Međimurske novine 702

Zvonimir Bartolić

Otišao je najveći hrvatski intelektualac 1930. - 2009. iz Međimurja www.mnovine.hr

str. 3

Godina XIV. Broj 702.

IVANA GORICAJ, međimurska najsportašica

Zavoljela sam karate zbog Brucea Leeja

Kreši, reži, rješavaj se viškova str. 4-5

POČELA FAŠNIČKA SPELJAVANJA

str. 13

ZVONKO BOGDAN ogorčen na poslodavca iz Zasadbrega

GORAN KNEŽEVIĆ, direktor Međimurje Graditeljstva, o bolnim odlukama za graditeljstvo u recesiji

BJESNOĆA proširena u Međimurju

Fašničke povorke u Kotoribi, Podturnu, Zasadbregu i Murskom TEPEŠIJA PO ME\IMURJU Središću

str. 6

Još jedan bijesni pas u domaćinstvu

Tjerao me da za njega kradem fosline i daske Komunikacija bez granice

str. 14-15

Držimurec Poginuo sletjevši u šumu - Strelec U SIVIČKOJ ŠUMI stradao 39-godišnjak iz Podturna str. 6

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

Duplerica

media 18

Cijena 7 kuna

u ovom broju

SASVIM OSOBNO

^akovec, UTORAK, 17. veljače 2009.

A L

17. velja e 2009.

HO E LI ME IMURSKE PLINSKE BUŠOTINE biti ma arske, a pipa za zatvaranje u tu im rukama?

S naših polja naša je samo renta, sre om, sada uve ana šest puta Ove zime suo iti smo se sa strahom ho emo li se smrzavati, a dio gospodarstvenika ak je bio prisilno iskop an i preusmjeren na druge energente. S druge strane, Me imurje u svom podzemlju ima zalihe plina i plinske bušotine ve su prema odre enim pripremama trebale biti u upotrebi. No kako je Ina prijelazu u ma arsko ve insko vlasništvo, postavlja se pitanje ho emo li unato plinu u svom podzemlju biti u situaciji da nam drugi zavr u “slavinu”. Drugi dio problema je poskupljenje plina kao energenta koji uz rastu u krizu i pad životnog standarda može donijeti novi problem - ho e li stanovništvo mo i podnijeti korištenje plina kao energenta koji

- Ne bih želio u i u sustav urote. Kod nas u Me imurju manje - više sve je poznato, a otkriveni plin sadrži previše sumpora i ne može i i u direktnu potrošnju kao u Molvama. Za Me imurje je najbolje rješenje da se izgradi plinovod od Me imurja do Molvi, a ne da se radi drugo tehnološko postrojenje, jer se time ne riskira potencijalno zaga enje sumporom u zraku u Me imurju

postaje sve skuplji. Odgovore na ta pitanja potražili smo od Vladimira Ivkovi a, koji kao direktor Me imurje plina i predsjednik Udruge plinskih distributera Hrvatske, a do ulaska u Sabor bio je i lan Nadzornog odbora Plinacroa, najbolje poznaje problematiku u plinskom biznisu. Vladimir Ivkovi smatra da vlasništvo nad Inom ne bi trebalo biti prepreka na podjelu na naše i (ne) naše, jer je Ina bez obzira na vlasništvo hrvatska tvrtka. — Mi smo se prije odre enog vremena pitali zašto je Mol angažirao istražne radove i vozila koja su se pojavljivala po Me imurju, kazao je Ivkovi . - Svaki oprezni politi ar mogao bi re i da je irma koja je izvodila radove dobivala previše podataka o kvaliteti nekih stvari u podzemlju: toploj vodi, plinu i sli no. Po toj logici trebala bi biti državna tajna. Samim time što su ti radovi povjereni nekom vanjskom ne zna i da su oni u ijoj je to domeni prekršili državnu tajnu. No ja ne bih želio u i u sustav urote. Kod nas u Me imurju manje - više sve je poznato, bušotine su otkrivene, a otkriveni plin sadrži previše sumpora i ne može i i u direktnu potrošnju kao u Molvama. Potrebno ga je tehni ki obraditi. Za Me imurje je najbolje rješenje da se izgradi plinovod od Me imurja do Molvi. A ne da se radi drugo tehnološko postrojenje, jer se tako izbjegava rizik potencijalno zaga enje sumporom u zraku u Me imurju. Ekonomski i ekološki je najprihvatljivije da se plin plinovodom dovodi do Molvi na tehni ku obradu. Zbog toga je taj plin i nešto skuplji. S druge strane, poznate koli ine plina u Me imurju iznose 10 do 20 godi-

na me imurske potrošnje i nepunu godinu dana ukupne hrvatske potrošnje plina. Zalihe su relativne u odnosu na to s kim se uspore uju na potrošnju u Me imurju, Hrvatskoj, Petrokemiju ... Država je pak odlu ila podržaviti ne proizvodnju nego transport, jer se pokazao bitnijim od same proizvodnje, kako je proizvodnja svugdje po svijetu, pitanje je kako proizvedeni plin dostaviti do kupca. Klju na stvar postaju putovima dostave plina i tu postoji mogu nost politi ke ucjene. Vlada se maksimalno opredijelila na traženje putova transporta. Ako želiš zaobi i Ukrajinu, moraš izraditi plinovod kojemu je cilj zaobi i Ukrajinu, a imati ruski plin prvi prioritet je izgradnja plinovoda u Slavoniji od Donjeg Miholjca prema Ma arskoj. Drugi prioritetni pravac je onaj koji nas povezuje s Afrikom preko Italije, podmorja prema Puli i Karlovcu. To je bitno spasilo ovu situaciju s krizom koju smo imali. Tre i bitni prioritet jesu objekti vezani uz sigurnosti dobave jedno skladište za postoje u potrošnju i drugo za širenje potrošnje u Dalmaciju i prema Dubrovniku za spoj prema Albaniji. Terminal u koji bi plin bio dovožen brodom, pri emu treba re i da se radi o skupljem plinu i do tri etiri puta, zanimljiv je u tom pogledu jer rješava probleme dopune vršne potrošnje plina. Vršna potrošnja je daleko skuplja, ali ako energetski subjekt dobro rasporedi tu potrošnju na cijelu godinu, onda je to koja lipa, ali ne isplanira li ništa, onda u odre enom trenutku mora u i u velike dubioze. Bilo bi dobro da u Me imurju na emo još koju bušotinu, što je mogu e i da pove amo koli ine, ali

Ma arski istražni radovi u Me imurju imali su negativnu konotaciju u javnosti, strah da e drugi regulirati naše plinske pipe stvari ne možemo tako postaviti kao da je to samo naše. Plin treba i izvaditi i preraditi, a mi nemamo postrojenje za to. • A zašto priobalje ima koristi od položajne rente, koje e koristi Me imurje imati od toga što leži na plinu? — Jako velike, ako gledamo zadnje izmjene Zakona o rudarstvu, kojom se renta pove ava šest puta u odnosu na prijašnju. Da se plin u Me imurju kojim slu ajem po eo vaditi prije dvije - tri godine, tada bi renta bila šest puta manja u odnosu na sadašnju. • I ono što još zanima gra ane, ho e li naredne ložne sezone biti najve i problem mogu nost korištenje plina s obzirom na visinu cijene?

— Osobne sudbine su uvijek bile šarene. Gledaju i u prošlost, mnoga su doma instva krenula u potrošnju plina, nešto im se dogodilo u obitelji, netko ostao bez posla, umro i odustajali su od potrošnje. Ta brojka se kretala oko deset posto. U ljetnim mjesecima broj pasivnih potroša a koji imaju a ne koriste plin pove ava se na 20 posto. Što e se desiti u novoj ložnoj sezoni, ovisi o pojedina nim odlukama i prihodima potroša a. Plin jest u odnosu na druge energente jeftin, ali za ku ni prora un više nije jeftin, složio se Ivkovi i s pozicije predsjednika Hrvatske udruge distributera plina. Kazao je da se Udruga distributera plina po tom pitanju stalno sukobljava sa stru nom udrugom za plin na elu sa Šunji em

koji zastupa da plin treba dobiti svoju cijenu na tržištu po odre enim skalama koje važe u svijetu. — Mi u Udruzi distributera stalno tiskamo cijenu prema dolje, jer smo zainteresirani nižom cijenom obuhvatiti što širi krug potroša a i ne vidimo zbog ega bi cijena plina još više rasla, osim u dijelu peglanja špice potrošnje za skladišta zbog sigurnosti opskrbe o kojoj, iskreno re eno, sada nitko ne vodi ra una, kazao je Ivkovi . Ove je godine plinska kriza pokazala da je država sve napravila što se ti e papira i planova, ali je izostao jedan element. Ini nije odobren ekonomski interes koji je htjela imati da se pobrine da s koli inom zalihama bude sve u redu. (Božena Malekoci - Oleti )

Fašnik privla i i mla e i starije generacije

Ve dugi niz godina u akovcu se organizira i održava Me imurski fašnik, odnosno turisti ka manifestacija koja njeguje tradicijske obi aje i okuplja veliki broj

sudionika, od onih najmla ih do onih nešto starijih. I dok se ve ina upitanih Me imuraca više ne maskira, oni nešto mla i još uvijek imaju tu

naviku. Ho e li maskirani i i u školu ili na organiziranu povorku, nije bitno. Oni stariji kojima više to nije obi aj maskirali su se u mla im danima, obilazili okol-

na sela i na taj na in obilježavali taj dan. Me utim, iako se više ne maskiraju, vole fašnik i obi aje vezane uz njega. Doga aje i zbivanja popratit e gotovo svi. I

dok e jedni sudjelovati u povorci, drugi e samo gledati. No ima i onih koje e unuci izvu i iz ku e i odvesti u grad. (H. Ze ar)

Anketa “Pod vurom” Josip Hajdarovi , akovec - I dok sam u mla im danima imao obi aj maskirati se i aktivno sudjelovati u fašniku, danas se više ne maskiram. Me utim, i dan danas obavezno popratim zbivanja vezana uz fašnik u našem

akovcu, posebice zbog svoje unu adi koji obožavaju maškare i vole se maskirati. Dok sam bio mla i, osim grada, obilazio sam i okolna sela.

Antonio Horvat, Vratišinec - Maskirat u se za maškare i takav u i i u školu. S obzirom na to da se svake godine ve ina u enika maskira, odlu io sam se i ja maskirati ove godine. Još uvijek ne znam što u to no obu i, ali imam još koji dan da razmislim. Možda u do i pogledati i povorku ovdje u grad pa da vidim kakve e sve maske biti ove godine. Julijana Kralj, Mali Mihaljevec - Ja se osobno ne u maskirati, iako sam kao malo dijete voljela obilaziti sela za vrijeme fašnika. No, s obzirom na to da imam unuke, s njima u obi i i pogledati fašnik ovdje u gradu te u Zasadbregu. Osim uživo, volim pogledati povorke na televiziji i vidjeti kako se u drugim mjestima diljem Hrvatske obilježava ovaj dan.

Nikolina Hasanovi , Domašinec - Dvije sam godine lanica kvitrovskih maškara pa u se stoga i ove godine maskirati. Imamo tradicionalne drvene maske, a obu eni smo u crveno - crna odijela. Volim fašnik i svi aju mi se obi aji vezani uz njega. Super mi je što puno putujemo. Dok nisam bila lanica kvitrovskih maškara, tako er sam se uvijek maskirala u vrijeme fašnika.

Antun Frlin, Trnovec - Mislim da sam malo prestar za maskiranje jer se kod nas u Trnovcu samo djeca maskiraju. No, dok sam bio mla i, uvijek sam se za fašnik maskirao. Osim u akovcu, pratio sam fašnik u Ormožu i Ptuju s obzirom na to da sam radio u Sloveniji. Poduze e u kojem sam radio u ono nam je vrijeme dalo slobodna etiri sata kako bi mogli i i vidjeti obilježavanje fašnika.

Tomislav Paljak, Sra inec Maskirat u se za fašnik zbog toga što e se u školi u Svetom Martinu na Muri, gdje radim, svi maskirati pa je red da i ravnatelj bude maskiran. Taj obi aj kod nas je tradicija i svake godine na taj na in obilježimo fašnik. Imat emo povorku po mjestu, nakon ega je organiziran ples u centru, a zatim nastavak slijedi u školskom holu. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

17. velja e 2009.

Dr. ZVONIMIR BARTOLI - za sobom je ostavo opus od preko 550 djela

OtiĹĄao je najve i hrvatski intelektualac iz Me imurja Rijetko je koja smrt ostavila toliko praznine kao ova. Ponajprije ljudske. Dr. Zvonimir Bartoli bio je prije svega me imurski Hrvat i to je uvijek rado pokazivao svima, ponose i se time. Pojavljivao se u javnosti onda kad je morao, na brojnim skupovima. Svaki ga se dan moglo vidjeti na potezu od BoĹĄkovi eve ulice u akovcu, gdje prolazi kraj zgrade Me imurske Ĺžupanije, prema parku Rudolfa Kropeka u sjediĹĄte Matice hrvatske ujutro i ku i u popodnevnim satima. Bio je zaljubljenik u Me imurje i stalno se ljutio na one koji ne obra uju zemlju. Kako bi barem malo doprinio ljepoti Me imurja, u Svetom Urbanu izgradio je stariju i noviju klet i uz pomo obitelji posadio vinograde, koje je s radoĹĄ u njegovao dugi niz godina te vikendima boravio u klijetima. Za njega je zemlja bila svetinja. Volio je razgovarati s obi nim ljudima o poljoprivrednim radovima, vremenu. Kad bi pak o politici razgovarao s drugim politi arima i javnim djelatnicima, zauzimao je jasne i vrste stavove i nije odstupao od njih, po esto shva en kao ovjek tvr e linije. Nikad nije govorio o svojim traumama, posebno

o Golom otoku, no spomenuti komuniste u njegovoj nazo nosti zna ilo je razviti crvenu krpu za napad rije ima i injenicama. NajviĹĄe je zapravo fasciniralo njegovo pam enje, znao je u tan ine niz povijesnih doga aja i procesa, te esto znao ispraviti sugovornika ako je ovaj grijeĹĄio. Posebnu vrstu ni rata ni mira vodio je s vlaĹĄ u Grada akovca zbog toga ĹĄto je Grad premalo polagao na ostavĹĄtinu Zrinskih. Svestrani knjiĹževnik i znanstvenik dr. Zvonimir Bartoli ro en je 20. velja e 1930. u Donjoj Dubravi, na Dravi. ZavrĹĄivĹĄi pu ku ĹĄkolu u rodnom mjestu, Donjoj Dubravi â&#x20AC;&#x201C; u devetnaestom i po etkom dvadesetog stolje a vrlo zna ajnoj dravskoj luci â&#x20AC;&#x201C; te gimnaziju u Prelogu i VaraĹždinu, na Filozofskom fakultetu Sveu iliĹĄta u Zagrebu diplomira jugoslavenske knjiĹževnosti i hrvatski jezik. Kra e vrijeme u Zagrebu bavi se novinarstvom. Kao ak bio je uhi en jer je neĹĄto rekao ĹĄto se ondaĹĄnjoj komunisti koj vlasti nije dopalo. Na zloglasnom Golom otoku, najstraĹĄnijem zatvoru u Europi, proveo je 26 mjeseci. Od godine 1961. na Ekonomskoj ĹĄkoli u akovcu srednjoĹĄkolski je profesor hrvatskog i ruskog jezika, a od 1964. profesor na PedagoĹĄkoj akademiji u akovcu,

TURISTI KA ZAJEDNICA Me imurske Ĺžupanije

Cikloturizmom privu i goste i novac

kasnije Odsjek Filozofskog fakulteta Zagreba kog sveu iliĹĄta, danas Visoka u iteljska ĹĄkola. Doktorirao je 1983. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od godine 1984. znanstveni je savjetnik, a od 1985. i redoviti sveu iliĹĄni profesor. Od 1993. do 1997. zastupnik je Ĺ˝upanijskog doma Hrvatskog sabora. Bio je prvi dekan novoutemeljene Visoke u iteljske ĹĄkole u akovcu. Uredio je i ure uje brojne novine, asopise, zbornike, kolendare, knjige, suradnik je ve eg broja novina i asopisa, enciklopedijskih izdanja. Za Me imurske novine napisao je preko 150 knjiĹževnih i kulturoloĹĄkih feljtona, a u Vjesniku je objavio ve i broj

britkih politi kih eseja. Dobitnik je Nagrade Zrinski i Mati ine Nagrade Ivan Kukuljevi Sakcinski. Zastupljen je u Hrvatskom biografskom leksikonu i Hrvatskom leksikonu. Zastupljen je i u nekim stranim leksikografskim izdanjima. JoĹĄ jedno treba izre i. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dr. Zvonimiru Bartoli u oduĹžila se nagradom za knjiĹževnost, no malo je poznato da je od strane lanova Matice hrvatske iz Zagreba i naĹĄeg kraja bila vo ena akcija da dr. Bartoli postane prvi me imurski redoviti akademik, ĹĄto, na Ĺžalost, nije uspjelo, a zbog niza nejasnih razloga. (J. Ĺ .).

- Napravljena je i prihva ena studija o razvoju cikloturizma (biciklisti ki turizam) u Me imurskoj Ĺžupaniji, i to je naĹĄ najzna ajniji projekt kojim emo u Me imurje privu i goste i novac, kaĹže Sandra Herman, predsjednica Turisti ke zajednice Me imurske Ĺžupanije. U proĹĄloj godini TZ je zapo eo obiljeĹžavati Gori ku stazu, a zajedno s partnerima iz Slovenije izra en je projekt Mura - Drava biciklizam koji je kandidiran prema IPA EU fondu. Za potrebe promidĹžbe snimljen je ilm â&#x20AC;&#x153;Dobro doĹĄli u Me imurjeâ&#x20AC;?, te izra en multimedijalni CD, a bilo je nastupa i na sajmovima. ProĹĄle godine u Me imurju je zabiljeĹženo 70.119 no enja, ĹĄto je u odnosu na prethodnu godinu porast za 34 posto. - U godini koja je pred nama puno paĹžnje dat emo na promidĹžbu u medijima, snimiti turisti ki ilm, izraditi turisti ku kartu, sudjelovati na sajmovima te aĹžurirati vlastite web stranice, najavljuje Herman. Gastronomiji e se dati duĹžna pozornost te e se izdati vrhunski opremljena broĹĄura o kvalitetnim

me imurskim vinima i tradicijskoj gastronomiji. Tu e se iskoristiti 150 tisu a kuna potpore Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Na ovogodiĹĄnji natje aj za izbor Europske destinacije izvrsnosti TZ e prijaviti ZaĹĄti eni krajolik rijeke Mure.

ak 150 tisu a kuna izdvojit e se za stru ne radionice s razli itim strukovnim udrugama u cilju podizanja kvalitete usluge. - TZ e davati potpore manifestacijama i razvoju novih turisti kih proizvoda, su inancirat e postavljanje sme e signalizacije, provoditi servis dobrodoĹĄlice na grani nim prijelazima, organizirati studijska putovanja te sura ivati s turisti kim agencijama. Na najbolji mogu i na in provodit e nacionalnu akciju â&#x20AC;&#x153;Volim Hrvatskuâ&#x20AC;?. Predsjednica Sandra Herman najavljuje preseljenje Ureda TZ-a Me imurske Ĺžupanije u prostore Pala e Zrinskih do Dana Me imurske Ĺžupanije, te profesionalizaciju Turisti kog ureda. (S. Mesari )

PREMINUO sluĹže i knjiĹževnosti

Sahranjen privremeno u Arkadama ViĹĄe je govornika primijetilo da je prof. dr. Zvonimir Bartoli , znanstvenik, knjiĹževnik i predsjednik Matice hrvatske akovec, umro s knjigom u ruci, ĹĄto je gotovo znakovito. Na akove kom groblju sahranjen je u petak 13. velja e. Uz mnoĹĄtvo gra ana ispratili su ga biranim rije ima Ivan Pranji u ime Matice hrvatske

akovec, Stjepan Su i u ime srediĹĄnjice Martice hrvatske, Josip Posavec, Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije, doĹžupan Mladen KriĹžai u ime HDZ-a Me imurske Ĺžupanije, uro BlaĹžeka u ime U iteljskog fakulteta u akovcu, dr. Stjepan Hranjec u ime DruĹĄtva hrvatskih knjiĹževnika, dr. Dragutin Feletar u ime DruĹžbe â&#x20AC;&#x153;Bra a hrvatskoga zmajaâ&#x20AC;?, kao Donjodubrav anin i prijatelj

Marijan Pongrac u ime op ine Donja Dubrava i Bojan Kocijan u ime Zrinske garde akovec. Dr. Zvonimir Bartoli sahranjen je privremeno u dijelu groblja zvanom Arkade, a uz sve enike iz me imurskih Ĺžupa na posljednji po inak ispratio ga je biskup varaĹždinski Josip Mrzljak. Zadnju straĹžu kod odra drĹžala su izaslanstva op ine Donja Dubrava, Hrvatske demokratske zajednice Me imurske Ĺžupanije, DruĹžbe â&#x20AC;&#x153;Bra a hrvatskoga zmajaâ&#x20AC;?, Zmajski stol u akovcu iji je dr. Bartoli bio po asni lan kao Zmaj od Donje Dubrave, vodstvo Matice hrvatske akovec i na kraju Zrinska garda akovec, a Zrinska garda oprostila se od svojeg osniva a pozdravom â&#x20AC;&#x153;Navik on Ĺživi ki zgine poĹĄtenoâ&#x20AC;? i pucnjem iz topa. (jĹĄ)

Uz knjige u vje nost Profesor Zvonimir Bartoli nije mogao zamisliti da e ga smrt, koja je za svakog ovjeka neminovna, zadesiti tamo gdje bi najviĹĄe volio - na prezentaciji jedne knjige. Nitko od nas koji smo se u utorak 10. velja e zatekli u KnjiĹžnici â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec na promociji knjige knjiĹževnika Ivice Jembriha nije ni slutio da e se upravo te ve eri i na tom mjestu zauvijek okon ati Ĺživotni put velikoga hrvatskog knjiĹževnika, jezikoslovca, znanstvenika, kriti ara i knjiĹževnih povjesni ara. Nakon ĹĄto je Bartoli dao svoj osvrt na Jembrihovu knjigu, a rije preuzeo BoĹžidar Vadlja, inilo se kao da je usnuo. Tek se po klonulosti glave sve uskomeĹĄalo. - Zovite Hitnu! Dajte vode i ĹĄe era, bile su prve rije i najprisebnijih. Pozvana je Hitna pomo , a minute su se rastegnule i oduljile u njihovom iĹĄ ekivanju. - Ĺ to napraviti? Kako pomo i?, svi smo se pitali...

DoĹĄla je i Hitna pomo i tek tada smo svi shvatili da je situacija mnogo ozbiljnija nego ĹĄto se inilo. Lije nici su dali sve od sebe da ga reanimiraju na licu mjesta, a zatim i kolima Hitne pomo i parkiranim ispred KnjiĹžnice prije nego ĹĄto su se odvezli u bolnicu. Svi mi nadali smo se najboljem i s tom smo se nadom svi raziĹĄli. No, ini se da je duĹĄa Zvonimira Bartoli a postala prevelika za ovaj Ĺživot. Smrt je ipak bitka koju svatko od nas prije ili kasnije mora izgubiti i nastaviti Ĺživot na onom drugom svijetu. Nemala utjeha je i to da je umro onako kako bi htio - me u prijateljima, kolegama, promicateljima kulture... Knjiga kojoj su bile upu ene posljednje Bartoli eve rije i zove se â&#x20AC;&#x153;DoĹživljena vje nostâ&#x20AC;?. Prigodno moĹžda, jer iako nas je ovaj veliki ovjek ostavio, za vje nost ostaje njegov obilan opus kao neizbrisiv trag u me imurskoj i hrvatskoj knjiĹževnosti. (mn)

PO ELA IZGRADNJA Centra za socijalnu skrb

Projektiranje, gradnja i izvo enje doma im izvo a ima U akovcu je po ela izgradnja nove gra evine Centra za socijalnu skrb na ulazu u akovec iz pravca Murskog SrediĹĄ a, na gra evinskoj parceli ispred policije, a to no preko puta je Mercatora. Nova lokacija Centra za socijalnu skrb nalazi se na vrlo povoljnom mjesto, jer s jedne strane prakti ki dijeli parkiraliĹĄte s policijom, a u blizini je i Ĺ˝upanijska bolnica od koje je za sada dijeli samo zelena ledina i prijelaz preko Svetojelenske ceste. Radi se na zemljiĹĄtu koje je bilo u vlasniĹĄtvu Grada akovca, do kojega se doĹĄlo zamjenom za sadaĹĄnje zgrade Centra koje e po zavrĹĄetku gradnje do i u vlasniĹĄtvo Grada. SadaĹĄnji prostori centra za socijalnu skrb nefunkcionalni su i ne-

dostatni, tako da ograni avaju i kadrovsko ekipiranje. Nova zgrada bit e veli ine 1.600 metara etvornih, na tri etaĹže u prizemlju i dva kata. Bit e prilago ena i za pristup invalidima, za razliku od sadaĹĄnje koja u tom smislu uop e arhitektonski nije bila prilago ena njima. Investitor izgradnje je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a objekt se inancira iz kredita Svjetske banke. Projektiranje, gradnja i nadzor povjereni su doma im snagama: projektiranje dipl. ing. arh. Renati Vlahek, izgradnja Teamu iz akovca, a nadzor Me imurje investu. Izgradnja novog Centra za socijalnu skrb treba biti dovrĹĄena u roku od godinu dana, a vrijednost radova je oko 13,5 milijuna kuna. (BMO)

17. velja e 2009.

RAZGOVOR: Goran KneĹževi , direktor Me imurje Graditeljstva, o bolnim odlukama za graditeljstvo u recesiji

KreĹĄi, reĹži, rjeĹĄavaj se viĹĄk samo da ostaneĹĄ na nogam Gra evinarstvo je od svih gospodarskih grana postalo prva Ĺžrtva recesije. I to ne samo zbog smanjenja investicija ve i zbog naprasnog zamrzavanja ve ugovorenih radova. Me imurje Graditeljstvo zbog toga je prakti ki od firme koja je proĹĄle godine imala obilje poslova i moĹžda najve i ukupni prihod u Ĺ˝upaniji preko no i doĹživjela ĹĄamar recesije, ostaju i bez najve ega ugovorenog posla, jer je investitor obustavio radove zbog oteĹžanih uvjeta dobivanja kredita u banci. â&#x20AC;˘ JoĹĄ potkraj proĹĄle godine na skupu gospodarstvenika najavili ste da e recesija zahvatiti gra evinu. Tada su to bile tek najave, kakva je situacija? â&#x20AC;&#x201D; Ono ĹĄto sam najavio to se i ostvarilo. ProĹĄlu 2008. godinu mi smo zavrĹĄili rekordno, po lanjskom ostvarenom prihodu vjerujem da emo moĹžda biti i prva firma u Ĺžupaniji. No nama se jednostavno preko no i sruĹĄio sistem. Svi poslovi koje smo mi imali ugovorene, ne ono na ĹĄto smo moĹžda ra unali, nego ĹĄto smo imali potpisano, doĹĄlo je do zamrzavanja projekta. Investitor nas je pozvao i kazao da mu banka nije odobrila kredit, novca nema i zatraĹžio je da zaustavimo radove, a da e nastavak radova uslijediti dok potpiĹĄu ugovore o kreditiranju. Do dan - danas to nisu rijeĹĄili, premda postoje pozitivne naznake, no ne prije prvog svibnja. I to e biti super ako do e do takvog raspleta situacije. Aktivira li se nama taj veliki posao, mo i emo ispuniti svoj plan za 2009. godinu i u tom slu aju ne bi trebali imati nekih ozbiljnijih potresa. Do tada mi smo jednostavno preko no i ostali na ledu. â&#x20AC;˘ U kojoj se trĹžiĹĄnoj niĹĄi taj slom dogodio, je li to turizam,

Goran KneĹževi , direktor Me imurje Graditeljstva, u razgovoru za Me imurske novine kaĹže: - Jedino ĹĄto mogu je da se prilago avam situaciji, da unutar svoje ku e reĹžem troĹĄkove gdje god mogu. I uvijek taj narod plati, uvijek u Ĺživotu u svim pri ama na kraju narod plati ceh. Tako i u ovoj recesiji, narod e platiti ceh, ostat e bez posla, ne e mo i vra ati kredite, da ne velim, do e li do devalvacije, kakve se sve joĹĄ posljedice mogu o ekivati. Prave odjeke krize mi emo osjetiti tek po etkom drugog kvartala, jer svi joĹĄ uvijek troĹĄimo zalihe i odre ene poslove iz desetog, jedanaestog i dvanaestog mjeseca proĹĄle godine, kad joĹĄ krize nije bilo. stanogradnja, poslovi za drĹžavu? â&#x20AC;&#x201D; U turizmu se definitivno desio taj slom, jer u turizmu smo imali potpisan jedan ugovor joĹĄ u etvrtom mjesecu, a dan - danas nije realiziran i sad investitor razmiĹĄlja ne da ga aktivira, nego da projekt proda, jer ni on ne moĹže dobiti kredite za financiranje, plus toga ĹĄto ga mu e projekti i dozvole. U ovo doba godine svi gra evinari ĹĄto kombijima, ĹĄto autobusima, kretali su za poslom prema obali. Svugdje se neĹĄto obnavljalo, rekonstruiralo, dogra ivalo, gradilo. Danas pro eĹĄ po obali, sve pusto. Znam da se neĹĄto na LoĹĄinju gradi i neĹĄto malo u Rovinju na Crvenom otoku i da su se tu ak neki naĹĄi Me imurci uspjeli â&#x20AC;&#x2DC;uvalitiâ&#x20AC;&#x2122;. Ostalo mrtva sezona. Nema narudĹžbi, nitko ne zove. Mi smo ovu godinu, ĹĄto se ti e turizma, prekriĹžili. Stanogradnja je doslovce stala iz dvostrukog razloga. Prvo, investitori viĹĄe ne mogu dobiti kredite za stanogradnju stanova, a joĹĄ gora solucija je da potencijalni kupci ne mogu dobiti kredit. Ve prije su teĹĄko dobivali jer je kreditna sposobnost gra ana sve slabija. Oni koji su bili dobri ve su stambeno pitanje

rijeĹĄili. Ostaju brojni podstanari, koji nisu kreditno sposobni, a ako bi i bili, najviĹĄe za stanove veli ine od 40 do 50 kvadrata. Ve e stanove nikome se ne moĹže prodati. Banke su toliko pooĹĄtrile davanje stambenih kredita da moraĹĄ imati dvostruku hipoteku od kredita koji traĹžiĹĄ. Cijeli slom financijskog sustava krenuo je iz Amerike baĹĄ na nekretninama. Nakon sloma financijskog sustava, bankama su se te nekretnine vratile u vlasniĹĄtvo, banke ne mogu na i nove kupce za te nekretnine da namire glavnicu, a kamoli zaradu. Sada se to preslikava i kod nas. Samo u Zagrebu ima oko sedam tisu a gotovih stanova. Gotovih zgrada koliko ho eĹĄ, a svi su stanovi prazni.

ujem od kolega iz branĹĄe da vriĹĄte na sve strane. Kredite morate vra ati, a imate i obveze prema dobavlja ima, kooperantima koji su gradili te stanove. Po eo se zatvarati jedan vrlo nezgodan krug tog zastoja. Dok se ne otvore kreditne linije, ljudi ponovno ne po nu dobivati kredite, stanogradnja je mrtva. MoĹžda se joĹĄ neĹĄto moĹže o ekivati na POS-ovim programima, gdje su je tiniji stanovi i koje banke joĹĄ koliko - toliko prate. Zagreb sprema

joĹĄ jedan program u PodbreĹžju za POS, mada su i na tom programu veliki problemi. Na POS-u u Sesvetama je 600 neprodanih stanova. Svi ve i stanovi, ak i po POS-ovom cijenama, ostaju neprodani jer za njih nema kupaca. â&#x20AC;˘ Kako onda preĹživjeti recesiju, kao glava firme sa svojim suradnicima morate imati scenarij? â&#x20AC;&#x201D; Jedini model koji mogu ponuditi da bi preĹživjeli jest kresanje troĹĄkova. Ja ne mogu utjecati ni na trĹžiĹĄte kapitala, ni na trĹžiĹĄte investicija, jednostavno moram ekati da se ono pokrene. Dok nema posla, ja nemam posla. Do prije etiri - pet godina mi smo bili firma od 200 ljudi, sada smo firma s preko 400 ljudi. Ako treba, ja u se u vrlo kratkom roku morati svesti na 200 ljudi, odnosno na onoliko ljudi koliko bude posla. Po eli smo davati prva rjeĹĄenja o tehnoloĹĄkom viĹĄku, otkazne rokove i sve ono ĹĄto po zakonu ide. Krenuo sam sa skromnim brojem, mada sam otpustio odre en broj ljudi koji imaju ugovore na odre eno vrijeme, ali sad sam ve zadro u ljude koji imaju ugovore na neodre eno vrijeme. eĹĄljam firmu i gledam bez koga moĹžemo u ovom trenutku i oni e polako dobivati rjeĹĄenja o tehnoloĹĄkom viĹĄku i idu na burzu. Ja ne mogu osigurati pla u a da oni doma leĹže. Druga stvar je ĹĄto je i nelikvidnost velika. Mnogi investitori ne pla aju ili ne pla aju na vrijeme ili s velikim zaostacima. Ono ĹĄto si zaradio ne moĹžeĹĄ prihodovati na vrijeme. ImaĹĄ na papiru, ali nemaĹĄ na ra unu. A tebi treba na ra unu da bi mogao podmirivati obveze prema radnicima i prema drĹžavi i prema bankama. Mi smo se ozbiljno uhvatili u koĹĄtac sa sindikatom u traĹže-

POGLED ODOZDO

Kako su bankari postali vlasnici Ĺživota d.o.o. Kriza i sve njezine posljedice uvukle su se kao prijete a nadolaze a nepogoda u sve naĹĄe razgovore. Kada se strahovi koji nas mu e iznesu na svjetlo i podijele sa supatnicima, postanu lakĹĄi. Nisam sam i izoliran. A gubitak posla, pad radne aktivnosti ono je ĹĄto mu i najve i dio populacije. Zato ĹĄto je svaki naĹĄ udisaj povezan s novcem. Onog trenutaka kada smo uĹĄli u klub razvijenih prema stilu Ĺživota nema viĹĄe ni ega bez novca. Ĺ˝ivot ne moĹžemo zamisliti bez struje, tople vode koja istog asa pote e iz slavine, hladne iz kotli a u WC-u. Kompjutori, televizori, tople i udobno namjeĹĄtene sobe, sve je to novac koji ovisi o redovitom priljevu pla e ili drugih primanja. O prosjeku primanja koja na granici takve egzistencije koja podrazumijeva i grijanje i toplu vodu i pristojna tri obroka, koriĹĄtenje sapuna i toalet papira i ĹĄkolovanje djece za etvero lanu obitelj iznosi mjese no oko ĹĄest tisu a kuna. Ĺ to ako maĹĄinerija stane, netko ostane bez posla, banka ukine mi-

nuse, poĹĄalje opomene za nepla enu ratu kredita, a blagodati civilizacije po nu se gasiti jer dotok novca isklju uje dotok energenta i blagodati civilizacije. Odjednom preko no i na pozornicu su izaĹĄli novi gospodari, ve inski vlasnici naĹĄih Ĺživota. Bankari. Zasjenili su i premijere. Zemlja drhti od ishoda polemike jednog poslovnog bankara i guvernera. Ho e li kamata u jednoj banci porasti, ako ho e, kao lavina preplavit e sve banke. Svi kredit e poskupjeti. Istog asa velika ve ina u ovoj zemlji postat e siromaĹĄnija. Ve sada investicije staju, to povla i otpuĹĄtanja. Kockice u dominu e ektu ruĹĄe se velikom brzinom. Kriza u financijskom sektoru sada ruĹĄi sve pred sobom, a poslije e odlu ivati ĹĄto e i gdje graditi, jer novac se mora oploditi. I nema tog gospodara koji je do sada bio tako apsolutni gospodar kao ĹĄto je to financijski. Pokorio nas je milom, razvlastit e nas crnim slovima na bijelom papiru. Ĺ to je osu eno na propast, mora propasti. Pojedinci-

ma na pouku, viĹĄe nego ranije cijenit emo jednostavan Ĺživot. Manje emo Ĺžudjeti za stvari preko kojih nas je pokorio financijski sektor. Za svaku stvar pitat emo se je li mi to neophodno potrebno i mogu li bez toga Ĺživjeti. No ima ljudi koji su i do sada Ĺživjeli tako, a ipak e postati Ĺžrtve financijske krize. Rade i za minimalac i Ĺžive i od njega ni na koji na in nisu doprinijeli ovoj krizi, a izgubit e posao. Za utjehu, njih e kriza manje boljeti, ĹĄto manje izgubiĹĄ, to te manje boli. ImaĹĄ viĹĄe umije a kako preĹživjeti bez novca. Prije dvadesetak godina bili smo znatno manje ovisni o du anima, a prije trideset i viĹĄe godina joĹĄ manje. Kupovalo se tako malo da su nas prodava ice posluĹživale, a ra unale pjeĹĄke olovkom na ĹĄkrniclu. I sve to nije stvaralo pretjeranu guĹžvu u du anu, jer artikli koje smo kupovali mogli su se pobrojiti na prste obje ruke. A sada tisu e kvadrata ĹĄoping centara gutaju nekadaĹĄnja polja. U kolicima veli ine auto prikolica tovarimo stvari, a ra-

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti di brĹžeg cijene se o itavaju laserskim ita ima. Uzmu li bankari sve svoje natrag, ĹĄoping centri, izloĹžbeni saloni automobila i namjeĹĄtaja postat e iznenada prazni kao ĹĄtagljevi po selima koje su gastarbajteri neko gradili za svoju djecu da im bude bolje.

nju rjeĹĄenja da firmu prilagodimo novonastaloj situaciji, da opstane na nogama dok se ne pokrene investicijski ciklus. Kad se on pokrene, meni firma mora biti zdrava, unkcionirati da mogu izvoditi poslove i ponovno zapoĹĄljavati ljude. Sada su kola krenula nizbrdo i mi se tome moramo prilagoditi. â&#x20AC;˘ Graditeljstvo je ve doĹživjelo jedno teĹĄko iskustvo i ogroman pad u proĹĄlosti. Koje se pouke iz toga mogu izvu i? â&#x20AC;&#x201D; Upravo ta iskustva, one greĹĄke koje smo radili onda, sada ih ne smijemo ponoviti. â&#x20AC;˘ Koje zamke sada Ĺželite izbje i? â&#x20AC;&#x201D; Odluke jednostavno treba donositi brzo i efikasno i uvjeriti ljude da odluke koje donosimo nisu u interesu pojedinca, jer ne moĹžeĹĄ, ako neĹĄto reĹžeĹĄ, da nekoga ne zaboli. Netko e sigurno zaplakati. Me utim, moj je zadatak da, kako sam firmu gradio, tako je moram prepoloviti i prilagoditi stanju na trĹžiĹĄtu i ostati na nogama. Da bih opstao na trĹžiĹĄtu, pravovremeno moram donijeti i najteĹže odluke, pa i ako firmu treba prepoloviti. Ali onda znam da 200 ljudi ima posla, da ih mogu servisirati i platiti i da mogu servisirati obveze prema drĹžavi i bankama ... Ali moram donositi brze odluke. PredloĹžio sam i smanjenje pla a za 10 posto i vjerojatno u na to i i od 1. oĹžujka jer moram do i do daha i unutar sebe stvoriti niĹĄu, ond da mogu plivati i ispunjavati sve svoje obveze s onim brojem ljudi koji mi je neophodan za taj period. Kad se stvari poprave, krenu novi poslovi, uvijek se mi moĹžemo vratiti na staro. Kako smo do sada podizali pla e, tako je sada doĹĄao period da moramo smanjivati pla e. Mi kao uprava nemamo ĹĄanse bilo ĹĄto drugo izmisliti. Ne mogu izmisliti posao ako ga nema. I u tim okolnostima moram se boriti s konkurencijom, lojalnom i nelojalnom, jer smo sada svi u istom problemu i na to malo posla svi emo joĹĄ viĹĄe konkurirati. Sad se pojavljuje onaj problem na koji sam ukazivao prije tri godine. Govorio sam, sad kad je konjuktura na vrhu, sada treba i i van traĹžiti nova trĹžiĹĄta. Tu u Ĺžupaniji su me gledali kao da sam pao s Marsa, ĹĄto govorim gluposti kad ni ovaj posao doma ne stignemo rjeĹĄavati. To no, imali smo puno posla, likvidnost je bila korektna. Imali smo dovoljno novca i mogli smo izdvajati dio za obradu trĹžiĹĄta, ormirati nekakvu zajedni ku tvrtku za traĹženje posla vani. Nije bilo interesa, jer su ljudi mislili da e dobro potrajati za â&#x20AC;&#x2DC;vijeke vjekovaâ&#x20AC;&#x2122;. Ne moĹže. Ĺ˝ivotni ciklus pokazuje da imaĹĄ period sedam do deset godina uspona, a onda ide pad i kriza i da nakon nje ponovno kre e uspon. Ali u periodu kad rasteĹĄ moraĹĄ se pripremiti za period pada, a do njega neminovno dolazi. Nama se sad desio pad, on je potenciran globalnom ekonomskom krizom, me utim, iz te koĹže ne moĹžemo pobje i i zadesilo bi nas i bez te krize. â&#x20AC;˘ Meni se inilo da je po etak udruĹživanja me imurskih gra-

evinara po eo na zajedni koj gradnji bolnice, pa zaobilaznice, kako to da nije izraslo u neĹĄto viĹĄe, gdje je â&#x20AC;&#x2DC; elerâ&#x20AC;&#x2122;? â&#x20AC;&#x201D; Nema â&#x20AC;&#x2DC; eleraâ&#x20AC;&#x2122;. Mi smo, kako da to kaĹžem, in rastrukturno preslabi. Nama gra evinarima treba netko tko e utirati put prema naprijed. Mi se lako i efikasno dogovorimo kad do emo do nekog posla, do raspodjele. â&#x20AC;˘ A ĹĄto onda ali? â&#x20AC;&#x201D; Nema nam tko trti put traĹženja novih poslova i novih trĹžiĹĄta. Pojedina no smo preslabi, a ovi koji su veliki i kojima je to misija kao ĹĄto jedan velik IGH, jedna velika INGRA, to nisu radili. To su dvije firme koje bi trebale staviti glave skupa. Tamo je koncentracija najboljih kadrova. Njihova je misija trebala biti da prodru putove na novim trĹžiĹĄtima gdje bi cijela gra evinska operativa Hrvatske imala smjernicu kuda i i. Me utim, oni to ne rade. Ĺ to rade? Me usobno su se â&#x20AC;&#x2DC;poklaliâ&#x20AC;&#x2122; za ovaj komad posla koji je u Hrvatskoj. I sad se me usobno glo emo ili ne glo emo, dogovaramo ili ne dogovaramo za podjelu to kola a koji je sve manji i manji. Ta gra evinska pamet koja je koncentrirana u velikim gra evinskim firmama nije iskoriĹĄtena. IGH se bavi izgradnjom stanova u Zagrebu, umjesto da je obra ivao rusko, arapsko trĹžiĹĄte, ormirao firmu koja bi bila prethodnica za sve nas â&#x20AC;&#x2DC;ĹĄljakereâ&#x20AC;&#x2122; koji bi trebali do i odra ivati poslove. To bi trebala biti misija te pameti. A ĹĄto ja mogu s desetak inĹženjera i koga da ja izdvojim iz svoga sustava i poĹĄaljem van da obra uje trĹžiĹĄte za mogu firmu? To je nemogu e. U Hrvatsku su doĹĄle velike firme. Veliki sustavi mogu odvojiti dio sredstava za obradu i hrvatskog i bosanskog trĹžiĹĄta. Mi se svi skupa moĹžemo staviti na hrpu pa smo ĹĄaka jada i po prometu i po broju ljudi i po svemu. Jedini koncentrat je bio u ove dvije firme koje imaju ak povijesno i Ĺživotno iskustvo u tim poslovima, me utim, oni su tu zakazali totalno. Svi su se povukli unutar granica Hrvatske. Bilo nam je dobro ovih sedam godina, svi smo se namirili s poslom i mislili da nam cvjetaju ruĹže, umjesto da smo taj period iskoristili za proboj na nova trĹžiĹĄta jer, tko god razmiĹĄlja, zna da nakon sedam godina sre e dolazi sedam godina nesre e ili tuge. ak i ne mora do i gospodarska kriza, prirodno dolazi do pada investicija, ulaganja. Mi smo mala zemlja, ĹĄto je to ĹĄest sati voĹžnje gore - dolje. I taj koncentrat gra evinske pameti nije odradio svoju misiju. Ovaj naĹĄ klaster strateĹĄki niĹĄta nije mogao odraditi. â&#x20AC;˘ Mislite da je onda odluka Tegrinih dioni ara u svjetlu ovih problema da prodaju firmu bila ispravna? â&#x20AC;&#x201D; Mislim da da. UĹĄli su u jedan sustav me unarodne korporacije koja ima 150 firmi po svijetu. To je smisao klastera. Ako mu ovdje zaĹĄteka, moĹže firmu prebaciti drugdje u regiji. A jedna Tegra sama po sebi ili jedno Graditeljstvo u takvim situacijama kao ĹĄto je ova bespomo ni su. Nemamo se kud okrenuti,

17. velja e 2009.

ZBOG visoke cijene svjeĹžeg mlijeka prera iva i mlijeka pred kolapsom

kova ma

Mogu li proizvo a i mlijeka optere eni kreditima smanjiti cijene?

- Do prije etiri - pet godina mi smo bili firma od 200 ljudi, sada smo firma s preko 400 ljudi. Ako treba, ja u se u vrlo kratkom roku morati svesti na 200 ljudi, odnosno na onoliko ljudi koliko bude posla. Po eli smo davati prva rjeĹĄenja o tehnoloĹĄkom viĹĄku

koga u i i moliti. Jedino ĹĄto mogu je da se prilago avam situaciji, da unutar svoje ku e reĹžem troĹĄkove gdje god mogu, a prostora je sve manje i manje. I uvijek taj narod plati. Uvijek u Ĺživotu, u svim pri ama na kraju narod plati ceh. Tako i u ovoj recesiji, narod e platiti ceh, ostat e bez posla, ne e mo i vra ati kredite, da ne velim, do e li do devalvacije, kakve sve se joĹĄ posljedice mogu o ekivati. Prave odjeke krize mi emo osjetiti tek po etkom drugog kvartala jer svi joĹĄ uvijek troĹĄimo zalihe i odre ene poslove iz desetog, jedanaestog i dvanaestog mjeseca proĹĄle godine kad joĹĄ krize nije bilo. Mi emo ovih dana podijeliti pla e iz prihoda od dvanaestog mjeseca. A meni je sije anj pao na polovicu proĹĄlogodiĹĄnjega. U sije nju proĹĄle godina imao sam realizaciju od 22 milijuna kuna, a sada imam 11, s tendencijom prema dolje. Pitam se iz ega u podijeliti pla e u tre em i etvrtom mjesecu i izvrĹĄiti svoje obveze. Ne mogu zadrĹžati sve ljude kao u prosincu kada smo imali posla preko glave. Ne mogu ekati, ah, nekakâ&#x20AC;&#x2122; e biti, neĹĄto e se rijeĹĄiti! Samo za pla e mjese no je potrebno osigurati tri milijuna kuna, za dva mjeseca to je ĹĄest milijuna kuna, gdje da ih uzmem? Gdje u zaraditi ĹĄest milijun kuna da bih pokrio dva mjeseca neodra enih pla a? Zna i, ne smijeĹĄ ekati, nego reĹži, skidaj pla e, rjeĹĄavaj se viĹĄka ljudi, rjeĹĄavaj se troĹĄkova koji ti ne trebaju. KreĹĄi, reĹži, ostani na nogama. Aparat svoj prilagodi poslu koji imaĹĄ da ne upadneĹĄ u zamku nelikvidnosti i nesolventnosti i ekaj dok se klima ne popravi. I traĹži mogu nosti gdje eĹĄ si na i posla. â&#x20AC;˘ Gdje se joĹĄ moĹžete okrenuti, gdje ima posla? â&#x20AC;&#x201D;Ne vidim, osim ako se odmrzne posao koji je u ovom trenutku zamrznut. A on je toliko velik da cijela firma ima posao, uklju uju i i moje kooperante koji su na tom poslu. A kako bi posao trajao godinu dana, mi bi s tim projektom pregrmjeli 2009. godinu bez ikakvih problema. Me utim, ako taj posao ne ide, ja druge ne vidim. S etiristo

ljudi mi smo lani odradili tristo milijuna kuna posla. Trebalo bi od 220 do 300 milijuna ugovorenog posla godiĹĄnje da bih ja taj aparat hranio, odnosno taj aparat je sposoban odraditi tako velik posao. â&#x20AC;˘ Prije ste imali situaciju da ste uvozili radnu snagu, a sad ih morate otpuĹĄtati? â&#x20AC;&#x201D; Tako je. â&#x20AC;˘ KaĹžete, ak i prepoloviti? â&#x20AC;&#x201D; Gledajte, da sad ne bi ispalo da Me imurje Graditeljstvo otpuĹĄta 200 ljudi, krenuo sam s 15 - 20 ljudi. Za mjesec dana ponovno sjedamo i radimo analizu stanja za budu ih 30 do 40 dana. â&#x20AC;˘ Tih petnaest ljudi je doma ih? â&#x20AC;&#x201D; Doma i ljudi, a sada u polako i Bosance otpuĹĄtati. Razlika je u otpuĹĄtanju i otpuĹĄtanju. Kad doma e ljude otpuĹĄtaĹĄ, imaju pravo na otkazni rok dva i pol mjeseca, otpremninu. Bosanci su na odre eno vrijeme, bez ikakvih prava. No, s druge strane, ako otpustiĹĄ strane radnike, logi no je da ih otpustiĹĄ prije, me utim, za njih si pokrenuo cijelu proceduru da bi dobio radnu dozvolu, ako ga otpustiĹĄ, njemu se radna dozvola gasi i ako mi se za tri mjeseca aktivira gradiliĹĄte meni e taj ovjek aliti jer ga ne mogu vratiti, jer je ponovno potrebno pokrenuti proceduru dobivanja radne dozvole. Dakle, otvara se cijeli niz problema. â&#x20AC;˘Koliko politika ima sluha za te probleme? â&#x20AC;&#x201D; Nema, oni se ne mogu dogovoriti jesmo li mi u recesiji ili nismo. Mi razmiĹĄljamo o uvo enju mjera kao ĹĄto je smanjenje pla a, a oni su sebi izglasali pove anje pla a. Ne razmiĹĄljaju o pokretanju investicija, kako na i niĹĄe u amoznom prora unu da se pokrenu investicije, da se dio kola a da gospodarstvu. Gospodarstvo za sobom povla i masu ostalih kooperanata, opremaĹĄa ... Gra evinu i turizam sigurno je zahvatila recesija. â&#x20AC;˘ Kako se ponaĹĄaju banke, mogu li one pomo i? â&#x20AC;&#x201D; Banke se ponaĹĄaju kako smanjiti rizike, kako plasirati ono malo ĹĄto je ostalo. Ve dva puta interveniraju za pomo drĹžavi. Idu na manje

rizi ne plasmane, a to su oni prema drĹžavi. DrĹžava ne e propasti, ali jedna mala firma, ako joj daju novac, moĹže propasti. Banke ga radije daju drĹžavi u pozajmicu, jer im je to siguran novac, nego da ga disperziraju u gospodarstvo. A i pritisak drĹžave prema bankama je ogroman i opet je gospodarstvo presko eno, proĹĄli su pokraj nas da nas nisu ni o eĹĄali. Mi smo se opremili, uzeli kredite, nove strojeve, opremu, nove ljude zaposlili, stipendiramo studente, svu svoju zaradu ulagali smo u razvoj za budu a vremena, sad je preko no i nastao rez, netko je prerezao vrpcu i rekao: stani. BaĹĄ je po meni situacija jako loĹĄa, toliko loĹĄa da ljudi jednostavno nisu ni svjesni, a bojim da e biti joĹĄ loĹĄija. â&#x20AC;˘ Zna i li to da emo za godinu dana razgovarati u joĹĄ pesimisti nijem tonu? â&#x20AC;&#x201D; Mislim da ne, ali emo tek koncem 2009. godine osjetiti nekakve znakove investicijskog zatopljenja. (BoĹžena Malekoci - Oleti )

Gospodarsko interesno udruĹženje Croatiasto ar ovih je dana izdalo priop enje u kojemu se kaĹže da je Hrvatska mlije na industrija pred kolapsom, u zadnjih godinu dana imamo najviĹĄu cijenu mlijeka u zemljama regije i Europe. Cijena mlijeka u Hrvatskoj je zadnjih mjeseci viĹĄa za 20 posto u odnosu na otkupne cijene u regiji. Posljedice su da su prera iva i mlijeka i proizvo a i izloĹženi uvozu je tinijeg mlijeka i mlije nih proizvoda. U 2008. godini uvoz konzumnog mlijeka u Hrvatsku porastao je na viĹĄe od 30 milijuna litara, ĹĄto je za ak 60 posto viĹĄe nego godinu dana ranije, a svih proizvoda od mlijeka uvezeno je za viĹĄe od 30 posto u odnosu prema proĹĄloj godini. U 2007. godini u Hrvatskoj je otkupljeno od proizvo a a 653, 8 milijuna litara mlijeka, a 2008. godine 636,6 milijuna litara mlijeka, znat5no manje. U zemljama

EU prosje na cijena mlijeka iznosi 35,46 eura za sto kilograma mlijeka, a u zemljama EU 10 samo 32,89 eura. S druge strane, cijena mlijeka u Hrvatskoj iznosila je 38,83 eura za sto kilograma odnosno litara mlijeka, ĹĄto je znatno viĹĄa cijena. Proizvodnja i otkup mlijeka u Hrvatskoj stoga biljeĹže pad od 2,7 posto. Uredbu o pove anoj cijeni mlijeka u Hrvatskoj donjela je Vlada Republike Hrvatske, a donesena 1. srpnja 2008. godine, no bez suglasnosti prera iva a mlijeka, pa predstavlja presedan u ormiranju finske cijene mlijeka, kaĹžu u Croatia sto aru. U 2008. godini u Republiku Hrvatsku je uvezeno 66.339 tona mlijeka, mlije nih prera evina i sireva. Kad se to pretvori u svijeĹže mlijeko, ispada da bi uvoz iznosio od 190 do 230 milijuna litara mlijeka, uz ega proizlazi da se na 50

posto mlijeka otkupljenog u RH drugih 50 posto uvozi u obliku gotovih mlije nih proizvoda. Uvoz je pove an 60 posto, a europska komisija 23. sije nja 2009. godine uvodi izvozne subvencije za konzumno mlijeko i mlije ne proizvode, ĹĄto e dodatno smanjiti doma u konkuretnost te joĹĄ pove ati uvoz. Zbog svega toga potrebno je ormirati trĹžiĹĄnu cijenu svjeĹžeg sirovog mlijeka, a prema cijenama u regiji i EU, kako bi doma e mlijeko bilo konkuretno - zaklju uje se u Croatiasto aru. Ho e li doma i proizvo a i mo i podnjeti znatno smanjivanje otkupne cijene mlijeka teĹĄko je re i, pravo je pitanje koliko su osposobljeni za trĹžiĹĄnu utakmicu. Naime, mnogi od njih optere eni su kreditima teĹĄko izlaze na kraj i sa sadaĹĄnjom cijenom mlijeka. (J. Ĺ imunko)

TOPLICE Sveti Martin

REDEA e organizirati te ajeve na engleskom za instalatere U Toplicama Sveti Martin je 6. i 7. velja e odrĹžan tre i po redu sastanak konzorcija projekta NIMSEC koji provodi i REDEA i drugi lanovi konzorcija. Rije je o projektu objavljenom 2006. godine u okviru programa Intelligent Energy Europe, a odnosi se na odrĹživost energetskih zajednica. Program je namijenjen financiranju projekata koji se odnose na odrĹžive izvore energije, a pod odrĹživim se zajednicama podrazumijevaju op ine i gradovi u kojima politi ari i planeri uklju uju

obnovljive izvore energije u proces dobivanja energije. Ukupni iznos odobren za projekt je 756.382 eura, a za hrvatski dio projekta 139.911 eura, od ega na aktivnosti REDEA-e otpada 46.804 eura. Do sada je za Me imurje napravljena inicijalna analiza proizvodnje i potroĹĄnje elektri ne energije te navedeni potencijali za koriĹĄtenje obnovljivih izvora energije. Dio projekta je i postavljanje takozvanog energetskog kutka u Graditeljskoj ĹĄkoli u akovcu, gdje se na ure ajima tvrtke Kon ar

- ku anski aparati mjeri njihova u inkovitost. Uskoro e zapo eti i provedba e-learning te ajeva iz podru ja obnovljivih izvora energije, koje je osmislilo Sveu iliĹĄte u Salamanci (Ĺ panjolska). Prvi te aj bit e namijenjen akultetski obrazovanim osobama, a drugi prakti arima, instalaterima. Polaznici koji zavrĹĄe te aj dobit e me unarodno priznati certifikat. Te ajevi e biti na engleskom jeziku, a svi zainteresirani mogu se javiti u REDEA-u. (J.Ĺ .)

EKONOMSKI BREVIJAR

Priprema za vrijeme poslije krize U razdoblju od samo godinu dana dogodile su se velike i brze promjene za koje je prije trebalo barem desetlje e. Od nedostatka hrane i time uzrokovanog porasta cijena prehrambenih artikala, preko rasta inflacije i enormnog rasta cijena na te i sirovina, do drasti nog pada njihovih cijena popra enog me unarodnom financijskom krizom. Posljedice tih doga aja vide se u zazivanju viĹĄih kamatnih stopa i op enito nepovoljnijih uvjeta naplate i poslovanja, iako za to joĹĄ nema pravih razloga, ĹĄto dokazuje da je kriza prije svega stanje duha. Neminovno ovisimo o me unarodnim kretanjima i recesija se s vremenskim pomakom odraĹžava i na naĹĄe poslovanje. Ako se kriza vidi u smanjenim narudĹžbama partnera, to onda jest prava kriza.

Poduzetnici koji su suo eni s tim problemom ve ga i svakodnevnim naporima pokuĹĄavaju rijeĹĄiti. Sigurno pokuĹĄavaju saznati zaĹĄto je doĹĄlo do smanjivanja opsega poslovanja i ho e li se taj izostanak u dogledno vrijeme nadoknaditi. Ako se mora smanjivati proizvodnja, silom prilika se osloba aju resursi za intenzivnije bavljenje razvojem, istraĹživanjima i inovacijama. Upravo u kriznom razdoblju treba poja ati napore u napredovanju radi bezbolnijeg izlaska iz krize i ve e spremnosti za razdoblje oporavka koje neminovno slijedi. Paralelno s tim radi se na pronalaĹženju novih partnera i trĹžiĹĄta. To se i ina e mora raditi, ali je u ovakvom razdoblju joĹĄ vaĹžnije poja ati napore i aktivnosti u otvaranju novih trĹžiĹĄta. Konsolidacijom trĹžiĹĄta do i e do nove potraĹžnje, i sigurno je

da e oni spremniji preuzeti ve i dio rasta na trĹžiĹĄtu. Sada svi prvenstveno razmiĹĄljaju o kratkoro nom odnosu troĹĄkova i koristi, pa trĹžiĹĄtu treba prezentirati takve prednosti. Ako se ĹĄtedi na troĹĄkovima, to nikako ne smije pogoditi sve sektore, djelatnosti i aktivnosti, ve treba prepoznati strateĹĄke resurse (materijalne, proizvodne, ljudskeâ&#x20AC;Ś ) i njih izuzeti iz redukcija. Zapravo, ono ĹĄto je vrijednost tvrtke, mora se o uvati, pa i razvijati, jer se ina e tvrtka trajno oslabljuje i postaje lak plijen konkurenciji. Osim toga, ovo vrijeme treba iskoristiti za poboljĹĄanje slabih mjesta radi ja anja otpornosti na vanjske utjecaje. Svakodnevnim problemima ionako se moramo suo iti i promptno ih rjeĹĄavati, ali je vrlo je vaĹžno osmiĹĄljavati i imati spremne

naredne korake. U tu svrhu dobro je pripremiti mogu e scenarije budu eg razvoja doga aja. Nove promjene brzo e do i, budimo spremni na njih, a parole i slogane pretvorimo u prave protukrizne programe. DosadaĹĄnje stalne partnere treba redovito kontaktirati i pronalaziti zajedni ka rjeĹĄenja, ime se ostaje vaĹžan dio trĹžiĹĄta. Tako er je vaĹžna redovita interna komunikacija, dakle razgovori o situaciji, ali ne samo o problemima, ve prije svega o mogu im rjeĹĄenjima i novim idejama! Tako se izbjegava negativno raspoloĹženje, a poti e se poduzetni ki duh i motiviranost Partneri od povjerenja, potencijali i pove ano zalaganje svih zaposlenih omogu it e da i u ovom razdoblju oja amo. (Zlatko BoĹži , dipl.oec.)

DOBRO JE ZNATI

17. velja e 2009.

EDVIN HORVAT, direktor tvrtke â&#x20AC;&#x153;Aluelâ&#x20AC;? - PVCâ&#x20AC;? d.o.o., koja je nositelj statusnog simbola gazele za 2008. godinu

Nagrada nas je obr pokazuje da radimo vrtka vrtka â&#x20AC;&#x153; luel - PVCâ&#x20AC;? d.o.o. iz Pribislavca lavca proglaĹĄena je gazelom za 2008. godinu u kategoriji srednjih tvrtki, ĹĄto zna i da je u proĹĄloj godini imala rezultate koji su bolji za najmanje 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za objektivnu sliku ovoga izuzetnog uspjeha valja ista i da je rije o tvrtki koja se bavi PVC i aluminijskom stolarijom, naime, status gazela naj eĹĄ e dobivaju visokotehnoloĹĄke tvrtke koje prodaju mobitele ili elektroniku. o je i bio razlog posjeta tvrtki â&#x20AC;&#x153; luel - PVCâ&#x20AC;?, koju danas vodi mladi direktor dvin Horvat, zajedno sa svoja dva brata, lvisom Horvatom, tehni kim direktorom, i milom Horvatom, zaduĹženim za logistiku. â&#x20AC;˘ Kako je prije 25 godina nastala obiteljska tvrtka â&#x20AC;&#x153;Aluelâ&#x20AC;?? - biteljska tvrtka â&#x20AC;&#x153; luel - PVCâ&#x20AC;? d. o.o. nastala je prije 25 godina izradom aluminijske bravarije, a osnovali su je moj otac Dragutin Horvat i majka nica. vrtka je nastala na na in da su roditelji u obiteljskoj ku i spojili dva prostora veli ine po 25 kvadrata te dobili prvih 50 kvadrata, a dio poslovanja doslovno se odvijao i u garaĹži. Danas tvrtka raspolaĹže s modernim proizvodnim prostorima od 2.000 kvadrata i s 15.000 dvoriĹĄta.

Edvin Horvat, direktor

PVC - titanium PLUS

azvoj tvrtke nije bio lagan, mi djeca pratili smo napore roditelja kroz sve ove godine i kad smo stasali zaposlili smo se u tvrtki. oditelji se spremaju u mirovinu, ali i dalje sudjeluju u svim bitnim odlukama vezanim za irmu, a pomaĹžu nam i svojim savjetima u daljnjem razvoju irme. vrtka ukupno zapoĹĄljava 45 radnika i joĹĄ 25 djelatnika kooperanata. U zadnje tri godine tvrtka biljeĹži veoma brz razvoj i pove anje prihoda, a rezultat toga je proglaĹĄenje gazelom za 2008. godinu. agrada nas je obradovala i dokaz je da smo radili veoma dobro. Mnogo paĹžnje ulaĹžemo i u sam izgled i ure enje tvrtke, vjerujemo da je to veoma vaĹžno, tako da smo viĹĄe puta bili proglaĹĄavani najljepĹĄom radnom sredinom u ocjenjivanju uristi ke zajednice Me imurske Ĺžupanije i Grada akovca. â&#x20AC;˘ Ĺ to je vaĹĄ osnovni proizvodni program? - aĹĄa je osnovna misija i cilj pove anje kvalitete Ĺživota ljudi, i-

ne i interijere i eksterijere ljepĹĄim, ekoloĹĄkim i prihvatljivijim za Ĺživot i stanovanje. zra ujemo PVC stolariju prema svim Ĺželjama kupaca u raznim bojama, te aluminijsku bravariju, kao i Z stakla za potrebe drugih proizvo a a po narudĹžbi, uz niz usluga. Prema zahtjevima kupaca proizvodimo i stolariju kombinacijama materijala. ako, na primjer, proizvodimo stolariju kombinacijom drveta i aluminija, s tim da je unutar drvo, a prema van aluminij, ime se dobiva na trajnosti. ako er proizvodimo i stolariju kombinacijom materijala PVC i aluminijske obloge, ĹĄto tako er pove ava trajnost. Kao najnoviju kombinaciju uveli smo proizvodnju PVC stolarije s titanium folijom, koja daje trajnost pro ilu, ali ima i neke boje koje su se do sada mogle dobiti samo u aluminijskoj izvedbi. Me u prvim smo tvrtkama iz Hrvatske koje su dobile licencu i suglasnost Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i gra-

diteljstva za izvo enje za izvo enje radova na gra evinama ., ., . i V. stupnja zahtjevnosti za vanjske i unutraĹĄnje zavrĹĄne radove na zgradama, u ĹĄto spadaju: fasade, prozori i vrata, Ĺžaluzine, staklarski radovi, limarski radovi, ograde od LU pro ila, zimski vrtovi i drugo. Pred ZavrĹĄetkom smo uvo enja certi ikata za sustav kvalitete S 9001/2000, a namjeravamo uvesti i ekoloĹĄki standard kvalitete S 14001:2004. Ĺ to se pak ti e pitanja otpada, rjeĹĄavamo ga reciklaĹžom, PVC otpadni materijal predajemo na preradu u ustriju, dok aluminij i staklo recikliramo kod nas. â&#x20AC;˘ S obzirom na okolnosti, koliko ima posla na trĹžiĹĄtu? - Za sada smo viĹĄe nego zadovoljni koli inom poslova. aĹĄi su kapaciteti djelomi no popunjeni do sredine ove godine. Kako bi mogli pratiti zahtjeve trĹžiĹĄta pogo enog recesijom (kvaliteta, brza isporuka i niska cijena), stalno ulaĹžemo u modernizaciju proizvodnje. ako nam je sada u planu modernizirati

pogon za izo staklo i proizvodnju aluminijske bravarije. o e dovesti do ubrzanja proizvodnje, a samim time i niĹžih cijena, ĹĄto nam je veoma vaĹžno zbog konkurentnosti na trĹžiĹĄtu i zbog prisutne recesije. â&#x20AC;˘ Na koji se na in kod vas o ituje recesija? - Kao i svi drugi, i mi osje amo recesiju, no moĹžda manje nego drugi. u moram pohvaliti naĹĄe kupce i dobavlja e s kojima sura ujemo veoma dobro i dugo, s kojima zajedno pronalazimo najidealnija rjeĹĄenja za prozore i vrata, a da se zadrĹži ljepota i dizajn, kao i cijena koja je prihva ena od investitora. Suvremeni su materijali ve toliko so isticirani da se moĹže ispoĹĄtovati svaka Ĺželja investitora uz najniĹže cijene. okovi su pla anja u Hrvatskoj 90 dana i viĹĄe, a i na trĹžiĹĄtu uropske unije sli na su kretanja. ko do e do joĹĄ ja eg utjecaja recesije na poslovanje naĹĄe irme, zadnje e nam biti otpuĹĄtanje radnika. raĹžit e se rjeĹĄenja u smanjenju drugih troĹĄkova unutar irmi,

DOBRO JE ZNATI

17. velja e 2009.

radovala, o dobro a i dobavlja i e morati dodatno smanjiti cijene i produĹžiti rokove pla anja. Petnaestak naĹĄih radnika kod nas je ve viĹĄe od deset godina, pa su za jubilej dobili satove s gravurom i posvetom, a tvrtka je u cjelini mlada, prosje na Ĺživotna dob svih zaposlenih je daleko ispod 40 godina. moĹžemo re i da ih smatramo dijelom naĹĄe familije i tako se i odnosimo prema njima, jer bez njih ovog uspjeha ne bi bilo.

â&#x20AC;˘ Koji su noviteti u vaĹĄoj proizvodnji? ajnoviji proizvod kod nas je PVC stolarija s vanjskom obradom, odnosno ÂŤtitanium plusÂť obradom koja prozoru daje ljepĹĄi i bogatiji izgled i omogu ava nove na ine oblikovanja prozora i vrata vaĹĄeg doma u visoko vrijednoj aluminij optici. reba tako er naglasiti i injenicu da zadrĹžava sve funkcionalne i inancijske prednosti PVC pro-

Skriveni okov

zora nasuprot obi nom alu prozoru. Proizvodi ÂŤtitanium plusÂť pro ila nisu ĹĄtetni za okoliĹĄ te znatno smanjuju troĹĄkove grijanja. Uz to, novost u proizvodnji je i koriĹĄtenje skrivenog okova koji smo po eli koristiti prvi u Hrvatskoj, a koji prozoru daju dodatnu ljepotu te se dobiva vrhunski dizajn s jasnim linijama pro ila bez prekida. sim toga takav okov dozvoljava i upotrebu uĹžih pro ila i smanjuje potrebu za prostorom na mjestima spoja prozora i zida pogotovo kod prozora s roletama. â&#x20AC;˘ UĹĄli ste i na trĹžiĹĄte stanova? - Prije smo samo pomagali naĹĄim investitorima, prodavati stanove za njih, no sad smo odlu ili i sami prodavati stanove u suradnji s investitorima. Prodajemo stanove u Zagrebu na viĹĄe lokacija, i to sambeno naselje S i stambeno naselje Pre ko u Zagrebu, isto tako i stanove u stambenom naselju reĹĄje na podru ju Svete edjelje u blizini samoborske ceste. Cijene stanova kre u se od 1.500 eura za kvadratni metar na viĹĄe. Stanovi se mogu dobiti na kredit u aiffeisen, Hypo i rste banci. Gradimo dosta i na moru, nakon uspjeĹĄno obavljenog posla na hotelu â&#x20AC;&#x153; lbatrosâ&#x20AC;? u Plavoj laguni u Pore u povjerena nam je i rekonstrukcija hotela â&#x20AC;&#x153;Galebâ&#x20AC;? u Plavoj laguni koji se sad zove â&#x20AC;&#x153;Molindrioâ&#x20AC;?. (J. Ĺ imunko)

Prodaja stanova â&#x20AC;&#x153;ALUEL PVCâ&#x20AC;?; A. Star evi a bb; Pribislavec; tel: 040/360-900 www.aluel.hr â&#x20AC;˘ edvin.horvat@aluel.hr â&#x20AC;˘ elvis.horvat@aluel.hr

Stambeno naselje â&#x20AC;&#x153;Risâ&#x20AC;? Zagreb

Stambeno naselje Pre ko Zagreb

Naselje OreĹĄje (blizina Samobora, podru je Svete Nedjelje)

Cijene ve od 1.500 eura Prodaja putem kredita RBA, Hypo, Erste Hotel Molindrio u Pore u, Plava laguna

8 Preminuo biciklist iz KurĹĄanca Prenose i policijska izvjeĹĄ a o prometnim nesre ama koje su se dogodile u drugom tjednu velja e, izvijestili smo o prometnoj nesre i u akovcu u kojoj je stradao biciklist te o prometnoj nesre i u Gornjem KurĹĄancu u kojoj je tako er stradao biciklist. U izvjeĹĄ ima se potkrala greĹĄka koju smo prenijeli pa je ispalo da je smrtno stradao biciklist iz akove ke nesre e, koji je zapravo Ĺživ i zdrav te je nakon lije ni ke obrade u Ĺ˝upanijskoj bolnici u akovcu puĹĄten na ku no lije enje. Poginuo je biciklist iz nesre e u Gornjem KurĹĄancu koja se dogodila joĹĄ 31. sije nja u

akove koj ulici. Na njega je naletjelo vozilo kojim je upravljao mladi iz Murskog SrediĹĄ a dok je pokuĹĄao prije i kolnik, a da se prethodno nije uvjerio da to moĹže u initi na siguran na in. PedesetogodiĹĄnjak iz KurĹĄanca preminuo je, kako navodi policija, zbog viĹĄestrukih unutarnjih povreda 6. velja e u Ĺ˝upanijskoj bolnici u akovcu.

Me imurci, veĹžite se i upalite svjetla Policija je u utorak 10. te u srijedu 11. velja e provela operativnu akciju â&#x20AC;&#x153;Vlak je uvijek brĹžiâ&#x20AC;?. Tom prilikom utvr eno je ukupno 50 prometnih prekrĹĄaja. Od toga 14 prekrĹĄaja na prijelazu ceste preko Ĺželjezni ke pruge, po sedam prekrĹĄaja nekoriĹĄtenja sigurnosnog pojasa i uporabe svjetala u prometu, po pet prekrĹĄaja upravljanja vozilom kada je u organizmu prisutan alkohol i prekrĹĄaja tehni ke neispravnosti vozila, tri prekrĹĄaja prekora enja dopuĹĄtene brzine i joĹĄ devet drugih prekrĹĄaja. Zbog

17. velja e 2009.

CRNA KRONIKA toga je iz prometa isklju eno ĹĄest voza a. Tijekom vikenda dogodilo se ĹĄest prometnih nesre a, od ega jedna s poginulom osobom, dvije s ozlije enim osobama u kojima su dvije osobe zadobile lake tjelesne ozljede, te tri prometne nesre e s nastalom materijalnom ĹĄtetom. GreĹĄke voza a zbog kojih je naj eĹĄ e dolazilo do prometnih nesre a bile su nepropisno okretanje, skretanje i voĹžnja unatrag, i to u tri slu aja, te neprilago ena i nepropisna brzina, tako er u tri slu aja. Tijekom vikenda prisutnost alkohola kod sudionika prometnih nesre a nije zabiljeĹžena, izvijestila je policija.

Pokrali pe enjarnicu AKOVEC â&#x20AC;&#x201C; U SajmiĹĄnoj ulici u akovcu u razdoblju od 4. do 9. velja e provaljeno je u pe enjarnicu â&#x20AC;&#x153;Vrbiâ&#x20AC;?, u vlasniĹĄtvu poduze a â&#x20AC;&#x153;Kalkilâ&#x20AC;? d.o.o. sa sjediĹĄtem u Gornjem KurĹĄancu. Nepoznati po initelj podesnim je alatom skinuo staklo s prozora na pe enjarnici, te tako uĹĄao u objekt iz kojeg je ukrao tri muzi ke komponente, tri plinske boce, deset litara benzina u kanistru, razna alkoholna i bezalkoholna pi a, te oko 100 kuna, koliko se nalazilo u jednoj od ladica ĹĄanka. Po injena ĹĄteta procjenjuje se na iznos od oko 5 tisu a kuna. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Odustali od kra e zbog slabog ulova PRIBISLAVEC â&#x20AC;&#x201C; Lopovi ne zaobilaze ni sportske objekte nadaju i se dobru plijenu. Tako su 8. ili 9. velja e provalili u prostore NK Polet u ulici Bra e Radi a u Pribislavcu. U unutraĹĄnjost ugostiteljskog objekta koji se tamo nalazi uĹĄli su provaljuju i kroz prozor. U kafi u su porazbacali stvari, no kako o igledno niĹĄta za

njih korisno nisu pronaĹĄli, provalnicu su se udaljili s mjesta doga aja a da niĹĄta nisu ukrali.

Provaljeno u ku u 77-godiĹĄnjakinje BELICA â&#x20AC;&#x201C; Operativno - komunikacijskom centru Policijske uprave me imurske u ponedjeljak 9. velja e dojavljeno je da je izvrĹĄena provala u ku u u Belici. Provedenim policijskim izvidima utvr eno je da je u vremenu od 25. sije nja do 9. velja e nepoznati po initelj provalio u ku u u ulici Bra e Radi a koja je u vlasniĹĄtvu 77-godiĹĄnjakinje iz Belice. Nepoznati po initelj razbio je staklo na prozoru te tako uĹĄao u ku u. Po ku i je porazbacao stvari, no je li iĹĄta ukrao, policija nije izvijestila. Materijalna ĹĄteta joĹĄ se utvr uje, a protiv nepoznatog po initelja slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ribi i na meti kradljivaca Ĺ˝ABNIK â&#x20AC;&#x201C; Na oko pet tisu a kuna procijenjena je ĹĄteta po injena Ĺ RDu â&#x20AC;&#x153; ikovâ&#x20AC;? iz Ĺ˝abnika. U ribi ki dom toga druĹĄtva u no i s 10. na 11. velja e provalili su nepoznati po initelji koji su potom pokrali razne stvari. S police ispod ĹĄanka otu ena je metalna kasica koja je, sre om, bila prazna, zatim plasti na kutija u kojoj se nalazilo 40 kuna i 15 eura, etiri kutije cigareta te sedam boca bezalkoholnog pi a koje su se nalazile u hladnjaku. Ukupna vrijednost ukradenih stvari iznosi 250 kuna, no kako je po initelj uniĹĄtio letvice brodskog poda prilikom pokuĹĄaja provaljivanja ulaznih vrata, ĹĄteta je daleko ve a.

Kamenovan vlak PRIBISLAVEC Ĺ TEFANEC - Policija je izvijestila o slu aju uniĹĄtenja i oĹĄte enja tu e stvari koji

se dogodio velja e oko 13.10 sati. Ĺ teta je po injena na putni kom vlaku 3303 koji prometuje na relaciji Kotoriba - akovec. Doga aj se zbio izme u Ĺ te anca i Pribislavca. Nepoznate osobe kamenovale su vlak i pritom po inile ĹĄtetu od 700 kuna. Pritom su oĹĄte ena dva prozorska stakla. Sre om, na putanji kamenja nije se naĹĄao ni jedan putnik. Zbog ovog doga aja vlak je u dolasku na postaju akovec kasnio tri minute, te u odlasku prema postaji VaraĹždin pola sata. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave ODO-u u akovcu. Sivi ka ĹĄuma bila je kobna za Ivicu Ĺ elju

Iz vikendice ukrali kosilicu VULARIJA - U razdoblju od 17. sije nja do 12. velja e u ĹĄumi zvanoj â&#x20AC;&#x153;Vrbjeâ&#x20AC;? nedaleko od Vularije nepoznati po initelj izvrĹĄio je teĹĄku kra u iz vikend ku e 73-godiĹĄnjeg vlasnika iz VaraĹždina. Iz vikendice je ukradena motorna kosilica marke â&#x20AC;&#x153;Vikingâ&#x20AC;?, poljoprivredna kolica i razni alat. Materijalna ĹĄteta procijenjena je na oko tri tisu e kuna. Protiv po initelja slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ponovno pokuĹĄaj kra e u ĹĄkoli PRIBISLAVEC - JoĹĄ jedna me imurska ĹĄkola naĹĄla se na meti provalnika i kradljivaca. Ovaj put pokuĹĄaj kra e zabiljeĹžen je u OĹ Pribislavec. Doga aj se zbio u no i s 13. na 14. velja e. Nepoznati po initelj podesnim je alatom uklonio dio stakla s ulaznih vrata ĹĄkole, savinuo zaĹĄtitnu metalnu reĹĄetku s unutraĹĄnje strane vrata i tako uĹĄao u ĹĄkolu. Kako je nakon provjere utvr eno, iz ĹĄkole nije niĹĄta otu eno. Materijalna ĹĄteta nastala provaljivanjem iznosi 100 kuna. Protiv po initelja slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave ODO-u u

akovcu.

Poginuo sletjevĹĄi u ĹĄumu PODTUREN - U nedjelju 15. velja e oko 14.30 sati izme u Podturna i Sivice, na podru ju zvanom Sivi ka ĹĄuma, poginuo je 39-godiĹĄnji Ivica Ĺ elja iz Podturna. On je u trenutku nesre e upravljao vozilom registarske oznake K 873-EL. Kretao se iz Podturna prema Sivici kada je zbog neprilago ene brzine u lijevom zavoju sletio u desno, gdje ga je uhvatila bankina pa je izgubio nadzor nad vozilom koje je sletjelo u lijevo zabivĹĄi se

Ukradeni BMW na en u Podravini STRMEC PODRAVSKI - Operativno - komunikacijski centar Policijske uprave me imurske u nedjelju 15. velja e primio je dojavu da je u ĹĄumi kod Strmca Podravskog ostavljeno osobno vozilo marke BMW, registarskih oznaka K 586-EB. Obavljenim policijskim izvidima utvr eno je da je to vozilo ukradeno u no i s 14. Na 15. velja e, u vremenu od 22.30 do 8 sati u Mihovljanskoj ulici u akovcu. Po initelj je iskoristio odsutnost i nepaĹžnju 43-godiĹĄnjaka iz akovca, koji je ispred ku e ostavio parki-

u stablo. Nakon toga je doĹĄlo do viĹĄestrukog prevrtanja automobila u ĹĄumi, nakon ega je voza ispao iz automobila, da bi na koncu automobil pao na nesretnika, ĹĄto je svakako doprinijelo tragi nom ishodu ovog doga aja. Unesre enom se pokuĹĄalo pomo i, no on je preminuo na putu u bolnicu u vozilu Hitne pomo i. Ĺ elja je u automobilu bilo sam. Prema tvrdnjama policije, on je bio, po voza kom staĹžu, mladi voza . rano vozilo marke â&#x20AC;&#x153;BMW 318Iâ&#x20AC;?, sive boje, registarske oznake

K 586-EB, s kontakt klju evima u vozilu. Nepoznati je servirano mu vozilo stavio u pogon i odvezao se do naselja Strmec Podravski, gdje je ostavio ukradeni auto. Nakon izvrĹĄenog o evida vozilo je preuzeo vlasnik. Materijalna ĹĄteta, po izjavi vlasnika, cijeni se na iznos od 2.500 kuna.

Provaljeno u vikendicu OTOK - U polju zvanom â&#x20AC;&#x153;Mala mekaâ&#x20AC;? u blizini Otoka 11. ili 12. velja e nepoznati po initelj, ili viĹĄe njih, pokuĹĄao je izvrĹĄiti teĹĄku kra u iz vikend ku e u vlasniĹĄtvu 78-godiĹĄnjaka iz Zagreba. Po initelj je podesnim predmetom otvorio ulazna vrata i tako provalio u vikend ku u, gdje je ponovno pokuĹĄao otvoriti zaklju ana vrata prostorije dnevnog boravka, no iz nepoznatih je razloga odustao od toga. Pregledom vikendice vlasnik je utvrdio da iz nje nije niĹĄta otu eno. Ipak, nastala je ĹĄteta koja se procjenjuje na iznos od 300 kuna.

BJESNO A PROĹ IRENA u Me imurju - novi slu aj u Vu etincu

NALAZ Veterinarskog instituta

JoĹĄ jedan bijesni pas u doma instvu

Zec je bio zaraĹžen

Nakon ĹĄto je po etkom godine u Vukanovcu evidentiran a potom i eutanaziran bijesni pas, proĹĄli je tjedan u Vu etincu usmr en pas zaraĹžen bjesno om Me imurski veterinari i lovci zajedni kim snagama rade na prevenciji bjesno e doma ih i divljih Ĺživotinja, ali isto tako uklanjaju uzro nike. Po etkom proĹĄlog tjedna u Vu-

etincu, na imanju Marije TomaĹĄi , eutanaziran je pas za kojeg se smatra da je bio u dodiru s lisicom. Ĺ˝upanijski veterinarski inspektor Ljubomir Kolarek kaĹže da je pas ubio lisicu koja je, prema nalazu Veterinarskog instituta, bila bijesna, ĹĄto je automatski podrazumijevalo i eutanaziju psa. - Ujutro sam doĹĄla u dvoriĹĄte i vidjela da se kokoĹĄi udno ponaĹĄaju. Bilo mi je udno, ali nisam posebno

Veterinari su dezinficirali TomaĹĄi ev grunt pregledavala po gruntu nego sam otiĹĄla u kupovinu. Kad sam se vratila, pokraj ĹĄkednja sam ugledala crknutu lisicu. Pou ena onim ĹĄto piĹĄete u novinama, pozvala sam veterinara i ubrzo je doĹĄla cijela ekipa. Rekli su mi da je moj pas bio u dodi-

ru s lisicom i da ga moraju usmrtiti. Bilo mi je Ĺžao, ali, ako se mora, mora se, ispri ala nam je Marija, iji su grunt veterinari detaljno poprskali sredstvom protiv zaraze. Do sada su me imurski lovci ubili 50-ak lisica, od kojih je 8

Marija TomaĹĄi , vlasnica bijesnog psa pozitivno na bjesno u. Inspektor Kolarek kaĹže kako je definitivno jasno da su lisice uzrok i prijenosnik bjesno e. Veterinari i dalje provode cijepljenje pasa i ma aka (po Ĺželji vlasnika), a eutanazije ma aka nema. (S. Mesari , Z. Vrzan)

S Veterinarskog ins tuta u Zagrebu na adrese Lova kog saveza Me imurske Ĺžupanije i Ĺ˝upanijskoga veterinarskog inspektora s gao je nalaz o analizi mesa divljeg zeca koje je sredinom sije nja konzumirao jedan Ĺžitelj akovca. Nalaz je pozi van, ĹĄto zna i da je zec bio zaraĹžen opakom i opasnom boles tularemija ili ze ja kuga. Tajnik Lova kog saveza Me imurske Ĺžupanije Mladen Lackovi kaĹže da nema novog slu aja tularemije, ali su mjere opreznos postroĹžene. - U svim lova kim druĹĄtvima, a posebice Prepelici iz Male Subotice, na ijem je lovnom podru ju u sije nju ulovljen zaraĹženi zec, uveli smo monitoring, poja an nadzor ponaĹĄanja divlja i u vremenu kad obavljaju lov na predatore, pojaĹĄnjava Lackovi , zadovoljan ĹĄto nema novih slu ajeva tularemije koja bi opasno mogla ugrozi lovstvo u Me imurju. (S. Mesari )

K M " J

17. velja e 2009.

RADNICI SE ŽALE da Betex traži od njih otvaranje ra una u Hypo banci, bez slobode izbora

Ne želimo mobitele od banke, ve slobodu izbora Financijski kapital više nego ikada u povijesti upravlja svim porama života, od gospodarskog do naših osobnih života. Naši minusi, krediti više nego gole pla e odre uju kako emo živjeti, što emo jeste, ho emo li i gdje ljetovati, kakvu odje u nositi. Banke nas mogu pustiti, ali i odrezati. Dokle sežu njihovi pipci, najbolje prikazuju jedan primjer koji je gotovo i bizaran da nije i te kako bolan jer na potpuno novi na in utje e na sudbinu pojedinaca i irme. Me imurske novine dobile su pismo zaposlenika Betexa u kojem kažu da su po etkom ovog mjeseca dobili dopis da moraju otvoriti teku i ra un u Hypo banci, izuzev onih radnika koji imaju kreditne obveze. Pošto gotovo nitko nije bio oduševljen tom idejom, a osim toga znamo da živimo na kredit, nismo tome pridavali veliki zna aj, uvjereni da imamo pravo za izbor, kaže se u tom pismu. Dalje u pismu stoji: E, tu smo se prevarili. Sljede a stavka ove “borbe”, morali smo napismeno opravdati razloge za odbijanje prelaska u Hypo banku. Nakon što smo se raspisali i naveli mnogo razloga, bankomati su dostupniji u drugim bankama, ima više poslovnica, krediti, dopušteni minusi itd. donesena je odluka direktora društva o obveznom otvaranju teku ih ra una, jer e se isplata pla e u velja i izvršiti samo putem ra una u Hypo banci. Na kraju nam je predloženo da stavimo trajni nalog kojim e nam novac prebacivati u željenu banku. Naknada za trajni nalog Hypo banke je 1 posto, što zna i da e nam od ionako malih pla a ostati još manje. Našem poslodavcu je vrijeme novac, a ponaša se kao da naše vrijeme ne vrijedi ništa. Ne o ekujemo da razumiju kako je živjeti od 15. do 15. u mjesecu i na kredit, ali malo više poštovanja vjerojatno bi doprinijelo i boljoj

radnoj atmosferi. U pismu se kaže da su iznervirani takvim postupkom i razo arani i da na ovaj na in žele izraziti problem koji ih tišti. U pismu se navodi da je do sada pla a uvijek bila redovita i do 15. u mjesecu, i na ra unu koji je zaposlenik imao otvoren u banci svog izbora. Na kraju pisma stoji: ne želimo mobitel kao poklon Hypo banke, nego slobodu izbora.

Direktor Betexa sumnja da su u pitanju njegovi radnici U dobroj vjeri uputili smo pitanje direktoru Betexa Dragutinu Trstenjaku, kako bismo uli i drugu stranu ove pri e, kao i za komentar, jer, prema našim informacijama, prema Zakonu o radu nema odredbe po kojoj poslodavac odre uje banku u kojoj e isplatiti pla u radniku. Premda je gospodin Trstenjak najprije tražio preslik pisma koje smo dobili, mi mu ga iz razumljivih razloga nismo dali. No u pitanju smo naveli sve relevantne injenice iz pisma, te je gospodin Trstenjak u vrlo kratkom roku ipak dao odgovor na naše pitanje koje u cijelosti i bez ikakve izmjene objavljujemo. S obzirom na to da nam ne želite dostaviti presliku pisma koje Vam je upu eno od navodno naših zaposlenika, još više imamo razloga sumnjati u injenicu da su stvarni autori toga pisma doista naši radnici…?! Naime, radnici BETEX-a znaju na koji na in: kako i gdje mogu dobiti odgovore na svoja pitanja “koja ih tište, te ukoliko su ne im razo arani”, tako da imamo razloga vjerovati da je stvarni autor pisma NETKO tko preko BETEX-a želi indirektno “prozvati nekoga”… i tako ostvariti neke svoje ciljeve. Što pak se same interpretacije sadržaja predmetnog (prepri anog i tajnovitog) pisma ti e, a koju

ste nam dostavili na odgovor, moramo istaknuti da je ista neistina i laž da smo ikada od naših radnika tražili “da napismeno navode razloge zašto ne žele mijenjati banku”, niti je radnicima u tom smislu upu ivan dopis. I nadalje, želimo Vas obavijestiti da su danas (13. velja e 2009. godine), dakle i prije nego smo dobili Vaš upit putem telefaksa u 10,40 sati, pla e svim radnicima iz Poslovnog sustava BETEX ve bile upla ene na banke njihovog izbora (za sada osam poslovnih banaka). #er, BETEX od trenutka svoga postojanja, od 1990. godine pa do danas (usprkos svim dosadašnjim ekonomskim poteško ama i sadašnjoj recesiji) pla e radnicima uvijek ispla uje najkasnije do 15. u mjesecu, a ukoliko 15. pada u nedjelju kao u ovom slu aju, pla a se ispla uje 13. u mjesecu. Glede Vaše informacije da u Zakonu o radu nema odredbe po kojoj bi poslodavac mogao odre ivati banku u kojoj e isplatiti pla u radniku, odgovaramo protupitanjem i konstatacijom da u istom zakonu tako er nema odredbe koja bi to pravo davala radniku. Stoga je izbor banke svojevrsni dogovorni odnos, kao i u slu aju kad radnik bira poslodavca i s njim sklapa Ugovor o radu. U bližem i daljnjem okruženju, nisu nam poznate tvrtke gdje radnici mogu plebiscitarno birati – vršiti izbor banke za isplatu pla e, a da to bude protivno interesima poslodavaca u ina e složenim i vrlo zahtjevnim uvjetima poslovanja koje diktiraju poslovne banke, stoji u odgovoru koji je dao Dragutin Trstenjak, direktor Betexa. U zadnjem dijelu odgovora gospodina Trstenjaka zapravo je suština ovog problema. U ovim zahtjevnim i složenim uvjetima poslovanja radnici tako er moraju voditi ra una da to ne bude protivno interesima poslodavca u

Dragutin Trstenjak, direktor Betexa

uvjetima poslovanja koje diktiraju poslovne banke. Me utim, istodobno i poslodavci i banke moraju voditi ra una o tome da kapital na taj na in postaje podruštvljen i da su i banke i poslodavci postali društveno odgovorni prema svima za koje o ekuju da ne radi protivno njihovim interesima. Uvjeti poslovanja zaista su postali mnogo složeniji i nitko više nije svijet za sebe niti iznad drugih. A tada pojedina na odgovornost za odre eno ponašanje mora voditi ra una o posljedicama za sve u lancu, što je mnogo složenije od odgovornosti za samo svoje interese. Najpoznatiji slu aj sudske odluke ovakvog tipa je kada je Hrvatska narodna banka poništila nezakonit ugovor Zagreba ke banke i Trgova kog suda sklopljen 1999. godine, kada su Zaba i Trgova ki sud kršili radni ka prava i onemogu avali zaposlene na sudu u izboru banke. Nakon poništavanja ugovora 250 zaposlenika Trgova kog suda moglo je izabrati banku, no od sklapanja do poništenja ugovora prošlo je šest godina. (Božena Malekoci - Oleti )

9 LOKALNI IZBORI 2009.

Marijan Glavina ve godinu dana nije nezavisni nego lan HSS-a Gradska organizacija HSS-a Prelog, koja s pet pripadaju ih ogranaka, onim u ehovcu, Draškovcu, Hemuševcu, Oporovcu i Prelogu broji ukupno 88 lanova, na što su osobito ponosni jer nedugo situacija nije bila pohvalna, prošli je tjedan održala izvještajnu skupštinu. Tada je po prvi put javno obznanjeno da je Marijan Glavina, zamjenik predsjednika Gradskog vije a Grada Preloga, postao lan HSS-a. On je u Vije e ušao kao nezavisni vije nik, a od svibnja prošle godine lan je preloškog HSS-a. Marijan Glavina e vjerojatno biti istaknut kao HSS-ov kandidat za preloškog gradona elnika, isti e Petar Novak, predsjednik Gradske organizacije HSS-a Prelog. Redovi stranke poja ani su još jednim lanom, Davorom Soka em, o kojemu u preloškom HSS-u razmišljaju kao o kandidatu za dogradona elnika. U HSS-u smatraju da imaju sposobne i kvalitetne ljude u svojim redovima i da kao stranka imaju što ponuditi, pa zato smatraju da kao eventualni koalicijski partner HDZ-a i HNS-a zaslužuju barem mjesto predsjednika Gradskog vije a. - Razgovarali smo s HDZ-om koji nam je kao mogu em koali-

GRAD MURSKO Središ e

Prvi u Hrvatskoj o itavaju potrošnju energenata Grad Mursko Središ e prvi je grad u Hrvatskoj koji je zapo eo tjedno o itavanje potrošnje vode, struje, plina i loživog ulja u zgradama u svom vlasništvu. Tjedna o itavanja potrošnje energenata na brojilima preduvjet su za kontinuiranu i sustavnu kontrolu i analizu potrošnje energije u zgradama lokalne i regionalne samouprave, a koja je dio zahtjeva Sustava gospodarenja energijom (SGE projekt) Republike Hrvatske. Središ anski projekt provode Igor

OBILJEŽENA šesta godišnjica tragi ne pogibije policajca Željka Murka

Sje anje na odvažnog policajca PU me imurske Komemorativnim skupom koji je organizirala PU me imurska zajedno s Gradom akovcom i Mjesnim odborom Mihovljan te polaganjem vijenaca na grob i spomen - plo u tragi no preminulog policajca Željka Murka u etvrtak je u Mihovljanu obilježena šesta godišnjica njegove pogibelji.

Tragi ni doga aj zbio se 12. velja e 2003. godine u potjeri za Marselom Budimirom, po initeljem kaznenog djela razbojništva u Varaždinskoj banci u Nedeliš u. Kad ga je policijska ophodnja sustigla u šumi u blizini Gornjeg Kuršanca, Budimir je na njih pucao iz automatske puške i tom prilikom usmrtio Željka Murka. Iza Murka

Zamjenik župana Mladen Križai udovici poginulog policajca izrazio je su ut te uru io jednokratnu nov anu pomo

je bila asna policijska karijera koja je po ela u ožujku 1991. godine. Iste godine aktivno je sudjelovao u Domovinskom ratu na podru ju Erduta, Borova Sela i Tovornika.

etiri godine kasnije sudjelovao je u oslobodila koj akciji “Oluja” na podru ju Siska, Petrinje i Dvora na Uni. Od mjeseca studenog 1991. godine radio je u Ispostavi prometne policije Policijske postaje akovec. U vrijeme pogibije radio je na mjestu kriminalisti ko - prometnog tehni ara u Postaji prometne policije. Tijekom druženja uprili enog u spomen na Željka Murka akove ki gradona elnik Branko Šalamon istaknuo je važnost održavanja sje anja na ovjeka koji je poginuo na dužnosti štite i imovinu i sigurnost gra ana, brane i interese Me imurja. Na elnik PU me imurske Ivan Soka istaknuo je da policija i lokal-

na zajednica uz obilježavanje i sje anje na hrabrog policajca, pomaganjem obitelji tragi no poginulog kolege Murka, posebice o njegova tri sina, daju do znanja kako nikad ne e biti zaboravljeno njegovo herojsko djelo i asno obavljanje policijske dužnosti. Soka je zahvalio svima koji održavaju sje anje na kolegu i prijatelja. U ime Me imurske županije komemorativnom skupu nazo io je i zamjenik župana Mladen Križai koji je ovom prigodom udovici poginulog policajca izrazio su ut te uru io jednokratnu nov anu pomo . Kristijana Murk, supruga pokojnog policajca, zahvalila je svima koji odlu no održavaju sje anje na Željka i koji joj i danas pomažu da prebrodi istinski tešku životnu situaciju. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

cijskom partneru ponudio mjesto zamjenika Vije a, na što mi nikako ne pristajemo. S HNS-om nismo vodili službene pregovore, no iz neformalnih razgovora iš itao sam da su oni spremni ponuditi nam ono što tražimo. Vidjet emo. Pregovarat emo sa svim strankama. Na izbore za Gradsko vije e i i emo samostalno, to je de initivno, otkriva Novak. HSS bi volio na listu za Vije e, o ekuju i da e osvojiti barem tri mandata, staviti i pokoju lanicu, no žene HSS-a ne pokazuju puno interesa za bavljenje politikom. Njima više odgovara humanitarni rad i djelovanje kroz “Hrvatsko srce”. U preloškoj organizaciji ak je 30 žena koje redovito pomažu potrebite i djeluju na o uvanju baštine. (D.Mihoci)

Dvanajš ak, pro elnik Odsjeka za komunalne djelatnosti, i Antun Šimuni , komunalni djelatnik, obojica zaposleni u Gradskoj upravi, koji su postali najdinami niji ljudi F. F. ureda u Republici Hrvatskoj. Njihov rad je siguran preduvjet da e Grad Mursko Središ e ostati plodna sredina za projekte energetske u inkovitosti te za pribavljanje inancijskih sredstava za nove projekte, što iz doma ih, što iz inozemnih fondova. (sm)

Krim policajci najbolji u nogometu U spomen na Željka Murka u petak 13. velja e djelatnici PU me imurske odigrali su tradicionalni memorijalni malonogometni turnir. Natjecalo se devet malonogometnih ekipa. Prvo mjesto i prijelazni pehar osvojila je ekipa Odjela kriminalisti ke policije koja je u inalnoj utakmici, boljim izvo enjem jedanaesteraca, pobijedila ekipu Kolegija na elnika. Pehar pobjedni koj ekipi uru io je Filip Murk, sin poginulog policijskog službenika Željka Murka.

K ME " $E

17. velja e 2009.

MLADI s podru ja Grada Preloga sami se pobrinuli za kvalitetno provo enje slobodnog vremena

Najvažnije je na i uto ište zbog druženja UDRUGA ZIPKA održala izložbu

Me imurski suveniri se nemaju gdje prodavati - Me imurju trebaju prodajni prostori gdje e turisti ili izletnici u

akovcu mo i na i i kupiti prekrasne suvenire koje izra uju vrijedne ruke Me imuraca. Mi kao Ministarstvo to podržavamo i izravno dajemo potpore proizvo a ima dobrih suvenira na podru ju cijele Hrvatske, no svi se moramo još malo potruditi zajedno s lokalnom zajednicom prona i prostore za njihovu prodaju, kazala je Vesna Rajkovi , na elnica Odjela za selektivne oblike turizma i prostornu turisti ku politiku Ministarstva turizma, na otvorenju izložbe tradicijskih suvenira u zgradi “Scheier” u akovcu. Izložbu suvenira povodom Valentinova organizirala je Udruga za o uvanje i promicanje tradicijske baštine “Zipka” akovec i na njoj su se mogli razgledati i kupiti tradicijske rukotvorine svih lanica “Zipke”: “ ipke” akovec, “Terakote” Ma kovec, “Šika” akovec i “Suvenira Radek” iz Držimurca. Ovom prilikom obilježen je i prvi ro endan udruge. - Udruga Zipka sada ima godinu dana, pa smo mislili, s obzirom na to da se sve lijepo ra a iz ljubavi, da je prigodno da obilježimo prvi ro endan. U prošloj godini imali smo nekoliko zapaženih nastupa, dobili smo nekoliko nagrada, poticaj iz Ministarstva turizma, zna i, ljudi su nas prepoznali pa smo željeli zahvaliti i napraviti ovu godišnju izložbu, rekla je Nada Mance, predsjednica udruge.

Vesna Rajkovi , na elnica Ministarstva turizma, kaže kako se treba potruditi prona i prostore za prodaju suvenira Mance je iskoristila priliku i kako bi istaknula da se izradom suvenira ve inom svi bave zbog ljubavi prema tradiciji i o uvanja obi aja a manje zbog novca: - Svatko tko misli da e se od rukotvorstva obogatiti u velikoj je zabludi. Tu treba velika volja, želja za radom, voljeti ono svoje me imursko, ono što su naši stari radili, od ega su živjeli ... To je bilo sve skromno, ali je bilo veoma lijepo. Zato, gdje god se mi pokažemo s našim suvenirima, vjerujte, svi ostanu iznena eni ljepotom radova. Tim više što o nama nema promidžbe. A moram spomenuti da nam Obrtni ka komora puno pomaže. Gosti izložbe bili su Udruga žena Nedeliš e i Zvjezdice, smjenska skupina vrti a “Krijesnice”. Za vrijeme trajanja izložbe trajale su i radionice: pletenje svetomarske ipke na bati e i izrada minijatura tradicijskih posuda na lon arskom kolu. (mn)

POGLAVARSTVO op ine Kotoriba

Mladi Cirkovljan ani Udrugu mladih i prostor u kojemu se okupljaju doživljavaju kao svoj drugi dom. Tu dolaze družiti se, zaboraviti na svakodnevnicu, obaveze i brige koje imaju. Vrijeme provode igraju i stolni nogomet i šah, kartaju i se, prire uju i ro endanska slavlja. Ta druženja tridesetak mladih ine tijesno vezanima vrstim prijateljskim sponama. Zato i ne udi što su spremni u svakom trenutku pomo i jedni drugima. Mladi su spremni volontirati, pomagati starijima, sudjelovati u aktivnostima koje bi doprinijele mjestu u kojemu žive. Tako su rado prihvatili poziv ribi a te su sudjelovali u akciji iš enja okoliša. Ovih dana odlu ili su, u dogovoru s Mjesnim odborom, da e sami oli iti prostor u kojemu se druže. Za razliku od odraslih koji bi mladež rado strpali u nekakve njima odgovaraju e okvire, koji bi im nametnuli odre ene obaveze tipa organiziranja radionica, sportskih susreta i sli nog mladima, barem onima iz Cirkovljana, dovoljno je druženje zbog druženja. Udruga mladih u Cirkovljanu osnovana je prije pet godina. Susretljivoš u Mjesnog odbora mladež je dobila prostor za okupljanje u Društvenom domu koji i danas koriste. - Bili smo vrlo složni, pa smo se sami organizirali i osmislili kako emo i gdje trošiti slobodno vrijeme. Sre om, imali smo podršku lokalne zajednice koja je smatrala da je za nas bolje da se okupljamo u Domu nego po kafi ima. Organiziraju i razne tulume, pa i do ek Nove godine, uspjeli smo zaraditi novac te vlastitim sredstvima kupiti televizor, kompjutor i još štošta ime smo kratili vrijeme. Osim toga, uveli smo i lanarinu i to je bio neki novac. Pomogao nam je i Grad

Mladi iz Cirkovljana svakodnevno se u velikom broju okupljaju u prostorima prije pet godina osnovane Udruge mladih Prelog koji nam je u jednom navratu isplatio 2 tisu e kuna, prisjetio se Ante Žvorc, prvi predsjednik Udruge mladih Cirkovljan. Tu dužnost sada obnaša Nikola Zvonarek.

Odrasli nemaju povjerenje u mlade Organizirana briga o slobodnom vremenu mladih u Me imurju gotovo da i ne postoji. Ona se svodi na razinu nevladinih organizacija, crkvenih zajednica i još zaista rijetkih aktivnosti tijela lokalne samouprave. Kada mladi sami iniciraju, oblikuju i po nu provoditi programe osmišljavanja slobodnog vremena, lokalna samouprava esto ne nalazi na in da ih u tome podupire i ne osigurava im prostorne uvjete za rad. Zato se mnoge inicijative i poduhvati ve u za etku gase. Mnogi pokušaji samoorganiziranja mladih nakon po etnog razdoblja entuzijazma propadaju ili se zatomljuju. To se uglavnom doga a što zbog nedostatka prostora za okupljanje, što zbog financijskih sredstava.

Raspisan natje aj za novog dimnja ara Dimnja ar Željko Srebrnjak iz Kotoribe uputio je Poglavarstvu Kotoribe obavijest o sprije enosti daljnjeg obavljanja dimnja arskih poslova, za što ima koncesiju. Prema rije ima op inske na elnice Blaženke Zvošec, radi se o nedostatku potrebne zakonske dokumentacije i stru ne spreme. Stoga su poglavari na sjednici prihvatili sporazum o raskidu ugovora s koncesionarom Željkom Srebrnjakom. Ugovor se raskida s 31. ožujkom, a dosadašnji korisnik koncesije dogovorio je da privremeno, za vrijeme natje ajnog postupka, dimnja arske poslove obavlja dimnja ar Radovan Zver iz Strahoninca. Donesena je i odluka o objavi javnog natje aja za davanje koncesije za obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju op ine Kotoriba. Koncesija se daje na vrijeme od tri godine, po evši od 1. travnja, a najniži iznos naknade za koncesiju iznosi 8 tisu a kuna godišnje. Na sjednici je odlu eno o po etku postupka javne nabave za izgradnju

spojne prometnice (zemljani radovi) u Poduzetni koj zoni Jug. Radi se o dionici dugoj tristo metara, a za ovlaštene predstavnike javnog naru itelja u postupku javne nabave imenovani su Marijan Rusak, Željko Habuš i Zoran Radmani . Sredstva za izgradnju spojne prometnice planirana su u op inskom prora unu. Županijska uprava za ceste i Op ina Kotoriba sklopili su sporazum o zajedni kom financiranju radova na izgradnji pješa ko biciklisti ke staze u dijelu ulice Kralja Tomislava u Kotoribi od rampi do ulice Stjepana Radi a. Radove e izvoditi tvrtka Blažon iz Murskog Središ a koja je odabrana kao najpovoljnija nakon provedenog natje aja, a stajat e 257.757,94 kune. Udio financiranja radova dijeli se 50% ŽUC i 50% Op ina Kotoirba. I u ovoj e godini Op ina Kotoriba pomo i rad humanitarne zaklade Katruža. Uplatit e lanarinu u iznosu od 3.333 kune, što iznosi kunu po stanovniku. (A. Fuš)

U prostorima udruge u ehovcu mladi igraju stolni nogomet ili se druže uz glazbu i televizijski program

Osim toga, mladima se ne vjeruje. Odrasli im ne daju šansu jer su esto puni predrasuda. Smatraju kako e prostor koji mladi traže od lokalne samouprave koristiti za pijan evanje i druge nepodopštine. Naravno da na tulumima koje organizira mladež ima i alkohola, ali ima ga i u kafi ima.

U ehovcu po ela djelovati Udruga mladih Grad Prelog jedna je od onih sredina za koju se može kazati da drži do svoje mladeži i da je spremna u initi sve kako bi podržala njihove kvalitetne inicijative. Tako je i podržana inicijativa mladih

ehovca koji su po etkom velja e osnovali Udrugu mladih. - Zasad imamo 21 lana i 1 lanicu pa stoga pozivam djevojke da nam se pridruže u ve em broju. Udrugu smo osnovali jer želimo na kvalitetan na in provoditi slobodno vrijeme. Osnovali smo je primarno zbog socijalizacije mladih. Sre om, naišli smo na razumijevanje kako Vije a Mjesnog odbora, tako i gradskih vlasti za ovu našu inicijativu. Zahvaljuju i tome dobili smo od Mjesnog odbora prostranu prostoriju za korištenje i znatnu financijsku pomo u svrhu njenog opremanja. Opremili smo je tako da svaki pojedinac može na i razonodu za sebe, a to uklju uje igranje pikada, stolnog nogometa, raznih društvenih igara, korištenje ra unala, gledanje TV-a, slušanje glazbe. Budemo li imali sredstva, namjeravamo nabaviti biljar, dva stola za igranje stolnog tenisa budu i da postoji velik interes za taj sport, s puno entuzijaz-

ma govori Mario Vrbanec, tajnik Udruge mladih ehovec. Za razliku od mladih iz Cirkovljana, mladi iz ehovca imaju velike planove. Kažu da e se u ožujku uklju iti u akciju iš enja okoliša, u travnju e organizirati Vuzmenku, u svibnju proslavu povodom Praznika rada, ljeti planiraju organizirati malonogometni turnir i streerball turnir, a u kolovozu proslavu povodom Dana mjesta, u rujnu namjeravaju organizirati turnir u stolnom tenisu, a u prosincu do ek Nove godine. Pored svega namjeravaju uvježbati i jedan ske iz Gruntov ana, planiraju pomagati srednjoškolcima daju i im instrukcije, bude li prilike organizirat e i edukativne radionice, školu plesa, možda i koncerte i plesnjake, posjete muzejima. Impresivni plan, ija realizacija ovisi ne samo o dobroj volji i slozi ve i o novcu, pa e Grad Prelog sasvim sigurno u svom prora unu morati osigurati nešto novca i za mlade.

I preloška mladež želi prostor za druženje Mladež iz drugih prigradskih naselja Grada Preloga tako er se po inje organizirati na sli an na in, a to bi voljeli i mladi iz Preloga kojima je nedostatak prostora velika prepreka u realizaciji njihovih ideja. Gradona elnik Dragutin Glavina nedavno je javno obznanio da je Grad spreman pla ati najamninu za prostor u kojemu bi se okupljala preloška mladež pa je potraga za adekvatnim prostorom ve po ela. Prelog bi tako uskoro mogao dobiti još jednu udrugu mladih. (D.Mihoci)

LOKALNI IZBORI 2009. U Šenkovcu HNS samostalno Šenkovec - HNS Šenkovec na lokalne izbore izlazi samostalno. O kandidatima za na elnika i dona elnika bit e odlu eno do kraja ovog ili po etka idu eg mjeseca, odlu eno je na sastanku proširenoga izvršnog odbora HNS-a Šenkovec. Tako er je najavljeno osnivanje ženske inicijative podružnice Šenkovec, kao i interesnog odbora mladih.

Jedan Vladimir za dožupana, drugi za na elnika Mala Subotica - Na prošlotjednom sastanku podružnice HNS-a u Maloj Subotici predsjednik HNS-a Me imurja Matija Posavec objavio je da je predsjednik sobo ke podružnice Vladimir Mihalic kandidat za dožupana, dok je Vladimir Horvat kandidat za na elnika op ine Mala Subotica.

Posavec je objavio da e HNS gra anima ponuditi cjeloviti gospodarski program i smjernice na koji e na in voditi županiju. - To zna i da ne emo samo napraviti program nego ga konkretno prilagoditi aktualnim okolnostima i situaciji u Hrvatskoj i Me imurju te prilagoditi taj program Me imurskoj županiji i njenom potencijalu i resursima kojima raspolažemo. Temelj tog programa, i to posebno

isti em, bit e kona an obra un s najve om boljkom naših gra ana, a to je da smo županija s najnižim ili jednim od najnižih prosje nih pla a u Hrvatskoj i pove anjem radnih mjesta, tj. smanjenjem nezaposlenosti. Uvjeren sam i nitko mi ne može tvrditi druk ije, da Me imurje nema potencijala za to i ogromne prednosti pred ve inom drugih županija u Hrvatskoj, istaknuo je Posavec.

K ME " $E

17. velja e 2009.

ZDRAVSTVENE TEGOBE sve više ljudi rješava u žurbi izme u dva posla

POGLAVARSTVO op ine Štrigova

Tranzicija nam skratila život za etiri godine?

Tajnici jubilarna nagrada

Teško je re i jesu li sije anj, odnosno velja a mjeseci koji pogoduju zdravstvenim tegobama ili se radi o pukoj slu ajnosti, ali, traže i sugovornike za jednu gospodarsku temu, od nekoliko poduzetnika doznala sam da rade i usput rješavaju i svoje zdravstvene probleme u hodu. Nije pristojno pitati ljude o njihovim zdravstvenim tegobama, jer i kod bolesti postoji podjela na društveno prihvatljive i društveno neprihvatljive. De iniciju društveno prihvatljive, odnosno društveno neprihvatljive bolesti zgodno je nedavno dao gradona elnik

akovca koji smatra da bolest ne treba skrivati ako se radi o bolesti koja je na takvom mjestu “da se može pokazati i ako je se ovjek ne mora sramiti, jer nije zadobivena pod okolnostima da bi ih se trebalo sramiti”, skidaju i tako famu sa svoje bolesti. Tegobe sa srcem, krvnim žilama, visokim tlakom, povišenim še erom rijetko e tko skrivati, a još manje stres koji donose pretjerani napori svakodnevnih obveza. A to su naj eš e zdravstvene tegobe s kojima se i poduzetnici, ali i sve više zaposlenih, nose u hodu odlaze i k doktoru izme u obilja svojih obveza. U radnom rasporedu uz ostale obveze tako su i termini za posjet lije niku. Kako se takav na in života odražava na zdravlje? Prije pet godina, tijekom 2004. godine, prvi se put u Me imurju provodilo istraživanje zbog izrade županijske slike zdravlja koju je radio Županijski tim za zdravlje putem intervjua s razli itim skupinama stanovništva, raznih dobi, zanimanja, oba spola, razli itih statusnih i socijalnih skupina, koje se pitalo što, po njihovu mišljenju, najviše ugrožava njihovo zdravlje. Zanimljivo da je u tom ispitivanju, me u desetak imbenika koji po mišljenju ispitanika najviše ugrožavaju njihovo zdravlje, stres istaknut na prvom mjestu, zatim su navodili nezdravu prehranu, a na tre em mjestu egzistencijalnu nesigurnost. A kada su ispitiva i pitali ime je uzrokovan njihov stres, ekonomske i društvene okolnosti bile su na prvom mjestu. Ispitanici su isticali

Me uljudski odnosi naj eš i su uzrok stresa

Cigarete uz kavu uobi ajeni su stimulansi za ubijanje stresa da je to strah od nezaposlenosti, gubitak posla, radna nesigurnost, nedostatna primanja, loše stambene okolnosti, stres zbog raznih društvenih barijera kao što je (ne) mogu nost ostvarivanja zdravstvene zaštite. Zatim je tu strah od smrti, od osamljenosti, društvene izoliranosti, loši odnosi u obitelji, nerazumijevanje okoline za potrebe bolesnih. Kao uzrok stresa navodili su i preoptere enost poslom, a u enici i preoptere enost nastavnim programima.

Stres je sve što zahtijeva prilagodbu Navedeno istraživanje jedinstveno je po tom obliku nastalo nakon rata i tranzicije, no kako ne postoji nešto sli no iz vremena prije tranzicije, nemogu e ga je usporediti sa stanjem prije toga. Dok se kod branitelja govori o skupu simptoma poznatih kao PTSP, u civilnom životu nema tog pandana koji bi opisao zdravstvene tegobe izazvane velikim društvenim promjenom i šokom koji je pogodio pojedince, koji su preko no i postali žrtve korjenitih društvenih promjena. Me imurje ima premalo inancijskih i kadrovskih resursa za temeljitije istraživanje što se doga a s njegovim stanovnicima. ak ni na razini države nema sustavnih istraživanja na tu temu. Ima ponešto podataka o posljedicama stila života kojim živimo posljednjih godina i podataka da živimo kra e

od prosjeka uropske unije za oko etiri godine. A zašto je tome tako, je li samo rije o kvaliteti zdravstvene zaštite ili su tome doprinijeli i tranzicijski i društveni šokovi koji su donijele korjenite promjene u na inu života, nema pravog odgovora. Uobi ajeno je shva anje pojma stres kao ne eg što nas živcira ili zabrinjava: bolest, sva a, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita ... Me utim, naše tijelo shva a pojam stresa mnogo šire. Stres je sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Ve i samo zamišljanje ili predosje anje promjene stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i sr ani udar, uništava mentalno zdravlje i skra uje život. Još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više pove ao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti. Burn out sindrom ozna ava stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog a uzaludnog zalaganja na poslu. Izgaranje na poslu sli no je sindromu kroni nog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristi no.

Jedan od naj eš ih uzroka stresa na radnom mjestu ipak predstavljaju me uljudski odnosi. Stres zbog loših me uljudskih odnosa opisuje i pojam mobbing, koji ozna ava psihoteror na radnom mjestu koji zaposlenici provode prema svojim kolegama. U osnovi je naj eš e sukob iz nekog razloga, a nakon njega po inju spletke, podmetanja, ponižavanje i izoliranje. U strahu za radno mjesto “krivac” može razviti kroni ne zdravstvene poteško e, a izlaz može tražiti u napuštanju posla, pa ak i samoubojstvu. Pa ipak, svaka okolina može uzrokovati stres, i neke razine stresa dio su svakodnevnog života, a ne samo posljedica odnosa i prilika na radnom mjestu. Mnogi pokušavaju posljedice stresa ublažiti na neprikladan ili ak štetan na in. Nikotin, alkohol, kofein, še er, sredstva za umirenja te opijati naj eš a su sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres koji osje amo. Ili stimulansima umanjiti velike uspone i padove energije i raspoloženja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba pove avati dozu stimulansa za postizanje istog u inka. Mnogi svakodnevno uzimaju velike koli ine kave, cigareta, alkohola, okolade ili svega zajedno. Ove stvari ne samo da ne smanjuju stres, ve stvaraju ovisnost razbijaju i prirodne antistresne mehanizme. Lijek protiv stresa je promijeniti na in života, ali pitanje je koliko je to u mo i svakog pojedinca. Oni s dubljim džepom s vremena na vrijeme priušte si antistresne programe kakvih je sada zaista mnogo u ponudi. Posljednjih godina i kod nas razvijena je itava industrija razli itih programa za ublažavanje stresa i kroz turisti ku ponudu i kroz razne udruge. No za one s pli im džepom preostaju prijatelji spremni ponuditi rame za plakanje ili stimulansi kao što su kava, alkohol, okolada, pa i preobilna hrana, koji uga aju na kratki rok, a ubijaju na dugi. No cinici bi rekli: na dugi rok smo ionako svi mrtvi. (Božena Malekoci - Oleti )

Svoju dugogodišnju tajnicu Mirjanu Gregur Sever Poglavarstvo za 15 godina staža nagra uje s 2.700 kuna jubilarne nagrade. Na ra un zaklade Solidarnosti Katruža Op ina e uplatiti 3.221 kunu, a udruzi dijabeti ara 1.000 kuna. Op ina Štrigova e za potrebe ure enja lokalnih i poljskih putova objaviti javnu nabavu dvije tisu e kubnih metara šljunka. Na identi an e se na in pribaviti 12 tisu a kvadratnih metara asfalta za modernizaciju prometnica na svom podru ju. Za blagdanske godišnje estitke u novinama Op ina Štrigova izdvojila je 1.350 kuna. Knjižnici “Nikola Zrinski” za njezin Biblio-

Nova manifestacija Dani kulture - Dani turizma Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e prošli je tjedan iznijela program rada za 2009. godinu. Osim nastavka zapo etih, planira se realizacija novih projekata. Prvi doga aj koji slijedi jest ve tradicionalni fašnik u Nedeliš u koji e se održati 24. velja e u popodnevnim satima ispred Osnovne škole Nedeliš e. Nakon fašni ke povorke mjestom i paljenja Fašnika kako bi prizvali što bolju godinu i ljetinu, svi e sudionici imati priliku za druženje i ples, uz tople napitke i zalogaj. Osim u enika Osnovne škole Nedeliš e i djece iz Dje jeg vrti a Zvon i , maskirani veseljaci bit e lanice udruge žena s podru ja op ine Nedeliš e, lanovi udruge umirovljenika s podru ja op ine,

Ve tradicionalni fašnik u Nedeliš u održat e se ispred Osnovne škole Nedeliš e

Na Valentinovo potpisali ugovore o stipendiranju

Predsjednik Vije a i na elnik Male Subotice u društvu novih stipendista

Male Subotice, Tihomir Jambrovi iz Štefanca, Bojan abradi i Melita Se an iz Svetog Križa, te Ivana Ko-

zjak i Danijel Lovren i iz Palovca. U ovogodišnjem op inskom prora unu za dodjelu stipendija plani-

ran je iznos od 30 tisu a kuna, što nikako ne e biti dostatno. Naime, Op ina sada ima 16 stipendista

bus Op ina e platiti 1.500 kuna. Op ina iskazuje humanost prema Josipu i Suzani Puklavec, kojima e s 500 kuna mjese no su inancirati boravak djeteta u jaslicama. (S. Mesari )

TURIZAM u Op ini Nedeliš e

OP INA MALA SUBOTICA dobila je deset novih stipendista

Op ina Mala Subotica dobila je deset novih stipendista s kojima su na elnik Josip Šegovi i predsjednik Op inskog vije a Vladimir Horvat na Valentinovo potpisali ugovore o stipendiranju. Op insko poglavarstvo Male Subotice na svojoj sije anjskoj sjednici prvotno je odlu ilo da e stipendirati tek tri studenta: Renatu Kr mar iz Male Subotice, Željku Vuruši i Jelenu Kranj ec iz Štefanca, no naknadno je odlu ilo da e u ovoj akademskoj godini stipendirati sve studente koji su se javili na raspisani natje aj. Tako e stipendiju primati i Dino Kalamari te Vladimir Mihalic iz

Mirjana Gregur Sever u Op ini je od njezinog osnivanja

za koje mjese no izdvaja po 300, odnosno 400 kuna. Za isplatu stipendija Op ina e, dakle, morati osigurati iznos od oko 80 tisu a kuna. To op inskoj vlasti ne e teško pasti budu i da je cilj u Maloj Subotici imati što obrazovanije žitelje. - Voljeli bismo da što više vas ostane raditi i živjeti na podru ju op ine, rekao je na elnik Šegovi , isti u i kako studenti koji se zaposle na podru ju županije ne trebaju vra ati dobivenu stipendiju. Oni studenti koji ostvare prosjek ocjena 3.0 automatski imaju pravo na stipendiju i u idu oj akademskoj godini. (D.Mihoci)

lanovi kulturno - umjetni kih udruga i klubova te pojedinci. Tijekom 2008. godine Turisti ka je zajednica realizirala jedan od najve ih projekta, otvaranje biciklisti ke staze “Aqua, silva et valles”. Tako er su zapo eti poslovi vezani uz obnovu Kova nice u Gornjem Hraš anu, koju Turisti ka zajednica predvi a otvoriti 1. svibnja. Osmišljen je i novi program koji objedinjuje više manifestacija zacrtanih u radu udruga s podru ja op ine Nedeliš e i same Turisti ke zajednice. Rije je o Danima kulture - Danima turizma, programu koji e obuhvatiti sportsku akciju bicikliranja stazom “Aqua, silva et valles”, izložbu ru nih radova, Me imursku popevku, retrospektivu Me imurskih popevki, Smotru vatrogasaca i vatrogasne opreme, lova ki kolti , ga anje glinenih golubova, ribi ko natjecanje i druge. Kroz ovu manifestaciju, koja e se održati od 30. svibnja do 24. lipnja, Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e provest e nagradnu igru ije e inale biti u vrijeme Me imurskog sajma poduzetništva u lipnju. Planira se daljnji rad na promociji op ine Nedeliš e u svakom smislu, od onog turisti kog i povijesnog do kulturnog i sportskog. S tim u vezi je i orijentacija Turisti ke zajednice da se i dalje traži na in kako bi se osmislio povijesno - kulturni program Zrinski, baziran na baštini te plemi ke obitelji. Turisti ka je zajednica ve puno u inila kao podrška rekreativno - edukacijskom programu koji se nudi u Lovištu

ep. Ono je stalno mjesto provedbe nastave u prirodi za osnovnoškolce, ali i mjesto odmora i rekreacije obitelji tijekom vikenda. Tako er se planiraju i dalje podržavati projekti i priredbe koje organiziraju udruge i klubovi, a za jesen se ve sada može najaviti održavanje Dana zahvalnosti za plodove zemlje i Dana starih obrta i zanata 2009. u jesen te Martinje u Nedeliš u iji je organizator upravo Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e. Predstavljanje na sajmovima i izložbama, kao i organiziranje akcije iš enja i održavanja okoliša istim te a irmacija najure enijih objekta i okoliša, ugostiteljskih terasa, poslovnih objekata kroz akciju “Op ina Nedeliš e u cvije u” tako er spadaju u planove za 2009. godinu. (H. Ze ar)

KROZ ME I"URJE

17. velja e 2009.

GRAD PRELOG mijenja prostorni plan

AGROME IMURJE na meti preloĹĄkog Poglavarstva jer uniĹĄtava poljske putove

U naselju Jug umjesto sportskih sadrĹžaja individualna gradnja

Putovi ucrtani u katastru, a u stvarnosti viĹĄe ne postoje

Grad Prelog otvara javnu raspravu o prijedlogu izmjena i dopuna prostornog plana ure enja grada Preloga, podru ja manjeg obuhvata, te izmjena i dopuna detaljnog plana ure enja dijela naselja #ug u Prelogu. #avna rasprava trajat e od 18. velja e do 5. oĹžujka, a javni uvid u prijedloge planova moĹže se obaviti radnim danom u prostorijama Gradske uprave od 8 do 15 sati. #avna izlaganja na kojima e biti pojaĹĄnjeno na ĹĄto se odnose izmjene i dopune bit e odrĹžana 25. velja e u 17 te u 18 sati. zmjene i dopune ure enja dijela naselja #ug nuĹžne su kako bi se omogu ila individualna gradnja na prostoru gdje su bili planirani sportski sadrĹžaji, a izmjena prostornog plana me u ostalim nuĹžna je kako bi se omogu ilo proĹĄirenje stambenih zona u DraĹĄkovcu, ehovcu i HemuĹĄevcu. Grad Prelog preuzeo je na se postupak javnih nabava vezano uz izvo enje biciklisti ko pjeĹĄa ke staze Prelog â&#x20AC;&#x201C; ehovec, te HemuĹĄevec â&#x20AC;&#x201C; DraĹĄkovec, kao i izvo enje oborinske kanalizacije i prometnice u Novoj ulici u ehov-

cu, u kojoj je prodano dvadesetak gradiliĹĄta, te o izgradnji LC 20040 Cirkovljan â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec, s ure enjem Trga sv. Lovre. Procijenjene vrijednosti nabava vezanih uz

ehovec iznose po 800 tisu a kuna, dok je procijenjena vrijednost nabave vezana uz Cirkovljan milijun kuna. Kako je obznanjeno, projekti za ure enje lokalne ceste i Trga u Cirkovljanu, ĹĄto e se odvijati u viĹĄe faza, gotovo su dovrĹĄeni pa bi uskoro moglo uslijediti isho enje dozvola i po etak prve faze radova. ehovec e uskoro dobiti novo autobusno stajaliĹĄte koje e biti postavljeno kod Ĺželjezni ke postaje. Polovicu potrebnog novca osigurat e Grad, a polovicu Ĺ˝upanijska uprava za ceste. Na podru ju grada Preloga i ove e godine u oĹžujku ili travnju, sve ovisi o vremenskim prilikama, biti provedena sustavna deratizacija. & Gradu o ekuju da e to biti troĹĄak od oko 69 tisu a kuna. zrada procjene ugroĹženosti od poĹžara te plana zaĹĄtite i spaĹĄavanja Grad e koĹĄtati 25.500 kuna, bez PDV-a, a dokumente e izraditi varaĹždinska tvrtka Vizor d.o.o. (D.Mihoci)

HRVATSKO kulturno druĹĄtvo Pomurje iz Lendave

Ugostili Prilo ku amatersku scenu Na poziv Hrvatskoga kulturnog druĹĄtva Pomurje u Lendavi je gostovala Prilo ka amaterska scena. vo je bio njihov drugi nastup pred lendavskom publikom koja je u velikom broju ispunila prostor sinagoge gdje je odigrana predstava â&#x20AC;&#x153;Komu to fti eki popevljejoâ&#x20AC;?. Predstavu su odigrali glumci Dejan Novak, Damir MuĹžani , Filip Hozjak i Barbara Novak. - Topli kajkavski jezik na kojem je predstava odigrana u potpunosti je razumljiv u tom dijelu Slovenije pa je odmah pridobio simpatije ne samo nas Hrvata, ve i ostatka lendavske publike. Glumci koji su u svakoj predstavi sve bolji, ve po-

malo zaboravljeni izrazi i lokalne fraze koje smo imali priliku uti, kao i prikazani doga aji koje moĹžemo preslikati u svako manje mjesto te komi ni obrati nasmijali su nas do suza. Bilo je zaista veselo, a druĹženje smo nastavili planiranjem novih susreta, obznanio je anino Kutnjak, predsjednik Hrvatskoga kulturnog druĹĄtva Pomurje. Dodajmo da je uo i predstave osniva i voditelj Prilo ke amaterske scene i pisac tekstova BoĹžidar Glavina promovirao svoj rukopis istoga naslova koji ine etiri dramska teksta, odnosno etiri komedije odnosa. (D.Mihoci)

anino Kutnjak u druĹĄtvu glumaca Prilo ke amaterske scene i BoĹžidara Glavine

SIGURNOST u Gornjem Mihaljevcu

Policija poja ava djelovanje Na elnik Policijske postaje Ĺ trigova Miljenko Vrbanec izvijestio je Poglavarstvo i na elnika op ine Gornji Mihaljevec o stanju sigurnosti za posljednja dva mjeseca proĹĄle godine na op inskom podru ju s policijske to ke glediĹĄta. & tom razdoblju na podru ju op ine zabiljeĹžena su samo dva kaznena djela, koja se odnose na protuzakonit lov i nedozvoljeno drĹžanje oruĹžja i eksplozivnih naprava. Po 'akonu o sigurnosti u prometu za dva mjeseca zabiljeĹžena su 22 prekrĹĄaja, te po jedan prekrĹĄaj prema 'akonu o osobnoj iskaznici, 'akonu o prebivaliĹĄtu i boraviĹĄtu

gra ana, kao i po 'akonu o zaĹĄtiti Ĺživotinja. Na itavom podru ju op ine evidentirano je sedam prometnih nezgoda s materijalnom ĹĄtetom, dok onih s ozlije enim osobama nije bilo. Na elnik Vrbanec sigurnosno stanje na podru ju op ine u studenome ocjenjuje dobrim, a u prosincu vrlo dobrim. sto tako na elnik Vrbanec najavljuje kako e sukladno novoj strategiji rada i razvoja policije policijski djelatnici i sluĹžbenici u svojim postupanjima pove ati djelotvornost rada na terenu, ime e se poboljĹĄati sigurnost gra ana. (S. Mesari )

- Agrome imurje uniĹĄtava poljske putove na podru ju grada Preloga. Velike ĹĄtete po injene su na podru ju DraĹĄkovca i HemuĹĄevca, a osobito ukovca, na potezu prema rijeci Muri. Mnogi su putovi preorani pa sada nikuda ne vode. &sporedili smo stanje u katastru i ono na terenu i uvidjeli da neki putovi viĹĄe ne postoje iako su u knjigama uredno ucrtani. To je nedopustivo, obznanio je preloĹĄki dogradona elnik #osip Kobal, Ĺžeste i se na Agrome imurje i zahtijevaju i da se poduzmu odlu ni koraci kako bi se stalo na kraj takvom ponaĹĄanju. Poglavarima i novinarima podijelio je fotogra ije koje je snimio za svoga proĹĄlotjednog obilaska poljskih putova. ne doista potkrjepljuju njegove tvrdnje o loĹĄem stanju putova. & Gradskoj upravi upoznati su s problemom koji se ne pojavljuje po prvi put. Prema rije ima Ĺ˝eljka PoredoĹĄa, pro elnika &pravnog odjela za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaĹĄtitu okoliĹĄa, Grad je u kontaktu s Agrome imurjem koje je spremno, kao ĹĄto je to u inilo i lani, sanirati poljske putove o svom troĹĄku. - Stanje nije tako dramati no kao ĹĄto se Ĺželi prikazati, rekao je pro elnik PoredoĹĄ, staju i u obranu Agrome imurja, pojaĹĄnjavaju i pritom da e ono im im vrijeme dopusti uz rubove okrupnjelih parcela urediti nove putove. &sprkos ovom pojaĹĄnjenju i dopisu koje je Gradskoj upravi upu eno iz tvrtke Agrome imur-

Ovako izgledaju neki od poljskih putova u polju zvanom Mezova je, a u kojem se iskazuje spremnost za sanaciju oĹĄte enih putova i ure enje preoranih putova, poglavari su odlu ili da se valja sastati s predstavnicima Agrome imurja i razgovarati o njihovu postupanju i sanaciji ĹĄtete. sobite ĹĄtete pretrpjeli su poljski putovi u polju zvanom Mezova gdje je Agrome imurje otkupilo niz omanjih poljoprivrednih parcela, ne ve ih od pola hektara, te tako krenulo u okrupnjavanje zemljiĹĄta na tom prostoru. - Kupili smo zemljiĹĄte jer nam je potrebno za proizvodnju hrane za stoku koju uzgajamo. & Kotoribi smo se naĹĄli u poziciji da je jedna ko-

masirana parcela od 500 hektara koju smo obra ivali dana u prodaju te je 330 hektara prodano i isparcelirano. Mi smo ostali bez tog zemljiĹĄta, da bi se 20 metara dalje radio plan velikog okrupnjavanja. Sada te kupljene parcele u polju Mezova istimo, kr imo i privodimo kulturi jer su uglavnom bile zapuĹĄtene. To naĹĄi djelatnici ine, dakako, nakon ĹĄto obave poljoprivredne radove, dakle, po inju tek negdje u studenom, pa dok im vrijeme dopuĹĄta. Svima je jasno da se u takvim uvjetima uniĹĄtavaju poljski putovi. Te putove mi redovito u rano prolje e saniramo o svom troĹĄku. Poljski putovi sada ne izgledaju reprezenta-

POGLAVARSTVO OP INE Sveti Martin na Muri

Za mrtva nicu uplate redovne Poglavarstvo op ine Sveti Martin na Muri usvojilo je godiĹĄnji obra un op inskog prora una za 2008. godinu. Na prihodovnoj strani ostvaren je iznos od 5,687.810,79 kuna, odnosno prora un je u tom dijelu ostvaren s 99,89 posto. Na ra unu se nalazi viĹĄak prihoda od 146.672 kune, a potroĹĄeno je 97 posto op inskog prora una. Poglavarstvo je prihvatilo kona an obra un troĹĄkova izgradnje mrtva nice na op inskom groblju. &kupni troĹĄkovi izgradnje mrtva nice, ure enja okoliĹĄa, dovo enja energenata te kupnje oprema iznose 1,107.556,66 kuna. Sama gra evina stajala je 700 tisu a kuna. p inski na elnik Franjo Makovec izuzetno je zadovoljan odazivom vlasnika grobnih mjesta koji uredno pla aju preuzete obveze, jer do sada je upla eno skoro 600 tisu a kuna, a rok za uplate joĹĄ nije istekao. p ina je obavila inventuru imovine, obveza i potraĹživanja za 2008. godinu koju je obavilo povjerenstvo za popis imovine, a Poglavarstvo je prihvatilo izvjeĹĄ e iz kojeg je vidljivo da je p ina svoje obveze podmirilo uredno, ali da ima ogromna potraĹživanja. &kupno p ina od gra ana i tvrtki na ime raznih poreza, naknada i doprinosa potraĹžuje ukupno 2,409.000 kuna.

Najve i iznos, 1,2 milijuna kuna, odnosi se na izmjeru k. o. GradiĹĄ ak, no to je bilo i predvi eno i ne zabrinjava poglavare. 'a potrebe izgradnje trafostanice te zelene povrĹĄine p ina e od etvero vlasnika u &lici hrvatskih branitelja u Ĺ˝abniku otkupiti parcele po cijeni od 20 kuna po kvadratnom metru. Arhitektu Leonardu Klemen i u p ina povjerava izradu idejnog arhitektonskog projekta nove op inske zgrade u srediĹĄtu Svetog Martina. & prizemlju gra evine svoje bi urede imala p ina, dok bi na katu bili stanovi, a mogu i su i

drugi sadrĹžaji. Prodajom stanova p ina bi namirila svoja ulaganja. Projekt e biti kandidiran prema ministarstvima ili regionalnom fondu. Klemen i u e za taj posao biti pla eno 14 tisu a kuna. Do kraja lipnja p ina e izraditi novi plan procjene ugroĹženosti i plana zaĹĄtite i spaĹĄavanja. Poglavarstvo je odlu ilo prikupiti nekoliko ponuda i potom izabrati najpovoljniju na osnovu koje e biti izra en novi plan, a postoje i stavljen izvan uporabe. S pet tisu a kuna p ina e su inancirati me unarodnu ekoĹĄkolu Sveti Martin na Muri. (S. Mesari )

Gospodarska zona na novih 8,5 hektara 'a op inu Sveti Martin na Muri upravo je izra en nacrt detaljnog plana ure enja (DP&) Gospodarske zone Sveti Martin na Muri, kojim se postoje a Gospodarska zona proĹĄiruje za 8,5 hektara povrĹĄine. p ina nacrt ĹĄalje me imurskim javnim poduze ima (H P lektra, Me imurje plin, Me imurske vode...) kako bi se ona izjasnila i u svoje planove uvrstila radove u zoni, nakon ega slijedi prethodna

a potom i javna rasprava. p inski na elnik Franjo Makovec kaĹže kako e se proĹĄirenjem zone dobiti 12 novih parcela povrĹĄine od 4 do 6 tisu a kvadratnih metara koje e me usobno biti povezane, te tako biti po potrebi ulaga a i spojene. Makovec isti e da postoje interesenti za izgradnju proizvodnih pogona i hala, te da e za najmanje tri mjeseca u zoni po eti izgradnja. (S. Mesari )

tivno, a neke smo doista preorali jer su prolazili sredinom parcela koje smo kupili. No to je tek trenutna situacija. im nam vrijeme dopusti, mi emo uz rub naĹĄe okrupnjele parcele urediti put kako bi ih mogli koristiti svi koji su se njima i do sad sluĹžili. Dakako da emo to u initi prije po etka sezone poljodjelskih radova. To u Gradu Prelogu znaju jer smo ih o tome izvijestili uo i BoĹži a. Nama nije u interesu nikoga oĹĄtetiti ili povrijediti integritet ljudi koji su koristili poljske putove. To nikada nismo, niti kanimo raditi. & nas nema nedostatka volje, istaknula je rena Siladi, upraviteljica # Kotoriba tvrtke Agrome imurje. Grad Prelog svake dvije godine na ure enje poljskih putova potroĹĄi oko 2 tisu e kubika ĹĄljunka, odnosno oko 160 tisu a prora unskih kuna. dlukom poglavara ove e se godine, ve s ranim prolje em, pri i temeljitoj sanaciji poljskih putova na cijelom podru ju grada. (D.Mihoci)

Josip Kobal Ĺžesti se na Agrome imurje

OP INA Donja Dubrava

Konzum zainteresiran za prodajni centar Kod na elnika op ine Donja Dubrava Marijana Varge na razgovoru oko potreba za trgova kim prostorom veli ine do 500 metara kvadratnih bili su rukovoditelji tvrtke Konzum Veljko Milihram i Mihaela Horvat. IzvrĹĄenim obilaskom centra Donje Dubrave iskazali su interes da imaju svoj trgova ki prostor u sklopu trgova ko - poslovnog centra u Donjoj Dubravi. Svoje pismo namjere dostavit e Op ini kako bi se mogle njihove Ĺželje uklju iti u projektnu dokumentaciju. Na zadnjim konzultacijama prije izdavanja gra evinske dozvole obavljen je uvid u sve detalje projekta pjeĹĄa ko biciklis ke staze Donja Dubrava â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba. Uvid je obavljen od strane ravnatelja Ĺ˝UC-a Zorana Ĺ ari a, projektanta Tomislava Grguri a i na elnika Marijana Varge. Zaklju eno je da su sve potrebne promjene napravljene i da se moĹže zatraĹži izdavanje gra evinske dozvole. U Op ini je obavljen inspekcijski nadzor DrĹžavne uprave za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje â&#x20AC;&#x201C; SluĹžbe za civilnu zaĹĄ tu vezano uz provedbu lanaka 51. i 52. Zakona o zaĹĄ i spaĹĄavanju. Inspekcijski nadzor provela je viĹĄa inspektorica Miranda i ak koja je utvrdila da nema nepravilnos u pripremnim ak vnos ma u op ini Donja Dubrava. (A.FuĹĄ)

K ME " $E

17. velja e 2009.

GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠRD-a MURA Mursko Središ e otkrila zabrinjavaju e podatke

Sve je manje sportskih ribolovaca Redovitu godišnju skupštinu u nedjelju je u Pansionu Ilonka održao ŠRD Mura iz Murskog Središ a. Izvješ a o radu društva u prošloj godini podnijeli su predsjednik Branko Vrtari te voditelji sekcija i komisija. U uvodu svog izvješ a Vrtari je ukazao na smanjenje broja lanova te na odre enu nedisciplinu lanstva kada su u pitanju radne akcije. - Broj lanova pao je za preko sto, što je zabrinjavaju e, a što je tome razlog, nastojimo do i analizom

• U odnosu na prethodnu godinu, u 2008. je broj lanova pao za preko sto, što je zabrinjavaju e za u suradnji sa Savezom športskih društvo, ali i za me imurribolovnih društava Me imurske ski ribolovni savez županije, ve u uvodu izvješ a naglasio je Vrtari , a problem pada broja lanova spominjan je tijekom rasprave. Sveukupno je ŠRD Mura ostvario vrlo zapažene rezultate u svim segmentima svog rada, od poribljavanja do natjecanja na županijskoj i državnoj razini. U svoje vode ŠRD Mura pustio je 3.705 kilograma ribljeg mla a, za što je potrošeno 106 tisu a kuna. Blagajnik Stjepan Lisjak izvijestio je kako je društvo ostvarilo prihode od 357.686 kuna te ovog trenutka na ra unu ima više nego zadovoljavaju ih 116 tisu a kuna.

Nezadovoljni tretmanom u Selnici i Zaleš u

Novi hrvatski reprezentativac Mensur Roši

Tijekom skupštine ribi i su postavljali pitanja o ribolovu na ribnjaku Zaleš e te na ribogojilištu u Selnici, odnosno iskazali su nezadovoljstvo što kao lanovi nemaju iste uvjete kao ribi i natjecatelji (treniranje) te drugi koji dolaze na ribolov. Ivan Tkalec je zabrinut zbog pada lanstva. Predložio je 4 radne ak-

cije po lanu, a za ribolov na jezeru u Selnici rekao je kako tamo love svi, samo ne lanovi ŠRD-a Mura. Vinko Trstenjak pak je nezadovoljan što na Zaleš u love svi samo ne pravi ribi i, što, po njemu, utje e na prihode društva. Ivan Kutnjak je s puno gor ine rekao da ga smeta što takozvani zaštitari prirode ruše objekte i stabla koje su ribi i podigli. Ivan Rihtarec je predložio da se uvede zaštita na dijelu rijeke Mure kod Hlapi ine i da se taj dio proglasi zimovalištem za ribe. Po njegovim rije ima, na tom dijelu Mure doga a se prava “mesarija” s ribama. Marijan Kontrec je uvjeren kako na pad broja lanstva utje e previsoka cijena ribolovne dozvole. Branko Vrtari je Siniši Golubu, direktoru, po njegovim rije ima: bla bla bla... organizacije (mislio je na Javnu ustanovu za zaštitu prirode Me imurske županije) poru io da on i ustanova nemaju pravo ništa kol iti te graditi stambene objekte i nadstrešnice. - To je naše, a sebi za

Oštru poruku Siniši Golubu upu uje predsjednik Branko Vrtari odmor i rekreaciju uzmite suncobrane i ležaljke, oštar je Vrtari . Na skupštini je obznanjeno da je lan ŠRD-a Mura Mursko Središ e Mensur Roši postao hrvatski reprezentativac za 2009. godinu, jedini do sada iz redova ŠRD-a Mura. Skupštinu su pozdravili mnogi gosti, a u ime Gradskog poglavarstva to je u inio njegov lan Damir Cilar. Gost skupštine bio je i Darko Oreški, tajnik ŠRS-a Me imurske županije, koji je tako er iznena en padom broja lanova, ali ne zna za razloge. (Stjepan Mesari )

13 OP INA Šenkovec

August Šenoa u o ekivanju radova Stanovnici ulice Augusta Šenoe ne e dugo ekati na po etak radova u svojoj ulici. Na elnik Mladen Mohari na prošlotjednoj je sjednici Op inskog vije a izvijestio sve vije nike kako je sva dokumentacija poslana na katastar te bi ve ovaj tjedan trebali krenuti sa sklapanjem ugovora vezanih za izradu glavnih projekata te uskoro onda i s radovima. Vije nik Viktor Peras na ovu je informaciju odgovorio s pitanje vezanim uz ulicu J. Bedekovi a koja je puno kriti nija i ošte enija od Šenoine ulice. Mohari je odgovorio kako je svjestan problema, no u ulici A. Šenoe radi se o su inanciranju Me imurskih voda (za 940 m), pa se zato ta ulica prije rješava. No nakon toga slijede Bedekovi eva i ulica V. Bukovca. - Taj dio prikupljanja svih papira paralelno radimo kako bi idu e godine ve to mogli riješiti, kazao je Mohari . Kao i na Poglavarstvu tjedan prije, i na Vije u se mnogo raspravljalo o smanjenju komunalnog doprinosa za budu u Hamerovu mljekaru koja bi se trebala smjestiti u Šenkovcu. Kao ni poglavari, ni vije nici nisu bili oduševljeni prijedlogom da se doprinos “šenka” za gotovo 50 posto. Radi se o 7257.45 metra kubna po cijeni do 30 kn po m3, što iznosi nešto manje od 218.000 kuna. Prijed-

Viktora Perasa zanimalo je zašto se ulica Augusta Šenoe ure uje prije Bedekovi eve log Poglavarstva je bio da se traži 120.000 kuna, a smanjenje doprinosa predsjednik Vije a Miljenko Topli anec opravdao je injenicom da se ovakvim ustupcima u op inu mogu dovesti i drugi investitori. Oporbenjaci Viktor Peras i Vladimir Topli anec iskazali su svoje nezadovoljstvo tim prijedlogom. Pedeset posto je previše, smatraju oni. Vije nika Zlatka repa pak je zanimalo ho e li vlasnici mljekare preuzeti obvezu da se zaposle ljudi iz op ine. Na kraju je donesena odluka da ostane cifra od 120.000 kuna, ali uz uvjet da se investitora obveže da se sjedište irme preseli u Šenkovec (i tu se registrira), jer e time op ina dobivati sredstva od poreza na dobit. (mn)

ZVONKO BOGDAN iz Sitnica ogor en na poslodavca iz Zasadbrega

ISTARSKO NASELJE u Murskom Središ u

Tjerao me da kradem fosline i daske

Nastrešnice moraju izgledati jednako

On je cigan i lopov

Dva puta je na ku nu adresu potpisnika ovog teksta, i to po prohladnom vremenu biciklom, došao Zvonko Bogdan, stanovnik romskog dijela naselja Sitnice kod Murskog Središ a, kako bi se potužio na nepravdu koju mu je po inio poslodavac iz Zasadbrega. Vjerojatno i taj podatak da netko po hladnom i vjetrovitom vremenu dolazi potužiti se na po injenu mu nepravdu govori da je ovjek u nevolji. Da bi se malo primirio i sabrao, dogovorili smo susret u Sitnicama, pa ako se dogodi što pozitivno neka tako ostane, ako pak ne da onda napišemo i javnosti ponudimo na sud je li Bogdan samo zato što je Rom pretrpio ljudsku i materijalnu štetu. - Prihvatio sam ponudu zidarskog obrtnika Branka Domjani a iz Zasadbrega, jer obe ao mi je terenski rad i samim time dobru pla u. Dogovorilo smo sve, gdje, što, kada i kako u raditi. Radilište je u Novalji na otoku Pagu, kamo sam s njime i njegovim sinom i još nekim radnicima otputovao. Ve prvi dan sam vidio da ništa nije kako smo se dogovorili. Ni hrana ni spavanje nije bilo blizu onome što mi je obe ao, a odmah mi je bilo jasno da me ne namjerava prijaviti nego me držati na crno, rekao je Bogdan. Dodao je

- Trebam novac za svoju djecu, kaže Bogdan kako je osjetio da ga Domjani mrzi, a ima samo zbog toga jer drugi nitko ne e kod njega raditi.

Cigan si pak znaš krasti i onda kradi - Nije mi stvarno teško raditi od jutra do mraka, ali nisam mogao prihvatiti da mi je nare ivao da kradem po drugim gradilištima. Govorio mi je da sam cigan, da znam krasti i neka onda kradem. Tražio je da s drugih gradilišta

ukradem i na njegovo donosim fosline, daske, police i druge stvari. Ja sam to odbijao i onda je on postao strašan. Stalno me maltretirao i omalovažao, nije mi dao hrane nego se prvo on ‘našopao’, a mi smo dobili što je ostalo. Kad je policija prolazila pokraj gradilišta, govorio je ‘kaj ti vragovi traže tu’, a mi smo se morali skrivati da nas ne zateknu kako radimo na crno i bez boravišne prijavnice. Zbog svega toga nisam izdržao i rekao sam da odlazim od njega.

Zidarskog obrtnika Branka Domjani a potražili smo na njegovoj adresi u Zasadbregu, no nitko nam nije otvorio vrata, te smo mu na vjetrobransko staklo kombi vozila ostavili poruku i telefonski broj da nas nazove. Kako to u vremenu od etiri dana nije u inio, nazvali ga na mobilni telefon i suo ili ga s Bogdanovim optužbama. - On je cigan i lopov i lijen ina. Dao sam mu priliku da kroz zimu nešto zaradi i ovdje prezimi, no on se opijao i nisam ga više želio imati, rekao nam je telefonski Domjani , opsovavši sve cigansko. Par minuta nakon što je završio naš prvi razgovor, valjda je shvatio da mu izjava baš i ne ide u korist, te je Domjani nazvao nas i rekao kako Bogdan kod njega uop e nije radio i da se silom ugurao raditi k njemu. Rekao je kako je to po onome, da “ho eš nekom pomo i a onda na…beš”. Zvao je Domjani još jednom te rekao da mu Bogdan sve ovo ini zato što ga nije želio zaposliti. (sm)

Onda je poludio i kad sam rekao da u ga prijaviti policiji i novinarima dao mi je uz vrije anje svega što je cigansko 1.500 kuna, tužno je ispri ao Bogdan, rekavši i kako je policiji u Novalji prijavio Domjani a zbog kra a po susjednim gradilištima. (S. Mesari )

Nakon dugo vremena i nakon dorada i odgoda kona no je Gradsko vije e Mursko Središ e riješilo zamolbu obitelji rešnjovec i Sobo an o postavljanju nadstrešnica na parkiralištu ispred njihovih stambeno - poslovnih zgrada u Istarskom naselju u Murskom Središ u. Vije e je zauzelo stav da se dozvoli postavljanje montažnih nadstrešnica na ovom parkiralištu, naglasivši kako e i svi ostali stanovnici Istarskog naselja koji odlu e podignuti nadstrešnice kod svojih zgrada morati izgraditi takve kao što su rešnjovec - Sobo anove. Sve je to iz razloga da se u urbanoj cjelini izbjegne šarenilo garaža i nadstrešnica.

Na ovom parkiralištu uskoro nadstrešnice Koliko e nadstrešnica podignuti obitelji rešnjovec i Sobo an, znat e se kad stignu zahtjevi te bude izdana gra evinska dozvola. (S. Mesari )

POGLAVARSTVO op ine Kotoriba

Odabrana najpovoljnija ponuda za opremanje vrti a Poglavari Svete Marije na svojoj su sjednici odabrali najpovoljniju ponudu za nabavu opreme za dje ji vrti u Svetoj Mariji. Na adresu op ine pristigle su etiri ponude. Najpovoljniju ponudu u iznosu od 138.643,95 kuna dao je Gregi promet d.o.o. iz Zagreba. Iznos od 130 tisu a kuna za opremanje vrti a dalo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Na sjednici je odlu eno da se raspiše poziv za prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije za obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju op ine. Koncesija se daje na rok od

pet godina, po evši od 1. travnja ove godine. Po etni iznos naknade za koncesiju iznosi 6 tisu a kuna godišnje, a naknada e se pla ati tromjese no. Isto tako Op ina e prikupiti ponude za sistematsku deratizaciju u naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec. U Svetoj Mariji živi oko 570 doma instava, a u Donjem Mihaljevcu oko 310. U cijenu po doma instvu potrebno je uklju iti etiri tretmana oba smetlišta, te jednu deratizaciju javnih zgrada, društvenih objekata i groblja. Ugovor bi se sklopio na tri godine. (A.Fuš)

KROZ ME I"URJE

17. velja e 2009.

AKTUALNI SAT Gradskog vije a M. SrediĹĄ e

Turku smrdi i miriĹĄe na sukob interesa Samo je 25 minuta trajao aktualni sat na proĹĄloj sjednici Gradskog vije a, ali je i u tom vremenu ponu eno viĹĄe pikanterija i zanimljivosti nego na ostatku sjednice. zdvajamo najkonkretniji primjer rasprave na odre enu temu. NekadaĹĄnji HD'-ov a sada nezavisni vije nik van Turk pitao je kako je to fasaderske poslove vrijedne 65 tisu a kuna na DruĹĄtvenom domu u Peklenici baĹĄ dobio Franjo Varga, gradski vije nik, i to joĹĄ iz redova vladaju ih. - Meni se tu radi o sukobu interesa, rekao je Turk. Gradona elnik #osip Dobrani je pojasnio kako nema sukoba interesa, jer posao je dobio najpovoljniji ponu a , koji se odrekao tri tisu e kuna u korist Grada. Predsjednik Vije a van Le ek je dodao kako je pravnik rekao da tu nema sukoba interesa. #avio se i vije nik i majstor Varga, rekavĹĄi kako se on prijavio na natje aj samo iz razloga ĹĄto je obavio prvi dio posla kada nije bio vije nik i da smatra kako je dobro da ga i okon a. Turk se nije dao, pak je spomenuo kako je poglavar 'latko Bek izvodio radove u prostorijama NK udar, te dodao kako mu sve to miriĹĄe i smrdi na sukob interesa. Spominjanjem udarova imena raĹžestilo je dogradona elnika i

Ivan Turk: - Govorite Vi ĹĄto ho ete, ovo je sukob interesa

An eleki bijeli

Patuljci traĹže Snjeguljicu

PODTURENSKI faĹĄnjak

- Gospodine Turk, na pogreĹĄnoga ste se namjerili, Rudar ne ete uniĹĄtiti, rekao je Srpak

Djeca su bila najljepĹĄa & subotu, na Valentinovo, u Podturnu je odrĹžana faĹĄni ka priredba pod nazivom Podturenski faĹĄnjak, koji e po broju sudionika ostati zapisani kao najmasovniji do sada. Po slobodnoj procjeni ispred DruĹĄtvenog doma bilo je viĹĄe maĹĄkara nego publike. li su skoro svi Podturen ani i Podturen anke bili

pod maskama. Ne e lako biti akovcu, gdje e se odrĹžati srediĹĄnja me imurska maĹĄkarada, oboriti podturenski rekord. Doma e aplje, tur iĹĄke larfe, ptujski kurenti i mnogi drugi izgledali su vrlo lijepo, no prava ljepota bila su brojna djeca, od vrti kog do ĹĄkolskog uzrasta. &pravo su oni bili

obiljeĹžje cijele priredbe i zahvaljuju i njihovim u iteljicama, odgajateljicama i roditeljima faĹĄnjak ima blistavu sadaĹĄnjost i svijetlu budu nost. Svaka ast Pepsiju, vici i Lepenu, ali ovaj put najgromoglasniji pljesak dobila su djeca. vaj put â&#x20AC;&#x153;banana drĹžava i vladaâ&#x20AC;? ostali su u drugom planu. (S. Mesari )

- Ja samo nastavljam zapo eto, uznemireno je pojasnio Varga predsjednika -a NK udar DraĹžena Srpaka koji je Turku odrĹžao lekciju. - Samo Vam, gospodine Turk, smrdi i smeta udar zato ĹĄto sam ja tamo predsjednik. Mi smo najbrojnija udruga koja radi s mladima i Vama to smeta. Ĺ˝elite sruĹĄiti udar, ali ne ete uspjeti. Grad nam je pomogao, i to zakonski, s 15 tisu a kuna, a mi smo u zadnja dva mjeseca uloĹžili preko 10 tisu a eura, istresao je Srpak, a Turk je ostavio dojam nezadovoljnika, ali ni Srpak ni Varga nisu sijali od zadovoljstva, a Le ek je mudro nastavio vo enje sjednice. (S. Mesari )

Valentinovska sr eka

Gizdave lafre

Doma e snage

DJE JI VRTI Masla ak u Murskom SrediĹĄ u

Imenovani novi lanovi Upravnog vije a Premda je van Le ek, predsjednik Gradskog vije a, pripremio podosta gradiva za analizu predĹĄkolskog stanja, te posebice analizu stanja u Dje jem vrti u Masla ak, neke konkretnije odluke vije nici nisu donijeli. Konkretno je ĹĄto su duĹžnosti lanova & -a DV-a Masla ak razrijeĹĄili adojku Pahor, Sanjina TomĹĄi a i #asnu Bogdan, te na njihova mjesta postavili #osipa SrĹĄana iz Peklenice, Vesnu Mijulkov iz Murskog SrediĹĄ a i Katarinu Belovi iz Hlapi ine. Vije nici su upoznati s prosje nim mjese nim prihodima i troĹĄkovima poslovanja. & vrti u je trenutno 99 polaznika iji roditelji pla aju ukupno 107.000 kuna mjese no. 'a pla e 11 zaposlenica potroĹĄi se 90.200 kuna, a ukupni su rashodi 114.250 kuna. Tajnik Grada dipl. iur. Miljenko Ĺ tefani podnio je izvjeĹĄ e iz kojeg je vidljivo da je prilikom kupnje namjeĹĄtaja vrijednog 76.199 kuna doĹĄlo do krĹĄenja statuta Dje jeg vrti a

Tri godine poslovali negativno Pro elnica za inancije Marija Kralji vije nicima je podastrla podatke o inancijskom poslovanju vrti a u proĹĄle tri godine. & 2006. godini vrti je ostvario manjak od 23.694,09 kuna. Godinu poslije, 2007., ostvaren je manjak od 78.123,65 kuna, dok je u 2008. manjak ostvaren u iznosu od 108.357,71 kunu. vog trenutka vrti duguje ukupno 145.367,84 kune. Poduze u Proming duĹžan je 61.531,73 kune, Gradu 36.182,21 kunu te dobavlja ima 47.653,65 kuna. oditelji su vrti u duĹžni 28.948,65 kuna. Grad Mursko SrediĹĄ e vodi kompletno inancijsko poslovanje za vrti , ĹĄto godiĹĄnje stoji 46.077,84 kune, ali Grad si to ne zara unava. Trenutno dje je vrti e na podru ju Grada Mursko SrediĹĄ e polazi 260 djece, 140 Masla ak (M. SrediĹĄ e i Peklenica), 65 do 70 Dje ju maĹĄtu i 50 Sun eko. (S. Mesari )

Jurov anke kolo vode

FAĹ NIK u Zasadbregu

VjeĹĄtice prodrmale selo Po 18. put za redom u 'asadbregu je odrĹžan faĹĄnik, priredba koju je i ove subote organizirao HK&& 'asadbreg. Priredba je zapo ela povorkom maĹĄkara kroz selo, a sudjelovali su kvitrovski maĹĄkori (K&& Kvitrovec), â&#x20AC;&#x153;Me imurski samciâ&#x20AC;? akovec, &druga Kalinka, pozoj (K&& Veseli Me imurci), &S Sveti #uraj na Bregu, crvenkapice ( krugli Vrh) i doma e vjeĹĄtice i mukavci.

Preko dvadeset metara duga ak pozoj ili zmaj te doma e vjeĹĄtice dobro su prodrmali hladni 'asadbreg i doslovce otjerali hladni sjeverni vjetar koji je u subotnje poslijepodne gotovo zaledio publiku na mjesnim ulicama. FaĹĄnik u 'asadbregu zavrĹĄio je velikom valentinovskom i maĹĄkarskom zabavom u mjesnom Domu kulture uz Hekar band. (S. Mesari )

Samci, a toliko ih je na kupu

VjeĹĄtice ljepotom osvajaju

Iz Okruglog Vrha Crvenkapice dolaze

KROZ ME I"URJE

17. velja e 2009.

15 PRILO KI FAĹ NIK 22. velja e

Najoriginalnijoj dje joj skupini putovanje

Zbog recesije nije bilo 101 dalmatinera

Ĺ umske vile

SERJONSKI FAĹ NJAK u znaku politi kih zbivanja

Dalmatineri u recesiji najbolja maska

etvero lano povjerenstvo za izbor najbolje maske na Serjonskom faĹĄnjaku prvo je mjesto dodijelilo dalmatinerima u recesiji (&S Sport za sve Mursko SrediĹĄ e), drugo Kalinki (Manjinska udruga ruskog govornog podru ja), a tre e dvjema ma-

skama murskoj mornarici (DruĹĄtvo Ĺžena Mursko SrediĹĄ e) i ĹĄumskim vilama (DruĹĄtvo Ĺžena KriĹžovec). Sve maske i njihovo predstavljanje imali su obiljeĹžja politi kih zbivanja ili li nosti, a i sama priredba, odnosno voditelji naglaĹĄavali su â&#x20AC;&#x153;drĹžavu u bananiâ&#x20AC;?.

z Turisti ke zajednice Grada Preloga pozivaju gra ane, a poglavito obrtnike, trgovce i ugostitelje, da ure enjem svojih poslovnih prostora doprinesu i pomognu do arati karnevalski ugo aj u gradu. Tako er pozivaju poslodavce da u skladu s tradicijom i ove godine dogovore sa zaposlenicima da se odjenu u faĹĄni ku odoru. Turisti ka patrola obi i e ugostiteljske objekte, trgovine i druge poslovne prostore te odabrati i nagraditi najoriginalnije. Prema rije ima predsjednika T'-a Grada Preloga, oni e u pohod u ponedjeljak 23. velja e. Svi koji Ĺžele sudjelovati u ovom malom natjecanju mogu se prijaviti predsjedniku T'-a Grada Preloga na broj 099/33-444-17. Prilo ki faĹĄnik bit e odrĹžan u nedjelju 22. velja e s po etkom u 14 sati kada iz centra grada ulicama Preloga do parka kod Doma kulture kre e faĹĄni ka povorka. - ekujemo velik broj maĹĄkara s podru ja grada Preloga,

ali i mnogo gostiju. Svoj dolazak potvrdili su nam snovna ĹĄkola Prelog, Srednja ĹĄkola Prelog, Dje ji vrti Fijolica, K& Selja ka sloga Prelog, Prilo ke maĹžoretkinje, &druga umirovljenika Prelog, MK en-Ban Prelog, Konji ki klub Lucija i Nauti ki klub Prelog. Njih e u povorci pratiti Musta bend te konjske zaprege s ko ijama i kolima. Svi sudionici Prilo kog faĹĄnika mo i e se predstaviti znatiĹželjnicima, a pripremamo i su enje FaĹĄniku, kao i ceremonijal izvrĹĄenja kazne, odnosno spaljivanje FaĹĄnika, otkriva Grade ak, dodaju i da e svi sudionici biti po aĹĄ eni krafnama i toplim ajem. ve godine najljepĹĄe i najoriginalnije maskirana dje ja skupina primit e vrijednu nagradu â&#x20AC;&#x201C; putovanje. Pripremljene su i nagrade za odrasle. ni e biti po aĹĄ eni ve erama. Vrijedi se potruditi, zar ne? Vremena za osmisliti najoriginalniju masku ne nedostaje. (D.Mihoci)

MALA SUBOTICA

Tradicionalni â&#x20AC;&#x153;Sobo ki faĹĄnikâ&#x20AC;?

Murska mornarica najavljuje blokadu Slovenije na Muri

A gdje mi je pika ica ...

Julija TimoĹĄenko doĹĄla je zbog plinske krize

KOTORIPSKI faĹĄenk

U povorci sudjelovalo tristo i pedeset maski Turisti ka zajednica op ine Kotoriba, FaĹĄenski odbor i op ina Kotoriba bili su organizatori tradicionalnoga Kotoripskog faĹĄenka. Maskirana povorka bila je najmasovnija do sad, u kojoj je sudjelovalo oko 350 maski. &z brojne kotoripske udruge, Dje ji vrti i Ĺ Kotoriba, gosti Kotoripskog faĹĄenka bile su maskirane skupine K&D-a â&#x20AC;&#x153;Veseli Me imurciâ&#x20AC;? iz akovca, Pod-

turna, Gardinovca i Novog Sela na Dravi. SrediĹĄnji program odrĹžan je na pozornici u centru mjesta. Vlast maĹĄkarama predala je op inska na elnica BlaĹženka 'voĹĄec, pro itan je Kotoripski vrabec te je spaljen FaĹĄenk za sva svoja nedjela. DruĹženje maski nastavljeno je u ĹĄkolskoj sportskoj dvorani uz ock Angelse. (A.FuĹĄ)

sim nagra enih, u programu su bili cimeri Mursko SrediĹĄ e, pika Selnica, serjonska gomila i serjonske lofre Mursko SrediĹĄ e, kurenti Ptujska polja - Slovenija), staromlinski duhovi Mursko SrediĹĄ e, navija ice Miklavec - Ferketinec, mukavci i vjeĹĄtice 'asadbreg, gradski bokci Mursko SrediĹĄ e, uskrsnu e Sitnice,

i slobodni umjetnici i glaveĹĄine Mursko SrediĹĄ e. Publici su se, sude i po pljesku i izraĹžaju zadovoljstva, tako er najviĹĄe svidjele nagra ene maske, te cimeri, pika i kurenti. rganizator priredbe bila je Turisti ka zajednica Grada Mursko SrediĹĄ e i posao je obavila vrlo dobro. (S. Mesari )

Tradicionalni â&#x20AC;&#x153;Sobo ki faĹĄnikâ&#x20AC;? bit e odrĹžan u nedjelju 22. velja e, odlu eno je na sastanku 24 udruge koje djeluju na podru ju op ine Mala Subotica. Maskirani pojedinci i skupine okupit e se u centru Palovca, odakle e s po etkom u 14 sati krenuti faĹĄni ka povorka do Doma kulture u Maloj Subotici. MaĹĄkare e pratiti Puha ki orkestar op ine Mala Subotica, a one e se predstaviti

okupljenima na pozornici koja e biti postavljena ispred Doma. Po prvi put svoje sudjelovanje u faĹĄni koj povorci najavili su i omi iz PiĹĄkorovca. K&&-u â&#x20AC;&#x153;'vonâ&#x20AC;? pripala je ast da izradi lutku FaĹĄnika kojemu e se suditi za sva nedjela. MaĹĄkare ali i posjetitelji gostit e se besplatnim krafnama, ajem i kuhanim vinom. (D.M.)

Ĺ TRIGOVSKI faĹĄnik

Na faĹĄjansku nedelju Ĺ trigovska Turisti ka zajednica i K&& Sveti #eronim u nedjelju 22. velja e organiziraju Ĺ trigovski faĹĄnik. Prog ram e zapo et i u 14 sati na srediĹĄnjem trgu u Ĺ trigovi, preuzimanjem klju eva op ine i proglaĹĄenjem â&#x20AC;&#x153;faĹĄni ke op ineâ&#x20AC;?. Potom e povorke maĹĄkara uz pratnju Ĺ trigovskih muzikaĹĄa krenu-

ti â&#x20AC;&#x153;na kazajeâ&#x20AC;? po ĹĄtrigovskim ulicama. d 15.30 sati u Domu kulture bit e kulturno - zabavni program uz svirku PuĹĄipel benda, ldtajemr ko benda i Ĺ trigovskih muzikaĹĄa. Svi posjetitelji dobit e krafne, kuhano vino i aj. Mikec i ekipa pozivaju sve Me imurce i Me imurke na druĹženje â&#x20AC;&#x153;dok se zdrĹžiâ&#x20AC;?. Sa i bez maske. (sm)

DONJI KRALJEVEC

Op inski faĹĄnik u HodoĹĄanu K&D op ine Donji Kraljevec, p ina Donji Kraljevec i M HodoĹĄan organiziraju priredbu pod nazivom p inski faĹĄnjak u HodoĹĄanu. kupljanje prijavljenih maskiranih grupa je na ulazu u HodoĹĄan u akove koj ulici (kod trokuta) u 14 sati u nedjelju 22. velja e. & pratnji Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec, mimohod kre e Glavnom ulicom u HodoĹĄanu do stadiona gdje e biti centralni dio manifestacije. Sve prijavljene grupe bit e predstavljene na bini kako bi prosudbena komisija mogla izabrati najbolje

maske. Maske e biti podijeljene u dvije kategorije, prva nagrada za odrasle je 1.500 kuna, druga 1.000 kuna, tre a 500 kuna, a za djecu 700, 500 i 300 kuna. Na natjecanje se mogu prijaviti sve udruge. Ĺ kole, vrti i, interesne skupine koje djeluju na podru ju op ine prijavljuju se i natje u za nagradu grupne maske. Maskiranom grupom smatraju se minimalno etiri osobe. PoĹželjno je osmisliti i razno - razna prijevozna sredstva: konjska zaprega, bicikli, maskirani automobili, kosilice i drugo. (#Ĺ )

FAĹ NIK u Belici

MaĹĄkare u subotu Nakon razmatranja najboljeg datumazaodrĹžavanjefaĹĄnikauBelici, odlu eno je da e se on ipak odrĹžati u subotu 21. velja e s po etkom u 15 sati, a ne u nedjelju ujutro. Povork a organiziranih maĹĄkara krenut e u subotu 21. velja e poslije 15 sati sa svojeg

redovitog okupljaliĹĄta kod gostionice â&#x20AC;&#x153;Adaâ&#x20AC;? prema centru Belice. &z Limenu glazbu Belica, o ekuje se mnoĹĄtvo maĹĄkara te zna ajan broj organiziranih grupa. Tradicionalno, na elnik op ine Belica tako er e biti pod maskom, samo se joĹĄ ne zna kojom. (#Ĺ )

POLJODJELSTVO

DRUŠTVO VINARA I VINOGRADARA Hortus Croatiae

S AKOVE KOG sajma

Tužni krumpiraši #ako puno ljudi bilo je u srijedu na akove kom sajmu, ali gotovo nitko nije kupio krumpir, pak su krumpiraši oko podneva vrlo razo arani popili litru i vodu, onako na prikolici, da ubiju tugu. Ni prodava i kukuruza nisu bili bolje sre e, te su samo odgovarali na upite o cijeni. Ni jednog peseka nije prodao vlasnik etiriju prekrasnih pekinezera, a i njegov susjed s kuni ima nije imao razloga za veselje. *onekle prometa imali su prodava i vo a i povr a, te stare krame. Najzadovoljniji su bili pe enjari, a kod Mitrice je gotovo nestalo evap i a i kotleta. - #er su ukusni i kvalitetni, zadovoljno

je rekao Mitrica, dodaju i kako je ovo ipak sitnica prema ljetnim mjesecima. (+. Mesari )

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 1,10 kn/kg - kukuruz 0,90 kn/kg - je am 1,40 kn/kg - zob 2,00 kn/kg - sto na repa 15 kn/vre a - mrkva 40 kn/vre a - drvene grablje 60 kn/kom - šibnata korpa 40 kn/kom - pekinezer 100 kn/kom - gulaš 20 kn/porcija

Mitrica je zadovoljan, kao i sajmari

Pušipel je stvoren, sada ga treba uvati *ruštvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae Me imurske županije održalo je u utorak 10. velja e u *vorcu erbotz u Železnoj Gori svoju redovitu godišnju skupštinu. U izvješ u o aktivnostima u prošloj godini, koje je podnio predsjednik Zdravko *vanajš ak, posebno je istaknuto dobivanje zašti ene marke me imurskog vina pušipel te njegova još uspješnija promocija. projektu “Pušipel” nazo nima je više rekao Boris Novak, lan Županijskog odbora za pušipel, naglasivši kako je zašti ena marka vina ostvarena u vrlo kratkom roku i uz relativno nisku cijenu. - U vrlo smo kratkom roku došli do marke. + realnih 30 tisu a kuna po osobi, koliko to stoji u drugim sredinama, nas 14 vinogradara iz Hortus Croatiae i Agrome imurja to smo dobili za znatno manje novca. dbor je s 31. prosincom 2008. završio svoj posao. Županijsko poglavarstvo je imenovalo novi dbor, a mi vinogradari moramo raditi oprezno, disciplinirano i korektno kako ne bismo sami srušili projekt na koji možemo biti ponosni, nagla-

- Pušipel dobiva dobre ocjene, no dolaze i kritike, te moramo biti oprezni, korektni i disciplinirani, rekao je Boris Novak, lan Županijskog odbora za pušipel

Predsjedništvo skupštine iskazalo je zadovoljstvo stanjem u društvu sio je Novak, te dodao kako pušipel ima budu nost, ima pozitivnih ali i nepovoljnih kritika. Novi dbor za pušipel ine: Milorad Šubi , Branimir #akopi , Boris Novak, Zdravko *vanajš ak, Adrian Horvat, Marijan ižmešija i <jeran <rbanec.

S AKOVE KOG placa

Najbolja jaja u Hrvatskoj - akvih jaja kak imaju ovaj gospon nema nigdje u Hrvatskoj, a ja sam prošla mnoge pijace, rekla je jedna žena koja je u petak kupovala jaja na akove kom placu. Ponuda doma ih me imurskih jaja zaista je odli na. Na plac su stigle i prve dubrova ke mimoze, a zavidne su koli ine i kvalitetnih ciklama i jaglaca. +olidna je tjedna ponuda salate kristalke, doma e mrkve te kiselog zelja i kisele repe. U ponudi je dosta sušenog vo a, te meda i oraha. U posljednje vrijeme nema preprodava a pak nedostaje južno i egzoti no vo e i povr e, što ljudi nadomještaju kupnjom uku-

17. velja e 2009.

snih briježnih jabuka i krušaka te mušmula. (+. Mesari )

Urbanovo e biti festival vina

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - jaja 1,10 do 1,30 kn/kom - mrkva 10 kn/kg - peršin i 15 kn/kg - crveno zelje 8 kn/kg - crna rotkvica 12 kn/kg - kiselo zelje 10 kn/kg - kristalka 10 do 12 kn/kg - suhe šljive 10 kn/pake - med 30 kn/bo ica - mimoza 10 do 15 kn/ki ca

Suradnik društva Josip Mikec predstavlja sme u signalizaciju

d doga anja i planova za ovu godinu, najviše pozornosti i novca bit e usmjereno prema Urbanovu 2009. - *anima vina u Županiji Zrinskih. rebalo bi Urbanovo postati festival vina jer za to postoje svi uvjeti, od kvalitetnih vina, preko dobre lokacije, do podrške Me imurske županije, te op inske i županijske uristi ke zajednice. Udruga ove godine kani uprihoditi i potrošiti 100 tisu a kuna, te zajedno sa ŽUC-om postaviti sme u signalizaciju na itavom podru ju gornjeg Me imurja. *ruštvo e organizirati stru na putovanja u domovini i inozemstvu, posje ivati me unarodne sajmove vina i na nekima od njih sudjelovati, te organizirati i provoditi stru na preda-

vanja iz podru ja vinogradarstva i podrumarstva. Na skupštini je s ponosom re eno da su lanovi Hortus Croatiae za razne udruge, priredbe i doga anja donirali 1.025 butelja i 337 litara svojih vina. *onatori su Zvonko Belovi , Avgust Bobnjar, Rajko Cmre njak, *vanajš ak - Kozol, Radenko Haži , <lado Horvat, Branimir #akopi , Knehtl - Medenjak, Petar Kocijan, Milivoj Kossi, Antun Kojter, *rago Kun i , Franjo =ebar, Krešimir =ovrec, Alojz Novak, Boris Novak, Zvonko Petkovi , Bojan Štampar, Alojz omši , Milan Židov, <iktor Kerman, #uraj Nemec, #osip <ukovi , Bogdan - <ukovi , Zvonko Kerman, #osip urk i Hortus Zrinska garda. <inogradari i sudionici skupštine lanovi Hortus Croatiae rekli su kako e i nadalje podupirati i pomagati zna ajnije humanitarne i zabavne priredbe, te promovirati svoj kraj, županiju i domovinu gdje god budu nastupili. Predsjednik društva Zdravko *vanajš ak i tajnik <ladimir Horvat lanove su pozvali na ozbiljnost u svakom nastupu kako bi se sa uvao ugled društva i vina. (+tjepan Mesari )

- Pušipel treba uvati, kaže Boris Novak

SAVJETODAVNA POLJOPRIVREDNA služba akovec

Obavezan upis u Fito upisnik

Velik izbor najboljih jaja

Svi proizvo a i merkan lnog krumpira dužni su se odlukom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja upisa u Fito upisnik. Zahtjev se mora upu na adresu Ministarstva u Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 - Fitosanitarni sektor. Uz obrazac zahtjeva za upis u Fito upisnik, potrebno je priloži dokaz o obrazovanju i radnom stažu osobe odgovorne za zdravstvenu zaš tu bilja, a to mogu biti kopije diplome ili svjedodžbe, radne knjižice ili potvrde o statusu poljoprivrednika. Ministarstvo je ovu odluku donijelo na osnovu potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju Republike Hrvatske s EU još 2001. godine. Izdavanjem Fito upisnika i biljne putovnice želi se poboljša nadzor nad onim kategorijama bilja koje su poznate kao rizi ne. Fito upisnik je obavezan za proizvo a e merkan lnog krumpira koji za svoj proizvod ne trebaju biljnu putovnicu, ali ga deklariraju i plasiraju preko posrednika na tržište. Obrasce i savjete ratari mogu dobi u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu u akovcu, Zrinsko - frankopanska 9/III, zgrada bivšeg Metalca, pokraj Konzuma. (sm)

POLJODJELSTVO

17. velja e 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Erysipelothrix rhusiopathiae, uzro nik vrbanca Uzro nik je bakterija po imenu rysipelothrix rhusiopathiae, koja se i ina e nalazi u organizmu zdravih svinja i to u tonzilama i u jednom dijelu crijeva, a da bi bolest nastala mora pasti op a otpornost organizma. Za to su potrebni tzv. pogodovni imbenici kao što su velike vru ine, nagle temperaturne promjene, nagle promjene tlaka zraka, svaka promjena hrane, stres tijekom transporta itd. Iako vrbanac ubrajamo u zarazne bolesti, ne radi se o kontagioznoj zarazi, što zna i da ukoliko oboli jedna svinja u uzgoju, ostale svinje mogu i ne moraju oboliti. <rbanac je jedna od najpoznatijih zaraznih bolesti i gotovo da nema seoskog dvorišta gdje barem jednom nije neka svinja oboljela od ove bolesti. Za ovu bolest je karakteristi no da nastupa naglo, što zna i da je životinja normalno jela ujutro, a uve er ve odbija hranu. Ubrzo se na površini kože pojave ožarice (u narodu zvane leke), koje su crveno ljubi aste boje, nepravilnog kvadrati astog ili romboidnog oblika. Ako takve ožarice pipamo prstima osjeti se da su one za 1-2 mm uzdignute od okolnog tkiva. +vinja postaje apati na, leži ili se zakapa u stelju. jelesna temperatura je uvijek znatno povišena (viša od 40 stupnjeva). U novije

vrijeme se kao rezultat prilagodbe uzro nika javlja i tzv. bijeli vrbanac, kojeg karakterizira klini ka slika bez pojave ožarica. Ukoliko se vrbanac ne lije i, svinja može uginuti za nekoliko dana, a ukoliko ne do e do uginu a, bolest prelazi u tzv. kroni ni tijek kojeg karakteriziraju teške upale zglobova, zatim odumiranje i otpadanje pojedinih dijelova kože ili zatajenje srca zbog ošte enja sr anih zalistaka. +va je sre a u tome da se vrbanac lije i sa 100% uspješnosti, jer za to postoje veoma e ikasni lijekovi. sim toga svinje se po želji vlasnika mogu zaštititi i cijepljenjem, koje tijekom više mjeseci pruža solidnu zaštitu. <eoma je važno naglasiti da se svinja oboljela od vrbanca ne smije klati, jer prilikom klanja i obrade uzro nik u velikim koli inama kontaminira okolinu, a ljudi u dodiru s krvlju i mesom tako er mogu oboliti. <rbanac u ovjeka se tako er uspješno lije i, ali unato toj injenici bolest je u ljudi veoma neugodna i ukoliko se na vrijeme ne zapo ne lije enje može ostaviti teže posljedice. Manje je poznata injenica da od vrbanca, iako rijetko mogu oboliti i druge životinje, pa i ovjek ( esta je profesionalna bolest mesara i veterinara). Mihael Kacun, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI

AK < C: BI IN+ I U d.o.o. (bivša <eterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. +pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa +teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. <eterinarska ambulanta

#UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR = G: +pecijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. <eterinarska stanica PR = G: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR+K +R *IŠ> : <eterinarska

ambulanta Mursko +rediš e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. Š RIG <A: <eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. * N#A *UBRA<A: Ambulanta *onja *ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. * MAŠIN C: Ambulanta *omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda ko Farm +ervis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA*N <RI# M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. * ŽURNI = F N: 040 645 058.

Me imurski vrt - Hrast naš obi ni +amo ime ‘hrast’ kod svih ovovijekih poznavatelja drve a, i bilja op enito, izaziva strahopoštovanje. Za razliku od mnogih ljudskih izmišljenih autoriteta on to svoje zna enje ne zlorabi. U vremenu op ekrizne histerije dobro je osje ati da postoji nešto zaista vrsto. Hrast lužnjak (hrost, dub, stežej; Q. robur =.,), vrlo je rašireno evropsko i zapadnoazijsko listopadno drvo, koje doseže visinu i do 50 m, sa promjerom do 2,5 m (zabilježena su stabla oko 6 m debela) i staroš u do 2000 godina. U mla oj dobi razvija žilu sr anicu, koja ide do 2 m u dubinu; kasnije ona zaostaje u rastu, a zamjenjuju je bo ne žile. Krošnja vrlo granata, široka, sa jakim, nepravilnim, krivim i koljenasto savijenim granama. Kora na mladom stablu glatka; oko 20-30. godine po inje se raspucavati uzdužno; sa staroš u je sve deblja, izbrazdana uzdužnim dubokim i popre nim pli im brazdama. Mlade gran ice su gole ili vrlo brzo ogole, više-manje uglaste. Pupoljci jajasto okruglasti, polutupi, ve inom petouglasti. =ist obrnuto jajast ili obrnuto jajasto duguljast, na vrhu tup, zaobljen ili ugnut; osnova okruglasta ili ušasta (uhorkasta), nesimetri na. Mlado je liš e slabo dlakavo, ali brzo ogoli sa obje strane; rijetko je ponešto dlakavo na nali ju; sa 4 ili 5 (do 8) pari nejednakih, asimetri nih, tupih i okruglastih režnjeva i sa širokim urezima. Peteljka duga od 3-5

(do 10) mm, gola. Muške rese duge su 2-5 cm, vise. Ženski cvjetovi su (do 5 zajedno) na tankoj dršci. *rška ploda duga od 3-8 (do 16) cm, tanka, gola sa 1-3 (do 5) plodova. Cvjeta sa listanjem (u aprilu-maju). Žir sazrijeva krajem septembra ili po etkom oktobra. Kupola pokriva 1/3 do 1/2 žira. =juske na kupuli su razmaknute; ima ih manje nego kod kitnjaka, široke su i nešto dlakave. Žir je po veli ini i obliku varijabilan, obi no izduženo jajast, dug 20-40 mm, rijetko duži; zreli je svjetlosme i ili žu kasti; na svježem žiru vide se tamnije uzdužne pruge. U 1kg ima oko 250-300 žira; klijavost (60-70%) traje do pola godine. Areal lužnjaka veoma je širok. Rasprostranjen je od Atlantskog oceana do Urala, Kavkaza i Kaspijskog jezera; na sjeveru do Škotske i +kandinavije, na jugu do sjeverne Afrike. Rasprostranjen je i u zapadnoj i u isto noj vropi, tj. u atlantskoj i kontinentalnoj klimi, za razliku od hrasta kitnjaka, koji izbjegava kontinentalnu klimu. Hrast lužnjak druga je osnovna sastavnica u svezi Querceto-Carpinetum Horvat. i apsolutno autohton za podru je Me imurja. Zato e sigurno na i barem jedno mjesto u našem parku u izgradnji “Me imurski vrt”. Najvjerojatnije ne e biti dovoljno mjesta za drvo kakvo raste u šumama, ali emo ‘prokrijum ariti’ neki od njegovih kultiviranih varijeteta stupastog rasta. Pozdravi iz I< !

17. velja e 2009.

Odgovor na elniku Dragutinu Lisjaku U tjedniku Me imurske Novine od 3. sije nja 2009. godine Gospodin na elnik Dragutin Lisjak je naveo neke stvari koje nisu to ne. Andrija TomaĹĄek nije vodio skup za sebe i nagovarao ljude nego je vodio skup kao predstavnik jedne udruge. Nadalje na skupu nije bilo govora da li je prodaja zemljiĹĄta ili zakup napravljen po propisima ili zakonu, za to postoje nadleĹžne institucije. Nije to no da se Andrija TomaĹĄek natjecao za zakup zemljiĹĄta. Na zemljiĹĄtu iznajmljenom na period od 10 godina mogu se uzgajati mladi nasadi, presadnice kao i druge kulture koje se nazivaju kao nasadi vo njaka. Jedna od tih parcela koja se navodi je na mjestu starih ĹĄoder graba koje su danas ustvari smetliĹĄta puna svega i sva ega, pa bi to moĹžda bilo dobro prvo sanirati te onda govoriti o kolko-tolko iskoristivom poljoprivrednom zemljiĹĄtu. Na elnik Dragutin Lisjak je sigurno znao etiri dana prije da e biti odrĹžan skup, jer sam ja osobno posjetio na elnika u njegovom uredu, pa pretpostavljam da tajnica vodi ra una o tome tko ga i zbog ega traĹži te potom isto i prenese na elniku. To no je da sam nazvao na elnika Dragutina Lisjak u petak kad sam mu spomenuo zaĹĄto ga zovem on je paranoi no po eo vikati na mene uz ostalo da je to moj privatni skup i da ga mogu odsrĹžati u svome dvoriĹĄtu, na ĹĄto sam ga ja opomenuo da bi to njemu moglo kao na elniku smetati, a on je arogantno odgovorio da njemu nema ĹĄto smetati. Ĺ˝alosno je ĹĄto na elnik nije dao klju eve dvorane za svoje mjeĹĄtane i ĹĄto se nije pojavio na skupu i objasnio ljudima o emu je rije . Na elnik Dragutin Lisjak je dao sad ve dva intervjua i nigdje nije objasnio ĹĄto bi se to no gradilo na spornom zemljiĹĄtu dodijeljenom spominjanom poduze u, a ako je nadmetanje bilo javno nema ĹĄto tajiti. Nadalje ja u svoje osobno ime u vezi te teme nemam viĹĄe namjeru voditi nikakve polemike sa na elnikom preko medija. (Andrija TomaĹĄek)

estetikheretik

â&#x20AC;&#x201C;

IAKO SU MNOGI u hrvatskom rukometu â&#x20AC;&#x153;na brzinuâ&#x20AC;? zaboravili na dugogodiĹĄnjeg predsjednika HRS-a

Kavran me u 15 velikana hrvatskog rukometa Sa spuĹĄtanjem zavjese na svjetsko rukometno prvenstvo podvla i se crta i zbrajaju se uspjesi i neuspjesi. U tome naravno prednja imo mi, Hrvati. Iza nas je ostala jedna od najve ih priredbi koje je naĹĄa zemlja mogla organizirati. Pohvale koje stiĹžu sa svih strana po pitanju organizacije joĹĄ su jedna potvrda da moĹžemo kad ho emo ili kako bi to bolje upu eni u stanje svjetskog prvenstva rekli: nije primije eno ono ĹĄto ĹĄto smo zaribali. Drugim rije ima nije bilo sve sjajno, ali bitno je da se to ne vidi. Iza prvenstva je ostalo sedam prekrasnih dvorana koje e po onoj staroj floskuli sluĹžiti naĹĄoj djeci. O tome da li su porezni obveznici za svoje novce dobili odgovaraju u in rastrukturu dalo bi se raspravljati. Plus tome treba spomenuti pod kojim uvjetima (cijenom) e se te dvorane ispla ivati, ali to je ve jedan drugi par cipela ili ipak nije? Naravno tu je i rezultatska pri a. Hrvatska rukometna reprezentacija s vjetrom u le ima zvanim prepune dvorane navija a doplovila je do drugog mjesta. Kauboje je u ve legendarnom finalu iz sedla izbacila iznimno jaka Francuska. S jedne strane osvojili smo srebro, koje je joĹĄ jedna medalja u posljednjih nekoliko godina, to nije ĹĄesta u devet. S druge strane izgubili smo zlato. Pitanje koje je postavio BoĹžo SuĹĄec zaĹĄto gubimo klju ne utakmice i dalje stoji, uz mali dodatak: Na in na koji ih gubimo. Ne treba biti veliki rukometni ekspert da se shvati da Zlatku Horvatu nije mjesto na vanjskom, da Lackovi ne moĹže biti lijevo krilo, da je protiv jedne Francuske suludo igrati 10 minuta bez organizatora igre i ima tu joĹĄ podosta o tome... O popisu pozvanih igra a tako er bi se dalo raspravljati; o Hrvatinu i Gojunu se ve puno toga i napisalo. I dok se me u pukom vode rasprave da li je moglo, trebalo, znalo bolje i tko je kriv, odnosno zasluĹžan za ovaj rezultat: Bali ili Metli i , moĹžda

ervar, sigurno je svoje prste imao i gospodin Zoran Siva Eminencija Hrvatskog rukometa Gobac

ili netko peti, ĹĄesti, u cijeloj pri i se zaboravlja na jednog ovjeka. Na ovjeka koji je omogu io da ovo Svjetsko prvenstvo i do e u Hrvatsku, na ovjeka koji je svojim vezama i poznanstvima uspio dovesti smotru najboljih u zemlju koja nije imala ni jednu dvoranu, ali je imala hrpu obe anja. ovjeka koji je uvijek bio tu kada su se ispisivale zlatne stranice hrvatskog rukometa. I â&#x20AC;&#x153;Nedjeljom u 2â&#x20AC;? Lino >ervar spomene sve â&#x20AC;&#x153;koje treba i ne trebaâ&#x20AC;?, ali zaboravi na svojeg dugogodiĹĄnjeg predsjednika. Hmâ&#x20AC;Ś??? Ipak, po zavrĹĄetku SP jedan dnevni list u svoj rukometni leksikon me u 15 hrvatskih rukometnih velika uvrstio je i najtro ejnijeg predsjednika. Sigurno zasluĹženo, iako ga njegovi donedavni suradnici â&#x20AC;&#x153;izbjegavajuâ&#x20AC;?. U objaĹĄnjenju stoji da je najdugovje niji predsjednik koji je na elu HRS-a proveo 13 morao pod udnim okolnostima odstupiti uo i naĹĄeg SP-a iako je rije o najtro ejnijem predsjedniku nekog sportskog saveza u Hrvatskoj uop e. Nakon sloma na EP-u 2002. i posljednjeg mjesta ostao je na elu HRS-a i reprezentacije koja je osvojila baĹĄ sve. ZasluĹžan za dobivanje SP-a 2009. kao i EP-a 2000. ,te Ĺženskog SP-a 2003. Kada se podvu e crta ispod imena Ĺ˝eljka Kavrana o njegovom radu najbolje govore brojke. 23 medalje od ega dvije zlatne olimpijske, 1 naslov svjetskog prvaka i moĹžda najve a ast, nagrada IHF-a Hans Baumann za najbolji rukometni savez na svijetu. BaĹĄ u posljednjoj re enici objaĹĄnjenja moĹže se vidjeti koliko je napravio za hrvatski rukomet. Kavran je pred po etak svjetskog prvenstva morao oti i jer je uĹĄao u sukob sa strukturama Saveza i na njegovo mjesto je bio instalirano Sandi Ĺ ola. Novom predsjedniku nitko ne pamti lice i nitko ga se ne sje a po nekoj izjavi ili intervju, ĹĄto dovoljno govori koliki je njegov utjecaj. Kad se malo dublje zagrebe ispod povrĹĄine jasno je da je Kavran smetao. Kome i zaĹĄto, ipak je pitanje na koje e se odgovor ekati malo duĹže vrijeme. (tj)

OTVORENO PISMO Me imurskoj Ĺžupaniji

ZaĹĄto su studenti u inozemstvu neravnopravni Postovani, piĹĄe Vam Petar Kriznar student iz PuĹĄ ina, ina e korisnik kredita naĹĄe Ĺ˝upanije. Kako studiram u inozemstvu â&#x20AC;&#x153;magistarskiâ&#x20AC;? stupanj, smjer keramike u Republici Bugarskoj bio sam primoran da traĹžim pomo putem studentskog kredita koji mi je bio odobren. Moje najve e negodovanje nakon itanja naĹĄih novina, je da se â&#x20AC;&#x153;gledajuâ&#x20AC;? studenti koji studiraju u Hrvatskoj, to jest njima se uskra uje u sufinanciranje javnog prijevoza do mjesta studiranja, bez obzira bio on u VaraĹždinu ili u Rijeci ili Zadru. S ogor enjem ovim putem javno demonstriram, prvo kod nadleĹžnog odijela Me imurske Ĺžupanije kako bi iskazao svoje nezadovoljstvo. Razumijem da se takvom odlukom Ĺželi stimulirati studij na naĹĄim akultetima, no ne razumijem kako student studiraju i u inozemstvu moĹže takvu odluku prihvatiti kada za tu svrhu â&#x20AC;&#x153;vlastâ&#x20AC;? troĹĄi prora unski novac gra ana, to jest radi neravnopravnost medu studentima. Ĺ to je s nama, studentima koji studiramo u inozemstvu? ZaĹĄto mi nismo u ravnopravnom poloĹžaju sa drugim studentima iz naĹĄe Ĺžupanije? Ima i nas toliko mnogo u inozemstvu da nas Ĺ˝upanija treba izbjegavati u raznim njezinim pomo ima. Mislim da nismo mi krivi sto traĹžimo odgovaraju e institucije u svijetu za naĹĄe obrazovanje, zbog nedostatka takvih smjerova u naĹĄim akultetima u hrvatskoj

ili zbog nekvalitetnih akulteta ili ono ipak od nas o ekuje da smo svi jednog dana na burzi rada, pedagozi, pravnici, in ormati ari... Kada bi barem samo netko pitao jedanput jednog studenta koji studira u inozemstvu da li mu je nuĹžna pomo sa strane mislim da bi svako odgovorio potvrdno, pa makar ona bila minimalna. Tako na primjer nemamo ista prava u Hrvatskoj kao naĹĄi studenti koji studiraju u Hrvatskoj, koji koriste indekse za studentske menze, za razli ite popuste za karte i sli no pa evo napokon im se pomaĹže i kod sufinanciranja prijevoza, dok smo mi primorani da dolazimo tek jedanput ili dvaput ku i tijekom cijele ĹĄkolske godine zbog sve ve ih troĹĄkova prijevoza da ne spominjem da su troĹĄkovi jednog stranog studenta dvostruki. Tako je apsurdnom odlukom doneseno isto od strane Ĺžupanije da svi studenti koji su predali zahtjev za studentski kredit, bilo im odobreno po 1000 kuna mjese no sto govori da jedan student koji studira u VaraĹždinu ili u inozemstvu dobiva istu pomo , a koji je na kraju zbog loĹĄeg financijskog stanja primoran da prihvati ugovor, pa makar on za njega bio nepogodan. Ĺ˝elja mi je da se odluka koju je Ĺ˝upanija donijela za studente koji studiraju u R. Hrvatskoj za sufinanciranju javnog prijevoza primijeni i na nas, te zahtijevam da budemo ravnopravni kad se govori oko pomo i za studente. Sofija, 8. velja e 2009. Petar Kriznar

PiĹĄe: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UĹ˝ IVAOCE PROSTORA

Novo ruho starog stana PoĹĄtovani, planiramo adaptirati postoje i stan u kojem Ĺživimo 20 godina. Iako smo naviknuti na raspored prostorija, Ĺželjeli bi napraviti neke sitne promjene. SadaĹĄnje stanje je ovakvo: kod ulaza je mali hodnik iz kojeg se ulazi u svaku prostoriju posebno. Lijevo je kupaonica, u lijevom kutu je spava a soba koja je nekad koristila kao dje ja soba, u desnom kutu je dnevni boravak koji je spojen s kuhinjom u koju se ulazi iz hodnika desno. Nosivi su samo vanjski zidovi, svi unutarnji mogu se ruĹĄiti. Suprug i ja smo ostali sami poĹĄto su nam djeca odrasla i odselila, pa bi htjeli malo osvjeĹžiti prostor. Stan je veli ine 58 m2 + 6 m2 balkona. Visina je 2,5 m. Molimo vas da pokuĹĄate dobiti sve ĹĄto je potrebno starijem bra nom paru (dnevna soba, spava a soba, kuhinja, kupaonica...), a htjeli bi i jedan dio za ra unalo poĹĄto na taj na in esto komuniciramo s djecom. Unaprijed zahvaljujemo, Branka I Stjepan

PoĹĄtovani, rade i preinake u vaĹĄem slu aju, doĹĄao sam do zaklju ka da je situacija vrlo interesantna jer svijetlost dopire samo sa jedne strane. Postoje i raspored je donekle nezgodan jer se dobiva dojam da je sve dosta natrpano, pa sam, na neki na in, samo preradio vaĹĄe postoje e stanje, ali i udovoljio zahtjevima. Tako ne ete puno izgubiti na starim navikama, a dobit ete veliko osvjeĹženje. Hodnik koji se, u postoje em stanju, ini dosta sku enim sam otvorio i spojio sa glavnim djelom stana â&#x20AC;&#x201C; dnevnim boravkom. Lijevo od ulaznih vrata sam postavio garderobni ormar za kapute i cipele, a nasuprot njemu je fizi ka prepreka izme u hodnika i kuhinje. No, tu nisam postavio klasi an zid ve niski zidi visine cca 60 cm, a iznad njega staklenu pregradu do stropa. Na taj na in dobivate razdvojene prostorije, ali sa dojmom joĹĄ otvorenijeg i prozra nijeg prostora. MoĹžete i izvu i taj zidi dublje prema hodniku i u njega postaviti Ĺžardinjere sa biljkama kako bi prostoru dali joĹĄ moderniji i svjeĹžiji izgled. Kuhinju sam postavio u @L@ varijanti te time dobio veliki prostor za

manevriranje, a u nastavku prostorije koja je sad spojena sa dnevnim boravkom, postavio sam blagovaonski stol. On je okruglog oblika kako uglovi ne bi djelovali preoĹĄtro i kako bi njegova zaobljenost odavala dojam putanje komunikacije. U nastavku, dalje sam postavio sjede u garnituru, a mali radni dio je ispod prozora kako bi do njega dopirala velika koli ina svjetlosti. Spava a soba je bila konkretne veli ine za dvoje djece, ali sad viĹĄe nije potrebno da bude tih dimenzija. Smanjio sam povrĹĄinu kako bi dobio ve i, otvoreniji prostor hodnika, ali nikako ne nauĹĄtrb unkcionalnosti spava e sobe. Tako er, ovako postavljena soba dobiva i veliku niĹĄu u koju sam smjestio kompletnu garderobu, kao i potencijalno mjesto za odlaganje ostalih stvari kako bi olakĹĄali @dnevnom@ djelu stana da ne bude pretrpan. U nekoj varijanti taj garderobni dio se moĹže zatvoriti kliznim vratima ili pak se moĹže pretvoriti u ostavu sa vratima pokraj kupaonskih. Tada bi garderobni ormar manjih dimenzija postavio u kut sobe, kod donoĹžja kreveta. Kupaonica je, prakti no ostala netaknuta jer baĹĄ po svemu odgo-

vara za dvoje ljudi. Od kombinacija koristite svijetle dekore drva u kombinaciji sa prljavo bijelom ili bijelom; naznake svijetlo sive i kao dekor nijanse zelene, Ĺžute, crvene ili lila. DrĹžite prostor jednostavnim, svijetlim, nenatrpanim. Tepih u dnevnoj sobi neka bude upavi, jednobojni i okruglog oblika. Na prozore nemojte stavljati teĹĄke zavjese. RazmiĹĄljajte o recimoâ&#x20AC;Ś rimskim zastorima.

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, moĹžda vam mi moĹžemo pomo i. Javite nam se i â&#x20AC;&#x153;Estetikheretik studioâ&#x20AC;? e pokuĹĄati odgovoriti na vaĹĄa pitanja, rijeĹĄiti vaĹĄe dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan poĹĄaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crteĹž) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono ĹĄto je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. VaĹžno je da napiĹĄete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) ĹĄaljite na adresu Me imurskih novina â&#x20AC;&#x201C; Ivana MaĹžurani a 2, 40 000

akovec ili ih jednostavno skenirajte ili otografirajte i poĹĄaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili in o@estetikheretik.com.

RELIGIJA

17. velja e 2009.

19 BOG mojih detalja

“Duševni” bolesnici

Fra Stanko Belobrajdi , Branko Šalamon, Stjepan Hranjec i Josip Posavec na prigodnoj konferenciji za novinare

FRANJEVA KI SAMOSTAN u akovcu doma in je znanstvenog skupa

350 godina od dolaska franjevaca u akovec U vrijeme skupa u akovcu e biti križ Svetog Damjana. Prvo u crkvi Sv. Nikole biskupa od 23. velja e do 1. ožujka, te na Jugu od 2. do 8. ožujka Od petka 20. do subote 21. velja e u akovcu e se održati znanstveni skup u povodu 350 godina od dolaska franjevaca u akovec. U petak program zapo inje u 9 sati sve anim otvorenjem i govorom gvardijana p. Stanka Belobrajdi a, te pozdravnim rije ima gradona elnika Branka Šalamona, župana #osipa Posavca, predsjednika Organizacijskog odbora dr. sc. Stjepana Hranjeca, provincijala p. Željka Železnjaka i predstavnika pokrovitelja akademika Miroslava Šicela. Potom e zapo eti izlaganja u kojima e na 27 tema govoriti 25 izlaga a, me u kojima su Vladimir Kalšan, Pejo oškovi , nte Sekuli , Pavao Knezovi , p. Vatroslav Frkin, Vladimir Kapun, van Pranji , #uraj Kolari , Stjepan Hranjec i drugi. Tematska podru ja jesu: Društveno politi ke i crkvene prilike u Hrvatskoj u vrijeme osnivanja samostana, Samostan kao gradbeni i kulturni objekt, Društveno politi ke i crkvene prilike u Hrvatskoj u vrijeme osnivanja samostana, Samostan kao gradbeni objekt te Vjerska i društvena uloga franjevaca. Drugi dan, u subotu, skup e obra ivati preostale teme iz prvog dana, te e se održati rasprava i zaklju ivanje skupa.

imati nacionalni predznak. - Franjevci su izuzetno puno doprinijeli i doprinose akovcu i Me imurju te zaslužuju pozornost i priznanje za svoj rad. Osobit je njihov doprinos doga anjima iz 1918. i 1919. godine kada je Me imurje pripojeno Hrvatskoj, naglasio je Posavec, dodaju i kako se o franjevcima i njihovom radu premalo govori u školama.

Donatori, javite se

Fra An elko poziva da se jave donatori koji žele pomo i da se obljetnica dostojno obilježi U petak nave er u 19 sati u Branko Šalamon i predsjednik OrMuzeju Me imurja u akovcu bit ganizacijskog odbora znanstvenog e otvorena izložba pod nazivom skupa dr. sc. Stjepan Hranjec. [radona elnik Šalamon je rekao “Kulturno blago Franjeva kog sakako [rad podupire i pomaže sve mostana”. aktivnosti vezane uz ovaj eminentan akovec obilježava skup koji povezuje svjetovni i duhovsvojih 320 godina ni život u gradu. - Ove godine akovec Sve prije napisano re eno je na obilježava 320. obljetnicu spominjaprigodnoj konferenciji za novinare nja akovca kao trgova kog središta u Katoli kom domu u akovcu na i grada, rekao je Šalamon, te pozvao kojoj su govorili gvardijan fra Stan- gra ane da do u na ovaj skup. #osip Posavec, me imurski žuko Belobrajdi , ekonom fra n elko Rakhel, me imurski župan #osip pan, naglasio je kako Županija poPosavec, akove ki gradona elnik maže ovaj izuzetan skup koji treba

Povodom ovog doga aja i jubileja iza i e i Monogra ija o franjevcima, i to negdje krajem svibnja ove godine. utor monogra ije je prof. Vladimir Kapun, a o inancijskom projektu novinarima je govorio fra n elko Rakhel. - U povodu ovih zbivanja mi smo oformili konomski odbor kojem je na elu lojzije Sobo anec, koji je kao model inanciranja ozna io reklamiranje u Monogra iji te sponzorstva. mamo zlatnog sponzora koji treba platiti 100 tisu a kuna, to su PBZ i MB akovec, zatim dolazi srebrni sponzor koji upla uje 50 tisu a kuna, za sada ih imamo etiri, te bron ani sponzor za 25 tisu a kuna, kojih je za sada petero. U Monogra iji je prodano više reklamnih stranica za 30 oglašiva a, a i dalje pozivamo sponzore da nam se jave, poru io je fra n elko. [rad akovec za sada je uplatio 60 tisu a kuna, a Me imurska županija 50 tisu a kuna. (S. Mesari )

RIJE I MUDRE “Teorija je bez prakse kao kola bez kota a.” (MK= ,sm)

ŠALA MALA

Domišljati seljak Seljak vodio magarca na sajam. Kad je stigao blizu sajmišta, magarac po ne snažno revati. Tuda nai u dva mlada huligana i pokušaju se narugati seljaku. - Hej, kumek, zar ga ne uješ, a tako te glasno zove?!

- Varate se, momci, odgovori seljak. - Ne zove on mene nego kli e od radosti što je susreo svoja dva brata. (D,sm)

Nakon što su jednom svi u sinagogi bili fascinirani Njegovim nastupom, nakon što je oslobodio ‘posjednutog’, sus izlazi i hoda ulicama Kafarnauma, prema ku i dvojice bra e, Šimunove i ndrijine. Recimo odmah, Božje djelovanje se ne odvija izme u etiri zida, nego svugdje, u svim dijelovima društva: vjerskom i profanom okruženju, privatnom i javnom, po trgovima i ulicama, svugdje. šao je izlije iti Šimunovu punicu. Znamo da sus lije i ljude. Morali bi mu biti sli ni. Morali bi i mi lije iti ljude svojim nastupima, svojim rije ima i djelima. ko to ne inimo, onda bome to nije susov na in, onda nismo susovi misionari. To nam treba biti jasno. U staro doba bolest je bila objašnjavana kao religiozni fenomen. =ije nici su bili sve enici. Danas je to promijenjeno, bolest i lije enje su u nadležnosti medicine. Primijetimo da unato velikom razvoju medicinskih znanosti, bolest i trpljenje koje prati bolest, nastavljaju držati ovjeka u velikoj nesigurnosti. Tko se ne boji, osobito stariji, da u sebi nosi bolesti o kojima se ne usu uje ni pomisliti, a kamoli razgovarati? Bolest negira stabilnost i vrsto u ovjekovog identiteta. Dovoljna je jaka ognjica da ovjeka baci na zemlju, makar kako bio jak i važan, i sili ga da prekine normalan život. li postoji nešto još teže: postoji ‘bolest’ od koje nas nijedan lije nik ne može izlije iti. Smrt. U Šimunovoj ku i sus je bolesnu ženu primio za ruku. Bio je On nježan i prisan. Takav je i danas. Prema svima. Kad bismo prihvatiti da smo i mi bolesni, i da zamolimo susa da do e u posjet, primi nas za ruku, bude i prema nama nježan, da otjera i od nas sve ‘ognjice’ koje nas mu e, bilo bi to sretno za nas. li što eš kad ne dozvoljavamo sebi da budemo bolesni na takav na in. sus ozdravlja! stina, sus nije ozdravio sve bolesne u [alileji.

Piše: vl . Antun Štefan Tek samo nekolicinu. druge, a današnje? Mi moramo nastaviti susovo djelo! Njegovom snagom. Me utim, mora nam biti jasno, da de initivno ozdravljenje tek dolazi, ono koje e nas de initivno izlije iti. Vje no. Kako se svim znanstvenim silama trebamo boriti da izlije imo svakog bolesnika, tako s druge strane ne smijemo zaboraviti misliti i na njegovu vje nost.

esto je ‘srce ljudsko’, njegova duša, bolesnije od svega. Mogu e da mu ‘nema spasa’ ovdje na zemlji, ali zato nije izgubljen za nebo. ko ozdravi u duši. sus ozdravlja i te bolesti, one koje razaraju dušu. Takvi ‘bolesnici’ su nesposobni za normalan život. Možemo biti zdravi u tijelu, ali zbog ‘bolesti duše’ živimo nesre eno i nesretno. Što e nam sve, ako mira nemamo, ako smo izgubili svoju dušu?! najbolje opremljena bolnica, i najstru nije medicinsko osoblje, ne e mo i nikad ozdraviti u nama potrebu za zdravljem duše. #edino susova ljubav lije i temeljno one koji to traže, koji su ‘duševni’ bolesni, a može i sve druge koji misle da to nisu. Danas, kao i u dane susa Krista, potrebni smo poleta, svježine i zdravlje duše. Trebamo susove ljubavi! Zato je sus došao. Zato. Da nam dade svoje ljubavi, da budemo normalni, zdravi, sretni… dimo k susu i molimo ga da nas ozdravi.

DUHOVNI VELIKAN

Bernardica, 18. velja e Njoj se u =urdu više puta ukazala [ospa s krunicom u ruci i predstavila joj se s: “#a sam Bezgrješno za e e”. Bernardica je u svojoj 22. godini života primljena u samostan redovnica i tu je trpjela. #oš od djetinjstva, od svoje šeste godine, trpjela je od zaduhe, od reumatizma, od sr anih boljetica, od zubobolje, ali sve je to strpljivo podnosila i namjenjivala za obra enje griješnika po [ospinoj želji. dok su mnogi u =urdu isprosili od [ospe zdravlje, njoj [ospa nije olakšala teško zdravstveno stanje, jer bijaše posuda izabrana da pomaže [ospi kod obra enja teških i vrlo brojnih griješnika po svijetu. U svojim tjelesnim mukama proživjela je sve do svoje 35. godine kada je umrla. Zadnje rije i koje je izgovorila umiru i bile su: “Sveta Marijo, Majko Božja, moli za mene bijednu griješnicu, za me bijednu griješnicu ...” Njezina soba pretvorena je u kapelicu. Papa Pio X . Svetom ju je proglasio 1993. godine, na blagdan Bezgrješnog za e a. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 17. velja e Bartol, Benedikt, Flavije srijeda, 18. velja e Bernardica, Nadica, Šimun etvrtak, 19. velja e Konrad, Rajko, Ratko petak, 20. velja e =av, =eon, =ea, =eona subota, 21. velja e Petar, Damjani, Damir nedjelja, 22. velja e Katedra svetih Petra i Pavla ponedjeljak, 23. velja e Polikarp, [rozdan, Romana

Tomica (33) i Klementina (29) Beluži iz Šenkovca dobili su Milu, ro enu 10. velja e u 7,30 sati.

NOVI ŽIVOT SE RA A

Miran (31) i Nikolina (29) Horvat iz Svetog Urbana dobili su Leonu, ro enu 5. velja e u 14,45 sati. Po seku je došla i Dora (4).

17. velja e 2009.

Božidar (35) i Klementina (27) Petek iz Svetog Urbana dobili su Josipa, ro enog 7. velja e u 1,30 sati. Po bracu je došao i Sebastijan (5), a imaju i Petru (3).

Dejan (34) i Danijela (32) Juras iz Domašinca dobili su Nika, ro enog 5. velja e u 1,25 sati. Po bracu je došla i Josipa (6).

Bojan Ignac (25) i Ankica Oršuš (18) iz Piškorovca dobili su Antonija, ro enog 8. velja e u 20 sati. Imaju i Tihanu (2).

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek

Emil (26) i Adrijana (24) Hunjadi iz Strahoninca dobili su Izaka, ro enog 7. velja e u 6,30 sati.

Ricardo Valter (27) i Nina (21) da Costa iz akovca dobili su Riana Ricarda, ro enog 31. sije nja u 14,40 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” M MURSK H N < N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaže iz Štrigove.

IVANA Goricaj Gracioznu 21-godišnju karatisticu Ivanu Goricaj iz Nedeliš a, najbolju sportašicu Me imurja u 2008. godini, snimili smo ispred najmodernijeg me imurskog sportskog centra - Aton. Više na str. 18 priloga MEDIA. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

ME\IMURSKE NOVINE 17. velja e 2009.

NAJBOLJI PROĹ LOGODIĹ NJI hrvatski film â&#x20AC;&#x153;Ni iji sinâ&#x20AC;? igrao u akovcu

Trebat e joĹĄ vremena da hrvatski film bude nominiran za Oscara

akove ka je filmska publika na proĹĄlotjednoj Tribini

(a i svaki dan protekli tjedan) dobila priliku pogledati najbolje proĹĄlogodiĹĄnje hrvatsko filmsko ostvarenje - film â&#x20AC;&#x153;Ni iji sinâ&#x20AC;? redatelja Arsena Antona Ostoji a. Film su doĹĄli predstaviti sisa ki glumac Daniel Pavli , te redatelj Ostoji , koji je kazao kako mu je zadovoljstvo ponovo biti na premijeri joĹĄ jednog svog filma u akovcu: - Prije svega moram re i da mi je drago da sam ponovno ovdje, zato ĹĄto je i â&#x20AC;&#x2DC;Ta divna splitska no â&#x20AC;&#x2122; imala premijerno prikazivanje ovdje. Drago mi je da je sad i â&#x20AC;&#x2DC;Ni iji sinâ&#x20AC;&#x2122;, moj drugi dugometraĹžni film, ovdje u akovcu i ĹĄto su se ljudi odazvali u pristojnom broju. Film je ra en za publiku i ina e sam ga posvetio svima u Hrvatskoj. Ve sa svojim debitantskim igranim filmom â&#x20AC;&#x153;Ta divna splitska no â&#x20AC;? Arsen Anton Ostoji postigao je odli ne rezultate: film u kojemu je â&#x20AC;&#x153;iz ljubavi prema Splitu progovorio o stvarima koje tiĹĄte taj gradâ&#x20AC;? proglaĹĄen je jednim od najboljih u novijoj hrvatskoj kinematografiji. S po etkom rada na drugom filmu postojao je veliki pritisak kako nastaviti nakon ovakvog po etnog uspjeha. No Ostoji se pokazao u najboljem mogu em svjetlu snimivĹĄi posve razli it te autorski joĹĄ zreliji drugi film â&#x20AC;&#x153;Ni iji sinâ&#x20AC;?. Film je snimljen po scenariju Mate

MatiĹĄi a temeljenom na njegovoj drami. Rije je o ratnom vojnom invalidu Ivanu koji je ostao bez obje noge, a iji je otac kandidat na izborima za ulazak u Hrvatski sabor. U njihov Ĺživot iznenada ulazi povratnik iz Srbije Simo koji pokre e razotkrivanje niza neugodnih intimnih obiteljskih tajni, ali i tragi nih doga aja koji slijede. Ĺ to se glumaca ti e, okupljena je sjajna ekipa - glavnu ulogu glumi Alen Liveri , kojem je ovo prva glavna filmska uloga i koji se stvarno iskazao. Ponovo briljiraju i Musta a Nadarevi , Biserka IpĹĄa, Goran Grgi , Daria Lorenci ... JoĹĄ na po etku ovog lanka spomenula sam da je rije o najboljem proĹĄlogodiĹĄnjem hrvatskom filmu, pa se moĹžda pitate ime je film zasluĹžio taj naziv. E pa, zbog toga ĹĄto je njegovu kvalitetu prepoznala i publika, i struka i kritika, ĹĄto se sve mani estiralo brojnim nagradama: na 55. Festivalu igranog filma u Puli dobio je ĹĄest Zlatnih arena (za najbolji film, reĹžiju, glavnoga glumca, glazbu, zvuk i specijalne e ekte), laureat je i nagrade Hrvatskoga druĹĄtva filmskih kriti ara â&#x20AC;&#x153;Oktavijanâ&#x20AC;?, a bio je i hrvatski kandidat za ovogodiĹĄnju nagradu Oscar, no, na Ĺžalost, ipak nije nominiran. - Znamo da na kraju film nije nominiran, ali to me ne poga a previĹĄe jer znamo da ondje ulaze preteĹžno samo veliki i skupi projekti. Trebat e joĹĄ neko vrijeme dok hrvatski film ne bude nominiran za Oscara, ali i to e vrijeme do i. Ono ĹĄto

Film je u akovec doĹĄao predstaviti redatelj Arsen Anton Ostoji

mogu re i da me doista iznenadilo koliko je dobar bio prijem filma u Los Angelesu. ViĹĄe nego ĹĄto smo se nadali, bolji im je ak od â&#x20AC;&#x2DC;Te divne splitske no iâ&#x20AC;&#x2122;. Ja sam mislio da e biti problema zbog tematike, jer je ovo ipak jedna pri a iz Hrvatske koja se bavi nama danas u ovom trenutku i koja doti e hrvatsko - srpske odnose, pa samim time nema tu univerzalnost kao

â&#x20AC;&#x2DC;Ta divna splitska no â&#x20AC;&#x2122;. Unato tome, ljudi su razumjeli i prepoznali njegove kvalitete, emocionalnu snagu i jako im se dopalo, kazao je Ostoji . U kvalitetu smo se i mi mogli uvjeriti, a o tome svjedo i i broj posjetitelja u Centru za kulturu koji je za jedan hrvatski film postigao zavidan broj. (mn)

JAZZ SRIJEDA na Maloj sceni CZK-a

SrednjoĹĄkolci jazzeri pokazali su sve ĹĄto znaju i mogu Kako dobar jazz mora zvu ati, pokazali su polaznici Glazbene ĹĄkole VaraĹždin proĹĄli tjedan na Jazz srijedi pred ugodno popunjenom Malom scenom Centra za kulturu akovec.

etrnaestero mladih glazbenika podsjetili su nas iznova na ljepotu ovoga glazbenog izri aja i svima pokazali koliko zna i injenica da je varaĹždinska Glazbena ĹĄkola jedina u Hrvatskoj uvela jazz kao predmet. Ovakav koncert ve je odrĹžan u VaraĹždinu gdje se obiljeĹžavala 180.

obljetnica rada ĹĄkole, a mlade jazzere za nastup su pripremili pro esori i ugledni glazbenici Petar Eldan, Gordan PerĹĄi i Aleksandar VeĹĄi . U akovcu su nastupili: Lukrecia OreĹĄki â&#x20AC;&#x201C; voc, Tamara IvaniĹĄ â&#x20AC;&#x201C; voc, Lea Cecelja â&#x20AC;&#x201C; voc, Lucija HraĹĄ anec â&#x20AC;&#x201C; sax, Tomislav Peras â&#x20AC;&#x201C; sax, Marta Mesari â&#x20AC;&#x201C; violina, Viktor KaraĹžinec - gitara, klarinet, Hrvoje Ĺ enjug â&#x20AC;&#x201C; gitara, Marko RuĹža â&#x20AC;&#x201C; gitara, Filip Eldan â&#x20AC;&#x201C; klavir, Luka Ivi â&#x20AC;&#x201C; klavir, Jura Herceg â&#x20AC;&#x201C; bas, Neven Mehun â&#x20AC;&#x201C; bubnjevi i Igor Frnti â&#x20AC;&#x201C; bubnjevi.

KNJIĹ˝NICA â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec

Predstavljena Jembrihova â&#x20AC;&#x153;DoĹživljena vie nostâ&#x20AC;? - Zadovoljan sam ĹĄto je izaĹĄla knjiga kojom potvr ujem snagu kajkavskog jezika. itatelji e itanjem â&#x20AC;&#x2DC;DoĹživljene vie nostiâ&#x20AC;&#x2122; prosuditi koliko im je kajkavski joĹĄ uvijek u duĹĄi i podsjetiti se kako ga treba revitalizirati i njime govoriti, jer svaki narod mora imati svoj kompletan jezik i njegovati njegovu ljepotu kroz stolje a i stolje a, kazao je Ivica Jembrih na promociji svoje najnovije knjige. Upravo su na toj promociji odrĹžanoj proĹĄli tjedan u KnjiĹžnici â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec ljubitelji kajkavske pisane rije i doĹĄli na svoje jer ona je uistinu neprocjenjiv izvor ljepote naĹĄeg zavi ajnog govora. Kvalitetu je prepoznala i struka jer je ciklus tekstova osvojio i tre u nagradu na knjiĹževnom natje aju â&#x20AC;&#x153;Pasionske baĹĄtineâ&#x20AC;?. Ivica Jembrih jedan je od naĹĄih najiskusnijih knjiĹževnika koji je do sad

Ivica Jembrih u svojoj knjizi â&#x20AC;&#x153;DoĹživljena vie nostâ&#x20AC;? potvr uje snagu kajkavskog jezika napisao etrdesetak knjiga za odrasle i djecu, na ĹĄtokavskom standardu i kajkavskom, a na svojoj najnovijoj knjizi â&#x20AC;&#x153;DoĹživljena vie nostâ&#x20AC;? radio je desetak godina. Osnova Jembrihovih tekstova je biblijsko doĹživljavanje povijesti kao

popriĹĄta propasno spasenosnih doga anja, tragi nog udaljavanja od Boga i bogompokrenutog povratka. Jembrih ovdje postaje prorokom onog najbliĹžeg i najmanjeg â&#x20AC;&#x201C; zavi aja, svakodnevice i obi nih ljudi, ali nadasve ovje je duboke

i tjeskobne nutrine. Na promociji tekstove je interpretirao BoĹžidar Vadlja, a o knjizi su govorili pro . dr. sc. Zvonimir Bartoli , mr. sc. Ljubica Dui Jovanovi i Emilija Kova , pro . (mn)

17. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

ODRŽAN LIDRANO 2009. za srednje škole

AKTUALNE IZLOŽBE

Natjecanje srednjoškolaca u glumi, pisanju, novinarstvu i voditeljstvu Ovogodišnji doma in 18. Lidrana, koji je održan u akove kom Centru za kulturu 13. velja e, bila je Graditeljska škola akovec. Na otvaranju susreta pljeskom je odana po ast preminulom Zvonimiru Bartoli u. Na samom po etku izneseni su rezultati povjerenstava za literarni i novinarski izraz, školske listove, radio i ilmsko te videostvaralaštvo. Povjerenstvo za literarni izraz za Državnu smotru predložilo je rad Ane Škvorc iz Gimnazije pod nazivom “U inovima daha“, ija je mentorica bila Zlatka Grahovec, te rad Domagoja Valjka, tako er iz Gimnazije, pod nazivom “Ispod površine“, iji je mentor bio Ivan Pranji . Na izložbi u okviru Županijske smotre predstavili su se Eva Bajkovec iz Gimnazije s mentorom Ivanom Pranji em radom “Nepripadaju a“, Dijana Šimuni iz Graditeljske škole

akovec s mentoricom Elizabetom Mihaljevi radom “U emu je tajna sre e što me obara iznutra“ te Tea Novak iz Gimnazije s voditeljem Ivanom Pranji em radom “Upitna ljepota“. Povjerenstvo za novinarski

Lidrano je manifestacija koja traje cijele godine, kazala je Emilija Kova , profesorica Graditeljske škole akovec i organizatorica Lidrana 2009.

izraz, školske listove, radio, ilmsko i videostvaralaštvo za Državno je smotru predložilo list “Graditelj“ Graditeljske škole akovec, s mentoricom Rominom He om na elu, radioreportažu “Druga iji okvir sre e“ Graditeljske škole akovec, s voditeljicom Ljiljanom Ille, dokumentarni ilm “Dragocjen si u mojim o ima“ Graditeljske škole akovec, tako er s mentoricom Ljiljana Ille na elu, te kratku igranu formu “ akove ka pri a“, iji je mentor bio Damir Rodiger. Od samostalnih novinarskih radova za Državnu smotru predložen je putopis Palmire Krleže iz Gimnazije pod nazivom “Znoj, Chianti i puno renesanse (Firenca i Rim iz adolescentske perspektive)“, ija je mentorica bila Zlatka Grahovec. Na izložbi u okviru Županijske smotre predstavili su se i samostalni novinarski radovi Željke Beli iz Ekonomske i trgova ke škole akovec pod nazivom “Osmijeh u kolicima“, ija je voditeljica bila Gordana Hobor Nikoli , i Rebeke Posavec iz Graditeljske škole akovec pod nazivom “Biti druga iji“, s mentoricom Emilijom Kova na elu. Povjerenstvo za scenski izraz za Državnu smotru predložilo je Jelenu Juras, u enicu akove ke Gimnazije, koja je kazivala pjesmu Vladimira Vel i a “Na nebe rni oblaki vesiju“, u emu joj je pomogla mentorica Nada atlai , od scenskih nastupa predložena je Tehni ka, industrijska i obrtni ka škola koja je dramski izvela tekst Jasne Žmak, Paula Fattarusa i Zorana Lazi a “Bicikla bez A“ te scenska igra pod nazivom “Hodati, misliti govoriti“ koju je profesorica Emilija Kova složila prema tekstovima Ranka Marinkovi a i Maka Dizdara. lanove TIOŠ-ove dramske skupine i-

TRIBINA , dvorana Zrinski/Scheier, 19. velja e u 19.30 sati

Koncert Laure Vadjon i Krešimira Hasa Ovaj tjedan na Tribini akovec etvrtkom u dvorani “Zrinski” s po etkom u 19.30 sati, nastupit e violinistica Laura Vadjon. Na programu e biti djela: G. F. Händela, M. Uccellinija, D. Castella, A. Corellija. Laura Vadjon diplomirala je i magistrirala na Muzi koj akademiji u Zagrebu u razredima prof. Vinka Fabrisa i Maje Dešpalj - Begovi . Usavršavala se na majstorskim te ajevima kod uglednih pedagoga (Neaman, ugajeva, Schwarzberg, Fedotov, Grumblikova, Strauss, Frischenschläger). Umjetni ka je voditeljica i koncertna majstorica Hrvatskoga baroknog ansambla s kojim od 1999. ostvaruje iznimne uspjehe u Hrvatskoj i u inozemstvu, donose i na pozornice brojne hrvatske praizvedbe djela zaboravljenih skladatelja, kao i velikana kasnog baroka. Redovito sura uje s nizom najzna ajnijih imena svjetske barokne scene. Glazbenica je prepoznatljivog i osebujnog tona, kao i stila, a odlikuje se originalnim i promišlje-

nim interpretacijama uz veliko poznavanje dramatskih zna ajki glazbe razdoblja baroka. Laura Vadjon muzicira na autenti nom glazbalu, rad anonimnog majstora iz 18. st. Dobitnica je nagrade Milka Trnina i Porin. kao i brojnih drugih hrvatskih priznanja. Koncertirala je u dvadesetak zemalja Europe, u Rusiji, Japanu i Južnoj Americi. Orguljaš i embalist Krešimir Has diplomirao je i magistrirao na Muzi koj akademiji u Zagrebu te je studirao na Musikhochschule Lübeck u klasi uvenog orguljaša Martina Haselböcka. Kao aktivni umjetnik na embalu i orguljama kontinuirano je prisutan na glazbenoj sceni cijele Hrvatske sura uju i s brojnim solistima i ansamblima, posebice izvode i glazbu zrele renesanse i baroka. Stalni je lan Hrvatskoga baroknog ansambla, ansambla “Musica da camera” te ansambla “Erato”, kao i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika te Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika.

Isabella urni , Katarina Farkaš, Monika Horvat, Antonija Tu i i Valentina Gudlin, u enice Graditeljske škole akovec, s voditeljicom Emilijom Kova na elu, izvele su djelo Silvije Šesto “Debela” ne Dino Branilovi , Danka Brumen, Tanja Horvat, Mihael Ladi , Neven Matoša, Luka Marciuš, Krešimir Kelin i Valentino Pokopec, kojima je mentorica bila Nevenka Mlinari , dok lanove dramske skupine Graditeljske škole ine Tanja Židov, Tatjana Grivi , Nikol Tomaši , Helena Holjevac, Rebeka Posavec i Klaudija Pokos, s mentoricom Emilijom Kova na elu. Osim odabranih radova za Državnu smotru, na Lidranu 2009. mogli su se vidjeli i scenski izrazi ostalih srednjih škola Me imurske županije. Mateja Vlaši , u enica Tehni ke, industrijske i obrtni ke škole, ija je mentorica bila Kata Pervan, izvela je djelo Emilije Kova “Rije i”. Srednja škola Prelog predstavila se djelom Bože Hlasteca “Ste kože nikam” koje je izvodila Nina Strahija, iji je mentor Marijan Lazar, te djelom Dobriše Cesari a “Pjesma mrtvog pjesnika” koje je izvodila Patricija Pongrac, iji je voditelj bio

Milorad Sarap. Isabella urni , Katarina Farkaš, Monika Horvat, Antonija Tu i i Valentina Gudlin, u enice Graditeljske škole akovec, s voditeljicom Emilijom Kova na elu, izvele su djelo Silvije Šesto “Debela”. Graditeljska škola tako er se predstavila djelom Brne Krnaruti a “Govor Nikole Zrinskog” iz “Vazetje Sigeta Grada” koje je izveo Matija Posavec, ija je mentorica bila Katarina Horvat. Snježana Markuši , u enica Ekonomske i trgova ke škole, s mentoricom Anom Sušac, izvodila je djelo Dragutina Tadijanovi a “Dugo u no , u zimsku bijelu no ”. Gimnazija akovec predstavila se djelom Danila Harmsa “Pismo” koje je izvela Eva Bajkovec, ija je voditeljica bila Nada atlai , te djelom Nikolaja Nikolajevi a Evrejinova “U kulisama duše” koje su izvodili Neven Ko ila, Ljubica Novak, Kruno Saško, Benjamin Ignac, Anamarija

Peter, Karlo Megli , Antonia Šulj, Petra Palatinuš i Dijana Kocijan, ija je mentorica tako er bila Nada atlai . Danka Brumen, u enica Tehni ke, industrijske i obrtni ke škole, s voditeljicom Nevenkom Mlinari , predstavila se djelom Zorana Lazi a “Crni pojas šesti dan”. - Lidrano je u biti velika motivacija za u enike, pa time i motivacija za profesore. To je manifestacija koja traje cijele godine. S obzirom na to da u enici zajedno sa svojim mentorima u jednom danu pokažu što znaju, ponekad se može izgubiti osje aj da rad na tome traje cijele godine. Svake godine nastojimo okupiti sve srednje škole s podru ja Me imurja. Svih šest škola zastupljeno je na ovoj manifestaciji, možda ne u svim kategorijama, ali svi nastupamo, i to nam je posebno drago, kazala je mr. sc. Emilija Kova , profesorica Graditeljske škole

akovec i organizatorica Lidrana 2009. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

IZLOŽBA HELENE ANDRAŠEC u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec

Helenine rukotvorine kao umjetni ki izraz Da svatko može prona i umjetni ku crtu u sebi i razvijati je kako bi rezultirala prekrasnim umjetni kim djelima, pokazuje nam Helena Andrašec. Svima onima koje je put (i potreba za vra anjem i posudbom knjiga) doveo do Knjižnice “Nikola Zrinski”

akovec, odjela za odrasle, vjerojatno su za oko zapale interesantne rukotvorine izložene u vitrinama. Upravo je to rad Helene Andrašec, ina e knjižni arke u akove koj Knjižnici. Prvo što me u izloženim radovima upada u o i jesu razni predmeti (vaze, terakotine teglice, plasti ne kutijice) izra eni u tehnici decoupagea, tehnici ukrašavanja svih vrsta predmeta lijepljenjem obojanog papira s kombinacijom specijalnih efekata koji se postižu bojanjem. Umjetni ki nastrojena duša Helene Andrašec nije se tu zaustavila, tako se iskušala i u oslikavanju svilenih marama. Izloženo je i nešto što se posebno dopada svim ženama - nakit. Umješno izra ene ogrlice od pe ene imo mase i perlica plijene pažnju im kro ite kroz vrata Knjižnice.

Helena Andrašec predstavlja se predmetima izra enima u tehnici decoupagea, oslikanim maramama i nakitom Upravo je s izradom nakita za Helenu zapo eo ovaj put istraživanja vlastite kreativnosti. Prije nekih pet godina sve je krenulo iz hobija, osmišljavanja poklona za rodbinu i prijatelje, da bi se prošle godine proširilo i na druge vidove rukotvorne umjetnosti koji su prerasli u oduševljenje kojim krati slobodno

vrijeme. Treba spomenuti i da su, naravno, svi radovi unikati. Cijenite li originalnu umjetnost i zanimljive rukotvorine, navratite do akove ke Knjižnice i zavirite u kreativni svijet Helene Andrašec. Izložba radova ostaje otvorena do kraja velja e i prodajnog je karaktera. (mn)

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu –izložba akvarela Živka Toplaka. Slika od 1968. godine, a od 1974. godine izlaže isklju ivo akvarele na više od 100 samostalnih i preko 300 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Redovni je lan Hrvatskog društva likovnih umjetnika HDLU-a od 1984. godine i LUV-a od 1975. godine. Dobitnik je više nagrada i priznanja za likovni rad te uvršten u nekoliko publikacija. Kao zavi ajni slikar Drave uklju en je u ekološke akcije, te sudjeluje u više performansa i happeninga. Ca e bar Arrow – izložba Ivana Šebestijana. Me imurski umjetnik predstavlja se recentnim uljima na platnu iz ciklusa “Lopo i” nastalima u toku prošlih dviju godina. Ivan Šebes jan iz Kotoribe slikanjem se bavi ve više od 30 godina, a 1996. godine uvršten je i u prvu Enciklopediju hrvatske umjetnos . Samostalno je izlagao u reprezenta vnim galerijama, prostorima i muzejima. Izražava se u raznim tehnikama, a od 1977. godine specijalizirao se za tehniku ulja na platnu. Osim pojedina nih vrijednih slika, naslikao je i desetak ciklusa. Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba povodom 500. obljetnice ro enja Petra Zorani a. Izložba je organizirana s ciljem da se obilježi obljetnica hrvatskoga književnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planine”, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zorani em u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže. PRELOG – Riblji restoran Prelog - izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih motiva i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta , Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao Ružman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari , Julija Weber i Željko Petkovi . Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izložba slika Ljube Laha. Izložba jednog od najpozna jih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu života, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, školovanje siromašnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu školu njema kog jezika. Izložba se može pogleda do 10 sije nja. Pizzerija RO-SA – Izložba pod nazivom “Dvanaest autora”. Blagdansku izložbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlažu Jurica Varga iz Varaždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Šalari i Franjo Ružman iz Preloga. Kao gosti svoje slike izlažu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnski” iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. Ružman, M. Kristovi , Š. Vuli i S. Ivaniš. Marina Prelog – izložba crteža Slavka Duki a, lana Likovne druge donjeg Me imurja.

ME\IMURSKE NOVINE 17. velja e 2009.

Za sre u je potreban dimnja ar Piše: Danijela Mihoci Oduvijek sam voljela dimnja are jer su sre onoše. Poput mnogih, redovito, im spazim dimnja ara, tražim gumb za koji se brže - bolje hvatam ne bih li sprije ila da mi izmakne sre a. Za sre u se valja potruditi, pa ako je brzi pronalazak gumba i držanje za njega dovoljno za sre u, onda to nije veliki trud, a nagrada je velika. Sre a je od izuzetne važnosti u životu, jer što e ti sve blago ovoga svijeta, što e ti zdravlje i ljubav, što e ti ako te sre a zaobilazi. Sve su to sastojci neophodni za dobar život. I zato prizivam sre u i zato se držim praznovjerja vezanog uz dimnja are. Volim i crne ma ke, makar se sva stresem svaki put kad mi ma ka prije e preko puta. Kako bih izbjegla nesre u koju navodno donosi ma ka koja ti stane na put, nešto promrmljam sebi u brk, a znam i one koji u takvim situacijama doslovce pljuju preko ramena. Moj ku ni ljubimac bio je crni ma or. Iako je težio pa barem pet kila, zvala sam ga Mrva. Kada sam mu spasila život, bio je toliko sitan da mu je jedino to ime pristajalo. Tada nisam znala da Mrva nije žensko ma e, ve da je de ko. Mrva je bio toliko aktivan da i danas, kada njega više nema, jer je vjerojatno završio u ma jem raju, mojim mjestom dominiraju crne ma ke. Imao je Mrva mnogobrojne partnerice, što je i u redu za jednu životinju koja nastoji iza sebe ostaviti što više potomstva. Zbog toga sam i danas ponosna na svog ma ora. Da sam živjela u vrijeme kada su spaljivali žene proglašavaju i ih vješticama, vjerojatno bih i sama, zbog mog obožavanog crnog ma ka, završila na loma i. Koliko mi je poznato, krš ani su, nastoje i se odre i i obrisati sve tragove starih religija u koje su prije vjerovali, uništavali crne ma ke i žene koje su o njima brinule proglašavaju i ih vješticama. Prema krš anskom vjerovanju, crna ma ka koja vam prije e preko puta zapravo je demon koji na vašem putu stvara zlu prepreku koja vas odvaja od Boga i sprje ava ulazak na Nebo. I otud praznovjerje kada su u pitanju ma ke, osobito crne ma ke. Ljudi vjeruju u razne pri e o raznim doga ajima u prirodi, raznim znakovima koji ukazuju na sre u ili nesre u. Ljudi su praznovjerni. Praznovjerje vezano uz petak 13. svima je dobro znano. Mnogi su uvjereni da na taj dan ni trava

ne raste, da je najbolje ne izlaziti iz ku e i prespavati taj dan. Upravo je prošli petak bio petak 13., a još nas dva takva o ekuju u ovoj godini. Nadam se da ste ovaj prvi preživjeli. Strah od petka 13. strahovito je raširen i snažan. Znam ljude koji su zbog toga super nesretnog dana jako napeti, i to nekoliko dana prije i na sam dan, pa je bolje tada ih ne sretati ili zaobilaziti u širokom luku. Poznam i one koji tada uop e ne dolaze na posao, pod izlikom da su u, da oprostiš, proljevu, da imaju osip ili temperaturu, što je fakat udno. To sigurno znate da mnogi neboderi nemaju 13. kat, da mnoge zra ne luke nemaju 13. sletnu stazu, da u bolnicama i hotelima esto ne postoji soba broj 13. Kad je o petku rije , poznata je injenica da je Isus bio razapet upravo na taj dan. Neki tuma i Biblije tvrde da je Eva upravo u petak navela Adama da kuša zabranjeno vo e, da je broj gostiju na posljednjoj ve eri bio upravo 13, a možda je najznakovitije vjerovanje da je Kain ubio svog brata Abela baš u petak 13. I prema skandinavskom vjerovanju, broj 13 je nesretan broj jer je 12 skandinavskih bogova udružio 13. koji je bio zao bog. Ne brinite za svoje zdravlje ukoliko prakticirate koje praznovjerje, ako kao ja, dok ugledate dimnja ara, tražite gumb. Istraživanja su pokazala da sretni ljudi obi avaju prakticirati nekakve praznovjerne rituale koji bi im trebali donijeti sre u, poput hvatanja za gumb, kucanja o drvo, nošenja amuleta ili držanja pal eva. Nesretni ljudi vjeruju u praznovjerje koje nosi nesre u. Vjeruju da 13 nije sretan broj, da razbijanje ogledala donosi 7 godina nesre e i sli no. Budite pozitivni, prona ite dimnja ara, uhvatite se za gumb i budite sretni.

ODRŽAN LIDRANO 2009. za u enike osnovnih škola

Žiri se odlu io za “ urke - mak” predstave Stru ni žiri u sastavu: Stefani Jamnicky, državna selektorica, redatelj Dubravko Torjanac i Dejan Buva iz akovca izabrali su za državnu smotru redom kazališne prikaze (ocjenjivao se scenski izraz), pune takozvane kazališne destrukcije, dok su po strani ostavili klasi ne u eni ke uratke. No žiri je žiri i valja slušati njegovu volju i savjete, kao i punu usmjerenost na takozvano novo kazalište, iako bi se i od onoga što uobi ajeno zovemo klasi no kazalište imalo što nau iti. Ukupna je ocjena žirija da je ova godina dala dobar i kvalitetan pregled rada u osnovnim školama, te da su u enici napredovali u scenskom izrazu. Konkretno, kad je rije o scenskom izrazu skupina u enika, naj iš i klasi ni u eni ki igrokaz bio je “Tužibaba” Dijane Filo u izvo enju grupe u enika, voditeljica Jasna Murkovi , no ta predstava, ako se tako može nazvati igrokaz, nije posebno zapažena jer nije donosila nove kazališne elemente. No ona je po svojoj kompaktnosti i po jednostavno realiziranoj ideji bila najbolja, a to su osjetili i u enici u dvorani reagiraju i na nju. S druge strane, antipod predstava pod nazivom “Nastup” grupe u enika OŠ Ivana Gorana Kova i a iz Svetog Jurja na Bregu, skupine u enika koju vodi Alen Barbi , pobrala je od žirija izvrsne ocjene. Rije je o komadu u novomodernitetnom kazališnom kodu, doduše, ve odavno vi enom na pozornicama i ne izvedenom sa svim elementima kazališne destrukcije, no za u enike osnovnih škola to je ipak novost. Sama predstava ima

Sve u crvenom tonu više slojeva, glumi se cijeli nastup, odnosno priredba u školi, s tim da publika u dvorani odmah prihva a konvenciju kao da je publika u zadanoj školi. Voditelji pak predstavljaju izvo a e koji glume izvedbe na karikaturalan na in, izvode i ono negativno na uvid javnosti. Tako se zbor u enika sprda s pjesmama koje pjeva, izazivaju i salve smijeha kod publike koja prihva a destrukciju, sve nalik operetnoj i nesuvisloj ariji i ne smatraju i ih ozbiljnim glazbenim uradcima. S druge strane, scenski pokret u toj predstavi klasi an je i nedovoljno dora en, nema razlomljenog pokreta toliko karakteristi nog za tu vrstu predstava. Kako je lijepo primijetio jedan u itelj kojemu ipak ne emo odati ime jer i sam sudjeluje u kreiranju, ova pomalo nihilisti ka predstava li i na mišmaš ili, po me imurski, na urke - mak jelo, znamo da to teško može zajedno. Ipak, rije je o veoma dobroj kazališnoj izvedbi.

U potpunosti joj je po kazališnom kodu sli na predstava OŠ Selnica “Kaj se mora, mora se” grupe u enika koju vodi Roberta Barat, iako sa sasvim drugom temom. U enici se u toj predstavi ne na in destruktivnog teatra poigravaju s temom u enja i škole, koja postaje muka i dosada, a ne radost i znanje. Skupina u enika OŠ Štrigova je pod vodstvom Božene Kralj izvela igrokaz “Zrno pšenice” prema narodnoj pri i. Mla i ne žele pomagati staroj kokoši jer, kažu, “pišu projekte”, i ona se sama jadna mu i, da bi na kraju ona sama i pojela kola ispe en od zrna pšenice. Modernisti ki elementi igrokaza jesu na in igre i dijelom glume, no manje od navedenih predstava. Odluka stru nog žirija na kraju bila je sljede a: direktno na državnu smotru plasira se recitacija “Balada o japku i njegovom škrlaku” koju recitira Matko Buva iz OŠ Nedeliš e, voditeljica Natalija Kozjak i to u kategoriji recitacija.

POGLED ISPOD OBRVA

Od scenskih igrokaza, žiri je najboljima proglasio redom igrokaze koji sa sobom nose destrukciju klasi nog kazališnog koda, te predložio predstave “Nastup”, “Kaj se mora, mora se” te “Zrno pšenice” da ravnopravno budu kandidati za državnu smotru. Treba re i i to da se predstava u enika iz I. OŠ akovca pod nazivom “Ovaj svijet” nije dopala žiriju iako na nju zapravo i nema zamjerki, osnovna je da je možda preteška, no problem je i to što želi pokazati kakav je ovaj svijet ostaju i pri tom upravo u tom istom unutarnjem svijetu, a bez odmaka. LIDRANO za osnovne škole otvorio je župan Josip Posavec nakon dobrodošlice Antuna Žuli a, ravnatelja OŠ Belica kao doma ina. Predsjednica Povjerenstva za Me imursku županiju Julijana Levak proglasila je pobjednike natjecanja u podru jima: literarno stvaralaštvo, novinarstvo, radijski i video ilmski radovi, školski listovi. (J. Šimunko)

Piše: Tihana Babi

Podsjeti me što to bješe ljubav…

Voditeljski par u predstavi “Nastup”

Valentinovo. Dan zaljubljenih, prvenstveno potenciran u svim medijima da bi se pove ao pro it trgovinama - reklame se danima vrte na svim radio postajama, televiziji, asopisima. Osim poticaja kupcima da opet nešto kupe, naj eš e se spominje re enica da su muškarci s Marsa, a žene s Venere. Pro itala sam ja knjigu iji je naslov baš ta re enica, naravno ne bih li razumjela jesu li muškarci i žene toliko razli iti u svom doživljaju svijeta. Zapravo, životne situacije pokazuju da to jest tako, ali glavno pitanje je: kako se ženski na in razmišljanja razlikuje od muškog? Svaka postavka u knjizi leži na tome da je u muškoj prirodi da bude lovac i hranitelj obitelji. Žene pak su uvateljice obitelji. To je djelomi no utkano i u našu kulturu. Npr. gledala sam neku emisiju o bojama, i saznala zašto se djevoj ice obla e u rozu boju, a de ki u plavu. Roza boja je boja mesa, stimulira djevoj ice odmalena na maj instvo i ra anje. Plava boja je boja mudrosti i intelekta te se njome stimulira inteligencija iliti snalažljivost. Snalažljivost je nekada davno pomagala muškarcu kad je morao dovu i nekakvu lovinu doma, i nije si mogao prišti-

ti nekakve duboke osje aje vezane uz to. Ako je ubio divlju svinju, nije mogao satima suze roniti zbog toga kako je lanovima obitelji te divlje svinje, da li im oni sad tuguju i sli no. (Zato manje iskazuju osje aje?) Da se prepustio svojim osje ajima, njegova obitelj bi umrla od gladi. To je bio zakon ja ega ili preživljavanja, oduvijek prisutan u prirodi. Za žene je taj isti zakon zna io nešto drugo - branje bobica oko ku e i avrljanje s ostalim lanovima plemena, ukratko briga za obitelj kroz dijeljenje osje aja. Dva su razloga bila za to - prvi je taj da znaju prepoznati na djetetu raspoloženje odnosno što ga mu i obzirom da samo ne zna re i, i da se pobrine za potrebu koju dijete osje a u datom trenutku. Drugi razlog je povezivanje sa ostalim lanovima plemena kroz avrljanje, ako se kojim slu ajem dogodi da ostane bez hranitelja obitelji, pa da netko drugi preuzme tu ulogu. Hm, itaju i to, pala mi je sjena na ono što sam oduvijek smatrala ženskom plemenitoš u odnosno na dijeljenje osje aja. Ako to sve stoji, ini se da priroda ništa nije prepustila slu aju, da nas je sve jako dobro “prora unala”. Uvijek se ini da je nekada sve bilo jednostavnije, pa tako i to. Zna-

lo se tko što radi. Danas su se sve uloge izmiješale, nema više lovaca, osim rekreativnih, nema više bera ica bobica, ali avrljanja de initivno ima i danas. Stvar je danas komplicirana u tu ruku, što više ne znamo što se od nas o ekuje, ni u ljubavi, ni u braku, jer su se sve uloge izmiješale, paradigme po kojima je nekada muško-ženski odnos funkcionirao su se srušile. Nije danas lako biti zaljubljen, a još manje je lako biti u braku. Barem u dobrom. Mislim da je najbolje emu se možemo nadati da emo sresti osobu koja funkcionira na nama prihvatljiv na in i koja ima o ljubavi sli nu viziju našoj. Sve ostalo je, uklju uju i koji poklon kupiti za Valentinovo, prema tome dje ja igra. Ako zajedno možete kroz životne muke, koja li je slatka “muka” razmišljanje kako iznenaditi voljenu osobu na Valentinovo.

17. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Dok e neki od vas pomišlja na prekid veze, druge e posve iznenada zaslijepi ljubav na prvi pogled i iznenadna strast. Shva t ete da se doga a nešto veliko, što bi moglo obilježi vašu ljubavnu budu nost. Odli no ete obavlja svoje radne zadatke, ali nešto teže komunicirati s kolegama i nadre enima. Bit ete u inkovi ji u kreiranju i planiranju posla nego u samoj realizaciji. Poboljšat e se i nancijska situacija. U ponedjeljak budite oprezni u svojim izlaganjima i djelovanjima. Bit ete pod pove alom javnos , a kri ke e vam upu oni od kojih se to najmanje nadate. Bavljenje hobijima donijet e u vaš život nove ljude i sadržaje te unije op mizam u svakodnevnicu. Primije t ete širinu u svom na inu razmišljanja. VAGA (24.9.-23.10.) Pred vama je vrijeme novih ljubavi, ali i stabiliziranja postoje ih emocionalnih veza. Bit ete šarmantni, dragi i simpa ni pa ete se i nepozna m osobama svidje ve prilikom prvog susreta. Oslobodit ete se ograni enja koja su vam bila nametnuta pa e do izražaja do i kvaliteta vašega rada. Sada je prava prilika da se istaknete i iskoris te svoju krea vnost, nalet novih ideja i povoljnih okolnosti. Nezaobilazna tema novca mogla bi bi razlogom nesuglasica i predmet rasprave s bra nim partnerom. U ponedjeljak budite oprezniji u prometu. Tijekom subotnjeg druženja oduševit e vas neuobi ajene kavalirske geste jedne osobe pa ete se rado prepus jeku zanimljivih ljubavnih doga anja.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ako ste u vezi, malo ete se sva ati, a ubrzo potom miriti. Razmislite što vam partner želi re i svojim ponašanjem. Nove ljubavi bit e strastvene. Mnogo ete radi , ali i bi više nego zadovoljni u inkom i dobrim rezulta ma. O ekujete li ve neko vrijeme rješenje nekih administrativnih ili kadrovskih pitanja, to bi se ovaj tjedan kona no moglo realizira . Imat ete mnogo obveza i poslova zbog kojih biste lako mogli zaboravi što zna i odmor. Ne forsirajte se jer ete u utorak osje posljedice. Stoga - uredno spavajte i više se kre ite. Niste li dulje vrijeme vidjeli svoje prijatelje, iznenadite ih telefonskim pozivom ili subotu rezervirajte za prijepodnevnu kavu na špici.

Opušteno ete uživa u društvu osobe koju volite. Jedni e ozbiljno planira zajedni ki život i brak, dok e se drugi smiri uz partnera koji im savršeno odgovara. Izbjegavajte krupnije pothvate, primjerice gra evinske ili kupoprodajne zahvate, jer vaše želje zasad nemaju realno uporište. Mogu je bunt i negodovanje prema nekim odlukama pretpostavljenih. Neki me u vama upus t e se u brzopletu kupnje. U subotu budite oprezni u transakcijama s ekovima ili kreditnim karticama. uvajte dokumente i pazite što potpisujete. Bit ete pozvani na jednodnevni izlet ili ete primi pozivnicu za kazališnu predstavu ili predavanje. Ne odbijajte prilike u kojima možete upozna zanimljive ljude.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Trenuta ne okolnosti e vas prili no optere ivati i poja ati osje aj nezadovoljstva. Smatrat ete da ne dobivate sve što zaslužujete. Ako nekoga osvajate, pokažite inicija vu, ali pazite da ne budete nametljivi. Morat ete se dosta pomu iti kako biste na vrijeme završili sve poslove. Nemojte ulaga mnogo energije i vremena u zadatke koji nisu hitni. Nepromišljenim odlukama možete se doves u nezavidan položaj. Zdravlje vam i dalje ne e bi sjajno pa bi bilo dobro da vikend odvojite isklju ivo za opuštanje i kvalitetan odmor. U utorak ne nasjedajte na neprovjerene informacije. Ljubavni život postat e vam mnogo sadržajniji i boga ji jer e neki od vas kona no nau i kako odvaja pravu ljubav od stras , ljubomore i posesivnos .

Ustupci e bi nužni želite li s partnerom zadrža dobre odnose. Ako ste slobodni, osoba koja vam se svi a mogla bi vas zbuni nedore enim ponašanjem. Nešto e obe a , a potom vas neugodno iznenadi . Više ete dobi budete li odlu ni i zauzmete li vrst stav. Pregovori e vas uspori u napredovanju. Sve upu uje na nedostupnost ili skrivenost nekih podataka ili ljudi koji bi vam mogli da prave informacije. Potrošit ete mnogo dragocjenog vremena na traženje nekih predmeta, dokumenata ili osoba. Kre ete li na put, kontrolirajte tehni ku ispravnost vozila. Oduvijek vas privla e putovanja, obrazovanje i boravak u inozemstvu. Jedna takva prilika mogla bi se nekima od vas pruži potkraj ovog tjedna.

RAK (22.6.-22.7.) ini se da priželjkujete nešto što je, barem u ovom trenutku, nedostižno. Mogu a su ograni enja koja e vas dovesti u dvojbu. Ne ete biti sigurni u naklonost suprotne strane i razmišljat ete o odustajanju od svojih želja. Bavit ete se zadacima koji zah jevaju znatnu intelektualnu spremnost i precizno planiranje svakog budu eg poteza. Bit ete uspješni u nov anim transakcijama i u traženju izlaza iz problema nih situacija. U petak nemojte bi brzople ni površni jer bi vas i mala nesmotrenost mogla mnogo staja . Uredno ispunjavajte nancijske obveze i pazite koliko trošite. Ponedjeljak e bi obe avaju i. Primit ete telefonski poziv koji e vas ugodno iznenadi ili dobi poklon kojem ete se neizmjerno razveseli . JARAC (22.12.-20.1.) Potreba za davanjem i primanjem osje aja bit e naglašena pa ete eš e posezati za partnerovim zagrljajima i tražiti dokaze ljubavi. Ako ste iz nekih razloga udaljeni, to ne e smanji vašu bliskost. Plane e ispuni vašu sve ja u potrebu da usavršite svoje znanje i podignete razinu obrazovanja pa ete sve eš e poseza za stru nom literaturom. Poslovni kontak s inozemstvom bit e financijski ispla vi. Pazite da svojim neprimjerenim izjavama ili prepotentnim ponašanjem ne pokvarite odnose s nadre enima. U utorak ne kasnite na zakazane dogovore. Obveze vam ne e predstavlja nikakav problem. S radoš u ete obavlja sve što se od vas bude tražilo pokazuju i drugima svoju sposobnost i nadmo .

LAV (23.7.-23.8.) U odnosima e biti više topline, razumijevanja i prihva anja razli itos . Ako ste slobodni, vezat ete se uz osobe koje su po karakteru druga ije od vas. Nekog takvog mogli biste upozna u društvu u kojem se kre ete. Loša koncentracija bit e kriva za dulje posve ivanje zadacima koji to ina e ne zah jevaju. Imat ete odli ne poslovne odnose s inozemstvom. Zbog preoptere enos se u ponedjeljak uvajte pogrešaka. Zdravlje vam ne e bi sjajno, što e rezul ra sve lošijom koncentracijom i iscrpljenos . Ako možete, uzmite nekoliko dana odmora. Veselit e vas intenzivna druženja i okupljanja. Dobro ete se osje a okruženi dragim osobama, ali ete isto tako rado sklapa i nova poznanstva. VODENJAK (21.1.-19.2.) Venera u vašem znaku ini vas veoma privla nima i omogu uje da šarmirate ljude oko sebe. Mogli biste prona i svoju srodnu dušu, objavi da ste se zaljubili ili u potpunos zaludi partnera u vezi. S mnogo stras i zna želje upus t ete se u ostvarenje planova. Zbog energi nog Marsa u vašem znaku sada ste u povoljnom razdoblju i za traženje honorarnog posla te ve e is canje u svojoj radnoj sredini. Zbog nedovoljno jasnih okolnos budite oprezni i ne povjeravajte se osobama koje ne poznajete dovoljno. Neke poslovne informacije se još kriju od vas. Opuštat e vas neobvezne šetnje gradom, razgovori uz kavu s prijateljima ili lagana jutarnja tjelovježba uz obvezni svježe iscije eni sok od vo a.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Slobodni e maštati o novoj vezi, no nemojte nagli jer bi se situacija mogla zakomplicirati, a vaša o ekivanja ostati neispunjena. Imate li loših iskustava iz prošlos , nemojte njima optere ivati svoj odnos s partnerom. Bit ete vrlo pronicljivi pa ete u odlu uju em trenutku odli no reagira , povu i pravi potez i dokaza svoju profesionalnost. Rado ete pomaga i ini ustupke kolegama i suradnicima. U osje ajnim odnosima mogu e su manje trzavice i prolazno nezadovoljstvo, posebno potkraj tjedna. Sve se to sre om ne e odrazi na stabilnost vašeg odnosa. Bit ete radoznali, više ete u i , ita , bi otvoreniji za nove ideje i prijedloge te sreta ljude koji vam iz svog iskustva mogu ponudi odgovore koje tražite. RIBE (20.2.-20.3.) Podložni ste estim promjenama raspoloženja i naletima nezadovoljstva. Nepovjerljivi ste i želite više nego što dobivate. Odnos s partnerom ovisit e prvenstveno o vašoj popustljivos i razumnos . Planete vam sugeriraju da prošlost ostavite tamo gdje joj je i mjesto - u arhivu, a vi se okrenite novim zadacima. Neke planove još neko vrijeme ne ete ostvariti u potpunosti, ali vrijedi strpljivo eka . Nemojte svoj ljubavni život uspore iva s tu im ili prihva a tu a mjerila i kriterije. Vrijeme je da shva te kako je svaka in mna veza posebna pri a za sebe. Mogli biste primi zasluženo priznanje za svoj rad. Možda se radi i o nekoj vrs nagrade ili povišice, ili ete uživa u tek dobivenim povlas cama.

ME\IMURSKE NOVINE 17. velja e 2009.

Mislim da je vrijeme da krenemo svatko svojim putem... Piše: Maja Novosel

Vrijeme govora i vrijeme Piše: Josip Šimunko negovora

Još nas gledaju Stevo, Vlado, Edvard i Stane Piše: Stjepan Mesari

Ja više ovako ne mogu. Stvarno ne mogu. Žao mi je što ovo radim na javan na in i preko novina, ali stvarno mislim da je vrijeme da oboje krenemo dalje, svatko svojim putem. Priznala bih ti da sam ja kriva, ali nisam. Stvarno je sva krivica samo na tebi. Kad smo se upoznali tamo krajem listopada, zbilja mi se sve vezano uz tebe svi alo. Sje am se kad sam prvi put osjetila tvoj miris u zraku... Zbog tebe sam ponovno otkrila koliko volim ajeve i kuhano vino, gledati ilmove ušuškana pod dekom ili se veseliti prvim pahuljama kroz prozor... Boži ni blagdani bili su prekrasni i znam da je to velikim dijelom tvoja zasluga. Znam to... I nije da nam nije bilo lijepo, ali vrijeme je da stvarno krenemo dalje. Ti dobro znaš zašto. Kao prvo, stvarno mi je dosta što me svaki dan tjeraš da moram obla iti toliko odje e, sve zakop ano do grla. Nije li vrijeme za nešto laganije i otvorenije? Stvarno mi to ide ve na živce. Zbog tebe mi se ne da ustajati iz kreveta, a zbog toga pak stalno svugdje kasnim. ak sam prestala i redovito izlaziti. Zašto me toliko ko iš? I kaj je s tom tvojom konstantnom hladno om prema meni? ak i kad mi je proteklih dana sve bilo super, doma, na poslu... im se vani sretnemo, ti mi sve upropastiš s tim svojim hladnim tretmanom. Kad mi to radiš, imam osje aj kao da nemam razloga za život, a oboje znamo da to nije istina. Ne mogu ti dopustiti da me dalje tako maltretiraš. To nije zdravo i ja to više ne

- Nisam ti ja više za govore, rekao mi je po sprovodu dr. Zvonimira Bartoli a jedan od njegovih najboljih prijatelja iz Donje Dubrave dr. Dragutin Feletar. On je bio jedan od osam govornika na sprovodu, te mi usput napomenuo da rado pro ita moju kolumnu u “Me imurskim novinama”. Odvratio sam da poneki misle da mi je kolumna previše ilozofska, na što se on samo nasmijao i odmahnuo rukom. Kopkalo me to njegovo “Nisam ti ja više za govore”. Što je želio time re i? Ponovno sam drugog dana preslušavao njegove rije i, znaju i možda i više o njemu nego što on misli da znam. Naime, godinama sam rado slušao dr. Bartoli a kako se ponosi svojim Dubrav anima, doktorima znanosti i njihovim dogodovštinama u djetinjstvu, politici i javnosti. Tako mi je više puta pripovijedao kako je Feletar, koji je u mladosti bio i novinar, kad mu je urednik rekao da nema dovoljno materijala za novine, doslovce preko no i na staroj pisa oj mašini napisao stru ni i znanstveni tekst o nekom povijesnom doga aju od jednog arka, odnosno i do dvadesetak stranica. Rije i “Nisam ti ja više za govore” izre ene su na sprovodu i sigurno je da su se odnosile na govor koji je o dr. Bartoli u izrekao dr. Dragutin Feletar. To je bio jedini govor od njih osam u kojemu se moglo nešto više naslutiti ono ljudsko o tome kakav je zapravo bio dr. Zvonimir Bartoli , ostali govori bili su više vezani za njegovo djelo i uspjehe, kao i podru ja svestranog djelovanja. Ne pamtim sve što je rekao, razglas na groblju nije savršen, a hladni sjeverni vjetar odnosio je rije i tko zna kamo. No on se jednog trenutka našao pred emotivnim zidom, tako da je svima postalo jasno da on prije svega u pokojniku na odru gleda prijatelja i ovjeka,

Namjeravao sam se u ovom komentaru osvrnuti na sve optužbe ovih i onih stru njaka, a posebice usmjerenih prema hrvatskom rukometnom izborniku Nini ervaru. Osobito sam želio ukazati na one koji bi protiv Francuza zasigurno umjesto Šprema postavili Suli a, umjesto Vukovi a Hrvatina (karikiram) te one kojima smeta što hrvatski Pakleni za vrijeme sviranja Lijepe naše drže šake na grudima i što je Lino ervar lan HDZ-a. No, siguran sam da e se Lino svojim rezultatima obraniti od svih napadaja histeri nih stru njaka i novinara, premda e mu ovakvi prona i nešto novo. Ovaj put pišem o križanju, o U ime Oca i Sina i Duha Svetoga prije i nakon jela. Dulje vrijeme mi je ova tema na pameti, ali ovaj put me na reagiranje i pisanje potaknulo društvo s kojim sam bio na više nego ukusnoj i ugodnoj ve eri u Restoranu Terbotz u Železnoj Gori. Kao i svaki put od kada znam za sebe do dana današnjeg, ja se prije svakog obroka prekrižim i pomolim, bilo doma, bilo u gostima, bilo na javnom mjestu (tu nešto kra e molim). Tako je bilo i prošli tjedan, a prijatelj koji je do mene sjedio upitao me: - Kaj ti se navek križaš? I na javnom mjestu? Naravno, odgovorio sam, na što je on rekao da baš to ne ini javno jer mu je nekako neugodno. Pitao sam ga zbog ega i koga mu je neugodno, a on odgovori da osje a kako ga netko gleda i da e ga prijaviti. Tko i komu e te prijaviti. Prošla su, hvala Bogu, ta vremena, kažem prijatelju, na što je on odgovorio da imam pravo, ali... Nije samo moje prošlotjedno društvance jesti zapo elo bez

mislim trpjeti. Znaš, i drugi te komentiraju i svima te je ve dosta. Mislim da i ti to znaš, samo te nije briga, ni za mene ni za druge. I oni moji prijatelji kojima je stvarno bilo stalo do tebe po inju te mrziti i pitaju se kad eš nas više sve ostaviti na miru. ak sam se trudila prikazati te u boljem svjetlu, ali sad im te svima ve dosta. A pogotovo meni. Ne želim biti bezobrazna, ipak smo imali puno lijepih zajedni kih trenutaka, i ne želim te povrijediti, ali mislim da zaslužuješ znati da sam ja spremna krenuti dalje. Spremna sam za nešto novo. Samo kad bih se tebe mogla riješiti... Stvarno mi do e da otputujem nekud daleko, samo da te više ne vidim. Molim te, nemoj mi više kucati na prozor i nemoj me do ekivati kad god iza em iz stana. Prestani me uhoditi nakon posla... Dosadna Zimo, stvarno je vrijeme da krenemo svatko na svoju stranu. Ja kre em dalje, kreni i ti dalje svojim putem. I nosi više tu hladno u sa sobom, stvarno je ve vrijeme za malo toplije dane.

Bolje loša reklama nego nikakva Piše: Helena Ze ar Ljudi su znatiželjna bi a. Znatiželja je u našoj naravi. Želja i potreba za informacijom nekako su nam “uro ene“. Me utim, kada se informacije o nekom i ne em po nu širiti toj osobi iza le a, tu po inje tra ili ogovaranje. I dok o tra u i ogovaranju ve ina ima loše mišljenje i kaže da ga ne prakticira, osobno moram re i da ne vjerujem da postoji osoba koja barem jednom u životu, unutar etiri zida, s nekim nije prokomentirala ili ogovarala nekog. To je ono što zapravo zapanjuje. Gotovo sve osobe razmjenjuju informacije koje su to ne, napola to ne ili lažne, odnosno ogovaraju i tra aju, ali u istom trenutku doti no ponašanje osu uju. Naravno da postoji razlika izme u bezazlenog i zlonamjernog ogovaranja i tra anja, me utim, tko može re i da nikada nije tra ao ili ogovarao drugu osobu? Zlonamjerno ogovaranje i širenje laži po mom se mišljenju ne može mjeriti i uvelike se razlikuje od tra anja koje proizlazi iz este radoznalosti. Postoje trenuci kada bi isko ili iz kože samo da saznamo pikantni detalj iz privatnog života neke nama poznate osobe, no kada se na “tapeti” nekog na emo mi, poludimo od bijesa. Uvijek je zanimljivo prokomentirati drugog, ali ne dolazi u obzir da isto tako netko nekad prokomentira i nas. Dvostruki standardi esto su prisutni kod nas ljudi. Dok je za nas nešto dozvoljeno, za druge, u našim o ima, najblaže re eno, nije. Tra postoji oduvijek i budi interes kod svih društvenih slojeva. Kaže se da je plod zavisti i osje aja inferiornosti i moram re i da je u

a manje znanstvenika jer mu je biti znanstvenikom i otkriva em novih kontinenata obi na stvar. A o ovjeku bolje govori šutnja nego bilo kakav govor. Kad nije mogu e izre i sve nijanse i itavo bogatstvo jednog suživota, onda je možda bolje šutjeti, htio je zapravo re i dr. Dragutin Feletar rije ima “Nisam ti ja više za govore”. No ljudska konvencija je konvencija, a on je po njoj trebao nešto re i na sprovodu. Izdržao je i njegov je govor bio jedan od najljepših i najemotivnijih. Nije udno da mnogi, kako god mogu izbjegavaju govore na sprovodima, to je uvijek teško. Vrijeme govora esto se na grobljima preobrati u vrijeme negovora, kad se od nekoga opraštamo tiho u mislima, znaju i da bi bilo kakva rije mogla poremetiti vje nost trenutka. No još je nešto htio izre i dr. Feletar svojom jednostavnom re enicom. U njoj je bila izre ena sva nemo ovjeka prijatelja koji izre enim rije ima ne može dohvatiti ono što bi možda htio, svoj osobni zahtjev pred nemogu nostima. Zbog toga rije i svakoga onoga tko kaže “Nisam ti ja više za govore” ne treba shva ati kao odbijanje, nego kao duboko sudjelovanje.

molitve. Na puno sam mjesta primijetio da se uvažene osobe koje se u javnosti deklariraju kao veliki vjernici i još ve i Hrvati i demokrš ani uop e ne prekriže niti pomole. Znam poneke od njih ukoriti, ali im ne zamjeram. Osje am da se ljudi još uvijek boje da e ih netko prijaviti policiji, sekretaru, udbašu, kosovcu ili šefu na poslu i onda jao si ga njemu. Posljedica je to više od pola stolje a vladanja komunista ovim prostorima, kada se zbog križanja na javnom mjestu išlo u zatvor ili ostajalo bez posla. I danas kao da sa zidova u restoranima i drugim javnim mjestima gledaju Stevo Kraja i , Vlado Bakari , Edvard Kardelj i Stane Dolanc, koji su u vrijeme komunizma imali posebno oštar odnos prema Hrvatima i katolicima. Njih ve dulje vrijeme nema na ovom svijetu i za svoja nedjela ve vjerojatno kure avolu oganj, no njihovi likovi još su uvijek me u nama. Hrvati, demokrš ani i katolici, upravo ete križanjem prije svakog blagovanja na javnim mjestima te likove otpremiti u ropotarnicu povijesti, gdje je i njihovo vrijeme i ideologija.

Me imurje treba snažne i utjecajne politi are i elnike ve ini slu ajeva to to no. Kada ljudi postanu nezadovoljni samim sobom, usmjere se na nekog drugog i na taj na in skrenu pažnju sa svojim na tu e probleme. Sebe na taj na in tješe i uvjeravaju da može biti gore, kao što je, primjerice, osobi koju se ogovara. Ve ina osoba želi svoj privatan život zadržati za sebe ili ga podijeliti samo s bliskim osobama. No, ukoliko se netko na e na “tapeti”, najbolje i naje ikasnije je, koliko god to bilo teško, da ostane ravnodušan. Tada e osobi koja je pokrenula tra , a i onima koji ga šire dalje, cijela situacija postati potpuno nezanimljiva, a vjerojatno e i shvatiti, ako osobu koju se tra a to “ne dira”, o ito informacija koja kruži nije ni to na. Unato svemu, tra ima i pozitivnu stranu, ako se to tako može nazvati. To znaju mnoge poznate i slavne osobe koje esto same iniciraju tra o sebi jer se drže onog “Bolje loša reklama nego nikakva”. Stoga, kada ujete neku pri u o drugoj osobi, a znate da je do vas došla nakon što je prošla mnoga “usta” i nakon što su ljudi na njoj vježbali igru pokvarenog telefona, ne trebate i nemojte je shva ati previše ozbiljno.

Kampanja za lokalne izbore u Me imurju, ali bogami i izvan njega, zapo ela je na vrlo neobi an na in. Prvi su se za rije javili, naravno, aktualni me imurski politi ari, me utim, kako ujem i itam, za župana e se kandidirati i neki propali politi ari koji su se uhljebili u Zagrebu. I ne samo to. Izgleda da su purgerski-kvazi-Me imurci u totalnoj ofanzivi, pa smatraju da oni mogu kreirati lokalnu politiku i nametati politi ke trendove. Naizgled jedno s drugim nema veze. Me utim, ima i to i te kakve. Me imurski politi ari krenuli su s bespotrebnim prepucavanjima u stilu “alfa mužjaka”, sugeriraju i jedni drugima da nisu sposobni uop e biti župani, gradona elnici, na elnici, nositelji izvršne vlasti u našem kraju. Uglavnom iz politi ki prozai nih razloga koji nemaju previše veze s izbornom kampanjom, osim lošeg pokušaja diskreditacije politi kih protivnika. Smjer kampanje koja je po ela tipi no na me imurski na in me usobnog jala i podmetanja pokazuje da su

me imurski politi ari i stranke miljama daleko od shva anja što je zapravo moderni politi ki marketing. Nisam pla en, niti si umišljam da im mogu pomo i, mene, me utim, u svemu tome brine nešto drugo. Naime, tu evidentnu neuvjerljivost me imurskih politi ara koji nisu postali niti snažni, niti utjecajni kako kod ku e, a još manje ili nikako u centru mo i – u Zagrebu, odnosno središnjici svoje stranke, mogli bi iskoristiti neki politi ki demagozi koji bi iz metropole “glupim Me imurcima” prodavali “maglu” i nametali “sjajna politi ka rješenja”! Umjesto da naši politi ari i gospodarstvenici kona no jednom svi skupa kažu dosta raznim me imurskim kvazilobistima koji su veliki Me imurci samo kad se javljaju ili do u u Me imurje, a u Zagrebu se zapravo srame svojeg porijekla i nikad nisu. Oni ni ne mogu, a budite sigurni - ni ne e, u initi velike stvari za naš kraj, ve eventualno za svoj džep. Takvi e kod nas možda dovesti predsjednika Mesi a “na jeda u i pija u” ili pak slikati se stalno na televiziji i po novinama komentiraju i “važne

teme”, a ina e nisu u mogu nosti da utje u da i 1 lipa krene prema Me imurju. Me imurju su potrebni politi ari poput Kalmete, ehoka i sli ni njima. Snažni i utjecajni. Politi ari koji e prvenstveno sredstvima iz državnog prora una pokrenuti kota zamašnjak gospodarskog razvoja Me imurja koji e donijeti ve e pla e, a time i više novca u lokalne prora une. Kod nas nikako da se shvati osim prizemnog dodvoravanja bira ima da nije prioritet samo komunalna infrastruktura, izgradnja kanalizacije ili pak “zadružnih domova”, ve prvenstveno podrška restrukturiranju me imurskog gospodarstva, te što brži i snažniji razvoj pro itnih privrednih grana. I stoga bi lokalni prora uni uz pomo državnih sredstava i sredstava iz pretpristupnih fondova EU fondova trebali biti namijenjeni upravo u tom smjer. Naravno, uz potporu daljnjem mijenjanju obrazovne slike Me imurja, te kod nas posebice zanemarenim socijalnim programima, npr. pomo onima koji zara uju manje od državnog prosjeka ili pak e u današnjim recesijskim vremeni-

Piše: Dejan Zrna

ma ostati bez posla itd. Me imurje, njegovi gradovi i op ine stoga ne trebaju na elnim pozicijama ljude koji e samo trošiti lokalne prora une ili pak koji “lijepo pri aju i govore” ve godinama u Zagrebu i rade na ostvarenju sitnih i uglavnom osobnih interesa. Me imurci trebaju na predstoje im lokalnim izborima glasovati za uvjerljive politi are, koji barem imaju ideju i odlu nost da postanu snažni i utjecajni na državnom nivou u cilju razvoja lokalne sredine, a nikako za one koji godinama na nacionalnim televizijama i novinama šire demagogiju i “prodaju maglu”!

17. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

FILMOFILIJA 20. - 25. velja e

17.30 GROM animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

Cijena ulaznice je 20 kuna. Organizirani posjet 15 kuna. REVIJSKA ULAZNICA:100 kuna.

19.30 NI IJI SIN hrvatski ilm

utorak, 17.2.

srijeda, 18.2. petak, 20. velja e, u 19.30 sati

GLAD / HUNGER

subota, 21. velja e, u 19.30 sati

ponedjeljak, 23. velja e, u 17.30 sati

utorak, 24. velja e, u 19.30

nema ilmskog programa

NADZOR / SURVEILLANCE

PALERMO SHOOTING / PALERMO SHOOTING

LORNINA ŠUTNJA / LE SILENCE DE LORNA

nema ilmskog programa

SAD, Njema ka, krimi drama/triler. Režija: Jennifer Lynch. Scenarij: Jennifer Lynch, Kent Harper. Uloge: Julia Ormond, Bill Pullman, Pell James, Ryan Simpkins.

Velika Britanija, povijesna drama. Režija: Steve McQueen. Scenarij: Enda Walsh, Steve McQueen. Uloge: Michael Fassbender, Liam Cunningham. Sinopsis: 1981. godina, zatvor Mase u Sjevernoj Irskoj. Zatvorenici iz ozloglašenog bloka H protestiraju jer ne žele nositi standardne zatvorske uniforme i žele da im se prizna status politi kih zatvorenika. Kako prosvjed ne daje nikakve rezultate, jedan od zato enih lanova IRA-e, Bobby Sands, odlu uje promijeniti smjer prosvjeda te po inje štrajk gla u, odbijaju i jesti dok irske vlasti ne priznaju IRAu kao legitimnu politi ku organizaciju. Nagrade i festivali: Najbolji debitantski ilm (Caméra d’or) - 2008 Cannes Film Festival, Otkri e godine - European Film Awards, Gucci Prize – 2008 Venice Film Festival. Trajanje: 96 minuta. Preporu ujemo starijima od 15 godina.

subota, 21. velja e, u 17.30 sati

RUMBA / RUMBA

Francuska, Belgija, komedija. Režija: Dominique Abel, Fiona Gordon, Bruno Romy. Scenarij: Dominique Abel, Fiona Gordon, Bruno Romy. Uloge: Dominique Abel, Fiona Gordon, Bruno Romy, Philippe Martz. Sinopsis: Fiona i Dom dijele strast prema latinoameri kim plesovima. Vikendom sudjeluju na regionalnim plesnim natjecanjima, a ku a im je puna trofeja. Jedne ve eri, nakon pobjede na plesnom natjecanju, skrenu s ceste kako bi izbjegli samoubojicu i zabiju se autom u zid. Fiona izgubi nogu, a Dom pam enje. Kroz svoje novoste ene hendikepe, gomilu slapstick gegova i niz cirkusarija, par shva a da u njihovoj tragi noj situaciji sve vrvi od komedije. Padaju, vra aju se na noge, ponovno padaju, opet se uspravljaju i opet padaju. Rumba je ilm o optimizmu i humoru kojim se može prebroditi nesre a. Nagrade i festivali: Tjedan kritike - 2008 Cannes Film Festival, Najbolji ilm – 2008 Zagreb Film Festival. Trajanje: 77 minuta. Preporu ujemo starijima od 7 godina.

Sinopsis: Dvoje agenata FBI-a stižu u gradi kako bi istražili višestruko ubojstvo. Tamo susre u tri svjedoka: nadobudnog policajca, okorjelog narkomana i osmogodišnju djevoj icu. Unakrsnim ispitivanjem agenti otkrivaju da svaki svjedok iznosi razli itu verziju doga aja, prikrivaju i pravu istinu ... Izvršni producent ilma je slavni David Lynch, ina e otac redateljice ilma. Nagrade i festivali: Izvan konkurencije - 2008 Cannes Film Festival, Najbolji ilm - Sitges (Catalonian International Film Festival). Trajanje: 97 minuta. Preporu ujemo starijima od 16 godina.

Njema ka, drama. Režija: Wim Venders.

petak, 20.2.

Scenarij: Wim Venders, Norman Ohler.

19.30 GLAD HUNGER povijesna drama Režija: Steve McQueen Uloge: Michael Fassbender, Liam Cunningham

Uloge: Campino, Giovanna Mezzogiorno, Dennis Hopper, Lou Reed. Sinopsis: Finn, fotogaf svjetskog glasa, živi životom na kojem mu mnogi zavide. Vrlo malo spava, mobitel mu ne prestaje zvoniti, a najdraže mu je društvo glazba koja dopire iz slušalica. No kad mu se stvari u životu iznenada otmu kontroli, Finn odlu i sve napustiti. Iz Düsseldorfa odlazi u Palermo gdje ga po ne proganjati misteriozni ubojica. U tom se trenu Finnu otvara jedan sasvim novi svijet. I nova ljubav ... Nagrade i festivali: Službena konkurencija 2008 Cannes Film Festival. Trajanje: 108 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

nedjelja, 22. velja e, u 17.30 sati ponedjeljak, 23. velja e, u 19.30 sati

MARADONA / MARADONA BY KUSTURICA

TRI MAJMUNA / ÜÇ MAYMUN

Španjolska, Francuska, dokumentarni.

Turska, Francuska, Italija, drama.

Režija i scenario: Emir Kusturica.

Režija: Nuri Bilge Ceylan. Scenarij: Nuri Bilge Ceylan, Ebru Ceylan, Ercan Kesal

Uloge: Diego Armando Maradona, Emir Kusturica. Sinopsis: U ovom ilmu Kusturica prati nevjerojatnu životnu pri u Diega Maradone – sportskog junaka, živu e nogometne legende, posrnulog idola i inspiracije milijunima ljudi. Od Argentine do Napulja, od Kube do Barcelone, od obitelji i prijatelja iz djetinjstva do suigra a i svjetskih vo a (Fidel Castro) – Kusturica prati život ovog izvanrednog ovjeka od njegovih skromnih po etaka do dominacije svjetskim nogometom, od tragi nog pada do veli anstvenog povratka. Ovaj je ilm jedinstveno svjedo enje o živu oj legendi našeg vremena. Nagrade i festivali: Izvan konkurencije - 2008 Cannes Film Festival. Trajanje: 90 minuta. Preporu ujemo starijima od 7 godina.

Uloge: Ahmet Rifat Sungar, Hatice Aslan, Yavuz Bingöl, Ercan Kesal. Sinopsis: Kada sitne prijevare prerastu u nastrane laži, jedna obitelj odlu i zatvoriti o i pred istinom ... Kako bi izbjegli suo iti se s nevoljama i odgovornostima, oni svjesno ignoriraju stvarnost, odbijaju i je gledati, slušati ili pri ati o njoj. No, sve i ako glumite tri majmuna, ho e li stvarnost doista nestati? Nagrade i festivali : Najbolji redatelj - 2008 Cannes Film Festival. Trajanje: 109 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

SNIJEG / SNIJEG

ORKESTAR U GOSTIMA / BIKUR HA-TIZMORET

Bosna i Hercegovina, Njema ka, Francuska, Iran, drama.

Režija: Eran Kolirin.

Belgija, Francuska, Italija, drama. Režija: Jean-Pierre i Luc Dardenne. Scenarij: Jean-Pierre i Luc Dardenne. Uloge: Arta Dobroshi, Jérémie Renier, Fabrizio Rongione, Alban Ukaj, Morgan Marinne, Olivier Gourmet. Sinopsis: U želji da sa svojim de kom postane vlasnica zalogajnice, Lorna, mlada Albanka koja živi u Belgiji, udružuje se s lokalnim ma ijašem Fabiom. Fabio joj prire uje lažno vjen anje s Claudyjom kako bi dobila belgijsko državljanstvo i mogla se udati za bogatog ruskog ma ijaša koji je spreman platiti pravo bogatstvo kako bi se i sam domogao državljanstva. No, da bi taj plan uspio, Fabio mora ubiti Caludyja. Ho e li Lorna uspjeti držati jezik za zubima? Nagrade i festivali: Najbolji scenarij - 2008 Cannes Film Festival. Trajanje: 105 minuta. Preporu ujemo starijima od 14 godina.

srijeda, 25.velja e, u 19.30 sati

ELITNA POSTROJBA / TROPA DE ELITE

Pozvan da svira na otvorenju jednog izraelskog kulturnog centra, besprijekorno ispeglan Aleksandrijski policijski orkestar stiže na aerodrom i shva a da nema njihovih doma ina. Plan B je uzeti autobus, ali vo eni dirigentom Tew iqom odlaze u pogrešnu smjeru. Zapevši u izraelskom pustinjskom gradi u, nevoljko se odlu e preno iti do dolaska sljede eg jutarnjeg autobusa. Tew iq i zanosni Haled ostaju sa samouvjerenom i duhovitom vlasnicom ka i a Dinom, ija opuštena senzualnost neizostavno izaziva njihove ideje o ženskosti. lanovi orkestra uspostave sa stanovnicima gradi a odnose koji poljuljaju njihova uvjerenja o drugoj kulturi – naro ito u jednoj nezaboravnoj sceni koja se održava u disku na rolama. Nagrade: nagrada žirija na ilmskom festivalu u Cannesu. Europea Film Awards 2007. Trajanje: 87 minuta. Preporu ujemo starijima od 7 godina.

Sinopsis: Bosna, 1997. etiri žene, dvije bake, etiri djevoj ice, djed i dje ak žive u ratom razrušenom selu Slavno. Od stotinjak stanovnika ovog sela, oni su jedini preživjeli. Razapeti izme u svog života i smrti svojih najbližih, Slavni su se našli u svijetu izme u neba i zemlje, svijetu u kojem je prisutno i ono što naizgled nije tu. S prvim snijegom selo biva potpuno izolirano, a životi stanovnika u opasnosti. Dva poslovna ovjeka nenadano dolaze u selo zahtijevaju i od stanovnika da ga napuste nude i im novac zauzvrat. Seljani se suo avaju s dilemom: prihvatiti ponudu koja bi im mogla spasiti živote ali uništiti duše? Nagrade i festivali: Grand Prix – Tjedan kritike / 2008 Cannes Film Festival, Nominacija za otkri e godine – European Film AwardsTrajanje: 100 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

19.30 NADZOR SURVEILLANCE krimi drama/triler Režija: Jennifer Lynch Uloge: Julia Ormond, Bill Pullman, Pell James

nedjelja, 22.2. 16.00 IMPANZE U SVEMIRU SPACE SHIMPS animirana obiteljska romanti na komedija sinkronizirana na hrvatski jezik! Režija: Kirk De Micco 17.30 MARADONA MARADONA BY KUSTURICA dokumentarni ilm Režija: Emir Kusturica Uloge: Diego Maradona, Emir Kusturica 19.30 ORKESTAR U GOSTIMA BIKUR HA-TIZMORET komedija, drama Režija: Eran Kolirin Uloge: Sasson Gabai, Ronit Elkabetz, Saleh Bakri

ponedjeljak, 23.2.

19.30 TRI MAJMUNA ÜÇ MAYMUN drama Režija: Nuri Bilge Ceylan Uloge: Ahmet Rifat Sungar, Hatice Aslan, Yavuz Bingöl

Scenarij: Aida Begi , Elma Tataragi . Uloge: Zana Marjanovi , Jasna Ornela Bery, Sadžida Šeti , Vesna Maši , Emir Hadžiha izbegovi .

ilmo ilija 17.30 RUMBA komedija Režija: Dominique Abel, Fiona Gordon, Bruno Romy Uloge: Dominique Abel, Fiona Gordon, Bruno Romy, Philippe Martz

17.30 PALERMO SHOOTING PALERMO SHOOTING drama Režija: Win Venders Uloge: Campino, Giovanna Mezzogiorno, Dennis Hopper

Režija: Aida Begi .

Uloge: Sasson Gabai, Ronit Elkabetz, Saleh bakri, Khalifa Natour.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

subota, 21.2.

utorak, 24. velja e, u 17.30 sati

nedjelja, 22. velja e, u 19.30 sati

Izrael, komedija, drama.

etvrtak, 19.2.

Brazil, akcijski krimi triler. Režija: José Padilha. Uloge: Wagner Moura, Caio Junqueira, André Ramiro. Kaos Rio de Janeira. Mjesto gdje se ne zna tko su ve i kriminalci: kriminalci koji dilaju drogu ili korumpirani policajci. Papa stiže u Rio, a to je prilika da se napravi malo reda u gradu. Za uvo enje reda zaduženi su pripadnici BOPE-a (Bojne za specijalne policijske operacije), specijalne postrojbe koja to radi na zbilja osebujan na in. Nagrade: Berlin Film Festival 2008. – ZLATNI MEDVJED Cinema Brazil Grande Prize 2008. – Najbolji glumac (Wagner Moura), snimatelj, redatelj, montažer, šminka, zvuk, specijalni efekti, sporedna muška uloga. Trajanje: 115 minuta. Preporu ujemo starijima od 16 godina.

utorak, 24.2. 17.30 SNIJEG drama Režija: Aida Begi Uloge:Zana Marjanovi , Jasna Ornela Bery, Sadžida Šeti 19.30 LORNINA ŠUTNJA LE SILENCE DE LORNA drama Režija: Jean-Piere i Luc Dardenne Uloge: Arta Dobroshi, Jérémie Renier, Fabrizio Rongione

srijeda, 25.2. 19.30 ELITNA POSTROJBA TROPA DE ELITE akcijski krimi triler Režija: José Padilha Uloge: Wagner Moura, Caio Junquera, André Ramiro

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Ima jedna legenda o postanku Držimur ana i Držimurca. Kažu da je Bog razvažao ljude po Me imurju i kad je došao do Držimurca imao je probleme. Onaj kojega je tu bio namijenio vrsto se držao i nikako da se pusti. Kad ga je kona no smjestio, dao je mjestu i ime Držimurec. Isprva se u povijesnim listinama pisalo Deržimerec ili Deržimorec. Ali se to no od samog po etka pisalo Strelec (Strelich). Smatra se da je selo dobilo ime po strijelcima koji su bili na granici nekadašnje dinastije Arpadovi a i susjedne Štajerske. Selo se ve spominje 1379. godine. Tako to stoji zapisano u povijesnim listinama. No, oni se sje aju samo vremena kada je zbog tvrde i škrte zemlje trebalo i i u svijet. Išli su jedni i drugi. Isprva u Sloveniju, a potom i dalje. Sve to zato jer su imali polja koja ih nisu mogla prehraniti. Pa su tako do svojih pravih oranica kod Svetog Križa ili na Prilo kom polju putovali ak do osam kilometara. Ili na ona prema Muri do kojih im je bilo isto toliko. I jedni i drugi do gorica nisu putovali daleko. Imali su ih odmah iza vrtova. Prava šmarnica sa šudra. Trajalo je tako dugo dok država nije udarila namet na tu lozu. Onda su posjekli. Ali, nešto se ipak zadržalo pa se tu vidi dašak prošlosti. Ako ništa drugo, na tim mjestima raste orah, trešnja ili neka druga vo ka. A ponegdje je ak i drvena ku ica za odmor. Kad ve imaju tišinu u selu, da do u malo bliže buci i autoputu. A kad smo kod toga, i jedni i drugi imaju posebnu pri u o toj cesti. Kažu da su u neku ruku sretni što su se riješili oranica na “pregoru“ gdje prolazi autocesta. udno ime, Krbule, nosi taj dio. Ionako od njega ništa koristi. Ali su, s druge strane, dobili nadvožnjak. I nema više kao nekada kad bi de ki išli do Palinovca onako poljskim putom. Sada samo preko nadvožnjaka. Jednostavnije im je jedino oti i na sjever do Tur iš a.

Marija Horvat je najstarija Držimur anka, ro ena 1922. - Se je negda bilo druga

Ulaz u sela s druge strane i druga iji natpis

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/18

Zgledimo kak da smo dva tela, ali smo ipak samo jedna duša

Dom kulture i nogometno igrališta to no je izme u dva sela

Zasadi mi belu ružu pod oblokom Držimur ani i Strel ani kao da vole tu pjesmu. Jer pred svakom ku om ima cvije a. I ina e ima puno cvije a. To valjda još iz vremena kada tu pored Trnave nitko nije htio graditi ku e. A i nisu mogli jer je bila takva graba i šikara. A poslije pak smrad koji se širio iz vode zbog svega onoga što je plovilo. Pa su onda nastojali da miris cvije a ipak prevlada. Da li zbog toga ili zbog ne eg drugog, ulazna vrata njihove kapelice Svete Ane okrenuta su suprotno od središta mjesta. Danas to

Povijesna lipa - zašti eni spomenik kao prirodni svjedok brojnih doga aja

izgleda udno, no kada je 1907. godine podignuta kapelica, onda je cijeli život sela bio ispred ulaznih vrata kapelice. I tako sada manji Strelec ima ve u kapelicu. Zapravo kažu da Držimurec ima pil Sv. Ivana Nepomuka sa zvonikom. I zvonima kojima se ponose. Makar su to oni uredili kao kapelicu, sve je tako malo da su ovjeku noge vani ako kle i. Stoga se i šale da Držimur ani nikada ne kle e. A odmah je pored Vatrogasni dom sa spremištem. Koji su opet sami izgradili. Jedino vatrogasci nisu zasadili cvije e. No, još im nije kasno. Kona no, imaju svu opremu pa e mo i zalijevati.

Marija Dodlek, na slici sa sinom Josipom, s 87 godina najstarija je Strel anka. - Negda je trebalo uda žulof kaj se preživi

Željko Jan ec sa suprugom ur icom, ve su etrnaest godina plesa i u KUD-u “Zvon“, a gospo a ur ica vodi i vezilje. – To je dio našeg života

Sij sam delaju pak nema svaje Veliki dio sela izrastao je na nekadašnjoj gmajni. Trebalo je vremena i upornosti da se to napravi. A na Sredama izme u dvaju sela prema Trnavi izgradili su nogometno igralište. Svaki na svojem ima po jedan gol. Sve lijepo ure eno. A kad završi nogometna sezona, onda naprave i feštu. Traje dva dana. Pravi selski turnir. Pravi je doga aj nekada bio u Strelcu proštenje. Pa su ak i Držimur ani slavili. I tri zabave bi bile u selu. Ali, to je bilo nekada. Danas je ipak to malo druga ije. Danas

Vlado Dodlek je predsjednik ŠRU-a “Klen“ i zapovjednik DVD-a, a Dejan Horvat je predsjednik DVD-a i op inski vije nik. – Svi moramo biti posvuda, samo tako možemo nešto napraviti zajedni kim radom

Ulaz u Strelec - Držimurec od strane Palovca se više opuštaju uz delo. Tako da baš i više nemaju vremena za drugo. Jedino de ki uz nogomet. Kažu da tako bar nema sva e. Tu se ionako nikada nisu sva ali. Kada je bilo jako teško jer se od njihove kuruze teško moglo živjeti, otišli su u svijet. Mnogi su otišli i ostali. A oni koji su ostali podijelili su se na Goren are i Doljen are. Tako jedino i mogu. Jer su se tako ina e stisli da je druga ija podjela nemogu a.

povijesti. Odmah pored Držimurca i Strelca je danas naselje Piškorovec. To je sada romsko naselje s više stanovnika no Držimurec i Strelec zajedno. Selo nije nastalo slu ajno jer je tu i prije postojalo selo s istim nazivom i negdje desetak ku a. Kako se najstariji stanovnik toga sela zvao Piškor, tako je naselje po njemu dobilo ime. I tako je ostalo i danas. Samo oni prvi

Cijelo selo na ku nom broju 1 Uz Držimurec je vezana jedna zanimljivost koja e biti zabilježena u

Sre ko s maketom župne crkve u Maloj Subotici

TV ku e imaju pravo promjene programa

Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Sasvim obi no udo, (SAD, 2005., drama; Redatelj: Michael Switzer; Glume: Jaclyn Smith, Lyndsy Fonseca, C. Thomas Howell, Sarah Aldrich, Corbin Bernsen) Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Trenutak is ne, game show Veliki povratak, (2006.,SAD, Kanada, roman na komedija; Redatelj: Bruce McCulloch; Glume: Ray Lio a, Shaun Sipos, Glenne Headly, Rachel Blanchard, Brooke Nevin) Pod nož, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show arobni svijet 1, mini serija Medij, serija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: LUCIANO PAVAROTTI - duets; 01.00 NO NI PROGRAM

22:55 23:55 00:10 00:40 01:10 02:00 03:00 04:35

21:00

19:15 20:00

17:15 17:35 18:30

12:40 13:40 14:40 15:35

08:05 08:30 09:30 10:30 11:00 12:00

06:30 07:20 07:35 07:45

Cox) 00.05 Sanjiva dolina, (horor, 1999.; Redatelj: Tim Burton; Uloge: Johnny Depp, Chris na Ricci, Miranda Richardson, Casper Van Dien) 01.50 Kunolovac, kviz

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00 13:40 14:00 16:00 17:00 17:25

Danas pogledajte... Mali oglasi Auto moto nau c vision Mataku, serijski lm, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Divlja medvjedica, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Policijska akademija 2, lm 22.15 Samanta tko?, hum. serija 22.50 Seinfeld, hum. serija 23.20 Ženska tajna, lm 1.45 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za žrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Izgubljeni, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Stando , serija 1.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 24. velja e 2009.

-------- Mali crveni traktor 08.25 Petar Pan i gusari, crtana serija 05.50 Najava programa 08.50 Hollyni junaci, serija za 05.55 Normalan život, emisija o djecu osobama s invaliditetom 09.15 Beverly Hills, serija 06.45 TV kalendar 10.00 Otkupitelj palih an ela, 07.00 Dobro jutro, Hrvatska igrani lm 07.05 Vijes 11.20 Ulica Somerset 11, serija za 07.10 Dobro jutro, Hrvatska mlade 07.35 Vijes 11.45 Antologija hrvatskoga 07.40 Dobro jutro, Hrvatska glumišta: Prozerpina 08.35 Vijes ugrabljena 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 13.05 Igrani lm 09.10 Sve e bi dobro, 14.40 Obi ni ljudi, TV serija telenovela 15.30 Navrh jezika 10.00 Vijes 15.40 Pokusi koji su promijenili 10.09 Vrijeme danas svijet 10.10 Vijes iz kulture 16.05 Dva i pol muškarca, hum. 10.15 Kalkuta - Kolkata, rikša serija zvana ežnja – dok. lm 16.30 Razred, hum. serija 11.10 Danny By The Sea, dok. 17.00 Bostonsko pravo, serija serija 17.50 Županijska panorama 11.40 Hrvatska kulturna baš na 18.10 Vrijeme 11.55 Burzovno izvješ e 18.15 Vijes na Drugom 12.00 Dnevnik 18.35 Drugi format 12.13 Vrijeme 19.15 Rije ki karneval, reportaža 12.15 TV kalendar 19.35 Dragi Johne, hum. serija 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 20.05 Emisija uo i utakmice 13.25 Dan za danom, mozai nonogometne Lige prvaka zabavna emisija 20.35 Nogometna Liga prvaka: 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Inter - Manchester UTD, 1. 14.39 Vrijeme sutra poluvrijeme 14.45 Me u nama 21.30 Vijes na Drugom 15.35 Paška robinjica, emisija 21.35 Vrijeme pu ke i predajne kulture 21.40 Nogometna Liga prvaka: 16.10 Hrvatska uživo - Vijes Inter - Manchester UTD, 2. 16.15 Hrvatska uživo poluvrijeme 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 22.40 CSI: Miami, serija (12) 17.30 Danas na Zagreba koj burzi 23.30 Zovem se Earl, hum. serija 17.32 HPB t (12) 17.45 Najslabija karika, kviz 23.55 Nogometna Liga prvaka 18.35 Sve e bi dobro, emisija i sažeci telenovela 00.40 TV raspored 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 06.50 Magnum, akcijska serija ® 20.45 Junaci Domovinskog rata: 07.40 Najbolje godine, hum. serija Pero u ratu i miru, dok. 08.05 Ulica Sezame, crtana serija serija 09.00 Ben 10, crtana serija 21.40 HPB t 09.25 Kaya, reality drama 21.45 Poslovni klub 10.20 Ritam srca, dramska serija 22.15 Burzovno izvješ e 11.15 Novi po etak, (drama, 22.20 Otvoreno 2000.; Redatelj: James Allen 23.25 Dnevnik 3 Bradley; Uloge: Christopher 23.40 Poslovne vijes McCoy, Ma McCoy, Kate 23.45 Vijes iz kulture Bosworth, Elizabeth Du , 23.55 Dosjei X, serija (12) Billy Kay, Paul Dano) 00.40 Zvjezdane staze: Deep 12.55 Vijes , informa vna emisija Space Nine, serija 13.00 Zvijezde Ekstra: 25 01.25 CSI: Miami, serija (12) zvijezda na rubu smr (4. 02.10 Zovem se Earl, hum. serija dio), zabavna emisija (12) 13.40 Premier League: 02.30 Bostonsko pravo, serija Portsmouth - Mancester 03.15 Skica za portret City, prijenos 03.30 Drugi format 15.45 Pobijedi Šolu, game show ® 04.10 Globalno sijelo 18.30 Vijes , informa vna emisija 04.40 Poslovni klub 19.00 Exploziv, magazin 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 20.00 James Bond 007: Umri drugi dan, (akcijski, 2002.; Redatelj: Lee Tamahori; Uloge: Pierce Brosnan, 06.45 TEST Halle Berry, Toby Stephens, 07.00 Najava programa Miranda Frost, Judi Dench, 07.05 Silvestrove i i ijeve tajne, Rick Yune) crtana serija 22.20 Ubojstvo u Bijeloj ku i, 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija (akcijski triler, 1997.; 07.50 TV vr : Redatelj: Dwight H. Li le; -------- Danica Uloge: Wesley Snipes, Diane -------- Medvjedi i Lane, Daniel Benzali, Dennis -------- Simfolije Miller, Alan Alda, Ronny ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

21:00 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05

Me imurje danas Voice of America Glazba akove ki kutak, talk show o gradskim temama Uskršnji kviz Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:10 23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

9.00 Eurogoals 11.00 Langlauf, prijenos 14.30 Nord. Kombina on, prijenos 16.30 Biathlon 20.00 Boks 23.00 Langlauf

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 Bo om line 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Claudia, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The next Uri Geller, prijenos 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Villacher Fashing 21.45 ZiB Flash 21.55 Soko Kitzbühel 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(21.2. u 23.20 h, HRT 1)

Wesley Snipes od 18.2.2009. do 24.2.2009.

PREGLED

19.05 19.35 20.00 20.50 21.40 22.45 23.40 23.50 01.50

06:15 07:20 07:35 07:45 08:05 08:30 09:30 10:45 11:40 12:20 13:15 14:15 15:10 17:15 17:35 18:30 19:15 20:00 21:00 21:35

Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Srcolomke, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bra ne vode, serija Osmijeh Mona Lise, (2003, SAD, roman na drama; Redatelj: Mike Newell ; Glume: Julia Roberts, Marcia Gay Harden, Kirsten Dunst, Julia S les, Maggie Gyllenhaal) Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show Ludi za oružjem, igrani lm Medij, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE KOOKS; 01.00 NO NI PROGRAM

23:40 23:55 00:25 00:55 01:40 02:40 04:30 05:15

Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov CSI: New York, krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija Dexter, krimi serija Bratstvo, dramska krimi serija Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz Ote , znanstvenofantas na serija

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program

Danas pogledajte... Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Me imurski fašnik, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.25 Stav, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Savje , dok. serija 21.50 Anoreksija, dok. serija 22.50 Samanta tko?, hum. serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Krvava osveta, lm 1.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Sutkinja, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Izgubljeni, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Stando , serija 0.45 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 18. velja e 2009. serija 08.50 Hollyni junaci, serija za djecu 05.50 Najava programa 09.15 Beverly Hills, serija 05.55 Me u nama 10.00 Prijenos sjednica 06.45 TV kalendar Hrvatskog sabora 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 13.35 reprizni program 07.05 Vijes 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 15.30 Veliki skok, slovenski dok. 07.35 Vijes lm za mlade 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 15.45 Kokice 08.35 Vijes 16.05 Dva i pol muškarca, hum. 08.40 Dobro jutro, Hrvatska serija 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 16.30 Povratak na novo, hum. 10.00 Vijes serija 10.09 Vrijeme danas 17.00 Bostonsko pravo, serija 10.10 Vijes iz kulture 17.50 Županijska panorama 10.15 U sjeni dinosaura: Perna 18.10 Vrijeme dinosauri, dok. lm 18.15 Vijes na Drugom 11.10 Oprah Show 18.35 Scien a croa ca 11.55 Burzovno izvješ e 19.05 Znanstvene vijes 12.00 Dnevnik 19.20 Crtani lm 12.13 Vrijeme 19.35 Dragi Johne, hum. serija 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 20.05 Ususret DORI 2009 20.40 Vijes na Drugom 13.25 Dan za danom, mozai no20.52 Vrijeme zabavna emisija 21.00 Nepomirljivi, (Uloge: Clint 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Eastwood, Gene Hackman, 14.39 Vrijeme sutra Morgan Freeman, Richard 14.45 Rije i život, religijski Harris, Jaimz Woolve , program Saul Rubinek, Frances 15.35 Eko zona Fisher, Anna Thomson; 16.10 Hrvatska uživo - Vijes Redatelj: Clint Eastwood) 16.15 Hrvatska uživo 23.15 E-Ring, serija (12) 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Danas na Zagreba koj burzi 00.05 Transfer 00.35 Obavještajci, serija (12) 17.37 HPB t 01.20 TV raspored 17.45 Najslabija karika, kviz 18.30 Sve e bi dobro, telenovela 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 06.55 Dexterov laboratorij, 20.02 Vrijeme crtana serija 20.10 Idemo na put s Goranom 07.15 SpužvaBob Skockani, Mili em: Južna Amerika crtana serija 21.00 Luda ku a, TV serija 07.40 Korak po korak, hum. 21.40 Proces serija ® 22.10 Burzovno izvješ e 08.05 Kako sam upoznao vašu 22.15 Otvoreno majku, hum. serija ® 23.25 Dnevnik 3 08.35 Punom parom, kulinarski 23.40 Poslovne vijes izazov ® 23.45 Vijes iz kulture 09.15 Astro show, emisija 23.55 Dosjei X, serija (12) 10.20 Kunolovac, kviz 00.40 Zvjezdane staze: Deep Space 11.20 Malcolm u sredini, hum. Nine, serija serija ® 01.25 E-Ring, serija (12) 11.45 Dadilja, hum. serija ® 02.10 Bostonsko pravo, serija 12.15 Exkluziv, magazin ® 02.55 Oprah Show 12.30 Vijes , informa vna 03.40 Scien a croa ca emisija 04.10 Eko zona 12.40 Reba, hum. serija ® 04.40 Proces 13.05 Ve era za 5, lifestyle 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. 06.45 TEST serija 07.00 Najava programa 07.05 Silvestrove i i ijeve tajne, 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 07.50 TV vr : 17.35 Dadilja, hum. serija -------- Ninin kutak 18.00 Reba, hum. serija -------- Bra a koale 18.30 Vijes , informa vna -------- Moj mali poni emisija 08.25 Petar Pan i gusari, crtana 18.55 Exkluziv, magazin TV ku e imaju pravo promjene programa

17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Snowboard, prijenos 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.40 ZiB Flash 21.45 Zaboravljeni slu aj, serija 22.30 Bez traga, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 22.15 Eli Stone, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Der Bulle von Tölz, lm 22.20 Die Gerichtsvollzieher 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 21.15 Die Ausreißer 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Smallville, serija 23.00 Andromeda, serija 23.55 No ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Männer Tv 20.15 DSF Bike 22.15 Poker

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A HR TOP 20 glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Partymaker Modigliani, igrani lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Poslovni klub Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Yoz Xtreme 10.15 Biathlon, prijenos 12.00 Tenis, prijenos 14.15 Snooker, prijenos 17.00 Rukomet, prijenos 20.45 Snooker, prijenos 23.00 Nogomet

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 23:35 00:00 00:05 00:20 00:25

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30 17.32 17.45 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10 21.50 22.20 22.25 23.30 23.45 23.50 00.00 00.45 01.30 02.15 02.40 03.25 03.35 05.10

Najava programa Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Život je kocka... Osigurajte se! Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Malarija, serijski ubojica dok. lm Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t Najslabija karika, kviz Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Doma i igrani lm Potroša ki kod Burzovno izvješ e Otvoreno Dnevnik 3 Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Momci s Madisona, serija (12) Kalifornikacija, hum. serija (18) Bostonsko pravo, serija Skica za portret reprizni program Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 07.50 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja -------- Tikvi i

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: UB 40; 01.00 NO NI PROGRAM

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes 100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas

14:00 16:00 17:00 17:25

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 The Closer, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Terry, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.45 Langlauf 10.45 Biathlon 13.00 Snooker 18.00 Eurogoals 19.00 Nogomet 20.30 Kra sport 21.00 Hrvanje 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.00 Bundesliga 9.00 Doppelpass 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 19.45 Ha rick 22.45 Nogomet 0.00 Sport Clips

20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Ubojice, 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch lm 23.00 Samanta tko?, hum. serija 23.30 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Seinfelf, hum. serija 0.00 Crno srce, lm 1.30 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT No ni program 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 20:15 Restoran 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 No ni program Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Ljubav je besplatna, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 30 no i, Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Reži me, serija 0.20 No ni program Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ružna Be y, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Izgu- 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz bljeni, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinStando , serija 1.45 No na panorama same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 23. velja e 2009.

Dexterov laboratorij, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija ® Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Exkluziv, magazin ® Vijes , informa vna emisija Reba, hum. serija ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski

-------- Pingu izazov 08.10 arobna plo a 20.00 Remo: Nenaoružan i 08.25 Petar Pan i gusari, crtana opasan, (akcijski, 1985.; serija Redatelj: Guy Hamilton; 08.50 Hollyni junaci, serija za Uloge: Fred Ward, Joel Grey, djecu Wilford Brimley) 09.15 Beverly Hills, serija 22.05 Kickboxer 4, akcijski lm 10.00 Evergreen 23.45 Vijes , informa vna emisija 11.30 Na prvi pogled, serija za 23.55 Kunolovac, kviz mlade 01.55 Ote , znanstveno11.55 Antologija hrvatskoga fantas na serija glumišta: Pouzdani sastanak 13.05 Film 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 15.35 Ta poli ká 06:30 Otvori svoje srce, serija 15.45 Kako žive živo nje 16.05 Dva i pol muškarca, hum. 07:20 Graditelj Bob, crtana serija 07:35 Pepa praš i , crtana serija serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana 16.30 Razred, hum. serija serija 17.00 Bostonsko pravo, serija 08:05 Pocoyo, crtana serija 17.50 Županijska panorama 08:30 Ezo TV, tarot show 18.10 Vrijeme 09:30 Nova lova, TV igra 18.15 Vijes na Drugom 10:35 Kralj Queensa, serija 18.35 Na rubu znanos : 11:05 Inspektor Rex, serija Fantas na bi a Istre i 12:05 IN magazin, showbiz Kvarnera emisija 19.20 Crtani lm 12:45 Medij, serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 13:45 Rebelde, serija 20.05 Brza promjena, (Uloge: Bill Murray, Geena Davis, 14:45 Navy CIS, serija 15:40 Veliki debeli lažljivac, igrani Randy Quaid, Jason lm Robards, Bob Ellio , Brian 17:15 Vijes Nove TV McConnachie) 17:35 Inspektor Rex, serija 21.35 Vijes na Drugom 18:30 IN magazin, showbiz 21.47 Vrijeme emisija 21.50 Zakon!, doma a hum. 19:15 Dnevnik Nove TV serija (12) 22.25 Momci s Madisona, serija 20:00 Smrtonosni junaci, (SAD, 1994., akcija; Redatelj: (12) Menahem Golan; Glume: 23.15 Kalifornikacija, hum. serija Michael Paré, Claude e (18) Mink, Jan-Michael Vincent, 23.45 Ciklus horora: Romasanta, Billy Drago, Juliano Mer) brit.-španj. lm 21:55 Kašmir ma ja, serija 01.15 TV raspored 22:50 Eli Stone, serija 23:45 Vijes 00:00 Seks i grad, serija 06.55 00:30 Seinfeld, serija 01:00 Navy CIS, serija 07.15 01:50 Ezo TV, tarot show 02:50 Smrtonosni junaci, igrani lm 04:35 Medij, serija 05:20 Kraj programa 07.40

08.05

08.35 09.15 10.20 11.20 11.45 12.15 12.30 12.40 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

etrdeset i pet godina Turisti ke zajednice grada akovca U nedjelju 8. velja e 2009. proslavili smo 45. obljetnicu organiziranog razvoja turizma u Me imurju. Naime, 8. velja e davne 1964. godine osnovano je Turisti ko društvo op ine

akovec, koje 1991. mijenja naziv u Turisti ku zajednicu op ine akovec, prethodnicu Turisti ke zajednice grada akovca. Turisti ka zajednica je sadašnji naziv dobila 1993. godine. Turisti ka zajednica, tada Turisti ko društvo, osnovana je u cilju razvoja turizma, a ve se tada razmišljalo o velikim mogu nostima razvoja selektivnih oblika turizma te o potrebi uklju ivanja bogatstva narodnog stvaralaštva i folklora u turisti ku ponudu. Danas Turisti ka zajednica grada

akovca nastoji ujedinjenim snagama svih stanovnika, gradske uprave, gradskih poduze a i ustanova, udruga gra ana i turisti kih djelatnika stvoriti poželjnu destinaciju naših gra ana i gostiju, a da je Turisti ka zajednica uspješna u tome, dokazuju brojne manifestacije i doga anja, te nagrade i priznanja primljene od Hrvatske turisti ke zajednice te ostalih institucija i udruga. U ovom pozitivnom tonu ulazimo i u 46. godinu svog postojanja. No vratimo se na kratko na jedan od osnovnih razloga osnivanja tadašnjeg Turisti kog društva. Naime, potreba uklju ivanja narodnog stvaralaštva u turisti ku ponudu rezultirala je prvom manifestacijom, gMe imurskim fašnikom g, koju obilježavamo i danas.

Fašni ki dani u akovcu od 20. do 22. velja e S obzirom na to da jubilarni 45. Me-

imurski fašnik slavimo ovaj vikend (20. – 22. velja e), upravo su gFašni ki dani h tema ovotjedne gMudre g. Program ovogodišnjeg fašnika zapo inje u petak 20. velja e službenom predajom klju eva grada u ruke organizatora – Turisti ke zajednice grada akovca. U subotu 21. velja e prijepodne s po etkom u 10 sati kre e Dje ji fašnik, dok povorka svjetovnih maski zapo inje u 18 sati. U nedjelju 22. velja e kao kruna doga anja odvijat e se povorka tradicijskih fašni kih maski i obi aja gdje emo svi zajedno s našim gostima mo i uživati, zabaviti se i nau iti ponešto novo o našoj bogatoj tradiciji. Povorka e krenuti centrom grada u 15 sati uz kra i nastup svake skupine na pozornici te obra un s krivcem za sve naše nevolje na kraju programa.

Me imurci na fašnicima po cijeloj Hrvatskoj Danas karneval i fašnik predstavljaju sjajnu priliku za zabavu, druženje, opuštanje, što i jest osnovni motiv turisti kih posjeta. Zbog duboko ukorijenjene fašni ke tradicije u našem kraju, jedinstvenih maski, veselja i pjesme pozvani smo i da sudjelujemo na mnogobrojnim fašni kim priredbama. Odazvali smo se gostovanju u

Dubrovniku, Kutini, Vrbovcu i Samoboru prenose i tradiciju naših maski i obi aja. Fašni ko gostovanje zapo elo je summitom slobodnih fašni kih republika održanim u nedjelju 8. velja e u sportskoj dvorani u Vrbovcu. Naš kraj predstavljale su lafre iz Tur iš a sa svojim napuhancima i drvenim maskama, od kojih su neke stare i 60 godina. Njima su se pridružile podturenske aplje s karakteristi nim maskama koje je u jato tjerao hertar. Nakon summita posebni je stru ni ocjenjiva ki sud proglasio najbolje maske, a svi zajedno prisustvovali su su enju i paljenju Fašnika. Nakon toga vrlo napornog rada okrijepljeni su pjesmom uz tamburicu te doma im fašni kim specijalitetima. Fašni ku povorku u Kutini, popularni FUK, u subotu 14. velja e uveselilo je fašni ko društvo gMe imurske krave h iz Novog sela na Dravi koje je prošle godine proslavilo 20 godina uspješnog rada. Povorkom ulicama grada Kutine zapo elo je fašni ko ludilo koje se nastavilo predstavljanjem skupina na pozornici i velikom feštom. Me unarodni Dubrova ki karnevo uveli ale su vesele žene iz Macinca s plesom i pjesmom posve enom pivu kao zakonsko priznatom prehrambenom proizvodu, te grupa Harem iz

akovca s neodoljivim plesom trbušnih plesa ica. Na dugi ali veseli put krenulo se u petak 13. velja e. Glavno doga anje Dubrova kog karneva, Dan gostuju ih karnevalskih skupina, održalo se u subotu 14. velja e. Iz razli itih krajeva Hrvatske, BiH, Makedonije, Bugarske i Albanije pristiglo je preko 1.000 sudionika koji su mimohodom Stradunom uz Gradsku glazbu Dubrovnik sudjelovali u karnevalu s veselim fašni kim skupinama naše županije. Nakon predstavljanja luda se zabava nastavila maškaranim balom u tvr avi Revelin. Gostovanje smo završili u nedjelju 15. velja e fašni kim veseljem u slobodnoj fašni koj republici Samobor koje se održava ve po 183. put. Autohtonim drvenim maskama, ra enim od paljenog drva, KUU Kvitrovec predstavila je Me imursku županiju i TZ grada akovca. Fašni ko ludilo Samobora zahvatilo je i naše Kvitrov ane pa su poslije mimohoda gradskim ulicama i predstavljanja na velikoj pozornici uživali u pjesmi i veselju uz fašni ke specijalitete samoborskog kraja. Gostovanjem po Hrvatskoj prenijeli smo me imurske fašni ke tradicijske obi aje, uživali u druženju s fašni kim grupama, pozivaju i ih sve da što prije posjete naše Me imurje i grad akovec i to ve na ovogodišnjem 45. jubilarnom gMe imurskom fašniku g na koji ovom prilikom pozivamo i sve vas. Vaša Turisti ka zajednica grada

akovca

ME\IMURSKE NOVINE 17. velja e 2009.

mudra

Nezaboravni fašnik – vrijeme maskiranja, ludosti i zabave U razdoblju poklada ili fašnika ljudi di se maskiraju, zabavljaju, luduju i plešu te neumjereno uživaju u hrani i pi u. Svetkovine nazvane mesopust ili karneval te poklade ili fašnik od davnina su prisutne u kulturi Sredozemlja i srednje Europe, pa tako i u nas. Od pradavnih vremena u tom se razdoblju, a posebno na fašni ki utorak, ljudi maskiraju te zabavljaju i luduju.

Pokladne svetkovine prvotno su se odvijale na prijelazu iz jedne godine u drugu, u razdoblju koje su smatrali opasnim jer su tada, kako su vjerovali, duhovi predaka slobodno lutali zemljom. Da bi ih otjerali i od njih zaštitili sebe, stoku i usjeve te prizvali plodnost i obilje, plašili su ih zastrašuju im maskama, pokretima i bukom. S v remenom, posebno u gradovima, u vrijeme karnevala pod maskama se dopuštalo

ina e zabranjeno raskalašeno i razuzdano ponašanje i zabavljanje, me usobno izrugivanje i kritiziranje te neumjereno uživanje u jelu i pi u. Pod utjecajem krš anstva, koje nije moglo iskorijeniti te obi aje, poklade se iz prijelaznog razdoblja, zbog Boži a, premještaju u razdoblje izme u Sveta tri kralja i iste srijede ili Pepelnice, kada zapo inje vrijeme korizme, razdoblje posta i molitve u kojem je zabranjeno bilo

kakvo zabavljanje. Vrhunac poklada ili karnevala bio je, ali i ostao sve do danas - fašni ki utorak - dan prije iste srijede, kada se spaljuje, vješa ili potapa fašni ka lutka koja simbolizira sve neda e prošle godine.

Vaš originalni fašni ki utorak Danas poklade i karnevali te posebno fašni ki utorak predstavljaju sjajnu priliku za zabavu,

druženje i opuštanje na tragu prastare tradicije koja je duboko ukorijenjena i u svim našim krajevima. Prilika je to za uživanje u starim i novim ritualima koji e vas ispuniti radoš u i zadovoljstvom te prožeti osje ajima me usobne pripadnosti, bliskosti i zajedništva. Stoga ove godine nemojte dopustiti da karneval ili fašni ki utorak pro u bez vašeg sudjelovanja. Iskoristite šansu za uživanje, veselje i relaksiranje prema stolje-

ima starom receptu te na tragu tradicije u vašoj sredini provedite nezaboravan dan i do vrha napunite svoje životne baterije! No, to još nije sve. Fašni ki utorak iskoristite i za spaljivanje vašeg obiteljskog ili osobnog fašnika s kojim e sve ono ružno, loše i negativno iz prošle godine nestati kao od šale! K tome se još i dobro zabavljajte i otkrijte tajnu koju skrivaju pojedini kostimi i osobe koje ih nose!

Pokladno prerušavanje me imurska je tradicija Svijet maski u Me imurju iznena uje svojim bogatstvom i raznolikoš u. Najpotpunije izražavanje preko maski nekada se moglo na i u mjestu Tur iš e, selu uz Muru koje vjerno uva tradicionalno pokladno prerušavanje. Prou avaju i taj bogat svijet maskiranja, može se razlikovati mnogo razli itih maski.

Cigani i ciganice

Likove gcigana i ciganice h predstavljaju osobe suprotnog spola. Dok je cigan obu en u otrcano muško odijelo, a na glavi ima drvenu masku, larfu, ciganica obla i što šarenije haljine i rubac, po licu se namaže crnom bojom, a u krilu nosi gdete v koritu h. Na pojedinim mjestima zastaje, iz gštublje h, odnosno zemljane posude uzima zelje i hrani dijete, a muž štapom plaši djecu. Sli no se ponašaju gkum i kuma h, samo što oni nose dijete na krst, dok kum nosi kola e i litru vina, hrane i dijete.

S obzirom na to da sama pojava ovog lika izaziva odre en efekt, on ništa ne govori niti ne stupa u bliži kontakt s prisutnima.

Baba z dedom Osobitu pažnju zaslužuje gbaba z dedom h ili gbaba dedu nosi h. Tu se zapravo radi o prerušenom muškarcu, do pasa obu enom kao baba i maskiranom drvenom larfom. Oko pasa s prednje strane veže ženski lik, a straga muške hla e i izme, dok on sam obla i haljinu. Lutku od krpa koja predstavlja ženski lik pridržava rukama da ne bi pala. Upravo ovaj lik predstavlja umije e narodnog ovjeka u maskiranju, jer je uvjerljivost tolika da je promatra dugo u nedoumici jesu li to dva lika ili jedan. S druge strane valja napomenuti da baba nosi upravo dedu , a to pokazuje nali je patrijarhalnih odnosa u me imurskoj obitelji, koji su se mogli upravo za poklada slobodno pokazati.

aplje

Smrt

Smrt h je obi no ogrnuta bijelom plahtom, na ramenu nosi kosu a na licu masku, glarfu smrti h, ili pak itavo lice namaže bijelim brašnom.

Po svojoj funkciji nezaobilazne, a po izradi druk ije, maske aplje ne stavljaju se na lice, ve se nose ispred sebe na štapu. To su prikazane glave životinja a jasno naglašenim detaljima. gGopcu h se na glavu dodaju ovnovski rogovi, a osobito je važno da se donja eljust, pri vrš ena za

gornju limenim plo icama, može pomicati.

Deve i konji Tu je i oblik maskiranja koji prikazuje devu ili konja. Naime, dva mladi a prebace preko sebe plahtu ili gunj, tako da, složivši se jedan iza drugog, predstavljaju trup životinje. Prvi mladi drži u ruci duga ki štap oko kojeg je namotana gnaphana h tkanina, tako da su vrat i glava životinje što uvjerljiviji. I dok je kod deve vrat dulji, kod konja je, naravno, kra i. Obje životinja na le ima nose neki teret, vre e ili kante, preba en tako da visi s obje strane.

Maškori naphanci gMaškori naphanci h maske stavljaju na lice. U kajkavskom idiomu gnaphati h zna i napuniti, natrpati, ispuniti ne im. U ovom slu aju maškori naphanci obla e ga e od doma eg platna te ih tada gnapšu h, natrpaju slamom, a da im ona ne bi ispala, svežu ga e oko gležnja. Oko pasa se svežu zvonci koji za poskakivanja proizvode buku, odnosno gružiju h, a to poja avaju i lanci koji se omotaju oko tijela. Maske koje predstavljaju stiliziranu glavu životinje, gotovo isklju ivo ovce ili ptice uka, narod zove lampa birkon i lampa uk. Lampa birkon grubo je izra ena od vrbovog drva, izvana oblikovana, iznutra izdubena. Sama se maska sastoji od tri dijela, obrazine, ggobeca h i gkalote h na kojoj su nastavljeni ovnovski rogovi. Obrazina plasti no izražava ljudski lik, o ni otvori i usta su izrezani, a nado ni lukovi i ispup eni tupasti nos veoma naglašeni. Kroz otvor za usta uvu en je i avlima u vrš en zaseban dvodijelni drveni dio, ggobec h u obliku kljuna, sprijeda nazubljen. Glavna zna ajka maske jesu dva zavinuta ovnova roga, a po tome i maska nosi naziv birkon. Maska se stavlja na lice tako da gkalota h leži na tjemenu, obrazina pokriva lice do ispod brade, a u vrš uje se preko zatiljka s dva kožnata remena koja su pri vrš ena na stražnjem dijelu maske. Lampa uk razlikuje se od

lampe birkon po tome što je tjemeni dio ravan, a ggobec h je u obliku pti jeg kljuna.

Larfa Tako er jedna od estih maska jest oblik larfa, odnosno lafra ili lofra. Postupak izrade obrazine je isti, samo što ovdje ne postoji ggobec h, ve je na donjoj vilici usa eno šest drvenih zubi. Jagodice su ispup ene, nos kukast, a brada naglašena. Po svom sadržaju ova maska predstavlja kakvo stara ko lice, ali u osnovi naginje groteski.

Vrag Kako bi se upotpunila slika o maskiranju tih pokladnih naphanaca, važno je spomenuti lik gvraga h. Glumac koji ga predstavlja na lice stavlja antropomorfnu masku, ogrne se crnim plaštom, obla i srne štrample, straga pri vrš uje rep, a u ruci drži grasohe h.

Likovni sadržaj i scenski smisao maski

Pika

Selni ki pika dolazi kao zrcalo ljetnog sunca u svakoj omotanoj slamci, priziv je dobre žetve i simbol kraja još jedne zime. U njega je toplinom ljudske ruke utkana vjera u blagostanje sljede eg ljeta. Na glavi nosi košnicu, a u ruci drži “pika ” - i ak kojim bode i tjera demone i nadnaravne sile

Likovni potezi i forme maski podre eni su cjelokupnom scenskom zbivanju. Kod bojenja svih tipova maski vidljivo je napadno bojenje obrazine, uglavnom jarkim kromatskim bojama kao što su sme a, tamnocrvena, naran asta ili crvena. Pojedini pak dijelovi istaknuti su i druga ijim bojama, naj eš e crnom ili tamnoplavom. Ako se tome doda naglašenost kod zubi i nosa, onda se treba pitati kakvo je zna enje ovih postupaka i detalja. O ito se ovdje radi o vrlo naglašenoj crti groteske, o jednom neuobi ajenom i neo ekivanom zahva anju u život. I prerušavanje u gcigana i ciganicu h, pa i u gbabu i deda h ima svoje scensko opravdanje. Ljudi sa sela kažu da

takve maske navla e kako bi bili gbolje strašneši h, a to je zapravo vrlo neposredno vidljiva funkcionalnost na sceni. Može se vidjeti i zaklju iti da se grotesknoš u zapravo na speci i an na in izražava i pristupa životnim problemima. Improvizacija u samoj izradi i bojanje obrazine poja ava dojam grubosti i grotesknosti, što se ne odnosi samo na maskiranje lica ve i tijela. Za pokladnih ophoda selom djeca se, pa i pokoji odrasli, ne plaše onog što o maskama i njihovim majstorima znaju, ve onog što vide konkretno na ulici. Zato se likovno izražavanje i cjelokupni vizualni efekt kod me imurskih maski ne može odvajati od njihove konkretne uloge i scenske funkcije.

17. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

mudra

ME IMURSKI FAŠNJAK kao turisti ki proizvod

Pika , larfe, aplje i mukavci postali brend Fašni ki dani, odnosno priredFašni Me imurju redovito zapo inju be u Me i “valentinsku nedjelju”, a završana “valent nedjelju te na sam vaju na fašjansku fa fašnjak, dan fašnjak d prije Pepelnice. Održava se i mali fašnjak, u nedjelju iza fašjanske nedjelje. Me imurski fašnjak nema obilježja ludovanja kao u nekim dijelovima Hrvatske, ve je priredba kojoj su osnovna obilježja radost, druženje i veselje te prikaz izvornih me imurskih maski. U posljednje vrijeme Me imurski fašnjak (ponegdje fašnik) je i kulturološka priredba koju javno-

Drvo, tkanina i slama osnovni materijali

završava vješanjem i spaljivanjem Fašnjaka, a ponegdje i utapljanjem u rijeci. (stjepan Meari )

sti (publici) prezentiraju kulturno - umjetni ke udruge i društva. Najve i me imurski skup maškara i obi aja održava se u akovcu i zna okupiti gotovo sve me imurske maškare, kao i one iz drugih krajeva te iz Slovenije i Ma arske. Potom slijede Serjonski fašnik u Murskom Središ u i sve ve i i poznatiji Podturenski fašnjak u Podturnu. Nekoliko maski i skupina postali su brendovi i pojavljuju se diljem Hrvatske, a pojedini i u susjednim državama, pak se može re i da su postale i izvozni brend.

Pika je izvorna fašni ka maska iz Selnice i vjerojatno je najpoznatija od svih me imurskih maski. Izra ena je iz slame, pletenjem oko osobe koja je nosi na sebi. Postupak je vrlo složen, a i nošenje nije lako. Me utim, publika je prepoznala trud izra iva a i maske pak stoga ne pro e ni jedna godina a da pika ne sudjeluje na nekoliko fašni kih priredbi. Larfe su maske iz Tur iš a, naselja u donjem Me imurju, i po mnogima su najdugovje nije me u hrvatskim maskama. Izra ene su iz drveta, a likovi su uglavnom doma e životinje krave, svinje, perad ...

aplje iz Podturna pak su zasigurno najeksponiranije maske, zahvaljuju i KUD-u Podturen iji lanovi bilježe i po nekoliko nastupa tijekom fašnjaka, kod ku e i vani. Mukavci iz Zasadbrega jesu maske koje su izra ene od tkanine i pokazuju jedan druga iji život svojeg kraja, a maškare mukanjem zazivaju bolje ljude i vrijeme. U posljednje vrijeme uz njih su i vještice ili coprnice, ženski dio maškara. Lijepa tradicija hodanja maškara od ku e do ku e, na žalost, izumire. Isto kao što izumire spravljanje fanjki ili krafni. Još tu i tamo grupica djece ili mladeži zna obilaziti domove te plesom obradovati ku e vlasnika koji ih za to nagrade novcem i pi em. Me imurski fašnjak

tom i pravilnoš u zlatnog pasa koji ih obujmljuje. Neke se, za poja ani dojam, još i namirišu limunovom ili naran inom koricom, vanilijom ili rumom, a samo im središte može biti ispunjeno slasnim doma im džemom ili tamnom okoladom.

Od sli nog se tijesta rade i slastice koje na sjeveru zovemo fanjki ili poderane ga e, dok su to na jugu uvene kroštule i fritule. Kod nas su nezaobilazni i kola i i nazvani triješ e (treš e). Uz fašni ko vrijeme vezani su i neki narodni obi aji. Tako se na fašni ku

subotu kuhala hladetina koja se jela na fašnik. Ovisno o podneblju, još se kuhaju krpice s kupusom, prisiljeno zelje, palenta, kolje se i kuha perad. Ako se ina e iz dana u dan borite s mislima na nezdravu i kalori nu hranu, na fašnik se ne štedite. Naprotiv, da bi vam dan bio što sla i ili u skladu

s afinitetima, uživajte u zabranjenom vo u - mirisnim kola ima od dizanog tijesta. Vjerovali ili ne, nakon svjesnog fašni kog pretjerivanja, kada sljede i put ugledate zabranjenu namirnicu, umjesto neodoljive želje preplavit e vas isklju ivo suprotni osje aji.

Pu ka jela za poklade Na fašnik se ve stolje ima tradicionalno uživa u jelu, i to ponajviše u masnom mesu i slatkoj hrani, zato taj dan zaboravite na dijete i brojenje kalorija. U kojem god dijelu Lijepe naše, prva asocijacija na fašni ke, pokladni ke, mesopusne dane

zavodljiv je miris i slatki okus netom ispe enog kruži a tijesta – pokladnice ili krafne. U dubokom ulju (dok još nismo brojali kalorije, to je bila svinjska mast) na površini se pra akaju krafnice, a ponos svake doma ice raste proporcionalno s visinom nabujalog tijesta te ljepo-

Krafne s marmeladom

Uštipci s jabukama Poga ice od varaka Triješ e

Sastojci

Za tijesto

Sastojci za 10 obroka

- 2 svježa kvasca (80 g) - 500 ml toplog mlijeka - 1 žlica še era - 8 žumanjaka - 100 g še era u prahu - 100 ml ulja - 1 žlica naribane korice limuna - 3 žlice konjaka - 1 vanilin še er - 1 kg pšeni nog glatkog brašna tip 550 - ½ žli ice soli - ulje za duboko prženje

- 2 žumanjka - 60 g še era - 1 vre ica vanilin še era - 50g maslaca - 100 ml mlijeka - 2 žlice brandyja - 300 g pšeni nog glatkog brašna tip 550 - ½ žli ice cimeta - prstohvat soli - ½ vre ice praška za pecivo - 150 g oguljene jabuke narezane na tanke listi e - 2 bjelanjka - ulje za prženje

- 500 g brašna - 1 vre ica suhog instant kvasca - 2 žumanca - sol - 60 g margarina (ili masti) - 250 ml mlijeka

- 20 g margarina - 2 žumanjka - 250 dag brašna - 3 žlice vrhnja - 1 žlica ruma - 6 g soli - 3 dcl ulja za pe enje - 3 g še era u prahu (za posipavanje)

Za nadjev - 400g marmelade

Za nadjev - 300 g varaka - 100 g brašna - papar

Za premazivanje - 1 jaje

Za posluživanje - še er u prahu Kvasac razmrvite i stavite u mlijeko kojem ste dodali še er i ostavite dizati oko 10 minuta. Žumanjke i še er u prahu pjenasto izmiješajte i na kraju umiješajte ulje. Pripremljenu smjesu umiješajte u dignuti kvasac i ostavite stajati 20 minuta. Nakon 20 minuta umiješajte ribanu koricu limuna, konjak, vanilin še er i brašno pomiješano sa solju. Izradite tijesto elektri nom miješalicom miješaju i ga oko 15 minuta, dok ne dobijete glatko, mekano tijesto. Tijesto okrenite na pobrašnjenu radnu površinu i razvaljajte na prst debljine. Pokrijte krpom i ostavite dizati tako dugo dok se volumen tijesta ne udvostru i. Dignuto tijesto režite kalupom okruglog oblika i odmah ga stavite tako da ga dignete i okrenete, dakle, donju stranu krafne prvu pecite u zagrijanom ulju, u pokrivenoj posudi nekoliko minuta. Posudu otklopite, krafnu okrenite i pecite otklopljeno do zlatno - žute boje. Pe ene krafne izvadite na upijaju i papar da uklonite višak masno e. Tople krafne punite marmeladom pomo u vre ice s tankim nastavkom. Poslužite posipano še erom u prahu.

Žumanjke, še er, vanilin še er i maslac pjenasto izmiješajte. Dodajte mlijeko, brandy, brašno pomiješano s cimetom, solju i praškom za pecivo te sve dobro izmiješajte. Dodajte jabuku, bjelanjke istu ene u vrsti snijeg i sve zajedno izmiješajte u mekano tijesto. Pripremljeno tijesto grabite žlicom i stavljajte u duboko zagrijano ulje i pecite do zlatno - žute boje. Pe ene uštipke izvadite na upijaju i papir. Prije posluživanja uvaljajte ih u kristal še er.

Prosijano brašno izmiješajte s instant kvascom. U sredinu stavite žumanac, omekšani margarin i sol pa s mlakim mlijekom izradite mekano tijesto. Ostavite pokriveno da se diže na toplome mjestu oko 30 minuta. U me uvremenu sameljite varke pa ih izmiješajte s brašnom u koje ste dodali malo papra. Dignuto tijesto razvaljajte u etvorinu (debelu oko 1 cm), premažite ga nadjevom od varaka i preklopite rubove tijesta. Ponovo ga razvaljajte i opet preklopite kao za lisnato tijesto. Još jednom ga razvaljajte i opet preklopite bez po ivanja. Ponovite postupak tri puta. Posljednji put razvaljajte tijesto na 1,5 cm debljine pa ašom ili okruglim kalupom izrežite poga ice. Složite ih na namaš en lim, površinu poga ica zarežite u obliku mrežice, premažite jajetom i pecite u pe nici zagrijanoj na 180°C oko 20 minuta.

Omekšani margarin, sol, še er, žumanjke, brašno, rum i vrhnje umijesiti u glatko tijesto. Pustite da po iva pokriveno 20 - 30 minuta. Tijesto zatim mijesite na dasci posutom brašnom i razvaljajte na debljinu od 3 mm. Zup astim kota i em režu se komadi veli ine 10x10 cm, a po sredini razreže 2 puta. Stavi se pržiti u vru e ulje, dok ne porumeni. Prženo triješ e stavite na pladanj i posipajte še erom u prahu.

Maskirajte se! Pripremanje, maskiranje te zaavljanje i druženje pod maskama bavljanje ma bezbrojne ari ima ari. Stoga fašni ki utorak obavezno provedite maskirani s lanovima svoje obitelji, prijateljima ili pak, što toga dana predstavlja posebnu avanturu, sami. Ako ete se maskirati u skupini, družite se i uživajte u dogovaranju u koje ete se likove maskirati, u emu e posebno uživati vaša djeca. Potom kupite ili, još bolje, zajedni ki izradite kostime i maske ili ih možda posudite u kazalištu. Odlazak i biranje odje e u skladištu kostima i rekvizita u obližnjem kazalištu predstavljat e izniman doživljaj ne samo za djecu nego i za odrasle. Bilo kako bilo, na fašni ki utorak ne izlazite barem bez klaunskog nosa, vražjih rogova ili mišjih ušiju.

Otkrijte tajne koje skrivaju moderne maske Maska i kostim govore i otkrivaju mnogo o osobi koja ga je izabrala i koja ga nosi. Primjerice, Indijanci i Indijanke su i na samu pomisao da netko želi ugroziti ono do ega je njima najviše stalo, privatno ili profesionalno, spremni za otkopavanje ratne sjekire i nepoštednu borbu na život ili smrt. No, imajte na umu da se iza hladne ratni ke vanjštine naj eš e skriva ranjiva i

esto osamljena osoba koja žudi za blizinom drugih. Mornari, gusari i jednooki i jednoruki morski kapetani naviknuti na duga izbivanja i duge plovidbe, suprotno našim o ekivanjima, ne žude za onim što imaju kod ku e. Naprotiv, u vje noj su potrazi za novim izazovima te tako i u vje noj utrci s vremenom. Njihova je životna opsesija što brže doploviti u što više luka i, naravno, na brzinu, u emu su i pravi majstori, osvojiti što više ljubavi i sljedbenika. Klaunovi, krotitelji, plesa ice na žici i akrobati umjetni ke su, sanjala ke i kreativne te razigrane i vesele duše koje zahvaljuju i svojem velikom srcu znaju i umiju svoju radost, ali i sve ostalo, dijeliti i s drugima. Slavni detektivi i špijuni, Scherlok Holmes, James Bond i Mata Hari, znaju uživati u životu. No, naravno, ne bilo kakvom nego isklju ivo luksuznom, a da pritom nisu sebi ni, pa se u njihovu društvu i ostali uvijek osje aju kraljevski. Osobe koje se skrivaju iza maski seks simbola, primjerice, Elvisa, Marylin Monroe ili Madonne, ne sanjaju o tome da budu erotski privla ni drugima, ve oni to stvarno i jesu. Na sre u, buntovni borci za slobodu putenosti stvoreni su da i drugima na tom podru ju širom otvaraju o i. Vještice, arobnjaci i dobre vile i u stvarnom životu žive da bi za arali druge i prikrili svoje pravo ja. Iako fasciniraju svojom pojavom, za druge ipak ostaju vje na nepoznanica.

Maškare najviše vole najmla i Uskoro e maškare sti i i u naš grad, pa ako to još niste u inili, krajnji je trenutak da odlu ite u što ete se i kako maskirati ove sezone. Treba li uop e spominjati s koliko nestrpljenja i uzbu enja svoje kostime i ostale fašni ke rekvizite o ekuju najmla i obitelji. Djeca se pogotovo

vlastitom maštom, imaju posebnu vrijednost, a sigurno je i da u karnevalskom šarenilu ne e pro i nezapažene.

Ideje za dje je maske

raduju maškarama u vrti u ili školi, zato što prije pripremite maske i uživajte u skorim karnevalskim danima zabave i veselja.

Kupiti masku ili zaviriti u maštu Za one koji nemaju vremena osmišljavati i sami izra ivati masku najbolje da sve potrebno za maškare potraže u trgovinama i šoping centrima u kojima se za djecu, primjerice, kostimi princeze, indijanke ili vatrogasca mogu prona i po cijeni ve od 40 do 50 kuna. Trebat e vam svakako i razni sprejevi za kosu, boje za lice, šeširi, krinke, uvijek su dobro došle perike koje se nude po cijeni od 30 kuna na više. Najmanje e vas koštati ako izaberete kakvu jednostavnu masku, šarenu periku klauna ili vještice, a mogu to biti i efektne nao ale s velikim brkovima. Popularne su venecijanske maske, oslikane živim bojama, zlatnom, žutom, crvenom, ukrašene perjem ili ipkom, mogu se kupiti ve za 80 kuna. Kupovne maske, posebice one skuplje, mogu biti vrlo atraktivne, no one originalne, koje su nastale

Indijanci, vatrogasci, kauboji, s tim kostimima ne možete pogriješiti, jer to su djeci omiljeni likovi za maskiranje. Svaka djevoj ica želi barem jedanput biti princeza, a popularne su i vile, kraljice. Likovi iz bajki, Snjeguljica i patuljci, Pepeljuga, Crvenkapica i vuk …, takve dje je kostime možete uz malo mašte osmisliti te izraditi i doma, jer u ormaru od stare odje e možete prona i gotovo sve što vam treba. Djeca vole biti i maskirana kao gusari, mušketiri, vitezovi, vojnici, roboti, svemirci, mornari, ranjenici, popularni su i kostimi životinja, zeko, zebra, žirafa, medvjed. Supermen je tako er nezaobilazan, pa Batman, nindže, Zoro. U vrijeme maškara, kada svatko može biti, bar nakratko, što poželi, ne zaboravite nabaviti dodatne rekvizite kao što su šeširi, ukrasne trakice, perlice, plaštevi, krila, i sve ostalo što e kostimu dati dodatnu atraktivnost, tko zna, možda ponesete titulu najljepše maske karnevala.

U što e se maskirati pojedini horoskopski znak? mu i s tijarom na glavi ne prošeta s blistavom lentom Miss Universe. Lav e posegnuti za svojim uzorom, nekom istaknutom li noš u kojoj se divi, znaju i da e kao Napoleon, Marilyn ili Cezar mo i bez skrivanja frkati nosom i prisutne pretvarati u podanike ili obožavatelje. Bik bi se mogao odlu iti za šaljivo rješenje: doskakutati u ruži astom kostimu zeca ili mazno presti kao cica - maca. Blizanac e se rado poigrati spolom: žene e do i u muškom odijelu i s brkovima, brundaju i cijelu ve er i dime i debelim cigarama, dok e se muški Blizanac

ludo zabavljati izvr u i se u štiklama i pokazuju i dlakave noge u mrežastim arapama. Rak odabire povijesni kostim, možda ak narodnu nošnju, a žene željne zavo enja potpuno e se uživjeti u fatalni šarm Madamme Pompadour, naglašenog poprsja i napudranog lica. Škorpiona privla e opasne uloge vampira ili odbjeglog robijaša, pa e prisutne plašiti zveckaju i lancima i iska u i iz mraka. Iskoristit e priliku da zgrane društvo bogatim repertoarom crnih viceva, a mladim e damama vratovi stradati od njegovih plasti nih ovratnika.

Prdohvat-novo Prdohvat-no …smanjite troškove grijanja uz pomo vlastitog tijel tijela. Ure aj ih u hvata vaše vjetrove i ispušta isp plinski sustav vaše ku e. ku informacije o Za detaljne inform ure aju obratite se vašoj vašo lokalnoj samoupravi. * Hrvatski sabor je instaliranjem Prdohvata smanjio troškove grijanja za 99,3% ( napominjeno da iskoristivost ure aja ovisi o kvaliteti prehrane).

aj od bunike – “Buncam” Za sve one kojima je potrebna smanjena koncentracija, a uz to “Buncam” zapaljuje vaše prijatelje, priziva pokojne, daje osje aj levitiranja, smanjuje želju za razmišljanjem,… Osje at ete se kao Winetou i sve potpuno legalno. Informaciju o «Buncam» aju potražite u poglavarstvu op ine Saborsko.

LANCI

SAD-N Naša estradna scena bogatija je za novu grupu upe atljivog imena SAD-N (hrv. Tužna-N).

lanovi grupe Simona, Ante, Dino i Nives ime grupe odabrali su ugledavši se na nekad i danas popularnu grupa ABBA ije ime je tako er složenica prvih slova imena lanova grupe. Prvi hit pod naslovom «Penezi» ve se svakodnevno uje na radio valovima doma ih radiopostaja, no osim navedene, kvartet je izdao i druge pjesme: Nogomet, Citroen i Mercedes, Gola guza, Armani, a obradili su i pjesmu «Dijamanti» Jasmina Stavrosa. Kako nam je rekla najinteligen-

tnija lanica grupe Simona ( iji IQ prolazi brojku 45) ta je pjesma namijenjena umirovljenom generalu Zagorcu. Poduzetnost skupine ukazuje i u izdavanju zbirke autobiografskih bojanki «Gola neistina» koja je u najužoj konkurenciji za dobivanje prestižne književne nagrade Jednook.. Skupina SAD-N ve ima ugovoreno nekoliko nastupa od kojih e se jedan održati na jednom od odjela Županijske bolnice u akovcu. Napomenimo još da se za njihov izgled brine modni cicek Mirko Trubni .

Novi zakon o pijenju na sportskim borilištima

FAŠNI KI HOROSKOP

Maskenbal je prilika da romanti na Riba ostvari svoje davne snove - da barem jednom u životu postane misteriozna dama 1001 no i, isto nja ka princeza kojoj samo vlažne, zavodni ke o i vire iz srebrnih velova i koprena. Dok e nju tek nositi na oki enoj nosiljci, Ovan e potražiti više akcije - ponosno e paradirati u opasnoj odje i vojskovo e, vikinga ili pak rugbi igra a, a žena e privla iti strahopoštovanje u oskudnom kostimu Amazonke s lukom i strijelom, ili mažoretkinje. Vaga vjerojatno ne e odoljeti iskušenju da se u kupa em kosti-

OGLASI

Djevica e instinktivno posegnuti za kostimom bolni arke ili opatice (iako bi Škorpionka bila izvrsna seksi opatica), no mi joj savjetujemo da se barem za tu ve er pretvori u vamp, i da u crvenoj haljini i s preduga kim noktima izlu uje muškarce. Vodenjak e krenuti u avanturu sa skafanderom kao astronaut, dok Strijelac može odabrati izme u starogr kog ilozofa s bradom, pape ili ciganke što ita iz dlana. Jarac bi napravio divnu samoironiju da se pojavi kao Robin Hood, da dijeli novac (naravno, lažni) siromašnima, a možda i da postane veseo i opušten kao dvorska luda.

Novim Zakonom o odbijanju i primanju alkohola na sportskim borilištima Vlada RH želi omogu iti legalno opijanje u sportskim objektima. Za ne postupanje po Zakonu uvari reda Vam iz džepa mogu uzeti od 3.000 do 30.000 kn ili Vas poslati u zatvor do 3 mjeseca ili do otrežnjenja. Presedan u Zakonu je to da Vas može kazniti i sportski sudac. Potepuh je za Vas odabrao što se smije i što se ne smije i tko smije i tko ne: - na sportskim zbivanjima koja se održavaju u Zagorju svi natjecatelji i posjetitelji moraju u krvi imati barem 0,8 promila alkohola u krvi. Svi oni koji se ne e pridržavati navedene to ke Zakona bit e udaljeni iz sportskog objekta - lanci koji zabranjuju konzumiranje alkohola ne odnose se

na predsjednika Vlade, države i sabora i na sve osobe za koje premijer tako odredi – za svako zbivanje posebno - pivo se tretira kao prehrambeni proizvod ako se nalazi u ruci lana jedne od parlamentarnih stranaka - svi predsjednici i povlaštenici premijera te gradona elnik našeg glavnog grada ako se vra aju sa sportskog doga anja mogu upravljati vozilom i pod utjecajem alkohola, a ako ih kojim slu ajem zaustavi prometni policajac tom policajcu biti e uru en otkaz ugovora o radu uz obavezno pitanje «Ti znaš ko sam ja?» - svim ostalim smrtnicima zabranjeno je konzumiranje alkohola ispred TV-a u toplini svoga doma ako je na TV-u neki sportski doga aj

Recesija Cijeli svijet osim Hrvatske pogodila je recesija. Zahvalu za nepogo enost hrvatskog gospodarstva krizom možemo iskazati našoj Vladi koja je gospodarstvom upravljala zatvorenim albanskim modelom iz 80-ih godina prošlog stolje a. Kako Vam je poznato Vlada našeg vrlog Ive pristupila je ovom modelu ubrzo nakon dolaska na vlast kada su odlu ili potpuno zaustaviti izvoz.

Mjere vlade vidljive su danas kada ne izvozimo ništa manje nego prije, dakle ništa. Iz statisti kog ureda obavijestili su nas da se prošle godine uvozilo najviše oružja i goriva, a za pla anje uvezene robe uzeli smo kredite kod sicilijanske banke Cosa Nostra koja je najpro itabilnije poduze e južne Italije. Kod navedene banke imaju otvorene ra une i neki naši poznati sugra ani.

Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Olivera von Dohnanyija Opera box Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Foyleov rat, mini-serija Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Herbosov poljoprivredni savjetnik, ep reportaža Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Fotogra ja u Hrvatskoj Mir i dobro Jelovnici izgubljenog vremena Vijes Vrijeme sutra Jura Hura Lijepom našom: Požega U istom loncu, kulinarski show Inventura mora za tre i milenij, dok. lm Život je kocka... Osigurajte se! LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz Holding, TV serija Paralele Rizzi bizzi Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Vijes iz kulture Nemamo što izgubi , igrani lm dok. program Dodjela 81. lmska nagrade Oscar, prijenos Split: More

00.15 00.40

22.05 22.25 22.35

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.05 Ritam srca, dramska serija ® 07.55 Jedna od de ki, hum. serija 08.20 Ulica Sezame, crtana serija 16.05 ® 16.15 09.15 Ben 10, crtana serija 16.20 09.40 Samov život, hum. serija 17.00 (dvije epizode) 18.05 10.30 Bibin svijet, hum. serija ® 11.05 Moja 3 zida, hum. serija ® 18.40 12.00 Ljubav je na selu, dok. sapunica ® 19.13 12.55 Sje anje iz srca, (drama, 1999.; Redatelj: Harry 19.15 Winer; Uloge: Jane 19.30 Seymour, Bruce Davison, 19.57 A Mar nez, David Keith, 20.03 Cathy Lee Crosby) 20.10 14.35 Vijes , informa vna 21.10 emisija 22.00 14.40 Sastanak s nepoznatom, 22.35 (komedija, 1987.; Redatelj: 23.20 Blake Edwards; Uloge: 23.25 Bruce Willis, Kim Basinger, 23.35 John Laroque e, William 23.45 Daniels, George Coe) 16.25 Discovery: Kako mi je 01.20 lutrija promijenila život (2. 02.30 dio), dok. emisija 17.20 Odred za isto u, dok. 06.30 emisija 17.50 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija 06.30 TEST 19.00 Kraljevi leda, dok. emisija 06.45 Najava programa 20.00 Hrvatska traži zvijezdu, 06.50 Dexterov laboratorij, crtana glazbeni show serija 21.05 Seks guru, (komedija, 07.15 Lockie Leonard, serija za 2002.; Redatelj: Daisy von djecu Scherler Mayer; Uloge: 07.40 Metuzalem, igrani lm Jimi Mistry, Heather 09.35 Nora Fora, TV igra za djecu Graham, Marisa Tomei, 10.20 Sestriere: Svjetski skijaški Michael McKean, Dash kup (M), superkombinacija Mihok, Emil Marwa, super G, prijenos Chris ne Baranski) 11.30 Kastav: Misa, prijenos 22.40 CSI: Miami, krimi serija 12.30 Biblija 23.30 Napušteni, (akcija/ 12.45 Hannah Montana, serija za horor, 2001.; Redatelj: mlade J.S. Cardone ; Uloge: Kerr 13.10 Tree Hill 5., serija za mlade Smith, Brendan Fehr, 13.55 Sestriere: Svjetski skijaški Izabella Miko, Phina kup (M), superkombinacija Oruche, Simon Rex, Johnathon Schaech)

12.30 13.25 14.00 15.02 15.10 15.40

09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 11.55 12.00 12.13 12.15 12.27

06.00 06.05 06.50 07.15 07.45 08.00 08.10

14.45 15.00 Najava programa Svirci moji, glazbena emisija 18.20 Glas domovine 18.50 Euromagazin 19.25 TV kalendar 20.00 Vijes 20.10 Koncert: Danijel Detoni i

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: BURNING SPEAR; 01.00 NO NI PROGRAM

06:40 Code lyoko, crtana serija 07:00 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:25 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:50 Iron Kid, crtana serija 08:15 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:25 Roary, crtana serija 08:40 Dora istražuje, crtana serija 09:00 Automo v, auto-moto magazin 09:30 Novac, business magazin 10:00 U sedmom nebu, serija 11:00 Smallville, serija 12:00 Ku anice iz visokog društva, serija 12:55 Samo je jedan pravi, serija 13:25 Gospodin krivi, (1996., SAD, roman na komedija; Redatelj: Nick Castle; Glume: Ellen DeGeneres, Bill Pullman, Joan Cusack) 15:00 Ogledalo ima dva lica, (1996., SAD, komedija; Redatelj: Barbra Streisand; Glume: Barbra Streisand, Je Bridges, Lauren Bacall, Mimi Rogers, Pierce Brosnan, Elle McPherson) 17:15 Vijes 17:20 Bra ne vode, serija 18:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Veliki debeli lažljivac, (SAD, Njema ka, 2002., komedija; Redatelj: Shawn Levy; Glume: Frankie Muniz, Paul Giama , Amanda Bynes, Amanda Detmer, Donald Faison, Sandra Oh) 22:30 Red Carpet, showbiz emisija (15) 00:00 Svi mrze Chrisa, serija 00:30 Spašavanje vojnika Ryana, igrani lm (12) 03:10 Red Carpet, showbiz magazin (15) 04:30 Kraj programa

01.05 Kunolovac, kviz sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Planina, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

6.00 Poker 9.30 Bundesliga Pur 11.00 Doppelpass, prijenos 13.00 Bundesliga Pur 15.30 Poker 17.30 Tischtennis 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program VTV TJEDNIK informa vna emisija SLATKA VALENTINA telenovela

14:28 14:30

16:00

15:30

15:00

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Igrani lm, ponavljanje Snimka Dje jeg fašnika Me imurski fašnik,

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45 14:00

22:30 23:30 -------------

22:00

21:00

17:00 20:10

17:00 17:30 18:00 19:30 23:45 00:15

16:00

REZERVIRANO VRIJEME KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija GILETTE SVIJET SPORTA sportski magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

prijenos s Trga Republike Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica 100 % Me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

9.00 Biathlon, prijenos 12.45 Langlauf, 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu prijenos 15.15 Nord. Kombina on, prijenos i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja 16.00 Rukomet, prijenos 20.00 Snooker, ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 prijenos 23.00 Rad, prijenos Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 LADO - koncert povodom 60. ro endana, prijenos 22.00 Film 23.45 U dobrom društvu 00.35 TEST

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Izme u nas, lm 13.50 Im Feuer, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV News me 18:10 Simpsoni, crtana serija prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša 19:10 Galileo 20:15 Planina, lm 23.00 Im pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za Netz der Spinne, lm 1.35 No ni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pograni ne TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za Školska košarkaška liga 12.05 Billova kuhino evid, serija 21:15 Kriminalni um, serija ja 12.40 Silverado, lm 14.45 Mo prirode, 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 dok. serija 15.10 Malodobnica, dok. serija Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 16.55 program Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 Mali pili , crtani lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Zvijezde u sudnici, dok. serija 22.35 Mav08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 erick, lm 0.40 No na panorama Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Ex7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. clusiv Spezial 20:15 Van Helsing, lm 22.15 serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kod 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack kapetana, hum. serija 14.25 Frost: Pas, 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt lm 16.20 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Tuba 20.00 Španjolsko otkri e, lm 21.35 Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse Veronica Mars, serija 22.25 Bledi mesec, 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Posljednja srpski lm 0.05 Zvjezdana vrata, serija misija, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 22. velja e 2009.

slalom, prijenos Popuna Volim nogomet Magazin nogometne Lige prvaka U vrtu pod zvijezdama Garaža: Cafetango HNL - emisija HNL: Hajduk - Dinamo, prijenos HNL - emisija Sportske vijes Filmski klub: Šampion rodea, (Uloge: Steve McQueen, Robert Preston, Ida Lupino, Ben Johnson, Joe Don Baker, Barbara Leigh, Mary Murphy, Sandra Deel; Scenarist: Jeb Rosebrook; Redatelj: Sam Peckinpah) Prikra eni, hum. serija TV raspored

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 07.50 TV vr : -------- Danica

05.50 Najava programa 05.55 Rije i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 uvari džungle: Na tragu primata, dok. serija 10.40 uvari džungle: Hvatanje lovokradica, dok. serija 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Trenutak spoznaje 15.35 Li ki sportaš stolje a, dok. lm 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 17.30 Danas na Zagreba koj burzi 17.32 HPB t 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.30 Burzovno izvješ e 22.35 Otvoreno 23.25 Dnevnik 3 23.40 Poslovne vijes 23.45 Vijes iz kulture 23.55 Dosjei X, serija (12) 00.40 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.25 Blizu doma, serija (12) 02.10 Bostonsko pravo, serija 02.55 Li ki sportaš stolje a, dok. lm 03.25 Indeks, emisija o školstvu 03.55 Pola ure kulture 04.25 Dossier.hr 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Osmijeh Mona Lise, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Istraga, kriminalis ki magazin Istraga - rekonstrukcija (12) Provjereno, informa vni magazin Trenutak is ne, game show Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show Prvi grijeh, (2001., SAD/ Francuska, triler; Redatelj: Michael Cristopher; Glume: Antonio Banderas, Angelina Jolie, Thomas Jane, Jack Thompson, Gregory Itzin, Allison Mackie) Medij, serija Seks i grad, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE PRODIGY; 01.00 NO NI PROGRAM

03:50 04:35 05:05

23:10 23:25 23:55 00:20 01:20 02:20

22:10

21:00 21:15

19:15 20:00

17:15 17:35 18:30

12:25 13:20 14:20 15:15

08:05 08:30 09:30 10:45 11:45

06:15 07:20 07:35 07:45

22.35 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Ženski klan, krimi serija 00.45 Kunolovac, kviz

14:55 14:57 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:57 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Obzori Slatka Valen na, serijski lm Vijes Partymaker, ponavljanje Poslovni klub, ponavljanje Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Pri e iz života Dogovor života, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, cr-

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Rukomet, Dukat premijer liga: Osijek - Kutjeva ki podrumi, prijenos 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Wayneov svijet, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo: Plan za ubojstvo, lm 22.30 Samanta tko?, hum. serija 22.55 Seinfeld, hum. serija 23.25 Optuženi, lm 1.10 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Izgubljeni, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Stando , serija 0.55 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 19. velja e 2009. Pingu Platno, boje, kist Vatrogasac Sam Petar Pan i gusari, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Beverly Hills, serija Prijenos sjednica Hrvatskog sabora reprizni program Slikovnica Obi ni ljudi, TV serija Koga briga? Dva i pol muškarca, hum. serija Povratak na novo, hum. serija Bostonsko pravo, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Indeks, emisija o školstvu Crtani lm Dragi Johne, hum. serija Serija za djecu Vijes na Drugom Vrijeme Film Blizu doma, serija (12) Dobro ugo ena ve er: Portret Borisa Papandopula Obavještajci, serija (12) TV raspored

06.50 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.15 Transformeri, crtana serija 07.40 Korak po korak, hum. serija ® 08.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® 08.35 Punom parom, kulinarski izazov ® 09.15 Astro show, emisija 10.20 Kunolovac, kviz 11.20 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.45 Dadilja, hum. serija ® 12.15 Exkluziv, magazin ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija ® 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Ljubav je na selu, dok. sapunica 20.55 Uvod u anatomiju, dramska serija 21.45 Ku anice, dramska serija

00.40 01.25

17.00 17.50 18.10 18.15 18.35 19.10 19.35 20.05 20.40 20.52 21.00 22.50 23.40

16.30

13.35 14.05 14.40 15.30 16.05

09.15 10.00

08.50

---------------------08.25

20:00 20:05 21:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija IGRANI FILM X-ICA studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Nogomet 10.00 Biathlon, prijenos 11.30 Langlauf, prijenos 14.15 Nord. Kombina on, prijenos 15.00 Snooker, prijenos 17.00 Skijanje, prijenos 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Nogomet

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Hits 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.30 DSF Reportaža 21.15 Poker 23.15 Sportquiz

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Herbie, lm 22.30 Klinik am Alex, serija 23.30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Njema ki Top model 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

tana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.35 17.40 17.42 17.55 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10 21.50 21.55 22.15 23.05 23.10 23.25 00.10 00.55 01.45 02.30 03.15 04.40 05.10

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture uvari džungle: Prijetnja svijetu slonova, dok. serija uvari džungle: Tajna kornja a, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t Iza ekrana Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Gimnazija za superjunake, ameri ki lm Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Bostonsko pravo, serija Oprah Show reprizni program Bez komentara Opijeni ljubavlju, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 07.50 TV vr : -------- Pingu -------- Tikvi i -------- Simfolije 08.10 arobna plo a - u imo engleski 08.25 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.50 Hollyni junaci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 reprizni program 14.05 Dokuteka - Tomislav Radi : Ivo Hergeši , dok. lm TV ku e imaju pravo promjene programa

Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Tootsie, (SAD, 1982., roman na komedija; Redatelj: Sydney Pollack; Glume: Dus n Ho man, Jessica Lange, Teri Garr, Dabney Coleman, Bill Murray) Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin by Bijele udovice, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Staklena ku a, (2001., SAD, triler; Redatelj: Daniel Sackheim; Glume: Leelee Sobieski, Diane Lane, Stellan Skarsg?rd, Bruce Dern, Kathy Baker) Osu eni, (2007., SAD, akcija; Redatelj: Sco Wiper; Glume: Steve Aus n, Vinnie Jones, Robert Mammone, Tory Musse , Manu Benne , Madeline West) Vijes Smrtonosna požuda, (2006, SAD, Kanada, kriminalis ki; Redatelj: Ralph Hemecker; Glume: Anne Heche, Eric Roberts, Kathleen York, Melyssa Ade, James Edward Campbell) Ezo TV, tarot show Staklena ku a, igrani lm Prvi grijeh, igrani lm (12) Kraj programa

Emmet Walsh, Shannon Whirry) 00.45 Vijes , informa vna emisija 00.55 Kunolovac, kviz

06:15 07:20 07:35 07:45 08:05 08:30 09:30 10:30 10:55 11:45 12:25 13:20 14:20 15:15

17:15 17:35 18:30 19:15 20:00

21:55

23:55 00:10

02:05 03:05 04:50 06:15

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: CHUCK BERRY; 01.00 NO NI PROGRAM

14:55 14:57 15:00 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a X-ICA studentska emisija DOKUMENTARNI PROGRAM PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Alpsko skijanje, prijenos 20.15 Narrisch guat 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35 Seks i grad, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Der Knochenjäger, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Savršen gospodin 22.15 Ladykracher 22.45 Die dreisten Drei 23.15 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo... Progonjeni, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.30 Tenis 9.30 Skispringen, prijenos 13.00 Langlauf, prijenos 14.30 Snooker, prijenos 17.00 Skispringen, prijenos 18.00 Eurogoals 19.15 Eishockey, prijenos 21.30 Snooker, prijenos 23.00 Rad, prijenos

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familserija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, Unsere erste gemeinsame Wohnung serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 24 sata 20.00 Zlo es de ki 2, lm 21.50 Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Slom- gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 ljeno staklo, lm 1.05 No na panorama Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 23.30 Alles Atze 0.00 No ni 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15 Wayneov svijet 2, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 o evid, serija 20.50 Love i slobodu, lm Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Take22.25 Reži me, serija 23.15 Petak 13. (5), shin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, lm 0.50 No ni program hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Ameri ka pita 5, lm 22.15 Smrtonosno oružje 4, 10.00 TV vodi + turis ka središta lm 0.35 No ni program Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom 6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 društvu 00.15 TEST Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Nogomet 22.30 Ha rick

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 20. velja e 2009. 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 15.35 Koga briga? 16.10 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.30 Razred, hum. serija 17.00 Drugi red partera, emisija o kazalištu 17.45 Košarka, Final Four Kupa Hrvatske Krešimir osi , emisija 17.55 Košarka, Final Four Kupa Hrvatske Krešimir osi , prijenos polu nala 18.50 Vijes na Drugom 18.55 Košarka, Final Four Kupa Hrvatske Krešimir osi , prijenos polu nala 19.50 Crtani lm 20.05 Bez komentara 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 21.00 The Story of India, dok. serija 22.00 Hotel Babylon, serija (12) 22.55 Hladnokrvna umorstva: Posljednji poklik, miniserija 00.30 Državnik novog kova, hum. serija (12) 01.00 Filmski maraton: Redemp on, ameri ki lm (12) 02.30 Filmski maraton: Determina on of Death, igrani lm 04.15 TV raspored

06.55 07.15 07.40 08.05 08.35 09.15 10.20 11.20 11.40 12.15 12.30 12.40 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00 23.10

05.35 Najava programa 05.40 Drugi red partera, emisija o kazalištu 06.20 Znanstvena pe ca 06.50 Iza ekrana 07.20 Ekološki raj Ma a Jamesa, dok. serija 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Montana Belle, igrani lm 09.40 Skica za portret 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri: Plavo zlato 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.35 Hrvatska kulturna baš na 17.00 Svirci moji, glazbena emisija 17.55 U istom loncu, kulinarski show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Evergreen, 1. dio 21.25 Evergreen, 2. dio 22.10 Mamu ca, kriminalis ka serija 22.55 Burzovno izvješ e 23.00 Dnevnik 3 23.10 Vijes iz kulture 23.20 Blade, (Uloge: Wesley Snipes, Stephen Dor , N’Bushe Wright, Kris Kristo erson, Donal Logue, Udo Kier, Arly Jover, Traci Lords, Kevin Patrick Walls, Sanaa Lathan) 01.25 Filmski maraton: Moj dosadašnji život, igrani lm 02.55 Filmski maraton: Uvrnuto putovanje, igrani lm 04.30 Skica za portret 04.45 Garaža: Mangroove 05.15 Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Disneyjevi cr i: Šiljo i sportovi 07.20 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 07.45 Žutokljunac 08.10 Danica

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OTVORENI STUDIO kontakt emisija SLATKA VALENTINA telenovela

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za

djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Im Dutzend billiger, lm 21.35 ZiB Flash 21.45 Stepfordova žena, lm 23.20 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Im Fauer, lm 22.25 Poklon, lm 0.35 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Jumanji, lm 22.35 Genial daneben 23.35 No ni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

5.30 Jutarnji program 12.35 Spot, lm 14.25 Fluke, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Ali, lm 22.35 Smrtonosno oružje 4, lm 0.35 No ni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:35 20:05 21:00

22:00 ------22:30 -------

HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija MATAKU serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Aktualno Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Ekran zdravstva Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

9.00 Biathlon, prijenos 12.45 Langlauf, prijenos 15.00 Skispringen, prijenos 17.45 Tenis 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Rad, prijenos

9.15 DSF Bike 11.15 Normal 11.45 Ha rick 13.00 Bundesliga Hits 16.00 Nogomet 17.30 10.00 TV vodi + turis ka središta Poker 19.00 DSF Motor 20.00 Poker 22.00 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena SmackDown 23.00 Sportquiz emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Posebni špijun, lm 16.15 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali vražici, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Denis, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Jackass, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Jamie Oliver 12.20 As tud not padu!? 14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 16.05 Sin Pink Pantera, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Nebesko kraljevstvo, lm 21.40 Bratstvo, serija 22.45 Priscilla, lm 0.40 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 21. velja e 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: SHERYL CROW; 01.00 NO NI PROGRAM

00.05 Sanjiva dolina, horor 08.15 arobna plo a - u imo 01.50 Kunolovac, kviz engleski 08.30 Ninin kutak 08.40 Pripovjeda 09.05 Pokusi koji su promijenili svijet: Na vru ih 196 09.25 Navrh jezika: Lova do 06:00 Code lyoko, crtana serija krova 06:25 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 09.35 Kokice 09.50 Sestriere: Svjetski skijaški 06:50 Superheroj Spiderman, crtana serija kup (M) - veleslalom, 07:15 Iron Kid, crtana serija prijenos 1. vožnje 07:40 Fi i cvjetno društvo, 11.05 Briljanteen crtana serija 11.50 Jazz za po etnike 07:50 Roary, crtana serija 12.20 zabavni program 12.55 Sestriere: Svjetski skijaški 08:05 Dora istražuje, crtana serija kup (M) - veleslalom, 08:30 Ezo TV, tarot show prijenos 2. vožnje 09:30 Nova lova, TV igra 14.00 Rukomet, LP (Ž): Ikast Brande - Podravka Vegeta, 10:40 Kralj Queensa, serija 11:05 arobnice, serija prijenos 12:05 Tootsie, igrani lm 15.35 KS automagazin 16.05 Split: Me unarodni mi ng 14:05 Rijeka, (1984., SAD, drama; Redatelj: Mark skaka ica, prijenos Rydell; Glume: Mel 17.30 Rukomet, LP: Celje Gibson, Sissy Spacek, Zagreb Shane Bailey, Becky Jo 19.15 Garaža: Mangroove Lynch, Sco Glenn) 19.50 Košarka, Final Four Kupa Hrvatske Krešimir osi - 16:15 Sekunde do katastrofe, serija emisija 20.00 Košarka, Final Four Kupa 17:15 Vijes Hrvatske Krešimir osi - 17:20 Kod Ane, kulinarski show 18:00 Nad lipom 35, prijenos nala humoris no-glazbeni 21.55 Košarka, Final Four Kupa show Hrvatske Krešimir osi 19:15 Dnevnik Nove TV emisija 20:00 Zaboravljeni zlo in, (SAD, 22.10 Što se krije iza maske? 2002., kriminalis ki; - Venecijanski karneval, Redatelj: Carl Franklin; dok. lm Glume: Ashley Judd, 22.45 Šoka ka rapsodija - 100 Morgan Freeman, Adam tamburaša, snimka Sco , Amanda Peet, 00.40 Sportske vijes James Caviezel, Tom 00.50 No u kazalištu: Hekuba Bower) 02.25 TV raspored 22:05 Spašavanje vojnika Ryana, (SAD, 1998., akcija; Redatelj: Steven Spielberg; 06.50 Glume: Tom Hanks, Ma 07.40 Damon, Ted Danson, Edward Burns, Barry 08.05 Pepper, Adam Goldberg, Vin Diesel) 00:55 Osu eni, igrani lm (12) 02:50 Zaboravljeni zlo in, igrani lm 04:45 Rijeka, igrani lm 06:40 Kraj programa 09.00 09.25 10.20 11.15 12.55

13.00 13.40 15.45 18.30 19.00 20.00

22.20

Magnum, akcijska serija ® Najbolje godine, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Kaya, reality drama Ritam srca, dramska serija Novi po etak, drama Vijes , informa vna emisija Zvijezde Ekstra: 25 zvijezda na rubu smr (4. dio), zabavna emisija Premier League: Portsmouth - Mancester City, prijenos Pobijedi Šolu, game show ® Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin James Bond 007: Umri drugi dan, (akcijski, 2002.; Redatelj: Lee Tamahori; Uloge: Pierce Brosnan, Halle Berry, Toby Stephens, Miranda Frost, Judi Dench, Rick Yune) Ubojstvo u Bijeloj ku i, (akcijski triler, 1997.; Redatelj: Dwight H. Li le; Uloge: Wesley Snipes, Diane Lane, Daniel Benzali, Dennis Miller, Alan Alda, Ronny Cox)

Na ulazu u selo s jedne strane stoji natpis Strelec - DrĹžimurec. Sa sjeverne strane pak DrĹžimurec - Strelec. Dva su sela, ali Ĺžive i diĹĄu kao jedno. Stoga se i ne daju razdvajati. Jer, kako kaĹžu, tako je oduvijek bilo, pa tako neka bude i dalje. Sela su u op ini Mala Subotica i istoimenoj Ĺžupi. No, traĹžite li gdje putokaz u Maloj Subotici ili susjednom Palovcu za Strelec - DrĹžimurec, ne ete ga na i nigdje. DrĹžimurec i Strelec kao da ne postoje. Pa tako ak u srediĹĄtu sela nema ni mobitel signala. Usred srca Me imurja. No, zato oni imaju sve drugo. I sve su stvorili svojim radom, a najviĹĄe dragovoljnim. Nitko se baĹĄ nije potrudio da im neĹĄto napravi. No, kako vele, ro eni su na ĹĄudru pa su trdi, postojani i Ĺžilavi kao malo tko. I za sve je trebalo jako puno Ĺžulof.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti lanovi VMO-a Petar RuĹži , Josip Drk, Stjepan Novosel, Miljenko Ciglar i predsjednik Stjepan Jan ec te op inski vije nik Dejan Horvat stanovnici davno su se bili raselili. I dok PiĹĄkorovec nije bio samostalno naselje, svi Ĺžitelji sela bili su prijavljeni na DrĹžimurec ku ni broj 1. Na taj je broj stizalo najviĹĄe poĹĄte. Bilo je najmanje ljubavnih pisama, a najviĹĄe kazni. No, ta vremena su iza njih i sada su PiĹĄkorov ani sami na svojem. Pa im DrĹžimur ani i Strel ani savjetuju da si i svoju ĹĄkolu naprave i urede svoje groblje. Kako e to sve skupa biti, joĹĄ se ne zna, ali ovako joĹĄ su skupa. No, kako vele, sve se moĹže rastaviti, samo Strel ani DrĹžimur ani nikada. Sve to zato ĹĄto je pola Strel ana iz DrĹžimurca, a pola DrĹžimur ana iz Strelca. Kako god ispada da je me u njima

rivalstvo, oni su uvijek skupa. I onda uvijek iz inata sve naprave. Ĺ to i mogu kada ih drugi zaborave. Pa su tako ak i cestu prema Tur iĹĄ u zakrpali samo do po etka â&#x20AC;&#x153;drĹžimursko - strel kog hataraâ&#x20AC;&#x153;. MoĹžda su pak mislili da su joĹĄ tu ĹĄume i mo vare kao nekada.

Mir kraj Rojsovih graba Ako su nekada imali mo vare i ĹĄume, danas su dobili jezera. Nastale su ljudskom voljom, a bilo je poslije toga puno halabuke. Tu se vadio ĹĄljunak za autocestu. Ĺ ljunak je otiĹĄao, grabe ostale i napunile se vodom. I tako su dobili jezera. I onda ih poribili i osnovali ribi ku udrugu. I tako sada uĹživa-

Obitelj Stjepana Jan eca, predsjednika VMO-a. Supruga Renata, k erke Iva i Klara. - DrĹžimured i Strelec je nemogu e razdvojiti jer smo jedna duĹĄa i diĹĄemo kak jedno selo, kaĹže Stjepan

ju u miru Rojsovih jezera. Kako su ih oni nazvali. Love ribe i svake godine popravljaju svoju ribarsku ku icu. Uvijek nekome treba daska. Ili netko zaustavlja auto u njoj. I tako se ti ribi i viĹĄe bave popravkom svoje ku e nego pecanjem. Od silnih popravaka postali su pravi majstori. Sve to i nije teĹĄko vidjeti jer u DrĹžimurcu su samo dvije ulice. U Strelcu pak imaju tri. Nemaju svoje nazive, ali ih zovu Mirogojska, Trnavska i Glavna. Jasno je da se po Mirogojskoj ide na vje ni spokoj. A po Trnavskoj se iĹĄlo â&#x20AC;&#x153;flake pratiâ&#x20AC;&#x153;. A svi su dolazili pod lipu. Stara je nekoliko stotina godina, zaĹĄti ena i danas se bori za Ĺživot. Dolazili su k njoj i pod nju i sve najvaĹžnije tu se zbivalo. Prva zajedni ka slika vatrogasaca DrĹžimurca i Strelca bila je upravo pod lipom. Lipa ih je spajala. Odavde se odlazilo na ehare i zabave. Tu su se de ki sastajali

Sre ko Radek majstor je za drvo. Ispod njegovih ruku izlaze umjetni ka djela, a njegova je ku a mali muzej kojim se DrĹžimur ani ponose. Na slici je sa suprugom Marijom i k erkom Petrom. Po zanimanju je ina e tesar i kaĹže: - Taj dar valjda nosim od ro enja

Pavao RuĹži , â&#x20AC;&#x153;mali birovâ&#x20AC;&#x153; godinama je bubnjao po selu na bubnju starom 120 godina i izvjeĹĄtavao seljane o novostima. Na slici je sa suprugom Marijom i sinom Petrom. Kako se bavi uzgojem bundeva, jedan mu je prijatelj napisao. - KuĹĄ ice dale suĹĄi i ostani dober v duĹĄi

Jedna od prvih fotografije vatrogasaca ispod povijesne lipe kraj kapele Svete Ane Ovakav prizor viĹĄe se ne vidi na poljima, ali se vidio na nogometnom igraliĹĄtu kad su ga obnavljali

U obitelji Novak je najstariji DrĹžimur anin Stjepan, zvani PiĹĄta, ali tu je i najmla i Toni, ro en 27. sije nja, koji je u druĹĄtvu sestre Ine te roditelja Roberta i Ivane i djeda Ivana i bake Jelene Novak

Poznati rukometaĹĄ Zlatko Horvat podrijetlom je DrĹžimur anin, pa su i Jan eci kao njegovi ro aci bili na svadbi

i pjevali. I pjesma je bila zajedni ka. Danas ih kr ma â&#x20AC;&#x153;Lipaâ&#x20AC;&#x153; moĹže spojiti. Jer je pod lipom premalo grana. No, zato bi se pjesma mogla uti nadaleko. Strel ani bi pjevali svoju: - Kraj kapele Svete Ane! DrĹžimur ani se ne bi dali pak bi zapjevali svoju. - Na Ivanje v DrĹžimurcu proĹĄ eje! A na kraju bi ipak zapjevali jednu zajedni ku. Kako god da tvrde da je me u njima rivalstvo, ipak su samo jedna duĹĄa.

Sela DrĹžimurec i Strelec u op ini su i Ĺžupi Mala Subotica. Potpuno su spojena, tako da su im natpisne plo e s jedne i druge strane zajedni ke. To je posebnost u Me imurju. U selu imaju zajedni ki Dom kulture, Vatrogasni dom i nogometno igraliĹĄte. U Strelcu imaju kapelicu Svete Ane izgra enu 1907. godine, a u DrĹžimurcu je pil Svetog Ivana Nepomuka sa zvonikom i joĹĄ tri pila. U selu imaju i Baptisti ki molitveni dom. OkruĹženi su selima Belicom, Tur iĹĄ em, Palinovcom i Palovcom. Selo ima svu potrebnu in rastrukturu osim kanalizacije.

O ljudima â&#x20AC;Ś U Strelcu je ukupno 105 ku nih brojeva, ali su 82 ku e naseljene. Ono ĹĄto ih sada raduje jest da mladi iz DomaĹĄinca i Belice doseljavaju tamo. Ra unaju da u DrĹžimurcu Ĺživi oko 475 stanovnika, iako je u zadnjem popisu stanovniĹĄtva bilo zapisano 946 stanovnika. To je bilo zajedno s PiĹĄkorovcom, romskim naseljem koje je u me uvremenu postalo samostalno naselje. U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora od sedam lanova. Predsjednik je Stjepan Jan ec, dok su lanovi Jovanka Ĺ a ari , Petar RuĹži , Josip Drk, Stjepan Novosel, Zdravko Lackovi i Miljenko Ciglar. Najstarija udruga

u selu je DVD, osnovan 1925. godine. Predsjednik je Dejan Horvat, tajnik Zoran Mihocek, zapovjednik Vlado Dodlek, blagajnik Pavao RuĹži . DruĹĄtvo okuplja 42 lana i ak 25 mladih. Nogometni klub Omladinac osnovan je 1973. godine. Prvi predsjednik kluba je bio uro Drvenkar, a tajnik Ivan Vidovi . Sada je predsjednik Kluba Mladen Mati , tajnik Mario Sovar i blagajnik Marinko Kon ec. Ĺ portska ribolovna udruga â&#x20AC;&#x153;Klenâ&#x20AC;&#x153; djeluje devet godina i gospodari sa 6 hektara vodenih povrĹĄina jezera. Predsjednik je Vlado Dodlek, a tajnik i blagajnik Josip Novak. Udruga okuplja 35 ribi a, no vele da im cijelo selo daje podrĹĄku. Najmla a udruga je Udruga mladih DrĹžimurec - Strelec, osnovana prije tri mjeseca. Predsjednik je Rajko Saka , potpredsjednik Emina Lackovi i blagajnik Ivan Lackovi . Udruga e dobiti za okupljanje i rad prostor u Domu kulture, a cilj je osmiĹĄljavanje kreativnog koriĹĄtenja slobodnog vremena mladih u DrĹžimurec - Strelcu. Prema njihovim podacima, Strelec ima 23 pu koĹĄkolca i 10 srednjoĹĄkolaca. DrĹžimurec ima 40 pu koĹĄkolaca i 12 srednjoĹĄkolaca. U prvi razred e im najesen po i 4 u enika. U KUD-u â&#x20AC;&#x153;Zvonâ&#x20AC;&#x153; Mala Subotica rade Katarina Juras i Jasmin Herman. Ina e u oba sela Ĺživi ak 56 udovica i 8 udovaca.

Obitelj Jan ec u svom elementu. Ĺ˝eljko i ur ica sa sinom Tomicom i k erkom Jelenom koji su nekada bili â&#x20AC;&#x153;kudaĹĄiâ&#x20AC;&#x153;

ME\IMURSKE NOVINE 17. velja e 2009.

SASVIM OSOBNO: IVANA Goricaj, me imurska najsportašica

Zavoljela sam karate zbog Brucea Leeja

Oliver Dragojevi tijekom akove kog koncerta pokazao je poznate glazbene kvalitete

SUBOTNJE “Valentinovo” u akovcu prošlo u znaku koncerta najpoznatijeg

Oliver i gosti pjevali za sve (ne)sretno zaljubljene! Po etak godine u akovcu nije donio previše koncertnih doga anja kad su u pitanju poznata imena hrvatske glazbene scene, stoga je drugu godinu za redom koncert Olivera Dragojevi a na Valentinovo u akove koj dvorani Graditeljske škole o ekivano privukao velik broj poklonika jednog od najpopularnijih i najdugovje nijih hrvatskih pjeva a. Okupilo se preko 2.000 fanova koji su s Oliverom u 2,5-satnom koncertu otpjevali sve njegove hitove. I ne samo oni. Izgleda da se i me imurski župan Josip Posavec, nakon što je pokazao zavidno pjeva ko umije e u emisiji “Lijepom našom“ koja je emitirana iz Preloga, odlu io u svakoj prigodi gdje je to mogu e popeti se na pozornicu i otpjevati poneku pjesmicu. Tako je ovaj put u duetu s Oliverom otpjevao jedan od njegovih najve ih

Zaljubljenih parova na koncertu za Valentinovo nije nedostajalo

U prvim redovima uz Olivera su zapjevali njegovi najvjerniji fanovi hitova “Moj lipi an ele“. Iako ga je na po etku publika do ekala ponekim zviždukom skepse, ipak je i župan uz Oliverovu pomo na kraju pokupio pljesak. Sljede i korak u županovoj glazbenoj promociji? Što drugo, nego CD za predizbornu kampanju …!!!??? Koncert u kojem su prevladavale sve najpoznatije Oliverove lagane pjesme koje su u jednom dijelu koncerta pomalo i “uspavale publiku“ sjajno je nadopunio ženski duo Meritas. Djevojku su otpjevale svoja tri najve a hita i pokupile zasluženi pljesak publike. I Oliverov prate i bend Dupini otpjevao je nekoliko dalmatinskih hitova poput “Da te mogu pismom zvati“, dok je dvije pjesme izvela i ženska klapa. Uglavnom, lijepa ve er za sve (ne)sretno zaljubljene kojoj je možda jedino nedostajalo malo više “koncertnog movinga“, kako od strane publike, tako i Olivera. Ili pak možda upravo zbog Valentinova nije previše želio “sme-

tati” što vrluda u mislima svih onih koji su došli provesti istinsku romanti nu ve er baš uz njega i njegove pjesme. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Me imurski ženski sport svoje najbolje predstavnike ve godinama ima u karatisticama. Ve godinama donose medalje s velikih natjecanja. Iako rade na gotovo profesionalnom nivou, uglavnom je to u vrlo skromnim uvjetima. Ove je godine najbolja sportašica Me imurja 21-godišnja Ivana Goricaj, lanica KK Nedeliš e, kojoj je pošlo za rukom da osvoji juniorsko ekipno zlato za Hrvatsku na prošlogodišnjem EP u Trstu. S Ivanom smo porazgovarali o svemu pomalo, a snimili smo je poput prave manekenke, jer upravo tako i izgleda: graciozna, visoka, vitka, lijepa … Upravo idealna za manekenku i za nošenje revija. Me utim, rekla nam je da to nije njezin stil ... - Ne osje am se previše dobro u ovom ‘ruhu’, posebice ne u ovim izmama s tako visokom petom, priznala nam je iskreno. - Više volim casual na in obla enja, a najbolje se osje am ipak u kimonu, rekla nam je prije nego smo porazgovarali o njezinoj karijeri i osobnosti. Iako joj je karate postao neizostavan dio života, nije zanemarila ni školu, a odnedavno i radi - stažira kao medicinska sestra u Županijskoj bolnici u akovcu. - Svjesna sam da se od karatea ne može živjeti. Volim karate, ali nisam zbog njega zanemarila školu i sada posao. Iako moram zahvaliti svima na poslu što mi izlaze u susret i što imam dovoljno vremena da se i dalje bavim karateom na vrhunskom nivou, isti e graciozna Nedeliš anka. Karateom se po ela baviti u 3. razredu OŠ i u njemu je ve punih 12 godina. Po ela bi i ranije, a zamalo je i prestala. Objasnila nam je kako je to bilo na po etku ... Kao mala još prije škole voljela sam gledati ilmove s Bruceom Leeom. Znam da su to uglavnom bili ilmovi koje su voljeli de ki, ali ostala sam fascinirana s njim kao borcem u tom ilmu. Ali, tada roditelji nisu bili za. Me utim, popustili su dvije godine kasnije. I onda sam zamalo prestala. Naime, na jednom sam turniru predala borbu uo i njezinog po etka jer je protivnica izgledala pomalo zastrašuju e za tadašnje godine. Tada mi je otac rekao: Ako misliš i dalje predavati me eve, više ne eš trenirati! Od tada više nema predaje me eva, borim se uvijek do kraja, kaže Ivana, koju je sve o karateu nau io Nenad Murši koji joj je i dan - danas uz Zorana Topolnjaka trener u klubu.

Nastup na Olimpijadi njezin je san

Oliver i župan Posavec otpjevali su u duetu “Moj lipi an ele”

Koncert je privukao u lijepo ispunjenu dvoranu Graditeljske škole više od 2.000 ljudi razli ite generacijske dobi

Goricaj je veliki uspjeh postigla prošle godine s hrvatskom reprezentacijom u Trstu, dok je trenuta no i me u 3 - 4 najbolje karatistice Hrvatske u svojoj kategoriji. Veliki uspjeh postigla je nedavno i u Parizu, gdje je osvojila broncu u konkurenciji karatistica U-21, mla oj seniorskoj kategoriji. Borbu za tre e mjesto gubila je 3:0, ali je sve preokrenula. Nije se predala. Bila je to sjajna borba. Imala sam veliki zaostatak, suci mi nisu htjeli dosuditi ni jedan bod, sve je išlo na stranu Švicarke, ina e francuskog porijekla, za koju je navijala cijela dvorana. Ali, kad je ostalo dvadesetak sekundi do kraja borbe, odlu ila sam i i na sve ili ništa i uspjelo mi je osvojiti broncu, zadovoljna i sretna zbog bronce opisala nam je odlu uju u borbu za medalju. Iako je tek na po etku seniorske karijere, Ivana ju je ve dobro isplanirala. Teško da e se baviti karateom do 30. godine na ovom nivou, kaže, jer kod nas nema taj sport status kao u nekim drugim zemljama, gdje su karatistice aktivne i poslije tih godina. Stoga e pokušati sve svoje ciljeve karijere usredoto iti na predstoje ih 4 - 5 godina … San mi je oti i na OI u Londonu 2012. godine, ako karate postane olimpijski sport. Svjetska i europska karate federacija promijenila su uzrasna pravila, prilago avaju se zahtjevima Me unarodnoga olimpijskog komiteta kako bi karate postao olimpijski sport. Mislim da zaslužujemo kona no u i u olimpijsku obitelj. Karateom se mislim baviti negdje do 25 - 26 godina, nakon toga e vjerojatno biti neki drugi prioriteti. Me utim, zavoljela sam ovaj sport, odli no se osje am u kimonu, tako da u vjerojatno ostati u njemu i poslije toga kao trenerica, rekla nam je na kraju razgovora Ivana, koja ve i danas pomaže trenerima u radu s mla im kategorijama. Uostalom, ona karateu daje zasluge za svoj izgled. Kaže da upravo bavljenje ovim sportom može svaki miši na tijelu staviti u njegovu najbolju funkciju. Stoga preporu uje svima, posebice djevoj icama, da krenu trenirati ovaj sport. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

Styling Ivane Goricaj za fotosession osmislila je poznata me imurska modna dizajnerica Zdravka Ganzer

Nedeliš anka Ivana Goricaj, lanica KK Nedeliš e, uz svoju klupsku kolegicu Mašu Martinovi osvojila je za Hrvatsku ekipno juniorsko zlato na EP u Trstu. Kvalitetu je dokazala tijekom godine pro iliravši se u ponajbolju hrvatsku karatisticu u srednjoj kategoriji. Osvojila je naslov državne prvakinje u konkurenciji mla ih seniorki i bron anu seniorsku medalju s Prvenstva Hrvatske. To joj je donijelo naslov najbolje sportašice op ine Nedeliš e, a prošli tjedan zasluženo je ponijela i naslov najbolje u Me imurskoj županiji. I u ovoj godini Ivana je krenula s medaljom koja je odmah nominira za kandidaturu najbolje i u 2009. godini. Na EP u Parizu, koje je po prvi put održano po novim uzrasnim pravilima Svjetske karate federacije, prema kojima je ona nastupila u konkurenciji mla ih seniorki, osvojila je bron anu medalju u srednjoj kategoriji. Iako je u prvom kolu kategorije do 60 kg izgubila od Bugarke Angelove 1:3, njezinim ulaskom u inale Bugarka je Ivanu povukla u repasaž. Ona je to iskoristila na najbolji mogu i na in i trima pobjedama nad Crnogorkom Duki 3:1, Ma aricom Krassovari 1:0 i Švicarkom Korn led 4:3 osvojila tre e mjesto i broncu za Hrvatsku i me imurski karate. (dz)

17. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

S $

19 HRVATSKI LIJE NI KI ZBOR akovec

Dubravka Kapun nova predsjednica Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Kako lije iti herniju diska? Imam 58 godina i ve više godina bolujem od kralježnice. Ve i dio posla provodim sjede i. U po etku su bolovi u kralježnici bili mali i nisam im pridavao veliku pažnju. Kasnije, kada su bolovi postali intenzivniji, javio sam se lije niku i onda mi je dijagnosticirana hernija diska. Moj lije nik mi preporu uje operativni zahvat. U dilemi sam i ne znam što bih napravio. Izme u dva kralješka nalazi se me ukralješ ani kolut. Ukoliko postoji ve a i stalna preoptere enost kralježnice u donjem dijelu (naro ito kralješci L4, L5, S1), onda se razvija protruzija a to zna i da se želatinozna jezgra me ukralješ anog koluta prelijeva iznad vlaknastog koluta što ga okružuje. Nakon toga stvaraju se male razderotine, dolazi do pravog iskliznu a (prolapsa diska). Poslije toga prsten puca a želatinozna jezgra stiže u kralježni ki koštani kanal, koji je iksno ome en. U koštanom kanalu nalaze se spletovi živaca koje onda želazinozna masa pritiš e. To stanje nazivamo hernija diskusa. Hernija diskusa nastaje kako je gore navedeno spontano nakon

preoptere enosti ili radi prirodne sklonosti, propadanja ali rje e kao posljedica traume. Hernija diska naj eš e se javlja u slabinskom dijelu kralježnice, kao što je gore navedeno ali se može pojaviti u vratnoj i grudnoj kralježnici ali puno rje e. Dijagnoza se postavlja na temelju neurološkog pregleda i pretraga bolesnika. Ako se radi o protruziji i prolapsu onda se lije enje po inje izikalnom terapijom. Ukoliko se stanje nakon provedene izilkalne terapije ne poboljša nego pogorša onda dolazi u obzir operativni zahvat. Me utim, ako se radi o diskus herniji, odnosno ekstruziji, kada nakon pucanja vezivnog prstena prodre želatinozna masa u kralježni ki koštani kanal, onda je najšeš e indicirana operacija. U nekim slu ajevima operacija se može izbje i minimalno invazivnim postupkom za ranu intervenciju kod propadanja diskova zbog hernije ili drugih problema. Radi se o proteinskom polimeru koji se kao teku ina injekcijom uštrca na potrebno mjesto u kralježnici i brzo se pretvara u vst hidrogel sli an pravom disku.

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Celulit Celulit je kožni estetski problem nastao zbog prekomjernog nakupljanja masno e, vode i štetnih tvari u masnim stanicama i nedovoljno kvalitetnog vezivnog tkiva, te zbog oslabljene cirkulacije krvi i limfe.

ak 90% žena ima problema s ovom ne baš ugodnom pojavom – celulitom, poznatom još i po nazivu „naran ina kora“. Celulit se naj eš e pojavljuje na bedrima, bokovima i stražnjici, ali isto tako može zahvatiti i ruke i trbuh. Pojavi celulita pogoduje niz faktora kao što su: nepravilna prehrana, stres, nedostatak tjelovježbe, hormonske luktuacije itd . ak se i nošenje preuske odje e , pušenje , konzumiranje alkohola povezuje s pojavom celulita , a u današnje vrijeme javlja se u sve mla oj dobi . Razlikujemo dvije vrste i etiri

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

stupnja celulita : tvrdi ili ibrozni koji je teško primijetiti jer se nalazi direktno uz miši e i meki ili endometozni koji je vidljiv na oko i nije vrsto vezan za miši pa djeluje mlohavo. Iako ve ina žena brigu o celulitu po inje voditi s pojavom prvih proljetnih sun evih zraka , zima je idealno razdoblje da se tijelo dovede u formu i pripremi za sezonu „otkrivanja“. Dostupne su nam razne metode ; od body wraping-a , anticelulitnih masaža pa do sve savršenijih aparativnih programa . Važno je shvatiti da celulit nije nastao preko no i , pa tako i ne nestaje ve je potrebno izvjesno vrijeme i upornost u borbi s njime. Kod provo enja anticelulitnih tretmana važno je provoditi ku nu njegu i svakodnevno se mazati anticelulitnim kremama, a ta bi nam navika trebala ostati i poslije kure - za održavanje i daljnju prevenciju ponovnom nastanku „naran ine kore“.

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Depresija, bolest našeg doba Epidemiolozi kažu da je depresija danas na etvrtom mjestu vode ih svjetskih zdravstvenih problema s udjelom od 4,5 % u globalnom teretu bolesti, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije do 2020. godine zauzeti e drugo mjesto, odmah iza ishemi ne bolesti srca. U visoko razvijenim zemljama ona je ve sada na drugom mjestu. Uza sva nastojanja da se depresija prevenira i e ikasnije lije i globalna je prognoza nepovoljna, pogotovo za slabije razvijene i siromašne države, kakvih je na ovoj planeti ve ina. Crno nam se piše, depresivno skroz na skroz. Pojam depresija dolazi od latinske rije i depressum i zna i potištenost. Bolest je karakterizirana sniženim raspoloženjem pod utjecajem ega se mijenja sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i socijalno funkcioniranje osobe. Tipi ni su simptomi potištenost, gubitak interesa i zadovoljstva, smanjenje energije, brzo zamaranje, poreme en san ili nesanica, slabljenje ili gubitak apetita, smetnje pažnje i koncentracije, zaboravljivost, ideje krivnje i bezvrijednosti, smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje, pesimizam, povla enje, samoozlje ivanje, zamišljanja i pokušaji samoubojstva... Poreme aj se javlja epizodi no, a više od polovice osoba koje su imale jednu epizodu depresije razviti e ponavljaju i depresivni poreme aj. Podaci govore da svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom svog života može doživjeti barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. inje-

nica da se poreme aj javlja dvostruko eš e kod žena nego kod muškaraca, povezuje se sa hormonskim promjenama u žena, iako pravi razlog još nije poznat. Depresija se može javiti tijekom itavog životnog vijeka, ali se naj eš e dijagnosticira u dobi od 25 do 35 godina. Novija istraživanja pokazuju tendenciju pomaka prvog javljanja prema mla im dobnim skupinama, što zna i da sve više djece i adolescenata obolijeva od depresivnih poreme aja. Depresija je ozbiljna bolest povezana s dubokom patnjom i visokom smrtnoš u. ak 15% osoba lije enih od tzv. velike depresije po ini samoubojstvo, a me u nelije enim depresivnim bolesnicima taj postotak vjerojatno je i ve i. Razlozi za to da se više od polovine depresija uop e ne lije i leže u neupu enosti, jer depresiju ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, ni njihova okolina, ak i kad ona uzrokuje zna ajne obiteljske, profesionalne i socijalne poteško e. Zbog neznanja i predrasuda depresivne osobe ne traže pomo , ali je poraznija injenica da depresivni poreme aj ne prepoznaju ni lije nici primarne zdravstvene zaštite, naj eš e zbog prate ih tjelesnih simptoma koji njihovu pozornost odvla e u pogrešnom smjeru. Ameri ka istraživanja (naša naravno ne postoje) pokazuju da samo 52% depresivnih osoba zatraži lije ni ku pomo , a od njih je tek oko 42% adekvatno lije eno. Ne mora biti tako, jer depresija je bolest koja se može uspješno lije iti!

Prošli je petak održana redovna izborna skupština Hrvatskoga lije ni kog zbora Podružnice akovec u Hotelu Park u akovcu. S 96 osvojenih glasova od ukupnih 104, Dubravka Kapun, dr. med., spec. Anesteziologinja, izabrana je za novu predsjednicu HLZ-a Podružnice akovec. Za dopredsjednicu je izabrana Sanja Topli anec, dr. med., spec. ginekologinja. Robert Grudi , Irena Kova evi , Vladimir Ma ari , Robert Mar ec, Jasna Mun ar - Palašek, Ljubica Pav ec, Vlatka Pleh, Nikola Sobo an izabrani su lanovi Upravnog odbora, dok su Nada Bagi , Ana Bene, Miroslav Horvat, Ksenija Mesari , Mirko Perkovi , Vesna Vrši - Krišto i , Jovanka Žvorc lanovi Suda asti.

lanovi Nadzornog odbora jesu Branka Gabor, Marija Hegeduš - Jungvirth, Renata Hranjec Gašapari , Franjo Kljai , Marijan Žvorc, a Biseka Gori anec, Diana Lovren i , Vladimir Ma ari delegati za Zagreb. S obzirom na to da je jedna od zada a Hrvatskoga lije ni kog zbora uvanje uspomene na sve njihove lanove, na po etku su se prisjetili lanova koje su izgubili u prošlog godini, a to su dr. Ivanka Novak, dr. Viktor Karagi i dr. Nazif Hunji . Tako er su ovu priliku iskoristili kako bi pozdravili svoje kolegice i kolege koji su zaokružili svoj radni vijek tijekom 2008. U mirovinu su otišli mr. sc. Biserka onkaš, voditeljica Klini kog laboratorija ŽB-a akovec, dr. Vera Mareš Bratko, spec. medicine rada, dr. Franjo Fundak, koji se uspinjao se na ljestvici unutar bolnice od lije nika, šefa kirurgije do ravnatelja ŽB-a akovec, i dr. Helena

Dubravka Kapun, dr. med., preuzela je funkciju Marine Payerl - Pal, dr. med., i postala nova predsjednica Hrvatskoga lije ni kog zbora, Podružnica akovec

Vegh, lije nica, spec. anesteziologinja. - Ovim okupljanjem nije samo okon ana jedna godina, ve smo zaokružili etverogodišnje razdoblje u životu naše Podružnice, vo enom vama dobro znanom ekipom kolegica i kolega. Iskreno i s poštovanjem zahvaljujem svojim kolegicama i kolegama u Upravnom odboru koji su etiri godine svojim radom, kreativnoš u, trudom i u svoje slobodno vrijeme pridonijeli da naša Podružnica bude cijenjena i visoko vrednovana , ali i prepoznata kao ure ena, aktivna, kulturna, ambiciozna i uspješna u našoj zborskoj obitelji. Veliku zahvalu, tako er od srca i iskrenu, dugujem svim svojim suradnicima iz Mikrobiološkog laboratorija, koji su mi svih ovih godina pomagali u svakom trenu, nesebi no i spremno da sve štima, kazala je Marina Payerl - Pal, dr. med., iju je funkciju predsjednice preuzela dr. Dubravka Kapun, te koja je sve prisutne podsjetila na važne doga aje tijekom 2008. godine. Kao i proteklih godina, najve i naglasak u radu Zbora stavljen je na stru nu aktivnost. (H. Ze ar)

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI>, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ME\IMURSKE NOVINE 17. velja e 2009.

PREDSTAVLJAMO

Geneva 2009.

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po modelima 1.1. - 31.1.2009.

WRC poredak nakon 1. od 12 Rally-a

Poredak voza a: 1. Sebas en Loeb

koli ina

2. Dani Sordo

1. Opel Astra

248

3. Mikko Hirvonen

2. Renault Megane

163

4. Henning Solberg

3. Renault Clio

153

5. Chris Atkinson

4. Volkswagen Golf

153

6. Sebas en Ogier

5. Suzuki SX4

152

7. Ma hew Wilson

6. Škoda Octavia

151

8. Khalid Al-Qassimi

7. Ford Focus

121

Model

8. Opel Combo

9. Dacia Sandero

10. Nissan Qashqai

11. Opel Corsa

12. Peugeot 207

13. Volkswagen Passat

14. Škoda Fabia

15. Kia Ceed

16. Renault Twingo

17. Peugeot 308

18. Seat Ibiza

19. Honda Civic

20. Suzuki Swi

21. Ostali

2061

UKUPNO

4163

Izvor: Promocija Plus

Geneva 2009.

Poredak Teamova: 1. Citreon Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Stobart VK M-Sport Ford Rally Team 4. Citroen Junior Rally Team

Nissan Qazana Zvijezda Nissanova štanda bit e konceptni automobil Qazana. Najbolje ga je opisati kao mali crossover, a zamišljen je da prkosi tradicionalnim postavkama o tome što bi trebao o ekivati kupac malog automobila s 5 vrata. Vrlo zamjetljivim dizajnom dominiraju veliki, široki blatobrani i niža linija karoserije koji ostavljaju dojam snage, dok je gornji dio karoserije dinami an, izražajan i sportski oblikovan.

18 8 8

Od 5. do 15. ožujka održava se tradicionalni salon automobila u Ženevi. U najavama ove priredbe za koju je najavljeno više od 80 svjetskih premijera pokušava se svjetska kriza potisnuti u drugi plan. 79. po redu izdanje ovog salona zasigurno e predstavljati i dalje jednu od najzna ajnijih svjetskih priredbi u svijetu. AUTO stil e i ove godine posjetiti ovu izložbu te vam donijeti iscrpno izvješ e. Evo pregleda samo dijela noviteta:

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin *BS - bez sumpora

6,76 6,80 6,60 3,35

6,80 6,98 6,60 6,66 3,35

Cijene vrijede na dan 6. velja e 2009.

MINI John Cooper Works Convertible Mini je za Ženevu pripremio cabrio izvedbu iz radionice Johna Coopera. Pokre e ga 1,6 litreni turbo motor koji razvija 211 KS.

Škoda Yeti Ovo trendovsko vozilo namijenjeno je za gradsku vožnju, ali i za slobodno vrijeme. Biti e opremljeno najmodernijim tehnologijama koje e osigurati ne samo izvanredne performanse u vožnji na cesti, ve i izvrsna svojstva kod terenske vožnje.

Renault Clio III faza 2 Novi se Clio isti e obnovljenim dizajnom s dinami nim vizualnim karakteristikama s prednjeg kraja Novog Renault Mégana. U ponudi e biti i nova verzija GT koja pruža kupcima Renault Clia pristup u svijet sporta.

Mazda3 Svjetsku premijeru imat e Mazda3 sa i-stop-om, Mazdinim naprednim start-stop sustavom koji štedi gorivo i nova Mazda3 MPS, najja a verzija Mazde3. Mazda3 MPS sada ima smanjenu potrošnju goriva i zadovoljava Euro 5 emisiju, a razvija respektabilnih 260 KS.

SMEHEK

Fiat 500C Uz inovativni mekani krov – kompletnim otvorom prema nebu – novi 500C ima jednaku veli inu kao i osnovni model i jednaka tri pogonska sklopa: 1.3-litreni Multijet Turbodisel sa 75 KS koji dolazi sa 5-brzinskim ru nim mjenja em, te dva benzinska motora, 1.2-litreni sa 69 KS i 1.4-litreni sa 100 KS, koji su dostupni sa ru nim ili robotiziranim Dualogic mjenja em.

Chevrolet Spark Simpati an gradski automobil na tržište dolazi po etkom 2010. godine, a pokretat e ga 1,0 litreni te 1,2 litreni pogonski agregati.

17. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Citroën se ponovo ra a

Škoda Octavia proslavila 50. ro endan Trenuta no najuspješniji model Škoda Octavia ove godine slavi 50. jubilej nastanka prvog vozila ovog imena. Serijska proizvodnja ovog vozila zapo ela je u sije nju 1959. Radilo se o nasljedniku modela Škoda 440 koji je bio poznat pod nazivom Spartak. „Naše novo vozilo dobilo je i novo ime. Zove se Škoda Octavia jer predstavlja osmi model naše nacionalizirane industrije.“, izvijestio je magazin za gospodarstvenike Ventil u izdanju od 6. sije nja 1959. Njeno ime ponovno se u novijoj povijesti uvodi nakon 1989. godine, kad je model Octavia postao prvi automobil razvijen u vlastitoj režiji, nakon što je Škoda postala sastavni dio VW koncerna.

Pripreme su zapo ele ve 1992. kad je nastala prva studija. Najve i eški proizvo a automobila dosad je diljem svijeta prodao više od 2 milijuna vozila tipa Škoda Octavia. Škoda Auto trenuta no nudi široku paletu modela, uklju uju i sportsku Škoda Octaviju RS i varijantu za slobodno vrijeme pod nazivom Scout.

Nominirani kandiadati za “North American Car of the Year” Udruga specijaliziranih automobilisti kih novinara iz SAD-a objavila je popis kandidata za odabir automobila godine koje se odvija u dvije kategorije: U kategorji North American Car of the Year nominirani su: Audi A4, BMW 1 Series, Cadillac CTS-V, Dodge Challenger, Ford Flex, Honda Fit, Hyundai Genesis, Jaguar XF, Lincoln MKS, Mazda 6, Nissan GT-R, Pontiac G8, Toyota Venza, Volkswagen Jetta TDI. U kategoriji North American Truck of the Year nominirani su: BMW X6, Chevrolet Traverse, Dodge Ram, Ford F-150, Honda Pilot,

In initi FX35/50, Kia Borrego, Mercedes-Benz ML320 BlueTEC, Nissan Murano, Subaru Forester te Volkswagen Tiguan.

ADAC-ova nagrada za BMW X3 BMW X3 je drugi put za redom osvojio prvo mjesto na ADAC-ovoj ljestvici kvalitete. Kao i prethodne godine, klasi SAV vozila (Sports Activity Vehicle) dodijeljena je glasovita ADAC-ova nagrada ‘’Gelber Engel’’ u kategoriji kvalitete. Time je njema ki automobilski klub još jednom BMW X3 proglasio najpouzdanijim vozilom na njema kim cestama. Nagrada ‘’Gelber Engel’’ temelji se na procjeni otprilike 2 milijuna slu ajeva iz ADAC-ovih statisti kih podataka o kvarovima kao i na istraživanju zadovoljstava kupaca provedenom od strane asopisa ‘’ADAC Motorwelt’’ u kojem je ovaj put sudjelovalo oko 43.000 itatelja. Zahvaljuju i širokom raspo-

nu kvaliteta, BMW X3 je osvojio niz uvaženih nagrada i priznanja. Dvaput za redom bio je proglašen ‘’terenskim vozilom godine’’ i ‘’vozilom godine s pogonom na etiri kota a’’ od strane automobilskih asopisa ‘’Off road’’ i ‘’Auto Bild Alles Allrad’’. Njegova jedinstvena kombinacija kvalitete, užitka u vožnji i u inkovitosti povoljno utje u na održavanje vrijednosti vozila. U kategoriji terenskih vozila, stru njaci za analizu tržišta tvrtke EurotaxSchwacke stavili su BMW X3 na prvo mjesto svog indeksa automobilskih pokazatelja, pokazuju i kako SAV model ima najnižu razinu gubitka vrijednosti u odnosu na ostala vozila u klasi.

Citroën, koji slavi 90 godina postojanja, istovremeno u 34 zemlje svijeta, predstavlja svoju novu dinamiku marke. Marka Citroën to radi na dan ro enja svojeg osniva a. U teškom gospodarskom okruženju, ali i u razdoblju kada se mijenjaju automobilske navike i stvaraju novi odnosi izme u potroša a i marki, Citroën djeluje i iznova se stvara. Cilj je nastaviti dinamiku koja je pokrenuta uspjehom novih proizvoda lansiranih u posljednjih deset godina. Citroënov znak – chevroni - sada je trodimenzionalan i oslobo en svog okvira. Reljefno izveden, znak dobiva na snazi i teksturi. Crvena boja ostala je kao most izme u Citroënove prošlosti i budu nosti pronalazi se na novoj tipogra iji imena marke, no nijansa evoluira prema tamnijoj crvenoj.

ME\IMURSKE NOVINE 17. velja e 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

17. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

TOPLICE SVETI MARTIN organiziraju

U etvrtak â&#x20AC;&#x153;Modna ve er poznatihâ&#x20AC;? U Toplicama Sveti Martin organiziraju u etvrtak 19. velja e od 21 sat na unutarnjim bazenima â&#x20AC;&#x153;Modnu ve er poznatihâ&#x20AC;?. Na modnoj reviji pojavit e se: Ivana Ergi , Aleksandra Grdi , Tina Katani , Stefany Hohnjec, Iva Dragovi , Sonja Kova , Doris Vre ko, Petra Maroje, Darjana Iljki , Mario Mlinari , Dino Bubi i , Nenad Hervatin, Neven Ciganovi , Rene Bitorajac, Mario Petrekovi i drugi. Nakon revije slijedi veliki party u Pubu Potkova, uz poznati njema ki DJ dvojac: â&#x20AC;&#x153;Wishes & Dreamsâ&#x20AC;?. Do ite i zabavite se u druĹĄtvu hrvatskih celebrityja, poru uju iz Toplica Sveti Martin. (dz)

Doris Vre ko

TOP LISTA DOMA IH 01. ESKIM VATRA 02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK 03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMA IH KOMEDIJA

TOP 20

Iva Dragovi

Aleksandra Grdi

04. SOL U AJU E.N.I. 05. IPAK PRLJAVO KAZALIĹ TE

01. LABIRINT - EN FACE

06. ZVON ICU MOĹ˝E BITI SRAM

02. AKO UZMEĹ LJUBAV...VRATI - LUKA NIĹ˝ETI

PAVEL

03. MILION Ĺ˝ENA - CRVENA JABUKA

07. KIĹ A LIDIJA BA I

04. Ĺ˝IVIM PO SVOME - JOSIPA LISAC

08. U INI NEĹ TO DANAS

05. KAO KIĹ E KAP - JACQUES HOUDEK

RAMIREZ

06. BUDI MI PRIJATELJ -

09. NE KUNI SE

Sanja DoleĹžal i Zagreba ki maliĹĄani

BORIS NOVKOVI

07. DA MOGU ISPO ETKA - PRLJAVO KAZALIĹ TE

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

08. POLAROID - E.N.I.

Gola Madonna za Bikini ili niĹĄta â&#x20AC;Ś 37.500 $ Kraljica popa je prije 30 godina odradila snimanje kâ&#x20AC;&#x2122;o od majke ro ena i za njega dobila jedva 25 dolara, a jedna od fotki iz serije ovaj je tjedan na aukciji prodana za 37.500 dolara. Madonna, tada poznata po pravom imenu Madonna Louise Ciccone, davne 1979. godine bila je plesa ica i jedva spajala kraj s krajem, te se javila na novinski oglas u kojem su traĹžili gole modele. Za fotografa Leeja Friedlandera odradila je snimanje i za njega dobila jedva 25 dolara. Ĺ est vrlo eksplicitnih crno - bijelih fotogra ija objavljeno je 1985. godine u Playboyu. Fotogra ija prodana u etvrtak u njujorĹĄkoj aukcijskoj ku i Christieâ&#x20AC;&#x2122;s jedna je iz plejbojevske

Izraelska manekenka Bar Rafaeli, poznata po predivnom stasu i vezi s glumcem Leonardom Di Caprijem, nova je djevojka s naslovnice posebnog izdanja Sports Illustrateda s kupa im kostimima. Naslov kampanje je: Bikini ili niĹĄta â&#x20AC;Ś hm â&#x20AC;Ś Bar je presretna ĹĄto je upravo njoj pripala ast da osvane na jednoj od najprestiĹžnijih naslovnica u svijetu manekenstva, ĹĄtoviĹĄe, to joj je ostvarenje sna. Kada joj je bilo 15, njezin joj je agent donio primjerak SI i nau io je gledati cure i na in na koji ko-

Kemal M., Ĺ˝anamari, Tereza K. 10. DANA - T.B.F.

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. SPACEMAN - KILLERS

TOM JONES

02. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD - KATY PERRY

04. HUMAN - KILLERS

03. IF I WERE A BOY - BEYONCE

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

04. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

KATY PERRY

05. LIFE IN TECHNICOLOR - COLDPLAY

06. WARM THIS WINTER -

06. RUNAWAY - QUEEN+ PAUL RODGERS

GABRIELA CHILMI

07. BROKEN STRINGS -

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

JAMES MORRISON & NELLY FURTADO

08. MILES AWAY - MADONNA

08. WORKING ON A DREAM -

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

BRUCE SPRINGSTEEN

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

09. SOBER - PINK 10.GIVESYOUHELL-THEALLAMERICANREJECT

TOP LISTA STRANIH

serije i o ekivana cijena bila je 15 tisu a dolara. Anonimni kupac iz Europe o ito je bio spreman izdvojiti dvostruko viĹĄe za golu pjeva icu.

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

TJEDNI KALORIFER Ella

municiraju s kamerom. Tako se, objaĹĄnjava, u ila poslu. Do sad su joj najbolje naslovnice imale Tyra Banks i Heidi Klum â&#x20AC;Ś

09. SINO NISI BILA TU -

Emanuel

01. PRLJAVO KAZALIĹ TE DA MOGU ISPO ETKA

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

02. LUKA NIĹ˝ETI

02. SMS MOJA ULICA

TOP LJUBAV LISTAVRATI DOMA IH AKO UZMEĹ

03. COLONIA

03. NINA DODIRI OD STAKLA

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

04. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN

04. VLADO JANEVSKI

05. TOĹ E PROESKI SRE O NE KRIVI ME

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. MAJA Ĺ UPUT

05. KINGS ZAKUNI SE

POLJUBI ME KRAJ RIJEKE

06. BORIS NOVKOVI RUĹ˝O SNENA

07. ET VARAT U TE

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM

08. DINO DVORNIK IDEN A KA I MOJ A A

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

09. ANTONIJA Ĺ OLA & GAZDE

09. LEO DVIJE VATRE

MILIJUN POLJUBACA

10. BORIS BABAROVI

10. MASSIMO & NENO BELAN

TI NISI VIĹ E MALENA

ZAR VIĹ E NEMA NAS

17. velja e 2009.

DOBRO JE ZNATI

za velike i male

Lidrano 2009

•

Lidrano 2009

•

Lidrano 2009

•

Lidrano 2009

ODABRANI LITERARNI RADOVI ZA ŽUPANIJSKU SMOTRU Iz mog dnevnika 03. sije nja, 2009. Izležavam se. Još uvijek traju praznici. Živjeli praznici!!! Klopam nešto laight, pijem aj i po obi aju davim mamu. Zvrrr…. Zvoni. Ton je. Vi e s vratiju: “Joška, idemo v ku ico?” Putem obla im jaknu i kapu. Uživamo na svježem zraku i vrlo smo zadovoljni. Mama uvijek zbori: “Zdravo je biti na svježem zraku i kretati se.” BRAVO, MAMA! 13. sije nja, 2009. Brrr… Koji grdi nadnevak!? Dolazim iz škole. Baš je bilo dobro. Iz njema kog jezika ausgezeichnet. Na brzinu jedem (dijetno), obla im skafander i izlazim sve ano poput astronauta na led. Ve me ekaju Ivek i Oba. Uživancija! ŽIVJELA ZIMA. 14. sije nja, 2009. Sviram glasovir. Opet me zeza jedna tipka. Ma, nema veze, u iteljica ionako ne e biti zadovoljna, kako god da odsviram. Na brzinu pišem zada u Sve znam-baš sam pametan! Zar život nije cool? 18. sije nja, 2009. Nedjelja. Budim se i smiješim. Obožavam nedjelju. Svi smo za stolom zajedno. Popodne posjetim baku i djeda. Tamo ne moram biti na dijeti. Živjeli baka i djed! Smrt svim dijetama!!! 20. sije nja, 2009. Danas je Boris iz mog razreda išao na LIDRANO. Sretno, Boris! Sjedim pred TV i slušam vijesti. Rat u Gazi. Umiru djeca poput mene. Strašno. Što su skrivila??? Hvala nebu što imam mamu, prijatelje, pokvarenu tipku na glasoviru, djeda i baku. Makar i groznu dijetu! Živ sam! Život je tako dragocjen. VOLIM GA!!! Josip Herman, 4.r OŠ BELICA Mentor: Vesna Herman ODABRANO ZA ŽUPANIJSKU SMOTRU

Zlatna sredina u kadru - Odlu i. Budi iskrena, Mo! Kao što u kozmeti kom du anu uvijek izbjegavaš morsku sol od marelice jer mrziš marelice. Budi iskrena. Kao kad se, bijesna poput Bully Kute – indijskog borbenog psa, iživljavaš na Munchmallows kola ima i sti-

skaš ih sve dok ti prsti ne pocrvene. Budi iskrena! Kao kad listaš modne asopise i kuneš se da nikad ne eš kupiti izme za dvije tisu e kuna. Nije da ih imaš. Sjedila sam na jogi madracu. To je trenutno jedini predmet u stanu na kojem se može sjediti. Gledala sam mamu kako me promatra svojim ribljim, tupim o ima. Riblje oko na fotogra ijama. To je kao da se spuštaš nekim toboganom i ne vidiš kamo eš pasti, ne vidiš ništa. Možda je samo pijesak, a možda je i velika crna rupa. Takva je trenutno bila mama. Možda je ovo samo dnevni salon, a možda je cijeli njen život kisela marelica boje senfa, boje njenih tajica u kojima stoji tu preda mnom. - Biraj. Da mi je to rekao sladoled od vanilije, da me pitao: Ja ili okolada? Biraj!, normalno da bih zgrabila okoladu. Da me to pitala kri avo crvena marta u ormaru, istog momenta bih ju obula i odbacila balerinku do konca života. Da me to pitao Mick Jagger osobno, kolikogod mi teško palo, Paint in black bolja mi je od Satisfaction. Ali ovo. Debeli žuti selotejpt povu en izme u dvije ravne linije u stanu. Mamine crvene žilice u oku. Tata koji izgleda kao mrgudan totem. - Zašto se jednostavno ne dogovorite sudski? – pitala sam kao da mi je svejedno. - Zašto se meni ini da je tebi svejedno? – upitala me živ ano. – Sud je preskup! Mi nismo siromašni. Nismo ni bogati. Mi smo sredina. Imam martensice, ali nosim ih ve jako dugo. Sud je skuplji od mojih crvenih martensica. - U emu je uop e razlika! Ja u živjeti s ove strane do žute trake, ti eš živjeti s one strane do žute trake. - Dakle, s njim. - Ne znam. - Razlika je u tome što e netko morati odseliti i više ne e biti tako jednostavno. To je to. Kliknula sam. Žaruljica iznad glave zasvijetlila je: - Onda je valjda bolje da živim s tatom. Vidjela sam kako se namrštila, kao da je pojela kiselu mandarinu. Zastala je. Uzdahnula je. - No dobro onda. Valjda e sve biti u redu. – zvu ala je kao da e se rasplakati. Znam da me voli. Vidim to. Voli me na svoj na in koji sam s vremenom po ela shva ati. Nije baš jednostavno. Nije ona poput Psa koji je sretan kad ga nahranim pa zamaše repom, ispruži šapu i veselo odskaku e na ulicu. S mamom mogu trijebiti crne sjemenke iz štapi a od vanilije, slušati rock glazbu, gledati crnobijele ilmove, plakati, sva ati se i osje ati se kao da imam multipraktik, kao da imam Supermana

koji nema rok trajanja. Pa ipak, s vremenom je došlo do kvarova. Multipraktik je nekad previše bu an. Superman je nekad previše tvrdoglav u namjeri da spasi svijet. Mama pada iz faze u fazu. Ponekad je presretna kao Teletubbies, kao veliki hodaju i smijeh. Kao da joj je život izlet ili nekakva igra, kao da e sve krenuti nabolje ako prikva i na ruksak privjesak za sre u. Slijede a faza. Ona sjedi na trosjedu i pla e, pri a mi kako je život grozan i kako je više nitko ne poštuje i ne voli te kako je ona glupa što si dozvoljava tolike ustupke. Tata je stijena. On je poput sije nja – ni sun an ni vjetrovit. Uvijek održava balans. Ne dubi na glavi niti je histeri an. Možda mi sije anj nije najdraži mjesec u godini, možda više volim lipanj, ali u lipnju mi trebaju sun ane nao ale i kabanica ako padne kiša. Treba mi ograda. Živim kod tate. Po elo je s onom smiješnom žutom trakom i izbjegavanjem njih dvoje me usobno. Nastavilo se u dva stana i dva automobila. Tata više nije mrzovoljni totem. Smiješak mu je blag poput Van Goghovih Suncokreta. Mama je super. Isprva je esto plakala. Bila je teška. Sad zajedno kuhamo puding i sve manje pla emo. Ja sam ostala sredina. Onaj dio izme u rukava tatinog sakoa i mamine glomazne naran aste narukvice. Najbitnije, vidim nas zajedno u kadru. Iako odvojeno živimo, posje ujemo se, nazivamo se, zaboravljamo, ispri avamo se – u kadru smo svo troje zajedno. Snimano u razini kamere, a ne Ribljim okom, stvari izgledaju jasnije. Katarina Hamunajec, 8.r I. OŠ AKOVEC Mentor: Natalie Plešnar

Najvažniji dan 22.01.2008. etvrtak otvorila sam o i i inilo mi se da sam spavala nešto duže nego ina e, kad ono… mama mi uletjela u sobu, upalila svjetlo koje mi se u tom trenutku inilo kao sunce koje mi udarilo u glavu. Pokrila sam se pokriva em po glavi i pitama sam je što je bilo. Glasno je izderala da je osam sati i da kasnim u školu. Kad je to izrekla, ustala sam iz kreveta brzinom munje, brzo se obukla i odjurila! Došavši u razred, opet vika, u iteljice, naravno: “Što, zaspala si?” Došlo mi da propadnem u zemlju! Nisam ni test pisala! Jao si ga meni, sad e me drugi put pitati… hmmm…u velikoj sam gabuli. 23.01.2008. petak Zvrrr…7.00 sati. Zvone mi sva tri mobitela! Mamin, tatin i moj. Malo sam si posudila njihove, da ne bih slu ajno opet zaspala! Opet bi bila u gabuli, ne želim ni razmišljati o ju erašnjem danu. Kad ono, moj tata uleti u sobu i pita: “Gdje je moj mobitel?” Ajme meni, opet sranje! Usput mi rekao da idu u grad jer moraju nešto poslovno obaviti. Da, da, poslovno. Znala sam da idu meni kupovati poklon za sutrašnji ro endan. Bila sam veoma nestrpljiva

itav dosadan petak. Nave er sam u njihovoj sobi slu ajno vidjela veliku šarenu kutiju. Kamo li sre e, što su mi ipak kupili??? Nisam dugo zaspala jer me mu io poklon, ali ipak, san je bio ja i od mene. 24.01.2008. subota Stigao je…najvažniji dan u godini! Moj ro endan… otvorila sam o i, živahno ustala i otišla u kuhinju o ekuju i iznena enje puno poklona! Našla sam pospanog tatu koji pijucka hladnu kavu, koja je na stolu od ju er, vjerojatno puna svakakvih kukaca i svoju sestru koja bulji u televizor. Tata je odjednom progovorio: “Sretan ti ro endan, kupio sam ti nešto, izvoli!” Kao što se i moglo o ekivati, kupio mi je Mikado okoladu koja je bila na akciji, jer vam je on ovjek od akcije! Sestra mi isto estitala i poklonila mi dvije puse. I to je to! Komentari?! Kasnije su došle mama, baka i teta i sve mi redom estitale. Dobila sam parfemi , CD Toše Proeskog i nešto novaca. ekaj malo, a gdje su moji o ekivani darovi?! Novi mobitel, obe ani digitalni fotoaparat, nova košulja i hla e… mogu re i da sam bila razo arana, ali eto, preživjela sam. 25.01.2008. nedjelja Hm…nedjelja. Ujutro je mama mene i sestru otjerala na misu. Znala sam zašto. Mojoj sestri je ro endan pa da njoj naprave veliko iznena enje. Meni ništa, a njoj e organizirati veliki tulum, blebetanja naravno. Došli su svi mogu i i nemogu i. Baka i djed, teta i tetak sa svojom djecom, kumovi sa svoje tri k eri, a još k tome su došle Reine sedmogodišnje prijateljice, Marta, Iva, Alma, Ana i Sara. Koliko poklona?! Došlo mi da zavrištim! Da, a ono najgore, taj cijeli dje ji vrti morala sam ja uvati, jer se mama jako dugo nije ula s kumom, tetom i bakom i sad su se morale napri ati svega i sva ega… Užas! Smoki je bio razbacan po podu, kockice su letjele po zraku, moj brati je razlio sok etiri puta i sad ti sve to preživi. Nikad to ne bih rekla, ali ovaj put sam jedva ekala da svi odu ku i. A ja jadna, otišla pla u i u sobu. A vi me sada pitajte zašto… Borna Drk, 7.r OŠ MALA SUBOTICA Mentor: Ljerka Jezernik

Bonton za frajere i frajerice Postoje de ki i cure Koji da bi bili cool Svoj novi bonton stvore. Po inju ujutro Kad umjesto umivanja Nastupa tura malanja,

upanja i struganja.

A po potrebi i paranja i trganja traperica.

Malo je lane u selo gladno dolutalo.

Jedu na brzake, Stoje ki, a naj eš e žvake.

Sanjke me zovu, brijeg mi se smije. Meni do igre nije. U srcu zima je!

U školu se vuku kao puževi, A u ka i e jure kao zmajevi. Frentanje im je u krvi, U glupostima svi žele biti prvi.

Julija Šupljika, 2.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC Mentor: Radojka Oraški

Nakon škole Po inju fore nove.

Balada o bijedi Iz škole se ku i kasni I roditeljima isprike slijede: “Imali smo nadoknadu, kasnio je bus, Frendici je bilo loše I uz najbolju volju Nismo mogli do i na vrijeme.” Novaca nikada nemaju dosta, Jer sve puno košta. I tako starih i novih fora nikad dosta U šumi raznoraznih pri a i lutanja. Negdje im se izgubila sre a. Bezuspješno je itav dan traže, Ali su previše slijepi da je tu kraj sebe opaze. Barbara Turk, 6.r III. OŠ AKOVEC Mentor: Dijana Oreški

Fašenska povorka Dok fašenska povorka kroz naše selo ide, tu se svakakve maske vide. U udnome autu sjedi na elnica, iza nje tr i mnogo malih gljivica. Mažoretkinje se crnih ma ki boje, jer one itekako mogu da ih love. Limena glazba muzikom nas zove, dok iza nje gusari u brodu plove. Snjeguljica kraj svog princa stoji i bakice s jabukom u ruci se boji. Patuljci je pažljivo uvaju i s njome veselo pjevaju. Stare vještice po cesti se šepure, dok male vještice pred njima, na metlama jure. U goste su nam došle Ma arice: šarene dame i vesele redovnice. Ima još tu svega: košarkaša, salona ljepote, ciganskih svatova, šibica i plavih ribica. Sva ova povorka vesela, sve tu to ljudi iz mojega sela. Minea Špilak, 7.r OŠ KOTORIBA Mentor: Nikolina Fuš Zvošec

Zima

Umjesto ešljanja Izvode vježbe Šuranja i geliranja.

Zima je stegla. Hladni vjetar ples zaplesao. Na prozoru mome mali je vrap i smrznut ostao.

Kod obla enja ima i manekeniranja,

Snijeg je pao, inje šumu ukrasilo.

Život…što da vam kažem. Živim u maloj, trošnoj ku ici na kraju sela. Zapravo, to se i ne može nazvati selom. To je hrpa razbacanih ku ica na velikom, prašnjavom prostoru. Zovem se Lea i imam 18 godina. Mrzim svoj život! Moja obitelj sve donedavno sastojala se od dva lana – mog oca i mene. Moj otac radio je kao zidar kod jednog bogatog poduzetnika. Uop e ga nisam voljela! Po cijele ga dane nije bilo kod ku e, a kad se u sumrak vra ao, dolazio bi tako pijan da nije mogao stajati na vlastitim nogama. esto me zlostavljao i okrivljavao za sve svoje probleme. Moja dužnost kao lana obitelji bila je raditi, raditi i samo raditi. Nisam imala vremena za igru, smijeh, šale, za u enje… Otac me nakon dvije godine školovanja ispisao iz podru ne škole jer je smatrao da škola oduzima previše novaca. Isprva sam bila povrije ena, ali kasnije sam prihvatila tu injenicu. Evo, ovo je ponešto o mom bijednom životu. Sada u vam ispri ati jedan doga aj koji nikad ne u izbrisati iz svoje male, tužne glavice. Bilo je to prošlog Boži a. Boži … Kad pomislim na taj blagdan, pred o ima vidim lijepu sliku obitelji na okupu, ali kad otvorim o i, odmah ugledam bijedu svog života. Te no i susjeda Marija pokucala mi je na vrata i priop ila užasnu, strašnu vijest. Rekla je da je moj otac poginuo na gradilištu jer je bio pijan. Rasplakala sam se. Pomislila sam da gore ne može biti. Ali, nije to bilo sve. Rekla je i da je moj otac inancijski zadužen u banci i da sutra dolaze srušiti našu ku u. Naglo sam zatvorila vrata. Te no i nisam spavala. U sebi sam razmišljala o ljudskim pravima. Da ponovim – svaki ovjek ima pravo na ljubav, obitelj, školovanje, igru, slobodno vrijeme… A što sam ja u tome, iznimka? Tužno sam zaspala. Kad je udovište ujutro došlo srušiti našu ku u, mene više nije bilo. Otišla sam. Sada živim kao besku nik. Nemam dom, a o obitelji i da ne govorim. Prehranjujem se u pu koj kuhinju, gdje hrana i nije najbolja, ali zahvalna sam i na toj pomo i. Spavam gdje stignem. U mra nim ulicama, parkovima, na mjestima na koja normalni, sretni ljudi ne zalaze. Još uvijek ne razumijem ljudska prava. Pomirila sam se sa svojim životom, ali sam stalno tužna. I mrzim ga! Lea Šprajc, 7.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC Mentor: Marijeta Stevanovi

17.velja e 2009.

sport@mnovine.hr

Najbolja su ekipa karatistice KK Nedeliš e

SVE ANO PROGLAŠENI najbolji sportaši i ekipe Me imurja 2008.

Sve gotovo isto k’o i lani … - Najbolji sportaš Filip Ude, najbolja sportašica Ivana Goricaj, najbolja mom ad rukometaši Perutnine Pipo IPC, a najbolja ekipa karatistice Nedeliš a Srebrni olimpijac Filip Ude i osvaja ica zlatne medalje na juniorskom EP za Hrvatsku Ivana Goricaj najbolji su sportaši Me imurja, dok su rukometaši Perutnine Pipo IPC i karatistice Nedeliš a najbolje ekipe naše županije za 2008. godinu. Najbolji sportaš Me imurja u konkurenciji sportaša - invalida prema odluci Sportskog saveza invalida Me imurja je pliva Mario Golub. Uglavnom, najbolji sportaši dolaze iz sportova koji su dominirali i na prošlom izboru. Jedino je Ivana Goricaj zamijenila kao najbolja sportašica kolegicu Mašu Martinovi . Sve anost dodjele prošle srijede u Scheierovoj zgradi u akovcu organizirala je Zajednica sportskih saveza i udruga Me imurske županije, dok je izbor izvršilo 18 lanova Sekcije sportskih novinara Me imurske županije.

- Prošla 2008. godina ostat e upisana u povijesti me imurskog sporta. Iz dva razloga. Prvenstveno zbog osvajanja srebrne olimpijske medalje Filipa Udea koju je osvojio na konju s hvataljkama na OI u Pekingu, prvoga me imurskog olimpijca koji se odmah okitio olimpijskog medaljom. Ali za me imurski sport zasigurno e mnogo posebice u budu nosti zna iti otvaranje Više trenerske škole u

akovcu, koja e doprinijeti daljnjem razvoju sporta u Me imurju zahvaljuju i školovanju trenera, rekao je izme u ostalog govore i o protekloj sportskoj 2008. godini predsjednik Zajednice sportskih saveza i udruga Me imurske županije Miljenko Topli anec. Filip Ude, lan GK Marijan Zadravec Macan akovec, primio je ve bezbroj priznanja za prošlo-

U ime RK Perutnine Pipo IPC nagradu je primio klupski direktor Željko Jakopec

godišnji sjajni olimpijski rezultat, a njegove su misli ve okrenuti novim izazovima koji slijede posebice nakon uspješno obavljene operacije ramena. Ipak, s oduševljenjem je primio još jednu nagradu … - Ve sam mnogo puta proglašen najboljim sportašem akovca i Me imurja, ali je svaki put to za mene velika radost. No, nadam se da e moje uspjehe ponoviti ili ak i nadmašiti sportaši koji dolaze, iako sam najavio da u pokušati naslov najboljeg sportaša grada i županije braniti do jubilarnog 10. izdanja, rekao nam je nakon primljenog još jednog priznanja Filip Ude. Za najboljeg sportaša nominirani su još bili spidvejist Jurica Pavlic (SK Unia), atletski višebojac Aleksandar Puklavec (AK Nedeliš e), kugla Nikola Turk (KK Želje-

Najbolji sportaš i najbolja sportašica Me imurja: Filip Ude i Ivana Goricaj zni ar) i karatist Nebojša Bošnjak (KK Globus). Najbolja sportašica Me imurja je Ivana Goricaj, karatistica KK Nedeliš e. Prošle godine najve i uspjeh bilo joj je osvajanje ekipnog zlata za juniorsku ekipu Hrvatske na EP u Trstu, te naslov prvakinje Hrvatske U-21 i tre e mjesto u seniorskoj konkurenciji na PH. - Ponosna sam što sam proglašena najboljom sportašicom Me imurja. Željela bih zahvaliti svima koji su mi pomogli u dosadašnjoj karijeri, trenerima, roditeljima, sponzorima i nadam se uspješnoj seniorskoj karijeri, bile su rije i zahvale najbolje sportašice Me imurja. Nominirane su još bile: atleti arka Marija Hižman (AK Me imurje) i gimnasti arka Tijana Tkal ec (GK Marijan Zadravec Macan).

Nagrada za životno djelo pripala je Franji Flacu u društvu uru itelja, župana Josipa Posavca

Ivana Goricaj, zajedno s Inom Posavec i Anjom Šafari iz KK Nedeliš e, postigla je najvrjedniji ekipni ženski rezultat u prošloj 2008. godini - osvajanje 3. mjesta na ekipnom seniorskom državnom prvenstvu, te su one proglašene najboljom ženskom ekipom Me imurja. U konkurenciji su bile još atleti arke AK Me imurje. Najbolja muška mom ad bez premca u prošloj godini jesu rukometaši Perutnine Pipo IPC. Osvojili su naslov rukometnog viceprvaka Hrvatske i igrali jedno od najzna ajnijih natjecanja u dosadašnjoj povijesti me imurskog ekipnog sporta - Kup europskih kupova. - 2008. godina bila je za nas najbolja u povijesti. Šest godina za redom dobivati takvu nagradu jasni je dokaz kontinuiranog kvalitetnog rada. Ipak, u 2009. godini malo emo odmoriti, ovo

je godina za pomla ivanje ekipe i hvatanje zaleta za nove podvige, istaknuo je nakon proglašenja predsjednik kluba Željko Kavran. Filip Ude je dobio i godišnju nagradu Franjo Pun ec za iznimno vrijedan prošlogodišnji rezultat, a istu nagradu za doprinos razvoju me imurskog sporta primilo je još pet sportskih djelatnika: Josip Sabolek (tenis), Stjepan Golik (rukomet), Mato Kljaji (nogomet), Dražen Korent (stolni tenis) i Mario Vukoja (gimnastika). Nagrada za životno djelo pak je pripala nekada odli nom stolnotenisa u a ve duži niz godina uglednom stolnoteniskom djelatniku i novinaru Franji Flacu. U prigodnom programu sve anog proglašenja nastupio je u “solo-programu” - Žiga. (Dejan Zrna, Ivana Strahija, foto: Z. Vrzan)

Najbolji sportaš - invalid Me imurja je pliva Mario Golub u društvu predsjednika Zajednice Miljenka Topli anca

16. rujna 2008. 17. velja e 2009.

Jura se za novu sezonu sprema na pripremama u Ĺ vedskoj

12. TROFEJ EUROHERC - za najboljeg motociklistu Hrvatske 2008.

Jurica Pavlic drugu godinu za redom najbolji ! Spidvejist Jurica Pavlic dobitnik je 12. trofeja Euroherc kao motociklist 2008. godine po glasovima novinara, u izboru u kojem je sudjelovalo 68 novinara iz 43 redakcije. Za J. Pavlicu kao najboljeg hrvatskog motociklistu glasovali su i novinari i fotoreporteri Me imurskih novina. Svoj drugi uzastopni Trofej Euroherc Pavlic je dobio zahvaljuju i 3. mjestu za na SP za juniore koje je voĹženo u eĹĄkim Pardubcima. Nagradu je primio njegov otac i trener Zvonko Pavlic, jer se Jurica nalazi na pripremama u Ĺ vedskoj. Drugo mjesto izborio je motokrosist Nenad Ĺ ipek, a tre e supermoto voza Viktor BolĹĄec. Za otkri a godine proglaĹĄeni su mladi

motokrosist Matija Kelava i â&#x20AC;&#x153;brzinacâ&#x20AC;? Dario Horvat. Zvonko Pavlic dobio je joĹĄ jedno, ovaj put osobno priznanje, uz Spidvej klub Unija, za Akciju godine, odnosno ure enje stadiona Milenijum u Donjem Kraljevcu, prema vrhunskim svjetskih standardima. Nagrade su dobili i mediji, asopis Moto Puls i Revija HAK, koji su se istakli u a irmaciji i popularizaciji moto sporta u Hrvatskoj. Nagrade je dobitnicima uru io pomo nik direktora Euroherc osiguranja Dubravko Boltek, a zahvalnost doma inima izrazio je Darko Roguli , dopredsjednik Hrvatskog motociklisti kog saveza. (dz)

Zvonko Pavlic, otac i trener Jurice primio je trofej namijenjen najboljem motociklistu Hrvatske 2008.

17. velja e 2009.

WINTER CUP - Kvalifikacije DP Europe U-14

WTA TOUR PATTAYA TAJLAND - Odli na serija pobjeda me imurske tenisa ice

Tek je Rybarikova zaustavila Lisjak Ivana Lisjak nije uspjela u i u etvrtfinale WTA turnira u Pattayi i tako posti i rezultat karijere. S 2:1 u setovima svladala ju je 47. igra ica svijeta, Slovakinja Magdalena Rybarikova, po setovima 4:6, 6:2, 2:6. Presudila je loĹĄa igra Lisjakove na vlastiti servis u odlu uju em tre em setu, kada nije uspjela spasiti ni jednu break loptu, za razliku od drugog seta kad ih je spasila 10. Rybarikova je u odlu uju em setu na brzinu povela 3:0, oduzevĹĄi servis Lisjakovoj i sigurno drĹže i vlastiti. Ivana kod tog rezultata nije smanjiti na 1:3, propustivĹĄi dvije gem lopte. Mlada Slovakinja odmah je to kaznila za vodstvo od 4:0. Kad se sve inilo da e set i me zavrĹĄiti brzopotezno, Lisjak je smanjila na 2:4, ali je to ujedno bilo sve. Slova ka igra ica sigurno je drĹžala servis za vodstvo od 5:2, da bi nakon toga joĹĄ jednom breaknula naĹĄu igra icu za kona nu pobjedu od 2:1 u setovima. Tako je zaustavljen veliki niz pobjeda najbolje me imurske tenisa ice koja je proĹĄla tri kola kvalifikacija i prvo kolo, te zaradila lijep broj bodova. Da je uspjela pro i joĹĄ jedno kolo, bio bi to njezin kolosalni povratak u vrhunski svjetski tenis. Me utim, i ovako je Lisjak zaradila 47 bodova. Napredovala je gotovo za ak 250 mjesta na tablici i u ponedjeljak se spustila na 489. mjesto ljestvice najboljih svjetskih tenisa ica. Ivana ima joĹĄ pravo igrati na 5 turnira sa zaĹĄti enim rankingom 215. Ukoliko napravi joĹĄ 1 - 2 sli na rezultata, vratit

U Frydlantu u eĹĄkoj odrĹžane su kvalifikacije Winter cupa (Dvoransko ekipno europsko prvenstvo za dje ake do 14 godina) na kojem su sudjelovale reprezentacije Nizozemske, eĹĄke, Poljske, Francuske, Srbije i Hrvatske. Za reprezentaciju Hrvatske nastupili su Borna ori (TK Split) te dvojica igra a Pun eca: Karlo Ĺ kvorc i Ĺ uica Marin. Reprezentacija je nastupila pod vodstvom akove kog trenera i izbornika Nikole Horvata.

U poluzavrĹĄnici turnira zabiljeĹžen je poraz od Nizozemske (pobjeda ori a, poraz Ĺ kvorca i poraz para ori /Ĺ uica). U borbi za tre e mjesto pobjeda 2:1 protiv reprezentacije Srbije. U pojedina nim susretima pobjede su ostvarili Ĺ kvorc i Ĺ uica, dok je par ori /Ĺ uica poraĹžen. Usprkos dobrim igrama, hrvatska reprezentacija naiĹĄla je na teĹĄku skupinu i nije uspjela pro i dalje. (kg)

DVORANSKO prvenstvo Zagreba do 10 godina

Anda Pintari osvojila Zagreb

e nekadaĹĄnju poziciju, odnosno napredovati joĹĄ viĹĄe.

Prolazak u 2. kolu nakon 2006. i Roland Garrosa U prvom kolu glavnog turnira nakon uspjeĹĄno svladanih kvalifikacija svladala je Bugarsku s kazahstanskim drĹžavljanstvom Sesil Karatantchevu 2:1, po setovima: 6:2, 4:6, 6:3. Bio je to prvi veliki ispit Lisjakove nakon povratka na WTA Tour koji je poloĹžila â&#x20AC;&#x153;s odli nimâ&#x20AC;?. Naime, Sesil, koja se tako er vra a na tour nakon ĹĄto je 2006. godine kaĹžnjena s dvije godine neigranja

zbog uzimanja dopinga, ove godine odigrala je vrlo dobru australsku turneju nakon koje je me u 30 najuspjeĹĄnijih igra ica na WTA race listi 2009. godine. Pobjeda protiv igra ice koja je dobila ove godine u Australiji nekoliko suparnica koje su me u 50 najboljih na svijetu govori da i Lisjak moĹže jako, jako puno. Posebice dok se do kraja posloĹži igra. Bila je to ujedno prva pobjeda Lisjak u 1. kolu nakon 2006. godine i prolaska u 3. kolo Roland Garrosa. Lisjak je sjajno odigrala prvi set u kojem je ak tri put breaknula suparnicu, dok je to njezinoj protivnici

uspjelo samo jednom. U drugom se vodila neizvjesna borba i Karatantcheva je uzela break i set kod njezinog vodstva 5:4, za 6:4 i 1:1 u setovima, te prednost servisa u odlu uju em setu. Ali, Ivana je ovaj put ostala vrsta u tre em setu. Nije potonula, dapa e. Najprije je breaknula Karatantchevu za vodstvo 3:2, da bi onda kod vodstva od 5:3 napravila joĹĄ jedan break za kona nu pobjedu 2:1 u setovima. VaĹžna pobjeda koja je donijela ukupno 46 bodova za WTA ljestvicu. (D. Zrna)

PREMIER RUKOMETNA LIGA - VaĹžna pobjeda Perutnine Pipo IPC

Pobjedi se ne gleda u zube Rijetko kada se desi da nakon pobjede trener ekipe koja je trijumfirala izjavi sljede e: - Mogli bismo sada pri ati o obranama 3-2-1, 6-0, ali ja mogu re i da nisam zadovoljan. Jedino s ime sam zadovoljan jesu dva boda, ali tijekom 60 minuta puno sam rotirao, da ipak ne bih pronaĹĄao nekog dovoljno agilnog da pruĹži maksimum, nezadovoljan je bio trener Josip Borkovi nakon pobjede nad Umagom. Sastav iz Istre

akov ani su do ekali osokoljeni nakon odli nog izdanja na otvaranju proljetnog dijela Premijer lige. U 16. kolu gostovali su kod Siscie i, iako su bili poraĹženi, pruĹžili su najbolju igru ove sezone u gostima. NeĹĄto sli no se o ekivalo i na doma em terenu protiv Umaga, ali do reprize izdanja iz Siska nije doĹĄlo. DoduĹĄe, susret je dobro otvoren, stvorili su akov ani rano vodstvo od 4:1. Igrala se odli na obrana 3-2-1 na koju Istrani nisu imali odgovor. Sa svojim igra ima krasno se nadopunjavao vratar Sladoljev i vrlo brzo se imalo plus 7, kod 14:7. Nakon toga slijedi malo opuĹĄtanje i

Karlo Ĺ kvorc i Marin Ĺ uica porazili Srbiju

na poluvrijeme se odlazi pri rezultatu 16:11. U drugom dijelu UmaĹžani startaju bolje, obrana doma ih je pro itana i smanjuje se zaostatak na samo dva gola, kod 22:20. Igra i Josipa Borkovi a nikako ne uspijevaju zaustaviti raspoloĹženog Rodika koja se ak 11 puta upisao u listu strijelaca. Na svu sre u, trener gostiju JakĹĄa Bogli osim njega nije imao nikog raspoloĹženog. ViĹĄe od asnog poraza 31:27 Umag ipak nije mogao. - Nismo trebali izgubiti s tolikom razlikom, zapo eo je svoju izjavu nakon utakmice Bogli i nastavio â&#x20AC;Ś Da su moji igra i pokazali samo malo viĹĄe Ĺželje i htijenja, moglo je biti druga ije. No, imao samo dosta problema s ozljedama, trojica standardnih nisu mogla igrati pa sam ak pivota stavio na srednjeg vanjskog. Kad bismo bili kompletni, smatram da bi ova pri a imala druga iji zavrĹĄetak, a ovako ĹĄto je tu je. Imao je trener Umaga neĹĄto re i i na konto izrazito loĹĄeg suda kog para Prpi â&#x20AC;&#x201C; Szekely. - Moram re i da su suci dosta kumovali

nervozi u ovom susretu, grijeĹĄili su i na ĹĄtetu i jednih i drugih, te su svoju zada u odradili vrlo loĹĄe. Kod Perutnine Pipo IPC vratar Sladoljev je skupio 15 obrana, a po sedam golova dali su Arnaudovski i Mesari . U sivilu svoje mom adi baĹĄ je Danijel Mesari isko io u prvi plan. - Bila je ovo vrlo teĹĄka utakmica, po eli smo dobro, ali kasnije nismo uspjeli prona i svoj ritam. Dosta smo se mu ili, ali ipak smo bili taman bolji da moĹžemo uzeti dva boda. NajvaĹžnije je da su bodovi tu, a o igri emo sigurno debatirati tijekom tjedna, rekao je samokriti no pivot akove kog sastava.

Pod hitno poboljĹĄati igru Nakon kompletiranog 17. kola Perutnina Pipo IPC s 15 osvojenih bodova drĹži vrsto 10. mjesto na ljestvici Premijer lige. U sljede em kolu gostuje se kod etvrtoplasiranog Nexea. Josip Borkovi na taj susret ne gleda s previĹĄe optimizma. - Sada sam cijeli u nekakvom pesimizmu, ali ako emo ovako igrati u NaĹĄica-

ma, nemamo tamo ĹĄto traĹžiti. Morat emo tijekom tjedna puno raditi da bismo ispravili sve pogreĹĄke i ugradili Ĺžar u naĹĄu igru. Nexe je odli na mom ad i u svakom slu aju je avorit. Mi se moramo okrenuti samo prema sebi Ĺželimo li neĹĄto viĹĄe iz svega ovoga. Susret u NaĹĄicama igra se u subotu 21. velja e s po etkom u 19 sati. (tj, oto: vĹžr)

TABLICA 1. CO 2. Metkovi 3. Varteks DC 4. NEXE 5. Siscia 6. Pore 7. EMC 8. Karlovac 9. MedveĹĄ ak 10. PIPO IPC 11. Osijek EM 12. Moslavina 13. Bjelovar 14. Zamet 15. Umag 16. Dubrava

15 15 0 0 575:351 30 17 11 2 4 512:505 24 17 11 1 5 483:474 23 16 9 4 3 495:43022 16 8 3 5 427:398 19 17 8 3 6 449:456 19 17 8 3 6 425:448 19 17 7 3 6 425:428 17 17 7 3 7 422:441 17 17 7 1 9 478:476 15 16 6 1 9 398:431 13 17 6 1 10 462:505 13 17 6 0 11 446:481 12 17 5 1 11 441:479 11 17 4 1 12 471:506 9 17 1 1 15 481:561 3

Na dvoranskom prvenstvu Zagreba kog teniskog saveza za dje ake i djevoj ice do 10 godina, mlada i perspektivna igra ica TK Franjo Pun ec, Anda Pintari , osvajanjem turnira i plasmanom u polufinale potvrdila je svoj veliki talenat. Na prvom turniru bila je bolja od Lucije Pupi 6:2, u polufinalu od Ruter 6:3, a u finalnom susretu poraĹžena je od Petre Pupi 7:6. Drugi turnir Anda je osvojila i to pobjedama protiv Ruter 6:0, Petre Pupi 6:3 i u finalu protiv Bokuli 6:2. (kg)

I. HOL - O ekivana pobjeda Me imurje Centrometala

Pobjedom do ĹĄestog mjesta Me imurski odbojkaĹĄki prvoligaĹĄ Centrometal ubiljeĹžio je sigurnih 3:0 protiv Rovinja i time se ubacio na ĹĄesto mjesto ljestvice, koje mu je i cilj do kraja sezone. Naime, izravni protivnici bili su neuspjeĹĄni u minulom kolu. Po etak prvog seta nije odmah otkrio punu slabost gostiju iz Rovinja. Igra se poen za poen, a nakon smijeĹĄne situacije u kojoj oba tima istovremeno serviraju jer nisu dobro razumjela upute sudaca Rovinjani su imali i blago vodstvo od +2. No, im su re anci po eli igrati neĹĄto agresivnije i paĹžljivije, set je otiĹĄao na njihovu stranu. U drugom setu naĹĄi su odbojkaĹĄi prednost odmah uzeli i osvojili joĹĄ jedan bod bez problema: - Ve i je posao bio motivirati moje igra e protiv tako slabog protivnika nego se pripremiti za utakmicu. Rovinj je zbilja ispod razine prve lige i ne vidim na in na koji bi oni ostali u ovom rangu. Pobjedu su moji de ki upisali prije susreta, igrali smo s pola standardnog sastava i uz odmaranje

ozlije enih i bolesnih, a nismo ni riskirali u igri, tim viĹĄe ĹĄto je rovinjski prijem bio iznimno slab, rekao je nakon utakmice trener Centrometala Sre ko Horvat. Zato su se doma i malo opustili u posljednjem setu i pustili Rovinjane na 6:1, kao da im daju prednost kako bi sebi u inili susret zanimljivijim. Ni to nije pomoglo gostima, pa utakmica zavrĹĄava s 3:0. U idu em kolu Centrometal gostuje u Rijeci, kod istoimenog vo e ljestvice. Treba re i da je u 12 odigranih kola Rijeka izgubila svega dva susreta, od ega jedan upravo u NedeliĹĄ u: - O ito je da Rije anima ne leĹžimo dobro, ali mislim da e dati sve od sebe da nam se osvete za sramotni poraz u Me imurju. Na nama je da napravimo sve ĹĄto moĹžemo, izvedba e ovisiti o tome koliko e se mojih igra a oporaviti na vrijeme za utakmicu. U svakom slu aju, idemo bez pritiska, ali bez bijele zastave, a takve je utakmice uvjerljivo najlakĹĄe igrati, zaklju io je Horvat. (Ivana Strahija)

Me imurje Centrometal â&#x20AC;&#x201C; Rovinj 3:0 (25:19, 25:19, 25:18) NedeliĹĄ e, dvorana SGC Aton Suci: Vinkovi (Vukovar), Prodanovi (Osijek) Me imurje Centrometal: David, GrubiĹĄi . Kova , PalinkaĹĄ, Petran, Posavec D., Todorovi . Vabec, Posavec M. Rovinj: Gari , Siljan, Ivani , Ĺ torc, Venier, SoĹĄi R., Dasko, Poropat, Dudi , SoĹĄi D., Green, Rovis.

17. velja e 2009. II. HKL - Lider Željezni ar u sjajnoj formi

NAJBOLJI ME IMURSKI NOGOMETNI KLUBOVI pripremaju se za po etak prvenstva

Poraz s Nedeliš em razotkrio mane Me imurja Nakon povratka sa zajedni kih priprema u Turskoj, nogometaši Me imurja kao da se nisu još aklimatizirali na doma e uvjete. Istini za volju, “zrak” je nešto druga iji nego u Antalyiji, prisutan je umor, ali nije se o ekivalo da e protiv etvrtoligaša varaždinske Slobode i tre eligaša Nedeliš a odigrati dvije uglavnom slabe partije. I dok je igra u Turskoj nudila optimizam, obje utakmice razotkrile su mane akove kog sastava. To je prvenstveno još uvijek neuigrana obrana. O ito su i protivnici donijeli pristup “lako emo” s obzirom na one u Turskoj, a danas s takvim pristupom ne možeš svladati nikoga. Posebice, ako je na drugoj strani napaljeni i motivirani protivnik, kao što su sigurno bili Sloboda i Nedeliš e. I dok je protiv Varaždinaca

Me imurje ipak stiglo do pobjede u posljednjoj dionici utakmice lijepim zgoditkom Darmopila, u susretu s Nedeliš em koji je odigran u G. Hraš anu zabilježeni je poraz. Nedeliš e je stalno vodilo od 1:0, do 3:2 što su sa uvali do kraja utakmice. Trener Mar ec zasigurno trlja ruke. Prvenstveno jer je skinuo “skalp” ambicioznom drugoligašu, a s druge strane, jer mu je ekipa o ito spremna za važnu kup utakmicu s takmacem iz lige Mladosti iz Preloga koja se u subotu igra u Dunjkovcu-Pretetincu. S druge strane, treneru Me imurja Kova evi u nije lako. Uprava Me imurja uvijek je “laka na obara u” kad su u pitanju treneri, tako da svaki poraz, pa ak i pripremni, posebice protiv doma eg, me imurskog kluba, gdje “ne smije” biti kiksa može izazvati posljedice i pitanja: Može li se Kova evi nositi s izazovom ulaska u I. HNL !?

Trebao je to biti još jedan derbi barem po papiru. Nakon što su uz prošlom kolu svladali varaždinskog imenjaka, uvjerljivo vode i sastav II. hrvatske kugla ke lige akove ke Željezni ar u derbiju kola svladao je sastav Croatia osiguranja 7:1. Varaždin je izgradnjom nove dvorane kraj Drave dobio i novu suvremenu kuglanu sa ak 6 staza. Maksimalno profesionalni uvjeti za kuglanje. To je bio motiv više za akove ke kugla e da pokažu pravu igru. Dobili su derbi uvjerljivo 7-1, sa 124 razlike. Srušili su istovremeno i dva rekorda kuglane. Izboljšali su ekipni rekord koji sada iznosi 3475 unjeva, dok je Bojan Košak s 611 srušenih drva trenuta no rekord kuglane “Drava”. Ve u prvom dijelu Željezni ar je poveo 3:0, a dok su na stazu stigli najja i akov eki aduti, nije bilo nikakvih dilema. Jedini bod izgubio je nesretni Pokriva , iako je polu io vrlo dobar rezultat, ali je naišao na raspoloženijeg suparnika Sili a.

akovec je izborio visoku pobjedu na doma oj kuglani SRC Mladost protiv Podravke i ponovno zasjeo na 2. mjesto tablice. Na vrhu akove ke Željezni ar ima 27 bodova, sedam više od drugoplasiranog akovca.

KUP Me imurskog nogometnog saveza

U subotu derbi etvrtfinala: Nedeliš e - Mladost Prelog Službena nogometna sezona zapo inje u subotu utakmicom etvrt inala Kupa me imurskog nogometnog saveza u kojoj igraju glavni aspiranti za naslov pobjednika: Nedeliš e i preloška Mladost. Obje ekipe žele u ovoj sezoni upravo osvojiti taj prestižni me imurski nogometni trofej. Nedeliš e i njihov trener Mar ec poru uju da je obrana naslova

Trener Nedeliš a N. Mar ec traži put prema pobjedi u utakmici protiv Mladosti

pobjednika Kupa MNS glavni cilj sezone, dok preloška Mladost želi upravo taj trofej koji nedostaje u njihovoj novijoj klupskoj povijesti. Stoga utakmica donosi veliko zanimanje, posebice jer se igra još dok traju pripreme, jer poslije nema termina za ovu utakmicu, jer po inje prvenstvo. Trener Mar ec i njegova ekipa utakmicu do ekuju u eufori nom raspoloženju i na krilima pobjede protiv Me imurja. Preložani su tako er odigrali vrlo dobru utakmicu u gotovo kompletnom sastavu protiv Podravine u Ludbregu gdje su pobijedili 2:1. Sastavi su višemanje kompletni. Za Nedeliš e se o ekuje da istr e: Posavec - Perko, Belovi , ukes, Bujani - Zavrtnik, Vibovec, Periši , Jagec - Mihalic, Baksa, a za Mladost: Mar ec - Radikovi , Cvetko, Jari , Habuš - Balent, Sabol, Kalšan, Vuk - Krznar, Mlinarec. Utakmica zapo inje u 14,30 sati u Dunjkovcu - Pretetincu. (dz)

Primjer borbenosti kapetana Darmopila morali bi slijediti svi igra i u svakoj utakmici Do po etka prvenstva II. HNL više nema puno vremena, a ve prva utakmica je itekako važna na gostovanju u Solinu, a zatim se redaju jaki protivnici, bilo kod ku e, bilo na strani. Me imurje mu i daljnja nekompletnost ekipe. Vuka nije spreman za igru, protiv Nedeliš a nije bilo ni Georgijesvkog, Slunjskog i Lime. Svi su oni važni dijelovi po etne ekipe, tako da se izostanak tri- etiri igra a itekako osjeti. Za Me imurje je prvi gol zabio napada Ivi i , pokazao je da ima nosa za gol, ali i on se mora priviknuti na sustav igre i nove suigra e. Ono što brine je pomalo indolentnost i stati nost u obrani. Obrana je bila prakti ki kompletna, poja ana s još jednim stoper Andreom, a curilo je protiv Nedeliš a, jako, jako mnogo.

Rezultati me imurskih predstavnika:

O ito da Me imurju više odgovara igra kad ne mora pritiskati, ve kad se organizirano brani i onda napada iz protunapada. Me utim, bit e svakakvih utakmica, gdje e se trebati nametnuti i tada e obrana imati izazove koje mora jednostavnije i kvalitetnije rješavati. Indolentnost svakako ne e biti dopuštena u takvim prilikama. Vjerojatno je ne e ni biti, jer jedno su prijateljske utakmice, a drugo službene, ali kontrolne tako er treba ozbiljno shva ati, ako ništa drugo onda zbog klupskog imidža. Danas (utorak) Me imurje ima laganiju pripremnu utakmicu na doma em terenu protiv Plitvice iz Gojanca, dok e generalka biti protiv oja ane Koprivnice na gostovanju. (D. Zrna)

19. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA Josip Francki-JOJA Pan liga 2008./2009.

Odluka o prvaku u posljednjem kolu Uo i posljednjeg kola tradicionalne Memorijalne malonogmetne lige Josip Francki - Joja Pan liga, koju igraju najpoznatija veteranska imena me imurskog nogometa, pa i šire, vlada velika neizvjesnost. Naime, tek posljednje kolo odlu iti e prvaka. U borbu za naslov umiješao se Arcus svladavši u derbiju kola Trgošped i tako omogu io ponovno Fortuni da izbije na elo s bodom prednosti ispred Trgošpeda i dva ispred Arcusa. Me utim, u posljednjem kolu Arcus igra još jedan derbi s Fortunom, dok Trgošped može do naslova jer ima na rasporedu utakmicu s Kaštel Kamenom. Arcus je u igri za naslov samo u slu aju pobjede protiv Fortune

akov ani protutnjali novom varaždinskom kuglanom

TABLICA

Mladen Kancijan-Stjepan Jagi 0-1 (1-3) (560-597), Ivan Sili -Rajmond Pokriva 1-0 (2-2) (600-597). AKOVEC-PODRAVKA Koprivnica 8-0 (3373-3142); Zvonimir PlevnjakNenad Baka 1-0 (3,5-0,5) (595-556), Nebojša Žnidari -Ivan Pigac 1-0 (3-1) (546-494), Andrija Crn ec-Antun Bionda 1-0 (3-1) (564-536), Stjepan Blažek-Zlatko Ružman 1-0 (3-1) (530-508), Zlatko Turk-Goran Šegerec 1-0 (4-0) (571-510), Mladen Graši -Zdravko Vu i 1-0 (3-1) (567-538). U sljede em kolu Željezni ar u

akovcu igra protiv Obrtnika iz K. Toplica, dok akovec gostuje kod Ciglenice. Susret u akovcu igra se u subotu s po etkom u 16 sati, da bi etiri sata kasnije svi lijepo stigli na godišnju klupsku feštu u Ilonki M. Središ e. (dz)

ME IMURSKA kadetska badminton liga

Osam igra a u borbi za naslov U dvorani ETŠ-a u akovcu održan je prvi turnir kadeta U-15 Me imurske badminton lige u sezoni 2008/09. Pobjednici prvog turnira su Krešimir Koprivec i Jelena Novak. Ovogodišnja sezona je jubilarna 10. izdanje MBL-a za kadete, liga se igra u tri turnira gdje se za ukupni poredak zbrajaju dva najbolja rezultata. Voditelj MBL-a za mlade je trener Tomislav Grubi . U konkurenciji kadeta nastupilo je 8 igra a, a pobjedu je ostvario Krešimir Koprivec pobjedivši u inalu Viktora Ruži a sa 2:0 (21:14, 21:11). Tre e mjesto osvojio je Matija Filo pobjedivši Lucijana Baruleka sa 2:0

(21:11, 21:14). Peto mjesto osvojio je Jura Šolja pobjedivši Luku Lesjaka sa 21:13, dok je sedmo mjesto osvojio Mislav Abramovi pobjedivši Domagoja Žganca sa 21:2. U konkurenciji kadetkinja nastupilo je 6 igra ica, a pobjedu je ostvarila braniteljica naslova Jelena Novak pobjedivši u inalu Tonku Hranilovi sa 2:0 (21:16, 21:8). Tre e mjesto osvojila je Mirna Baksa pobjedivši Luciju Zadravec sa 2:0 (22:20, 21:19), dok je peto mjesto osvojila Ela Trstenjak pobjedivši Isabellu Koprivec sa 22:20. Sljede eg tjedna na rasporedu je 1. turnir MBL-a za mla e kadete U-13.

1. Fortuna

113

2. Trgošped

129

3. Ca e bar Arcus

4. Elita Mel

115

ME IMURSKI nogometni savez

Poziv za upis za nogometne suce i trenere

i kiksa Trgošpeda. Posljednje 15. kolo igra se predstoje i vikend.

5. TMT

6. Kaštel Kamen

102

Rezultati 14. kola: Eko Me imurje – Agricola 8-4; Brezje – Ekom 5-2; Caffe bar Arcus – Trgošped 8-5; Kaštel Kamen – Brati Viher-Vidra 8-2; Fortuna – TMT 8-6; Bolnica – Kolar 6-5; Elita Mel – Plitvica 11-4; MT – Letina 13-5.

7. Bra -Viher-Vidra

Raspored za 15. kolo: Kolar – Ekom; Eko Me imurje – Brezje; Plitvica – MT ; TMT – Bolnica; Agricola – Letina; Elita Mel – Brati -Viher-Vidra; Trgošped – Kaštel Kamen; Fortuna – Caffe bar Arcus.

CROATIA OSIGURANJE VaraždinŽELJEZNI AR akovec 1-7 (3351-3475); Boris Sili -Ninoslav Mikac 0-1 (2-2) (553-569), Dragan Boži -Bojan Plevnjak 0-1 (2-2) (533-535), Mladen Jelene kiPredrag Turk 0-1 (2-2) (551-566), Stanko Dugi-Bojan Košak 0-1 (0-4) (554-611),

Igra i Željezni ara osvajaju trofeje i igraju sve bolje u ligi

8. Bolnica

9. Plitvica

119

10. Eko Me imurje

11. Agricola

12. Kolar

13. Brezje

109

14. Le na

148

15. MT

123

16. Ekom

144

Me imurski nogometni savez poziva sve zainteresirane osobe za polaganje ispita: Nogometni trener C ili nogometnog suca. Prijaviti se možete osobno u prostorije NSM, Neumannova 4, akovec ili na brojeve telefona 328-802 ili 328-804. Kada se prijavi dovoljan broj kandidata zapo et e se sa te ajevima. Uvjeti za nogometne suce su da su

navršili 16 godina, a da nisu stariji od 40 godina. Uz prijavu za nogometnog trenera C mora se dostaviti sljede a dokumentacija: kratki športski životopis, potvrda kluba da je igrao nogomet, svjedodžba o završnom školovanju, potvrda o urednom zdravstvenom stanju i domovnica.

17. velja e 2009. dja ati susjeda iz Donje Dubrave, to zna i da polako ali sigurno preostaju samo dva kandidata za prvo mjesto – neporaženi Križevci i Dubrav an s porazom od lidera. (bh)

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

O ekivani ishodi lokalnih derbija! Protekli su se vikend me usobno susrele sve etiri me imurske ekipe u najsjevernijoj A 2 ligi. U Murskom Središ u je akovec upisao još jednu laganu pobjedu, dok se u akovcu u dvoboju Me imurja i Nedeliš a ipak o ekivalo mnogo više neizvjesnosti. No, doma a je mom ad odli nom vrstom obranom limitirala gostuju e košarkaše na mizernu realizaciju, dok su na drugoj strani nered u reketu Nedeliš a pravili i Mario Novak (alias Stariji Medo) i Vugrinec, koji za svoje rolinge nisu imali u inkovitu obranu. U idu em kolu akovec igra neopasnu utakmicu kod ku e protiv križeva kih Radnika, Me imurje gostuje kod slabašne Ivan ice, M. Središ e gostuje u Bjelovaru, dok je Nedeliš e doma in varaždinskoj Vindiji. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Bjelovar 95:85 Petar Zrinski – Prima pivo Ivan ica 84:54

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Cestica 2000 – Grafi ar 2 75:57

Prelog – Dubrav an 47:55

PRELOG: Šari 2, Ciglar 9, Klinec 11, Pus 1, Blažeka 3, Jankovi , Blažona 4, Mikec, Todi , Ciglar 10, Jambroši , Poredoš 7. DUBRAV AN: Me imurec 7, Horvat, Jakupak 10, Haramija 11, Lukša 4, Brljak 5, Orehovec, Tišler, Balog, Šte 18. Lepoglava – Kotoriba 84:55(20:16, 17:11, 21:18, 26:10)

KOTORIBA: Mlakar 3, Habuš 5, Zvošec A. 21, Fuš Hi, Fuš Hr., Munka 6, Zvošec F. 10, Pogorelec, Seli anec 10, Zvošec B. Me . Globetka – Podravski list 55:57(24:11, 8:19, 11:13, 12:14)

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Turk 7, Belovi 2, Serdarevi 15, Gomzi 9, Gašparlin, Franji , Vuruši 12, Jaluši 7. Donji Kraljevec – Križevci 64:80(11:15, 21:24, 24:18, 8:23)

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Belovari M., Zrna 12, Belovari J., Glavina 4, Švenda 21, Balent 3, Ruži 19, Lon ari , Ivanovi 5.

Grafi ar – Mladost 96:73 Radnik – Podravac 80:105

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Mursko Središ e – Kotoriba 67:39 (19:6, 13:10, 26:11, 9:12)

Još jedan poraz Me imurja! U kadetskom razigravanju za prva 3 mjesta koja vode u drugi krug, kadeti (ro eni 1993. i mla i) Donjega Kraljevca poderali su svoje vršnjake iz Me imurja sa 17 koševa razlike. To je nakon poraza od Vindije drugi poraz akove kih kadeta koji im uvelike odmaže u nastojanju da kroz drugi krug i borbe s podravskim ekipama izbore nastup na državnom prvenstvu. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Plasman od 1.- 4. mjesta: Ivan ica – ŠK Vindija 41:89

Donji Kraljevec – Me imurje 61:44 (13:10, 15:13, 20:9, 13:12)

DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J., Dopu 2, Sinkovi – Gašpari , Glavina 14, Branilovi 10, Pa an 6, Mar etko 2, Ivanovi D. 25, Vadlja 2, Špoljar, Švenda. Trener Horvat T. ME IMURJE: Jeleni 2, Mavrek 9, Kelin, Miko 6, Miše, Ivanek 3, Rusak 11, eh, Vuruši 11, Bedi 2. Trener Novak S.

TABLICA: 1. ŠK Vindija

+132

2. Me imurje

+16

3. Donji Kraljevec

-9

4. Ivan ica

-139

TABLICA: 1. Križevci

M. Središ e – akovec 54:82 (12:22, 18:17, 9:22, 15:21)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 16, Brodar 2, Kralji M. 2, Kralji N., Vehtersbah, Leva i , Cilar 3, Bedi 7, Bogdan 3, Fran i 3, Dodlek 5, Srnec 13. AKOVEC: Radinovi 2, Novak Mat. 27, Feher, Megla 3, Mudri, Zaspan 19, Juras 5, Ganzer 12, Biševac 6, Ostoja 8. Me imurje – Nedeliš e 85:61(16:10, 31:9. 19:21, 19:21)

ME IMURJE: Podvezanec 10, Terek 3, Novak Marek 8, Vugrinec 22, Mar novi 1, Capek, Hrka N. 7, Drk 3, Leva i , Novak Mar. 19, Novak Manuel 7, Šopar 5. NEDELIŠ E: Varga 18, Gospo i 2, Marciuš 2, Golubi A. 12, Murk, Mikulaj 9, Šegovi , Golubi N. 2, Kranj ec 16, Valkaj. TABLICA: 1. Podravac

29/

+371

2. AKOVEC

29/

+361

3. ME IMURJE

27/

4.Petar Zrinski

27/

+195

5. ŠK Vindija

10 5

25/

+164

+295

6. Gra ar

22/

+43

7. NEDELIŠ E/-1

20/

-80

8. Bjelovar

20/

-219

19/

-123

9. Prima pivo Ivan ica 10. Radnik

19/

-219

11. Mladost

17/

-203

12.Mursko Središ e

15/

-585

B LIGA

Dubrav an ipak bolji od Preloga! S obzirom na to da Prelog ni na doma em terenu nije uspio na-

22/

+246

2. DUBRAV AN

21/

+103

3. Podravski list

19/

+119

4. PRELOG

18/

+168

5. Lepoglava

18/

+58

6. KOTORIBA

16/

-27

7. DONJI KRALJEVEC

14/

-70

8. ME .GLOBETKA

13/

-69

9. Ces ca 2000

13/

-190

10. Gra ar 2

11/

-338

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

U drugom krugu dva naša kluba! Utakmicom Vindija – Me imurje (pobjeda naših juniora s 18 koševa razlike) prakti ki je završio prvi krug razigravanja za juniore ro ene 1991. i mla e. Drugi krug zapo inje 28. velja e, a natjecanje sa injavaju 3 ekipe iz Podravine, te 3 ekipe iz netom završene, naše Juniorske lige regije Sjever, Skupina A. U novo natjecanje bodove prenose Me imurje (2 pobjede nad Vindijom, te jedna nad M. Središ em), Mursko Središ e (2 pobjede nad Vindijom i jedna nad Me imurjem), a ulazi i ŠK Vindija bez bodova iz me usobnih utakmica s Me imurjem i M. Središ em. (bh) ŠK Vindija – Me imurje 68:86 (15:24, 16:16, 12:27, 25:19)

ME IMURJE: Podvezanec 10, Jeleni 4, Habuš 26, Leva i 11, Halusek 24, Turk, Šopar 11, Ivanek, Bedi , Vuruši . Trener Sori R.

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Još jedna nepoznanica! Do kraja prvoga dijela lige najmla ih preostala su još 3 kola. Situacija na tablici je takva da u daljnje doigravanje idu Me imurje (bez poraza), Donji Kraljevec (jedan poraz),

akovec (jedan poraz), dok Mladost Ivanovec i Vindija imaju po 3 poraza i bit e zanimljivo vidjeti tko e na kraju zauzeti to traženo 4. mjesto koje vodi u doigravanje. Možda bi se mogao u borbu uklju iti i Dubrav an? (bh)

MURSKO SREDIŠ E: Korbelj, Hasanovi 1, Breglec 8, Vinko – Novak 8, Matoša 4, Balaž 36, Korbelj, Repalust, Bilas, Škvorc, Lesar, Per i 8, Ben ik 2. Trener Repalust. KOTORIBA: Tišler 2, Zvošec A. 13, Žini 9, P ek, Sabol 1, Ujlaki, Igrec 6, Mikulan, Fuš P. 8, Kvakan. Trener Munka G. ŠK Vindija – Nedeliš e 60:29 (10:11, 12:9, 16:9, 22:9)

NEDELIŠ E: Pintari , Kocijan 21, Sudec, Milihram 2, Štrukelj 1, Golik 5, Posavec, Mihol ek. Trener Štrukelj M. Ivan ica – akovec 35:64 (6:20, 9:10, 7:24, 13:10)

AKOVEC: Vibovi , Škrobar 8, Franji 22, Lepen 24, Žuna 2, Baksa, Žižek, Pazer 2, Carevi 2, Mar ec 2, Kapelari 2, Štampar. Trener Bence E.

DONJI KRALJEVEC: Sabol, Setnik, Pozdenec, Sinkovi G.K.2, Sinkovi G.L., Me imurec 7, Pa an 17, Ivanovi 4, Bergovec 8, Vadlja 12, Švenda, avlek, Blažeka. Trener Horvat T. MLADOST IVANOVEC: Hamer, Kameni 5, Bjelobrk 2, Kranj ec J. 20, Jan ec 15, Anderlin, Šajnovi , Medlobi, Varga. Trener Blažeka S. Dubrav an – Lepoglava 89:20 (20:4, 23:6, 24:6, 22:4)

DUBRAV AN: Orehovec R.15, Šte , Matotek 4, Duhovi , Šte 10, Hani 2, Blažeka 19, Orehovec J.2, Balog 19, Ribi 18, Poljanec. Trener Jakupak V. Me imurje Globetka – Cestica 2000 71:37(16:4, 15:13, 10:15, 30:5)

ME IMURJE GLOBETKA: Tkal ec, Ma 15, Sabol, Žini 4, Mihinja , Beriša 4, Vukovi 2, Vrus 14, Mikuli 2, Rajter 4, Keresteš 21, Zorkovi 5. Trener Novak S.

TABLICA:

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

1. Me imurje

10 10 0

20/ +739

2. Donji Kraljevec

10 9

19/

3. akovec

10 9

19/

+358

Me imurje – Prelog 151:19 (37:6, 36:3, 46:6, 34:4)

4. Mladost Ivanovec

10 7

17/

+362

5. ŠK Vindija

10 7

17/

+137

6. Dubrav an

10 6

16/

+127

ME IMURJE: Glumac 12, Agi 24, Jambrovi 16, Franin 31, Mom ilovi 4, Žvorc 14, Kolari 2, Štefok 8, Car 26, Kocijan 14. Trener aji I. PRELOG: Strbad 8, Kalšan 2, Budiša 4, Mihoci, Hoblaj 3, Bermanec 2. Trener Krha .

I. ŽL

Tri boda prednosti za Šenkov ane Šenkovec lagano održava distancu spram Nostru i ini se da su pobjeda i neriješeni rezultat strašna, nepremostiva prednost. Nostru ostaje ekati na eventualni kiks, no teško. Putjane 2 po inje pokaziva znakove života. Ova nesumnjivo jako dobra ekipa svladala je Kotorip ane. Gubitak bodova Kotoribe ustalio je Damteks na tre em mjestu, a Kotoribu gurnuo na diobu etvrtog s Katexom. Dva Šenkov ana, Zoran Vidovi i Rinalso Jurinec, najbolja su igra a lige, no Kris jan Kova i iz Kateksa, Nenad Vuruši (Damteks) i Dražen Radmani (Kotoriba) opasno prijete na toj ljestvici. Rezulta : Mala Subo ca 1 - MSTCNostro-Team 1:9, Šenkovec 3 - Šenkovec 4 8:2, Katex - Putjane 3 10:0 bb, Putjane 2 - Kos-Kotoriba 2 6:4, Kos-Kotoriba 3 Damtex 1 3:7. TABLICA

Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 50:42 (7:7, 13:11, 8:14, 21:10)

Županijske stolnoteniske lige 11. kolo

+447

7. Me imurje Globetka

10 5

15/

-127

8. Nedeliš e

10 3

13/

-119

1. Šenkovec 3

94:16

2. MSTC-Nostro-Team

69:41

3. Damtex 1

11 0 2

66:44 14

4. Kos-Kotoriba 2