Međimurske novine 703

str. 14-15

ČETRDESET I PETI Međimurski fašnik

www.mnovine.hr

Fašničke norije cijeli vikend drmale Čakovec Godina XIV. Broj 703.

Zašto je umro dobri duh beličke limene glazbe?

KONSENZUS U OSUDI službenog posezanja Slovenije za hrvatskim teritorijem

Lijeva obala rijeke Mure u Međimurju nesporno je naša!

str. 2-3

TRAGIČNA SMRT Matije Škvorca

Cijena 7 kuna

RAZGOVOR: Ivan Mikulić, vlasnik IZI commerca

Uzalud nam Štrukovec sva radišnost i poduzetnost bez tehnološkog razvoja

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU u ovom broju

Duplerica

Komunikacija bez granice

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

str. 4-5

str. 7

^akovec, UTORAK, 24. veljače 2009.

AKTU LNO

24. velja e 2009.

ME IMURSKI KONSENZUS u osudi službenog posezanja Slovenije za hrvatskim teritorijem

Lijeva obala rijeke Mure Pri a ide otprilike ovako. Prije nekoliko godina na igralištu u Hotizi, koje se nalazi na hrvatskom državnom teritoriju, igrali su doma i klub protiv jednog ma arskog. Za vrijeme utakmice došlo je do ozbiljnog incidenta i

izi kog sukoba, zbog ega je trebala reagirati policija. Slovenska policija nije htjela, ni mogla reagirati jer se igralište nalazi na hrvatskom teritoriju, ma arska sigurno nije mogla do i ni blizu, jedino je rješenje bilo pozvati hrvatsku policiju. Slovenci su se uplašili da bi tim potezom jasno dali do znanja kako je igralište koje koristi mjesni klub evidentno hrvatski državni teritorij pa su na kraju nekako smirili strasti, ali o ito ih njihovi politi ari i dalje potpiruju kako bi ucjenjuju i Hrvatsku u pristupu euroatlantskim integracijama uši arili na teritoriju koji evidentno pripada hrvatskoj državi. ako je u prošlotjednom zaklju ku Slovenskog parlamenta za njih do sad uvijek sporno podru je, koje se ina e nalazi izme u ostalog i u me imurskoj op ini Sveti Martin na Muri, a na koje Slovenci polažu pravo jer ga smatraju da pripada slovenskom op ini Hotiza - jednostrano “prisvojio” i proglasio slovenskim. o je bio jedan od nekoliko “grani nih uvjeta”, me u kojima je najeksponiraniji izlaz na more i Savudrijska vala (ili Piranski zaljev), slovenskih nacionalisti kih stranaka da odustanu od prikupljanja potpisa o referendumu za slovensko dopuštenje pristupa Hrvatske u A . o se na kraju i dogodilo.

Slovensko se povuci potegni nastavlja Iako dok je S S Janeza Podobnika odustao od referendu-

- ak i za vrijeme Austro - Ugarske sporno podru je uz lijevu obalu Mure bilo je hrvatsko, kažu katastarski stru njaci u Me imurju

Žutom linijom ozna ena je hrvatsko-slovenska granica koja se držala starog toka Mure, dok je današnje korito rijeke južnije ma nakon što je slovenski parlament prihvatio zaklju ak o granici s Hrvatskom, isto nije prihvatila izvanparlamentarna nacionalisti ka Stranka slovenskog naroda. na je najavila da e nastaviti prikupljati potpise za sazivanje referenduma

usprkos pozivima premijera Boruta Pahora da tako šteti slovenskim nacionalnim interesima. Pahor je razgovarao s elnikom te stranke Zdenkom Vinkovom - Vincencom koji je nakon toga dao ostavku, ali za sad nema odustajanja od referen-

duma. Ina e, kako smo saznali, ovu stranku, koja ima sjedište u Mariboru, snažno podržavaju navija i tamošnjeg kluba “Viole” koji su poznati po incidentnom ponašanju i njihovi lanovi bili su na listama za prijašnje slovenske izbore. S ovim

potezom ova stranka dobila je izrazito mnogo poklonika, s obzirom na to kako je kotirala na izborima, što dovoljno govori o tome da je sve više obi nih slovenskih gra ana po elo biti “jednostrano i isklju ivo”,

pa ak i netrpeljivo kad je u pitanju Hrvatska. Iako se slovenska politika pokušava “iskupiti” i izbje i referendum, pritisnuta vjerojatno najviše ameri kim politi kim interesima, znakovita je bila ponovno blaga reakcija

Me imurci razo arani postupcima Slovenaca

Prošli je tjedan glavna tema razgovora bila situacija izme u Slovenaca i Hrvata. ako komentiraju to što je Slovenski parlament u srijedu poslijepodne podru je

Anketa “Pod vurom” Josip Gal, Vularija - Iskreno ne znam kako bih komentirao trenutnu situaciju sa Slovencima. isam baš detaljno pratio što se to no zbiva, ali bih samo rekao da nije u redu kako su postupili. Smatram da bi trebali promijeniti svoj nastup. Mislim da su ovime zahladili odnose s nama Hrvatima i da se više nikada ne emo mo i vratiti na staro.

Nikolina Horvat, akovec - vo slovensko posezanje za našim teritorijem smatram politi kim natezanjem. Ja se iskreno nadam da e se situacija uskoro riješiti u našu korist, naravno. o bih nazvala napuhanoš u s njihove strane. Mislim da obi an narod u Sloveniji tako er smatra da je to samo politi ko pitanje te da e odnosi izme u njih i nas ostati isti kao i prije.

koje se nalazi u me imurskoj op ini Sveti Martin na Muri prisvojio i proglasio slovenskim, upitali smo naše Me imurce. ao što je i za o ekivati, svi su složili u jednom.

Da nije u redu kako su Slovenci postupili, kazali su svi. eka granice ostanu takve kakve jesu, bio je jedan od komentara. I dok jedni misle da e se ovim postupkom

Slovanaca zahladiti odnosi izme u nas i njih, drugi su mišljenja da do toga ipak ne e do i. Jedni posezanje Slovenaca za našim teritorijem nazivaju njihovom napuhanoš u, a Dražen Šalamon, Podturen - e znam kako bih komentirao situaciju u kojoj smo se našli sa Slovencima. Da je to u redu od njih, nije. Granice neka budu kakve su bile do sada i neka takve i ostanu. e znam kakve e posljedice imati ovaj slu aj. Mislim da e me u obi nim ljudima situacija i odnosi ostati isti, što ne mogu tvrditi za odnos naših i njihovih politi ara.

Marija Zadravec, akovec - Ve po evši od onoga kada smo stavili svoju štednju u njihovu banku moglo se vidjeti da nisu baš najbolji susjedi. Što se ti e trenutne situacije, odnosno njihovo posezanje za našim teritorijem, to uop e ne bih komentirala. Sve u svemu, nije u redu od njih kako se odnose prema nama. Mislim da su time kod ljudi stvorili odre ene predrasude prema sebi samima, za koje moram priznati da ih imam i sama. Ružica Mavrin, akovec - Smatram da nije u redu to što Slovenci rade. e znam što oni zapravo žele od nas. vdje mislim na slovenske politi are, jer smatram da su obi ni ljudi u Sloveniji u redu i da nemaju direktne veze s time, ve je ovdje rije o njihovim politi arima koji nisu korektni prema nama.

drugi kažu kako su ovime Slovenci dokazali da su prvi Balkanci, a ne Europljani, kako sami sebe nazivaju. (H. Ze ar)

Stjepan Grabar, Šenkovec Smatram da su Slovenci malo pretjerali. Stalno tvrde da su oni kao narod Europljani, a sada su dokazali da su ipak veliki Balkanci. Mislim da su oni zapravo daleko iza nas Hrvata. o se vidi po njihovim postupcima. Mislim da e zbog ove situacije odnosi izme u nas i njih jedno vrijeme biti distancirani, ali nakon nekog vremena situacija e se vratiti na staro. Bitno je da se ljudi koji žive uz našu i njihovu granicu ne sva aju i da ostanu u dobrim odnosima. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

AKTU LNO

24. velja e 2009.

e nesporno je hrvatska! E , tako da e Hrvatska vjerojatno i dalje imati probleme sa Slovenijom oko ulaska u Europsku uniju. Slovenija je tako o ito pod Ĺžestokim pritiskom najja ih lanica A saveza koje Ĺžele Hrvatsku ĹĄto prije u tom savezu, dok naĹĄi susjedi o ito Ĺžele profitirati u prisvajanju teritorija koji nikad nije bio njihov. ak je i za vrijeme Austro - garske sporno podru je uz lijevu obalu Mure bilo hrvatsko, kaĹžu katastarski stru njaci u Me imurju, me u kojima je i predsjednik luba vije nik HDZ-a Zlatko Horvat koji nam je pokazao i karte koje dokazuju istu. ito Slovenci i dalje igraju na kartu pritisaka kako bi stigli do teritorija koji su poĹželjeli.

Trgovanje teritorijem ne dolazi u obzir â&#x20AC;Ś Jedinstveni stav u Hrvatskoj i u Me imurju je da nema trgovanja s teritorijem, posebice kad je u pitanju podru je za koje slovenska strana nema nikakve pravne argumente. Za vjerovati je da vladaju i HDZ koji zajedno s partnerima nastoji Hrvatsku uvesti u E ne e popustiti pod pritiscima i ucjenama. - Slovenci su pravno bez ikakvih argumenata, pa pokuĹĄavaju igrati na â&#x20AC;&#x153;kartu pravi nostiâ&#x20AC;?. o je isto kao kad bi jedan susjed poĹželio imati neĹĄto ĹĄto je u dvoriĹĄtu drugog susjeda i rekao da mu to pripada, jer mu se to jednostavno svi a. pravu, sre om, to ne vrijedi i duboko sam uvjeren da e se u mogu em postupku me unarodne arbitraĹže ili pak me unarodnim sudom Hrvatska drĹžati prava i na taj na in dokazati slovenskoj strani da nema nikakve argumente, rekao je Vladimir Ivkovi , predsjednik me imurskog HDZ-a, koji je i sam pravnik, pa najbolje zna o emu je rije kad smo ga zapitali moĹže li se dogoditi da Hrvatska zbog pritiska odustane od prava i u pregovorima ili arbitraĹžama ipak pristane da se spor rjeĹĄava â&#x20AC;&#x153;po pravi nostiâ&#x20AC;?. (D. Zrna)

REAKCIJE me imurskih politi ara FRANJO MAKOVEC, na elnik op ine Sveti Martin na Muri

Slovenska izjava donosi me usobnu netrpeljivost Franjo Makovec, na elnik op ine Sveti Martin na Muri, kroz koju protje e rijeka Mura i koja velikim svojim dijelom grani i sa Slovenijom, poziva Slovence da smire strasti jer se time naruĹĄava normalan Ĺživot gra anima, a njihov Parlament priziva ekscese. Makovec je iznio mnogobrojne argumente kojima se pobija mogu nost da Slovenija ima ikakvo pravo za posezanjem podru ja uz lijevu obalu rijeke Mure u Me imurju â&#x20AC;Ś - ijeva obala rijeke Mure, kao dio navedene izjave, neosporno je hrvatski drĹžavni teritorij, te je samim time i podru je op ine Sveti Martin na Muri i kao takvo evidentirano stolje ima u zemljiĹĄnim i katastarskim knjigama te prostornim planovima. onstatacija da je Republika Slovenija prije 25. lipnja 1991. godine svojim organima drĹžave upravljala tim teritorijem je neistinita, pravno neutemeljena i ne doprinosi suĹživotu u pograni nom podru ju; ĹĄtoviĹĄe, izuzetno ga optere uje. su ujem se konstatirati da izjava doprinosi loĹĄim odnosima koji prelaze u netrpeljivost, te omogu avaju stvaranje ekscesa na me unacionalnoj razini. Republika Hrvatska je i prije 25. lipnja 1991. godine u potpunosti kontrolirala taj prostor u katastarskim i gruntovnim knjigama, izdavanjem gra evinskih dozvola za objekte izgra ene u tom prostoru, lovnim i ribolovnim podru jem, naplatom poreza i vodne na-

knade te drugim radnjama koje su u domeni lokalne i drĹžavne uprave. Sve javne investicije u tom prostoru bile su u integraciji tadaĹĄnje p ine akovec i Republike Hrvatske, isti e Makovec. Svetomartinski na elnik poziva susjede iz Slovenije na smirivanje strasti i zaklju uje â&#x20AC;Ś - Pozivamo sve sudionike koji simpatiziraju takvu izjavu da u interesu dobrosusjedskih odnosa smire svoje strasti te ih racionalno usmjere prema konstruktivnom rjeĹĄavanju nagomilanih me unacionalnih problema i omogu e normalan Ĺživot gra anima s jedne i druge drĹžave, posebno onima uz granicu. p ina Sveti Martin na Muri svojim djelovanjem nastoji pridonijeti dobrosusjedskim odnosima, suprotno onome o emu govori izjava donesena u slovenskom Parlamentu, pa pozivamo da i druga strana na isti na in uzvrati svojim djelovanjem.

Ĺ˝UPAN Josip Posavec

Hrvatska ne smije popustiti nikakvim ucjenama - Me imurska Ĺžupanija u potpunosti kao injeni no neutemeljenu i povijesno pravno neodrĹživu odbacuje izjavu slovenskoga DrĹžavnog zbora o zaĹĄtiti slovenskih nacionalnih interesa u tijeku pristupa Hrvatske A -u, a u kojoj se navodi da je Slovenija pri proglaĹĄenju samostalnosti imala izlaz na otvoreno more i da je nadzirala neke druge prijeporne to ke, izme u ostaloga i na lijevoj obali rijeke Mure kod Hotize. eupitno je da to podru je pripada Me imurju, a time i Republici Hrvatskoj, rekao je na po etku posebne izjave me imurski Ĺžupan Josip Posavec u reakciji na jednostranu izjavu slovenskog parlamenta. - Za nas Me imurce nedopustivo je da se kompromisi nacionalnih politika pod krinkom viĹĄih intere-

Inicijativa za sluĹžbenu izjavu SkupĹĄtine Me imurske Ĺžupanije Me imurski HDZ u potpunosti se slaĹže sa stavom Vlade i Sabora RH kojima se odbacuje i osu uje jednostrani zaklju ak Slovenskog parlamenta o prejudiciranju granice. lub vije nika HDZ-a u Me imurskoj Ĺžupaniji zatraĹžit e da sli nu izjavu donese i SkupĹĄtina Me imurske Ĺžupanije i nadaju se konsenzusu i podrĹĄci. HDZ-ov kandidat za novog Ĺžupana Mladen riĹžai rekao je da Slovenija nema nikakvih pravnih

Tri stranke sa zajedni kom listom i kandidatom za Ĺžupana

Sporazum su potpisali Ivica Perho u ime SDP-a, Petar Nova ki u ime HSS-a i Valentin Ko ila u ime HSU-a

toga e se do 6. oĹžujka potpisati koalicijski sporazum. Formirani su i timovi za izradu zajedni kog programa, kazao je Ivica Perho . Do 20. oĹžujka definirat e kadrove

i njihove zada e te ih prezentirati javnosti. - tvoreni smo za poslijeizborne koalicije sa strankama s kojima smo razgovarali, me utim, od pot-

niĹĄtvo i unositi netrpeljivost me u ljude s obje strane granice. Apeliram na gra ane da nastave Ĺživjeti u duhu dobrosusjedskih odnosa, jer svi koji Ĺžive uz granicu jako dobro znaju gdje se ona nalazi. I Me imurska Ĺžupanija e u europskom duhu nastaviti razvijati suradnju s naĹĄim grani nim slovenskim op inama, za koju ocjenjujem da je na visokom nivou i izuzetno korektna, poru io je me imurski Ĺžupan Josip Posavec.

HDZ-ov kandidat za novog Ĺžupana Mladen KriĹžai

LOKALNI IZBORI 2009. - SDP, HSU i HSS potpisali me ustrana ki sporazum

Ĺ˝upanijska organizacija SDP-a, HSS-a i HS -a potpisala je u petak 20. velja e me ustrana ki sporazum o spremnosti sklapanja prijeizbornog sporazuma o zajedni kom nastupu na izborima u prijeizbornoj koaliciji sa zajedni kom listom za Ĺ˝upanijsku skupĹĄtinu i zajedni kom listom kandidata za Ĺžupana i njegove zamjenike. Stranke potpisnice ovog sporazuma preporu ile su svojim op inskim i gradskim organizacijama sklapanje iste prijeizborne koalicije na lokalnim izborima. Sporazum su potpisali Ivica Perho u ime SDP-a, Petar ova ki u ime HSS-a i Valentin o ila u ime HS -a. akon ovog ina me ustrana ki sporazum ide na Ĺžupanijske organizacije koje moraju dati suglasnost na taj sporazum, a nakon

sa ponovno lome preko naĹĄih le a i na uĹĄtrb naĹĄe djedovine. ijekom povijesti me imurski teritorij ve je bio dijelom politi ke trgovine, kada je olako izgubljeno 50 etvornih kilometra hrvatskog prostora u Me imurju. Me imurska gruda preskupo je pla ena mnogobrojnim Ĺživotima naĹĄih predaka i zato nam je duĹžnost uvati je. Stoga o ekujem da Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i hrvatski pregovara i i diplomati ne popuĹĄtaju ni ijim ucjenama i pritiscima, te da beskompromisno inzistiraju na zadrĹžavanju lijeve obale Mure unutar granica hrvatskoga drĹžavnog teritorija. Slovenskoj politi koj eliti pak poru ujem da prestane neodgovornim potezima i politikantstvom nepotrebno uznemiravati stanov-

pisa ovoga me ustrana kog sporazuma spremni smo razgovarati ne pojedina no kao stranka nego samo kao koalicija, kazao je Ivica Perho . S jedne strane SDP - HSS - HS , a s druge strane stranke zainteresirane za pregovore. Svaka naredna stranka koja bi se Ĺželjela pridruĹžiti ovom sporazumu od sada e morati pregovarati s cijelom tro lanom koalicijo, kazao je Ivica Perho .

skoro e se sli an sporazum potpisati i za Grad akovec, gdje su ove tri stranke sada u vladaju oj koaliciji. Potpisivanju sporazuma za Ĺžupanijsku predizbornu koalicijsku listu bili su nazo ni i predstavnici budu e zajedni ke gradske liste: Branko Ĺ alamon i Veselin BiĹĄevac iz SDP-a, Zoran Vidovi iz HSS-a i Ranka ikovi iz HS -a.

uporiĹĄta da svojata lijevu obalu rijeke Mure ne samo kod Svetog Martina na Muri, ve i kod ovakovca i Podturna. ako er je najavio da e zatraĹžiti ĹĄto o ovom pitanju kaĹže susjedni lendavski Ĺžupan Antun BalaĹžek koji je uvijek ranije naglaĹĄavao da ovaj teritorij pripada Hrvatskoj. duhu dobrosusjedskih odnosa takva izjava u ovom trenutku i te kako bi dobro doĹĄla u smirivanju slovenskih strasti i pretenzija za hrvatskim

a kon erenciji za novinare prilikom potpisivanja sporazuma pitali smo ho e li gospoda Petar ova ki i Valentin o ila biti zamjenici Ĺžupana. Petar ova ki je odgovorio je da on osobno ne e biti kandidat za zamjenika Ĺžupana. - Bilo bi Ĺžalosno da ovjek od 62 godine bude obe avaju i i perspektivan kadar na tako odgovornoj duĹžnosti. nutar stranke imamo mla e ljude koji su sposobni. a kraju krajeva, nitko nije zavrĹĄio ĹĄkolu za podĹžupana, koji e mo i prihvatiti sve izazove i na njih odgovoriti. Valentin o ila je rekao da oni o tome nisu ni pomiĹĄljali. akva bi to Ĺžupanija bila da je vode umirovljenici. - ismo mi lovci na pozicije, ali Ĺželimo participirati i izboriti se unutar svojim glasovanjem ako do emo na vlast za umirovljenike. ama je to cilj, a ne da vladamo. o bi bilo smijeĹĄno. PodrĹžavamo Ivicu Perho a za Ĺžupana, a one niĹže unkcije vlasti, ako se dobije popratno, to smo rekli da emo usput rjeĹĄavati, kazao je o ila. - Ako dobijemo viĹĄe vije nika u Ĺžupaniju, normalno da emo lakĹĄe boriti za prava umirovljenika, pa makar bili i u opoziciji, kazao je o ila. (BM )

teritorijem uz lijevu obalu rijeke Mure u Me imurju, rekao je riĹžai . (Priredio: DZ)

MATICA hrvatska akovec

uro RuĹži v. d. do izbora novog predsjednika VrĹĄitelj duĹžnosti predsjednika Matice hrvatske akovec i njezin dopredsjednik uro RuĹži iz akovca na sjednici PredsjedniĹĄtva MH akovec, odrĹžanoj u srijedu 18. velja e, uz ostalo naglasio je da je spreman voditi Maticu hrvatsku akovec samo do izbora novog predsjednika, odnosno do skupĹĄtine. n je napomenuo da je on pravnik i da bi na elu Matice zbog niza razloga trebao biti ovjek koji je vezan uz knjiĹževnost i jezikoslovac. S tim su se njegovim rije ima preĹĄutno sloĹžili i lanovi vodstva Matice. (JĹ )

GOSPODARSTVO

24. velja e 2009.

Razgovor s Ivanom Mikuli em, vlasnikom IZI commerca d.o.o.

Bez tehnološkog razvoja uzal uzalu nam radišnost i poduzetnost Ivan Mikuli , vlasnik tvrtke IZI commerca, u poduzetni ke vode ušao je po etkom devedesetih i bio me u pionirima poduzetništva u novonastaloj državi. Baš negdje tih devedesetih u jednim nacionalnim novinama uvrstili su ga me u najbogatije ljude u Hrvatskoj, što je tada za udilo lokalnu javnost. Ivan Mikuli je u onoj skupini poduzetnika - uvoznika koji su sada dosta prozivani, pa smo od tih tema i po eli razgovor s njim kao gospodarstvenikom u serijalu u kojem pokušavamo našu gospodarsku situaciju rasvijetliti s razli itih strana iz pozicije gospodarstvenika. • Kakva je u ovoj situaciji pozicija uvoznika? — rvo bih odgovorio na ovo pitanje kako je došlo do toga da sam uvršten me u najbogatije ljude u Hrvatskoj, to nije bilo nikakvo istraživanje ve isto naklapanje. raže i odgovor na to pitanje od dopisnika iz Me imurja kako sam uvršten na tu listu, dobio sam odgovor da kad se to radilo njega slu ajno nije bilo tu, a tom listu je trebalo poslati deset - petnaest ljudi iz našeg kraja, kad je bila ta hajka, da se onda ‘ženska’ koja je bila tamo sjetila tih desetak ljudi koliko ih je bilo iz Me imurja. li to nema nikakve veze s Me imurjem. ebe ne da ne smatram bogatim, sebe smatram najnormalnijim, koji se mu i kao i svaki drugi u svom podru ju. U tome za što sam se odlu io i ime se bavim pokušavam dati maksimum u postoje im okvirima.

Pretvorba dovela do tehnološkog zaostajanja — Što se ti e uvoznika, mi esto tražimo na koga emo se okomiti.

ko e biti dežurni krivac. ve se svodi na to ako nešto nemate to onda uvozite. Mi nismo razvili tvrtku tehni ke robe. Mi smo od devedesetih godina tehnološki nazadovali. Mi prakti ki nemamo što van ponuditi u tehni kom smislu, drugo je tekstil, drvo, prera iva ka industrija, ali to su nisko akumulativne grane, ali tu nam opet fali dizajn. ruga je onda stvar da se u tom košmaru uvozi svašta, i dobro i loše. o je rezultat nesre enog stanja koje je prisutno op enito. je am se prije nekoliko godina, Gorenje je izvozilo oko 60 milijuna eura u Hrvatsku i kad smo razgovarali što bi Me imurje, odnosno Hrvatska mogla izvoziti natrag u loveniju. tome sam razgovarao i s gospodinom Marjanom Novakom iz edeae i uklju io ga u razgovore, jer su oni bili voljni uvoziti iz Hrvatske, me utim, nije se našlo što bi se uvozilo. om kompleksu možemo ponuditi ambalažu iz Beliš a i ki stiropor. o je sve što možemo ponuditi. ako da to demantira neke stvari. lažem se da ima pretjeranog uvoza, ali kada nešto de initivno nemaš, to moraš uvoziti. No da se vratim na Novaka i edeau, bilo je razmišljanja da se u tu robnu razmjenu uklju e i me imurski obrtnici. Želje postoje, ali i država bi morala pomo i da se ljudi osposobe za potrebnu proizvodnju. Ne može se u ovakav gigant i i u kooperaciju s nekom sitnom proizvodnjom, radi se o industriji koja guta odre ene velike koli ine. • Zašto je, po Vašem mišljenju, kod nas došlo do takvog sloma proizvodnje, svojedobno ste i sami radili u proizvodnoj firmi? — o je najlakši odgovor zašto je do toga došlo. retvorba je u inila svoje. d devedesete naovamo, od

prvog dana, ja tvrdim da je to uništilo tehnološki napredak. Na neki na in u svim tim pretvorbama je bio cilj i i na maksimalno izvla enje kapitala, to je dovelo do tehnološkog zaostajanja. tek sada nam to dolazi na naplatu, jer mi jednostavno ne možemo tehnološki napredovati. Badava nam sva me imurska radišnost, poduzetnost itd. li potrebno je imati i kapital i tehnologiju da bi bio konkurentan na svjetskom tržištu. u je de initivno odgovor. Model pretvorbe je doveo do toga. • Je li mogu e vratiti to izgubljeno? Me imurski prera iva i ponovno su se digli, malo su ja i od trgovine? — Ja ne bih bio poduzetnik da ne vjerujem da se može, ali je potrebno puno, puno toga napraviti što ho emo i kako ho emo i opredijeliti se i pomo i da se vratimo na ove pozicije koje smo imali da emo imati što izvoziti. Kad govorimo o nekom višem tehnološkom nivou, pitanje je što bi izvozili. • Što vi sve uvozite, svi vas povezuju s ku anskim aparatima, ali ste se bavili i drugim stvarima? — Bili smo dosta prisutni i u gra evinarstvu i tako dalje. pecijalizirali smo se na bijelu tehniku, tehni ku robu. ada prakti ki ne uvozim ništa. Gorenje je formiralo tvrtku u Hrvatskoj, Bosch i sve ve e

irme, tako da prakti ki kupujemo tu direktno od njih. • Gdje vidite u proteklih dvadeset godina pomake u Me imurju, a gdje su slabe to ke? — Meni je drago kada komuniciram s ljudima izvan Me imurja pa nas hvale. E sada, je li to zato što su drugi tako loši, ali u svakom slu aju nitko ne može pore i me imursku

radišnost, vrijednost, poduzetnost, angažiranost u svakom segmentu. a Me imurje ima i podršku, moglo bi se daleko više razvijati. No repovi te pretvorbe od Murskog rediš a: Murala i Modeksa pa do akovca gdje su irme propale u inila je svoje. amo gdje je ona napravljena koliko - toliko korektno, tamo stvari funkcioniraju. ve ostalo ne funkcionira. Mislim da Me imurje s obzirom na ljudski potencijal apsolutno može napredovati, s obzirom na to da sve više ljudi odlazi na fakultete, uz ove što tu studiraju, taj novi sustavi i mlade generacije koje e iza i iz visokog školstva pomo i da možemo napredovati. ome e doprinijeti radišnost, školovanost i poduzetnost. Kad putuješ od Iloka, sijeka pa do Me imurja, ipak se vidi neka razlika.

Na put s cvirkima, turošom i me imurskim vinima • Bili ste i u Turisti koj zajednici, turizam se po eo razvijati više vezan uz Toplice Sveti Martin, kako vidite tu mogu nosti Me imurja? — Bio sam tri godine u uristi koj zajednici Mursko rediš e i mislim da je veti Martin na Muri napravio jedan iskorak. Imamo dosta kolega diljem Hrvatske koji su oduševljeni našim krajem, ljudima, ljubaznoš u, ali je još uvijek problem da za odre enu klijentelu hitno potreban hotel, sobe koje e toplim mostom biti povezane s bazenom. ada bi i to uskoro trebalo biti. veti Martin na Muri je pokazao kurs kojim se može i i. Mnoge sredine mogu tim pravcem. ra am se u svoju eklenicu i na park naftnog rudarstva. Me u-

tim, nema sluha, nove generacije ne znaju. Netko drugi bi to kvalitetnije iskoristio. e pet godina se prenosi državno zemljište na lokalnu samoupravu, a da je to napravljeno, ve bi se bilo dalje odmaklo. Za razvoj turizma potrebno je nešto ponuditi. Me imurje ima apsolutno što ponuditi, ali smo svi skupa malo presramežljivi. Kad sam se našao s jednim društvom u rogiru u jednoj konobi, ali i ina e kamo god putujem, zna se da uvijek u autu imam karton, dva me imurska vina koja su tako prihvatili u itavoj Hrvatskoj. ako sam i u rogir dovezao me imurske cvirke, turoš, stavio na stol i svi koji su bili tamo okupili su se oko cvirki i turoša i me imurskih vina, uklju uju i i vlasnika konobe koji je s nama jeo i poslije nikom nije baš bilo do pršuta. o govori samo o jednom segmentu u kojem sam ja sudjelovao. • Murko Središ e kao podru je iz kojeg dolazite kao najmanji grad nije uhvatio poduzetni ki vjetar i ne razvija se kao, primjerice, Prelog ili neke druge sredine. Zbog ega je to tako? — a budem iskren, ja sam vrlo razo aran zbog toga. Na žalost, politi ka ekipa koja se devedesetih godina tamo skupila, kako je tko koju opciju uhvatio i mislio da e bolje pro i, dan - danas, devetnaest godina poslije bore se za vlast. Mene nikad nitko u životu nije pozvao da bi u Murskom rediš u sjeli i razgovarali što i kako dalje. Nitko se tamo ne pita zašto nam pada zaposlenost. Mi se pet godina bavimo vrti em, pa gradona elnikom i nekim perifernim stvarima, a de initivno je gospodarstvo osnova svega. Kad emo imati porast zaposlenosti, nešto sli no kao relog, onda emo

imati nešto. Kad se sretnem s kolegama iz reloga, vidim da su sve opcije zajedno na kupu, svi se druže, pjevaju, a u Murskom rediš u svatko iza ugla nekog eka. ovjek onda razmišlja može li se to uop e promijeniti. U ovoj konstelaciji snaga teško.

MTC nije uspio, ali … • Kad govorimo o vašim projektima, je li MTC Mikuli ev ili nije, premda u svakom poduzetništvu ima uspona i padova. Zašto taj trgova ki centar nije uspio zaživjeti na pravi na in? — M C nije uspio, to je sudbina manje - više svih centara u po ecima. I Kaptol Zagreb je imao takvih problema. Mikuli ev M C je uspio. Nije potrebno poistovje ivati M C s Mikuli em. Ja imam odre eni dio i on radi i radit e. n je etažiran, nema nikakve veze ni s bankama. io koji je u vlasništvu lovenca nije uspio. ada se traže nove varijante sa parom i drugima. Ja se nisam miješao u njegov dio, nego vodio ra una o svom dijelu. Imam svoju struju i klimatizaciju, grijanje i pristup i tako dalje koji je nevezan, jer sam razmišljao kako se zaštititi u odre enim segmentima ako se nešto dogodi. jerujem da e i ostali dio proraditi jer je to prelijep i kvalitetan objekt, jedan od najljepših tu. o je ipak skup objekta nije baraka i zahtijeva potpuno druga ije popunjenje. gencija koja radi na popunjenju radi na potpuno druga ijoj viziji. Ja i dalje sura ujem na popunjenju, jer sam vodio kompletnu izgradnju i bio idejni za etnik i mislim da je to pred rješenjem, jer mislim da je to preskupo da se rješenje ne bi našlo. • Koliko se recesija osje a u vašoj branši, gra evinari su se s njom ve suo ili?

POGLED ODOZDO

Bumerang se vra a vaki dan nekoliko puta slušamo kako nas je do krize dovelo to što živimo iznad svojih mogu nosti, na kredit, da trošimo bez pokri a, na tu i ra un. jerojatno ste zbog toga osjetili bar mrvicu grižnje savjesti. Ili strah ho ete li sve one dugove koje još imate za otplatiti u budu nosti mo i vratiti ostanete li bez sadašnjih prihoda ili posla. Život nije ilm da bi se pogrešni postupci mogli vratiti natrag. ve se posljedice kad - tad vrate svom vlasniku, tako ra uni uvijek bivaju podmireni. Zbog toga se kanite grižnje savjesti, sve što ste uzeli na predujam ovako ili onako ete poravnati. a ne preuzimamo rizike, život bi u tom slu aju pretvorio mla nu mo varu u kojoj osim kreketa i vje ne ustajale vode ne bi bilo ni eg novog. trah od posljedica prevladavao bi nadu u uspjeh. Unato svim posljedicama sadašnje krize i svim grijesima

i slabostima sadašnjeg sustava, u njegovoj je biti vjera u budu nost. na se gradi na vizijama koje u danom trenutku ne postoje nigdje nego samo u glavama pojedinaca, ali pokre u mnoge i svojom snagom iz ideje se, zamisli, rije i nakon odre enog vremena materijaliziraju. Zbog toga je oduzimanje nade, vizije, vjere puno opasnije od guranja ljudi u apatiju pesimizma, u ahure. Ljudi jesu duhovna bi a, ali žive i stvaraju u materijalnom svijetu. Kao zrak i voda potrebna im je ta magija da svoje vizije mogu materijalizirati, dodirnuti ih, jer samo tako mogu osjetiti živu snagu pokreta kog duha. a nije te pokreta ke snage, još bismo danas živjeli na grani ili pe ini, sakupljali plodove ili lovili životinje i nikad ne bismo stvorili sva ta udesa kojima obiluje svijet. eoma mi se svidjela jedna tu a misao da ekonomija nije

ništa drugo nego primijenjena psihologija. vih dana to je jasnije nego ikada do sada. azvoj se nikada nije i ne može bazirati na kresanju troškova. ovremeno to inimo kada naše želje prekomjerno nadvladaju oprez. Firme koje su samo kresale i otpuštale na kraju su propale. ko se strah zavu e me u ljude, nestane poleta i kreativnosti. Uništi se onaj ini duh stvaralaštva kakav lebdi u uspješnim irmama. zamijeni ga smrtni zadah straha. U takvoj klimi nema napretka i razvoja, ve se stvori ustajala baruština iz koje se uju samo kreket me usobnog optuživanja tko je što zgriješio. Malo je koristi od pronalaženja krivaca, pa ak i “spaljivanja na loma i” jer to ne dovodi do pomaka. ko bismo sudili ovoj krizi, tada bi glavni krivac bila pohlepa. ohlepa za bonusima dovela je do napuhavanja vrijednosti kojih ne-

Piše: Božena Malekoci-Oleti ma, kako bi oni koji žive od bonusa dobili što više. Kao u kakvom

inancijskom lancu sre e, tu je pohlepu proširio širok krug ljudi poticanjem prekomjernog zaduživanja širokih slojeva ljudi. U gladi za potrošnjom zanemarili smo vlastita ograni enja. I tako sa sebe strgnuli lanac opreza. vijet zbog toga ne e propasti, samo e se bumerang vratiti. Naša je zada a da ga uhvatimo u ruku da nas ne klopi po glavi.

G A V

24. velja e 2009.

NEZAPOSLENOST i zapoĹĄljavanje u sije nju

Na burzu otiĹĄla â&#x20AC;&#x153;tvornicaâ&#x20AC;? od 406 radnika

lud ud Ivan Mikuli : - Mikuli ev MTC je uspio. Nije potrebno poistovje ivati MTC s Mikuli em. Ja imam odre eni dio i on radi i radit e. On je etaĹžiran, nema nikakve veze ni s bankama â&#x20AC;&#x201D; Moramo biti poĹĄteni i re i recesija je kod nas doma, makar naĹĄa lada joĹĄ premiĹĄlja je lâ&#x20AC;&#x2122; je ili nije. Definitivno je, htjeli mi to priznati ili ne. S tim da je pitanje koliko e dugo trajati i koliko e biti duboka. Ĺ to se ti e bijele tehnike, Ukrajina je 90 posto smanjila uvoz bijele tehnike, a Rusija tako er 90 posto. Taj podatak govori koliko je to duboko otiĹĄlo. Na Ĺžalost, mi joĹĄ uvijek filozofiramo. Mi smo u posebnoj situaciji. Sve su banke u stranom vlasniĹĄtvu, nemamo mehanizme, izuzev HNB-a, i svaka ast Rohatinskom koji se bori, jer bi to daleko dalje otiĹĄlo. lada moĹže vrlo malo, posebno lada koja je zaduĹžena do grla. I jutros sam razgovarao s ljudima koji su iz RB dobili pove anje kamate na kredite za automobile. lade u svijetu koje su jake i koje imaju viziju smanjuju kamate. Ono ĹĄto u domicilnim zemljama banke smanjuju kamate kod nas povisuju. U Njema koj se daje do dvije do pet tisu a eura za kupnju novih automobila. merikanci razmiĹĄljaju o javnim radovima za zapoĹĄljavanje i pojedincu daju tisu u ili dvije tisu e dolara, a mi nemamo niĹĄta. Na Ĺžalost, nemamo nikakvih mjera do sada i, ĹĄto je najĹžalosnije, plaĹĄimo ljude da e trajati deset godina i prepustili smo ljude same sebi i nitko se viĹĄe niĹĄta ne usudi poduzeti. Kad drĹžava traĹži od tih banaka kredit, onda one ucjenjuju: dat u ti, ali smekĹĄaj HNB da popusti da bi oni joĹĄ viĹĄe zaradili. To je ta tragedija kad sve rasprodaĹĄ. U prvom momentu smo se kao drĹžava veselili ĹĄto nemamo toliko izvoza pa nas recesija ne e toliko zahvatiti, ali bila je to pogreĹĄna procjena, ali i dalje drĹžimo glavu u pijesku i ne Ĺžele i priznati gdje smo, ĹĄto smo i dati ljudima pouke ĹĄto lada poduzima. Jednostavno ne znaĹĄ kome vjerovati.

O ito je na kome e se prelomiti recesija â&#x20AC;˘ Pojedine Ĺžupanije same su po ele razmiĹĄljati o antirecesijskim mjerama. Pred izborima smo, ĹĄto bi ozbiljna politika za Me imurje trebala poduzeti? â&#x20AC;&#x201D; Definitivno moramo shvatiti da je gospodarstvo ispred svega i da jedino ono drĹži kvalitetu Ĺživota i standard. li mi non - stop govorimo o tim izborima. Izbori da, ali ne non stop u interesu te politike, niĹĄta ne poduzimamo u gospodarstvu. Sad e biti lokalni, pa idu e predsjedni ki, pa opet ne emo niĹĄta, pa e do i parlamentarni i niĹĄta drugo ne govorimo nego o izborima. Sve vlade, pa i Slovenci, iĹĄli su na smanjenje javne potroĹĄnje, smanjenje pla a. Mi zbog socijalnog mira u pove anje, a

gospodarstvo nam tone. Mi smo sve Ĺživo izmislili za potrebe, ali ne i za ono da gospodarstvo moĹže Ĺživjeti i da moĹže dati. Kad si jak, moĹžeĹĄ dati, ali kad ĹživiĹĄ na umjetnom disanju ne moĹžeĹĄ dati. Sabornici, ne znam zbog ega, sebi ne mogu smanjiti pla u. Da bar daju ljudima neki znak da i oni ĹĄparaju. Makar lako je s 15 tisu a kuna dva posto dolje i i, teĹĄko je za onoga s 1.500 kuna dva posto gore i i. O ito je na kome e se prelomiti recesija â&#x20AC;˘ Vidim da ste socijalno osjetljivi, koliko ste to ugradili u svoju politiku, pa ak i u situacije kada vam do u razli iti kupci? Vidite da nekome ĹĄtednjak baĹĄ treba, a ne moĹže ga platiti. â&#x20AC;&#x201D; Na Ĺžalost, ja sam to i X-puta i gorko platio, jer je ostalo nepla eno, vode i ra una o tim momentima. Na Ĺžalost, i o tome bi netko drugi trebao voditi ra una, a ne mi poduzetnici. â&#x20AC;˘ Gdje je greĹĄka? â&#x20AC;&#x201D; Svako se briga za sebe i nije briga za drugoga. Pogotovo u ovim situacijama bi trebali pokazati malo viĹĄe fino e, i vlast i poduzetnici. To nam ali. Uvijek si na emo neĹĄto na ĹĄto se okusiramo, sad smo navijali za rukomet, sad emo navijati protiv Slovenaca, a ovo gospodarstvo, ĹĄto je bit svega, zanemarujemo. Gospodarska komora koja ubire velik novac premalo radi na potrebama gospodarstva, do toga da se ĹĄkoluju kadrovi potrebni gospodarstvu. Na kraju ljudi rade ono za ĹĄto se nisu ĹĄkolovali. onda prije toga moraĹĄ razraditi ciljeve ĹĄto ĹželiĹĄ razvijati. â&#x20AC;˘ ZaĹĄto se gospodarstvo ne uspijeva nametnuti? S jedne strane se uz tajkune vezuje negativne konotacije ne pla aju radnike, kasne s pla anjem, ulaĹžu u raskoĹĄne vile, jahte, skupe automobile, a s druge strane gospodarstvo koje stvara i za druĹĄtvenu nadgradnju nema odlu uju u rije ? â&#x20AC;&#x201D; To ĹĄto se gospodarstvo ne uspijeva nametnuti posljedice su nekih drugih davnih vremena. ovo drugo, to razbacivanje, netko treba kontrolirati. Pitanje je kako je mogu e do toga do i, da li drĹžavi netko neĹĄto nije platio. O tome netko mora voditi ra una. ko se nekog puĹĄta da to radi i ne vodi ra una o njemu, moramo priznati da nam puno reda ali. Deklarativno smo ure ena zemlja, ali stvarnom Ĺživotu nam puno toga ali. â&#x20AC;˘ Ho emo li iz recesije, u svakom zlu neko dobro, izvu i kakve pouke? - Jedino da emo troĹĄiti onoliko koliko imamo. Bit emo primorani Ĺživjeti od onoga koliko imamo. BoĹžena Malekoci - Oleti

U sije nju je bez posla zbog isteka ugovora o radu, odnosno smanjenja opsega poslovanja ostalo 406 osoba, dakle, cijela jedna tvornica srednje veli ine. Zadnjih mjesec dana doĹĄlo je do zna ajnog pove anja nezaposlenosti za 5,8 posto, no usporedi li se to s porastom nezaposlenosti drugdje u drĹžavi, u Me imurju je on manji nego u drugim dijelovima drĹžave. Najve i porast zabiljeĹžen je u krajevima koji su imali najve i procvat, a to su Istra i araĹždinska Ĺžupanija, ĹĄto govori o sve teĹžem poslovanju u sadaĹĄnjim gospodarskim prilikama. - Sve pristigle na burzu ne treba gledati samo kao posljedicu nastale krize, nego kao i sezonski priljev nezaposlenih na burzu uobi ajen za kasne jesenske i zimske mjesece. Kada bi htjeli re i koliki je utjecaj recesije na pove anje nezaposlenosti, tada treba znati da prosje no mjese no kroz godinu 250 ljudi dolazi na burzu direktno iz radnog odnosa kao novi nezaposleni. U prosincu je pak takvih bilo 390, a u sije nju preko 400. Dakle, ako bi govorili o utjecaju recesije, tada moĹžemo govorit o oko 200 ljudi koji su zbog utjecaja recesije izgubili posao, rekao je ladimir Zebec, pro elnik Podru ne sluĹžbe Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje akovec. - Situacija e biti puno bolje poznata nakon prvog kvartala ove godine. Pravu sliku nezaposlenosti zbog utjecaja recesija tek emo najbolje vidjeti na ljeto. Za sada se joĹĄ uvijek neke stvari ne doga aju

jer se koriste stari resursi, odra uju ranije ugovoreni poslovi i sli no, kazao je ladimir Zebec. Zbog daljnjeg predvi anja situacije, predstavnici Zavoda za zapoĹĄljavanje obilaze i ve e poslodavce. Tako su nedavno posjetili Panu i Novi Feromont gdje, na sre u, nema viĹĄka radnika, ĹĄtoviĹĄe, trebat e i nove radnike, rekao je Zebec. - Razgovori s poslodavcima oko toga kakvi im kadrovi trebaju e se nastaviti tijekom prvog polugodiĹĄta, najavio je Zebec, a uz to e ih upoznavati s mjerama aktivne politike zapoĹĄljavanja kako bi ĹĄto lakĹĄe prebrodili ovu gospodarsku situaciju. - Istodobno je u sije nju doĹĄlo do zna ajnog porasta broja korisnika nov ane naknade za ak 9,8 posto. Na Zavodu je 1.929 korisnika nov ane pomo i, ĹĄto je oko 36 posto od ukupnog broja prijavljenih. To je prili no veliki broj korisnika naknade, jer je njihov udio prije dvije - tri godine bio oko 17 - 18 posto u strukturi nezaposlenih. U Me imurju je nezaposlenost ponovno preĹĄla brojku od pet tisu a, a o ekuje se i dalje blagi porast nezaposlenosti. Ipak bi tu situaciju trebali preboljeti lakĹĄe nego drugi, primjerice, u Istarskoj i araĹždinskoj Ĺžupaniji, kazao je Zebec. U sije nju je bilo izuzetno malo zapoĹĄljavanja posredovanjem Zavoda, svega njih 137, nikad tako malo u povijesti Zavoda. S druge strane, poslodavci su iskazali 361 potrebu za radnicima, ali im na Zavodu nisu imali ĹĄto ponuditi

Vladimir Zebec, pro elnik Podru ne sluĹžbe Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje akovec: - MoĹžemo govoriti o oko 200 ljudi koji su zbog utjecaja recesije izgubili posao, ostalo je uobi ajeni sezonski priljev da bi zadovoljili sve njihove potrebe za radnicima. To je rezultat izuzetno sloĹžene strukture nezaposlenih i neuskla ene ponude i potraĹžnje. Krajem sije nja pri Podru noj sluĹžbi Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje bilo je evidentirano 5.378 nezaposlenih osoba, ĹĄto je rast nezaposlenosti od 5,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 269 nezaposlenih osoba viĹĄe nego u prosincu. U odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji sije anj, nezaposlenih je za neznatnih 0,4 posto manje ove godine nego lani.

EKONOMSKI BREVIJAR

Megatrend poljoprivrede Najdugovje nija, najdugotrajnija, najstabilnija, najpotrebnija, najpoznatija i uvijek perspektivna ljudska djelatnost je poljoprivreda. Ona zadovoljava primarnu potrebu za hranom nakon koje slijede joĹĄ i potrebe za stanovanjem, odijevanjem itd. Poljoprivreda je djelatnost kojom se, uz ljudski rad i koriĹĄtenjem prirodnih izvora dobivaju primarni biljni i Ĺživotinjski proizvodi za prehranu ljudi i stoke te za preradu. Dijeli se na biljnu ( ratarstvo, vo arstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo ) i sto nu proizvodnju. PoĹĄto se radi o osnovnoj Ĺživotnoj potrebi, u toj se djelatnosti ne mogu dozvoliti velike oscilacije,

a posebno zbog velikog utjecaja vremenskih i klimatskih uvjeta najvaĹžnije je poljoprivredi pruĹžiti ĹĄto ve u sigurnost i stalan rast. PotraĹžnja je stalno ve a od ponude (zbog rasta svjetskog stanovniĹĄtva, poja ane urbanizacije i pove anja Ĺživotnog standarda ). Dodatni pritisak dolazi od pove ane proizvodnje poljoprivrednih sirovina ( uljarica ) za proizvodnju biodizela i etanola. Sve to dovodi do velike neravnoteĹže. Cijene poljoprivrednih proizvoda padale su u posljednjih sto godina uslijed napretka tehnologije, boljih zaĹĄtitnih sredstava i pove anja obradivih povrĹĄina, no trend se promijenio po etkom 21. stolje a. Poljopri-

vreda je zbog svega toga idealna za pove anje konjunkture i zaposlenosti. Naravno, nuĹžno je poboljĹĄati strukturu i napraviti zaokret prema eko-poljoprivredi. Ona idealno kombinira racionalno koriĹĄtenje neobnovljivih resursa uz zaĹĄtitu i proĹĄireno obnavljanje prirodnih obnovljivih resursa. Reafirmiraju se plodored i drugi na ini prirodnog suzbijanja patogena, ĹĄteto ina i korova. Osim manjeg utjecaja na okoliĹĄ i osnovnih ekonomskih u inaka, ona povoljno utje e na zdravlje, ĹĄto je tako er nemjerljiv pozitivan doprinos budu nosti. TrĹžiĹĄte je gladno takvih proizvoda i sve ĹĄto se proizvede na prirodan na in lako pronalazi kupca.

Recesija najviĹĄe poga a Ĺžene iji je udio me u nazaposlenima 64 posto i porastao je u odnosu i na proĹĄlogodiĹĄnji sije anj. U dobnoj strukturi u odnosu na lanjski sije anj porastao je i postotak starijih od 50 godina, na ak 28 posto. U evidenciju Zavoda u sije nju je doĹĄlo 560 osoba, od ega je 468 osoba imalo prethodno radno iskustvo, a najve i broj doĹĄao je iz prera iva ke industrije, gra evinarstva i trgovine. ak 406 osoba doĹĄlo je iz direktnog radnog odnosa zbog isteka ugovora o radu na odre eno vrijeme ili smanjenog opsega poslovanja. (BMO)

U ovo recesijsko vrijeme takvi proizvodi mogu biti dodatni motiv privla enju turista, a oni osim same potroĹĄnje za vrijeme godiĹĄnjeg odmora, sa sobom odnose i spoznaje o kvaliteti i vrijednosti naĹĄih poljoprivrednih proizvoda. Me imurje je oduvijek bilo poljoprivredno podru je unato zapostavljanju poljoprivrede u odnosu na druge djelatnosti. Tu se nalaze odli ne mogu nosti za ekoloĹĄku tehnologiju i organizaciju proizvodnje, kontrolu, standardizaciju i trĹžiĹĄnu prezentaciju i distribuciju po povoljnim cijenama. Prilike su opet otvorene. Zbog svega toga, o poljoprivredi moramo govoriti kao o megatrendu, s poĹĄtovanjem i s uvjerenjem da je njezin zna aj joĹĄ uvijek premalo cijenjen. (Zlatko BoĹži , dipl.oec.)

POGLAVARSTVO Me imurske Ĺžupanije

Subvencije pokre u okrupnjavanje zemljiĹĄta Me imurska Ĺžupanija nastavlja s dodjelom subvencija za okrupnjavanje i pove anje posjeda. Na raspisani natje aj zaprimljeno je 189 zahtjeva, od ega devet nakon isteka roka. Pravo na subvenciju tako je ostvarilo 180 korisnika kojima e se prema kriterijima iz natje aja isplatiti 828.780 kuna. To je oko 200 tisu a kuna viĹĄe nego lani,

ĹĄto govori da se, premda polako, ali ipak i uz pomo subvencija, okrupnjavaju posjedi onih koji se bave poljoprivredom, Subvencijama je obuhva eno 97,45 hektara okrupnjenih povrĹĄina, a 163,12 hektara poljoprivrednog zemljiĹĄta kojima su njihovi vlasnici pove ali svoje posjede. (BMO)

24. velja e 2009.

CRNA KRONIKA Tri su vozila sudjelovala u prometnoj nesre i

Makedonka ozlije ena, tri vozila oĹĄte ena MURSKO SREDIĹ E - Na kriĹžanju ulice Josipa Broza i Marka Kova a u Murskom SrediĹĄ u u nedjelju prijepodne oko 10,35 sati dogodila se prometna nesre a u kojoj su sudjelovala ak tri vozila. Nesre u je skrivio 21-godiĹĄnjak iz Lepoglave koji je svojim vozilom varaĹždinskih registracija uĹĄao u raskriĹžje iz ulice Marka Kova a i pritom oduzeo prednost prolaska makedonskom drĹžavljaninu s prebivaliĹĄtem u Beltincima, starom

35 godina, koji je svojim automobilom nailazio na raskrĹĄ e iz ulice Josipa Broza. U sudaru su se vozila zanijela i naletjela na automobil akove kih registracija kojim je ulicom Josipa Broza upravljao 29-godiĹĄnjak iz Selnice. Osim vozila koja su pretrpjela oĹĄte enja, kra i kraj u ovoj nesre i dopao je putnicu u vozilu makedonskog drĹžavljanina, 55-godiĹĄnjakinju iz Skopja, koja je lakĹĄe ozlije ena. Ostali putnici proĹĄli su bez ozljeda.

Mladi pokazivao svoj â&#x20AC;&#x153;ponosâ&#x20AC;? AKOVEC - Svjetovni aĹĄnik u akovcu obiljeĹžio je jedan slu aj, kako se izrazio Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske, vrije anja moralnih osje aja gra ana. Te subote 21. velja e u 2,20 sati izrazito pijan (2,28 g/kg alkohola u krvi) 19-godiĹĄnji mladi iz

Gardinovca skinuo je svoju masku skinuvĹĄi hla e i ga e te pokazuju i svoj muĹĄki â&#x20AC;&#x153;ponosâ&#x20AC;? okupljenima na aĹĄni kom plesnjaku. To je neke zgranulo, a neke dobro nasmijalo, no ipak je policija reagirala jer je mladi ugrozio moral. Zato e protiv njega biti podnesena prekrĹĄajna prijava.

Danima mrtav u stanu AKOVEC - U stanu u Strossmayerovoj ulici u akovcu prona eno je mrtvo tijelo starijeg muĹĄkarca. Kako je utvr eno, pokojnika su pronaĹĄla djeca kada su mu doĹĄla u posjet. On je Ĺživio sam pa je proĹĄlo nekoliko dana dok nije prona en. Tragova nasilja nad muĹĄkarcem nije bilo.

ME IMURSKA POLICIJA najavila mjere prevencije, ali i represije

Manje prometnih nesre a, ali viĹĄe smrtno stradalih - Iako je u sije nju i tijekom dvadeset dana velja e zabiljeĹžen manji broj prometnih nesre a negoli je to bilo lani, najteĹže su posljedice u porastu za ak 200 posto, istaknula je na redovnoj kon erenciji za novinare PU me imurske Alenka HoĹĄnjak, voditeljica Pododsjeka za sigurnost cestovnog prometa. U ovoj godini evidentirano je stotinu prometnih nesre a. Tri su zavrĹĄile s najteĹžim posljedicama, u njih 25 bilo je ozlije enih osoba, dok je u 72 nesre e nastala tek materijalna ĹĄteta. Smrtno su stradali putnica u automobilu, voza automobila i voza bicikla. Nepropisna brzina i nepropisno skretanje prethodile su prometnim nesre ama s kobnim krajem, a u jednoj je bio prisutan i alkohol.

Osam uginulih odojaka kanio pojesti DONJI VIDOVEC â&#x20AC;&#x201C; Osam uginulih odojaka teĹĄkih oko 25 kilograma 24-godiĹĄnjak iz Kotoribe prevozio je u svom teretnom vozilu registarske oznake K 409-BR u trenutku kada ga je u subotu 21. velja e oko 21 sat na cesti uz derivacijski kanal HE Dubrava kod Donjeg Vidovca zaustavila policija. Policijskim sluĹžbenicima mladi je objasnio da je odojke nabavio na nekoj svinjogojskoj armi u Legradu, a imao je namjeru koristiti ih za prehranu. Kako su na snazi mjere zaĹĄtite od svinjske kuge, strogo je zabranjeno prevoziti uginule Ĺživotinje, a o njihovu konzumiranju da i ne govorimo. Zato je policija o doga aju isti as izvijestila veterinarsku inspekciju, a uginule odojke doĹĄao je preuzeti higijeni ar Veterinarske stanice Prelog zbog njihova sigurnog uklanjanja. Policija poziva gra ane da se okane uginulih Ĺživotinja i njihova prevoĹženja.

Motorom naletio na pjeĹĄakinje

Zgrada u Strossmayerovoj ulici u kojoj je prona en mrtav muĹĄkarac

DONJA DUBRAVA - Voza motocikla, star 22 godine iz Donjeg Mihaljevca, neregistriranim motociklom marke â&#x20AC;&#x153;kymcoâ&#x20AC;?, bez voza ke dozvole, pokupio je grupu pjeĹĄakinja koje su se kretale lokalnom cestom izme u hidroelektrane â&#x20AC;&#x153;Dubravaâ&#x20AC;? i naselja Donja Dubrava. Doga aj se zbio u subotu 21. velja e oko 19,15 sati. Mladi motociklist brzinu kretanja nije prilagodio mokrom kolniku i vidljivosti koja je zbog snijega bila smanjena na oko 30 metara, zbog ega je desnim bo nim dijelom motocikla naletio na 16-godiĹĄnjakinju iz Preloga koja se kretala uz desni rub kolnika u druĹĄtvu s 15-go-

Krunoslav Gosari i Alenka HoĹĄnjak nezadovoljni stanjem sigurnosti - Analiziraju i ponaĹĄanje sudionika u prometnim nesre ama, pored brzine i alkohola uo ili smo da voza i

i putnici u osobnim automobilima nisu bili vezani sigurnosnim pojasevima. Tako er smo uo ili da roditelji

diĹĄnjakinjom iz Donje Dubrave te 14-godiĹĄnjakinjom iz Preloga. Djevojke nisu bile osvijetljene, niti ozna ene reflektiraju om materijom, kako to policija savjetuje. Prilikom udara u pjeĹĄakinju doĹĄlo je do prevrtanja motocikla i pada voza a i 19-godiĹĄnjeg putnika iz Svete Marije na tlo. Djevojka je vozilom Hitne medicinske pomo i prevezena u Ĺ˝upanijsku bolnicu akovec gdje je utvr eno da je teĹĄko ozlije ena, zbog ega je i zadrĹžana na bolni kom lije enju. Protiv voza a motocikla slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

ci, nakon ega su puĹĄteni na ku no lije enje. Zbog oĹĄte enja vitalnih dijelova ure aja za upravljanje i zaustavljanje, s automobila su skinute registarske plo ice. Policija e o ovom doga aju izvijestiti Op insko drĹžavno odvjetniĹĄtvo te podnijeti kaznenu prijavu.

Oduzeta prednost, zadobivene teĹĄke ozljede GORNJI KURĹ ANEC - Na kolniku Ĺžupanijske ceste izme u Gornjeg KurĹĄanca i KurĹĄanca u etvrtak 19. velja e oko 16,55 sati dogodila se prometna nesre a u kojoj je dvoje ljudi ozlije eno. TeĹĄke tjelesne ozljede zadobio je voza osobnog automobila registarske oznake K 475-EH. Njime je upravljao i u trenutku nesre e bio u azi pretjecanja 36-godiĹĄnjak iz akovca. Njemu je put preprije io 31-godiĹĄnjak iz KurĹĄanca koji je upravljao teretnim vozilom registarske oznake K 958-EL kojim je prevozio stari namjeĹĄtaj. On je na ravnom dijelu ceste skretao u lijevo na poljski put, a da se prethodno nije uvjerio da to moĹže u initi na siguran na in. Zbog toga je u prednji lijevi bo ni dio njegovog vozila, u ko enju, udario auto kojim je upravljao akov anin. Zbog siline udara automobil je ba en u lijevo van kolnika gdje je doĹĄlo do prevrtanja automobila na krov. I dok je akov anin teĹĄko stradao, voza teretnog vozila zadobio je tek lakĹĄu ozljedu. Voza ima je pruĹžena pomo u akove koj bolni-

Umro od sr anog udara, a ne pada AKOVEC â&#x20AC;&#x201C; Sr ani udar bio je razlogom smrti 62-godiĹĄnjeg muĹĄkarca kojega je supruga pronaĹĄla mrtvog na stepenicama koje vode u podrum obiteljske ku e u ulici Milke Trnine u akovcu. Pokazala je to obdukcija obavljena na Odjelu patologije Ĺ˝upanijske bolnice akovec. Podsje amo, doga aj se zbio u utorak 17. velja e. Tijelo pokojnika uku ani su tada prenijeli u ku u gdje je mrtvozornik koji ga je pregledao pronaĹĄao ranu na tjemenu glave, pa se, kako tragova nasilja nije bilo, predmnijevalo da je ozljeda nastala prilikom pada i udarca glavom o zid.

Tulum priveli kraju ga aju i se aĹĄama i bocama LOPATINEC - TeĹĄke tjelesne ozljede zadobio je 18-godiĹĄnjak iz MartinuĹĄevca u prepirci koja je u nedjelju 22. velja e oko 3,30 sati izbila u disco baru â&#x20AC;&#x153;Monacoâ&#x20AC;? u Lopatincu. SedamnaestogodiĹĄnjak iz Bogdanovca po eo je prepirku te u Ĺžaru borbe rukama odgurnuo 22-godiĹĄnjaka iz Malog Mihaljevca koji je bio pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,61 g/kg. Ovaj je uzvratio bacivĹĄi 17-godiĹĄnjaku bacio aĹĄu u lice. U sukob se tada umijeĹĄalo viĹĄe osoba s jedne i s druge strane, koji su se me usobno ga ali aĹĄama i bocama. Osim mladi a iz MartinuĹĄevca

ne veĹžu svoju djecu sigurnosnim pojasevima, da ih ne prevoze u odgovaraju im sigurnosnim sjedalicama, dapa e, ak ih prevoze na suvoza evu sjedalu, ĹĄto je nedopustivo. Zbog toga emo u sljede em razdoblju poja ati preventivne, ali i represivne akcije. U srijedu 25. velja e PP akovec provest e preventivnu akciju za pjeĹĄake, dok emo dan kasnije provesti represivnu akciju u suradnji s PU varaĹždinskom. Posebnu pozornost policijski sluĹžbenici posvetit e nedostacima na vozilu, te e provjeravati je li tehni ki pregledano. Dakako, naglasak e biti i na kontroli brzine. Tijekom oĹžujka i travnja obi i emo me imurske dje je vrti e s ciljem edukacije najmla ih sudionika u prometu, obznanila je HoĹĄnjak. Pritom je upozorila voza e kojima je izre ena mjera zabrane upravljanja vozilom da se toga pridrĹžavaju jer ih u suprotnom o ekuje kazna zatvora. U Me imurju je, otkako su stupile na snagu izmjene Kaznenog zakona, u nedjelu uhva eno ak trinaest prekrĹĄitelja. kra i kraj izvukao je i mladi iz Bogdanovca koji je lakĹĄe ozlije en. Protiv mladi a koji su zapo eli sukob bit e podignut optuĹžni prijedlog jer su prekrĹĄili lanak 13. Zakona o prekrĹĄajima protiv javnog reda i mira, dok se kriminalisti ka obrada u cilju utvr ivanja nastanka teĹĄke tjelesne ozljede, kao i identifikacija svih u esnika u doga aju, nastavlja.

Arsenal oruĹžja i streljiva zavrĹĄio u potoku DRAGOSLAVEC - U ĹĄumi â&#x20AC;&#x153;Zajnkova grabaâ&#x20AC;? u Dragoslavcu, u tamoĹĄnjem potoku, prilikom ĹĄetnje jedan je muĹĄkarac pronaĹĄao viĹĄe komada razli itog streljiva i ru nu bombu. O tome je odmah izvijestio policiju pa je u subotu 21. velja e neĹĄto poslije 16 sati stigao policijski sluĹžbenik PEZ-a. On je pregledom mjesta doga aja pronaĹĄao 103 komada streljiva cal. 7,9 mm, 72 komada streljiva cal. 7,62 mm, 4 komada streljiva cal. 7,65 mm s pripadaju im spremnikom isto toliko lova kih patrona, tri komada tijela ru nih bombi M-75, jedan komad usmjeravaju e mine i jedan komad elektrodetonatora za usmjeravaju u minu. Municija i eksplozivne tvari izuzete su, te slijedi izvjeĹĄ e. Iz policije pozivaju gra ane koji posjeduju oruĹžje i streljivo da o tome svakako izvijeste policiju koja e oruĹžje i streljiva preuzeti bez ikakve kazne. U suprotnom, odbacuju i streljiva dovode u pitanje ljudske Ĺživote.

Dje ak ostao bez prstiju PARAG â&#x20AC;&#x201C; Prilikom cijepanja drva 12-godiĹĄnji dje ak ostao je bez prstiju. On i joĹĄ desetogodiĹĄnjak zajedno su u subotu 21. velja e oko 10 sati cijepali drva iza ku e u Paragu. DesetogodiĹĄnjak je sjekirom zamahnuo misle i presje i drvo koje je pridrĹžavao 12-godiĹĄnjak, no sjekira je odsko ila od drva i odsjekla mali prst i prstenjak starijem dje aku. Dijete je prevezeno privatnim vozilom u Ĺ˝upanijsku bolnicu akovec gdje je zbrinut te je utvr eno da je teĹĄko ozlije en. O doga aju slijedi izvjeĹĄ e ODO-u za mladeĹž akovec.

KROZ ME I URJE

24. velja e 2009. GRUPA LANOVA ŠRD Mura prostestira:

TRAGI NA SMRT uznemirila cijelo Me imurje

Mensur Roši nije dostojan reprezentacije Grupa lanova Š D Mura iz Murskog Središ a, nezadovoljna je izborom Mensura oši a iz Murskog Središ a u ribolovnu reprezentaciju Hrvatske. Nezadovoljnici kažu kako oši ne posjeduje osobine kakve reprezentativac treba imati, a to su po njima astan ovjek, uzoran i ugledan me u ljudima, osobito mladima te osoba koja je jaka li nost neukaljanog obraza. - pismu koje su na poslali za oši a tvrde da je mutan tip koji se bavi ne asnim poslovima i radnjama. Navode da je Mensur oši , po etkom 90.- tih godina minulog

vijeka pijan i napušen u slovenskoj Lendavi ubio ovjeka za što je i robijao. Nezadovoljni središ anski ribi i o oši evoj prošlosti i sadašnjosti isto pismo poslali su i u Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski športsko ribolovni savez, SŠ D Me imurske županije.

Ja sam svoje odslužio Mensur oši nam je u telefonskom razgovoru, najprije rekao kako te po njemu besmislene i zlonamjerne navode ne želi komentirati, no potom je rekao, da svi ovi navodi takozvanih ribi a nisu dobronamjerni.

- To što se nisu oglasili punim imenom i prezimenom, najviše govori o njima. Sve su to njihove konstrukcije i nisu dobronamjerne. Ako sam ja nešto po inio, a vi osobno, a i drugi koji me poznaju znaju što se dogodilo, snosio sam posljedice i svoje sam odslužio. Doga aj za kojeg smatram da su se zlonamjernici primili je bio loš i splet niz okolnosti, ja sam za njega odgovarao i odrobijao i požalio. danas sam zakonski ist ovjek, volim ljude, družim se sa mnogima, a i vi me znate. Ne bavim se nikakvim ne asnim radnjama, ako pak ti koji su

Zašto je umro Matija Škvorc, dobri duh beli ke limene glazbe? protiv da ja nosim hrvatski grb znaju kakve su to radnje, molim da to kažu meni u lice. Nakon, ja u re i mladena kih nepodopština, nigdje i nikada nisam sudjelovao u sumnjivim radnjama. Volim mlade, pomažem im u stjecanju ribi kih iskustava i oni mene poštuju, kao i kolege u reprezentaciji, kaže oši , dodaju i kako mu to ine doma i jalnuši. (S. Mesari )

NASTAVLJA SE RASKOL izme u granskog Sindikata tekstila, obu e, kože, gume Hrvatske i SSSH

elnici vode borbu za svoj opstanak Prošli tjedan u akovcu je boravila Svjetlana Šok evi , predsjednica Sindikata teks la, obu e, kože, gume Hrvatske, sa suradnicima i zajedno sa Savom Šmitranom održala konferenciju za novinare. Povod je bila ranije održana konferencija za novinare koju su održali Ana Kneževi , predsjednica SSSH, i Franjo Veble, regionalni povjerenik. Sat vremena Svjetlana Šok evi bavila se me usobnim odnosima Sindikata teks la, obu e, gume Hrvatske i SSSH, tvrde i da SSSH obmanjuje javnost iznose i neistine o Sindikatu tekstila, obu e, kože, gume Hrvatske. Iznose i kronologiju nesporazuma ili, bolje re i, sukoba izme u toga granskog sindikata i središnjice, što, is ni za volju, budu i da s radi o internim stvarima te nekada najve e sindikalne centrale, nije baš bilo jednostavno pratiti tko je što kome loše u inio. Iz svega se može zaklju iti da su sindikalis kako u granskom, tako i u SSSH zaokupljeni sobom, daleko od problema svojih lanova. Iz svega se može samo razabra da lanstvo sindikata rapidno opada, a da profesionalci vode borbu za svoj egzistencijalni opstanak i me usobno se razra unavaju oko toga tko više doprinosi u zajedni ku kasicu prasicu, temeljem lanarine. Kako e trebati preživjeti i u vremenima kada e i lanova i lanarina bi još i manje, sindika osnivaju i rme koje bi svojim prihodima trebale osigurati opstanak sindikata. Svjetlana Šok evi je tako rekla da na ra unu SSSH nedostaje 300 tisu a kuna koje bi trebali podmiri udruženi granski sindika , odnosno njihovi lanovi iz svojih pla a. S me da za redovno poslovanje SSSH kroni no nedostaje još 500 su a kuna. Za m da se godišnje prosje no potroši 2,7 milijuna kuna upriho enih po osnovu zakupa od nekretnina koje SSSH iznajmljuje, s me da SSSH nema pravo na ukupni prihod od zakupnine. Država je još 1997. godine uknjižila na sindikalne nekretnine, da su sindika mogli podijeli te nekretnine, da sav svoj prihod koji je SSSH ostvario pri zakupu nekretnina mora podijeli , a vjerojatno e se od drugih središnjica traži i zatezna kamata, pa se pitala tko e i to podmiri . Kazala je da je SSSH od 2000. na ovamo izgubio oko 50 posto svojih lanova. Ono što je Sindikat teks la, obu e, kože, gume Hrvatske posebno revol ralo je stav SSSH da sustav nanciranja treba iz

temelja mijenja , i to po evši od sindikalnih podružnica koje raspolažu s oko 45 do 50 posto prikupljena lanarine. - Ho e li restrukturiranje SSSH bi izvedeno tako da e pokupi novac podružnicama, zapitala je Šok evi . - U planu poslovanja za 2009. godinu za SSSH recesije nema, oni e si isplatiti boži nicu u visini od 137.000 kuna, regres od 148.000 kuna, za pla e e potroši 276.000 više nego što imaju prihoda od lanarina pa e tako sa svim m troškovima ukupno potroši 562 su a kuna više nego što e dobi prihoda od lanarine, kazala je Šok evi i dodala da takvo stanje traje godinama. - Mi se s njim natežemo, smirujemo naše lanstvo, cijeli Varteks još 2006. godine h o je o i iz granskog sindikata TOKGH, a upravo zbog toga što ne izlazi iz SSSH. Sindika koji su nau ili od zapadnoeuropskih sindikata kako se restrukturira spremni su na to, kazala je Šok evi . Najavila je da e do i e do spajanja i pripajanja. Rezultat tog procesa bit e da e tvrtka Partnerstvo bi dokapitalizirana i dobit e me unarodni sastav Nadzornog odbora. Djelovat e na našem tržištu i našim lanovima omogu ava gostovanja eminentnih stru njaka iz inozemstva i održavanje seminara. Pružat e usluge koji su u razmjerima sindikalne ak vnos i tako je registrirana. Ova rma koja je osnovama sredstvima TOKGH i prenesena na prenesena na Sindikat modne industrije zbog pri ska iz Varteksa koji je tražio izlazak iz TOKGH iz SSSH zbog neprimjereno visokih iznosa za su nanciranje SSSH i nepoduzimanja restrukturiranja, kazala je Šok evi . - Osnovat emo novi sindikat i nove odnose, a kolege iz me unarodne središnjice koji su godinama ulagali u nas i kapital koji je uložen u Partnerstvo nije samo naš nego i veliki dio donacija iz inozemstva bit e na odgovaraju i na in podijeljen izme u nas i onih koji budu dokapitalizirali rmu, kazala je Šok evi . - Izuzetno me bole napadi na kolegu Zidani a, kazala je Šok evi . - EFTC je postavio uvjet da e dokapitalizira Partnerstvo i stvaranja me unarodne tvrtke pod uvjetom da do tada Zidani brine o toj tvrtki, jer oni SSSH na vjeruju baš ništa od vremena Davora Juri a na ovamo, kazala je Šok evi . - Uop e si ne mogu objasni zašto Davor Juri i danas prima pla u u SSSH i u SSSH vodi svoju tvrtku za promet nekretnina. Za naš

Svjetlana Šok evi i Savo Šmitran: Šmitran je optužio Veblea za formiranje žutog sindikata koji se formira u dogovoru s poslodavcima sindikat je luksuz da iz njega ode pamet Josipa Zidani a, kazala je Šok evi . - To si mi ne možemo priuš . Nema dovoljno rije i kojim bi se iskazao mu an dojam koji se nametnuo nakon ove konferencije za novinare vezano uz odnose izme u TOKGH I SSSH. Osim toga, malo je vjerojatno da lanstvo, teks lni radnici imaju vremena, volje pa i znanja razlu i tko tu koga. Posebice pak u dijelu koji se odnosi na formiranje rme koju osniva sindikat uz pomo donacija iz inozemstva, te formiranja novog sindikata unutar sindikata. Još manje pak je jasno kako e se podijeliti me u sobom ukoliko do e do podjele granskog sindikata TOKG-a unutar sebe na nove sindikate. Naime, pitanje je ho e li svi lanovi i podružnice krenu za Svjetlanom Šok evi . Tu mogu nost njezini sljedbenici unaprijed nazivaju žutim sindikatima lojalnim poslodavcima. Savo Šmitran, regionalni koordinator Sindikata TOKGH-a, rekao je da su Franju Veblea na mjesto županijskog povjerenika SSSH, gdje je proteklih sedam godina, doveli sindikalni povjerenici sindikata teks la na elu sa Zidani em. - Imali smo velikih problema da ga instaliramo. Njegovu pomo nismo trebali jer smo organizaciju postavili tako da smo osposobili sindikalne povjerenike da unutar trgova kih društva probleme rješavaju sami kao i sustav kolek vnog pregovaranja. Neto nim je nazvao Vebleove izjave o otkazivanju punomo i radnicima u radnim sporovima te da se punomo i za zastupanje daju pravniku, a ne Franji Vebleu. Kazao je da se vodi sedam radnih sporova, po jedan u ateksu, MT Tvornici rublja i pet radnih sporova u Pozamanteriji u Murskom Središ u, a da su svi Modeksovi radnici namireni u sporu koji su vodili. Najave da e krenu s novim sindikatom, koji je, prema Šmitranovim rije ima, navodno i formiran prošle subote i te da se navodno zove

Samostalni sindikat teks la, kože, gume, obu e Hrvatske. Šmitran je kazao da ve imaju dogovoreno da s direktorima ulaze u tvrtke i da je ve formirana podružnica Neores u dogovoru s gospodinom Krestom pro v kojega je sam Veble podnio kaznenu prijavu, a sada radnike njegove rme nagovara da se iš lane iz TOKGH-a i u lane nekom budu em sindikatu unutar SSSH. Šmitran je rekao da sindikalnoj povjerenici SSSH u Neoresu prije otkaz zato što povjerenica TOKGH-a nakon pet godina besprijekornog rada u toj tvrtki sada najedanput ne valja i navodno šte ugledu trgova kog društva. Sli ni problem pojavio se i u Pozamanteriji, gdje je sindikalna povjerenica nakon 28 godina rada u toj tvrtki “kriva” što je poslodavac stavljen na crnu listu poslodavaca, premda su istodobno dobili državnu potporu. - Ukoliko je tom novom sindikatu namjera da se prošire u dogovoru s direktorima pojedinih tekstilnih tvrtki, nadam se da e naši radnici prepozna da se radi i žutom sindikatu, kazao je Šmitran. - Mi smo ulazili preko radnika i radnici su nam se dobrovoljno javljali, kazao je Šmitran. Na pitanje kako to da su novi sindikat Modne industrije i rma Partnerstvo registrirani na adresi Doma sindikata u akovcu, bez Vebleova znanja, Šmitran je odgovorio da je potpuno neprimjereno da onog tko te pla a pitaš što radi. - Pri u treba okrenu naopa ke, da radnici lanovi TOKG-a, odnosno sindikalni povjerenici i ja kao regionalni koordinator imam pravo njega pita što radi i kako radi, kazao je Šmitran, a ne da on pitanje postavlja nama. Ni je on što trebao zna ni smo ga bili dužni o emu informira , kazao je Šmitran, a Svjetlana Šok evi ga je nadopunila kazavši da je odluku o osnivanju i tog sindikata i rme donijelo više od 140 delegata na njihovu Saboru 2006. godine, nakon ega je utemeljeno Partnerstvo i Sindikat modne industrije. (BMO)

Belicu je prošli utorak potresla vijest o tragi noj smrti Matije Škvorca, mladoga beli kog glazbenika, lana Limene glazbe Belica i prate eg benda Žige Me imurskoga - Bandista. Matija Škvorc bio je student Glazbene akademije u agrebu, svirao je nekoliko puha ih instrumenata. Studirao je trombon, a sa Žigom tenor. etvrtak je pokopan na mjesnom groblju u Belici. Prema navodima policije, iako istraga još nije završena, na Željezni koj postaji Kustošija u agrebu dogodila se tragedija u 5,55 sati 17. velja e, Matija Škvorc završio je pod kota ima vlaka i na mjestu ostao mrtav. Navodno je Matija Škvorc po inio samoubojstvo na na in da je legao na tra nice i ekao da do e vlak. Tragi na smrt glazbenika koji je bio veoma omiljen u Belici, nazivali su ga dobrim duhom beli ke limene glazbe, potresla je i cijelo Me imurje, a pitanja je sve više. ašto se to dogodilo, je li se moglo sprije iti, a najviše mu i pitanje zašto... ??

Razli ite verzije pri aju se po kuluarima

me uvremenu se saznalo više verzija o tome što se zapravo dogodilo. Prema jednoj verziji, Matija Škvorc je poslao SMS poruku svojem prijatelju koji je s njim svirao u Bandistima prema kojoj je proizlazilo da e si nešto u initi. Kad su njegovi prijatelji pro itali poruku, shvatili su da nešto nije u redu i požurili za njim, no vlak je bio brži. ma li u tome istine, pokazat e istraga. Druga verzija možda je vjerojatnija. Žiga Me imurski i Bandisti zajedno su svirali i družili se puna etiri dana na koncertima, pa su zadnju no iskoristili za prijateljsko druženje, uz šale i smijeh. Glazbenici i ina e imaju dobar osje aj za šale i smijeh, sve što se dogodi u takvim situacijama kasnije se godinama prepri ava. op e nije rijetkost da glazbenici nakon stresnih nastupa zajedno opušteno sviraju i zabavljaju se, pa se na kraju taj prijateljski koncert pretvori u pravo muziciranje. Na takvim skupovima glazbenika rije i poput “ubit u se” i sli no zapravo govore nešto drugo, konkretno, ako glazbenik odsvira nešto fenomenalno što ne može ponoviti tako lako i sli no, a u glazbenom žargonu zna i i ushi enje.

jednom trenutku Matija Škvorc je možda rekao da e si nešto u initi, a skupina glazbenika i njegovih prijatelja protuma ila je vjerojatno te rije i kao još jedno ushi enje. Koliko smo uspjeli saznati, Matija Škvorc nije imao djevojku ili je nije imao da bi se to znalo, pa postoji velika vjerojatnost

Matija Škvorc sa svojim instrumentom da uzrok njegove smrti nije ljubav. Kad su prijatelji shvatili da e si nešto u initi i pohitali za njim, bilo je prekasno. ma i drugih verzija da je slu ajno pao pod vlak itd. injenica je da je Matija Škvorc tragi no stradao, a što e istraga utvrditi, teško je re i.

Žiga i Bandisti sviraju u znaku sje anja na Matiju Puha ki orkestar Belica održao je u utorak komemoraciju, a komemoraciju je organizirala i Muzi ka akademija u agrebu, gdje je Matija završavao studij. Na groblju u Belici od preminulog sjajnoga mladog glazbenika oprostili su se njegovi prijatelji, roditelji i mještani Belice, te glazbenici iz Belice, agreba. Nitko na groblju nije imao snage govoriti, pa je ta teška dužnost zapala predsjednika Limene glazbe Belica !uricu Makara. bog tragi ne smrti Matije Škvorca odgo ene su maškare u Belici, koje su trebale biti održane u subotu 21. velja e. Žiga Me imurski i Bandisti najavili su da usprkos boli nastavljaju svirati, jer bi i to Matija Škvorc sigurno najviše želio. Stoga e svi nastupi koji slijede biti posve eni njemu, rekao nam je Žiga shrvan ovom tragedijom jer je Matija kako kaže bio “dobar duh cijele ekipe”. (!. Šimunko, foto: . Vrzan)

K " M# $ % &#

RIJE KI STUDENTI izgubili bitku za sufinanciranje prijevoza autobusom

MESAP u NedeliĹĄ u

Najavljen sajam knjiga LIBER i sajam MESAP - sigurnost U srijedu 18. velja e u maloj dvorani MESAP-a u NedeliĹĄ a odrĹžana je kon erencija za novinare na kojoj su najavljeni prvi ovogodiĹĄnji sajmovi. Predsjednik Nadzornog odbora MESAP-a doĹžupan Mladen KriĹžai naglasio je da je ovogodiĹĄnji plan MESAP-a privu i oko 65.000 posjetitelja i 850 izlaga a, s ime bi se MESAP mogao uspore ivati sa sli nim velikim regionalnim sajmovima u susjednim drĹžavama. On je i ove godine najavio da e Me imurska Ĺžupanija pomo i u prijevozu u enika na sajam knjiga. Direktor Marjan Novak najavio je i prvi ovogodiĹĄnji sajam MESAP LIBAR. Sajam knjiga bit e odrĹžan od 17. do 19. travnja, a o ekuje se itav niz gostiju, uz predstavljanje knjiga. Zvijezda ovogodiĹĄnjeg sajma knjiga mogao bi biti vele asni Sudec, ukoliko se tako dogovori, uz niz drugih autora knjiga. Jedno od zlo estih novinarskih pitanja glasilo je ho e li se na sajmu pojaviti i Nives Celzijus, na ĹĄto je Marjan Novak odgovorio da je sve mogu e, u ovom se tre-

nutku tek dogovaraju susreti. Prvi dan sajma knjiga bit e posve en u enicima, drugi predstavljanju beletristike i stru ne literature, a tre i dan bit e predstavljena vjerska literatura. Sajam MESAP - SIGURNOST bit e odrĹžan 22. i 23. svibnja, a o ekuje se zna ajan posjet stru njaka vezan uz sigurnost ljudi, imovine, zaĹĄtite okoliĹĄa, tjelesne i tehni ke zaĹĄtite, zaĹĄtite in ormacijskih sustava, zaĹĄtite od poĹžara i tako dalje. Sajam se organizira u suradnji s DruĹĄtvom inĹženjera sigurnosti Hrvatske. Tradicionalni 11. sajam poduzetniĹĄtva bit e organiziran od 19. do 21. lipnja, o ekuje se bogata ponuda i zna ajan broj tvrtki iz inozemstva. (JĹ )

POGLAVARSTVO Grada akovca

Cijepljenje protiv HPV-a u dogovoru sa Ĺ˝upanijom Branko Ĺ alamon, gradona elnik akovca, na sjednici Poglavarstva akovca, odrĹžanoj u etvrtak 19. velja e, poglavare je upoznao s aktivnostima koje je poduzeo vezano uz cijepljenje djevoj ica na podru ju akovca protiv HPV-a. Stupio je u kontakt sa zamjenikom Ĺžupana Mladenom KriĹžai em kako bi zajedno sa Ĺ˝upanjom razradili financijsku konstrukciju za cijepljenje koja za tri doze koĹĄta oko tri tisu e kuna. Cijepljenje djevoj ica e, po svemu sude i, biti i tema kolegija

na elnika i gradona elnika i za sada je razra ena verzija da se troĹĄkovi podijele na tri dijela, na jednake omjere izme u Ĺžupanije, gradove i op ine te roditelje. akovec razmiĹĄlja o raspisivanju natje aju za izvrĹĄitelja cijepljenja, a svi detalji bit e poglavarima predo eni na sljede oj sjednici Poglavarstva. Pojedini gradovi u Hrvatskoj ve su odlu ili poduprijeti cijepljenje djevoj ica, samo ĹĄto u nekima kao u Zagrebu roditelji ne e snositi troĹĄkove cijepljenja. (BMO)

DVD Cirkovljan

Verli po tre i put predsjednik DosadaĹĄnjem predsjedniku DVD-a Cirkovljan Robertu Verliju izglasan je tre i mandat. Zapovjedniku Kristijanu LapĹĄini pak je izglasan drugi mandat. Tajnikom je imenovan Kristijan Pigac, dok je blagajna etvrti mandat uzastopce povjerena Darku ReĹžeku. Kod njega je, naglaĹĄava predsjednik Verli, novac na sigurnom, te se njime dobro gospodari. DVD Cirkovljan e tako u ovoj godini nabaviti visokotla ni sklop vrijednosti 57 tisu a kuna koji e ugraditi u kombi vozilo. Radi se zapravo o rezervoaru za vodu od 300 litara i motornoj pumpi, ĹĄto e omogu iti efikasnije gaĹĄenje poĹžara uz manju potroĹĄnju vode. DVD Cirkovljan jedno je od me imurskih vatrogasnih druĹĄtava koje agregat mijenja za visokotla ni sklop. Ovo vatrogasno druĹĄtvo lani je imalo etiri intervencije, ĹĄto tehni ke, ĹĄto gaĹĄenja poĹžara. Sudjelovalo je i na nizu natjecanja, poglavito sa svojom vatrogasnom mladeĹži. U

24. velja e 2009.

Zapovjednik Kristijan LapĹĄina, predsjednik Robert Verli (zdesna nalijevo) sklopu DVD-a djeluje jedno odjeljenje mladih u dobi od 12 do 16 godina te dvije ekipe djece u dobi od 6 do 12 godina. Osim toga, DVD koji je lani proslavilo veliki jubilej, 120. obljetnicu djelovanja, moĹže se pohvaliti nemalim brojem lanova. Imaju 56 aktivnih lanova, od ega 34 vatrogasca, 19 do asnika i 3 asnika. DruĹĄtvo je kao jedno od rijetkih dobro opremljeno. (D.Mihoci, Mario Naran a)

Mogu samo vlakom, iji je vozni red neprihvatljiv JednogodiĹĄnji napori pali su u vodu, idejni tvorci pokreta i inicijative za subvencioniranje prijevoza studenata dobili su - niĹĄta. To je rezime sa sastanka koji se u utorak prije sjednice Poglavarstva Me imurske Ĺžupanije odrĹžao s dvije studentice, Tenom Ĺ kvorc i Jelenom Pti ek iz akovca, kao ne ormalnim predstavnicama studenata koji studiraju na podru ju Rijeke i Pule, a kojih je na tom podru ju preko 300, ak oko 350. Sa studenticama je na Ĺ˝upaniji bio i Marijan Ĺ kvorc, Tenin otac, koji je dan kasnije doĹĄao u naĹĄu redakciju potpuno razo aran i pun gor ine onim ĹĄto su doĹživjeli na razgovoru u Ĺ˝upaniji, pokuĹĄavaju i ishoditi i za studente na tom podru ju sufinanciranje prijevoza autobusom umjesto voznih karata vlakom. Redovitim studentima s tog podru ja voĹžnja vlakom nije prihvatljiva zbog objektivnih razloga: neprilago en vozni red, duljina putovanja, raspored predavanja i sli no. Zbog toga su oni prije sjednice Poglavarstva na kojoj se donosila odluka o subvencioniraju voznih karti za vlak predloĹžili da se ukupni iznos predvi en za subvencioniranje vozne karte vlakom planiran za studente koji studiraju na podru ju grada Zagreba subvencionira pri kupnji ĹĄest povratnih karti autobusom. Studenti su predlagali i mogu nost uplate na ra un studenata u ukupnom iznosu odjednom ili u ĹĄest jednakih rata, zavisno od financijskih i tehni kih mogu nosti Ĺ˝upanije. U utorak 18. velja e Poglavarstvo Me imurske Ĺžupanije njihov prijedlog nije uklopilo u prijedlog odluke o subvencioniranju prijevoza, ve se odlu ilo samo za sub-

vencioniranje prijevoza studenata Ĺželjeznicom. Ovakvom odluko izigranima se osje aju studenti s rije kog podru ja kojih je, kao ĹĄto smo rekli, oko 350. Zanimljivo da su upravo studenti s tog podru ja prije godinu dana uputili peticiju Me imurskoj Ĺžupaniji i pokrenuli subvencioniranje prijevoza studenata i za to prikupili oko 200 potpisa. - JednogodiĹĄnji napori pali su u vodu, idejni tvorci pokreta i inicijative za subvencioniranje prijevoza studenata dobili su niĹĄta, kazao nam je Marijan Ĺ kvorc. - Na po etku sastanka predstavnice studenata trebale su se legitimirati, dakle, objasniti koga predstavljaju, tretirali su ih Pahek i Golubi kao da zastupaju vlastite interese, iako su im pokazale potpise preko 200 studenata u obliku peticije, dok su mene ignorirali, kazao je Marijan Ĺ kvorc, tako dugo dok nisam uzeo rije . - Objasnio sam da je moja uloga dvojaka, kao roditeljima koji financira studente, i onoga koji puni Ĺžupanijski prora un, ali doĹživio sam tretman kao jedinka, nezadovoljnik, dok je navodno ve ina zadovoljna, u koju spadaju i Rije ani - studenti. Razgovor je bio mu an i beznadan, argumenti na argumente, a sve bez pokri a. Ostaje i dalje dugo putovanje od akovca do Rijeke i obrnuto, po 9 - 10 sati. DoĹžupan KriĹžai u 15 nas je minuta samo sasluĹĄao bez komentara. Predsjednik SkupĹĄtine Ivkovi upoznat je s cijelom situacijom, ali se nije o tome o itovao. Djeca tih i inih politi ara studiraju u Zagrebu i oni su zadovoljeni te ih nije briga za naĹĄu djecu koja ne studiraju u Zagrebu, nego u Rijeci,

Studentice Tena Ĺ kvorc i Jelena Pti ek joĹĄ su lani prikupile peticiju 200 studenata rije kog podru ja za sufinanciranje prijevoza autobusom kazao je otac Marijan Ĺ kvorc, koji e i bez tog iznosa iĹĄkolovati svoje dijete i egzistencijalno ne ovisi o tom iznosu, ali ga boli nepravda. - U injena je nepravda, djeca nisu stavljena u jednakopravni poloĹžaj, ne postoji nikakva volja da se u okviru planiranih sredstava izna e rjeĹĄenje sukladno prijedlogu upu enom Poglavarstvu. Po Golubi u je pravda relativan pojam, kazao je otac, dakle, odluka je kona na i traje do 31. listopada 2009. godine. Dotle e se potroĹĄiti tri milijuna kuna koje e se uputiti HĹ˝-u, a rezultati? - pitaju se ovi studenti. - Politi ari e prije ili kasnije iz ovakvih slu ajeva morati izvu i pouku. Sredstva koja su u prora unu nisu njihova nego su im ih gra ani samo povjerili na raspolaganje Svaki dan u tom smislu trebali bi razmiĹĄljati o tome je li svaki, ali baĹĄ svaki, gra anin u bilo kojem zakutku ove Ĺžupanije osjetio â&#x20AC;&#x153;povratnu kartuâ&#x20AC;? iz prora una u svoj dĹžep iz bilo koje

stavke u prora unu. Omiljena metoda politi ara dijeljenja sredstava iz prora una sustavnom milostinje: â&#x20AC;&#x153;Evo, vidite, dali smo vam, dobila je ve inaâ&#x20AC;?, treba oti i u ropotarnicu povijesti. Ako se odre enoj kategoriji daju odre ena prava, tada svatko iz te kategorije treba mo i ostvariti to pravo. U ovom slu aju to pravo nije zadovoljeno. Podsje a na basnu o rodi i lisici, kada roda lisicu pozove na ru ak. Servira ga u upu, samo ĹĄto lisica ne moĹže njuĹĄkom tamo kamo roda moĹže kljunom. Nakon sjednice Poglavarstva pitali smo Mladena KriĹžai a, zamjenika Ĺžupana, ima li izgleda da se udovolji grupi rije kih studenata, rekao je da nakon 20. velja e, po zavrĹĄetku natje aja. - Vidjet emo koliko e se zainteresiranih javiti za autobus i pozvat emo ih i vidjeti na koji emo to na in rijeĹĄiti. Postoji viĹĄe prijedloga i postoji mogu nost za rjeĹĄenje, kazao je KriĹžai . (BMO)

MIRKO DUJH, lovac iz Ĺ˝elezne Gore

Nadmudrio ak 220 lisica Lisici je ovjek nadjenuo ime najmudrije me u Ĺživotinjama, valjda zato ĹĄto i samog ovjeka esto nadmudri. No lovac Mirko Dujh dobro je, izgleda, prou io mudrost lisica i do sada ih je nadmudrio preko 220, po emu je me imurski rekorder, a me u najboljima u drĹžavi. Mirko Dujh Ĺživi u Ĺ˝eleznoj Gori i lan je Lova kog druĹĄtva Fazan u Ĺ trigovi. Otac mu je izvanredno dobar lovac, te je Mirko uz lov vezan od 1969. godine, dok je lovcem sluĹžbeno postao 1992. godine. Mirko nije strastven lovac na svu divlja , a gotovo uvijek izbjegava ubijanje ze eva, azana ili srna. Njegova strast su predatori - ĹĄteto ine. - Lisica je moj izazov zbog njezine op epoznate lukavosti. To volim, nadmudrivati se s njome, i to sportski, jer ne volim, kao mnogi drugi, da joj otkopavam brlog ili je istjerujem sa psima. Onako, na otvorenom i brisanom prostoru, gdje i ona ima ĹĄansu za pobje i. Istina, kod mene je ta ĹĄansa mala. Do sad sam ih ustri-

jelio viĹĄe od 220, ali zabiljeĹženo imam baĹĄ brojku 220, no znam da ih je bilo neĹĄto viĹĄe. ak 160 sam ustrijelio s jedne eke u Lohovcu, opisuje svoju strast za lovom na lisice Dujh, koji i sada kada je prisutna bjesno a ubije najviĹĄe lisica.

Lisjaci u vrijeme parenja gube razum Da bi bio uspjeĹĄan u lovu na lisice, lovac treba znati puno toga i zato ih je malo koji se mogu pohvaliti velikim brojem ustrijeljenih lisica. - Treba biti strpljiv i uporan te znati vrijeme kada je najbolje ih ekati i loviti. U vrijeme parenja lisice se ponaĹĄaju puno slobodnije nego ina e, posebno se to odnosi na muĹžjake. Kao da izgube razum i na otvorenom prostoru krenu u potragu za ljubavi, izlaĹžu i se tako opasnosti moje puĹĄke. - Moj na in je da Ĺženki prepustim prolaz, jer za njom e krenuti muĹžjaci koje u ja pogoditi. I u vrijeme dok su opijeni ljubavlju, lisice i muĹžjaci su lukaviji od svih drugih Ĺživotinja, tako da nije baĹĄ

jednostavno biti uspjeĹĄan, no puno je jednostavnije nego kad pro e to vrijeme. VaĹžno je i vrijeme kada se lisice ubijaju, a to su prosinac i sije anj u godini. U oĹžujku se lisice ne smiju ubijati, a ja ih ne ubijam ni u ljetnim mjesecima, otkriva dio tajni svojih uspjeha Mirko Dujh, dodaju i da jedna lisica â&#x20AC;&#x153;o istiâ&#x20AC;? i do 500 hektara povrĹĄina.

Na Ĺžalost lovaca, u posljednje vrijeme ne mogu do krzna i prepariranja jer se zbog bjesno e lisice otpremaju na analizu u Veterinarski institut i tamo se uniĹĄtavaju. Lisice obolijevaju od bjesno e i ĹĄugavosti. GodiĹĄnje jedna lisica pojede najmanje 12 ze eva, te viĹĄe azana i kokoĹĄi, a no u prije e i preko 20 kilometara u potrazi za hranom. (Stjepan Mesari )

K " M# $ % J#

24. velja e 2009.

UNATO OBE ANJIMA od prije 35 godina, ku a Ivana Pti eka iz Preloga i dalje bez prilaznog puta

etiri obitelji do ku e dolaze preko tu ih oranica Okružena oranicama i vrtovima izme u akove ke ulice i Ulice Antuna Mihanovi a u Prelogu, stoji dvokatnica sa šest stanova koju je prije 35 godina sagradio Ivan Pti ek iz Preloga. Tadašnje preloške vlasti namjeravale su u tom dijelu Preloga otvoriti novu ulicu, što je bilo i planirano urbanisti kim planom, no to se nikada nije dogodilo. Zato ni danas ku a Ivana Pti eka nema prilazni put. To mu nije predstavljalo osobit problem sve dok su njegova baka i djed bili živi jer je tada imao izlaz kroz njihovo dvorište na akove ku ulicu. No sada, kada njih više nema, kada su vlasnici njihova dvorišta neki tre i ljudi i dok su poreme eni me ususjedski odnosi, Pti ek se nalazi u nezavidnoj situaciji, bez prilaza ku i.

Gradsko poglavarstvo pozvano u pomo Stoga se obratio Gradskom poglavarstvu mole i ih da kao pravni sljednici svojih prethodnika izvrše obe anje koje mu je dano 1973. godine. - Meni je obe ano još prije trideset i toliko godina da e pored moje ku e koja ima urednu gra evinsku dozvolu biti izgra eno još njih i da e se tu formi-

Ivan Pti ek pokazuje dio uzurpirane oranice preko koje dolazi ku i rati ulica i izgraditi cesta. Govorili su da e to biti ostvareno u vrlo kratkom roku, no prošle su mnoge godine, a nitko ništa nije u inio. !a se do sad nisam žalio zbog toga jer sam imao put do ku e preko dvorišta moje bake i djeda, no sada se situacija promijenila, pa tražim da se izgradi obe avani prilazni put do moje ku e u kojoj stanuju etiri obitelji, kazuje Pti ek. Grad Prelog je prije nekoliko godina kupio jednu gra evinsku parcelu u Ulici Antuna Mihanovi a posred koje je uredio bijeli put pa, sre om, obitelj Pti ek i njihovi

Ova dvokatnica ima urednu gra evinsku dozvolu

stanari imaju kakav - takav izlaz. No, u jednom dijelu vrtovi ku a u Ulici Antuna Mihanovi a dodiruju se s oranicama koje okružuju ku u Ivana Pti eka. Pti ek i njegovi stanari uzurpirali su metar - dva jedne takve kako bi mogli iza i na bijeli put. - Prije nekog vremena vlasnik oranice onemogu io nam je prolaz, izorao je dio parcele koji smo mi pretvorili u put, ak je i postavio tanjura e na taj dio zemljišta. Mi smo ih maknuli, on ih je ponovno postavio i tako se, eto, sukobljavamo i nadmudrujemo. Zemljište nam

Ivan nam pokazuje snimku ku e koja je zapela usred ni ega

ne želi prodati, naravno, jer smo u sukobu, a ni ja nemam sredstava da bih ga kupio jer davno je bilo dok sam radio u Njema koj. Uostalom, meni je obe an prilazni put i ja sam se zato odlu io graditi tu gdje jesam pa je red da se obe anje ispuni, isti e Ivan Pti ek, odlu an u namjeri da dobije traženo jer, kaže, i gradu i državi uredno pla a sve namete, a traži samo obe anih stotinjak metara puta.

Pomo obe ana, kada e sti i, ne zna se Grad e pokušati riješiti problem, zaklju ilo je Gradsko poglavarstvo. - Sve ovisi o vlasnicima zemljišta koje okružuje ku u Ivana Pti eka. Napravit emo anketu kako bi dobili informaciju jesu li spremni prodati to zemljište kako bi se tu formirala ulica. Moram upozoriti da bi taj postupak formiranja ulice mogao potrajati pa emo zato pokušati razgovarati s vlasnicima zemljišta preko kojeg bi se formirao put za obitelj Pti ek i njihove stanare da ga ustupe za cestu, kazuje gradona elnik Dragutin Glavina, ne obe avaju i brzo rješenje problema. (D.Mihoci)

9 POGLAVARSTVO OP INE DONJA DUBRAVA

Projekt poslovnog centra je magalomanski Poglavari Donje Dubrave zaklju ili su da izra eni prijedlog projekta poslovnog centra Donja Dubrava nije prihvatljiv, da je megalomanski i ima puno nekorisnog prostora. Od Me imurske županije zatražit e o itovanje vezano uz su inanciranje prostora za potrebe Doma zdravlja cca 285 metara kvadratnih. Potrebno je izraditi novi idejni projekt u kojem e se trgova ki prostor svesti na 500 metara kvadratnih, dok je u potkrovlju potrebno predvidjeti prostor za potrebe op ine i stanova. Op ina Donja Dubrava zapo ela je postupak javne nabave namještaja i kuhinje za novi dje ji vrti . Ovlašteni su predstavnici naru itelja ravnateljica vrti a Dubravka Horvat i Stjepan Rusak. Raspravljalo se i o pismu namjere tvrtke Remondis o osnivanju zajedni ke tvrtke koja bi se bavila sistemom kanalizacije i odvodnje u op inama Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija. Poglavari su mišljenja da takvo rješenje nije inancij-

ski i tehnološki prihvatljivo te se suradnja do daljnjega odga a. Fondu za regionalni razvoj op ina e kandidirati sanaciju kolni kog zastora u ulicama Novembarskih žrtava i Prvomajskoj, dok e se za program IPA predložiti izgradnja pješa ko biciklisti ke staze Nikole Zrinskog, za što e potrebnu dokumentaciju pripremiti udruga ZEUS te izgradnju mlina na rijeci Dravi. Tu je i kandidatura za program IPARD za koji e se predložiti asfaltiranje nerazvrstane ceste od bivše deponije sme a do farme konja. Op insko poglavarstvo pozitivno je udovoljilo na nekoliko zamolbi. Dvadeset tisu a kuna odobreno je Me imurskoj lastavici za unutarnje ure enje podrumskih prostorija u njihovom domu, isti iznos dobit e i NK Dubrav an za zatvaranje terase na sportskom domu kluba, dok e za unutarnje ure enje doma ribi i Štuke dobiti 10 tisu a kuna. Op ina e u tim vrijednostima platiti ra une koje e udruge dostaviti. (A.Fuš)

GRB Grada akovca

Odabrali kandidate Zlatnu plaketu Poglavarstvo akovca odabralo je ovogodišnje kandidate za najviše priznanje Grada akovca - Zlatnu plaketu Grb Grada akovca, i uputilo Gradskom vije u na usvajanje. Za ovogodišnje dobitnike predloženi su Franjo Patafta iz Mihovljana, Podružnica

umirovljenika akovec, Osnovna škola Kuršanec i iznimno i izvan kategorije Franjeva ki red u akovcu povodom 350. obljetnice djelovanja u akovcu na prijedlog gradona elnika Šalamona. Odluka o dobitnicima je kona na nakon što je potvrdi i Gradsko vije e. (BMO)

ZAKLADA solidarnosti “Katruža”

Lani dodijelila 600 tisu a za lijekove i pomagala Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” u ovoj je godini održao tri sjednice na kojima je dodijelio 13 pomo i podnositeljima zahtjeva za kupnju lijekova, specijalne prehrane, pomagala i drugo u ukupnoj vrijednosti od 142.750 kuna. - Do sada smo dodijelili pomo i u vrijednosti 2,350.000 kuna, dok je samo

u 2008. godini dodijeljeno preko 600.000 kuna. Zahtjeva za pomo i je sve više i traže se vrlo skupi lijekovi, te pozivamo gra ane, ustanove, udruge, op ine i gradove, sindikalne podružnice, banke, osiguravaju a društva da se senzibiliziraju s bolesnim osobama te uplate lanarinu ili donaciju i time pomognu radu zaklade. (BMO)

KUD Žiškovec priredio valentinovsku priredbu i izložbu rukotvorina

Stari grunt i rukotvorine obogatili priredbu

Stjepan Toplek: izradio stari grunt to no onako kako je izgledao

Posebnu pažnju na izložbi i priredbi povodom Valentinova u Žiškovcu u organizaciji KUD-a Žiškovec u subotu privukla je vjerno izra ena replika staroga me imurskog grunta koju je izradio Stjepan Toplek iz Žiškovca, to no po sje anju na svoj stari grunt iz Donje Dubrave, i to u nasitnijim detaljima, koriste i pritom za izradu ku e blato onako kako se to nekada gradilo. Gledaju i nekadašnji grunt, u potpunosti si možete do arati kako se nekada živjelo kada je prakti ki sve što je trebalo za život obitelj proizvodila sama. Dovo enje gostuju ih KUD-ova na prigodnu valentinovsku priredbu dobar je potez KUD-a Žiškovec da publici priredbu u ini druga ijom. Svaki KUD ima druga iji izbor pjesama i plesova, malo druga iju

izvedbu ili nova lica. KUD-ovi pak se i na taj na in mogu me usobno usporediti i rasti. U Žiškovcu su za Valentinovo nastupile muška i ženska vokalna skupina te dobno srednji sastav tamburaša. Od gostuju ih KUD-ova, nastupila je muška vokalna skupina KUD-a “Katruže”, KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica, Tamburaški sastav “Kontrabas” iz Selnice koji je pratio vokalnu solisticu !ulijanu Ko ila, te obitelj Grahovec iz Ma kovca, otac Željko s k erima Željkom Grahovec i Eminom Boži . Priredba je iskorištena i za izložbu rukotvorina koje su izradile žene Vesna Novak, Sanja Vuruši , voditeljica sekcije rukotvorina, Dubravka Toplek, Draženka Kralji i !asna Toplek - Dobrani . (BMO)

Rukotvorine iz ruku Vesne Novak, Sanje Vuruši , voditeljice sekcije rukotvorina, Dubravke Toplek, Draženke Kralji i Jasne Toplek - Dobrani

KR " ME I URJE

10 MLADEĹ˝ HDZ-A predstavila novi projekt

Prepoznati probleme mladih Kuhanim vinom, ajem, langoĹĄima i prigodnim poklonima MladeĹž HDZ-a na Valentinovo je na srediĹĄnjem akove kom trgu â&#x20AC;&#x153;pod vuromâ&#x20AC;? privla ila paĹžnju gra ana na svoj projekt. Na ovaj na in privukli su mlade koje su upitali ĹĄto njih mu i te koji su njihovi prijedlozi za poboljĹĄanje trenutne situacije. Ovo je bio prvi od petnaest skupova u sklopu akcije â&#x20AC;&#x153;MladeĹž HDZ-a - glas za vasâ&#x20AC;?. Skupovi pod ovim nazivom odrĹžavat e se kontinuirano svaki vikend u najmanje petnaest mjesta, gradova ili op ina u Ĺžupanijama u kojima mladeĹž HDZ-a trenutno djeluje. Osnovni cilj ovog projekta jest otvorena komunikacija s mladima i upoznavanje s njihovim problemima. - Kroz petnaest akcija, odnosno okupljanja planiramo raditi ankete putem kojih emo ispitati javno mnijenje osoba od 15 do 33 godine, a iz rezultata anketa saznat emo ĹĄto mladi Ĺžele te koliko su zadovoljni s, primjerice, sportskim, druĹĄtvenim

Maja urkin, predsjednica mladeĹži me imurskog HDZ-a i zabavnim doga ajima, odnosno op enitom situacijom u Me imurju. Na taj na in zapravo Ĺželimo pitati mlade ĹĄto njih mu i i koji je njihov prijedlog za rjeĹĄenje tih problema. Dakle, ove e nam ankete posluĹžiti da vidimo kakva je trenutna situacija i ĹĄto moĹžemo napraviti da se ona poboljĹĄa, kazale je Maja urkin, predsjednica Ĺ˝upanijskog ogranka MladeĹži HDZ-a Me imurske Ĺžupanije. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

24. velja e 2009.

LOKALNI IZBORI 2009. - Radimir a i o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj

Vlada je klju rjeĹĄenja i najve i problem - Nama na puno mjesta kaĹžu â&#x20AC;&#x201C; vi i SDP ste krivi ĹĄto se niste dogovorili, pa imamo ovakvu vlast. Me utim, to je samo alibi, pranje vlastitog obraza svih gra ana koji su si sami izabrali vlast. Gra ani se ne Ĺžele pogledati u ogledalu, kao i Sanader koji si ne Ĺželi priznati da je napuhani bezveznjak, glumac, hohĹĄtapler... Mi na sjeveru volimo sebe smatrati pametnijima i sposobnijima, HDZ je za nas neĹĄto fuj. Me utim, i tu 30 posto bira a glasa za HDZ i sve one koji glume da nisu HDZ, ali to zapravo jesu. Progovorimo o vlastitoj odgovornosti. Mi smo ih izabrali, izjavio je predsjednik HNS-a adimir a i na proĹĄlotjednoj tribini â&#x20AC;&#x153;Aktualna politika i gospodarska situacija u Hrvatskojâ&#x20AC;? u akovcu. Na pitanje kakva je uop e situacija u drĹžavi, a i je kazao kako nam spasa nema, jer imamo situaciju u kojoj je Vlada klju rjeĹĄenja i najve i problem. - 35.000 ljudi je HDZ-ova Vlada zaposlila u svom mandatu, preko 60 posto su porasle pla e. To su sve bolne to ke za Vladu, sva ona politi ka demagogija koju, ponekad i uspjeĹĄno, pokuĹĄavaju prodati hrvatskim glasa ima. Sada sve to dolazi na naplatu. Trenutak je za Vladu loĹĄ, ne moĹže biti

HNS predlaĹže dvanaest strateĹĄkih mjera protiv krize loĹĄiji. ak i njihov vlastiti makroekonomski strateg Ante Babi govori da Vlada nije spremna pogledati istini u o i i tone sve dublje u Ĺživo blato. HDZ-ovi ministri Mudrini , VidoĹĄevi , Ĺ kegro redom se slaĹžu s dvanaest strateĹĄkih i sedam operativnih ekonomskih mjera ĹĄto smo ih Kova evi i ja prije etiri mjeseca iznijeli, kazao je a i . - A ĹĄto to oni uop e predlaĹžu kao rjeĹĄenje? Kao prvo, drĹžava se mora obvezati na pla anje zakonskih obaveza, destimulirati izvla enje dividende i stimulirati reinvestiranje. Potrebno je zaustaviti rast pla a, odnosno uskladiti njihov rast s gospodarskim rastom.

Potrebno je i reviziji izloĹžiti sadaĹĄnje i budu e kapitalne investicije te zaustaviti zapoĹĄljavanje u drĹžavnim sluĹžbama i javnim poduze ima. a i predlaĹže i podupiranje gospodarstva ulaganjem u energetiku i turizam, kao i osposobljavanje porezne uprave i policije s ovlastima SKOK-a i uvo enje poreza na imovinu. Osim ĹĄtednje najmanje 10 posto u budĹžetu, potrebno je snaĹžno poticati proizvodnju i izvoz kroz HBO i neke druge mjere, te rasteretiti privredu i bez privatizacije restrukturirati brodogradnju, smanjenjem kapaciteta za 40 posto, snaĹžnim ulaganjem u tehnologiju i udvostru enjem proizvodnosti.

a i je kazao i ĹĄto e se desiti ako se ove mjere ĹĄto prije ne po nu koristiti: - Nakon lokalnih izbora moĹžemo o ekivati suo avanje s istinom i grubo prizemljenje. Situacija e za dva mjeseca biti gora nego danas. Sasvim je sigurno da je MMF jedno od nuĹžnih rjeĹĄenja i bilo bi dobro da ve danas stanemo u red. To je i zadnji jasan stav stru njaka, a to je priznao i Ĺ kegro. Za Vladu koja nije u stanju kontrolirati svoju potroĹĄnju, koja nije spremna narodu koji ju je izabrao priznati da su napravljeni pogreĹĄni koraci i da treba zagristi u kiselu jabuku, za tu Vladu je nuĹžno da ima neku vrstu tutora, nekog pametnijeg i starijeg koji e pokazati kako treba raditi ako Ĺžele dobiti inancijsku pomo . Ako se to ne desi, mi emo imati, na Ĺžalost, i porast vrijednosti eura, dakle, poskupljenje kredita za gra ane i daljnji porast kamatnih stopa. MMF je naĹĄa nuĹžnost i nije tragedija kad imate ovakvu vladu. MMF je puno bolje rjeĹĄenje nego HDZ-ova vlada. Osim a i a, na tribini su govorili i dr. Dragan Kova evi , predsjednik HNS-ovoga SrediĹĄnjeg interesnog odbora za gospodarstvo i Matija Posavec, predsjednik me imurskog HNS-a. (mn)

LOKALNI IZBORI 2009. - HNS Ĺ enkovec

Obe aju transparentnost i poĹĄtenje TransparentnoĹĄ u i poĹĄtenjem HNS-ova podruĹžnica Ĺ enkovec pokuĹĄat e pridobiti povjerenje glasa a na skorim lokalnim izborima. Predstavljen je i novi sastav s kojim e nastupiti na za izborima, tako e boje HNS-a u Ĺ enkovcu zastupati Vladimir Novak, prof. (predsjednik), SaĹĄa Horvat, dipl. ng., i Milena Zeli , dipl. inf. (potpredsjednici) te Lana Topli anec â&#x20AC;&#x201C; Horvat, dipl. u ., Alen Kajmovi , prof., obert Megli , ing., Vanja Petkovi , Ĺ˝eljko Ĺ antak, Vladimir Trstenjak i Zlatko rep, dipl. pol. Zanimljivo je to da su to ve inom mladi i obrazovani ljudi koji svoj izborni plan i program temelje na ĹĄest osnovnih projekata. Tako planiraju osigurati jednake infrastrukturne uvjete u svim naseljima Ĺ enkovca prema prioritetima, kao i osigurati europske uvjete u op inskom vrti u i ĹĄkoli (proĹĄirenje vrti a s obzirom na broj djece i uvo enje jednosmjenske nastave u ĹĄkolu). Novcem iz pretpristupnih fondova inancirat e ure enje ekoĹĄetnice uz o uvanje okoliĹĄa (potez Ksajpa-Slakovec, DolecKsajpa, Knezovec-Ĺ enkovec), te

e krenuti u preure enje zgrade Op ine Ĺ enkovec u multimedijski centar. planu je i realizacija zapo etih projekata uz prethodnu reviziju, te priprema planova i sve potrebne dokumentacije za otvaranje nuĹžnog projekta doma za umirovljenike, starije i nemo ne osobe. Misle nastaviti sve ĹĄto je zapo eto u vezi ulaganja u obrazovanje (znamo da Op ina Ĺ enkovec stipendira sve svoje studente na fakultetima) kao i pove ati brigu o ekologiji u op ini. Mlada, obrazovana i uspjeĹĄna ekipa ĹĄenkove kog HNS-a na izbore namjerava iza i samostalno, a sve planove ostvarit e poĹĄtenim i transparentnim radom. - ini mi se da je politika do sad bila dosta netransparentna i to apsolutno treba promijeniti. Potrebno je voditi brigu o mjestu na jasan na in i kreirati politiku u kojoj mogu sudjelovati svi mjeĹĄtani, ne samo mi. Nadamo se da e ljudi u naĹĄoj op ini znati prepoznati ljude koji su visoko obrazovani, mladi, politi ki neoptere eni i bez ikakvih mrlja na svojim karijerama, kazao je predsjednik podruĹžnice Vladimir Novak. (mn)

SaĹĄa Horvat, Vladimir Novak i Milena Zeli

LOKALNI IZBORI 2009. - MDS predstavio osnove svog programa

â&#x20AC;&#x153;5 +â&#x20AC;? za gospodarski razvoj i bolji Ĺživot u Me imurju - U Me imurju su proĹĄle godine s prosje ne 3.732 kn ispla ivane najmanje pla e u Hrvatskoj, ĹĄto se moĹže popraviti samo ravnomjernim a ne policentri nim regionalnim razvojem Me imurski demokratski savez (MDS) predstavio je osnove programa â&#x20AC;&#x153;5 +â&#x20AC;? i u sklopu njega jedan od segmenata - â&#x20AC;&#x153;obrazovanjeâ&#x20AC;? s kojim izlazi u borbu za bira e na lokalnim izborima u svibnju. Osnovni cilj MDS-a je podizanje razine gospodarskog razvoja i bolji Ĺživot za sve u Me imurju, rekli su elni ljudi stranke Ĺ˝eljko Pavlic, kandidat za Ĺžupana, i Zlatko Bacinger, predsjednik Vije a stranke, dok je Tamara Kronast, predsjednica strana kog odbora za obrazovanje, govorila o tome ĹĄto u tom dijelu stranka predlaĹže kao recept za budu nost. - 'videntno je da Me imurje spada me u Ĺžupanije koja se najslabije razvija u Hrvatskoj i u kojoj se sve teĹže Ĺživi. Kako Hrvatska nema oblikovanu strategiju regionalnog razvoja, tako je sve je viĹĄe regionalnih, sociodemografskih i kulturnih razlika. Me imurje se joĹĄ uvijek kako - tako drĹži kad je BDP u pitanju, jer je s oko 5.000 BDP po stanovniku negdje u hrvatskom prosjeku. Me utim, daleko zaostaje npr. za Zagrebom i ostalima â&#x20AC;&#x153;na vrhu poretkaâ&#x20AC;?. S druge strane, u Me imurju je u deset mjeseci proĹĄle godine ispla ivan najmanji prosjek pla e u Hrvatskoj, od samo 3.732 kn, dok je

isti u Gradu Zagrebu bio ak 5.640 kn. Tendencija centralizacije gospodarstva, znanosti, ĹĄkolstva i drugih druĹĄtvenih aktivnosti u Zagrebu sa samo nekoliko regionalnih srediĹĄta u kojem nema Me imurja de initivno zna i da je srediĹĄnja vlast odustala od policentri nog razvoja Hrvatske, rekao je Ĺ˝eljko Pavlic, MDS-ov kandidat za Ĺžupana. Na taj na in male sredine sve su ovisnije o srediĹĄnjoj vlasti, kako politi ki, tako i razvojno. - Prora un Me imurske Ĺžupanije iznosi tek 1.000 kn po stanovniku, ĹĄto izbliza nije dovoljno za ostvarenje bitnih razvojnih projekata. Postoje i prora unski prihodi o ito ne omogu avaju da naĹĄa Ĺžupanija, gradovi i op ine u potpunosti izvrĹĄavaju obaveze shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi, posebice kad su u pitanju poslovi koji se ti u: obrazovanja, zdravstva, prostornog i urbanisti kog ure enja, gospodarskog razvoja itd., isti e Pavlic.

Bez prave regionalne politike Me imurje e i dalje zaostajati S obzirom na to da aktualna srediĹĄnja vlast nema namjeru krenuti u proces decentralizacije, nemogu e je obavljati kvalitetno

poslove, te se odre uju i odra uju samo prioriteti, uz stalnu ovisnost o centralnoj vlasti. Me imurje ima joĹĄ uvijek svoju ĹĄansu bez obzira na neke loĹĄe pokazatelje koji su prethodno navedeni. Prvenstveno zbog zaposlenosti i visoke stope ekonomske aktivnosti. Me utim, upitno je kako e dugo isto trajati ako ostane trenuta na nepovoljna gospodarska struktura, niski postotak visokoobrazovanih itd. Samo ako se u Hrvatskoj kona no po inje doga ati ekonomska i druĹĄtvena revitalizacija regija, s vrstim opredjeljenjem ostvarivanja regionalne politike, za ĹĄto se zalaĹže ova stranka, Me imurje e dobiti ĹĄansu da se kona no po inje razvijati u skladu o ekivanja svakog Me imurca i Me imurke. Bez toga uzaludna e biti me imurska marljivost i radiĹĄnost, koja viĹĄe ne prolazi bez ljudske kreativnosti i inovativnosti. Me imurje tako er mora ponuditi na trĹžiĹĄtu ĹĄto manje goli rad, a ĹĄto viĹĄe gotovih proizvoda i usluga koji donose ve u pro itabilnost i mogu nost isplate ve ih pla a. Sve to ne e biti ostvarivo ako se nastavi sadaĹĄnja politika preraspodjele sredstava drĹžavnog prora una bez stvarnog uvaĹžavanja lokalnih interesa i resursa zaklju uju u MDS-u.

Gospodarstvo i obrazovanje u epicentru izbornog programa MDS-a Tamara Kronast istaknula je da u sklopu programa â&#x20AC;&#x153;5+â&#x20AC;? obrazovanje i gospodarstvo zauzimaju srediĹĄnje mjesto. - Samo pove anje broja ĹĄkolovanih zaposlenika i razine obrazovanosti u Me imurju moĹže donijeti ubrzani razvojni ciklus, kao i uvo enje novih tehnologija, te promjene struktura gospodarstva. Takvim strateĹĄko vaĹžnim potezima zaustavio bi se odljev visokoobrazovanih iz Me imurja, te se pove ale pla e, sveukupno poboljĹĄao Ĺživot svakog Me imurca i Me imurke. pravo su to smjernice MDS-a za koje e se zalagati, te ih provoditi ukoliko mu gra ani Me imurja daju povjerenje na predstoje im lokalnim izborima, zaklju ila je predsjednica MDS-ovog odbora za obrazovanje. (D. Zrna)

K " ME I % &E

24. velja e 2009. SREDNJA Ĺ KOLA PRELOG proslavila deseti ro endan

Veliki rezultati opravdali osporavani osnutak ĹĄkole Srednja ĹĄkola Prelog, iji su osnutak mnogi osporavali i bili izri ito protiv toga, obiljeĹžila je svoj deseti ro endan. U deset godina djelovanja ĹĄkola je pokazala velike rezultate, pa danas opravdanost osnutka ove ĹĄkole nitko ne dovodi u pitanje. z ĹĄkole, koja je ormalno osnovana 1999. godine, a s radom zapo ela 1. rujna 1998. godine kao izdvojeni dio Gospodarske ĹĄkole te 'TĹ -a, do sad je izaĹĄlo ĹĄest uspjeĹĄnih generacija maturanata, a na koncu ove ĹĄkolske godine izlazi i prva generacija gimnazijalaca. Ĺ kolu je u po etku poha alo 120 u enika koji su se ĹĄkolovali za kuhare, konobare, pekare i mesare te ekonomiste, da bi danas brojila 410 u enika. Oni se danas pored ve pobrojenih zanimanja ĹĄkoluju i za slasti are, turisti ko - hotelijerske komercijaliste, a u ĹĄkoli djeluje i smjer op e gimnazije. - NaĹĄi u enici redovito osvajaju medalje na natjecanjima, osobito na me unarodnom natjecanju Gastro, a izuzetno su uspjeĹĄni i na drĹžavnim natjecanjima iz knjigovodstva i drugih predmeta. U natjecanju iz in ormatike smo me u prve etiri ĹĄkole u Hrvatskoj, ĹĄto je izuzetan uspjeh kakav Me imurska Ĺžupanija nije imala posljednjih desetak godina. NaĹĄi u enici redovito upisuju akultete. mamo u enike koji su diplomirali na akultetima, a imamo i jednog doktora znanosti, ĹĄto nas ini osobito ponosnima. To, naime, govori o kvaliteti ove ĹĄkole. Rezultati koje postiĹžemo pobijaju zle jezike, istaknuo je Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje ĹĄkole Prelog na sve anoj akademiji uprili enoj u Domu kulture u povodu jubileja.

ProĹĄirenje ĹĄkole i dvorana apsolutni prioritet U Srednjoj ĹĄkoli Prelog danas radi 50-ak ĹĄto pro esora, ĹĄto stru nih u i-

11 PITANJE komunalnog poduze a u M. SrediĹĄ u

Dobrani to ostavlja nasljedniku Grad Mursko SrediĹĄ e za sada ne e aktivirati vlastito komunalno poduze e, premda je Gradsko vije e u ranijem sazivu takvu odluku donijelo. Odgovaraju i na pitanje SDPove vije nice Radojke Pahor zaĹĄto se poduze e ne aktivira i po inje privre ivati, jer zna se da je studija o ekonomskoj isplativosti stajala 20 tisu a kuna, gradona elnik Josip Dobrani decidirano je odgovorio kako u ovo vrijeme ne vidi na in da vlastito komunalno poduze e ostvaruje profit. Gradona elnik je uvjeren kako komunalno poduze e bez odvoza i zbrinjavanja sme a i otpada ne moĹže poslovati pozitivno. Dobrani kaĹže kako e to zadovoljstvo prepustiti novom gradona elniku. Podsje amo, Grad za poslove komunalnog ure enja koristi vla-

- Meni je smijeĹĄan odgovor da komunalno poduze e ne e poslovati rentabilno, kaĹže Radojka Pahor stite komunalne radnike, a za odvoz sme a usluge koncesionara. Kada istekne vaĹže i ugovor s trenutnim koncesionarom, Grad e zasigurno pokrenuti poduze e koje e uz ostvarivanje profita zaposliti i nekoliko ljudi s gradskog podru ja, miĹĄljenja su gradski vije nici. Bez obzira tko e obnaĹĄati vlast. (S. Mesari )

Ravnatelj ĹĄkole Tomislav Gregur (drugi slijeva) uru io je zahvalnice sve anosti prisutnim inicijatorima osnutka Srednje ĹĄkole Prelog telja, koji uvelike doprinose uspjesima i postignu ima preloĹĄke ĹĄkole. Ĺ kola je dobro opremljena. U nekada troĹĄnoj zgradi iz koje je iselila OĹ Prelog u injeni su mnogi zahvati adaptacije, a u njoj su ure eni i opremljeni potrebni kabineti poput, primjerice, kabineta kuharstva i posluĹživanja ili in ormatike. Ĺ kolska zgrada u cijelosti je adaptirana, pa sada sluĹži na ponos Prelogu. U dolaze im godinama Srednja ĹĄkola Prelog namjerava joĹĄ viĹĄe rasti. - Planiramo pove anje ĹĄkole do 500 u enika, ĹĄto bi bila optimalna brojka. Zato je naĹĄa velika Ĺželja proĹĄirenje ĹĄkolske zgrade. Osim toga, ĹĄkola nam je ve i sada tijesna, a naĹĄi u enici i predugo borave u ĹĄkoli jer

za sad nismo u prilici omogu iti im rad u jednoj smjeni. Dogradnjom ĹĄkole to e se ostvariti. NaĹĄoj ĹĄkoli, ali i gradu, hitna je potreba za joĹĄ jednom sportskom dvoranom koja bi se gradila u sklopu Srednje ĹĄkole Prelog. Projekti su za dvodijelnu dvoranu u izradi pa se opravdano nadamo. Za dogradnju ĹĄkole i dvorane bit e potrebno osigurati 15 milijuna kuna, kazao je ravnatelj Gregur. Grad Prelog od samih po etaka puno pomaĹže ĹĄkoli i materijalno i na svaki drugi na in. Svake godine izdvaja odre ena sredstva za njene programe i poboljĹĄanje standarda u enika, pa e, obe ao je gradona elnik Dragutin Glavina, pokuĹĄati pomo i i oko ovih najnovijih planova.

Gra ani o Srednjoj ĹĄkoli Prelog

To e, obe ao je Ĺžupan Josip Posavec, u initi i Me imurska Ĺžupanija koja uvelike ulaĹže u ĹĄkolstvo i dostupnost obrazovanja. - Srednja ĹĄkola Prelog promijenila je sredinu u kojoj djeluje te joj dala jednu novu kvalitetu. Zahvaljuju i njoj, Prelog je postao grad mladih. Ja sam za to da se mreĹža srednjih ĹĄkola u Me imurju i dalje ĹĄiri. Najprije na grad Mursko SrediĹĄ e, poru io je Ĺžupan.

Zahvalili inicijatorima Na sve anosti uprili enoj u povodu jubileja ravnatelj ĹĄkole uru io je zahvalnice PreloĹžanima koji su inicirali osnutak Srednje ĹĄkole Prelog. Primili su ih Stjepan Pandur, Stjepan HreĹĄ , Stjepan Bahlen, Ljubomir Kolarek, Mladen Mezga, Aleksej Milinovi , Nahid Mesmar i Marijan Lazar. Zahvalnicu je primio i pro . Josip Bajuk koji je u vrijeme osnutka Srednje ĹĄkole Prelog bio na poziciji Ĺžupanijskog pro elnika za ĹĄkolstvo te je zduĹĄno podrĹžao osnutak ove ĹĄkole. (D.Mihoci)

UDRUGA DIJABETI ARA Me imurja

OdrĹžano predavanje na temu Sr ane aritmije Ivana Buri , Prelog - Srednja ĹĄkola Prelog sastavni je dio ovoga grada. Prelog je s njom puno dobio, a bez nje je bio na gubitku. Pogledajte samo ovu mladeĹž koja je oĹživjela ovaj grad. Drago mi je ĹĄto postoji i nadam se da e se odrĹžati i u budu nosti. estitam onima koji su inicirali osnutak ĹĄkole i koji su se zaloĹžili da Prelog dobije srednju ĹĄkolu. Za roditelje je, vjerujem, veliko olakĹĄanje ĹĄto im je ĹĄkola u gradu, a vjerujem da je to isto i za u enike koji ne moraju gubiti vrijeme na nepotrebna putovanja. Moje e dijete jednoga dana sigurno u ovu ĹĄkolu koja se dokazala po kvaliteti.

Tanja Oto, Prelog â&#x20AC;&#x201C; Srednja ĹĄkola Prelog je veliki dobitak za ovaj naĹĄ grad. Spasili smo jedno povijesno zdanje koje je propadalo, a u kojem sada ĹĄkolujemo srednjoĹĄkolce. Otvoreno je na desetke novih radnih mjesta, u enicima je omogu eno da se ĹĄkoluju u svom gradu, a roditeljima su smanjeni troĹĄkovi. U ĹĄkoli radi kvalitetan, obrazovani kadar. Koliko ujem, pro esori su puni entuzijazma, vole i znaju kako prenositi znanje, a ine i puno viĹĄe. Ĺ kola je dobro opremljena, tako da ja kao roditelj ni u jednom trenutku ne bih dvojila da li dijete upisati u ovu ĹĄkolu.

Robert Pongrac, Sveta Marija â&#x20AC;&#x201C; Ja sam se ĹĄkolovao u Zagrebu pa mogu znati kakvo je optere enje za ku ni budĹžet ĹĄkolovanje djece. Vjerujem da su roditelji u enika koji se ĹĄkoluju u ovoj ĹĄkoli presretni zbog malih troĹĄkova, a i djeca su im blizu. Dobro je ĹĄto i izvan akovca postoji jedna srednja ĹĄkola. U ovoj zaista ima ĹĄirok spektar zanimanja koja u enici mogu birati. Nisam znao da postoji i gimnazija. Ono ĹĄto sam uo o Srednjoj ĹĄkoli Prelog sve su samo pozitivne stvari. U enici su zadovoljni svojim pro esorima i onime ĹĄto im ĹĄkola pruĹža.

Po etkom velja e u prostorijama Gradskog poglavarstva Grada akovca odrĹžano je predavanje u organizaciji Udruge dijabeti ara Me imurja. Predavanje na temu Sr ane aritmije odrĹžala je dr. med. Milica Gabor, specijalistica kardiologinja. S obzirom na to da je na zadnjem predavanju bilo rije i o koronarnoj bolest koja esto uvjetuje sr ane aritmije, te su mnogi pacijenti koji boluju od ove bolesti postavljali pitanja o sr anim aritmija, dr. med. Milica Gabor odlu ila je pobliĹže upoznati pacijente s ovom temom. - Sr ane aritmije su vrlo esta patologija u naĹĄim kardioloĹĄkim ambulantama. Od naĹĄih 30-ak pacijenata dnevno,

njih 50 posto ima problema sa sr anim aritmijama. Bilo koja promjena, da li sr anih zalistaka, da li samog sr anog miĹĄi a, ili pak uslijed preboljele neke upale miĹĄi a ili nekog toksi nog djelovanja na sr ani miĹĄi , ili uslijed koronarne bolesti, uvjetuje kasnije poreme ajem sr anog ritma, kazala je kardiologinja Milica Gabor. Simptomi sr ane aritmije razli iti su jer mogu biti razli iti poreme aji ritma. - Aritmije su razli ite, a takva je onda i simptomatologija toga, dodaje. Ovom predavanju odazvao se rekordan broj zainteresiranih koji su Ĺželjeli saznati viĹĄe o ovoj temi, s obzirom na to da dijabetes kod oboljelih pove ava rizik nastanka koronarne

Predavanje na temu Sr ane aritmije odrĹžala je dr. med. Milica Gabor, specijalistica kardiologinja bolesti srca koja esto uvjetuje sr ane aritmije. (H. Ze ar)

KROZ ME I URJE

24. velja e 2009.

MURSKO SREDIŠ E odlu ilo da etvrtak bude sajmeni dan PEDAGOŠKI standardi

Neke sredine žive za svoje vrti e Marija vankovi , na elnica

prave za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, prošli je etvrtak održala predavanje u velikoj vije nici Me imurske županije. Predavanju na temu “Primjena državnih pedagoških standarda u praksi i Mreža predškolskih ustanova” odazvali su se na elnici i gradona elnici te ravnatelji predškolskih ustanova Me imurske županije. - Na inicijativu župana Me imurske županije !osipa Posavca i dugogodišnje želje da se u Me imurskoj županiji donese Mreža dje jih vrti a, odlu ili smo se za ovo predavanje. S obzirom na to da su djeca naše bogatstvo i zalog za budu nost, svi skupa i kao društvo i kao pojedinac moramo odgovarati za dje je uspjehe i neuspjehe, a sve po inje od vrti a. Mreže dje jih vrti a potrebne su zato što se vidi da neke sredine jako lijepo funkcioniraju, žive za vrti i vrti za njih, dok u drugim sredinama postoje stvari koje nisu poželjne, što zna i da se ne

- Me imurska županije ima visoku kvalitetu, kazala je prof. Marija Ivankovi vodi dovoljno ra una o potrebama djece i njihovih roditelja. no što želim istaknuti jest da Me imurska županija ima visoku kvalitetu, a velik utjecaj na to ima fakultet u akovcu koji ve dugi niz godina obrazuje odgojitelje. Vaš župan je naglasio da želi zadržati, pa ak i povisiti, tu kvalitetu. Stoga smo se odlu ili napraviti ovaj veliki skup i donijeti prava rješenja, kazala je prof. Marija vankovi . (H. e ar)

S toplijim danima dolazi i sajam im vrijeme malo zatopli, odnosno sredinom ožujka ili po etkom travnja, u Murskom Središ u otvorit e se i radom zapo eti gradski sajam, koji e se održavati svaki etvrtak, kaže središ anski gradona elnik !osip Dobrani . Naime, Poglavarstvo i Vije e Grada Mursko Središ e prihvatili su prijedlog Gradskog odbora za promidžbu da se uvede sajmeni dan u gradu. dbor je predložio da to bude svaki etvrtak, što je i prihva eno. Krenulo se i u odre ivanje mjesta održavanja sajma. !edna od opcija bilo je igralište NK udar u Šoderki, što je podržao i udara, ali je postavio i odre ene uvjete. Tražilo se ure enje i asfaltiranje pristupnog puta, te ure enje parkirališta i mjesta za postavljanje štandova. Gradskom poglavarstvo smatraju kako ovog trenutka ne

raspolažu s dovoljno novca za ove zahvate te se krenulo u potragu za novim rješenjem.

Prva opcija je bio prostor Gradske tržnice, no zbog nemogu nosti pristupa transportnih vozila i sredstava od toga se odustalo. - De initivno, sajam e se održavati, barem u po etku, na prostoru Autobusnog kolodvora u središtu grada. To je veliki prostor s pristupnim prilazima za sve vrste vozila i roba. Autobusni promet Varaždin, koji je vlasnik objekta, izašao nam je ususret i ve razmišljamo o štandovima i eventualnim nadstrešnicama, kaže gradona elnik Dobrani , i dodaje kako je AP Varaždin spreman prostor i gra evinu Gradu i prodati.

Gra ani su održavanje sajma prihvatili s oduševljenjem, no ne misle svi da je lokacija najpovoljnija. Dragutin Hoblaj, umirovljeni majstor, smatra kako bi najbolje mjesto za održavanje sajma bio prostor izme u ulice Marka Kova a i Poljske ulice, u narodu poznatiji kao “na pašnjaku”. stog mišljenja je i Antun Grof, donedavni uzgajiva kuni a, koji kaže kako bi “na pašnjak” pristup imali i kamioni s ogrjevnim drvima te poljoprivrednim proizvodima u

ve im koli inama, ali i doma im životinjama sitnog zuba. Željko Žilavec, privatni poduzetnik, lokaciju kod Autobusnog kolodvora smatra dobrom, no kaže kako prostor treba dobro urediti i osigurati prometovanje ljudi i vozila na dan održavanja sajma.

Gradu su svjesni svega što treba u initi i znaju da to ima svoju cijenu. Važno je da se pokrenulo, a tijekom tjedana i mjeseci mogu a je nadogradnja infrastrukture i sadržaja. (S. Mesari )

Željko Žilavec: - Lokacija je dobra, samo je treba urediti

Antun Grof: - Na sajmu o ekujem ogrjevna drva i poljoprivredne

Dragutin Hoblaj: - Smatram Pašnjak najboljom lokacijom

- Sajam e biti i prigoda za druženje ljudi, smatra Karemn Belše

Kod Autobusnog kolodvora Mjesto održavanja sajma

OSNIVA KA SKUPŠTINA Udruge u itelja osnovnih škola

Briga o profesionalnom statusu i razvoju u itelja kao glavni cilj

prostorijama iteljskog fakulteta Sveu ilišta u agrebu, Podružnica akovec, prošli je tjedan održana sniva ka skupština

druge u itelja osnovnih škola Me imurske županije. - Primijetili smo da se zapravo vrlo malo brine o našem statusu. Sindikat obavlja jedan dio, Ministarstvo drugi dio posla koji se ti e nas, me utim, nitko ne brine o našem profesionalnom statusu i razvoju u onoj mjeri u kojoj bismo mi to željeli, kazala je Senija adravec - Kermek, izabrana predsjednica druge u itelja osnovnih škola Me imurske županije te jedna od sedam lanova nicijativnog odbora druge u osnivanju.

druga ne e okupljati samo u itelje razredne nastave, ve i sve ostale u itelje koji rade u osnovnim školama. Cilj druge je briga o profesionalnom statusu u itelja, o stru nom usavršavanju i promocija u iteljskog zvanja. druga e djelovati preko projekata, radionica i seminara, odnosno na sve mogu e na ine na koje može jedna udruga kao nepro itna organizacija djelovati. Kao što je ve re eno, za predsjednicu druge izabrana je Senija adravec - Kermek, u iteljica Š

GRAD Mursko Središ e ima Vije e za prevenciju

Predsjednik Dobrani , dopredsjednik Polanec Za predsjednicu Udruge izabrana je Senija Zadravec - Kermek, u iteljica OŠ Orehovica rehovica. Potpredsjednicom je postala osanda Vrus, tako er u iteljica Š rehovica, dok je za tajnicu izabrana Željka Novak, u iteljica Š Dr. Vinka Žganca Vratišinec. Nadzorni odbor ine Nataša Kralj, Vesna adravec i Tibor odiger, dok su lanovi pravnog odbora predsjednica, potpredsjednica, tajnica te oberta Barat, Slavica Pospiš, Anica ašperger i Vesna Horvat. (H. e ar)

d etvrtka Grad Mursko Središ e ima Vije e za prevenciju, kojoj je na elu gradona elnik !osip Dobrani , a njegov zamjenik je Branko Polanec, na elnik Policijske postaje Mursko Središ e.

z njih Vije e ine još Alenka Bili iz Centra za socijalnu skrb akovec, van Le ek, Š Mursko Središ e, Drago Belše, komunalni redar, Branko ršuš, predstavnik nacionalne manjine iz Sitnica, vica Maltari , kontakt policajac, Franc Horvat, vije nik VM -a Sitnice, i Stjepan Mesari iz Me imurskih novina i suradnik adija 1. vo su odluke sniva kog skupa Vije a za prevenciju na kojoj je odlu eno da se u Vije e pozovu predstavnici avoda za javno zdravstvo i mladeži. sto tako je odlu eno da se na sastanke pozovu osobe koje e biti vezane uz odre enu temu. azloge osnivanja Vije a pojasnili su Dobrani i Polanec, rekavši kako Vije e ima cilj preventivno utjecati da se smanji broj prekršajnih i kaznenih djela, osobito mladeži te romske populacije.

Romi ine 70 posto problema

Udruga ne e okupljati samo u itelje razredne nastave, ve i sve ostale u itelje koji rade u osnovnim školama

Najve i broj prekršajnih i kaznenih djela odnosi se na kra e, sitne kra e, vandalizam te opijanje na javnim mjestima.

Svi su za boljitak i mir gra ana Franc Horvat iz Sitnica uvjeren je kako sitni ki omi ine ak 70 posto problema, te je naglasio kako je u posljednje vrijeme u naselju mnogo “došljaka”, od Slovenije, preko Kosova do Afganistana, koji prave velike probleme i nered. - samom gradu stanje i nije tako alarmantno, ali u ostalim dijelovima Grada Mursko Središ e bilježimo porast kaznenih i drugih djela, osobito u kršenju javnog reda i mira, te u prometu, posebice ljeti, kaže na elnik Polanec.

Na elnik P me imurske van Soka pozitivnim je ocijenio djelovanje vije a u Gradu akovcu, te naglasio kako kažnjavanja po initelja nije cilj. - Cilj je sigurnost i mir gra ana. Kažnjavanjem problem nikada nije riješen i stoga smatram kako prevencija u krajnosti može dati solidne rezultate, istaknuo je Soka . S njime se složio Marijan Mandlin iz akove ke policije, rekavši kako represija ne rješava problem i nije cilj, nego je cilj sigurnost.

Mandlin je pobrojao niz akcija koje policija provodi i koji u principu daju pozitivne rezultate, naglasivši kako alkoholiziranost mladeži stvara sve ve i problem. - Dobna granica alkoholiziranosti je spuštena na 15 godina starosti, a sve više djece pijano dolazi u škole, ustvrdio je Mandlin. Mursko Središ e je nakon akovca i Preloga tre a sredina koja ima Vije e za prevenciju. (S. Mesari )

K " M# $ % &#

24. velja e 2009.

ME UNARODNI simpozij

ZNANSTVENI SKUP o 350 godina franjevaca u akovcu

Ljudi su ih zavoljeli i neka tako ostane Otvaraju i skup i pozdravljaju i sudionike Znanstvenog skupa o 350 godina franjevaca u akovcu, franjeva ki provincijal fra Zlatko Železnjak rekao je da su franjevci u akovec došli 1659. godine i da su ih ljudi odmah zavoljeli, što traje do dana današnjeg. - Neka tako bude i ostane sada i za navijeke, poželio je fra Željko, i u petak oko 10 sati ozna io službeni po etak najve ega znanstvenog skupa u Me imurju ove godine. Dvodnevni seminar zapo eo je pozdravnim govorom akove kog gvardijana fra Stanka Belobrajdi a, zatim gradona elnika Branka Šalamona, koji je naglasio stalnu povezanost crkvenog i svjetovnog života u akovcu i poželio da se to nastavi, emu e Grad uvijek davati potporu. Govorio je i me imurski župan Josip Posavec koji je, estitaju i jubilej, naglasio kako franjevci uvijek svojim djelovanjem utje u na dobro raspoloženje ljudi, pa i u trenucima kada politi ko i društveno stanje nisu

najbolji, poput sadašnjeg u odnosima sa susjednom Slovenijom. Franjevcima je jubilej estitao i varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak, a izuzetno lijepim i biranim rije ima skupu se u ime HAZU-a obratio prof. em. Franjo Ruža, rekavši kako se u vrijeme II. svjetskog rata u školama na svim satovima govorilo ma arski, a jedino na vjeronauku hrvatski. U ime Ministarstva kulture skup je pozdravila Vesna Paskutin Juraga, a plodonosan rad svima je poželio dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Organizacijskog odbora ovoga eminentnog skupa.

Sva izlaganja u Zborniku skupa Prvi je za govornicu izašao mr. sc. Vladimir Kalšan, koji je pobrojao najzna ajnije datume i doga anja vezane uz obitelj Zrinski i franjevce. Dr. sc. Pejo oškovi govorio je o prvim godinama djelovanja franjevaca u akovcu, tako er naglasivši zna aj obitelji Zrinski u njihovom dovo enju u akovec. O odnosima izme u pavlina i franjevaca govorio je dr. sc. Ante Se-

Uglednici i gosti skupa

Fra Željko Železnjak otvara najve i znanstveni skup u županiji kuli , a o opiranju pavlina dolasku franjevaca govorio je dr. sc. Pavao Knezovi . Povijest gradnje samostana, koja je zapo ela 1702. godine, te njegove obnove kroz stolje a opisao je prof. Ivan Puzak. Barokni likovni inventar i crkveno posu e samostana i crkve Svetog Nikole biskupa u svojim su izlaganjima opisale dr. sc. Mirjana Repani - Braun i povjesni arka Vesna Paskutin - Juraga. Konzervatorica Vesna Šimi i govorila je o skulpturama u crkvi Svetog Nikole biskupa, a o knjigama Franjeva kog samostana govorio je fra Vatroslav Frkin. Prof. Vladimir Kapun predstavio je Arhiv samostana, a umjetnine je opisao prof. Ivan Pranji . Na temu franjeva kog školstva govorio je doc. dr. Ivan Juriši , dok je o ilozofskim i teološkim rukopisima u samostanu govorio mr. sc. fra Danijel Patafta. Priru nik crkvene povijesti Sabina Sekonovi a predstavio je dr. sc. fra Emanuel Roško, a o osnivanju župe u akovcu govorio je prof. dr. Juraj Kolari . Vizitacije Zagreba ke biskupije kao izvor povijesti akove kih franjevaca opisao je mr. sc. Damir Bobovec. Petrov hrvatski prepjev Andrijanskoga mora sirene prema Niko-

linu izvorniku, pokojnog prof. dr. sc. Zvonimira Bartoli a, pro itao je Tomo Blažeka. Ustroj župe po crkvenim objektima opisao je Stjepan Damiš, a pastoralno djelovanje franjevaca prije uspostave župe predstavila je kustosica Ana urila. Što je franjeva ki red i što su franjevci, u svom je izlaganju pojasnila Ljubica Posavec. Ulogu franjevaca u akove kom školstvu pojasnio je prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, a rezidenciju Razkrižje opisao je prof. Vladimir Kapun. Profesor Branimir Bunjac govorio je o Franjeva kom samostanu u sjeni totalitarizma. Franjevci orguljaši i skladatelji bila je tema izlaganja fra Petra Antuna Kindei a. Što su fra Fortunat Pintari i Hrvatski narodni preporod zna ili za franjevce, opisala je mr. sc. Kristina Riman, koja je progovorila i o glazbenicima franjevcima Miroslavu i Boži Gr anu. Skup je završen izlaganjem mr. sc. Ivana Zvonara na temu “Cantuale patris Aloysii Possavecz 1816.” Na kraju skupa re eno je kako e sva izlaganja biti objavljena u Zborniku skupa. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

Ve od 1. travnja Me imurje bi moglo dobiti prve osobne asistente prije tri godine. - Prema mišljenju osoba s najtežim invaliditetom, jer se u projekt uklju uju samo oni koji potpuno ovise o tu oj njezi, to je jedan od najboljih projekata koje je država ponudila u pomo i osobama s invaliditetom zato što se radi o direktnom pomaganju samoj osobi da se ona što bolje uklju i u život i da živi sa što manje ovisnosti o drugima. Zna i, cilj je da dobije pomo druge osobe, ali ne uku ana ili prijatelja, nego nekog koga ona zapošljava i pla a. Osoba se nalazi u ulozi korisnika, poslodavca, menadžera i trenera, ona sama bira tko e kod nje raditi, obu ava ga kako da to radi i odre uje kad e ta osoba dolaziti i odlaziti. Cilj je da osoba živi kao što bi živjela da može obavljati sve samostalno, odnosno osobni asistent su noge i ruke te osobe, kazala je Miri . Osobni asistenti smiju biti nezaposlene osobe i studenti (ne smiju biti ni umirovljenici ni lanovi obite-

Prirodne i kulturne vrijednosti rijeke Mure Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije suorganizator je me unarodnog simpozija na temu “Prirodne i kulturne vrijednosti rijeke Mure”, koji e se 3. ožujka održati u Moravskim Toplicama (Livada Prestige Hotel) u Sloveniji. Simpozij se održava u sklopu projekta “Transnacionalna ekološka mreža u Središnjoj Europi” koji provodi Regionalna razvojna agencija MURA iz Murske Sobote. Osim Javne ustanove, suorganizatori simpozija su redom: Technische

Universitat Dresden (glavni partner projekta), Naturschutzbund Steiermark i Zveza društev za varstvo okolja Slovenije. Simpozij e okupiti 26 predava a i preko 80 sudionika iz Slovenije, Austrije, Hrvatske, Ma arske i Njema ke, koji e svoja izlaganja predstaviti prvi dan. Drugi dan simpozija predvi en je obilazak rijeke Mure u Sloveniji. Ispred Javne ustanove predavanje na simpoziju održat e ravnatelj Siniša Golub na temu “Murski krajobraz kao slika odnosa ovjeka prema prirodi”. Više o simpoziju na: www.rra-mura.si.

MURSKO SREDIŠ E

AKOVEC se uklju uje u projekt osobnog asistenta za osobe s invaliditetom

Svakodnevni život uskoro bi trebao postati puno lakši najtežim invalidima u Me imurju. Me imurskim udrugama koje okupljaju invalide s motori kim poteško ama prošli tjedan predstavljen je projekt osobnog asistenta za osobe s invaliditetom, kako bi se u njega od ove godine i mi lakše uklju ili. Za sad akovec nema ni jednog osobnog asistenta, osobe zaposlene da bi 80 sati mjese no pomagala osobi s invaliditetom u obavljanju svakodnevnih zada a. Kako bi se to promijenilo, Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida organiziralo je uz pomo Društva multiple skleroze Me imurske županije predavanje na temu osobnog asistenta. Predavanje je održala Marica Miri , predsjednica Saveza društava distro i ara Hrvatske i koordinatorica projekta osobnog asistenta, koja je okupljenima rekla sve o projektu koji je u Hrvatskoj zaživio

lji) koji za 80 sati mjese no, odnosno u prosjeku 4 sata dnevno, dobivaju 2.000 kuna neto. Projekt osobnog asistenta za osobe s invaliditetom zapo eo je 2005. godine sa samo 76 asistenata i s planiranih 3,200.000 kuna, dok e ove godine Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti za taj projekt izdvojiti 29 milijuna kuna. Projektom je obuhva ena cijela Hrvatska, pa je vrijeme da se uklju i i Me imurje, kazala je Miri : - Mislim da osobe s najtežim invaliditetom u gradu akovcu i te kako zaslužuju da se i njima pruži ta vrsta pomo i, odnosno da se njihovi uku ani i oni sami naviknu na jednu drugu kvalitetu života gdje obitelj dobije malo vremena za sebe. Cilj je da ta osoba uz tu pomo sve samostalno obavlja, radi što želi, ide kuda god želi, kad god želi, bez da optere uje svoju obitelj. U projekt se mogu uklju iti sve udruge koje djeluju na podru ju a-

Marica Miri , predsjednica Saveza društava distrofi ara Hrvatske i koordinatorica projekta osobnog asistenta kovca koje su u lanjene u jedan od saveza osoba s invaliditetom. Sve što trebaju napraviti jest napisati projekt koji je potrebno predati do 9. ožujka i ve s 1. travnja ljudi bi dobili osobne asistente. Na predavanju su i predstavnici Društva distro i ara i Društva multiple skleroze kazali kako e dati sve od sebe da se uklju e u projekt. (mn)

Iskol ena trasa Tvrtka Geo top iz Štefanca obavila je iskol enje zemljišta za pješa ko biciklisti ku stazu na dionici Mursko Središ e - Štrukovec, koja bi se trebala po eti graditi još ove godine.

Geo top e izraditi i elaborate snimljenog stanja na ovoj dionici, za što e joj Grad Mursko Središ e platiti 39.450 kuna. (sm)

TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Kotoriba

U petak godišnja skupština Svoj godišnji skup u petak 27. velja e imat e lanovi Skupštine Turisti ke zajednice op ine Kotoriba. Zajednicu od studenog prošle godine vodi Alen Fuš koji e se osvrnuti na svoj dosadašnji rad. Predsjednik e u suradnji s lano-

vima Turisti kog vije a prezentirati program rada za ovu godinu, kao i inancijski plan. Skupština e se održati u prostorijama Ribi kog doma ŠRD-a Som s po etkom u 19 sati. (A.Fuš )

PREDSTAVLJANJE novog projekta “Pika i prijatelji“

Doprinos o uvanju prirode i okoliša lanovi udruge Kneja osmislili su novi projekt pod nazivom “Pika i prijatelji”. Rije je o nastavku najuspješnijega Knejinog projekta “Pika spašava Zemlju!” koji je u suradnji s osnovnim školama i vrti ima diljem Me imurja Udruga provodila tijekom 2004. i 2005. godine. Ovim projektom tijekom 2009. godine obra ivat e se tematika zaštite prirode i okoliša na djeci i mladima pristupa an i razumljiv na in. Projekt obuhva a izradu multimedijalnoga edukativnog sadržaja koji se koristi u neformalnom obrazovanju te provedbu kreativnih radionica s djecom i mladima, s naglaskom na izradi i korištenju održivih metoda zaštite prirode i okoliša. Radionice e uklju ivati i rad s roditeljima, odgajateljima i u iteljima. Osim djeci i mladima, multimedijalni sadržaj prilago en je roditeljima, odgajateljima i nastavnicima kojima e služi kao svojevrsno pomagalo, odnosno priru nik. Projekt su osmislili lanovi udruge Kneja kroz dugogodišnje iskustvo u provedbi sli nih projekata, a prepoznala ga je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva iz Zagreba koja je temeljem natje aja u podru ju “Demokratizacija i razvoj civilnoga društva“ provedenog krajem 2008. godine inancijski pomogla njegovu provedbu. Iznos koji je Kneji odobren je 143.765,88 kn. Cilj projekta je doprinijeti lokalnim i globalnim nastojanjima za o uvanje prirode i okoliša. Korisnici su projekta djeca i mladi od pete do dvanaeste godine starosti, roditelji, nastavnici, od-

Projekt “Pika i prijatelji” nastavak je najuspješnijega Knejinog projekta “Pika spašava Zemlju!” koji je u suradnji s osnovnim školama i vrti ima Udruga provodila tijekom 2004. i 2005. godine gajatelji te zainteresirani gra ani i udruge. Podru je provedbe projekta je Me imurska županija i dijelom pojedina mjesta i gradovi u RH. Udruga Kneja poziva zainteresirane vrti e i škole u Me imurju da izvrše predbilježbu za edukativne radionice s djecom i mladima i edukativni materijal koji e im koristiti kao pomo pri nastavi i odgoju. Tijekom cijele godine provodit e niz zanimljivih radionica u prirodi i u školi. Od sadnje i berbe povr a, brige o prirodi, izrade korisnih predmeta od prirodnih materijala do radionice iz sustava 5R – recikliraj, smanji, ponovno upotrijebi, popravi i osvijesti. Tako er, svi e zainteresirani vrti i, škole i gra ani mo i dobiti edukativne materijale kao što su DVD-i i priru nici. Svoj interes za radionicama, edukativnim materijalima te pitanja mogu se poslati na e-mail: pika@kneja.hr, preko internetskog obrasca na http://kneja.hr ili na telefon 091/6865-525.

ME I URSKI FAŠNIK

Lije nice su nudile botox i viagru

Ponovno su aktualni bili me ususjedski odnosi sa Slovenijom

24. velja e 2009.

Najbolju masku osmislio je KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e

NA FAŠNI KU NEDJELJU održan Prilo ki fašnik

Vojska maškara broj ano slabija no ranijih godina a fašni ku nedjelju maškare su preuzele vlast u gradu Prelogu. Gradona elnik Dragutin Glavina morao je klju grada predati trogodišnjem Meteu Orehovcu iz Preloga, najmla em me u maškarama koje su napale i osvojile grad. Ove godine napad maskirane bande nije bio tako silan kao ranijih godina. Gradom je haralo tek etiristotinjak, ako i toliko, maskiranih koji su pritom protestirali zbog ovoga ili onoga, a transparentima su iskazivali što je uzrok njihovu nezadovoljstvu.

licama grada prode ilirao je netom osnovan juniorski sastav Prilo kih mažoretkinja, gradom su šetali plasti ni kirurzi s pripremljenim dozama botoxa za zainteresirane, kao i oni koji su propagirali viagru u kojoj je, kako su tvrdili, spas za gospodu. ktualni me ususjedski odnosi sa lovenijom i ove su godine bili glavna tema, a ulicama je

de iliralo i Oto ko pleme sastavljeno od mještana Otoka. Me u njima zamijetili smo i male vještice, vještice a bila je tu i cijela vojska strašila i drugih maskiranih spodoba. Pored lanova preloških udruga, pod maskama su bili i mnogi pojedinci, te 150 mališana iz preloškog vrti a “Fijolica” koji su opet oduševili svojim kreativnim maskama. Za svoje kreacije neki od njih zaslužili su posebnu nagradu - jednodnevni izlet u mjesto po odabiru koji e inancirati Društvo aša djeca koje je u osnivanju. a izlet e skupina “Leptiri i” preloškog vrti a, koju ine djeca u dobi od 5 i 6 godina, koji su ovaj put bili skriveni iza maski pti ica. njima e nagradu podijeliti i u enici 2. b razreda O< Prelog, koji su bili maskirani u raznolike maske, te u enici od 6. do 8. razreda O< Prelog koji su se maskirali u stonogu. Dojam je da je ovogodišnji doga aj došlo pogledati zna ajno manje

ljudi koji su usprkos hladno i i snijegu uživali u fašni kom ugo aju, besplatnim friškim krafnama i toplom splatnimfriškimkrafnamaitoplom aju. Cijelo doga anje okon ano je fašni kim ceremonijalom su enja i spaljivanja Fašnika, tog zlotvora koji je kriv za sve neda e koje su snašle Prelog. (D.Mihoci)

Drugo mjesto osvojili su me imurski Kremenkovi

Klju eve grada gradona elnik Glavina predao je trogodišnjem Meteu Orehovcu, najmla em me u maškarama

Sobarice iz Macinca Netom osnovani juniorski sastav Prilo kih mažoretkinja

Predsjednik TZ-a Grada Preloga Ivan Grade ak vješto se zamaskirao i upao u redove maškara

Gradiš anski cigani su nudili svakaj zanimljivoga

Pti ice su osvojile jednodnevni izlet

U šatoru se uz fašni ki plesnjak zabavljalo do kasno u no

Sultan i njegova ljepotica iz harema

U enice OŠ Prelog tako er su nagra ene izletom

ŠTRIGOVSKI FAŠNIK

Maškarama puna kasa Op inski na elnik Branko esman u nedjelju je štrigovskim maškarama predao klju Op ine, rekavši kako im daje punu op insku kasu, te ih moli da ne potroše baš sve, jer i nakon fašnjaka treba živjeti i gospodariti.

Maškare su klju odmah uzele i najavile rastrošnost te e tako pobijediti recesiju. ktualnoj su vlasti uputile niz zamjerki, a nisu zaobišle Tijaru, ozlov ak, na elnikovo nepojavljivanje na više skupova, elektri arov tridon, a na kraju su

Primopredaja gradskog klju a

Štrigovski pušipel i muzikaši

Mali kuhari za velika jela

mlade roditelje pozvali na pove anje nataliteta. <trigovske maškare, predvo ene <trigovskim muzikašima i Pušipel bendom, prode ilirale su glavnom štrigovskom ulicom, a na središnjem su trgu predstavile program. Tu je Fašnik proglašen krivim za sve nevolje te ga je krv-

nik beš utno spalio. sportskoj dvorani održano je druženje i fašni ka norijada, a sve u organizaciji Turisti ke zajednice i Mikecove obitelji. a <trigovskom fašniku sudjelovali su samo doma i maškari. ( . Mesari )

Maškare je zabavljao bend “Komedija”

ME I URSKI FAŠNIK

24. velja e 2009.

Pa i i iz DV-a “Cvr ak”

Plinovod DV-a “Masla ak”

Mali fašnik privukao je preko tisu u ljudi

ETRDESET I PETI Me imurski fašnik u akovcu

Fašni ke norije cijeli vikend drmale akovec Predajom velikoga pozla enog klju a grada veseloj fašni koj sviti u akovcu je prošli petak zapo eo 45. Me imurski fašnik te je uspostavljena lobodna Fašni ka epublika. Gradona elnik akovca Branko <alamon u petak je napustio gradona elni ku fotelju i preko vikenda je prepustio fašni koj delegaciji Turisti ke zajednice Grada akovca. Dva dana norija i ludorija te op e ‘’otpuštanje remena i ko nica’’. Zabavljalo se i gostilo još u petak, prvo na otvorenju uz grupu “ omedija”, a zatim i na fašni kom plesnjaku uz grupu “Barok”, dok su dan kasnije u jutarnjim satima grad zauzeli mali maškori. redište grada “okupirali” su maskirani ma-

Svakakve su spodobe šetale gradom

Me imurske krave iz Novog sela na Dravi

lišani svih vrti a i osnovnih škola iz grada i bliže okolice. šarenoj povorci do punog je izražaja došla maštovitost i kreativnost teta, u iteljica i roditelja, pa su se u koloni našli pripadnici raznih zanimanja i narodnosti, razli ite biljke i životinje, ali i lica iz bajki i stvarnosti. Dje ji fašnik svake godine privla i daleko najviše pažnje, tako se i ovaj put ljudstvo skupilo u velikom broju. Djecu su došli pogledati njihovi roditelji, u itelji i ostali gra ani pa se pretpostavlja da je manifestaciju pratilo preko 1.000 ljudi. Predve er su grad preuzeli ve i maškori. ao i prošle godine, i ove je vrijeme pokušalo pokvariti raspoloženje, na sre u, neuspjelo jer se nitko u povorci nije dao smesti pa su hrabro prošetali gradskim ulicama do pozornice na Trgu epublike gdje se predstavila svaka grupa, njih ukupno petnaest. Pozornicu su naizmjence zauzimali Društvo žena Macinec,

Veseli Me imurci sa svojim velikim zelenim Pozojom, T'< akovec,

druga žena edeliš e, druga alinka akovec, druga žena Gornji Hraš an, grupa ovogradiških cigana, maškori iz onaka u Vrbovcu,

elja ka sloga edeliš e, D epušnica, druga zazov utina, BC Hibridi akovec, druga žena Dunjkovec, trašila iz akovca i me imurski remenkovi iz akovca.

Zasadbreški mukavci

Na kraju se obra unalo s Fašnikom

ajboljima su podijeljene nagrade. Prvu nagradu osvojio je

elja ka sloga edeliš e, i to poklon bonove u vrijednosti od 5.000 kn koje je osigurao Metss d.o.o. Drugo su mjesto osvojila strašila i me imurski remenkovi, a tre e BC hibridi. Vrhunac fašni kog programa ve je uobi ajeno bila povorka tradicijskih fašni kih maski i obi aja u nedjelju popodne. ako je bilo najavljeno osamnaest grupa, zbog loših vremenskih uvjeta gostovanje su otkazali maškori iz Ptuja, ra inca, oprivnice i Ludbrega, pa su gradom “strašili” stari znanci – pika i, lafre, vještice, mukavci, aplje ... Gradom je prode iliralo trinaest grupa: Gradski puha ki orkestar, akove ke mažoretkinje, Me imurske krave – ovo elo na Dravi,

Lafra Tur iš e, Mukavci i vještice Zasadbreg, Podturenske aplje i snehe – Podturen,

vitrovec Maškori, Društvo žena Mursko rediš e, Me imurski samci Pribislavec,

Pika elnica,

Veseli Me imurci,

Lipa Gornji Mihaljevec, “ port za sve” Mursko rediš e. akon što su se sve grupe izredale na glavnoj pozornici smještenoj na Trgu epublike, obra unalo se i s Fašnikom, te je osu en i smaknut paljenjem za sve zlo koje nas je u proteklih godinu dana pratilo.

Pika i su uvijek jedna od najradije vi enih maski

Program je vodio Pepsi z Miklavca Time su završene i fašni ke norije, uvijek dobro došao odmak od životne svakodnevice. Zabavni program i ove je godine trajao do kasno u no , a u fašni kom se šatoru plesalo sve do fajrunta. Posebno valja pohvaliti izvrsne voditelje, Miljenka Ov ara i Pepsija z Miklavca. (mn, foto: zvrzan)

Maškori iz KUD-a Lafra zabavljali su mnoštvo

Veseli Me imurci oživjeli su legendu o Pozoju

Nema fašnika bez podturenskih aplji

Maškori iz Murskog Središ a smislili su i koreografiju

Kvitrove ki maškori

POLJODJELSTVO

24. velja e 2009.

S AKOVE KOG sajma

Sjeverac mnoge zaustavio kod ku e ek nešto više od dvjesto ljudi okrenulo se sajmišnim prostorom predzadnje “februarske srede” na akove kom sajmu. Hladan sjeverac kod ku e je zaustavio prodava e i kupce, ali i one koji na sajam dolaze potražiti okrjepu duha i tijela. Unato zimi, ljudi nisu previše pitali za ogrjevna drva, što zna i da još ima zaliha, ili su na cijeni drugi energenti. voju robu izložili su oni koje nikada nikakva zima ili vru ina ne mogu sprije iti u dolasku na sjam. o su prodava i stare krame, drvne galanterije, obu e i odje e, te uporni povrtlari. judi su se najviše vrtjeli oko

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - sjekira sa š lom 120 kn/kom - drveni š l 40 do 70 kn/kom - drvena lopata 50 do 70 kn/kom - drvena pilka 40 kn/kom - šibnata korpa 40 do 60 kn/kom - šibnata metla 20 kn/kom - vre a jabuka 40 kn/kom - mrkva na veliko 5 kn/kg - kukuruz u zrnu 1 kn/kg - grah s kobasicom 25 kn/porcija prodava a raznog alata, štilova i naprava. Pe enjari su zaslužili tek da pokriju troškove. ( . Meari , Z. rzan)

HRVATSKO MLJEKARSTVO pred restrukturiranjem

Drasti an pad broja proizvo a a mlijeka S više od 35 tisu a komercijalnih proizvo a a mlijeka prije desetak godina došli smo do njih 27 tisu a, što je manje za oko 20 posto

Prava doma a roba ...

S AKOVE KOG placa

Med i mimoze Izuzme li se vikend, na akove kom placu proteklih je dana kraljevao mir, jer zbog hladno e nije bilo ni mnogo prodava a, niti pak kupaca. ni koji su pak došli na plac mogli su promatrati ples prodava ica koje su na taj na in zagrijavale stopala i ruke. no malo ponu ene i prodane robe bilo je dobre kvalitete, svježe i doma e, uz korektne cijene. Posebno su dobro prodavane mimoze i doma i med, te najbolja me imurska jaja. Bilježimo i povratak preprodava a (švercera) bižuterije i tekstilnih proizvoda, kao i izostanak

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - mimoza 10 kn/gran ica - med 30 kn/bo ica - trijebljeni orasi 40 kn/kg - endivija 10 kn/kg - kristalka 12 kn/kg - mrkva 7 do 10 kn/kg - luk 5 kn/kg - ešnjak 15 kn/kg - bijelo zelje 4 kn/kg - jaja 1,20 do 1,50 kn/kom prodava a južnog te egzoti nog vo a i povr a. ( . Mesari )

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja najavljuje restrukturiranje mljekarske industrije iz razloga što je sve prisutniji pad broja manjih proizvo a a mlijeka, koji mlijeko više ne predaju na otkup. U Ministarstvu navode kako je u posljednjih nekoliko godina broj komercijalnih proizvo a a mlijeka s 35 tisu a smanjen na 27 tisu a, ili oko 20 posto. o pak zna i da je pove an uvoz mlijeka ve i za 30 milijuna litara, što je za ak 60 posto više nego godinu dana ranije.

U 2008. godini u Hrvatskoj je otkupljeno 636,6 milijuna litara mlijeka s prosje nom cijenom od 38,83 eura za sto litara. Izme u ostalog, i cijena doma eg mlijeka, koja je od europske viša za 3,39 eura za 100 litara, poti e restrukturiranje hrvatske mljekarske industrije.

Je li mlijeko preskupo Kao i uvijek, odgovor je dvojak. Za proizvo a e, dakle, farmere, nije preskupo, dok je za prera iva e, odnosno kupce preskupo. U Hrvatskoj su u 2008. godini pali i proizvodnja i otkup mlijeka za

2,7 posto u odnosu na 2007. godinu. Istovremeno je prosje na cijena mlijeka porasla za 22,9 posto, odnosno iznosila je 7,27 eura za 100 litara. Usporedi li se cijena sirovog mlijeka iz sije nja 2007. s cijenom u sije nju 2009., dolazi se do podatka da cijena mlijeka raste za 27 posto. Iz toga a i drugih razloga mljekari udruženi u Croatiasto ar traže niže otkupne cijene mlijeka. Me utim, to bi moglo utjecati na smanjenje broja manjih, tržišnih proizvo a a mlijeka. Mnogi od njih, pa i u Me imurju, gdje je drasti no smanjen broj malih obiteljskih proizvo a a mlijeka, kažu da e radije prodati krave nego mlijeko prodavati po nižim cijenama. Uz sve spomenuto, 'U komisija je uvela izvozne subvencije za konzumno

mlijeko i mlije ne proizvode, što dodatno smanjuje konkurentnost doma ih mljekarskih proizvo a a i prera iva a. ( . Mesari )

PEKLENICA

Prezentacija elektri nih vo arskih škara U vo njaku teve Mutvara u Peklenici održana je prošli tjedan prezentacija primjene novih elektri nih škara u rezidbi vo njaka. Uz vo are, interes za elektri ne škare pokazali su i profesori i u enici poljoprivredne strukovne škole iz akovca koji su i sami imali priliku isprobati rezidbu, a izlaganje je bilo i edukativnog karaktera. Predstavnici francuske tvrtke “Infaco”, proizvo a a škara, kao i vo ar Zoran ovrek, u ime doma e tvrtke “Agrologistika”, gdje se škare mogu nabaviti, opširno su iznijeli detalje na koje treba obratiti pažnju prilikom rukovanja. Kako su neki od vo ara imali priliku raditi s pneumatskim škarama, vrlo su lako uo ili razliku i prednosti tzv. elektrocoup škara. Prilikom rezidbe vo arima se preporu uje nositi rukavicu u koju

su upletene posebne žice, koje sprje avaju da si, na primjer, vo ar odreže prst i sli no, jer se škare zbog svojih senzora zaustave i tako sprije e ozljedu. Na taj su na in elektri ne škare sigurne u radu. 'lektri ne vo arske škare znatno su brže u radu od konvencionalnih, a rezidba je s njima mnogo lakša. ehni ke karakteristike govore da mogu rezati grane debljine do 4 centimetra. ežina škara je 860 grama, a baterije koje se nose u pojasu i zajedno s kabelom teže manje od tri kilograma. Baterije se mogu napuniti za 5 sati, a traju 8 sati. no što je za ovaj novi proizvod sporno jest cijena koja je dosta visoka, iznosi oko 10.000 kuna, no vode i vo ari tvrde da se škare isplate u jednoj ili dvije sezone. (!.Š., foto )

Vo ari isprobavaju nove škare

POLJODJELSTVO

24. velja e 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Me imurski vrt – Javor klen

Mikotoksini u hrani za životinje Mikotoksini su otrovi koje proizvode plijesni. uvremenim metodama se može, zahvaljuju i sve ve em interesu znanosti za tu problematiku, odrediti više od 300 razli itih mikotoksina. U proizvodnji hrane za životinje zna ajno je svega njih nekoliko. Najpoznatiji mikotoksini su a latoksini koji su jedne od najkancerogenijih tvari poznate uop e. Postoji više vrsta a latoksina: B1, B2, G1, G2 od kojih je B1 najtoksi niji. Mlijekom se izlu uju njihovi derivati, a latoksini M1 i M2. rihoteceni su najve a grupa mikotoksina, ima ih 170 razli itih. U nju spadaju deoksivalenol ( N), nivalenol (NI ), Ac N, -2 toksin i H -2 toksin. d mikotoksina koji imaju poznat utjecaj na ljude i životinje zna ajni su zearalenon (Z'A), akratoksin A ( A). Poznato je da su u Hrvatskoj naj eš e plijesni koje napadaju kukuruz roda Penicillium i Fusarium. e plijesni u našoj klimi

proizvode mikotoksine fumonizin B1 (FB1), FB2, Z'A i A. Rast spomenutih plijesni, a isto tako i nastajanje mikotoksina ovisi o vlazi i temperaturi u vrijeme cvatnje kukuruza kada plijesni napadaju biljku. Plijesni se po inju intenzivnije razmnožavati neposredno prije ili u vrijeme berbe, u toku transporta, skladištenja i prerade. U Hrvatskoj nema sustavnog pra enja koncentracije mikotoksina u žitaricama. Rade se tek povremene provjere. ažnost pra enja koncentracije mikotoksina u hrani za životnije ukazuje injenica da je, u jednom od rijetkih ispitivanja, od 105 uzoraka, koji su obuhvatili 14 županija u Hrvatskoj sa zna ajnijim uzgojem kukuruza, 1996. godine njih 102 bilo pozitivno na FB1 i FB2, a godinu dana kasnije 97 uzoraka od 104. Nešto novija ispitivanja (2002. godine koja je obilovala padalinama u periodu cvatnje kukuruza), koja nisu bila tako sustavna, govore da su od 15 uzoraka svi bili pozitivno na FB1

sa srednjom vrijednoš u na enog mikotoksina od 459 >g/kg. Zearalenon je na en kod njih 12, A kod 7. Fumonizin B2 je na en samo u dva uzorka. p enito plijesni napadaju sve žitarice pa je potrebno kontrolirati svaku od komponenata u hrani za životinje. jelovanje mikotoksina na životinje esto izaziva velike gubitke u komercijalnoj proizvodnji. Zearalenon izaziva poreme aje u razmnožavanju. Kod viših koncentracija javlja se i sterilitet. A latoksini izazivaju poba aje, ošte enje jetre, smanjenje rasta i razvoja, imunosupresiju. Kako su mikotoksini vrlo otporne tvari na izikalne procese i kemijsku obradu nema komercijalno isplativog procesa koji bi mogao smanjiti njihovu koncentraciju u ve zaraženoj sto noj hrani, a da se pri tom ne smanji nutritivna vrijednost hrane. Naj eš e korištena strategija u smanjivanju izloženosti životinja je smanjivanje bio-dostupnosti upo-

rabom razli itih tvari koje vežu ili adsorbiraju a latoksine. No kako nema jedinstvenog sredstva protiv ve ine mikotoksina najbolja je prevencija zaraze žitarica plijesnima. Potrebno je uzgajati sorte koje su razvile imunost na plijesni, voditi strogu kontrolu vlage u nasadima. Potrebno je kontrolirati zaraženost nasada plijesnima jer u toj fazi prisustvo plijesni zna i i prisustvo mikotoksina. U fazi obrade žitarica izikalnim postupcima se smanji prisustvo plijesni te može i nazgled zdravo zrno sadržavati mikotoksine. Mario Posedi, prof. izike i kemije

DEŽURNI VETERINARI AK 'C: BI IN I U d.o.o. (bivša eterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

!UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR' G: pecijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR' G: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R' IŠ=': eterinarska

ambulanta Mursko rediš e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. Š RIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. N!A UBRA A: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAŠIN'C: Ambulanta omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda 'ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI!'M': pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. 'ŽURNI ' 'F N: 040 645 058.

!avora am, dragi moji Me imurci, ima oko 150 botani kih vrsta, a varijeteta i kultivara, slobodno možemo re i, da je nebrojeno mnogo. Zajedni ke su im karakteristike nasuprotni pupovi i listovi bez zalistaka (listovi jednostavni, lapoviti sa 3-5-8 lapova ili neparno perasto složeni); cvjetovi (skupljeni u vršnim, izuzetno bo nim metlicama, grozdovima ili gronjama); plodovi su im perutke(samare)… . e ina naših javora jesu srednje ili veliko drve e. Koriste se u hortikulturne namjene, ali dakako, ne dolaze u obzir za vrt od 50 kvadrata. Rješenje za takve dimenzijske probleme dolazi s istoka. !apanski ili korejski javori su mnogo manjih dimenzija. Imaju jako atraktivno liš e i zanimljive oblike krošnji. im po nem nešto ovoliko hvaliti vi ekate ono ali… Ali da ne bi bilo sve tako idili no morate znati da su te vrste javora i prili no osjetljive na naše vrtne uvjete. !ednostavno vole biti zašti ene: od prejakog sunca, od vjetra, od hladno e, od…. raže bogata, dobro drenirana, lagano kisela tla i umjerenu vlažnost. U svojim prirodnim staništima, vlažnim šumama !apana i Koreje narastu neki od njih i do 8 m visine ali kod nas su obi no puno manji. rlo su esti kultivari crvenog i razli ito ‘nareckanog’ liš a što im daje posebnu draž. 'vropski klen (poljski javor; A. campestre . s. l.) naš autohtoni javor, do 20 m visoko drvo, ili krupniji grm srednje, zapadne i južne 'vrope, te jugozapadne Azije i sjeverne Afrike. Na sjever se prostire dalje nego gorski javor (do južne Švedske); prirodno se javlja u 'ngleskoj i Irskoj. Na istok dopire približno do

olge i Kaspijskog jezera. !užna mu je granica isto ni dio Pirenejskog poluotoka; obuhva a otoke Korziku, ardiniju i iciliju, zatim Apeninski i Balkanski poluotok i sjeverne dijelove Male Azije. U sjevernoj Africi nalazi se, navodno samo na dva izolirana lokaliteta. Kora debla i grana je u mladosti plutasta, svjetlosme a, u starosti uzdužno i popre no izbrazadana ( esto u više kutne plohe); izbojci sme e boje( esto i sjajni), a ponekad ve u drugoj godini prekriveni uzdužnim nepravilnim plutastim trakama. Pupovi su nasuprotni i u parovima unakrsni, relativno sitni, jajoliki, sa 6-9 sme ih ili crvenkasto sme ih ljuskica sa sitno trepavi avim rubovima. !ednogodišnje su mu gran ice gole. istovi su petolapi, u prolje e nježni, kasnije kožast, oko 4-7 (10) cm dugi i toliko široki (ili nešto širi). Peteljke i mladi listovi obiluju mlije nim sokom. Uspravni, štitasti cvatovi sadržavaju 15-20 žu kasto zelenih cvjetova, ve inom dlakavih, na 3-5 cm dugim stapkama. Cvjetovi se javljaju u maju, nešto prije listanja, nekad za vrijeme ili odmah poslije njega. Plodovi vise. Perutke su plosnate i izvana gole ili pustenaste, 2,5 -3 cm duge, smještene pod vrlo tupim kutom, tako da je cjeli plod horizontalno opružen. Kod ovog me javora najviše oduševljava njegova intenzivno žuta boja liš a u jesen. 'h, jesen, jesen, kad e do i jesen, kad prolje e nikako da se uozbilji! Poozdravi iz I '!

24. velja e 2009.

â&#x20AC;&#x153;JoĹĄ nas gledaju Stevo, Vlado, Edvard i Staneâ&#x20AC;? VaĹĄ novinar gosp. Mesari Stjepan autor lanka pod gornjim naslovom izaĹĄlim u vaĹĄim novinama od 17.02. ove godine je stvarno â&#x20AC;&#x153;ljudinaâ&#x20AC;? od struke. Kako li je samo uspio tako jadno u svom lanku braniti izbornika rukometne reprezentacije i pritom se pozivati da nekom smeta drĹžanje ruka na hrvatskim srcima dok svira naĹĄa himna, te da ljudi radi toga ne vole ervara, te da ga ne vole i napadaju zbog toga ĹĄto je u HDZ-u. Pa zar autor ove serije neukusnih presunkcija smatra da su u Splitu i Zagrebu u pozitivnom navija kom ludilu bili samo lanovi HDZ-a. Da podsjetim autora da je taj isti ervar zbog izgubljene utakmice sa klubom iz Francuske u Zagrebu proĹĄli tjedan morao napustiti RK â&#x20AC;&#x153;CROATIA-ZAGREBâ&#x20AC;?. Ĺ ta misli gosp. Mesari da li je otiĹĄao zbog drĹžanja ruka na srcu ili ĹĄto je lan HDZ-a ili pak moĹžda zbog poraza. Poslije ovoga novinar dalje piĹĄe o kriĹžanju ili nekriĹžanju prije jela (u ime oca, sina i duha svetoga) pritom spominje da ga ta tema mu i ve duĹže vrijeme. Molim vas dragi itatelji koga to joĹĄ u javnosti zanima dali se taj novinar kriĹža prije svakog ili svakog drugog jela ili se kriĹža doma ili u kr mi. S kojim on to pravom proziva one koji se ne kriĹžaju dali to bile politi ki javne ili ine osobe. Gosp. Novinaru bilo bi vam puno mudrije da vas ta tema nije tako dugo mu ila ve da ste se po-

estetikheretik

kuĹĄali baviti aktualnim temama kao ĹĄto je to u inio vaĹĄ kolega Dejan Zrna na istoj stranici pokuĹĄaju i oslikati tipove politi ara koji postoje radi sebe samih a baĹĄ ih briga za druĹĄtveno dobro. Ja mislim da su vaĹĄi stavovi promaĹĄeni kako sa stanoviĹĄta demokracije tako i svjetonazora pojedinaca, a vi kao da Ĺživite u proĹĄlim vremenima i u proĹĄlom stolje u. Besmislica i to notorna da je netko u bivĹĄem sistemu tko se prekriĹžio na javnom mjestu iĹĄao u zatvor. To nije nitko ama baĹĄ nitko rekao ili napisao ak ni oni antikomunisti koji su bili proganjani i zatvarani od bivĹĄih vlasti (Vlado Gotovac i drâ&#x20AC;Ś) A kada se na kraju u svojim fikcijama osvr e i pronalazi po restoranima i kr mama nekakove duhove iz proĹĄlosti kao Bakari a, Kardelja, Dolanca i druge, te da oni joĹĄ uvijek kure oganj me u nama, zar je stvarno potrebno nato neĹĄto re i. itaju i njegov lanak u jednom trenutku sam pomislio da sam uzeo krive novine i da itam kolumnu Don Ĺ˝ivka Kusti a u Jutarnjem listu. Gosp. Novinaru u ovoj situaciji je apsolutno bespredmetno traĹžiti nekakove neprijatelje (komuniste) kojih ve davno nema i smatram da se ne trebate bojati njihovih duhova. Ne Ĺželim dalje o tome s vama polemizirati jer ste svoje â&#x20AC;&#x153;bisereâ&#x20AC;? sve prosuli u vaĹĄem lanku. Kova Ivan, HodoĹĄan

â&#x20AC;&#x201C;

Sloboda izbora itaju i lanak u svezi pisma ĹĄto su ga â&#x20AC;&#x17E;zaposlenici Betexaâ&#x20AC;&#x153; poslali vaĹĄem cijenjenom listu osje am se pozvanom iznijeti svoj stav o tome i javnost upoznati da postoji i druga strana ove pri e. Kao dugogodiĹĄnja zaposlenica poduze a â&#x20AC;&#x17E;Betexâ&#x20AC;&#x153; prije svega moram re i da se ne slaĹžem sa slikom kakva je o naĹĄem poduze u i njegovim vlasnicima stvorena u javnosti sastavljanjem onakvog pisma i njegovom interpretacijom u objavljenom lanku. Naime, tijekom proteklih 11 godina koliko sam provela u ovom poduze u rade i kao prodava ica kao i mnogi drugi radnici koji su svojim radom doprinjeli njegovom rastu od obiteljskog obrta do respektabilnog privrednog subjekta nikada nisam doĹživjela bilo kakvu vrstu ĹĄikaniranja niti nekorektnog odnosa od strane rukovodstva i vlasnika, ve dapa e smatram da je upravo zdrava radna sredina omogu ila da se stvari odvijaju tim tokom. Osje aj pripadnosti i lojalnosti svom poduze u kojega bi svaki zaposlenik morao imati upravo u ovim teĹĄkim vremenima moĹže u velikoj mjeri pomo i da ono opstane, da se sa uvaju radna mjesta i

u vrsti povjerenje izme u rukovodstva i radnika i stoga me udi da netko tko radi i zara uje pla u u nekom poduze u, u vrijeme kada svi u drĹžavi strepimo ho emo li sa uvati posao ili ne, tako olako blati onoga tko ga pla a i njegove poslovne odluke i preporuke prikazuje kao prisilu, a ne kao jedan od koraka ka tome da se pospjeĹĄi poslovanje. itav svoj radni vijek osobni dohodak primam na ra un u jednoj poslovnoj banci, a to nije banka koja se spominje u spornom pismu i nikada, pa ni sada, nisam bila prisiljavana da promjenim banku. Me utim ukoliko moj poslodavac u odre enom trenutku ocjeni da bi za poduze e bilo poslovno pametno krenuti u aranĹžman sa nekom bankom i preporu i mi da i ja svoje osobne ra une preselim u tu banku u tome ne vidim niĹĄta loĹĄe i svakako bih to u inila jer je uspjeĹĄnost mog poduze a i moj interes. Stoga javno izraĹžavam podrĹĄku vlasnicima i rukovodstvu poduze a â&#x20AC;&#x17E;Betexâ&#x20AC;&#x153;, a svoje kolege, njegove lojalne djelatnike, pozivam da u ine isto. Sandra Majeri , Ivana Gunduli a 4 Mihovljan

HRVATSKA ISTA stranka prava

Misa za Antu Star evi a Povodom 113. obljetnice smrti Oca Domovine i utemeljitelja hrvatskog pravaĹĄtva dr. Ante Star evi a, Hrvatska ista stranka prava njemu u spomen daje sluĹžiti svetu misu zaduĹĄnicu. Misa za dr. Antu Star evi a e biti sluĹžena u subotu 28. velja e

2009. godine u crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu, ujutro u 7 sati. Istoga dana u 11 sati e lanovi Ĺ˝upanijskog vije a H SP Me imurja na Stra evi ev grob u zagreba kim Ĺ estinama poloĹžiti vijenac i zapaliti svije e. (sm)

Ne u brijati brkove i bradu dok u Me imurju HDZ ne do e na vladu! PiĹĄem Vama â&#x20AC;&#x153;Udrugi anti aĹĄisti kih boraca Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;?. Ĺ to je s nama koji smo ro eni nakon drugog svjetskog rata, koji nismo nikada bili sljedbenici ni lanovi komunisti kog reĹžima koji ne biramo SDP, koji smo sljedbenici stranaka u Hrvatskoj krĹĄ anske orijentacije, koji biramo rije i u HDZ-u, za vas smo svi mi aĹĄisti? PiĹĄite o tome, ne o vaĹĄim laĹžnim anti aĹĄizmu. Za koga ste se to borili. Nakon pada njema kog aĹĄizma pali smo i mi sa Vama skupa u ruke drugog srpskog imperijalizma. Za to ste se borili pitam Vas? Kada sam pred par tjedana tu u MĂźnchenu pred mnogobrojnom publikom na tzv. Kajkavskoj ve eri naĹĄih pokrajina u Hrvatskoj odrĹžao svoj prilog o Me imurju doslovno sam rekao: â&#x20AC;&#x153;Nakon pada aĹĄizma u Europi stvorena je Titova Jugoslavija i Me imurje je pripojeno toj novoj drĹžavi. Jugoslavenska je vlada u Beogradu inila sve da se u Me imurju ĹĄiri politi ko jugoslavenstvo. Stizali su srpski inovnici i u itelji koji su me imurske Hrvate uvjeravali da nisu ono ĹĄto jesu nego da su samo mali djeli nove velike drĹžave Jugoslavije u kojoj imaju duĹžnost pokoravati se drĹžavnim naredbama. I da nismo imali takve saveznike danas bi se Me imurje zvalo â&#x20AC;&#x153;Me imurska srpska pokrajinaâ&#x20AC;? jer crkva je nama Me imurcima odrĹžavala koliko toliko hrvatsko nacionalno stajaliĹĄte. To je prava istina naĹĄi anti aĹĄisti ki borci Me imurske Ĺžupanije i svi Vi sljedbenici SDP-a u Me imurju. Sramite se za â&#x20AC;&#x201C; za VaĹĄeg vladanja bili smo tako er pod tu om okupacijom srpskom okupacijom i Vi

gradona elni e akovca trebali bi znati tako er da poluistina je laĹž. Jedan naĹĄ poznati vinogradar u naĹĄem Me imurju dobro je napisao kada je ustvrdio da su komunisti poslije drugog svjetskog rata kod nas u naĹĄem kraju inili naĹĄem narodu velika zlodjela i to od 1946. do 1950. godine. Uzimali su stoku, svinje i Ĺžitarice i tko se suprotstavio progutala ga kmica. To je bio njihov slogan. Dalje piĹĄe kako je svoje vino predavao drĹžavnim podrumima i kako su iz njegovog kvalitetnog groĹž a pravili vino i di ili se kako je to plod zdravog socijalizma. Danas u naĹĄoj slobodnoj Hrvatskoj na buteljkama stoji njegovo ime. Jeste li me razumjeli Vi takozvani anti aĹĄisti, srpski douĹĄnici i robovi. Kod takozvane pomirdbe brzo ste se snaĹĄli. Pokrali ste tvornice, pristupili mnogi HDZ-u pod izlikom da se sakriju VaĹĄa zlodjela i sve negativnosti pripiĹĄu vodstvu nove Hrvatske. Sva ast danaĹĄnjem HDZ-u i HNS-u u Me imurju-Ĺžupanu Posavcu i Ivkovi u iz HDZ-a, KriĹžaji u tako er, za koga bi bilo super, a i za sve nas da on postane novi me imurski Ĺžupan. Svi oni zasluĹžni su da se o SDP-u piĹĄe i govori, onako kako treba jer samo preko HDZ-a Me imurje moĹže postati napredna Hrvatska gospodarska regija. To smo uostalom i dokazali. Zato Me imurci glavu gore. Birajte one koji znaju gospodariti a ja kako sam napisao: â&#x20AC;&#x153;Ne u brijati brkove i bradu, dok u Me imurju HDZ ne do e na vladu!â&#x20AC;? Uz srda an pozdrav, August NovinĹĄ ak iz MĂźnchena

PiĹĄe: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UĹ˝ IVAOCE PROSTORA

Prostraniji jednosobni stan PoĹĄtovani! Redovito itamo VaĹĄu kolumnu u novinama i svi aju nam se ideje koje imate za male stanove. Budu i da i sami Ĺživimo u jednosobnom stanu od 36 m2, htjeli bi ga malo osvjeĹžiti. To je stan od muĹževih roditelja, i nalazi se u zgradi koja je gra ena pred 40-ak godina. Raspored prostorija nije nam baĹĄ odgovaraju i jer se iz hodnika ulazi u svaku prostoriju posebno, a kako one nisu velike, dobivamo osje aj sku enosti. Ĺ˝ivimo u stanu otprilike 6 mjeseci i ve sada imamo osje aj da je sve manji i manji. Naravno da nam je Ĺželja jednog dana imati veliki, prostrani stan s puno svjetla, ali za sada to nije slu aj. Kuhinju skoro pa uop e ne upotrebljavamo jer su nam sve funkcije fokusirane na dnevnu sobu, ak i jedemo u dnevnoj sobi. RazmiĹĄljali smo da sruĹĄimo zid izme u sobe i kuhinje poĹĄto on nije nosiv. Nosiv je samo zid koji

ide po duĹžini stana do sobe. Visina stana je 2,52 m, a ostale mjere ĹĄaljemo u prilogu. Molimo za pomo . Unaprijed hvala, Jelena i Davor PoĹĄtovani, apsolutno shva am vaĹĄ problem i vjerujem da imam rjeĹĄenje za vas. VaĹĄe postoje e stanje stana jest baĹĄ kako ste ga opisali: prostorije su dovoljno velike za sve unkcije u njima, ali nekako nema povezanosti i vjerujem da je prisutan osje aj sku enosti. Stoga sam otvorio cijeli prostor, povezao kuhinjski dio i dnevnu sobu u jednu prostoriju kako bi dobio maksimalnu koli inu prirodnog svjetla. Kako primje ujete, ostavio sam samo jedna vrata za tu prostoriju dok sam sadaĹĄnja kuhinjska vrata zatvorio staklenom pregradom. Ukoliko vam taj dio ne odgovara, moĹžete (o)staviti i vrata koja vode direktno u kuhinju. Postavio sam element po cijeloj duĹžini i visini zida, a u njega

sam postavio garderobni dio, krevet na spuĹĄtanje sa dvosjedom ispod njega u istom sistemu, te kod prozora element koji sluĹži kao radni dio, biblioteka ili pak dodatni prostor za odlaganje. Zid izme u kuhinje i dnevne sobe ipak nije do kraja sruĹĄen, kako bi sa jedne strane stao element za TV, a s druge strane elementi hladnjak i pe nica. Bez obzira na to, ostaje dovoljan prostor za stol dimenzija 900x900 mm na razvla enje, kao i za prolaz. U hodniku jedini element je uski ormari za cipele i vjeĹĄalice za jakne i kapute. Ogledalo za cijelu figuru moĹžete postaviti na vrata dnevne sobe. Na taj na in dobivate e ekt produĹženog hodnika i to je vrlo zgodan e ekt pri samom ulasku u stan. Kupaonica je sasvim unkcionalna i dovoljnih dimenzija, tko da nju, u stvari nisam ni dirao. Primje ujete da sam, pri stvaranju prijedloga za vaĹĄ stan razmiĹĄljao o tome da cijeli stan im viĹĄe osvijetlim. To sam donekle postigao otvaraju i prostor prema prozorima, ali da e ekt bude joĹĄ bolji, u stvari kompletan, po-

trebno ga je popratiti i materijalima u interijeru. Koristite bijelu boju u kombinaciji sa svijetlim dekorom drva. Parket stavite, tako er u svijetlim tonovima i pokuĹĄajte dobiti dugoljaste letvice parketa. Sjajne povrĹĄine, ravne linije, maksimalno 3 boje u prostoru, jednostavni dekori, to e sve vaĹĄem prostoru dati osje aj prostranosti, svjetlosti i isto e.

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, moĹžda vam mi moĹžemo pomo i. Javite nam se i â&#x20AC;&#x153;Estetikheretik studioâ&#x20AC;? e pokuĹĄati odgovoriti na vaĹĄa pitanja, rijeĹĄiti vaĹĄe dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan poĹĄaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crteĹž) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono ĹĄto je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. VaĹžno je da napiĹĄete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) ĹĄaljite na adresu Me imurskih novina â&#x20AC;&#x201C; Ivana MaĹžurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili otografirajte i poĹĄaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili in o@estetikheretik.com.

RELIGIJA

24. velja e 2009.

19 BOG mojih detalja

Zapo inje vrijeme korizme

Budu i mladenci iz gornjeg Me imurja

Polaznici te aja iz donjeg Me imurja i Prekodravlja

ZAPO ELI ZARU NI KI te ajevi

U Prelogu ak devedeset i etvero mladi a i djevojaka U organizaciji Obiteljskog centra Varaždinske biskupije zapo eli su ovogodišnji te ajevi za mlade zaru nike koji e ove godine stupiti u brak. U Prelogu u župnom Pastoralnom centru “Blaženi lojzije Stepinac” te aj je zapo eo u ponedjeljak 16. velja e, a polazi ga 47 parova ili 94 mladi a i djevojaka. Prema rije ima doma eg župnika pre asnog ntuna Hoblaja, to je najve i broj polaznika u jednom turnusu u Me imurju. Te aj vodi pre asni !osip Koprek, predstojnik Ureda za obitelj, Obiteljskog centra Varaždinske biskupije. Mladi na te aju razmišljaju i razgovaraju o bitnim temama bra nog odnosa i obiteljskog života.

- skoristite ovo dragocjeno vrijeme za sebe jer se ovdje radi o vašoj sre i i u ite s puno povjerenja i optimizma u avanturu ljubavi za itav život, odnosno brak, rekao je na po etku te aja njegov voditelj. - Vjen ati se zna i na najintimniji na in biti kod ku e. Vjen ati se zna i kod jednog ovjeka biti kod ku e i na i sigurnost za sav život, piše u pripravnom letku za zaru ni ki te aj.

Crkva želi pomo i Te ajem ili pripravom za krš anski brak Crkva mladima želi pomo i da dobro upoznaju sebe i jedno drugo u odnosu na budu i brak i obitelj te svoje mjesto u Crkvi i društvu.

Crkva želi da zaru nici prepoznaju i prihvate krš anski brak kao sakrament u kojem e na i pomo za ostvarenje trajne ljubavi i povjerenja. Želi da mladi budu svjesni Božje prisutnosti i pomo i u vjernom življenju bra nog i obiteljskog života, te da budu sposobni nositi se s poteško ama, problemima i krizama bra nog života. - Postanite svjesni kako vas Crkva prati i kako je spremna pomo i u poteško ama i nedoumicama te da ra una na vas. Crkva želi da sakrament ženidbe primite dostojno, valjano i plodonosno, kaže Koprek. Sljede i e te aj u Me imurju biti u ožujku, od 2. do 5. ožujka, u Svetom Martinu na Muri. (S. Mesari )

Voditelj te aja Josip Koprek zadovoljan je brojem polaznika

PODJELA SAKRAMENTA Svete krizme u Me imurju

Prva u Ma kovcu, zadnja u Štrigovi Oko dvije tisu e mladih ove e godine primite sakramenat Svete krizme ili Potvrde, za koju se pripremaju na školskom i župnom vjeronauku. Sve enici kandidate za krizmanike nau avaju kako kumovi ne moraju biti bogati materijalnim dobrima nego bogati duhom, obdareni ljubavlju i živu i u katoli koj vjeri. Sveta krizma e se dijeliti u travnju, svibnju i lipnju, a podijelit e je varaždinski biskup monsinjor !osip Mrzljak, te njegovi delegati mons. van Qodina, mons. ntun Per i , pre . !osip Qroši , pre . Mirko Horvati i pre . !osip Koprek. Prva irma e u Me imurju biti u Ma kovcu, a posljednja u Štrigovi. (S. Mesari )

TRAVANJ 19. travnja, Ma kovec, 10.30 sati, biskup !osip Mrzljak 25. travnja, Sveti !uraj u Trnju, 17 sati, ntun Per i 26. travnja, Šenkovec, 11 sati, van Qodina

SVIBANJ 1. svibnja, Qori an, 10 sati, biskup !osip Mrzljak 2. svibnja, Prelog, 17 sati, biskup !osip Mrzljak 2. svibnja, Nedeliš e, 10 sati, van Qodina 2. svibnja, Mursko Središ e, 17 sati, !osip Koprek 3. svibnja, Kotoriba, 11 sati, biskup !osip Mrzljak 3. svibnja, akovec - Sv. Nikola, 10.30 sati, !osip Qroši

9. svibnja, Belica, 17 sati, !osip Qroši 10. svibnja, Sveta Marija, 11 sati, van Qodina 16. svibnja, Mala Subotica, 10 sati, van Qodina 16. svibnja, vanovec, 17 sati, ntun Per i 16. svibnja, Selnica, 10.30 sati, !osip Qroši 17. svibnja, akovec - !ug, 11 sati, van Qodina 17. svibnja, Vratišinec, 11 sati, !osip Koprek 23. svibnja, Orehovica, 18 sati, biskup !osip Mrzljak 23. svibnja, Draškovec, 17 sati, van Qodina 23. svibnja, Strahoninec, 10 sati, !osip Koprek 23. svibnja, Macinec, 17 sati, Mirko Horvati

GOSPODARSKA škola

O franjevcima U Qospodarskoj školi akovec u petak e dio nastave, odnosno vjeronauka biti posve en obilježavanju 350. obljetnice dolaska franjevaca u akovec. Održat e se likovne i druge radionice, te završno predstavljanje uradaka, a moderatorica e biti asna sestra Dragica. Po etak je u 13.30 sati. (sm)

24. svibnja, Donji Vidovec, 9 sati, van Qodina 24. svibnja, Donja Dubrava, 11 sati, van Qodina 30. svibnja, Podturen, 10 sati, biskup !osip Mrzljak 30. svibnja, Pribislavec, 17 sati, van Qodina 30. svibnja, Sveti Martin na Muri, 17 sati, Mirko Horvati 31. svibnja, Sveti !uraj na Bregu, 17 sati, biskup !osip Mrzljak

ovjek se iz mnogih životnih situacija ne može sam izvu i. Kako je strašno kad nemaš rješenja. onda pomisliš na susa. O njemu si uo da može ozdraviti svakoga, da oprašta, da razumije, da je dobar prema svima i onda si sam sebi rekao: a zašto ne i prema meni!? Zašto da ga i ja ne zamolim da me ozdravi? Me u brojnim našim situacijama postoje one koje nam ne predstavljaju problem, jer se još možemo s njima nositi. Nemamo potrebu promijeniti našu trenuta nu životnu situaciju. li ‘voda ponekad do e do grla’ i tonemo sve dublje i dublje. Tada po nemo vikati: suse, smiluj se. Ne smatramo da smo vrijedni pažnje jednog susa. Zato mu kažemo: suse, ako ho eš, možeš nam pomo i. ko ho eš. Ne moraš gledati na nas, ali ipak te molimo. Smiluj nam se. susa traže bolesni na tijelu, ali i bolesni u duši. Naše su duše esto prepune rana i grijeha. Nalazimo se nerijetko u jadnom duhovnom stanju, u nezavidnoj životnoj situaciji. sus ima rješenja za nas. Zamolimo ga da nam pomogne makar stanje naše duše nije u redu, jer od Njega nismo nikad odba eni ili otpisani. Naše e molitve zasigurno dirnuti susovo srce. sus e ozdraviti našu životnu situaciju. Stoposto. !edna od najve ih opasnosti za duhovni život je taština, oholost. Kada smo napastovani da vjerujemo i budemo više poslušni našim prosudbama nego onima koje nam predlaže sus. Možemo mi biti ak i pobožni i aktivni u našoj zajednici, ali se isto tako možemo navezati jedino na na ine i rješenja koja si sami zadajemo. Tada smo tvrdoglavi i neposlušni. Kompliciramo sebi, drugima, a bome i samom Bogu. Neposlušnost smanjuje našu e ikasnost, odnosno e ikasnost milosti Božje u našem životu.

MALA ŠALA

U tramvaju U dupko punom zagreba kom tramvaju neka vrlo iski ena i namirisana gospo a glasno prosvjeduje pro v svog susjeda: - Gospodine, molim Vas, maknite se odavde, strahovito smrdite po rakiji! - A što biste Vi htjeli, odvrati gospodin, da ja zbog Vas pijem kolonjsku vodu?

RIJE I MUDRE “ li te uvrijedio mo niji ili slabiji; ako te uvrijedio slabiji, štedi njega, ako je mo niji, štedi sebe.” (MK ,sm)

Treba s susom ra unati. Sutra, na istu srijedu, zapo inje vrijeme korizme sa znakoviti obredom pepeljenja. Posipaju i pepeo po našoj glavi, sve enik e nam re i: ‘Obratite se i vjerujte evan elju’. Bit e to znak da smo i mi odlu ili živjeti korizmu. Naša korizma bit e razdoblje posebno posve eno iš enju našeg srca i duhovnom rastu. Nijedno liturgijsko razdoblje ne pogoduje više rastu vjere, nade i ljubavi od korizme. Smisao korizme je zato da u grešnom ovjeku uskrsne novi ovjek, da obnovi naš život. !asno je da nitko od nas ne voli da ga se prisiljava na bilo što, a posebno ne u vjerskom životu. Vjera je osobna stvar, jer povjerenje se daje slobodno, a ne prisilno. Želje daju smjernice ljubavi, a zahtjevi je guše. Me utim, važno je napomenuti da korizmeno vrijeme nije samo vrijeme pojedina nih herojstava, vrijeme osobne zrelosti i discipline nego i vrijeme zajednice (župe) koja se zajedni ki priprema za Uskrs. Bilo bi lijepo kad bismo se uklju ili našim korizmenim naporima u hod naše župne zajednice. Zajedno je uvijek sigurnije i bolje.

DUHOVNI VELIKAN

Pepelnica, 25. velja e IMENDANI I BLAGDANI utorak, 24. velja e Qoran, !ulijan, Modest srijeda, 25. velja e P'P' N C - ST SR !'D

LIPANJ 6. lipnja, Novo Selo na Dravi, 10.30 sati, biskup !osip Mrzljak 6. lipnja, Dekanovec, 10 sati, ntun Per i 27. lipnja, Štrigova, 11 sati, biskup !osip Mrzljak

Piše: vl . Antun Štefan

Na Pepelnicu ili istu srijedu zapo inje korizma. Obi aj je da sve enik u crkvi nakon svete mise vjernicima stavlja na elo pepeo i tako ozna ava pokorni ku narav korizmenog vremena. Za tu se prigodu uzima pepeo spaljenih palmi od prethodne Cvjetnice. Pepeo osim toga predstavlja smrt ovje jeg tijela i podsje a ma kratkotrajnost ovozemaljskog života. Pepeo je u krš anskoj simbolici znak pokore i obra enja. (sm)

etvrtak, 26. velja e Branimir, Sandra, Branko petak, 27. velja e Qabrijel, Tugomil, Donat subota, 28. velja e Roman, Veseljko, Bogoljub nedjelja, 1. ožujka lbin, lbina, Zoran ponedjeljak, 2. ožujka ucijan, nes, ucije

HKD “NAPREDAK” Varaždin

Dolazi kardinal Pulji U petak 27. velja e s po etkom u 19,30 sati u prostorijama Kapucinskog samostana u Varaždinu HKD “Napredak” Varaždin održat e zanimljiv sastanak. Qost skupa bit e uzoriti kardinal i vrhbosanski nadbiskup monsinjor Vinko Pulji iz Sarajeva. Na skupu e biti pred-

stavljena knjiga “Stradanja žitelja Vareša, Kraljeve Sutjeske, Kaknja ...”, te govor o ljetnoj školi njema kog jezika u Be u. Predsjednik Napretka prof. van Bošnjak poziva naše itatelje da do u na skup s kojeg e sigurno ponijeti niz impresija i saznanja. (S. Mesari )

NOVI Ĺ˝IVOT SE RA A

24. velja e 2009.

Mario (36) i Karmenka (30) Tkal ec iz Svetog KriĹža dobili su Leoni, ro enu 15. velja e u 3,10 sati. Imaju i Emili (9).

Dragutin Molnar (31) i Karolina Drk (28) iz Svetog Jurja u Trnju dobili su Davida, ro enog 17. velja e u 7,25 sati. Po bracu je doĹĄla i Ellena (4).

Damir (34) i Sandra (32) Ĺ tampar iz akovca dobili su Tina, ro enog 16. velja e u 19,50 sati. Po bracu je doĹĄao i Karlo (5).

Marko (22) i Dolores (17) Wertheim iz Vularije dobili su Leona, ro enog 15. velja e u 7,30 sati.

Danijel Horvat (21) i Maja Ignac (22) iz Kotoribe dobili su Elvisa, ro enog 17. velja e u 18 sati.

Josip (35) i Alenka (30) Bistrovi iz Gornjeg Kraljevca dobili su Saru, ro enu 15. velja e u 12,30 sati. Po seku je doĹĄao i Petar (13 mj).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek

An elko OrĹĄuĹĄ (35) i Radojka Horvat (31) iz Murskog SrediĹĄ a dobili su Gabrijela i Gabrijelu, ro ene 16. velja e u 12 i 12,10 sati. Imaju i Romea (15), Silviju (14), Gorana (13), Nikolinu (8), Klaudija (6), Elviru (5) i Simonu (2).

Florijan (33) i Danica (27) OrĹĄuĹĄ iz PiĹĄkorovca dobili su Leona i Tea, ro ene 14. velja e u 6,18 i 6,20 sati. Imaju i Silvija (10), Silviju (8), Nenada (4) i Andreju (2).

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M' MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

Atraktivna Doris Vre ko na Modnoj ve eri poznatih U Toplicama Sveti Martin na Modnoj ve eri poznatih, osim bivših de ki Vlatke Pokos, Željka Radolfija i Dina Bubi i a, najve u pozornost privla ile su one poznate osobe koje su pokazale “najviše”. Me u njima je bila i Doris Vre ko, voditeljica TV automagazina, kojoj ovaj put nije skliznula haljina da bi pokazala svoje umjetne grudi, ali možda je ovako i bolje … (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

ME\IMURSKE NOVINE 24. velja e 2009.

KONCERT Andreasa i Sare Domjani te violon elista Kiana Soltanija

Wunderkind trio svirao za akove ku publiku u Scheierici Priliku uti kako “wunderkindi” muziciraju dobila je mnogobrojna publika na koncertu održanom prošli utorak u akove koj zgradi “Scheier”. Nastupili su dobro nam poznati Andreas i Sara Domjani , djeca vrhunskog pijaniste Dražena Domjani a (ujedno i osobe zaslužne za nabavljanje koncertnog klavira za Centar za kulturu). I on je nastupio te ve eri, a talentiranoj glazbenoj obitelji pridružio se i nadareni violon elist Kian Soltani. Sve troje mladih glazbenika s muzi kim su obrazovanjem zapo eli ve od ranog djetinjstva. Istaknuli su se talentom i trudom, što je rezultiralo osvajanjem višestrukih nagrada na me unarodnim natjecanjima i nastupima diljem Europe na kojima su im se nerijetko pridružili brojni istaknuti muzi ari. Prošle godine nastupili su zajedno kao Trio Ingenium Musicum na švicarskom Kiwanis natjecanju za komorne glazbenike, gdje su odnijeli prvu nagradu. Za akove ku publiku pripremili su i izveli skladbe Reicha, Piazzolle, Beethovena, Sarasatea, Haydna, Ginastere, Faurea, Elgara, Gulde, Montija. (mn)

Uz Andreasa i Saru Domjani nastupio je Kian Soltani

KONCERT Laure Vadjon i Krešimira Hasa

Tribina uz zvuke barokne violine i embala Zvuci barokne violine obavijeni u melodiju embala odjekivali su iz dvorane “Zrinski” prošli etvrtak. Na Tribini održan je koncert na kojem je nastupila jedna od naših najpoznatijih i najkvalitetnijih violinistica Laura Vadjon zajedno s orguljašem i embalistom Krešimirom Hasom. Na programu su bila pretežno djela Georga Friedricha Händela, te skladbe Daria Castella i Marca Uccellinija. Šteta je samo što je dvorana “Zrinski” bila pretežno prazna, jer uistinu se ne dobiva esto prilika uti koncerte poput ovog. Laura Vadjon je glazbenica osebujnog tona i stila koja od samog po etka karijere ostvaruje iznimne uspjehe u Hrvatskoj i u inozemstvu, donose i na pozornice brojne hrvatske praizvedbe djela zaboravljenih skladatelja, kao i velikana kasnog baroka. Koncerte je održala u dvadesetak zemalja Europe, u Rusiji, Japanu i Južnoj Americi i sura ivala s brojnim zna ajnim glazbenicima, me u kojima se isti e i Krešimir Has koji je kontinuirano prisutan na glazbenoj sceni cijele Hrvatske sura uju i s brojnim solistima i ansamblima, posebice izvode i glazbu zrele renesanse i baroka. (mn)

Pijani proces u izvedbi Scene Gorica Scena Gorica izvest e predstavu “Pijani proces” ovaj tjedan na Tribini , 26. velja e u 19.30 sati. Rije je o jednom od ranih radova Bernard - Maria Koltèsa, tekstu koji je napisao samo godinu dana nakon svoj prvijenca – Gor ine, a koji je pak bio originalna adaptacija teksta “Djetinjstvo” Maksima Gorkog. Nastavljaju i se baviti ruskim klasicima, Koltes se ovdje odlu io za adaptaciju romana “Zlo in i kazna” F. M. Dostojevskog, predstavljaju i remek - djelo svoga ruskog kolege kroz prizmu delirija Raskoljnikova i alkoholne halucinacije Marmeladova, iji tragi an i groteskan kraj pokre e i o aj glavnog junaka. Slijed je to no nih prizora u vrelom ljetnom Petrogradu, a radnja se odvija u samo pet dana … Predstavom u režiji Ivana Buljana Hrvatska se službeno pridružuje centralnom obilježavanju 20. godišnjice Koltesove smrti. Uloge: Stipe Kostani ,Ivica Vidovi , Zoran Prodanovi Prlja, Enes Kiševi , Ana Kari , Gordana Gadži , Goran Bogdan, Ana Vilenica, Lucija Šerbedžija.

Violinistica Laura Vadjon nastupila je s embalistom Krešimirom Hasom

MALA SCENA CZK-A, utorak, 24. velja e, u 20 sati

Dolazi poznati hrvatski imitator Denis Baši Poznati hrvatski imitator Denis Baši gostovat e u utorak 24. velja e u 20 sati na Maloj sceni Centra za kulturu sa svojom stand up komedijom “ arolija imitacija”. U ovoj predstavi Baši imitira nekoliko poznatih likova - Franju Tu mana, Slobodana Miloševi a, Vojislava Šešelja, Stjepana Mesi a, =iru Blaževi a, generala Rojsa, Tita, Jimmyja Stani a, kardinala Josipa Bozani a, Gorana Mili a i druge. Bit e tu i Zagoraca, Rusa, Roma i drugih.

TRIBINA , 26. velja e u 19.30 sati

Sam Baši kaže kako je predstava idealna za ovo vrijeme recesije jer djeluje antidepresivno, a ljudi tijekom nešto više od sat vremena, koliko traje stand up, mogu zaboraviti na brige i probleme, jer smijeh je lijek. Baši se imitacijom i glumom bavi dugi niz godina, a kaže da mu nije teško “skinuti” ni jedan lik, a najradije imitira generala Rojsa. Do sad je održao brojne nastupe i esto se sa svojim imitacijama pojavljuje i na televiziji.

GORAN ROHA EK predstavlja knjigu

Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisu lje a U zgradi “Scheier” u akovcu u petak 27. velja e s po etkom u 18 sa knjigu “Hrvatsko pravaštvo na prijelazu su lje a” predstavlja Goran Roha ek. O knjizi e govori Ivan Gabelica, obnovitelj H SPa i bivši saborski zastupnik, Ivan Pandža, predsjednik HVIDR-e grada Zagreba, Marko Skejo, zapovjednik legendarne 9. bojne HOS-a, Josip Miljak, predsjednik H SP-a, i sam autor knjige.

24. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

AKTUALNE IZLOĹ˝BE

JOĹ DO SRIJEDE TRAJE prikazivanje najboljih proĹĄlogodiĹĄnjih filmskih ostvarenja

Filmofiliju zatvara â&#x20AC;&#x153;Elitna postrojbaâ&#x20AC;? akove ka publika u proteklih je nekoliko dana dobila priliku pogledati neka od najboljih svjetskih filmskih ostvarenja iz proĹĄle godine. Na red je ponovno doĹĄla Revija filmskih poslastica â&#x20AC;&#x201C; Filmofilija, na kojoj smo ove godine dobili priliku pogledati filmove prikazane na filmskom estivalu u Cannesu i pobjednika berlinskoga filmskog estivala. Tako smo mogli pogledati rancusku komediju â&#x20AC;&#x153;Rumbaâ&#x20AC;?, njema ki triler â&#x20AC;&#x153;Nadzorâ&#x20AC;?, Kusturi in dokumentarac o Maradoni, izraelsku komediju â&#x20AC;&#x153;Orkestar u gostimaâ&#x20AC;?, njema ku dramu â&#x20AC;&#x153;Palermo shootingâ&#x20AC;?, tursku dramu â&#x20AC;&#x153;Tri majmunaâ&#x20AC;? i britansku povijesnu dramu â&#x20AC;&#x153;Gladâ&#x20AC;?. Upravo je taj ilm otvorio Filmo iliju, a u goste je na otvorenje doĹĄao i ilmski kriti ar Josip Viskovi . Filmofilija se nastavlja u utorak 24. velja e s po etkom u 17.30 sati bosanskom dramom redateljice Aide Begi â&#x20AC;&#x153;Snijegâ&#x20AC;?. Film prati pri u nekoliko ljudi u ratom razruĹĄenom selu Slavno. Od stotinjak stanovnika ovog sela, oni su jedini preĹživjeli. S prvim snijegom selo biva potpuno izolirano, a Ĺživoti su stanovnika u opasnosti. Dva poslovna ovjeka nenadano dolaze u selo zahtije-

vaju i od stanovnika da ga napuste, nude i im novac zauzvrat. Nagrade i estivali: Grand Prix â&#x20AC;&#x201C; Tjedan kritike / 2008 Cannes Film Festival, Nominacija za otkri e godine â&#x20AC;&#x201C; European Film Awards U 19.30 igra belgijska drama â&#x20AC;&#x153;Lornina ĹĄutnjaâ&#x20AC;?. U Ĺželji da sa svojim de kom postane vlasnica zalogajnice, Lorna, mlada Albanka koja Ĺživi u Belgiji, udruĹžuje se s lokalnim mafijaĹĄem Fabiom. Fabio joj prire uje laĹžno vjen anje s Claudyjem kako bi dobila belgijsko drĹžavljanstvo i mogla se udati za bogatoga ruskog mafijaĹĄa koji je spreman platiti pravo bogatstvo kako bi se i sam domogao drĹžavljanstva. Nagrade i estivali: Najbolji scenarij - 2008 Cannes Film Festival. Filmofiliju e u srijedu 25. velja e u 19.30 sati zatvoriti brazilski akcijski krimi triler â&#x20AC;&#x153;Elitna postrojbaâ&#x20AC;?, pobjednika Berlin Film Festivala. Film prikazuje kaos Rio de Janeira. Mjesto gdje se ne zna tko su ve i kriminalci: kriminalci koji dilaju drogu ili korumpirani policajci. Papa stiĹže u Rio, a to je prilika da se napravi malo reda u gradu. Za uvo enje reda zaduĹženi su pripadnici BOPE-a (Bojne za specijalne policijske operacije), specijalne postrojbe koja to radi na zbilja osebujan na in.

Filmofilija u Centru za kulturu akovec

Dokumentarci na Maloj sceni U sklopu ovogodiĹĄnje Filmofilije imamo priliku pogledati i dva dokumentarca koji e u utorak i srijedu igrati na Maloj sceni CZK-a. Oba dana u 18 sati igrat e srpski dokumentarni film â&#x20AC;&#x153;Kao da je bilo nekad - EKVâ&#x20AC;?. Dokumentarni film â&#x20AC;&#x153;Kao da je bilo nekadâ&#x20AC;? o grupi Ekatarina velika autora DuĹĄana Vesi a i scenaristkinje Sandre Ran i svoj je Ĺživot po eo kao etiri polusatne epizode serije koja se prikazala na Drugom programu RTS-a. MoĹžda bi tu pri a i zavrĹĄila, no stigla je ponuda od Zagreb Film estivala pa je autor seriju spojio u cjelove ernji film u trajanju od nekih sat i petnaest minuta. Nije zapravo ni toliko vaĹžno jeste li ljubitelj EKV-a ili ne, jer ovo

nije samo i isklju ivo film o jednom bendu ve prije potresna pri a o Beogradu osamdesetih godina, film â&#x20AC;&#x153;o jednom na inu Ĺživota koji smo mi Ĺživeliâ&#x20AC;?, kako re e njegova koautorica, film o umjetnosti i Ĺživotu (pa i smrti) jedne generacije koja je obiljeĹžila glazbu jedne drĹžave i jednog vremena. Ili, kao ĹĄto narator re e na samom po etku filma: â&#x20AC;&#x153;Ovo je pri a o njima... I o namaâ&#x20AC;&#x153;. U 20 sati na Maloj sceni u utorak i srijedu igrat e britanski dokumentarac â&#x20AC;&#x153;Sve je bijelo u Barkinguâ&#x20AC;?. BBC-jev â&#x20AC;&#x153;ku niâ&#x20AC;? redatelj Marc Isaacs u ovom filmu govori u ime svih onih koji su u podjeli britanskoga multikulturalnog kola a izvukli deblji kraj, a o tome nas, uz puno humora, izvjeĹĄtava iz londonskog kvarta Barking koji ima jednu od najviĹĄih stopa imigracije u zemlji.

Upoz n ajemo nekol i ko â&#x20AC;&#x153;oglednihâ&#x20AC;? pripadnika radni ke klase: s jedne strane, tu su Susan i Je koji nikad nisu pozdravili svoje nigerijske susjede, i kseno obi ni Dave, aktivist desni arske Britanske nacionalne stranke. S druge strane, upoznajemo A rikanku Betty i njenog ljubavnika, Ĺžrtvu Holokausta, Montyja koji unato prezrivim pogledima iz susjedstva svakodnevno izmjenjuju njeĹžnosti ... Osim nagrade publike na proĹĄlogodiĹĄnjem ZagrebDoxu, â&#x20AC;&#x153;Barkingâ&#x20AC;? je osvojio i nagradu Amnesty Internationala jer â&#x20AC;&#x153;pokazuje koliko su tvrdokorne i apsurdne, ali istodobno i premostive tu e i naĹĄe predrasudeâ&#x20AC;?.

KNJIĹ˝NICA I ITAONICA Ĺ enkovec

Pove anje prostora goru e je pitanje

KNJIĹ˝NICA â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec

ObiljeĹžili Dan materinskog jezika U obiljeĹžavanje me unarodnog Dana materinskog jezika uklju io se i Dje ji odjel KnjiĹžnice â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec. Za ovu priliku u goste su pozvali Stjepana Jankovi a, pjesnika koji s osobitom ljubavlju njeguje kajkavsku rije . On je ovom prilikom pred

u enicima 3. b razreda Osnovne ĹĄkole akovec predstavio svoju knjigu â&#x20AC;&#x153;Basna o sretnoj obiteljiâ&#x20AC;?. Ni djeca nisu ostala duĹžna pa su spremno izrecitirala neke pjesmice i zapjevali. Uz promociju knjige mogla se razgledati i izloĹžba dje jih likovnih radova â&#x20AC;&#x153;Bajkaâ&#x20AC;?. (mn)

Goru i problem s kojim se KnjiĹžnica i itaonica Ĺ enkovec suo ava jest prostor koji je s vremenom i razvojem op ine Ĺ enkovec te pove anjem knjiĹžnog onda postao premalen i neadekvatan. Zahvaljuju i razumijevanju Op ine Ĺ enkovec, knjiĹžnica je smjeĹĄtena u zgradi Op ine Ĺ enkovec s kojom dijeli prostor, no sada je prostor premalen i za knjiĹžnicu, a i op insku upravu. Prema Standardima za narodne knjiĹžnice, minimalni prostor za rad narodne knjiĹžice trebao bi iznositi 140 m2. KnjiĹžnica Ĺ enkovec radi u prostoru od 50-ak m2, ĹĄto u praksi zna i da se na policama nalaze dva - tri reda knjiga, pa je korisnicima oteĹžano snalaĹženje pri izboru literature, a prostor itaonice koji bi korisnicima trebao biti na raspolaganju vrlo je malen i sku en. Velik dio korisnika ine djeca i mladeĹž koji nemaju svoj odjel, ve je on integriran u postoje i op i odjel. Kulturno - animacijske aktivnosti odvijaju se uglavnom u prostoru vije nice Op ine Ĺ enkovec, dok su se aktivnosti vezane uz rad

s djecom uglavnom odvijale u dvorani SRC â&#x20AC;&#x153;Gor icaâ&#x20AC;&#x153;. S obzirom na sve ove probleme vezane uz prostor, KnjiĹžnica i itaonica Ĺ enkovec uz suglasnost i potporu Op ine Ĺ enkovec u 2008. godini prijavila se na natje aj koji je raspisalo Ministarstvo kulture, a vezan uz Program kulturnog razvitka za 2009. godinu, za investicijski program Rekonstrukcije postoje e zgrade s dogradnjom KnjiĹžnice i itaonice op ine Ĺ enkovec. U tu svrhu Ministarstvo kulture je za 2009. godinu odobrilo iznos od 250.000 kn, pa bi se uz potporu Ministarstva kulture i, naravno, Op ine Ĺ enkovec, koja je i osniva KnjiĹžnice, uskoro trebali po eo rjeĹĄavati i problem nedostatka prostora. MjeĹĄtani op ine Ĺ enkovec dogradnjom KnjiĹžnice dobili bi: prostor za kataloge i knjiĹžni ara sa stolom za posudbu knjiĹžni ne gra e i davanje in ormacija korisnicima, smjeĹĄtaj gra e u slobodnom pristupu za korisnike, itaoni ni prostor s policama za smjeĹĄtaj asopisa i dnevnog tiska, studijski odjel s ormarima za smjeĹĄtaj

re erentne zbirke, odjel za djecu s igraonicom (koji je nuĹžno potreban s obzirom na velik broj djece koja su korisnici usluga KnjiĹžnice), multimedijski odjel s ra unalima i policama za smjeĹĄtaj neknjiĹžne gra e te kutkom za mlade (isto tako neophodan s obzirom na potrebe mladeĹž, veli ine oko 50 m2), izloĹžbeni prostor, prostor s ra unalom za stru ni rad knjiĹžni ara (nabava i obrada gra e), spremiĹĄte, ulazni prostor s garderobom. Postoje a dvorana vije nice od oko 60 m2 koristila bi se kao dvorana za predavanja i projekcije. Na taj na in zadovoljili bi se Standardi za narodne knjiĹžnice, a mjeĹĄtani op ine Ĺ enkovec dobili bi suvremeno kulturno i in ormacijsko srediĹĄte, te mali multimedijski centar. Time bi se svakako pove ale mogu nosti stanovnika op ine za kvalitetnijim provo enjem slobodnog vremena te za zadovoljavanjem svojih in ormacijskih, obrazovnih i drugih potreba, kao i prostorom koji e im omogu iti cjeloĹživotno u enje. (BoĹžica Mezga, ravnateljica KnjiĹžnice i itaonice Ĺ enkovec)

Poklon i ima i ljubavnim porukama mamili osmjehe ljubavi, Valentinovo. Kako dan svetog Valentina, zaĹĄtitnika zaljubljenih, nije samo dan zaljubljenih ve je i dan ljubavi i poĹĄtovanja prema dragim osobama, tako su lanice udruge â&#x20AC;&#x153;Zlatne rukeâ&#x20AC;? u suradnji s Turisti kom zajednicom Grada akovca pripremile brojna iznena enja za sve one

koji su se u subotu ujutro zatekli u centru grada. Osim prije spomenutih poruka, dijelili su se i kola i, sr eka za zaljubljene, jabuke i poklon i i kojima su obradovali brojne prolaznike. Darivanje s ljubavlju svojim prijateljima i sugra anima samo je jedan od brojnih akcija koje lanice

Ca e bar Arrow â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba Ivana Ĺ ebestijana. Me imurski umjetnik predstavlja se recentnim uljima na platnu iz ciklusa â&#x20AC;&#x153;Lopo iâ&#x20AC;? nastalima u toku proĹĄlih dviju godina. Ivan Ĺ ebes jan iz Kotoribe slikanjem se bavi ve viĹĄe od 30 godina, a 1996. godine uvrĹĄten je i u prvu Enciklopediju hrvatske umjetnos . Samostalno je izlagao u reprezentativnim galerijama, prostorima i muzejima. IzraĹžava se u raznim tehnikama, a od 1977. godine specijalizirao se za tehniku ulja na platnu. Osim pojedina nih vrijednih slika, naslikao je i desetak ciklusa. KnjiĹžnica â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba rukotvorina Helene AndraĹĄec. IzloĹženi su razni predme (vaze, terako ne teglice, plas ne ku jice) izra eni u tehnici decoupagea, svilene marame i nakit. Helena AndraĹĄec je s osmiĹĄljavanjem nakita po ela prije pet godina iz hobija, osmiĹĄljavanja poklona za rodbinu i prijatelje, da bi se proĹĄle godine proĹĄirilo i na druge vidove rukotvorne umjetnos koji su prerasli u oduĹĄevljenje kojim kra slobodno vrijeme. Treba spomenu i da su, naravno, svi radovi unika Galerija Sabol - stalnu postavu prizna h hrvatskih slikara moĹžete pogleda u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. DĹžamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. VeĹže. PRELOG â&#x20AC;&#x201C; Riblji restoran Prelog - izloĹžba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izloĹžbi dominiraju teme lirskih mo va i ljepote prirode, a izlaĹžu: Franjo Musta , Damir Ĺ alari, Franjo RuĹžman Brko, Franjo Ĺ˝eĹželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija BaĹĄnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao RuĹžman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Ĺ poljari , Julija Weber i Ĺ˝eljko Petkovi . Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba slika Ljube Laha. IzloĹžba jednog od najpozna jih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu Ĺživota, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Ĺ˝eravcu u Bosanskoj Posavini, ĹĄkolovanje siromaĹĄnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu ĹĄkolu njema kog jezika. IzloĹžba se moĹže pogleda do 10 sije nja. Pizzerija RO-SA â&#x20AC;&#x201C; IzloĹžba pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Dvanaest autoraâ&#x20AC;?. Blagdansku izloĹžbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlaĹžu Jurica Varga iz VaraĹždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Ĺ poljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Ĺ alari i Franjo RuĹžman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlaĹžu lanovi KUD-a â&#x20AC;&#x153;Ivan Vitez Trnskiâ&#x20AC;? iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. RuĹžman, M. Kristovi , Ĺ . Vuli i S. IvaniĹĄ.

UDRUGA Ĺ˝ENA â&#x20AC;&#x153;Zlatne rukeâ&#x20AC;? akovec za Valentinovo

â&#x20AC;&#x153;Poletjeli an eli poput ptica, dotakli predivan osmjeh tvoga lica. Neka odnesu poruku na krilima bijelim da sretan Dan zaljubljenih od srca ti Ĺželim.â&#x20AC;? Ovo je samo jedna od brojnih poruka ljubavi koje su lanice Udruge Ĺžena za o uvanje tradicije i kulturne baĹĄtine â&#x20AC;&#x153;Zlatne rukeâ&#x20AC;? dijelile u subotu na praznik

AKOVEC - izloĹžbeni prostor Centra za kulturu â&#x20AC;&#x201C;izloĹžba akvarela Ĺ˝ivka Toplaka. Slika od 1968. godine, a od 1974. godine izlaĹže isklju ivo akvarele na viĹĄe od 100 samostalnih i preko 300 skupnih izloĹžbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Redovni je lan Hrvatskog druĹĄtva likovnih umjetnika HDLU-a od 1984. godine i LUV-a od 1975. godine. Dobitnik je viĹĄe nagrada i priznanja za likovni rad te uvrĹĄten u nekoliko publikacija. Kao zavi ajni slikar Drave uklju en je u ekoloĹĄke akcije, te sudjeluje u viĹĄe performansa i happeninga.

poduzimaju kako bi se o uvali naĹĄi stari obi aju. Ovo je bila i joĹĄ jedan prilika da ljudima izmame osmjeh

na lice i uljepĹĄaju dan, u emu su â&#x20AC;&#x153;Zlatne rukeâ&#x20AC;? opet uspjele. (mn)

Marina Prelog â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba crteĹža Slavka Duki a, lana Likovne druge donjeg Me imurja.

ME\IMURSKE NOVINE 24. velja e 2009.

Svi mi nosimo maske... Danas sam se nasmijala. U inila sam to iako mi baĹĄ nije bilo do toga. Bilo je to ono ĹĄto se o ekivalo od mene. To je bila moja maska... Ne nose ljudi maske samo za faĹĄnik i karneval. Ako emo potpuno iskreno, velika ve ina nas, zapravo to nije, svi mi nosimo ovakve ili onakve maske. ZaĹĄto to inimo? ZaĹĄto nam je toliko teĹĄko re i ono ĹĄto Ĺželimo? ZaĹĄto je toliko teĹĄko uti ono ĹĄto ne Ĺželimo uti? Glavni razlog za to je ĹĄto se bojimo kritike, odbijanja i, najviĹĄe od svega, samo e. Maskiramo se kako bismo se zaĹĄtitili, sakrili od velikog zlo estog svijeta. S druge strane, svi smo mi razvili jednu zanimljivu sposobnost - moĹžemo navesti ljude da misle kako emo napraviti neĹĄto, ak i kad nam do toga uop e nije stalo. Koliko puta ste nekome obe ali da ete ga posjetiti, na i se na kavi ili ga nazvati? A i drugi to isto rade nama. I u ve ini slu ajeva mi ak i znamo da nam ta osoba laĹže, no ljepĹĄe nam je i ugodnije misliti kako je ta maska istina. Ima nekoliko vrsta â&#x20AC;&#x153;zamaskiranih ljudiâ&#x20AC;?. Tu spadaju i oni koji su prepoĹĄteni da bi nosili maske, ali se, i ne znaju i, skrivaju iza njih. Oni vam neĹĄto obe aju i sada kad su to ve u inili, suo eni su s moralnom dilemom... Sad kad su pristali moĹžda i moraju ispuniti obe anje. Pa to i u ine. Ali ne bez oklijevanja, ne zato ĹĄto to stvarno Ĺžele, ve zato ĹĄto je njihova maska pristala na to. Drugi pak su nevjerojatno dobri u pretvaranju. Na sre u, ti su u manjini. Oni nose nekoliko maski. Oni su sposobni mijenjati maske za razli ite ljude u istoj situaciji. Brzo se prilago avaju i snalaze i mijenjaju pri u po potrebi. To su osobe kojima je stalo u jednom trenu, dok su u drugom trenu potpuno indiferentne. Za mene, najgora vrsta za-

PiĹĄe: Maja Novosel

OSLOBODITELJ ME IMURJA dobio spomen plo u u akovcu

Otkrivena spomen - plo a dr. Ivanu Novaku maskiranih ljudi, pretvara a, jesu osobe koje masku nose pred voljenim ljudima. Jedna je stvar prikazivati se druga ije poznanicima, ĹĄefu, kolegama... Veze i bliska prijateljstva trebala bi biti liĹĄena pretvaranja. Trebala bi biti iskrena i otvorena, ak i ako to zna i da ete povrijediti nekog do kog vam je najviĹĄe stalo. Za mene je bolje nekog povrijediti na neko vrijeme nego lagati cijelu vje nost. Svi mi od malena nau imo kako Ĺživjeti s maskama koje ljudi stavljaju na sebe. I ja isto. Ne svi aju mi se, ali ih i ja, kao i drugi, nosim. U nekim situacijama to se ne moĹže izbje i, a u nekima je stvarno bolje tako. I ĹĄto onda uop e po tom pitanju moĹžemo u initi? Nastaviti u iti o sebi, drugima i Ĺživotu. Nastaviti se razvijati kao bolja osoba. Sve ĹĄto smo mi danas razvijalo se godinama. NiĹĄta nismo dobili samim ro enjem. Nedavno sam pro itala kako smo svi mi ro eni sa samo dva straha - strahom od padanja i strahom od iznenadnih glasnih zvukova. Sve ostale strahove pokupili smo usput odrastaju i. Nitko od nas nema mo mijenjati drugu osobu, samo sebe. Mi smo onakvi kakvima se sami izgradimo. Nemojte nositi tu e maske. Ne znate ĹĄto se skriva iza svega. Radije uĹživajte u osobi koju sami gradite, bez obzira na to tko vas gleda...

U petak 20. velja e u akovcu je u ulici Matice hrvatske 14, danas zgrada javnog biljeĹžnika Ivana Marodija, otkrivena spomen - plo a znamenitom hrvatskom narodnom preporoditelju me imurskih Hrvata dr. Ivanu Novaku. Matica hrvatska akovec ve je prije nekoliko desetlje a postavila spomen - plo u dr. Ivanu Novaku u njegovoj rodnoj ku i u Macincu, no sad je plo a postavljena na bivĹĄoj ku i dr. Ivana Novaka u akovcu, gdje je on kao javni biljeĹžnik proveo zadnje etiri godine Ĺživota. Dr. Ivan Novak ro en je 1884. godine, a umro je 20. velja e 1934. godine u akovcu. Spomen plo a postavljena je u povodu 75. obljetnice njegove smrti. O dr. Ivanu Novaku govorio je

uro RuĹži , vrĹĄitelj duĹžnosti predsjednika Matice hrvatske akovec, koji je nakon smrti Zvonimira Bartoli a preuzeo vo enje Matice. Narodni preporoditelj dr. Ivan Novak najzasluĹžniji je ĹĄto je Me imurje za BoĹži 1918. vra eno Hrvatskoj. Cijeli svoj Ĺživot posvetio je borbi protiv ma arskih posezanja za Me imurjem. Napisao je nekoliko knjiga, me u kojima je najviĹĄe odjeknula â&#x20AC;&#x153;Istina o Me imurjuâ&#x20AC;?, a u kojima kritizira tada zapuĹĄteno stanje duha u Me imurju. uro RuĹži je posebno napomenuo da je ĹĄto prije potrebno obnoviti kip lava na grobu dr. Ivana Novaka u akovcu, koji su svojevremeno, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, razbili pripadnici ma aronske organizacije â&#x20AC;&#x153;Ĺ tukaâ&#x20AC;?.

Polaganje vijenaca uz spomen - plo u Ĺ˝upan Josip Posavec je, govore i o domoljubu dr. Ivanu Novaku i njegovoj neprijepornoj ulozi osloboditelja Me imurja, napomenuo da je nekad Me imurje bilo znatno ve e nego danas. Politi kim igrama u dvadesetom stolje u svedeno je na danaĹĄnju mjeru. Isto tako i danas postoje posezanja za teritorijem Me imurja. Ĺ˝upan Posavec spomenuo je slovenska posezanja, iako mi svi znamo da je podru je Svetog

IZLOĹ˝BA DJE JIH RADOVA â&#x20AC;&#x153;Mala igraonica za velika prijateljstvaâ&#x20AC;?

Romskim predĹĄkolarcima pomaĹže se pripremiti za daljnje obrazovanje Povodom Svjetskog dana materinjeg jezika, u zgradi â&#x20AC;&#x153;Scheierâ&#x20AC;? u akovcu otvorena je izloĹžba dje jih radova koji su nastali u sklopu projekta â&#x20AC;&#x153;Mala igraonica za velika prijateljstvaâ&#x20AC;? udruge Zora. Cilj projekta, koji je zapo eo 19. sije nja, jest unaprje enje poloĹžaja romske djece iz op ine Orehovica. To uklju uje omogu avanje kvalitetnih odgojno - obrazovnih aktivnosti, sve u svrhu stjecanja spoznajnih i kreativnih vjeĹĄtina, multikulturalnog dijaloga i stvaranja razli itosti, te stvaranja poticajnog okruĹženja i jednakih mogu nosti u daljnjem obrazovanju. Projekt u koji je uklju eno 24 djece inancijski podrĹžavaju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ĹĄporta i Me imurska Ĺžupanija, a provodi se u partnerstvu s Osnovnom ĹĄkolom Orehovica i Op inom Orehovica. Projekt â&#x20AC;&#x153;Male igraonica za velika

Malu igraonicu za velika prijateljstva poha a 24 djece prijateljstvaâ&#x20AC;? trajat e do 6. oĹžujka. Nakon toga nastavlja se redovni predĹĄkolski program za Rome koji provodi

OĹ Orehovica. Projekt udruga Zora planira nastaviti iz godine u godinu sve dok se problem obrazovanja rom-

Tko bi nas viĹĄe razumio !?

Snima se himna motokluba â&#x20AC;&#x153;Veteraniâ&#x20AC;? DONJI KRALJEVEC - lanovi motokluba â&#x20AC;&#x153;Veteraniâ&#x20AC;? iz Zagreba u petak su na radiju Studio M u Donjem Kraljevcu snimili svoju motoristi ku himnu, uz pomo me imurskog sastava Musta band. Motoklub â&#x20AC;&#x153;Veteraniâ&#x20AC;? okuplja branitelje koji vole motociklizam i druĹženje iz cijele Hrvatske, a ve je osnovano pet

podruĹžnica u pet Ĺžupanija, uz Grad Zagreb. Duhovnu potporu lanovima ovog motokluba pruĹža Nediljko Knezovi , Ĺžupnik crkve hrvatskih mu enika u Udbini, koji je tako er sudjelovao u stvaranju motoristi ke himne u Donjem Kraljevcu. U osnivanju je i me imurska podruĹžnica motokluba â&#x20AC;&#x153;Veteraniâ&#x20AC;?. (jĹĄ)

Najdublja Ĺželja svakog ovjeka jest da bude vaĹžan. Bitan. Da ga se uvaĹžava. Ve na obi noj kavi; razmotrite li pomnije uo it ete jednu zanimljivu razliku izme u Ĺžena i muĹĄkaraca i njihovog na ina na koji postiĹžu svoju â&#x20AC;&#x153;vaĹžnostâ&#x20AC;?. MuĹĄkarci se stalno neĹĄto â&#x20AC;&#x153;hvaleâ&#x20AC;?, Ĺžene se stalno neĹĄto â&#x20AC;&#x153;Ĺžaleâ&#x20AC;?. MuĹĄkarci stje u simpatije okoline isti u i svoje trijumfe, Ĺžene pokuĹĄavaju ste i simpatije â&#x20AC;&#x153;natje u iâ&#x20AC;? se kojoj je gore. Ĺ˝enski razgovor kre e: â&#x20AC;&#x153;ZnaĹĄ kako sam opet proĹĄla...?â&#x20AC;?, muĹĄki ide: â&#x20AC;&#x153;ZnaĹĄ kakvu sam â&#x20AC;&#x2DC;ribuâ&#x20AC;&#x2122; ju er primio...?â&#x20AC;? odnosno naglasak je na svemu ĹĄto su oni dobro u inili. Nadalje-ne znam da li ste primijetili, ali kad muĹĄkarci imaju probleme-oni se povuku. Ili odu s de kima na pivu, na bilijar. Ĺ to je muĹĄko muĹĄkome bolji prijatelj to manje pitanja postavlja. Barem dok â&#x20AC;&#x153;goriâ&#x20AC;?. Tek kad sami â&#x20AC;&#x153;proba-

skih predĹĄkolaraca ne rijeĹĄi na Ĺžupanijskoj razini. IzloĹžba dje jih radova ostaje otvorena do 28. velja e. (mn)

PiĹĄe: Tihana Babi

POGLED ISPOD OBRVA

Radna snimka u studiju radija Studio M u Donjem Kraljevcu

Martina vjekovima pripadalo Hrvatskoj. Spomen - plo u zajedni ki su otkrili uro RuĹži u ime Matice hrvatske akovec i Ĺžupan Josip Posavec, uz vijence Matice hrvatske akovec, Me imurske Ĺžupanije i DruĹžbe â&#x20AC;&#x153;Bra a hrvatskoga zmajaâ&#x20AC;?. Spomen - plo u je blagoslovio gvardijan Franjeva kog samostana u akovcu Stanko Belobrajdi . (JĹ )

veâ&#x20AC;? problem, onda su spremni za razgovor s ekipom. MuĹĄkarci vole one razgovore u kojima iznose svoje pobjede, vrline, osvajanja. Vole se di iti, hvaliti, to im daje muĹĄkost. Razglabanje o osje ajima kao da im tu istu muĹĄkost oduzima. Ako se ve muĹĄkarci moraju poĹžaliti nekome, puno prije e se otvoriti pred nekom Ĺženom, nego riskirati da ih muĹĄki prijatelji smatraju â&#x20AC;&#x153;mekuĹĄcemâ&#x20AC;?. Ĺ˝ene pak imaju u glavi obrnuto postavljene stvari. Ĺ to je ve i problem, to su viĹĄe sklone druĹženju i Ĺžaljenju jedna drugoj. Dok je za muĹĄkarce izdaja kad njihov prijatelj a ka po njihovoj intimi, za Ĺžene je izdaja kad ih u trenutku slabosti ostaviĹĄ da same â&#x20AC;&#x153;probavljajuâ&#x20AC;? problem. Smisao Ĺženskih druĹženja jest da se olakĹĄa duĹĄa, da se sve tuge i Ĺžalosti raspredaju u detalje, opet i opet iznova, koliko god puta da je potrebno, dok se rijeka Ĺžalosti ne osuĹĄi. Probate li isto raditi sa svojim de kom, bratom, kolegom, on

e maltene dobiti slom Ĺživaca i joĹĄ e zaklju iti da niste normalna. U vezama je sli no- muĹĄkarcu je najvaĹžnije da se njegova druĹžica ponosi njime, a Ĺženi je najvaĹžnija odanost odnosno da zna da je ona jedna jedina i posebna. Kad do e do razmirica Ĺžene bi to najradije rijeĹĄile sad i odmah, razglabale do jutra, petsto puta ako je potrebno, a muĹĄkarci bi najradije pobjegli glavom bez obzira i zalijali problem kojom aĹĄicom, prespavali, pogledali ilm iz videoteke, igrali playstation, ĹĄto ve . Nakon odre enog vremena su spremni za nastavak. Za to vrijeme Ĺžene se mnogi puta osje aju ostavljeno, izdano, napuĹĄteno. Do e li izme u partnera do kon likta, ini se da nema druge nego pustiti muĹĄke malo na miru, uzeti sluĹĄalicu u ruke i nazvati prijateljice. Njih deset ako treba. Val emocija probaviti s njima,a onda se tek na i se sa svojim ovjekom. Dopustiti mu da ostane â&#x20AC;&#x153;jakâ&#x20AC;?. Napokon, pa tako smo i odgajani. To nam je â&#x20AC;&#x153;u krviâ&#x20AC;?- Ĺžene imaju luksuz da se

mogu osje ati â&#x20AC;&#x153;slabeâ&#x20AC;? i da mogu to iskazati bez da ih se smatra manje â&#x20AC;&#x153;Ĺženstvenimaâ&#x20AC;?. MuĹĄkarci ve kao djeca rastu uz pritisak da ne de ki ne pla u, oni su â&#x20AC;&#x153;jakiâ&#x20AC;?, a ne neki pla ljivci i slabi i! Velika je â&#x20AC;&#x153;umjetnostâ&#x20AC;? kontroliranje svojih emocija. Vele da mudar ovjek kontrolira sebe, a budala bi kontrolirala druge.Ipak, ima univerzalan na in komunikacije koji â&#x20AC;&#x153;paliâ&#x20AC;? na ama baĹĄ sve. I Ĺžene i muĹĄkarce osvojit ete re ete li im iskreno koju lijepu rije .

24. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Imat ete potrebu preispitati svoje ljubavne stavove. Pitanja slobode i sigurnos u vezi bit e teme koje e vas sve više zaokupljati. Pojedinci e iskreno i otvoreno uživa u aroliji ljubavnih zbivanja. Bit e sretni. Malo ete više zape kako bi obavili postavljene zadatke. Neki bi se mogli osje a kao da su na kraju svojih snaga. Ve ina planeta je na vašoj strani, pa je potrebno da izdržite i odradite ono što morate. etvrtak i petak donosi nešto manje energije, a više nemira, no uglavnom e se radi o nešto težem uskla ivanju privatnih obiteljskih obaveza i onih vezanih uz karijeru. Ovnovi koji su još sami, imat e veliku želju i inspiraciju za ljubav. Toliko e blista , da e bi brzo primije eni od osoba suprotnog spola. VAGA (24.9.-23.10.) O ekujete uredne, skladne i harmoni ne odnose, no partner e vam priredi mala iznena enja od kojih vam se neka ne e dopas . Bit ete pomalo umorni i nespremni za novos , ali ih ne ete mo i izbje i. Trebat ete prihva nov na in rada. Podršku okoline ete ima a ni snage vam ne e nedostaja . Tražite li možda novi posao, otvorit e se neke zanimljive poslovne mogu nos i prilike koje ne treba olako odbaci . Raspoloženja e vam jekom vikenda jako oscilira . Partnera e zamara vaša negodovanja i nezadovoljstvo, nesuglasica e biti, no pokušajte ih svesti na najmanju mogu u mjeru. Krea vni ste i puni novih maštovi h ideja za ure enje svog doma. Iznenadni dobitak ili pozi vne vijes popravit e vam raspoloženje u ponedjeljak.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Unosit ete svježe ideje u svoju vezu a i mašta e vam biti na zavidnoj razini. Pred vama su zanimljivi dani u kojim ete svom partneru priuštiti mnoge nove i neobi ne izazove. U nedjelju nastojte smiriti strasti tijekom jedne sva e. U posao ete unositi ve i dio svoje energije. U danima koji su pred vama bit e od velike važnosti da realno i jasno sagledate stvari, jer postoji mogu nost da pogrešno procijenite ljude s kojima sura ujete. Malo ete se kretati što bi moglo uzrokovati neugodne probleme s probavom. Nemir i stres koji je mogu krajem tjedna, puno bolje ete eliminirati poja anom fizi kom aktivnoš u. Jedino što je u svemu važno, jest da budete iskreni prema osobi do koje vam je stalo. Samo tako ete uspjeti zadržati sklad i na i put do srca voljene osobe.

Oni koji još nisu našli srodnu dušu, akumulirat e energiju i usredoto i se na sve ono što misle da im je potrebno za dobar ljubavni život. Zauze e uživa u izmjenama nježnosti i skladnom odnosu. Poslovi e posta dinami niji, a ozra je u kojem radite otkrit e vam neke nove ljude. Njihovi talen potaknut e dobre vibracije i otvori nove mogu nosti. Problemi mogu dolazi od strane starijih kolega. Vaši suradnici na poslu ne e bi u stanju pra ubrzani tempo koji dik rate. Kad oni shvate ili po nu nešto radi , vi ete ve s m završi i bi daleko u novom zadatku.. Ovaj e vam tjedan poslovna putovanja bi veliki užitak. Radovat ete se poja anoj dinamici i novim ljudima koje ete ima prilike upozna .

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Neke od vas ekaju neugodne situacije, živciranja i napori da partneru objasnite što zapravo o ekujete od ljubavne veze. Bit ete uvjereni da vam partner nije u potpunos iskren, no on e tvrdi suprotno. Poslovna šansa koja vam se nudi ne e bi loša, ali ipak pri ekajte neko vrijeme za realizaciju. Netko od vaših najbližih kolega e traži da obavite njegov posao, ali predložit e vam zanimljivu protuuslugu. Sredinom tjedna bit ete nezadovoljni svime oko sebe a suradnici e vas dodatno lju . Budite manje kri ni prema onome što drugi rade i okrenite se sebi i svojim poslovima. S partnerom e vas zbliži planovi vezani uz jednu zajedni ku investiciju. Samce e u subotu zavodi osoba koja im je do sada bila nedostupna.

Potrudite se da ne iskopavate ratnu sjekiru s partnerom samo zbog prolaznog neraspoloženja. Pa ako vam i ne bude onako kako ste priželjkivali, u inite malu žrtvu i sve podnesite stoi ki. Ispla t e se. Stalno ete nalazi na ina da spajate ugodno s korisnim. Odli no ete funkcionira i unato prolaznim manjim neraspoloženjima, bit ete drugima primjer za efikasnost i za osobu koja uživa u onom što radi. Vodite ra una o obvezama koje ste preuzeli na sebe i koje morate ispuni . Suo it ete se sa starim teško ama koje ete napokon riješi i to bez problema i zastoja. Ako vam je do sada nedostajalo roman ke u postoje oj ljubavnoj vezi, uspjet ete je iznova obnovi , a možda ak oboga obitelj za još jednog lana.

RAK (22.6.-22.7.) Najbolje je da odustanete od ostvarenja nekih planova, a višak energije iskoristite za rješavanje nekih akumuliranih strahova koji pritajeno prijete isplivati na površinu. Izbjegavajte bolne teme koje dovode do sukoba s partnerom. Bit ete iznimno aktivni i poduzetni. Sve ega se prihvatite poželjet ete dovesti na jednu stepenicu više, ili ete gledati kako da, ponekad i pod svaku cijenu, proširite posao i poja ate svoj utjecaj. Ne ete biti zadovoljni svojom financijskom situacijom, iako realno gledaju i ona ne e biti zabrinjavaju a. Htjet ete više i bolje, što nije loše pod uvjetom da na ete pravu mjeru. Više optimizma te pravog opuštanja o ekuje vas krajem tjedna. Imat ete priliku uživati u svemu onome što vas raduje i družiti se s ljudima koji vas rastere uju. JARAC (22.12.-20.1.) Odabrat ete lošu taktiku, uporno ete skrivati osje aje, umjesto da ih poklanjate osobama koje volite. Opustite se i prihva ajte ljubavne doga aje onako kako dolaze bez pretjeranog analiziranja. Gubit ete kontrolu nad situacijama ili trpje upletanja sa strane koja e preusmjerivati ili odga ati vaše poslovne odluke. Ljudske mane e vas uzrujava , a postupci kolega izaziva na sve eš e verbalne sukobe. U ponedjeljak e klju nu rije odigra vaše strpljenje. Mogu i su nesporazumi sva e i rasprave u kojima ete dokaziva svoja prava. Mogli bi bi žrtvom ružnog tra a. Odli no je razdoblje ako trebate rješava papirologiju, vadi osobne dokumente, potpisati sporazume, ugovore i na bilo koji na in se obveziva .

LAV (23.7.-23.8.) Ovaj tjedan nestaju ko nice i zamke koje su dosta vremena narušavale sklad u vašem odnos s voljenom osobom. Ako ste bili iskreni, onda je pred vama vrijeme izgla ivanja nesporazuma i prihva anja me usobnih mana. Bit ete aktivni i angažirani u svom poslu. Sredinom tjedna moglo bi do i do manjih promjena u poslovnom okruženju, možda e se raditi o novom kolegi ili odluci koja e promijeniti okolnosti u kojima ste do sada radili. U subotu su mogu e provokacije od strane voljene osobe, no ne ete ih uzimati za ozbiljno. Zasad e sve ostati na razini zadirkivanja ili manjih nesporazuma koje ete brzo riješiti. Ovaj tjedan ete izgledati i ponašati se poput pravog vo e. Iako vam takva uloga nije strana dobro bi bilo da se opustite i nau ite više uživati u sebi. VODENJAK (21.1.-19.2.) Bra ni odnosi i veze postaju dinami nije, planeti podižu vašu strast i libido. Odli an je tjedan i za slobodne Vodenjake koji bi se mogli zaljubiti u osobu bogata duha i smisla za vještu konverzaciju. Zapaženi ste zbog svoje oštroumnosti i verbalne spretnosti. Ako ste nedavno uložili u neki projekt sada ete zadovoljno trljati ruke jer e pozitivan utjecaj planeta mnogima dati priliku da brže do u do zarade. Odnos s kolegama može patiti zbog pomanjkanja komunikacije i suradnje. Od vas e se u etvrtak o ekivati nemogu e, me utim neka vas to ne zabrinjava. U petak e se stvari promijeniti. Tjedan je stvoren za ozbiljne razgovore, kojima ete odrediti neke ciljeve u budu nosti. Više se posvetite partneru i razgovarajte o svemu što vas mu i.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Situacija e nalagati da birate izme u emocija i rješenja koje vam name e zdrav razum. Neke ete odluke pokušati odložiti za naredni tjedan no, to e teško i i. O ekuju vas rasprave s jednim lanom obitelji. Nedoumicama i strahovima ne e biti mjesta stoga nemojte dopustiti da vas odvuku od posla koji e vam biti ponu en. Ipak u svakom trenutku imajte uvid u financijsku situaciju i dobro razmislite prije upuštanja u rizi ne investicije. Dobro je biti samokriti an, ali pazite da to bude u nekim granicama. Po etkom tjedna mogu e je da prije ete sve granice i sami sebe okrivite za ono za što nimalo niste krivi. Nau ite primati pomo na isti na in kako je i dajete. Utjecajna osoba ponudit e vam pomo , ne oklijevajte previše - prihvatite je. RIBE (20.2.-20.3.) Presta ete pa zbog razo arenja i neuzvra ene ljubavi a neki od vas e ovaj tjedan kona no iza i iz veze koja nije imala budu nost. Nemojte se sažalijeva , loše emocionalno razdoblje sada je iza vas. Na poslu vas o ekuju i dobri i loši dani ali biste u kona nici mogli bi zadovoljni pos gnu m i u injenim. Nekima e se pruži prilika da usavrše svoje znanje, možda krenu na seminar koji e omogu i napredovanje. Primit ete uznemiruju u vijest, ali ne gubite živce. Naposljetku e se sve okrenu u vašu korist. Pokažite da ste samouvjereni i da vas ne zanimaju kri ke osoba koje ne cijenite. Iznenadit e vas preokret tegobne ljubavne situacije. Stvari su sjele na svoje mjesto, a kvaliteta ljubavnog života ovisit e najviše o vama.

ME\IMURSKE NOVINE 24. velja e 2009.

Neka bolest tijela ne zahvati Piše: Danijela Mihoci vaš duh Ako imaš poteško a s tijelom, ne dozvoli da one zahvate i tvoj duh, upozorava jedna japanska poslovica. Tijekom godina sretala sam tijelom bolesne, ljude me u kojima sam zamijetila tek nekolicinu boraca koji nisu dopustili da im bolest zatruje duh. Iako su bili u naoko bezizlaznim situacijama s teškim dijagnozama, bez novca kojim bi kupili lijek za tijelo nisu poklekli pred bolesti, nisu odustajali od života. Dapa e, bili su puni optimizma i vjere u svoj oporavak. Gledali su daleko u budu nost, dok su drugi razmišljali da u tako teškoj situaciji budu nost za njih nikada ne e do i. Svoj optimizam i vjeru uspijevali su prenositi i na druge koji bi onda pokretali okolinu u potrazi za sredstvima kojima bi spasili jedan život. I tako bi malo - pomalo nastala lavina. Masa ljudi koji bi otvarali srca i nov anike i pomagali. Iako u današnjem svijetu materijalno nije zanemarivo, zbir pozitivnih energija, bodrenje duha, pružanje ljubavi još je od ve e važnosti. Zahvaljuju i bodrenju duha i materijalnoj pomo i ve ina optimisti nih bolesnika ipak se susrela sa svojom budu noš u. Danas su u prilici pomagati drugima, što i zdušno ine vo eni ljubavlju i vlastitim iskustvom. Razgovaraju i s nekima koji su preživjeli teške bolesti, doznala sam da su se svi redom u tom teškom periodu okretali svome duhu, svojoj svijesti, ne toliko svome tijelu. Rasli su u duhu. Otpuštali su svoje emocije, sve one negativnosti i patnje nakupljene tijekom

godina. Netko od njih svoju mi je bolest opisao kao plod emocija i negativnih energija. Emocije su, slikovito je opisao, izazvale gnojne rane koje nisu bile adekvatno zbrinute, koje nisu bile otvarane da ne ist iscuri iz njih, ve bi ih s vremena na vrijeme zalije io oblažu i ih lasterima, odnosno nekim povremenim i privremenim rješenjima. Rane sam trebao otvoriti svaki put kada bi se pojavile, trebao sam davati više svome duhu, koji sam potpuno zanemario. Tada se, uvjeren sam, nikada ne bih trebao suo iti s teškom bolesti, otkrio mi je ovjek koji danas slavi dva ro endana. Želim da promotrite sebe, da se srcem zagledate i uvidite koliko zapravo brinete o sebi. Otvarate li gnojne rane ili ih krivo lije ite mažu i ih pomadama i prekrivaju i ih lasterima. Bijes, strah, zabrinutost, potištenost, toliko esto prisutni u našim životima, autoput su do bolesti, zato otpustite te emocije. Lije ite ih smirenoš u.

Pravo na razli itost Mislim da je bio u pravu onaj tko je rekao da pravo na razli itost esto ostaje neiskorišteno. ovjek zapravo nije slobodno bi e u onoj mjeri kako to neki misle. Ve time što smo društvena bi a esto podliježemo kolektivnom mišljenju, ne razvijaju i vlastito. U pubertetu, kada je zapravo biranje životne uloge i životnog puta najintenzivnije, mnogi adolescenti osjete da možda stvarno to jest tako. Kako ne bi pali pod kolektivni utjecaj, kako se za njih ne bi moglo re i da ne razvijaju svoju jedinstvenost, esto pristupaju nekoj supkulturi, misle i da su tako postali druga iji od drugih. Iako ih možda takvo opredjeljenje razlikuje od ve ine, opet je grupa kojoj pripadaju ta koja e ponovno odrediti na in odijevanja, frizuru, glazbu i druge znakove pripadnosti. Priklanjanjem manjinskoj grupi, a odvajanjem od ve inske, postiže se prividna sloboda koja je toliko bitna adolescentu. Njemu se ini kao da je druga iji, kao da je time postao jedinstven i slobodan, a zapravo je samo jedna pravila zamijenio drugim. Umjesto da se ponaša onako kako želi, na pojedinca utje e grupa kojoj se priklonio. Adolescent koji odbija “propisane“ na ine zabave bit e odba en od svojeg društva. Pravo na razli itost uglavnom ostaje neiskorišteno. Nemalu ulogu u odabiranju svoje uloge kroz život igraju i horoskopi. Kada jednom saznamo kakav je zapravo znak kojem pripadamo, mnogo je odluka

Piše: Helena Ze ar

lakše donijeti. Primjerice, nekom je dovoljno pro itati “Me u znakovima Zodijaka kao prvak u nevjeri isti e se Vaga, a za njom slijede vatreni znakovi, ponajprije Strijelac“, kako bi svoju nevjeru pripisao tome što je on odre eni znak u horoskopu. Tako er razdijeljenost “lijepih od pametnih”, “emotivnih od racionalaca” i sli ne podjele pomažu nam da sami sebe svrstamo u odre eni “koš“ i kada to u inimo tek tada znamo što volimo, što nam je initi i kako u odre enoj situaciji reagirati. Postoje ljudi kojima je dovoljno da se svrstaju u odre enu grupu i nakon toga sve ide kao “po loju“ jer svaku svoju odluku ili postupak pripisuju cijeloj grupi iji su lanovi. Odgovornost za vlastitu odluku nešto je što ve ina ljudi uglavnom pokušava izbje i tijekom cijelog života. I sasvim je normalno da svatko ponekad voli maknuti teret odgovornosti za vlastite oduke sa svojih le a, ali stalna potreba za time ipak je pretjerivanje.

Sve u slavu novoga planetarnog slovenskog ovjeka Piše: Josip Šimunko

Rušenje mosta uz “Ve eras je Piše: Stjepan Mesari naša fešta”

Svojim nacionalisti kom i imperijalnom politikom Slovenci ve duže vrijeme nagovaraju Hrvate da postanu domoljubi i hrvatski nacionalisti. Velika im hvala na tome. No Hrvati ne e ni uti. Zašto bi oni bili nacionalisti i domoljubi, to je za neke previše opasno. Nikakva europska politika ne e sprije iti Slovence da demonstriraju silu i skupljaju potpise. Oni se sami moraju uvjeriti da je to što rade štetno i za njih, no to e potrajati više godina. Miloševi je razbijao bivšu državu cijeli niz godina, a dio Srba još uvijek misli da nije bilo rata ili da su svi Hrvati ustaše. Nema sumnje da Slovenci štite svoje interese, to je njihovo legitimno pravo. Naše je pravo da štitimo svoje interese. A kad se danas dva prava sukobe po pitanju granica, pobjeda je teška ili nemogu a. Zbog toga slovenski politi ari moraju upravo zbog iluzije pobjede koja je tu negdje, tik pred nosom, stalno držati napetosti na visokoj razini. Da nema te iluzije, slovenski bi narod valja bio nepovijestan, pa politi arima ne ostaje ništa drugo nego bacati ulje i poneki panj na nacionalnu vatru da ne utrne. Oni i ne rade ništa drugo nego uz najmanji mogu i napor postižu najve e psihološke efekte mobilizacije slovenske svijesti. Moglo bi se stoga govoriti i o tome da su slovenski politi ari velike ljen ine, jer ne mogu izmisliti ništa pametnije, no isto se to može izre i i za hrvatske politi are. Još gore, politika je tu osim legitimnih interesa obaju strana za zaštitom svojega shva ena kao subjektivizirana medijska igra na na in: igramo se do kraja. Stoga i nije udo što se u tu igru uklju io i obi an ovjek. Navija i kao navija i, uvijek e navijati za svoje. Upravo zbog toga nema nikakvog u enja inicijativi u jednom akove kom ka i u, gdje bi gosti uskoro trebali potpisivati peticiju za koridor iliti slobodan prolaz iz Hrvatske u Austriju preko Slovenije, a u zamjenu za slovenski pristup slobodnom moru koji traže. U stanju u kojem je sve mogu e isto je tako sve nemogu e, te se može beskona no licitirati

Vjerujem da e ovih dana biti mnogo reakcija na slovenska osporavanja ulaska Republike Hrvatske u NATO savez i Europsku uniju. U to vjerujem iz razloga što je trenutak da se zaista o Sloveniji i Slovencima kaže istina, a ona je da su nam oni ovog trenutka postali neprijatelji. Ne krvni, ali neprijatelji koji svojoj susjednoj državi, koja je svoju neovisnost morala platiti krvlju svojih branitelja i gra ana, na sve na ine onemogu uje pristup najja em vojnom savezu i uniji država kojih možda i ne bi bilo da upravo nekada Hrvati nisu zaustavili tursku vojsku u pohodu prema tim zemljama. Ja u ovu kolumnu posvetiti Slovencima tu pokraj nas, u Hotizi, Kapci, Veš ici i Velikoj Polani. Naime, u srijedu kada se održavala izvanredna sjednica Slovenskog parlamenta potegnuo sam u ova susjedna nam slovenska sela gdje sam promatrao kako njihovi mještani komentiraju i reagiraju na rasprave i odluke parlamenta. Kao novinar nikada informacije nisam prikupljao u gostionicama i ka i ima, no u Sloveniji drugdje nisam mogao. Stoga prenosim i komentiram ozra je iz etiriju kr mi, u koje zapravo ulaze takozvani obi ni Slovenci, koji u susretima s nama govore da oni nisu na strani politike i da imaju “Hrvate za brate”. E, igu je tako. Ti i takvi naši susjedi itavo su vrijeme podržavali govornike koji su drvlje i kamenje bacali na Hrvatsku, a negodovali kada je neki parlamentarac, pa i sam premijer Borut Pahor, pozivao na razum. Za mene ništa novo, jer odavno sam iskusio slovensko “prijateljstvo”, ali znam da ima onih koji kažu da su Hotižani i Polan ani druga iji od ostalih Slovenaca. Kada je na TV zaslonu bio neatraktivan i njima ne po volji govornik, ti naši susjedi zapo eli su razgovor o “meji na Muri”, koja je prema njima jedina realnost i da e Slovenija u tome

zahtjevima. Iluzija pobjede je tu negdje. Politika postaje igra na igralištu povijesti. Zašto je anarhija u suvremenosti tako privla na ovjeku? Jedan od najpoznatijih ilozofa svijeta Kostas Axelos iz Pariza je još davne 1969. godine, pišu i o ro enju planetarnog ovjeka, napisao: “Napredujemo prema formiranju planetarnog ovjeka koji dovršava suvremeno doba i s kojim se mu no otvara nova era. Više nego nov, ovaj ovjek bit e planetaran: globalan i lutaju i, kroz socijaliziraju u organizaciju pokretne zvijezde i bez vlastite svjetlosti kao što je naša zemlja, lišen stabilne ili pokretne istine, ovaj ovjek, ulaze i u XXI. stolje e i tre i milenij morat e ostvariti jedan parceliran i totalan, univerzalan i lokalni proces. Planetarni ovjek zbog toga treba u i u školu planetarne misli. On se budi za svoju kona nost. Ova igra nije ništa drugo do igra samog svijeta: razvijanje igre kao svijeta, razvijanje svijeta kao igre. Ra a se ne ovjek humanizma, ve ovjek koji je s ove strane i s one strane humanizma, ovjek koji kroz proces socijalizacije i univerzalnog križanja shva a i dokazuje da bi e svijeta, ovjek kao subjekt, temelj i sloboda, ostaju zatvoreni.” Ne znam jesu li slovenski politi ari itali Kostasa Axelosa, no kao da jesu i sigurno znaju da je rije o igri, pa tko dobije. Pa makar pri tome istina ostala po strani, a ovjek neslobodan. Sve u slavu novoga planetarnog slovenskog ovjeka i hrvatskih lutaju ih domoljuba.

ustrajati. “Kaj pa bomo z mostom na Muri? Veš z tistim Makovcovim mostom.” Me usobno su se propitivali oni koji su bili u gostionici. “Jaz bi ga dao podrti”. “Jaz bi ga z mino dao v zrak”. “Naj ga sami poderejo in spravijo odtod.” Tako oni govore o mostu koji je izgra en na hrvatskom teritoriju i hrvatskim novcima. I tvrde kako politiku kroje oni u Ljubljani i Zagrebu, a ne Prekmurci. Ve vide što e i kako izgraditi na Muri i kako e dopremiti još ve u skelu kojom e se voziti po svojoj Muri i odlaziti obra ivati svoje vinograde na Venec, u Koncov ak ... I kad sam ve bio na odlasku, a moram priznati da me gosti ni u jednoj kr mi nisu posebno “šacali”, uslijedio je šok za mene. Tamo se u pozadini uo program jedne hrvatske radiopostaje i, kada je zapo elo emitiranje glazbenih želja, dvojica Slovenaca predložila su da “pokli ejo za glazbeno željo”. I nazvali su tu hrvatsku radiopostaju i, zamislite, naru ili su pjesmu “Ve eras je naša fešta” i još ugodno askali s voditeljem. To su Slovenci. Možda e i most rušiti uz ovu pjesmu. A koliko sam mogao razabrati, najve i broj od 2.500 potpisa potrebnih za provo enje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez prikupljen je upravo u Prekmurju, me u našim susjedima.

Hrvatskom nogometu treba pomo HNS-a, a ne regionalna liga Piše: Dejan Zrna Hrvatski nogometni savez sjajno funkcionira. Uspješna prezentacija je “zlatna koka” koja donosi bezbrižan život “na visokoj nozi”. Kako onih koji igraju u “svetom dresu”, tako i “svevremenskih funkcionara”. Me utim, što je s hrvatskim nogometom? HNS malo mari za kvalitetu natjecanja u HNL, iako je posljednjih godina nekoliko danas standardnih reprezentativaca stiglo iz te lige u kojoj Dinamo ne može ve godinama “prezimiti” u europskom natjecanju. I. HNL podijelila se na nekoliko bogatih i na ostatak koji “preživljava” zahvaljuju i “entuzijazmu” ili potpori lokalne politike, gospodarstva ... U takvoj ligi biznis oko prodaje igra a vodi uglavnom Dinamo, donekle Hajduk, a ostatak ubire mrvice. Me utim, i najja ima je sve teže preživljavati, pa i oni traže mogu nost ve e zarade na

ligaškom natjecanju. U tom kontekstu zasigurno nije bezazlen intervju “big bossa” Dinama Zdravka Mami a, Partizanovoj TV u kojoj se pozivao na jugoslavenstvo, dobra stara vremena itd. O ito se nešto “po elo kuhati” u kuhinji zvanoj regionalna liga i to nigdje drugdje nego u Hrvatskoj. Na žalost, pomo HNS-a u poboljšanju kvalitete natjecanja I. HNL je minorna, ali kad su inicijative oko regionalne lige u pitanju, HNS-u je odmah “zaigralo srce”. Raspravlja se koji su plusevi, koji minusi, kad bi se mogla “dogoditi” eventualno takva liga. Ne u ovdje uop e politizirati, samo u re i da bi mo nima u hrvatskom nogometu poput HNS-a, koji jeste zasigurno mo an, pa i najja im klubovima, možda ipak trebalo biti u prvenstvenom interesu oja ati I. i II. HNL, kao i sva ostala natjecanja, a onda razmišljati što i kako izvan Hrvatske. Posebice se to odnosi na

škole nogometa koje u malim sredinama sve teže preživljavaju, ako ih uop e i ima. I bolje bi bilo da se izravno su inanciraju takve stvari, pa i pomaže u rješavanju uvjeta da što više klubova dobiju kvalitetne prvoligaške i drugoligaške licence, a ne da se razmišlja o ulaganju u turisti ko - sportski centar za pripreme reprezentacije ili pak o regionalnoj ligi. Jer, sve je bliže situacija da e se sve teže “proizvoditi” kvalitetni prvoligaški igra i, a i na nižim razinama je evidentan pad kvalitete nogometa, jer sve više igra a nestaje u tinejdžerskoj dobi ili pak prestaje s napredovanjem. Sve teže se trpi prosje nost. Stoga ne bi bilo udno da e hrvatski prvoligaši ubrzo imati sve više igra a iz inozemstva, a ne samo Dinamo, zbog kojeg se kvota stranaca koji mogu igrati u I. HNL pove ala ove zime na 6, umjesto dosadašnja 4. Me utim,

umjesto da se ozbiljno razmišlja o strategiji razvoja hrvatskog nogometa, razmišlja se o nekakvim regionalnim ligama. Hrvatskom je nogometu potreban razvoj hrvatskih nogometnih liga, a ne regionalna liga, i to bi elnici HNS-a kona no trebali shvatiti. Ili pak je kona no došlo vrijeme i za neke nove ljude ...

24. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Put oslobo enja

Gomorra

omanti na drama ReĹžija: Sam Mendes. Uloge: Leonardo DiCaprio, Kate Winslet, Michael Shannon..

krimi drama ReĹžija: Matteo Garrone. Uloge: Toni Servillo, Salvatore Abruzzese, Simone Sacchettino.. Film utemeljen na romanu Roberta Saviana Gomorra prati pet odvojenih pri a smjeĹĄtenih na siromaĹĄnu peri eriju Napulja. Don Ciro je lokalni mafijaĹĄki mo nik, joĹĄ od loze civiliziranih, staromodnih kriminalaca. Marco i Ciro su mladi i glupi, Ĺželjni samostalnog krimistatusa, sanjari koji posao shva aju na razini filmova poput Scar acea. Roberto i

Franco umijeĹĄani su rabote odlaganja toksi nog otpada, prili no sirovog ali nadasve profitabilnog biznisa za Camorru. Toto je 13-godiĹĄnjak koji je krenuo na put dilanja droge. Pasquale je pak kroja mafije kojemu je ponu ena prilika koja e odrediti njegovu budu nost.. Trajanje: 137 minuta. Preporu amo starijima od 15 godina.

(tri besplatne posudbe) U filmu â&#x20AC;&#x153;Smrtonosna utrkaâ&#x20AC;? glavnu ulogu igra: 1) R. De Niro 2) M. Gibson 3) J. Statham DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Marin Josipovi , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 24.2. 17.30 SNIJEG drama ReĹžija: Aida Begi Uloge:Zana Marjanovi , Jasna Ornela Bery, SadĹžida Ĺ eti

19.30 LORNINA Ĺ UTNJA

LE SILENCE DE LORNA drama ReĹžija: Jean-Piere i Luc Dardenne Uloge: Arta Dobroshi, JĂŠrĂŠmie Renier, Fabrizio Rongione

srijeda, 25.2. 19.30 ELITNA POSTROJBA

TROPA DE ELITE akcijski krimi triler ReĹžija: JosĂŠ Padilha Uloge: Wagner Moura, Caio Junquera, AndrĂŠ Ramiro

etvrtak, 26.2. Briljantno odglumljen i emocionalno vrlo snaĹžan, â&#x20AC;&#x153;Put oslobo enjaâ&#x20AC;? je privla na adaptacija popularnog romana Richarda Yatesa koji je svijetlo dana ugledao davne 1961. godine te je odmah po izlasku postao veliki knjiĹževni hit. S vremenom je

postao i jedno od najutjecajnijih ĹĄtiva proĹĄloga stolje a, a sada ga imamo prilike pogledati na velikom ekranu. Uz brojne nagrade ima i 3 nominacije za Oscara. Trajanje: 120 minuta. Preporu amo starijima od 12 godina.

nema filmske predstave

TOP LISTA 1. IZA NEPRIJATELJSKIH LINIJA 3 2. MAMA MIA 3. PUTOVANJE U SREDIĹ TE ZEMLJE 4. BEZ GREĹ KE

VIDEO IZLOG BivĹĄi osu enik Jensen Ames prisiljen je natjecati se u najsmrtonosnijem sportu ikad â&#x20AC;&#x201C; utrkama automobila u kojima svi osim pobjednika umiru. Radnja filma smjeĹĄtena je u blisku nam i ne baĹĄ tako nevjerovatnu budu nost â&#x20AC;&#x201C; cijeli svijet izgleda kao postindustrijska pustopoljina, a omiljena razonoda svakog gra anina je nevjerovatno brutalan sport zvan â&#x20AC;&#x2DC;Smrtonosna utrkaâ&#x20AC;&#x2122;. U SAD-u su nezaposlenost i siromaĹĄtvo u sve ve em porastu, a kriminal i nasilje su postali svakodnevnica. U takvom svijetu velike privatne korporacije vode ve inu zatvora, a upravo u kaznionici Terminal Island odrĹžavaju se brutalne i nemilosrdne utrke koje su dostupne svima putem Interneta. Naime, kaznionicu vodi okrutna upraviteljica Hennessey koja je svojim zatvorenicima osmislila novi i za nju vrlo profitabilni oblik razonode â&#x20AC;&#x201C; nudi im mogu nost oprosta kazne u zamjenu da oni stave svoje Ĺživote na kocku u utrci s nabrijanim automobilima prepunim oruĹžjaâ&#x20AC;Ś

IZA NEPRIJATELJSKIH LINIJA 3

Specijalne postrojbe imaju teĹžak zadatak - moraju se boriti protiv ubojica i dokazati vlastitu nevinost. Kolumbija je u kaosu, zahva ena ratom vlade i pobunjeni kih snaga. Na tajnom zadatku promatranja sastanka izme u zara enih strana, jedinica specijalnih postrojbi odjednom postaje Ĺžrtva podmetanja ubojstva lidera obje zara ene strane. NapuĹĄtena od strane vlade, jedinica mora preĹživjeti dovoljno dugo da dokaĹže svoju nevinost i sprije e da brutalni rat prije e granice zemljeâ&#x20AC;Ś

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

17.30 PUT OSLOBO ENJA

REVOLUTIONARI ROAD romanti na drama ReĹžija: Sam Mendes Uloge: Leonardo DiCaprio, Kate Winslet, Michael Shannon

5. MUMIJA 3 6. IZBRISANA SJE ANJA

SMRTONOSNA UTRKA

petak, 27.2.

BRA A PO KRVI

MAMA MIA!

Joaquin Phoenix i Mark Wahlberg bra a su na suprotnim stranama zakona. Oni dokazuju da krv nije voda. Tu je i Eva Mendes. Ona dokazuje da je jako seksi. Radnja Bra e po krvi smjeĹĄtena je u ne tako davnu 1988., a pozornica je New York. Robert (Joaquin Phoenix) i Joseph (Mark Wahlberg) sinovi su slavnog ĹĄe a policije, Berta Grusinskyja (Robert Duval), i svi su o ekivali kako e njih dvojica nastaviti obiteljski â&#x20AC;&#x2DC;zanatâ&#x20AC;&#x2122;, pod motom â&#x20AC;&#x2DC;to protect and serveâ&#x20AC;&#x2122;. I dok je Joseph perspektivni zapovjednik u â&#x20AC;&#x2DC;plavcimaâ&#x20AC;&#x2122;, Robert ima druk ije planove. Karijera policajca uop e ga ne zanima, a povrh toga, promijenio je svoje prezime u Green kako bi presjekao sve ĹĄto ga veĹže uz oca i brata. On vodi ruski no ni klub iji je vlasnik Marat Buzhayev (Moni Moshonov) te pokuĹĄava to initi na legalan i poĹĄten na in. Ipak, za New York ovo je vrijeme kada kriminal i nasilje polako izmi u kontroli zakona. Droga je posvuda na ulicama, a policija je nadja ana i skoro pa nemo na. Robert u toj cijeloj pri i pokuĹĄava otvoriti novi klub, a uskoro e se na i i u poziciji kada e morati izabrati kojoj se strani pridruĹžiti. Tu je i njegova prelijepa djevojka Amanda (Eva Mendez) koja ga savjetuje i pruĹža mu podrĹĄku. No, kada za to do e vrijeme, Robert e sam morati odlu iti ho e li vjerovati svome ĹĄe u, ili e stati u obranu svoje obitelji â&#x20AC;Ś

Na o aravaju em gr kom otoku Kalokairi, u hotelu Villa Donna koji vodi Donna (Meryl Streep) s k eri Sophie i njezinim zaru nikom Skyem, zapo inje cijela avantura. Sophie je pronaĹĄla maj in skandalozno tajni dnevnik i pro itala da bi njezin otac mogao biti biznismen Sam Carmichael (Pierce Brosnan), avanturist Bill Anderson ili bankar Harry Bright (Colin Firth). Svu ih je trojicu potajno pozvala na svoje vjen anje vjeruju i da e otkriti koji je od njih njezin pravi. Njih trojica, svaki sa svoje strane svijeta, vra aju se na otok i Ĺženi koja ih je o arala dvadeset godina ranije. Usprkos po etnom ĹĄoku i nevjerici, Donna se ipak nekako pomiri s injenicom da su njene stare ljubavi na otoku i da e prisustvovati vjen anju. Sophie sada pokuĹĄava u razgovoru s njima trojicom otkriva zabavnu i humoristi nu maj inu proĹĄlost. Kako se vjen anje bliĹži, sve joj je teĹže otkriti tko joj je pravi otac. Sa svakim ima neĹĄto zajedni ko te bi je jedan od njih trojice trebao otpratiti do oltara i predati budu em muĹžu. U me uvremenu, Donna ponovno nalazi ljubav s jednim od trojice muĹĄkaraca, ĹĄto nikako nije bilo u planu organizacije vjen anja.

7. NEO EKIVANA OTMICA 8. BEZ GREĹ KE 9. LUDA VJEN ANJA 10. LEGENDA O PIJANISTU

FILMSKA TOP LISTA â&#x20AC;&#x153;ME IMURSKIH NOVINAâ&#x20AC;? 1.

ELITNA POSTROJBA

ZAMJENA

PUT OSLOBO ENJA

GROM

19.30 GOMORRA

GOMORRA krimi darama ReĹžija: Matteo Garrone Uloge: Toni Servillo, Salvatore Abruzzese, Simone Sacchettino

subota, 28.2. 17.30 PUT OSLOBO ENJA romanti na drama

20.00 GOMORRA krimi darama

ROCKNROLLA

nedjelja, 1.3.

LJUBAVNI ZOV

17.30 PUT OSLOBO ENJA

NI IJI SIN

RECI DA

SUMRAK

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1 . FRIDAY THE 13TH

romanti na drama

20.00 GOMORRA krimi darama

ponedjeljak, 2.3. 17.30 PUT OSLOBO ENJA romanti na drama

2. HEâ&#x20AC;&#x2122;S JUST NOT THAT INTO YOU 3. TAKEN 4. CORALINE 5.

CONFESSIONS OF A SHOPAHOLIC

PAUL BLART: MALL COP

7. THE PINK PANTHER 2

20.00 GOMORRA krimi darama

utorak, 3.3. 17.30 PUT OSLOBO ENJA romanti na drama

8 . THE INTERNATIONAL 9. SLUMDOG MILLIONAIRE 10. PUSH

20.00 GOMORRA krimi drama

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Spominje se da je ve 1926. godine Štrukovec imao svoju školu. Tada su nastavu poha ala samo djeca iz Štrukovca, ali su kasnije dolazila i djeca iz Merhatovca. Ina e je to zanimljivo. Iako je Merhatovec udaljen prema bregima, oduvijek su bili vezani. To valjda još iz doba Fešteti a. I mnoge su stvari napravili zajedno. I danas to tako er rade. Pa ako netko odvede djevojku iz Štrukovca, zapada ga dužnost i ast da pomaže Štrukovcu. Tako su si Štrukov ani osigurali rentu u radu. Koliko se moglo. Osigurali su si Štrukov ani još nešto. A to je nadimak Štrukli. Tako ih oduvijek zovu oni iz susjednih sela. Kažu da je selo ak po štruklima, znanim kola ima, dobilo i ime. Ipak, to je samo legenda, a štrukli se peku sve manje. Jedino im je nadimak ostao. Ne ljute se oni zbog toga jer kažu da je mogao biti i gori. Uostalom, mogli su biti i Strukli jer se selo prvo zvalo Strukovec. I ono što je zanimljivo je da je selo oduvijek bilo selo seljaka. Polja su uvijek imali sve oko Štrukovca prema svim okolnim selima. Pa ak i u svojoj kapelici imaju mali oltar Svetog Izidora, zaštitnika seljaka. Ostat e zapisano da je i Bolta Jalšovec, bivši potpredsjednik Sabora, bio prvo izabran kao poljoprivrednik. Ipak zna i sveti Izidor nije tek tako u kapelici. Jer, ovdje je u selu bio i prvi parni stroj za vršidbu pšenice. No, sve je to sada povijest jer je premalo onih koji žive od zemlje. Pa i sje anje je na gmajnu prema Vratišincu potpuno nestalo. I na igu ( eram), bunar koji je tamo bio. Štrukov ani se više i ne sje aju svoga prvog nogometnoga igrališta koje je tu bilo. Jer sada je igralište neposredno uz Fešteti ev majur. A što je sve bilo planova za taj majur. Toliko da je od svega ostalo – ništa. On eka svoje nove stanare. Jedno je ipak sigurno. Fešteti se ne e vratiti. Jer bi mu onda Štrukov ani morali vratiti sve što su razdijelili iz majura po etkom dvadesetih godina dvadesetog stolje a. Pa ak i vatrogasnu štrcaljku.

Ulaz u Štrukovec sa sjeverne strane

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/19

Mamica su štrukle pekli pak je postalo selo Štrukovec Pogled na kapelicu Majke Božje Škapularske koja se nalazi na uzvisini u središtu sela

Mala Venecija, ali nema gondola Štrukovec ima nešto što drugi nemaju. Selo presijeca, gotovo napola, potok Brodec. I dok u zimskim mjesecima ima dosta vode koja protje e i odnosi ono što se zove otpad, u ljetnim mjesecima je sasvim druga ije. Pa je tako vode u potoku malo, a više onoga što se ispušta iz ku nih kanalizacija. Ve i po mirisu znaju što dolazi iz koje ku e. A samo najstariji se sje aju onih vremena kada su tu u potoku lovili ribe. I potok je bio tako ist da su mogli piti vodu. ak je i ribnjak bio usred

Dragutin Debelec predsjednik je NK Hajduk. On je ina e iz Merhatovca, ali kako mu je supruga Mira iz Štrukovca “odra uje“ svoju obvezu

Pogled na selo od kapelice. Odmah lijevo je o uvani Fešteti ev majur, a desno tragovi razbijene autobusne postaje, danak velikom prometu

sela. No, vremena su se promijenila. Ali, ako je ve vode manje, sada imaju tri mosta. Dva manja i jedan ve i na državnoj cesti. Ali tu je još i jedan drveni kojemu baš i nije odre ena nosivost. Tako se Štrukovec može ponositi svojim mostovima. Samo, ni jedan nije most uzdisaja. A ni most ljubavi. Pa e možda trebati izgraditi još jedan most. Sve zato da ih bude više jer ovako je stanje isto. Koliko ih dolazi iz rodilišta, toliko ih odlazi u Selnicu. Na vje no po ivalište. Tako su na vje no po ivalište otišla stara prezimena, a došla neka nova. Hoblaj, Topolko i Jalšovec bila su tipi na stara štrukovska prezimena. Topolkovi su nestali. Pa i

Terezija Hoblaj ima 90 godina i dugogodišnja je zvonarica u kapelici

Drkovi su nekada ovdje imali ku u. A onda otišli u Varaždin. I sada je Dragutin Drk predsjednik uprave Vindije. Stariji se dobro sje aju da je tu proveo djetinjstvo. Ponose se Štrukov ani i dr. Alojzom Hoblajom, sveu ilišnim profesorom. No, premalo se ponose sobom doma.

Jedni su v Koritu, a drugi v Roru Štrukov ani imaju šest ulica. Zapravo bi se moglo re i da imaju šest etvrti. Nisu one daleko jedna od druge, ali je svaka od njih po ne emu posebna. ak su im i nazivi na neki na in udni. Tako jedna ulica, koja vodi

Josip Hoblaj jedan je od osniva a i trenutno tajnik Kluba. Na slici je sa suprugom Nadom na slavlju Hajdukove no i

Štrukov ani daju podršku svojim hajdukovcima na utakmici, ali i na Hajdukovoj no i prema Zebancu, nosi naziv Ror. Sam naziv govori o njezinom izgledu. No, mira i tišine tu ne nedostaje. Jedino se šale da za vrijeme velikih kiša ulica postaje Lago di Ror. Neka nosi talijanski naziv. Možda bi bilo bolje slovenski jer se nekoliko Slovenaca doselilo u Štrukovec. Kažu da je tu budu nost. Možda je i tako nekad izgledalo. Kada je tu bio rudnik. A jedno vrijeme su bile ak etiri trgovine. Više zbog putnika namjernika, a manje zbog samih Štrukov ana. Danas imaju samo jednu, ali su zadovoljni. Uglavnom, tu dolaze i oni iz Donjeg kraja, iz Marofa i oni iz Glavne ulice. I dok ostali uživaju u tišini i miru, ti se zadnji nauživaju

automobilske buke. S državne ceste. Istina je da su dugo ekali da im nacrtaju zebru da mogu prije i ulicu. A sada ekaju da se napravi biciklisti ka staza do Središ a. A onda e još ekati da se izgradi i kanalizacija. Štrukov ani stalno žive u nekom ekanju.

Nega kr me - pak su ve pre meši Nekad je Turkova kr ma bila važna štacija na putu od akovca do Lendave. Kada bi se Prekmurci vra ali sa sajma u akovcu, tu se moralo stati. Ne samo da je bilo pi a, ve je tu bio i objed. A bile su tu onda i znane zabave.

lanovi VMO-a Ivan Saka , predsjednik Ivan Vrši te Josip Hoblaj

TV ku e imaju pravo promjene programa

Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, serija Pepa praš i , serija Tomica i prijatelji, serija Pocoyo, serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Navy CIS, serija Ljubav je tamo gdje si , roman na drama Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Trenutak is ne, game show (12) Pod nož, serija Vijes Uvod u anatomiju, serija Seks i grad, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show Ljubav je tamo gdje si , igrani lm Seks i grad, serija Seinfeld, serija Kraj programa

serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Moja 3 zida, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Gol rejker, (komedija, 1996.; Redatelj: Dennis Dugan; Uloge: Adam Sandler, Christopher McDonald, Julie Bowen) Putnik, znanstvenofantas na drama Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: DIERKS BENTLEY; 01.00 NO NI PROGRAM

04:45 05:20 05:45

22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:10 03:10

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

06:30 07:20 07:35 07:45 08:15 08:30 09:30 10:30 11:15 12:15 13:15 14:10 15:10

23.55 00.05

23.00

20.00 20.55 21.25

17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM ZASTUPNI KI KLUB

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00 13:40 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Auto moto nau c vision Mataku, serijski lm, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Producent, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Policijska akademija 3, lm 22.15 Big Bang, hum. serija 22.50 Seinfeld, hum. serija 23.20 Bez razloga, lm 1.45 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za žrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Izgubljeni, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Stando , serija 1.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 3. ožujka 2009.

07.05 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana 05.50 Najava programa serija 05.55 Normalan život, emisija o 07.50 TV vr : osobama s invaliditetom -------- Danica 06.45 TV kalendar -------- Medvjedi i 07.00 Dobro jutro, Hrvatska -------- Simfolije 07.05 Vijes -------- Mali crveni traktor 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 08.25 Petar Pan i gusari, crtana 07.35 Vijes serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.50 Dinosapiens, serija za 08.35 Vijes djecu 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.15 Beverly Hills, serija 09.10 Syngen n poljoprivredni 10.00 Obiteljski lm / lm za savjetnik djecu 09.15 Sve e bi dobro, 11.30 Ulica Somerset 11, serija za telenovela mlade 09.55 Croa a Osiguranje - prozor 11.55 Antologija hrvatskoga u svijet 125 glumišta 10.00 Vijes 13.05 Dunya nad Desie, igrani 10.09 Vrijeme danas lm 10.10 Vijes iz kulture 14.50 Obi ni ljudi, TV serija 10.15 Nova sve šta: Koraljni 15.40 Navrh jezika greben-Belize, dok. serija 15.50 Ljubavne boli 10.40 Nova sve šta: Sangay16.10 Dva i pol muškarca, hum. Ekvador, dok. serija serija 11.10 Chris nin vrt, dok. serija 16.30 Razred, hum. serija 11.40 Hrvatska kulturna baš na 17.00 Bostonsko pravo, serija 11.55 Burzovno izvješ e 17.50 Županijska panorama 12.00 Dnevnik 18.10 Vrijeme 12.13 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 12.15 TV kalendar 18.35 Drugi format 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 19.20 Crtani lm 13.25 Dan za danom, mozai no- 19.30 Moja obitelj, hum. serija zabavna emisija 20.10 Diploma za smrt, (Uloge: 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Filip Šovagovi (Nik), Ranko 14.39 Vrijeme sutra Zidari (Bero), Ksenija Paji 14.45 Me u nama (Renata), Ivo Gregurevi 15.35 Hodi duša, emisija pu ke i (Guba), Suzana Nikoli ; predajne kulture Scenaris : Zoran Bru i 16.10 Hrvatska uživo - Vijes i Živorad Tomi (prema 16.15 Hrvatska uživo istoimenom romanu 17.30 Hrvatska uživo - Vijes Zorana Bru i a); Redatelj: 17.35 Croa a Osiguranje - prozor Živorad Tomi ) u svijet 125 22.00 Vijes na Drugom 17.37 Danas na Zagreba koj burzi 22.12 Vrijeme 17.39 HPB t 22.15 CSI: Miami, serija (12) 17.45 Najslabija karika, kviz 23.05 Zovem se Earl, hum. serija 18.35 Sve e bi dobro, (12) telenovela 23.30 Ciklus europskog lma: 19.30 Dnevnik Naši prijatelji murjaci, 19.57 Sport igrani lm 20.02 Vrijeme 00.55 TV raspored 20.10 Globalno sijelo 20.45 Hrvatske rijeke, popularnoznanstvena serija 21.15 HPB t 06.50 Dexterov laboratorij, crtana 21.20 Poslovni klub serija 21.50 Burzovno izvješ e 07.15 Transformeri, crtana serija 21.55 Otvoreno 07.40 Korak po korak, hum. serija 23.00 Dnevnik 3 ® 23.15 Poslovne vijes 08.05 Kako sam upoznao vašu 23.20 Vijes iz kulture majku, hum. serija ® 23.30 Dosjei X, serija (12) 08.35 Punom parom, kulinarski 00.15 Zvjezdane staze: Deep izazov ® Space Nine, serija 09.15 Astro show, emisija 01.00 CSI: Miami, serija (12) 10.20 Kunolovac, kviz 01.45 Zovem se Earl, hum. serija 11.20 Malcolm u sredini, hum. (12) serija ® 02.05 Bostonsko pravo, serija 11.45 Dadilja, hum. serija ® 02.50 Skica za portret 12.15 Exkluziv, magazin ® 03.00 Hodi duša, emisija pu ke i 12.30 Vijes , informa vna emisija predajne kulture 12.40 Reba, hum. serija ® 03.30 Drugi format 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 04.10 Globalno sijelo ® 04.40 Poslovni klub 13.35 Marina, telenovela 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu 06.45 TEST majku, hum. serija 07.00 Najava programa 17.10 Malcolm u sredini, hum. IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:35 18:40 19:00 19:10

21:00 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05

Me imurje danas Voice of America Glazba Pove alo, TEMA: Granica sa Slovenijom Uskršnji kviz Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:10 23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

9.00 Eurogoals 11.00 Langlauf, prijenos 14.30 Nord. Kombina on, prijenos 16.30 Biathlon 20.00 Boks 23.00 Hrvanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 Bo om line 23.00 Wa s

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Mars napada, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The next Uri Geller, prijenos 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Villacher Fashing 21.45 ZiB Flash 21.55 Soko Kitzbühel 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(28.2. u 22.00 h, NOVA TV)

Tom Hanks

od 25.2.2009. do 3.3.2009.

PREGLED

TV ku e imaju pravo promjene programa

djecu 09.15 Beverly Hills, serija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: WHITE LIES; 01.00 NO NI PROGRAM

06:30 Otvori svoje srce, serija 07:20 Graditelj Bob, crtana serija 07:35 Pepa praš i , crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Pocoyo, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:40 Inspektor Rex, serija 11:40 IN magazin, showbiz emisija 12:20 Medij, serija 13:20 Rebelde, serija 14:20 Navy CIS, serija 15:15 Veliki povratak igrani lm 17:15 Vijes Nove TV 17:35 Inspektor Rex, serija 18:30 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:00 Bra ne vode, serija 21:35 Kobna žena, (2007., SAD, roman na komedija; Redatelj; Paul Soter; Glume: Cillian Murphy, Lucy Liu, Jason Sudeikis, Michael Panes, Callie Thorne) 23:25 Vijes 23:40 Seks i grad, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Navy CIS, serija 01:30 Ezo TV, tarot show 02:30 arobni svijet 2, mini serija 04:10 Medij, serija 04:55 Seks i grad, serija 05:20 Kraj programa

emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija (dvije epizode) 22.35 Bratstvo, dramska krimi serija 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Kunolovac, kviz 01.45 Ote , znanstvenofantas na serija

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program

Danas pogledajte... Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.25 e ri surfera, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Tajne medicine, dok. serija 21.50 Najve a obitelj, dok. serija 22.50 Big Bang, hum. serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Marija milos puna, lm 1.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lije nikova prevara, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Izgubljeni, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Stando , serija 0.45 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 25. velja e 2009.

10.00 Prijenos sjednica 05.50 Najava programa Hrvatskog sabora 05.55 Me u nama 13.35 Obi ni ljudi, TV serija 06.45 TV kalendar 14.25 Prvak, poljski dok. lm za 07.00 Dobro jutro, Hrvatska mlade 07.05 Vijes 14.40 Kokice 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 15.00 Dva i pol muškarca, hum. 07.35 Vijes serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 15.20 Razred, hum. serija 08.35 Vijes 15.45 Stolni tenis (Ž): Hrvatska 08.40 Dobro jutro, Hrvatska Rumunjska, snimka 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 16.50 Bostonsko pravo, serija 10.00 Vijes 17.40 Županijska panorama 10.09 Vrijeme danas 18.00 Vrijeme 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Zemlja kristalnih voda, dok. 18.05 Vijes na Drugom 18.25 Scien a croa ca lm 18.55 Znanstvene vijes 11.10 Oprah Show 19.10 Košarka, EL: Fenerbahce 11.55 Burzovno izvješ e Ülker - Cibona, prijenos 12.00 Dnevnik 20.25 Emisija uo i utakmice 12.13 Vrijeme nogometne Lige prvaka 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 20.35 Nogometna Liga prvaka: Real (M) - Liverpool, 1. 13.25 Dan za danom, mozai nopoluvrijeme zabavna emisija 21.30 Vijes na Drugom 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 21.35 Vrijeme 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Ekumena, religijski kontakt 21.40 Nogometna Liga prvaka: Real (M) - Liverpool, 2. program poluvrijeme 15.35 Alpe-Dunav-Jadran 22.40 E-Ring, serija (12) 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 23.35 Nogometna Liga prvaka 16.15 Hrvatska uživo emisija i sažeci 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 17.30 Danas na Zagreba koj burzi 00.20 Crna ku ja 00.50 Obavještajci, serija (12) 17.32 HPB t 01.40 TV raspored 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 06.55 Dexterov laboratorij, 20.10 Idemo na put s Goranom crtana serija Mili em: Južna Amerika 07.15 SpužvaBob Skockani, 21.00 Luda ku a, TV serija crtana serija 21.40 Proces 07.40 Korak po korak, hum. 22.10 Burzovno izvješ e serija ® 22.15 Otvoreno 08.05 Kako sam upoznao vašu 23.25 Dnevnik 3 majku, hum. serija ® 23.40 Poslovne vijes 08.35 Punom parom, kulinarski 23.45 Vijes iz kulture izazov ® 23.55 Dosjei X, serija (12) 09.15 Astro show, emisija 00.40 Zvjezdane staze: Deep Space 10.20 Kunolovac, kviz Nine, serija 11.20 Malcolm u sredini, hum. 01.25 E-Ring, serija (12) serija ® 02.10 Bostonsko pravo, serija 11.45 Dadilja, hum. serija ® 02.55 Oprah Show 12.15 Exkluziv, magazin ® 03.40 Scien a croa ca 12.30 Vijes , informa vna 04.10 Eko zona emisija 04.40 Proces 12.40 Reba, hum. serija ® 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle 06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 07.50 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Bra a koale -------- Moj mali poni 08.25 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.50 Hollyni junaci, serija za

16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 0.05 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Liga prvaka, prijenos 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Kontrola djece, dok. serija 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Galac ca, serija 23.55 No ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 21.15 DSF Motor 22.15 Poker 23.15 Sportquiz

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A HR TOP 20 glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Me imurske škole Bez pomaka, igrani lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Poslovni klub Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Snooker 10.00 Langlauf, prijenos 14.00 Nogomet 18.00 Rukomet, prijenos 20.05 Springreiten 22.10 Golf 23.45 Eurogoals

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 23:35 00:00 00:05 00:20 00:25

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

06:30 07:20 07:35 07:45 08:15 08:30 09:30 10:15 11:10 11:50 12:45 13:45 14:45 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:15 03:15 04:45 05:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JOHN LEE HOOKER; 01.00 NO NI PROGRAM

18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Rijeka smr , (akcijski, 1989.; Redatelj: Steve Carver; Uloge: Michael Dudiko , Robert Vaughn, Donald Pleasence, Herbert Lom) 21.40 Bjegunac, (akcijski triler, 1993.; Redatelj: Andrew Davis; Uloge: Harrison Ford, Tommy Lee Jones, Sela Ward, Julianne Moore, Joe Pantoliano, Andreas Katsulas, Jeroen Krabbé) 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.05 Kunolovac, kviz 02.05 Ote , znanstvenofantas na serija

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes 100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas

14:00 16:00 17:00 17:25

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 The Closer, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Terry, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.45 Langlauf 10.45 Biathlon 13.00 Snooker 18.00 Biathlon, prijenos 19.00 Nogomet 20.30 Kra sport 21.00 Hrvanje 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.00 Bundesliga 9.00 Doppelpass 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 19.45 Ha rick 22.45 Nogomet 0.00 Wa s

za o evid, serija 20.50 Dan neovisnos , lm 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 23.00 Big Bang, hum. serija 23.30 Seinfeld, 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 hum. serija 0.00 Mladi Adam, lm 1.30 No ni Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT program 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 20:15 Restoran 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 No ni program Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Pametna na smrt, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Tango, Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Reži me, serija 0.20 No ni program Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ružna Be y, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Izgu- 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz bljeni, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinStando , serija 1.45 No na panorama same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 2. ožujka 2009. 07.50 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja -------- Tikvi i 06.10 Najava programa -------- Pingu 06.15 Drugo mišljenje 08.10 arobna plo a (2. razred) 06.45 TV kalendar 08.25 Petar Pan i gusari, crtana 07.00 Dobro jutro, Hrvatska serija 07.05 Vijes 08.50 Hollyni junaci, serija za 07.10 Dobro jutro, Hrvatska djecu 07.35 Vijes 09.15 Beverly Hills, serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Obiteljski lm / Film za 08.35 Vijes djecu 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 11.30 Ulica Somerset 11, serija za 09.10 Život je kocka... Osigurajte mlade se! 11.55 Antologija hrvatskoga 09.15 Sve e bi dobro, glumišta telenovela 13.15 La guerre des tuques, 09.55 Croa a Osiguranje - prozor igrani lm u svijet 125 14.50 Obi ni ljudi, TV serija 10.00 Vijes 15.40 Ta poli ká 10.09 Vrijeme danas 15.50 Kako žive živo nje 10.10 Vijes iz kulture 16.10 Dva i pol muškarca, hum. 10.15 Nova sve šta: Mana Pools serija - Zimbabve, dok. serija 16.30 Razred, hum. serija 10.40 Nova sve šta: N’Gorongo, 17.00 Bostonsko pravo, serija dok. serija 17.50 Županijska panorama 11.10 Tre a dob, emisija za 18.10 Vrijeme umirovljenike 18.15 Vijes na Drugom 11.55 Burzovno izvješ e 18.35 Na rubu znanos : Acharya 12.00 Dnevnik S. - U potrazi za Isusom 12.13 Vrijeme 19.20 Crtani lm 12.15 TV kalendar 19.30 Moja obitelj, hum. serija 12.35 Opijeni ljubavlju, 20.05 Bubnjevi pobjede, (Uloge: telenovela Nick Cannon, Zoe Saldana, 13.25 Dan za danom, mozai noOrlando Jones, Sean zabavna emisija Taylor; Scenaris : Shawn 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Schepps, Tina Gordon 14.39 Vrijeme sutra Chism; Redatelj: Charles 14.45 Normalan život, emisija o Stone III) osobama s invaliditetom 22.05 Vijes na Drugom 15.35 Mijenjam svijet 22.17 Vrijeme 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 22.20 Zakon!, doma a hum. 16.15 Hrvatska uživo serija (12) 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 22.55 Momci s Madisona, serija 17.35 Croa a Osiguranje - prozor (12) u svijet 125 23.45 Kalifornikacija, hum. serija 17.37 Danas na Zagreba koj (18) burzi 00.15 Ciklus horora: Wolfen, 17.39 HPB t igrani lm 17.45 Najslabija karika, kviz 01.45 TV raspored 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 06.55 Dexterov laboratorij, crtana 20.02 Vrijeme serija 20.10 Maršal, hrvatski lm 07.15 SpužvaBob Skockani, crtana 21.55 Potroša ki kod serija 22.25 Burzovno izvješ e 07.40 Korak po korak, hum. serija 22.30 Otvoreno ® 23.35 Dnevnik 3 08.05 Kako sam upoznao vašu 23.50 Poslovne vijes majku, hum. serija ® 23.55 Vijes iz kulture 08.35 Punom parom, kulinarski 00.05 Dosjei X, serija (12) izazov ® 00.50 Zvjezdane staze: Deep 09.15 Astro show, emisija Space Nine, serija 10.20 Kunolovac, kviz 01.35 Momci s Madisona, serija 11.20 Malcolm u sredini, hum. (12) serija ® 02.20 Kalifornikacija, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija ® (18) 12.15 Exkluziv, magazin ® 02.45 Bostonsko pravo, serija 12.30 Vijes , informa vna emisija 03.30 Skica za portret 12.40 Reba, hum. serija ® 03.40 reprizni program 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 05.10 Opijeni ljubavlju, ® telenovela 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Škrinja: Granica Glas domovine Euromagazin TV kalendar Vijes Koncert: Završnica Violinis kog natjecanja “Vaclav Huml” Opera box TV kalendar Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture My Boy Jack, mini-serija Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme Syngen n poljoprivredni savjetnik Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Fotogra ja u Hrvatskoj Mir i dobro Jelovnici izgubljenog vremena Vijes Vrijeme sutra Jura Hura Lijepom našom: Beli Manas r U istom loncu, kulinarski show Kopa ki rit kroz e ri godišnja doba, dok. serija Život je kocka... Osigurajte se! LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz Izbor Miss Universe Hrvatske za Miss Universe svijeta, prijenos Paralele Rizzi bizzi (12) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Vijes iz kulture Filmski maraton: Darrow, (Uloge: Kevin Spacey, Rebecca Jenkins, Chris Cooper, Erin Cressida Wilson, Donal Logue, Bruce MacVil e, Barry Sherman, Jamie Harrold, Paul Guilfoyle; Scenaris : William Schmidt i Stephen Stept (prema pri i Williama Schmidta); Redatelj: John David Coles) Filmski maraton Lijepom našom: Beli Manas r Plodovi zemlje Rijeka: More

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.10 TEST 06.25 Najava programa

04.50 05.40

02.10 03.50

22.45 23.20 00.05 00.10 00.20 00.30

19.15 19.30 19.57 20.03 20.10 21.10

19.13

18.40

18.05

16.05 16.15 16.20 17.00

12.25 13.20 14.00 15.02 15.10 15.40

09.15 09.45 10.00 10.09 10.10 10.20 11.55 12.00 12.13 12.15

05.35 05.40 06.30 06.55 07.25 07.40 07.50

GRAM

06:45 Code lyoko, crtana serija 07:10 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:35 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:00 Iron Kid, crtana serija 08:25 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:35 Roary, crtana serija 08:50 Dora istražuje, crtana serija 09:15 Automo v, auto-moto magazin 09:45 Novac, business magazin 10:15 U sedmom nebu, serija 11:10 Samo je jedan pravi, serija 11:40 U sjeni prošlos , igrani lm 13:40 Sekunde do katastrofe, serija 07.10 Ritam srca, dramska serija 14:45 Forrest Gump , igrani lm 17:15 Vijes ® 17:20 Kod Ane, kulinarski show 07.55 Jedna od de ki, hum. 18:00 Lud, zbunjen, normalan, serija serija 08.20 Ulica Sezame, crtana serija 19:15 Dnevnik Nove TV ® 20:00 Farma, reality show 09.15 Ben 10, crtana serija 22:00 Red Carpet, showbiz 09.40 Samov život, hum. serija magazin (15)* (dvije epizode) 10.30 Bibin svijet, hum. serija ® 23:20 Svi mrze Chrisa, serija 11.05 Moja 3 zida, hum. serija ® 23:50 Taksist, igrani lm (12)* 01:50 Red Carpet, showbiz 11.55 Ljubav je na selu, dok. magazin (15)* sapunica ® 03:00 U sedmom nebu, serija 12.50 Kako dobi nogu, (komedija, 1998.; Redatelj: 03:45 Kraj programa Mike Judge; Uloge: Ron Livingston, Jennifer Aniston, Ajay Naidu, David Herman, Gary Cole) 14.25 Vijes , informa vna emisija 14.30 Bijeg iz Alcatraza, (akcijska 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 drama, 1979.; Redatelj: RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 Don Siegel; Uloge: VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Clint Eastwood, Patrick EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + McGoohan, Roberts HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Blossom, Jack Thibeau, TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Fred Ward) 16.30 Discovery: Najve e lmske DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; modne ikone, dok. emisija 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 17.20 Odred za isto u, dok. 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 emisija VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 17.50 Exkluziv, magazin Music Special: U2; 01.00 NO NI PRO18.30 Vijes , informa vna

00.50

22.25 23.15

20.55

19.00 20.00

emisija Kraljevi leda, dok. emisija Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show In & Out, (komedija, 1997.; Redatelj: Frank Oz; Uloge: Kevin Kline, Joan Cusack, Tom Selleck, Ma Dillon, Debbie Reynolds, Shalom Harlow) CSI: Miami, krimi serija Zbrka u sudnici, (roman na komedija, 1997.; Redatelj: Jonathan Lynn; Uloge: Michael Richards, Je Daniels, Charlize Theron, Jessica Steen, Rip Torn) Kunolovac, kviz sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Zeit der Fische, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

6.00 Poker 9.30 Bundesliga Pur 11.00 Snooker, prijenos 13.00 Bundesliga Pur 15.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga aktuell 23.00 Sportquiz

16:00

15:00 15:30

14:30

12:58 13:00

13:40 13:42 07:30 11:30 12:00

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA dje ja glazbena emisija PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program VTV TJEDNIK informa vna emisija SLATKA VALENTINA telenovela

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Mataku, serijski lm Razbija i mitova, serijski lm

22:30 23:30 -------------

22:00

21:00

20:10

17:00

16:00 17:00 17:30 18:00 19:30 23:45 00:15

13:30 15:00

SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija GILETTE SVIJET SPORTA sportski magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Snimka koncerta Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica 100 % Me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

9.00 Biathlon, prijenos 12.45 Langlauf, 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu prijenos 15.15 Nord. Kombina on, prijenos i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja 16.00 Rukomet, prijenos 20.00 Snooker, ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 prijenos 23.00 Eurogoals Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 22.00 Film 23.45 U dobrom društvu 00.35 TEST

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Moj otac, lm 13.50 Volim step, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV News me 18:10 Simpsoni, crtana serija prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša 19:10 Galileo 20:15 Kontrola, lm 23.00 pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za Colorado, lm 1.35 No ni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pograni ne TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 o evid, serija 21:15 Kriminalni um, serija Billova kuhinja 12.40 Spojevi milijunaša 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 14.45 Mo prirode, dok. serija 15.10 MalVojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni odobnica, dok. serija 16.05 Muškarci u program krošnjama, serija 16.55 Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 Nemo, crtani lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Zvijezde u sudnici, 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 dok. serija 22.35 Gosford Park, lm 0.40 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Knallhart, lm 22.15 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kod 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt kapetana, hum. serija 14.25 Frost: Sigurna Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize ku a, lm 16.20 Hotel Babilon, serija 17.10 serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse Tuba 20.00 Pus njski svetac, lm 21.35 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Zelena milja, Veronica Mars, serija 22.25 Bitka za Staljin lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsigrad, lm 0.05 Zvjezdana vrata, serija ja, dok. serija 0.10 No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 1. ožujka 2009.

06.30 Dexterov laboratorij, crtana serija 06.55 Lockie Leonard, serija za djecu 07.20 Tjorven och Skrallan, švedski lm za djecu 08.50 Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 1. vožnje 09.55 Nora Fora, TV igra za djecu 10.40 Biblija 10.50 Portret mjesta i crkve 11.00 Mrkopalj: Misa, prijenos 12.10 Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 2. vožnje 13.15 Hannah Montana, serija za mlade 13.40 Tree Hill, serija za mlade 14.25 Sportski program 15.00 Volim nogomet 18.20 Magazin nogometne Lige prvaka 18.50 U vrtu pod zvijezdama 19.25 Garaža: Helena Bas 20.00 HNL - emisija 20.10 HNL - prijenos 22.05 HNL - emisija 22.25 Sportske vijes 22.35 Filmski klub: 10, (Uloge: Dudley Moore, Julie Andrews, Robert Webber, Bo Derek, Dee Wallace, Sam Jones, Brian Dennehy, Max Showalter; Scenarist i redatelj: Blake Edwards) 00.35 Prikra eni, hum. serija (12) 01.00 TV raspored Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Kobna žena, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Istraga, kriminalis ki magazin Istraga - rekonstrukcija (12)* Provjereno, informa vni magazin Trenutak is ne, game show Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show arobni svijet 3, mini serija Medij, serija Seks i grad, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE RONETTES; 01.00 NO NI PROGRAM

03:55 04:40 05:05

23:10 23:25 23:55 00:20 01:20 02:20

22:10

21:15

21:00

19:15 20:00

12:30 13:30 14:30 15:25 17:15 17:35 18:30

08:05 08:30 09:30 10:45 11:45

06:15 07:20 07:35 07:45

21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija 21.50 Ku anice, dramska serija 22.40 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Ženski klan, krimi serija 00.40 CSI: New York, krimi serija ® 01.25 Zaboravljeni slu aj, krimi serija ®

14:55 14:57 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:57 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Obzori Slatka Valen na, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje Poslovni klub, ponavljanje Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Vaše zdravlje Hit prolje a Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Rukomet, Dukat premijer liga 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Gremlini, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo: Po ivaj u miru, ženo, lm 22.30 Big Bang, hum. serija 22.55 Seinfeld, hum. serija 23.25 Neprijatelj zauvijek, lm 1.10 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Izgubljeni, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Stando , serija 0.55 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 26. velja e 2009. 08.25 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.50 Hollyni junaci, serija za 05.50 Najava programa djecu 05.55 Rije i život, religijski 09.15 Beverly Hills, serija program 10.00 Prijenos sjednica 06.45 TV kalendar Hrvatskog sabora 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 13.35 reprizni program 07.05 Vijes 14.05 Slikovnica 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 07.35 Vijes 15.30 Koga briga? 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Dva i pol muškarca, hum. 08.35 Vijes serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 16.30 Razred, hum. serija 09.10 Sve e bi dobro, 17.00 Bostonsko pravo, serija telenovela 17.50 Županijska panorama 10.00 Vijes 18.10 Vrijeme 10.09 Vrijeme danas 18.15 Vijes na Drugom 10.10 Vijes iz kulture 18.35 Tekstura, emisija o 10.15 Madeira - smaragd u knjigama Atlan ku, dok. lm 19.20 Crtani lm 11.10 Oprah Show 19.25 Moja obitelj, hum. serija 11.55 Burzovno izvješ e 20.00 Zlatna kuna, prijenos 12.00 Dnevnik 21.35 Vijes na Drugom 12.13 Vrijeme 21.40 Vrijeme 12.15 TV kalendar 21.45 Blizu doma, serija (12) 12.35 Opijeni ljubavlju, 22.25 Vrijeme je za jazz: Ganelin telenovela trio priority 13.25 Dan za danom, mozai no- 23.20 Obavještajci, serija (12) zabavna emisija 00.15 Društvo mrtvih pjesnika, 14.30 Vijes + prijevod za gluhe (Uloge: Robin Williams, 14.39 Vrijeme sutra Robert Sean Leonard, 14.45 Trenutak spoznaje Ethan Hawke, Josh 15.35 Tripo Kokolja, dok. lm Charles, Gale Hansen, 16.10 Hrvatska uživo - Vijes Dylan Kussman) 16.15 Hrvatska uživo 02.20 TV raspored 17.25 Hrvatska uživo - Vijes -------- Dodjela 81. lmska 17.30 Danas na Zagreba koj nagrade Oscar, snimka burzi 17.32 HPB t 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, 06.50 Dexterov laboratorij, telenovela crtana serija 19.30 Dnevnik 07.15 Transformeri, crtana serija 19.57 Sport 07.40 Korak po korak, hum. 20.02 Vrijeme serija ® 20.10 1 pro v 100, kviz 08.05 Kako sam upoznao vašu 21.10 Dossier.hr majku, hum. serija ® 22.00 Pola ure kulture 08.35 Punom parom, kulinarski 22.30 Burzovno izvješ e izazov ® 22.35 Otvoreno 09.15 Astro show, emisija 23.25 Dnevnik 3 10.20 Kunolovac, kviz 23.40 Poslovne vijes 11.20 Malcolm u sredini, hum. 23.45 Vijes iz kulture serija ® 23.55 Dosjei X, serija (12) 11.45 Dadilja, hum. serija ® 00.40 Zvjezdane staze: Deep 12.15 Exkluziv, magazin ® Space Nine, serija 12.30 Vijes , informa vna 01.25 Blizu doma, serija (12) emisija 02.10 Bostonsko pravo, serija 12.40 Reba, hum. serija ® 02.55 Fotogra ja u Hrvatskoj 13.05 Ve era za 5, lifestyle 03.15 Tekstura, emisija o emisija ® knjigama 13.35 Marina, telenovela 03.55 Pola ure kulture 14.30 Cobra 11, krimi serija 04.25 Dossier.hr 15.20 Magnum, akcijska serija 05.10 Opijeni ljubavlju, 16.15 Korak po korak, hum. telenovela serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. 06.40 TEST serija 06.55 Najava programa 17.35 Dadilja, hum. serija 07.00 Vatrogasne pri e, crtana 18.00 Reba, hum. serija serija 18.30 Vijes , informa vna 07.25 Miki i prijatelji, crtana emisija serija 18.55 Exkluziv, magazin 07.50 TV vr : 19.05 Ve era za 5, lifestyle -------- Danica emisija -------- Pingu 19.35 Punom parom, kulinarski -------- Platno, boje, kist izazov -------- Vatrogasac Sam 20.00 Ljubav je na selu, dok. sapunica TV ku e imaju pravo promjene programa 20:00 20:05 21:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija IGRANI FILM X-ICA studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.45 Nogomet 11.00 Skispringen, prijenos 12.30 Langlauf, prijenos 14.15 Nord. Kombina on, prijenos 17.00 Skispringen, prijenos 18.15 Rukomet, prijenos 20.00 Kampfsport 23.00 Nogomet

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 DSF Bike 19.15 DSF Reportaža 21.15 Poker 23.15 Sportquiz

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Stara škola, lm 22.30 Klinik am Alex, serija 23.30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Njema ki Top model 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.35 17.40 17.42 17.55 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15 22.10 22.15 22.35 23.25 23.30 23.45 00.30 01.15 02.00 02.45 05.10

Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Nova sve šta, dok. serija (27’) Nova sve šta, dok. serija (27’) Oprah Show (1092.) Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t Iza ekrana Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Duh i tama, ameri ki lm Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X (4.), serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine 4., serija Bostonsko pravo 2., serija Oprah Show (1092.) reprizni program Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 07.50 TV vr : -------- Pingu -------- Tikvi i -------- Simfolije 08.10 arobna plo a - u imo engleski 08.25 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.50 Hollyni junaci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills 8., serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 reprizni program 14.05 Dokuteka 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 15.30 Koga briga? 16.05 Dva i pol muškarca 4., hum. serija 16.30 Razred, hum. serija 17.00 Bostonsko pravo 2., serija 17.50 Županijska panorama

Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Inspektor Rex, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Rebelde, serija Navy CIS, serija Ljubav, roman na komedija Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin by Bijele udovice, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Pljusak, (1998., SAD, VB, Danska,Francuska, Japan akcija; Redatelj: Mikael Salomon; Glume: Morgan Freeman, Chris an Slater, Randy Quaid, Minnie Driver, Edward Asner, Wayne Duvall) Budan, (2007., SAD, triler; Redatelj: Joby Harold; Glume: Hayden Christensen, Jessica Alba, Terrence Howard, Lena Olin, Christopher McDonald) Vijes Ja u budan sanja , (1998., SAD, Novi Zeland, roman na drama; Redatelj: Vincent Ward; Glume: Robin Williams, Cuba Gooding Jr., Annabella Sciorra, Max von Sydow, Jessica Brooks Grant) Ezo TV, tarot show Pljusak, igrani lm Navy CIS, serija Kraj programa

23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 Rocky, (sportska drama, 1976.; Redatelj: John G. Avildsen; Uloge: Sylvester Stallone, Talia Shire, Burt Young) 01.30 Ameri ki ninja 3: Krvavi lov, igrani lm, akcijski ®

06:15 07:20 07:35 07:45 08:05 08:30 09:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:15 15:10 17:15 17:35 18:30 19:15 20:00

21:50

23:40 23:55

01:50 02:50 04:25 05:10

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: INDEXI; 01.00 NO NI PROGRAM

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Savršen gospodin 22.15 Ladykracher 22.45 Die dreisten Drei 23.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Evolucija, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 No ni program

14:55 14:57 15:00 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a X-ICA studentska emisija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Alpsko skijanje, prijenos 20.15 Darf ich bi en?, lm 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35 Seks i grad, serija 0.00 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo... Lov na velike ribe, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.30 Nogomet 10.00 Skijanje, prijenos 13.00 Langlauf, prijenos 15.00 Skispringen, prijenos 18.00 Eurogoals 19.30 Springreiten 20.30 Nogomet 22.30 Hrvanje

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familserija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Ma- Unsere erste gemeinsame Wohnung rina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 19.00 24 sata 20.00 Taoc, lm 21.50 Bez Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Izgubljeni gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 klju evi, lm 1.05 No na panorama Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 23.30 Alles Atze 0.00 No ni 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15 Gremlini 2, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Ins- 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch pektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Re- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon belde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 o evid, serija 20.50 Ameri ka pita 4, lm Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Take22.25 Reži me, serija 23.15 Petak 13. (6), shin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, lm 0.50 No ni program hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Zurück in die Zukun , lm 22.15 Endsta on Tod, 10.00 TV vodi + turis ka središta lm 0.35 No ni program Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom 6.00 Poker 8.00 Bundesliga Hits 8.30 društvu 00.15 TEST Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.15 Nur ein Sieg zählt 21.15 Boks, prijenos 22.30 Ha rick 23.30 DSF Aktuell

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

PETAK 27. velja e 2009. 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Posebni dodaci, emisija o lmu 19.20 Crtani lm 19.30 Moja obitelj 5., hum. serija 20.05 DORA 2009. - polu nale 22.30 Vijes na Drugom 22.42 Vrijeme 22.50 Uboji nagon, mini-serija, (Uloge: Anthony Flanagan, Tom Ward, Chris ne Bo omley, Liam Boyle, Jaye Gri ths, Claire Hacke ; Redatelj: Terry McDonough) 00.05 Državnik novog kova, hum. serija (12) 00.35 Filmski maraton: Zadnja klapa, (Uloge: Ma hew Broderick, Alec Baldwin, Toni Colle e, Calista Flockhart, Ray Lio a, Tim Blake Nelson, James Rebhorn, Tony Shalhoub; Scenarist: Je Nathanson (prema novinskom lanku Stevea Fishmana); Redatelj: Je Nathanson) 02.05 Filmski maraton: Škola skijanja u Aspenu, igrani lm 04.00 TV raspored

06.55 07.15 07.40 08.05 08.35 09.15 10.20 11.20 11.40 12.15 12.30 12.40 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

21.35

Dexterov laboratorij, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija ® Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Exkluziv, magazin ® Vijes , informa vna emisija Reba, hum. serija ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Ameri ki ninja 3: Krvavi lov, (akcijski, 1989.; Redatelj: Cedric Sundstrom; Uloge: David Bradley, Steve James, Marjoe Gortner) Blackjack, (akcijski, 1998.; Redatelj: John Woo; Uloge: Dolph Lundgren, Phillip MacKenzie, Kate Vernon)

05.10 Najava programa 05.15 Posebni dodaci, emisija o lmu 05.55 Znanstvena pe ca 06.25 Iza ekrana 06.55 Velike lmske ljepo ce, dok. serija 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Slomljeno koplje, ameri ki lm 09.50 Skica za portret 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.35 Hrvatska kulturna baš na 16.55 Škrinja: Granica 17.45 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.55 U istom loncu, kulinarski show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Opa ja: DORA 2009 prijenos nalne ve eri 22.35 Mamu ca, krimi serija 23.20 Burzovno izvješ e 23.25 Dnevnik 3 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Blade 2., (Uloge: Wesley Snipes, Kris Kristo erson, Ron Perlman, Leonor Varela, Norman Reedus, Thomas Kretschmann, Luke Goss, Ma Schulze, Danny John-Jules, Donnie Yen, Karel Roden, Marit Velle Kile; Scenarist: David S. Goyer (prema likovima Marva Wolfmana i Genea Colana); Redatelj: Guillermo del Toro) 01.40 Filmski maraton: Put u pakao, igrani lm 03.45 Filmski maraton: Izvan granica, igrani lm 05.15 Opijeni ljubavlju, telenovela

07.20

06.40 06.55 07.00

TEST Najava programa Disneyjevi cr i: Šiljo i sportovi Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola TV ku e imaju pravo promjene programa

Code lyoko, crtana serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Superheroj Spiderman, crtana serija Iron Kid, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija arobnice, serija Smallville, serija Ja u budan sanja , igrani lm Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Vijes Kod Ane, kulinarski show Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV U sjeni prošlos , (2005., Njema ka, SAD, drama; Redatelj: Lasse Hallström; Glume: Robert Redford, Jennifer Lopez, Morgan Freeman, Josh Lucas, Damian Lewis) Forrest Gump, (Redatelj: Robert Zemeckis; Glume: Tom Hanks, Robin Wright, Gary Sinise, Sally Field, Mykiel Williamson, Rebbecca Williams, George Kelly, Bob Penny, Margo Moorer) Taksist, krimi drama Budan, igrani lm (12) Ljubav, igrani lm Kraj programa

Sandra Bullock, Ben Chaplin, Ryan Gosling, Michael Pi , Agnes Bruckner, Chris Penn) 00.45 13 duhova, horor 02.20 Blackjack, igrani lm, akcijski ®

06:00 06:25 06:50 07:15 07:40 07:50 08:05 08:30 09:30 10:30 11:10 12:10 14:10 16:15 17:15 17:20 18:00 19:15 20:00

22:00

00:25 02:25 04:00 05:50

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: HOUSE 2009.; 01.00 NO NI PROGRAM

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Jamie Oliver 12.20 As tud not padu!? 14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 16.05 Krletka za p ce, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Upravo vjen ani, lm 21.40 Bratstvo, serija 22.45 Connie i Carla, lm 0.40 No na panorama

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija SLATKA VALENTINA telenovela

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

5.30 Jutarnji program 12.35 Rauhe Gesellen, lm 14.25 Ein Gauner Go es, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Road Rage, lm 22.35 Moj prijatelj, lm 0.35 No ni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:35 20:05 21:00

22:00 ------22:30 -------

HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija MATAKU serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Aktualno Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Ekran zdravstva Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

9.00 Snooker 12.45 Langlauf, prijenos 15.00 Skispringen, prijenos 17.45 Rukomet 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Wa s

9.15 Skispringen 11.15 Normal 11.45 Ha rick 10.00 TV vodi + turis ka središta 13.00 Bundesliga Hits 16.00 Nogomet, priHrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena jenos 17.30 Poker 19.00 DSF Motor 20.00 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade Poker 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Prijatelj medvjeda, lm 16.15 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali vražici, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Denis 2, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Jackass 2, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Simone, lm 22.35 Genial daneben 23.35 No ni program

djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija humoris na serija 14.55 Caroline u 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper 20:15 Uljezi, lm 21.35 ZiB Flash 21.45 DogCapodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 ma, lm 23.20 No ni program Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon Serija 23.40 No ni program 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Der Verrat, lm 22.25 Jedno ubojstvo, lm 0.35 No ni program

SUBOTA 28. velja e 2009. 07.45 Danica 07.50 arobna plo a - u imo engleski 08.05 Pokusi koji su promijenili svijet 08.25 Navrh jezika 08.35 Kokice 08.50 Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup (M) veleslalom, prijenos 1. vožnje 09.55 Parlaonica 10.55 Briljanteen 11.40 Jazz za po etnike 12.10 Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup (M) veleslalom, prijenos 2. vožnje 13.10 Sportska popuna 13.25 Dr. Who 3., serija za djecu 14.10 Prirodni svijet: Vuk koji je promijenio Ameriku, dok. lm 15.05 KS automagazin 15.40 Rukomet, LP (Ž): Podravka Vegeta - Viborg, prijenos 17.25 Rukomet, LP: Chambery Zagreb, prijenos 19.10 Vaterpolo, EL: Jug - Šturm, prijenos 20.15 Romeo mora umrije , (Uloge: Aaaliyah, Anthony Anderson, Edoardo Ballerini, DMX, Jon Kit Lee, Jet Li, Delroy Lindo, Henry O, Isaiah Washington; Scenaris : Eric Bernt, John Jarrell; Redatelj: Andrzej Bartkowiak) 22.10 Propusnica za koncentracijski logor Porto Re, dok. lm 22.45 The Brit Awards, snimka 00.15 Sportske vijes 00.25 No u kazalištu: Filoktet, snimka predstave 02.05 TV raspored

06.55 Najbolje godine, hum. serija 07.20 Ulica Sezame, crtana serija 08.15 Ben 10, crtana serija 08.40 Kaya, reality drama (dvije epizode) 09.30 Ritam srca, dramska serija 10.25 Annie, obiteljski mjuzikl 12.45 Vijes , informa vna emisija 12.50 Plesom do zvijezda, muzi ka drama 14.50 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show ® 15.55 Premier League: Arsenal Fulham, prijenos 18.00 Zvijezde Ekstra: 25 zvijezda na rubu smr (5. dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.00 Exploziv, magazin 20.00 Kum 3, (drama, 1990.; Redatelj: Francis Ford Coppola; Uloge: Al Pacino, Andy Garcia, Diane Keaton, Eli Wallach, Joe Mantegna, George Hamilton, Bridget Fonda) 22.45 Ubojstvo po brojevima, (triler, 2002.; Redatelj: Barbet Schroeder; Uloge:

Selo Štrukovec imalo je slavniju prošlost nego što mu je sadašnjost. Poznato je po Fešteti evom majuru. Spomenik graditeljske baštine danas stoji prazan i eka ho e li se netko umilostiviti i useliti u njega. I dok se u vrijeme Fešteti a znalo tko mu je gazda i što mu je namjena, danas se jedino sazna za njega kada netko ukrade bakrene žljebove. Pa ih onda traže da ih vrate. Štrukovec je u sastavu Grada Mursko Središ e, ali je u župi Selnica, pripada školskom podru ju Selnica i pokapaju se Štrukov ani na groblju Selnica. Tako su oni, kako sami kažu, južna gradska zakrpa. Oni koji su živi. A mrtvi u Selnici s pogledom na br,egove. Žive rastrgano u svom selu mole i se svake nedjelje na misi u svojoj kapelici Majke Božje Škapularske da im bude bolje.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti Obitelj Zadravec došla je živjeti iz Ljubljane u Štrukovec. Gospo a Aleksandra je i tajnica VMO-a, a tu je suprug Dragutin te djeca Damir i Tanja. - Mir i tišina ovdje jako odgovaraju, kažu oni

Mladi hajdukovci, štrukovska nada je ostalo. Otkad nema kr me, još se nešto promijenilo. Kako sada muški nemaju kamo, a ono moraju na misu. Pa je tako njihova kapelica na nedjeljnoj misi postala pretijesna. Nema više konkurenciju. Ali, kažu Štrukov ani da je bez kr me jako žalosno. Možda je i to razlog što su postali pretihi, premirni, presamozatajni. No, kada odu u svijet, onda postaju druga iji.

blem na i predsjednika. Imaju svoje vozilo. I imaju ispitane vatrogasce. Ali nikako da kona no po nu. Stoga i vele da im se DVD zvao “Nikud nikam“. Ali žarko žele da ponese ime sela. Sve to zato jer su svi navalili na nogometno igralište. I s hajdu kim srcem zdušno bodre svoje labudoritaše. A kako e onda gasiti to “štrukoljublje“.

Zna se, al se ne sme re i Obitelj Hrženjak primjer je divne i brojne obitelji. Majka Nada s djecom na slici za uspomenu. Najstariji je Dominik pa slijede Krešimir, Mateja, Janja, Nives, David, Karlo, Helena, Lovro, Anamari i Luka. Najstarijem je 26 godina, a najmla em 8. Tata Dragutin umro je prije 3 godine

Hajdukovci su skromni de ki pa se i na Hajdukovoj no i ponašaju pravo sportski I kao što je bio ondašnji obi aj, svaka je zabava morala završiti tu njavom. Tako da je bilo uobi ajeno da se po dvorištu naganja sa željeznim vilama i kosama. No, gazda je tome dosko io i pospremio sav oštar alat. Ostavio je samo kolce pa su onda uzrujani gosti brojili rebra jedni drugima. Nekad bilo, sad se spominjalo. Nema više kr me u Štrukovcu. Oni koji su prolazili nisu imali vremena stati. Doma i pak nisu mogli toliko piti. Jer i oni

imaju nešto svojih gorica u bregima. Uglavnom, rekli bi da je sada mir i blagostanje. Toliko su miroljubivi da su ve tri godine za redom dobili nagradu fair-play. Njihovi nogometaši, hajdukovci. Tako borbeno ime kluba, a takvi mirotvorci. Kada su prije tridesetak godina osnivali klub, htjeli su da se zove Croatia. Dopuštenje nisu dobili pa kad su susjedni Žiškov ani nazvali svoj klub Dinamo, u Štrukovec je došao Hajduk. Kako je bilo, tako

Štrukov anke e osnovati Društvo žena. To se zna, al se ne sme re i. No, ubrzo e se pro uti. Odlu ile žene da kona no kažu sve otvoreno. Ne e više biti onoga da se zna, ali se ne sme re i. Jer, Štrukov ani se nikad ne žele nikome zamjeriti. Kad im je netko odnio drvene golove i upotrijebio za ogrjev, oni su napravili nove. A znali su tko se grijao. Znali su i tko im je razrezao mreže na golovima. Pak su šutjeli. Šute i rade. Kad treba, seoski elnik Ivek kreditira Mjesni odbor. Samo nek se nešto napravi. Jer, Štrukov ani znaju samo gun ati u sebi. Onako potiho. Kad se nešto glasno u ini, možda i udno ispadne. Došao tako jedan Štrukov anin doma i vidio usput da se iz svih dimnjaka vije dim osim iz njihove ku e. Povi e on: - Gori! Gori! Žena sko i prestrašeno: - De? - Pre saki hiži, samo nej pre naši!, odgovorio je on. Pri aju da je nešto dobio. Zna se, al se ne sme re i. Uglavnom, od toga doba vatrogasci su u Štrukovcu nekako zamrli. Iako su osnovali Društvo ve 1926., njihov rad je pretih. Kažu da im je najve i pro-

Ekipa NK Hajduk: Tomislav Jurovi , Davor Jurovi , Jurica Novak, Neno Novak, Dominik, Krešimir i Karlo Hrženjak, Marko Debelec, Goran Debelec, Mario Radikovi , Mario Topli anec, Mario Sabo, Mihael Ma ari , Josip Ma ari , Marko Mikolaj, Dejvid Strah, Karlo Gori anec, Hrvoje Ma ari i Dominik Horvat

Najmla i stanovnik sela je Jan Radikovi , star 7 mjeseci. Na slici je s mamom Irenom i tatom Mirom

Štrukovski mostovi koji povezuju dvije strane sela uz potok Brodec Štrukovec pripada administrativno Gradu Mursko Središ e, ali je u župi Selnica i pripada selni kom školskom podru ju. Od 1926. pa do 1967. godine Štrukovec je imao svoju školu koju je 1939. godine poha alo ak 90 u enika i nije bilo ni jednog nepolaznika. Štrukovec se nalazi uz državnu cestu Mursko Središ e - akovec. U selu se nalazi kapela Majke Božje Škapularske koja je izgra ena 1929. godine. Svoje proštenje sredinom srpnja slave naveliko pa zbog položaja sela dolazi ina e puno ljudi. Uz samo selo, u predjelu zvanom Kr , bila je i rudarska jama koja je zatvorena 1970. godine. Iz te se jame ugljen odvozio kamionima. Danas je jedini trag postojanja jame brežuljak jalovine obrastao drve em. U selu je jedna trgovina i nekoliko poduzetnika. Kr me, ka i a nema, iako je nekad Štrukovec bio upravo poznat po gostionici.

O ljudima …

Rihtarec. Nogometni klub Hajduk osnovan je 1974. godine. Osniva i su bili Stjepan Mesari , Ivan Mesari , Josip Hoblaj …Predsjednik kluba je Dragutin Debelec, dopredsjednik Franjo Leva i , tajnik Josip Hoblaj, blagajnik Miljenko Hamer, trener Ivan Kova i i domar Ivan Saka . Oko kluba se okuplja cijelo selo pa tako prodaju preko stotinu ulaznica kada igraju doma. Osim toga, imaju etrdesetak navija a koji redovito bodre ekipu i na gostovanjima. Ina e, u selu je 30 pu koškolaca, 15 srednjoškolaca, 8 studenata. Prema zadnjem popisu stanovništva, u Štrukovcu je živjelo 418 stanovnika u 118 ku anstava. Zabilježeno je 127 stanova. Poznati Štrukov ani su sve enici Vinko Stjepan, Antun Hoblaj, dr. sc. Alojz Hoblaj, dr. Stjepan Hoblaj, a Bolta Jalšovec bio je potpredsjednik Sabora. Ina e, sada imaju dva postdiplomanta, Nikolu Saka a i Marinu Grabar.

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji je predsjednik Ivan Vrši , dopredsjednik je Ivan Saka , tajnica je Aleksandra Zadravec, dok su lanovi Josip Hoblaj i Franjo

Posebna je zanimljivost dobro o uvan Fešteti ev majur za koji još uvijek nije na en interesent.

Zanimljivost

Obitelj Saka , tata Ivan, mama Marija i djeca Ivana, Nataša i Nikola. Nataša i Nikola su završili fakultete, a Nikola završava i postdiplomski studij i radi kao asistent na fakultetu

Klaudija Šardi, Marija Jalšovec i Irena Jurovi ure uju središte mjesta. Sade cvije e i brinu o njemu. - ,Prvo je to zapo ela Vera Grabar pa Marija Žganec. Onda sam ja, a pridružile su mi se sada moje prijateljice me u kojima je i Marija Novini , kaže Marija Jalšovec

Željko Mesari bavi se poljoprivredom, no posebna su atrakcija na njegovom imanju dva ponija, Jakob i Ana. Ana sada o ekuje prinovu, a Jakoba e po eti dresirati za jahanje

ME\IMURSKE NOVINE 24. velja e 2009.

Ispunjeno gledalište s pozornoš u je pratilo prire eni program, a ženske poglede mamio je Željko Radolfi

POZNATI na “Modnoj ve eri” u Toplicama Sveti Martin Iako nisu bili baš “spasani” u obleki voditeljski par: Pokos-Mlinari dobro je odradio svoj dio zadatka

Alka zapjevala u bazenu, Doris Vre ko pokazala “najviše” U Toplicama Sveti Martin organizirali su u lijepom ambijentu unutarnjih bazena “Modnu ve er poznatih”. Na modnoj reviji u pet izlazaka predstavile su se manje više poznate missice, manekenke, voditeljice: Ivana Ergi , Aleksandra Grdi , Tina Katani , Stefany Hohnjec, Iva Dragovi , Doris Vre ko, Petra Maroje, Darjana Iljki , kao i njihovi kolege: Dino Bubi i , Nenad Hervatin i Miroslav Žakni . Nosili su modele: New Yorkera, Neckermanna, Galka, Ivan ice Pahor i Olgice Pinky. U glazbenom programu nastupili su: Alka Vuica, Sonja Kova , Ivana Mari i Boris Kosma . Voditelji su bili Vlatka Pokos i Mario

Mlinari . Usprkos reviji, kao i uvijek u takvim prigodama, za fotoreportere i novinare bili su važni neki drugi detalji. Ovaj put to je bila zasigurno injenica da su se na istom doga aju pojavili bivši de ki Vlatke Pokos Željko Radol i koji je mamio ženske duhove i kontroverzni hrvatski mister Dino Bubi i .

Što se ti e revije, raskošni dekoltei bili su u prvom planu, što zahvaljuju i umjetnim grudima Doris Vre ko ili pravim Petre Maroje. U pjeva kom dijelu programa najve e oduševljenje pak je izazvala Alka Vuica koja je na kraju programa potpuno obu ena svojevoljno završila u bazenu i paze i da mikrofon ostane suh otpjevala drugi dio pjesme “Va-

ralica”. Nakon revije uslijedio je veliki party u Pubu Potkova, uz poznati njema ki DJ dvojac “Wishes & Dreams”. Organizatori iz Toplica Sveti Martin najavljuju ve i broj sli nih doga anja tijekom godine, kao i neka druga iznena enja, kako za goste Toplica, tako i za me imursku publiku. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Alex Grdi u zanosnom hodu modnom pistom koja je bila postavljena efektno unutar bazena

Petra Maroje pokazala je da se još uvijek dobro snalazi i na modnoj reviji

Vlatkini bivši na okupu Željko Radol i i Dino Bubi i dva bivša de ka Vlatke Pokos nakon njezinog razlaza s Dikanom Radeljakom bili su u epicentru pozornosti Modne revije poznatih. Radol i je zanosnim izgledom mamio ženske poglede, dok se Dino pojavio s lasterom na obrazu žele i izazvati dodatnu pozornost fotografa i kamera. Navodno je simulirao, jer od tu njave više

nema nikakvih tragova. Ina e, poslije revije Dino je pokušao “poljubiti” Vlatku ak je naganjavši po bazenima u prisustvu kamere Nove TV, dok je Željko bio puno pristojniji i držao se na pristojnoj udaljenosti. Kad su na partyiju oba popila koju ašicu više, krenuo je njihov me usobni srda ni razgovor. Hm, koja je bila tema…??? (dz)

Strastveni poljupci Stefany i de ka Na after partyiju vladala je dobra i opuštena atmosfera. Tome svjedo i i izmjenjivanje nježnosti kojih se nisu libili ni “poznati”. Me imurska Istrijanka Stefany Hohnjec pak je otišla najdalje i strastveno se ljubica s svojim dubrova kim de kom Tomislavom Peri em. (dz)

Voditeljica automagazina Nove TV Doris Vre ko mamila je muške poglede izazovnim dekolteom

Nekad model - Ivan ica Pahor, danas se sve više isti e zanimljivim dizajnerskim kreacijama

“ME IMURSKI SAMCI” proslavili Dan zaljubljenih

ME IMURSKA najklinceza

Rebecca Posavec obožava ples, Petronela Sabol ec je miss Najvalentinka pjevanje i slikanje Sedmogodišnja Rebecca Posavec, uz osmogodišnjeg Davida Baranaši a, pobjednica je županijskog natjecanja “Najklinci Hrvatske”, održanog pod sloganom “Zauvijek ostat u dijete”. Rebecca Posavec iz Pribislavca odli na je u enica 1. b razreda I. Osnovne škole akovec. Voli ples, kojim se bavi ve tri godine, a nastupa u plesnoj skupini “Vivona” iz akovca. Osim plesa, obožava slikanje i pjevanje, me utim, jedino tko je u tome ometa, ali koga i najviše voli, jest njezin mla i brat Paris. Tako er obožava životinje pa su stoga pas i ma ka dio njezine obitelji i esti motivi njezinih crteža. Želja joj je postati solo pjeva icom i nau iti svirati gitaru koju je dobila na poklon od roditelja povodom pobjede na izboru za najklincezu Me imurske županije, za koji je puno trenirala i radila vo ena rukom svoje majke Patricije. Ovom prilikom zahvaljuje svima koji su joj na bilo koji na in do sad po-

mogli u njenom razvitku. Pred njom je inalno državno natjecanje koje je najavljeno za razdoblje od 11. do 14. lipnja u Kukljici na otoku Ugljanu. Organizira ga udruga “Najklinci Hrvatske” iz akovca pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti te Ureda predsjednika RH.

Udruga “Me imurski samci” proslavila je Dan zaljubljenih. Tradicionalno slavlje u povodu Valentinova održano je u Hotelu Park gdje se samci redovito okupljaju svake nedjelje. Ovogodišnjem druženju odazvalo se gotovo svih 150 lanova, koliko Udruga sada broji, a bilo je tu i gostiju iz srodne udruge iz Varaždina te Slovenije. Ukupno je, pohvalila se Marija Belovi , predsjednica Udruge, izbrojila 196 sudionika slavlja. Ovo druženje bilo je posebno po izboru “Najvalentinke”. Rije je o svojevrsnom izboru miss. Najvalentinkom je proglašena Petronela Sabol ec iz Vugrišinca koja ima veliko srce, najljepši hod i kojekakve druge kvalitete. Sati nedjeljnoga slavlja brzo su prolazili uz druženje, glazbu, ples srca i recitacije ljubavnih pjesama. Zanima li vas kako se to druže samci, dobro ste došli na njihova druženja nedjeljom od 20 sati. Upravo je sada pravo vrijeme da im se pridružite. U lanjenje u Udrugu koštat e vas 100 kuna, a upad na svako druženje pla a se 10 kuna, zbog glazbe koju valja platiti. (D.Mihoci;M.Novosel)

Kandidatkinje za Najvalentinku predstavile su se žiriju

24. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

S \&# $

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Poreme eni odnosi Ĺ˝ena majka u obitelji Imam 19 godina i studiram. Moj otac ve godinama, ak od mog djetinjstva troĹĄi alkoholna pi a i maltretira cijelu obitelj. Moja majka u zadnje vrijeme esto spominje mom batu i meni kako je ona cijelo vrijeme trpjela oca i sva ta njegova maltretiranja samo zbog toga da bi sa uvala obitelj i da bi njezina djeca mogla skupa odrasti i zavrĹĄiti redovno ĹĄkolovanje. Ve par godina osje am se napetom, nervoznom, imam pritisak u prsima i nezadovoljna sam. Nemam de ka i ne izlazim van u druĹĄtvo. Ĺ to se to doga a sa mnom? O ito je da je vaĹĄ problem poreme eni odnosi unutar obitelji. Vi i vaĹĄ brat ste odrastali u jednoj po vas nezdravoj sredini u kojoj je otac ovisnik o alkoholu i diktator, majka Ĺžrtva, a vaĹĄ brat i vi ste Ĺžrtve i promatra i svega onoga ĹĄto se oko vas doga a. Alkoholizam jednog od bra nih partnera ponajprije dovodi do zanemarivanja obiteljskih duĹžnosti od kojih je briga za djecu najo itija. Poznato je da alkoholizam u obitelji uzrokuje osiromaĹĄenje obitelji, kako na emocionalnom tako i u materijalnom smi-

slu. Isto tako alkoholizam stvara agresivnost i nasilje u obitelji, ĹĄto se o ituje ne samo izi kim ozljedama odraslih nego i djece. Kao posljedica alkoholizma u obitelji dolazi do psiholoĹĄkih poreme aja u obitelji, a naro ito u djece, dakle alkoholizam u obitelji poti e ranije poreme aje ponaĹĄanja djece. VaĹĄe smetnje koje navodite uzrokovane su prije svega sredinom u kojoj ste Ĺživjela i u kojoj Ĺživite pa i zbog vaĹĄe unutarnje Ĺželje da u svom Ĺživotu u inite i napravite neĹĄto drugo. Vi volite svoje roditelje i mislite da ete ih povrijediti time ako druga ije razmiĹĄljate. VaĹĄ otac i njegov alkohol kao i maj ino Ĺžrtvovanje su bili njihovi izbori. Otac je imao priliku lije iti se od alkoholizma, i i na lije enje a vaĹĄa majka mogla je poduzeti neke mjere da natjera tatu na lije enje ili da ga ostavi. Me utim, vaĹĄi roditelji su se odlu ili na takav izbor kakav imaju i ta je njihova odluka djelovala na vas tako da ste postala pesimisti na, nesigurna, da ste izgubila povjerenje u brak i obitelj. U svakom slu aju preporu am vam da se posavjetujete s psihijatrom kako bi mogli spoznati vaĹĄ problem kojega ete se potom rijeĹĄiti.

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaĹže . njega ruku i nogu by Catherine nails

PiĹĄe: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Estetika Ljepota je subjektivni doĹživljaj. Rije estetika poti e od gr ke rije i ]^`{|}^~ , ĹĄto zna i osje am , opaĹžam. Kada za neĹĄto kaĹžemo da je estetsko , pod tim podrazumijevamo osje aj za lijepo, pro injeno, za ukus, ljepotu, sklad, lijepi izgled itd . Me utim, sve su to relativni pojmovi jer je doĹživljaj lijepog strogo individualan . Lijepo je osje aj ugodnog , percepcija koja izaziva uĹživanje . Do danas nema de inicije koja bi bila logi ki jasna i pregledna , a ujedno bi pribliĹžno to no odre ivala granice onome ĹĄto se smatra ili bi se moglo smatrati â&#x20AC;&#x17E;estetskimâ&#x20AC;&#x153;. Objektivne karakteristike â&#x20AC;&#x17E;lijepogâ&#x20AC;&#x153; su sklad i red , dok je po subjektivnim kriterijima

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana MaĹžurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

lijepo ono ĹĄto se â&#x20AC;&#x17E;po sebi svi aâ&#x20AC;&#x153;. Problem estetike i estetskog naro ito je izraĹžen u kozmetici, jer je lice jedini dio ljudskog tijela koji nikada nije pokriven , ĹĄto zna i da je dostupno procjeni estetskog utiska koji izaziva na okolinu . Sve uro ene i ste ene nepravilnosti dovode do naruĹĄavanja harmoni nog izgleda i odstupanja od normale , na ĹĄto moĹžemo utjecati kozmeti kim ili drugim tretmanima kojima se otklanjaju sitni nedostatci uz isticanje onih osobina koje su ve prirodno dobro oblikovane , a prikrivanjem karakteristika koje su izmijenjene ili oĹĄte ene s ciljem o uvanja ĹĄto prirodnijeg izgleda koji je skladan i samim time â&#x20AC;&#x17E;po sebi lijepâ&#x20AC;&#x153;.

Mnoge Ĺžene koje znam pitaju se kako nositi breme Ĺživota koje su, inilo im se, same odabrale ili posve prirodno prihvatile, a ono im stvara tako este unutarnje kon likte... Ĺ˝ene uglavnom Ĺžele biti majke, ve ina majki smatra maj instvo najbitnijim osobnim iskustvom i najve im Ĺživotnim postignu em, a ni jedna koju sam o tome pitala nije tajila kako je najve e brige i najdublje dileme u svom Ĺživotu imala baĹĄ zbog djece i svoje maj inske zada e. Ne volim puno sluĹĄati ni pri ati o maj instvu, nekako sam na to alergi na jer dobro znam ono ĹĄto se ionako u znanosti o ovjeku zna, sa pozicija evolucijske biologije, iz sociologije obitelji, psihologije roditeljstva, itd. Stvarno ne Ĺželim pisati joĹĄ jedan lanak o tome kako je ÂŤprirodno biti majkaÂť ili kako je obiteljsko okruĹženje klju harmoni nog razvoja li nosti, ili ĹĄto god tome sli no... Pa ĹĄto onda ho u, pitate se, a pitam se i ja dok piĹĄem ovaj tekst u zadnji as jer bi me ve mogli zvati iz redakcije (petak je, joĹĄ niste niĹĄta poslali...), u kuhinji se kuha ru ak (ja ga kuham, pa ne Ĺživimo u tvreklamama), gore u sobi mla e dijete piĹĄe zada u i pita me kako rade bubrezi, a starije ve stvarno veliko (internetsko) dijete traĹži da mu na obi noj kuverti ispravno napiĹĄem podatke i objasnim kako se na poĹĄti ĹĄalje preporu ena poĹĄiljka (kad sam tako zlo esta pa to ne u napraviti umjesto njega), a telefon zvoooni.... Gdje sam ono stala? Biti dobra mama. Biti mama. Mama. Ho ete da napiĹĄem da je to najljepĹĄe na svijetu? Evo, samo da pogledam u pe nicu. Sve je u najboljem redu, obitelj e biti vrlo zadovoljna jelom. Znate da ljubav ide kroz Ĺželudac, maj inska tako er. Tekst se lijepo odmotava, telefon je odra en, sve funkcionira. Kao u ilmu ÂŤĹ˝eneÂť skoro bi moglo bez pojavljivanja muĹĄkog lika. Samo zato ĹĄto to i ilmska montaĹža kao i tekst omogu avaju. Ali Ĺživot ne, Ĺživot ne moĹže bez muĹĄkaraca. Shvatite to, naravno, kao poruku koja je bioloĹĄka koliko i psiholoĹĄka. Ovdje se radi o nedogmatskom pokuĹĄaju da se pozovem na injenicu kako postoji suradnja i komplementarnost me u spolovima, ĹĄto zna i da ne postoji ja i spol, nego bezbroj minijaturnih svrsishodnih varijacija koje Ĺživot razvija a mi ih pojedina no pronalazimo i istraĹžujemo. Ni priroda ni ljudsko druĹĄtvo nisu dogmati ni, nude mnoĹĄtvo rjeĹĄenja za brigu o djeci. NaĹĄa vrsta nema samo jedan model obitelji , ostavimo se svih ideologija koje su nam korisne ak i kad nismo svjesni da su nam zapravo nametnute. Ĺ˝ena ra a i voli svoju djecu, ali zbog toga

nije bolji ovjek. I ne treba idealizaciju maj instva. Za sva druĹĄtva i sve epohe vrijedi slijede e: ĹĄto se Ĺžena viĹĄe moĹže osloniti na obiteljske i druĹĄtvene mreĹže, to je spremnija postati majka, a i njena djeca imaju ve e Ĺživotne ĹĄanse. Zato bi obiteljska politika prije svega trebala zna iti da e se obaveze majki podijeliti na viĹĄe ple a, a da to bude normalna i svakodnevna praksa. U mom slu aju, ovog asa to zna i da ĹĄaljem tekst i odlazim na posao. A u ku i nastupa muĹĄkarac.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

PiĹĄe dr. med. Damir Mamuzi

Estrogeni pove avaju atraktivnost Ĺžena Glavni Ĺženski spolni hormoni estrogeni zajedno sa ostalim spolnim hormonima odgovorni su za postojanje sekundarnih, spolnih osobina Ĺžena. To su sva ona obiljeĹžja po kojima razlikujemo Ĺžensko od muĹĄkog kao Ĺženska gra a tijela, rast dojki i stidnih dlaka , boja glasa, na in hoda i kretnji, mimike. Iz djevoj ice nastaje razvojem zrela Ĺžena baĹĄ zahvaljuju i estrogenima. Sve je to ve dugo poznato i nije nikakva novost. Novo je me utim spoznaja da Ĺžene s viĹĄim razinama estrogena tijekom svog Ĺživotnog puta imaju viĹĄe seksualnih partnera, eĹĄ e ih mijenjaju, ali imaju i duĹže, stalne veze. Estrogeni de initivno pove-

avaju atraktivnost Ĺžena i njihovu plodnost. Na temelju novih istraĹživanja u Americi i Njema koj ustanovljeno je da atraktivne Ĺžene, koje imaju intenzivniji seksualni Ĺživot imaju i viĹĄe vrijednosti estrogena. Dr.Koenig u Njema koj ustanovio je da Ĺžene za vrijeme ovulacije imaju za nekoliko herca(HZ) viĹĄi glas nego u ostalim fazama ciklusa. KoĹža se mijenja, njezin ÂŤtenÂť postaje druga iji, podatniji, Ĺžene se psiholoĹĄki druga ije ponaĹĄaju, sklonije su ÂŤ lertuÂť i kojekakvim ÂŤglupostimaÂť. Skrivene ari pojedine Ĺžene postaju za vrijeme ovulacije vidljivije, kao da daju muĹĄkima znak, sada je as, sada smo spremne.

GORAN HOBLAJ iz Murskog SrediĹĄ a

ovjek pod ijim rukama bolovi nestaju Prije mjesec dana je Goran Hoblaj, nekadaĹĄnji speedway ĹĄampion iz Murskog SrediĹĄ a, u svom gradu u Tekstilnoj ulici, nasuprot Modeksu, otvorio prostoriju u kojoj svojom snagom lije i ljude kojima klasi na medicina nije pomogla. Hoblaj je vlasnik certi ikata za terapeutsku djelatnost i lan je Hrvatskog udruĹženja za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu.

Tretman ozdravljenja kraljeĹžnice

U samo mjesec dana Hoblaj je tjelesnih i duĹĄevnih bolova oslobodio stotinjak osoba svih starosnih dobi. ekaonica i prostorija u kojoj ordinira redovito su pune, a korisnici su njegovih usluga visoko obrazovane i ĹĄkolovane osobe, kao i obi ni ljudi kojima je jedina Ĺželja biti zdrav i skrbiti za sebe. Svi, ali baĹĄ svi do jednoga, prezadovoljni su tretmanom i na inom kojim Hoblaj pristupa pojedincu ili grupi ljudi, a sve je to uredno evidentirano i zapisano u anketnim listovima koje popunjavaju pacijenti sami. Tegoba su se rijeĹĄili ili se rjeĹĄavaju teĹĄko oboljeli od raznih ĹĄokova, moĹždanih udara, bubreĹžnih i reumatskih oboljenja. Svoje usluge Hoblaj ne napla uje, jer smatra kako je â&#x20AC;&#x153;odabranâ&#x20AC;? da ljudima pomogne, a najve a su mu nagrada zdraviji i optimisti ni ljudi. Svi koji Ĺžele, a Hoblaj ne odbija nikoga, povjeriti mu se za ozdravljenje mogu se prijaviti na mobilni broj 098/171-8346 gdje e dobiti sve naputke. Isto tako na web stranici www. biohealing.info.hr. Terapiju Hoblaj provodi od

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP Ĺ IMUNKO, pomo nici glavnog urednika: BoĹžena MALEKOCI-OLETI=, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajniĹĄtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: BlanĹĄa BlaĹževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeĹžana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Ĺ ardi, lektura: Monika Zor ec Ĺ˝IRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiĹĄnja 360 kn, polugodiĹĄnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poĹĄtarina); avio poĹĄiljke (935 kn (pretplata+ poĹĄtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Otklanjanje bubreĹžnih tegoba

ovjek je bio izgubljen za Ĺživot, sada je bolje utorka do etvrtka od 14 do 17 sati. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ME\IMURSKE NOVINE 24. velja e 2009.

PREDSTAVLJAMO

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj Ĺžupaniji 1.1. - 31.1.2009. Model

koli ina

dio%

1. Renault

10,26%

2. Volkswagen

10,26%

3. Honda

9,40%

4. Toyota

7,69%

5. Ford

6,84%

6. Suzuki

6,84%

7. Chevrolet

5,98%

8. Mazda

5,98%

9. Dacia

5,13%

10. Peugeot

4,27%

11. Ĺ koda

4,27%

12. Volvo

4,27%

13. Hyundai

3,42%

14. Opel

3,42%

15. Citroen

2,56%

16. Nissan

2,56%

17. BMW

1,71%

18. Fiat

1,71%

19. Audi

0,85%

20. Kia

0,85%

21. Mitsubishi

0,85%

22. Seat

0,85%

UKUPNO

117

100%

Izvor: Promocija Plus

WRC poredak nakon 2. od 12 Rally-a

Poredak voza a: 1. Sebas en Loeb 2. Mikko Hirvonen 3. Dani Sordo 4. Henning Solberg 5. Jari - Ma Latvala 6. Chris Atkinson 7. Ma hew Wilson 8. Sebas en Ogier 9. Pe er Solberg 10. Khalid Al-Qassimi 11. Urmo Aava

Dodijeljena priznanja HR Auta 2009

20 14 12 10 6 4 4 3 3 1 1

Poredak Teamova: 1. Citreon Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Stobart VK M-Sport Ford Rally Team 4. Citroen Junior Rally Team

32 22 16 8

POREDAK FINALISTA: 1.

Ford Fiesta

Renault Megane

64 59

Honda Accord

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin *BS - bez sumpora

6,89 6,93 6,60 3,35

6,94

CitroĂŤn C5

7,12 6,60 6,66 3,35

Alfa Romeo MiTo

Ĺ koda Superb

Cijene vrijede na dan 20. velja e 2009.

PORED TOGA DODIJELJENO JE JOĹ 14 POSEBNIH PRIZNANJA I TO ZA: Dizajn:

HR Auto 2009

CitroĂŤn C5

Ekologija:

Romeo IbriĹĄevi

Obiteljski automobil:

Renault Kangoo

Poslovna limuzina:

Ĺ koda Superb

Lako gospodarsko vozilo:

Citroen Berlingo/ Peugeot Partner

Najatrak vniji coupe:

Volkswagen Scirocco

Najatrak vniji kabriolet/CC/roadster:

Alfa Romeo 8C Spider

Najpovoljnija kupnja:

Dacia Sandero

Sigurnost:

organizacija Euro NCAP

Tehni ke inovacije:

Volvo XC60

Terenac/SUV:

Audi Q5

Gradski automobil:

Toyota iQ

Promocija/nastup/PR:

Jasmina DreĹžnjak â&#x20AC;&#x201C; Citroen Hrvatska

Najprodavaniji model:

Opel Astra

Zbor automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog druĹĄtva dodijelio je priznanja 15. izbora za nacionalni automobil godine. Osim Volana, dodijeljeno je i 14 posebnih priznanja. Na sve anosti odrĹžanoj u Centru Kaptol u Zagrebu u Zagrebu okupila se krema automobilskog businessa u Hrvatskoj. Zlatni volan za HR

CitroĂŤn produljuje akciju Izvanredno, CitroĂŤn produljuje akciju do 28. velja e 2009. godine i kao odgovor na krizu poklanja do 1.000 litara goriva gratis prilikom kupnje osobnih vozila CitroĂŤn. U ponudi je i CitroĂŤn naciranje koje nudi trenutno odobrenje kredita i individualno prilago ene ponude. Prilikom kupnje modela CitroĂŤn C1, C2, C3, putni kog CitroĂŤna Nemo i Berlingo First svi kupci, pored atrak vnih cijena h modela, dobivaju na poklon 500 litara goriva gra s. Tako je CitroĂŤn C1 u ponudi ve od 57.900 kn, CitroĂŤn C3 i CitroĂŤn Nemo Kombi ve od 69.900 kn. Svi kupci CitroĂŤna C4, Xsara Picasso i novog putni kog Berlinga na poklon dobivaju 750 litara goriva gratis. CitroĂŤn C4 Visio coupe 1.4i u ponudi je ve od 92.900 kn s bogatom serijskom opremom koja uklju uje ABS, 2 zra na jastuka, klima ure aj, radio CD MP3, svjetla za maglu, tempomat i dr. CitroĂŤn Xsara Picasso u ponudi je ve od 99.000 kn, a novi CitroĂŤn Berlingo ve od 92.900 kn. 1.000 litara goriva gra s dobivaju svi kupci CitroĂŤna C5, C6, C4 Picasso, Grand C4 Picasso i C-Crossera. CitroĂŤn C4 Picasso Visio 1.6i VTi 120 u ponudi je ve od atrak vnih 139.900 kn, a Grand C4 Picasso Visio 1.6i VTi 120 ve od primamljivih 146.900 kn.

Mjesec sigurnosti u Hyundaiju Auto 2009., Ford Fiestu, preuzeo je direktor tvrtke Grand Auto Davor Sori , a priznanje su mu predali predsjednik Hrvatskog novinarskog druĹĄtva Zdenko Duka i predsjednik Zbora automobilskih novinara HND-a Mato Pavli evi . Srebrni volan pripao je Renault Meganeu, priznanje je preuzela voditeljica komunikacija tvrtke Renault Nissan Hrvatska Karolina PeriĹĄi . Bron ani volan za Hondu Accord predan je voditeljici odnosa s javnoĹĄ u tvrtke Ruting, Ani RaguĹž. Uz brojne uzvanike svojom je nazo noĹĄ u ovu sve anost uveli ao i g. Domagoj ukec, dizajner iz CitroĂŤna, zasluĹžan za izgled novog CitroĂŤna C5, za koji je i pruzeo nagradu.

Hyundai je za svakog kupca modela i30CW pripremio vrijedan poklon. Radi se o kvalitetnoj dje joj sjedalici Recaro Young Sport ija je komercijalna vrijednost viĹĄa od 1.700 kn, te zadovoljava sve vaĹže e Europske standarde sigurnosti. Sjedalo Recaro Young Sport namijenjeno je prvoj, drugoj i tre oj kategoriji djece (od 9-36 kilograma). Osim ĹĄto po vaĹže em zakonu sigurnos prometa na cestama postoje odredbe o prijevozu djece u osobnim vozilima, pove anju sigurnos u prometu nadovezuju se i brojni sigurnosni elemen modela i30CW poput prednjih i bo nih zra nih jastuka, te bo nih zra nih zavjesa i ISOFIX sustava. Trajanje ove akcije za sada je ograni eno na mjesec dana, po evĹĄi od 16. velja e. Ponuda vrijedi za sve izvedbe modela i30CW bez obzira na motor ili paket opreme, te je uklju ena cijela mreĹža ovlaĹĄtenih partnera Hyundai u Hrvatskoj.

24. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

INTERVIEW Serge Prevot

Serge Prevot, generalni direktor Peugeot Hrvatska • Povodom proljetne svjetske prezentacije dva nova Peugeotova modela razgovarali smo s direktorom tvrtke Peugeot Hrvatska • Možete li pojasniti našim itateljima što to no Peugeot priprema u Dubrovniku? — Po prvi put u Hrvatskoj Peugeot priprema svjetsku prezentaciju dva nova modela : 3008 – cross overa by Peugeot i 308 CC. Gotovo 1.000 novinara iz 45 zemalja svijeta, podijeljenih u 20 grupa, sudjelovat e u testnim vožnjama ta dva modela tokom 5 tjedana. Testirat e se 80 automobila na rutama poluotoka Pelješca, ukupne dužine od oko 300 km. Osim testiranja automobila, novinari e imati priliku upoznati se s ljepotama i poviješ u grada Dubrovnika. • Zašto je za taj doga aj odabrana baš Hrvatska i Dubrovnik i koliko je trajala priprema cijelog doga anja? — Za dva tako neodoljiva modela poput cross overa i coupécabrioleta, tražili smo posebno mjesto, koje odgovara njihovom snažnom karakteru, originalnosti i individualnosti. Dubrovnik i hrvatska obala u potpunosti su odgovarali tim kriterijima. Osim toga, hoteli u Dubrovniku su na visokom nivou, s bogatim iskustvom u organizaciji ovakve vrste doga anja. Gotovo godinu dana odjel strategije i komunikacija radi na ovom projektu. Prvi koraci napravljeni su u svibnju prošle godine. Dubrova ka regija bila je

Serge Prevot Serge Prevot je generalni direktor ilijale Peugeot u Hrvatskoj od 1. rujna 2007. godine, kad je naslijedio Portugalca Francisca Botta. Ovaj 45-godišnji Francuz u Hrvatsku je došao iz ilijale Peugeot u Tunisu, gdje je etiri godine bio generalni direktor. Serge Prevot je u Peugeotu gotovo 20 godina. Obavljao je razli ite funkcije u marketingu i prodaji u upravi Automobiles Peugeot u Parizu, od ega je etiri godine bio šef zone Maghreb. Serge Prevot je oženjen i otac dvoje djece.

u konkurenciji s Almeriom, pokrajinom na jugu Španjolske, poznatoj po izostanku kiša u tom periodu. Odlu ila je prekrasna obala, isto more, ugodna klima dubrova ke regije i o aravaju a ljepota grada Dubrovnika. Sretni smo što emo mo i ugostiti hrvatske novinare upravo u njihovoj domovini. Uvijek smo ih vodili na predstavljanje nekog modela u Španjolsku, Italiju, Francusku…Ovoga puta mi smo doma ini novinarima iz cijelog svijeta i nadam se da e im biti lijepo u Hrvatskoj. I naravno, da emo imati lijepo vrijeme u Dubrovniku. • Što Peugeot u Hrvatskoj o ekuje od modela 3008 i 308 CC i kad se o ekuje njihovo lansiranje na hrvatsko tržište? — Vrlo smo sretni i ponosni što je Peugeot odabrao Hrvatsku za ovu me unarodnu prezentaciju, koja e nam omogu iti da hrvatskim klijentima pokažemo ove važne modele „pred premijerno“, tim više što Hrvati vole automobile. To je i znak važnosti koju Peugeot pridaje ovom tržištu. 308 CC, kojeg

emo komercijalizirati u Hrvatskoj sredinom godine, produžava i obnavlja ponudu coupé-cabrioleta. Peugeot je referenca u proizvodnji CC-a, s više od 650.000 prodanih primjeraka širom svijeta u manje od 10 godina. 308 CC je korak unaprijed što se ti e stila, ali i nove tehnologije i sigurnosti, s 5 zvjezdica za zaštitu putnika na EuroNcap testu. A onda velika novost: 3008 – cross over by Peugeot. Ova originalni i inovativni spoj SUV-a, monovolumena i limuzine, nudi snažan karakter, brojne korisne inovacije u pogledu udobnosti i sigurnosti, dinami ke kvalitete i

brigu za okoliš. Na hrvatsko tržište lansirat emo ga tako er sredinom godine. • Dolaze li u Hrvatsku neke poznate osobe iz Peugeota? — Prezentaciji e prisustvovati Jean Philippe Collin, direktor marke Peugeot, te Christian Peugeot, direktor odjela strategije i komunikacija, koji e u Dubrovniku boraviti nekoliko dana, u društvu europskih novinara.

ME\IMURSKE NOVINE 24. velja e 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

24. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE

ARCUS - Graba - petak, 27. velja e

Club Fling Grand Opening

TOP LISTA DOMA IH 01. ESKIM VATRA

Bazirano na klupskoj glazbi (house, electro, club...) jednom mjese no imat ete priliku uz rnb ve er (RNB Fling) uĹživati u kvalitetnom programu uz gostovanje poznatih dj-a klupske scene. Na prvom party-u uz resident dj Mikac & dj Mario predstaviti e se varaĹždinski gost dj Pintha. Ulaz 10 kn (svi Vi koji Ĺželite

do i i osigurati free upad do pono i, poĹĄaljite svoje osobne podatke, ime i prezime na club ling@gmail. com). Uz odli nu glazbu o ekuje vas i party pi e kao i nagradna igra u kojoj je glavna nagrada put u Gardaland koju vam poklanjaju Arcus i agencija Mura-travel. Medijski pokrovitelj doga anja su Me imurske novine.

BRIT Awards

03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMA IH KOMEDIJA

TOP 20

Rihanna Ĺžestoko pretu ena !?

Duffy pokupila najviĹĄe nagrada Pjeva ica je okrunjena za novu britansku pop-princezu s osvojene tri nagrade. Najve i gubitnici su Coldplay i Take That, koji su ostali praznih ruku unato pet nominacija. Duffy (24) je na dodjeli Brit Awardsa u srijedu nave er u Londonu osvojila nagrade za najbolju britansku pjeva icu, debitanticu i najbolji album (Rockferry). Girls Aloud nagra ene su za najbolji singl za hit The Promise. Najbolji

02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK

live izvo a i su heavy metal legende Iron Maiden. U me unarodnim kategorijama najve i su dobitnici ameri ki rokeri Kings of Leon s osvojene dvije nagrade â&#x20AC;&#x201C; najbolja grupa i najbolji album (Only By The Night). Kanye West slavio je kao najbolji muĹĄki izvo a , a Katy Perry kao izvo a ica. U2 je prvi put uĹživo izveo svoj novi singl â&#x20AC;&#x153;Get On Your Bootsâ&#x20AC;?.

Kings of Leon

TJEDNI KALORIFER Susan

Alain

05. IPAK PRLJAVO KAZALIĹ TE 06. ZVON ICU MOĹ˝E BITI SRAM

02. BUDI MI PRIJATELJ -

PAVEL

Sanja DoleĹžal i Zagreba ki maliĹĄani

07. KIĹ A LIDIJA BA I

03. LABIRINT - EN FACE

08. U INI NEĹ TO DANAS

04. AKO UZMEĹ LJUBAV...VRATI - LUKA NIĹ˝ETI

RAMIREZ

05. DATA - T.B.F.

09. NE KUNI SE

06. Ĺ˝IVIM PO SVOME - JOSIPA LISAC

BORIS NOVKOVI

07. DA MOGU ISPO ETKA -

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

PRLJAVO KAZALIĹ TE 08. DOMOVINE SIN - PSIHOMODO POP 09. NEMA ISPRIKE - BAND AID 10. OD MILIJUN Ĺ˝ENA - TONY CETINSKI

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13 Losan eleska policija pokrenula je proĹĄli tjedan nave er internu istragu nakon ĹĄto je na internetu objavljena fotogra ija pretu ene cure za koju mediji tvrde da je Rihanna. U policijskom izvjeĹĄtaju stoji kako je fotogra ija nastala u sklopu istrage o obiteljskom nasilju, ali e identitet Ĺžrtve ostati tajan. Fotogra ija prikazuje lice mlade Ĺžene zat vorenih o iju, prepune modrica i posjekotina na elu, usnama i obrazima. Rihanna je pretu ena 8. velja e, a otad se njezin sada ve bivĹĄi de ko Chris Brown i javno

04. SOL U AJU E.N.I.

01. MILION Ĺ˝ENA - CRVENA JABUKA

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. LIFE IN TECHNICOLOR - COLDPLAY

TOM JONES

02. LOVE LOCKDOWN - KANYE WEST

04. HUMAN - KILLERS

03. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

04. SPACEMAN - KILLERS

KATY PERRY

05. THE FEAR - LILY ALLEN

06. WARM THIS WINTER -

06. RUNAWAY -

GABRIELA CHILMI

QUEEN+PAUL RODGERS

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

07. BROKEN STRINGS -

08. MILES AWAY - MADONNA

JAMES MORRISON & NELLY FURTADO

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. QUIET TIMES - DIDO

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

09. SOBER - PINK 10. IF I WERE A BOY - BEYONCE

ispri ao ne navode i u isprici i njezino ime. Rihanna navodno nije nimalo dirnuta njegovom isprikom. Ĺ uĹĄka se da bi se 19-godiĹĄnjeg Browna moglo teretiti i za pokuĹĄaj ubojstva. (foto:TMZ.com)

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA ME IMURJE

01. EMINEM CRACK A BOTTLE FEAT DR DRE & 50 CENT

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

02. KID CUDI

02. SMS MOJA ULICA

LISTA DOMA IH DAY NTOP NITE VS. CROOKERS

03. COLONIA

03. U2 GET ON YOUR BOOTS

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

04. PRODIGY OMEN

04. VLADO JANEVSKI

05. BRUCE SPRINGSTEEN

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

WORKING ON A DREAM

05. KINGS ZAKUNI SE

06. LILLY ALLEN THE FEAR

06. BORIS NOVKOVI RUĹ˝O SNENA

07. JAMES MORRISON

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM

BROKEN STRINGS FEAT NELLY FURTADO

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. JORDIN SPARKS ONE STEP AT TIME

09. LEO DVIJE VATRE

09. DAVID GUETTA EVERYTIME WE

10. BORIS BABAROVI

TOUCH FEA CHRIS WILLIS & STEVE ANGELO

TI NISI VIĹ E MALENA

10. COLDPLAY LIFE IN TECHNICOLOR II

24. velja e 2009.

DOBRO JE ZNATI

24. velja e 2009.

24.velja e 2009.

sport@mnovine.hr

START NOGOMETNE SEZONE U ME IMURJU PreloĹžani u polufinalu Kupa MSN

PreloĹĄki vratar MAR EC - od tragi ara do junaka! - Doma i trener Nenad Mar ec postavom izvo a a penala - tragi ar etvrtfinala Hrvatski tre eligaĹĄi NedeliĹĄ e i Mladost Prelog otvorili su novu nogometnu sezonu. U prvoj sluĹžbenoj nogometnoj utakmici u Me imurju u 2009. godini, preloĹĄka Mladost svladala je boljim izvo enjem dodatnih jedanaesteraca NedeliĹĄ e 3:0 (u regularnom dijelu 1:1) i plasirala se u polufinale Kupa Me imurskoga nogometnog saveza. U Dunjkovcu â&#x20AC;&#x201C; Pretetincu, u kojem je NedeliĹĄ e ve neko vrijeme doma in svojih utakmica, odigrana je o ekivano vrsta utakmica, bez previĹĄe ljepote, u kojem je polufinale zasluĹženo izborila u subotu bolja ekipa - Mladost iz Preloga.

Golovi samo u prvom dijelu Utakmica je zapo ela sjajnim udarcem Radikovi a ve u 1. minuti iskosa koji je s 25 m pogodio vanjski dio lijeve stative. PreloĹžani su bolje uĹĄli u utakmicu, kontrolirali igru, a doma i su bili prvenstveno borbeno, u nekoliko navrata i preoĹĄtri. Ipak, skoro je dominacija gostiju popustila, NedeliĹĄ e je vrĹĄ om igrom na sredini terena i estim oduzimanjem lopte nakon pogreĹĄnih dodavanja igra a preloĹĄkog sastava po elo prijetiti stvaranjem viĹĄka igra a. Baksa

je prijetio u tim trenucima, a u 14. minuti dogodio se prvi sporan trenutak na utakmici. Jari je startao s dvije noge u kaznenom prostoru, odnio loptu, zaka io po nogama i Baksu. Ostaje pitanje ĹĄto je bilo prije, lopta ili noga, ali u najmanju ruku neoprezan start gostuju eg stopera.

Baksa za vodstvo NedeliĹĄ a Me utim, pomalo nonĹĄalantna igra gostiju u gra enju igre osvetila im se u 17. minuti. Nakon poigravanja obrambenih igra a lopta je vra ena do vratara Mar eca koji je pokuĹĄao odigrati na stranu, ali ga je pro itao Baksa i prakti ki se uĹĄetao s loptom u mreĹžu za veliko slavlje nedeliĹĄ anskog sastava i njihovih grlatih â&#x20AC;&#x153;Skitnicaâ&#x20AC;?. U tim trenucima totalno je pala igra Mladosti s po etka susreta i doma i su na krilima vode eg zgoditka pokuĹĄali sti i do drugog zgoditka. Bilo je napeto u preloĹĄkom kaznenom prostoru, ali, sre om po doma e, nije bilo pravoga zavrĹĄnog udarca. I onda je Mladost ipak uspostavila ravnoteĹžu na terenu. Najopasniji igra za gostuju u obranu bio je Krznar. Posebice jer su ga obrambeni igra i Nede-

liĹĄ a ostavljali na ĹĄirokom slobodnom prostoru i nisu ga pokrivali. U prvom navratu Krznar je loĹĄe reagirao, nije uspio pro i ukesa u vrlo izglednoj situaciji, ali ga je u drugom navratu uspio nadmudriti. Ali tako nije mislio i sudac BoĹžidar Kolari kojeg svi znaju kao Lupi. Bio je to klasi an jedanaesterac nakon povla enja za dres Krznara od strane ukesa. Penal i isklju enje igra a NedeliĹĄ a bilo je evidentno, ali Kolari se nije oglasio. Istini za volju, Krznar je moĹžda malo â&#x20AC;&#x153;prekasnoâ&#x20AC;? pao, ali je prekrĹĄaj u izglednoj poziciji za postizanje zgoditka bio o it i, kad je tako neĹĄto u pitanju, onda nema prednosti.

Cvetko poravnao rezultat Ipak samo dvije minute kasnije bilo je 1:1. Igrala se 34. minuta. Nakon uba aja iz kuta, netko je od igra a NedeliĹĄ a kratko odbio loptu na vrh kaznenog prostora. Sjajno je reagirao Cvetko. Uputio je jak prizeman udarac kroz ĹĄumu nogu i igra a. Vratar Posavec bio je pokriven, nije na vrijeme primijetio loptu i reagirao, te se lopta zakoprcala u mreĹži za 1:1. Do kraja poluvremena niĹĄta se nije promijenilo.

Vratar Mar ec sjajno je pro itao izvo a e dodatnih penala kod NedeliĹĄ a

Krznar propustio sjajnu priliku U nastavku je igra dosta pala, kao da se ekao kraj. Posebice se to odnosi na NedeliĹĄ e koji su nakon ulaska Duman i a preĹĄli na dva igra a u napadu, te znatno pali na sredini terena. PreloĹžani su imali inicijativu, ali su stvorili samo jednu pravu priliku. U drugom dijelu nastavka utakmice Krznar je ostao sam na nekih desetak metara od vratara Posavca, pucao je u njegov bliĹžnji kut, ali lopta je otiĹĄla zamalo pored gola kad su je preloĹĄki navija i ve vidjeli u mreĹži. Gosti su imali viĹĄe od igre, ali nedostajao je pravi zavrĹĄni pas ili udarac.

NEDELIĹ E MLADOST (P) 0:3 11m (1:1 â&#x20AC;&#x2DC;90) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Gledatelja: 400. Sudac: B. Kolari (Novo Selo Rok). Pomo nici: Kristinko JaluĹĄi (KurĹĄanec) i Davor Ĺ upljika (Ĺ enkovec). Delegat: Dragutin Vuk ( akovec). NEDELIĹ E: Posavec 6 Perko 6,5, Belovi 6, ukes 6, Perko 6,5, Celinger 5 (od 53. Duman i 5) - Vibovec 5, Zavrnik 6,5 (od 90. PeriĹĄi -), Zanjko 6, Mihalic 6 (od 83. Jagec -), Bujani 6,5 - Baksa 7. Trener: Nenad Mar ec. MLADOST: Mar ec 7,5 - Radikovi 7, Jari 6,5, HabuĹĄ 6,5, Ba ari 6,5 - Balent 6, Sabol 5 (od 68. Bukal 6), KalĹĄan 7 (od 82. F. HiĹžman -), Cvetko 7 - Mlinarec 6, Krznar 6,5. Trener: Zoran Kralji . IGRA utakmice: Nenad Mar ec (Mladost P). Na sredini terena Balent i Zavrtnik vodili su veliku borbu

S druge strane, rijetki prilazak vratima gostiju nedeliĹĄ anski igra i upropaĹĄtavali su izrazito loĹĄim udarcima po nekoliko metara preko ili pored gola. I tako su svi pomalo jedva ekali kraj. Me utim, u zavrĹĄnim minutama trener doma ih Mar ec izvrĹĄio je pomalo nerezonske izmjene, izvadivĹĄi dva igra a koji bi sigurno pucali penale: Zavrtnika i Mihalica, i tako suzio izbor izvo a a najstroĹže kazne. To se pokazalo presudnim.

Ostale tri utakmice Me imurskoga nogometnog kupa igraju se u oĹžujku. U 10 sati u akovcu igraju akovec i Sloboda Slakovec, a 15. oĹžujka u 15 sati u Svetom Martinu na Muri: Polet - Spartak M. Subotica, a u Trnovcu: Trnovec - BSK Belica. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan i VĹ˝R)

Vratar Mar ec â&#x20AC;&#x153;razoruĹžaoâ&#x20AC;? nedeliĹĄ anske izvo a e Trener PreloĹžana Kralji odredio je logi an izbor izvo a a, trener NedeliĹĄ a morao je â&#x20AC;&#x153;kemijatiâ&#x20AC;? i nije bio u tome baĹĄ sretne ruke. Za Mladost su bili sigurni: Cvetko, Jari i Krznar, dok je Balentov udarac obranio Posavec. ZasluĹžena pobjeda gostuju eg sastava koji je posebice u drugom poluvremenu bio bolja mom ad i plasirao se u polufinale u kojem o ekuje boljeg iz dvoboja Trnovec - BSK Belica.

Mladi Ba ari solidno je odigrao svoju standardnu bo nu poziciju

16. rujna 2008. 24. velja e 2009.

PREMIER rukometna liga - akov ani neuspješni u Našicama

Perutnina Pipo IPC i dalje bez bodova u gostima Pitanje koje se postavlja prije svake gostuju e utakmice RK Perutnine Pipo IPC – mogu li akov ani do prvih bodova na strani i dalje ima isti odgovor: Ne. To nije promijenilo ni gostovanje u 18. kolu Premijer lige u Našicama, gdje je Nexe uvjerljivo došao do pobjede, ime je uzvra eno za jesenski poraz u akovcu (32:29). Nisu igra i Josipa Borkovi a briljirali u Našicama. Jedino vodstvo imali su na samom po etku utakmice. - Tre a proljetna utakmica donijela je još jedan kiseli osmijeh. Nexe je, osim samog po etka, cijeli susret bio u vodstvu, ak i do sedam golova razlike. Vrlo brzo su doma ini imali 12:5, da bi se na poluvrijeme ipak otišlo s nešto manjom prednoš u, 16:13. Svejedno u nastavku opet se vodi s plus sedam, 21:14.

Arnaudovski raspoložen, ali uzalud

U subotu stiže Osijek Ekipa iz grada na Dravi ima jednak broj bodova kao i Me imurci te se na prvenstvenoj ljestvici nalazi tik do sastava Josipa Borkovi a koji e imati težak zadatak da tijekom tjedna konsolidira igru svojih pulena za tu važnu utakmicu. - Protiv Osijeka nam igra samo pobjeda, ve sam nekoliko puta rekao da ne smijemo rasipati bodove kod ku e. Nadam se emo U gostima se teško probija doma a obrana U takvoj ne baš odli noj utakmici kao prvo ime susreta ispro ilirao se Saša Bariši koji je ak sedam puta zatresao akove ku mrežu. Kod Pipa Arnaudovski je zabio ak osam golova, ali to nije bilo dovoljno. Trener Borkovi nije bio previše zadovoljan

onime što su prezentirali njegovi igra i. - Utakmicu smo izgubili jer je bilo previše grešaka u svim segmentima igre. Iz cijelog susreta kao pozitivne primjere mogu istaknuti jedino Sladoljeva i Cr-

ni a, a povremeno je zadovoljio i avar, dok su ostali igrali ispod prosjeka. Sladoljev je branio samo drugo poluvrijeme, ali je uspio nanizati ak 13 obrana, od ega 4 sedmerca, što uz poraz od 6 razlike dovoljno govori o igri Perutnine Pipo IPC.

ovaj put imati i glasnu podršku s tribina jer tko zna nakon koliko vremena opet igramo u svom standardnom terminu, subotom u 19 u dvorani Graditeljske škole. Poziv je upu en, simpatizeri našega rukometnog prvoligaša trebali bi biti igra više i omogu iti da se s dva nova boda uplovi u sigurnost sredine tablice. (tj)

TABLICA 1. Croa a Osiguranje 2. Metkovi 3. Varteks DC 4. Nexe 5. Siscia 6. Pore 7. EMC-Split 8. Karlovac 9. Medveš ak KM 10. Pipo IPC 11. Moslavina 12. Osijek EM 13. Bjelovar 14. Umag 15. Zamet 16. Dubrava

16 18 18 17 12 18 18 17 18 18 18 18 18 18 18 17

16 12 12 10 9 9 8 7 7 7 7 6 6 5 5 1

0 0 2 4 1 5 4 3 3 5 3 6 3 7 3 7 3 8 1 10 1 10 1 11 0 12 1 12 1 12 1 15

614:368 32 538:527 26 513:501 25 526:455 24 450:420 21 474:478 21 452:478 19 453:458 17 444:466 17 503:507 15 489:529 15 437:496 13 468:504 12 501:534 11 465:506 11 481:581 3

Pažin operiran U igri akove kog sastava osje a se izostanak Josipa Pažina, koji je otpisan do kraja sezone. U cijeloj pri i oko mladog

Vinkov anina ipak ima nešto pozitivno, koljeno je uspješno operirano i Pažin sada ulazi u fazu oporavka. (tj)

24. velja e 2009.

I. HOL - Lider prvenstva bez problema svladao prvoligaĹĄa iz Me imurja

ZAPO INJE odlu uju i drugi dio II. HNL

Me imurje kre e u akciju za prvoligaĹĄki povratak ! Da, zaista Me imurje ima veliku priliku da uhvati prvoligaĹĄki vlak, posebice ako odigra nastavak prvenstvene sezone koji zapo inje sljede e subote kao kraj jesenskog dijela prvenstva. Trebati e biti me u tri najbolje mom adi lige, jer to e biti gotovo sigurno dovoljno barem za igranje kvalifikacija, ako ne i izravan plasman u I. HNL. Naime, vode i Slavonac CO nije ni zatraĹžio licencu za I. HNL, tako da ne moĹže dalje, Lokomotiva e tako er ostati tu gdje je. Ostali su Istra, Karlovac, Me imurje i Segesta. Svi oni teĹĄko da e dobiti prvoligaĹĄku licencu, uklju uju i Puljane koji bi morali u vrlo kratkom roku napraviti puno toga na stadionu. Me utim, bilo kako bilo, sve ne e do i samo po sebi, akove ki sastav mora odigrati kao da toga nema, jer najgore je kad se neĹĄto kalkulira. Posljednje dvije utakmice uo i po etka Me imurje je odigralo u o ekivano puno boljem tonu, nego je to bio slu aj proĹĄli tjedan. O ito se trebalo aklimatizirati nakon povratka iz Turske. Grani ar-Ellabo je svladan 4:1 u susretu u kojem je igrao kombinirani sastav, dok je udarni dobio Koprivnicu 2:1, a mogli je biti vrlo lako 10:1. Mom ad trenera Kova evi a i dalje se najviĹĄe mu i sa zabijanjem zgo-

ditaka. Kova nije zadovoljan niti s kvantitetom igra kog kadra, jer u prvenstvu ulazi s 14-15 spremnih igra a. Vuka i Na i dalje su izvan stroja. Posebice brine ozljeda najboljeg strijelca Vuke. U subotnjoj utakmici na gostovanju u Solinu ne moĹže igrati niti novopridoĹĄli Ivi i koji se izvrsno uklopio u vrĹĄak napada, jer ima kartone. Stoga e Kova evi morati neĹĄto iskemijati, vjerojatno zaigrati sa sastavom koji je igrao naj eĹĄ e u Turskoj. To zna i u rasporedu 4-2-3-1: Banovi - Georgievski, Para , Vitas, MiĹĄi - Slunjski, Darmopil, Lima, Milatovi i Ĺ˝uljevi . Na klupi osim po etne postave nema previĹĄe rjeĹĄenja, tako da se povratak Vuke i Na a o ekuje pod hitno. Solin je uvijek neugodna ekipa, posebice kad igra kod ku e. Sigurno e pokuĹĄati zagor ati po etak prvenstva Me imurju kojem bi sva tri boda s ovog gostovanja zna ila itekako puno pred nastavak prvenstva koji iz kola u kolo donosi teĹĄke protivnike. Uo i gostovanje veseli injenica da je Ĺ˝uljevi po eo ponovno zabijati, a prije nabrojeni sastav zaista je sjajno stajao na terenu u Turskoj, pa se o ekuje da tako bude i u subotu u Solinu. (D. Zrna, oto: VĹ˝R)

Ivica Ĺ˝uljevi , glavni adut za golove na gostovanju u Solinu

KRE E III. HNL-istok

Eliomar suspendiran

PreloĹžani u Osijeku, NedeliĹĄ e u Dunjkovcu-Pretetincu

Jednom od ponajboljih igra a u prvom dijelu prvenstva Brazilcu Eliomaru ni traga, ni glasa. Dvaput je trebao krenuti za Europu, propale su dvije karte, ali njegov odvjetnik mu je savjetovao da - ne ide. Ĺ to kuhaju Brazilci ne zna se, ali skupo pla eni Brazilac sigurno ne e tako lako oti i bez masne odĹĄtete iz kluba. U me uvremenu je suspendiran od strane kluba. (dz)

U subotu s prvenstvom startaju i hrvatski tre eligaĹĄi u isto noj skupini, a me u njima i dva me imurska predstavnika. Nakon ĹĄto su odmjerili snage u kupu gdje su uspjeĹĄniji bili PreloĹžani, kre e prvenstvena utrka. Mladost eka na po etku teĹĄko gostovanje kod Grafi ar Vodovoda jednog od avorita lige. Osje ani su jaki, ĹĄto su potvrdili i posljednjom pripremnom uta-

Reflektori najkasnije u lipnju Zapo eli su dugo o ekivani radovi na izgradnji umjetne rasvjete na SRC Mladost u akovcu. Dalekovod koji je izvo a radova obvezao se da e sve biti gotovo u roku od 4 mjeseca od po etka radova. To zna i negdje sredinom lipnja. U klubu se nadaju i prije. U isto vrijeme bi se trebao montirati i sema or. Tako e popularni i neumorni Ĺ koro morati potraĹžiti novo â&#x20AC;&#x153;radno mjestoâ&#x20AC;? na stadionu za vrijeme utakmica. (dz)

Kad su Me imurci u prvim kolima ove sezone na vlastitom parketu dobili Rijeku, tada vode u mom ad lige, bilo je to pravo udo, toliko da se nije mogla o ekivati repriza. Do pobjede naĹĄi odbojkaĹĄi nisu uspjeli do i u 13. kolu, ve se iz Rijeke vra aju s porazom od 3:0. Rijeka â&#x20AC;&#x201C; Me imurje Centrometal 3:0 (25:17, 25:12, 25:18). Rije ani su, treba to re i, u susretu protiv Centrometala dali uistinu sve od sebe. Pobrinuli su se da najja a postava provede najve i dio vremena na parketu, igrali su punom snagom, a ĹĄtednje nije bilo. Osveta je doma ima bila slatka, dok se naĹĄi odbojkaĹĄi nisu iskazali: â&#x20AC;&#x153;Mi se nismo nikako dobro snaĹĄli. Ne moĹžemo biti zadovoljni, premda nismo o ekivali pobjedu, jer smo trebali pruĹžiti daleko veli otpor. Imali smo prilike, nismo bili dosljedni ni konstantniâ&#x20AC;?, rekao je po povratku trener re anaca Sre ko Horvat. U prvi su set naĹĄi odbojkaĹĄi uĹĄli jako dobro. Imali su 8:5 i 14:9, no tada kao da je netko ugasio svijetlo u dvorani Mladosti â&#x20AC;&#x201C; barem ĹĄto se Me imuraca ti e â&#x20AC;&#x201C; jer su do kraja Rije ani uspjeli napraviti u poenima 15:2. PoĹĄlo im je to za rukom odli nim blokom, kojim su u potpunosti zatvorili mreĹžu. Centrometal takav zid ne zna prije i, a kad je k tome proparala i dobra serva doma ih, jasno je bilo kome ide prvi bod. Drugi set pokazuje koliko je veliko me imursko razo aranje prvim dijelom susreta, predali su se igra i Centrometala ve polovicom

seta, pa 25:12 jasno pokazuje koliko je tko igrao. Trener Horvat u toj je cjelini priliku dao mladom tehni aru Marku Davidu, kako bi on skupio malo prvoligaĹĄkog iskustva. U tre em se setu naĹĄi odbojkaĹĄi opet diĹžu. Centrometal ima 7:4, no opet dolazi do pada koncentracije, pa se utakmica s 3:0 piĹĄe doma ima. â&#x20AC;&#x153;Jedini koji je odigrao kako valja jest libero, svi su drugi igrali daleko ispod svog maksimuma. Bili smo toliko indisponirani da nikako nismo uspijevali pro i u napadu, premda je dogovor bio da jakim servisom pokuĹĄamo Rije ane udaljiti od mreĹže. NaĹĄi igra i koji izvode skok servis, Todorovi , Petran i Vabec, bili su slabi, a ni oni koji serviraju s tla nisu bili niĹĄta bolji. Poraz je bio neminovanâ&#x20AC;?, rekao je trener Horvat. Priliku za popravni Centrometal ima idu e subote, kad od 20 sati u SGC Atonu igraju protiv osje ke Murse. (Ivana Strahija)

II. HKL - Lider i dalje bez problema

NESTAĹ NI Brazilac

KRENULA IZGRADNJA rasvjete

Eventualni bodovi ostali su samo Ĺželja !

kmicom odigravĹĄi s vode im drugoligaĹĄem Slavoncem CO 3:3. Ali, PreloĹžani nemaju ĹĄto izgubiti, ve samo dobiti na ovom gostovanju. NedeliĹĄ e nakon ĹĄoka ispadanja iz kupa kojem su podredili start sezone igraju u DunjkovcuPretetincu s Olimpijom. Protivnik koji bi se morao dobiti. Po etak utakmica je u 14,30 h. (dz)

Obrtnik iz K. Toplica lagani zalogaj za Ĺ˝eljo akove ki Ĺ˝eljezni ar i dalje ne popuĹĄta u prvenstvu II. hrvatske kugla ke lige sjever. Ugostili su na akove koj kuglani Obrtnik iz K. Toplica i svladali ga bez izgubljenog poena 8:0. Bojan KoĹĄak opet sjajan s596 unjeva, ostatak ekipe solidan: Rajmond Pokriva sruĹĄio 567, Predrag Turk 565, Ninoslav Mikac 562 te Bojan Plevnjak 558 unjeva. Jedino je neraspoloĹžen bio najisku-

sniji Jagi . Ali, gosti nisu imali raspoloĹženog pojedinca. akov ani nisu uspjeli zadrĹžati dugo drugo mjesto. Na gostovanju kod Ciglenice doĹživjeli su teĹžak poraz od 8:0. Nakon 16 odigranih kola bodovna prednost Ĺ˝eljezni ara pred sada drugom CO VaraĹždin narasla je na 8 bodova. (dz)

NAPETA ZAVRĹ NICA - Memorijalne malonogometne lige

U subotu favoriti me usobno odlu uju o prvaku Uo i posljednjeg kola tradicionalne Memorijalne malonogmetne lige Josip Francki - Joja Pan liga, koju igraju najpoznatija veteranska imena me imurskog nogometa, pa i ĹĄire, vlada velika neizvjesnost. Naime, tek posljednje kolo odlu iti e prvaka. U borbu za naslov umijeĹĄao se Arcus svladavĹĄi u derbiju kola TrgoĹĄped i tako omogu io ponovno Fortuni da izbije na elo s bodom prednosti ispred TrgoĹĄpeda i dva ispred Arcusa. Me utim, u posljednjem kolu Arcus igra joĹĄ jedan derbi s Fortunom, dok TrgoĹĄped moĹže do naslova jer ima na rasporedu utakmicu s KaĹĄtel Kamenom. Arcus je u igri za naslov samo u slu aju pobjede protiv Fortune i kiksa TrgoĹĄpeda. Posljednje Posljednje kolo igra se u subotu 28. velja e, a najzanimljivije utakmice igraju se od 17 h nadalje.

Nakon zavrĹĄetka turnira slijedi dodjela pehara i priznanja za najbolje i velika eĹĄta. (dz)

TABLICA 1. Fortuna 2. TrgoĹĄped 3. Ca e bar Arcus 4. Elita Mel 5. TMT 6. KaĹĄtel Kamen 7. Bra -Viher-Vidra 8. Bolnica 9. Eko Me imurje 10. Agricola 11. Kolar 13. Plitvica 14. MT 15. Brezje 16. Le na 17. Ekom

14 14 14 15 15 14 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

12 12 11 11 11 9 7 7 6 6 5 5 3 3 3 0

1 0 2 2 1 1 3 2 2 0 0 0 1 0 0 0

1 2 1 2 3 4 5 6 7 9 10 10 11 12 14 15

113 51 129 37 95 38 118 48 89 52 102 66 66 54 75 87 100 68 76 80 89 85 71 127 68 124 46 115 70 153 48 152

37 36 35 35 34 28 24 23 23 18 15 15 10 9 9 0

Raspored za 15. kolo (28.2. zavrĹĄnica lige): TrgoĹĄped â&#x20AC;&#x201C; KaĹĄtel Kamen; Ca e bar Arcus â&#x20AC;&#x201C; Fortuna; Veterani zapad â&#x20AC;&#x201C; Veterani istok.

24. velja e 2009. STOLNI TENIS

PRVA hrvatska rukometna liga - muĹĄki

PreloĹžani bez prave prilike u Puli Krenuo je nastavak prvenstva Prve hrvatske rukometne lige. Me imurski predstavnik Prelog startao je uvjerljivim porazom na gostovanju u Puli. Doma i sastav Arene Jadrograd stigao je do uvjerljive pobjede od 33:25. Igra u obrani nije ĹĄtimala previĹĄe, kao ni napad pa je o ekivani rasplet situacije uvjerljiv poraz.

Ostalirezultati:Slatina-KaĹĄtela 26:21, Trogir-Solin 26:27, akovoĹ˝upanja25:24,Buzet-Zadar-Gortan 27:24, Gorica-Crikvenica 19:20. Na tablici uvjerljivo vodi Buzet s 22 boda, ima 5 viĹĄe od drugoplasiranog Solina. Prelog je na 10. poziciji s 8 bodova. PreloĹžani predstoje eg vikenda prvu utakmicu na doma em terenu igraju sa akovom. (dz)

DRUGA hrvatska rukometna liga - Ĺžene

akov anke startale pobjedom â&#x20AC;&#x153;bez borbeâ&#x20AC;? U subotu su prvu utakmicu u nastavku prvenstva trebale odigrati rukometaĹĄice akovca, ali se njihove protivnice iz Sl. Broda nisu pojavile. Malo udno s obzirom da je u pitanju ekipa koja je u gornjem dijelu tablice. Utakmica je privremeno registrirana 10:0.

Ostali rezultati: Vinkovci Natura Agro 20:25, akovo-Pitoma a 20:30, Zelina-Darda 42:30, Ivanec-Bjelovar 16:39. Nakon 12 odigranih kola akovec je na 7. mjestu s 10 bodova. U sljede em kolu akov anke gostuju u Koprivnici. (dz)

ZAVRĹ ILA brdska liga Ivan ica

Ivan Turek najbolji me imurski predstavnik ProĹĄle nedjelje odrĹžano je posljednje kolo 12. zimske brdske lige Ivan ica. To no u 8 sati sa starta u Prigorcu prema vrhu je pojurilo 47 trka a. Cijeli put oteĹžavao je snijeg kojeg je na startu bilo svega nekoliko centimetara, dok su na vrhu mjestimi ni zapusi snijega mjerili i preko jednog metra. Na cilj je prvi stigao Ivan orba iz Ivanca ispred KreĹĄimira BalaĹĄka (AK Veteran Zagreb) i Igora Gori anca (Triatlon klub Me imurje), dok je kod Ĺžena prvo mjesto zauzela Valentina Ĺ˝upani (Ivanec) ispred Katarine

Nesti (Triatlon klub Me imurje) i Sonje Popovi (TK VaraĹždin). Kod muĹĄkaraca ukupni pobjednik ove sezone je KreĹĄimir BalaĹĄko, drugi je Ivan orba, dok je tre i Danijel Turek iz Triatlon kluba Me imurje. Kod Ĺžena ukupnu pobjedu odnosi Katarina Nesti (Triatlon klub Me imurje) ispred Valentine Ĺ˝upani i Katice Levani . Ovi odli ni rezultati me imurskih triatlonaca najbolja su najava predstoje e sezone (ve 8. oĹžujka nastupaju na maratonu u talijanskoj Ferrari).

I. HSTL - Ĺ enkov ani bez izgleda za pomak na tablice

JalĹžabeti e ostati no na mora JalĹžabeti je ovjek kojeg e sanjati Ĺ enkov ani. Prvo glatkih 3:0 protiv Petri evi a, pa pobjeda u paru, da bi tricu kompletirao teĹĄko izborenom pobjedom u susretu s Matajiom. Kod Ĺ enkovca svakom po dio titule tragi ar utakmice. Bari tijesan poraz protiv Josipovi a, Matajia i Petri evi pet setova uzaludnog mu enja u paru i na kraju Mataija nakon petog u paru odmah poslije gubi i svoj â&#x20AC;&#x17E;deseti setâ&#x20AC;&#x153;, klju ni sa JalĹžabeti em. Ĺ enkovec je ovim novim porazom, bojimo se izgubio svaku ĹĄansu da se uklju i u borbu sa susjednim, bolje plasiranim ekipama na tablici. Ovako, izoliran na devetom mjestu, nalazi se tamo gdje e gotovo sigurno i zavrĹĄiti ovogodiĹĄnje natjecanje. Tri pobjede zaostatka za osmim izgleda puno previĹĄe. Zadrani (Donat) ostaju na vrhu nakon jakog derbija protiv Puljana. Rezultat od 4:1.sugerira uvjerljivu pobjedu vode eg. Drugoplasirani GSTK Zagreb imao je lak zadatak sa Srdo ima, a tre i Libertas u inio je svog protivnika gotovo nevidljivim u razbijanju 4:0. Vodovod i Frim odgodili su mali, no bitni derbi za elja. Rezultat je bitan utoliko ĹĄto je ipak svaki bolji plasman u naĹĄoj najboljoj ligi vrijedan respekta. Rezultati: Dugo Selo - Ĺ enkovec 4:1 (JalĹžabeti - Petri evi 3:0, Samac - Mataija 1:3, Josipovi - Bari 3:2, JalĹžabe /Josipovi Mataija/Petri evi 3:2, JalĹžabe - Mataija 3:2), Srdo i - GSTK Zagreb 1:4, Pula - Donat 1:4, Industrogradnja - Libertas 0:4, Vodovod Osijek - FRIM odgo eno. TABLICA 1. 2.

Donat GSTK Zagreb

13 13

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Libertas Pula Dugo Selo Industrogradnja FRIM Vodovod Osijek Ĺ enkovec Srdo i

13 9 13 9 13 6 13 5 12 5 12 5 13 2 13 0

12 1 11 2 4 4 7 8 7 7 11 13

49:17 49:19

25 24 24 21

44:22 43:26 30:38 32:39 28:34 27:35 20:46 6:52

22 22 19 18 17 17 15 13

15 15 13 12 12 5 2 0

Parovi 14. kola, subota 14. oĹžujka: Libertas Srdo i, GSTK Zagreb - Dugo Selo, Ĺ enkovec - Vodovod Osijek, FRIM - Pula, Donat - Industrogradnja.

KARATISTI NedeliĹĄ a na turniru u Ivani Gradu

Osvojene tri medalje U subotu je u Ivani Gradu odrĹžan me unarodni karate turnir. Karatisti KK NedeliĹĄ e osvojili su tri medalje, jedno zlato, jedno srebro i jednu broncu. U uzrastu mla ih kadeta i mla ih

kadetkinja Simona Fu ko osvojila je zlato u srednjoj (-45 kg), Matin Mikulaj osvojio je srebro u poluteĹĄkoj (-57 kg) i Benjamin He a osvojio je broncu u lakoj (-41 kg) kategoriji.

NAJBOLJI hrvatski igra i badmintona u akovcu

BK Me imurje ugoĹĄ uje najbolje hrvatske seniore Badmintonski klub Me imurje akovec organizator je i doma in 1. A i 2. parskog seniorskog turnira Hrvatskog kupa. Turnir e se odrĹžati u dvorani II. OĹ akovec u subotu 28. velja e

od 9 sati. Na turniru e nastupiti oko 30 ponajboljih igra a i igra ica iz Hrvatske u konkurenciji pojedinaca, te muĹĄkih i Ĺženskih parova, a me u njima i igra i BK Me imurje.

USPJEĹ NI SENIOR BK Me imurje

Nikola Ĺ oĹĄtari uvjerljivo najbolji u Ptuju U Ptuju je odrĹžan 3. C-turnir isto ne regije SBL-a 2008./09. na kojem je nastupio lan seniorske ekipe BK Me imurje Nikola Ĺ oĹĄtari i uvjerljivo osvojio prvo

mjesto te se plasirao na 3. B turnir koji e se odrĹžati 8. oĹžujka u Mirni, na kojem e nastupiti i ostali lanovi kluba: Luka Vlahek, Petar Ĺ˝ini i Matija Hranilovi .

Ĺ˝UPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE I. Ĺ˝L

Ĺ enkov ani drĹže prednost Nostro prema svim predvi anjima nije trebao pa na koncu ni imao problema problema svladati tre i sastav Kos-Kotoribe. Damteks je imao kao ĹĄto je i trebao imati problema s Putjanama 2 .Na kraju 5:5 rezulat koji Damteks moĹže donekle zadovoljiti, jer kad ve ne mogu naprijed ostaje im cilj zavrĹĄiti me u tri. Kos- Kotoriba 2 u toj e borbi za tre e mjesto biti itekako opasan protivnik, a Kateks porazom od Kotoribe 2 moĹžda ipak ne e. Putjane 3 samo s malim Horvatom teĹĄko e se pomaknuti s dna, no Mala Subotica 1 ipak bi trebala negdje kljucnuti barem bod da izbjegne potencijalno â&#x20AC;&#x17E; konfliktneâ&#x20AC;&#x153; situacije s Putjan anima. Rezulta : MSTC-Nostro-Team - Kos-Kotoriba 3 7:3, Damtex 1 - Putjane 2 5:5, Kos-Kotoriba 2 - Katex 7:3, Putjane 3 - Ĺ enkovec 3 0:10, Ĺ enkovec 4 - Mala Subo ca 1 8:2.

TABLICA 1. 2.

Ĺ enkovec 3 12 MSTC-Nostro-T. 12

12 0 10 1

0 1

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Damtex 1 Kos-Kotoriba 2 Katex Putjane 2 Ĺ enkovec 4 Kos-Kotoriba 3 Mala Subo ca 1 Putjane 3

6 7 6 5 5 2 0 0

3 4 5 5 5 9 10 11

12 12 12 12 12 12 12 12

3 1 1 2 2 1 2 1

104:16 24 76:44 21 71:49 70:50 64:56 63:57 57:63 38:82 33:87 24:96

15 15 13 12 12 5 2 0

NajuspjeĹĄniji igra i: Z. Vidovi (Ĺ en 3) 28/1, Jurinec (Ĺ en 3) 30/4, K. Kova i (Kat) 30/6, Bali (Ĺ en 3) 23/6, D. Radmani (Kos-K 2) i N. VuruĹĄi (Dam 1) 28/8, Ĺ imon (Ĺ en 4) i Tkalec (MSTC-N-T) 27/9, V. Mesari (MSTC-N-T) 23/10, S. Vidovi (Kos-K 2) 24/12, Pomor (Kat) 14/7, AjdarpaĹĄi (Put 2) 21/15, Horvat (Put 3) 19/14, Koprivec (Dam 1) 20/16â&#x20AC;Ś.

II. Ĺ˝L

I dalje neizvjesnost Jako neizvjesna liga, usto i dosta kvalitetna ulazi u zavrĹĄnu tre inu sa dvije poravnate ekipe na vrhu i dvije ozbiljne latentne prijetnje za vrh. Dodajmo i Mihovljan 3 i NedeliĹĄ e 1, kao nagazne mine i imamo jako uzbudljivu i zapletenu situaciju. Na nagaznu je su stali u Putjanama 5, a Ĺ enkovec 5 je tijesnim porazom u derbiju ispao s vrha. I Nostro po eo pobje ivati Rezulta : MSTC-Nostro-Ĺ kma - Lopa nec 1 6:4, Mihovljan 3 - Putjane 5 6:4, Lopa nec 2 - NedeliĹĄ e 1 4:6, Putjane 4 - HodoĹĄan 1 2:8, Ĺ enkovec 5 - HE-DRA 1 4:6.

IV. Ĺ˝L

Rezulta : Dragoslavec Breg 1 - Putjane 9 4:6, Zasadbreg - Putjane 7 9:1, Ĺ andorovec - Ĺ enkovec 9 9:1, STK 3 - Dragoslavec Breg 2 10:0, Ĺ enkovec 8 - MSTC-Nostro Ĺ˝iĹĄkovec 4:6.

HodoĹĄan 2 bez premca

TABLICA

O ito je da razlika u kvaliteti ini ovu ligu jednosmjernim kolosijekom. HodoĹĄan 2 vozi po jednim, ostali po drugim tra nicama. Tre eplasirani Ĺ enkovec 7 od deset, tek je uzeo po asnu partiju. DraĹĄkovec pobjedom nad Kos-Kotoribom ulazi sa sredine u â&#x20AC;&#x17E;viĹĄi gornji domâ&#x20AC;&#x153; ljestvice. Na za elu , Lopatinec 4 uzima bitan bod u nastojanjima da na tablici prestigne NedeliĹĄ e 2 i sustigne Orehovicu. Rezulta : HodoĹĄan 2 - Ĺ enkovec 7 9:1, DraĹĄkovec - Orehovica 1 7:3, NedeliĹĄ e 2 - KlimamontaĹža 2 2:8, Putjane 6 - Kos-Kotoriba 5 3:7, Lopa nec 4 - Mala Subo ca 2 5:5. TABLICA 1. 2.

HodoĹĄan 2 Putjane 6

12 12 0 12 8 1

0 3

102:18 76:44

24 17

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Ĺ enkovec 7 DraĹĄkovec Kos-Kotoriba 5 Mala Subo ca 2 Orehovica 1 NedeliĹĄ e 2 Lopa nec 4 Klima-montaĹža 2

12 12 12 12 12 12 12 12

3 4 5 6 7 7 7 10

70:50 60:60 70:50 49:71 45:75 45:75 44:76 39:81

15 15 14 10 8 6 6 4

6 7 7 4 3 2 1 2

3 1 0 2 2 3 4 0

NajuspjeĹĄniji igra i: Vidovi (Hod 2) 34/2, Krznar (Hod 2) 27/4, Ĺ ari (Put 6) 31/5, F. Zrna (Hod 2) 19/4, Ĺ imon (Ĺ en 7) 27/7, Deban (Ĺ en 7) 22/6, Pintari (MS 2) 19/10, Tota (DraĹĄ), Trstenjak (Or 1) i K. Mar etko (Kos-K 5) 23/13, Munka (Kos-K 5) 22/14..

TABLICA 1. 2.

HE-DRA HodoĹĄan 1

12 8 12 8

2 2

74:46 70:50

18 18

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Ĺ enkovec 5 Putjane 5 Mihovljan 3 NedeliĹĄ e 1 Lopa nec 2 Putjane 4 Lopa nec 1 MSTC-Nostro-Ĺ kma

12 12 12 12 12 12 12 12

4 5 3 1 3 2 3 1

2 2 4 5 6 7 7 10

71:49 67:53 64:56 62:58 56:64 52:68 46:74 38:82

16 15 13 13 9 8 7 3

6 5 5 6 3 3 2 1

NajuspjeĹĄniji igra i: Mendelski (Hod 1) 27/6, M. Kova evi (Put 5) 26/8, Veseli (Ned 1) 27/9, J. Repalust (HE-DRA 1) i V. Rapai (Put 5) 26/10, Labazan (Mih 3) 20/9, Korent (Ĺ en 5) 24/12, IvanuĹĄa (Lop 2) i Ĺ prajc (Ĺ en 5) 23/13, Mesari (Hod 1) 18/13, Lipi (HE-DRA 1) 19/14â&#x20AC;Ś.

III. Ĺ˝L

HodoĹĄanci u vaĹžnom derbiju susjeda Ĺ enkovec 6 nakon ĹĄetnje protiv Mihovljana, viĹĄe je gledao kako e se rasplesti odgo eni derbi 11-tog kola izme u drugo i tre e plasiranog. MoĹžda bi im najviĹĄe pasalo nerjeĹĄeno, no HodoĹĄanci su se pobrinuli da ipak tako ne zavrĹĄi. TeĹĄko izborenom pobjedom u Donjem Kraljevcu zasluĹžili su titulu â&#x20AC;&#x17E;prve pratiljeâ&#x20AC;&#x153; te uz Ĺ enkov ane, ini se, ostali jedini pravi pretendent za najbolju ekipu lige. Da razra unaju sa svim opasnim ekipama, â&#x20AC;&#x17E;odlu iliâ&#x20AC;&#x153; su pobijediti i STK 2. Sad stvarno mogu re i da su vrsto drugi. Donji Kraljevec je u krizi nakon drugog poraza 3:7 protiv Kos-Kotoriba.

V. A Ĺ˝L

MSTC Nostro uvjerljivo najbolji Opasno je bilo za vode eg u Ĺ enkovcu, ali MSTC-Nostro Ĺ˝iĹĄkovec ostaje uvjerljivo prva ekipa lige. Ĺ enkov ani porazom ispadaju iz trolista koji se bori za drugo mjesto. Ostatak trolista imao je uspjeĹĄan nastup. Dragoslavec Breg 1 probao je ali ne i uspio uhvatiti koji bod prpotiv Putjana 9. Kada se uz to pridoda ista desetka STK-a 3 protiv druge ekipe Dragoslavec Brega postaje sve jasnije da dvije ekipe Dragoslavca ostaju na za elju. Vjerojatno do kraja.

1. 2.

MSTC-Nostro Ĺ˝iĹĄk. Zasadbreg

12 12 0 12 10 0

0 2

102:18 93:27

24 20

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Ĺ andorovec Ĺ enkovec 8 Putjane 7 Ĺ enkovec 9 Putjane 9 STK 3 Dragoslavec Breg 1 Dragoslavec Breg 2

12 12 12 12 12 12 12 12

2 3 6 6 8 9 11 12

92:28 91:29 61:59 59:61 39:81 33:87 25:95 5:115

20 18 11 11 8 6 2 0

V.B Ĺ˝L Kristijan Lipi vodi HEDRU do naslova Igra s najboljim skorom u svim me imurskim ligama, Kristijan Lipi i njegova He-Dra 2 suvereno stupaju po krunu najboljeg u petoj B ligi. Donji Kraljevec 3 uz ovotjedne lagane poteĹĄko e ipak uzima dva nova boda i i ostaje stari drugi. HodoĹĄan 3, Putjane 8, tu zavrĹĄava poker etiri odmakle ekipe. Orehovica 2 na nuli nakon 12 kola. Rezulta : Donji Kraljevec 3 - Prelog 6:4, Donji Kraljevec 2 - Kos-Kotoriba 6 9:1, Orehovica 2 Putjane 8 2:8, Cirkovljan Zabat 2 - HodoĹĄan 3 3:7, HE-DRA 2 - Mala Subo ca 3 10:0. TABLICA 1. 2.

HE-DRA 2 Donji Kraljevec 2

12 12

12 0 9 1

0 2

111:9 80:40

24 19

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

HodoĹĄan 3 Putjane 8 Donji Kraljevec 3 Cirkovljan Zabat 2 Prelog Mala Subo ca 3 Kos-Kotoriba 6 Orehovica 2

12 12 12 12 12 12 12 12

9 9 7 5 3 2 2 0

3 3 5 6 8 9 10 12

76:44 75:45 67:53 54:66 59:61 36:84 33:87 9:111

18 18 14 11 7 5 4 0

12 8 12 8

3 1

1 3

75:45 72:48

19 17

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Donji Kraljevec 1 STK 2 Cirkovljan Zabat 1 Kos-Kotoriba 4 Lopa nec 3 Mihovljan 4 Klima-montaĹža 1 Damtex 2

12 12 12 12 12 12 12 12

1 1 2 1 1 2 1 1

4 4 4 5 6 6 9 11

72:48 70:50 68:52 62:58 55:65 54:66 43:77 29:91

15 15 14 13 11 10 5 1

7 7 6 6 5 4 2 0

NajuspjeĹĄniji igra i: P. Marka (HET) 29/6, Peras ( STK 2) 29/7, Lehkec (Ĺ en 6) 27/8, Novak (CZ 1) 22/7, Hajdinjak (Ĺ en 6) 25/8, FilipaĹĄi (DK 1) 23/9, Belovari (DK 1) 24/10, HegediĹĄ (Kos-K 4) 23/10, Kolari (Mih 4) 25/11, J. Trojko (Kos-K 4) 22/10, De. IvanuĹĄa (Lop 3) 20/14â&#x20AC;Ś

0 0 0 1 1 1 0 0

NajuspjeĹĄniji igra i: K. Lipi (HE-DRA 2) 35/1, Dan. Matja i (HE-DRA 2) 30/3, Kova (HEDRA 2) 32/4, Miketek (DK 2) 31/5, Z. Lipi (DK 2) 37/8, Da. Domini (Hod 3) 14/5, N. Zvonarek (Prelog) 26/10, HiĹžman (Put 8) 19/9, Dunjko (Put 8) 19/10, FilipaĹĄi (DK 3) 22/12, Galinec (Put 8) 12/7â&#x20AC;Ś.

KARATISTI iz Male Subotice zapaĹženo u Ivancu

Sjajan Filip Novak u Ivancu U Ivancu je odrĹžano regionalno natjecanje klubova sjeverozapadne Hrvatske. Na natjecanju su nastupili i natjecatelji Karate kluba Mala Subotica i odli no se borili. Filip Novak je u kategoriji u enika -34 kg osvojio 1. mjesto pomevĹĄi svu konkurenciju ispred sebe. Karlo LogoĹžar je bio 3. u teĹĄkoj kategoriji u enika nakon ĹĄto je u prvoj borbi izgu-

bio od finalista. Na natjecanju su nastupili i Nikola JankaĹĄ, Vivien Horvat, Mateja Magdaleni i Ivan Habula koji su bili blizu medalje, ali su na kraju osvojili 4. mjesto, te SiniĹĄa Horvat. Na natjecanju su nastupili svi klubovi sjeverozapadne hrvatske od Daruvara do Krapine, tako da su rezultati mladih karatista KK Mala Subotica viĹĄe nego dobri.

TABLICA Ĺ enkovec 6 HodoĹĄan ET

0 0 1 1 0 0 0 0

NajuspjeĹĄniji igra i: BelĹĄe (MSTC-N-Ĺ˝) 20/2, To. Radek (Zas) 24/3, Ratajec (Ĺ en 8) 21/4, Herjavec (MSTC-N-Ĺ˝) 15/3, A. Toplek (Ĺ en 8) 22/5, Pani (MSTC-N-Ĺ˝), M. Benjak (Ĺ an) 14/4, S. Radek (Zas) 21/6, B. Radikovi (MSTCN-Ĺ˝) 17/5, Kocijan (Ĺ an) 18/6, Sklepi (Ĺ an) 20/7, E. Toplek (Ĺ en 8) 19/8, B. Podkrajac (Ĺ en 9) 15/8â&#x20AC;Ś

Rezultati: HodoĹĄan Elektro team - STK 2 6:4, Ĺ enkovec 6 - Mihovljan 4 8:2, KlimamontaĹža 1 - Cirkovljan Zabat 1 3:7, Damtex 2 - Lopatinec 3 4:6, Kos-Kotoriba 4 Donji Kraljevec 1 7:3; 11. kolo: Donji Kraljevec 1 HodoĹĄan Elektro team 4:6.

1. 2.

10 9 5 5 4 3 1 0

Osvaja i medalja iz Ivanca

24. velja e 2009. B LIGA SJEVER

KOĹ ARKA

Prelog ja i od Kotoribe!

A 2 LIGA SJEVER

Prva pobjeda â&#x20AC;&#x153;komaracaâ&#x20AC;?! Moramo prizna â&#x20AC;&#x201C; ve smo po eli sastavlja naziv teksta za posljednju utakmicu sezone: akovcu naslov, a M. SrediĹĄ u â&#x20AC;&#x153;kvrgaâ&#x20AC;? (u prijevodu prazna kolona pobjeda). No, na sre u, prevarili smo se, barem u dijelu koji se e â&#x20AC;&#x153;komaracaâ&#x20AC;? (logo koĹĄarkaĹĄa iz M. SrediĹĄ a). Odli no odigranu obranu u Bjelovaru kojom su doma inu oduzeli najdraĹžu â&#x20AC;&#x153;igra kuâ&#x20AC;? - ĹĄut za tri poena, de ki iz SrediĹĄ a okrunili su i pametnim napadom gdje je lopta kruĹžila okolo i dolazila do najbolje postavljenog igra a ( ak 5 dvocifrenih koĹĄarkaĹĄa). Na kraju su i znatno popravili koĹĄ-razliku. Preostaje im lov za Mlados iz ur evca koja ima jednu pobjedu viĹĄe i dolazi im doma za dva tjedna. KoĹĄarkaĹĄima akovca ni na kraj pame nije bilo da bi im slabaĹĄni i mla ahni Radnik iz KriĹževaca mogao pravi probleme, a naro ito u dvorani Druge Osnovne u akovcu. No, ovaj put se Zaspan sam pobrinuo da bodovi ostanu akovcu. ovjek je zabijao, skakao, bananirao, prevodio loptu (s 205 cm?!), 3 - 4 puta surovo zakucao, a sve to bez ikakve stvarne pomo i suigra a. Jedino mu se pod kraj utakmice s 3 trice u nizu pridruĹžio Juras za potvrdu teĹĄke pobjede nad autsiderom. Me imurje je na gostovanju u Ivancu u prve dvije etvr ne primilo 45 poena (?!), a onda u sljede e dvije 22! Komentar nije potreban, jedino je bitno s te utakmice da su dva boda â&#x20AC;&#x153;v Ĺžepuâ&#x20AC;?! KoĹĄarkaĹĄi NedeliĹĄ a unato dobroj igri nisu uspjeli iznenadi favoriziranu Vindiju i u idu em kolu ih eka zanimljiva utakmica pro v razgoropa enih â&#x20AC;&#x153;komaracaâ&#x20AC;? u M. SrediĹĄ u. (Bojan Hrka )

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Podravac â&#x20AC;&#x201C; Grafi ar 104:67

Mladost â&#x20AC;&#x201C; Petar Zrinski 71:85 Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; M. SrediĹĄ e 63:78 (10:13, 11:19, 21:23, 21:23)

MURSKO SREDIĹ E: Varga 12, Brodar 5, Kralji M. 15, Kralji N., Radikovi , Leva i T., Cilar 4, Bedi 17, Leva i M., Bogdan, Dodlek 11, Srnec 16. Prima pivo Ivan ica â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 67:79 (31:24, 14:26, 9:20, 13:9)

ME IMURJE: Podvezanec, Terek, Novak Marek 19, Vugrinec 12, HabuĹĄ 3, Mar novi , Hrka A., Drk, Leva i , Novak Mar. 35, Novak Man. 10, Ĺ opar. NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 78:89 (25:25, 16:25, 25:17, 12:22)

NEDELIĹ E: Varga 15, Gospo i 5, Murk 6, Mikolaj 12, Ĺ egovi , MarciuĹĄ 4, Kranj ec 15, Valkaj 21. akovec â&#x20AC;&#x201C; Radnik 99:84 (18:26, 25:10, 31:20, 25:18)

AKOVEC: Radinovi , Novak Mat. 11, Feher, Megla 17, Zaspan 34, Juras 14, Ganzer, BiĹĄevac 11, Stani 3, Ostoja 9, Lenar .

TABLICA: 1. Podravac

31/

+408

2. AKOVEC

31/

+376

3. ME IMURJE

29/

+307

4. Petar Zrinski

29/

+209

5. Ĺ K Vindija

27/

+175

6. Gra ar

23/

7. NEDELIĹ E /-1

21/

-91

8. Bjelovar

21/

-234

9. Prima pivo Ivan ica

20/

-135

10. Radnik

20/

-234

11. Mladost

18/

-217

12. MURSKO SREDIĹ E 16

17/

-570

U 12. kolu najzanimljiviji je bio dvoboj u Donjoj Dubravi gdje je Prelog tek u posljednjoj etvr ni uspio slomi otpor â&#x20AC;&#x153;doma eâ&#x20AC;? Kotoribe. Jednako neizvjesno je bilo i u Ludbregu gdje je Gra ar 2 ostao na â&#x20AC;&#x153;kvrgiâ&#x20AC;? (bez pobjede) â&#x20AC;&#x201C; s tri koĹĄa razlike â&#x20AC;&#x153;razbioâ&#x20AC;? ga je Donji Kraljevec! (bh)

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A, DOIGRAVANJE ZA PLASMAN OD 5. â&#x20AC;&#x201C; 10. MJESTA

akovec bez poraza!

Pobjedu je na kraju zanimljive i prili no neizvjesne utakmice odnio doma in zahvaljuju i svom najboljem igra u Lepenu. Ovom se pobjedom akovec dokopao prolaska u doigravanje, dok Donjem Kraljevcu joĹĄ predstoji borba u sljede a dva kola. (bh)

U kvalitativno izjedna enoj ligi doigravanja ipak su neke mom adi â&#x20AC;&#x153;jednakijeâ&#x20AC;? - npr. akovec je bez poraza (za sada?).(bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA

Podravski list â&#x20AC;&#x201C; Lepoglava 79:61

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA

Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; Prelog 55:63 (19:13, 8:18, 12:10, 16:22)

Mursko SrediĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; akovec 42:53 (12:16, 10:5, 8:16, 12:16)

AKOVEC: Vibovi 7, Ĺ krobar 3, Franji 9, Lepen 36, Ĺ˝una, Baksa, Ĺ˝iĹžek, Carevi , Kapelari, Ciglar, Ĺ ari , Novak, Horvat. Trener Bence E. DONJI KRALJEVEC: Pozderec, Sinkovi G.K. 4, Me imurec 6, Ivanovi 13, Bergovec, Vadlja 2, Sinkovi G.L., Pa an 18, Sabol, Ĺ venda, avlek, Setnik. Trener Horvat T.

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA

KOTORIBA: Mlakar, Radmani , HabuĹĄ 3, ZvoĹĄec A. 21, SuĹĄec, FuĹĄ, Munka 7, ZvoĹĄec F., ZvoĹĄec B. 10, Pogorelec 3, Seli anec 7, Ujlaki 4. PRELOG: Ciglar M. 14, Jankovi , BlaĹžona 3, Ĺ ari 11, BlaĹžeka 10, Mikec, Hajdinjak, Ciglar 3, JambroĹĄi 11, PoredoĹĄ 11. Dubrav an â&#x20AC;&#x201C; Cestica 2000 85:57 (15:7, 26:20, 21:11, 23:19)

DUBRAV AN: Me imurec 22, Horvat, Jakupak 14, Haramija, LukĹĄa r. 14, Brljak 9, LukĹĄa Da. 2, LukĹĄa De. 2, Orehovec 2, TiĹĄler 4, Balog, Ĺ te 16. Grafi ar 2- Donji Kraljevec 54:57 (17:14, 9:21, 18:8, 10:14)

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Borovi 9, Belovari M., Zrna 18, Belovari J. 6, Glavina 5, Ĺ venda 9, Balent, RuĹži , Ivanovi 10. KriĹževci â&#x20AC;&#x201C; Me imurje Globetka 90:68 (18:17, 24:10, 21:16, 27:25)

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 9, Capek 8, Belovi 10, Serdarevi 4, Gomzi 14, Turk 2, Ĺ antl, Vojkovi , VuruĹĄi 7, Ĺ koda, JaluĹĄi 14.

MURSKO SREDIĹ E: Hasanovi , Vinko Novak 2, MatoĹĄa, Korbelj, BalaĹž 6, Per i 2, Repalust, Breglec 8, Bilas, Ben ik, Lesar, Ĺ kvorc, Radikovi 24. Trener Repalust S. AKOVEC: Lon ari 4, Ĺ krobar 7, Lepen 33, Vrana 4, Vibovi 2, Spahija, OkreĹĄa, Carevi , Franji 3, Ĺ˝una, Paler, Mar ec, Kr mar, Cmre ak. Trener Bence E. Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e 96:41 (26:0, 14:6, 26:17, 30:17)

MLADOST IVANOVEC: Kranj ec R. 18, Kocijan 8, Kranj ec J. 16, Jan ec 6, Fe keĹĄ 17, Kameni 2, Bjelobrk 6, HanĹžekovi 13, Drvenkar 10. Trener BlaĹžeka T. NEDELIĹ E: Baruk i 17, Celinger, Mar ec 14, Golik 2, Kova i , Kocijan 8. Trener Ĺ trukelj M.

TABLICA: 1. akovec

12/ +151

2. Mladost Ivanovec 6

11/

+303

3. NedeliĹĄ e

-28

4. Kotoriba

-44

5. Prelog

-75

6. Mursko SrediĹĄ e

-307

TABLICA: 1. KriĹževci 2. DUBRAV AN 3. Podravski list 4. PRELOG 5. Lepoglava 6. KOTORIBA 7. DONJI KRALJEVEC 8.ME IMURJEGLOBETKA 9. Ces ca 2000 10. Gra ar 2

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

12 11 9 8 7 5 4 2 2 0

0 1 3 4 5 7 8 10 10 12

24/ 23/ 21/ 20/ 19/ 17/ 16/ 14/ 14/ 12/

+268 +131 +137 +176 +40 -35 -67 -91 -218 -341

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Derbi akovcu! Derbi u ligi najmla ih odigrali su akovec i Donji Kraljevec.

akovec â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 55:43(11:13, 18:8, 16:16, 10:6)

Cestica 2000 â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 19:74 (2:24, 6:20, 4:21, 7:9)

DUBRAV AN: Orehovec 12, Matotek, Duhovi 2, Ĺ te 11, Hani , BlaĹžeka 15, Balog 8, Ribi 24, Poljanec, Radmani 2. Trener Jakupak

Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Me . Globetka 85:33(20:6, 21:11, 24:6, 20:10)

Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 27:124 (8:30, 6:24, 2:32, 11:38)

MLADOST IVANOVEC: Hamer 6, Kameni 8, Kranj ec J. 38, Jan ec 6, Blajda 4, Anderlin 4, Medlobi, Varga 3, Bujan 8, Bjelobrk 8, Habjan. Trener BlaĹžeka T. ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 7, Ĺ kreb 2, Zorkovi 2, Vrus 5, Kapelari 2, KeresteĹĄ 7, Abel 2, Tkal ec, Rajter 2, Pavlekovi , Sabol 4, Mikuli . Trener Hajdinjak B.

KOTORIBA: TiĹĄler 5, ZvoĹĄec A., Ĺ˝ini 9, Igrec 9, P ek, FuĹĄ 2, Ujlaki 2, Mar etko. Trener Munka G.

Lepoglava â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 8:127 (2:42, 2:35, 2:32, 2:28)

ME IMURJE: Glumac 20, Kocijan 9, Agi 10, Jambrovi 5, Franin 21, Mom ilovi 7, Ĺ˝vorc 21, FarkaĹĄ 4, Kolari 13, car 13, Novak 4. Trener aji I. Prelog â&#x20AC;&#x201C; Mursko SrediĹĄ e 53:58(16:12, 14:17, 16:16, 7:13)

PRELOG: KalĹĄan, BudiĹĄa 16, Strbad, Podvezanec 35, Bermanec, Hoblaj 2. Trener Krha M. MURSKO SREDIĹ E: Vinko Novak 10, Breglec 6, MatoĹĄa, Korbelj K., BalaĹž 35, Per i 7, Lesar, Hasanovi , Bilas, Ĺ kvorc, Korbelj V., Ben ik. Trener Repalust S.

NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 40:34 (9:6, 12:7, 12:15, 7:6)

NEDELIĹ E: Ĺ trukelj, KOcijan 18, Novak 2, Milihram, Posavec, Kova i 2, Golik 14, Mihol ek 2, Ledi , Sudec 2. Trener Ĺ trukelj M.

TABLICA: 1. Me imurje

2. akovec

10 1

21/

3. Donji Kraljevec

20/ +435

4. Mladost Ivanovec

19/

22/ +858 +370

+414

5. Ĺ K Vindija

19/

6. Dubrav an

18/

+182

7. Me imurje Globetka

16/

-179

8. NedeliĹĄ e

15/

-113

9. Mursko SrediĹĄ e

15/

-349

10. Prelog

14/

-137

11. Ivan ica

14/

+234

-234

12. Kotoriba

13/

-372

13. Lepoglava

12/

-502

14. Ces ca 2000

10/

-607

Osnovan Stolnoteniski klub IVANOVEC - U Ivanovcu je odrĹžana osniva ka skupĹĄtina Stolnoteniskog kluba â&#x20AC;&#x153;Mladostâ&#x20AC;? Ivanovec. S obzirom na to da je postojao interes za igranjem stolnog tenisa na podru ju Ivanovca i okolnih op ina, donesena je odluka o osnivanju Stolnoteniskog kluba. Ovih dana

izvrĹĄen je upis u registar udruga te e klub po eti s radom po etkom oĹžujka. Odlu eno je da prvi predsjednik STK-a â&#x20AC;&#x153;Mladostâ&#x20AC;? bude Ivan Fu ko, dopredsjednik je Stjepan Zor ec, a tajnik Miroslav Horvat. Na skupĹĄtini su se nazo nima obratili Ivan Fu ko, predsjednik, koji je

zahvalio na iskazanom povjerenju te iznio smjernice za daljnji rad, predsjednik Mjesnog odbora Josip Car te ravnatelj OĹ Ivanovec uro Horvat, koji su iskazali punu podrĹĄku novoregistriranom klubu te poĹželjeli dobre sportske rezultate. (mz)

za velike i male

Lidrano 2009

•

Lidrano 2009

•

Lidrano 2009

•

Lidrano 2009

RADOVI predloženi ZA državnu SMOTRU Foto: Zvrzan

Za Ines i za kraj: Da nam se! Kako nam se ne bi dalo! Uz malo truda mogli bismo svašta napraviti da nam tu gdje jesmo bude ljepše i bolje i da ljude iz drugih krajeva hrvatske privu emo u naše Me imurje. No nekima je o ito sasvim dobro i ovako – kao krumpirašima! Nika Levak, 8.r III. OŠ AKOVEC Mentor: Tihana Preksavec

Od Kameruna do naših srca

Vidim sve zvijezde Ve ina ljudi iz drugih krajeva Hrvatske o Me imurju e uglavnom re i da je to dio Hrvatske u kojem jako dobro uspijevaju krumpiri, a oni “još upu eniji” misle da je to neki dio Ma arske. No zato u Me imurju ima dosta nas mladih kojima je pomalo dojadila uloga glavnim “krumpiraša” u Hrvatskoj pa našem zavi aju nastojimo da dobije mjesto koje mu po njegovoj ljepoti, napretku te svemu što ima i nudi i pripada. Ve e nekoliko godina aktivna sam lanica organizacije “Mladi uz mlade” (MUM) koja se zalaže za prava djece i mladih. Sastajemo se nekoliko puta godišnje, a cilj nam je organizirati akcije kojima bismo pomogli napretku grada akovca, ali i cijelog Me imurja. Ove godine uvelike se raspravljalo o obnovi Zvjezdarnice u Savskoj Vesi, kraj akovca, koja je ve trideset godina važan centar za razvoj astronomije u Me imurju. Osim što bismo time olakšali posao astronomima i u enicima istraživa ima koji to možda žele postati, zvjezdarnica bi mogla biti i zanimljivo turisti ko odredište. I još nešto. Kažu naši stari da je sudbina ljudi zapisana u zvijezdama. Zar ne bi bilo zanimljivo da ljudi umjesto u horoskopima koje itaju po dnevnim novinama svoje zapisane sudbine mogu istraživati u obnovljenoj zvjezdarnici? Jako me zanimalo što naši ljudi misle o svemu tome, pa sam se naoružana diktafonom i novinarskom iskaznicom uputila u centar našega grada kako bih napravila anketu. Nažalost, ve ina ispitanika nije se pokazala puno boljima od onih koji misle da je Me imurje u Ma arskoj. Od njihovih odgovora vidjela sam sve zvijezde i bez zvjezdarnice! Odlu ila sam ih objaviti, pa možda

i sama postanem zvijezda (novinarska, a ne nebeska da ne bi bilo zabune). Ovo je pravi dokaz koliko su ljudi nekad arogantni i nepromišljeni, nesvjesni vlastitog neznanja i gluposti. ast iznimkama kojih uvijek ima. U cijeloj ovoj pri i najzanimljivije je da sam, osim od jedne pametne starije gospo e koja se stvarno potrudila, najdužu izjavu uspjela dobiti od ovjeka koja nije Me imurac nego Dalmatinac s ženom Me imurkom. Od komentara se nisam uspjela suzdržati. Možda izgleda kao tra , ali zašto ne? Tra rubrike su ionako u svim asopisima naj itanije, a meni se baš ho e biti zvijezdom!

Pitaj nekog drugog. Ja za to sad nemam vremena. (Pitam se, pitam… nedostatak vremena ili znanja…) Ivanka (38) Pa treba, kako ne! Trebalo bi i više cvije a zasaditi i još dosta toga, a o obnovi zvjezdarnice ne treba ni govoriti. Po nite im prije i napravite svi kaj morete. (Potrudit emo se zbog divnog odgovora.)

Mislite li da bi Me imurju dobro došlo obnavljanje zvjezdarnice u Savskoj Vesi?

Anica (49) Dete, kaj ve ti to mene pitaš? Pitam je li potrebno obnavljati zvjezdarnicu u Savskoj Vesi. A kaj je to zvezdarnica? To vam je prostorija u kojoj možete promatrati zvijezde. Ma lepo, lepo. Al, daj mi ponovi. Kaj si rekla? Kad je otvorenje? Mortik dojdem.

Ivan (67) Mlada moja puckica, ja to tebi nemrem i ne znam re i. To ti moraš pitati malo mlajše od mene.

(Hm… Gospo a je valjda frentala kad se u školi u ilo o zvijezdama i zvjezdarnicama. Što se može.)

Antun (54) A kaj je to zvezdarnica? Daj nej mi vreme jemati. Imam ja pametnejšega posla nego da zabavljam puckice na trgu.

cu?

Evo, dakle, što su mi rekli naši dragi sumještani:

(Bez komentara) Katarina (62) Ja mislim da bi trebalo obnoviti zvjezdarnicu. Ne osobno zbog mene, nego zbog vas koji ste još mladi i koji bi stvarno mogli gledati svoje zapisane sudbine u zvijezdama i baviti se istraživa kim radom. Bilo bi mi drago da tamo vodite i svoju djecu i unuke. U svakom slu aju zvjezdarnica bi nam jako dobro došla i za turisti ku promidžbu. (Mudra starija dama. Ima nade za Me imurje) Marko (43)

Marin (38) Šta? Pitaš me za zvizdarniDa. Ma to je divno. Prekrasno je zvizde gledat. Prvi put sam se poljubio pod nebom punim zvizda. A uj. Živin ja i sa svekrvom. Ona mene opsjeda pa bi lipo mogao uzet dicu i re i da idem gledat zvizde. Ona ne bi morala gledat mene, ne bi ni ja nju! Svi sritni… A šta, vi ete to gradit? Lipo. Samo dajte. Pametna ste vi dica danas. Lipo vas je gledat! Sritno vam s time! (Dalmatinski Me imurac. Nasmijao me do suza.) Ines (18) Ja volim zvijezde. Ne bi bilo loše to napraviti ako vam se ve da.

Ove školske godine naša se škola uklju ila u UNICEF-ov projekt. “Škole za Afriku”. Tijekom prvog polugodišta prikupljali smo novac za izgradnju škola u Ruandi. Da bismo barem malo upoznali taj daleki, egzoti ni kontinent, u goste smo pozvali jednog neobi nog gosta. Njegovo je ime Kazimir Nomo – Nemi. Ro en je u Kamerumu, ali ga je prije pet godina nogomet doveo u Hrvatsku. Sada ve tri godine živi u Nedeliš u kraj akovca. Ovdje se oženio i zasnovao obitelj. Je li Kazimir Vaše pravo ime? Da. Ja sam Kazimir Nomo-Nemi. To je moje pravo, krsno ime. Vi ste katolik? Obje moje obitelji, i ova u Hrvatskoj i ona u Kamerunu katoli ke su vjeroispovijedi, no u Africi ima i drugih vjera. U arapskim su zemljama, na primjer, muslimani. Idete li na mise ovdje u Hrvatskoj? Moram priznati da ne idem. Imam malu k er koja je upravo navršila tri godine, radim u jednoj tvornici za proizvodnju pe i i treniram nogomet, pa sam zbog brojnih drugih obaveza zanemario one vjerske. No, po et u. Obe ajem! Koji su razlozi, vašeg dolaska u Hrvatsku? U svojoj državi, Kamerunu, završio sam školu. Po završetku školovanja po eo sam ozbiljno trenirati nogomet i to mi je postalo strašno zanimljivo. Silno sam želio zaigrati za reprezentaciju svoje države. To se nije ostvarilo, ali sam nastavio igrati u drugim zemljama. Bio sam najprije u Nizozemskoj, potom u Francuskoj, a na kraju sam stigao ovamo, u Hrvatsku. Z a koji nogomet ni k lub igrate? Sad igram za jedan me imurski klub, drugoligaš u Macincu. Za koji klub navijate? Barcelona mi je najdraži klub, a odmah iza nje Juventus. Kad sam bio mali, moj favorit bio je

Chelsea. Ovdje u Hrvatskoj navijam za Dinamo. Koji Vam je doga aj ostao najzanimljiviji sa sportskih terena? Bilo je to još na po etku mog boravka u Hrvatskoj. Prve treninge odradio sam po zimi. Igralište je bilo pokriveno snijegom koji nikada prije nisam vidio. Isprva nisam osje ao ni ruke, ni noge. Sav sam se smrznuo! Kako je izgledalo Vaše djetinjstvo u Kamerunu? Živ io sam u jednom malo, siromašnom selu, manjem od Šenkovca. To je selo od glavnoga grada udaljeno oko deset kilometara, a nije bilo autobusa ni drugog prijevoza tako da se moralo pješa iti. Kod nas se sve doga a u glavnom gradu. I škola je tamo. To zna i da sam se svaki dan dizao oko pet ujutro i odlazio pješice u školu. Nakon šest sati nastave, opet pješa enje do ku e. Država je siromašna i loše organizirana tako da nije bilo baš lako. Koje ste se igre igrali kao mali? Mi, dje aci, naj eš e smo igrali nogomet, ali bosi, bez patika ili kopa ki. Nije bilo baš puno prostora za igru jer su ulice u mom rodnom selu uske. No, snalazili smo se ve nekako i bilo nam je lijepo. Kako je organizirano školstvo u Vašoj zemlji? Naše školstvo organizirano je po francuskom sistemu. U imo sli no kao vi tu, ali na francuskom i engleskom jeziku. U školu se kre e sa sedam godina. S 12 ili 13 godina ide se dalje, u srednju školu, a poslije srednje možeš upisati faks, kao i ovdje. Mnogo su ve e razlike što se ti e razreda. Vi ovdje u Hrvatskoj imate razrede sa dvadeset ak u enika. U mojoj osnovnoj školi, nas je u jednom razredu bilo 120, a bili smo najmanji razred. U nekima je bilo i po 180 u enika i svi slušaju samo jednog u itelja. Naša škola nije imala krov, prozore ni vrata, jer mi nismo u ili u ku i. Sjedili bismo na zemlji, pod jednim velikim drvetom, tako da nam ne smeta sunce, raspore eni u puno redova i slušali u itelja koji stoji ispred nas. Mnogi nisu uspjeli završiti školu. Na primjer, nas je u prvom razredu, kao što sam ve rekao, bilo 120, ali nas je u drugome ostalo isto. U tre em osamdeset, a u etvrtom oko pedeset. Nije bilo jednostavno, ali tko ima snažnu volju i motiv može uspjeti. Navedite nam neke od naj eš ih razloga zbog kojih su djeca odustajala od školovanja. Neki su odustajali jer im je put do škole bio predalek, drugi su dolazili iz vrlo siromašnih obitelji pa su se kod ku e morali brinuti za bra u i sestre i pomagati rodi-

teljima u radu, a bilo je i onih koji bi po nekoliko puna ponavljali isti razred i na kraju odustali. I kod nas, kao i ovdje ima onih kojima škola jednostavno ne ide. Kako izgleda proslava Dana škole u Kamerunu? Obilježava se, kao i ovdje, jednom godišnje. Tada se organizira sve ani marš. Svi u enici marširaju, a u itelji i ravnatelj sjede na tribinama i gledaju. Sve izgleda jako sve ano. Govori li se u Kamerunu neki drugi jezik osim kamerunskog te francuskog i engleskog koji su službeni? O, da! Francuski i engleski su jednako važni, oba su službena i moraš ih znati da bi mogao i i u školu. Nastava je jedan dan na francuskom, drugi na engleskom i jednostavno moraš znati. U itelj samo govori i ne pita te ho eš li ili ne eš, razumiješ li ili ne. Ali imamo i oko 250 razli itih narje ja koja se govore u Kamerunu. U it ete svoju k er Larisu francuski jezik? Da. Ona ve sad sa mnom pri a samo francuski, a s mamom, djedom i bakom hrvatski. Što Vam je bilo najljepše u Vašoj domovini? Za mene klima. U Kamerunu je uvijek toplo. Tamo nisam nikada morao nositi kaput, niti duge rukave. Prije dolaska u Hrvatsku nikada u životu nisam vidio snijeg. Teško mi se naviknuti na niske temperature. Koliko lanova ima Vaša obitelj u Kamerunu? Moju obitelj ine otac Josef (vi biste rekli Josip), majka Bernadette (mislim da je to na hrvatskom Bernardica), a imam i tri brata i tri sestre. Što se u Kamerunu jede? Uglavnom uobi ajena, doma a hrana. Jedino što mi tamo imamo puno divljih životinja ije se meso smatra specijalitetom tako da sam probao stvarno svašta: slona, žirafu, lava… Je li ukusni slon ili piletina? (Smijeh) Ovisi. Kako kad. Sad ve dugo nisam bio kod ku e pa bi mi vjerojatno prijao slon. A ina mi je i piletina, ali ju sad jedem skoro svaki dan pa mi je pomalo dosadna. Ne znam emu bih dao prednost! Kod ku e ste nosili druga iju odje u? Prije polaska u školu nosio sam samo ga e. Kasnije, kad sam krenuo na školovanje u grad, po eo sam nositi normalnu odje u, jer u grad, naravno ne možeš samo u ga ama! Tada je i moj otac po eo raditi pa sam si mogao priuštiti odje u, ali sam jedne cipele nosio tri, a patike oko dvije godine.

Lidrano 2009 Jesu li Vaši roditelji ili bra a ve bili u Hrvatskoj? Do sada nisu, ali jedna moja sestra vjerojatno e uskoro do i. Posje ujete li Kamerun? Ne esto, jer je daleko, ali povremeno posje ujem svoju obitelj da vidim kako su. I moja supruga i k er bile su jednom sa mnom. Malo su se bojale jer je to za njih bilo jedno sasvim novo iskustvo. K i je pogotovo bila zbunjena. Jedno vrijeme nije joj uop e bilo jasno gdje se to nalazi. Neobi ni ljudi, udan jezik… ali ubrzo je sve postalo normalno. Najnormalnije se igrala s drugom djecom. Kako su se sporazumijevali, ne znam. Djeci to, valjda, nije problem kao nama odraslima. Možete li usporediti život u Kamerunu s ovim u Hrvatskoj? Razlike su jako velike. Vi imate dobro razvijenu infrastrukturu. Zna i, ako se želite baviti sportom, imate dvorane. A Kamerun, koji je tri puta ve i od Hrvatske i ima oko 18 milijuna ljudi, ima samo jednu dvoranu na cijelu državu. Samo jednu! Probaj zamisliti kako je to! A dio dvorane nije još ni otvoren. Otvorenje bi, ini mi se, trebalo biti za godinu dana. Jeste li u Me imurju imali neugodnosti zato što ste crnac? I jesam i nisam. Nekima sam bio zanimljiv, a neki su me se i bojali. Neki su me prihvatili, bilo je i onih koji nisu. Najzanimljivija su djeca. Neka mi još uvijek prilaze i dodiruju me da provjere skida li se ova boja ili je prirodna! (Smijeh) Što Vam se posebno svi a u Me imurju? Volim slušati t amburaše, svi a mi se vaš folklor, naro ito plesovi u kolima. I ja jako volim plesati.

•

Lidrano 2009

•

Lidrano 2009

Voljeli su je Tito, Tu man i Mesi Elizabeta Toplek je 85 godina stara mještanka Donje Dubrave. Živi u skromnoj ku i koju su kasnih šezdesetih sagradili ona i njezin pokojni suprug Viktor. Djece, nažalost, nisu imali, ali je Elizabeta Toplek uvijek bila uz djecu. Do umirovljenja je radila u mjesnoj osnovnoj školi kao kuharica. Tada su je svi u enici, ali i u itelji, zbog dobrodušnosti i vesele naravi zvali jednostavno: teta Liza. I tako je ostalo do danas. Razlika je jedino u tome što je onovremena apozicija teta Liza danas postala prezime: Teta Liza – diljem Hrvatske, ali i van granica, ime poznate i priznate etno-pjeva ice. A sve je po elo tridesetih godina prošlog stolje a kad je Elizabeta Kuzmi , kao mlada djevojka, zapjevala u ondašnjem društvu “Dubravka”. I od te davne 1938. godine redali su se nastupi diljem Hrvatske i inozemstva, a iz dana u dan, od nastupa do nastupa njezino je ime postajalo sve poznatije. Kruna njezinog dugogodišnjeg pjevanja izvorne dubravske i me imurske pjesme je suradnja s Ansamblom narodnim pjesama i plesova Hrvatske. Plod te višegodišnje suradnje, isprva stidljive, a kasnije sve eš e i vrš e, bio je poziv Teti Lizi za nastup na proslavi 50. godišnjice osnutka “Lada”, a uskoro i poziv za snimanje zajedni kog nosa a zvuka. A upravo je taj album izvornih me imurskih pjesama prošle godine osvojio tri Porina, godišnju nagradu Instituta hrvatske glazbene industrije. I to je bio povod za posjet našoj Teti Lizi. Što je bilo prvo: Teta Liza ili Lado?

uli ste da naša škola sudjeluje u UNICEF-ovom projektu “Škole za Afriku” i prikuplja novac za djecu u Ruandi. Što mislite o tome? Samo što nisam zaplakao dok sam itao o tome! To zna i da Bog doista postoji jer je vama dao plemenitost, veliko srce i dobre uzore koji su vam pomogli da shvatite da ne žive svi u svijetu u istim uvjetima, a nisu za to sami krivi. A nama je pokazao svjetlost na kraju tunela i dao nam nadu u bolje sutra. Hvala vam što radite nešto tako veliko i lijepo. Hvala u ime sve djece, ne samo iz Ruande i Kameruna, nego i cijele Afrike!

Kak dok je de ko zgljedal deklu. Ljubav na prvi pogled. Ivan anu (Ivanu Ivan anu, umjetni kom voditelju “Lada”) se jako dopalo kak ja popevam, a meni se dopalo kak oni igraju. Pak je unda bilo – dejte, Teta Liza, otpopevajte mi onu… a ve onu… dejte ve još jenu…

Paula Ilijaš, 6.r III. OŠ AKOVEC Mentor: Tihana Preksavec

Lidrano 2009

ELIZABETA TOPLEK – poznatija kao Teta Liza – dobitnica triju državnih odli ja i tri Porina

Je li Vam bilo teško nau iti hrvatski? Ve sam pet godina ovdje i svaki dan u im, svaki dan se mu im, ali imam osje aj da još skoro ništa nisam nau io! (Opet smijeh)

Mi uop e nismo isprobavali skida li se boja s kože našega gosta, ali smo zajedno s njim pokušali otpjevati jednu neobi nu pjesmicu na kamerunskom jeziku. Osim što je bio pou an i zabavan, Kazimir Nomo-Nemi donio je jednostavnu toplinu svoje Afrike u našu školu i ispunio njome naša srca. Naša je škola samo jedna od mnogih škola koja je sudjelovala u projektu “Škole za Afriku”. Nadamo se da e on i dalje živjeti, ta da e i djeca u Africi jednom dobiti dobre škole i kvalitetno obrazovanje na koje imaju pravo baš kao i sva druga djeca u svijetu.

•

• Teta Liza, kako je uop e došlo do vaše suradnje s Ladom?

• Koliko ta suradnja ve traje? Se je po elo pred skoro dvajsti ljet v Stonu na jenem dobrotvornom koncertu. Tam sam se prvi put srela s Janjom Ivan an, Ivan anovom ženom. Fnogo me sega spitavala, nekaj sam ji i popevala. Unda je to ona povedala Ivan anu… I tak, malo po malo i ve smo tu! • A cijela je pri a završila zajedni kim nosa em zvuka. Svi mi Dubrav ani ponosno smo na to, ali još više zbog toga što je naslov “Teta Liza i Lado”. To zna i da ste upravo vi prava zvijezda tog projekta. No, dobro, ve je tak zišlo, ali je tak i praf. Znate, na snimanju v Zagrebu je jempot bil i minister kulture Biškupi . Nekaj smo se spominali za peneze, kuljko ve to snimanje košta, pak je rekel da meni mora biti ast snimati z Ladom. Je – pitala sam ga – a kak su

dva državna priznanja: REDU HRVATSKOG PLETER A koje joj je dao 1999. godine pokojni predsjednik Franjo Tu man i REDU DANICE HRVATSKE S LIKOM MARKA MARULI=A koje je dobila od predsjednika Stjepana Mesi a 2008. godine.)

Drugi, ponovljeni, snimak dodjele odli ja • Svaka vam ast: dva predsjednika i dva priznanja! Kaj dva! Tri! I od pokojnoga Titija sam dobila priznanje, samo ne znam kam sam ga dela. Vražja selidba! Nekam sam ga dela i niti za Majku Božju ga ve nemrem najti.

Tri, dva ili samo jedan Porin? • Zna i – tri predsjednika, tri državna odlikovanja, tri Porina!

Teta Liza s jedinim preostalim Porinom praf mene našli. Kaj nega drugi koje znaju popevati me imurske pesme? Nek budu sre ni kaj njim o em i morem popevati. Niti sam ja ne ve tak mlada? • I kako je bilo na snimanju, obzirom da, kako ste i samo rekli, godine ine svoje? Snimali smo tri tjedne, ali je se po elo puno prejdi. Došli su de ki z Lada. Ja sam njim otpopevala kaj mi je došlo na pamet. Oni su to snimili, a unda je Alen (Alen Kanski, lan Lada koji je priredio i glazbeno obradio izabrane pjesme) to v Zagrebu se spisal. Unda smo si još jempot to pregledali i zebrali smo kaj nam je pasalo. A unda vužek! Deš nuter, zapru te v jen ketrec i – popevaj. V jenem ketrecu sam ja, a v drugem mušikaši. I to tak cele tri tjedne: popolne ideš v Zagreb, vrneš se kesno v no i, a negda, bormeš, i po pol no i. Ali nikaj zato, de ki su bili super ekipa. Pazili su me i navek pitali kaj mi treba. A su vidli da mi je teško, sam bi rekli: “Hote, Tata Liza, idemo na pija u!” Oni su navek donesli nekvu pija u, ja sam spekla kola e, pak je nekak bilo… Iako je bilo jako naporno, zdržala sam uz pomo de ki z Lada koji su me prijeli i pazili kak svoju mamu.

Pjesma za tri predsjednika • A onda je slijedila promocija u Zagrebu, u Koncertnoj dvorani Vat roslava Lisinskog. Ne znam kaj je bilo teži: se to snimiti ili pak zdržati se te nastupe. Još nastup kak-tak, ali se ono prejdi i potlji – to je teško i jako naporno. Si ti estitaju, saki ti o e ruku stisnuti, si ti novinari, televizija, poznati peva i, politi-

ari, Bandi , Mesi … Si se rivaju, vru e je, a nikak nemreš do vode dojti. Skoro sam ostala i gladna i že na. Praf sam došla do stola de je bilo pripravljeno piti i jesti, ve su došli po mene kaj se pem s Mesi em i Bandi em slikat… • Zaista se predsjednik Mesi osobno želio s vama fotogra irati? I imate fotogra iju s njim? Kajpak da se štel! Samo tu sliku nemam jer smo se ne slikali! Bila je takva gužva kaj se ne znalo što pije, a što pla a. Tereza Kesovija me našla, stisnula me k sebi, skušuvala me i rekla da je nekaj takvoga još ne ula. Unda su se tu našli još fnogi koje poznam z televizije, ali se ve nemrem zmisliti kak se zovu… I tak, dok smo kona no došli, Mesi je ve nekam moral oditi. Oni njegovi su ga zrivali v auto i nekam otpeljali. • Zna i, propao vam je osobni susret s predsjednikom Mesi em. A, neje. Bila sam ja z njim. Dobila sam nekakvo priznanje, pak smo unda bili na Pantov aku de smo se i slikali i trinknuli se. Dok mi je daval priznanje, službeni fotograf je sakoga jempot slikal. Ja sam gledala Mesi a, on mene, a fotograf je slikal. Na to je Mesi rekel: “Još jemput!” Obrnuli smo se k fotografu i tak je samo nas dvaput slikal. A potlji, na domjenku – kak se ve to velji – našel me v oni celji gužvi, donesel mi je šampanjca, trinknuli smo si i spili, a fotograf, kojega je on dopeljal, je to slikal. (Zamolili smo Tetu Lizu da nam pokaže svoje priznanje i fotogra ije. Nakon nekog vremena vratila se dvije kutije i dva papira. Otvorivši ih, vidjeli smo da se ne radi o jednom, nego o

Tak je! Žal mi je kaj nemrem najti ono Titijevo priznanje, ali mesto njega imam jenoga Porina. • Kako jednog? Govorili se i pisalo se o tri! Je, dobila sam tri, ali sam dva dala. Nemrem biti takva kaj Alanu nej jenoga dala. On je, bok ek, se to napravil, on me vozil i v Zagreb i z Zagreba. On je i došel po mene kaj pemo na dodjelu Porina. Rekla sam mu: “A kaj ti ja pem. Neje to ve za mene. Idite vi sami” Ali on je bil napeti i samo je govoril da od tri (ili štiri, ne znam to no) nominacije morti jenoga dobimo i da bi bilo ljepo kaj bi ga unda ja dobila. I tak me nagovoril. A tam je bili sveta i sveta. Ja sam si z našim Ton ekom sela, program je išel… A nemreš to se niti tak napeto pratiti. Najempot se ulo: “Teta Liza!” Meni su se noge odsekle, v želucu mi je najempot postalo žme ko. Neje to bila trema, samo sam nekak bila udna, kak da ne bi imela svoje noge. Komaj sam došla do pozornice i zela si Porina. Još sam niti praf ne došla do svojega stolca, a još jemput se ulo: “Teta Liza!” Toga prvoga sam porinula Ton eku v ruke i ajde nazaj na pozornicu. Nosim ti ja toga drugoga dolji, a na štengami me jen gospon zastajil i velji: “Teta Liza, ekajte još malo. Još nije sve gotovo!” Kajpak, imel je ovek praf! Dobili smo i tre ega Porina. I kaj ve? Kak sam rekla: Alan je jenoga zasljužil, jenoga sam štela dati naši Slogi, a jen bi ostal meni. Ali su ovi z Lada rekli da bi bilo dobro kaj bi i snimatelju tona Maglajcu jenoga dali, pak sam unda drugoga dala njemu. Nema veze, of moj bu još malo pri meni, a unda ga dam v prostorije Sloge nek tam stoji.

Jezi ne vježbe na radiju i televiziji • Vi ste, Teta Liza, svjetska

žena, žena za sva vremena! A zakaj nej bila? To kaj ja popevam nema nikve veze z politikom. Te su pesme od navek bile i za navek budu. De sam god popevala, si su me razmeli i bile su njim ljepe: od bivše Jugoslavije (Srbije, Makedonije, Slovenije, Bosne, Crne Gore) pak se do Ma arske, Austrije, Njema ke, Švicarske, Italije, Švedske… Ve se niti nemrem zmisliti de sam se ne bila. • A radio, televizija… je, to ne mo i niti nabrojiti. I ja sam bila tam, a i oni su hodili k meni. Znali su me i po tjeden dni snimati. Se, i kak kuham, i kak delam na gruntu, i na polju i vrtu, i kak popevam… Sikak je bilo! Samo sam se navek z njimi, pogotovo na televiziji, znala posvaditi. Baš nekoj den, naprimjer, sam bila na televiziji, vu oni emisiji kaj ide sako popolne. On Ferlin (voditelj emisije) mi je rekel zakaj govorim po dobravski. Tobož da je on z Istre, a ja z Me imurja, pak ako bi saki po svojem govoril, što bi nas razmel. Kaj što?! Ja sam mu rekla: “Mi Me imurci sakoga razmemo, a de sam god do ve bila i mene su si razmeli. Govorila bum kak znam, a ako vam ne paše, ve me najte zvati.” Samo je mo al i ljetno me poslal popevat pesmo. Isto je tak bilo i na snimanju z Ladom. Prvi den je mužiki dirigiral Božo Poto nik. Ja sam zapopevala, a on nekaj maše z rokami. Ja sam stala, a Ivan an je došel k meni v ketrec de sam popevala. Poto nik je rekel se ne popeva “srce” nego “serce”. Pitala sam ga: “De ste vi to uli, gospon Poto nik? V Me imurju, v Dobravi, se nikdar ne govorilo “serce”. I ja tak nemrem popevati.” Unda se vmešal i Ivan an i rekel mu je da su oni mene zvali kaj njim otpopevam pesme praf onak kak su se negda pri nas popevale. Ne znam kaj je bilo dalje, ali je Poto nika ve ne bilo k nam, a mužikaše je prevzel Alen Kanski. Pa kaj vi mislite – kak bi mogla dojti dimo, kaj bi mi ljudi rekli ako bi popevala druga nego kak se tu popeva. A i vi, deca, vidim da si nekaj pišete i snimate! Prosim vas ljepo kaj moje re i napišete onak kak sam rekla! Po doma em! I tako smo mi i napisali. Napisali, ali ne sve i ne onako kako smo prvobitno zamislili. U pripremi razgovora sastavili smo pitanja, teme o kojima smo željeli razgovarati. No, kad je razgovor po eo, Teta Liza preuzela je stvar u svoje ruke i umjesto da mi nju vodimo, ona je povela nas putovima svojih sje anja, uspomena, doživljaja, anegdota… Kona ni uradak znatno se razlikuje od prvobitno zamišljenog. Ali, ne smeta. Jedino, kad smo sve sredili i još jednom pro itali cijeli tekst, nismo znali koga potpisati kao autora: lana novinarske družine ili samu Tetu Lizu… Možda bi najpoštenije bilo – oboje. Jerko Fabi , 8.r OŠ DONJA DUBRAVA Mentor: Željko Kova

OGLASNIK

50 MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC:

Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002., registr.; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI, 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g, Peugeot 206 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999 VW TRANSPORTER 2.4D 1992.g., reg. do 29.3.2009., dupla kabina, žuta boja, tel. 091/530-1513 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alu felge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261. EUROKUKA za golf II s branikom, mob. 091/7237-999 HITNO SE PRODAJE LAND ROVER FREE LANDER 2.0, full oprema, registriran. Mob: 098/598-323 AUDI A4 1.9 TDI 1996. god., reg. do 1/10., klima, sva oprema, crne boje, o uvan. Može i zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 095/9400-257 PRODAJE SE KOMBI MERCEDES 208D neregistriran, 1994.g., tel. 364-730 ili 091/570-5883 VOLVO 460 1.9 TD 1996.g., registriran ali karamboliran, mob. 091/510-1064 SEAT CORDOBA 1.4 SE, 1.vl., 1998.g., nije uvoz, kupljen i servisiran kod Zubaka, servisna, reg. do 2/2010.g., 2.999 eur, tel. 091/595-7045 NISSAN SUNNY u dijelovima, ljetne gume 205/50 R15 sa alu felgama i 205/60 R16 zimske, tel. 091 505 4661 SEAT CORDOBA reg. do 1.mj./2010., hitno, cijena po dogovoru, mob. 098/9348-188 PRODAJU SE dvije rabljene zimske gume 185/60 R14 vožene 2 mj., kao nove, obadvije za 400kn. tel: 040/899-075 PRODAJE SE GOLF III 1997.g., reg. do 2/2010. Zvati poslije 16 sati na tel. 040/360-331 SKUTER PEUGEOT SP2 2006.god, 6000 km, reg. do 7./09., sportski auspuh, kaciga, bubrežnjak, orig. auspuh - povoljno! mob. 095/911-9391 CITROEN C3 1.4 EXCLUSIVE, 1.vl., 2005.g., autom. klima + ostala oprema, odli no stanje, 6.700 eur, mob. 095/9214-703 OPEL ASTRA H 1.4 16V, 2006.g., 1.vl., oprema, reg. do 1/2010.g., crna metalik, 41.000 km, 10.300 eur, mob. 099/400-9613 MITSUBISHI LANCER 1987.god., neregistriran u voznom stanju, cijena po dogovoru, zva na tel. 099/3300-378 SEAT TOLEDO, plave boje, registr. još 45 dana, šiber, cijena 1.000 eur. zvati na mob 099/1985-170 MAZDA 3 1.4 16V CE, 1.vl., kupljen 2004.g., sva oprema, 65.000 km, servisna, garažiran, odli na, 9.900 eur, tel: 091/595-8273 OPEL KADETT 1.4 1990.g., reg. do 4./09., mob. 098/187-1338 ALFA ROMEO 166 2.0 TS 16V - 2000/2001, srebrna, 105000 km, 1.vlasnik, nije uvoz, oprema, odli na! mob. 098/9322-017

MERCEDES C 220D 1996.g., reg. do 5./09., o uvan, garažiran, full oprema, mogu a zamjena za je inije vozilo, mob. 091 9422 441 P-307 1.4 16V automatska klima, 2004.g., vlasnik, 64.000 km, servisna, odli no stanje, 8.800 eur, mob. 099/310-9845 OPEL VECTRA karavan 1.8 1997.g., full, 2.vl, 3.900 eur, mogu a zamjena za je inije, mob. 098/551-267 L AND ROVER FREEL ANDER 1.8 16V, 2002.g., 1.vlasnica, 65.000km, kupljen kao novi kod Tomi a, uredno servisiran, 10.500 eur, mob. 095/920-9874 PRODAJEM MAZDU 3, 1.6, 2005.g., sedan, 1. vlasnik, servisna knjižica, 39.000 km, reg. do 11/09., cijena prema dogovoru. Tel. 091/575-83-21 AUDI A4 1.9 TDI 115KS 2006.g., ful oprema, limuzina, crni, cijena 19.900 eur, mob. 091/511-40-57 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 PRODAJEM PEUGEOT speedfight 50, 2006.g., žuto-srebrni, cijena 8.400 kn, mob. 098/173-9510 PRODAJEM VOLVO 460 1.9TD 1996.g., puno dodatne opreme, registriran godinu dana, mob. 099/598-3497 RENAULT LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema (nova linija), cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062 PRODAJEM MAZDU SEDAN benz 1.6, staru 3 g., u izvrsnom stanju, redovito servisirana, 24 tkm, tel. 313-456 FORD ESCORT karavan 1.8TD 10.mj/98.g., sve osim klime, mob. 095/862-7462 PRODAJEM AUDI 80 1.8S 1990.g., centralno, el. pod. stakla, šiber, alu felge + 4 zimske gume, u voznom stanju, registriran, povoljno, mob. 091/155-4687 HONDA LEGEND 1997.g. 3.5 V6, 131 tkm, plin, reg. do 2/10, super stanje, održavan, mob. 098/924-7033 GOLF III 1.8 benz reg. do 4./09., 1.600 eur, te iznajmljujem auto 150 kn/dan i kupujem auto ispod cijene telefon: 098/777 095

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – može i neispravno, mob. 092/110-7-110 KUPUJEM TRAKTOR IMT, do 50 KS, može u lošijem stanju ili neispravan. tel: 091/916-7267 PRODAJE SE SLAMA U BALAMA. mob. 098/520-944 PRODAJEMO SIJENO u balama i muzilicu, tel. 040/829-324 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa širokom kabinom, malo radnih sati, te 6-redni ljuš ar za kukuruz i 2-brazdni visoki plug 10 cola, mob. 091/9770-584 PRODAJEM TRAKTOR Store 502, Torpedo 7506 i žitnu sija icu Olt 18, mob. 091/517-5595 PRODAJE SE KUKURUZ u zrnu, polutvrdunac, ve e koli ine, mob. 091/789-2366 KUPUJEM TRAKTOR IMT 533 ili 539 sa polj. priklju cima, može i pojedina no, mob. 098/9514-122 PRODAJEM TRAKTOR Tomo Vinkovi 730 1979.g., motokul vator Labin 10KS dizel, kosu za traktor zadnju duplu 2m i pauk za sijeno Fela 4,20m. Mob. 098/732-743 PRODAJEM BALE SIJENA cijena 1 kn/kg. Nazva na tel: 098/1830-300

OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 NAMJEŠTAJ PO MJERI – proizvodimo i montiramo po Vašoj želji. Uredite kompletno Vaš stan, apartman ili ured. Veliki izbor dekora, okova, aparata i ostalog. Besplatna izmjera, 3-D simulacija, ponuda, dostava i montaža. Brzo i kvalitetno uz sve vrste pla anja. Mob. 099/5010-706 OBREZUJEM I CIJEPIM VO KE, tel. 040/853-066 PROFESOR DAJE INSTRUKCIJE iz engleskog i njema kog jezika, mob. 099/799-1642 KEMIJA – instrukcije za osnovne i srednje škole, mob. 098/988-1617

NAMJEŠTENJA MLA A UMIROVLJENICA uva djecu u vlas toj ku i. Mob. 091/567-8718 MLADA ŽENSKA OSOBA traži posao uvanja djece ili iš enja ureda i sl., mob. 099/5133-214 TR A ŽIMO OSOBE za honorarni posao, rad kod ku e. mob. 098-257-398 OZBILJNA ŽENA, NJEGOVATELJ DJECE traži posao u struci, u obzir dolazi i briga o djetetu s posebnim potrebama. mob. 092/1257-303 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO (26g) – uvanje djece, briga za starije osobe za pla u ili prijepis stana, te tražim 2-3 soban namješten stan u k. Mob. 091/935-3180 NUDIMO HONORARNI POSAO, pla a po u inku, javite se na mob: 098 242 213

KREDITI

INOZEMNI HIPOTEKARNI KREDITI – povoljno i brzo. Mob. 098/205-691

POZNANSTVA

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erek vne disfunkcije. Mob. 098/1347-031

GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336

TRAŽIM SLOBODNU UMIROVLJENICU koja bi mi stalno obavljala poslove doma ice u stanu za pla u a kasnije mogu i prijepis stana. tel. 042/215-106

NEKRETNINE PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 80m2 u strogom centru grada, K. Tomislava 18, tel. 364-730 ili 091/570-5883 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studentici, blizu centra k, tel. 099/2426-087 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu i namještena garsonijera, tel. 390-291 ili 390-462 TRAŽIM DVOSOBNI ILI TROSOBNI STAN u najam u akovcu. mob. 095/861-4030, 091/565-5781 ZAGREB, okolica, zemljište 5000 m2, pravomo na gra . dozvola za 52 stana, blizina poslovne zone Jankomir, mob. 098 410 450

24. velja e 2009. UZIMAM VINOGRAD U NAJAM, mob. 098 294-927 IZNAJMLJUJEMO POSLOVNI PROSTOR od 60m2 sa vlastitim parkingom kod Mercator centra (bivši Trgohit), mob. 099/338-4288 GRA EVINSKO. ZEMLJIŠTE u Mar nuševcu površine 10.000 m2, vrlo povoljno, cijena po dogovoru. mob. 098/942-9523 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, Vukovarska ulica. mob. 098 1846 898 IZNAJMLJUJEM 600m2 poslovnog prostora u k, stari Trgocentar. te iznajmljujem posl. prostor 80 m2 pogodan za trgovinu, u k (bivši Megapark), tel: 091/1007-007 POSLOVNI PROSTOR od 110 m2+60 m2, mogu za veletrg., radione i sl., prometna lokacija. tel: 040/328-093 GRADILIŠTE - za obiteljsku vilu na Šafranu (Mihovljan) 1120m2 i gradilište na otoku Ugljanu 450m2, prodajem, mob. 091/1395-244 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 54m2, 4.kat, renoviran, širi centar, cijena po dogovoru, mob. 098-213-520 STUBI KE TOPLICE - stan, novi 3-s, 65 m2, 300 m od bazena, et. plin, balkon, parking, mob. 098 410 450 STAN 4-SOBNI, novogradnja s garažom i parkingom, ispod Šafrana, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 72m2 + garaža + parking, ispod Šafrana, novogradnja, kredit, prodajem, mob. 098/241-559 FRIZERSKI SALON, k, novi, klima, lcd, kuhinja, namješten, prodajem, mob. 098/241-559 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u akovcu kod hotela Park, zva do 15 sa na mob. 091/515-4712 IZDAJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonicom od 1.3. isklju ivo ženskoj osobi u M. Središ u, kod starije ženske osobe. mob. 091/730-2997 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA u centru k, potpuno namještena, sa vlastitim brojilima, na duži period, mob. 098/849-030 VARAŽDIN, poslovni prostor od 300m2 i 80m2 za ured ili trgovinu, iznajmljujem ili prodajem, mob. 099/1916-885 PRODAJE SE GARSONIJERA od 25m2 u centru k, mob. 091/5670-666 PRODAJEMO GRADILIŠTE od 280 hv u Mihovljanu u ul. I.G. Kova i a, cijena 110 eur/ hv, gradnja može po eti, tel. 347-092 ili 098/260-955 PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA u izgradnji s terasama i garažom, te dvorištem, mob. 098/749-131 IZNAJMLJUJE SE nenamještena garsonijera od 30m2 u akovcu na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 IZNJAML JUJEM POL JOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE od 5000 m2 pogodno za plastenik, uzgoj jagoda ili sl. mob. 098/9830-368 PRODA JE SE TROSOBAN renoviran stan od 80m2 u I.pl. Zajca u k, mob. 098/9894-714 PRODAJE SE POSLOVNO-STAMBENA KU A, može i etažno, R. Boškovi a 30, k, mob. 091/8830-720 PRODAJEM DVA NOVA namještena apartmana s dvorištem u Novalji, uporabna, 4.red, mogu a otplata, mirna lokacija, mob. 098/1790-733 IZNAJMLJUJU SE DVA DVOSOBNA STANA u ku i u akovcu, V. Nazora 5, jedan namješteni i jedan nenamješteni, povoljno za studente, mob. 098/932-1519 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/1363-827 KU U s oku nicom, vrtom i garažom u M. Središ u, prodajem ili mijenjam za manju ku u ili vikendicu, uredni papiri, mob. 098/9176-477 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u centru akovca, stari pasage, prizemlje, potpuno opremljen, tel. 098/353-135 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Sv. Križu na gl. ces za Prelog, izgra eni temelji s podrumom, priklju ak vode, vrlo povoljno, tel. 091/5636-323 PRODA JE SE VIKEND KU A (novije gradnje) s malim vinogradom i vo njakom, pogodna za stanovanje. telefon: 343-557 PRODAJE SE ŠUMA Omek kraj Puš ina od 320 hv. Tel: 099/5166-780

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 UDOMLJAVAMO u dobru obitelji LABRADORICU staru 2,5 godine, mob. 092/2044-111 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, te srebrne, zlatne, pla naste i kraljevske fazane, mob. 098/912-3938 PRODAJU SE ZE EVI – živi ili o iš eni, tel. 091/337-2811 PRODAJU SE LIJEPI I VELIKI PIJETLOVI za rasplod. Tel: 822-362 PRODAJEMO ZE EVE – žive po 22kn/kg i o iš ene 40kn/kg, mob. 098/199-2171

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan, cijena 2000 kn. Tel. 098/9883-776 poslije 14 sa . PRODAJEM LAPTOP Acer Aspire One 150, novi, korišten 2 puta, cijena 300 eur, mob. 098/600-207 SATELITSKI RECIVER Samsung 9500 via ci vrhunski sat. reciver lagan za otklju avanje kodiranih programa Digi tv,.cijena 500 kuna, tel: 091/908-2329 PRODAJEM LAPTOP Acer Aspire One 150 novi, korišten svega nekoliko sa . mob. 098/600-207 PSP KONZOLA, modificiran, 4 gb kartica, 70 igrica, kao novi, zamjena za mob ili prodajem za 1.300 kn te prodajem 250 kom odli nih dok. filmova za 200 kuna, odli na slika i titlovi. mob. 095/8766-048 PRODA JEM WINDOWS PROGRAME - windows sp3, windows xp home, windows vista, windows ultimate7 i postavljam zemaljske i satelitske antena sa HBO FILMOVIMA, mob: 099/764-3628 PRODAJEM IGRICE za kompjutor MADAGASCAR 2, CALL OF DUTY 4 I 5, NEED FOR SPEED UNDERCOVER, JAMES BOND (QUANTOM OF SOLACE), i instaliram windowse, windows xp, windows xp home, windows gamer, gold cobra, sp 6, vista, i najnoviji windows ul mate 7. tel. 099/7863-461

RAZNO PRODAJU SE DOMA E JABUKE NEŠPRICANE, kvalitetno VINO cijep, suhi GRAH, doma e nešpricano kiselo ZELJE i glavice za sarmu. tel: 343-557 PRODAJEM ORBITREK, novo, zapakirano - 900 kn, mob. 098/ 938 40 74 PRODAJEM CRNU KOŽNATU FOTELJU, 200 kn. Mob. 095/513-7763. PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreveti 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJU SE VJEN ANICE, sve ane haljine, inventar (lutke, regali) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info. 098/991-991-3 OTKUP EUROPALETA Mursko Sredisce 0997985387 PLINSKI URE AJI - roštilji, friteze, pe i, ražnjevi, giros, pala inkara, kuhala, kotlovina, postolja, radni stol, sudoper, napa. Mostar 00387-63-385-877

OGLASNIK

24. velja e 2009.

LADISLAV KRALJ – Me imurec – slika akovca – glavni trg iz 1924. – hladna igla 30x22, cijena 3.000 kn; VLADIMIR KIRIN – akvarel, stara katedrala Zagreba, 28x20, cijena 3.000 kn. Mob. 091/767-5200 PRODAJE SE KOMODA od hrasta te regal za dnevnu sobu od hrasta. zva nakon 15h na 098/903-5231 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno i ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM “Junkers” plinski komb. bojler 24 kw i dvije plinske pe i. tel: 098/347-391 KUPUJEM EURO I OBI NE PALETE, mob. 098/632-455 PRODAJU SE MASIVNA hrastova izrezbarena vrata za vinski podrum sa štokom, dim. 195x110, mob. 099-672-8656 PRODAJE SE KALIJEVA PE uz mogu nost zidanja, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PRODAJE SE LOVA KA PUŠKA IŽ 1994.g., bokerica, mob. 095/862-7462 PRODA JEM RABL JENI CRIJEP, mob. 092/230-7629 PRODAJEM TRI HRASTOVE GREDE dim. 16x18cm, mob. 098/161-3791 PRODAJEM PROTO NI BOJLER Vailant za sanitarnu vodu, te plinsku kupaonsku grijalicu i dvije pe i Maja 12, mob. 099/506-9084 PRODAJEM TROSJED i fotelju Meblo, komb. koža-drvo, o uvano. Nazva poslije 19 sa na tel. 099/4144-737 PRODAJE SE KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE od 100 lit. i pl. ba ve herme ki zatvorene od 100 i 200 lit., tel. 363-528 PRODAJEM PUŠKU sa užljebljenim cijevima, sportska 5,6mm, marke Spovad, s op kom, mob. 091/572-4557 PRODAJEM STROPNO ZIDNE OBLOGE boje bijelog brijesta, novo, zapakirano, 42 paketa, 133m2, povoljno i samoutovarnu prikolicu, tel. 098/888-623 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO, ve a koli ina, vrlo povoljno, mob. 091/527-3929

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

PRODAJEM NOVI PVC prozor 2-krilni s roletama dim. 180x120cm, 30% je inije, te skuter Bao an 1.5g star, reg. do 5./09., mob. 098/242-737 PRODAJEM TRA NU PILU - (banzek) - radni stol dim. 90x110cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije, tel. 543-882 PRODAJEM REGAL za dnevnu sobu star 5g., duž. cca 5m, kutnu garnituru s foteljom i stoli , sve uš uvano, tel. 347-102 ili 091/254-7835 PRODAJEM stoli , dvije fotelje, el. ugradbeni štednjak, madrac 100kn/kom; skije s vezovima, klizaljke, pancerice, komoda s vitrinom, puno drvo (hrast), nove kopa ke Adidas br. 43-44 (500kn), tel. 328-106 ili 098/171-4456

POSAO - Ponuda

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/. Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih živo nja Me imurja! Na mjesto udomljene živo nje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasi od mogu e smr . Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

1. 164106 :AGENCIJA potražuje ve i broj punoljetnih djelatnika oba spola bez obzira na godine, za uredski posao u podružnicama diljem RH. Edukacija uklju ena, pla a 12 000 kn. Tel. 091/675-1315. 2. 171247 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove nanacijskog savjetovanja traži ugledna nancijska ku a, pla a 14000 kn i više. Šifra:171247. Tel. 060/523-641. 3. 171390 :BOOKERA, bookericu, za sezonu 2009. ozbiljne osobe sa iskustvom, tražim. Tel. 091/739-1519, 098/915-4664. 4. 162796 :DJELATNICU za rad u lokalu tražim. Tel. 091/794-5757. 5. 171634 :DJELATNIKE iz cijele Hrvatske, uredski posao sa nancijama, pla a 14000kn. tražimo. Šifra:171634. Tel. 060/523-641. 6. 171630 :DJELATNIKE sa poznavanjem rada u prodaji osiguranja ili fondovima, tražimo.. Šifra:171630. Tel. 060/523-641. 7. 171848 :DJELATNIKE za rad kod ku e za sastavljanje igra aka, ženskog nakita, kemijskih itd, tražim. Šifra:171848. Tel. 060/523-641. 8. 171628 :DJELATNIKE za rad na podru ju telekomunikacija, potrebna sss, osobni automobil, pla a 6000kn, tražim. Šifra:171628. Tel. 060/523-641. 9. 171604 :DJELATNIKE za rad u uredu sa kredi ma i policama osiguranja, tražim. Tel. 091/892-2502. 10. 171896 :DJELATNIKE, agencija potražuje, iz cijele Hrvatske, za uredski posao sa nancijama, pla a 14000kn.tražimo. Tel. 023/647-888. 11. 171833 :DJELATNIKE, rad od ku e, montaža uskrsnih ukrasa, olovaka, zvati od 9-17h, tražimo. Šifra:171833. Tel. 060/523-641. 12. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu važni, odli na pla a, za rad s kreditima, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641. 13. 171632 :OSOBE za rad preko interneta, tražim. Šifra:171632. Tel. 060/523-641. 14. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogu nost tražimo. Odli na zarada s tendencijom rasta. Isplata u eurima. Tel. 052/741-479, 098/937-6447. 15. 171719 :Sprema ice i konobar/ice, za sezonski rad, ispomo u kuhinji na Šol , od svibnja do rujna. Smještaj i hrana osigurani. Šifra:171719. Tel. 060/523-641. 16. 164645 :ZARADITE radom kod ku e do 1500 kn tjedno, tražimo osobe iz svih županija. Šifra:164645. Tel. 060/523-641. POSAO - Potražnja 17. 171847 :OSOBE za oglašavanje i punjenje promidžbenog materijala, tražim. Šifra:171847. Tel. 060/523-641. 18. 171412 :ZA RAD KOD KU E, ili raznošenje reklamnog materijala, tražim. Tel. 099/596-7051. 19. 171533 :ZIDARA, hitno tražim 4 zidara. Šifra:171533. Tel. 060/523-641.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

703

INFORMAC$JE

24. velja e 2009.

Modna ku a ANGEL, J. Slavenskog 5, Belica, objavljuje

oglas za popunu radnog mjesta

KONSTRUKTOR ODJE E -

Uvje : zavrĹĄen teks lnoâ&#x20AC;&#x201C;tehnoloĹĄki fakultet smjer konstruktor odje e minimalno godinu dana radnog iskustva na poslovima konstrukcije odje e u industriji, poznavanje konstrukcije osnovnog kroja, modeliranje, kompjutersko pove avanje krojeva, uklapanje krojnih slika, poznavanje rada na ra unalu, snalaĹžljivost i komunika vnost, obavezan probni rad od 6 mjeseci,

Pisane ponude do 15. oĹžujka 2009. molimo sla na angel@angel.hr ili na adresu: ANGEL d.o.o. J. Slavenskog 5, 40319 Belica.

Proslava Dana rudara u Murskom SrediĹĄ u Povodom Dana rudara u ponedjeljak 2. oĹžujka Grad Â ursko SrediĹĄ e i srediĹĄ anska PodruĹžnica umirovljenika pripremaju malu sve anost za sve nekadaĹĄnje rudare te zaposlenike me imurskih i drugih ugljenokopa. Pro-

gram e zapo eti u 15 sati, polaganjem vijenca ispred Spomenika rudaru u srediĹĄnjem gradskom parku. U restoranu i pivnici â&#x20AC;&#x153;Â&#x201A;imperâ&#x20AC;? poduze a T' Â od 15,30 sati zapo et e prigodni govori te druĹženje za sve sudionike skupa. (sm)

Natje aj za najboljega mladog inovatora Udruga inovatora Â e imurja I Â akovec ve etvrtu godinu za redom objavljuje natje aj za inovativnu djelatnost u enika osnovnih i srednjih ĹĄkola Â e imurja. a Svjetski dan intelektualnog vlasniĹĄtva 26. travnja bit e izabran â&#x20AC;&#x153; !B L!I Â L DI I V T Â ' IÂ U ! â&#x20AC;? 2009., koji e sudjelovati na izloĹžbi inovacija s Udrugom I V Â L DI u Zagrebu na fakultetu strojarstva i brodogradnje u svojstvu gosta izlagatelja, kao i najbolji inovator Â e imurja za 2009.godinu.

Pjesma i ples razveselili su sve

GORNJI MIHALJEVEC

Osim u paru, plesala su se kola i â&#x20AC;&#x153;vlaki iâ&#x20AC;?

UDRUGA za pomo osoba s mentalnom retardacijom Me imurske Ĺžupanije proslavila Valentinovo

Pjesme, plesa i dobre atmosfere nije nedostajalo Udruga za pomo osoba s mentalnom retardacijom Â e imurske Ĺžupanije proĹĄle je srijede proslavila i obiljeĹžila trinaesto Valentinovo u restoranu â&#x20AC;&#x153;Kristalâ&#x20AC;? u akovcu. lanovi Udruge druĹžili su se i zabavljali zajedno sa svojim roditeljima, korisnicima i profesorima Â&#x201A;entra za odgoj i obrazovanje, stru njacima koji im pomaĹžu i rade s njima, Â&#x201A;aritasovim Dje jim domom akovec te srodnim udrugama s kojima sura uju ve godinama, a koje su stigle iz VaraĹždinske Ĺžupanije i Lendave.

Veselu atmosferu do vrhunca je doveo lan Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom otpjevavĹĄi pjesmu Olivera Dragojevi a

- Glavni cilj ovakvih druĹženja, izlaska iz prostora kojim su izolirani, ograni eni za osobe s invaliditetom, posebice osobe s mentalnom retardacijom ili osobe s intelektualnim teĹĄko ama, zapravo je senzibilizacija lokalne sredine i normalizacija Ĺživota naĹĄih lanova. Prije 13 godina hrabro smo izaĹĄli u, nazovimo ih, normalne prostore kako bi kao i svi drugi obiljeĹžili Valentinovo i ostala doga anja koja su od velikog zna aja za nas. Vidjeli su i drugi, a ne samo mi, da se naĹĄi lanovi znaju

- Glavni je cilj ovakvih druĹženja senzibilizacija lokalne sredine i normalizacija Ĺživota naĹĄih lanova, istaknula je dr. Jadranka Hranilovi

jako dobro i lijepo zabavljati te da vole ovakav na in druĹženja, kazala je dr. !adranka Hranilovi , predsjednica Udruge, koja je istaknula da se ove godine obiljeĹžava i 20 godina od osnutka kluba Â ure, koji je osnovan u sklopu Udruge te 40 godina same Udruge. Pjesme, plesa i dobre atmosfere nije nedostajalo. sim druĹženja i plesa, sve prisutne razveselila je tombola koja se prodavala po simboli noj cijeni od 10 kuna, a iji su pokloni, koje su donirali razli iti donatori, obradovali sve, od najmla ih do najstarijih. lanovi Udruge i prijatelji tako er su se zasladili kola ima koje su ispekle mame, bake, sestre i tete lanova. Â uzika i ples izmamili su osmjeh na lice svih prisutnih koji su uĹživali u druĹženju. Plesala su se kola, â&#x20AC;&#x153;vlaki iâ&#x20AC;?, pa i u paru, a Ĺživahnu i veselu atmosferu do vrhunca je doveo lan Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom otpjevavĹĄi pjesmu livera Dragojevi a. Da se njih pitalo, druĹženje bi potrajalo dugo u no , pa stoga nije udno da su se svi teĹĄka srca raziĹĄli. Iako je rastanak rastuĹžio mnoge, sama pomisao na sljede i susret, kojem se raduju svi i nestrpljivo ga iĹĄ ekuju, maknuo je tuĹžan izraz s njihovih lica. (H. Ze ar)

va 2009. godina proglaĹĄena je od strane 'U u Pragu godinom kreativnosti i inovacija pod sloganom â&#x20AC;&#x153;Zamisli â&#x20AC;&#x201C; kreiraj â&#x20AC;&#x201C; izumiâ&#x20AC;&#x153; te je ve samim time interesantna u enicima, kao i u iteljima, profesorima i mentorima, te Â e imurskoj Ĺžupaniji. U enici i svi zainteresirani mogu se javiti radovima i pitanjima u Udrugu inovatora Â e imurja â&#x20AC;&#x153;Inomaâ&#x20AC;? akovec, leksandra Schulteissa 19, akovec, barake bivĹĄeg GK â&#x20AC;&#x153;Â e imurjaâ&#x20AC;?. (j)

O prevenciji ovisni kih ponaĹĄanja mladih Tim za zdravlje Â e imurske Ĺžupanije organizira stru ni skup pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Pokrenimo zajednicu u prevenciji ovisni kih ponaĹĄanja mladihâ&#x20AC;?. Skup e se odrĹžati u vije nici Doma kulture u Gornjem Â ihaljevcu u utorak 24. velja e s po etkom u 19 sati.

a skupu e govoriti dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalistica ĹĄkolske medicine, mr. sc. Dario Vuckovi iz PU me imurske i prof. Tanja Ili , sociologinja u Srednjoj ĹĄkoli Prelog, koji gra ane, posebice mladeĹž, pozivaju na skup koji je dio projekta â&#x20AC;&#x153;Zdrava Ĺžupanijaâ&#x20AC;?. (sm)

Ra d.o.o.

RAZVOJNA AGENCIJA GRADA AKOVCA

POZIVNICA Managementu proizvodnih i usluĹžnih tvrtki na EDUKATIVNU PREZENTACIJU USPOSTAVA EFIKASNE POSLOVNE ORGANIZACIJE SPREMNE ZA EUROPSKO TRĹ˝IĹ TE koja e se odrĹžati u konferencijskoj dvorani hotela Park u akovcu Prezentacija e se odrĹžati dana 26.velja e 2009. u 10:00 sati

TEME PREZENTACIJE Sustav standarda i normi nuĹžnih za uspostavu organizacije spremne za konkurenciju na Europskom trĹžiĹĄtu. NuĹžnost certifikata - ĹĄto propisuje EU, a ĹĄto je zakonska obaveza? Predava : Zdenko Mondekar, dipl,ing., UNISOFT grupa Upravljanje procesima u skladu sa zahtjevima ISO normi, brzina i kvaliteta u rjeĹĄavanju poslovnih aktivnosti, moderna i zna ajno jeftinija organizacija, efikasnost i kontrola samo su neke od koristi koje e biti demonstrirane na stvarnim i realnim poslovnim primjerima i podacima. Predava : Gordan Smadilo, izvrĹĄni direktor, SWING Informatika

SUDJELOVANJE NA PREZENTACIJI JE BESPLATNO Za dodatne informacije o seminaru moĹžete kontaktirati Razvojnu agenciju grada akovca, putem telefona 311-230 ili na web stranici Agencije www.cakra.hr

INFORMAC$JE

24. velja e 2009.

ZAHVALA Ganuti osobnom pažnjom i mnogim brzojavima su uti koji su nam upu eni u prigodi smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

Prof. dr. ZVONIMIRA BARTOLI A,

Mata

hrvatskog književnika i znanstvenika iz akovca preminulog 10. velja e 2009. u 79. godini života

zanavek boš z nami

ZAHVALJUJEMO svoj rodbini, svim prijateljima, štovateljima i znancima, a osobito atici hrvatskoj – granak akovec, Središnjici H, e imurskoj županiji, HDZ e imurske županije i Grada akovca, U iteljskom fakultetu u akovcu, Društvu hrvatskih književnika, Družbi Bra a hrvatskoga zmaja, Zrinskoj gardi akovec, p ini Donja Dubrava, Saboru H, inistarstvu kulture i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti na izrazima su uti i ispra aju na posljednji po inak. Posebno zahvaljujemo mons. !osipu rzljaku, biskupu varaždinskom, i brojnim sve enicima na dostojanstvenom ispra aju našeg pokojnika. Iskreno zahvaljujemo i svim ostalim kulturnim, politi kim, zdravstvenim i prosvjetnim institucijama na izrazima su uti.

Tvoji Žiga i Bandisti

Supruga Marija i sinovi s obiteljima

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. KAVANA DADA MIKLAVEC BB, traži 2 ŽENSKE OSOBE za rad u lokalu na neodre eno vrijeme, javi se na 098-1922144. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 2. MT Tvornica rublja AKOVEC, M. Hrvatske 10, traži ŠIVA I TEKSTILA-više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa -dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 22.02.2009. 3. Kerami arski obrt KERAMBIS, Plešivica 23c, traži 2 KV KERAMI ARAnaneodre eno,javi sena524-261,099/6719055. Natje aj otvoren do 28.2. 4. Keramika AS HLAPI INA 152, traži 3 KERAMI ARA. 2 POM. RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 573006, 091-539-8888. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 5. MILENA SHOP d.o.o. HLAPI INA 205, traži 1 ZIDAR, 1 TESAR,1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-502-3933. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 6. Caffe bar K2 (KOLAR) STRAHONINEC, M. Gupca bb, traži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 091-1333-559. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g. 7. Ca e bar “GRADSKA 10” HODOŠAN, B. Radi a 11, traži 1 KONOBAR /ICA KV, PKV konobar (ali struka nije uvjet), stalni radni odnos, mogu dogovor za osam satno radno vrijeme, javiti se na 099-681-2411. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g. 8. V.D.B. Zidarski obrt DOMAŠINEC, traži 2 ZIDARA, 1 TESAR na neodre eno vrijeme, javi se na 863-292, 098757-162. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g. 9. “Goricaj graditeljstvo” NEDELIŠ E, traži SOBOSLIKAR, FASADER - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-111. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 10. KOZAR d.o.o AKOVEC, I. Mažurani a 28a, traži ZIDARI, TESARI, GRA EVINSKI RADNICI - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 396-056. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 11. RE-GRA CIRKOVLJAN, traži 1 KERAMI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-508-5701. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 12. Tehnometal & Co. AKOVEC, Gajeva 27, traži 3 BRAVARA, 3 ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 390-522. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 13. AgroMARTIN d.o.o. VRHOVLJAN BB, traži 1 DIPLOMIRANIAGRONOMnaneodre enovrijeme,dostavi pismenu zamolbu na gronju adresu ili tel. 868-397. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 14. Allianz Zagreb d.d.Podružnica akovec K. Zrinski 1/I, traži ZASTUPNIK - više izvršitelja, VŠS, SSS, poznavanje rada na ra unalu, voza ka “B” kat. Javi se 314-001, 091-1487829. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 15. Reprom d.o.o. akovec, Poljska 17, traži 1 STROJOBRAVAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-099. Natje aj otvoren do 20.02.2009.g. 16. VIVITAd.o.o.KOPRIVNICA,Gibani ina22,traži5RADNIKAZAADMINISTRATIVNESAVJETODAVNEPOSLOVEvezane uz nancije, minimalno SSS, radni odnos na odre eno uz mogu nost stalnog zaposlenja, rad na podru ju Me imursko-Varaždinske županije, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 28.02.2009.g. 17. PEKARA CVEK D. KRALJEVEC, traži 1 KV, PKV PEKAR na odre eno vrijeme s mogu noš u stalnog radnog odnosa, javi se na 091-537-3651. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 18. O.I.L. FENIX d.o.o. PRELOG, Frankopanska 4, traži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme s mogu noš u stalnog radnog odnosa,,javi se na 098-426-527. Natje aj otvoren do 02.03.2009.g. 19. Tesarski obrt PONGRAC KOTORIBA, Kolodvorska 4d, traži 1 POMO NI ZIDAR na neodre eno vrijeme, terenski rad u Zagrebu, javi se na 098-178-3279. Natje aj otvoren do 03.03.2009.g. 20. TEAM d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traži 5 KV ZIDARA, 5 TESARA, 5 KV ARMIRA A; 3 KV BRAVARA; 3 djelatnika za proizvodnju ALU PVC i drvene stolarije, 5 MONTERA SUHE GRADNJE, 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 638-333. Natje aj otvoren do 03.03.2009.g. 21. OKP GORINKA d.o.o. GORI AN, Trg Svetog Leonarda 22, traži 1 GROBAR, 2 KOMUNALNA RADNIKA na odre eno vrijeme sa mogu noš u stalnog zaposlenja, radno iskustvo 1 godina, javi se na br. 098-311-767. Natje aj otvoren do 03.03.2009.g. 22. BEKAMENT d.o.o. OSIJEK, Mar na Divalta 92/a, traži 1 KOMERCIJALNO-TEHNI KI PREDSTAVNIK za podru je Zagreba ke,Me imurskežup.VŠS-VSSekonomskogiligra . smjera, min. 2 godine rad. iskustva, znanje rada na ra unalu, terenski posao, posjedovanje vlas tog automobila, probni rad 3 mjeseca, uvjerenje o nekažnjavanju ne starije od 30 dana, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu sa napomenom (za natje aj). Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 23. MECROM-DZ d.o.o. AKOVEC, Kolodvorska 15, traži 1 DJELATNIK ZA POPRAVAK AUSPUHA, metalska struka, na

neodre eno vrijeme, javi se osobno ili mob.098-170-5225. Natje aj otvoren do 05.03.2008.g. 24. VIJENAC d.o.o. Strahoninec, Dravska 70, traži 1 VRTLAR ozbiljnost, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 333870, 091-566-0125. Natje aj otvoren do 26.02.2009.g. 25. KERAKAM d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovi a 2, traži 3 KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 343-677. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g. 26. PENNYd.o.o. AKOVEC,Dr.F.Debana12,traži3DJELATNIKA VRTLARA za ure enje i održavanje zelenih površina na odre eno vrijeme, javi se na 091-313-6424. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g. 27. “KRON” AKOVEC, J. Bedekovi a 6a, traži 1 OFSET STROJAR; 1 STROJAR ZA KNJIGOTISAK na neodre eno vrijeme, javi se na adresu poduze a od 07-15,00 sa . Natje aj otvoren do 25.02.2009,.g. 28. Kroja ki obrt ZANOS ŠENKOVEC, V. Bukovca 14, traži 1 DJELATNICA ZA ŠIVANJE na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 343-581. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 29. AQUAINST d.o.o. VRATIŠINEC 258, traži MONTERI CENTR. GRIJANJA, PLINOINSTALATERI, VODOINSTALATERI i sl.-više izvršitelja, na neodre eno vrijeme, javi se na 099605-2248, 867-108. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 30. SPERO d.o.o. AKOVEC, B. J. Jela i a 79, traži 1 OSOBA KAO VODITELJ RADOVA, 1 OSOBA KAO ELEKTROINSTALATER na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 31. VEMA-VIKTORIJA d.o.o. STRAHONINEC, P. Miškine 27, traži1KOMERCIJALIST-TRGOVA KIPUTNIKpoHrvatskojna neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, “B” kat., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 32. Restoran PREPELICA OTOK 2, traži KV VODITELJ KUHINJE; 1 POM. KUHAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-393-001 ili osobno. Natje aj otvoren do 04.03.2009.g. 33. GIPS MONT PER I LAPŠINA 13, traži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 ŠPAHTLERA na neodre eno vrijeme, javiti se na868-796, 091-501-0014. Natje aj otvoren do 06.03.2009.g. 34. Plodine i savjetovanje “TIP” AKOVEC, Preloška 112, traži 5 DJELATNIKA NA POSLOVIMA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA IMARKETINGA,naneodre enovrijeme,javi sena091-2022602. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g. 35. RENAJA d.o.o. Sve Urban 173, traži 1 FRIZERKA mjesto rada Petrijanec, potrebno radno iskustvo, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: renaja@net.hr do 09.03.2009.g. 36. INVEST INFORMATION Novo Selo na Dravi, V. Bakari a 29, traži 10 SSS, VŠS, VSS FINANCIJSKIH SAVJETNIKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na e-mail: vhlapcic@net.hr ili pismene zamolbe na gornju adresu ili 099-310-2403. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 37. AB VALETUDO d.o.o. AKOVEC, Kalni ka 37, traži 1 DJELATNICA ZA UGRADNJU GELIRANIH NOKTIJU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 098-290-194. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 38. Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba 10000 Zagreb, A. Mihanovi a 3, traži 1 PREDSTOJNIK UREDA Podru ne službe u K, VSS pravnog ili drugog društvenog smjera, pet godina radnog iskustva u struci na odre eno vrijeme 4 godine, dostavi prijavu, životopis, preslika diplome, radne knjižice, domovnice, uvjerenje o nepokretanju kaznenog postupka ne starije od 6 mjeseci. Natje aj otvoren do 24.02.2009.g. 39. BRATI d.o.o. Sv. Križ, A. Šenoe 51, traži 1 GRA EVINSKI LIMAR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-532-8716. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 40. TERMO STIL d.o.o. BELICA, I. Mažurani a 19, traži 2 MONTERA SUHE GRADNJE – KNAUFERA na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-227-6661. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 41. “AUTHORGRUPA”d.o.o.ZAGREB,Medvejskabb,traži2 PRODAVA A TEKSTILA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo na sli nim poslovima, inform. 098-430-963. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 42. Ca e bar Pictura akovec, J. B. Jela i a 2, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-944-5482 ili osobno. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 43. IDA COMERC d.o.o. PRELOG, Trg Slobode 1, traži 2 DJELATNIKA ZA RAD NA STROJU za usitnjavanje še era na odre eno vrijeme, minimalno OŠ, javi se na 646-544 do 05.03.2009.g. 44. Sobosl. I li ila ki obrt “PIKNJA ” AKOVEC, D. Žrtava 15, traži 2 SOBOSLIKARA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-514-5858. Natje aj otvoren do 11.03.2009.g.

45. Ma benzinska pumpa d.o.o. akovec, Preloška 167, traži 1 PRODAVA na odre eno vrijeme, javi se na 365-033, 098-162-1558. Natje aj otvoren do 24.02.2009.g. 46. GAŠPAREC d.o.o. VUGRIŠINEC 106, traži 1 DJELATNIK METALSKE STRUKE za automatizaciju crkvenih zvona na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 857093, 098-768-406. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. 47. GRA EVINARSTVO HORVAT d.o.o. AKOVEC, V. Morandinija 3, traži 3 ZIDARA, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098-393-119. Natje aj otvoren do 11.03.2009.g. 48. SA-RA d.o.o. PRIBISLAVEC, I. Meštrovi a 2, traži 1 AUTOELEKTRI ARnaneodre enovrijeme,javi sena360-122, 098-211-104. Natje aj otvoren do 26.02.2009.g. 49. BIOINSTITUT d.o.o. akovec, R. Stainera 7, traži 5 RADNIKA NA SANITACIJI na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 098-465-477. Natje aj otvoren do 27.02.2009.g. 50. MATTEO d.o.o. Puš ine, V. Nazora 2a, traži 1 VSS, VŠS EKONOMIST (RA UNOVODSTVO) na neodre eno vrijeme, 5 god. radnog iskustva; 1 VOZA C kat. 1 bravar, reza otpad. Materijala na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 099212-3339. Natje aj otvoren do 25.02.2009.g. 51. ALU-TEHNIKAd.o.o.D.VIDOVEC,traži1VOZA CiliEkat. kombi sa prikolicom; 1 inženjer gra evine (auto-cad crtanje fasada) na neodre eno vrijeme, javi se na 098-180-3139. Natje aj otvoren do 12.03.2009.g. 52. Autolimarski obrt “ABART” D. Mihaljevec, akove ka 35, traži 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 660-500. Natje aj otvoren do 12.03.2009.g. 53. Sobosl. obrt “Gro-grad” STRELEC, traži 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 639-352, 098942-1974. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g. 54. EUROTONd.o.o.Mihovljan,J.Bajkovca1,traži1DJELATNIK ZA POSLOVE KROJENJA, ŠIVANJA JASTUKA NAVLAKA ZA STOLICE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, najavi se na tel.347-144. Natje aj otvoren do 05.03.2009.g. 55. Pizzeria “ZOOM” (Mercator) akovec, Zagreba ka bb, traži 1 KUHAR - PIZZA PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-985-7424. Natje aj otvoren do 23.02.2009.g. 56. SIMBIOZA d.o.o. akovec, M. Hrvatske 10, traži 1 KNJIGOVO A - s 3. godine rad. iskustva na neodre eno vrijeme, mjesto rada M. Središ e, javi se na 637-077, 095-6145-977. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g. 57. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, Novakova 38, traži ZIDARI, TESARI, ARMIRA I, SOBOSLIKARI, MONTERI SUHE GRADNJE-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 391-800; GRA EVINSKI TEHNI ARI, INŽ. GRA EVINE, 5 godina radnog iskustva, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 391-800. Natje aj otvoren do 18.03.2009.g. 58. ELMONT vl. Mesari Vladimir Sv. Mar n na Muri, traži 5 KV/PKV ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-802-1296. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g. 59. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 MEDICINSKA SESTRA, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 10 godina, položen stru ni ispit, poželjno radno iskustvo na kirurškom odjelu, javiti se osobno ili 098-744-913. Natje aj otvoren do 16.03.2009.g. 60. HAMERd.o.o. AKOVEC,M.J.Zagorke14,traži1VOZA C kategorije na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-396-5000. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g. 61. ALU-BRAVARIA d.o.o. KOTORIBA, Sajmišna bb, traži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-372-291. Natje aj otvoren do 19.03.2009.g. 62. Ugost. obrt BAROK AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 099-215-1930. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g. 63. Gra evinski obrt “REZ” SVETI URBAN 38B, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-738-2775. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g. 64. Ca e bar Dama akovec, Zagreba ka 87, traži 1 KONOBAR u Mercator centru na neodre eno vrijeme, javi se na 384-137, 098-184-1817. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g. 65. DOMJANI TEXTIL d.o.o. SLEMENICE 37, traži 4 PKV, KV, SSSŠIVA Anaodre enovrijeme,javi seosobnoili865-230. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

TUŽNO SJE ANJE RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. Ugos teljski obrt YUCATAN, TRNOVEC B., LUDBREŠKA 37;traži2KONOBARICE za posluživanje jela ipi a urestoranu ‘Yucatan’ te posluživanje pi a u ca e baru ‘Breza’ na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, SSS, mla e ženske osobe s a nitetom za rad u ugos teljstvu; zvanje i dosadašnja radna iskustva nisu uvjet; poslodavac osigurava smještaj u sklopu objekta rada pa se javlja mogu osobe iz svih dijelova Hrvatske. Pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili najava na tel. 042/683-854, 098/609-859 (Stanko Majcen), do 12.3. 2. 2. GAŠO STJEPAN GAŠPARI , TOMAŠEVEC, B. JELA I A bb; traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA sa dizalicom za UPRAVLJANJE KRANOM na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, C i E kat., 3 g. radnog iskustva, iskustvo rada na kranu (dizali aru), najava na mob. 091/254-9452, 091/570-1394 do 1.3. 3. NISKOGRADNJA HU EK, PETRIJANEC, V. NAZORA 157; traži 1 OSOBU ZA RA UNOVODSTVENO-FINANCIJSKE POSLOVE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : VŠS, VSS ekon. usmjerenja, poznavanje rada na ra unalu, poželjno radno iskustvo, najava do 28.2.; i tražimo 1 VODITELJA GRADILIŠTA (DIPL.) ING. GRA EVINARSTVA na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : VŠS, VSS gra evinarstvo, potrebno radno iskustvo - poželjno na poslovima niskogradnje,položenstru niispit,poznavanjeradana ra unalu (Excel, AutoCAD), voza ki B kat., najava do 13.3. Pismene zamolbe osobno na adresu ili najava na tel. 042/208-350 (Blanka Habunek) od 7:30 do 16h 4. SPORT STIL d.o.o., VARAŽDIN; traži 1 OSOBU ZA PRODAJU ZAŠTITNE OPREME (odje a i obu a) NA TERENU na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, SSS bilo koje struke, potrebno radno iskustvo na navedenim poslovima; voza ki B kat., potrebnovlas toosobnovozilo.Pismenezamolbee-mailom: orizosports l@net.hr ili najava na tel. 042/494-664, 091/591-17885 (Vlado Brleni ), do 31.3. 5. LUCATELLA CO d.o.o., VARAŽDIN, A. ŠTERA 23; traži 2 OSOBE ZA IZRADU KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA I SUSTAVA GRIJANJA na neodre eno vrijeme – 1 VŠS strojarski inž., ak vno poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo i 1 SSS strojarski teh., ak vno poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo; 1 PREDRADNIKA na izradi klimatizacijskih sustava i sustava grijanja na neodre eno vrijeme, uvje : VKV varioc-majstor, aktivno poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo; VIŠE VARIOCA – CJEVARA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, poželjan ATEST (mog. doškolovanja za dobivanje ATESTA). Najava do 15.3. na tel. 042/241-601 (Smiljana Jambrovi ) ili 098/9832-138 (Josip Jakopec); radi se u NJEMA KOJ (osiguran smještaj); 1 INOKORESPODENTA za vo enje svih poslova za Njema ku; pismeni i osobni kontak s posl. partnerima na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvjeti: KV, SSS, osoba s izvanrednim poznavanjem njem. jezika u govoru i pismu (radi kontakata sa stranim posl. partnerima) bez obzira na vrstu srednje škole, a zainteresirana za obuku za navedeni posao (podrazumijevaju se povremena putovanja u Njema ku). Najava na tel. 042/214-601 (Smiljana Jambrovi ) ili do i osobno na adresu do 28.2. 6. GASTROCOM d.o.o., VARAŽDIN, JURAJA HABDELI A 6; traži 1 KONOBARA/ICU za rad za šankom i posluživanje pi a u lounge baru ‘Ritz’ na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : PKV, KV, SSS bez obzira na zvanje i radno iskustvo, osobe zainteresirane za rad u ugos teljstvu, osobno na adresu ili najava na tel. 042/211-466 (Ksenija Sme ško), do 28.2. 7. ATRA d.o.o., Malešnica 18, 10090 ZAGREB; traži 3 PRODAVA A NEŽIVOTNIH OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS, poželjno znanje rada na ra unalu, poželjan voza ki B kat., spremnost za usavršavanjem, mjesto rada: VARAŽDIN. Do i osobno na adresu ili najava na mob. 099/223-5355 (Zlatko Garaši ), do 28.2. 8. GRA ENJEMIHALI d.o.o.,OPTUJSKA13,VARAŽDIN; traži 2 NKV RADNIKA ZA RAD NA ISKOPU ovisno o potrebama gradilišta na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno. Do i osobno na adresu ili najava na tel. 042/303-225 (od 7 do 15h), do 13.3. 9. EUROCHEM d.o.o., OSIJEK, DUBROVA KA 12; traži 1 TRGOVA KOG PUTNIKA za prodaju robe široke potrošnje(kemijskiproizvodi)naneodre enovrijeme, uvje : SSS, VŠS, potrebno radno iskustvo, voza ki B kat.,poželjnovlas tovozilo,mog.dobivanjaslužbenog vozila, mjesto rada: VARAŽDIN, pismene zamolbe na adresu ili e-mail: eurochem@eurochem.hr do 10.3.

na voljenog supruga, tatu, djeda i pradjeda

MATIJU ZRNA iz Hodošana 29.2.2000. – 29.2.2009.

Prošlo je ve devet godina kako nisi sa nama, ali si uvijek u našim mislima i našim srcima. Supruga Katarina i sinovi Ivan i Zvonko sa svojim obiteljima

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAGUTINU LAJTMANU 27.2.1993. - 27.2.2009. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MLADENU BABI U 28.2.1993. - 28.2.2009. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: IVANO BARI , sin Ivane i Nenada; KARLO BOGDAN, sin Rade i Ivana; NICOLE MAVRI , k i Emine i Saše; MIA MATUZA, k i Valen ne i Branka; LAURA FURDI, k i Sandre i Antuna; JOSIP PETEK, sin Klemen ne i Božidara; LARA PONGRA I , k i Marijane i Dubravka; TENA ŽUPAN I , k i Petre i Ivice; RIAN RICARDO DA COSTA, sin Nine i Ricardo Valtera; EMA BALOG, k i Svjetlane i Dražena; PATRICIJA HORVAT, k i Radmile i Nedeljka; GABRIJELA IGNAC, k i Dušanke Ignac; MELANI ZADRAVEC, k i Petre i Nikole; ANTONIO IGNAC, sin Ankice i Bojana; IVAN ŠAFARI , sin Andrijane i Davora; SARA MIKUŠ, k i Elvire i Maria; IVONA GOTAL, k i Jasminke i Darka; FRAN BAŠEK, sin Ivane i Nenada; LEONA HORVAT, k i Nikoline i Mirana; DAVID PER I , sin Mihaele i Gorana; LANA KOVA , k i Natalije i Zorana. VJEN ANI: Barbara Srnec i Bruno Bujani ; Suzana Mar njaš i Mihael Jambrovi ( akovec). Marjana Tomaši i Vjeran Horvat; Mirjana Grbavec i Marko Brzuhalski (Dekanovec). Ines Turk i Luka Nemec (Mursko Središ e). Helena Bergovec i Darko Mikec (Prelog). Mar na Posavec i Bojan Blagovi ; Tatjana Feher i Marko Vuruši (Nedeliš e).

UMRLI: Zvonimir Bartoli , ro . 1930.; Vladimirka urkovi , ro . 1948.; Olga Novak, r. Kerman, ro . 1912.; Ivan Jalšovec, ro . 1930.; Franjo Novak, ro . 1926.; Aleksandar Glavina, ro . 1926.; Ivan Paragi, ro . 1928.; Terezija Kožar, r. Žiškovi , ro . 1924.; Regina Novak, r. Horvat, ro . 1917.; Pavao Blagus, ro . 1923.; Ivica Šelja, ro . 1970.; Branko Galinec, ro . 1947.; Josip Novak, ro . 1946.; Ana Pla ak, r. rn ec, ro . 1938.; Marija Sabol, r. Vargek, ro . 1924.; Karolina Hatlak, r. Me imurec, ro . 1930.; Jela Tisaj, r. Krznar, ro . 1926. ( akovec). Franjo Kozjak, ro . 1944. (Dekanovec). Vida Lovrek, ro . 1934.; Ana Radmani , r. Meš, ro . 1932.; Ignac Markan, ro . 1935. (Kotoriba). Ivan Šimuni , ro . 1948.; Ivan Mutvar, ro . 1937.; Katarina Preložnjak, r. Vuruši , ro . 1919.; Antun Sobo an, ro . 1929. (Mursko Središ e). Dragica Kenjeraš, r. Lon ari , ro . 1933.; Marija Slavi ek, r. Naran a, ro . 1935.; Luka Puri , ro . 1932. (Prelog). Danica Mar ec, r. Boj, ro . 1949.; Marica Ivanek, ro . 1939.; Terezija Zorkovi , r. Lajtman, ro . 1932.; Katarina Novak, r. Hajdinjak, ro . 1932.; Ana uri , r. Horvat, ro . 1933. (Nedeliš e).

Poli_284x190_curve.indd 1

DOBRO JE ZNATI

24. velja e 2009.

1/22/09 1:52:51 PM

MOZAIK

24. velja e 2009.

KATARINA HORVATI iz Žiškovca nastavlja tradiciju izrade cekera iz luš ina

Me imurski ceker kao paška ipka Ne na u novinari uvijek temu, ponekad i tema prona e njih. atarina Horvati iz Žiškovca jedna je od rijetkih žena koja jako dobro poznaje umije e izrade cekera od luš ina, odnosno komušina kukuruza. Umije e koje je nekada mnogim me imurskim obiteljima u vrijeme kada se puno teže i skromnije živjelo donosilo jedini živi novac u ku u. No okolnosti su se promijenile, zara uje se na druge na ine, pa je i umije e izrade cekera zaboravljeno i napušteno, a cekeri su, premda ekološki prihvatljivi i potpuno biorazgradivi, neopravdano izgubili bitku pred sveprisutnim najlonskim vre icama. no što je atarinu posebno zaboljelo je to što se više i ne razlikuju cekeri od korpi od šibe. Ljetos je u jednim novinama ispod fotogra ije s tri gospo e koje u kupovinu idu s korpama od šibe pisalo da idu s cekerima. Razlika izme u cekera i korpi je velika i barem bi mi Me imurci trebali pažljivo uvati našu tradiciju i baštinu. Umije e pletenje cekera od luš inja pruža neograni ene mogu nosti, sve zavisi od kreativnosti osobe koja ih izra uje. atarina Horvati u svom domu u Žiškovcu

to nam je i pokazala. na posjeduje razli ite kalupe, a svake godine ona i njezin suprug imaju razli ite nove ideje što bi još od luš ina mogli izraditi osim klasi nog cekera. Tako atarina izra uje cekere razli itih oblika, boja i veli ina, od onih za kupovinu do onih za izlazak, ukrašenih raznim dodatnim ukrasima. Tako su i butelje dobile izvornu me imursku ambalažu od luš inja, umjesto u kartonskoj, u takvoj ambalaži me imursko vino otišlo je i do predsjednika Mesi a. d luš ina se mogu izraditi kutijice za papir za bilješke, zatim drža i za olovke, minicekeri kao suveniri, razne pleteni ukrasne mreže u koje se aranžiraju pokloni. atim su tu podmeta i za kuhinju na koje se mogu stavljati vru i lonci, podmeta i za tanjure, pa tepisi ili otira i za noge pred vratima na ulazu. U vrijeme kada bi trebali voditi ra una o tome da koristimo im više ekološki prihvatljivih i biorazgradivih materijala predmeti od luš ina trebali bi sve više dobivati na vrijednosti. Samo da koristimo cekere umjesto plasti nih vre ica za nošenje stvari iz du ana mnogo bismo uštedjeli i na vre icama koje nam kunu po kunu kroz godine

Katarina pokazuje kako se rade cekeri

Kalupi za izradu cekera

lanovi Društva ekonomista Me imurja i gosti na skupštini

SKUPŠTINA Udruge ekonomista Me imurja

Poslije skupštine i ekonomisti zaplesali

Katarina Horvati cekere radi od rane mladosti uzmu dosta novca iz džepa, a kasnije zadaju teško e pri zbrinjavanju otpada. - zrada predmeta od luš ina bila je posebno raširena u me imur-

Od luš ina se mogu napraviti cekeri razli itih oblika i veli ina, od najmanjih za suvenir

skim obiteljima nakon velike tu e 1962. godine, prisje aju se atarina Horvati i njezin suprug. - Selo je tada živjelo od cekeri, kažu. - ao školarka plela sam cekere, tako da su mi prsti od toga bili krvavi, prisje a se atarina, ali to su mi bili i jedini novci. To je bio posao koji se radio zimi, nakon berbe kukuruza i kad su završile luš are. Cekeri su se prodavali na otkupnim mjestima u Lendavi, akovcu, Varaždinu. Danas pak kukuruz oberu kombajni, nema luš ari i luš ina. Pletenjem cekara, osim iznimaka kao što je atarina Horvati , malo tko se bavi. Nju ta vještina i danas veseli, kao i svaka nova ideja što se sve može izraditi iz luš ina. No potreba za cekerima nije nestala, u vrijeme kada e opet trebati misliti odakle namaknuti koju novu kunu, uz turizam koji se po eo razvijati u Me imurju, zašto cekeri našim ženama ne bi bili ono što je na Pagu ženama paška ipka? (BM )

U Hotelu Park održana je u petak 20. velja e glavna skupština Udruge ekonomista Me imurja. U svojemu izvješ u predsjednik društva lojzije Sobo anec posebno je napomenuo da je društvo u prošloj godini djelovalo veoma dobro, te uspješno organiziralo zapažene tribine i predavanja vode ih ekonomskih stru njaka Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na stru no usavršavanje ekonomista, a lanovi društva dali su zapažen doprinos i na nacionalnom savjetovanju ekonomista u patiji. Posebno dobra suradnja uspostavljena je s Društvom pravnika Me imurja i Društvom inženjera i tehni ara Me imurja, te Društvom ra unovodstvenih radnika i knjigovo a. Stalno se sura uje s Ekonomskom i trgova kom školom u akovcu gdje postoji sekcija mladih ekonomista, za koje se organiziraju susreti s poduzetnicima i predavanja.

Predsjednik Alojzije Sobo anec podnosi izvješ e o radu Skup je pozdravio župan Josip Posavec koji je naglasio da dolazi iz bliske struke, te da je uloga društva ekonomista u Me imurju zna ajna. Skupština je prihvatila promjene Statuta, prema kojima je broj lanova Predsjedništva pove an za dva lana, a novost je što je prihva ena i odredba o po asnom predsjedniku društva. Nakon skupštine održan je tradicionalni bal ekonomista. (JŠ)

Voditelj smjene Radovan Kuzmi (lijevo) i Darko Zaplati u svakodnevnom poslu

UZ EUROPSKI dan broja za hitne intervencije 112

PREDSJEDNIŠTVO Matice hrvatske akovec

Još ima lažnih poro aja i lažnih samoubojica

Idu e godine znanstveni skup o životu i radu dr. Zvonimira Bartoli a U srijedu 18. velja e održan je u sjedištu Matice hrvatske u akovcu komemorativni skup u povodu smrti predsjednika dr. vonimira Bartoli a. Naime, vodstvo Matice nije se sastajalo ranije zajedno jer je bilo angažirano u organizaciji sprovoda. Uz ostalo, zaklju eno je da e se idu e godine održati stru ni i znanstveni skup o preminulom dr. Bartoli u, a predloženo je i da se ustanovi nagrada za znanost i književnost koja e nositi njegovo ime. Sjednici Predsjedništva Matice bili su nazo ni i supruga Marija te sin Saša. (jš)

Me imurski Zagrep anci u Ivanovcu

KUD “Katruže” Ivanovec

Družili se sa Zavi ajnim klubom Me imuraca iz Zagreba UD “ atruže” vanovec na Valentinovo je bio doma in avi ajnom klubu Me imuraca iz agreba. To je program tradicionalnog prija-

teljstva izme u ivanove kog UD-a i avi ajnog kluba Me imuraca. Na po etku druženja u adružnom domu u vanovcu me imurskim

agrep ancima lanovi UD-a “ atruže” priredili su prigodan program, nakon ega je nastavljeno neformalno druženje. (BM )

Podru ni ured za zaštitu i spašavanje obilježio je 11. velja e dan jedinstvenog europskog broja 112. Na elnik Županijskog centra 112 Ladislav Soke iznio je podatke o broju poziva u 2008. godini. Ukupno je u prošloj godini bilo 20.112 poziva ili 55 na dan, od toga samo 3.892 namjenska poziva, a ak 13.773 nenamjenska poziva. lonamjernih poziva bilo je 2.447, me utim, manje nego godinu dana ranije. Na žalost, i ove godine bilo je lažnih poziva na broj 112 tipa: lažni poro aji, lažne samoubojice (pa se nepotrebno angažiraju hitna i vatrogasci) i sli no. No toga je ipak manje nego prijašnjih godina, a još nedostaju sankcije kojima bi stali na kraj takvim djelima. d nenamjenskih poziva najviše zovu djeca. Nerijetko dijete

nazove i zapita “gdje je moj tata” ili sli no. Gra ani koji trebaju hitnu intervenciju mogu nazvati broj 112, taj je broj isti u cijeloj Europi, ako netko slu ajno nazove stare brojeve 92 (policija) ili 94 (hitna), on je automatski preba en na broj 112. Naime, u prošloj godini preuzet je broj hitne medicinske pomo i 94 iz mobilnih telefonskih mreža te je sve uskla eno s jedinstvenim europskim brojem za hitne intervencije. No tu nije kraj promjenama, uvode se novi brojevi za hitne intervencije, a prema europskim standardima. Prijelazno razdoblje za uvo enje novih jedinstvenih hitnih brojeva je do kraja ove godine. Novi brojevi bit e su: 192 - policija, 193 vatrogasci i 194 - hitna medicinska pomo . Ti e brojevi biti aktivni tek idu e godine. (JŠ)

MOZAIK

24. velja e 2009.

Školski bend “ udne navike” svira odli an rock

Uo i priredbe uprili ena je prodajna izložba slika od suhog cvije a

NIKAD USPJEŠNIJI humanitarni koncert preloških gimnazijalaca za “Dugu”

Fotograf Damir Kljaji primljen u ULUPUH akove ki fotograf Damir ljaji prvi je me imurski fotograf koji je primljen me u stotinjak lanova Sekcije za fotogra iju – ULUPUH, u Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. d prijavljenih 105 kandidata primljeno je 48 novih lanova u svim sekcijama. Svi oni od pone-

djeljka u Galeriji ULUPUH-a u agrebu imaju zajedni ku izložbu radova koje su predstavili prilikom prijama, a koja traje do petka 27. velja e. ljaji je primljen u svojem tre em pokušaju nakon što je prošao strogu selekciju koja se radi u izboru. (dz)

Prikupljeno etiri tisu e kuna Gimnazijalci Srednje škole Prelog, predvo eni svojim razrednikom prof. Mišom Rašanom, u nedjelju 15. velja e organizirali su humanitarni koncert za pre-

URU ENJE DONACIJE Me imurske županije u korist Udruge gluhih i nagluhih

Olakšan nastavak provedbe Te aja znakovnog jezika Prošle je srijede me imurski župan Josip Posavec uru io vrijednu donaciju u korist Udruge gluhih i nagluhih Me imurske županije. Multifunkcionalni fotokopirni ure aj vrijedan 3.000 kuna, koji e lanovima Udruge poslužiti ponajviše za nastavak provedbe Te aja znakovnog jezika, uru en je u prostorijama Udruge. - Županijski prora un u ovoj godini ima predvi eno 210 tisu a kuna za pomo udrugama osoba s invaliditetom na podru ju Me imurske županije. Mi su inanciramo pojedine projekte koje provode naše udruge, za koje moram napomenuti da su vrlo aktivne i uspješne. Jedan od projekata koji pomažemo jest upravo ovaj projekt Udruge gluhih i nagluhih Me imurske županije, koji Udruga provodi u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi ve tri godine. va današnja donacija naš je skromni doprinos kako bi se projekt dalje uspješno nastavio, kazao je me imurski župan Josip Posavec. vaj fotokopirni ure aj od velikog je zna aja za Udrugu gluhih

i nagluhih Me imurske županije koja broji preko 200 lanova. S obzirom na to da u Me imurju ne postoji ni jedan tuma znakovnog jezika, u Udruzi se nadaju da e se ovim projektom to promijeniti. - U ovim trenucima kada udruga ovisi o programima i projektima, trenucima kada ne možemo do i do sredstava koja smo nekad imali, ova pomo koju smo dobili od Županije mnogo nam zna i. zuzetno smo sretni i zahvalni na ovoj pomo i. Nakon ovoga trogodišnjeg projekta, kada se ponovno raspiše natje aj, vjerojatno emo se prijaviti za novi program zbog toga što se taj znakovni jezik stalno nadopunjuje. Stalno nam dolaze novi lanovi koji ne znaju znakovni jezik, tako da se ovdje radi o jednom kontinuitetu koji e trajati godinama, istaknuo je Tomislav Logožar, predsjednik Udruge kojoj e ovaj ure aj olakšati daljnju provedbu projekta Te aja znakovnog jezika, za koji je velik doprinos dala Mirela grec, tajnica Udruge i ujedno prvakinja u streljaštvu u kategoriji osoba s invaliditetom. (H. e ar)

Me imurski župan Josip Posavec fotokopirni ure aj uru io je Tomislavu Logožaru i Mireli Igrec

Danijel Trupkovi , lan akove ke udruge “Mura”, koji je za svoj nastup odabrao Oliverovu pjesmu “Galeb i ja”

loški lub “Duga” koji okuplja osobe s mentalnom retardacijom. vo je bio etvrti koncert gimnazijalaca za “Dugu” kojim su prikupili etiri tisu e kuna dobrovoljnih priloga koje je dala mnogobrojna publika okupljena u preloškom Domu kulture. Novac e biti namijenjen za ure enje i opremanje prostora koji u “Dugi” s nestrpljenjem o ekuju. be ano im je da e se to ubrzo dogoditi, svakako još tijekom ove godine. oncert je uspio kao ni jedan do sad. Gimnazijalci su pokazali da su tijekom godina trenirali svoje glasnice, osobito se to odnosi na Filipa Hozjaka koji je oduševio publiku pjevaju i pjesmu “Bella porta”, uz klavirsku pratnju Danijela ta, ali i pjesmu “Vivo per lei” koju je izveo u duetu s Dorom Rašan, volonterkom kluba “Duga”. Nastupio je i Danijel Trupkovi , lan akove ke udruge

“Mura”, koji je za svoj nastup odabrao liverovu pjesmu “Galeb i ja”. Svojim izvanrednim nastupom oduševio je i školski bend “ udne navike” koji djeluje od Boži a 2007. godine, a izvodi uglavnom rock glazbu. Preloškoj publici predstavila se i goš a Josipa Miši , voditeljica trbušnog plesa u plesnom centru Livi, koja je izvela senzualni trbušni ples. Nastupila je i rock grupa “Free object” izvevši skladbe iz 70-ih i 80-ih. Publici su se predstavile i namarija Šprah, Maja Dolen i , Martina Štrok i Tatjana Mari , Elma Subaši i Davorka ižmešija. oncert je ve po tradiciji završio zajedni kim nastupom lanova kluba “Duga” koji su izveli “Pjesmu prijatelju”, zahvaljuju i tako gimnazijalcima na uloženu trudu i brizi, a lanovi i volonteri Kluba “Duga” pjesmom su zahvalili na daru

OSNOVNA škola Strahoninec

Uklju ivanje djece s poteško ama u redovni sustav U srijedu 4. velja e u snovnoj školi Strahoninec održano je predavanje na temu “ ntegracija i inkluzija”. S obzirom na to da škola ima u enike s posebnim potrebama, pozvana je Božena Batisweiler, defektologinja u Dje jem vrti u “Masla ak”, kako bi u iteljima razredne nastave približila tu temu te ih pobliže upoznala s na inom uklju ivanja djece s manjim teško ama u razvoju u redovni sustav odgoja i obrazovanja te stavljanjem djece s posebnim potrebama i djece bez njih u istu sredinu radi druženja, igre i u enja. Hvale je vrijedna suradnja vrti a i škole koji zajed-

Defektologinja Batisweiler drži predavanja u iteljima razredne nastave ni kim snagama žele pomo i djeci s posebnim potrebama te tako svaki od njih daje svoj doprinos integraciji djece. U prošlosti su se esto takva djeca smatrala problemom koji tre-

ba izolirati, no današnje je društvo senzibilizirano za to i treba djecu s poteško ama aktivno uklju ivati u svaki aspekt škole, naravno, ovisno o njihovim mogu nostima. (mz)

Filip Hozjak u duetu s Dorom Rašan publici što je pokazala da razumije te je spremna pomo i druga ijima u njihovu susjedstvu. Treba kazati da je u holu dvorane Doma kulture uprili ena prodajna izložba slika od suhog cvije a koje su dijelom rad nove volonterke “Duge” n ele Domini iz porovca, a dijelom lanova luba. (D.Mihoci)

FESTIVAL kazališnih amatera Me imurja

U Prelogu od 3. do 5. travnja vogodišnji Festival kazališnih amatera Me imurja bit e održan u razdoblju od 3. do 5. travnja u Domu kulture u Prelogu, obznanila je Mirjana Hrži , predsjednica dbora kazališnih amatera Me imurja. ve godine svoj nastup na Smotri prijavilo je 19 me imurskih kulturno - umjetni kih udruga, odnosno društava. Me u njima dramska sekcija UD-a Belica, dramska sekcija UU-a “Veseli Me imurci”, kazališna družina UD-a “Selja ka sloga“ iz Donje Dubrave, dramska sekcija Društva žena iz Gornjeg raljevca, dramska grupa UD-a op ine Donji raljevec, dramska družina UD-a “ atruže” iz vanovca, dramska grupa UD-a Domašinec, dramska grupa Društva žena Macinec, dramska skupina UU-a “ von” iz Male Subotice, Prilo ka amaterska scena iz Preloga, dramska skupina UD-a Strahoninec, dramska skupina UD-a Žiškovec, dramska skupina UD-a Mihovljan, kazališna družina UU-a “Selja ka sloga“ iz Nedeliš a, UU “Lipa“ iz Gornjeg Mihaljevca, Glazbena udruga Šenkovec – ajednica Totus Tuus te Hrvatsko kulturno društvo Me imurje iz Ljubljane. Njihove nastupe pratit e i ocjenjivati stru ni ocjenjiva ki sud koji e initi glumica Barbara Rocco, prof. dr. Stjepan Hranjec te državni selektor Damir Ma eri . (D.Mihoci)

RAZBIB IGA

24. velja e 2009.

Ĺ ALA mala

PREMIĹ LAVANJE JOĹ˝EKA RADNIKA

Sosedi okuperali akovca!?

im so naĹĄ precednik vo i jegov minister za peneze i prazne kase, vek Ĺ ukerov, priznali gda je kriza doĹĄla i knam, naĹĄ Sabor je mam preporu iv vsim sabornikima kajbi, za primer vsima, pokap ili svoje remene na hla aj. vsi mi znamo kak so naĹĄi saborniki prefrigani, jerbo je posle te preporuke vsaki sabornik po ev pokap uvati remene na svojemo bira komo telu. Na prvomo zestanko vlade so, precednik vo i ministri, deli na dnevni red to preporuko Sabora. morem vam re i gda je to nej preĹĄlo i moralo bode iti na predelavanje. Vlada je osnovala poverenstvo vu ĹĄteromo je glavni gospon api , i joĹĄ ĹĄtiri jakĹĄi politi ari, ĹžmehkeĹĄi od sto kil. Poverenstvo se mam drugi den dalo na posel i poslali so sabornikaj novoga predloga i to pravoga: k je kriza, kriza je za vse i zato politi ari o ejo vsima pokazati kak so i oni dio naroda ĹĄteri je vu krizi i zato bodo oni prvi pokap ili remene i to one na ru naj vuraj!

itam po stru naj novinaj kak je naĹĄa vlada, a tu so glavni, kaj se penez dotikavle vo i vek, potepla, o em re i, zahuzala prek 5o

milijardi kuni. kuliko je milijardi odiĹĄlo na bogzna kakĹĄe projektline, i to z kartom vu jenomo smero, to niĹĄ i nezna i nigdi nej muo i zazvediti. Dok vse to denemo na kup dobimo hajdig penez ĹĄteri ga nigdi nej i nigdi se ne pozna kam smo jiv potroĹĄili. Po temo bi naĹĄa drĹžava morala dojti vu Qinisovo knigo rekordi i to kak jedenajsto udo sveta. akaj? Kaj, zakaj, pak skorom niĹĄ i nikaj ne dela ili ako ruom o ete to neĹĄe, unda pol ljudi nikaj ne dela, druga polovica je vu penziji, a troĹĄimo rez nered i pravo je svecko uda kak nas je vrag jo nej zev.

u minulo nedelo je akovec, kakti glavni i nejvekĹĄi grad Me imorja bil Ĺžrtva agresije, bil je okupirani. k ste mislili gda so to naĹĄi sosedi Janezi naprajli ono z im nas plaĹĄijo prek novin, radia i televizije unda ste nej vu pravo. akovca so osvojili maĹĄkori, kak doma i tak i sosedi. ve je bila prilika, jerbo, kak vsi znamo, gradona elnik je, joĹĄ vu petek, dauv grackoga klju a maĹĄkoraj i oni so gospodarili z gradom. Na vse zadje vse je dobro minulo, maĹĄkori so

odiĹĄli isto onak z halabukom kak so i doĹĄli, faĹĄnik je kriv za vse gluposti ĹĄtere so politi ari, a i mi obi ni ljudi, naprajli i zato so ga obesili i vuĹžgali. Do nevole je doĹĄlo gda je trelo vrnuti klju a. Najme kaj, klju a ga nigdi nej bilo i jeni maĹĄkori so se zgovarjali na druge, ali se klju nej naĹĄev. Nekaj se ĹĄepetujilo gda ga je

kral jeden poznati politi ar ĹĄteri o e biti akoski gradona elnik, ali o temo bodem vam javiv mam im nekaj zazvedim. Pak se nekaj takĹĄega joĹĄ nej prinas pripetilo.

aĹĄkore je do akav Pepsi z Miklavca i to vu banani. Priznav je gda je vu banani kak i naĹĄa drĹžava. Posle toga sam si gruntav, kak more naĹĄa velika drĹžava biti vu banani, a naĹĄi sosedi Janezi, ĹĄteri so uda menĹĄi, oni so nej vu banani. sto tak, razmem gda Pepsi zide vu banano, ali kak Lejpa naĹĄa zide vu to isto banano. Â&#x2020;rz as so vse banane nej jednake. NejlepĹĄi so mi bili Me imorski samci i to oni Ĺženski. Priznale so gda ga prinas nebre biti tuliko banani kaj one to nej mogle potroĹĄiti, ali morajo biti na kota aj. Kaj me gledite, kaj ste nigdar nej vidli banano z dva

kota e. Ĺ˝alile so se na ministra za zdravi e. Velijo gda je od zdrastva napraviv kineskoga ĹĄtacuna, jerbo vse kaj ovek nuca za zdravi e je po 15 kuni: pregledi, uputnice, receptliniâ&#x20AC;Ś, a one se z tem ne slaĹžejo, to jim je pre malo i one bi nucale nejmeje dvajsti. Vse sam to razmev, sam mi nejde vu to mojo bedasto glavo kak Ĺženska ĹĄtera je sama more zgreĹĄiti bludno, o em re , nej kak, nek z kim?

es je nejbolĹĄi ovekov prijatel vseposod sam nej vu Kis Sabatki, o em re i, vu Jur evco. i prijateli se negda posvadijo, a nejve pot zbog radi penez. Kak je ovek mogev peso posoditi peneze, a kaj mo of nebi vrnuv? Â&#x2020;rz as je posredi nekaj istam drugo. Mortik je ovek mev peneze doma vu hiĹži i odiĹĄev je zdoma, a pesa je ostaviv kaj bode na hiĹžo i peneze paziv. Dok se vrnuv hiĹža i pes so bili tu, a penezi so zginuli. ovek je svojega dugoletnoga nejbolĹĄega pajdaĹĄa osudil na smrt i obesil na grajo. Jeli je pes odlojsal, na kratek as, za kusom ili nej, to se nigdar nebo zazvedilo, jer je pes tajno z sobom odnesev, a kusa bo stiha.

PoĹĄtenje

Zmaj od Bosne

Sudac ispituje optuĹženika: - Tvrdite da ste sve kra e izvrĹĄili bez pomo nika? - To no. Danas je teĹĄko na i poĹĄtenog ovjeka.

Kad su u stara vremena joĹĄ postojala udoviĹĄta i svakojake zvijeri ljudi su morali Ĺživjeti oprezno i nisu se smjeli kretati nakon ĹĄto padne mrak. Tako je jedan kralj jednu no ostao bez k eri, jer je izaĹĄla sama u sumrak. Sutradan je ponudio veliku nagradu onome tko mu na e k er. ne na e se niti jedan hrabar ovjek osim jednog princa iz jednog dalekog kraljevstva. Ovaj je tri godine traĹžio kraljevnu i kona no su ga tragovi doveli do jedne ku e sa visokim zidom okolo. Pokuca ovaj na vrata i otvori mu Ĺžena s troje djece. On joj re e: - Ja sam princ i traĹžim nestalu kraljevnu k er. U tom trenutku do e njezin muĹž i zagalami: - MarĹĄ odavde, ja sam Mujo, maj od Â&#x2020;osne!

Ĺ˝elja vica piĹĄe Djedu mrazu: - Dragi, dobri Djede, Ĺželim za Â&#x2020;oĹži bracu ili seku. Djed mraz mu odgovara: - Ĺ˝elja e ti biti ispunjena, samo mi poĹĄalji mamu.

Bolest U iteljica zamoli vicu da ispri a razredu ĹĄto je vidio na selu. - Vidio sam mnogo gusaka, pataka, prase, kokoĹĄi i bolesnog kokota. - Kako znaĹĄ da je bio bolestan? - upita u iteljica. - Stalno su ga kokice morale nositi na le ima!

Dadilja - naĹĄ susjedo, k i mi je dobila sjajan posao. Dadilja je kod bogatog udovca. - Jadna. Â&#x2020;udu i da gospodin nema Ĺžene sigurno ima mnogo posla s djecom. - Ma ne. Qospodin uop e nema djece.

Dug - Kolega, zaĹĄto prvaĹĄi i moraju vu i te teĹĄke torbe u ĹĄkolu? - pita politi ar drugoga. - ato da oja aju kako bi mogli nositi teret dugova koji emo im ostaviti u naslje e.

Brak - Profesore, ĹĄto je to brak? - pita u enik. - To je kova nica u kojoj muĹž i Ĺžena kuju sre u - odgovori profesor. - E, sad znam zaĹĄto je kod naĹĄeg susjeda tako bu no.

Bosanac i Slovenac Ĺ to radi Â&#x2020;osanac kad zavrĹĄi ĹĄkolu? - de traĹžiti posao u Sloveniju. Ĺ to radi Slovenac kad zavrĹĄi ĹĄkolu? - de traĹžiti oca u Â&#x2020;osnu.

Mujo u vlaku Vozi se Mujo u vlaku, a nasuprot njega jedan mladi . U jednom trenutku mladi ga pita: - Koliko je sati? Mujo izvadi iz dĹžepa svoj sat , pogleda u njega, spremi i ĹĄuti. Nakon nekog vremena upita ga mladi : - aĹĄto ne ete da mi kaĹžete koliko je sati? Odgovara Mujo: - ato jer ako ti kaĹžem, ti eĹĄ meni re i hvala. Ja u tebi re i nema na emu. Ti eĹĄ tada mene upitati gdje putujem, a ja u tebi re i da idem u Tuzlu. Ti eĹĄ onda mene pitati koga imam u Tuzli, a ja u tebi odgovoriti da tamo imam Ĺženu i k er. Onda eĹĄ ti mene pitati koliko godina ima moja k er, a ja u tebi odgovoriti da ima dvadeset. Onda eĹĄ ti mene pitati je li moja k erka lijepa, a ja u ti odgovoriti da takve ljepotice malo gdje moĹžeĹĄ vidjeti. Onda eĹĄ ti htjeti da do eĹĄ sa mnom u Tuzlu da je upoznaĹĄ, a ja u te odvesti ku i. Kada je vidiĹĄ ti eĹĄ je odmah zaprositi, a ja u te morati otjerati, jer ĹĄto e ti zet koji nema ni sat!

Poznanstvo Nakon jedne lude i strastvene no i upita on: - Draga, jesam li ti ja prvi? Ona ga paĹžljivije pogleda i kaĹže: - Pa i mogu e! Odnekud si mi poznat.

Ponor du Mujo i Haso putem preko strme litice. Mujo se plaĹĄi visine pa ne smije ni pogledati u ponor, a Haso ga tjeĹĄi da se ne boji. Kamen izmakne ispod Hasinih nogu on jaukne i upadne u ponor. Mujo se kameni od straha. Kad do e sebi pogleda dolje bojaĹžljivo i vikne: - Haso, jesi li Ĺživ?! Odozdo se uje glas: - Jesam, Ĺživ sam! - Kako si Ĺživ kad si pao sa takve visine? - Pa, joĹĄ letim!

Vjernost Pita Ĺžena muĹža: - Dragi, da li bi volio da sam ti vjerna kao pas? MuĹž odgovara: - Da! Ĺ˝ena: - Onda mi kupi ogrlicu!!!

Matematika Pita u iteljica Pericu: - Koliko je 70+5? Perica: - Negdje oko 10 eura.

Mucanje du vica i Perica na planinu i vica nakon 300 metara veli: - Ĺ ĹĄĹĄĹĄâ&#x20AC;Ś Na to Perica odgovori: - Re i eĹĄ kad do emo na vrh. Opet na 700 metara vica: - Ĺ ĹĄĹĄĹĄâ&#x20AC;Ś Perica ve nervozan i lud, do u oni na vrh planine i sad Perica veli vici: - Ĺ to si htio? vica: - Ĺ ator smo zaboravili! Vra aju se oni dolje i na 700 metara vica opet: - Ĺ ĹĄĹĄĹĄâ&#x20AC;Ś Perica: - Â&#x2020;udeĹĄ rekao kad do emo dolje! Opet vica na 300 metara: - Ĺ ĹĄĹĄĹĄâ&#x20AC;Ś Perica ve na rubu Ĺživaca, do u oni dolje i kaĹže Perica: - Ĺ to si htio? vica: - Ĺ alio sam se!

V E E P "

24. velja e 2009.

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 17. do 23. velja e

Prolje e kuca na vrata

Ciklona Tara vratila zimu

VREMENSKA SLIKA: Klimatološki gledano prolje e po inje s prvim danom ožujka koji pada u nedjelju. Upravo u skladu s time ovog nas tjedna o ekuje sve toplije vrijeme. Nad našim e podru jem oja ati anticiklona pa e u drugoj polovici tjedna biti više sunca. Oslabljeni prodor hladnijeg zraka o ekujemo s petka na subotu, ali on ne e biti izražen i kratko e trajati. VREMENSKA PROGNOZA: Danas o ekujemo pretežno obla no vrijeme, a zbog ciklone u našoj blizini povremeno e biti slabih oborina na granici kiše i snijega, ali ne o ekujemo ve e probleme u prometu jer e snijega u Me imurju biti malo. Zapuhat e slab do umjeren sjeveroisto njak uz najvišu temperaturu do 3 Celzijeva stupnja. U srijedu e se vrijeme smiriti zbog ja anja anticiklone. Oborina više ne bi trebalo biti, a tijekom dana o ekujemo i sun ana razdoblja. Vjetar uglavnom slab sjeveroisto ni. Najniža jutarnja temperatura zraka oko -1, a najviša dnevna zaustavit e se na 4 ili 5 stupnjeva.

Vjetar e u etvrtak okrenuti na slab do umjeren jugozapadni. Ujutro je mjestimice mogu a kratkotrajna magla, osobito oko Preloga, a bit e i mraza uz temperaturu zraka izme u -3 i -1. Danju e biti promjenjivo obla no sa sun anim razdobljim, a najviša dnevna temperatura zbog južine porast e do 7, možda i 8 Celzijevaca. U petak e nam se približavati hladna fronta. U po etku o ekujemo sun ana razdoblja, ali tijekom dana sve više oblaka pa bi osobito

u ve ernjim satima moglo biti slabe kiše. Jugozapadnjak e puhati ve i dio dana, ali nave er e okrenuti na povremeno umjeren sjeverac s kojim e do i do manjeg pada temperature pa u no i na subotu nije isklju en ni kratkotrajan snijeg. Jutro e u petak biti toplije nego u etvrtak uz temperaturu oko ili malo iznad nule, a najviša dnevna oko 8°C uz ve spomenuto zahla enje nave er. Do subotnjeg jutra oborine bi trebale prestati, a uslijedit e i dje-

O i prognosti ara danima su bile uprte u prošlotjedni utorak kad se o ekivalo premještanje izražene hladne fronte sa sjevera. To se i dogodilo pa je Me imurje potkraj utorka zahvatila izražena promjena vremena s jakim i olujnim sjevernim vjetrom i snijegom. Pad temperature bio je vrlo žestok – u samo dvadesetak minuta snizila se sa 6°C na -2°C. Snijeg je bio jak, ali nije dugo padao pa je tek malo zabijelio. Ova promjena vremena bila je još izraženija južnije od Save, osobito u gorskoj Hrvatskoj i Dalmaciji gdje je posvuda bilo jakog snijega i olujne bure. Snijeg je pao ak na obali i otocima pa je u srijedu ujutro Zadar osvanuo s ak 10 cm debelim

lomi no razvedravanje pa e danju biti sun anih razdoblja. Puhat e slab do umjeren sjeverac i sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura od -1 do 2, a najviša dnevna izme u 5 i 7 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju ponovno o ekujemo južinu. Naime, po et e nam dolaziti topliji zrak s juga i jugozapada kojeg e donositi slab do umjeren južni vjetar. Vrijeme e biti djelomi no sun ano i suho. Po klimatološkom ra unanju prolje e po inje 1. ožujka, a ove bi godine vrijeme moglo opravdati ovu tvrdnju jer e u nedjelju najviša dnevna temperatura porasti na 10°C. ini se da e se dah prolje a osje ati i u ponedjeljak kad o ekujemo nastavak južine, a vjerojatno i još malo višu temperaturu nego u nedjelju. (prognoza izra ena 23.2. u 10h)

snježnim pokriva em. U Šibeniku je izmjereno 6, u Splitu i na Krku 2 cm, a dolina Neretve zatrpana je s dvadesetak centimetara snijega. U srijedu je me ava zahvatila i krajnji jug Dalmacije pa se zabijelio i Dubrovnik gdje je izmjereno desetak centimetara snijega. Ovako jaka zimska ciklona, a Crometeo tim ju je nazvao Tara, nekoliko se godina nije pojavila iznad nas, a ovako obilan snijeg na dijelovima naše obale nije zabilježen desetlje ima. Druga polovica tjedna bila je vjetrovita i hladna, a za vikend je opet mjestimice bilo slabog snijega, ovog puta samo u unutrašnjosti. Me imurje je dobilo tanji snježni pokriva , ali nije bilo ve ih problema.

Skijama po Stradunu! Ovome bi se malotko nadao! Ciklona Tara koja je nama prošlu srijedu donijela vrlo malo snijega, zabijelila je velik dio Dalmacije, ne samo obalu nego i otoke. Snijeg je pao na Krku, Pagu, Hvaru, Bra u, Kor uli i Mljetu, a ponegdje ga je uz obalu palo više od 10 cm. Donio je mnogo problema u prometu koje je dodatno

pogoršavala olujna i orkanska bura. Velja a prevrta a dokazala je prošlog tjedna svoju ud pa je više snijega palo u Dalmaciji nego u Gorskom kotaru i Lici! Ve ina Dubrov ana ne pamti ovako obilan snijeg u svom gradu. Donosimo vam fotogra iju skijanja na Stradunu koju je uhvatio naš Daniel Pavlinovi .

MARIJA PONGRAC prije 30 godina pokrenula tradiciju svadbenih pirova

Proslavom Abrahamova nova tradicija?

Slavljenici Josip i Dragica erepinko(prvi zdesna), u društvu Stjepana i Marije Mesari te Josipa i Magdalene Gosari , koji su tako er slavili zlatni pir

Dan nakon Valentinova obitelj Marije Pongrac iz ukovca priredila joj je ro endansko slavlje u povodu njenog 50. ro endana. Bilo je to veliko iznena enje za slavljenicu u iju se ast u Domu kulture u ukovcu okupilo etrdesetak lanova obitelji i njenih najbližih prijatelja. Sve su osmislili njen suprug Marijan te k erke Sandra i Valerija uz potporu supruga Mladena te zaru nika Josipa. Marija je za sad jedina koja je u Domu kulture u ukovcu proslavila 50. ro endan, a prije to no 31 godinu bila je prva iji je svadbeni pir održan u istom prostoru. - U vrijeme kad sam se udavala svadbena slavlja održavala su se u obiteljskim ku ama. Ispraznile bi se jedna - dvije prostorije i tu bi

se slavilo. Kako sam se ja udavala u sije nju, bili smo u brizi kamo emo sa svim tim namještajem, pa se moj otac, koji je bio vatrogasac, dosjetio da bismo mogli svate održati u Domu. Tako je i bilo. Na pozornici smo uredili kuhinju, dovezli šparhete, su e i sve što je bilo potrebno. Imali smo lijepi pir, a najljepše od svega bilo je što smo se umorni od zabave mogli vratiti u istu toplu i namještajem ispunjenu ku u, prisje a se slavljenica. Nakon njenog svi budu i svadbeni pirovi održavali su se u Domu kulture, ime je završila era svadbenih slavlja u obiteljskim ku ama. Danas se u istom prostoru svadbena slavlja više ne održavaju. Tome je tako od sredine

90-ih kada su restorani preuzeli funkciju društvenih domova. Marija je svoju stariju k er Sandru udala prije nekoliko godina i zahvaljuju i njoj dobila svoje prvo unu e, danas šestogodišnju Isabell. Upravo je na njenu ro endansku slavlju objavljeno da e vrlo skoro, u rujnu, udati i mla u k er. Iako bi voljela svoju k erku vidjeti na svadbenom piru u Domu kulture, to se ne e dogoditi jer vremena su se znatno promijenila. Marija je potaknula novu tradiciju, onu abrahamovskih slavlja. Vidjet emo ho e li i ovaj put pokrenuti 50-godišnjake iz ukovca da je slijede. (D.Mihoci)

JOSIP I DRAGICA EREPINKO iz Gori ana proslavili zlatni pir

U braku ih održali ljubav i kompromis Josip i Dragica erepinko iz Gori ana proslavili su zlatni pir. Dugih pola stolje a za ovaj je par brzo prošlo, a i danas se vole kao prvog dana svoga poznanstva, možda i više jer je danas njihova ljubav zrela i jaka. Upoznali su se na jednoj seoskoj zabavi na kojoj su svirali gor ki bandisti. Josip je izgleda bio sramežljiv mladi pa je stvar u svoje ruke uzela Dragica. Ona je izra ivala cekere od komušine za koje je trebala kalup, a kako je Josip bio stolar, otišla je k njemu da joj jedan izradi. I tako

mic po mic ra ala se i rasla ljubav izme u ovo dvoje tada mladih. Josip je bio dobra prilika. Bio je visok, lijep crnokos mladi koji je uz to bio školovan u Zagrebu, gdje je i radio. Dragica priznaje da je mislila da e i ona s njim u grad. No Josipu se ukazala prilika pa je otišao trbuhom za kruhom u Francusku, u Pariz, gdje je proveo 13 godina. Bilo je to nakon što su ve stupili u brak. I tako je Dragica ipak otišla u grad, samo ne Zagreb, ve europsku metropolu gdje je i sama živjela i radila pet godina. Nakon što su se sku ili Dragica

se vratila u Gori an, a nekoliko godina poslije došao je i Josip. Dragica se brinula o sinu Miljenku i k eri Anici koji su neko vrijeme, dok je s mužem bila u Francuskoj, odrastali uz baku. Život im je, kažu, donio puno lijepih ali i manje lijepih trenutaka, a održala ih je velika ljubav i kompromis. Danas su Josip i Dragica ne samo ponosni roditelji ve i djed i baka poodraslim unucima Mateji, Dejanu i Ivoni. Raduje ih što unucima služe kao primjer. (D.Mihoci)

Slavljenica (tre a zdesna) u društvu obitelji

DOBRO JE ZNATI

24. velja e 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

KRE E NOVA NOGOMETNA SEZONA U II. I III. HNL

ODBOJKAŠI ME IMURJE CENTROMETALA PRAZNIH RUKU IZ RIJEKE

Preložani svladali Nedeliš e dodatnim penalima

akovec odmah na teškom iskušenju u Solinu

Lider je bio preveliki zalogaj za me imurskog prvoligaša

www.mnovine.hr

DERBIJEM U KUPU MSN OTVORENA ME IMURSKA NOGOMETNA SEZONA

MLADI RODITELJI iz Palovca bore se za ozdravljenje teško bolesnog i slabovidnog 20-mjese nog sina

Malom Davidu život visi o koncu Na mladi par, 22-godišnju Kristinu Magdaleni i godinu dana starijeg Nenada Tot – Kašu iz Palovca, sru ila se sva nevolja svijeta. Prije godinu dana i osam mjeseci doznali su da njihov sin jedinac David ima itav niz zdravstvenih problema, ak da mu je život ugrožen. - Moja trudno a je protekla u najboljem redu, baš kao i porod. Bili smo presretni zbog toga. Dva tjedna nakon izlaska iz akove ke bolnice David je naglo dobio visoku temperaturu. Naravno da smo odmah otišli na Hitnu gdje su nam rekli da se radi o virozi. Kako je David dehidrirao, smješteni smo u bolnici. Ni tjedan dana nakon što smo se vratili iz bolnice David je ponovno dobio visoku temperaturu i to se ponavljalo pa smo još nekoliko puta hospitalizirani. U dobi od dva mjeseca posumnjali smo da nam dijete ne vidi pa smo se odlu ili za pretrage u akove koj bolnici gdje su nam kazali da nam je s djetetom sve u redu, da bi nam na Rebru rekli da nam je dijete slijepo. Nakon toga, zahvaljuju i velikoj pomo i pedijatrice dr. Dušanke Star evi - Sa er, ostali smo na Rebru mjesec dana tijekom kojih su

lije nici temeljito pregledali Davida i postavili zastrašuju u dijagnozu. Lai ki re eno, utvr eno je da David ima nerazvijeni mozak, odnosno složenu razvojnu anomaliju mozga, zbog ega mu ne funkcionira dio mozga koji kontrolira tjelesnu temperaturu i mokrenje. Zbog toga je u stalnoj životnoj opasnosti, a na životu ga održavamo lijekom Minirinom. Otkako je to utvr eno, ja sam stalno uz Davida, važem njegove pelene i hranu kako bi vidjela koliko je teku ine izgubio mokrenjem i koliko teku ine mora nadoknaditi kako ne bi dehidrirao. Zato sam sada zatražila status njegovateljice. Nadam se da u ga ostvariti jer je zaista od životne važnosti da netko bude stalno uz Davida i da prati njegove posebne potrebe, pripovijeda Kristina. Lije nici s Rebra tako er su ustanovili da David ima nerazvijene o ne živce i o ne miši e te da e vjerojatno biti slijep. - To nas je strahovito pogodilo, osobito Nenada. Danas, me utim, imamo nadu. O ni živci i miši i u našega sina malo - pomalo se razvijaju pa je David danas slabovidan. U želji da mu pomognemo doznali smo za jednu polikliniku koja u

tako male djece pokušava razviti vid. Postoje neke injekcije koje to omogu avaju. Me utim, one su izuzetno skupe. Koštaju nekoliko tisu a kuna. Kako ja ne radim, pa živimo od Nenadove pla e, a obitelj smo ve toliko iscrpili, ne znamo kako emo namaknuti potreban novac. No o tome sada ne razmišljamo. Najprije želimo uti što e nam kazati u poliklinici, ho e li mo i pomo i Davidu. Ukoliko ho e, a ukoliko troškove injekcije ne e namiriti Zavod za zdravstveno, zamolit emo dobre ljude putem medija da nam doniraju novac, odlu na je mlada majka, iako kaže kako joj je neugodno tražiti pomo jer bi radije davala negoli primala. Mali David pored navedenih problema ima i dijabetes, a u svojoj dobi od 20 mjeseci ne hoda pa s majkom redovito odlazi na izikalnu terapiju u Zagreb, ali i kontrole zbog lijeka koji uzima. - To nam predstavlja velik problem jer nemamo auto. Teško je s bolesnim djetetom i s kolicima odlaziti u Zagreb autobusom. Moj mi otac puno pomaže i naj eš e nas on vozi za Zagreb, ali to i njemu, zbog posla, predstavlja problem. Ne bismo željeli Davidu išta uskratiti, no

Špicu uskoro oboga uje novi kafi … Dva su najvažnija razloga za prošlotjednu vrevu na akove koj špici. Sun eve zrake koje su tu i tamo rastjerale oblake, te fašni ki dani koji dokazuju da Me imurci imaju smisla za zafrkanciju, ali o ito trebaju motiva. Osim što su u subotu i nedjelju središte grada “okupirale” maškare, kamera našeg fotografa zabilježila je kona no povratak ženstvenosti u središte grada, što e predstoje ih mjeseci zasigurno dodatno pridonijeti i ponovno otvaranje ka i a na mjestu nekadašnjeg So-ho bara. Na istom mjestu uskoro bi trebao biti otvoren lokal, caffe ili što ve , pod novim imenom i s novim vlasnikom. Kako se pri a, trebao bi se zvati “Placa” ili tako nekako. S obzirom na to da se nalazi na trgu - simpati no ime. Radovi se, koliko vidimo, privode kraju, pa e “raskrš e putova” na špici ponovno dobiti dimenziju više …

automobil nismo u prilici kupiti, žali se Kristina. Za našeg posjeta ovoj mladoj obitelji Nenada nije bilo kod ku e jer radi od jutra do mraka kako bi zaradio novac i pomogao svome djetetu. - Ni njemu ni meni nije teško jer želimo i moramo u initi sve za naše dijete. U po etku su problemi koji su se na nas sru ili bili teški, i preteški. Sve nas je to jako pogodilo, no to je trajalo samo tren. Ubrzo smo prestali pitati se zašto se to nama doga a. Po eli smo razmišljati što bismo mi bez našeg Davida. On je Nenada i mene snažno povezao. Odrasli smo preko no i, iskreno pripovijeda Kristina, koja je sina u lanila u Udrugu slijepih i slabovidnih Me imurske županije sve kako bi se povezala s ljudima koji je mogu podu iti što i kako sa slabovidnim djetetom. Za pri u mladoga para znaju mnogi u Palovcu i okolici, ak i neke politi ke stranke koje su im odlu ile pomo i. Nadamo se da e kada do e vrijeme za to izdašno

inancijski pomo i mladom paru i njihovom djetetu. Vjerujemo da e to u initi i mnogi drugi ljudi dobra i velika srca. (D.Mihoci)

Kristina neprestano bdije nad svojim teško bolesnim sinom Davidom