Međimurske novine 701

ĐURO BEL, direktor Brid extra d.o.o.

Da bi netko bio čovjek, za to se mora roditi

Visoki položaji više nisu samo za došljake

RAZGOVOR

LOKALNI IZBORI 2009.

POLITIČKO ŠAMARANJE, Šalamon vratio lopticu županu

str. 4-5

www.mnovine.hr

str. 2

Godina XIV. Broj 701.

^akovec, UTORAK, 10. veljače 2009.

Cijena 7 kuna

MIKROBIOLOGIJA u preuređenim prostorima u krugu Županijske bolnice str. 11

Prostori dostojni pacijenata i djelatnika

str. 60

BOLESTAN ČIN u Maloj Subotici

Objesio psa za ogradu u blizini škole NEZADOVOLJNI potrošači pitaju

Vularija

INFRACRVENA termografija str. 14

Komunikacija bez granice

str. 9

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU

Duplerica

u ovom broju

Koliko je ustvari poskupio plin?str. 2

POČINJE FAŠNIK 14. i 15. veljače:

Tehnologija koja otkriva Zasadbreg, Podturen gdje kuća propušta toplinu i Kotoriba

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

AKTU LNO

2 VE I RA UNI uzdrmali potroĹĄa e

10. velja e 2009.

LOKALNI IZBORI 2009. - Zapo elo politi ko ĹĄamaranje

ZaĹĄto je poskupio Gradona elnik Branko Ĺ alamon plin i koliko o svom zdravstvenom stanju Zagreb 3% i razli ite stope pove anja distributerima za distribuciju prirodnog plina. Zbog svih tih promjena u cijenama Vlada Republike Hrvatske na sjednici odrĹžanoj 19. prosinca 2008. godine sve to sumirala je u krajnju cijenu prirodnog plina u Me imurju. dluka o visini tarifnih stavki objavljena je u arodnim novinama br. 154/08. od 29. prosinca 2008. godine, a stupila je na snagu 1. sije nja 2009. godine. avedenom odlukom za Me imurje - Plin d.o.o.

akovec odre ena je ukupna cijena plina (opskrbe) u iznosu od 1,96 kn/ m3, uve ano za PDV, ĹĄto iznosi 2,39 kn/m3, umjesto dosadaĹĄnjih 1,97 kn/m3, ĹĄto je pove anje za 21,3%.

Ista cijena, odre ena navedenom odlukom za ku anstvo, prema odluci ME IM RJE-P I -a primjenjuje se i na sve potroĹĄa e u sektoru poduzetniĹĄtva do potpunog otvaranja trĹžiĹĄta.

PotroĹĄa ima preostaje jedino da umjesto plina ra unicu na u u nekom drugom energentu. Mnogi su je naĹĄli u loĹženju pe i na drva.

(BM )

ad je u sije nju poskupio plin, malo tko je na to reagirao u strahu od hladnih pe i i radijatora zbog problema oko opskrbe ruskim plinom. o sada kada je plinska kriza razrijeĹĄena mijenjaju se i prioriteti. nima koji pla aju plin po potroĹĄnji stigle su i nove uve ane uplatnice s novim cijenama plina, ak i onima koji su potroĹĄili manje kubika ra uni su ve i zbog poskupljenja koje je ve e od 20 posto, koliko je bilo najavljivano prije poskupljenja. o, naravno, utje e negativno na standard gra ana, na ĹĄto nas je podsjetio i itatelj koji je tek sada shvatio da je stvarno poskupljenje plina po kubiku iznad 20 posto kad se zbroje sve stavke iz troĹĄkovnika u cijeni kubika plina.

ZaĹĄto je plin poskupio i koliko objasnio je u prvom ovogodiĹĄnjem broju Me imurskih novina Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina, pa ponavljamo to objaĹĄnjenje.

- Vlada je odobrila poskupljenje dobavlja u prirodnog plina I I aftaplin d.d. Zagreb 23,5%, transportni troĹĄak P I ACR d.d.

SEMINAR za poduzetnike

Sajamskim nastupom do uspjeha na trĹžiĹĄtu Me imurska Ĺžupanija i brtni ka komora Me imurske Ĺžupanije u suradnji s tvrtkom CBBS organiziraju seminar za poduzetnike pod nazivom “Sajamskim nastupom do uspjeha na trĹžiĹĄtuâ€? koji e se odrĹžati u petak 13. velja e od 10 do 13 sati u zgradi “Scheierâ€? u akovcu. slijed nadolaze e recesije i niza drugih faktora, nuĹžno je ĹĄiriti krug doma ih i stranih

poslovnih partnera, ĹĄto je lakĹĄe posti i dobrom organizacijom nastupa na doma im i stranim me unarodnim sajmovima.

Radionica koja e se odrĹžati u Scheierici pomo i e u ostvarenju planova izlaganja. Predava na seminaru je Berislav iĹžmek, direktor tvrtke CBBS koja se bavi konzaltingom, lobiranjem i razvojem me unarodne suradnje.

Posjeduje dugogodiĹĄnje iskustva menadĹžera na Zagreba kom velesajmu.

(BM )

euobi ajeno otvoreno za dosadaĹĄnje politi ke prilike gradona elnik akovca Branko Ĺ alamon na prvoj ovogodiĹĄnjoj sjednici Gradskog vije a govorio je o svom zdravstvenom stanju. ikada nije krio da boluje od ĹĄe erne bolesti te je lani dosta vremena zbog komplikacija proveo u bolnici gdje je zaradio i zlatni sta ilokok, bakteriju koja je otporna na gotovo sve antibiotike.

Svima zainteresiranima ponudio je na uvid svu svoju medicinsku dokumentaciju i otpusna pisma, oĹĄtro otklanjaju i time bilo kakve ĹĄpekulacije svojom boleĹĄ u u predizborne svrhe.

- Da sam bolestan, nisam tajio, kazao je Ĺ alamon, ali nisam mislio da sam takva javna li nost da bi o mojoj bolesti trebao izvjeĹĄtavati lije ni ki konzilij. Iznio je podatak da je iz svog dĹžepa pla ao antibiotik koji nije na listi HZZ -a, te da mu rana na nozi zarasta. azao je da je solidna zdravlja, a da mnogi znaju da je lovac s dozvolom za noĹĄenje oruĹžja, ĹĄto govori o tome da mu ni psihi ko ni izi ko zdravlje nije previĹĄe naruĹĄeno. - a Ĺžalost, svi moramo umrijeti, sre a je da

ne znamo kada. ako emo svi jednom Bogu ili kome drugome morati na ispovijed, kazao je Ĺ alamon. svom zdravstvenom stanju govorio je bez trunke uvijanja iz dva razloga: zato ĹĄto se pitanje o njegovom zdravstvenom stanju pojavilo na prethodnoj sjednici Gradskog vije a kada njega zbog bolesti nije bilo pa je svoje stavove o najvaĹžnijim pitanjima, G P-u i izdvajanju hidrogradnje iz Me imurskih voda, izrazio u pismu koje je bilo itano na sjednici. Drugi su razlog kriteriji koje je postavio Josip Posavec kao svojevrsni politi ki testament za predstoje e izbore. Ĺ alamon je posebice reagirao na onaj dio da kandidati moraju biti izi ki i mentalno zdravi da bi izdrĹžali napore sljede eg mandata. a zafrkantsko pitanje vije nika ure Bela da li se upisao na fakultet po Ĺžupanovu naputku ako se ho e kandidirati za gradona elnika, rekao je da od tri kvalitete za kandidaturu: lijep, mlad, vitak, jedino ide prema vitkosti, da mu nedostatak ĹĄkole ni do sada nije smetao u osvajanju vlasti, a da se za ovjeka treba roditi. (BM )

Branko Ĺ alamon, gradona elnik akovca: - Nedostatak ĹĄkole ni do sada mi nije smetao u osvajanju vlasti, a za ovjeka, e to se ve treba roditi

GRADSKO VIJE E akovec

Inicijativa za cijepljenje djevoj ica protiv HPV-a Zanimljiviji od dnevnog reda prve ovogodiĹĄnje sjednice Gradskog vije a akovca bio je aktualni sat, budu i da se mandat ovog saziva Vije a pribliĹžava kraju, dnevni red sjednice bio je rutinski. d inicijativa koje su na aktualnom satu iznijeli vije nici, izdvajamo onu Ranke ikovi , vije nice HS -a, koju je zanimalo ho e li Grad podrĹžati inicijativu za cijepljenja djevoj ica protiv HPV-a koje ĹĄtiti od raka grli a maternice. Gradona elnik Ĺ alamon je kazao da podrĹžava

tu inicijativu, upoznat je s problematikom, ali nije utvr en na in s koliko e se sredstava akovec u to uklju iti. populaciji sedmih razreda ima oko 150 djevoj ica, a obuhvate li se i one iz osmih razreda, cijepljenje bi koťtalo oko 90 tisu a kuna. Za sada razmiťljaju u pravcu da se troťak podijeli na tri dijela, na Grad, Županiju i roditelje, jer kompletno cijepljenje koťta oko tri tisu a kuna. o niťta de initivno nije odlu eno,

osim da je Grad senzibiliziran za tu temu. a aktualnom satu dominirala su tradicionalna pitanja vezana uz nastavak ili po etak ure enja ulica u Savskoj Vesi, te nedovoljne osvijetljenosti pjeĹĄa kih prijelaza, zbog ega stradavaju pjeĹĄaci. Zdravko Holcinger je kazao da je u njegovoj ĹĄiroj obitelji stradalo etvero ljudi zbog toga ĹĄto ih voza i nisu uo ili na prijelazima zbog slabe rasvjete.

DraĹžen BlaĹžeka zatraĹžio je odgovor u pisanom obliku vezano

uz gospodarski razvoj Grada, te o zapoĹĄljavanju i radnim mjestima u Gradskoj upravi. azao je da je u vrijeme gradona elnikove odsutnosti u Gradu bilo teĹĄko do i do ikoga viĹĄeg u rangu od vjeĹžbenika. Podsjetio je i da je osporavao zapoĹĄljavanje profesionalnog dogradona elnika, ĹĄto se tada opravdavalo potrebama gospodarskog razvoja, a da se sada novi pogoni otvaraju u Maloj Subotici i Prelogu. ZatraĹžio je izvjeĹĄ e i o gospodarskom razvoju i zapoĹĄljavanju u pisanom obliku. (BM )

Fti eki se u Me imurju joĹĄ uvijek Ĺženiju

t

Mjesec velja a, osim pokladnih veselja, donosi joĹĄ jedan blagdan. aravno, rije je o Valentinovu, danu Svetog Valenta, Danu zaljubljenih ili danu kad se fti eki Ĺženiju.

I dok ve ina Me imuraca znade da se fti eki Ĺženiju na Valentinovo, ima i onih koji za taj pojam nisu uli.

Stari obi aj po kojem se na taj dan peku kola i i koji se skrivaju po

dvoriĹĄtu, a djeca ih traĹže, u nekim me imurskim obiteljima postao je tradicija. Ve ina Me imuraca za ovaj je obi aj saznala od svojih mama i baka, a tako er ga prenose na

svoju djecu ili unu ad. Saznali smo i da, ako se taj dan fti eki kupaju negdje u vodi, to zna i da e godina biti rodna. I dok dio onih obitelji koji imaju malu djecu ovaj obi aj prak-

ticira, oni s velikom djecom isto iz navike samo ispeku kola kako bi barem na ovaj na in obiljeĹžili dan kad se fti eki Ĺženiju.

(H. Ze ar)

Anketa “Pod vuromâ€? ur a Ĺ krobar, Lopatinec aravno da znam da se fti eki Ĺženiju na Valentinovo. Dan kad se fti eki Ĺženiju kod nas je bio prije nego Valentinovo. Moja mama i baka prenijele su tu tradiciju na mene, a ja prenosim dalje na svoje potomke. a dan kad se fti eki Ĺženiju pe em kola i e za svoje unuke, kao ĹĄto je moja baka pekla za mene. ime se taj stari obi aj u naĹĄoj obitelji prenosi s koljena na koljeno.

Vera Petak, akovec - Fti eki se Ĺženiju na Valentinovo, odnosno taj pojam ozna ava Valentinovo. Da se na Dan zaljubljenih fti eki Ĺženiju znam od djetinjstva preko svoje bake i mame. ako er moja djeca preko mene i svoje bake znaju da se 14. velja e fti eki Ĺženiju. Iako u danaĹĄnje vrijeme viĹĄe ne skrivamo kola i e po dvoriĹĄtu, imam naviku da na taj dan ispe em kola e.

ViĹĄnja Horvat, akovec - ad sam bila mala, baka je na Valentinovo ispekla kola i e koje je sakrila u dvoriĹĄtu, a mi djeca smo ih traĹžili. d nje sam saznala ĹĄto je to i kako se obiljeĹžava dan kad se fti eki Ĺženiju. Danas Ĺživimo u stanu, tako da taj obi aj skrivanja kola i a po dvoriĹĄtu, na Ĺžalost, ne prakticiramo, ali kola e ipak ispe em i na taj na in upoznajem svoju djecu s tim obi ajem.

Ana MaĹžibrada, Strahoninec - a dan kad se fti eki Ĺženiju ispe emo kola i e koje sakrijemo po dvoriĹĄtu, a djeca, kad se probude, idu traĹžiti te kola i e. Djeca se jako vesele tome i vole taj obi aj, koji je u naĹĄoj obitelji postao tradicija. ako er, ako se taj dan fti eki kupaju negdje u vodi, to zna i da e godina biti rodna.

Nenad Pintari , Kotoriba - e mogu re i da sam upoznat s pojmom da se fti eki Ĺženiju. isam uo za to da se fti eki Ĺženiju na Valentinovo i nisam upoznat s obi ajima vezanim uz obiljeĹžavanje tog dana.

Vladimir Kralji , Selnica - a Dan zaljubljenih fti eki se Ĺženiju i peku se kola i i koji se ujutro odnesu van, a djeca kre u u potragu za njima. Dok su djeca mala, onda joĹĄ vjeruju u to, no dok narastu onda im viĹĄe nije zabavno. ao ĹĄto je moja mama pekla i skrivala kola i e za nas, tako moja Ĺžena i k i danas to rade za unuke i djecu. a taj se na in taj obi aj odrĹžao u naĹĄoj obitelji i postao tradicija.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

AKTU LNO

10. velja e 2009.

SINDIKAT TEKSTILA, obu e, koĹže i gume izlazi iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

3 LOKALNI IZBORI 2009. - HNS o ekuje naklonost 15 tisu a Me imuraca

Tekstilni radnici ostaju HNS na izbore s 15 kandidata bez pravne pomo i? za na elnike i Gradski Sindikat tekstila, obu e, koĹže i gume najavio je izlazak iz SSSH i mogu nost priklju enja nekoj drugoj srediĹĄnjici. dmah po najavi ljudi s terena po eli su nazivati srediĹĄnjicu, posebno oni koje se zastupa u pravnim sporovima jer ne Ĺžele istupiti iz SSSH, Ana neĹževi , predsjednica, koja je u subotu boravila u akovcu.

- ovom trenutku to bi, prema svemu sude i, moglo ozbiljno pogoditi one lanove sindikata koji vode odra ene radne sporove i koji primaju pravnu pomo u redu SSSH u akovcu, jer e im u tom slu aju pravna pomo biti uskra ena, te e biti prisiljeni snalaziti se sami ili isklju ivo preko Sindikata tekstila, obu e, koĹže i gume, kazao je u subotu novinarima Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH. - Mi emo u initi sve da zaĹĄtitimo te ljude koji Ĺžele ostati unutar SSSH, kazala je Ana neĹževi , predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

- S tim Sindikatom imamo dugogodiĹĄnje probleme oko provo enja odluka koje su donosila naĹĄa tijela, kazala je Ana neĹževi . - ako smo kolegica i ja istovremeno doĹĄle, ja na elo Saveza, ona Gradskog sindikata, mislila sam da je te odnose mogu e popraviti, no to nije uspjelo i doĹĄlo je do toga da oni razmiĹĄljaju o izlasku iz SSSH u neku drugu srediĹĄnjicu.

Svjetlana Ĺ ok evi , predsjednica Sindikata TOKG-a

Zadnje gdje je puklo je oko odnosa o minimalnoj pla i. Ana neĹževi zastupala je donoĹĄenje zakona o minimalnoj pla i zbog zaĹĄtite radnika od siromaĹĄtva i zbog zaĹĄtite od rada na crno. akav zakon imaju zemlje E . o po ele su opstrukcije s njihove strane s argumentima da e zakon pogubno djelovati na tekstilnu djelatnost i do zatvaranja firmi. renula je rasprava unutar gradskih sindikata i u raspravi je kao najprihvatljiviji gio slovenski model gdje drĹžava dvije godine tekstilcima pla a poreze i doprinose za radnike na minimalnu pla u kako bi se u tom vremenu restrukturirali. ekstilci o tom modelu niti su raspravljali niti su predloĹžili drugi. ani je potpredsjednik Vlade predloĹžio svoj model minimalne pla e 37 posto prosje ne pla e, uz postepeni rast dok ne do e do 50 posto. Za tekstilnu i drvnu industriju predloĹžio je manji iznos baĹĄ na temelju njihovih jadikovanja da e zbog visine minimalne pla e propasti radna mjesta u tekstilu. akon ĹĄto je Sabor donio zakon koji je potpredsjednik Vlade predloĹžio i sindikati se sloĹžili, Sindikat tekstila je okrenuo plo u i govorio da on diskriminira radnike u tekstilnoj industriji. raĹžili su moju smjenu, rekla je Ana neĹževi , zato ĹĄto sam potpisala takav zaklju ak, premda ga je potpisalo svih pet sindikalnih srediĹĄnjica.

- Vije e SSSH je odbilo zahtjev za moju smjenu: zatim su podnijeli kaznenu prijavu DrĹžavnom odvjetniĹĄtvu i zbog toga ĹĄto sam podrĹžala taj zakon, ali ga je DrĹžavno odvjetniĹĄtvo odbilo i kona no su zakon dali na ocjenu ustavnosti.

Sindikat G nije niĹĄta u inio osim ĹĄto napada kon ederaciju sindikata u koji su udruĹženi ili Vladu. e znam zaĹĄto se pruĹžena ruka nije prihvatila nego se stalno daju packe, kazala je Ana neĹževi . o tu nije cijeli spor, dio spora vodi se i oko lanarine i financijske

gradona elnike

Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH: - U akovcu u zgradi Sindikata ve je registriran Sindikat modne industrije Hrvatske, o emu pojma nisam imao, koji je uz to osnovao i tvrtku Partnerstvo d.o.o

Ana KneĹževi , predsjednica SSSH: - Ljudi s terena po eli su nazivati srediĹĄnjicu, posebno oni koje se zastupa u pravnim sporovima jer ne Ĺžele istupiti iz SSSH

obveze prema Savezu, a tu, prema Ani neĹževi , G manipuliram brojem lanova kad su u pitanju obveze onda imaju osam tisu a lanova, a kada se predstavljaju prema Saboru, tada barataju s 14.500 lanova.

Budu i da i on sam dolazi iz tog Sindikata i pla a mu lanarinu, rekao je da nigdje ne piĹĄe da nezadovoljni lanovi Sindikata ne e osnovati novi tekstilni sindikata na ovom podru ju. Povodom najave izlaska ovog Sindikata u SSSH, u

akovcu je boravila i Ana neĹževi koja je govorila o doga ajima koji su tome prethodili, naveli su i neslaganja sa Svjetlanom Ĺ ok evi , predsjednicom G-a.

akovcu u zgradi sindikata ve je registriran Sindikat modne industrije Hrvatske, iji je prvi predsjednik bio Savo Ĺ mitran, a potom jubica Hosni iz VaraĹždina. aj Sindikat je uz to osnovao i tvrtku Partnerstvo d.o.o. i registrirao

na rgova kom sudu u Zagrebu u lipnju proĹĄle godine. emeljni kapital firme koju je osnovao Sindikat modne industrije koji je jedini osniva te firme je 2 milijuna kuna. Direktor je umirovljeni Josip Zidani .

Prema rije ima Ane neĹževi , on je zbog umirovljenja suprotno statutu zamjenik predsjednice Sindikata Svjetlane Ĺ ok evi . Ana neĹževi je kazala da ima na raspolaganju auto 24 sata dnevno. Sindikat G-a koji se stalno poziva na teĹĄki poloĹžaj koristi uz to vanjske intelektualne usluge za koje ima sluĹžbe unutar SSSH. avodno je Sindikat G-a prebacio novac na firmu iji je osniva Sindikat unutar tog Sindikata, a ija je glavna djelatnost poduka iz podru ja zaĹĄtite radni kih prava. dakle im toliko novca kad kukaju da su u teĹĄkom poloĹžaju i dobili su umanjenje financijskih obveza prema Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, kazao je Veble. (BM )

ANTIRECESIJSKI paket mjera SDP-a

U mjerama i me ustopa PDV-a od 10 posto - Ve u ljetu proĹĄle godine mi smo upozoravali da e se financijska kriza prije ili kasnije prelijati k nama. o ta upozorenja nisu uzeta u obzir pa smo kod izrade prora una izaĹĄli s etiri prijedloga zakona koji su trebali ormulirati prora unsku politiku, na Ĺžalost, oni jesu doĹĄli na dnevni red, ali do danas nisu raspravljeni, rekla je Dragica Zgrebec, saborska zastupnica SDP-a. - me uvremenu se situacija znatno pogorĹĄala u gospodarskom smislu, ali i na padu standarda gra ana. e Ĺželimo dramatizirati, ali moramo utvrditi ciljeve i mjere kako zaustaviti negativne trendove. Hitno je potrebno izraditi rebalans prora una, ne ekati polugodiĹĄte ove godine. no ĹĄto ne e polu iti velike e ekte, ali ima moralni in, po hitnoj proceduri uputili smo zakon o zamrzavanju pla a drĹžavnih duĹžnosnika jer one nisu predmet kolektivnog pregovaranja. Glavne mjere se odnose na poreznu politiku i smanjenje troĹĄkova. PredlaĹžu da se zadrĹžana

dobit zbog pove anja likvidnosti dobiti koja ide u proizvodne investicije ne oporezuje. z to predlaĹžu me ustopu PDV-a za energente od 10 posto, predlaĹžu osloba anje pla anja neporeznih prihoda koji u registru ima preko 250 parafiskalnih nameta gospodarstvu i stanovniĹĄtvu: nekoliko njih bi se moglo smanjiti ili ne pla ati u 2009. godini. Jednim dijelom to je smanjenje troĹĄkova, a drugim dijelom smanjenje troĹĄkova investicija. SDP smatra da se drĹžava lakĹĄe moĹže zaduĹžiti na inozemnom trĹžiĹĄtu nego na doma em, gdje bi pri tom ostavila prostor za zaduĹženje gospodarstvu i gra anima. PredlaĹžu i dokapitalizaciju HB R-a koji je glavni nositelj razvoja i izvoza. Vladi

predlaĹžu joĹĄ nekoliko mjera: ograni enje uvoza, kao i sankcije za one koji ne pla aju pravovremeno izradu programa restrukturiranja brodogradnje i novi sustav poticaja za poljoprivredu, te promjenu Zakona o trgovini koji pokazuje sve manjkavosti da se omogu i rad nedjeljom, ali i utvrde sankcije za one koji ne pla aju rad nedjeljom i ne osiguravaju dan tjednog odmora. zaĹĄtiti standarda gra ana govorila je adica JelaĹĄ, a kao najvaĹžnije istaknula je smanjenje doprinosa na pla e i uvo enje me ustope od 10 posto na energente, ulja i masti te dje je potrepĹĄtine, ĹĄto bi posljedi no pove alo prihode gra ana. z to predlaĹžu pove anje iznosa i

produljenje prava na naknadu za nezaposlene i prolongaciju otplate stambenog kredita gra anima koji ostanu bez posla.

- d 1996. do 2008. godine pla e su porasle 2,6 puta, a dug stanovniĹĄtva prema bankama porastao je 18,4 puta. o su upozoravaju e brojke, a radnici koji ostanu bez posla ne e mo i servisirati svoje kredite. Banke imaju financijski potencijal i prostor da se gra anima omogu i prolongacija otplate. Me unarodne pri uve Hrvatske iznose 10 milijardi eura.

Bankarska industrija je najprofitabilnija djelatnost u Hrvatskoj, s time da banke k erke u Hrvatskoj ostvaruju tri do etiri puta ve e marĹže od majki u domicilnim zemljama i to su, dakako, zarade upravo na hrvatskim gra anima.

Prolongat je i za banke prihvatljivo rjeĹĄenje, puno prihvatljivije od toga da banke oduzimaju nekretnine bankrotiranih gra ana, jer su stambeni krediti pokriveni hipotekama, rekla je adica JelaĹĄ.

(BM )

- a predstoje im lokalnim izborima Hrvatska narodna stranka planira osvojiti naklonost 15 tisu a Me imuraca, obznanio je predsjednik me imurskog H S-a Matija Posavec. Stranka e svoje kandidate za gradona elnike i na elnike istaknuti u 15 jedinica lokalne samouprave.

- ovom trenutku za H S nema dvojbe da e istaknuti kandidate za gradona elnika Preloga (Dragutin Glavina), na elnike u op inama Belica (Zvonimir aradi), Donja Dubrava (Marijan Varga), Mala Subotica (Vladimir Horvat), rehovica (Franjo Bukal), Selnica (Branko Pani ), Strahoninec (Mario opolnjak), Sveti Juraj na Bregu (Dragica Vugrinec), Ĺ trigova (Branko Resman) i VratiĹĄinec (Zdravko Mlinari ). Sukladno dogovoru s potencijalnim koalicijskim partnerima, imamo ambiciju istaknuti kandidate i u Gornjem Mihaljevcu, Ĺ enkovcu, Murskom SrediĹĄ u, rekao je Posavec.

H S na izbore izlazi samostalno, premda se razgovaralo i sa SDP-om i HDZ-om. stane li tako, kandidat za Ĺžupana bit e Matija Posavec, dok e kandidati za zamjenike Ĺžupana biti Vladimir Mihalic i Branko SuĹĄec.

Re eno je da u akovcu postoji mogu nost partnerske suradnje sa SDP-om, dok u slu aju samostalna nastupa joĹĄ nije odlu eno tko bi bio kandidat za gradona elnika. Do dolaze ih izbora H S e pripremiti novi statut koji e omogu iti ve u zastupljenost Ĺžena na izbornim listama.

- Bit e preporu ena kvota od 40 posto Ĺžena, kao jedna od mjera pozitivne diskriminacije kojom emo omogu iti ve e u eĹĄ e naĹĄih aktivnih lanica u radu strana kih tijela i ravnopravniju participaciju na izbornim listama. H S je politi ka stranka s najve im postotkom Ĺžena u lanstvu (36 posto) i na tu smo injenicu osobito ponosni, istaknuo je Posavec.

H S e uo i izbora gra anima ponuditi na razmatranje cjeloviti

Matija Posavec, predsjednik me imurskog HNS-a, kandidat je za Ĺžupana gospodarski program i smjernice na koji e na in voditi Ĺžupaniju.

- o zna i da ne emo samo napraviti program nego ga konkretno prilagoditi aktualnim okolnostima i situaciji u Hrvatskoj i Me imurju te prilagoditi taj program Me imurskoj Ĺžupaniji i njenom potencijalu i resursima kojima raspolaĹžemo. emelj tog programa, i to posebno isti em, bit e kona an obra un s najve om boljkom naĹĄih gra ana, a to je da smo Ĺžupanija s najniĹžim ili jednim od najniĹžih prosje nih pla a u Hrvatskoj i pove anjem radnih mjesta, odnosno smanjenjem nezaposlenosti. vjeren sam i nitko mi ne moĹže tvrditi druk ije da Me imurje nema potencijala za to i ogromne prednosti pred ve inom drugih Ĺžupanija u Hrvatskoj, odlu an je predsjednik me imurskog H S-a.

(D.Mihoci)

POGLAVARSTVO Me imurske Ĺžupanije

Dio proĹĄlogodiĹĄnje dobiti Ljekarne ve sada uĹĄlo u prora un a prvoj ovogodiĹĄnjoj sjednici odrĹžanoj u etvrtak 5. velja e Poglavarstvo Me imurske Ĺžupanije prihvatilo je da se dio dobiti jekarne akovec u iznosu od 2,5 milijuna kuna ostvarene u 2008. godini uplati u prora un Me imurske Ĺžupanije, a ostatak do kraja ove godine, nakon usvajanja kona nog ra una za proĹĄlu godinu. rans erirana sredstva namijenjena su za razvoj i obavljane djelatnosti kojima je Me imurska Ĺžupanija osniva . a Poglavarstvu je tako er prihva en sporazum o sufinanciranju projekata i aktivnosti brtni ke ko-

more Me imurske Ĺžupanije zbog ja anja konkurentnosti obrtnika te o uvanje i promociju tradicijskih obrta. kupni iznos koji sporazum predvi a za sufinanciranje projekata i aktivnosti brtni ke komore u ovoj godini iznosi 70 tisu a kuna.

Poglavari su prihvatili i ugovor o prekora enju poslovnog ra una Me imurske Şupanije po principu teku eg ra una. Minus na ra unu Županiji naj eť e zatreba u vrijeme povrata poreza kada porezni priljevi idu u povrate gra anima pa minus dobro do e za redovne potrebe korisnika prora una. (BM )

G

4

10. velja e 2009.

Razgovor: uro Bel, direktor tvrtke Brid extra koja je sudjelovala u opr

Visoko obrazovan da su visoki poloĹž “HAIXâ€? OBU A u Maloj Subotici gradi pogon koji e zaposliti dodatnih 120 djelatnika

Radnike u kolovozu uz preseljenje ekaju i ve e pla e U utorak 3. velja e u 13.30 sati poloĹžen je kamen temeljac na izgradnji Haixa, proizvodno - logisti kog centra u Industrijskoj zoni op ine Mala Subotica.

Tamo e do po etka srpnja biti izgra en proizvodno - poslovni objekt veli ine 5.773 etvorna metra, a proizvodnja u novoj hali zapo ela bi 24. kolovoza ove godine.

Haix sada radi u iznajmljenim proizvodnim prostorima Jelena i zapoĹĄljava 430 djelatnika koji dnevno proizvedu 2.700 pari obu e.

U novom pogonu pridruĹžit e im se, prema sadaĹĄnjem planu, joĹĄ 120 novih radnika, tako da e u novim prostorima Haixa u Maloj Subotici raditi ukupno 550 djelatnika.

U investiciju e biti uloĹženo 4,670 milijuna eura, od ega na izgradnju otpada 3,770 milijuna eura. Projektiranje i izgradnja povjereni su doma im izvo a ima. Projektiranje tvrtki “Urbiaâ€?, a izvo enje Me imurje Graditeljstvu.

Na sve anosti polaganja kamena temeljca bili su nazo ni i sadaĹĄnji zaposlenici Haixa koji su tom prigodom iskazali veliku privrĹženost i veselje ovim doga ajem. Svrstani u redove s tvrtkinim kapama, zastavicama i zviĹždaljkama, viĹĄe su nalikovali na kakve vesele navija e

- Strojeve mogu kupiti, tvornicu mogu izgraditi, ali bez svojih djelatnika sam niĹĄta, kazao je Franz Xsavier Haimerl, direktor Haixa, na sve anosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu

kakvog sportskog kluba nego na zaposlenike koji se vesele izgradnji novog pogona. Ali za sve njih to je velik doga aj jer bi do kolovoza trebali po eti raditi u potpuno novim proizvodnim pogonima u Maloj Subotici, te napustiti dosadaĹĄnje iznajmljene pogone u akovcu, a uz sve to eka ih nakon preseljenja i najavljeno pove anje pla a od pet posto, kako im je to obe ao Franz Xavier Haimerl, direktor Haixa, javno na sve anosti postavljanja

kamena temeljca za novu tvornicu. Radnici Haixa i sada imaju ve e pla e od prosjeka drugih radnika u toj branĹĄi. Direktor Haimerl i ovaj je put poru io onima koji ga kritiziraju da daje prevelike pla e svojim radnicima, da on ne daje prevelike pla e, ve oni premale.

Nije ĹĄtedio rije i pohvale za svoje radnike i time mogao biti ĹĄkolski primjer odnosa vlasnika prema zaposlenima koji joĹĄ nisu shvatili da se dobra produktivnost postiĹže i njegovanjem dobrih odnosa sa zaposlenima. - Samo zadovoljan radnik moĹže dati rezultate. Strojeve mogu kupiti, tvornicu mogu izgraditi, ali bez svojih djelatnika sam niĹĄta, kazao je Haimerl na otvorenju, stoga i ne udi veselo raspoloĹženje zaposlenih na sve anosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu u Maloj Subotici. Franz Xavier Haimerl, direktor Haixa, izrazio je zadovoljstvo i ĹĄto je gra evinsku dozvolu ishodio za svega tri tjedna, toga nema nigdje, samo u Me imurju, kao i dobrodoĹĄlicom kojom je prihva en u op ini Mala Subotica. Sve anosti otvorenja bili su nazo ni Josip Ĺ egovi , na elnik op ine Mala Subotica, Josip Posavec, me imurski Ĺžupan, te Mladen KriĹžai , njegov zamjenik. (BMO)

uro Bel ubraja se u one poduzetnike koji su i prije novog vala druĹĄtveno prihvatljivog ponaĹĄanja shvatili da je potrebno biti druĹĄtveno odgovoran prema zajednici u kojoj zara ujeĹĄ, pa od po etaka rada svoje firme zajedno sa svojim ljudima pomaĹže sportu, humanitarnim udrugama, Caritasu, crkvi, kulturi i svima kojima je u odre enom trenutku bilo najpotrebnije.

Osim o poloŞaju opremaťa u uvjetima krize, s njim smo razgovarali i o tome kako presko iti jednu od najve ih razvojnih prepreka Me imurja - nedostatak samopouzdanja i dovoljnog broja vlastitih kvalitetnih menadŞera. • Koliko se financijska kriza odraŞava na opremaťe ťkolskih objekata, sportskih dvorana i poslovnih prostora? — Mislim da se ova kriza u neku ruku joť ne osje a po etkom ove godine, jer se joť odra uju investicije iz proťle godine.

Pitanje je ĹĄto e se doga ati u drugoj polovici ove godine. Kod nas e kriza do i do izraĹžaja sljede e godine, ako bude manje investicija, a zasigurno e ih biti.

Ve se i sada nazire smanjenje investicija. Me utim, ne o ekujemo da e nas previĹĄe pogoditi.

Ona se viĹĄe osje a u maloprodajnom segmentu. Zbog ega, zbog toga kad poskupljuju energenti, namirnice, prehrana i kada se puno spominje rije kriza, ljudi se ne Ĺžele odre i svojih svakodnevnih uĹžitaka ve ne kupuju robe trajne vrijednosti. Bez obzira na to ĹĄto je u segmentu prodaje trajnih dobara kao ĹĄto je namjeĹĄtaj sije anj uvijek slab, ovaj je bio puno slabiji u odnosu

POGLED ODOZDO

Ĺ kola odnjegovanog kapitalizma Ĺ teta, prava ĹĄteta ĹĄto polaganje kamena temeljca za Haix nije imalo prilike vidjeti viĹĄe naĹĄih doma ih poduzetnika kako bi u Ĺživo vidjeli ĹĄkolu “odnjegovanog kapitalizmaâ€?. On se ni po emu u suĹĄtini ne razlikuje od naĹĄega, osim po onom po emu se nezreli ovjek razlikuje od zreloga. Stvar je u pristupu i komunikaciji. Do istih ciljeva moĹže se do i na razli ite na ine, a lijepa rije otvara sva vrata, a i ve inu srdaca. Emocije su vaĹžne, ne govori se uzalud o emocionalnoj inteligenciji. Toliko veselja i lojalnosti firmi, duha zajedniĹĄtva ve odavno nije vi eno na ovim prostorima, rekla bih, ako nije bogohulno, iz “onih vremenaâ€?.

Nakon tih vremena naĹĄi poduzetnici pre esto su mislili da se ve a produktivnost utjeruje jedino strahom, prijetnjama, a autoritet dokazuje rije ima: glupa o, kravo i sli nim poniĹženjima.

Kod nas se trendovi uvijek bolje prihvate ukoliko dolaze izvana.

Ako neĹĄto do e sa strane, to je onda to. A ĹĄto smo imali prilike vidjeli u Maloj Subotici na postavljanju kamena temeljca tvornice obu e.

Neizmjerno puno pohvala radnicima, jer ako oni nisu zadovoljni ne e biti ni produktivni. Ĺ to su zadovoljniji, to ornije rade. Priznati svakom ovjeku njegovo ljudsko dostojanstvo najve a je vrijednost i tamo gdje mu se to priznaje ovjek e dolaziti zadovoljan. I u teĹĄkim trenucima manje e zahtijevati jer e se osje ati koristan i potreban. Kada mu se kaĹže: ti si zavrijedio i pove anje pla e, a ne kao da mu se daje neĹĄto zbog ega bi trebao osje ati griĹžnju savjesti, ljudi su joĹĄ zadovoljniji. I ta tvrtka, vjerujte, ne e zbog toga imati manji nego ve i profit. Ti e ljudi rado sura ivati i sami svojom domiĹĄljatoĹĄ u utjecati na poboljĹĄanje nekih proizvodnih procesa.

Ti e ljudi imati potrebu da misle o tome kako doprinositi firmi, a ne kao da je posao tlaka na koju

dolaze zaraditi kruh svagdaĹĄnji u Ĺželji da im prije zavrĹĄe. Kad se na njih bacaju uvrjedljive rije i tek toliko da se na njima hrani osobna taĹĄtina, viĹĄe e grijeĹĄiti i manje biti lojalni firmi u kojoj rade.

Ali, eto, svemu treba vrijeme sazrijevanja, pa tako i naĹĄem mladom divljem kapitalizmu koji je uĹĄao u svoju punoljetnost, zbog ega se ve i naziru tra ci druĹĄtvene odgovornosti. Novi procesi otvaraju se ponekad zbog vanjskih utjecaja, uskla enja s EU normama, konkurencije, ili nedostatka potrebnih kadrova, pa se one koji su na raspolaganju drĹži kao kap vode na dlanu. Posao se nikad ne obavi sam, za to su potrebni ljudi, a oni mogu zbaviti tek toliko da ga zbave ili se unijeti u posao. Mnogi poduzetnici su u naletu dokazivanja svoje mo i umjesto ulaganja u svoje radnike bili zaokupljeni pribavljanjem skupocjenih igra aka u prirodnoj veli ini koje s vremenom dosade,

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti kao i djeci prave. Ono ĹĄto ostaje i vrijedi je poĹĄtovanje sredine u kojoj se Ĺživi, a to nije mogu e kupiti. Ĺ to e ti vila s mramornim podovima i ergela automobila ako je ogra ena zidom prijezira okoline.

naprijaĹĄnje na prijaĹĄnje, jer jerimamopokazatelje imamo pokazatelje iz prijaĹĄnjih godina.

A ĹĄto se pak ovog drugog segmenta ti e, opremanja investicija, tu imamo ĹĄiroku paletu ponude.

Po eli smo s uredskim prostorima, ĹĄkolama, pred devet godina prebacili smo se na opremanje ĹĄkolskih dvorana. NaĹĄa drĹžava i Me imurska Ĺžupanija odredile su se prema tome da intenzivnije grade dvorane i dogra uju ĹĄkole za prijelaz na jednosmjensku nastavu, pa je i tu otvoren prostor. No kad je kriza ve a, manje je investicija i na tom podru ju i odmah je ja a konkurencija za posao. Zadnjih godina se gradilo i opremalo viĹĄe objekata i manja je bila konkurencija na svakom objektu, sada kad e se manje graditi i opremati, ja a e biti konkurencija za svako opremanje.

Me unarodna trŞiťna utakmica • Jeste li kao me imurska tvrtka sudjelovali na opremanju neke od sportskih dvorana za Svjetsko rukometno prvenstvo? — Moram se pohvaliti da smo sudjelovali na opremanju sportske dvorane u VaraŞdinu kod naťih susjeda. Problem u opremanju tih dvorana je ťto ih je trebalo opremiti prakti ki istovremeno. Tako se drugdje nismo ni mogli pojaviti, bez obzira ťto smo razgovarali i s Osijekom i sa Splitom. Prvenstvo je zavrťeno, u VaraŞdinu smo radili skoro danono no 45 dana na montaŞi, ťto govori o veli ini objekta i zahtjevnosti opreme koju smo isporu ili.

Opremali smo tribine, pregradne stijene, svla ionice, golove, koťeve, boksa ki ring, vanjska igraliťta, kompletan parket kojeg ima 4.500 kvadrata. To je posao koji smo dobili na me unarodnom natje aju u kojem smo pobijedili njema ku tvrtku, jer se investitor odlu io za kvalitetu. Bili smo skuplji, ali pobijedila je kvaliteta u konkurenciji izme u devet ponu a a. • Kako ste uťli u tu trŞiťnu utakmicu opremanja dvorana? — Opremili smo etrdesetak dvorana od Belog Manastira, Osijeka, Vinkovaca, Vukovara, preko Naťica, Pakraca, Ivani Grada, sve do Umaga, Rovinja i Zagreba. Prije dvorane u VaraŞdinu opremili smo desetak ťkolskih i sportskih dvorana u Hrvatskom zagorju. Opremanjem ureda i ťkola po eli smo se baviti daleke 1990. godine, a ve 1993. godine dobili smo licencu Ministarstva prosvjete za opremanje ťkola na podru ju Hrvatske. U Şelji da proťirimo posao po eli smo i s opremanjem sportskih dvorana.

Ve inu dvorana opremali smo preko Ministarstva prosvjete, a u novije vrijeme investitori su gradovi akovec, Ludbreg, a i javno privatno partnerstvo Koprivnica i VaraĹždin. U Me imurskoj Ĺžupaniji opremili smo dvorane u Murskom SrediĹĄ u, Selnici, Donjem Kraljevcu, Prelogu, kao i dvoranu Graditeljske ĹĄkole i II. OĹ akovec. Trenutno opremamo ĹĄkole i dvorane u Kotoribi i Podturnu.

• Jeste li vi koji opremate i oni •Jestelivikojiopremateioni koji proizvode opremu na hrvatskom trŞiťtu povezani? — Što se ti e naťe opreme, nema bať puno proizvo a a u Hrvatskoj, posebice zbog toga ťto je oprema financijski najizdaťnija, najviťe koťta, a svaka dvorana je individualna i specifi na, od tribine i pregrade, koťeva koji su ili zidni stropni itd. U Hrvatskoj nema puno proizvo a a. Da ne spominjem ime bivťe drŞave uzalud, nekad su za to trŞiťte Slovenci bili proizvo a i.

Hrvatska nije imala proizvo a e svoje sportske opreme. Sada su se neki pojavili, ali to su manje privatne firme koje mogu koliko mogu.

Za potrebe velikih dvorana koje su se gradile za Svjetsko rukometno prvenstvo te male firme nisu mogle ni konkurirati. Mi tako er imamo neku manju proizvodnju, ali to ne bi mogli odraditi. Dora ujemo neke stvari koje radi Elan s kojim poslovno sura ujemo i radimo na montaŞi koja je ve i dio posla. Primjerice, na dvorani u VaraŞdinu bili smo prisutni mjesec i pol non - stop. • Imate prvi doticaj s investitorima, njihovim Şeljama i potrebama, pa i kupcima koji opremaju svoje ku e, moŞete li zbog toga utjecati na razvoj opremaťke industrije, pa i proizvodnje namjeťtaja? U svijetu postoje firme koje proizvo a ima diktiraju ťto trŞiťte traŞi? — Što se ti e proizvodnje namjeťtaja za ku anstva, ta sprega nedostaje. Proizvo a i ne traŞe previťe in ormacija od nas koji smo direktno povezani s kupcima i njihovim Şeljama i potrebama. To jest malo problem, ali ima tu mogu nosti da kupac kreira svoj namjeťtaj kako Şeli. Kod namjeťtaja po elementima moŞe do i do izraŞaja kreativnost kupca. On sam moŞe izabrati, posebice kod kuhinja. I kod ostalog namjeťtaja moŞe kombinirati razli ite elemente. Ve ina kupaca nije spremna kombinirati ve traŞe pomo prodava a, zato radimo na edukaciji naťih prodava a

G

10. velja e 2009.

OBILJEŽENO 45 GODINA uspjeťnog rada Turisti ke zajednice Grada akovca

remanju varaĹždinske dvorane za SP u rukometu

nje razbija famu Ĺžaji za druge kakobiiutomsegmentuzadovoljili kako bi i u tom segmentu zadovoljili sve potrebe naĹĄih kupaca, pa i one najzahtjevnije.

Nepovezani doma i proizvo a i • Sada se pomalo i sa strahom do ekuje Ikea, ali i prevladava osje aj da naťi proizvo a i nisu spremni u tolikoj mjeri kao ta tvrtka osluťkivati potrebe potroťa a i koristiti vas koji ste s kupcima u tom smislu u doticaju. Zaťto nema te sinergije me u doma ima u lancu od kupca do proizvodnje? — Kad govorimo o Ikei, Lesnini, one imaju tu prednost da imaju kapital, ťkolovane ljude i ťprance po kojima rade. A tranzicija koju smo mi prolazili sve je naťe proizvo a e bacila korak nazad. Dok se to pretvaralo iz druťtvenog u privatno i sve ťto uz to ide, izgubilo se i vremena i novca. Po mojem iskustvu, premalo je povezana trgovina s proizvodnjom. Proizvodnja je opet, s druge strane, preslaba da bi investirala u trŞiťte. Mi opet nismo dovoljno jaki da bi podnijeli sav teret trŞiťta. Nekad je bilo suradnje proizvodnje i trgovine i sudjelovali smo zajedno u svim segmentima i financirali distribuciju i sve segmente marketinga, od reklamiranja u medijima, do toga da smo zvali kupce na dane otvorenih vrata ili kroz sniŞenja. Živimo zajedno, ako mi neťto prodamo, oni Şive od tog kola a, jer smo prodali njihov proizvod.

In ormacija od kupca je najvaŞnija. Kako smo smjeťteni u centru grada, duŞni smo pla ati spomeni ku rentu, koja nam je troťak, a do poloŞaja u centru grada nemamo nikakve koristi, jer i svi naťi kupci moraju pla ati za parkiranje automobila. Stoga moramo viťe sredstava ulagati u propagandu i poduzimati razli ite promotivne aktivnosti kako bi privukli potencijalne kupce. Tu nedostaje razumijevanje naťih proizvo a a za zajedni ko ulaganje u potencijalno trŞiťte. Naťi e se ljudi odvesti u Ikeu razgledati na deset dvadeset tisu a kvadrata namjeťtaj koji mogu dobiti kod nas. Kupac ako neťto kupi u velikom centru viťe ne e i i tamo reklamirati, a mi smo mu tu i mi ljudima rjeťavamo sve reklamacije, jer svi znamo da je dobar kupac zadovoljan kupac, ako nije, skida nam zvijezde s neba. • U Me imurju je jedan veliki proizvo a namjeťtaja otiťao u ste aj, ima pet - ťest ili koliko ve novih, no opet nema tog udruŞivanja u smislu kojem smo govorili. Zbog ega se mi ne znamo povezati? — Radi se o interesima. Povezivanje koťta. Mi jesmo tu gdje jesmo, a firme koje proizvode imaju svoje prodajne prostore, tamo kupci dobivaju niŞe cijene, a mi smo na 15 kilometara od tih tvornica. MoŞda je njihovo povezivanje prisutno na trŞiťtu izvan Me imurja, tako se i mi lakťe poveŞemo s nekim vanjskim koji je viťe zainteresiran. Dobrome je najbolja ko nica bolji, kad neko-

UspjeĹĄnost je rezultat rada ljudi

krene on se viĹĄe ne interesira me krene, za potrebe trĹžiĹĄta tako dugo dok ne zaĹĄkripi. Vanjski lanci to bolje prate. Oni unaprijed ispituju trĹžiĹĄte na koja namjeravaju ĹĄiriti, a budu i da su akumulirali odre enu koli inu kapitala, preko profita neminovno se moraju ĹĄiriti.

Recesija banke • Razli ite firme razli ito se pripremaju kako preŞivjeti recesiju, kako ste se vi pripremili? — Ne vidim u emu bi se trebali pripremati i kako e se ta kriza mani estirati. Mi znamo da naťi politi ari povuku tu kartu s krizom i recesijom kad im paťe. Mi ni ne znamo koliko e to nas pogoditi ili ne e.

Mi uvijek naťe poslovanje vodimo paŞnjom dobrog privrednika i ne o ekujemo neťto previťe. Loťe e svakako biti. Po eo je rast kamata, ali mi na krizu ne moŞemo utjecati, ali se ne emo predati. • Oko banaka postoje dva razli ita razmiťljanja, da je bolje da su banke u stranom vlasniťtvu jer da su ostale u naťem opet bi po ro a kim vezama bile samoposluge novca, da po drugom, to ťto su u stanom vlasniťtvu, ne podrŞavaju doma u proizvodnju i skuplje su za klijente nego u domicilnim zemljama, njihove majke u inozemstvu sniŞavaju kamate? — Priklanjam se onom miťljenju da je trebala ostati koja naťa banka. Kad se banka sanira, postoje mehanizmi kontrole preko nadleŞnih institucija. S druge strane, znamo kako je kad je monopol u pitanju. Primjerice, vlasnici Privredne banke i vlasnici Zagreba ke banke u Italiji kao i Erste i Hypo u domicilnoj zemlji, te je nemogu e da se ne dogovaraju me usobno i stvaraju odre eni monopol. Ako govorimo o Me imurskoj banci, ona je najbolja banka u sustavu Privredne banke, iji je to novac, a to je nať novac i od gra anstva i od nas u privredi. Ali tu se niťta ne moŞete dogovoriti, jer su pravi vlasnici sve odredili. Zaťto su neke banke propale, uruťile se kao kule od karata, mi to ne znamo, a problemi nisu nastali preko no i.

Zajednici treba vra ati • Kako ste pozicionirani me u opremaťima u Hrvatskoj? — Ako mislite na opremanje sportskih objekta, onda smo pozicionirani vrlo visoko. Nekoliko nas je u Hrvatskoj, a za poslove se borimo kvalitetom opreme i usluga.

Zastupnik smo za Hrvatsku tvrtke Elan, svjetski poznatog proizvo a a sportske opreme. Kvalitetno opremanje rukometne sportske dvorane u VaraŞdinu donijelo nam je potpisivanje ugovora za opremanje gradske dvorane Zamet u Rijeci. Osim toga, opremamo dvorane u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. • Zna i li to da ste po eli prodor na trŞiťta bivťe drŞave? — Kao zastupnik Elana zajedno nastupamo na trŞiťtu bivťe drŞave, tako da smo radili u Baru, Pan evu, Sarajevu i Skoplju. Pred nama je

5

ugovaranje i opremanje gradske dvorane u Rumunjskoj. • Primje ujem da u svojoj poslovnoj politici uvijek vra ate zajednici odre eni dio sredstava, pomaŞete kulturu, sport, humanitarne svrhe. Pred BoŞi ste za Zitino violon elo, Zakladi KatruŞa i Udruzi za pomo s mentalnom retardacijom donirali po pet tisu a kuna. Je li to ugra eno u poslovnu politiku? — Svima nama u firmi, a ne samo meni, to je poslovno opredjeljenje. Svakodnevno dobivamo zamolbe za razli ite pomo i i kada god smo u mogu nosti nastojimo pomo i svima kojima je pomo najpotrebnija. PomaŞemo sportske klubove, posebno Şenski rukometni klub, potom kulturu, Caritas, vatrogasce, te udruge koje pomaŞu ljudima s posebnim potrebama i ostale neprofitne udruge. Svojom pomo i nastojimo omogu iti zadovoljstvo drugih. • Koliko bi, po Vaťem miťljenju, bilo druťtveno odgovorno od istog profita dati zajednici? — To je teťko re i. Kad se daje udrugama, ni drŞava ne traŞi svoj dio. Po zakonu se moŞe dati do 400 tisu a kuna neoporezivo, godiťnje.

Me imurju nedostaju menadŞeri i samopouzdanje • Koje su, po Vama, najve e prepreke u daljnjem razvoju Me imurja? — To je nedostatak samopouzdanja, vjere u sebe i svoje sposobnosti. Nama nedvojbeno svi priznaju da smo dobri, radiťni i da znamo raditi poslove. Sad je samo pitanje da nemamo dovoljno kvalitetnih svojih menadŞera. Naťi ljudi se na to ne odlu uju jer misle da ne budu dovoljno dobri menadŞeri. Kad je poslodavac imao pet radnika, deset, sve je unkcioniralo, sad ima 20 - 30 radnika pa sve unkcionira. Koja je razlika imati 300? Nema nikakve razlike, stvar je samo u tome da treba to znanje preto iti na malo viťu razinu. Ali naťi ljudi puno lakťe upravljaju ako je to neťto malo, a teŞe se odlu ujemo na ve e sustave jer za to treba imati tim ljudi i u njih povjerenje. U firmi s 500 ili 600 ljudi elni ovjek ne moŞe sve kontrolirati. Nema ťanse da u takvoj firmi direktor sve zna. Želi li on to, ili e umrijeti ili firma skrahirati.

Za takvu firmu potrebno je na i tim ljudi, a tu je me imurski problem ĹĄto deklarativno vjerujemo

u ljude, a s druge strane nemamo povjerenje.

Za to treba vremena, da bi se sloŞio tim ljudi treba vremena. To je kao u sportu da bi se tim uigrao treba nekoliko mjeseci. Netko se bavi komercijalom, netko financijama, netko razvojem, a netko proizvodnjom. Danas komercijala i financije sve teŞe mogu biti skupa, jer su financije postale velik posao kojim se treba baviti, posebice danas kada su promjene na monetarnom trŞiťtu svakodnevne. Nije svejedno kad kupiti robu, platiti, kupiti eure dolare, marke. No mi Me imurci bi ve jednom trebali sami sebi priznati da neťto znamo i moŞemo. Kamo god do emo, vidimo da ljudi puno manje znaju, a manje rade i bolje Şive. • Kako napraviti taj klik i izgraditi samopouzdanje? — Mislim da je dobar proces ťto se viťe naťe djece ťkoluje i da se visokim obrazovanjem razbija ama kako su ta visoka radna mjesta predodre ena za neke druge.

JoĹĄ bi trebalo pratiti te naĹĄe studente. Ne slaĹžem se da smo time ĹĄto smo dali stipendije da je posao zavrĹĄen. Treba nekoga zaduĹžiti za pra enje studenata, odabrati one koji e sutra biti naĹĄi menadĹžeri, koji e se vratiti u Me imurje.

Jer svi su naťi vrijedni ljudi negdje drugdje uspjeli, a ako se netko dotepe u Me imurje, tu je glavni. Sretni smo da ne moramo ispoljiti svoj jal koji je nama u genima. Onome sa strane nismo jalni, a mi svi Me imurci moramo biti jednaki. Znamo, avao koji naviťe podigne glavu dobije po glavi. U sljede im generacijama koje se malo viťe ťkoluju ipak se doga aju pomaci, iako se sporo odvijaju, ali napredak je evidentan. • Mnoga se djeca ne vra aju zbog niskih pla a, ak mi se ini da je malo problem u poduzetnicima koji su sami gradili posao iz garaŞe, bez visokih ťkola, koji smatraju da ne trebaju pla ati te visokoobrazovane, jer su, eto, oni sami ni iz ega stvorili firme?

- U svakom slu aju to je pogreĹĄan pristup, kao ĹĄto je pogreĹĄan pristup da mi svojoj djeci omogu imo sve ‘kaj se oni ne bi mu ili kao mi’. Trebali bi pratiti koji su naĹĄi studenti u vrhu i na i na in da ih se vrati u Me imurje, ali treba ih i platiti, a ne da se vra aju kad su ve potroĹĄeni. Ako emo pla ati dobre ljude, oni e rado ostajati tu. Mi Me imurci smo ipak Me imurci i raj na zemlji nas ipak ‘vle e’.

(BoĹžena Malekoci - Oleti )

Turisti ka zajednica Grada akovca proĹĄli je tjedan proslavila svoj 45. ro endan.

ObiljeĹžavanje dugovje nosti Turisti ke zajednice uprili eno je u Gradskoj vije nici gdje su se osim medija okupili i svi koji danas nose zasluge za njen uspjeĹĄan rad, ali i pojedinci koji su obiljeĹžili rad zajednice kroz godine.

Turisti ko druĹĄtvo op ine akovec osnovano je 8. velja e 1964. godine, a u toku godina nekoliko je ljudi ostavilo neizbrisiv trag na njegov rad. Tu svakako spada prvi predsjednik druĹĄtva pro . uro Benko, te Evica Hudin, dr. Ivo Slepi , kao i Emil Hudin koji je svojevremeno obnaĹĄao duĹžnost predsjednika. Upravo se on pridruĹžio ro endanskom slavlju. Od samog po etka druĹĄtvo je prepoznalo zanimljiv zemljopisni poloĹžaj Me imurja i sve vrijednosti koje ima te se od samog po etka govorilo o velikim mogu nostima razvoja lovnog i tranzitnog turizma te potrebi uklju ivanja bogatstva narodnog stvaralaĹĄtva i olklora kao dijela turisti ke

ponude. Ro endan Turisti koj zajednici i svim djelatnicima estitao je i gradona elnik Branko Ĺ alamon: - U kontinuitetu kvaliteta naĹĄe ponude raste. To je zasluga i onih pojedinaca koji su u ovom dugom periodu radili kao turisti ki djelatnici i svih onih koji su kroz turizam djelovali na to da

akovec bude prepoznat kao element turisti kih mogu nosti i Me imurja i Hrvatske kao cjeline. UspjeĹĄnost je rezultat rada ljudi, njihova iskustva i rada. Sve ovo prepoznaje Hrvatska turisti ka zajednica, za ĹĄto smo primili i priznanja. A mi moĹžemo viĹĄe i Ĺželimo viĹĄe, zato i sadaĹĄnji aktivni djelatnici u turizmu sigurno zavrje uju pohvalu ĹĄto se akovec sve ove godine razvija. Ovo je prilika da im svima zahvalim i poĹželim dobar uspjeh ubudu e.

A kakav bi to bio ro endan bez poklona? Tako su za kraj Romano Pu ek i Janja Lon ar - Pu ek iz Autoku e Lon ar direktorici Turisti kog ureda TZG -a Ivani Maltar predali klju eve novog sponzorskog peugeota.

Novo vozilo Turisti ke zajednice Grada akovca

EKONOMSKI BREVIJAR

Posebnost, prepoznatljivost i jedinstvenost rjeĹĄenja za nove trĹžiĹĄne uvjete Za razliku od nedavnog vremena velike dostupnosti roba, usluga, kapitala i svega ostaloga, doĹĄlo je do naglog svo enja u sku ene okvire ponude i potroĹĄnje.

Kupci zbog toga mijenjaju svoje potrebe , potroĹĄa i opreznije sastavljaju narudĹžbe, a kupovna mo po inje kopniti. Ĺ to se bolje o tome in ormirate i ĹĄto se bolje za to pripremite, lakĹĄe ete i bezbolnije pro i kroz teĹĄko e.

Po etna to ka je ponovno utvr ivanje najja ih snaga i oslonac na njih. Postanite vrhunski u svom najja em segmentu.

IstraĹživanje trĹžiĹĄta i utvr ivanje potreba kupaca nuĹžno je u ovoj azi ogromnih promjena na trĹžiĹĄtu, jer u pronalaĹženju pravovremenih i ispravnih in ormacija o potrebama na trĹžiĹĄtu nalazi se klju uspjeha. Svakako treba definirati probleme, postaviti ciljeve, prikupiti podatke, analizirati ih i predloĹžiti preinake. Sve inicijative i ideje pritom su viĹĄe nego dobrodoĹĄle (treba pitati zaposlenike, kupce, dobavlja e, komore, predstavniĹĄtva, statisti ke zavode, institute, dionike i sve koji mogu dati bilo kakvu in ormaci-

ju ). PronalaĹženje ciljnog trĹžiĹĄta i ciljnih kupaca uz poboljĹĄanu komunikaciju sa sadaĹĄnjim kupcima dovodi do prilago avanja ponude njihovim potrebama.

Time se postiĹže prepoznatljivost u mnoĹĄtvu proizvoda i usluga koji se u danaĹĄnje doba nude na trĹžiĹĄtu. Prepoznatljivost se mora posti i tako da se bude druga iji od konkurencije, da se ponudi neka vrijednost koju konkurencija nema, ili joĹĄ bolje, koje joĹĄ nema na trĹžiĹĄtu. Ako se nadme emo s konkurencijom treba ponuditi neĹĄto bolje, biti nov i svjeĹž tako da se ponudi jedinstveni proizvod ili jedinstvena usluga.

Najbolji savjet i najbolji na in da se to napravi je izrada novog koncepta i vlastito unapre enje, a sve to zapo inje koncentracijom na bitno. Novo promiĹĄljanje zaista treba provesti svatko.

Koliko god zvu alo poznato, potrebno je specificirati sve prednosti i mogu a poboljĹĄanja na proizvodu ili usluzi da bi se doĹĄlo do dodatne ili nove vrijednosti za kupce, jer oni odlu uju!

(Zlatko BoĹži , dipl.oec.)

6

3. velja e 2009.

CRNA KRONIKA MILJENKU HAJDAROVI U, ĹĄenkove kom nastavniku povijesti, prijetili smr u

AKOV ANKA U KUPAONICI prilikom tuĹĄiranja otrovana uglji nim monoksidom

Anonimusi ga nazivali Ĺžidoljubom i Ne ĹĄtedite veli ateljem zlo inca Tita na pregledu plinskih aparata “Hajdarovi zasigurno jeste zasluĹžio sve prietnje smr u koje je dobio, a zasluĹžuje i obistinjenje tih prietnji. Takvog ovjeka Hrvatska ne treba, neka ide u Izrael ako voli Ĺ˝idove i njihov novac. Nacionalna revolucija koja nam sliedi za 10-15 godina, pomest e s hrvatske pozornice sve aktere ĹĄirenja dezinformacija i diskreditiranja Hrvatske tiekom razdoblja od 1945. do osnutka nove NDH, a velika je vjerojatnost da e se i Hajdarovi na i me u tom gospodom koja e

Prijetnje dolaze iz Kanade Glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari is e da je policija za ovaj slu aj doznala temeljem javnog pogovora i da je sama stupila u kontakt s Miljenkom Hajdarovi em, predlaĹžu i mu da podnese kaznenu prijavu, ĹĄto je on i u inio.

Na ovom se slu aju intenzivno radi, otkriveno je da su prijetnje dolazile iz Kanade, pa baĹĄ zbog toga slu aj ne e bi rijeĹĄen u nekoliko dana. (D.M.)

visiti na banderama po Hrvatskoj.â€? Ovo je prva re enica teksta proĹĄlog tjedna objavljena u nacionalnom dnevniku “Jutarnji listâ€?.

To je i jedan dio prijetnji koje od prosinca dobiva Miljenko Hajdarovi , prof., pokreta i urednik elektroni kog asopisa “Hrvatski povijesni portalâ€?, u itelj povijesti u Osnovnoj ĹĄkoli Ĺ enkovec i voditelj ĹĄkolskog projekta “U enje o ljudskim pravima na primjeru holokaustaâ€? iji je rezultat bilo nedavno otvaranje Muzeja holokausta. To je zasigurno jedan od razloga zaĹĄto su se pokrenule optuĹžbe i prijetnje u kojima se Hajdarovi a nazivalo i: Ĺžidoljubom, komunistom, laĹžnim povjesni arom, veli ateljem zlo inca i diktatora Tita, Ĺžidovskim pla enikom, ĹĄiriteljem komunisti kog mita o Jasenovcu, osobom koja u enicima ispire mozak kojekakvim cionisti kim mitovima, izrodom ... Prijetnje anonimnih autora postavljene su i na popularnom Facebooku i, ĹĄto je joĹĄ gore, zajedno sa svim podacima o Miljenku Hajdarovi u, njegovom adresom, mailom i telefonskim brojem.

Svoj komentar na cijelu pri u Hajdarovi je ostavio na svojoj web stranici: “Jasno mi je da hrvatska emigracija koja se busa u prsa velikim hrvatstvom nema dovoljno obrazovanja o povije-

snim zbivanjima na ovim prostorima, ali me s druge strane zabrinjavaju mlade generacije koje su odrasle u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ťto su ih to profesori u osmim razredima i u srednjoj ťkoli u ili da ne znaju i ne shva aju tko su bili ustaťe, ťto je NDH i tko je bio Ante Paveli . Vjerujem da hrvatska policija radi svoj posao u okvirima zakonskih mogu nosti, a nadam se da e naťi politi ari u ovo vrijeme pribliŞavanja EU na i snage da se pokrene pitanja zabrane veli anja totalitarnih reŞima (kako crnih, tako i crvenih).�

Iako sam Hajdarovi nije htio previĹĄe pri ati o prijetnjama jer je “odlu io da ne e udnim osobama posve ivati previĹĄe paĹžnje i tako im podizati zna aj, jer takvi ljudi samo zasluĹžuju ignoriranjeâ€?, ovakve optuĹžbe ipak se ne mogu presko iti i ne bi smjeli pro i bez javne osude svih razumnih pojedinaca. Ipak, o svemu je obavijestio policiju jer je zabrinut za svoju sigurnost i sigurnost svoje obitelji.

Iz cijele ove ruĹžne situacije, zbog koje se svaki razuman Hrvat moĹže sramiti ĹĄto je iste nacionalnosti kao ovakvi anonimni poticatelji nacionalne i religijske mrĹžnje, ipak je proizaĹĄlo neĹĄto dobro. Tako se nakon objavljivanja lanka u nacionalnom mediju zaredao cijeli niz preteĹžno pozitivnih doga aja.

Miljenko Hajdarovi (u drugom planu) na otvorenju Muzeja holokausta u druĹĄtvu izraelskog veleposlanika “Primio sam nekoliko poziva i desetine mailova podrĹĄke da ustrajem u tome ĹĄto radim. Posebno me veseli ĹĄto je projekt ‘Razredni muzej holokausta’ podrĹžala povjesni arska struka i pri tome mislim na kolege nastavnike, zatim na profesore Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatsku udrugu nastavnika povijesti. Ĺ˝elim zahvaliti kolegama na poslu, u enicima, kao i brojnim poznatim i nepoznatim ljudima koji su me podrĹžali na Facebooku. Tako er velika hvala na ljubavi i razumijevanju mojoj Ĺženi i obitelji kojima nije bilo lako!â€?, napisao je Hajdarovi na svojoj stranici. (mn)

Ĺ leperom sruĹĄio Poginuo biciklist autobusnu nadstreĹĄnicu AKOVEC - U Vukovarskoj ulici u

akovcu u etvrtak 5. velja e oko 9,15 sati dogodila se prometna nesre a u kojoj je stradao 64-godiĹĄnji Mirko Horvat.

On je upravljao tehni ki neispravnim biciklom, bez ispravnih ko nica, prevoze i predmete koji su ga ometali u upravljanju.

U trenutku nesre e uklju ivao se u promet s nogostupa na kolnik Vukovarske ulice preko obiljeĹženoga pjeĹĄa kog prijelaza. Pritom nije propustio sva vozila koja su se kretala prometnicom na koju se uklju ivao, zbog ega je u stra-

ŠTRUKOVEC – U etvrtak 5. velja e oko 2,20 minuta na drŞavnoj cesti u Štrukovcu kod kbr. 57 dogodila se prometna nesre a koju je skrivio 33-godiťnji voza iz Tuzle. Do nesre e je doťlo zbog neprilago ene brzine uvjetima na cesti, zale enom kolniku i magli, zbog ega je u lijevom zavoju izgubio nadzor nad vozilom te

sletio s ceste u nadstreĹĄnicu autobusnog stajaliĹĄta. Ĺ leperom se preprije io preko kolnika pa je neko vrijeme jedan kolni ki trak prometnice bio zatvoren. Protiv voza a e biti podnesen prekrĹĄajni nalog. Ĺ teta koju je po inio na ra un Grada Mursko srediĹĄ e procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna.

NASILNI KI POHOD pijanog Ĺ trukov anina

Ĺ akama i nogama po znancu Policijskoj upravi me imurskoj u utorak 3. velja e 22-godiĹĄnjak iz Selnice dojavio je da su nepoznate osobe istukle njegova oca.

Policijskim izvidima utvr eno je da je taj dan oko 13,20 sa 36-godiĹĄnjak iz Ĺ trukovca zajedno s muĹĄkom osobom, kojoj zna samo ime te da je iz Zasadbrega, doĹĄao u Selnicu na adresu na kojoj neprijavljeno boravi 46-godiĹĄnjak iz Ĺ trukovca, te su ga zbog prijaĹĄnje netrpeljivos prebili po glavi i jelu. Nakon ĹĄto su nesretnika premla li, dvojica nasilnika krenula su u Ĺ trukovec gdje su u dijelu naselja u kojem Ĺžive (poluromsko) nastavili divlja .

Nesretnik na kojega su nasrnuli bio je teťko ozlije en pa je vozilom Hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec gdje mu je pruŞena lije ni ka pomo te je zadrŞan na lije enju.

IzvrĹĄenim alkotes ranjem kod po initelja muĹĄke osobe iz Ĺ trukovca utvr-

ena je koncentracija alkohola od 2,34 g/ kg, dok napadnu nije imao alkohol u krvi.

Protiv po initelja iz Ĺ trukovca, za kojega smo doznali da je to njegov 10 godina stariji, nekadaĹĄnji susjed i daljnji ro ak, slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, dok se policijski izvidi u cilju utvr ivanja iden teta drugog po initelja nastavljaju.

Ĺžnji lijevi bo ni dio bicikla udario u ko enju osobni automobil registarske oznake K 464-EB. Njime je kolnikom Vukovarske ulice upravljao 77-godiĹĄnji voza iz Ĺ enkovca.

Vozilom Hitne medicinske pomo i voza bicikla prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio teťku tjelesnu ozljedu, ali je nakon lije ni ke obrade puťten ku i.

Dan kasnije, 6. velja e, u 21,18 sati biciklist je preminuo zbog, navodi policija, viĹĄestrukih unutarnjih povreda.

Stradao pjeĹĄak AKOVEC - U Zrinsko - frankopanskoj ulici, kod trgova kog centra “Konzumâ€? u akovcu, u subotu 7. velja e oko 17,20 sati dogodila se prometna nesre a u kojoj je stradao 28-godiĹĄnji pjeĹĄak iz akovca.

On je prelazio preko obiljeĹženoga pjeĹĄa kog prijelaza a da prije stupanja na prijelaz nije obratio paĹžnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribliĹžavaju, zbog ega je u njega udario automobil nepoznatih registarskih oznaka i marke, kojim je upravljao nepoznati voza .

Nakon udara pjeĹĄak je oboren na kolnik, dok se nepoznati voza zaustavio na mjestu doga aja te ponudio pomo pjeĹĄaku. S obzirom na to da je pjeĹĄak izrekom

odbio pomo , sudionici nesre e udaljili su se s mjesta doga aja.

U 18,21 sat pjeťak je zatraŞio lije ni ku pomo u Županijskoj bolnici akovec, kojom prilikom je kod istog okvali icirana teťka tjelesna ozljeda, ali je nakon ukazane lije ni ke pomo u puťten ku i.

PjeĹĄaku je va ena krv i uzet urin zbog analize na prisutnost alkohola u organizmu. U vrijeme nesre e u krvi je imao 2,31 g/kg alkohola u krvi.

Iz PU me imurske mole voza a koji je sudjelovao u prometnoj nesre i, kao i svjedoke ove prometne nesre e, da se jave u Postaju prometne policije akovec ili na telefon 92.

Na Odjelu Hitne medicinske pomo i Županijske bolnice

akovec u etvrtak 5. velja e zbrinuli su 66-godiĹĄnju akov anku iz Ulice Lavoslava RuĹži ke zbog, kako je ustanovljeno, trovanja plinom.

Njoj je oko 20,15 sati pozlilo u kupaonici obiteljske ku e prilikom tuĹĄiranja.

U jednom trenutku pala je na pod i tako ostala leĹžati sve dok je nije pronaĹĄao suprug. On je odmah pozvao hitnu pomo pa je nesretna Ĺžena prevezena u bolnicu gdje je zbrinuta i zadrĹžana na promatranju.

Na mjesto doga aja izaĹĄli su djelatnici Me imurje plina koji su izvrĹĄili mjerenje koncentracije plina. Mjerenja su pokazala da je u kupaonici koncentracija uglji nog monoksida iznosila 316 PPM, ĹĄto je koli ina desetak puta ve a od dopuĹĄtene. DopuĹĄtena koncentracija uglji nog monoksida iznosi 30 PPM. Djelatnici Me imurje plina odmah su zape atili plinski bojler, a dan kasnije na mjesto doga aja izaĹĄao je inspektor zaĹĄtite od poĹžara Policijske uprave me imurske kako bi utvrdio uzrok trovanja.

- S obzirom na to da je joĹĄ uvijek u tijeku sezona grijanja, opetovano upozoravamo gra ane da preko ovlaĹĄtenih servisera izvrĹĄe kontrolu i pregled plinskih aparata, upozorio je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske.

Ne zaklju avajte kupaonice Ovo nije prvi slu aj trovanja uglji nim monoksidom u Me imurju. U Me imurje plinu naglaĹĄavaju da treba biti osobito oprezan ukoliko se plinski bojler nalazi postavljen u kupaonici. Preporu uju gra anima da u tom slu aju dok se tuĹĄiraju ili kupaju ostave odĹĄkrinuta vrata i neka se ne zaklju avaju.

Plinske bojlere valja redovito servisirati i to treba prepustiti ovlaĹĄtenim serviserima, a osim toga valja pustiti dimnja arima da redovito o iste dimnjak.

Zbog miĹĄi ne slabosti unesre eni si ne mogu pomo i Uglji ni monoksid kao plin bez boje, mirisa i okusa djeluje podmuklo jer njegovu prisutnost u prostoriji nije mogu e uo iti. Unato tome, odlikuje ga lako ĹĄirenje, zbog ega je tro-

vanje ovim plinom mogu e i u prostorijama koje nisu izravno u vezi s izvorom plina. Kod trovanja kao prvi simptomi javljaju se mu nina, glavobolja u predjelu sljepoo nica i povra anje, a potom op a i miĹĄi na slabost, kolaps organizma i na kraju smrt kojoj prethodi koma. Ve pri prvim simptomima trovanja, kada unesre eni postanu svjesni da se s njima neĹĄto doga a, uslijed miĹĄi ne slabosti oni viĹĄe nemaju snage do i do izlaznih vrata ili otvoriti prozor. Zbog toga se uglji ni monoksid naziva tihim i podmuklim ubojicom.

Pozitivan ishod ovisi o energi nosti pruĹžanja prve pomo i Prilikom zatjecanja unesre enog s navedenim simptomima, kao mjera prve pomo i koja bi mu mogla spasiti Ĺživot nuĹžno je im prije udaljiti unesre enog iz prostorije zasi ene ĹĄtetnim plinom. Ukoliko je bez svijesti i drugih vitalnih znakova Ĺživota (ne kuca mu srce i ne diĹĄe), neophodno mu je dati umjetno disanje i masaĹžu srca. Uglji ni monoksid se izdahom izlu uje u nepromijenjenom stanju, tako da pozitivan ishod esto ovisi o energi nosti pruĹžanja prve pomo i. Kod teĹžih otrovanja nuĹžna e biti ĹĄto brĹža zamjena krvi. Stoga je vrlo vaĹžno im prije pozvati Hitnu medicinsku pomo ili unesre enog prevesti u najbliĹžu zdravstvenu ustanovu, doznajemo od lije nika.

K M

10. velja e 2009.

PREDSTAVLJENA MENEA, Me imurska energetska agencija

POGLAVARSTVO op ine Ĺ enkovec

Direktor sveu iliĹĄni profesor FER-a Mladen BorĹĄi U dvorani Scheier u akovcu u etvrtak je predstavljena Me imurska energetska agencija, kra e MENEA, koju su osnovale Regionalna razvojna agencija Me imurske Ĺžupanije REDEA i Me imurska Ĺžupanija. Poticaj za osnutak dala je IEE, organizacija Inteligent Energy Europe, s ciljem promicanja gospodarskog i druĹĄtvenog razvoja na odrĹživom razvoju i o uvanju prirodnog i kulturnog naslje a.

Jedno od najzna ajnijih podru ja odrĹživa razvoja je promicanje razvojne politike u koriĹĄtenju obnovljivih izvora energije. Uvodno je o europskoj energetskoj politici predavanje odrĹžao dr. Neven Ĺ imac, djelatnik francuske drĹžavne uprave u kojoj vodi odjel od 35 sluĹžbenika koji raspolaĹžu s 2,5 milijardi eura, te konzultant za viĹĄe zajmova EIB-a u Hrvatskoj i drugim zemljama.

Predava je predmeta Europska zaĹĄtita prava ovjeka na poslijediplomskim europskim studijima u organizaciji sveu iliĹĄta Paris II i Zagreb, lan komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije te potpredsjednik Hrvatskoga krĹĄ anskog akademskog kruga u Zagrebu.

U kra em predavanju on je iznio osnovne dileme europske energetske politike, koja ima osnovni cilj biti ĹĄto manje zavisna od volje drugih, a uz ĹĄto ve i postotak koriĹĄtenja obnovljivih izvora energije. Europa

se de initivno okre e obnovljivim izvorima energije, suncu, vjetru, valovima, biogorivima, energiji iz otpada, vodi te ĹĄto ve oj nezavisnosti i dobavi energije iz viĹĄe pravaca.

No to je proces koji ovisi o mnogo emu, ponajviĹĄe politici. Trenutno Europa razmatra modele energetskih planova radi formiranja svoje energetske strategije za duĹže vrijeme, a to eka i Hrvatsku.

Cilj MENEA-e je priprema energetskih planova i snimke stanja, kao pomo tijelima koja odlu uju, podizanje svijesti o ulozi obnovljivih izvora energije i uspostava jake suradni ke lokalne mreĹže. Agencija e pomagati tvrtkama u Me imurju kako bi pronaĹĄle najbolje energetske strategije, koriste i iskustva i najbolju praksu drugih zemalja, a izradit e i plan djelovanja za Me imurje.

Direktor agencije MENEA-e prof. dr. sc. Mladen BorĹĄi , ro en 1943. godine u Zagrebu, doktorirao je na Elektrotehni kom fakultetu u Zagrebu, radio na programima u Ljubljani i u EUROLAB-u Parizu, redoviti je profesor na Fakultetu ra unarstva sveu iliĹĄta u Zagrebu i u Italiji. Bio je predsjednik Hrvatskoga mjeriteljskoga druĹĄtva i Hrvatskog inĹženjerskog saveza, te glavni i odgovorni urednik Mjeriteljskog vjesnika, kao i urednik 18 zbornika radova. U znanstvenim asopisima objavio je 66 radova i

Predstavljanje agencije pratilo je najviĹĄe energeti ara do sada, Danko PapiĹĄta, iz Ministarstvo zaĹĄtite okoliĹĄa (sjedi u prvom planu desno) najavio je da e od sredine ove godine svaka nova zgrada morati imati energetsku iskaznicu, bez nje se ne e mo i prodavati

ŽUPANIJSKA gospodarska komora

OdrŞan seminar na temu zaťtite intelektualnog vlasniťtva U Županijskoj komori akovec odrŞan je dvodnevni seminar na temu zaťtite intelektualnog vlasniťtva odrŞan 27. i 28. sije nja. Predava prof.

Milan Davidovi naglasio je da je zaĹĄtita intelektualnog vlasniĹĄtva veoma vaĹžna, a da su kra e intelektualnog vlasniĹĄtva sve eĹĄ e i so isticiranije. Seminar je bio namijenjen poduzetnicima Me imurske Ĺžupanije koji su se Ĺželjeli pobliĹže upoznati s pojmom intelektualnog i industrijskog vlasniĹĄtva, pojmom autorskog djela i izuma, te pravima intelektualne zaĹĄtite.

Bilo je rije i o svrhi, ciljevima i opsegu zaĹĄtite prava, o sustavu zaĹĄtite, te oblicima zaĹĄtite kao ĹĄto su patent, Ĺžig, industrijski dizajn,

autorsko pravo i drugo. Za doma e je poduzetnike najvaĹžnije da odvagnu isplati li se zaĹĄtititi neki izum ili ne zbog visokih cijena zaĹĄtite, ĹĄto se pogotovo odnosi na me unarodnu zaĹĄtitu.

ZaĹĄtita patenta je skupa i teĹĄko da e neki inovator mo i zaĹĄtititi svoj patent od kra e ukoliko nema novac da ga zaĹĄtiti u svim drĹžavama. U toj igri pojedina ni inovatori gotovo da i nemaju ĹĄanse, jer joĹĄ i prije po etka proizvodnje nekog proizvoda moraju dati silni novac za zaĹĄtitu patenta po cijelom svijetu. No u Me imurju ima dosta inovatora koji su vlasnici tvrtki koje imaju svoje patente barem za Europu, a koji se i te kako ĹĄtite.

(JĹ )

Prof. dr. sc. Mladen BorĹĄi , direktor MENEA-e: - Uz izradu planova postat emo centar za informiranje o svim dobrim praksama Europe u koriĹĄtenju obnovljivih izvora energije

Dr. Neven Ĺ imac: - Vrijeme je da se i Hrvatska uklju i u izradu energetske strategije Europe i dade svoj doprinos

55 radova u zbornicima. Autor je ili koautor 75 studija.

U svojem je izlaganju obrazloŞio osnovne ciljeve MENEA-e, ponajprije izradu planova i procjene stanja, kao i uspostavu protoka informacija prema svim zainteresiranim korisnicima. To zna i da e MENEA postati centar za informacije o svim dobrim praksama i istraŞivanjima u Europi i svijetu, a s ciljem da se i u Me imurju oforme skupine zainteresiranih, koji e istraŞivati ili primjenjivati znanstvena dostignu a u razvoju koriťtenja obnovljivih izvora energije. Napomenuto je da e se uskoro mo i koristiti izdaťniji europski fondovi i mreŞe znanja. Željko Knok, tajnik Me imurskog veleu iliťta, ukratko je upoznao nazo ne s djelatnoť u Me imurskog veleu iliťta, koje se polako razvija i koji kani od idu e ťkolske godine uvesti nove studije upravo na tragu kvalitetnijeg koriťtenja energije.

Danko PapiĹĄta, voditelj Odsjeka za inspekcijski nadzor Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa, napomenuo je da ne treba ekati drĹžavu da izdvaja neĹĄto viĹĄe za obnovljive izvore energije te da od nje ne treba o ekivati previĹĄe i ekati, te da e gra evinari morati graditi znatno odgovornije.

Obnovljivi izvori energije postaju sve konkurentniji klasi nima.

Ono najjednostavnije i najmanje skupo ĹĄto bi se moglo odmah uvesti jest koriĹĄtenje solarnih kolektora za toplu vodu, s ime se sloĹžio i Vladimir Kalinski iz UNDP-a i drugi.

Alojzije Sobo an iz Me imurjepleta naglasio je zna aj koriĹĄtenja drvne mase kao energije, no ne samo nje, o emu je govorila Branka Jelavi iz EIHP-a, koja je naglasila da jednostavno treba najbolja postoje a rjeĹĄenja preto iti u praksu, od toplinskih pumpi do koriĹĄtenja drvne mase. Marjan Novak iz MESAP-a naglasio je da je sajam posve en ĹĄtednji energije bio najpro itabilniji MESAP-ov sajam proĹĄle godine te da donosi bogata iskustva i saznanja iz Austrije.

Dragan Gomer i iz Invest projekta napomenuo je da se pronalaze i nova rjeĹĄenja za uĹĄtede u toplinarstvu te spomenuo grijanje zidova i plafonsko grijanje i hla enje stanova i ku a pomo u metalnih aluminijskih elemenata koje tako er donosi znatnu uĹĄtedu energije. On je za Me imurje napomenuo joĹĄ jednu mogu nost grijanja - koriĹĄtenje visokih voda kakve imamo u cijelom donjem Me imurju i ĹĄljunka. Skup je gotovo cijelo vrijeme pratio i Ĺžupan Josip Posavec. (J. Ĺ imunko)

ME IMURSKO VELEU ILIĹ TE videolinkom povezano s Veleu iliĹĄtem “Marko Maruli â€? u Kninu

Istodobno predavanje sluĹĄali studenti u akovcu i Kninu U etvrtak 29. sije nja odrĹžano je prvo videokonferencijsko predavanje Me imurskog veleu iliĹĄta u akovcu s Veleu iliĹĄtem ‘’Marko Maruli ’’ u Kninu.

Po prvi put studenti s oba Veleu iliĹĄta prisustvovali su istom predavanju na razli itim lokacijama putem videoprijenosa. Predavanje je odrĹžala Marija MiĹĄ an uk, profesorica engleskog jezika, na temu WRITING A CV, koja je od bitnog zna aja pri zapoĹĄljavanju budu ih prvostupnika odjela Ra unarstva, ali i svih drugih studenata. Predavanju je bilo nazo no petnaest studenata iz Knina i

7

dvadeset studenata iz akovca.

S dekanom Veleu iliĹĄta u Kninu dogovorena je i daljnja suradnja o zajedni kim predavanjima putem videoprijenosa. (BMO)

Je li fer Hameru smanjiti visinu komunalnog doprinosa?

Poglavari op ine Ĺ enkovec na posljednjoj su sjednici najviĹĄe raspravljali o komunalnom doprinosu za budu u Hamerovu mljekaru koja bi u Ĺ enkovcu trebala na i svoje trajno prebivaliĹĄte.

Prijedlog na elnika Mladena Mohari a bio je da se za 7257.45 metra kubna naplati 45 posto ukupne cijene, ĹĄto bi bilo oko 98.000 kuna. No poglavari se s tim nisu sloĹžili, odnosno smatraju kako je to premalo novca. Miju BeluĹži a je zanimalo kako to druge op ine rjeĹĄavaju, te na temelju ega se uop e smanjuje za viĹĄe od 50 posto ta cifra za komunalni doprinos.

Kristijan Ke keĹĄ pak je istaknuo kako to nije fer prema svima (posebno mladima) koji moĹžda planiraju u Ĺ enkovcu graditi ku e.

Na elnik je odgovorio kako se svim ve im investitorima na ovaj na in izlazi u susret. Izgradnja objekta zna i zna ajan priljev novca od budu e komunalne naknade, a i novi investitori zna e nova radna mjesta za mjeĹĄtane. Na kraju je dogovoreno da se za ko-

Kristijan Ke keĹĄ smatra kako preveliki “popustâ€? Hamerovoj mljekari nije fer prema drugima koji planiraju graditi ku e munalne doprinose traĹži 120.000 kuna. Prijedlog se upu uje Vije u na usvajanje.

Poglavarstvo je donijelo joĹĄ nekoliko odluka. Odlu eno je da se raspiĹĄe natje aj za rekonstrukciju javne rasvjete u Ulici marĹĄala Tita, te je prihva ena odluka da se za izradu glavnog projekta Ulice A. Ĺ enoe tvrtki “Princonâ€? izdvoji oko 42.000 kuna. Vije u na usvajanje proslje uje se i odluka o nabavi vozila za DVD Knezovec u vrijednosti 159.000 kuna, koje e se uzeti na leasing na etiri godine.

DRUĹ TVO EKONOMISTA Me imurja

Tradicionalna zabava 20. velja e Vodstvo DruĹĄtva ekonomista Me imurja uputilo je u petak javni poziv svim svojim lanovima i zainteresiranima da se odazovu na tradicionalnu zabavu ekonomista koja e biti odrĹžana u Hotelu Park u petak 20. velja e ove godine s po etkom u 19.30 sati. Cijena konzumacije po osobi je 100 kuna, u ĹĄto ulazi ve era i pi e, a zainteresirani se mogu javiti Mariji Ivkovi na broj 098/3921-112.

Predsjednik druĹĄtva Alojzije Sobo anec zahvalio je brojnim sponzorima druĹĄtva bez kojih bi djelovanje druĹĄtva koje postoji 55 godina bilo znatno oteĹžano. To se posebno odnosi na organizaciju stru nih predavanja na aktualne teme koje su uvijek rado posje ene, a za predava e se dovode iznimni stru njaci i gospodarstvenici.

Kako je naglasio predsjednik Alojzije Sobo anec, DruĹĄtvo ekonomista Me imurja osje a obvezu pomagati razvoj ekonomske misli u naĹĄem kraju i pruĹžati pomo na stru noj razini. U sadaĹĄnjoj krizi potrebno nam je mnogo znanja i zajedniĹĄtva, pogotovo zbog izvoza. Tomica BlaĹžeka je u ime Nad-

zornog odbora druĹĄtva naglasio da se prihodima od zabave inancira rad druĹĄtva, no ponajviĹĄe ipak uz pomo sponzora.

Dopredsjednica DruĹĄtva ekonomista RuĹžica Varga istaknula je da se kroz suradnju DruĹĄtva ekonomista i srednjih ĹĄkola Ĺžele promovirati kadrovi koji su potrebni Ĺžupaniji i gospodarstvu, a to se radi i kroz stipendiranje. Tako er se veoma dobro sura uje s DruĹĄtvom pravnika, DruĹĄtvom inĹženjera i tehni ara, kao i DruĹĄtvom ra unovodstvenih radnika.

Bal je postao tradicija, osnovno je da se tu upoznaju svi lanovi, te se sretnu barem jednom godiĹĄnje.

Ubudu e e u programu druĹĄtva ekonomista biti planiran i izlet kao bi se lanovi upoznali i druĹžili.

Druga dopredsjednica druĹĄtva DuĹĄanka Novak naglasila je da je ogranak druĹĄtva osnovan i u Ekonomskoj i trgova koj ĹĄkoli pod nazivom “Mladi ekonomistiâ€?.

Oni se uklju uju u rad udruge, a stru njaci i menadĹžeri koje dovodi DruĹĄtvo ekonomista gostuje u ĹĄkoli. U zadnje vrijeme posebno se dobro sura uje s Rijekom i Pulom.

(JĹ )

Vodstvo DruĹĄtva ekonomista Me imurja: dopredsjednica RuĹžica Varga (lijevo), predsjednik Alojzije Sobo anec, dopredsjednica DuĹĄanka Novak

KROZ ME I URJE

8

10. velja e 2009.

Po elo komunalno ure enje novog naselja GORI AN – Gori anu su zapo ele pripreme za komunalno ure enje novog naselja, to nije, ulice Stjepana Kiťa te ulice rinskih i Frankopana.

- Prema upravo zavrĹĄenom projektu ulica koji je izradila tvrtka ‘Me imurje inĹženjering’, ĹĄto nas je koĹĄtalo 28 tisu a kuna, izvrĹĄena je izmjera i kol enje ulica od strane tvrtke ‘Viva’, da bi ve ovaj tjedan

zapo eli radovi na postavljanju vodovodne mreĹže, ĹĄto e izvesti Me imurske vode.

Nakon postavljanja vodovoda, tijekom ovog mjeseca povla i se i asfaltni zastor kroz nove ulice, objasnio je na elnik Mario Mohari .

Komunalno ure enje spomenutih ulica op inu Gori an koĹĄtat e 350 tisu a kuna, a bit e dovrĹĄeno do kraja velja e.

U tijeku je kol enje me a ulica

OP INA Mala Subotica

Predstavljen Program ukupnog razvoja Poglavarima op ine Mala Subotica predstavljen je Program ukupnog razvoja te op ine koji je bitan me u ostalim i stoga ĹĄto omogu uje daleko ve u mogu nost pristupa fondovima # -a.

Spomenuti program okupljenima je prezentirao Mladen KeĹĄer u ime izra iva a projekta, tvrtke Consult project iz Kalnika.

- $zra iva je obiĹĄao cijelu op inu, upoznao se i fotozapisom konstatirao sve postoje e injenice i mogu nosti ugradnje svih prijedloga op inskih subjekata

u Programu ukupnog razvoja (P ). Poglavarima je obrazloĹžio mogu nost koriĹĄtenja sredstava iz drĹžavnih fondova za inanciranje jedinica lokalne uprave temeljem izra enog P -a i mogu nost formiranja slobodne one na podru ju op ine Mala Subotica. Dao je i poseban osvrt o mogu nosti inanciranja poljoprivrednih zadruga, PG-a, Socijalne skrbi, Katastarsko - zemljiĹĄne izmjere, pojasnivĹĄi modele su inanciranja, objavio je "osip Ĺ egovi , na elnik op ine Mala Subotica. (D.M.)

VIJE E za prevenciju Grada Preloga

Ovisni ka ponaĹĄanja na uzlaznoj putanji Lani osnovano petnaestero lano Vije e za prevenciju Grada Preloga, kojemu je cilj postizanje ve eg stupnja sigurnosti i kvalitete Ĺživljenja u ovome gradu, a koje se u proĹĄloj godini nije sastalo ni jedanput, odlu ilo je da e se u ovoj godini sastati barem tri puta.

Na prijedlog dravka Kolari a, na elnika Policijske postaje Prelog, ujedno i dopredsjednika Vije a, usvojen je i program rada.

Vije e e osobitu pozornost posvetiti organizaciji javnih tribina i predavanja za osnovnoĹĄkolce i u enike Srednje ĹĄkole Prelog na temu ovisnosti, kao i izradi edukativnih letaka. sim toga, posvetit e se i radu s djecom predĹĄkolske dobi, radu s trgovcima i ugostiteljima, a nastojat e se policiju ĹĄto viĹĄe pribliĹžiti gra anstvu u namjeri da se poruĹĄi barijera koja je sada prisutna.

Na sjednici je zaklju eno da je najve i problem za mlade u Prelogu to ĹĄto im nije omogu eno da se okupljaju na jednoj adresi u prostoru namijenjenu upravo njima. ato je preloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina, ujedno i predsjednik Vije a, istaknuo da e Grad rado platiti najamninu za prostor za mlade s obzirom na to da u svom posjedu nema prostor koji bi im mogao dati na koriĹĄtenje.

- naĹĄim prigradskim naseljima osigurali smo prostore u kojima se mladi mogu druĹžiti i provoditi svoje aktivnosti. Na Ĺžalost, u Prelogu nismo u prilici dati im prostor jer ga nemamo. S obzirom na to da smo odlu ni naĹĄu mladeĹž maknuti s ulice i omogu iti im da na kvalitetan na in provode svoje slobodno vrijeme, spremni smo ako treba uzeti neki prostor u najam, istaknuo je gradona elnik,

naglaĹĄavaju i kako e Grad osigurati potrebna inancijska sredstva i za rad Vije a za prevenciju. $ako se Vije e lani nije sastajalo, lanovi Vije a, osobito predstavnici Ĺ Prelog, policije i Centra za socijalnu skrb, iznimno su dobro sura ivali.

- inili smo puno, no sve ĹĄto smo inili nije dovoljno, bez obzira koliko se trudili. naĹĄim nastojanjima trebamo zna ajniju pomo i angaĹžman roditelja, istaknula je Nina Lesinger, ravnateljica Ĺ Prelog.

Lije nica ĹĄkolske medicine dr. med. Diana vodi - uri upozorila je na nedostatak kontinuiteta svih projekata kojima se Ĺželi utjecati na kvalitetu Ĺživljenja, a osobito kada su u pitanju preventivni projekti vezani uz mlade. Tako er je kazala da bi se inspekcijske sluĹžbe trebale na ozbiljniji na in, uz ve i

angaĹžman, okrenuti konkretnim akcijama vezanim uz suzbijanje prodaje alkohola i cigareta djeci i mladima.

BoĹžidar Dolar, predstavnik DrĹžavnog inspektorata, kazao je da su lani u Me imurju proveli 600 preventivnih nadzora i da ine koliko mogu. $zrazio je zadovoljstvo ĹĄto su im se lani po prvi put po eli obra ati roditelji daju i im indikacije koje trgovine i ugostitelji krĹĄe zakon prodavaju i maloljetnicima alkohol i cigarete.

Trend ovisni kih ponaĹĄanja u mladih iz godine u godinu, bez obzira na sve akcije prevencije ovisnosti koje se poduzimaju, ide zabrinjavaju om uzlaznom putanjom.

MoĹžda je ono ĹĄto se ini krivo i nedostatno. Krivo i nedostatno za ovu generaciju klinaca.

(D.Mihoci)

UDRUGA hrvatskih veterana Domovinskog rata Prelog

Žele prostor za rad udruge Preloťki ogranak druge hrvatskih veterana Domovinskog rata odrŞao je izvjeťtajni sabor.

Minula godina bila je godina kontinuiteta, re eno je na skupu. druga broji 46 lanova koji su redovito bili obavjeĹĄtavani o zakonskim aktima i pravima koje su im oni donosili.

- Nismo zadovoljni brojem lanova naťe udruge. dlu ni smo poraditi na tome. Želja nam je do i i do prostora koje bi koristila udruga, no bojimo se da se u toj stvari nikako ne moŞemo osloniti na Grad Prelog koji ne raspolaŞe s

lanovi UHVDR-e Prelog na izvjeĹĄtajnom saboru prostorom koji bi nam dao na koriĹĄtenje. Nadamo se da e se taj pro-

blem doskora rijeĹĄiti. Voljeli bismo da to bude joĹĄ u ovoj godini, kazao

je predsjednik druge Slavko Marka . (D.Mihoci)

JAVNA RASPRAVA u op ini Donji Kraljevec

Dvije nove poduzetni ke zone u HodoĹĄanu i Palinovcu UREDNIĹ TVO preloĹĄkog humoristi ko – satiri kog lista “Pika “ poziva

PiĹĄite ne ĹĄtede i nikoga redniĹĄtvo preloĹĄkog humoristi ko – satiri kog lista “Pika “ poziva zainteresirane, duhom vesele osobe, vi ne peru, da svojim tekstovima doprinesu novom broju tog lista koji e biti objavljen 1. travnja.

- Kritizirajte, hvalite, predloŞite svoje vizije Grada i okolice. Želja nam je na jedan humoristi ko - satiri ki na in prikazati aktualnost privrede, gospodarstva, politike i druťtva op enito. Nemojte poťtedjeti nikoga, ni pojedince ni organizacije, ve putem lanaka direktno izrazite svoja miťljenja, stoji u pozivu. Svoje tekstove zainteresirani mogu slati

na e-mail adresu: dom_kulture@ prelog.hr, ili osobno i poĹĄtom. adove valja dostaviti u pravni odjel za druĹĄtvene djelatnosti Grada Preloga, Glavna 33, Prelog.

PreloĹĄki “Pika â€? ima dugu tradiciju koja seĹže u 1939. godinu kada je tiskan prvi broj ovog lista. bog rata i politi ke situacije nije tiskan do 1967. godine kada se ponovno tiska, ali ne u kontinuitetu. ve godine izlazi 11. broj. “Pika â€? je sa svojom humoristi ko - satiri kom tematikom jedini takav list u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, di i se uredniĹĄtvo. (D.Mihoci)

etvrtak 12. velja e bit e u prostorima p ine Donji Kraljevec odrĹžana javna rasprava o detaljnim urbanisti kim planovima za dvije nove poduzetni ke zone, u HodoĹĄanu i Palinovcu. a op inu Donji Kraljevec ovo je veoma zna ajan datum, jer osim Donjeg Kraljevca ostala velika naselja op ina nemaju industrijske ili poduzetni ke zone.

Planiranjem poduzetni ke zone u HodoĹĄanu, op ina Donji Kraljevec Ĺželi na neki na in ostvariti nukleus poduzetni kog razvoja u tom dijelu op ine. ije je za sada o samo neĹĄto viĹĄe od dva hektara zemljiĹĄta na kojemu bi se nalazila industrijska zona, odnosno za samo nekoliko poduzetnika, no i to bi bila velika stvar za HodoĹĄan i Donji HraĹĄ an, mjesta koja su spojena i koja zajedno broje

znatan broj stanovnika. Poslovna zona HodoĹĄan nalazila bi se u produĹžetku mjesta prema autocesti na sjever.

Me u prakti arima i teoreti arima joĹĄ nema pravog odgovora treba li poslovne zone smjeĹĄtati tako blizu, u Donjem Kraljevcu su se odlu iti za. Naime, velika industrijska zona u Donjem Kraljevcu smjeĹĄtena je samo dva kilometra od HodoĹĄana i zbog nje Donji Kraljevec kao mjesto funkcionira na neĹĄto druga iji na in nego druga mjesta. vo enje poslovne zone u HodoĹĄan ima mnoge dobre strane, a najvaĹžnija je da bi doma i poduzetnici mogli zapoĹĄljavati domicilno stanovniĹĄtvo koje bi onda ostalo u mjestu, a razvijalo bi se i samo mjesto, no ima i neke negativne, kao ĹĄto je utjecaj na ruralni Ĺživot sela u blizini zone.

NeĹĄto je druga ije s planiranom poduzetni kom zonom u Palinovcu povrĹĄine ĹĄest hektara.

Palinovec je od Donjeg Kraljevca kao srediĹĄta op ine udaljen oko sedam kilometara, te ima mnogo ve e opravdanje graditi poduzetni ku zonu u tom mjestu, tim viĹĄe ĹĄto selo ima vrlo malo poduzetnika. bog toga ĹĄto se ne mogu zaposliti u Palinovcu, mnogi mjeĹĄtani rade u okolnim mjestima, a mjestu stalno opada broj stanovnika. Poduzetni ka zona u Palinovcu nalazit e se na izlazu iz Palinovca prema Svetom "urju u Trnju. p ina Donji Kraljevec naiĹĄla je, me utim, na neo ekivane prepreke za ostvarenje ove dvije poduzetni ke zone. emljiĹĄte je drĹžavno, a kako sad stvari stoje i prema novom zakonu, zemljiĹĄte je jedino mogu e dati u zakup jer

prodaja nije dozvoljena. Ho e li drĹžava ustupiti to zemljiĹĄte p ini na prodaju, teĹĄko je re i, vaĹže i prijedlog je da se zemljiĹĄte ponudi u koncesiju na 30 godina. Pitanje je ho e li tada biti zainteresiranih poduzetnika.

Me utim, u nekim gradovima #urope, posebno u Skandinaviji, grad ili drĹžava i ne daju zemljiĹĄte u vlasniĹĄtvo poduzetnicima, koji onda za vrijednost zemljiĹĄta umanjuju investicije. p ine se tako brane od mogu nosti da neki nesavjesni poduzetnik u budu nosti prodajom i preprodajom do e do parcele na kojoj e onda zaga ivati.

Grad ili op ina u tom slu aju vide svoj interes u tome ĹĄto e cijena zemljiĹĄta za 30 ili viĹĄe godina narasti jer se o ekuje da e se mjesto razvijati. (". Ĺ imunko)

KROZ ME I URJE

10. velja e 2009.

9

Ĺ˝UPANIJSKOJ BOLNICI AKOVEC uru ena povelja “RodiliĹĄte - prijatelj djeceâ€?

GODIĹ NJI SKUP donjome imurskih p elara

Osigurana pomo u prvim danima maj instva

ProĹĄla je zima bila katastrofalna

biblioteci djelatnosti Ginekologije i porodiljstva proťli je petak od strane ureda nicefa za epubliku Hrvatsku Županijskoj bolnici

akovec uru ena povelja “ odiliĹĄte - prijatelj djeceâ€?. ahvaljuju i donaciji Grada

akovca i decentraliziranim sredstvima Županije, proťle je godine napravljena rekonstrukcija rodiliťta, ime su stvoreni preduvjeti za dobivanje licence.

- Županijska bolnica akovec morala je ispuniti odre ene kriterije da bi rodiliťte dobilo licencu. odiliťte je licencu imalo 1998. godine, me utim, nju je potrebno obnavljati, odnosno licenca prestaje vrijediti onog trenutka kada se ne zadovoljavaju svi kriteriji koji se traŞe, kazao je Dragutin Kopasi , ravnatelj Županijske bolnice akovec.

Kada su ostvareni svi preduvjeti, ocjenjiva ka komisija, na ijem je elu bila prof. dr. sc. ora akanj, predstojnica Klinike za pedijatriju Klini ke bolnice “Sestre milosrdniceâ€? u agrebu, ocijenila je da su kriteriji zadovoljeni. Me u kriterije se ubrajaju promicanje dojenja te humani smjeĹĄtaj rodilja i djece, dok

je cilj “ odiliĹĄta – prijatelja djeceâ€? da dijete bude uz majku cijelo vrijeme.

- ‘ odiliĹĄte - prijatelj djece’ zapravo ozna ava humaniji pristup prema rodiljama, ime se mladoj majci pomaĹže u prvim danima maj instva, kazao je Nino Ĺ kvorc, dr. med., voditelj djelatnosti Ginekologije i porodiljstva, koji je naglasio bitnost kontakta koĹžom majke na koĹžu djeteta. - dvajanje djeteta od majke odmah nakon poroda nepovoljno utje e i na dojenje i uspostavljanje ranog odnosa izme u majke i novoro en eta. Neprestani kontakt majke i djeteta omogu ava bolji psihomotori ki, druĹĄtveni i emocionalni razvoj djeteta. ‘ odiliĹĄte - prijatelj djece’ je ono rodiliĹĄte koje je zadovoljilo vrlo zahtjevne svjetske standarde kojima se pomaĹže majkama i djeci da u prvim danima pro u prilagodbu na najbolji mogu i na in kako bi se uspostavila emocionalna veza izme u njih i kako bi se dijete ve u tim prvim danima po elo hraniti maj inim mlijekom jer je zaista najbolje za zdravlje djeteta.

Na ini na koje su se rodiliĹĄta organizirala i kod nas i drugdje u svijetu tijekom 60-ih i 70-ih godina proĹĄ-

log stolje a uvjetovali su odvajanje djece od majki, dodavanje umjetne prehrane, ťto je nanijelo veliku ťtetu djeci. apravo se radi o pravu djeteta da bude uz svoju majku te da se majka i dijete u tom okruŞenju imaju vremena prilagoditi jedno na drugo prije nego ťto odu ku i i nastave svoj zajedni ki Şivot, rekla je Tanja ado aj, predstojnica ureda nicefa za epubliku Hrvatsku koja je Županij-

skoj bolnici akovec uru ila povelju “ odiliĹĄte - prijatelj djeceâ€?.

Hrvatskoj ima 34 rodiliĹĄta te su se sva uklju ila u ovu inicijativu i Ĺžele postati “ odiliĹĄta - prijatelji djeceâ€?. Me utim, to iziskuje mnogo truda, tako da je do sada deset rodiliĹĄta dobilo priznanje, dok su joĹĄ dva rodiliĹĄta ocijenjena i ekaju ovakvu sve anost na kojoj e im biti uru ene povelje.

(H. e ar)

Tajnik i predsjednik udruge “ mela� - Ivan Mihoci i Marijan Bari

FAĹ NIK U ME IMURJU

U Zasadbregu na Valentinovo K asadbreg organizator je tradicionalnog faťnika koji e se 18. put odrŞati u asadbregu u subotu 14. velja e s po etkom u 15 sati povorkom maťkara. kupljanje maťkara bit e od 14,30 sati ispred Doma kulture. Gosti faťnika u asadbregu bit e K Kvitrovec – maťkori, Me imurski samci iz akov-

Kupio prvi kalaĹĄnjikov ĹĄtrigovskim ratnicima

ca, druga “Kalinka�, K “Veseli me imurci, udruga “Sport za sve�

Sv. "uraj na Bregu te druga Ĺžena krugli Vrh. MaĹĄkare ali i sve sudionike priredbe zabavljat e Hekar bend. K asadbreg poziva sve zaljubljene i one koji to Ĺžele biti neka do u i ugodno se zabave na faĹĄni ko - valentinovskoj veselici. (sm)

U Podturnu aplje kolo vode

osvajanje vojarne. #, ne znam je li to vrijedno za stavljanje u novine, ali ako Vi tako mislite, onda moĹže, kaĹže Lebar, iskazuju i i ovom prigodom ono “gospodinâ€? s uvoda u tekst.

Tradicionalni Podturenski faĹĄnik ove e se godine odrĹžati u subotu 14. velja e, a po etak je zakazan za 15 sati. rganizatori, K D Podturen i p insko poglavarstvo, o ekuju 500-tinjak sudionika iz svih krajeva Me imurja. Povorku kroz na-

Iskreno, nisam bio siguran ndaĹĄnji lanovi Teritorijalne obrane Ĺ trigove kaĹžu da je Lebar puno pomogao svojom gestom. "er, oni su imali samo lova ke puĹĄke, a iĹĄli su na ozbiljan zadatak. Stoga je Lebar i dobio Spomenicu Domovinskog rata, koja mu je nedavno na Saboru HVDD-a op ine Ĺ trigova i uru ena.

Lebar se prisje a dana iz ranih devedesetih.

- $skreno, nisam u po etku bio siguran da e se Hrvatska uspjeti obraniti od jugoslavenske vojske, koja je bila stvarno jaka, a vidjelo se i brutalna. "a sam proĹĄao mnoga ratiĹĄta i ratova, ali, na Ĺžalost, nikad u odori hrvatskog vojnika i znao sam kakve nas strahote ekaju.

Stoga sam ponosan na svoj skroman ali iskren doprinos stvaranju domovine Hrvatske i njezine vojske. Ĺ to vrijeme dalje odmi e, sve viĹĄe cijenim li nost, viziju i ulogu, a najviĹĄe hrabrost doktora Franje Tu mana. Treba mu se do zemlje nakloniti, jer trebalo je biti mudar i hrabar, suprotstaviti se "NA i svima koji nisu Ĺželjeli novu Hrvatsku, pun emocija govori Lebar, koji je i tijekom Domovinskog rata materijalno pomagao hrvatske branitelje.

do 100 posto. zimskim gubicima uzimljeno je 838 koĹĄnica, uginulo je 528 koĹĄnica, a ostalo je 310. ovoj godini e prema Me imurskoj Ĺžupaniji kandidirati projekt “ drĹžavanje p ela, razvoj p elarstva i edukacija p elaraâ€?. Cilj projekta je odrĹžavanje i razvoj p elarstva na podru ju donjeg Me imurja, s posebnim naglaskom na o uvanju autohtone pasmine sive p ele. druga “ melaâ€? zatraĹžila je pomo Ĺžupanije u iznosu od 20 tisu a kuna za spomenuti projekt.

(A.FuĹĄ)

Nino Ĺ kvorc, dr. med., voditelj djelatnosti Ginekologije i porodiljstva, primio je povelju koju je uru ila Tanja Rado aj, predstojnica ureda Unicefa za Republiku Hrvatsku

FRANJO LEBAR iz Svetog Urbana

NaĹĄi itatelji i velik broj gra anstva Franju Lebara iz Svetog rbana pozna kao vrsnog vinogradara i joĹĄ vrsnijeg vinara, koji je me u prvima diljem domovine pronio ime me imurskih vina. z to Franjo Lebar je gospodin u pravo smislu rije i, te poznavatelj ljudi i doga aja s podru ja Ĺžupe i op ine Ĺ trigova.

Me utim, ovaj put s Lebarom razgovaramo o gesti koju je u inio na po etku borbe za o uvanje ljudskih Ĺživota i materijalnih vrednota u vremenu kada je jugovojska potpomognuta hrvatskim Srbima i raznim Belim orlovima, Crvenim beretkama i tko zna kakvim joĹĄ formacijama i dobrovoljcima opan ara iz Srbije pokuĹĄala, i to krvavo, stati na put stvaranju neovisne Hrvatske.

Naravno da s ovjekom kao ĹĄto je Lebar ne moĹžeĹĄ ne prozboriti koju rije o vinima, o politici ...

- $stina je, ja sam kupio kalaĹĄnjikov naĹĄoj, kako su je onda zvali, Teritorijalnoj obrani. Kao lovac bio sam pozvan u pripremu za osvajanje vojarne "NA u akovcu, te obranu od eventualne agresije.

No, kako sam ve bio u godinama, i kako sam imao novu lova ku puĹĄku, odgovornima sam rekao da me oslobode obaveza, ali da Ĺželim dati svoj doprinos i sudjelovati u stvaranju nove drĹžave. Dao sam novac i kupljen je prvi i onda jedini kalaĹĄnjikov za naĹĄe teritorijalce iz Ĺ trigove, koji su uskoro trebali krenuti u

druga p elara Me imurske Ĺžupanije “ melaâ€? okuplja osamnaest lanova iz donjome imurskih naselja. druga je osnovana 2005. godine, predsjednik je Marijan Bari , njegov zamjenik je Drago Mikulan, tajni ke poslove obavlja $van Mihoci, a one blagajni ke Alen Volar.

Prema rije ima p elara na godiĹĄnjoj skupĹĄtini udruge koja je odrĹžana u Svetoj Mariji, proĹĄla je godina bila katastrofalna po zimskim gubicima za p elare donjome imurskog podru ja. Gubici su se kretali od 30

selje predvodit e ikone me imurskih maski - aplje iz Podturna, te djeca iz snovne ĹĄkole Podturen i polaznici dje jih vrti a "elenko i Pinokio.

FaĹĄni ka zabava bit e u DruĹĄtvenom domu uz limenu glazbu. (sm)

Sobo ki faĹĄnik 22. velja e

Franjo Lebar sa Spomenicom Domovinskog rata

I naĹĄa vina plod su nove Hrvatske Premda nije sudjelovao u Domovinskom ratu kao branitelj, Lebar je silno Ĺželio imati svoju Hrvatsku i njezinu vojsku, jer unato godinama emer na ugnjetava e nije zaboravio, premda svima opraĹĄta.

- nate, meni je sadaĹĄnja Hrvatska peta drĹžava u kojoj Ĺživim i sluĹžio sam etiri razli ite vojske. Kao mladi bio sam u vojsci ‘stare "ugoslavije’ za kralja Aleksandra, zatim sam bio u njema kom zarobljeniĹĄtvu, pa ma arskom i onda u Titovoj vojsci.

Po raznim frontovima i zatvaranjima sam i obolio. Pamtim ĹĄto su sve komunisti, odnosno njihovi douĹĄnici i izvrĹĄitelji inili naĹĄim ljudima.

sobito su u vrijeme od 1946. do 1950. godine bili grdi. Ljudima su uzimali stoku, svinje, Ĺžitarice, a tko se pobunio nestao je zauvijek.

Do nove Hrvatske nismo mogli imati svoje me imursko vino, nego smo bili prisiljeni kvalitetno groĹž e predavati u drĹžavne podrume, koji su iz njega pravili vina i potom se di ili kako je to proizvod socijalizma.

Hrvatsku domovinu vrijedilo je stvoriti i zbog naĹĄih butelja, naĹĄeg puĹĄipela. $ naĹĄa su vina plod ove Hrvatske, koja je od svih u kojima sam Ĺživio najdemokratskija, veli Lebar, svjestan da se Ĺživi teĹĄko, ali radom se sve moĹže prebroditi. (Stjepan Mesari )

Tradicionalni “Sobo ki faĹĄnikâ€? bit e odrĹžan u nedjelju 22. velja e, odlu eno je na sastanku 24 udruge koje djeluju na podru ju op ine Mala Subotica. Maskirani pojedinci i skupine okupit e se u centru Palovca, odakle e s po etkom u 14 sati krenuti faĹĄni ka povorka do Doma kulture u Maloj Subotici.

MaĹĄkare e pratiti Puha ki orkestar op ine Mala Subotica, a one

e se predstaviti okupljenima na pozornici koja e biti postavljena ispred Doma. Po prvi put svoje sudjelovanje u faĹĄni koj povorci najavili su i omi iz PiĹĄkorovca.

K -u “ vonâ€? pripala je ast da izradi lutku FaĹĄnika kojemu e se suditi za sva nedjela. MaĹĄkare ali i posjetitelji gostit e se besplatnim krafnama, ajem i kuhanim vinom. (D.M.)

U nedjelju Kotoripski faĹĄenk

lanovi FaĹĄenskog odbora Turisti ke zajednice op ine Kotoriba, koji okuplja predstavnike kotoripskih udruga, odlu ili su da se veliki FaĹĄenk organizira u nedjelju 15. velja e. Glavni pokrovitelj faĹĄenskih ludorija je p ina Kotoriba. Maskirana povorka svoj put zapo et e u 14 sati iz Donjeg kraja prema centru Kotoribe. Program koji zapo inje u 15 sati predajom op inskog klju a odvijat e se na pozornici na ko-

joj e biti predstavljanje maski i itanje Kotoripskog vrapca. z doma e udurge, Dje ji vrti i Ĺ Kotoriba, gosti Kotoripskog faĹĄenka bit e skupine iz akovca, Novog Sela na Dravi i Podturna.

Slijedi velika feĹĄta u sportskoj dvorani uz svirku ock Angelsa.

Kod rampi je joĹĄ uvijek postavljen sandu i u koji moĹžete napisati i ubaciti zanimljivosti za popularni Kotoripski vrabec.

(A.FuĹĄ)

KROZ ME IMURJE

10

10. velja e 2009.

PROGRAMI RANOG OTKRIVANJA raka dojke i debelog crijeva prihva eni u Me imurju

SpaĹĄeno ĹĄezdesetak Ĺživota Prije dvije godine u Me imurju je zapo ela kampanja ranog otkrivanja raka dojke koju je pokrenulo Ministarstvo zdravstva, a podrĹžala Me imurska Ĺžupanija, Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije, Poliklinika Medikol i drugi, s ciljem smanjenja toga u Ĺžena naj eĹĄ eg sijela raka.

Te 2006. godine me u 20 tisu a novooboljelih od raka u Hrvatskoj bila je 501 osoba iz Me imurja. Me u njima i 50 Ĺžena oboljelih od raka dojke te 31 Ĺžena oboljela od raka debelog crijeva. Tako er i 56 muĹĄkaraca oboljelih od raka plu a, koji je naj eĹĄ e sijelo raka u muĹĄkaraca, te 29 muĹĄkaraca oboljelih od raka debelog crijeva.

U Me imurju od raka godiĹĄnje umire tristotinjak osoba.

Primjerice, 2007. godine od raka je umrlo 347 ljudi, ĹĄto ini 28,5 posto ukupno umrlih u Me imurju.

Obolijevanje od raka vrlo je zna ajan javno - zdravstveni problem i zato su i pokrenuti spomenuti nacionalni programi.

Gotovo 10 tisu a Ĺžena podvrgnuto mamografiji U dvije godine, koliko se provodi kampanja ranog otkrivanja raka dojke me u Ĺženama u dobi od 50 do 69 godina, na mamogra iju su bile pozvane Ĺžene 19 generacija, ro ene od 1955. do 1937. godine, dakle, gotovo 14 tisu a Me imurki. Preglede je obavilo 9.220 Ĺžena, a programu se odazvalo joĹĄ 757 Ĺžena koje se redovito kontroliraju, pa nije bilo potrebe da obave mamografski pregled.

U Poliklinici Medikol pregledana je 2.631 Ĺžena, obznanila je dr. med. Ivanka Trstenjak - Rajkovi .

U Me imurju se, dakle, pozivu na mamogra iju odazvalo 81 posto pozvanih Ĺžena, ĹĄto je izuzetno dobar odaziv, na razini zapadnoeuropskih zemalja.

Davorka Kova i , rukovoditeljica gastroenteroloťkog odjela Županijske bolnice akovec, pozivaju i osobe koje se nisu odazvale testiranju da to u ine jer testovi vrijede do idu e godine.

Tijekom 2009. godine pozivi na testiranje bit e upu eni osobama ro enim 1935., 1938. i 1939. godine.

Rak se moĹže sprije iti

Uo i Svjetskog dana borbe protiv raka prezentirani su rezultati programi ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva - Me imurska Şupanija je na elnoj poziciji kako po pitanju programa ranog otkrivanja raka dojke, tako i otkrivanja raka debelog crijeva, makar nismo zadovoljni s odazivom gra ana na pretrage vezane uz rak debelog crijeva. Ipak, rezultati koje postiŞemo iznimno su zapaŞeni na nacionalnoj razini i mi smo njima izuzetno zadovoljni. To imamo zahvaliti izvrsnoj suradnji svih zdravstvenih ustanova: Županijske bolnice akovec, njenog Radioloťkog odjela i Internisti kog odjela, Odsjeka gastrointerologije, Doma zdravlja, posebno patronaŞnih sestara, lije nika op e medicine, kao i Medikola. Dakako, to moŞemo zahvaliti i zainteresiranosti i dobrom odazivu gra ana na pretrage, dobroj suradnji sa Županijskom ligom protiv raka i Klubom Şena lije enih od bolesti dojki, kao i dobroj medijskoj pra enosti, naglasila je dr. Marina Payerl - Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske Şupanije, na konferenciji za novinare odrŞanoj uo i Svjetskog dana borbe protiv raka na kojoj su prezentirani do sad postignuti rezultati u kampanjama.

Rak dojke otkriven u 52 Ĺžene U dvije godine provo enja kampanje ranog otkrivanja raka dojke

rak je otkriven kod 52 Ĺžene.

- U 64 posto Ĺžena radi se o po etnom stadiju bolesti, a ni u jedne Ĺžene nisu utvr ene udaljene metastaze, istaknula je Renata Kutnjak - KiĹĄ, koordinatorica programa ranog otkrivanja raka dojke za Me imursku Ĺžupaniju.

Rukovoditelj djelatnosti za radiologiju i ultrazvuk Županijske bolnice akovec dr. med. Zlatko Pav ec isti e da je odaziv Şena pozvanih na mamografski pregled u stalnom porastu. U akove koj bolnici dnevno pregledaju 35 Şena.

- Mi radimo s mamografom starijim od 10 godina. JoĹĄ je lani bio krajnji rok da ga zamijenimo novim. Zato smo danas u poziciji da bismo mogli ostati bez opreme.

Trudimo se i inimo napore da nabavimo novi aparat. Cilj nam je nabaviti digitalni mamograf koji za ak 30 posto pove ava rezultate obavljene pretrage. Me utim, to je troĹĄak ve i od 2 milijuna kuna i u tome trebamo pomo Ministarstva, no nas nema nigdje na njihovom spisku nabave opreme.

Iznimne rezultate postiĹžemo samo zahvaljuju i velikom angaĹžmanu osoblja. Imamo i problem zbog toga ĹĄto nismo informati ki povezani sa Zavodom za javno zdravstvo pa smo prisiljeni prepisivati medicinsku dokumentaciju, ĹĄto nam

uzima dodatno vrijeme. Na naĹĄem odjelu radimo i dodatnu obradu u onim slu ajevima koji su se pokazali sumnjivima. Obavljamo punkciju pod kontrolom ultrazvuka, te koordiopsiju, a osim toga pripremamo pacijentice za operaciju.

Jedna smo od dviju op ih bolnica u Hrvatskoj koja radi koordiopsiju.

Klini ka bolnica Dubrava jedini je referentni centar kojemu moŞemo slati pacijentice po drugo miťljenje, jer su druge bolnice jednostavno ispod nas kako u organizaciji, tako i u kvaliteti posla. Stoga me udi ťto je od 52 Şene kod kojih je otkriven rak dojke tek njih dvadesetak operirano u akove koj bolnici. Želim poru iti Şenama da se mogu pouzdati u nas te nam se obratiti s punim povjerenjem, naglaťava dr. med. Pav ec.

U Me imurju je ve zapo eo i drugi krug poziva Ĺženama za mamogra iju. Trenutno se na preglede pozivaju Ĺžene ro ene 1958. godine, a preglede su ve obavile Ĺžene ro ene 1956. i 1957. godine. S obzirom na izvanredan odaziv, ini se da Me imurke skrbe o svom zdravlju i puno pridaju preventivi.

Rak debelog crijeva otkriven u 11 osoba S namjerom da se smanji smrtnost od raka debelog crijeva, u Me-

imurju se u sije nju proĹĄle godine po eo provoditi program ranog otkrivanja toga sijela raka.

U program e biti uklju ene osobe u dobi od 50 do 74 godine, podjednako muĹĄkarci i Ĺžene. Do sad je poslano oko 4 tisu e poziva za sudjelovanje u programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Pozive s testovima za otkrivanje skrivenog krvarenja primile su osobe etiri godiĹĄta: 1933., 1934., 1936. i 1937. godine.

Na poziv se odazvalo neĹĄto viĹĄe od tisu u osoba. U 130 osoba je potvr eno skriveno krvarenje, a u 11 osoba otkriven je rak debelog crijeva.

- Kod pozitivnih pacijenata provodimo kolonoskopiju. Do sad smo obavili njih 111. Moram naglasiti da nam se nisu javili svi pacijenti koji su imali pozitivni hemokult test. U 10 posto pacijenata podvrgnutih kolonoskopiji otkrili smo rak. Od 11 dijagnosticiranih karcinoma tri su pacijenta prakti ki izlije ena.

Tijekom pretrage ne provodimo samo dijagnostiku ve i terapiju. Zadovoljni smo rezultatima, uspjeh je ohrabruju i. Do sad smo obradili osobe ro ene 1933. i 1937. godine. U program smo krenuli s etiri lije nika, a sada smo ostali samo dvoje. Program provodimo krajnjim naporima, istaknula je dr.

Rak je mogu e sprije iti, i to promjenama u na inu Ĺživljenja.

PuĹĄenje je jedan od najzna ajnijih rizi nih faktora za nastanak mnogih sijela raka.

- Pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost pomaĹžu u spre avanju obolijevanja od raka. Na taj na in smanjuje se mogu nost obolijevanja za ak 30 posto. VaĹžnu ulogu igraju i preventivni pregledi. Ranim otkrivanjem bolesti pove ani su izgledi za izlje enje i poboljĹĄanje kvalitete Ĺživota, upozorava dr. med. Renata Kutnjak - KiĹĄ.

Županija pomaŞe prevenciju raka Programe ranog otkrivanja raka podupire Me imurska Şupanija.

- PomaĹžemo koliko moĹžemo.

Do sad smo pokrivali troťkove promidŞbenih materijala, ali i besplatnog telefona koji je otvoren pri Zavodu za javno zdravstvo Me imurske Şupanije te smo inancirali projekte zdravstvenih ustanova i nevladinih udruga koje imaju za cilj bilo prevenciju, bilo edukaciju o vaŞnosti ranog otkrivanja raka, uvo enje dijagnosti kih metoda ili pak projekte koji poboljťavaju kvalitetu Şivota oboljelih Şena. Vjerujem da smo pridonijeli uspjeťnosti ovog programa u Me imurju, isti e Mladen KriŞai , zamjenik Şupana i predsjednik Županijskog tima za zdravlje, pozivaju i Şitelje Me imurja da se u ťto ve em broju odazovu programima ranog otkrivanja raka.

(Danijela Mihoci)

ZAVOD ZA ZDRAVSTVO I TIM ZA ZDRAVLJE ME IMURSKE ŽUPANIJE u prevenciji sprje avanja debljine djece i odraslih

Debljina nije estetski ve zdravstveni problem Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije, u suradnji s Timom za zdravlje Me imurske Ĺžupanije, u okviru programa Zdrave Ĺžupanije nositelj je projekta “Zajedno za bolje zdravlje djece i odraslihâ€? kojim e se promovirati pravilna prehrana i primjerena tjelesna aktivnost te ujedno prevenirati prekomjerna teĹžina u djece i odraslih u tri ĹĄkole naĹĄe Ĺžupanije.

Projekt e se provoditi u OĹ Belica, OĹ Prelog i OĹ Strahoninec, a njime e se obuhvatiti u enici petih razreda, njihovi roditelji, u itelji i ostali zaposlenici ĹĄkole.

Osnovni cilj je pove ati znanje o uravnoteĹženoj i zdravoj prehrani u itelja, roditelja i djece uklju enih osnovnih ĹĄkola, detektirati osobe s nepovoljnim pokazateljima prekomjerne tjelesne teĹžine i preti-

losti te ih motivirati na promjenu Ĺživotnog stila i usvajanje zdravih Ĺživotnih navika, ĹĄto je neophodno za unaprje enje kvalitete Ĺživota te prevenciju i smanjenje pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

U prostorijama Zavoda za javno zdravstvo u srijedu 28. sije nja odrĹžan je radni sastanak s ravnateljima, stru nim suradnicima, razrednicima, u iteljima biologije i predstavnicima roditelja na kojem je stru ni tim sastavljen od lije nika iz Djelatnosti ĹĄkolske medicine i Djelatnosti za socijalnu medicinu informirao predstavnike ĹĄkola o tijeku provedbe projekta.

Na sastanku su predstavljeni i podijeljeni promotivni i edukativni materijali koji su izra eni u prvoj fazi, a svi nazo ni dobili su priliku

upoznati se s aparatom za analizu tjelesne mase koji e biti dostupan odraslim sudionicima projekta.

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Marina Payerl - Pal, dr. med., naglasila je vaĹžnost spoznaje da je prekomjerna tjelesna teĹžina sve ve i javno - zdravstveni problem kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i u naĹĄoj Ĺžupaniji, te istaknula da se na debljinu u djece ne smije gledati samo kao na estetski problem jer se radi o stanju koje nosi brojne zdravstvene rizike, a debljina ste ena u djetinjstvu teĹže se rjeĹĄava i ostavlja teĹže posljedice nego debljina ste ena kasnije u Ĺživotu.

Naro ito je istaknula vaĹžnost suradnje roditelja, djelatnika ĹĄkola i Zavoda na zajedni kom cilju unaprje enja i o uvanja zdravlja djece.

(BMO)

Djelatnici i roditelji iz OĹ Strahoninec bili su na radnom sastanku

KROZ ME I URJE

10. velja e 2009.

11

CIJEPLJENJE PROTIV HPV VIRUSA koji uzrokuje rak vrata maternice kre e i kod nas

Interes postoji, ograni enje: visoka cijena cjepiva Mlade Ĺžene u adolescenciji i 20-im godinama podloĹžnije su HPVu, virusu koji uzrokuje rak vrata maternice, jer se njihova tijela joĹĄ razvijaju. Ako djevojka ili mlada Ĺžena ima HPV, a njezino se tijelo ne rijeĹĄi virusa, rak vrata maternice moĹže se razviti kasnije tijekom Ĺživota. ato, iako je ve ina Ĺžena kojima je dijagnosticiran rak vrata maternice u dobi do 35 do 55 godina, mnoge su od njih vjerojatno bile izloĹžene visokorizi nom tipu HPV-a u svojoj mladosti.

HPV moĹže pogoditi bilo kojeg muĹĄkarca i Ĺženu. Budu i da nema znakova ili simptoma, mnogi ljudi ne znaju da imaju HPV ili da ga prenose drugima. HPV se lako prenosi.

MoĹže se prenijeti bilo kojim oblikom spolne aktivnosti koja uklju uje genitalni kontakt, a ne samo snoĹĄajem.

ato se mogu e zaĹĄtititi cijepljenjem u ranoj mladosti, prije aktivnog ulaska u spolni Ĺživot.

Spolno aktivo 20% 15-godiĹĄnjaka Prema istraĹživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je oko 20 posto 15-godiĹĄnjaka spolno aktivno pa bi preporu ena dob za cijepljenje odgovarala preporu enoj dobi u drugim zemljama izme u 12 i 14 godina. Sigurnost i trajanje zaĹĄtite je najmanje pet godina, dakle, u dobi kad je mogu nost zaraze najve a, a prema nedavno objavljenim rezultatima cjepivo ĹĄtiti od nekih tipova virusa i Ĺžene do 45 godina.

- studenom proĹĄle godine iz Me imurske je Ĺžupanije upu en do-

pis u avod za javno zdravstvo, ali i neke druge adrese, gdje je i Županija prepoznala mogu nost prevencije karcinoma grli a maternice i pokazala zainteresiranost da izna e na in da se pripomogne u cijepljenju djevoj ica odre ene dobi za prevenciju infekcije HPV-om, kazala nam je Marina Payerl Pal, ravnateljica avoda za javno zdravstvo.

- To cijepljenje ne ulazi u obvezni kalendar cijepljenja pa, prema tome, sredstva ne osigurava drĹžava da bi se cijepljenje provelo. Me utim, sva pra enja i sve spoznaje, a u naĹĄoj zemlji i preporuke raznih stru nih druĹĄtava: druĹĄtvo za ĹĄkolsku i sveu iliĹĄnu medicinu, druĹĄtvo za ginekologiju i opstetriciju, druĹĄtvo za kolposkopiju i bolesti vrata maternice, dermatoveneroloĹĄko druĹĄtvo, druĹĄtvo za spolno prenosive bolesti i druĹĄtvo za urogenitalne i spolno prenosive infekcije iznimno odobravaju i poti u cijepljenje odre ene dobne skupine djevoja ke populacije u naĹĄoj zemlji.

Susjedna Slovenija uĹĄla je u taj program cijepljenja djevoj ica protiv HPV-a. $ nadleĹžna europska agencija za lijekove registrirala je to cjepivo te proglasila prigodnim za primjenu.

Odluka je na roditeljima

Narcisa Slugan, ĹĄefica ĹĄkolske medicine, i Dijana Uvodi uri , lije nica ĹĄkolske medicine: - Mi ovo cijepljenje ne emo reklamirati, ali emo na roditeljskim sastancima i na predavanjima za djecu osmih razreda i u srednjim ĹĄkolama spomenuti mogu nost zaĹĄtite cjepivom koje je sada dostupno

Me imurskoj su Ĺžupaniji zamjenik Ĺžupana Mladen KriĹžai i Mladen Mezga, pro elnik za zdravstvo, shvatili da bi na neki na in mogli pomo i, kazala je ravnateljica avoda. Tako je otvorena prora unska stavka od 45 tisu a kuna za cijepljenje protiv HPV-a, ali ona, po svemu sude i, nije kona na, jer zamjenik Ĺžupana ima viziju kako se povezati s op inama i gradovima da se akcija proĹĄiri radi dobrobiti koje

cijepljenje donosi Ĺženama. avod bi bio nositelj stru nog provo enja, a unutar avoda specijalistice ĹĄkolske medicine koje su po prirodi posla najbliĹže toj populaciji i kojima je postupak cijepljenja rutinski dio posla, kazala je ravnateljica avoda.

- No time, naglasila je, ne umanjujemo zna aj edukacije svih preventivnih programa, niti zna aj redovitih ginekoloĹĄkih pregleda i papa testova. Cijepljenje je samo jedna od mjera u prevenciji. avod je u mogu nosti naru iti cjepivo, ali od interesa djevoj ica, odnosno njihovih roditelja ovisi odluka o cijepljenju i o pisanom pristanku roditelja. vaj tjedan razgovarat e se s predstavnicima Medoke o nabavci cjepiva za naĹĄu Ĺžupaniju, kazala je Marina Payerl Pal. Dijana vodi uri , specijalistica ĹĄkolske medicine, kazala je: - Nama je najvaĹžnije da roditelji i djeca dobiju pravu informaciju. Ĺ kolska medicina uz sistematski pregled osmih razreda vrĹĄi i zdravstveni u kojem se osvrnemo i na spolno prenosive bolesti i na vaĹžnost njihova suzbijanja te spolno odgovornog ponaĹĄanja u zaĹĄtiti od spolno prenosivih bolesti. Mi ovo cijepljenje ne emo reklamirati, kazala je Dijana vodi uri , ali emo na roditeljskim sastancima i na predavanjima za djecu osmih razreda i u srednjim ĹĄkolama spomenuti mogu nost zaĹĄtite cjepivom koje je sada dostupno.

Edukacija o opasnostima ranog stupanja u spolni odnos Djeci se, naravno, uvijek direktno kaĹže da je rano stupanje u spol-

ne odnose najve i rizik za zarazu spolno prenosivim bolestima, posebice prije 15. godine Ĺživota, ĹĄto drasti no pove ava mogu nost zaraze jer su sluznice spolnih organa joĹĄ nerazvijene, lakĹĄe se oĹĄtete i lakĹĄe se unese zaraza.

NajvaĹžnije je da ne ulaze prerano u spolne odnose, da ne mijenjaju partnere, da su vjerni u svojim vezama. PokuĹĄamo kod djece razviti svijest o spolno odgovornom ponaĹĄanju, kazala je Dijana vodi uri . - No, s druge strane, isto tako moramo biti i realni i svjesni toga da je prosjek stupanja u spolne odnose u Hrvatskoj 17 godina i da ih je potrebno informirati i o drugim na inima zaĹĄtite. e i emo djeci to ĹĄto se cijepe ne zna i da se mogu ponaĹĄati kako Ĺžele i ne koristiti zaĹĄtitu. Na roditeljima je da se odlu e i da im u pojedina nom savjetovanju s nama ĹĄkolskim lije nicima ukaĹžemo na vaĹžnost zaĹĄtite, korist zaĹĄtite i mogu im nuspojavama i kontraindikacijama. oditelj u kona nici daje pristanak na cijepljenje.

Narcisa Slugan, ĹĄe ica ĹĄkolske medicine, rekla je da su je na dan kada smo vodili ovaj razgovor zvale dvije mame zainteresirane za cijepljenje svojih k eri. - No objasnila sam im da takav razgovor ne moĹžemo obaviti telefonski, nego samo dogovoriti termin za razgovor. ekla sam im da emo cjepivo imati i da nema razloga da se djeca ne cijepe.

Cijepljenje za djevojke od 13 do 26 godina Kad govorimo o populaciji koju bi se moglo obuhvatiti pilot cijepljenjem, tada su to trinaestogodiĹĄnjakinje, u enice sedmih razreda, kojih

Dr. Marina Payerl Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo: - Ovaj tjedan razgovarat e se s predstavnicima Medoke o nabavci cjepiva za naĹĄu Ĺžupaniju je u Me imurju oko 800, kazala je Narcisa Slugan. - Cijepiti se mogu sve djevojke od 13 do 26 godina. No ako ide pilot projekt inanciranja, tada bi u obzir mogle do i za sada djevoj ice sedmog razreda.

Na Ĺžalost, velik interes za cijepljenje iz svog dĹžepa ograni ava visoka cijena cjepiva. oditelji se dosta interesiraju, ali svaki put stane na cijeni cjepiva. Mnogim je roditeljima to preskupo. Cijepljenje se obavlja tri puta u roku od ĹĄest mjeseci i kompletna cijena je od oko 3.000 kuna. Pravu cijenu na avodu i nemaju, jer ona ovisi i o narudĹžbi, ve a koli ina smanjuje cijenu, kazala je Marina Payerl Pal. Najbolji put je da se svaki zainteresirani roditelj, odnosno djevojka ili djevoj ica obrati svom ĹĄkolskom lije niku, to su Dijana vodi uri , Narcisa Slugan i rinka Legen vornik. To je najjednostavnije i najbolje. Broj telefona na koji se moĹže nazvati radi daljnjih informacija je 312 -157. No sve zainteresirane djevojke starije dobi mogu se obratiti i epidemiolozima u avodu za javno zdravstvo, ali i svojim ginekolozima.

To su sve prve adrese za informacije o cijepljenju protiv HPV-a. (BM )

MIKROBIOLOGIJA u preure enim prostorima

Prostori dostojni pacijenata i djelatnika Adaptacija novih prostora avoda za javno zdravstvo, smjeťtenih u krugu Županijske bolnice akovec, ide prema kraju.

Prvi je u nove prostore od ponedjeljka 2. velja e preseljen odjel mikrobiologije na nekadaĹĄnji bolni ki odjel dijalize u paviljonu nekadaĹĄnje interne.

- Premda se u odnosu na plan radi o terminskom kaĹĄnjenju od mjesec dana, ali ako se ide u zadiranje starog objekta teĹĄko je predvidjeti kakvi vas sve radovi o ekuju, kazala je Marina Payerl Pal, ravnateljica avoda za javno zdravstvo.

- Sada je osposobljen prostor u prizemlju zgrade gdje je nekada bila dijaliza u koji je uĹĄao mikrobioloĹĄki laboratorij. stali dijelovi bit e zavrĹĄeni i useljeni nakon toga. Kako bi se pacijenti snaĹĄli kako do i do potrebnih laboratorija, postavljene su oznake koje ih vode do novih prostora

mikrobiologije. $ za djelatnike koji rade na mikrobioloĹĄkom odjelu, ali i za pacijente koji dolaze na taj odjel na pretrage, novi prostor zna i nemjerljivi dobitak, kazala je ravnateljica Marina Payerl Pal. - Ako gledamo pacijente, dobit e kvalitetniji pristup djelatnosti i usluzi koju trebaju. A samo zbrinjavanje pacijenata potpuno e se razlikovati od dosadaĹĄnjeg zbog krajnje kulturnih uvjeta koje omogu ava novi prostor, ali i za djelatnike koji moraju obaviti odre ene pretrage. $ pacijenti i djelatnici dobit e prostor gdje e onaj koji radi odre enu pretragu mo i biti sam s pacijentom.

Pacijentu pak se omogu uje privatnost dostojna ovjeka i prilikom va enja krvi i davanja uputstava ili uzimanja brisa s delikatnijeg mjesta na tijelu. Do sada se u takvim situacijama morao obustaviti posao, uvesti pacijenta u sobu koja je bila radiliĹĄte, a svi ostali su morali iza i

van dok se pretraga nije obavila. To pak je bilo neugodno i za pacijente i za osoblje. S druge strane, pripremili smo se i za rad s invalidima. $mamo spuĹĄteni ĹĄalter za lakĹĄi pristup kolicima, a kad cijela zgrada bude gotova, imat emo i lift i prilaznu rampu za invalide koje e biti od koristi za sve koji u u u bolnicu.

PrijaĹĄnji je laboratorij bio veli ine 230 etvornih metara. d 1973. godine, kada je krenuo s etiri zaposlena, narastao do sadaĹĄnjih dvadeset zaposlenih i sa znatno ve om koli inom pretraga. Novi odjel mikrobiologije imat e sada samo 230 etvornim metara radnog prostora, ne ra unaju i popratne prostore za zaposlene, koji su do sada sve poslove, od presvla enja u radnu odje u, obavljanja pretraga, do uĹžine, mogli obavljati unutar jednog prostora, opisala je uvjete u novim prostorima Marina Payerl Pal, ravnateljica avoda.

(BM )

KROZ ME I URJE

12 DRUĹ TVO PEDAGOGA tehni ke kulture

Me imurci na Robokupu organizaciji Hrvatske zajednice tehni ke kulture u snovnoj ĹĄkoli “DobriĹĄa Cesari â€? u agrebu u subotu 31. sije nja odrĹžano je natjecanje mladih roboti ara Hrvatske pod nazivom $$ obokup.

Natjecale su se dvadeset i tri ekipe u enika osnovnoĹĄkolske dobi iz itave Hrvatske, koje su na prethodnim me uĹžupanijskim natjecanjima izborile pravo nastupa.

Natjecateljske discipline bile su: $zrada strojarske konstrukcije, Sastavljanje i programiranje Şaruljica – semafor, Sastavljanje robotskih kolica i VoŞnja robotskih kolica kroz labirint.

Nakon me uĹžupanijskih kvali ikacija odrĹžanih 29. studenog proĹĄle godine u VaraĹždinu, pravo da iz naĹĄe Ĺžupaniji idu na drĹžavni robokup stekle su ekipe mladih

roboti ara iz snovne ĹĄkole Mala Subotica u sastavu: Luka Kr mar (8. r.), Matija Trupkovi (7. r.) i Karlo LogoĹžar (5. r.) mentor #nes BekteĹĄevi , i iz snovne ĹĄkole $vanovec: Luka Patafta i "osip Kranj ec (8. r.) te Nino Patafta (6. r.), mentor Ĺ˝eljko Medved. $zradi strojarskih konstrukcija ekipa Ĺ $vanovec dijelila je tre e mjesto, u Programiranju je ekipa Ĺ Mala Subotica zauzela prvo mjesto, a u Sastavljanju robotskih kolica tre e mjesto. a vrijeme trajanja prva tri dijela natjecanja za mentore u enika profesorica Ĺ˝eljka Butorac odrĹžala je predavanje i radionicu: “Motivacija u enika i istraĹživa ka nastavaâ€?. (Ĺ˝eljko Medved)

10. velja e 2009.

HUMANITARNA PRIREDBA – Dobrav ani su dobri...

Za Slavicu prikupljeno 26 tisu a kuna, no pomo je stigla prekasno ĹĄkolskoj sportskoj dvorani Ĺ Donja Dubrava odrĹžana je humanitarna priredba pod nazivom “Dobrav ani su dobri ...â€?. Sav prikupljeni prihod namijenjen je za pomo u lije enju Slavice Sabol koja se ve ĹĄest godina bori s teĹĄkom i opakom boleĹĄ u.

Nositelj akcije bila je tamoĹĄnja druga Ĺžena, a pozivu da pomognu odazvali su se NK Dubrav an, op inska DVD -a, DVD, Crveni kriĹž i DD Wireless. akciji su govorili Ĺ tefanija Kova i Ĺžupnik Mirko Pilaj koji su uputili rije i hvale svima u prepunoj dvorani, a bolesnoj Slavici poslali su poruku ljubavi da izna e snage u ovoj teĹĄkoj borbi. Sviralo se, pjevalo, nudio se grah, kola i, kuhano vino i aj, sve uz dobrovoljni prilog. zabavnom programu nastupili su Duo omantik, Teta Liza, Ĺžupni zbor, Sale i Frankopani, Kotoripske maĹžoretkinje, K D

O akciji je govorila predsjednica DruĹĄtva Ĺžena Ĺ tefanija Kova “Selja ka slogaâ€? i bor umirovljenika, dok su najmla i sudjelovali u modnoj reviji tvrtke “Baliâ€?. animljivi su bili nastupi na elnika Ma-

Kuhao se grah rijana Varge koji je zapjevao, dok je predsjednik V-a Darko Horvat prezentirao svoje recitatorsko umije e.

Svoj ples imali su poglavari i vije ni-

ci. Da je akcija uspjela, govori podatak da je prikupljeno 26 tisu a kuna, ime su Dobrav ani uistinu dokazali da su dobri. (A.FuĹĄ)

Cijela Donja Dubrava Ĺžali za Slavicom Sabol Samo tri dana nakon ĹĄto je odrĹžana humanitarna priredba prestalo je kucati srce Slavice Sabol. Preminula je nakon duge i teĹĄke bolesti. Dobrav ani su organizirali humanitarnu priredbu kako bi pomogli sumjeĹĄtanki u daljnjem lije enju i dokazali su da su Dobrav ani dobri, ali i sloĹžni.

Slavica Sabol bila je lanica donjodubravskog Poglavarstva i uvijek je imala konkretne ideje i dobru viziju napretka svoga mjesta. z aktivan rad u op inskim strukturama, Slavica se isticala i u druĹĄtvenom Ĺživotu Donje Dubrave.

KNJIŽNICA I ITAONICA Kotoriba

NiĹže godiĹĄnje lanarine z suglasnost Poglavarstva op ine Kotoriba, godiĹĄnje su lanarine u kotoripskoj KnjiĹžnici i itaonici za 2009. godinu manje. Tako lanarina za u enike, studente i nezaposlene iznosi 10 kuna. mirovljenici e pla ati 20 kuna, zaposleni 30 kuna, dok je cijena grupne lanske iskaznice 200 kuna. Prema rije ima ravnateljice Bernarde HabuĹĄ, korisnik ima

pravo najduŞe mjesec dana drŞati knjiŞnu gra u i zatim je vratiti ili produŞiti. protivnom e se pla ati zakasnina – jedna kuna po danu. $sto tako ima se pravo istodobno na tri dŞepi a, a svaka dodatna knjiga pla at e se posebno pet kuna. vime se Şeli potaknuti Kotorip ane da viťe itaju knjige i posje uju KnjiŞnicu i itaonicu. (A.Fuť)

MnoĹĄtvo ljudi doĹĄlo je pomo i

POGLAVARSTVO OP INE Gornji Mihaljevec

UDRUGA ANTIFAĹ ISTI KIH BORACA I ANTIFAĹ ISTA Me imurske Ĺžupanije odrĹžala izbornu skupĹĄtinu

Nastavak izgradnje pjeĹĄa ko biciklisti ke staze

Staro PredsjedniĹĄtvo dobilo novi mandat

"edan od zna ajnih projekta u op ini jest nastavak izgradnje pjeĹĄa ko biciklisti ke staze u Bogdanovcu, koja je lani otvorena za turiste i rekreativce.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja projekt e pomo i sa 158 tisu a kuna, dok e ostatak potrebnih sredstava osigurati op ina. Predstavnici op ine e odlukom Poglavarstva obi i Dje ji vrti ipka kako bi ustanovili opravdanost zatraĹžene kompenzacije troĹĄkova ulaganja u poslovni prostor od strane zakupnice. na je Poglavarstvu uputila prijedlog za kompenziranje u iznosu od 40 tisu a kuna.

$ narednih pet godina dosadaĹĄnji e zakupitelj u dijelu Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu mo i drĹžati ka i , za ĹĄto e mjese no p ini pla ati 2.100 kuna zakupnine.

Poglavarstvo je donijelo i odluku o su inanciranju prehrane joĹĄ dvoje u enika koji polaze snovnu ĹĄkolu u Gornjem Mihaljevcu, a potje u iz siromaĹĄnijih obitelji. p ina e u tu namjenu do kraja ĹĄkolske godine platiti 600 kuna, ĹĄto njoj nije preveliki izdatak, a djeci i roditeljima je od velike pomo i. p ina za su inanciranje prehrane ĹĄkolske djece godiĹĄnje daje ukupno oko 3.500 kuna. (S. Mesari )

Gimnazijalci za Dugu PRELOG Gimnazijalci Srednje ĹĄkole Prelog, predvo eni svojim razrednikom prof. MiĹĄom aĹĄanom, etvrtu godinu uzastopce organiziraju humanitarni koncert za preloĹĄki Klub “Dugaâ€? koji okuplja osobe s mentalnom retardacijom. skladu s tradicijom, na koncertu e nastupiti gimnazijalci i njihovi gosti.

Koncert e biti odrĹžan pod sloganom “Pjesma prijateljuâ€? u nedjelju 15. velja e s po etkom u 16 sati u preloĹĄkom Domu kulture.

Srednja ĹĄkola Prelog ove godine obiljeĹžava jubilarnu desetu godiĹĄnjicu osnutka. Stoga e u povodu jubileja u petak 20. velja e u 12 sati u Domu kulture odrĹžati sve anu akademiju. (D.M.)

druga antifaĹĄisti kih boraca i antifaĹĄista Me imurske Ĺžupanije odrĹžala je izbornu skupĹĄtinu u srijedu 4. velja e na kojoj je staro PredsjedniĹĄtvo dobilo novi mandat, uz odre ena poja anja. lanovi PredsjedniĹĄtva koje e iz svojih redova izabrati i novog predsjednika jesu: vonko Golub, Franjo epinc, $van Vugrin i , Valent Kranj ec, Katica Karamarkovi , Mato Hunjadi, Stjepan Matja i , Silvestar Legin, Adam

avlek, Milutin Nikoli , Ljubica HoĹĄnjak, uro Lesjak, lata avlek, Vlado Ĺ imi , Slavko "uzbaĹĄi .

- 2008. godini u Hrvatskoj nije doĹĄlo do zna ajnijih pozitivnih pomaka u shva anju zna aja i uloge sudjelovanja hrvatskog naroda u antifaĹĄisti koj narodnooslobodila koj borbi od 1941. do 1945. godine, premda je u travnju 2005. godine u Saboru usvojena deklaracija o antifaĹĄizmu kojom su pozvana drĹžavna tijela da zakonskim sredstvima i djelatnoĹĄ u uvaju i unaprje uju antifaĹĄisti ke ste evine, te rade na o uvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifaĹĄisti ke borbe, kao i na a irmaciji temeljnih vrijednosti antifaĹĄizma kao zaloga civilizacijske budu nosti i demokratskoga europskog opredjeljenja, rekao je u izvjeĹĄtaju o radu za proĹĄlu godinu vonko Golub, predsjednik druge

antifaĹĄisti kih boraca i antifaĹĄista Me imurske Ĺžupanije.

Savez antifaĹĄisti kih boraca zalaĹže se za objektivan pristup u prou avanju proĹĄlosti kako bi se istinski i poĹĄteno prezentirali svi relevantni podaci mladima koji tek zakora uju u Ĺživot. druga AntifaĹĄisti kih boraca i antifaĹĄista Me imurske Ĺžupanije ulaĹže puno napora u njegovanje antifaĹĄisti ke tradicije, ali sve ve i problem je njihovo bioloĹĄko starenje koje ve prelazi 80 godina. $ako u Me imurju ima sve viĹĄe antifaĹĄisti ki opredijeljenih gra ana, oni se eĹĄ e uklju uju u rad DruĹĄtva “"osip

Broz Tito� te smatraju neophodnim suradnju s tom udrugom. Smatraju tako er da bi o ekivane promjene u ťkolskim nastavnim planovima i programima, kao i udŞbenicima povijesti u kojima bi se antifaťizam objektivnije prezentirao mladim generacijama, zasigurno pove ale interes mladih i za aktivnosti u njihovoj udruzi. druga je otvorena i za suradnju s braniteljskim udrugama iz Domovinskog rata. Prilikom obiljeŞavanja zna ajnijih doga aja iz antifaťisti ke N B-e lanovi Antifaťisti ke udruge redovito prisustvuju polaganju vijenaca kod

spomenika braniteljima poginulim u Domovinskom ratu. planu za idu u godinu zacrtali su si da e svoju udrugu nastojati pribliŞiti antifaťisti ki opredijeljenim gra anima, brinuti za o uvanje spomenika i spomen - obiljeŞja, poticati Županiju, op ine i gradove na vo enje brige o odrŞavanju spomenika antifaťisti ke spomeni ke baťtine, obiljeŞavati zna ajnije doga aje iz antifaťisti ke proťlosti, organizirati posjete spomenicima i grobovima umrlih boraca na prigodne datume, razvijati solidarnosti i prijateljstvo me u lanovima, ja ati suradnju i veze sa srodnim veteranskim i antifaťisti kim organizacijama, traŞiti inancijsku pomo za udrugu od Županije, gradova i op ina te donatora, predlagati zasluŞe pojedince i druge organizacije Predsjedniťtvu SABA za dodjelu priznanja i zahvalnica. Skupťtini su bili nazo ni general "osip Skupnjak iz SAB-a, Branko Šalamon, gradona elnik akovca, i mr. Vladimir Kalťan, ravnatelj Muzeja Me imurje. bra aju i se nazo nima, Branko Šalamon, gradona elnik akovca, rekao je da bi naro ito Me imurje moralo biti zadovoljno tekovinama N B-a, jer je zahvaljuju i njima pripojeno matici zemlji nakon ma arske okupacije. (BM )

KROZ ME I URJE

10. velja e 2009.

TEĹ KO E U USVAJANJU vjeĹĄtina itanja i pisanja prisutne kod 10 posto ĹĄkolske populacije

Disleksija nije rezultat intelektualne slabosti posljednje vrijeme sve je ve i broj ĹĄkolske djece koja dolaze na logopedsku procjenu zbog teĹĄko a u usvajanju vjeĹĄtina itanja i pisanja. Smatra se da deset posto ĹĄkolske populacije ima tih problema, odnosno da se u svakom razredu dva do tri u enika susre u s ovim poteĹĄko ama.

- Ne radi se o tome da je u danaĹĄnje vrijeme viĹĄe djece s ovim problemom, ve se tome danas pridaje ve a paĹžnja. proĹĄlosti se esto negiralo postojanja disleksije i disgrafije jer se loĹĄe itanje pripisivalo loĹĄim metodama pou avanja, upoznala nas je s problemom Valentina Martan, logopedinja snovne ĹĄkole NedeliĹĄ e. Kada govorimo o disleksiji, mislimo na slabosti u itanju, odnosno u upotrebi pisane rije i.

Naj eĹĄ e se pod pojmom disleksija misli na poreme aj u usvajanju itanja, dok pojam disgrafija ozna ava poreme aj u pisanju. novije vrijeme javlja se pojam diskalkulija kao poreme aj u usvajanju znanja i vjeĹĄtina iz podru ja matematike, odnosno osnovnih matemati kih vjeĹĄtina.

Disleksija je specifi na teĹĄko a u u enju koja je eĹĄ a kod dje aka. karakterizirana je teĹĄko ama u to nom ili te nom prepoznavanju rije i, dekodiranju i pisanju. Te teĹĄko e nisu rezultat intelektualne slabosti ve je ovdje rije o djeci koja su intelektualno u granicama nekog prosjeka.

Posljedice mogu biti nedostaci u razumijevanju pro itanog teksta i nedostatno iskustvo itanja, ĹĄto moĹže utjecati na razvoj rje nika, op eg znanja, pa i ukupnoga ĹĄkolskog uspjeha.

- Disleksija nije bolest za koju su potrebni lijekovi, ve je ovdje rije o jednom specifi nom na inu unkcioniranja djeteta koje kod itanja ne moĹže vizualno i prostorno obra eno slova pretvoriti u glasove. na i, kod povezivanja slova s glasom dolazi do problema. Povezivanje slovo - glas zove se dekodiranje, a ozna ava stvaranje veza u mozgu izme u glasova koji ine govorenu rije i slova, koja ine pisanu rije , kazala je Valentina Martan. TeĹĄko e u razumijevanju pro itanog teksta samo su posljedice toga ĹĄto disleksi ari nisu ovladali primarnom azom pa krivo pro itan tekst vodi nerazumijevanju istog.

Simptomi uo ljivi ve u vrti koj dobi Simptomi disleksije mogu se uo iti polaskom djeteta u ĹĄkolu, odnosno kad po ne ormalno podu avanje itanja i pisanja. danaĹĄnje se doba disleksija i disgrafija pokuĹĄavaju otkriti joĹĄ u ranoj dobi, to nije, u vrti koj dobi, ĹĄto se naziva preventivna dijagnostika. Disleksija nije neĹĄto ĹĄto nastaje kada dijete krene u ĹĄkolu nego neĹĄto ĹĄto ve postoji. bog toga bi idealno bilo kada bi se disleksija prepoznala im ranije, kako bi se terapija lakĹĄe provela.

Djeca s disleksijom uvijek su slaba u usvajanju govorno - jezi nih sposobnosti, primjerice, u prepri avanju pri a. S dvije - tri

im pomijeĹĄam redoslijed rije i pa oni sami napiĹĄu pravilan redoslijed. Bitno je da dijete nau i samo uo avati greĹĄku. Primjerice, dajem im rije i koje su namjerno krivo napisane i oni moraju uo iti i ispraviti greĹĄku. Pisanje po diktatu, samostalno pisanje tako er spadaju u jedan dio terapije. A uz to im uvijek dajem nekakve igrice koje poboljĹĄavaju memoriju i vizualnu i auditivnu percepciju, motoriku i gra omotoriku, kaĹže Valentina Martan. - $dealno bi bilo kad bi djeca ne terapije dolazila barem dvaput tjedno. Naravno, uz to kontinuiran mora biti i rad kod ku e, ime se ublaĹžuju simptomi disleksije.

- U proĹĄlosti se esto negiralo postojanja disleksije i disgrafije jer se loĹĄe itanje pripisivalo loĹĄim metodama pou avanja, kaĹže Valentina Martan, logopedinja OĹ NedeliĹĄ e godine teĹĄko pamte pjesmice u rimi, teĹĄko imenuju predmete, osobito predmete i stvari s kojima nisu esto u doticaju, teĹĄko prate ritam te ponavljaju ritmove u podlozi. S etiri ili pet godina teĹĄko uo avaju prvi ili zadnji glas u rije i, primjerice, kad ga pitate koji prvi glas uju u rije i “mama“, djeca s disleksijom to ne znaju. sim toga, djeca disleksi ari ne vole crtati te im je crteĹž dosta jednostavan. Gra omotorika im je neurednija nego ostaloj djeci, ne imenuju boje, izbjegavaju igre sa slovima.

- Prije polaska u ĹĄkolu ne mogu rastaviti rije na glasove i sastaviti glasove u rije . To je jako siguran pokazatelj te teĹĄko e, a zove se teĹĄko a u glasovnoj analizi i sintezi, odnosno teĹĄko a u onoloĹĄkoj svjesnosti, dodaje logopedinja Martan.

ViĹĄe - manje djeca s tim poteĹĄko ama emocionalno su nezrelija. prvom i drugom razredu najuo ljiviji su simptomi nemogu nost zapam ivanja slova, velika i mala slova, te pisana i tiskana slova. pisanju i itanju izostavljaju glasove, slogove, rije i, re enice. este su zamijene slova koja ili sli no zvu e ili sli no izgledaju, kao ĹĄto su, primjerice, b i d koja sli no izgledaju, te k i g, slova koja sli no zvu e.

Spori su, ne uo avaju i ne mogu ispraviti vlastitu greĹĄku, ne razumiju pro itano. Prevladava sklonost itanju na pamet, odnosno na temelju pro itanog, prvi slog u rije i poga aju, a ne iĹĄ itavaju cijelu rije . esto imaju problema s motivacijom, organizacijom te ak loĹĄom slikom o sebi, u slu aju da se na vrijeme ne prepoznaju teĹĄko e.

Velik broj te djece je prosje no ili nadprosje no inteligentno pa, ukoliko im se ne omogu e pravilne metode pou avanja, esto se osje aju zapostavljeno.

Svaki od tih simptoma treba se konstantno ponavljati. na i, ako se djetetu jedanput - dvaput desi sli na situacija, ne treba dizati paniku jer to nije odmah znak da ima disleksiju. Tek veliki broj istih pogreĹĄka koje se stalno ponavljaju mogu biti naznaka da dijete ima teĹĄko e u usvajanju vjeĹĄtina itanja i pisanja.

Logopedska terapija barem dvaput tjedno Ĺ to se ti e logopedske terapije itanja i pisanja, ona se treba provoditi na strogo individualan na in

jer svako dijete ima razli ite uzorke koji dovode do disleksije i razli ite simptome. - no ĹĄto je bitno kod terapije jest da se poĹĄtuju jedinstvena individualna obiljeĹžja sazrijevanja, da se djetetu omogu i bogato iskustvo i s pisanim i s govorenim jezikom jer je itanje i pisanje samo nastavak govornog razvoja i temelji se na govoru. Dok je pisanje biljeĹženje govora, kod itanja pretvaramo pisani u govoreni jezik, isti e Valentina Martan.

Kod vjeĹžbi itanja i pisanja uvijek se ide sustavno, zna i od onog gdje je dijete stalo. Kod djece prvog razreda terapija se provodi kroz igru, kroz osvjeĹĄtavanje glasova, kroz puno slikovnog materijala. Kod disleksije je veoma bitno multisenzorno iskustvo, odnosno kod terapije je bitno da se istodobno uklju uje ĹĄto viĹĄe senzornih modaliteta kako bi dijete pokazalo im bolje rezultate. Kad dijete u i itati i pisati, neposredno povezuje ono ĹĄto vidi, ono ĹĄto uje i ono ĹĄto osje a. na i, povezuje kako neko slovo izgleda vizualno, kako ono zvu i auditivno i kako se govorni organi kod itanja pokre u, primjerice, da se kod glasa d stavlja jezik iza gornjih zubi a i kako se ruka osje a kad piĹĄe, odnosno koji oblik se stvara, naglaĹĄava logopedinja Martan.

Terapija disleksije nije samo vjeĹžba itanja i pisanja nego se kroz nju razvija i vizualna i auditivna percepcija, fina i gruba motorika, orijentacija, koordinacija pokreta.

Bitno je da dijete nau i samo uo avati odre eno pravilo i donositi odre eni zaklju ak. Prvo se dugo radi na dekodiranju, odnosno usvajanje veze izme u slova i glasa, a nakon toga ide se na razumijevanje pro itanog, na uo avanje bitnog. S djecom u viĹĄim razredima radi se i na razini tehnike u enja. PomaĹže im se kako bi nau ili izdvojiti ono ĹĄto je bitno, kako bi se koristili kognitivnim mapama, kako bi crtali i na taj na in u ili uz pomo slika s obzirom na to da disleksi ari lakĹĄe u e na vizualan na in.

- Glasovnu analizu i sintezu s djecom vjeĹžbam na na in da recimo dijete treba pobojati onoliko kruĹži a koliko rije ima glasova. atim, treba na i rije i koje po inju odre enim glasom, na i rije i koje se rimuju i sli no. Tako er im dajem zadatke da upisuju slova koja nedostaju u nekoj rije i. adimo i na strukturi re enice, ĹĄto zna i da

Prilagodba metode rada dje je je pravo Djeci koja imaju disleksiju potreban je individualizirani pristup kao oblik ĹĄkolovanja.

To zna i da im se ne smanjuje program nego im se prilagode metode i oblici rada u razredu.

- Primarno ispitivanje trebalo bi biti usmeno s obzirom na to da su bolji u usmenim zadacima. Trebalo bi im se produĹžiti vrijeme rada, eĹĄ e provjeravati znanje, dozvoliti im da se koriste nekakvim podsjetnicima. Tako er je kod disleksi ara bitno da im se kod tekstova pove a veli ina slova kako bi se lakĹĄe snalazili.

Metodi ke i tehni ke prilagodbe jako su bitne, naglaĹĄava logopedinja snovne ĹĄkole NedeliĹĄ e.

S obzirom na to da djeca imaju pravo na ĹĄkolovanje u skladu sa svojim mogu nostima, ovo je njihovo pravo.

Veoma je bitno je da se kod teĹĄko a gleda na ono ĹĄto dijete moĹže, a ne ĹĄto ne moĹže. "er dijete s disleksijom zbog teĹĄko a koje su neuroloĹĄke, organske ili genetske ne moĹže itati, a ne da ne Ĺželi. $ stoga ima pravo na na in podu avanja koji mu omogu uje da pokaĹže svoje najbolje znanje.

Postoje disleksi ari koji su nadprosje no inteligentni, ĹĄto zna i da ove teĹĄko e nemaju veze s inteligencijom osobe. Ako je inteligencija osobe ispod prosjeka, onda se ne govori o disleksiji ve o teĹĄko ama vezanim uz intelektualne sposobnosti.

Postoje poznati disleksi ari koji su postigli iznimne uspjehe.

Leonardo da Vinci, Tom Cruise, Hans Christian Anderson, "ohn Lennon, Cher, Walt Disney samo su neke od poznatih i slavnih osoba koje su suo ene s problemom disleksije, a kod kojih je uo eno da su veoma kreativni i uspjeĹĄni u umjetnosti. Poznato je da su mnogi svjetski umovi imali ovakve probleme. Najpoznatiji primjer u svijetu je Albert #instein, koji je imao velikih problema u u enju i bio “loĹĄâ€œ u enik. danaĹĄnje vrijeme osvijeĹĄtenost odgajatelja, pro esora i stru nih suradnika o ovom problemu sve je ve a. Me utim, roditelji tako er mogu puno pomo i paĹžljivim pristupanjem djeci s disleksijom, ohrabrivanjem, poticanjem i nagra ivanjem za svaki mali napredak koji dijete postigne. (H. e ar)

13 DONACIJA Dje jem odjelu Županijske bolnice

Aparat pulsni oximetar kao zahvala stru nom timu ponedjeljak 2. velja e izvrťena je primopredaja donacije Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec. Aparat pulsni oximetar, koji je od velike vaŞnosti pri zbrinjavanju djece s bolestima diťnog sustava, donirao je #nes Bajri , privatni poduzetnik iz akovca.

Kako bi kao roditelj dvoje djece koja su boravila na ovom odjelu zahvalio stru nom timu, odlu io se za donaciju ovog aparata vrijednog 4.620 kuna. - sjetio sam potrebu za donacijom jer sam izuzetno zahvalan svim djelatnicima ovog odjela koji su bili viĹĄe nego odli ni.

Nakon ĹĄto sam ih kontaktirao, kazali su mi da im je ovaj aparat prijeko potreban i tako je pala odluka da doniram upravo ovaj ure aj. Veoma mi je drago ĹĄto sam mogao pomo i, rekao je donator #nes Bajri .

Aparat koji mjeri zasi enost krvi kisikom i puls Bajri je uru io dr. med. Mariji HegeduĹĄ - "ungvirth, spec. pedijatrije, i bacc. ms. Dijani FarkaĹĄ, glavnoj sestri djelatnosti. S obzirom na to da u danaĹĄnje vrije-

me postoji sve viťe alergi ara, ovaj aparat i viťe je nego dobro doťao. $ako je ovo peti pulsni oximetar na Dje jem odjelu Županijske bolnice

akovec, potrebe su joĹĄ ve e.

- va danaĹĄnja donacija zasigurno je vrijedna, posebice zbog toga ĹĄto se upotrjebljava prakti ki svakodnevno u radu s djecom. Aparati je namijenjen djeci od novoro ene dobi do 18. godine Ĺživota.

Njegova primjena nije bolna. Stavi se na prst djeteta ili uĹĄku i parametri se mogu o itati. prema za Dje ji odjel uvijek je dobro doĹĄla, stoga bih posebno zahvalila kako danaĹĄnjem, tako i svim prethodnim donatorima koji nam dokazuju da ipak ima ljudi koji misle da je ulaganje u pedijatriju i te kako isplativo te da ono, na neki na in, mora biti na prvom mjestu. Popis aparature koja nam je potrebna postoji, tako da apeliram na ljude iz Me imurja da nam pomognu kako bi doĹĄli do nekih od tih aparatura, kazala je prim. mr. sc. dr. Marija HegeduĹĄ - "ungvirth, spec. pedijatrije. (H. e ar)

Enes Bajri aparat je uru io dr. med. Mariji HegeduĹĄ - Jungvirth, spec. pedijatrije, i bacc. ms. Dijani FarkaĹĄ, glavnoj sestri djelatnosti

KROZ ME I URJE

14

10. velja e 2009.

INFRACRVENA TERMOGRAFIJA omogu uje jeftino ustanoviti energetsku u inkovitost ku e ili stana

DVD PEKLENICA odrĹžao izbornu skupĹĄtinu

Damjan Debelec predsjednik DVD-a subotu 31. sije nja u 18 sati u DruĹĄtvenom domu Peklenica odrĹžana je redovna izborna skupĹĄtina DVD-a Peklenica. Na skupĹĄtini je izabran novi pravni odbor koji ine: Damjan Debelec, predsjednik DVD-a, SaĹĄa Debelec, dopredsjednik DVD-a, Darko Kolari , zapovjednik DVD-a, Nikola VrĹĄi , dozapovjednik DVD-a, Boris Ĺ kapin, tajnik DVD-a, Mario Trajber, mentor za djecu i mladeĹž, te Nikola Tkalec lan. DVD Peklenica broji 43 lana. plan za 2009. zacrtali su si nabavu tri kompleta zaĹĄtitnih odijela, zavrĹĄiti radove na spremiĹĄtu (fasada, centralno grijanje, sanitarni vor), obnovu postoje ih hidrantskih ormari a te kupnju joĹĄ dva ormari a za ulice u mjestu gdje ih joĹĄ nema, sudjelovanje na takmi enjima, organiziranje javne vjeĹžbe. proĹĄloj godini, osim deĹžurstva za vrijeme Ĺžetvene sezone i paljenja uskrsnih krijesova, imali su ĹĄest intervencije, od ega etiri poĹžara suhe trave i niskog raslinja, jedan poĹžar ĹĄtaglja, te tehni ku intervenciju ispumpavanja vode iz podruma.

DVD je sudjelovao na javnoj vjeĹžbi u Sv. Martinu na Muri s etiri lana i navalnim vozilom kao i u faĹĄni koj povorci mjesta (regulacija prometa), u utrci grada.

Na takmi enju djece i mladeĹži u Strahonincu sudjelovala je ekipa djece muĹĄki i osvojila 4. mjesto.

Na natjecanju s podzemnim hidrantima u Gornjem Kraljevcu ekipa mladeĹž muĹĄki osvojila je 1. mjesto.

2008. godini kupljeno je rabljeno navalno vozilo s ugra enom cisternom od 1000 litara, visokotla nom pumpom te

- Nova tehnologija brzo e otkriti nekvalitetne majstore i njihove pogreĹĄke prilikom gradnje ili adaptacije ku e ili stana

brzonavalnim vitlom. Vozilo je kupljeno u Austriji, a u kupnji su inancijski i logisti ki pomogli i mjeĹĄtani. Nabavka vozila uklju ivala je i radove na spremiĹĄtu DVD-a kako bi se novonabavljeno vozilo i ve postoje e kombi vozilo moglo garaĹžirati. Tako je uz maksimalan angaĹžman lanova DVD-a i pomo pojedinih mjesnih obrtnika uz minimalna inancijska sredstva ure ena i druga garaĹža.

Na skupĹĄtini su podijeljene i zahvalnice mjeĹĄtanima i obrtnicima koji su pomogli u 2008. godini: SiniĹĄa atajec, Franjo Deban, Fasaderstvo Ter, $gor Peklenica, Pilana Tekeli M. SrediĹĄ e, "osip Kontrec, Ljekarne Be irevi , ATP $grec VaraĹždin, Mario Trajber, Stjepan Tarandek. $z prora una Grada Mursko SrediĹĄ e DVD je u 2008. godini ukupno dobio dotacije u iznosu od 29 tisu a kuna.

SkupĹĄtinu su uveli ali predstavnik V -a Me imurske Ĺžupanije $van Srpak, predstavnik V -a podru ja Grada Mursko SrediĹĄ e i op ina VratiĹĄinec, Selnica i Sveti Martin na Muri vonko Vukovi , te predstavnik VM -a Peklenica "osip SrĹĄan, tajnik VM -a. (BM )

DVD UKOVEC

Zdravko Mar ec predsjednik, Emil Madi zapovjednik edovnu godiĹĄnju a ujedno i izbornu skupĹĄtinu u subotu 31. sije nja odrĹžao je DVD ukovec. a novog predsjednika druĹĄtva izabran je dravko Mar ec, zapovjednikom je postao #mil Madi , njegovim zamjenikom imenovan je "ozo "ezer i , a dosadaĹĄnji predsjednik Mladen rehovec izabran je za tajnika. $nterese DVD-a ukovec u Vatrogasnoj zajednici Me imurske Ĺžupanije zastupat e dravko Mar ec, a u Vatrogasnoj zajednici Grada Preloga An elko Madi i Mladen rehovec. ad ovog malog ali vrijednog druĹĄtva hvalili su mnogobrojni gosti, ponajviĹĄe "osip Posavec, predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Preloga, kao i preloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina.

Mogu e je prona i sva mjesta koja propuĹĄtaju toplinu

n je vatrogasce razveselio vijeĹĄ u da im je upla eno 10 tisu a kuna mimo redovne dotacije iz gradskog prora una.

Na skupĹĄtini su DVD-u ukovec pristupila dva nova lana $van Mar ec i Mladen Herc, a dvojici lanova uru ene su diplome za 20 godina djelovanja u DVD-u

ukovec.

Govore i o radu u proĹĄloj godini, sada ve bivĹĄi predsjednik DVD-a Mladen rehovec naglasio je da ovo druĹĄtvo nije imalo ni jednu intervenciju gaĹĄenja poĹžara, ali da se puno ulagalo u preventivu. ovoj godini DVD ukovec nastavlja svojim zacrtanim planom, s time da se nada kako e uspjeti kupiti neĹĄto nove opreme.

(D.Mihoci)

Novo elniĹĄtvo DVD-a: Jezer i , Madi , Mar ec i Orehovec

Kriza s plinom i energijom ove zime aktualizirala je staro pitanje na koji na in gradimo ili, joĹĄ bolje, kako smo do sada gradili, a kako ne smijemo graditi. Stari tipovi ku a i objekata rasipnici su energije, no to su naj eĹĄ e i noviji objekti, samo se o tome nije vodilo ra una.

Nove tehnologije omogu avaju da se toplinski gubici svakog objekta snime i da se takav elaborat upotrijebi kao dokaz o toplinskoj u inkovitosti ku e, ali i uputa vlasniku ĹĄto mora ubudu e napraviti da objekt ne bi gubio suviĹĄe energije. Prema propisima preuzetim iz #uropske unije, sve e novogradnje morati imati takozvanu energetsku karticu, na kojoj e se vidjeti koliko je ku a ili stan ili neki drugi objekt rasipan s energijom. Manje rasipna ku a zna i i ve u cijenu stana na trĹžiĹĄtu, pa e u interesu gra evinara biti da grade bolje izolirane ku e i zgrade.

Hrvatskoj se za gradnju manje rasipnih ku a posebno zalaĹže dr.

Ljubomir MiĹĄ evi , koji stalno napominje da Hrvatska debelo kasni za europskim inicijativama kad je rije o suvremenoj gradnji koja ĹĄtedi energiju. snovni pojmovi nove gradnje jesu, kad je rije o energiji i ekologiji, takozvana nulta ku a koja sama proizvodi svoju energiju, pa ak i viĹĄak energije, jednolitarska ku a koja za grijanje treba samo 15 kW energije po metru kvadratnom, te trolitarska ku a koja za grijanje treba 45 kW energije po kvadratu.

Prema podacima Hrvatske udruge za infracrvenu termogra iju, velika je budu nost primjene termogra ije u zgradarsvu, ali ne samo u njemu. Termografskim se snimkama moĹže provjeriti stanje toplinske izolacije, kvaliteta gra evinskih radova i ugra enih materijala, postojanje toplinskih mostova, prisutnost vlage u zidovima, kao i stanje fasade. Termogra ija svoju primjenu nalazi i u zaĹĄtiti kulturne

Termografska snimka dobro izolirane ku e, zid od cigle 40 centimetara i 10 centimetara stiropora

Veoma loĹĄe izolirana ku a s velikim gubitkom topline koja curi na sve strane, odnosno tipi na me imurska ku a bez izolacije

baĹĄtine, ali i u usporedbi u inkovitosti solarnih kolektora. Metoda ima primjenu i u medicini, te u razvoju novih lijekova.

Laboratoriju za toplinu i toplinske ure aje Fakulteta strojarstva i brodogradnje u agrebu razvijaju se i metode za numeri ku simulaciju transporta topline, koje kao ulazne parametre imaju upravo povrĹĄinske temperaturne raspodjele.

Hrvatskoj postoji tek nekoliko tvrtki koje su zapo ele mjeriti u inkovitost ku a pomo u nove metode i ure aja te se ta tehnologija tek uvodi kao standard u zgradarstvu. Koliko je za sada poznato, u Me imurju samo tvrtka “#nergosistetmiâ€? sa sjediĹĄtem u Gori anu pruĹža usluge mjerenja pomo u metode infracrvene termogra ije.

Nakon mjerenja elaborat i savjeti kako se moĹže najviĹĄe uĹĄtedjeti Sam postupak mjerenja nije kompliciran, no potrebne su pripreme. Preporu uje se prije mjerenja zagrijati objekt, dok se samo mjerenje obavlja rano ujutro prije sun eva zra enja, kako bi se dobili ĹĄto to niji rezultati. z termografsku kameru snima se i fotoaparatom, da bi se kasnije u elaboratu moglo to no utvrditi gdje odlazi najviĹĄe topline. $zradu toplinskog elaborata objekta te mjerenje platit ete, prema sadaĹĄnjim cijenama, oko 1.000 kuna, ĹĄto ovisi o veli ini objekta i zahtjevima.

Treba re i da se mjerenja provode i izvana i unutar ku e.

No taj se troĹĄak svakako isplati jer e se to no utvrditi mjesta koja propuĹĄtaju toplinu, a koja kasnije treba sanirati ukoliko imaju manju potroĹĄnju energije. vo, dakako, vrijedi za ku e koje ve imaju izolaciju, a ku e bez ikakve izolacije mogu samo dokazati kakvi su ogromni gubici energije i ĹĄto je najbolje u initi obzirom na nedostatak novca kako bi se dobio najve i toplinski efekt.

Gradovi i Ĺžupanije potpisali su europsku povelju o energetskoj u inkovitosti, te su prema toj povelji duĹžni otvoriti infocentre za energetsku e ikasnost, gdje e njihovi djelatnici besplatno savjetovati gra ane. Povelja je tek potpisana i pro i e vremena do realizacije centara.

Bilo kakav razgovor o uĹĄtedama energije zapo et e uvidom u postoje e stanje, odnosno termografskim snimanjem objekta.

Vlasnik tvrtke “#nergosistemi�

Bojan Domini iz Gori ana, koja se koliko nam je poznato jedina u Me imurju bavi infracrvenom termogra ijom i energetskom u inkovitoĹĄ u zgrada, jedini u sjevernoj Hrvatskoj radi za trĹžiĹĄte. Termografske kamere imaju i neke velike gra evinske tvrtke, no one ih koriste za svoje potrebe i nisu na trĹžiĹĄtu. lan je Hrvatske udruge za infracrvenu termogra iju te ovlaĹĄteni “termogra istâ€?, ĹĄto je stru ni naziv koji se dobije kad se pro e te aj i poloĹže ispiti.

Bojan Domini obajĹĄnjava osnovno: - Ku a bez izolacije ima koe icijent prolaza topline 1,1 po metru kvadratnom, a to zna i da takva ku a troĹĄi 11 litara loĹž ulja po

metru kvadratnom oploĹĄja zgrade.

Takva ku a povrĹĄine sto kvadratnih metara potroĹĄila bi u sezoni oko 3.000 litara loĹž ulja. Nove ku e s izolacijom imaju koe icijent 0,2, ĹĄto zna i da takva ku a potroĹĄi samo 800 litara loĹž ulja u sezoni. Da bi se to postiglo, izolacija treba biti kvalitetno napravljena i ku a bez toplinskih mostova, ĹĄto se jedino moĹže utvrditi termogra ijom.

Veoma dobro izolirana ku a ili takozvana jednolitrena ku a pak potroĹĄi joĹĄ manje loĹž ulja u sezoni. na ima koe icijent ispod 0,14 te troĹĄi ispod jedan litar loĹž ulja po kvadratu oploĹĄja, odnosno ukupno oko 300 litara.

Takozvana nulta ku a moĹže stvoriti i viĹĄak energije, ako ima fotonaponske elije i solarne kolektore, kao i toplotnu pumpu, te ne treba vanjske energente za odrĹžavanje topline.

Me utim, u Me imurju ku e mahom nisu izolirane ili su nekvalitetno izolirane, te su veliki potroĹĄa i energije.

Ku e e imati toplinsku iskaznicu d rujna 2009. godine svi novoizgra eni objekti moraju imati toplinsku iskaznicu kojom e dokazivati energetsku u inkovitost.

Stare javne zgrade morat e imati toplinsku iskaznicu do ulaska Hrvatske u # . Privatne ku e moraju imati energetsku iskaznicu kod prodaje ili iznajmljivanja.

NaĹĄa je realnost da privatne ku e ve inom imaju loĹĄu ili nikakvu izolaciju, ĹĄto zna i da propuĹĄtaju toplinu na sve strane. Struka preporu uje termografsko snimanje takvih objekata, da bi se utvrdilo gdje se gubi najviĹĄe topline, te da bi se prema mogu nostima vlasnika takva ku a postupno izolirala. Bojan Domini kaĹže: - Postoji program kojim se mogu izra unati toplinski gubici kroz pojedini dio ku e ili objekta, te se zatim vlasniku preporu uje kako e uz najmanji troĹĄak najviĹĄe uĹĄtedjeti. Doma i majstori joĹĄ ne poznaju nove norme gradnje kad je rije o toplinskoj izolaciji, pa me investitori pozivaju na novogradnje kako bih nadzirao izvedbu izolacije, a na kraju kroz izvjeĹĄ e jam im da e objekt biti izgra en bez toplinskih mostova.

Tu postoje mnoge zamke, ako staklena vuna nije dobro sloĹžena, gubici mogu iznositi i do 30 posto iako je ku a na prvi pogled izolirana.

Sve to otkriva termogra ija, pa onda ĹĄaljem izvo a e da poprave sve ono ĹĄto nije dobro.

Kod kupnje stana dobro je izmjeriti ima li u stanu vlage ili propusta u izolaciji, kako bi se izbjegli naknadni popravci novih stanova, ĹĄto se nerijetko doga a. Termogra ijom se u vrlo kratkom vremenu sve moĹže jasno dokumentirati. #uropi svaki nadzorni inĹženjer na gradiliĹĄtu ima sa sobom termografsku kameru, ovdje se tek po inje.

“SruĹĄite sve balkoneâ€?

Na jednom od zadnjih savjetovanja na temu energetske e ikasnosti u agrebu, na kojemu su sudjelovali i strani i doma i stru njaci, postavljeno je pitanje ĹĄto se najprije mora napraviti da bi ku a ili zgrada

Bojan Domini , energetski savjetnik, smjer termografist: - Infracrvenom termografijom mogu e je otkriti sve toplinske mostove, kao i sve pogreĹĄke izvo a a radova, a na kraju naru itelj dobije elaborat i ocjenu. postale energetski e ikasnije. dgovor je bio za neke pomalo neo ekivan: “sruĹĄite sve balkoneâ€? .

Naime, balkoni ku a i zgrada veliki su toplinski mostovi i jeftinije ih je sruĹĄiti negoli izolirati. europskim zemljama to se radi na na in da se stari balkoni sruĹĄe, a da se potom na mjesto gdje su bili oni stave konstrukcijski balkoni koji nemaju toplinske mostove.

Kako je balkone koji su toplinski mostovi gotovo nemogu e izolirati, sigurno da e ih ruĹĄiti i kod nas, a to zna i da nas je sve skupa gra evinska struka odvela u krivom smjeru, grade i velike balkone koji gutaju toplinu. #nergija e sigurno postati skuplja, pa se viĹĄe nikom ne e isplatiti njezino rasipanje, a gra ani e si postavljati pitanje: je li bolje sruĹĄiti balkon i tako uĹĄtedjeti 800 kuna godiĹĄnje ili ostaviti balkon?

Preporu uje se starije ku e bez izolacije, a takvih je najviĹĄe u Me imurju, najprije izvana izolirati s desetak centimetara kvalitetnog stiropora ili staklene vune, te zatim eliminirati toplinske mostove.

Pri tom trreba paziti na kvalitetu i pitati stru njake, nisu svi stiropori isti niti imaju istu u inkovitost, tu treba paziti.

Tek potom na red dolaze prozori. Najnovija je tendencija da se ostavljaju drveni prozori, mogu se jedino zamijeniti stakla i staviti gumice pa e imati gotovo istu u inkovitost kao i noviji.

Na kraju, Fond za energetsku u inkovitost za sada nije mnogo u inio te stimulirao gra ane da grade toplinski u inkovitije ku e, tek prije koji dan donjeta je jedna mjera za gra ane na jadranskim otocima, prema kojoj se stimulira uvo enje solarnih kolektora za toplu vodu.

To zna i da e gra ani vlasnici ku a ili stanova sami morati platiti troĹĄak smanjenja potroĹĄnje energije, odnosno ono ĹĄto se naziva boljom izolacijom ku e. Prema nekim prora unima, izolacija stare ku e ne moĹže biti jeftinija od desetak tus a eura, a tada je cilj samo djelom dosegnut. Kod novogradnji troĹĄak za gradnju ku e prema procjeni naĹĄeg najboljeg stru njaka za ekoloĹĄko zgradarstvo Ljubomira MiĹĄ evi a, stajat e za oko 15 posto viĹĄe u odnosu na dosadaĹĄnju predvi enu cijenu novog objekta. (". Ĺ imunko)

DOBRO JE ZNATI

10. velja e 2009.

stolica AS

400 KN

ko`a

199

.-KN

15

sjed. grt. LUNARIUS kutna

9.498.-KN

3.799

.-KN

stolica PU-062

500 KN

299

.-KN

KA I L I PR kau~ ZUPAN

NA ^ I T TAS IKA N A F RIL P

1.400.-KN

799

.-KN

regal CASINO wenge/bijela

3.500.-KN

1.899

.-KN

spava}a soba PRAKTIK ormar 5D, krevet: 200x180 cm, 2x no}ni ormari}

VO I J L OV N 3.398.-KN O NEP

1.699

.-KN

POLJODJELSTVO

16

OBITELJSKO GOSPODARSTVO Zorkovi u Gornjem HraĹĄ anu

S AKOVE KOG sajma

Nema pĹĄenice Prve “februarskeâ€? srijede, koju se nekada zvali “Agina sredaâ€? jer uglavnom dolazi uz ili na blagdan &vete Agate, na akove kom je sajmu bilo jako puno ljudi. ima nismo mogli vjerovati da bi hladne zimske srijede toliko ljudi

- Mama, mama, kupimo kuha e ...

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 1,1 do 1,5 kn/kg - kukuruz 1 kn/kg - je am 1,6 kn/kg - zob 2 kn/kg - sto na repa 15 kn/vre a - tri cala 1,4 kn/kg - metla ĹĄiba 30 do 40 kn/kom - drvo 220 do 250 kn/m - gulaĹĄ 25 kn/porcija - ĹĄkropec 4 kn/ aĹĄa imalo potrebu ili Ĺželju do i na sajam. Bit emo skromni i re i da je oko tisu u ljudi proĹĄlo sajamskim prostorom. Kupovalo se osrednje, a najviĹĄe razna drvenasta galanterija, te jabuke i krumpir. judi su pitali za pĹĄenicu, me utim, nitko od ratara je nije imao. "e li to signal koji pokazuje na manjak ove Ĺžitarice ili jednostavno nitko nije smatrao potrebnim dopremiti je na sajam. U ponudi su bili prvi ovogodiĹĄnji Ĺžibeki koji, prema rije ima prodava a, navjeĹĄ uju prolje e. (&. Mesari )

Grla iz vlastitog uzgoja naĹĄe su bogatstvo Na obiteljskoj tradiciji dugoj nekoliko desetlje a zasnovano je biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zorkovi u Gornjem HraĹĄ anu, ija je danas osnovna djelatnost sto arstvo, to nije, drĹžanje dojnih krava, proizvodnja mlijeka te ratarstvo za potrebe prehrane vlastitog stada.

Imanjem i proizvodnjom danas gospodare i upravljaju mladi supruĹžnici &aĹĄa i 'anijela, kojima uvelike pomaĹže otac i tast judevit, koji je zapravo stvorio osnovno stado od etiri krave, a na koju su pred desetak godina &aĹĄa i 'anijela zapo eli i nastavili nadogradnju.

S AKOVE KOG placa

Sira, vrhnja, jaja i oraha

akove ki plac je ovih dana mjesto na koje radu do u i oni koji baĹĄ i nemaju prevelike potrebe neĹĄto prodati ili kupiti. "ednostavno ljudi razgovaraju o svemu i sva emu, ponajviĹĄe o nadolaze im sjetvama, sijanjima i sadnjama. *ele, sve je skupo i pitanje je ho e li u prolje e staviti koju sjemenku u zemlju.

A bilo bi ĹĄteta jer me imurski povr ari i vo ari oduvijek imaju zdravu i kvalitetnu hranu koju prodaju na akove kom placu.

Proteklih dana na trĹžnici je bilo dovoljno sira, vrhnja, jaja i oraha te cvije a, a cvje ari najavljuju

10. velja e 2009.

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - svjeĹži kravlji sir 20 kn/gruda - kiselo vrhnje 16 kn/bo ica - med 30 kn/bo ica - trijebljeni orasi 40 kn/kg - jabuke 3 do 6 kn/kg - naran e 8 do 10 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - perĹĄin 15 kn/kg - crveno zelje 6 kn/kg - jaja 1,2 kn/kom puno lijepog i mirisnog za *alentinovo i 8. oĹžujka. (& . Mesari )

itava obitelj uklju ena je u proizvodnju

'anas Zorkovi evi imaju 13 stalno dojnih krava te 9 grla podmlatka i teladi.

- &ve su naĹĄe krave i telad iz vlastitog uzgoja, izuzetne kvalitete, kondicije i zdravlja, i one su naĹĄe najve e bogatstvo, kaĹžu Zorkovi evi.

Njihove krave smjeĹĄtene su u viĹĄe prostorija, dakle, nalaze se u izvornim me imurskim ĹĄtalama, koje su za Ĺživotinje humanije i ugodnije.

Mjese no oko pet tisu a litara mlijeka - Ne razmiĹĄljamo o izgradnji moderne farme, jer naĹĄa ljubav prema kravama je neizmjerna. Istina, vaĹžan nam je prihod, ali ne pod svaku cijenu. Nama su Ĺživotinje poput prijatelja, one to osje aju i uzvra aju nam kvalitetnim mlijekom, teladi i gnojem. Cilj nam je imati dvadesetak stalno dojnih krava koje emo drĹžati, hraniti i dojiti ĹĄto je viĹĄe mogu e tradicijski.

Istina, izi ki to iziskuje velik napor, ali zadovoljstvo je imati ovakve krave i telad, a o kvaliteti mlijeka da ne govorimo, ponosno govore &aĹĄa i 'anijela.

U ĹĄtalama drĹže crvene simentalske i holĹĄtajnske krave, koje su osim u mljekarskoj poĹželjne i mesarskoj proizvodnji. 'nevno Zorkovi evi proizvedu ili podoje izme u 160 i 170 litara visoko kvalitetnog mlijeka, ĹĄto je oko pet tisu a litara mjese no, koje predaju *indiji iz *araĹždina. Zorkovi evi svu potrebnu hranu sami proizvedu.

Sve najbolje o veterinarima - bra ujemo 30-ak hektara zemlje i livada na kojima proizvedemo svu potrebnu hranu za naĹĄe krave, a ostvarujemo i viĹĄak koji prodajemo na trĹžiĹĄtu. Kupujemo jedino neophodne pripravke potrebne za osnaĹživanje Ĺživotinja. 'io povrĹĄina je u naĹĄem vlasniĹĄtvu, dok dio imamo u najmu, isti u Zorkovi evi.

Puni su pohvala na rad veterinara *eterinarske stanice akovec koji im pruĹžaju svaku pomo svih 24 sata na dan, te gospodarstvo godinama nema nikakve smrtnosti teladi ili krava. sjemenjivanje je, kaĹžu, vrlo kvalitetno i, ĹĄto je vrlo vaĹžno, u posljednje vrijeme nije preskupo.

Danijela kroz laktofriz mjese no preto i pet tisu a litara mlijeka Zorkovi evi su nabavili novu opremu za ratarstvo, ĹĄto im uvelike olakĹĄava posao u kojem uz obitelj sudjeluju rodbina i prijatelji.

Ne tako davno Gornji HraĹĄ an je bio poznat po sto arstvu jer je svaka ku a drĹžala krave. 'anas su u selu tri ve a sto ara, ali ima podosta manjih, tako da *indija dnevno s otkupne stanice odvozi oko 600 litara mlijeka.

Zorkovi evi kao problem navode nemogu nost ĹĄirenja i podizanja novih staja, jer je podru je proglaĹĄeno vodozaĹĄtitnim. (&. Mesari )

TRŽIŠTE KUKURUZA

Cijena stagnira Nakon naglog pada cijene kukuruza u rujnu 2008., na hrvatskom trĹžiĹĄtu kukuruza doĹĄlo je do stagnacije cijene. Prosje na veleprodajna cijena ostala je na 0,61 kn/kg, ĹĄto je za 64 posto niĹža cijena u odnosu na razdoblje u 2007. godini.

Ma arska burza biljeĹži blagi rast cijene kukuruza krajem prosinca 2008. te ona iznosi 0,58 kn/ kg. Na francuskoj burzi MA IF cijena kilograma kukuruza za termin oĹžujak 2009. iznosi 0,934 kn/kg i ima tendenciju daljnjeg rasta. ( I&UP,sm)

FILM “Putevima vina�

- Sira, vrhnje, kupite ...

Vina Jakopi me u elitom ProĹĄli tjedan u Iloku su snimljene zavrĹĄne scene igrano - dokumentarnog ilma “Putevima vinaâ€?, koji je dio me unarodnog projekta “*inska karta Hrvatske 2008. - 2100.â€?, a ostvaren je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Film je u '*' formatu u trajanju od dva sata, a prezentira zna ajne hrvatske vinare, proizvodnju vrhunskih vina, vinske podrume i vinske ceste. Podijeljen je po vinskim regijama i podregijama, a cilj mu je promocija hrvatskog vinarstva na doma em i inozemnom trĹžiĹĄtu.

Me u vinskom elitom od 22 hrvatska vinara i vinskih ku a iz

Me imurja se nalazi jedino biteljsko gospodarstvo Branimira i Martina "akopi a iz Železne Gore.

Film je izdan u nakladi od 20 tisu a primjeraka i bit e distribuiran na podru ja Austrije, Australije, Hong Konga, "apana, Kine, Novog Zelanda i Makedonije.

Promocija ilma bit e sredinom svibnja, a po etak distribucije u okviru &vjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva u lipnju u Zagrebu. Uz ilm e biti distribuirana i preklopna hrvatska vinska karta i vinski vodi za 2009., gdje e biti uvedeni svi zna ajni vinari s ozna enim lokacijama, fotogra ijama i sluĹžbenim podacima. (&. Mesari )

POLJODJELSTVO

10. velja e 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Me imurski vrt – Grab nať obi ni

Bioloťke karakteristike ťtakora selca va vrsta mnogo je snaŞnija od crnog ťtakora. Rep mu je uvijek kra i od duljine tijela i neťto deblji od crnog ťtakora. Njuťka mu je tupasta, uťi deblje, dlakave, kra e i ne pokrivaju o i. Boja sme e siva sa zamrljanom bijelom donjom stranom. Ženka koti 3-7 puta godiťnje, a u gnijezdu ima 7-8 mladih koji spolno sazrijevaju nakon 3 mjeseca. Žive u prirodnoj sredini 3-4 godine, kao stanovnik ljudskih naselja posebice zimi, dok je ljeti samostalan na slobodnim povrťinama, u kanalima, pored rijeka ili grobovima.

Neki opori stalno obitavaju na istim mjestima i nikada se ne sele.

Kod biranja mjesta za obitavanje, obi no bira vlaĹžna mjesta, kao kanalizacijsku mreĹžu, razli ite vrste kanala, podrume, obale rijeka, vodene nasipe i brane. &me i ĹĄtakor (ili ĹĄtakor selac) voli vodu, voli plivati i dobro roni. Penje se rijetko, ali zato veoma dobro ruje i kopa zemlju. egla su mu u ze-

mlji pod plo nikom gdje se krije i stvara velika podzemna spremiĹĄta sa pri uvnom hranom, tajne pri vrhu zatvorene (zatrpane) rovove za bijeg, od kojih je uvijek neki vezan za kanalizacijski sustav, a drugi za cestovne vodoispuste ili prostore u zgradama na najniĹžoj razini. *eoma je lukava, divlja i krvolo na Ĺživotinja. sje a ovjeka nadaleko ve po mirisu znoja. Prema biotopima u kojima Ĺžive sme i ĹĄtakori mogu se podijeliti u slijede e tipove: vodeni tip i selidbeni tip, a ovaj se dijeli na dva podtipa: jedan kao stalni pratilac ljudskih naselja i drugi koji ljeto provodi u slobodnoj prirodi, a zimu u blizini ku a. &me i ĹĄtakor potje e iz zapadne Azije te svuda kao vitalnija, borbenija, snaĹžnija i bolje prilago ene vrsta u borbi za opstanak istiskuje crnog ĹĄtakora. Kozmopolitska je Ĺživotinja te je rasprostranjena u cijeloj #uropi osim na nekim gr kim otocima sve do kraja sjevera. U planinskim predjelima ide najviĹĄe do 1600 m visine.

Prehrana im je sveĹždera ka i krajnje razli ita. Kanalizacijske vrste hrane se insektima, puĹževima, morskim i slatkovodnim ribama, te sve ono hranjivo ĹĄto moĹže dospjeti u kanalizaciju. &me i ĹĄtakor koji Ĺžive pored smetliĹĄta hrane se razli itim materijalima u raspadanju, pa ak i strvinama. U nedostatku hrane napadaju ak i Ĺživotinje i ljude. va vrsta posebice danas nastanjuje okoliĹĄ Ĺživotinjskih farmi gdje se hrani speci i nom hranom za doti nu vrstu. Nalazimo ih tako er u kuhinjama, hotelima, skladiĹĄtima, silosima, u blizini trĹžnica i veletrĹžnica, tvornicama prehrambenih proizvoda, gdje Ĺžive u okolnom prostoru. *rste koje Ĺžive u izobilju ponu ene ili odba ene hrane razmnoĹžavaju se tijekom cijele godine. &abiranje hrane u podzemnim nastambama direktno je vezano za prijevremeno smanjenje njihove aktivnosti u zimskom hladnom periodu, kada se oni za nepovoljnih dana povla e u svoje nastambe smanjuju i aktivnost.

o smanjenje aktivnosti osje a se posebice u prvim mjesecima godine, kada padaju sun eve aktivnosti. 'ruĹževan je u obiteljima i oporima, a glasa se vrlo glasno, piu e i ci i. Za no i punog mjeseca esto izlaze iz skroviĹĄta te se me usobno druĹže na otvorenim povrĹĄinama i penjanjem po niskom granju. *ole se lizati i istiti. #konomska ĹĄtete od ove vrste su znakovite, posebice u uniĹĄtavanju razli itih podzemnih tehni kih sustava, u ĹĄtetama na hrani (pojedena ili zaga ena), ĹĄtetama na farmama ili poljoprivrednim kulturama, estetskim ĹĄtetama te kona no sa znatnim zdravstvenim rizikom.

Anita *arga, san. ing.

DEŽURNI VETERINARI

AK *#C: BI IN& I U d.o.o. (bivĹĄa *eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. &pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa &teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. *eterinarska ambulanta

"UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR# G: &pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. *eterinarska stanica PR# G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MUR&K &R#'IĹ +#: *eterinarska

ambulanta Mursko &rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG *A: *eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. ' N"A 'UBRA*A: Ambulanta 'onja 'ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. ' MAĹ IN#C: Ambulanta 'omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

17

Švenda #ko Farm &ervis d.o.o., poduze e za pruŞanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA'N *RI"#M#: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. '#ŽURNI # #F N: 040 645 058.

bi an grab (grober; C. betulus

.) je srednje 20-25, najviĹĄe do 30 m visoko drvo srednje, zapadne i juĹžne #vrope. Kora debla je glatka, svjetlosiva. 'eblo je pri osnovi jasno uĹžlijebljeno. Mladi su izbojci tanki, vitki, isprva ino dlakavi, kasnije goli i sjajni, zelenkasto sme i; stariji poprimaju crvenkastosivu boju. Na njima se jasno isti u svjetlije lenticele. Pupovi su vitko unjasti, uĹĄiljeni, pokriti sme im ili sme astocrvenim ljuskama trepavi ava ruba, sasvim priljubljeni uz gran icu. istovi su 5-10 cm dugi i 2,5-5,5 cm ĹĄiroki, dvostruko napiljena ruba, u prolje e obostrano svjetlo dlakavi, kasnije na gornjoj strani goli, a s donje dlakavi po Ĺžilicama. Postrane Ĺžilice teku do ruba plojke bez vili astih razgranjenja (najizrazitija razlika izme u listova obi nog graba i crnograba).

Peteljke su do 1,5 cmduge, okrugle, svjetlozelene ili neĹĄto sme e. Cvjetovi se pojavljuju za vrijeme listanja.

MuĹĄki se razvijaju iz krupnih, ba vastih pupova na lanjskim izbojcima, a Ĺženski su smjeĹĄteni na vrhu mladog ovogodiĹĄnjeg izbojka. Uz svaki se Ĺženski cvijet u cvatu nalazi trolapa brakteja sa srednjim izduĹženim lapom. Plodovi su tvrdi, plosnati, rebrasti oraĹĄ i i, smjeĹĄteni pri dnu brakteje. &azrijevaju u kasnu jesen i ostaju na stablu kratko vrijeme i nakon otpadanja liĹĄ a. Plodovi zasijani u prolje e preleĹže u tlu do drugog prolje a. bi ni grab cvjeta od kraja travnja do po etka lipnja, neposredno nakon razvijanja listova. Plodovi mu sazrijevaju u listopadu. Postoje brojni varijeteti i forme obi nog graba. Posebno se isti e var. carpinizza Neilr., kod kojeg su rubovi brakteja nazubljeni, zatim var. fastigiata "aeg., s uskom unjastom kroĹĄnjom, f. pen-

dula, s vise im granama itd. bi ni grab rasprostranjen je na sjeveru do Ĺ kotske, juĹžne Ĺ vedske, te jednog djela Rusije, na istok prema Krimu.

Na jugu #vrope obuhva a juĹžni dio Pirenejskog i Balkanskog poluotoka, ali izbjegava izrazito sredozemna i stepska podru ja. Kod nas se javlja naj eĹĄ e u mjeĹĄovitim sastojinama sa hrastom kitnjakom, u zajednici Querceto-Carpinetum Horvat. vu zajednicu karakteriziraju neutralna do blago kisela tla i vrlo bujan sloj grmlja i zeljastog bilja. &a hrastom luĹžnjakom raste u zajednici Carpineto-Quercetum roboris (Ani ) RauĹĄ.

Pojedina no, u bukovim ĹĄumama penje se i u ve e visine, ina e raste po breĹžuljcima i niĹžim brdima do oko 800 m visine. tporan je prema mrazu, te se javlja i u uvalama i na rubovima sastojina. 'obro podnosi zasjenu, odli no popravlja tlo, a u mjeĹĄovitim sastojinama sa hrastom, gdje stvara donji sloj drve a, isti hrast od grana i diĹže njegovu tehni ku kvalitetu. ptimalno se razvija na dubokim, mineralno bogatim, rahlim i svjeĹžim tlima, u umjereno suhoj i ljeti toploj klimi. Ima prili no jaku i dugotrajnu izbojnu snagu iz panjeva.

Podsje am joĹĄ jednom da je u tjednu pred nama 14. velja a, dan ljubavi, dan kad se F I #KI Ĺ˝#NI"U. Nemojte propustiti biti dobri prema svojim suborcima toga dana. *i ste i ina e jako dobri, ali na pti ju svadbu se moĹže do i samo pjevaju i.

Pozdravi iz I*#!

10. velja e 2009.

18

Ovim putem upu ujemo Vam iskrenu zahvalu na pomo i u realizaciji koncerta “Dobrav ani su dobriâ€?, iji je dobrovoljni prilog bio namijenjen kao pomo u lije enju naĹĄe supruge i majke Slavice Sabol.

Zahvalu ovim putem upu ujemo i svim organizatorima priredbe, sudionicima u programu, a najviĹĄe svim dobrim Dobrav anima i

Pomo za Zimbabve Zakon poguban za srednjoĹĄkolce

Ĺžiteljima okolnih mjesta koji su se priredbi odazvali.

Na Ĺžalost uz sve napore bolest je bila ja a, pa ovim putem zahvaljujemo i svima koji su sa nama podijelili bol vje nog rastanka sa naĹĄom Slavicom.

Svima veliko HVALA! Obitelj Sabol Josip, Goran i Helena

Hrvatski Crveni kriĹž odazvao se na apel Me unarodne federacije druĹĄtava Crvenog kriĹža i Crvenog polumjeseca za prikupljanje pomo i za Zimbabve koji je pogo en jednom od dosad najgorih epidemija kolere. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 30.01. 2009.) viĹĄe od 60.000 ljudi je oboljelo, a 3.100 je umrlo od kolere.

MUZEJ ME IMURJA akovec

Hvala za pomo u No i muzeja Muzej Me imurja akovec Şeli se zahvaliti svim pojedincima, op inama, institucijama, udrugama i tvrtkama koje su sudjelovale u organizaciji i provedbi nedavno odrŞane kulturne priredbe No muzeja. Ove godine osobito su nam pomogle op ine Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba i Sveta Marija. Želimo istaknuti i vrlo uspjeťnu suradnju s Udrugom za zaťtitu me imurskih autohtonih prehrambenih proizvoda, s Gospodarskom ťkolom akovec te s udrugom vinara Hortus Croatiae.

Posebno pak se zahvaljujemo gra anima koji su te hladne ve eri i no i posjetili nať muzej. Viťe od 1500 posjetitelja, od ega je ve ina bila mladih, dokaz su da smo s organizacijom No i muzeja postigli Şeljeni cilj – dokazali smo da me imurska kulturna baťtina

estetikheretik

nije na periferiji interesa naĹĄeg ovjeka nego upravo suprotno: Me imurci o ekuju da temeljitom obnovom i osmiĹĄljenom revitalizacijom Staroga grada Zrinskih, to dragocjeno zdanje postane ĹžariĹĄte kulturnih doga anja ovoga dijela Hrvatske, zanimljivo i bogato raznovrsnim sadrĹžajima i manifestacijama.

Uvjereni smo da emo kontinuiranom organizacijom priredbi poput No i muzeja dodatno senzibilizirati za muzej i muzejsku djelatnost. Muzej Me imurja akovec stoga opetovano poziva na suradnju sve one koji nam mogu i Ĺžele pomo i, jer dobro osmiĹĄljenim i koordiniranim aktivnostima moĹžemo posti i najviĹĄe u zaĹĄtiti i promicanju naĹĄeg bogatog kulturnopovijesnog naslje a.

(Muzej Me imurja akovec)

–

SINDIKAT ZAPOSLENIKA u hrvatskom ťkolstvu – Preporod

HRVATSKI Crveni kriĹž

Iskrena hvala na pomo i

Svoj nov ani prilog moŞete donirati: • uplatom na Şiro ra un H r v a t sk o g C r veno g k r i Ş a : 2340009-1511555516 (poziv na broj odobrenja 21) • on-line donacijama na: www. hck.hr Sva prikupljena nov ana sredstva bit e upu ena Me unarodnoj federaciji koja koordinira pomo za ugroŞeno stanovniťtvo.

Me unarodna federacija objavila je apel u kojem traĹži 6,6 milijuna eura za pomo stanovniĹĄtvu oboljelom od kolere u Zimbabveu.

Prikupljeni novac bit e iskoriĹĄten za nabavu medicinskih zaliha, opskrbu pitkom vodom te obuku volontera za podu avanje stanovniĹĄtva o preventivnim higijenskim mjerama.

U Zimbabve je otiĹĄlo 7 me u-

narodnih timova Crvenog kriĹža za odgovor na katastrofe, od kojih e tri pruĹžati medicinsku njegu, a po dva e osiguravati pitku vodu odnosno osnovne sanitarne uvjete.

Hrvatski Crveni kriĹž u Zimbabveu ima svog predstavnika, Ivicu Usmiania koji sudjeluje u me unarodnoj humanitarnoj misiji kao jedan od lanova tima za osiguranje pitke vode Njema kog, Austrijskog i Kanadskog Crvenog kriĹža.

Pitka voda osnovni je preduvjet za zaustavljanje ĹĄirenja zaraze kolerom koja se uglavnom i prenosi putem zaga ene vode. ViĹĄe o tome pogledajte na web stranici Hrvatskog Crvenog kriĹža: www.hck.hr

Kolera je izlje iva bolest, ali ljudi moraju biti svjesni rizika i poznavati jednostavne mjere kojima ih mogu smanjiti ili ak i eliminirati. Koleru uzrokuje bakterija vibrio cholerae. Ljudi se kolerom mogu zaraziti konzumiranjem hrane i vode kontaminirane bakterijom, a prijenosnici su i muhe. U slu aju epidemije, izvor zaraze su fekalije.

Bolest se brzo ťiri i ako se otpadne vode i pitka voda nedovoljno obra uju. Uobi ajen je teťki oblik proljeva, ponekad pra en i povra anjem ťto dovodi do velikog gubitka tjelesnih teku ina, uzrokuju i dehidraciju, slabost i ako se ne lije i – smrt.

Posljedice novog Zakona o strukovnom obrazovanju mogle bi biti pogubne za viĹĄe od 130 tisu a ili 70% srednjoĹĄkolaca. Novim se zakonom strukovno ĹĄkolstvo u potpunosti prepuĹĄta gospodarstvenicima i politi arima. Zanemariv postaje utjecaj na donoĹĄenje vaĹžnih odluka kako predstavnika strukovnih ĹĄkola, tako i predstavnike srediĹĄnjih prosvjetnih vlasti.

Posebno brine utjecaj koji e posredstvom tzv. sektorskih vije a imati pojedina ministarstva na donoĹĄenje svih vaĹžnih odluka, od sadrĹžaja kurikuluma do mreĹže ĹĄkola. U strukovnim ĹĄkolama zapostavljat e se op e obrazovni kao i odgojni sadrĹžaji. S jedne strane prosvjetne vlasti ine sve kako bi i u enicima strukovnih ĹĄkola omogu ili polaganje drĹžavne mature, dok se s druge strane, ovakvim nakaradnim zakonom, u enike onemogu ava u njihovu pravu na nastavak ĹĄkolovanja.

Umjesto da se i zakonski

u enicima na praksi jam i obavljanje poslove koji e ih stru no osposobiti ovim se zakonom stvaraju pretpostavke za nesmetano izrabljivanje u enika od strane pojedinih bezobzirnih poslodavaca. Me u razlozima za raskidanje ugovora izme u u enika i poslodavca ne navodi se ak ni neispla ivanje zakonske nov ane naknade.

Z bog da lekose Ş n i h ťtetnih posljedica Zakona o strukovnom obrazovanju Sindikat Preporod e, posredstvom svoje sindikalne srediťnjice Nezavisnih hrvatskih sindikata, zatraŞiti da se Gospodarsko-socijalno vije e negativno o ituje o sadrŞaju ovog zakona. Tako er, zbog pojedinih odredbi ovog zakona, Preporod e zatraŞiti i reakciju. Pravobraniteljice za djecu, odnosno Şurnu raspravu na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. (Željko Stipi , predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom ťkolstvu Preporod)

PiĹĄe: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UĹ˝ IVAOCE PROSTORA

Novi stan drugi raspored PoĹĄtovani!

Mi smo mladi bra ni par bez djece i planiramo kupiti stan u akovcu. Pregledali smo ponudu i najviĹĄe nam se svi a jedna novogradnja.

Stan je u potkrovlju i obiĹĄli smo ga, te smo dobili nacrte od investitora koje Vam ĹĄaljemo u prilogu.

Stan ima 80 m2, a od prostorija ima hodnik, 2 sobe, dnevni boravak koji je spojen s kuhinjom, ĹĄpajzu, balkon i, naravno, kupaonicu s WC-om.

Kako je stan u potkrovlju, visine nisu jednake, ali je visina 2,55 metra u kuhinji, dnevnom boravku, hodniku i kupaonici. U sobama je najniĹži dio visine 1,2 metra.

Gledali smo nacrt i nekako nam je dnevni boravak udno izveden, nemamo ideju kako posloĹžiti namjeĹĄtaj.

Nosivi zidovi su svi vanjski, dok su svi unutarnji zidovi od Knaufa i imaju mogu nost ruĹĄenja. Htjeli bi zadrĹžati 2 sobe i dobiti im ve i dnevni boravak i kuhinju.

Unaprijed hvala, Karmen i Tomislav

PoĹĄtovani, dvosoban stan u 80 m2 je prakti no idealna situacija. Pregledao sam nacrt i shvatio sam u emu bi mogao biti vaĹĄ problem.

PokuĹĄao sam ga rijeĹĄiti na sljede i na in: zid koji dijeli hodnik od dnevnog boravka je u stvari <usko grlo< u stanu. Stoga predlaĹžem da se on sruĹĄi kako bi se pove ala povrĹĄina boravka. Na taj na in gubite hodnik kao takav, ali dozidavanjem zida desno od ulaznih vrata, dobivate mjesto za ormari za cipele kao i za vjeĹĄalice za kapute i jakne. Tako er taj zidi sluĹži za spre avanje direktnog pogleda u vaĹĄ dnevni boravak sa ulaznih vrata. Kupaonica prakti ki ostaje na mjestu kako je i prvobitno predvi ena.

Druga spava a soba koja je pravokutnog oblika, gubi neĹĄto od svoje povrĹĄine prilikom ruĹĄenja zida, ali njena ulazna vrata moĹžete iskoristiti na novom zidu kojim smo zatvorili tu istu sobu. Njena nova povrĹĄina je neĹĄto manja, ali sasvim dovoljna.

Tako smo dobili ve i razmak izme u te sobe i balkonskih vrata gdje sam postavio element dnev-

nog boravka za TV. Sjede u garnituru postavio sam u sredinu sobe i njene dimenzije vam daju da se neometano kre ete u svim smjerovima i ne oteĹžavaju komunikaciju. Blagovaona je smjeĹĄtena na logi no mjesto izme u dnevnog boravka i kuhinje i predvi ena je za 6-10 ljudi.

Kod kuhinje sam, kako vidite maknuo ostavu i pove ao povrĹĄinu samog radnog dijela. Kako ne bi ostali bez dijela za odlaganje stvari koje vam koriste za kuhanje, kod izrade drvenog dijela postavite 3 visoka elementa od kojih e vam jedan biti hladnjak, drugi element sa pe nicom, a krajnji neka bude element sa policama. U njega moĹžete pohraniti dovoljno stvari koje bi ina e stavili u ostavu.

Kako bi povezao kuhinju sa dnevnim boravkom predvidio sam kuhinjski otok sa 3 barske stolice.

Na njega se nadovezuje polica na zidu koja ide sve do hodnika.

U manju sobu pretpostavio sam elemente koji odgovaraju

dje joj sobi, ali i pomo noj sobi koja moĹže sluĹžiti kao radna i kao gostinjska soba.

Loggia je prikladne veli ine da se u nju postavi stol i 4 stolice.

Ovakav koncept interijera Ĺžudi za elegantnim dizajnom. RazmiĹĄljajte o neutralnim kombinacijama elemenata, bijelim, glatkim i ravnim zidovima, sa velikom koli inom prirodnih drvnih dekora, a tek tkanine za tapeciranje neka budu Ĺživljih boja. Sjede a garnitura bi trebala biti niska kako ne bi zatrpala prostor. Eventualno iza nje postavite uski element sa policama, ali pazite da njegova visina ne bude viĹĄa od naslona garniture.

Na zidu izme u blagovaone i loggie postavite uljni kamin, on e doprinijeti eleganciji tvore i mirnu i spokojnu atmosferu.

Spava u sobu opremite jed-

nostavno, u zemljanim bojama i u njoj nemojte pretjerivati s detaljima, kombinacijama boja, materijala i dekora.

Neka sve bude jednostavno.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, moĹžda vam mi moĹžemo pomo i. Javite nam se i â&#x20AC;&#x153;Estetikheretik studioâ&#x20AC;? e pokuĹĄati odgovoriti na vaĹĄa pitanja, rijeĹĄiti vaĹĄe dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan poĹĄaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crteĹž) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono ĹĄto je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. VaĹžno je da napiĹĄete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) ĹĄaljite na adresu Me imurskih novina â&#x20AC;&#x201C; Ivana MaĹžurani a 2, 40 000

akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i poĹĄaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

RELIGIJA

10. velja e 2009.

19

USUSRET STEPIN EVU 2009. zapisom iz njegova Ĺživota

BOG mojih detalja

Stepinac na uvjetnom otpustu u KraĹĄi u Do 1951. godine =lojzije Stepinac je bio u zatvoru u epoglavi.

Ministar unutarnjih poslova Naroda Republike Hrvatske $van Kraja i 5. prosinca 1951. godine izdao je rjeĹĄenje da se Stepinca pusti na uvjetni otpust koji e trajati do isteka kazne koja mu je izre ena, dakle, do 1962. godine. Do tada je duĹžan boraviti u KraĹĄi u.

Na izlasku iz kaznionice mnogi su novinari Ĺželjeli njegovu izjavu, no Stepinac je ĹĄutio, boje i se da njegove rije i ne bi bile iskrivljene. Naime, u pet provedenih godina u epoglavi nije mijenjao svoje stavove.

Kad je stigao u KraĹĄi , otvorio je prtljagu iz koje je izvadio zapise iz zatvora. Bilo je to 12 svezaka prevedenih Ĺživotopisa svetaca za cijelu godinu, 84 propovijedi za razne prigode i svetkovine.

Kad ga je drugo jutro Ĺžupnik otpratio u crkvu, tijekom Ĺžupnikove mise Stepinac je cijelo vrijeme kle ao pred oltarom. Vide i ga, vjernici su plakali od uzbu enja. Nakon Ĺžupnikove uslijedila je Stepin eva misa na kojoj su ostali svi vjernici.

Tijekom mise doĹĄli su novinari iz =merike, #ngleske i Francuske, no nadbiskup se nije upuĹĄtao u duge razgovore. Rekao im je da, bio on u

Zagrebu, epoglavi ili KraĹĄi u, samo vrĹĄi svoju duĹžnost - trpi i radi za Crkvu.

Imenovan kardinalom Nikada nije molio da ga oslobode jer je nevin i nije u inio niĹĄta protiv drĹžave. >ovorio je kako je Crkva za suradnju s drĹžavom, ali samo pod uvjetom da ona poĹĄtuje vjerske i ljudske slobode. vrsto je odlu io da ne e oti i iz svoje domovine jer u ovim teĹĄkim vremenima Ĺželi ostati sa svojim sve enicima i vjernicima.

Papa Pio X$$. je 29. studenog 1952. godine zagreba kog nadbiskupa =lojzija Stepinca imenovao kardinalom, na veliku radost hrvatskih sve enika i vjernika.

Ranije su mnogi hrvatski studenti i vjernici na audijencijama pitali Papu kada e nadbiskupa imenovati kardinalom, a papa Pio X$$.

Odgovaraoje: - Vi nemate kardinala, ali imate sveca!, ime je jasno dao do znanja ĹĄto misli o Stepincu. $stog trenutka je jugoslavenska vlada prekinula diplomatske veze sa Svetom Stolicom, a milicija je vjernicima zabranjivala dolazak u KraĹĄi i sve koji su dolazili vra ala je natrag odakle su doĹĄli. (S. Mesari )

Mu enik za ljudska prava

ŽUPA Ivanovec

Dolazi biskup Mrzljak Blagdan svoga Ĺžupnog zaĹĄtitnika blaĹženog =lojzija Stepinca vjernici Ĺžupe $vanovec do ekuju trodnevnicom koju vode doma i Ĺžupnik vele asni Danijel Bistrovi i Ĺžupnik iz Pribislavca Nikola Mikuli . Na Stepin evo 10. velja e jutarnju svetu misu sluĹžit e Ĺžupnik Bistrovi , dok e sve anu ve ernju od 17 sati predvoditi varaĹždinski biskup monsinjor "osip Mrzljak. U $vanovcu se devetnicom pripremaju za blagdan >ospe urdske, koja se 11. velja e slavi i kao Svjetski dan bolesnika. (sm)

U gradu Ka arnaumu $sus je jedne subote uĹĄao u sinagogu i nau avao. Bio je unutra i jedan ovjek opsjednut ne istim duhom koji je po eo vikati: â&#x20AC;&#x153;Ĺ to ti imaĹĄ s nama, $suse Nazare anine? DoĹĄao si da nas uniĹĄtiĹĄ? Znam tko si: Svetac BoĹžji!â&#x20AC;? $sus mu je zaprijetio: â&#x20AC;&#x153;Umukni i izi i iz njega!â&#x20AC;? Zanimljivo da ima i takvih, opsjednutih.

Bilo ih je onda, a ima ih i danas! =ko nam evan elje o tome govori, ono nam na pokazuje kakvih sve profila vjernika ima, ali i na in kako $sus s njima postupa. >rad Ka arnaum u kojem se sve to doga a je simbol svijeta u koji je $sus doĹĄao: bilo je u njem svega i sva ega: ljudi razli itih karaktera, nacionalnosti, boja koĹže i razli itih vjeroispovijesti. Cijeli doga aj odvijao se u sinagogi, mjestu gdje se molilo. Mi bismo danas mogli re i, usred molitvene zajednice. = one koji su tu molili, i u ovom slu aju, gledali i sluĹĄali $susa, mogli bismo prispodobiti nama danaĹĄnjim moliteljima. SadrĹžaj $susove propovijedi bio je jednostavan i o aravaju i: Kraljevstvo BoĹžje je blizu svima; Kraljevstvo ulazi u nas po spasenju koje nam je daruje $sus. Svakome njegovim ritmom, jednima sporije drugima brĹže. $susu je vaĹžno da ga prepoznamo kao Spasitelja. = u doga aju koji smo gore spomenuli, â&#x20AC;&#x2DC;opsjednutomâ&#x20AC;&#x2122; ovjeku, koji ga je prepoznao, $sus kaĹže da umukne, da ne pri a o tome! ZaĹĄto sad tako? Kako to razumjeti? Recimo odmah: â&#x20AC;&#x2DC;prepoznavanjeâ&#x20AC;&#x2122; na na in â&#x20AC;&#x2DC;opsjednutogâ&#x20AC;&#x2122; nije ispravno. To ĹĄto ga ovaj prepoznaje i o njemu govori, ne zna i i da $susa prihva a u svoj Ĺživot i da Ĺželi Ĺživjeti na Njegov na in. On se â&#x20AC;&#x2DC;pravi vaĹžanâ&#x20AC;&#x2122;. On je ovjek kojemu je stalo da bude na prvom mjestu, da $susa iskoristi za sebe. Nije dovoljno znati, pri ati ili raspravljati (filozofirati) o $susu, da bismo bili Njegovi.

Treba pustiti da $susovo spasenje

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan u e u naĹĄ Ĺživot i promijeni ga. â&#x20AC;&#x2DC;Opsjednutiâ&#x20AC;&#x2122; u gornjem doga aju nije bio opsjednut avlom. Ovdje se radi viĹĄe o â&#x20AC;&#x2DC;nastranostiâ&#x20AC;&#x2122; kao suprotnosti od â&#x20AC;&#x2DC;normalnogâ&#x20AC;&#x2122;. â&#x20AC;&#x153;Ne isti duhâ&#x20AC;? je onaj â&#x20AC;&#x153;koji se suprotstavlja svetosti BoĹžjojâ&#x20AC;?. Ne isti duh â&#x20AC;&#x153;raspame ujeâ&#x20AC;? ovjeka! Sprje ava ga da bude normalan. Taj ovjek o kojem se govori je simbol sviju koji su opsjednuti raznovrsnim zastranjenjima, ekstremizmima. $sus ovjeka ini normalnim, otkupljuje i spaĹĄava. Svi koji se kunu da poznaju Boga, a zastranili su u ekstremizmima, koji viĹĄe drĹže do ormi nego do sadrĹžaja, kojima je nau ena rutina vaĹžnija od sluĹĄanja Boga, takvi su â&#x20AC;&#x2DC;zaposjednutiâ&#x20AC;&#x2122;, zaposjednuti njima samima, i nisu oslobo eni $susom. $sus nas poziva da otkrijemo njegov pravi identitet. Da ne budemo â&#x20AC;&#x2DC;vjerski anaticiâ&#x20AC;&#x2122; poput arizeja, legalisti poput pismoznanaca koji se sluĹže nau enim ormulama kojima ljude trpaju u pretince. $sus je na strani ljudi koji vape za spasenjem, govori nam s uvjerenjem da je doĹĄao radi nas, a ne kao ostali â&#x20AC;&#x2DC;koji vi uâ&#x20AC;&#x2122; i utjeruju, prijete i sankcioniraju. Nasuprot $susa, takvi su nula! Ne budimo vjernici nau enih ormula. Od nas se samo traĹži da vjerujemo $susu, da nas oslobodi i spasi.

DUHOVNI VELIKAN

Valentin, 14. velja e

ŽUPA Vratiťinec

BLAGDAN Gospe Lurdske

Valentinovsko proĹĄtenje

U akovcu ...

U Ĺžupi VratiĹĄinec u subotu 14. velja e i nedjelju 15. velja e sve ano e se proslaviti blagdan Svetog Valentina, patrona Ĺžupe, iji se lik nalazi u pobo nom oltaru prelijepe vratiĹĄine ke Ĺžupne crkve. U subotu e sveta misa biti u 10.30 sati i sluĹžit e je vele asni "osip Horvat iz Selnice. U nedjelju u 11 sati svetu misu e predvoditi vele asni Stjepan MarkuĹĄi , Ĺžupnik u Macincu, u koncelebraciji s viĹĄe sve enika. VratiĹĄine ki Ĺžupnik vele asni Pavao Mesari poziva vjernike, posebno djecu, na molitvu za zdravlje i klanjanje u subotu od 17 sati. (sm)

Isus ovjeka ini normalnim

Za blagdan >ospe urdske u Ĺžupi Svetog Nikole biskupa

akovec vjernici se pripremaju devetnicom koju predvodi p. Marijan KriĹĄtofi .

Na sam blagdan 11. velja e sve anu ve ernju predvodit e p.

ucije "agec, gvardijan Trsatskog samostana, u zajedniĹĄtvu sa sve enicima akove kog dekanata.

... i NedeliĹĄ u U Ĺžupnoj crkvi u NedeliĹĄ u sve anu svetu misu na blagdan >ospe urdske, 11. velja e u 10 sati, predvodit e varaĹždinski biskup monsinjor "osip Mrzljak.

>ospa urdska se u NedeliĹĄ u ĹĄtuje preko 100 godina i u crkvi se nalazi najstariji >ospin kip u Me imurju. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 10. velja e ST#P$N #VO, Vilim, Vjekoslav srijeda, 11. velja e >ospa urdska, Marija, Mirjana etvrtak, 12. velja e Zvonimir, Zvonimira, Zvonko petak, 13. velja e Katarina Ricci, Kristina, BoĹĄka subota, 14. velja e Valentin, Valentina, Zdravko nedjelja, 15. velja e Vitomir, Vito, Klaudije

RIJE I MUDRE â&#x20AC;&#x153; akomac traĹži nebo u blatu. â&#x20AC;&#x153; (MK $,sm)

ponedjeljak, 16. velja e "ulijana, "ulika, Danijel

Povijesna i sveta je osoba o kojoj je premalo toga zapisano.

Bazilika u njegovu ast podignuta je u Rimu na Via Plaminia ve u $V. stolje u. Ne zna se kada je Valentin bio mu en. Mogu e je da je bio rimski prezbiter i kasnije biskup u Terniju, gdje na isti dan slave svetog Valentina biskupa. Prema legendi, bio je sve enik, mu en za cara Klaudija $$. Slijepoj djevoj ici je vratio vid. Sveti Valentin Ternijski ozdravio je padavi avu djecu. Kult mu je raĹĄiren po svem svijetu, a posebno u Sloveniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. =tribut mu je padavi ar.

Na slikama se prikazuje kao sve enik ili biskup, te kako ozdravlja padavi are. Zagovornik je protiv padavice i zaĹĄtitnik o iju. (sm)

Ĺ ALA MALA Tri dje aka razgovaraju o duljini ljudskog Ĺživota i svaki od njih tvrdi da je njegov djed najstariji.

- Mojemu djedu bilo je osamdeset i osam godina kad je umro, pohvali se $vica.

- = moj je djed doĹživio ak devedeset ĹĄest godina, kaĹže Tomica.

- O, sve je to niĹĄta, zaklju i Marko. "a imam djeda koji joĹĄ nije ni umro.

20

NOVI ŽIVOT SE RA A

10. velja e 2009.

Darko (44) i Zdenka (39) Pongrac iz Svete Marije dobili su Matju, ro enu 2. velja e u 7,10 sati. Po seku su doĹĄli Mihael (6) i Magdalena (4), a imaju i Anu Mariju (14) i Marka (9).

Alen (29) i Jelena (27) Rendari iz VratiĹĄinca dobili su Vilka, ro enog 2. velja e u 14,25 sati. Po bracu je doĹĄao i Rafael (3).

Jasmin (33) i Sanja (28) JambroĹĄi iz akovca dobili su Lea, ro enog 31. sije nja u 19,20 sati.

Ivica (26) i Stanka (20) Kutnjak iz Žabnika dobili su Neli, ro enu 29. sije nja u 13,45 sati.

Miran (29) i BoĹžena (24) Ferlin iz Svetog Urbana dobili su Valentinu, ro enu 29. sije nja u 23,10 sati. Imaju i Martina (2).

SaĹĄa (24) i Nikolina (22) Bermanec iz ehovca dobili su Tina, ro enog 29. sije nja u 14 sati.

Robert (30) i Karmenka (32) RuĹži iz Ivanovca dobili su Frana, ro enog 2. velja e u 9,55 sati.

Mario (26) i Nives (23) ura iz Peklenice dobili su Nadinu, ro enu 1. velja e u 15,30 sati.

Nikola (24) i Petra (22) Graf iz NedeliĹĄ a dobili su Leonu, ro enu 4. velja e u 3,10 sati. Po seku je doĹĄao i Kristijano (2).

Jasmin KalanjoĹĄ (19) i Zvjezdana OrĹĄoĹĄ (18) iz PiĹĄkorovca dobili su Domagoja, ro enog 3. velja e u 8 sati. Imaju i Nedeljka (1,9).

DraĹžen (26) i Svjetlana (25) Balog iz Pribislavca dobili su Emu, ro enu 2. velja e u 7 sati. Imaju i uzepa (7) i Leonarda (6).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M# $MURSK$H N *$N=. Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

Varaždinka Dora Markoti nova Miss sjeverozapadne Hrvatske Dora Markoti , 18-godišnja Varaždinka, prošli je etvrtak izabrana za Miss sjeverozapadne Hrvatske. Osam ljepotica predstavilo se žiriju u Lanch baru Room hotela “Aurora“ u akovcu. (foto: Vrzan, više na str. 14)

2

ME\IMURSKE NOVINE 10. velja e 2009.

IZLOŽBA AKVARELA Živka Toplaka u Centru za kulturu

Poznati krajolici transformirani u novi kod ljepote Ljepota je neĹĄto ĹĄto treba otkrivati, ne samo pasivno nailaziti na nju, i ona zahtijeva od nas da zapazimo razli ite pojedinosti (Alain de Botton).

Ve etiri desetlje a varaŞdinskom slikaru Živku Toplaku rijeka Drava je klju za sve: mjera ljepote, etika prirodoljublja, domorodna privrŞenost i prije svega izvor nadahnu a. Kako je vodu

Toplak ve etiri desetlje a slika rijeku Dravu

najljepĹĄe i najprirodnije slikati vodom, tako i on od 1974. godine slika isklju ivo akvarele.

Svoje najnovije uratke, njih tridesetak nastalih proťle godine, Toplak me imurskoj publici predstavlja u IzloŞbenom prostoru Centra za kulturu, gdje je u etvrtak uprili eno otvorenje. Živko Toplak do sad je izlagao na viťe od 100 samostalnih i preko 300 skupnih izloŞbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Redovni je lan Hrvatskog druťtva likovnih umjetnika HDLU-a od 1984. godine i LUV-a od 1975. godine. Dobitnik je viťe nagrada i priznanja za likovni rad te uvrťten u nekoliko publikacija. Kao zavi ajni slikar Drave uklju en je u ekoloťke akcije, te sudjeluje u viťe performancea i happeninga.

Otvorenje izloŞbe izvedbama me imurskih pjesama uveli ala je doma a kantautorica Lidija Bajuk, dok je o autoru i njegovim slikama govorila knjiŞevnica, tako er porijeklom iz Me imurja, BoŞica Jeluťi . Ona se osvrnula i na ekoloťki aspekt Živka Toplaka, koji je poznati zaťtitnik rijeke Drave i njena okoliťa, zbog ega

Autor slika Živko Toplak s Lidijom Bajuk i BoŞicom Jeluťi ga je i nazvala ratnikom za prirodu: - etiri se desetlje a nať slikar bavi Dravom i kistom joj se udvara, nastoje i uistiniti njnu nepremaťivu privla nost, objaťnjavaju i tako i priteznu silu koja ga k rijeci vu e, i kojoj se ne Şeli odhrvati. Danas, u doba prebujale tehnoloťke pohlepe, kao i mnogi zavi ajnici i prirodoljupci, Toplak je zaťtitnik rijeke, promicatelj ekologisti kih ideja, obrazovatelj za okoliť, koji

e u svakoj prigodi svoj talent i domete (po)staviti u sluĹžbu opstanka Ĺžive rijeke, shva ene kao zalog kontinuiteta i jam evinu za budu nost.

IzloŞba u Centru za kulturu predstavlja krajolike koje smo moŞda ve tisu ama puta vidjeli, no oni su sada transformirani u novi kod ljepote, kroz akvarele Živka Toplaka. Slike se mogu razgledati do 2. oŞujka. (mn)

TEATAR GAVRAN gostovao na Tribini

Razotkrivanje muĹĄkog svijeta JoĹĄ jedna odli na predstava napunila je dvoranu Centra za kulturu.

Iako su imali teĹžak posao, zadovoljiti publiku Ĺželjnu ponovnog smijeha nakon Exitovih Kauboja, izvrsni gluma ki trojac â&#x20AC;&#x153;Teatra Gavranâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; Robert Ugrina, Ivica Pucar i DraĹžen Bratuli uspio je od akove ke publike izmamiti glasno hihotanje i aplauz.

Za nas su izveli predstavu â&#x20AC;&#x153;Sve o muĹĄkarcimaâ&#x20AC;? Mire Gavrana - najizvo enijega hrvatskog dramati ara u proteklih petnaestak godina, u kojoj su nam, kao ĹĄto i naslov kaĹže, znala ki razotkrili â&#x20AC;&#x153;muĹĄki svijetâ&#x20AC;?, njegove tajne, Ĺželje, nade, strahove, potrebe. â&#x20AC;&#x153;Sve o muĹĄkarcimaâ&#x20AC;? nastavak je predstave â&#x20AC;&#x153;Sve o Ĺženamaâ&#x20AC;? koja je praizvedena 2000. godine i koja je tijekom ĹĄest godina imala dvanaest premijera ĹĄirom svijeta. I tu smo predstavu svojevremeno imali prilike pogledati u akovcu. Dok su nam u â&#x20AC;&#x153;Sve o Ĺženamaâ&#x20AC;? Ĺžene razotkrivale Ĺženske tajne u odnosu prema Ĺživotu i muĹĄkarcima, u â&#x20AC;&#x153;Sve o muĹĄkarcimaâ&#x20AC;? isto je u inio ja i spol.

Predstava je podijeljena u petnaest scena u kojima svaki od glumaca igra po

etiri uloge. U etiri razli ite pri e puno je toga obuhva eno: ljubav, prijateljstvo, posao, obitelj â&#x20AC;Ś Jedna pri a je ljubavni trokut homoseksualaca, druga obiteljska melodrama, tre a o prijateljstvu, a etvrta â&#x20AC;&#x201C; night bar s muĹĄkim striptizom gdje se doga a problem â&#x20AC;&#x201C; nema striptiza. Niz polusamostalnih pri ica spojilo se u ĹĄarolik mozaik slika iz muĹĄkog Ĺživota, gdje je muĹĄkost de inirana u prvome redu odnosom prema suprotnome (neko slabijem) spolu.

Puno, ina e, joĹĄ ima tipova i vrsta muĹĄkaraca ... Ovdje se tek zagrebla povrĹĄina, ali to bi onda trajalo i trajalo.

Ovako je gluma ki trojac Ugrina/Pucar/ Bratuli dobio priliku pokazati talent kroz trenutne promjene raspoloĹženja, skokove iz lika u lik, ime su dobiveni tempo i dinamika.

Zahvaljuju i brzom ritmu, inteligentnim dijalozima i iznimnim gluma kim ostvarenjima, predstava o trojici suvremenih 40-godiĹĄnjaka koji â&#x20AC;&#x201C; uz sva e i mirenja â&#x20AC;&#x201C; svoje prijateljstvo uspijevaju odrĹžati od studentskih do umirovljeni kih dana brzo je proĹĄla. A na nama sada preostaje da Ĺželjno iĹĄ ekujemo joĹĄ pokoju dobru komediju.

Predstava â&#x20AC;&#x153;Sve o muĹĄkarcimaâ&#x20AC;? dala je ĹĄarolik mozaik slika iz muĹĄkog Ĺživota

TRIBINA , 12. velja e u 19.30 sati

KNJIĹ˝NICA â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec

Premijera hrvatskog filma â&#x20AC;&#x153;Ni iji sinâ&#x20AC;?

Ovaj tjedan na Tribini

u 19.30 sati odrĹžat e se premijera hrvatskog ilma â&#x20AC;&#x153;Ni iji sinâ&#x20AC;?. Premijeri e prisustvovati i gosti: redatelj Arsen Anton Ostoji i Daniel Pavli , ilmski kriti ar.

Ni iji sin je krimi koji govori o bivĹĄem rock pjeva u i ratnom vojnom invalidu koji kroz ucjenu otkrije dugo skrivanu obiteljsku tajnu. Ivan (Alen Liveri ) je bivĹĄi rock pjeva i ratni vojni invalid koji je u Domovinskom ratu izgubio obje noge. I dok se Ivan suo ava s propalim brakom i neizvjesnom budu noĹĄ u, njegov je otac Izidor (Mustafa Nadarevi ) kandidat na parlamentarnim izborima.

Kao nekadaĹĄnji politi ki zatvorenik Izidor ra una na pobjedu, ali mu kampa-

nju poremeti dolazak srpskog izbjeglice Sime koji ga je u bivĹĄem reĹžimu i uhitio.

Ucjenjuju i Izidora tajnom iz proĹĄlosti, Simo po ne utjecati i na Ivana.

- Ovaj ilm posve ujem ponajprije SiĹĄ anima, a zatim i svim stanovnicima Hrvatske!, rije i su redatelja Arsena Antona Ostoji a. On je po etkom devedesetih, nakon zavrĹĄene Akademije u Zagrebu, otiĹĄao na usavrĹĄavanje na New York University. Njegov povratak u Hrvatsku ozna ila je drama â&#x20AC;&#x153;Ta divna splitska no â&#x20AC;?, koja je uvrĹĄtena na popis najboljih hrvatskih ilmova od devedesetih na ovamo.

Na jubilarnom pedeset i petom Pula Film Festivalu Ni iji sin uvjerljivo je pomeo konkurenciju. Film je osvojio ak

ĹĄest Zlatnih Arena, i to za najbolji ilm, najbolju muĹĄku ulogu, specijalne efekte, ton i glazbu. Film je nastao prema istoimenom knjiĹževnom predloĹĄku Mate MatiĹĄi a, autora scenarija i glazbe Ni ijeg sina.

Evo i par rije i kritike: â&#x20AC;&#x153;Speci i nost ovog ilma je u tome ĹĄto je zaista realan i predstavlja aktualnu politi ku sliku Hrvatske, te probleme koji se doga aju upravo na terenu na kojem je ilm i snimljenâ&#x20AC;?, kaĹže Daniel Pavli .

ReĹžija: Arsen Anton Ostoji ; uloge: Alen Liveri , Mustafa Nadarevi , Biserka IpĹĄa, Zdenko Jel i , Goran Grgi , Daria Lorenci, NikĹĄa MrkĹĄi . Trajanje: 100 minuta.

Predstavljanje knjige Ivice Jembriha KnjiĹžnica â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;?

akovec i DruĹĄtvo hrvatskih knjiĹževnika organiziraju predstavljanje knjige Ivice Jembriha â&#x20AC;&#x153;DoĹživljena vje nostâ&#x20AC;?.

Predstavljanje e se odrĹžati u KnjiĹžnici u utorak 10. velja e u 19 sati.

O knjizi e govoriti prof. dr. sc. Zvonimir Bartoli , mr. sc. Ljubica Dui Jovanovi i Emilija Kova , prof., dok e stihove interpretirati BoĹžidar Vadlja.

3

10. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Dvorana Zrinski/Scheier, utorak, 17. velja e, u 19.30 sati

AKTUALNE IZLOŽBE

Koncert Andreasa i Sare Domjani KONCERT u Prostoru

Valentinovo uz rock bend â&#x20AC;&#x153;Restartâ&#x20AC;?

Koncert za Valentinovo u Prostoru (bivĹĄi Stari hrast) odrĹžat e mladi perspektivni rockeri â&#x20AC;&#x153;Restartâ&#x20AC;?.

Grupa â&#x20AC;&#x153;Restartâ&#x20AC;&#x153; nastala je u prosincu 2007. godine u sastavu Filip Srnec, Armando KaniĹžaj, Egon ReĹĄetar i Fabian LogoĹžar.

2008. godine u bend ulazi Hrvoje KriĹĄto i na klavijaturama, a napuĹĄta ga ReĹĄetar. Prva pjesma benda â&#x20AC;&#x153;Restartâ&#x20AC;&#x153; napisana je za electro festival na kojem je osvojila nagradu publike. Ĺ to sve znaju te mogu li dobro zagrijati akove ku publiku pokazat e u subotu. Prije Restarta nastupit e vokalna grupa koju ine: Alba, Anamarija, Heda, Lucija, Zrinka i Dina. Koncert po inje u 19.30 sati, upad je besplatan.

MALA SCENA CZK-a

Na Jazz srijedi nastupaju varaĹždinski jazzeri U srijedu 11. velja e u 20 sati ponovno po inje Jazz srijeda. U ovoj godini prvi nastup odrĹžat e polaznici Glazbene ĹĄkole VaraĹždin.

Glazbena ĹĄkola u VaraĹždinu jedina je u Hrvatskoj uvela jazz kao predmet. Nakon izvrsnog nastupa na koncertu u VaraĹždinu, u enici Glazbene ĹĄkole VaraĹždin ponovno e svoje znanje predstaviti publici. Ovaj put u

akovcu na tribini Jazz srijeda.

Mlade jazzere pripremili su profesori i ugledni glazbenici Petar Eldan, Gordan PerĹĄi i Aleksandar VeĹĄi . Nastupaju: Lukrecia OreĹĄki â&#x20AC;&#x201C; voc, Tamara IvaniĹĄ â&#x20AC;&#x201C; voc, Lea Cecelja â&#x20AC;&#x201C; voc, Lucija HraĹĄ anec â&#x20AC;&#x201C; sax, Tomislav Peras â&#x20AC;&#x201C; sax, Marta Mesari â&#x20AC;&#x201C; violina, Viktor KaraĹžinec - gitara, klarinet, Hrvoje Ĺ enjug â&#x20AC;&#x201C; gitara, Marko RuĹža â&#x20AC;&#x201C; gitara, Filip Eldan â&#x20AC;&#x201C; klavir, Luka Ivi â&#x20AC;&#x201C; klavir, Jura Herceg â&#x20AC;&#x201C; bas, Neven Mehun â&#x20AC;&#x201C; bubnjevi, Igor Frnti â&#x20AC;&#x201C; bubnjevi.

Ponovno po inje ciklus koncerata Mladi glazbenici Me imurja. U utorak 17. velja e u 19.30 sati u dvorani â&#x20AC;&#x153;Zrinskiâ&#x20AC;? nastupit e Sara Domjani (violina) te Andreas Domjani (klavir). Poseban gost bit e violon elist Kian Soltani i pijanist DraĹžen Domjani .

Sara Domjani ro ena je 1997. godine u Vaduzu, Liechtenstein. Prvu poduku iz violine dobila je na Liechtensteinskoj glazbenoj u ĹĄkoli (Markus Kessler), od svoje sedme godine privatna je u enica Herberta Scherza u ZĂźrichu, a od ljeta 2008. privatna u enica Roberta Bokora u St. Gallenu.

Andreas Domjani ro en je 1995. godine u Vaduzu. U i gla-

sovir od svoje ĹĄeste godine na Liechtensteinskoj glazbenoj ĹĄkoli. Od 2005. privatno u i glasovir kod Ferenca Bognara na VorarlberĹĄkom zemaljskom konzervatoriju, a od ljetnog semestra 2006./2007. studira glasovir kao glavni predmet na u ilistu Pre-College Cologne (PCC) pri Visokoj ĹĄkoli za glazbu u KĂślnu (prof. Arbo Valdma).

Kian Soltani, ro en 1992. u Bregenzu, Austrija, u i violon elo od etvrte godine, a trenutno je na Muzi koj akademiji u Baselu - Ĺ vicarska, kod profesora Ivan Monighettia.

Sve troje mladih glazbenika viĹĄestruko su nagra ivani na me unarodnim natjecanjima i do sad su nastupali diljem Europe uz brojne istaknute muzi are. ProĹĄ-

Andreas Domjani

Sara Domjani

le godine nastupili su zajedno kao Trio Ingenium Musicum na ĹĄvicarskom Kiwanis natjecanju za komorne glazbenike, gdje su odnijeli prvu nagradu.

Na programu su djela: J. S. Bacha, L. van Beethovena, P. I. ajkovskog, P. Sarasatea, J. Haydna, A. E. Ginastere, Sir E. Elgara, V. Montija.

KUD â&#x20AC;&#x153;KATRUĹ˝Eâ&#x20AC;? Ivanovec

Tradiciju treba prenijeti na mlade KUD â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? Ivanovec osim njegovanja narodne kulturne baĹĄtine brine i o prenoĹĄenju tradicije na mla e naraĹĄtaje uklju ivanjem u aktivnosti KUD-a u enika Osnovne ĹĄkole Ivanovec.

Ta suradnja ostvaruje se aktivnostima u enika u folklornoj i tamburaĹĄkoj sekciji, u kazivanju poezije, dje jem folklornom stvaralaĹĄtvu i izvornom pjevanju me imurskih popijevki. KUD u enicima osigurava voditelje, noĹĄnje, instrumente i prostor za uvjeĹžbavanje programa.

Suradnja OĹ Ivanovec i KUD-a â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? ostvaruje se me usobnom razmjenom kulturno - umjetni kih programa za potrebe odrĹžavanja raznih sve anosti i obiljeĹžavanja zna ajnih dana u godini.

U posljednje vrijeme ta je suradnja produbljena osnivanjem folklorne druĹžine u enika sedmih razreda i njihovim u lanjenjem u KUD. Pohvalno je ĹĄto su osnivanje te druĹžine podrĹžali roditelji, a u enike za tu aktivnost animirala je njihova razrednica Vesna Martinjak. Hvale vrijedno je i uklju enje ĹĄkolskoga tamburaĹĄkog sastava u program KUD-a, pod stru nim vodstvom profesorice glazbene kulture Natalije Guterman - Vuk. PredsjedniĹĄtvo KUD-a â&#x20AC;&#x153;Katru-

Ca e bar Arrow â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba Ivana Ĺ ebestijana. Me imurski umjetnik predstavlja se recentnim uljima na platnu iz ciklusa â&#x20AC;&#x153;Lopo iâ&#x20AC;? nastalima u toku proĹĄlih dviju godina. Ivan Ĺ ebes jan iz Kotoribe slikanjem se bavi ve viĹĄe od 30 godina, a 1996. godine uvrĹĄten je i u prvu Enciklopediju hrvatske umjetnos . Samostalno je izlagao u reprezenta vnim galerijama, prostorima i muzejima. IzraĹžava se u raznim tehnikama, a od 1977. godine specijalizirao se za tehniku ulja na platnu. Osim pojedina nih vrijednih slika, naslikao je i desetak ciklusa.

KnjiĹžnica â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba povodom 500. obljetnice ro enja Petra Zorani a. IzloĹžba je organizirana s ciljem da se obiljeĹži obljetnica hrvatskoga knjiĹževnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana â&#x20AC;&#x153;Planineâ&#x20AC;?, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zorani em u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug.

Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara moĹžete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. DĹžamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. VeĹže.

Mladi na probi s voditeljicom folklora Sanjom Bacinger Ĺžeâ&#x20AC;?, uz zahvalu u enicima i djelatnicima za aktivnosti i suradnju, dodijelilo je na ovogodiĹĄnjoj redovnoj skupĹĄtini OĹ Ivanovec najviĹĄe priznanje - Povelju KUD-a.

Tradicionalno i ove godine KUD organizira 15. velja e (nedjelja) priredbu povodom Dana zaljubljenih â&#x20AC;&#x201C; Valentinova u ZadruĹžnom domu Ivanovec s po etkom u 16 sati.

Ovom prigodom pozivaju se svi mjeĹĄtani da do u na ovu priredbu i podrĹže mlade lanove folklorne druĹžine na njihovom premijernom nastupu.

(BMO)

ZIPKA organizira izloĹžbu

Suveniri za Valentinovo

GODIĹ NJA SKUPĹ TINA KUU-a Zasadbreg

DovrĹĄiti etnokutak Redovnu godiĹĄnju skupĹĄtinu odrĹžao je KUU Zasadbreg, a izvjeĹĄ e o aktivnostima i radu u proĹĄloj godini podnijela je predsjednica Mirjana Koruni .

Predsjednica, ali i ostali lanovi udruge, proĹĄlu su godinu ocijenili najboljom od svih dosadaĹĄnjih. ak 42 nastupa imale su sekcije KUU-a

AKOVEC - izloĹžbeni prostor Centra za kulturu â&#x20AC;&#x201C;izloĹžba akvarela Ĺ˝ivka Toplaka. Slika od 1968. godine, a od 1974. godine izlaĹže isklju ivo akvarele na viĹĄe od 100 samostalnih i preko 300 skupnih izloĹžbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Redovni je lan Hrvatskog druĹĄtva likovnih umjetnika HDLU-a od 1984. godine i LUV-a od 1975. godine. Dobitnik je viĹĄe nagrada i priznanja za likovni rad te uvrĹĄten u nekoliko publikacija. Kao zavi ajni slikar Drave uklju en je u ekoloĹĄke akcije, te sudjeluje u viĹĄe performansa i happeninga.

diljem Me imurja i Hrvatske. OdrĹžano je 19 radnih akcija, 4 sudjelovanja na seminarima te 6 druĹženja.

Ove godine osnovni je cilj organizirati sve priredbe koje su postale tradicija, te dovrĹĄiti etnokutak u Domu kulture.

Tijekom godine KUU e organizirati faĹĄnjak u Zasadbregu, Pozdrav

jeseni, sudjelovati na Vinkova kim jesenima, sudjelovati na smotrama, gostovati gdje e biti pozvani, te obiljeĹžiti 10. obljetnicu od osnutka i djelovanja. SkupĹĄtini su pored lanova i gostiju nazo ili i op inska na elnica Dragica Vugrinec i predsjednik VMO-a Zasadbreg An elko Kova i , koji su udruzi obe ali potpore i estitali na do sada u injenom kada su u pitanju kultura, zajedniĹĄtvo i o uvanje povijesnih znamenitosti naselja, Ĺžupe i op ine.

(S. Mesari , DK).

Udruga za o uvanje i promicanje tradicijske baĹĄtine â&#x20AC;&#x153;Zipkaâ&#x20AC;?

akovec organizira izloĹžbu tradicijskih suvenira povodom Valentinova. IzloĹžba e se odrĹžati u Scheierovoj zgradi u akovcu, a sve ano otvorenje bit e uprili eno u petak 13. velja e u 13 sati.

Gosti su izloĹžbe Udruga Ĺžena NedeliĹĄ e i Zvjezdice, smjenska skupina vrti a â&#x20AC;&#x153;Krijesniceâ&#x20AC;?.

IzloĹžba suvenira moĹže se razgledati u petak 13. velja e od 13 do 19 sati i u subotu 14. velja e od 9 do 16 sati. Za vrijeme trajanja izloĹžbe odvijat e se i radionice: pletenje svetomarske ipke na bati e i izrada minijatura tradicijskih posuda na lon arskom kolu.

PRELOG â&#x20AC;&#x201C; Riblji restoran Prelog - izloĹžba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izloĹžbi dominiraju teme lirskih motiva i ljepote prirode, a izlaĹžu: Franjo Musta , Damir Ĺ alari, Franjo RuĹžman Brko, Franjo Ĺ˝eĹželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija BaĹĄnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao RuĹžman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Ĺ poljari , Julija Weber i Ĺ˝eljko Petkovi .

Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba slika Ljube Laha.

IzloŞba jednog od najpozna jih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu Şivota, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, ťkolovanje siromaťnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu ťkolu njema kog jezika. IzloŞba se moŞe pogleda do 10 sije nja.

Pizzerija RO-SA â&#x20AC;&#x201C; IzloĹžba pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Dvanaest autoraâ&#x20AC;?. Blagdansku izloĹžbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlaĹžu Jurica Varga iz VaraĹždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Ĺ poljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Ĺ alari i Franjo RuĹžman iz Preloga. Kao gosti svoje slike izlaĹžu lanovi KUD-a â&#x20AC;&#x153;Ivan Vitez Trnskiâ&#x20AC;? iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. RuĹžman, M. Kristovi , Ĺ . Vuli i S. IvaniĹĄ.

Marina Prelog â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba crteĹža Slavka Duki a, lana Likovne druge donjeg Me imurja.

4

ME\IMURSKE NOVINE 10. velja e 2009.

ZaĹĄto je baĹĄ sad osnovana IRENA i ĹĄto je politika PiĹĄe: Josip Ĺ imunko Ovih dana je u Njema koj osnovana IRENA, Me unarodna agencija za obnovljive izvore, koja do sada nije postojala i koja e zapo eti s radom 2009. godine.

Kako globalni izazovi zahtijevaju i globalna ili barem kontinentalna rjeĹĄenja, Vlada SR Njema ke zadala je osnivanjem IRENE cilj ĹĄirenja koriĹĄtenja obnovljivih izvora u svijetu, a prvenstveno u Europi.

Nedavno je prethodno odrĹžan skup u Madridu koji je okupio sudionike iz 51 zemlje koje su danas osniva i.

Agencija IRENA posebno e djelovati na poboljĹĄanju politi kih okvirnih uvjeta za obnovljive energije usmjerenim politi kim savjetovanjem, poticanju prijenosa znanja i tehnologije na podru ju obnovljivih energija te potpori u ja anju kapaciteta na podru ju obnovljivih energija.

Osim toga, agencija e savjetovati zemlje lanice u vezi s mogu nostima inanciranja, te usko sura ivati s postoje im mreĹžama i organizacijama.

Iza ovog uvoda krije se mnogo toga. No ovdje Ĺželimo pokazati kako funkcionira sprega znanosti i jedna pametna vlada kao ĹĄto je Njema ka. Uop e nije slu ajno ĹĄto tri studije Njema kog svemirskog centra (DLR) pokazuju da bi energija dostupna na manje od 0,3 posto povrĹĄine sjeverne Afrike i Bliskog istoka bila dostatna za nepodmirene potrebe za energijom Europe i Afrike. Prema satelitskim snimcima DLR-a, gubici u prijenosu energije u Europu iznosili bi samo 10 - 15 posto.

Ovo predlaĹže i 60 znanstvenika Rimskog kluba, me u kojima i jordanski princ Hassan bin Talal kao jedan od inicijatora. PredlaĹže se iskoriĹĄtavanje pustinja u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku te se tvrdi da bi sa samo 0,3 posto povrĹĄine Afrike, koliki bi prostor zauzimali takozvani koncentratori solarne energije, mogli energijom snabdijevati cijelu Europu i Afriku te usput desalinizirati morsku vodu za Ĺžedne Afrikance.

Koordinator projekta â&#x20AC;&#x153;Me umediteranska suradnja odrĹžive energijeâ&#x20AC;? (TREC) je Nijemac iz Hamburga Gerhard Knies, a projekt nosi naziv â&#x20AC;&#x153; ista energije iz pustnjaâ&#x20AC;?. Smatra se da e se po etak pravog prijenosa energije u Europu zbiti oko 2020. godine.

Sjevernoj Africi to e predstavljati posvemaĹĄnju elektri ikaciju i snabdijevanje desaliniziranom morskom vodom, te uklju enje u europsku elektroenergetsku mreĹžu. Projekt je zamiĹĄljen kao model jer njegova bi primjena u Australiji, Kini, Indiji i SAD-u, tvrdi se, bila joĹĄ u inkovitija.

Solarne termoelektrane, koje koriste ogledala za koncentriranje sun evih zraka i stvaranje visokih

temperatura, zagrijavale bi vodu na oko 600 stupnjeva, a para bi pokretala parne turbine i generatore za proizvodnju elektri ne energije. ViĹĄak topline koristio bi se za zagrijavanje morske vode za njezinu desalinizaciju, odnosno dobivanje slatke vode. Tehnologiju ve danas proizvode europske tvrtke, ve je primijenjena u Ĺ panjolskoj i SAD-u, a projekti zapo inju u AlĹžiru, Egiptu i Maroku.

Isplativost privatnih ulaganja postigla bi se kada bi se mogla dosti i proizvodnja struje za potrebe sjeverne Afrike i Bliskog istoka te oko 100 GW za Europu, za ĹĄto je potrebno oko 10 milijardi eura.

Sad dolazi joĹĄ viĹĄe politi koga i politike. PredlaĹže se izgradnja koncentrirane solarne termoelektrane od 1 GW u pojasu Gaze.

Izme u 2 i 3 milijuna ljudi na taj bi se na in snadbjelo strujom i desaliniziranom morskom vodom, uz ulaganje od 5 milijardi eura. Smatra se da bi taj projekt ni manje ni viĹĄe doprinio postizanju mira izme u Izraelaca i Palestinaca te razrijeĹĄio dio dilema Bliskog istoka.

Uostalom, vidi web stranice www. desertec.org, www.desertec-india.org., DESERTEC-a u Velikoj Britaniji http://www.trec-uk.org. uk, potporu projektu u Francuskoj - http://www.trec-france.org, ili web stranice Rimskog kluba http://www.clubofrome.org.

Ideja projekta i osnivanje IRENE djelo su njema ke pameti i vlade, pa nije udo ĹĄto Njema ka Ĺželi ostati predvodnica u tom projektu i ĹĄto je angaĹžirala i svoj svemirski centar. Kako tehnologija ve postoji (koncentratori solarne energije jesu obi na ogledala), ima veliku ĹĄansu da zaĹživi, tim viĹĄe ĹĄto svi dobivaju, Europa toliko Ĺželjenu energiju, afri ke zemlje energiju o vodu, pa bi dijelovi pustinja ubrzo mogli procvasti, ĹĄto bi smanjilo mnoge politi ke napetosti. Sad je svakako jasno zaĹĄto je svima odjednom potrebna IRENA i zaĹĄto je na prvom mjestu njezinih ciljeva politi ki cilj, iako je rije o obnovljivim izvorima energije.

Hrvatska za sada nije lanica IRENE, a mnogi naĹĄi energeti ari ni ne znaju ĹĄto ta kratica zna i.

Stanka Gjuri izabrana kao savjetnica za djecu ZAGREB - Pjesnikinja Stanka Gjuri , koja Ĺživi u Zagrebu i akovcu, 27. sije nja zbog svoga istaknutog djelovanja na podru ju ljudskih prava postala je savjetnica Svjetske mirovne turneje za djecu - World Peace Tour 4 Children za Hrvatsku.

WPT4C je nepro itna organizacija sa sjediĹĄtem u Los Angelesu (SAD), koja potpomaĹže na kulturnom i mirovnom planu diljem svijeta, s posebnim fokusom na Afriku.

Da bismo osigurali bolju kvalitetu Ĺživota djeci svijeta, te njen odrĹživi razvoj, kulturu mira trebali bismo smatrati svojom osnovnom potrebom.

Vjeruje se da danaĹĄnja mlada generacija ima potrebu biti osnaĹžena kroz funkciju nositelja borbe protiv nasilja, individualno i kolektivno, kako bi se izborila za pravi nost, sigurnost i pravedan svijet.

(J)

GRADSKA KNJIŽNICA I ITAONICA Mursko Srediť e

Ĺ tefanija najstariji a Koko najmla i lan U Gradskoj knjiĹžnici i itaonici Mursko SrediĹĄ e u etvrtak je voditeljica i knjiĹžni arka Leona Jug uprili ila prijam i druĹženje za deset lanova, one koji su lanovi dugo godina, zatim najmla e i najrevnije lanove.

Nagrade su dobili: Brigita Stojko, Ines Cilar, Tanja Tuksar, anino Kutnjak, Julijana Kutnjak,

Drago Kutnjak, Klaudija Breznik, Suzana Gori anec, Koko BoŞi i Štefanija ŽiŞek.

Najstarija lanica je 81-godiťnja Štefanija ŽiŞek, koja se nalazi u stara kom domu i nije doťla na prijam, ali knjige redovito ita. Najmla i lan je 7-mjese ni Koko BoŞi , koji joť ne ita, ali su ga roditelji prijatelji knjige u lanili kada je imao samo

Kneja i Urban Nedjeljko od malena dolaze u knjiĹžnicu

Najmla i lan Koko s roditeljima Ivanom i Ines BoĹži 2 mjeseca. Ovaj susret je odrĹžan u povodu proslave 10. obljetnice postojanja samostalne Gradske knjiĹžnice i itaonice Mursko SrediĹĄ e,

a voditeljici Leoni Jug mnogi su doĹĄli estitati jubilej i zahvaliti za dobar odnos prema knjigama i itateljima.

(S. Mesari ).

Leona Jug primila je brojne estitke

KUD KOTORIBA odrĹžao izbornu skupĹĄtinu

Predsjednik ostaje Vinko Horvat â&#x20AC;&#x153;Ĺ esto uloâ&#x20AC;?

I u naredne dvije godine na elu KUD-a Kotoriba bit e Vinko Horvat.

Tako su odlu ili lanovi na izbornoj skupĹĄtini druĹĄtva. Za dopredsjednika je izabran Damir Dolenec, tajnica ostaje Ivana Horvat, dok je Korneliji Ujlaki predana blagajna od dugogodiĹĄnje blagajnice Biserke Novak.

KUD Kotoriba je u protekloj godini dostojno predstavljao kulturno naslje e Kotoribe i Me imurja na brojnim nastupima. Realizirana su gostovanja, od kojih treba spomenuti ona u Konjť ini, Zagrebu, Oriovcu, akovu, na Miholja kom sjelu, Svetom KriŞu Za retju, Ludbregu, Donjoj Dubravi i Žiťkovcu. Velika nagrada za druťtvo

bilo je sudjelovanje u emisiji â&#x20AC;&#x153;Lijepom naĹĄomâ&#x20AC;?. Predsjednik Vinko Horvat pozvao je lanove na maksimalnu suradnju jer samo vo eni ljubavlju prema baĹĄtini svoga kraja moĹžemo ustrajati dalje, poru io je. Uz nastupe svih sekcija, u ovoj godini pred njima je organizacija Smotre me imurskih narodnih obi aja, obnova i kompletiranje noĹĄnji, a tu je i viĹĄegodiĹĄnja ideja o kotoripskim bandistima.

Dona elnik op ine Kotoriba Zoran Radmani poru io je kudovcima da su oni ti koji uvaju narodno blago, obi aje i baĹĄtinu Kotoribe i dostojno je prenose na svim nastupima diljem Lijepe naĹĄe. (A.FuĹĄ)

Oni e voditi kotoripske kudovce - Damir Dolenec, Ivan Horvat, Kornelija Ujlaki i Vinko Horvat

UDRUGA Ĺ˝ENA â&#x20AC;&#x153;Zlatne rukeâ&#x20AC;? akovec

DruĹženje ispred Turisti kog ureda povodom Valentinova Udruga Ĺžena za o uvanje tradicije i kulturne baĹĄtine â&#x20AC;&#x153;Zlatne rukeâ&#x20AC;? akovec u suradnji s Turisti kom zajednicom Grada

akovca obiljeĹžava Valentinovo 2009. Ovom prigodom pripremaju iznena enje za gra ane jer ... â&#x20AC;&#x153;fti eki se Ĺženijoâ&#x20AC;?. Ĺ˝ene iz Udruge pripremit e kola e u obliku fti-

eka za djecu, ljubavne poruke i sr eka za zaljubljene, te jabuke i sitne poklone za prijatelje. Ĺ tand udruge bit e postavljen u subotu 14. velja e u 9.30 sati ispred Turisti kog ureda Grada akovca.

Sa Ĺželjom da se o uvaju naĹĄi stari obi aju, lanice Udruge pozivaju sve na druĹženje.

ili unutarnja mudrost

Za sebe bih rekla da sam prije racionalni tip, no ponekad posluĹĄam svoj unutarnji glas koji mi govori ĹĄto u danom trenutku trebam napraviti i kako reagirati.

Koliko ste puta vi posluĹĄali svoj unutarnji glas? Onoliko puta koliko ste odustali od sluĹĄanja, toliko ste puta odbacili svoju intuiciju.

U Ĺživotu postoje trenuci u kojima neĹĄto znamo, a da nismo svjesni kako to znamo i odakle nam to znanje. Tu se zapravo radi o onom â&#x20AC;&#x153;feelinguâ&#x20AC;? koji se javlja kod svake osobe, ali mnoge ga na prepoznaju ili ne Ĺžele prepoznati i time ga rijetko sluĹĄaju. Sje am se koliko sam se puta naĹĄla u situaciji kada nisam posluĹĄala svoju intuiciju i poĹžalila. Koliko sam puta znala re i: â&#x20AC;&#x153;Znala sam! ZaĹĄto nisam posluĹĄala svoj â&#x20AC;&#x2DC;feelingâ&#x20AC;&#x2122;, svoj unutarnji glas?!â&#x20AC;?

Intuicija je zapravo nekakav osje aj koji zatitra duboko u nama. Karakteristika koju posjeduje svako svjesno bi e. Ona je osje anje ne ega koje je esto u suprotnosti s naĹĄim umnih o ekivanjem. Kada se dugo bavimo rjeĹĄavanjem nekog problema, kada dugo traĹžimo odgovor na neko pitanje, esto se javi naĹĄa intuicija koja nam ponudi rjeĹĄenje. Ona nije nekakvo znanje, ve prije bljesak inspiracije.

Zna i, ponekad nas racionalno promiĹĄljanje ne moĹže dovesti do odgovora i rjeĹĄenja s kojim smo zadovoljni ma koliko se mi trudili. U tom slu aju jedino ĹĄto nam preostaje jest ravnanje po â&#x20AC;&#x153;feelinguâ&#x20AC;&#x153;, po unutarnjem glasu, po onom ĹĄto nam se, iz nekog nepoznatog razloga, ini kao prava stvar, prava odluka ili odabir. Ta-

PiĹĄe: Helena Ze ar

da se jednostavno dogodi da bez previĹĄe razmiĹĄljanja znamo da je to u redu i da smo na pravom putu.

Kada se ravnamo prema intuiciji, zapravo se usredoto imo na dobar osje aj. Osje aj koji u nama ne izaziva strah i tjeskobu niti osje aj koji u nama izaziva euforiju, ve stabilan osje aj mira i zadovoljstva.

Za razliku od sporog, svjesno kontroliranog promiĹĄljanja, intuitivne su operacije brze, automatske i teĹĄko ih je kontrolirati.

Rekla bih da je rije o spontanoj reakciji koja nam dokazuje da su ponekad dovoljne dvije sekunde kako bi donijeli odluku za koju bi nam nekim logi kim putem trebalo mnogo viĹĄe vremena.

Smatram da intuiciju nipoĹĄto ne bismo trebali podcijeniti, nego je pokuĹĄati ĹĄto eĹĄ e ispravno upotrijebiti. Kada sljede i put u nekom trenutku vidite da vas dosadaĹĄnji na in razmiĹĄljanja nikuda ne vodi, jedino ĹĄto vam preostaje jest posluĹĄati svoj unutarnji glas, svoju intuiciju, onaj â&#x20AC;&#x153;feelingâ&#x20AC;&#x153; koji esto i sama iz nekog razloga nisam posluĹĄala (pa u svoj savjet i sama sljede i put posluĹĄati).

5

10. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

U vaše bi se misli mogla ušeta stara ljubav, a prošlost e me opet dobi na važnos . Ne zavaravajte se ugodnim sje anjima, ve se prisje te razloga prekida. Odnosi koji nisu ispunili vaša o ekivanja doživjet e kraj. Spremnost na pomo i suradnju priskrbit e vam poštovanje suradnika. Brzo ete napredova , ali i gubi mnogo energije. esto ete bi umorni i skloni naglim reakcijama, što e se odrazi na radnu u inkovitost.

Ovo e bi naporan tjedan i to prije svega zbog es h promjena raspoloženja i nervoze. Pad energije bit e pra en oslabljenim imunitetom pa je mogu a viroza. Ovo je razdoblje važno za vašu karijeru pa bi bilo dobro mobilizirati sve raspoložive snage i pokaza svoje sposobnos . Nemojte žali truda - ispla t e vam se.

VAGA (24.9.-23.10.)

O ekuju vas mnoga iznena enja. Partner bi vas mogao iznenadi pozivom na uzbudljiv izlet ili putovanje, dok e neki od vas bi ugodno iznena eni prosidbom ili prijedlogom za zajedni ki život. Bez problema ete provodi svoje planove. Zahtjevi e vam biti odobreni, a odnosi s javnoš u sve bolji. Ostavljat ete jak dojam na sugovornike. Iako e vam mnogo toga i i od ruke, pripazite da ne zanemarite neke važne detalje ili zapostavite utjecajne ljude. U utorak pazite kome se povjeravate - rijetki znaju uva tajne. Fizi ka ak vnost e vam pomagati da ostanete u formi.

Ne ete pogriješiti ako umjesto napornog tr anja izaberete brzo hodanje.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Odnos s partnerom bit e skladan. Mogu e je da erotska privla nost bude toliko snažna da po sne sve ostalo. Samci e uživa u diskretnom zavo enju, šarmantnim osmjesima i znakovi m pogledima. Od vas e se mnogo o ekiva , što ete bi spremni i dati. Zadovoljit ete o ekivanja drugih, ali i svoje planove. Marljivo ete prionu na zadatke, a nerijetko preuzima na sebe i obveze drugih.

Potkraj tjedna mogli biste osjetiti zasi enje poslom i pad raspoloženja. Vrijeme je da smanjite tempo i poradite na reorganizaciji svojih svakodnevnih obveza. Vikend iskoris te za temeljito iš enje ili izbacivanje suvišnih stvari iz svog najin mnijeg prostora. Osje t ete rastere enje i porast raspoloženja.

Suzdržite se od neozbiljnih igrica, površnog upuštanja u romanti ne veze i obe anja koja znate da ne možete ispuniti. Druga strana pridavat e posebnu važnost vašim rije ima.

Budite precizni, to ni i ne gubite iz vida detalje koji vam se možda sada ine manje važnima, no ubrzo e posta vrlo bitni. Tjedan nije povoljan za potpisivanje ugovora i ak vnos vezane uz sudove. Nekima od vas e problemi s vratnom kralježnicom te bolovi u ramenima i rukama pokvari tjedan. Možda je sazrelo vrijeme za posjet kiroprak aru. Pravo je vrijeme da razmislite o nekoj aktivnosti koja vam ne e brzo dosadi . Ples ili tjelovježba u društvu osobe koja vam se svi a mogli bi da rezultate.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Odnos s bra nim partnerom mogao bi postati napet. Sunce u Vodenjaku nije vam sklono pa izbjegavajte razmirice i ne upuštajte se u sva e ve nastale probleme pokušajte riješi na miran na in. Imat ete osje aj da vaši rezulta prolaze nezamije eno i da za svoj rad ne dobivate priznanja koja zaslužujete. Smatrat ete da ste nepravedno zakinu , što se može loše odrazi na odnose u radnoj sredini.

Imat ete povremene teško e sa spavanjem. Budit ete se umorni i bezvoljni, što e vam uvelike utjeca na raspoloženje i obavljanje svakodnevnih obveza. Iskoris te naklonost nježne Venere i vrijeme provedite njeguju i odnose do kojih vam je stalo. Pomognete li nekome u nevolji, osje at ete se bolje.

Slobodni bi mogli uplovi u vezu koja mnogo obe ava.

Iako e u po etku odnos izgledati poput još jedne avanture u nizu, to e se vrlo brzo promijeni . Oni koji su u braku, uživat e u me usobnom razumijevanju. Odnosi u radnoj sredini ne e bi sjajni. Sumnjat ete na zakulisne igrice i podmetanja te strahova od premještaja ili smanjenja pla e. Ako ste samozaposleni, mu it e vas porezi i problemi sa sporom birokracijom. Ne volite rokove, posebno kada unaprijed znate kako ih ne ete mo i poštovati. Pokušajte manje misliti na posao jer niste vi jedini odgovorni. Bit ete zdravi i u dobroj formi. Nastavite se baviti sportom koji e vam pomo i ne samo da potrošite višak energije, ve i da proširite krug poznanstava.

RAK (22.6.-22.7.)

S partnerom ete sve teže pronalaziti zajedni ki jezik što e prouzro i nesuglasice i sva e oko vrlo banalnih situacija.

Rijetko ete se vi ati, a kada do susreta i do e, nedostajat e vam zanimljivih tema za razgovor. Zbog poja anog straha od materijalne neizvjesnos i onoga što donosi budu nost, optere ivat ete se preko svake mjere. Vaši razlozi za zabrinutost ne e bi objek vni. Odnosi s nekim suradnicima i nadre enima ne e bi zadovoljavaju i. Imat ete osje aj da se vaši prijedlozi ne razmatraju pažljivo i da se vaše izjave ne shva aju ozbiljno. U petak ete ima priliku opus se i, zahvaljuju i jednom zanimljivom i ugodnom sugovorniku, maknu optere uju e misli iz glave.

JARAC (22.12.-20.1.)

Zahvaljuju i utjecaju Venere znat ete odabrati srcem, pustiti bivšu ljubav u svoj život i prašta onima koji su vas povrijedili. Mnogi Jarci srest e osobu koja e zauze važno mjesto u njihovom srcu. Neke vas situacije mogu iznenadi i zate i nespremnima.

Manje razo aranje pra t e one koji su se nadali promaknu u. Novonastale situacije ne e bitno utjecati na sadašnji status, ali e vas udalji od ciljeva. Potkraj tjedna se ne ete mo i osloni na suradnike. U ponedjeljak ete otkri ne ije propuste ili se razo ara u postupke nadre enih osoba. Privu i e vas jedna osoba zbog svog bogatog životnog iskustva i potaknuti vas na razmišljanje. U subotu si priuš te novu frizuru ili masažu.

LAV (23.7.-23.8.)

Bit ete raspoloženi za ljubav, ali morate bi pažljivi i vodi ra una o tome da vas strast ne odvede predaleko. Nalazite li se u skladnoj emocionalnoj vezi, osje at ete kako ona iz dana u dan postaje sve dublja. S vama e ovih dana biti užitak poslovati. Bit ete susretljivi, marljivi i pouzdani. Vaša u inkovitost i dobra koncentracija osigurat e vam uspjeh u poslovima koji zahtijevaju dobro poznavanje problema ke. U ponedjeljak ete bi optere eni radnim obvezama pa pripazite da zbog toga ne zaboravite na neke važne sastanke, izvještaje ili obiteljske obveze. Veselit e vas svaka, pa i najmanja promjena ru ne.

Jednodnevni izlet u prirodu i ru ak u doma em gospodarstvu uljepšat e vam tjedan.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Odnos s bra nim partnerom ne e biti sjajan. esto ete ga kri zira i pritom potencira nesuglasice. Najbolje e se osje a slobodni Vodenjaci koji e brzo prepozna iskrenost ne ijih namjera. Bit ete okruženi mnoštvom ljudi koji su povezani s lanstvom u nekoj udruzi ili organizaciji. Tjedan e prote i u odli nom raspoloženju pa ete svojim izjavama zadobiva naklonost i simpa je suradnika i nadre enih. Tražite li novi posao, u srijedu biste se mogli razo ara .

Budite oprezni kad dogovarate nove poslove jer e vas netko pokuša prevari . Po et ete gradi odnos s osobom koja sve više zaokuplja vašu pozornost. Ako ste upali u ru nu, ovaj tjedan pokazat ete da ste vrlo maštovi .

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Uživat ete u emo vnom skladu. Ako ste tek zapo eli vezu, vaša e zaljubljenost sve više ja a , a po i e vam za rukom partnera zainteresira i za svoje omiljene teme i ak vnos .

Smiješi vam se dobitak u vidu honorarnih poslova. Bit ete spretni u obavljanju radnih zadataka, a mudrim pristupom pridobit ete simpa je nadre enih. Bit ete izvrsni u prikupljanju važnih informacija.

Izbjegavajte konzumiranje kofeina, slatkiša i premasne hrane, posebice u ve ernjim sa ma. Ovaj e vam tjedan treba mnogo odmora i sna.

Venera vam nosi ljubavna uzbu enja. Jedna topla umjetni ka duša razbit e vašu nedostupnost i zainteresira vas za stvari koje prije niste primje ivali.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ne ete bi zadovoljni što partner sve više pokazuje onu tamnu stranu svoje li nos . Za udit e vas i njegova odlu nost kojom e se bori za svoje ciljeve ne pitaju i vas za mišljenje. To e vas ohrabri na neke odluke. Ako ste nezaposleni ili nezadovoljni, vrijeme je za akciju.

Neki od vas dobit e prijedlog za novu suradnju ili ponudu za posao u drugoj tvrtki. Prije nego li donesete kona nu odluku, dobro izvažite sve imbenike. Nemojte pristajati na sastanke za novi posao kasno na ve er. Kako bi izbjegli nesporazume, bolje inzis rajte na jutarnjim ili ranopopodnevnim sa ma. Ljubavni život bit e uzbudljiv.

Okruženi ste udvara ima, mogu e su velike stras , ali i bu ne rasprave. U svakom slu aju - ovaj e tjedan bi lišen monotonije.

6

ME\IMURSKE NOVINE 10. velja e 2009.

Valentinovo ili Antivalentinovo PiĹĄe: Maja Novosel pitanje je sad?

Prije nekih tjedan - dva s jednim kolegom raspravljala sam neĹĄto o petku trinaestom. No ne u sada o tom razgovoru jer bi bilo predugo i zamorno (znate kako je to kad se mora radi , a baĹĄ vam se ne da...). Ovaj put u radije o subo 14. velja e i reakciji tog istog kolege na taj datum. Uglavnom, ni im izazvan taj moj kolega po eo je s prodikom... s â&#x20AC;&#x153;Govoromâ&#x20AC;?.

Znate taj govor - kako ovakvi izmiĹĄljeni komercijalni blagdani viĹĄe unesre uju ljude nego ĹĄto ih usre uju.

Kako se vrĹĄi prevelik pri sak da se baĹĄ taj dan nekako roman no obiljeĹži i da to joĹĄ bude iznena enje (ĹĄto ne moĹže bi jer druga osoba gotovo uvijek neĹĄto o ekuje, pa je i razo aranje uvijek barem malo prisutno). I, naravno, tu je potreba da se potroĹĄi novac na poklon, makar on bio i sitnica. - ZaĹĄto ne bismo mogli sami izabra svoje Valen novo?, pitao me. - Moj bi mogao bi 23. oĹžujka, dan kad u zapravo odmah dobi mjesto u restoranu bez dvotjedne rezervacije unaprijed.

Ja znam â&#x20AC;&#x153;Govorâ&#x20AC;?. I sama sam ga davala. BaĹĄ je proĹĄlo Valen novo neki mladac nagrabusio u jednom du anu.

O ĹĄla sam u du an po... (ne sje am se viĹĄe, ali znam da je bio perĹĄin jer sam njime ges kulirala) i skoro sam se zaletjela u prije spomenutog zaljubljenog nejdĹžera pred ogromnom policom punom pliĹĄanih igra ki sa sr ekima i izjavama ljubavi. Tamo se dogodio moj â&#x20AC;&#x153;Govorâ&#x20AC;?.

Ima nekoliko stvari zbog ega ja ne volim Valen novo. Jedna je to dokazivanje me usobne ljubavi tako da se baĹĄ taj dan mora iza i nekud van na ve eru. Ĺ to u stvari rezul ra frustracijama zbog guĹžvi, ekanjima na narudĹžbe i sli no.

Mislim, u godini je 365 dana kad se moĹžete po as i izves u restoran. Za m je tu poskupljivanje cijena - od cvije a do igra kica i ostalih in ica.

Naravno, sve prati 24-satni maraton pate nih roman nih lmova koji e u depresiju baciti i slobodne ljude, a i one u vezi jer nemaju toliko roman nu vezu kao na lmu. PliĹĄane proizvode i cmoljave es tke ne mo-

ram posebno is ca , to se podrazumijeva. A kad smo kod es tki, zaĹĄto nema onih za prijatelje s povlasticama? Ono da piĹĄe: - BaĹĄ smo se lijepo podruĹžili proĹĄli tjedan, ne moraĹĄ mi se javlja ovaj tjedan. Ili se moĹžeĹĄ. Zapravo, svejedno mi je...

Iz svega ovog moglo bi se zaklju i da iz mene sujeta progovara prema sretno zaljubljenim parovima. Ali nije tako. Ja ustvari mislim da je Valentinovo odli an dan za samce. Evo i zaĹĄto: ne morate glumi da ste ugodno iznena eni kad vas bolja polovica iznenadi potpuno besmislenim i nepotrebnim poklonom. Nema bolje ve eri da nekog â&#x20AC;&#x153;pokupiteâ&#x20AC;? vanka u ka u ili obliĹžnjem disku. Kad ste slobodni, moĹžete proba da li â&#x20AC;&#x153;stvarnoâ&#x20AC;? moĹžete izdrĹža cijelu zimu bez depiliranja nogu. Ne morate sluĹĄa â&#x20AC;&#x153;Govorâ&#x20AC;? iz usta vaĹĄe bolje polovice, koja se samo pokuĹĄava izvu i od osmiĹĄljavanja po prvi put originalnog Valen nova.

14. velja e je kâ&#x20AC;&#x2122;o stvoren da nakratko zaboravite na novogodiĹĄnje odluke i potroĹĄite na sebe u du anu koliko Ĺželite i pojedete onoliko okolade koliko vam je volja. To je i savrĹĄen dan da iza ete van s najboljim prijateljicama/prijateljima (nije kao da nam treba izgovor) i odli no se zabavite.

Bili vi u vezi ili slobodni, kako god, svima unaprijed Ĺželim sretno Valen novo (ili An valen novo) bez naguravanja u restoranima i bez pliĹĄanih igra aka.

Turizam kao â&#x20AC;&#x153;zlatna kokaâ&#x20AC;?

Ve godinama pri amo u Hrvatskoj o produljenju turis ke sezone.

Turizam je hrvatska â&#x20AC;&#x153;zlatna kokaâ&#x20AC;? koju, na Ĺžalost, joĹĄ uvijek ne iskoriĹĄtavamo na pravi na in. Deset dana boravka u Turskoj, na Sredozemlju, njihovom srediĹĄtu turizma â&#x20AC;&#x201C; Antalyiji, otkrio mi je kako je turski turis ki menadĹžment produĹžio sezonu.

Idealni vremenski uvje u sije nju i velja i, kad se temperatura u ovom dijelu Turske rijetko kad spus ispod 10 stupnjeva, iskoris li su za ulaganje u sportski turizam. Ali, to nisu u inili polovi no. Shva li su da im hoteli ne e bi puni ako naprave dva- tri sportska terena u svakom turis kom odrediĹĄtu u okolici Antalyije i otvore hotele.

To je, na Ĺžalost, hrvatska stvarnost. U Antalyiji su izgra eni moderni nogometni centri na kojima je minimalno e ri - deset nogometnih igraliĹĄta. I akcija je mogla zapo e . Pred desetak godina u ovu tursku turis ku oazu u zimi su dolazili rijetki, ove godine e se pripremati oko 1.400 ekipa, oko 50.000 sportaĹĄa. Cijene su prilago ene zimskim mjesecima, spuĹĄtene su i za 70 posto, za razliku od ljetnih, ali u istu je uklju eno sve mogu e ĹĄto nudi hotel i ono ĹĄto dobivaju gos i u ljeto.

Dodatno se pla aju na ĹĄanku samo poznate marke whiskeya ili konjaka, te masaĹža. Naravno, ljeto je u Antalyiji rezervirano uglavnom za zabavu, a zima za priprema sportaĹĄa u kojima prak ki nema prostora za uĹživanje.

Strogi, gotovo vojni ki, reĹžim u kojem se dva put dnevno radi, ustaje u 7, a odlazi na spavanje najkasnije u 23 sata ne dopuĹĄta hedonizam. Ve ini sportaĹĄa nakon uloĹženog truda i znoja toliko je sve naporno da jedva ekaju da se do epaju kreveta.

Ali da se ja ipak vra m svojoj temi. Turska je odlu ila da e nositelji turis kih djelatnos bi hoteli i sve se odvija oko njih. Je li to dobro ili nije, drugo je pitanje, me utim, rezulta su evidentni. Kod nas, pa tako i u Me imurju, joĹĄ uvijek lutamo, joĹĄ uvijek nismo odlu ili tko e bi nositelj

Živimo u doba kada je mladost i ljepota broj jedan na top listi pozitivnih osobina. Vanjski izgled presu uje ak i na natje ajima za posao, pogotovo kad radite s ljudima. SlaŞem se, naravno, da higijena i pristojan izgled doista jesu vaŞni, ali je li doista presudno da budete mladi i lijepi pa da dobro obavljate svoj posao, hm, sumnjam.

MoĹžda ta zabluda po inje joĹĄ u djetinjstvu, jer sve bajke idu tako da su lijepi ljudi automatski i dobri, a ruĹžni su naravno zli. Uz to esto ide i da su plavi ljudi, osobito Ĺžene, njeĹžni i dobri, a crni su grublji, â&#x20AC;&#x153;zlo estijiâ&#x20AC;?, jer an eli su uvijek nacrtani s plavom kosicom, vrag je naravno crn. MoĹžda mi ne vjerujete, ali iz osobnog iskustva znam, budu i da imam tamnu kosu, da ljudi koji me ni ne poznaju, kad mi pri u, kaĹžu da sam â&#x20AC;&#x153;zlo estaâ&#x20AC;?. Ne misle uvijek da sam zla, ali ono barem da sam vragolastija od ostalih. Probala sam ja i testirati svoju tezu, i posvjetlila sam kosu na neko vrijeme. I doista, ljudi su me doĹživljavali finijom, ne biste vjerovali. Zna i,nije baĹĄ lako crnkama. A onda opet postoje ĹĄale, ali i op e miĹĄljenje da su plavuĹĄe glupe. Ili barem mnogi ljudi povjeruju da je tako. Zna i, nije lako biti ni plavuĹĄa danas, a da prva

pretpostavka ne bude da si glupa, â&#x20AC;&#x153;lakaâ&#x20AC;? ili sli no. Osobno smatram da je grozno ljude smjeĹĄtati u ĹĄablone.

Sljede i zahtjev je zahtjev za mrĹĄavoĹĄ u. Ako osoba mora smrĹĄaviti iz zdravstevih razloga, to je jedno. Ali, moramo li svi imati pedeset kila i cijeli dan zobati mrkvu?

Moramo li, sve kad bi i stigli uz sve dnevne obaveze, pet sati dnevno visjeti u teretani? Imati najnovije krpice iz du ana, postojanu rizuru u svim vremenskim uvjetima i zonama, rancusku manikuru, uvijene trepavice, velike usne, lice bez ijedne bore? A gdje je nestala ljubav? PoĹĄtovanje ljudskog bi a?

Iza ete li subotom van, primjetiti ete da viĹĄe ne moĹžete znati koliko tko ima godina. S petnaest, moje cure i ja smo nosile ĹĄiroke hla e, ĹĄiroke majice, patike, onaj neki grunge stil. Nije to osobito lijepo, a kamoli seksi izgledalo, ali bilo je baĹĄ na mjestu, aza koju smo morali pro i. Danas djevoj ice, ravno iz osnovne ĹĄkole uska u u ĹĄtiklice i minice, teĹĄku ĹĄminku. Neka bude kako tko voli, ali ipak, a kada e one imati petnaest godina? Ako ne onda kada doista imaju petnaest.

Starije pak dame, ine doslovno sve ne bi li izgledale mla e.

Vratimo li se malo u proĹĄlost pa sve do po etaka ovje anstva,

PiĹĄe: Stjepan Mesari

turis ke ak vnos , oko ega e se sve vrtje . Potreban je o ito organizirani â&#x20AC;&#x153;poolâ&#x20AC;? u svakoj sredini koja ima preduvjete da sezona traje ĹĄto duĹže i da su uklju eni svi oni drugi akteri koji tako er mogu Ĺživje od turizma.

Mi joĹĄ uvijek imamo svoju priliku, ne moramo dopus istu apartmanizaciju, dapa e, ali ne moĹžemo uvijek ponudi nekakva polovi na rjeĹĄenja.

Posebice jer imamo ĹĄto ponudi , jer osim turis ke infrastrukture hrvatski turizam, kako onaj na moru, tako i kon nentu, nudi svakom gostu puno ugodniji osje aj kad se iza e izvan hotela. Ne samo zbog mora, jer u naĹĄem se moĹžeĹĄ poĹĄteno ispliva , za razliku od valovitog Sredozemnog. Hrana tako er, jer bez obzira koliko se svi u Turskoj trudili da ĹĄvedski stolovi sjajno izgledaju na doru ku, ru ku i ve eri ipak je hrana u muslimanskom svijetu dosta druga ija od europske.

Tako er u Antalyiji su nas sto njak metara od ekskluzivnog, â&#x20AC;&#x153;zlatnogâ&#x20AC;? Abramovi evog hotela do ekale stra are kakvih u Me imurju i Hrvatskoj viĹĄe nema.

Sigurno da turis ma nakon tog pogleda nije volja oti i uop e izvan turis kog resorta koji mu nudi â&#x20AC;&#x153; su u animacijaâ&#x20AC;? da uop e ne razmiĹĄlja gdje je, ali kad bi mi organizirali barem desetinu onoga ĹĄto radi turski turis ki menadĹžment, zasigurno bi i naĹĄ turizam zaista postao â&#x20AC;&#x153;zlatna kokaâ&#x20AC;?.

Ovako o milijardama dolara moĹžemo samo sanja ...

- U Srbiji nastala je kriza, nema viĹĄe hrvatskih deviza, bila je jedna od mnogih parola koje su se u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu, izgovarale i pjevale ranih sedamdesetih proĹĄlog vijeka, u vrijeme MASPOK-a i Hrvatskog prolje a.

Osobno sam bio na jednom prosvjedu u Zagrebu, kamo je nas nekolicinu mladaca iz Ĺ trukovca i Merhatovca poveo ondaĹĄnji bogoslov, a kasnije sve enik i Ĺžupnik u Prelogu pre asni Antun Hoblaj.

Bio je Ton i oduvijek mudar, pak nas je podu io da, ako nas tko pita zbog ega i zaĹĄto idemo u Zagreb, kaĹžemo kako idemo na utakmicu.

Negdje u ovo doba oko Valentinovoga 1972. godine, po snijegu do koljena, igrala se utakmica izme u Dinama i Hajduka. ini mi se da je Dinamo pobijedio 1:0, ali to mi nije bilo najvaĹžnije.

VaĹžno je bilo da sam ja bio u Zagrebu i vidio i uo â&#x20AC;&#x153;prolje areâ&#x20AC;?, studente i njihove vo e. Od maksimirskog stadiona do Trga Republike, danas Jela i placa, grupe mladih izvikivale su parole kao ĹĄto su: U Srbiji nastala je kriza, nema viĹĄe hrvatskih deviza, Ne u brijati brkove i bradu dok ne do e Tripalo na vladu, Savka â&#x20AC;&#x201C; Tripalo...

Potom bi milicija jurnula me u grupe i pohapsila koliko je mogla u kombije staviti. Prava eĹĄta bila je na Trgu Republike gdje su se okupljenima obratili Marko Veselica, Vladimir Gotovac, DraĹžen BudiĹĄa, Ivan Zvonimir i ak, Janko Koprtla i mnogi drugi. NaĹĄ mudri vo a Ton ek strogo nas je drĹžao na oku i rekao da se nigdje ne mijeĹĄamo, odnosno sve pratimo sa strane, jer joĹĄ smo mladi i zeleni i sve ne razumijemo. Svi do jednog smo se kasno u no zagorsko - me imurskim vlakom vratili u akovec, a potom pjeĹĄice do ku a.

ZaĹĄto sve ovo navodim?!

Devize su u ono vrijeme bile

Dolaze neki novi klinci

POGLED ISPOD OBRVA

Bolje biti pijan nego star?

Nema viĹĄe hrvatskih deviza

PiĹĄe: Dejan Zrna

PiĹĄe: Tihana Babi

pa to nikada nije bilo, kao danas, da se cijeni â&#x20AC;&#x153;zelenostâ&#x20AC;?. UĹžas. Jeste da godine pamet ne nose, barem ne nuĹžno, ali svi veliki narodi su cijenili starost i mudrost. DanaĹĄnji ovjek se grozi godina i starosti. Pitam se zaĹĄto? Vjerojatno jer â&#x20AC;&#x153;stareâ&#x20AC;? nitko ne cijeni, kao ĹĄto je to nekada bio slu aj. Danas kad si star- istroĹĄena si â&#x20AC;&#x153;robaâ&#x20AC;?. Pitam se, da li su ljudi koji toliko orsiraju mladost i ljepotu svjesni da i njih eka starost? Umjesto poĹĄtovanja i zahvalnosti za sve ĹĄto smo dali svijetu, nas sve treba biti strah ĹĄto nas eka kad ostarimo?

Neke injenice su oduvijek i zauvijek. â&#x20AC;&#x153;Ono ĹĄto ovjek u svom srcu nosi-to je onâ&#x20AC;?. Jedino to neĹĄto zaista vrijedi. Napokon, to je i jedino ĹĄto nas moĹže sa uvati kad nas godine nagrizu.

Najnovija istraĹživanja Instituta za druĹĄtvena istraĹživanja, koja su provedena me u osnovnoĹĄkolcima, pokazuju da gotovo 42 posto ku anstava u Hrvatskoj ima kompjutor, ĹĄto je velik porast u odnosu na proĹĄle godine.

Djeca kompjutore naj eĹĄ e koriste za igranje kompjutorskih igara, a tek onda za pisanje, crtanje te sur anje Internetom. NajviĹĄe djece uz kompjutor dnevno provede sat vremena, no velik je broj onih koji su uz kompjutor dva sata, pa ak i tri sata dnevno.

ZaĹĄto su kompjutori tako zanimljivi djeci?

Psiholozi tvrde da je stvar u mnoĹĄtvu i bogatstvu podraĹžaja, ali i osje aju kompetentnosti i kontrole koji stje u savladavaju i vjeĹĄtinu sluĹženja kompjutorom, ĹĄto im onda daje samopouzdanje.

Ve ina roditelja izraĹžava zabrinutost upravo zbog vremena koje njihovo dijete provodi igraju i kompjutorske igre. U jednu ruku zabrinutost je opravdana, a u drugu nije. Sve ovisi o tome kakve igre dijete igra i koliko to vremenski traje.

Neke igre imaju pozitivan utjecaj na koordinaciju, finu motoriku i specijalne vjeĹĄtine.

Ipak, mnoge igre su prepune nasilja, a kako djeca sve vole imi-

tirati, moĹže se dogoditi da se i sama po nu ponaĹĄati agresivno.

Jedna nedavno objavljena britanska studija, koja je provedena na uzorku od 100 tisu a djece iz 31 drĹžave svijeta, rezultirala je zaklju kom da koriĹĄtenje ra unala djecu ini glupima. Tako er je zaklju eno da izbjegavanje PC-a u u ionicama i kod ku e unaprje uje izraĹžajne i matemati ke sposobnosti u enika.

Osim toga, pokazano je da djeca uz ra unala gube sposobnost kreativnosti, imaginacije i kriti kog miĹĄljenja i analiziranja problema. Autori studije taj su problem nazvali problem - solving deficit disorder. Za njega, kaĹžu, postoji lijek - gaĹĄenje kompjutora i stimuliranje dje je maĹĄte.

Rekla bih da je u svemu potrebna mjera, pa tako i u koriĹĄtenju ra unala.

Meni je osobno zanimljivo kako djeca unkcioniraju uz ra unalo. Ona su u stanju istodobno raditi nekoliko stvari. Igrati igricu na kompjutoru, pjevuĹĄiti omiljenu pjesmu, usput ĹĄkrabati zada u i joĹĄ se k tome raspravljati s roditeljem kojeg sve to izlu uje.

Nekako mi se ini da ovi danaĹĄnji klinci nisu ĹĄto smo bili mi, a kamoli starije generacije. Oni su u stanju disperzirati se na sto strana i pritom unkcionirati za razliku od moje i starijih generacija koji

motiv, pa i razlog pobune protiv jugoslavenstva i ropstva. Ljudi su bili zatvarani, su eni i mu eni.

Danas kad Hrvatska ima svoju valutu i devize ne mora davati Srbiji ni kome drugome, a uvjeren sam da aktualni politi ari i posebno sudstvo to ne znaju cijeniti. Svakodnevno smo svjedoci raznih primanja u predsjedni kim dvorima. Koga sve Mesi ne poziva u Hrvatsku, kamo sve ne putuje ili to planira u initi. O pratnjama na njegovim krstarenjima po Hrvatskoj da se ne govori. Koliko je Hrvatska sudova izgubila, te stoga mora platiti odĹĄtete.

Ne tako davno krivnje je oslobo en Ivan Herak, negdaĹĄnji ministar turizma, koji ima pravo na veliko obeĹĄte enje. DrĹžava mora platiti obitelji TomaĹĄi kojima su ubijeni k erka i unuka. Slu aj Zagorec, slu aj GlavaĹĄ i mnogi sli ni miriĹĄu na gubljenje spora, ĹĄto e drĹžava morati namiriti. Milijune i milijune kuna i deviza Hrvatska mora platiti na ime gubljenja sudskih sporova. Ni jednu lipu ili cent ne e platiti nesposobni politi ari i suci. To e u initi drĹžava. A drĹžava smo svi mi. Samo ĹĄto nas nitko ne pita jesmo li mi to spremni i voljni platiti. Sitnica su one devize koje smo pla ali Srbiji prema ovome ĹĄto pla amo za plodove nesposobnosti i gluparija onih koji su na vlasti.

PiĹĄe: Danijela Mihoci

jednostavno nismo u stanju istodobno initi viĹĄe stvari i u svemu biti jednako dobri. Dakako, osim ako niste Ĺžena.

Danas Ĺživimo na rubu dvaju svjetova, jednog koji iĹĄ ezava i drugog koji dolazi.

Tome novom svijetu, koliko primje ujem, osobito pripadaju nove generacije, milenijska djeca, no takvih ima i me u dvadesetogodiĹĄnjacima.

DoduĹĄe, znam i jednu stariju osobu koja ima istu tu sposobnost. Doima se da ne uje niĹĄta od onoga ĹĄto joj se govori dok radi na kompjutoru ili je sva zadubljena u neki televizijski program, ali je u stanju od slova do slova reproducirati sve ĹĄto ste joj rekli. Velim vam, dolaze neki novi klinci.

7

10. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Ni iji sin

Grom

drama ReĹžija: Arsen Anton Ostoji Uloge: Alen Liveri , Mustafa Nadarevi , Biserka IpĹĄa, Zdenko Jel i ,Daria Lorenci

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

ReŞija: Byron Howard, Chris Williams Glasovi: Rakan Rushaidat, Nika Boťkovi , Ana Begi , Živko Ano i , Sven Medveťek ...

Ivan je bivĹĄi rock pjeva i ratni vojni invalid koji je u Domovinskom ratu izgubio obje noge. I dok se Ivan suo ava s propalim brakom i neizvjesnom budu noĹĄ u, njegov je otac Izidor kandidat na parlamentarnim izborima. Kao nekadaĹĄnji politi ki zatvorenik Izidor ra una na pobjedu, ali mu kampanju poremeti dolazak srpskog

izbjeglice Sime koji ga je u bivĹĄem reĹžimu i uhitio.

Ucjenjuju i Izidora tajnom iz proĹĄlosti, Simo po ne utjecati i na Ivana.

Nagrade: Pula ilm festival 2008. - pet Zlatnih Arena (najbolji ilm, najbolja muĹĄka uloga, specijalni efekti, ton i glazba).

Trajanje: 100 minuta.

Preporu ujemo starijima od 14 godina.

Za super psa Groma svaki je dan ispunjen avanturom, opasnostima i intrigama - barem dok ga snimaju kamere. Kada zvijezdu televizijskog showa slu ajno prebace iz Hollywooda u New York, za Groma po inje njegova najve a avantura do sada - putovanje natrag preko cijelog kontinenta.

NaoruĹžan samo svojim iluzijama da su sve njegove super televizijske mo i prisutne i u stvarnom svijetu

i uz pomo neobi nih suputnika - napuĹĄtene ku ne ma ke Ĺ vrlje i televizijom opsjednutog hr ka Mrkija - Grom otkriva da mu ne trebaju supermo i kako bi postao junak ...

Nagrade: nominiran za nagradu ZLATNI GLOBUS 2009. za najbolji animirani ilm/najbolju originalnu pjesmu za ilm (â&#x20AC;&#x153;I Thought I Lost Youâ&#x20AC;?).

Trajanje: 103 minute.

Za sve uzraste!

(tri besplatne posudbe) Film â&#x20AC;&#x153;Bez greĹĄkeâ&#x20AC;? govori o: a) plja ki banke b) malverzacijama na burzi c) plja ki dijamanata

19.30 RECI DA komedija

srijeda, 11.2.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

l. br: _______________________________

nema ilmskog programa

etvrtak, 12.2.

Tribina

premijera hrvatskog ilma

19.30 NI IJI SIN

Ime i prezime: ______________________

ReĹžija: Arsen Anton Ostoji Uloge: Alen Liveri , Mustafa Nadarevi

________ _____________________________

petak, 13.2.

18.30 GROM

BOLT

19.30 NI IJI SIN

TOP LISTA

hrvatski ilm

subota, 14.2.

1. ULOVI SMARTA 2. S TATOM ZA VRATOM

4. HELLBOY 2 5. HULK 2 6. S TATOM ZA VRATOM

HELLBOY 2

ULOVI SMARTA

MAMA MIA!

Budu i da je prekrĹĄeno davno uspostavljeno primirje izme u ovje anstva i svijeta fantazije, nastala je paklena situacija na Zemlji.

Nemilosrdni vladar, princ Nuada, koji Ĺželi zavladati planetom, iz mrtvih budi nezaustavljivu vojsku svakojakih bi a. Borba s ovim diktatorom i njegovim pristaĹĄama prepuĹĄtena je najja em i najhrabrijem superheroju. Naravno, to je Hellboy (Ron Pearlman) koji svoj posao uvijek odradi ne biraju i sredstva. Oba svijeta su ga odbacila, ni u jednom nije u prihva en, a opet spremno kre e u obranu svijeta.

U svoj toj gunguli ipak nije sam. Tu su njegovi suradnici iz Ureda za istraĹživanje i razvoj paranormalnog â&#x20AC;&#x201C; djevojka Liz, prijatelj Abe i misti ni Johann, bi e u plinovitom stanju smjeĹĄteno u odijelo koje mu daje ljudski oblik. Oni mu pomaĹžu u plemenitoj misiji spaĹĄavanja svijeta od propasti.

Maxwell Smart zaposlen je u supertajnoj organizaciji koja sebe naziva CONTROL i brine oko svjetskog mira i poretka, rjeĹĄava bilo kakve politi ke konflikte i jednostavno zna sve. No, ono ĹĄto stvarno mu i CONTROL je to da na svijetu postoji ĹĄljam kojemu je jedino stalo do uniĹĄtenja i smrti nevinih, a izgleda da se taj ĹĄljam ujedinio u organizaciju zvanu KAOS. CONTROL se do sada uspjeĹĄno borio sa svojim protivnicima, ali kada do e do â&#x20AC;&#x2DC;proboja osiguranjaâ&#x20AC;&#x2122; i kada iz srediĹĄnjeg kompjutora nestane popis imena tajnih operativaca na terenu, KAOS dobiva veliku prednost. Uskoro agenti bivaju eliminirani jedan po jedan, a â&#x20AC;&#x2DC;veliki ĹĄefâ&#x20AC;&#x2122; CONTROLA spreman je na drasti ne poteze.

Ovdje na scenu stupa Smart.

Naime,njegovsedosadaĹĄnjiposao odvijaouglavnomispredra unala te je oduvijek sanjao o tome kako e upravo on spasiti svijet. E pa sada e mu se ostvariti Ĺželja. Kada napokon dobije promaknu e, nada se da e mu partner biti njegov idol Agent 23, ali umjesto toga dobije Agenticu 99. Ona je iskusna i smrtonosna, a najja e oruĹžje joj je ĹĄarm i ljepota.

I tako naĹĄ Smart, naoruĹžan jedino s nekoliko high-tech ĹĄpijunskih stvar ica i s agenticom 99 koja mu uva le a, kre e u borbu protiv mo nog KAOSA. Njih dvoje uskoropo injupolakorazotkrivati neprijatelja, a stvari se dodatno zahuktaju kada otkriju sjediĹĄte te odvratne organizacije i njene klju ne ljude.

Na o aravaju em gr kom otoku Kalokairi, u hotelu Villa Donna koji vodi Donna (Meryl Streep) s k eri Sophie i njezinim zaru nikom Skyem, zapo inje cijela avantura. Sophie je pronaĹĄla maj in skandalozno tajni dnevnik i pro itala da bi njezin otac mogao biti biznismen Sam Carmichael (Pierce Brosnan), avanturist Bill Anderson ili bankar Harry Bright (Colin Firth). Svu ih je trojicu potajno pozvala na svoje vjen anje vjeruju i da e otkriti koji je od njih njezin pravi. Njih trojica, svaki sa svoje strane svijeta, vra aju se na otok i Ĺženi koja ih je o arala dvadeset godina ranije.

Usprkos po etnom ĹĄoku i nevjerici, Donna se ipak nekako pomiri s injenicom da su njene stare ljubavi na otoku i da e prisustvovati vjen anju. Sophie sada pokuĹĄava u razgovoru s njima trojicom otkriva zabavnu i humoristi nu maj inu proĹĄlost.

Kako se vjen anje bliĹži, sve joj je teĹže otkriti tko joj je pravi otac. Sa svakim ima neĹĄto zajedni ko te bi je jedan od njih trojice trebao otpratiti do oltara i predati budu em muĹžu. U me uvremenu, Donna ponovno nalazi ljubav s jednim od trojice muĹĄkaraca, ĹĄto nikako nije bilo u planu organizacije vjen anja.

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

17.30 ROCKN ROLLA

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

ReĹžija: Byron Howard,Chris Williams Glasovi: Rakan Rushaidat

VIDEO IZLOG BEZ GREĹ KE

utorak, 10.2. akcijska krimi komedija

DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Mario Ĺ imuni , Belica

3. MAMMA MIA!

Radnja ilma smjeĹĄtena je u daleku nam 1960. godinu, u London. Laura Quinn (Demi Moore) je jedna od onih Ĺžena kojima je karijera na prvome mjestu i kao takva uspjela se ugurati u â&#x20AC;&#x2DC;muĹĄkiâ&#x20AC;&#x2122; posao â&#x20AC;&#x201C; preprodaju dijamanata. Laura marljivo radi i trudi se kako bi s vremenom napredovala u hijerarhiji irme, no godine prolaze i izgleda da, koliko se god ona trudila, uvijek joj â&#x20AC;&#x2DC;za dlakuâ&#x20AC;&#x2122; promakne promaknu e.

Svi promaknuti su bili redom muĹĄkarci, makar je Laura bila kvali iciranija od velike ve ine njih. Frustrirana i ljuta, odlu ila je potruditi se joĹĄ viĹĄe i njezini napori nisu proĹĄli nezamije eno. Na Ĺžalost, nije ju primijetio neki ĹĄef ve domar, ali ima i to svoje prednosti.

Gospodin Hobbs (Michael Caine) domar je u irmi u kojoj je Laura zaposlena i, blago re eno, nije baĹĄ oduĹĄevljen poslom koji radi.

Nezadovoljan poslom, pla om i Ĺživotom op enito, u spremiĹĄtu za metle skovao je zli plan, a u Lauri vidi svoga savrĹĄenog partnera za taj zlo in. Jednog dana prilazi Lauri i predloĹži joj da njih dvoje oplja kaju svoju vlastitu irmu â&#x20AC;&#x201C; London Diamond Corporation.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

7. BATMAN - TAMNI VITEZ 8. FRED MRAZ 9. BUDAN 88 MINUTA 10. BRA NI OKOVI

FILMSKA TOP LISTA â&#x20AC;&#x153;ME IMURSKIH NOVINAâ&#x20AC;?

1.

MLIJUNAĹ S ULICE

2.

ROCKNROLLA

3.

SIROTIĹ TE

4.

SPALITI NAKON ITANJA

5.

SUMRAK

6.

96 SATI

7.

IGOR

8.

RECI DA

9.

ZATVORSKA POSLA

10. NI IJI SIN

US BOX OFFICE 1.

TAKEN

2.

PAUL BLART: MALL COP

3.

THE UNINVITED

4.

HOTEL FOR DOGS

5.

GRAN TORINO

6.

SLUMDOG MILLIONAIRE

7.

UNDERWORLD: RISE OF THE LYCANS

8.

NEW IN TOWN

9.

MY BLOODY VALENTINE 3-D

10. INKHEART

17.30 GROM animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

19.30 NI IJI SIN hrvatski ilm

nedjelja, 15.2.

16.00 i 17.30 GROM animirana obiteljska komedija

19.30 NI IJI SIN hrvatski ilm

ponedjeljak, 16.2.

17.30 GROM animirana obiteljska komedija

19.30 NI IJI SIN hrvatski ilm

utorak, 17.2.

17.30 GROM animirana obiteljska komedija

19.30 NI IJI SIN hrvatski ilm

DOM KULTURE GRADA PRELOGA subota, 14.2.

19.00 HIGH SCHOOL MUSICAL

3: MATURANTI glazbena komedija Redatelj: Kenny Ortega Uloge:Zac Efron, Vanessa Hudgens,

nedjelja, 15.2.

19.00 HIGH SCHOOL MUSICAL

3: MATURANTI glazbena komedija

Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani.

Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Selo se ponosi svojom prošloš u te da su bili veliko imanje grofova Zrinskih. Sve to stoji i naveliko zapisano na lijepoj plo i na mjesnom domu.

Nek se zna da ne bi poslije drugi nešto rekli o tome krivo. Tako sada svi znaju. A ovako je i poznato da je nekada u vrijeme II. svjetskog rata tu prema Novom Selu na Dravi bila i državna granica. Vularija je bila u Ma arskoj, a Novo Selo na Dravi u Hrvatskoj. Još se i danas može na i me ni kamen koji je dijelio dvije države. Još mnogo godina poslije Vular ani su govorili da idu “na hrvatsko“. Tu nije bilo nikakvih me udržavnih nesporazuma, jedino što je tada cvjetao šverc. Danas bi se to sigurno zvalo druga ije. I danas odlaze iz Vularije zemljodjelski proizvodi. Odlazi mrkva, luk, peršin i krumpir na zagreba ki Žitnjak. I tamo ve Vular ani imaju svoja stalna mjesta. Jako se puno uzgoji peršina u Vulariji, ali ga oni i jako puno pojedu.

Kažu da to ima i svojih koristi, o emu se baš javno i ne pri a. Možda jedino to ispovijede u svojoj kapelici Srca Isusova u samom središtu mjesta. Usred svih svojih ulica koje su se stisle jedna uz drugu. Ulice Zrinskih, Dravske, 1. maja, Matije Gupca i Dovr ice. Imali su prije i Pavleka Miškinu i Bra u Malek, ali su se onda sjetili svoje slave u doba Zrinskih i tako nazvali ulicu. A ulica Dovr ice pak je i više nego zanimljivo. S jedne strane su ku e, a s druge strane vrtovi. Ime je stoga i više nego dobro. Dovr ice su znane po još ne emu. Kada se krajem sedmog mjeseca igra me uuli ni turnir u odbojci, redovito pobje uju Dovr ice.

Zato i vele da je to posljedica zdrave ishrane iz zdravih vrtova. Ali ima tu

Potpredsjednik VMO-a Božo Železnjak: - Tu pri nas nema lošega ovjeka

Ulaz u Vulariju

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/17

Piše Ivan Le ek

Od stolje a šesnaestog naši melci furt dobro pikaju

Mirko Jambroši je kao pravi vatrogasac obnovio staru štrcaljku i najviše de ki. Ina e kažu Vular ani da je zemlja oko sela jako dobra. Tek na rijetkim mjestima ima “pregora“, odnosno šljunka ispod.

Gasimo sve “vrste vatre“ Ono po emu je Vularija jako poznata jesu vatrogasci. Rekli bi i po stasu i po glasu. Ne samo da su dobri i uspješni nego su i još po ne emu znani. A možda i jedinstveni u Lijepo našoj. U selu imaju 120 “živih“ ku nih brojeva. Registrirano je 148 vatrogasaca. Iz pojedinih ku a su ak po tri vatrogasca. Imaju i dvije ženske ekipe. Toliko su dobri da su esto na državnim natjecanjima. Odlaze i na natjecanja u Austriju i Ma arsku.

Snježana Gal od samog je po etka u KUD-u. - Kao maske p elice zovu nas posvuda

Darko Gal, predsjednik KUD-a Vularija, “kao p elar“

Sve to kao rezultat suradnje s gradiš anskim Hrvatima. Ne samo da su Vular ani i Vular anke vatrogasci, ve k njima dolazi i ženski dio iz Orehovice. Vularski vatrogasci se hvale da je me u njima velika sloga. Da nije sloge, ne bilo ni ega. Kažu i da su jako na cijeni te da gase odli no i u inkovito sve “vrste vatre“. “Sve vrste vatre“ ipak nismo u Vulariji doživjeli pa im stoga valja vjerovati. Istina, pokazali su da su stvarno složni pa su došli i bez posebnog poziva. Ali bez odore se ipak nikamo ne ide. Vular an bez vatrogasne odore nije Vular an. O tome da li je obla e i v krevet još se nije saznalo, kažu u šali. Ali, kako vele, što jeste, jeste. Još malo pa e se mali Vular ani ra ati s vatrogasnim odorama.

Zlatko Skupnjak, blagajnik Odbojkaškog kluba, te trener Branko Klinec. - Nama je u klubu bitno druženje jer novca za financiranje natjecanja u višoj ligi nemamo

Bom te cocnol Imaju Vular ani razvijen poseban smisao za humor. Kada su vatrogasci bili ekipa za ukop, radili su to savjesno i vrijedno. I onda izme u sprovoda najve a bi kletva bila: -Bum te cocnol.

To pak je zna ilo da e ga baciti u grabu. A zna se i koju. No, sve je to ostajalo na rije ima. I shva ano kao šala.

Tak su se šalili kak “vuljari“, kako se nekada za njih govorilo. Hvale se Vular ani da kod njih nema zavisti. Ako ve i ima, onda se ona ni ne vidi. I još je nešto jako važno. Kada za nešto zapnu, onda nema da nema. Jednostavno mora biti. Samo se prvo moraju složiti oko svega. Možda tu malo i teško ide, ali se slože. Tako su se složili da ne budu više igrali nogomet. Bilo ih je

Prof. Mladen Magdaleni sa suprugom Marijom. - Mi smo se doselili u Vulariju i možemo re i da su ovdje ljudi krasni

premalo u selu za to. Pak su se odlu ili za odbojku. I danas su Vular ani znani odbojkaši. Mogli bi dogurati daleko, samo nemaju novac. Nekako se baš sponzori ne grabe za njih pa si manje - više sve pla aju sami. A valjda tak mora i biti kad je to odbojka. Kako su nekada letjele p elice po zraku, tako

im sada lopta leti. Imaju oni svoje igralište s rasvjetom. Jer tko e u ljetnim mjesecima igrati po vru em danu.

ekaju kad smrkne pa uz svjetlo. A ipak im je najvažnije druženje. Ako ih je ve premalo za nogomet, ima ih za odbojku. A onda kada se igra turnir padne i jedno prase. I to ne bilo kakvo, ve od sto i trideset kila iste vage. I to se pe e na ražnju. Vele da je za prste oblizati. No, kak nije bilo dokaza, ne može se ni vjerovati. Barem do idu eg turnira. Duhe je ionako nestalo. A duha nove Vularije ipak je vidljiva.

melice rado doletijo Imali su tu nekada puno p elinjaka. Danas ne bi jer šume okolo baš i nema. Broje dvije, Kalapin u i Pe jaka. Ali su zato nabrojili brojna polja s vrlo zanimljivim nazivima koji govore o povijesti. Tu je Kr evina, Senokoše,

Lijepo ure en pil Sv. Florijana koji su dale urediti Sofija Vlak, Katarina Škvorc i Matilda Horvat, ina e sve ro ene Orsag

Sidonija i Viktor Orsag proslavili su 60 godina braka pa im je ovo u Tepešiji estitka

Pavao Škvorc je cemešter i zvonar kapelice

TV ku e imaju pravo promjene programa

Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Najbrži i najžeš i, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz magazin Dnevnik Nove TV Trenutak is ne, game show Srcolomke, (2001., SAD, roman na komedija; Redatelj: David Mirkin; Glume: Sigourney Weaver, Jennifer Love Hewi , Ray Lio a, Jason Lee, Gene Hackman, Anne Bancro ) Pod nož, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show Brižni vrtlar, (Njema ka, VB, 2005., drama; Redatelj: Fernando Meirelles; Glume: Ralph Fiennes, Rachel Weisz, Hubert Koundé, Danny Huston, Daniele Harford) Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE KINKS; 01.00 NO NI PROGRAM

04:50

23:10 00:10 00:25 00:55 01:25 02:10 03:10

21:00

19:15 20:00

17:15 17:35 18:30

12:55 13:50 14:50 15:45

08:05 08:30 09:30 10:55 11:20 12:15

06:15 07:20 07:35 07:45

20.00 20.55 21.35 23.20

izazov Moja 3 zida, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Igrani lm Putnik, znanstvenofantas na drama 00.10 Vijes , informa vna emisija 00.20 Kunolovac, kviz

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM ZASTUPNI KI KLUB

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00 13:40 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Mo , lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Policijska akademija, lm 22.15 Samanta tko?, hum. serija 22.50 Seinfelf, hum. serija 23.20 Stranac u New Yorku, lm 1.45 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za žrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Zakon bra e, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Stando , serija 1.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 17. velja e 2009.

-------- Simfolije -------- Mali crveni traktor 08.25 Petar Pan i gusari, crtana 05.50 Najava programa serija 05.55 Normalan život, emisija o 08.50 Hollyni junaci, serija za osobama s invaliditetom djecu 06.45 TV kalendar 09.15 Beverly Hills, serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Pod slamna m krovovima, 07.05 Vijes (Uloge: Cao Dan, Du 07.10 Dobro jutro, Hrvatska Yuan, Wu Qinqin, Ji 07.35 Vijes Xirong, Xu Chengfeng, Ma 07.40 Dobro jutro, Hrvatska Lingyan, Zhang Jianxin, 08.35 Vijes Zhang Jianxia; Scenarist: 08.40 Dobro jutro, Hrvatska Cao Wenxuan (prema 09.10 Sve e bi dobro, svom romanu Thatched telenovela Memories); Redatelj: Xu 10.00 Vijes Geng) 10.09 Vrijeme danas 11.45 Na prvi pogled, serija za 10.10 Vijes iz kulture mlade 10.15 U sjeni dinosaura: Doba 12.10 Antologija hrvatskoga gorostasa, dok. lm glumišta: Georges Dandin 11.10 Ekološki raj Ma a Jamesa, 13.20 Igrani lm (strani) dok. serija 14.50 Obi ni ljudi, TV serija 11.40 Hrvatska kulturna baš na 15.40 Navrh jezika 11.55 Burzovno izvješ e 15.50 Pokusi koji su promijenili 12.00 Dnevnik svijet 12.13 Vrijeme 16.15 Dva i pol muškarca, hum.

12.15 TV kalendar serija 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 16.35 Povratak na novo, hum.

13.25 Dan za danom, mozai noserija zabavna emisija 17.00 Drugi format 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 17.45 Županijska panorama 14.39 Vrijeme sutra 18.05 Vrijeme 14.45 Me u nama 18.10 Vijes na Drugom 15.35 Snaše na tržištu: Etnokujne 18.25 Šibenik: Vaterpolo, SL: iz Š tara, emisija pu ke i Hrvatska - Njema ka, predajne kulture prijenos 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 19.40 Dragi Johne, hum. serija 16.15 Hrvatska uživo 20.10 Doma i igrani lm 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 21.45 Vijes na Drugom 17.35 Danas na Zagreba koj burzi 21.57 Vrijeme 17.37 HPB t 22.00 CSI: Miami, serija (12) 17.45 Najslabija karika, kviz 22.50 Zovem se Earl, hum. serija 18.35 Sve e bi dobro, (12) telenovela 23.15 Ciklus europskog lma: 19.30 Dnevnik E er Bryllupet, dansko19.57 Sport švedski lm 20.02 Vrijeme 01.00 TV raspored 20.10 Globalno sijelo 20.45 Junaci Domovinskog rata: Žene u Domovinskom ratu, dok. serija 06.55 Dexterov laboratorij, crtana 21.25 HPB t serija (dvije epizode) 21.30 Poslovni klub 07.40 Korak po korak, hum. serija 22.00 Burzovno izvješ e ® 22.05 Otvoreno 08.05 Kako sam upoznao vašu 23.10 Dnevnik 3 majku, hum. serija ® 23.25 Poslovne vijes 08.35 Punom parom, kulinarski 23.30 Vijes iz kulture izazov ® 23.40 Dosjei X, serija (12) 09.15 Astro show, emisija 00.25 Zvjezdane staze: Deep 10.20 Kunolovac, kviz Space Nine, serija 11.20 Malcolm u sredini, hum.

01.10 CSI: Miami, serija (12) serija ® 01.55 Zovem se Earl, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija ® (12) 12.15 Exkluziv, magazin ® 02.15 U sjeni dinosaura: Doba 12.30 Vijes , informa vna emisija gorostasa, dok. lm 12.40 Reba, hum. serija ® 03.10 Skica za portret 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 03.25 Drugi format ® 04.05 Globalno sijelo 13.35 Marina, telenovela 04.35 Poslovni klub 14.30 Cobra 11, krimi serija 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 06.45 TEST 17.10 Malcolm u sredini, hum.

07.00 Najava programa serija 07.05 Silvestrove i i ijeve tajne, 17.35 Dadilja, hum. serija crtana serija 18.00 Reba, hum. serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 07.50 TV vr : 18.55 Exkluziv, magazin -------- Danica 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija -------- Medvjedi i 19.35 Punom parom, kulinarski IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:35 18:40 19:00 19:10

21:00 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05

23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

Voice of America Glazba Pove alo Ubojica iz sjene, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

19:10 19:20 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:10

9.00 Eurogoals 9.45 Nogomet 14.00 Tenis, prijenos 17.00 Skispringen, prijenos 18.00 Wa s 18.15 Tenis, prijenos 20.00 Skispringen 21.00 Boks 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Reportaža 17.30 Skijanje, prijenos 20.00 Poker 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Ratna zona, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The next Uri Geller, prijenos 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Entscheidung in den Wolken 21.45 ZiB Flash 21.55 Soko Kitzbühel 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(14.2. u 21.55 h, NOVA TV)

Cameron Diaz

od 11.2.2009. do 17.2.2009.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.30 17.35 17.37 17.45 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10 21.00 21.40 22.10 22.15 23.25 23.40 23.45 23.55 00.40 01.25 02.10 02.55

04.40 05.10

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 ---------------------08.25 08.50

16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

20.00 20.50 21.40 22.45 23.40 23.50 01.50

05:20 05:40 06:30 06:55 07:20 07:35 07:45 08:05 08:30 09:30 11:00 11:55 12:35 13:30 14:30 15:25 17:15 17:35 18:30 19:15 20:00 21:00 21:35 23:15 23:30 00:00 00:25 01:15 02:15

03:45 04:30 04:55 05:20

CSI: New York, krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija Dexter, krimi serija Bratstvo, dramska krimi serija Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz Ote , znanstvenofantas na serija

arobnjaci, crtana serija Otvori svoje srce, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Plavuša, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Zauvijek mlad, specijal Ku anice, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show Crveni orao 2, (1994., UK, Luksemburg, mini serija; Redatelj: Jim Goddard; Glume: Timothy Dalton, Marg Helgenberger, Nigel Havers, Omar Sharif, Ron Berglas) Medij, serija Seks i grad, serija Seinfeld, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BUDDY HOLLY; 01.00 NO NI PROGRAM

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program

Danas pogledajte...

Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.25 Fielino dijete, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Pri a o dje aku Davidu, dok. serija 21.50 Anoreksija, dok. serija 22.50 Samanta tko?, hum. serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Ameri ki zmaji, lm 1.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Igranje s opasnoš u, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Zakon bra e, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Stando , serija 0.45 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 11. velja e 2009.

Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija ® Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Exkluziv, magazin ® Vijes , informa vna emisija Reba, hum. serija ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov

09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora reprizni program Obi ni ljudi, TV serija Doma a fronta, irski dok. lm za mlade Kokice Dva i pol muškarca, hum. serija Povratak na novo, hum. serija Sutkinja Amy, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Scien a croa ca Znanstvene vijes Crtani lm Dragi Johne, hum. serija Ususret DORI Vijes na Drugom Vrijeme Nepomirljivi, (Uloge: Clint Eastwood, Gene Hackman, Morgan Freeman, Richard Harris, Jaimz Woolve , Saul Rubinek, Frances Fisher, Anna Thomson; Redatelj: Clint Eastwood) E-Ring, serija (12) Crna ku ja Obavještajci, serija (12) TV raspored Nogomet, prijateljska utakmica: Rumunjska Hrvatska

Najava programa 13.35 Me u nama 14.50 TV kalendar 15.40 Dobro jutro, Hrvatska Vijes 15.55 Dobro jutro, Hrvatska 16.15 Vijes Dobro jutro, Hrvatska 16.35 Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela 17.00 17.50 Vijes 18.10 Vrijeme danas 18.15 Vijes iz kulture Velegradnja 1.: Nizozemski 18.35 19.05 sjevenomorski zid, dok.

19.20 serija 19.35 Oprah Show 20.05 Burzovno izvješ e 20.40 Dnevnik 20.52 Vrijeme 21.00 TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Rije i život, religijski 23.10 program 00.00 Alpe-Dunav-Jadran 00.30 Hrvatska uživo - Vijes 01.15 Hrvatska uživo -------Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t Najslabija karika, kviz Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport 06.55 Vrijeme Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Amerika 07.40 Luda ku a, TV serija Proces 08.05 Burzovno izvješ e Otvoreno 08.35 Dnevnik 3 Poslovne vijes 09.15 Vijes iz kulture 10.20 Dosjei X, serija (12) 11.20 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 11.45 E-Ring, serija (12) 12.15 Sutkinja Amy, serija 12.30 Prekid programa radi redovnog održavanja 12.40 odašilja a 13.05 Proces Opijeni ljubavlju, telenovela 13.35 14.30 15.20 16.15 TEST Najava programa Vatrogasne pri e, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Ninin kutak Bra a koale Moj mali poni Petar Pan i gusari, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu TV ku e imaju pravo promjene programa

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Snowboard, prijenos 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.35 Bez traga, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 22.15 Eli Stone, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Der Bulle von Tölz, lm 22.20 Die Gerichtsvollzieher 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 21.15 Die Ausreißer 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Smallville, serija 23.00 Andromeda, serija 23.55 No ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Hits 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Segeln 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 Poker 23.15 Sportquiz

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A HR TOP 20 glazbena emisija PUT U WELLIVILE igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Partymaker Zadnji tren, igrani lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Motorsport 11.00 Alpsko skijanje, prijenos 12.00 Tenis, prijenos 14.00 Skijanje, prijenos 16.00 Skispringen, prijenos 18.15 Rukomet, prijenos 21.00 Riders Club 22.20 Segeln 23.00 Nogomet

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 00:00 00:05 00:20 00:25

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

TEST Najava programa Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Život u obitelji vodenkonja Tikvi i Pingu arobna plo a

TV ku e imaju pravo promjene programa

18.55 19.05 19.35 20.00 21.35 23.20 23.30 01.30

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE DOORS; 01.00 NO NI PROGRAM

06:15 Otvori svoje srce, serija 07:20 Graditelj Bob, crtana serija 07:35 Pepa praš i , crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Pocoyo, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:40 Kralj Queensa, serija 11:05 Inspektor Rex, serija 12:05 IN magazin, showbiz emisija 12:45 Medij, serija 13:40 Rebelde, serija 14:40 Navy CIS, serija 15:35 Od štrebera do frajera, igrani lm 17:15 Vijes Nove TV 17:35 Inspektor Rex, serija 18:30 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbrži i najžeš i, (2005., SAD, akcija; Redatelj: Steve Boyum; Glume: Steve Howey, Mike Vogel, Cameron Richardson, Sophia Bush, Aaron Carter) 21:30 Kašmir ma ja, serija 22:25 Eli Stone, serija 23:25 Vijes 23:40 Seks i grad, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Navy CIS, serija 01:25 Ezo TV, tarot show 02:25 Monster’s ball, igrani lm (15) 04:10 Medij, serija 04:55 Kraj programa

Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Ameri ki lm Ameri ki lm Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz Ote , znanstvenofantas na serija

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes 100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas

14:00 16:00 17:00 17:25

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 The Closer, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Dan vjen anja, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 Reži me, serija 0.20 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Lete a šminkerica, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

10.00 Alpsko skijanje, prijenos 11.30 Nord. Kombina on, prijenos 14.00 Alpsko skijanje, prijenos 15.00 Kuglanje 17.00 Nogomet 18.00 Eurogoals 19.00 Skispringen 20.15 Wa s 21.00 Hrvanje 22.30 Kampfsport 23.30 Normal

6.00 Poker 8.00 Bundesliga 9.00 Doppelpass 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Ha rick, prijenos 22.00 SmackDown 22.45 Nogomet 23.00 Sportquiz

19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch o evid, serija 20.50 Manekenka i detek v, 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 lm 23.00 Samanta tko?, hum. serija 23.30 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT Seinfelf, hum. serija 0.00 Tri k eri, lm 1.30 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija No ni program 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Big Brother, prijenos 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 23.15 No ni program 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ružna 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena Be y, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Zakon 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinbra e, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Stando , serija 1.45 No na panorama Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Klon- 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program iraj me!, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 16. velja e 2009.

08.25 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.50 Hollyni junaci, serija za 06.10 Najava programa djecu 06.15 Drugo mišljenje 09.15 Beverly Hills, serija 06.45 TV kalendar 10.00 Evergreen 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 11.50 Na prvi pogled, serija za 07.05 Vijes mlade 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 12.15 Antologija hrvatskoga 07.35 Vijes glumišta: Golgota 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 13.35 reprizni program 08.35 Vijes 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 15.35 Ta poli ká 09.05 Croa a škola osiguranja 15.45 Kako žive živo nje 09.10 Sve e bi dobro, 16.05 Dva i pol muškarca, hum. telenovela serija 10.00 Vijes 16.30 Povratak na novo, hum.

10.09 Vrijeme danas serija 10.10 Vijes iz kulture 17.00 Bostonsko pravo, serija 10.15 Velegradnja 1., dok. serija 17.50 Županijska panorama 11.10 Tre a dob, emisija za 18.10 Vrijeme umirovljenike 18.15 Vijes na Drugom 11.55 Burzovno izvješ e 18.35 Na rubu znanos : David 12.00 Dnevnik Icke Priroda stvarnos 12.13 Vrijeme 19.20 Crtani lm 12.15 TV kalendar 19.35 Dragi Johne, hum. serija 12.35 Opijeni ljubavlju, 20.05 Svijet biznisa, (Uloge: telenovela James Belushi, Charles 13.25 Dan za danom, mozai noGrodin, Mako, Veronica zabavna emisija Hamel, Loryn Locklin, Anne 14.30 Vijes + prijevod za gluhe De Salvo, Hector Elizondo; 14.39 Vrijeme sutra Scenaris : Jill Mazursky i 14.45 Normalan život, emisija o Je rey Abrams; Redatelj: osobama s invaliditetom Arthur Hiller) 15.35 Mijenjam svijet 21.55 Vijes na Drugom 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 22.07 Vrijeme 16.15 Hrvatska uživo 22.10 Zakon!, doma a hum.

17.25 Hrvatska uživo - Vijes serija (12) 17.30 Danas na Zagreba koj 22.45 Momci s Madisona, serija burzi (12) 17.32 HPB t 23.35 Kalifornikacija, hum. serija 17.45 Najslabija karika, kviz (18) 18.35 Sve e bi dobro, 00.05 Ciklus horora: Odjek smr , telenovela (Uloge: Kevin Bacon, 19.30 Dnevnik Kathryn Erbe, Zachary 19.57 Sport David Cope, Illeana 20.02 Vrijeme Douglas, Kevin Dunn, 20.10 Doma i igrani lm Conor O’Farrell) 21.50 Potroša ki kod 01.40 TV raspored 22.20 Burzovno izvješ e 22.25 Otvoreno 23.30 Dnevnik 3 23.45 Poslovne vijes 07.15 Dexterov laboratorij, crtana 23.50 Vijes iz kulture serija 00.00 Dosjei X, serija (12) 07.40 Korak po korak, hum. serija 00.45 Zvjezdane staze: Deep ® Space Nine, serija 08.05 Kako sam upoznao vašu 01.30 Momci s Madisona, serija majku, hum. serija ® (12) 08.35 Punom parom, kulinarski 02.15 Kalifornikacija, hum. serija izazov ® (18) 09.15 Astro show, emisija 02.40 Bostonsko pravo, serija 10.20 Kunolovac, kviz 03.25 reprizni program 11.20 Malcolm u sredini, hum.

05.05 Opijeni ljubavlju, serija ® telenovela 11.45 Dadilja, hum. serija ® 12.15 Exkluziv, magazin ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija ® 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 06.45 ® 07.00 13.35 Marina, telenovela 07.05 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 07.25 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 07.50 ---------------------08.10

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: TALKING HEADS; 01.00 NO NI PROGRAM

06:50 Code lyoko, crtana serija 07:15 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:40 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:05 Iron Kid, crtana serija 08:30 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:40 Roary, crtana serija 08:55 Dora istražuje, crtana serija 09:15 Automo v, auto-moto magazin 09:45 Novac, business magazin 10:15 U sedmom nebu, serija 11:15 Smallville, serija 12:15 Samo je jedan pravi, serija 12:45 Miris žene, igrani lm 15:10 50 prvih poljubaca, igrani lm 17:15 Vijes 17:20 Bra ne vode, serija 18:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:05 Od štrebera do frajera, (2000. SAD, roman na komedija; Redatelj: Amy Heckerling ; Glume: Dan Akroyd, Greg Kinnear, Jason Biggs, Mena Suvari, Zak Orth) 22:55 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:10 Svi mrze Chrisa, serija 00:40 Monster’s Ball, (SAD, 2001., drama; Redatelj: Marc Forster; Glume: Billy Bob Thornton, Halle Berry, Taylor Simpson, Gabrielle Witcher, Heath Ledger) 02:30 udovište, igrani lm (15)* 04:15 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:25 Kraj programa

John Lithgow) 22.25 CSI: Miami, krimi serija 23.15 Teret, (avanturis ki, 2006.; Redatelj: Clive Gordon; Uloge: Peter Mullan, Daniel Brühl, Luis Tosar) 00.50 Kunolovac, kviz

08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Velika šansa, lm 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Kriminalni um, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Moje, tvoje, naše, lm 13.50 Ci zen Kane, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Grenze, lm 23.00 Rembrandt, lm 1.35 No ni program

Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 De ko iz Brazila, lm 21.35 ZiB Flash 21.45 Moulin Rouge, lm 23.45 Columbo, lm 1.15 No ni program

NAJAVA PROGRAMA OPASNE VEZE talk show PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program SLATKA VALENTINA telenovela DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin TURISTI KA RAZGLEDNICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZLATNA DOLINA emisija o

14:00 14:02 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:30 18:55 19:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Igrani lm, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Mataku, serijski lm

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45 13:45

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 300 spartanaca, ameri ki lm 23.30 U dobrom društvu 00.20 TEST

22:30 23:30 -------------

22:00

21:00

20:05

19:30

14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 19:30 23:45 00:15 poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GILETTE SVIJET SPORTA sportski magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Ekran zdravstva, ponavljanje Vinoteka, ponavljanje Aktualno, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica 100 % Me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

9.00 Nord. Kombina on, prijenos 10.00 Alpsko skijanje, prijenos 12.00 Skispringen 13.00 Alpsko skijanje, prijenos 14.30 Skispringen, prijenos 20.00 Kuglanje 23.15 Sport Clips

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Pur Klassiker 11.00 Doppelpass, prijenos 13.00 Bundesliga Pur 13.30 Poker 15.30 DSF Reportaža 17.15 Mo orad 19.30 Ha rick 21.00 Nogomet 23.00 Sportquiz

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 Billova kuhinja 12.40 Al e, lm 14.45 Mo prirode, dok. serija 15.10 Malodobnica, dok. serija 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 16.55 Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 udovište iz ormara, crtani lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Zvijezde u sudnici, dok. serija 22.35 Igre, lm 0.40 No na 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 panorama Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok.

Exclusiv Spezial 20:15 Ja sam zvijezda, serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija prijenos 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod StevensonNo ni program ima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kod kapetana, hum. serija 14.25 Frost: Tru8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack plo u vodi, lm 16.20 Hotel Babilon, serija 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize 18.40 Potpuna preobrazba, dok. serija serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 19.30 Tv Tuba 20.00 Kraj svijeta 2, lm 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & 21.35 Veronica Mars, serija 22.25 Nebo Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse iznad krajolika, bosanski lm 0.05 Zvjez19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 John Q, lm dana vrata, serija 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 15. velja e 2009.

13.00 SP u alpskom skijanju emisija 13.25 Val d’Isere: SP u alpskom 06.00 Najava programa skijanju - slalom (M), 06.05 Svirci moji, glazbena emisija prijenos 2. vožnje 06.50 Glas domovine 14.15 SP u alpskom skijanju 07.15 Euromagazin emisija 07.45 TV kalendar 14.50 Hannah Montana, serija 08.00 Vijes za mlade 08.10 Koncert klasi ne glazbe 15.15 Tree Hill, serija za mlade 09.25 Opera Box 16.05 Ciklus klasi nog mjuzikla: 10.00 Vijes Svilene arape, igrani lm 10.09 Vrijeme danas 17.45 Sandra Paovi , reportaža 10.10 Vijes iz kulture 17.55 Košarka, NLB liga: Cibona 10.20 Foyleov rat 6., mini-serija Split, prijenos 11.55 Burzovno izvješ e 19.45 Garaža 12.00 Dnevnik 20.20 Božji oklop 2., hongkonški 12.13 Vrijeme lm 12.15 TV kalendar 22.10 Ratnici: A la Bi Božji, 12.30 Plodovi zemlje dok. serija 13.25 Rijeka: More 23.05 Sportske vijes 14.00 Nedjeljom u dva 23.15 Filmski klub: Lov do 15.02 Fotogra ja u Hrvatskoj smr , (Uloge: Charles 15.10 Mir i dobro Bronson, Lee Marvin, 15.40 Jelovnici izgubljenog Andrew Stevens, Carl vremena Weathers, Ed Lauter, Sco 16.05 Vijes Hylands, Angie Dickinson; 16.15 Vrijeme sutra Scenarist: Michael Grais, 16.20 Jura Hura Mark Victor; Redatelj: 17.00 Lijepom našom: Požega Peter R. Hunt) 18.05 U istom loncu, kulinarski 00.50 Prikra eni, hum. serija (12) show 01.15 TV raspored 18.40 Profesije osobno: No na -------- Talijanska nogometna liga: smjena, dok. serija Inter - Milan 19.13 Croa a škola osiguranja 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 06.40 Ritam srca, dramska serija 20.03 Vrijeme ® 20.10 1 pro v 100, kviz 21.10 Anno Domini 1573., TV serija 07.25 Jedna od de ki, hum. serija (12) 07.50 Krava i Pili , crtana serija ® 22.25 Paralele 08.15 Astro boy, crtana serija ® 23.00 Rizzi bizzi (12) 08.40 Spiderman, crtana serija ® 23.45 Burzovno izvješ e 09.00 Dexterov laboratorij, 23.50 Dnevnik 3 crtana serija ® 00.00 Vijes iz kulture 09.25 Samov život, hum. serija 00.15 Filmski maraton: (dvije epizode) Lackawanna Blues, igrani 10.20 Stari komadi, (komedija, lm 2001.; Redatelj: Ma hew 01.50 Filmski maraton: Pokvareni i Diamond; Uloge: Shirley prljavi, ameri ki lm (18) MacLaine, Elizabeth 03.35 Opera Box Taylor, Joan Collins, 04.05 Lijepom našom: Požega Debbie Reynolds, 04.50 Plodovi zemlje Jonathan Silverman) 05.40 Rijeka: More 11.55 Bijeg iz Alcatraza, (akcijski, 1979.; Redatelj: Don Siegel; Uloge: Clint Eastwood, Patrick 06.05 TEST McGoohan, Larry Hankin) 06.20 Najava programa 14.00 Vijes , informa vna 06.25 Dexterov laboratorij, crtana emisija serija 14.05 Baš kao ona, igrani lm, 06.50 Lockie Leonard, serija za komedija ® djecu 16.25 Discovery: Kako mi je 07.15 Bao lian deng, kineski crtani lutrija promijenila život (1. l dio), dok. emisija 08.45 Nora Fora, TV igra za djecu 17.15 Odred za isto u, dok.

09.30 SP u alpskom skijanju emisija emisija 17.45 Exkluziv, magazin 09.50 Val d’Isere: SP u alpskom 18.30 Vijes , informa vna skijanju - slalom (M), emisija prijenos 1. vožnje 19.00 Kraljevi leda, dok. emisija 11.15 SP u alpskom skijanju 20.00 Slu aj Pelikan, (triler, emisija 1993.; Redatelj: Alan 11.30 Sveta Marija: Misa, prijenos J. Pakula; Uloge: 12.30 Biblija Julia Roberts, Denzel 12.40 HAKS - ve er prvaka, Washington, Sam reportaža Shepard, John Heard, Tony Goldwyn, Stanley Tucci, arobnjaci, crtana serija Otvori svoje srce, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Henryjev povratak, drama Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Istraga, kriminalis ki magazin Istraga - rekonstrukcija (12) Provjereno, informa vni magazin Trenutak is ne, game show Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show Henryjev povratak, igrani lm Medij, serija Seks i grad, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JANIS JOPLIN; 01.00 NO NI PROGRAM

04:05 04:50 05:20

23:10 23:25 23:55 00:20 01:20 02:20

22:10

21:00 21:15

19:15 20:00

12:20 13:15 14:15 15:10 17:15 17:35 18:30

08:05 08:30 09:30 10:45 11:45

07:20 07:35 07:45

05:20 05:40 06:30 06:55

20.55 Uvod u anatomiju, dramska serija 21.45 Ku anice, dramska serija 22.35 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Ženski klan, krimi serija 00.45 Kunolovac, kviz

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:57 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

Danas pogledajte...

Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje Obzori, emisija iz kulture Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Vaše zdravlje Lisa Picard je slavna, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Metkovi : Rukomet, Dukat premijer liga: Metkovi - Nexe, prijenos 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Obiteljska tajna, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo, lm 22.30 Samanta tko?, hum. serija 22.55 Seinfeld, hum. serija 23.25 Povratak iz zatvora, lm 1.10 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Zakon bra e, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Stando , serija 0.55 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 12. velja e 2009.

08.40 Hollyni junaci, serija za djecu 09.05 Beverly Hills 7., serija 05.50 Najava programa 09.50 Val d’Isere: SP u alpskom 05.55 Rije i život, religijski skijanju - veleslalom (Ž), program prijenos 1. vožnje 06.45 TV kalendar 11.00 Prijenos sjednica 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Hrvatskog sabora 07.05 Vijes 13.25 Val d’Isere: SP u alpskom 07.10 Dobro jutro, Hrvatska skijanju - veleslalom (Ž), 07.35 Vijes prijenos 2. vožnje 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 14.20 Slikovnica 08.35 Vijes 14.50 Obi ni ljudi, TV serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 15.40 Koga briga?

09.10 Sve e bi dobro, 16.15 Dva i pol muškarca, hum. telenovela serija 10.00 Vijes 16.35 Povratak na novo, hum.

10.09 Vrijeme danas serija 10.10 Vijes iz kulture 16.55 Tekstura, emisija o 10.15 Velegradnja 1.: Brana knjigama Itaipu, dok. serija 17.40 Županijska panorama 11.10 Oprah Show 18.00 Vrijeme 11.55 Burzovno izvješ e 18.05 Vijes na Drugom 12.00 Dnevnik 18.15 Košarka, EL - emisija 12.13 Vrijeme 18.25 Košarka, EL: Cibona 12.15 TV kalendar Fenerbahce Ulker, prijenos 12.35 Opijeni ljubavlju, 20.20 Košarka, EL - emisija telenovela 20.35 Vijes na Drugom 13.25 Dan za danom, mozai no- 20.47 Vrijeme zabavna emisija 20.55 Sirena za uzbunu, (Uloge: 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Joaquin Phoenix, John 14.39 Vrijeme sutra Travolta, Jacinda Barre , 14.45 Trenutak spoznaje Robert Patrick, Balthazar 15.35 Osam kuhara, dok. lm Ge y; Scenarist: Lewis 16.10 Hrvatska uživo - Vijes Colick; Redatelj: Jay 16.15 Hrvatska uživo Russell) 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 22.50 Blizu doma, serija (12) 17.35 Danas na Zagreba koj 23.35 Vrijeme je za jazz burzi 00.35 Obavještajci, serija (12) 17.37 HPB t 01.20 TV raspored 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 06.55 Dexterov laboratorij, 19.57 Sport crtana serija (dvije 20.02 Vrijeme epizode) 20.10 1 pro v 100, kviz 07.40 Korak po korak, hum.

21.10 Dossier.hr serija ® 22.00 Pola ure kulture 08.05 Kako sam upoznao vašu 22.30 Burzovno izvješ e majku, hum. serija ® 22.35 Otvoreno 08.35 Punom parom, kulinarski 23.25 Dnevnik 3 izazov ® 23.40 Poslovne vijes 09.15 Astro show, emisija 23.45 Vijes iz kulture 10.20 Kunolovac, kviz 23.55 Dosjei X, serija (12) 11.20 Malcolm u sredini, hum.

00.40 Zvjezdane staze: Deep serija ® Space Nine, serija 11.45 Dadilja, hum. serija ® 01.25 Blizu doma, serija (12) 12.15 Exkluziv, magazin ® 02.10 Sutkinja Amy, serija 12.30 Vijes , informa vna 02.55 Fotogra ja u Hrvatskoj emisija 03.15 Tekstura, emisija o 12.40 Reba, hum. serija ® knjigama 13.05 Ve era za 5, lifestyle 03.55 Pola ure kulture emisija ® 04.25 Dossier.hr 13.35 Marina, telenovela 05.10 Opijeni ljubavlju, 14.30 Cobra 11, krimi serija telenovela 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu 06.35 TEST majku, hum. serija 06.50 Najava programa 17.10 Malcolm u sredini, hum.

06.55 Vatrogasne pri e, crtana serija serija 17.35 Dadilja, hum. serija 07.15 Miki i prijatelji, crtana 18.00 Reba, hum. serija serija 18.30 Vijes , informa vna 07.40 TV vr : emisija -------- Danica 18.55 Exkluziv, magazin -------- Pingu 19.05 Ve era za 5, lifestyle -------- Platno, boje, kist emisija -------- Vatrogasac Sam 19.35 Punom parom, kulinarski 08.15 Petar Pan i gusari, crtana izazov serija 20.00 Ljubav je na selu, dok.

TV ku e imaju pravo promjene programa sapunica 20:00 20:05 21:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana serija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija IGRANI FILM X-ICA studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Nogomet 10.00 Alpsko skijanje, prijenos 11.00 Nogomet 13.30 Skijanje, prijenos 14.30 Tenis, prijenos 18.00 Eurogoals 18.15 Tenis, prijenos 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga pur Klassiker 18.30 Bundesliga aktuell 21.15 Poker 23.15 Sportquiz

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Pogodi tko?, lm 22.30 Vojna ekipa za o evid, serija 23.30 Zakon brojeva, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Njema ki Top model 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.40 17.45 17.47 17.55 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10

21.55 22.00 22.20 23.10 23.15 23.30 00.15 01.00 01.50 02.35 03.20 04.50

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Velegradnja 1.: Most Akashi Kaikyo, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t Iza ekrana Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Prebrzi i prežestoki, (Uloge: Paul Walker, Tyrese Gibson, Eva Mendes, Cole Hauser, Chris «Ludacris» Bridges, Thom Barry, James Remar, Devon Aoki, Amaury Nolasco, Michael Ealy, Jin Auyeng, Edward Finlay, Mark Boone Junior; Scenarist: Michael Brandt i Derek Haas (prema pri i Michaela Brandta, Dereka Haasa i Garryja Sco a Thompsona te likovima Garyja Sco a Thompsona); Redatelj: John Singleton) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Sutkinja Amy, serija Oprah Show reprizni program Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Vatrogasne pri e, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Pingu Tikvi i Simfolije arobna plo a - u imo 07.20 07.45 ---------------------08.05

15:15 15:17 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a X-ICA studentska emisija DOKUMENTARNI PROGRAM emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte...

Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Alpsko skijanje, prijenos 20.15 Narrisch guat 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35 Seks i grad, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Najbolje pjesme, prijenos 22.55 Galileo Mystery 23.45 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Savršen gospodin 22.15 Ladykracher 22.45 Die dreisten Drei 23.15 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo...

Savršeni supurg, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Rezervirano vrijeme Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

9.00 Rodeln 10.00 Alpsko skijanje, prijenos 11.30 Langlauf, prijenos 13.00 Skijanje, prijenos 14.30 Tenis, prijenos 17.00 Skispringen, prijenos 18.30 Tenis, prijenos 20.00 Leichtathle k, prijenos 23.00 Rallye

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreserija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilserija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, fe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 24 sata 20.00 Zlo es de ki, lm 21.50 Bez 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mittraga, serija 22.40 24 UR 23.00 Mjesni spa- ten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert sitelj, lm 1.05 No na panorama 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš?

21.15 Die ul ma ve Chart Show 23.30 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Alles Atze 0.00 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15 Pidžama party, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 za o evid, serija 20.50 Srce prolje a, lm Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Take22.25 Reži me, serija 23.15 Petak 13., lm shin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, 0.50 No ni program hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Show me, lm 22.15 Smrtonosno oružje 2, lm 0.35 10.00 TV vodi + turis ka središta No ni program Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom 6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 društvu 00.15 TEST Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga pur Klassiker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Nogomet 22.30 Ha rick

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 13. velja e 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: LILY ALLEN; 01.00 NO NI PROGRAM

engleski emisija 08.20 Petar Pan i gusari, crtana 18.55 Exkluziv, magazin serija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 08.45 Beverly Hills 8., serija 19.35 Punom parom, kulinarski 09.30 SP u alpskom skijanju izazov emisija 20.00 Policajac s Beverly Hillsa, 09.50 Val d’Isere: SP u alpskom (akcijska komedija, 1984.; skijanju - veleslalom (M), Redatelj: Mar n Brest; prijenos 1. vožnje Uloge: Eddie Murphy, Judge 11.15 SP u alpskom skijanju Reinhold, James Russo, emisija Ronny Cox, Lisa Eilbacher) 11.30 Prijenos sjednica Hrvatskog 21.50 Pentaton, akcijski lm sabora 23.35 Vijes , informa vna 13.00 SP u alpskom skijanju emisija emisija 23.45 Vojnik, znanstveno13.20 Val d’Isere: SP u alpskom fantas ni lm skijanju - veleslalom (M), 01.20 Kunolovac, kviz prijenos 2. vožnje 14.15 SP u alpskom skijanju emisija 14.30 Sportska popuna 14.50 Obi ni ljudi, TV serija 05:20 arobnjaci, crtana serija 15.40 Koga briga?

16.15 Dva i pol muškarca, hum. 05:40 Otvori svoje srce, serija 06:30 arobnjaci, crtana serija serija 06:55 Inspektor Gadget, crtana 16.35 Povratak na novo, hum. serija serija 07:20 Graditelj Bob, crtana serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 07:35 Pepa praš i , crtana serija 17.50 Županijska panorama 07:45 Tomica i prijatelji, crtana 18.10 Vrijeme serija 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Posebni dodaci, emisija o 08:05 Pocoyo, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show lmu 09:30 Nova lova, TV igra 19.20 Crtani lm 10:30 Kralj Queensa, serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 11:00 Inspektor Rex, serija 20.05 Bez komentara 12:00 IN magazin , showbiz 20.40 Vijes na Drugom emisija 20.52 Vrijeme 12:40 Medij, serija 20.55 Velegradnja, dok. serija 21.50 Hotel Babylon 3., serija (12) 13:35 Rebelde, serija 14:35 Navy CIS, serija 22.45 Cold Blood: Dead and 15:30 Ernest na kampiranju, Buried, mini-serija (12) komedija 00.20 Državnik novog kova, hum.

17:15 Vijes Nove TV serija (12) 17:35 Inspektor Rex, serija 00.50 Filmski maraton: The 18:30 IN magazin by Bijele Riverman, ameri ki lm udovice, showbiz emisija (15) 02.20 Filmski maraton: Perilous, 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Grof Monte Kristo, (2002., ameri ki lm (12) SAD, Kanada, Irska, 04.20 TV raspored avantura; Redatelj: Kevin Reynolds; Glume: James Caviezel, Guy Pearce, Richard Harris, James Frain, Dagmara Dominczyk) 22:25 Vijes 22:40 Sirove stras 2, triler 00:40 udovište, drama 02:30 Ezo TV, tarot show 03:30 Govornik mrtvih 1, SF drama 05:00 Navy CIS, serija 05:40 Kraj programa

06.55 Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) 07.40 Korak po korak, hum. serija ® 08.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® 08.35 Punom parom, kulinarski izazov ® 09.15 Astro show, emisija 10.20 Kunolovac, kviz 11.20 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.40 Dadilja, hum. serija ® 12.15 Exkluziv, magazin ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija ® 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna

05.35 Najava programa 05.40 Posebni dodaci, emisija o lmu 06.20 Znanstvena pe ca 06.50 Iza ekrana 07.20 Ekološki raj Ma a Jamesa, dok. serija 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Povratak bandita, igrani lm 09.40 Skica za portret 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri: Kineski borci za is nu 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.35 Hrvatska kulturna baš na 17.00 Svirci moji, glazbena emisija 17.55 U istom loncu, kulinarski show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Evergreen, 1. dio 21.25 Evergreen, 2. dio 22.10 Mamu ca, krimi serija (12) 22.55 Burzovno izvješ e 23.00 Dnevnik 3 23.10 Vijes iz kulture 23.20 ekaju i smrt u Denveru, ameri ki lm (18) 01.15 Filmski maraton: Prljavi rat, igrani lm 02.45 Filmski maraton: Ljubav i rat u Chicagu, igrani lm 04.20 Reporteri: Kineski borci za is nu 05.20 Opijeni ljubavlju, telenovela

07.25

06.40 07.00 07.05

07.50 08.15 08.20 08.35 08.45

TEST Najava programa Disneyjevi cr i: Šiljo i sportovi Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola Žutokljunac Danica arobna plo a - u imo engleski Ninin kutak Pokusi koji su promijenili svijet: Neodoljiva privla nost elektri ne struje TV ku e imaju pravo promjene programa

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Jamie Oliver 12.20 As tud not padu!?

14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 16.05 Prokletstvo Pink Pantera, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Terminal, lm 21.40 Bratstvo, serija 22.45 Vje no sunce, lm 0.40 No na panorama

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00 17:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OTVORENI STUDIO kontakt emisija SLATKA VALENTINA telenovela HR TOP 20 glazbena emisija

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

5.30 Jutarnji program 12.45 Maj ina ljubav, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das ATeam 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Orlando, lm 22.35 Der Kreis, lm 0.35 No ni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

18:15 18:35 18:40 19:00

21:00

19:35 20:05

22:00

------22:30 -------

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin SR EKO prigodna emisija za Valen novo RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija PLANET RAZONODE show biz magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Aktualno Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Ekran zdravstva Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

8.30 Eurogoals 11.00 Alpsko skijanje, prijenos 12.45 Nord. Kombina on, prijenos 16.00 Skispringen, prijenos 18.20 Skijanje, 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za prijenos 20.00 Skispringen 20.30 Rodeln, djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 prijenos 23.30 Hrvanje

6.00 Poker 10.15 DSF Motor 11.15 Normal 11.45 Ha rick 14.30 Sportquiz 17.00 DSF Reportaža 18.00 Leichtathle k, prijenos 10.00 TV vodi + turis ka središta 20.15 DSF Reportaža 22.00 Ha rick 23.00 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Sportquiz emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Udarac, lm 16.15 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali vražici, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Nindža kornja e, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Ljubav preko radio valova, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Dvoje kao jedno, lm 22.35 Genial daneben 23.35 No ni program

Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 humoris na serija 14.55 Caroline u 20:07 Vrijeme 20:15 Loverboy, lm 21.35 metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper ZiB Flash 21.45 Fantas na etvorica 23.40 Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 No ni program Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon Serija 23.40 No ni program 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Najve i gubitnik 22.30 Einsame Entscheidung, lm 0.10 No ni program

SUBOTA 14. velja e 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: STEVE MILLER BAND; 01.00 NO NI PROGRAM

Danner, Ronny Cox) 09.05 Navrh jezika: U smokve 00.05 Ubojita strast, krimi 09.15 Kokice 01.25 Kunolovac, kviz 09.30 SP u alpskom skijanju emisija 09.50 Val d’Isere: SP u alpskom skijanju - slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 11.15 SP u alpskom skijanju 05:40 arobnjaci, crtana serija emisija 06:00 Code lyoko, crtana serija 11.40 Briljanteen 06:25 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 12.25 Jazz za po etnike 06:50 Superheroj Spiderman, 13.00 SP u alpskom skijanju crtana serija emisija 13.25 Val d’Isere: SP u alpskom 07:15 Iron Kid, crtana serija 07:40 Fi i cvjetno društvo, skijanju - slalom (Ž), crtana serija prijenos 2. vožnje 07:50 Roary, crtana serija 14.05 SP u alpskom skijanju 08:05 Dora istražuje, crtana emisija serija 14.15 Rukomet, LP: Podravka 08:30 Ezo TV, tarot show - Viborg, uklju enje u 09:30 Nova lova, TV igra prijenos 15.35 Prirodni svijet: Vuk koji je 10:20 arobnice, serija promijenio Ameriku, dok. 11:20 Smallville, serija 13:20 Moja Afrika, roman na lm drama 16.25 Moja 4 zida 16:15 Sekunde do katastrofe, 16.55 KS automagazin serija 17.25 Rukomet, LP - emisija 17:15 Vijes 17.40 Rukomet, LP: Zagreb 17:20 Kod Ane, kulinarski show Chambery, prijenos 18:00 Nad lipom 35, 19.15 Rukomet, LP - emisija humoris no-glazbeni 19.35 Garaža show 20.10 Kakvi frajeri!, ameri ki 19:15 Dnevnik Nove TV lm 21.40 Edita Marija od Križa, dok. 20:00 50 prvih poljubaca, (2004., SAD, romanit na lm komedija; Redatelj: Peter 22.15 Imam pjesmu za tebe Segal; Glumac: Adam R.Šerbedžija/M.Tadi Sandler, Drew Barrymore, 23.20 Sportske vijes Rob Schneider, Sean As n, 23.30 No u kazalištu: Rajnino Lusia Strus, Dan Aykroyd) zlato - dirigira Lovro 21:55 Najsla e stvorenje, Mata i (SAD, 2002., roman na 02.30 TV raspored komedija; Režija: Roger Kumble; Glume: Cameron Diaz, Chris na Applegate, 07.25 Selma Blair, Thomas Jane, 08.15 Frank Grillo) 23:30 Miris žene, drama 08.40 01:45 Sirove stras 2, igrani lm 09.05 (15) 09.25 03:35 Govornik mrtvih 2, SF 09.50 drama 05:05 Najsla e stvorenje, igrani lm (12) 06:30 Kraj programa 10.15 11.10 12.00

13.40 13.45 15.55 18.00 18.30 19.00 20.00

22.15

Magnum, akcijska serija ® Najbolje godine, hum. serija Krava i Pili , crtana serija Astro boy, crtana serija Spiderman, crtana serija Dexterov laboratorij, crtana serija Maheri, dramska serija Ritam srca, dramska serija Ljubavno pismo, ljubavna drama/komedija Vijes , informa vna emisija e ri vjen anja i sprovod, roman na komedija Premier League: Portsmouth - Manchester City, prijenos Zvijezde Ekstra: 25 zvijezda na rubu smr (3. dio), zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Baš kao ona, (komedija, 2005.; Redatelj: Cur s Hanson; Uloge: Cameron Diaz, Toni Collete, Shirley Maclaine, Mark Feuerstein, Anson Mount, Richard Burgi) Sile prirode, (roman na komedija, 1999.; Redatelj: Bronwen Hughes; Uloge: Ben A eck, Sandra Bullock, Maura Tierney, Steve Zahn, Blythe

Vularija se moĹže ponositi svojim imenom i svojim postankom. Sa uvana je legenda da se mjesto prvo zvalo VULIARIA i da je bilo poznato po p elama i stoki. Sve je to bilo na imanju Zrinskih. U kanonskoj vizitaciji 1688. godine selo se spominje pod imenom Vularija, a kao veliko imanje Zrinskih spominje se ve u ĹĄesnaestom stolje u. Kako je ostalo zabiljeĹženo da je na imanju bilo puno p elinjaka i stoke, tako je to pronijelo slavu Vularije. Ostala je slava danas samo na faĹĄni kim danima kada se Vular anke maskiraju u p elice, a njihovi muĹžeki pak u p elare koji ih strogo paze. Obilaze oni tada sve posvuda kao maĹĄkare, od Orehovice do Kotoribe, pa preko Drave do Ludbrega. I tako se uje za njih, da su iz op ine Orehovica tu kraj Drave. I da pored Drave ima ak i vikendica pa e oni razvijati i turizam.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti Dio lanova DVD-a Vularija pozira za TepeĹĄiju. Sjede: Marko Horvat, Barbara Topli anec, Ivana urila, Ljiljana Topli anec, Tomislav urila, Marija Iva i , Kristina urila, Ivan Kr mar; stoje: Goran Orsag, Nikola Klinec, Darijan Just, Marinko Orsag, Zlatko Orsag, Valentin Ĺ kvorc, Benjamin Gal, Goran Iva i , Nikola PuĹžaj i Davor JambroĹĄi

Obitelj Orsag - predsjednik VMO-a Zlatko sa suprugom Mirjanom i sinovima Marinkom i Goranom Sislek, Dor ice, Poredje, Totovski log, PreloĹĄki log, Pe jak i Meljak. Zanimljiv je ipak dio koji se zove Mese ina. Tko je to tamo gledao mjese inu, nije znano. Niti zapisano. No, ma gdje bili, jedno je svima bilo isto. Prije svakog posla Vular ani vele: - Bog pomagaj.

Kak izgleda, su si jako dobro s Bogom.

Pak im onda sve dobro ide. A vele da tak kak su negda p elice letjele po poljima, tako sada oni to rade. Ili po selima. Ali je jako zanimljivo da u zadnje vrijeme jako puno p elica dolazi iz sve daljih sela. Javna je tajna da sve to zbog â&#x20AC;&#x153;vularskih melciâ&#x20AC;&#x153;. To se tek vidi na proĹĄ enju u lipnju. Ĺ tandi i

gvirca ga tuliko kak vu velikom selu.

Pred kojom je hiĹžom viĹĄe auta iz drugih sela. Ali ipak je malo i tuĹžno. Jer pred tridesetak ku a nema nikoga. Ili su prazne, ili nitko nije doĹĄao iz â&#x20AC;&#x153;auslandaâ&#x20AC;&#x153; na urlab. Takvo je vrijeme bilo da su mnogi ostali tamo. A ostala im i djeca. No, ipak se ne kriĹžaju Vular ani zbog toga. KriĹžaju se jedino da svoje Ĺžene spaziju. Kak tu onda Bog pomaĹže, nigdje se nije ulo.

Seks na kota ima Ĺ ale se Vular ani da e razviti seks - turizam. Ali ne kao drugdje u egzoti nim zemljama, ve na njihov

lanovi zbora kapele Srca Isusova. Donji red slijeva: Terezija Klinec, Nada Patar ec, Mira Mulac, Bernarda Horvat, Vera Ĺ kvorc, Ljubica Klinec, Viktorija Babi , Jelena Vidovi , Kristina Klepa ; gornji red: prof. Mladen Magdaleni (voditelj zbora), Slavko Patar ec, Ivan Gal, Petar Ĺ kvorc, vl .

Stjepan Moste ek, Pavao Ĺ kvorc, Toni Horvat, Alojzija BratuĹĄa i Jelena Juras

Tomislav urila ima 28 godina i zapovjednik je DVD-a.

Postao je vatrogasac s pet godina. Na slici je sa svojim sestrama Kristinom i Ivanom

na in. Imaju nekoliko â&#x20AC;&#x153;marosciâ&#x20AC;&#x153; ili bi rekli prasaca, landersa i piatrena i onda razvoze po ku ama Dovoljno je samo nazvati telefonom i stiĹže seks za prasicu u dvoriĹĄte. Na kota ima u ku ici. To ima samo u Vulariji. I jedino u Vulariji postoji Ulica ljubavi. Makar su je nazvali Ulica Matije Gupca. Tamo su svi najradije odlazili. JoĹĄ do danas nije razjaĹĄnjeno kakve je veze imao Gubec s tim. No, tako je bilo, ali danas viĹĄe nije. Danas su ljubavni putovi nedoku ivi. Jedino onima koji idu putovima Gospodnjim u crkveni zbor kapelice Srca Isusova je sve jasno. Njih se odmah uje da lijepo pjevaju. K tome joĹĄ i razli iti repertoar. Na misi redovito, a ako treba i drugdje. Ho e li propjevati i na zagreba kom Ĺ˝itnjaku kamo odvoze povr e, joĹĄ se ne zna. No, da bi sve to bilo u selu kako treba, bave se oni i s kravama. Kako sami vele, bave se sva im i svaĹĄta rade. I dobro im ide. Samo ovo nekako s djecom baĹĄ i ne. Ako su ve do 1966. imali i svoju ĹĄkolu, imali su i djecu. Tako je pred sam II. svjetski rat u etverogodiĹĄnjoj ĹĄkoli Vularija bilo ak sedamdeset i etvero djece.

I otkad su otiĹĄle p ele, i djece je sve manje. Fale se oni da melci pikaju, ali stvari baĹĄ ne izgledaju tako. Ne bude li druga ije, nestat e i vularskih vatro-

Najmla i stanovnici Vularije, u najbrojnijoj obitelji, jesu blizanci Ivo i Ana SuĹĄec u rukama tate Damira i majke Suzane, ro eni na sam BoĹži proĹĄle godine. Na slici su joĹĄ Dora i Mateja, a nedostaju Dario, Martina i Krunoslav gasaca. I p elice viĹĄe ne e dolijetati. A koga e onda zdravo hraniti sa svojim povr em. Toliko pitanja za Vular ane, a oni imaju samo jedan odgovor.

lanovi VMO-a Petar Ĺ kvorc, Zlatko Orsag i Dragutin Kosi

Radna akcija u vrijeme izgradnje doma 1985. - 1989.

U povijesnim spisima selo Vularija spominje se prvi put 1649. godine. Selo je dobilo ime po p elama, p elinjacima, po emu je bilo poznato u vrijeme kada je to bilo samo imanje Zrinskih. Prema povijesnim izvorima, u selu su Ĺživjela 162 stanovnika, a 1937. godine sluĹžbeno ih je bilo 516. Prema zadnjem popisu, u Vulariji Ĺživi 412 stanovnika u 138 ku anstava, a ukupno su zapisana 154 stana.

Prema podacima koje je prikupila Jelena Juras, u Vulariji je trenutno 20 djece koje poha a osnovnu ĹĄkolu, 16 srednju ĹĄkolu i 8 je studenata.

Ono ĹĄto je joĹĄ znakovito za selo jest da u njemu Ĺživi 41 udovica i 6 udovaca. U selu imaju dvije trgovine, jedan ka i . Imaju svu infrastrukturu osim kanalizacije. U srediĹĄtu sela je kapelica Srca Isusova, a u blizini je i kip Svetog Florijana. Selo je u op ini Orehovica i istoimenoj Ĺžupi. Ina e je do 1997. godine selo pripadalo op ini Mala Subotica, a od 1997. Orehovici.

O ljudima â&#x20AC;Ś U selu djeluje Vije e Mmjesnog odbora iji su lanovi: predsjednik Zlatko Orsag te lanovi BoĹžo Ĺ˝eleznjak (zamjenik), Petar Ĺ kvorc, Drago Kosi i Vesna Kozjak.

Vular ani rado spominju da su za selo puno radili: Mirko JambroĹĄi , Ivan Varga, Antun Juras,

Petar Ĺ kvorc, Petar Hlap i , Antun Horvat â&#x20AC;Ś Osim toga, prije osam godina osnovan je KUD Vularija. Predsjednik je Darko Gal, zamjenica Mirjana Mulac te tajnica - blagajnica Kristina Klepa . Ina e, osniva i KUD-a bili su Marija Pintari , Dragica Ĺželeznjak, Vesna Kozjak, Silvo Pintari , Nada Greguri , Zlatko Orsag, Silva Horvat, Gordana Pintari , BoĹžo Ĺ˝eleznjak i Silvo Kozjak.

DVD Vularija osnovano je 1923. godine. Predsjednik je Zlatko Orsag, zamjenici Drago Kosi i Ivan PuĹžaj, zapovjednik je Tomislav

urila, tajnik Goran Horvat i blagajnik Danijel Patar ec. U DruĹĄtvu djeluje 148 vatrogasaca, od ega 32 lana podmlatka, 92 vatrogasca, 8 do asnika, 4 vatrogasna asnika, 3 vatrogasna asnika I. klase i 4 viĹĄa vatrogasna asnika. Tradicija je da, otkad je Republika Hrvatska, svake godine DVD Vularija sudjeluje na drĹžavnom natjecanju s jednom ekipom.

U selu djeluje i OdbojkaĹĄki klub koji je osnovan 1980. godine. Od 1962. godine pa punih deset godina djelovao je nogometni klub. Ina e, inicijatori osnivanja OdbojkaĹĄkog kluba bili su Zvonko Novakovi i Drago Novak. SadaĹĄnji je predsjednik Boris Hlap i , a tajnik Kristijan Horvat. Klub se natje e u Me uĹžupanijskoj ligi i na vrhu je.

Lijepo ure eno srediĹĄte s kapelicom Srca Isusova

14

ME\IMURSKE NOVINE 10. velja e 2009.

ODRŽAN IZBOR za Miss sjeverozapadne Hrvatske

Dora Markoti ponijela titulu najljepĹĄe Izme u osam ljepotica proĹĄli je etvrtak izabrana Miss sjeverozapadne Hrvatske. Izbor je odrĹžan u Lanch baru Room hotela â&#x20AC;&#x153;Auroraâ&#x20AC;&#x153; u akovcu, a laskavu titulu najljepĹĄe ponijela je Dora Markoti ,

18-godiĹĄnjakinja iz VaraĹždina.

Kao izabrana Miss sjeverozapadne Hrvatske direktno e se plasirati u veliko finale ovogodiĹĄnjeg natjecanja koje e se odrĹžati u Iloku, dok e njene pratilje sudjelovati na

Za prvu pratilju izabrana je Emillia Habulin

Dora Markoti predstavljat e sjeverozapadnu Hrvatsku na izboru za Miss Hrvatske koji e se odrĹžati u Iloku

dodatnom castingu u Zagrebu i tako pokuĹĄati izboriti pravo na finale.

Za Miss otogeni nosti izabrana je Petra Masten, dok je titulu prve pratilje ponijela Emillia Habulin. Kao druga pratilja izabrana je crnka Ana Ĺ pes.

Kandidatkinje su pokazale kako se snalaze kao manekenke, a nosile su ve ernje haljine koje je kreirala Karolina Vugrinec. Ena Pongrac, Marijana Martinec, Marijan Jurini i Vladimir KoĹĄir Tonka nastupili su u zabavnom dijelu programa, dok je cijeli program vodila Mateja GoĹĄ iej, Miss sjeverozapadne Hrvatske 2006. godine. Koreografiju je tako er pripremila akov anka Nina Ov ar, proĹĄlogodiĹĄnja Miss sjeverozapadne Hrvatske. S obzirom na to da su na natjecanju bile samo dvije plavokose djevojke, me u kojima je i Petra Masten, moĹže se re i da su crnke, odnosno djevojke tamnije kose u ovom dijelu Hrvatske o ito u modi.

Kandidatkinje su pokazale kako se snalaze kao manekenke i fotomodeli

VJEŽBENI KA TVRTKA Ekonomske i trgova ke ťkole akovec

U enici teorijska znanja potvr uju u praksi U okviru nastavnog plana 3. a razreda Ekonomske i trgova ke ĹĄkole akovec, za zanimanje ekonomist, stru ni predmet je i VjeĹž-

beni ka tvrtka. Na satovima tog predmeta pokuĹĄava se stvoriti radna atmos era kakva vlada u dobrim stvarnim trgova kim druĹĄtvima.

Na taj na in u enici teorijska znanja potvr uju u praksi. Povezuju znanje ste eno kroz sve stru ne predmete i preta u ih u trgova ko

U enici 3. a razreda VjeĹžbeni ke tvrtke â&#x20AC;&#x153;Insula Muro - Dravanaâ&#x20AC;&#x153; d.o.o. Ekonomske i trgova ke ĹĄkole akovec druĹĄtvo. Nastavljaju ve uhodanu praksu u u eni kom trgova kom druĹĄtvu pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Insula Muro - Dravanaâ&#x20AC;&#x153;. Tvrtka radi kao druĹĄtvo s ograni enom odgovornoĹĄ u. Osnovna djelatnost njihovoga trgova kog druĹĄtva je prodaja prehrambenih i mesnih proizvoda te cvije a. Partnerske su im tvrtke â&#x20AC;&#x153; akove ki mlinoviâ&#x20AC;&#x153; d.d. akovec, â&#x20AC;&#x153;Vajdaâ&#x20AC;&#x153; d.d. akovec i â&#x20AC;&#x153;Cvje ara Toplekâ&#x20AC;&#x153; Poleve.

U osnivanje trgova kog druĹĄtva krenuli su na isti na in kao ĹĄto to

rade stvarni osniva i. U poslovnici Fine u akovcu na ĹĄalteru Hitro.hr traĹžili su i dobili in ormacije kako osnovati trgova ko druĹĄtvo, koji su postupci, te koji su im obrasci potrebni i kako ih popuniti.

Nakon toga u enici su potraĹžili savjet javnog biljeĹžnika. Svoju stru nu pomo nesebi no im je pruĹžio javno - biljeĹžni ki ured Ivana Marodija. Uz suglasnost javnog biljeĹžnika, savjetnica navedenog ureda Katarina LogoĹžar, dipl. iur., gostovala je na satu VjeĹžbeni ke tvrtke krajem

studenog 2008. godine. Tom je prilikom u enike detaljno upoznala s ulogom javnog biljeĹžnika u osnivanju trgova kog druĹĄtva.

Iako je u enike i njihov pro esor Josip Posavec ve upoznao s na inom osnivanja, predavanje Katarine LogoĹžar bilo je vrlo upe atljivo jer su to in ormacije dobivene iz prve ruke. Stoga u enici ovom prilikom zahvaljuju gospodinu Ivanu Marodiju, javnom biljeĹžniku i savjetnici u njegovom uredu Katarini LogoĹžar.

10. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

S

15

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaĹže . njega ruku i nogu by Catherine nails

PiĹĄe: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Trnci i reumatoidni Bulimija artritis Moja supruga ima 48.g. i ve godinama boluje od reumatoidnog artritisa. U zadnjih nekoliko mjeseci tuĹži se na trnce u prstima obih ruku. Bila je kod lije nika koji joj je rekao da to nema veze s artritisom nego da se mora obratiti za pomo neurologu. MoĹžete mi odgovoriti o emu se tu radi?

Reumatoidni artritis je upalna bolest vezivnog tkiva, kroni nog tijeka koja je najviĹĄe lokalizirana na zglobovima. Kod nastanka ove bolesti vaĹžnu ulogu ima imunoloĹĄki sustav koji napada hrskavi no tkivo, kosti a ponekad i unutarnje organe.

Naj eĹĄ e su zahva eni mali zglobovi ĹĄake, ramena, koljena i gleĹžnjevi. Zglobovi su upaljeni, edematozni, bolni, ukru eni, oteĹžanih i smanjenih funkcija.

U petini slu ajeva reumatoidnog artritisa dolazi do upale krajnjih arterija uslijed ega dolazi do pojave reumatskih vori a do veli ine graĹĄ-

ka ili neĹĄto ve e i to kastih krvarenja u koĹži. Vrijeme krvarenja je produĹženo zbog smanjene otpornosti kapilara. Isto tako zbog oĹĄte enja, upale i ishemije malih krvnih Ĺžila koje opskrbljuju Ĺživce, dolazi do oĹĄte enja mijelinske ovojnice zahva enih Ĺživaca.

Ove promjene na Ĺživcima dovode do remitentnih ispada osjeta imotorike, koje se tijekom vremena pogorĹĄavaju i mogu na kraju dovesti do teĹĄkih tro i kih promjena.

Klini ki ove promjene na Ĺživcima se manifestiraju kao osjetna neuropatija ruku uz oslabljen osjet na prstima i pojavu trnaca.

Prilikom dijagnostike reumatoidnog artritisa vaĹžno je ispitati: reumatoidni faktor (RF), brzinu sedimentacije eritrocita (SE), C-reaktvini protein (CRP), u initi elektromioneurogra iju (EMNG) i eventualno biopsiju Ĺživca suralisa.

Lije enje se provodi imunosupresivima (kortikosteroidi) i antireumaticima.

Sama rije bulimija potje e iz gr kog, a zna i â&#x20AC;&#x153;bikova gladâ&#x20AC;?. Radi se o poreme aju koji se naj eĹĄ e javlja kod djevojaka i mla ih Ĺžena, a rijetko u muĹĄkoj populaciji. Karakteristi ne su epizode prejedanja kod kojih se u vrlo kratkom vremenu konzumira jako puno hrane, obi no ugljikohidrata. Raznovrsni slatkiĹĄi, tjestenine i peciva bogati su ugljikohidratima koji u sebi imaju tvar triptofan, a ona se u tijelu pretvara u serotonin, neurotransmiter zasluĹžan za sje aj spokoja i zadovoljstva. Hrana tako postaje ugodna i autodestruktivna droga, sredstvo za postizanje smirenja i zadovoljstva. Prejedanje je obi no pra eno osje ajem krivnje, tjeskobe i tuge. Da ne bi dobivale na teĹžini osobe koje se prejedaju mogu uzimati laksative ili pretjerano vjeĹžbati, a povra anje je glavni na in da se nadzire prekomjerni unos hrane.

Osoba naj eĹĄ e izaziva povra anje guraju i prste dominantne ruke niz grlo, a taj postupak obi no ostavlja kroni an plik na prstima tik ispod zgloba, gdje prsti taru o gornje zube.

Ponavljaju a povra anja dovode do oticanja Ĺžlijezda slinovnica, a kako poreme aj traje viĹĄe godina ta nabreknu a postaju tvrda i trajna, pa je to est dokaz da se radi o bulimi nom poreme aju. Naravno, kao kod svake ovisnosti i ovdje postoji dugo nekriti ko odbijanje i nijekanje same osobe da ima problem, ĹĄto moĹže trajati godinama. U oko 70 % slu ajeva

poreme aj je pra en anoreksijom, a oko 30 % se o ituje kao ista bulimija.

Temeljna je razlika ĹĄto kod kombinirane anoreksije i bulimije ne postoji samo ovisnost o namirnicama, nego i izraĹženo odbijanje hrane, uz povremeno prejedanje. Oni koji su samo bulimi ni ne pate se pokuĹĄavanjem gladovanja, samo se prejedaju, povra aju i koriste laksative, pa tako u krug... To moĹže biti vrlo opasno, i zato treba naglasiti da je smrtnost kod bulimije ve a nego u anoreksije. Kod bulimije esto puno teĹže uo imo nastale zdravstvene komplikacije, nego u slu ajevima o igledno iscrpljenog anoreksi nog organizma jer bulimija se uop e ne mora o itovati smanjenom tjelesnom teĹžinom. Kako bi okolina primijetila da neĹĄto nije u redu potrebno je obratiti pozornost na prehrambene navike uku ana.

Ako osoba esto jede i puno jede, a izbjegava jesti pred drugima ili jako brzo ustaje od stola nakon jela i odlazi , vjerojatno je da izaziva povra anje, iako to ne e priznati. Doga a li se takvo ĹĄto u vaĹĄoj obitelji, ne uspijevate li napuniti hladnjak a da je on ve prazan, jede li se bez reda i mjere, a onda primje ujete da osoba pretjerano vjeĹžba i vrijeme provodi na WC-u, ne ekajte da vam to pogo ena osoba sama prizna, jer ete to teĹĄko do ekati. Ako je takvo ponaĹĄanje prisutno tijekom tri mjeseca, dovoljno je da prepoznate problem i potraĹžite stru nu pomo .

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski Ĺžirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski Ĺžirora un za obnovu sruĹĄene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji Ĺžele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na Ĺžirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po Ĺžupama VaraĹždinske biskupije. Svaki iznos je dobro doĹĄao i bit e korisno utroĹĄen.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana MaĹžurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

MrĹĄavljenje Danas se nudi bezbroj metoda za skidanje prekomjerne teĹžine, no u praksi su one esto beskorisne. Dijete ovakve, dijete onakve, zbrajanje kalorija, a da se pri tom zanemaruju uzroci debljine i pravo zna enje hrane.

Nekada su naĹĄi davni preci vrlo teĹĄko dolazili do hrane, a joĹĄ ne tako davno , oskudijevanje u hrani osjetili su naĹĄi (pra)djedovi i (pra)bake. Mi se i dalje nastavljamo ponaĹĄati kao da nemamo dovoljno , iako imamo previĹĄe. Dali je u pitanju frustracija ili jednostavno nemogu nost odolijevanja trenutnim uĹžicima , manje je vaĹžno. injenica je da ve ina ljudi jede nesvjesno, ne razmiĹĄljaju i o tome koliko je zdravo to ĹĄto unosi u sebe, dali ta hrana daje energiju ili je oduzima; esto puta do pojave nekog zdravstvenog problema koji nas tada

natjera na promjenu.

U tome kako pravilno odabrati namirnice i osmisliti obroke moĹže nam pomo i savjet nutricionista â&#x20AC;&#x201C; stru njaka koji se bavi svojstvima i u incima hrane na organizam i koji e preporu iti na in prehrane primjeren dobi i individualnim potrebama pojedinca. Mnogi mrĹĄavljenje izjedna uju s dijetom, ne shva aju i da ono podrazumijeva puno viĹĄe od promjene u prehrani, iako je, naravno, ona klju na . Debljina je usko povezana s pogreĹĄnom predodĹžbom o prehrani i manjku tjelesne aktivnosti. VaĹžno je osvijestiti da je mrĹĄavljenje trajan proces promjene Ĺživotnog stila i odnosa prema sebi , prihvatiti sebe takvima kakvi jesmo i shvatiti da nam je ovo tijelo jedini dom kojeg imamo.

Zato ga uvajmo i volimo .

ODRŽANO PREDAVANJE na temu Sr ane aritmije

Sve ve i broj zainteresiranih ProĹĄli je etvrtak u prostorijama Gradskog poglavarstva Grada

akovca odrĹžano predavanje u organizaciji Udruge dijabeti ara Me imurja. Predavanje na temu Sr ane aritmije odrĹžala je dr. med.

Milica Gabor, specijalistica kardiologinja.

S obzirom na to da je na zadnjem predavanju bilo rije i o koronarnoj bolest koja esto uvjetuje sr ane aritmije, te su mnogi pacijenti koji boluju od ove bolesti postavljali pitanja o sr anim aritmija, dr. med. Milica Gabor odlu ila je pobliĹže upoznati pacijente s ovom temom. - Sr ane aritmije su vrlo esta patologija u naĹĄim kardioloĹĄkim ambulantama. Od naĹĄih 30-ak pacijenata dnevno, njih 50 posto ima problema sa sr anim aritmijama. Bilo koja promjena, da li sr anih zalistaka, da li samog sr anog miĹĄi a, ili pak uslijed preboljele neke upale miĹĄi a ili nekog toksi nog djelovanja na sr ani miĹĄi , ili uslijed koronarne bolesti, uvjetuje kasnije poreme ajem sr anog ritma, kazala je kardiolo-

Predavanje na temu Sr ane aritmije odrĹžala je dr. med. Milica Gabor, specijalistica kardiologinja ginja Milica Gabor.

Simptomi sr ane aritmije razli iti su jer mogu biti razli iti poreme aji ritma. - Aritmije su razli ite, a takva je onda i simptomatologija toga, dodaje. Ovom predavanju odazvao se rekordan broj zainteresiranih koji su Ĺželjeli saznati viĹĄe o ovoj temi, s obzirom na to da dijabetes kod oboljelih pove ava rizik nastanka koronarne bolesti srca koja esto uvjetuje sr ane aritmije.

(H. Ze ar)

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: BoŞena MALEKOCI-OLETI+, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanťa BlaŞevi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeŞana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 360 kn, polugodiťnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poťtarina); avio poťiljke (935 kn (pretplata+ poťtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

16

ME\IMURSKE NOVINE 10. velja e 2009.

ZA UPRAVLJA EM

CitroĂŤn Berlingo Urban 1,6 HDi L2 vs.

CitroĂŤn Berlingo Multispace 1,6 HDi

Svestran u obje izvedbe

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

CitroĂŤn ima rjeĹĄenja za krizna vremena vr

Prodaja novih automobila u Republici Hrvatskoj 1.1.2009. - 31.1.2009. koli ina

udio, %

16

Chevrolet

104

1

Opel

511

12,27%

17

Seat

89

2,14%

2

Renault

451

10,83%

18

Fiat

88

2,11%

3

Volkswagen

391

9,39%

19

Audi

84

2,02%

4

Ĺ koda

245

5,89%

20

Mercedes

80

1,92%

5

Peugeot

236

5,67%

21

BMW

74

1,78%

6

Suzuki

224

5,38%

22

Lada

33

0,79%

7

Ford

218

5,24%

23

Volvo

33

0,79%

8

Citroen

213

5,12%

24

Alfa Romeo

21

0,50%

9

Toyota

181

4,35%

25

Lancia

14

0,34%

10

Hyundai

171

4,11%

26

Mitsubishi

13

0,31%

11

Honda

138

3,31%

27

Smart

13

0,31%

12

Mazda

133

3,19%

28

Jeep

11

0,26%

13

Nissan

129

3,10%

29

Lexus

8

0,19%

14

Dacia

116

2,79%

30

Subaru

7

0,17%

15

Kia

116

2,79%

31

Ostali

18

0,43%

Proizvo a

2,50%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS

Cijene goriva u RH 6,76 6,80

6,70 6,98

Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin *BS - bez sumpora

6,60 3,35

Cijene vrijede na dan 6. velja e 2009.

6,60 6,66 3,35

Vrlo uporabljivo CitroĂŤnovo vozilo Berlingo predstavljamo vam u obje ina ice: teretnoj i putni koj. U dvije razli ite karoserije bio je ugra en pouzdan i poznat Common Rail dizelski agregat obujma 1,6 litre.

Komercijalizacija novog Berlinga zapo ela je u drugom tromjese ju 2008. godine. Berlingo je stvorio segment vozila pod nazivom ÂŤludospacesÂť i lansirao novi koncept manjeg dostavnog vozila. Njegov inovativni karakter osvojio je i pojedince i pro esionalne korisnike te pridonio njegovom istinskom komercijalnom uspjehu. Neosporan je njegov vode i poloĹžaj na europskom trĹžiĹĄtu (17 zemalja) vozila ÂŤludospacesÂť od 2003., a u svijetu je prodano viĹĄe od 1.760.000 primjeraka (osobnih i gospodarskih vozila) od njegovog lansiranja 1996. godine.

Novi Berlingo objedinjuje crte iznimno unkcionalnog obiteljskog vozila ĹĄto predstavlja glavnu snagu Berlinga i naglaĹĄava njegovu osobnost zahvaljuju i dinami nom stilu koji istodobno isti e vrijednost vozila i njegovu pripadnost Marki. Osim toga, Novi Berlingo nudi udobnost, posebice akusti nu, nalik onoj u limuzini, preuzima prakti nost monovolumena, te nudi vozne osobine koje ga ine re erencom u segmentu (produljeni me uosovinski razmak, podvozje C4 Picassa).

U izvedbi manjeg dostavnog vozila, novi Berlingo odlikuje se raspoloĹživom zapreminom, korisnom nosivoĹĄ u i modularnoĹĄ u, koje su od presudne vaĹžnosti u obavljanju poslovne djelatnosti. Nudi i veliki teretni prostor (3,3 m3, do 850 kg korisne nosivosti i 1,8 m korisne duĹžine) koji moĹže primiti 2 europalete, po ĹĄirini.

Novi Berlingo jednako tako vodi brigu o svojim putnicima nude i im karakteristike poput udobnosti i uĹžitka u voĹžnji, a te su karakteristike obi no svojstvene osobnim vozilima (pomo pri kretanju na uzbrdici, upravlja podesiv po visini i dubini, podvozje C4 Picassa, ESP). Naposljetku, novi je Berlingo suvremeno radno sredstvo koje isti e vrijednost, a njegov stil pridonosi

osje aju vrsto e i dinami nosti.

Lansiranje novog Berlinga slijedi nakon lansiranja novog Jumpera, novog Jumpyja te posljednjeg, malog Nema. CitroĂŤn tako pro esionalnim korisnicima nudi najĹĄiru i najcjelovitiju paletu gospodarskih vozila u svojoj povijesti, obuhvativĹĄi ĹĄiroku lepezu potreba (od 2,5 do 17 m3 korisne zapremine i do 2 tone korisne nosivosti).

Testni Berlingo Urban 1,6 HDi L2 ima cijenu u osnovnoj izvedbi do registracije 118.340 kn, a od dodatne opreme ima bluetooth (4.636 kn), lijeva bo na klizna vrata (2.440

kn), paket senzor (2.380 kn) te regulator/limitator brzine (1.769 kn).

Ukupna cijena vozila iznosi 129.565 kn, a vrijedi akcija u kojoj se ostvaruje popust od 20.000 kn ĹĄto ini primamljivu cijenu od 109.565 kn.

Testni Berlingo Multispace 1,6 HDi ima osnovnu cijenu 139.600 kn, a od dodatne opreme ima bluetooth (4.636 kn), grijanje prednjih sjedala (1.800 kn), metalik boju (2.900 kn), te paket vidljivost (4.250 kn). Cijena testnog modela je 153.200 kn, a tako er vrijedi akcija od 20.000 kn ĹĄto ini ukupnu cijenu od 133.200 kn.

(Dalibor Flajpan)

CitroĂŤn nudi od odgovor na krizu i poklanja do 1.000 1.0 litara goriva kupnje osobnih vogratis prilikom ku ponudi je i CitroĂŤn zila CitroĂŤn. U po koje nudi trenutno financiranje koj odobrenje kredita kredit i individualno prilago ene ponude. ponu Ponuda vrijedi kod distributera dik d svih ih ovlaĹĄtenih l ĹĄt novih vozila CitroĂŤn koji sudjeluju u akciji koja traje od 1. do 14. velja e 2009. godine. Prilikom kupnje modela CitroĂŤn C1, C2, C3, putni kog CitroĂŤna Nemo i Berlingo First svi kupci, pored atraktivnih cijena tih modela, dobivaju na poklon 500 litara goriva gratis. Tako je CitroĂŤn C1 u ponudi ve od 57.900 kn, CitroĂŤn C3 i CitroĂŤn Nemo Kombi ve od 69.900 kn. Svi kupci CitroĂŤna C4, Xsara Picasso i novog putni kog Berlinga na poklon dobivaju 750 litara goriva gratis. CitroĂŤn C4 Visio coupe 1.4i u ponudi je ve od 92.900 kn s bogatom serijskom opremom. CitroĂŤn Xsara Picasso u ponudi je ve od 99.000 kn, a novi CitroĂŤn Berlingo ve od 92.900 kn. 1.000 litara goriva gratis dobivaju svi kupci CitroĂŤna C5, C6, C4 Picasso, Grand C4 Picasso i C-Crossera. CitroĂŤn C4 Picasso Visio 1.6i VTi 120 u ponudi je ve od atraktivnih 139.900 kn, a Grand C4 Picasso Visio 1.6i VTi 120 ve od primamljivih 146.900 kn.

Ĺ koda - 5 pravila ulaganja u vrijednosti

Tehni ki podaci:

Berlingo Urban 1,6 HDi L2

Berlingo Mul space 1,6 HDi

Snaga:

90 KS pri 4.000 o/min

90 KS pri 4.000 o/min

Moment:

215 pri 1.750 o/min

215 pri 1.750 o/min

Ubrzanje:

14.5

14,3

Najve a brzina:

155

160

PotroĹĄnja: grad

7,1

7

otvoreno

5

5

mjeĹĄovito

5,7

5,7

Cijena testiranog mo- 109.565 Kn dela:

133.200 Kn

U tijeku je nova prodajna akcija pod nazivom: 5 pravila ulaganja u vrijednosti. Pravila su jako jednostavna: 1. Dobro analizirajte ponudu, 2. TraĹžite stvarne vrijednosti, 3.

Birajte najbolji omjer uloĹženo-dobiveno, 4. Odaberite ono ĹĄto e zadrĹžati vrijednost, 5. Kad to prona ete - reagirajte odmah.

Akcija se odnosi na modele Octavia Tour 75 KS za 94.790 kn, Octavia Tour 102 KS za 99.980 kn, Fabia Combi Ambiente 70 KS za 83.999 kn i Octavia Ambiente 102 KS za 117.990 kn. U cijene je uklju ena bogata oprema: metalik boja, klima, ABS, 2 zra na jastuka, daljinsko srediĹĄnje zaklju avanje, elektri ni podiza i prednjih prozora i joĹĄ mnogo druge opreme. Kupci mogu iskoristiti odli nu Ĺ kodinu ponudu te uĹĄtedjeti do 18.700 kn, a gore navedena vozila su raspoloĹživa odmah.

17

10. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

EKO KUTAK

PSA Peugeot CitroĂŤn prodao viĹĄe od 3 milijuna HDi vozila s FAP filterom estica U tvornici PSA Peugeot CitroĂŤn u Poissy-u u Francuskoj proizveden je Peugeot 207 1.6 HDi - 3 milijunti automobil s filtrom estica (FAP). ak 10 godina prije stupanja na snagu norme Euro V (rujan 2009.), tehnologija FAP-a grupacije PSA Peugeot CitroĂŤn utemeljila je novi standard za dizel motore u Europi. FAP je prvi put ugra en u Peugeot 607 2000. godine, a nastavio se ugra ivati i u druge modele Peugeot i CitroĂŤn, da bi ga danas imale 22 amilije modela. UsavrĹĄavaju i se tokom vremena, tehnologija filtra estica s aditivom druge generacije pokazala se vrlo efikasnom u pogledu eliminacije ĹĄtetnih estica. Common rail tehnologija u dizelskim motorima u modelima Peugeot i CitroĂŤn, tako er se pokazala efikasnom u pogledu smanjenja

emisije CO2 i e ekta staklenika.

Ti motori s filtrom estica FAP su najefikasniji u pogledu smanjenja ĹĄtetnih plinova i estica. Grupacija e nastaviti raditi na optimizaciji FAP sistema i razvoju sinergija vezanih uz smanjenje duĹĄi nog oksida, ĹĄto je jedan od glavnih zadataka budu e norme Euro VI, koja e stupiti na snagu 2014. godine.

Grupacija e nastaviti s usavrĹĄavanjem HDi motora u smjeru joĹĄ niĹže emisije CO2 i smanjenja troĹĄkova vezanih uz ova rjeĹĄenja.

Honda na popustu: â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Hondinih prvih 50â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; U petak 13. velja e Honda je odlu ila razveseliti prvih 50 kupaca nizom atraktivnih pogodnosti, u kojima se pri kupnji hondinih modela moĹže ostvariti uĹĄteda i do 21%. Koli ina vozila koja se nalazi u akciji je ograni ena, a za sve in ormacije o akcijskim modelima i uvjetima kupnje obratite se najbliĹžem ovlaĹĄtenom prodajnom centru Honda automobila u Republici Hrvatskoj.

Novi Ford Focus RS krenuo u proizvodnju Prvi serijski primjerak uzbudljivog novog Forda Focusa RS izaĹĄao je proteklog tjedna iz proizvodnje u Saarlouisu u Njema koj. Vrhunska verzija Focusa od 305 KS novi je zadatak fleksibilne proizvodnje u tvornici u Saarlouisu. Ta njema ka tvornica ve proizvodi Focus s tri i pet vrata, karavan te sportsku ST verziju, C-MAX i Kugu. Saarlouis je jedna od sedam Fordovih tvornica

u Europi. ViĹĄe od 11 milijuna vozila proizvedeno je u njoj od otvaranja 1970. godine uklju uju i Ford Escort, Fiestu i Capri. Novi Ford Focus RS biti e dostupan u viĹĄe od 20 europskih zemalja uklju uju i Rusiju, a Ujedinjeno kraljevstvo, Ĺ vicarska i Njema ku o ekuju najve i interes. Ekipa iz Saarlouisa ugra ivat e u automobile itav niz jedinstvenih vanjskih i unutraĹĄnjih detalja

uklju uju i nove dijelove karoserije ime e proĹĄiriti blatobrane i trag kota a te upotpuniti s pragovima i jedinstvenim prednjim i straĹžnjim odbojnicima. Na straĹžnjem dijelu nalazi se veliki venturijev tunel i dramati an straĹžnji spojler koji pridonose upadljivom izgledu. Na izbor su tri izraĹžajne boje: Ultimate Green (zelena), Per ormance Blue (plava) i Frozen White (bijela).

Svjetska prezentacija Peugeota 308 CC i 3008 odrĹžat e se u Dubrovniku Automobiles Peugeot e u Dubrovniku ugostiti novinare iz cijelog svijeta povodom prvog dinami kog testiranja dva nova Peugeot modela : 3008 - crossovera by Peugeot i 308 CC. Nakon predstavljanja svjetskoj javnosti 308 CC na pariĹĄkom salonu automobila u rujnu 2008. godine i 3008 na Ĺženevskom salonu automobila u oĹžujku 2009. godine, novinari e imati priliku premijerno voziti ove modele u Dubrovniku. Od 6. travnja do 9. svibnja, oko 950 novinara iz 45 zemalja svijeta testirat e ove modele na cestama oko Dubrovnika i na poluotoku PeljeĹĄcu.

Automobilski park od oko 80 vozila s viĹĄe razli itih motorizacija, bit e testiran na ruti dugoj oko 300 km.

Povodom testiranja automobila, novinari e tako er imati priliku upoznati se s ljepotama i bogatom povijeĹĄ u grada Dubrovnika. Ovo je prvi put da Automobiles Peugeot

organizira me unarodno doga anje ovog tipa u Hrvatskoj. U Hrvatskoj e komercijalno lansiranje 3008 i 308 CC uslijediti sredinom 2009. godine.

18

ME\IMURSKE NOVINE 10. velja e 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

19

10. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

OSIGURANJE ZAGREB sponzor zlatnoj karatistici Damiri Bujan

Povjerenje s razlogom Proteklog tjedna, u osiguranju Zagreb, podruĹžnici akovec bilo je posebno sve ano.

Nakon osvojene zlatne medalje u Parizu, mladu karatisticu primio je Dejan Posavec, direktor Osiguranja Zagreb. Tom priliko je rekao: â&#x20AC;&#x17E; Nastavno proĹĄlogodiĹĄnjoj tradiciji Osiguranje Zagreb d.d. i ove godine zapo elo je sa pra enjem kulturnih , sportskih i inih sadrĹžaja koji se odvijaju bilo na globalnom ili lokalnom podru ju, ĹĄto je i dokaz u slu aju Damire Bujan.

Kako su nas treneri karate kluba u zadnji as zamolili da im pomognemo u financiranju odlaska na europsko prvenstvo u Pariz, a i bio sam upoznat sa razvojem Damire kao sportaĹĄice, te kako sam i sam diplomirani sportski trener, vjerovao sam da je Damira potencijal koji kad tad mora zabljesnuti i na nekom internacionalnom prvenstvu, poĹĄto je u Hrvatskoj ve dosegla svoj vrhunac, nismo se nimalo dvoumili oko sponzorstva .

Istina da je Damira sve nas iznenadila svojim nepobitnim rezultatom koji je opet Me imurje promovirao na njemu svojstven na in te se povo en tim velikim rezultatom Ĺželim ovim putem zahvaliti karate klubu Me imurje, treneru Adrijanu i Kristijanu te najviĹĄe dakako Damiri Bujan koja je sve ovo pretvorila u zlato, te im zaĹželjeti joĹĄ puno ovakvih odli ja kojim su i Osi-

Damira Bujan, karatistica karate kluba Me imurje i Dejan Posavec, direktor Osiguranja Zagreb, PodruĹžnice akovec guranju Zagreb dali â&#x20AC;&#x17E;povjerenje s razlogomâ&#x20AC;&#x153;.

Poslovni rezultati Osiguranja Zagreb iskazuju stabilne trendove rasta, razvoja i profitabilnosti. Za poziciju me u najja im osigurateljima, izme u ostalog, zasluĹžan je Idealno strukturirani port elj i jednaka kvaliteta u provedbi svih vrsta osiguranja. Tako su osobna osiguranja zastupljena s 65 posto, a Ĺživotna s gotovo 50 posto. Port elj

Osiguranja Zagreb d.d. zaĹĄti en je kvalitetnim ugovorima o reosiguranju s najpoznatijim svjetskim reosigurateljima. DruĹĄtvo je visoko kvalitetno i po me unarodnim kriterijima. Prihod od premije po zaposlenom radniku premaĹĄuje srednjoeuropski prosjek.

Do ite u osiguranje Zagreb i poklonite im svoje povjerenje s razlogom. (SZ, ZV)

ME IMURSKE NOVINE ekskluzivno najavljuju

Valentinovo s Oliverom i gostima

TOP LISTA DOMA IH 01. ESKIM VATRA 02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK

Oliver Dragojevi za â&#x20AC;&#x153;Valentinovoâ&#x20AC;? u akovcu prerasta, po svemu sude i, polako ali sigurno u tradiciju. Naime, i ove godine na â&#x20AC;&#x153;dan zaljubljenihâ&#x20AC;?, u subotu 14. velja e, kao i proĹĄle, u dvorani Graditeljske ĹĄkole u akovcu gostuje Oliver, jedna od najve ih hrvatskih glazbenih zvijezda.

Ali, ovaj put uz njega dolaze i prijatelji - gosti.

Tako e uz Olivera tog dana u akovcu zapjevati sjajan Ĺženski duet Meritas, bit e tu dvije klape, jedna muĹĄka i jedna Ĺženska, a organizatori pripremaju i joĹĄ jednog muĹĄkog izvo a a kao gosta - iznena enje koji e ostati tajna sve do njegovog pojavljiva-

nja na pozornici.

Od ovog tjedna krenula je i pretprodaja ulaznica diljem Me imurja i VaraĹždinu. Tako ulaznice moĹžete kupiti u: Turisti kom uredu akovec, Radiju 1, CB Arcus akovec, pizzeriji Ro-Sa Prelog, u CB Jama Mursko SrediĹĄ e, Restoranu Mamica PuĹĄ ine, Domino Baru u Palovcu i Soho Baru u VaraĹždinu.

Jedan od pokrovitelja koncerta i ove godine je Me imurska Ĺžupanija, a kao sponzor pridruĹžuje se i restoran Mamica.

Koncert pak medijski pokrivaju: Radio 1, Radio Sjeverozapad, VaraĹždinska televizija i Me imurske novine. (dz)

03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMA IH KOMEDIJA

TOP 20

TRI karte za najbrĹže itatelje JoĹĄ samo u ovom broju, Me imurske novine i organizatori koncerta Olivera i prijatelja u akovcu poklanjaju za tri najbrĹža naĹĄa itatelja po jednu kartu za koncert. Zna i,

Petak 13. uz Markusa Wesena petak 13. velja e â&#x20AC;&#x201C; dan prije famoznog Valentinovog, kao savrĹĄenu uvertiru za ljubavne stiskavce na plesnom podiju.

Zabava po inje u 22 sata i traje do 6 ujutro. Upad je 40 kn do pono i, 50 kn poslije.

Uvod po inje doma inima Fibo & Nino, a vrhunac ve eri provedite s Markusom Wesenom. I tu nije kraj jer zoru svi zajedno do ekujemo s naĹĄim residentom Piercom, dok e prostor kluba svojim umjetni kim vizualizacijama oĹživjeti VJ Eyemolester.

TJEDNI KALORIFER Akihiro

Brandi

05. IPAK PRLJAVO KAZALIŠTE 06. ZVON ICU MOŽE BITI SRAM

02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK

PAVEL

03. DA MOGU ISPO ETKA PRLJAVO KAZALIĹ TE

07. KIĹ A LIDIJA BA I

04. MILION ŽENA CRVENA JABUKA

08. U INI NEĹ TO DANAS

05. LABIRINT EN FACE

RAMIREZ

06. SINO NISI BILA TU

09. NE KUNI SE

KEMAL M.,ŽANAMARI,TEREZA K.

BORIS NOVKOVI

07. ŽIVIM PO SVOME JOSIPA LISAC

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

08. SANJA SAN JUTROS CIMA FT. HELENA BASTI 09. NE KUNI SE BORIS NOVKOVI 10. BUDI MI PRIJATELJ SANJA DOLEŽAL I ZAGREBA KI MALIŠANI

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

EXHIBITION CLUBING@Dijana

Nakon odli no obavljenog posla na Exhibition open airu Totomore, u goste nam ponovno dolazi ovjek koji joĹĄ viĹĄe zagrijava ve uzavrelu Ibizu u undeground klubovima, glavom i bradom - Markus Wesen. Naravno, oni koji su ga sluĹĄali bar jedanput svakako ne smiju propustiti joĹĄ jednu live svirku ovoga renomiranog majstora mixa.

Event koji e vaĹĄe noĹžice zapaliti i nanovo nahraniti vaĹĄe glazbeno nepce u potpunosti moĹžete doĹživjeti u ve poznatom klubu Dijana u akovcu, i to u

tri najbrĹža itatelja koji u utorak, 10. velja e, stignu u naĹĄu redakciju s brojem 701. Me imurskih novina dobivaju kartu za koncert. (dz)

04. SOL U AJU E.N.I.

01. AKO UZMEŠLJUBAV...VRATI LUKA NIŽETI

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. ULLYSSES - FRANZ FERDINAND

TOM JONES

02. WORKING ON A DREAM -

04. HUMAN - KILLERS

BRUCE SPRINGSTEEN

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

03. IF I WERE A BOY - BEYONCE

KATY PERRY

04. RUNAWAY - QUEEN + PAUL RODGERS

06. WARM THIS WINTER -

05. BROKEN STRINGS -

GABRIELA CHILMI

JAMES MORRISON & NELLY FURTADO

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

06. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

08. MILES AWAY - MADONNA

07. LIFE IN TECHNICOLOR - COLDPLAY

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. SPACEMAN - KILLERS

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

09. SOBER - PINK 10. THE FEAR - LILY ALLEN

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA ME IMURJE

01. LILLY ALLEN THE FEAR 02. JAMES MORRISON

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

BROKEN STRINGS FEAT. NELLY FURTADO

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 03. BRITNEY SPEARS DOMA IH CIRCUS

03. COLONIA

04. KANYE WEST HEARTLESS

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. LADY GAGA POKER FACE

04. VLADO JANEVSKI

06. COLDPLAY

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

LIFE IN TECHNICOLOR II

05. KINGS ZAKUNI SE

07. U2 GET ON YOUR BOOTS

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

08. DUFFY

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

RAIN ON YOUR PARADE

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

09. KEVIN RUDOLF

09. LEO DVIJE VATRE

LET IT ROCK

10. BORIS BABAROVI

10. SUGABABES

TI NISI VIĹ E MALENA

NO CAN DO

10. velja e 2009.

DOBRO JE ZNATI

41

za velike i male

Lidrano

â&#x20AC;˘

Lidrano

â&#x20AC;˘

Lidrano

â&#x20AC;˘

Lidrano

Vuni ve sneg curi, v bakinem se joki soza sveti, zakaj ga erke ne?

Bako srce joko, joko bolji.

Drvena se vrota otpirati po nu, to samo veter v hiĹžu gljedi.

V kredencu, stiha, sve ica gori... â&#x20AC;&#x153; erka, erkica droga, si to ti?

Fnoga sem ljeta okala note, dogo sem vreme ne ula zote.

Navek sem te rada mela, navek sem te kre sebe meti ĹĄtela.â&#x20AC;?

ez bakino se ljice sozica spusti...

LIDRANO 2009.

Poznati su rezultati me uop inskih smotri Lidrano 2009. Odabrane su najbolje scenske grupe koje e nastupiti u dvorani Centra za kulturu 13. velja e kao ovogodiĹĄnji novinarski ostvaraji. U konkurenciji samostalnih novinarskih radova natjecalo se 20 radova, dok je u konkurenciji literarnog stvaralaĹĄtva pristiglo 76 radova.

Kad bih mogao vratiti vrijeme (u znak sje anja na sve Ĺžene i djecu, Ĺžrtve nasilja) Vrijeme... Vje ita zagonetka.

Nezaustaljivo, beskona no. Prolazi mimo nas, nekad sporije, nekad brĹže. Ponekad bismo htjeli zaustaviti neki dragocjeni trenutak u vje nosti. Ponekad bismo Ĺželjeli vratiti vrijeme. Neovisno o tome Ĺželimo li shvatiti proĹĄlost ili ispraviti pogreĹĄke. Vrijeme... Prolazi mimo nas, nekad sporije, nekad brĹže. â&#x20AC;&#x153;Opet je podigao ruku na nju.

Ovaj put bio je ja i nego ikad. Poput ranjene srne puĹže povla e i se u kut, ali on ju slijedi. Njezine velike o i otkrivaju o aj i strah. Prate njegovu ruku koja im se sve viĹĄe pribliĹžava. OsjetivĹĄi udarac, vrsto ih zatvara. Prozirne kapi teku niz njeno lice. Plahi pogled mi otkriva da ne pati samo fizi ki. ViĹĄe ne moĹže podnijeti bol koja ju razara. Pada na konjena i pritiĹĄ e dlanove vrsto uz lice. On odlazi. Okre e se prema meni. Pogledi nam se susre u.

Kre e prema mojoj sobi ubrzanim koracima. Ĺ ake su mu agresivno skupljene. BrĹže zatvaram vrata svoje sobe i dva puta okre em klju u bravi. PokuĹĄava otvoriti vrata, ali shva a da su zaklju ana.

Lupa bijesno po njima. Srce mi je nemirno, ubrzano diĹĄem. Bacam se na krevet i jastukom pokrivam glavu. Ne Ĺželim uti njegove rije i!

Ne Ĺželim uti njegove rije i! Mislim na pjesmicu koju sam danas nau io u vrti u. Tiho pjevuĹĄim stihove vesele pjesmice, ali svaki put kad zatvorim o i, vidim njezino krvavo

Od literarnih radova za Županijsku smotru je odabrano 20 radova dok je 5 radova prema propozicijama predloŞeno za DrŞavnu smotru koja e biti krajem oŞujka u Puli. U Stvaraonici emo objaviti sve radove koji su se plasirali na Županijsku i na DrŞavnu smotru u idu a dva broja. U ovom broju donosimo predloŞene literarne lice i suze u o ima.

Kucanje na vratima je prestalo. ujem kako se teĹĄkim koracima udaljava od moje sobe. Sada je joĹĄ bjesniji. O ne! Ĺ to sam to u inio?

Sada e se opet iskaliti na njoj. Nisam ga htio razljutiti! Žao mi je! Ali sada je prekasno. Joť uvijek leŞim na krevetu i vrsto grlim medvjedi a kojega mi je ona poklonila za ro endan.

ProĹĄlo je nekoliko minuta. Barem se tako inilo. ujem priguĹĄeni jecaj iz kupaonice. Taj zvuk mi probada srce. Vidjela je da stojim pred vratima i na usnama joj se pojavi lagani osmijeh. Drhtavim rukama pomiluje me po glavi, njeĹžno poljubi u elo pa me uzme u naru je. Nosi me u sobu. UĹĄuĹĄkava me u krevet i tiho mi ĹĄap e: ÂŤNe brini, sre o. Ja u uvijek biti uz tebe i nikad ne u dopustiti da ti naudiâ&#x20AC;?. vrsto me zagrli i glasno zapla e.

Te sam no i posljednji put uo njezin smireni glas. Nikada mi viĹĄe nije mogla uputiti one zaĹĄti ni ke rije i zbog kojih sam se osje ao tako siguran i jak.

Te se no i vratio ku i veoma uzrujan. Izvukao ju je iz mog toplog kreveta i snaĹžno gurnuo u zid. Udarila je glavom i pala na pod. Ne osvrnuvĹĄi se na nju, izaĹĄao je iz sobe. Brzo sam potr ao k njoj i uhvatio ju za ruku. Prvo sam ju tiho dozivao, ali se nije budila. Tada sam po eo vriĹĄtati, no ubrzo nisam imao viĹĄe snage ispustiti ni glas.

Milovao sam joj lice i vidio kapljice krvi u njenom uhu. U tom sam trenutku shvatio zaĹĄto je tako brzo zaspala.Âť Danas, nakon mnogo godina, joĹĄ uvijek prije spavanja vidim njene velike, plahe sme e o i i topao

radove za DrŞavnu smotru te za Županijsku. Povjerenstvo za literarne radove je radilo u sastavu: mr. sc. Sonja Toťi -Grla , predsjednica te dr. sc. Mira Kermek i novinarka HTV-a Tamara Peras.

Literarne radove su vrijednovali Ivan Le ek, u itelj savjetnik te Petrana Sabolek, knjiĹževnica i Josip Mihalkovi , knjiĹževnik. osmijeh upu en samo meni. Sada, kad pogledam svoju obitelj, nikako ne mogu shvatiti kako netko moĹže nauditi svojoj Ĺženi, dragom i njeĹžnom bi u. A tek djeci? Najmilijim an elima. I dan-danas, kada razmiĹĄljam o njoj, osje am veliku bol i neizdrĹživu griĹžnju savjesti. Da sam ti barem mogao pomo i. Kad bih ti barem mogao joĹĄ jednom re i koliko te voli, majko! Oh, kad bih barem mogao vratiti vrijeme....

Andrea Mar etko, 8. razred OŠGORI AN Mentor: SnjeŞana Granatir RAD PREDLOŽEN ZA DRŽAVNU SMOTRU

Stranjski svet V rnem ko ako kre postelje molje, v kmici, bakica sedijo.

BoĹžeka maloga na raspelcu, nekak milo, toĹžno gljediju.

Zmislje se oni kak so negda kuĹĄljeca erkici svoji dolji, zmislje se oni kak so ju negda, ve zdovnja, v stranjski svet poslalji.

Zmislje se oni kak so ji unda ÂŤIdi erkaÂť, reklji.

A ve njim je Ĺžal...

Fnoga so ljeta preĹĄla, vura je vreme odnesla.

Bakica se ez oblok naljukovlju, erkice ga joĹĄ ne.

Tuljko bi ji toga re i ĹĄtelji, za roko je prijeti, dtisnuti je k sebi, povedati ji da so jo navek rada melji.

Vreme samo ide...

Jesen je preĹĄla, zimu donesla, bakicu duĹĄa zdeni.

Bakino se telo nekak udno ljecne, na bakinem se lji eku sozica zamrzne.

Sirota, sam joĹĄ trdo v roki krunico drĹži.

V sobi veter joĹĄ navek ĹĄu i, vuni deĹž ek pomalji curi i curi...

Vrota se pomalji zapru...

V rnem ko ako kre postelje molje, joĹĄ navek v kmici, bakica sedi!

Anja Vidovi , 8. razred OŠKOTORIBA Mentor: Nikolina Fuť Zvoťec PREDLOŽENO ZA DRŽAVNU SMOTRU

Rajska ptica Jednog hladnog jesenjeg dana ugledah med ĹĄaĹĄem i trstikom, u muljevitom, zaba enom pritoku najljepĹĄu rajsku pticu.

I vidjeh pogled njen, tako staklen i prodoran.

U svakom njenon pokretu osjetih Ĺžudnju za toplim sun evim zrakama, da joj, kao ljetos, miluju njeĹžno paperje ĹĄto drhti na ovoj studeni.

I pro e tako jesen, pro e i druga, ali rajska ptica i dalje na istom skrovitom mjestu traĹži tra ak svjetlosti i topline.

Lea Lesar, 8. razred OĹ â&#x20AC;&#x153;PETAR ZRINSKIâ&#x20AC;? Ĺ ENKOVEC Mentor: Vesna KalĹĄan PREDLOĹ˝ENO ZA DRĹ˝AVNU SMOTRU

Ro endanska proslava u etiri slike Slika prva Jupi!!! Kona no sam ga do ekala. Moj ro enda! Jooj, ve je jedanaest sati, morala sam re i mami da me prije probudi. Moram sve pospremiti i pripremiti. Po et u, znam, od svoje sobe. Ovako, skinut u najprije one odurne stare zavjese i staviti ove nove, ljubi aste.

Oprat u prozore, obrisati pod i staviti onu lijepu ĹĄarenu no nu kuglu, dar moje mame. Joj, skoro sam zaboravila napisati imena na svaku aĹĄu da se ne pomijeĹĄaju. Ina e, to se esto doga a. Nadam se da e do i sve moje rendice i rendovi.

BaĹĄ me zanima ĹĄto li e Ana obu i.

â&#x20AC;˘

Bit e super, super, super!

Slika druga Ve je petnaest sati, a ja joĹĄ nisam odlu ila ĹĄto u obu i i obuti.

Uvijek ista pri a: hla e ili minica, cipele ili patike, a tek riska... Joj, kakva gnjavaĹža! Znam ĹĄto u. Uzet u odje u, nakit i kozmetiku i oti i k Sandri. Ona e mi dati neki dobar modni savjet. Ne mogu se bilo kako pojaviti na Majinu ro endanu. BaĹĄ me zanima kako e Maja preurediti sobu. Sigurno u ljubi asto, to je njena omiljena boja. Ve je sigurno postavila onu smijeĹĄnu ĹĄarenu kuglu.

Hi, hi! Pa ipak, moglo bi biti dobro.

Posebno ako do u i de ki. Moram joĹĄ zamotati i poklon. Gdje li su mi ĹĄkare i ljepilo? Mamaaa!

Slika tre a Danas moje dijete slavi ro endan. Ispekla sam joj njenu omiljenu tortu s okoladom i viĹĄnjama i zvjezdice s pekmezom od ĹĄljiva i jagoda. Ne znam ho e li joj se svidjeti moj dar. Ona uvijek ima neke posebne Ĺželje. Ona ĹĄarena svjetlucava kugla od proĹĄle godine baĹĄ joj dobro pristaje uz ljubi aste zavjese.

Joj, ta djeca! Tek je sedam sati, a ve su tako glasna! Poludjet u! Nadam se da se susjeda ne e opet do i Ĺžaliti na buku kao proĹĄle godine.

Slika etvrta Nije valjda da se opet u susjedstvu slavi neki ro endan. Cijelu no ne u oka sklopiti. Ni proĹĄli put mi nisu dali da spavam, navijali su muziku tako glasno da se ulo do kraja ulice. Kad sam se izderala na njih, svi su se skoro â&#x20AC;&#x153;rasplakaliâ&#x20AC;? i otiĹĄli me tuĹžiti mamici. Ako ih prijavim policiji za reme enje reda i mira, tko e mi onda svako jutro nositi kruh iz du ana? Ĺ to li si ta djeca uop e umiĹĄljaju u svojim glavama?

A tek njihovi roditelji? Ovo je prava ludnica.

Maja Bergovec, 7. razred OŠGORI AN Mentor: SnjeŞana Granatir PREDLOŽENO ZA DRŽAVNU SMOTRU

ehara ili kak je sako pero zeto v hasen Nedjelja je. U mojoj je obitelji postala tradicija da tog dana posje ujem baku. Izuzetak nije bila ni ova nedjelja. Nakon ukusnog maminog ru ka bila sam spremna za pokret. Vani je sipio snijeg i oĹĄtar sjeverac ĹĄtipao me za obraze. Jedva sam ekala da ugledam malu, troĹĄnu ku icu na kraju ulice. OtvorivĹĄi vrata, ugodno sam se iznenadila.

Kod bake je bilo vrlo veselo jer su joj u posjet doĹĄli svi unuci, a smijeh, veselje i dobro raspoloĹženje rasli su iz minute u minutu. Posebno je bilo radosno kad je baka na stol iznijela kola e koje uvijek pripremi samo za nas.

I dok se miris ukusne orehnja e ĹĄirio kuhinjom, posjedali smo oko nje i zamolili je da nam pri a o danima svoje mladosti. Baka jako

Lidrano voli kad nam moĹže neĹĄto ispri ati.

A, moram priznati, i nama je uvijek lijepo sluĹĄati. Sva uzbu ena, istovremeno i sjetna i sretna, po ela je pri u o pomalo zaboravljenom me imurskom obi aju ehanja perja.

Pomno sam je sluĹĄala i upijala svaki drhtaj njezina glasa.

im so doĹĄli topleĹĄi dnevi Ĺžene so po ele klati race i pure kaj bi mogle pripraviti perje za eharo i meso za teĹžoke pre maĹĄinari Ĺžita.

ehare so se najve sprovlale pre hiĹžami de je bila puca za zamoĹĄ ka bi joj se mogla naprajti blazina, dujha i vajkoĹĄi, ĹĄtere je nesla ze sobom dok je iĹĄla za sneho. Perje so Ĺžene suĹĄile na nojĹžu v korpaj, a da se ono posuĹĄilo so ga sprovlale v papernate vre e i tak je ono akalo prve mrzle zimske dneve. Da se posel na polu zgotovil, a vuni za u kal mrzli veter i po ele cureti sneĹžne krpe, v topli hiĹži so se po sredini pripravili stoli. Na jih se z vre nateplo perje ĹĄtero so mlode, naproĹĄene puce svojimi rokami fletno prebirale i ehale. Perje su premetale z jednoga kupa na drugi. Koli puc so se stolno motali huncoti ĹĄteri so jih za rkovali. A i na eĹĄel je ĹĄteri znal zaigrati i tak im prekrotiti ve er. V tom premetaju perja ulo se uda vici, pak i neĹĄteri tra . Bilo je smeha i popevke, a dogodila se i ĹĄtera luba . Onak, malo, po skrive ki. ehara bi pri jedni hiĹži trajala po por ve eri. Kak bi se ona pribliĹžovala kraju, ve se dogovarjalo de bo se dale ehalo. Predzodji den ehare pri jeni hiĹži stolno se spominalo a aldomoĹĄu. Za zadji den ostavilo se joko malo perja za ehati jer se prepravil aldomoĹĄ, ĹĄterim se gazda v hiĹži ĹĄtel za oliti vrednim eho ima i zabavljo ima ehare. Gazdarica je za te den spekla keleĹĄice, kuruzne zdigane zlevajke pofilane z makom i orehima, a gazda je nabavil Ĺžganico, domo e likere i rno vino. Te zodji den se jelo, pilo i plesalo do mile vole. No, i na kraju se mislilo o ostotkima perja. To so posebno na brigi meli huncoti ĹĄteri so se ostotke posprajli v ĹĄkotle i akali prve snoboke v selo. Da je bilo zagreĹĄovaje de ki so v hasen zeli ostotke ehare i doli se na posel natepaja po dvoriĹĄ o od zaro nice pa se po vulici do dvoriĹĄ a mladoĹžeje. Natepalo se i z slamom, korozijom, kocejom. Perje se najve devalo po kvakaj na vrotima i po samaj vrotaj ĹĄtera su bila namozana z medom da se perje bole prime. Natepalo se po skrive ki i to fletno i v tiĹĄini, bez ruĹžeja. Posle natepaja huncoti so iĹĄli v kr mo da si to dobro sprepovejo med sobom i dobro zalejejo z kaplicom vina.

I tak je na kraju sako pero bilo zeto v hasen; mehko za vajkoĹĄe, a ono trdo za natepaje.

SluĹĄaju i u obi aju iz mladih dana naĹĄih baka, misli kao da su mi odjednom odlutale. Pitate se kamo?! U sobu, do mog jastuka.

Bila sam neopisivo sretna ĹĄto u i ve eras svoju umornu glavu staviti na topli, mekani jastuk napravljen godinama izmu enim rukama moje bake i tako osjetiti njezinu blizinu i toplinu.

Klara Dobrani , 7. razred OŠNEDELIŠE Mentor: Antonija Bari evi PREDLOŽENO ZA DRŽAVNU SMOTRU

43

10.velja e 2009.

sport@mnovine.hr

Ženski rukometni klub Prelog

RK Prelog proglašen je najboljom mom adi

Održan izbor “Najsportaš grada Preloga”

Najbolja ekipa ŽRK Prelog, najbolja mom ad RK Prelog U organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Preloga, u tom je gradu u petak 6. velja e održan tradicionalni izbor “Najsportaš grada Preloga”.

Minula godina nije bila naklonjena pojedina nim sportovima pa se Prelog ove godine ne može pohvaliti najsportašem, odnosno najsportašicom. No zato su dominirali ekipni sportovi. Najekipom 2008. godine proglašen je Ženski

rukometni klub Prelog, dok je najmom adi proglašena muška ekipa Rukometnog kluba Prelog.

Nagrade su im uru ili preloški gradona elnik Dragutin Glavina i predsjednik Gradskog vije a Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

Nagra en je i itav niz pojedinaca i klubova. Tako su Stjepan Lehki i Josip Igrec iz NK ukovec ‘77. te Ivan Balent i Denis Lon ari iz NK Draškovec primili priznanje za zasluge u

razvoju nogometa. Priznanje je uru eno i Miljenku Krušelju za zasluge u razvoju karatea, a Franji Mikecu iz KK-a Prelog uru eno je priznanje za razvoj košarke. Za postignute rezultate u 2008. godini nagra en je Mladen Kova , lan ŠRD-a “Glavatica” iz Preloga. U ime NK Draškovec za 60 godina uspješnog i kontinuiranog djelovanja priznanje je primio Mladen Matja i , predsjednik kluba.

Za izvanredne rezultate u minuloj

Dobitnici priznanja koji su doprinijeli razvoju sporta u Prelogu

PROGLAŠENJE najboljih sportaša i ekipa Nedeliš a za 2008. godinu

Ivana Goricaj i Maša Martinovi podijelile naslov najbolje sportašice Prošle nedjelje uz prigodan kulturno - umjetni ki program u dvorani Osnovne škole Nedeliš e održano je proglašenje najboljeg sportaša i sportašice te najbolje ženske i muške ekipe op ine Nedeliš e.

U kategoriji najboljih sportašica 2008. godine prvo mjesto dijele dvije sportašice, Ivana Goricaj i Maša Martinovi , karatistice Karate kluba Nedeliš e. Zasigurno je to jedinstveni slu aj u proglašenju najsportaša, ali kako su obje karatistice postigle vrijedne i zapažene rezultate, “da ne bi bilo zamjere”, obje su proglašene

najboljima. Drugo mjesto u izboru pripalo je Damiri Bujan, karatistici Karate kluba Me imurje Nedeliš e, dok je tre a u izboru Gabrijela Grabar, lanica Atletskog kluba Nedeliš e.

Titulu najboljeg sportaša op ine Nedeliš e ponio je Aleksandar Puklavec, lan Atletskog kluba Nedeliš e. Dok je drugo mjesto pripalo Matiji Horvatu, lanu Karate kluba Nedeliš e, tre e mjesto dijele dva sportaša, Dejan Marciuš, lan Odbojkaškog kluba Me imurje Centrometal re an, i Aleksandar

Titulu najboljeg sportaša op ine Nedeliš e ponio je Aleksandar Puklavec, dok je drugo mjesto pripalo Matiji Horvatu, a tre e dijele Dejan Marciuš i Aleksandar Marciuš

Marciuš, lan Košarkaškog kluba Nedeliš e.

Najboljom ženskom ekipom 2008. godine proglašena je ekipa Karate kluba Nedeliš e, dok je drugo mjesto pripalo ekipi seniorki Atletskog kluba Nedeliš e. Titulu najbolje muške ekipe u 2008. godine op ine Nedeliš e ponijela je seniorska ekipa Odbojkaškog kluba Me imurje Centrometal re an. Drugo mjesto pripalo je seniorskoj ekipi Atletskog kluba Nedeliš e, dok je na tre em mjestu ekipa Košarkaškog kluba Nedeliš e.

godini nagra en je ŠRD “Glavatica” iz Preloga.

Ove godine nagradu je primio i preloški Dje ji vrti “Fijolica” koji je lani na Olimpijskom festivalu dje jih vrti a osvojio 26 medalja i po šesti put proglašen pobjednikom Olimpijade. Predstavnicima vrti a Izidori, Luki i Filipu priznanje je uru io Mato Kljai , predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Preloga.

- U Prelogu djeluje tridesetak sportskih udruga. Prošlu godinu obilježila je kriza novca i volonterskog rada, no ipak imali smo dovoljno entuzijasta i veliku pomo Grada i Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije, kazao je Mato Kljai , pozivaju i poduzetnike na ulaganja u sport.

U ime laureata na primljenim priznanjima zahvalio je Darko Pandur, predsjednik RK Prelog. - Ova

priznanja znak su da Zajednica i Grad Prelog pozorno prate naš rad i ostvarene rezultate. Ona su ast, a istom i obveza. Obvezuju nas na još predaniji rad, razvoj sporta i promicanje grada Preloga, kazao je Pandur. U prigodnom programu sve anosti dodjele nagrada nastupile su “Pustinjske kraljice” iz Varaždina, koje su demonstrirale umije e egipatskoga trbušnog plesa, te plesa i latino plesova. (D.Mihoci; Z.Vrzan)

Nagra eni ribi i, te predstavnik NK ukovec ‘77 i NK Draškovec Podijeljene su i posebne zahvalnice za promociju op ine Nedeliš e u 2008. godini. ast, poštovanje i zahvalnost ukazani su Filipu Udeu, srebrnom olimpijcu, Manueli Stri ak, koja je do jeseni 2008. bila uspješna voditeljica Mažoretkinja Nedeliš a, Bernardi Novak za veoma uspješno osobno napredovanje u odgojno - obrazovnoj struci, Dje jem pjeva kom zboru OŠ Nedeliš e, te Dje joj folklornoj skupini Selja ke sloge Nedeliš e.

U programu se nastupili polaznici glazbene škole Suita d.o.o. Nedeliš e sa svojim rock bendom “Kasno paljenje”, Mažoretkinje op ine Nedeliš e i vokalna grupa Pjeva kog zbora Osnovne škole Nedeliš e na elu s voditeljem i dirigentom Zvonimirom Hajdarovi em, a poseban gost ovog proglašenja bio je Filip Ude, osvaja srebrne Olimpijske medalje.

(Helena Ze ar, foto: Zlatko Vrzan)

U kategoriji najsportašica prvo mjesto dijele Ivana Goricaj i Maša Martinovi , drugo mjesto pripalo je Damiri Bujan, a tre e Gabrijeli Grabar

Osim najboljih sportašica i sportaša, proglašene su najbolje ženske i muške ekipe op ine Nedeliš e 2008. godine

Priznanja i zahvale U sklopu sve anosti proglašenja najboljih sportaša op ine Nedeliš e podijeljena su posebna priznanja za postignute sportske rezultate u 2008. godini. Kao i pehare i priznanja, zahvalnice su uru ili Mladen Horvat, predsjednik Op inskog vije a op ine Nedeliš e, Milivoj Kossi, zamjenik na elnika op ine Nedeliš e, i Franjo Soldat, predsjednik Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e. Zahvalnice su uru ene Josipu Cmre njaku, Teniski klub C LAB Slakovec, Milivoju Goricaju, NK Sloboda Slakovec, NK Sloboda Slakovec, Teniskom klubu C LAB Slakovec, veteranima Odbojkaškog klubu Me imurje Centrometal re an, juniorima Karate kluba Nedeliš e, Odbojkaškom klubu Nedeliš e, NK Nedeliš u, Mihaelu Krizmanu, lanu Atletskog kluba Nedeliš e, Dinu

Železnjaku, lanu Atletskog kluba Nedeliš e, Lei Horvat, lanici Atletskog kluba Nedeliš e, Emi Plavljani , lanici Atletskog kluba Nedeliš e, Saneli Sen ar, lanici Teniskog kluba C LAB Slakovec.

Ovom prigodom tako er su uru ena priznanja sportskim djelatnicima za poseban doprinos u razvoju sporta u op ini Nedeliš e 2008. godine. Priznanja su primili Milan Bošnjak, Košarkaški klub Nedeliš e, Marijan Štrukelj, Košarkaški klub Nedeliš e, Mladen Preložnjak, Odbojkaški klub Me imurje Centrometal re an, Dragutin Bujan, Karate klub Me imurje Nedeliš e, Sanja Plavljani , Atletski klub Nedeliš e, Franjo Fu ko, NK Me imurec Dinjkovec - Pretetinec i Organizacijski odbor me unarodnog nogometnog turnira pionira U-12. (hz)

16. rujna 2008.

10. velja e 2009.

44

PRIJEM Damire Bujan i Ivane Goricaj u Op ini NedeliĹĄ e

WTA TOUR - Nakon godinu i pol dana najbolja me imurska tenisa ica uĹĄla u glavni turnir

estitke na uspjeĹĄnim sportskim rezultatima Lisjak uvjerljivo u glavni ProĹĄle su srijede na elnik op ine NedeliĹĄ e, zamjenik na elnika, lanovi Poglavarstva i predsjednik Op inskog vije a op ine NedeliĹĄ e u svojim prostorijama primili karatistice Damiru Bujan i Ivanu Goricaj te njihove trenere.

I dok je Damira Bujan, lanica Karate kluba Me imurje, osvojila zlato u kategoriji juniorki na Europskom prvenstvu u Parizu, Ivana Goricaj, lanica Karate kluba NedeliĹĄ e, u seniorskoj je konkurenciji osvojila bron anu medalju. Osim Damire i Ivane, elnici op ine NedeliĹĄ e primili su i Damiru Sutnjak i Nikolu Horvata koji su tako er nastupili na Europskom prvenstvu. Nikola Horvat osvojio je 7. mjesto u ka-

tegoriji juniora, a Damira Sutnjak se u kategoriji kadetkinja plasirala me u 16 najboljih.

elnici op ine estitali su karatistima na uspjeĹĄnim sportskim rezultatima i zahvalili im na promociji op ine NedeliĹĄ e.

estitaka trenerima i roditeljima tako er nije manjkalo. Op ina NedeliĹĄ e nagradila je Damiru Bujan i Ivanu Goricaj nov anim nagradama u iznosu po 5.000 kuna.

- Prezadovoljna sam osvojenim rezultatom. Hvala svima koji su me podrĹžali. Od srca hvala mojim roditeljima, trenerima i navija ima, kazala je Damira Bujan, dok se Ivana Goricaj u potpunosti sloĹžila s Damirom i pridruĹžila zahvalama. (H. Ze ar)

Ĺždrijeb Pattaye

Nakon ĹĄto je u prvom kolu bila bolja od doma e tajlandske igra ice Wannasuk, a u drugom kolu svladala Amerikanku Megan Moulton-Levy s 2:0 setovim 6:3, 6:4, najbolja me imurska tenisa ica u tre em odlu uju em kolu WTA Tour turnira u tajlandskoj Pattayi vrijednom 220.000 $ odigrala je najbolji tenis otkako je na Tajlandu i jednostavno je s terena â&#x20AC;&#x153;pomelaâ&#x20AC;? Portugalku Magali Delattre. Svladala ju je 6:1, 6:0 i uĹĄla u glavni dio turnira.

Ovo je nakon godinu i pol dana ulazak Lisjak u glavni Ĺždrijeb WTA Tour turnira, a igra koju je pokazala u zavrĹĄnom kolu kvalifikacija budi

nadu da moĹže pro i i 1. kolo glavnog turnira kojeg je prva nositeljica Ruskinja koja igra u sjajnoj ormi Vera Zvonareva, ina e 5. igra ica svijeta.

Lisjakovoj su bodovi itekako potrebni za povratak oko 200. mjesta WTA liste ili pak joĹĄ bolje, kako bi mogla i dalje kroz kvalifikacije ulaziti u najja e turnire.

Naime, trenuta no zauzima 737. mjesto, ali nakon Pattaye ima joĹĄ pet prilika da igra sa zaĹĄti enim rankingom 215. koji je imala proĹĄle godine u trenutku kad je prijavila ozljedu.

Ve bodovi iz kvalifikacija, a posebice ako pro e koje kolo u glavnom turniru Lisjakovu

mogu do i za viĹĄe od 300 mjesta na WTA listi.

S obzirom na igru koju je pokazala u zavrĹĄnom kolu kvalifikacija, o ito je Ivana kona no pustila ruku i igra tenis koji je prikazala i na trening me evima u Australiji. Za neĹĄto viĹĄe tamo su nedostajali sluĹžbeni me evi koji su bili planirani uo i nastupa na Australian Openu, ali su izostali.

Osim u pojedina nom dijelu turnira gdje se kroz kvalifikacije plasirala u 1. kolo, Ivana igra i parove s najboljom mladom austrijskom igra icom Tamirom Paszek.

U prvom kolu igraju protiv Ruskinja Bovine i Pervak.

(D. Zrna)

10. velja e 2009.

ME IMURJE uspjeĹĄno privelo kraju pripreme u turskoj Antalyiji

â&#x20AC;&#x153;Vojni ki reĹžimâ&#x20AC;? za prvoligaĹĄki povratak!

I tome je doĹĄao kraj. U pravo vrijeme. Kako je danas svijet â&#x20AC;&#x153;globalno seloâ&#x20AC;&#x153;, sredinom ovog tjedna saznali smo da je i u akovcu i Me imurju â&#x20AC;&#x153;prosvijetlilo sunceâ&#x20AC;&#x153; i temperatura za velja u otiĹĄla â&#x20AC;&#x153;u neboâ&#x20AC;&#x153;.

U Antalyiji je prolje e ve u sije nju, a velja a upravo idealna da se nabaci â&#x20AC;&#x153;prva ljetna bojaâ&#x20AC;&#x153;. Ipak, kad smo odlazili, kiĹĄa nas je Ĺžestoko â&#x20AC;&#x153;pralaâ&#x20AC;?.

O ito odlazak u pravo vrijeme. U redovima Me imurja se nadaju da

nakon povratka iz ove turisti ke oaze, koja je minulih dana zapravo sportsko-vojni ki kamp, i u naĹĄem kraju stiĹže prolje e i ugodnije temperature. Iako vremenska prognoza nakon ponedjeljka nije bajna.

Napisali smo u prethodnoj re enici sportsko - vojni ki kamp!?

Mnogi misle da je sportski Ĺživot profesionalaca samo â&#x20AC;&#x153;uĹživancijaâ&#x20AC;&#x153;.

Ali, nije baĹĄ tako. Igra i Me imurja u Antalyiji imali su tek jedan

Brazilac Lima potvrdio je i u Antalyiji kako igra u Ĺživotnoj formi

slobodan dan. U preostalih 9 dana ustajanje je bilo oko 7,30. Odmah potom doru ak. U 9 h je na rasporedu bio prvi trening koji je obi no trajao 1,45 h. Kratki predah i ru ak. Obvezni odmor bio je do 15 h, kada je slijedio drugi trening, koji je potrajao do 17 h. Nakon toga sauna i bazen. Ve era u 19 h. Tek nakon toga igra i su dobili malo slobodno. Ve ina njih je kratila vrijeme na laptopovima i â&#x20AC;&#x153;fejsuâ&#x20AC;?, danas viĹĄe karte i ostale druĹĄtvene

igre nisu previĹĄe popularne me u nogometaĹĄima. â&#x20AC;&#x153;Policijski satâ&#x20AC;&#x153; bio je u 23 h, kad su svi igra i morali biti u sobama. Nije bilo puno Ĺželje i volje za iskakanjem, jer umor je u inio svoje.

Od zabave nije bilo ni â&#x20AC;&#x153;zâ&#x20AC;&#x153;, tek jedan dan za lagani shopping.

Me imurje je imalo privilegiju da se priprema poput najboljih hrvatskih klubova Dinama i Hajduka i uvjete koji su osigurani iskoristili su maksimalno. Odra eno je

etrnaest treninga i odigrane su etiri utakmice. Iz punog treninga igralo se protiv jakih protivnika i Me imurje je zaista dobro stajalo na terenu. Kad su â&#x20AC;&#x153;noge teĹĄkeâ&#x20AC;&#x153;, nije lako nikome zabiti. Me utim, potvr eno je ono ĹĄto je vi eno ve ujesen. Te nost i kvaliteta igre, ima ideja ĹĄto i kako odigrati. Preostaju da se dorade dva detalja. To je vrstina u obrani i realizacija.

U preostalih petnaestak dana do

Trener Kova evi moĹže biti zadovoljan kako su igra i reagirali na svaki trening i utakmicu

Dejan Zrna iz Antalyije prvenstva radit e se na takti kim elementima koji e doprinijeti da se podigne razina igre u obrani i, naravno, realizacija. Naravno, o ekuje se povratak Vuke, a i on je dobio konkurenciju u Iva i u koji e se mom adi priklju iti na prvom treningu u utorak poslijepodne u

akovcu. U srijedu Me imurje igra s varaĹždinskom Slobodom, a u subotu s NedeliĹĄ em u Dunjkovcu Pretetincu. (D. Zrna)

Stru ni stoĹžer s vo om puta D. Kataleni em ispred hotela â&#x20AC;&#x153;Topkapiâ&#x20AC;?

KONTROLNE utakmice

Pobjeda za zadovoljstvo protiv Andijana Me imurje je protiv Andijana, etvrtoplasirane mom adi u proĹĄlogodiĹĄnjem prvenstvu Uzbekistana, stiglo do prve pobjede na pripremama u Antalyiji. Nakon neodlu enog rezultata protiv koreanskog prvoligaĹĄa Busan Parka, te minimalnih poraza od poljskog prvoligaĹĄa Polonie Bytom i tre e mom adi Kazahstana Irtysha, svladan je etvrti klub Uzbekistana Andijan. Iako je mom ad ve dosta umorna, svi koji su zaigrali dali su sve od sebe da se u posljednjoj utakmici u Antalyiji zabiljeĹži pobjeda. Naime, upravo zbog vidljivog umora i preoptere enosti igra a koje je koristio trener Kova evi , budu i da su Vuka, Na i Bubalo i dalje bili izvan stroja, odlu eno je da se subotnja utakmica zakazana protiv rumunjskog drugoligaĹĄa Muresa ne igra.

Ĺ˝uljevi rijeĹĄio pitanje pobjednika Protiv Andijana je proradio Ivica Ĺ˝uljevi . Iako se tek u Antalyiji uklju io u pravi trenaĹžni proces, pokazao je da lako dolazi u prilike, a kona no mu se u drugom dijelu i â&#x20AC;&#x153;otvoriloâ&#x20AC;&#x153;. Zabio je oba gola za pobjedu Me imurja protiv Andijana.

Ve u otvaranju utakmice Me imurje je moglo povesti s dva - tri gola razlike. Žuljevi se naťao u tri izgledne situacija, kao i Ba eli Grgi i Lima. Me utim, nikako da se zatrese mreŞa Andijana. Sredinom poluvremena Uzbekistanci su

Omiljeni ĹĄanker u ekspediciji Me imurja, kojeg smo prozvali ino, u druĹĄtvu vaĹĄeg novinara uspostavili ravnoteĹžu na terenu i pred kraj imali sjajnu priliku za vodstvo. Sre om po Me imurje, u dva navrata nisu bili precizni njihovi napada i.

U nastavku je napada TroĹĄev ponovno imao sjajnu situaciju pred Vuljankom, ali je pucao pored gola.

Nakon ovog promaĹĄaja uzbekistanski prvoligaĹĄ bio je kaĹžnjen.

Igrala se 58. minuta kad je nakon sjajne akcije po lijevoj strani Lima izvrsno uĹĄao u prostor i pro-

naťao povratnom loptom Žuljevi a koji odmjerenim udarcem kona no trese mreŞe Andijana za 1:0. Samo tri minute kasnije ponovno je Lima sjajno pronaťao Milatovi a na vrhu peterca, koji glavom zabija lijep zgoditak, ali neiskusni pomo ni sudac diŞe zastavicu i ozna ava zale e koje evidentno nije postojalo.

Me imurje je nakon postignutog zgoditka zagospodarilo terenom, ulazak mladog Leva i a koji je najve e otkri e ovih priprema donijelo je stabilnost u sredini terena, gdje je zajedno s Darmopilom odli no funkcionirao. Razigrao se i Ba eli - Grgi koji je sjajno pucao, ali je vratar Narzirov sjajno intervenirao.

vrsto se igralo do same zavrĹĄnice, Andijan je uglavnom bio nemo an, dolazio je pred vrata Me imurja tek nakon individualnih pogreĹĄaka u fazi gra enja igre koje su rezultat â&#x20AC;&#x153;teĹĄkihâ&#x20AC;&#x153; nogu ve ine igra a. Ipak, nije bilo ve ih opasnosti. I onda je utakmica odlu ena pred sam kraj.

Sve ljepĹĄe vrijeme i ugodne temperature u Antalyiji na plaĹžu su primamile prve goste

Zajedni ka fotka ekspedicije drugoligaĹĄa Me imurja na odlasku iz Antalyije ispred impresivnog hotelskog kompleksa â&#x20AC;&#x153;Kremlinâ&#x20AC;?

Protiv Polonije nedostajala â&#x20AC;&#x153;to ka na iâ&#x20AC;?

Najbolja partija Me imurja na pripremama u Antalyiji, na Ĺžalost, nije okrunjena pobjedom. U zavrĹĄnici utakmice, kad je visio gol u mreĹži poljskog prvoligaĹĄa Polonie Bytom, trenuta no 9. mom adi njihove Prve lige, primilo ga je u samom iniĹĄu Me imurje i, na Ĺžalost, izgubilo utakmicu. Tijekom utakmice obje ekipe stvorile su nekoliko izvrsnih prilika.

Poljaci su bili opasni uglavnom u prvom dijelu, Me imurje je prijetilo tijekom itave utakmice. Bili su bolji protivnik od poljskog prvoligaťa u utakmici izvrsnog tempa svih 90 minuta. Za Me imurje je kona no zaigrao napada Žuljevi koji se u potpunosti oporavio od bolesti (mu ili su ga sinusi), te novi vratar Vu-

ljanko. Nisu igrali od standardnih Georgievski zbog bolesti i Vuka ozljeda tetive, te Na i Bubalo koji joĹĄ uvijek nisu zdravi, niti spremni.

U prvom dijelu prijetili su dvaput Jugovi za Poloniu i dva put Žuljevi za Me imurje. U nastavku Žuljevi je imao priliku utakmice, kad je sam doťao pred Peťkovi a koji je vrťkom prstiju uspio skrenuti loptu u korner.

U zavrĹĄnici utakmice dvije odli ne prilike imao je Lima, ali se opet istaknuo vratar Poljaka. I onda kad se o ekivalo da poentira Me imurje, u inila je to Polonia. Jedna

naizgled bezopasna situacija na vrhu kaznenog prostora donijela je Nazaru loptu, ovaj je uťao iskosa po desnoj strani i vratio povratnu loptu do usamljenog Podstaneka kojem nije bilo teťko da iz blizine zabije jedini zgoditak na utakmici za kona ni rezultat Me imurje - Polonia Bytom 0:1. Na ovoj utakmici za Me imurje je kona no zaigrao oporavljenik Žuljevi koji se odmah naťao u etiri - pet izglednih prilika i novi vratar Vuljanko koji se posebice u prvom dijelu istaknuo s dvije odli ne intervencije. (D. Zrna)

10. velja e 2009.

I. HOL - VaĹžna pobjeda Me imurje Centrometala

PREMIER DUKAT HRL - Poraz akove kog prvoligaĹĄa

Dobar otpor Perutnine Pipo favoriziranim SiĹĄ anima Nakon groznice Svjetskog prvenstva rukometna se pri a nastavlja u doma em prvenstvu.

Nakon zatiĹĄja od neĹĄto viĹĄe od mjesec dana, zvuk udaranja lopte o parket ponovno se uje u dvoranama hrvatskih premijerligaĹĄa.

Za otvaranje proljetnog dijela sezone Perutnina Pipo IPC imala je teĹžak zadatak: gostovanje u Sisku kod odli ne ekipe Siscie za koju igra reprezentativac Gojun i za ijim kormilom je ni manje ni viĹĄe ve Slavko GoluĹža. Iako su u tom susretu bili ozna eni kao autsajderi, igra i Josipa Borkovi a borbenom i poĹžrtvovnom igrom nametnuli su svoj ritam i vodili ve i dio susreta.

Neizvjesnost od po etka do kraja Odli an posao napravljen je u obrani 3-2-1 koja je vrlo lako parirala svim napadima SiĹĄ ana, a treba spomenuti i vratara Sladoljeva koji je do kraja skupio 12 obrana. Na poluvremenu je rezultat glasio 11:10 u korist gostiju iz akovca. Utakmica se igrala na jednom vrlo visokom nivou, s puno tempa, ali i vrstine te kontakta. Jedina boljka akov ana bili su ziceri koji e i u kona nici odlu iti

pobjednika. PromaĹĄilo se previĹĄe stopostotnih prilika, a k tome treba pribrojiti i ak etiri zapucana sedmerca.

Kona an rezultat od 24:22 za doma ine posljedica je pada u igri gostiju u posljednjih 10 minuta, ali i teĹže ozljede jednog od klju nih igra a, Josipa PaĹžina. Iako je na otvaranju proljetnog dijela upisan poraz, trener Josip Borkovi nije razo aran. - Ovo ĹĄto smo odigrali u Sisku je naĹĄa najbolja predstava u gostima. Protivnik je bio vrlo dobar, ali ni mi nismo zaostajali, no na kraju je presudio nedostatak sportske sre e. Iako smo upisali poraz, mogu biti zadovoljan pristupom igra a i njihovom borbenoĹĄ u, ĹĄto se posebno vrijedi za obrambeni dio. Ukoliko tako nastavimo, na dobrom smo putu da kona no osvojimo bodove u gostima.

BjeliĹĄ i BeĹĄli zabili su po 7 pogodaka za pobjedni ku mom ad, dok je Arnaudovski, sa 6 golova, bio naje ikasniji igra akov ana. U redovima Perutnine Pipo IPC osje a se zadovoljstvo, ali uvijek postoji onaj â&#x20AC;&#x153;aliâ&#x20AC;?, kao ĹĄto je to najbolje objasnio Filip Turk.

- Mogu re i da smo svi zadovoljni prikazanim, ali ostaje onaj osje aj da smo mogli bolje. Jako smo

se dobro drĹžali do 10 minuta prije kraja, ali za neĹĄto viĹĄe trebali smo bolje realizirati zicere i sedmerce (promaĹĄili tri). Su enjem smo bili zadovoljni do 50. minute, ali nakon toga viĹĄe ne. Nama je bilo bitno da smo pokazali da se znamo boriti i da se moĹžemo nositi s najja im ekipama, a Siscia de initivno spada u tu skupinu.

U petak protiv Umaga u akovcu Nakon 16. odigranih kola Perutnina Pipo IPC i dalje drĹži 10. poziciju na ljestvici Premijer lige. U sljede em 17. kolu ugostit e se pretposljednji Umag. U tom susretu akov ani moraju i i na pobjedu, iako im protiv Istrijana to ne e biti lako.

Umag se konsolidirao, dovedeni su neki novi igra i, a u posljednjem kolu pobijedio se Metkovi . - Protiv Umaga niĹĄta drugo osim pobjede ne dolazi u obzir. Odigramo li na razini Siska, bodovi e sigurno ostati u akovcu. Mi moramo pobje ivati kod ku e jer nemamo viĹĄe pravo na rasipanje doma ih bodova. Veliki problem bit e nam kako nadomjestiti Josipa PaĹžina kojeg smo zbog ozljede (puknu e ligamenata) vrlo vjerojatno izgubili do kraja sezone, rekao je Josip Borkovi .

Pobjedom ostali u igri za doigravanje NaĹĄi odbojkaĹĄi ove su nedjelje gostovali u Daruvaru i u uzbudljivih, ali i napornih, pet setova pobijedili doma u ekipu. Time su sebi otvorili put u gornji dom ljestvice i ulazak me u najboljih ĹĄest ekipa lige. Daruvar â&#x20AC;&#x201C; Me imurje Centrometal 2:3 (25:23, 25:27, 19:25, 25:21, 14:16).

S iznimno velikom Ĺželjom za pobjedom, posebno nakon doma eg poraza koji im nije trebao, najbolji me imurski odbojkaĹĄi otputovali su u Daruvar. Debitant lige ve se u prvom dijelu prvenstva u NedeliĹĄ u pokazao teĹĄkim orahom, jer su uzeli Centrometalu bod na doma em parketu, a niĹĄta lakĹĄe nije bilo ni u uzvratu.

Me utim, Me imurci su za razliku od proĹĄlog kola u ovome doveli poja anje: - Iz mirovine smo izvukli PalinkaĹĄa, koji dvije godine nije igrao, i registrirali ga za naĹĄ klub.

Jednostavno nismo imali izbora jer smo zbog ozljeda imali apsolutno premali broj igra a. Uglavnom, Pa-

linkaĹĄ je odigrao kao da nikad nije prestao, bio je odli an, rekao je Sre ko Horvat, trener Centrometala.

Nakon ĹĄto su doma i dobili prvi set, Centrometal je muĹĄki zapeo i osvojio sljede a dva, i kad se o ekivalo da osvoje pun plijen s 3:1, ponovno je doĹĄlo do pogreĹĄaka u gostuju im redovima, koje su dovele do petog seta.

- Daruvar je imao 14:11, mogli su nas dobiti, no upropastili su tri me lopte. Imali smo tu i malo sre e, ali smo pokazali i veliki karakter, Ĺželju i htijenje, rekao je Horvat.

S osvojenim bodovima Centrometal je najavio povratak u utrku za ĹĄesto mjesto ljestvice i ulazak u doigravanje za prvaka. No, takve Ĺželje treba potvrditi u stvarnosti, a prva e prilika biti Rovinj idu i vikend. Ta ekipa u NedeliĹĄ e dolazi sa svega dva osvojena boda, pa naĹĄi odbojkaĹĄi ne bi trebali imati problema. (Ivana Strahija)

Utakmica Perutnina Pipo IPC â&#x20AC;&#x201C; Umag igra se u petak 13. velja e s po etkom u 19 sati u dvorani Graditeljske ĹĄkole u akovcu. (tj)

PRIPREME ZA EP juniora u badmintonu

Trener Zadravec uz Vlaheka i Hranilovi a na EP Protekli su vikend (7. i 8. velja e) u Zagrebu u dvorani BK Medvedgrad odrĹžane pripreme za juniorsko i mla e juniorsko europsko prvenstvo u badmintonu koje e se odrĹžati ove godine u Milanu (Italija) i Medvodama (Slovenija). Svojim su rezultatima i igrom pravo ulaska u uĹži izbor ostvarila dva najbolja juniorska igra a BK Me imurje: Luka Vlahek (U-19) i Matija Hranilovi (U-17). Uz njih je

od strane izbornice hrvatske badmintonske reprezentacije Lidije Zekan Petranovi u stru ni stoĹžer pozvan i akove ki trener Danijel Zadravec koji se pokazao kao jedan od vode ih hrvatskih trenera za ove dobne skupine. Ovo je joĹĄ jedno priznanje kvaliteti rada Badmintonskog kluba Me imurje koje e zasigurno joĹĄ viĹĄe pomo i razvoju badmintona u naĹĄoj regiji. (dz)

SJAJNA hrvatska stolnotenisa ica bori se za Ĺživot

Matija Hranilovi i Luka Vlahek u druĹĄtvu trenera Danijela Zadravca

STRELI ARI ponovno u akovcu

Sandra Paovi i dalje Osam medalja za me imurske streli are u teĹĄkom stanju Zdravstveno stanje hrvatske stolnotenisa ice Sandre Paovi tijekom minulog vikenda znatno se pogorĹĄalo te su joj ak bile ugroĹžene i neke od vitalnih funkcija. Sre om, tijekom nedjelje sve se vratilo u normalnu. â&#x20AC;&#x153;Sandra je dobila neku postoperativnu infekciju i imala je dosta visoku temperaturu koja joj je u jednom trenutku ak ugroĹžavala neke od vitalnih funkcija. Od ju er popodne stanje se vratilo na normalu.

Njen organizam je joĹĄ pod velikim stanjem ĹĄoka i stresa nakon nesre e. Svi se nadamo ĹĄto skorijem oporavkuâ&#x20AC;?, prenosi Indeks rije i Nevena Cegnara, izbornika hrvatske Ĺženske stolnoteniske reprezentacije. Ĺ to se ti e motori kih sposobnosti, stanje 26-godiĹĄnje Sandre Paovi nije se promijenilo. I dalje ne

osje a noge, a i pomicanje gornjeg dijela tijela je vrlo ograni eno. Lije nici i dalje niĹĄta ne Ĺžele prognozirati.

Sandra Paovi ro ena je u Vukovaru, da bi potom preselila u Me imurje. Veliki stolnoteniski talent nagovijestila je igraju i za tadaĹĄnjeg prvoligaĹĄa u koji je doĹĄla kao mla a juniorka L. Me imurje u Mihovljanu i postala vrhunska stolnotenisa ica i najbolja sportaĹĄica Me imurja, otkuda je otiĹĄla u inozemstvo, najprije u Ĺ vicarsku, a nakon toga u Francusku. lanica je najbolje hrvatske ekipe u 2008. godini, s kojom je na Europskom prvenstvu osvojila bron anu medalju. Ostvarila je i zapaĹženi nastup na Olimpijskim igrama u Pekingu, gdje je bila najbolja od hrvatskih predstavnica. (dz)

â&#x20AC;&#x153;Katarina Zrinskaâ&#x20AC;? proĹĄle nedjelje ponovno je bila organizator dvoranskog turnira na kojem je nastupilo 18 streli arskih klubova iz Hrvatske i jedan klub iz Slovenije.

Streli are Me imurske Ĺžupanije sjajno su predstavljali brojni natjecatelji â&#x20AC;&#x153;Katarine Zrinskiâ&#x20AC;?. S dvanaest sportaĹĄa i unato gripoznim streli arima uspjeli su osvojiti ukupno osam medalja. Kadet Luka VuruĹĄi u golom luku osvaja srebro, a senior Goran Cmre ak u konkurenciji devet streli ara osvaja zlato sa 793 kruga. U olimpijskom luku dje aci do 12 godina osvajaju: Rafael Luka i srebro, a najmla i, Mateo Pikl, broncu te su solidnim rezultatom i sportskim drĹžanjem zavrijedili aplauz. U djevoj icama do 12 godina Ana

Ĺ trukelj osvaja srebro, dok se Marija Rojko povla i zbog temperature prije zavrĹĄetka, ali ipak zavrje uje broncu. U seniorima Nikola Kova dostojno zamjenjuje bolesnog Ĺ trukelja i osvaja zlato u konkurenciji 11 seniora. I na kraju, djevoj ice do 12 godina, Iva Ĺ trukelj u standardnom luku osvaja zlato i zajedno sa svojim klupskim kolegama mirnije do ekuje prvenstvo Hrvatske koje uskoro stiĹže. Do tada e streli ari â&#x20AC;&#x153;Katarine Zrinskiâ&#x20AC;? pripremiti barem dva lokalna turnira na nivou Ĺžupanije. Tako e se umanjiti trema i nesigurnosti najmla ih streli ara. Starijim uzrastima treba samo glancanje tehnike i vjeĹžbe koncentracije te podizanje kondicije, pogotovo za inalne borbe.

I. HRVATSKA stolnoteniska liga

Ĺ enkov ani zabiljeĹžili vaĹžnu pobjedu Bravo, bravo,bravo! Ĺ enkovec je samljeo Srdo e i pokazao zaĹĄto je dio elitnog razreda hrvatskoga stolnog tenisa. Neka ovim efektnim poenom loptica sumnje u svoje mogu nosti ostane na protivni koj strani i u susretu kontra sljede eg izaziva a, Dugog Sela. Bit e puno teĹže za dva tjedna, no poruku i vjeru u vlastitu vrijednost sami su u svoj mentalni sklop ispisali igra i uvjerljivom pobjedom.

etiri su ekipe na pet pobjeda i poĹželimo Ĺ enkovcu da se uskoro na e bliĹže toj zoni.

Na vrhu je Donat upisao vaĹžnu pobjedu protiv jakog Libertasa.

OkruĹžen Zadranima, Puljanima i Dubrov anima, GSTK Zagreb e, izgleda, morati zapeti da pokaĹže i opravda status favorita. Sljede i vikend prvoligaĹĄi miruju, a prvenstvo se nastavlja 21. velja e. (mm)

Rezultati: Donat - Libertas 4:1, Ĺ enkovec - Srdo i 4:0 (Bari - Miloti 3:0, Petri evi - Iliji -Ĺ urbek 3:0, Mataija - Vukeli 3:0, Mataija/Petri evi - Iliji -Ĺ urbek/Miloti 3:0), GSTK Zagreb - Industrogradnja 4:0, FRIM - Dugo Selo 4:0, Pula - Vodovod Osijek 4:1.

TABLICA 1. Donat 2. GSTK Zagreb 3. Pula 4. Libertas 5. Industrogradnja 6. FRIM 7. Vodovod Osijek 8. Dugo Selo 9. Ĺ enkovec 10. Srdo i

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 10 9 8 5 5 5 5 2 0

1 2 3 4 7 7 7 7 10 12

45:16 45:18 42:22 40:22 32:35 28:34 27:35 26:37 19:42 5:48

23 22 21 20 17 17 17 17 14 12

Parovi 13. kola: subota 21. velja e u 17 sati: Vodovod Osijek - FRIM, Dugo Selo - Ĺ enkovec, Srdo i - GSTK Zagreb, Pula - Donat, Industrogradnja - Libertas.

10. velja e 2009.

B LIGA

KOĹ ARKA

Derbi Dubrav anu!

A 2 LIGA

Poraz akovca!

U derbiju lige, dvoboju do subote neporaĹženoga akovca i Podravca, koji je poraĹžen upravo od akovca u prvom dijelu lige sa 6 koĹĄeva razlike, pobjednika je odlu ilo malo viĹĄe sre e u posljednjim sekundama utakmice. Bitno je naglasiti neigranje playmakera akovca Mudroga koji je pravi vo a ove mom adi, no ni u Podravcu nije igrao prvi play â&#x20AC;&#x201C; KoĹĄ i . Utakmica je za doma ina po ela kako se samo poĹželjeti moĹže â&#x20AC;&#x201C; 12:2 nakon nekoliko minuta. No, ubrzo se uspostavlja rezultatska ravnoteĹža, pa ak u posljednjoj etvrtini gosti iz Virja vode razlikom koja je ugroĹžavala onih plus 6 akovca iz dvoboja odigranog u Virju.

U posljednje 33 sekunde utakmice kod neodlu enog rezultata doma i igra promaĹĄuje oba slobodna bacanja, gosti svoj napad realiziraju, a doma in je za preostalih 9 sekundi do kraja uspio loptu udriblati u aut i priskrbiti si prvi poraz. Situacija ako ostane takva da oba kluba ostanu na jednom porazu â&#x20AC;&#x201C; prvak je akovec, zbog boljeg me usobnog omjera.

Do kraja prvenstva obje mom adi imaju po dvije â&#x20AC;&#x153;opasneâ&#x20AC;? utakmice â&#x20AC;&#x201C; Podravac ide u goste Vindiji i u Vrbovec, dok akovec ima doma Petra Zrinskoga i Me imurje. Jedinu pobjedu u ovom kolu od naĹĄih klubova ostvarilo je Me imurje uvjerljivom igrom u drugom poluvremenu utakmice u Bjelovaru. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Mladost â&#x20AC;&#x201C; Radnik 78:79 Prima pivo Ivan ica â&#x20AC;&#x201C; Grafi ar 61:64

akovec â&#x20AC;&#x201C; Podravac 66:68 (20:18, 16:20, 20:18, 10:12)

AKOVEC: Radinovi , Novak Mat. 14, Feher, Megla 6, Zaspan 17, Juras 8, Ganzer, BiĹĄevac 11, Stani 4, Ostoja 4, Lenar 2.

U donjome imurskom derbiju, u utakmici punoj tenzija, Dubrav an je svladao goste iz Kotoribe s na kraju uvjerljivih 19 koĹĄeva razlike. Prelog je na gostovanju u Ludbregu kod najslabije ekipe uvjerljivo slavio, dok su na gostovanjima bodove pogubili Donji Kraljevec (Koprivnica), te Me imurje Globetka (Lepoglava). (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA KriĹževci â&#x20AC;&#x201C; Cestica 2000 91:52

Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 65:84 (17:15, 17:31, 12:21, 19:17)

KOTORIBA: Mlakar 3, Igrec, HabuĹĄ 4, ZvoĹĄec A. 13, SuĹĄec 3, FuĹĄ, Munka 5, ZvoĹĄec F. 17, Pogorelec 16, Seli anec 4, ZvoĹĄec B. DUBRAV AN: Me imurec 15, Horvat, Jakupak 12, Haramija 13, LukĹĄa 22, Brljak 3, Majcen 2, Orehovec,TiĹĄler, Balog, Ĺ te 15.

PRELOG: BlaĹžeka 9, Jankovi , Todi , BlaĹžona 11, Ĺ ari 9, Poljak 9, Mikec 3, Hajdinjak 2, Ciglar 15, JambroĹĄi 8, PoredoĹĄ 14.

Podravski list â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 79:74(16:20, 18:13, 20:12, 25:29)

DONJI KRALJEVEC:Dopu , Borovi 4, Zrna 17, Belovari, Glavina 1, Pogorelec 7, Ĺ venda 12, Balent, RuĹži 33, Lon ari , Ivanovi .

Lepoglava â&#x20AC;&#x201C; Me im. Globetka 78:67 (17:16,11:10, 21:27, 29:14)

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 2, Turk 13, Ĺ antl, Serdarevi 7, Gomzi 4, Franji , VuruĹĄi T. 4, Ben ik 4, VuruĹĄi V. 20, JaluĹĄi 13.

TABLICA: 10

2. DUBRAV AN

NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Petar Zrinski 64:73 (18:14, 13:16, 15:15, 18:28)

NEDELIĹ E: Varga 10, Gospo i 5, Sitar, Golubi A. 18, Murk, Mikulaj 13, Ĺ egovi , MarciuĹĄ, Golubi N., Kranj ec 5, Valkaj 13.

Mursko SrediĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 76:98 (21:23, 11:23, 20:29, 24:23)

MURSKO SREDIĹ E: Varga 11, Brodar 4, Vehtersbah 8, Bogdan, Radikovi , Leva i T., Cilar 9, Bedi 13, Leva i M., Fran i 9, Dodlek 2, Srnec 20.

Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 60:92 (17:18, 9:19, 19:21, 13:27)

ME IMURJE: Podvezanec, Terek 8, Novak Marek 11, Vugrinec 7, HabuĹĄ 3, Capek, Hrka N. 22, Drk 2, Leva i , Novak Mar. 22, Novak Manuel 17, Mar novi .

TABLICA: 1. Podravac

14

2. AKOVEC

14

13 13

1 1

27/ 27/

+346 +333

3. ME IMURJE

14

11

3

25/

+271

4. Petar Zrinski

14

11

3

25/

+165

5. Ĺ K Vindija

14

9

5

23/

14

6

8

20/

+20

7. NEDELIĹ E /-1

14

6

8

19/

-56

0

20/

+230

10

9

1

19/

3. PRELOG

10

7

3

17/

+176

4. Podravski list

10

7

3

17/

+117

5. Lepoglava

10

6

4

16/

+29

6. KOTORIBA

10

5

5

15/

+2

7. DONJI KRALJEVEC

10

3

7

13/

+95

ZavrĹĄen prvi krug!

KOTORIBA: Tiťler, Zvoťec A. 8, Žini 7, Igrec 3, P ek 2, Fuť, Sabol 4, Ujlaki, Mar etko, Mikulan, Kvakan.

Trener Munka G. ME IMURJE: Glumac 14, Agi 14, Jambrovi 12, Franin 30, Mom ilovi 20, Žvorc 10, Farkať 11, Kolari 19, Car 4, Novak 14, Štefok 10. Trener aji I.

Nakon 9 odigranih kola lige za 16-godiĹĄnjake dobili smo 4 kluba koja e dalje razigravati za prva 3 mjesta koja vode u daljnja natjecanja. Dakle, daljnje e razigravanje igrati Vindija (VĹ˝), Me imurje ( K), Donji Kraljevec i Ivan ica (Ivanec).

Igra se 3 kola, a sistem je takav da se igraju tzv. uzvratne utakmice ĹĄto se ti e doma instva. U jedinoj zaostaloj utakmici koja se igrala protekli vikend ekipa Ivan ice je pobjedom na gostovanju u Maloj Subotici tek nakon 2 produĹžetka potvrdila plasman u daljnje doigravanje. (bh) Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 82:87 (12:16, 20:22, 16:12, 19:17, 7:7, 8:13)

MLADOST IVANOVEC: Kranj ec R. 13, Kutnjak 11, Kocijan 6, Kranj ec J. 3, Jan ec, Fe keĹĄ 37, Filo, Lajtman 12, Blajda, Kameni . Trener BlaĹžeka T.

KONA NA TABLICA PRVOGA KRUGA: 9

9

0

18/

+567

2. Me imurje

9

8

1

17/

+563

3. Donji Kraljevec

9

7

2

16/

+225

4. Ivan ica

9

6

3

15/

+72

5. akovec

9

5

4

14/ -64

6. Mladost Ivanovec

9

4

5

13/

+101

7. Kotoriba

9

2

7

11/

-228

8. Prelog

9

2

7

11/

-397

9. NedeliĹĄ e

9

1

8

10/ -163

10. Mursko SrediĹĄ e

9

1

8

10/ -676

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Dvije pobjede Me imurja!

U jednoj zaostaloj te u jednoj redovnoj utakmici Me imurje je na ukupnom skoru od 9 pobjeda i niĹĄta poraza, dok su â&#x20AC;&#x153;sljedbeniciâ&#x20AC;?

Donji Kraljevec i akovec na za sada jednom porazu. Vrijedi zabiljeĹžiti u inak mladoga Lepena ( akovec) koji je u knap utakmici protiv Vindije zabio 65 koĹĄeva! (bh)

-54

8. ME IM. GLOBETKA

10

2

8

12/

-67

9. Ces ca 2000

10

1

9

12/

-208

10. Gra ar 2

10

0

10

10/

-320

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA

NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Mursko SrediĹĄ e 38:44 (14:12, 8:12, 11:11, 5:9)

NEDELIĹ E: Pintari 5, Kocijan 23, Sudec 2, Novak 8, Ĺ trukelj, Kova i , Milihram, Mihol ek. Trener Ĺ trukelj M. MURSKO SREDIĹ E: Vinko Novak 9, Ĺ kvorc, Breglec 4, MatoĹĄa, Korbelj, BalaĹž 23, Per i 6, Lesar 1, Hasanovi , Repalust 1, Bilas. Trener Repalust S. akovec â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 80:71 (18:19, 28:15, 17:16, 17:21)

AKOVEC: Vibovi 6, Ĺ krobar 8, Lepen 65, Ĺ˝una, Baksa, Ĺ˝iĹžek, Carevi 1, KriĹžaji , Novak, Paler. Trener Bence E. Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 71:28 (14:6, 16:6, 27:5, 14:11)

MLADOST IVANOVEC: Hamer 2, Kameni 4, Kranj ec J. 28, Jan ec 10, Blajda D. 13, Anderlin 6, Blajda A. 8, Ĺ ajnovi , Medlobi, Varga. Trener BlaĹžeka T. Prelog â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 23:46 (34:8, 18:6, 16:5, 8:9)

PRELOG: Strbad 2, KalĹĄan, BudiĹĄa 6, Mihoci, Podvezanec 13, Hoblaj, Bermanec 2. Trener Krha M. DUBRAV AN: Ĺ te I., Matotek, Duhovi , Ĺ tefi N. 10, Hani 4, BlaĹžeka 9, Poljanec, Balog 12, Ribi 11.

Trener Jakupak V. D. Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Me imurje Globetka 110:26 (31:8, 15:8, 23:8, 41:2)

DONJI KRALJEVEC: Sabol 4, Setnik 2, Pozderec 12, Sinkovi G.K. 11, Me imurec 16, Špoljar 11, Ivanovi 15, Bergovec 12, Vadlja 15, Mesari 2, avlek 4. Pintar 6. Trener Horvat T. ME IMURJE GLOBETKA: Ma 4, Tkal ec, Žini , Mihinja , Kova i , Vojkovi , Zajter 2, Mikuli , Sabol 6, Keresteť 10, Zorkovi 4. Trener Novak S.

TABLICA:

Lepoglava â&#x20AC;&#x201C; Cestica 2000 62:25

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Bogdan 20!

Nekoliko mjeseci nakon ĹĄto je po eo (prekasno) trenirati koĹĄarku, 18- godiĹĄnji 204 cm visoki skaka Murskog SrediĹĄ a David Bogdan zabio je u utakmici juniorske lige, dakle, svojim vrĹĄnjacima 20 koĹĄeva. Ĺ˝elimo mu daljnji napredak, na ponos svima u me imurskoj koĹĄarci! (bh) Ivan ica â&#x20AC;&#x201C; Mursko SrediĹĄ e 64:74 (18:21, 19:12, 18:21, 9:20)

MURSKO SREDIĹ E: Varga 12, Brodar 5, Radikovi 3, Leva i , Bedi 19, Dodlek 10, Bogdan 20, Kralji 5, Vrbani . Trener Damjanovi B.

+154

6. Gra ar

10

Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 24:158 (4:46, 4:44, 5:42, 10:26)

1. Ĺ K Vindija

Grafi ar 2 â&#x20AC;&#x201C; Prelog 43:80 (14:22, 8:29, 13:20, 8:9)

1. KriĹževci

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

TABLICA: 1. Mursko SrediĹĄ e

8

7

1

15/ +144

2. Me imurje

6

5

1

11/

+225

3. Ĺ K Vindija

6

3

3

9/

+59

8. Bjelovar

14

5

9

19/

-209

9. Prima pivo Ivan ica

14

4

10

18/

-93

10. Radnik

14

4

10

18/

-194

11. Mladost

14

2

12

16/

-180

4. Ivan ica

7

1

6

8/

-130

12. MURSKO SREDIĹ E 14

0

14

14/

-557

5. Mladost Ivanovec 7

1

6

8/

-298

1. Me imurje

NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 22:68 (2:20, 13:18, 5:22, 2:8)

NEDELIĹ E: Pintari 4, Kocijan 1, Novak 7, Milihram 2, Mihol ek 4, Ĺ trukelj, Posavec, Kova i , Golik 2,Ledi 2.

Trener Štrukelj M. ME IMURJE: Glumac 7, Agi 4, Jambrovi 6, Franin 34, Mom ilovi , Žvorc 10, Kolari 5, Novak, Štefok 2, Car. Trener aji .

9

9

0

18/

+515

2. Donji Kraljevec

9

8

1

17/

+439

3. akovec

9

8

1

17/

+329

4. Mladost Ivanovec

9

7

2

16/

+370

5. Ĺ K Vindija

9

6

3

15/

+106

6. Dubrav an

9

5

4

14/

+58

7. NedeliĹĄ e

9

4

5

13/

+4

8. Me imurje Globetka

9

4

5

13/

-161

9. Prelog

9

3

6

12/

0

10. Ivan ica

9

3

6

12/

-199

11. Kotoriba

8

3

5

11/

-247

12. Mursko SrediĹĄ e

9

2

7

11/

-382

13. Lepoglava

9

1

8

10/

-314

14. Ces ca 2000

8

0

8

8/

-518

ATLETSKO POJEDINA NO PRVENSTVO Hrvatske za mla e juniore i juniorke

Sari Tuksar rekord i bron ana medalja Na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske, u dvorani za mla e juniorke i juniore odrĹžanom u dvorani Zrinjevac u Zagrebu, me imurski atleti ari osvojili su jednu medaljute postigli nekoliko odli nih rezultata i rekordnih ostvarenja. Jedinu medalju uspjela je u konkurenciji mla ih juniorki osvojiti lanica Atletskog kluba Me imurje Sara Tuksar, koja je, iako joĹĄ uvijek kadetkinja, u skoku s motkom presko ila 2,80 m osvojivĹĄi tre e mjesto i bron anu medalju. Sara je tako na najbolji na in popravila loĹĄ dojam s kadetskog prvenstva gdje nije uspjela presko iti po etnu visinu. Ovaj put skakala je mnogo bolje, postigavĹĄi i novi apsolutni me imurski rekord u dvorani u skoku s motkom s presko enih 2,80 m.

Korak do medalje Na korak do medalje plasmanom na 4. mjesto u Hrvatskoj plasirale su se dvije atleti arke. Mateja Jambrovi , mla a kadetkinja i lanica AK Me imurje, u finalu utrke na 60 m osvojila je 4. mjesto u konkurenciji mla ih juniorki s rezultatom 8,09 sekundi. Mateja je potvrdila prvo mjesto s proĹĄlotjednog prvenstva za mla e kadetkinje i u konkurenciji mnogo starijih natjecateljki osvojila visoko etvrto mjesto. Drugo etvrto mjesto osvojila je Barbara JambroĹĄi (AK Me imurje) koja je tako er bila odli na i s rezultatom novog me imurskog dvoranskog rekorda osvojila etvrto mjesto.

Barbara je spravu teĹžine 4 kg bacila 10,41 m. Na peto mjesto s odli nim rezultatom i novim me imurskim dvoranskim rekordom plasirala se lanica AK NedeliĹĄ e Mihaela Horvat presko ivĹĄi 5,31 m. Peta mjesta zauzeli su i Marija Hranilovi (Me imurje) u skoku u vis s 1,55 m i Kristijan BoĹži (Me imurje) u troskoku

Sara Tuksar, tre a u drĹžavi s presko enih 12,51 m, Mihael Krizman (NedeliĹĄ e) u skoku vis s 1,75 m, te David Ceilinger (NedeliĹĄ e) u bacanju kugle.

Na natjecanju su joĹĄ nastupili: na 60 m Kristina Dudek (Me imurje) koja je osvojila sedmo mjesto te Sara Vinkovi (NedeliĹĄ e) na osmom mjestu; sedmo mjesto na 60 m osvojio je Monico Pongrac (Me imurje); u bacanju kugle ĹĄesta je bila Melani Kralji (Mursko SrediĹĄ e), sedma Katarina Horvat (NedeliĹĄ e), osma Marta Gunc (Me imurje, a na deveto mjesto plasirala se Lea Horvat (NedeliĹĄ e); deveti u skoku u vis deveti je bio Dario Lesar (NedeliĹĄ e) a u skoku u dalj nastupile su Iva Pata ta (NedeliĹĄ e), Manuela Turk (Me imurje) i Ines Vinkovi (Me imurje).

(Mario D. sm)

DVORANSKO ATLETSKO prvenstvo Me imurja

Nastupilo 120 sudionika Preko 120 natjecatelja sudjelovalo je na zimskom dvoranskom prvenstvu u atletici koje je u organizaciji AK Me imurje odrĹžano u dvorani Graditeljske ĹĄkole u akovcu. Natjecatelji su se za medalje borili u sprintu na 35 m, bacanju gumene kugle, skoku u vis i za najmla e skok u dalj iz mjesta. NajuspjeĹĄniji pojedinci natjecanja osvojili su po dvije zlatne medalje, a to su: Luka Liklin iz OĹ Mursko SrediĹĄ e pobjedom na 35 m i u skoku u dalj u kategoriji mla ih lima a, Leon Furdi iz OĹ Prelog na 35m i u skoku u dalj kod lima a, Dario Lesar iz OĹ NedeliĹĄ e pobijedio je kod kadeta u skoku u vis i bacanju kugle, a Lovro Kova i OĹ Gornji Mihaljevec u istim je disciplinama bio najbolji kod mla ih kadeta. Gledatelji su imali prilike na djelu vidjeti i osvaja e medaja sa nedavnog drĹžavnog prvenstva koji su i ovdje ponovili isti uspjeh: mla a kadetkinja Mateja Jambrovi (OĹ DraĹĄkovec) i kadetkinja Kristina Dudek (III OĹ akovec) bile su najbolje u utrci na 35 m, mla i kadet Patrik Ĺ imuni (OĹ Prelog) pobijedio je na 35 m, motkaĹĄica Sara Tuksar (OĹ M. Subotica) pobijedila je u skoku u vis za kadetkinje, a najbolje baca ice kugle s drĹžavnog prvenstva ovaj put zamijenila su mjesta pa

je u konkurenciji kadetkinja pobijedila Lea Obadi (III. OĹ akovec) a druga je bila Melani Kralji (OĹ M. SrediĹĄ e). Nova imena sa zlatnom medaljom oko vrata na ovom natjecanju bila su: mla a lima ica Anamarija Gavez (OĹ NedeliĹĄ e) na 35 m i Stela AndraĹĄec (OĹ D. Kraljevec) u skoku u dalj, lima ice Maja Kos (OĹ Prelog) na 35 m i Nika Horvat (OĹ NedeliĹĄ e) u skoku u dalj, kadetkinja Iva Novak (OĹ Ĺ enkovec) u skoku u vis, kadet Ivan Blagus (OĹ HodoĹĄan) u utrci na 35 m i Tamara Hatlak (OĹ G. Mihaljevec) u bacanju kugle za mla e kadetkinje.

U subotu u Murskom SrediĹĄ u Za kategoriju lima ica i lima a te kadetkinja i kadeta odrĹžat e se joĹĄ jedno dvoransko prvenstvo, i to u subotu prijepodne 28. velja e u dvorani OĹ Mursko SrediĹĄ e.

U programu natjecanja bit e iste discipline, osim ĹĄto e se lima ice i lima i utrkivati na 70 m, a kadetkinje i kadeti na 100 m. Nastupiti mogu svi zainteresirani u enici ro eni 1994. godine i mla i. Rezultati svih natjecatelja, kao i slike s proglaĹĄenja, dostupni su na Internet stranici www.akm.hr.

48

Poli_284x190_curve.indd 1

DOBRO JE ZNATI

10. velja e 2009.

1/22/09 1:52:51 PM

10. velja e 2009.

DOBRO JE ZNATI

49

OGLASNIK

50 MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STR AHONI NEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g.; Peugeot 206 1.4 2004.g.

VOZIL A SU S DOMA EG TR ŽIŠTA .

GAR ANC IJA . KREDITI BEZ JAMA CA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL . 040/333- 033, 091/591-8889 NISSAN MA XIMA 3000 v6 170ks, alu, el. p o d., el. š ib., s er vo, abs ... m o b.

098/988-4596 RENAULT T WINGO 1994 .god, reg. do 11./09, prva boja, o uvan, 135.000 km, šiber, tamna stakla, potrošnja 6 lit., cijena 10.000 kuna fiksno. mob. 098/242-299 YUGO 55 1989.g., crveni, reg. do 8/09, u super stanju, održavan, akovec, tel.

040/312-870 PRODAJEM HONDU SH 150 2007.g., reg do 4/09., 7.400 km, jamstvo, servisna, garažirana, 1. vlasnik, uš uvana. tel: 098/235-989 FIAT UNO 1.0 1998., 3 vr., crvena, centr. zaklj., el. prednja stakla, 13.000 kn sa prijenosom. tel: 099/518-73-85 CITROEN C3 1.4 EXCLUSIVE, 1.vl., 2005.g., autom. klima + ostala oprema, odli no stanje, 6.999 EUR, mob. 095/9214-703 M A Z D A 3 1 . 4 1 6 V C E , 1 .v l . , k u p l j e n 2004.g., sva oprema, 65.000 km, servisna, garažiran, odli na, 9.999 EUR, mob.

091/595-8273 R EN AU LT L A G U N A 2 . 0 R X E 1 9 9 4 . god. u vrhunskom stanju, hitno. tel: 091/5305-784 PRODAJE SE EURO KUKA od opel vectre, mob. 098/904-9291 GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alu felge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261.

EUROKUKA za golf II s branikom, mob.

091/7237-999 HITNO SE PRODAJE LAND ROVER FREE LANDER 2.0, full oprema, registriran.

Mob: 098/598-323 AUDI A4, 1.9 TDI, 96. godište, reg. do 1/10., klima, sva oprema, crne boje, o uvan.

Može i zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 095/9400-257 OPEL K ADET T 1.3 1988.g., registr. godinu dana, crni, u odli nom stanju, tel.

098/590-789 KUPUJEM OSOBNO ili kombi vozilo, isklju ivo od 1.vl., isplata odmah, te prodajem opel astru 1.7TD dostavno 1997.g., reg. do 9./09., mob. 095/5055-331 PRODAJEM YUGO 45 1989.g., registriran, stanje dobro, tel. 865-293 RENAULT LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema (nova linija), cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062 AUDI A4 1.9 TDI 115KS 2006.g., ful oprema, limuzina, crni, cijena 19.900 eur, mob.

091/511-40-57 TOYOTA R AV-4 2. 2 D -4D executive+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57 BMW 525 TDS touring automatic 1997.g., reg. do 11./09., xenon, asc, šiber, alu, 7.500 eur, mob. 095/90-77-062 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 KIA RIO 2003.g., vlasnik, 9.000 km, reg. do 9./09., mob. 098/732-743

VRLO JEFTINO PRODAJEM 5 kom alu felgi s novim montiranim i balansiranim gumama dim. 175 13 cola, te prodajem dvije nove gume Sava S3 175 13 cola, tako er nove, mob. 091/160-4566 VW GOLF III 2.0 GTI 150KS 16V 1997.g., 150 tkm, reg. do 5./09., benzin, centralno, servo, alu felge 15’’, cijena 4.100 eur, mob.

091/216-2769 KOMBI MAZDA E-2200 dizel 1992.g., registriran, mob. 098/9833-910 RENAULT 5 1.4i five, 3vr., metalik, sve original, garažiran, registriran godinu dana, mob. 098/136-1712 PRODA JEM OPEL K ADE T 1. 4i, reg. do 4./09. i motor za perilicu Gorenje, mob.

098/187-1338 SEAT CORDOBA 1.6i 1994.g., crvene boje, servo, alu felge, šiber, centr. zaklj., neregistriran ali u dobrom stanju, polica osig. pla ena, cijena 1.900 eur, te kupujem auto na kredit sa ino mirovinom, mob.

098/933-1645 AUDI 80 B4 1992.g., uš uvan, klima, 140tkm, cijena po dogovoru, zvati poslije 15 sati na tel. 853-757 ili 091/3853-757

FRIZERSKI SALON u akovcu traži 1 DJELATNIKA FRIZER/KOZMETI AR na neodre eno vrijeme, mob. 091/540-6826 ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO IŠ ENJA posl. prostora i sl., a može i kao ispomo u ugostiteljstvu, tel. 853-731 TRAŽIMO SURADNIKE ZA HONORARNI POSAO, pla a po u inku. javite se na mob.

098 242 213

KREDITI

POLJOPRIVREDA KUPUJEM MANJU PRIKOLICU ZA GNOJ Sip, 2 okomita valjka, mob. 098/732-743 PRODAJEM EKI AR Lifan + ljuš ar u sklopu, ispravno, cijena po dogovoru. mob.

098/1868-111 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa širokom kabinom, malo radnih sati, elevator, ljuš ar (6-redni) za kukuruz, te kupujem 1-brazdni visoki plug ili dajem 2-brazdni visoki 10 cola. mob. 091/9770-584 PRODAJEM SIJENO u balama, 80 kom, tel.

635-238 K U P U J E M T R A K T O R S K U P R I KO L I C U k ip er i c u 2-3 to ne, r e gis tr ir anu, tel.

098-9979-102

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI R ADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erek tivne disfunkc ije. Mob. 098/1347-031 GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 DIPL. U ITELJ ENGLESKOG jezika prevodi sve vrste tekstova sa engleskog na hrvatski jezik. mob. 091/520-9665 OBAVLJAM SITNE KU ANSKE POPRAVKE (voda, struja, podovi, keramika) - jeftino i pouzdano. Nazvati 099 573 6543 OZBIL JNA ŽENA uva u s vojoj ku i u Prelogu djecu starosti od 1-3.g., mob.

099-686-3511.

KEMIJA – instrukcije za osnovne i srednje škole, mob. 098/988-1617 INSTRUKCIJE ZA NJEMA KI JEZIK za srednje i osnovne škole (donje Me imurje), mob. 098/315-765 STUDENTICA UVA DJECU u vlastitoj igraonici u akovcu. mob. 091/5723-536

NAMJEŠTENJA MLA A UMIROVLJENICA uva djecu u vlas toj ku i. Mob. 091/567-8718 TRAŽIMO KUHARA po mogu nosti s iskustvom, okolica akovca, mob.

099/323-2032 TRAŽIM POSAO uvanja djece, pretipkavanje, dopisi, rad sa strankama, ili zdravstvena njega. Iskustvo i odgovornost.

Petra, 633 201 TRAŽIMO OSOBE ZA HONORARNI POSAO rad u vlastitom domu. tel: 098 257 398 O D G A JAT EL J I C A - S T UD EN T I C A , tr aži posao uvanja djece u akovcu, mob.

095/883-9656

RJEŠAVAMO GOTOVINSKE I HIPOTEKARNE KREDITE za zaposlene i umirovljenike – brza realizacija, mob. 098/922-9121 ili 091/390-3531

POZNANSTVA SMS FLERT - POZNANSTVA, DOPISIVANJE, AVANTURA. 0-24 poruka na 67 246 /6,10 kn/por/

NEKRETNINE NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

10. velja e 2009.

PRODA JE SE GR ADILIŠTE u Nedeliš u 2400m2, ulica prema Dunjkovcu, stražnji dio parcele ulazi u obrtni ku zonu, cijena dogovorna, mob. 095/848-4507 PRODAJEM STARIJU KU U sa velikim dvorištem u Belici, tel: 099 570 6866 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN stan u centru grada. mob. 098/426-337 IZNAJMLJUJE SE VIŠENAMJENSKI POSLOVNI prostor u blizini centra akovca. mob.

098 161 0115 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE 4-SOBAN STAN, namješten, soliter kod hotela Park, pogodno za studente ili poslovni prostor, cijena 300 eur + režije, mob. 091/955-8865 IZNA JML JUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studentici, blizu centra k, tel.

099/2426-087 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni ka 22, tel. 098/1363-827 PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE jednosobni stan u akovcu, mob. 098/977-1194 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Sv. Križu, izgra eni temelji, s podrumom, priklju ak vode, kraj gl. ceste za Prelog, preko puta crkve, vrlo povoljno, mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJEM SOBE za studente ili radnike sa zajedni kom kuhinjom i kupaonicom, blizina VUŠ-a (bivša vojarna), na duže vrijeme, mob. 098/553-270 PRODAJEM ILI IZNAJML JUJEM pola ku e u blizini centra u D. Dubravi, mob.

098/9120-276 FRIZERSKI SALON, k, novi, klima, lcd, kuhinja, namješten, prodajem, mob.

098/241-559 STAN 4-SOBNI, novogradnja s garažom i parkingom, ispod Šafrana, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 72m2 + garaža + parking, ispod Šafrana, novogradnja, kredit, prodajem, mob. 098/241-559 APARTMAN U MEDULINU od 67m2, 4-sobni s galerijom, 50m od mora, povoljno, mob. 091/1234-556 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI APARTMAN u Šenkovcu, zvati poslije 17 sati na tel.

343-092 TRAŽIM 2-SOBNI STAN u najam u akovcu ili okolici, ponude na tel. 091/568-9967 ili 091/551-3571 TRAŽIM KU U u najam na selu, ponude na tel. 091/977-8314 KU U s oku nicom, vrtom i garažom u M. Središ u PRODAJEM ILI MIJENJAM za manju ku u ili vikendicu, uredni papiri, sve po dogovoru, mob. 098/9176-477 PRODA JEM GR ADILIŠ TE u Lopatincu, 4,5km od akovca, 3744m2, na lijepoj i mirnoj lokaciji, mob. 098/210-886 PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE 3-sobni stan, Kolodvorska 1, k, 1.kat, kompletno novoure en, mob. 098/361-401 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu. mob. 098 1846 898

P O K L A N JA M O M A K A s t a r o g 4 mj ., umiljatog , samo u dobre ruke. mob.

092/1257-303 PRODA JE SE SVINJA od 140kg. tel 040 645 951 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODA JU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi.

Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upitati na tel. 363-445 PRODA JEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, srebrne, zlatne, dijamantne i platinaste fazane, mob. 098/912-3938 SHAR-PHEI kineski gužvani pas, štenci na prodaju, mob. 095/8370-827 POKLANJAMO MJEŠANCA terijera starog 3mj. i terijerku, cijepljenu i ipiranu, tel.

360-369 PRODAJE SE SVINJA oko 120-130kg, može i klanje, tel. 360-569

ELEKTRONIKA PSP KONZOLA, modificiran, 4 gb kartica, 70 igrica, kao novi, zamjena za mob ili prodajem za 1300 kn te prodajem 250 kom odli nih dokumentarnih filmova za 200 kuna, odli na slika i titlovi. mob.

095/8766-048 PRODAJEM PROCESOR sempron 2600 s 754, mob. 099 573 6543 KUPUJEM ILI UNA JML JUJEM rablje ni elektri ni pianino. Tel. 861-509 ili 095/800-7590 NOKIA E-51, novi iz T-mobila, cijena 1.100 kn, mob. 099/325-4267 PRODA JEM WIDOWS PROGRAME windows sp3, windows xp home, windows vista, windows ultimate7, mob: 099/764-3628 PRODA JEM IGRICE za kompjutor MADAGASCAR 2, CALL OF DUTY 4 I 5, NEED FOR SPEED UNDERCOVER, JAMES BOND (QUANTOM OF SOLACE), i instaliram windowse. tel. 099/7863-461

RAZNO

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

IZNAJML JUJEM POSLOVNI PROSTOR za razli ite namjene, 100m2 + 60m2 + veliko parkiralište u ind. zoni u akovcu. tel: 098/610-614 PRODAJE SE KU A ZA ADAPTACIJU sa svim priklju cima, gosp. zgradom i podrumom u Savskoj Vesi, papiri uredni, 1/1 vlasnik, parcela vel. 1176 m2, povoljno za 38.000 eura. zvati na:091/5022-937 VARAŽDIN, CENTAR: 1-sobni stan od 31m2 + 6m2 balkon, 2/4 kat, generalno obnovljen i opremljen, 45.000,00 eur, upit na 095/9111 321 PRODAJEMO DVA GRADILIŠTA 934 i 940 m2 u Šenkovcu predjelu Dolec. i novi stan od 140 m2 u akovcu u objektu preko teniskog igrališta. mob. 098/241-126 PRODAJEMO gra evinske parcele u Savskoj Vesi 530m2, Mihovljan (Šafran) 1118 m2 i gra evinska parcela na otoku Ugljanu od 440m2. Mob. 091 1 395244 PRODAJEM DVOSOBNI KOMFORNI STAN u strogom centru akovca od 56m2, etažno-plin, alu stolarija, telefon, parking... mob. 098/600-057 PRODAJEM GRADILIŠTE u Gornjem Hraš anu vel. 946 m2, mob. 091/241-6620

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu, tel. 390-291 ili 390-462 PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA u Strahonincu, s garažom, terasama i dvorištem, mob. 098/749-131 PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji, predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, vojni vr tovi, mob.

091/9320-288

ŽIVOTINJE

I OKU ZA DIJABETI ARE prodajem, cijena 14 kn/kg, uz min. narudžbu od 5kg gratis recepti. tel. 042 331 975 PRODA JEM JE AM, 300kg, mob.

098/213-710 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, i ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 PRODAJEM ORBITREK, novo, zapakirano. za 1.000 kn. mob. 098/ 938-40-74 PRODAJU SE DIONICE Eko Me imurja Šenkovec. mob 098 242 103 PRODAJU SE MREŽICE ZA FASADU, ve a koli ina, cijena povoljna. Info na tel.

098/944-3338.

PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreveti 125x65cm. Tel. 858-424 PRODAJE SE: vitrina, okrugli stol na razvla enje (masiv), kau + fotelje, ormar, ležaj, regal, tapec. garnitura, dvosjede, stoli , pisa i stol, za cipele, hladnjak, štednjak (2+2), perilicu su a, rešo, tepih i ostalo iz ku e, tel. 099/3361-032 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE KALIJEVA PE uz mogu nost zidanja, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 KUPUJEM STARE RAZGLEDNICE i estitke, te prodajem židovski svije njak od mesinga, mob. 091/8972-754 PRODA JEM SKIJE Atomik duž. 185cm, sve ispravno, cijena po dogovoru. mob.

098/1868-111 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 OTKUPLJUJEM LOM ZLATO i razne stvari od zlata i srebra, mob. 098/968-4166 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno.

Tel. 098/408-049 PRODAJE SE KUKURUZ rod 2007. i šparhet na kruta goriva za 700 kn, tel. 363-345 PR O DA J U S E VJ E N A N I C E , s v e a n e haljine, inventar (lutke, regali) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info.

098/991-991-3.

OGLASNIK

10. velja e 2009.

PRODAJEM RAKIJU I VINO, tel. 360-019 PRODAJU SE DVIJE DRVENE BA VE za vino od 160lit., i tri drvene kace, tel. 363-528 PRODA JEM ŽENSKI BICIKL srebrni, novi i novu grijalicu od 2000 vati, mob.

091/579-3977 PRODAJEM skije s vezovima, pancerice, klizaljke, regal, komodu puno drvo hrast, 2 gume 185/65/14, nove kopa ke Adidas br. 43-44 (500kn), bijeli kuh. stol na razvla enje + 4 stolice, el. ugrad. štednjak Electrolux (500kn), stoli i 2 fotelje, tel.

328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM PUŠKU sa optikom i užljebljenim cijevima, sportska 5,6mm, marke Spovad, mob. 091/572-4557 KUPUJEM KOZMETI KI STOL ili kozmeti ku opremu, mob. 091/192-8402 ili 347-120 PRODAJE SE SPAVA A SOBA i televizor, mob. 098/9194-999 PRODAJEM VINO šipon, rizling, 600lit., te jednu hrastovu ba vu od 600lit., uredno održavana (trenutno sumporena), cijena po dogovoru ili mijenjam za harmoniku, mob. 098/1868-111 PRODAJE SE PLINSKI BOJLER Junkers za toplu vodu, protoka 14 lit., malo korišten, hitno i povoljno. mob. 095/ 814-0660 PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 i 12, te nova balkonska vrata drvena i stara cigla. tel: 095 804 3291 SOLARNA OPREMA za proizvodnju struje 220V 1000W, pokre e hladnjak, pumpe, el. alate, tv, rasvjetu - pogodno za vikendice i klijeti, mob. 098/744-960 P R O D A J E M K VA D R AT N E C I J E V I 6 m , 8 0 x 8 0 x 4 (8 ko m) , 8 0 x 6 0 x 3 (4 ko m) , 50x50x 3 (10kom), 50x 30x 3 (10kom), 40x40x3 (10kom) – ispod cijene, mob.

098/562-975 PRODAJEM EL. MOTOR 7.5kW Elektrokovina, 100m ži nog gumenog kabela, eki ar klip-zrno, kvalitetno drveno korito za haranje svinja i kardan, tel. 364-881 LOVA KA PUŠKA marke IŽ, 12 kalibarska, bokerica, 1994.g. proizv., glatke cijevi, mob. 095/862-7462

51

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 NK DINAMO ZAGREB poziva sve koji vole plavu boju da postanu lanom uz vrijedan poklon za svakoga - Povjerenik za Me . županiju, Toni Mar njaš, mob.

099/316-2112 PRODA JEM ORBITREK, kao nov, mob.

098/9830-373 PRODAJEM TRA NU PILU - (banzek) - radni stol dim. 90x110cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije, tel. 543-882 PRODAJEM 150 kom DRVENIH GAJBI za sjemenski krumpir, cijena 2kn/kom, mogu a dostava, mob. 098/136-7049 PRODAJEM UGOSTITELJSKI CAFFE APARAT marke Faema, automatski sa dvije grupe, mlincem i ladicom, tel. 098/600-207

POSAO - Ponuda

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi.

- Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih živo nja Me imurja! Na mjesto udomljene živo nje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasi od mogu e smr .

Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

1. 164106 :AGENCIJA potražuje ve i broj punoljetnih djelatnika oba spola bez obzira na godine, za uredski posao u podružnicama diljem RH. Edukacija uklju ena, pla a 12 000 kn. Tel. 091/675-1315.

2. 171247 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove nanacijskog savjetovanja traži ugledna nancijska ku a, pla a 14000 kn i više. Šifra:171247. Tel. 060/523-641.

3. 171390 :BOOKERA, bookericu, za sezonu 2009. ozbiljne osobe sa iskustvom, tražim.

Tel. 091/739-1519, 098/915-4664.

4. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, pla orme, na ovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641.

5. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, tražim. Šifra:164648. Tel. 060/523-641.

6. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu važni, odli na pla a, za rad s kreditima, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641.

7. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogu nost tražimo. Odli na zarada s tendencijom rasta. Isplata u eurima.

Tel. 052/741-479, 098/937-6447.

8. 125423 :STALNI I PODSEZONSKI POSLOVI U EU.Radnike, ugos telje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje vo a, povr a, njegovateljice, uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641.

9. 164645 :ZARADITE radom kod ku e do 1500 kn tjedno, tražimo osobe iz svih županija. Šifra:164645. Tel. 060/523-641.

POSAO - Potražnja 10. 171371 :AGENCIJA potražuje djelatnike iz cijele Hrvatske za uredski posao sa financijama, pla a 14000 kn. Tel. 060/555-888.

11. 171024 :AGENCIJA potražuje djelatnike iz cijele Hrvatske za uredski posao sa nancijama, pla a 14000 kn. Šifra:171024. Tel. 060/523-641.

12. 171412 :ZA RAD KOD KU E, ili raznošenje reklamnog materijala, tražim. Tel. 099/596-7051.

TURIZAM - Iznajmljujem 13. 159904 :PAŠMAN BANJ, apartman, centar, 50 m od plaže, povoljno, iznajmljujem. Šifra:159904. Tel. 060/523-641.

STANOVI - Ponuda 14. 171011 :BEOGRAD VIŠNJICA, stan 70 m2, novogradnja, cijena 1000 E/m2, prodajem. Tel. 092/245-5405.

15. 171198 :RIJEKA, VEŽICA GORNJA, stan 66 m2, 3. kat od 12, francuski balkon, pogled na more, vrti , škola, trgovina, gradski autobus, sve u krugu od 50 m parking, veoma povoljno i hitno pridajem. Tel. 091/933-0599.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

701

INFORMAC JE

52

10. velja e 2009.

Na temelju lanka 61. Statuta Op ine Vra šinec („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 1/06) i lanka 4. Pravilnika o s pendiranju u enika i studenata (Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 17/08) Poglavarstvo Op ine Vra šinec na svojoj 21. sjednici održanoj dana 06.11. 2008. godine raspisalo je

Na temelju lanka 61. Statuta Op ine Vra šinec („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 1/06) i lanka 4. Pravilnika o s pendiranju u enika i studenata (Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 17/08) Poglavarstvo Op ine Vra šinec na svojoj 21. sjednici održanoj dana 06.11. 2008. godine raspisalo je

NATJE AJ

NATJE AJ

Za dodjelu stipendija studentima za akademsku godinu 2008./2009.

JAVNI POZIV

Za dodjelu studentskih kredita studentima za akademsku godinu 2008./2009.

Pravo sudjelovanja na natje aju imaju redovi studen viših i visokih škola te visokih u ilišta u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, državljani Republike Hrvatske koji imaju stalno prebivalište na podru ju Op ine Vra šinec.

I. Pravo sudjelovanja na natje aju imaju redovi studen viših i visokih škola te visokih u ilišta u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, državljani Republike Hrvatske koji imaju stalno prebivalište na podru ju Op ine Vra šinec.

II. Studentski kredi Op ine Vra šinec ispla uju se u suradnji sa Me imurskom bankom d.d. u mjese nom iznosu od 1000,00 kuna.

III. Za natje aj za dodjelu studentskih kredita prilaže se slijede a dokumentacija: 1. Ispunjen i potpisan obrazac Zahtjeva za dodjelu studentskog kredita za akademsku godinu 2008/2009 2. Potvrda o upisu na preddiplomski, diplomski ili poslijediplomski studij u akademskoj godini 2008/2009 s naznakom smjera i studijske grupe 3. Prijepis ocjena iz prethodne akademske godine, odnosno preslika svjedodžbe završnog razreda srednje škole i završnog ispita 4. Preslika osobne iskaznice kandidata ili potvrda o prebivalištu ukoliko podaci o trajanju prebivališta nisu vidljivi iz osobne iskaznice.

IV. Dokumentacija iz lanka III. stavak 1. može se preuze u Tajništvu Op ine Vra šinec, Dr. Vinka Žganca 2, Vra šinec svakog radnog dana od 8,00 do 15,00 sa ili na Internet stranici www.vra sinec.hr V. Zamolbe za dodjelu s pendija dostavljaju se najkasnije do 20.02.2009. godine u Tajništvo Op ine Vra šinec, Dr. Vinka Žganca 2, Vra šinec.

Na elnik Op ine Vra šinec Zdravko Mlinari v.r.

redovitim studentima s podru ja ME IMURSKE ŽUPANIJE za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na subvencionirani prijevoz za akademsku godinu 2008./2009.

I.

Pravo na s pendiranje imaju: 1. studen iji prosjek ocjena svih predmeta u svim razredima srednje škole, uklju uju i i završni ispit iznosi najmanje 3,00 (tri) ako su upisali prvu godinu studija 2. studen iji prosjek ocjena svih položenih ispita jekom studija iznosi najmanje 2,5 ako je upisana viša godina studija.

II. S pendije se dodjeljuju po dvije osnove: 1. socijalno – imovinski status 2. uspjeh u srednjoj školi ili studiju te rezulta na u eni kim natjecanjima za studente prve godine.

III. S pendije se dodjeljuju u iznosu od 1.000,00 kuna mjese no, 10 mjeseci u godini IV. Zainteresirani kandida za dodjelu s pendija natje ajnu dokumentaciju mogu preuze u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Vra šinec svakog radnog dana od 8,00 do 15,00 sa ili na Internet stranici www.vratisinec.hr V. Zamolbe za dodjelu s pendija dostavljaju se najkasnije do 20.02.2009. godine u Tajništvo Op ine Vra šinec, Dr. Vinka Žganca 2, Vra šinec.

Na elnik Op ine Vra šinec Zdravko Mlinari v.r.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AutoservisTuningDrvoderi d.o.o.,Podturen,Športskabb, traži 3 AUTOMEHANI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 847-029, 099-502-9558, natje aj otvoren do 15.02.2009.g.

2. Pekarna SUNCOKRET AKOVEC, traži 1 DJELATNICA ZA IZRADU KOLA A (pla inki,štrudle i sl.) na neodre eno vrijeme, javi se na 091396-5000. Natje aj otvoren do 13.02.2009.g.

3. LB GRADNJA d.o.o. Okrugli Vrh 73A, traži 3 MONTERA SUHE GRADNJE, 3 SOBOSLIKARA, na neodre eno, javi se na 091/5132903; 1 KUHARA, 1 PIZZA MAJSTORA na neodre eno, javiti se 091/789-9289. Natje aj otvoren do 13.2.

4. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, traži ZIDAR, TESAR, SOBOSLIKAR, MONTER SUHE GRADNJE-više izvršitelja, 1 inž. gra evine; 1 gra . tehni ar sa 5 godina rad. Iskustva na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 391-800. Natje aj otvoren do 15.02.2009.g.

5. UstanovazazdravstvenunjeguŽivkovi akovec,ZAVNOH-a45, traži1SSSMEDICINSKASESTRA naodre enovrijeme,položenstru ni ispit, voza ka dozvola “B” kat., do i osobno uz prethodnu najavu na mob.098-463-525 do 15.02.2009.g.

6. KAVANA DADA MIKLAVEC BB, traži 2 ŽENSKE OSOBE za rad u lokalu na neodre eno vrijeme, javi se na 098-1922-144. Natje aj otvoren do 16.02.2009.g.

7. Pe enjarnica AMSTERDAM AKOVEC, traži 1 DJELATNICA ZA PRIPREMANJE I POSLUŽIVANJE JELA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-074, 333-756. Natje aj otvoren do 15.02.2009.g.

8. MT Tvornica rublja AKOVEC, M. Hrvatske 10, traži ŠIVA I TEKSTILA-više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnogodnosa-dostavi pismenezamolbenagornjuadresu.Natje aj otvoren do 19.02.2009.

9. DOMINO SISTEMI d.o.o. AKOVEC, F. Prešerna 9, traži 5 KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 092-208-1188. Natje aj otvoren do 19.02.2009.g.

10. MEDES-KONSTRUKCIJE d.o.o. AKOVEC, Buzove ka 71, traži 4 DJELATNIKA ZA MONTAŽU PLASTENIKA I IZRADU METALNE GALANTERIJE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-678-9112 ili na e-mail: medes-konstrukcije@ck.t-com.hr do 19.02.2009.g.

11. ŽIŽEK SVETA MARIJA, Trg B. Jela i a 11, traži 5 VRTLARSKIH RADNIKA na odre eno vrijeme - sezonski posao, javi se osobno ili 098-632-158 do 15.02.2009.g.

12. I.C.C.-dr.Pohld.o.o. AKOVEC,ZAVNOH-a17,tražiDJELATNICISAVSS ZA POSLOVE ADMINISTRATORA I INFORMATI ARA na neodre eno vrijeme,poželjnoradnoiskustvo,zamolbe,životopisifotogra jusla na:i.c.c.dr. pohl@ck.t-com.hr, web:www.icc.hu Natje aj otvoren do 11.02.2009.

13. BETRA d.o.o. D. Dubrava, Podravska 61a, traži 1 KV, PKV KONOBAR na neodre eno vrijeme, 8-satno radno vrijeme, izle šte u D. Dubravi, javi se na 098-242-237 ili 098-989-2317 do 10.02.2009.g.

14. OPG proizvodnja cvije a, povr a i vo a Šupljika D. Kraljevec, traži 2 DJELATNICE ZA RAD U PLASTENIKU UZGOJ CVIJE A I POVR A na odre eno uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 0989777-640, 098-600-500. Natje aj otvoren do 20.02.2009.g.

15. BRLJAK-BIMEL D. Dubrava, Novembarskih žrtava 19D, traži 2 GRA EVINSKA LIMARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-249357, 688-802 do 20.02.2009.g.

16. HORVAT d.o.o. D. Kraljevec, Ludbreška bb, traži 2 VOZA A TRAKTORAnaneodre enovrijeme,javi seosobnoilitel.655-083.Natje aj otvoren do 22.02.2009.g.

17. AUTO-DOM d.o.o. STRAHONINEC, traži 1 AUTOMEHANI AR s iskustvom na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-442. Natje aj otvoren do 13.02.2009.g.

18. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traži BRAVAR, ZAVARIVA , TOKAR, BRUSA LI ILAC - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 856-060 ili osobno.

Natje aj otvoren do 23.02.2009.g.

19. Kerami arski obrt KERAMBIS PLEŠIVICA 23C, traži 2 KV KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 524-261, 099-671-9055.

Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

20. OBRADA METALA PER I VRHOVLJAN, traži 1 POMO NI BRAVAR na neodre eno vrijeme, javiti se na 868-146, 091-520-0702.

Natje aj otvoren do 20.02.2009.g.

21. METAL DEKOR IVANOVEC, P. Miškine bb, traži BRAVAR - KV, PKV-više izvršitelja, poželjno radno iskustvo u zvanju; POSLOVO A ORGANIZACIJEPROIZVODNJE-KV,SSS,VŠSmetalnestruke,10godina radnog iskustva, organizacijsko tehni ke sposobnos u organizaciji proizvodnje, javi se osobno na gornju adresu; EKONOMIST – RA UNOVODSTVA - SSS, VŠS ekonomist sa znanjem završnog ra una, 10 godina radnog iskustva, dostaviti pismene zamolbe na e-mail: metal-dekor@ck.t-com.hr svi poslovi na neodre eno vrijeme uz probni rad. Natje aj otvoren do 22.02.2009.g.

22. Keramika AS HLAPI INA 152, traži 3 KERAMI ARA. 2 POM. RADNIKAnaneodre enovrijeme,javi sena573-006,091-539-8888.

Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

23. MILENA SHOP d.o.o. HLAPI INA 205, traži 1 ZIDAR, 1 TESAR,1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-502-3933.

Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

24. B.P. EUROGRUPA d.o.o. ZAGREB, Hribarov prilaz 6/a, traži KOMERCIJALISTI-prodajni savjetnici, SSS, posjedovanje osobnog automobila, zamolbe i životopis posla na adresu ili e-mail: info@ bioproduct.hrilifax:01-6393-699informacije091-4000-971.Natje aj otvoren do 20.02.2009.g.

25. Ca ebarK2(KOLAR)STRAHONINEC,M.Gupcabb,traži1KONOBARnaneodre enovrijeme,javi seosobnoili091-1333-559.Natje aj otvoren do 15.02.2009.g.

26. Ca e bar “GRADSKA 10” HODOŠAN, B. Radi a 11, traži 1 KONOBAR /ICA KV, PKV konobar (ali struka nije uvjet), stalni radni odnos, mogu dogovor za osam satno radno vrijeme, javi se na 099-6812411. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g.

27. V.D.B. Zidarski obrt DOMAŠINEC, traži 2 ZIDARA, 1 TESAR na neodre eno vrijeme, javi se na 863-292, 098-757-162. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g.

28. Obrt za završne radove VIDRA Sv. Križ, 1. svibnja 5, traži 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-504-0988. Natje aj otvoren do 11.02.2009.g.

29. Kera-granit d.o.o. ŠENKOVEC, M. Tita 107, traži 1 SSS, VŠS EKONOMIST ZA ADMINISTRATIVNE POSLOVE, knjiženje, ulaz, izlaz, kalkulacije, kompenzacije, na neodre eno vrijeme, znanje rada na ra unalu, javi se osobno ili 310-102, 091-510-7270. Natje aj otvoren do 10.02.2009.g.

30. urkind.o.o. AKOVEC,Bra eGraner1,traži1INŽENJERZAŠTITE NA RADU na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola “B”, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: djurkin@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 10.02.2009.g.

31. ELKA-TEH d.o.o. GARDINOVEC 299, traži 1 FRIGOTEHNI AR, ELEKTROTEHNI ARzaservisiranjerashladnihure ajananeodre eno vrijeme, javi se na 098-329-670. Natje aj otvoren do 11.02.2009.g.

32. Auto servis Putarek d.o.o. AKOVEC, P. Miškine 33, traži 1 AUTOMEHANI AR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 364-342, 098-861-819. Natje aj otvoren do 13.02.2009.g.

33. “Goricaj graditeljstvo” NEDELIŠ E, traži SOBOSLIKAR, FASADER - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-111.

Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

34. ALU-PLASTIK M. SUBOTICA, traži 2 djelatnika na izradi ALU i PVC stolarije na neodre eno vrijeme, javi se na 098-426-013. Natje aj otvoren do 15.02.2009.g.

35. KOZAR d.o.o AKOVEC, I. Mažurani a 28a, traži ZIDARI, TESARI, GRA EVINSKI RADNICI - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 396-056. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

36. RE-GRA CIRKOVLJAN, traži 1 KERAMI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-508-5701. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

37. Tehnometal & Co. AKOVEC, Gajeva 27, traži 3 BRAVARA, 3 ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 390-522.

Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

38. AgroMARTINd.o.o.VRHOVLJANBB,traži1DIPLOMIRANIAGRONOM na neodre eno vrijeme, dostavi pismenu zamolbu na gronju adresu ili tel. 868-397. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

39. Allianz Zagreb d.d.Podružnica akovec K. Zrinski 1/I, traži ZASTUPNIK - više izvršitelja, VŠS, SSS, poznavanje rada na ra unalu, voza ka “B” kat. Javi se 314-001, 091-148-7829. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

40. Reprom d.o.o. akovec, Poljska 17, traži 1 STROJOBRAVAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-099. Natje aj otvoren do 20.02.2009.g.

41. VIVITA d.o.o. KOPRIVNICA, Gibani ina 22, traži 5 RADNIKA ZA ADMINISTRATIVNE SAVJETODAVNE POSLOVE vezane uz nancije, minimalno SSS, radni odnos na odre eno uz mogu nost stalnog zaposlenja, rad na podru ju Me imursko-Varaždinske županije, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 28.02.2009.g.

42. TRISTAR AKOVEC, Novakova 38, traži 1 PISMOSLIKAR, GRAFI AR, RAD NA STROJU ZA SITOTISAK, može i bilo koja struka, ali voljan radi i u i , na neodre eno vrijeme, javi se na 391-422. Natje aj otvoren do 10.02.2009.g.

43. Dom za starije i nemo ne osobe akovec, M. Hrvatske 1, traži 1 NJEGOVATELJ/ICA, završen te aj njegovatelja/cu, na neodre eno vrijeme; 1 ISTA ICA, završena osnovna škola, na neodre eno vrijeme uz pismenu zamolbu i životopis priloži uvjerenje o osposobljenos (njegovatelj/ica) i svjedodžbu o završenoj osnovnoj školi (za ista icu),domovnicu ili rodni list - dokaze dostavi u izvorniku ili ovjerenoj preslici - dostavi na gornju adresu sa naznakom “za natje aj za njegovatelja/cu” ili “za natje aj za ista icu” do 10.02.2009.g.

44. Ugost. obrt “Caffe bar D”, Domašinec, M. Pušteka 17, traži 1 KONOBAR /KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se 098-647760. Natje aj otvoren do 20.02.2009.g.

45. Dje ji vr Štrigova ŠTRIGOVA 102, traži 1 ODGAJATELJ PRED. DJECE - (apsolvent) na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 851-333.

Natje aj otvoren do 15.02.2009.g.

46. Toplek-shop d.o.o. PRIBISLAVEC, B. Radi a 81, traži 1 MONTER SUHE GRADNJE, 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-211-880. Natje aj otvoren do 16.02.2009.g.

47. PEKARA CVEK D. KRALJEVEC, traži 1 KV, PKV PEKAR na odre eno vrijeme s mogu noš u stalnog radnog odnosa, javi se na 091-5373651. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

48. O.I.L. FENIX d.o.o. PRELOG, Frankopanska 4, traži 1 KONOBAR/ ICA na odre eno vrijeme s mogu noš u stalnog radnog odnosa,,javi se na 098-426-527. Natje aj otvoren do 02.03.2009.g.

49. Tesarski obrt PONGRAC KOTORIBA, Kolodvorska 4d, traži 1 POMO NI ZIDAR na neodre eno vrijeme, terenski rad u Zagrebu, javi se na 098-178-3279. Natje aj otvoren do 03.03.2009.g.

50. TEAM d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traži 5 KV ZIDARA, 5 TESARA, 5 KV ARMIRA A; 3 KV BRAVARA; 3 djelatnika za proizvodnju ALU PVC i drvene stolarije, 5 MONTERA SUHE GRADNJE, 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 638-333. Natje aj otvoren do 03.03.2009.g.

51. OKP GORINKA d.o.o. GORI AN, Trg Svetog Leonarda 22, traži 1 GROBAR, 2 KOMUNALNA RADNIKA na odre eno vrijeme sa mogu noš u stalnog zaposlenja, radno iskustvo 1 godina, javi se na br.

098-311-767. Natje aj otvoren do 03.03.2009.g.

52. BEKAMENTd.o.o.OSIJEK,Mar naDivalta92/a,traži1KOMERCIJALNO-TEHNI KIPREDSTAVNIKzapodru jeZagreba ke,Me imurske žup. VŠS-VSS ekonomskog ili gra . smjera, min. 2 godine rad. iskustva, znanje rada na ra unalu, terenski posao, posjedovanje vlas tog automobila, probni rad 3 mjeseca, uvjerenje o nekažnjavanju ne starije od 30 dana, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu sa napomenom (za natje aj). Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

53. MECROM-DZ d.o.o. AKOVEC, Kalni ka 15, traži 1 DJELATNIK ZA POPRAVAK AUSPUHA, metalska struka, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili mob.098-170-5225. Natje aj otvoren do 05.03.2008.g.

54. PANEX DINAMIC d.o.o. AKOVEC, Dr. T. Bratkovi a 1, traži DJELATNICI ZA MONTAŽU BICIKALA-više izvršitelja, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog odnosa, mjesto rada Nedeliš e, dostaviti pismene zamolbe ili 384-567. Natje aj otvoren do 20.02.2009.g.

55. Multimedia, Internet dizajn AKOVEC, Buzove ka 77, traži 1 KOMERCIJALIST ZA PRODAJU PROSTORA za Internet dig. oglašavanja i skane publikacije, na odre eno vrijeme, radno iskustvo na sli im poslovima, znanje stranog jezika engleski, voza ki “B” kat.,dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 19.02.2009.g.

56. VIJENAC d.o.o. Strahoninec, Dravska 70, traži 1 VRTLAR ozbiljnost, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 333-870, 091-5660125. Natje aj otvoren do 26.02.2009.g.

57. KERAKAM d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovi a 2, traži 3 KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 343-677. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g.

58. PENNY d.o.o. AKOVEC, Dr. F. Debana 12, traži 3 DJELATNIKA VRTLARAzaure enjeiodržavanjezelenihpovršinanaodre enovrijeme, javi se na 091-313-6424. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g.

59. Marke ng, trgovina, konzal ng NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALIST PRODAJE za Me . I VŽ. Županiju na neodre eno vrijeme, 5 godina radnog iskustva, osnove rada na PC, “B” kat.; DJELATNICE ZA RU NO PAKIRANJE RIBE na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 822-250. Natje aj otvoren do 18.02.2009.g.

60. “KRON” AKOVEC, J. Bedekovi a 6a, traži 1 OFSET STROJAR; 1 STROJAR ZA KNJIGOTISAK na neodre eno vrijeme, javi se na adresu poduze a od 07-15,00 sa . Natje aj otvoren do 25.02.2009,.g.

61. Kroja ki obrt ZANOS ŠENKOVEC, V. Bukovca 14, traži 1 DJELATNICA ZA ŠIVANJE na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 343-581.

Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

62. AQUAINST d.o.o. VRATIŠINEC 258, traži MONTERI CENTR. GRIJANJA, PLINOINSTALATERI, VODOINSTALATERI i sl.-više izvršitelja, na neodre eno vrijeme, javi se na 099-605-2248, 867-108. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

63. SPERO d.o.o. AKOVEC, B. J. Jela i a 79, traži 1 OSOBA KAO VODITELJ RADOVA, 1 OSOBA KAO ELEKTROINSTALATER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

64. KRZNARd.o.o.BELICA,K.Tomislava186c,traži1ELEKTROINSTALATER na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-426-760. Natje aj otvoren do 10.02.2009.g.

65. VEMA-VIKTORIJA d.o.o. STRAHONINEC, P. Miškine 27, traži 1 KOMERCIJALIST - TRGOVA KI PUTNIK po Hrvatskoj na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, “B” kat., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

66. RestoranPREPELICAOTOK2,tražiKVVODITELJKUHINJE;1POM. KUHAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-393-001 ili osobno.

Natje aj otvoren do 04.03.2009.g.

67. GIPS MONT PER I LAPŠINA 13, traži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 ŠPAHTLERA na neodre eno vrijeme, javi se na868-796, 091501-0014. Natje aj otvoren do 06.03.2009.g.

68. Plodine i savjetovanje “TIP” AKOVEC, Preloška 112, traži 5 DJELATNIKA NA POSLOVIMA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA I MARKETINGA, na neodre eno vrijeme, javi se na 091-202-2602. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. ARSENAL-IVEZI k.d., PAVLINSKA 5, VARAŽDIN; traži 10 ZAŠTITARA - SVI POSLOVI ZAŠTITE OSOBA I IMOVINE na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, osobe od 20-50 g. staros , zdravstvena sposobnost; osobama koje nemaju licencu za obavljanje poslova zaš tara poslodavac osigurava edukaciju.

Pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili najava na tel.

042/404-841; 042/404-840, do 28.2.

2. AM PARKETI d.o.o., VARAŽDIN, I. MIKACA 19; traži 2 OSOBE ZA POSTAVLJANJE PARKETA na odre eno vrijeme uz mog. naneodre eno,uvje :OŠ,PKV,KV,SSSmla emuškeosobe(do 35 g. staros ), poželjno parketari, stolari... ali nije uvjet, najava na mob. 099/316-8842 (Allan Zubac), do 20.2.

3. DOM ŠEBREK d.o.o., ZBELAVA, VARAŽDINSKA 110; traži 2 MEDICINSKE SESTRE za njegu starih i nemo nih osoba na odre eno vrijeme, uvje : SSS, 1 g. radnog iskustva, položen stru ni ispit, voza ki B kat., osobe do 40 god. staros , najava na mob. 098/973-5565, do 23.2.

4. COSMOPOLITAN LIFE VIG d.d., ZAGREB; traži 2 OSOBE ZA PRODAJU POLICA DOŽIVOTNOG OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS i više - bilo koje struke, 2 g. radnog iskustva, voza ki B kat., poželjno posjedovanje vlas tog vozila, mjestorada:VARAŽDINnajavanamob.091/4899-814(Kris na Mardeši ) ili e-mail: varazdin@cosmopolitanlife.hr; do 2.3.

5. Ugos teljski obrt MIROSLAV MAJCEN - “Restoran Lipa” (u krugu HAK-a), VARAŽDIN, GOSPODARSKA 58; traži 2 KUHARA/ ICE za pripremanje svih jela na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS kuhar ili OŠ, PKV, KV osoba s iskustvom u pripremi jela (samostalna u radu), najava na mob. 091/751-9745, do 28.2.

6. Ugos teljski obrt CHEERS, VARAŽDIN, STAR EVI EVA 45; traži 1 KONOBARA/ICU za posluživanje i naplata pi a, poslovi za šankom na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, SSS, osobe s a nitetom prema ugos teljstvu bez obzira na zvanje i radno iskustvo, osobno na adresu ili najava na mob. 098/241-143 (Zvonimir Novak), do 3.3.

7. KRIŽANECPROMETd.o.o.,SRA INEC,VARAŽDINSKA130; traži 1 OSOBU ZA SERVIS I PRODAJU SKUTERA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS mehani ar ili prodava s iskustvom u prodaji vozila ili scutera; prednost muške osobe, voza ki B kat.

Osobno na adresu, najava na tel. 042/712-502, 098/395-031 (Vlasta Križanec), do 25.2.

8. BONA FIDE d.o.o., DRAVSKA 2, VARAŽDIN; traži 1 OSOBU ZA MARKETINŠKO VO ENJE UGOSTITELJSKOG OBJEKTA lounge bara ‘AFRIKA’ - osmišljavanje i organiziranje raznih sadržaja za zabavu gos ju, kontak s poslovnim partnerima i dobavlja ima; upravljanje radom objekta; promoviranje doga anja na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, mla e, dinami ne i komunika vne osobe s maštovi m idejama oko sadržaja rada lounge bara, spremne na kompletnu organizaciju osmišljenih ak vnos ; sposobnost organiziranja rada ostalih djelatnika te samostalnost u provo enju ideja; vrsta i razina zvanja te dosadašnje radno iskustvo nisu presudni uz zadovoljavanje ostalih kriterija; poznavanje rada na ra unalu. Zamolbe sla isklju ivo na e-mail adresu: ivan.piljak@bona- de.hr do 17.2.

9. ELRA NIKOLA JALŠOVEC, VARAŽDIN, SLAVENSKA 14; traži 3 KV ELEKTROINSTALATERA (može i priu eni ili mo virani za osposobljavanje) na neodre eno vrijeme, najava na tel.

042/302-107, 091/254-2773, do 28.2.

10. EKO - MONITORING d.o.o., VARAŽDIN, KU ANSKA 15; traži 1 OSOBU ZA DEZINFEKCIJU KANALA VENTILACIJE na neodre eno vrijeme, uvje : VŠS, VSS - sanitarni inženjer, znanje engl. i njem. jezika, poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kat. te mogu nost korištenja vlas tog vozila, posao uklju uje nošenje instrumenata i težih predmeta, najava na tel. 042/351442, 098/379-276 (Marija Hrgarek), do 19.2.

11. Ugos teljski obrt PICCOLO, Novi Marof, Zagreba ka bb (autobusni kolodvor); traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije važno; pla eni putni troškovi; mogu nost dogovora o radnom vremenu, najava na mob: 091 533 9183 (Višnja Dvorski), do 31.3.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 341-01/09-02/1 URBROJ: 2109/1-01-09-01

I. Pravo na prijavu na ovaj Javni poziv ostvaruju redoviti studenti s podru ja Me imurske županije koji ispunjavaju sljede e op e uvjete: - da su redovi studen preddiplomskog sveu ilišnog ili stru nog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, diplomskog sveu ilišnog studija ili specijalis kog diplomskog stru nog studija ili su redovi studen diplomskih studija ustrojenih prema Zakonu o visokim u iliš ma (“Narodne novine”, broj 59/96 - pro iš eni tekst, 14/00, 67/00, 94/00 i 129/00), uklju uju i studente u statusu redovitog studenta apsolventa u razdoblju prvih šest mjeseci trajanja toga statusa - da su upisani na jedno od visokih u ilišta u Republici Hrvatskoj - da imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije najmanje dvanaest mjeseci u trenutku predaje prijave za ostvarivanje prava na subvencionirani prijevoz - da su državljani Republike Hrvatske II. Pored op ih uvjeta iz to ke 1. ovog Poziva, pravo na subvencionirani prijevoz mogu ostvari redovi studen prema sljede im kriterijima: 1. studen s prebivalištem na podru ju Me imurske županije koji studiraju na podru ju Me imurske županije i Grada Varaždina pravo iz prethodnog stavka ovog lanka ostvaruju kroz dodjelu mjese nih pretplatnih karata za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u cestovnom ili željezni kom prometu. Pravo na javni linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu ostvaruju samo studen u ijem mjestu stanovanja nema željezni ke stanice odnosno ako je udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta u kojem se nalazi najbliža željezni ka stanica ve a od 5 kilometara.

Pravo na prijevoz uz dodijeljenu mjese nu pretplatnu kartu, studen za teku u akademsku godinu imaju za mjesece ožujak, travanj, svibanj, lipanj, rujan i listopad 2009. godine 2. studen s prebivalištem na podru ju Me imurske županije koji studiraju u Gradu Zagrebu pravo iz stavka 1. ovog lanka ostvaruju kroz dodjelu iskaznice koja vrijedi za 24 (dvadeset e ri) jednosmjernih vožnji željeznicom za akademsku godinu 2008./2009. odnosno zaklju no do 30. listopada 2009. godine 3. studen s prebivalištem na podru ju Me imurske županije koji studiraju u ostalim mjes ma na podru ju Republike Hrvatske, a koja nisu mjesta iz prethodne dvije to ke ovog stavka, pravo iz stavka 1. ovog lanka ostvaruju kroz dodjelu iskaznice koja vrijedi za 12 (dvanaest) jednosmjernih vožnji željeznicom za akademsku godinu 2008./2009. odnosno zaklju no do 30. listopada 2009. godine.

III. U svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta i kriterija za ostvarivanje prava na subvencionirani prijevoz, studen su prilikom prijave na ovaj Javni poziv dužni dostavi Me imurskoj županiji sljede u dokumentaciju: 1. itko ispunjeni Obrazac Prijave koji se može preuze na službenim internetskim stranicama Me imurske županije www.medjimurska-zupanija.hr ili osobno na por Me imurske županije, Ru era Boškovi a 2, akovec 2. potvrdu o redovitom upisu u teku u akademsku godinu, izdanu od strane visokog u ilišta na koje je student upisan, a u svrhu ostvarivanja prava na subvencionirani prijevoz 3. presliku osobne iskaznice Me imurska županija zadržava pravo da osim prethodno navedene potrebne dokumentacije, od studenta koji je podnio Prijavu zatraži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivalištu i domovnicu), ukoliko utvrdi da je isto potrebno radi utvr ivanja prava studenta na subvencionirani prijevoz, sukladno ovom Javnom pozivu.

IV. Prijave s traženom dokumentacijom treba ISKLJU IVO POŠTOM posla poštom na adresu; Me imurska županija, Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport, Ru era Boškovi a 2, 40 000 akovec s naznakom „za subvencionirani prijevoz studenata“ do 20. velja e 2009. godine. Prijave s nepotpunim podacima kao ni prijave bez kompletne potrebne dokumentacije ne e se razmatra ni uvrs u program subvencionirani prijevoz redovi h studenata s podru ja Me imurske županije.

V. Prijavu studenata razmatra Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije. Obavijest o ostvarivanju prava na subvencionirani prijevoz redovi h studenata s podru ja Me imurske županije te o vremenu i mjestu preuzimanja mjese nih pretplatnih karata ili iskaznica bi e objavljena do 28. velja e 2009. godine na službenim internetskim stranicama Me imurske županije www.medjimurska-zupanija.hr.

VI. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za ostvarivanje prava na subvencionirani prijevoz mogu se dobi na brojevima telefona: 040/374-225 i 040/374-222.

VII. Ovaj Javni poziv otvoren je od dana objave na službenim internetskim stranicama Me imurske županije do 20. velja e 2009. godine. Me imurska županija sadržava pravo u slu aju promjene relevantnih tržišnih uvjeta sukladno tome promijeni uvjete i kriterije iz ovog Poziva ili is u cijelos ili djelomi no poniš . ŽUPAN Josip Posavec, dipl.ing.

INFORMAC JE

10. velja e 2009.

Temeljem odluke Nadzornog odbora, Poljoprivredna zadruga akovec

53

TUŽNO SJE ANJE

objavljuje

O G L A S

na

ZA PRODAJU NEKRETNINE U AKOVCU

MURK ŽELJKA

1.

Predmet prodaje je nekretnina upisana u z. k. uloĹžak br. 967 k.o. akovec, es ca br. 1135/1/2/3 â&#x20AC;&#x201C; dvor povrĹĄine 550 hv.

2.

Uvje prodaje

djelatnika Policijske uprave akove ke poginulog pri obavljanju sluĹžbene zada e

12.02.2003. â&#x20AC;&#x201C; 12.02.2009.

- Minimalna cijena predmetne nekretnine iznosi 1.500.000,00 kn.

- Ponude se dostavljaju preporu enom poĹĄtom ili osobnom dostavom u zatvorenoj omotnici na adresu: Poljoprivredna zadruga akovec, dr. Ivana Novaka 1, 40000 akovec, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Ponuda za kupnju nekretnine u akovcu â&#x20AC;&#x201C; NE OTVARATIâ&#x20AC;?.

- Rok za dostavu ponude je do 20.02.2009. godine.

- Kupac ija ponuda bude prihva ena, duĹžan je ispla ukupnu kupoprodajnu cijenu i sklopi ugovor u roku 8 dana od dana prijema obavijes o prihva anju ponude.

Sine, bio si velik ovjek sa srcem i duĹĄom za svakoga.

Bio si naĹĄa sre a, snaga i radost koja nas je sve zajedno drĹžala.

Beskrajno smo sretni ĹĄto smo te imali i Ĺžalosni ĹĄto smo te na okrutan na in izgubili. NaĹĄa je duĹĄa ranjena, srce nam je slomljeno i bolno, ali ti si stalno u naĹĄim mislima i snovima.

Hvala svima koji posje uju tvoj tihi dom i zapale ti svije u.

- Odabrani ponu a snosi troĹĄkove poreza na promet nekretnina i sve ostale troĹĄkove prijenosa vlasniĹĄtva nekretnine na svoje ime.

3.

Vje no oĹžaloĹĄ eni:

Sve dodatne informacije mogu se dobi kod PZ akovec, tel.: 040/390-177.

Roditelji: Anica i JoĹža, sestre: Danica i Alica, ĹĄogori: Zlatko i Stjepan, ne akinje: DuĹĄanka, Gabrijela i esika, te ne ak Dalibor.

Ravnatelj zdravstvene ustanove, mr.pharm. Adnana Sinanovi -Mulaomerovi , dana 2.2.2009. godine donosi

ODLUKU O RASPISIVANJU NATJE AJA ZA RADNO MJESTO

FARMACEUT â&#x20AC;&#x201C; LJEKARNIK na neodre eno vrijeme za Poslovnu jedinicu â&#x20AC;&#x201C; PodruĹžnica Belica

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

na hrvatskog branitelja

IVANU JAKLINU

IVANA JAKLINA

14.2.1994. - 14.2.2009.

14.2.1994. - 14.2.2009.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata akovec

Uvje : poloĹžen stru ni ispit rad u smjenama ATP â&#x20AC;&#x201C; IGREC transporti d.d. VaraĹždin Koprivni ka 2

Natje aj je otvoren 30 dana od dana objave u javnom glasilu.

Svoje ponude za posao moĹžete dostavi na adresu: Zdravstvena ustanova LJEKARNA PO U A I.G. Kova i a 20 40000 AKOVEC

Vode a tvrtka sa 62 godiĹĄnjom tradicijom u me unarodnom teretnom prometu.

Temelju odluke Direktora druĹĄtva raspisuje

ME IMURSKA ŽUPANIJA, OP INA STRAHONINEC JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OP INE

NATJE AJ Za radna mjesta

OBJAVLJUJE OGLAS O JAVNOJ RASPRAVI

o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Strahoninec Na temelju lanka 84. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN br. 76/07), u daljnjem tekstu Zakona, Poglavarstvo Op ine Strahoninec na svojoj 30. sjednici odrĹžanoj 03.02.2009. godine utvrdilo je prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Strahoninec za javnu raspravu.

Javna rasprava o prijedlogu Izmjena i dopuna PPUO u trajanju od 15 dana po et e 8 dana od dana objave u dnevnim novinama, tj. trajat e od 14.02.

2009. do 28.02.2009. godine.

Javni uvid u Prijedlog Izmjena i dopuna PPUO, mogu je u prostorijama Op ine Strahoninec radnim danom u vremenu od 8,00 do 15,00 sa .

Javno izlaganje odrĹžat e se dana 17.02.2009. godine u 18.00 sa u prostorijama Uprave Op ine Strahoninec.

Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog Izmjena i dopuna PPUO dostavljaju se do zavrĹĄetka javne rasprave na adresu nositelja izrade DPU â&#x20AC;&#x201C; Jedinstveni upravni odjel Op ine Strahoninec, Dravska 1,40000 akovec JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OP INE STRAHONINEC

1. REFERENT EKONOMIKE I KONTROLINGA - 1 izvrĹĄitelj

IZ MATI NOG UREDA RO ENI L V L= GUS, sin Petre i Daria; = IT= K=L= " Š, k i Ksenije i BoŞidara; L= = UK=VI =, k i Silvije i Davora; P #D =G ŠŠ, sin ataťe i Borisa; IV= G = =TI , sin Valentine i Tomislava; ^=T#= ŠŠ, k i BlaŞenke i ^arka; IV= `=BI+, sin Ivane i Željka; DI IG =q, sin Sande i Stjepana; = D #" `#H# , sin Davorke i Dalibora; K#VI GL=VI =, sin "osipe i Gorana; #^ILI L#V= I+, sin Ljiljane i ^ire; ST"#P= q# K , sin Tatjane i Daria; D = #B# IK, k i Sonje i =leksandra; V= #S= ŠI^U K VI+, k i Dragane i Siniťe; IV= P DV#Z, sin Ivane i ^aria; ^IH=#L K V= I+, sin ^ojce i Ivana; #^= ^IK#q, k i =nite i Igora; TI B# ^= #q, sin ikoline i Saťe; ILI"= K #G= , sin =ne i Damira; ZIT= V=K, k i Davorke i Danijela; IV= U"L=KI, sin BlaŞenke i Denisa; T I V=K, sin Ivane i oberta; ^=T#"= ŠI^U K VI+, k i Verice i

^ire; L# "=^B Ĺ I+, sin Sanje i "asmina ( akovec)

VJEN ANI ^elanija unjak i uro Ivanovi , Branka Berkopi i adovan Ĺ alamon ( akovec); "elena ^ikulan i Damir Zrna (Prelog).

UMRLI

UVJETI: VSS ili VĹ S ekonomskog smjera; 3 godine radnog iskustva na poslovima plana analize kontrolinga; dobro poznavanje knjigovodstva organizacijske i komunikacijske vjeĹĄtine; stru nost, kreativnost i spremnost za rad u timu; napredno poznavanje ra unalnih alata; voza ka dozvola B kategorije; 2. LOGISTI AR - 1 izvĹĄitelj UVJETI: VSS/VĹ S â&#x20AC;&#x201C; prometnog ili strojarskog smjera Iskustvo na istom ili sli nom radnom mjestu u struci Znanje njema kog i engleskog jezika (u govoru I pismu) Organizacijske i komunikacijske vjeĹĄtine Stru nost, kreativnost i spremnost za rad u timu Napredno poznavanje rada na ra unalu (MS office i eventualno AUTO CAD) Voza ka dozvola B kategorije

Paulina Doroghazi ro . HromiĹĄ r.

1932., ^ijo Ha ikan r. 1922., Stjepan ovak r. 1948., udolf ^un ar r. 1928., ^arija Beli ro . Sinkovi r. 1922., Viktorija qilar r. 1921.

UZ MOLBU PRILOŽITI: Dokaz o ťkolskoj spremi ( akovec); `ranjo Štefok r. 1919., Rodni list Preslika osobne iskaznice i voza ke dozvole ^arija ^ikec ro . eŞek r.

1929., IZ MATI NOG UREDA Potvrda o nekaĹžnjavanju ^ijo Zrna r. 1926. (Prelog); Viktor Krnjak r. 1933., ikola Grbavec r.

Molimo Vas da vaĹĄe cijenjene zamolbe sa traĹženom dokumentacijom 1931. (Dekanovec); Petar HreĹĄ dostavite poĹĄtom ili osobno na adresu: r. 1924., Luka Tomi r. 1937., Pero Zubak r. 1937. (Kotoriba); Ĺ te ica ATP â&#x20AC;&#x201C; IGREC transporti d.d. VaraĹždin rĹĄoĹĄ r. 2008. (^. Subotica); ^aKoprivni ka 2 rija qolar ro . leti r. 1925. (^.

42000 VaraŞdin s naznakom za natje aj Srediť e); `ranciska Bistrovi ro . Živko r. 1924. ( edeliť e); `ranjo Rok prijave do 24.02.2009. godine uklju ivo. Žunek r. 1929., ozalija Poto nik ro . Štefulj r. 1941. (Štrigova)

INFORMAC JE

54

10. velja e 2009.

“Nebo, nebo” ori se iz grla Ma kov ana Zasjale su Novakovske zviezde

PREDSMOTRA Me imurske popevke u Murskom Središ u

Novakovske zviezde i doma e Fti ice osvježenje priredbe KUD ^ura ^ursko Središ e bio je u nedjelju odli an organizator i doma in 2. predsmotre ^e imurske popevke 2009., ije e finale biti po etkom lipnja u edeliš u. Pred,

na žalost, mali broj gledatelja, posebice doma e, te Stru nu komisiju redom su izašli: ^uška pjeva ka skupina KUD-a Katruže iz Ivanovca, Žen-

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša OBJAVLJUJE

OGLAS O JAVNOJ RASPRAVI

O PRIJEDLOZIMA PROSTORNIH PLANOVA: 1.

2.

Izmjene i dopune Prostornog plana ure enja Grada Preloga (Sl.gl.Me . žup.br. 6/03. i 22/08.) – podru je manjeg obuhvata, u daljnjem tekstu ID PPUG Izmjene i dopune Detaljnog plana ure enja dijela naselja Jug u Prelogu (Sl.gl.Me .žup.br. 8/04.), u daljnjem tekstu DPU

Na temelju lanka 84. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN br. 76/07), Gradsko Poglavarstvo Grada Preloga je na svojoj 52. sjednici održanoj 09.02.2009. godine usvojilo izvješ a o provedenim prethodnim raspravama za nacrte gore navedenih prostornih planova i utvrdilo prijedloge is h za javnu raspravu.

Javna rasprava o prijedlogu ID PPUG i prijedlogu ID DPU u trajanju od 15 dana po et e 8 dana od dana objave, tj. trajat e od 18.02.2009. do 05.03.2009. godine.

Javni uvid u Prijedlog ID PPUG i Prijedlog ID DPU, mogu je u prostorijama Gradske uprave u Prelogu radnim danom u vremenu od 8,00 do 15,00 sa .

Javno izlaganje na prijedlog ID PPUG održat e se dana 25.02.2009. godine u 17:00 sa u prostorijama Uprave Grada Preloga.

Javno izlaganje na prijedlog ID DPU održat e se dana 25.02.2009. godine u 18:00 sa u prostorijama Uprave Grada Preloga.

Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID PPUG te na prijedlog ID DPU mogu se do završetka javnih rasprava upisa u knjige primjedbi i prijedloga u Gradskoj upravi Preloga ili dostavi u pisanom obliku na adresu: Grad Prelog, Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša, Glavna 33, 40323 Prelog.

ska pjeva ka skupina KUD-a Žiškovec, ^ješovita pjeva ka skupina KUU-a Lipa, Gornji ^ihaljevec, Ivan Lisjak iz ovakovca, Ženska pjeva ka skupina Pjeva kog zbora umirovljenika akovca, ^ješovita pjeva ka skupina KUU-a Selja ka sloga edeliš e i ^uška pjeva ka skupina KUD-a Žiškovec.

Zatim su nastupili "osip Krnjak iz KUD-a Zasadbreg, Ženska pjeva ka skupina KUD-a Strahoninec, ^ješovita pjeva ka skupina KUD-a ^a kovec, Ženska pjeva ka skupina KUD-a Podturen, "osip ^ihaljevi iz KUU-a Zvon župne zajednice ^ala Subotica, ^ješovita pjeva ka skupina ovakovske zviezde, ^uška vokalna skupina Pjeva kog zbora "osip Štolcer Slavenski i na kraju doma a Ženska vokalna skupina `ti ice KUD-a ^ura.

Priredba je zapo ela nastupom Pjeva kog zbora KUD-a ^ura, otvorio ju je ^laden Križai , zamjenik me imurskog župana, a sudionike je pozdravio gradona elnik "osip Dobrani . Kroz program je vodila Leona "ug, a ozvu enje i scenu izvela je Produkcija zvuka.

U narednih mjesec dana Stru na komisija e izme u 30-ak izvo a a s predmotri u Donjem Kraljevcu i ^urskom Središ u odabrati dvadesetak izvo a a za finalnu i jubilarnu 25. smotru hrvatske pu ke popevke ^e imurja, a to ne e biti laki posao. "er netko e morati otpasti, a samo u ^urskom Središ u je bila plejada iskusnih i dobrih skupina od Podturna, preko ^a kovca, do akovca i Ivanovca. ^e u rutinere kao svojevrsno osvježenje došle su ovakovske zviezde i doma e `ti ice, koje bi sigurno dobro bilo vidjeti na završnoj smotri.

(S. ^esari )

KUU Zasadbreg izvodi “Lasi si je rudlala”

Tvrtka Ferro-Preis d.o.o. zapo ela je s implementacijom projekta

„Poboljšanje marketinškog pristupa za pove anje izvoznog kapaciteta“ koji se provodi unutar pretpristupnog programa PHARE 2006: „Pilot program za dodjelu bespovratnih sredstava malim i srednjim poduze ima podrška pove anju konkurentnos i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj. 28.11.2008. potpisan je ugovor sa Središnjom agencijom za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije o dodijeli bespovratnih sredstava u iznosu od 86.201,58 EUR, a ukupna vrijednost projekta je 118.734,96 EUR. Osnovni cilj projekta je pove anje izvoza novih Ferro Preis proizvoda kroz implementaciju sljede ih ak vnos : • priprema marke nške strategije za novi proizvod i zaš ta robne marke • speci na edukacija komercijalnih djelatnika • nastup na sajmovima ISH u Frankfurtu i CWIEME u Berlinu Projekt e traja 12 mjeseci, a o ekuje se da e dugoro no rezulta projekta pridonije ja anju gospodarstva u Me imurju.

Projekt su nancira Europska Unija.

Za sadržaj ovog oglasa odgovoran je isklju ivo Ferro Preis d.o.o.

10. velja e 2009.

DOBRO JE ZNATI

55

56

DOBRO JE ZNATI

10. velja e 2009.

RAZBIB IGA

10. velja e 2009.

Ĺ ALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kavrana so ve vsi pozabiliâ&#x20AC;Ś O

n minuli tjeden je naĹĄ Ĺžupan JoĹžek povedav novinaraj, a i vsima nama, ĹĄteri smo bili jegovo bira ko telo, kak on ve pet let dela kaj bode nam bole. Nam je bole i je, bar tak on veli, makar mi to prostim okom ne vidimo. $ joĹĄ nekaj: rekev nam je kakĹĄe gradona elnike, na elnike, doĹžupane i Ĺžupane moramo vu majoĹĄo zebrati. Oni morajo biti lejpi, spametni, ĹĄkolani i istam zdravi. $ nesmejo se zaljubiti posle kak bodo zebrani, a i ako se zaljubijo unda se morajo zaljubiti vu svoj posel i delati ga po cele dneve tak kaj bode bira ko telo zadovoljno, bilo ono Ĺžensko ili pak muĹĄko. Nej znati jeli so ovi, ĹĄteri so se do ve kandiderali, baĹĄ takĹĄi kakĹĄi bi morali biti, po JoĹžekovom miĹĄlenjo? = ak nebodemo takĹĄega meli unda bodemo, brz as, morali jega prositi kaj se znova kandidera. Najte se nikaj smijati, z mene se furt norca delate, a na vse zadje dojde na moje!

V

u nedelo vu dve vure smo na drĹžavnomo telkoa o mogli posluĹĄati naĹĄega nejbolĹĄega rokometnoga trenera na sveto, Linija

ervara, i morem vam re i gda nam je kajkaj toga sprepovedav.

Med ostalim je priznav gda so Francozi prvaki sveta i gda so, vu inalo, igrali bole od nas i zato so nas pobedili, a nej zato kaj je on fuĹĄav kak naĹĄ trener. aĹĄpotav je i to nej sam jempot, vse one novinare, stru njake i trenere ĹĄteri druga mislijo. Ve znamo gda je za vse uspehe naĹĄe rokometne ekipe zasluĹžan Lino, a za vse ono gda smo zgubili, krivi so soci. Ve nam je uda leĹži gda znamo kak je situacija vu sveckomo rokometo. =k sam ja to dobro razmev, svecki rokomet bode se, dok bode Lino rekev zbogom, podeliv na tri fagaĹĄe: vreme predi

ervara, ervarovo vreme i vreme posle ervara.

azvedili smo gda je za minulih ĹĄest let, kuliko je ervar trener naĹĄih nejbolĹĄih rokometaĹĄov, osvojeno hajdig evropskih, olimpiskih i sveckih medalji i to vsake fele od bron anih, prek srebrnih do zlatnih. Lino je to vse nabrojiv i z tem se pofaliv, kaj moramo priznati neje nikomo do ve uspelo, a unda se vsima zafaliv ĹĄteri so delali okoli rokometaĹĄov i ĹĄteri so nabavlali peneze, jerbo, vsi znamo, brez penez se nikaj na ovomo sveto nebre naprajti, nigdi, pak niti vu roko-

57

meto. Vse je spomenuv, ali naĹĄega Kavrana, ĹĄteri je biv 13 let precednik Saveza, za jega se nej zmisliv.

Skorom sam pozabiv, pak je niti z jednom re i nej spomenuv niti Smailagi a, ĹĄteri mo je biv trener 2003. i 2004. leta, gda so naĹĄi rokometaĹĄi osvojili jedine dve zlatne medalje. To je pozabiv, a brez $rfana nejdale je doĹĄev do srebra, kak je i ve pred deset dni bilo. Vidite, brez $rfana i Kavrana nebremo na krov sveta

N

ebremo nikak zazvediti kak je itak tua besno a doĹĄla k nam vu Me imorje. Nebremo niti zazvediti jeli so nejpredi pobesneli zajci, pesi ili pak lisice. =k mene pitate ja si vam nekak gruntam gda je do ĹĄirenja tega betega dojĹĄlo zbog radi kurveraja. nate ve kak so lisice prefrigane i one hodajo vu ĹĄvaleracijo, kaj nemo rekli kurveraj, jerbo jako je to grdo uti, vsaki den i parijo i z pesima i zajcima. Kaj se udite za zajce, pak znate gda je vrag v sili i muhe Ĺžere. >da so se lisice to nej delale nebi se to tak fest i tak f asi reĹĄirilo. Vsa je sre a kaj je naĹĄ veternarski inĹĄpektor i prilo anec, Ljubek Kolarek, pod hitno zeuv stvar vu svoje roke i restirav

toga kurveraja. Kak vidimo niti Ĺživad ne pita za ceno dok je kurveraj vu pitajnju, tak gda so ve lisice, kak god prefrigane bile, odiĹĄle po riti k meĹĄi i lovci so sfondali vse ĹĄtere so se jim na poto naĹĄle, kak one ĹĄtere so hodale vu kurveraj, tak i one ĹĄtere so niti nej luka jele, a nej so ga niti podihavale, tak gda so neĹĄterne i nevine sfondane.

P

osle onoga rata, dok je ona naĹĄa drĹžava doĹĄla malo k sebi, po eli so se, po vsim malo vekĹĄim selima, delati adruĹžni domi. {rz as so to negdaĹĄji politi ari vidli vu Rusiji, jerbo unda je vse kaj je Rusija naprajla bilo nejspametneĹĄe. Te domi so jedno vreme bili od nekĹĄega hasna, a unda pak se zabilo na jiv, tak gda so se, do denes, neĹĄterni vruhnuli, a oni drugi so se popravlali vsaki as, o em re i, gda se, e duĹže dale, ve nej znalo kajbi Ĺžnjimi. Unda je jeno vreme biv mir, a vu noveĹĄe vreme je >rad akovec, po ev delati Dome kulture po vsim mestima okoli >rada. To se dela jeno tri leti, a dok se zgotovi unda se raspiĹĄe natje aj kaj se vidi jeli ga neĹĄ i nuca. Vsaka sli nos z adruĹžnaj domaj je istam slu ajna.

Odnosi

Prodika

Razvedeni otac: - Kad se ve eras vratiĹĄ majci, daj joj ovu kuvertu i reci joj da budu i da ti je sada 18 godina, ovo je posljednji ek koji e ikada vidjeti od mene za alimentaciju. Tada se odmakni i promatraj izraz na njezinom licu.

Razgovaraju Tomica i JoĹža: - naĹĄ, kad grmi to {og vi e na nas - kaĹže Tomica.

Nakon dva sata neprekidne grmljavine, JoĹža zaklju i: - Mora da je {og Ĺžena.

Engleski

K er - Mama, otac me zamolio da ti predam ovu kuvertu. Rekao je da ti kaĹžem da budu i da sam sada napunila 18 godina, ovo je zadnja isplata alimentacije koju eĹĄ ikada dobiti. = sada bih ja trebala se odmaknuti i promatrati izraz tvog lica.

Razvedena majka - $du i put kad posjetiĹĄ oca, reci mu da nakon 18 godina sam kona no odlu ila da ga obavijestim da on nije tvoj otac... a tada se odmakni i promatraj izraz na njegovom licu.

Zaposlen Ho emo li ove godine kupiti novi traktor? - pita sin majku.

- Ho emo sine, tata puno radi odgovori ona.

- Ho emo li kupiti novi TV? - pita sin.

- Ho emo sine, tata puno radi re e majka.

- Majko, ho u li ja ove godine dobiti bracu ili seku? - opet e sin.

- Ne sine, na tome tvoj tata ve dvije godine niĹĄta ne radi - odgovori majka.

Javna ku a - Kamo eĹĄ ti dijete po mraku? upita majka sin i a.

- $dem u javnu ku u.

- MarĹĄ, bezobrazni e jedan!

Smjesta u krevet! - povi e majka.

- Dobro, ali onda neka tata sam donese kiĹĄobran koji je tamo zaboravio - odgovori sin.

Nesporazum Dolazi Mujo kod gatare i ona mu gleda u dlan: - Hmmm, stoji vam neki put.

Mujo e zbunjeno: - Da, neki put mi stoji, a neki put ne.

Zdjela Do e Mujo Hasi u goste. Kad su sjeli ru ati, Mujo upita Hasu: - aĹĄto me ovaj tvoj pas stalno gleda?

Uvijek tako gleda onog tko jede iz njegove zdjele.

- odgovori Haso.

Dje ji biseri Raspla e se djevoj ica.

- Pa dobro djeco, ĹĄto je opet bilo?

- Jura me ugrizao za nos!

- Paâ&#x20AC;Ś sama se je ugrizla!?

- =liâ&#x20AC;Ś kako je mogla sama sebe ugristi, pa nos je iznad usta!?

- Pa ne znamâ&#x20AC;Ś popela se na stolac!

Ljubavno pismo NaĹĄavĹĄi se na sluĹžbenom putu za 50 ro endan svoje supruge, Haso joj napiĹĄe estitku: - S 20 godina bila si kao ruĹžin pupoljak, s 30 si bila kao okolada, s 40 kao ĹĄampanjac, a s 50 si stara baba!

DobivĹĄi estitku Fata se malo oneraspoloĹži, a onda sjedne i napiĹĄe Hasi odgovor: - Pupoljak nisi ubrao ti, okoladu si podijelio s najboljim prijateljem, ĹĄampanjac su popili svi, ali zato sa starom babom spavaĹĄ samo ti!

DoĹĄao Mujo ku i i pita Fatu: - >dje su djeca?

- Na engleskom! - odgovori Fata.

- O.K. Where are the children?!

Lov Ljubomorna supruga e svom muĹžu: - Rekao si da si vikend proveo u lovu na prepelice?

- Jesam. aĹĄto? - upita muĹž.

- Jutros se javila jedna od tvojih prepelica. Želi da joj se javiť i da ostaviť broj svojeg gnijezda - odgovori Şena.

Razloga U policijskoj postaji zapovjednik razvrstava nove policajce.

- Vi koji imate manje od etiri razreda osnove ĹĄkole stanite lijevo, a vi koji imate viĹĄe od etiri razreda stanite desno.

Svi se razvrstaĹĄe osim jednoga. apovjednik ga upita: - = koliko ti imaĹĄ razreda?

- Niti jedan.

- Dobro, onda stani iza mene.

Iskrenost OĹženjen muĹĄkarac imao ljubavnicu. Jednoga dana otiĹĄli su njen stan vodili ljubav cijelo poslijepodne. aspali su i probudili se tek u 8 sati nave er. MuĹĄkarac se brzo obukao i zatraĹžio od svoje ljubavnice da iznese njegove cipele van i zaprlja ih travom i prljavĹĄtinom. Obuo je svoje cipele i otiĹĄao ku i.

- >dje si bio cijeloga dana? â&#x20AC;&#x201C; na vratima ga je do ekala Ĺžena.

- Ne mogu te lagati â&#x20AC;&#x201C; odgovorio je on. $mam ljubavnicu i vodili smo ljubav cijelo poslijepodne. Ĺ˝ena je pogledala dolje u njegove cipele i rekla: - LaĹžove jedan. Opet si igrao golf cijeli dan!

Ribolov $de Perica s dvije kante pune riba kad ga presretne lovo uvar.

- $maĹĄ li ti ribolovnu dozvolu? â&#x20AC;&#x201C; upita on.

- Nemamâ&#x20AC;Ś - To e onda skupo koĹĄtati! â&#x20AC;&#x201C; re e lovo uvar.

- Ne e, odvrati Pericaâ&#x20AC;Ś jer su to moje ribe.

- Kako tvoje? â&#x20AC;&#x201C; za udi se lovo uvar.

- Lijepo, odgovori Perica. Ja ih svako jutro donesem ovdje na jezero da se malo naplivaju i kada ih zovnem one sko e nazad u moje kante i ja ih nosim ku i.

- Nemogu e â&#x20AC;&#x201C; odgovori lovo uvar â&#x20AC;&#x201C; to joĹĄ nisam vidio, ali vjerovat u ti ako mi to dokaĹžeĹĄ.

- Dobro â&#x20AC;&#x201C; kaĹže Perica i krene prema jezeru, izvrne kante, a ribe veselo otplove.

Nakon kra e stanke re e lovo uvar: - Onda?

- Ĺ to onda?

- Pa ho eĹĄ li ih zvati?

- vati koga?

- Pa ribeâ&#x20AC;Śnastavi lovo uvar.

- Kakve ribe?

V E E| }A P ~| ZA

58

10. velja e 2009.

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana PREGLED VREMENA od 1. do 8. velja e

StiĹžu hladno a i vjetar VREMENSKA SLIKA: Duboka ciklona koja e se danas premjeĹĄtati preko sjeverozapadne #urope na istok svojim e prolaskom sjevernije od Hrvatske povu i nad naĹĄe podru je osjetno hladniji zrak. To e u Me imurju donijeti postupni pad temperature zraka u drugom dijelu tjedna pa emo brzo zaboraviti toplinu koja nas je pratila ovih dana.

VREMENSKA PROGNOZA: Tijekom utorka o ekujemo sve obla nije vrijeme. Ujutro e biti slabog mraza, a ponegdje moĹže biti i kratkotrajne magle, uglavnom u donjem Me imurju. Bit e i kra ih sun anih razdoblja. Popodne ve inom obla no, mjestimice s malo kiĹĄe. apuhat e slab do umjeren jugozapadnjak, a temperatura e nakon jutarnjeg blagog minusa porasti do 8 Celzijevih stupnjeva.

U srijedu e po eti dolaziti hladniji zrak. Bit e ve inom obla no,

METEOROLOĹ KI KALENDAR - 10. velja e 1956. god. bura kod Senja potopila brod i usmrtila 10 osoba - 12. velja e 1929. god. po etak najhladnijeg razdoblja u ekstremnoj zimi te godine, u agrebu su zale enu rijeku Savu prelazili zapregama

povremeno uz mogu nost slabih oborina na granici kiĹĄe i snijega. apuhat e povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova. Ujutro e biti toplije, a danju hladnije nego u utorak.

U etvrtak o ekujemo hladno i vjetrovito vrijeme. Bit e preteĹžno obla no uz kra a sun ana razdoblja.

Mjestimice moĹže zaleprĹĄati pokoja pahulja snijega. Vjetar povremeno umjeren sjevernih smjerova pa e temperatura zraka cijelog dana biti oko ili malo iznad nule, no uz vjetar e se initi hladnije.

Petak e nam donijeti malo viĹĄe sunca iako povremeno moĹže biti pove ane naoblake. Bit e uglavnom

suho uz slab do umjeren sjeverac.

Jutarnja temperatura od -3 do 0, a najviĹĄa dnevna izme u 1 i 3 Celzijeva stupnja.

Vikend e ponovno biti obla niji.

Uz mnoĹĄtvo oblaka neke stanovnike Me imurja moglo bi razveseliti i malo sunca, ali uz povremeno deblju naoblaku mogu je i slab snijeg, no mogu nost za stvaranje snjeĹžnog

pokriva a je mala. Sjeverni vjetar e poja ati pa e zbog njega dojam hladno e biti sve izraĹženiji iako se temperatura zraka ne e bitnije mijenjati u odnosu na prethodne dane.

ini se da e i ponedjeljak zapo eti hladno, a tijekom dana mogu je i slab snijeg. (prognoza izra ena 9.2. u 9h)

Vikend proĹĄao s kiĹĄom Iako je sam po etak ovog mjeseca po eo uz zimska obiljeĹžja, takvo vrijeme nije dugo potrajalo.

Prva tri dana velja e pratilo nas je tmurno i hladno vrijeme, povremeno sa slabim snijegom, ali ga je zbog laganog porasta temperature po etkom tjedna zamijenila kiťa. U srijedu se vrijeme smirilo pa je u Me imurju zasjalo sunce ťto je donijelo i porast temperature. To je bio tek po etak juŞine - ve u etvrtak je temperatura u akovcu porasla na 15°C, a u Slavoniji ak 18 stupnjeva. Dan kasnije ta toplina zahvatila je

i naĹĄe podru je pa je petak bio najtopliji dan proĹĄlog tjedna â&#x20AC;&#x201C; na podru ju Preloga izmjerili smo ak 17 Celzijevaca uz djelomi no sun ano vrijeme pa su vjerojatno mnogi pomislili da je prolje e ve stiglo. No, vikend je bio obla niji, povremeno s kiĹĄom, a i temperatura zraka se snizila. Razlog ovoj juĹžini, a zatim kiĹĄi i zahla enju bila je prostrana ciklona koja je zahva ala skoro cijelu #uropu, a Crometeo tim ju je nazvao Rafaela. U Me imurju je ta ciklona donijela izme u 20 i 25 mm kiĹĄe po etvornom metru.

U Melbournu najviĹĄa temperatura u znanoj povijesti Dok se nama pribliĹžava zahla enje iz =ustralije stiĹžu vijesti o ekstremnim vremenskim prilikama.

Melbourne je u dva dana zaredom, u petak i subotu, doŞivio najtoplije dane otkad postoje meteoroloťka mjerenja temperature, tj. u zadnjih 150 godina. U petak je izmjereno 46,1°C, a u subotu 46,4°C. Vru ina je pra ena i jakim vjetrom od 80 km/h. Jugoistokom kontinenta zbog jakih vru ina haraju brojni poŞari, koji su prema posljednjim podacima ubili najmanje 90 osoba. Istovremeno je sjever zahva en velikim poplavama, pa je

polovica teritorija drĹžave Queensland pod vodom. Dobra vijest je da vru ine na jugoistoku popuĹĄtaju.

FRANJO I MARGARETA JURAS iz Vu etinca

Zlatna obljetnica braka Sa svojom obitelji, rodbinom i prijateljima proĹĄle su subote Franjo i Margareta Juras iz Vu etinca proslavili 50. obljetnicu zajedni kog Ĺživota.

Slavlje su kao ĹĄto je i red zapo eli svetom misom koju je za njih sluĹžio pre asni Ivan Kozjak i koji je obnovio Ĺženidbeni zavjet.

Franjo i Margareta vjen ali su se 21. sije nja 1959. godine i sva ova ljeta Ĺživjeli su skladno, puni razumijevanja jedan za drugog, osobito skrbe i za dom i obitelj.

U svom braku na noge su podigli dvoje djece - Olgu i Bojana.

K erka Olga i njezin suprug Ivan imaju djecu Ivanu i Marija, koji su slavljenicima bili najmiliji gosti.

Nakon svete mise u ma kove koj Fontani odrĹžano je veselje i druĹže-

nje sretnih i zadovoljnih slavljenika i gostiju. (sm,IN)

U ENICI OĹ Gornji Mihaljevec posjetili veterinare

DRUĹ TVENI DOM Belica

MaliĹĄani se najviĹĄe brinu za ku ne ljubimce

Novu dvoranu e najprije isprobati maĹĄkare

U enici 5. r. OĹ Gornji Mihaljevec posjetili su 3. velja e veterinarsku stanicu u Gornjem Mihaljevcu, predvo eni u iteljicom Martom Lon ar - Vinkovi . Tamo su ih do ekali dr. vet. med. Mladen Funda i dr. vet. med.

Branko Delost.

Najprije su mladim gostima ispri ali o svom radu i djelatnostima, a zatim su strpljivo odgovarali na pitanja u enika. Posjetitelje pak je najviĹĄe zanimala briga za ku ne ljubimce, poglavito ma ke i pse. Govorilo se najprije o pravilnoj prehrani i njezi ku nih ljubimaca, a zatim i njihovom zdravlju.

S obzirom na bjesno u koja se pojavila na podru ju op ine Gornji Mihaljevec, puno se razgovaralo i o toj bolesti. U enici su saznali da se psi obavezno moraju cijepiti, te da se

Dvorana DruĹĄtvenog doma Belica bit e dovrĹĄena ovih dana, o ekuje se da e podovi biti postavljeni do kraja ovog tjedna. Radove izvodi Obrtni ka zadruga akovec sa svojim kooperantima koja je dala najjeftiniju ponudu, a cjelokupno ure enje stajat e oko 600.000 kuna, s time da joĹĄ nisu okon ani obra uni.

Kako sad stvari stoje, u novu dvoranu e najprije maĹĄkare iz Belice, i to u subotu 21. velja e. Sve ano otvorenje dvorane bit e neĹĄto kasnije, za sada je u planu da to bude 28. velja e. (jĹĄ)

bolest prenosi ugrizom i slinom zaraĹžene Ĺživotinje. Nau ili su i kako se moĹže prepoznati ta bolest i kako tada treba postupiti. Uvidjeli su vaĹžnost cijepljenja ku nih ljubimaca, jer zapravo kroz zaĹĄtitu njihovog zdravlja ĹĄtiti i zdravlje ljudi. Kako se djelatnici ove ambulante ve inom bave velikim Ĺživotinjama, uputili su nas da bismo mogli posjetiti i njihovu ambulantu za male Ĺživotinje koja se nalazi u

akovcu, a specijalizirana je za male Ĺživotinje.

Sve ĹĄto su u enici uli o brizi za ku ne ljubimce iskoristit e za nastavu prirode i njema kog jezika, jer su u sklopu tih predmeta i u ili o njima i za tu priliku odlu ili posjetiti veterinarsku stanicu u svom mjestu.

(Marta Lon ar - Vinkovi )

DOBRO JE ZNATI

10. velja e 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

59

NAJBOLJA ME IMURSKA TENISA ICA USPJEŠNA NA TAJLANDU

FOTOREPORTAŽA: NOGOMETAŠI ME IMURJA VRATILI SE IZ TURSKE

Prelog i Nedeliš e nagradili Ivana Lisjak prošla kvalifikacije U Antalyiji uspješno odra ena najbolje u 2008. godini WTA turnira u Pattayi najvažnija faza priprema

www.mnovine.hr

10. velja e 2009.

SVE ANO PROGLAŠENJE NAJBOLJIH EKIPA I SPORTAŠA

BOLESTAN UM slobodno še e Malom Suboticom

Objesio psa za ogradu Izrada vjen anih buketa

GOSPODARSKA ŠKOLA akovec

Školska natjecanja cvje ara i agronoma U predvorju Gospodarske škole akovec održano je VII. školsko natjecanje izjedna eno sa županijskom razinom u obrazovnom sektoru Poljoprivreda - disciplina Flora - zanimanje cvje ar, koje je otvorio školski ravnatelj Vladimir Masten.

U enici su se natjecali u izradi vjen anih buketa slobodnog stila, aranžiranju košara cvije a i vo a te aranžiranju poklona - boce vina.

Povjerenstvo u sastavu Karmela Radoševi , Ljiljana Škrobar - Drk i Biserka Vojnovi prvo mjesto dodijelilo je Tihani Herman, drugo Je-

leni Kova i i tre e Tamari Rebi . U obrazovnom sektoru Poljoprivreda - disciplina Agro za poljoprivredne tehni are u enici su se natjecali u znanju iz povr arstva, tloznanstva i biljnogojstva, te umješnosti izvo enja prakti nog zadatka iz povr arstva.

Prvo mjesto osvojio je Timotej Juras, drugo Luka Farkaš, a tre e Kristina Zadravec. Ove discipline u enici su izveli pred komisijom u sastavu Dunja Geršak, Vesna Stunkovi , Zvonimir Siladi i Kristijan Valkaj. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Boca s vinom u cvjetnom aranžmanu

Oko deset sati prije podne u petak 6. velja e u dijelu Male Subotice zvanom Jur evec na ogradi gazdinstva pokraj škole prona en je obješen ve i pas. Psa je pronašao vlasnik parcele Mladen Novak, lan ekološke udruge “Vrba” Jur evec, te o tome odmah obavijestio Zlatka Zadravca, predsjednika udruge. Uginuli pas bio je obješen za stup ograde.

Zlatko Zadravec za Me imurske novine, koji je gotovo plakao dok je o tome pri ao, kaže: - Zgranut sam time što se dogodilo, Mladen i ja dugo smo raspravljali koga obavijestiti i mislili smo da je najbolje obavijestiti novinare pa e se tako saznati nešto više.

Rije je o ve em psu koji je obješen za ogradu, to nisu mogla u initi djeca, ve je to morao u initi netko odrastao. Ne znamo tko je to u inio, no 64 lana ekološke udruge “Vrba” i ja tragat emo za po initeljem, a vjerojatno emo podnijeti i prijavu policiji protiv nepoznatog po initelja. Osobno mislim da je po initelj iz Male Subotice, teško da bi netko iz drugog mjesta objesio psa baš u Jur evcu. (jš,)

Klinci na prvom mjestu Zima je nakratko popustila i dala naslutiti kakvi bi mogli biti proljetni dani koji e tek do i za nešto više od mjesec dana. Ništa tako ne popravlja raspoloženje kao sun an dan. To su jedva do ekale mame koje su svoje mališane izvele na svježi zrak i sunce. Poslije šetnje mališani sla e spavaju i mirniji su nego kada su danima zbog hladno e osu eni na zatvoreni prostor i

uvijek jedna te ista etiri zida ku e.

Pogled iz kolica je uvijek zanimljiviji jer šareni zanimljivi prizori promi u kraj njihovih malih okica. A tek kolica, sve jedna ljepša od drugih, pa sve te meke i lijepe dekice i oblekice. Mnoge mame u njihovu izboru uživaju znatno više nego što su prije nego su što postale mame uživale u šopingiranju odje e za sebe. (BMO)

Mladen Novak i Zlatko Zadravec: - Osobno mislimo da je po initelj iz Male Subotice, teško da je netko došao objesiti psa u Jur evec iz drugog mjesta