dubrava

DJE JA TRIBINA nedjeljom u 16 sati sajmu ugledao svog prijatelja iz okolice Nedeliš a kako s nekom ženom premješta mrkvu, zelje, repu i grah. Pitam ga kaj tu radi, jer znam da je izvrsni majstor svog zanata.

- A vidiš, još nisam dobil pla u za november (2008.), a stalno nekaj treba platiti, pak si tu malo zaslužim.

- Pa, kak nisi dobio pla u? ekaj, pa irma ti je dobra, vidio sam pred mjesec dana kako je tvoj šef u jednom ugostiteljskom objektu zakupio itavo prizemlje, jele se delicije i pilo vrhunsko vino, kažem ja svom pokisnulom prijatelju, koji je upravo kasirao 15 kuna za luk.

- Je, za sve drugo peneze ima, samo za pla e nema, taj prokleti amerikanec ... , tužno i srdito odgovara Vladek, usput opsovavši dvojac iz vrha hrvatske politike.

Amerika je i pla u na vrijeme radniku isplatiti! To kao da ne uju razni šefovi i poslodavci.

U SAD-u sigurno ne bi ban ili do besvijesti a da nisu svoje radnike prije platili. Jedino bi generali mogli pobiti tisu e Arapa i Muslimana, a ne bi morali u umez, ve bi nagra eni bili.

Predstava “Vatroslav Grom” Kazališna družina Pinklec igrat e u Centru za kulturu u nedjelju 1. velja e s po etkom u 16 sati predstavu “Vatroslav Grom”.

Predstava je ra ena prema prekrasnoj bajci u kojoj se pojavljuju brojni likovi poput zmajeva, vilenjaka, životinja i ptica koje govore. Prema pri i Jody Bergsma “Zmaj iz Lugina”, napisao ju je Igor Baksa.

Naši e se glumci neustrašivo suo iti sa zmajem i ispri ati cijelu pri u uz pomo igra aka koje se mogu na i u svakoj dje joj sobi. Djeci e pokazati da je i najlju eg neprijatelja mogu e savladati i pretvoriti u dobrog prijatelja.

Režija: Romano Bogdan; glazba: Igor Baksa, Jelena Dokleja; scenogra ija: Bruno Kontrec; oblikovanje svjetla: Neven Taradi. Trajanje: 30 minuta. Za sve uzraste!

HDLUM

Po inju likovne radionice Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Me imurja ponovno pokre e likovne radionice. Vodit e ih akademski umjetnici, a one, osim obi nim ljubiteljima crtanja koji žele nau iti osnove ili nešto više, mogu poslužiti i kao priprema za upis na fakultete.

Radionice e se održavati u prostorijama Autonomnog centra – ACT, Dr. Novaka 38, (zgrada Starog hrasta), utorkom i etvrtkom od 18 do 20,30 sati (tri školska sata). Likovne radionice po inju od 5. velja e, a svi zainteresirani mogu do i na dogovor ili nazvati na 098 902 4943 (od 18 do 21 sat).

5

27. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Bit ete skloni neobi nim romanti nim pustolovinama koje ete zbog samo vama znanih razloga želje zadrža za sebe. Oni koji ve jesu u vezama, otkrit e najskriveniji dio svog srca voljenoj osobi i to koriste i sva mogu a sredstva koja izazivaju uzbu enja.

Mnogi e se osje ati poput pravih ljubavnih junaka, a bit e i onih koji e dobi priliku da se zaista bore za svoju ljubav. Ako radite ili sura ujete s prijateljima, ovo su dani kad ete od njih ili uz njihovu pomo dobiti sve pogodnos za razvoj posla koji radite.

Službene osobe, a vjerojatno i vama nadre ene, i dalje e oštri zube na vama, davaju i vam sve više zadataka ili pove avaju i svoje zahtjeve prema vama. Vi osobno bit ete daleko više raspoloženi za opušteni s l rada.

VAGA (24.9.-23.10.)

Egzoti na jela, neobi ni hobiji, sitnice koje oboje volite, sve su to stvari koje e ovih dana do i do izražaja. Na vrlo roman an na in organizirat ete svoju svakodnevnicu i tako u vrstiti postoje u vezu. Oni koji su još sami imat e jednostavan i pomalo skroman nastup prema osobama suprotnog spola, no baš na taj na in, oni e i osvaja . Tiha voda brege dere. Ovo su dani kad ete ili bi u prilici da zavr te jedan posao koji u sebi uklju uje rizik ili ete to jednostavno u ini . Imate velike šanse da uspijete, a u tome bi vam trebao pomo i i faktor sre e koje bi ovaj put trebala bi na vašoj strani. Vage koje se bave sportskim ili zabavlja kim poslom, zablistat e na najbolji mogu i na in.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Neki Bikovi i Bikice mogli bi se ozbiljnije zagleda u prijatelja (prijateljicu). Sve e u njima uzrokovati sukob na ela ili razdor unutar op eprihva enih društvenih pravila. Kako ste po prirodi više tradicionalist, vjerojatno je da ete odusta prije nego li i po nete. No sve bi vas moglo blago uzdrma i udalji od osobe koja vam je draga. Dosljedno strpljenje koje je vaša karakterna osobina, pomo i e vam da pro ete ovaj pomalo nezgodan tjedan. Iako napredujete u statusnom smislu, u duši ne osje ate ono profesionalno zadovoljstvo na koje ste navikli. Ovih dana mogu a je pogrešna procjena kad se radi o pravnom aspektu vo enja poslova ili vezano uz vaše nancijske ape te.

Važno je da se držite injenica i samo provjerenih inves ranja.

U danima koji slijede na i ete se na pravoj vjetrome ni burnih ljubavnih doga aja. Uglavnom e se raditi o važnim i neo ekivanim preispi vanjima, a ne e baš sva bi ugodna. Mnogi od vas muku e mu i kako da zadovolje odrasle ili o ekivanja roditelja (ili tradicije), a srce e ih vu i nekamo drugdje. To „drugo“ bit e vama vrlo privla no i roman no, ali potpuno e odudarati od vaše stvarnosti ili života koji živite. ak i oni koji su stabilnim vezama, osje t e poriv ne eg sasvim neo ekivanog. Trebat e vam snage da se nosite sa svim me i da odolite nepromišljenim iskušenjima.

Možete o ekiva blistavu potporu iz inozemstva, od visoko obrazovanih ljudi ili od ljudi koji su na neki na in stranci u vašem ozra ju.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Postoji velika vjerojatnost da biste se ovih dana mogli neo ekivano zaljubi ili naglo zaokupira osobom koja e oko sebe izaziva i odre ene kon ikte u okolini. Radit e se o sukobu tradicije i naprednih shva anja, a u cijeloj pri i vi biste se mogli zate i ni krivi ni dužni. Ako ve jeste u vezi, sve bi se moglo manifestirati tako da osje te emocionalni stres na vlas toj koži i to uglavnom zbog toga što netko misli druk ije, a petlja se u vašu vezu. No vaša me usobna ljubav bit e ja a. Vrijeme je da uvedete novi ku ni red ili novu organizaciju u poslu kojim se bavite. Ovih dana vjerojatno ete upas u jednu vrstu inventure ili reorganizacije funkcioniranja poslovanja, a uz to malo ete i zasta .

Vaša obitelj ili roditelji možda se ne e složiti s izborom vašeg partnera (partnerice), no kog je briga kad se vas dvoje volite?

Vjerojatno e neke stare razmirice u obitelji iza i na vidjelo u nepredvi en as, no imajte na pameti da je sve samo prolazna varijanta i da e se strasti brzo smiriti. Ne ulazite u dublje diskusije. Oni koji su još sami, vjerojatno ne e bi najbolje shva eni. Po inju dani sve ve ih i sve eš ih kontakata, kretanja i komunikacija.

Vama to godi, pa radite s veseljem i s lako om. Nailazite na mnoga lica i stalno ste u pokretu, a mnoge Strijelce i Strelice poslovne e obaveze odves i na kra a putovanja. U svemu biste mogli lijepo spoji ugodno s korisnim, pa je vjerojatan i neki zgodan šoping ili obilazak zanimljivog mjesta.

RAK (22.6.-22.7.)

Ako ste u vezi, sva e koje traju ve neko vrijeme izmjenjivat e se s fazama sasvim neo ekivane bliskos , roman ke ili novina ak do granica perverzije. Vaš ljubavni život mogao bi se opisa kao prili no dinami an i u njemu ne e uzmanjka baš ni ega, no to da e vas iscrpi i izmori , vrlo je vjerojatno. Oni koji su još sami, imat e dane kad e bi odbijani, ali i dane kad e ih prihva a na sasvim nepredvidiv na in. Važno je samo da pogode onaj pravi dan.

U vašem poslu polako se pojavljuju osobe koje vam daju podršku, a vi ih do ekujete raširenih ruku. No to ne e sprije i vama suprotstavljene suradnike da rovare po svom, tj. pro v vas.

Zato je i dalje najbolje da budete na oprezu i da na konstruktivan na in održavate distancu.

JARAC (22.12.-20.1.)

Možda e vas mu iti vaši ro aci, bra a ili ljudi iz bliže okoline, jer e bi skloni upira prstom u vas i vašu voljenu osobu.

Zbog nekih ak i vama zaostalih zamisli trpjet ete od konzerva vaca. No s jednakom upornoš u u ljubavi kao što je imate i u svemu ostalom, bit ete skloni pametno zanemari ove uskogrudne duhove. Tad e se is osje a još gore, a vi ostanite cool. Ne dajte se razbjesni , jer toga nisu vrijedni. Oni koji su još sami, bit e vrlo roman ni na rije ima, pa nisu isklju ena ni prava pjesni ka udvaranja. Poslovi vam stoje dobro, elana i energije imate i radite s lako om, a ono što je najbolje ovih dana, to su nove prilike za pro t.

Vjerojatno e se otvori nove mogu nosti za zaradu i to ne zanemarivu, nego napro v.

LAV (23.7.-23.8.)

Predvamasuljubavnidani u kojim ete intenzivirati svoja istraživanja po pitanju seksualnosti. Bit ete skloni svakoj vrsti eksperimenta, a ako tek ste ete ljubavna iskustva, ona bi semogladogoditinavrloromanti anna in, ali i jednako nepredvidiv. Najbolje je daseoboružatesvimmogu im sredstvima zaštite, kako se u datoj neo ekivanoj situacijinebitrebalisuzdržavatiiliodricati od onog što se tako o ito doga a. Oni koji ve jesu u vezama, obogatit e svoj erotski život s partnerom (partnericom).

Velika je vjerojatnost da ete nai i na savršenogposlovnogpartnera,alijejošvjerojatnije da ne ete biti baš raspoloženi da ovaj as sklopite ugovor ili sporazum.

Poslovniaranžmanineštosuštovamkao dobrom manageru ide od ruke, pa je na vamadapokušatebitištoprofesionalnijii da što objektivnije sagledate injenice.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ne e biti ve ih promjena u vašim osobnim odnosima, ali ete u idu im danima iskusiti pravi dašak romantike. Mnogi e biti skloni novim i neobi nim idejama, pa iako ih vi ina e imate napretek, ovaj put mogli biste prevazi i sami sebe. Zato e veze biti zanimljive, a onaj najzanimljiviji dio u njima, bit ete dakako, vi. Oni koji su još sami, nalazit e originalne na ine da privuku pažnju osobe do koje im je stalo. Po inje vrijeme kad ete primje ivati kako se nižu nove i nove prilike za razvoj posla kojim se bavite, za vaš razvoj ili za vaše napredovanje. Sve ete doživljavati i pomalo osobno, a da ete biti optimisti ni i zadovoljni, izvjesno je. Neki e ipak možda malo i požuriti ili pove ati svoje poslovne apetite preko svih granica, pa vam ipak savjetujemo da ne budete slijepi optimist, nego onaj racionalni.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Možda evamtravaizgledati zelenije u susjednom vrtu, no kad malo bolje sagledate stvari, vidjet ete da vi možete biti samo vi, a ne netko drugi. S tom mišlju, možete poljubiti voljenu osobu, pa makar se u duši trenutno i ne osje ali sasvim ispunjeno.

Smisao za romantiku bit e naglašena cijeli ovaj tjedan, ali kod mnogih Djevica ta tema manifestirat e se kroz poja anu ežnju za nekim drugim svjetovima.

Osvijestite se o onom najboljem što je u vašem odnosu i njegujte to. Bit ete sretniji. Na poslovnom planu po inje vaše vrlo povoljno razdoblje. Mnogi od vas dobit e priliku na radnom mjestu o kojoj su donedavno samo mogli sanjati.

Oni koji rade manje ili su nezaposleni, osvijestit e se o tome da su napravili sve što je u njihovoj mo i i ta e ih misao ispuniti mirom.

RIBE (20.2.-20.3.)

Kao vrlo romanti an znak, vi biste ovih dana mogli prevazi i sami sebe. Tolika koli ina pjesništva, junaštva, nježnos ili mašte, rijetko da e bi vi ena u promjeru od nekoliko kilometara. I kad vas voljena osoba bude zapitala, ta što vam je, vi ete uzvra opet nekim romeo-julijevskim stihom. Ne ete mariti za konzervativce, nego ete se svom dušom predavati svojim osje ajima, pa makar ispali i glupi.

Isto vrijedi i za zauzete i za same Ribe.

Oživjet e neke pretpotopne ideje iz vaše podsvijes ili prošlos , a na koje ste skoro ve bili zaboravili. Poželjet ete obnovi ili razvi jednu suradnju koja gotovo da je bila otpisana.

I bit ete u pravu. Ako se upus te u spomenuto, to ete razvija polako i postepeno, ali stabilno.

6

ME\IMURSKE NOVINE 27. sije nja 2009.

POGLED ISPOD OBRVA

Varaj me nježno…!

Mislim da je Victor Hugo rekao: “Svesti itav svemir u jednu osobu-to je ljubav.” Na takvu romanti nu zamisao mnogi bi danas frknuli nosom i grohotom se nasmijali. Jedna ljubav, jedna osoba itav život? Ta život danas ne traje trideset godina kao nekada, pa si u braku npr. deset-dvadeset godina. Životni vijek je produljen, pa biti s jednom te istom osobom pedeset godina mnoge ispunjava jezom.

Svake nedjelje popodne kre e tour a la “obiteljski ru ak”. Ali to nije klasi ni obiteljski ru ak, jer zapravo moje društvo ide na zajedni ki kasni ru ak. Sve više “slobodnih” ljudi u dobi u kojoj se nekada ve godinama bilo u braku (hm, zašto?). Svake nedjelje druga lokacija i prepri avanje tjednih doga anja i izlazaka. Ove nedjelje ekipa podijeljena u dva tabora. Nekako je ispalo, možda slu ajno, da se mišljenje podijelilo na muško i na žensko. Sad prijatelj komentira kako je danas normalno da svi jedni druge varaju. Brak nije nikakva prepreka. Pa šta sad, kao. Veli, muški su takvi. Oni moraju sjediti na više stolica. Pa nije da oni ne vole svoje žene, ali ženski problem je što sve to gledamo preemocionalno. Muškarci imaju potrebe, moraju ih uprazniti, i to je tako. emu hajka? A uostalom, pa ni žene danas nisu svetice više.

Nekad ih je trebalo moliti, danas one vrebaju muškarce.

Cure poludjele na izjave da je to ok. Pa ekajte malo, zar je to sudbina žena koje žele ljubav i ne misle samo na održavanje “seksualne higijene”? Osu ene smo na “toleriranje” prevare, jer je to normalno?! Kada je nestao svaki osje aj odanosti? I još su se de ki pozvali na ideju da kad emo imati djecu onda nam ne e toleriranje prevare tako teško pasti, imat emo druge prioritete u životu.

Ma, zamisli!? itala sam jednom intervju s jednom zvijezdom, ne u je imenovati, ali pitali su je da li bi ikada oprostila prevaru svome mužu?

Rekla je da bi, ali da mu izdaju nikada ne bi oprostila. Slažem se.

Kako ono pjeva Žera: “...to što si varala, to bih ti oprostio, to što si mene - to ne mogu...”. Osobno ne

Piše: Tihana Babi

znam što život donosi, ali živjeti život s ovjekom koji te izdao, ne smatram nekom velikom sre om.

Istina je da smo druga iji što smo stariji, mnoge stvari koje su smo nekada smatrali neoprostivima, danas nam se ine bizarnima. Ali volim vjerovati da postoje ljudi kojima se može vjerovati. Zašto živjeti s ovjekom kojem se ne može? Oprah je jednom rekla da ljudi ne varaju jedni druge jer je ovaj tre i bolji, ljepši ili pametniji, nego jer “kod ku e” nešto fali, nešto ne valja. Ipak, ako ste ti i tvoj partner “ekipa”, zar je nelogi no o ekivati da e se obratiti tebi, a ne nekom tre em? U ljubavi nema mjesta za tre ega.

Danas je sve predostupno. Žene, muškarci, seks...Ljudi više ne znaju što bi izabrali od obijesti, od dosade, od prevelikog izbora. Gotovo ništa više nije “sveto”. Netko je rekao da ne bi bilo preljuba da nema žena. Žene ipak kolo vode, ako ništa drugo jer lakše kontroliraju svoj nagon. Kod žena je on više želja nego potreba, kod muškaraca doista postoji ta “potreba”. Žene što si to radite? Neuslugu same sebi. Ali da ne bi bilo, pa nisu ni muškarci baš bez mozga, je li?

Tko želi zna re i - ne.

Nakon svih javnih preljuba doma ih zvijezda, i žena koje su im javno oprostile - Hrvatice su na glasu kao žene koje e “naravno” oprostiti svome mužu. Ipak više poštujem Samanthu iz Sex i grada koja je oprostila svom ovjeku prevaru, ali nakon što je ve tko zna koji put tr ala ne bi li ga nanovo uhvatila “na djelu”, shva a da se ne može živjeti u sumnji ma koliko god nekoga volio. Nekad je pametnije re i njene rije i: “Dušo, volim te. Ali sebe volim više.”

Muško - žensko prijateljstvo Piše: Maja Novosel - mit ili stvarnost?

Jeste li primijetili kako se neke teme za rasprave uvijek javljaju, bez obzira s kim se zateknete u društvu. U zadnje vrijeme za mene bi ta tema bila muško - žensko prijateljstvo i je li ono uistinu mogu e.

U klasi nom ilmu o m - ž prijateljstvu “Kad je Harry upoznao Sally”, Harry i Sally vode burnu raspravu upravo oko ove teme i Harry na kraju zaklju i kako e u jednom trenutku jedno od njih ili oboje, ak i samo na sekundu, pomisliti na seks s onim drugim i tako negirati “pravo” prijateljstvo, za razliku od prijatelja istog spola.

Upravo po ovim “Kad je Harry upoznao Sally” parametrima ja sam po ela razmišljati o muško - ženskim prijateljstvima. Iz mog iskustva ve ina muškaraca je rekla da muškarci i žene ne mogu biti samo prijatelji i iskreno su priznali da bi u velikoj ve ini slu ajeva sa svojom prijateljicom napravili “znate što” kad bi znali da mogu. S druge strane, više žena je reklo da je to prijateljstvo mogu e i bez ikakvih pomišljanja na vezu.

Ja pak mislim da je istina negdje u sredini. Budimo iskreni, ve ina muškaraca i žena, koji nisu prijatelji od djetinjstva, vjerojatno su se upoznali tako da se jedno od njih upucavalo onom drugom. I tu ve teza m - ž prijateljstva iz spomenutog ilma pada u vodu.

A sad recimo da imate prijatelja s kojim ste “kuhani i pe eni” od djetinjstva i nikad nije bilo emotivnim ili seksualnih primisli. U ovom slu aju vrlo je vjerojatno da ste jedno ili oba uli ovakve komentare: “Zakaj vi nikad niste završili skupa?

Tak se dobro slažete.” Ili “Si siguran/na da nema ni eg više me u vama?” I, naravno, meni omiljena “Vi bi bili tako dobar par”. Pa nakon što to ujete X puta, jedno bi od vas moglo po eti razmišljati da oni možda stvarno vide nešto što vi ne

Obamanama ili mogu li Amerikanci postati Šve ani Piše: Josip Šimunko

vidite. I ve s tim mislima Harry je opet u pravu.

Usprkos svemu ovome, ja vjerujem da postoje situacije i odnosi gdje su heteroseksualni muškarci i žene samo prijatelji bez da su ikad pomislili na seks ili vezu s onim drugim. Iako, što se mene ti e, uop e nije bitno kako je do tog prijateljstva došlo. Kroz propalu vezu, iz djetinjstva, s grješnim mislima ili bez njih...

Imati pravog prijatelja suprotnog spola ima puno kvaliteta koje istospolna prijateljstva nemaju. Dobivate druga iju perspektivu na život, pogotovo na probleme u vezi.

Imate nekog tko se može praviti da je vaša “bolja” polovica kad vas udni tipovi opsjedaju u ka i u. Imate nekog tko vam može objasniti što je pisac s odre enim SMS-om zapravo htio re i. Imate nekog tko je, kad mu donesete hladno pivo i omiljeni Chio chips od paprike, sretan k’o da ste mu upravo uru ili klju eve od najnovijeg mercedesa. Imate nekog tko e vam iskreno re i što je vaš sad ve bivši to no mislio kad je rekao “Mislim da mi treba malo vremena da razmislim o svemu”, iako ve i sami znate. I imate nekog tko e vas za utjehu izvesti na karting i tequile.

Ja vjerujem da je to mogu e. Muškarac i žena mogu imati “pravo” prijateljstvo. A kad ga prona ete, ili ako ste ve našli, ne puštajte ga, jer ni ne znate koliko ste sretni.

Novi ameri ki predsjednik ograni io je lobiranje u svojoj administraciji i donio pravilo da pla a javnih službenika ne bi smjela biti ve a od 100.000 dolara.

Istovremeno njegov ekonomski tim radi program vrijedan 800 milijardi dolara za spas ameri ke ekonomije. Spas se vidi u javnim radovima. Moderna e Amerika graditi autoceste, škole, bolnice, infrastrukturu, kao što je to u inila nakon velike krize tridesetih godina.

Sve to da bi se spasile ameri ke inancijske institucije, prije svega banke i velike tvrtke koje mogu jam iti ve u zaposlenost. Drugim rije ima, porezni obveznici, gra ani Amerike, opet podme u svoja le a da bi neki vlasnici kapitala bili još bogatiji ili da ne bi izgubili svoj dio kola a. Na taj bi na in svi nešto dobili. Porezni obveznici dobili bi ve u zaposlenost, država stabilnost, a vlasnici kapitala zadržali bi svoje bogatstvo.

No ima jedna rije koja smrzava krv u žilama vlasnika kapitala i banaka. Ta rije je nacionalizacija. Ako se ustanovi da je kriza prevelika, a država nikako ne može spasiti banke, ona e ih dijelom nacionalizirati, u nekim državama u Europi to je ve na djelu. Neki gorljivi zagovornici liberalizma ve iz preventivnih razloga prebacuju Obami da zemlju vodi u socijalizam. To kad je rije o Americi sigurno nije to no, no ima nešto drugo.

Danas se u ekonomskoj literaturi u i o državnom intervencionizmu, kao o važnoj mjeri tridesetih godina prošlog stolje a za spas liberalnog tržišta. Je li sadašnje spašavanje banaka i velikih tvrtki u Americi i drugdje u svijetu ponovo državni intervencionizam ili nešto drugo? Mišljenja su podijeljena, a sigurno je samo to da su skori javni radovi u Americi manje - više ponavljanje tridesetih godina prošlog stolje a na novi na in.

Gotovo pa bi se moglo parafrazirati da svako vrijeme ima svoje javne radove. Cilj javnih radova nije pove anje zaposlenosti, kako se obi no misli, to je samo posljedica javnih radova. Pravi je

Novinarsko svršavanje!?

Hm, ja si utvaram, kako bi rek’o <iro Blaževi , da sam kao neki sportski novinar, iako mi se sve više svi a npr. pratiti politiku ili crnu kroniku, ali samo na na in kako je to radila moja irska novinarska heroina Veronica Guerin.

Zna i, punim žarom! Hm ... baš smo idealna sredina za ostvarenje mojih novinarskih snova, hm, ha, ha...

Ako niste znali, osobni novinarski gušt ona je, na žalost, platila vlastitom glavom. Ispostavilo se kasnije nakon njezinog ubojstva, pred kojih desetak godina, za boljitak njezine zemlje, iako Irska nije samo zbog tog herojskog novinarskog ina postala pravi mali europski div i zemlja za kojom tako eznu mnogi Hrvati da je barem posjete. Ali je postala zemlja pravde i zakonitosti, poželjna za život svakome.

Uglavnom, i ja se najbolje osje am kad napišem neki tekst i ono “pro u mi leptiri i kroz želudac”,

k’o da se zaljubite na prvi pogled. To mi je gotovo ve e emocionalno zadovoljstvo od seksualnog klimaksa.

Kako bi to mogao nazvati: novinarsko svršavanje, na primjer, he, he ...

To mi je najdraže, jer tada mogu re i kad je moj posao u pitanju da sam zaista spojio ugodno s korisnim.

Nije da je esta pojava!

Film o novinarskoj heroini, koji je upravo pisala na taj na in, neki dan mogli ste pogledati na HTV-u, ako niste bili previše opijeni rukometnom groznicom, ostali na RTL-u i “svršavali” samo na Duvnjaka, Alilovi a, upi a & comp. Ajd, dobro, i Bali a.

Veronica je, zanimljivo, najprije bila tako er kao “sportska novinarka“, bavila se PR-om. Nogomet je imala u malom prstu, o tada kultnom Ericu Cantoni znala je doslovce svaki pokret. Me utim, shvatila je da ljudima koji su ga gledali uživo ili divili se njegovim igrama na televiziji i novinama treba re i da je to samo igra i show, te po eti pisati

cilj o uvanje kapitala koji bi ina e mogao propasti zbog višegodišnje krize i recesije, a gubitak bi bio višestruko ve i od cijene javnih radova od 800 milijardi dolara.

Drugim rije ima, predsjednik Obama na taj na in postaje najbolji uvar jako uzdrmanog liberalnog kapitalizma i bespogovornog globalizma, i to Amerika zna. Bogata Amerika želi i dalje živjeti bogato, no može li se to na stari na in?

Ono novo što donosi Obama zapravo se može sažeti u dvije rije i: odgovornost prema naciji, sebi i prirodi. Odgovornost prema naciji i sebi obuhva a druga ije politi ko sagledavanje svijeta, Amerika je shvatila da postoje i drugi te na brzinu ukida zatvore na Kubi, te odgovornost prema vlastitom rastrošnom na inu života i uvanju prirode kroz promjenu energetske matrice života. Davno je re eno da prosje ni Amerikanac živi kao da ima stotinu energetskih robova.

Zamka za Obamu upravo je promjena životne matrice koju sprema, pa e promjene biti vrlo postupne, a možda ih i ne bude previše. Jer, što e biti s onima koji bi postali gubitnici nove životne matrice i koji e neminovno izgubiti svoj kapital. Promjena na ina života je lijepi slogan, no mogu li Amerikanci u duši postati Šve ani? Isto pitanje na drugi na in: može li ameri ka naftna i automobilska zaobi i naftu i koristiti druge izvore energije, tako, na primjer, elektri ne automobile i što bi se onda zbilo s arapskim zemljama i vlasnicima, odnosno kapitalom ameri kih gra ana?

Piše: Dejan Zrna tekstove koji moraju itatelje društveno osvijestiti o puno važnijim stvarima i posebice problemima koji se doga aju oko njih, a ne žele ih vidjeti i suo iti se s njima. Naime, u tom trenutku tisu e i tisu e mladih i sve mla ih u Dublinu i Irskoj zabrazdilo je u paklu droge, a da nije bilo nikakve protuakcije, policija je tapkala na mjestu.

Shvatila je kako pisanje o trivijalnim stvarima poput divljenja Cantoni više nema svrhe, kako je potrebno pisati o onima koji uništavaju budu nost te zemlje. Uspjela je na kraju u svojoj namjeri, pisala je i razotkrila glavne dublinske ma ijaše koji su ina e bili “mirne i ugledne” osobe, prakti ki bez dosjea. Zapravo policija je imala za svakog dosje, ali ništa nije mogla dokazati, sve dok ma ijaši nisu javno prokazani. Ubili su je, ali je Irska nakon toga promijenila ak Ustav, zakone koji su zemlji donijeli mir i blagostanje. ini li vam se pri a možda nekako poznatom... Da, ak su i ubili

novinara koji se kao bavio i družio s ma ijašima i nije bio baš tako “moralno ist”. Ali...?

U Hrvatskoj je uglavnom i dalje sve važnije, pa tako i najuglednijim hrvatskim novinarima od bavljenja onima “koji to zaslužuju”. Umjesto da istinski zagrebu u hrvatski svijet korupcije, kriminala, ne asnih radnji, oni se uglavnom kad su naslovnice u pitanju bave žutilom ili tra om ili pak se iživljavaju na “malima”, zbog ega novinari kod obi nih gra ana, kako mi je nedavno rekao jedan poznanik za kavom, dobivaju svejedno epitet “kad leže barem ne lažu”.

Pišem ovaj tekst prvenstveno dive i se onome tko je (ne)namjerno pustio ilm o Veronici Guerin i Irskoj, dok je istovremeno u Hrvatskoj ponovno nacionalna euforija zbog ina e u normalnom svijetu totalno nebitne stvari, jednog sporta, o kojem ve ina onih koji ne propuštaju ni jednu rukometnu utakmicu “Paklenih” ina e uglavnom nema poj-

ma. Na žalost, kao i oni jadni RTLovi reporteri koji postavljaju tim istim ljudima pitanja poput: Dobar dan, dragi gledatelji, je l’ vam lijepo?

Je. Je l’ publika super? Je. Hvala, eto, mi smo se javili, dajem rije svojoj kolegici “xy” i njezinom sugovorniku “xy”: Dobar dan, je l’ vam lijepo u dvorani? Je. Je l’ publika super?

Je. I tako iz dana u dan svjedo im forsiranim, bezveznim javljanjima koja me totalno nerviraju, skoro pa da izgubim volju pogledati tekmu.

I kad se k tome dodaju u time-outu trenerske eskapade – Line ., fakat moram okrenut program…

I kad se nakon svega podvu e crta, zaista je u Hrvatskoj sve divno i krasno, još kad postanemo svjetski prvaci, bit emo opet najbolji i najja i na kugli zemaljskoj. Koga briga da živimo u državi korupcije i ma ije... I tako sve u krug, do neke nove nacionalne euforije.

Godine prolaze nervoznim korakom, godine prolaze, mi stojimo.

Jesmo li sretniji, jesmo pametniji,

godine prolaze mi gledamo... Kako dobri stihovi, iako su od jednog srpskog rockera.

Pitam se pitam, ima li kod onih koji i te kako imaju utjecaj na javno mnijenje u našoj zemlji, koji bi trebali “mijenjati Hrvatsku” – “novinarskog svršavanja” ili e godine i dalje prolaziti, a mi svi skupa biti “kvazinovinari”...

7

27. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Sumrak fantazija/romansa ReĹžija: Catherine Hardwicke Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattison, Taylor Lautner..

(tri besplatne posudbe)

Tri pri e o nespavanju hrvatski ilm ReĹžija: Tomislav Radi Uloge: Ecija Ojdani , Rosana Pastor, Ĺ˝uĹža Egrenyi, Dario Markovi , Marinko Prga â&#x20AC;Ś

Bella Swan oduvijek je bila malo druk ija te se nikada nije uklopila me u svoje vrĹĄnjake. DoduĹĄe, nije ni pokuĹĄavala jer svoje umiĹĄljene i plasti ne ĹĄkolske kolegice nikada i nije smatrala interesantnim i zanimljivim druĹĄtvom. I tako je naĹĄa Bella gubila dane u sun anom Phoenixu, sve dok pred nju nije stavljen izbor â&#x20AC;&#x201C; roditelji su joj se razveli, a na njoj je bilo da odlu i s kime Ĺželi Ĺživjeti. Izabrala je oca koji je preselio u kiĹĄni i magloviti gradi Forks, iako i nije o ekivala da e to u njen Ĺživot unijeti neke velike promjene.

No, nakon nekoliko dana u novom okruĹženju i u novoj ĹĄkoli Bella zapazi misterioznog Edwarda koji je jednostavno obori s nogu. Nakon ĹĄto ga malo bolje upozna, shvati da

u Ĺživotu nije upoznala takvu osobu. Pametan je, dosjetljiv i ima odli an smisao za humor te joj se ini da svaki put kada je pogleda to no zna kako se ona osje a i ĹĄto misli. Bila je to ljubav na prvi pogled, ali Edward Bellu ipak Ĺželi odrĹžati na distanci i za njega postaje prava muka boriti se protiv ovog, za njega novog, osje aja atalne privla nosti i ljubavi.

Bella uskoro sazna o emu se radi kada vidi svoju novu simpatiju u akciji â&#x20AC;&#x201C; on moĹže tr ati brĹže od geparda, zaustaviti auto golim rukama i posjeduje dar vje ne mladosti. On je vampir, kao i svi lanovi njegove obitelji te su pronaĹĄli na in kako uz to biti i unkcionalni lanovi zajednice â&#x20AC;&#x201C; piju samo Ĺživotinjsku krv â&#x20AC;Ś

Drama Tomislava Radi a o tri isprepletene Ĺživotne pri e iji se protagonisti u Hrvatskoj i Ĺ panjolskoj suo avaju sa samo om i razo aranjima. Prva pri a â&#x20AC;&#x201C; mlada Ĺžena cijelu no ne uspijeva sklopiti oka zbog djetetova pla a i neprestanih svekrvinih prigovora o uzrocima problema u njezinom braku.

Druga pri a â&#x20AC;&#x201C; hrvatsko - ĹĄpanjolski supruĹžnici prolaze kroz najteĹžu bra nu krizu do sad, svjesni da ih ni ljubav viĹĄe ne moĹže zadrĹžati zajedno.

Tre a pri a â&#x20AC;&#x201C; postarija Ĺžena

budno iĹĄ ekuje dolazak svoje goĹĄ e iz Ĺ panjolske koja u gradu upoznaje mladoga taksista. ReĹžiser Tomislav Radi ro en je 1940. godine u Zagrebu. Do sada je reĹžirao u svim zagreba kim kazaliĹĄtima, povremen je gost filmskog estivala u Dubrovniku te konstantno radi na televizijskim projektima. Uz etrdesetak dokumentarnih i igranih emisija na televiziji, snimio je i nekoliko igranih filmova â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x2DC;Ĺ˝iva istinaâ&#x20AC;&#x2122; (1971.) i â&#x20AC;&#x2DC;Timonâ&#x20AC;&#x2122; (1972)â&#x20AC;Ś

Film â&#x20AC;&#x153;Fred Mrazâ&#x20AC;? govori o: 1) Prvom maju 2) Uskrsu 3) BoĹži u

nema filmske predstave

DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Josip Ĺ imunovi , akovec

nema filmske predstave

etvrtak, 29.1.

17,30 SUMRAK

TWILIGHT

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

TWILLIGHT

1.

TRAŽEN

2.

BRA A PO KRVI

3.

NAPUĹ TENA

4.

S TATOM ZA VRATOM

5.

MAMIN SIN

6.

IZBRISANA SJE ANJA

JOY DIVISION

BRA A PO KRVI

SEKS I GRAD

TRAŽEN

7.

NEO EKIVANA OTMICA

Film â&#x20AC;&#x2DC;Seks i gradâ&#x20AC;&#x2122; nastavlja to no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muĹĄkarcem iz snova â&#x20AC;&#x201C; Facom, vragolasta Samantha se kona no skrasila uz jednog muĹĄkarca â&#x20AC;&#x201C; nekoliko godina mla eg Smitha, konzervativna Charlotte Ĺživi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokuĹĄava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaĹže simpati ni Steve.

HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost oboĹžavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se ĹĄto novoga on donosi? Pa iako je serija zavrĹĄila gotovo idili no, javili su se neki novi problemi i pitanja â&#x20AC;&#x201C; Ho e li se Carrie napokon udati? Zaru ena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo avaju s njegovim preljubom.

Wes (James McAvoy) je jedan obi ni dvadesetpetogodiĹĄnjak koji jednostavno mrzi svoj Ĺživot jer je, kako on kaĹže, â&#x20AC;&#x2DC;usranâ&#x20AC;&#x2122;. emu takav pesimizam ve na samom po etku? Pa, pogledate li ponije bilo koji aspekt Wesova Ĺživota, shvatit ete kako se zbilja ima malo emu radovati. Na poslu, njegov ĹĄe Ĺživi za to da bi ga mu io i poniĹžavao pred kolegama. Kod ku e, njegova ljigava djevojka je seksualni magnet za svih (uklju uju i njegovog navodno najboljeg prijatelja) osim njega.

Sre om, takvom Ĺživotu dolazi kraj i zo ni manje ni viĹĄe nego u obli ju tajanstvene i prekrasne Fox (Angelina Jolie). Ona jadnome Wesu objaĹĄnjava kako je njegov otac, za kojega se oduvijek mislilo da je nestao i kojeg su svi zaboravili, ubijen dok je radio za misterioznu organizaciju zvanu â&#x20AC;&#x2DC;Bratstvoâ&#x20AC;&#x2122;. A â&#x20AC;&#x2DC;Bratstvoâ&#x20AC;&#x2122; je stolje ima stara liga izvanredno obu enih ubojica koji svrĹĄeno obavljaju svoj posao. Njihov moto je â&#x20AC;&#x2DC;Ubiti jednoga, spasiti tisu uâ&#x20AC;&#x2122; te ne prezaju ni pred ime kada kre u u izvrĹĄavanje svoga zadatka, a sve za dobrobit ovje anstva.

8.

SEKS I GRAD

9.

KNJIGA STRAHA

Film istraĹžuje manchestersko porijeklo ovoga revolucionarnog benda, donose i intervjue sa svim preĹživjelim lanovima, njihovo partnerstvo s osniva em Factory Recordsa Tonyjem Wilsonom, te suradnju s legendarnim producentom Martinom Hannettom.

Joy Division o ormljen je 1977. u Manchesteru (Engleska). Prestali su djelovati nakon samoubojstva njihovog lidera i pjeva a Iana Curtisa u svibnju 1980., a ostali lanovi benda nekoliko mjeseci kasnije odlu ili su nastaviti pod imenom New Order. Iako su tijekom svog postojanja uĹživali skroman zvjezdani status i izdali samo dva albuma, kasnije su slavljeni kao jedna od najinovativnijih, najevokativnijih i najutjecajnijih grupa ikada.

Joaquin Phoenix i Mark Wahlberg bra a su na suprotnim stranama zakona. Oni dokazuju da krv nije voda. Tu je i Eva Mendes. Ona dokazuje da je jako seksi.

Radnja Bra e po krvi smjeĹĄtena je u ne tako davnu 1988., a pozornica je New York. Robert (Joaquin Phoenix) i Joseph (Mark Wahlberg) sinovi su slavnog ĹĄe a policije, Berta Grusinskyja (Robert Duval), i svi su o ekivali kako e njih dvojica nastaviti obiteljski â&#x20AC;&#x2DC;zanatâ&#x20AC;&#x2122;, pod motom â&#x20AC;&#x2DC;to protect and serveâ&#x20AC;&#x2122;. I dok je Joseph perspektivni zapovjednik u â&#x20AC;&#x2DC;plavcimaâ&#x20AC;&#x2122;, Robert ima druk ije planove. Karijera policajca uop e ga ne zanima, a povrh toga, promijenio je svoje prezime u Green kako bi presjekao sve ĹĄto ga veĹže uz oca i brata. On vodi ruski no ni klub iji je vlasnik Marat Buzhayev (Moni Moshonov) te pokuĹĄava to initi na legalan i poĹĄten na in.

Ipak, za New York ovo je vrijeme kada kriminal i nasilje polako izmi u kontroli zakona.

Droga je posvuda na ulicama, a policija je nadja ana i skoro pa nemo na. Robert u toj cijeloj pri i pokuĹĄava otvoriti novi klub, a uskoro e se na i i u poziciji kada e morati izabrati kojoj se strani pridruĹžiti. Tu je i njegova prelijepa djevojka Amanda (Eva Mendez) koja ga savjetuje i pruĹža mu podrĹĄku. No, kada za to do e vrijeme, Robert e sam morati odlu iti ho e li vjerovati svome ĹĄe u, ili e stati u obranu svoje obitelji â&#x20AC;Ś

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

srijeda, 28.1.

petak, 30.1.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

TOP LISTA

VIDEO IZLOG

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

antazija/romansa ReĹžija: Catherine Hardwicke Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattison, Taylor Lautner

19,30 TRI PRI E O

NESPAVANJU

10. GLAS SMRTI 2

FILMSKA TOP LISTA â&#x20AC;&#x153;ME IMURSKIH NOVINAâ&#x20AC;?

1.

AUSTRALIA

2.

ROCKNROLLA

3.

SIROTIĹ TE

4.

ZATVORSKA POSLA

5.

SUMRAK

6.

96 SATI

7.

NI IJI SIN

8.

RECI DA

9.

SPALITI NAKON ITANJA

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1.

PAUL BLART: MALL COP

2.

GRAN TORINO

3.

MY BLOODY VALENTINE 3-D

4.

NOTORIOUS

5.

HOTEL FOR DOGS

6.

BRIDE WARS

7.

THE UNBORN

8.

DEFIANCE

9.

MARLEY & ME

10. SLUMDOG MILLIONAIRE

hrv atski film ReŞija: Tomislav Radi Uloge: Ecija Ojdani , Rosana Pastor, ŽuŞa Egrenyi, Dario Markovi , Marinko Prga

subota, 31.1.

17,30 SUMRAK antazija/romansa

19,30 TRI PRI E O

NESPAVANJU hrvatski film

nedjelja, 1.2.

17,30 SUMRAK antazija/romansa

19,30 TRI PRI E O

NESPAVANJU hrvatski film

ponedjeljak, 2.2.

17,30 SUMRAK antazija/romansa

19,30 TRI PRI E O

NESPAVANJU hrvatski film

PiĹĄe Ivan Le ek Svako naĹĄe selo ima svoje male junake, ljude koji su Ĺžrtvovali svoje slobodno vrijeme da neĹĄto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani.

Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Mnogo se toga u Otoku promijenilo. Kr mu je otvorio stari GraĹĄ. DrĹžao bi led u â&#x20AC;&#x153;ledvenicamaâ&#x20AC;&#x153; u dvoriĹĄtu jer je pi e za putnike namjernike uvijek moralo biti hladno. A zanimljivo da je putnika namjernika ovdje u Otoku uvijek bilo. A kako se ini, bit e ih sve viĹĄe. Nekada su dolazili fljojsari. Pa onda oni Ĺželjni riĹĄkog zraka i skriveni od pogleda. Sada pak poslije dolaze ribi i. A prolaze svi oni koji Ĺžele ĹĄto prije oti i preko Drave na drugu stranu. Oni pak koji su dolazili zbog Drave pitali bi Jur eca uru. On je znao sve o Dravi do Donje Dubrave. Ali, o onoj staroj Dravi. Ne ovoj ukro enoj u jezero i sapetoj. Ve onoj divljoj ije su snjeĹžne vode plavile selo. A u ljetnim mjesecima bi preko rukavaca pregaziti mogli i preko Drave. Zadnji je put to no prije etrdeset godina tekla po dvoriĹĄtima, preko vrtova. I onda se preselila. I na sve ono o Dravi je ostalo sje anje. I na mjesta gdje su se ribe mrijestile. Ili mjesta gdje su ih kriĹžova om lovili. A najviĹĄe ih je bilo kod dravskih mlinova. Toliko bi ih se naĹĄlo u mreĹži da ih nisu mogli ni izvaditi. Sve je to otiĹĄlo u zaborav. OtiĹĄao je u zaborav i njihov kafi â&#x20AC;&#x153;Olimpâ&#x20AC;?. Otvoren je u starom vatrogasnom domu. Kako god zvu no ime imao, bogovima nije bio u milosti.

Ali je zato restoran â&#x20AC;&#x153;Prepelicaâ&#x20AC;? ostao vje no. KaĹžu da je to dokaz da male stvari ine veliku povijest. MoĹžda i je tako, ako se pogleda u oto ku daleku povijest. Koliko je Drava oko njih esto bila mutna, toliko je povijest tamo od po etka zamutio jedan plemi . K tomu se joĹĄ i zvao Mutimir. I s prezimenom Mutimirovi . Taj je Mutimir u

Cecilija Rojko, 85 godina. Ja sam potkorenin na i ne dam se nikam z Otoka. Tu sam navek bila i bom dok bum mogla. Jedino v Otoku pak Ĺžabe regaju, - veli ona

Ulaz u selo od strane Preloga

MALA TEPEĹ IJA po me imurskaj selaj II/15

Bili smo prvo prilo ki Pantov ak, a ve bumo Oto ka Republika godno vidjeti da su pred trgovinom s pivom pak su radije iza grma. Tak se onda skrive ki prekriĹžiju i pred Ĺžupnikom kad se vozi mimo.

KukuruĹžnjaki neposredno uz glavnu ulicu kao svjedo anstvo proĹĄlosti prvom spominjanju imena Otoka bio vlasnikom toga imanja. I joĹĄ k tomu nasilnik koji je nekom plemi u Pavlu iskopao o i. Uglavnom, Mutimir je zbog toga izgubio imanje i nigdje nije zapisano gdje je zavrĹĄio. Ali su zato ostali Oto ani. I viĹĄe poslije nikada nije bilo ovdje ni jednog â&#x20AC;&#x153;mutimiraâ&#x20AC;&#x153;.

Ve svi uvijek za slogu.

Oto ke â&#x20AC;&#x153;Kopakabaneâ&#x20AC;&#x153; viĹĄe nema Otok je nekada bio pravo kupaliĹĄte. Za vrijeme visokih snjeĹžnih voda Drava bi pro istila korito, nanosila ĹĄljunak i pijesak i, kaĹžu, kod Otoka napravila prave rajske plaĹže. Dolazilo bi sve Ĺživo iz Preloga na kupanje.

Bila je to prava â&#x20AC;&#x153;Kopakabanaâ&#x20AC;&#x153;. Ma

Otok je bio nalik na Tahiti. Samo ĹĄto onda Oto ani nisu znali za Tahiti. Niti Tahi anke. Ali su znali Cirkovljan ari za Oto anke. Pak su mnoge odveli za snahe. A prilo ke puce pak su doĹĄle u Otok. Da uĹživaju u svom â&#x20AC;&#x153;otoku sre eâ&#x20AC;&#x153;.

I makar tu ne rastu palme nego vrbe, tvrde Oto ani da je stvarno tu sre a.

A tko ne vjeruje, nek se doseli. Ionako misle otvoriti desetak gradiliĹĄta. I joĹĄ kaĹžu: tko se jednom ovdje nauĹžije riĹĄkog zraka i kreketa Ĺžaba, taj viĹĄe ne odlazi. ak neki odlaze na posao, kao Ĺ estan, u Maribor i svakodnevno se vra aju doma. Jer makar je nekada bilo rivalstvo izme u gornjeg i donjeg dijela sela, Otok je ipak bio uvijek cjelina. I s plaĹžama se nisu dijelili. Ali su se podijelili s predjelom zvanom CiganjĹĄ ak. Bili su tu nekada Cigani.

Nada Ĺ elja godinama je lanica Socijalnog vije a i zna pravu sliku sela. - ProĹĄle godine rodilo se u selu ĹĄestero djece, a samo je jedna osoba umrla i imamo samo deset starih de ki, - kaĹže Nada, koja je na slici u druĹĄtvu sa sestrom ur icom

Glavna ulica u Otoku OdoĹĄe oni, a ostalo samo ime. I mnoga druga polja neobi nih su imena. Gorica, VaroĹĄ ina, Mla nica, Feren ica, Na bregu â&#x20AC;Ś Koji je viĹĄe graba. A izme u njih vrluda petnaestak kilometara poljskih putova. S kojih joĹĄ stiĹžu vagoni kukuruza. Pa mnogi zavrĹĄavaju u kuruĹžnjacima, ĹĄto se joĹĄ jedino valjda moĹže vidjeti u Otoku. I to joĹĄ tako da su okrenuti na ulicu. Pa nek se vidi tko kakav kukuruz ima.

Tancalo se na guhni Nikada se tu nije bjeĹžalo od gospodarskih zgrada. Od toga se Ĺživjelo.

A ako se ve i nije imalo gdje plesati, bilo je dobro i guhno. I tako bi tu oto ke puce nau ile plesati valcer i ardaĹĄ.

Onako kako se plesao na trdoj zemlji.

Ali je svejedno iĹĄlo. I kako danas kaĹžu

Najstarijem stanovniku sela Jakobu KalĹĄanu, ro enom 1912. godine, 97 je godina.

- Njegov bi Ĺživot mogao biti preto en u zanimljiv roman, kaĹžu njegovi potomci.

oni malo stariji, bilo je jako veselo. Ima u Oto ancima nekog posebnog duha.

Malo su glasniji i jako su borbeni. Pak nekak svoje ne daju. I ni slu ajno ne u uti da bi neĹĄto pripalo Ludbregu.

Makar je tak Drava napravila da je Ludbreg sa svojim vlasniĹĄtvom doĹĄao dosta blizu Otoka. No, tu bu teĹĄko iĹĄlo jer, kako vele u ĹĄali, selski elnik Tomo ima katastar od sedmog stolje a. JoĹĄ i stariji, rimski. A kak pravi Oto anin zna sve stare amilije i grunte. A kao najvaĹžnije zna i kri ati. KaĹžu da su domiĹĄljati i da ih niĹĄta ne moĹže satrti. Ko ma ki, vele u ĹĄali, uvijek se do ekaju na noge. I uvijek bistrog uma. Pa kaĹžu da, ako vidite nekog Oto anca da se kriĹža, on to ini zato jer za aluje kaj mu je dobro. Jedni pak to isto delaju za grmom s pivom v ruki. Bilo bi nez-

Tomislav Grabant, predsjednik VMO-a, sa suprugom Vericom. Ako se o e da selo napreduje, treba samo delati

FriĹĄki zrak i voda delaju udesa KaĹžu oni da se kod njih moĹže uĹživati na riĹĄkom zraku s pogledom na djevi anski nedirnutu prirodu. MoĹžete birati ho ete li gledati na ĹĄumu Meljenku, Velu mlaku, Vrbicu, Oto ki gaj, HabuĹĄov gaj, MaruĹĄkovicu, DreĹžnjak.

Malo je selo koje moĹže nabrojiti toliko

Ivan Ĺ˝idov pokazuje kako dabar, a Ĺživi sasvim u blizini sela, â&#x20AC;&#x153;prepiliâ&#x20AC;? svojim zubima drvo

14.15 14.50 15.35 15.45

12.50

11.55

Josh Mostel, Norm MacDonald) 23.10 Putnik, znanstvenofantas na drama 00.05 Vijes , informa vna emisija 00.15 Kunolovac, kviz

TV ku e imaju pravo promjene programa

16.10

PROGRAM

05:20 Flintove avanture, crtana serija 05:40 Otvori svoje srce, serija 06:30 arobnjaci, crtana serija 06:55 Inspektor Gadget, crtana 16.30 serija 07:20 Graditelj Bob, crtana serija 17.00 07:35 Pepa praš i , crtana serija 17.50 07:45 Tomica i prijatelji, crtana 18.10 serija 18.15 08:05 Pocoyo, crtana serija 18.35 08:30 Ezo TV, tarot show 19.20 09:30 Nova lova, TV igra 19.35 10:30 Lude 70-e, serija 20.05 11:00 Rebelde, serija 21.50 11:50 IN magazin, showbiz 22.02 emisija 22.05 12:25 Medij, serija 22.55 13:20 Navy CIS, serija 14:15 Inspektor Rex, serija 23.20 15:15 Frankie i Johnny, roman na drama 17:15 Vijes Nove TV 01.30 17:45 Rebelde, serija -------18:35 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV -------20:00 Trenutak is ne, game show 21:00 Ljubavni brodolom, (2005., SAD, roman na komedija; Redatelj: Randal 06.55 Dexterov laboratorij, crtana Kleiser; Glume: Amanda serija (dvije epizode) Bynes, Chris Carmack, 07.40 Korak po korak, hum. serija Jonathan Benne , ® Jamie-Lynn Sigler , Susan 08.05 Kako sam upoznao vašu Duerden) majku, hum. serija ® 22:35 Pod nož, serija 08.35 Punom parom, kulinarski 23:35 Vijes izazov ® 23:50 Seks i grad, serija 09.15 Astro show, emisija 00:20 Seinfeld, serija 10.20 Kunolovac, kviz 00:50 Navy CIS, serija 11.20 Malcolm u sredini, hum.

01:40 Ezo TV, tarot show serija ® 02:40 Frankie i Johnny, igrani 11.45 Dadilja, hum. serija ® lm 12.15 Exkluziv, magazin ® 04:30 Inspektor Rex, serija 12.30 Vijes , informa vna emisija 05:15 Kraj programa 12.40 Reba, hum. serija ® 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO 17.35 Dadilja, hum. serija DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 18.55 Exkluziv, magazin 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI 07.00 TV vodi + panorame 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOturis kih središta Hrvatske 19.35 Punom parom, kulinarski VI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA 07.10 Najava programa izazov + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 07.15 Vatrogasne pri e, crtana 20.00 Moja 3 zida, hum. serija CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; serija 20.55 Bibin svijet, hum. serija 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR07.40 Miki i prijatelji, crtana serija 21.30 Billy Madison, (komedija, AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 08.05 Na kraju ulice 1995.; Redatelj: Tamra 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 08.20 Petar Pan i gusari, crtana Davis; Uloge: Adam Sandler, 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP serija 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Bridge e Wilson, Darren 08.45 Hollyni junaci, serija za McGavin, Bradley Whi ord, Special: TAYLOR SWIFT; 01.00 NO NI

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Velegradnja 1., dok. serija 11.10 Ekološki raj Ma a Jamesa, dok. serija 11.40 Hrvatska kulturna baš na 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Me u nama 15.35 Festa Svetoga Vlaha: Barjaci se klanjaju parcu, emisija pu ke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 17.30 Ep reportaža 17.32 Ep reportaža 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Junaci Domovinskog rata: Josipov registar, dok. serija 21.30 Poslovni klub 22.00 Burzovno izvješ e 22.05 Otvoreno 23.10 Dnevnik 3 23.25 Poslovne vijes 23.30 Vijes iz kulture 23.40 Dosjei X, serija (12) 00.25 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.10 CSI: Miami, serija (12) 01.55 Zovem se Earl, hum. serija (12) 02.15 Sutkinja Amy, serija 03.00 Festa Svetoga Vlaha: Barjaci se klanjaju parcu, emisija pu ke i predajne kulture 03.30 Drugi format 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

09.15 10.00

13:00 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM talk show

Danas pogledajte...

Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Tenis, ATP PBZ Indoors - prijenos 2. me a 22.00 Film 23.45 U dobrom društvu 00.35 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Sandokan 2, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Taksi 2, lm 22.25 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 Pepeo an ela, lm 2.00 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za žrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Zakon bra e, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Alias, serija 1.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 3. velja e 2009.

djecu Beverly Hills, serija Dubrovnik: Festa Sv. Vlaha, prijenos mise Antologija hrvatskoga glumišta Val d’Isere: SP u skijanju super G (Ž), prijenos reprizni program Obi ni ljudi, TV serija Navrh jezika Pokusi koji su promijenili svijet Moja žena i djeca, hum. serija Povratak na novo, hum. serija Sutkinja Amy, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Drugi format Crtani lm Dragi Johne, hum. serija Doma i igrani lm Vijes na Drugom Vrijeme CSI: Miami, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Ciklus europskog lma: Zaruke su dugo trajale, igrani lm TV raspored Tenis, ATP PBZ Indoors 2009. - 17.00-19.30 prijenos 1. me a Tenis, ATP PBZ Indoors 2009. - 22.30 snimka 2. me a

ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija HARD BALL igrani lm FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

21:00 22:00 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05

23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

Voice of America Glazba Pove alo Igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

19:10 19:20 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:10

7.15 Tenis, prijenos 18.15 Skijanje, prijenos 21.45 Boks 23.00 Motorsport

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.25 Poker 18.25 Rukomet, prijenos 22.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Vru ina, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The next Uri Geller, prijenos 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program

(31.1. u 14.30 h, NOVA TV)

Madonna

od 28.1.2009. do 3.2.2009.

PREGLED

TV

20.00 20.50 21.40 22.45 23.40 23.50 00.35 02.35

05:50 06:10 07:00 07:20 07:45 08:05 08:30 09:30 10:35 11:05 11:30 12:25 13:00 13:55 14:45 15:40

17:15 17:45 18:35 19:15 20:00

Flintove avanture, crtana serija Otvori svoje srce, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Rebelde, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Ostani uz mene, (1986., SAD, obiteljski; Glume: Wil Wheaton, River Phoenix, Corey Feldman, Richard Dreyfuss, John Cusack) Vijes Nove TV Rebelde, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bra ne vode, serija Ku anice, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Nikita, serija Ezo TV, tarot show Ostani uz mene, igrani lm Inspektor Rex, serija Medij, serija Seks i grad, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: LILY ALLEN; 01.00 NO NI PROGRAM

21:00 21:35 23:15 23:30 00:00 00:25 01:15 02:15 03:40 04:25 05:10 05:40

CSI: New York, krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija Dexter, krimi serija Bratstvo, krimi serija Vijes , informa vna emisija Putnik, znanstvenofantas na serija Kunolovac, kviz Bra a, igrani lm, komedija ®

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program

Danas pogledajte...

Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.25 Uspon na planinu, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Djevoj ice sa previše kože, dok. serija 21.50 Savje mlade mame, dok. serija 22.50 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.15 Obitelj Soprano, serija 0.15 Sinova osveta, lm 1.45 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Ubojica me u nama, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Zakon bra e, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Alias, serija 0.45 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 28. sije nja 2009.

13.35 reprizni program 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 15.30 Mogu li ja to?: Bori se 05.50 Najava programa pro v zla, nski dok. lm 05.55 Me u nama za mlade 06.45 TV kalendar 15.45 Kokice 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Moja žena i djeca, hum.

07.05 Vijes serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 16.30 Povratak na novo, hum.

07.35 Vijes serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 17.00 Sutkinja Amy, serija 08.35 Vijes 17.50 Županijska panorama 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 10.00 Vijes 18.35 Scien a croa ca 10.09 Vrijeme danas 19.05 Znanstvene vijes 10.10 Vijes iz kulture 19.20 crtani lm 10.15 Flavors, dok. serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Oprah Show 20.05 Jelenko, serija za djecu 11.55 Burzovno izvješ e 20.40 Vijes na Drugom 12.00 Dnevnik 20.52 Vrijeme 12.13 Vrijeme 21.00 Istjeriva pravde, (Uloge: 12.15 TV kalendar Clint Eastwood, Tyne Daly, 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela Harry Guardino, Bradford 13.25 Dan za danom, mozai noDillman, John Mitchum, zabavna emisija DeVeren Bookwalter, John 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Crawford, Albert Popwell, 14.39 Vrijeme sutra Samantha Doane, M.G. 14.45 Ekumena, religijski kontakt Kelly, Adele Proom, Tim program Burrus, Robert Hoy, 15.35 Alpe-Dunav-Jadran Jocelyn Jones; Scenaris : 16.10 Hrvatska uživo - Vijes S rling Silliphant i Dean 16.15 Hrvatska uživo Riesner (prema likovima 17.30 Hrvatska uživo - Vijes Harryja Juliana Finka i 17.35 Danas na Zagreba koj burzi Rite M. Fink i pri i Gaila 17.37 HPB t Morgana Hickmana i S. W. 17.45 Najslabija karika, kviz Schurra); Redatelj: James 18.30 Sve e bi dobro, telenovela Fargo) 19.15 LOTO 7/39 22.40 E-Ring, serija (12) 19.30 Dnevnik 23.25 Grimizno slovo, ameri ki 19.57 Sport lm (131’) 20.03 Vrijeme 01.35 TV raspored 20.10 Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Amerika 21.00 Luda ku a, TV serija 21.40 Proces 22.10 Burzovno izvješ e 07.00 Cobra 11, krimi serija ® 22.20 Otvoreno 07.50 Marina, telenovela ® 23.30 Dnevnik 3 08.40 Dexterov laboratorij, 23.50 Poslovne vijes crtana serija (dvije 23.55 Vijes iz kulture epizode) 00.05 Dosjei X, serija (12) 09.40 Astro show, emisija 00.50 Zvjezdane staze: Deep Space 10.45 Kunolovac, kviz Nine, serija 11.45 Punom parom, kulinarski 01.35 E-Ring, serija (12) izazov ® 02.20 Sutkinja Amy, serija 12.15 Exkluziv, magazin ® 03.05 Oprah Show 12.30 Vijes , informa vna 03.45 Scien a Croa ca emisija 04.15 Alpe-Dunav-Jadran 12.40 Dadilja, hum. serija ® 04.45 Proces 13.10 Ve era za 5, lifestyle 05.15 Opijeni ljubavlju, telenovela emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum.

06.50 serija 07.05 16.40 Puna ku a, hum. serija 07.10 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 07.35 17.35 Dadilja, hum. serija 08.00 18.00 Reba, hum. serija 08.15 18.30 Vijes , informa vna emisija 08.45 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle 09.15 emisija 10.00 19.35 Punom parom, kulinarski izazov TEST Najava programa Vatrogasne pri e, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Petar Pan i gusari, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Beverly Hills, serija Prijenos sjednica Hrvatskog sabora TV ku e imaju pravo promjene programa

16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Snowboard, prijenos 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 22.15 Eli Stone, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Clever 22.15 K11 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 21.15 Die Ausreißer 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Smallville, serija 23.00 Andromeda, serija 23.55 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.00 DSF Bike 20.15 DSF Motor 22.15 Poker 23.15 Sportquiz

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A HR TOP 20 glazbena emisija PUT U WELLIVILE igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Pri e iz života Put u Welliville, igrani lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Partymaker, glazbena emisija Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

9.30 Tenis, prijenos 18.00 Eurogoals 18.20 Springreiten 19.25 Golf 20.45 Eishockey 22.45 Tenis, prijenos

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 23:30 00:00 00:05 00:20 00:25

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30 17.32 17.45 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10 21.50 22.20 22.25 23.30 23.45 23.50 00.00 00.45 01.30 02.15 02.40 03.25 03.35 05.10

Najava programa Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Croa a škola osiguranja Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Velegradnja, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Ep reportaža Ep reportaža Najslabija karika, kviz Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme La nica Potroša ki kod Burzovno izvješ e Otvoreno Dnevnik 3 Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Momci s Madisona, serija (12) Kalifornikacija, hum. serija (18) Sutkinja Amy, serija Skica za portret La nica Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.10 Najava programa 07.15 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.40 Miki i prijatelji, crtana serija 08.05 Na kraju ulice 08.20 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.45 Hollyni junaci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Evergreen 11.50 Na prvi pogled, serija za

05:20 05:40 06:30 06:55 07:20 07:35 07:45 08:05 08:30 09:30 10:20 10:50 11:45 12:20 13:15 14:10 15:10 17:15 17:45 18:35 19:15 20:00

22:10 23:05 00:05 00:20 00:50 01:20 02:10 03:10 05:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NATTY; 01.00 NO NI PROGRAM

Flintove avanture, crtana serija Otvori svoje srce, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Rebelde, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija E.T., igrani lm Vijes Nove TV Rebelde, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Ins nkt, (1999., SAD, drama; Redatelj: Jon Turteltaub; Glume: Anthony Hopkins, Cuba Gooding Jr., Donald Sutherland, Maura Tierney) Kašmir ma ja, serija Eli Stone, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Nikita, serija Ezo TV, tarot show Žene 2, drama Kraj programa

Quaid, Jake Gyllenhaal, Emmy Rossum, Dash Mihok, Jay. O. Sanders, Sela Ward) 22.00 Ver kalna granica, akcijski/ avanturis ki 00.10 Vijes , informa vna emisija 00.20 Kunolovac, kviz 02.20 Ote , znanstvenofantas na serija

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes 100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas

14:00 14:40 16:40 16:45

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VEKERICA VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50

Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 ------23:20 -------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Igrani lm Me imurje dana Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

9.00 Tenis, prijenos 16.30 Skispringen 18.00 Eurogoals 20.00 Kampfsport 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.30 Bundesliga Hits 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga Hits 19.00 Bundesliga pur Klassiker 20.00 Doppellpass 22.00 SmackDown

22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 Dvostruki 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 obra un, lm 1.45 No ni program Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 20:15 Die Kochpro s 21.15 Big Brother, prijenos Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 23.15 No ni program 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Sinov glas, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Smrtonosno oružje 2, lm

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Kate & druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija Leopold, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, 23:20 Reži me, serija 0.20 No ni program serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ružna Be y, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24 sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Bra a 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena i sestre, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz Alias, serija 1.45 No na panorama 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 2. velja e 2009. mlade 12.15 Antologija hrvatskoga glumišta 13.25 Igrani lm 14.55 Obi ni ljudi, TV serija 15.40 Ta poli ká 15.50 Kako žive živo nje 16.10 Moja žena i djeca, hum. serija 16.30 Povratak na novo, hum. serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 17.50 Županijska panorama 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Na rubu znanos : Lothar Hirneise - Izlije i rak 19.20 Crtani lm 19.35 Dragi Johne, hum. serija 20.05 Turner i Hooch, (Uloge: Tom Hanks, Mare Winningham, Reginald Veljohnson, J. C. Quinn, Craig T. Nelson; Redatelj: Roger Spo swoode) 21.45 Vijes na Drugom 21.57 Vrijeme 22.00 Zakon!, doma a hum. serija (12) 22.35 Momci s Madisona, serija (12) 23.25 Kalifornikacija, hum. serija (18) 23.55 Ciklus horora: My Li le Eye, britansko-ameri ki lm 01.35 TV raspored -------- Tenis, ATP PBZ Indoors 2009. - 17.00-19.30 prijenos 1. me a -------- Tenis, ATP PBZ Indoors 2009. - 22.30 snimka 2. me a

06.50 07.15 08.10 09.15 10.20 11.20 11.45 12.15 12.30 12.40 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

Dexterov laboratorij, crtana serija Cobra 11, krimi serija ® Marina, telenovela ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Korak po korak, hum. serija ® Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® Exkluziv, magazin ® Vijes , informa vna emisija Punom parom, kulinarski izazov ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Dan poslije sutra, (avanturis ki/ znanstveno- fantas ni, 2004.; Redatelj: Roland Emmerich; Uloge: Dennis

Najava programa Škrinja: Jedna sekunda Glas domovine Euromagazin TV kalendar Vijes Koncert klasi ne glazbe Opera Box Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture George Gently, mini-serija Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Fotogra ja u Hrvatskoj Mir i dobro Jelovnici izgubljenog vremena Vijes Vrijeme sutra Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka, dok. serija Lijepom našom: Solin U istom loncu, kulinarski show Profesija osobno: Korijeni budu nos , dok. serija Croa a škola osiguranja LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz Anno Domini 1573., TV serija Paralele Rizzi-bizzi Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Vijes iz kulture Filmski maraton: Zemlja plime, kanadsko-britanski lm Filmski maraton: Ona se vra la, ameri ki lm Fotogra ja u Hrvatskoj Opera Box Lijepom našom: Solin Plodovi zemlje Rijeka: More

00.50 01.15 --------

18.50 19.25 22.50 23.00

18.20

17.10

14.35 15.20

18.40

arobnjaci, crtana serija Code lyoko, crtana serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Superheroj Spiderman, crtana serija Iron Kid, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin U sedmom nebu, serija Lanac sudbine, serija Ku anice iz visokog društva, reality serija Samo je jedan pravi, serija Kako zavolje svoje jelo, serija Neka druga ljubav, igrani lm Twister, igrani lm Vijes Bra ne vode, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show E.T., (1982. SAD, obiteljski; Redatelj: Steven Spielberg; Uloge: Henry Thomas, Drew Barrymore, Peter Coyote, Robert MacNaughton, Sean Frye, K.C. Martel) Red Carpet, showbiz magazin (15) Svi mrze Chrisa, serija Žene 1, (2001. SAD, drama; Redatelj: Lee Rose; Glume: Kate Capshaw, Stockard Channing, Rebecca De Mornay, Mia Farrow, Stockcard Channing) Red Carpet, showbiz magazin (15) Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: TEREZA KESOVIJA – A l’olympia; 01.00 NO NI PROGRAM

04:00

02:50

00:20 00:45

23:00

21:00

19:15 20:00

15:30 17:25 17:40 18:10

13:35

12:35 13:05

09:30 10:00 10:55 11:45

09:00

08:20 08:35

07:45 08:10

06:05 06:30 06:55 07:20

Leslie Stefanson) 00.30 Kunolovac, kviz

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom OPASNE VEZE talk show VJERA I NADA vjerski program REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin YU-GI-OH animirana serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

15:10 15:11 15:40 16:35 17:00 18:00 18:30 18:55

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Igrani lm, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Planet razonode, serijski lm Ekran zdravstva

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45 13:45 14:15

ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:00

22:00 23:00 -------------

21:00

20:05

19:30

Vinoteka, ponavljanje Aktualno, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % Me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

9.30 Tenis, prijenos 12.15 Biathlon, prijenos 13.00 Skijanje, prijenos 14.00 Biathlon, prijenos 15.00 Eiskunstlauf, prijenos 17.00 Kuglanje 19.30 Skispringen, prijenos 21.45 Eiskunstlauf 23.30 Kuglanje

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles

14:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppellpass, prijenos 13.00 DSF Reportaža 13.30 Rukomet 14.00 Sportquiz 16.25 Poker 18.25 Rukomet, prijenos 22.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Ja sam zvijezda, 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. prijenos 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija No ni program 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kod 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack kapetana, hum. serija 14.25 Frost, lm 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt 16.20 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Tuba 20.00 Ubij me kasnije, lm 21.35 Ve- Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse ronica Mars, serija 22.25 Prolje e u zlatnoj 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Prekasno za dolini, bosanski lm 0.05 Zvjezdana vrata, ljubav, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 serija Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 20:07 Vrijeme 20:15 Takedown, lm 22.15 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za ZiB Flash 22.25 Skijanje 23.30 Columbo, djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 lm 0.40 No ni program Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Ruža, lm 13.50 Elm Grove, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša 20:15 Pure Danger, lm 23.00 Pakao, lm pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za 1.35 No ni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pograni ne TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Anna, lm 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 Billova o evid, serija 21:15 Kriminalni um, serija kuhinja 12.40 Butch Cassidy i Sundance 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Kid, lm 14.45 Mo prirode, dok. serija Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni 15.10 Malodobnica, dok. serija 16.05 program Muškarci u krošnjama, serija 16.55 Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 Farma krava, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Klub žena, lm 21.35 Zvijezde u sud08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 nici, dok. serija 22.25 Raskrižje, lm 0.30 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40

NEDJELJA 1. velja e 2009.

Hannah Montana, serija za mlade Tree Hill, serija za mlade Ciklus klasi nog mjuzikla: Barkleys of Broadway, ameri ki lm Sportski prijenos ili snimka Emisija uo i SP u skijanju u Val d’Isereu U vrtu pod zvijezdama Garaža Sportske vijes Filmski klub: Pla ljiva igra, (Uloge: Stephen Rea, Jaye Davidson, Forest Whitaker, Miranda Richardson, Adrian Dunbar, Jim Broadbent, Bre ni McKenna, Joe Savino, Birdy Sweeney, Andrée Bernard, Ralph Brown, Tony Sla ery, Jack Carr; Scenarist i redatelj: Neil Jordan) Prikra eni, hum. serija (12) TV raspored Talijanska nogometna liga: Lazio - Milan, prijenos

06.50 Moja djevojka 2, igrani lm, roman na komedija ® 08.25 Ritam srca, dramska serija 19.13 ® 19.15 09.15 Jedna od de ki, hum.

19.30 serija 19.57 09.40 Krava i Pili , crtana serija ® 20.03 10.05 Astro boy, crtana serija ® 20.10 10.25 Spiderman, crtana serija ® 21.10 10.50 Dexterov laboratorij, 22.10 crtana serija ® 22.45 11.15 Samov život, hum. serija 23.30 (dvije epizode) 23.35 12.10 Vijes , informa vna 23.50 emisija 00.00 13.20 De-Lovely, (glazbena drama, 2004.; Redatelj: Irwin Winkler; Uloge: 01.55 Kevin Kline, Ashley Judd, Jonathan Pryce, Kevin 03.25 McNally, Sandra Nelson) 03.35 14.30 Vrijeme je za rukomet, 04.05 sportska emisija 04.50 15.00 Rukomet- završnica (za 3.

05.40 mjesto), prijenos 16.30 Vrijeme je za rukomet, sportska emisija 17.30 Rukomet- završnica 07.00 TV vodi + panorame ( nale), prijenos turis kih središta Hrvatske 19.00 Vrijeme je za rukomet, 08.05 Najava programa sportska emisija 08.10 Dexterov laboratorij, crtana 20.00 Sile prirode, (roman na serija komedija, 1999.; Redatelj: 08.35 Leo, serija za djecu Bronwen Hughes; Uloge: 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu Ben A eck, Sandra 09.50 Garmisch-Partenkirchen: Bullock, Maura Tierney, Svjetski SKI KUP (M) Steve Zahn, Blythe slalom, prijenos 1. vožnje Danner, Ronny Cox) 10.50 Portret mjesta i Crkve: Ston 21.45 CSI: Miami, krimi serija 11.00 Ston: Misa, prijenos 22.40 Vijes , informa vna 12.00 Biblija emisija 12.15 Strani dok. lm 23.00 Lovac, (znanstveno13.10 Garmisch-Partenkirchen: fantas na akcija, 2003.; Svjetski SKI KUP (M) Redatelj: Ron Krauss; slalom, prijenos 2. vožnje Uloge: James Spader, TV ku e imaju pravo promjene programa Janine Eser, John Lynch,

17.15 18.05

16.05 16.15 16.20

05.50 05.55 06.50 07.15 07.45 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 11.50 12.00 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.02 15.10 15.40

14.10

TV ku e imaju pravo promjene programa

08.45

08.00 08.15

07.35

06.50 07.05 07.10

03.55 04.25 05.10

01.35 02.20 03.05 03.15

19.30 19.57 20.03 20.10 21.10 22.00 22.30 22.40 23.25 23.30 23.50 23.55 00.05 00.50

17.37 17.45 18.35

16.10 16.15 17.30 17.35

14.30 14.39 14.45 15.35

13.25

10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10

05.50 05.55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: LADY GAGA; 01.00 NO NI PROGRAM

05:50 Flintove avanture, crtana serija 06:10 Otvori svoje srce, serija 07:00 arobnjaci, crtana serija 07:20 Inspektor Gadget, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Pocoyo, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:45 Lude 70-e, serija 11:15 Rebelde, serija 12:10 IN magazin, showbiz emisija 12:45 Medij, serija 13:35 Nikita, serija 14:30 Inspektor Rex, serija 15:30 Raskrižje, (SAD, 1986., glazbeni; Režija: Walter Hill; Glume: Ralph Macchio, Joe Seneca, Jami Gertz, Joe Morton, Robert Judd) 17:15 Vijes 17:45 Rebelde, serija 18:35 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Istraga, kriminalis ki magazin 21:15 Provjereno, informa vni magazin 22:10 Trenutak is ne, game show 23:10 Vijes 23:25 Seks i grad, serija 23:55 Seinfeld, serija 00:20 Nikita, serija 01:20 Ezo TV, tarot show 02:20 Raskrižje, igrani lm 03:55 Inspektor Rex, serija 04:40 Medij, serija 05:25 Kraj programa

23.45 Vijes , informa vna emisija Ženski klan, krimi serija Kunolovac, kviz Bratstvo, krimi serija ® Dexter, krimi serija ®

23.55 00.40 02.40 03.25

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Pink Panter, lm 22.30 Vojna ekipa za o evid, serija 23.30 Zakon brojeva, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Najve i gubitnik 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:57 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

Danas pogledajte...

Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Obzori, emisija iz kulture Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Tragovi života Dvije ulice, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija DOKUMENTARNI PROGRAM emisija o s lu života VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija DIVLJE ULICE igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 7.15 Tenis, prijenos 18.00 Eurogoals 18.15 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije Eiskunstlauf 20.00 Kra sport 21.00 Boks 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 23.00 Rallye

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 za o evid, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 No ni program Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Pri a o Brooke Ellison, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo: 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito Velika prijevara, lm 22.30 Dok nas smrt TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 ne rastavi, hum. serija 22.55 Obitelj So- Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna prano, serija 23.55 Tko je tu lud?, lm 1.50 ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 No ni program Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Varaždin: Rukomet, Dukat premijer liga: Lokomo va - Arena, pri- 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni jenos 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U Nogomet 19.45 Bundesliga Hits 20.15 Poker 22.15 Bo om line 23.15 Sportquiz dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Zakon bra e, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Alias, serija 0.55 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 29. sije nja 2009.

09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Najava programa 13.35 reprizni program Ekumena, religijski 14.05 Slikovnica kontakt program 14.40 Obi ni ljudi, TV serija TV kalendar 15.30 Koga briga?

Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Moja žena i djeca, hum.

Vijes serija Dobro jutro, Hrvatska 16.30 Povratak na novo, hum.

Vijes serija Dobro jutro, Hrvatska 17.00 Sutkinja Amy, serija Vijes 17.50 Županijska panorama Dobro jutro, Hrvatska 18.10 Vrijeme Sve e bi dobro, 18.15 Vijes na Drugom telenovela 18.35 Tekstura, emisija o Vijes knjigama Vrijeme danas 19.20 crtani lm Vijes iz kulture 19.35 Dragi Johne, hum. serija Flavors, dok. serija 20.05 serija za djecu Oprah Show 20.40 Vijes na Drugom Burzovno izvješ e 20.52 Vrijeme Dnevnik 21.00 Billy Ellio , (Uloge: Jamie Vrijeme Bell, Gary Lewis, Julie TV kalendar Walters, Jamie Draven, Opijeni ljubavlju, Jean Heywood, Stuart telenovela Wells, Nicola Blackwell, Dan za danom, mozai noMike Elliot, Adam Cooper, zabavna emisija Billy Fane, Janine Birke ; Vijes + prijevod za gluhe Scenarist: Lee Hall; Vrijeme sutra Redatelj: Stephen Daldry) Trenutak spoznaje 22.50 Blizu doma, serija (12) DUB, Dubrovnik - dok.

23.35 Vrijeme je za jazz lm 00.35 TV raspored Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj 06.50 Dexterov laboratorij, burzi crtana serija (dvije HPB t epizode) Najslabija karika, kviz 07.35 Korak po korak, hum.

Sve e bi dobro, serija ® telenovela 08.05 Puna ku a, hum. serija ® Dnevnik 08.35 Punom parom, kulinarski Sport izazov ® Vrijeme 09.15 Astro show, emisija 1 pro v 100, kviz 10.20 Kunolovac, kviz Dossier.hr 11.20 Malcolm u sredini, hum.

Pola ure kulture serija ® Burzovno izvješ e 11.45 Dadilja, hum. serija ® Otvoreno 12.15 Exkluziv, magazin ® Ep reportaža 12.30 Vijes , informa vna Dnevnik 3 emisija Poslovne vijes 12.40 Reba, hum. serija ® Vijes iz kulture 13.10 Ve era za 5, lifestyle Dosjei X, serija (12) emisija ® zvjezdane staze: Deep 13.35 Marina, telenovela Space Nine, serija 14.30 Cobra 11, krimi serija Blizu doma, serija (12) 15.20 Magnum, akcijska serija Sutkinja Amy, serija 16.15 Korak po korak, hum.

Fotogra ja u Hrvatskoj serija Tekstura, emisija o 16.40 Kako sam upoznao vašu knjigama majku, hum. serija Pola ure kulture 17.10 Malcolm u sredini, hum. dossier.hr serija Opijeni ljubavlju, 17.35 Dadilja, hum. serija telenovela 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin TEST 19.05 Ve era za 5, lifestyle Najava programa emisija Vatrogasne pri e, crtana 19.35 Punom parom, kulinarski serija izazov Miki i prijatelji, crtana 20.00 Ljubav je na selu, dok. serija sapunica Na kraju ulice 20.55 Uvod u anatomiju, Petar Pan i gusari, crtana dramska serija serija 21.45 Ku anice, dramska serija Hollyni junaci, serija za 22.35 Trava, humorna dramska djecu serija (dvije epizode)

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.40 17.45 17.47 17.55 18.35 19.30 19.57 20.03 20.10 21.55 22.05 22.30 23.20 23.25 23.35 00.20 01.05 01.55 02.40 03.30 03.45 04.30

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Flavors, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t Iza ekrana Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Film Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Sutkinja Amy, serija Flavors, dok. serija Skica za portret Oprah Show Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 08.00 Na kraju ulice 08.15 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.45 Hollyni junaci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills 7., serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 10.20 Garmisch-Partenkirchen: Svjetski SKI KUP (Ž) - slalom, prijenos 1. vožnje 11.15 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.20 Garmisch-Partenkirchen: Svjetski SKI KUP (ž) - slalom, prijenos 2. vožnje 14.20 Dokuteka - Tomislav Radi :

15:15 15:17 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte...

Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Slalom, prijenos 20.15 Starmania 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35 Seks i grad, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Godzilla, lm 22.55 Galileo Mystery 23.45 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Savršen gospodin 22.15 Ladykracher 22.45 Die dreisten Drei 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 23.30 Alles Atze 0.00 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija SVE ZBOG LJUBAVI igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo...

Sve zbog ljubavi, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Rezervirano vrijeme Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

9.30 Tenis, prijenos 12.00 Langlauf 13.45 Skijanje, prijenos 14.30 Skispringen 15.30 Tenis 18.00 Eurogoals 19.00 Eishockey, prijenos 21.15 Darts 22.00 Kuglanje 23.00 Rallye

Kriminalci, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Ins- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon pektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Re- 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 belde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeo evid, serija 20.50 Pri a o Pepeljugi, lm shin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, 22.25 Reži me, serija 23.15 Vožnja smr , hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija lm 0.50 No ni program 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Putovanje, lm 22.15 Dan za trening, lm 0.35 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz društvu 00.15 TEST 17.15 Rukomet, prijenos 19.15 Bundesliga aktuell 20.15 Rukomet, prijenos 22.30 Ha rick

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Telefonska govornica, lm 21.50 Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Krvava nedjelja, lm 1.05 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 30. sije nja 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: REGGAE; 01.00 NO NI PROGRAM

Izravni prijenos, dok. lm 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 15.30 Koga briga?

16.05 Moja žena i djeca, hum. serija 05:50 Flintove avanture, crtana 16.30 Povratak na novo, hum. serija serija 06:10 Otvori svoje srce, serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 07:00 arobnjaci, crtana serija 17.50 Županijska panorama 07:20 Inspektor Gadget, crtana 18.10 Vrijeme serija 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Posebni dodaci, emisija o 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija lmu 08:05 Pocoyo, crtana serija 19.20 crtani lm 08:30 Ezo TV, taort show 19.35 Dragi Johne, hum. serija 09:30 Nova lova, TV igra 20.05 Bez komentara 10:35 Lude 70-e, serija 20.40 Vijes na Drugom 11:05 Rebelde, serija 20.52 Vrijeme 12:00 IN magazin, showbiz 20.55 Hotel Babylon, serija (12) emisija 21.50 Državnik novog kova, hum.

12:35 Medij, serija serija (12) 13:25 Nikita, serija 22.25 Na elnica: Prozori duše, 14:20 Inspektor Rex, serija mini-serija (12) 00.00 Filmski maraton: Šokantno 15:20 Biloxi blues, (1988., SAD, komedija, drama; Režija: priznanje, igrani lm Mike Nichols; Glume: 01.45 Filmski maraton: Ma hew Broderick, Operaterka, igrani lm Christopher Walken, Corey 03.25 TV raspored Parker, Ma Mulhern, Michael Dolan, Penelope Ann Miller) 17:15 Vijes Nove TV 17:45 Rebelde, serija 18:35 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Twister, (1996., SAD, akcija; Režija: Jan de Bont; Glume: Helen Hunt, Bill Paxton, Cary Elwes, Jami Gertz, Philip Seymour Ho man) 21:50 Udar slobode, (1998., SAD, akcija; Redatelj: Jerry P. Jacobs; Glume: Michael Dudiko , Tone Loc, Felicity Waterman, Jay Anthony, Nicolas Coster) 23:35 Vijes 23:50 Crveni orao 1, (1994., UK, Luksemburg, mini serija; Redatelj: Jim Goddard; Glume: Timothy Dalton, Marg Helgenberger, Nigel Havers, Omar Sharif, Ron Berglas) 01:25 Ezo TV, tarot show 02:25 Crveni orao 2, igrani lm (12) 04:00 Udar slobode, igrani lm 05:35 Kraj programa

06.50 Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) 07.40 Korak po korak, hum. serija ® 08.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® 08.35 Punom parom, kulinarski izazov ® 09.15 Astro show, emisija 10.15 Kunolovac, kviz 11.15 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.40 Dadilja, hum. serija ® 12.10 Exkluziv, magazin ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.35 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.05 Punom parom, kulinarski izazov 13.30 Marina, telenovela 14.20 Cobra 11, krimi serija 15.15 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.30 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 17.30 Rukomet - Završnica, prijenos 19.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 19.30 Vijes , informa vna emisija 20.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 20.30 Rukomet - završnica, prijenos 22.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 22.45 Zmajevi, (akcijski, 1998.; Redatelj: Ralph Hemecker; Uloge: Michael Biehn, Joong-Hoon Park, CaryHiroyuki Tagawa) 00.25 Vijes , informa vna emisija 00.35 Zlo nikad ne umire, horor 02.05 Kunolovac, kviz

05.15 05.20 06.00 06.30 07.00 07.25 07.40 07.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.35 16.50 16.55 17.55 18.35 19.15 19.30 19.57 20.03 20.10 21.25 22.10 22.55 23.00 23.15 23.25 01.15 03.05 04.35 05.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: BRANDY; 01.00 NO NI PROGRAM

05:35 arobnjaci, crtana serija 06:00 Code lyoko, crtana serija 06:25 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 06:50 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:15 Iron Kid, crtana serija 07:40 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:50 Roary, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 Lude 70-e, serija 11:00 arobnice, serija 11:50 Smallville, serija 12:40 Biloxi blues, igrani lm 14:30 Neka druga ljubav, (SAD, 2000., komedija; Redatelj: John Schlesinger; Glume: Madonna, Rupert Evere , Benjamin Bra , Illeana, Michael Vartan, Josef Sommer) 16:25 Sekunde do katastrofe, serija 17:15 Vijes 17:25 Kod Ane, kulinarski show 18:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Twister, (1996., SAD, akcija; Režija: Jan de Bont; Glume: Helen Hunt, Bill Paxton, Cary Elwes, Jami Gertz, Philip Seymour Ho man) 21:55 Traži se heroj, (2008.

SAD, akcija; Redatelj: Brian Smrz; Glume: Cuba Gooding Jr., Ray Lio a, Kim Coates, Tommy Flanagan, Christa Campbell, Steven Kozlowski) 23:30 S lipom do jutra, glazbenozabavna emisija 02:30 Crveni orao 1, igrani lm (12) 04:05 Crveni orao 2, igrani lm (12) 05:40 arobnice, serija 06:05 Kraj programa

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME OTVORENI STUDIO kontakt emisija

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm

5.30 Jutarnji program 12.45 Soraya, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Im Bre , lm 22.35 Bruno Manser, lm 0.35 No ni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:35 20:05 21:00

22:00

22:30 -------

HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija PLANET RAZONODE show biz magazin NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Aktualno Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

9.15 DSF Bike 11.45 Normal 12.15 Bundesliga pur Klassiker 13.25 Nogomet, prijenos 16.30 DSF Motor 17.25 Eiskunstlauf 17.55 Nogom10.00 TV vodi + turis ka središta et, prijenos 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Männer Tv 23.00 Sportquiz emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST 9.30 Tenis, prijenos 11.30 Skijanje, prijenos 12.45 Biathlon, prijenos 13.30 Eiskunstlauf, prijenos 14.45 Biathlon, prijenos 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za 15.30 Eiskunstlauf, prijenos 16.30 Skijanje djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 21.15 Eiskunstlauf 22.15 Kuglanje 23.45 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred- Biathlon

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Bruno, lm 16.15 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali vražici, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Batler Bob, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Kung fu, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

die 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka 20:07 Vrijeme 20:15 Spužva, lm 21.35 ZiB humoris na serija 14.55 Caroline u Flash 21.45 Skijanje, emisija 23.40 No ni metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper program Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 Serija 23.40 No ni program American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance!

17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 19:10 talk talk talk 20:15 Die Fälscher, lm Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 22.30 Rob Roy, lm 0.10 No ni program izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutprekograni ne TV 1.10 Videostranice kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Jamie Oliver 12.20 As tud not padu!? 20.15 Gua Sha, lm 22.35 Genial daneben 14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zlo ini pred 23.35 No ni program ku nim pragom, serija 16.05 Osveta Pink Pantera, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Bitka sa vremenom, lm 22.55 Bratstvo, serija 23.55 Hvala što pušite, lm 1.35 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 DoNo na panorama kumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

SUBOTA 31. sije nja 2009.

13.30 Dr. Who, serija za djecu 14.15 Hladnokrvne živo nje: Oklopljeni gorostasi, dok.

Najava programa serija Posebni dodaci, emisija o 15.05 KS automagazin lmu 15.40 Skejteri, igrani lm Znanstvena pe ca 17.25 Košarka, NLB liga: Cibona Iza ekrana Union Olimpija, prijenos Ekološki raj Ma a 19.25 Garaža Jamesa, dok. serija 20.00 Pakleni val, (Uloge: Keanu TV kalendar Reeves, Patrick Swayze, Vijes Gary Busey, Lori Pe y, Kinoteka: McLintock!, John C. McGinley, James igrani lm LeGros, John Philbin, Vijes Bojesse Christopher, Julian Vrijeme danas Reyes, Daniel Beer, Chris Vijes iz kulture Pedersen, Vincent Klyn, Ku ni ljubimci Anthony Kiedis; Scenarist: Veterani mira, emisija za W. Peter Ili (prema pri i branitelje Ricka Kinga i W. Petera Burzovno izvješ e Ili a); Redateljica: Kathryn Dnevnik Bigelow) Vrijeme 22.00 Soba pogledom na zvonik, TV kalendar dok. lm Opijeni ljubavlju, 22.35 Zagrebfest ‘08, snimka telenovela 00.10 Sportske vijes Prizma, mul nacionalni 00.20 No u kazalištu - M. magazin Begovi : Ameri ka jahta Duhovni izazovi u splitskoj luci, snimka Reporteri: Grenlandski predstave korak od sedam milja 01.30 TV raspored Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Hrvatska kulturna 07.35 Magnum, akcijska serija ® baš na 08.25 Najbolje godine, hum.

Ep reportaža serija Škrinja: Jedna sekunda 08.50 Krava i Pili , crtana serija U istom loncu, kulinarski 09.15 Astro boy, crtana serija show 09.40 Spiderman, crtana serija TV Bingo Show 10.00 Dexterov laboratorij, LOTO 7/39 crtana serija Dnevnik 10.30 Maheri, dramska serija Sport 11.25 Ritam srca, dramska serija Vrijeme 12.20 Moja djevojka 2, Evergreen, 1. dio roman na komedija Evergreen, 2. dio 14.15 Vijes , informa vna Mamu ca, krimi serija emisija Burzovno izvješ e 14.20 3 ninje u borbu za pravdu, Dnevnik 3 akcijska komedija Vijes iz kulture 15.55 Premier League, prijenos Predator, igrani lm 18.00 Zvijezde Ekstra: 25 Filmski maraton: More zvijezda na rubu smr (1. smr , igrani lm dio), zabavna emisija Filmski maraton: Stark 18.30 Vijes , informa vna Weather, igrani lm emisija Garaža 19.00 Exploziv, magazin Opijeni ljubavlju, 20.00 Žena ma ka, telenovela (avanturis ki, 2004.; Redatelj: Pitof; Uloge: Halle Berry, Benjamin Bra , Sharon Stone, Lambert Wilson, Frances Conroy) 21.50 Poštena igra, (akcijski triler, 1995.; Redatelj: Andrew Sipes; Uloge: William Baldwin, Cindy Crawford, Steven Berko , Christopher McDonald, Salma Hayek) 23.25 Nebo boje vanilije, (drama / znanstveno- fantas ni, 2001.; Redatelj: Cameron Crowe; Uloge: Tom Cruise, Penélope Cruz, Cameron Diaz, Kurt Russell, Jason Lee, Noah Taylor, Tilda Swinton) 01.40 Kunolovac, kviz 03.40 Poštena igra, igrani lm, akcijski triler (12) ® TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Disneyjevi cr i: Šiljo i sportovi 07.15 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 07.40 Žutokljunac 08.05 Danica 08.10 arobna plo a - u imo engleski 08.25 Ninin kutak 08.35 Pripovjeda 09.05 Pokusi koji su promijenili svijet 09.25 Navrh jezika 09.35 Kokice 09.50 Parlaonica 10.50 Garmisch-Partenkirchen: Svjetski SKI KUP (M) spust, prijenos 1. vožnje 12.15 Briljanteen 13.00 Majstori svira i: Karlovac

Oto anima iz sela Otoka kraj Preloga sasvim je jasno zašto su dobili takav naziv. Selo je sa svih strana bilo okruženo dravskim rukavcima pa se iz Preloga i Podbresta, s druge strane, dolazilo preko malih mosti a.

Onaj s podbreške strane još je vidljiv. Uglavnom, i sama je Drava tekla neposredno uz selo pa je tako tu bila i nekada slavna kr ma “Pre Mar etkovici“. Nije ona tu bila zbog Oto ana, ve onih koji bi dolazili na splavima drva iz Slovenije i tu se zaustavljali. Rekli bi to - na “fljojsima“ su dolazili fljojsari. I kako je uz posao išla i okrjepa, tako se malo i zabavilo pa su tu bile znane zabave. Ipak, oto ke puce tu nisu smjele.

Samo su “ljukale ez graju“. Poslije bi se sastajale na tratama i pri ale što su vidjele. Ili na mlinovima na Dravi. No, kako je nestalo splavi, nestala je i kr ma. I sve je to otišlo u zaborav prošlosti.

lanovi VMO-a Miroslav Šestan, Tomislav Grabant, Marta Vargek i Ivica Ko iš kod zadnjih kestenova koji su nekad bili simbol Otoka šuma. A sve su okrenute prema Dravi.

A na starom rukavu nastalo je i novo izletište. I to u borovoj šumi. udni su borovi usred vrba i agacija. Bježe od njih ak i dabrovi koji su se tu naselili.

Pa ruše u vodu samo vrbova drva. Ili su im borovi predaleko od vode. No, ili šuma, ili frški zrak, ali nekaj se dogodilo. Mladi su se po eli ženiti. Pak su i stari de ki nestali. I svi grade ku e u Otoku. Možda i zato jer su uli da su ovdje ljudi dugovje ni. Celi život betegujejo, a doživijo devedeset let. Po ela su se i djeca ra ati. Kako vele, otkad u Prepelici nema kuglane, svi se kuglaju doma. Pa se ak i oni stariji koji su ostali sami ne daju nikuda. Kažu da su to oni “potkoren ni“ Oto ani. Bili su tu i divlji kesteni koje je nekad davno netko posadio, ali su nestali. Vizura

starog Otoka nestala u modernom vremenu. A friški zrak i voda napravili su udo.

Dobro deluje duha rense i gacije Kažu da se ne zna kad je Otok ljepši. Zimi kad zamrznu okolni rukavci. Ljeti kada je sve zeleno, a selo prepuno cvije a. Oni dobro upu eni kažu da je to ipak u prolje e. Jer nigdje toliko ne miriše rensa i agacija kao u Otoku. ovjeka naprosto omami. Kažu upu eni da budi u ovjeku sve što u njemu spava. Kažu oni u šali da su kod tog bu enja mišljenja ipak razli ita. Uglavnom miris tako obavija selo da zaborave i buku automobila što prolaze preko Drave. A tek bjelina što se širi iz šumaraka. Kažu

da je to ljepota koja se može samo ovdje vidjeti. I stoga i tvrde da se sajam cvije a iz Preloga mora preseliti u Otok. Cvije e ionako ide k cvije u. I kad gosti dolaze na proštenje u lipnju na Srce Isusovo, dolaze da se naužiju te ljepote. A proštenje je još uvijek onako starinski. U nedjelju kad se ima vremena. Onda je i crkva puna naroda. A ina e kad je svake druge nedjelje tu misa ne guraju se baš previše. Cemešter Beti veli da su ina e svi jako dobro vjernici, ali ne bi radi v maloj kapelici napravili preveliku gužvu. Imaju dvije, ali obje su male. Zato ipak imaju ve i Dom kulture. Novo i lijepo. Pa kad se treba nešto sastati, ipak se na u. A na u se tu i nogometaši. A kako je igralište odmah pored ribnjaka, može se ipak nešto uloviti.

Ako ništa drugo onda kakav šaran ili amur. Puce ipak ne hodaju na ribolov.

A i tko je jamio je jamio, a tko je ostao je ostao, kažu oni. Nek mu pomogne zaštitnik sela sveti Rok. Ako si ve sam nije mogao. Makar su Oto ani navikli da si uvijek pomažu sami. Pa su tako kod osnivanja mjesne zajednice Grabant i Božek s papirima otišli ravno u Zagreb i sve obavili u jednom danu. Kao što su se nekada oto ke žene okupile u jednom danu kao prava nogometna ekipa. Svi se još sje aju kako je to Marija Kalšan znala u initi. ak je jedno vrijeme vodila i dvije ekipe. I tako je to u Otoku. Kako vele, pol ih je ovakvih, a pol onakvih. I se onda ide, a kakvih, tko e pogoditi.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti

Rosana Kalšan stara je tri tjedna i najmla a je stanovnica sela, a sretna mama Dijana u zagrljaju drži i Gloriju kojoj su dvije godine

Cecilija i Karlo Beti. On je “cemešter“ ve 35 godina i, kako kažu, duhovni vo a Otoka. Nedavno je sa svojom suprugom proslavio i 50 godina braka

Grabant, Vargek i Šestan na mosti u preko rukavca Drave neposredno uz selo koji je nekada bio glavno korito, a danas se pretvara u ribnjak i izletište Otok se nalazi u sastavu Grada Preloga i istoimene župe. Dugo je bio i administrativno vezan uz Prelog i tek je 1990. godine osnovana Mjesna zajednica. Prvi elnici bili su Božidar Vargek, Tomislav Grabant i Viktor Božek. Jedini koji je od njih ostao tijekom ovih devetnaest godina je Tomislav Grabant, dugogodišnji predsjednik Vije a Mjesnog odbora, koji je to i sada. Uz njega još su lanovi Marta Vargek, Miroslav Šestan, Ivica Ko iš i Stjepan onkaš. Prema zadnjem popisu stanovništva, u selu je živjelo 339 stanovnika u 82 ku anstva. Selo se i pisanim spomenicima prvi put spominje 1226. godine kao imanje plemi a Mutimirovi a. Zabilježeno je u povijesnim izvorima da je tu 1802. godine živjelo 78 žitelja u 18 ku a. Od nekoliko sakralnih objekata u selu najve a je kapelica Srca Isusovog koja je smještena to no nekako na sredini sela izme u gornjeg i donjeg dijela. Svake druge nedjelje tu se služe mise. Imaju

novi Dom kulture koji služi za sve potrebe mjesta, a gotovo najviše za nogometni klub. Selo ima svu potrebnu infrastrukturu, osim kanalizacije.

O ljudima …

U selu djeluje Nogometni klub Otok kao jedina udruga. Do 1967. godine djelovalo je i vatrogasno društvo, ali se onda raspalo. Predsjednik kluba je Slaviša Kalšan, tajnik Mladen Vuji i blagajnik Siniša Kalšan. Klub potpomaže dvadesetak sponzora.

U selu ima šest udovica, a deset je osoba starijih od osamdeset godina. Osnovnu školu polazi 31 u enik, srednju 15 te imaju 4 studenta.

Seoska zanimljivost Uz izletište je restoran “Prepelica“ koji je vrlo lijepo ure en, tu su i dva ribnjaka te bezbroj šumskih staza. Na rukavcu Drave neposredno uz selo obitavaju dabrovi.

Stjepan onkaš lan je VMO-a. Na slici je sa suprugom Ivankom, k erkom Josipom te ocem Pavlom kojemu je 89 godina i majkom Terezijom. - Otok se jako promijenio i svi to vide Stanovnici Otoka znani su po bu nosti, no kad se slikaju u svom Domu kulture, onda šute

14

ME\IMURSKE NOVINE 27. sije nja 2009.

TANJA ŽEMLJI IZ AKOVCA, show “Trenutak istine” pomogao joj da vrati dugove

Tanjin partner tako er e razotkriti javnosti svoje tajne U prošlotjednoj emisiji “Trenutak istine” gostovala je 38-godišnja referentica prodaje u MT -u Tanja Žemlji iz akovca.

Samohrana majka dvoje djece u show je došla kako bi s osvojenim novcem riješila dugove.

U pratnji su joj bili zet i k i te ro ak. U ozbiljnoj je vezi. No nažalost, njen partner, s kojim je pet godina u vezi, nije bio me u onima koji su uživo slušali njene odgovore na škakljiva pitanja.

Tanja je priznala da je spremna uvijek pomo i svojim prijateljima. U maloj pauzi izme u dva pitanja k i je priznala da je Tanja nestašna osoba, prije svega po ponašanju, a potvrda za to je bilo priznanje o šlatanju nepoznate osobe u gužvi. Na pitanju za 10.000 kuna Tanja je potvrdila da se prejela pod izlikom depresije.

Osim da joj se gade mršave osobe koje su “kost i koža”, Tanja je priznala da postoji kompromitiraju a fotogra ija koja bi mogla biti puštena u opticaj. Tako er je rekla da se s Dušanom upoznala preko jednoga doma eg internetskog portala te kako ga je natjerala na konzumaciju Viagre jer je nezasitna u seksu. To je priznanje bilo dovoljno za osvajanje 25.000 kuna.

Da je imala seksualni odnos s bivšim suprugom nakon razvoda

te da ga još voli tako er je priznala naša akov anka. Sumu od 50.000 kuna Tanja je osvojila priznanjem da je sadašnjeg partnera prevarila sa ženom koju je upoznala preko Interneta. Dušan zna za tu prijevaru, za koju mu je jedino bitno da nije rije o prijevari s muškarcem. * Koji je glavni razlog Vašeg prijavljivanja na show “Trenutak istine”?

- Glavni razlog je taj što sam dužna 25 tisu a kuna. Me utim, nekako me vukao taj show i ve sam duže vrijeme razmišljala da se prijavim. S obzirom na to da sam vrckava i iskrena osoba i ne skrivam ništa, ovaj show idealan je za mene.

Moji prijatelji znaju sve o meni i nikada nisam osje ala sram ako bi se, recimo, razgovaralo o seksu. Kako je taj kviz ve neko vrijeme trajao, jednom sam izvukla prijavnicu s Interneta, dopala su mi se pitanja i jednostavno sam je po ela ispunjavati. * Kakav Vam je bio plan? Koliko ste namjeravali osvojiti novca?

- Prije poligrafa mislila sam da u i i do kraja. Još mi je k i rekla: ‘Mama, ako ve igraš, idi do kraja’.

Nakon poligrafa i postavljenih pitanja ipak sam promijenila mišljenje. Ni u jednom trenutku me nije bilo strah pitanja koja se ti u mene i mojih odnosa s drugim ljudima, ve pitanja koja se ti u privatnog živo-

Tanja Žemlji , osim svom partneru, od srca je zahvalna roditeljima i djeci koji su bili uz nju

ta moje djece. Osobito moje udane k eri. Uz to, shvatila sam da je jako puno dvosmislenih pitanja. Ni sama zapravo nisam znala koji je to an odgovor na neka od pitanja. Jednostavni odgovori DA ili NE nisu bili dovoljni. Dakle, nakon poligrafa po ela sam razmišljati da e 50 tisu a kuna biti sasvim dovoljno te da u taj iznos pokušati osvojiti, kako je na kraju i bilo. * Što ete s novcem? Na što ete ga potrošiti?

- Polovinom novca riješit u se dugova, dio u dati k eri, dio sinu, kupit u sjedalicu za auto za svoju unuku, a dalje iskreno ne znam. Ja sam jedino rekla da u si kupiti nove izme i drugo mi ne treba. * Jeste li zadovoljni osvojenim iznosom s obzirom na to što ste sve iznijeli u javnost?

- Zadovoljna sam osvojenim iznosom de initivno. Što se ti e onog što sam iznijela, kad sam vidjela pozitivnu reakciju okoline, nisam nimalo požalila. Ne mogu ni opisati koliko sam zadovoljna reakcijom okoline. Posebno bih zahvalila svojim roditeljima i djeci koji su bili uz mene. Roditeljima posebno zahvaljujem što su od mene napravili osobu kakva sam danas. Iako se vjerojatno ne ponose pretjerano sa mnom, ja bih im zahvalila jer su mi stvarno bili velika podrška. * Zna i, najve a podrška bili su Vam djeca i roditelji? A partner?

- Naravno i partner. Sad mu je žao što nije bio sa mnom kao pratnja. Njega je zapravo mu ilo kako e okolina reagirati i to je jedan od razloga zašto nije išao sa mnom. Ali kažem, požalio je. On mi je u nekim stvarima jako pomogao. Sva pitanja prošli smo zajedno, tako da za njega nije bilo iznena enja. Ina e, moram re i da i on ima namjeru sudjelovati u Trenutku istine. Nakon što je vidio da to nije ništa strašno, da su ljudi dobro reagirali, odlu io se i on prijaviti. * Kad biste se mogli vratiti vrijeme, biste li sve ponovili ili biste nešto promijenili?

- Sve bih ponovila. Ne žalim ni za im. Ovo je za mene jedno pre-

Tanjin sadašnji partner Dušan požalio je što nije bio njezina pratnja u showu “Trenutak istine” divno iskustvo. Vjerojatno ne bih tako razmišljala da reakcije okoline nisu odli ne. Od moje najuže obitelji, od ljudi s kojima radim, do Dušanovih kolega s posla, svi su super reagirali. Nakon emitirane emisije dobivala sam poruke u kojima su mi ljudi estitali i to mi je stvarno puno zna ilo. * Kakav je to bio osje aj? Kamere uperene u Vas? Pun studio publike?

- Iskreno, sva sam bila preplašena. Trema je u inila svoje. * Na koje je pitanje Vama osobno bilo najteže odgovoriti?

- Možda e malo glupo zvu ati, ali najgore pitanje mi je bilo prvo pitanje, je li ženi njezina osobnost njena najve a kvaliteta. Mu ila sam se s tim pitanjem jer mi je nekako dvosmisleno. U nekim situacijama rekla bih DA, a u nekim NE. Sama sebe sam preispitivala da li dobro

OP INA Šenkovec

Tko se boji snijega još?

Snijega se u Šenkovcu ne boje otkako je krajem velja e prošle godine stigao višenamjenski traktor koji im koristi i za zimske uvjete jer je opremljen prednjim plugom i rasipa om soli. Tako je kad nas je po prvi put ove godine ovio bijeli pokriva , Dragutin Ratajec, komunalni radnik u op ini Šenkovec, sjeo na traktor i o istio sve pješa ke i biciklisti ke staze u Šenkovcu i Knezovcu. Za komunalnog radnika na Op ini, ali i mještani Šenkovca, imaju samo rije i hvale, a njemu pak zadovoljstvo pri injava injenica da svojim sumještanima i te kako olakšava život u ovim hladnim zimskim danima.

razmišljam o tome ili ne. Tako er sam se prije poligrafa malo mu ila s pitanjima oko mog propalog braka jer sam znala da e me to pitati.

Moram re i da mi je sudjelovanje u ovom showu otvorilo o i. Preispituju i samu sebe dosta toga sam saznala o sebi. Postavljala sam si pitanja i duboko u sebi tražila odgovore. Dušan mi je ovdje jako puno pomogao. ak je on meni prvi postavio pitanje volim li bivšeg muža i pomogao mi da na kraju do em do potvrdnog odgovora, iako sam prvo, kao iz topa, odgovorila NE. Bivši suprug i ja u dobrim smo odnosima i stoga moram re i da ga volim kao prijatelja, kao oca svoje djece, ali to ne zna i da me izi ki privla i. * Prepoznaju li Vas ljudi na ulici?

- Prepoznaju. Baš sam par dana nakon showa bila poslovno u Koprivnici. S jednim kupcom sjela

sam u ka i na kavu. Stol pored nas sjedio je mladi par i itao novine. Odjednom su me pogledali, digli novine otvorene na strani na kojoj je bio tekst o mojem gostovanju u Trenutku istine i pitali da li sam to ja. Nakon što sam potvrdila, estitali su mi na hrabrosti.

Iako mi je bilo smiješno, dobro sam se osje ala. * Što biste poru ili za kraj?

- Preporu ila bih svima da sudjeluju u ovom showu, jer, ako ništa drugo, satnica je jako lijepa.

Naravno, kao što sam ve naglasila, ovo je za mene bilo odli no iskustvo, zadovoljna sam svime i ništa ne bih mijenjala. Stoga, ljudi, prijavite se. Jedino bih još poru ila onim zlobnicima koji imaju negativne komentare neka prvo oni sudjeluju u ovom showu pa neka onda komentiraju.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

27. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

S

15

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaĹže . njega ruku i nogu by Catherine nails

PiĹĄe: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Kako sprije iti ovisnost?

Ovisnost je psiholoĹĄka ili tjelesna potreba za nastavljanjem uzimanja psihoaktivnih (droga) tvari. Zna i ovisnost prema psihoaktivnoj (drogi) tvari moĹže biti tjelesna, psiholoĹĄka ili oboje.

PsiholoĹĄka ovisnost a koju isto tako nazivamo i navikavanje, karakterizirana je permanentnom ili povremenom Ĺžudnjom za tvari.

FizioloĹĄka (tjelesna) ovisnost karakterizirana je tolerancijom, potrebom da se uzme psihoaktivna tvar kako bi se sprije ila pojava apstinencijskog sindroma.

Zapravo, moŞemo govoriti da se radi o ovisnosti u sljede im slu ajevima:I ¡ ako se neka tvar uzima u ve im koli inama ili tijekom duŞeg razdoblja, ¡ perzistiraju a Şelja ili ukoliko se dogodi jedan ili viťe neuspjeťnih pokuťaja prekidanja uzimanja tvari, ¡ veliki dio vremena provodi osoba da bi nabavila tu tvar (kra a I sl.) ili puno vremena provodi da bi se mogla osloboditi od u inka tvari, ¡ napuťtaju vaŞne socijalne, radne ili rekreacijske aktivnosti zbog uporabe droge, ¡ unato toga da zna da ima radne, socijalne, tjelesne I psiholoťke probleme upotrebom tvari nastavlja uzimati tvar, ¡ ako tvar ne uzme ,pojave se simptomi apstinencije pa tvar dalje uzima kako bi se izbjegli simp-

tomi apstinencije.

O s i m l ij e n i k e pomo i kod lije enja ovisnosti potrebna je i pomo roditelja. P o mo roditelja se sastoji u svakodnevnom razgovoru s dijetetom a kod toga roditelji moraju biti veoma strpljivi. Treba pokazati dijetetu da ste mu prijatelj a ne sudac. VaĹžno je da dijete u vas stekne povjerenje. Dijete se mora uvjeriti da svaki problem moĹže biti rijeĹĄen i da kod toga nije sam, nego da e to sa roditeljima zajedni kim snagama rijeĹĄiti. Dok dijete u razgovoru govori treba ga paĹžljivo sluĹĄati i nikako prekidati.

Roditelji moraju prepoznati na vrijeme da dijete uzima tvari koje mogu dovesti do ovisnosti po promjenama ponaĹĄanja dijeteta, sklonosti laganju, napuĹĄtanju ranijih prijatelja, preosjetljivosti, estim bezrazloĹžnim ljutnjama, padu motivacije i slabijim ocjenama u ĹĄkoli.

Na dalje kod dijeteta roditelji mogu uo iti da po inje tjelesno propadati, gubi na tjelesnoj teĹžini, ima zakrvavljene o i, suĹžene ili proĹĄirene zjenice, teĹže se koncentrira i pokazuje poteĹĄko e u pam enju.

Kada roditelji vide da dijete uzima samo povremeno psihoaktivnu tvar - drogu , onda u dosta slu ajeva mogu pomo i razgovori o opasnosti koja ona nosi.

Me utim, ako psihoaktivnu tvar (drogu) uzima redovito, onda treba potraĹžiti pomo ili savjet stru nih osoba.

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski Ĺžirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski Ĺžirora un za obnovu sruĹĄene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji Ĺžele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na Ĺžirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po Ĺžupama VaraĹždinske biskupije. Svaki iznos je dobro doĹĄao i bit e korisno utroĹĄen.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana MaĹžurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Poreme aj prejedanja O poreme ajima prehrane se unazad nekoliko godina dosta govorilo, jer su medijski bili eksponirani slu ajevi anoreksije ili bulimije od kojih su patile neke slavne osobe. Kako god gledali na prehrambene navike i probleme suvremenog ovjeka, to je posebna tema o kojoj se jako puno pri a, a ja u je zaobi i u ĹĄirokom luku. Prehrana i sve ono ĹĄto je dobro ili loĹĄe kad je hrana u pitanju, po ovim ili onim kriterijima, na ini da se dobro i zdravo jede i Ĺživi, to je tema broj jedan u svim mogu im medijskim sadrĹžajima, stalno se ljude time bombardira, a oni jedu i Ĺžive onako kako im njihova okolina i kupovna mo omogu ava...

To je Ĺživotna svakodnevica, reklo bi se da svi imamo nekakvih teĹĄko a s tim ĹĄto, kako i koliko jedemo, i nekakvu svijest o tome. Moja je je namjera na ovom mjestu naglasiti da su svi prehrambeni poreme aji dijelom, a moĹžda i u temelju, psihijatrijske prirode. Da bi se razvio poreme aj koji rezultira nizom zdravstvenih i tjelesnih komplikacija, a moĹže ak dovesti do smrti, u po etku pri e stoji tjeskoba ili depresija osobe koja je nezadovoljna sobom u cjelini ili svojim izgledom. I zato u, umjesto da nastavim pri u o gore spomenuta dva prehrambena poreme aja, u ovome tekstu govoriti o onome koji se javno rje e spominje, a u stvarnosti je eĹĄ e prisutan i od anoreksije i od bulimije, ili dolazi s njima u kombinaciji. Rije je o poreme aju prejedanja, od kojeg pati oko 5 % osoba oba spola. Danas nije

teĹĄko ustanoviti da mnogo ljudi jede viĹĄe nego ĹĄto je energetski opravdano i potrebno , pa je tako problem prekomjerne t jelesne t e Ĺž ine javnozdravstveni problem mnogih zemalja. Mi volimo kriti ki gledati druge oko sebe, pa emo odmah zamisliti debele Amerikance, ali zaboravljamo da je Hrvatska peta na evropskoj rang-listi po pitanju pretilosti prisutne u op oj populaciji. Mnogi u hrani traĹže i nalaze utjehu, smiruju svoje nezadovoljstvo i opuĹĄtaju se od napetosti. Nisu svi u kategoriji poreme aja prejedanja, jer o njemu govorimo u slu aju estog uzimanja velikih koli ina hrane i nemogu nosti osobe da kontrolira taj poriv. Prilikom napada prejedanja osoba nije u stanju prestati jesti, bilo da je to brzo trpanje velikih koli ina hrane, ili grickanje hrane neprekidno itav dan. Mnoge su takve osobe viĹĄe puta bile na razli itim dijetama, koje uvijek zavrĹĄavaju neuspjehom.

Znamo da se i kod bulimije radi o ritualima prejedanja, ali oni koji imaju isti poreme aj prejedanja uglavnom ne povra aju i ne troĹĄe laksative, niti ne vjeĹžbaju, jednostavno jedu i jedu... Ve inom pate od prekomjerne teĹžine i depresije.

Hrana, koja prvobitno sluĹži kao sredstvo za postizanje smirenja ili ugode, postupno se pretvara u neprijatelja nalik bilo kojem drugom sredstvu ovisnosti, postaje neĹĄto bez ega se ne moĹže, iako se ni s njom ne osje amo dobro, i tako se vrtimo u za aranom krugu....

Shiatsu Shiatsu â&#x20AC;&#x201C; najpoznatiji dio tradicionalne japanske medicine, koja koristi pritisak na akupunkturne to ke, da bi se uravnoteĹžila tjelesna energija ki ili kineski chi i poboljĹĄalo zdravlje.

Shiatsu masaĹža obi no uklju uje cijelo tijelo koje se tretira terapijom dodira â&#x20AC;&#x201C; prstima, laktovima, koljenima. Koriste se istezanja i suptilni dodiri s ciljem pronalaĹženja mjesta s blokiranim protokom energije, osloba anja kia , i â&#x20AC;&#x17E;zakrpavanjemâ&#x20AC;&#x153; rupa na auri . U zdravom stanju sve je u organizmu uravnoteĹženo, pa ki

glatko te e meridijanima, opskrbljuju i i odrĹžavaju i sve dijelove tijela vitalnim. Ve ina ljudi pripada skupini â&#x20AC;&#x17E;poluzdravihâ&#x20AC;&#x153;- njihovo stanje nije potpuno uravnoteĹženo. Netko je podloĹžan glavoboljama, netko prehladama, netko Ĺželu anim smetnjama, netko depresijama. Za te â&#x20AC;&#x17E;poluzdraveâ&#x20AC;&#x153; shiatsu je idealan na in i lijek za sprje avanje nastanka bolesti. Preporu uje se joĹĄ za ublaĹžavanje stresa i napetosti, umirenje Ĺživ anog sustava, pove anje vitalnosti i zdravlja .

Jesu li europski Me imurci zdraviji ili bolesniji?

Znanost danas smatra da postoji vrsta veza za zdravlje ljudi izme u etni ke kuhinje i evolucijske putanje ljudi, koje, ini se, imaju veliku vaĹžnost za zdravlje svojih konzumenata. Koliko interakcija gena i hrane utje e na ljude i koja je uloga kulturnog obrasca ponaĹĄanja na zdravlje kad je rije o hrani. Prije kra eg vremena izaĹĄla je knjiga â&#x20AC;&#x153;Neki to vole vru eâ&#x20AC;? Garyja Paula Nabhana koja govori upravo o tom fenomenu. Autor, i ne samo on ve i drugi znanstvenici, dokazuje da postoje znatne veze koje i te kako mogu utjecati na zdravlje ljudi. Takozvane etni ke kuhinje tako postaju sve vaĹžnije za prou avanje veza izme u bolesti i zdravlja. ini se da na zdravlje jedne druĹĄtvene zajednice utje e me usobno proĹžimanje hrane, gena i kulturnih obrazaca. Znanstvenici pokuĹĄavaju ustanoviti koliko je ljudi podloĹžno bolesti ili smrti kad njihova kuhinja ili kultura prestane biti u skladu s njihovim genima, kad odu u neku drugu kulturu ili promijene na in prehrane.

Etni ke kuhinje razlikuju se zbog speci i nosti podneblja u kojima su nastale te vanjskih okolno-

sti kojima su pripadnici skupine bili izloĹženi stolje ima. Svaka etni ka kuhinja odraĹžava evolucijsku povijest i genetsku raznolikost odre ene ljudske populacije koja je reagirala na jestive biljke i Ĺživotinje koje su se na odre enom podru ju mogle prona i ili nabaviti, ujedno u interakciji s razli itim kulturnim tradicijama pripremanja i konzumiranja hrane.

Kako sve viĹĄe putujemo u razli ite krajeve i ostajemo tamo, ili pak jedemo takozvanu internacionalnu hranu u pravilu je sigurno da takva hrana ima utjecaj na nas. Zbog toga neki znanstvenici zagovaraju pravilo da se hranimo onom hranom koja odgovora naĹĄem genetskom sklopu.

Po toj bi logici ljudi u naĹĄem kraju dobro inili ako bi jeli naĹĄu tradicionalnu hranu, tako, na primjer, grah, proso, zelje, povr e, a to bi tako er zna ilo da bi mogli jesti meso z tiblice i drugu masniju hranu. TeĹĄko je bez znanstvenih istraĹživanja utvrditi injenice, bilo bi nuĹžno provesti istraĹživanja jesu li Me imurci koji ne Ĺžive u Me imurju i sjevernoj Hrvatskoj zdraviji ili bolesniji od Me imuraca koji Ĺžive u Me imurju.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: BoŞena MALEKOCI-OLETI<, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanťa BlaŞevi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeŞana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 360 kn, polugodiťnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poťtarina); avio poťiljke (935 kn (pretplata+ poťtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

16

ME\IMURSKE NOVINE 27. sije nja 2009.

PREDSTAVLJAMO Honda Insight

Nova Honda Insight

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj Ĺžupaniji u 2008. godini MODEL

koli ina

udio, %

18. BMW

36

1. Opel

261

12,13%

19. Mercedes

33

1,67% 1,53%

2. Volkswagen

217

10,09%

20. Audi

25

1,16%

3. Peugeot

193

8,97%

21. Nissan

23

1,07%

4. Renault

172

8,00%

22. Volvo

15

0,70% 0,51%

5. Ĺ koda

158

7,35%

23. Mitsubishi

11

6. Ford

144

6,69%

24. Alfa Romeo

7

0,33%

7. Mazda

131

6,09%

25. Land Rover

4

0,19%

8. Citroen

118

5,49%

26. Jeep

3

0,14%

9. Honda

110

5,11%

27. Lada

3

0,14%

10. Hyundai

92

4,28%

28. Jaguar

2

0,09%

11. Toyota

89

4,14%

29. Lancia

2

0,09%

12. Chevrolet

83

3,86%

30. Mahindra

2

0,09%

13. Seat

50

2,32%

31. SsangYong

2

0,09%

14. Kia

43

2,00%

32. Great Wall

1

0,05% 0,05%

15. Suzuki

42

1,95%

33. Lexus

1

16. Fiat

39

1,81%

34. Subaru

1

0,05%

17. Dacia

38

1,77%

UKUPNO

2151

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS

Cijene goriva u RH 6,59 6,63

6,63 6,80

Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin *BS - bez sumpora

6,69 3,35

6,69 6,75 3,35

Cijene vrijede na dan 23. sije nja 2009.

â&#x20AC;˘ Potpuno nova Honda Insight doĹživjela je svoju svjetsku premijeru na nedavno odrĹžanom sjevernoameri kom sajmu automobila u Detroitu.

Honda Insight definira novu fazu u razvoju hibridne tehnologije primjenom isplativije verzije IMA sustava (Integrated Motor Assist) ĹĄto rezultira ve om pristupa nosti hibrida za kupce ĹĄirom svijeta, u kombinaciji s potroĹĄnjom goriva od 4.4 litre/100km i emisiju CO2 od samo 101 g/km Hatchback dizajn sa petoro vrata preuzeo je neke od stilskih karakteristika Hondinog modela FCX Clarity s pogonom na vodikove elije. Pored toga, izduĹženi profil Honde Insight konstruiran je tako da ima nisko teĹžiĹĄte i prostranu kabinu za petoro putnika, pruĹžaju i time korisnicima lako u rukovanja i udobnost interijera. Kako bi se vlasnicima Honde Insight omogu ilo da uĹživaju u svim pogodnostima Hondine hibridne tehnologije, Insight e biti opremljen novim, interaktivnim tehnologijama iji je cilj smanjenje potroĹĄnje goriva. Njihov zajedni ki naziv je EkoloĹĄki sistem asistencije u voĹžnji (Ecological Drive Assist System â&#x20AC;&#x201C; Eco Assist). Eco Assist predstavlja spoj viĹĄe unkcija: ECON reĹžim voĹžnje se aktivira na naredbu voza a i optimizira kontrolu konstantno promjenjive transmisije, motora i pogonske grupe, s ciljem smanjenja potroĹĄnje goriva; Funkcija reakcije na stil voĹžnje voza a putem promjene boje pozadine brzinomjera omogu ava postizanje efikasnije voĹžnje u realnom vremenu; Funkcija bodovanja ekonomi ne voĹžnje koja daje podat-

ke o trenutnoj efikasnosti voĹžnje, kao i kumulativno o stilu voĹžnje.

Klju ne sigurnosne karakteristike Honde Insight ine ACE sistem (Advanced Compatibility Engineering) koji pruĹža unaprije enu zaĹĄtitu za putnike u vozilu te pomaĹže smanjenju ĹĄtete na drugim vozilima prilikom sudara, ĹĄest zra nih jastuka, sistem bo nih zra nih zavjesa, kao i dizajn prednjeg dijela karoserije koji smanjuje mogu nost povrede pjeĹĄaka pri sudaru.

Standardna oprema Honde Insight uklju uje naslon zadnjeg sjediĹĄta djeljiv u odnosu 60:40, koji se moĹže i u potpunosti preklopiti, dvodijelna digitalna kontrolna plo a sa svim potrebnim instrumentima, automatska klima ure aj, elektri ni podiza i prozora, Sistem odrĹžavanja stabilnosti vozila (Vehicle Stability Assist â&#x20AC;&#x201C; VSA), upravlja koji se podeĹĄava po dubini i visini, MP3 kompatibilni muzi ki sistem s dodatnim ulaznim priklju kom za audio ure aje, kao i kontrola ja ine zvuka ovisno o brzini (Speed-Sensitive Volume Control).

Pakete opreme viĹĄeg ranga ine tempomat, muzi ki sistem sa ĹĄest zvu nika i USB priklju kom, ko-

mande sekvencijalnog mjenja a na upravlja u i Hondin sistem satelitske navigacije s glasovnim naredbama.

Sve modele Honde Insight pokre e unaprije eni 1.3 litarski aluminijski SOHC i-VTEC agregat s CVT transmisijom. Konvencionalni agregat ima podrĹĄku hibridnog IMA sistema (Integrated Motor Assist) nove generacije, iji je cilj postizanje male potroĹĄnje goriva i niske emisije ĹĄtetnih plinova.

Insight IMA sistem se sastoji od elektromotora snage 14 KS, unaprije ene baterije i kompaktne Inteligentne pogonske jedinice (Intelligent Power Unit IPU) koja reciklira kineti ku energiju ko enja i usporavanja vozila i daje dodatnu snagu kad je ubrzanje potrebno.

SmjeĹĄtanje ultra kompaktne IMA baterije i IPU u zadnji dio vozila, omogu ava nesmetano preklapanje naslona zadnjeg sjediĹĄta. IMA sistem omogu ava kretanje vozila isklju ivo na elektri ni pogon u pojedinim uvjetima voĹžnje, od male do umjerene brzine. Pored toga, on daje mogu nost deaktiviranja cilindara benzinskog motora prilikom usporavanja, odnosno njegovo gaĹĄenje kada se vozilo zaustavi.

Honda je lider u razvoju istijih i energetski efikasnijih tehnologija, uklju uju i i prvi model Hondin Insight, puĹĄten u prodaju 1999. kao prvi benzinsko â&#x20AC;&#x201C; elektri ni hibridni automobil u serijskoj proizvodnji u Europi i SAD. Honda je tako er pionir u razvoju naprednih sistema koji koriste alternativna goriva, uklju uju i FCX Clarity, automobil s pogonom na vodikove elije i nultom emisijom ĹĄtetnih plinova â&#x20AC;&#x201C; najnapredniji automobil u serijskoj proizvodnji na svijetu.

Nove pogodnosti iz Honde Honda je na po etku 2009. godine odlu ila razveseliti svoje kupce nizom atrak vnih pogodnos , u kojima se pri kupnji hondinih modela moĹže ostvari uĹĄteda i do 24.000 kn. Honda Jazz sada se moĹže kupi za 89.900 kn te Honda Civic 4V koja se moĹže pohvali izrazito niskom cijenom od 129.900 kn. Uvijek atrak vni model Honda Civic Type S od sad se moĹže dobi po akcijskoj cijeni od 169.990 kn, a Honda Civic 5V za svega 149.900 kn. Pogodnost pri kupnji Honde Civic Hybrid iznosi visokih 24.000 kn, a za Hondu Civic Type R iznosi 7.000 kn. Uvijek zanimljiva Honda CR-V se moĹže dobi po akcijskoj cijeni od 209.900 kn. Honda je odlu ila razveseli i kupce Honde Accord Tourer s godinom proizvodnje 2009. koji kupnjom navedenog modela mogu uĹĄtedjeti 5.000 kn.

Navedene pogodnos u Hondi traju samo do 31.sije nja 2009. ili do isteka ograni ene koli ine zaliha.

Seat - nikad povoljnije cijene Leona, Altee XL, Altee i Ibize Sa Ĺželjom da se svim potencijalnim kupcima u 2009. godini ponudi mogu nost povoljnije kupnje novog automobila, u svim ovlaĹĄtenim salonima Seat-a nude se Leon, Altea XL i Altea s lagera po nikad povoljnijim cijenama. Leon se moĹže kupi po cijeni ve od 104.900 kn (klima ure aj uklju en u cijenu), a Altea XL ve od 119.900 Kn. Osim toga kupci e i dalje mo i kupi atrak vnu novu Ibizu po super cijeni ve od 75.900 kn jekom cijele godine jer kod Ibize nije rije o akciji ve o stalnoj ponudi. Uz sve to kao dodatna pogodnost kupcima se nudi i gra s kasko osiguranje i registracija za nanciranje vozila preko Porsche leasinga.

Zoran Vujasinovi imenovan novim generalnim direktorom Renault Nissan Hrvatska Korporacija Renault je imenovala g. Zorana Vujasinovi a generalnim direktorom tvrtke Renault Nissan Hrvatska d.o.o. Na novoj funkciji, na koju je stupio po etkom sije nja ove godine, Zoran Vujasinovi e bi odgovoran za cjelokupni nastup marki Renault, Nissan i Dacia na trĹžiĹĄtu Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije. lan je Upravnog odbora teritorijalne jedinice Renault Adria c, a direktno odgovara g. Ericu Bernardu, generalnom direktoru Teritorijalne jedinice Adria c.

17

27. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

EKO KUTAK

PSA Peugeot CitroĂŤn i Bosch udruĹžuju svoje znanje o hibridnoj tehnologiji Sporazum potpisan izme u ovih renomiranih tvrtki odnosi se na zajedni ki razvoj, proizvodnju i isporuku od strane Boscha osnovnih elektri nih i elektroni kih dijelova (elektri ni motori i elektronika) za hibridni dizelski pogon 4X4 vozila PSA Peugeot CitroĂŤna. Ova hibridna dizelska tehnologija e od 2011. godine opremati vozila marki Peugeot i CitroĂŤn, prikazana na Ĺženevskom salonu automobila u vidu koncepata Peugeot Prologue i CitroĂŤn Hypnos. Osim elektri nog motora straga i alternatora visokog napona sprijeda, Bosch e isporu ivati i elektroniku koja e povezivati ove komponente. Prema specifikacijama PSA Peugeot CitroĂŤna, Bosch e isporu ivati i sistem zaduĹžen za uskla ivanje rada elektri nih i elektroni kih komponenti i sistema ko enja ABS i ESP, da bi se unaprijedilo obnavljanje energije.

Ova suradnja izme u dva partnera, osim razvoja hibridnog pogona, rezultirat e i obostranim stjecanjem znanja u ovom podru ju, koje bi se trebalo brzo razviti u idu ih nekoliko godina. Kroz primjer suradnje s Boschom, PSA Peugeot

CitroĂŤn izraĹžava Ĺželju da razvije dugotrajne strateĹĄke odnose s odre enim dobavlja ima, s ciljem da se trĹžiĹĄtu ponude tehnoloĹĄke inovacije koje zna ajno smanjuju emisiju CO2, brzo i po najpovoljnijom mogu oj cijeni. Za Bosch, koji ima 30-godiĹĄnje iskustvo s hibridnim tehnologijama i znanje u proizvodnji baterija, elektri nog pogona, sistema ko enja i rada motora, ova suradnja s PSA Peugeot Citroenom nudi mogu nost za razvoj inovativnog, snaĹžnog i konkurentnog hibridnog sistema.

U odjelu za hibridnu tehnologiju Bosch grupe radi 370 suradnika, a njihov cilj je razvoj i komercijalizacija sistema i komponenti za hibridna i elektri na vozila.

Novi broj Transporta Pod sloganom â&#x20AC;&#x153; itajmo Hrvatsko!â&#x20AC;? u subotu 3. sije nja na kioske je stigao novi, ĹĄesti broj revije o gospodarskim i flotnim vozilima, voza ima i cestovnom prijevozu â&#x20AC;&#x201C; Transport. Ova specijalizirana revija koja osim komercijalnih vozila jedina u Hrvatskoj obra uje problematiku flotnih vozila, tj. osobnih vozi-

la zanimljivih firmama, i ovog puta svojim itateljima donosi pregrĹĄt zanimljivih testova i in ormacija. Iz sadrĹžaja izdvajamo testove Scanie R480 Highline, gradskog autobusa Volvo 7700, te testove VW Cra tera i putni ke izvedbe Peugeot Partnera, kao i maraton testove Hyundai Tucsona i Renault Kangooa. U rubrici Vozili smo novi Transport donosi novu generaciju Mercedes Travega s Powershi t mjenja em, novu Toyotu Hilux,

te novi Renault Megane. Od reportaĹža Transport donosi opĹĄirno izvjeĹĄ e o posjeti tvornici legendarnog Unimoga i njihovom testnom poligonu, te nastavak pri e o proĹĄlogodiĹĄnjem sajmu transporta u Hannoveru. Tu je i velika ĹĄokantna tema o katastro alnom stanju teretnih vozila koja se voze naĹĄim cestama, a i ovog puta novinari Transporta napravili su analizu isplativosti ugradnje plinske instalacije u automobil.

18

ME\IMURSKE NOVINE 27. sije nja 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaĹĄtita od UV zra enja, temperaturna zaĹĄtita (hla enje - grijanje), b l j e ĹĄ t a n j a , n e p o Ĺž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m

ProsjeÄ?na potroĹĄnja goriva: 4,5 - 7,8 l/100km. Emisija CO2: 120 - 185 g/km. Slike automobila su simboliÄ?ne.

sign & multimedia

Vlasnici Dacie navikli su dobiti viĹĄe opreme.

GODINA +".457" JMJ LN

#PHBUP PQSFNMKFOJ 4BOEFSP 1BDL 1-64 LO* -PHBO 1BDL 1-64 LO* i -PHBO .$7 1BDL 1-64 LO* *Cijene i 5 godina jamstva vrijede uz Renault ďŹ nanciranje, a jamstvo vrijedi do iispunjenja prvog od dva navedena uvjeta.

1BDL 1-64 PQSFNB J OBWFEFOF DJKFOF VLMKVĂ?VKV Ĺ&#x2039; MJUBSTLJ CFO[JOTLJ NPUPS Ĺ&#x2039; LMJNV Ĺ&#x2039; "#4 Ĺ&#x2039; [SBĂ?OJ KBTUVL [B WP[BĂ?B Ĺ&#x2039; FMFLUSJĂ?OF QPEJ[BĂ?F QSFEOKJI TUBLBMB Ĺ&#x2039; TWKFUMB [B NBHMV Ĺ&#x2039; DFOUSBMOP EBMKJOTLP [BLMKVĂ?BWBOKF

www.dacia.hr

5IJOL CJH

,BSMPWBD %SBHBOJĂ?J ZAK, 047/ 644-600 t ,PQSJWOJDB AUTO KUÄ&#x2020;A CULAK, 048/ 240-741 t ,SBQJOB AUTOMOBILI KREĹ O, 049/ 373-777 t .FULPWJĂ? AUTO KUÄ&#x2020;A JERKOVIÄ&#x2020;, 020/ 685-410 t 0TJKFL AUTO KUÄ&#x2020;A LOZIÄ&#x2020;, 031/379-205 t 1PSFĂ? AUTO CENTAR POREÄ&#x152;, 052/ 432-066 t 3JKFLB R.B. AUTO, 051/ 458-418 t 4JTBL AUTO KUÄ&#x2020;A CINDRIÄ&#x2020;, 044/ 554-403 t 4MBWPOTLJ #SPE AUTODOM VIDAKOVIÄ&#x2020;, 035/ 407-600 t 4QMJU AUTO KUÄ&#x2020;A GAĹ PEROV, 021/ 375-014 t 7BSBĤEJO KOS TRANSPORTI, 042/ 403-311 t 7SCPWFD AUTO KUÄ&#x2020;A CULAK, 01/ 2727-403 t ;BEBS MEHANIZACIJA, 023/ 240-121 t ;BHSFC AUTO KUÄ&#x2020;A BAOTIÄ&#x2020;, 01/ 2900-188 t ;BHSFC AUTOKUÄ&#x2020;A - Ĺ TARKELJ, 01/ 6659810

#FTQMBUOJ UFMFGPO

27. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

19

ME IMURSKE NOVINE ekskluzivno najavljuju

OLIVER i gosti za â&#x20AC;&#x153;Valentinovoâ&#x20AC;? u akovcu Oliver Dragojevi za â&#x20AC;&#x153;Valentinovoâ&#x20AC;? u akovcu prerasta, po svemu sude i, polako ali sigurno u tradiciju. Naime, i ove godine na â&#x20AC;&#x153;dan zaljubljenihâ&#x20AC;?, u subotu 14. velja e, kao i proĹĄle, u dvorani Graditeljske ĹĄkole u akovcu gostuje Oliver, jedna od najve ih hrvatskih glazbenih zvijezda. Ali, ovaj put uz njega dolaze i prijatelji - gosti.

Tako e uz Olivera tog dana u akovcu zapjevati sjajan Ĺženski duet Meritas, bit e tu dvije klape, jedna muĹĄka i jedna Ĺženska, a organizatori pripremaju i joĹĄ jednog muĹĄkog izvo a a kao gosta - iznena enje koji e ostati tajna sve do njegovog pojavljivanja na

pozornici.

Od ovog tjedna krenula je i pretprodaja ulaznica diljem Me imurja i VaraĹždinu. Tako ulaznice moĹžete kupiti u: Dallas Recordsu i CB Arcus akovec, pizzeriji Ro-Sa Prelog, u CB Jama Mursko SrediĹĄ e, Restoranu Mamica PuĹĄ ine, Domino Baru u Palovcu i Soho Baru u VaraĹždinu.

Jedan od pokrovitelja koncerta i ove godine je Me imurska Ĺžupanija, a kao sponzor pridruĹžuje se i restoran Mamica.

Koncert pak medijski pokrivaju: Radio 1, Radio Sjeverozapad, VaraĹždinska televizija i Me imurske novine. (dz)

U ZAGREBA KOJ ARENI

Zdravko oli za Dan Ĺžena Zagreba ka Arena dobila je joĹĄ jednog slavnog gosta - lomitelj srdaca Zdravko oli nastupit e pred zagreba kom publikom 8. oĹžujka, na Me unarodni dan Ĺžena. Najavljen je prvorazredni glazbeni spektakl u kojem e se oli u na pozornici pridruĹžiti brojni glazbenici i balerine, odnosno pedesetak ljudi.

Ina e, Zdravko oli je od 1975. godine, otkad se aktivno bavi glazbom, izdao dvanaest studijskih albuma i postao jedno od najpoznatijih imena na prostoru bivĹĄe Jugoslavije. Njegova pjesma â&#x20AC;&#x153;Ti si mi u krviâ&#x20AC;? iz 1985. godine smatra se jednom od najve ih zabavnih pjesama

u povijesti glazbe ovih prostora, a njegovi koncerti odavno su poznati kao popriĹĄta euforije na kojima curice, djevojke i Ĺžene doslovno padaju u nesvijest.

Jedan od medijskih pokrovitelja koncerta jesu i Me imurske novine. (dz)

TOP LISTA DOMA IH 01. ESKIM VATRA 02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK 03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMA IH KOMEDIJA

TOP 20

TRI karte za najbrĹže itatelje U ovom broju, kao i u naredna dva broja, Me imurske novine i organizatori koncerta Olivera i prijatelja u akovcu poklanjaju za tri najbrĹža naĹĄa itatelja po jednu kartu za kon-

Gola Olga Kurylenko za â&#x20AC;&#x153;Maximâ&#x20AC;?

Olga Kurylenko, uk rajinsk a ljepotica i glumica koja je zaigrala u novom nastavku ilmske pri e o Jamesu Bondu, pokazala je svoje atribute za ukrajinsko izdanje magazina â&#x20AC;&#x153;Maximâ&#x20AC;?.

Nakon ĹĄto je u prosincu pozirala obu ena za njema ko izdanje Maxima, Olga je odlu ila domoljubno skinuti sve krpice za ukrajinsko izdanje istog magazina.

Marcel

05. IPAK PRLJAVO KAZALIŠTE 06. ZVON ICU MOŽE BITI SRAM

CIMA . HELENA BASTI

PAVEL

02. DA MOGU ISPO ETKA - PRLJAVO KAZALIĹ TE

07. KIĹ A LIDIJA BA I

03. PUTNIK - VOLAND LE MAT

08. U INI NEĹ TO DANAS

04. KAO KIĹ E KAP - JACQUES HOUDEK

RAMIREZ

05. ESKIM - VATRA

09. NE KUNI SE

06. SINO NISI BILA TU -

BORIS NOVKOVI

Kemal M., Žanamari, Tereza K.

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

07. KIĹ A - LIDIJA BA I

08. MILION ŽENA - CRVENA JABUKA 09. AKO UZMEŠLJUBAV...VRATI - LUKA NIŽETI

10. NI SEKUNDE VIĹ E - ZORAN PREDIN

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

TJEDNI KALORIFER Marina

cert. Zna i, tri najbrĹža itatelja koji danas, utorak, 27. sije nja, ujutro stignu u naĹĄu redakciju s brojem 699. Me imurskih novina dobivaju kartu za koncert. (dz)

04. SOL U AJU E.N.I.

01. SANJA SAN JUTROS -

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. BROKEN STRINGS -

TOM JONES

JAMES MORRISON & NELLY FURTADO

04. HUMAN - KILLERS

02. ULLYSSES - FRANZ FERDINAND

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

03. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

KATY PERRY

04. IF I WERE A BOY - BEYONCE

06. WARM THIS WINTER -

05. THE BOY DOES NOTHING - ALESHA DIXON

GABRIELA CHILMI

06. WORKING ON A DREAM -

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

BRUCE SPRINGSTEEN

08. MILES AWAY - MADONNA

07.JUSTDANCE-LADYGAGAfeat.COLBYOâ&#x20AC;&#x2122;DONIS

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. CHANGE - LENNY KRAVITZ

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

09. RUN - LEONA LEWIS 10. SOBER - PINK

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA ME IMURJE

01. ET PRAZAN STAN 02. TOĹ E PROESKI NESANICA

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

03. DRAŽEN ZE I IDI IDI

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 04. ANTONIJA Ĺ OLA DOMA IH

03. COLONIA

GDJE JE SRCE TU JE DOM

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. TONY CETINSKI

04. VLADO JANEVSKI

UMIREM 100X DNEVNO

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. TOĹ E PROESKI

05. KINGS ZAKUNI SE

JOĹ I DANAS ZAMIRIĹ I TREĹ NJA

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

07. NINA BADRI

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

DA SE OPET TEBI VRATIM

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. HARI VAROŠANOVI I ŽERA

09. LEO DVIJE VATRE

DOK MILJACKA PROTI E

10. BORIS BABAROVI

09. DINO DVORNIK HIPNOTIZIRAN

TI NISI VIĹ E MALENA

10. JINX PORED MENE

MOZAIK

27. sije nja 2009.

41

UDRUGA Zora za nenasilje i ljudska prava predstavila dva projekta:

Edukacija Roma u Orehovici i prevencija nasilja kod mladih Udruga ora za nenasilje i ljudska prava predstavila je u etvrtak svoja nova dva projekta.

Prvi od njih je Projekt â&#x20AC;&#x17E;Mala igraonica za velika prijateljstvaâ&#x20AC;&#x153; udruga provodi u partnerstvu s snovnom ĹĄkolom rehovica, p inom rehovica i Me imurskom Ĺžupanijom, a financijski ga podrĹžava i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ĹĄporta.

Cilj projekta je unapre enje poloĹžaja Romske djece iz op ine rehovica - omogu avanje kvalitetnih odgojno-obrazovnih aktivnosti, a u svrhu stjecanja spoznajnih i kreativnih vjeĹĄtina, multikulturalnog dijaloga i uvaĹžavanja razli itosti, stvaranja poticajnog okruĹženja i jednakih mogu nosti u daljnjem obrazovanju.

Projekt je korak u pravom smjeru jer kao ĹĄto poraĹžavaju i rezultati istraĹživanja pokazuju samo 6.3 posto romske djece poha a predĹĄkolske ustanove, 37.2 posto romske djece ne nau i hrvatski prije ĹĄkolskog uzrasta, te ak 56.5 posto romske djece ne vlada hrvatskim jezikom u potpunosti. sim toga gotovo 82 posto Roma je polupismeno i nepismeno, a tek svako 25 dijete ima potpuno obvezno osmogodiĹĄnje obrazovanje.

Projekt su predstavili Marina `olar, voditeljica projekta, udruga ora, mr.sc. Vesna Haluga, voditeljica dsjeka za Europske integracije Me imurske Ĺžupanije i pro .

Branko SuĹĄec, ravnatelj snovne ĹĄkola rehovica koji je ovom pri-

likom objasnio cijelu problematiku. - U Ĺ rehovica ima polovica u enika je romske nacionalnosti, a oni se u prvi razred upisuju s puno slabijim predznanjima jer u pravilu ne polaze dje je vrti e. Ta situacija generira jako puno problema nama kasnije u ĹĄkoli, zato ĹĄkole i jesu najzainteresiranije za ovakve predĹĄkolske programe. Problem je ĹĄto se ti predĹĄkolski programi nisu rijeĹĄili sustavno, pogotovo za Rome. Svake godine mi izgubimo barem mjesec dana sa zamolbama i kandidiranjima za te predĹĄkolske programe, no u pravilu nema za to sredstava i mi se gubimo u sustavu.

Definitivne odluke nema, a rjeĹĄavanje problema se ostavlja nekim â&#x20AC;&#x153;vatrogasnimâ&#x20AC;? mjerama. stina jest da se svake godine taj program odrĹži, minimalno 3 mjeseca traje, kad pro e sezona grijanja jer u to kre emo s vlastitim sredstvima kad od Ministarstva sredstva dobijemo obi no tek na jesen.

SuĹĄec je istaknuo i kako su rezultati ovakvih radionica vidljivi te da su poboljĹĄanja u radu s u enicima koji su proĹĄli kroz radionice enormna.

Prve obrazovne igraonice za 28-ero predĹĄkolske romske djece zapo et e 19. sije nja i trajati do 6. oĹžujka, a odrĹžavat e se u prostorijama p ine rehovica. sim svakodnevnih radionica, u sklopu projekta e se tiskati dje ja p a deklaracija o ljudskim pravima na hrvatskom i bajaĹĄkom, a osim toga e u zgradi Scheier u akovcu od 20.

Projekte Udruge Zora predstavili su (slijeva) mr. sc. Vesna Haluga, Marina Kolar i prof. Branko SuĹĄec do 28. velja e biti e izloĹženi dje ji radovi. avrĹĄna priredba djece bit e 6. oĹžujka u Ĺ rehovica.

Moj izbor je prevencija Drugi predstavljeni projekt je â&#x20AC;&#x153;Prevention or li e!â&#x20AC;? ( Moj izbor je prevencija) kojega udruga ora provodi u partnerstvu s Me imurskom Ĺžupanijom, u sklopu Phare programa 2006. (Enabling the Civil Society Sector or active contribution in the pre-accession process in the [rea o Youth Participation).

Glavni cilj projekta je unaprje enje seksualno reproduktivnog zdravlja te prevencija nasilja u mladena kim vezama kroz sustavnu interaktivnu edukaciju u enika 1. i 2. razreda srednjih ĹĄkola iz Me imurske Ĺžupanije. vaĹžnosti ovakvih radionica viĹĄe je rekla Vesna Haluga: - Godine 2007. je provedeno istraĹživanje na ovu temu . Bile su obuhva ene 42 ĹĄkole iz cijele Hrvatske, 1014 u enika, a rezultati su pokazali da je

2/3 u enika odgovorilo da je imalo iskustva s nasiljem u adolecentskim vezama. Podaci za Me imursku Ĺžupaniju su puno bolji, ali smatramo da se na ovu temu i dalje treba educirati i prevenirati mogu e nasilje.

U projekt, koji traje godinu dana, uklju ene e biti sve srednje ĹĄkole u akovcu i Srednja ĹĄkola Prelog, po 10 u enika iz svake ĹĄkole koji e kroz diskusije, igre uloga i interaktivne vjeĹžbe nau iti viĹĄe o tematici te bi oni kasnije trebali svoje znanje prenijeti ĹĄkolama. Edukatori e na kraju radionice morati pro i i kroz zavrĹĄni test.

Ciklusi edukacijskih radionica za mlade koje e voditi `ristina Mlinari i Marina `olar zapo et e 23. oĹžujka i odrĹžavat e se u prostorijama [utonomnog centra. drĹžat e ih se 6 do 1. svibnja, a joĹĄ 2 e se odrĹžati u listopadu. Teme radionica e biti: spol i rod, nasilje u vezama , obiteljsko nasilje, spolno prenosive bolesti, tehnike za trening trenera/ica (T T) te kreiranje akcijskog plana. (mn)

N A J A V L J E N A M E I M U R S K A popevka NedeliĹĄ e 2009.

U subotu predsmotra u Donjem Kraljevcu rganizacijski odbor Me imurske popevke 2009. odrĹžao je u srijedu `on erenciju za novinare na kojoj su govorili Drgutin Srnec, predsjednik rganizacijskog odbora, Viktorija `ontrec iz `UD-a â&#x20AC;&#x153;Muraâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, ViĹĄnja `ramar, predsjednica -a predsmotre Donji `raljevec, i Ljudevit BoĹĄ ak, lan -a predsmotre.

Sa zadovoljstvom je Srnec naglasio kako se za predsmotre prijavilo ak 15 solista i solistica te 20 pjeva kih skupina koje e izvesti 65 popevki.

Predsmotre e se odrĹžati u sportskoj dvorani u Donjem `raljevcu ove subote 31. sije nja od 18 sati i u Murskom SrediĹĄ u 8. velja e u sportskoj dvorani s po etkom u 18 sati. `omisija e 14. oĹžujka odabrati 20-ak pjesama za zavrĹĄnu smotru koja e biti u subotu 6. lipnja u SGC-u â&#x20AC;&#x153;[tonâ&#x20AC;? u NedeliĹĄ u.

Pred publiku i komisiju u Donjem `raljevcu ove e subo-

te redom iza i: Ĺ˝enska pjeva ka skupina `UD-a op ine Donji `raljevec, Lidija `ramar iz Svetog Jurja u Trnju, Ĺ˝enska pjeva ka skupina H`UD-a Gori an, Filip `ozjak, `U â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? Prelog, Nikolina Romi Nina, agreb, Ĺ˝VS P â&#x20AC;&#x153;Josip Ĺ tolcer Slavenskiâ&#x20AC;? akovec, Cecilija Merka , DomaĹĄinec, Ĺ˝PS Udruge umirovljenika Prelog, Dunja `nebl iz agreba, Ĺ˝PS Palov anke iz Udruge Ĺžena Palovec, `arolina Ĺ˝vorc iz NedeliĹĄ a, MPS Sobo anci, Mala Subotica, `atarina Toplek, iz PuĹĄ ina, Ĺ˝PS `UD â&#x20AC;&#x153;`atruĹžeâ&#x20AC;? vanovec, Emina BoĹži , Ma kovec, Nada Ĺ˝vorc iz NedeliĹĄ a i Ĺ˝VS `UD-a â&#x20AC;&#x153; van Musta `antorâ&#x20AC;? iz Svete Marije.

Dijani Ĺ arek povjerena je kon eransa i vo enje priredbe.

Nastupe e stru no pratiti komisija u sastavu dr. sc. Stjepan Hranjec, pro . Branimir Magdaleni , pro . Miroslav Novak i pro .

Dragica `arolina Ĺ imunkovi .

(S. Mesari )

Predstavljanje programa Me imurske popevke 2009.

NEOBI NI ku ni ljubimac u Donjem Kraljevcu

Iguana dugogodiĹĄnji lan obitelji Perca bitelj Perca iz Donjeg `raljevca prije osam godina odlu ila je nabaviti ku nog ljubimca. Egzoti ne Ĺživotinje oduvijek su mamile poĹĄtara Marija Perca a, kojemu je Ĺželja bila kao ku nog ljubimca imati kakadua ili iguanu.

SaznavĹĄi da prijatelj ima dvije iguane, odlu io je jednu udomiti.

- Po naĹĄu iguanu iĹĄli smo ak u Viroviticu kako bi je poklonili sinu Stjepanu koji je tada imao pet godina. Bila je joĹĄ mala, veli ine 30 centimetara, ali zaljubili smo se u nju na prvi pogled. na je zapravo

vrlo umiljata i miroljubiva, rekao je Mario. Nezahtjevna Ĺživotinja, koja jede svaki drugi dan, postala je sastavni dio obitelji Perca . ako ima svoj terarij, ve inu vremena provodi izvan njega, a najdraĹže mjesto ovoj egzoti noj Ĺživotinje je radijator na kojem zna uĹživati satima. - Nikad nismo poĹžalili ĹĄto smo kao ku nog ljubimca nabavili iguanu, dodao je Perca . Toliko su naviknuli na nju da lanovi obitelji ne mogu zamisliti da je nema.

Svakog poznaje, pa i ĹĄire lanove obitelji, i nikada nije bila

NajdraĹže mjesto ovoj egzoti noj Ĺživotinje je radijator na kojem provodi sate

agresivna. Nema zube pa ne moĹže gristi, ali se zato voli maziti. ako ve inu vremena provodi u jednom poloĹžaju, odmaraju i se, zna biti veoma aktivna. Brza je i daleko ska e. `ada odlu i proĹĄetati po ku i, svuda se penje, pa ak bude i razbijenih stvari.

Ljubav prema Ĺživotinjama uro ena je obitelji Perca . sim egzoti ne iguane, imaju i ran na kojem uzgajaju mnoge Ĺživotinje.

Nekada je ovcama, nojevima, vijetnamskim svinjama i magarcima ondje bio dom. bog nedostatka

Egzoti ne Ĺživotinje oduvijek su mamile poĹĄtara Marija Perca a

Ku ni ljubimac poznaje sve, od Marija i Stjepana do Mariove ne akinje Anje

vremena i prevelike obaveze, danas su na ran u obitelj Perca smjeĹĄteni samo konji i psi. Dok u zimskim mjesecima njihova iguana viĹĄe spava, u ljetnima je ran njeno omiljeno mjesto. ndje, osim u prirodi, uĹživa i u ribnjaku u sklopu ran a u kojem oboĹžava plivati. dok jedni gosti na ovog ku nog ljubimca, koji oboĹžava zelenu salatu i kivi, reagiraju strahom, najeĹži im se koĹža i ne Ĺžele mu se ni pribliĹžiti, drugi su oduĹĄevljeni im ga vide. - Jednom prilikom, kad smo dobili goste, na moje iznena enje, goĹĄ a se istog trena oduĹĄevila naĹĄom iguanom i uze-

la je u ruke. S obzirom na to da se iguana voli maziti, zaplela se naĹĄoj goĹĄ i u kosu i trebalo nam je duĹže vrijeme da je uspijemo otpetljati, ispri ao nam je Mario zanimljivu anegdotu. ako iguane Ĺžive do 20 godina i mogu narasti do 2 metra, obitelji Perca to ne predstavlja problem. na je njihov ku ni ljubimac kao ĹĄto je nekome pas ili ma ka, i ne bi ga mijenjali nikada. `ako se obitelj Perca prije osam godina vrlo brzo naviknula na njega, navikao se i on na njim, postao njihova maza i od tada je Donji `raljevec njegov topli dom.

(H. e ar, oto: Vrzan)

42

DOBRO JE ZNATI

27. sije nja 2009.

43

27. sije nja 2009.

sport@mnovine.hr

RK PERUTNINA PIPO IPC organizacijski preustrojila redove

Još bolja organizacija za vra anje starih prvoligaških pozicija - Klupski prora un pove an 100.000 eura Favoritkinja prvenstva Borka Fra iškovi

Natjecateljice pozdravile Domovinu

TOPLICE SVETI MARTIN - zapo eo najzna ajniji šahovski doga aj u Me imurju

Prvenstvo Hrvatske u šahu za žene

U Restoranu “Vu kovec” u Toplicama Sveti Martin u subotu je zapo elo Zatvoreno pojedina no prvenstvo Hrvatske u šahu za 2008. godinu za žene. Nakon što su svetomartinske Grlice otpjevale Lijepu našu i Me imurje, kak si lepo zeleno, a školska djeca ispri ala što zna i i što je KAJ, prvenstvo je otvorio zamjenik me imurskog župana Mladen Križai , koji je odigrao partiju s Mirjanom Medi . U ime doma ina Toplica i op ine nekoliko je re enica izrekao op inski na elnik Franjo Makovec. Osvrt na šah u Me imurju je iznio te dobar uspjeh šahisticama poželio direktor turnira i ujedno predsjednik Šahovskog saveza Me imurske županije Stjepan Novak.

- Natjecateljice je publici predstavio Siniša Režek, glavni sudac

turnira, a u ime Hrvatskog šahovskog saveza govorio je lan Upravnog odbora Mladen Kure i . Za stolovima sa 64 bijelo - crna polja titulu najbolje pokušat e osvojiti: Ana Berke iz Beliš a, Zrinka Deur iz Omiša, Mara Jelica iz Buševca, Ivana Ivekovi iz Zagreba, Rajna Šarga iz Slatine, Mirjana Medi iz Zagreba, Ana Ivekovi iz Zagreba, Kristina Šoli iz Vrpolja, Petra Kruljac iz Zagreba i Borka Fran iškovi iz Rijeke.

Nakon tri odigrana kola (subota i nedjelja) u vodstvu su Rajna Šarga , Kristina Šoli i Borka Fan iškovi s 2,5 boda.

Prvenstvo se igra do subote 31. sije nja, svaki dan od 16 sati, a publika ga može pratiti na videozidovima.

(S. Mesari )

Križai i Medi povukli prve poteze

DVORANSKO Prvenstvo Hrvatske u tenisu do 14 godina

Karlo Škvorc dvoranski viceprvak države Na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za dje ake i djevoj ice

do 14 godina održanom na terenima Nacionalne teniske akade-

mije u Zagrebu nastupila su trojica igra a Teniskog kluba Franjo

Pun ec akovec: Karlo Škvorc, Marin Šuica i Bruno Babi .

Najzapaženijii rezultat postigao je Karlo Škvorc (drugi nositelj na prvenstvu) plasmanom u inale turnira gdje je poražen od najboljeg hrvatskog igra a Borne ori a rezultatom 61, 60. Do inala Karlo je bio bolji od Lon arevi a (Didon Virovotica), Žarka (Mladost Zagreb), ubeka (Hrvoje Zagreb) i u polu inalu ule (Kvarner Rijeka). Marin Šuica pobjedama protiv Nimca (Iteam) i Bilješka (Hrvoje Zagreb) plasirao se u etvrt inale gdje je poražen od 4. nositelja Dine Hadžali a (HTK Zagreb) 75, 62. Bruno Babi poražen je u posljednjem kolu kvali ikacija od Tkaleca iz Ogulina. (g)

Jedna od glavnih tema prve ovogodišnje sjednice Upravnog odbora RK Perutnine Pipo IPC bila je dizanje prora una s 1,8 milijuna kuna na 2,5 milijuna.

Sukladno tom klub je kadrovski reorganiziran i lanovi odbora potvrdili su imenovanje novog direktora kluba; Željka Jakopca.

35-godišnji Jakopec obnašao je funkciju direktora od rujna 2008., a sada je osim de facto, direktor i de iure. lanovima Upravnog odbora predstavljena su i izvršni direktor – Tomica Jakopec, direktor marketinga – Josip Horvati, tajnica – Nina Horvat i koordinator za mla e dobne kategorije – Ivan Kavran.

U predstavljanju modela rada kluba za 2009. godinu predsjednika Željko Kavran iznio je tri osnovna cilja. Pove anje prora una od 700.000 kuna u trenuta noj gospodarskoj situaciji izgleda kao težak cilj, ali svi odgovorni u klubu u init e sve što je u njihovim mogu nostima da se taj cilj ostvari. Budu i da se klub velikom ve inom inancira sponzorskim donacijama, a ne kao druge rukometne sredine izdašnom pomo u lokalnih jedinica, otvorenost prema potencijalnim sponzorima bit e od presudne važnosti.

Povratak me u najbolje hrvatske ekipe Drugi bitan cilj je kvalitetno unutar klupsko organiziranje, zbog, kako je rekao Kavran, velikog zalogaja oko upravljanja sa pet ekipa, koliko ih ima u pogonu. Kao tre a želja naveden je povratak me u najbolje sastave hrvatskog rukometa, u svim rangovima natjecanja. Prije svega tu se mislilo na prvu ekipu, ali i na ostale sastave; drugu ekipu, kadete, mla e kadete i dje ake.

Za ostvarenje rezultatskih ciljeva bitan faktor bit e i adekvatna sportska infrastruktura.

Pitanje nove sportske dvorane još jednom se pojavilo, pogotovo kada se lanovima odbora predo io iznos koji klub pla a Graditeljskoj školi za odigravanje utakmica. U 2008. godini ra un za korištenje dvorane dosegao je 46 000 kuna. Pitanje dvorane sada je ve postao goru i pro-

Željko Kavran najavio je s oja anom Upravom kluba ambicioznu 2009. godinu

blem, a lanovi Upravnog odbora izrazili su svoje jedinstvo i spremnost da se u dogovoru s lokalnim elnicima taj vru i krumpir što prije riješi.

Sjednica je bila iskorištena za izbor dvaju povjerenstava.

Na elu zdravstvenog povjerenstva je klupski lije nik dr.

Robert Grudi , a lanovi su izioterapeuti Boris Klari i Zdravko Mikluj. Predsjednik stegovnog povjerenstva je Vedran Mikuli , a lanovi su Josip Horvat i Edvin Horvat. Na sljede oj sjednici oformit e još dva povjerenstva, za natjecanje i za koordinaciju.

Kompletirana ekipa Izvještaj o po etku priprema podnio je trener seniorskog sastava Josip Borkovi koji nije krio optimizam uo i nastavka proljetnog dijela prvenstva Premijer lige. Na okupljanju 7. sije nja pojavili su se svi igra i izuzev Arnaudovskog koji je na posebnom režimu treninga i Vidakovi a koji e se priklju iti krajem tjedna. Veseli što su svi igra i zakrpali svoje ozljede i odra uju bez poteško a trenažni proces.

Kao informacija Upravnom odboru, ali i lanovima medija koji su pratili sjednicu dana, re eno je da je Hrvatsko športsko društvo Me imurje ispunilo sve inancijske obveze prema klubu za 2008. godinu tj. da su ispla eni zaostaci unazad tri mjeseca. (tj)

16. rujna 2008.

27. sije nja 2009.

44

NK ME IMURJE od srijede na pripremama u Turskoj

europskih i azijskih ekipa, a me u njima i dva najbolja hrvatska kluba: Dinamo i Hajduk, Me imurje e imati idealne uvjete za boravak, rad i odigravanje utakmica. Osiguran je smještaj u vrhunskom hotel Topkapi Palace, a trenirati e se u sportskom centru udaljenom nekoliko km od hotela koji ima savršene travnjake.

Jedino što bi moglo predstavljati problem u ovom trenutku je loša vremenska prognoza koja dolazi iz Turske gdje se tijekom ovog tjedna o ekuje loše vrijeme s puno kiše i vjetra. Me utim, temperatura od

U Antalyiji se brusi forma za prvoligaški povratak Vremenski uvjeti nakon niskih temperatura i snijega znatno su se poboljšali tako da je trener drugoligaša Me imurje Mario Kova evi mogao podi i režim rada na željeni nivo tijekom prošlog tjedna kako bi se na što kvalitetniji na in odradio po etni dio priprema.

To je bio samo uvod koji je zaklju en utakmicom sa etvrtoligašem Zelinom koja je svladana golovima Vuke 2:0. Na teškom, blatnjavom terenu “do koljena” nije se mogla o ekivati “velika predstava”, ali svi igra i koji su nastupili su pristupom i borbenoš u “ponovili” ono što se moglo vidjeti u ve em dijelu jesenskog dijela sezone. Pravi profesionalan i kvalitetan pristup i ispunjavanje zada a svakog igra a. Što se ti e igre, forma za prvoligaški povratak ista

e se brusiti u turskoj Antalyiji gdje su savršeni uvjeti za rad, trening i odigravanje utakmica. Do polaska u tursku turisti ku meku kompletirati e se i igra ki kadar koji je gotovo u potpunosti de iniran. Od novih lica u svla ionici stigao je donedavno igra Me imurja, koji je posljednjih godinu dana branio boje švedskog prvoligaša Lungyskyle: Damir Vitas, dok je poja anje u veznom redu dolazak Mije Na a. Mom adi se tako er nakon preležane viroze priklju io Žuljevi , ali još uvijek nema braziloskog dvojca: Andre i Eliomar.

Stigao je samo Lima koji se odmah priklju io treninzima, Andre se o ekuje danas, dok je s Eliomarovim povratkom negdje zapelo i zasad je neizvjesno kad e se priklju iti mom adi.

Eliomar zapeo u Brazilu S tom informacijom ne barata niti sportski direktor Dove er koji nam je rekao da e se Eliomar priklju iti odmah im stigne u Hrvatsku. Ponajbolji napada akove ke mom adi u prošloj godini o ito je produžio odmor u rodnom Recifeu, što se ina e Brazilcima zna doga ati. I puno “ozbiljnija” i poznata brazilska nogometna imena znaju se zadržati u rodnom kraju.

Stoga Eliomara za sad nema na spisku putnika za tursku Antalyiju, što zasigurno nije dobra vijest za trenera Kova evi a koji e tijekom boravka na zajedni kim pripremama imati niz jakih pripremnih utakmica u kojima e se brusiti forma koja bi trebala biti optimalna ve

Ivica Žuljevi nakon preboljene viroze priklju io se mom adi na po etku prvenstva, jer raspored utakmica u prvih 6-7 kola donosi utakmice s izravnim protivnicima koji tako er kandidiraju za prvoligaški povratak.

Od srijede u Turskoj Ina e za vrijeme boravka u Antalyiji u kojoj se priprema stotinjak

15-20 stupnjeva Celzijusa zasigurno je idealna u ovo doba godine, uz perfektne terene da se ekipa optimalno pripremi za start prvenstva.

Najatraktivniji protivnik na priprema zasigurno e biti 5. velja e jedan od najbogatijih azijskih klubova koji je nedavno kupio brazilsku nogometnu legendu Rivalda Bunyodkor iz Uzbekistana, a igra se još s: Busanom (J. Koreja) 30. sije nja, Mikom (Armenija) 31. sije nja, Poloniom Bytom (Poljska) 3. velja e i Turgu Muresom (Rumunjska) 7. velja e.

Me imurske novine ekskluzivno iz Antalyije Ambicioznu najavu prvoligaškog povratka Me imurja kao i uvijek do sad kad je sport i nogomet u pitanju tijekom kvalitetno e pratiti i Me imurske novine. Stoga e eksluzivno pratiti pripreme u turskoj Antalyiji. Vaš novinar-reporter pripremiti e dvije novinske fo-

toreportaže, dok svakodnevno opširno izvješ e kao “Antalyjski dnevnik” možete itati u posebnoj rubrici koja kre e od srijede 29. sije nja svaki dan punih 12 dana, ve u ve ernjim satima na web stranici Me imurskih novina, našem portalu: www. mnovine.hr. (dz)

27. sije nja 2009.

HRVATSKI NOGOMETNI TRE ELIGAĹ I krenuli s pripremama NK NEDELIĹ E

Mar ec: Prioritet je osvajanje me imurskog kupa Posavec i KoĹĄir (vratari), Fu ko, Belovi , Celinger, ukes, PeriĹĄi , Perko (obrana), Jagec, Vibovec, Zavrtnik, Zanjko, Bujani , Gyofi, Huseinovi , Kresinger (vezni red), Duman i , Treska i Baksa (napad) To su igra i na koje Nenad Mar ec, trener i sportski direktor NedeliĹĄ a ra una u nastavku prvenstva III. HNL-istok. Od 20 na spisku njih 19 je krenulo s pripremama. Upitan je Baksa koji je poĹželio oti i. Za sad je pat pozicija, ali ako e inzistirati na odlasku klub e mu iza i u susret uz dogovorni rastanak rekao nam je Nenad Mar ec u razgovoru o aktualnostima u NK NedeliĹĄ u. Na spisku nema niti najboljeg strijelca i napada a Denisa Golubi a koji je otiĹĄao u Koprivnciuâ&#x20AC;Ś - Omogu ili smo mu odlazak u Koprivnicu. Dobio je puno bolje uvjete i Ĺželi se nametnuti Slaven-Belupu za eventualni povratak u prvoligaĹĄke vode objasnio nam je situaciju kad je u pitanju puĹĄtanje velikog aduta u konkurentsku mom ad tre eligaĹĄke karavane koju trenira Ĺ˝eljko Orehovec. Tako je akove ki trener u redovima Koprivnice dobio priĹželjkivano poja anje za vrh napada.

Bez dva kvalitetna napada a, ĹĄto i kako u napadu pitali smo Mar eca..

- Imamo Duman i a koji e biti potpuno spreman i sigurno dobiti veliku minutaĹžu, kao i Treska, a ako treba mogu u napad i Bujani i Belovi kaĹže Mar ec.

NedeliĹĄ e je ambiciozno i za proljetni nastavakâ&#x20AC;Ś - Glavni cilj je osvajanje kupa. Bit e teĹĄko u etvrtfinalu, jer to Ĺželi i preloĹĄka Mladost, ali ĹĄto je tu je, bit e presudno pro i u polufinale, mislim da onda moĹžemo obraniti titulu pobjednika iz proĹĄle sezone. Prvenstvo nije prioritet, opstanak smo prakti ki osigurali, do kraja Ĺželimo biti u sredini tablice, isti e Mar ec.

Za vikend kre e i odigravanje utakmicaâ&#x20AC;Ś

Neven Bujani imao je problema s ozljedama ujesen, u pripreme je krenuo punom parom - NajvaĹžnije je da u ovom trenutku nemam problema s ozljedama igra a. Imali smo puno peha u prvom dijelu prvenstva, kad ve i dio sezone

nije igralo i treniralo 7-8 igra a. Sada je situacija puno povoljnija, mislim da emo bez problema izgurati do kraja prvenstva s igra kim kadrom.

- Prvu utakmicu igramo s juniorskim sastavom Varteksa u subotu u VaraĹždinu. Imamo dogovorene joĹĄ dvije utakmice 7. velja e s Mladosti iz Molva i 14. velja e s Me imurjem u Dunjkovcu-Pretetincu. JoĹĄ u hodu dogovorit emo jednu-dvije utakmice, a onda kup s PreloĹžanima zaklju io je brzopotezni razgovor sportski strateg NK NedeliĹĄ e.

NK MLADOST (Prelog)

Žestoki ritam, ali bez pogovora Novi trener preloťke Mladost Zoran Kralji koji e na prolje e biti u ulozi trenera/igra a nametnuo je Şestok ritam treninga svim igra ima koje ima na raspolaganju u ovoj azi priprema hrvatskog tre eligaťa. Me utim, nema kuknjave svi igra i bez pogovora izvrťavaju treninge. Nema ni izostanaka, osim poslovnih obveza.

Svi koji su zdravi Kralji u su na raspolaganju.

Jedan od glavnih igra ki aduta Stjepan Krznar isti eâ&#x20AC;Ś Treninzi su zanimljivi, pa bez obzira ĹĄto su teĹĄki, brzo pro u. Igra i su zadovoljni promjenom reĹžima rada, tako da nema Ĺžalopojki. Svi znamo da ovu azu moramo â&#x20AC;&#x153;pregrmjetiâ&#x20AC;?, da bi ĹĄto spremnije do ekali prvenstvo. Svaki igra koji se dobro spremi zna da e mu puno lakĹĄe biti igrati i sti i u o ekivanu ormu, kazao nam je popularni epa.

Na raspolaganju Kralji ima 18 igra a. To su: Mar ec i D. Mlinarec (vratari), te igra i u polju: Radikovi , Jari , HabuĹĄ, Vutek, Cvetko, Balent, Bukal, Ba ari, T. Mlinarec, Rogina, Vuk, Krznar, F. HiĹžman, kao i nekolikom mla ih igra a. Odmah na po etku priprema izabran je i kapetan i njegov zamjenik. Bit e to Mario Cvetko, a njegov zamjenik je Davor Balent.

Iako nije baĹĄ idealno, uz rad koji se odvija uglavnom na vanjskim terenima i dvorani, Mladost igra uspjeĹĄno i tradicionalnim malonogometni klupski turnir Kup Grada Preloga gdje se o ekivano plasirala u polufinale. Predstoje i vikend slijedi i prva pripremna utakmica s podravskim ligaĹĄom Imbrijovcem.

Dogovoreno su tako er utakmice s podravskim etvrtoligaĹĄima: Mladost Molve i Podravac Virje. (dz)

IZBORNA SKUPĹ TINA NK Grani ar â&#x20AC;&#x201C; Ellabo

Danijel Fundak naslijedio Josipa Kosa Nogometni klub Grani ar â&#x20AC;&#x201C; Ellabo iz Kotoribe ima novog predsjednika. To je Danijel Fundak (40). DosadaĹĄnji predsjednik Josip Kos bit e njegov zamjenik, poslove tajnika e obavljati Ĺ˝eljko Kos, a blagajna je predana KreĹĄmiru Fundaku.

Josip Kos je klub preuzeo u ljeto 2006. godine. U svom osvrtu na dosadaĹĄnji rad istaknuo je da su najve e investicije bile izgradnja rasvjete i navodnjavanje igraliĹĄta za ĹĄto je utroĹĄeno oko 250 tisu a kuna uz veliku pomo sponzora, ali i dobrovljni rad lanova. Kos napominje da su stvoreni vrlo dobri uvjeti za rad. Napravljene su klupe za navija e, obojena je ograda oko igraliĹĄta, organizirana je humanitarna akcija povodom Svjetskog dana dijabetesa i turnir povodom Dana domovinske zahvalnosti. Promjena klupskog imena dodatkom sponzora pokazala se opravdanom, a financijsko stanje kluba dovedeno je u pozitivu.

DosadaĹĄnji predsjednik istaknuo je vrlo dobar rad s mla im naraĹĄta-

jima, a kao ĹĄlag na tortu doĹĄle su odli ne igre seniorskog sastva i osvajanje 2. mjesta u jesenskom dijelu 4.

HNL-sjever â&#x20AC;&#x201C; skupine A. Klub je proĹĄle godine slavio 80. ro endan, pa je ovakav rezultat najljepĹĄi poklon. Novi predsjednik Danijel Fundak iznio je svoju viziju rada za koju je dobio punu podrĹĄku lanova skupĹĄtine. Uz sve redovite aktivnosti, u planu je organizacija nogometne ĹĄkole, izgradnja nadstreĹĄnice uz objekat i otvaranje web stranica kluba, a Ĺželja predsjednika je da seniorski sastav ostane pri samom vrhu tablice.

U subotu, 24. sije nja odrĹžana je prozivka seniorskog sastava NK Grani arEllaba ime su zapo ele i pripreme za proljetni dio prvenstva u 4.HNL-sjever.

Trener Branko Lipi na prozivku je pozvao ak 27 igra a. Kroz pripremni period bit e odigrano nekoliko prijateljskih utakmica kako bi ĹĄto spremniji do ekali nastavak prvenstva.

(A.FuĹĄ)

Novi predsjednik - Danijel Fundak

KUP GRADA PRELOGA u malom nogometu

Mladost, ukovec 77, DraĹĄkovec i Naprijed u polufinalu Mladost Prelog, DraĹĄkovec, ukovec 77 i Naprijed izborili su polufinale tradicionalnog Kupa Grada Preloga u malom nogometu za klubove koji organizira Zajednica sportskih udruga Grada Preloga. Na turniru igra 8 ekipa: Mladost Prelog, DraĹĄkovec, SK ehovec, Galeb Oporovec, Naprijed Cirkovljan, Otok i kao gost Trnava Gori an. Klubovi su od petka do subote igrali utakmice po skupinama.

Rezultati: skupinama: A â&#x20AC;&#x201C; skupina: Mladostâ&#x20AC;&#x201C;Trnava 8:0 - DraĹĄkovecâ&#x20AC;&#x201C; SK 2:2 (6:5) 6m, Trnavaâ&#x20AC;&#x201C; SK 2:2 (6:5) 6m, Mladostâ&#x20AC;&#x201C; DraĹĄkovec 5:4, Trnavaâ&#x20AC;&#x201C; DraĹĄkovec 2:3 i Mladostâ&#x20AC;&#x201C; SK 5:3. Iz ove skupine u polufinale uĹĄli su Mla-

dost Prelog i DraĹĄkovec. U skupini B postignuti su sljede i rezultati: ukovec 77-Otok 8:0, Galebâ&#x20AC;&#x201C;Naprijed 1:6, Naprijedâ&#x20AC;&#x201C;Otok 6:1, Galeb â&#x20AC;&#x201C; ukovec 77 2:3, Galeb â&#x20AC;&#x201C; Otok 9:0 i Naprijedâ&#x20AC;&#x201C; ukovec 77 3:4. Iz skupine B polufinale su ostvarili: ukovec â&#x20AC;&#x2DC;77 i Naprijed.

Raspored utakmica razigravanja za plasman: 30. sije nja 2009. (petak): 18,30 NK Trnava â&#x20AC;&#x201C; NK Galeb; 19,20 NK Otok â&#x20AC;&#x201C; NK SK; 20,10 NK Mladost (Pr.) â&#x20AC;&#x201C; NK Naprijed; 21,00 NK ukovec 77 â&#x20AC;&#x201C; NK DraĹĄkovec , 31. sije nja 2009. (subota) igraju se finalne utakmice: 16,00 za 7. mjesto; 16,50 za 5. mjesto; 17,40 revijalna utakmica Ĺ˝RK Prelog; 18,30 za 3. mjesto i 19,10 finale.

TRE I â&#x20AC;&#x153;NovogodiĹĄnji kupâ&#x20AC;? Op ine M. Subotica

U zavrĹĄnici 16 ekipa Protekli vikend petim kolom zavrĹĄilo je natjecanje po skupinama. Organizator Op ina Mala Subotica i Udruga mladih op ine Mala Subotice viĹĄe su nego zadovoljni odazivom mom adi. Njih ak 40 razvrstano je bilo u osam skupina. Po dvije prvoplasirane mom adi iz svake skupine plasirale su se u osminu finala koja je na rasporedu u subotu 31. sije nja. Isti se dan igraju i utakmice etvrtfinala. Za nedjelju 01. velja e predvi ene su finalne utakmice. Vrijeme odigravanja finalnih utakmica zavisit e od rukometne reprezentacije Hrvatske koja se plasirala u polufinale svjetskog prvenstva.

R a s por ed 1/8 f i n a la , 31.01.2009. (subota): 16,00 Start auto ĹĄkola (Mala Subotica) â&#x20AC;&#x201C; HEMP (HemuĹĄevec); 16,25 Pu ko otvoreno u iliĹĄte Novak (M. Subotica) â&#x20AC;&#x201C; Logotis (Tur iĹĄ e); 16,50 Ba varija Srnec (NedeliĹĄ e) â&#x20AC;&#x201C; Tiskarnica Ritonja ( akovec); 17,15 Pekara Poljanec (Orehovica) â&#x20AC;&#x201C; Grijanje Ĺ kvorc (Mala Subotica); 17,40 Klesarstvo BaranaĹĄi (Palovec) â&#x20AC;&#x201C; CB Piccadily (Dunjkovec); 18,05 Molten core ( akovec) â&#x20AC;&#x201C; Rora parketi (Orehovica); 18,30 Bojan graditeljstvo (DrĹžimurec) â&#x20AC;&#x201C; MladeĹž HDZ-a; 18,55 PG Kranj ec-Jan ec (Ĺ te anec) â&#x20AC;&#x201C; Mip metal (PuĹĄ ine); Od 19,30 sati po inju etvrtfinalne utakmice.

RUDAR & MS Junior Cup

Pobjednik Polet iz Svetog Martina na Muri Juniori Poleta iz Svetog Martina na Muri pobjednici su malonogometnog klupskog turnira za juniore Rudar & MS Junior Cup kojeg je organizirao NK Rudar iz M. SrediĹĄ a. Nastupilo je 16 klubova, 15 iz Me imurske Ĺžupanije i 1 iz VaraĹždinske. Prvog dana turnira igralo se u etiri skupine, a dvije najbolje ekipe ostvarili su plasman u etvrtfinale. To su ostvarili: Rudar M. SrediĹĄ e, Polet Sveti Martin na Muri, Plavi Peklenica, akovec, Mladost Prelog, Me imurec Dunjkovec-Strelec, Bratstvo Savska Ves i Sokol VratiĹĄinec. U polufinale su proĹĄli: Bratstvo, Polet, akovec i Plavi.

U polufinalnim utakmicama Bratstvo je iznenadilo akovec i slavilo pobjedu od 1:0, dok je u drugom polufinalu Polet svladao Plave 3:1.

U samoj zavrĹĄnici najprije je odigrana utakmica za tre e mjesto u kojoj je akovec bio uvjerljiv protiv Plavi Peklenica 8:1. U finalnoj utakmici Bratstvo i Polet u regularnom dijelu odigrali su 1:1, da bi na sedmerce pobjedu odnio juniorski sastav Poleta iz Svetog Martina na Muri.

Za najboljeg igra a proglaĹĄen je Marko Sobo an iz pobjedni kog sastava, najbolji vratar je Filip Kocijan iz Bratstva, a najbolji strijelac Vinko Berdin iz sastava akovca.

Najbolje ekipe i pojedinci nagra eni su prigodnim tro ejima koje je osigurao organizator - NK Rudar iz M. SrediĹĄ a koji zahvaljuje svima koji su pomogli organizaciju ovog sve ve eg turnira koji bi od sljede e godine trebao postati i me unarodni. (dz)

Pobjedni ki sastav juniora Poleta iz Svetog Martina na Muri

16. rujna 2008.

27. sije nja 2009.

46

I. HRVATSKA stolnoteniska liga

KOŠARKA

A 2 LIGA SJEVER

Šenkov ani krenuli porazom

Me imurje slavilo u Varaždinu!

Pomalo neo ekivanu pobjedu ostvarilo je Me imurje na gostovanju preko Drave. Neo ekivanu u smislu prognoza, jer «varaždinski su se košarkaši kona no posložili, redovito treniraju, pucaju od snage, razvalit e sve ekipe u drugom dijelu prvenstva». Prvo poluvrijeme je i pokazalo da sve ove konstatacije «piju vodu». Doma in razigran, precizan, agresivan, gosti «mla ni». U drugom dijelu utakmice – totalni preokret.

Sve ono što je u prvom dijelu krasilo igru doma ina, u nastavku se preokrenulo u korist Me imurja, uklju uju i i pobjedu, vrlo zna ajnu za nastavak prvenstva.

Bitnu pobjedu ostvarilo je i Nedeliš e kod ku e protiv Radnika iz Križevaca. Doma a je mom ad promijenila krvnu sliku svoga rostera – u mom adi više na stanuju «trimetarski jablanovi iz Zagreba» (komada tri), umjesto njih u ekipu je «sletio» iz Donje Dubrave Varga. Pobjeda je uvjerljivo ostvarena protiv pomalo divlje ekipe (šut u drugoj, tre oj sekundi napada od igra a kod kojega se u doti nom trenutku na e lopta), a zna ajan obol pobjedi dao je povratnik u mom ad Saša Golubi

sa ovoga puta solidnim postotkom šuta.

O ekivanu pobjedu ostvario je i lider prvenstva akovec na doma em terenu protiv jadne Mladosti iz ur evca, dok je o ekivani poraz ostvario klub iz Murskog Središ a. (bh)

ŠK Vindija – Me imurje 71:80 (22:16, 18:13, 19:23, 12:28)

ME IMURJE: Podvezanec 1, Terek, Novak Marek 14, Vugrinec 16, Habuš, Capek, Hrka N. 11, Drk, Mar novi , Novak Mario 28, Novak Manuel 10, Šopar.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Modeks – Petar Zrinski 58:89 (15:22, 10:21, 14:22, 19:24)

Bjelovar – Grafi ar 80:72

MODEKS: Varga 14, Brodar 4, Radikovi , Leva i T., Cilar 11, Bedi 15, Leva i M. 2, Bogdan 3, Dodlek 6, Srnec 3.

Prima pivo Ivan ica – Podravac 47:83

Nedeliš e – Radnik 82:55 (19:13, 20:21, 25:10, 18:11)

NEDELIŠ E: Varga 9, Gospo i 5, Golubi A. 28, Murk 9, Mikolaj 11, Šegovi 3, Marciuš 2, Golubi N., Sitar, Kranj ec 8, Valkaj 7. akovec – Mladost 100:57 (20:17, 25:12, 22:15, 33:13)

AKOVEC: Radinovi 2, Novak Mat. 8, Feher 2, Megla 27, Mudri 21, Zaspan 16, Juras 3, Biševac 13, Stani , Ostoja, Lenar 8.

TABLICA: 1. AKOVEC

12 12

0

24/ +315

2. Podravac

12 11

1

23/

+304

3. ME IMURJE

12 9

3

21/

+206

4. Petar Zrinski

12 9

3

21/

+144

5. ŠK Vindija

12 8

4

20/

+152

6. Gra ar

12 5

7. Bjelovar

12 5

7

17/

-165

8. Prima pivo Ivan ica 12 4

8

7

16/

17/

-78

+21

16/

9. NEDELIŠ E /-1

12 5

7

10. Mladost

12 2

10 14/

-139

11. Radnik

12 2

10 14/

-207

12. MODEKS

12 0

12

-502

12/

-51

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Drama u Varaždinu!

Dvije mom adi koje pretendiraju na prolazak u drugi krug – varaždinska Vindija i Mladost Ivanovec odigrale su rijetko vi enu zanimljivu i rezultatski neiz-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Mladost Ivanovec 50:49 (15:19, 14:9, 17:15, 4:6)

MLADOST IVANOVEC: Hamer, Anderlin, Šajnovi , Madlobi, Bjelobrk, Varga, Jan ec 16, Blajda A. 1, Habijan, Kranj ec 32, Blajda D. Trener Blažeka S. Modeks – akovec 46:84 (11:25, 8:20, 10:27, 17:14)

MODEKS: Korbelj K., Hasanovi 3, Breglec 7, Vinko – Novak 8, Matoša, Balaž 28, Korbelj V., Repalust, Bilas, Škvorc, Lesar, Per i , Ben ik. Trener Repalust S. AKOVEC: Žižek, Vibovi 7, Žuna 6, Šari 6, Markulija, Škrobar 14, Lepen 33, Franji 18, Baksa. Trener Bence E.

vjesnu utakmicu u Varaždinu. Cijela je utakmica bila u egalu, a malo više sre e ovaj puta bilo je na strani doma ina. Ovim porazom mom ad iz Ivanovca izjedna ila se po broju poraza (dva) s Vindijom, a objema ekipama preostaje do kraja prvoga dijela prvenstva gr evita borba za drugi krug natjecanja. (bh) Ivan ica – Donji Kraljevec 29:80 (5:28, 12:18, 6:24, 6:10)

DONJI KRALJEVEC: Pozderec 4, Sinkovi – Gašpari K. 16, Sinkovi – Gašpari L. 2, Me imurec 8, Špoljar 6, Sabol, Pintar, Ivanovi 17, Mesari , Pa an 10, Bergovec 6, Švenda, Vadlja 11. Trener Horvat T. Dubrav an – Kotoriba 77:60 (18:14, 14:16, 32:14, 13:16)

DUBRAV AN: Orehovec R. 9, Šte I., Matotek, Duhovi 1, Šte N. 7, Hani 2, Blažeka 14, Orehovec, Balog 26, Ribi 18, Poljanec. Trener Jakupak V. KOTORIBA: Tišler, Zvošec A. 10, Žini 2, Zvošec V. 46, P ek, Sabol 2, Ujlaki, Mar etko, Igrec. Trener Munka G.

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

Te aj za trenere košarke!

Hrvatska košarkaška akademija u zajedništvu s Hrvatskim košarkaškim savezom e održati te aj za trenere košarke, I dio Specijalnosti. Te aj e biti održan u Daruvaru tijekom svibnja 2009. godine. Svi kandidati moraju do 24. travnja 2009. na adresu Save-

za (Lipove ka 1, Zagreb) dostaviti prijavu s podacima za kontakt (telefon, mtel, e mail) te kopiju domovnice, kopije svjdodžbi o završenoj srednjoj školi, preporuku kluba, te kratak životopis. Dodatne informacije je mogu e dobiti na tel. 01/3688 948 (HKS).

Cestica 2000 – Prelog 19:73 (6:14, 10:10, 8:23, 0:26)

PRELOG: Strbad 6, Kalšan 2, Budiša 18, Hoblaj 2, Podvezanec 33, Bermanec 12, Mihoci. Trener Krha M. Me imurje Globetka – Lepoglava 70:45 (20:8, 13:14, 23:12, 14:11)

ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 19, Ma 11, Bedi , Kapelari 12, Žini 2, Mihinja , Kova i 1, Polanec, Vrus 21, Sabol 4, Rajter. Trener Novak S.

TABLICA: 1. akovec

8

7

1

Inferiorni Šenkov ani ostali su samo promatra i u susretu protiv dubrova kog Libertasa u prvom kolu nastavka najbolje hrvatske stolnoteniske lige. Da nastavak prvenstva ne do ekuju u najboljem tonosu Petri evi i Bari pokazali su ve na Prvenstvu Me imurja gdje nisu opravdali epitet prvoligaških igra a. Ovaj pak vikend samo dva dobivena seta, sve što su Šenkov ani zaradili u 10. prvenstvenom kolu. Ina e najbolji pojedinac Bari , dobio je najbolju priliku, jer je njegov protivnik bio Habijanec, nominalno najlošiji protivni ki igra , ali itekako vrstan stolnotenisa . O kakvoj se ekipi

radi postaje jasnije kada se objasni zašto je Habijanec nominalno najlošiji igra . Njegovi su suigra i Atikovi i Juzbaši , momci koji su se nekad kretali isklju ivo u krugu Rezulta : Donat - GSTK Zagreb 4:2, Šenkovec - Libertas 0:4 (Mataija - A kovi 0:3, Petri evi - Juzbaši 0:3, Bari - Habijanec 1:3, Mataija/Petri evi - A kovi / Juzbaši ) 1:3), FRIM - Industrogradnja 2:4, Pula - Srdo i 4:0, Vodovod Osijek - Dugo Selo 1:4.

Parovi 11. kola - subota 31. sije nja: Dugo Selo - Pula, Vodovod Osijek - Donat, Srdo i - FRIM, Industrogradnja - Šenkovec (igra se danas), Libertas - GSTK Zagreb.

hrvatske reprezentacije koje su bili njezin sastavni dio.

Sljede e kolo protiv „Industrogradnje“ Šenkov anima se pruža prilika za bolji rezultat.

TABLICA 1. Donat

10

9

1

37:14

2. GSTK Zagreb

10

8

2

37:15

19 18

3. Libertas

10

8

2

36:14

18

4. Pula

10

7

3

34:19

17

5. Vodovod Osijek

10

5

5

25:27

15

6. Dugo Selo

10

5

5

24:29

15

7. Industrogradnja 10

4

6

28:31

14

8. FRIM

3

13

7

20:34

9. Šenkovec

10

1

9

15:38

11

10. Srdo i

10 10

0

10

5:40

10

POJEDINA NO PRVENSTVO Me imurja za veterane i veteranke

Naslovi Perasu, Megli i Pongra i u • Najbolja ženska stolnotenisa ica-veteranka je Željka Podgorelec-Sirc Muški stolni tenis tradicionalno ima dobar odaziv, a ženski nažalost tradicionalno loš na natjecanja ovakvog tipa.

Prvenstvo veterana ina e sve je samo ne to kako da se uglavnom shva a. Finalist u kategoriji od 40-49 godina, Božo Krnjoul, prije tjedan dana bio je me u osam najboljih seniora Me imurja, jednako kao i Rino Megla, ovotjedni pobjednik kategorije od 50-59 godina. U završnicama su sudjelovala još neka prili no poznata me imurska stolnoteniska imena. Svakom tko me imurski stolni tenis barem imalo prati, jasno je da je ovo bilo više od zabave.

Stolnoteniski “gospodin”, Hubert Peras, u najstarijoj kategoriji preko 60 godina bio je dobra izlika ostalim igra ima kad bi ih se pitalo zašto nisu bili bolji. Ku i po tko zna koji put nosi poštovanje protivnika i pehar za prvo mjesto. Na drugo mjesto ušuljao se Dragutin Posavec nakon iscrpljuju eg maratona i pobjede u odlu uju em petom setu protiv kasnije tre eplasiranog Damjana. ižmešija etvrti.

Rino Megla de initivno je no na mora svakom tko se pojavi na turnirima veterana. Obi no u ovo prilike u kojima nekad dobri igra i mogu odnijeti lijepi pokal i priznanja, no ako Rino stoji na tom putu negdje prije inala i polu inala, možete „spakirati stvari“. Tomislav

Koprivec-Toto, pokleknuo je tek u inalu i to porazom od 3:2. Sjajna predstava majstore, ali velike estitke idu na ra un tre eplasiranog Murkovi a. Tko ga gleda na treningu, zna njegove domete. Ovaj put je stvarno je eksplodirao, pomeo Legina u etvrt inalu i u pet dobio renomiranog Šanteka u borbi za tre e mjesto.

Ivana Pongra i a ne ete vidjeti nisko u poretku i kada se natje e sa mla im lavovima. U ovom slu aju, ne ete vidjeti dobom jednako starog „lava“ koji se može natjecati s Ivanom Pongra i em. Božo Krnjoul je tako er bio pravi, ali tek da se Pongra i može pohvaliti kako je i njega dobio i to glatko i uvjerljivo.

Njemu to vjerojatno ne e smetati. Nakon ulaska u osam najboljih seniora nastavlja nizati odli ne rezultate. Radmani kao tre i, jedini nosi pehar što se Kos-Kotoribe ti e. Šprajc je etvrti.

Kod žena Željka Podgorelec Sirc opet nosi najviše pohvala. Nakon što smo ju vidjeli u ulozi sjajne seniorke i vrsnog organizatora stolnoteniskog prvenstva Me imurja, Željku emo ovaj put okarakterizirati kao sjajnu, najbolju veteranku.

Ne i nepobjedivu jer je o kona nom plasmanu odlu io krug, odnosno krajnje zamršena situacija koja se u stolnoteniskom i sportskom žargonu obi no tako naziva. Naime prve tri igra ice me usobno su po-

bijedile jedna drugu pa se u takvim slu ajevima pobjednik dobija tek nakon matemati kih kalkulacija, ra unanja setova i gemova.

Rezultati: Veterani stariji od 60 - etvrt inale: Peras ( STK) slobodan, ižmešija (Put) - Vadas (DK) 3:2, Damjan (Dam) - Vizinger (Put) 3:1, Posavec (Ned) slobodan; polu inale: Peras - ižmešija 3:0, Posavec Damjan 3:2; za 3. mjesto: Damjan - ižmešija 3:0; inale: Hubert Peras - Dragutin Posavec 3:0.

Veterani 50 - 59 godina - etvrt inale: Murkovi (Put) - Legin (KosK9 3:0, Koprivec (Dam) - Dolenec (Kos-K) 3:1, Megla (Put) - Pintari (Hod) 3:1, Šantek (Put) - Krznar (Hod) 3:0; polu inale: Koprivec Murkovi 3:1, Megla - Šantek 3:1; za 3. mjesto: Murkovi - Šantek 3:2, inale: Rino Megla - Tomislav Koprivec 3:2.

Veterani 40 - 49 godina - etvrt inale: Pongra i (MS) - Deban (Šen) 3:1, Šprajc (šen) - ivanuša (Lop) 3:0, Krnjoul (Šen) - J. Repalust (HE-DRA) 3:1, D. Radmani (Kos-K) - M. Peras (Hod) 3:0; polu inale: Pongra i Šprajc 3:1, Krnjoul - Radmani 3:1; za 3. mjesto: Radmani - Šprajc 3:1, inale: Ivan Pongra i - Božo Krnjoul 3:0.

Veteranke: 1. Željka Podgorelec-Sirc (Put) 2/1, 2. Tatjana Toplek (Šen) 2/1, 3. ur a Zver (Mih) 2/1, 4. Gordana Anton i (Mih) 0/3.

(M. Mašovi )

15/ +320

2. Me imurje

7

7

0 14/ +427

3. Mladost Ivanovec

8

6

2

14/ +327

4. Donji Kraljevec

7

6

1

13/ +321

5. ŠK Vindija

7

5

2

12/ +69

6. Ivan ica

8

4

4 12/ -76

7. Me imurje Globetka 8

4

4 12/ -77

8. Prelog

8

3

5

9. Dubrav an

7

3

4 10/ +29

11/

+23

10. Kotoriba

7

3

4 10/ -113

11. Nedeliš e

6

3

3

9/

12. Modeks

8

1

7

9/

-388

13. Lepoglava

8

0

8

8/

-351

14. Ces ca 2000

7

0

7

7/

-481

-30

KOŠARKAŠKI KLUB MODEKS

Klubu promijenjeno ime!

Na Skupštini Košarkaškog kluba Modeks održanoj 25. sije nja promijenjeno je ime kluba. Novo je ime Košarkaški klub Mursko Središ e.

POZIVNI TURNIR mla ih kadeta

Ema Toplek ostvarila završni turnir Šenkov ani su sa svoje dvije mlade uzdanice participirali na 2 pozivnom turniru mla ih kadeta i kadetkinja Hrvatske. Dina Ratajec, peta mla a kadetkinja Hrvatske, željno je iš ekivala društvo da na završni turnir ne mora i i sama.

Njena kolegica i suigra ica priuštila joj je to zadovoljstvo, ali i napravila

sjajan rezultat.

Naime, Ema Toplek kona nim skorom od osam pobjeda i dva poraza zauzela je odli no tre e mjesto te tako ujedno i ispunila svoj glavni cilj. Plasman me u 12 najboljih .

Benjamin Podkrajac ipak je još samo najmla i kadet i ova kategorija u jakoj je konkurenciji za njega je

još nerješiva zagonetka. U svakom slu aju iako rezultatski nije zadovoljio, njegov rezultat treba gledati kroz dobre momente, odnosno setove koje je osvajao. Tako je i sam Benjamin vidio da kao najmla i sudionik turnira nije bio „ukras“, nego suparnik ije vrijeme i rezultat sigurno tek dolaze.

POZIVNI TURNIR kadeta

Šteta, Damjan je bio tako blizu…

Ovaj puta po et emo s kadetima. Bruno Damjan iz MSTC- Nostroa pobijedio je u pet od devet susreta, no do, ispostavilo se klju ne, šeste pobjede koja bi ga ujedno i lansirala me u tri najbolje, dijelio ga je tek jedan jedini poen. Me lopta protiv Kova evi a iz Fužina bila je klju za ona najzanimljivija vrata.

Ovaj puta ostati e Bruno možda malo nesretan, no kad se do e ovako blizu zna i da e rad i upornost u sljede im slu ajevima donijeti radost.

Robert Lehkec iz Šenkovca dobio je tri, a izgubio šest susreta, no i za njega vrijedi ova poruka za rad, upornost i radost kao krajnji rezultat uloženog vremena.

Dvije kadetkinje koje su sudjelovale na turniru ve su u svom kratkom stolnoteniskom trajanju prošle dugi staž hvaljenja i estitki radi svojih ranijim rezultata. Paula Markati (u kadetskoj konkurenciji nastupa za Varaždin) 5 pobjeda i 3 poraza i krajnje peto mjesto.

Anja Toplek ( Šen ) dvije pobjede i šest poraza osmo mjesto u svojoj skupini.

27. sije nja 2009.

15. IZDANJE streli arskog turnira Sveti Sebastian

Kova u srebro, Ĺ tebihu bronca u seniorskoj konkurenciji U subotu, 24. sije nja, u Zagrebu je odrĹžan 15. Sveti Sebastian i 35.

Prvenstvo grada Zagreba, u dvorani â&#x20AC;&#x153;Sutinska Vrelaâ&#x20AC;?. Na FITA 2x18 m, nastupilo je 18 streli arskih klubova iz Hrvatske i 3 kluba iz Srbije, s ukupno 105 streli ara u pet stilova i svim dobnim skupinama. Streli are Me imurske Ĺžupanije predstavljali su lanovi â&#x20AC;&#x153;Katarine Zrinskiâ&#x20AC;? iz akovca.

Najmla i me u njima, dje ak do 14 godina, Jura Cmre ak u konkurenciji osam olimpijskih lukova osvaja zlato sa 471 krugom, ispred Javornika iz Siska i Brnada iz Sunje.

Seniorima, Nikoli Kova u za jedan krug bjeĹži Josip Jakopovi (541 krug), te osvaja srebro, dok se Mihael Ĺ tebih u vrstio na tre oj poziciji s 534 kruga u konkurenciji 15 seniora. etvrti predstavnik uspjeĹĄnih streli ara â&#x20AC;&#x153;Katarine Zrinskiâ&#x20AC;? je Go-

ran Cmre ak, u konkurenciji osam seniora gologa luka osvaja srebro.

Samo je Zdenko Videc bio bolji s novim rekordom Hrvatske od 527 kruga.

Odli no organiziran turnir vodili su streli ari â&#x20AC;&#x153;Croatieâ&#x20AC;? i Zagreba ki streli arski Savez.

Slijede i turnir priprema se u akovcu, 8. velja e, gdje e doma ini turnira ponovno biti streli ari â&#x20AC;&#x153;Katarine Zrinskiâ&#x20AC;?. Oni e iskoristiti priliku natjecanja na doma em turniru da se natjecanjem pripreme za skoraĹĄnje Prvenstvo Hrvatske. Turnir u akovcu odrĹžati e se u nedjelju od 10 do 16 sati u Sportskoj dvorani Graditeljske ĹĄkole, dobra prilika ljubiteljima ovog atraktivnog sporta da vide i navijaju za najbolje streli are Hrvatske u svim stilovima i dobnim skupinama.

BADMINTON - Turnir A SBL lige

Najbolji seniorski rezultat Luke Vlaheka Najbolji me imurski igra Luka Vlahek rezultat karijere na slovenskom seniorskom A turniru koji je okupio ponajbolje slovenske i hrvatske igra e badmintona. Na turniru u Medvodama zauzeo je 12. mjesto u konkurenciji 32 igra a me u kojima su se natjecala joť dvojica njegovih klupskih kolega iz BK Me imurje akovec. Budu i da su na turniru nastupili svi ponajbolji hrvatski i slovenski igra i ovaj rezultat je itekako vrijedan, posebice jer je pobjedu odnio slovenski olimpijac i njihov najbolji igra Luka Petri . Što se ti e nastupa ostalih akove kih predstavnika, Petar Žini plasirao se od 17.-24. mjesta, dok je svoj debitantski nastup A-turniru zabiljeŞio mla i junior Matija Hranilovi .

DVORANSKO kadetsko PH u atletici

Devet medalja mladim me imurskim atleti arima Odli no su startali me imurski atleti ari na po etku ovogodiĹĄnje atletske sezone. Na prvom drĹžavnom pojedina nom prvenstvu koje je odrĹžano u dvorani Zrinjevac u Zagrebu u organizaciji AK Zagreb Ulix. Natjecali su se mla e i starije kadetkinje i kadeti.

Na natjecanju su nastupili i lanovi sva tri me imurska atletska kluba i pritom osvojili ukupno devet odli ja: Me imurje dva zlata i dva srebra, NedeliĹĄ e dva zlata, jedno srebro i jednu broncu i Mursko SrediĹĄ e jednu zlatnu medalju. Prvaci Hrvatske postali su Kristina Dudek (Me imurje) na 60 m za kadetkinje sa 8,03, Mateja Jambrovi (Me imurje) na 60 m za mla e kadetkinje sa rezultatom 8,07, Iva Pata ta (NedeliĹĄ e) u skoku u dalj za mla e kadetkinje sa presko enih 5,27 m, Lovro Kova i (NedeliĹĄ e) u

skoku u vis za mla e kadete sa presko enih 1,53 m i Melani Kralji (M. Srediť e) u bacanju kugle 3kg za kadetkinje s rezultatom 11,81 m. Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojila je Lea Obadi (Me imurje) u bacanju kugle za kadetkinje s rezultatom 11,18 m, Patrik Šimuni (Me imurje) u skoku u dalj za mla e kadete sa presko enih 5,08 m, te Dario Lesar (Nedeliť e) u skoku u vis za kadete sa 1,69 m. Bron anu medalju osvojio je Bernard Gavez (Nedeliť e) u skoku u vis za mla e kadete sa presko enih 1,30 m. Korak do medalje na etvrtom mjestu ostali su Lucija Žbulj (Me imurje) u skoku u vis za mla e kadetkinje i Mihaela Horvat (Nedeliť e) u skoku u dalj za kadetkinje. Odli ni rezultati ve na po etku sezone potvrda su da se tijekom proteklih mjeseci nakon zavrťetka proťle atletske sezone redovito i marljivo treniralo.

Pojedina no PH u akovcu U subotu i nedjelju 31. sije nja i 2. velja e po prvi puta BK Me imurje je organizator i doma in 18. pojedina nog seniorskog PH 2009.

Prvenstvo se odrĹžava u dvorani II. OĹ akovec u akovcu. U subotu se igra od 12 sati i to me evi eliminacija, a dan kasnije u nedjelju polufinalni i finalni me evi u svim konkurencijama. U nedjelju je po etak u 9 h.

Na PH 2009 o ekuje se nastup oko 50 najboljih igra a i igra ica iz cijele Hrvatske, a me u njima i seniorska ekipa naĹĄeg kluba koja e se boriti za medalje i pokuĹĄati nastaviti kontinuitet osvajanja medalja.

Me imurski osvaja i medalja bez kuglaĹĄica Odli na ostvarenja Kristine Dudek, Mateje Jambrovi , Ive Pata ta i Melani Kralji ostat e zabiljeĹženi i kao novi me imurski atletski rekordi, koji e

zasigurno u nastavku sezone biti nadmaĹĄeni budu i da se na ovo natjecanje nisu posebno pripremali ve su nastupili iz punog treninga.

UspjeĹĄne kuglaĹĄice Lea Obadi i Melani Kralji

OSIGURANJE ZAGREB SPONZOR Karate kluba Me imurje

Idemo po zlato u Pariz Damira Bujan, karatistica Karate kluba Me imurje, pobjednica je mnogih turnira, a najve i uspjeh zasigurno je osvojeno tre e mjesto proĹĄle godine na prvenstvu Europe, odrĹžanom

proĹĄle godine u Trstu. Plod je to desetogodiĹĄnjeg bavljenja ovim sportom, svakodnevnog treniranja, odricanja i volje za pobjedom.

Podsjetimo da je protekle godine bila i drĹžavna prvakinja u uzrastu

juniorki, kao i drĹžavna prvakinja u kategoriji mla ih seniorki. Osim ĹĄto naporno trenira pod stalnim stru nim vodstvom trenera Adriana MarciuĹĄa i Kristijana Lesjaka, Damira je i odli na u enica Ekonomske i

Zadovoljni su bili i treneri Adriano MarciuĹĄ i Kristijan Lesjak

trgova ke ĹĄkole u akovcu. Za taj izvrstan rezultat zasluĹžni su i ostali lanovi KK Me imurje, koji s Damirom vrijedno treniraju i kao njeni sparing partneri, prije svega Lora TuĹĄek i Martina Ladi koje su tako er nositeljice drĹžavnih medalja, ali i svi ostali lanovi u klubu.

Najve a trenutna Damirina Ĺželja je osvajanje ĹĄto boljeg mjesta na Europskom prvenstvu koje e se odrĹžati 31. sije nja ove godine u Parizu. Nada se zlatu â&#x20AC;Ś a i mi joj to od srca Ĺželimo.

Svako natjecanje sa sobom nosi i velike troĹĄkove, koje mali klubovi ne mogu sami financirati.

Karate klub Me imurje za pomo se me u ostalima obratilo i Osiguranju Zagreb, koje rado pomaĹže mnogim sportskim i kulturnim druĹĄtvima i organizacijama, u skladu sa svojim mogu nostima. â&#x20AC;&#x153;Uza sve globalne i lokalne financijske stresove, Osiguranje Zagreb e i dalje nastojati i ovakvim malim gestama pomo i kako sportskim i kulturnim organizacijama, tako i svim druĹĄtveno angaĹžiranim pojedincima. Ponekad i ovakvi simboli ni financijski poticaji mo-

Abel Mislovi , direktor prodaje Osiguranja Zagreb, estita Damiri Bujan na postignutim rezultatima gu biti presudni za preĹživljavanje i zato ovim putem pozivamo i sve ostale koji svojim donacijama mogu pomo i daljnjem razvoju sporta i kulture u naĹĄoj Ĺžupanijiâ&#x20AC;&#x153;, rekao je Dejan Posavec, direktor podruĹžnice Osiguranja Zagreb.

Abel Mislovi , direktor interne prodaje Osiguranja Zagreb, uru io je Damiri Bujan sponzorstvo, te dodao i putno zdravstveno osiguranje za sve lanove tima.

Ispred kluba Osiguranju su zahvalili treneri Adriano MarciuĹĄ i Kristijan Lesjak, ĹĄto su prepoznali perspektivnu mladu sportaĹĄicu, te se i oni nadaju da e Damira ponoviti svoj uspjeh od proĹĄle godine. Ĺ teta ĹĄto karate nije olimpijski sport, moĹžda bi mogla dose i i uspjeh Filipa Udea, bilo je zaklju eno na kraju.

(SZ)

OGLASNIK

48 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g.; Peugeot 206 1.4 2004.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRĹ˝IĹ TA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EĹ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. â&#x20AC;&#x2DC;05.; BMW 320D â&#x20AC;&#x2DC;03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D â&#x20AC;&#x2DC;03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD â&#x20AC;&#x2DC;03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI â&#x20AC;&#x2DC;02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI â&#x20AC;&#x2DC;02.; REN. CLIO 1.5 DCI â&#x20AC;&#x2DC;03.; REN. MEGANE 1.9 DTI â&#x20AC;&#x2DC;01.; MAZDA 626 2.0 DITD â&#x20AC;&#x2DC;99.; VW GOLF 1.9 SDI â&#x20AC;&#x2DC;00., karavan; OPEL CORSA 1.0 â&#x20AC;&#x2DC;02.; OPEL ASTRA 1.7 TD â&#x20AC;&#x2DC;98.; ROVER 400 2.0D â&#x20AC;&#x2DC;98.; REN. LAGUNA 1.8 â&#x20AC;&#x2DC;96.; BMW 318i â&#x20AC;&#x2DC;96.; VW POLO 1.4 â&#x20AC;&#x2DC;96.; VW GOLF 1.9 TD â&#x20AC;&#x2DC;95.; VW GOLF 1.9 TDI â&#x20AC;&#x2DC;95.; BMW 525 â&#x20AC;&#x2DC;90.

Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eĹĄ a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr AUDI A6 2.7 biturbo qua ro 250 KS, 2002.g. koĹža, navigacija, TV, xenon, plin, ptronic, 180.000 km, mob. 098/303-550 MAZDA 3 1.4 16V CE, 1.vl., kupljen 04.g., sva oprema, 65.000km, servisna, garaĹžiran, odli na, 10.600eur, mob. 091/595-8273 SUZUKI SWIFT GTI, o uvan, audio, alu felge, mob. 091 500-6614 PRODA JEM VW MOTOR s getribom 1.3 1994.g. za golf i polo. tel. 040 639 041 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi, model LINEA SOL 2003.g., 1.vl., 87.000km, servisna, 5vr, odli an, 8.800eur; mob. 095/8948-116 FORD TRANSIT 2.0 TCI 2002.g., mini bus, putni ki 8+1 sjedala, ABS, ASR, Webasto, servo, 2 airbaga, 5.400eur, tel: 098/777-095 SEAT CORDOBA 1.4 16V mod. 2006.g., 19.000km, 1.vlasnica, autom. klima, besprijekorno stanje, 8900eur, mob. 091/8956-802 PRODAJEM nissan sunny u dijelovima, ljetne gume 205/50 R15 sa alu felgama i zimske 205/60 R16, tel. 091 505 4661 GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alu felge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261.

EUROKUKA za golf II s branikom, mob.

091/7237-999 HITNO SE PRODAJE LAND ROVER FREE LANDER 2.0, full oprema, registriran. Mob: 098/598-323 HYUNDAI ACCENT LS 1998.g., srebrni, registriran i ispravan, tel. 040/868-164 ili 091/512-4115 OPEL VECTRA karavan 1.8 16V 1997.g., full oprema, klima, servisna, reg. do 6./09., 2.vl., mogu a zamjena za jeftinije, cijena 4.200 eur, mob. 098/551-267

MAZDA 3 1.4 16V CE, 1.vl., kupljen 04.g., sva oprema, 65.000km, servisna, garaĹžiran, odli na, 10.600 eur, mob 091/595-8273 PRODAJEM PRIKOLICU za odvoz automobila osmica ili takozvana pesek, uĹĄ uvana, te ve u dizalicu krokodilko telefon: 040 867 189 FORD ESCORT karavan TD 1998.g., sve osim klime, 4 zimske gume, mob. 095/840-8455 TOYOTA COROLLA 2.0 D-4D 2005.g., ful oprema, 1.vl., 10.900 eur sa pdv-om, mob.

095/90-77-062 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 REN. MEGANE 1.9TDI 1997./98.g., sivi metalik, reg. do 7./09., sa uvan, cijena 3.250 eur.

Tel. 544-162 ili 091/510-4421 SEAT CORDOBA 1.6i, 15.10.â&#x20AC;&#x2122;94.g., crvene boje, servo, alu, ĹĄiber, centralno, neregistriran ali u dobrom stanju, polica pla ena, cijena 19.000 eur, te kupujem auto na kredit, mob.

098/933-1645 GOLF II 1.3 benz 1991.g., reg. do 15.2.â&#x20AC;&#x2122;09., u vrlo dobrom stanju, povoljno, mob.

098/9024-779 YUGO 45 1989.g., registriran, u dobrom stanju, tel. 865-293 TOYOTA CARINA IID, reg. do 1./10., prodajem ili mijenjam za skuplje vozilo, prednji utovariva za traktor, visina dizanja 3m, teĹž. 900kg. mob. 098/968-6788 BMW 525 TDS touring automa c 1997.g., reg. do 11./09., xenon, asc, ĹĄiber, alu, 7.500 eur, mob. 095/90-77-062 TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execu ve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob.

091/511-40-57 OPEL KADET E 1.6, neregistriran, cijena po dogovoru, mob. 098/559-077 FORD MONDEO 11.12.1994.g., reg. do 12., redovito servisiran, tel. 395-191 ili 095/8788-752 CITROEN SAXO, oprema: zra ni jastuci, centr. zaklj., el. podiza i stakla, nove gume, tel.

866-279 VW EOS 1.4 TSI 2008.g., novi, neregistriran, zva od 17-19 sa na tel. 042/731-381 KUPUJEM AUTO karamboliran, neispravan, do 15.g. staros , moĹže i strane tablice. tel: 091/916-7267 PRODAJEM: golf II 1.6 td, reg do 4.mj., cijena 899eur; kombi citroen C-25 D, neregistr., 899 eur; kawasaki ER 5 2005 god. 2.999 eur; a kupujem auto ispod cijene telefon: 092/123-8088 RENAULT 5 1.4i ve, 3vr., metalik, 1.vl., orig. lak, garaĹžiran, mogu dogovor za registraciju, mob. 098/561-673 AUDI 80 1.8S 1990.g., neregistriran, centralno, alu felge + 4 zimske gume, el. podiza i stakla, ĹĄiber, radio, povoljno, mob.

091/155-4687 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.8i 1993.g., mob.

099/695-1422 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., puno dodatne opreme, povoljno, mob. 099/598-3497 AUDI A4, 1.9 TDI, 96. godiĹĄte, reg. do 1/10., klima, sva oprema, crne boje, o uvan.

MoĹže i zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 095/9400-257

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erek vne disfunkcije. Mob. 098/1347-031 GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec â&#x20AC;&#x201C; Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 OBAVLJAM LEKTURE tekstova na hrvatskom jeziku i prijepis. mob. 098 913 25 14 USLUGA PRIJEVOZA KOMBIJEM 3480 kg nosivos , 17m3 doma i i me unarodni transport, mob. 098/284-585 ODGAJATELJICA-STUDENTICA uva djecu jasli ke dobi i starije, u vlas toj igraonici u centru akovca. Puno radno vrijeme ili po satu. mob. 091/572-3536

NAMJEŠTENJA AUTO-DOM d.o.o. Strahoninec, M. Kova a 24, traŞi AUTOMEHANI ARA s radnim iskustvom, mob. 098/241-442 ŽENSK A OSOBA TR A ŽI POSAO UVANJA DJECE u akovcu i bliŞoj okolici. tel.

040/364-153 NUDIMO HONORARNI POSAO - pla a po u inku, mob. 098-242-213 ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO UVANJA DJECE U BILO KOJE DOBA, mob. 098/9138-465 TRAŽIM POSAO DIZAJNER-TEKSTILA! mob.

098/651-033 GOSPO A TRAŽI POSAO IŠENJA kafi a, restorana, posl. prostora i sl. mob.

099/7969-541 TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA ZA POMO U KU I u Murskom Srediť u. Zva na 091 502 72 75 nakon 16 sa .

MLA A UMIROVLJENICA traŞi privremeni posao, moŞe i kao ispomo u ugos teljstvu, tel. 853-731 ŽENSK A OSOBA TR A ŽI POSAO, a mo Şe i kao ispomo u ugostiteljstvu. mob: 099/764-3628

KREDITI

POLJOPRIVREDA PRODAJEM DVOREDNI BERA KUKURUZA SIP TORNADO 80, prvi vlasnik, na tel.

040/895-086 ili 091/1688-679 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa ĹĄirokom kabinom, malo radnih sa , te slamu u balama (50 bala) po cijeni od 6kn/bala. mob.

098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533 Deluxe, mob.

098/888-623 IZNAJMLJUJE SE VO NJAK u NedeliĹĄ u, mob.

098/9744-242 KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU od 2-3T kipericu s papirima, mob. 098/9979-102 TRAKTOR Reno Aris 100KS 1998.g., tanjura e Olt 20 diska, ralica za snijeg od ICB kombinirke, mob. 098/170-5311 PRODAJEM TRAKTOR IMT533 1973.g., registr., sa uvan, te 1-osovinku prikolicu 6T, nije kiper, tel. 360-592 KUPUJEM TRAKTOR Ferguson ili Zetor, moĹže neispravan ili u loĹĄijem stanju. tel: 091/916-7267 PRODAJE SE kabina za traktor Store ili sl., tanjura e 20 diska, plug visoki, prikolica (nije kiper), gajba za prijevoz stoke i 3-krilne brane, tel. 865-126 ili 091/517-5821

POZNANSTVA TR A ŽIM DR AGU I SIMPATI NU ŽEN SKU OSOBU do 40 godina starosti, mob.

099/7910-645

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 MLA A UMIROVLJENICA uva djecu u vlas tom domu. Mob. 091/567-8718

HIPOTEKARNI I GOTOVINSKI KREDITI, pomo i brza realizacija. Tel. 099/723-6636 ili 00386/40-185-255

NEKRETNINE IZNAJMLJUJE SE RADNI PROSTOR ZA SAMOSTALNO OBAVLJANJE DJELATNOSTI NJEGE NOKTIJU U SKLOPU VELIKOG KOZMETI KOG CENTRA. INFORMACIJE NA MOB. 095/90 33 541

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boťkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potraŞujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiťta, poslovne prostore u Me imurju i ťire.

LON AR NEKRETNINE; prodajemo STANOVE u akovcu 63m2 , 55m2 , 96m2 - 3.5 sobe, 41m2; stan U KU I 29m2; gradiliťta na jugu, 300-1000m2; STANOVE u urbanoj vili rohbau 103-128m2; KU E u nizu rohbau 228m2; EKSKLUZIVNE STANOVE u centru akovca 90 i 140m2; KU E na podru ju Me imurja, POTRAŽUJEMO nekretnine, tel. 091/343-5678 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU, blizina centra, namjeťtena, samcima, povoljno. tel.

095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni TROSOBNI STAN u centru D. Kraljevca, od 98 m2, mob.

098/355-185 IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN u akovcu na duĹže vrijeme, namjeĹĄtena kuhinja i kupaonica. tel. 098 9584-793 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice. tel. 390-094 KU A U AKOVCU (Martane) niskoprizemnica 8x9, svi priklju ci, 1000 m2 oku nice, 95.000eur. mob. 098 242 622 MURSKO SREDIĹ E - ku u katnicu s tavanskim, blizu centra, 300m2, 3 trosobna stana, 3 kupa la, priklju ci, podrum, oku nica, parke , izolacije, fasadna cigla, sre ena, cijena za dogovor, tel. 040-543-825 PRODAJEM STARIJU KU U s velikim dvoriĹĄtem na Belici, tel: 099 570 6866 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Gornjem HraĹĄ anu, 946 m2, mob. 091/241-6620

27. sije nja 2009.

IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENE SOBE pogodne za smjeĹĄtaj radnika i studenata, mob.

095/900-6675 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI KOMFORNI STAN u M. SrediĹĄ u. mob. 091 549-5873 PRODAJE SE NEDOVRĹ ENA KU A s oku nicom u JalĹĄovcu, cijena 20.000 eura. Tel. 098 93 44 203 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, 49 m2. mob. 098 1846 898 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN, 1. kat, u centru akovca, tel: 098/297-220 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Pribislavcu, tel: 091/1311-527 VARAĹ˝DINSKE TOPLICE (500m od Minerve) â&#x20AC;&#x201C; prodaje se ku a od 110 m2 i cca 2000 m2 oku nice, svi priklju ci, cijena 46.000 eur.

Mob. 099/215-1379 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA za jednu osobu, tel. 390-291 ili 390-462

IZNAJMLJUJEM SOBE za studente sa zajedni kom kuh. i kupaonicom, novogradnja, blizina VUĹ -a (bivĹĄa vojarna), na duĹže vrijeme, mob.

098/553-270 KUPUJE SE ZEMLJIĹ TE ili ku a sa zapo etom gradnjom u Prelogu. mob. 099/517-3629 PRODA JE SE NOVA KU A u Pribislavcu 10x9m, odmah useljiva, voda, struja, telefon, kabelska, 239 hv oku nice, vrt, podrum, spremiĹĄte za drva â&#x20AC;&#x201C; hitno i povoljno. mob.

095/8992-138 PRODAJEM STARIJU KU U za stanovanje cca 100m2, u k, Zagreba ka 18, sve komunalije, cijena 80.000 eur, tel. 384-295 ili 095/907-2173 IZNAJMLJUJEM KU U â&#x20AC;&#x201C; 2-soban stan u blizini centra grada, pogodno za studente, zva poslije 16 sa na tel. 395-791 IZNAJMLJUJEM CAFFE BAR kompletno namjeĹĄten, okolica k, tel. 00386/40-185-255 FRIZERSKI SALON, k, novi, klima, lcd, kuhinja, namjeĹĄten, prodajem, mob. 098/241-559 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni DVOSOBNI STAN u centru akovca, mob. 098/979-6543 PRODAJEM U MIHOVLJANU, proizvodno poslovni objekt od 600m2 na 1400 m2 gra . zemljiĹĄt, izuzetno povoljno, tel.098 9400 272 PRODAJEM STARIJU KU U s velikim dvoriĹĄtem na Belici tel: 099 570 6866 STARU KU U u Dunjkovcu na glavnoj prometnici prodajem.tel: 099 673 7919 TOPLICE SVETI MARTIN - atrak vno gra evinsko zemljiĹĄte u blizini bazena prodajem, mogu nost kredi ranja, mob. 099 673 7919 4-SOBNI STAN s garaĹžom i parkingom, novogradnja, k ispod Ĺ afrana, prodajem, mob.

098/241-559 PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA od 180m2 u Strahonincu uz mog. otplate u ratama, mob. 098/749-131 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/1363-827 PRODAJE SE HALA u KurĹĄancu od 500m2 sa zemljiĹĄtem od 800 hv i ku a u Ivanovcu, visoki rohbau, 3km od centra k, mob.

098/9211-929 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 100m2 u Strahonincu, mob. 098/927-6280 PRODAJEM GRADILIĹ TE na vrlo povoljnoj poziciji, predvi eno za samostoje u ku u, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 STAN od 72m2 + garaĹža + parking, ispod Ĺ afrana, novogradnja, kredit, prodajem, mob.

098/241-559

ŽIVOTINJE

PRODAJEM ISTOKRVNOG NJEMA KOG OV ARA, snaĹžan, jake gra e, star godinu dana, za 500 kuna, tel: 040 867 189 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 POKLANJAMO DVA MALA PSA stara 4mj., male rase, za stan, u dobre ruke. mob.

098/373-091 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, srebrne, zlatne, dijamantne i pla naste fazane, mob. 098/912-3938 POKLANJAJU SE MALI PSI I stari 2mj., mjeĹĄanci, druĹželjubivi, razigrani, dragi i umilja , samo u dobre ruke, tel. 363-340 ili 098/911-9194 PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE raznih veli ina i o iĹĄ ene odojke po narudĹžbama â&#x20AC;&#x201C; dostava, te otkupljujem kukuruz i ostale Ĺžitarice, mob. 098/976-5331

ELEKTRONIKA NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIĹ TA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogu noĹĄ u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112 NEKRETNINE â&#x20AC;&#x17E;KTBâ&#x20AC;&#x153; T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji.

POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naťe cijenjene kupce s podru ja Me imurja i ťire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

NOKIA E-51, novi iz T-mobila, cijena 1.100 kn, mob. 099/325-4267 SONNY TRINITRON KV 25D2T, star 10g, funkcionira, 60cm ekran, za 300kn, tel. 363-084 IZNAJMLJUJEM MANJI RAZGLAS sa toncem od 1000w ili 2200w za koncerte ili priredbe za 800kn... mob. 095/9022-161 PC HP Evectra, idealno za ured, ĹĄkolu za 450 kn, mob. 098/284-067 KUPUJEM ILI UNAJMLJUJEM rabljeni elektri ni pianino. Tel. 861-509 ili 095/800-7590 PRODAJEM jaĹĄiku Fx3 i prof. blic Vivitar 283 ILI MIJENJAM za odgovaraju i digitalni fotoaparat, tel. 344-099 ili 098/137-5388 PRODAJEM IGRICE za kompjutor MADAGASCAR 2, CALL OF DUTY 4 I 5, FIFA 2009, FORMULA 1, NEED FOR SPEED UNDERCOVER, JAMES BOND (QUANTOM OF SOLACE), tel.

099/7863-461 PRODAJEM MOBITEL nokiu 3120 ispravan s punja em, simpa, cijena 50kn, mob, 099/7969-541

OGLASNIK

27. sije nja 2009.

RAZNO PRODAJU SE MREŽICE ZA FASADU, ve a koli ina, cijena povoljna. Info na tel.

098/944-3338.

PRODAJE SE novi tv Vivax, stoje i usisava Zepter, aparat za vakumiranje preh. proizv., sve novo, 50% je inije, mob. 099/411-4296 ULJA NA PLATNU prodaje kolekcionar na Trgu B. Radi , trĹžnica u M. SrediĹĄ u, tel.

040-543-825 PRODAJE SE REZANI HRAST od cca 2 m3. tel.

099 691 6262 TRAJNOŽARE A PE malo koriťtena POVOLJNO. tel. 098/946-7470 ili 821 542 KUPUJEM EURO I OBI NE PALETE, mob.

098/632-455 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžu te ambalaĹža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 POVOLJNO PRODAJEM termoakumulacionu pe 2 kw i hrastov lamel parket â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Sâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; 70 m2, tel 091/364-3613 PRODAJEM PELENE ZA ODRASLE, 3 paketa, povoljno, mob. 098-938-73-40 PRODAJEM POVOLJNO uljni plamenik i rezervoar za loĹž ulje, mob 098/9138-465 PRODAJEM 250kom odli nih dokumentarnih lmova za 200 kuna, odli na slika i tlovi. mob. 095/8766-048 PRODAJEM: skuter Bao an star godinu i pol, registr.; novi 2-krilni pvc prozor 180x120 s roletama Salamander, 30% jeftinije. mob.

098/242-737 Prodaju se DIONICE EKO ME IMURJA Ĺ ENKOVEC. mob. 099 689 2975 PRODAJE SE nova nekoriĹĄtena, joĹĄ zapakirana garnitura za blagovaonu (stol + 6 stolica, boja treĹĄnje), cijena vrlo povoljna!!! mob.

095/8540-737 PRODAJE SE HLADNJAK Gorenje HDSV2051, visina 113 cm, uĹĄ uvan i potpuno ispravan.

Tel. 312 084 PRODAJEM VINO ĹĄtrigov ak, sivi pinot, ĹĄipon, graĹĄevina, muĹĄkat, mob. 00386/40-185-255 ili 099/723-6636 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriĹĄteno â&#x20AC;&#x201C; povoljno. Tel. 098/408-049

PRODAJE SE: protupoĹžarna vrata, produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loĹž ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, ĹĄiva a maĹĄina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori.

Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr.

Telefon: 091/2518-371 PRODAJU SE VJEN ANICE, sve ane haljine, inventar (lutke, regali) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info. 098/991-991-3.

PRODAJE SE SUHI PUTER grah, cijena 18kn/kg i svinja, doma e hranjena, teĹĄka oko 250kg za 14kn/kg, tel. 099/67-66-515 PRODAJEM TROSJED i dvije fotelje, crvene boje, imitacija koĹže, mob. 098/373-091 KUPUJEM ILI MIJENJAM RAZGLEDNICE i es tke, te prodajem Ĺžidovski mesing svije njak, mob. 091/897-2754 PRODAJEM TRA NU PILU banzek, kota i promjera 80cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije, tel. 543-882 PRODAJE SE EUROKUKA za ford estu i 4kom auto felga 13cola, te rakija ĹĄljivovica, mob.

091/581-9782 PRODAJE SE KUKURUZ u zrnu rod 2007., tel.

337-601 PRODA JEM LOVA KU malokalibarsku puĹĄku s optikom 5.6mm, povoljno, mob.

091/572-4557 PRODAJE SE viĹĄe kom friĹžidera, sudopera i ĹĄkrinja od 400lit., vrlo povoljno, te ugost. roĹĄ lj, mob. 098/849-030 PRODAJE SE IZ KU E: kuhinja, regal, leĹžaj, stol, dvosjed, kau + fotelje, stoli , vitrina, tapec. garnitura, muzi ka komoda, stolice, ormar, ĹĄtednjak (2+2), hladnjak, perilica su a, tepih i ostalo iz ku e. tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM UGOST. ĹĄtednjak, roĹĄ lj, fritezu, gril, pe nicu, hladnjak, sudoper, radne stolove, vagu, mesoreznicu, espreso aparat, mlinac, deporator i dr., mob. 098/9211-929

49

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

IZRA UJEMO DRVENE KU E OD BALVANA , svih dimenzija. Mob. 098/135-8397

Ĺ˝ELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ĺ˝. faĹĄizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 Ĺ˝UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA â&#x20AC;&#x201C; Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivĹĄa vojarna) ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA AKOVEC HRVATSKE POĹ TE â&#x20AC;&#x201C; CENTAR POĹ TA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOMâ&#x20AC;&#x201C;Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA Ĺ PORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . Ĺ˝UPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. KerĹĄovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

FILATELISTI KI KLUB ÂŤMARIJA HUNJAKÂť poziva sve koji se Ĺžele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 Prodajem DOMA E NEĹ PRICANE JABUKE, kvalitetno VINO CIJEP, KISELO ZELJE i doma e KOKOĹ I. telefon: 343-557 PRODAJE SE SIVO-BIJELI PERZIJSKI MA AK i pijetlovi za rasplod velike doma e sorte. Tel: 822 362 PRODAJEM ORBITREK novo, zapakirano, cijena 1.300 kn. mob. 098/938 40 74 SKIJE sa ĹĄtapovima i pancericama broj 42-43, prodajem povoljno. telefon: 099/67-14-888 PRODAJE SE SIJENO U BALAMA telefon: 091/5410-795 PRODAJE SE: regal, kuhinja, ormar, tapec. garnitura (masiv), vitrina, stoli , stol, leĹžaj, dvosjed, ormari za cipele, kau + fotelje, ĹĄtednjak (2+2), hladnjak, reĹĄo, perilica su a, ogledalo, tepih i sve iz ku e, tel. 360-214 ili 099/33-61-032 PRODAJE SE: regal, komoda s vitrinom (puno drvo hrast), skije s vezovima, pancerice, klizaljke, zimske gume 185/65/14 (4kom â&#x20AC;&#x201C; 400kn), nove kopa ke Adidas br. 43-44 (500kn), 2 madraca po 100kn/kom, kuh. stol na razvla enje + 4 stolice za 500kn (bijele boje), el. ugradbeni ĹĄtednjak Electrolux (500kn), stoli i dvije fotelje, tel. 328-106 ili 098/171-4456 SOLARNE KOLEKTORE za proizvodnju struje i grijanje vode prodajemo i instaliramo, pogodno za vikendice i klije , mob. 098/744-960 DVIJE BA VE od piva od 50lit. prilago ene za drĹžanje vina, prodajem, mob. 091/538-4947 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO, moĹže i pakiranje u boce od 5 lit., mob.

091/527-3929 PRODAJEM PE na kruta goriva Senko 11kW, za 2.500 kn, mob. 098/597-603

INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boťkovi a 2 (zgrada Şupanije)

POSAO - Ponuda 1. 164106 :AGENCIJA potraĹžuje ve i broj punoljetnih djelatnika oba spola bez obzira na godine, za uredski posao u podruĹžnicama diljem RH. Edukacija uklju ena, pla a 12 000 kn. Tel. 091/675-1315.

2. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, pla orme, na ovodi, predstavniĹĄtva u inozemstvu, potraĹžuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Ĺ ifra:130602. Tel. 060/523-641.

3. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, traĹžim. Ĺ ifra:164648. Tel. 060/523-641.

4. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu vaĹžni, odli na pla a, za rad s kreditima, traĹžim. Ĺ ifra:153023. Tel. 060/523-641.

5. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogu nost traĹžimo. Odli na zarada s tendencijom rasta. Isplata u eurima. Tel. 052/741-479, 098/937-6447.

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - SluŞba za gospodarstvo - SluŞba za druťtvene djelatnos - SluŞba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠE - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠE - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

699

INFORMAC JE

50

27. sije nja 2009.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. POZAMANTERIJA-MT d.o.o., 40315 M. Središ e, J. Broza 88,traži1VŠSTERENSKOGKOMERCIJALISTU,ak vnopoznavanje engl. jezika, voza ka dozvola B kateg., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu.

2. Pizzerija ZOOM AKOVEC, Zagreba ka 84, traži 1 KUHARAPIZZA MAJSTORA, 1 DOSTAVLJA A PIZZA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-985-7424. Natje aj otvoren do 31.1.2009.g.

3. GRADI-K d.o.o. Gornji Zebanec 23, traži VIŠE ZIDARA I GRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno, javi se na 091-597-95-26 Natje aj otvoren do 31.01.2009.

4. TERMO-BEK d.o.o. M. Središ e, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME, na neodre eno vrijeme, javi se na 543-896, 098-242-899. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g.

5. Ca ebarMARTIPRELOG,traži1KONOBARA/ICUnaneodre eno vrijeme, minimalno OŠ, javi se na 099-229-1197. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g.

6. Dom za starije i nemo ne osobe SLAKOVEC 70, traži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, godinu dana radnog iskustva, položen stru ni ispit; i 1 NJEGOVATELJA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 829-181 ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 30.01.2009.g.

7. Marke ng, trgovina, konzal ng, NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, rad na podru ju Županije, voza ki ispit B kat., znanje engl. ili njem. jezika, nazva na 822-250. Natje aj otvoren do 30.01.2008.g.

8. SPERO d.o.o., akovec, B.J. Jela i a 79, traži 2 ELEKTROINSTALATERA (1 za poslove voditelja radova i 1 za poslove elektroinstalatera) na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, info na mob. 091/584-6242, natje aj je otvoren do 30.1.2009.

9. ELEKTROING GRABAR d.o.o., akovec, M. Bu i a 8, traži 5 KV ELEKTROINSTALATERA, 3 SSS ELEKTROTEHNI ARA, 2 ELEKTROINŽENJERA na odre eno uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 396-047, 098/242-844. Natje aj otvoren do 31.1.

10. Art - ing d.o.o., AKOVEC, traži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 390-279, 091-239-0279, natje aj otvoren do 30.01.2009.g.

11. AC INSTALACIJE, Pribislavec, Radni ka 21, traži MONTERE CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERE I POMO NE RADNIKE - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, voza ka dozvola B kat., javi se na 360-752, 098-303-764, natje aj otvoren do 08.02.2009.g.

12. Autoservis Tuning Drvoderi d.o.o., Podturen, Športska bb, traži 3 AUTOMEHANI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 847-029, 099-502-9558, natje aj otvoren do 15.02.2009.g.

13. GKP PRE-KOM d.o.o. PRELOG, Trg Kralja Zvonimira 9, traži 1 NKV, PKV, KV GROBARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 645-535, natje aj otvoren do 07.02.2009.g.

14. Auto-otpad GRANDY , STRELEC 82, traži 1 DJELATNIKA ZA POSLOVE RASTAVLJANJA AUTOMOBILA i prodaju rezervnih dijelova - automehani ar ili sl. na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-615, natje aj otvoren do 08.02.2009.g 15. Obrtni karadionaSIDERITE,TRNOVEC1B,traži1BRAVARA,1 ZAVARIVA Ai1TOKARAnaneodre enovrijeme,poželjnoradno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 099-271-2080, natje aj otvoren do 08.02.2009.g.

16. Tesarski obrt KAMENI , ŠTEFANEC, B.Radi a 45, traži 1 KV TESARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-910-6276, natje aj otvoren do 08.02.2009.g.

17. SMART d.o.o., AKOVEC, K. Zvonimira 5, traži 5 DJELATNIKA ZA MONTAŽU NAMJEŠTAJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se na adresu akovec, K. Zvonimira 5 osobno, natje aj otvoren do 09.02.2009.g.

18. TVORNICE STO NE HRANE d.d., AKOVEC, Dr.I.Novaka 11, traži 1 VSS AGRONOMA-BILJNI SMJER na neodre eno vrijeme, znanjeradanara unalu,dostavi pismenezamolbesapreslikom diplome na gornju adresu sa naznakom “prijava na natje aj”, natje aj otvoren do 30.01.2009.g.

Poli_284x190_curve.indd 1

19. Ca e bar TANKER, AKOVEC, Preloška bb, traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-912-4704, natje aj otvoren do 08.02.2009.g.

20. Pekarna SUNCOKRET AKOVEC, traži 1 DJELATNICA ZA IZRADU KOLA A (pla inki,štrudle i sl.) na neodre eno vrijeme, javi se na 091-396-5000. Natje aj otvoren do 13.02.2009.g.

21. LB GRADNJA d.o.o. Okrugli Vrh 73A, traži 3 MONTERA SUHE GRADNJE, 3 SOBOSLIKARA, na neodre eno, javi se na 091/513-2903; 1 KUHARA, 1 PIZZA MAJSTORA na neodre eno, javi se 091/789-9289. Natje aj otvoren do 13.2.

22. TECTUM d.o.o. AKOVEC, R. Boškovi a 13, traži 2 KV, SSS HIDROIZOLATERA na neodre eno vrijeme, bilo koje struke, poželjno radno iskustvo u gra evini, voza ki “B” kat. samostalnost i odgovornost nakon obuke, javi se na 098-297-222. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g.

23. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, traži ZIDAR, TESAR, SOBOSLIKAR, MONTER SUHE GRADNJE-više izvršitelja, 1 inž. gra evine; 1 gra . tehni ar sa 5 godina rad. Iskustva na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 391-800. Natje aj otvoren do 09.02.2009.g.

24. Kozmeti ki salon “KALISTO” PRELOG, Glavna 5, traži 1 MANIKER poslovi manikure, ugradnja nok ju i sl. na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-173-8478. Natje aj otvoren do 03.02.2009.g.

25. Ustanova za zdravstvenu njegu Živkovi akovec, ZAVNOH-a 45, traži 1 SSS MEDICINSKA SESTRA na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, voza ka dozvola “B” kat., do i osobno uz prethodnu najavu na mob.098-463-525 do 15.02.2009.g.

26. KAVANA DADA MIKLAVEC BB, traži 2 ŽENSKE OSOBE za rad u lokalu na neodre eno vrijeme, javi se na 098-1922-144.

Natje aj otvoren do 16.02.2009.g.

27. Pe enjarnica AMSTERDAM AKOVEC, traži 1 DJELATNICA ZA PRIPREMANJE I POSLUŽIVANJE JELA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-074, 333-756. Natje aj otvoren do 15.02.2009.g.

28. “STM” G. Hraš an, Dr. V. Žganca 2, traži 1 DJELATNICA NA POSLOVIMA PEGLANJA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu u prijepodne. Natje aj otvoren do 23.01.2009.g.

29. MT Tvornicarublja AKOVEC,M.Hrvatske10,tražiŠIVA I TEKSTILA-više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa -dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 19.02.2009..

30. MTI tel. imenik i žute stranice VARAŽDIN, traži 2 SAMOSTALNA KOMERCIJALISTA na neodre eno vrijeme, komunika vnost, marljivost, upornost, dostavi pismene zamolbe na email: m -varaždin@m .hr Natje aj otvoren do 31.01.2009.g.

31. KNAUF – FAL NOVO SELO ROK, Školska 23, traži 2 AKUSTI KA IZOLATERA, 2 ŠPAHTLERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-924-4510. Natje aj otvoren do 04.02.2009.g.

32. DOMINO SISTEMI d.o.o. AKOVEC, F. Prešerna 9, traži 5 KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 092-2081188. Natje aj otvoren do 19.02.2009.g.

33. LIMARIJA SVAM-LIM NOVO SELO ROK, I. L. Ribara 31, traži 1 KV, PKV LIMAR ili LIMARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-572-2091. Natje aj otvoren do 19.02.2009.g.

34. Frizerski salon EMILIJA NEDELIŠ E, M. Tita bb, traži 3 KV FRIZER na neodre eno vrijeme, javi se na 363-711, 098-467405. Natje aj otvoren do 04.02.2009.g.

35. MEDES-KONSTRUKCIJE d.o.o. AKOVEC, Buzove ka 71, traži 4 DJELATNIKA ZA MONTAŽU PLASTENIKA I IZRADU METALNE GALANTERIJE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-678-9112 ili na e-mail: medes-konstrukcije@ck.t-com.hr do 19.02.2009.g.

36. ŽIŽEK SVETA MARIJA, Trg B. Jela i a 11, traži 5 VRTLARSKIH RADNIKA na odre eno vrijeme - sezonski posao, javi se osobno ili 098-632-158 do 15.02.2009.g.

37. P-Mkomponented.o.o.Šenkovec,M.Tita11,traži1DJELATNICA ZA SASTAVLJANJE I PAKIRANJE RAZNIH ELEKTRONI KIH KOMPONENTI na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 343620. Natje aj otvoren do 01.02.2009.g.

38. NETd.o.o.ŠENKOVEC,Jelenska7,traži1EKONOMSKISLUŽBENIK ZA POSLOVE PRODAJE I SALDA KONTI na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 12 mjeseci, dostavi pismene zamolbe ili se osobno javi na gornju adresu do 29.01.2009.g.

39. I.C.C.-dr.Pohld.o.o. AKOVEC,ZAVNOH-a17,tražiDJELATNICI SA VSS ZA POSLOVE ADMINISTRATORA I INFORMATI ARA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, zamolbe, životopis i fotogra ju sla na: i.c.c.dr.pohl@ck.t-com.hr, web:www.icc.hu Natje aj otvoren do 11.02.2009.

40. BETRA d.o.o. D. Dubrava, Podravska 61a, traži 1 KV, PKV KONOBAR na neodre eno vrijeme, 8-satno radno vrijeme, izletište u D. Dubravi, javiti se na 098-242-237 ili 098-989-2317 do 10.02.2009.g.

41. KRAMONA AKOVEC, Istarska 18, traži 4 KV, PKV ŠIVA A TEKSTILA,1VODITELJPROIZVODNJEnaneodre enovrijeme,poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili na tel. 395-901. Natje aj otvoren do 30.01.2009.g.

42. TIMMIKd.o.o.SAVSKAVES,Radni ka80,traži1ŠIVA ARAPA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo na roso šivanja arapa na stroju Con , rad u jednoj smjeni, javi se osobno ili 334-344, 098241-715. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g.

43. PANA STOLARIJA d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka bb, traži 1 KOMERCIJALIST ekonomska ili gra evinska struka, znanje engleskog jezika, zamolbe sa životopisom dostavi na gornju adresu do 31.01.2009.g.

44. Me imurka DIB AKOVEC, Trg Republike 6, traži 2 PRODAVA A TEPIHA, TEPISONA I SL. na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo 2 godine, dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu ili se javi osobno izme u 8-12,00 sa . Natje aj otvoren do 01.02.2009.g.

45. OPG proizvodnja cvije a, povr a i vo a Šupljika D. Kraljevec, traži2DJELATNICEZARADUPLASTENIKUUZGOJCVIJE AIPOVR A naodre enouzmogu noststalnogradnogodnosa,javi sena0989777-640, 098-600-500. Natje aj otvoren do 20.02.2009.g.

46. BRLJAK-BIMEL D. Dubrava, Novembarskih žrtava 19D, traži 2 GRA EVINSKA LIMARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098249-357, 688-802 do 20.02.2009.g.

47. HORVAT d.o.o. D. Kraljevec, Ludbreška bb, traži 2 VOZA A TRAKTORAnaneodre enovrijeme,javi seosobnoilitel.655-083.

Natje aj otvoren do 22.02.2009.g.

48. RAGUSA d.o.o. AKOVEC, Športska 6, traži 5 DJELATNICA ZA PAKIRANJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 328-022, 023. Natje aj otvoren do 02.02.2009.g.

49. Pintari junior d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Star evi a bb, traži 1 AUTOMEHANI AR za rastavljanje starih dijelova za aute na neodre eno vrijeme, javiti se 098-426-118. Natje aj otvoren do 02.02.2009.g.

50. Studio ljepote i zdravlja VITA VU ETINEC 13, traži 1 KOZMETI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 099-577-3550. Natje aj otvoren do 05.02.2009.g.

51. KTC d.o.o. KRIŽEVCI PRELOG, Zrinskih bb, traži 1 KV MESAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 638-160.

Natje aj otvoren do 03.02.2009.g.

52. AUTO-DOM d.o.o. STRAHONINEC, traži 1 AUTOMEHANI AR s iskustvom na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-241-442.

Natje aj otvoren do 13.02.2009.g.

53. PIRAMIDAd.o.o.LOPATINEC,V.Nazora18a,tražiBRAVAR,ZAVARIVA , TOKAR, BRUSA LI ILAC - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 856-060 ili osobno.

Natje aj otvoren do 23.02.2009.g.

54. Kerami arski obrt KERAMBIS PLEŠIVICA 23C, traži 2 KV KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 524-261, 099-6719055. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

55. PROTECTEKSTILd.o.o.vl.IGORBOGDANM.Središ e,M.Gupca 68, traži 2 ŠIVA A TRIKOTAŽE s rad. iskustvom na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 543-287, 098-351-999. Natje aj otvoren do 05.02.2009.g.

56. OBRADA METALA PER I VRHOVLJAN, traži 1 POMO NI BRAVAR na neodre eno vrijeme, javi se na 868-146, 091-5200702. Natje aj otvoren do 20.02.2009.g.

57. Drvo-aluminij d.o.o. D. DUBRAVA, Zagreba ka 38, traži 1 SSS SKLADIŠTAR na neodre eno vrijeme, potrebno napredno poznavanje informa ke, njema ki jezik, “B” kat., javi se na 688-105.

Natje aj otvoren do 08.02.2009.g.

58. Poljoprivredniproizvo a KOSITOTOVEC, akove ka22,traži 1 POM. VRTLAR, 1 TRAKTORIST-VOZA VILJUŠKARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 091-525-0791. Natje aj otvoren do 10.02.2009.g.

59. VECTUM d.o.o. PRELOG, traži 1 KV VOZA s podru ja Op ina Kotoriba, D. Dubrava, D. Vidovec, Sv. Marija, na odre eno vrijeme uz mogu nost zasnivanja na neodre eno vrijeme, javi se na 095911-2442. Natje aj otvoren do 22.02.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. CEDRUS NOVO d.o.o. Novi Marof, Topli ka 15; traži 1 PRODAVA A U POLJOAPOTECI na neodre eno vrijeme, uvjeti: VSS agronom; potrebno najmanje 1 g. radnog iskustva, B kat. i 5 HIDROIZOLATERA (RAVNI KROVOVI) na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, potrebno radno iskustvo na m poslovima, radi se na podru ju sjeverozapadne Hrvatske (do Zagreba), najava na tel: 042 205 470 ili mob: 091 220 5480 (Vjeran Novoselec), do popune 2. Ugos teljski obrt “MISTER X”, GORNJI KNEGINEC, TOPLI KA 180; traži 2 KONOBARICE ZA POSLUŽIVANJE JELA I PI A na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, SSS bez obzira na školu i radno iskustvo, ženske osobe, mog. zaposlenja iz bilo koje županijeRH-poslodavacosiguravasmještaj,najavanatel.099/215-1325 (Vladimir Kefelja), do 15.4.

3. 3. BEN d.o.o., SRA INEC, SV. ANTUNA 9; traži 1 KONOBARA/ICU za posluživanje jela i pi a u restoranu na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV konobar ili osoba s iskustvom rada u ugos teljstvu (bez obzira na spol) i 1 KUHARA/ ICU za samostalno pripremanje jela na odre eno vrijeme, uvje : KV kuhar, ali nije uvjet, potrebna samostalnost u radu, radi se u dvije smjene, osobno na adresu restorana ‘Ben’ (7-22h) ili najava na mob. 098/174-3718 (Branko Benko), do 20.2.

4. ŽAD d.o.o., OSIJEK, LOPUDSKA 34; mjesto rada: poslovnica u VARAŽDINU, GUNDULI EVA 6, I kat; traži 6 OSOBA ZA EDUKACIJU KORISNIKA I POKAZIVANJE NA INA KORIŠTENJA prijenosnih APARATA za tretman ki me: toplinom, masažom, kiroprak kom, akupresurom i infracrvenim zrakama na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS bilo koje struke (nije uvjet, može i NKV, PKV), osobe ne moraju ima predznanja vezana za zdravstvenu djelatnost, komunika vne i pozi vno orijen rane osobe u dobi od 30 do 50 god. staros , prednost žene; zainteresirane osobe prije nego što budu zaposlene trebaju pro i obuku u trajanju od 6 dana, u organizaciji i prostoru poslodavca; poželjno da jedan kandidat poznaje barem jedan strani jezik te rad na ra unalu. Najava na tel. 031/320-148, 031/505-655,098/543-779(BojanaKuna);radcentra ebi organiziran kao prezentacijski prostor za edukaciju i besplatno korištenje navedenih aparata; dolasci u centar su besplatni; prvi dan obuke 26.01.2009. u 12 sa - Gunduli eva 6/I kat. Prijave do 26.1.

5. DEKRA za privremeno zapošljavanje d.o.o., KAPUCINSKI TRG 5, VARAŽDIN; traži 1 SKLADIŠNOG SLUŽBENIKA, obilazak i slaganje robe po trgova kim centrima na odre eno vrijeme (sezonski posao), uvje : SSS, poželjno iskustvo na sli nim poslovima,voza kiBkat.,vlas automobili1ŠPEDITERAnaodre eno vrijeme (skra eno, 20 sa tjedno), uvje : SSS, poželjno iskustvo na sli nim poslovima. Do i osobno na adresu ili najava na tel.

042/200-123, do 15.2.

6. Ca e bar “OGI”; Novi Marof, Zagorska 45; traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke; poželjno radno iskustvo; nema mogu nos smještaja, najava na tel: 042 611 772 (Eugen Biškup), do popune

REPUBLIKA HRVATSKA MEÐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC GRADSKO POGLAVARSTVO KLASA: 021-05/09-01/5 URBROJ: 2109/2-03-09-04 Gradsko poglavarstvo upu uje

J A V N I

P O Z I V

ZA UTVR IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA DODJELU ZLATNE PLAKETE “GRB GRADA AKOVCA” 1.

Gradsko poglavarstvo utvr uje prijedlog, a Gradsko vije e Grada akovca donosi odluku o dodjeli Zlatne plakete “Grb Grada akovca” .

2.

Prijedlog kandidata za dodjelu Zlatne plakete mogu da : -

3.

Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku s podacima: -

4.

radna jela Gradskog vije a vije nici Gradskog vije a Vije e gradskog kotara ili Vije e mjesnog odbora udruge gra ana

o podnositelju prijedloga životopisu osobe ili podacima o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje obrazloženju razloga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja i odgovaraju om dokumentacijom.

Prijedlog se dostavlja na adresu Gradsko poglavarstvo, akovec, K. Tomislava 15, s naznakom “Za dodjelu Zlatne plakete”, najkasnije do 06. velja e 2009.

GRADSKO POGLAVARSTVO

1/22/09 1:52:51 PM

27. sije nja 2009.

INFORMAC JE

51 TUŽNO SJE ANJE na dragu suprugu, majku i baku

ANICU PFEIFER iz Srahoninca 23.01.2007. â&#x20AC;&#x201C; 23.01.2009.

Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek.

Tvoja k erka }iljenka s obitelji

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

IVANA KARLOV ECA 28.01.1993. - 28.01.2009.

S ciljem podizanja broja i kvalitete turis kih doga anja i turis kih proizvoda TURISTI KA ZAJEDNICA ME IMURSKE ŽUPANIJE objavljuje

NATJE AJ za 1.

Su nanciranje organizacije turis kih manifestacija u 2009. godini - prema slijede im kriterijima: â&#x20AC;˘ doprinos podizanju razine promocije me imurskog turizma u zemlji i inozemstvu â&#x20AC;˘ doprinos unapre enju ukupnog turis kog proizvoda Me imurja â&#x20AC;˘ doprinos pove anju broja dolazaka posje telja i turista u des naciju â&#x20AC;˘ osigurano su nanciranje i iz drugih izvora

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC akovec, V. Nazora 16.

Klasa: 112-00/09-01/__ Ur. broj: 2109-14-01/1-09-1

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

TUŽNO SJE ANJE na

Na temelju lanka 5. stavaka 1. i 2. Pravilnika o radu, unutarnjem ustroju i sistema zaciji poslova Centra za socijalnu skrb akovec, ravnatelj Centra za socijalnu skrb akovec, Janja Balent, dipl. socijalni radnik, raspisuje

iz |edeliĹĄ a 03.02.2005. â&#x20AC;&#x201C; 03.02.2009.

JAVNI NATJE AJ

S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe.

za prijam na radno mjesto:

Sin Milivoj s obitelji

IVANA LE EKA

Rok za podnoĹĄenje prijave je do 10.02.2009.

2.

Su nanciranje novih turis kih proizvoda u 2009. godini - prema slijede im kriterijima: mogu nost komercijalnog koriĹĄtenja jekom cijele godine da su prvi puta uvedeni na trĹžiĹĄte jekom 2009. godine kvaliteta pripreme i obrade ukupnog projekta opravdanost â&#x20AC;&#x201C; komercijalni efek , doprinos oboga ivanju ukupnoj turis koj ponudi i promociji des nacije â&#x20AC;˘ iskustvo nositelja novog proizvoda â&#x20AC;˘ osigurano su nanciranje i iz drugih izvora â&#x20AC;˘ dugoro na odrĹživost projekta

â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘

Rok za podnoĹĄenje prijave je do 31.12.2009. â&#x20AC;&#x201C; odnosno do iskoriĹĄtenja sredstava predvi enih Prora unom TZMĹ˝ za ovu namjenu.

Kandidature pod 1. i 2. se podnose isklju ivo poĹĄtom na adresu: TZ Me imurske Ĺžupanije, R. BoĹĄkovi a 3, 40000 akovec, s naznakom ÂŤNatje aj za manifestacije/novi proizvodÂť.

Obrazac na kojem se kandidatura podnosi dostupan je na www.tzm.hr

METAL DEKOR IVANOVEC, P. MiĹĄkine bb (industrijska zona) Proizvodnja kotlova, steznika i transformatora

traĹži se

1. POSLOVO A 2. BRAVAR 3. EKONOMISTA-RA UNOVO A Uvje : Pod 1) KV/VKV/SSS/VĹ S metalskog usmjerenja, min iskustvo 10 g. organizacijsko-tehni ke sposobnos u organizaciji proizvodnje Pod 2) PKV/KV - viĹĄe izvrĹĄitelja Pod 3) SSS/VĹ S ekonomskog usmjerenja, min 10 g. iskustvo, kompletno vo enje ra unovodstva Poslovo a i bravar usmeni kontak u Ivanovcu, a za ekonomistu-ra unovo u ponude za radno mjesto sa Ĺživotopisom posla na gornju adresu ili na e-mail: metal-dekor@ck.t-com.hr do 20.02.2009.

â&#x20AC;&#x201C; socijalni radnik na poslovima op eg socijalnog rada u PodruĹžnici u Prelogu - 1 izvrĹĄitelj/ica, na neodre eno vrijeme

IN MEMORIAM PETAR PEVEC iz akovca 25.1.1989. - 25.1.2009. supruga i k erke s obiteljima

Uvje : â&#x20AC;&#x201C; VSS â&#x20AC;&#x201C; diplomirani socijalni radnik â&#x20AC;&#x201C; poloĹžen stru ni ili drĹžavni ispit â&#x20AC;&#x201C; poznavanje rada na ra unalu.

IZ MATI NOG UREDA

Uz pisanu prijavu na natje aj potrebno je priloĹži : â&#x20AC;&#x201C; Ĺživotopis â&#x20AC;&#x201C; rodni list ili domovnicu â&#x20AC;&#x201C; dokaz o zavrĹĄenom obrazovanju â&#x20AC;&#x201C; dokaz o poloĹženom stru nom ili drĹžavnom ispitu.

Dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta potrebno je dostaviti u izvorniku ili ovjerenom presliku.

Rok za podnoĹĄenje prijava je 8 dana od objavljivanja natje aja.

Prijave s dokumentacijom o dokazivanju uvjeta traĹženih natje ajem dostavljaju se na adresu: Centar za socijalnu skrb akovec, V. Nazora 16, 40 000 akovec uz naznaku: ÂťPrijava na natje aj za diplomiranog socijalnog radnikaÂŤ.

Nepravodobne i nepotpune prijave ne e se razmatra .

Kandida koji ispunjavaju zakonske uvjete natje aja bit e pozvani na razgovor s poslodavcem.

O rezulta ma natje aja kandida e bi obavijeĹĄteni na is na in i u istom roku.

Za Centar za socijalnu skrb akovec: Janja Balent, dipl. socijalni radnik

RO ENI: VIT[ {$ LI|, k i }artine i Dejana; $|[ }I<I<, k i [n ele i [n elka; B U| {L$T$|, sin }aje i Gorana; $ IK G I [|$~, sin }arije i Zdravka; D[VID T PL$K, sin |atalije i |enada; $}[|U$L D B Ĺ I<, sin SnjeĹžane i Dejana; G[B I#$L[ B GD[|, k i #asmine i Gorana; { [| | VI|IĹ <[K, sin Petre i |ikole; D[VID PL HL, sin }ateje i Davorina; L$ | B[#Z$K, sin Bojane i |ikole; |IK[ P DV$Z[|$~, k i Sandre i Dragana; IV[|[ Ĺ Ĺ , k i Vilme; [H$L[ B$ T VI~H, k i Kristine i omana; $L$|[ G $G I| I<, k i Dajane i #adranka; L $|[ IG|[~, k i Dijane i }ire; D[}I |IK L[ H V[T S$}I|[ [, sin uĹžice i Giancarla.

VJEN ANI: BlaĹženka {urdi i Dejan }ihaljkovi (Dekanovec). Suzana

eif i Stjepan }ihaljevi (}ala Subotica). |ives uklja i }ario ura (}ursko SrediĹĄ e).

UMRLI: }argareta Ĺ kvorc, ro . 1925.; [ntun Ĺ antek, ro . 1918.; Karolina uĹži , ro . 1922.; Stanko Vlahek, ro . 1928.; #elena uĹži , r. BaranaĹĄi , ro . 1922.; #osip Tuksar, ro . 1962.; Greta Leva i , r. Gojnik, ro . 1925.; udolf Bogdan, ro . 1968.; Vinko Kolari , ro . 1934.; Lucija mazi , r. [dĹžami , ro .

1938. ( akovec). #elena }aruĹĄi , r. uĹži , ro . 1925. (Dekanovec). {ranjo }e imurec, ro . 1971. (Kotoriba). Ivan Sraka, ro . 1926.; Kristina BlaĹži , r. }odri , ro . 1925.; [ntun #uras, ro . 1949. (}ala Subotica). #ulijana |ovak, r.

Klemen i , ro . 1916. (}ursko SrediĹĄ e). Vinko Horvat, ro .

1945. (Prelog). Terezija usar, r. Lisjak, ro . 1921.; Zoran Perger, ro . 1973. (Ĺ trigova).

DOBRO JE ZNATI

52

27. sije nja 2009.

*

SVE

slavi

komoda 47-610 74 x 111 x 35 cm boja: bukva-bijela

*vrijedi za sve artikle iz oglasa do 31. 1. 2009 odnosno do rasprodaje zaliha.

.1. 2009 SAMO DO 31 700kn

279

kn

regal BEN 202 x 200 x 35-51 cm boja: javor-bijela ili wenge-bijela

tabure

SAMO DO 31.1. 2009

200kn

79

.1. 2009 SAMO DO 31 2.000kn

799

kn

garnitura LUNARIUS II

.1. 2009 SAMO DO 31

N

3.799

kn

M

stolica F 3 boja: crvena, zelena ili plava

D

P OD VU

E

ŽUTO OG

9.498kn

-

Č

kuhinja SARA 2,0 m boja: bukva ili trešnja

kn

O

OD

DA NA S

GODINA od

1949. go

.1. 2009 SAMO DO 31 400kn

dine

15 9

SVE

.1. 2009 SAMO DO 31

2.500kn

999

Slijedite žuto!

SVE Radno vrijeme: pon-pet: 9-21, subota: 8-20. ČAKOVEC Globetka bb.

kn

PLAĆANJE DO

PLAĆANJE DO

60

ili kreditom do 60 rata

SVE

kn

*

(Diners, Master GO

VARAŽDIN Gospodarska bb.

Radno vrijeme: pon-sub: 9-21.

RATA card, RATA Čekovi, stambeni krediti bez kamata ... )* Akcija vrijedi od 26. 1. do 31. 1. 2009 ili do rasprodaje zaliha.

27. sije nja 2009.

DOBRO JE ZNATI

53

MOZAIK

54

27. sije nja 2009.

KULTURNO - UMJETNI KA UDRUGA “KVITROVEC - MAŠKORI“, koja slavi svoj osmi ro endan, užurbano se priprema za ovogodišnja fašni ka speljavanja

Izra uju drvene paljene maske za “izvor života” Sudionici skupštine

BICIKLISTI KI KLUB “Mura Avantura” Sveti Martin na Muri

Promicat e biciklizam i zavi aj Nedavno je u Svetom Martinu na Muri osnovan Biciklisti ki klub “Mura [vantura”, a u subotu je u Društvenom domu u Lapšini održana njegova skupština. razlozima osnivanja kluba te o planovima i aktivnostima govorili su prvi predsjednik Mihael Tomši i tajnik van ver. Podršku klubu obe ali su i op inski na elnik Franjo Makovec, predsjednik op inske Turisti ke zajednice Branko Polanec i predsjednik op inskog UDVDR-a Marijan Stiwens.

Ve sada klub ima 50-ak lanova i simpatizera. Skupštini su bili

nazo ni predstavnici sli nih klubova iz Selnice, Preloga i slovenske Lendave, koji su voljni sura ivati i me usobno se pomagati i nadogra ivati. `lub e okupljati gra ane zainteresirane za natjecateljsku i rekreacijsku vožnju bicikla, planski i organizirano razvijati klub i biciklisti ki sport, promicati biciklizam u svakodnevnoj uporabi te organizirati i provoditi mnoge aktivnosti i priredbe vezane uz biciklizam. Sudjeluju i na mnogim priredbama izvan županije, B` “Mura [vantura” promicat e i svoj zavi aj.

(S. Mesari )

REKLI SU:

`ulturno - umjetni ka udruga “`vitrovec - Maškori“, koja slavi svoj osmi ro endan, užurbano se priprema za ovogodišnja fašni ka speljavanja, makar ona stižu tek za nepunih mjesec dana. vu tradiciju u `vitrovcu, nekada zaseoku, a sada dijelu naselja Domašinec, pokrenula je obitelj Dragutina Jalšovca, aktualnog predsjednika `UU-a “`vitrovec - Maškori”.

- Sve je po elo u mojoj obitelji s mojim ocem Franjom davnih 60-ih godina prošlog stolje a. apo etu tradiciju, koju smo donijeli iz Tur iš a gdje je naša obitelj živjela, moj je otac prenio na mene i moga brata, a mi smo je prenijeli na svoju djecu i unuke, tako da su fašni ka speljavanja u našoj obitelji prisutna ve etiri generacije. ne samo fašni ka speljavanja. Mi smo jedina obitelj koja u `vitrovcu izra uje naše tradicionalne drvene maske. zra ujemo ih ve etiri generacije. Najmla i me u nama je Matija Tomašek, unuk moga brata, koji je u enik 5. razreda Š Domašinec, a ve je pravi majstor za drvene maske, pripovijeda Dragutin Jalšovec.

Jedino je smrt bojana

Mihael Tomši prvi je predsjednik kluba

Tajnik kluba Ivan Zver

Predsjednik Mihael Tomši : - Biciklisti ki klub “Mura [vantura” lanovima e osigurati uvjete za aktivno i rekreacijsko bavljenje biciklizmom. Radi osiguranja i pribavljanja potrebitih sredstava, klub e obavljati gospodarske i druge djelatnosti u skladu s propisima, te zastupati i štititi interese svojih lanova.

Tajnik van ver: - lanstvo u klubu donosi pravo sudjelovati u radu svih tijela kluba, biti biran u organe upravljanja kluba te sudjelovati u realizaciji svih klupskih projekata. Svi lanovi moraju poštovati i provoditi statut i druge klupske akte, pla ati lanarinu te obavljati povjerene im zadatke ili dužnosti te promicati klub.

Drvene maske iz `vitrovca korijene vuku iz tradicije kopanja maski kakvima se di e u Tur iš u, me utim, istodobno se uvelike razlikuju.

Maska iz `vitrovca izra uje se od vrbe ili topole, mekog drva koje je lako nositi kada se osuši. zra ena maska se pali, a potom lakira, što joj daje posebnu notu po kojoj se razlikuje od drvenih maski iz Tur iš a. to nije jedina razlika.

- Naše maske imaju lica, obrve, puno detalja, dok maske iz Tur iš a to nemaju. Mi smo nekada u po etku naše maske bojali, no od toga smo odustali.

Danas još jedino bojimo masku smrti. U bijelo. Bojane maske razdijelili smo i po eli izra ivati za nas tipi nu drvenu paljenu masku kakvu danas nose

naši maškori. mamo više vrsta maski. mamo maske s rogovima, šeširima, koje im i svi smo odjeveni u kombinaciju boja naše zastave, crveno - crno. U našoj povorci imamo kojekakve likove, od vještica, preko vragova, do seljaka i smrti.

Našom fašni kom povorkom svugdje gdje se pojavimo pri amo pri u o izvoru života. tome kako je postao svijet. Pripovijedamo o tome kako su ljudi po eli obra ivati zemlju i zato su volovi i seljaci obavezni u našoj povorci. mamo vragove, vještice i dvije smrti. ni pri aju o tome kako su ljudima uzeli sve što su privrijedili, a ostavili su im starost i bolest. ato u povorci imamo likove u invalidskim kolicima.

Dvije smrti u našoj povorci govore o tome da nakon smrti dolazi život i opet smrt, govore o ciklusu ra anja i umiranja. Naši likovi iz povorke plešu, zabavljaju se, ni ne slute i da se me u njima nalaze i vragovi i vještice i neizbježna teta s kosom koja na koncu sve pokupi. U povorci zato sudjeluje 30 do 40 mještana, pojašnjava Jalšovec. `UU “`vitrovec - Maškori“ u posljednjih osam godina,

OSNOVNA ŠKOLA Štrigova

Održan Lidrano 2009. za osnovne škole U snovnoj školi Štrigova u ponedjeljak 19. sije nja održan je Lidrano 2009. za osnovne škole Me imurske županije.

Pred povjerenstvo je izišlo sedamnaest pojedinaca ili skupina koji su predstavili uratke deset gornjome imurskih škola.

Redom su se predstavile osnovne škole Gornji Mihaljevec, `uršanec, “Dr. van Novak” Macinec, Štrigova, Podturen, Selnica, Mursko Središ e, vana Gorana `ova i a Sveti Juraj na Bregu,

Nedeliš e i Sveti Martin na Muri.

Nakon predstavljanja održan je okrugli stol na kojem je re eno kako je organizacija bila vrlo dobra, a istu takvu ocjenu zaslužuju i u enici, skupine i voditelji, odnosno mentori.

Sudionike je pozdravio i zaželio puno uspjeha Stanislav Rebernik, ravnatelj Š Štrigova, a Lidrano 2009. osnovnih škola Me imurske županije otvorio je Branko Resman, štrigovski op inski na elnik.

(S. Mesari , SR)

koliko djeluje, sudjelovao je na mnogobrojnim karnevalskim druženjima diljem Me imurja i Hrvatske, a gostovali su i u slovenskom Mozirju te Ptuju.

Društvo danas broji više od 50ak lanova te time spada u ve a društva u Me imurju.

Za lanove maska besplatna Jedan od lanova društva je Danijel Murkovi , koji ovih dana ubrzano prilago ava i servisira stare maske i izra uje nove za dolaze i Me imurski fašnik. Svaki lan udruge u lanjenjem stje e pravo na besplatnu masku.

- Masku je teško izraditi, treba puno volje i strpljenja i, dakako, prakse. a jednostavnije maske poput maske seljaka trebam itav jedan dan rada, dok recimo masku vještice izra ujem danima.

Maske izra ujem ve dva desetlje a. Maske se mijenjaju iz godine u godinu, likovi su razli iti, samo nekoliko maski uvijek ostaje isto.

Mi izra ujemo i drugu opremu, poput drvenih sjekiri i drugo. Sve je ru ni rad. Naravno, i kostimi na kojima rade žene, lanice udruge, pripovijeda Murkovi .

Karneval u Riu veliki, neostvarivi san Tradiciju u `vitrovcu ne namjeravaju zapustiti, a nemaju ni strah od toga što donosi budu nost s obzirom na to da imaju dovoljno izra iva a maski, ali i mladih uklju enih u rad ove udruge.

- Nemamo nekakvih odre enih ciljeva i velike ambicije. abave nam nikad ne manjka, no bilo bi ipak lijepo sudjelovati jednom na me unarodnom karnevalskom pokretu u Riu de Janeiru, skromno e oran Lisjak, tajnik `UU-a “`vitrovec - Maškori“.

S obzirom na to da udruga inancijski slabo stoji, da njen rad pomaže jedino op ina Domašinec, teško da e san o Riu `vitrovec ikad dosanjati. Njima je problem izna i sredstva za gostovanja na doma em terenu, a kamoli za jedan ovakav izlet.

Tajnik `UU-a “`vitrovec Maškori“ zamjera T -u Grada akovca što nije na vrijeme sazvao ovogodišnji sastanak sudionika Me imurskog fašnika pa su zbog toga otpali neki njihovi planovi i gostovanja.

(D.Mihoci)

M Z IK

27. sije nja 2009.

55

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ pred velikom obljetnicom

50 godina osnivanja me imurske nogometne organizacije Samo inale osnivanja Nogometnog podsaveza akovec odrd k d žan je osniva kom sjednicom, koja je održana u dvorani akove ke gradske vije nice (današnja zgrada u kojoj se nalazi Podru ni ured H O) 30. svibnja 1959. godine.

Uvjeti su postojali pa je tako i održana osniva ka sjednica. Do osniva ke sjednice Me imurski klubovi su svoje administrativne i organizacione poslove obavljali u Nogometnom podsavezu Varaždin. Varaždin je predstavljao središte na teritoriju, današnjim rje nikom i terminologijom na cijelom podru ju Varaždinske, `rapinskozagorske, `oprivni ko-križeva ke i Me imurske županije. Redoviti sastanci i registracije igra a te djelovanje sudaca, odvijalo se u Varaždinu, gdje su redovito održavani tjedni sastanci nogometnih sudaca sa cijelog spomenutog podru ja.

To se polako pokazalo neprakti no i otežano u sprovo enju, a na teritoriju se pojavljuje niz novih klubova, niz novih ispitanih nogometnih sudaca i ispitanih trenera, koja su tražili svoj rad i angažman u djelovanju na terenu. Po eo je proces osamostaljivanja. U tom procesu odvajaju se Podravci, sa

sjedištem u `oprivnici, a ponukak i procesom i porastom nii takovim broja registriranih klubova na podru ju Me imurja, koje je podijeljeno na `otar akovec i `otar Prelog, dolazi do inicijative za osnivanjem samostalnog Podsaveza. ` tome, uz broj porasta registriranih klubova (njih 12), omogu ava se takov proces i novim statutarnim odredbama Nogometnog saveza Hrvatske, koji je odredio mogu nost postojanja Podsaveza s najmanje ŠEST registrirana nogometna kluba. `ako je Me imurje ispunjavalo taj uvjet uz dovoljan broj ispitanih sudaca, a i ispitanih trenera, došlo je do inicijative osnivanja Nogometnog podsaveza akovec.

No, sve nije baš išlo glatko, jer su takovu inicijativu osporavali i onemogu avali odre eni rukovode i kadrovi Nogometnog podsaveza Varaždin, koji su gubili odre ene ingerencije osamostaljivanjem Me imuraca. Tako su poznata održavanja sjednica usmjerenih protiv osnivanja Podsaveza, odnosno konzerviranja zate enog stanja. ako su pri tom izre ena odre ena obe anja za budu u praksu, inicijativa za osnivanje

Nogometnog podsaveza akovec ij ometena. nije Udarne sobe koje su pripremile materijale i klimu osnivanja su Mirko Leich, nogometni sudac, športski aktivist, Rafael Šalamon, športski aktivist, izvi a … te Dragutin Magi , osvjedo en u nogometu, rukometu, tadašnji referent za šport u `otaru akovec. Ta trojica pripremila su sve za potrebe osnivanja, koje je održano 30. svibnja 1959. godine.

Sjednicom osnivanja vodio je kao predsjednik radnog predsjedništva RAFAEL ŠALAMON, što je uspješno i na op e zadovoljstvo obavljeno. Podsavez je ro en. Na sjednici izabran je i prvi zvršni odbor u koji su ušli: - Mato Hreljac, policijski djelatnik, prvi predsjednik NP - Rafael Šalamon, potpredsjednik NP , Emil Hudin, Josip Mesari (Giboš), Stjepan Novak, Franjo Bence, van Radikovi – Franjo Mesari – Stjepan Vamplin (Mando) – svi nogometni suci, Gabrijel Dumbovi , Mirko Leich, Stjepan Turk, Franjo Tomani (iz Murskog Središ a), Franjo Balaban (Prelog), Stjepan Mavrin (Gardinovec) i Pavao Perca (Donji `raljevec).

Mirko Leich, Rafael Šalamon i Dragutin Magi - stožerne osobe osnivanja i po etka funkcioniranja Nogometnog podsaveza akovec, koji je objedinjavao cijelo Me imurje Osniva i Podsaveza smatraju se slijede i Nogometni klubovi: - “Jedinstvo” ( akovec) - “Mladost” (Prelog) - “Rudar” (Mursko Središ e) - “Sloga” ( akovec)

- “Grani ar (`otoriba) - “Jedinstvo” (Donji Vidovec) - “Borac” (Nedeliš e) - “Drava” (Donji Mihaljevec) - “Omladinac” (Novo Selo Rok) - “Omladinac” (Ma kovec)

NOVI AVONOV katalog

Nijanse ljubavi

Poboljšani vremenski uvjeti izmamili su neke da sjednu na motor i dovezu se do Otoka

NASTAVLJENA tradicijska “zimska motorijada” u Otoku

Još jedan uspješan Winter party Ren Ban kluba Prelog Ve je postala tradicija da M` Ren Ban klub Prelog povodom ro endana moto kluba u sije nju organizira ve nadaleko poznati Winter Party . Odluka je pala da ove godine to bude subota 24. sije nja. Tradicionalno okupljalište bikera i svih onih koji vole dobru zabavu 6. put ove 2009. godinu uz rock ‘n’ roll svirku bio je Društveni dom kraj nogometnog igrališta u Otoku. `ao i svake godine svi koji su bili gladni u subotu nave er - mogli su pojesti grah “za prste polizati”, cuge je bilo kao i uvijek u izobilju, dok je na pozornici rock ‘n’ roll prašio najpoznatiji donjo me imurski bend isto no od Preloga - “Musta bend”. Više stotina

Musta bend ponovno se vratio na stage zimske motorijade Ren Ban kluba onih koji vole neformalnu zabavu dobro zabavljali do ranih jutarnjih i druženje stiskali su se u Otoku i sati. (dz, foto: zv)

Nova Avonova kampanja 02/09 nazvana je Nijanse ljubavi, a katalog je izašao taman uo i Valentinova. Osim bogate ponude mnoštva atrikala, sada se posebno naglašeni parfemi, satovi, pjene za tuširanje, nov anici i to oni koji su sada na neki na in upareni. Dakle sli ni za nju i njega. Osim standardne kozmetike pripremili su i širok izbor elegantnog nakita, te mnogo drugih zanimljivosti.

Ukoliko još niste nabavili katalog, novu ponudu možete razgledati na www.avon. hr, ili se informirati na tel: 098/460-916 ili 098/355-998

- “Polet” (Pribislavec) - “Mladost” (Sveta Marija) - “BS`” (Belica) - “Dubrav an” (Donja Dubrava) - “Trnava” (Gori an) i “Radni ki” (Gardinovec). (Mirko Leich Cici)

56

DOBRO JE ZNATI

27. sije nja 2009.

RAZBIB IGA

27. sije nja 2009.

Ĺ ALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ej, aj, rokometaĹĄi smo mi!

im je po elo svecko rokometno prvenstvo ve se niĹĄ i ne spomina o temo kaj je plin podraĹživ makar ga nega, baĹĄ nas brige kaj so nam Rusi zaprli ventile za plin, nikaj nas ne sekera kaj je benzin prinas podraĹživ, makar je cena na te na sveckomo placo besramno niska, ali je trelo benzina podraĹžiti jerbo neĹĄ i mora platiti i to kaj je plin draĹžeĹĄiâ&#x20AC;Ś [ zakaj ja to vse vam pripovedam gda i vas interesera samo rokomet. NaĹĄi pakleni pobe ivlejo vsaki den i neje jim vaĹžno protiv koga igrajo.

Dosta je bilo igra e, jerbo ve idemo dale tijam do medalje. Ĺ e naĹĄe reprezentacije, Lino ervarov, kajkaj toga naprepoveda naĹĄim igra ima, mesto kajbi jim jempot rekev gda ak o emo pobediti moramo nejmeje jenoga gola ve zabiti od protivnika ili pak jenoga meje dobiti. [k bodemo dale igrali po mojemo recepto unda se bodemo, brz as, dosmickali i do zlatne medalje, kaj zna i gda bodemo znova nejbolĹĄi na sveto. Posle toga bode se znova vum zvlekla ona stara istina gda je rokomet igra ĹĄtero igrajo na vsakoj strani po sedem igra ov, a na krajo pobedijo Hrvati. Kak je lejpo biti Hrvat

ve gda naĹĄi tak dobro igrajo i urt pobe ivlejo. Ve i mi Me imorci navijamo za Hrvate, jerbo smo si mi z Hrvatima odnavek bili zdobra.

Verjem gda se i naĹĄi sosedi Janezi ve veselijo kaj nam tak dobro ide (pak smo jim mi, ipak, prvi i nejbolĹĄi sosedi, jerbo s kim bi se ĹĄtricali da nas nemajo) isto tak kak smo se mi veselili kaj so oni nej dojĹĄli na prvenstvo.

K

uliko ujemo i vidimo vsi so ponoreli, o em re i pobesneli: nejpredi lisice, ma ki, pajceki, pesi, a ve i zajci. Najgerek sam kaj nebi tua besna nevola i nas ljude zaha ila i zato podrĹžavlem naĹĄega Ĺžupaniskoga inĹĄpektora za marho, ĹĄteri je narediv kajbi se s ondale vse ma ke i pesi ĹĄteri lojsajo brez gazdi i Ĺželenciji, jerbo oni ĹĄteri nemajo Ĺželencijo te so nej cepleni protiv besno e, tak gda jiv tej beteg more zasko iti. To sam razmev, ali nebrem razmeti kak bodo korĹĄmiti naĹĄli gazdo od pesa ĹĄteri lojsa kaj mo zemejo peneze za to kaj so ga s ondali i joĹĄ kcoj i kazno zato kaj je lojsav. Mortik i ma ke i pesi imajo negdi vudrenoga ĹĄtemplina z vulicom i hiĹžnom numerom otkod so odiĹĄli. Mortik?

57

K

ak mo mandat ide krajo naĹĄ Ĺžupan vse spametneĹĄe i spametneĹĄe dela: zida ĹĄkole i vrtece i briga se okoli tega kaj se bodo ĹĄkolarci zabadav vozili vu ĹĄkole. nej sam ĹĄkolarci nek i ĹĄtudenti. [k sem ja to dobro razmev on se prepravla za novi mandat, jerbo vsi znamo gda vsako dete, kak oni vu vrteco, tak i ĹĄkolarci, pak i ĹĄtudenti imajo dva roditele, a kcoj joĹĄ ido japice i mamice, tak gda vam z tega zide hajdig veliko bira ko telo. [li to je joĹĄ nej vse, jerbo vsi znamo gda so deca naĹĄe nejvekĹĄe blago, a mi stareĹĄi smo spremni vse dati za jiv, a Ĺžupan nam iĹĄ e samo glasa. Pak to nas ruom nikaj ne koĹĄta. ak vas ve bodem pitav ĹĄto bode novi Ĺžupan, smijali se bodete z tak lefkoga pitanja.

K

uliko vidimo naĹĄ glavni vodovoda , gospon or ec, z conom zvani oki, se ravna izvoziti naĹĄo me imorsko vodo, ĹĄtera je nejbolĹĄa na sveto, naĹĄaj sosedaj.

Prosiv bi ga lejpo nek dela biznisa z Hrvatima i Ma arima, a nikak z Janezima, jerbo ak bodo pili naĹĄo nejbolĹĄo vodo unda bodo spametni kak vrag, a i brez toga nebremo Ĺžnjimi dojti na kraj. Jedino ak bi

jim nutri del malo broma, tak gda nas ve nebi mogli z nami tirati zajebancijo.

N

aĹĄi Ĺžupanijski politi ari so celo minulo leto otpirali sigurno hiĹžo vu ĹĄtero bodo smeĹĄtene vse one Ĺžene ĹĄtere imajo plavo oko, o em re i, z ĹĄterima se moĹži spominajo z pesnicom, remenom, ĹĄibom ili botom. To je tak vse traljavo iĹĄlo kaj so te nesre ne Ĺžene po ele izdavati svojega lista, a vse to kaj natirajo odgovorne kaj se poĹžurijo z otpiranjem te hiĹže. List se zove MODR[ VL[ST[, a izlazi po potrebi, kesno nave er ili pak rano vjutro.

S

obo ka Julija je nej do akala svojega Romea, makar ga je zvala i poĹĄiljala poruke prek tri mobitele, nek so predi doĹĄli policaji. DeneĹĄje puce bi vse naprajle i vse od sebe dale za svoje de ke, a ovi trdeki sam trmijo za ĹĄankom, puĹĄijo i Ĺžlepkajo, dok doli ne padnejo.

eteĹžnikaj je nejbole hmreti?

KakĹĄi so ljudi tej naĹĄi doktori: obogatili so se na beteĹžnikaj. [ ve je i minister za zdravi e porinuv roko vu beteĹžne Ĺžepe!

Nudisti ka plaĹža

Zabluda

Vode roditelji malog Pericu na nudisti ku plaĹžu.

Perica: - Tata, tata zaĹĄto je nekim muĹĄkarcima ve i, a nekima manji?

Tata: - VidiĹĄ sine, onaj koji ima ve eg taj je gluplji, a onaj koji ima manjeg, on je pametniji.

Perica: - Vidi tata, onaj stri ek ĹĄto pri a sa mamom je sve gluplji i gluplji.

Umirovljenik sjedi u parku promatraju i puĹža pa upita kolegu: - Ĺ to je zajedni ko muĹĄkarcima i puĹževima?

- Nemam pojma.

- Vu emo se, slinimo, imamo rogove i mislimo da je ku a naĹĄa.

Direktor Prilikom posjeta psihijatrijskoj bolnici jedan posjetitelj pita direktora bolnice na temelju ega odlu uju koga e primiti u bolnicu na lije enje.

- Vrlo jednostavno, odgovori direktor â&#x20AC;&#x201C; stavimo ga pred kadu punu vode i damu mu ajnu Ĺžli icu, aĹĄu i kantu, i kaĹžemo mu da isprazni kadu na najbrĹži na in.

- [ha, razumijem, kaĹže posjetitelj â&#x20AC;&#x201C; onaj koji je normalan, po ne vaditi vodu sa kantom.

- Ne, kaĹže direktor â&#x20AC;&#x201C; onaj koji je normalan izvu e ep sa dna kade. Ĺ˝elite li sobu s balkonom ili bez?

Jezi na barijera Do e agrep anin u beogradski kafi i naru i pi e: - Espresso i deci kole.

Konobar ga pogleda i upita: - Jelâ&#x20AC;&#x2122;, bre, a gde su ti deca?

Udvaranje Lije nik pita lijepu medicinsku sestru: - Ĺ to bih vam mogao dati da me zagrlite?

- Duboku narkozu - ljutito odgovori ona.

Do ek Razgovaraju dva agorca: - Kaj je rekla tvoja arica kad si proĹĄli put doĹĄel doma pijan?

- Prav za prav niĹĄâ&#x20AC;&#x2122;. Ova dva zuba sam ionak moral izvadit.

Poduzetnik

Program

Prosjak pored sebe stavio dva ĹĄeĹĄira a prolaznik ga upita: - aĹĄto ste stavili dva ĹĄeĹĄira, zar jedan nije dosta?

- Dobro mi je krenulo pa sam proĹĄirio biznis.

- Koji je najbolji program za klince? - pita mlada majka iskusnu prijateljicu.

- Predizborni. Sve su to pri e za malu djecu.

Selidba Pita u iteljica vicu: - Ĺ to su tvoji roditelji sino radili?

- Selili. Mama nosila tatu, a tata poplun.

Krivi smjer Policajac zaustavio voza a koji vozi u krivom smjeru i upita ga: - nate li vi kamo vozite?

- nam, ali izgleda da sam zakasnio jer vidim da se svi vra aju.

Mujo i policajci vone policajci Muji na vrata.

Mujo pita: - Tko je?

Policajac: - Policija.

Mujo: - Ĺ to ho ete?

Policajac: - Malo da popri amo.

Mujo: - Koliko vas ima?

Policajac: - Dvojica.

Mujo: - Pa popri ajte.

VRE E A PR G A

58 VREMENSKA PROGNOZA za idu ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 19. do 25. sije nja

Od petka stabilnije VREMENSKA SLIKA: Ciklone se i dalje brzo redaju preko našeg podru ja, a tako e biti i idu ih nekoliko dana. Od danas e na vrijeme u Me imurju i Hrvatskoj djelovati nova ciklona iji emo utjecaj osje ati tri dana tijekom kojih e povremeno biti oborina. Ja anje anticiklone tek e nam krajem tjedna doniejti suho i stabilnije vrijeme uz sun ana razdoblja.

VREMENSKA PROGNOZA: Danas po inje trodnevna vladavina ciklone s kojom se moramo pripremiti na dosta oborina. S njom e biti i kiše i susnježice, vjerojatno i snijega pa bi se ponegdje mogao izmjeriti i najdeblji snježni pokriva ove zime.

Danas obla no, povremeno s oborinama, uglavnom u obliku kiše i susnježice iako mjestimice može padati i snijeg, osobito u dijelovima gornjeg Me imurja. Zapuhat e slab do umjeren sjeverac s kojim e temperatura zraka ve i dio dana biti izme u 2 i 4 Celzijeva stupnja.

Srijeda e osvanuti obla na.

Povremeno e i dalje biti oborina pri emu je mogu a i kiša i snijeg jer e temperatura zraka biti oko ili malo iznad nule. Mjestimice može nastati snježni pokriva , a sve koji putuju prema moru upozoravamo na obilan snijeg u gorskim krajevima što e zasigurno otežavati promet. U Me imurju e uz oborine biti i vjetrovito uz povremeno umjeren, mjestimice i poja an sjeverac i sjeveroisto njak. Temperatura zraka

27. sije nja 2009.

Za nama topliji tjedan Nakon vrlo hladne prve polovice sije nja koja je u Me imurju bila nekoliko stupnjeva hladnija od višegodišnjeg prosjeka, prošli tjedan vrijeme je donijelo sasvim drugu pri u. Ve od ponedjeljka bilo je osjetno toplije pa je popodnevna temperatura dosegla toplih 7 Celzijevaca, no šetnju po toplijem vremenu ponegdje je sprije ila slaba kiša. Najtopliji dan prošlog tjedna bio je utorak koji je mnogima donio glavobolju i nesanicu zbog južine. Temperatura je narasla na ak 14°C, a tlak zraka je padao što je bilo poveza-

no s poreme ajem koji nam je u srijedu donio kišu, ali i pad temperature zraka na 6 stupnjeva. Kiše je povremeno bilo i u prvom dijelu etvrtka nakon ega se ponegdje pokazalo i sunce. Petak nam je donio tmurno i maglovito vrijeme, a krajem dana i u no i bilo je kiše i snijega pa smo u subotu ujutro mogli na tlu vidjeti njegove ostatke, uglavnom debljine oko 1 cm.

Snijeg se ubrzo otopio pa je vikend bio ve inom suh i pretežno obla an, a olujna ciklona premještala se južnijim dijelovima Hrvatske.

Meteorološki kalendar kretat e se uglavnom izme u 0 i 2 Celzijeva stupnja.

U etvrtak e se vrijeme postupno smiriti. Još je ponegdje mogu slab snijeg, uglavnom u prvom dijelu dana. Popodne oborina više ne bi trebalo biti, ali e se zadržati ve inom obla no vrijeme. Puhat e povremeno umjeren sjeverac koji e poja avati osje aj hladno e uz temperaturu cijelog dana oko nule ili malo iznad.

Petak nam donosi daljnje smirivanje i stabilizaciju vremena. Naoblaka e se postupno smanjiti pa u ve em dijelu Me imurja o ekujemo i barem kra a sun ana razdoblja.

Vjetar e oslabjeti pa e dan biti ugodniji. Jutarnja e se temperatura spustiti malo ispod nule, a najviša

dnevna bit e izme u 0 i 2 Celzijeva stupnja.

U subotu ujutro moglo bi biti magle i niske naoblake, osobito u donjem Me imurju gdje bi se ponegdje mogla i dulje zadržati. Sredinom dana ipak e biti sun anih razdoblja.

Jutro hladno s temperaturom zraka izme u -5 i -3, a najviša dnevna ovisit e o trajanju sunca i bit e ve inom od -1 do 2 Celzijevca.

28. sije nja 1959. god. na podru ju Sinja vjetar brzine 165 km/h 29. sije nja 1994. god. orkanska bura diljem Dalmacije 31. sije nja 1234. god. toliko jaka zima da su se rijeka Po i Jadransko more zaledili

I u nedjelju e vrijeme biti sli no subotnjem, ali bi se niska naoblaka mogla mjestimice zadržati ve i dio dana. Vjetar slab, a temperatura zraka sli na onoj u subotu.

Prema prognosti kim kartama dostupnim pri izradi ove prognoze po etak sljede eg tjedna mogao bi nam donijeti novu promjenu vremena uz naobla enje i oborine. (prognoza izra ena 26.1. u 10h)

METEOROLOŠKE BIZARNOSTI

Oluja Noel sije smrt Prošlog je vikenda $uropu zahvatila izražena olujna ciklona koju je Crometeo tim nazvao Noel. Ona je u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji donijela velike probleme, a nažalost i ljudske žrtve. Poginulo je 18 osoba, a valovi su na obalama Sardinije bili visoki preko 20 metara! Ciklona je krajem subote zahvatila i Hrvatsku, uglavnom Jadran

i gorske predjele gdje je bilo obilne kiše i snijega. Na splitskom i dubrova kom podru ju zabilježili smo nekoliko pijavica! Nažalost, zbog obilne kiše i poplave ova ciklona neizravno je skrivila smrt jedne osobe u Šibeniku zbog strujnog udara pa se i Hrvatske pridružila popisu zemalja u kojima je Noel donio smrtne posljedice.

Pijavica u Dubrovniku (Daniel Pavlinovi )

AGRONOMI ME IMURJA I PODRAVINE izabrali Kraljicu vinograda

Kruna i lenta Petri Nedeljko

Prošlogodišnja i sadašnja Kraljica s povjerenstvom za izbor Me imurski i podravski agronomi prošli su vikend imali tradicionalno godišnje druženje uz Vincekovo.

Nakon što su obišli [grico trade u Prelogu, asadnik IV[ u Štefancu i Stari mlin na Muri kod Žabnika, te Vinsku ku u Cmre njak, agronomi su u Železnoj ori, kod Dvorca “Terbotz”, uprili ili obred

Vincekovog, a potom izabrali i Kraljicu vinograda za 2009. godinu.

Ova laskava titula pripala je mladoj agronomistici Petri Nedeljko iz Zasadbrega, zaposlenoj u akove kom [grome imurju - Podrum Štrigova.

Novoj Kraljici vinograda krunu je na glavu stavila prošlogodišnja pobjednica Marija Dve ko,

a lentu pak Mladen Matja i u ime petero lanog povjerenstva. [gronomi su druženje završili ve erom i plesom u Dvorcu “Terbotz”, te dogovorili nove susrete, prvo u Podravini, a potom u Me imurju, gdje e biti izabrana nova Kraljica vinograda za 2010. godinu.

(S. Mesari )

SVETI URBAN

Vincekovo kod Grofova Kobasice na ognju za okrjepu tijela

Rezanje i škropljenje trsa obavili su majka i sin Jakopi

Udruga Vinoljubi obred Vincekovog obilježila je i proslavila na imanju rofovo u Svetom Urbanu, iji je vlasnik Mijo Šulj iz Svete Ma-

rije, koji godinama živi u Zagrebu.

Njemu te Borisu Tergaru i Krešimiru Šinti u društvo Vinoljub je zahvalilo i dodijelilo priznanje za 10

godina aktivnog rada i podupiranja udruge. lazbeno - pjeva ka pratnja bio je sastav Tamburaški bend Vinoljubi. (sm, zv)

DOBRO JE ZNATI

27. sije nja 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

59

PERUTNINA PIPO IPC ŽELI POVRATAK U VRH HRVATSKOG RUKOMETA

U SRIJEDU EKSPEDICIJA, NK ME IMURJE KRE E NA PRIPREME U TURSKU

U TOPLICAMA SVETI MARTIN NA MURI IGRA SE PH ZA ŠAHISTICE

Pove anje prora una za novi uzlet akove kog rukometa

Deset dana Antalyije za brušenje U tijeku najve i šahovski doga aj u forme i prvoligaški povratak povijesti me imurskog šaha

KUU ZASADBREG uvar baštine

Sedamdesetogodišnja preša kod Doma kulture Zasadbreški KUU poznat je po njegovanju izvornih me imurskih pjesama, fašni kom plesu i povorci te drugim priredbama, a ovih dana postali su još poznatiji jer su nastupili u emisiji Lijepom našom, snimljenoj u Prelogu. Ali KUD Zasadbreg radi i na o uvanju baštine i starina iz svog naselja i kraja.

Minulih dana od propadanja su zaštitili prešu za grož e i jabuke, koja je 1939. izra ena u Zasadbregu.

To nije, u Markov ini kod obitelji Martina i Katarine Perho , koja se njome služila od 1939. do 1968. godine. Perho evom prešom, koja je bila jedna od ve ih u selu, služili su se i drugi mještani, jer u ono vrijeme preša nije bilo posvuda, a jabuka i krušaka je bilo do mile volje. Stoga je prešanje trebalo unaprijed dogovoriti. Preša se nije napla ivala ve su ljudi trebali “odslužiti radnika”.

Prešanje i tukara jabuka i krušaka bio je jedan od najljepših doga aja u selu i uvijek je bilo veselo i radilo se uz pjesmu.

Dar obitelji Bojana Štampara Do svoje sadašnje postaje preša je imala dug put. Naime, obitelj Perho je 1968. godine prešu prodala

obitelji Augusta Pintari a. Kod njih je preša bila do 2007. godine kad su je oni prodali imanju Mladena Topli anca.

Od njih ju je kupio Bojan Štampar, vinogradar iz Svetog Urbana, koji ju je poklonio KUU-u Zasadbreg. Dolaskom suvremenih preša na takve preše danas se vrlo malo preša, najviše zbog prikazivanja tradicije “kak su negda prešali naši stari” nego iz potrebe.

Predsjednica KUU-a Zasadbreg Mirjana Koruni kaže da su cilj i želja o uvati i prezentirati stvari kojima su se nekad služili naši stari i mladim generacijama prikazati kako se nekad živjelo. - Voljeli bi uz prešu ovdje izložiti stara drvena kola, plug, ornice... i napraviti jedan lijep etnokutak, kažu u KUU-u Zasadbreg, i zahvaljuju Bojanu Štamparu, gospodarstvu Topli anec, Dragutinu Medlobiju, Pilani “Škrobar”, “Svam limu” Novo Selo Rok i Stjepanu Trupkovi u koji su puno pomogli u preseljenju preše, koju su potom lanovi KUU-a posložili i podigli te je ona sada vrijedan spomenik na ne tako davna i lijepa vremena. Op ina Sveti Juraj na Bregu ovaj projekt poduprla je s 10 tisu a kuna. (S. Mesari , Denis Koruni )

Postavljanje stare preše

Špiceri su dosadni Špiceri su baš dosadni. Ili je to možda naš fotograf koji ne nalazi pravi motiv za špicu. Pa, pobogu, u inite nešto protiv ovog sivila.

U inite nešto s tim dosadnim i bezli nim odjevnim kombinacijama koje nosite. Samo da znate, spašavaju vas jedino kišobrani. Oni su prošli tjedan bili glavni modni do-

datak, a kako su se nosili kišobrani u boji, njima je ublaženo dosadno sivilo.

Valja priznati da je lijepo oku milo. Zato nam je drago kada na špici sretnemo zrihtanu, lijepu djevojku koja je, iako odjevena u dosadno bezbojno crnilo, ali s ukusom posloženo, uljepšala akove ku špicu.